NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051206].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 144571 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zastupnicima iz okolice Zagreba 1000 kuna </p>
<p>Zastupnicima iz mjesta udaljenih od 50 do 100 kilometara od Zagreba iznos bi se povećao s 2500 na 4000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Saborski zastupnici s prebivalištem udaljenim od Zagreba manje od 50 kilometara, koji na saborske sjednice dolaze vlastitim automobilom, mogli bi dobiti pravo na naknadu putnih troškova do 1000 kuna mjesečno. O tom prijedlogu u srijedu će raspravljati Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a bude li usvojen, zastupnici koji žive u okolici Zagreba izjednačili bi se u pravima s kolegama koji žive u mjestima udaljenima od Zagreba od 50 do sto kilometara.</p>
<p> Oni sada imaju pravo naknade troškova do 2500 kuna, a po novome bi se taj iznos povećao na 4000 kuna. Radi se o oko 30 zastupnika za koje bi se iz saborskog proračuna mjesečno isplaćivalo 45.000 kuna više. Zastupnika koji žive do 50 kilometara od Zagreba ima desetak, među njima su i Tonino Picula (SDP) te Branimir Pasecky i Krunoslav Markovinović iz HDZ-a. Oni su novinarima izjavili da već sada, u dogovoru s tajnikom Sabora Josipom Sesarom, dobivaju naknadu od dvije kune po kilometru. Sesar međutim kaže da nije potpisivao ništa što nije propisano pravilnikom koji je donio Odbor. »Izričito sam zabranio zaposlenima u stručnim službama da previđaju takve stvari«, dodaje Sesar. </p>
<p> Zastupnici koji žive od 50 do sto kilometara od Zagreba već su se ranije bunili da im 2500 kuna mjesečno pokriva samo pola troškova te da ostatak moraju podmirivati iz vlastitog džepa. </p>
<p>Time ih se, tvrde neki od njih, dovodi u neravnopravan položaj prema zastupnicima s prebivalištem udaljenim više od sto kilometara od Zagreba koji imaju pravo na smještaj u stanovima ili hotelima pa imaju manje putnih troškova. Za desetak zastupnika iz okolice Zagreba mjesečno bi trebalo osigurati oko 10.000 kuna pa bi tako za sve zastupnike-putnike godišnje trebalo izdvojiti pola milijuna kuna više.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sve stavke nula kuna</p>
<p>Pravo na obeštećenje nemaju - umirovljenici koji imaju pravo na najvišu graničnu mirovinu te oni koji primaju mirovine na koje se isplaćuje zaštitni dodatak </p>
<p>Kako je moguće da u izračunu svote obeštećenja koji sam dobila od HPB investa stoji da mi za svaku pojedinu godinu za koju se računao dug pripada nula kuna te da mi je isplaćeno nula kuna? Na kraju je zbroj svih tih nula također nula kuna, no uopće nije jasno kako se došlo do toga iznosa, kao da izračun nije ni proveden. Sve mi to izgleda kao da je u pitanju kompjuterska greška, pogotovo zato što u dokumentu kod potpisa ovlaštene osobe nema nikakvog pečata, požalila se Vjesniku čitateljica V. M. (podaci poznati redakciji), naglasivši da je obavijest s istom »pogreškom« primilo još nekoliko njezinih poznanika.</p>
<p>Na žalost oko 3000 umirovljenika koji imaju pravo na najvišu graničnu mirovinu - a u tu kategoriju, kako se naknadno pokazalo, spada i naša čitateljica - te desetak tisuća onih koji primaju najniže mirovine na koje se isplaćuje zaštitni dodatak, u Odjelu za informiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (koji je provodio izračun duga) te HPB investu (društvu koje upravlja Umirovljeničkim fondom), kažu da greške u izračunu nema. Riječ je, naime, o kategorijama umirovljenika koji po sili zakona nemaju pravo na obeštećenje.</p>
<p>Naime, u slučaju umirovljenika koji imaju najniže mirovine i pravo na zaštitni dodatak umirovljenik nije ni mogao biti oštećen, jer mu je mirovina cijelo vrijeme bila manja od iznosa koji mu se isplaćuje, kažu u HZMO-u. U slučaju umirovljenika s najvišom graničnom mirovinom, dio njih nije ostvario pravo na obeštećenje iz sličnog razloga. Da se izračun provodi na temelju njihove pripadajuće mirovine, oni bi imali pravo na obeštećenje i to u prosjeku na 70.000 do 80.000 kuna. No, usklađivanje graničnog iznosa najviše mirovine nije se provodilo. U HZMO-u kažu kako se u izračunu ne može pretpostaviti koliko bi pojedinom umirovljeniku pripadalo za isplatu da je mirovina u promatranom razdoblju usklađivana s plaćama, kako nalaže Odluka Ustavnoga suda, kada se po sili zakona ne isplaćuje više od određenog iznosa. Pojednostavljeno: da su se mirovine redovno usklađivale, umirovljenicima koji primaju granični iznos najviše mirovine taj iznos ionako ne bi bio isplaćen zbog tog ograničenja.</p>
<p>U Hrvatskoj stranci umirovljenika, međutim, kažu kako su svim umirovljenicima koji su im se javili s takvim izračunom preporučili da upute žalbu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u najmanju ruku zbog toga što bi u Obavijesti o izračunu svote obeštećenja trebao postojati nekakav izračun iz kojega se vidi koliko im pripada i koliko su dobili od rujna 1993. do kraja 1998. iz kojeg bi se moglo zaključiti zašto nemaju pravo na obeštećenje. Neslužbeno, u umirovljeničkoj stranci kažu kako ih nazivaju umirovljenici koji upozoravaju na to da nije do kraja jasno zbog čega se odredba o najvišoj mirovini primjenjuje na razdoblje od 1993. do 1998. godine - odnosno zašto se podrazumijeva da pripadajući iznos duga umirovljeniku ne bi bio isplaćen - kada u tom razdoblju nije bila na snazi. </p>
<p>U Zavodu za mirovinsko osiguranje, s druge strane, kažu kako se kod izračuna duga u obzir uzimao samo status umirovljenika i visina mirovine na početku razdoblja za koje je ostvario pravo na povrat dug</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čisti med s minskih polja</p>
<p>To je posao kojemu morate biti potpuno predani, a najbolje od svega jest to što tada zaboravljate na sve probleme, pa je i ljekovit, kažu Jadranka i Zvonimir Šver</p>
<p>Svaka osoba može razviti neke svoje sposobnosti koje okolina treba prepoznati i njegovati, a naročito obitelj. U mnogome za to treba postojati i razumijevanje društva«, kažu Zvonimir i Jadranka Šver objašnjavajući time svoj stav po kojem osobe s invaliditetom ne bi trebale naricati nad svojom sudbinom.</p>
<p>Jadranka Šver, likovna kritičarka i novinarka, od svoje 25. godine boluje od rijetke i nasljedne bolesti progresivne obiteljske paralize. Bolest je, međutim, nije spriječila u brojnim aktivnostima, što uključuje i bavljenje proizvodnjom meda u Sunji nedaleko od Siska. </p>
<p>Supruga Zvonimira, nekadašnjeg profesora na Veterinarskom fakultetu i vrsnog pčelara, upoznala je u bolnici, a potom mu je postala i životna družica. Otad se, slijedeći njegovo znanje o pčelama, i sama prihvatila učenja pa danas u pčelinjaku imaju oko 150 košnica smještenih nadomak miniranog područja. </p>
<p>Proizvode med i njegove pripravke, od propolisnih krema, tuljaca za uši i tinkture propolisa do delicija - sezama i oraha u medu. O tome kako se nosi s obvezama, Jadranka Šver kaže da joj je dom prilagođen kretanju u invalidskim kolicima pa nema problema, a upoznavanje s pčelama u praksi odradila je uz suprugovu pomoć. </p>
<p>»Pčele su zajednica živih bića s kojima treba biti prijatelj jer one ubodu samo ako im se nađete na putu«, kaže Jadranka. Dodaje da joj je pristupom prilagođeno četrdesetak košnica koje sama obrađuje, uzgaja matice, čisti propolis... </p>
<p>Uspješnost obiteljskog posla prekinuo je na neko vrijeme Domovinski rat jer su nešto prije njegova početka počeli organizirati svojevrsni pčelarski koledž. Htjeli su, kažu, da im ljudi dolaze na doškolovanje iz pčelarstva te da organiziraju predavanje gostujućih profesora. Iako ideju nisu realizirali do kraja, dok su u Sunji od travnja do studenoga, dolaze im studenti ponajprije veterine na praktičan rad s pčelama, a upoznaju se i s tehnologijom proizvodnje pčelarskih proizvoda. </p>
<p>Često ih posjećuju i branitelji oboljelih od PTSP-a, slijepi te teško pokretne osobe koje onda uče o pčelarstvu, s čime su, tvrde naši sugovornici, nerijetko oduševljeni. Ipak, pravog sluha za konkretan rad u pčelarstvu nažalost nema. To je posao kojemu, kažu supružnici Šver, morate biti potpuno predani, a najbolje od svega jest to što tada zaboravljate na sve probleme, pa je i ljekovit. </p>
<p>Rad supružnika potpomognut je i znanjem kćeri Lidije koja uz nekolicinu vrhunskih stručnjaka sudjeluje u znanstvenom projektu o ljekovitosti pčelarskih proizvoda, ponajprije propolisa.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dubai na otoku Čiovu</p>
<p>U naselju, »Hrvatskom snu«, živjelo bi i radilo do 100.000 ljudi</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pedesetak poslovnih nebodera, pješčane plaže, niz najluksuznijih hotela, sportsko-rekreacijski centri i golf igrališta, trgovačko-sajamski centri, zoološki vrt, vodeni park, sakralni i kulturni objekti, luksuzno naselje s vilama, kuće na vodi, najmodernija prometna infrastruktura i trajektno pristanište… za šest godina na petnaestak milijuna četvornih metara najvjerojatnije bi moglo niknuti na jedinom splitskom otoku - Čiovu.</p>
<p>Ideja je to mladog splitskog poduzetnika Vicenca Blagaića, vlasnika tvrtke Profectus, koji je namjerava ostvariti u suradnji sa stotinu tvrtki i ulagača u dioničkom društvu sa 30 milijuna kuna temeljnog kapitala. </p>
<p>Dioničko društvo, koje će se uskoro registrirati, za ostvarenje tog projekta, nazvanog »Hrvatski san«, državi i vlasnicima zemljišta na otoku Čiovu nudi javno-privatno partnerstvo.</p>
<p>Pisanu suglasnost za taj veliki projekt, Blagaić je već dobio i od predsjednika Vladina Savjeta za urbanizam, arhitekta Jerka Rošina, a podržavaju ga i na lokalnoj razini. Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić smatra da je ideja izvrsna i ostvariva.</p>
<p>»Od države ne tražimo novac. Tražimo mogućnost bržeg otkupljivanja zemljišta te da državne tvrtke sudjeluju u gradnji infrastrukture. Očekujemo da se područje na kojem bi se ulagalo proglasi područjem posebnog državnog interesa ili slobodnom zonom. Na području planiranom za gradnju, prostorno-planska dokumentacija i potrebne građevinske dozvole ishodile bi se unaprijed, a investitori bi ostvarivali razne olakšice«, ističe Vicenc Blagaić.</p>
<p>Dioničko društvo, pojašnjava, ne bi ulagalo ni gradilo. Izgradnja svih objekata planira se ponuditi na međunarodnim natječajima. </p>
<p>U »Hrvatskom snu«, predviđa se, živjelo bi i radilo i do 100.000 ljudi. Zanimanje za nebodere, očekuje se, iskazat će najveće hrvatske i svjetske tvrtke. Prema Blagaićevu mišljenu, projekt nije megalomanski kako su ga neki već ocijenili. On očekuje dvostruko veće zanimanje ulagača od ponuđenih mogućnosti. »Dubai na Čiovu« trebao bi postati snažnim zamašnjakom dalmatinskog i ukupnog hrvatskog razvitka od kojeg bi koristi trebali imati ne samo vlasnici zemljišta na otoku Čiovu nego i cijela država.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska u klubu izabranih</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Famozni Davisov pokal, poznat i kao »salatara«, tri je dana bio izložen u Sibamac Areni u Bratislavi, samo nekoliko metara od terena na kojem su slovački i hrvatski tenisači odlučivali o pobjedniku ovogodišnjeg izdanja 105 godina starog natjecanja. Odmah nakon hrvatskog pobjedničkog fotografiranja, dvojica su gentlemena u crnim odijelima i s crnim rukavicama (!) rastavila 105 kilograma težak pokal i pospremila ga u četiri metalna kovčega da bi u idućih godinu dana, do novog finala Davisova kupa, bio pohranjen na nekom sigurnom mjestu.</p>
<p>Tako je to oduvijek bilo s Davisovim kupom. Samo ga izabrani mogu dodirnuti i podignuti, a tih je izabranih u njegovih 105 godina bilo vrlo malo. Naime, samo je 12 zemalja dosad osvajalo pokal! Najveći dio povijesti najstarijeg svjetskog momčadskog natjecanja pripada Amerikancima i Australcima, koji su pobjeđivali ukupno 58 puta, no dvije najveće teniske nacije posljednji su međusobni finale igrale još 1990. godine. Ni Hrvatska niti Slovačka te godine nikako nisu mogle biti u finalu iz vrlo jednostavnog razloga: te dvije zemlje tada još nisu ni postojale, barem ne kao samostalne države.</p>
<p>Upravo tu zanimljivost mnogi će uzeti kao ključni argument za tvrdnju da »taj Davisov kup i nije neko natjecanje kad u finalu igraju Slovačka i Hrvatska«. Možda bi se ta samopodcjenjivačka konstrukcija nekome i mogla »prodati« da tenis nije sport koji se igra u više od 200 zemalja, da ih 130 nije sudjelovalo u ovogodišnjem Davisovom kupu i da su se slovački i hrvatski tenisači do finala u Bratislavi »prošvercali«. Tome, međutim, nije tako jer naši su tenisači već u prvom kolu Svjetske skupine pobijedili na gostovanju Amerikance u »paradnom sastavu«, s Agassijem i Roddickom, a Slovaci su redom eliminirali Španjolce, Nizozemce i Argentince. Dakle, najjače teniske nacije nisu prespavale ovogodišnji Davisov kup, nego su na putu prema završnici naletjele upravo na Slovake ili Hrvate.</p>
<p>Hrvatsko osvajanje Davisova pokala, dakle, nije samo izniman sportski rezultat nego i velika sportska senzacija, sportska priča bez kakvih sport ne bi bio to što jest. Uspoređivanje različitih uspjeha hrvatskih sportaša slično je zbrajanju krušaka i jabuka pa se takvih pokušaja najbolje kloniti. Uvijek je upravo onaj posljednji uspjeh »najveći u povijesti«.</p>
<p> No hrvatsko osvajanje Davisova pokala jedan je od onih rezultata čije ćemo ponavljanje vjerojatno morati čekati do »novog tisućljeća«. Otprilike kao i neku novu svjetsku nogometnu broncu ili košarkaško olimpijsko srebro...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Opstanak ili nestanak</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Iako su je mnogi već otpisali, nakon svih sukoba i raskola, liberalna opcija mogla bi</p>
<p> - najavljenim spajanjem HSLS-a i LS-a čiji se programi u biti i ne razlikuju, dobiti novu šansu. </p>
<p>Za nju se, istina, liberali moraju izboriti, dokazujući da su u međuvremenu, razasuti u nekoliko stranaka, politički sazreli i da imaju što ponuditi biračima. Nekoć treća stranka u državi, koja se mogla podičiti liderima jakih osobnosti ali i velikih taština, liberali su danas na prekretnici. Ili će se opet početi uspinjati na političkoj ljestvici, nudeći biračima ono što im ne mogu ponuditi druge stranke, ili će ovaj pokušaj ujedinjenja značiti ključ u bravu.</p>
<p>Participirali su u vlasti i u Račanovoj Vladi (iz koje su potom izašli nezadovoljni nekim strateškim pitanjima), a već dvije godine participiraju i u Sanaderovoj. Ni HDZ, a ni HSLS (LS nije u Banskim dvorima) nemaju većih prigovora jedni na druge, dapače, uvijek ističu da surađuju veoma korektno. Iako ih mnogi smatraju samo »ukrasom« u Vladi HDZ-a, liberali godinama skupljaju krhotine svojih stranaka, ne odričući se programa i shvaćajući da im je ujedinjenje jedini uvjet preživljavanja u politici.</p>
<p>U Hrvatskoj postoji niz birača koji su, propašću liberala i njihovom marginalizacijom, ostali bez programa za koje su glasali. Uostalom, svakoj su demokratskoj zemlji, kakva Hrvatska bez sumnje jest, itekako potrebni liberali, građanska, umjerena linija koja ne zaboravlja nacionalne interese.</p>
<p>Zato će u veljači, kada se ujedine, ali još više u mjesecima koji slijede, liberali pokazati jesu li se digli iz pepela ili će otići u politički zaborav.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Opozicijski casus belli</p>
<p>Čelnici opozicijskih stranaka nemaju pozitivnu strategiju kojom bi privukli birače pa rejting grade na negativnom prikazivanju konkurencije. Najvažniji razlog za to je što ni jedna opozicijska stranačka »centrala« nije smislila nikakav drugi politički program osim »eurointegracija«. Kako taj posao vode drugi, opozicija neprekidno traži uzrok za sukob s vladajućima</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Hrvatske opozicijske stranke natječu se u izmišljanju argumenata za prijepore s vladajućom koalicijom. Nema dana da netko iz oporbe ne uputi Vladi, HDZ-u ili koalicijskoj vlasti prigovor ili prijekor, kako bi se pokazalo da je njihova politika drukčija od Vladine. U toj se borbi za javne simpatije često ne biraju riječi, ne odmjeruju komentari i ne poštuje pristojnost, jer je važno samo jedno: dokazati da suprotna strana nije u pravu. U potrazi za izgubljenom političkom legitimacijom, koja bi potvrđivala njihovu specifičnost i različitost od vladajućih, oporbeni lideri upustili su se i u nezahvalno osporavanje odluka koje su sami donijeli, odnosno zakonskih propisa što su ih njihove ruke izglasale.</p>
<p>Doista, sve je više primjera koji ukazuju da je nastao novi politički trend na hrvatskoj sceni: osporavanje političke strategije i prakse vladajućih stranaka po svaku cijenu, radi redefiniranja vlastite uloge i stranačke pozicije. Nakon snažnih pomaka na unutarstranačkoj sceni, koja je HDZ učvrstila na središnjoj poziciji, te početka pregovora o članstvu u EU, što je bio strateški cilj svih centrističkih stranaka, od SDP-a i HNS-a, do HSS-a i HSP-a, postalo je jasno da bi te stranke trebale ili početi podupirati Vladinu politiku u tom segmentu ili odrediti svoje nove političke smjernice. Umjesto toga, čelnici većine stranaka odlučili su se, svaki prema svojim mogućnostima, na »kritiku svega postojećeg«, kao da Hrvatska nije započela pregovore s EU-om, ili su se vratili na retoriku koju su koristili u borbama s političarima koji su davno nestali s pozornice.</p>
<p>Jasno je da predstavnici lijevog političkog centra ne mogu izravno oponirati Vladi i HDZ-u u politici pristupanja EU kad je riječ o nacionalnom interesu koji i sami zagovaraju. Ali, uplašeni jakim porastom rejtinga premijera i njegove stranke, kao i unutarnjim problemima, pokušavaju naći argumente kojim bi se unizile jasne zasluge vladajućih u dosadašnjem pregovaračkom procesu.</p>
