NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050507].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 162384 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.05.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Država dignula kredit, a kamate će plaćati - vjerovnici</p>
<p>Ljekarne guraju u propast, a istodobno se liječnicima i stomatolozima povećavaju plaće, kažu u Komori</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski ljekarnici šokirani su izjavama kako će oni morati platiti kamate za kredit koji je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobio od Zagrebačke banke kako bi se njima isplatilo 850 milijuna kuna duga. Stoji to u priopćenju Hrvatske ljekarničke komore nakon što je ministar zdravstva Neven Ljubičić izjavio da je nađeno rješenje za dug ljekarnama i stabilizaciju sustava plaćanja lijekova na recept. »Banka će isplatiti ljekarnike, a oni će se odreći dijela marže i tako platiti kamate«. Drugim riječima, ljekarnici će platiti troškove kredita svojih dužnika. No, država je, čini se, S bankom napravila račun s bez krčmara.</p>
<p>Ljekarnama se duguje 260 dana za lijekove izdane na recept, a ljekarnički rad je najmanje plaćeni među zdravstvenim radnicima s visokom školskom spremom, kaže se dalje u priopćenju. Mr. Katica Vugrinčić-Tomičić, tajnica Komore, kaže Vjesniku da ljekarnici ne mogu preuzeti teret kamata, te da ih je šokirala vijesti u vrijeme kada nastoje naći zajednički izlaz iz krize u dogovoru s veledrogerijama i proizvođačima.</p>
<p>Naime, za utorak 3. svibnja bio je zakazan sastanak s ministrom Ljubičićem i predstavnicima proizvođača lijekova, veledrogerija i Komore na kojem se trebalo dogovoriti o načinu isplate duga za lijekove. Sastanak je otkazan u posljednji trenutak, a razlog je bio potpisivanje ugovora o kreditu između Ministarstva financija, HZZO-a i Zagrebačke banke. Dakle, dogovora između dužnika (HZZO-a) i potražitelja duga (ljekarne, veledrogerije, proizvođači) nije bilo. Postoji li država u kojoj dužnik plaća dug potražitelju i još mu na dug zaračunava kamate, pitaju se u Komori i dodaju kako bi bilo jako lijepo kada bi i banke svojim dužnicima plaćale kamate pri otplati kredita.</p>
<p>Ljekarne guraju u propast, a istodobno HZZO umanjuje iznos predviđen za lijekove na recept da bi liječnicima i stomatolozima povećao plaće. »Osiguranicima se za 113 milijuna kuna umanjuje iznos predviđen za plaćanje lijekova«, stoji u priopćenju.</p>
<p>Na sastanak s HZZO-om i ministrom ljekranici su pozvani u četvrtak, a veledrogerije u petak. </p>
<p> Budući da veledrogerije posluju s maržom jedan do 1,5 posto, pitanje je mogu li preuzeti 7,2 posto kamata banke, što je teret mjeren desecima milijuna kuna. Među poznavateljima problema govori se da će ljekarne i veledrogerije biti prisiljene prihvatiti takve uvjete ne žele li ubrzo upasti u režim plaćanja dulji od 300 dana, što ih, kao i kamate, vodi u propast. Ostaje im da tuže državu i nakon koju godinu vjerojatno dobiju spor, što se već događalo, ali kako preživjeti do tada?</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Lijek potrebniji odraslima, djeca ga uglavnom ne trebaju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga zgroženi su odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da se na listu lijekova koji se mogu dobiti na recept stavi lijek »Lantus« (inzulin-glargin) samo za dijabetičare do 18 godine života. Dr. Mensura Dražić, predsjednica Saveza, kaže da zdravstvene vlasti obmanjuju javnost tobožnjom brigom za djecu, koja u nastojanju da se lijek stavi na listu i nisu bila glavna dobna skupina kojima je lijek potreban.</p>
<p>Naime, »Lantus« bolje nego bilo koji drugi lijek dosad regulira razinu šećera u krvi i Savez je uporno tražio njegovo stavljanje na listu zbog onog dijela oboljelih kojima ni jedan drugi lijek ne pomaže na taj način. Od oko 800 djece dijabetičara samo nekolicina njih treba takav regulator, a u pokusu na 600 odraslih ispitanika pokazao se vrlo učinkovitim. </p>
<p>»Lantus« se, štoviše, uopće ne preporučuje djeci do sedme godine života, niti trudnicama, kaže dr. Manja Prašek, pomoćnica ravnatelja Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma »Vuk Vrhovac«. Riječ je o novom inzulinu koji se daje jednom dnevno i djeluje najbolje u vrijeme kad je i najpotrebniji oboljelima od dijabetesa tipa 1 (najnestabilniji <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer)</b></FONT>, pred jutro. Postojeći inzulini u to vrijeme prestaju djelovati i zbog toga oboljeli češće zapadaju u hipoglikemijsku krizu, objašnjava dr. Prašek. Dijabetes tipa 1 ima oko 10 posto oboljelih, a inzulin kao lijek uzima i 30 posto oboljelih od tipa 2. Moglo bi se općenito reći da su to skupine kojima bi »Lantus« pomogao, kaže dr. Prašek. Tu su i djeca koja ga prema najnovijoj odluci mogu besplatno dobivati samo do 18. godine, što znači da bi nakon toga trebali prijeći na manje učinkovite oblike inzulina. Usporedbe radi, u inozemstvu se »Lantusom« liječe i oboljeli tipa 2, jer među njima ima onih kojima uobičajena terapija ne pomaže.</p>
<p>Dr. Dražić se pita na osnovi kojih mišljenja je odlučeno o ograničenju na 18 godina. »Nadležni obmanjuju javnost i kad kažu da će se 'Lantus', umjesto za 700, moći kupiti za 400 kuna, koliko u prosjeku košta lijek za mjesec dana. Za umirovljenike je to jednako mnogo, a ni u ljekarnama još nisu dobili uputu o sniženju«, ističe Dražić. Napokon, napominje, neistina je da će pacijenti iz ispitne skupine i dalje dobivati lijek iz donacije. To će potrajati možda još mjesec dana, a onda bi se trebali vratiti injekcijama i standardnim lijekovima. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nakon političara, vedre i oblače - oglašivači</p>
<p>Hrvatska javnost ne zna osnovne podatke o medijskoj sceni. Nepoznati su podaci o čitanosti, slušanosti i gledanosti, ne zna se prihod, a pogotovo je velom tajne prekrivena vlasnička struktura / Profit ne donose ozbiljne analize, stavovi i komentari novinara i javnih djelatnika, nego senzacije, skandali, seks, sport i ostali atributi tabloida</p>
<p>Hrvatska medijska scena opet se uzburkala. Svakodnevno se nešto zbiva: pokreću se nova izdanja, kupuju i prodaju medijski proizvodi, izbijaju afere, stižu haaške optužnice, negoduje se čak i zbog nagrada... </p>
<p> Je li to stjecaj okolnosti ili se događa što suštinski novo? U kojem smjeru kreću svjetski mediji i jesu li hrvatski na istom tragu? Je li tabloidizaciji definitivno prevladala i ima li šanse za oživljavanje kvalitetna, ozbiljna novinarstva?</p>
<p> Pitanja mnogo, a odgovori se pokušavaju naći na sve brojnijim domaćim i međunarodnim skupovima koji se bave gorućim problemima novinarstva.</p>
<p> Hrvatska medijska scena suočila se s velikim promjenama izazvanim procvatom web portala, pokretanjem nacionalnih komercijalnih televizijskih postaja, redizajnom Vjesnika te novim dnevnim listom 24 sata. Ništa više nije kao prije. Novi mediji utjecali su na sve: došlo je do novog poleta na HTV-a, Hrvatski radio osvježen je nizom kvalitetnih informativno-političkih emisija u jutarnjim satima, a vodeći dnevni listovi više ne grade uspjeh na prodaji knjiga i DVD-a.</p>
<p> I novo medijsko zakonodavstvo stupilo je na snagu. Očekivano uvođenje elementarnoga reda ipak je ostalo samo mrtvo slovo zakona. Još uvijek hrvatska javnost ne zna osnovne podatke o medijskoj sceni. Nepoznati su podaci o čitanosti, slušanosti i gledanosti, ne zna se prihod, a pogotovo je velom tajne prekrivena vlasnička struktura. Zakon jasno određuje koji su to podaci koje treba javno oglasiti, ali niti ima podataka, niti postoje sankcije.</p>
<p> A medijska scena građena na nepoznatim podacima otvara mogućnost svim vrstama špekulacija, a bogme i malverzacija. Najavljene kupoprodaje uglednih novina i medijskih kuća poput Slobodne Dalmacije i Novog lista i javnosti (ne)poznati kupci otvaraju nova pitanja. Hoće li doći do takvog okrupnjavanja vlasnika da će medije u vlasništvu imati dva-tri vlasnika? I to uglavnom stranci? Hoće li i mediji, poput banaka, pivara i brojnih drugih biti samo dio velikih multinacionalnih i globalnih korporacija?</p>
<p> Sve se to događa u vrlo osjetljivu trenutku društvenog razvoja, jačanja demokracije i oživljavanja javnosti i civilnog društva. Bez slobodnih medija i neovisnih novinara ne može se demokratizirati društvo u punoj mjeri. Masovni su mediji kanal kojim se komuniciraju poruke, kako vladajućih, tako i građana, javnih djelatnika. Riječ javnosti ne čuje se dovoljno. Bez jake i glasne javnosti ne može se razviti demokracija. </p>
<p> Globalne medijske korporacije nemaju primarni interes u razvijanju hrvatske javnosti. Njima je glavni cilj izvući što je moguće veći profit. Nitko ne bi smio imati ništa protiv profitabilnih medijskih tvrtki sve dok ima dovoljno nezavisnih i javnih medija koji omogućuju da se glas javnosti čuje. Jer, profit ne donose ozbiljne analize, stavovi i komentari novinara i javnih djelatnika, nego senzacije, skandali, seks, sport i svi ostali dobro znani atributi tabloida. Emisije tipa »Mijenjam ženu«, »Story Supernova« i »Big Brother« stvaraju nove pseudovažne medijske osobe. </p>
<p>Kriteriji se srozavaju, ali naklade, gledanost i slušanost opravdavaju takve uređivačke poteze nakladnika i producenata. Na medijskoj sceni pojavio se novi centar moći. To su oglašivači, koji svojim utjecajem i snagom potiskuju i već tradicionalno moćne političare. O utjecaju oglašivača na sadržaj i uređivačku politiku medija glasno se šaputalo godinama, ali osim ponekog skandala ništa nije izbilo u javnost, sve dok nedavno Matija Babić, glavni urednik 24 sata, nije u svom uvodniku javno progovorio o pritisku na njegovu redakciju. </p>
<p>Oglašivaču se nije svidio tekst o njima, pa je zaprijetio povlačenjem oglasa. Posrijedi je, kao i mnoge druge metode pritisaka, primitivna metoda. Svjetski su mediji izloženi znatno suptilnijim metodama, pa nikome ne pada na pamet tako prozirno utjecati na uređivačku politiku. Nezavisnost novinara tako postaje suštinsko pitanje hrvatskih medija. I dok novinari mogu s ponosom ubilježiti na svoj račun uspješne tekstove koji su rezultirali smjenama uglednih političara, ministara i ostalih moćnika, širi se crna lista ugroženih novinarskih sloboda. Novinari su prisluškivani, praćeni i ispitivani. </p>
<p>Tajne službe svih vrsta novinare obrađuju u istoj skupini s agentima. Novinari se smatraju kolateralnim žrtvama u špijunskim ratovima. Krug se tako zatvara. Radost zbog pojave dobrih novina, lijepih emisija, sjajnih komentara ili uspješna istraživačkog novinarstva nestaje u vrtlogu neriješenih medijskih odnosa, nepoznatih podataka, anonimnih centara moći koje kazuju urednicima što im je činiti. Vlasnici medija kao da ne dijele istu sudbinu sa svojim djelatnicima. Oni nikada ne raspravljaju o medijskim problemima, nema ih na dodjelama nagrada, bježe od javnog sučeljavanja i u sjeni upravnih odbora kroje sudbinu medija. Ima li izlaza? Kad je riječ o takvim i sličnim teškoćama medija u zemljama u tranziciji, međunarodni medijski stručnjaci imaju samo jedan savjet: domaće zakonodavstvo mora stvoriti jasne, precizne legalne uvjete, koji su slični onima u zemljama razvijene demokracije. Tako bi i u nas globalne medijske korporacije poštovale pravila, kao što to moraju činiti u matičnim zemljama. To je Europa kojoj mediji moraju težiti.</p>
<p>Stjepan Malović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SDP je jači i od Bandića</p>
<p>Oni koji misle da treba dodatno »pumpati« popularnost Milana Bandića i tako rušiti snagu SDP-a rade račun bez krčmara. I s Bandićem i bez njega SDP pobjeđuje u Zagrebu</p>
<p>Čehok je toliko liberalan da mu je potpuno svejedno s kim će koalirati. Važno mu je samo da on uvijek bude na vlasti / HDZ i Glavaš zajedno su metropolizirali i centralizirali Hrvatsku. Slavoniju su gospodarski devastirali i godinama zatirali svaku civilnu inicijativu</p>
<p>Ako bi se birala najžešća esdepeovka, prvo bi mjesto bez konkurencije odnijela zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović. Ne štedi političke protivnike, ali ni oni nju. Neki prognoziraju da će upravo ona, zbog velike ambicioznosti, preuzeti šefovsku palicu od Ivice Račana.</p>
<p>Iako to isprva nije željela, u ovom intervjuu ipak govori i o Milanu Bandiću, svojim koalicijskim partnerima, ali i o tome je li i SDP postao liberalna stranka i okrenuo leđa socijaldemokraciji.</p>
<p>• Ima li SDP od Milana Bandića više štete ili koristi?</p>
<p>- Riječ je o simbiozi. I Milan Bandić i SDP isti su tim koji igra za boljitak Zagreba.</p>
<p>• Neki kažu da je Bandić već nadrastao SDP te da izravno ugrožava Ivicu Račana i slabi stranku?</p>
<p>- Ne slažem se s tvrdnjama »tih nekih« koje spominjete. SDP je snaga koja pobjeđuje, a sve je ostalo u sferi taštine. I u Zagrebu, ali i u bilo kojem drugom gradu u Hrvatskoj, SDP je jači od bilo kojeg svog pojedinca. </p>
<p>• Pa i »gazde Milana«?</p>
<p>- Stranka koja želi biti ozbiljna i utjecajna mora paralelno razvijati svoju infrastrukturu i graditi ne jednog nego mnogo prepoznatljivih pojedinaca. Samo tako možete imati ambicije biti prva i najjača stranka u državi. Oni koji misle da treba dodatno »pumpati« popularnost Milana Bandića i tako navodno rušiti snagu SDP-a rade račun bez krčmara. I s Milanom Bandićem i bez njega SDP pobjeđuje u Zagrebu. </p>
<p>• Nije li Bandić veći problem SDP-u nego što je to Branimir Glavaš bio HDZ-u? </p>
<p>- SDP nema problema. Izlazimo na izbore jaki i organizirani bolje nego ikad. Očekujemo dobre rezultate.</p>
<p>• Što je u Hrvatskoj ostalo od socijaldemokracije?</p>
<p>- Puno toga. Ostalo je, međutim, i puno izazova. Ovo je pitanje na mjestu. Mnogi u Hrvatskoj zagovaraju socijaldemokratske vrijednosti...</p>
<p>• I SDP...</p>
<p>- Svakako. Tu je SDP na prvome mjestu. Dakle, svi moramo napraviti malu rekapitulaciju i vidjeti jesmo li možda neke socijaldemokratske vrijednosti podredili populizmu i političkoj demagogiji.</p>
<p>• Jeste li okrenuli leđa radnicima? </p>
<p>- Ne! Nismo okrenuli leđa ni radnicima, ni socijalnoj pravednosti, ni društvenoj solidarnosti. </p>
<p>• Ne tako davno Vaš je šef rekao da SDP zastupa radnike i seljake. No, Zakon o radu, koji su radnici žestoko kritizirali, donesen je za vaše vlade? Muči li vas to?</p>
<p>- Ne muči. Kad govorim o vrijednostima socijalne demokracije, ne govorim o socijalnoj demagogiji. Socijalna demokracija, pravednost i solidarnost moraju biti usklađene s realnim mogućnostima društva i potrebama gospodarskoga razvoja. Ono u čemu smo se razilazili sa sindikatima u području je političke i socijalne demagogije.</p>
<p>• Možete li to prevesti na razumljiv rječnik. </p>
<p>- Vrlo jednostavno: kad su sindikati tražili da im za ručak serviramo šniclu, mi zbog toga nismo željeli ubiti kravu. Kad su tražili da im poklonimo ribu, nudili smo da ih naučimo loviti je.</p>
<p>• Je li to ipak bio razlog zbog kojeg ste izgubili izbore?</p>
<p>- Izgubili smo izbore zato što su očekivanja naših građana bila veća od onoga što smo u jednom mandatu uspjeli učiniti. No, sve što smo obećavali, i nova radna mjesta i bolji život, dijelom smo ostvarili. Procesi su se u naše vrijeme odvijali u pozitivnu smjeru...</p>
<p>• A vi izgubili izbore...</p>
<p>- A mi izgubili izbore. Očito smo u nečemu i pogriješili. Izbore smo izgubili iako smo mnogo uspješniji od onih koji su ih dobili. Zato ćemo uskoro ponovno pobijediti i biti još bolji. </p>
<p>• Kažu da se šef SDP-a još i dobro drži s obzirom na to da je okružen jakom i ambicioznom ženskom ekipom.</p>
<p>- Jako mi je drago što se gospodin Račan dobro drži, a ako u tome nekakvu ulogu ima i ženska ekipa oko njega, onda sam dodatno počašćena.</p>
<p>• Vaše ambicije?</p>
<p>- Definitivno sam ambiciozna osoba, a politikom se bavim ozbiljno i profesionalno. Za mene je to posao. U njemu želim poziciju koja će mi omogućiti da budem utjecajna. Trenutačno je to pozicija zamjenice predsjednika SDP-a i saborske zastupnice. Puno radim na jačanju infrastrukture SDP-a i pripremama za novi vladajući mandat na državnoj razini. To činim zajedno s Ivicom Račanom. Moje daljnje ambicije ovise o tome koliko ću uspješno odraditi posao kojim se trenutačno bavim.</p>
<p>• Bi li se SDP, zbog pragmatičnih koalicijskih razloga, odrekao Tita, NOB-a, partizana, ali i stava prema NDH, Anti Paveliću, ustašama?</p>
<p>- Čudno pitanje. SDP je stranka okrenuta svakodnevici i budućnosti, a ne prošlosti. No, kad već pitate, odgovorit ću principijelno. Još početkom 90-ih SDP je donio svoju povijesnu deklaraciju. U njoj smo se vrlo jasno i nedvosmisleno, pa i kritično, odredili prema povijesti. Ne želimo se odricati ničega, ni onog ružnog ni onog dobrog, iz hrvatske povijesti, pa i povijesti socijaldemokracije koja se isprepliće s komunizmom. </p>
<p>• No, teško je povjerovati da bi stranka s takvim naslijeđem mogla koalirati sa strankom čiji su članovi donedavno na zidovima imali slike Ante Pavelića? </p>
<p>- To nije problem SDP-a nego onih koji još drže sliku Ante Pavelića.</p>
<p>• Nije li vam to opterećenje za koaliranje? </p>
<p>- Nije. SDP se pridružuje onima koji žele mijenjati društvo u pravcu prepoznavanja pravih vrijednosti. </p>
<p>• Očito vam je krenulo, ali nije li najveći problem SDP-a u koalicijskim partnerima? </p>
<p>- Nagla promjena trenda u korist SDP-a dokazuje da smo, uza sve nedostatke i mane, bili efikasna vlast. Birači su nas kaznili na prošlim izborima, ali danas, kada na sve gledaju s malim odmakom, ponovno mijenjaju mišljenje. Po anketama, kada smo pobijedili 2000. godine, nismo bili najjača stranka. Prvi put danas prema anketama postajemo najjača stranka u Hrvatskoj. Snaga SDP-a mjeri se i našom sposobnošću da koaliramo, pa čak i pomognemo u stabiliziranju političke scene. To znači i naših partnera.</p>
<p>• HSS-a, HNS-a, HSP-a?</p>
<p>- Nismo i nikada nećemo biti u situaciji da imamo koalicijske partnere onakve kakve bismo željeli. Imamo onakve kakve imamo i s takvima gradimo najbolju moguću politiku.</p>
<p>• Kojim biste cooperfieldskim trikom riješili pitanje tečaja? SDP je za čvrst, a HSS za klizni tečaj, odnosno devalvaciju?</p>
<p>- Kad se ovako prezentira, kako vi to činite, moglo bi se shvatiti da je razlika nepremostiva. Pitanje implicira teoretske krajnosti koje nisu obilježje ni SDP-a ni HSS-a. Naše su dvije stranke i u tom pitanju puno bliže. Zajednički stav može se izgraditi obostranim iznošenjem argumenata u demokratskom dijalogu. SDP s HSS-om u perspektivi može graditi vrlo dobru koaliciju. Ne pokrivamo isto biračko tijelo, ali dovoljno smo slični da bismo mogli usklađivati projekte. Njihovo biračko tijelo malo je konzervativnije, a naše malo liberalnije.</p>
<p>• A narodnjaci?</p>
<p>- S HNS-om smo bliži u politikama, ali smo mnogo veći konkurenti u odnosu na biračko tijelo.</p>
<p>• Vaše su taštine toliko suprotstavljene?</p>
<p>- SDP nije tašt. Taština je osobina pojedinaca, a ne stranaka. Uvijek objektivno sagledavamo snagu i karakteristike potencijalnih koalicijskih partnera i poštujemo njihov doprinos. Dio SDP-ove snage uvijek smo poklanjali u korist jačanja političkog pluralizma. Na posljednjim parlamentarnim izborima osigurali smo uvjete da liberalna opcija u Hrvatskoj ostane na parlamentarnoj razini. </p>
<p>• Jeste li i vi, poput narodnjaka, gotovo preko noći postali liberali?</p>
<p>- Mi smo i te kako socijaldemokrati! Ni haenesovci nisu preko noći postali liberali. I površnu poznavatelju hrvatske političke scene moralo je oduvijek biti jasno da politika gospođe Pusić nema nikakve veze s narodnjaštvom nego isključivo s građanskim liberalizmom. </p>
<p>• Ivan Čehok najavio je da će već na idućim parlamentarnim izborima HSLS i HNS ići u koaliciju i ponuditi premijera?</p>
<p>- Gospodin Čehok je »ultraliberalan«. Toliko je liberalan da mu je potpuno svejedno s kim će koalirati. Važno mu je samo da on uvijek bude na vlasti.</p>
<p>• Strahujete li u Osijeku od Ante Đapića?</p>
