NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051203].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 149240 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.12.2005</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Europi prijeti zahlađenje </p>
<p>Indirektne posljedice globalnog zatopljenja - slabljenje Golfske struje u sjevernom Atlantiku zbog slabljenja zapadnih vjetrova i smanjenja saliniteta mora</p>
<p>Zbog globalnog zatopljenja, uzrokovanog emisijama fosilnih goriva i velikim koncentracijama ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi, moglo bi na području sjevernog Atlantika doći do slabljenja razlike u temperaturi zraka između područja bližih Sjevernom polu i onih bližih Ekvatoru. Budući da brzina vjetra ovisi o tim razlikama, smanjenje temperaturnih razlika dovelo bi do slabljenja zapadnih vjetrova. To bi pak moglo dovesti do slabljenja Golfske struje koja ublažava klimatske prilike u zapadnoj i sjevernoj Europi. A to bi, u tim dijelovima Europe, moglo uvjetovati zahlađenje zimi. Na globalnoj razini javlja se zatopljenje, no u regionalnim područjima zbog takvih i sličnih efekata može doći do zahlađenja. </p>
<p>Zbog globalnog zatopljenja topi se led na polovima, pa bi u Atlantiku moglo doći do smanjenja saliniteta, a to bi, uz slabljenje zapadnih vjetrova, također moglo utjecati na slabljenje Golfske struje. </p>
<p>Dakle direktne posljedice globalnog zatopljenja mogle bi biti slabljenje zapadnog vjetra i topljenje leda na polovima i time smanjenje slanosti oceana. Indirektne su - slabljenje Golfske struje u sjevernom Atlantiku i smanjenje temperature zimi u zapadnoj i sjevernoj Europi. Ispričao nam je to dr. Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Službe za opću meteorologiju.</p>
<p>Povod za Vjesnikov razgovor s njime otkriće je znanstvenika britanskog Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu, objavljeno u najnovijem broju časopisa Nature. </p>
<p>Uspoređujući podatke mjerenja obavljenih 1957., 1981., 1992. i 1998. s prošlogodišnjima, britanski znanstvenici su utvrdili da se jačina hladnog toka Golfske struje koji se vraća iz arktičkih predjela smanjila od 1992. za 30 posto. U istom vremenu je topli krak struje, koji se grana prema Africi, ojačao za 30 posto. Ako bi poremećaj bio trajan, to bi već unutar jednog desetljeća dovelo do pada temperature od jednog stupnja Celzijusa u zapadnoj i sjevernoj Europi. Znanstvenici ne isključuju da je u godinama kada su obavljena mjerenja bilo nekih prirodnih varijacija, pa napominju da su potreban daljnja istraživanja. No, kompjutorski modeli klime već neko vrijeme predviđaju da se Golfska struja u sjevernom Atlantiku može usporiti.</p>
<p>U dijelu sjevernog Atlantika, koji gravitira zapadnoj i sjevernoj Europi, moguće je i snižavanje temperature oceana zbog slabljenja Golfske struje koja donosi topliju vodenu masu iz Meksičkog zaljeva. Slabljenje Golfske struje manifestiralo bi se i na druga oceanska gibanja, a dakako i na živi svijet Atlantika. </p>
<p>Golfska struja, koja je većim dijelom posljedica zapadnih i južnih vjetrova, pridonosi da je klima blaža u zapadnoj i sjevernoj Europi, pa čak i u unutrašnjosti Europe gdje se njezin utjecaj osjeća preko tih vjetrova. Tijekom zime ti su vjetrovi, naime, najtopliji na području Europe, jer dolaze s relativno toplog oceana. </p>
<p>»Blag utjecaj Golfske struje, to jest zapadnih vjetrova, postoji zimi i u istočnoj i jugoistočnoj Europi, dakle i u Hrvatskoj. A kada bi zapadni vjetrovi oslabili, moglo bi se i u tim dijelovima Europe zimi osjetiti zahlađenje, ali ne znatno. No ti bi efekti mogli biti poništeni globalnim zatopljenjem«, objašnjava Pandžić. </p>
