NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050908].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133695 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.09.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iz indeksa izbačeni nacionalnost i JMBG</p>
<p>Osim općih podataka o studentu, novost je rubrika ECTS bodovi: prva generacija studenata koja upisuje studij po Bolonjskoj deklaraciji umjesto standardnih ocjena iz svakog će kolegija prikupljati bodove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od sljedeće akademske godine, koja počinje u listopadu, osim novih studijskih programa uvest će se i novi studentski indeks prilagođen novom načinu studiranja. Ministar znanosti Dragan Primorac donio je, naime, Pravilnik o sadržaju indeksa, a sveučilištima je prepušteno formiranje likovnog dijela osnovne studentske isprave. Glavna promjena u izgledu indeksa jest to što se student u njemu neće morati izjašnjavati o nacionalnosti, niti će pisati njegov jedinstveni matični broj. </p>
<p>Osim standardnog sadržaja - općih podataka o studentu, naziva i broja kolegija koji student sluša u godini - novost je rubrika ECTS bodovi. Prva generacija studenata koja upisuje studij po Bolonjskoj deklaraciji umjesto standardnih ocjena iz svakog će kolegija prikupljati bodove. </p>
<p>Sustav ECTS bodova omogućuje prijenos stečenih bodova s jednog studija na drugi i, što je najvažnije, na istom ili različitom sveučilištu neovisno o tome je li ono u Hrvatskoj ili u drugoj zemlji potpisnici Bolonjske deklaracije, što dosad nije bio slučaj. U indeksu je izmijenjena i satnica, pa umjesto dosadašnjeg tjednog broja sati određenog kolegija student upisuje ukupnu godišnju satnicu.</p>
<p>»Izgledom indeksa Sveučilište u Zagrebu još će se baviti. Ovo je samo prijelazno rješenje jer nismo stigli mijenjati izgled nego samo sadržaj indeksa«, kaže akademska tajnica Zagrebačkog sveučilišta Olga Bavoljak Šarlog. Postoji niz prijedloga koji bi zamijenili tradicionalni plavi i poprilično veliki format studentske isprave.</p>
<p> Najbliže drastičnijim izmjena došlo je Sveučilište u Splitu, čiji je novi indeks predložio profesor zagrebačkog Grafičkog fakulteta Vilko Žiljak. </p>
<p>»Zbog tehničkih razloga nismo stigli završiti indeks upola manjeg formata i mekih korica. No, uvest ćemo ga za godinu dana«, kaže rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić. Njihov novi indeks pripremljen za ovu godinu sličan je zagrebačkom, a isti izgled i promjenu sadržaja preuzela su i ostala sveučilišta. </p>
<p>»Ovisno o organizaciji i informatizaciji sveučilišta, u budućnosti možemo očekivati ukidanje indeksa kao studentske isprave«, kaže Olga Bavoljak Šarlog. </p>
<p>Naime, indeks se postupno napušta na europskim sveučilištima, koja su napretkom tehnologije mahom uvela studentske kartice koje studentu omogućuju, primjerice, plaćanje javnog prijevoza, hrane ili studentskoga doma, a uz to preuzimaju ulogu indeksa. Prorektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bijeliš napominje da su kartice budućnost i naših sveučilišta.</p>
<p>Zahvaljujući primjeni informatizacije, dosad je najdalje došao Fakultet elektrotehnike i računarstva, koji je nakon studomata uveo prijavljivanje ispita putem interneta. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nemate razloga biti zabrinuti</p>
<p>Mnogo današnjih zemalja članica nije ni do danas ispunilo sve uvjete. To kažem zato da se vidi kako je više riječ o političkim razmatranjima nego o točnoj provjeri ispunjenja uvjeta, točku po točku</p>
<p>Češki predsjednik Vaclav Klaus, koji je u trodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj, u razgovoru za Vjesnik govori o iskustvima svoje zemlje u pregovorima i članstvu u EU. U javnosti poznat kao euroskeptik, kritičar organizacije i institucija EU-a, Hrvatskoj preporučuje da strpljivo čeka pregovore. »Ne žuriti i dobro se pripremiti«, savjet je češkog predsjednika Hrvatima. Jer kasnije, pojasnio je, izlaze na vidjelo mnogi detalji na koje političari nisu računali jer mnoštvo dokumenata »pišu službenici, a političari ih i ne pročitaju«. Što se njegove zemlje tiče, Hrvatska na svom europskom putu uživa punu podršku Češke za skori početak pregovora.</p>
<p>• Gospodine Predsjedniče, kakvi su izgledi za početak pregovora Hrvatske s EU-om?</p>
<p>- Do početka razgovora doći će prije ili kasnije. To je trka na duge staze, a ne pitanje dana ili tjedana. Iako razumijem osjećaje Hrvata zbog odgađanja početka pregovora, htio bih ih uvjeriti da nema razloga da budu zabrinuti.</p>
<p>• No, jesu li pregovori izgledni uskoro?</p>
<p>- O tome će odlučivati bruxelleska administracija. No htio bih podsjetiti na naše iskustvo. Kao predsjednik vlade podnosio sam molbu za ulazak u siječnju 1996., a članica smo postali tek u svibnju 2004. Dakle, od podnošenja molbe do primitka prošlo je osam godina i četiri mjeseca. Kažem to stoga da u Hrvatskoj ne bi došlo do neprimjerenih očekivanja. To ne znači da ulazak Hrvatske mora trajati isto toliko, ali poruka je da se mora računati i u kategoriji godina.</p>
<p>• Nakon susreta s predsjednikom Mesićem rekli ste da nijedna zemlja koja je primljena u EU nije do kraja ispunila sve uvjete te da je odluka o priključenju Hrvatske isključivo politička?</p>
<p>- Svaka zemlja bila je primljena u EU s mnogo iznimaka. Mnogo današnjih zemalja članica nije ni do danas ispunio sve uvjete. To kažem zato da se vidi kako je više riječ o političkim razmatranjima nego o točnoj provjeri ispunjenja uvjeta, točku po točku.</p>
<p>• Koji bi se politički razlozi mogli ispriječiti Hrvatskoj na putu u EU?</p>
<p>- Veći upitnik se nalazi danas na strani EU-a negoli na strani Hrvatske. EU nakon neuspješnih referenduma o ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj danas ne zna točno kako dalje postupati, ne zna ni zašto su referendumi za ustav završili neuspješno. Ali, tamo se čuju glasovi da je razlog odbijanja ustava u Francuskoj i Nizozemskoj prebrzo proširenje.</p>
<p>To je čimbenik koji za potencijalne nove članice nije pozitivan. Stoga, kad je o Hrvatskoj i EU riječ, mislim da obje strane imaju što za raditi i objašnjavati. Češka Republika je ušla u EU 14 godina nakon sloma komunizma, a nismo imali nikakav tragični rat na našem području. Stoga u Hrvatskoj nema mjesta nestrpljivosti.</p>
<p>• Kako Češka može pomoći Hrvatskoj na putu prema EU?</p>
<p>- Češka Republika može izraziti svoju suglasnost za hrvatsko priključenje EU i to ćemo i učiniti. Možemo pomoći iskustvima iz integracijskog postupka. Sve zemlje koje su ulazile ispred nas savjetovale su nam da ne smijemo žuriti, pošto-poto odmah ući u EU i očekivati da će se sve riješiti. Mnogi Česi su iznenađeni detaljima koji se nalaze u ugovorima za ulazak Češke u EU, a o kojima se uopće nije temeljito razgovaralo. Jer u to vrijeme kad smo ulazili u EU odabrana je filozofija »što prije to bolje«. A ona je pogrešna. Trebalo je vrlo razborito pregovarati o svakom detalju jer se sad odjednom pokazuje da nije moguće promijeniti različite kvote jer to je već potpisano u ugovorima za ulazak.</p>
<p>Odjednom sada doznajemo da možemo proizvoditi samo određenu količinu nekih proizvoda, primjerice u poljoprivredi, koliko šećera možemo proizvoditi, koliko vina, koliko kvadrata vinograda možemo imati. Za mnoge ljude to je golemo iznenađenje. Zato bih Hrvatima preporučio da o tim stvarima razmišljaju vrlo razborito. Naime, često dolazi do pogreške da o tim pitanjima odlučuju službenici a ne političari. To su golemi dokumenti koje političari nikad nisu u cijelosti pročitali.</p>
<p>• U kojim segmentima bi se hrvatsko-češka suradnja mogla poboljšati?</p>
<p>- Naša politička suradnja je vrlo dobra, a i ekonomski kontakti su u porastu. Sa mnom su u Hrvatsku doputovali poduzetnici koji su ovdje uspostavili niz kontakata vezanih uz projekte infrastrukture, uglavnom vezane uz ceste, željeznice, tunele, mostove. Dotakli smo ekološke i projekte čišćenja otpadnih voda, čemu smo se mi intenzivno pposvetili devedesetih. Otvara se mogućnost poboljšane suradnje u hotelijerstvu i turizmu, a surađivati možemo i kroz strojarsku industriju i tradicionalnu češku industriju stakla.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ribarenje i branje mandarina strancima važniji od sunca</p>
<p>Posezonski gosti traže posebne turističke programe, ali ih mi slabo nudimo</p>
<p>U Sloveniji se odlično prodaju aranžmani vezani uz branje mandarina na hrvatskom jugu. Mađari su bili oduševljeni varaždinskim »Špancirfestom«, Talijani kreću prema Zagrebu, a Šveđani se raspituju postoji li mogućnost da rujan i listopad provedu na našoj obali. Posezonski gosti traže posebne turističke programe - dobar provod mnogima je važniji i od sunčanog vremena. Nažalost, premalo je mjesta gdje se organiziraju posezonske aktivnosti ili priredbe.</p>
<p>»Jučer sam dao izjavu jednoj mađarskoj radio-postaji. Tužno, ali morao sam cijelo vrijeme vrtjeti tri-četiri mjesta gdje se nešto događa u posezoni, ostatak države praktički zamire već krajem kolovoza«, rekao nam je Marin Skenderović, direktor budimpeštanskog predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Dodaje da smo zbog blizine zanimljivi Mađarima u izvansezonama, no i kako je, da bi se privukli novi posjetitelji, jako važno osmisliti kvalitetne programe. </p>
<p>»Mađari putuju tamo gdje se nešto događa, recimo izvrsno su reagirali na varaždinski 'Špancirfest'. Vjerujem da će ih silno zanimati i predstojeći Festival mora u Zadru. S druge strane, kod nas nedostaje dobre organizacije, uz osmišljeniju organizaciju imali bismo i kvalitetnije izvansezone«, zaključuje Skenderović koji ukazuje na nelogičnost da mađarski turoperatori moraju izvlačiti informacije o posezonskim događanjima od Hrvata, umjesto da ih mi sami svakodnevno bombardiramo novostima. I Slovencima nedostaje jadranskog moovinga. Goran Blažić, prvi čovjek ljubljanskog predstavništva HTZ-a, kaže da bi ponuda branja grožđa i maslina te ribarenja i marunade privukli mnogo više Slovenaca u Hrvatsku. Da naši susjedi vole akciju, pokazuje odlična prodaja aranžmana branja mandarina u dolini Neretve. Blažić procjenjuje da će naš dio Jadrana u rujnu posjetiti oko 60.000 Slovenaca. Ipak, zbog kišnoga kolovoza, kada su Slovenci nerijetko prekidali odmor u Hrvatskoj, postoji realna mogućnost da taj prekid nadoknade u rujnu i listopadu. Oko 70 posto Talijana koji dolaze kod nas odmor »odrade« od 1. do 15. kolovoza, ali se sada, zbog donedavnoga kišovitog vremena, namjeravaju vratiti. Klaudio Stojnić, direktor predstavništva HTZ-a u Milanu, smatra da bi sunčani rujan i listopad mogli dodatno primamiti Talijane. I on ukazuje na kronični manjak izvanpansionskih sadržaja. »Što više nudimo, veće su nam šanse za dobre posezone«, kaže. </p>
<p> Tijekom jeseni i zimeTalijani rado dođu do Zagreba kojem ih privuku kvalitetni rujanski programi u gradu. Iz Skandinavije nam u posezoni uglavnom dolaze umirovljenici koji biraju last minute aranžmane želeći hladnu Skandinaviju na dulje vrijeme zamijeniti toplijim Sredozemljem. »Vlasnici mobil homea intenzivno se informiraju o tome kako bi dva mjeseca, naravno poslije glavne sezone, proveli krstareći hrvatskom obalom. Pitaju nas gdje da idu, što će im se nuditi, što mogu vidjeti«, riječi su Darija Matoševića, voditelja stockholmskog predstavništva HTZ-a. </p>
<p> </p>
<p>Do kolovoza sedam posto gostiju više nego lani</p>
<p>Prema prvim podacima turističkih zajednica od siječnja do kolovoza 2005., dakle u prvih osam mjeseci ove godine, na Jadranu je boravilo 7,526.242 gostiju, što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je 43,568.078 prijavljenih noćenja, osam posto više u odnosu na isto razdoblje 2004. </p>
<p>Istru je posjetilo 2,160.155 turista (jedan posto manje) koji su ostvarili 15,010.661 noćenja, dva posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kvarner je imao 1,956.739 turista (pet posto više), a registrirano je 10,087.712 noćenja (također povećanje od pet posto).</p>
<p>U Dalmaciji se odmaralo 3,409.348 posjetitelja (13 posto više) temeljem kojih je registrirano 18,469.705 noćenja, što je povećanje od 16 posto.</p>
<p>Na prvom mjestu po broju noćenja u prvih osam mjeseci su Nijemci, slijede Talijani, Slovenci, Česi, Austrijanci i Mađari. </p>
<p>Poredak primarnih tržišta hrvatskog turizma nije se promijenio iako su Nijemci, zbog tamošnje recesije, podbacili na početku sezone.</p>
<p>Samo u kolovozu na Jadranu se odmaralo 2,503.613 gostiju, četiri posto više nego u osmome mjesecu prošle godine. U tom je mjesecu zabilježeno 17,258.200 prijavljenih noćenja, sedam posto više nego lani. </p>
<p>U Istri je u kolovozu boravilo 662.493 gostiju (tri posto manje nego lani), a na Kvarneru 662.546 (dva posto više). Dalmacija je imala 1,178.574 gostiju (11 posto više). </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Republici Srpskoj prijeti ukidanje</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Republika Srpska, jedan od dva entiteta u BiH, grčevito se bori za očuvanje ovlasti koje je ta država u državi dobila Daytonskim sporazumom 1995. Pod velikim međunarodnim pritiskom prošlih 10 godina srpski političari u BiH pristali su prepustiti dio ovlasti RS-a na državne institucije, stvarajući uvjete da BiH počne normalno funkcionirati. No, u mjesecima pred desetu obljetnicu Daytona na red je došao najteži ispit. Stvaranje jedinstvenih policijskih snaga u BiH, ukidanje postojeće etničko-entitetske podjele policije.</p>
<p>Srpski političari iz BiH mjesecima opstruiraju tu reformu, nastojeći zadržati ovlasti MUP-a i postojeću teritorijalnu podjelu. Ali vrijeme za opstrukcije istječe. Visoki predstavnik Paddy Ashdown najavio je oštre sankcije ako pregovori o reformi policije propadnu. Spekulira se o zabrani rada SDS-a, pa čak i o ukidanju RS-a. Ovaj put i za Ashdowna stvar je ozbiljna. Jer, uspjeh ili neuspjeh njegova osobnog mandata u BiH procjenjivat će se upravo na pitanju reforme policije. To je, naime, ključni uvjet da bi BiH počela pregovore o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, što bi onda značilo da je britanski političar i diplomat ispunio misiju s kojom je došao u BiH. Pred političarima iz RS-a teška je odluka. Odbiju li prepustiti policijske ovlasti, slijede im sankcije i izolacija. Pristanu li, izgubit će se još jedan dio 'duše' onoga što je u biti RS - etnički ekskluzivan entitet stvoren ratom koji je progonima i ubojstvima etnički očišćen od Bošnjaka i više od 200 tisuća Hrvata. Uskraćivanje američke vize jednom od srpskih lidera u BiH, ministru vanjskih poslova Mladenu Ivaniću, za političare RS-a može biti podsjetnik u kakvu izolaciju mogu upasti. No, građani RS-a, ali i cijele BiH, baš su zbog opstrukcija političara godinama u izolaciji - ne mogu putovati bez viza, nema stabilnosti, investicija, posla, kvalitetnog obrazovanja...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Cvetkovićeva bomba uoči 11. rujna</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Ne kaže uzalud stara narodna poslovica: »Previše babica, kilavo dijete«. Dinamo, tako, ima čak dva glasnogovornika, press-attachéa ili kako se već zovu te njihove funkcije. Oni danonoćno bdiju nad igračima i dužnosnicima popularnoga zagrebačkog nogometnog kluba i stalna su i pouzdana brana prema novinarima i medijima. Pa, ipak, u utorak nisu uspjeli spriječiti verbalnu eskapadu sportskog direktora Zvjezdana Cvetkovića.</p>
<p>Optužujući sasvim neargumentirano nogometaše Hajduka da bi u nedjelju na derbi u Zagreb mogli doći dopingirani, Cvetković je skočio na sam vrh ljestvice bespotrebnih besmislica ikad izgovorenih uoči dvoboja Dinama i Hajduka. Zapravo je sasvim nejasno »što je pjesnik htio reći«. Svoju je tvrdnju potkrijepio tek konstatacijom da su u Hajduku skloni dopingiranju i tako Splićanima dao prigodu da lako poentiraju na toj temi. Jer, svi se jako dobro sjećaju da je jedina dopinška afera u hrvatskom nogometu producirana 1998. godine upravo u Dinamu (tadašnjoj Croatiji), kada predsjednik kluba Zlatko Canjuga nije nakon utakmice u Splitu na dopinšku kontrolu pustio Viduku i Butinu. Toliko o nečijoj »sklonosti«, povijesno gledano...</p>
<p>Osim tog autogola pet dana prije utakmice, Dinamov je sportski direktor uspio još »samo« dodatno podgrijati već previše usijano ozračje i dodatno zakomplicirati ionako komplicirane odnose na relaciji Dinamo - Hajduk. Dinamo i Hajduk su, naime, posljednju utakmicu odigrali prije punih devet mjeseci, nakon čega je Hajduk osvojio naslov prvaka, a Dinamo potonuo u ligu za ostanak, a u međuvremenu su bijele dresove obukli bivši Dinamovci Niko Kranjčar i Ćirio Blažević. Što su sve jedni o drugima u tih devet mjeseci izgovorili čelni ljudi i igrači oba kluba nepotrebno je i podsjećati.</p>