<p>- On će dobro proći, ali lošije od SDP-a. Ne sumnjam u njegove iskrene namjere da se malo više posveti Osijeku. Sumnjam u iskrene namjere HDZ-a i naročito gospodina Glavaša.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Do jučer zajedno, danas posvađani, jednako su odgovorni za sve probleme koji muče Slavoniju. HDZ i Glavaš zajedno su metropolizirali i centralizirali Hrvatsku. Slavoniju su gospodarski devastirali i godinama zatirali svaku civilnu inicijativu. Zbog toga im ne vjerujem. Glavašu se ne bih potpisala ni na kakav projekt! Iza svakoga njegova projekta, pa bio on i dobar, stoji samo njegov osobni interes i računica. </p>
<p>• Ocjenjuje se da je SDP u posljednje vrijeme pokazao vrlo veliko razumijevanje za poziciju Vlade.</p>
<p>- Nismo pokazali veliko razumijevanje prema Vladi nego veliku odgovornost prema državi, nacionalnim interesima i budućem razvoju. Kako odnosa s EU tako i gospodarstva. Ocijenili smo da je Vladin projekt pridruženja Uniji nastavak politike koju smo počeli i zato ga podržavamo. Oštro, pak, kritiziramo Vladu što na unutarnjem planu ne radi ništa, što državne institucije ne funkcioniraju, što gospodarstvo i plaće stagniraju, a zaduženost, cijene i nelikvidnost rastu. To im ne toleriramo, o tome ne šutimo i na tim pitanjima pobijedit ćemo na izborima.</p>
<p>Osijek nam je velik izborni izazov</p>
<p>• U Osijeku ste u rat s političkim vukovima gurnuli novo žensko lice?</p>
<p>- Osijek je ovoga trenutka SDP-u prilično velik izazov, a za mene osobno središte pozornosti ovih izbora.</p>
<p>• Važniji od Zagreba?</p>
<p>- U Zagrebu su stvari prilično jasne. Osijek je izazov. Tu na izbore izlazimo s dobrom listom koju predvodi novo lice - dr. Biljana Borzan.</p>
<p>• Nema nikakve lobističke veze s Glavašem ili Kramarićem?</p>
<p>- Nema putra na glavi, nikakvih repova ili neprincipijelnih odnosa sa spomenutom gospodom. Riječ je o ženi koja je obrazovana, mlada, odlučna i vrlo efikasna. SDP i Biljana Borzan imaju na ovim izborima dobre šanse.</p>
<p>Darko Đuretek</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nacistička provokacija iz pulske Šijane</p>
<p>Posljednja otkrića o formiranju podružnice »Blood & Honour Unity« (»Krv i čast«) pokreta u našoj zemlji vrlo su upozoravajuća i otkrivaju dobro organizirane skupine B skinheadsa, takozvane divizije, u Rijeci, Zagrebu i Puli, dok su u osnivanju u Osijeku i Dubrovniku </p>
<p>Subkulturni pokret skinheadsa u Hrvatskoj razvio se posljednjih godina do neslućenih razmjera, a nekad sporadični slučajevi nasilja postali su sve više svakodnevica hrvatskih gradova. </p>
<p>Javnost je tako s razlogom bila šokirana kada je u Puli nekolicina skinheadsa napala 20-godišnjeg I. H. iz Pule i 21-godišnjeg M. S. iz Marčane u studenom prošle godine. Tada se I. H. borio za život, jer ga je deklarirani pripadnik skinheadsa Darko Basarić iz Osijeka više puta izbo nožem, zbog čega je završio na optuženičkoj klupi pod optužbom za pokušaj ubojstva. Taj je događaj potaknuo širu zajednicu da konačno otvori oči i prizna da u Puli postoji organizirana skupina skinheadsa koja terorizira uglavnom mlade, a pogotovo Rome, odnosno pripadnike drugih nacionalnih manjina. Do tada je i policija negirala postojanje organizirane skupine neonacističko-fašističkih nasilnika, no danas stvari stoje drukčije. Iako policija i dalje ne postupa prije nego se što dogodi, glasnogovornik Policijske uprave istarske Robert Pavleković kaže kako se prikupljaju informacije koje se prosljeđuju Državnom odvjetništvu. </p>
<p>Posljednja otkrića o formiranju podružnice »Blood & Honour Unity« (»Krv i čast«) pokreta u našoj zemlji vrlo su upozoravajuća i otkrivaju dobro organizirane skupine B skinheadsa, takozvane divizije, u Rijeci, Zagrebu i Puli, dok su, kako doznajemo, u osnivanju u Osijeku i Dubrovniku. »Blood & Honour Hrvatska« predstavlja se kao nacionalistička i patriotska mladež Hrvatske, koja za cilj ima buđenje nacionalnog ponosa i promicanje paneuropskog modernog nacionalizma i vrijednosti kulturne i povijesne baštine i tradicije. </p>
<p>Ipak, kako govore, iz sigurnosnih razloga djeluju u tajnosti, a društvo od svojih članova očekuje isključivo odanost prema rasi i naciji. Nakon vrlo opsežnih priprema zeleno svjetlo za osnivanje »Blood & Honour Hrvatske« stiglo je iz slovenske organizacije koja je dala snažnu podršku hrvatskoj ultradesnici. Što se tiče političke opredijeljenosti kažu da su patrioti, nacionalsocijalisti desničarskog pokreta otpora, a vole naglasiti kako je u Hrvatskoj stasala treća generacija skinheadsa. </p>
<p> Vjesnik se tako odlučio na izravan pristup događajima te smo razgovarali s jednim od starijih pripadnika skinheadsa u Puli, koji nije dopustio fotografiranje i želio je ostati anoniman. On tvrdi kako skinheadsa u Puli, pa tako i Hrvatskoj, ima mnogo više nego se to govori u medijima. Kaže da su skinsi najbrojniji u Zagrebu, a odmah zatim u Puli, gdje ih je stotinjak, a najviše se okupljaju u gradskoj četvrti Šijana. Od kada su dio najjače svjetske organizacije »Blood & Honour« snažniji su no ikad, jer ih ta organizacija, osim logistički, podupire i financijski. </p>
<p>Financira se tako, primjerice, izlazak najjačeg skinhead webzinea u zemlji www.hrcrusaders.net, a od 8. travnja i najnoviji fanzin »Provokacija« koji je nastao upravo u Puli, a u pripremi je i drugi broj. »Provokacija« je prvi white power fanzin od kada je u Hrvatskoj uspostavljen B pokret, 2. listopada 2004. godine. Fanzin obrađuje grupu Screwdriver, poznatu po tome što je prva u javnost izašla kao nacionalsocijalistički bend poznat po white power ikonografiji, te po utemeljenju »Blood & Honour« pokreta, zatim donosi izvještaj s marša Rudolfa Hessa (a poznato je da je on bio treći čovjek Trećeg Reicha), a u uvodu piše: »…usprkos zatvorskim ćelijama, razbijenim glavama i učestalim napadima 'pacifističkih' i 'nezavisnih' medija na nacionaliste, uspjeli smo izdati prvi broj toliko očekivanog pulskog SH fanzina, kao udarac svima onima koji nas već godinama pokušavaju zgaziti i uništiti, ali u tome nikada neće uspjeti!«. </p>
<p>Naš sugovornik kaže kako je pulska scena jedinstvena, a veći broj skinheadsa je i u navijačkoj skupini »Demoni«, a jedna od najdražih zabava im je tučnjava s protivničkom ekipom. Ipak, tvrdi on, ne podržavaju svi nasilje, ali ga niti ne odbacuju. Više su nasilni mladi pripadnici skupine koji se kroz nasilje i gotovo fanatično sljedbeništvo ideologije dokazuju i uspinju na hijerarhijskoj ljestvici. Na primjer, naš izvor kaže da neće prvi udariti crnca ako ga vidi na cesti, on će tek proći uz njega i glasno iskomentirati nezadovoljstvo njegovom rasnom pripadnošću.</p>
<p> Naime, samo ime »Blood & Honour« preuzeto je iz mota elitne Hitlerove SS divizije, a zapravo znači - što više krvi to više časti, no taj se princip više poštuje u SAD-u, no kod nas. O snazi i organiziranosti pulske B divizije govori i podatak da je u Puli prvi put u Hrvatskoj organiziran koncert grupe koja se deklarira kao nacionalsocijalisti »Civico 88« iz talijanskog Varesea, gdje su se okupili brojni skinheadsi iz Rijeke, Slovenije i Italije, što ih je još više ohrabrilo u njihovoj namjeri, a i dokazali su da su gotovo nedodirljivi. </p>
<p>Oriana Levi</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sindikat provjerava jesu li trgovci plaćeni za rad 1. svibnja</p>
<p>Rad u nedjelju, 1. svibnja, trebao bi biti plaćen 280 posto više</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U godini borbe protiv rada na crno koju je nedavno pokrenuo Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Sindikat trgovine koji djeluje u sastavu SSSH, pokreće i provjeru plaćenosti rada na blagdan, točnije za međunarodni praznik rada - 1. svibnja.</p>
<p>»Unatoč našem pozivu da se taj dan ne radi, velik broj trgovina je radio. Radnicima bi taj dan po osnovi nedjelje, blagdana i međunarodnog praznika trebao biti plaćen 280 posto više, a trebali bi dobiti i slobodan radni dan. Sumnjamo da će to poslodavci ispoštovati, pa ćemo po okončanju ovog tjedna u kojem su radnici trebali dobiti slobodan dan - započeti s provjerom. Jesu li plaćeni, znat ćemo nakon plaća za svibanj. Tražit ćemo od inspekcije da provjeri svakog poslodavca za kojeg utvrdimo da se nije pridržavao zakona«, kazala je Vjesniku predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević.</p>
<p>Upozorila je da su ovlasti naših inspektora male, a sudstvo vrlo blago, čime se obezvrjeđuje rad inspektora i pogoduje nezakonitom radu. Potkrijepila je to velikim brojem prekršaja, koji završe samo ukorom. Za razliku od naših sudaca, kaže, slovenski su se primjerice dogovorili da za prekršaje iz domene rada i zaštite na radu, određuju maksimalne kazne.</p>
<p>»Iako je kod njih situacija mnogo sređenija jer nemaju toliko malih trgovina i štandova, oni su se dosjetili kako da na jednostavan način riješe te probleme. Tako se poslodavac, u strahu od maksimalne kazne (koja nije ni mala), jednostavno ne usudi raditi nezakonito«, dodala je.</p>
<p>Knežević smatra da je u nas još dosta toga nepokriveno zakonima i drugim propisima koji bi radnicima pružili sigurnost na poslu. U djelatnosti trgovine velik problem predstavlja to što nema propisa o načinu predaje dnevnog utrška u trezor Fine. Tako se događa da velik broj radnika, sami (bez zaštitara) moraju nositi novac do trezora. Oni su u stalnoj opasnosti da nastradaju prilikom pljačke novca, koje su u nas postale učestale. Uz to, u mnogim trgovinama nema ni videonadzora. Stoga je Sindikat, u namjeri da izradi zakon o načinu predaje novca i drugim sigurnosnim mjerama u trgovini (posebice uvođenja videonadzora), počeo razgovor s policijom i državnim inspektorima. Predsjednica Knežević očekuje da će se u suradnji s njima doći do kvalitetnog zakonskog prijedloga, koji će onda ponuditi resornom ministarstvu. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Djeca svake godine vrijede sve manje</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Izmjene Zakona o doplatku za djecu koje je Vlada u četvrtak uputila u Sabor neće se značajnije odraziti na standard roditelja i djece koja ostvaruju to pravo, niti može biti poticaj za promjenu demografskih trendova. Prijedlog Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti - da se ukine odredba po kojoj korisnici doplatka mogu postati samo hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, uz uvjet da je ono neprekinuto tri godine prije podnošenja zahtjeva za doplatak te da pravo ubuduće ostvaruju sva djeca stranci kojima je odobren boravak u Hrvatskoj - mogao bi štoviše biti izvor novih problema za državni proračun. S jedne strane, naime, Hrvatska mora uvesti takvo rješenje, radi usklađivanja s pravilima u EU, no još su »svježa« sjećanja na vrijeme i razloge zbog kojih se uvjet neprekinutog trogodišnjeg boravka u Hrvatskoj uvodio: Hrvatska je, naime, u specifičnoj situaciji zbog velikog broja građana BiH i SCG koji imaju dvojno državljanstvo i koji su nerijetko prijavljivali prebivalište u našoj zemlji tek mjesec ili dva prije podnošenja zahtjeva a da zapravo ne žive u našoj zemlji. Tako nisu bili rijetki slučajevi »povratnika« koji su pravo na doplatak koristili u Hrvatskoj - gdje su uvjeti za njegovo ostvarivanje i iznosi doplatka povoljniji nego u BiH i SCG - tako da su im susjedi svakog mjeseca poštom slali novac na stvarnu adresu. Obrazlažući predložene izmjene Zakona o doplatku Vlada je procijenila da bi se zbog njih moglo pojaviti oko 14.600 novih korisnika, no otvori li se mogućnost korištenja doplatka bez obzira na to je li korisnik prijavio boravište u Hrvatskoj, to bi povećanje moglo biti i mnogo veće. S druge strane, država na doplatcima i dalje štedi do te mjere da se dovodi u pitanje smisao tog oblika pomoći. Od 2001., naime, cenzusi prihoda za ostvarivanje prava i iznosi doplatka ne utvrđuju se više na temelju prosječne plaće u državi, nego na temelju proračunske osnovice. Riječ je o iznosu koji je u praksu uveden iste te 2001., kao jedinstvena osnovica na temelju koje će se utvrđivati iznosi svih oblika pomoći koja se isplaćuje iz proračuna. Iako se govorilo da će to u pravilu biti prosječna plaća u državi za godinu koja prethodi (što je formula po kojoj je proračunska osnovica određena za 2001.), iznos se od tada nije mijenjao. To, zapravo, znači da se cenzusi za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i iznosi doplatka u 2005. utvrđuju na temelju prosječne plaće iz 2000. godine. Karikirano, to znači da djeca svake godine vrijede sve manje, odnosno da - unatoč tome što se iznosi doplatka nominalno nisu mijenjali - svake godine primaju sve manje. A to, opet, znači da je izmjene Zakona, možda, trebalo pripremati u drugom smjeru.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Propovijedanje obraćenima </p>
<p>Političke stranke u Hrvatskoj u dubokoj su krizi, samo što njima, na žalost, takva krizna situacija trenutačno odgovara. U posljednjih nekoliko godina izbrisane su ideologijske razlike među strankama, što je pak gotovo izbrisalo i programske razlike među njima / Velike političke stranke trenutačno su sigurne u svoju poziciju unutar političkog prostora, a glavni im je zadatak u taj prostor ne pripustiti nekoga novog tko bi mogao izazvati poremećaj</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Tipična izjava koju posljednjih dana prije lokalnih izbora čujem od prijateljica i prijatelja glasi: »Neću izaći na izbore. Stvarno nemam za koga glasati«. Rezultati ankete objavljeni u prošlom broju Vjesnikovih »7 dana« pokazuju da su birači u četiri velika grada razočarani političkim strankama. U Zagrebu 61 posto ispitanika ili još nije odlučilo kome će dati svoj glas ili neće izaći na izbore. U Splitu 69 posto, Rijeci 63, a Osijeku 60 posto. Duboku krizu povjerenja u političke stranke pokazuju i rezultati ankete agencije GfK. Građani najmanje vjeruju upravo strankama, a više od dvije petine ispitanika svoje je povjerenje u njih ocijenilo jedinicom.</p>
<p>Sve to pak znači da je većina novca koju stranke ulažu u predizbornu kampanju uludo potrošena. Naime, stranke/koalicije propovijedaju obraćenima. Da nemaju ozbiljnih namjera pridobiti nove glasače pokazuju i njihovi predizborni plakati. Na njima, naime, nema obećanja. U Zagrebu Milan Bandić poručuje da treba »živjeti za Zagreb« i »raditi za Zagreb« (valjda ne i umrijeti za Zagreb). Vesna Pusić birače poziva da »izaberu grad« (dakle, iz njezina kuta gledano, trebali izabrati HNS-LD), dok je Miroslav Rožić u plavo obojio svoj slogan »bez farbanja«. Zajednička je poruka da sadržajne poruke zapravo nema.</p>
<p>Političke stranke u Hrvatskoj u dubokoj su krizi, samo što njima, na žalost, takva krizna situacija trenutačno odgovara. U posljednjih nekoliko godina izbrisane su ideologijske razlike među strankama što je pak gotovo izbrisalo i programske razlike među njima. Stranke su uglavnom napustile svoja ideologijska ishodišta. Donedavno nezamislivo koaliranje SDP-a i HSP-a danas ne bi nikoga iznenadilo. Polarizacija na stranačkoj političkoj sceni zapravo ne postoji, a tek se povremeno stvara napetost na relaciji vlast - opozicija. Parlamentarno slabu HDZ-ovu vladu nitko iz opozicije i ne pokušava ozbiljno ugroziti, nitko ozbiljno ne pokušava izazvati krizu vlade i prijevremenim izborima osvojiti vlast. To znači da kolikogod to čudno zvuči, gubitak vlasti nije ključan za velike političke stranke. Jasno je da im je draže biti na vlasti nego u opoziciji, ali gubitkom vlasti više se ne gubi onoliko koliko bi se očekivalo. Naravno, neugrožavanje slabe parlamentarne većine može značiti i nespremnost glavnih opozicijskih stranaka da u ovom trenutku preuzmu vlast.</p>
<p>Velike političke stranke trenutačno su sigurne u svoju poziciju unutar političkog prostora, a glavni im je zadatak u taj prostor ne pripustiti nekoga novog tko bi mogao izazvati poremećaj i početi bistriti ono što je Ivo Banac nazvao močvarom (u koju je, točnosti radi, na kraju i sam upao). Takvu sigurnost strankama pruža činjenica da je stranački politički prostor trenutačno prilično zatvoren i definiran. Nekoliko velikih političkih stranaka s razvijenom infrastrukturom na terenu, bez obzira bile na vlasti ili opoziciji, raspodijelilo je moć i novac, svojim ljudima popunilo državnu upravu, izborilo se za neprestanu medijsku prisutnost (političari spadaju među rijetke ljude koji gotovo nikad ne odbijaju suradnju s medijima smatrajući da ne postoji tako nešto kao što je loš publicitet). Posljedica toga je ono što se u literaturi naziva kartelizacijom političkog stranačkog sustava, a veoma konkretna posljedica u Hrvatskoj je stvaranje protustranačkog raspoloženja u javnosti. Danas je doista nepopularno kazati »ja sam političar«, političari i stranke su krivi za sve (pa i kada objektivno nisu), a zahvaljujući neugledu političara novinari se u javnosti doživljavaju manje neuglednima.</p>
<p>Za svaku se demokraciju u kartelizaciji krije iznimno velika opasnost. Ona, naime, otvara mogućnost stvaranja opozicije (s obzirom na to da prava politička opozicija zapravo i ne postoji) izvan političkog prostora, pa čak i stvaranje protudemokratske opozicije. </p>
<p>U Hrvatskom slučaju trenutačna kartelizacija može biti opasna i za same stranke. Naime, odaziv na lokalne izbore vrlo vjerojatno će biti nizak. Općine, gradovi ili županije u kojima će na izbore izaći 50 posto birača zasigurno će biti u vrhu po odazivu. Odaziv na predsjedničke izbore (na kojima su birači masovno glasali po svojim stranačkim preferencijama, a prema Goranu Čularu s Fakulteta političkih znanosti glavni protukandidati Stjepan Mesić i Jadranka Kosor privukli su malen broj birača suparnika) također je bio nizak. Dakle, u biračkom tijelu nakon izbora 2000. (otkad je odaziv birača u padu) postoji golem neiskorišteni prostor koji stranke nisu sposobne (a lako moguće ni voljne) iskoristiti. Taj bi prostor mogao iskoristiti netko s dovoljno novca, volje, strpljenja i organizacijske sposobnosti da sagradi vlastitu infrastrukturu. Druga je mogućnost pojava nekoga tko bi počeo propovijedati neobraćenima i tako privući birače. Naime, političke stranke uvelike su prestale diktirati političke teme (dapače, one su uvelike postale kočničari nestavljanjem nekih tema na dnevni red javnosti). Teme u Hrvatskoj uvelike su diktirane iz inozemstva, ponajprije iz Europske unije i, manje, Haaga, a poneku temu na dnevni red uspijevaju staviti mediji ili organizacije civilnog društva. Klasičan primjer za to su ekologijske teme koje zasad nisu dovoljno interesantne većini političkih stranaka (iznimka je donekle tek HSP), a zasad nisu visoko ni na listi prioriteta Europske unije kad je riječ o Hrvatskoj. Kolikogod je politički prostor kartelizacijom zaleđen, u njemu samom se kriju mogućnosti ne samo za odleđivanje nego i za urušavanje. Samo je pitanje hoće li se urušiti samo karteliziranje ili i političke stranke.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Katolici i u politici</p>
<p>Mi katolici želimo svoje poštenje i pravedne stavove nametati nepoštenima i nepravednima</p>
<p>MARIJO ŽIVKOVIĆ</p>
<p>Važno je da kršćanin katolik u politici i javnom životu nastupa kao građanin koji je i katolik. Da zastupa najbolja rješenja ne zato što su katolička, nego zato što su najbolja za sve kojih se tiču, jer su pravedna, poštena i izraz prave dobrote i ljubavi.</p>
<p>Svaki stav Katoličke crkve glede međuljudskih odnosa može se dovoljno argumentirati i poduprijeti pozivanjem na svakom razumljivu i prihvatljivu pravednost, poštenje, dobrotu i ljubav. Mislim i na ateiste i na agnostike i na ljude bilo koje vjere ili svjetonazora. Tako se izbjegava izrečena ili neizrečena misao ili stav da je ono što mi zastupamo možda dobro za katolike, ali neka pustimo nekatolike na miru i neka im ne namećemo svoje katoličke stavove.</p>
<p>I naši bi biskupi, dakako i svećenici, mogli mirno reći kad progovaraju o javnim, društvenim ili političkim temama da govore kao građani. Jest, oni su i biskupi ili svećenici i zbog toga imaju specifičan ugled i njihova riječ ima dodatnu težinu, ali oni su i punopravni građani i kao takvi imaju i pravo i dužnost da zastupaju svoja pozitivna uvjerenja.</p>
<p>Njihovi stavovi izrečeni kao stavovi građana ne mogu se tretirati kao upletanje Crkve u politiku, pogotovo kad se pozivaju na svakom razumljivu i prihvatljivu pravednost, poštenje, dobrotu i ljubav. Zašto biskup ili svećenik ne bi u javnosti mogao objaviti za koju će stranku ili pojedinca glasovati i zašto? Zar su oni građani drugoga reda?</p>