<p>U istočnoj i jugoistočnoj Europi te bi promjene mogle utjecati na atmosfersku cirkulaciju, to jest uhodani ritam prolaska atmosferskih poremećaja (ciklona, anticiklona) mogao bi biti izmijenjen. Jedna od posljedica toga mogla bi biti preraspodjela oborina i tijekom godine i prostorno. </p>
<p>»Naime, kod slabljenja zapadnih vjetrova moglo bi se dogoditi da je atmosferskih poremećaja manje, ali kada bi se pojavili bili bi dugotrajniji pa bi se mogla produljiti kišna i sušna razdoblja«, navodi Pandžić. </p>
<p>»Kompjutorski modeli«, ističe, »ne mogu precizno proračunati što bi se zaista dogodilo, no daju neke od mogućnosti uz određena pojednostavljenja stvarnih procesa u sustavu Zemlja - atmosfera«. </p>
<p>Unatrag pet do šest godina počeli su se kombinirati atmosferski s oceanografskim cirkulacijskim modelima za dobivanje prognoza vremena i klime. Jednim od takvih modela dobio se i scenarij o mogućim promjenama u jačini Golfske struje, vjetra i temperature zraka u zapadnoj i sjevernoj Europi. Prema kompjutorskim modelima, koje su napravili britanski znanstvenici, kad bi Golfska struja prestala cirkulirati, prosječna temperatura u zapadnoj i sjevernoj Europi pala bi za četiri do šest stupnjeva Celzija. No, znanstvenici drže kako je nevjerojatno da bi ona sasvim prestala cirkulirati. </p>
<p>Kompjutorski modeli klime već neko vrijeme predviđaju da se Golfska struja u sjevernom Atlantiku može usporiti, slično kao u filmu »Dan poslije sutra«. Taj film znanstvenici otpisuju kao čistu fantaziju, jer ne misle da je moguće tako naglo klimatsko zahlađenje kakvo je u njemu prikazano. </p>
<p>Marec Srokosz iz Nacionalnog centra za oceanografiju u Southamptonu smatra: »Najrealističniji dio tog filma je onaj koji pokazuje klimatologe kako razgovaraju s političarima, koji kažu ‘ne možemo ništa učiniti’«.</p>
<p>Pad prosječne temperature za četiri do šest stupnjeva </p>
<p>Prema kompjutorskim modelima, koje su napravili britanski znanstvenici, kad bi Golfska struja prestala cirkulirati, prosječna temperatura u zapadnoj i sjevernoj Europi pala bi za četiri do šest stupnjeva Celzijusa. No, znanstvenici drže kako je nevjerojatno da bi ona sasvim prestala cirkulirati. </p>
<p>Gordana PetrovčićJasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za zaštitu prirode iduće godine 75 milijuna kuna</p>
<p>Formiranjem nove vlade 2003. odlučeno je da Ministarstvo kulture, uz kulturnu, skrbi </p>
<p>i o prirodnoj baštini. To je logična odluka jer se u mnogim nacionalnim parkovima i parkovima prirode nalaze brojni spomenički objekti kulturne baštine </p>
<p>Od 2003. zaštita okoliša i prirode razdvojena je na dva ministarstva. Nadležnost nad zaštitom prirode u Hrvatskoj ima Ministarstvo kulture. Zahvaljujući pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom zaštita prirode, tj. biološke raznolikosti, prestaje biti na margini državne pažnje te se zakoni intenzivno usklađuju s europskima. O tome što se na zaštiti prirode radi razgovarali smo s ministrom kulture Božom Biškupićem, koji za 7dana prvi put govori o tom sektoru unutar ministarstva koje vodi. </p>
<p>• Kako to da je Ministarstvo kulture nadležno za zaštitu prirode?</p>
<p>- Formiranjem nove vlade 2003. donesena je odluka da Ministarstvo kulture, uz kulturnu, skrbi i o prirodnoj baštini. To je logična odluka jer se u mnogim nacionalnim parkovima i parkovima prirode nalaze brojni spomenički objekti kulturne baštine. </p>
<p>• Zaštita prirode je, donošenjem Konvencije o biološkoj raznolikosti 1992., izišla iz okvira zaštićenih područja pa je cilj očuvati biološku raznolikost na cijelom prostoru države. Kako to provodite?</p>
<p>- Donijeli smo novi Zakon o zaštiti prirode koji uređuje zaštitu prirode, operativan je i usklađen s propisima EU. Preustrojit ćemo Upravu za zaštitu prirode zbog obveza u uspostavi ekološke mreže, u skladu sa zahtjevima Unije. Izradit ćemo prostorno-plansku dokumentaciju te planove gospodarenja i postupanja s genetski modificiranim organizmima. Zaštita izvan zaštićenih područja provodit će se putem nacionalne ekološke mreže i mreže međunarodno zaštićenih ekoloških područja - Natura 2000. </p>
