NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050707].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142474 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.07.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Štimac pristupio Glavašu</p>
<p>Štimac je »pobjegao« iz HDZ-a i zato što je lani otkriveno da je iz stranačke blagajne u Virovitici otuđio 80.000 kuna, komentirao je Josip Đakić</p>
<p>Saborski zastupnik Mato Štimac istupio je u srijedu iz HDZ-a i priključio se inicijativi Branimira Glavaša za osnivanje Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje. Štimac je ujedno pristupio Klubu nezavisnih zastupnika u kojem su, uz Glavaša, još dvojica bivših HDZ-ovaca, Ivan Drmić i Vladimir Šišljagić. </p>
<p>Pohvalivši se na konferenciji za novinare da je Štimac već četvrti slavonski zastupnik koji je napustio HDZ, od ukupno sedam koliko ih je ta stranka osvojila na parlamentarnim izborima 2003., Glavaš je ostavio mogućnost da to nije i kraj osipanju HDZ-ovih redova. </p>
<p>»HDZ je danas potrošena stranka. Ispunio je svoju zadaću u prvih deset godina hrvatske samostalnosti pod vodstvom Franje Tuđmana, ali sad više nema prostora za djelovanje, jer ne osluškuje raspoloženje građana, ne samo u Slavoniji i Baranji, nego u cijeloj zemlji«, ocijenio je, dodavši da ljudi žele nešto novo, »a to im nudi naša inicijativa, koju je dosad potpisalo 760 građana«. </p>
<p>Sam Štimac je odbio obrazložiti izlazak iz HDZ-a, rekavši tek da o bivšoj stranci ne želi loše govoriti te da je siguran kako će Glavaševa inicijativa donijeti boljitak Slavoniji. Štimčevim odlaskom HDZ-ova je većina u Saboru spala na 77 ruku, što je samo jedna ruka više od natpolovične većine. Novinari su zato pitali Glavaša je li mu cilj rušiti Sanaderovu vladu i izazvati prijevremene izbore. »Nismo brojali glasove za ili protiv Vlade i nemamo je namjeru rušiti .Ali, siguran sam da joj vijek nije dug«, odgovorio je, dodavši da će on i trojica bivših HDZ-ovaca kod skorašnje rasprave o rebalansu državnog proračuna glasovati po savjesti. </p>
<p>HDZ-ovi zastupnici, s kojima smo razgovarali u srijedu, ostali su iznenađeni saznavši da je Štimac istupio iz stranke. Josip Đakić, slavonski zastupnik HDZ-a, koji je prošle godine naslijedio Štimca na čelu virovitičko-podravskog ogranka stranke, smatra da je Štimac »pobjegao« iz HDZ-a i zato što je lani otkriveno da je iz stranačke blagajne u Virovitici otuđio 80.000 kuna. »Do danas novac nije vratio, iako je obećao. Očito je da je Štimac Glavašev čovjek i sluga pokorni slavonskoga gubernatora«, kaže Đakić koji je, dok smo razgovarali u Saboru, telefonom nekome »naredio« da Štimcu odmah isključi stranački mobitel. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Parlamentarna većina ima 77 zastupnika? </p>
<p>Odlaskom Mate Štimca, aktualizirano je pitanje ima li Sanaderova vlada još uvijek većinu u Saboru, odnosno na čije glasove HDZ sigurno može računati kod glasovanja o važnim stvarima, poput rebalansa proračuna. Većina oporbenjaka smatra da Sanader »zasad još ne mora strahovati«, premda Vladu formalno podržava 77 ili 76 zastupnika. Pravaši, s čijim se glasovima uvijek spekulira kad HDZ-u »zagusti«, službeno kažu da su oni dosad u Saboru pokazali da su itekakva oporba. Ali, neslužbeno nam je jedan njihov zastupnik rekao »da bi bili ludi kad bi rušili Sanadera«. »Koga bismo umjesto Sanadera trebali podržati? Valjda nitko od nas ne očekuje da damo potporu Račanu i SDP-u«, kaže on.</p>
<p>Poznato je da u formalnu parlamentarnu većinu, uz 62 HDZ-ovca, valja ubrojiti tri zastupnika HSLS-a i DC-a te po tri iz HSU-a i SDSS-a. Od petoro manjinskih zastupnika, njih četiri (Šemso Tanković, Furio Radin, Nikola Mak i Jene Adam) imaju potpisane sporazume o podršci Sanaderovoj vladi. Zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil nema takvog sporazuma, ali se i nju može, nakon što je lani istupila iz HSS-a, ubrojiti u saborsku većinu, kao i nezavisnog Ivu Lončara, koji je podržao izbor Ive Sanadera za premijera. Što se tiče Slavena Letice, koji je u Sabor ušao na listi HSP-a, da bi se potom razišao s pravašima, sam kaže da je »nesumnjivo nezavisan«, ali da sigurno neće rušiti Sanaderovu vladu. Slično se može očekivati i od Zlatka Kramarića (LS), koji je nedavno pristupio Klubu HSLS-DC. »Nisam ja bitan, nego to što se većini oporbenih stranaka ne ide na prijevremene izbore«, dodaje, a na izravno pitanje hoće li podržati Vladu u Saboru, odgovara: »Dosad je bilo brojnih civilizacijskih iskoraka pa ni moj iskorak ne bi bio iznenađujući«. Još neki nezavisni zastupnici, koje smo pitali hoće li rušiti Sanaderovu vladu ili pak HDZ može računati na njihovu potporu u Saboru, rekli su nam kako ne žele da Vlada padne, jer prijevremeni nacionalni izbori trenutačno nikome ne odgovaraju. [I. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pristane li na kvote, Vlada će uništiti naše šećerane</p>
<p>Kad Hrvatska ima kvalitetniji i jeftiniji proizvod, Unija nam uvodi izvozne kvote ili zaštitne carine i zaboravi na priču o slobodnoj trgovini</p>
<p>Europska unija želi našoj zemlji nametnuti izvozne kvote za šećer, na što će Vlada, krijući to od javnosti, gotovo sigurno pristati, tvrdi potpredsjednik HSP-a i saborski zastupnik Tonči Tadić. U razgovoru za Vjesnik, oboružan podacima i brojkama, Tadić dokumentirano govori o velikoj gospodarskoj i političkoj šteti koju će Hrvatska pretrpjeti udovolji li se najnovijem zahtjevu iz Bruxellesa. </p>
<p>• Što će uvođenje izvoznih kvota značiti za naše šećerane? </p>
<p>- Značit će propast za dvije od triju šećerana! Hrvatska je lani izvezla 160 tisuća tona šećera, ove godine planira 170 tisuća tona, a EU to želi skresati na samo 60 tisuća tona. Znači da bi se izvoz našeg šećera smanjio za čak dvije trećine, što bi sigurno dovelo do zatvaranja šećerana u Virovitici i Županji te do velikog gubitka radnih mjesta. Svaka od njih danas zapošljava oko 500 radnika, a tu je još oko 1000 kooperanata, pa autoprijevoznici, zaposlenici na HŽ-u te u sanitarnim i carinskim službama. Zbrojimo li, dolazimo do gubitka od čak 10 tisuća radnih mjesta.</p>
<p>• Mora li Hrvatska pristati na izvozne kvote za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>?</p>
<p>- Ne mora. Odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje se odnose na trgovinsku razmjenu s EU-om temelje se na sve većoj liberalizaciji trgovine, bez kvota i carina. Hrvatska je to maksimalno poštivala, što se vidi i po tome da uvozimo sve i svašta, gotovo bez ikakve kontrole. Sporazum za 90 posto proizvoda, među kojima je i šećer, ostavlja prostor slobodnoj trgovini, ali je riječ o proizvodima u kojima im nismo konkurentni. Za preostalih 10 posto proizvoda, u kojima smo bolji i jeftiniji, nametnute su nam izvozne kvote. </p>
<p>• Mislite na kvote za izvoz ribe, protiv čega se već dulje bune naši ribari?</p>
<p>- I ne samo na ribu, iako je to najdrastičniji primjer koji pokazuje svu karikaturalnost takvog trgovinskog odnosa, jer nam je dopušteno izvesti samo 180 tona srdela, 50 tona inćuna, a još smješnije količine su za oradu. Drugi drastičan primjer su čelične bešavne cijevi iz sisačke Željezare, za koje nam je EU nametnuo izvozne kvote od 25 tisuća tona, što je tek petina sisačke proizvodnje. Dakle, kad Hrvatska ima kvalitetniji i jeftiniji proizvod, Unija nam uvodi izvozne kvote ili zaštitne carine i zaboravi na priču o slobodnoj trgovini. Tako će, bojim se, biti i sa šećerom koji je izvorni hrvatski proizvod, a šećerna je industrija među našim najvećim izvoznicima na tržište EU-a. </p>
<p>• Je li to i pozadina zahtjeva Europske komisije da se, mimo odredbi Sporazuma o stabilizaciji, uvedu izvozne kvote za naš šećer? </p>
<p>- U pozadini je nova europska šećerna politika. Još prije godinu dana je Unija izradila dokument koji predviđa smanjenje poticaja vlastitim proizvođačima šećera, ali njihovu manju zaštićenost kroz visoke subvencije želi kompenzirati podizanjem brane uvoznom šećeru. Članak 38. Sporazuma govori o zaštiti od prekomjerna uvoza, ali je doista bizarno da zaštitu od prekomjerna uvoza traži EU na čijem tržištu naš šećer čini manje od jedan posto! Da je Hrvatska tražila tako nešto, siguran sam da bi iz Unije, ali i od naših tzv. poznavatelja europskih standarda, zaredali povici da se to protivi europskom duhu, Povelji WTO-a itd. Upozoravam na to da potpisnica Sporazuma, bilo Hrvatska ili EU, želi li smanjiti uvoz nekog proizvoda, najprije treba dokazati da njegov prekomjerni uvoz izaziva na njenom tržištu veće gospodarske poremećaje. Ali, zaštitne mjere u tom slučaju ne mogu biti kvote, nego samo carine koje se uvode na rok od jedne godine do tri godine. Također, ni EU niti Hrvatska ne može zaštitne carine uvesti jednostrano. To mora odobriti paritetno sastavljeno Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje. </p>
<p>Od ove se vlade svemu možemo nadati </p>
<p>• Iz Vlade stižu uvjeravanja da razgovor o izvoznim kvotama za šećer ne znači i pristanak na njih. Mislite li da je Vlada prihvatila taj razgovor i zbog osjetljivosti trenutka u kojem se Hrvatska nalazi glede dobivanja datuma početka pregovora? </p>
<p>- Vlada ne smije pristati ni na razgovor o kvotama, nego samo na razgovor o mogućim zaštitnim carinama. Sve izvan toga je kršenje i Sporazuma i našeg Ustava. Zanimljivo je da je iz Europske komisije još 15. svibnja Vladi stiglo pismo u kojem se kaže da EU već od 1. srpnja želi uvesti kvote za šećer, tvrdi se da je sadašnji izvoz našeg šećera na tržište EU-a neodrživ te da bismo se, kao zemlja koja želi u EU, već sad trebali prikloniti novoj europskoj šećernoj politici. Dva dana potom premijer Sanader u Saboru decidirano tvrdi kako »nema teorije« da se Vlada u to upusti, ali je činjenica da je ministrica Grabar Kitarović u pismu Europskoj komisiji potvrdila da pristajemo na pregovore o kvotama. To je nedopustivo! Ali, od ove se vlade svemu možemo nadati. Kao što je za dobivanje statusa kandidata pristala na odgodu primjene gospodarskog pojasa na Jadranu, unatoč šteti mjerenoj stotinama milijuna eura, sad će pristati i na kvote za šećer, makar to donijelo nove štete Hrvatskoj od 120 do 140 milijuna eura godišnje. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Jordan zatečen najavom o gotovinskom povratu duga</p>
<p>O načinu povrata odlučit ćemo kada vidimo izračun duga, ali on ne smije ovisiti o načinu usklađivanja mirovina, ističe čelnik HSU-a </p>
<p>Konkretni pregovori premijera Ive Sanadera s predstavnicima umirovljenika o tome hoće li im država dug vratiti u gotovini, ali u umanjenom (navodno čak prepolovljenom) iznosu, počet će u četvrtak poslijepodne u Banskim dvorima, nakon što Zavod za mirovinsko osiguranje konačno objavi točan izračun duga umirovljenicima. U nekim medijima već su se pojavile špekulacije prema kojima je država umirovljenicima dužna 15 milijardi kuna, od čega bi im polovicu, 7,5 milijardi, vratila u iduće dvije godine. No, tu informaciju ne žele potvrditi ni u Banskim dvorima ni u Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU), ističući kako još nemaju točne podatke o tome koliki je dug i čekaju izračun HZMO-a. U HZMO-u doznajemo kako je izračun gotov, trenutačno se rade kompletne završne analize, nakon čega će danas, najkasnije u petak, sve biti objavljeno.</p>
<p>Samoga predsjednika HSU-a Vladimira Jordana zatekla je premijerova televizijska najava da bi dug, premda umanjen, mogao biti vraćen u gotovini, što je prvi put da se takva mogućnost uopće spominje. Dosad se, naime, govorilo o povratu kroz vlasničke udjele u Fondu za povrat duga u kojem bi bile državne dionice i imovina. I premda se dok ne vidi točan iznos duga, odnosno što bi to konkretno značilo za umirovljenike, ne želi ni načelno izjašnjavati o mogućnosti gotovinskog vraćanja duga, Jordan ističe kako je zadovoljan i samom činjenicom da je prvi put iz premijerovih usta čuo jasnu poruku kako će dug biti brzo vraćen. </p>
<p>»Dosad smo bili podozrivi i nismo vjerovali, a sada prvi put čujemo da će dug biti sigurno i brzo vraćen. Hoćemo li pristati na povrat u gotovini, ne mogu reći dok ne vidimo što to konkretno znači. No, sigurno je da ćemo donijeti odluku koja je u granici naših prava«, rekao je u srijedu Vjesniku čelnik HSU-a Jordan. </p>
<p>Mogućnošću da im brz povrat duga Vlade uvjetuje odustajanjem od sadašnje formule usklađivanja mirovina, koja, kako je rekao premijer, definitivno ne može ostati, Jordan nije zadovoljan.</p>
<p>»Rješavanje duga i usklađivanje mirovina dva su odvojena pitanja. Mijenjanje formule usklađivanja mirovina ne dolazi u obzir«, odlučan je Jordan. Iako premijer ističe kako Vlada ne želi smanjiti mirovine, nego ih samo želi uskladiti s mogućnostima države, jasno je da bi odustajanje od sadašnje formule, prema kojoj se mirovine svakih šest mjeseci usklađuju s rastom plaća, značilo manji rast mirovina. Po staroj formuli, koju bi Vlada ponovo htjela uvesti, mirovine bi se dva puta godišnje usklađivale s polovicom zbroja rasta troškova života i plaća.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kajin: Vladin prijedlog umirovljenicima lakrdija po sistemu »uzmi ili ostavi«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predloženi model povrata duga umirovljenicima je IDS-ov zastupnik Damir Kajin nazvao »lakrdijom po sistemu uzmi ili ostavi«. »Takvo ponašanje Vlade je ponižavanje umirovljenika«, kazao je Kajin na konferenciji za novinare u Saboru u srijedu, ipak priznavši da je za umirovljenike možda bolje uzeti ponuđenih 50 posto duga u dvije godine, nego čekati stopostotni povrat u razdoblju od deset godina, jer je upitno koliko će ga od njih dočekati. IDS prognozira da bi povrat mogao početi sljedeće godine, a po njemu bi ga mogla vraćati i sljedeća vlada. </p>
<p>IDS se negativno izrazio i o zabrani prijeizbornih koalicija, koje Vlada predlaže u svom novom izbornome modelu za lokalne dužnosnike. »Sav nemoral dogodio se u postizbornom, a ne u prijeizbornom koaliranju«, naglasio je Kajin, dodavši da su predizborne koalicije čista stvar, ali poslijeizborne nisu izbor građana, već stvar hira izabranih vijećnika. Najboljim izbornim modelom do sada ocijenio je onaj iz 1993., kada se 50 posto vijećnika biralo izravno, a 50 posto s lista. </p>
<p>Kajin se osvrnuo i na pad konkurentnosti Hrvatske, a kao razlog tomu naveo je cijenu rada, koja je u Hrvatskoj veća nego u Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj… No usprotivio se padu te cijene, naglasivši da će hrvatski radnici biti gladni ako se ona smanji, jer su troškovi života u Hrvatskoj kudikamo veći nego u navedenim zemljama. [Dada Zečić]</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska opet hit destinacija</p>
<p>Slovencima je ponovo zanimljiva hrvatska obala. Zaustavljen je lanjski negativni trend i buking je deset posto bolji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Francuska, Velika Britanija i Mađarska predvode skupinu zemalja najzaslužnijih što je hrvatski turizam u prvih pet mjeseci ove godine zabilježio pet posto više dolazaka i četiri posto više noćenja u odnosu na 2004. godinu.</p>
<p>Iako je riječ o predsezoni, osnovne su smjernice postavljene, pa je već jasno da je Hrvatska i ove godine hit-destinacija u Francuskoj. Porast broja dolazaka 65 posto i broja noćenja 72 posto pokazuju da interes Francuza za hrvatskom obalom ne jenja. Francuski su touroperatori, naravno, iznimno zadovoljni predsezonom. </p>
<p>Britanci su za trećinu povećali broj dolazaka i noćenja. Ove je godine uvedeno i nekoliko čarter letova koji povezuju Veliku Britaniju i hrvatske zračne luke.</p>
<p>Vodeći mađarski touroperatori govore o znatnom porastu bukinga za Hrvatsku, 30 posto većem nego lani. Zbog loše organizirana privatnog smještaja, Mađari masovno rezerviraju hotele, a manje privatni smještaj. Anketa o poželjnim mjestima odmora Mađara pokazuje da je Hrvatska sa 16 posto najtraženija, slijedi Mađarska sa 14 posto, Grčka sa šest i Italija s tri posto. </p>
<p>Prema aktualnoj prodaji, ove bi nas sezone moglo posjetiti 20 posto više gostiju iz Skandinavije. Nakon zimske krize buking se normalizirao, osobito u Norveškoj, gdje većina touroperatora bilježi dobre rezultate prodaje hrvatskih odredišta. Iz Danske se očekuje više individualnih nego organiziranih turista, a švedski touroperatori daljnje povećanje posla vide u zrakoplovnim čarterima. Ističe se, na žalost, da je u zrakoplovnom čarter programu najtraženija Turska, a vrlo se dobro prodaje i Bugarska. Skandinavski touroperatori bit će zadovoljni ako se ponove lanjske brojke. </p>
<p>Turci »rasturaju« i u Nizozemskoj. Zahvaljujući niskim cijenama, porast zrakoplovnih aranžmana za tursku obalu povećan je 30 posto. Dobro se prodaju i Grčka (plus 17 posto) i Portugal (plus 13). Iako se u Nizozemskoj prodajemo dobro, gubimo bitku s tim destinacijama, osobito Turskom. </p>
<p>Slovencima je ponovno zanimljiva hrvatska obala. Zaustavljen je lanjski negativni trend i buking je deset posto bolji nego u prvih šest mjeseci 2004. godine. Susjedi su, međutim, nerijetko kritični prema ovdašnjem poimanju posla. U dosadašnjem dijelu sezone žalili su se, primjerice, na nedovoljnu čistoću i uređenost uz glavne ceste, građevinske radove u poodmakloj turističkoj sezoni te manjak gostoljubivosti uslužnih djelatnika. </p>
<p>Talijani su u krizi, pa razmišljaju o poreznim olakšicama u turističkom sektoru. Hrvatska je Talijanima na desetom mjestu ljetnih top-destinacija. Na prvom je Francuska, slijede Njemačka i Švicarska. Posjet Hrvatskoj, predviđaju tamošnji touroperatori, ne bi trebao odstupati iz planiranih okvira. Dakle, očekuje se mirna sezona.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Crkva koje se boji - nije crkva</p>