<p>Jedan od njih je vraćanje imovine državljanima nekoliko stranih zemalja, što je zakonski regulirala vlast koju su sačinjavali današnji oštri kritičari te ideje. Priča bi bila apsurdna kad ne bi bila tema tjedna iako je, očito, riječ o bacanju prašine u oči neinformiranima. Imovina koju je komunistički režim bivše države oteo pripadnicima nacionalnih manjina treba biti nadoknađena i prema odavno važećoj odluci Ustavnog suda, te je nesumnjivo da je prošlotjedna žestoka rasprava o tome samo pokušaj dobivanja političkih bodova. Uz to, ta će se rasprava pokušati iskoristi i kao casus belli u idućim danima.</p>
<p>To potvrđuje i odgađanje sjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om koji vodi neformalni šef opozicije i predsjednik SDP-a. On je, zbog sukoba oko imovine austrijskih državljana, zaprijetio napuštanjem tog važnog državnog tijela, što je potez nerazmjeran prilikama. Odustane li SDP od formalne potpore Vladi za ulazak u EU, postavit će se pitanje njegove političke dosljednosti, ali i sposobnosti za igranje fer utakmica.</p>
<p>Slična se pretjerivanja mogu čuti i iz drugih opozicijskih stranaka, poglavito iz HNS-a čiji čelnici, usprkos sve manjem rejtingu, glasno razmišljaju o preuzimanju najvažnijih državnih dužnosti. Naravno, i druge se, pomalo potrošene teme koriste u osporavanju Vladine politike, a u nekima ne možemo ne vidjeti zaboravljivost političara. Jedna je od njih rad trgovina nedjeljom koji su zabranile stranke što danas istupaju protiv te zabrane. Sve je to javnosti znano, ali ako treba izmisliti uzrok sukoba, i to je iskoristivo. Teško se oteti dojmu da je dio opozicijskih kritika Vladine politike namijenjen zapravo smirivanju strasti u vlastitim redovima. U SDP-u, primjerice, traje velika čistka u gradskim i županijskim organizacijama, a vrh stranke nastoji stišati buku koju se pritom čuje iznutra upozorenjima o lošoj politici vlasti. Štoviše, u toj su stranci postali specijalisti za najavljivanje prijevremenih izbora – kadgod se dogodi neki unutarnji sukob, redovi se zbijaju zbog »izbora«. Slična se, razvidna politika vodi u HSS-u, čiji su čelnici zauzeti prebacivanjem odgovornosti za stanje u stranci na one koji s time nemaju nikakve veze.</p>
<p>Doduše, u svakodnevnim političkim aktivnostima na domaćoj sceni paradoksa ne nedostaje. Srećom, nisu svi tako značajni, poput oponiranja Vladinoj proeuropskoj politici, čije provođenje najavljuje proeuropski SDP. Druge, manje stranke, čak i one koje se upravo osnivaju, poput euroskeptičnog Hrvatskog zvona, pokušavaju u kritici politike vladajuće koalicije definirati razloge svog postojanja u političkom životu zemlje. Dobar primjer za to je HNS, stranka koje je za svog mandata obećavala 200 tisuća novih radnih mjesta, a danas prigovara zbog nezaposlenosti. </p>
<p>Nevjerojatno je da čelnici opozicijskih stranaka nemaju nikakvu pozitivnu strategiju kojom bi privukli birače, nego svoj rejting grade na negativnom prikazivanju konkurencije. Najvažniji razlog za to smo spomenuli: ni jedna opozicijska stranačka »centrala« nije smislila nikakav drugi politički program osim »eurointegracija«. Kako taj posao sigurnom rukom vode drugi, preostaju im dva rješenja: neprekidno traženje uzroka za sukob s vladajućima ili osmišljen politički rad na nacionalnoj političkoj pozornici u kojem će ponuditi nove i originalne pravce društvenog razvoja.</p>
<p> Prvo rješenje možda će im brže dignuti stranački rejting, a drugo bi im moglo vratiti izgubljenu vjerodostojnost. No čini se da će proći još vremena dok ne prihvate kako je teže i dugoročnije izgrađivanje vlastitog političkog identiteta put kojim se isplati krenuti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tko to tamo puca</p>
<p>Počela je predblagdanska pucnjava. Od nekontrolirane dječje igre uz radost i veselje do tragedije nije veli odmak, zbog čega se možemo kajati cijeli život</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Počela je predblagdanska pucnjava, koja još nije dosegla kanonadu topovskih salvi. Ali bit će, ima još dana do Božića i Nove godine. Osim što narušava mir, prekomjerna i neodgovorna pucnjava odnosi i svoje žrtve. Blagdanske pucnjave i kanonade svake godine sve su jače, jer prodavači nabavljaju sve snažniju pirotehniku, koju prodaju i maloljetnicima.</p>
<p>Neodgovorni roditelji daju djeci novac ne pitajući kako će ga potrošiti, a taj novac često odlazi upravo na kupovinu opasnih pucačkih sredstava. Prodavačima pirotehnike bitna je samo dobra zarada, a to što će nastradati neko dijete i završiti bez prstiju, šake ili očiju nije ih briga.</p>
<p> Policiji svaka čast, jer svake godine upozorava i provodi odgovarajuće programe u predbožićno i prednovogodišnje vrijeme, ali uza svu kontrolu tragedije se ipak ponavljaju.</p>
<p> U suzbijanju nekontrolirane pucnjave i drugih oblika nepoželjnog ponašanja neophodno je šire i pravovremeno angažiranje škola, fakulteta, grupa vršnjaka, sredstava masovnoga komuniciranja, od kojih je posebno značajna televizija. U udarnim televizijskim terminima trebalo bi stručno i osmišljeno emitirati programe koji će primjereno prikazati tragične posljedice predblagdanske pucnjave te svojim snažnim porukama imati utjecaja da se navedene vatrena kanonada i pucnjava znatno umanje.</p>
<p>Nadalje, u ovo predblagdansko vrijeme potreba je i veća angažiranost Crkve, koja znatno može utjecati kako na mlade tako i na odrasle u suzbijanju toga opasnog narušavanja mira. Rat je prošao i treba živjeti po zakonima mira, radišnosti, ljubavi i dobrosusjedskih odnosa.</p>
<p> Mi smo kao društvo neke institucije kao što je mjesna zajednica izgubili a da za njih nismo dobili primjerenu zamjenu. Dok ovo pišem, dan je volontera i u rješavanju ovog problema mogle bi se snažnije angažirati volonterske udruge, kojih je navodno u Hrvatskoj svega pet posto.</p>
<p> Građanske udruge koje dobivaju značajan novac mogle bi postići daleko veći uspjeh. Navedene udruge često se bave onim za što nisu osnovane, kao primjerice nepotrebnim političkim sukobljavanjima. Građanima ove napaćene i ratom izmućene zemlje dosta ja politikantskih sukobljavanja. Neophodni su dalji gospodarski, obrazovni i općenito kulturni i praktično provedivi programi koji će Hrvatsku istinski pokrenuti naprijed. Ovu zemlju putem prosperiteta može izvući samo ponovo oživljena hrvatska radišnost i znanje.</p>
<p>Izlišno je postavljati pitanje »tko to tamo puca« u ovo vrijeme kad je ljudima neophodan mir, a ne strah od mogućih tragičnih posljedica. To su prije svega neodgovorni ljudi kad je riječ o odraslima. Prema njima neophodne su daleko oštrije sankcije, jer takvi ljudi samo silu priznaju. To naši građani očekuju od vlasti. </p>
<p>Od nekontrolirane dječje igre uz radost i veselje do tragedije nije veliki odmak, zbog čega se možemo kajati cijeli život. Zbog toga na vrijeme spriječimo ono najgore.</p>
<p>Autor je umirovljeni profesor filozofije i povijesti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Utjecaj na okoliš sustavno se prati </p>
<p>Izrazito velika ulaganja u DINE za zaštitu okoliša (25 do 30 posto ukupne investicije) kao i vrhunska obučenost uz odgovorno ponašanje zaposlenika dali su do sada odlične rezultate </p>
<p>JEROLIM MEIXNER</p>
<p>U Vjesniku od 21. studenog 2005. Vesna Kusin u svojoj kulumni »Biser u industrijskoj kaljuži« nabraja i optužuje industriju za zagađenja i ugrožavanje uvjeta normalnog življenja na obalama našeg lijepog Jadrana od Kvarnera do Kaštela.</p>
<p>Potpuno je u pravu povezujući pojedine industrijske djelatnosti sa štetnim emisijama koje su evidentno uvjetovale pojavu specifičnog pobola djelatnika.</p>
<p> Pri kraju članka u isti koš s ostalima gura i Dinu iz Omišlja kad spominje »Diokijevu obnovu proizvodnje vinilklorida i polivinilklorida«, a što definitivno nije usporedivo.</p>
<p>Dina je petrokemijska industrija koncipirana na tehnologijama najbolje svjetske multinacionalne petrokemijske kompanije - DOW (koja je bila uz Inu i suosnivač Dine).</p>
<p> Ugovor o zajedničkom ulaganju (Ina i DOW) obvezivao je partnere da se u Dinu mora ulagati najmodernija tehnološka rješenja za proizvodnju i zaštitu okoliša. Izrazito velika ulaganja u zaštitu okoliša (25 do 30 posto ukupne investicije) kao i vrhunska obučenost uz odgovorno ponašanje zaposlenika dali su do sada odlične rezultate. </p>
<p>Od vremena izgradnje i početka proizvodnje pa do danas, DINA nije djelatnošću ugrozila svoje djelatnike, okolno stanovništvo kao ni okoliš u cjelini. Da to nisu samo zaključci za to područje zaduženih Službi unutar DINE, potvrđuje to i po mnogo čemu specifični monitoring nad radom petrokemijskog kompleksa u Omišlju. Utjecaj Dine na okoliš još od 1986. godine nadzire nezavisna institucija Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije uz pomoć instituta Ruđera Boškovića iz Rovinja, Medicinskog fakulteta iz Rijeke, Prirodoslovnog muzeja iz Rijeke itd. Taj već dva desetljeća aktivan nezavisan nadzor nad petrokemijskom djelatnošću u Omišlju provodi se i proširuje u skladu sa specifičnim Programom koji je predložila Stručna komisija, a koju su imenovala tijela lokalne zajednice.</p>
<p>Povezivanjem proizvodnje vinilklorida s proizvodnjom polivinilklorida (PVC), zaokružuje se slijed procesa od sirovine do gotovog polimera koji se kao potpuno neopasna tvar koristi u proizvodnji široke palete proizvoda opće namjene (PVC-stolarija, PVC-cijevi i dr.). Preseljenjem pogona za polimerizaciju u Dinu omogućuje se znatno smanjenje transportnih troškova uz povećanje sigurnosti plovidbe na Jadranu, jer će se izbjeći 60-70 godišnjih prometovanja brodom.</p>
<p>Insinuacije o prljavim tehnologijama kaštelanskog zaljeva koje se sele u Dinu te tako povećavaju zagađenost uvale Sepen nisu realne, jer su novim tehnološkim rješenjima potpuno eliminirane štetnosti koje su nosile stare i prastare tehnologije iz sredine prošlog stoljeća, a ugrožavale su djelatnike i okoliš. Govoreći o tom prošlom vremenu mora se napomenuti da u to doba nitko u svijetu nije poznavao sve specifične opasnosti rada s vinilkloridom, koji je uzrokovao pobol djelatnika koji su radili s tim medijem pri visokim koncentracijama. Današnje tehnologije neomogućavaju kontakt djelatnika s tom opasnom tvari, te time i mogućnost specifičnog pobola djelatnika DINE kao i okolnog stanovništva, a što je i evidentno i kroz višegodišnje praćenje utjecaja DINE na okoliš.</p>
<p>Vrhunska tehnologija uz odgovarajuću izučenost zaposlenika i svijest o odgovornosti za svoju sigurnost i sigurnost svojih obitelji koje žive nedaleko petrokemijskoga kompleksa jamstvo je da će i dalja djelatnost Dine biti u kontinuitetu zadnjih dvadeset i više godina.</p>
<p>Sugestija novinarke Vesne Kusin o potrebi formiranja povjerenstva za ispitivanje sukoba interesa industrije i turizma može biti korisna. Interesantno bi bilo malo proučavati tuđa iskustva, naročito industrijski i turistički jačih zemalja. Primjera radi, može se usporediti jedna Venecija, koja je biser turizma s turističkim dohotkom većim od velikog dijela turizma Hrvatske i industrijalizacijom periferije (Venecija -Mestre) u kojoj je promet nafte i proizvodnja petrokemikalija veća nego u Hrvatskoj. </p>
<p>Autor je rukovoditelj Službe za zaštitu okoliša u Dina-Petrokemiji</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Povrat duga svima bez obzira na datum smrti </p>
<p>Moja majka nositeljica je obiteljske mirovine budući da je otac umro 1998. godine. Sada je dobila odluku da nema pravo na povrat duga. No, u toj odluci ne piše zašto.</p>
<p> Nakon dva dana uzaludnog telefoniranja, napokon sam uspjela saznati da majka nema pravo na povrat duga jer je otac umro 1998. godine. Znači, bez obzira na to što je moj otac imao pravo na povrat od 1993. do 1998., taj iznos propada jer mirovina nije bila u isplati do 5. kolovoza 2004. I sad se vi snađite u moru Narodnih novina i odluka Ustavnog suda. Znači da su zakinuti ljudi koji su umrli i njihovi nasljednici.</p>
<p>Valjda pravo na povrat trebaju imati svi, a ne ograničavati povrat s datumom smrti.</p>
<p>SNJEŽANA PULJKOZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ne pišite o Severini, već o Viliju Matuli </p>
<p>Javljam se ponukan svakodnevnim napisima o počecima glumačke karijere gospođice Severine Vučković. Mislim da je neshvatljivo mnogo kritičarske energije potrošeno na te tekstove. </p>
<p>Motivi ljudi koji o njoj pišu teško su mi shvatljivi i zbog toga što ona glumi u predstavama ispod razine ukusa i kvalitete kojoj bi, po mom mišljenju, u kazalištu trebalo težiti. </p>
<p>To je tim više paradoksalno kad pomislim da u Hrvatskoj imamo glumca koji glumi kao da ga je dodirnula transcedentna ruka. </p>
<p>Riječ je o Viliju Matuli, umjetniku manje popularnom među širom publikom, a o kojem u novije vrijeme u tisku nisam pronašao niti retka. Njegove uloge nisu česte, ali one kao da dolaze iz neke druge sfere i izdižu se kvalitetom, studioznošću, izražajnošću daleko iznad izvedbi koje u zagrebačkim kazalištima imamo priliku gledati. Uvjerio sam se u to po tko zna koji put gledajući »Dekadenciju«, predstavu koju samo on uzdiže iz doslovne dekadencije.</p>
<p>Stoga poručujem kritičarima koji imaju mogućnost koristiti prostore kulturnih rubrika: pišite o božanstvenom Viliju, o svakom njegovom gegu i pokretu ruke, jer o muhama koje lete (prema J. J. Rousseau) nema se što važno reći. </p>
<p>MLADEN MATIĆ,ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto šutnja o simpoziju u HAZU? </p>
<p>U HAZU je 22. i 23. studenoga održan simpozij »Hrvatska u II. svjetskom ratu« s blizu 40 referenata. Vjesnik je tiskao mali sažetak samo uvodnika predsjednika Hrvatskoga sabora i pokrovitelja simpozija Vladmira Šeksa i njegovu veliku sliku, TV ništa, za druge ne znam, pa je opet u Vjesniku u rubrici Pisma kratko reagirao čitatelj tražeći da se objave referati.</p>
<p> Zato je Glas koncila tiskao cijeli stupac od vrha do dna stranice. Spomenut je Vladimir Šeks, a jedini su opsežnije prepričani predsjednik organizacijskog odbora akademik Petar Strčić, njegova pozdravna riječ i zaključačk, čak je u zasebnom okviru po drugi put pretiskana jedna ključna opsežna rečenica te akademik svećenik Franjo Šanjek, koji je imao dva referata o Crkvi i o blaženome Alojziju Stepincu. Zašto je Kaptol posvetio tome skupu toliku pozornost a Vjesnik nije? Zbog dvaput citiranih riječi akademika Strčića da je to Prvi skup o jednome od najtragičnijih razdoblja u povijesti Hrvatske u 60 godina bez ikakva utjecaja aktualne politike ili neke od ideologija pa i osobnih opredjeljenja pa je objektivan? Rekli su mi da je oba dana dvorana HAZU bila puna. U HAZU su mi dali tiskani program, čitam i ne vjerujem svojim očima, jer referenti su bili raznih ideologija, a sudionici iz suprotstavljenih stranaka. na primjer izraziti desničari akademik Dubravko Jelčić i dr. Josip Jurčević,izrazita ljevičarka dr. Zorica Stipetić, sada srednjak član CK KPJ i CK KPH i potpredsjednik Tuđmanove Hrvatske Republike akademik Dušan Bilandžić, svećenik akademik Franjo Šanjek itd. i tako redom. I svi složni, u raspravi su svi hvalili skup. Pa kakav je to skup složnih o ustašama, komunikstima, antifašistima, Budaku, Keršovaniju, Crkvi, Stepincu, Paveliću, Ribaru, slomu NDH i pobjedi komunista, jugoslavenskoj represiji poslije 1945. bez međusobne svađe i podmetanja i ekscesa? Ekscesi su kod nas postali uobičajeni u svakoj prigodi pa je prirodno da je simpozij u HAZU interesantan samo Glasu koncila. Čitatelje zanimaju riječi, a ne velika slika Vladimira Šeksa, potvrda svih da je Republika Hrvatska antifašistička iako to već piše u našem Ustavu. Čitatelji bi se zaista iznenadili, kao i ja, imenima referenata i naslovima njihovih referata. </p>
<p>LUKA IVANOVIĆ,ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Platili račune, a hodaju po blatu </p>
<p>Svaki stanar uplatio 830 kuna Zagrebačkim cestama, gdje su njihove uplate ostale zaboravljeni u nečijoj ladici </p>
<p>Građani, koji se žele priključiti na gradsku mrežu plina, moraju unaprijed platiti troškove prokopa i saniranja prilazne ceste. Ako nemaju sreće, poput stanara Ozaljskog puta u Kustošiji, čekat će dovršetak radova više od dvije godine. </p>
<p>Nedjeljko Šarčević objašnjava da je svaki stanar uplatio 830 kuna Zagrebačkim cestama jer je to bio uvjet da Planara uopće izađe na teren. Da govori istinu, službeno su potvrdili i u Gradskoj plinari Zagreb. »U troškovniku izvođenja kućnog priključka na plin, uz ostale stavke, stoji i ona za sanaciju prekopa u iznosu 830 kn«, rekao je Rudolf Jakovac, glasnogovornik GPZ-a. Također je objasnio da GPZ pismeno prijavljuje završetak radova Zagrebačkim cestama, koje su potom dužne, prema godišnjem ugovoru, u roku od 30 dana sanirati prekop.</p>
<p>Uzalud su stanari Ozaljskog puta izlazili pred bagere i ispitivali zašto zaobilaze njihovu ulicu, a asfaltiraju susjedne, žalili se mjesnoj samoupravi i Zagrebačkim cestama. Odgovor je uvijek bio isti - njihova ulica nije u planu. Stanari ne mogu zamisliti ni jedan razuman razlog zbog kojega su susjedne ulice sanirane, a njihova nije, osim lokalnih izbora, rekao je stanar Stipo Dakić.</p>
<p> »Svjesni smo da se asfaltiranje može odužiti ako se provode i drugi priključci, ali oni su u našem slučaju dovršeni prije plinskih, tako da nema isprike za ovu agoniju«, kaže Dakić. U Zagrebačkim cestama kažu da je došlo do pogreške u planiranju i da su Ozaljski put zaobišli slučajno. »Odmah ćemo poslati ekipu na teren i prekope sanirati do kraja mjeseca«, obećao je Milan Golubić, glasnogovornik Zagrebačkih cesta. Dok je njihov slučaj leži zametnut u nekoj birokratskoj ladici, građani i dalje oštećuju svoje automobile vozeći po izrovanoj cesti, gutaju prašinu ljeti, gaze po blatu zimi... </p>
<p>Nebojša Lujanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nastavna oprema zrela za muzej?</p>
<p>»Novcem za znanstvene projekte plaćamo struju, telefon i drugo«, tvrdi dekan Feletar</p>
<p>U ovom trenutku Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nedostaje 2,9 milijuna kuna da bi nastava i znanstveni projekti tekli kako je planirano. Zbog toga se štedi na svim mogućim mjestima: u praktikumima se improvizira, terenska nastava smanjena je za 40 posto, a svi popravci koji se mogu odgoditi, odgađaju se. </p>
