NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050708].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140738 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanadera podržava i sve više oporbenjaka</p>
<p>Dođe li uopće do situacije da se raspravlja o povjerenju Vladi, vidjet će se da u nekim »velikim« oporbenim strankama o tome ni izdaleka ne vlada suglasje </p>
<p>Potrebni su puno veći potresi i neusporedivo ozbiljniji igrači od Mate Štimca i njegovih mentora, a da bi Vlada i njezina parlamentarna većina došle u pitanje, odnosno uopće imale ozbiljnijih razloga za zabrinutost. Taj se zaključak sam nameće nakon reagiranja nekih oporbenih i nezavisnih saborskih zastupnika koji su, odmah po prelasku Štimca u tabor Branimira Glavaša, dali do znanja da će podržati Vladu Ive Sanadera. </p>
<p>Hadezeovce spomenuti prelazak uopće ne zabrinjava, a neki ga slikovito tumače kao - otpadanje trulog lišća sa stabla. </p>
<p>Tvrdnje o manjinskoj vladi hadezeovce također ne brinu, jer u vladajućoj su stranci uvjereni da je njihova većina u parlamentu neupitna i da će nakon zadnjih događaja biti još čvršća. Sa starim, ali i novim saveznicima. Dođe li uopće do situacije da se raspravlja o povjerenju Vladi, vidjet će se da u nekim 'velikim' oporbenim strankama o tome ni izdaleka ne vlada suglasje kao što bi to neki željeli prikazati u javnosti. Bilo bi tu velikih iznenađenja, jer ne misle svi oporbeni zastupnici tzv. velikih stranaka glavom svojih šefova. Posebno ne nakon što su se ti šefovi pokazali lošim stratezima na lokalnim izborima na kojima su prošli kao bosi po trnju. U tom kontekstu prijevremene izbore u ovom trenutku zazivaju samo politički avanturisti. Oni hladne glave, a njih je većina, u takav ishod ne vjeruju niti ga priželjkuju pa ga zasigurno neće ni biti. Stabilnost države, prijevremeni bi parlamentarni izbori, naime, u svakom slučaju doveli u pitanje. Previše je otvorenih pitanja i izazova: od početka pregovora s EU-om, preko odnosa s Haagom, MMF-om, otplate vanjskog duga, rješavanja problema umirovljenika, odnosa sa susjedima, do potrebnih iskoraka u gospodarstvu, a da bi netko tako ludo želio na vlast. </p>
<p>Uostalom, oni koji su jedini ozbiljan protivnik hadezeovcima na vlasti su već bili i ni jedan od spomenutih problema nisu riješili. Prijevremeni bi izbori sigurno za mnoge, čak i one željne povratka na vlast, bili prevelik rizik. Neki bi možda, umjesto povratka na vlast, mogli staviti ključ u stranačku bravu. Birači su im u tom smislu poslali vrlo jasne signale na lokalnim izborima. </p>
<p>Uz HSLS, DC, HSU, SDSS te neke nezavisne i zastupnike manjina, HDZ može računati i na potporu HSP-a. Iako oni to ne žele priznati. Njima je draže da u javnosti i dalje grade imidž potpuno nezavisne političke opcije. No, šef HSP-a jednom je rekao da uopće ne dolazi u obzir da pravaši na sljedećim parlamentarnim izborima koaliraju sa SDP-om. Iako je politika prevrtljiva, pravašima ipak treba vjerovati. Posebno kada takve stavove iznosi Anto Đapić. Haespeovci sami ne mogu pobijediti pa im partneri trebaju. Tu bi se rado ugurali haesesovci Zlatka Tomčića, ali njihova je snaga realno mala i oni bi bili balast HSP-u. Eventualni liberalno-narodnjački savez također ne jamči pravašima ništa. A na vlast moraju, jer predugo su u oporbi. Još jedan mandat u oporbenim redovima mogao bi biti koban za tu stranku. Stoga, HDZ je realno jedini potencijalni veliki partner HSP-u. </p>
<p>Nije sigurno ni da bi IDS-u odgovaralo rušenje Vlade koja pokazuje veliku sklonost i razumijevanje za Istru. </p>
<p>Osim toga, pitanje je i bi li baš svi zastupnici HNS-a bili protiv Vlade. U takvim odnosima teško je vjerovati da bi Ivica Račan preuzeo rizik da se stavi na čelo nestrpljivih koji bi izglasavali povjerenje timu iz Banskih dvora. Zbog svega toga i te kako se utemeljenim čine ocjene da će izbori biti u studenome 2007. godine. </p>
<p>Darko Đuretek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mato Štimac se vraća u HDZ?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Veliku pomutnju izazvala je u četvrtak u Saboru vijest da se Mato Štimac, koji je dan ranije napustio HDZ i pridružio se Glavaševu Klubu nezavisnih zastupnika, vraća u vladajuću stranku. Vijest je rano ujutro prostrujala kuloarima, da bi potom zaredale službene i neslužbene izjave zainteresiranih koji su to nastojali potvrditi ili demantirati, ovisno o tome kojem »taboru« pripadaju. Sam Štimac - koji se u srijedu s Branimirom Glavašem, Ivanom Drmićem i Vladimirom Šišljagićem, sve bivšim HDZ-ovim zastupnicima nasmijan pojavio pred novinarima tvrdeći da je Glavaševa inicijativa za osnivanje Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje »prava dobrobit za zapostavljeni istok Hrvatske, za razliku od HDZ-a« - u četvrtak je pomalo zbunjeno reagirao na pitanje je li istina da se vraća u Sanaderovu stranku. »Nemojte me sada ništa pitati, čut ćemo se kasnije, sve ćete na vrijeme doznati«, rekao je Štimac. Nismo od njega uspjeli saznati ni je li točno da je zatražio sastanak s Ivom Sanaderom, predsjednikom svoje bivše stranke, na kojem će, navodno, otkriti kakvim je sve pritiscima bio izložen u zadnje vrijeme ne bi li pristupio Glavaševoj inicijativi. Potvrdio nam je, međutim, da ga je Glavaš nazvao odmah kad je čuo o čemu se priča u Saboru. Glavaš je pak, za razliku od Štimca, bio decidiran: »To je laž. Štimac je naš, a u HDZ bi se vratio samo kad bi Sanader dao ostavku«, izjavio je Glavaš. </p>
<p>Kao što su većinom začuđeno reagirali na informaciju da je Štimac vratio HDZ-ovu knjižicu, tako su HDZ-ovci dočekali i nagađanje da im se taj slavonski zastupnik vraća. Izuzetak su bili Marija Bajt i Florijan Boras, koji su nam rekli kako je »očito istina« da se Štimac »pokajao« te da će se sastati sa Sanaderom. Do zaključenja prvog izdanja još nije bilo potvrde o tome, premda je nesumnjivo da je »slučaj Štimac« prodrmao redove vladajućeg HDZ-a, čija je ionako otpočetka tanka parlamentarna većina spala na jedva 77 ruku. [Ivka Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Trinaestorici dug veći od 3,25 milijuna kuna</p>
<p>Jedan umirovljenik ima pravo na povrat između 200 i 250 tisuća, jedan između 180 i 200 tisuća, a preko tri tisuće ih ima pravo na povrat na osamdeset do sto tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prema konačnom izračunu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, država umirovljenicima duguje ukupno 13,8 milijardi kuna - 11,5 milijardi duga plus 2,3 milijarde kamata na dug. Ukoliko umirovljenici pristanu na vladinu ponudu - isplata u roku dvije godine uz 50 posto diskonta - država će im isplatiti 6,9 milijardi kuna. Jedini način povrata ovog duga bit će, kako je u četvrtak dogovoreno na sastanku Vlade i predstavnika umirovljenika, preko Fonda umirovljenika koji će biti osnovan do 5. kolovoza. Svaki umirovljenik odlučit će pak hoće li prihvatiti vladinu ponudu da mu se dug vrati u ubrzanom, dvogodišnjem roku uz 50 posto diskonta, ili će pak tražiti povrat čitavog iznosa u roku od osam godina, uz dvije godine grace perioda.</p>
<p>Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan izrazio je u četvrtak navečer zadovoljstvo dogovorom o povratu duga i istaknuo kako je to važan dan jer će se za ono što je s Vladom dogovoreno, da će se umirovljenici obeštetiti, konačno i ostvariti. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio je pak kako će se razgovori s umirovljenicima nastaviti u ponedjeljak kada će se finalizirati dogovori oko Fonda umirovljenika te prijedlog tog zakona odmah biti poslan u Sabor. Fond će se, za razliku od prethodnih najava, puniti novcem od privatizacije, pri čemu Vlada računa na privatizaciju Ine, HT-a i Croatia osiguranja. </p>
<p>Ravnatelj HZMO-a Mile Rukavina, koji je u Vladi prezentirao izračun, naveo je kako je od 662.125 umirovljenika koji su ušli u obračun, pravo na povrat duga ostvarilo njih 423.034. Preostalih 240 tisuća nemaju pravo na povrat, jer im je dug vraćen kroz onih sto kuna plus šest posto dodatka. Za umirovljeničke prilike, visok povrat trebalo bi dobiti njih trinaestoro, riječ je, naime, o 250 tisuća kuna (odnosno polovici iznosa ako se novac zatraži odmah). Ravnatelj HZMO-a u četvrtak navečer nije znao obrazložiti o kakvoj je kategoriji umirovljenika riječ.</p>
<p> Jedan umirovljenik ima pravo na povrat između 200 i 250 tisuća, jedan između 180 i 200 tisuća, a preko tri tisuće ih ima pravo na povrat na osamdeset do sto tisuća kuna. Pravo na povrat u iznosima između trideset i pedeset tisuća kuna ostvarilo je 141.635 umirovljenika dok najveći broj njih - 245.693 ima pravo na povrat do trideset tisuća kuna. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Upozorenje inozemnim ulagačima </p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Potez rejting-agencije Fitch koja je na lošije (s pozitivnog na stabilno) promijenila predznak kreditnog rejtinga Hrvatske, najavivši daljnji pad rejtinga, vrlo je znakovit. Iako agencija Fitch nije mijenjala samu ocjenu dugoročnog rejtinga Hrvatske (BBB-) za dugoročna devizna zaduženja, upozoravajuće zvuči obrazloženje pogoršane procjene daljnjeg kretanja dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske. Naime, analitičari agencije Fitch razočarani su fiskalnom izvedbom, ograničenom provedbom strukturalnih reformi i povećanim rizikom od odgode u procesu pristupanja Europskoj uniji.</p>
<p>Štoviše, Fitch sumnja u ostvarivost rebalansom planiranog proračunskog deficita od 4,2 posto BDP-a (umjesto prije planiranog od 3,7 posto BDP-a), koliko je nedavno dogovoreno s Međunarodnim monetarnim fondom, ali i u provedivost planirane reforme mirovinskog sustava. </p>
<p>Pogoršanje predznaka kreditnog rejtinga treba shvatiti kao rano upozorenje tržištu, a moglo bi se već za koji dan odraziti na poskupljenje uvjeta inozemnog zaduživanja države, ali i pridonijeti smanjenju interesa stranih ulagača za kupnjom hrvatskih dionica. S druge strane, to može i privući one investitore koji su skloniji rizičnijim ulaganjima, s obzirom na to da pruža potencijalno veće mogućnosti zarade. Smanjenje predznaka kreditnog rejtinga prva je osjetila Zagrebačka banka, kojoj je agencija Fitch također umanjila procjenu kretanja dugoročnog rejtinga (BBB-) s pozitivnog na stabilno. </p>
<p>Očito strani analitičari i rejting-agencije sve kritičnije promatraju zbivanja u srednjoj i istočnoj Europi i promjenama rejtinga pokazuju da ih sve više zabrinjavaju proračunski problemi u pojedinim zemljama. Hrvatski državni rejting prema ostalim rejting-agencijama do daljnjega je ostao netaknut - Standard & Poor's Hrvatsku ocjenjuje s BBB, a Moody's s Baa3. Hrvatska se time, prema Fitchu, nalazi u društvu Bugarske, Kazahstana, Meksika, Rumunjske i Rusije koji se također mogu podičiti s ocjenom BBB- za dugoročna devizna zaduženja, odnosno prema agenciji Standard & Poor's u skupini zemalja (Južna Afrika, Tunis i Meksiko) ocijenjenih s BBB. Iako inozemni analitičari zasad ne govore o tome, za očekivati je da će i najavljena mogućnost povrata duga umirovljenicima u gotovini zabrinuti tržišta i međunarodne financijske institucije. Naime, gotovinski povrat duga umirovljenicima umanjit će planirane proračunske prihode, odnosno povećati rashodovnu stranu u proračunu (za ovu i iduću godinu?) te ugroziti i planirani, revidirani, fiskalni deficit od 4,2 posto BDP-a.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Novinarska Ivana Orleanska</p>
<p>KREŠIMIR FIJAČKO</p>
<p>Judith Miller, novinarka The New York Timesa, od srijede je u zatvoru i ostat će tamo najmanje tri mjeseca, ako prije toga ne pristane odati sudu svoj izvor. Da ga je htjela odati, ne bi sada bila u zatvoru, dakle vjerojatno je da će odsjediti ono što joj je sud presudio zbog »prkošenja zakonu«. Za neke (većinu, ali ne i sve) kolege iz svijeta medija Judith Miller sada će definitivno dobiti status heroine, gotovo Ivane Orleanske američkog novinarstva. Ona sama kaže da ne može prekršiti obećanje što ga je dala svome izvoru: »Ako se novinaru ne može vjerovati da će poštivati anonimnost izvora«, rekla je na sudu, »onda novinari ne mogu funkcionirati, niti će biti slobode medija«.</p>
<p>Priča, međutim, i nije tako jednostavna kako se na prvi pogled čini. Judith Miller je, prije svega, hrabro žrtvovala osobnu slobodu braneći svetu slobodu medija. No, s gledišta (vrhovnog) suda ona je osoba koja ometa pravdu i prkosi sudu. Te je dvije stvari teško pomiriti, iako su obje (i sloboda medija i, recimo tako, nezavisnost suda) temelji onoga što Americi dopušta da se diči kao Zemlja Sloboda. The New York Times kaže da je to za te novine »trenutak ponosa i užasa«: »Voljeli bismo da Judith Miller nije morala izabrati, ali svakako smo ponosni što je izabrala pravu stvar«. Magazin Time, čiji je novinar bio drugooptuženi, pristao je odati svoj izvor u istoj priči odavanja identiteta agentice CIA-e. Novinara Timea to neće učiniti sretnim, a Time je time uskraćen za priličnu porciju profesionalnog ponosa.</p>
<p>Dakako, nitko nije savršen, ali zamislimo kako bi reagirao Washington da se nešto takvo dogodilo u Aziji, Europi ili, ne daj Bože, kod nas. Predsjedniku Bushu sada će biti malo kompliciranije dijeliti lekcije o slobodi medija Rusiji, recimo, ili Kini, dakle onima kojima bi te lekcije dobro došle, jer sada su sumnjivu lekciju dobili oni koji je nisu trebali...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prijelazi uz Muru</p>
<p>Da je Slovenija prije nekoliko godina prihvatila hrvatski prijedlog da se naš granični prijelaz postavi unutar slovenskog teritorija, onda ne bi bilo čudno da i Hrvatska učini sličnu gestu. Kako se to nije dogodilo, bilo bi logično da lokalni granični prijelaz između Svetog Martina na Muri i Hotize ostane tamo gdje i treba biti - na međudržavnoj granici</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Općina Sveti Martin na Muri, kako je prije nekoliko dana najavio njezin načelnik Franjo Makovec, trebala bi se u petak očitovati o službenom slovenskom prijedlogu da granični prijelaz između Slovenije i Hrvatske bude na budućem mostu preko Mure umjesto na međudržavnoj granici koja je tri stotine metara dalje preko te rijeke. Granica je, inače, na tom području jasna i nepromijenjena već više od tri stoljeća, iako je u međuvremenu mijenjan tok rijeke Mure.</p>
<p>S obzirom na to da taj slovenski prijedlog ne predviđa i pomicanje granične crte između dviju zemalja, da iza njega ne stoji vrlo dvojbena politička pozadina i da nije jednog prijašnjeg slučaja, moglo bi se razmišljati i o ispunjenju te susjedske želje. Na isti način kako je to primjerice naša zemlja učinila na traženje BiH u Hrvatskoj Kostajnici. Tamo se zajednički granični prijelaz dviju država nalazi dvadesetak metara unutar hrvatskog teritorija, na unskom otoku. Razlog za taj, ako ga možemo nazvati ustupak, je činjenica da središte grada Bosanske Kostajnice počinje odmah po prijelazu međudržavne granice na Unčici. Da prijelaz nije pomaknut na hrvatski teritorij, taj gradić bi svakodnevno bio prometno začepljen. Na sličan način kako je to danas slučaj s Murskim Središćem, hrvatskim mjestom uz slovensku granicu, dva kilometra udaljenom od Svetog Martina na Muri. Središte tog mjesta nalazi se baš uz tu rijeku, Muru, koja je na tom području i državna granica između Hrvatske i Slovenije. Kada se prije nekoliko godina kod Murskog Središća gradio međudržavni granični prijelaz između sviju zemalja, s hrvatske strane je put Ljubljane bio upućen prijedlog da se s druge, slovenske strane Mure, sagradi zajednički granični prijelaz s obzirom na to da tamo nije bilo nikakva naselja.</p>
<p>Granica se dakle ne bi mijenjala, nego bi se samo zajednički, hrvatsko-slovenski granični prijelaz napravio desetak, najviše dvadeset metara unutar slovenskog teritorija, s druge strane Mure. Međutim, u Ljubljani nisu prihvatili takvu hrvatsku inicijativu. Sada pak Slovenija traži da se lokalni granični prijelaz nedaleko od Murskog Središća pomakne na Muru, tristo metara unutar hrvatskog teritorija, iako za to nema nikakvih prostornih razloga. Naime, uz međudržavnu granicu između Svetog Martina na Muri i slovenske Hotize nema nikakvih naselja, pa nije jasno čemu uopće pomicati granični prijelaz osim ako nije riječ o nekim drugim zasad zakulisnim razlozima. A njih, po običaju, ne nedostaje.</p>
<p>Jedni, naime, smatraju da je prijedlog o pomicanju graničnog prijelaza samo paravan za eventualnu, naknadnu, razmjenu teritorija kako bi se jednom, osim graničnog prijelaza, i slovenska granica pomakla na Muru. Takav prijedlog, podsjetimo, bio je dijelom i onog lošeg sporazuma Račan - Drnovšek. S obzirom na to da su taj sporazum u Međimurju odbacile sve institucije od županijske skupštine do lokalnih razina, za pretpostaviti je da će tako biti i ovaj put, iako, treba priznati da ovaj put nije riječ o istoj vrsti trgovine.</p>
<p>Drugi pak spomenuti slovenski prijedlog povezuju sa skorim prihvaćanjem nekih gospodarskih dogovora uglavljenih na nedavnom brijunskom sastanku hrvatske i slovenske vlade. Navodno, u slovenskom parlamentu bi mnogo lakše prošla ratifikacija nekih važnih međudržavnih sporazuma ako bi se slovenski granični prijelaz pomaknuo tristo metara unutar hrvatskog teritorija. Ima dakako i drugih verzija cijele priče, kao i nekih, nazvat ćemo ih, nejasnoća vezanih uz onu famoznu skelu preko Mure i most koji se gradi. No, nema smisla njima opterećivati javnost s obzirom na to da najvjerojatnije od svega toga neće biti ništa. Da je Slovenija prije nekoliko godina prihvatila hrvatski prijedlog da se hrvatski granični prijelaz postavi unutar slovenskog teritorija, onda ne bi bilo čudno da i Hrvatska učini sličnu gestu. Kako se to, međutim, nije dogodilo, bilo bi logično da lokalni granični prijelaz između Svetog Martina na Muri i Hotize ostane tamo gdje i treba biti, na međudržavnoj granici.</p>