<p>Kao temeljni dokument zaštite prirode Zakon navodi Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, a nju je Sabor prihvatio još 1999. Uspostavlja se baza podataka o cijeloj prirodi, a sustavno će se nadopunjavati novim podacima. Ministarstvo kulture dobro surađuje s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka u suzbijanju širenja invazivne alge iz roda Caulerpa taxifolia, a s MUP-om na uspostavi kontrole nad trgovinom kulturnim i prirodnim dobrima. </p>
<p>• Spomenuli ste Strategiju biološke i krajobrazne raznolikosti s akcijskim planovima zaštite, koja je donesena prije šest godina. No nakon pet godina trebala je biti revidirana, a nije. Nisu provedeni ni Strategijom zacrtani akcijski planovi zaštite. Kad će?</p>
<p>- Revizija Strategije moći će se napraviti nakon što Sabor prihvati izvještaj o stanju prirode koji će do kraja godine napraviti Državni zavod za zaštitu prirode. Izvještaj bi Sabor trebao prihvatiti u prvom kvartalu 2006. Zatim slijedi revizija Strategije koja će biti završena do kraja sljedeće godine. Dio akcijskih planova je proveden, donesen je novi Zakon o zaštiti prirode i niz zakona kojima su potvrđene međunarodne konvencije CITES, Bonska i Bernska konvencija. Usvojeni su planovi upravljanja vezani uz zaštitu vuka, risa i medvjeda. </p>
<p>• Do ulaska u EU Hrvatska treba odrediti posebna područja zaštite zbog izrade europske ekološke mreže - Natura 2000. U suprotnom, za svaki dan nakon ulaska plaćat ćemo velike kazne do završetka izrade. Što se, dakle, poduzima?</p>
<p>- Natura 2000 bit će gotova 2007. To je jedan od najvažnijih mehanizama provedbe sveeuropske strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Za izradu Nature osigurano je 9,85 milijuna kuna, uglavnom iz programa PHARE, a iz državnog proračuna izdvojeno je 1,3 milijuna kuna. </p>
<p>• Ističete da je novi Zakon o zaštiti prirode dosad najbolji jer je operativan i usklađen s Unijinim propisima. No, Vladin savjet za zaštitu okoliša ocijenio ga je lošim jer ne štiti prirodu onoliko djelotvorno, i na kritičnim mjestima, koliko je to nužno i jer ne uključuje Jadran.</p>
<p>- Mislim da je ovdje nastao veliki nesporazum te da neki članovi Savjeta nisu dovoljno proučili problematiku pa su iznijeli svoje osobne stavove na sjednici.</p>
<p> Ovo je dosad najbolji Zakon o prirodi. Točno je da nije u cijelosti zaživio jer je donesen prije pet mjeseci. Prigovori vezani uz Jadran bit će regulirani u više propisa i zakona jer su u nadležnosti više ministarstava. Jedan od vrlo važnih uvjeta zaštite Jadrana jest uspostava obalne straže, što je u nadležnosti Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, kao i zaštita podmorja na čemu s tim ministarstvom vrlo usko surađujemo. Radi zaštite Jadrana Europskoj komisiji prijavili smo projekt uspostave morske ekološke mreže koja će obuhvatiti tri pilot-plana upravljanja Lastovom, Lošinjem i Visom. Vrijednost projekta je 2,5 milijuna eura. Partneri Ministarstvu kulture na izradi mreže, planirane za 2007., jesu Udruga Plavi svijet i Svjetski fond za prirodu (WWF). </p>
<p>• Znanstvenici, stručnjaci i nevladine udruge ističu da bi Ministarstvo kulture trebalo mnogo više raditi na zaštiti prirode i njezinoj inventarizaciji, provedbi zakona, te na uvažavanju mišljenja struke i njihovu uključivanju u izradu propisa. </p>