<p>To znači da se ne popravlja fasada ako otpadne žbuka, a jedan kotao iz sustava za grijanje na Biološkom odsjeku stoji pokvaren jer nema novaca za njegov popravak. Kako kaže dr. Dragutin Feletar, dekan PMF-a, ako se pokvari još jedan kotao, cijeli kompleks PMF-a na Rooseveltovu trgu ostat će bez grijanja.</p>
<p>»Jedva si možemo priuštiti struju i telefon, a i to samo ako radim stvari koje kao dekan ne bih smio – pretačem sredstva iz jedne stavke u drugu«. Sredstva kojima fakultet plaća režije, naime, zapravo su predviđena za znanstvene projekte i ne bi se smjela koristiti u druge svrhe. »Nedavno nam je na fakultet došla revizija i opomenula me«, objašnjava dr. Feletar. </p>
<p>Dr. Tomislav Cvitaš, pročelnik Kemijskog odsjeka, smatra da nova zgrada na Horvatovcu predstavlja dodatni financijski problem. »Svi nam zavide na njoj, a zapravo je riječ samo o lijepim novim zidovima. Praktikumi još uvijek nisu potpuno opremljeni, a neke dijelove opreme mogli bismo pokloniti muzeju«, kaže dr. Cvitaš.Dekan Faletar tvrdi da je PMF prije pet godina za materijalne troškove dobivao 550.000 kuna mjesečno, a od tada se taj iznos neprestano smanjuje, da bi danas bio 320.000.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa imaju, međutim, drugačije podatke. U dopisu koji smo dobili kao odgovor, stoji da je PMF za materijalne troškove u 2004. godini dobio 7,5, a u 2005. godini deset milijuna kuna! Isto tako, u odgovoru se kaže da se sredstva iz državnog proračuna, namijenjena sveučilištima, doznačuju »u ukupnom iznosu, a korisnici ih sami raspoređuju, pri čemu proračun Sveučilišta donosi Senat na prijedlog rektora«.</p>
<p>No, dr. Feletar odgovara: »Istina je da smo dobili ukupno 10 milijuna kuna, ali tu su i sredstva za pokrivanje prošlogodišnjih gubitaka od dva milijuna kuna, kao i za investicijsko održavanje, terensku nastavu i neke manje stavke. Što se tiče sveučilišnog proračuna, kaže da će se on primjenjivati tek od sljedeće godine.</p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tri sata u redu za cipele </p>
<p>Rasprodaja obuće i odjeće trgovine Shoe-be-do i popusti od 50 do 70 posto u ponedjeljak su ispred Tvornice u Šubićevoj stvorili dugačke redove. Čekali su većinom studenti i srednjoškolci da bi jeftino kupili moderne cipele, tenisice i majice.</p>
<p>Iako rasprodaja traje do petka, većina kupaca odlučila je doći baš prvi dan jer je tada, kako kažu, najbolji izbor i ima najviše različitih brojeva. Ivana Habazin iz marketinga tvrtke tvrdi da se kupci ipak ne moraju brinuti jer će i dalje stizati nove pošiljke robe. Cijene odjeće, cipela i čizama u prosjeku se kreću od 50 do 350 kuna dok su zimski kaputi oko 400 kuna. Zimske skechers cipele mogu se kupiti za 100 do 200 kuna, jakne za 250 kuna, a zimske ženske čizme za 350 kuna.</p>
<p>U Tvornici su u ponedjeljak kupovali najstpljiviji, oni koji su u redu čekali i po tri sata. Tamara Majić, studentica grafičkog dizajna, uspjela je naći svoj broj i kupiti si čak dva para tenisica, za 150 i 250 kuna, torbu za 150 kuna i majicu za isto toliko novca. Njezin prijatelj Tomislav za sebe ipak nije pronašao košarkaške tenisice koje je tražio. Rekli su da će im, nakon što plate kupljeno, trebati popodnevni odmor jer su radi kupnje morali jako rano ustati.</p>
<p> Raprodaja je od 9 do 17 sati, a plaća se isključivo gotovinom.</p>
<p>Marija Čekada</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kirurzi djevojčici prišili prst </p>
<p>Liječnici upozoravaju da svake godine u doba kolinja Dječja bolnica primi i do pedesetero djece s teškim opekotinama ili ozljedama od noža </p>
<p>Šestogodišnja djevojčica iz Lekeničkih Drežana kod Siska, koja je u subotu navečer primljena u Hitnu kiruršku ambulantu Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj kao prva žrtva kolinja, zbog otkinutog dijela prsta, uspješno se oporavlja na Odjelu plastične kirurgije.</p>
<p>Dr. Zoran Barčot, voditelj Hitne kirurške službe i liječnik Odjela plastične kirurgije, rekao je da je otkinuti dio četvrtog prsta desne ruke uspješno spojen te da će oporavak trajati mjesec dana.</p>
<p>Djevojčica iz Lekeničkih Drežana je, naime, zajedno s osmogodišnjom i desetogodišnjom sestrom, roditeljima i rodbinom sudjelovala prošloga vikenda u kolinju. Tijekom kolinja, prilikom ubacivanja mesa, gurnula je desnu šaku među noževe stroja za mljevenje mesa, koji je otkinuo i nagnječio članak četvrtog prsta desne šake pa je on ostao visiti. Prema riječima dr. Zorana Barčota, djevojčica je u Klaićevu bolnicu primljena u subotu u 21.20 sati, nakon što je bila pregledana u Općoj bolnici u Sisku, a plastično-rekonstrukcijski zahvat obavljen je za pola sata. »Na otkinutom dijelu prsta spojeno je meko tkivo s kosti, a spajanje kostiju obavljeno je sa žicom«, objasnio je dr. Barčot. Dodao je da je prst u ponedjeljak ujutro previjen, da je živ te da će djevojčica biti puštena na kućnu njegu za tjedan dana, dok će oporavak prsta trajati mjesec dana.</p>
<p>No, liječnik upozorava da svake godine u doba kolinja Dječja bolnica primi i do pedesetero djece stare između dvije i deset godina, s teškim opekotinama ili ozljedama noža. Podjednako je dječaka i djevojčica. Kaže da težina posjekotine često ovisi o vrsti stroja za mljevenje mesa, a najčešće stradaju desna šaka, palac, kažiprst i treći prst. Dogodi se i da djevojčice i dječaci upadnu u vrelu vodu ili sjednu u nju, pa zadobiju teške opekline. »Opekline ostavljaju posljedice za čitav život, a njihovo liječenje je dugotrajno i skupo«, rekao je dr. Barčot. Upozorio je roditelje koji ovih dana kolju svinje, da paze na svoju djecu. »Držite ih podalje od noževa, vrele vode i strojeva za mljevenje mesa!«</p>
<p>Ana Tadin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Krijesnica dobila 1,3 milijuna kuna</p>
<p>Udruga trenutno podupire 160 obitelji s djecom oboljelom od malignih bolesti </p>
<p>Donacija godine Zagrebačke banke, 1,3 milijuna kuna, u ovoj godini dodijeljena je Udruzi za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima Krijesnica.</p>
<p>Predsjednik uprave Zagrebačke banke, Franjo Luković uručio je u ponedjeljak vrijednu donaciju predsjedniku Udruge Krijesnica, Zoranu Mitroviću. Udruga Krijesnica osnovana je 2000. godine, a njezini su članovi roditelji djece koja se trenutno liječe na Onkološkom odjelu Klinike za dječje bolesti, ali i djece koja su ozdravila nakon uspješnih terapija.</p>
<p>Bolest teška poput ove, predstavlja roditeljima velik financijski problem pa im Udruga pomaže sufinancirajući kupnju lijekova i citostatika koji se ne nalaze na listi HZZO-a. Isto tako, financira smještaj, prehranu i prijevoz roditelja za vrijeme liječenja djece u bolnici u Klaićevoj. Krijesnica organizira i psihološku pomoć roditeljima, a mnogo ulaže i u edukaciju oboljele djece.</p>
<p> »Mi radimo uz pomoć snage ljubavi, a ova donacija za nas je donacija desetljeća, a ne godine« – tako je u ime Udruge zahvalio svima njezin predsjednik i nastavio kako trenutno Udruga podupire 160 obitelji s oboljelom djecom. </p>
<p>Od ove velikodušne donacije Udruga će sa oko 250 tisuća nabaviti uređaje i opremu za Onkološki odjel Klaićeve bolnice. Na tom odjelu liječi se više od 70 posto djece oboljele od tumora u Hrvatskoj. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Trgovci s Ciglane opet traže odgodu </p>
<p>Trgovci koji rade na Črnomercu, Sindikat trgovaca na klupi te član Uprave Ciglane sastali su se u subotu kako bi pokušali pronaći rješenje da se tržnica na Črnomercu ipak ne zatvori do Nove Godine, kako je to odlučila Gradska skupština.</p>
<p>U suradnji sa Gospodarskom i Obrtničkom komorom, Sindikat trgovaca na klupi i Ciglana, nedavno su sastavili pismo Poglavarstvu Grada Zagreba u kojem mole da se njihova selidba još jednom produži. Trgovci s Ciglane, molbi su priložili i 23 tisuće potpisa građana koji se protive premještanju te tržnice.</p>
<p>Naime, Skupština grada Zagreba, još 2004. godine odlučila je da se štandovi i kiosci s Črnomerca moraju premjestiti, ali zbog prosvjeda trgovaca na Markovom trgu u travnju ove godine i uz podršku kluba SDP-a premještanje je odgođeno do 31. prosinca 2005. </p>
<p>Grad je, naime, trgovcima ponudio mjesta na ostalim tržnicama, no trgovci ne žele preseliti, jer smatraju kako tamo neće moći dovoljno zaraditi. Većina štandova, prema prijedlogu, selila bi se na Borongaj, koji je ponudio 150 praznih mjesta.</p>
<p> »Ako je Borongaj tako sjajna lokacija, zašto tamo ima 150 praznih mjesta?« pita se Adil Kerim, magistar fizike iz Iraka, kojeg su životne prilike dovele na Črnomerec, gdje sa bratom i suprugom vodi obrt. »Dugo smo radili upravo na prepoznatljivosti Črnomerca tako da nam sada dolaze kupci čak iz Zagorja i Slovenije, a zapadnom djelu Zagreba nedostaje mjesto ovakve ponude, pa mislim da je Črnomerec za to idealan«, kaže Kerim.</p>
<p>Poglavarstvo je lokaciju na Črnomerecu, koja je u vlasništvu Ciglane, namijenilo za gradnju poslovno-stambenog objekta, a ne tržnicu. »Radi se o 500 štandova od kojih živi 500 obitelji. Hrabri nas činjenica da je na našoj strani osim Ciglane i Obrtnička komora te cijeli lanac proizvođača i 23 000 građana«, kaže Kerim.</p>
<p> Budući da se 31. prosinac približava, među trgovcima se osjeća napetost, no oni se i dalje nadaju kako će im Grad produžiti boravak na Črnomercu.</p>
<p>Petra Padjen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>S autobusima gore nego prije </p>
<p>Građani bi se vozili autobusima, ali nisu informirani, tvrdi Ivan Lončarić, gradski zastupnik SDP-a</p>
<p>Ideja da se promet u Zaprešiću rastereti tako da se dvije željezničke stanice povežu autobusima koji voze kroz sva gradska naselja, pokazala se potpunim promašajem. Autobusi koji kreću svakih četrdest minuta voze gotovo prazni, u prosjeku samo sa po pet putnika. Ni obećanje grada da će sniziti cijenu pokaza sa 210 na 104 kune ako se građani počnu koristiti autobusom, nije urodilo plodom. </p>
<p>»Lokalni autobus je fijasko! Brojili smo putnike i nismo zadovoljni. Fijasko je i u odnosu na promet, jer autobus više koči promet nego što mu koristi«, kaže gradonačelnik Zaprešića Vinko Morović.</p>
<p>Kako su nove linije uvedene samo tjedan dana prije lokalnih izbora, gradonačelnik napominje da se očigledno promašilo i u pogledu pridobivanja glasova na izborima, jer se autobusom vozi samo 20 građana. </p>
<p>Iako su se time nastojale smanjiti prometne gužve na glavnoj cesti i na parkiralištima kod željezničkih stanica, problemi su se samo povećali. Zbog autobusa su, naime, postavljeni novi semafori pa se građani žale da su upravo oni razlog što se sada u prometnoj špici kolone automobila protežu od ulaska u grad do samog centra Zaprešića. </p>
<p>Iako gradonačelnik kaže da će se taj problem riješiti tako da će se za vrijeme špice semafori ugasiti pa će promet regulirati policija, napominje da se gužve neće moći izbjeći sve dok se ne izgrade obilaznica i podvožnjak ispod željezničke pruge. </p>
<p>Najavljuje i nove promjene u lokalnom autobusnom prometu. Ideja je da se autobusni terminal premjesti do željezničke stanice na ulasku u grad, do kuda bi vozio autobus iz Zagreba i gdje bi završavala prva zona. Tamo bi započinjala druga zona, a građani bi presjedali na lokalne autobuse.</p>
<p>Gradski zastupnici opozicijskog SDP-a smatraju pak da je uvođenje lokalnog autobusa bila dobra ideja, ali da je problem u neinformiranosti građana. »Mnogi bi se vozili autobusom, ali nisu informirani. Trebalo je postaviti vozni red na svaku stanicu«, smatra esdepeovac Ivan Lončarić.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Rođendan kralja s najdužim stažem</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> – Tajlanđani su diljem zemlje, ali i njih stotinjak tisuća ispred Kraljevske palače u Bangkoku, proslavili rođendan svoga kralja Bhumibola Adulyadeja, paleći svijeće i pjevajući pjesme u njegovu čast. Tajlandski kralj koji je u ponedjeljak proslavio 78. rođendan, kralj je s najdužim kraljevskim stažem na svijetu. Dogodine će proslaviti »dijamantni jubilej« – 60 godina kraljevanja. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Karlovčaninu Bingo od 11,5 milijuna kuna!</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Dosad najveći dobitak u igri TV Bingo - 11,5 milijuna kuna - ide u Karlovac. Ta je vijest i u ponedjeljak bila predmet razgovora Karlovčana koji nagađaju tko je sretnik, dobitnik glavnog zgoditka, Binga 33, u subotnjem javnom izvlačenju. Dobitni listić uplaćen je na kiosku Duhana u Ulici Banija 5, ali još je nepoznato na čiji će račun sjesti milijuni. Zgoditak je bio i tema ankete Radio Mrežnice, po kojoj 90 posto Karlovčana smatra da dobitnik treba ostati anoniman. Četvrtina glasača dodala je da se dobitnik, po primitku nagrade, treba odseliti iz Karlovca! Tek svaki deseti sugrađanin hrabri sretnika da objavi identitet. [G. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Proglašeni kuharica i vinar godine</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Lidija Kralj, vlasnica obiteljskoga restorana »Kapetanova kuća« i hotela »Ostrea« u Malom Stonu, proglašena je kuharicom godine, a hvarski vinar Zlatan Plenković vinarom godine. Proglašenje 20 zlatnih hrvatskih kuhara i vinara održano je u hotelu »Korana Srakovčić« u Karlovcu. One najbolje birali su sami kuhari i vinari, sommelieri, vlasnici vinoteka, restorana i hotela te novinari. Četvrtu godinu zaredom izbor kuhara i vinara godine organizirala je revija »Svijet u čaši«. [D. Kč., G. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hollywood snima »Predskazanje« u Splitu!</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Remake jednog od prvih horor filmova »Predskazanje« snima se ovih dana u Pragu, no ubrzo će cijela ekipa angažirana na snimanju s režiserom Johnom Mooreom doći – u Hrvatsku. Split će, naime, zamijeniti izraelske eksterijere, pa je u nedjelju i ponedjeljak u Domu mladeži održana audicija za statiste. Na audiciju u nedjelju odazvalo se oko 300 Splićana, dok je u ponedjeljak održana audicija za starije osobe. »Predskazanje« je kultni film upamćen po briljantnoj ulozi Gregoryja Pecka, dok se remake snima u produkciji kompanije »Twenty Century Fox«. U glavnoj je ulozi Liev Schreiber, poznat iz serijala »Vrisak«.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Doživotni zatvor »drugom Eminemu«</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanac Christopher Duncan (21), obožavatelj pjevača Eminema, osuđen je na doživotni zatvor jer je - po scenariju Eminemova video-spota - brutalno ubio studenticu. Sudac je dodao da ne može biti pomilovan prije odsluženih 25 godina kazne. Duncan je toliko opčinjen Eminemom da se odijeva kao on, ima istu frizuru i tetovažu dviju golih žena na prsima. »Abnormalno ste i nezdravo skloni nasilju, posebice seksualnom spram žena«, istaknuo je sudac. Duncan je priznao ubojstvo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Potresi u Africi i Tajvanu</p>
<p>NAIROBI/TAIPEI</p>
<p> – Jak potres magnitude 6,8 stupnjeva po Richteru, zatresao je u ponedjeljak Istočnu Afriku. Zbog potresa je tisuće ljudi u Nairobiju pobjeglo na ulice. Nešto ranije, i nešto dalje, potres jačine 4 stupnja po Richteru pogodio je i glavni grad Tajvana Taipei. Ozlijeđenih nije bilo, no ljuljali su se neboderi. [akb, tb]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kina kupuje 150 airbusovih Aviona</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Kineski je premijer tijekom posjeta Francuskoj potpisao narudžbu za 150 Airbusovih putničkih zrakoplova, čime su potvrđene glasine o »poslu stoljeća« za europskog proizvođača zrakoplova. Vrijednosti oko 10 milijardi dolara, narudžba uključuje 150 zrakoplova iz obitelji A320, koja obuhvaća A319, A320 i A321. To je najveća pojedinačna narudžba koju je Airbus ikad primio. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Muza Alberta Moravije i Piera Paola Pasolinija</p>
<p>»Moravia se rastavio od svoje supruge, živjeli smo zajedno, a meni je bio čas muž, čas prijatelj, čas sin, čas otac. Naime, imao je iznimnu sposobnost mijenjanja uloga. Štovao je i bio suglasan s mojom javnom borbom za prava žena u društvu«</p>
<p>S Daciom Maraini, glasovitom talijanskom spisateljicom, autoricom više od pedeset djela, kazališnom i filmskom redateljicom, proklamiranom feministicom i muzom dvojice od ponajslavnijih talijanskih umjetničkih zvijezda prošloga stoljeća, Alberta Moravije i Piera Paola Pasolinija, razgovaramo sunčanoga prijepodneva na Sajmu knjiga u Puli, dok Dacia u sobi Hotela Riviera oslanja lijevu nogu na krevet koju je ozlijedila netom prije ponovnog, a već trećeg dolaska u Hrvatsku.</p>
<p> Iako u godinama, koje ni sa čime ne otkriva, Dacia nenametljivim držanjem i zavodljivim šarmom privlači pozornost modernoga svijeta ne samo svojim literarnim opusom nego i veličinom životnih sudbina ljudi s kojima je povezala svoj intimni i profesionalni život. Pa kad ispriča dramatičnu sudbinu svojih obiteljskih korijena nadaje se samo od sebe da se i njoj takvo što moralo dogoditi i da je najprirodnije da je ona na tome sagradila svoj književni, filmski i kazališni svijet.</p>
<p>Njezina životna priča uvjetovana je onom očevom: naime, kao mladi etnolog i antropolog Fosco Maraini dospio je u Japan 1938. godine, gdje je kao stipendist međunarodnoga natječaja iskapao u arheološkom nalazištu pokraj Sapora i bio vrlo cijenjen u tamošnjoj sredini. No, vrag je došao po svoje kada su ratnu ljubav Berlin i Tokio iskazali fašističkoj Republici Salo stvorivši trojni savez na osnovi kojega su Japanci zatražili poslušnost Talijana na radu u njihovoj zemlji. U tom trenutku Dacia je imala godinu dana, ali njezini roditelji nisu htjeli pismeno priznati taj nacifašistički savez, a još manje Republiku Salo, pa su, kako priča Dacia, smješteni dvije godine u japanski logor, iako ona pripovijeda kako je njezin djed na sinovljevu vjenčanju ovome bio poklonio knjižicu fašističke stranke koju je Fosco poderao na komadiće. Otada je između njih dvojice, nastavlja Dacia, nastao razdor.</p>