<p>Uskraćivanje pravedne plaće radniku Crkva naziva u nebo vapijućim grijehom, ali to je također očigledno nepravedan i nepošten postupak, koji svako društvo i država treba sprječavati.</p>
<p>Neplodnost je prema svakoj medicinskoj klasifikaciji teška bolest, pa je izazivanje privremene ili trajne neplodnosti kontracepcijom ili sterilizacijom očito nepravedan i nepošten postupak, protiv zdravog razuma, dobrote i ljubavi. Kakvo je to »zdravstvo« koje širi bolesti!?</p>
<p>Prekidanje života nerođenog djeteta užasan je grijeh, kako ga Koncil naziva, ali je svakako također i nepošten i nepravedan postupak protiv roditeljske i svake druge ljubavi i dobrote. Jadna je i bijedna država koja takve postupke dopušta i čak ih organizira i naplaćuje u državnim ustanovama. </p>
<p>Ako se tako pristupa katoličkom djelovanju u politici i društvu, onda vidimo da kod nas ima mnogo više katoličkih nastupanja u politici i društvu, nego što bi se činilo na prvi pogled. Uzimajući takav pristup u obzir, postaje jasniji i logičniji stav da nije potrebno da političke stranke koje žele zastupati stvarne katoličke stavove imaju u svom imenu naziv »kršćanska« ili »katolička«.</p>
<p>Svaki političar i svaka stranka može po svom dosljednom zastupanju stvarne pravednosti, poštenja, dobrote i ljubavi biti stvarno katolički, bez da to izričito ističe. »Po djelima ćete ih prepoznati«, kaže Isus za svoje učenike.</p>
<p>Mi katolici ne želimo nametati svoje katoličke stavove nekatolicima, ali želimo svoje poštenje i pravedne stavove nametati nepoštenima i nepravednima, što je zapravo jedna od glavnih zadataka uređenoga društva ili države.</p>
<p>Autor je voditelj Obiteljskoga centra u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nedokučiva perfidija</p>
<p>O Golom otoku i njegovu dvojniku Sv. Grguru komunistički režim nije ostavio nikakav </p>
<p>filmski ili fotozapis</p>
<p>ZVONIMIR BARTOLIĆ</p>
<p>Prošlonedjeljna epizoda Vrdoljakova filma »Duga mračna noć« ima povijesno značenje jer je napokon, nakon više od pola stoljeća, prvi put vizualno razotkriven socijalizam s »ljudskim licem«. De facto, najzad je demistificiran najstrašniji logor ne samo u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji nego i u cijeloj Europi – Goli otok.</p>
<p>O hrvatskim stratištima kao što su Jasenovac, Bleiburg i Križni put ipak tu i tamo postoje dokumentarni fotozapisi. O Golom otoku i njegovu dvojniku Sv. Grguru, kao i o drugim mučilištima, komunistički režim nije ostavio nikakav filmski ili fotozapis. U tomu je zapravo i bila njegova nedokučiva perfidija. Antunu Vrdoljaku kao redatelju treba odati priznanje što je barem nakratko progovorio o tom najstrašnijem europskom mučilištu nakon Drugoga svjetskoga rata.</p>
<p>Žalosno je, međutim, da se o Golom otoku i o golootočkom arhipelagu i danas licemjerno šuti. Dapače, neki kao gospodin Fumić još se Golim otokom hvale. Ni SDP, koji sebe danas proglašava socijaldemokratskom strankom, nije se ogradio od zločina kojima je opterećena njegova prošlost. Golootočko stratište nikada nije definitivno istraženo.</p>
<p>Vrijeme je da se i o Golom otoku napokon čuje istina. A dok punu istinu ne doznamo, još jedanput hvala Antunu Vrdoljaku. Posljednja je epizoda istodobno razotkrila zašto su pojedini neokomunistički krugovi Vrdoljakov film tako žučno napadali.</p>
<p>Autor je književnik iz Čakovca, preživjeli golootočki zatočenik.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Požurnicu smo poslali uredu Grada Karlovca</p>
<p>U Vjesniku je 5. svibnja objavljen članak »Građevinski radovi počeli bez dozvole«. Želim ispraviti netočan navod vezan za moju izjavu. Netočan je ili s novinarkine strane krivo interpretiran moj dio izjave u kojem se spominje požurnica za izdavanje građevinske dozvole za odlagalište komunalnog otpada »Ilovac«. Iz teksta bi se moglo shvatiti da smo tu požurnicu adresirali na Ured državne uprave u Karlovcu, što nije točno. Izričito sam rekla da je požurnica upućena Gradu Karlovcu jer s gradom Fond ima sklopljen Ugovor o zajedničkom korištenju sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje i sudjelovanje u realizaciji programa sanacije komunalnog otpada »Ilovac«. Tim je ugovorom definirano da se korisnik, u ovom slučaju Grad Karlovac, obvezuje ishoditi građevinsku dozvolu za izvođenje programa sanacije odlagališta najkasnije do kraja mjeseca travnja 2005. godine. Budući da do toga roka Fondu dozvola nije dostavljena na uvid, poslana je požurnica mjerodavnom gradskom uredu da bi se očitovali o razlozima kašnjenja.</p>
<p>LIDIJA TOŠIĆglasnogovornica Fonda za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pomama za senzacijom, pamet u glavu, Hloverko </p>
<p>Emisija Hrvatske televizije »Otvoreno« bavila se nedavno stanjem u Caritasovu Domu za nezbrinutu djecu u Brezovici, a vodila ju je gđa Hloverka Novak Srzić. U sveopćoj pomami za senzacijom, vidjeli smo kako voditeljica dijeli lekciju gđi Jeleni Brajši. A gđa Brajša i njezin brat toliko su dobra učinili za sve u svojemu okruženju, osobito za hendikepirane, da čovjek doista ostane zbunjen kada sve to vidi i čuje. Novinarka je doslovce rekla uglednoj humanitarki – ne, dakle, nekoj od osoba osumnjičenih i javno optuženih tih dana za zlostavljanje djece u spomenutom domu: »Gospođo Jelena – pamet u glavu!« i s prijeteći podignutim prstom, da bi humanitarka bolje shvatila a novinarka bolje zaključila emisiju. Svašta! Razumno bi bilo da osoba koja je toliko učinila i koja je odvojila toliko svojega vremena i života za druge, iskazala toliko ljubavi i pažnje prema napuštenim i drugima ugroženim, da takva osoba ima pravo u takvim prigodama izreći svoj sud – zato je i pozvana u emisiju – pa i uputi neku opravdanu opasku. Novinari najmanje spadaju u tu kategoriju osoba, a vide svašta tamo gdje nema ništa ili ne vide brvno u vlastitu oku ali trn u tuđem – da. Čast onima koji nisu takvi. Pamet u glavu, Hloverko! A »Otvoreno« je bumerang!</p>
<p>IVAN PRIBANIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Slalom na Bandićevoj cesti </p>
<p>U veljači ove godine radnici žičare sletjeli su u provaliju, ali srećom nitko nije poginuo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sljemenska cesta od Gornje Bistre do dna Crvenog spusta, samo tri i pol mjeseca od održavanja skijaške utrke »Zlatni medvjed« u katastrofalnom je stanju i opasna za život. Vozači kažu da je vožnja poput slaloma. Na cesti su veliki odroni zemlje i krupno kamenje, dijelovi ceste su poplavljeni, asfalt je napuknut, na mnogim je mjestima preuska i nema zaštitne ograde.</p>
<p>Vjesnik je ovih dana istražio kako je moguće da je ta cesta uopće puštena u promet. Je li moguće da je otvorena samo za potrebe Svjetskog skijaškog kupa za žene, koji je održan 20. siječnja?</p>
<p>Zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić 11. siječnja, otvarajući vodoopskrbni sustav Medvednice, izjavio je da je za utrku Zlatnog medvjeda »sve spremno«, misleći valjda pod time i na cestu. Za održavanja Zlatnog medvjeda cesta je služila za prijevoz VIP gostiju ZET-ovim autobusima od Gornje Bistre do gledališta na dnu Crvenog spusta i natrag.</p>
<p>S obzirom na to da je Milan Bandić došao tom cestom, znači li da ju je on tada smatrao završenom, jer u protivnom, nije smio riskirati živote gostiju i novinarskih ekipa. U veljači ove godine dogodila se prva prometna nesreća kad su radnici žičare sletjeli u provaliju, jer cesta nema zaštitnu ogradu. Srećom, nitko nije poginuo.</p>
<p>Nenad Crnić, pročelnik gradskog Ureda za izgradnju grada rekao je 17. veljače, nakon sjednice Poglavarstva, da je do veljače Grad za utrku Svjetskog kupa uplatio 130 milijuna kuna, te da je to 90 posto uplaćene svote iz gradskog proračuna. Neki su mediji kalkulirali da je za uređenje skijaške staze, vodovod, ceste, snježne topove, rasvjetu, obnovu žičare... uključujući i švedski stol s lososom i kavijarom za VIP goste, potrošeno čak 240 milijuna kuna gradskih poreznih obveznika.</p>
<p>Prije Svjetskog kupa cesta je služila šumariji kao šumski put za izvlačenje drva. Tvrtka Viadukt započela je u rujnu prošle godine proširivati i asfaltirati taj put. Nakon samo dva mjeseca, cesta je puštena u promet zbog gradnje gledališta i VIP šatora.</p>
<p>Iako je cesta dvosmjerna, iznimno je uska, ponegdje je široka samo tri metra. Zbog toga se na pojedinim dijelovima ceste ne mogu mimoići ni dva osobna automobila. ZET-ovi autobusi vozili su u kolonama da se ne moraju mimoilaziti. »Općina Bistra zahtijevala je da se cesta napravi za promet teških kamiona, a napravljena je tako da se dva manja autobusa ne mogu uopće mimoići«, rekao je u petak Vjesniku predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza Darko Repač.</p>
<p>Da bi se mimoišla dva veća vozila, jedno od njih se mora vraćati do najbližeg ugibališta. I ugibališta su također neprimjereno uska i na vrlo opasnim zavojima. Cesta nema zaštitne metalne ograde, a česti su veliki odroni zemlje i kamenja. Zaštitne mreže s kamenjem koje štite od odrona, postavljene su samo na nekim dijelovima, a neke su već i pukle pa se kamenje rasulo po cesti.</p>
<p>Na ostalim dijelovima ceste nema zaštitnih mreža, kao ni potpornih zidova pa se na tim dijelovima zemlja i kamenje odronjavaju čim padne kiša ili se topi snijeg. Velika je opasnost od urušavanja donjih dijelova ceste. Prvi odroni na novosagrađenoj cesti počeli su još tijekom skijaške sezone, na dan održavanja Otvorenog prvenstva Hrvatske, kada su bageri micali odronjenu zemlju i drveće s ceste. Na jednom oštrom zavoju nema ni poklopca na slivniku pa postoji opasnost da automobilski kotač upadne u šaht.</p>
<p>Na dnu Crvenog spusta, iznad akumulacijskog jezera iz kojeg se crpi voda za zasnježivanje staza, sagrađeno je okretište i parkiralište. Ono je velikim dijelom poplavljeno jer se razina asfalta zbog nekvalitetne izrade spustila za nekoliko desetaka centimetara.</p>
<p>Nakon svega, mnogi se Zagrepčani pitaju je li moguće da su utrošeni milijuni kuna u nešto što je očevidno rađeno »brže-bolje« da se stigne do početka Svjetskog kupa. Ako je cesta rađena za potrebe Svjetskog kupa, zašto onda nakon njega, do konačnog uređenja, nije zatvorena za promet. Tko ima toliko hrabrosti da se igra s tuđim životima?</p>
<p>Cesta nije završena </p>
<p>»Ta cesta još nije završena i samim time još nije ni bila na tehničkom pregledu. To će se obaviti kad se radovi završe«, rekao je »Vjesniku« Slavko Duktaj, Viaduktov direktor regije Sjever i voditelj radova na Sljemenu. Pritom je dodao da je cesta poslužila svrsi odnosno za potrebe utrke, te da bi sada radove trebalo završiti. »Sve je rađeno u skladu s projektnom dokumentacijom. Zbog snijega i zime nismo mogli nastaviti s radovima, a sad su stvoreni uvjeti za to. Prvo ćemo raditi na sanacijama odrona gdje su klizišta, oštećenja ceste, rubnjaka...«, rekao je Duktaj.</p>
<p>Tomislav Tadić / Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HNS neće s Bandićem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – HNS je spreman na postizbornu suradnju s SDP-om ako im kandidat za gradonačelnika nije Milan Bandić. Takvu su poruku priopćenjem medijima ponovno u petak odaslali, regirajući na spekulacije o koaliciji u gradu bez obzira na Bandića. </p>
<p>»HNS ne želi biti neodgovoran i Zagrebu, izborom Bandića za gradonačelnika, uništiti šanse za bilo kakav planski, sustavan i dugoročan razvoj«, stoji u priopćenju. Bandiću i ovom prilikom spočitavaju »vladanje gradom šerifskim stilom mimo Poglavarstva i legitimne SDP-ove gradonačelnice, izvaninstitucionalno i kroz paralelne mehanizme«. </p>
<p>Najave iz SDP-ovih redova o osnivanju antikorupcijskih paratijela i ureda koji bi trebalo strogo kontrolirati sve ugovore i transakcije, u ime grada, samo potvrđuju, smatraju u HNS-u, da je »Bandiću potrebna kontrola«. Narodnjaci se tome odlučno protive, jer se time stvara paralelizam »tako drag Bandiću«, ali i slabe postojeći nadzorni mehanizmi gradske skupštine i pravosudnih tijela. [M. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jarunski vikendi straha</p>
<p>Za rekreacijsku zonu bore se pješaci, roleri, biciklisti, vozači </p>
<p>Svakog sunčanoga vikenda na Jarunu nastaje prometni kaos. Kolone automobila isprepleću se s mnoštvom pješaka, rolera i biciklista. Stotine vozača koji ne uđu na jezero, parkiraju automobile ispred ulaza na Jarun gdje god stignu: na zelenim površinama, pješačkim stazama pa zauzimaju i zebre. </p>
<p>Stanari zgrada u ulicama Augusta Piazze, Hrgovića i Bartolića, koje su najbliže jezeru, vikendima proživljavaju prave glavobolje zbog komotnih vozača. Vozači se bez imalo obzira parkiraju na sredini parkirališta ispred njihovih zgrada, blokirajući automobile stanara. »Vikendima je na Jarunu užas. Ako ujutro autom odem u grad, nekoliko sati kasnije slobodno mjesto ne mogu naći ni za lijek«, veli stanar Bartolićeve Goran Petković. »Ako bi mogli, vozači bi automobile parkirali i na mojem balkonu«, ljuti se Petković.</p>
<p>Pješački prijelazi u Ulici Hrgovići, kojom se dolazi do jednog od ulaza na Jarun, neprohodni su zbog parkiranih automobila, a vještiji vozači popnu se automobilom i na pješačku stazu. Ispred ulaza u park zelene su površine koje svakog vikenda, a i radnim danima, preplavljuju automobili. Nerijetko se na travi nađu parkirani skupocjeni automobili iz kojih uglavnom izlaze vozači kojima novac očito nije problem. Jedan je od njih, izlazeći iz svog »merđe«, dobacio svojoj pratilji da »šta on njima ima plaćati parkiranje«. A parkiranje unutar RŠC-a Jarun stoji samo pet kuna za sat vremena. Stanovnici Jaruna već se dugo pitaju zašto vozila, parkirana na javnim zelenim površinama, ne odvoze pauci.</p>
<p>»Nikad nisam vidio da pauk odvozi vozila parkirana na zelenim površinama Jaruna«, rekao je stanovnik toga naselja Veljko Barbarić. </p>
<p>Direktor Komunalnog redarstva Davor Krsnik obećava da će u suradnji sa Zagrebparkingom pojačati kontrole parkiranja na zelenim površinama ispred ulaza na Jarun. Dodaje da je za vozila, parkirana na mjestima gdje je znakovima zabranjeno parkiranje, zadužena policija. Prometni policajci više su puta pisali kazne vozačima koji su u Ulici Hrgovići parkirali vozila nepropisno, ali izgleda da vozači ne mare previše za to. »Trebalo bi im kazne pisati svaki dan pa bi se onda vidlo kak' bi se parkirali«, veli jedan od ogorčenih stanovnika Jaruna. </p>
<p>Vozači koji svojim automobila uđu unutar RŠC-a Jarun, po cesti se voze uz rolere i bicikliste, kojih vikendima ima na stotine. Vozači su zbog toga ljuti na njih te ih često psuju. »Nek' se voze po svojoj stazi, a ne po cesti«, često se čuje iz automobila. Roleri i biciklisti se na dobacivanja vozača ne obaziru previše, jer misle da automobilima nije mjesto na Jarunu. »Rolala bih se po stazi, no ne mogu, jer je sve puno pješaka koji samo što se ne zabiju u mene. Unatoč autima, na cesti je ipak bolje«, kaže studentica Ana Firšt koja se često rola uz jezero.</p>
<p> Prema prijedlogu prostorno-urbanističkog plana, narednih godina RŠC Jarun trebao bi postati zona bez prometa. Problem prometa na jezeru Grad bi riješio gradnjom parkirališta s oko 4000 parkirališnih mjesta blizu ulaza na Jarun. Parkirališta bi se gradila duž Ulice Jarun, a dio zemljišta postojećim GUP-om već je rezerviran. Brzina ostvarenja čitavog plana ovisi o novčanim mogućnostima Grada i izdvajanjima iz proračuna. No ove godine Grad još neće početi graditi parkirališta.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagreb nema uvjeta za novu spalionicu </p>
<p>Prije razgovora o spalionici treba odlučiti kako će se odlagati sanitarni i opasni otpad </p>
<p>Ovaj tjedan održana je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš postrojenja za termičku obradu otpada u gradu Zagrebu. </p>
<p>Prema odluci Grada, nova spalionica trebala bi biti na lokaciji Žitnjak-istok, kraj Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U postrojenju bi se spaljivao komunalni otpad, tehnološki otpad sličan komunalnom, kanalizacijski otpad i ocijeđeni kanalizacijski mulj iz Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. </p>
<p>Studiju su izradili konzorcij Novum Wassertechnik iz Beča i Elektroprojekt iz Zagreba. Negodovanje prisutnih na javnoj raspravi izazvalo je to što je lokacija za spalionicu izabrana bez prethodnih rasprava. A predstavnici Zagrebačke županije tražili su da se javna rasprava održi i u Zagrebačkoj županiji, jer je predviđena lokacija spalionice na graničnom području, te da se definira hoće li se u spalionici spaljivati i otpad iz te županije. </p>
<p>Iako je s ekološkog stanovišta riječ o jako važnom projektu, na javnoj raspravi gotovo da i nije bilo građana i predstavnika udruga, a ni novinara, što ukazuje na loše obavještavanje. Poziv na javnu raspravu mediji, naime, nisu dobili, a nekolicina novinara koja je došla na raspravu, za nju je saznala slučajno ili iz vijesti na radiju. </p>
<p>Iako postoji čitav niz preduvjeta koje Grad treba ispuniti prije izgradnje spalionice, a koje je postavila Komisija za ocjenu Studije, novac i pažnja posvećuju se samo spalionici a ne i tim preduvjetima. </p>
<p>Prije početka izgradnje spalionice treba, naime, utvrditi mjesto na koje će se odlagati sanitarni otpad, jer se prema prostorno-planskoj dokumentaciji odlagalište na Jakuševcu treba zatvoriti 2010. godine. Treba odrediti i odlagalište opasnog otpada ili problem riješiti izvozom. Prema Studiji bi se, naime, ostaci od termičke obrade otpada i mulja te od rada pogona odlagali na gradsko odlagalište i na odlagalište opasnog otpada, ili bi se izvozili, ovisno o vrsti otpada. </p>
<p>»Grad treba napokon početi primjenjivati cjeloviti sistem gospodarenja otpadom i to prvenstveno uvođenjem sustava odvojenog prikupljanja otpada i reciklaže, jer se u spalionici treba spaljivati samo otpad koji se ne može iskoristiti«, kaže dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i član Komisije za ocjenu Studije. »Grad, međutim, još uvijek nije počeo s edukacijom o odvojenom prikupljanju«. </p>
<p>Izgleda da Grad upravo destimulira odvojeno prikupljanje otpada, što se očituje i u naplati smeća po četvornom metru stana, a ne po količini odbačenog smeća. </p>
<p>»Najveća zamjerka Studiji«, kaže dr. Plavšić, »jest to što se ne zna točan kapacitet spalionice, a teško ga je i odrediti kad se ne zna koliko će smeća preostati nakon odvojenog prikupljanja«. U Studiji se navodi da treba izraditi i bilance otpada za razdoblje od 2001. do 2004. i projekciju za narednih deset godina, te na temelju toga utvrditi je li ispravna projekcija kapaciteta spalionice na 300.000 tona komunalnog otpada godišnje. Studijom je predviđeno da bi troškovi spaljivanja bili jednu kunu po četvornom metru. </p>
<p>Jedan od zahtjeva članova Komisije, koja je pozitivno ocijenila Studiju, bio je i da se mora provoditi stalna neovisna kontrola rada spalionice. »Za potrebe Studije o utjecaju na okoliš analizirana su tri tehnološka rješenja, na temelju svjetski poznatih tehnologija koje su prihvatljive za spalionice otpada. Sva tri zadovoljavaju s ekološkog stanovišta. Grad će odlučiti koja će se tehnologija primijeniti«, kaže Branimir Vlah, voditelj Studije iz Elektroprojekta. Studija predviđa da se iz toplinske energije u spalionici proizvodi električna i toplinska energija za potrebe grada.</p>
<p>Javni uvid u Studiju bit će do 16. svibnja u zgradi Gradskog poglavarstva, Trg Stjepana Radića 1, i u prostorijama Područnog ureda Peščenica, Zapoljska 1, i to radnim danima od 9 do 15 sati. Sažetak studije može se pogledati na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, www.mzopu.hr. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pazite, došli su purgeri</p>
<p>Zašto volim Zagreb? Pa moram ga voljeti jer sam već u trećoj generaciji rođeni Zagrepčanec</p>
<p> - kak bi rekli purgeri, kaj ne? No uvjeren sam da se Zagrepčanin ne postaje rođenjem - što je zapravo slučajnost - nego odgojem i svjetonazorom.</p>
<p>Još dok je Zagreb imao tek stotinjak tisuća stanovnika, već i moji roditelji, iako odgajani u skladu s konzervativnim austrougarskim regulama, imali su - premda se to zvalo mitteleuropski - zapravo mnogo širi svjetonazor. Razliku od šireg balkanskog okruženja Zagreba, u prostorima bivše države - gdje je pretežito još vladao duh plemenske ili rodijačke pripadnosti, kao najvažnija osobina pojedinca - mi Zagrepčani sa svojim svjetonazorom i ponašanjem, kao mladići, posebno smo to osjećali u kontaktima s vršnjacima.</p>