<p>- Na zakonskoj zaštiti učinili smo maksimum, o čemu svjedoči i činjenica da se pripremaju još samo dva provedbena propisa na kojima su, kao i na izradi Zakona, radili mnogi znanstvenici, stručnjaci i nevladine udruge. Ministarstvo ih uključuje u izradu projekata i uvažava njihovo mišljenje. Primjeri za to su projekti zaštite Drave i Mure, CARDS projekt te niz projekata koje je financiralo nizozemsko veleposlanstvo. Da Ministarstvo ulaže veliki napor u razvoj kapaciteta i sustava zaštite prirode, dobri su primjeri nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka koji su ove godine ostvarili veliku dobit. Plitvice su povećale dobit za 20 milijuna kuna. </p>
<p>Te parkove očekuje odlična budućnost, i perspektiva su za nova zapošljavanja. Nisam za ograničavanje broja posjetitelja u zaštićenim područjima, već za jačanje čuvarske i edukativne službe te utvrđivanje dnevnog kapaciteta posjeta.</p>
<p> Cilj nam je povezati kulturnu i prirodnu baštinu pa ćemo u idućoj godini u NP Krka u nekadašnjim vojnim objektima otvoriti muzeje arheološke baštine i prirode. </p>
<p>• Kako to da je, unatoč prosvjedu 13 doktora znanosti, smijenjen ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Gojko Pintur? I Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima novog ravnatelja iako je bivši, Matija Franković, imao velike zasluge u zaštiti tog područja. Planirate li nove smjene ravnatelja?</p>
<p>- Pintur je smijenjen jer su odnosi s lokalnom zajednicom bili narušeni do te mjere da je dovedena u pitanje i sama zaštita prirode, a tu ne mislim samo na podmetnute požare. Novi ravnatelj uspostavio je dobru suradnju sa stanovnicima i više nema problema. </p>
<p> Franković je imao rezultate u radu, ali je novi ravnatelj u redovitom natječaju iznio kvalitetniji program rada u sljedeće četiri godine. Ne planiram nikakve smjene ravnatelja jer nacionalni parkovi i parkovi prirode dobro rade, u čemu im maksimalno trebamo pomoći. </p>
<p>• Zašto ste zatražili promjenu granica Parka prirode Vransko jezero?</p>
<p>- Zato da bi bespravno sagrađene kuće izašle iz granica ornitološkog rezervata koji je dio Parka prirode i bile legalizirane. Kuće će ostati unutar parka gdje je režim zaštite blaži. Oduzeta površina nadoknadit će se proširenjem ornitološkog rezervata, najvjerojatnije na područje Jasena.</p>
<p> Ispravci granica rade se i u drugim zaštićenim područjima kako bi one bile što prirodnije i prihvatljivije za stanovništvo. </p>
<p>• Koliko je novca iz proračuna za iduću godinu namijenjeno zaštiti i očuvanju prirode?</p>
<p>- Izdvojit će se nešto više od 74,9 milijuna kuna, što je bitno više od ovogodišnjih 51,6 milijuna. Najveći dio novca namijenjen je financiranju aktivnosti 18 javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, te Državnom zavodu za zaštitu prirode. </p>
<p>Za aktivnosti i programe u zaštiti prirode ove je godine u proračunu bilo osigurano 19,1 milijun kuna, a u idućoj godini 32 milijuna. Za 2007. predviđa se 40 milijuna, a za 2008. godinu 45 milijuna kuna. Za razvoj sustava zaštite prirode u sljedećih pet godina potrebno je osigurati najmanje 200 milijuna kuna godišnje. Pritom dio novca treba pristići iz nekih fondova i donacija. </p>
<p>• Ovlasti inspektora zaštite prirode, njih jedanaest, odnosi se na nadzor zaštićenih područja, životinja i biljaka. Teško da jedanaest ljudi može kontrolirati cijelu Hrvatsku, pogotovo bez automobila. </p>
<p>- Odredio sam da konzervatorski odjeli Ministarstva inspekciji zaštite prirode na terenu osiguraju uvjete za rad, pa tako i automobile. Inspektor zaštite prirode za istočnu Slavoniju ima službeni automobil. Iduće godine povećat ćemo vozni park službama zaštite, i svake godine bit će sve bolje. </p>
<p>No za uspješan nadzor nužna je suradnja s inspektorima Državnog inspektorata, šumarskim, vodopravnim i veterinarskim inspektorima, zatim carinicima, graničnom policijom i graničnom veterinarskom inspekcijom.</p>
<p>Projekt za Dravu i Muru</p>
<p>• Već nekoliko godina otok Lastovo s okolnim otocima i morem te ušće Neretve planiraju se zaštititi kao parkovi prirode. U kojoj je to fazi?</p>