<p>Uvjeti u logoru za četrnaestero uhićenih Talijana otpadnika bili su katastrofalni: roditelji nisu smjeli od svoje šalice riže dnevno davati ni zrno vlastitoj djeci. Ponašanje logorskih čuvara bilo je, kaže, sadističko, no japanske građane zadržala je Dacia do danas u najljepšoj uspomeni, pa je sasvim prirodno da je sav njezin opus preveden na taj dalekoistočni jezik, a njezin dramski teatar tamo uprizoren.</p>
<p>Dok priča meškolji se nespretno u neudobnu naslonjaču, a njezine bademaste oči , po kojima je podsjećala na svoju baku Yoi, ( očevu majku koja je bila suvremenica Virginije Woolf s kojom je dijelila svjetonazor, koja je pisala romane, živjela svoj samosvojan život i očajnički branila slobodu emancipirane žene), pomno obrubljene zelenom olovkom, otkrivaju onaj isti sjaj zavodljive i beskompromisne žene za kojom je svojedobno ludovao jedan Moravia, a danas njezin mnogo mlađi pratitelj.</p>
<p>Nakon kapitulacije Japana obitelj Maraini vraća se na Siciliju, jer tamo ima drevne korijene, i na jugu boravi sljedećih osam godina. Prije stabiliziranja u Rimu, kako priča Dacia, živi tri godine u jednom katoličkom koledžu u Firenci, no koji nema izrazitiju stegu. Pamti ga po divnim prijateljstvima koja traju do danas .</p>
<p>Svijet feminističkih tema ima žestoku potvrdu u Maraininu životu kako po čileanskoj strani njezine rodbine tako i po onoj sicilijanskoj. Naime, tumači dalje Dacia, baka po majčinoj lozi bila je iz stare čileanske obitelji, a u Italiju je došla jer je njezin suprug, dakle Dacinin djed, bio imenovan čileanskim veleposlanikom u Italiji, negdje početkom 20. stoljeća. Imali su kćerku prelijepa glasa, koja je štoviše u školi pri kazalištu La Scala u Milanu, završila studij pjevanja, no kao sopran nije nikada stupila na opernu pozornicu nego su joj roditelji iz zastarjelih moralnih predrasuda dopustili jedino nastupe u dobrotvorne svrhe. </p>
<p>Jednaku dramu žene doživjela je i majka Dacije Maraini na onoj sicilijanskoj strani: iako nadarena slikarica, iako mnogo liberalnija od spomenute moralno skrupulozne Čileanke, ona je prestala slikati čim je rodila prvo dijete, pa je prvu svoju samostalnu izložbu, vrlo zapaženu, kako kaže Dacia, priredila tek za svoj 50. rođendan.</p>
<p>Osobno, Dacia Maraini nije dijelila sudbinu ni svojih prethodnica u obitelji niti svojih književnih likova, tj. žena koje nisu ostvarile svoju osobnost. Naprotiv, u potrazi za samosvojnošću Dacia Maraini naići će na jednoga velikog čovjeka koji će, u trenutku kad ga upoznaje, imati čak 30 godina više od nje. Evo kako je to bilo, još uvijek zažarena uspomenama, pripovijeda nam Dacia: »Rukopis moga prvog romana »Izbivanje« nosila sam raznim izdavačima dok mi milanski nakladnik Lerici nije rekao da će djelo tiskati ukoliko nađem kakva glasovita predgovornika svomu radu. Poznanici su mi pomogli da tekst stigne u ruke nikoga drugog do li Alberta Moravije, pa je djelo s njegovim predgovorom izašlo iz tiska 1962. godine i imalo jaki naturalistički pečat, usuglašujući se s najaktualnijim seksualnim problemima i pitanjima ondašnjega ženskoga pučanstva.«</p>
<p>Tako je u njezin život ušao za sljedećih 15 godina velikan poratne talijanske proze. Dacia otkriva karte: »Rastavio se od svoje supruge, živjeli smo zajedno, a meni je bio čas muž, čas prijatelj, čas sin, čas otac. Naime, imao je iznimnu sposobnost mijenjanja uloga. Štovao je i bio suglasan s mojom javnom borbom za prava žena u društvu i moj feministički aktivizam, a takvim se bio pokazao i tijekom godina što ih je proveo s također književnicom i borcem za ljudska prava Elzom Morante. Moravia je u društvu znao zanimljivo pripovijedati, tolerirao je drukčija mišljenja, pisao mnogim mladim pripovjedačima predgovore, svakodnevno je išao u kino, sport ga nije zanimao, vjerojatno i zato što mu je od djetinjstva tuberkuloza kostiju napala jednu nogu. Doista je bio izniman čovjek, svježih ideja i vrlo jednostavan.</p>
<p>Zašto ste se rastali, pitam znatiželjno i pomalo neumjesno. Kratko me pogledala propitkivački dvojeći na trenutak, a onda nehajno kratko odgovorila: »Zato što je našao mlađu!«</p>
<p>»Do danas njegova praznina nije u meni ispunjena«, dodala je sjetno. </p>
<p>A što se tiče Pasolinija, pitamo našu sugovornicu koja spremno nastavlja:</p>
<p>»Pasolinija sam upoznala poslije nego što sam upoznala Moraviju. Bio je 14 godina stariji od mene. Obožavao je netaknutu prirodu, pa smo tako 12 puta zajedno putovali u Afriku. Kao čovjek bio je šutljiv, zatvoren, u društvu vrlo slabo komunikativan, ali veliki drug. Nas je vezivalo iskreno prijateljstvo i zajednički rad na filmu.« </p>
<p>Dotičemo škakljivu temu suodnosa Piera Paola Pasolinija s opernom divom Marijom Calas. Njih dvoje vezivala je nevinost u odnosima i platonska ljubav. »Bio je opčinjen njome, a ona je pak od njega u svojoj naivnosti htjela načiniti heteroseksualca. Bila je slijepo zaljubljena u njega i bila se htjela udati za njega. Nije se dobro osjećala s Onassisom, držala ga je neuglađenim i grubim, dok joj se Pasolini sviđao zbog svoje blagosti«, tumači Dacia. Pa prelazi na do danas neriješeno pitanje tko je ubio onoga ranog jutra 1975. Pasolinija na morskoj obali Ostije. </p>
<p>Podsjeća da je mladić po imenu Pelosi, koji je prvotno bio priznao da je ubojica, nakon 30 godina povukao vlastitu izjavu, pa se pravi krivac nije nikada našao. »Ja mislim da on laže. Odležao je samo četiri godine u zatvoru jer je uhićen kao maloljetnik. Danas zna tko je bio u skupini muškaraca onoga kobnoga jutra. Čim je pušten iz zatvora, opet je uhićen zbog lopovluka. Znamo da je preko mrtvog tijela Pasolinijeva on prešao književnikovim autom.« </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kraljevska violina u Hrvatskoj </p>
<p>U hrvatskim zbirkama starih glazbala počasno mjesto zauzima King, jedna od dviju najvrjednijih violina na svijetu iz radionice majstora Guarnerija del Gesua. Taj dragulj glazbene baštine hrvatskomu narodu darovao je Zlatko Baloković </p>
<p>Violinist Goran Končar, koji od 1987. godine vodi Zagrebački kvartet, svirao je na Guarnerijevoj violini zvanoj King, jednoj od dviju najvrjednijih violina na svijetu, koja se čuva u sefu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Pijanist Ivo Pogorelić pak ima ekskluzivan ugovor s klavirskom kućom Steinway, čiji klaviri vrijede oko 110.000 eura. U nizu iznimno vrijednih glazbala osobito mjesto pripada i violončelu majstora Postiglionija, koje datira iz 19. stoljeća _ a za violončelisticu Moniku Leskovar kupio ga je Gradski ured za kulturu Zagreba za 150.000 eura. Naravno, cijena tomu »zlatnomu« instrumentu još će rasti.</p>
<p>Orguljašica Ljerka Očić svira na unikatnim orguljama starih majstora, koje se nalaze na Unescovoj listi zaštićene svjetske glazbene baštine. Navodi barokne orgulje glasovita graditelja Petra Nakića iz katedrale Marijina Uznesenja u Rabu, koje datiraju oko godine 1750. Orgulje Antoniusa Roenera u crkvi Majke Božje Jeruzalemske iz Trškog Vrha kraj Krapine izgrađene su oko 1761. Najvrjednijim orguljama po raskoši zvuka Ljerka Očić smatra orgulje u Zagrebačkoj katedrali. »Orgulje tvrtke Walcker, koje se nalaze u Zagrebačkoj katedrali, izgrađene su 1855. i u to su vrijeme bile najbolje u ovom dijelu Europe«, napominje maestra Očić.</p>
<p>Guarnerijevu violinu King hrvatskomu narodu darovao je 1968. maestro Zlatko Baloković. Godine 1994. ta je kraljevska violina neprocjenjive vrijednosti tri tjedna bila izložena u MoMA-i u New Yorku na izložbi 25 najboljih Guarnerijevih violina, priređenoj u povodu 250. obljetnice smrti njihova graditelja, majstora Guarnerija del Gesua.</p>
<p> Stručnjaci su tada procijenili da je ta violina iz Hrvatske, uz violinu kojom se služio Niccolo Paganini i koja se čuva u Genovi _ najbolje glazbalo koje je ikad majstor Guarneri napravio. Sama violina nema tržišnu vrijednost jer je nitko ne kani prodavati, ali je kod londonskog Lloyda bila osigurana za nekoliko milijuna dolara. Nakon maestra Balokovića, koji je glazbalo dobio na dar od svoje supruge, američke milijunašice, na njoj su svirali i Tonko Ninić, Josip Klima i Maja Dešpalj. </p>
<p> »Violina King nešto je sasvim posebno, razlikuje se od od Stradivarijeve i Amatijeve violine. Osim širokog repertoara, to glazbalo ima i širok dijapazon boja u zvuku, zbog čega je jedno od najvrjednijih glazbala u svijetu. Zbirka HAZU sastoji se i od vrijednih francuskih gudala od turta i pekata, koja, kad bi se pojavila na tržištu, mogu postići i cijenu od 400.000 do 500.000 američkih dolara«, kaže Goran Končar.</p>
<p>Orgulje spadaju u drugi »platni razred« skupih glazbala. Obitelj Faullend-Heferer, porijeklom iz Graza, sagradili su više od 263 orgulja u zemljama nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Oni su bili vlasnici »Prve hrvatske gradionice orgulja, harmonija ili glasovira«, osnovana u Zagrebu 1870. godine. Sve su njihove orgulje na Unescovoj listi svjetske kulturne baštine te ujedno i u katalogu IOOB-a, Međunarodne udruge graditelja orgulja. Često sponzoriraju glazbenike koji sviraju na takvim vrhunskim glazbalima poput akademika Anđelka Klobučara, Marija Penzara, Ljerke Očić i Alena Kopunovića Legetina. </p>
<p>Već dvanaestu godinu organiziraju i Festival orgulja Heferer na kojem potiču izvedbe na orguljama koje su izgradili ili restaurirali u posljednjoj generaciji _ znači više od 55 orgulja. </p>
<p>»U Hrvatskoj imamo vrlo vrijednih orgulja od međunarodnog značaja _ u nacionalnim školama u Njemačkoj, Češkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji one su jako cijenjene. Treba istaknuti orgulje nepoznatog autora u Pavlinskom samostanu u Lepoglavi iz 1649., koje su spomenik kulture. Najstarije orgulje kuće Heferer sačuvane su u mjestu Veleševec, kraj Velike Gorice, iz 1874. ili orgulje u svetištu Majke Božje Bistričke iz 1881., ili pak one u Sarajevskoj katedrali iz 1889. U Dalmaciji su najstarije orgulje u Komiži, koje je pregrađivao majstor Killarevich godine 1860. u crkvi Majke Božje. Pretpostavlja se da je Killarevich bio pavlin, kojeg su zvali na Vis, a djelovao je u kontinentalnoj Hrvatskoj«, kaže Tomislav Faulend. </p>
<p>Međutim, ovako vrijedna glazbala često zanemaruju oni koji bi se trebali najviše brinuti, a ponekad ih i otuđuju. Od svih zbirka vrijednih glazbala u Hrvatskoj, jedino još zbirka HAZU nije devastirana.</p>
<p>»U Hrvatskoj smo još unatrag nekoliko godina imali bogatstvo starih talijanskih gudaćih glazbala, a mnoge su naše glazbene veličine svjesno ili nesvjesno doprinijele njegovu pustošenju odnoseći nepovratno ta glazbala u inozemstvo. Primjerice, zbirka od 22 starotalijanska glazbala don Nikole Udina-Algarottija, skupljena u prvoj polovici 19. stoljeća, koja se čuvala u Krčkoj biskupiji, opustošena je. Zatim je tu i ostavština riječkog majstora Franje Kresnika, koji je u Cremoni predavao umijeće gradnje starotalijanskih glazbala još početkom 20. stoljeća. Upravo zato Talijani i prisvajaju njegovu narodnost«, kaže Končar. </p>
<p>Dodaje da su stari majstori gradnje glazbala kroz stoljeća korištenja javora i smreke iz hrvatskih i bosanskih šuma uspostavili kvalitetu poznatu kao 'voce humana', odnosno zvonkost instrumenta prispodobivu ljudskom glasu«, iskustvo je Gorana Končara. </p>
<p>Cijene gudaćih glazbala proizvedenih u radionicama talijanskih majstora podigli su japanski izvođači klasične glazbe zadnjih nekoliko godina, iza kojih stoji i tržište visokog kapitala koje i na polju umjetnosti rado vodi tržišnu utakmicu. </p>
<p>»Biznis nije kompatibilan s umjetnošću. Osiguravajuća društva imaju svoj interes, koji je djelomično u vezi i s nekoliko tisuća glazbala koja osiguravaju, a u cijelom svijetu postoji samo stotinu Stradivarijevih violina«, zaključuje Goran Končar.</p>
<p>Vid Jeraj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Beč slavi genija</p>
<p>Mozartova godina, kako Bečani već nazivaju sljedeću godinu, oživit će njegovu bogatu ostavštinu u 130 različitih kulturnih događaja </p>
<p>Beč se priprema da 2006. godine dostojno obilježi 250. obljetnicu rođenja glazbenoga genija Johannesa Chrysostomusa Wolfgangusa Theophilusa Mozarta. Mozartova godina, kako Bečani već nazivaju sljedeću godinu, oživit će njegovu bogatu ostavštinu u 130 različitih kulturnih događaja. </p>
<p>Mozart je ostavio trajni pečat čitavoj Austriji, no posljednjih deset godina svoga života, koje su ujedno i najplodnije godine u njegovu stvaranju, proveo je u Beču. Upravo zato Beč je preuzeo ulogu domaćina obljetnice, a dio »rođendanskog« programa izvodit će se i u Salzburgu.</p>
<p>Mozartovu prisutnost svojata dvadesetak lokacija – »u ovoj vili«, »u ovoj sobi« ili »baš ovoj crkvi«, vjerojatno najsretnije godine, od 1784. do 1787., proveo je na drugom katu Domgasse 5, u srcu Beča. Sada u obnovi, ta će zgrada na dan skladateljeva rođenja, 27. siječnja, postati muzej posvećen njegovu životu. </p>
<p>U Mozartovoj kući (Mozarthaus Vienna) bit će rekonstruiran i stan u kojemu je skladan »Figarov pir« i gdje je Mozart živio sa suprugom Constanzom i šestero djece. Osim u stanu, posjetitelji novog muzeja imat će prigodu bolje upoznati Mozartov život i djela na ukupno tisuću četvornih metara, koliko ima čitava šesterokatnica.</p>
<p>Mozartova godina započinje uvodnim koncertom s Plácidom Domingom i Julianom Rachlinom pod dirigentskom palicom Seijia Ozawe, koji će se održati 8. siječnja u Bečkom teatru (Theater an der Wien). Najmlađa bečka operna kuća postavit će i Mozartove opere »Idomeneo«, »Titova milost«, »Čarobna frula«, »Cosí fan tutte« i »Don Giovanni«.</p>
<p> Bečka državna opera (Wiener Staatsoper ), nositelj austrijske muzičke tradicije, tijekom sljedeće godine prikazat će sve važnije Mozartove opere. Requiem, maestralno djelo koje Mozart nije dovršio, bit će izvedeno na dan skladateljeve smrti, 5. prosinca. Volksoper, Bečki konzervatorij i druge kazališne i glazbene institucije također će svoje repertoare posvetiti Mozartu.</p>
<p>U Muzeju Albertina, na samo nekoliko koraka od Bečke državne opere, organizira se glavna izložba posvećena umjetnikovu životu i stvaralaštvu. Virtualne instalacije kronološki će pratiti njegovo odrastanje od šestogodišnjaka do svjetski poznatoga umjetnika. Izložba će biti usredotočena na skladateljeve ideje i utjecaj, a pokušat će razbiti i mnoge klišeje vezane za ovoga najvažnijega austrijskog »izvoznog kulturnog proizvoda«. </p>
<p>Tradicionalni Bečki festival i Festival glazbe i filma na Rathausplatzu, središnjem trgu, priredit će brojne večeri u Mozartovu ugođaju. </p>
<p>»New Crowned Hope« je ime masonske lože koju je Mozart pomogao osnovati, a pod tim imenom održat će se i festival koji bi trebao objediniti umjetnike različitih područja kako bi istražili Mozartov rad i njegovu osobnost.</p>
<p> Teme iz »Čarobne frule«, »Titove milosti« i »Requiema« bit će ishodište novih produkcija koje neće sadržavati ni jednu autorovu notu. Arhitektura, film i vizualne umjetnosti imat će jednaku važnost kao i glazba.</p>
<p>Mozartova godina je prigoda da Beč, koji već ima imidž svjetske glazbene metropole, ne samo zahvaljujući Mozartu, već i Schubertu, Mahleru i dinastiji Strauss, potvrdi status modernoga grada i postane nezaobilazno kulturno odredište u 2006. godini. </p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Čuvari glazbenih vrijednosti </p>
<p>Godišnje nagrade dobili su Marko Ruždjak, Oskar Danon, Andrija Tomašek, Arsen Dedić i Igor Savin </p>
<p>Hrvatsko društvo skladatelja je protekle godine nizom manifestacija i koncerata, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, obilježilo svoj 60-godišnji jubilej. </p>
<p>Središnja svečanost održana je u nedjelju u zagrebačkom HNK u nazočnosti brojnih članova Društva, gostiju i uzvanika. Punih šest desetljeća HDS okuplja glazbene stvaraoce svih profila, muzikologe i glazbene pisce koji vrednuju njihova djela, a brine se i o zaštiti autorskih prava. Društvo je nositelj niza manifestacija koje obogaćuju glazbeni život u Hrvatskoj i promiču hrvatsko glazbeno stvaralaštvo u domovini i inozemstvu. Ne samo izvedbama, već i razgranatom izdavačkom djelatnosti u suradnji s Cantusom d.o.o. </p>
<p> O tome je na početku svečane sjednice Skupštine HDS govorio predsjednik Željko Brkanović. Još više dokumenata sadrži reprezentativna prigodna monografija »60 godina HDS« urednice Erike Krpan, s vrijednim ne samo aktualnim, već i originalnim zanimljivim tekstovima iz pera nekadašnjih članova Društva, koji su pisali o samim početcima njegova djelovanja i poteškoćama tada još u sklopu Saveza kompozitora Jugoslavije (Natko Devčić i Krešimir Kovačević). Veći dio knjige, koju je predstavila Eva Sedak, sadrži podatke o svim članovima Društva od početka do danas. </p>
<p> Svečana sjednica bila je i prigoda za predaju godišnjih nagrada HDS-a za 2004. godinu. Nagrade se sastoje od unikatnih plaketa autorice Ljerke Njerš, a dobili su ih Marko Ruždjak (Nagrada »Boris Papandopulo«), Oskar Danon (Nagrada »Vatroslav Lisinski«), Andrija Tomašek (Nagrada »Josip Andreis«), Arsen Dedić (Nagrada »Milivoj Körbler«) i Igor Savin (Nagrada »Miroslav Sedak Benčić«).</p>
<p> Kako su skladatelji najtješnje povezani s izvođačima, predsjednik Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika Prerad Detiček poklonio je jubilarcu Plaketu Društva. Čestitke su stigle među ostalim i od Hrvatske udruge orkestralnih i komornih glazbenika te od ministra kulture Bože Biškupića. </p>
<p> Svečanost je završila koncertom Zagrebačke filharmonije, koja je pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja izvela nedavno otkrivenu kantatu »Laudamus« Borisa Papandopula. Sudjelovali su i solisti te zbor »Ivan Goran Kovačić«. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Arhitekti – novi art menadžeri prostora</p>
<p>Istraživanje kulture i prirode /topografije započelo je u Podravini, nakon čega će se istražiti gorska Hrvatska – Lika i Gorski kotar</p>