<p>Gdje god smo se pojavili na jugu ili istoku bivše države, ti su vršnjaci kao u pravilu isticali svom »plemenu«: »Pazite kako se ponašate, došli su purgeri!« Najzorniji primjer bile su djevojke: Zagrepčanke su lijepe, ukusno se odijevaju, kulturno su odgojene.U širem planu kao Zagrepčanec bio sam ponosan što je Zagreb prednjačio gotovo u svemu u okružju još i u socijalističkoj Jugoslaviji, sve tamo do šezdesetih godina. Bio je arhitektonski najskladniji te vodeće kulturno i industrijsko središte.</p>
<p>Možda i uljuljkan u svoje takvo europsko predvodništvo kao konstantu na ovim prostorima, Zagreb si je poslije dopustio da ga najprije kulturno, pa zatim i arhitektonski smlave nepromišljenim socijalističkim mastodontima u službi dnevne politike. Primjera »ponosa socijalističke gradnje« ima i previše: »Mamutica«, »Superandrija«, aluminijske konzerve Zapruđa...</p>
<p>Sad je u naprednoj Hrvatskoj, koja hrli u Europu (u kojoj je već bila potkraj 19. stoljeća) u političke svrhe sagrađen onaj užas od Dinamova stadiona. Za koga? S trećinom tog novca mogla se arhitektonski prekrasna povijesna zrinjevačka »potkova« dvostrukom cestom-tunelom ispod Glavnog kolodvora spojiti s Novim Zagrebom. </p>
<p>No unatoč svemu, volim Zagreb premda bih mu koji put opalio pljusku. Što mogu - moj je, kakav je, u njemu sam rođen već u trećoj generaciji purgera.</p>
<p>Mario Saletto,TV reporter-redatelj na HTV-u</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Radne akcije i »tunel kroz Medvednicu« </p>
<p>Ulazak partizana u Zagreb, 8. svibnja 1945., označio je kraj NDH. Odlazeći, ustaške su vlasti predale »ključeve grada« povjereniku Kumičiću koji ih je trebao uručiti »prvoj regularnoj vojsci«. Zagreb je tako bio »otvoreni grad« pa većih borbi nije bilo.</p>
<p>Upravu gradom najprije je preuzela Vojna komanda, a nakon toga za predsjednika Gradskog odbora (gradonačelnika), bio je imenovan Dragutin Saili (1945.-1948.). Pukovnik Saili bio je rođeni Zagrepčanin, a 1942. godine je zajedno s Ivanom Goranom Kovačićem i Vladimirom Nazorom otišao u partizane.</p>
<p>Budući da većih borbi nije bilo, gradska se uprava posvetila organiziranju života u gradu. Da bi se spriječio šverc, uvedeni su »zagrebački dinari« - vrlo jednostavno izrađen bon na kojem je bionacrtan lik partizana, koji su kasnije zamijenjeni za dinare.</p>
<p>Ubrzo je problem postalo i doseljavanje u grad. U nekoliko je mjeseci zabilježeno 23.000 molbi za oko 80.000 osoba koje su tražile dozvolu za boravak i rješenje stambenog problema.</p>
<p> Uspostavlja se željeznička veza prema Splitu preko Like, obnavlja civilni zračni promet iz zračne luke na Borongaju (1947.). U samom gradu radilo se na proširenju mreže tramvajskih pruga, gradio se stadion u Maksimiru (od 15. rujna 1946. do 13. lipnja 1948.), razračunavalo se s neistomišljenicima i prošlošću.</p>
<p>U noći s 25. na 26. srpnja 1947. maknut je spomenik bana Jelačića s glavnoga gradskog trga. Tadašnji ravnatelj Gliptoteke, prof. dr. Antun Bauer spremio je njegove dijelove i tako ga spasio. No postavljen je spomenik kralju Tomislavu (26. listopada 1947.). </p>
<p>Sailija je naslijedio Mika Špiljak (1948.-1950.). Sekretar Gradskog komiteta KP Zagreb do 1952., u razdoblju od 1948. do 1950. paralelno je bio i predsjednik grada. </p>
<p>Jedno od obilježja toga poslijeratnog razdoblja bile su radne akcije. Zatrpavani su brojni rovovi koji su u ratu služili kao skloništa, raščišćavane su ruševine, posljedice bombardiranja kojima je potkraj rata grad bio izložen u nekoliko navrata. Izgrađena je pruga od Mihaljevca prema Dolju. Kao simbol graditeljskog zanosa toga vremena ostao je »tunel kroz Medvednicu«. </p>
<p>Budući da se ipak moglo čuti da je »bolje plesat' bugi- vugi, nego krampati po prugi«, gradska je uprava zabranjivala »nekulturne plesove«: trocking, bougivougi i lakonoga. Na mjestu predsjednika grada u sličnim su se okolnostima izmijenili još Milivoj Rukavina (1950.-1951.) i Mirko Pavleković (1951.-1952.). </p>
<p>Miroslav ŠašićAutor je profesor povijesti</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Besplatno prvi tom enciklopedije!</p>
<p>Idućih osam tjedana ponedjeljak će biti dan – za Vjesnik i Likovnu encikopediju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zahvaljujući zajedničkoj akciji Vjesnika i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, od ponedjeljka, 9. svibnja, svi će kupci uz svoj primjerak Vjesnika besplatno dobiti i prvi svezak Hrvatske likovne enciklopedije!</p>
<p>Akcija započinje već u nedjelju, 8. svibnja, u 20 sati u zagrebačkoj knjižari Leksikografskoga zavoda (Frankopanska 24) i svi su pozvani, jer će se prvih tisuću posjetitelja darivati besplatnim primjerkom Vjesnika, prvim sveskom Hrvatske likovne enciklopedije i prvim sveskom Hrvatskoga biografskoga leksikona.</p>
<p>Vjesnikova akcija trajat će sljedećih osam tjedana tijekom kojih će se svakoga ponedjeljka uz Vjesnik, a po cijeni od 39 kuna, moći kupiti po jedan svezak Hrvatske likovne enciklopedije. Time je građanima omogućeno da po vrlo povoljnim cijenama nabave u stručnim krugovima hvaljeno i već na prvo listanje dojmljivo izdanje Hrvatske likovne enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.</p>
<p>Hrvatska likovna enciklopedija jedno je od onih kapitalnih izdanja koje bi se trebalo naći u svakoj kućnoj biblioteci; ukupno ima oko 1300 stranica i donosi više od 4400 natuknica kojima su obrađena sva područja likovne umjetnosti – slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i primijenjena umjetnost, ali i arheologija, etnologija, muzeologija i zaštita spomenika, i to od pretpovijesnih razdoblja do današnjih dana. Sva je građa Hrvatske likovne enciklopedije popraćena s više od 2000 raskošnih umjetničkih reprodukcija u boji, otisnutih na sjajnom papiru tako da se već na prvi pogled može reći da je uistinu posrijedi luksuzno izdanje.</p>
<p>Zahvaljujući Hrvatskoj likovnoj enciklopediji mnogi će prvi put vidjeti brojna djela slavnih hrvatskih umjetnika koja su razasuta po galerijama, muzejima ili privatnim zbirkama, a neka i nisu u Hrvatskoj. Uz brojne ilustracije Hrvatska likovna enciklopedija donosi i tlocrte, karte i planove gradova.</p>
<p>U Hrvatsku likovnu enciklopediju ugrađeno je znanje dvjestotinjak stručnjaka predvođenih glavnim urednikom Žarkom Domljanom, a kako bi se zaokružila sva znanja o hrvatskoj likovnoj umjetnosti, mnogi su stručnjaci išli i na terenska istraživanja. Zbog toga Hrvatska likovna enciklopedija donosi niz novih podataka i tumačenja te je neizostavan izvor znanja svima koje zanima hrvatska likovna umjetnost. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ministarstvo zdravstva odgovara britanskom dnevniku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tekst što ga je Vjesnik, pod naslovom »Britanci napali hrvatske kirurge« objavio u broju od srijede, izazvao je veliko zanimanje ne samo u stručnim krugovima, već, razumljivo, i u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Odmah istoga dana u Ministarstvu su odlučili izravno se uključiti u priču koju je pokrenuo britanski dnevnik The Daily Telegraph zlonamjernom konstrukcijom da se, uz još nekoliko zemalja, i u Hrvatskoj obavljaju jeftine plastične operacije opasne po zdravlje i život pacijenata.</p>
<p>Kako saznajemo, ministar zdravstva Neven Ljubičić nakon našeg je napisa odmah odlučio da će Ministarstvo ispitati navode u tekstu The Daily Telegrapha čiji se jedan dio temelji na upozorenju Britanske udruge plastičnih estetskih kirurga (BAAPS) da Britanke prestanu putovati u zemlje u kojima jeftine plastične operacije obavljaju nestručni kirurzi, a zemlja nudi upitnu razinu zdravstvene skrbi.</p>
<p> Iz negativnog je konteksta cijele priče o smrti jedne Irkinje u New Yorku više nego jasno da je namjera britanskog dnevnika bila difamirati hrvatske kirurge, ali i zdravstvo u cjelini. Tako su to shvatili i u Ministarstvu pa su diplomatskim putem, preko Odjela za međunarodnu suradnju, odmah kontaktirali hrvatsko veleposlanstvo u Londonu koje će ovih dana uputiti odlučan demanti uglednom The Daily Telegraphu.</p>
<p>Za razliku od Ministarstva, dr. Mario Zambelli kao predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, kazao nam je da uopće ne kani trošiti vrijeme na takvo zlonamjerno pisanje. </p>
<p>»A što da im kažem. Da nas je kojim slučajem kritizirao BAPS (Britanska udruga plastičnih kirurga), onda bismo se možda i zabrinuli te kao Društvo i reagirali. Ali, iza ovoga stoje BAAPS i jedna dnevna novina pa bi naša reakcija bila deplasirana. Naša je svrha«, dodaje, dr. Zambelli, »da mi dobro radimo i da povećavamo standard i ugled naše struke. To ćemo«, zaključuje naš sugovornik, »činiti i dalje, trudeći se držati korak s visokorazvijenim državama«.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Lijek - 30 minuta svjetlosti </p>
<p>Najnovija su ispitivanja pokazala da je svakodnevno izlaganje jarkom svjetlu učinkovito gotovo isto kao antidepresivi u liječenju depresije </p>
<p>Ako je suditi prema najnovijim istraživanjima, terapija svjetlom protiv depresije, bolesti koja je u posljednjih 20 godina liječena mahom antidepresivima i psihoterapijom, mogla bi dobiti ključno mjesto.</p>
<p>Najnovija su ispitivanja pokazala da je svakodnevno izlaganje jarkom svjetlu učinkovito gotovo jednako kao i antidepresivi u liječenju sezonskoga poremećaja raspoloženja, tzv. zimske depresije i njezinih ostalih oblika. Terapija svjetlom obećavajuća je metoda u liječenju depresije iako su podaci o tom pristupu zasad prilično oskudni. Mnogi klasični psihijatri sumnjičavo gledaju na studije koje tvrde da svakodnevno izlaganje jarkom svjetlu, posebno rano ujutro, 30 minuta do sat, smanjuje depresiju. Ta su ispitivanja često bila manjkava jer je u njima sudjelovala samo nekolicina ispitanika umjesto većih grupa, a izlagani su zamagljenu svjetlu ili drugim placebo sredstvima.</p>
<p>Od 173 objavljene studije o terapiji svjetlom koje je proučila znanstvena ekipa samo je njih 20 »prošlo ispit«. Ispitivanja su trajala od jedan do šest tjedana, a u pravilu su uključivala 20 ispitanika. No, podaci dobiveni iz drugih istraživanja pokazali su da su simptomi depresije znatno ublaženi, kako nakon izlaganja danjem svjetlu nakon buđenja tako i pri simulaciji zore, kada su ispitanike u snu svako jutro izlagali postupno sve jačem svjetlu. Terapija svjetlom donijela je olakšanje i nehospitaliziranim pacijentima sa slabom do umjerenom depresijom povezanom s godišnjim dobima, a pojačala je i učinak antidepresiva. Ona, međutim, dosad nije primjenjivana na pacijentima hospitaliziranim zbog teške depresije. Mora se, naime, prethodno ispitati može li određena količina svjetla prouzročiti ili pogoršati poremećaje vida, poput katarakta (bolest očiju). No, zasad nema razloga misliti da je terapija svjetlom opasna. Istraživanja koja nisu obuhvaćena najnovijim ispitivanjima potvrđuju da se svjetlom učinkovito može djelovati na poremećaje raspoloženja. Znanstvenici koji su proučavali tretmane zasnovane na biološkom ritmu svjetla opisuju svoja otkrića u časopisu za psihološku medicinu. Tvrde da je probdjevena noć, kao lagana terapija, antidepresiv brza djelovanja. Neki su testovi pokazali da se gotovo dvije trećine osoba s težom depresijom već za nekoliko sati osjećalo puno bolje nakon probdjevene cijele ili samo pola noći. Druga, pak, istraživanja tvrde da probdjevena noć te postupno vraćanje snu tjedan poslije, u kombinaciji s izlaganjem svjetlu, ubrzavaju oporavak kod pacijenata s teškom ili bipolarnom depresijom, koji uzimaju antidepresive.</p>
<p>Kako bi se postigli dugoročni pozitivni učinci, upozorava David Avery s Medicinskog fakulteta u Seattleu, depresivne osobe podvrgnute laganoj terapiji moraju imati pravilan ritam spavanja, što će ustaliti njihov biološki sat.</p>
<p>Prof. Sandra Čučak</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Infekcija desni - put u infarkt </p>
<p>Kronične infekcije zubnoga mesa mogu uzrokovati zadebljanje srčanih krvnih žila, njihovo sužavanje i posljedični srčani udar. To povezuje kardiovaskularnu bolest i bakterije koje naseljavaju zubno meso </p>
<p>Znanstvenici sa Sveučilišta u Bethesdi u SAD-u nedavno su objavili rezultate istraživanja o četiri tipa kroničnih infekcija desni koje mogu uzrokovati zadebljanje srčanih krvnih žila, njihovo sužavanje te posljedični srčani udar. Posrijedi su prvi izravni nalazi koji povezuju kardiovaskularnu bolest i bakterije što naseljavaju periodont, tj. prostor u zubnom mesu. </p>
<p>Periodontalna bolest uzrokuje upalu desni i pogađa oko 200 milijuna Amerikanaca srednje i starije životne dobi. Riječ je o 90 posto stanovništva SAD-a. Iako postoji izravna povezanost između bakterija u usnoj šupljini i stvaranja zadebljanja na koronarnim (srčanim) žilama, još se ne zna je li taj mehanizam izravan ili neizravan, tj. kako ti mikroorganizmi stvaraju opasne naslage na žilama. Među više od 600 bakterija u usnoj šupljini samo su četiri problematične i dovode se u usku vezu s rizičnim faktorom za nastajanje srčanoga udara. </p>
<p>Testirano je 657 osoba koje su imale pozitivan nalaz »opasnih« bakterija i koronarnu bolest srca. Nije, međutim, jasno što nastaje prije, perodontalna bolest ili zadebljanje koronarnih žila. Kronična infekcija desni odavno je predmetom proučavanja uzročno-posljedične veze između bolesti srca i krvnih žila i higijene usne šupljine. Teorija prema kojoj kronično žarište infekcije u organizmu utječe na oštećenje drugih organa datira još od 1940. godine, no brzo je bila odbačena. Devedesetih se tzv. teorija lokalnog žarišta počela ponovno proučavati. Pretpostavka da bakterije iz desni krvotokom dolaze do ciljnih organa poput srca nije se održala zbog tehnoloških ograničenja tadašnje medicine. Multidisciplinarni pristup modernoj medicini omogućuje da se svi organi i organski sustavi povezuju u jednu cjelinu i tako traži uzročno-posljedična veza između bolesti jednog sustava s uzročnikom koji je negdje drugdje. Mjereni su različiti parametri, a važnim se pokazao tzv. C - reaktivni protein, tj. CRP. Povišen je kod niza upalnih stanja i kod većine tzv. autoimunih upalnih bolesti kao što su reumatoidni artritis, lupus. Nova istraživanja pokazala su da je CRP povišen i u osoba kod kojih se razvija srčana bolest. Pronađena je izravna veza između zadebljanja na koronarnim arterijama, pozitivnog testa na četiri bakterije u zubnom mesu i povišena CRP-a. Kako te četiri bakterije čine samo 23 posto bakterija koje stvaraju zubni plak i karijes, kod osoba koji su imale srčanu bolest u začetku pronađene su u puno većem broju nego u zdravih osoba.</p>
<p>Rezultati istraživanja potvrđeni su na još dvama američkim sveučilištima koja su provodila neovisna testiranja. Stoga ćemo zacijelo ubrzo infarkt moći spriječiti antibioticima, kao što se danas čir na želucu ili gastritis može zaliječiti antibioticima, što je nedavno bilo nepojmljivo. </p>
<p>Zanimljivo istraživanje od prije mjesec dana pokazalo je povezanost između osoba koje pate od migrene i većeg rizika za nastanak srčanog udara. Nizozemski su znanstvenici pokazali rezultate istraživanja provedena na ukupno 5755 osoba, od kojih je njih 620 imalo kroničnu migrenu. Oni upućuju na veću učestalost srčanog udara kod osoba koje imaju migrenu s tzv. aurom, tj. neugodnim predosjećajem koji se kod nekih osoba javlja neposredno prije migrenoznog napada. Šokantan je podatak da je skupina osoba s povećanim rizikom ili pak s preživljenim infarktom bila u dobi od 45 godina i mlađa. Postotak rizika od srčane bolesti ili samog infarkta čak je četiri puta veći kod osoba koje pate od migrene s aurom. U njih je pronađen i povećan krvni tlak, kao i povišen kolesterol u krvi, ali bez znakova debljine. </p>
<p>Sve se to dovodi u izravnu vezu sa stresom koji nastaje kao posljedica predosjećaja migrene. Poznato je da teži oblik migrene više pogađa žene, i to u većem postotku one koje su dugo uzimale neke od oralnih kontraceptiva. Na pitane postoji li genetska povezanost odgovor je potvrdan jer su znanstvenici kod žena i muškaraca koji pate od migrene pronašli pozitivnu obiteljsku anamnezu srčane bolesti.Svi spomenuti nalazi upućuju na nove smjernice u istraživanju srčane bolesti, danas drugoga uzroka smrti u razvijenom svijetu, kod koje se dobna granica drastično smanjuje.</p>
<p>Dr. Sanja Radeljak</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Voće po mjeri čovjeka</p>
<p>Znanstvenici tvrde da će »običnu jabuku« pretvoriti u lijek protiv pokvarenih zubi...</p>
<p>Znanstvenici intenzivno rade na razvoju genetski modificiranih jabuka i jagoda koje sprečavaju truljenje zubi. Ujedno pokušavaju učiniti jabuke i jagode trajnijima i otpornijima na dodir sa zemljom. Ako britanski uzgajivači voća ne primijene takve tehnologije, njihova budućnost neće biti svijetla, rekao je profesor David James s vodećeg instituta za biotehnologiju bilja. S druge strane, neki tvrde da GM tehnologija nije rješenje problema za uzgajivače voća.</p>
<p>Britanski okrug Kent poznat je po uzgoju vrlo dobrih jabuka. No u proteklih pet godina izgubio je 30 posto voćnjaka. Pitanje je može li se moderna tehnologija genetske modifikacije na vrijeme primijeniti? Zemlje poput Kine, Južne Afrike i pacifičkih zemalja najvjerojatnije će prihvatiti ovu tehnologiju, dok neki u Europi još dvoje o tome, tako da će se Europa, prema mišljenju znanstvenika za 10 do 20 godina suočiti s velikim uvozom voća. </p>
<p>No, prema trenutnom stanju stvari, ako uzgajivači prihvate GM voće, izgubit će u potpunosti europsko tržište jer su svi veći proizvođači hrane u Europi pokrenuli akciju odbacivanja GM hrane. U projektu uzgoja voća koje će se koristiti u terapiji protiv truljenja zubi biotehnolozi surađuju sa stomatolozima. Znanstvenici su otkrili protein koji sprečava da se bakterija odgovorna za truljenje prilijepi za zube. Trenutno se istražuje može li pasta s tim proteinom zaustaviti bakterije. Krajnji cilj projekta je uvođenje gena koji u voću stvara proteine.</p>
<p>Lana Kos</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ukrali mu dijamante u javnom zahodu</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Trgovca dijamantima u Hong Kongu koji se namjeravao »olakšati« u javnom nužniku, lopovi su dodatno olakšali za torbu s dijamantima vrijednim oko milijun honkonških dolara. Trojica su ga muškaraca ugurala u kabinu i tamo mu oduzeli torbu. Policija istražuje je li krađa u vezi s ranijim krađama nakita i dijamanata.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Isprika odbjegle mladenke</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Amerikanka koja je pobjegla tri dana prije vjenčanja izdala je priopćenje u kojem se ispričava budućem suprugu, rodbini i svatovima. »Iskreno mi je žao zbog problema koje sam izazvala i nudim najiskreniju ispriku« poručila je Jennifer Wilbanks (32), a poruku je pročitao velečasni Thomas Smiley koji ih je trebao vjenčati. Rekao je da se Jennifer ipak namjerava udati za Johna Masona. Jennifer je nestala tri dana prije vjenčanja i nisu je našli unatoč opsežnoj potrazi. Ona se ubrzo sama vratila kući, a kao razlog bijega navela je »niz okolnosti izvan njene kontrole«. Još se čeka komentar budućeg muža.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Zbogom urbanoj legendi </p>
<p>Trećeg dana 12. međunarodnog festivala malih scena u Rijeci u srijedu na večer beogradski Atelje 212 izveo je u Hrvatskome kulturnom domu na Sušaku predstavu »Velika bijela zavjera« u režiji Miloša Lolića nastalu po dramskom predlošku Dimitrija Vojnova. Riječ je o redateljevoj diplomskoj predstavi koja je premijerno izvedena u prosincu 2004. godine. </p>