<p>Osim toga, bilo kakvo »petljanje« s Murom imalo bi negativne posljedice i na utvrđivanje hrvatske granice sa Srbijom oko Dunava. Preko te rijeke u Bačkoj naša zemlja ima oko jedanaest tisuća hektara svog teritorija, dok Srbija pak s desne, uvjetno rečeno, hrvatske obale Dunava ima oko tisuću hektara te stalno predlaže razmjenu teritorija i granicu sredinom Dunava. Ni hrvatska granica s Mađarskom ne slijedi u dobrom dijelu tok Drave. I jedna i druga zemlja s jedne odnosno druge strane te rijeke imaju svoja područja, tzv. klinove ili džepove (Hrvatska mnogo više). </p>
<p>Što se pak tiče mogućeg povezivanja pitanja lokacije graničnog prijelaza s prihvaćanjem nekih međudržavnih sporazuma, takvu vrstu trgovine načelno treba odbaciti. Upuštanje u tu vrstu političke »suradnje« iznimno je opasno jer otvara prostor da jedna odnosno druga zemlja pri rješenju bilo kojeg pitanja posegne za sličnim »teritorijalnim« odnosno »graničnim« argumentima. Zato i odgovor Općinskog vijeća Svetog Martina na Muri na slovenski prijedlog samo može biti negativan. Zapravo isti onakav kako je Slovenija odgovorila na hrvatski prijedlog u slučaju Murskog Središća. S tim što je u tom slučaju bilo razloga da zajednički granični prijelaz bude na slovenskoj strani Mure, prema modelu koji je naša zemlja primijenila u Hrvatskoj Kostajnici na granici s BiH, dok u vezi sa Svetim Martinom na Muri i Hotize, za pomicanje graničnog prijelaza nema nikakva opravdanog razloga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Na potezu ponovno Vijeće ŽOZ-a</p>
<p>Želim vjerovati da će pobijediti razum i da će se nastaviti suživot vjernika koji podržavaju rabina Kotel Da Dona i kulturoloških Židova od kojih znatan broj također daje potporu rabinu</p>
<p>MIHAEL MONTILJO</p>
<p>Reagiram u vezi s člankom »Sukob: Rješenje na sudu« u Nedjeljnom Vjesniku od 2. i 3. srpnja 2005. o »sukobu u Židovskoj općini«, a kao član Vijeća Židovske općine u Zagrebu (ŽOZ), koji je u grupi od devet vijećnika na čiji je prijedlog, a u skladu sa Statutom ŽOZ-a, održana Skupština 28. lipnja 2005. </p>
<p>Razlog sazivanja Skupštine ŽOZ-a bio je da se članstvo izjasni je li je za raskid ugovora s Kotel Da Donom, kao što je odlučila većina od trinaest članova Vijeća ŽOZ-a, ili je za stav jedanaest članova Vijeća koji podupiru rabina.</p>
<p>Rezultat glasovanja u Skupštini bio je da je više od dvije trećine prisutnih glasovalo za produženje ugovora s rabinom (56 članova), a samo je osamnaest članova glasovalo za prekid ugovora s rabinom. To je dobar uzorak za procjenjivanje ako se ima u vidu da je na posljednjim izborima za Vijeće ŽOZ-a glasovalo ukupno 317 članova Općine. Na Skupštini od 28. lipnja rabin je iznio da je osim teološkoga i pravnoga fakulteta završio još dva fakulteta i ove godine će u Budimpešti položiti doktorat iz filozofije. </p>
<p>Rabin Da Don govori pet jezika (hebrejski, engleski, arapski, mađarski i hrvatski). Ostvarena je rabinova ideja te je osnovana Židovska osnovna škola pri Židovskoj općini u Zagrebu (prvi i drugi razred s dvadeset učenika). Rabin Da Don pronašao je i sponzora – Lauder fondaciju. Činjenica da postoji Židovska osnovna škola ima presudan značaj za opstanak male židovske zajednice u Zagrebu. </p>
<p>U toku svog sedmogodišnjeg uspješnog djelovanja u Zagrebu rabin je objavio najopsežniju knjigu u Hrvatskoj o židovstvu (teologija, filozofija i život) od 800 stranica. Iz te knjige uče o židovstvu i učenici u Islamskoj vjerskoj školi u Zagrebu. Važno je reći da rabin održava vrlo dobre odnose s čelnicima drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj. </p>
<p>Uspješno djelovanje rabina ilustrira činjenica da je za veliki blagdan – Pashu – na velikom obredu – Seder večeri – bilo 160 članova Židovske općine, dok ih je primjerice u Milanu, koji ima višestruko više članova, bilo sto. Pozitivan je i novi način okupljanja vjernika, među kojima se posebno ističu mladi ljudi, a to su obiteljske subote. Upravo zahvaljujući rabinu Kotel Da Donu, četiri mlade članice Židovske općine u Zagrebu završile su židovsku školu u Izraelu, te su sada učiteljice u Židovskoj osnovnoj školi u Zagrebu. </p>
<p>Treba reći da su i za vrijeme komunističke vladavine u istočnoj i jugoistočnoj Europi djelovali rabini u svim glavnim gradovima. Samo Bratislava i Zagreb pedeset godina nisu imali rabina, već su službu Božju u Zagrebu obavljali laici, a u vrlo kratkom razdoblju jedan vjeroučitelj. </p>
<p>Kada je riječ o potpori rabinu, navodimo da znatan dio kulturoloških Židova podržava Kotel Da Dona. Isto tako splitska Židovska općina, koja je druga po veličini u Hrvatskoj, daje punu potporu aktualnom rabinu. Ovdje moramo reći da prema Statutu Koordinacije židovskih općina Hrvatske, Predsjedništvo te koordinacije imenuje glavnog rabina Hrvatske. Prema Statutu ŽOZ-a, Vijeće općine mora se sazvati ponovno i meritorno odlučiti o ugovoru s rabinom. Demokratski bi uzus bio da se vodi računa o izraženoj volji članova ŽOZ-a na nedavno održanoj Skupštini.</p>
<p>Želim vjerovati da će pobijediti razum i da će se nastaviti suživot vjernika koji podržavaju rabina Kotel Da Dona i kulturoloških Židova od kojih znatan broj također daje potporu rabinu. Važno je usredotočiti se na gradnju sinagoge i židovskog kulturnog centra u Zagrebu, što podupire Poglavarstvo grada Zagreba i Vlada Republike Hrvatske. Zanimljivo je navesti da i u Izraelu pripremaju akciju za prikupljanje novca za izgradnju sinagoge u Zagrebu. </p>
<p>Autor je bivši potpredsjednik Židovske općine Zagreb, član Vijeća ŽOZ-a, predsjednik Hrvatsko-izraelskoga društva prijateljstva.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prsti raznih lobija</p>
<p>Gotovina je samo as iz rukava. A kad bi se on predao ili bio uhićen, pojavila bi se još najmanje tri nova asa iz rukava</p>
<p>STJEPO BRZICA</p>
<p>Povod mi je za ovo javljanje nedavni tekst u Vjesniku Marka Barišića »Čemu se svetiti praznom puškom«. Pokušat ću dodati nešto što mi se čini relevantnim bez namjere umanjivanja bilo čijeg integriteta; radije bih rekao da je potrebna korekcija vanjskopolitičke prakse, jer mi nemamo dovoljno iskustva. I ne samo vanjske. </p>
<p> Oni koji prate našu političku scenu dolaze do zaključka da u njoj ima previše diletanata i onih koji žeđ za vlašću (i koristi) stavljaju iznad općih interesa. Također diletantizmu (blago rečeno) pridonosi i činjenica što su stoljećima drugi vodili našu politiku, pa moramo puno učiti. </p>
<p> Nisu u pravu oni koji misle da o tome dovoljno znaju. Veoma me čudi sto nije iskorišteno veliko znanje iz vanjske politike Budimira Lončara. Mogao je bar učiti one koji ne znaju ili malo znaju, a misle da sve znaju.</p>
<p> Vjerujem da imam pravo to reći iz više razloga: vrlo mi je stalo do ugleda i interesa svoje zemlje u svijetu; dugo godina sam radio kao vanjskopolitički novinar i urednik; imam i izvjesnog diplomatskog iskustva. Vjerujem da me to donekle kvalificira za iznošenje mišljenja, koje, naravno, nikoga ni na što ne obvezuje.</p>
<p>Bilo bi daleko bolje da aktualna vlada nije stavila sve na jednu kartu, kartu što bržeg ulaska u Europsku uniju, po svaku cijenu. Time je, htjela ili ne, zapostavila ono što je puno važnije. Nije učinila dovoljno na realizaciji predizbornih obećanja da će »pokrenuti Hrvatsku«. A upravo to je trebalo učiniti prije svega ostalog. Jaka ekonomska i zdrava politička pozicija jednako je međunarodna bolja pozicija, to je abeceda vanjske politike.</p>
<p> Nakon prvog odlaganja pregovora »zbog Gotovine«, što smatram samo izgovorom, iza kojega su neki dublji razlozi, trebalo je inventivno i mudro korigirati kurs bar zbog očitosti da je Hrvatska potrebna Europskoj uniji isto toliko koliko je Unija potrebna Hrvatskoj. Odmah je trebalo uočiti prste raznih negativnih lobija koji putem Gotovine žele Hrvatskoj na zaobilazan način ponovno imputirati zločine iz Drugog svjetskog rata i diskvalificirati je kao dobrodošlog člana Unije. </p>
<p>Gotovina je samo as iz rukava. A kad bi se on stvarno predao ili bio uhićen, pojavila bi se još najmanje tri nova asa iz rukava. Nije se teško dosjetiti odakle takvi lobiji i gdje su njihovi idejni centri, te iz kakvih se utilitarnih razloga promovira takva politika. Također nije teško zaključiti na čijoj će strani biti utjecajne sile, jer se zbog Hrvatske ne žele zamjeriti tim lobijima. Hrvatska politika je, kako dobro primjećuje Marko Barišić, pogrešno odigrala u odnosima sa Sjedinjenim Državama, koje su nam bile sklonije nego sada, što je očigledno. </p>
<p>Neka se ne uvrijede oni koji bi mogli biti pogođeni mojom sljedećom primjedbom, jer ovo ne pišem u cilju rušenja nego u cilju korigiranja i građenja. Neki su se, naime, ponijeli kao naivan kupac koji na stočnoj tržnici javno pokazuje prevelik interes za vola, a vlasnik životinje, s pravom, diže cijenu, pa će ga morati skupo platiti ili odustati.</p>
<p> Vještina pregovaranja, a to je poznato, jest posebna nauka koja se ne može naučiti samo u školi, nego u praksi i na tuđem iskustvu. Sve to govori da moramo još puno učiti.</p>
<p>Autor je dugogodišnji vanjskopolitički novinar i urednik s diplomatskim iskustvom.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kojim pravom mijenjaju prije objavljene rokove</p>
<p>Želim ovako javno postaviti pitanje: kojim pravom Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mijenja rokove za prijave mimo onih koji su regularno i službeno objavljeni? U Vjesniku je, naime, službeno bilo navedeno da su prijave za prvi razredbeni rok od 29. lipnja 2005. do 8. srpnja 2005., da bi to bilo promijenjeno na internet-stranicama fakulteta u novi rok: od 29. lipnja 2005. do 5. srpnja 2005. Kada smo nazvali Ekonomski fakultet, rečeno nam je da su kvote popunjene!? Pa zar se upisne kvote ne popunjavaju na temelju rezultata na razredbenom ispitu i nije li posao fakulteta da omogući barem provođenje razredbenog postupka za sve zainteresirane, ako je već situacija takva da svi koji bi željeli ne mogu tamo i studirati? Na kraju krajeva, studenti se trenutno pripremaju a ne vise na internetu. A i što je s onima koji ga nemaju? Ovaj isti mail poslan je i Ministarstvu znanosti (budući da oni odobravaju upisne a ne kvote prijava), pa ćemo vidjeti što će se s tim u vezi dalje događati!</p>
<p>MONIKA GRETIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pobijedila manjina i ona sada vlada nad većinom</p>
<p>O nedavnim lokalnim izborima u medijima su prevladavali tekstovi kojima se manipuliralo izbornim rezultatima. Tako su, na primjer, u novinama najčešći bili naslovi poput »SDP je u Zagrebu osvojio više od 40 posto glasova« ili »Milan Bandić osvojio više od 40 posto glasova u Zagrebu«, čime se željelo sugerirati da je toliko građana grada Zagreba glasovalo za SDP i koaliciju. No, istina je potpuno drugačija. U Zagrebu je na izbore izašlo samo 35,94 posto birača, a od tog postotka je za Bandića glasovalo 40,95 posto glasača, što znači da je od ukupnoga broja birača za njega glasovalo samo 14,37 posto. Kako je za demokraciju od presudne važnosti ukupan broj birača, jer je demokracije vladavina većine, možemo zaključiti da je u Zagrebu pobijedila manjina i da tu sada manjina vlada nad većinom. Je li su, dakle, ti izbori bili demokratski i je li je država koja omogućuje takve izbore demokratska? S druge strane, kao iznenađenje i specifičnost isticala se pobjeda Branimira Glavaša u Osijeku. A pravo je iznenađenje i specifičnost tih izbora bio mali odaziv birača, ali o tom fenomenu i njegovim posljedicama za budućnost demokracije u Hrvatskoj nisam uspio ništa pročitati niti čuti u medijima. Jesu li hrvatski novinari uopće u stanju istinito i relevantno informirati građane o događajima u Hrvatskoj? U zemljama s dugom demokratskom tradicijom izbori na koje izađe manje od 51 posto birača ponavljaju se, jer su u neskladu s demokracijom. No hrvatski novinari ne drže da je to što mala manjina odlučuje o budućnosti i sudbini velike većine tema za komentiranje.</p>
<p>A. H., ZAGREB(podaci poznati redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Uskoro niskopodni vlakovi? </p>
<p>Budući da se prigradskim željezničkim prometom dnevno preveze prosječno 60.000 putnika a sadašnji vlakovi nisu prilagođeni osobama s invaliditetom, Hrvatske željeznice ozbiljno razmišljaju o kupnji niskopodnih vlakova za prigradski promet. Rekao je to prilikom obilaska rekonstruiranog južnog željezničkog stajališta u Gajnicama predsjednik Uprave HŽ-a Tomislav Josip Mlinarić. </p>
<p> »Uskoro ćemo razgovarati o tome s Gradom i tek ćemo nakon toga znati kad ćemo u konkretnu realizaciju projekta«, rekao je Mlinarić i dodao da bi on osobno bio sretan kad bi se s tim počelo već ove godine. Vlakovi bi se nabavljali putem javnog natječaja ali bi se inzistiralo da u projektu sudjeluje što više domaćih gospodarstvenika jer su u projektu modernizacije HŽ-a dokazali da su sposobni za najsloženije zahvate. </p>
<p>Izgrađeno je šest novih nosivih konstrukcija kontaktne mreže, na mjestu starog perona sagrađen je novi, duljine 160, širine 4,5 metra i visine 55 centimetra. Izgrađena je i 100 metara duga čelična nadstrešnica. Peroni i nadstrešnice imaju odgovarajuću vanjsku rasvjetu i ozvučenje. Sagrađeno je i odgovarajuće stepenište i rampe za invalide, postavljen je novi kiosk za prodaju karata a duž cijeloga perona proteže se taktilna staza za slijepe. »Najveća dobit za putnike je duljina novog perona. Ona omogućuje pristajanje duljih vlakova čime će se smanjivati gužva«, rekao je Mlinarić. Nakon što završi obnova sjevernog perona, koja je u tijeku, oba perona bit će potpuno prilagođena za invalide. Zbog prevelike visinske razlike, umjesto rampi za invalide tu će se sagraditi tri dizala. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kvatrić ostaje oaza za preprodavače cigareta</p>
<p>Stanovnici Maksimira razočarani su ovom odlukom, jer na obnovu čekaju već nekoliko godina</p>
<p>Obnova i uređenje Kvaternikova trga i prometnica oko njega, na žalost mnogih građana, neće početi ni ove godine. Kako Vjesnik saznaje, problem je isključivo financijske naravi. Ili nije?</p>
<p>Sve do nedavno tvrdilo se da je novac za površinsko uređenje Kvaternikova trga osiguran u proračunu za 2005. godinu (oko 70 milijuna kuna), no glavni problem, navodno, bio je nedostatak investitora za podzemnu garažu (oko 40 milijuna kuna). </p>
<p>Tada je, po riječima Marijana Pilaša, predsjednika Gradske četvrti Maksimir, bilo upitno jedino to, je li uopće potrebna podzemna garaža jer dvije garaže u okolici, koje se naplaćuju, zjape prazne (garaža Gorica i podzemna garaža kod nove tržnice).</p>
<p>No Marijan Pilaš u utorak je, kaže, dobio od Gradskog ureda za izgradnju grada obavijest da, unatoč najavama o početku radova u srpnju, sve pada u vodu. »Nisu mi previše objašnjavali, već su samo rekli da nisu uspjeli dobiti kredit od sto milijuna kuna, kolika je bila predviđena investicija«, rekao je Pilaš. S druge strane, ravnatelj Zavoda za izgradnju Grada, Dragutin Gracki za Vjesnik je rekao da on još uvijek ne zna što se konkretno zbilo. »Za financije ne znam, ali koliko je meni poznato, još nije dobivena građevinska dozvola«, rekao je Gracki.</p>
<p>No zanimljivo je da je Nenad Crnić prije točno mjesec dana, kad je još bio pročelnik Gradskog ureda za izgradnju, izjavio za medije da će se Kvatrić uređivati u srpnju i kolovozu, iako još nije riješeno sve ono »papirnato«. </p>
<p>Planirano je da Kvaternikov trg dobije podzemnu garažu sa 325 parkirališnih mjesta, da temeljito bude rekonstruiran cijeli trg kao i pristupne prometnice i komunalna infrastruktura. </p>
<p>Domjanićeva bi trebala postati dvosmjernom s tri prometne trake. No, od svega toga, barem za sada, neće biti ništa.</p>
<p>Stanovnici Maksimira razočarani su ovom odlukom, jer na obnovu čekaju već nekoliko godina. »Zašto su onda uopće premještali tržnicu? Obećali su nam najljepši trg u Gradu, a ja već godinama gledam u stari trg, pun golubova i njihova izmeta, u improvizirani buvljak i preprodavače cigareta, kojima, očito, nitko ništa ne može i koji uživaju u svojoj maloj oazi«, požalila se gospođa Branka Sopčić.</p>
<p>Drugi, pak, tvrde da su oni već odavno znali da od toga neće biti ništa. »Predugo se otezalo i raspravljalo o tome, a takve se stvari onda nikad ni ne riješe«, rekao je Ivan Celižić iz Rendićeve.</p>
<p>Najgore je automobilima, jer prometnice i pružni prijelazi oko Kvatrića u vrlo su lošem stanju i svakodnevni prelasci vozila preko njih »ubijaju« amortizere. I tako će Kvatrić, koji je za mnoge građane u svom sadašnjem izdanju gradska sramota, ostati ruglo do daljnjega, ili barem do iduće godine. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prodavačice Name strahuju za svoju budućnost </p>
<p>U četvrtak, dan nakon što je objavljeno da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva prihvatilo da Robnu kuću Nama u stečaju preuzme konzorcij Zagrebačke robne kuće, Vjesnikovi reporteri razgovarali su sa stečajnim upraviteljem i zaposlenicima Name.</p>
<p>Petar Milat, stečajni upravitelj Name koja je u stečaju od 2000. godine, rekao je: »Još je 29. ožujka zaključeno da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predloži Vladi preuzimanje Name. No sada bi napokon Vlada trebala odlučiti o Nami«.</p>