<p>Zadnje što je nedjeljnom derbiju bilo potrebno bila je, dakle, neka verbalna bomba poput ove Cvetkovićeve. U kombinaciji s ionako jezovitom činjenicom da se utakmica igra upravo 11. rujna , njegova će »najava« utakmice mnogim pesimistima biti više nego dovoljan razlog da u nedjelju u širokom luku zaobiđu Maksimir. Jer, u najavi vjerojatno najzanimljivije utakmice u povijesti Hrvatske nogometne lige, koja će na maksimirski stadion privući rekordan broj gledatelja, vrlo se malo govori i piše o nogometu. To, dakako, ne mora značiti da će i u nedjelju »nenogometna« događanja zasjeniti ona nogometna, no izvjesno je da će mnogima od nazočnih lopta biti u drugom planu. Nimalo neobično kada su i klupskim čelnicima na pameti bedastoće...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Slabost kao snaga </p>
<p>George Bush nikad neće shvatiti da pojednostavljivanjem američkih strahova jaka Amerika zapravo slabi. Kako su američki interesi daleko širi, Bush ne bi smio jednostavno demonizirati izazov koji mu nameću slabi i to akcijama koje nisu stalne i česte, nego sporadične. Prava dilema za jedinu supersilu jest kako se boriti protiv neprijatelja koji je tako slab, ali je jako motiviran</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Prije četiri godine, 11. rujna 2001., dogodilo se nešto što je uzdrmalo sve elemente američke politike temeljene na sili. Samo 19 terorista od kojih je većina bila pred doktoratom raznih tehničkih i prirodnih znanosti (dakle, nisu bili ni siromašni, ni psihički bolesni) zaletjelo se otetim zrakoplovima u simbole američke gospodarske i vojne moći: tornjeve Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku i zgradu (točnije utvrdu) Pentagona u Washingtonu.</p>
<p>Kasnije analize pokazale su da se ta skupina terorista školovana na Zapadu (mnogi su tamo živjeli vrlo svjetovno) pred sigurnosnim kamerama u polaznim zračnim lukama ponašala potpuno opušteno: bez imalo nervoze i izdajničkog »govora tijela« koji bi odmah postao sumnjiv stotinama uvijek budnih sigurnosnih službenika. To je bio dokaz koliko su se dobro pripremili za pothvat koji je bacio tehnološki najrazvijeniju silu svijeta u paniku. Dogodilo se nešto nevjerojatno, što nitko nigdje nije predvidio u punom opsegu. Jedan jedini psihološki efektan udar izmijenio je preko noći stavove i ponašanje najmoćnije svjetske sile te se očitovao u militarizaciji američke vanjske politike.</p>
<p>Bez napada na New York i Washington Amerikanci bi se teško odlučili na rušenje talibanskog režima u Afganistanu, a u proljeće 2003. godine vjerojatno se ne bi usudili bez potpore Vijeća sigurnosti započeti preventivnu invaziju na Irak. Psihološki šok i poniženje pretrpljeno 11. rujna pokazali su da Amerikanci doista misle ozbiljno kada tvrde da je njihov strah veći od straha svih ostalih, da su oni najugroženiji i da su njihove žrtve najveće.</p>
<p>Rušenje nebodera-blizanaca ponavljano je na televiziji u beskraj, pa je na kraju više sličilo kakvom režiranom superrealističnom performansu nego stvarnom događaju.</p>
<p>Tjednima nakon 11. rujna američki masovni mediji radili su zapravo punom parom za globalni džihad Osame bin Ladena: nikada se na takvoj razini i u tolikim razmjerima strah od nepoznatog neprijatelja nije spojio s histerijom, što je dovelo do stanja duha kojim se nenamjerno pomažu upravo teroristički ciljevi. Reakcije koje su uslijedile kao npr. protuislamsko raspoloženje, čak i nedvosmisleni rasistički javni istupi pojedinaca, ukazali su na još jednu slabost suvremene Amerike. Nitko nije mogao shvatiti takav preokret: porazili smo komuniste i završili hladni rat, a sada nas na koljena bacaju strani državljani naoružani samo plastičnim noževima za rezanje papira i spremnošću da žrtvuju vlastiti život.</p>
<p>Kada su polizali rane, povratili se od šoka i proveli ozbiljnu istragu, Amerikanci su napravili i niz intelektualno ambicioznijih analiza koje su pokazale mnogo neugodnih istina. Američki pogled na vlastitu ulogu u svijetu promijenjen je ne zbog izazova koji im upućuje neki moćni suparnik, nego samoubilačkim napadom nekolicine nepoznatih i do posljednjeg trenutka neotkrivenih terorista (s neznatnim sredstvima) koje podržava udaljena, ali gorljiva podzemna skupina što ne posjeduje ni jedan atribut suvremene državne sile.</p>
<p>Moć i sila, temelj američke suvremene države, same nisu više dovoljne za održavanje američke hegemonije. Novi neprijatelji SAD-a krajnje su odlučni, manje cijene svoj život (moćni cijene život i uživaju u dobrom životu) i beskompromisno zlorabe demokratske principe u korist svojih ciljeva.</p>
<p>Četiri godine nakon 11. rujna 2001. američka vojna i politička elita polako shvaća da je za islamski fundamentalizam (onaj agresivni i teroristički) slabost snaga. Slabi, pretjeranom simplifikacijom objekta svoje mržnje postaju snažniji. Snažni, čineći isto, postaju slabiji. Demonizacija »Velikog Sotone« (Amerike) za terorističku mrežu Al Qaide je i objašnjenje njihovog djelovanja i nepresušna motivacija.</p>
<p>Ishod svakog spektakularnog terorističkog napada nije važan, važniji je sam čin. Za razliku od slabih, jaki si ne mogu dopustiti luksuz pretjeranog pojednostavljivanja. George Bush, na primjer, cijelo vrijeme izbacuje gotovo teološke termine: to je sukob »dobra i zla«, sraz »dobrih« i onih koji su iz »osovine zla«. Nevjerojatno je da netko tko vodi moćnu Ameriku prihvaća čak i lenjinističku formulu »onaj tko nije s nama, taj je protiv nas« kao da je svijet u kojem živimo toliko crno-bijel. </p>
<p>George Bush nikad neće shvatiti da pojednostavljivanjem američkih strahova jaka Amerika zapravo slabi. Kako su američki interesi daleko širi, Bush ne bi smio jednostavno demonizirati izazov koji mu nameću slabi i to akcijama koje nisu stalne i česte, nego sporadične.</p>
<p>Prava dilema za jedinu supersilu jest kako se boriti protiv neprijatelja koji je tako slab, ali je obdaren fanatičnom motivacijom. Mržnja prema islamu i loše pripremljene kazneno-ekspedicijske kampanje samo će popunjavati neprijateljske redove. Ako žele pobijediti u ratu protiv terorizma, Amerikanci moraju otkloniti uzroke gotovo strasne motivacije svojih novih protivnika, suptilno prepoznati složenost problema i bolje upoznati arapsko-islamski svijet. </p>
<p>Al Qaida je pak u prošle četiri godine osigurala osnovnu operativnu obuku i, nakon gubitka Afganistana, pružila inspiraciju, poticaj i ideološku platformu srodnim skupinama, organizirala prikupljanje sredstava za nove operacije i ostvarila široko strateško planiranje. </p>
<p>Irak je tako danas veći raj za teroriste nego prije talibanski Afganistan. Istodobno, 11. rujna će zauvijek na svaku obljetnicu imati istu pouku: nikada prije nije toliko malo slabih nanijelo toliko bola tako velikom broju moćnih.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>U »začaranom krugu« kriminala</p>
<p>Kako je hrvatsko društvo dospjelo do tragične razine izokrenutih vrijednosti i društvenih odnosa koji ne samo što ne obeshrabruju i ne sankcioniraju već potiču i promoviraju bezakonje </p>
<p>RENATO MATIĆ</p>
<p>U dobro uređenom društvu svaki kriminalni čin pokreće mehanizam društvenog odgovora i represije nad počiniteljima, kojim se stvara dojam da se zločin ne isplati. Što životno iskustvo u hrvatskom društvu govori potencijalnim i okorjelim kriminalcima? Na osnovi čega zaključuju da je Hrvatska obećana zemlja za ubojice i pljačkaše, a pustinja za sve koji pokušavaju živjeti na načelima humanosti, poštenja i marljivosti?</p>
<p>Lakše ćemo razumjeti kriminal u hrvatskom društvu ako ga umjesto izdvojenih pojedinačnih i neželjenih devijantnih aktivnosti, razmotrimo kao prihvatljiv i jednostavan put kojim se nekažnjeno ostvaruju željeni ciljevi. </p>
<p>U tom smislu pojam »začaranog kruga«, koji se u sociologiji spominje u teorijama o siromaštvu, ovdje treba shvatiti kao stanje u kojemu se borba protiv kriminala uporno pokušava voditi onom istom logikom koja je i omogućila njegovo nekontrolirano bujanje: od razine ekscesa, preko stupnja koji je još prihvatljiv i u razvijenim pravnim sustavima koje popularno nazivamo »državom koja ima svoju mafiju«, preko još apsurdnije razine na kojoj »mafija ima svoju državu« pa sve do društva u kojemu devijantne norme i vrijednosti legitimno kreiraju društvene odnose.</p>
<p> Kako je hrvatsko društvo dospjelo do tragične razine izokrenutih vrijednosti i društvenih odnosa koji ne samo što ne obeshrabruju i ne sankcioniraju već potiču i promoviraju bezakonje? </p>
<p>Jasnoća i djelotvornost sankcija koje u stabilnim društvenim uvjetima automatizmom sprječavaju kriminal imaju višestruki preventivni učinak. Svako ubojstvo i svaka pljačka automatski uključuju mehanizam pravnih sankcija te javni prijezir kao moralni odgovor javnosti, koji ne ostavlja ni trunke dvojbe oko toga isplati li se ili ne kriminalno djelovanje. Ostane li pojedinačna devijantnost nekažnjena ili se kazne svjesno izbjegavaju, pa se takvi slučajevi opravdavaju u ime »viših ciljeva«, otvara se široki prostor da pojedinačni eksces postane redovita pojava.</p>
<p> Nepoželjni i sramotni primjeri s vremenom postaju poželjni uzori. Ratni profiteri pretvaraju se u uspješne poduzetnike, a njihovom »sposobnosti« i u ime razvoja, ljudi koji su desetljećima stvarali društvena dobra preko noći ostaju bez svoga udjela i bez radnih mjesta.</p>
<p>Ostali članovi društva, posebno mladi, gledaju, povezuju činjenice i donose zaključke: ako bogatstvo stečeno prijevarom i nasiljem ostaje u rukama počinitelja, ako se takva nedjela ne mogu i ne žele sankcionirati, tada vrline kao što je marljivo učenje, poštenje i pravednost nisu dobar put k uspjehu. Naprotiv, donose neizvjesnu budućnost u kojoj opet odlučuju upravo oni društveni akteri čija je gramzivost dovela društvo u probleme.</p>
<p>Na drugoj strani, osobe koje pristaju uz društvene obveze i poštuju zakone doživljavaju niz frustracija. Budući da zakon ne može sustići velike prekršitelje i dužnike, opljačkano bogatstvo, a sada »zajednički dug« vraćaju ostali građani čiji je standard ionako uzdrman bezakonjem.</p>
<p>Takvo društvo ne jamči svojim članovima da će poštenje i marljivost biti nagrađeni, već naprotiv, živjeti u skladu sa zakonom često znači postati žrtvom samoga zakona, te umjesto slike o kriminalu kao rizičnoj i neisplativoj aktivnosti bezakonje postaje prihvaćeno i priznato sredstvo bogaćenja i uspjeha.</p>
<p>U dobro uređenom društvu baviti se kriminalom opasno je, sramotno i neizvjesno, osumnjičeni za zločin ne ispunjavaju udarne medijske prostore i termine, ne zahtijevaju svojedobno od predsjednika države objašnjenje i ispriku zbog privođenja ili, još aktualnije, ne razmjenjuju s vladinim dužnosnicima političke ocjene i prijetnje.</p>
<p> Ne zato što kao građani koji ne bi imali pravo na slobodu (ma kako besmislenog) govora, ili što ne bi bilo moguće (makar negdje doista i nije) osobno poznanstvo političara i osobe koja se veže uz podzemlje, već zato što je skandalozna i po cijelo društvo opasna sama pomisao na to da jedan drugomu bilo što mogu obećati ili dugovati. Presudnu moć i sredstva za kreiranje vizije i društvene klime građani povjeravaju političkim elitama, koje su odgovorne za propuštene prilike kao i za opći dojam da se kriminal u hrvatskome društvu isplati. Takvo stanje prijeti društvenoj dezorganizaciji razornijoj i tragičnijoj od »bijele kuge«.</p>
<p> Postoji li volja za promjenom na bolje, od političkih se elita očekuje da povjerene ovlasti usmjere stvaranju poticajnog društvenog ambijenta u kojemu će životno iskustvo članovima društva ostavljati presudni dojam kako je dobro, doista dobro i isplativo, a kriminal je zlo, kažnjivo i neisplativo.</p>
<p>Autor je sociolog, radi kao nastavnik na Visokoj policijskoj školi i doktorirao je s temom iz sociologije devijantnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U prosvjeti se ne može prečicom </p>
<p>Ako je promjena malo ili ih uopće nema, a danas je u obrazovanju doista mnogo započetih projekata, neće biti ni temelja za trajan uspjeh i razvoj obrazovnih potencijala ljudskih resursa</p>
<p>ZVONIMIR KOTARAC</p>
<p>Uoči početka nove školske godine, kada gotovo 600.000 djece i mladih osnovne i srednje škole započinje sa svojim školovanjem, a u školama radi više od 57.500 stručnih djelatnika, čitamo o prosvjeti uglavnom demotivirajuće i depresivne teme. </p>
<p> Između ostalog, i o tome »kako obrazovanje nije poligon na kojem će se iživljavati ni političari niti bilo tko drugi«, da je sustav koji »kreiraju nestručnjaci« izdvojen i sam sebi svrha i da ništa od obećanih projekata nije učinjeno, da znanje nije u funkciji razvoja zemlje, da sudionici Domovinskog rata, hrvatski branitelji, ne smiju »održati« ni sat novije povijesti koju su baš oni stvarali i tako dalje i tomu slično. Koliko političke demagogije i nepovjerenja u hrvatsko učiteljstvo! Ako se nepovjerenje ugrađuje u sam korijen međuljudskih odnosa u jednom za zemlju prevažnom sustavu, rezultat može biti samo lošije obrazovanje, a to ne žele oni koji uče i žele razvoj odgojno-obrazovne djelatnosti. </p>
<p>Prosvjeta ne funkcionira na sustavu prečaca. Isti ti kritičari postojećeg sustava pripadaju paternističkoj, ovisničkoj kulturi u kojoj se na prosvjetu gleda kao na trošak, a ne kao ulaganje u budućnost, a na učiteljstvo kao na »stvari« koje treba zaštititi od njih samih, a ne kao na kompetentne stručnjake koji čitaju, traže mogućnosti stručnog usavršavanja, pohađaju seminare, slušaju druge, uče i razvijaju se, o kojima ovisi odgoj i obrazovanje djece pa i budućnost ove zemlje.</p>
<p> Trebalo bi se danas izdignuti do spoznaje da se manje-više većina problema redovito odnosi na »sukobe« ili dvojbe oko školskog sustava, koji ne može riješiti u isto vrijeme sve probleme i podići djelatnost u svim sredinama na višu materijalnu i kadrovsku razinu pomoću uobičajenih i poznatih pristupa, a osobito ne metodom pokušaja i promašaja ili pak političkim iskustvom i instinktom političara stečenim u kriznim situacijama i pod pritiscima javnosti.</p>
<p>I danas kao i u prošlosti postoje, naravno, brojni učitelji i oni koji s vizijom gledaju na obrazovanje, koji imaju neusporedivo više sposobnosti, kreativnosti, samoinicijativnosti i snalažljivosti i u teškim situacijama, kao što su one kada roditelji odbijaju djecu slati u školu ili pišu peticije, nego što im to sadašnje mjesto u društvu i nesklono vrijeme dopušta upotrijebiti ili od njih traži. </p>
<p>To učiteljstvo, kojemu se danas s političkih konferencija upućuju otrcane i trivijalne fraze bez i jedne riječi podrške djeci, roditeljima i učiteljima na početku školske godine, ne treba se bojati svake pa naoko i »opasne i nametnute« promjene koje nosi vrijeme i europsko okruženje, ne treba zbog neargumentiranih kritika odgađati poboljšanja odgojno-obrazovnog sustava niti se utjecati i kompromisima i pri tome tražiti od kritičara razumijevanje pod svaku cijenu ako ima jasno određene ciljeve ne sumnjajući pri tome u svoj poziv i zadaću školstva uopće.</p>
<p> Zašto, na primjer, sudionici Domovinskog rata, hrvatski branitelji, ne bi smjeli djeci govoriti o ratnim zbivanjima i obrani domovine ako se nastavni sat pripremi i pedagoški osmisli? Može li to možda zornije, iskrenije i učenicima zanimljivije govoriti onaj koji je o tome učio iz knjiga i bio daleko od ratnih zbivanja? Ako bi netko o toj odličnoj pedagoškoj ideji nešto trebao i mogao kompetentno reći, onda je to svakako pedagoška struka a ne prigodničarska politika. </p>
<p>Ako je promjena malo ili ih uopće nema, a danas je u obrazovanju doista mnogo započetih projekata, neće biti ni temelja za trajan uspjeh i razvoj obrazovnih potencijala ljudskih resursa. Međutim, pokušaji navođenja drugih da o školstvu misle najgore, i to baš u početku školske godine, dugoročno gledano neće moći ostvariti uspjeh. </p>
<p> Prosvjeta se uvijek razvijala u onoj mjeri u kojoj su učitelji živjeli »svoju školu«, odgajali i obrazovali »svoju djecu« u skladu s ispravnim načelima pedagoške struke, a ne na sreću prečacima i stranputicama bezobzirnih i nepromišljenih postupaka nekih kritičara kojima tako vidljivo nedostaje stručna, osobna i socijalna kompetencija i obzirnost prema djeci i roditeljima školaraca.</p>
<p>Autor je doktorirao specijalnu pedagogiju na Karlovu sveučilištu u Pragu, bavi se problematikom prava djece na humanu školu u Hrvatskom društvu za zaštitu i promicanje ljudskih prava.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Hitno oslobađanje arhiepiskopa Jovana </p>