<p>Dramaturg, scenarist i filmski kritičar Vojnov (1981.) bavi se posljednjim trima danima u životu Kurta Cobaina, frontmana kultne rock skupine Nirvane, koji je nađen mrtav 1994. godine u Seattlaeu, za vrijeme kojih glazbenika nitko nije vidio. Autoru to otvara široki dijapazon mogućih scenarija što su doveli do njegove smrti, a odlučio se za jedan koji konstruira upotrebljavajući što više Cobainovih stvarnih biografskih podataka. »Velika bijela zavjera« otvoreno i mjestimično mladalački neobuzdano secira apokrifne okolnosti ubojstva urbane legende koja je svijet zadužila sjajnim albumima od »Bleccha« i »Never minda« do »Unpluggeda«. Vojnov se služi dramaturškim postupcima bližima filmu nego kazalištu. Poseban naglasak stavlja na Cobaina kao totalnu žrtvu velikih diskografskih mogula, na svijet kapitala kojem će više vrijediti kao mrtva ikona nego živi glazbenik, te izmanipulirane fanove koji u industriji zabave imaju sve veću i važniju ulogu. </p>
<p>U kratkim, eruptivnim fragmentima Vojnov postavlja Cobaina u središte dramskih zbivanja, dajući mu ulogu slabog subjekta oko kojega se vrte likovi – sateliti koji svaki svojom replikom ili komentarom zadaju udarac njegovu umjetničkom i ljudskom integritetu. Čini se da je Vojnovljev tekst najkrhkiji u onom dijelu kad je potpuno ponesen klišejima vezanima uz život estradnih zvijezda (seks, droga i rock'n'roll), dok je daleko kultiviraniji u formiranju otvorena, jasna i doslovna generacijskog i uličnog jezika, kao i u stvaranju zapleta u obliku utemeljena trilera.</p>
<p>Lolićev redateljski rukopis daje ovom komadu komorni i hermetički okvir, a scenografkinja Jasmina Holbus osmišljava scenski prostor sličan hibridu velike rock, male klupske i kabaretske pozornice. Glavna redateljska intervencija jest u području stilizirane glumačke interpretacije. Glumci u gotovo cijelih 90 minuta igre isključivo se postavljaju frontalno prema publici (kao izvođači na koncertu), izgovarajući uglavnom pravolinijski male monologe. Naime, u »Velikoj bijeloj zavjeri« nema mjesta razgovoru, komunikaciji, pa tako ni kazališnom dijalogu. Samoća svih likova potpuna je i definitivna, njihova lica doimaju se poput maski uništenih narkoticima i iluzijama. </p>
<p>Miloš Vlalukin kao Kurt Cobain plastično je predočio nezrelost i slabost glazbenog mita, nemoćna da se bori protiv establishmenta koji ga melje, dok je Miodrag Krstović (Pet) iznimno ekspresivno predočio čovjeka koji za velike producente obavlja prljave poslove. Milutin Milošević (Louis) tumačio je plošno i suho patološkog fana Nirvane, a Bojan Žirović (Berry) s mnogo distance namještenika diskografske kuće. Kako u predlošku nije postojao pojašnjeni psihološki odnos među parom Cobain – Courtney Love, uloga potonje (koju tumači Aleksandra Janković) isključivo je »ukrasne« prirode, a ista je rola namijenjena i Jovani Mirosavljević (Kelly).</p>
<p> »Velika bijela zavjera« s tek sporadičnim atraktivnim scenskim slikama zasigurno bi bio bolji filmski uradak nego to može biti kazališni. Horizonti koje tema otvara u Vojnovljevu tekstu suženi su Lolićevom režijom pa ta otvorena kontradikcija poništava dio pozitivnih silnica ideje predstave.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prisno skladateljsko pismo</p>
<p>Otvorenjem izložbe »Voda dalje zvira iz kamena« Muzeja Međimurja, priređene u povodu 50. godišnjice smrti Josipa Štolcera Slavenskog, u Centru za kulturu Čakovec u četvrtak je počeo 32. majski muzički memorijal posvećen uspomeni na uglednoga hrvatskog skladatelja rođenoga u Čakovcu. U nastavku večeri je u obnovljenoj, vrlo lijepoj i akustičnoj dvorani Šajer predstavljen skladatelj Frano Đurović (1971.), laureat Vjesnikove nagrade za glazbu »Josip Štolcer Slavenski«. </p>
<p>Podsjetimo da je Đurović tu uglednu nagradu dobio za skladbu »Delta« koju je praizvela Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Ive Lipanovića u studenome prošle godine, u sklopu 41. međunarodne glazbene tribine u Puli. Nagrada će Đuroviću biti uručena 16. lipnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na dodjeli i ostalih Vjesnikovih nagrada za umjetnost – najavio je dr. Goran Popović, pomoćnik predsjednika Uprave Vjesnika. Majski muzički memorijal, međutim, već prema tradiciji ugošćuje laureata nagrade »Slavenski« darujući mu Zlatnu plaketu – grb grada Čakovca i priređujući mu autorsku večer. </p>
<p>Kako nagrađeno Đurovićevo djelo »Delta«, stjecajem okolnosti, nije moglo biti izvedeno i u Čakovcu, već je pročitano obrazloženje žirija, skladatelj je predstavljen izborom iz njegova komornog opusa. Bile su to skladbe iz različitih stvaralačkih razdoblja od studentskih radova iz godine 1997. do recentnih ostvaraja nastalih ove godine. No, u svim tim radovima prepoznaje se osnovna karakteristika Đurovićeva stila. Djela koja smo čuli ne zaziru od tradicije. Poštuju ljepotu tona i fraze, istražujući nove izražajne mogućnosti, duhovito i prisno komunicirajući s publikom i redom izvrsnim izvođačima.</p>
<p>Tako je ljepota tona violončela došla do punoga izražaja u skladbi »A2« za violončelo i klavir u izvedbi Jasena Chelsia i Katarine Krpan. U skladbi »Quadro« skladatelj uz pomoć virtuoznog pijanista Damira Gregurića propituje efekte različitih udaraca o žice glasovira i njihova odjeka u prostoru. U Scherzu za flautu, violinu i klavir Maja Novak, Ivan Novinc i Predrag Šantek živo i razigrano »plešu« u tročetvrtinskom taktu prozračnoga sloga. Divertimento, Valcer i BiTango u izvedbi pijanistice Katarine Krpan profinjeno se i duhovito suvremenim jezikom poigravaju sa zabavnom i plesnom glazbom prošlih vremena. U skladbi »G5« za gudački kvintet u izvedbi Kvarteta Porin i kontrabasista Nikše Bobetka naziru se motivi himne »Lijepa naša« koji su diskretno utkani u slojevitu i dinamičnu glazbenu građevinu. </p>
<p>Ta odlična djela i pažljive izvedbe publika je nagradila obiljem aplauza kao još jedno priznanje darovitomu mladom skladatelju čije su kvalitete prepoznate i u ovoj svečanoj prigodi. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kliškiću nagrada »Tijardović«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatsko narodno kazalište Split u petak je obilježilo 112. obljetnicu otvorenja kazališne zgrade i svoj dan, te je dodijelilo nagrade. Među petero nagrađenih ove godine je i operni prvak splitskoga kazališta Ratomir Kliškić, kojemu je nagradu »Ivo Tijardović« za umjetnička ostvarenja i dugogodišnji umjetnički rad i doprinos splitskome HNK osobno predao predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Kliškićev umjetnički i životni put obilježila je naslovna uloga Zrinjskog s kojom je 1974. debitirao u istoimenoj operi. Njegov belkantistički repertoar obiluje brojnim interpretacijama poznatih Verdijevih likova, a nenadmašan je i u izvedbama Rossinija, Čajkovskog i Giordana.</p>
<p> Nagradu »Rudolf Bunk« za najbolje kostimografsko, scenografsko i dizajnersko ostvarenje dobio je Zoran Mihanović, prvakinji baleta Albini Rahmatullini predana je nagrada »Ana Roje« za umjetnički i pedagoški rad u Baletu, Ivici Čikešu, opernom prvaku HNK Split, pripala je nagrada »Ante Marušić« za najbolje umjetničko ostvarenje u Operi, a glumcu Trpimiru Jurkiću nagrada »Marko Fotez« za najbolje umjetničko ostvarenje i rad u Drami. Predsjednik Udruge pokrovitelja splitskog HNK Frane Galezina predao je Kliškiću u znak zahvale za njegov predani umjetnički rad simboličnu svotu od pet tisuća kuna.</p>
<p>Nakon svečanosti u HNK, predsjednik Mesić otvorio je izložbu Zbora fotoreportera HND-a »Hrvatska novinska fotografija 2004.« u galeriji Foto kluba. Izloženo je 98 radova 40 profesionalnih hrvatskih fotoreportera. Fotografirajući se sa svim splitskim fotoreporterima, predsjednik Mesić istaknuo je težinu i važnost njihova posla. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tragač za srećom </p>
<p>Novo izdanje »Ljeta« Alberta Camusa na hrvatskome nakon 30 godina: Pisac koji se humanizmom bolno i bijesno suprotstavljao bezobličnoj današnjici </p>
<p>Nakladnička kuća »Ceres« iz Zagreba upravo je objavila novo izdanje »Ljeta«, knjige lirskih eseja Alberta Camusa, jednoga od najvećih književnika protekloga stoljeća, koji svojim stavovima i razmišljanjima intrigira i naše vrijeme. »Ljeto« je prvotno objavljeno 1954. godine u Francuskoj (u Hrvatskoj posljednje izdanje izlazi u nakladi zagrebačke »Zore« 1976.), a naslov djela bio je u velikoj mjeri simboličan. Naime, pisac je navršio četrdesetu, pa je knjiga trebala biti svojevrstan rezime njegova života, a dala je naslutiti i obilatu književnu žetvu u godinama koje su dolazile. </p>
<p>Na žalost, taj je francuski pisac, najmlađi dobitnik Nobelove nagrade za književnost ikada, podario čovječanstvu još samo dva djela – pripovijest »Pad« (1956.) te zbirku novela »Progonstvo i kraljevstvo« (1958.). Samo dvije godine nakon zadnje knjige, prije točno 45 godina, filozofa apsurda, »vjesnika apsurdnoga čovjeka u apsurdnom svijetu koji usprkos svemu radi i djeluje«, pogodila je apsurdna sudbina. </p>
<p>Poginuo je u automobilskoj nesreći blizu Pariza u 47. godini, ostavljajući iza sebe velik i lijep opus. U torbi koju je imao sa sobom u trenutku smrti bio je rukopis njegova nedovršenog romana »Prvi čovjek«, rukopis koji će objaviti njegova kći tek 1994. godine.</p>
<p>Camus se rodio 7. studenoga 1913. u Mondoviju u Alžiru. Odrastao je u siromaštvu, bez oca, koji je poginuo u Prvome svjetskom ratu, a majka, inače nepismena žena, teško je radila kako bi prehranila obitelj. Camus je studirao filozofiju, gajio veliku strast prema kazalištu i novinarstvu, u mladosti i prema nogometu. Godine 1940. dolazi u Francusku, gdje ubrzo osniva ilegalni list Combat (Boj), koji je odigrao važnu ulogu u Pokretu otpora. I tom je djelatnosti Camus posvjedočio da pripada takozvanim prometejskim pjesnicima, onima kojima je umjetničko stvaranje ujedno borba za slobodu čovjeka i njegove savjesti. </p>
<p>Camusa nazivaju i ključnim misliocem 20. stoljeća. Spajajući na rijedak način literarni dar, filozofsko-misaonu prodornost i moralnu nepotkupljivost, Camus je stvarao različite forme – drame, romane, pripovijetke, lirske i problemsko-filozofske eseje. Najpoznatije Camusovo djelo, roman »Stranac«, izlazi 1942. u Parizu, a poslije rata pisac se potpuno posvećuje književnomu radu. Među najpoznatija njegova djela ubrajaju se i roman »Kuga«, pripovijest »Pad«, esejistička djela »Mit o Sizifu« i »Pobunjeni čovjek« te drame »Kaligula«, »Opsadno stanje« i »Pravednici«. </p>
<p>Premda se ne moramo uvijek slagati s postavkama iznesenim u tim djelima, moramo priznati da su one izvanredno zanimljive i originalne, te da Camusov opus ima neprolaznu vrijednost. »Stranac« je paradigma vrhunskog kratkog romana, »Mit o Sizifu« je najbolja filozofska rasprava o problemu samoubojstva, »Kuga« je roman koji najbolje u povijesti književnosti ilustrira svako opsadno stanje...</p>
<p>»Ne hodaj iza mene, možda te neću voditi. Ne hodaj ispred mene, možda te neću slijediti. Jednostavno hodaj kraj mene i budi mi prijatelj«, govorio je Camus. Pisac uz kojega najčešće povezujemo riječ apsurd, kao što uz Kafku vezujemo »proces«, bio je zapravo moralist, nasljednik brojnih pisaca moralista, koji su se od pamtivijeka borili i protiv svoga vremena i za njega. Bio je moralist – humanist. I dobro je u svome nekrologu Camusu rekao Jean Paul Sartre, s kojim je Camus inače vodio oštru polemiku, jednu od najslavnijih u povijesti: »Njegov humanizam, svojevrstan i poseban, u svojoj uskoći toliko čist koliko i senzibilan, suprotstavljao se bolno i bijesno bezobličnoj današnjici. I usprkos makijavelistima i realistima, obožavateljima zlatnoga teleta snažio uskraćivanjem«. Zbog toga je Camus pisac kojeg treba svako vrijeme, pa i ovo današnje.</p>
<p>Camusova rečenica je dragulj od ljepote i jednostavnosti, a Camus je pisac bez imalo pozerstva, možda najskromniji veliki pisac modernoga doba, pisac čije uživanje u suncu i moru isijava iz njegovih rečenica. Ključna riječ njegova (književnog) svijeta jest ipak sreća. U Camusovu se djelu traga za srećom. Tako i »Ljeto«, primjerice, počinje Hölderlinovim motom »Ali ti si rođen za bistar dan...«, a završava rečenicom »Uvijek sam imao dojam da živim na otvorenome moru, okružen prijetnjama, u srcu kraljevske sreće«. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Počeli Dani hvarskoga kazališta </p>
<p>HVAR</p>
<p> – Dani hvarskoga kazališta, 32. po redu, otpočeli su predstavom »Čovik, zvir i kripost« Luigija Pirandella u izvedbi Amaterskog kazališta »Ranko Marinković« iz Visa, a u četvrtak je otpočeo trodnevni znanstveni skup s temom »Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta«. Nakon pozdravnih govora akademika Nikole Batušića, dogradonačelnice grada Hvara Maje Budrović i biskupa mons. Slobodana Štambuka, hrvatski su se znanstvenici pozabavili pitanjem prostora i granica starije hrvatske književnosti.</p>
<p>Nikica Petrak podsjetio je na poslanice Petra Hektorovića, postmodernistički obnovljene ratnih devedesetih u poetskom dopisivanju s Tonkom Maroevićem. O prostoru fikcije dopreporoditeljske književnosti s aspekta fantastičkog i neobičnih bića koji u njemu obitavaju govorila je Dunja Fališevac, a Divna Mrdeža Antonini problematizirala je nacionalni prostor u djelima Jurja Barakovića i Ivana Tomka Mrnavića. Raslojavanje ženskoga identiteta propitao je Leo Rafolt na primjerima četiriju dubrovačkih renesansnih tragedija, Hrvojka Mihanović Salopek izdvojila je važnu ulogu Ivana Ančića u promicanju europskoga kulturnoga nasljeđa u Bosni i Hercegovini tijekom 17. stoljeća, a Milovan Tatarin analizirao je stihovanu biografiju Adama Filipovića »Život Antuna Mandića«. Cvijeta Pavlović zaključila je prvi dan simpozija izlaganjem o dubrovačkom prijevodu »Idila« Salomona Gessnera.. [L. Lj., M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Suci nam nisu dali igrati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izuzeće suca Tihe Lovrića, podmetanje Veselina Đuhe kao budućeg trenera Mladosti ili, kako je direktor vaterpolista sa Save Perica Bukić rekao, specijalni rat očito je »upalio« - Jug je preusmjerio finale doigravanja za hrvatskog prvaka na svoj kolosijek. Aktualni su hrvatski prvaci sa 10-8 pobijedili Mladost i ponovno stekli prednost domaćeg plivališta u Gružu, gdje je u ponedjeljak (17.15 sati) na rasporedu treća utakmica. Finalna se serija igra na tri pobjede. </p>
<p>»Kao da nam nisu dopustili da igramo. Kad pogledate broj isključenja na kraju utakmice, onda se sve čini u redu. Ali ako napravite detaljnu analizu, vidjet ćete da su do polovice treće četvrtine suci jugaše isključili tri puta, a mladostaše sedam puta. Dakle, sudački je kriterij očito bio na našu štetu«, osvrnuo se centar Mladosti Renato Vrbičić. </p>
<p>Prošle su se nedjelje jugaši žalili na Lovrića, u četvrtak su mladostaši bili nezadovoljni kriterijem sudaca. Ipak, čini se da je presudio segment koji i inače prevagne na stranu pobjednika - kvaliteta. Prva je utakmica otišla na stranu Mladosti zbog sjajne obrane i raspoložene igre u napadu, naročito s igračem više. Jednako tako, Jug je u drugoj utakmici bolje iskoristio prilike s igračem više, praktički ih je bez pogreške vodio kapetan Elvis Fatović. S druge strane, na vratima Mladosti Perčinić nije ponovio izdanje od nedjelje, a mladostaši u napadu nisu bili dovoljno precizni. </p>
<p>»Nismo osjećali nikakav pritisak. Jug je bio i ostao favorit, i to su ovog puta i pokazali. No, to ne znači da će tako biti i sljedeći put. Ništa nije gotovo. Ne nasjedamo na provokacije, odlučit će hladnija glava«, zaključio je Vrbičić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Bijeli« opet jurišaju na neosvojivu Kranjčevićevu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk će u Kranjčevićevoj pokušati pobijediti svoju ovesezonsku »crnu mačku« Zagreb kako bi zadržao prednost u odnosu na pratitelje, Inter i Rijeku, u dane prvenstvene odluke. Računica kaže da bi sa šest osvojenih bodova u iduća dva kola vjerojatno obje ruke stavili na trofej za hrvatskog prvaka. A osim za splitske »bijele« neukrotivog Zagreba u Kranjčevićevoj, hajdukovce čeka i Rijeka na Kantridi. Prema tome, došlo je vrijeme da Splićani pokažu pobjednički mentalitet i snagu starog i novog hrvatskog prvaka. </p>
<p>Igor Štimac, trener Hajduka, bez obzira na golemi optimizam i samouvjerenost koje pokušava usaditi svojim igračima, neće krenuti po tri boda sasvim otvorenog garda. Svjestan je da Čutura, Jakirović, Ibričić, Bartolović, Stojkić i ostali znaju kako pobijediti Hajduk, pa će modificirati raspored igrača na travnjaku. Štimcu, pak, nedostaju ozlijeđeni Vučko, Lovrek i kartonirani Damjanović, pa je moguće da će zaigrati s liberom Vejićem i sa čak tri stopera, Žilićem, Rukavinom i Bartulovićem. Sredinu terena će kontrolirati Ćaćić, I. Leko i Kranjčar, na bokovima bi s ofenzivnijim zadacima trebali biti Blatnjak desno i Munhoz lijevo, a Bušić će biti središnji napadač. </p>
<p>Što hajdukovcima slijedi nakon Kranjčevićeve? U srijedu je prva finalna utakmica kupa na Kantridi s Rijekom, pa prvenstveni susret također na Kantridi s Rijekom, potom na Poljud dolazi Slaven Belupo, pa »bijeli« putuju u Zaprešić Interu, slijedi uzvrat finala kupa protiv Rijeke te na kraju Varteks na Poljudu. Rekli bismo - derbi do derbija. I u ovom je zahtjevnom ritmu ključno zadržati mir u svlačionici i razmišljati samo od protivnika do protivnika. Uostalom, Hajduk je na početku Lige za prvaka na svojoj koži, izgubivši čak pet unaprijed uračunatih bodova usred Poljuda, osjetio što znači pripremiti ražanj bez zeca. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb pred jedinstvenim pothvatom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hoće li nogometaši Zagreba napraviti jedinstveni pothvat u hrvatskom nogometu i biti jedini koji su u prvenstvenoj sezoni u svim međusobnim ogledima pobijedili i Dinamo i Hajduk? Odgovor nudi subotnji susret u Kranjčevićevoj (15 sati), u kojem Zagreb, osim što lovi rekord, možda odgađa i promociju novog prvaka, a sebi otvara mogućnost ostanka u utrci za treće mjesto, koje također vodi u Europu. </p>
<p>Ipak, iako pred Zagrebom stoji nekoliko velikih izazova vezanih uz utakmicu s Hajdukom, u klubu se prave da se time uopće ne opterećuju. Dapače, poručuju da su dosad već mnogo učinili samim time što su se nakon lošeg početka vinuli do Lige za prvaka i da im je sve preko toga čisti dobitak. Zato u pričama za javnost, ali i za malu djecu, poručuju da im je najvažnije odigrati dobro pa ni rezultat neće izostati, makar nasuprot njih stajao kao puška zapeti Hajduk, i te kako svjestan značenja tog susreta. </p>
<p>U Zagrebu se, unatoč svemu, tješe činjenicom kako je Hajduk favorit, pa da u toj utakmici ni nemaju što izgubiti. Dapače, slušajući jednog od najboljih Zagrebovih igrača, Sergeja Jakirovića, proizlazi kao da je Zagreb dosad Splićane pobjeđivao srećom i izvrsnim obranama Dragana Stojkića, svojedobno otpisanog iz Hajduka. Što se krije iza takve diplomacije iz Kranjčevićeve, nije baš jednostavno dokučiti. Osim ako se unaprijed želi stvoriti alibi zbog mogućeg poraza, koji, da se i dogodi, Petkovićevim igračima nitko ne bi ni smio zamjeriti, jer je Hajduk ipak objektivno favorit. Bez obzira na to što mu je Zagreb u ovom prvenstvu tri puta zagorčao život.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Mravi« u lovu na »vukove«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – S važnom pobjedom u džepu, ostvarenom u četvrtak u Dubrovniku, košarkaši Zagreba napeto iščekuju velikoga zagrebačkog brata Cibonu VIP. Dvoboj je to devetoga prvenstvenoga kola, koji se u nedjelju u 19 sati igra u Trnskom. Prije nego što je krenuo razmišljati o gradskom derbiju, Ivan Sunara, trener KK Zagreb, trećeplasirane momčadi PH, osvrnuo se na u četvrtak ostvarenu petu pobjedu:</p>
<p>»Znali smo kakva nas utakmica u Dubrovniku očekuje. Momčad je to koja u svojoj dvorani lako dolazi do pobjeda. No, nakon oscilacija u prvom dijelu utakmice, drugi smo dio odigrali vrlo dobro i slavili važnu pobjedu.« </p>
<p>U nedjelju u Trnsko dolazi Cibona, a zanimljivo je da Sunara prednost svoje momčadi prvi puta vidi u širini klupe. Jer, znano je da svlačionica Anzulovićeve momčadi više nalikuje na bolnicu nego na mjesto okupljanja zdravih košarkaša spremnih za dvoboje. </p>
<p>»Uvijek se veselim utakmicama protiv jačih momčadi, a Cibona je jača od nas«, kazao je Sunara i nastavio: »Naša je prednost u činjenici da Cibona ima problema s ozljedama igrača, pa se nadam da ćemo ovog puta mi biti momčad koja će iskoristiti pet-šest minuta 'rupa' u njihovoj igri.« </p>