<p>Ljepote mediteranske Hrvatske od obale, pejzaža, gradova i običaja do hrane postaju sve prepoznatljivije na europskom zemljovidu. Još je Henry Miller davnih godina pisao o besmrtnim ljepotama Dalmacije, gajevima maslina i naranči iznad kojih blista neumorno sunce.</p>
<p> Zbog okretanja jugu ostala je neprepoznata vrijednost i ljepota kontinentalne Hrvatske s golemim bogatstvima od kurija, dvoraca, gradića, čistih voda i šuma do zelenila. Zato su prof. dr. Vesna Mikić i doc. dr. Sanja Filep s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pokrenule znanstveni multidisciplinarni projekt u »Globalno u lokalnom i obrnuto« kojemu je cilj sustavno istražiti mogućnosti prostora kontinentalne Hrvatske.</p>
<p> Riječ je o znanstvenom projektu u kojemu arhitekti u suradnji s lokalnim vlastima i građanima, stručnjacima, ekonomistima, povjesničarima, arheolozima, turističkim djelatnicima i političarima mijenjaju prostor i oplemenjuju ga novim programima i projektima.</p>
<p>Tko, uostalom, bolje od arhitekata može osmisliti ove prostore za budućnost? Riječ je o prepoznavanju onoga što Vedran Mimica zove »inteligencija mjesta«. Projekt, postavljen kao strategija fakulteta, multidisciplinarno će obraditi sve slojeve prostora, koji se obogaćuju i rezultiraju sinergijom. </p>
<p> Istraživanje kulture i prirode /topografije započelo je u Podravini, nakon čega će se istražiti gorska Hrvatska (Lika i Gorski kotar). Najprije se u suradnji sa svim stručnjacima radi rekonstrukcija prirodnog (topografija) i kulturnog teritorija (čitanje autentičnosti prostora, njegove organizacije, komunikacije, urbane i ruralne mreže), posebno usredotočuje na inicijative i potrebe lokalne zajednice.</p>
<p> Slijedi analiza slojeva kulturnog i prirodnog krajolika, što uključuje antropološke i arheološke nalaze te nalaze umjetničke topografije, geologije, geografije, politologije itd. U završnoj se fazi ocjenjuje raznolikost hrvatskoga kulturnog prostora unutar srednjoeuropskog konteksta.</p>
<p>Projektu je svrha očuvanje autentičnosti teritorija, očuvanje krajolika uz visoku ekološku svijest sa stručnim valorizacijama na nekoliko razina, i to prisutnošću na terenu i trajnom brigom.</p>
<p> Istraživanje je započelo prošle godine internacionalnom ljetnom školom u Koprivnici, na kojoj je sudjelovao i župan Josip Friščić, gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić i niz hrvatskih znanstvenika, što je omogućilo da studenti komplementarno proučavaju prostor, povijest, povijest umjetnosti, arheološka nalazišta, ukratko trebali su odrediti potencijale prostora i njegovu afirmaciju .</p>
<p>Istaknuti su vrijedni resursi toga prostora od termalnih voda do krajolika. Zbog zaštite prostora preporučeno je da se ne gradi hidroelektrana, čemu se protivi i lokalno stanovništvo, već termoelektrane na pogon termalnih voda. Zaključeno je da bi prostor zbog razvitka turizma trebao biti oplemenjen lječilištima i wellness centrima, za koje su već zainteresirani strani investitori. Također je preporučeno uređenje farmi (privatna farma Laklija u Ferdinandovcu) i arheološkog nalazišta u Torčecu i okolici (velika lokalna inicijativa Ivana Zvijerca.)</p>
<p>Škola je bila financirana od Ministarstva znanosti i donatorskih sredstava (županija, grad, Belupo, Hrvatska komora – razred arhitekata). Nakon analize, zadatak studenata bilo je projektiranje sadržaja kojima bi se aktivirao prostor od već navedenih wellness centara i arheološkog parka do lječilišta. U drugoj fazi će se ti projekti predstaviti vlastima. U trećoj fazi će se rezultati objaviti u znanstvenoj publikaciji ne bi li se ta metoda mogla primijeniti i na druge županije. Nakana je projekta osvještavanje vrijednosti resursa kontinentalnog prostora Hrvatske, njegove zaštite i reafirmacije.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Isplati se samo pobjeda</p>
<p>Ne sumnjam da će naši ključni sponzori prepoznati marketinške mogućnosti ovog trijumfa </p>
<p>Hrvati su ponovno krunjeni u Bratislavi«, riječi su predsjednika Hrvatskoga teniskog saveza, kojima je otvorio govor na svečanoj večeri u raskošnom hotelu Radisson nakon proglašenja pobjednika. Istina, to je ovog puta krunidba na svjetskoj razini, nije bilo nametnutih odluka i presuda, sve je riješeno na sportskom terenu, gdje su hrvatski tenisači pokazali više snage i odlučnosti. </p>
<p>• Kako vam zvuči - Hrvatska pobjednik Davis kupa? </p>
<p>»Mislim da smo nedovoljno svjesni što su tenisači napravili. Zvuči gotovo nevjerojatno, ne možemo reći da nam je išta poklonjeno, put je bio jako težak. Ključnom se pokazala pobjeda protiv Amerikanaca u Carsonu. A tamo su malo usporili teren zbog Agassija, kojeg su jedva dobili natrag u reprezentaciju. Sve je to malo hendikepiralo Roddicka i nama omogućilo pobjedu. Kakva priča! Ostalo je povijest...« </p>
<p>• Kad se sve zbroji, hrvatski su tenisači ove godine zaradili milijun američkih dolara. Polovica tog iznosa pripada HTS-u. Hoće li to biti dovoljno da se pokriju dugovi? </p>
<p>»Nešto će sigurno ostati. Poslujemo na pozitivnoj nuli, a prije dvije smo godine vratili silne milijune koje smo kao savez bili dužni igračima. Naime, savez je tada poslovao tako da je zarađen novac potrošen na troškove, a igračima nitko ništa nije dao. No, to smo riješili još prije dvije godine. Danas su financije stabilne, ovo će nam pomoći da još više uložimo u omladinske pogone.« </p>
<p>• Imate li već neke ideje kako naplatiti naslov? </p>
<p>»Čast ide poraženom, a slava pobjedniku. Marketinški gledano, vrlo je vrijedno biti u finalu, ali isplati se samo pobjeda. Ne sumnjam da će naši ključni sponzori prepoznati marketinške mogućnosti ove pobjede. To je dvosmjerna ulica, agresivno korištenje branda pobjednika Davis kupa istodobno diže i vrijednost tog branda. Što se više pojavljuje u javnosti, najbolja svjetska teniska momčad privlači i druge sponzore. Odličan je primjer za to hrvatska skijaška reprezentacija, koja je to sjajno odradila, i to sa sportom, koji nije toliko raširen.« </p>
<p>• Najavili se da ste izborniku Piliću ponudili ugovor do 2007. godine, no on je rekao kako će doći do zamjene. </p>
<p>»Mi nemamo nikakve ugovore, što je i dobro i loše. Dosad se to rješavalo džentlemenskim sporazumom, primarno između Pilića i Ivaniševića. Svi zajedno očekujemo da će Ivanišević zamijeniti Pilića. Goran ranije nije bio spreman za to, iako smo se tome nadali, jer se odlučio još neko vrijeme igrati seniorske turnire. Izgleda da polako sazrijeva vrijeme za smjenu, ali o tome ćemo još razgovarati. Pilićev rezultat je nevjerojatan, on ima strašan autoritet, što je odlično. S druge strane, Ivanišević je ime koje ovog trenutka puno znači za Hrvatsku. Nije slučajno bio na plakatu finala Davis kupa. Vjerojatno su ga stavili više iz praznovjerja, jer su Slovaci do finala na plakat stavljali igrače koji ne bi igrali, a Slovaci bi tada pobijedili. No, mislim da su ga ovoga puta stavili jer je on poruka, jer privlači mase, a atrakcija je gdje god se pojavi. Uvijek je to bio, a to će i ostati.« </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Janica: Trebam biti strpljiva, a ne ljuta </p>
<p>Ne mogu zakupiti cijelo brdo za trening spusta kao Austrijanke ili Švicarke, kazala je Janica Kostelić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sretna je okolnost u hrvatskoj skijaškoj svakodnevici već odavno to što i kad Janica Kostelić ne briljira postoje argumenti za pozitivnu ocjenu alpskom skijanju. Prošli se vikend takvim ocjenjuje zbog prvog slaloma Ivice Kostelića i sedmog mjesta u Beaver Creeku. </p>
<p>»Ovaj mi je rezultat donijela glava, ništa drugo. U Beaver Creeku sam trebao biti pametan, nisam imao nijedan razlog divljati na stazi. Jer, uvjeti su bili loši, mjesec dana nisam trenirao slalom zbog ozljede i šake i jedini je ispravan pristup bio ići pametno i bez forsiranja. Vidjeli ste kako su mnogi odustajali i mislim da sam cijelu situaciju vrlo dobro iskoristio«, rekao je zadovoljno Ivica Kostelić.</p>
<p>Kulisa u Coloradu nije bila idilična. Danima prije utrke padao je snijeg, spustila se i magla tijekom druge vožnje. Iako su organizatori učinili svoj dio posla, standard kvalitete staze nije bio na europskoj razini. </p>
<p>»Dugo sam trenirao slalom bez štapa i nisam mislio kako ću imati ovakav ulazak u sezonu. Dobar početak, u svakom slučaju«, kaže Ivica i najavljuje još bolje dane: </p>
<p>»Možda je većina moje koncentracije u ovoj sezoni čak bačena na kombinaciju. Sljedeći vikend imam prvu priliku u Val d'Isereu.« </p>
<p>Janica Kostelić nije imala razloga za slična zadovoljstva, no odlučila je zaustaviti gorčinu i ljutnju nakon 28. osvojenog mjesta u drugom spustu. </p>
<p>»Ljutila sam se prvih dana, ali to nema smisla. Jako dobro znam da će se forma podizati kako će sezona odmicati. Ne mogu odmah tražiti odlične rezultate, ipak sam imala rascjepkane pripreme«, rekla je Janica i dodala: </p>
<p>»Nisam u stanju zakupiti cijelo brdo kao Austrijanke ili Švicarke i trenirati spust do mile volje. Kod mene to ide polako, sustavno.« </p>
<p>Janica će reći kako je još uvijek u potrazi za pravim receptom u brzim disciplinama, jer su se na stazi događale stvari koje se ne mogu nazvati logičnima.</p>
<p>»Kad sam znala da griješim bila sam brža. A kad je bilo manje pogrešaka imala sam slabije vrijeme. Valjda ću vrlo brzo shvatiti u čemu je kvaka«, završila je Janica. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Primorac: Imamo momčad za pobjedu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stolnotenisači Zagreba u četvrtfinalu Lige prvaka sučelit će se s belgijskim Charleroijem, kako je odlučio ždrijeb. Prvi će se dvoboj igrati između 6. i 8. siječnja, a uzvrat je na rasporedu između 10. i 12. veljače. </p>
<p>Hrvatski su prvaci tako dobili momčad koju su jednim dijelom željeli izbjeći. Šesterostruki europski prvaci i bivši klub našeg Zorana Primorca u svojem sastavu ima stolnoteniske veličine poput Vladimira Samsonova, Jeana Michela Saivea i Patricka Chile, a vodi ih naš proslavljeni trener Dubravko Škorić. </p>
<p>»Pa, malo sam i priželjkivao Charleroi. Izgubili smo lani od njih u polufinalu Lige prvaka, ali mislim da smo ove sezone zreli da ih ugrozimo, ako ne i pobijedimo. Za velike uspjehe moraš pobjeđivati velike, to su nam tenisači pokazali. A i mi smo se iskazali ove sezone«, kaže Primorac i nastavlja: </p>
<p>»Specifičan je osjećaj igrati protiv bivših suigrača i Dubravka, koji me trenirao, ali to se za stolom neće vidjeti. Ne bojim se Charleroija, imamo momčad za pobjede.« </p>
<p>Primorac prednost vidi i u prvom meču na domaćem terenu.</p>
<p>» To nam je prilika da napravimo dobar rezultat, a i u Charleroiju igraju ljudi koji nisu imuni na pritisak pa i njima uđe voda u uši«, kaže Primorac. </p>
<p>• Parovi četvrtfinala: Zagreb (Hrv) – Charleroi (Bel), Niederösterreich (Aut) – Ochsenhausen (Njem), Grenzau (Njem) – Gönnern (Njem), Granada (Špa) – Borussia Düsseldorf (Njem).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb se ima pravo nadati prolazu</p>
<p>Ne mogu se sjetiti kad smo zabili samo 23 pogotka, priznao je Flensburgov trener Anderson</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Zagreba često iznenađuju svojim nastupima. Posljednje ugodno iznenađenje priredili su u nedjelju, protiv Flensburga, suparnika u osmini finala Lige prvaka. Jaka njemačka momčad suparnik je za svaki respekt, no zagrebaše kao da se to nije dojmilo. Pobijedili su sa 25-23 i s dva pogotka prednosti putuju na subotnji uzvrat na sjeveru Njemačke. Dva pogotka nisu velika prednost, ali su ipak prednost. A ako se zna da je Zagrebovo najjače oružje obrana, onda i ta dva gola više dobivaju na težini.</p>
<p>Zagrebova 3-2-1 obrana problem je mnogim momčadima. Ne igraju je, pa ne znaju niti igrati protiv nje. I to je Zagrebov veliki adut. Ako su zagrebaši ostavili superefikasni Flensburg na samo 23 pogotka, znači da su napravili golem posao. </p>
<p>Primjerice, prvi šuter Flensburga (ali i naše zlatne reprezentacije) Blaženko Lacković svoj je prvi pogodak uspio postići u 14. minuti. I do kraja je zabio još tri. Flensburg je istrčao samo tri kontranapada, što definitivno nije njegova odlika. Zagrebovoj obrani, dakle, još jednom valja skinuti kapu.</p>
<p>»Ne mogu se sjetiti kad smo zabili samo 23 pogotka. Očekivali smo probleme i u prvom smo poluvremenu odigrali jako loš napad. U drugom smo poluvremenu izgledali malo bolje, ali to nije naša igra«, priznao je Flensburgov trener Harry-Kent Anderson. </p>
<p>Činjenica je da Flensburg može odigrati mnogo bolji napad, koji melje suparnika i puni mu mrežu. Ali isto je tako činjenica da i Zagreb može odigrati bolje u napadu. Ne kao Flensburg, ali može bolje. Uostalom, upravo je nesmotrenost u napadu koštala Zagreb uvjerljivije pobjede.</p>
<p> Istina, Flensburgov je vratar Jan Holpert s 19 obrana držao svoju momčad na životu, njemačka je momčad puna vrhunskih igrača i teško je nositi se s takvim jakim suparnikom. Ali ako je objektivno slabiji Zagreb mogao kontrolirati utakmicu svih 60 minuta, ako jaki Flensburg nijednom nije poveo... To znači da se Zagreb ima pravo nadati u svoj kapital u uzvratu. Nitko ne misli da će to biti lako, ni najmanje. Do subote će oba trenera analizirati i kemijati za uzvrat, pogreške su jasne na obje strane. Plasman među osam najboljih momčadi u Europi golem je ulog predstojeće utakmice. Flensburg je opet favorit, no važno je da Zagreb zna da nije bez šanse. A tko se usudi izazvati sreću, ona ga zna i nagraditi. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Oscilacije donijele poraz </p>
<p>ST. PETERBURG</p>
<p> – Hrvatske su rukometašice startale porazom na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. U 1. kolu skupine A pobijedila ih je Nizozemska sa 29-27 (17-11), a povrh svega je Maida Arslanagić zaradila ozljedu desne šake, zbog koje je napustila igru. </p>
<p>Naše su rukometašice počele odlično, vodile sa 6-2, no nakon toga su potonule. Nizozemke su ubrzo otišle na četiri, pet, pa šest pogodaka prednosti. Vratile su se potom naše rukometašice u igru, došle na minus tri, no stalne su ih oscilacije vraćale na minus četiri, pet pogodaka. Tek su se u posljednjih pet minuta sabrale, napravile seriju 4-0 i stigle na samo pogodak zaostatka. No, nisu izdržale. Pogrešaka i promašaja bilo je na obje strane, problem je samo što je toga na hrvatskoj strani bilo više. Sljedeće su suparnice našim rukometašicama Japanke (utorak, 19 sati). </p>
<p>• HRVATSKA: Stančin (2+1), Jelčić (4+1), Tatari 1, Hrgović 1, Čop 3, Golubić 1, Arslanagić 5, Pušić 4, Horvat 1, Pasičnik 6 (3), Popović, Franić 4, Vresk, Pensa 1.</p>
<p>NIZOZEMSKA: Tienstra (13+1), Klijn, Roelofsen, Mulder 6, Van der Koelen, Hilster 6, Paap, Groot 1, Lamein 4 (4), Burgers 2, Visser 3, Pusic 1, Hofman, Van der Wissel 6 (1).</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bez »pametne lopte« na SP-u </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Premda su igrači, treneri i suci izrazili pozitivno mišljenje o »pametnoj lopti«, FIFA je odustala od uvođenja nove tehnologije na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. Nogometna lopta u sebi sadrži mikroprocesor koji šalje signal glavnom sucu kada pređe gol-liniju. Mikročip od samo 15 milimetara veličine odašilje radio-signal ukoliko lopta prođe vanjske linije igrališta, ili gol-liniju. »Još uvijek nismo spremni za uvođenje novih tehnologija, kao što je pametna lopta,« poručio je glavni tajnik FIFA-e Urs Linsi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Giriček »izrešetao« Blazerse</p>
<p>PORTLAND</p>
<p> – Gordan Giriček dao si je oduška na gostovanju njegova Utah Jazza u Portlandu, ispucavši 18 lopti u 26 minuta igre. Sedam od njih pronašlo je put kroz obruč i hrvatski je košarkaš postao jedan od zaslužnijih Jazzera za pobjedu svoje momčadi. Pobjedom sa 98-93 Jazzeri su prekinuli seriju od tri neuspjeha, a Giriček je dvoboj završio s učinkom od 15 poena, dva skoka i tri dodavanja. Prvo je ime utakmice bio Mehmet Okur sa 28 poena i osam skokova. Kod Trail Blazersa, kojima je ovo bio četvrti poraz u nizu i osmi u posljednjih 10 utakmica, niti jedan košarkaš nije ubacio 20 poena, a najviše je pokazao Joel Przybilla s devet poena i čak 17 skokova. [K.Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Europa znala za tajne letove CIA-e?</p>
<p>Amerikanci posredno tvrde da se sve u vezi sa spornim letovima događalo uz privolu zemalja domaćina</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američka državna tajnica Condoleezza Rice krenula je u ponedjeljak u Europu, na svoju do sada najtežu diplomatsku misiju. Europskim saveznicima morat će, naime, odgovarati na pitanja o otmicama osumnjičenih terorista, te o CIA-inim tajnim letovima. Tvrdi se, naime, da su takvim letovima osumnjičeni za bavljenje terorizmom prebacivani na preslušavanje u treće zemlje - izvan dosega i zaštite američkog zakona. </p>
<p>Teren za europsku turneju američke državne tajnice priredio je njemački list Spiegel objavivši u nedjelju da su od 11. rujna 2001. do danas avioni CIA-e više od 400 puta sletjeli u Njemačkoj ili prošli kroz njen zračni prostor. Slični tajanstveni letovi i prelijetanja zabilježeni su, kako se tvrdi, i u Britaniji Portugalu, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, te na Islandu. </p>
<p>U Britaniji je, primjerice, prije više od dva mjeseca iznijeta tvrdnja da su avioni CIA-e od 11.rujna 2001.do danas više od 200 puta sletjeli u britanske civilne i vojne zračne luke ili pak uzletjeli s njih. U Francuskoj su zabilježena dva takva tajna leta, u Portugalu 34, u Italiji navodno 17, u Španjolskoj 10, a na Islandu 67. Nagađa se da se moglo raditi o odvoženju osumnjičenih terorista na preslušavanje, a nekada možda samo o stankama za uzimanje goriva prilikom takvog leta. </p>