<p>Vlč. Luka Vuco svojim pismom objavljenim u Vjesniku 25. kolovoza zamjera mi moju obranu arhiepiskopa Jovana te mi ujedno postavlja pitanje zašto SPC ne dopušta odvajanje MPC i sl. Kršćanski je i ljudski zalagati se za oslobađanje čovjeka koji zbog svojih vjerskih uvjerenja izdržava kaznu zatvora u trajanju od dvije i pol godine zatvora. To su učinili i poglavari Katoličke Crkve, kojoj vlč. Luka Vuco pripada, na prvome mjestu papa Benedikt XVI. Oslobađanje arhiepiskopa Jovana zatražio je i biskup Josef Homeyer, predsjednik komisije Biskupske konferencije Europske zajednice.</p>
<p>Treba istaknuti činjenicu da je Pravoslavna ohridska arhiepiskopija neovisna pravoslavna crkva u Makedoniji, da se služi makedonskim jezikom, da su joj poglavari, svećenstvo i vjernici Makedonci pa je pogrešno tu crkvu smatrati srpskom Crkvom u Makedoniji.</p>
<p>Dakle u Makedoniji djeluju dvije pravoslavne Crkve od kojih je jedna kanonska, odnosno priznata od strane svih drugih pravoslavnih crkava (Pravoslavna ohridska arhiepiskopija), a druga (Makedonska pravoslavna crkva) za sada nepriznata i nekanonska, u smislu pravoslavnoga kanonskoga prava. Vlč. Vuco navodi i činjenicu kako MPC ne priznaju druge pravoslavne Crkve da ne bi došle u sukob sa SPC. No treba također navesti i činjenicu da i Rimokatolička crkva ne održava službene kontakte s MPC na način kako to čini s kanonskim crkvama, upravo zbog neriješenog kanonskog statusa. </p>
<p>Mr.sc. JASMIN MILIĆsenior Protestantske reformirane kršćanske crkve u RH</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Istra nije prostor nekakve Nigdjezemske</p>
<p>U svoj zadnjoj kolumni »Balkan prolaz« (Vjesnik, 3. i 4. rujna) Vlaho Bogišić doživljava našu Istru kao prostor nekakve Nigdjezemske, pišući: »Prošle subote oko podne čitao sam Vjesnik na rivi u Umagu i onako na prečac odlučio da bi bilo lijepo napokon vidjeti Savudrijsku valu s hrvatske strane, izaći na taj rt koji nam je u posljednje vrijeme tako osjećajno važan. (...) Do savudrijske obale na žalost nisam uspio stići, jer nijedan putokaz nije govorio o njoj, a kad sam se zatekao blizu graničnoga prijelaza pred Koprom, nije mi se dalo vraćati i tražiti, nego sam se zaputio prema jugu.«(Vjesnik 3./4. rujna). Preda mnom je i najnovija Turistička, nautička i autokarta Istre s planovima istarskih gradova (1 : 100000), koju se za par kuna može kupiti na svakom uglu u Umagu. Stoga za neke buduće turiste par orijentacijskih savjeta. Dakle, odmah pri izlasku s Obale odnosno Šetališta nailazimo na Jadransku cestu/via dell'Adriatico koja se prema sjeveru nastavlja na Savudrijsku cestu. Ta cesta (a i samo ime joj kaže) napogrešivo nas uz zapadnu obalu Istre vodi ravno u Savudriju/Salvore i na rt Savudrija (gdje je poznati i najveći svjetionik na Jadranu). A vožnja traje, zamislite, nepunih pet minuta, koliko je i kilometara do Savudrije. Kada bi i bila riječ o pomanjkanju bilo kakvih putokaza o kojim zbori Bogišić, teško je za njega reći da se ne zna poslužiti onom narodnom: Tko pita (taj) ne skita! Na kraju, spomenimo i Turistički vodič o Istri (Guida turistica dell'Istria) iz 1909. godine – tadašnja tzv. austrijska Istra i austrijsko primorje – čiji je moto za propagiranje izlazaka i šetnje turista istarskim pejsažima glasio: »Povijest našeg kraja je napisana na terenu ...«</p>
<p>GINO PRENCUMAG</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Legalizacija bespravne gradnje pod Sljemenom? </p>
<p>Legalizirat će objektie koji su u skladu s Generalnim urbanističkim planom</p>
<p>Bespravna gradnja u području Parka prirode Medvednica mogla bi se legalizirati sudeći prema Prostornom planu, koji je od srijede na javnoj raspravi.</p>
<p>Građani od srijede 7. rujna sve do 7. listopada, u vremenu od 10 do 12 i od 16 do 18 sati, mogu razgledati Prijedlog prostornog plana, u prostorijama Gradskog poglavarstva Zagreba i Grada Donje Stubice. </p>
<p>Pročelnik ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo, izgradnju Grada, komunalne poslove i promet, Davor Jelavić, Vjesniku je potvrdio da će, ako se prihvati promjena granica Parka prirode, to omogućiti legalizaciju objekata u Podsljemenu.</p>
<p>»Naravno, to znači da će biti moguća legalizacija onih objekata koji su u skladu s Generalnim urbanističkim planom«, rekao je Jelavić i dodao da legalizacija bespravno sagrađenih objekata na područjima koja nisu u obuhvatu Parka prirode ide sporo zbog novog Zakona o gradnji</p>
<p>»Građani odustaju od legalizacije kada saznaju da moraju platiti 1,5 puta veće komunalne doprinose, a propisani su zakonom. Npr. ako za obiteljsku kuću morate platiti 50.000 kuna, za legalizaciju te iste kuće, ako je bespravno sagrađena, morate platiti 125.000 kuna«, dodao je.</p>
<p> Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavilo je u novinama da će se u spomenuti mjesec dana provesti javna rasprava o Prijedlogu prostornog plana Parka prirode Medvednica, a građani će sve svoje primjedbe na nj moći upisati u knjigu primjedaba. </p>
<p>Tijekom izrade Prijedloga prostornog plana u središtu se pozornosti našao problem neprimjerene i nedopuštene gradnje te intenzivne neplanske urbanizacije u podsljemenskoj zoni. Zbog toga je iznesen prijedlog izmjena granica Parka prirode Medvednica, o čemu su se suglasili Ministarstvo kulture i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Prema tom se prijedlogu smanjuje površina postojećeg Parka prirode za 3 365 hektara, odnosno za 14.7 posto, na način da se iz zaštićenog područja izbacuju intenzivno urbanizirana naselja s neprimjerenom gradnjom. U prijedlogu se navodi da je činjenica da je ta zona bila devastirana kroz duže vrijeme , usprkos zakonskoj zaštiti, te da je stanje nemoguće popraviti pa je »nužno poraditi na kvalitetnoj i djelatnijoj zaštiti preostalog očuvanog dijela rubne zone«. </p>
<p>Predlaže se i proširenje zaštite na istočni dio Medvednice, u površini od 5 712 hektara, čime bi ukupna površina novog Parka prirode iznosila 25.173 hektara, odnosno povećala bi se za 8.11 posto u odnosu na sadašnje stanje.</p>
<p> Nova je granica ovog Parka prirode određena i opisana tako da prati neke prepoznatljive točke ili linije u prostoru poput cesta, potoka sa zaštitnom obalnom zonom od 25 metara i slično. Na mjestima gdje to nije bilo moguće, granica prati granicu građevinskog područja prema Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba ili granicu između katastarskih općina Gornja Stubica i Sesvete. </p>
<p>Budućim prostornim planom Parka prirode i planom upravljanja uvest će se nove zone i propisati detaljno način njihove zaštite i upravljanja njima. Osigurat će se jedna zona stroge zaštite, koja će biti namijenjena očuvanju biološke raznolikosti, dok će namjena drugih zona biti primarno izletničko-rekreacijska.</p>
<p>Martina PaučekHrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Grad na Savi spasit će Jarun </p>
<p>Razlika između vodostaja jezera ljeti i u proljeće je i do dva metra</p>
<p>Ostvari li se projekt Grad na Savi, jarunsko će jezero cijele godine imati jednak vodostaj. A mulj i cvjetanje površine, zbog čega umalo nije otkazano ljetošnje Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu, ostat će prošlost. </p>
<p>»Vodostaj Jaruna ovisi o podzemnim vodama kojima je povezan sa Savom«, kaže direktor RŠC Jarun, Aleksa Kocijan. Kada ljeti padne vodostaj rijeke, pada i vodostaj Jaruna. Dodaje da razlika između vodostaja jezera ljeti i u proljeće bude i do dva metra. »Ljetos je palo iznenađujuće puno kiše, pa se vodostaj Jaruna nije osjetnije snižavao«, rekao je direktor. Ali tvrdi da se prošlih ljeta, koja su bila sušna, jezero na nekim mjestima moglo prijeći »na nogama«.</p>
<p> »Zbog godišnjih oscilacija svakog je ljeta raslo sve više lokvanja, mulj se ponegdje nataložio i do metra, a protočnost je podzemnih voda bila jako slaba«, nabrojio je direktor Kocijan »vodene« probleme Jaruna. Kaže da će strojem za izmuljivanje jezero za dvije godine produbiti u prosjeku za metar, ali to ne može stabilizirati protok podzemnih voda iz Save u Jarun.</p>
<p>»Ako se počne realizirati projekt Grad na Savi, gradnja hidroelektrane Prečko bit će <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju za Jarun«, zadovoljno ističe Kocijan. Tvrdi da će se uz pomoć hidroelektrane cijele godine moći održavati vodostaj Jaruna na istoj razini. Tako će jezero imati svježiju i čišću vodu zbog stalne cirkulacije podzemnih voda. Umirovljeni dipl. inž. hidrotehnike Zlatko Blažević trideset je godina gradio hidroelektrane. Kaže da detaljno poznaje probleme Save i Jaruna. »Dno Save u posljednjih se 20-30 godina produbilo za tri metra jer je njeno korito postalo preskučeno za količine vode što je prima, pa se voda zabija i kopa dno. Korito se počelo produbljivati nakon što je djelomično realiziran projekt zaštite od poplava Sava -Gornje Posavlje. Od tada se Sava više nije mogla izlijevati izvan korita, pa je voda pritisnula dno. A zbog produbljivanja korita rijeke 'padaju' podzemne vode i razina vodostaja Jaruna«, tvrdi inženjer Blažević. Drži da bi se taj proces mogao zaustaviti jedino »dizanjem« vodostaja Save uz pomoć »vodenih stuba«. »Projekt grad na Savi ideja je stara 30 godina. Gradnjom četiriju hidroelektrana na rijeci stabilizirao bi se njen vodostaj i njome bi se doslovce upravljalo. Time bi se stabilizirao i vodostaj jarunskoga jezera«, zaključio je inž. Blažević.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Taksisti ne smiju jedino na Trg bana Jelačića </p>
<p>Šnidarić traži od Bandića kreditna jamstva za obnovu voznog parka </p>
<p>Nakon gotovo tri mjeseca čekanja, Udruženje zagrebačkih autoprijevoznika Radio-Taksi Zagreb ovih je dana dobilo odobrenje od Gradskog poglavarstva i prometne policije za vožnju po određenim pješačkim zonama. </p>
<p>»Nije bilo ničega spornoga, već jednostavno splet okolnosti i vrijeme godišnjih odmora«, rekao je Juraj Šnidarić, predsjednik Udruženja zagrebačkih taksista. Stipan Matoš, načelnik gradskog ureda za promet, kaže da se na odluku čekalo relativno dugo prvenstveno zato što se radila sveobuhvatna analiza i očevid prometne policije i MUP-a, u kojem su sudjelovali predstavnici Grada i taksista. »Bilo je nekih dilema oko nekoliko ulica koje su bile zatražene, primjerice Draškovićeve zbog semaforske signalizacije, ali sve smo riješili«, rekao je Matoš.</p>
<p>Uz to, ovih dana taksisti očekuju sastanak i s gradonačelnikom Milanom Bandićem, vezano uz obnovu voznog parka. »Budući da nas je Ministarstvo prometa obavijestilo da još nije počela izrada novog pravilnika, moramo biti spremni na sva moguća rješenja. Stoga ćemo zamoliti Poglavarstvo da nam bude jamac pri dizanju kredita za automobile koji bi ispunjavali uvjete starog pravilnika«, rekao je Šnidarić.</p>
<p>Taksiji su dobili dozvolu voziti i skretati iz Palmotićeve lijevo i desno u Jurišićevu, iz Đorđićeve desno u Draškovićevu. Draškovićevom i sjevernim i južnim smjerom do Branimirove i Vlaške te desno skretati u Vlašku. Nadalje, Radićevom do Krvavog mosta, Ilicom od Iličkog placa do Mesničke te vožnja žutim trakama Šubićeve ulice.</p>
<p>Iako su svojedobno brojne udruge i građani javno negodovali protiv ovakve mogućnosti, najviše zbog tvrdnje da je zagrebačka pješačka zona ionako mala te da takvo nešto nema smisla, ta se mogućnost ipak ostvarila.</p>
<p>»Od ponedjeljka se kreće s postavljanjem tablica ispod prometnih znakova, a mi se nadamo da bismo od srijede mogli početi voziti po tim 'novim' lokacijama«, rekao je Šnidarić.</p>
<p>Dodaje kako ne zna točan dan zato što će Zagrebačke ceste postaviti prometnu signalizaciju, a ne oni. </p>
<p>Šnidarić je zahvalio Gradu na ukazanom povjerenju, koje će nastojati opravdati. »U dogovoru s policijom, najstrože će se kažnjavati oni taksisti koji budu kršili nova pravila i prekoračivali ovlasti, primjerice, ako ih se uhvati u vožnji Trgom bana Jelačića«, tvrdi Šnidarić.</p>
<p>Šnidarić drži da će se ovim potezom mnogo dobiti, pogotovo mušterije koje će vožnjom taksijem izbjeći velike prometne gužve, a i cijena će, kako kaže, automatski biti puno niža. Ovim će se dopuštenjem taksisti zaštititi i od, kako kažu, čestih plaćanja policijskih kazni, koje su im bile naplaćivane kad su bili prisiljeni prelaziti preko pješačkih zona jer je uglavnom bila riječ o bolesnim ljudima. »Osim toga, moći ćemo doći i do građana koji su nam dosad bili nedostupni«, kaže Šnidarić.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ravnatelj policije s prvašićima </p>
<p>Novopečene školarce Osnovne škole »Grigora Viteza« na Krugama, u srijedu je posjetio ravnatelj policije Ivica Franić sa svojim suradnicima, kako bi mališane upozorili na opasnosti što vrebaju u gradskom prometu. </p>
<p>U sklopu tradicionalne rujanske akcije »Djeca, prijatelji u prometu« ravnatelj policije je razveselio 1e, razred za djecu s posebnim potrebama, podijelivši im prigodne darove - pisanke i privjeske za ključeve oslikane uputama o ponašanju u prometu.</p>
<p>U 1b razredu redovne nastave policajci su također uputili djecu da poštuju prometne znakove i boje na semaforu. »Cestu uvijek morate prelaziti na zeleno svjetlo i, naravno, samo tamo gdje je zebra«, rekao je Franić i nastavio razgovor s veselim prvašićima. </p>
<p> »Ja ću biti detektiv«, odgovorio je prvašić Ivo Tunjić na pitanje što bi želio biti kad odraste, a njegov razredni drug Josip Čačković, kako kaže, jednog će dana biti agent FBI-a. Policijske goste je na izlazu iz škole dočekala prometna školska patrola, u kojoj su u srijedu dežurali Ivana, Križan, Katarina, Ana i Nikolina. OŠ »Grigora Viteza« prometnu patrolu ima već deset godina, a tri su godine za redom za svoje patroliranje osvajali titulu prvaka Hrvatske. »Patrolaši« uza se imaju opomene i pohvale, koje dijele vozačima, jer je upravo na njima najveća odgovornost . </p>
<p>Ravnateljica škole Tatjana Vuletić kaže kako škola ima veliki problem s prometom i parkiranjem, pogotovu prije osam ujutro, a u školi se obrazuje i 130-oro djece s posebnim potrebama. »Pokušavamo od Grada dobiti prostor ispred samog ulaza u školu jer bi to uvelike olakšalo roditeljima i djeci dolazak u školu, a i umanjilo opasnost «, rekla je ravnateljica.</p>
<p>Prema policijskim statistikama, u prvih osam mjeseci ove godine u prometu je stradalo čak 1254-oro djece, njih 439 predškolske dobi i 815 školaraca. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Poklanjali muško, a ne žensko rublje </p>
<p>Predsjednik Obrtničke komore Zagreba Ivan Petko odbacio je u srijedu optužbe Hrvatske obrtničke komore da je nenamjenski trošio sredstva komore i u privatne svrhe potrošio 380 tisuća kuna komorskoga doprinosa. »Novci su potrošeni na razne prezentacije i poklone poslovnim partnerima«, rekao je Petko i pojasnio da za sve kupovine postoje odluke nadležnih tijela komore.</p>
<p>Predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba Ivan Obad odgovorio je na upit novinara je li istina da su poslovnim partnerima kupovani pokloni poput ženskih čarapa i gaćica, da je za poklone kupovano muško, a ne žensko donje rublje.</p>
<p>Petko je naglasio i dadok HOK zagovara maksimalnu centralizaciju upravljanja komorom, OKZ je donijela odluku o potrebi decentralizacije upravljanja, te optužio predsjednika HOK-a Stjepana Šafrana da želi ukinuti područna obrtnička udruženja.</p>
<p>Stjepan Šafran je u srijedu u izjavi za Vjesnik to demantirao objašnjavajući da je HOK-u cilj održati područna udruženja obrtnika jer su ona temelj obrtništva u cjelini. </p>
<p>Podršku OKZ-u dali su i predsjednici područnih obrtničkih komora nekoliko hrvatskih županija. »Šafran će morati odstupiti, a pravda će biti zadovoljena«, rekao je predsjednik Obrtničke komore Vukovarsko - srijemske županije Ivan Klarić i upozorio da područne komore neće dopustiti ukidanje 114 obrtničkih udruženja u Hrvatskoj.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Brdovec još nema kontakt-policajca </p>
<p>Maloljetnička delinkvencija sve više izmiče kontroli</p>
<p>Staklene i plastične boce i bočice, limenke od piva, upaljači, kutije cigareta... to je slika parka ispred osnovne škole u Brdovcu kraj Zaprešića. Oko spomenika palim borcima Narodno-oslobodilačkog rata e ostaci razuzdane noćne zabave. Na stupu za podizanje zastave netko je izrazio svoju neostvarenu umjetničku ambiciju: postavio pivsku limenku u koju je zataknuo plastično cvijeće kakvo se obično nosi na groblje. Budući da se mještani žale da im cvijeće s grobova njihovih najbližih s groblja u Javorju često nestane preko noći, nije isključeno da je ovo u limenci na stupu upravo otuda. </p>