<p>- U tijeku je javni uvid u Prijedlog za proglašenje Lastovskog otočja parkom prirode, koji je otvoren do 16. prosinca. Javno izlaganje Prijedloga bit će 10. prosinca u Lastovu. </p>
<p>Prve su reakcije pozitivne, stanovništvo se slaže sa zaštitom koja im dopušta tradicionalni način ribolova i poljoprivrede, ali neće biti zahvata koji bi ugrozili prirodne ljepote otočja. Siguran sam da će stanovnici u zaštiti Lastova prepoznati još jednu veliku razvojnu šansu za turizam. Bude li Prijedlog prihvaćen, osnivanje parka planira se sljedeće godine za što je osiguran novac. </p>
<p>Ušće Neretve s Hutovim blatom jedinstveno je močvarno stanište u svijetu koje štiti Ramsarska konvencija. No, problem je tu kompleksniji jer je vezan i uz suradnju s Bosnom i Hercegovinom. S naše smo strane osigurali novac za izradu stručne podloge za proglašenje zaštite, ali i u ovom slučaju odlučujuća će biti riječ domicilnog stanovništva. Prvo ćemo nastojati educirati ljude o dobrim stranama zaštite, ne samo za prirodu, već i za njih. </p>
<p>• Udruge, ali i vlade Mađarske i Austrije, traže zaštitu Drave i Mure u Hrvatskoj. Što ste poduzeli?</p>
<p>- Ministarstvo je nedavno od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražilo izradu stručnog obrazloženja za preventivnu zaštitu Drave i Mure. Nakon izrade, Ministarstvo će donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti na rok koji ne može biti dulji od tri godine. U tom će razdoblju Državni zavod u cijelosti valorizirati to područje u suradnji sa svim zainteresiranim korisnicima i susjednim zemljama zbog proglašenja zaštite u kategoriji regionalnog parka Drava-Mura. Ta je procedura nužna prije nego što se to područje proglasi Unescovim rezervatom biosfere. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zatvoreno 70 pekarnica </p>
<p>Otvaranje pekarnica nikad nije bio unosniji posao - na kruhu se godišnje na crno zaradi više od 200 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mnoge pekarnice u Zagrebu ovih su dana zapečaćene ili su svojevoljno zatvorile svoja vrata kako bi uklonile nedostatke na koje ih je upozorio Državni inspektorat. U Zagrebu, ali i u ostatku Hrvatske u tijeku je val zatvaranja pekarnica, jednog od najvećeg biznisa u nas. Državni inspektorat tako je dosad zatvorio 70 pekarnica na vrijeme od tri mjeseca do godinu dana. </p>
<p>Samo prema podacima Inspektorata, od 15. srpnja 2004. do 31. listopada ove godine privremeno je oduzeto brašno u vrijednosti od oko 100.000 kuna, a predloženo je oduzimanje imovinske koristi od 16.259 kuna.</p>
<p>U pregledanim objektima nisu bile propisane zalihe brašna s danom stupanja na snagu Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište (markice), a bavile su se trgovinom brašnom, namjenskim smjesama i koncentratima bez markica. </p>
<p>Najviše prekršaja u odnosu na broj nadzora (3767) utvrđen je u objektima koji se bave veleprodajom i maloprodajom brašna. U 10,22 posto pregledanih objekata utvrđeni su prekršaji, a u prvome mjesecu primjene markica prekršaja je u odnosu na broj nadzora bilo 28 posto.</p>
<p>No, ove su godine u 0,71 posto pregledanih objekata utvrđeni prekršaji, što u Državnom inspektoratu objašnjavaju »kontinuiranim nadzorom nad primjenom zakona«.</p>
<p>Otvaranje pekarnica nikad nije bio unosniji posao. Na kruhu se godišnje zaradi više od 200 milijuna kuna jer se gotovo 60 posto pekarskih proizvoda prodavalo na crno. Pritom se zarađuje i na smanjenju kakvoće pekarskih proizvoda.</p>
<p>Država je, da bi se zaštitila od utaje poreza, uvela evidencijske markice za brašno koje nemaju utjecaj na porezni sustav zemlje. Osim toga, od početka iduće godine na snagu bi trebao stupiti pravilnik o iskoristivosti brašna. Od 100 kilograma brašna može se proizvesti od 130 do 136 kilograma kruha i peciva. </p>