<p>DAVOR MAČEK</p>
<p>I crkvena i svjetovna javnost umorni su od Jelene Brajše, ali i revoltirani predugom, neobjašnjivom i nedopustivom šutnjom Crkve. Ni dva dana nakon što je prva žena zagrebačkog Caritasa i jedna od »hodajućih ikona« naše crkve, uz podršku istomišljenika, izvodila necivilizirane scene po Zagrebu - Crkva ne nalazi za shodno oglasiti se službenim priopćenjem.</p>
<p>Crkveni glasnogovornici na raznim razinama »nisu upućeni«, »ne bi komentirali« ili čak odbrusuju novinarima da ne bi postavljali takva pitanja kad bi znali što je Crkva. Nejasno je kako i dokle Brajša može raditi po svome i zašto Crkva dopušta da toliko kalja njezin ugled? Znakovita šutnja Crkve, kao i niz drugih reakcija, od uplašenih Caritasovih djelatnika koji u strahu od Brajše dan nakon skandaloznog prosvjeda pismeno demantiraju svaki svoj potez koji bi im Brajša eventualno mogla gurnuti pod nos, do vrhunskih teologa koji u strahu od posljedica u zadnji čas demantiraju svoje kršćanske i ljudske reakcije - ukazuje na velik i kroničan strah koji zarobljava crkvene dužnosnike i koči svako njihovo evanđeosko i ljudsko djelovanje. Taj strah omogućuje da sposobni i čestiti ljudi koji čine bit Crkve bivaju izgurani na margine, a na glavnim mjestima se formiraju beskrupulozne interesne klike kojima su Bog, Crkva i bližnji zadnja briga.</p>
<p>Crkva koja se boji - nije crkva. No, danas u Hrvatskoj ona možda više no ikad podsjeća na uplašene apostole prije Pedesetnice koji su se skrivali u strahu od javnosti i držali zajedno jer nisu imali kuda. A javnost nije glupa ni slijepa te se s pravom nada da će se ovaj put i u Crkvi u Hrvata pokrenuti mehanizmi za njezino pročišćenje da bi od interesne, populističko-religijske zajednice opet postala istinska Kristova Crkva.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Novo ubijanje srebreničkih žrtava</p>
<p>MILAN JELOVAC</p>
<p>Točno tjedan dana uoči obilježavanja 10. obljetnice srebreničkog masakra, u neposrednoj blizini Memorijalnog centra u Potočarima otkriveno je 35 kilograma eksploziva. »Bilo je dovoljno samo upaliti sporogoreći štapin«, rekao je glasnogovornik policije RS-a Radovan Pejić. Nakon toga, istraga o postavljačima eksploziva, čini se, tapka u mjestu, a podijeljenim bosanskohercegovačkim medijskim prostorom kolaju prve, dakako dijametralno suprotstavljene spekulacije o mogućim počiniteljima. Za bošnjačke medije to bi, sasvim logično, mogli biti srpski policajci iz obližnjeg Bratunca. Za srpske pak - Bošnjaci! Kolikogod grozomorno zvučala teza da bi nekome u bošnjačkom nacionalnom korpusu bilo u interesu miniranje obljetnice najvećega genocida nakon Drugog svjetskog rata, upiranje prstom na Bošnjake zapravo zorno pokazuje da se u glavama najšire javnosti srpskog etničkog korpusa nije ništa promijenilo. Tvrditi da su eksploziv postavili Bošnjaci, jednaka je onoj da su smrtonosnu granatu na sarajevsku tržnicu Markale 1992. ispalili vojnici Alije Izetbegovića. Da su Bošnjaci zapravo gađali sami sebe.</p>
<p>Deseci kilograma eksploziva otkrivenog nadomak Memorijalnog centra u kojemu će u ponedjeljak biti pokopano novih 611 identificiranih žrtava zapravo je samo nastavak umanjivanje zločina i izbjegavanje priznanja da su Srbi u Srebrenici počinili genocid. Ujedno je i pokušaj uništavanja sjećanja na ono što se dogodilo prije punih deset godina. I što je pravim imenom nazvala cijela demokratska Europa, a nedavno i američki Kongres. </p>
<p>Opasno prošlotjedno retoričko poigravanje vatrom Vuka Draškovića dobilo je dinamitaški nastavak. Prizivanje podjele BiH osokolilo je srpske jastrebove. Koji su, ne ulazeći u to je li cilj bio tek puko zastrašivanje ili namjera novog masakra, uspjeli u svom naumu. U srebreničkoj su enklavi u utorak ponovo, kao i godinama prije izazvali napetost, strah, neizvjesnost i paniku.</p>
<p>Ne treba biti osobito mudar da bi se shvatilo što bi izazvalo detoniranje i jedne petarde, a kamoli 35 kilograma eksploziva u masi od 50.000 ljudi, koliko ih se u ponedjeljak očekuje na komemoraciji u Potočarima. Kaos, stampedo, moguće brojne žrtve, punu destabilizaciju susjedne nam države... I dakako pljusku, kako već pokopanim tako i tisućama neidentificiranim Srebreničanima. Mrtvi su, osobito nedužne žrtve, svetinja svima, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.</p>
<p>Stoga je bezumno postavljanje dinamita u Potočarima novo, posmrtno ubijanje srebreničkih žrtava.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Najsuroviji učenik</p>
<p>Naser Orić i njegovi najbliži suradnici izvukli su se iz opkoljene Srebrenice na nevjerojatan način. Tjedan dana prije pada grada i okolice po njih su iz Sarajeva stigli helikopteri. Nikad nije objašnjeno zašto je Miloševićeva Služba državne sigurnosti dala dozvolu za prelet tih helikoptera preko srpskog teritorija. Nitko od 20.000 naoružanih Srba nije na letjelice ispalio ni metka</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Na Haaškom sudu svih ovih godina pojavljivali su se ljudi za koje bi se teško moglo reći da izgledaju kao »rođeni ubojice«. Nitko ne postaje ubojica zbog naslijeđenih gena. Kada se spoje određeni politički uvjeti, razni socijalni obrasci i vlastiti psihološki profil povezan sa snažnom željom za preživljavanjem u ratnim situacijama u kojima se gubi život, netko postaje heroj i vođa, netko kukavica ili izdajica.</p>
<p>To se dogodilo i Naseru Oriću, ratnom zapovjedniku bošnjačkih snaga u Srebrenici. Početak njegova suđenja u Haagu neće vjerojatno odmah rasvijetliti zbog čega se tog čovjeka sumnjiči za teške ratne zločine, ali će cijeli tijek procesa baciti više svjetla na ponašanje i običaje ratovanja i na strani koja je bila žrtva agresije.</p>
<p>Naser Orić nije Armiji BiH pristupio kao evidentirani kriminalac. Nije niti u BiH stigao iz neke prekomorske zemlje. Naser Orić je bio profesionalni policajac sa službom u Beogradu u vrijeme kada je Slobodan Milošević slomio autonomiju Albanaca na Kosovu i žestoko udarao po srpskoj opoziciji na čelu s Vukom Draškovićem (Orić je, navodno, jednom i sudjelovao u Draškovićevu uhićivanju).</p>
<p>U to doba Miloševićevi kadrovici računali su i na »lojalne muslimane« (jugoslavenski orijentirane) kako bi imali pokriće i odbacili optužbe o etničkom pročišćavanju srpskog sigurnosno-obavještajnog aparata. No, to je bio »račun bez krčmara«. Naser Orić postupio je kao i stotine drugih policajaca koji su službovali u tadašnjem republičkom ili saveznom MUP-u, a nisu bili Srbi: kada je »velika Srbija« pokucala na vrata njihovih rodnih mjesta, napustili su Beograd i u matičnim sredinama počeli organizirati otpor.</p>
<p>U tom poslu Naser Orić se pokazao vrlo spretnim. Odmah je otišao tamo gdje je nakon Sarajeva bilo najteže: u svoje rodne Potočare gdje je uzeo pušku u ruke i na to nagovorio većinu pripadnika Teritorijalne obrane Srebrenice. Kada su u proljeće 1992. godine svi značajniji gradovi u istočnoj Bosni pali u srpske ruke, takva sudbina čekala je i Srebrenicu: 18. travnja Arkanova Srpska dobrovoljačka garda zauzela je središte grada.</p>
<p>Pokazalo se da je Srebrenicu bilo lakše osvojiti nego dulje držati. Naser Orić je u okolna brda na vrijeme sklonio većinu vojno sposobnih muškaraca. Odnio je i dvije trećine naoružanja mjesne teritorijalne obrane. Puna tri dana Arkanovi pljačkaši (u Srebrenicu su i ušli s namjerom da iznesu sve što stane na kamione) bili su zasipavani uređenom streljačkom i minobacačkom vatrom. Iza toga Orić je naredio juriš, baš onakav kakav je gledao u partizanskim filmovima.</p>
<p>Arkanovci nisu u Srebrenici »branili kuću po kuću« nego su iz grada pobjegli (»glavom bez obzira«) čim je bošnjački protuudar započeo. Takav pothvat i hladnokrvno reagiranje donijeli su Naseru Oriću položaj koji je priželjkivao. Postao je mjesni šerif odnosno zapovjednik Teritorijalne obrane. Njegov talent za vojno djelovanje u ratu potvrđivao se svakodnevno. Probrao je ljudstvo: one najhrabrije uvrstio je u svoju specijalnu 98. taktičku grupu. Sve ostale vojno sposobne muškarce iz sastava teritorijalaca priključio je novostvorenoj 28. diviziji Armije BiH. Njegova 98. taktička, kako je zvao postrojbu kojom je osobno zapovijedao, sve do sredine 1995. zagorčavala je život Srbima praktično svaki dan.</p>
<p>Iz Beograda je, iz arhiva bivšeg saveznog SUP-a, Orić donio i literaturu o otporu okupatoru, gerilskim i diverzantskim djelovanjima svih vrsta. Iz stručnih knjiga naučio je kako se poduzimaju napadi na jačeg neprijatelja i kako se djeluje u njegovoj pozadini. Kada god bi srpski teritorijalci iz susjednih općina Bratunac i Zvornik pokušali ponovo osvojiti Srebrenicu, Naser Orić ih je spremno dočekivao: njegovi gerilci tukli su Srbe po bokovima, a on sam sa svojom 98. taktičkom došao bi im s leđa i udario u samo središte njihova borbenog rasporeda.</p>
<p>Suočen s nedostatkom hrane i sve većim brojem gladnih izbjeglica koji su pristizali u Srebrenicu, Naser Orić je opet konzultirao literaturu: poduzimat će napade na srpska sela koja su mu na dohvatu i tamo uzimati sve što mu treba. Orićeva »taktička oštrica« prešla je tako preko 12 srpskih sela uključujući i masakr u Kravici na pravoslavni Božić. Oni koji su činili zločine sada su ih i trpjeli.</p>
<p>Naser Orić je povremeno čak uspijevao prekidati koridor koji je povezivao Zvornik sa srpskom ratnom prijestolnicom Palama, te održavati vezu s dvije manje bošnjačke enklave (Cerskom i Konjević poljem). Radovan Karadžić je bjesnio i još 1993. godine tražio od generala Mladića da »zbriše Srebrenicu«.</p>
<p>To je poduzeto tek početkom ljeta 1995. godine. A onda su se Naser Orić i njegovi najbliži suradnici izvukli iz opkoljene Srebrenice na nevjerojatan način. Tjedan dana prije pada grada i okolice po njih su iz Sarajeva stigli helikopteri (»idete na vojni kurs«). Nikad nije objašnjeno zašto je Miloševićeva Služba državne sigurnosti dala dozvolu za prelet tih helikoptera preko srpskog teritorija. Nitko od 20.000 do zuba naoružanih Srba nije na letjelice ispalio niti jedan metak. U krvavoj završnici koja je uslijedila u Srebrenici najbolji i najsuroviji učenik nije dočekao svoje nekadašnje učitelje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>U prašini neradosjećajuće povijesti</p>
<p>Hrvatska će krenuti boljitku kada iskreno ocijeni pravu narav svih zabluda koje su je pratile – prije i neposredno poslije 1918., pa preko ustaških i komunističkih do olako pretvorbenih</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Apodiktička tvrdnja predsjednika Stjepana Mesića 7. svibnja na zagrebačkoj proslavi Dana antifašizma da »Tito nije zločinac«, umjesto u istinu radi budućnosti, upućuje opet u zablude o prošlosti. Iako je »Najgorča istina bolja od najslađe zablude«, kako je govorio ruski književnik Bjelinski, ili kako bi rekao Tituš Brezovački: »Niti krepost pohvaliti, niti falinge popraviti prez istine ni moguče«, predsjednik se Mesić očigledno priklanja intelektualnoj pošalici Giordana Bruna: »Ako nije istina, ali je dobro izmišljeno.« </p>
<p>Ni Tito (niti itko drugi) nije samo bijel ili samo crn – osim u ograničenim duhovnim okvirima jedno(ne)umnosti.</p>
<p> Hrvatska će biti duhovno rastrgana, nepomirena sa sobom, a time i nesposobna za djelovanje na dobrobit građana ako se više bude bavila artificijelnim popravljanjem svoje prošlosti nego iskrenim rušenjem svojih mitova, realnim ocjenjivanjem sadašnjosti i konstruktivnim zajedničkim građenjem budućnosti na civilizacijskim temeljima.</p>
<p>Ako smo i predsjednik Mesić i moja malenkost kao balavi Titovi pioniri pjevali »Druže Tito, ljubičice bijela...«, nismo naivnim pjesmicama brisali strahote Golog otoka, Jazovke, Bleiburga i sličnih »ljepota« komunističke diktature, čiji je vođa, sviđalo se to komu ili ne, bio Josip Broz Tito. Napokon, da nas povijest nije »nadarila« ljudski i gospodarski neprirodnom komunističkom mašinerijom, ne bi bilo potrebe za pretvorbom, a ni sadašnje pljačke kao »njezine kolateralne štete«.</p>
<p>Ako je Titov režim činio manja zla nego režim Staljina, Envera Hoxhe ili Pol Pota, ne znači da istini o njemu ne trebamo pogledati u lice i jednom stvari staviti na svoje mjesto. Zašto bi zločini nakaznog dijela Pavelićeve ustaške mašinerije počinjeni u četverogodišnjem ratnom vihoru bili veći i teži od zločina nagrdnoga dijela Titove komunističke mašinerije, počinjenih u četiri sljedeća desetljeća mira?</p>
<p>Po čemu bi komunističko fizičko likvidiranje Andrije Hebranga bilo manji zločin od ustaškog strijeljanja Otokara Keršovanija? Zašto bi ustaško zatvorsko procesuiranje kipara Meštrovića bio veći zločin od komunističkog zatvora i suđenja nadbiskupu Stepincu?</p>
<p>Napokon, ni Tito nad Jazovkom niti Pavelić u Jasenovcu nisu osobno ubijali nesretnike u ime navodnih viših ciljeva nakaznih duhovnosti. Ali i jedan i drugi slijepo su vjerovali u borbu koju su poveli i vodili je u velikom dijelu diktatorski i zločinački, obojica su imali neprihvatljive političke podupiratelje (Staljina i Mussolinija), i (ne)djela obojice vrijeme je raznijelo u prašinu neradosjećajuće povijesti.</p>
<p>Časno je biti antifašist, ali nije časno kititi se antifašističkim perjem kao maskom iza koje je postojao gotovo istovjetan nagrdni sadržaj. Hrvatska će krenuti boljitku kada iskreno ocijeni pravu narav svih zabluda koje su je pratile – od dijelova starčevićanskih, radićevskih i narodnovijećničkih 1918., preko ustaških i komunističkih do olako pretvorbenih.</p>
<p>A to će biti kada se pojave stvarni političari kao usmjeritelji prema općem dobru koji će se, kako je pisao Machiavelli, čuvati laskavaca kao kuge i od njih se braniti tako da izaberu umne ljude i zatraže ih da im slobodno govore istinu, a ne govoriti, kako je politikante jednom rečenicom opisao Karel Čapek: »Svi za mnom, i ja ću vas izvesti iz studenog u prosinac.«</p>
<p>Napokon, svi oni koji se danas u Hrvatskoj hvale na sva usta svojim antifašizmom (kao i bilo kojim drugim »izmom«: tuđmanizmom, račanizmom, bandićevizmom, europeizmom, demokratizmom, ekonomizmom, itd.), ne respektiraju duboki smisao male rečenice Marie von Ebner-Eschenbach: »Čuvaj se vrline kojom se netko hvali.«</p>
<p>U Hrvatskoj treba povjesničarima prepustiti brigu o prošlom, a da političari vode brigu o sadašnjosti pozorno osluškujući umne – kako se u budućnosti prošlost ne bi ponovila kao tragedija ili farsa.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Znanost u ponoru </p>
<p>Oko trećine ispitanika priznalo je kršenje barem jednoga od deset pravila dobroga znanstvenoga ponašanja</p>
<p>GORDANA BARIĆ</p>
<p>Od brojnih trendova u suvremenoj znanosti jedan je osobito proširen</p>
<p> – takozvani triple helix, tijesno povezivanje države, sveučilišta i gospodarstva. I u Hrvatskoj nezadrživo se širi taj trend. Tako neki tehnički fakulteti pripremaju cikličku nastavu jer im treba više vremena za taj oblik djelovanja. Međutim, neki drugi, iskusni znalci, pa i na stranicama Vjesnika, upozoravaju: to je najveći napad na sveučilište svih vremena, s nesagledivim posljedicama. Čini se da su u pravu, o čemu svjedoči tekst iz jednog od najuglednijih prirodoznanstvenih časopisa u svijetu, Nature (www.nature.com, 5. 6. 2005).</p>
<p>Prema istraživanju provedenom na uzorku od nekoliko tisuća američkih znanstvenika, trećina je priznala kako se nisu u potpunosti pridržavali znanstvenih pravila u posljednje tri godine. Sociolozi koji su bili nosioci istraživanja posebno su upozorili na poraznost dobivenih rezultata jer su u istraživanje bili uključeni vrhunski znanstvenici. Zaključci toga istraživanja privukli su pozornost različitih američkih znanstvenih udruženja, posebice onih koji su još od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća nastojali ograničiti upletanje vlade u postavljanje pravila unutar znanstvene zajednice.</p>
<p>Temeljno pitanje u anonimnoj anketi postavljeno znanstvenicima koje financira američki Nacionalni institut za zdravlje glasilo je: »Osjećate li se krivim za neko od nepridržavanja pravila dobroga znanstvenoga ponašanja počevši od krivotvorenja podataka do neodgovarajućega vođenja izvještaja tijekom istraživanja.«</p>
<p>Od više od tri tisuće mladih znanstvenika te znanstvenika srednje generacije manje od 1,5 posto priznalo je krivotvorenje ili kopiranje, najopasniju pojavu u znanstvenome svijetu. Međutim, njih čak 15,5 posto priznalo je kako je promijenilo pristup, metodologiju ili rezultate provedenih istraživanja kako bi udovoljili interesima svojih financijera (istraživanja su vezana uz zdravlje ljudi). Više od 12,5 posto priznalo je kako je dopustilo drugima da se služe dobivenim, nedovoljno provjerenim podacima te njih 7,6 posto kako nije poštovalo neka nužna pravila uspostavljena kada su u istraživanja uključeni ljudi. Sve u svemu, oko trećine ispitanika priznalo je kršenje barem jednoga od deset pravila dobroga znanstvenoga ponašanja. </p>
<p>Iako se vrlo rijetki slučajevi u znanosti mogu nazvati pravom prijevarom, rezultati istraživanja takvi su da traže maksimalnu pozornost znanstvene zajednice.</p>
<p>Osnovni uzrok upitnoga ponašanja znanstvenika uglavnom je rastući pritisak da svoja istraživanja što prije objave te prvenstveno svojim financijerima omoguće što veći profit, a sebi osiguraju društvena i financijska priznanja. Uvjeti rada u znanosti također se mogu smatrati bitnim razlogom, počevši od većih novčanih primanja, preko uvjeta zapošljavanja za mlade znanstvenike, te transparentnije procjene vrednovanja njihova rada.</p>
<p>Takav pritisak na znanstvenike, osobiti one na sveučilištima, ima još jednu izrazito negativnu posljedicu. Obrazovanje u triple helixu postaje sporednom djelatnošću s nesagledivim posljedicama ne samo za obrazovanje. Ideja triple helixa na je liniji onoga što obilježava suvremeno sveučilište, obrazovanje temeljeno i na znanstvenim spoznajama nastavnika. Ali zanemarivanje obrazovne sastavnice jednako je opasno.</p>