<p>»Situacija pomalo izmiče kontroli. Pozvali smo policiju da ide češće u ophodnju, no i njima je teško bilo što učiniti prije negoli se dogodi nešto protuzakonito. Jedino što mogu jest da protjeraju maloljetnike sa ulice poslije 23.00 sata. Jer kad obitelji izgube kontrolu nad svojom djecom, teško je od sustava očekivati da riješi problem«, kaže Ivka Matić, pročelnica Upravnog odjela za opće poslove općine Brdovec. </p>
<p>Nije ovo prvi slučaj vandalizma u Brdovcu. Već je bilo razbijenih prozora na školi, provala u obližnji vrtić, a česti su i problemi s drogom. Pročelnica Matić napominje da je uglavnom riječ o mladima u dobi između 12 i 18 godina, među kojima ih je mnogo iz okolnih mjesta, posebice iz Zaprešića, koji bježe u Brdovec da se sklone od policijskih kontrola, koje su u Zaprešiću dosta česte. I nadležnima u općini, i policiji, pa i mještanima već su odavno poznata mjesta na kojima se okupljaju delinkventi - osim kod spomenika NOR-a u parku kraj škole, to je bivše atomsko sklonšte u Brdovcu te područje oko groblja i na samom groblju u Javorju. </p>
<p>Problem s drogom i delinkventnim ponašanjem pokušava se riješiti u sklopu tribina, no to, kaže pročelnica Matić, malo pomaže. »Kad ima problema sa školskom djecom, direktori i učitelji izvrše pristisak, i to se brzo riješi, no problem su djeca koja su otišla u srednju školu i ona iz okolnih mjesta nad kojima su roditelji i društvo izgubili svaku kontrolu«, kaže Ivka Matić.</p>
<p>Kako Brdovec nema svoga kontakt-policajca, pročelnica vjeruje da bi se problem mladenačke delinkvencije, koji je u Brdovcu izraženiji nego u okolnim općinama, mogao donekle staviti pod kontrolu uvođenjem popularnog bobbija, kao što je to već učinjeno u Zagrebu i susjednom Zaprešiću.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Nakon 38 godina opet na put oko svijeta </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Sjećate se Gipsy Moth? Riječ je o jedrilici u kojoj je daleke 1967., Sir Francis Chichester oplovio svijet i razdaljinu od Plymoutha u Engleskoj do Sydneya u Australiji prešao za samo 274 dana. Nakon 38 godina i temeljite rekonstrukcije, jedrilica je od srijede u Londonu odakle će otploviti prema Southamptonu na sajam brodova, a potom na svoje drugo putovanje oko svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nagibni vlak u tunelu naletio na stado koza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na pruzi Oštarije-Knin-Split, između kolodvora Pađane i Knina, u srijedu oko 10.50 sati dogodila se željeznička nezgoda kada je nagibni vlak Zagreb - Split u tunelu naletio na stado koza bez nadzora, izvijestile su u srijedu Hrvatske željeznice. Naime, koze su se nalazile na pruzi ispred tunela, a pošto je strojovođa dao zvučno upozorenje utrčale su u u tunel pa je vlak naletio na njih unatoč kočenju, navodi se u priopćenju</p>
<p> U naletu vlaka stradalo je od 40 od 50 koza, a na garnituri vlaka nastala je materijalna šteta. </p>
<p> Nakon pregleda na mjestu nezgode vlak je nastavio prema Kninu gdje je detaljnije pregledan, a putnici su do Splita nastavili autobusima u organizaciji HŽ-a. </p>
<p> Garnitura vlaka otpremljena je na popravak u Zagreb. </p>
<p> Očevid je u tijeku, kao i potraga za nepoznatim vlasnikom stada. [T.Gr.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Počeo najveći sajam satova</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - U srijedu je u Hong Kongu poščeo najveći sajam satova na svijetu. Otprilike 800 lokalnih i svjetskih proizvođača satova i satnih mehanizama narednih će dana sklopiti poslove koji će utjecati na trendove, točnije izgled i cijene satova u cijelome svijetu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hong Kong: Policija pronašla golu strankinju </p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Policija u Hong Kongu zatražila je u srijedu pomoć u identifikaciji gole žene koja nije izustila ni jednu riječ otkad je pronađena na obali. Žena, za koju se vjeruje da je stara između 30 i 40 godina, pronađena je gola na rubu piste neupotrebljavanog aerodroma Kai Tak. Uz sebe nije imala nikakve dokumente niti stvari. Fotografija bjelopute, mršave brinete, visoke 162 cm, posvuda je razaslana zbog raspoznavanja, a prebačena je u hongkonšku bolnicu gdje će ostati do daljnjega. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slovenski kralj burze gol u sudnici</p>
<p>MARIBOR,7. rujna(Hina)</p>
<p> - Čovjek kojemu su prije desetak godina deseci tisuća Slovenaca povjerili svoj novac ulažući u dionice njegovih investicijskih fondova, pojavio se u srijedu u sudskoj dvorani u Mariboru skoro gol-golcat, tražeći odgodu procesa i isključenje predsjednice sudbenog vijeća. Osnivača poslovnog sustava DADAS, Davorina Sadara, doveli su čuvari u donjim gaćama, a odjenuo se tek u pauzi kad je vijeće raspravilo o njegovim zahtjevima koji su uglavnom odbijeni. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zajednička grobnica za 34 žrtve </p>
<p>MEDAN</p>
<p> - Trideset četiri neidentificirane žrtve nesreće indonezijskog Boeinga koji se u ponedjeljak srušio na SumatrI pokopane su u srijedu u zajedničkoj grobnici. Na dirljivoj svečanosti okupilo se nekoliko stotina stanovnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Orhan Pamuk optužen za izdaju domovine </p>
<p>Svjetski poznat pisac optužen za »javno ponižavanje svega što je tursko«</p>
<p>Turskom piscu Orhanu Pamuku prijeti zatvorska kazna do tri godine zbog intervjua što ga je početkom godine dao jednom švicarskom listu. Državno odvjetništvo gradskoga okruga Sisli u Istanbulu, gdje živi Pamuk, podignulo je optužnicu protiv svjetski ugledna autora zbog, kako piše u njoj, »javnog ponižavanja svega što je tursko«. Proces bi trebao započeti u prosincu, javio je Pamukov turski nakladnik. Orhan Pamuk idućeg će mjeseca u Njemačkoj biti odlikovan Mirovnom nagradom njemačkih nakladnika, javlja Deutsche Welle.</p>
<p>Orhan Pamuk u veljači ove godine u intervjuu za jedan švicarski list govorio je o prošlosti Turske. Sa strahotama koje su se dogodile mora se, doduše, dalje živjeti, ali o tome se mora govoriti, rekao je Pamuk. S tim u svezi spomenuo je da je u Turskoj ubijeno 30.000 Kurda i milijun Armenaca. Još onda su mu takve izjave donosile masovne prijetnje nacionalističkih krugova i medija. </p>
<p>Zašto je optužnica protiv njega podignuta tek sada? Joachim Sartorius, liričar i prevoditelj, koji je radio za njemačko Ministarstvo vanjskih poslova u Turskoj, objašnjava to polaganom birokracijom. Sartorius će idućeg mjeseca na Frankfurtskom sajmu knjiga održati govor u čast Orhana Pamuka, a na pitanje koliko je ovaj svjetski priznati pisac sada ugrožen, Sartorius je za Deutsche Welle izjavio:</p>
<p> »Ako mislite na to koliko je trenutno ugrožen njegov život, mislim da se to uopće ne može procijeniti. Svuda na svijetu ima fanatika. Ne smije se, međutim, zaboraviti da ga načitani slojevi u Istanbulu nevjerojatno vole. Kada tamo prolazi ulicama, pozdravljaju ga s najvećim poštovanjem. Ne smije se početi misliti kako je sada protiv njega usmjerena jedna čitava fronta. Postoje nacionalistički i vrlo ograničeni krugovi.«</p>
<p>»Takav slučaj, naravno, na svjetlo dana ponovo iznosi i čitavu problematiku pristupa Europskoj uniji Turske. Mislim da je Orhan Pamuk svoj stav o pristupu Turske EU-u izrazio vrlo diferencirano, rekavši kako ova zemlja, koja je još poludemokratska, mora zaista još ispuniti neke domaće zadatke, prije nego li pokuca na vrata Europskoj uniji; s druge strane, prijam u EU uvijek je priželjkivao, jer je smatrao kako bi to prisililo svaku vladu da državno-pravne reforme provede u djelo«, rekao je Sartorius.</p>
<p>Svojom optužnicom protiv Pamuka zbog »javnog ponižavanja svega što je tursko« istanbulsko je državno odvjetništvo sada odaslalo drugi signal. Tu je optužnicu njemački ogranak PEN-a u svojoj prvoj izjavi ocijenio kao »grub napad na slobodu mišljenja i nedostojanstven čin za zemlju koja se kandidira za pristup Europskoj uniji«, javlja Deutsche Welle. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bez češkog humora nema ni fotografija</p>
<p>Riječ je o godišnjem izboru najboljih novinskih fotografija, koje karakterizira originalna mješavina melankolije, humora i satiričnog odmaka</p>
<p>Lako se složiti sa Susan Sontag oko toga da je fotografija estetizirala tragedije i katastrofe, da je razlomila naš svijet i zamijenila stvarnost. Isto tako, dobro znamo da se neke stvari – protesti i suosjećanja, na primjer – nikada ne bi pokrenule da ih nisu potakli užasi zabilježeni na fotografijama. Čak i kada znamo da se nešto događa na drugom kraju svijeta, skloni smo brzom zaboravljanju, dok nas fotografije podsjećaju. Barem na kratko. Tako je i s novinskim fotografijama s izložbe Češka novinska fotografija (»Czech press photo«), koju je predsjednik Republike Češke Vaclav Klaus otvorio u utorak u zagrebačkoj Galeriji Badrov.</p>
<p> »Czech press photo«, kako je predsjednik Klaus rekao, prestižna je i poznata izložba, a riječ je o godišnjem izboru najboljih novinskih fotografija. Svake godine, a već ih deset za redom, međunarodni žiri u osam kategorija (sport, ljudi u vijestima, život, priroda, okolina, umjetnost...), bira najbolje fotografije koje pristignu na javni natječaj.</p>
<p> Na koncu se izložba sastoji od nagrađenih fotografija i nakon što bude predstavljena u Češkoj, putuje po svijetu. Tako je i prije tri godine u Hrvatskoj gostovala izložba »Czech press photo«, a tada su dominirale fotografije velikih poplava u Češkoj. </p>
<p>»Czech press photo« je dobra prilika fotografima da se afirmiraju pa se tako na prošlogodišnji natječaj javilo čak 258 autora s 3232 fotografije. Fotografije, naravno, nisu samo ograničene na Češku. Češki fotografi su tamo gdje se nešto događa – od HIV pozitivnih u Ukrajini do Olimpijskih igara u Ateni. A ono što je specifično u njihovom fotografijama, a to je ono što se često vezuje uz Čehe i na što ukazuje i Berislav Valušek u svom osvrtu na izložbu, jest smijeh koji nije »intelektualni podsmijeh, već jedna originalna mješavina melankolije, humora, satiričnog odmaka, pronalaženja duhovitosti i na onim mjestima i onim situacijama gdje je ne bi trebalo biti«. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Britki kritičar svijeta</p>
<p>Samo dva dana nakon početka nove izložbene sezone, izložbom slika Ivana Tišova, u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, otvara se u četvrtak 8. rujna retrospektivna izložba zagrebačkoga strip crtača i ilustratora poznatog u svjetskim okvirima Milana Trenca.</p>
<p> Pregled dvadesetpetogodišnjeg Trencova rada pokriva širok spektar radova i stilova, od ranih stripova »Koščak«, »Morocco« i nepretenciozne stripovske parodije »Milan Blenton« otpočete 1985. u Studentskom listu, britkih političkih ilustracija za tjednike Danas i Start potkraj osamdesetih, preko brojnih naslovnica i ilustracija za New York Times, The Wall Street Journal, New Yorker i Fortune Magazine, da spomenemo samo one najcjenjenije listove s kojima je Trenc surađivao, do slikovnice »Noć u muzeju« (The Night at the Museum) i dugometražnog igranog filma »Zen priče« (Zen Stories), Trencovih posljednjih odmaka iz stripa i ilustracije.</p>
<p>Već od ranih stripova početkom osamdesetih, u vrijeme iznimno utjecajna »Novog kvadrata«, Trenc zastupa sasvim suprotna stilistička i poetološka obilježja. Kao bitna obilježja njegovih stripova autor izložbe Darko Glavan navodi sklonost fantastici u fabuliranju, retro crtački stil te nedovršenu i otvorenu priču. Poput svojih brojnih zagrebačkih kolega i Trenc dio svoga načina rada zahvaljuje iskustvu animacije, a nije nevažan i još jedan biografski detalj – Trenc je diplomirao u klasi Kreše Golika. </p>
<p>Najčešći Trencov medij ipak je ilustracija, u kojoj se oblikovao kasnih osamdesetih u Startu. Provokativne i često sarkastične ilustracije u Startu nastajale su, kako sam kaže, kao slika problema o kojemu je tekst govorio, a ne teksta samoga. Trencove američke ilustracije Glavan karakterizira kao lako čitljive simbole preglednih kompozicijskih rješenja koja nenametljivo naznačavaju ilustratorov stav i mišljenje. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vrhunsko muziciranje </p>
<p>U organizaciji Agevent agencije iz Dubrovnika, a pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, uz potporu Ministarstva kulture RH i uz sudjelovanje raznih sponzora u Dubrovniku je započeo Treći festival komorne glazbe »Julian Rachlin – Prijatelji« koji će trajati od 6. do 12. rujna. </p>
<p> Prva večer bila je s naglaskom na Dmitrija Šostakoviča. Nije mogla biti ljepša najava početka ovoga skupa vrsnih glazbenika od izlaska u atriju Kneževa dvora trojice stupova festivala, burno pozdravljenih od publike, violinista Juliana Rachlina, violončelista Mische Maiskoga i Itamara Golana. Dok su se umjetnici smještali za početak, atrijom je zavladala takva tišina i neka napetost kakva se događa u iščekivanju velikog događaja. Odzvon triju instrumenata koji su pleli zvučnu mrežu Šostakovičeva Klavirskog trija br. 1 u c-molu odmah je slušatelje prikovalo za stolice, to je bilo savršeno osjećanje zajedništva, umjetnici su svoje žestoke glazbeničke osobnosti podredili istom cilju vrhunskom komornom muziciranju. </p>
<p>Takva se razina zadržala i pri sviranju majstorova Klavirskog kvinteta u g-molu, op. 57 kad su se toj trojici glazbenika pridružili violinistica Janine Jansen i violist Maxim Rysanov. Komunikacija između susvirača tekla je sliveno u izmjenjivanju erupcije zvuka i proplamsaja melodijskih linija izazvavši povike i pljesak.</p>
<p> Između tih okvirnih skladba smjestila se skladba P. I. Čajkovskog Gudački sekstet za dvije violine, dvije viole i dva čela i d-molu, op. 70 »Souvenir de Florence«, pri čemu su se umjetnicima koji su svirali Šostakovičev Kvintet pridružili violončelist Enrico Dindo i violist Daniel Raiskin. Romantična skladba zazvučala je upravo sanjarski i raspjevano u čvrstom lancu svirača.</p>
<p> Glasoviračica Sophie Rachlin i njen sin Julian, a uz njih violinistica Janine Jansen u finom suzvučju prezentirali su Šostakovičevih Pet skladbi za dvije violine i klavir, što ih je za takav sastav prilagodio majstorov bliski prijatelj Levon Atovmian. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Malteški šamar hrvatskim nogometašima</p>
<p>Nonšalantnost se osvetila Hrvatskoj i promijeniti se nije moglo sve loše što se radilo dvije trećine utakmice</p>
<p>LA VALLETTA (od Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> – Kakav posrtaj Hrvatske! Na najlakšem gostovanju tijekom kvalifikacija Hrvatska se osramotila, odigrala je 1-1 (0-1) na Malti i tako potpuno uništila nedavnu pobjedu na Islandu.</p>
<p>Utakmica u La Valetti bila je idealna za sve one koje muči nesanica. Uspavljujući ritam i neaktivnost hrvatskih nogometaša kompilirana sa malteškom nemoći, jače su djelovale od hrpe leksaurina. Znajući kako je domaćin apsolutno limitiran sa nogometnom kvalitetom Hrvatska je nezainteresirano istrčala na teren i pokušala uz što manje truda, trčanja i borbenosti ostvariti željeno – pobjedu.</p>
<p>Tako se poslije posve nebitnih prvih dvanaest minuta dogodilo prvo uzbudljivo nakon akcije kojom je sam u napad izbačen Boško Balaban. No, reagirao je i sebično i nespretno, pa je time propala prva šansa da se odmah Maltu liši maštanja o bod(ovima). No, na sreću po hrvatsku reprezentaciju egzekucija se dogodila u 19. minuti. Po Maltu, munjevitu akciju Šerića i Srne, završio je Niko Kranjčar preciznim udarcem sa 15-ak metara u neobranjeni kut malteških vratiju. No, treba reći kako je bilo i sreće za Hrvatsku budući se lopta do Kranjčara odbile od jednog obrambenog domaćeg igrača.</p>
<p>Kako prije pogotka, tako i kasnije, na stadionu u La Valetti sve se odvijalo kao usporeni film. Čak su i vječno rastrčani i pojmovi borbenosti Darijo Srna i Dado Pršo bili samozatajni bez prevelike želje za isticanjem. Najljepšu akciju, uopće na utakmici, Hrvatska je kreirala u 22. minuti. Kada je dugu loptu Srna automatski proslijedio Balabanu, ovaj sjajno centrirao, no Pršo je sa pet-šest metara udarcem glavom promašio. Još je jednom u prvom poluvremenu pokušao Niko Kranjčar sa skoro trideset metara, još se jednom spetljao Balaban, ali sve je to bilo minimalno, mizerno od Hrvatske.</p>
<p>Ništa se nije promijenilo niti u nastavku utakmice. Hrvatska je djelovala nezainteresirano, očito zadovoljna s minimalnih 1-0. Po igri se dalo naslutiti kako se izabranici Zlatka Kranjčara nisu niti bojali nekog »slučajnog« pogotka koji bi stvorio komplikacije iz ničega. I sve do 75. minute trajao je »nogometni sprovod« – Hrvatska je bila neaktivna, ali nažalost dogodio se onaj šok kojeg je Hrvatska trebala izbjeći. Slobodni udarac sa tridesetak metara izveo je Stephen Wellman, ljutito opalio po lopti koja je prošla kroz živi zid, kroz usnulog Stipu Pletikosu, najvećeg krivca...</p>