<p>Iako se ovim prijedlogom osigurava posao za svih 445 sadašnjih radnika te namirenje svih vjerovnika, dugogodišnji djelatnici Name, suprotno napisima nekih medija, nisu zadovoljni odlukom Ministarstva po kojoj bi Namu preuzele Zagrebačke robne kuće.</p>
<p>Biserka Reškulić zaposlena je u Nami na Kvaternikovu trgu 33 godine i kaže kako je sada u neizvjesnosti. »Zadovoljna sam poslovanjem Name pod stečajem, uredno smo primali plaće, a sada ne znam što će biti s nama. Bitno je da svi ostanemo raditi. Volim Namu i nekad sam bila ponosna što radim u njoj«, rekla je.</p>
<p>Djelatnice Name S.I. i B.M. nisu željele otkriti ime jer se boje za svoja radna mjesta. Obje su zaposlene u Nami 23 godine i jako su sumnjičave prema odluci Ministarstva. »Očekujemo da će biti lošije. Ništa dobro nas ne čeka, spremni smo i za Markov trg«, rekle su i dodale: »Htjeli smo da nas kupi netko tko ima kapitala i zna raditi, a ne tvrtka koja stoji lošije od nas i čiji zaposlenici imaju plaće manje od naših«.</p>
<p>Slavica Šafran i Stjepan Vuzdar prisjetili su se dana kada su prije tridesetak godina došli u Namu. »Zaposlili smo se ovdje dok smo bili u najboljim godinama. Cijeli život ulagali smo u Namu, a od rata i privatizacije sve je krenulo nizbrdo. Sada nam se piše loše, u stečaju smo, makar imamo redovite plaće«, rekli su Slavica Šafran i Vuzdar Stjepan, a njihovi kolege složili su se s njima.</p>
<p>Ksenija Pavić radi već 32 godine u Nami u Ilici. »Mi stariji sigurno ćemo završiti na burzi jer Zagrebačke robne kuće jako loše stoje, njihova se roba slabo prodaje«. Njezini kolege Zlatko Škvoc i Josip Šelebaj u Nami rade isto toliko godina, nadaju se da će svi radnici ostati raditi i dobivati plaće.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HDZ čeka poništenje konstituirajuće sjednice </p>
<p>U četvrtak, na drugoj sjednici, Županijska skupština izabrala je svoja radna tijela, no bez imena iz Hrvatske demokratske zajednice jer ta stranka nije predložila koji bi njezini vijećnici bili članovi tih tijela. Vijećnici HDZ-a nisu bili ni na Skupštini, no ona je imala kvorum pa je odradila predviđeni dnevni red.</p>
<p>Podsjetimo, konstituirajuću sjednicu, održanu 14. lipnja, napustili su članovi kluba HDZ-a zbog toga što, kako su tvrdili, nije poštovan 37. članak Poslovnika, u kojem stoji da sastav radnih tijela mora biti razmjeran sastavu Županijske skupštine. Zato su članovi Kluba vijećnika HDZ-a podnijeli zahtjev Središnjem državnom uredu za upravu da se obavi upravni nadzor i ponište odluke konstituirajuće sjednice Skupštine Zagrebačke županije. Iz tog razloga HDZ ne želi dati ni prijedlog članova radnih tijela sve dok Državni ured za upravu ne riješi taj zahtjev. </p>
<p>U nastavku sjednice u četvrtak Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog za sječu šume radi izgradnje državne ceste D-41, dionica Vrbovec-Gradec, te izgradnje magistralnog plinovoda Zagreb istok-Kutina.</p>
<p>Na zahtjev Grada Zaprešića, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pokrenulo je postupak da se procijeni kako će na okoliš utjecati sanacija i radovi na Odlagalištu komunalnog otpada Novi Dvori. Za člana Komisije za procjenu utjecaja na okoliš izabrana je Ljerka Rajaković, pročelnica Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu u Zagrebačkoj županiji. </p>
<p> Za vršitelja dužnosti ravnatelja Županijske uprave za ceste imenovan je Zdenko Majzec. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dovršena zgrada novog Kaznenog suda u Zagrebu </p>
<p>Novi zagrebački kazneni sud trebao bi početi s radom u rujnu. Istaknula je to ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, u četvrtak, pri obilasku novouređene zgrade toga suda u krugu bivše vojarne u Selskoj cesti. Građevinski radovi sasvim su završeni i sad je u tijeku natječaj za nabavu namještaja i uredske opreme. </p>
<p> Na prostoru od 10 tisuća četvornih metara, koji će se u budućnosti zvati Trg Pravde, bit će smješteni svi prvostupanjski zagrebački sudovi – Kazneni, Građanski, Trgovački, Maloljetnički i Prekršajni sud, te Istražni centar i zgrada Državnog odvjetništva. Cijeli projekt vrijedan je 22 milijuna kuna, a ostvaruje se u suradnji Vlade i Grada Zagreba.</p>
<p>Zgrada novog Kaznenog suda ima tri kata i potkrovlje, a prostire se na oko četiri i pol tisuće četvornih metara. Uređenje je do sada stajalo oko 14 milijuna kuna. U prizemlju, na prvom i na drugom katu smješteno je ukupno 36 sudnica, prosječno velikih oko 60 četvornih metara. Najveća, u kojoj će se održavati velika suđenja, ima oko 90 »kvadrata«. U potkrovlju je 40 sudačkih kabineta.</p>
<p>U prizemlju je velika pisarnica u kojoj će raditi 30 ljudi, a uređena je i prostorija s ćelijama za pritvorenike. Hodnici i stubište zgrade obloženi su mramorom, a u sudnicama i sudačkim sobama je parket od hrastovine.</p>
<p>Sve prostorije u zgradi imaju klimatizacijski uređaj i opremljene su modernim komunikacijskim sustavom pa će svi suci imati pristup internetu i intranetu Ministarstva pravosuđa.</p>
<p>Zgrada je opremljena i modernim sigurnosnim sustavom, a radi sigurnosti strankama će biti zabranjen pristup u potkrovlje, gdje su smješteni sudački kabineti. Zgrada je u cijelosti prilagođena kretanju osoba s invaliditetom. </p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U drugome krugu je na 1635 slobodnih mjesta stiglo 577 prijava</p>
<p>Od osam zagrebačkih gimnazija koje su prijave primale i u drugom krugu ljetnog upisnog roka (6. srpnja), u četiri će biti mjesta i u jesenskom roku, 29. kolovoza. </p>
<p>Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo nekim gimnazijama dodatne razrede, broj mjesta za buduće gimnazijalce povećao sa 3251 na 3341. U prvom krugu u gimnazije su upisana 3192 učenika, a u drugom krugu za raspoloživih 178 mjesta prijavilo se 150 učenika. U jesenskom roku učenici će svoje prijave moći predati u Športskoj gimnaziji, XII. gimnaziji za jezični smjer (18 mjesta), za prirodoslovno matematički smjer u XIII. gimnaziji te u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga. U XV. gimnaziji ostalo je mjesta samo za međunarodni program. U jesenskom roku prijave se neće primati u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji niti u Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica. </p>
<p>Popunjena je i Treća ekonomska škola a jesenskog roka neće biti ni u Geodetskoj školi, Zdravstvenom učilištu, Veterinarskoj školi, Tehničkoj školi Ruđera Boškovića i Ugostiteljsko-turističkom učilištu. Suprotno gimnazijama i tehničkim školama, u kojima su slobodna mjesta rijetkost, u obrtničkim školama mjesta ima napretek. U Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi se, primjerice, u drugom krugu na gotovo sto slobodnih mjesta u deset zanimanja, prijavilo ukupno 18 učenika. Na jesenskom roku slobodnih mjesta bit će u Poljoprivrednoj školi, Prehrambeno-tehnološkoj školi, Školi za tekstil, kožu i dizajn, Grafičkoj školi te u strojarskim tehničkim školama Fausta Vrančića i Frana Bošnjakovića. U prvom krugu u srednje škole upisana su 9774 učenika (od toga 291 u privatnim školama), a u drugome je na 1635 slobodnih mjesta stiglo 577 prijava. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Petrinjskoj dnevno više od tisuću ljudi </p>
<p>Ljetno radno vrijeme Odjela za izdavanje dokumenata je od 8.30 do 17 sati. Velike trgovine, ljekarne i pošte preko ljeta rade normalno </p>
<p>Odjel Policijske uprave zagrebačke za izdavanje dokumenata u Petrinjskoj jedno je od najprometnijih mjesta u gradu. U ponedjeljak je taj odjel prešao na ljetno radno vrijeme pa sada radi skraćeno, od 8.30 do 17 sati. Inače, tijekom godine, odjel za izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prijavljivanje boravka, izdavanje dozvola za nošenje oružja i radnih dozvola radi do 19 sati. </p>
<p>Policajac koji radi na osiguranju policijske zgrade, tvrdi da su gužve u Petrinjskoj uobičajena stvar te da sad nisu ništa veće nego prije, kada se radilo do 19 sati. Kaže da dnevno u zgradu uđe više od tisuću ljudi. »Građani žele srediti dokumente prije godišnjih odmora, a preko ljeta dolazi i dosta stranaca u posjet rodbini pa se dolaze prijaviti«. Načelnik Ureda načelnika zagrebačke policije Krunoslav Borovac izjavio je za Vjesnik da je policija prešla na ljetno radno vrijeme iz dvaju razloga. »Prvi je to, što u ljetnim mjesecima imamo manje zahtjeva građana, a drugi to, što u tim mjesecima koriste godišnji odmor i zaposlenici koji rade na izdavanju dokumenata«.</p>
<p>Nue Markaj došao je u četvrtak u Petrinjsku izvaditi domovnicu kako bi mogao dobiti druge dokumente. »Da bih predao zahtjev, prije nekoliko dana čekao sam samo 15-ak minuta, a danas sam čekao tri sata«. Za osoblje koje radi na šalterima Nue je rekao da je susretljivo i vrlo ljubazno. »Nisam znao koji mi sve dokumenti trebaju, kako to ide, ali su mi sve ljubazno objasnili«. Nije znao za skraćeno, ljetno radno vrijeme, ali suosjeća s ljudima koji rade na šalterima. »Nije ni njima lako svaki dan primati stotine stranaka«.</p>
<p>Za predaju zahtjeva za neki dokument u Petrinjskoj se uzimaju brojevi, tako da nema velikih redova, već se sjedi ili stoji te čeka da broj dođe na red. </p>
<p>Marta Tomljenović u Petrinjsku je došla izvaditi dokumente za bebu. »Dobila sam broj i sada ću vani pričekati desetak minuta i nadam se da ću tada biti na redu«. Za skraćivanje radnog vremena saznala je s televizije. »Neka se ljudi koji rade u Petrinjskoj barem preko ljeta malo odmore«, rekla je.</p>
<p>Erin Bešić došao je u četvrtak oko podneva produžiti prijavu prebivališta. »Prije sam uvijek dolazio minutu prije sedam uvečer i tada nikada nije bilo gužvi«, rekao je Bešić, dodajući da je obavijest o ljetnom radnom vremenu pročitao na ulazu u zgradu. </p>
<p>Trudnice, osobe s invaliditetom i starije osobe u Petrinjskoj imaju prednost te ne moraju dugo čekati. U slučaju da dokumente treba srediti teško pokretna osoba, službenici će sa šaltera sići do prizemlja i preuzeti zahtjeve te objasniti sve što treba.</p>
<p>Po ljetnom radnom vremenu radi i policija u Heinzelovoj, gdje se sređuju dokumenti za automobile. Tako će policija raditi sve do drugog rujna.</p>
<p>Velike trgovine, ljekarne i pošte preko ljeta rade normalno. Skraćeno ili dvokratno radit će jedino neke banke i manje trgovine.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Pamplona </p>
<p>Tijekom festivala koji se održava u čast sv. Fermina, zaštitnika Pamplone, svaki dan od 7. do 14. srpnja tisuće trče pred bikovima sve do koride. Mnoge udruge za zaštitu životinja prosvjeduju protiv ovakvog načina zabave jer u Španjolskoj na godinu ubiju i do 40.000 bikova... [C.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ovo je spuer!</p>
<p>Nedavno smo e-mailom dobili zanimljivu poruku, a ide ovako: »Nsiam vrevjoao da zpavrao mgou rzmjaueti ono što čtaim. Zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtažsiavnjima zansntevknia sa Cmbargeida, njie vžano kjoim su roedsljdoem npiasnaa slvoa u rčijei, jdieno je btino da se pvro i zdanje sovlo nlaaze na sovm msjteu. Otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost, tkest mžeote čtiati bez pobrelma. Ovo je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne čtia savko slvoo pnaooosb, već rčijei prmraota kao clejniu. Oavj preomećaj je šljiavo nzavan tipoglikemija.«</p>
<p>Poruka istog sadržaja postoji i na engleskom jeziku (»I cdnuolt blveiee taht I cluod aulaclty uesdnatnrd waht I was rdgnieg« i tako dalje) i jednako se lako čita.</p>
<p> Pitali smo mr. Jagodu Granić, predsjednicu Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) postoji li koje stručno objašnjenje, osim onoga poslovičnog znanstvenika s Cambridgea, zašto tako lako čitamo i razumijemo tekst u kojemu su ispremiješani grafemi, odnosno slova. »Važno je reći da ne može svatko uspjeti u tome, pogotovo ne polupismeni čitač, jer gleda slovo po slovo i inače vrlo teško razumijeva. Istraživanja su pokazala da je njegova brzina čitanja maksimalno 40.000 znakova na sat. Dakle, samo dobar čitač koji zahvaća riječ u cjelini, cijelu sintagmu ili kraću rečenicu, može pročitati ovakav tekst«, kaže dr. Jagoda Granić i dodaje da dobar čitač zna točan oblik riječi i redoslijed slova, jer inače ne bi mogao kaos pretvoriti u red. </p>
<p>Jagoda Granić smatra da bi bilo zanimljivo ispitati koji čitači uspijevaju pročitati takav tekst. Naime, srednje brzo čitanje je linearno, a to znači da oko prati redove i ništa ne preskače, a brzina čitanja je od 110.000 do 330.000 znakova na sat. Takvo je čitanje još uvijek daleko od »dijagonalnog« kada pogled može zahvatiti do 500 znakova odjednom.</p>
<p> U »dijagonalnom čitanju« čitateljeva misao upravlja tekstom, a ne tekst njegovom misli. Stoga mr. Granić postavlja pitanje koliko je onih koji takav, isprevrnut tekst s puno šuma mogu »dijagonalno čitati«. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Aspirin i vitamin ne štite od raka</p>
<p>Ranije studije su ukazivale da aspirin štiti od raka dojke i debelog crijeva, ali nova studija o zdravlju žena nije došla do takvih nalaza </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Studija o zdravlju žena koja je obuhvatila više od 40 tisuća žena pokazala je da ni aspirin, niti vitamin E u malim dozama ne smanjuju broj slučajeva ni smrtnih ishoda od raka. Nalazi su objavljeni u američkom časopisu »The Journal of American Medical Association«, a potječu iz najveće i najduže zdravstvene studije »Women's Health Study« koja je uspoređivala aspirin ili vitamin E sa šećernom pilulom ili placebom.</p>
<p> Ti nalazi u suprotnosti su, kako je izvijestio Glas Amerike, nekim ranijim nalazima, u manje rigoroznim istraživanjima.</p>
<p> Ranije studije su ukazivale da aspirin štiti od raka dojke i debelog crijeva, ali nova studija o zdravlju žena nije došla do takvih nalaza. Ustanovljeno je samo »statistički narginalno značajno« smanjenje broja slučajeva i smrtnih ishoda raka pluća među korisnicama aspirina. </p>
<p> Ranije studije, pak, sugerirale su da bi antioksidacijske značajke vitamina E mogle smanjiti rizik od obolijevanja od raka ili srčanih bolesti. Novi podatci o vitaminu E ne pokazuju nikakve korisne učinke glede raka, ali, autori izvješćuju da je utvrđeno 25-postotno smanjenje broja srčanih infarkta, moždanih udara i smrti od kardiovaskularnih poremećaja i bolesti kod žena starijih od 65 godina. </p>
<p> Aspirin, uziman u malim dozama, smanjuje kod žena rizik od moždanog udara, ali ne i srčanog infarkta. Samo kod žena starijih od 65 godina, aspirin daje korisne učinke i u prevenciji srčanog infarkta. </p>
<p> Studija o zdravlju žena provedena je na 39.876 naizgled zdravih žena, starijih od 45 godina. Svakoj je naslijepo određeno što će uzimati svaki drugi dan tijekom deset godina - 100 miligrama aspirina ili placebo, odnosno 600 međunarodnih jedinica vitamina E ili placebo. Autori izvješća o najnovijoj studiji priznaju da ostaje upitno da li jača doza aspirina - standardnih 325 miligrama - zaista štiti od raka, kao što su ukazivala neka ranija istraživanja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Predstavljen internetski portal fauna.hr </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Profilu Megastore danas je predstavljen internetski portal www.fauna.hr, kojeg je prije desetak dana Hrvatski internetski institut proglasio najboljim projektom u kategoriji znanosti, te će u studenom ove godine predstavljati Hrvatsku na Svjetskom summitu o informatizaciji društva - WSA 05. </p>
<p> Po riječima glavnog urednika projekta Gorjana Agačevića, projekt bi trebao pokazati zanimljive i malo poznate činjenice o hrvatskoj fauni, objasniti zašto su određene vrste onakve kakve jesu, te kako na njih utječe prirodni okoliš i čovjek. Jednom mjesečno bit će predstavljena Tema mjeseca, a osim autorskih tekstova, fotografija i interaktivnih animacija, Agačević je najavio kako će svaka tema sadržavati nekoliko dokumentarnih filmova u trajanju do osam minuta.</p>
<p> Trenutno su pripremljene dvije teme »Dobri dupini« i »Livade Posidonije«, a posjetitelji portala mogu sudjelovati i u nizu edukativnih i nagradnih igara.</p>
<p> Fauna.hr je zajednički projekt udruge za zaštitu okoliša Terra i design studija Revolucija. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Iraku milijardu dolara od Irana</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iran je Iraku obećao financijsku pomoć u vrijednosti od jedne milijarde dolara za obnovu te ratom pogođene zemlje, rekao je u četvrtak irački ministar obrane Saadoun al-Dulaimi, koji se nalazi u trodnevnom posjetu Teheranu. Irački se ministar u Teheranu ispričao za ratne zločine počinjene za vrijeme režima bivšeg iračkog čelnika Sadama Huseina u iransko-iračkom ratu, koji je trajao od 1980. do 1988. godine, prenijela je agencija ISNA. </p>
<p>Ponuda pomoći dolazi u trenutku kada Iran još uvijek traži milijarde dolara odštete od Iraka za velika ratna razaranja u pograničnim područjima na jugozapadu Irana. »Ovdje sam da otvorim novo poglavlje bilateralnih veza nakon svih bolnih zločina koje je počinio bivši irački režim«, rekao je irački ministar. U Iransko-iračkom ratu poginule su stotine tisuća iranskih vojnika, a mnogi su ubijeni iračkim kemijskim oružjem. Rat je prekinut u kolovozu 1988. zahvaljujući posredovanju Ujedinjenih naroda.</p>
<p>»Nikada više neće biti rata između iranskih i iračkih vojnika«, rekao je al-Dulaimi, koji se u četvrtak ujutro sastao s iranskim predsjednikom u odlasku Mohamadom Hatamijem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Upali u otvor dizala i prošli bez ozljeda</p>