<p>Žuža, Popović, Markota i Longin pod znakom su upitnika s Cibonine strane. Kod zagrebaša su, pak, braća Tomas, Miljković, Balažič i Joško Garma platili danak »ludom« prvenstvenom ritmu, no Sunara na njih u nedjelju računa. Izostat će tek Babić... </p>
<p>Kao očitu je razliku u kvaliteti momčadi strateg »mrava« označio visoke igrače, napomenuvši da Cibona cijelu godinu dominira pod obručima. Podsjetimo, prošlo su kolo »vukovi« su slavili pobjedu protiv Šibenke, a Marton Bader je ostvario 21 koš uz čak 18 skokova.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sva zlata ostala u Kini</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Svjetsko stolnotenisko prvenstvo u Šangaju završeno je u petak trijumfom Kineza. Zlatne medalje u svih pet kategorija otišle su u ruke domaćina prvenstva, a od svih 20 medalja, čak ih je 15 ostalo u Kini, uz dvije koje idu u Hong Kong. Ostala odličja završila su u J. Koreji, Njemačkoj i Danskoj. Michael Maze nije uspio svladati i trećeg Kineza u nizu. Ma Lin je bio prejak za Danca, ali je u finalu pokleknuo pred Wangom Liqinom. </p>
<p>• Stolnotenisači, polufinale: Liqin (Kin) – Eun (J. Kor) 4-1, Lin (Kin) – Maze (Dan) 4-0; finale:Liqin – Lin 4-2; stolnotenisačice, parovi, polufinale: Nan/Yining (Kin) – Yana/Rui (HKG) 4-2, Yue/Jianfeng (Kin) – Yang/ Yan (Kin) 4-0; finale: Wang Nan/Zhang Yining – Guo Yue/Niu Jianfeng 4-1. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Kofi, gdje su milijuni za obnovu Iraka </p>
<p>Nove teške optužbe prijete glavnom tajniku UN-a / Samo u jednom slučaju na jugu Iraka »isparilo« oko 80 milijuna dolara</p>
<p>Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha naredila je pokretanje krivične istrage nakon što je ustanovljeno da se ne može ući u trag stotinama milijuna dolara namijenjenih za obnovu poratnog Iraka. Glavni američki savezni inspektor za obnovu Iraka Stuart Bowen je izjavio kako se ne može točno utvrditi kamo je nestalo irački novac od prodane nafte. </p>
<p>Bowen smatra da se radi od oko 96 milijuna dolara, ali neke zapadne agencije, poput BBC, navode da je riječ o znatno većem iznosu. Da su novinarski izvori bliži istini potvrđuje činjenica da su financijski istražitelji samo na jednom području na jugu Iraka otkrili da je »isparilo« oko 80 milijuna dolara za koje se ne zna kako i za što su utrošeni. Istodobno, utvrđeno je da još 90 milijuna dolara nije bilo obuhvaćeno nužnom kontrolom.</p>
<p>Najoštrija kritika poslovanja odnosi se na vođenje Razvojnog fonda za Irak. Riječ je o fondu koji su odobrili Ujedinjeni narodi i koji je trebao obuhvatiti i sve iračke prihode od predratnog programa »Nafta za hranu«. Neke posljednje provjere otkrile su dokaze o iznimno slaboj kontroli milijuna dolara kojima su plaćeni ugovori za projekte iračke obnove i izgradnje. Financijske »krtice« otkrile su i slučajeve ugovora dva puta bili plaćeni. Ima i slučajeva plaćanja ugovora koji su bili otkazani. </p>
<p>Novac je, kako su pokazale tri odvojene revizije, nestajao i pod drugim vrlo čudnim okolnostima, naročito tijekom 2003. i 2004. godine. Neki financijski tragovi upućuju na vrlo sumnjivu improviziranu dokumentaciju, a postoje i mnogi slučajevi u kojima se jednostavno ne zna jesu li uopće i postojali neki pisani računovodstveni tragovi. </p>
<p>Otuda i sve glasnije pretpostavke da su u uvjetima kaotičnog stanja na nesigurnom iračkom terenu gomile novca završile u rukama privatnih mešetara.Takav zaključak se može izvesti iz prvog Bowenovog izvješća. </p>
<p>U njemu se kaže kako se dio »nestalih dolara« može pripisati nestručnosti i nemaru, ali da postoje i jasne naznake slučajeva pronevjere. On to tumači činjenicom da se ne radi o novcu američkih poreznih obveznika, već iračkim sredstvima od prodane nafte. Istraga se nastavlja. </p>
<p>Dokumente koji bi mogli pružiti optužujuće informacije o ulozi glavnog tajnika UN-a Kofija Annana u skandalu iračkog programa »Nafta za hranu« dobio je i američki Kongres. »Kofi Annan će biti veoma zabrinut čovjek«, javio je Fox News ocjenjujući u ekskluzivnom izvješću najnoviji razvoj događaja u skandalu »Nafta za hranu« dramatičnom novom fazom. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vozač Jozo Konjevod kod Bagdada naletio na minu</p>
<p>Nakon ranjavanja vozač se u petak ujutro telefonom javio svom rođaku i gazdi Anti Konjevodu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak rano ujutro, negdje pred zoru, u Iraku je, na cesti u blizini Bagdada, nastradao još jedan hrvatski vozač kamiona. Premda Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija u svome priopćenju nije otkrilo njegov identitet niti bilo kakve druge detalje, doznajemo da je posrijedi Jozo Konjevod (40) koji je svojim kamionom naletio na minu.</p>
<p>Srećom, za razliku od crnih vijesti koje su iz Iraka dosad stizale o Hrvatima, ova, čini se, ipak nema tužan kraj. Iako mu je kamion, navodno, gotovo posve uništen, Jozo Konjevod samo je ranjen, no težina njegovih ozljeda zasad još nikome u Hrvatskoj nije poznata.</p>
<p>Kako je Vjesniku u petak poslijepodne otkrio Jozin rođak Ante Konjevod, ujedno i vlasnik tvrtke »K.O.E.L. Promet d.o.o« za koju nastradali vozač radi, Jozo mu se u petak ujutro, ubrzo po ranjavanju, osobno javio!</p>
<p>»Zazvonio mi je telefon i s druge strane linije začuo sam Jozu. Malo je teže govorio, vjerojatno još u šoku, no ipak mi je uspio reći da je naletio na minu, ali da je živ i da je sve još dobro prošlo jer da nema poginulih. Nakon toga veza se prekinula i otad se više nismo čuli«, objasnio nam je njegov rođak i gazda Ante Konjevod. Dodaje da se Jozo nalazio u konvoju koji je putovao prema po zlu poznatom zatvoru Abu Ghraibu te da s njime, po svoj prilici, nije bilo drugih Hrvata.</p>
<p>Naš je sugovornik o svemu odmah obavijestio i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova koje je - po tko zna koji put posljednjih mjeseci zbog krizne situacije s našim vozačima u Iraku - pokrenulo svoje diplomatske veze. »Da, diplomatskim smo putem kontaktirali američke vlasti u Iraku i zamolili ih za pomoć u provjeri postojećih podataka i prikupljanju novih«, kazao nam je Vinko Ljubičić iz Ministarstva.</p>
<p>Ante Konjevod već je, kaže, »od nekih Amerikanaca s terena« dobio potvrdu da je na minu uistinu naletio hrvatski vozač čiji je kamion pritom uništen. Jozo je Konjevod vjerojatno prebačen u neku od američkih baza smještenih u blizini incidenta, ali potvrdu te informacije vlasnik tvrtke »K.O.E.L. Promet d.o.o« trebao bi, kako nam je kazao, dobiti u idućih desetak sati.</p>
<p>»Dok čekam najnovije izvješće iz Iraka, o svemu sam već obavijestio i Jozinu obitelj u Čapljini pa se svi zajedno nadamo da se njemu ipak nije ništa dogodilo«, zaključuje Ante Konjevod čija tvrtka u Iraku trenutačno ima još tri hrvatska vozača, ali su zasad svi živi i zdravi. Jozo je pak, vrlo iskusan vozač, a ovo mu je već treće putovanje u tu ratom izmrcvarenu zemlju.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Irak umanjio Blairovu pobjedu </p>
<p>Prebrojavanje glasova u petak potvrdilo je prve prognoze: britanski laburisti osvojili su, doduše, rekordni treći put povjerenje birača, ali s dramatično smanjenom većinom. Zbog toga su se pojačala već i ranije prisutna nagađanja da premijer Tony Blair svoj novi mandat neće odraditi do kraja, unatoč uistinu povijesnoj pobjedi koju je ostvario. </p>
<p>Irak je izazvao podjele u ovoj zemlji, ali nadam se da se ponovno možemo ujediniti i pogledati u budućnost«, rekao je Blair nakon izbora. Do petka sredinom dana stigli su rezultati iz većine od 646 britanskih izbornih okruga. Oni su pokazivali da su laburisti do tog trenutka osvojili 353, konzervativci 196, a Liberalni demokrati 61 zastupničko mjesto. No dok je Blair 2001. imao 167 zastupnika više od svih drugih stranaka uzetih zajedno, te se većina ovaj put, svela na manje od 70. On je osigurao pobjedu sa samo oko 36 posto ukupnih glasova, što je rekordno niski rezultat za pobjedničku stranku. </p>
<p>Britanski birači odlučili su ovaj put kazniti laburističkog premijera, jer drže da je napuhao opasnost od Saddama kako bi naciju poveo u rat na strani Amerike. Blair, koji je u petak navršio 52 godine, doima se danas mnogo starijim i umornijim nego 1997. kad je laburistima osigurao povratak na vlast nakon 18-godišnjeg izbivanja. U međuvremenu se od glavnog aduta svoje stranke prometnuo u njen hendikep, u očima građana i popularnog tiska koji utječe na javno mnijenje. Odatle potječu i nagađanja da će se Blair povući (mnogo) prije nego što mu istekne treći mandat, a vlast predati dosadašnjem ministru financija Gordonu Brownu. Razlike u ponuđenim programima bile su na ovim izborima minimalne, jer su vodeće stranke s malim varijacijama zagovarale nastavak tradicija britanske države blagostanja. U lovu na glasove, oporbenim konzervativcima je pomogla njihova glasna kampanja protiv doseljavanja stranaca, a liberalnim demokratima pripali su glasovi koji su htjeli prosvjedovati zbog rata u Iraku. Premda su konzervativci osvojili oko tridesetak novih zastupničkih mjesta, njihov vođa Michael Howard u petak je najavio skori odlazak, kako bi oslobodio mjesto mlađem lideru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sanader čestitao Blairu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader uputio je čestitku britanskom premijeru Tonyju Blairu na još jednoj pobjedi na parlamentarnim izborima. »Uvjeren sam da će Ujedinjena Kraljevina i Europska unija u predstojećim godinama i dalje imati velike koristi od Vašeg vodstva. Budući da moja Vlada i ja osobno ulažemo krajnje napore glede pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, nastavit ćemo računati na potporu Vas i Vaše Vlade«, poručio je Sanader Blairu.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Proslava na kojoj će svatko misliti svoje</p>
<p>Podržati povrijeđenost Baltika, ne izazivati uvrijeđenost Moskve: ako se Bush iz toga izvuče, bit će - Houdini</p>
<p>Premda je George W. Bush malo izmijenio svoj itinerer te na proslavu pobjede nad fašizmom u Moskvu neće stići iz Latvije (nego iz Nizozemske), njegova najava da će u Latviju i Gruziju otići nakon Moskve izazvala je nervozu u Kremlju. </p>
<p> Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov čak je - što je vrlo neuobičajen potez - poslao prosvjedno pismo Condoleezzi Rice, negodujući što Bush u tim zemljama kani, kako je najavio, promovirati demokraciju. Odgovor koji je promptno dobio nije ga umirio, ali je iz njega saznao ono što je već i mogao znati, naime da Washington nije previše briga za »ruske komplekse«, ali da ih, s druge strane, ne bi htio pretjerano rasplamsavati.</p>
<p> Atmosfera oko proslave u Moskvi 9. svibnja i bez toga je krajnje napeta i delikatna. Tri baltičke zemlje, a ponajviše Latvija i Litva, poručile su Moskvi da pobjeda nad fašizmom nije razlog za slavlje, barem ne u tim zemljama jer su nakon Drugog svjetskog rata strahote fašizma tamo zamijenjene strahotama komunizma. Putinova Moskva odlučno odbacuje takve interpretacije, negirajući čak da su baltičke zemlje nakon oslobađanja od fašizma bile okupirane od Staljinova Sovjetskog Saveza. Naprotiv, kažu ovih dana službeno u Kremlju, sovjetske su trupe u baltičke zemlje 1945. godine »došle na poziv tih zemalja koje su htjele postati dijelom SSSR-a«. Na tu izjavu reagirao je čak i poljski predsjednik Kwasniewski koji nije odolio kazati kako su »zahtjevi baltičkih vlasti da njihove zemlje postanu dijelom SSSR-a jednaki onima čehoslovačkih dužnosnika iz 1968. godine«. Putin, doduše, u petak kaže kako je sovjetska okupacija baltičkih zemalja nakon 1945. »svakako bila tragedija«, ali da se Rusija ne mora »svakodnevno ispričavati« jer je »to već bio učinio SSSR godine 1989.« (osudivši sporazum Molotov-Ribbentrop). </p>
<p> No, kada se u ponedjeljak na Crvenom trgu u Moskvi okupi pedesetak državnika (uključujući i samo jednog iz baltičkih zemalja, Busha, Kwasniewskog, Schrödera i druge), svečarsku će atmosferu opasno opteretiti činjenica da je za sve od njih pobjeda nad fašizmom povod za slavlje, ali da je za neke to ujedno bio i početak novoga ropstva. I koliko god se Bush trudio da u svemu tome pronađe neki balans, to mu neće biti lako: kako reći baltičkim (i istočnoeuropskim) zemljama da su u pravu glede sovjetske okupacije, a ne uvrijediti pritom Putina? Jedan neimenovani američki dužnosnik kaže za New York Times: »Ako se Bush iz svega toga uspije izvući, onda će on biti - Houdini«.</p>
<p>Vrhunac Busheve petodnevne europske turneje bit će susret s Putinom u predsjedničkoj dači izvan Moskve. Prošlost tada vjerojatno više neće biti glavna tema, ali iz američkih se krugova najavljuje da će Bush nastaviti prigovarati Putinu zbog »ruskog skretanja s putova demokracije«. No, učinit će to u četiri oka, a ne javno, što će Putinu biti podnošljivije.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjeda Fataha</p>
<p>Abbas učvrstio vlast na lokalnim palestinskim izborima</p>
<p>Na lokalnim palestinskim izborima koji su u četvrtak održani na području Zapadne obale i Pojasa Gaze, vladajući pokret Fatah pobijedio je u 52 od ukupno 84 gradova i mjesta.</p>
<p> Predstavnici radikalne palestinske skupine Hamas, prema još uvijek neslužbenim rezultatima, uspjeli su osvojiti lokalnu upravu u 30 izbornih centara.</p>
<p> U izborima su, prvi put, sudjelovali i kandidati Islamskog džihada koji- Ali, kako se saznaje, nisu postigli gotovo nikakav ozbiljniji uspjeh. Inače, za lokalne parlamente natjecalo se 2500 predstavnika palestinskih stranaka svih boja. Zamjetno je da je Fatah pobijedio u Rafahu, na granici Gaze i Egipta, jednom od dosad najčvršćih uporišta Hamasa.</p>
<p>Unatoč slabijih izbornih rezultata, Hamas ostaje važan čimbenik palestinske zbilje. Njegovi su predstavnici ishodili pobjedu El Breiju, u središnjem Pojasu Gaze. Veliki, iznenađujući uspjeh, hamasovci su postigli u gradu Qalqilyi, na Zapadnoj obali, osvojivši čak 12 od ukupno 15 zastupničkih mjesta u lokalnom parlamentu. Narodna fronta za oslobođenje Palestine (PFLP) pobijedila je u kršćanskom gradu Beit Sahur. Kršćani su dobili većinu i u Betlehemu (osam mjesta), a Hamas sedam.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush degradirao Janis Karpinski </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush degradirao je u četvrtak časnicu Janis Karpinski čija je postrojba držala irački zatvor Abu Ghraib za vrijeme skandala sa zlostavljanjem zatvorenika 2003., priopćila je američka kopnena vojska. Karpinski, s činom brigadnog generala pričuvnih snaga, prva je osoba koja je degradirana u vezi sa skandalom zlostavljanja zatvorenika. Karpinski je degradirana na čin pukovnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Ustani i bori se</p>
<p>Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva javno će pozvati sve udruge za zaštitu potrošača koje žele sudjelovati u osnivanju profesionalnih savjetovališta</p>
<p>Ove će se godine u Hrvatskoj otvoriti tri savjetovališta za zaštitu potrošača, i to u Zagrebu, Osijeku i Splitu, rekao nam je predsjednik Saveza udruga »Potrošač« Ilija Rkman, dodajući da je to nužno za zaštitu domaćih potrošača koji su izigrani gotovo na svakom koraku kad je riječ o odnosu kupca i prodavača. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na temelju Nacionalnog programa zaštite potrošača, javno će pozvati sve udruge za zaštitu potrošača koje žele sudjelovati u pionirskom osnivanju profesionalnih savjetovališta.</p>
<p>Zakon o zaštiti potrošača (ZOZP) u članku 102, stavak 2 propisuje da udruge osnivaju savjetovališta za organiziranu pomoć potrošaču. Sve osobe koje će raditi u savjetovalištima moraju u godinu dana od dana osnivanja položiti ispit stručnosti i dobiti certifikat kojim se dokazuje da su osposobljene za rad na zaštiti potrošača. Rkman ističe da te ispite ne trebaju polagati osobe koje više od tri godine djeluju u nekom području, kao i stručnjaci za zaštitu potrošača.</p>
<p>Tako će savjetovališta imati savjetnika za telekomunikacije, koji po struci treba biti inženjer telekomunikacija, sudskog vještaka za telekomunikacije; stručnjaka za područje informatike i za potrošačke kredite.</p>
<p>Prvi nacionalni program zaštite potrošačkih interesa prihvaćen je u veljači ove godine, pokriva razdoblje 2005. - 2006. godine i predviđa da se ove godine osnuju profesionalna savjetovališta u Zagrebu, Splitu i Osijeku koja će nepovratno dobiti po 311.000 kuna. No dodaje da će do osnivanja više savjetovališta, osječko pokrivati svih pet slavonskih županija, splitsko četiri dalmatinske, a zagrebačko ostatak Hrvatske.</p>
<p>Uza tri spomenuta savjetovališta planira se osnivanje savjetovališta i u Puli ili Rijeci, a potom i u svim većim hrvatskim mjestima.</p>
<p>»Tristojedanaest tisuća kuna najveća je svota dobivena od 2000. godine otkad Udruga postoji, a poslužit će da se profesionalno zaposli voditelj i tajnik u svakoj udruzi, za honorare savjetnika i pokrivanje troškova hladnog pogona«, objašnjava Rkman, dodajući da bi ta praksa financijske potpore savjetovalištima morala biti stalna kao što je to i u EU.</p>
<p>Rkman ističe da je Nacionalni program zaštite potrošača, u odnosu prema nekim drugima, definiran kao operativan, jer daje ocjenu, stanje, definira prioritetne zadaće, rokove ispunjenja, nositelje i financije potrebne za realizaciju pojedinih projekata. Sada su pred njima, kaže, dvije zadaće koje stvaraju preduvjete za realizaciju: preventivna zaštita potrošača i pomaganje potrošaču u nastupu prema trgovcu s kojim ima problem.</p>
<p>Na upit jesu li naši potrošači svjesni svojih prava, Rkman kaže da je oko 25 posto potrošača probuđeno i svjesno, znaju gdje mogu naći zakone, procedure i institucije koje moraju proći da bi zaštitili i ostvarili svoja prava, što je rezultat sustavne edukacije i informiranja potrošača, uz nadu da će se taj postotak i povećati. Znatnu pomoć u realizaciji te zadaće trebaju dati specijalizirane televizijske emisije za potrošače koje bi se emitirale jednom mjesečno na nacionalnoj televiziji u gledanom terminu, kao što je uobičajeno u zemljama EU-a.</p>
<p>Savez udruga »Potrošač« imao je svoj dvadesetominutni prilog u emisiji »Svakodnevnica« svaki ponedjeljak, pod nazivom »Potrošački kutak«, u komu su obrađivali aktualna pitanja, što je imalo učinka na spomenutih 25 posto osviještenih potrošača. Lani se to prekinulo, objašnjava Rkman, no prazninu popunjava internetska stranica www.potrosac.org, koji je, prema nacionalnom webu www.hr, na prvom mjestu prema posjetima i čitanju na području gospodarstva u sektoru nevladinih udruga.</p>
<p>Stranicu www.potrosac.org posjetio je 73.021 korisnik, u čemu se posebno pokazala učinkovitom knjiga pritužbi gdje potrošač dobije odgovor na pitanje ili naputak što mu je raditi, da bi se u nekim specifičnim slučajevima ta tema prijavila u forum u koji se javljaju istomišljenici i oni koji imaju jednaka negativna iskustva, zaključio je Rkman.</p>
<p>Savez udruga »Potrošač« uspostavio je suradnju sa sudovima časti Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, Sanitarnom inspekcijom, Inspekcijama državnog inspektorata, što je rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o partnerstvu, kaže Rkman i dodaje da su na temelju tog sporazuma nastali edukacijski leci Prava potrošača i kako ih ostvariti; Vodič kroz službe i za odnose s kupcima; Povjerenstva za reklamacije potrošača i inspekcijske službe u Zagrebu; Kako zaštititi prava potrošača pred sudom časti Hrvatske obrtničke komore i Sanitarna inspekcija u sustavu zaštite potrošača.</p>
<p>Vedran Kosović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>TKO umjesto potrošača i operatera</p>
<p>Osnivanje vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga moglo bi izazvati nove trzavice između države i korisnika, jer je ministru prometa i veza ostavljen veliki manevarski prostor </p>
<p>Osnivanje vijeća korisnika telekomunikacijskih usluga, nakon šest godina, prema izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama, moglo bi biti novi kamen spoticanja između države i sve više korisnika telekomunikacijskih usluga. </p>