<p>Nonšalantnost se tako osvetila Hrvatskoj koja je imala još petnaest minuta za ispravljanje takvog stava. Ali, promijeniti se nije moglo sve loše što se radilo dvije trećine utakmice. Najbolje prilike imali su Babić i Klasnić, ali ne bi bilo niti pravedno da je Hrvatska uz takvu igru pobijedila. Malta je tako postigla treći pogodak u ovim kvalifikacijama, uhvatila drugi bod, a Hrvatskoj ostaje ispravak protiv Švedske i Mađarske. Borba za prvo mjesto sada postaje kompliciranija...</p>
<p>• MALTA - HRVATSKA 1-1 </p>
<p>Nacionalni stadion</p>
<p>MALTA: Haber 6 - Pullicino 6, Wellman 7, Scicluna 6 (od 46. Sammus 6) - Briffa 6, Agil 6, Mattotks 6 (od 72. Ciantar -), Woods 5,5, Anonan 6</p>
<p>HRVATSKA: Pletikosa 5 - Šimić 5, Tokić 5,5, Šimunić 5 - Srna 6, Babić 5,5, N. Kovač 5, Šerić 5,5 (od 68. Bošnjak -) - N. Kranjčar 6 – Balaban 5 (od 68. J. Leko –), Pršo 5. </p>
<p>SUDAC: Brijkos (Grčka) 7</p>
<p>GLEDATELJA: 3.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Kranjčar (19.), 1-1 Wellman (75.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Babić, Tokić, Šerić</p>
<p>CRVENI KARTON: Tokić (90., drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: STEPHEN WELLMAN</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sramota na terenu, užas na tribinama!</p>
<p>Na tribinama je dobrih sat vremena trajala je borba kamenjem i iščupanim sjedalicama</p>
<p>Nismo izgubili još sve nade za plasman na Svjetsko prvenstvo, ali na najboljem smo putu da izgubimo sve. U zacijelo najlošijoj partiji hrvatske nogometne reprezentacije i njezinom 15 godišnjoj povijesti odigrano je tek sramotnih 1-1 protiv jedne od najslabijih europskih reprezentacija. A da sramota bude još veća i potpunija pobrinuli su se naši navijači koji su začeli nered silnih razmjera sukobivši se s policijom i domaćim navijačima pri kraju utakmice.</p>
<p> Dobrih sat vremena trajala je borba kamenjem i iščupanim sjedalicama, sva je sreća da su hrvatski navijači od ostatka tribine bili odvojeni visokom i čvrstom ogradom , jer bi inače bilanca nezapamćenih nereda bila tragična. Sve, je dakle, izgledalo sramotno. Od bahatosti naših nogometaša na terenu koji su Maltežane shvatili kao jutarnju kavu, ne kao bitan zalogaj u kavlifikacijama, do ponašanja uvijek jedne te iste skupine navijača koja samo čeka prigodu za skandal. Među njima su , nažalost, bili smješteni naši mladi reprezentativci i ženska reprezentacija.</p>
<p> Još uvijek je nevjerojatno da se u pitomoj Malti tako nešto dogodilo, na stadionu je bilo tek desetak policajaca koji očito nisu ni slutili što bi ih moglo zadesiti. Tako su brojčano stanje osiguranja iskoristili oni koji žele od utakmice napraviti bojno polje, pa se doista moglo dogoditi na stadionu bude i prinudno groblje. Kada huligani preuzmu sportsku priredbu, teško je govoriti o igri, sportskom veselju ili razočaranju. Nema sumnje da je mizerna partija hrvatskih reprezentativaca razljutio pristalice naše reprezentacije, ali ni u kojem slučaju njihova ljutnja ne može biti opravdana nasiljem prema predstavnicima reda i domaćim navijačima, koji su se veselili nevjerojatnom uspjehu svoje reprezentacije. </p>
<p>Ne znamo što su mislili naši reprezentativci za ovu utakmicu, da će Malta pasti sama od sebe? Maltežani su odigrali sportski i korektno tražeći spoznaju svoje vrijednosti, koju su i našli. I tu nama nitko ne može biti kriv. Ne sjećamo se kada je hrvatska reprezentacija izgledala jadnije s toliko jadnih i neraspoloženih nogometaša, bez imalo kreacije igrajući tek toliko da prođe vrijeme. Rani pogodak Kranjčara kao da je zadovoljio ambicije Hrvata koji su čekali kraj, ali su ga dočekali uz malteške uzvike oduševljenja nakon što je Wellman pokazao da i Hrvati znaju napraviti amaterski živi zid kao i da mogu imati vratara koji nalikuje na amatera. Poslije je sve bilo kasno, iako je Hrvatska imala šanse, a sramotu na terenu zamijenila je užasavajuća sramota na tribinama. Malta je polako lijegala u san, a navijači koji prate Hrvatsku vodili su neku svoju borbu, sami protiv svih. </p>
<p>Maltežani ukrali snimke sukoba</p>
<p>Ne htijući umanjiti krivicu naših navijača, mora se spomenuti da je malteška policija na početni val reagirala nespretno i podcijenjivački, a potom se i spustila na razinu huligana. Jer, nakon što su naši navijači počeli gađati policiju, tamošnji policajci isto su počeli trgati sjedalice i bacati ih na naše navijače. Bez želje da razdvoje sukubljene strane, štoviše potičući i pozivajući domaće navijače da im se pridruže u čupanju i bacanju sjedalica. Sve je otišlo toliko daleko da je malteška televizija od hrvatske televizije ukrala kazete sa snimkama ovoga sukoba, a neki su i pretraživali fotoreportere zahtijevajući da im pokažu fotografije sa utakmice.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U nedjelju se nećeš smijati!!! </p>
<p>Hajduk je pred derbi u podređenom položaju i ne daju mu se nikakve šanse</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – »Kuže, nećeš se smijati kao što si se smijao pred milijunskim auditorijem i sprdao sa suparnikom kojeg bi trebao respektirati. Ako sam ja najtrofejniji Dinamov trener, a ti nisi ništa osvojio s tim istim klubom, onda bi trebao pokazati više poštovanja. Riječ može napraviti više nego nož s dvije oštrice, a slika je ipak najstrašniji i neoboriv dokaz, koja je ovog puta pokazala rijetko viđenu ironiju na malim ekranima. Stvari su došle do usijanja spremam se i na to da bi se mogao dogoditi incident te da netko krene prema meni ako Hajduk bude pobjeđivao ili vodio. Kažu da će mi 50 maksimirskih metara biti najteži u životu. Zašto bi bili najteži? I u ovim se godinama mogu nositi s mlađima od sebe«, u dahu je trener Hajduka Ćiro Blažević komentirao vruću najavu derbija iz Dinamova tabora i istup trenera Josipa Kužea, koji je pred televizijskim kamerama prasnuo u smijeh nakon što je ustvrdio da se on i njegovi igrači ne odnose bahato prema Hajduku. </p>
<p>Derbi je pred vratima, a kao rijetko kada Dinamo u Maksimiru Hajduku sprema vatren doček. Hrvatski prvak Hajduk sa Ćirom Blaževićem na klupi i kreatorom igre Nikom Kranjčarom potencira značaj derbija, ali i suparništvo ta dva kluba podiže na veću razinu. Bitno je samo da ozračje ostane u sportskom duhu, kao što bi trebalo biti kad igraju Hajduk i Dinamo. </p>
<p>Mala podbadanja su prihvatljiva i dio su velikih utakmica, pa očekujemo da do nedjelje strasti i neprimjerene optužbe neće izaći iz okvira uobičajenog ponašanja za derbi. Moguće je i da je činjenica što se derbi nije igrao devet mjeseci donijela posebnu glad javnosti za hrvatsku »utakmicu svih utakmica«. Hajduk je pred ovaj derbi u podređenom položaju, ne daje mu se ni mrvica šanse da će se izvući s pozitivnim rezultatom. Blažević je svjestan situacije te kaže: </p>
<p>»Sami smo krivi za nastalu situaciju i naša je moć ograničena da odgovorimo na sve ovo. Možemo odgovoriti samo na terenu. Ovo omalovažavanje moramo iskoristiti za galvanizaciju naše momčadi. Bit će radikalnih promjena u mojoj momčadi. Samo oni koji mogu odgovoriti duhu njihova trenera istrčat će u Maksimiru. Dozvolili smo si luksuz poraza u Puli i Velikoj i postali predmet ismijavanja. Mnogo mi se toga u Hajduku nije poklopilo kao što sam očekivao, ali nismo digli bijelu zastavu. Ma kakvi!« </p>
<p>U posljednjem je testu pred derbi Hajduk na jedvite jade sa 1-0 pobijedio BiH drugoligaša Troglava. I taj je ogled u Livnu natjerao Blaževića na promjenu taktike pred derbi, pa sada najavljuje i poručuje: </p>
<p>»Tko je selekcionirao ove igrače da ih ja ne mogu staviti u ratničko stanje? Ne spavam noćima, znojim se i tražim heroje. Ne bih preživio da ne izvedem momčad koja će ginuti u Maksimiru i pokazati da je dostojna nositi dres Hajduka. Prvi ih put u svom životu ne mogu staviti u potrebno stanje, ali ću pronaći vitezove, heroje. Znam da tu ima igrača na koje se mogu osloniti. Kranjčar je vuk, Pletikosa je vuk, Bartulović je vuk... Nismo mi ovce za šišanje i klanje.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dortmund pred potpunim kolapsom</p>
<p>Situacija u klubu je egzodusna, jer igrači čuče kraj telefona i čekaju poziv koji bi im mogao »spasiti« karijeru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U devedesetima su u Bundesligi bili jedini pravi konkurent münchenskom Bayernu. Tri su puta bili prvaci Njemačke (1995., 1996. i 2002.), što su im i jedini trofeji u povijesti, a 1997. su čak pobjedom protiv Juventusa u finalu osvojili naslov Lige prvaka. Njihov je Westfalen godinama bio unaprijed rasprodan, a njemački su nogometni ponosi tih godina (Sammer, Möller, Riedle...) nosili njihov žuto-crni dres. </p>
<p>Riječ je o dortmundskoj Borussiji, koja danas živi potpuno suprotni život. Od svega je ostao tek rasprodani stadion, no i navijači polako gube vjeru da će se ponoviti dani kad su bili ponajbolja europska momčad. Naime, prošle se godine klub zavitlao u financijskom kolapsu, a u jednom se trenutku kao jedino rješenje nametala prodaja svih jakih igrača, čime bi, barem privremeno, došli do zraka. Ipak su odlučili još jedno vrijeme živjeti »na aparatima«, nogometne zvijezde poput Rosickyog ili Kollera još su uvijek u klubu, no očito je bila riječ samo o odgađanju neminovnog. </p>
<p>Klub iz Dortmunda i dalje je u vrtlogu potpune neizvjesnosti, klub se svakodnevno bori kako bi normalno funkcionirao, a i rezultati na otvorenju nove sezone najbolji su odgovor kako na Westfalenu još nije granulo sunce. </p>
<p>»Žao mi je što se ovo događa mom klubu. Najradije bih jednim potezom riješio ovu situaciju, no sumnjam da je to moguće. Bojim se kako će igrači ubrzo početi odlaziti iz kluba, makar je to aktualno već mjesecima«, kazao je sportski direktor Michael Zorc, inače kapetan one generacije Borussije koja je bila europski prvak. </p>
<p>Češki »fantasista« Rosicky baš je prije nekoliko dana izjavio kako odlazi, ali nema pojma gdje, dok je njegov sunarodnjak Jan Koller također koncentriran na premještaj prema Engleskoj. Situacija u klubu uistinu je egzodusna, jer još nekoliko igrača čuči kraj telefona i čeka poziv koji bi mogao »spasiti« njihovu karijeru. </p>
<p>»Žao mi je isključivo naših navijača koje stvarno mogu nazvati najvjernijima u Njemačkoj. Ali, nešto se radikalno treba dogoditi«, kaže Zorc. </p>
<p>Nestankom Borussije sa scene Bundeslige Bayern je ponovno postao veliki gazda lige. Tek su jednom »čudo« kreirali igrači bremenskog Werdera, postavši prvaci, no kako je počela ova sezona dogodit će se ponovno dosadni mjeseci u kojima će »Holywood iz Bavarske« biti nedodirljiv. U međuvremenu će Borussia tražiti rješenja i izlazak iz krize koja ih je bacila na sporedni kolosijek Bundeslige. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatska prva uzela set Italiji</p>
<p>Malevićevi izabranici imali su priliku za 2-0 u setovima, ali je proradio blok Talijana</p>
<p>RIM</p>
<p> - Hrvatski odbojkaši i dalje ugodno iznenađuju svojom igrom na Europskom prvenstvu u Rimu. Nakon odličnog otpora protiv Rusa, izabranici Rade Malevića u 4. su kolu skupine 1 priuštili i te kakve muke i domaćinu Italiji. Uspjeli su u onome što u dosadašnjem tijeku prvenstva nije nikome pošlo za rukom - uzeli su olimpijskim doprvacima set. Bili su na milimetar i do drugog, no više od toga nisu mogli. Talijani su na kraju slavili sa 3-1 (20-25, 26-24, 25-17, 25-19), ali Hrvati su ponosno mogli napustiti teren.</p>
<p>Naša je reprezentacija odlično otvorila meč. Talijani su u prvom setu vodili samo sa 1-0, nakon toga je sve bilo u znaku Hrvatske. Sve je u igri naše selekcije funkcioniralo izvrsno, a domaćinima su najviše muke zadavali Omrčen i odlični napadi iz prvog tempa, sa Zelićem i Zoricom u glavnim ulogama. Ipak, Malevićevi odbojkaši nisu nastavili u istom ritmu i u drugom setu. Izabranici Gian Paola Montalija brzo su pobjegli na 12-6, no do izražaja je ponovno došla velika borbenost naših. Na servise Borisa Zorice napravili su seriju 6-0, spašavajući pritom i naizgled izgubljene poene. Do kraja seta igrali su ravnopravno s braniteljima naslova, poveli sa 24-23, no nisu iskoristili priliku za 2-0. Najprije su Talijani blokirali Omrčena, a zatim je Boriskijevič loše primio servis i set je otišao na stranu domaćina. Propuštena prilika potpuno je izbacila hrvatske odbojkaše iz koncentracije. Italija je povela sa 3-0 i do kraja trećeg seta samo povećavala razliku. Napadi Omrčena i Čoškovića potpuno su otupjeli, a »azzuri« su lako probijali naš blok. Činilo se da će u četvrtom setu biti malo bolje. Hrvatska je povela sa 2-0, no tada je Omrčen pogodio antenu, a Krnić zbog protesta donio Talijanima još jedan poen. Uslijedila su tri uzastopna Cisollina asa i sve je ponovno krenulo na mlin domaćih. Hrvatski prijem na trenutke je izgledao komično i europski prvaci su mogli mirno privesti utakmicu kraju. Naši će prvenstvo zaključiti u četvrtak ogledom s Ukrajinom, a Italija i Rusija će odlučiti o prvom mjestu u skupini i lakšem protivniku (Španjolska) u polufinalu. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>SKUPINA I (Rim), 4. kolo: Hrvatska - Italija 1-3, Rusija - Portugal 3-1, Poljska - Ukrajina 3-1; redoslijed: ITALIJA 8 ( u polufinalu), RUSIJA 8 (u polufinalu), Poljska 6, Hrvatska 5, Portugal 5, Ukrajina 4.</p>
<p>SKUPINA II (Beograd), 5. kolo: SCG - Francuska 3-2, Španjolska - Nizozemska 3-1, Grčka - Češka 3-1; redoslijed: SCG 10 (u polufinalu), ŠPANJOLSKA 8 (u polufinalu), Grčka 8, Francuska 7, Češka 7, Nizozemska 5. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pierce izneadila Mauresmo</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Ono što vrijedi za Andrea Agassija, čini se vrijedi i za Mary Pierce. Iako je Francuskinja zakoračila u 31. godinu, ove sezone je stigla do finala Roland Garrosa i - polufinala US Opena. Pritom je u četvrtfinalu nokautirala sunarodnjakinju i treću tenisačicu svijeta Amelie Mauresmo. Nakon 6-4, 6-1 pobjede Pierce je postala druga Francuskinja medu četiri najbolje na posljednjem Grand Slamu sezone. Prije nje je to uspjela samo Mauresmo i to 2002. godine. U polufinalu Pierce očekuje pobjednicu dvoboja Amerikanke Lindsay Davenport i Ruskinje Jelene Dementijeve.</p>
<p>Osim što Mauresmo nije ispustila nijedan set na putu do četvrtfinala, Pierce nije pobijedila svoju sunarodnjakinju od 1999. godine. Stoga je Pierce za Mauresmo trebala biti samo usputna stanica. No, Pierce je ponovila izdanje iz osmine finala, kada je s druge strane nemoćna bila Justine Henin-Hardenne.</p>
<p>»Što reci? Imam 30 godina, vec sam 17 godina na Touru i još uvijek postoji prvi put za mene. A to je sjajno. Osjećam se zdravo i sretno što igram pred svojim navijačima«, rekla je Pierce.</p>
<p>Kim Clijsters je »preokrenula« Venus Williams za polufinale i dvoboj protiv prve nositeljice Marije Šarapove. Iako je Venus vodila sa 6-4, 4-2, ipak nije uspjela dokrajčiti Belgijanku, koja igra u životnoj formi nakon što je propustila većinu prošle sezone zbog ozljede. Clijsters još uvijek čeka prvi Grand Slam naslov, a ove godine nudi više od ostalih suparnica, o čemu dovoljno govori i šest naslova. Stoga joj Šarapova ne predstavlja veću prijetnju. Uostalom, dobila je sva tri njihova ogleda. </p>
<p>Švicarski je genijalac Roger Federer osvojio ovogodišnji Wimbledon izgubivši samo jedan set, koji je uspio osvojiti Nicolas Kiefer. Nijemac je isto uspio i na US Openu, no ništa više od toga. Prvi je tenisač svijeta nakon tri sata i dvije minute slavio sa 6-4, 6-7 (3), 6-3, 6-4. </p>
<p>Mnogi idućeg suparnika branitelja naslova smatraju opasnijim od Hewitta, s kojim se može sastati u polufinalu. Naime, Federer u četvrtfinalu očekuje Davida Nalbandiana. Argentinac je posljednji pobijedio Federera na US Openu prije dvije godine, a u medusobnim ogledima vodi sa 5-2.</p>
<p>Hrvatski junior Luka Belić oprostio se od US Opena. Amerikanac Sam Querrey pobijedio je Belića u drugom kolu s 6-3, 6-3. </p>
<p>• Rezultati </p>
<p>tenisači, osmina finala:Hewitt (3) – Hrbaty (15) 6-1, 6-4, 6-2, Federer (1) – Kiefer 6-4, 6-7 (3), 6-3, 6-4, Nalbandian (11) – Sanguinetti 4-6, 7-6 (4), 6-4, 6-2; </p>
<p>tenisačice, četvrtfinale: Clijsters (4) – V. Williams (10) 4-6, 7-5, 6-1, Pierce - Mauresmo (3) 6-4, 6-1. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Alonso prijeti Fittipaldiju i povijesti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još samo nekoliko dana dijeli Fernanda Alonsa od povijesti. Nedjelja i Velika nagrada Belgije su pred vratima, a ondje će Fernando Alonso imati priliku osvojiti naslov najboljeg ovosezonskog vozača formule 1 i zlatnim se slovima upisati u knjigu povijesti kao najmlađi vozač kojem je to uspjelo. Za takav su pothvat 24-godišnjem (rođen 29. srpnja 1981.) Alonsu u nedjelju potrebna četiri boda više od vjernog pratitelja Kimija Raikkonena. </p>