<p>Tri osobe u japanskom gradu Nagoyi upale su u otvor dizala ali incident je prošao bez ozljeda jer im se to dogodilo u prizemlju. Dvojica muškaraca i jedna žena instiktivno su stupili kroz otvor kad su se otvorila vrata dizala. Na njihovu nesreću dizalo se zaglavilo na trećem od pet katova zgrade ali na njihovu sreću otvor u koji su pali bio je dubok samo 1,5 metar. Brzo su se izvukli iz rupe i odmah pozvali tehničku službu, prenosi agencija Jiji. [Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Di Caprio kupio otok u Karipskom moru</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Američki glumac Leonardo Di Caprio kupio je otok uz obalu Belizea u Karipskom moru na kojemu namjerava otvoriti hotel koji će biti opskrbljen obnovljivom energijom, objavio je američki časopis People. </p>
<p>Glumac koji se proslavio glumeći u »Titaniku«, »Bandama New Yorka« i »Avijatičaru«, kupio je otočić Blackadore površine 42 hektara za 1,75 milijuna dolara. DiCaprio, koji svoju ekološku svijest pokazuje vozeći se u hibridnom automobilu, nije prvi glumac koji je kupio cijeli otok. Prije njega to su učinili Marlon Brando, koji je kupio jedan polinezijski otok, i Johnny Depp, koji je kupio otok blizu Bahama. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Novakova radost zbog starinskoga ukusa</p>
<p>Krležinu nagradu dobio je Slobodan Novak za roman »Pristajanje«, a spomen-priznanja dodijeljena su Mariji Ujević Galetović i osječkomu HNK</p>
<p>U srijedu, na 112. obljetnicu rođenja velikoga hrvatskog književnika Miroslava Krleže, u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu predana je nagrada fonda koji nosi njegovo ime suvremenom hrvatskom književnom klasiku Slobodanu Novaku za roman »Pristajanje«. Knjiga, izašla početkom ožujka pod okriljem zagrebačke Naklade »Ljevak« (biblioteka Razotkrivanja), proglašena je najboljim književnim djelom u Hrvatskoj objavljenim u posljednje dvije godine.</p>
<p> Odluku je jednoglasno donijelo stručno povjerenstvo u kojemu su bili dr. Helena Sablić Tomić (predsjednica), Ivan J. Bošković, Stipe Čuić, dr. Krešimir Nemec i akademik Nikica Petrak. U užem izboru za Krležinu nagradu, koja se od 1991., umjesto svake godine, dodjeljuje bienalno, bile su i knjige »Kaliopin vrt II« Dunje Fališevac, »Kolarovi« Hrvoja Hitreca, »Maslina u čistopisu« Zvonimira Mrkonjića, »Skroviti vrt« Luke Paljetka te knjiga Andree Zlatar »Tekst, tijelo, trauma«. Spomen-priznanja Fonda »Miroslav Krleža« žiri je dodijelio akademkinji Mariji Ujević Galetović za dugogodišnju kiparsku i slikarsku interpretaciju Krležina lika te Hrvatskomu narodnom kazalištu u Osijeku za dugogodišnje scensko promicanje Krležina djela. Priznanje je u ime osječkoga HNK primila glumica toga kazališta Anica Schmidt, a priznanje Mariji Ujević bit će predano naknadno.</p>
<p>»Visoka stilska razina teksta sofisticiranošću izraza, a u isto vrijeme jednostavnošću napisane istine, šokira, zavodi i fascinira čitatelje koji ne očekuju da se naracija, temeljena na zalihama životnog, spisateljskog i čitateljskog iskustva autora, može oblikovati na ovako smiren i dubok način bez 'velikih' riječi, ali uz snažna značenja«, stoji, među ostalim, u obrazloženju nagrade dodijeljene Slobodanu Novaku što ga je pročitala Helena Sablić Tomić.</p>
<p>U »Pristajanju« Novak i dalje slijedi osobnu strategiju »obračunavanja« prepoznatu ne samo u njegovim romanima, već i u nefikcionalnim »Digresijama« i »Protimbama«. I ovaj put Novak, piše dalje u obrazloženju, nije blag u komentarima novopridošlih političara, prekonoćnih moćnih gospodarstvenika, ironičan je prema zanosu novih heroja, ciničan spram medijskoga zaluđivanja nacije... »Najviše cijenim ona priznanja koja dolaze od mojih kolega jer su lišena konvencionalnih mjerila i obzira, pa sam zato posebno sretan što su kolege pokazale i malo starinskoga ukusa«, kazao je Novak, zahvalivši Krleži, DHK, članovima prosudbene komisije te Zdenku Ljevaku i Nives Tomašević, koji su, kako je u svome stilu rekao, knjigu okitili slikom jednog nasmijanog starca za kojom od onda luduju mnoge kamere opskure. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Šutnja na Krležinu grobu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na 112. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže, barda hrvatske i europske umjetnosti, predstavnici Grada Zagreba i Društva hrvatskih književnika položili su u četvrtak vijenace na njegov grob na Mirogoju. U izaslanstvu su bili zamjenica gradonačelnika Ljiljana Kuhta Jeličić, potpredsjednik Skupštine Berislav Radić, Vladimir Stojsavljević iz Ureda za kulturu, Duško Ljuština, ravnatelj kazališta »Kerempuh« i skorašnji član Poglavarstva za kulturu, prosvjetu i šport, zatim ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić, te hrvatski književnici Stjepan Čuić, Slobodan Novak i Nikola Batušić. </p>
<p> Nad Krležinim grobom nitko se na žalost ovoga puta nije riječju sjetio velikana hrvatske književnosti koji je svojim djelom i djelovanjem natkrilio čitavo prošlo stoljeće, a o njegovu značenju danas za Vjesnik je akademik Nikola Batušić rekao: »Krležu treba čitati. To je i on sam uvijek govorio - mene treba čitati pa će me se razumijeti. Krleža još svojom riječju potiče na razmišljanje o nama danas i ovdje. On je veliko, neiscrpno djelo, inspiracija za književnike, a i za sve one koji razmišljaju o vremenu u kojem jesu i u kojemu bi morali djelovati«.</p>
<p>Govoreći o prisutnosti Krleže na hrvatskim pozornicama Vladimir Stojsavljević drži kako »uvijek postoje vremena kada se neke stvari iz ovih ili onih razloga preskaču. Krležu se ne može potisnuti iz memorije jer je on jedan od najvećih mislilaca koje smo imali na ovim prostorima. Pisac uvijek šalje poruke u budućnost, a ta je budućnost došla i ona nije bez Krleže«.</p>
<p>Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleže na Gvozdu u četvrtak je iznimno otvorila vrata posjetiteljima koji inače obnovljenu Krležinu kuću mogu pogledati samo jedan dan u tjednu - utorkom. »Gvozd je jedan od prioritetnih kulturnih projekata Grada Zagreba u sljedećem razdoblju«, rekao nam je Duško Ljuština. [Sonja Tešinski]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U enciklopediji i Stjepan Mesić</p>
<p>Sedmim sveskom Hrvatska opća enciklopedija primakla se posljednjoj trećini puta – bit će 11 svezaka a osmi je najavljen za sljedeću godinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ritam od jednog sveska Hrvatske opće enciklopedije godišnje sada se već ustalio, čime je izdavač Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« ispunio ono što je svojedobno najavljivao ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić. Tako je od svibnja 1999., kada je predstavljen prvi svezak Hrvatske enciklopedije, do danas objavljeno sedam svezaka, a sedmi je predstavljen u četvrtak u Leksikografskome zavodu. </p>
<p>Sedmi svezak obasiže građu od sloga Mal do slova Nj i, među ostalim, donosi biografije Medulića, Marxa, Meštrovića, Mozarta, Stjepana Miletića, Antuna Gustava Matoš, Marka Marulića, Ranka Marinkovića, Vladimira Nazora, predsjednika HAZU Milana Moguša i mnogih drugih. Sigurno će mnoge posebno zanimati biografija predsjednika Stjepana Mesića, koja je također u sedmome svesku. Tu su i članci o velikim zemljama kao što su Meksiko i Njemačka, zatim veliki sintetski članci kojima se prikazuju struke kao što su medicina i nakladništvo, potom članci o Muhamedu i Mojsiju… </p>
<p>Zamjenik glavnog urednika Hrvatske opće enciklopedije Slaven Ravlić sažeto je predstavio Hrvatsku opću enciklopediju u brojkama pa smo tako saznali da je na 816 stranica 6186 članaka iz 122 struke, s mnoštvom ilustracija i karata u boji, a na tom je poslu radilo 350 vanjskih suradnika, stručnjaka iz raznih područja, zajedno s leksikografima iz Leksikografskoga zavoda. Ravlić je napomenuo i da se Hrvatska opća enciklopedija poziva na tradiciju hrvatske enciklopedistike počevši od Hrvatske enciklopedije koju je uređivao Mate Ujević pa nadalje. </p>
<p>Ovim, sedmim sveskom Hrvatska opća enciklopedija – a na odnos općega i nacionalnoga podsjetio je glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoga Tomislav Ladan – primakla se posljednjoj trećini puta. Naime, sveukupno će biti 11 svezaka, a Slaven Ravlić je najavio da osmi svezak možemo očekivati sljedeće godine.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U znaku pet premijera</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Premijernom izvedbom dramskog oratorija »Prijenos sv. Dujma« Julija Bajamontija u režiji Petra Selema i pod ravnanjem Pavla Dešpalja na Peristilu će 14. srpnja svečano biti otvoreno 51. splitsko ljeto, međunarodni kazališni festival u sklopu kojeg će do 14. kolovoza na 12 gradskih pozornica biti izvedeno ukupno pet dramskih, opernih i baletnih predstava, uz gostovanja brojnih domaćih i inozemnih kazališnih ansambala. </p>
<p>Predstavljajući ovoljetni program, umjetnički ravnatelj splitskog HNK Petar Selem u četvrtak je istaknuo kako je deviza ovogodišnjeg Splitskog ljeta otvorenost, a događa se u povijesnom trenutku kada su Split i Zagreb povezani autocestom te je njihova udaljenost sve manja. »Tijekom ovoga ljeta Zagreb može biti predgrađe Splita, kao što Dioklecijanov grad zimi može biti predgrađe metropole«, kazao je Selem, naglašavajući kako ovogodišnji festival propituje neka bitna lica našeg vremena, ali i brojne aspekte tradicije i nezaboravnih korijena.</p>
<p> Od ove godine, peristilskom pozornicom Splitsko ljeto se može služiti u strogo reduciranom opsegu, pa se na repertoaru neće naći Verdijeva opera »Aida«, ali će poslužiti za izvedbe Bellinijeve »Norme« i Verdijeva »Nabucca«. Koncertni program obuhvaća devet domaćih i inozemnih nastupa koji se uglavnom temelje na etno-folklornim glazbenim izričajima visoke umjetničke kvalitete. U dramskom dijelu programa bit će izvedene dvije nove predstave splitskoga glumačkog ansambla: na Carrarinoj poljani premijerno će se prikazati »Ubu i kralj robijaš« Alfreda Jarryja u režiji, scenografiji i kostimografiji Zlatka Boureka, a u Vili Dalmaciji hrvatsku će praizvedbu doživjeti drama »Noć iguane« Tennesseeja Williamsa u režiji Janusza Kice. U reprizni program gostovanja uvršteni su dramski ansambli iz Zagreba i otoka Brača te predstava »Priča o vojaku« u režiji Dore Ruždjak Podolski koju izvodi dramski ansambl Dubrovačkih ljetnih igara. Ravnatelj Splitskog ljeta Milan Štrljić kazao je kako će Splićani na Dubrovačkom festivalu gostovati s nagrađivanom dramom »Antigona, kraljica u Tebi« u režiji Matka Raguža.</p>
<p> Ravnateljica plesnog programa splitskoga festivala Almira Osmanović najavila je dvije baletne premijere: plesni spektakl »Best of« u koreografiji Veseljka Suljića te »Daissa: istočno od raja« u koreografiji Staše Zurovca. Najveći događaj Splitskog ljeta je gostovanje legendarnog ruskog Kirov baleta, koji će na pozornici splitskog HNK 4. kolovoza izvesti koloplet dueta i solo nastupa. U programu također nastupaju članovi zagrebačkog plesnog ansambla, Grand Rapids Ballet Company iz Michigana te Donski kozaci iz Rusije. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjednik Canneskog festivala u Puli</p>
<p>Belgijska kriminalistička drama »L'Enfant«, u režiji braće Jean-Pierrea i Luca Dardennea, nagrađena najvećom nagradom filmskog festivala u Cannesu – Zlatnom palmom, bit će prikazana na ovogodišnjem 52. festivalu igranog filma u Puli, izvijestio je Ured za odnose s javnošću pulskog Festivala.</p>
<p> Film govori o životu dvoje zaljubljenih adolescenata: Bruni i Sonji, koji žive od socijalne pomoći koju prima Sonja i krađa koje obavljaju Bruno i dečki iz njegove bande. Zaplet počinje kada Sonja rodi sinčića. Jean-Pierru i Lucu Dardenneu ovo je druga osvojena Zlatna palma filmskog festivala u Cannesu. Prvu su osvojili 1999. godine za film »Rosetta«. Na festivalu u Puli bit će prikazani i drugi laureati najvećih svjetskih filmskih festivala, među kojima film »Broken Flowers« (SAD) redatelja Jima Jarmuscha, također nagrađenog na ovogodišnjem Cannesu, Velikom nagradom žirija. U program Europolis uvršten je talijanski film »Vento di terra«, nagrađen nagradom kritike Fipresci na Venecijanskom festivalu 2004., u kategoriji paralelnih programa. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamov reprizni program</p>
<p>Je li i Kuže među onima koji pogrešno misle da će se ova momčad brzo izvući iz krize</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jesu li svojedobna glasna razmišljanja tadašnjega maksimirskog trenera Ilije Lončarevića doista bila proročanska? Nakon poraza protiv Zagreba na startu proljetnoga dijela prošle sezone, Dinamov je trener kratko procijedio: </p>
<p>»Naš je problem dublje prirode. Onaj tko je mislio da će se ova momčad brzo izvući iz krize, očito je pogriješio. Trebat će nam više vremena.« </p>
<p> Koliko više? Ove je riječi Lončarević izgovorio u veljači, a Dinamo je u međuvremenu nizao poraze, sama su igra i ugled padali brže nego na skliskom toboganu da bi na kraju tresnuo u Ligu za ostanak. Ta mu tri mjeseca, dakle, nisu bila dovoljna, a veliko je pitanje hoće li se štogod promijeniti do 23. srpnja, kada će »plava podmornica« gostovanjem kod Cibalije u prvom prvenstvenom kolu napokon pokušati izroniti iz rezultatske tame. Zasad, međutim, ne naslućujemo bitnije pomake. Štoviše, slušajući novoga trenera Josipa Kužea mogli biste pomisliti da tek čujete jeku njegovih prethodnika. Sadržaj njihovih vapaja gotovo je identičan. Redom je to izgledalo ovako:</p>
<p> Nenad Gračan nakon dvoboja protiv Zadra: »Vjerojatno je bilo teško gledati ovakve silne naše promašaje u izglednim prilikama. Na kraju smo praktički iz jednog udarca prema našem golu primili pogodak. Nadam se da ćemo ubuduće biti precizniji u realizaciji.«</p>
<p>Ilija Lončarević nakon Varteksa: »Dominiramo cijelu utakmicu i stvaramo prilike! Efikasnost mora doći. Vjerojatno smo upali u neku 'crnu rupu' što se toga tiče i iz nje moramo izaći.« </p>
<p>Lončarević u ožujku ove godine: »Ova je momčad, bez obzira na rezultate, uvijek stvorila pet, šest i više prilika. A hoćemo li opet promašiti deset prilika, to doista ne mogu unaprijed govoriti. Nadam se da ćemo konačno početi zabijati.« </p>
<p>Zvjezdan Cvetković nakon Osijeka: »Stvarali smo prilike i sve su one proizašle iz izigranih kombinacija. Sad pričamo da je Ljubojević u golgeterskoj krizi, a tek su ga centimetri dijelili od pogodaka. A da je postigao dva, tri gola, pričali bismo da je najbolji centarfor. Dvaput je pogodio vratnicu...« A kako, dakle, danas zvuči novi trener Kuže?</p>
<p>»Mislim da smo bili bolji i zaslužili pobjedu. Zakazala je jedino realizacija. No, i to će doći na svoje«, govori maksimirski trener na švicarskom dijelu priprema. </p>
<p> Je li, dakle, i Kuže među onima koji, kako tvrdi Lončarević, pogrešno misle da će se ova momčad brzo izvući iz krize? »Plavi« su u utorak jedva svladali drugoligaša Sion sa 1-0 pogotkom Tea Karduma u sudačkoj nadoknadi, da bi potom odigrali neodlučenih 1-1 protiv prvoligaša Xamaxa. Dakako, Dinamo ni u tim dvobojima »nije imao sreće«, po već je ustaljenoj matrici zapucao čitav niz prilika, Mitu je samo u prvom dijelu dvoboja protiv Xamaxa triput uzdrmao vratnicu. Neke naznake, eto, sugeriraju da bismo i u novoj sezoni u Maksimiru mogli gledati - reprizni program.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pola mirovine za Brazil </p>
<p>Cijena ulaznica za prijateljsku nogometnu utakmicu Hrvatska</p>
<p> – Brazil u Splitu (17. kolovoza u 21.15 sati) bit će od 250 do 730 kuna, rečeno je na posebnoj konferenciji za novinare HNS-a. Upravo kako je i najavljivano, ovaj će sportski događaj biti dosad najskuplji na ovim prostorima, a jesu li cijene ulaznica doista previsoke vidjet će se upravo na utakmici. Organizatori cijenom ulaznica pokrivaju dio od 1,200.000 dolara, koliko stoji dolazak brazilske reprezentacije u najjačem sastavu. </p>
<p>Velika je, gotovo revolucionarna novost na našim prostorima i internetska prodaja ulaznica. Od ukupno 34.000 ulaznica, 10.000 ponudit će HNS na svojoj internetskoj stranici. Ulaznice će se prodavati na nekoliko web adresa, a jedna je od njih www.croatia-brasil.com. Internetska prodaja ulaznica počinje 15. srpnja, a na prodajnim mjestima u Splitu i Zagrebu četiri dana kasnije. U Splitu će se ulaznice moći kupiti na poljudskom stadionu, a u Zagrebu na blagajni Dvorane Dražena Petrovića. </p>
<p>Stroga kontrola posjetitelja bit će pojačana i obavezno će se za svaku ulaznicu morati dati i osobni podaci, a nitko neće moći kupiti više od četiri ulaznice. Inače, najjeftinije su ulaznice za sjevernu tribinu (250 kn). Južna će tribina stajati 480 kuna, istočna 650, a najskuplje su karte za zapadnu tribinu, koje stoje 730 kuna. Posebno će se prodavati i VIP ulaznice, od 150 do 500 eura. [Andrija Kačić-Karlin]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ovo je trebala biti Jelavićeva sezona </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pobjeda Hajduka protiv trećeligaša Malečnika sa 5-1 u srijedu imala je i tužnu epizodu. Mladi napadač Nikica Jelavić obnovio je ozljedu koljena, zbog koje je pauzirao godinu i pol dana. Podsjećamo, Jelaviću su na turniru u Širokom Brijegu protiv Širokoga, u siječnju 2004. pukli ligamenti desnoga koljena. Bio je na operaciji u Švicarskoj, a oporavak je trajao sve do ovoga lipnja. </p>