<p>Condoleezza Rice sprema, međutim, energičnu obranu tijekom svog posjeta Njemačkoj, Rumunjskoj i Ukrajini te sjedištu EU u Bruxellesu idućih dana. U ponedjeljak, neposredno uoči svog polaska na put, priznala je da su osumnjičeni teroristi prebacivani u inozemstvo na preslušavanje, ali je zanijekala da su bili mučeni. Rekla je da su takva prebacivanja »zakonsko oružje«. No odbila je komentirati medijske tvrdnje da CIA drži i tajne zatvore u istočnoj Europi te drugim dijelovima svijeta – gdje navodno ispituje osumnjičene teroriste. </p>
<p>Sadašnji predsjedatelj EU, Britanija, formalno je zatražila objašnjene o letovima od američke državne tajnice. Zadnjih mjesec dana Sjedinjene Države zauzele su defenzivni stav oko pitanja tajanstvenih letova, te oko paralelnih izvješća o tajnim tamnicama. Prilikom posjeta Europi dr. Rice kani apelirati na europske saveznice da vlastitoj javnosti bolje objasne potrebu suradnje s američkim tajnim službama radi sprječavanja terorističkih napada poput lanjskog u Madridu ili ljetošnjeg u Londonu, najavljuju europski i američki izvori. No domaćinima Condoleeze Rice – od kojih će prvi u utorak biti nova njemačka kancelarka Angela Merkel - ionako nije stalo do novih trzavica s Amerikom. Naprotiv, žele poboljšanje odnosa napetih zbog Iraka. S druge strane, Europska komisija prijeti da će uskratiti glasačka prava svim svojim članicama koje su se pomažući tajna izručenja ogriješile o međunarodne zakone. </p>
<p>Tijekom svojih putovanja u Bonn, Bukurešt, Kijev i Bruxelles, Condoleeza Rice kani istaći da su i europske zemlje zapravo saveznice Amerike u borbi protiv terorizma. Jedan od njenih suradnika rekao je tako za Washington Post: »Posebno će biti naglašeno sljedeće: Zajedno smo umiješani u to... Ljudi u kućama od stakla ne bi smjeli bacati kamenje.« Stephen Hadley, savjetnik predsjednika Georgea Busha za nacionalnu sigurnost, izjavio je pak : »Mi poštujemo suverenitet zemalja s kojima surađujemo.« Formulu o poštovanju tuđeg suvereniteta ponovila je prije puta na Stari kontinent i Condoleezza Rice. Prevedeno s diplomatskog jezika, to bi trebalo značiti da se sve ono što CIA čini u Europi, događa uz dopuštenje zemlje-domaćina.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Smrtonosni »balkanski sindrom« </p>
<p>U BiH je i do tri puta povećan broj obolijevanja od karcinoma na područjima koja su bombardirana prije 10 godina</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zastupnički dom Parlamenta BiH uskoro će dobiti izvješće parlamentarnog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stupnja radijacije i posljedice na zdravlje građana. Riječ je o izvješću oko uporabe streljiva s osiromašenim uranom koji je koristio NATO prilikom bombardiranja vojnih položaja bosanskih Srba 1994. i 1995. godine. </p>
<p>Misteriozne smrti vojnika koji su sudjelovali u operacijama na ovom prostoru, u zapadnim su medijima već prozvani »balkanskim sindromom«. Kako se tvrdi čak je 40 talijanskih vojnika umrlo od Hodgkinsove bolesti, uz još nekoliko stotina slučajeva obolijevanja navodno povezanih s radioaktivnim djelovanjem osiromašenog urana.</p>
<p>U Bosni i Hercegovini proteklih se godina dosta govorilo o tome da je i do tri puta povećan broj obolijevanja od karcinoma na područjima koja su bombardirana prije 10 godina.</p>
<p>No, tek su u izvješću parlamentarnog povjerenstva na jednom mjestu sakupljeni nalazi stručnjaka medicine, fizike, kemije i drugih područja, te formulirani odgovarajući zaključci. Dijelovi izvješća već su procurili u javnost. Kako tvrde mediji, dvije stvari uopće nisu sporne: da je NATO tijekom operacija protiv vojske bosanskih Srba 1994. i 1995. godine rabio municiju s osiromašenim uranom, te da posljedice na zdravlje građana uopće nisu zanemarive.</p>
<p>Predsjedatelj istražnog povjerenstva Jelina Đurković kazala je da je utvrđeno kako su, vezano za streljivo s osiromašenim uranom, najugroženija područja Hadžića i Han Pijeska, ali da su jednako tako ugrožene i one lokacije na kojima je poslije rata uništavano streljivo.</p>
<p>Povjerenstvo predlaže formiranje državne agencije za nuklearnu sigurnost, koja bi se bavila širokim spektrom pitanja, uključujući i dekontaminiranje zagađenih područja. U izjavi koju su prenijele banjolučke Nezavisne novine Đurković je rekla da podaci govore da je u zemlji 2,5 tona streljiva s osiromašenim uranom, koja moraju biti izvađena, jer zagađuje podzemne tokove i ulaze u sastav biljaka. Prema tvrdnjama nekih stručnjaka na teritoriju BiH ispaljeno je nešto više od 10.000 projektila s osiromašenim uranom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Saddamovi odvjetnici napustili suđenje</p>
<p>ANKARA</p>
<p> - Odvjetnici bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina napustili su u ponedjeljak sudnicu osporavajući sudu legitimnost. Taj svojevrsni prosvjed uslijedio je zbog odbijanja suda da dopusti bivšem američkom tužitelju Ramseyu Clarku koji je dio Saddamovog odvjetničkog tima, iznijeti njihove žalbe. </p>
<p>Sud, koji trpi stalne kritike zbog nedostatka ne samo dokaza već i zbog manjkavosti uobičajene procedure, mogao bi, kako se saznaje, pribjeći još jednoj drastičnoj mjeri - smijeniti sve Saddamove branitelje. U tom slučaju, obranu bivšeg bagdadskog diktatora preuzeli bi irački odvjetnici koji bi bili imenovani. Saddam u međuvremenu optužuje da su članove suda postavili »američki okupatori«. Potom je uzviknuo: »Neka živi arapska država«. </p>
<p>Istodobno, iračke vlasti su priopćile da su pravodobno osujetile napad pobunjenika na zgradu suda. Tvrdi se da je u ponedjeljak pripremano ispaljivanje četiri projektila na sudnicu koja se nalazi unutar dobro čuvane tzv. Zelene zone u Bagdadu. Neki svjetski mediji objavili su da je čak postojao i plan oslobađanja Saddama. </p>
<p>U Iraku se i dalje nastavlja serija novih ubojstava i otmica. Bivši irački premijer Iyad Allawi obznanio je u ponedjeljak da je u svetom šijitskom gradu Najafu u zadnjem trenutku izbjegao pokušaj atentata. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kriza zbog svađe SAD i Rusije </p>
<p>Postoji opasnost da ljubljanski sastanak završi bez donošenja završne deklaracije </p>
<p>LJUBLJANA (Od Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> - Ministri vanjskih poslova OESS-a na sastanku u Ljubljani produbili su međusobne razlike, pa postoji opasnost da se ljubljanski sastanak završi bez donošenja završne deklaracije. Protagonisti raskola su SAD i Rusija, a te dvije utjecajne zemlje članice međusobno se optužuju za primjenu dvostrukih standarda. Slovensko predsjedništvo pripremilo je 30 dokumenata za usvajanje. Diplomati jedni druge potežu za rukav i pokušavaju doslovce danonoćno doći do kompromisa jer se radi i o budućnosti ove organizacije. </p>
<p>Zbog velikih razlika, rad OESS -a gotovo da je blokiran, jer zemlje članice već tri godine ne uspijevaju donijeti završni dokument ministarskog sastanka. </p>
<p>Ruski ministar vanjskih poslova Igor Lavrov optužio je u zapadne članove da provode dvostruke kriterije kad je riječ o promatračkim misijama. »Promatrači OESS-a nisu željeli ići u Čečeniju zbog navodnog nedostatka sigurnosti, ali su zato otišli u Afganistan i nisu se maknuli iz Kabula. Nakon toga su proglasili izbore u Afganistanu poštenima«, potužio se Lavrov. </p>
<p>Oštre napade rusko je izaslanstvo doživjelo zbog nepoštivanja obveze iz 1998. godine. Tada se, naime, na istanbulskom summitu tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin obvezao rusku vojsku povući iz Moldavije. No, danas nakon sedam godina, to obećanje Rusi nisu poštovali. Pokušaje da se na ministarskom sastanku odredi datum povlačenja Rusi su glatko odbili.</p>
<p>No, Rusiju po tom pitanju pritišću svi, pa je na kraju oko moldavskog pitanja Rusija dobila potporu jedino Lukašenkove Bjelorusije. </p>
<p>U Ljubljanu na ministarski sastanak kojim se završava jednogodišnje slovensko predsjedanje nije došla američka državna tajnica Condoleezza Rice, već je zamjenjuje američki državni podtajnik Nicholas Burns.</p>
<p>Domaćini Slovenci pokušavaju na sve načine spasiti sastanak pa su najavili danonoćni rad na dokumentima. Pošto se OESS uz ljudska prava bavi i pitanjima kontrole naoružanja i borbe protiv terorizma, pokušava se doći do usvajanja nekih dokumenata koji će snažnije obvezati zemlje članice na borbu protiv terorizma. OESS-u tek slijede reforme. Unatoč poteškoćama, kako je izjavio je slovenski predsjednik Janez Drnovšek, jedini put je međusobno razumijevanje i suradnja. »Nitko ne misli da OESS nije potreban«, izjavio je Drnovšek.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američki podtajnik pozvao Rusiju da napusti Gruziju i Moldaviju</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je u Ljubljani s američkim državnim podtajnikom Nicholasom Burnsom. »Razgovarali smo o bilateralnim odnosima i o globalnim pitanjima i razgovori su bili vođeni u pozitivnoj atmosferi. Američka strana nije spominjala zahtjev za slanje vojnika u Irak niti potpisivanje sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnome kaznenom sudu«, izjavila je Grabar -Kitarović. Ona je dodala kako će Hrvatska nastaviti pomagati obnovi Iraka kroz obuku instruktora u Iraku, školovanje forenzičara i diplomata te liječenje iračke djece. </p>
<p>Hrvatska šefica diplomacije u Ljubljani sudjeluje u radu sastanka ministara vanjskih poslova OESS -a. Izrazila je zadovoljstvo jer bi se moglo pokazati da je misija OESS-a u Hrvatskoj najuspješnija dosad. Hrvatska će se, potvrdila je ministrica Grabar-Kitarović, zalagati za cjelovitu reformu OESS -a.</p>
<p>Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom kojem je objasnila stavove javnosti glede projekta Družba Adria, te nalaze stručne studije. »Ministar Lavrov je izrazio daljnje zanimanje za taj projekt«, rekla je ministrica </p>
<p>Zamjenik američke državne tajnice Nicholas Burns, voditelj američkog izaslanstva, izjavio je da reforme OESS-a moraju ići u pravcu jačanja, a ne slabljenja te organizacije. Burns je posebice naglasio ulogu OESS-a u monitoringu postupaka izbora, prvenstveno u državama nastalim raspadom bivšeg SSSR-a. Burns je Rusku Federaciju pozvao da ispuni obveze sa summita OESS-a iz 1999. godine o povlačenju svojih snaga iz Gruzije i Moldavije, te izrazio žaljenje što u tom pogledu ove godine nije došlo do napretka. [Bruno Lopandić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Ronim i na odmoru</p>
<p>Autor televizijskog serijala »Hrvatsko podmorje« uvjeren je da more uzvraća dobrim svima koji znaju prepoznati njegovu vrijednost</p>
<p>Malo je onih koje čarobno morsko prostranstvo nije zavelo već pri prvom susretu. Svojom ljepotom, plavetnilom i tajnama. No još je manje onih koji su odlučili istinski prodrijeti u njega i bez straha otkrivati što se krije u njegovim dubinama, a ono što pronađu podijeliti s drugima. Jedan od takvih je Miro Andrić, autor dokumentarnog serijala »Hrvatsko podmorje« čije će emitiranja početi baš na blagdan Svetoga Nikole, koji uz djecu štiti i pomorce. HTV počinje prikazivati treću sezonu te vrlo hvaljene serije koja, osim što otkriva ljepote hrvatskoga podmorja, govori i o ljudima koji žive od mora te njihovim običajima, povijesti, baštini…</p>
<p>Novih šest nastavaka, koje ćemo gledati tijekom šest tjedana utorkom na Prvom programu oko 21.30 sati, vode nas u Dubrovnik, te na Korčulu, Hvar, Svetog Andriju, Pag i Lošinj. Iako smo sva ta mjesta vjerojatno već vidjeli, pogled na njih odozdo, iz modrih dubina, bit će sasvim sigurno nov, jedinstven i nezaboravan.</p>
<p>Putovanje, dakle, započinje u Dubrovniku. Miri Andriću, čovjeku koji već godinama marljivo roni i kamerom bilježi život pod morem, dugo se u mislima »motala« vrlo zanimljiva ideja. U tom specifičnom okružju, ispod površine mora, uprizoriti barem jedan kazališni komad. »Ribe su sjajni glumci, prirodno nadareni, vidjet ćete!«, Andrić uz osmijeh najavljuje svoju televizijsku inovaciju. I doista, na nedavnu predstavljanju serijala u Muzeju za umjetnost i obrt, odgledavši riblju »Novelu od Stanca«, mogli smo se uvjeriti u to. No Andrić se u takvo nešto nikada ne bi upustio bez provjere. »Prije nego što smo to stavili u epizodu, dali smo različitim ljudima da pogledaju. Nakon što su svi bili oduševljeni, znali smo da smo na pravom putu«, dodaje. Vjerujemo, ako su ribe u nečemu i pogriješile, jer u podmorskom kazalištu nema inspicijenata, Andrićeva je originalnost neupitna. »Novele od Stanca« pod dubrovačkim zidinama ne bi se posramio ni sam Držić.</p>
<p>U novim će nastavcima biti još zanimljivosti. Uz vrsne će ronioce tako zaroniti i jedan zbunjen, smeten čovjek koji se pita što radi u svijetu kojemu ne osjeća pripadnost. Potkrijepljeno podvodnom snimkom gledat ćemo kako se ronilac i murina gotovo identično probijaju morskim plavetnilom. Čovjek je živeći uz more, da bi ondje i preživio, morao mnogo učiti o njegovim stanovnicima. A to, dakako, pretpostavlja skladan suživot. </p>
<p>»Ljudi koji stoljećima žive uz more i od mora«, kaže Andrić, »znaju prepoznati njegovu vrijednost i koliko su god od njega uzimali da bi preživjeli, jednako su mu i davali. Zubatac ili tuna neće nikada pojesti više nego što im treba da utaže glad i ljudi s mora znaju da taj zakon prirode treba poštivati. Upravo zbog toga je podmorje još koliko toliko i očuvano, jer more je presnažna sila da bi joj se čovjek samo tako suprotstavio. Na žalost, njegove intervencije u kopneni svijet flore i faune mnogo su intenzivnije. Teško ćete danas bilo gdje u svijetu uspjeti prići nekoj divljoj životinji, pritom ne mislim na one u rezervatima, bez bojazni da vam naudi. A jedan je član naše ekipe tijekom petnaestak dana uspio stvoriti tako prisan odnos s jednim ugorom da mu se riba dala maziti, gladiti, čak se usudila prići mojoj kameri i grickati je«, s iskrenim ponosom najavljuje Anddrić kakva nam sve neobična blaga nudi u novim nastavcima.</p>
<p>Iako nije ronio u inozemnim morima, Andrić je upijao svjetske dokumentarce i literaturu te o njima zna mnogo. »U toplim je morima koncentracija života i deset puta veća nego u Jadranu. No mislim da je upravo zato u morima poput našega mnogo veći izazov snimati takve filmove, jer je do snimki života u njima mnogo teže doći. A tu je i jedinstvena razvedenost naše obale kao malo gdje u svijetu. Na jednom mjestu u razmaku od samo nekoliko metara možete zaroniti i nekoliko puta, a da vam se uvijek čini da ste negdje drugdje…«, kaže Andrić, inače jedini vlasnik na svijetu fotografije zlatnoga kovača.</p>
<p>No takvo more sigurno krije i mnoge opasnosti. »Naravno da je bilo nepredviđenih situacija. No mi smo vrlo uigrana ekipa ronilaca i imamo izvrsno uhodan komunikacijski sustav kako međusobno, tako i s brodom koji nas prati. Tamo je glavni koordinator moj brat Blaž, koji u svakome trenutku točno zna gdje je tko, na kolikoj smo međusobnoj udaljenosti. U moru je pak ove godine glavni ronilac i koordinator bio Dražen Ćurković, koji vodi brigu o sigurnosti, dok se ja usredotočujem na snimanje. Pod morem je često najveći problem potrošnja zraka i dekompresija, ali s obzirom na našu organiziranost, mogu reći da mi ronimo relativno sigurno. A ni optimizma nam ne nedostaje…«, samouvjeren je Andrić bez obzira na to što je i sam pod morem imao neugodnih iskustava kojih se ne voli prisjećati.</p>
<p>A kako se njegova obitelj nosi s opasnostima u koja se što profesionalno, što iz neutažive strasti prema morskim dubinama uvijek iznova upušta? »Koliko god se moja supruga trudila da me ne podržava u ovome, a to je vjerojatno zbog straha, ipak mi je ona najveća potpora zajedno s našim dvjema curama, osamnaestogodišnjom Zoranom i petnaestogodišnjom Karlom. Iako im ništa ne namećem, pokušavam ih uključiti u projekt pa su nedavno prihvatile moj prijedlog da se upišu na ozbiljniji tečaj fotografije. Bilo bi lijepo kada bismo što češće bili zajedno u tome, kada bi to postalo i dio njihova života, ali ih ne forsiram. Važno mi je da me podržavaju«. Svoje strasti ne odriče se ni na godišnjem odmoru. »Najčešće odmor provodimo na Mljetu. One tamo uživaju u svome svijetu, a ja u svome. Kada radim, dnevni prosjek zarona mi je dva, dva i pol, a na odmoru to činim u prosjeku jednom dnevno. Moja je obitelj to prihvatila, koliko će me izdržati ne znam, ali za sad funkcioniramo«, dodaje Andrić uz osmijeh koji odaje da nema zabrinutosti. Čovjek koji je pronašao takav sklad s morem, sigurno ne dvoji da je i sve drugo što je stvorio u životu na vrlo čvrstim nogama.</p>
<p>Uskoro i »More endema«</p>
<p>Uz treću sezonu serijala »Hrvatsko podmorje« Miro Andrić sa svojom ekipom, u suradnji s HRT-om, priprema i pedesetominutni dokumentarac »More endema«. Film je trenutačno u montaži, a namijenjen je predstavljanju na svjetskim festivalima dokumentarnog filma. Uz priču o biljnim i životinjskim endemskim vrstama koje žive u hrvatskome dijelu Jadranskoga mora, u tome će filmu biti riječi i o slatkovodnim endemima, na primjer, čovječjoj ribici, za koju će se pokazati da je na ovome području ona najbrojnija u Hrvatskoj, a ne u Postojinskoj jami, kako se dosad uvriježilo mišljenje. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Timijan za otriježnjenje</p>
<p>Začini se u našoj prehrani koriste unazad sto godina, premda imaju gotovo »biblijsko« podrijetlo, jer su ih koristili stari narodi u svrhu očuvanja namirnica. </p>
<p>Oni su posebno primjenjivali ljekovita svojstva začina, pa se tako u Kini đumbir u kombinaciji s rižinom rakijom koristio za smirivanje crijevnih bolesti i stimuliranja rada jetre i gušterače. Dolaskom najvećeg svjetskog putnika Marka Pola u Europu mirodije postaju modni trend pa se njihovom potražnjom razvija prekooceanska trgovina Europe s Indonezijom. U Javi se proizvodi papar, muškantni oraščić i druge mirodije, a trguje se i u gradu Ormuzu, velikoj luci na obali Indijskog oceana.</p>
<p>U moderno vrijeme mirodije postaju neizostavne namirnice, a ne samo dodatak prehrani i medicini. Većina začina ima diuretska svojstva, a zbog kalija, koji je u sastavu gotovo svih mirodija, njihovom se primjenom pospješuje rad bubrega i mokraćnih kanala. </p>