<p>Naime, pogled na bodovnu razliku (103-76) uz četiri utrke do kraja sezone jasno kazuju da bi 31 bod prednosti pred posljednje tri utrke Španjolcu omogućio miran san. Naslov najmlađeg prvaka sada je u rukama Brazilca Emersona Fittipaldija, koji je šampanjac namijenjen prvaku ispio sa 25 godina, osam mjeseci i 29 dana. </p>
<p>Koliko je Spa-Francorchamps idealna staza za Alonsov uspjeh? Spomenimo da nikad kao vozač formule 1 ondje nije prošao kroz ciljnu ravninu. Ipak je prije odustajanja ondje prošle godine vodio (Raikkonen slavio), a svoju je prvu pobjedu u F3000 ostvario upravo na toj stazi. </p>
<p>»Znam da će ljudi pričati da mogu ondje osvojiti naslov. No, meni je svejedno hoće li se to dogoditi sada, u Brazilu, Japanu ili Kini«, zaključio je Alonso. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Mladenu Ivaniću uskraćena američka viza</p>
<p>Vize su odobrene svim ostalim članovima izaslanstva BiH koje 13. rujna treba otputovati u New York </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić do srijede nije dobio vizu za ulazak u Sjedinjene Američke Države, pa vrlo vjerojatno neće otputovati u New York na zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda i u ime BiH potpisati UN konvenciju o borbi protiv korupcije.</p>
<p>U Veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu za Vjesnik su izjavili da ne žele javno komentirati pitanja vezana za izdavanje viza. No, neslužbeno smo doznali kako je malo vjerojatno da odluka o uskraćivanju vize Ivaniću bude promijenjena, nakon što su odobrene vize svim ostalim članovima bosanskohercegovačkog izaslanstva koje 13. rujna treba otputovati u New Yorku, uključujući i predsjedatelja Predsjedništva BiH Ivu Miru Jovića.</p>
<p>Posve je jasno kako je ovaj skandal povezan sa sankcijama američke administracije iz prosinca prošle godine koje je objavio američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney. Tada su zbog nesuradnje s Haaškim tribunalom kažnjene dvije vladajuće stranke u Republici Srpskoj, SDS i Ivanićev PDP, što je uključivalo i ograničenje putovanja čelnika ovih stranaka u SAD.</p>
<p>Ivanić je ranije tvrdio da može putovati u SAD, pozivajući se na obrazloženje odluke o sankcijama, po kojem se ograničenje putovanja ne odnosi na posjete od državnog značaja međunarodnim organizacijama, poput Svjetske banke ili UN-a. Ivanić je drugi visoki srpski dužnosnik iz BiH kojem je uskraćena viza za ulazak u SAD. Svojedobno je smijenjenom predsjedniku SDS-a i Narodne skupštine RS Draganu Kaliniću uskraćena viza za putovanje na tradicionalni molitveni doručak u Washingtonu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nakon uragana i poplava - ekološka katastrofa </p>
<p>Računa se da je u teksaškim hotelima smješteno oko 100.000 izbjeglica </p>
<p>HOUSTON</p>
<p> - Do srijede, deset dana nakon uragana Katrina, evakuacija preostalih izbjeglica iz New Orleansa bila je dragovoljna. U utorak, gradonačelnik ovog grada Ray Nagin preko svih lokalnih radijskih i televizijskih postaja upozorio je dramatičnim tonom kako je zadnji trenutak da se grad napusti. </p>
<p>U njemu, nema više ničega nema života za ljude i životinje, rekao je. Nekoliko sati kasnije, gradonačelnik je dodao da će možda biti prisiljen poduzeti krajnju mjeru: narediti policiji i vojnicima, da silom evakuiraju preostalih desetak tisuća stanovnika koji odbijaju otići iz New Orleansa. Među njima su sigurno i oni koji su pljačkali, sukobljavali se s policijom, jednostavno, bili strah i trepet u opustošenom gradu u kome, tvrde preživjeli koji su se izvukli prema Teksasu, zrak toliko zaudara da se ne može disati. O otrovanoj vodi da i ne govorimo.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da razorne posljedice uragana Katrina na području jugoistočne Louisiane i Mississippija prijete velikom ekološkom katastrofom. Zagađene vode kojima plutaju mrtva tijela poginulih stanovnika i životinja, a koje se trenutačno ispumpavaju u ocean, te otrovi iz kemijskih i petrokemijskih postrojenja mogli bi trajno naštetiti širem području New Orleansa u razmjerima koje je teško predvidjeti, upozoravaju znanstvenici. </p>
<p>U međuvremenu, u Hostonu je procurila vijest da bi se zbog popunjenosti kapaciteta u Astrodomeu, gdje je smješteno više 17.000 izbjeglica, ovaj kompleks mogao za sve nove izbjeglice zatvoriti u naredna 24 sata, a neki izbjeglice čak preseliti. Već se nekoliko dana govori o mogućnosti da se barem njih 4000, iz prepune hale u Astrodomeu prebaci na luksuzne prekooceanske brodove kompanije za krstarenja Carnavail. No, ta je ideja odbijena u samom startu. U srijedu je definitivno stavljen na čekanje i plan da se neki izbjeglice iz Astrodomea prebace na usidrene brodove u lukama Meksičkog zaljeva. Navodno se ovom planu usprotivila federalna vlada u Washingtonu. Jedan od najluksuznijih brodova iz flote Carnavaila »Ecstasy«, koji je nakon povratka s krstarenja po Meksiku usidren u Mobileu, mogao bi biti dom za oko 7000 izbjeglica. U razgovoru s izbjeglicama u Astrodomeu, mnogi od njih kažu da i ne pomišljaju da se ponovno nekamo sele, autobusima ili brodovima. Mnogi žele ostati u Houstonu dok ne saznaju što je sa njihovim najmilijima. Houston će po svemu sudeći biti za mnoge krajnja destinacija. Mnogi koji su boljeg materijalnog statusa smjestili su se u teksaške hotele. Računa se da je u ovdašnjim hotelima smješteno oko 100.000 izbjeglica, i to samo iz Lousiane. Jedan od uposlenika »Hyatt Regency« hotela u Houstonu rekao je da će sve troškove njihovog boravka, na koncu snositi FEMA te da su mnogi primljeni bez ikakvog avansa. </p>
<p>Uz sve kritike upućene na račun federalne vlade, ne može se izbjeći ocjena da su u ovom slučaju lokalne vlasti Teksasa nadrasle federalnu birokratsku sporost. </p>
<p>Ne osvrćući se na Washington, u Teksasu su samoinicijativno i brzo ugostili još 139.000 izbjeglica u obiteljskim kućama i stanovima koje su građani odmah stavili na raspolaganje; tu su i mnoge crkve i privremena skloništa kao što je Astrodome.</p>
<p>Erol Avdovic</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Katrina se pretvara u »politički uragan«</p>
<p>»Da ne politiziramo? A što je ovo nego politika koja je zakazala, i što je uopće posao politike nego da pomaže ljudima?«, kaže glumac Sean Penn</p>
<p>Naknadni udari i posljedice uragana Katrina, one političke, usporedive su s naknadnim potresima. I metafore su nužno morale biti - »mokre«: nakon vala retorike kojom je politika, uz pogubno kašnjenje u pružanju pomoći, reagirala na kataklizmu u New Orleansu, uslijedio je, za Busha možda podjednako razoran, tsunami kritika. </p>
<p>U svom trećem obilasku onoga što je donedavno još bio New Orleans, predsjednik Bush najavio je istragu o tome što je nakon katastrofe učinjeno dobro, a što nije. Njegovi sve glasniji kritičari vide sve manje dobroga, a sve više nevjerojatnih propusta u slanju pomoći New Orleansu. Njegovi sve manje rječiti suradnici jedva još mogu uvjerljivo braniti »sramotnu situaciju«, a već danima sve neuvjerljivije pokušavaju, iz Washingtona, objasniti zbog čega vlada nije na vrijeme učinila ono što se od nje očekuje. </p>
<p>Katrina je, obavivši svoj razoran posao na jugu, otpuhala na sjever gdje se uredno ispuhala u malo jaču oluju i - nestala, što se od uragana i očekuje. No u New Orleansu, gdje se govori o možda i više od 10.000 mrtvih, sa zebnjom pokušavaju ispumpati vodu s ulica grada jazza, ne znajući što ih još čeka. Još poginulih, ispod vode, u najmanju ruku. </p>
<p>Koliko god Washington molio i kumio da se ova kataklizma »ne politizira«, Katrina je već postala »politički uragan«. Nakon predbacivanja Bushu da bi bolje i brže reagirao kad bi ovakva katastrofa pogodila područje gdje žive pretežno bijelci, a ne siromašni crnci, sada se već i po medijima govori o tome da upravo u onom dijelu Amerike koji je pogodila Katrina žive najsiromašniji Amerikanci. Nije da se to baš nije znalo, ali nije baš ni da bogata Amerika nije voljela ignorirati tu činjenicu. Politički je nezgodno, dakako, što je pomoć upravo toj Americi tako sramotno kasnila.</p>
<p>Na poplavljenim i devastiranim ulicama New Orleansa televizijski su se reporteri u utorak dočepali i jedne slavne ličnosti među žrtvama. Glumac Sean Penn bio je ostao u New Orleansu kada je nailazila Katrina, i sedam je dana, kao i toliki drugi, čekao da stigne pomoć. Sad je stao pred televizijske kamere i u nekoliko srditih i jednostavnih rečenica podsjetio o čemu se tu zapravo radi: »Sedam dana čekamo pomoć, sedam dana ljudi oko nas gladuju i umiru. Zašto? Kažu mi sada: nemoj politizirati ovu tragediju, ali što je ovo nego politika? I čemu uopće služi politika nego da pomaže ljudima? Ovdje politika nije obavila svoj posao, i to treba glasno reći!«</p>
<p>Tragedija New Orleansa već je uspjela povući oštru crtu između onoga što se u Americi zove »lijevo« i »desno«, i sad na primjeru New Orleansa oni s lijeva (liberalna Amerika) predbacuju onima s desna (konzervativnoj Americi) da je »njihov« predsjednik u protekle četiri godine uspio do te mjere antagonizirati Ameriku da će sada teško politički preživjeti ovu kataklizmu, nesposobnost koju je vlada pokazala pri spašavanju, ali i činjenicu da je pod Bushem povećan jaz između bogate i siromašne Amerike.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Saddam Hussein priznao zločine</p>
<p>Saddam je svoje zločine priznao sucu Iračkog specijalnog suda (TSI)</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Šef iračke države Kurd, Jalal Talabani objavio je u srijedu da je svrgnuti predsjednik Saddam Hussein priznao je svoje zločine sucu Iračkog specijalnog suda (TSI). Sud je zadužen da mu sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva. </p>
<p> »Saddam Hussein zaslužuje umrijeti sto puta«, ocijenio je kurdski predsjednik braneći u intervjuu što ga je dao javnoj televiziji Iraqia, odluku da bivšem diktatoru sudi Irački specijalni sud. </p>
<p> »Nema političke odluke da se eliminira Saddam Hussein, pravosuđe je u svom radu neovisno«, rekao je Talabani. Irački se predsjednik osobno protivi smrtnoj kazni zbog čega je već potpisao peticiju protiv smaknuća. </p>
<p> »Da nam je pao u šake tijekom rata koji smo vodili, mogli smo ga ukloniti, ali sada mu treba suditi«, dodao je Talabani. </p>
<p>Iračka vlada je objavila da će 19. listopada pred Specijalnim sudom početi proces protiv Saddama Husseina i sedam njegovih pukovnika zbog ubojstva više od 140 šijitskih seljaka 1982. godine u području sjeverno od Bagdada nakon pucnjave na konvoj bivšeg predsjednika. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Tri plaće za dva đaka</p>
<p>Sindikati traže od hrvatske vlade da intervenira u cijenu goriva uvođenjem plivajućih trošarina, smanjenjem naknade za ceste i plaćanjem PDV-a samo na cijenu goriva, </p>
<p>jer će u protivnom poskupljenje energenata ugroziti standard i povećati inflaciju</p>
<p>Poskupljenje struje, goriva i plina izazvat će lančano poskupljenje roba i usluga, a troškovi života obitelji mogli bi ove jeseni porasti za više od 400 kuna, upozoravaju sindikati. Stoga traže da hrvatska vlada hitnim mjerama zaustavi jesenski udar cijena na standard građana. </p>
<p>»Nakon što već idući mjesec troškovi života porastu 3,5 do pet posto, sindikatima neće ostati drugo nego da zatraže porast plaća, a umirovljenici povećanje mirovina, što će potaknuti inflaciju«, kaže čelnik NHS-a Krešimir Sever. Prognoze premijera o inflaciji od oko tri posto u ovoj godini nisu realne, tvrdi, jer su cijene rasle nekoliko puta, pa će inflacija biti najmanje četiri posto.</p>
<p>NHS je već poslao zahtjev Vladi da intervenira u cijenu goriva uvođenjem plivajućih trošarina, smanjenjem naknade za ceste i plaćanjem PDV-a samo na cijenu goriva. Isti zahtjev, uz dodatak da se PDV za struju i komunalne usluge smanji sa 22 na deset posto, poslao je i URSH.</p>
<p>Predsjednik te središnjice Boris Kunst tvrdi da bi se, uza te mjere, cijena goriva smanjila za oko deset posto, isto toliko i cijena električne energije, a cijena komunalnih usluga za 15 posto. O zahtjevima sindikata za ublažavanje udara cijena trebalo je ovoga tjedna raspraviti i Gospodarsko-socijalno vijeće, no rasprava je odgođena dok sindikati ne dogovore zajedničke zahtjeve.</p>
<p>I bez novog vala poskupljenja, većina hrvatskih obitelji jedva preživljava. Kolovoška košarica minimalnih troškova četveročlane obitelji, prema računici NHS-a, iznosila je 6028 kuna. S prosječnom plaćom od 4432 kune može se pokriti 73,58 posto troškova, a lani je košarica pokrivala 78 posto troškova. Koliko je u godinu dana poskupio život pokazuje i to što je kolovoška košarica u odnosu prema lani skuplja 600 kuna. Istodobno su se prosječne plaće povisile oko 200 kuna. Većina je obitelji prisiljena živjeti na minus i štedjeti na svemu, pa i na hrani, koja odnese 40 posto kućnog proračuna. Najveći udar na kućnu blagajnu u jesen trpe obitelji sa školarcima. Izdaci za udžbenike i pribor kreću se od 1700 kuna za osnovnoškolce do 2200 kuna za srednjoškolce. Prema izračunu NHS-a, košarica za obitelj sa dvoje osnovnoškolaca penje se na 9040 kuna, a za pokriće izdataka obitelj treba barem dvije prosječne plaće.</p>
<p>Ima li obitelj jednog osnovnoškolca i jednog srednjoškolca mjesečni trošak raste na 9794 kune. Najteže je roditeljima dvaju srednjoškolaca, kojima ni dvije plaće nisu dovoljne da pokriju mjesečni izdatak od 10.549 kuna. Ako svojoj djeci žele priuštiti još i tečaj stranog jezika i neke izvanškolske aktivnosti, mjesečni trošak iznosi 11.449 kuna ili gotovo tri plaće. Sve te računice podrazumijevaju da obitelj živi u vlastitom stanu. Ako su na nesreću podstanari, mjesečni izdaci povećavaju se još 1775 kuna za najam stana. Podstanarske i siromašne obitelji, ističe Sever, ne mogu više štedjeti ni na hrani, a svojoj djeci ne mogu osigurati isti rang obrazovanja kao bogatije, počevši od nastavka školovanja u srednjoj školi pa do tečaja stranog jezika ili nabave računala.</p>
<p>»Zbog skupog školovanja i prijevoza, mnogi roditelji u Slavoniji, Lici, Banovini i drugdje ne šalju djecu u srednje škole«, upozorava Sever. NHS je ponovo uputio zahtjev Vladi da zajedno s lokalnim zajednicama osigura subvencije za prijevoz učenika, te besplatne udžbenike samo za siromašne obitelji.</p>
<p>Trenutačno Zagreb i Varaždin dijele besplatne knjige osnovnoškolcima, što NHS smatra nepotrebnim rasipanjem. »Nije isto je li nečiji roditelj nezaposlen ili obrtnik, a svi jednako dobiju besplatne udžbenike«, kaže Sever. Zato je bolje veći iznos pomoći dati siromašnima, kako bi se izjednačila dostupnost obrazovanja. </p>
<p>Najniža plaća 2380 kuna?</p>
<p>Zbog jesenskoga galopa cijena URSH zahtijeva od Vlade da se povisi najniža bruto plaća sa 2080,75 kuna na 2376,70 kuna. Trenutačno najniža plaća iznosi 35 posto prosječne plaće, a URSH traži da se poveća na 40 posto prosjeka. </p>
<p>Najniža plaća nije dovoljna ni za podmirenje minimalnih troškova prehrane četveročlane obitelji, koja mjesečno za hranu treba barem 1855 kuna, ističu u URSH-u. Neto iznos najniže plaće trenutačno je 1655 kuna, a uz povećanje koje traži sindikat iznosila bi 1932 kune. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tijelo sve pamti</p>
<p>Ako ste u životnoj dobi kad, unatoč želji, ne uspijevate »skinuti« višak kilograma, reprogramirajte svoj biološki satJedno je sigurno – nakon tridesete teško je smršavjeti. Katkad čak i nekoliko dekagrama, ako ne pazite što jedete i redovito se ne bavite nekom fizičkom aktivnošću. To je zato što organizam »pamti« vašu osnovnu težinu, odnosno onu koju trenutačno nadmašuje nekoliko kilograma. Pa je i to razlog što držanjem dijete postajete vitkiji, ali kad nakon nekoliko dana opet stanete na vagu zbunit će vas višak kilograma, kojih se uz sva odricanja niste uspjeli riješiti. Da biste se ipak vratili na osnovnu težinu, koju organizam pamti, od pomoći može biti samo reprogramiranja biološkog sata. Jer metabolizam se iz godine u godinu usporavao - menopauzom, ali i pogrešnim načinom življenja. Što reći kad prvu grešku činimo odmah nakon ustajanja – ne doručkujemo. To nije ništa drugo nego loša navika, ili nas je na preskakanje prvog dnevnog obroka potaknuo uspjeh kratkotrajne dijete. Dakako da ne znamo kako smo zahvaljujući neuravnoteženoj prehrani na najboljem putu da vratimo izgubljene kilograma mukotrpnom dijetom. Ne treba ni reći da se situacija drastično pogoršava zbog fizičke neaktivnosti, pa da bismo opet imali nekadašnju težinu primjerenu našem stasu, trebamo primorati organizam da je se prisjeti. Kako? Pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću i stilom življenja.</p>