<p>Uprava za telekomunikacije i poštu u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka pripremila je izmjene tog zakona. Tako se, među ostalim, predlaže da ministar može raspisati javni natječaj za izbor devet članova (koji imaju pravo na novčanu naknadu) toga vijeća koje je savjetodavno tijelo Agencije za telekomunikacije. </p>
<p>Darko Dvornik, pomoćnik ministra zadužen za telekomunikacije i poštu, kaže da u vijeću korisnika neće sjediti ljudi koji su u sukobu interesa, dakle, predstavnici potrošačkih udruga i operatera. »To nam nije bilo prihvatljivo«, kaže Dvornik.</p>
<p>U Ministarstvu smatraju da je, u uvjetima liberalizacije i vrlo dinamičnog tržišta telekomunikacijskih usluga, važno ne samo održati nego i unaprijediti zaštitu korisnika telekomunikacijskih usluga. Stoga je i predviđeno osnivanje tog vijeća koje bi trebalo značiti pomak prema boljoj zaštiti prava potrošača kako je to u zemljama Europske unije.</p>
<p>Ulaskom na tržište novih operatera i početkom rada mnogih novih pružatelja telekomunikacijskih usluga (sedam fiksnih i tri mobilna operatera) može se očekivati i više sporova između korisnika (potrošača) i davatelja usluga, navodi se u razlozima za donošenje tih zakonskih izmjena prema hitnom postupku.</p>
<p>Uza to, navodi se da bi više trebalo poticati izvansudske postupke rješavanja sporova, zbog što brže, učinkovitije i jeftinije zaštite prava krajnjih korisnika. </p>
<p>Međutim, nedorečen stavak ne navodi tko može sjediti u budućem sastavu tog tijela. Dakle, ministru je ostavljen veliki manevarski prostor za izbor, primjerice, vlastitih prijatelja ili suradnika u vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga, a ne uglednih pojedinaca od javnoga autoriteta.</p>
<p>Dražen Breglec, državni tajnik za telekomunikacije i poštu, pokušao je prizemljiti loptu i kazao da ne treba unaprijed suditi. »Imajte povjerenja, bit ćete sigurno zadovoljni ministrovim izborom«, kategoričan je Breglec. </p>
<p>S druge strane, Ilija Rkman, predsjednik Saveza Potrošač, tvrdi da su u vijeću korisnika telekomunikacijskih usluga, trebala sjediti tri predstavnika potrošača i smatra lošim što ih tamo nema. Naime, u Potrošaču smatraju da su oni dosad bili jedini na strani korisnika telekomunikacijskih usluga, koji su na vrhu pritužbi potrošača. Podsjetimo, Potrošač je prikupio više od 46.000 punomoći potrošača u dugogodišnjem sudskom sporu protiv T-Hrvatskom telekoma i Vlade, kad je riječ o protupravnoj naplati (ne)potrošenih telefonskih impulsa, zbog zaokruživanja telefonskih razgovora na punu minutu. Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga, pri Agenciji za telekomunikacije, trebalo bi posredovati u rješavanju sporova između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, te obavljati druge poslove vezane uz zaštitu prava korisnika javnih telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Vijeće korisnika u arbitražnom postupku ima pravo i obveze arbitražne ustanove koja organizira i osigurava djelovanje arbitražnoga (izbranog) suda, uključujući imenovanje arbitara (imenovanih sudaca), zaprimanje tužbi i dostavu pravorijeka strankama u postupku. Uza to, vijeće prati i analizira telekomunikacijske usluge, posebno one osnovne, a trebalo bi i promicati prava korisnika osnovnih telekomunikacijskih usluga. </p>
<p>Agencija za telekomunikacije pak vijeću mora osigurati potrebne podatke, obavijesti i dokumentaciju.</p>
<p>Odluke vijeća korisnika donosi većinom glasova, a članove vijeća ministar može razriješiti i prije isteka četverogodišnjeg mandata. </p>
<p>Vijeće korisnika telekomunikacijskih usluga ne bi se smjelo spotaknuti na »prvom koraku«, odnosno i prije nego što je osnovano.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Sin tereti oca za ubojstvo pomajke i susjedova sina</p>
<p>Sokolčićev sin Mladen u petak je izjavio da mu je teško svjedočiti jer mu otac iz zatvora poručuje da će ga ubiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak je na Županijskom sudu u Velikoj Gorici nastavljeno suđenje Ivanu Sokolčiću uptuženom za dva ubojstva. Specifičnost slučaja je u činjenici da niti jedno tijelo žrtava nije pronađeno, a ključni je svjedok optuženikov sin, bivši vojni specijalac i liječeni narkoman. Kakav je odnos oca i sina svjedoči i činjenica da je Sokolčićev sin Mladen u petak izjavio da mu je teško svjedočiti jer mu otac iz zatvora poručuje da će ga ubiti, a optuženi je za vrijeme Mladenova svjedočenja izveden iz sudnice u »maricu« parkiranu ispred suda.</p>
<p>Ivana Sokolčića tužiteljstvo tereti da je krajem prosinca 1989. godine u obiteljskoj kući u Rakitju ubio svoju suprugu Natašu Sokolčić, te je uz pomoć sina Mladena zakopao na gradilištu autoceste kod Zaprešića. Navodni motiv ubojstva bila je optuženikova želja da se »riješi« supruge i dođe do njene imovine, kako bi mogao nastaviti živjeti sa svojom ljubavnicom Gordanom stanisavljević. </p>
<p>Druga točka optužnice stavlja mu na teret da je 21. ožujka 2001. godine ubio 23-godišnjeg Franju Vrčkovića, a zatim od njegovog oca tražio otkupninu od 303 tisuće DEM. Ni tijelo pokojnog Franje nije nikad pronađeno, a Sokolčić je bio uhićen zbog pokušaja iznude Franjina oca i zbog toga je »odležao« dvije godine zatvora. Još prije nestanka Franje Vrčkovića, Sokolčićev sin Mladen je razgovarao s policajcima i ispričao im da je otac ubio majku te da planira otmicu Franje Vrčkovića, sina bogatog lokalnog poduzetnika. Policija u početku nije ozbiljno shvaćala Mladenove riječi, a jednom se policijskom inspektoru »upalila lampica«, tek kada je čuo da je mladi Vrčković doista nestao (Franjo Vrčković inače je nećak jednog suca Vrhovnog suda). Policija ipak nije uspijevala riješiti slučaj, a tek početkom 2004. godine odlučeno je da se Sokolčića uhiti i prijavi za dva ubojstva. </p>
<p>Ključni svjedok Mladen Sokolčić opisao na raspravi kako je tog dana njegov otac poslao Natašu u podrum po vino gdje ju je izudarao »pajserom« te nakon što je još pokazivala znakove života zadavio štrikom. Tada je zajedno s ocem tijelo kamionom prevezao do gradilišta autoceste gdje su je ubacili u jamu za koju su znali da će biti zatrpana (Sokolčić je inače kamionom vozio šljunak na gradilište). Napomenuo je na sudu kako je znao s ocem prolaziti tim putem, te mu je on prstom pokazivao na mjesto gdje su je zakopali. </p>
<p>Mladen Sokolčić je, tvrdi, pomogao ocu i da se riješi tijela ubijenoga Franje Vrčkovića, kojeg je stariji Sokolčić u automobilu ustrijelio s, kako je rekao Mladen Sokolčić osam hitaca, nakon čega mu je pištolj zablokirao. Tada ga je otac pitao »hoćeš li mi pomoći da se riješimo Toninog sina«, a on je pristao te su tijelo zamotano u tepih odvezli na šljunčaru uz Savu kod Jankomira, gdje su ga ubacili u rupu i još na njega bacili staru »veš mašinu«. Ostake Franje Vrčkovića policija je pokušala tražiti. Kopalo se na površini 50 puta 200 metara i na dubini od 5 metara, međutim bez uspjeha. </p>
<p>Optuženi Ivan Sokolčić iznio je u petak i svoju obranu u kojoj je zanijekao da je počinio zločine za koje ga se tereti. </p>
<p>Napomenuo je kako je 29. prosinca 1989. godine svoju tadašnju suprugu Natašu odvezao na kolodvor kako bi vlakom otputovala u Njemačku. Potom je nazvao ljubavnicu te s njom proveo noć u motelu »Bregana«, kako tvrdi, u vrijeme kad je Nataša ubijena. </p>
<p>Što se tiče druge točke optužnice Sokolčić je naveo kako je u vrijeme ubojstva Vrčkovića on švercao ljude preko Grosuplja. Za pištolj koji su mu pronašli pretresom stana, Sokolčić je tvrdio da je sinov.</p>
<p>O međusobnim lošim odnosima govorila je i svjedokinja Tina Bebek koja je svojedobno bila u vezi s Mladenom i koji je za oca rekao da ga ne voli, dok je otac navodno Tinu upozoravao da se kloni Mladena jer se drogira.</p>
<p>Mladen Bokulić / Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mučitelji poslani u popravni dom</p>
<p>RIJEKA- Jovan Lončarić (20) iz Selca nepravomoćnom je presudom Općinskog suda za mladež u Rijeci oslobođen optužbi za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i nasilničko ponašanje prema Mariu Gluhakoviću (17) iz Vinkovaca. Trojica ostalih optuženih maloljetnika M. F., N. K. i R. O. zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda upućeni su u Odgojnu ustanovu u kojoj mogu provesti od šest mjeseci do tri godine, ovisno o njihovu budućem ponašanju.</p>
<p>Lončarić i ostali, svi štićenici Odgojnog doma Mali Lošinj, bili su optuženi da su 8. veljače prošle godine u Čikatu namamili Gluhakovića, koji je također bio štićenik te Odgojne ustanove, navodno kako bi mu vratili ranije oteti mobitel. Prema navodima optužnice najprije su mu navukli kapu na glavu, a potom ga udarcem u glavu srušili na tlo. Potom su svezali ruke konopom i nastavili ga tući rukama i nogama. Lončarić ga je više puta metalnom šipkom udario po stopalima te na kraju mu opušcima i oštrim predmetom na leđima ispisao riječ »druker«. Taj slučaj u to je vrijeme izazvao zgražanje javnosti. I sami liječnici koji su u Dječjoj bolnici Kantrida Gluhakoviću pružili pomoć bili su šokirani viđenim, jer se s takvim slučajem dotad nisu susreli.</p>
<p>Prije izricanja presude branitelji optuženih zatražili su da se njihove klijente oslobodi svih optužbi zbog nedostatka dokaza, a tužitelj je u završnoj riječi zatražio da se Lončariću sudi po zakonu za punoljetne osobe, za razliku od ostale trojice optuženih. Sandra Juranović, sutkinja za mladež riječkoga Općinskog suda, djelomice je ispunila zahtjeve obje strane.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vlasnik poginuo gaseći požar na kući</p>
<p>VODICE</p>
<p> - Joso Čičin Angul (48) iz Vodica poginuo je u petak oko 10 sati pri pokušaju gašenja požara koji je zahvatio potkrovlje njegove obiteljske kuće u Ulici Ivana Gorana Kovačića 2 u Vodicama. U trenutku požara u kući su bili i članovi njegove obitelji, no nitko od njih srećom nije ozlijeđen. Vatrogasci šibenske JVP i članovi DVD-a Vodica požar su ugasili pola sata nakon izbijanja, a vatra je uništila cijelo potkrovlje. </p>
<p>»Požar sam primijetila sasvim slučajno, i kad je iz gornjeg apartmana počeo izbijati gusti crni dim, odmah sam zvala vatrogasce, a potom i Hitnu pomoć koja je na žalost prekasno stigla. Joso je već bio u potkrovlju i pokušavao ukrotiti vatru, no završilo je tragično«, kaže Josina nećakinja Matija Maćukat, koju smo vidno uznemirenu zatekli na ulazu u kuću u kojoj se samo dva sata ranije dogodila tragedija. </p>
<p>Od brojne članove obitelji i prijatelje koji su se okupili u kući doznajemo da je u gašenje požara s Josom krenuo i rođak Šime, te da su nekoliko puta ulazili i izlazili iz vatrom zahvaćenog apartman, pokušavajući spasiti potkrovlje. U jednom trenutku Joso se srušio, pa su ukućani mislili da se samo poskliznuo, no pokazalo se da je upravo tada preminuo. Iako je o tome sada uzaludno govoriti, ukućani se pitaju bi li Joso preživio da je liječnička pomoć stigla ranije. Uzrok izbijanja požara još nije poznat, no obitelj smatra da je vatru izazvao kvar na električnim instalacijama. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poginuo vozač »fiata«</p>
<p>U sudaru poginuo vozač »fiata«, a dvojica njegovih suputnika teško su ozlijeđena. Nesreća se dogodila u četvrtak oko 16 sati u Igrišću kod Jakovlja. Poginuli vozač »fiata tipo« krapinskih registracija Stjepan Novosel, preticao je vozilo ispred sebe, prešao na dio kolnika namijenjen za vozila iz suprotnog smjera i izravno se sudario s kamionom MAN, kojim je upravljao 47-godišnji vozač iz Zagreba. Od siline udara »fiat« je odbačen na travu, dok se kamion prevrnuo na bočnu stranu. Liječnička pomoć ozlijeđenima pružena je u Općoj bolnici Sveti Duh. [V.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Izudarao policajca</p>
<p>Pijani I. K. udario je policajca nogom, iako za to nije imao nikakva povoda. Dogodilo se to u petake oko 1 sat ujutro na Samoborskoj cesti prilikom redovite kontrole prometa, a 37-godišnji I.K. 24-godišnjeg policajca nogom je udario u lijevu potkoljenicu. Pijani nasilnik je uskoro savladan i priveden u policijsku postaju na kriminalističku obradu. [V.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ruska Optima nudi za Lenac 15 milijuna dolara</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Moskovska tvrtka Optima spremna je kupiti brodogradilište Viktor Lenac za 15 milijuna dolara, te u njemu nastaviti s djelatnostima remonta i preinaka brodova, kao i servisiranja velikih jahti, ponajprije ruskih, kazao nam je predstavnik Optime Aleksandar Romanov. Inače, Optima je osnovana radi ulaganja u Hrvatskoj - iza sebe još nema niti jedno ulaganje, ali Romanov kaže kako su proteklih dana predali ponudu za »jedan veliki hotelski kompleks«.</p>
<p>Predstavnici Optime su o ponudi za Lenac nedavno razgovarali s čelnim ljudima Međunarodne financijske korporacije (IFC) Svjetske banke i Njemačke razvojne banke (DEG), velikih razlučnih vjerovnika Lenca koji imaju hipoteku na dok 7, brodograđevne dizalice i nekoliko plovila, a njihova potraživanja iznose 122 milijuna kuna. Inače, potraživanja HBOR-a u Lencu na ime danih jamstava za kredite iznose 570 milijuna kuna.</p>
<p>U Optimi vjeruju u mogućnost dogovora s IFC-om i DEG-om, a nadaju se skorom razgovoru i s hrvatskom Vladom oko kupnje Lenca. Optimu ne zanima dok 11, koji ne može stati ni u uvalu Martinšćica, već su spremni uložiti u zamjenu postojećih dokova. Prema procjeni Rusa, Lenac bi već u sljedeće tri do četiri godine mogao ostvarivati sto milijuna dolara prihoda godišnje.</p>
<p>Još se ne zna kako će se točno riješiti sudbina doka 11, koji bi kao staro željezo mogao biti prodan za 7.700.000 dolara, ako se uzme u obzir prosječna cijena starog željeza od 210 dolara za tonu. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uspjeh poreza na dohodak s jedinstvenom stopom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedinstvena stopa poreza na dohodak - prijedlog kojeg su početkom osamdesetih potanko razradili američki ekonomisti Alvin Rabushka i Robert Hall, ali koji u razvijenim zemljama nikada nije ozbiljno uzet u obzir - danas je nezaobilazan dio svake rasprave o poreznoj reformi.</p>
<p>Mogućnost uvođenja tog takozvanog flat tax sustava u Hrvatskoj je u veljači prošle godine spomenuo državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić, koji je tada najavio jedinstvene stope poreza na dohodak, dobit i porez na dodanu vrijednost - što je do sada uvela jedino Slovačka. Međutim, od tada se o jedinstvenoj poreznoj stopi više ne govori.</p>
<p>O tome koliko je međunarodna ulagačka javnost zaintrigirana sustavom poreza na dohodak s jedinstvenom poreznom stopom, dovoljno govori i sve veći prostor koji toj temi posvećuju ugledni inozemni financijski mediji - uključujući i nedavnu analizu The Economista.</p>
<p>Za to je isključivo zaslužno nekoliko tranzicijskih zemalja: nakon što se Estonija 1994. prva odvažila na uvođenje flat taxa, sustav progresivnih stopa poreza na dohodak, kakav je i onaj u Hrvatskoj, odbacile su prvo Litva i Latvija, zatim Rusija, Ukrajina, Srbija, Slovačka, a ove godine i Rumunjska i Gruzija, koja je uvela stopu od samo 12 posto. Odvažnost se isplatila: niti jedna od tih zemalja nije zabilježila negativni učinak na porezne prihode zahvaljujući nižoj stopi utaje, ali i rastu plaća - koji jednim dijelom proizlazi iz samog flat tax sustava.</p>
<p>Naime, osim jednostavnosti, koja je uvijek poticaj domaćim i stranim ulaganjima te pojeftinjuje poštivanje poreznih obveza, zagovornici flat tax sustava ističu kako građani s višim prihodima, dakle najproduktivniji članovi društva, imaju poticaj da budu još produktivniji. Istodobno, ostaje im veći udjel prihoda koji mogu dalje uložiti - ili jednostavno potrošiti. Pritom valja imati na umu da se građani s nižim prihodima i dalje mogu zaštititi osobnim odbicima.</p>
<p>Uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak najavljuju i poljski političari - i vladajući, koji govore o poreznoj stopi od 18 posto, i oporba, koja traži stopu od 15 posto. O toj se mogućnosti raspravlja i u Mađarskoj, ali još je zanimljivije što flat tax zagovara, primjerice, i dio španjolske oporbe.</p>
<p>Najveća reklama za flat tax uz Rusiju, koja je drastično spustila stopu utaje, je upravo uspjeh Slovačke. Sveobuhvatna porezna reforma Slovačkoj je, međutim, donijela još jednu, zapravo neočekivanu, korist. Slovački ministar financija Ivan Mikloš, koji je najzaslužniji za provođenje reforme, kazao je prilikom prošlogodišnje konferencije International Leaders Summit u Zagrebu, kako je Bratislava bila iznenađena kad se reforma odjednom našla na naslovnicama stranih financijskih medija - a takvo »besplatno oglašavanje« privuklo je veliki interes stranih ulagača.</p>
<p>Slično ističe i Peter Ferrigno, jedan od čelnika Ernst & Younga za srednju Europu, koji kaže kako porezni sustav »može svratiti pažnju ulagača na tržišta na koja inače ne bi pomislili«. Alvin Rabushka je, prilikom prošlogodišnjeg gostovanja na International Leaders Summitu, na pitanje da komentira najave porezne reforme u Hrvatskoj, pak, kazao kako to u svijetu »nitko neće ni primijetiti«.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tvrtka Širjan ulaže 15 milijuna kuna u farmu junadi u Brinju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Širjan će u roku od 90 dana u farmu tovne junadi u Brinju, koju je u petak otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković, uložiti 15 milijuna kuna - uključujući kupnju farme i popunu sadašnjeg kapaciteta od 2300 komada. </p>
<p>Ministar je prilikom otvaranja istaknuo značaj otvaranja tako velikih farmi tovne junadi za domaću poljoprivredu kako bi se zaustavio povećani uvoz žive stoke na domaće tržište. </p>
<p>U Hrvatsku je samo u prava četiri mjeseca ove godine, zbog nedovoljne domaće proizvodnje, uvezeno 2600 tona žive stoke, što je više nego cijele prošle godine. Država je stoga povećala carine na 70 posto za uvoz žive junadi. Ministar Čobanković je najavio i jači nadzor veterinarsko-sanitarne inspekcije nad uvozom žive stoke iz prekooceanskih zemalja, u prvom redu iz Brazila i Argentine.</p>
<p>Farma Brinje stara je 20 godina i bila je u funkciji oko pet godina. Tvrtka Širjan za potrebe farme planiraju ustrojiti jedinicu za ratarstvo, što će značiti daljnje ulaganje od tri milijuna kuna. Također namjeravaju proširiti kapacitet farme za daljnjih 1800 komada tovne junadi godišnje. Farma Širjan godišnje proizvede 2,5 milijuna svježeg mesa te za potrebe proizvodnje mesa potroši 20 milijuna kilograma žitarica iz Slavonije, uz vlastitu ratarsku proizvodnju. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Propan butan mogao bi riješiti nestašicu plina</p>
<p>U izgradnju postrojenja u kojem bi se propan butan plin miješao sa zrakom trebalo bi uložiti između 0,7 i 1,5 milijuna eura / Prijedlog Ininog Proplina poskupio bi cijenu plina za potrošače za pet do deset posto</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Predstavnici Inine tvrtke Proplin iznijeli su u petak na Međunarodnom susretu stručnjaka za plin mogućnost kako riješiti ili barem ublažiti redovne zimske probleme u opskrbi plinom i redukcije velikim potrošačima.</p>
<p>Predložili su da se na više lokacija u Hrvatskoj izgrade postrojenja u kojima bi se propan butan plinu, kojeg za razliku od prirodnog ima dovoljno, dodavao zrak, a ta mješavina potom utiskivala u postojeću plinsku mrežu. Time bi se u vrijeme maksimalne potrošnje povećala raspoloživa količina plina u sustavu (čak 25.000 do 30.000 prostornih metara na sat). Stručnjaci tvrde da se takav miješani plin može bez ikakvih problema koristiti s prirodnim te da nije potrebno nikakvo prilagođavanje plinskih uređaja. Takva praksa uobičajena je u SAD-u i Europskoj uniji, a miješani plin se već dugo koristi u Rijeci, kaže Zdravko Turk, direktor službe za razvoj i investicije Proplina.</p>
<p>To je dobro rješenje već za sljedeću sezonu grijanja, jer se do zime može izgraditi nekoliko takvih postrojenja koja bi potrošačima osigurala dodatne količine plina dok se novo podzemno skladište plina može očekivati tek za nekoliko godina, istaknuo je Stevo Kolundžić, savjetnik predsjednika Uprave i preporučio svim distributerima plina da razmisle o nabavci takvih postrojenja.</p>