<p>Kopar i koromač sadrže u sebi antioksidanse, imaju diuretička djelovanja, smanjuju napuhavanje i ubrzavaju metaboličke procese. </p>
<p>Te ljekovite biljke pospješuju rad jetre, smanjuju masnoću, te reguliraju <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi. Kemijskim reakcijama razgrađuju bjelančevine i ugljikohidrate u organizmu.</p>
<p>Origano, đumbir i majčina dušica pozitivno djeluju na razgradnju bjelančevina i daju organizmu dodatnu energiju.</p>
<p>Origano još nazivaju i »planinom sreće«, jer raste na nadmorskim visinama. Majčina dušica ili timijan koristi se u dijabetičkoj prehrani kao nadomjestak za sol. Timijan snižava masnoću u krvi te potiče rad jetre. Smatra se autohtonom hrvatskom biljkom. Poznat je i kao mirodija za otriježnjenje od alkohola.</p>
<p>Bosiljak ili basilico smatra se božanskom esencijom, a koristi se u kulinarstvu kao dodatak mnogim mediteranskim umacima, posebno onima baziranim na rajčici. Stari su Rimljani basilico koristili za pripremu čaja za smirenje i nesanicu.</p>
<p>Papar još nazivaju i kraljem mirodija, najstariji je začin i nekada je bio toliko cijenjen da je korišten kao sredstvo plaćanja. Potječe od biljke »paper nigrum«. Osim u kulinarstvu, papar koristimo i u slastičarstvu, na primjer, za pripremu popularnih paprenjaka.</p>
<p>Cimet u manjim količinama ublažava bol u želucu, pomaže kod probavnih smetnji, pri kontroli šećera u krvi, kod bolesti koronarnih arterija, kao i visokoga krvnoga tlaka. Kim je mirodija otkrivena u neolitskim sojenicama. Snižava kolesterol te reducira rizik pojave raka kože. Osim toga kim sprječava napuhavanje, a otklanja loš zadah. Slično kao kim djeluje i anis. On potiče probavu, ublažava grčeve, umanjuje nadimanje, djeluje protiv mučnine, a posebno je koristan za trudnice i djecu, jer potiče laktaciju i ublažava grčeve maloj djeci. Curry djeluje antibakterijski i protuupalno. Snižava razinu kolesterola i šećera u krvi i sprječava nastajanje krvnih ugrušaka.</p>
<p>Đumbir i kurkuma noviji su začini na hrvatskom tržištu. Đumbir potiče apetit, umanjuje mučninu, pospješuje probavu i može pomoći u sprječavanju nekih vrsta karcinoma. Kurkuma djeluje dezinfekcijski, povoljno utječe na probavni sustav, a koristi se i za ublažavanje modrica.</p>
<p>Kako koristiti začine</p>
<p>Začini se koriste svježi, jer je svježa biljka aromatičnija i ima veću količinu eteričnih ulja od sušene. Ako sušeni začini nisu smrvljeni, nemojte to činiti unaprijed, nego neposredno prije stavljanja u jelo. Kada je riječ o začinima u obliku sjemena (kim, papar ili gorušica), radije ih čuvajte u takvome obliku, a sameljite prije korištenja. Tako će izgubiti manje arome i okusa.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Šibenik: Nađeno mrtvo novorođenče </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Stravičan slučaj dogodio se u Šibeniku na gradskom predjelu Meterize gdje je u stanu kojeg koristi Jagoda Dragičević, u WC školjki pronađeno muško mrtvo novorođenče. O ovom slučaju policiju je obavijestio 43-godišnji muškarac koji je dolaskom u stan svoje sestre Jagode Dragičević (38) koja se od petka nalazi na liječenju na Psihijatrijskom odjelu u kninskoj bolnici, pronašao mrtvo novorođenče. Po nalogu istražnog suca Igora Ninića tijelo je prebačeno na Odjel patologije radi obdukcije kojom će se utvrditi starost djeteta, te vrijeme i uzrok smrti. Policija poduzima sve mjere i radnje kako bi se utvrdilo identitet majke i počinjenje kaznenog djela. N.R. (43), Jagodin brat došao je u zajedno s njezinom 16-godišnjom kćerkom te su ugledali stravičan prizor i pozvali policiju, Hitnu pomoć i mrtvozornika. Susjedi su sustanarku Jagodu i njenu djecu poznavali ali se sa njima nisu družili, a nisu željeli odgovarati na upite jesu li primijetili da je Jagoda ili pak njezina kćerka trudna. </p>
<p>Saznali smo da je Jagoda psihički bolesna, tj. da boluje od šizofrenije te da je proteklih mjeseci njezino stanje bilo prilično stabilno. </p>
<p>Telefonski smo kontaktirali Jagodina brata N.R. koji živi u Tisnom na otoku Murteru i koji skrbi o sestrinoj djeci od kada je ona u bolnici, ali je razgovor za novine odbio. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Otvorena istraga protiv Zagorca i Kakarigija </p>
<p>Bivšeg visoke dužnosnike u MORH-u tereti se za štetu od 2,1 milijuna kuna zbog preskupo plaćenih radova tvrtki Jose Gabrića </p>
<p>SPLIT- Protiv bivšeg načelnika Uprave za graditeljstvo MORH-a Matka Kakarigija i bivšeg pomoćnika ministra obrane Vladimira Zagorca, te još dviju osoba, otvorena je istraga zbog kaznenih djela zloporaba u gospodarskom poslovanju i prijevare kojima su počinili štetu od 2 milijuna i 100 tisuća kuna, priopćilo je u ponedjeljak Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.</p>
<p>Riječ je o ugovoru za radove u vojarni Gruj na otoku Mljetu za koje je ugovorom bilo predviđen iznos od 800 tisuća kuna, da bi naknadno potpisanim aneksom izvođaču tvrtki Zidogradnja iz Splita u vlasništvu Jose Gabrića bilo isplaćeno 2 milijuna i 100 tisuća kuna. </p>
<p> U priopćenju, u kojemu se ne navode imena osumnjičenih, stoji kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem od 27. rujna 2005., a postupajući po žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, otvorio istragu protiv M. J., bivšeg izvršnog organa Uprave za graditeljstvo MORH-a, Matka Kakarigija, bivšeg načelnika Uprave za graditeljstvo MORH-a i Vladimira Zagorca, bivšeg pomoćnika ministra obrane zbog kaznenih djela zloporabe u gospodarskom poslovanju, te protiv Jose Gabrića, vlasnika i direktora trgovačkog društva Zidogradnja iz Splita zbog kaznenog djela prijevare.</p>
<p> Vrhovni sud utvrdio je kako javni natječaj za obnovu objekta nije proveden sukladno Uredbi o postupku nabave roba i usluga i ustupanju radova veljače 1995. godine. Ujedno, iznos koji je aneksom ugovora za nepredviđene radove, odobren i isplaćen tvrtki u vlasništvu okrivljenog Jose Gabrića dva i pol puta je veći od vrijednosti ugovorenih radova po osnovnom ugovoru od 17. srpnja 1995. godine, a koji je tvrtka sklopila s Ministarstvom obrane. Iz priložene dokumentacije proizlazi da ugovoreni i isplaćeni iznos daleko prelazi vrijednost stvarno izvedenih radova. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Autom stjerani u odvodni kanal</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vozačica »citroëna C3«, registracije ZG 6832-K Ivana Slojšek (26), fotoreporterka Vjesnika i suvozačica Marinka Đaković (52), Vjesnikova novinarka, na sreću su prošle neozlijeđene u prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak oko 10.30 sati dogodila u mjestu Stupno, nedaleko od Siska. Naime, kako nam je ispričala šokirana vozačica, ona se vozilom kretala u smjeru Siska i počela je pretjecati osobni automobil »mercedes«, koji se kretao ispred nje. U trenutku kada su vozila bila jedno pokraj drugog, vozač »mercedesa« udario je u desni bok »citroëna«. Vozačica je potrubila, no, vozač »mercedesa« umjesto da se odmakne, još je jače vozilom »pritiskao« na »citroën«, koji je od siline udarca završio u odvodnom kanalu uz cestu. </p>
<p>»Gledala sam kroz prozor cvjećarnice i u jednom sam trenutku vidjela dva auta usporedno te kako je »citroën« stjeran u grabu. Šogorica, susjeda i ja smo istrčale iz cvjećarnice kako bi pomogle ljudima u automobilu, no, one su već izašle iz vozila i bile su uplašene, a susjeda je pozvala policiju. Vozač »citoëna« koji je vozio ispred »mercedesa« sve je vidio u retrovizoru i on je, također, stao kod obližnjeg kafića ne bi li pomogao ako zatreba, ali kada je vidio da su vozačica i putnica izašle, nastavio je vožnju prema Sisku«, ispričala nam je Ivanka K, djelatnica u cvjećarnici, koja je također bila šokirana prizorom kojeg je vidjela kroz izlog cvjećarnice. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Jungu 15 godina zatvora</p>
<p>PULA- Nepravomoćnom presudom u ponedjeljak je na Županijskom sudu Draganu Jungu (23) iz Labina dosuđeno 15 godina zatvora, za ubojstvo njegove sugrađanke Marije Knapić (77), u njenom stanu 20. svibnja 2001. godine. Sutkinja Marija Budimir -Sirotić obrazložila je razloge takve odluku činjenicom da je optuženik pred redarstvenim vlastima i u nazočnosti branitelja ubojstvo priznao, premda je na suđenju to porekao. Tada je ustvrdio da mu je tijekom saslušanja redarstvenik Sahib Trunić sugerirao odgovore, a kako je on još bio u šoku zbog ubojstva prijatelja Ante Vukelića, za što ga također čeka suđenje, priznao je i druga ubojstva o kojima su ga ispitivali, »samo da se sve što prije svrši«. Vještaci forenzičari potvrdili su da se sam događaj najvjerojatnije odvio onako kako ga je Jung u svojem priznanju i opisao. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Drenovčani sumnjičavi za devet požara</p>
<p>DRENOVCI </p>
<p> - Zbog sumnje da je proteklog vikenda podmetnula pet požara, a u posljednjih mjesec dana još četiri, na području Općine Drenovci, u ponedjeljak je u policiju na obavijesni razgovor pozvana Fata A.(55), izbjeglica iz BiH s trenutačnim prebivalištem u Drenovcima. Tu informaciju novinarima su potvrdili izvori bliski PU vukovarsko-srijemskoj. </p>
<p>Naime, u subotu 3. prosinca, izbio je oko 22,50 sati požar u kući Martina Jakobovca (47) u Ulici Vladimira Nazora 71 kojeg su ubrzo ugasili vatrogasci lokalnog DVD-a. Očevidom je utvrđeno da je nepoznati počinitelj izazvao požar lako zapaljivim materijalom kojega je ubacio u više prostorija. Ovog ponedjeljka oko 1.30 sati, vlasnik kuće Ilija Benjo (55) u Istrevoj ulici 75 dojavio je policiji da je netko zapalio veći komad tkanine ispred ulaznih drvenih vrata koja su nagorjela. Vlasnik je, osjetivši dim, uspio sam ugasiti vatru i spriječiti njezino širenje. Na izmaku iste noći, oko 5 sati, vlasnik kuće Mirko Marčić (38) u Ulici Vladimira Nazora 11 dojavio je policiji da mu je netko zapalio drvena vrata na ljetnoj kuhinji koja su nagorjela. Neslužbeno se doznaje da je prošle noći podmetnuta vatra i na obiteljskim kućama Ante Došena i Joze Siročića, no šteta je bila neznatna. Psihički bolesnu ženu povezuje se s još četiri manja podmetanja požara u proteklim mjesec dana. Službeno u PU vukovarsko-srijemskoj nisu željeli dovoditi u izravnu vezu psihički bolesnu ženu s požarima, no, mještani su uvjereni da je na »obavijesni razgovor« pozvana osoba koja je požare i prouzročila. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Nema razloga za poskupljenja </p>
<p>Kupci će pića i mliječne napitke u staklenim i PET bocama te aluminijskim limenkama plaćati 50 lipa više, što će im biti vraćeno</p>
<p>Nakon dvomjesečne odgode, 1. siječnja počinje primjena Pravilnika o ambalažnom otpadu. Očekivanja nekih tvrtki o njegovoj daljnjoj odgodi ili izmjeni su nerealna, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>To znači da će od početka 2006. tvrtke koje stvaraju ambalažni otpad, unatoč njihovim tvrdnjama da će im to donijeti velike dodatne troškove i poskupljenje brojnih proizvoda, plaćati naknade koje će ih poticati na veću brigu o ambalažnom otpadu i na veće korištenje povratne ambalaže.</p>
<p>Istodobno će kupci za pića i mliječne napitke u staklenim i PET bocama te aluminijskim limenkama plaćati 50 lipa više, ali će im taj novac biti vraćen po povratu prazne ambalaže u bilo koju prodavaonicu površine veće od 200 četvornih metara, dok će manje izabrati žele li se uključiti u taj sustav. Naime, sve uključene prodavaonice će od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobiti novac koji se vraća kupcima te 15 lipa po boci za pokrivanje dodatnih troškova za prikupljanje ambalažnog otpada.</p>
<p>Naplatu naknada, čije je uvođenje bilo planirano 1. studenoga, odgodili smo za dva mjeseca u dogovoru s Fondom kako bi se pripremile dokumentacija i baza podataka o tvrtkama koje ih trebaju plaćati, potrebne za provedbu Pravilnika, kaže Ružinski.</p>
<p>Prema njegovim riječima, tom su odgodom dali priliku i grupacijama proizvođača pića da predlože konkretan model kako bi zbrinjavali taj otpad jer su oni tvrdili da to mogu napraviti puno jeftinije. »Ne možemo prihvatiti njihov prijedlog jer je njihov interes skupiti što manje otpada, a naš što više kako bi se smanjili troškovi i količina otpada koja završava na odlagalištima (samo boca 1,7 milijuna godišnje), a može se korisno upotrijebiti. Apsurdno je da uvozimo stari papir i staklo, a svoje bacamo zatrpavajući tako odlagališta«, ističe Ružinski.</p>
<p>Njihov model, dodaje, ne jamči potrebnu učinkovitost skupljanja jer bi npr. kod PET ambalaže krenuli od pet posto, a 2014. bi postupno stigli do samo 20 posto, što bi nam otežalo pregovore s EU. Istodobno, očekujemo da ćemo po prihvaćenom modelu već za nekoliko godina skupljati znatno više od 60 posto, navodi Ružinski. Tvrdi i da će dodatni troškovi koje će primjena Pravilnika donijeti gospodarstvu biti puno manji nego što tvrde neke tvrtke koje, zbog pogrešnog tumačenja Pravilnika, spominju desetke milijuna kuna.</p>
<p>Proizvođači će morati plaćati naknadu po toni korištenog materijala za ambalažu te naknadu po boci, što zajedno čini oko 11 lipa po boci pa ne bi smjelo biti opravdanje za poskupljenje dok će se naknada od 50 lipa vraćati i prodavačima i kupcima ako vrate ambalažu, tvrdi Ružinski.</p>
<p>Zato su im, napominje, mnogi proizvođači već najavili da neće poskupiti svoje proizvode.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>S tri regije do više sredstava iz EU</p>
<p>Jedna podjela predviđa podjelu Hrvatske na Jadransku i Kontinentalnu ili Panonsku regiju, a druga na Jadransku, Kontinentalnu i Grad Zagreb</p>
<p>Stručnjaci zaduženi za izradu prijedloga statističke regionalizacije Hrvatske svoje su prijedloge podjele zemlje na regije skrojene po standardima Europske unije nedavno uputili Državnom zavodu za statistiku, potvrđeno je Vjesniku iz nekoliko izvora.</p>
<p>Radi se o većem broju varijanti moguće statističke regionalizacije zemlje, među kojima se posebice ističu dvije - podjela države na dvije i tri statističke regije druge razine NUTS-a, nomenklature teritorijalnih jedinica koju koristi Eurostat. Te su regije uvjet za povlačenje financijskih sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, namijenjenih njenim članicama, što znači da bi one trebale zaživjeti tek nakon ulaska Hrvatske u Uniju.</p>
<p>Do tada na snazi ostaje podjela zemlje na četiri statističke regije druge razine NUTS-a, koju je sredinom ove godine prihvatio Eurostat, no koju DZS još uvijek ne koristi, budući da nije objavljena u Narodnim novinama, pojašnjavaju u DZS-u. Radi se, podsjetimo, o podjeli zemlje na Zagrebačku regiju, te na Središnju, Istočnu i Jadransku Hrvatsku, pri čemu županije i Grad Zagreb imaju status regija treće razine NUTS-a.</p>
<p>Prema najnovijem prijedlogu podjele na dvije regije druge razine NUTS-a, koju su stručnjaci uputili DZS-u, Hrvatska bi se dijelila na Jadransku regiju, u čijem bi sastavu bilo sedam županija s izlazom na more (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), te na Kontinentalnu ili Panonsku regiju, koju bi činile sve ostale županije i Grad Zagreb. No, problem kod ovako skrojenih regija je visok stupanj razvoja Grada Zagreba i nekih drugih krajeva u odnosu na ostatak regije.</p>
<p>Prijedlog podjele na tri regije odnosi se na podjelu zemlje na Jadransku i Kontinentalnu ili Panonsku regiju, uz izdvajanje Grada Zagreba kao posebne regije. Prema riječima našeg sugovornika, koji je želio ostati anoniman, ovakva bi regionalizacija Hrvatskoj znatno više odgovarala, jer bi se njome razvijeno područje Zagreba izdvojilo od znatno slabije razvijenog ostatka kontinentalne Hrvatske, čime bi se taj dio zemlje kvalificirao za veću pomoć iz Unijine blagajne. Prepreku ovome, međutim, mogao bi predstavljati kriterij Eurostata, prema kojem regija druge razine NUTS-a mora imati barem 800.000 ljudi, dok sam Grad Zagreb, prema popisu stanovništva iz 2001., ima 20-ak tisuća ljudi manje. Taj bi se problem mogao riješiti pripajanjem Zagrebu susjedne općine Stupnik, koja je sada dio Zagrebačke županije.</p>
<p>Stoga naš sugovornik ističe kako bi se pretvaranje Zagreba u treću hrvatsku regiju druge razine NUTS-a moglo ostvariti i zadržavanjem metropole u sadašnjim granicama, ali uz primjenu izuzetka. Takav je aranžman, uostalom, u pregovorima s EU-om svojedobno ostvarila Slovačka, u kojoj Bratislava, iako ima znatno manje stanovnika od donje granice od 800.000 ljudi, ima status druge razine NUTS-a, otkriva naš sugovornik.</p>
<p>Kako je otvaranje pregovora o poglavljima pravne stečevine EU-a koji se bave statistikom i regionalnom politikom predviđeno tek za sredinu sljedeće godine, Zagreb ima još prilično vremena za usvajanje svojih pregovaračkih pozicija u tom dijelu acquis communautairea. S druge strane, kako su ove regije važne tek u kontekstu fondova namijenjenih članicama EU-a, Hrvatska ne treba ni žuriti s podjelom na statističke regije druge razine NUTS-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nastavlja se stampedo zaduživanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nastavlja se kreditna ekspanzija u Hrvatskoj. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, tijekom listopada bankovni su krediti zabilježili rekordan ovogodišnji mjesečni rast od 3,2 milijarde kuna, pa su potkraj tog mjeseca ukupni krediti banaka svim sektorima iznosili 150,87 milijardi kuna.</p>
<p>U tome na zajmove odobrene stanovništvu otpada 50,4 posto, trgovačkim društvima 39,2 posto, a ostatak na središnju i lokalnu državu, bankarske i nebankarske institucije.</p>
<p>Time se, navodi HNB, ubrzava trend snažnog rasta kredita banaka u Hrvatskoj, o čemu govore i podaci da su na godišnjoj razini, dakle u odnosu na prošlogodišnji listopad, ukupni krediti banaka povećani za 26,6 milijardi kuna, što je godišnja nominalna stopa rasta od 21,4 posto. Valja napomenuti da su krediti stanovništvu zabilježili godišnju stopu rasta od 23, a trgovačkim društvima 15,6 posto.</p>