<p>No, Jelavić još jednom nije imao sreće. Zarovao je kopačkom po travi i ponovno ozlijedio koljeno. Odmah je otišao na rendgen u Maribor, a u četvrtak ujutro se zaputio u Zagreb na magnetsku rezonancu. Ona je, na sreću, pokazala da se ne radi o ozljedi ligamenata već meniska, što je svakako manje zlo. </p>
<p>»Malo me boli, ali koljeno nije nateklo. Ohrabruje što nisu u pitanju ligamenti već menisk, pa će i oporavak biti lakši. Bol se pojavila kad sam se najmanje nadao. U podsvijesti mi je bilo da bi se nešto moglo dogoditi. Bilo me strah nekoliko treninga prije, kad smo igrali po velikoj kiši i blatu, ali tada nisam imao nikakvih problema. Prošao sam i žestoke treninge i sve je teklo mnogo bolje nego što sam očekivao. Ipak je iza mene duga stanka, a stvarno sam dobro igrao. I onda, kada se nisam nadao, javila se bol. Bio sam sâm, bez protivnika. Neobjašnjivo«, rekao je Jelavić. </p>
<p>Jasno, ozljeda snažnog napadača »bijelih« ražalostila je i trenera Ćiru Blaževića. </p>
<p>»Od prvog sam dana u Hajduku zabrinut zbog hipoteke kluba i velikih očekivanja navijača. Znam da se čeka golem događaj pa osjećam veliku odgovornost prema svim hajdukovcima. Niti jednu noć nisam povezao tri sata sna. A onda se još dogodi i ova nezgoda. Strašno me to pogodilo. Jelavić je 'letio' na treninzima i najavljivao da će ovo biti njegova sezona«, kazao je Blažević. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dobra prilika da se Britanci narugaju Francuzima </p>
<p>Glasove malobrojnih skeptika sasvim su zagušili usklici ushićenja zbog pobjede Londona u utrci za OI </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Samo je jedna tema dominirala britanskim novinama od četvrtka: uspjeh Londona na proglašenju domaćina Olimpijskih igara 2012.godine. Neki londonski urednici nisu odoljeli te su se i narugali Francuzima, čiji je Pariz također bio u najužoj konkurenciji. Iskušenje je bilo tim veće nakon nedavnih pogrda koje je francuski predsjednik Jacques Chirac izrekao na račun Britanije i njezine kuhinje. Tabloid Sun objavio je tako sliku vedrog Tonyja Blaira, ružičastih obraza i problijedjelog Chiraca, koji nalikuje mrtvacu. </p>
<p>»Ne mislimo se hvaliti, ali pogledajte prvih 15-ak stranica naših novina te pet stranica sportskog dodatka, posvećenih Igrama«, intonira taj list. Independent piše o britanskom zlatnom danu, a Daily Telegraph Britaniju proglašava pobjednicom na svjetskoj pozornici. Spomenuti list također podsjeća da će 2012. godine London nakon 64 godine ponovno biti domaćin Igara te da će to u Britaniju dovesti stotine tisuća turista, a da se i ne spominju milijarde funti javnih ulaganja u stanovanje i promet, što će, kako se nadaju, još desetljećima biti na korist Londončanima.« List taj članak zaključuje riječima: »Britanija je Velika.« </p>
<p>»Ako će Olimpijske igre 2012. biti organizirane tako briljantno kao i naše natjecanje za njihovo domaćinstvo, bit će to najbolje Igre svih vremena«, smatra Mirror. »Briljantno postignuće«, piše Guardian, a Daily Mail, pak, zlurado primjećuje da je dvostruko zadovoljstvo gledati Jacquesa Chiraca kako jede ukusno britansko jelo, pokajničku pitu. Međutim, kolumnisticu Timesa Alice Miles ispunjava strah pri pomisli da će na jedan sportski događaj biti utrošeno osam milijardi funti. Steve Richard u Independentu komentira kako sportskom događaju poput Olimpijskih igara trebaju robusna infrastruktura, trajna predanost i dugoročno političko vodstvo, koje London, navodno, nema. No, glasove malobrojnih skeptika sasvim su zagušili usklici ushićenja zbog pobjede Londona u utrci za OI. </p>
<p>Posebne zasluge mnogi pripisuju bivšem proslavljenom britanskom atletičaru, lordu Sebastianu Coeu, koji je do posljednjeg trenutka zdušno lobirao u korist britanske prijestolnice. No, radost su pomutile vijesti o seriji eksplozija u Londonu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Njemice kvalitetne, ali pobjedive </p>
<p>BOL</p>
<p> – Nakon što je hrvatska ženska teniska reprezentacija izborila ostanak u Svjetskoj skupini Fed kupa na užarenom terenu u Tajlandu, predstojećeg vikenda ima priliku svrstati se u »top 8«, odnosno prvu jakosnu skupinu. Teniski je centar u Bolu na Braču već odavno spreman za dvoboj Hrvatske i Njemačke, a hrvatski izbornik Goran Prpić od ponedjeljka dva puta dnevno održava trening po najvećoj vrućini kako bi se tenisačice što bolje prilagodile nadolazećim naporima. Uglavnom, ništa se ne prepušta slučaju, sve je podređeno pobjedi. </p>
<p>»Imamo prednost domaćeg terena, stigle su najbolje igračice. Povrh svega, s druge je strane prijelazna prepreka. Njemice su kvalitetne, ali pobjedive, i zato moramo dati sve od sebe da iskoristimo ovu priliku i izborimo mjesto među osam teniskih velesila«, rekao je Prpić. </p>
<p>S jedne je strane statistika na strani Njemica, koje su dva puta pobijedile Hrvatsku. Prije osam godina Njemice su preko Hrvatske izborile Svjetsku skupinu, a slavile su i prije pet godina u Bariju, kad se Fed kup igrao po drugom sustavu. Ipak, hrvatske se tenisačice mogu pohvaliti kako nikad nisu izgubile u Bolu. Dva je puta bolski teniski park bio domaćin Fed kup ogleda, no i Nizozemke i Čehinje otišle su pognutih glava kući zbog rezultata, ali oduševljene morem, obalom i mediteranskim ugođajem. </p>
<p>»Bitno je da su sve tenisačice zdrave i da ne vuku nikakve ozljede. Forma? Teško je govoriti o formi Karoline Šprem, budući da ove godine ne bilježi sjajne rezultate, ali na treningu izvrsno igra. A Jelena Kostanić je već nekoliko puta pokazala kako igra najbolje za reprezentaciju, pa se nadam da će i ovog puta dati sve od sebe«, ustvrdio je Prpić. </p>
<p>Nakon dugo vremena Prpić je dočekao najjači sastav. Prošli je put izostala Šprem, no u tajlandskom je Phuketu Kostanić spremno preuzela teret na svoja leđa. Ukoliko će trebati, spremne čekaju Sanda Mamić i Nika Ožegović. S druge će strane stajati Ana Lena Groenefeld, 36. tenisačica svijeta, i Julia Schruff. </p>
<p>»Obje su njemačke tenisačice u dobroj formi. Stoga očekujem prilično izjednačene dvoboje, ali ipak smatram kako će naša kvaliteta prevladati«, zaključio je Prpić. </p>
<p>Inače, program u subotu počinje u 14 sati, kad se igraju dva pojedinačna ogleda. Parovi i preostala dva »singla« igraju se u nedjelju, a prvi dvoboj počinje u 11 sati. Kako bi podrška s tribina bila što glasnija, ulaznice se prodaju po pristupačnim cijenama. Komplet za dva dana stoji 50 kuna, dok je cijena pojedinačne ulaznice 30 kuna. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Udar na London</p>
<p>Britanska prijestolnica u šoku: Svjetske televizije javljaju o 45 mrtvih i oko 1000 ranjenih. Odgovornost je navodno preuzela Al Qaida. Očevici govore da je bilo stravično i krvavo. Britanski premijer Tony Blair izjavio je kako je »prilično vjerojatno da je London pretrpio seriju terorističkih napada«</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Serija eksplozija potresla je u četvrtak ujutro London, a prva nagađanja govore da je riječ o koordiniranom terorističkom napadu. Podmetnute bombe detonirane su na najmanje tri mjesta u podzemnoj željeznici u širem središtu grada te u jednom autobusu, za koji su očevici rekli da je bio »rastvoren poput konzerve sardina s mrtvim tijelima svuda uokolo«. Do eksplozije je došlo tijekom jutarnje prometne gužve. Londonska policija potvrdila je da je poginulo 33 ljudi, a televizije i agencije javljaju o 45 mrtvih i oko 1000 ranjenih. Većina ozlijeđenih puštena je kući nakon što im je ukazana liječnička pomoć. No, neki su zadobili »strašne ozljede«, kazao je britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke. </p>
<p>Dok promatrači još nagađaju tko bi mogao stajati iza napada, na jednom islamističkom websiteu objavljeno je priopćenje u kojem odgovornost navodno preuzima Al Qaida. Autentičnost tog priopćenja zasad je nemoguće provjeriti, ali još od Al Qaidina terorističkog udara na New York i Washington 2001. nagađalo se da bi London mogao biti idući na meti. Udar u Londonu izveden je prema istom obrascu kao i onaj 11. ožujka 2004. u Madridu. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair izjavio je kako je »prilično vjerojatno da je London pretrpio seriju terorističkih napada«. Rekao je da je »posebno barbarski« što je udar bio tempiran u vrijeme kad se u Škotskoj održava ovogodišnji summit G8, na kojem se raspravlja o pomoći Africi. </p>
<p>Blair je na kratko napustio summit da bi nakon nesreće posjetio prijestolnicu.</p>
<p>Scotland Yard je priopćio da je do eksplozija došlo između stanica podzemne željeznice Aldgate East i Liverpool Street, između stanica Russel Square i King's Cross te na stanici Edgware Road. Osim toga, eksplodirao je i autobus pun ljudi na trgu Tavistock, također u središtu grada.</p>
<p>Loyita Worley, koja radi u Cityju, poslovnom dijelu grada, vozila se podzemnom željeznicom kada je u susjednom vagonu došlo do eksplozije. »Sva su se svjetla ugasila i vlak je smjesta stao. Posvuda je bio dim i svi su kašljali i gušili se, ali su ostali mirni. Nismo mogli otvoriti vrata«, rekla je. No taj i drugi vlakovi kasnije su ispražnjeni, napadnute stanice podzemne željeznice bile su evakuirane, a javni promet u središnjem Londonu je stao. Očevitkinja Worley vidjela je da je vagon u kojem je eksplodirala bomba sav pocrnio iznutra te da u njemu leže tijela. »Mnogi su drhtali, bilo je mnogo ozljeda glave, bilo je krvavo«, rekla je opisujući kako je jednom čovjeku odjeća raznesena i kako je bio sav pokriven čađi.</p>
<p>Drugi očevici, okrvavjeli i u šoku, izjavljivali su da nikad više ne bi željeli vidjeti to što su vidjeli. </p>
<p>Agencije javljaju da su putnici evakuirani iz stanica podzemne željeznice diljem grada, mnogi u šoku, s licima pokrivenim krvlju i čađom, razderane odjeće, dok su vatrogasci počeli ulaziti u stanice.</p>
<p>»Ljudi su izlazili iz stanice Aldgate obliveni krvlju«, kazala je Kate Heywood (27), koja je bila na putu za posao. »Posvuda je staklo i kaos« dodala je.</p>
<p>Na gradskim ulicama nastao je prometni kaos, prekinut je gradski promet i ambulantna vozila uz teškoće su se probijala do mjesta napada.</p>
<p>U normalnim danima u vrijeme odlaska na posao oko dva milijuna ljudi koristi javni gradski prijevoz.</p>
<p>Odvjetnik Angelo Power opisao je kako je podzemni vlak, dok je napuštao stanicu King's Cross, potresla snažna eksplozija: »Vidjeli su se bljesci svjetla, ljudi su vikali i dim je počeo ulaziti u vagon. Ljudi su se počeli moliti... Bili smo stiješnjeni poput sardina čekajući smrt. Doista sam vjerovao da ću umrijeti«, rekao je Power.</p>
<p>Mediji su objavili kako su gradske bolnice počele preuzimati samo hitne slučajeve, privremeno obustavljajući redovni rad. Liječnici izvješćuju da se u najvećem broju slučajeva radi o opekotinama i prijelomima.</p>
<p>Unatoč apelima da ostanu kod kuće, Londončani su u četvrtak pohrlili na ulice - osim u područjima oko šest napadnutih stanica podzemne željeznice, koja je blokirala policija. Na najmanje jednom od poprišta nesreće pronađeni su, prema prvim izvješćima, tragovi eksploziva.</p>
<p>Mreže mobilnih operatera zagušene su zbog povećanog broja poziva Londončana koji pokušavaju stupiti u kontakt s članovima obitelji. Telefonska mreža, posebno mobitelska, gotovo je kolabirala u Londonu, jer je operater Vodafone dao prednost hitnim službama. </p>
<p>Bijela kuća je priopćila da američki predsjednik George W. Bush, koji se također nalazi na summitu G8, prati situaciju, te da je u četvrtak cijelo prijepodne proveo s Tonyjem Blairom, informirajući se o događajima.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tužno olimpijsko jutro </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Olimpijski san kojim je usnio London nakon što je do duboko u noć slavljena odluka Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) da prijestolnici Velike Britanije dodijeli organizaciju 30. Olimpijskih Igara 2012. godine ujutro 7. srpnja pretvoren je u košmar užasa i terora. </p>
<p>Dogodilo se upravo ono čega su se svi pribojavali - teroristički napad bez ikakvog upozorenja. Sedam eksplozija pretvorilo je san u grubu stvarnost. Prva bomba eksplodirala je u tunelu između Liverpool Streeta i Aldgatea. Poslije toga serija se nastavila. Vaš se izvjestitelj nalazio u automobilu planirajući nastavak priče o Londonu domaćinu Olimpijskih igara. Kao i obično, uključio sam radio BBC Five Live koji emitira non-stop vijesti i sport Čuje se paničan glas koji pominje i eksploziju u dvokatnom autobusu. Shvatio sam da voditelj iz studija uključuje slušatelje uživo. Pala mi je na pamet radio drama Orsona Welsa »Rat svjetova«. Ono što me začudilo je hrabrost voditelja da pusti u program ljude koji u panici pominju mrtve, demolirane autobuse i vlakove, a da nije imao službenu potvrdu policije ili dužnosnika London Transporta. Tek nakon 40-ak minuta imao je službene informacije. Negdje poslije 10 sati uslijedila je obavijest s prizvukom naređenja stanovnicima i gostima Londona da ostanu tamo gdje su se zatekli, do daljnjeg.</p>
<p>To je značilo do kasnog popodneva i da će svi koji stanuju i žive izvan centra svojim domovima morati pješice. Svi prilazi centru i posebno mjestu eksplozija bili su blokirani i zatvoreni. U Richmondu, desetak kilometara od centra Londona, na licima ljudi se jasno očitavao strah, nevjerica, panika. Richmond se nalazi otprilike na početku regatnog polja glasovite utrke osmeraca Oxforda i Cambridgea, što znači da se iz centra Londona može i brodom. Desetak najbržih i najspretnijih iskoristili su mali turistički brodić da se vrate svojim domovima iz centralnog Londona. U pubovima, restoranima i trgovinama uključeni su televizori, radioaparati. </p>
<p>Naravno da su se odmah oglasili članovi odbora koji je tako uspješno vodio kandidaturu Londona u Singapuru. Gradonačelnik Ken Livingstonea, koji se u vrijeme eksplozije nalazio u Singapuru oglasio se izjavom kako je uvjeren da će stanovnici Londona bez obzira na boju kože, rasu, vjeru i politička uvjerenja ostati ujedinjeni u olimpijskoj ideji i da ih nikakvi teroristički napadi neće zaustaviti u nastojanju da organiziraju najbolje Igre u povijesti i da će London i dalje ostati najkozmopolitiskiji grad na svijetu.... Na žalost, od četvrtka taj najkozmopolitskiji grad na svijetu morat će spavati otvorenih očiju. </p>
<p>Momir Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sućut i osude podmuklog napada</p>
<p>Bertie Ahern: To je terorizam i nasilje protiv običnih ljudi ... to je crna mrlja na društvu, udarac protiv naroda / Papa je izrazio sućut za žrtve atentata i rekao kako osuđuje te napade »kao napad na čovjeka i Krista«</p>
<p>Nakon niza eksplozija koje su u četvrtak pogodile London iz svijeta stižu osude i izrazi sućuti.</p>
<p>Američki predsjednik George Bush koji se nalazi na sastanku G8 u Gleaneaglesu istaknuo je da se rat protiv terorizma nastavlja, dok su u Washingtonu, New Yorku i ostalim većim američkim gradovima pojačane mjere sigurnosti.</p>
<p>Irski premijer Bertie Ahern nazvao je napade u Londonu u četvrtak »crnom mrljom« i rekao da takve terorističke akcije neće utjecati na odluke G8. »To je terorizam i nasilje protiv običnih ljudi ... to je crna mrlja na društvu, udarac protiv naroda«, rekao je on nekoliko trenutaka nakon što se susreo s papom Benediktom u Vatikanu. </p>
<p>Papa Benedikt XVI. osudio je napade kao »barbarski napad na čovječanstvo«. U poruci koju je uputio londonskom nadbiskupu kardinalu Murphyju O'Connoru, Papa je izrazio sućut za žrtve atentata i rekao kako osuđuje te napade »kao napad na čovjeka i Krista«. </p>
<p>Terorističke napade u četvrtak u Londonu odlučno je osudio i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je istaknuo da »neljudski napadi u Londonu zaslužuju bezrezervnu osudu« te da se sve »civilizirane zemlje moraju ujediniti u borbi protiv međunarodnoga terorizma«.</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer najoštrije je osudio atentate do kojih je došlo u četvrtak ujutro u londonskom gradskom prijevozu i pozvao Atlantski savez da »ostane ujedinjen u borbi protiv terorizma«.</p>
<p> Poljski predsjednik Alexander Kwasniewski izjavio je kako je šokiran onime što se dogodilo u Londonu. Poljska, bliski saveznik Washingtona u Iraku, pojačala je u četvrtak mjere opreza protiv terorizma nakon napada u Londonu, kazala je glasnogovornica poljske policije Alicja Hytrek. </p>
<p> Predsjednik Europske komisije José Manuel Durao Barroso izjavio je u četvrtak da će »Europska unija biti uz britanski narod protiv terorizma i za slobodu i demokraciju«. Barroso je obećao da će EU »ponuditi podršku i svu moguću pomoć britanskim vlastima kako bi se mogle suočiti s tim užasima«. </p>
<p>Francuski predsjednik Jacques Chirac u četvrtak ujutro izrazio je britanskom premijeru Tonyju Blairu na summitu G8 u Gleneaglesu svoju »zaprepaštenost i potpunu solidarnost Francuske«. Francuski parlament privremeno je prekinuo sjednicu u znak poštovanja prema još neutvrđenom broju žrtava napada u Londonu. </p>
<p>Osim Francuza, i talijanski parlamentarci u četvrtak su u znak solidarnosti sa »svojim engleskim prijateljima«, privremeno prekinuli rad. </p>
<p>Španjolski promatrači u četvrtak su pronašli mnoge sličnosti između današnjih napada u Londonu i bombaških napada koji su se u Madridu dogodili prije 16 mjeseci kada je poginula 191 osoba, a ozlijeđeno ih je više od 1500. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Bijela« Al Qaida</p>