<p>Zasad je predložena gradnja dvaju postrojenja za proizvodnju miješanog plina u Zagrebu i Varaždinu gdje već postoji Proplinova infrastruktura što bi pojeftinilo i ubrzalo njihovu gradnju. Prema Turkovim riječima, gradnja takvog postrojenja stajala bi - ovisno o lokaciji i veličini - od 0,7 do 1,5 milijuna eura. Zbog toga, kao i zbog više cijene propan butana, cijena plina za potrošače bi prema procjenama stručnjaka porasla pet do deset posto, odnosno 10 do 20 lipa po prostornom metru. Ali najskuplja je energija koje nema, napomenuo je direktor Proplina Zlatan Vavro, dok su predstavnici Ine upozorili da nas bez takvih postrojenja sljedećih zima vjerojatno ponovno čekaju redukcije plina.</p>
<p>Međutim, predstavnici distribucijskih poduzeća su upozorili da uz postojeće cijene plina neće moći osigurati novac za takve investicije. Zato su čelnici Proplina najavili da će se u njihovo financiranje možda uključiti Hrvatska banka za obnovu i razvitak.</p>
<p>Budući da dobar dio velikih problema u plinskom gospodarstvu nastaje zbog nerealnih cijena plina čelnici Ine i Hrvatske stručne udruge za plin izvijestili su da se prosječne cijene kubika prirodnog plina u Europskoj uniji kreću od tri do 3,5 kuna, u Sloveniji su nešto veće od tri kune, dok je u Srbiji prosječna cijena za kućanstva slična Hrvatskoj - oko 2,2 kune po kubiku. Upozoreno je i da se početkom ove godine osnovano Vladino povjerenstvo za plinifikaciju Hrvatske još nije ni jednom sastalo, što otežava rješavanje nagomilanih problema.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Imovina investicijskih fondova porasla 50 posto od kraja 2004.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svih 39 hrvatskih otvorenih investicijskih fondova (OIF) krajem travnja ove godine upravljalo je sa 6,73 milijarde kuna, što je 16,1 posto ili 933 milijuna kuna više u odnosu na posljednji dan ožujka i dosad najveći porast imovine u jednom mjesecu. Travanj je inače već deveti uzastopni mjesec u kojem imovina fondova raste. Od početka godine imovina OIF-ova je porasla za 48,67 posto, odnosno 2,2 milijarde kuna. Sve više ulagača odlučuje se za takav način investiranja kako raste svijest o mogućnostima koje pruža ulaganje u fondove.</p>
<p>Već tradicionalno najvećom imovinom upravljaju novčani fondovi. Zajedno s novoosnovanim PBZ Dollar fondom, sada 12 novčanih fondova upravlja sa 4,6 milijarde kuna. </p>
<p>Novčani fondovi sada zauzimaju 68,7 posto tržišnog udjela, što je pet posto više nego krajem 2004. Imovinom većom od milijarde kuna upravljaju tri društva - ZB Invest upravlja sa 2,33 milijarde kuna, Raiffeisen Invest s 1,24 milijarde kuna, a PBZ Invest je tu granicu prešao u travnju. Granicu je prešla i imovina svih mješovitih fondova koji su krajem travnja upravljali s 1,003 milijarde kuna, odnosno gotovo 15 posto imovine svih fondova. Rast imovine bilježe i obveznički fondovi, koji upravljaju s 11 posto tržišnog udjela.</p>
<p>Imovina dioničkih fondova porasla je za 18,81 posto, na 365 milijuna kuna, što je 5,43 posto svih sredstava uloženih u fondove. U travnju je počeo poslovati novi dionički fond Raiffeisen Central Europe, a za lipanj je najavljen početak rada Erste Adriatic Equity fonda. Otvaranje novih dioničkih fondova ukazuje i na činjenicu da društva žele omogućiti ulagačima investiranje u potencijalno jako interesantna dionička tržišta u razvoju, tzv. emerging markets (Hrvatska, BiH, SCG, Makedonija, Rumunjska i Bugarska). Na neka od tih tržišta već investiraju Global Equity, Raiffeisen Balanced, ICF Balanced, Victoria Fond i Ilirika jugoistočna Europa od kojih potonji u ovoj godini bilježi prinos od 16 posto. [I. L.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvatskoj zlato vrijedno 27 milijuna dolara</p>
<p>SKOPJE/ZAGREB</p>
<p> - Odbor za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ dogovorio je na sastanku u Skopju konkretnu operacionalizaciju podjele monetarnog zlata bivše SFRJ, ukupno 8,5 tona zlata trenutačno vrijednog oko 118 milijuna dolara. Ta se sredstva dijele po ranije utvrđenom sukcesijskom ključu, po kojem Hrvatskoj pripada 23 posto.</p>
<p>Dio zlata, 2,7 tona iz francuske središnje banke, po dogovoru bi se trebao deponirati u Banku za međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela, ako se ona suglasi, a BIS bi obavio podjelu na račune država sljednica, doznaje se od Zdravka Rogića, hrvatskog predstavnika u Odboru.</p>
<p> Preostalih 5,7 tona zlata, deponiranog u švicarskoj komercijalnoj banci Credite Suisse, moći će se podijeliti nakon što svaka država sljednica da suglasnost za predviđenu raspodjelu, objasnio je Rogić i podsjetio da je riječ o operacionalizaciji dogovora postignutog u Zagrebu prije godinu dana.Iako se očekivalo, članovi Odbora nisu postigli dogovor o raspodjeli depozita bivše države kod komercijalnih banaka, odnosno o ukupno 221 milijun dolara, koji se po dokumentima Narodne banke Jugoslavije od 25. travnja 2005. nalaze na računima 38 banaka u 14 različitih država.</p>
<p> Rezolucija o podjeli tog novca nije donesena zbog protivljenja izaslanstva SCG-a, pa će se o rezoluciji razgovarati na idućem sastanku Odbora koji bi se trebao održati u Ljubljani krajem lipnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Najvažnije uvjeriti Njemačku, Francusku i Britaniju</p>
<p>Gotovinu se počelo tražiti tek u ožujku, kažu diplomatski izvori</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ključne članice Europske unije, ali i Haaški sud pomno prate poteze hrvatskih vlasti koje bi trebale dovesti do rješavanja »slučaja Gotovina« i početka pregovora s Europskom unijom o punopravnom članstvu. Najutjecajnije članice EU-a u sljedećih će nekoliko tjedana procijeniti razinu i kvalitetu poteza hrvatskih vlasti u traženju Gotovine, ali najvažniji kriterij bit će »demontaža« kriminalnog miljea koji ga štiti, posebice kada je riječ o dijelovima unutar državnog aparata.</p>
<p>Najvažnije će biti uvjeriti Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju u vjerodostojnost poteza koji se čine na lociranju odbjegloga generala Gotovine. Kada bi se u tome uspjelo, smatraju diplomatski izvori iz EU-a, bilo bi moguće promijeniti raspoloženje gotovo svih zemalja članica Unije da Hrvatska nije ispunila uvjete za početak pregovora.</p>
<p>Izvori bliski Haaškome sudu potvrdili su za Vjesnik da su posljednji potezi koje je pokrenuo premijer Ivo Sanader pozitivni, te da idu u dobrom smjeru. No, kako kažu, to je tek početak posla. »Zamislite da imate glavicu luka i Gotovinu u sredini. Započelo se s akcijama koje su dobre, no one znače skidanje tek nekoliko prvih slojeva. Pravi posao tek slijedi. Početak je obećavajući, ali to je tek početak«, kazao je Vjesnikov izvor. </p>
<p>Zbog tog razloga, sve je više onih koji smatraju kako će pregovori teško započeti u lipnju ove godine jer za pozitivno mišljenje Glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte više neće biti vremena. I sam visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana kazao je kako strahuje da će za realizaciju šest točaka akcijskog plana koji je Sanader predstavio europskoj trojki trebati nešto više vremena. Kao realniji rok za početak pregovora u kuloarima se spominje jesen. »Ključan problem Sanaderovoj vladi je činjenica da se Gotovinu istinski i operativno počelo tražiti tek u ožujku ove godine, nakon što se u Zagrebu shvatilo da pozitivno mišljenje neće doći samo do sebe, odnosno da EU neće donijeti odluku o početku pregovora bez konkretnih rezultata u potrazi za Gotovinom. Tek su se tada ozbiljno prihvatili posla«, kazali su diplomatski izvori, dodajući kako je logično da se u vrlo kratkom vremenu ne mogu očekivati veliki i sveobuhvatni rezultati.</p>
<p>No, iako je šef Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger već ustvrdio da pomicanje početka pregovora za jesen neće značiti katastrofu za Hrvatsku, taj pomak mogao bi izravno utjecati na izostanak ispunjenja rokova 2007/2009., scenarija po kojem bi Hrvatska završila pregovore 2007., a u punopravno članstvo ušla 2009. </p>
<p>Ugledni tjednik The Economist je u svojem posljednjem broju predvidio da bi Hrvatska u EU mogla ući 2010. Prema dosadašnjim iskustvima, kada pregovori službeno započnu, otprilike godinu dana potroši se na screening, pregled zakonodavstva, da bi se ustanovilo stanje i razina usklađenosti s EU-zakonodavstvom. Ako pregovori počnu najesen, to bi značilo da bi Hrvatska trebala u godini dana ispregovarati svih 35 poglavlja pravne stečevine EU-a. To nije uspjelo dosad ni jednoj kandidatkinji. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sanader: Vlada nije pregovarala s Gotovinom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u petak je demantirao da je itko iz Vlade pregovarao s generalom Antom Gotovinom o njegovoj dobrovoljnoj predaji Haaškom sudu. </p>
<p>Odbijajući komentirati intervju glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte u Vjesniku, Sanader je tek kratkim i odlučnim »ne« odgovorio na pitanje je li točno da su bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, kao što proizlazi iz tužiteljičinih navoda, pregovarali s Gotovinom o dobrovoljnoj predaji. Nije htio komentirati ni njezine tvrdnje da Gotovina ima pomagače u Obavještajnoj i Protuobavještajnoj agenciji, a na pitanje jesu li oni otkriveni, odbio je odgovoriti uz već poznato obrazloženje da neće govoriti o detaljima akcijskog plana, jer želi da on uspije.</p>
<p>Del Ponte je naime u intervjuu Vjesniku među ostalim rekla da joj je početkom ove godine iz Zagreba rečeno kako »oni mogu doći u kontakt s Gotovinom i da će se on dobrovoljno predati, te da su vlasti u Zagrebu vjerovale kako mogu nagovoriti Gotovinu na dobrovoljnu predaju«. Nakon što je navodni posrednik Kapetanović navodno kontaktirao s Gotovinom, nastavila je Del Ponte, njoj su na sastanak u Haag došli ministrica pravosuđa i ministar vanjskih poslova, te su ustvrdili da je Gotovinin odgovor bio negativan, ali da i dalje rade ne bi li ga nagovorili na predaju. To ju je uzrujalo jer su tada u Haagu shvatili da hrvatske vlasti »rade na nagovaranju Gotovine ne bi li se predao, ali ne i da ga uhite«.</p>
<p>I dok je premijer službeno odbio komentirati ove tužiteljičine navode, neslužbeno se u Banskim dvorima moglo čuti kako je riječ o još jednom pritisku Haaga na Hrvatsku koji, međutim, nije potreban, jer hrvatske vlasti rade sve da bi riješile »slučaj Gotovina«.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Wunenburger: Datum početka pregovora nije važan</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - »Kada neki u Hrvatskoj napokon shvate da smo svi jednaki pred zakonom, tada će u njihovim glavama biti riješen i problem onog odbjeglog umirovljenog generala, koji se ukazuje kao glavna prepreka početku pregovora s EU-om«, rekao je u petak predsjednik Stjepan Mesić, otvarajući studentsku konferenciju »Izazovi integracije Hrvatske u EU« na splitskom Ekonomskom fakultetu.</p>
<p>Istaknuvši da je Hrvatska u nekim aspektima već spremna za priključenje, Mesić je kazao da nas tek očekuje mukotrpan put reforme pravosuđa i državne uprave, te napredovanje na području vladavine prava kako se više nikad ne bi ponovila politička praksa iz prvih deset godina hrvatske samostalnosti, čija je glavna odrednica bila »selektivno primjenjivanje zakona«.</p>
<p>Mesić je upozorio i na važnost regionalne suradnje, »pa čak i s onima koji su tijekom strašnoga rata bili na suprotnoj strani«, dodajući da su obnova međusobnog povjerenja i razumijevanja uvjeti koje od nas traži EU.</p>
<p>»Hrvatska nema budućnosti ako ne zauzme mjesto u ujedinjenoj Europi, što znači da mora odgovoriti dvostrukom izazovu. Osim što treba prihvatiti europski standard i norme ponašanja, mora se i nečega odreći, a to se prije svega odnosi na način razmišljanja koji svoje polazište ima u tezi da ćemo ulaskom u EU izgubiti državni suverenitet«, poručio je Mesić.</p>
<p>Dodao je da takve parole nemaju činjenično uporište, baš kao ni poruke kako je Hrvatska žrtva svjetske zavjere, jer je EU klub sa svojim pravilima, kojih se moraju pridržavati sve članice, uključujući i države koje će to tek postati. »Naš put u ujedinjenju Europu je milenijski pothvat, koji mora ostvariti ovaj naraštaj«, ustvrdio je predsjednik Mesić. , naglasivši da treba nastaviti "lomiti predrasude, kojima nas bombardiraju euroskeptici".</p>
<p>Šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger rekao je da Hrvatska još nije počela pregovore jer nije riješila »mali, ali veoma važan politički problem«, no datum početka pregovora, kako je istaknuo, nije važan. »EU je zajednica vrijednosti, koje i Hrvatska mora poštovati, pa stoga nije važno hoće li pregovori početi u lipnju ili do kraja godine«, kazao je Wunenburger, naglasivši da je najvažnija namjera Hrvatske da nastavi s implementacijom europskog zakonodavstva. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Terorističke prijetnje najobičnija glupost</p>
<p>Sanader: Hrvatska je jedna od najsigurnijih i najstabilnijih zemalja u Europi</p>
<p>SPLIT/ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak je u Splitu »najobičnijom glupošću« nazvao pismo neimenovane terorističke mreže koja prijeti terorističkim napadima u Hrvatskoj, i to u razdoblju od 6. do 12. svibnja. »To nema nikakve veze! Ne treba komentirati svaku besmislicu i svaku bedastoću«, zaključio je Predsjednik.</p>
<p>Pismo, čiju je presliku u petak objavio tisak, u četvrtak su primili Hrvatska radiotelevizija, RTL Televizija i Večernji list, a adresirano je na Ured predsjednika i Vladu, ali ih oni, prema posljednjim informacijama iz MUP-a, nisu primili.</p>
<p>Komentirajući prijetnje terorističkim napadima po Hrvatskoj, premijer Ivo Sanader rekao je da svaku prijetnju treba shvatiti ozbiljno, ali kako je uvjeren da nema većih opasnosti od terorističkih napada u Hrvatskoj. Jer, istaknuo je, Hrvatska je jedna od najsigurnijih i najstabilnijih zemalja u Europi.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić ocijenio je u petak da nema realnih motiva za terorističke prijetnje Hrvatskoj te da policija intenzivno radi na otkrivanju autora pisama.</p>
<p>»Policija je spremna, radi svoj posao, a zaprimljena pisma poslana su na analizu u Centar za kriminalistička vještačenja u Kustošiji. Takva pisma se često zaprimaju, a obično je riječ o neozbiljnim prijetnjama koje se u pravilu ne ostvaruju. Čim analiziramo pisma i otkrijemo počinitelja, izaći ćemo u javnost s pojedinostima«, izjavio je Mlinarić, napomenuvši kako nema mjesta za paniku. </p>
<p>Upitan jesu li prijetnje povezane s predstojećom predizbornom kampanjom, Mlinarić je kazao kako je »sve moguće«, te dodao da je policija spremna zaštititi građane. </p>
<p>Ravnatelj policije Ivica Franić je novinarima u Valbandonu rekao kako je »indikativno da pismo dolazi pred turističku sezonu, pa se može pretpostaviti da mu je cilj širenje određene panike«. Tomu su, smatra, već pridonijeli pojedini mediji, ali nije precizirao koji. Franić je istaknuo da policija ne raspolaže nijednim podatkom koji bi potkrijepio navode iz pisma te kako ni od sigurnosnih službi nije dobila nijedno upozorenje o bilo kakvoj prijetnji Hrvatskoj. </p>
<p>»Prema svim našim spoznajama, nema razloga za paniku«, zaključio je ravnatelj policije. Dodao je da policija poduzima sve kako bi otkrila autora pisma te da su poduzete dodatne mjere opreza na terenu, odnosno na području svih policijskih uprava. Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun kazao je da je prijeteće pismo puno pravopisnih grešaka i da je najvjerojatnije pisano na računalu. [I. Dragičević/M. Pulić/V. Majetić/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sindikat Sljemena: »Inzistiramo na državnom jamstvu«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cjelodnevni pregovori između Sindikata i Uprave Sljemena u Vladinu uredu za socijalno partnerstvo još jednom nisu urodili dogovorom. Povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić rekao je da su glavni problem jamstva koja »nisu dovoljno kvalitetna«. Tvrdi da više nisu sporni elementi nagodbe kojima se utvrđuje kome, koliko i u kojem roku će se isplatiti zaostale plaće i otpremnine, ali uvjet za prihvaćanje nagodbe su jamstva. »Inzistiramo na državnom jamstvu, inzistiramo na kvalitetnom jamstvu«, istaknuo je povjerenik Ivica Rogić.</p>
<p>U međuvremenu, Sindikat najavljuje okupljanje svojih članova i obitelji radnika Sljemena u subotu na Markovu trgu, a pregovori će se nastaviti u ponedjeljak u Vladinu Uredu za socijalno partnerstvo kada će se ponovno pokušati riješiti problem jamstava bez kojih Sindikat ne pristaje na nagodbu s vlasnicima. [T. Gr.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Znanstvenici stižu u rujnu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Europskom domu u Zagrebu akademik Miroslav Radman predstavio je završetak osnovnih radova na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu, kao i znanstveni tim koji će raditi u njegova dva laboratorija. Otvaranje Instituta najavljeno je za ponedjeljak, ali Radman ističe kako je riječ o završetku osnovnih radova na zgradi MedILS-a. Zgrada će u cijelosti biti funkcionalna i opremljena u drugoj polovici rujna, kada se planira prvi sastanak međunarodnog Znanstvenog vijeća MedILS-a s barem desetak nobelovaca.</p>
<p>Dosad je u obnovu zgrade utrošeno oko pet milijuna eura, rekao je Radman, te istaknuo kako ima je potpunu podršku premijera Sanadera. Predstavio je i prva dva voditelja znanstvenih laboratorija. To su dr. Ivan Đikić, koji će voditi Laboratorij za molekularnu biologiju tumora, i dr. Dmitri Krainc, koji će voditi Laboratorij za funkcionalnu genomiku. Sam Radman u početku će voditi Laboratorij za evolutivnu biologiju mikroba. Laboratoriji će se financirati vlastitim i novcem izvana, u omjeru 30 prema 70 posto. Prvi je cilj ući u projekte koje financiraju najugledniji međunarodni instituti, poput Howard Hughes Medical Institutesa i EMBO-a, Human Frontiers Science Programa te ERC (Europskog istraživačkog savjeta). Priprema se i ugovor o suradnji s uglednim Venter Science Institutom iz SAD-a na projektu sintetičke biologije i kromosomskog inženjerstva. Upravnim vijećem MedILS-a predsjedavat će akademik Vlatko Silobrčić. [Lidia Černi]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Djeca će učiti tolerirati drukčija seksualna opredjeljenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Umjesto spolnog, u škole će se uvesti zdravstveni odgoj. Iako će biti obvezan, neće se ocjenjivati, a kroz njega će se, među ostalim, inzistirati na uvažavanju drukčijih seksualnih opredjeljenja. </p>
<p>Povjerenstvo koje je osnovao ministar znanosti Dragan Primorac u petak se složilo da se zdravstveni odgoj uvede od školske godine 2006./07. kao obvezan dio nastave koji će se provoditi kroz satove razredne zajednice, odnosno oko 35 sati u školskoj godini. Zdravstveni odgoj počet će od petog razreda i u osnovnoj školi bit će jedinstven. Za srednjoškolce će se program dijeliti - po jednom će programu raditi gimnazijalci, a po drugom, pojačanom, ostali srednjoškolci koji u nastavi nemaju etiku, sociologiju, psihologiju i slične predmete. </p>
<p>Programi koji su se dosad bavili problematikom seksualnosti, spolnosti, ovisnosti i zaštite spolnih bolesti (Teen Stari i Memo Aids) postojat će u školama još samo iduće školske godine, a uvođenjem zdravstvenog odgoja oni će postati izvanškolski programi, financirani temeljem prolaska na natječaju za financiranje programa udruga. Za program zdravstveni odgoj bit će ubrzo raspisan natječaj, a posebno osnovano povjerenstvo pratit će njegovu provedbu. Njime bi se utjecalo na širenje pozitivnih humanih vrijednosti, osjećaja ljubavi, uvažavanja i tolerancije različitih seksualnih opredjeljenja. Program će predavati posebno educirani nastavnici i širok krug stručnjaka - od liječnika preko psihologa i teologa do ginekologa...</p>
<p>»Kod učitelja moramo izgraditi stav o spolnosti. Edukacija mora pomoći da razumiju spolne dvojbe, jedino nakon toga će moći biti kvalitetni edukatori djece«, rekao je psihijatar Vladimir Gruden, predsjednik povjerenstva koje se posljednjih mjeseci bavilo problematikom seksualne edukacije učenika. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20050507].
|