<p>Autorica je magistrica znanosti, predavačica ekonomskih predmeta na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Protiv svake podjele Hrvata izvan domovine</p>
<p>U ime Hrvatskoga svjetskog sabora osjećam se prozvanim da demantiram učestale demagoške izjave koje se ovih dana plasiraju u medijima. Jedna od takovih je i nedavna izjava premijera Ive Sanadera: »Dobio sam potporu iseljeništva za politiku koju vodi Vlada i HDZ.« Iseljeništvo je širi pojam i ne podrazumijeva samo HDZ-ove inozemne članove. Kao udruga koja okuplja domovinsku i iseljenu Hrvatsku, HSS protivi se svakoj podjeli Hrvata izvan domovine, a posebice onoj na stranačkoj osnovi. Je li je g. Sanader premijer i onih Hrvata u svijetu koji nisu članovi HDZ-a te uvažava li i njihovo mišljenje? Iseljena Hrvatska kao cjelina ima samo jednu stranku – Domovinu i boljitak hrvatskog naroda. Ne stavlja se u službu dnevne politike i karijerističkih težnji njenih predvodnika. Poštujemo Vladu, Predsjednika i saborske zastupnike u ovom, baš kao i u bilo kom drugom legalno izabranom sastavu. U tom kontekstu negiramo sve specijalne simpatije koje određene strukture tako olako znaju sebi pripisati. Također se zdušno protivimo svakoj podjeli Hrvata izvan domovine, posebice kad je ona potaknuta iz smjerova uskointeresnih stranačkih ideologija. Tko želi strančariti, neka dođe u Hrvatsku i kandidira se. U svijetu Hrvate veže ljubav prema domovini i poželjno je ne dozvoliti instrumentalizaciju rodoljubnih kadrova za ostvarenje sebičnih interesa. </p>
<p>NIKO ŠOLJAK, PROF. ING.predsjednik Hrvatskoga svjetskog sabora</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ne može se zato blatiti cijelu crkvenu zajednicu</p>
<p>Kao vjernica ne mogu šutjeti na izjavu novinara g. Drage Pilsela, koju sam čula na radiju, da je crkvena zajednica »udruženje zločinačke organizacije«. To je strašno, prestrašno! Crkvu sačinjavaju ne samo njeni službenici, nego i njeni vjernici – laici. Svi smo mi onda članovi »zločinačke organizacije«. Papa Ivan Pavao II. bio joj je, dakle, na čelu? Majka Tereza bila je članica te iste »zločinačke organizacije? Svi naši sveci i svetice... Ima li to smisla i logike? Ne sjećam se da sam od crkvenih službenika čula da je itko od njih negirao mogućnost loših postupaka u Domu u Brezovici. Nitko nije ni branio ravnateljicu Caritasa od njezine krivnje, već su svi oni isticali njezin dosadašnji uspješan rad i tražili da se prestane s napadima dok se slučaj potpuno ne istraži i sud ne donese presudu. Osuđivati, dakle, cijelu crkvenu zajednicu (sve nas vjernike), pa i u slučaju krivnje ravnateljice Doma (koja je svakako najodgovornija za nedjela ako su počinjena), nepošteno je i za osudu. Gospodin bi se Pilsel, bez obzira što odlučio sud, trebao javno ispričati svima nama za nanesenu uvredu, jer na kraju ako je sukrivac za stanje u Domu i netko od crkvenih službenica (koji je trebao kontrolirati rad u njemu), to bi opet bio samo pojedinac, i ne može se zato blatiti cijelu crkvenu zajednicu.</p>
<p>MARIJA RAKELAZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Za dvije godine na Sljemenu i muški slalom?</p>
<p>Bogati švedski stol u VIP salonu nisu platili porezni obveznici nego sponzori, kaže Pavlek </p>
<p>Zlatni Medvjed, slalomska utrka Svjetskog skijaškog kupa za žene, održat će se najvjerojatnije 5. siječnja 2006. godine na Sljemenu, izjavio je u srijedu direktor Utrke Zlatni Medvjed i hrvatske skijaške reprezentacije Vedran Pavlek. Točan datum održavanja utrke saznat će se 30. rujna, kad će ga konačno utvrditi Svjetska skijaška federacija.</p>
<p>Na Vjesnikov upit koliko procjenjuje da će koštati organizacija utrke, Pavlek je rekao da će ona koštati između 19 i 21 milijun kuna. »Taj iznos približno je jednak trošku ovogodišnje utrke«, rekao je Pavlek i dodao da se 70 posto tog iznosa namjerava podmiriti sponzorskim i marketinškim ugovorima, a 30-ak posto iz gradskog i državnog proračuna.</p>
<p>Na predstavljanju drugoga po redu Zlatnog Medvjeda Pavlek je izjavio da je cilj Hrvatskog skijaškog saveza dobiti slalomsku utrku Svjetskog skijaškog kupa za muškarce u skijaškoj sezoni 2007./2008. </p>
<p>Za potrebe utrke na Sljemenu neće biti nikakvih većih građevinskih radova, bit će samo manjih, poput poravnavanja i zatravljenja staze. </p>
<p>Za sezonu 2006. /2007. na Sljemenu se planira dogradnja postojećeg restorana Jezero, koji se nalazi pokraj akumulacijskog jezera na dnu Crvenog spusta. »U podrumu bi se izgradila garaža za automobile, u prizemlju bi bio restoran, a na katu press-centar s televizijskim studijima«, pojasnio je Pavlek. Za preuređenje postojećeg objekta u »skijašku kuću« Skijaški savez trebao bi dobiti odobrenje gradske vlasti koja bi, prema njegovim riječima, trebala i financirati projekt, jer će objekt ostati u trajnom vlasništvu grada. </p>
<p>Da bi se osigurale dovoljne količine snijega za skijanje od 1. prosinca do 1. travnja, na Sljemenu bi se, uz postojeće akumulacijsko jezero kapaciteta pet tisuća, trebalo izgraditi još jedno, kapaciteta 15 tisuća prostornih metara vode, pojasnio je Pavlek.</p>
<p>Na Vjesnikovu konstataciju da je nakon prošle utrke u javnosti bilo primjedbi na izuzetno bogat švedski stol u VIP salonu, Pavlek je odgovorio da su svu hranu u VIP salonu osigurali sponzori te da za to zagrebački porezni obveznici nisu morali izdvojiti ni kune. </p>
<p>Iduće godine utrka Zlatni Medvjed imat će deset posto veći fond nagrada, te će on iznositi 165 tisuća eura. Prodavat će se, isto kao lani, 18 tisuća ulaznica po cijeni od 100 kuna.</p>
<p>Tomislav TadićZlatko Herljević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrebačke robne kuće preuzimaju Namu </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predložit će Vladi prihvaćanje projekta domaćeg konzorcija Zagrebačke robne kuće o preuzimanju robne kuće Nama u stečaju, najavio je u srijedu ministar gospodarstva Branko Vukelić.</p>
<p>Po odluci Vlade uslijedit će konkretni koraci kako bi kroz stečajni postupak robne kuće na Kvatriću i u Ilici prešle u ruke konzorcija. Ideja je da razni domaći proizvođači u tim dvjema robnim kućama plasiraju svoje proizvode, naglasio je ministar dodavši da današnjim dogovorom tekstilci, kožari i obućari mogu biti zadovoljni.</p>
<p>Projektom se osigurava posao za svih 445 radnika koji rade u Nami, osigurava namirenje svih vjerovnika i osigurava jedno olakšavanje poslovanja onima koji proizvode tekstilne i kožarske proizvode, kaže ministar.</p>
<p> Ocjenivši da je to još jedna potpora hrvatske Vlade tim djelatnostima, najavio je skoro, već ovih dana, objavljivanje natječaja za dodjelu ukupno 20 milijuna kuna proračunskog novca, što je dio mjera Vlade za potporu tekstilcima, kožarima i obućarima.</p>
<p> Direktorica Konzorcija Zagrebačke robne kuće Marija Loborec i predsjednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume Josip Zidanić izrazili su zadovoljstvo postignutim dogovorom. Očekuje se da će konzorcij u Namu ući početkom jeseni.</p>
<p> Vukelić je izvijestio i o ostalim Vladinim mjerama za razvoj tekstilne i kožarske industrije te potezima koje valja učiniti kako bi se olakšalo stanje u tekstilnoj industriji. Najavljeno je da će domaći proizvođači pokrenuti postupak za spriječavanje prekomjernog uvoza tekstilnih proizvoda iz Kine. </p>
<p>Kada taj prijedlog dođe u Ministrstvo bit će upućen u daljnu proceduru, kazao je Vukelić, dodavši kako je riječ o važnom potezu kojeg treba i treba ga podržati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>GImnazije će se popuniti</p>
<p>U IX. gimnaziji, u kojoj je nakon prvog kruga ostalo 25 mjesta, već do 13 sati prijavilo se 35 učenika </p>
<p>Ni tijekom drugog upisnog kruga u ljetnom roku, održanog u srijedu, 6. srpnja, nije jenjao interes za upis u gimnazije. U onim gimnazijama u kojima je ostalo mjesta nakon prvog kruga, ističu kako očekuju da će biti popunjena sva razredna odjeljenja. </p>
<p>»Namjerno smo, upravo zbog navale na gimnazije, stavili prilično visoke kriterije za upis (52 boda) i tako smo željeli privući što kvalitetnije učenike. Zbog toga je u prvom krugu ostalo 35 nepopunjenih mjesta«, rekla je ravnateljica Klasične gimnazije Anđelka Dukat. Ravnateljica Dukat, naime smatra kako su netočne »tvrdnje u medijima da su nepopunjene ostale manje kvalitetne škole«. </p>
<p>»Teško se popunjavaju škole koje imaju teške programe. O našoj kvaliteti govori broj učenika koji se poslije završene Klasične gimnazije uspiju upisati na željeni fakultet. Prošle godine dobili smo evaluaciju s Fakulteta elektrotehnike i računalstva prema kojoj se možemo svrstati uz bok V. i XV. gimnazije«, objasnila je Anđelka Dukat. </p>
<p>Zbog tradicionalno ogromnog interesa, XV. gimnaziji odobreno je formiranje još jednoga novog razreda, pa će tako biti upisano svih 276 prijavljenih učenika koji mahom imaju 60 i više bodova. Mnogi su, kako doznajemo u XV. gimnaziji, nakon prvog upisnog kruga (kada se prijavilo 311 učenika koji prelaze prag od 56 bodova), odlučili povući prijave i otići u druge škole. Razlog tome je velik broj učenika sa 60 i više bodova, pa su prijave povlačili oni koji su shvatili da su im šanse za upis nisu velike. </p>
<p>U IX. gimnaziji, u kojoj je nakon prvog kruga ostalo 25 mjesta, već do 13 sati prijavilo se 35 učenika. </p>
<p>Pedesetak prijava do podneva je podneseno i u XII. gimnaziji, gdje je bodovni prag za opći smjer 48, a za jezični 50 bodova. »Počela su dolaziti djeca s izrazito velikim brojem bodova, od 54 naviše. Međutim, općenito zabrinjava to što su razredi u kojima je prvi strani jezik njemački, ili izrazito veliki ili izrazito mali«, rekla je profesorica engleskog jezika u XII. gimnaziji Andreja Maruna. Ona smatra kako je engleski dominantan, pa se za njemački prijavi premalo djece za dva razredna odjeljenja, a previše za jedno. U XII. gimnaziju u prvom krugu upisano je troje djece branitelja, koja imaju pravo izravnoga upisa. Međutim, i bez prava na izravan upis, njih troje ionako je imalo dovoljan broj bodova. U Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga do popodnevnih sati ostalo je još samo sedam nepopunjenih mjesta u prirodoslovno - matematičkom gimnazijskom smjeru. »Ne znam hoće li ta mjesta biti popunjena, s obzirom na činjenicu da su u drugim gimnazijama odobreni dodatni razredi«, rekao je ravnatelj Zlatko Stić. </p>
<p>Ružica Jakešević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Nestalo« 700 hektara predviđenih za pistu </p>
<p>Ministarstvo smatra da je druga uzletno-sletna staza nužna</p>
<p>Na području gdje bi trebala biti druga uzletno-sletna staza, danas je 800 objekata, među njima oko 160 izgrađenih bespravno</p>
<p>Mješoviti civilno-vojni aerodromi vrlo su rijetki u glavnim gradovima Europe, a još je rjeđi slučaj da dva zrakoplovstva dijele samo jednu uzletno-sletnu stazu. Zračna luka Zagreb upravo je takav slučaj.</p>
<p>Doduše, i Grad Zagreb je usvojio plan gradnje druge uzletno-sletne staze, i to još prije dvadeset godina, kada zagrebački aerodrom nije bio glavni državni aerodrom. Prema Prostornom planu Grada Zagreba iz 1986. godine, za to je rezervirana površina od 700 hektara. Ipak, u posljednjem prijedlogu Prostornog plana Zagrebačke županije, uzletno-sletna staza nije ucrtana kao u prethodnim planovima. </p>
<p>»Čak i kada bi civilni i vojni aerodrom bili razdvojeni, svaki od njih u zemlji kao Hrvatska imao bi potrebu za dvjema uzletno-sletnim stazama«, kaže Stanislav Pavlin, redoviti profesor s katedre za aerodrome na Prometnom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo također smatra da bi zračne luke glavnih gradova trebale imati najmanje dvije uzletno-sletne staze. Na taj bi se način izbjeglo potpuno zatvaranje zračne luke u slučajevima nesreća zrakoplova ili prilikom održavanja piste. Kako Zračna luka Zagreb nema drugu stazu, aerodrom je već nekoliko puta bio zatvoren zbog jednostavnih kvarova, a promet je preusmjeren na Pulu ili Split. Osim toga, otežano je i održavanje koje se mora odvijati ili noću ili po danu kada promet nije gust. </p>
<p>Kod većih rekonstrukcija potrebno je pak zatvoriti stazu – u zagrebačkom slučaju cijelu zračnu luku – i na nekoliko tjedana. Tako je primjerice Aerodrom Zagreb prilikom rekonstrukcije 1974. godine bio zatvoren više od dva mjeseca, a promet se odvijao preko Aerodroma Ljubljana. </p>
<p>»Sramota je da Hrvatska niti ne planira gradnju druge staze, a Beograd koji ima dva aerodroma, civilni i vojni, gradi četvrtu uzletno-sletnu stazu i kargo terminal stotinu puta veći od zagrebačkog«, negoduje Pavlin i dodaje da je još poraznija usporedba s Albanijom, odnosno Tiranom, koja planira drugu stazu, iako promet nije ni upola gust kao zagrebački. </p>
<p> Kako, međutim, kaže Zlatko Dražetić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, novi plan omogućuje proširenje Zračne luke Zagreb, no prostor za uzletno-sletnu stazu više nije osiguran, već prostorno to »treba detaljnije razraditi«. »Na predviđenom prostoru nalaze se vodozaštitno područje budućeg glavnog vodocrpilšta Zagrebačke županije Črnkovec, zaštićeni prostor arheološkog nalazišta Andautonija te oko 800 stambenih, gospodarskih i pomoćnih građevina, od kojih je oko 160 bespravno sagrađenih«, objašnjava Dražetić. </p>
<p>Zbog vodocrpilišta Črnkovec izrađena je i kompletna studija međuutjecaja crpnog područja i širenja zračne luke. Studija je pokazala da jedno ne isključuje drugo, no svejedno je odlučeno da je najprikladnije rješenje bez druge uzletno-sletne staze, jer u ovom trenutku nema uporišta da će u doglednom vremenu doći do povećanja prometa. </p>
<p>Direktor Zračne luke Zagreb, Boško Matković, smatra da broj putnika nije jedini kriterij pri procjeni potrebe za još jednom uzletno-sletnom stazom te da bi prostor za drugu pistu trebao biti osiguran. Pero Bilas, pomoćnik ministra mora, prometa i razvitka također misli da je Zagrebu potrebna još jedna uzletno-sletna staza. »Ministarstvo smatra da je druga uzletno-sletna staza nužna i da je za njezinu izgradnju potrebno osigurati zemljište«, kaže Bilas i naglašava da to ne znači da stazu treba graditi odmah, već da treba ostaviti mogućnost razvitka aerodroma Zagreb kada se steknu potrebni uvjeti. </p>
<p>Situaciju dodatno komplicira i planirani koridor državne ceste, koja bi bila dio ceste od Domovinskog mosta, preko čvora Kosnica do Zračne luke i Velike Gorice. Iako Zlatko Dražetić kaže da cesta nema prioritet u odnosu na širenje Zračne luke Zagreb, teško je vjerovati da će Zračna luka Zagreb dobiti još jednu pistu, ako kroz prostor, namijenjen za njezino proširenje još 1986. godine, prolazi cesta. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Djeca otputovala u Lošinj</p>
<p>Pedesetak djece iz socijalno ugroženih obitelji otputovalo je u srijedu ujutro na besplatno ljetovanje u Veli Lošinj. Organizator sedmodnevnog putovanja je Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, a djeca će biti smještena u objektima Odmarališta Vladimir Nazor. Prije polaska djeca su bila jako uzbuđena zbog skorog kupanja u moru, a roditelji su im davali posljednje upute za sljedeći tjedan. »Hvala Bogu i hvala Gradu Zagrebu što je omogućio ljetovanje mojoj djeci«, rekla je Ana Jurić, majka četvero djece koja su otišla na Veli Lošinj. Kaže da je to jedini način da njezina djeca vide more ove godine, a i njoj će dobro doći odmor u praznoj kući. Tijekom boravka na moru za djecu je osmišljen raznolik program koji će voditi stručni animatori. Tako će djeca moći učestvovati u kreativnim, likovnim i dramskim radionicama i raznim sportskim sadržajima, od nogometa i odbojke do škole plivanja. [R. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Bacač mulja« kasni na Jarun</p>
<p>U ponedjeljak bi na Jarun iz Njemačke trebao stići stroj za jaružanje i izmuljivanje jezera. »Bacač mulja« trebao je stići na Jarun još 1. srpnja, no njegov dolazak oduljio se zbog dodatnih testiranja. </p>
<p>Pravovremeni dolazak stroja vrijednoga 4,8 milijuna kuna najviše su očekivali kajakaši. Zbog silnih lopoča koji su prekrili regatnu stazu, naime, dio kajakaša koji treniraju na Jarunu zabrinuo se da će Međunarodni kajakaški savez otkazati Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu što bi se na Jarunu trebalo održati od 25. do 28. kolovoza. Tvrde da je inspekcija toga saveza, koja je vrlo stroga, bila nedavno na jezeru i upozorila organizatore natjecanja (Hrvatski kajakaški savez i RŠC Jarun) na problem lopoča.</p>
<p>»Vjerujem da ćemo stazu očistiti od lopoča prije početka natjecanja, bez obzira na to što stroj za jaružanje i izmuljivanje kasni s dolaskom«, optimistična je pomoćnica direktora Trgovačkog društva Jarun Aleksandra Čilić. Objašnjava da je glavni razlog kašnjenja poznata njemačka pedantnost. »Nijemci su dodatno provjeravali ispravnost stroja pa se njegovo dopremanje na 'zagrebačko more' oduljilo«, kaže Čilić. Dodaje da stroj mora proći carinjenje i registraciju, ali da bi svakako prvi dan idućeg tjedna trebao »zaploviti« Jarunom. </p>
<p> Da bi mogli raditi na stroju dugom 12 a širokom četiri metra, dva radnika RŠC-a Jaruna prošla su posebnu obuku u Lučkoj kapetaniji Sisak. Njima će prva dva tjedna u upravljanju strojem pomagati dva Nijemca koji će ih upoznati sa svim njegovim odlikama i mogućnostima. »Radnici će čistiti dno jezera svakodnevno, u dvije smjene«, najavljuje Čilić. Inače, stroj za izmuljivanje dna jezera već je sada izazvao pažnju javnosti zbog najave da će mulj moći bacati na udaljenost od 1500 metara.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sanader primio vodiče »zlatnih« spasilačkih pasa</p>