<p>Radi čega sve to? Zato što nijednim pravilnikom nije propisano koliko se kruha i peciva može izraditi od 100 kilograma brašna. A koliko je vode u pecivu, koje je usto i neprimjereno skupo, najbolje se vidi po njegovoj (ne)kvaliteti - već nakon nekoliko sati je tvrdo kao kamen. </p>
<p>Naravno, uvođenje markica za brašno samo je vrh ledene sante koju tek treba jače zagrebati želi li se urediti tržište mlinarsko-pekarskih proizvoda.</p>
<p>Ne bi li se uspostavila bolja kontrola tržišta pšenice, brašna i mlinarsko-pekarskih proizvoda, započeta je i izrada registra pekarnica u koji se od početka godine prijavilo njih 1300.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uklonjeno više od 8000 napuštenih vozila</p>
<p>Na Medvednici je uklonjeno 1600 olupina, s Velebita 830, a u Nacionalnom parku Krka pronađeno ih je 1200</p>
<p>Velika akcija »Očistimo Hrvatsku od auto-olupina«, koju je prije dvije godine pokrenuo poznati fotograf Romeo Ibrišević, dospjela je i u podmorje. Nedavno je provedena akcija vađenja starih automobila iz uvale Sveta Marija Magdalena ispod Velebita, gdje su, uz pomoć ronilaca, organizatori akcije i mještani uspjeli prirodi i turistima vratiti lijepi djelić jadranske obale.</p>
<p>Bila je to samo posljednja u nizu akcija vađenja olupina, možda zanimljivija od drugih jer se radilo na dnu mora, ali valja podsjetiti da je dosad, na nekoliko desetaka lokacija širom Lijepe naše, ekipa Romea Ibriševića uklonila oko osam tisuća starih automobila. </p>
<p>Podvodna akcija u uvali Sveta Marija Magdalena provedena je uz pomoć profesionalnih ronilaca Marina Brzaca i Miljenka Marušića, koji su olupine s dna mora dizali – balonima. </p>
<p>Ispod ostataka automobila provukli bi željeznu užad, te je prikvačili na balone, koji s morskoga dna mogu dignuti teret do jedne tone. Kad su baloni izvukli ostatke s dna mora, brodom su ih odvukli na obalu, sprešali uređajem koji je dopremila tvrtka C.I.O.S., te odvezli na smetlište. Organizatori su i ovoga puta uspjeli dobiti sponzora za pomoć u provedbi akcije, tvrtku Citroen Hrvatska. »Želja nam je«, kaže Romeo Ibrišević, »da svaku akciju potpomogne jedna auto-kuća, i u tome imamo uspjeha. Štoviše, uvoznici automobila pokazuju veliko zanimanje i razumijevanje«.</p>
<p>Primjerice, čišćenje olupina na Visu pripomogla je tvrtka Renault Hrvatska. Olupine su uklanjane i s drugih jadranskih otoka – Hvara, Mljeta, te Dugog otoka gdje je očišćeno jezero Telašćica.</p>
<p> U veliku operaciju vađenja olupina iz kanjona Zrmanje, kod Obrovca, provedenu početkom ljeta, uključila se tvrtka Euroline, ali i helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji su auto-olupine vadili s dna rijeke.</p>
<p> Akcija čišćenja Hrvatske od auto-olupina pridonijela je da tisuće ostataka limenih ljubimaca završi u reciklaži, koju obavlja tvrtka C.I.O.S. Stotine olupina preša se u metalne kocke i odvozi na odlagališta. Odvoz je organiziran u Zagrebu i na Medvednici, parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje, u Savudriji, Trogiru, Miljevačkom platou, Dubrovniku, Velebitu, Šarengradu, Splitu, Karlovcu i Ozlju…</p>
<p>Podaci pokazuju da problem nije malen. Ukupno je, kažu organizatori, pronađeno i uklonjeno oko 8000 napuštenih vozila. Na Medvednici je uklonjeno čak 1600 olupina, dok ih je s Velebita odneseno 830. Uklonjeno je i petnaestak starih autobusa i drugih velikih vozila. </p>
<p>U Nacionalnom parku Krka pronađeno je 1200 olupina, na sjevernom Velebitu 1500, dok ih je park prirode Telaščica »skrivao« oko 300. </p>
<p>Nažalost, bit će još mnogo posla za organizatore akcije »Očistimo Hrvatsku od auto otpada«, jer se svakodnevno, na najrazličitijim lokacijama Lijepe naše, javljaju novi problemi i ukazuju nove gomile starog »željeza« .</p>