<p>Al Qaida je vjerojatno najbolje organizirana i najopasnija teroristička organizacija svih vremena. Nitko prije nje nije planirao tako dugo i s tolikim strpljenjem pripremao zločinačke napade. Ipak, ono što je Al Qaida napravila u Londonu nevjerojatno je s obzirom na to da takvo svjetsko turističko odredište 24 sata dnevno nadzire barem 500 tisuća kamera (povezanih u jedinstveni sigurnosni sustav) i na tisuće policajaca, zaštitara, redara i profesionalnih čuvara.</p>
<p>Al Qaidine operativne sposobnosti su poput dvorana sa zrcalima: svaki put se vidi nešto spektakularno. Na Sjedinjene Države Al Qaida je udarila iznutra, ravno iz američkih privatnih pilotskih škola. Njezini piloti-samoubojice plastičnim su noževima oteli putničke zrakoplove i pretvorili ih u »pikirajuće« projektile napunjene kerozinom. U Madridu je iskorištena gradska željeznica, a Al Qaidini operativci godinu su se dana kretali u sjeni ETA-e. Tu udicu progutala je kompletna tadašnja španjolska vlada, zbog toga izgubila izbore, a Amerikanci vojne saveznike u Iraku (novi socijalistički premijer odmah je povukao španjolske vojnike).</p>
<p>U Londonu je Al Qaida otišla korak dalje. Nadmudrila je kompletni britanski obavještajno-sigurnosni i policijski sustav. Nije koristila IRA-in majušni kišobran nego je u akciju gurnula svoj novi izum: »nevidljivu« odnosno »bijelu« Al Qaidu. Dok su M15, Special Branch (protuterostički odsjek Scotland Yarda) i tko zna koliko policijskih i protuobavještajnih agencija pratili svaki vidljivi trag terorističkih sumnjivaca (poduzimajući povremeno i vrlo uspješne racije), pravi Al Qaidini operativci bijele boje kože, odjeveni poput milijuna turista koji svakodnevno kruže britanskom prijestolnicom, mjesecima su izviđali London i proučavali gustoću i karakteristike gradskog javnog transporta. Eksplozivi i detonatori davno su nabavljeni i sklonjeni na sigurno.</p>
<p>Trebalo je samo naći zgodnu priliku: u političkom smislu to je bio summit G8 u Škotskoj s obvezatnom nazočnošću američkog predsjednika Georgea Busha, ali je u pričuvi uvijek bio spreman drugi paklenski plan. Ako London uđe u uži izbor za dobivanje Olimpijade 2012., Al Qaidina britanska ćelija bit će stavljena u stanje pripravnosti. Ako otpadnu svi gradovi-konkurenti i London uđe u završnicu, terorističke ćelije počet će odbrojavati vrijeme do eventualnog početka akcije. I, napokon, kada je London za dlaku pobijedio Pariz - teroristi, od kojih je svaki u milimetar i sekundu znao što mu je zadatak, nemilosrdno su udarili.</p>
<p>Činjenica da su se Al Qaidini bombaši doslovce »teleportirali« preko ili kroz brojne britanske sigurnosne prepreke i zamke vrlo je zabrinjavajuća jer se već sada može postaviti pitanje: tko je sljedeći na redu i kakvu će novu taktiku i tehniku odabrati taj zasad »nepobjedivi neprijatelj«.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bush spreman na kompromis o klimatskim promjenama</p>
<p>Tony Blair optimističan da će postići postkyotovsku nagodbu na koju će pristati i George Bush / »Sad je vrijeme da se nadiđe Protokol iz Kyota i razvije buduća strategija«, izjavio je američki predsjednik George Bush</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Hoće li George Bush pristati na mjere borbe protiv klimatskih promjena koje zagovara Tony Blair, glasilo je pitanje u čijem je znaku, u četvrtak u Škotskoj, počeo prvi puni radni dan summita grupe G8 najrazvijenijih zemalja i Rusije. Globalnom zatopljavanju bila je tog dana posvećena glavnina razgovora između svjetskih vođa koji su ove godine odsjeli u škotskom ladanjskom hotelu Gleneagles. </p>
<p>»Sad je vrijeme da se nadiđe Protokol iz Kyota (o klimatskim promjenama) i razvije buduća strategija«, izjavio je američki predsjednik George Bush nakon zajedničkog doručka s ovogodišnjim domaćinom skupa G8, britanskim premijerom Tonyjem Blairom. Sjedinjene Države jedina su od zemalja iz grupe G8 koja je odbila ratificirati taj sporazum, ali promatrači su u četvrtak nagovještavali moguće blage Busheve ustupke na polju borbe protiv klimatskih promjena.</p>
<p>Bush je i javno pokazao određenu sklonost kompromisu, priznavši ovih dana prvi put da ljudska aktivnost dovodi do globalnog zatopljenja te da se zagađenje može kontrolirati. U zadnjim intervjuima, Blair je pak kazao da je donio riskantnu odluku kad je na dnevni red summita G8 stavio borbu protiv bijede u Africi, te protiv zagađenja atmosfere koja utječu na klimu. </p>
<p>»Nemoguće je bilo odabrati dvije teže teme«, kazao je Blair za britansku Nezavisnu televiziju. U razgovorima o klimi sudjelovali su u Gleneaglesu, pored šefova SAD-a, Britanije, Kanade, Italije, Francuske, Njemačke, Japana i Rusije i neki posebno pozvani gosti. Riječ je o vođama velikih zemalja u razvoju Kine, Indije, Brazila, Meksika i Južne Afrike, koje ubrzano dostižu Zapad u proizvodnji štetnih plinova što zagađuju Zemljinu atmosferu. </p>
<p>Izvori bliski Blairu izjavili su kako je britanski premijer optimističan da će na summitu G8 postići neku postkyotovsku nagodbu o globalnom zatopljenju, na koju će pristati i George Bush. Blair se nada da će Francuska i Amerika, dvije zemlje sa sasvim oprečnim stajalištima kad su u pitanju klimatske promjene, prihvatiti kompromis ponuđen u Gleneaglesu. Izolirati Ameriku, kako to žele neki borci za zaštitu okoliša, a vjerojatno i Francuska, po Blairovu mišljenju nema mnogo smisla. </p>
<p>Britanski premijer je u četvrtak morao nakratko napustiti Škotsku da bi posjetio London nakon serije terorističkih napada u britanskoj prijestolnici. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Annan: G8 mora konkretizirati nade siromašnih </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Zemlje skupine G8, čiji su čelnici do petka okupljeni na summitu u škotskom Gleneaglesu, moraju konkretizirati nade siromašnih glede razvoja, kazao je u četvrtak glavni tajnik UN-a Kofi Annan za njemački gospodarski dnevnik Handelsblatt. »Neke odluke najavljene tijekom posljednja dva mjeseca podgrijale su nade u izdašniju pomoć bogatih kako bi siromašni mogli iskoristi šanse koje nudi globalizacija. Sada je na G8 da konkretizira te nade«, rekao je Annan. »Ako pronađemo političku volju, mogli bi do 2015. za polovicu smanjiti krajnje siromaštvo, glad i broj ljudi kojima nije dostupna pitka voda«, dodao je čelni čovjek UN-a i ocijenio dobrim što je G8 naglasak stavio na Afriku. Čelnici G8 su osim pitanja Afrike u četvrtak pretresli i pitanje klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.[AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Slatki naš makedonski prošek</p>
<p>Makedonci su zaštitili prošek kao svoju robnu marku, a godinu-dvije prije i našu glasovitu sortu plavac. Na upit jesu li su odgovorni reagirali odgovor je bio - negativan </p>
<p>Što bi se dogodilo da mi Francuzima prisvojimo slavni »božole«, odnosno naš portugizac »pretvorimo« u prvo u godini europsko ili svjetsko mlado vino? Jasno da je to nemoguće, ali bismo, da smo pokušali, bili srezani već na prvome koraku. Uostalom, zna se kakva je sudbina svih plagijata. </p>
<p>Na nedavnom Saboru hrvatskih vinogradara i vinara, među ostalim, istaknuto je i kako su Makedonci zaštitili prošek kao svoju robnu marku, a godinu-dvije prije i našu glasovitu sortu plavac! Oba proizvoda nude ponajviše u Njemačkoj.</p>
<p>Što se tiče plagiranja plavca rečeno je da to nije novost, jednako kao što nije novost da vinogradarsko-vinarska Hrvatska na to nije reagirala. Nakon informacije na Saboru vinara o prošeku prvo je pitanje, dakako, bilo jesu li odgovorni forumi reagirali. Odgovori su bili šturi ili nikakvi, uglavnom reagiranje je izostalo (ili je obavljeno tiho), ni udruge Vinum Croaticum (privatni vinari) niti Croatia-vino (veliki proizvođači) nisu se oglasile.</p>
<p>Najkraće rečeno, vinogradarsko-vinarska Hrvatska nije službeno zaštitila svoj čuveni i tradicionalni proizvod, pa kad bi se sada i upustila u taj proces nastala bi maratonska procedura ili, kako reče predsjednik udruge Vinum Croaticum Anton Katunar, »proces unedogled«.</p>
<p>Naš prošek nekad? Bio je to jedinstveni i teško ponovljivi proizvod od biranog grožđa koji se pio (točnije pijuckao) u posebnim prigodama. Boca prošeka kao dar davana je najbližima i taj je dar smatran posebnom čašću. Kako i ne bi kad je riječ o – nektaru: birano grožđe sušilo se i na suncu i u hladu, nakon toga sok je imao od oko 15 do 17 posto alkohola (ponekad i malo više) s oko ili više od 60 posto neprovrelog sladora (tzv. ugušćivanje). Nešto blaža, ali isto ukusna, varijanta bilo je prokuhavanje mošta, i to se zvalo varenik.</p>
<p>Prošek je u »stara vremena« sigurno bio jedan od zaštitnih znakova Dalmacije. Koliko se god dobar vinar-podrumar ocjenjivao prema kakvoći vina (i crnih i bijelih, te izvornih lozovača rakija) još je više vrijedio ako je proizveo visokocijenjeni prošek. Nakon Drugoga svjetskoga rata, u tadašnjoj Jugoslaviji i poljoprivreda je krenula novim putima, socijalističkim, prešlo se na kolektivno-masovnu proizvodnju u kojoj je za delicije bivalo sve manje mjesta i prigoda, negdašnji jači poljoprivrednici i vinogradari proglašavani su kulacima, imovina je prelazila u društveni sektor u kojemu se baš i nije znao pravi gazda, pa se promijenio i način proizvodnje, u prvi su plan stigle količine dok je kvaliteta zanemarivana. Što se tiče baš vinogradarstva i vinarstva počelo se razmahivati – patvorenje vina, pa je, primjerice na vinorodnoj Plešivici lansirana parola »svaka patvorena litra vina znači jednu lozu u vinogradu manje«. Tako je i bivalo. Naravno ne samo na tom vinogorju.</p>
<p>Jasno, ni čuveni prošek nije bio pošteđen patvorenja, pa se to popularno i cijenjeno piće počelo utapljati među etikete u sektoru »betonaca« (naziv za vina ili bolje »vina« proizvođena u podrumima, ali ne sa sirovinom iz vinograda!). Službenih dokaza nikad uglavnom nije bilo i tako su se na tržištu bez muke prodavale etikete »niko«, »jure«, »štefek«, »bećar« i tko bi ih sve nabrojao, ali s druge strane bilo je napretek gorčine u ustima i mučnine u želucima, da se o (jutarnjoj) glavobolji i ne govori...</p>
<p>Tako je ponestajalo i nestalo pravoga prošeka. Ovo što se danas nudi nešto je sasvim drugo. Vjerojatno se toliko i ne traži jer stariji pilci znaju o čemu je riječ, a mlađi su o prošeku (posebno pravome) jedva čuli... Od ostataka toga legendarnog pića danas se čuje za, primjerice, proizvod hvarskog vinara i enologa Andre Tomića (»Hektorović«), ugodna okusa, ali i – količinske nekonkurentnosti. Za kraj! Zašto naše vinske (i druge odgovarajuće) službe u branši, udruge, Ministarstvo poljoprivrede nisu reagirale? Zašto je na vinarsko-vinogradarskom Saboru samo konstatiran »makedonski slučaj«? Zašto... i tako dalje. Uostalom zašto bi i vodili računa o nekakvu prošeku kojega »kemičari« mogu napraviti koliko god treba.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Face lifting iz hladnjaka</p>
<p>Američki dermatolog Nicholas Perricone tvrdi da svi imamo čaroban štapić za produljivanje mladosti, a najveća mu je snaga u našoj volji i sadržaju hladnjaka</p>
<p>Svi žudimo za čudotvornim receptom za očuvanje mladosti, a američki liječnik Nicholas Perricone tvrdi da ga je pronašao. Za pravo mu daju i mnoge slavne žene, među kojima i glumica Courteney Cox, koja se strogo pridržava njegovih naputaka. U svojoj posljednjoj knjizi Perricone je objavio 28-dnevni program kojim se može ne samo zaustaviti proces starenja, nego pomladiti svoju kožu. Njegova najdraža izreka glasi - »Izgledajte i osjećajte se deset godina mlađi«, a potkrepljuje je istraživanjima uzroka starenja i pronalascima efikasnih sredstava da se ono zaustavi. Tvrdi da su mozak i koža u osnovi građeni od istih tkiva pa sve ono što »hrani« jedan pomaže i drugom organu, ali i našem općem dobrom stanju.</p>
<p>Kako se suprotstaviti starenju? Perricone je smislio metodu sastavljenu od tri faze: 28-dnevne dijete, zatim uzimanja specijalnih pripravaka ujutro, u podne i navečer te nanošenja kozmetičkih preparata osmišljenih tako da podižu razinu peptida i neuropeptida u tijelu. Uvjeren je da te tvari nalik proteinima ne grade samo kolagen u koži, nego i da su integralni dijelovi imunološkoga sustava te da mogu spriječiti razvoj upalnih procesa (artritis, srčane bolesti), koji su također krivci ubrzanog starenja.</p>
<p>Namirnice dijeli na uzročnike upala, a među njih je svrstao i tzv. light (lubenica, mrkva) te »kulinarska čudovišta«: pizzu, tjesteninu i govedinu. Preporuča uzimanje antiupalne hrane, a to je svaka čiji je glikemijski indeks niži od 50, osobito losos i pastrva. Perriconeova dijeta uključuje uzimanje mnogo svježega voća i povrća svih duginih boja, obilno korištenje začinskoga bilja (osobito bosiljka i origana), zatim tzv. superhrane (grahorice, ljute paprike) te svih namirnica koje se pripremaju na visokim temperaturama. Obvezno je uzimanje prirodnih preparata koji sadrže koenzim Q10 i vitamin C te vježbanje. Iako treba mnogo volje da bi se prihvatilo neke Perriconeove kombinacije, primjerice, tipičan obrok sastavljen je od 22 dag purećega ili pilećeg filea, tri masline, tri jagode i čaše vode, žene koje su se pridržavale svih naputaka ne samo da su vratile vitalnost, nego im koža lica izgleda čvršće, sjajnije i mlađe. </p>
<p>Bit Perriconeovog pristupa je u suzbijanju razvoja upalnih procesa u organizmu i to najviše pravilnim izborom hrane. Uvjeren je da su ti procesi krivi za razvoj različitih bolesti, pa i dijabetesa, raka, autoimunih bolesti, ali i za prijevremenu pojavu bora i isušivanje kože. Da bi svima koji ga žele poslušati olakšao snalaženje u njegovoj metodi, otkrio je recept idealne prehrane protiv starenja, nemoći i bolesti. </p>
<p>• Šećer je neprijatelj br. 1, jer uništava tijelo i kolagen, zbog čega koža postaje tanja, neelastična i bora se. Zato treba držati pod kontrolom razinu šećera i inzulina u krvi i, dakako, izbaciti <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> iz prehrane.</p>
<p>• U antiupalnoj prehrani mora biti mnogo namirnica bogatih bjelančevinama, osobito ribe, voća i povrća, ali i odgovarajuća količina »dobrih« masnoća kakve su mesu lososa, orasima, bučinim košticama i maslinovom ulju.</p>
<p>• Budući da je naša koža zrcalo našega zdravlja, već prva poboljšanja nakon prelaska na antiupalnu prehranu rezultirat će smanjenjem rizika od razvoja bolesti povezanih sa starenjem, a tjelesna težina će se normalizirati.</p>
<p>• Jedući ljute paprike mogu se ublažiti različite vrste glavobolja, pa i migrena.</p>
<p>• Nužne masne kiseline neophodne su za održavanje dobroga raspoloženja, lijepe kože, zdravoga imunološkog sustava, dobre memorije i normaliziranje tjelesne težine. Drugim riječima, treba jesti masno da bi se »spalilo« salo!</p>
<p>• Kava (a ne kofein) povisuje razinu inzulina i kortizola, okidača debljanja, pa ju je dr. Perricone izgnao i nadomjestio zelenim čajem. Samo se zbog te zamjene može u mjesec dana izgubiti nekoliko kilograma!</p>
<p>• I, na kraju, ne zaboraviti piti mnogo vode, barem 10 čaša na dan.</p>
<p>Doktor za mladost</p>
<p>Američkoga dermatologa i pedijatra dr. Nicholasa Perriconea, koji je težak medicinski studij završio u nepune tri godine pokazujući već tada izuzetnu nadarenost, smatraju ocem tzv. upalne teorije starenja. Svoje revolucionarne metode o zaustavljanju i odgađanju prirodnoga procesa starenja prenio je u tri knjige, sve tri bestselera na listi »The New York Timesa«: »The Wrinkle Cure« o uklanjanju bora (iz 1998.), »The Perricone Prescription, A Physician's 28 Day Program for Total Body and Face Rejuvenation«o programu potpunoga pomlađivanja tijela i lica, iz 2002. i »The Perricone Promise«, objavljenu lani. Televizijski showovi u kojima objašnjava svoje metode među najgledanijima su u SAD-u, a veliko zanimanje izazvao je i kod nas kad je gostovao u Oprah Showu. Perricone je i autor brojnih patenata za preparate za njegu i oporavak kože, osobito od posljedica sunčevih opekotina, zagađenja, hormonalnih promjena i starenja.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Policija ne zna je li Sulić u Hrvatskoj</p>
<p>Sulić je prošlog tjedna nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija izdala je u srijedu na zahtjev Županijskog suda u Zagrebu tjeralicu za Leonom Sulićem (58), bivšim direktorom »Croatia busa« koji je prošlog tjedna nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora. Sulić je proglašen krivim nakon višegodišnjeg postupka zbog četiri međusobno povezana djela zlouporabe položaja i ovlasti, točnije zbog malverzacija u »Croatia busu« vrijednih 15.5 milijuna kuna. Sulić, koji se nije pojavio na izricanju presude, navodno je neposredno prije otišao u Lourdes. </p>
<p>Sulićev odvjetnik Dragutin Kasapović rekao je da ne zna gdje je njegov klijent i nije mogao komentirati medijska nagađanja da je Sulić otišao na hodočašće u Lourdes. </p>
<p>Načelnik ureda načelnika PU zagrebačke Krunoslav Borovec izjavio je da policija provjerava sve informacije i dodao: »Kada budemo imali čvrste indicije da bjegunac nije u Hrvatskoj od suda ćemo zatražiti nalog za raspisivanjem međunarodne tjeralice«. </p>
<p>Osim nagađanja da je Sulić na hodočašću, pojavila se i priča da je otputovao bratu u SAD, a govorka se i da već dulje vrijeme uživa zaštitu »blagonaklonih« poznanika u hrvatskom političkom vrhu. Sulićeva sestra je bivša HDZ-ova zastupnica u Saboru, Gordana Turić, čiji je suprug (Sulićev šogor), dr. Marko Turić aktualni zastupnik (HDZ-a). </p>