<p>Premijer Ivo Sanader primio je u srijedu članove Kluba za obuku službenih i sportskih pasa Zagreb i čestitao im na osvojenom prvom mjestu na 11. svjetskom prvenstvu spasilačkih pasa, koje je prošli tjedan održano u Francuskoj. Članovi kluba došli su k premijeru sa svojim psima koje su u Svečanoj dvorani zgrade Vlade na Markovu trgu čekale posude s psećom hranom. Premijer Sanader istaknuo je da je njihov uspjeh tim veći jer je taj klub tek odnedavna član Međunarodne organizacije spasilačkih pasa i ovo mu je bio prvi nastup na nekom svjetskom prvenstvu.</p>
<p>Članovi kluba upoznali su premijera sa svojim radom i istaknuli da već pet godina dva puta tjedno vježbaju sa svojim psima. »Svaki obučeni spasilački pas 'košta' oko 45 tisuća eura, a da bi sudjelovali u međunarodnim operacijama spašavanja, vodič i pas moraju proći poseban test spremnosti u Njemačkoj«, rekla je voditeljica pobjedničkog tima Ana Viller. Dodala je da im je najveći problem u radu nesređena imovinska situacija oko poligona za obuku pasa na Remetinečkoj cesti. Premijer je obećao pružiti potporu u rješavanju tog problema. Osvajači zlata članovi su i prije nekoliko mjeseci ustrojene Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a glasnogovornica Uprave Tatjana Čumpek istaknula je da su vodiči i njihovi psi nezamjenjivi pri potrazi za ljudima ispod ruševina i u nepristupačnim područjima.</p>
<p>Tomislav Bradić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Majmunski golf</p>
<p>Sedmogodišnji čimpanza Rudi među najvećim je zvijezdama srpanjskog spektakla u južnokorejskom gradu Yonginu, 50 kilometara udaljenom od Seoula. Tamo se, u sklopu zabavnog parka Everland, svake godine održava životinjski show program tijekom kojeg se posjetitelji dobro zabavljaju gledajući dobro istrenirane nastupe životinja. Rudi je igrao golf</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I Studenac u Americi</p>
<p>LIPIK</p>
<p> - I dok pogon Podravkina »Studenca« ovih vrućih ljetnih dana radi punom parom puneći boce mineralnom vodom, hladnim čajevima i sokovima, Valent Vrhovski, direktor strateške jedinice za proizvodnju pića Podravke najavljuje prodor lipičke vode na strano tržište. </p>
<p>»Iako je konkurentska borba sve veća, ima prostora i za izvoz pa mogu najaviti skoro potpisivanje ugovora za izvoz 'Studenca' i 'Studene' u Kaliforniju«, izjavio je Vjesniku Vrhovski te dodao: »U sljedećoj godini namjeravamo izvesti 20 posto naših proizvoda. Arapske zemlje posebno su nam zanimljive zbog kontraklime, jer bi tamo mogli izvoziti od listopada do ožujka kad imamo slobodnih kapaciteta«. </p>
<p>Unatoč činjenici da su za to područje kugle zemaljske zainteresirani i proizvođači vode, odnosno sokova iz Francuske i Italije, u Podravci su uvjereni da će iduće godine pored Kalifornije 'Studena' i 'Studenac' zakoračiti i na tržištu srednjoistočnih zemalja. Osim toga Vrhovski naglašava da će na vodi namijenjenoj Kaliforniji više nego do sada biti istaknuto da potječe iz Lipika, a zvat će se »Lipik Water«.</p>
<p>U svojoj strategiji Podravka je lipičku vodu definirala kao strateški proizvod. No, proizvodnja se širi i na sokove koji imaju manju sezonsku oscilaciju od vode, a i povećava se prosječna vrijednost proizvodnje. Stoga je Podravka samo u posljednje četiri godine u nabavu suvremene tehnologije i uređenje izvora u 'Studenac' uložila oko 130 milijuna kuna stvorivši tako u slučaju ujednačene godišnje potražnje uvjete za proizvodnju od 130 milijuna litara vode i sokova. [Zdravko Sever]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zrakoplov Air Francea u Nigeriji sletio na kravu</p>
<p>LAGOS</p>
<p> - Zrakoplov Airbus A330 tvrtke Air France sletio je u srijedu na kravu koja se nalazila na sredini piste u nigerijskoj zračnoj luci Port-Harcourt, objavili su lokalni dužnosnici dodajući da u ovoj neobičnoj nesreći nitko nije ozlijeđen. »Zrakoplov je pogodio kravu. Nitko nije ozlijeđen, ali je pista blokirana i zatvorena za promet«, kazao je isti izvor. »Sve je to čudno. Nitko ne zna kako je životinja došla do piste. Velika je sreća što nitko nije ozlijeđen i što zrakoplov nije oštećen. Svi putnici su evakuirani«, objasnio je isti izvor. Sudbina nesretne krave nije poznata. Ovo je samo posljednji u nizu incidenata u Nigeriji u kojima su sudjelovale krave. Prošlog mjeseca, policija u Lagosu uhitila je kravu koja je napala, i ubila, vozača autobusa. U svibnju je u prometnoj nesreći poginulo 25 osoba kada se vozač kamiona u pokušaju da izbjegne kravu na cesti u punoj brzini zabio u autobus. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Britanska mjesečarka spašena s goleme dizalice</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Tinejdžerica koja mjesečari pronađena je kako čvrsto spava na kraku dizalice na visini od 40 metara, priopćila je policija u srijedu. Spasilačke ekipe stigle su na gradilište nakon poziva slučajnog prolaznika koji je opazio 15-godišnjakinju koja se sklupčala na vrhu dizalice. Vjeruje se da je djevojka neopaženo izašla iz svog doma u blizini gradilišta u Dulwchu, jugoistočno od Londona. Spasioci su je spustili na zemlju hidrauličnim dizalom nakon dvosatne operacije spašavanja. Nakon pregleda u bolnici, gdje su liječnici utvrdili da nema ozljeda, djevojčica je puštena kući. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umro nasred Pacifika zbog bračne vjernosti</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Amerikanac japanskog podrijetla koji se svojom brodicom vraćao iz Japana, gdje je položio urnu s pepelom pokojne žene, umro je nasred Tihog oceana pošto je izvršio svoj zavjet, potvrdila je u srijedu japanska obalna straža. Truplo Sakae Hatashite (81) pronađeno je na njegovoj jahti 1.200 kilometara istočno od japanske obale u Tihom oceanu. Hatashita je prodao kuću i kupio jahtu Miya kojom je u Japan prevezao urnu svoje žene koja je umrla prije osam godina. </p>
<p>Dana 15. lipnja udovac je krenuo natrag u SAD. Isplovio je iz luke Miura, južno od Tokija, gdje je upoznao svoju ženu. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Visoki uzleti mašte</p>
<p>Katarina Livljanić i njezin ansambl na tradiciji grade autentičnost vlastite umjetničke vizije </p>
<p>U sklopu ovogodišnjega Zagrebačkoga baroknog festivala nalaze mjesto i drugi glazbeni sadržaji. Tako je pred zagrebačkom publikom nastupio ansambl Dialogos za srednjovjekovnu glazbu, koji je u utorak, 5. srpnja, u Katedrali izveo projekt »Tondalova vizija«. Riječ je o svojevrsnoj glazbenoj rekonstrukciji teksta iz 12. stoljeća zapisanog rukom irskoga redovnika, prijevodi kojeg su sačuvani u dvije kasnije zabilježene hrvatske verzije. »Tondalova vizija« govori o putovanju duše čovjeka bez svijesti i njezina vraćanja i »tamnog tila« nakon paklenih muka i dosizanja prostora božanskog svjetla.</p>
<p> Adaptacija glazbe i teksta »Tondalove vizije« djelo je Katarine Livljanić, muzikologinje i pjevačice specijalizirane za izvođenje gregorijanskog korala i liturgijske srednjovjekovne glazbe, danas docentice pariškog sveučilišta Sorbonne i osnivačice katedre za interpretaciju gregorijanskog korala na Sveučilištu u Limericku u Irskoj.</p>
<p> Njezina isključiva pozornost istraživačice i praktične glazbenice usmjerena je na srednjovjekovnu liturgijsku glazbu, no ta je usmjerenost (što je veoma rijetko!) oplemenjena snažnim kreativnim senzibilitetom. Zahvaljujući tome, glazbena se rekonstrukcija »Tondalove vizije« doživljava kao protok žive glazbe. </p>
<p> Katarina Livljanić i njezin ansambl od sačuvanih isječaka i krhotina prošlosti – u ovom konkretnom slučaju od proučavanja glagoljaškog, gregorijanskog i beneventanskog korala medijevalne Dalmacije, te slušanja napjeva u izvođenju pučkih pjevača – grade autentičnost vlastite umjetničke vizije. Tradicija glagoljaškog pjevanja na hrvatskom je priobalnom i otočkom prostoru sačuvana do danas, ponegdje u gotovo netaknutom obliku. »Tondalova vizija« Katarine Livljanić (potpomognuta i redateljskom intervencijom Sande Hržić) izrasla je na njezinu umjetnički snažnom, silno uvjerljivom tumačenju upravo te tradicije, koja se u Dalmaciji spominje od 11. stoljeća, a o čijoj vitalnosti svjedoči i današnje njezino postojanje na istarskim i dalmatinskim prostorima.</p>
<p> Zbog toga je i ta glazbena rekonstrukcija teksta (koji sam po sebi ne sadrži glazbenih naznaka), ostvarena slobodnim povezivanjem liturgijskih čitanja, istarskih disonantnih napjeva, svijetlih konsonatnih sklopova južnodalmatinskih pjesama s umetnutim latinskim melodijama, što sve zajedno potcrtava dvojezičnost glazbene liturgije u medijevalnoj dalmatinskoj sredini.</p>
<p> Duboka sabranost izvođenja, (valja napomenuti da uz Katarinu Livljanić u tumačenju »Tondalove vizije« sudjeluje još pet pjevačica: Laura Gordiani, Aino Lund Lavopierre, Lucia Nigohossian, Sandrah Silvio i Sylvie Spehar Vučić) učvršćuje uvjerljivost cjeline ovog projekta, u kojem je neophodnost akribičnoga znanstvenog postupka spojena s visokim uzletima mašte. Ta činjenica daje mu pečat punokrvnog umjetničkog ostvaraja. Usput rečeno, »Tondalova vizija« zabilježena je na nosaču zvuka koji je prošle godine osvojio uglednu francusku nagradu Diapason d´ or u kategoriji rane glazbe.</p>
<p>Bosiljka Perić Kempf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izlošci za slijepe i slabovidne </p>
<p>Zahvaljujući gostujućoj izložbi pariškoga Muzeja Louvre, što se otvara u četvrtak u 20 sati u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, slijepe i slabovidne osobe moći će taktilno doživjeti eksponate – kopije poznatih antičkih djela. </p>
<p>Taktilna izložba »U dodiru s antikom« ostaje otvorena do 15. listopada, do kada posjetitelji mogu razgledati 26 djela Muzeja Louvre, devet eksponata Nacionalnog taktilnog muzeja iz Ancone te tri izloška koja predstavljaju domaću kulturnu baštinu. </p>
<p>Projekt Taktilne galerije Muzeja Louvre nastao je 2001. godine, a uglavnom obuhvaća kopije izvornih antičkih djela poput Venere iz Milosa, konjaničke skulpture Marka Aurelija, Karla Velikoga, glave Laookona i drugih. Odabirom izložaka autori su željeli naglasiti način na koji su se poslije kopirala, imitirala i širila antička djela kao i transformacije koje su doživjela tijekom vremena.</p>
<p>Osim grčkih i rimskih djela iz fundusa Louvrea, izložba je prilikom gostovanja u Anconi dopunjena eksponatima iz talijanskog Nacionalnog taktilnog muzeja. U hrvatskoj verziji izložba donosi tri domaća eksponata: odljev reljefa s prikazom cara Dioklecijana s frizom iz splitske katedrale sv. Dujma, odljev pluteja s prikazom hrvatskog kralja iz splitske krstionice te odljev »Bičevanje Kristovo« Jurja Dalmatinca sa sarkofaga sv. Staša iz splitske katedrale. </p>
<p>Izložbu prati dvojezični katalog (na hrvatskom i francuskom jeziku) za videće i slabovidne osobe kao i katalog za slijepe osobe.</p>
<p>Jelena Mandić-Mušćet</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zappia režira »Šumu Striborovu«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U riječkom Gradskom kazalištu lutaka upravo su započele probe za predstavu »Šuma Striborova« Ivane Brlić- Mažuranić koja će u režiji Laryja Zappije premijerno biti izvedena 15. rujna ove godine. </p>
<p>»Riječ je o repertoarnom potezu kojim se na scenu riječkog lutkarskog kazališta vraća djelo koje pripada književnoj baštini. U kontekstu suvremenosti nameće nam se feministički pogled na Ivanu Brlić-Mažuranić, koja se, unatoč preprekama što ih je nametalo društvo s kraja 19. i početkom 20. stoljeća, uspjela izboriti za obrazovanje i koja je prva žena s članstvom u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. K tomu, bila je priznata i prepoznata za života, o čemu svjedoče pozitivne kritike A. G. Matoša na 'Čudnovate zgode Šegrta Hlapića'«, rekao je Zappia. </p>
<p>Druga činjenica na koju je redatelj upozorio je da tu lutkarsku predstavu radi netko kome lutkarstvo nije primarni medij. To pak, naglasio je, ukazuje da će iz svega nastati hibridna predstava u koju će svaki glumac donijeti nešto iz svoga svijeta. Redatelj je odbio govoriti o tehnici koju koristi u svom radu na »Šumi Striborovoj«, kao i o kazališnom smjeru kojemu predstava pripada. </p>
<p>Dalibor Laginja već je završio scenografiju, a glazbu je skladao Duško Rapotec – Ute, koji je istaknuo da je etno glazba kao glazbeni profil bilo najbolje rješenje za to djelo.</p>
<p>U predstavi po nekoliko uloga tumače Karin Frohlich, Božena Delaš, Anđelko Somborski i Zlatko Vicić. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Noć opernih arija </p>
<p>Na spektakularnom koncertu sudjelovao Hrvatski komorni orkestar i četvero mladih pjevača, sopranistica Valentina Fijačko, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Nikša Radovanović i bariton Alen Ruško </p>
<p>Glazbene večeri u Svetom Donatu počele su u utorak spektakularnim koncertom na Forumu ispred Crkve sv. Donata u Zadru. Jubilarno, 45. godište tog tradicionalnog festivala koji pripada najstarijima u Hrvatskoj otvorio je u nazočnosti brojnih uglednih gostiju i publike dogradonačelnik Rade Škarica. Zadar sa svojom tisućljetnom glazbenom prošlošću, koja seže do prvih notnih zapisa u Hrvata pronađenima u molitveniku opatice Čike iz 11. stoljeća, danas ustraje u nastojanju da između ostalog i svojim ljetnim festivalom njeguje i čuva tu slavnu tradiciju i ugled.</p>
<p> Pod ravnanjem Antuna Doličkog Festival i ove godine pruža kvalitetni i raznoliki program sa 17 koncerata rane glazbe, solističkih recitala, komorne i zborske glazbe, te dva nastupa Zadarskoga komornog orkestra. Prvi će biti pod ravnanjem njegova dugogodišnjeg šefa-dirigenta Pavla Dešpalja, koji je sada ustupio to svoje mjesto mlađem kolegi, također afirmiranom Zadraninu Ivanu Repušiću. On će dirigirati drugim i ujedno završnim koncertom 8. kolovoza u Crkvi sv. Krševana. Dva koncerta održat će se i u Providurovoj palači. </p>
<p>Mladi maestro Ivan Repušić imao je čast osmisliti i ravnati svečanim koncertom otvorenja koji je nazvan Srpanjska gala operna noć. Za tu prigodu angažiran je prvi put na zadarskom festivalu Hrvatski komorni orkestar i četiri mlada hrvatska pjevača, sopranistica Valentina Fijačko, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Nikša Radovanović i bariton Alen Ruško. Izvedeni su najpoznatiji operni i operetni vokalni i instrumentalni ulomci iz Bizetove Carmen, Verdijeve Traviate i Rigoletta, Dvorzakove Rusalke i Osmog slavenskog plesa, Mozartove Čarobne frule, Rossinijeva Seviljskog brijača, Kalmanove Grofice Marice i Gotovčeve Mile Gojsalića. Orkestar se vrlo dobro ogledao i u Petom mađarskom plesu Johannesa Brahmsa. Program je rastao od uvertire operi Carmen do kvarteta iz Rigoletta i biseva s nezaobilaznom Napitnicom iz Traviate i talijanskom kanconom O sole mio. </p>
<p>Takvi koncerti na otvorenom atraktivni su, ali silom prilika moraju biti ozvučeni što ne pruža pravu tonsku sliku, pogotovo onima koji su smješteni tik do zvučnika. Daroviti mladi solisti su s pravom dobili priliku da u revijalnom nastupu pokažu svoje domete, iako su oni bili različiti. Svi oni imaju, naime, lijepe glasove, ali u tehničkom pogledu i u zrelosti boljima su se pokazale pjevačice, naročito Martina Gojčeta Silić koja je uz ljepotu glasa, izvrsnu tehniku, sigurnost i izražajnost uspjela dozirati pravu jačinu tona bez forsiranja. Uzorno je otpjevala Sequedillu iz Carmen i Odu Zemlji Jakova Gotovca. </p>
<p>Maestro Ivan Repušić znalački je i sa stilom vodio orkestar i pjevače, poticao živu i temperamentnu izvedbu te dobro raspoloženje i kod izvođača i kod publike. Glazbene večeri u Svetom Donatu otvorene su dakle najpopularnijim programom za široku publiku, koja je ovacijama ispraćala najuspjelije točke, te i sama sudjelovala u izvedbi Verdijeve Napitnice uz koju je otvoren i šampanjac.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Predana nagrada »Tin Ujević«</p>
<p>VRGORAC</p>
<p> – Borbenu Vladoviću, književniku iz Zagreba, na svečanosti u Vrgorcu u utorak je predana književna nagrada »Tin Ujević« za zbirku pjesama »Tijat. U svečanoj dvorani Poglavarstva grada Vrgorca upriličen je i bogat kulturni program posvećen najvećemu hrvatskom pjesniku prošlog stoljeća, kako je na promotivnom CD-u posvećenom Tinu Ujeviću, ustvrdio akademik Ante Stamać.</p>
<p> U ime prosudbene komisije za dodjelu nagrade »Tin Ujević«, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika za najuspješnije pjesničko djelo u protekloj godini, obrazloženje i nagradu uručio je mr. Božidar Petrač.</p>
<p> Ova uspješna priredba mora biti zahvalna i gradu Vrgorcu, koji je organizacijski, na najbolji način, te visoko profesionalno, ugostio sve one koji su imali što reći u svečarski-uzvišenom trenutku, a što se odnosi na život i djelo Tina Ujevića. </p>
<p> Ovogodišnji laureat Borben Vladović ispričao je svoje doticajne trenutke s likom i djelom Tina Ujevića, još iz vremena kada nije niti sanjao kako će postati značajnim hrvatskim književnikom, te jednoga dana dobiti nagradu koja nosi ime Tina Ujevića. Ustvrdio je kako u životu ništa nije slučajno, te dok su mnogi njegovi vršnjaci u djetinjstvu skupljali fotografije svojih idola iz svijeta športa, on je izrezao novinsku fotografiju Tina Ujevića te zalijepio na karton i uresio zid svoje sobe. [Fabijan Lovrić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>London za prsa pobijedio Pariz </p>
<p>U Singapuru je London tek nakon četiri kruga glasovanja članova Međunarodnog olimpijskog odbora dobio organizaciju Olimpijskih igara 2012. godine, sa četiri glasa više od glavnog suparnika Pariza</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – Mjeseci i mjeseci medijskih špekulacija, prema kojima je Pariz već proglašen sigurnim domaćinom Olimpijskih igara 2012., u srijedu su pali u vodu. Veliki se preokret dogodio na sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) u Singapuru, domaćin najveće svjetske sportske manifestacije za sedam će godina biti London. </p>