<p>Akcija fotografa Ibriševića i tjednika »Auto Blic« jedan je od rijetkih primjera uspješne izvaninstitucionalne brige za okoliš. Nisu rijetke akcije koje organiziraju državne službe, ali se ekološki svjesni građani susreću s birokratskim preprekama, nerazumijevanjem lokalnih vlasti i nedostatkom materijalne podrške.</p>
<p> Ibriševićeva ekipa sve je uspjela prebroditi i već dvije godine, širom zemlje, bez posebnih nagrada – izuzmemo li onu što su je dobili na Dan planeta Zemlje – uklanjaju automobilske olupine. Na tome bi im poslu svakako trebali pomoć i priznanje i šire zajednice, na čiju dobrobit rade. </p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hoću presudu, a ne mirenje</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>To je pitanje mentaliteta: ovdašnji čovjek skida kapu pred arbitražnim sucima i miriteljima, razumije alternativne oblike rješavanja sporova, ali voli da mu na njegovu stranu »pravde« pečat udari sud. I nema dalje.</p>
<p>Zbog toga su svi nezadovoljni učincima arbitražnih (izbranih) sudova i miritelja. Nezadovoljni su, ponajprije, oni sami: sustav alternativnih načina rješavanja sporova sporo se razvija jer - nema stranaka. Nezadovoljna je i ministrica pravosuđa, jer njen je cilj osloboditi sudove što više predmeta koji se mogu rješavati izvansudski. Nezadovoljna je i politika jer joj je, pomalo, odgovaralo da u teškim slučajevima ima na koga svaliti odgovornost. A tamo neki arbitri su idealna adresa.</p>
<p>Tko pravosuđe prati godinama zna: arbitraža i mirenje nisu novi instituti poretka u Hrvatskoj. Osnivači tih instituta, akademik Triva i dr. Šarćević, na žalost su već pokojni, a opet se, makar su prošla arbitražna desetljeća, svake godine govori da bi te institute trebalo afirmirati. </p>
<p>Uzalud, narod voli sudovanje. S obzirom na desetke tisuća tzv. maličnih predmeta (spisi male vrijednosti) i dalje je nevjerojatno da ljudi više vole štambilj suda nakon pet godina postupka nego ovjeru arbitra nakon petnaest dana. Tako ispada da se u Hrvatskoj građani ne sude radi pravde i pravičnosti, radi naknade štete ili povrata duga. Tuže se samo zato da protivnoj strani sud, dakle država, kaže da je kriv. I da treba platiti ili odsjediti u zatvoru. Makar vjerovnik, kad mu jednom sud i dosudi njegovih tisuću, dvije kuna, od toga novca nema bogzna kakve koristi. Njemu je važno da ga se osudilo.</p>
<p>Ta »mentalna« kazna koju stranke očekuju i zbog koje inzistiraju na sudovanju umjesto mirenju presudni je razlog zašto sud u hrvatskom pravnom poretku još dugo neće imati alternativu. Ali, još je jedan, mnogo važniji razlog. U četvrtak i petak su arbitri i miritelji o sebi i svojim institutima raspravljali u Gospodarskoj komori. Rasprava je bila stručna i kvalitetna, njome su svi zadovoljni. Ali, zadovoljno je stotinjak sudionika. </p>
<p>A građani i njihove tvrtke? Oni ne znaju koliko je arbitraža i koliko je mirenje efikasnije pravno sredstvo da bi se došlo do pravde. Ne znaju koliko ti postupci traju u odnosu na sudovanje. Ne znaju što dobivaju arbitražom i mirenjem, a što gube inzistirajući na sudskom pečatu ispod presude. Ne znaju ni što im donosi uključivanje arbitraže i mirenja u strategiju pravosudne reforme kao što je to naglasila ministrica Vesna Škare Ožbolt. Ono što ostaje je jadikovka: premalo je predmeta riješenih arbitražom i mirenjem. A reformama se odavno ne vjeruje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kongresnik pred sudom </p>
<p>»Kultura korupcije« pokazuje da se korupcija može kultivirati. Dapače, »kultiviranje korupcije« jezično je zanimljiv fenomen. Korupciju se doživljava i tretira kao društveni korov koji treba iskorijeniti, a taj korov, očito, nastaje kao posljedica uzgajanja (kultiviranja)</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Zahtjevno je i opasno biti kongresnik u Sjedinjenim Američkim Državama. Manje-više svatko je gledao poneki američki film ili televizijsku seriju u kojima netko, tko smatra da su povrijeđena njegova prava ili ugroženi interesi, zaprijeti da će nazvati svog kongresnika. Posljedica telefonskog poziva kongresniku obično je hitan sastanak s njime, što pak ukazuje na visoku razinu kulture ponašanja u demokratskom društvu i svijesti izabranih predstavnika koliko su birači važni. Na kraju krajeva, birači su u politici mušterije, a mušterija je uvijek u pravu.</p>