<p>Sam Leon Sulić je, kako smo čuli, odlukom pokojnog predsjednika Franje Tuđmana još 1992. godine izbačen iz HDZ-a, međutim kako smo čuli od očevidaca, on je bio aktivni sudionik VII sabora te stranke na kojemu je za predsjednika izabran aktualni premijer Ivo Sanader. Sulić je, po navodima iz istih izvora sudjelovao i u predsjedničkoj kampanji potpredsjednice Vlade i HDZ-a Jadranke Kosor. </p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Godinu dana za ucjenu nezgodnim fotografijama</p>
<p>Inspektori su žrtvi savjetovali da ucjenjivaču ponudi manji iznos s obilježenim novčanicama i Smolčić je upao u tu »zamku« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Davor Smolčić (50) iz Zagreba, zbog ucjene svoje bivše djevojke Đurđice B. (36), pravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora, uz rok kušnje od četiri godine. Predmet sudskog spora između bivših ljubavnika bile su fotografije iz 1994. godine na kojima je oštećena gola. Potkraj kolovoza 1996. okrivljeni je Smolčić, u </p>
<p>Aveniji Većeslava Holjevca presreo Đurđicu B., i pokazao joj sedam spornih fotografija iz vremena kada su njih dvoje bili u intimnoj vezi, te u zamjenu za šutnju zatražio od nje 5000 DEM. Zbog straha da bi Smolčić kompromitirajuće fotografije mogao predati njenim prijateljima, roditeljima i kolegama s posla, tjedan dana kasnije oštećena mu je predala zatraženi iznos. Optuženi je Smolčić u svojoj obrani priznao da je novac dobio, ali je porekao ucjenu i tvrdio da je oštećena sama tražila fotografije. Đurđica B. u svom je iskazu, koji je prema mišljenju sutkinje Maje Štampar Stipić bio uvjerljiviji od Smolčićeva, opisala njihovo upoznavanje i prvi susret. Prema riječima oštećene, njih su se dvoje 1994. upoznali preko oglasa »Vesna«, preko kojeg je ona tražila muža. Počeli su hodati i »nesuđeni» suprug pozvao je u svoj stan u Velikoj Gorici, u kom su fotografije i snimljene. Po dolasku u stan dugo ga je čekala, kada se napokon pojavio pijan. »Iz kuhinje je donio bocu konjaka Cezar i ugurao mi ga u vaginu«, požalila se oštećena Sudu. Pokušala se braniti, tvrdila je, ali ju je Smolčić udario i potom s »Cezarom« u vagini uslikao. Odvukao je potom u spavaću sobu i cijeli postupak ponovio još jednom. Kada joj je Smolčić odbio predati fotografije, prijavila ga je velikogoričkoj policiji, kojoj je Smolčić, nakon obavljenog obavijesnog razgovora, predao fotografije i negative. Dvije godine kasnije, 1996. nastavila je, sreli su se na semaforu. »Kujo jedna, zapamtit ćeš ti mene i dan kad si mi okrenula leđa«, vikao je tada razulareni Smolčić. Kada je zatražio 50.000 DEM, »prelila joj se čaša« i otišla ga je prijaviti u remetinečku policijsku postaju. Tamo su joj inspektori savjetovali da ucjenjivaču ponudi manji iznos s obilježenim novčanicama, te da mu dopusti da ih, radi otisaka, i prebroji. Smolčić je upao u »zamku« i priveden je u policiju. Kada je sud suočio bivše ljubavnike i dalje su ostali pri svojim iskazima, no optuženi je ipak, u odnosu na oštećenu, djelovao nemirnije i agresivnije, rekla je sutkinja Štampar Stipić. Olakotna mu je okolnost bila ranija neosuđivanost i godine koje su prošle od počinjenja djela. Otežavajuća okolnost mu je bila ustrajnost u ucjeni i prijetnjama.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šef policije ucjenjivao je tv novinara </p>
<p>Bivši šef kriminalističke policije iz slovačkog grada Trenčina, Miroslav B. osuđen je na Općinskom sudu na novčanu kaznu od 30.000 kruna (oko 5000 kuna) zbog zloporabe položaja i iznuđivanje.</p>
<p>Ako novčanu kaznu ne plati u roku, morat će izdržavati jednogodišnju zatvorsku kaznu. Šef policije je, prema sudskoj presudi, ucjenjivao Henricha Krejčua, novinara privatne TV Markiza, koji je u televizijskoj informativnoj emisiji 2000. godine objavio da je šef policije zloporabio u privatne svrhe policijski helikopter u kojemu je »provozao« sinove svog nadređenog šefa i njihove prijatelje. </p>
<p>Osuđeni šef policije je zloporabio svoju funkciju time što je zatražio od mobilnog operatera ispise o razgovorima s redakcijskog telefona Krejčua kako bi utvrdio tko je novinaru dao informacije o letu helikoptera, budući da je on odbio otkriti izvor. Šef policije se sastao s novinarom i pokazao mu ispis telefonskih razgovora i rekao da se protiv njega pokreće krivični postupak, koji bi mogao izbjeći ako otkrije izvor informiranja. Taj je policijski šef u još tri slučaja neovlašteno zatražio prisluškivanje mobitela trojice svojih policajaca.</p>
<p>Sudski proces protiv policijskog šefa vodio se bez prisustva javnosti, a dokument je označen kao »strogo povjerljiv«. Jedino je javno objavljena sudska presuda. Miroslav B. je već treći šef kriminalističke policije u Trenčinu koji je osuđen zbog krivičnog djela. Njegova dva prethodnika, Jozef Mikšik i Alexander Štern skrivili su u pijanom stanju prometnu nesreću u kojoj su smrtno stradale četiri osobe. Obojica su prijevremeno uvjetnu puštena na slobodu »zbog dobrog vladanja«. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Proširenje istrage protiv »Škorpiona«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Mirko Klinžić u utorak će ponovno ispitati Slobodana Davidovića (52), pripadnika postrojbe Škorpioni, osumnjičenog za ratne zločine.</p>
<p>Naime, Državno je odvjetništvo krajem prošlog tjedna zaprimilo zahtjev o proširenju istrage za ratni zločin počinjen prije deset godina u Srebrenici, jer se Davidovića, osim za ubojstvo Bošnjaka, tereti i za mučenje zarobljenih hrvatskih vojnika u listopadu 1991. godine. </p>
<p>Oni su već vukovarskoj policiji posvjedočili, da su bili žrtve zlostavljanja u zatvoru u Boboti. Prema njihovim iskazima u noći krajem listopada 1991. u zatvor su ušli pripadnici »Škorpiona«, među kojima je bio i Davidović, te su ih pretukli šakama i kundacima. Jedan od svjedoka tvrdi da mu je Davidović, zajedno s još trojicom »Škorpiona«, glavom udarao o zid, dok je drugi svjedok, pak, ispričao da mu je Davidović nožem razrezao testise. Obojica su izjavila da je Davidović nekom starijem civilu iz Apatina odrezao uho.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pretučena dvojica belgijskih turista </p>
<p>PULA</p>
<p> - U srijedu ujutro u Medulinu. Oko 4 sata u srijedu ujutro, vratar s ulaza u auto-kamp Medulin dojavio je policiji da je od njega pomoć zatražio vidno ranjen strani državljanin. Djelatnici policije utvrdili su da se oko 3.40 sati pred diskotekom »Summer club« A.I. (21) iz Pule sukobio s belgijskim turistima B.V.H. (22) i V.K. (26) iz grada Leuvena. Nakon verbalnog, uslijedio je i fizički napad, kad je A.I. šakom u glavu udario V.K., te se udaljio. Međutim, kod obližnje slastičarnice »Bella Vista« A.I. je razbio pivsku bocu i belgijskom turistu zadao reznu ranu u predjelu vrata, a potom je nasrnuo i na drugog belgijskog turista, ubovši ga u leđa. Tada se u sukob upleo i napadačev prijatelj B.I. (20) iz Raba koji je Belgijance gađao stolcima s terase, da bi okončao udarajući ih rukama po cijelom tijelu. U općoj bolnici Pula utvrđeno je da su Belgijanci lakše ozlijeđeni, a protiv dvojice napadača biti će podnesene kaznene prijave. [D.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>HUP: Otkupna cijena pšenice najviše 70 lipa</p>
<p>Uz uračunatih 1650 kuna subvencija po hektaru i uz proizvodnju od četiri tone po hektaru, proizvođači pšenice zaradili bi 1,12 kuna za kilogram</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otkupna cijena pšenice ne bi smjela biti viša nego u zemljama u okruženju, što znači kako bi trebala iznositi oko 70 lipa za kilogram te bi prema toj cijeni, uz uračunatih 1650 kuna subvencija po hektaru i uz proizvodnju od četiri tone po hektaru, proizvođači pšenice zaradili 1,12 kuna za kilogram što je na razini najviše cijene u Europi, poručio je u četvrtak Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Hrvatske udruge poslodavaca.</p>
<p>Ta udruga obuhvaća oko stotinu poljoprivrednih poduzeća, koja proizvode oko četvrtinu hrvatske pšenice i oko 35 posto tržišnih viškova te stoga, kako kaže Bilić, predstavljaju kompetentnog partnera. Međutim, ističe kako Ministarstvo poljoprivrede uopće nije konzultiralo tu udrugu, niti je više od pola godine odgovorilo na njen zahtjev za sastankom.</p>
<p>Zahtjev za otkupnom cijenom od 1,1 kunu po kilogramu u HUP-u smatraju pretjeranom. Ta cijena, koja odgovara oko 150 eura za tonu, sa subvencijama doseže 200 eura, što je, kaže Bilić, najskuplja pšenica na svijetu. U usporedbi s time proizvođačka cijena pšenice za brašno u Njemačkoj je oko 90 eura za tonu, dok je na burzi nešto viša od 100 eura. Čak je i prijedlog ministarstva od 90 lipa za kilogram pretjeran, kazao je.</p>
<p>HUP-ova udruga također upozorava kako je sadašnji sustav subvencija neodrživ, jer ne stimulira produktivnije proizvođače. Naime, iznos subvencija po hektaru je fiksan, bez obzira je li prinos po hektaru 5,5 tona (prosjek u EU), četiri tone (hrvatski prosjek) ili samo dvije tone.</p>
<p>»Proizvođaču koji dobije samo dvije tone ne smije se ni dati da uzgaja pšenicu jer on to ne zna«, kaže Bilić. Štoviše, subvencije zapravo destimuliraju proizvodnju - ako bi cijena za proizvođače iznosila 1,1 kunu za kilogram onda bi uz poticaj od 1650 kuna za hektar pri prinosu od dvije tone dosegla ukupno 1,9, a pri prinosu od šest tona 1,3 kune.</p>
<p>Pritom valja imati na umu, kaže Bilić, da izravna ulaganja - sjeme, zaštitna sredstva, gorivo i gnojivo - ni u Hrvatskoj ni u EU ne prelaze 300 eura po hektaru. Subvencije u EU - koje ovise o visini cijene na svjetskom tržištu - iznose oko 300 eura za hektar (uz veći prinos) u EU15, te četvrtinu tog iznosa, nešto manje od 80 eura, u deset novih članica, gdje uz uračunate subvencije cijena dosegne 90 lipa za kilogram. »U Hrvatskoj se subvencije smatraju državnim darom, neke vrste zahvalom za proizvodnju«, kaže Bilić.</p>
<p>Kako je istaknuo predsjednik Udruge Mirko Novosel (Agrokor), ključno pitanje nije kolika bi otkupna cijena trebala biti u Hrvatskoj, nego trendovi na tržištu - visina cijena u okruženju. Potraje li nepovoljno vrijeme još dva tjedna, kazao je, cijena pšenice na inozemnom tržišnu mogla bi porasti.</p>
<p>Osvrnuvši se na pitanje kvalitete hrvatske pšenice, Dragutin Barišić, direktor Mlinara, istaknuo je da otkupljivači imaju problem s dugoročnim ugovaranjem isporuke pšenice određene kvalitete, koju su spremni platiti više. Govoreći o prijedlozima zabrane uvoza, Barišić je napomenuo kako se time može ugroziti hrvatski izvoz na ta ista tržišta.</p>
<p>U HUP-u ističu kako se uz zahtjeve za višom cijenom pšenice istodobno zahtijeva da cijena kruha ne raste. U Njemačkoj je, primjerice, cijena pšenice 30 do 40 posto jeftinija nego u Hrvatskoj, dok je kruh 200 ili 300 posto skuplji. Brašno stoji 250 eura za tonu, a najjeftiniji kruh 1990 eura. Bilić je upozorio kako je zabluda da omjer cijene pšenice, brašna i kruha mora biti jedan naprama dva naprama četiri - prema tom su omjeru određivane cijene u socijalizmu. U Njemačkoj je omjer cijene pšenice i kruha jedan naprama 12 do 20, a u Hrvatskoj jedan naprama pet do šest.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Makedonija do kraja godine ulazi u Ceftu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Budućnost Cefte nakon što Bugarska i Rumunjska pristupe Europskoj uniji bila je glavna tema redovne sjednice Zajedničkog odbora ovog tranzicijskog trgovinskog bloka, koja je u četvrtak održana u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>»Zajednički nam je interes ojačati gospodarsku suradnju sa svim zemljama u regiji. Kako Bugarska i Rumunjska uskoro ulaze u EU, razgovarali smo o ulasku Makedonije u Ceftu, kao i o tome da vrata ostaju otvorena i drugim zemljama jugoistočne Europe, budući da i s njima želimo ojačati trgovinsku razmjenu i pomoći im u usvajanju standarda koji vrijede u međunarodnoj trgovini«, izjavio je nakon sastanka ministar gospodarstva Branko Vukelić, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na sastanku Zajedničkog odbora.</p>
<p>Vukelić je dodao kako Hrvatska, Bugarska i Rumunjska očekuju ulazak Makedonije u Ceftu do kraja ove godine. Primitak te zemlje u Ceftu najvjerojatnije će se finalizirati na summitu premijera članica ovog bloka, koji bi se u studenom trebao održati u Zagrebu, s obzirom da Hrvatska u ovoj godini predsjeda Ceftom.</p>
<p>Ipak, bez konkretnih su odgovora ostala novinarska pitanja o tome koji će biti kriteriji za primanje BiH, Srbije i Crne Gore i Albanije u Ceftu, kao i hoće li, nakon što Bugarska i Rumunjska pristupe EU, ostati na snazi (modificirani) Cefta-ugovor ili će se ići na sklapanje novog regionalnog mulitilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini, koji bi se temeljio na Cefta-ugovoru, što predlaže Pakt o stabilnosti. Prema Vukelićevim riječima, Zagreb je spreman pomoći svojim jugoistočnim susjedima, s kojima ima dosta problema u provedbi bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, da ispune standarde koji važe u svjetskoj trgovini, dok će se o samim kriterijima njihova pristupanja, kao i o tome hoće li se ići na sklapanje novog regionalnog ugovora, razgovarati tijekom ove i sljedeće godine.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da se više neće inzistirati na uvjetu da zemlja koja ulazi u Ceftu (ili sličan regionalni trgovinski sporazum) bude članica Svjetske trgovinske organizacije, što predlaže i Pakt o stabilnosti. </p>
<p>Razmišljanja, međutim, idu u pravcu zadržavanja dosadašnjeg drugog uvjeta za pristupanje Cefti, prema kojemu zemlja koja želi u ovu (ili sličnu integraciju koja će je zamijeniti) mora imati ugovorni odnos s EU-om. Taj uvjet trenutačno ne zadovoljavaju ni BiH, ni SCG, ni Albanija. [A. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prekinut štrajk u beljskoj vinariji</p>
<p>KNEŽEVI VINOGRADI</p>
<p> – Nakon što je dogovoren model prema kojem će se u sljedeća tri mjeseca, uz redovne plaće, radnicima Vinskih podruma Belje d.d. iz Kneževih Vinograda isplatiti svih 4,9 milijuna kuna duga za neisplaćene tri plaće, putne troškove i regrese, nakon jedanaest dana štrajka njih dvjestotinjak vratilo se u četvrtak na posao. Kako kaže Šime Orešković, predstavnika Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske, dug radnicima riješit će se tako što je koncern Agrokor (vlasnik 49 posto Vinskih podruma) pristao od Vinskih podruma otkupiti svih 3,5 milijuna litara zaliha vina. Tako će se osigurati novac kojim će se radnicima sljedeći tjedan isplatiti jedna plaća, a do svakog 15. u mjesecu plaća za prethodni mjesec plus trećina sadašnjih potraživanja. Dug će se tako riješiti za tri mjeseca, do kada radnici traže i da se riješi vlasničko pitanje Vinskih podruma. </p>
<p>Naime, većinski vlasnik Vinskih podruma, njemački poduzetnik Rudolf Siegmund Einhllig, je nakon kupnje 51 posto beljske vinarije sve poslove prodaje prebacio na svoju drugu tvrtku. </p>
<p>Financijsko poslovanje vezao je uz svoju Primus banku, koja je u međuvremenu propala i izazvala probleme u financiranju vinarije, pa je 1. travnja prestala pratiti razvojne projekte. Sve proizvedeno vino moralo je biti isporučeno Einhelligu, a on ga nije plaćao, pa se dug nekada uspješne baranjske vinarije popeo na čak 12,6 milijuna kuna. Zato je predsjednik Uprave Baldo Matić nedavno prekinuo isporuku vina Einhelligu i s njim zatražio hitan sastanak.</p>
<p> Umjesto da posjeti radnike kojima duguje tri plaće, većinski vlasnik više se i ne javlja na telefon nego komunicira putem odvjetnika. Budući da nije ispunio obveze o dokapitalizaciji, nagađa se da bi njegov većinski udjel u tvrtki mogao propasti. [M. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Počeo upis novog izdanja državnih obveznica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo financija i Erste & Steiermärkische banka sklopili su ugovor o aranžiranju izdanja 10-godišnjih obveznica RH u iznosu od 350 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti. Obveznice će biti izdane na domaćem tržištu kapitala s dospijećem 2015., izvijestili su iz te banke. Izdanje obveznica aranžiraju ESB kao vodeći aranžer, agent i pokrovitelj izdanja te Hypo Alpe-Adria banka kao suvodeći aranžer, dok su u sindikat banaka pozvane sve renomirane domaće banke. Knjiga upisa otvorena je 7. srpnja, a zatvara se u srijedu, 13. srpnja u 15 sati, kada će se odrediti i cijena izdanja, dok će datum izdanja biti 14. srpnja 2005. </p>
<p>Kamatna stopa i prinos obveznica bit će određeni na osnovi premije RH preko kotacije EuroSwapa te će biti objavljeni u srijedu 13. srpnja. Kamata iz obveznica bit će fiksna i isplaćivat će se polugodišnje, u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, dok glavnica dospijeva jednokratno 14. srpnja 2015., također u kunama. Obveznice će kotirati u najvišim kotacijama hrvatskih burzi. [N. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Obveznice porasle, nafta i indeksi pali</p>
<p>Britanska funta pala u odnosu na USD na najnižu razinu u posljednjih šest godina</p>
<p>Londonski teroristički napadi izazvali su u četvrtak pad burzovnih indeksa, znatan rast cijena i pad prinosa obveznica, pad funte na najniži tečaj prema dolaru u posljednjih šest godina (1,7403 dolara) - ali i nagli pad cijena sirove nafte koje su toga dana dosegle nove rekorde zbog približavanja oluje Cindy obali SAD-a. Cijene nafte pale su, naime, zbog očekivanog pada potrošnje - primjerice zrakoplovnih kompanija - kao posljedice terorističkih napada.</p>
<p>IPE Brent je u tako u Londonu, nakon rekorda od 60,7 dolara u jednom trenutku pao na samo 55,55 dolara za barel. Do poslijepodneva je Brent na londonskom International Petrol Exchangeu stajao 59,07 dolara, 78 centi manje nego u srijedu. Nymex Light je u New Yorku prvo dosegao rekordnih 62,1 dolara, te se spustio na 57,2 dolara, da bi zatim ponovno dosegao 60,65 dolara, ili 63 centa manje nego u srijedu.</p>