<p>Nakon niza prepucavanja posljednjih dana, spominjanja neadekvatnih stadiona, loše hrane i kravljeg ludila, kao pobjednik iz još jednoga francusko-britanskog »sukoba« izašao je London. Baš kao što je predsjednik MOO-a Jacques Rogge prije nekoliko dana i predvidio, razlika između dva prvoplasirana grada bila je manja od deset glasova. Britanska je prijestolnica na kraju dobila 54, a francuska 50 glasova, što je najmanja razlika od izbora domaćina Igara 2000. kada je Sydney »nadigrao« Peking za samo dva glasa. Scenarij izbora bio je sve do posljednjega kruga sasvim očekivan. U prvom je krugu ispala Moskva, drugi je krug otpuhnuo i New York, a tek je nešto dulje »poživio« Madrid. No, upravo je situacija oko španjolske prijestolnice zanimljiva. Madrid je, naime, u drugom krugu dobio jedan glas više nego u trećem. Tko je u samo nekoliko minuta promijenio mišljenje ili zaboravio glasovati, ostat će enigma, ali činjenica je da je možda upravo »slučaj« izbacio Madrižane iz završnoga kruga. A u skupljanju »otpalih« moskovskih, njujorških i madridskih glasova London se na kraju pokazao uspješnijim od Pariza. </p>
<p>Glasovanje je inače teklo prilično brzo, no samo se proglašenje nepotrebno otegnulo, izazivajući nervozu u dvorani, kao i u dva grada finalista. No, nakon što je Rogge izgovorio čarobnu riječ »London« - sve je zaboravljeno. Erupcija oduševljenja zahvatila je Trafalgar Square, dok se rijeci ljudi u »gradu svjetlosti« u trenutku zamračilo pred očima. Pariz je i treći put u posljednjih 20 godina pognute glave izašao iz »olimpijske« utrke. Igre 1992. godine dobila je Barcelona, one 2008. održat će se u Pekingu, a sada je došao i najbolniji trenutak za Parižane - toliko željenu priredbu ispred nosa im je oteo »mrski neprijatelj«. </p>
<p>London je bio domaćin Olimpijskih igara 1908. i 1948. godine. Igre 30. Olimpijade učinit će od istočnog, industrijskog dijela Londona Olimpijski park, a rijeka Temza i glasoviti Wimbledon postat će olimpijska borilišta. Pariz će, pak, svoju priliku morati čekati još četiri godine. Pitanje je samo ima li dovoljno snage za novu utrku. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blairov šarm jači od Chiracova Tony Blair</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – U vječnom suparništvu Britanaca i Francuza, Singapur je postao nova važna točka koje će se s radošću prisjećati na lijevoj obali The Channela i s gorčinom na onoj desnoj, La Manchea. Ključna uloga u izboru Londona za dobivanje Olimpijskih igara, pripisuje se britanskom premijeru Tonyju Blairu. </p>
<p>Nadmetanje kandidatura bila je i borba političkih »superteškaša«, Blaira i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Obojica su, unatoč važnom sastanku skupine G8 u škotskom Gleneaglesu, našla vremena za posjet Singapuru. Iako vjerojatno nije utjecala na 97 članova Međunarodnog olimpijskog odbora koji su birali u prvom krugu, izjava francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o lošoj britanskoj hrani nije donijela pozitivno ozračje oko pariške kandidature. Prvi čovjek Francuske još je jednom »očešao« susjede, izjavivši kako je jedino što je Britanija dala svjetskom gospodarstvu - kravlje ludilo. Bilo kako bilo, ovo je već treća neuspješna kandidatura Pariza, druga za vrijeme Chiracova predsjednikovanja. </p>
<p>Blair je od prvog trenutka čvrsto podržao kandidaturu Londona, bio je jedini državnik koji je prošlog ljeta posjetio Atenu za vrijeme održavanja Olimpijskih igara. Dok je njegov francuski kolega već letio prema Škotskoj, Blair je ostao u Singapuru, ali nije imao živaca pratiti odlučujuće glasovanje.</p>
<p>»U mome poslu nemate priliku često podići šaku u zrak, skakati od sreće i zagrliti prvu osobu do sebe«, potom je kazao oduševljeni britanski premijer, čija je zemlja odnijela veliku pobjedu, među ostalim, i pred tradicionalno mrskim Francuzima. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Allen Johnson i Dwight Phillips na Hanžeku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Startne liste Hanžekovićeva memorijala ipak su, u odnosu na posljednju konferenciju za novinare, prilično obogaćene, iako sam menadžer zagrebačkog atletskog mitinga Harald Edletzberger nije previše zadovoljan. </p>
<p>»Očekivao sam da će ovogodišnji datum mitinga, 11. srpnja, biti savršen - točno između Rima i Madrida. No, saznao sam da velik broj atletičara odmah nakon Rima putuje kući pripremati se za Svjetsko prvenstvo. U ovo se vrijeme održava i mnogo nacionalnih prvenstava, što nam je također vjetar u prsa«, ispričavao se Edletzberger. </p>
<p>No, unatoč tome, u Zagreb će doći nekoliko velikih imena koja jamče spektakl u ponedjeljak na stadionu Mladosti uz Savu. Prva zvijezda Hanžeka tako će biti četverostruki svjetski prvak i olimpijski pobjednik iz Atlante na 110 m prepone, Amerikanac Allen Johnson, koji je jedini ove godine trčao ispod 13 sekundi. </p>
<p>»Johnson nije startao u utorak na mitingu u Lausannei, ali me njegov menadžer uvjerio da se radilo samo o laganom grču i da će trčati već u petak u Rimu«, kazao je Edletzberger. </p>
<p>Johnsonu će društvo u memorijalnoj utrci Borisa Hanžekovića, među ostalima, praviti i vrlo dobri Brazilci Da Silva i Dos Santos, kao i naš Jurica Grabušić. Druga će velika zvijezda Hanžeka biti svjetski i olimpijski prvak u skoku u dalj, Amerikanac Dwight Phillips. Uz njega će biti i svjetski doprvak iz Pariza James Beckford. Odličnu konkurenciju imat će i Ivana Brkljačić u bacanju kladiva. U Zagreb dolazi dvostruka svjetska prvakinja Yipsi Moreno, olimpijska pobjednica iz Sydneyja Kamila Skolimowska, brončana iz Pariza 2003. Manuela Montebrun... </p>
<p>»Uzbuđena sam, ovo mi je jedno od najdražih natjecanja. No, ne želim davati nikakve prognoze, jer ih onda ne mogu realizirati«, najavila je Ivana Brkljačić. </p>
<p>Sjajna će biti i utrka na 100 m prepone, s pet od deset najbržih atletičarki ove godine. Zagrebačkoj će se publici predstaviti svjetska prvakinja iz Edmontona Anjanette Kirkland te četiri Jamajčanke - Foster, Ennis-London, Dixon i Golding-Clark. Žensku »stotku« predvodi Jamajčanka Sherone Simpson, koja je ove godine trčala 10.97, dok je prvo ime muškog sprinta srebrni s atenskih Igara na 200 metara Bernard Williams. Unatoč izostanku Blanke Vlašić, i ženski će skok u vis biti kvalitetan, na čelu sa Šveđankom Kajsom Bergqvist i Bugarkom Venelinom Venevom. Iako u prvim planovima nije bilo muške kugle, sjajni rezultati Edisa Elkasevića prisilili su organizatore da uvrste u program i ovu disciplinu. Iako neće imati jaku konkurenciju, Edis ima velike ambicije. </p>
<p>»Već dulje lovim 21 metar, bilo bi odlično kad bih uspio na Hanžeku«, kratko je poručio hrvatski rekorder. </p>
<p>Dodajmo još da se ulaznice za miting prodaju na blagajni bazena Mladosti po 50 kuna za zapadnu i 20 za istočnu tribinu. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Drpić među sekvojama </p>
<p>Dino Drpić je alibi za promašaj jedanaesterca pronašao u - visokoj travi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako smo samo pogriješili kad smo nedavno žestoko iskritizirali novoga maksimirskoga glasnogovornika Sinišu Jagodića zbog njegove nakane reorganizacije odnosa prema medijima. Taj je gospodin nedavnom, pomalo revolucionarnom metodom, predvidio da novinari, žele li razgovor s nekim iz Dinama, unaprijed dostave pitanja, a kasnije i gotov tekst na autorizaciju. No, katkad se čini da su takve besmislene i neprihvatljive težnje ipak - shvatljive. </p>
<p> Neki su sugovornici u stanju svašta izblebetati u eter, što je, naposljetku, vidljivo iz nerijetko pomahnitalog diskursa klupskog dopredsjednika Zdravka Mamića. U utorak je navečer, međutim, briljantnu verbalnu dionicu predstavio Dinamov branič Dino Drpić i tako opravdao Jagodićevu težnju za filtriranjem izjava. Povijest sportskoga novinarstva pamti svakakve bisere, bilo da je riječ o »blistavim« novinarskim pitanjima ili pak još dovitljivijim odgovorima njihovih sugovornika.</p>
<p> U cijelom nas tom opusu posebno uveseljava najsjvježiji primjer: Drpićevo pojašnjenje - promašenog jedanaesterca! Maksimirska je momčad u utorak predvečer na startu turnira u Savieseu jedva uspjela svladati švicarskog drugoligaša Sion sa 1-0 pogotkom Tea Karduma u 92. minuti. No, veliku su priliku za vodstvo »plavi« imali sredinom prvoga dijela nakon što se Ivan Bošnjak kostelićevskim slalomom stuštio u kazneni prostor i isprovocirao kazneni udarac. Loptu je na »bijelu točku« namjestio Drpić, nakon čega ju je - odalamio negdje prema kometu »Temple 1«!</p>
<p> Dakako, nije sramota promašiti 11-erac, ali jest neugodno taj čin pojasniti onako kako je to Drpić učinio:</p>
<p> »Trava je bila dosta visoka, a lopta lagana i uopće nisam kanio jedanaesterac pucati visoko nego po zemlji. No, lopta mi je pobjegla i odletjela daleko od mreže.« </p>
<p> Nije problem u »bijegu« lopte, bježala je ona i Davidu Beckhamu protiv Turske, bježala je i Robertu Baggiju protiv Brazila, a dvaput i Diegu Maradoni pred Tomislavom Ivkovićem... No, nitko se od njih nije sjetio tako dovitljive isprike. Trava je bila visoka! Ako ovakav grunfovski odgovor može pružiti 193 cm visoki Drpić, kako li je tek bilo ostalim sudionicima utakmice... </p>
<p> Hm, kako se osjećao Hrvoje Štrok? Kao da je među sekvojama? Suparnike je valjda lovio na prepad, jer se - šuljao kroz travu! Sad je valjda jasnije zašto je prošla Dinamova sezona bila onako slaba: igračima je trava toliko visoka da se u njoj izgube kao u šumi!</p>
<p> Ne tako davno svjedočili smo još jednom iz Dinamove niske bisernih alibija. Nakon jednog su poraza, u utakmici odigranoj rano poslijepodne, neki igrači procijedili da više vole igrati u večernjem terminu nego po danjem svjetlu. Što je sljedeće? Smetat će ih buka tramvaja i automobila iz Maksimirske ulice, let golubova nad terenom, neredoviti odvoz smeća iz kruga stadiona, nakašljavanje prodavača kokica...?</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo remizirao, Cabrera na odlasku</p>
<p>NEUCHATEL/ZAGREB</p>
<p> – U svome drugom nastupu na švicarskom dijelu priprema Dinamovi su nogometaši odigrali 1-1 u gostima kod prvoligaša Xamaxa u Neuchatelu. Niti ovaj put u »plavome« sastavu nije bilo Bolivijca Diega Cabrere i sve je izvjesnije da on ni neće dočekati premijeru u dresu maksimirskog kluba.</p>
<p> Cabrera nema pravo nastupa za Dinamo sve do 31. srpnja kada mu istječe obaveza prema Bolivaru iz La Paza. Njegovi su menadžeri, u trenutku dok je Bolivijac potpisivao ugovor s »plavima«, uvjeravali direktora Damira Vrbanovića i dopredsjednika Zdravka Mamića da je Cabrera slobodan igrač. U međuvremenu su se ipak pojavili određeni repovi i u Maksimiru najavljuju mogućnost – raskida ugovora s Cabrerom! Jesu li doista spremni odreći se darovitog bolivijskog reprezentativca ili je ovdje u pitanju tek taktički manevar kojim nastoje ubrzati Cabrerinog zastupnika da što prije ishodi svu potrebnu dokumentaciju?</p>
<p> Kako god bilo, Dinamo će do daljnjega nastupati bez Cabrere baš kao što je to bilo i u četvrtak protiv Xamaxa. Maksimirska je momčad samo u prvome poluvremenu propustila realizirati pet velikih prilika. Samo je Mitu, primjerice, dvaput uzdrmao prečku, a jednom stativu. »Plavi« su poveli u 50. minuti. Akciju je inicirao Bosnar dugim dodavanjem proigravši Mitua, koji je asistirao Bošnjaku za 1-0. Bosnar je sudjelovao i u izjednačujućem pogotku u 61. minuti. Iako je loptu primirio glavom, sudac je procijenio da je igrao - rukom. Vratar Šarlija je obranio 11-erac, ali je Maraninchi odbijenu loptu zakucao u mrežu.</p>
<p> Sljedeću će utakmicu Dinamo odigrati u subotu u 20.15 sati u finalu turnira u Savieseu. »Plavi« su prvog dana turnira svladali švicarskog drugoligaša Sion sa 1-0, a u četvrtak se u finale probio i francuski Auxerre svladavši danski Bröndby sa 2-1. Dinamo je zaigrao u sastavu: Šarlija – Drpić; Ješe, Bosnar (od 64. Cesar) – Lučić (od 81. Tomić), Chago, Mamić, Modrić (od 72. Kardum), Čale (od 46. Buljat) – Mitu (od 86. Zahora), Ljubojević (od 46. Bošnjak). [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Darijo Srna na meti Liverpoola</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Vijest da hrvatskog nogometnog reprezentativca Darija Srnu traži Liverpool obišla je u hipu nogometnu Europu. Sam Srna demantira da se radi o aktualnom europskom prvaku, ali i kaže: »Zovu me klubovi iz Njemačke, Španjolske, te jedan klub iz Engleske. Međutim, imam ugovor još sa Šahtarom, osvojeno je prvenstvo Ukrajine, predsjednik Ahmetov je ambiciozan i onaj tko me želi mora razgovarati sa čelnicima mog kluba«.</p>
<p>Srna je briljirao i igrom i pogotcima u reprezentativnom dresu, pa nije nikakvo čudo da je na meti klubova iz zapadne Europe. S druge, pak, strane Šahtaru novac nije problem i klub koji želi dovesti Srnu morat će duboko zagrabiti u blagajnu. Evo i primjera. Bivši vratar Hajduka, Stipe Pletikosa, u Šahtaru ima status drugog vratara, ali klub za raskid ugovora traži milijun i pol eura. Ukrajinskom klubu ne smeta što Pletikosu godišnje plaća oko 600 tisuća eura i nije ga voljan pustiti bez da se dobro naplati. Ujedno Pletikosa i dalje nema sreće. Ozlijedio se, iskrenuo je zglob na trening utakmici protiv švicarskog drugoligaša Baulmesa. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jambo se vraća u Metković </p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> – U utorak je održana izvanredna sjednica Skupštine RK Metković, na kojoj je aktualna Uprava trebala podnijeti ostavku, koju 35 članova Skupštine nije prihvatilo. Zaključeno je da se organizira novi sastanak Upravnog odbora, na kojemu će se iskristalizirati imena budućeg predsjednika, dopredsjednika i trenera Uprave, a nova, za 11. srpnja sazvana redovna sjednica trebala bi verificirati te prijedloge. Tada će se znati s kojim će igračkim kadrom Metković nastupati u sljedećem Hrvatskom prvenstvu. </p>
<p>Predsjednik Upravnog odbora u odlasku Ivo Šprlje u svom je izvješću o trogodišnjem radu naglasio da je klub tri puta bio drugi u PH te da je u klub zajedno sa suradnicima donio oko deset milijuna kuna. Istaknuo je da je račun kluba blokiran na iznos 1,045.000 kuna te je naglasio da bi se blokada mogla uvećati na ukupno 3,3 milijuna kuna, a zbog dugova prema igračima iz proteklih šest ili sedam godina. Među najvećim je potražiteljima Slavko Goluža, kojem klub duguje oko dva milijuna kuna s kamatama. </p>
<p>Iako se njegov dolazak nije očekivao, na sjednici Skupštine pojavio se i Stipo Gabrić Jambo, koji je rekao da je sve svoje dugove iz vremena kad je vodio europski Metković podmirio, ali da je dug prema Goluži točan te da će se taj problem dogovorno riješiti. Šprlje je dodao da su on i njegovi suradnici Jure Pavlović, Mihovil Štimac i ostali uspjeli sanirati i dio starih dugova. Što se postignuća u prvenstvu tiče, Šprlje je zadovoljan, ali je upozorio na nebrigu dijela gradskih struktura i gospodarstva. </p>
<p>Bilo je riječi i o potopu metkovskog rukometa, ali su na kraju ipak prevladali optimistični tonovi, a jasna je poruka da će se klub osloniti na svoje mlade igrače i trenera iz vlastitih redova, po svemu sudeći Iliju Puljevića Duku. U raspravama su sudjelovali bivši treneri Mato Nikolić i Ivica Obrvan, voditelj rukometne škole Zdravko Vučičević, bivši direktor Zdenko Dragović i ostali koji su na svoj način pozivali na potrebu čuvanja rukometne tradicije u gradu na Neretvi. Najburnije je reagirao igrač Marijo Bjeliš, koji je pitao kada će napokon dobiti svojih 150.000 kuna. </p>
<p>Upravi na odlasku zamjereno je što je otkazala sudjelovanje kluba u Kupu EHF-a, ali je dobila i pohvale za ono što je napravila u tri godine. Nakon sjednice, kao zaključak ostaje spoznaja da će klub i dalje egzistirati i raditi, ali sukladno financijskoj moći i interesu grada, županije i sponzora. </p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Schumacher još nije otpisao naslov </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prošlo je zaista mnogo vremena od kada je Michael Schumacher bio tek epizodist u utrkama formule 1. No, ove je godine tome uistinu tako. Bez obzira na to što je tek treći u ukupnom poretku vozača s jednom pobjedom (i to onom ostvarenom u konkurenciji još pet vozača u Indianapolisu), sedmerostruki svjetski prvak vjeruje kako nije izgubio izglede za osmi naslov najboljeg. </p>
<p>»Nisam još otpisao naslov. Zašto i bih, kad uopće nije tako udaljen«, kazao je Ferrarijev vozač. </p>
<p>S prikupljenih 40 bodova, Nijemac je od vodećega Fernanda Alonsa udaljen 29 bodova. No, kombinacija sreće i umijeća mogla bi ga, barem se tako nada, približiti konačnom cilju. </p>
<p>»Osjećam da smo u usponu i uvjeren sam da ćemo uskoro ponovno na vrh. Mnogo će toga ovisiti i o tome tko Alonsu može 'ukrasti' pokoji bod. I McLaren-Mercedes je jak. Međusobna bitka otkidat će bodove i u tome vidim našu priliku. Ipak, ukoliko Alonso nastavi osvajati prva i druga mjesta, posao će nam biti otežan«, završio je Schumacher. [Krešimir Đureš]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Sastanak u sjeni prosvjeda i straha od terorista </p>
<p>Britanske dužnosnike brine da će francuski predsjednik Jacques Chirac na summitu pokušati javno izolirati Ameriku u pitanju klime i zagađenja</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nasilje i demonstracije koji su postali »zaštitni znak« recentnih summita G8, došli su, premda u manjoj mjeri, do izražaja i na ovogodišnjem skupu vodećih država svijeta, koji je u srijedu započeo u Škotskoj. Premda ih je rock aktivist Bob Geldoff proglasio »idiotima«, pristaše nasilnih demonstracija dali su si oduška u gradu Stirlingu, nekoliko desetaka kilometara udaljenom od ladanjskog hotela Gleneagles u kome zasjedaju vođe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i Rusije. </p>