<p>Naša energija (nužna da bismo živjeli), sastoji se od temeljnog metabolizma, potrebne temperature i fizičke aktivnosti. Njihova značenja nismo svjesni, pa tako ni da je, na primjer, temeljni metabolizam pomoć organizmu s kojom se rađamo i koja nas prati cijelog života. »Svojeglav« je i zato će bez prethodnog upozorenja u određenoj životnoj dobi, obično dvije-tri godine, ubrzano raditi, te usporeno devet do deset godina. Zbog toga dolazi do bržeg, odnosno sporijeg trošenja viška kalorija. No u reprogramiranju našeg biološkog sata važna je i temperatura, jer je riječ o procesu koji određuje količinu iskoristive energije u organizmu. Tijelo je dobiva zahvaljujući hrani, pa su tako moguće i fiziološke funkcije organizma i udovoljavanje njegovim potrebama. Treba paziti što se jede, imajući na umu raznovrsnost prehrane s namirnicama bogatim proteinima, šećerom i masnoćama. No ako se redovito vježba, takav izbor namirnica nije teret za organizam, a još manje atak na osnovnu, zapamćenu težinu. Baš one organizmu daju potrebnu energiju, pa je to razlog više da se ne preskaču obroci. Na to upozoravaju i nutricionisti, dodajući da bi trebalo naučiti sastavljati dnevne jelovnike sa 40 do 50 posto ugljikohidrata, u protivnom se ugrožava razina tiroidnog hormona T3, zahvaljujući kojem se održava ritam organizma. Nužno je uključiti i namirnice s proteinima i »mršavim« masnoćama, kao što su piletina, teletina, te riba bogata omega-3 masnom kiselinom (losos, tuna i srdela), izuzetno važnim namirnicama, jer održavaju nužnu razinu leptina, hormona koji »radi« red u pravilnom trošenju i uskladištenju viška kalorija. No u svakodnevnoj prehrani mjesta mora biti i za mlijeko i mliječne proizvode, te žitarice i integralni kruh. Doručak ostaje primaran, jer jesti ujutro znači održati osnovnu razinu inzulina, te se tako organizam potiče da izgara uskladištene masnoće. Ipak, to ne bi bilo pravilno »izvedeno« bez fizičke aktivnosti ili polusatnog jutarnjeg vježbanja. Budući da je riječ o dobi kad je metabolizam usporen, dobro je izbjegavati aerobiku i plivanje, jer se time neće uspjeti ojačati mišići kako i koliko biste željeli. Djelotvornija je gimnastika s ciljanim vježbama kojima jačamo mišiće, te organizam prisiljavamo da potroši višak kalorija. Ujutro smo i tako odmorniji nego navečer i lakše prisiljavamo mišiće na pojačane napore.</p>
<p>Kako probuditi metabolizam</p>
<p>Da bi višak kalorija u našem tijelu brže izgorio, stručnjaci savjetuju jesti nekoliko puta na dan. Dakako manje obroke, ali po mogućnosti uvijek u isto doba dana. Ako se takav ritam prekine dijetom, držite je samo sedam do deset dana. Svakodnevno marljivo vježbajte, krećite se i hodajte barem 30 minuta. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Policija dobiva korisne informacije od građana</p>
<p>Još traje vještačenje svih tragova pronađenih na mjestu ubojstva i u automobilu »passat caravan«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nastavku istrage o ubojstvu dvojice zaštitara, 56-godišnjeg Drage Renara i 43-godišnjeg Stipe Mušana, prilikom pljačke Finine poslovnice u ponedjeljak, policija je izvijestila da je ustrajana i odlučna u traganju za počiniteljima.</p>
<p>Iako još traje vještačenje svih tragova pronađenih na mjestu ubojstva i u automobilu »passat caravan«, kojeg su razbojnici pokušali zapaliti na zagrebačkoj Sigečici, policija svakodnevno prima informacije od građana koje su se pokazale korisnima u istrazi. Građani se javljaju i elektronskom poštom, punim imenom i prezimenom.</p>
<p>Tako je u srijedu ujutro nazvao jedan građanin i ispričao policiji da je vidio nekoliko mladića u blizini Fine kako se »ponašaju sumnjivo«, no kada su uočeni, pobjegli su u automobilu. </p>
<p>Istragom se pokazalo da su razbojnici nakon pljačke ipak promijenili nekoliko automobila. Na Sigečici, nakon što su pokušali zapaliti ukradeni »passat«, ukrcali su se u drugi automobil, nepoznate marke. Potvrđeno je samo, unatoč nekim pretpostavkama, da se ne radi o »seat toledu«. </p>
<p>Balistička vještačenja metaka još traju pa u policiji nisu potvrdili radi li se o tzv. dum-dum mecima, odnosno mecima koji se rasprsnu pri dodiru s kožom. Inače, ti su meci u pravilu zabranjeni jer naprave veliku štetu, često kobnu, kad se »rascvjetaju«.</p>
<p>Podsjetimo, nakon što je jedan od trojice razbojnika ušao u Finu oko 14.50 sati, odmah je započeo sa rafalnom paljbom iz automatskog oružja, vjerojatno kalašnjikova, prilikom čega je pogodio i na mjestu usmrtio zaštitara »Sokol Marića« Dragu Renara. Njegov kolega Stipe Mušan ranjen je u prsa, no navodno je uspio ispaliti dva ili tri metka iz službenog pištolja. </p>
<p>Nakon toga, u Finu su ušla druga dvojica, uperili pištolj šefici blagajne u glavu i zatražili novac. Uzeli su oko 1,8 milijuna kuna. Potom su pobjegli u Tuškanovu ulici gdje ih je čekao »passat caravan« kojim su se dalje odvezli do Sigečice. Tamo su, tridesetak minuta kasnije policajci pronašli zadimljeni »passat«, koji srećom nije izgorio. Mušan je kolima hitne pomoći odvezen u Traumatološku bolnicu, gdje su se liječnici osam sati, do sljedećeg jutra, borili za njegov život. Umro je u utorak oko 8.15. Metak mu je probio jetru, oštećetio žućni mjehur, gušteraču, dvanaestpalčano crijevo, te tanko i debelo crijevo. Uzrok smrti je iskrvarenje na izlaznoj rani, na leđima.</p>
<p>Ispitan je velik broj mogućih očevidaca, a u policiji i dalje pozivaju građane da se jave na 92 ako su uočili nešto što bi moglo koristiti istrazi.</p>
<p>Marina Kovačević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kuhinjskim nožem napao policajca</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Zbog napada na policajca kuhinjskim nožem u srijedu je istražnom sucu Županijskog suda u Vukovaru priveden Vanja Hadžisaković (57) iz Vinkovaca i protiv njega će biti podnesena kaznena prijava zbog teškoga ubojstva u pokušaju. Do napada je došlo u utorak u dopodnevnim satima kada su djelatnici PU vukovarsko-srijemske, temeljem raspisane tjeralice, došli u obiteljsku kuću Hadžisakovićevih u Nazorovoj ulici u Vinkovcima kako bi priveli i sproveli u pritvor Idriza Hadžisakovića (30). On je, naime, i policiji i građanima Vinkovaca poznat po mnogobrojnim provalama i teškim krađama. Među ostalim u posljednjih godinu dana o Idrizu su »crne kronike« dva puta pisale i u oba slučaja je bio uhvaćen u provalama. jednom je pokušao provaliti u kuću pripadnika 5. Gardijske brigade koji ga je zatekao u kući te priveo u policiju. U drugom slučaju uhvatio ga je Županijski veterinarski inspektor kada mu je Idriz pokušao opljačkati stan. Idriza se Vinkovčani sjećaju i po nesreći koju je skrivio u Genscherovoj ulici u Vinkovcima 1995. godine u kojoj su smrtno stradale dvije osobe. U utorak u dopodnevnim satima Idriz i njegov otac Vanja zabarikadirali su se pred policajcima u kuću te još na policajce nahuškali pse. Policajci su vrlo brzo ishodili nalog za prinudno uhićenje Idriza, no, pokušaju njegova uhićenja usprotivio se otac Vanja i kuhinjskim nožem napao policajca zamahnuvši mu prema trbuhu. Napadnuti se izmaknuo, a drugi policajac je brzo reagirao i uz sredstva prisile svladao Vanju Hadžisakovića. Idriz je odmah prebačen u zatvor u Osijek. Njegov otac Vanja u srijedu se pred istražnom sutkinjom Županijskog suda u Vukovaru Nevenkom Zeko branio šutnjom te mu je odredila 48-satno zadržavanje.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Žrtvin otac svjedočio u prilog optuženoga robovlasnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Optužnica protiv Miodraga Nikolića (42), kojeg se teretilo za uspostavu ropstva nad maloljetnicom Mirelom B. i Brigitom B., u srijedu je, tijekom suđenja na zagrebačkom Općinskom sudu izmijenjena. Promijenjenom optužnicom, Nikolića se naime, više ne tereti za uspostavu ropstva nad tada maloljetnom Mirelom, koja je na prošloj raspravi svjedočila u korist svom »dobročinitelju«, ili kako je sama rekla»svojoj karti za svijet«. Drugu djevojka, tada 22- godišnja Brigitu, tužiteljstvo i dalje smatra Nikolićevom žrtvom. Prema optužnici, a što je djevojka i potvrdila u svom svjedočenju na prethodnoj raspravi, Nikolića se tereti da je od kraja svibnja 1999. pa do 8. srpnja u Zürichu u Švicarskoj, kamo je doputovao s Brigitom, djevojku prisiljavao na prošnju. Nikolić je, stoji u optužnici, djevojci koja je u njegovoj kući u Zagrebu radila kao kućna pomoćnica, sličan posao obećao i u Zürichu. Međutim, po dolasku u Švicarsku Nikolić je nesretnoj djevojci oduzeo putovnicu, a »predao« joj iskaznicu na kojoj je pisalo da je gluhonijema i bez roditelja. Djevojka je potom pokazujući uličnim prolaznicima iskaznicu, dnevno zarađivala i po 50 švicarskih franaka, koje je morala predati Nikoliću. Agentica tamošnje trgovine Migros, zamijetila je Brigitu i Mirelu, kako prosjače i slučaj prijavila policiji. Istoga dana djevojke su privedene u Ured za strance. Bez obzira na izmijenjenu optužnicu, Nikolić je, nakon kraćeg dogovora sa svojim braniteljem Veljkom Miljevićem ipak iznio svoju obranu.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Slučaj će istražiti i Županijski krizni tim</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Županijski krizni mobilni tim, čiju je intervenciju od Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta zatražio ravnatelj Ante Nazor, u srijedu je stigao u osnovnu školu Jesenice, koju pohađaju svi, navodno, oštećeni dječaci u aferi pedofilije čiji je glavi akter njihov sumještanin Bore Z. (60) iz Sumpetra pokraj Omiša. Krizni tim bi, u idućih nekoliko dana, psihološku pomoć trebao pružiti djeci, učenicima te škole i njihovim roditeljima. </p>
<p>Istovremeno, kako doznajemo od načelnika Ureda načelnika PU splitsko-dalmatinske Ninoslava Ćurića, policija je nad osumnjičenim pedofilom proširila kriminalističku obradu. Obavijesni razgovori vode se sa svima koji bi policiji mogli dati korisne informacije. </p>
<p>Zasad su protiv Bore Z. podnesene prijave za ukupno deset kaznenih djela spolnog odnošaja s djetetom, zadovoljavanja pohote i bludnih radnji na štetu trojice dječaka starih od devet do dvanaest godina, u razdoblju od 2002. do ljeta ove godine.</p>
<p>Osumnjičeni za ta nedjela nalazi se u pritvoru. </p>
<p>Irena Dragićević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Obrana će kazneno prijaviti policiju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Žućne rasprave i pravna nadmudrivanja zastupnika optužbe i branitelja optuženih obilježila su u utorak nastavak suđenja osječkoj petorki – Dragi Babiću, Tihomiru Wilhelmu, Miroslavu Vorkapiću, Goranu Kriviću i Miroslavu Bodražiću koje se tereti da su kao organizirana kriminalna skupina počinili dva djela kaznena iznude na štetu osječkih poduzetnika Ante Hrgovića i Željka Hofmana, za kazneno djelo otmice na štetu Ante Hrgovića i kazneno djelo pokušaja iznude na štetu Ivana Žderića. </p>
<p>Do prepucavanja je došlo kada su branitelji počeli kritizirati prijepis dijela audio - zapisa tajno snimanih telefonskih razgovora optuženika i članova njihovih obitelji. </p>
<p>Naime, dosad su dobili tristotinjak stranica transkripata, u kojima, kako tvrde, nema ničega što bi petorku na bilo koji način povezivalo s kaznenim djelima za koja ih se tereti. Stoga ih posebno ljuti činjenica da su upravo ti transkripti jedan od razloga što se Babić, Wilhelm i Vorkapić nalaze u pritvoru. »Na dosadašnjim raspravama izneseni su svi dokazi, pa stoga doista ne znam što ili tko još sprječava ukidanje pritvora. U ovom trenutku optuženici se u pritvoru nalaze zbog – zapisa koji nisu preslušani, te onih razgovora koji nisu smjeli biti snimljeni jer se u 90 posto slučajeva odnose na privatne probleme i razgovore supruga optuženika o frizuri ili pripremi zimnice«, kazao je Davor Krtić, branitelj optuženog Babića najavivši i podizanje kaznene prijave protiv policije zbog neovlaštenog snimanja. </p>
<p>Na to je reagirala zamjenica ravnatelja Uskoka, Zorka Fumić, istaknuvši da je 300 stranica transkripata samo mali dio od ukupno 180 sati tajno snimljenog materijala. Po njezinim riječima, za optuženike kompromitirajući materijal nalazi se u još neprepisanim snimkama, čije transkripte još čekaju. </p>
<p>Sudsko vijeće ponovno je odbilo zahtjeve branitelja da se Babića, Wilhelma i Vorkapića pusti iz pritvora, a nova rasprava zakazana je za 28. rujna. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Dizelaši sve manje isplativi</p>
<p>Naftni stručnjaci najavljuju i da bi se već za godinu-dvije cijene dizela na svjetskom tržištu mogle izjednačiti s cijenama benzina, a možda ih i premašiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postaju li zbog sve manje razlike između cijena benzina i dizelskih goriva u Hrvatskoj popularni dizelaši sve manje isplativi? Odgovor na to pitanje u posljednje vrijeme muči sve više vozača, kako one koji su već kupili automobile s dizelskim motorima pa sada razmišljaju nije li se radilo o lošoj investiciji, tako i one koji ih tek namjeravaju kupiti.</p>
<p>Razlika u cijeni između tih dvaju goriva u Hrvatskoj se godinama uglavnom kretala između jedne i dvije kune. Prije nekoliko godina eurodizel je bio gotovo upola jeftiniji od eurosupera.</p>
<p>Sada je ta razlika znatno smanjena jer litra najčešće korištenog Ininog eurosupera 95 trenutačno stoji 7,98 kuna, a eurodizela 7,4 kune. Doduše, ta bi razlika vjerojatno bila nešto veća da Ina na Vladino traženje nije smanjila maloprodajne marže najčešće prodavanih goriva. No, sličan raspon cijena može se očekivati i ubuduće jer stručnjaci uglavnom najavljuju daljnji rast svjetskih cijena nafte.</p>
<p>Stručnjaci najavljuju i da bi se već za godinu-dvije cijene dizela na svjetskom tržištu mogle izjednačiti s cijenama benzina, a možda ih i premašiti. Naime, posljednjih godina je, posebno u Europi, znatno povećana svjetska potrošnja dizelskih goriva, koju rafinerije sve teže zadovoljavaju, uz ostalo i zbog sve strožih zahtjeva vezanih uz kvalitetu goriva i zaštitu okoliša.</p>
<p>»Eurosuper i eurodizel već su se izjednačili po proizvođačkoj cijeni, ali su trošarine na benzine veće. Uskoro će dizel na svjetskom tržištu možda biti i skuplji od benzina jer ga nema dovoljno. Svi teški transporti idu na dizel, a i mnogi novi automobili. Na tržištu će nastati višak benzina pa mu cijene već počinju padati. Sve europske rafinerije morat će se tome prilagoditi i ulagati u veću proizvodnju dizela, a manju benzina«, ističe predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.</p>
<p>Zbog promjena u rasponu cijena tih dvaju goriva nekada je, prema Dragičevićevim riječima, granica isplativosti za kupnju skupljeg automobila s dizelskim motorom bila 100.000 kilometara, a danas je nekoliko puta viša. </p>
<p>Tako je dizelašima ostala samo jedna velika prednost - u prosjeku 30 posto manja potrošnja. No, taj je argument dovoljan samo vozačima koji mjesečno prelaze nekoliko tisuća kilometara (broj ovisi o cijeni i potrošnji vozila), puno više nego ranije kad je dizel bio znatno jeftiniji od benzina, tim više što je održavanje automobila s dizel motorima dosta (i do 20 posto) skuplje nego vozila s benzinskim motorima.</p>
<p>Unatoč tomu, u Hrvatskoj je još uvijek prisutan trend rastuće prodaje dizelaša. U kolovozu je, prema podacima agencije Promocija plus, među 4742 novoregistrirana automobila njih čak 47 posto bilo s dizelskim motorom. Prije deset godina njihov udjel iznosio 12 posto. Doduše, na njihovu dobru prodaju utječe i to što su današnji dizelaši puno kvalitetniji - brži, tiši i elastičniji u vožnji.</p>
<p>Stručnjaci takve podatke objašnjavaju sporim reagiranjem hrvatskog tržišta. Našim vozačima je trebalo dosta dugo da, unatoč njihovim prednostima, počnu više kupovati dizelaše, a sada će vjerojatno potrajati dosta dok se tržišni trendovi promijene. Da se to ipak ne bi dogodilo, proizvođači dizelaša već nastoje utjecati smanjivanjem nekada dosta velike razlike u cijeni u odnosu na benzince. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Plivin polugodišnji gubitak 83,1 milijun USD</p>