<p>Tijekom listopada građani su se zadužili za novu 1,1 milijardu kuna, što je niže nego u ranijim mjesecima. Ukupni su zajmovi stanovništvu potkraj listopada dosegli 76,1 milijardu kuna, što je u odnosu na rujan povećanje za 1,14 milijardi kuna. Prema podacima središnje banke, u odnosu na lanjski listopad, krediti odobreni građanstvu ovogodišnjeg su listopada bili veći za 14,2 milijarde kuna ili 23 posto.</p>
<p>Kad je riječ o ukupnim zajmovima stanovništvu, na stambene zajmove otpada 34,4 posto. Potkraj listopada oni su dosegli 26,2 milijarde kuna, što je za 523 milijuna kuna više nego tijekom rujna. Na godišnjoj razini to je za 6,1 milijardu kuna (30,3 posto) više nego lani. Inače, plasmani građanstvu i dalje bilježe najsnažniji rast s tendencijom ubrzanja od kraja 2004.</p>
<p>Kad je riječ o tvrtkama, tijekom listopada zabilježen je znatno veći rast kredita nego prijašnjih mjeseci i to za 1,2 milijarde kuna. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pruge sigurnije i brže</p>
<p>Cjelokupna pruga od Vinkovaca do Tovarnika trebala bi biti osposobljena za brzine do 160 kilometara </p>
<p>VUKOVAR -U razdoblju od 2006. do 2009. godine Hrvatske željeznice uložit će u vukovarsko-srijemsku željezničku infrastrukturu, odnosno u pruge i željeznička postrojenja, 883,3 milijuna kuna. To je najavio u ponedjeljak u Vukovaru predsjednik Uprave HŽ-a Davorin Kobak za sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem, na kojem se razgovaralo o stanju željezničkog prometa u županiji i budućem razvoju.</p>
<p>Najveći dio novca odlazi na obnovu magistralne pruge Vinkovci-Tovarnik, koja je na međunarodnom koridoru 10, a koja mora biti završena do 2009. godine, što uvjetuje Europska unija. Do te godine cjelokupna pruga trebala bi biti osposobljena za brzine do 160 kilometara, na njoj će biti postavljena i optička infrastruktura i sustav ETSC, a prometom na pruzi će se daljinski upravljati.</p>
<p>Obnova pruge Vinkovci-Osijek počinje 2006. godine i u toj godini će se u nju uložiti 9 milijuna kuna, godinu potom 15 milijuna kuna, a pruga će, prema planovima HŽ-a, biti završena tek 2009. godine. </p>
<p>Predsjednik Uprave HŽ-a Davorin Kobak izvijestio je župana Galića o činjenici da Svjetska banka uvjetuje HŽ-u otpuštanje 600 ljudi. Na HŽ-u, međutim, prvo će se napraviti tehnološka podjela, nakon čega će biti poznato koliko je višak u sustavu i gdje je najveći kadrovski višak. Po tim će se kriterijima i obaviti otpuštanja, a ne po željezničkim čvorištima, kako se ponekad barata u javnosti. Veliki ranžirni kolodvor u Vinkovcima je za HŽ stvar prošlosti, pa će HŽ u budućem razdoblju te prostore dati na prodaju. Na HŽ-u su izuzetno zadovoljni poslovanjem s Lukom Vukovar, pa je u 2005. godini iz luke do sada željeznica prevezla 534.000 tona tereta, što je gotovo na razini prijeratnog prijevoza od 630.000 tona. U HŽ-u ali i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kako se čulo, velike poslovne nade polažu u gradnju i početak rada željezničkog terminala u Spačvi, na kojem će se kamionski tranzitni cestovni promet prekrcavati na željeznicu. Prije početka rada terminala očekuje se da Hrvatska ograniči broj dozvola za transportni cestovni promet kroz Hrvatsku, jer u protivnom gradnja terminala ne bi imala smisla, čulo se u ponedjeljak u Vukovaru.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Najviša cijena teladi u osam godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječna cijena simentalske teladi od 23,82 kune po kilogramu najviša je prosječna cijena od 1997. godine na domaćem tržištu, objavljeno je u izvješću Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi.</p>
<p>Ponuda teladi na sajmovima unatrag nekoliko mjeseci sve je manja. Na sajmovima telad najčešće kupuju trgovci iz Dalmacije, dok su otkupna mjesta najčešće u funkciji tvrtki koje se bave tovom teladi.</p>
<p>Najveća potražnja vlada za muškom simentalskom teladi, kojoj cijena nerijetko doseže i do 25 kuna po kilogramu žive vage. Cijena holstein teladi iznosila je u prosjeku 20,15 kuna po kilogramu.</p>
<p>Sivo tržište teladi, prema procjeni Croatiastočara, teško je milijardu kuna. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Pobjednicima veličanstven doček </p>
<p>Ivan Ljubičić bio je vrlo raspoložen: »Samo jednom riječju mogu opisati sve ovo, a to je ponos. Ova momčad ima perspektivu, još smo dovoljno mladi, možemo mi ovo ponoviti...«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uvertira u svečani doček naše Davis kup reprezentacije u Zračnoj luci Pleso bio je pomalo konfuzna. Let iz Beča kasnio je 40 minuta, organizatori nisu znali što će s velikim brojem novinara pa su ih »vozili« od terminala do vip-salona, dok je iznenađujuće mali broj navijača (tek stotinjak) nestrpljivo čekao nove sportske junake. </p>
<p>Točno u podne osvajači Davis kupa ušli su u vip-salon, a dočekala ih je velika skupina čestitara. Prije nego što su na red došli akteri (nedostajao je samo izbornik Nikola Pilić, koji je otišao u München), tenisače su pozdravili direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković, gradonačelnici Velike Gorice i Zagreba Tonino Picula i Milan Bandić, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, ministar prosvjete, kulture i sporta Dragan Primorac, te predsjednik HTS-a Radomir Čačić.</p>
<p>Naš prvi reket Ivan Ljubičić bio je vrlo raspoložen: »Samo jednom riječju mogu opisati sve ovo, a to je ponos. Zahvaljujem se ostatku Davis kup ekipe. Ova momčad ima perspektivu, još smo dovoljno mladi, možemo mi ovo ponoviti...«, rekao je Ljubičić i osvrnuo se na rezultate u ovoj sezoni. »Osjećam se kao treći igrač svijeta, iako sam po službenoj ljestvici deveti. Ove sezone više od mene su pokazali samo Federer i Nadal«, naglasio je Ljubičić.</p>
<p>Sa smješkom je komentirao neugodnosti iz hotela. </p>
<p>Naime, nepoznati je lopov iz hotelske sobe »olakšao« Ljubičića za 2500 dolara i 500 eura, a njega to nije previše pogodilo: »Za osvajanje Davis kupa dao bih i 10 puta toliko.« </p>
<p>Osvajač ključnog boda Mario Ančić bio je preplavljen emocijama: »Presretan sam, na krovu smo svijeta. Naš uspjeh je na ponos cijeloj Hrvatskoj. Tek nakon nekog vremena bit ćemo svjesni našeg uspjeha.« </p>
<p>Goran Ivanišević je otkrio da nije bilo posebno »velikog« slavlja nakon osvajanja »salatare«: »Očito su vidjeli da sam odlično igrao na treningu pa su me poslali na doping-kontrolu. Tamo smo se Mario i ja zadržali. Na svečanoj večeri smo ostali do 2 ujutro i tek tada smo se zaputili u pivnicu gdje su slavili naši navijači. Već u 6.30 smo morali u Beč na avion, još samo sad na Trg na slavlje, i odoh kući...«.</p>
<p>Osvajač Wimbledona 2001. posebno se mučio s otvaranjem šampanjca, a pohvalio je navijače zahvaljujući čijoj su se podršci u Sibimac areni osjećali kao u Domu sportova ili na Gripama. Igrači i vodstvo žurili su na doček na glavnom zagrebačkom trgu, a Ivan Ljubičić je otkrio da će zagrebačka publika uskoro moći uživati u njegovoj igri. Naime, nastupit će u siječnju na Zagreb Indoorsu. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Ančiću, oženi nas sve!«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deseci tisuća Zagrepčana, unatoč lošem i kišovitom vremenu, oduševljeno su u ponedjeljak na Trgu bana Josipa Jelačića dočekali članove hrvatske Davis kup reprezentacije. Osim prepunog Trga, balkoni i prozori s okolnih zgrada također nisu bili pošteđeni. Jednostavno, svi su htjeli vidjeti naše zlatne dečke.</p>
<p>Zagrepčanin Filip Vučagić prekinuo je poslovno putovanje u Njemačkoj da bi se na vrijeme vratio na doček. »Spektakularan uspjeh u koji nisam sumnjao. Hrvatska je svjetski fenomen jer se na malom prostoru rađaju prvoklasni sportaši za najviše svjetske domete«, rekao nam je Vučagić.</p>
<p>Iako je službeni program počeo nešto nakon podneva, već oko 11 sati na Trgu su se počeli okupljati oni koji su željeli zauzeti što bolja mjesta za pogled na pozornicu. Skupina školaraca došla je s transparentom na kojem su zahvaljivali za to što »danas nema škole«, a djevojčice su poručile Ančiću da ih »oženi sve - istog trena«.</p>
<p>Da je Ančić »jednostavno zakon« kazale su nam i studentice Suzana, Melita i Marija koje su u ponedjeljak propustile predavanja: »Pobjegle smo s faksa jer smo jučer osam sati provele uz televizor pa nismo stigle napisati referat«.</p>
<p>Kad su se oko 13 sati na pozornicu popeli članovi hrvatske teniske reprezentacije, došlo je do masovne erupcije emocija i oduševljenja navijača, koji su skandiranjem i pjesmom tenisačima gotovo natjerali suze na oči. Atmosfera nabijena emocijama tada je doživjela vrhunac. </p>
<p>»Ovo je nešto fenomenalno, nema riječi kojima bih ovo mogao opisati. Ponovo smo prvaci svijeta, u još jednom sportu. Nadam se samo da ćemo sljedeće godine finale igrati u Hrvatskoj«, rekao je Ivan Ljubičić, najzaslužniji član hrvatske Davis kup reprezentacije.</p>
<p>Prije dolaska tenisača za dobro raspoloženje pobrinuli su se voditelj Davor Dretar Drele, Miro Ungar, Ivana Banfić, Nina Badrić, Ivana i Marija Husar, Prljavo kazalište, Ladarice, Baruni i Đani Stipaničev. Slavlje na Trgu nastavljeno je dobro poznatom »Neka pati koga smeta...«. [B. Markač/ B. Terglav/ I. Weidlich]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vodstvo se potpuno podijelilo</p>
<p>Tomčić do Izborne skupštine ostaje na čelu Kluba zastupnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon prošlotjednog raskola u Zastupničkom klubu HSS-a, u ponedjeljak se isto dogodilo na Predsjedništvu stranke. Na maratonskoj sjednici zatvorenoj za javnost dvadeset članova stranačkog vodstva potpuno se podijelilo – na jednoj su strani aktualni čelnik Zlatko Tomčić kojeg podržavaju Ljubica Lalić, Luka Rojić, Marinko Filipović i još najmanje pet članova Predsjedništva, dok su se na drugu svrstali Tomčićev protukandidat na skorašnjim izborima za predsjednika Josip Friščić, Ante Markov, Željko Pecek, Josip Kolar, Božidar Pankretić, Zvonimir Sabati...</p>
<p>Odnos snaga dviju suprotstavljenih struja gotovo je izjednačen pa nijedna nije uspjela presjeći dvojbu o tome tko je šef haesesova Zastupničkog kluba. Tako i dalje jedna struja tvrdi da je to još Tomčić, dok petorica zastupnika koji su ga smijenili prošlog tjedna tvrde da je to Pecek, o čemu su već obavijestili i vodstvo Hrvatskog sabora. No, konačnu će odluku i o tome don ijeti Izborna skupština HSS-a zakazana za 17. prosinca, kada će oko tisuću izaslanika odlučiti tko će ubuduće voditi izbornim neuspjesima i frakcijskim borbama potpuno onemoćalu stranku. </p>
<p> Nakon gotovo pet sati koliko je potrajala sjednica Predsjedništva, novinarima su se u kratkim izjavama obratili Tomčić i Friščić. </p>
<p>Objasnili su da Tomčić do Izborne skupštine ostaje na čelu Kluba HSS-a jer je na sve odluke Kluba dotad stavljen moratorij. Zato je glasovalo devet članova Predsjedništva, jedan je bio protiv, a sedam suzdržanih. </p>
<p> I Tomčić i Friščić trudili su se odaslati članstvu i javnosti »umirujuću poruku«. »Koliko je god to moguće, želimo smiriti sukobe i strasti kako bi se Izborna skupština mogla normalno održati«, rekli su novinarima. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Letonska pomoć u pregovorima</p>
<p>Letonsko iskustvo dragocjeno je za Hrvatsku jer je ta zemlja od nedavno članica EU-a, a tijekom pregovora imala je slične probleme kao i naša zemlja</p>
<p>RIGA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader doputovao je u ponedjeljak u Rigu u službeni posjet Letoniji, trećoj od baltičkih zemalja koje posjećuje. Sanader će se s letonskim premijerom Aigarsom Kalvitisom službeno sastati u utorak, a očekuje se da će Letonija, poput Litve i Estonije, ponuditi Hrvatskoj logističku pomoć u pregovorima s Europskom unijom. </p>
<p>U ponedjeljak su se članovi hrvatskog izaslanstva susreli s letonskim ministrima i visokim dužnosnicima.</p>
<p>Letonski premijer Kalvitis bio je među onim europskim dužnosnicima koji su svesrdno podupirali početak pregovora EU-a i Hrvatske, a s ostalom dvojicom premijera baltičkih država, Algirdasom Brazauskasom i Andrusom Ansipom, potpisao je ljetos i deklaraciju u kojoj se tražio što skoriji početak hrvatskih pregovora.</p>
<p>Sanader će svog domaćina upoznati s dosadašnjim tijekom screeninga u Bruxellesu, odakle dolaze vrlo povoljne informacije o hrvatskoj pripremljenosti za pregovore.</p>
<p>Letonsko iskustvo dragocjeno je za Hrvatsku jer je ta zemlja od nedavno članica EU-a, a tijekom pregovora imala je slične probleme kao Hrvatska. </p>
<p>Za hrvatskog premijera bit će zanimljivo čuti i iskustvo vezano uz ulazak Letonije u NATO, što očekuje i Hrvatsku.</p>
<p>Potpredsjednik hrvatske vlade Damir Polančec sudjelovat će u utorak na Hrvatsko-letonskom gospodarskom forumu na kojem bi trebalo biti riječi o daljnjem unaprjeđenju ekonomskih odnosa dviju zemalja. </p>
<p>Gospodarska suradnja s Letonijom ne slijedi u potpunosti dobre političke odnose, a postoji spremnost Hrvatske da se sljedećih godina gospodarska suradnja proširi te da se razgovara o mogućnostima razvoja trgovine. Hrvatska će pokušati zainteresirati Letoniju da koristi i naše luke.</p>
<p>Tijekom boravka u Rigi premijer Ivo Sanader susrest će se i s letonskom predsjednicom Vairom Vike-Freiberga te predsjednicom parlamenta Ingridom Udre. Letonska podrška bit će dragocjena i u nadolazećem razdoblju kad Hrvatska završi pregovore te kada počne rasprava o njezinu punopravnom članstvu u EU.</p>
<p>Tri baltičke države ujedno podržavaju hrvatsku ulogu u regiji, jer u Hrvatskoj vide most između »starih« članica Unije i jugoistoka Europe.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Potvrda dobrih odnosa Zagreba i Ankare</p>
<p>ZAGREB/ANKARA</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u utorak i srijedu boravit će u službenom posjetu Turskoj. Prvog dana posjeta Ankari razgovarat će s turskim predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom, te drugim visokim državnim dužnosnicima. U nazočnosti dvojice predsjednika bit će potpisan i sporazum između Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i turske banke Turk Eximbank, a očekuje se i predavanje hrvatskoga predsjednika na Institutu za euroazijska strateška istraživanja. U srijedu, drugog dana boravka u Ankari, hrvatsko će izaslanstvo posjetiti grad Izmir na obalama Egejskog mora gdje će biti svečano otvoren počasni konzulat Republike Hrvatske. Kao i za svih Predsjednikovih državnih posjeta, i za posjeta Turskoj održat će se gospodarski forum.</p>
<p>Turska s velikim uvažavanjem i simpatijama dočekuje Stjepana Mesića i članove njegova izaslanstva u kojem se nalazi i više uglednih hrvatskih poslovnih ljudi Očekuje da će sastanak Mesić - Sezer proteći u iznalaženju novih oblika bilateralne suradnje, posebice na gospodarskom planu. Nezaobilazna tema bit će i uključivanje Turske i Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Službena Ankara je, ističe se, zainteresirana za to da Hrvatska što prije postane i članica NATO-a. Vjeruje se da će dvojica predsjednika istaknuti punu privrženost i odlučnost u borbi protiv svih oblika međunarodnog terorizma.</p>
<p>Salih KonjhodžićMiroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Obljetnica pogibije na Rosinjači</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Četrnaesta obljetnica pogibije 16 pripadnika 106. brigade HV-a u šumi Rosinjača kod Osijeka obilježena je u ponedjeljak polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomen-ploči ispred prostorija Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata. Uz obitelji i prijatelje poginulih branitelja, obljetnici je nazočio i Branko Lacković iz osječkoga poglavarstva. Prvi put je prikazana i originalna snimka izvlačenja tijela poginulih branitelja iz šume Rosinjača, koje su tek nakon osam dana s neprijateljskog područja izvukli pripadnici izviđačke satnije »Zulu«, zajedno s pripadnicima zelenih beretki. </p>
<p>»Akciju izvlačenja tijela poginulih neću nikad zaboraviti. Šest kilometra od naše prve crte bila su tijela branitelja koji su ostali do zadnjeg braniti Osijek. Morali smo osigurati cijelu šumu i u četiri sata ujutro 13. prosinca sedamdesetak vojnika je krenulo duboko u neprijateljsku crtu«, rekao je brigadir HV-a Mladen Mihočević, tadašnji dozapovjednik bojne Frankopan, koji je vodio cijelu akciju. </p>
<p>Iako je bilo iznimno rizično, izvlačenje tijela snimao je svjetski poznati ratni snimatelj, Osječanin Mario Romulić. »To mi je bilo najteže snimanje, jer sam poznavao sve te dečke. Na početku me bilo strah, ali što smo dublje ulazili u šumu strah je nestajao. Iako je bilo vrlo opasno, htio sam to uraditi iz humanih razloga«, rekao je Romulić. Obitelji poginulih branitelja ostali su šokirani, jer su prvi put vidjeli snimke izvlačenja svojih najmilijih. [Ognjen Gvozdenović]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Blokiran ulaz u Uljanik</p>
<p>PULA</p>
<p> – Zaustavivši u ponedjeljak svojim kratkim prosvjedom promet kod glavnog ulaza u brodogradilište Uljanik, branitelji koji već godinama uzalud traže obećane stanove još su jednom pokušali pozornost javnosti usmjeriti na svoj problem. Oni još stanuju u bivšem turističkog naselju Valovine, što im je, kad su došli prije više od 10 godina, bilo ponuđeno kao privremeno rješenje. Danas tamo živi 115 ljudi od kojih 47 djece, odnosno 30 obitelji i 15 samaca na Valovinama smješteno je u neuvjetnim bungalovima od po samo 10 četvornih metara.</p>
<p>U ime stanara prosvjednika, Josip Vukić ponovio je njihove zahtjeve i poručio političarima da ih može biti sram, jer taj problem stalno prebacuju jedni drugima. Zatražio je reviziju dodjele stanova braniteljima, koji se po njihovu mišljenju nisu dodjeljivali po zasluzi, nego po vezama i kriminalnim kriterijima. »Ljudima dobre volje«, kako ih je ironično nazvao, koji im poručuju da idu odakle su došli, odgovaraju da su u svojoj zemlji za koju su se borili, pa ni sad neće odustati dok ne istjeraju pravdu. Ne riješe li se njihovi zahtjevi, stanari Valovina najavljuju nove prosvjede.</p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051206].
|