<p>Nekoliko stotina maskiranih britanskih, talijanskih njemačkih i španjolskih anarhista razbijali su u tom gradu automobile i bacali cigle u srijedu ujutro, a uspjeli su na neko vrijeme blokirati i neke važne ceste i pruge u blizini. U sukobima između demonstranata i policije u Stirlingu uhićeno je šezdesetak osoba. Potom su tisuće demonstranata iz različitih pravaca u Škotskoj krenuli prema gradiću Auchteraderu, u neposrednom susjedstvu luksuznog hotela Gleneagles u kome zajedaju vođe G8. Policija im je najprije zabranila, a potom ipak dopustila da se u protestnoj povorci približe hotelu na 500 metara. Svečanom večerom, koju je dala britanska Kraljica, tamo je službeno otvoren ovogodišnji summit G8. </p>
<p>Demonstriralo se protiv siromaštva u Africi, ali i protiv globalnog kapitalizma, i u glavnom gradu Škotske Edinburghu gdje je u srijedu predvečer započeo i završni iz serije rock koncerata Live 8. Pred oko 60.000 gledatelja na stadionu Murrayfield nastupili su uz ostale Annie Lennox, grupe Travis i Texas, Ronan Keating i Dido, rockeri Bob Geldoff i Midge Ure - glavni organizatori akcija solidarnosti s Afrikom. Bob Geldoff stigao je u Edinburgh već u utorak u pratnji dvoje holivudskih glumačkih aktivista Tima Robbinsa i njegove supruge Susan Sarandon. </p>
<p>Zbog dvostrukog straha, od demonstracija i terorista, summit G8 popraćen je jačim mjerama zaštite negoli ijedan sličan skup u britanskoj povijesti. Goste čuvaju tisuće policajaca. Hotel Gleneagles opasan je čeličnom ogradom u promjeru od sedam kilometara, a policajci opremljeni automatskim oružjem zaustavljaju sva vozila na prilaznim cestama. </p>
<p> Započevši kao gospodarski summiti, skupovi G8 prerasli su u sastanke na kojima se razmatraju globalna pitanja općenito. Po želji britanskih domaćina, glavne ovogodišnje teme jesu borba protiv afričke bijede i protiv klimatskih promjena u svijetu. Osim šefova Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i Rusije koji tvore standardni sastav skupova G8, na summitu u Škotskoj nazočni su u glavni tajnik UN-a Kofi Annan i vođe Kine, Brazila, Indije, Nigerije i Južne Afrike - zemalja u naglom razvoju s kojima britanski domaćini žele otvoriti dijalog o zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena. </p>
<p>Radni dio summita G8 počinje u četvrtak. No, vodeće nacije već su unaprijed načelno dogovorile stopostotni otpis afričkih dugova međunarodnim financijskim institucijama. Također je unaprijed utanačeno da se pomoć Africi udvostruči, premda će to pasti dosta ispod praga od 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka svake od razvijenih nacija, koliko je preporučio UN. Premda Afriku uništava i zapadni protekcionizam, posebice u poljoprivredi, ne treba očekivati da će u Gleneaglesu biti utanačena nova pravila trgovinskog fair playa, ma koliko na to pozivali afrički vođe. </p>
<p>Veći napredak ne očekuje se ni na polju borbe protiv globalnog zatopljavanja koje najviše pogađa upravo Afriku. Američki predsjednik George Bush već je unaprijed najavio da Amerika ne želi smanjiti količine štetnih plinova koje stvara. No, spreman je razgovarati o uvođenju nove, čiste tehnologije. Britanske dužnosnike koji još tragaju za kompromisnom formulom brine mogućnost da francuski predsjednik Jacques Chirac na summitu pokuša javno izolirati Ameriku u pitanju klime i zagađenja te natjerati Britaniju da bira između Sjedinjenih Država i Europe. Drugi strah domaćina bio je da će Chirac biti pretjerano slavodobitan u Gleneaglesu, bude li Pariz odabran za domaćina Olimpijade 2012. No taj je strah otklonjen je najavom Međunarodnog olimpijskog odbora koji je u srijedu izabrao London. </p>
<p>Sudionici summita sedam najrazvijenijih zemlja i Rusije raspravljat će u Škotskoj i o vanjskopolitičkim pitanjima, kao što su Srednji Istok i Irak, a također i o stanju u svjetskom gospodarstvu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Chirac imao pravo o škotskoj kuhinji </p>
<p>GLENEAGLES</p>
<p> - »Chirac ima potpuno pravo kad je riječ o haggisu«, izjavio je šef britanske diplomacije Jack Straw u privatnom razgovoru, spašavajući nehotice obraz francuskom predsjedniku »odgovornom« za nedavnu diplomatsku šalu o britanskoj, odnosno škotskoj kuhinji. Komentar britanskog ministra, inače pravog britanskog gentlemana, o škotskom nacionalnom jelu pojavilo se u srijedu na naslovnici uglednog lista Scotsman samo nekoliko sati prije početka summita skupine G8. Poput francuskog predsjednika, Straw je to kazao tijekom privatnog razgovora, no i njegov je komentar »procurio«, ali ga je njegov glasnogovornik kasnije potvrdio. »Dakle, dečki ulovili ste nas. Sada nam preostaje samo da budemo manji od makova zrna. O tomu više nećemo«, rekao je Straw novinaru Scotsmana. Lavinu antifrancuskih osjećaja pokrenuo je Chirac u britanskim medijima nakon što je u nedjelju u Kalinjingradu izjavio kako je »jedino čime su Britanci pridonijeli europskoj poljoprivredi lude krave«, te da se ne može vjerovati ljudima koji imaju tako lošu kuhinju«, pritom posebno spomenuvši škotski haggis, a u naletu iskazivanja diplomatskog šarma pred kolegama dodao je kako je od »britanske jedino lošija finska kuhinja«. Haggis - škotsko nacionalno jelo sastoji se od srca, pluća i jetre ovce ili teleta kuhanih u želucu s lojem i zobenim brašnom. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Lažni poljoprivrednici protiv Hrvatske </p>
<p>Pritiscima se navodno želi iznuditi mjere koje će pogodovati uvoznicima i prerađivačima najlošijih vrsta mesa </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Još je neizvjesno kako će okončati višednevna farsa s »prosvjedima poljoprivrednika« u Sarajevu i što će Vijeće ministara BiH doista ispuniti od zahtjeva navodnih nezadovoljnih poljoprivrednih proizvođača. </p>
<p>Oni, kako se tvrdi u javnosti, traže zaštitne mjere za domaću proizvodnju, uspostavu državnog ministarstva poljoprivrede te podizanje barijera za uvoz robe iz Hrvatske i SCG, kroz promjenu postojećih ugovora o slobodnoj trgovini.</p>
<p>Međutim, u javnost polako izlazi »druga strana« cijele priče. Tako je sarajevski tjednik Slobodna Bosna razotkrio da je tobožnja udruga poljoprivrednika instrumentalizirana od mesne industrija »Lijanovići« te da pritisci na Vijeće ministara BiH nisu usmjereni na zaštitu domaće primarne proizvodnje, već se žele iznuditi mjere koje će pogodovati uvoznicima i prerađivačima najlošijih vrsta mesa - tzv. jestivog otpada, odnosno »Lijanovićima«.</p>
<p> »Nezadovoljni poljoprivrednici« u BiH zapravo su skupina od nekoliko desetaka plaćenih buntovnika kojima je blokada puteva i graničnih prijelaza jedino zanimanje«, ustvrdio je i zastupnik u Vijeću naroda Republike Srpske Fadil Banjanović. Banjanović tvrdi da je spomenuta udruga zapravo zaštitnik interesa velikih trgovačkih špekulanata koji su uvoznim transakcijama, u sprezi sa nekim ljudima iz vlasti, ugrozili i ugrožavaju goli opstanak stvarnih poljoprivrednih proizvođača. Nije teško prepoznati da je Banjanović aludirao na lobiste »Lijanovića« u blizini državnoga premijera Terzića, ali i na smijenjenog člana Predsjedništva BiH i nedavno izabranog lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je upravo zbog navodne umiješanosti u carinske prijevare »Lijanovića« optužen pred Državnim sudom BiH.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da ugovori o slobodnoj trgovini uopće nisu glavni problem za poljoprivrednike, već su to zapravo pripadnici »mesarskog lobija« koji su, kakvog li apsurda, najglasniji u tobožnjim zahtjevima za zaštitu domaće proizvodnje.</p>
<p>Tako stranka BH Slobodni Demokrati (BHSD) tvrdi da Udruženje poljoprivrednika u BiH radi dnevno-političke promocije određenih stranačkih krugova, a to se posebno odnosi na predsjednika Udruženja Ranka Bankića, koji je ujedno dopredsjednik Narodne stranke »Radom za boljitak«. </p>
<p>Posebno je ironično da iza cijele stvari koja može ugroziti trgovinske odnose Hrvatske i BiH zapravo stoje političari iz dvije stranke kojima Hrvati u BiH daju najviše glasova: Čovićevog HDZ-a i »Lijanovićeve« Radom za boljitak. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Južnodalmatinska jezera, rijeka i more</p>
<p>Čisto more, ukusna svježa riba ili školjka i gotovo netaknuta priroda dovoljan su mamac da privuku sve one željne odmora na južni Jadran. Iako zahtjevnija klijentela željna noćnih sadržaja neće biti sasvim zadovoljna, obitelji s djecom ili parovi željni intime sigurno će doći na svoje</p>
<p>Plodna dolina Neretve, blizina poluotoka Pelješca smještenog u neposrednoj blizini Dubrovnika, sedam netaknutih jezera, te bogata kulinarska ponuda mamac su za brojne turiste željne pravog odmora koji daleko od gužvi velikih turističkih centara žele uživati u ljepotama južne Dalmacije. Jedna od atrakcija neretvanskog kraja, koja svake godine privlači sve više domaćih i stranih gostiju, svakako je utrka tradicionalnih neretvanskih lađa. Osmu godinu za redom ekipe »neretvanskih gusara« na dionici dugoj oko 22 kilometra bore se za pobjednički štit kneza Domagoja. Tridesetak lađa s oko 300 lađara uz tutnjavu bubnjeva i ove će godine, 13. kolovoza, zaploviti iz Metkovića prema cilju u Pločama. Na spektakularnom natjecanju do sada su nastupile dvije posade Hrvata iz inozemstva, potomci naših iseljenika iz Australije, te ekipa hrvatske manjine u Italiji iz pokrajine Mollisse. U atraktivnom natjecanju jedne je godine sudjelovala i jedna ženska ekipa. Osim uživanja u spektakularnoj maratonskoj vožnji rijekom, turistima koji svoj odmor odluče provesti u dolini Neretve taj kraj pruža mogućnosti uživanja u brojnim gastronomskim specijalitetima kao što su jegulje, liske ili pak žabe. U restoranu Villa Neretva za lisku na lovački način potrebno je izdvojiti 90 kuna, dok poznati neretvanski brodet od jegulje stoji 260 kuna. Porcija žaba je 50 kuna. I dok boraveći u neretvanskom kraju gosti imaju prigodu sladiti se mandarinama, smokvama i kivijem, na poluotoku Pelješcu, udaljenom samo tridesetak kilometara, mogu uživati u školjkama i brojnim ribljim specijalitetima. </p>
<p>Kamenice, dagnje, vrhunska vina samo su neke asocijacije koje vežemo uz taj drugi po veličini hrvatski poluotok. </p>
<p>Iako smješten na krajnjem jugu Hrvatske prometna je povezanost tog poluotoka zadovoljavajuća. Na Pelješac se može stići trajektom iz Ploča koji vozi na Trpanj ili magistralom preko Neuma. </p>
<p>Poluotok Pelješac na kojem živi 9000 stanovnika sa smještajnim kapacitetima od oko 14.000 kreveta prošle je godine ostvario više od 700.000 noćenja. Prema podacima Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, poluotok je prošle godine posjetilo nešto više od 96.000 turista. Od toga je najviše njih posjetilo Orebić i Ston od kojih je potonji omiljeno odredište turista koji odluče posjetiti Pelješac. Smješten na samom početku poluotoka, te samo pet minuta udaljen od Jadranske magistrale, osim svoje bogate povijesti i obrambenih zidina, najduljih u Europi poznat je i po uzgoju kamenica i školjaka. Uzgajališta dagnji, koje lokalno stanovništvo zove mušule, su u Malom moru između poluotoka i kopna. More je u tom dijelu bogato ribom. Kilogram brancina lokalni ribari prodaju za 100 do 120 kuna, dok kamenice koje se mogu nabaviti direktno od vlasnika uzgajališta, a prodaju se na komad, stoje pet kuna. U poznatoj Kapetanovoj kući, koja nudi brojne morske delicije, kilogram brancina stoji 340 kuna, a kamenice su po devet kuna. </p>
<p>Kristalno čisto more, ukusna jela pripravljena od svježe ribe ili školjaka i gotovo netaknuta priroda mamac su za sve one koji godišnji odmor žele provesti na južnom Jadranu. Iako bogatija i zahtjevnija turistička klijentela željna noćnih sadržaja možda neće biti sasvim zadovoljna, obitelji s djecom ili parovi željni intime sigurno će doći na svoje. Tomu će svakako dodatno pridonijeti i mnogo povoljnije cijene smještaja, koje su i do nekoliko puta jeftinije nego u razvikanim turističkim središtima. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ljeti prijete gljivične infekcije </p>
<p>Ljeto je godišnje doba koje pogoduje mnogim neugodnostima, od ugriza insekata do alergija koje uzrokuju sunce, toplina i znojenje. Te pojave mogu izazvati neugodnu kožnu bolest </p>
<p>»Nakon nanošenja dezodoransa često sam osjećala peckanje ispod pazuha. Za ljetnih mjeseci posebice sparnijih i toplijih dana, simptomi bi se pojačavali, uz neizdrživ svrbež. Nakon posjeta liječniku ustanovljena mi je alergijska reakcija uzrokovana kombinacijom parfimiranih rollona, znoja, temperature i sunca«. Tako nam </p>
<p>je 31-godišnja Ljiljana H. rekla kakve su je tegobe mučile svakog ljeta. Morala je, kaže, prestati koristiti dezodoranse i stikove, te koristiti samo one iz ljekarne. To i ne bi bio problem, istaknula je, da takva sredstva, poput rollona za preosjetljivu kožu, ne stoje od 70 kuna na više. Stoga joj je ljeto, kada zbroji sve potrebno, najskuplje godišnje doba. </p>
<p>A ako se problematična pregibna mjesta na tijelu – kožni nabori, pazusi ili prepone - odgovarajuće i pravodobno ne tretiraju, osim gljivičnih mogu se »navući« i bakterijske infekcije. Prema riječima mr. Klaudije Šebetić, dermatovenerologinje Poliklinike za kožne i spolne bolesti KB Sestara milosrdnica, ljeti se često javljaju brojne alergijske reakcije od ugriza insekata, trave do alergija od sunca, topline i znojenja koje uzrokuju dermatomikozu. Riječ je o kožnoj bolesti izazvanoj patogenim gljivicama, kvasnicama i plijesni, a manifestira se crvenilom, perutanjem, svrabom... Ta se bolest, ističe dr. Šebetić, lako ali dugotrajno liječi (kremama, otopinama, tabletama), a veliku ulogu u saniranju neugodne pojave ima i održavanje osobne higijene. To prije svega podrazumijeva nošenje prozračne, pamučne i lanene odjeće svijetlih boja. Obojena odjeća, naime, takvim alergičarima teže pada, jer kemijske supstance boje mogu izazvati pojavu gljivica. </p>
<p>Dermatomikozu, doznajemo, češće mogu dobiti dijabetičari i pretile osobe, jer im je koža podložnija razvoju gljivica. Kako bi dodatno spriječili oboljenja, najjednostavnije što čovjek može učiniti, jest redovito održavanje higijene tijela. Noge valja svakodnevno prati i dobro osušiti dijelove među prstima, a za kožu treba koristiti PH neutralna sredstava. Odjeću pak treba prati na temperaturama višim od 60 stupnjeva Celzijevih, jer se na njima gljivice uništavaju. Nikako ne treba koristiti tuđe ručnike, češljeve ili četkice za zube. </p>
<p>Za čovjeka patogeno 50 tisuća gljivica</p>
<p>Gljivične infekcije česte su u osoba oslabljena imuniteta, kroničnih bolesnika – dijabetičari, oboljeli od tumora…Javljaju se i nakon liječenja antibioticima, koji, među ostalim, u organizmu čovjeka uništavaju i tzv. domaće bakterije. Od oko sto tisuća tih mikroorganizama njih čak 50 tisuća je patogeno za čovjeka! Naseljavaju se na koži i često se dugotrajno liječe.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Šestero mrtvih u zadnja 24 sata</p>
<p>Najmlađa žrtva je 15-godišnjakinja koja je poginula u utorak navečer u mjestu Lužan kod Sesveta</p>
<p>ZAGREB/SPLIT</p>
<p> - Tri su osobe poginule u prometnim nesrećama koje su se dogodile na području Zagreba, u nepunih dvanaest sati. Prva prometna nesreća, kojoj je kumovao alkohol, dogodila se u utorak Aveniji Gojka Šuška u Dubravi oko 20.40 sati kada je na kolnik, pred jureći automobil, pao pijani Josip Hajdinović (27) i na mjestu poginuo. On je nešto ranije sudjelovao u prometnoj nesreći kao vozač bez vozačke dozvole. Prevezen je u KB Dubrava gdje mu je pružena liječnička pomoć te mu je tada izmjereno 1.17 promila u organizmu. Potom je samovoljno i pješice napustio bolnicu. U jednom je trenutku, vjerojatno namjeravajući preći Aveniju, izvirio iza živice, izgubio ravnotežu ili se spotaknu i pao na kolnik. Na njega je naletio Ljubomir J. u svom »volvu 940 GL«, registracijskih oznaka ZG-7035-J, koji se kretao u smjeru sjevera i pregazio ga prednjim desnim kotačem, oko sto metara od bolnice. Promet vozilima bio je zatvoren istočnim kolnikom Avenije, od Oporovečke do Žutog brega u vremenu između 21 i 23.15 sati.</p>
<p>Druga nesreća sa smrtnom posljedicom dogodila se na križanju Zagrebačke i Šenoine ulice u Lužanu u Sesvetama, također u utorak, oko 23.35 sati kada je poginula petnaestogodišnja Nikolina Kos. Djevojčica je vozila neregistrirani moped »baoitian«, bez kacige i bez vozačke dozvole. Mopedom se kretala kolnikom u suprotnom smjeru kada je na nju naletio Žarko Š. (23) u »renault cliu«, registracijskih oznaka ZG-0100-SS. Vozeći vjerojatno neprilagođenom brzinom i izbjegavajući sudar skrenuo je lijevo na zapadni kolnik Zagrebačke. Nikolina je također skrenula lijevo no djevojka je odbačena i na mjestu preminula. Zbog očevida promet Zagrebačkom ulicom je bio zatvoren od 23.55 do 02 sata.</p>
<p>Zatim, u prometnoj nesreći u kojoj su sudjelovala dva automobila u srijedu oko 7.20 sati, na 30. kilometru Zagrebačke obilaznice poginuo je 71-godišnji vozač »mercedesa«, a njegova 63-godišnja supruga ozlijeđena je i odvezena u KB Rebro. Oni su se automobilom njemačkih registracijskih oznaka sudarili sa »pontiacom«, također u kojem su se nalazile četiri osobe koje su ozlijeđene.</p>
<p> U teškoj nesreći koja se u središtu Prugova dogodila u srijedu oko 6 sati poginuli su vozačica u »VW passatu« splitskih oznaka Branka Tomeljak iz Gizdvaca i Tadija Uršić suvozač u »zastavi 101« splitske registracije, u bolnici je preminuo i vozač Ivan vržina. Nesreća se dogodila kada je vozač »VW passata«, Luka Bakić, u desnom zavoju prešao na suprotnu stranu. </p>