<p>Usporedbe radi, cijena nafte u New Yorku je neposredno nakon terorističkog napada na New York 11. rujna 2001. porasla nešto više od dolara, na 29 dolara, ali je zbog pada potrošnje do kraja godine pala na 19,84 dolara. Na dan terorističkog napada u Madridu 11. ožujka prošle godine nafta je također porasla, ali je do kraja godine zbog rasta potražnje porasla još 34 posto.</p>
<p>Londonski FTSE 100 pao je do poslijepodneva 2,44 posto, na 5102,1, a frankfurtski Dax 1,86 posto, na 4529,5 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 izgubio je 2,6 posto, spustivši se na 3011,6 bodova. </p>
<p>Među najvećim gubitnicima bile su dionice osiguravatelja i zrakoplovnih kompanija. British Airways je tako pao 2,7 posto, a primjerice TUI 3,4 posto. Allianz je pao 3,5 posto, najveći britanski osiguravatelj Aviva 3,2, a francuski reosiguravatelj Scor pet posto.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku, DJIA i Nasdaq Composite pali su oko 0,5 posto, na 10.217, odnosno 2058 bodova. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je pao 0,12 posto, na 11.590,14 bodova.</p>
<p>Nakon što je dolar proteklih dana dosegao najviši tečaj prema euru u posljednjih 14 mjeseci, euro je u četvrtak porastao sa 1,194 na 1,198 dolara. Prema funti euro je porastao sa 0,68 na 0,689 funti. [P. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Odlukom Vlade Petrač ostao bez casina Vega</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odbjegli tajkun Hrvoje Petrač ostao je, odlukom Vlade, bez koncesije za priređivanje igara na sreću, što znači da više ne može raditi njegov casino Vega u zagrebačkom hotelu »Sheraton«. Kako neslužbeno doznajemo, spomenuta je odluka dio aktivnosti koje hrvatska vlada poduzima u cilju »stezanja obruča« oko osoba osumnjičenih za pomaganje i financiranje bijega haaškog optuženika generala Ante Gotovine.</p>
<p>Odluka Vlade, koju je potpisao osobno premijer Ivo Sanader, donesena je na sjednici Vlade održanoj 30. lipnja, a poklopila se s objavom policijskog priopćenja o dovršetku kriminalističke obrade protiv direktora casina Davorina Firisa, bliskog Petračeva suradnika. </p>
<p>Policija je, naime, još mjesec dana ranije izvijestila kako je Firis prijavljen zbog sumnje da je makinacijama oštetio državni proračun za oko 670.000 kuna tako što je još 2003. godine umanjio osnovicu za obračun poreza na dobit casina za oko 3,3 milijuna. U vrijeme spomenute sjednice Vlade policija je ponovo objavila gotovo isto priopćenje, uz nešto preciznije podatke o iznosima godišnje zarade za 2002. </p>
<p>Davorin Firis inače je bio svjedok na suđenju Petraču i ostalima za otmicu sina generala Vladimira Zagorca. On je na sudu potvrdio da je po nalogu Hrvoja Petrača (nepravomoćno osuđenog na šest godina za poticanje na otmicu) otišao u Hypo banku kako bi pružio jamstvo za kredit od 1,5 milijuna eura koji je trebao podići general Zagorec za otkupninu. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nema rješenja silom</p>
<p>BEOGRAD/PRIŠTINA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »O statusu Kosova trebaju odlučivati građani Kosova i njegove institucije. Rješenje se treba naći u pregovorima Beograda i Prištine, uz pomoć međunarodne zajednice«, poručio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je posjetom Kosovu u četvrtak nastavio službeni posjet Srbiji i Crnoj Gori. </p>
<p>Predsjednik Mesić pokušao je u razgovorima s prvim zamjenikom šefa Unmika Larryjem Rossinom, bivšim veleposlanikom SAD-a u Zagrebu i svojim domaćinom u odsustvu Sorena Jessen-Petersena, te predsjednikom Kosova Ibrahimom Rugovom i premijerom Bajramom Kosumijem promovirati svoju agendu poboljšanja položaja nacionalnih manjina na zapadnom Balkanu.</p>
<p> »Nestabilno Kosovo znači i nestabilnu regiju, a mi se zalažemo za to da se cijela regija okrene europskim procesima i za rješenje statusa Kosova«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Hrvatski šef države prenio je sugovornicima u Prištini da je u kontaktima u Beogradu »od svih čuo da nema rješenja silom, nego političkim dogovorom« i da svako mora uraditi svoj dio posla: srbijanske vlasti će sugerirati kosovskim Srbima da sudjeluju u radu institucija, a kosovske institucije moraju obratiti posebnu pozornost na interese manjina. </p>
<p>Predsjednik Mesić je tijekom popodneva razgovarao s hrvatskim državljanima koji rade za međunarodne organizacije na Kosovu, nakon čega je krenuo u dulji obilazak hrvatskih enklava Janjevo i Letnica.</p>
<p>Don Mate Palić, janjevački župnik, izjavio je za novinare kako vjeruje da će ovaj posjet pridonijeti poboljšanju položaja Hrvata na gospodarskom i političkom planu, .</p>
<p>»Prvi put u sedam stoljeća od osnutka Janjeva jedan hrvatski predsjednik posjećuje svoje Hrvate i Janjevo«, rekao je don Palić i ocijenio to »povijesnim događajem«.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Cvjetko i dalje Bajićeva zamjenica </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državnoodvjetničko vijeće (DOV) u četvrtak nije odlučivalo o razrješenju zamjenice glavnog državnog odvjetnika Božice Cvjetko koja je javno obilježena da je prikrivala pedofilski skandal u Caritasovu domu za nezbrinutu djecu u Brezovici. DOV nije mogao odlučivati o Božici Cvjetko jer glavni državni odvjetnik Mladen Bajić još nije uputio zahtjev za utvrđivanje njezine stegovne odgovornosti i razrješenje, iako je medijima na konferenciji za novinare najavio da će to učiniti 21. lipnja. Cvjetko zasad ne može biti ni suspendirana s dužnosti te ona i dalje neometano obavlja posao Bajićeve zamjenice. </p>
<p>DOV-u nije stigao niti zahtjev za razrješenje Ane Marije Lončarić, zamjenice zagrebačke županijske državne odvjetnice, a Bajić je najavio da će to tražiti njezina šefica Višnja Lončar. Anu Mariju Lončarić također se sumnjiči za zataškavanje seksualnog zlostavljanja u domu u Brezovici. </p>
<p>DOV je uskratom trećine plaće kroz šest mjeseci stegovno kaznio zamjenike zagrebačke općinske državne odvjetnice Hrvobrana Jaića i Sanju Fucak koju se teretilo za gubitak spisa i nepostupanje, koje je dovelo do padanja predmeta u zastaru. Jaić je dodatno kažnjen i zabranom napredovanja kroz tri godine. Međutim, DOV nije prihvatio zahtjev Vesne Abramović da se njezini zamjenici Jaić i Fucak razriješe s dužnosti zbog počinjenih stegovnih djela, koja su oboje djelomično i priznali. [Biljan Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pokrenuta istraga protiv kuhara pulskog Doma za mladež</p>
<p>PULA</p>
<p> - Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić naložio je Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Puli izdavanje zahtjeva za pokretanje istražnih radnji zbog sumnje u bludne radnje kuhara Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Puli s dvije maloljetne štićenice.</p>
<p>Naime, u ljeto 2004. kuhar je, sumnja se, verbalno zlostavljao djevojke pozivajući ih otvoreno na seks te je jednoj od djevojaka pokušao gurnuti ruku u gaćice. Navodno je slučaj do ruku Općinskog državnog odvjetništva za mladež stigao tek u ožujku ove godine, a u međuvremenu je zbog punoljetnosti štićenica nad kojom je kuhar odgojnog centra navodno bludničio napustila dom. Istražni sudac ispitat će tako sve osobe koje imaju saznanja o tom slučaju kako bi Državno odvjetništvo moglo podnijeti eventualne kaznene prijave za bludne radnje protiv kuhara.</p>
<p>U Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Puli i u četvrtak je nastavljen inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a prema informacijama iz ureda državne tajnice Dorice Nikolić nadzor će se nastaviti do kraja tjedna. Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić i dalje proučava spise vezane za slučajeve u pulskom Centru za odgoj kako bi bili rasvijetljeni i ostali slučajevi vezani za eventualnu pedofiliju, odnosno zataškavanja seksualnih zločina nad maloljetnicima. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Turizmu selektivni PDV od deset posto?</p>
<p>Ako se pak saborska rasprava o turističkom PDV-u odgodi za jesen, turistička struka tražit će odgodu primjene selektivne stope za 2007. / Uvođenjem nove stope domaći turizam više neće biti u podređenom položaju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uspije li rasprava o selektivnoj stopi PDV-a za turizam doći na dnevni red Sabora do 15. srpnja, turizam će od početka sljedeće godine imati stopu PDV-a od deset ili jedanaest posto (najvjerojatnije deset posto). Međutim, ako se saborska rasprava o spomenutom PDV-u odgodi za jesen, turistička struka tražit će odgodu primjene selektivne stope za 2007.</p>
<p>Vjesnik doznaje da će se u petak, 8. srpnja, znati sudbina turističkog PDV-a. Jedino što je zasad potpuno jasno jest da turizam gubi nultu stopu PDV-a za doznake iz inozemstva i da dobiva selektivnu stopu. Razgovori o turističkom PDV-u između Ministarstva financija i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka praktično su završeni, pa su za dogovor ostali samo detalji.</p>
<p>Pozitivno je što je ministar financija Ivan Šuker naklonjen toj gospodarskoj grani, odnosno ima afirmativan stav prema turizmu. Turističko vodstvo, s druge strane, željelo bi da se selektivna stopa PDV-a uvede što prije odnosno da bude na snazi već od sljedeće godine. </p>
<p>Selektivna stopa PDV-a, dakle od 10 ili 11 posto, obuhvatit će usluge smještaja (hotele, kampove, privatni smještaj...), ali i agencijsku proviziju pri posredovanju u dovođenju gostiju.</p>
<p>Uvođenjem nove stope domaći turizam više neće biti u podređenom položaju, jer će se ista stopa PDV-a primjenjivati i za domaće i za inozemne goste.</p>
<p>Pitanje je, međutim, kako će hotelijeri reagirati na brzu odluku o promjeni porezne stope s obzirom na to da su dogovori o poslovanju za sljedeću godinu već u punom tijeku. Postoji isto tako mogućnost da, ako se selektivna stopa krene primjenjivati od sljedeće godine, aranžmani prema strancima poskupe desetak posto.</p>
<p>Sve će, naravno, ovisiti o strategiji prodaje hotelskih kuća. Tamo gdje su kreveti ionako poluprazni neće biti prostora za dizanje cijena. S druge strane, u hotelima gdje su kreveti dobro popunjeni (Dubrovnik, na primjer) vjerojatno će doći do poskupljenja. No, doznajemo da se ovaj put najvjerojatnije neće slušati stav hotelijera i da će se oni morati prilagoditi novonastaloj situaciji. Franco Palma, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, rekao nam je da je 15. srpnja krajnji rok za donošenje takve odluke, jer bi se svakom datumu nakon sredine srpnja teško prilagodili. Tvrdi kako će novi PDV od deset posto ići na teret troškova odnosno prihoda, jer hotelijeri, ističe, nemaju prostora za dizanje cijena. PDV od deset posto zadovoljio bi vjerojatno obje strane - i Ministarstvo financija, dakle državni proračun, ali i turistički sektor. Naime, iako su turistički radnici tražili stopu od šest do osam posto, tj. izjednačavanje s mediteranskom konkurencijom, činjenica je da bi bili zadovoljni i s 12 posto. U tom kontekstu, deset posto je još bolja solucija. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Prosvjedi sto metara od Banskih dvora i Sabora</p>
<p>Prosvjednici bi mogli najbliže doći do Ćirilometodske ulice. Vladin prijedlog podržalo pet sindikalnih središnjica, NHS jedini protiv</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prođe li u Saboru najnoviji Vladin prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju, prosvjedi na Markovom trgu ipak će biti zabranjeni. Iako Vlada prosvjede izrijekom ne zabranjuje kao u prvom prijedlogu koji je, nakon odbijenice u Saboru, sama povukla iz procedure, prema novom prijedlogu prosvjedi bi bili dopušteni na sto metara od Banskih dvora i zgrade Sabora. </p>
<p>I bez metra, jasno je da na malom prostoru Markovog trga između Vlade i Sabora nema tih sto metara sa svake strane. Prosvjednici bi mogli doći najbliže u Ćirilometodsku i okolne ulice. A to znači da će policija morati uokolo trga postavljati željezne ograde, uz velik rizik incidenata, kojih do sada nije bilo.</p>
<p>Prvi prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju, kojim se zbog sigurnosnih razloga zabranjivalo bilo kakvo prosvjedovanje na mjestima gdje borave posebno zaštićene osobe, dočekan je u lipnju na nož u Saboru, a posebno su žestoke kritike uputili sindikati. Vlada je zbog toga i povukla prijedlog iz procedure i vrlo brzo sročila novi. </p>
<p>Vladin prijedlog o granici prosvjeda na sto metara od zgrade Vlade i Sabora u srijedu su na Gospodarsko-socijalnom vijeću podržali poslodavci i sindikalne središnjice, osim NHS-a. Isto tako GSV smatra nužnim i predlaže Vladi da se zbog sigurnosnih razloga odgovarajućom regulacijom ograniči promet i regulira boravak turističkih grupa u zoni oko Markova trga. Dok bi Markov trg praktički bio zabranjena zona za prosvjede, po novom prijedlogu slobodno bi se moglo prosvjedovati na Trgu bana Jelačića. Također bi se ukinula i zabrana prosvjeda u blizini spomenika kulture. </p>
<p>»Sto metara od Vlade znači zabranu prosvjeda na Markovom trgu. NHS je jedini bio protiv Vladina prijedloga, a zatražio sam da to uđe u zapisnik sjednice GSV-a. To je pitanje časti i savjesti NHS-a i mene osobno,« kaže čelnik NHS-a Krešimir Sever, ne ulazeći u razlog pristanka ostalih sindikalista. »Ako se već radi o pitanju pojačane sigurnosti, Vlada je mogla zabraniti prosvjede i logoravanja radnika na Markovom trgu u vrijeme dolaska stranih državnika. No teško je objasnici radnicima da od njih vlasti prijeti veća opasnost od kamiona koji slobodno može proći uz Banske dvore krcat eksplozivom«, kaže Sever.</p>
<p>»Bitno je da je Vlada odustala od restriktivnog prijedloga o zabrani okupljanja. Ne brine me ograničenje na tih sto metara. Ne bi me brinula ni zabrana prosvjeda, jer je to onda još veći izazov, kao što je bio u vrijeme kada je Tuđman zabranio prosvjed na Trgu bana Jelačića«, ističe predsjednik URSH-a Boris Kunst. »Prosvjedi se neće smjeti održati na Markovom trgu, no mi možemo blokirati sve okolne ulice. Tko će zaustaviti ljude ako odluče i na Markov trg? Željezne ograde nisu zapreka, i do sada su ih prosvjednici micali...» kaže Kunst. Ide li Vlada na zabranu prosvjeda ili na sto metara od Vlade u suštini je isto, jer se, smatra Kunst, u očekivanju vruće jeseni očito želi zaštititi od prosvjeda i štrajkova. [Ljubinka Marković]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Koncesije ugrožavaju državnog brodara i brodogradnju</p>
<p>Oporba se prootivi davanju koncesija na brodske linije privatnicima ističući kao loš primjer za to splitsku Sem Marinu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novim zakonom o prijevozu i povremenom obalnom pomorskom prometu Vlada namjerava za svaku brodsku liniju raspisati javni natječaj na kojem bi se izabrao koncesionar na državnoj, županijskoj i lokalnoj liniji. </p>
<p>Raspravljajući u četvrtak o tom zakonskom prijedlogu, saborski su zastupnici otvorili oštru debatu o isplativosti tržišne utakmice u brodskom prijevozu. Oporbenjaci se protive davanju koncesija na brodske linije, izdvajajući kao primjer lošeg obavljanja brodskog prijevoza splitsku Sem Marinu, čiji je trajekt nedavno izazvao lakšu pomorsku nesreću i nije, za razliku od Jadrolinijinog, uspio prevesti putnike od Splita do Supetra. </p>
<p>To je, smatra Luka Roić (HSS), dovoljan razlog da se Sem Marini oduzme koncesija na najisplativiju trajektnu liniju u zemlji. »Ne smijemo uništiti državnog brodara da bi neki novi tajkun pokrivao najrentabilnije linije«, naglasio je, rekavši da je pitanje tko će, ako se uništi Jadroliniju, voziti na nerentabilnim linijama. Oporbenjaci tvrde da će davanjem koncesija privatnicima ugasiti i domaća brodogradnja. </p>
<p>U SDP-u kažu da Vlada nema dugoročnu viziju razvoja Jadrolinije, a Marin Jurjević naglašava i da Sem Marina ne zapošljava domaće ljude, nego strance, te da plovi pod panamskom zastavom. Dodjelu koncesije takvom brodaru nazvao je političkom trgovinom, aludirajući na to da je vlasnik Sem Marine splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić, koji je bio na nezavisnoj listi Velo misto koja je nakon izbora podržala HDZ-ovca Zvonimira Puljića za gradonačelnika. </p>
<p>Državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometai razvitka Branko Bačić pojasnio je da koncesiju Sem Marini nije dala ni Vlada niti Ministarstvo, nego Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije, dodavši da je bivše Gradsko poglavarstvo Splita tom brodaru još prošle godine nezakonito dodijelilo koncesiju na liniji Split-Supetar. Odbacio je optužbe da Vlada namjerava ukinuti povlastice za prijevoz otočanima, najavivši izradu studije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu o privatizaciji Jadrolinije. </p>
<p>Sabor je raspravio Prijedlog zakona o posebnom porezu na kavu, kojim se uvode markice za sve proizvode od kave ne bi li se stalo na kraj sivoj ekonomiji u prometu i proizvodnji kave. Svi su klubovi to podržali, ali su prigovorili Vladi zbog malih kazni za švercere kave. U Hrvatsku se godišnje uvozi 60 tisuća tona sirove kave, a proizvodi samo 8000. Od uvođenja markica očekuje se oko 70 milijuna kuna u državnoj blagajni koja sada, upozorio je Šime Prtenjača (HDZ), zbog neregistriranog prometa kavom gubi godišnje 80 milijuna kuna. [Ivka Bačić/ Dada Zečić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050708].
|