<p>Čović: Za uspjeh u generičkoj industriji u budućnosti ključna će biti cijena proizvodnje lijekova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva je prvo polugodište završila s gubitkom od 83,1 milijun dolara (29,32 kune po dionici), objavljeno je u srijedu, a prema riječima predsjednika Uprave Željka Čovića, takav je rezultat očekivan, s obzirom da su otpisani svi troškovi izlaska iz proprietary poslovanja (originalni lijekovi) te restrukturiranja. Naime, Pliva je odustala od originalnih lijekova i odlučila se fokusirati na generičko poslovanje (posebno na područja biotehnologije i onkologije). Stoga je prodala (obustavila) proprietary poslovanje, odnosno lijek Sanctura, što je rezultiralo gubitkom od 100 milijuna USD, dok se prodaja lijeka Vospire očekuje do kraja rujna. Obustavljeno poslovanje snizilo je neto dobit Plive za čak 203 milijuna USD, od čega polovica otpada na gubitak pri prodaji Sancture, objasnio je direktor kontrolinga Zoran Stanković. Inače, u prvoj polovici 2005. Plivini su ukupni prihodi porasli 16 posto na 651,6 milijuna USD, dok je ukupna prodaja porasla 12 posto na 526 milijuna USD. Stanković je pojasnio da je tzv. neprekinuto poslovanje zabilježilo rast prihoda od 15,3 posto na 624,5 milijuna dolara, te neto dobit od 119,8 milijuna USD (24 posto više).</p>
<p>Gubici obustavljenog proprietary poslovanja snažno će utjecati na ovogodišnje ukupne rezultate. No očekuje se da će prodaja neprekinutog poslovanja (lani je bila 871 milijuna USD) rasti za oko 10 posto, te da će rojaliteti donijeti 160 milijuna USD, dok će operativna dobit biti od 170 do 180 milijuna USD. Međutim, u ove prognoze nije uključen očekivani negativni utjecaj na operativnu dobit koji će prouzročiti prodaja pogona u Dresdenu, jer menadžment još ne može predvidjeti krajnju prodajnu cijenu. Na neto dobit u 2005. trebala bi pak pozitivno utjecati prodaja lijeka Vospire.</p>
<p>Čović je istaknuo da će za uspjeh u generičkoj industriji u budućnosti ključna biti cijena proizvodnje lijekova, te da će se u globalnoj farmaceutskoj industriji nastaviti seoba proizvodnje u jeftinije zemlje. Na upit hoće li i Pliva seliti svoje proizvodne pogone u Zagrebu, Krakovu i Brnu, Čović je ustvrdio da neće, već da će konkurentnost poboljšati boljim korištenjem postojećih proizvodnih pogona, (njihova iskorištenost manja je od 40 posto). </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Na Velesajmu izlagači iz 40 zemalja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na ovogodišnjem, 81. Jesenskom međunarodnom Zagrebačkom velesajmu od 13. do 18. rujna nastupit će 1750 izlagača iz 40 zemalja, najavio je u srijedu direktor Velesajma Davorin Spevec. Uz individualne izlagače, na sajmu će 17 zemalja nastupiti kolektivnim izložbama.</p>
<p>»Jesenski velesajam i ove se godine potvrđuje kao sajamski lider u jugoistočnoj Europi, a iako ga se još uvijek percipira kao opći sajam, u sve većoj mjeri postaje skup specijaliziranih izložbi«, istaknuo je Spevec. Glavne tematske cjeline ove su godine Energetika, Promet, Graditeljstvo, Strojarska i metalna industrija, Prehrana i poljoprivreda, Eko-etno Hrvatska, Dani mode, Široka potrošnja, izložba inovacija, a prvi put i Sajam glazbe. Pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić istaknuo je da se projektom »Hrvatska - vaš poslovni partner«, u sklopu kojeg će se predstaviti 20-ak institucija, inozemne gospodarstvenike želi upoznati s mogućnostima domaćeg gospodarstva. Tradicionalni Gospodarski forum (ove godine tema je konkurentnost Hrvatske na putu prema EU), susret gospodarstvenika s premijerom i članovima Vlade održat će se u srijedu. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Europsko rješenje za birokraciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poteškoće u komunikaciji s državnom administracijom i njena neučinkovitost najčešći je problem koje ističu članovi Konfederacije hrvatske industrije i poduzetnika, upozorio je u srijedu predsjednik te udruge Ivan Paradžik, dodavši kako je ozbiljna reforma osnovni preduvjet za ostvarivanje ubrzanog gospodarskog rasta i razvoja. Jedno od mogućih rješenja je program Common Assessment Framework, razvijen u Europskoj uniji koji je, za razliku od ISO standarda, prilagođen posebnostima javnog sektora, kazao je Željko Ivančević, predsjednik Zaklade za promicanje gospodarskih interesa, konzultantske kuće koja trenutačno surađuje s nekoliko županija na uvođenju tog standarda. CAF se koristi u svim zemljama EU, pa tako i u Sloveniji. Ondje je, primjerice, primijenjen u gradskim upravama u Mariboru i Novom Mestu te na lokalnoj razini u ministarstvu unutarnjih poslova.</p>
<p>Kako je kazao Ivančević, primjena CAF-a uvijek donosi znatna poboljšanja, koja osjete i zaposleni i korisnici.</p>
<p> Može se uvesti na državnoj razini, u raznim institucijama, ali i pojedinim javnim poduzećima ili odsjecima poduzeća. CAF daje mogućnost usporedbe s učinkovitošću rada javne uprave u zemljama EU, što mnogima u Hrvatskoj »nije simpatično«, primijetio je Ivančević, dodavši kako je uvođenje CAF-a dvostruko jeftinije i traje upola kraće nego uvođenje ISO-a. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Nema mira dok se kriminal ne iskorijeni! </p>
<p>Borba se nastavlja i u miru, i to protiv onih koji su neki dan pokušali demonstrirati silu u središtu Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »ATJ Lučko najslavnija je postrojba Oružanih snaga, koje su se bojali svi neprijatelji onda kada je bilo najteže. Borba se nastavlja i u miru, i to protiv onih koji su neki dan pokušali demonstrirati silu u središtu Zagreba. Dok se to ne iskorijeni, nema mira«, rekao je u srijedu predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak na proslavi 15. godišnjice osnutka Antiterorističke jedinice MUP-a - ATJ Lučko. </p>
<p>Specijalci iz Lučkog bili su prva oružana postrojba samostalne Hrvatske, a osnovana je, kako je rekao Ivan Jarnjak, u vrijeme kada su mnogi mislili da neće biti ni Hrvatske ni hrvatstva.</p>
<p>Zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić je nakon smotre postrojenih specijalaca govorio o ratnom putu postrojbe te podsjetio na to da je u borbi život izgubilo 14 njezinih pripadnika, a 52 su ranjena. Bukvić je naglasio da je jedinica »iznjedrila« nekoliko generala.</p>
<p>Zapovjednik ATJ Lučko Alen Kabolt rekao je da je postrojba nakon rata prešla na mirnodopski ustroj. Kabolt je naglasio da je to danas moderna postrojba ustrojena na svjetskim standardima, spremna za najteže zadatke, kao što su na primjer talačke krize. Dio pripadnika obučavan je i u Izraelu i to za poslove čuvanja »VIP« osoba. Najuspješnijim specijalcima podijeljene su prigodne nagrade i odlikovanja. Svečanosti je prisustvovao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je novinarima izjavio da mu je načelnik zagrebačke policije Krešimir Šulc obećao brzo hvatanje počinitelja masakra u kojem su u ponedjeljak u središtu Zagreba, prilikom pljačke poslovnice Fine, ubijena dvojica zaštitara.</p>
<p>Nakon polaganja vijenaca na spomenik poginulim specijalcima i mise koju je predvodio kancelar Vojnog ordinarijata Anđelko Kaćunko, pripadnici jedinice izveli su atraktivnu pokaznu vježbu hvatanja terorista koji je napao štićenu osobu. Vježba je završena atraktivnim helikopterskim desantom iza kojeg je uslijedila i akcija oklopnog vozila. </p>
<p>Specijalci su prvi put u javnosti demonstrirali i specijalno oružje koje onesposobljuje, ali ne nanosi teže posljedice osobi protiv koje se primjenjuje.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Siguran sam da će izvješće radne skupine biti pozitivno</p>
<p>»Ne želimo gubiti vrijeme, naš je cilj da budemo spremni za pregovore i da ih što prije završimo«, rekao je hrvatski premijer </p>
<p>GRAZ (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – »Akcijski plan je dao dobre rezultate i vjerujem da će radna grupa to potvrditi. Nije važno samo ono što Carla Del Ponte kaže, već i mišljenje Hrvatske i svih drugih. Siguran sam da će izvješće radne grupe o Hrvatskoj biti pozitivno i nadam se početku pregovora«, rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader u srijedu poslije podne u Grazu sudjelujući na skupu o jugoistoku Europe, koji je organizirala austrijska bankarska kuća Steiermärkische Sparkasse, uz nazočnost brojnih austrijskih političara.</p>
<p>Hrvatski je premijer rekao da je Hrvatska spremna za pregovore i da je važno što nije izgubila vrijeme, jer je u proteklih šest mjeseci provedeno niz reformi i usklađivanja zakona s europskim. »Ne želimo gubiti vrijeme, naš je cilj da budemo spremni za pregovore i da ih što prije završimo«, kazao je Sanader, izrazivši nadu da će Hrvatska već u lipnju 2009. godine biti punopravna članica EU-a.</p>
<p> »Vjerujem Europi«, rekao je Sanader, uz konstataciju da Hrvatska treba Europu, ali i Europa i Europska unija Hrvatsku. »Treba više raditi na kooperaciji, nego na konfrontacijama. Nitko tko pripada Europi ne smije ostati izvan nje, a to se odnosi i na europski jugoistok«, založio se premijer, ustvrdivši da Hrvatska može pomoći Uniji u kontaktima s hrvatskim susjedima. »Što prije Hrvatska postane članica EU-a, i ostale zemlje iz susjedstva bit će bliže Europi«.</p>
<p>Sanader je rekao da Hrvatska zaslužuje svoje mjesto u Europi i da proces proširenja treba biti nastavljen usprkos problemima s ustavom i proračunom. Stanka za razmišljanje kako Europa treba ići dalje ne smije biti kočnica novih proširenja. »Ne želimo se miješati u vezi pitanja daljeg širenja Europske unije i Turske, ali meni bi bilo vrlo teško objasniti situaciju da ne počnemo pregovarati, a netko drugi to ipak učini«, istaknuo j.</p>
<p>Premijer je podsjetio na vrijeme rata rekavši da 1100 obitelji još traži nestale, uz naglasak da je Hrvatska dokazala optimizam i volju da uspije, usprkos svim problemima koje smo imali. »Naši prijatelji, od Sarajeva do Skopja, žele ići našim putem i Europa im treba poručiti da se reforme isplate«, kazao je Sanader.</p>
<p>Hrvatski premijer je rekao da je telefonski razgovarao s Janezom Janšom i predložio mu da dvije zemlje prihvate arbitražu za rješenje graničnog spora. »Želim da zajednički zatražimo arbitražu, jer će time obje strane pokazati da to žele. Uvijek ću ponavljati da su Hrvatska i Slovenija prijateljske zemlje i da smo dijelili zajedničku prošlost u bivšoj Jugoslaviji te da ćemo dijeliti i zajedničku budućnost«, dodao je. Na novinarsko pitanje je li arbitraža znak slabosti za dvije države, Sanader je odgovorio: »To je apsolutno znak zrelosti, jer je to legitiman diplomatski mehanizam kojim se rješavaju problemi između država. Ako su to mogle raditi Amerika i Kanada i druge velike zemlje, zašto ne bismo mogli i mi, ali uz obvezu da priznamo rezultate arbitraže«. Upitan je li to predug i preskup proces, Sanader je kazao: »Ništa nije dugo i skupo ako može riješiti problem«.</p>
<p>Na skupu u Grazu govorio je i Franz Fischler, austrijski političar koji je bio i povjerenik Europske komisije. »Ne mogu ni pomisliti da uskoro ne počnu pregovori s Hrvatskom, a da s Turskom počnu. Hrvatsko pitanje sve više postaje i političko pitanje i nadam se da će vrlo brzo sve biti riješeno te da će pregovori početi«, kazao je dr. Fischler. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U HV ulazi 600 profesionalnih vojnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Do kraja ove godine Ministarstvo obrane namjerava provesti dva prilično ambiciozna reformska plana: jedan je već uhodani proces zbrinjavanja viška osoblja, no drugi uključuje prijem većeg broja profesionalnih vojnika i novih časnika u Oružane snage.</p>
<p>Oba godišnja plana Ministarstvo je obznanilo prije osam mjeseci, a nakon zelenog svjetla iz Banskih dvora počela je i njihova provedba. Prema njima, Ministarstvo ovu godinu želi zaključiti s brojkom od ukupno 2830 zbrinutih djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ili, preciznije, do kraja godine ukupno izdvojiti 1733 djelatne vojne osobe te 1095 državnih službenika i namještenika.</p>
<p>Za različite programe njihovih prekvalifikacija, otpremnine i projekte tranzicije iz vojne u civilnu karijeru ove je godine osigurano čak 181,3 milijuna kuna, no oči javnosti s posebnim zanimanjem prate kako će proći projekt zapošljavanja novih profesionalnih vojnika i visokoobrazovanih časnika. </p>
<p>Naime, plan prijema osoblja za 2005. predviđa dosad najveće zapošljavanje i ulazak novog osoblja u sustav, ako se promatra posljednjih pet-šest godina. Iz samog vrha MORH-a svojedobno se čula i službena potvrda da plan za ovu godinu predviđa zapošljavanje čak 800 novih djelatnih vojnih osoba, što je više nego ambiciozan cilj.</p>
<p>Prema njemu, MORH je već raspisao natječaj za prijem u službu 200 kandidata za buduće časnike, dok bi prve profesionalne ugovore ove godine trebalo potpisati i 600 novih profesionalnih vojnika. Prema posljednjim najavama, iduće će godine biti utvrđena nova struktura administrativnog dijela Ministarstva i početi provedba nove Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MORH-a, no prije toga Ministarstvo će zaposliti 30 državnih službenika s visokom stručnom spremom.</p>
<p>Za ispunjenje cijelog plana zapošljavanja časnika, vojnika i službenika u proračunu MORH-a osiguran je 31 milijun kuna, a sredstvima se financiraju obuka, zdravstveni pregledi, te troškovi promidžbe cijelog projekta. [Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Podrška Vladi u borbi protiv kriminala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, pod predsjedanjem predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera, održana je u srijedu u Uredu predsjednika i na njoj su sve mjerodavne službe podnijele izvješća o provedbi Akcijskog plana, priopćeno je iz Vladina ureda za odnose s javnošću. Vijeće je zadužilo sva mjerodavna tijela da i u zemlji i u kontaktu sa srodnim službama drugih zemalja, kada je riječ o aktivnostima izvan Hrvatske, nastave s intenzivnom provedbom svih operativnih aktivnosti i prikupljanjem podataka, o čemu će se sastaviti cjelovito izvješće, ističe se u priopćenju. </p>
<p>Vijeće za nacionalnu sigurnost odlučno je osudilo i odbacilo prijetnje nekih već osuđenih osoba te dalo punu potporu odlučnosti Vlade da se obračuna sa svim oblicima organiziranoga kriminala. Vijeće je naložilo nadležnim službama intenziviranje radnji na otkrivanju i privođenju pravdi svih počinitelja kaznenih dijela i zaštitu pravne države i sigurnosti svih građana, navodi se u priopćenju. Vijeće je također podržalo Vladinu inicijativu da donese odluku o angažiranju inženjerijskih postrojbi HV-a na čišćenju i održavanju odvodnih kanala kao preventivnoj mjeri zaštite od poplava u Hrvatskoj. Na Vijeću je izviješteno i o skorom završetku tekstova Zakona o sigurnosnim službama, Zakona o tajnosti podataka te Zakona o informacijskoj sigurnosti, koji će se uskoro uputiti u proceduru, stoji u priopćenju Vlade. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Otpušteni policajac dobio spor na Ustavnom sudu </p>
<p>Ustavni sud ovakvom odlukom šalje poruku da treba točno objasniti kriterije po kojima državni službenici dobivaju otkaz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policajac Mijo Stipić, kojem je MUP u vrijeme ministra Šime Lučina dao otkaz, dobio je u srijedu spor na Ustavnom sudu. To je prva takva odluka Ustavnog suda, na kojem je još oko 400 tužbi otpuštenih policajaca nakon Lučinove reorganizacije 2001. godine.</p>
<p> Ustavni sud objasnio je da je Stipićeva tužba prihvaćena prije svega zbog socijalnih razloga, jer je on u vrijeme otkaza u MUP-u bio otac sedmero malodobne djece, a ima visoku stručnu spremu. Stipić je dobio otpremninu, a 2004. vraćen je na posao u MUP. Ostaje otvoreno pitanje hoće li tražiti nadoknadu plaće za vrijeme dok je bio nezaposlen. </p>
<p>Protiv odluke glasovali su ustavni suci Agata Račan, Mario Kos i Ivan Matija. Agata Račan smatra neprihvatljivim što se odlučivalo prema socijalnim kriterijima, te tvrdi da u ustavno-pravnom smislu tužba nije utemeljena. Istaknula je da Ustavni sud ne može na ovaj način zadirati u prava poslodavaca.</p>
<p>Inače, Stipić je izgubio radni spor na Upravnom sudu, a ustavni suci zaključili su da sud nije objasnio po kojim je kriterijima policajac izgubio posao. Ustavni sudac Željko Potočnjak kazao je da Ustavni sud ovakvom odlukom šalje jasnu poruku da treba objasniti kriterije po kojima državni službenici dobivaju otkaz. Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić rekao je da je u sličnim slučajevima Ustavni sud odlučivao drukčije, te da ne zna kakva će praksa biti ubuduće. </p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun napomenuo je kako je Vlada lani donijela odluku o povratku na posao svih policijskih službenika koji su odlukom prethodne Vlade bili stavljeni na raspolaganje ili udaljeni iz službe. Tako je u službu od 2001. dosad vraćeno 225 djelatnika, i to najviše ove godine, njih 82. Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić zadovoljan je odlukom Ustavnog suda. »Sramota je da fakultetski obrazovana osoba i roditelj sedmero malodobne djece dobije otkaz«, izjavio je Jagić. [Biljana Bašić, Mladen Bokulić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050908].
|