<p>Marina KovačevićIrena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Godinu dana uvjetno za ucjenu »seksi oglasom«</p>
<p>Okrivljeni tvrdi da je»te ljude želio izvesti na pravi put« / Oštećeni je par u listu »Seksi top«, putem oglasa, tražio sličan bračni par </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Djelatnik MORH- a Željko Katić (43), zbog pokušaja ucjene supružnika B. R. i N. R. iz Karlovca te V.O. iz Osijeka, na zagrebačkom Općinskom sudu uvjetno je osuđen na godinu dana zatvora, uz rok kušnje od tri godine. Osuđeni je Katić, od prosinca 1996. do veljače 1997. godine, u više navrata, od oštećenih supružnika pismeno zahtijevao novac, kako njihovoj djeci, rodbini, prijateljima i susjedima ne bi poslao dokaze u kojima ugledni čovjek iz Karlovca opisuje seksualne sklonosti svoje supruge i sebe. Oštećeni je par naime, u listu »Seksi top«, putem oglasa, tražio sličan bračni par ili pojedinca za druženje. »Bračni par, kulturan, obrazovan, situiran, gostoljubiv, želi upoznati zgodan par s vitkom damom i visokim gospodinom za susrete kod nas«, glasio je objavljeni oglas supružnika. S 15-ak osoba bili su u kontaktu, a s pet i u intimnom odnosu, priznali su prestrašeni supružnici na sudu. Jedan od onih koji su se na oglas javili, bio je i Katić, koji se predstavljao kao »krhka plavuša«. Seksualne sklonosti nesretnog para Katić je potom iskoristio, pa ih je »tražio« najprije 300, a zatim 500 DEM. Zauzvrat se obvezao, od očiju javnosti, čuvati tajnu uglednog para, a u pismu koje je uputio žrtvi ucjene kaže: »Zar Vam se ne čini groznim i nemoralnim da jedan gospodin spadne na tako niske grane i moralnu bijedu, da uživa dok mu drugi š... ženu i da orgija u svom stanu? Katastrofa! Pa Vi niste bilo tko, to znate vi, a znam i ja«. U nastavku pisma, Jakov, kako se predstavio Katić, piše da ih je odlučio kazniti i izvesti na pravi put, ali da moraju platiti šutnju najkasnije do 14 sati 10. siječnja 1997. Jednako tako, pokušao je ucijeniti i Osiječanina V. O., koji je svoje seksualne maštarije također opisivao u seksi oglasniku. Prijeteći da će obavijestiti njegovu okolinu o njegovim sklonostima, Katić je od oštećenog, od travnja do kolovoza 1996. nekoliko puta tražio po 300 DEM. Prestrašeni mladić, ucjenu je prijavio policiji. Katić, koji inače boluje od PTSP- a, na početku je nijekao krivnju. Kasnije je ipak priznao djelo, ali se pravdao da je samo »te ljude želio izvesti na pravi put«.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tri godine za ubojstvo na pijanki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nanošenja teških ozljeda, od kojih je Stanislav Šatvar i preminuo, Damir Špiljarić (32) iz Zagreba pravomoćno je osuđen na tri godine zatvora, uz mjeru liječenja od ovisnosti. U kaznu mu je uračunato i vrijeme od ožujka do lipnja 2000. i od srpnja 2003. do veljače 2005. godine koje je proveo u pritvoru. Na prvostupanjsku presudu sutkinje Maje Štampar Stipić od veljače 2005., Špiljarić je Županijskom sudu u Zagrebu uložio žalbu koju je predsjednica Vijeća Sonja Primorac Lahtovski, odbila kao neosnovanu. Špiljarić je u ožujku 1997. godine, između 17.30 18.30 sati na smrt pretukao Stanislava Šatvara, u njegovu stanu na Savskoj cesti 146. Pokojnik i njegov sin Robert, okrivljeni Špiljarić i još dvojica prijatelja, kobnog su dana, od podneva pili ispred diskonta »Bombonček«. Nakon što su ispili veće količine vina, petorka se uputila u stan pokojnog i nastavili piti. Već poprilično u alkoholiziranom stanju, Špiljarić i Šatvar najprije su se posvađali a zatim i potukli. Šatvar se našao leđima na podu a Špiljarić ga je opkoračio i uhvatio šakama oko vrata. Udarajući mu glavom o pod. Šatvar je pritom zadobio po život opasno krvarenje moždanih ovojnica, od kojih je tijekom noći preminuo. U tijeku dokaznog postupka u svojoj obrani, optuženi je naveo da je s pokojnikom i njegovim sinom prije tragičnog događaja bio u prijateljskim odnosima, a povezalo ih je zajedničko pijančevanje ispred »Bombončeka«. Sjećao se samo da su ostala dvojica prijatelja, Skočak i Orešković otišli kupiti još vina, kada su on, pokojnik i njegov sin ostali u stanu.</p>
<p> Prema riječima Špiljarića, Šatvar je njega udario prvi, a njegov sin, koji je stajao tri metra dalje, nije reagirao. Okrivljeni se nije sjećao ni kako je došao kući. Ujutro, rekao je, po njega je došla policija. Psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da Špiljarić, koji pije od svoje 13-te godine, ima u alkoholiziranom stanju te sniženi prag tolerancije.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Oštećeni se vratio s »vidljivim ozljedama« </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Čitanjem iskaza svjedokinje Suzane Čepl, koja je u svibnju odbila svjedočiti u srijedu je nastavljeno suđenje osječkoj petorki optuženoj zbog udruživanja za iznude i otmice. Drago Babić Baban (37), Tihomir Wilhelm Dikan (43) i Miroslav Vorkapić Špiro (37) u pritvoru se nalaze od studenoga 2004. godine, dok se Goran Krivić (36) od sredine lipnja brani sa slobode, kao i petooptuženi Miroslav Bodražić (47). </p>
<p>U svom iskazu svjedokinja Čepl kazala je da poznaje sve optužene osim Gorana Krivića. Bila je zaposlena u tvrtki »Sonar«, u vlasništvu Ante Hrgovića jednog od oštećenih. Kazala je da joj je poznato da je Hrgović u svibnju 2002. od tvrtke »Gorštak« uzeo pozajmicu 100.000 kuna. »Dio novca, osim onog što sam uplaćivala na račun, Hrgović je davao Babiću na ruke, a te su isplate trajale do 2004.«, kazala je Čepl kod istražnog suca, te dodala kako je Hrgović 17. svibnja otišao kod Babića u »Gorštak«, a vrativši se »Sonar« nakon nekog vremena s vidljivim ozljedama na licu, rekao joj je da ga je Babić šakom izudarao po glavi i tijelu.</p>
<p>»Bio je sav izvan sebe. Svaki put kada bi išao na razgovor s Babićem bio je vidno uznemiren. Nekoliko puta mi je čak i rekao ako se ne vrati u roku od 15-20 minuta da zovem policiju«, kazala je tada svjedokinja. </p>
<p>Po njezinim riječima, nakon 17. svibnja Hrgović je napustio Osijek na dva tjedna i njoj je rekao da ide u Poreč i Zagreb da pronađe novac kojeg duguje Babiću.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sulić se otišao moliti Bogu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački Županijski sud i dalje čeka službeni dopis zagrebačke policije da Leon Sulić (58), nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog malverzacija u »Croatia busu« teških 15.5 milijuna kuna, nije pronađen na adresi stanovanja, zbog čega i tjeralica za njim još nije raspisana. Prema nekim se navodima, Sulić neposredno prije izricanja presude otišao moliti u svetište Lourdes. </p>
<p>Podsjetimo, Sulić je prošli tjedan, nakon višegodišnjeg postupka osuđen za četiri od pet točaka optužnice, tj. četiri međusobno povezana djela zloporabe položaja i ovlasti od 1998. do 2001. godine. [Mladen Bokulić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Proračun upitan i nakon rebalansa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Male su šanse da će Vlada rebalansom ovogodišnjeg državnog proračuna uspjeti ostvariti novi cilj fiskalne politike za ovu godinu - manjak opće države od 4,2 posto BDP-a, upozoravaju neovisni ekonomisti.</p>
<p>»I ovogodišnji je rebalans kratkoročno rješenje, jer se iz njega ne mogu iščitati reforme koje će rasteretiti rashodnu stranu proračuna. Štoviše, najavljeno povećanje izdataka za mirovine i plaće zabrinjavajuće je. Zbog svega toga do daljnjega ostajem pri svojoj prognozi da će manjak opće države ove godine iznositi oko pet posto BDP-a«, prokomentirao nam je Goran Šaravanja, analitičar CAIB-a, dijela HVB Splitske banke.</p>
<p>Ipak, dodaje kako je novi ciljani manjak opće države puno realniji od staroga. Naime, već je prilikom usvajanja državnog proračuna za ovu godinu bilo jasno da ciljani deficit od 3,7 posto BDP-a neće biti moguće ostvariti, budući da su se planirani proračunski prihodi temeljili na preambicioznoj stopi gospodarskog rasta, a i rashodi su u 2004. bili veći od prvotno planiranih. </p>
<p>Šaravanja upozorava da nije realno očekivati značajniju fiskalnu konsolidaciju bez strukturnih reformi, koje će rasteretiti rashodnu stranu proračuna. Radi se, napominje, prije svega o reformama u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.</p>
<p>Podsjetimo, prijedlogom rebalansa državnog proračuna, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, planira se zadržavanje rashoda na otprilike istoj razini kao do sada, oko 92 milijarde kuna, s time da će se na troškovnim stavkama preraspodijeliti oko milijardu kuna, uglavnom u korist plaća i mirovina, a na uštrb materijalnih troškova i subvencija. Predloženim se rebalansom prihodna strana smanjuje za 786 milijuna kuna, pa bi ona trebala težiti ukupno 85,5 milijardi kuna. Posljedica toga bit će veći manjak, koji će se pokriti dodatnim prihodima od dividendi javnih poduzeća i novim zaduženjem. U Vladi i dalje očekuju da će prihodi od privatizacije u 2005. iznositi oko 4,5 milijarde kuna.</p>
<p>I glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović upozorava kako i nova Vladina računica stoji na klimavim nogama. »Najnovije Vladine najave da će gospodarski rast ove godine iznositi 3,7 posto su preambiciozne pa nije isključeno da će proračunski prihodi biti još manji nego što se sada planira«, rekao nam je Miljenović, dodavši kako njegova prognoza rasta BDP-a za 2005. iznosi 3,2 posto.</p>
<p>Dodatni razlog za zabrinutost vidi u planiranim privatizacijskim prihodima, za koje trenutno nema naznaka da će se ostvariti. Uz to, i Miljenović ukazuje na izostanak strukturnih reformi. Smatra da je novi ciljani fiskani deficit od 4,2 posto realniji od ranijeg plana. Ističe i kako država još ima prostora za povećanje javnoga duga, kojim će pokriti veći manjak.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Varteks povećao izvoz u Veliku Britaniju za 3,5 posto</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - »Financijska konsolidacija poslovanja, orijentacija na tekstilno-modni business i razvoj maloprodaje tri su ključne točke procesa restrukturiranja Varteksa u drugoj polovici ove godine, kako bi ova najveća varaždinska tvrtka postala profitabilna«, kazao je u srijedu predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec.</p>
<p>U tijeku je smanjenje zaliha gotove robe i sirovina, koje bi do kraja godine trebale biti 40 posto manje nego na kraju 2004. Smanjenju troškova i povećanju prihoda trebala bi pridonijeti i centralizacija skladišta te spajanje zajedničkih službi, pa se tako oslobođen prostor počeo iznajmljivati. Odvojit će se netekstilne djelatnosti kao što je Tiskara. Na sličan bi se način riješilo i pitanje restorana-poslovnog kluba. Varteks će zatvoriti neprofitabilne inozemne tvrtke, te prenamijeniti, prodati ili zatvoriti nerentabilne trgovine. U planu je otvaranje novih, u kojima bi se plasirala vlastita robna marka Di Caprio. Najavljeno je restrukturiranje robnih kuća u Zagrebu i Rijeci. Izvoz u Veliku Britaniju porastao je 3,5 posto. Planiraju ponovno otvoriti zapušteno predstavništvo u Skandinaviji. S talijanskom modnom kućom Essenza ugovorena je isporuka više od 100.000 komada proizvoda od jeansa do kraja godine. Uz šivanje i prodaju vlastite jeans marke »nomadic« ti bi poslovi trebali nadomjestiti prihod od Levi'sa, s kojim za drugu polovicu ove godine Varteks nije sklopio prodajni ugovor, iako licencni ugovor ostaje. Košćec je naveo i jačanje djelatnosti šivanja po mjeri, te kompenzacije s desetak tvrtki koje Varteksu najviše duguju. [K. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HUP: Konačni prijedlog izmjena Zakona o pošti širi monopol HP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pošti Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka monopol Hrvatske pošte širi i na kurirske usluge, čime se ugrožava daljnji rad privatnih kurirskih tvrtki, naglasio je Bernard Jakelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Boris Vidić, predsjednik koordinacije kurirskih službi HUP-a i predsjednik Uprave kurirske tvrtke CityExpress, upozorava kako je u zakonu sporna definicija kurirske usluge, prema kojoj one predstavljaju preuzimanje pošiljki na adresi pošiljatelja i njihov izravni prijenos na adresu primatelja. Vidić kaže kako je to u međugradskom prometu nemoguće ostvariti jer se sve pošiljke prvo moraju prikupiti, a nakon toga proslijediti na adrese primatelja.</p>
<p>»Ovakvom definicijom svim kurirskim tvrtkama u Hrvatskoj, uključujući i kurirsku službu Hrvatske pošte HPekspres, bilo bi onemogućeno obavljanje usluga, osim u hitnoj gradskoj dostavi«, rekao je. Istaknuo je kako bi od presudne važnosti postalo tko će provoditi inspekcijski nadzor u tvrtkama. HPekspres, tvrdi Vidić, od početka godine posluje ilegalno jer je HP morao knjigovodstveno izdvojiti usluge koje nisu pod monopolom. U HP-u optužbe odbacuju te tvrde kako je razdvajanje u tijeku. Time se, kažu u HUP-u, onemogućuje privatno poduzetništvo i liberalizacija svih usluga na tržištu koja bi trebala uslijediti za godinu i pol dana. Zato uz podršku Nacionalnog vijeća za konkurentnost i Američke trgovačke komore traže širu stručnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o pošti. »Sadašnji prijedlog nije u skladu s europskom praksom i smjernicama EU«, ponovio je Jakelić. [M. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Rastu bankarski rizici</p>
<p>Bilo kakav poremećaj izravno bi pogodio stanovništvo, koje nema na koga prevaliti valutni rizik, ali i banke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Unatoč usporavanju rasta bankarske aktive, kreditne aktivnosti i depozita ukupno 37 banaka u Hrvatskoj u 2004. je poslovalo bolje nego u prethodnoj godini - njihova dobit prije oporezivanja porasla je oko 26 posto, a neto dobit 24,5 posto, a hrvatski je bankarski sektor među najprofitabilnijima u skupini tranzicijskih zemalja«, istaknuo je Žarko Primorac, odgovorni urednik posebnog izdanja Privrednog vjesnika »Banke Hrvatska i svijet«, koje kroz brojne rang liste i analize 13. put za redom donosi cjelovitu sliku hrvatskog bankarskog sektora. Hrvatski bankarski sektor vrlo je koncentriran - šest najvećih banaka ostvarilo je ukupno 88 posto dobiti, ima 82-postotni udjel u ukupnoj aktivi svih banaka i odobrenih kredita, te drži 80 posto štednje građana.</p>
<p>Međutim, upozorio je Primorac, slika hrvatskog bankarstva nije posve idilična. Hrvatska je među tranzicijskim zemljama apsolutni rekorder po udjelu inozemnog duga u BDP-u, a upravo bankarski sektor ima najveći udjel u inodugu, ukupno 33,8 posto. Taj bi udjel bio i veći da nije bilo intervencija HNB-a cilj kojih je bio usporiti rastuće zaduživanje zemlje. Primorac je doveo u pitanje tezu da je krivac za rast zaduženja banaka njihovo pretežito inozemno vlasništvo, podsjećajući da se i banke u hrvatskom vlasništvu ponašaju slično stoga što im uvjeti pružaju mogućnosti visoke zarade, koje su one postupajući kao poduzetnici i iskoristile. S druge strane, kazao je, HNB-u nije preostalo još puno instrumenata za obuzdavanje daljnjeg zaduživanja banaka, a suštinski je problem da svi segmenti društva, kako građani, tako poduzeća i država, troše više nego što stvaraju. No, dodao je, mjere središnje banke ne bi visokoprofitabilnim bankama nikako trebale biti izgovor za povećanje kamatnih stopa. Primorac je upozorio da se po njegovom mišljenju sa stajališta rizičnosti lagano pogoršava kvaliteta bankarske aktive. Razlozi su produbljivanje opće rizičnosti zemlje zbog visokih deficita trgovinske bilance, neobuzdana javna potrošnja, deficit proračuna i inozaduženost koja je premašila 80 posto BDP-a. Tome treba dodati i situaciju u realnom sektoru (usporavanje rasta BDP-a, vrlo niska stopa rasta industrijske proizvodnje, dugogodišnje stagniranje izvoza, opadanje konkurentnosti zemlje...).</p>
<p>Zbog rasta općih rizika, bankarski rizici, posebno kreditni rastu. Pritom, kaže, posebno ima u vidu rizik stanovništva (glavnog depozitara i korisnika kredita), premda je ono dosad uglavnom uredno servisiralo dugove. Inače, udio plasmana stanovništvu u ukupnim plasmanima banaka iznosi 50,6 posto, što je rekordan postotak u usporedbi sa drugim tranzicijskim zemljama (najbliže nam je Poljska, gdje je taj udjel 38 posto). Od 141,07 milijardi kuna lani ukupno odobrenih kredita, stanovništvo je primilo 62,8 milijardi ili 23,17 posto više nego 2003., a gospodarstvo 58,88 milijardi kuna ili samo 11,96 posto više.</p>
<p>Ukupna dohodovnost stanovništva se smanjuje, stopa štednje ostaje kronično niska, nezaposlenost je zabrinjavajuće visoka. Uz to, banke su većinu kredita prema stanovništvu vezale uz valutnu klauzulu, a valutni rizik ono ne može ni na koga prenijeti. Zato bi bilo kakav eventualni poremećaj izravno pogodio stanovništvo, ali posljedično i banke. No, usprkos rastućim rizicima, bankarski sektor smanjio je udio loših kredita na 4,5 posto u usporedbi sa 5,1 posto u 2003. godini. Istodobno, MMF je procijenio da je taj udio zapravo 9,4 posto.</p>
<p>Pomoćnik ministra financija Ante Samodol upozorio je da se u budućnosti bez sektorskog usmjerenja neće moći kvalitetno upravljati financijskim sustavom. Napomenuo je da je među propisima koje priprema to ministarstvo i Zakon o leasingu, koji je, dodao je, zapravo iznuđen (nema ga 90 posto zemalja EU), jer su zbog ograničenja HNB-a banke dio plasmana kanalizirale kroz leasing. Također se upitao hoće li u budućnosti i rastući sektor factoringa postati rizičan. Upozorio je da je neophodna bolja suradnja institucija koje nadziru banke, te ocijenio da su mjere HNB-a potrošene i da se ubuduće od njih ne mogu očekivati značajni rezultati. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rješenje problema u privatizaciji</p>
<p>VRPOLJE</p>
<p> - Sušionica povrća i voća, investicija Ministarstva poljoprivrede, Brodsko-posavske županije, holdinga Đuro Đaković i Općine Vrpolje vrijedna oko sedam milijuna eura, od samoga osnivanja negativno posluje. Tako je i prošlu godinu završila sa 6,7 milijuna kuna gubitaka. Glavni razlozi gubitaka su veliko kreditno zaduženje, nedostatak obrtnih sredstava za sirovinu, nedovoljna iskorištenost proizvodnih kapaciteta, smanjenja cijena finalnih proizvoda i povećane cijene energenata te slaba kvaliteta sirovine zbog lošeg vremena. </p>
<p>Osim toga, kratkoročne obveze društva u iznosu 23,8 milijuna kuna tri su puta veće od vrijednosti kapitala i sedam milijuna kuna rezervi. O teškom stanju u Sušionici svjedoči i dug za plin, koji je prije nekoliko mjeseci iznosio milijun kuna. Polovica je duga plaćena distributeru, tvrtki Brod-plin, ali to ne znači i kraj negativna poslovanja. Iako Sušionica ima kapacitet 600 tona sušenog povrća i 100 tona sušenog voća, puna proizvodnja nije nikada dostignuta zbog nedostatne i nedovoljno kvalitetne sirovine.</p>
<p>Radi rješavanja tekućih problema u poslovanju, Hrvatski fond za privatizaciju je na osnovi prijedloga resornog ministarstva dva puta odobrio Sušionici pozajmicu u iznosu 3,6 milijuna kuna. Planirani su i pronalazak strateškog partnera te privatizacija društva. Pregovori o tome najdalje su otišli s Podravkom, koja otkupljuje sušeno povrće iz Sušionice. No, tehničko-tehnološko povezivanje kapaciteta Lipovca d.d., voćnjaka Borinci i Sušionice još nije realizirano. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Smjene u Segestici</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Skupština trgovačkog društva Segestica smijenila je glavnu direktoricu Anu Cvjetičanin i izvršnog direktora Nikolu Katušića, članove Uprave tvrtke. Za glavnog je direktora imenovan dosadašnji komercijalist Amir Ferizović, a za izvršnog direktora Petar Petrić. Predsjednik udruge 47 dioničara koji drže 79 posto udjela Darko Borić tvrdi kako ta udruga, zajedno sa sindikatom i udrugom branitelja, nastoji osigurati opstanak tvrtke i očuvati 138 radnih mjesta i drži kako je način rukovođenja Ane Cvjetičanin vodio tvrtku u propast. Ističe da Segestica već 2 godine Ministarstvu financija duguje 17 milijuna kuna za osnovni porez za alkohol. Država je stoga s 21 posto udjela ušla u vlasništvo tvrtke, a s Upravom je dogovorena obročna otplata duga, koji je u međuvremenu smanjen za milijun kuna. [M. G.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Poreznici »češljaju« Brajšu i Caritas</p>
<p>Brajša bi mogla odgovarati za kazneno djelo zloporabe ovlasti u poslovanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno odvjetništvo naložilo je Poreznoj upravi hitno i temeljito »pročešljavanje« ukupnih financija zagrebačkog Caritasa, ali i svih financija i imovine Jelene Brajše i njezine obitelji, doznaje Vjesnik u srijedu. </p>
<p>Prema podacima kojima Odvjetništvo dosad raspolaže, postoje ozbiljne indicije da je u financijskom poslovanju bilo čak i težih povreda zakona, koje podliježu kaznenom progonu, a što bi istraga uskoro trebala pokazati. Pokažu li se te sumnje osnovanima, Brajša bi mogla odgovarati za kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Također, kako doznaje Vjesnik, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uskoro će u sve domove pod ingerencijom zagrebačkog Caritasa uputiti stručne i inspekcijske kontrole kako bi se utvrdilo je li nepravilnosti bilo i drugdje.</p>
<p>Osim toga, protiv Jelene Brajše bit će podnesena još jedna kaznena prijava, koju će, kako neslužbeno doznajemo, podnijeti Ured pravobraniteljice za djecu. U toj prijavi Brajša će se sumnjičiti za kaznena djela nedopuštene uporabe osobnih podatka, odnosno neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne i iznošenje osobnih i obiteljskih prilika. Naime, u intervjuima koje je Jelena Brajša prije nekoliko dana dala dvama dnevnim novinama, otkrila je puno ime i prezime dječaka kojega je navodno silovao domar Mario Barlović, te ustvrdila da je jedna njezina bivša štićenica - dvospolac, iznoseći usput još i dugi niz pogrdnih rečenica na račun bolesne djece, njihova spolnoga života i preferencija, ali i nacionalnih različitosti. </p>
<p>Osim te kaznene prijave, kako doznajemo u srijedu, pojavila se i mogućnost da se Brajša u slučaju zataškavanja silovanja u Brezovici u kaznenoj prijavi ili prijedlogu za istražnim radnjama proglasi supočiniteljem, odnosno da će se njezino nesudjelovanje u prikrivanju ipak trebati dokazivati na sudu, što podrazumijeva podizanje kaznene prijave i za to djelo. Uz sve to, neslužbeno doznajemo, Brajša bi se mogla teretiti i za kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela, za što je propisana zatvorska kazna do tri godine. Naime, dokaže li se da je Jelena Brajša skrivala podatke o počinjenju kaznenog djela, ili eventualne predmete koji su to djelo mogli dokazati, postoji mogućnost i te kaznene odgovornosti. Kaznena prijava, koja je zasad najmanje upitna svakako je ona za nesavjestan rad u službi, za koju je propisana kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U našem centru nema pedofilije!</p>
<p>Županijski državni odvjetnik izdat će naputak za Općinsko državno odvjetništvo po kojem će se dalje postupati bez obzira na prethodne odluke</p>
<p>PULA</p>
<p> - Teške optužbe o zataškavanju zlostavljanja i snimanja pedofilskih, pornografskih filmova s maloljetnicima, štićenicima Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Puli, u srijedu su demantirali ravnatelj Centra Aleksandar Tašić i veći dio Stručnog vijeća koje čine svi zaposleni u popravnom domu u Puli. </p>
<p>Štićenike Centra nismo zatekli u ustanovi, jer je većina otišla kućama, dok je desetak štićenika na Fratarskom otoku kraj Pule s jednim odgojiteljem. U međuvremenu u domu traje inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koji će vjerojatno biti produljen i na četvrtak. </p>
<p>»U našem centru nema pedofilije! Indikativno je da su insinuacije o zlostavljanju i pedofiliji izišle u trenutku kad je aktualna problematika Doma u Brezovici. Moje je mišljenje da je jedan od djelatnika Centra htio iskoristiti 'slučaj Brezovica' za vlastiti interes, a mi navode možemo jedino demantirati. Inspekcija kod nas radi nadzor već drugi dan, a stigli su na osnovu anonimne prijave«, objašnjava Tašić. Ravnatelj tvrdi da su neki od slučajeva iznesenih u javnosti potpuno izmišljeni, a ostali su djelomično istinito izneseni, no jednako tako su, suprotni tvrdnjama nekih medija, kaže Tašić, uredno prijavljivani policiji. Dodaje da je sve programe radno-okupacijskih aktivnosti koji su se provodili s djecom odobrilo Ministarstvo, pa tako i »Školu života«, koju je proveo Đuro Adamović iz Udruge »Centar za stara znanja«. </p>
<p>Adamović je za Vjesnik izjavio da su djeca u okviru programa dobila mogućnost sama snimati s VHS-kamerom, te su u više navrata djeca s njim odlazila na izlete u Barbarigu i na Fratarski otok u blizini Pule. Svake večeri nakon snimanja djeca su s odgojiteljem i Adamovićem pregledavala snimljeni materijal, pa tako i sporni s golim dječakom koji je pred kamerom pokazao spolovilo, ali dok ga je snimao drugi dječak. Adamović je odbacio mogućnost da je on bio snimatelj, no zajedno s odgojiteljicom te s ravnateljem Tašićem snimka je oduzeta i predana policiji, te je događaj i prijavljen. </p>
<p>»Nakon razmatranja slučaja policija i Općinsko državno odvjetništvo za mladež u Puli odbacili su slučaj«, kaže Tašić, a potvrdio nam je to i glasnogovornik PU istarske Robert Pavleković te županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić, koji je preuzeo i pregledava spise iz 2003. te spis iz 2004., koji Općinsko državno odvjetništvo još nije riješilo. Riječ je o djevojčicama koje su ravnatelju prijavile kuhara za seksualno zlostavljanje. </p>
<p>Županijski državni odvjetnik najavio je izdavanje naputka za Općinsko državno odvjetništvo po kojima će se nadalje postupati u ovim slučajevima bez obzira na prethodne odluke.</p>
<p>»Pokušavali smo utvrditi zajedno s policijom što se zapravo dogodilo. Zbog neprimjerenog rječnika u komunikaciji s djecom kuharu smo izrekli mjeru zabrane izravne komunikacije s njima. Po potrebi je komunikacija išla preko odgajatelja, a proveli smo i unutarnji nadzor«, kaže Tašić, koji će zatražiti policijsku istragu protiv djelatnika koji je izišao u javnost s osobnim podacima o štićenicima, što je profesionalna i službena tajna. </p>
<p>Pulski poduzetnik, vlasnik rasadnika kod kojeg je nekoliko štićenika doma odlazilo na ispomoć i koji je prozvan zbog pokušaja silovanja petnaestogodišnjaka, najavio je tužbe protiv medija koji su mu objavili ime.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Grabar-Kitarović: vjerujem u skori početak pregovora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za Vjesnik kako vjeruje da će pregovori s Europskom unijom početi brzo. »Ne bih željela spekulirati o konkretnom datumu za početak pregovora, no uz maksimalnu komunikaciju s Haaškim sudom i Europskom unijom, što mi i činimo, vjerujem da će to biti brzo«, izjavila je Grabar-Kitarović.</p>
<p>Šefica hrvatske diplomacije izjavila je to nakon razgovora koje je vodila u Bruxellesu s čelnim ljudima Europske unije, uključujući i visokog predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom i luksemburškim ministrom vanjskih poslova Jeanom Asselbornom. »Važno je održavati komunikaciju. Svoje sam sugovornike izvijestila o provedbi Akcijskoga plana, a radna skupina EU-a sastat će se 11. srpnja u Londonu na razini političkih direktora«, rekla je ministrica.</p>
<p>U razgovorima s Javierom Solanom je naglašeno da EU čeka rješenje jedine preostale prepreke kako bi Hrvatska mogla početi pregovore, a u Solaninu uredu su kazali kako se »nadaju konkretnijim rezultatima« u »slučaju Gotovina«. Ministrica je naglasila da je visoki predstavnik EU-a Solana naglasio kako se proces širenja Unije neće zaustaviti te da do 18. srpnja još ima vremena. » Hrvatska je dobila dodatno vrijeme za ispunjenje kriterija«, rekla je Grabar-Kitarović. </p>
<p>»Siguran sam da će članice radne skupine i ostale članice EU-a pronaći rješenje. Provedba Akcijskog plana je u tijeku, ali trebamo vidjeti rezultate«, izjavio je Asselborn.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Od regije napraviti ugodno mjesto za život</p>
<p>Mesić inzistira na provedbi zakona radi poboljšanja statusa nacionalnih manjina</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je prvi dan službenog posjeta Srbiji i Crnoj Gori, na početku turneje koja se završava poklonom žrtvama srebreničkog masakra 11. srpnja, da ne namjerava biti regionalni lider, ali da njegova agenda sugerira drugo. U susretima s predsjednikom SCG-a Svetozarom Marovićem, predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom, predsjednik Mesić inzistirao je na provedbi zakona i međunarodnih konvencija radi poboljšanja statusa nacionalnih manjina, što je goruće pitanje u odnosima Hrvatske i SCG-a na zajedničkom putu prema euroatlantskim integracijama s mogućim implikacijama na budući status Kosova, konačni rasplet između Beograda i Podgorice te najavu promjene daytonskog uređenja BiH. </p>
<p>Poruka hrvatskog predsjednika je kristalno jasna: imamo zakone, natjerajmo institucije da provode zakone i da surađuju, i ova će regija postati ugodna za život. Istodobno treba poticati gospodarsku suradnju da bi gospodarstvenici zajedničkim nastupom vratili tržište bivše Jugoslavije koje su nekad držali. </p>
<p>Sugovornici predsjednika Mesića složili su se da se ujedinjenim političko-ekonomskim pristupom mogu privući veće strane investicije, te su obećali da će učiniti sve u uklanjanju prepreka bilateralnoj suradnji. </p>
<p>Beograd ima interes da podrži Zagreb na multilateralnom planu, jer je to u duhu europskih integracija, a nada se i da to neće biti zaboravljeno kada na red budu došla pitanja za koja je SCG zainteresiran.</p>
<p>Srbijanski predsjednik Tadić i premijer Koštunica izložili su hrvatskom šefu države svoje viđenje rješenja za Kosovo, koje se ogleda u formuli »više od autonomije, manje od neovisnosti« i istakli da se, u sklopu poboljšanja statusa nacionalnih manjina u zemljama zapadnog Balkana, mora dogoditi i poboljšanje statusa nealbanskih zajednica na Kosovu. </p>
<p>Predsjednik Mesić imat će prilike o ispunjenju standarda u četvrtak u Prištini razgovarati sa šefom UNMIK-a Sorenom Jessenom Petersenom, predsjednikom Kosova Ibrahimom Rugovom i premijerom Bajramom Kosumijem. </p>
<p>Hrvatski predsjednik je u srijedu navečer u Subotici razgovarao s članovima Hrvatskog nacionalnog vijeća u povodu 15. obljetnice Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, dok je u Bajmoku posjetio srpske izbjeglice iz Hrvatske. </p>
<p>Posjet hrvatskog predsjednika SCG-u protječe uz maksimalne mjere sigurnosti. Tijekom sastanaka u Beogradu dio središta grada bio je blokiran za promet, a duž puta do Subotice (oko 200 kilometara kroz vojvođanske oranice) na svakih sto metara stajao je po jedan policajac.</p>
<p>Predsjednikov posjet završava se u petak u Podgorici i Tivtu.</p>
<p>Bojan al Pinto Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Postignut dogovor o spornoj trasi na koridoru 5C kroz Hercegovinu</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Stručne skupine Hrvatske i BiH postigle su preliminarni dogovor o izboru trase buduće autoceste na koridoru 5C na dijelu koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Kako je za sarajevsko Oslobođenje izjavio Izet Bajrambašić, koordinator Vijeća ministara BiH za pripremu gradnje autoceste na koridoru 5C, dogovorom je predviđeno da trasa autoputa kroz Hercegovinu ide lijevom obalom Neretve od mjesta Potoci na izlazu iz tunela Grabovica i nastavlja duž Podveležja do iza Počitelja, gdje prelazi na zapadnu obalu Neretve i nastavlja nekoliko kilometara južno od Međugorja do graničnoga prijelaza Grabovina-Seline i dalje prema luci Ploče. »Ovaj prijedlog trase autoceste ne narušava povijesne i prirodne resurse u dolini i delti Neretve, a ujedno osigurava jednostavno povezivanje svih gradova i mjesta u Hercegovini s koridorom 5C. Osim toga, spomenuta trasa otvara nove mogućnosti za razvoj turizma i gospodarstva u Hercegovini. Primjerice, vožnja autocestom bi od mostarske zračne luke do Međugorja trajala 30 minuta«, kazao je Bajrambašić.</p>
<p>Osim toga, riječ je o terenu koji omogućava jeftiniju gradnju ceste, pa bi prvi građevinski radovi mogli početi baš na ovom dijelu koridora 5C. [Alenko Zornija]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rožić: Državna uprava nesposobna, korumpirana i skupa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Većina saborskih klubova načelno je u srijedu podržala depolitizaciju i profesionalizaciju državne administracije, što je osnovni cilj novog zakona o državnim službenicima, ali uz brojne primjedbe, posebno na preširoke ovlasti koje se daju Vladi. Oporbenjacima naročito smeta to što se novim zakonom, koji se odnosi na oko 65 tisuća državnih službenika i namještenika i koji bi se trebao primjenjivati od 1. siječnja 2006., zadire u trodiobu vlasti pa stoga traže treće čitanje. Posebno je kritičan bio Mato Arlović koji je, uime SDP-a, prigovorio predlagaču što predviđa donošenje brojnih Vladinih uredbi kojima bi se trebala regulirati prava i obveze državnih službenika. Arlović smatra i da Vlada ne smije propisivati odnose u službama Sabora i sudova, jer je to izravno zadiranje u zakonodavnu i sudsku vlast, te da se ne mogu u isti koš trpati državna uprava, stručne službe Vlade, Sabora, Ustavnog suda, pravosuđa, pučkog pravobranitelja i državne revizije, jer se njihovi poslovi razlikuju. Zatražio je stoga, a to je ume HDZ-a podržao i Dražen Bošnjaković, da se djelovanje državnih službenika u spomenutim institucijama regulira posebnim zakonom. </p>
<p>Pravaš Miroslav Rožić napomenuo je da je danas državna uprava nesposobna, korumpirana i skupa te da se u njoj ljudi ne zapošljavaju po profesionalnim kriterijima. Ni ovim se zakonom, kaže, neće ništa bitno promijeniti, bez obzira na retoriku o nužnoj učinkovitosti, profesionalizaciji uprave, pravnoj državi i europskim standardima. »Ovaj bi zakon mogao imati samo jedan članak, koji bi glasio - pitanja koja zakon treba regulirati svojim će uredbama urediti Vlada«, ironizirao je Rožić namjeru Vlade da uredbama odredi, primjerice, klasifikaciju radnih mjesta i plaće državnih službenika. </p>
<p>To je, smatra oporba, zanemarivanje zakonodavne uloge Sabora, na što je upozorila i HSS-ovka Ljubica Lalić, dodavši da prijedlog nije usklađen ni sa Zakonom o državnim dužnosnicima. Problem nestručnih i nesposobnih službenika neće se riješiti ovim zakonom. Ti su službenici došli po političkoj podobnosti, a Zakon ne predviđa mehanizme po kojima bi nesposobni a politički podobni morali napustiti državnu službu, rekla je. Vojislav Stanimirović iz SDSS-a, kao i Damir Kajin iz IDS-a, svoju su podršku zakonu uvjetovali paritetnim zapošljavanjem državnih službenika iz redova nacionalnih manjina, kao što to i predviđa Ustavni zakono o pravima manjina. </p>
<p>Zoran Pičuljan, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za upravu, uvodno je naglasio da novi zakon teži depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji državne uprave, što je tek dio najavljene velike reforme državne administracije. [Ivka Bačić/ Dada Zečić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050707].
|