<p>Međutim, osim brojnih obveza, kongresnik u Sjedinjenim Državama ima i nemala prava, a postoje i mnoga prava koja mora poštovati. To je u tjednu za nama osjetio republikanski kongresnik iz Kalifornije Randy »Duke« Cunningham koji, eto, neka prava nije poštovao. Konkretno, Cunningham će po svoj prilici završiti u zatvoru jer je primao mito. U njegovu slučaju ne vrijedi narodna izreka da je htio kruha preko pogače, nego je htio jahtu, »rolls-royce«, stilski namještaj, putovanja, plaćenu proslavu diplome svoje kćeri i još štošta preko svoje plaće i zakonitih prihoda. Za uzvrat za milijunske vrijednosti koje je dobio lobirao je za svoje prijatelje iz kalifornijske vojne industrije.</p>
<p>U ponedjeljak je Cunningham priznao da je uzeo mito i dao ostavku na položaj kongresnika. Usput je patetično izjavio da je »u životu spoznao veliku radosti i veliku tugu. Sada sam spoznao veliki sram«. Jedino što je zaboravio kazati (ili barem The Washington Post to ne navodi) je da si je »veliki sram« sam priuštio (tek nakon što si je priuštio već navedena materijalna dobra). Mnogo preciznija dijagnoza Cunninghamova djela stigla je iz javnog tužiteljstva koje je konstatiralo da je »učinio najgoru stvar koju netko izabran može učiniti... narušio je povjerenje onih koji su ga izabrali«.</p>
<p>Presuda Cunninghamu trebala bi biti izrečena 27. veljače sljedeće godine. Tereti ga se i za izbjegavanje plaćanja poreza (primjerice lani je prijavio otprilike šest puta manji prihod od stvarnog). Proglasi li ga sud krivim, a što se nakon njegova javnog priznanja čini veoma izglednim, može biti osuđen na 10 godina zatvora. Sud teško da će kao olakotnu okolnost uzeti u obzir činjenicu da je Cunningham pilot iz Vijetnamskog rata, baš kao i činjenicu da je osam puta biran u Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Država.</p>
<p>Veoma izgledna zatvorska kazna za Cunninghama neće biti presedan. Naime, prije tri godine zbog uzimanja mita u zatvoru je završio demokratski kongresnik James A. Traficant, a prije četvrt stoljeća, također demokratski kongresnik Michael »Ozzie« Myers osuđen je jer je primio novac od agenta FBI-a za kojega je mislio da je arapski šeik.</p>
<p>Javnost Sjedinjenih Država zabrinuta je jer posljednjih godina korporacije i druge interesne skupine sve više novca troše na donacije, darove i sponzorirana putovanja političarima. Pučkim rječnikom rečeno, sve se više troši na podmićivanje. Mnogi smatraju da je povezanost novca i politike (dapače, više se ne govori samo o povezanosti nego o sprezi) otišla predaleko. Analitičari već sad predviđaju da će sljedeće godine, u vrijeme izbora za Kongres, korupcija u politici biti jedna od tri dominantne teme (uz rat u Iraku i visoke cijene energije i energenata). Oprezniji i manje zabrinuti tvrde, pak, da se ne zbiva ništa neuobičajeno, nego da ta tema ciklički, svakih desetak godina, potresa američku javnost i politiku. </p>
<p>No, ovom zgodom (zapravo zgodama jer su još neki senatori i kongresnici pod istragom zbog mogućeg ilegalnog načina financiranja izbornih kampanja) zbiva se nešto što može biti mnogo opasnije za demokraciju od jednog (izoliranog?) slučaja korupcije. Naime, Amerikanci tradicionalno vjeruju svojim političkim institucijama; iznimka samo povremeno može biti američki predsjednik kao u razdoblju afere Watergate i nakon nje.</p>
<p> Međutim, situacija se posljednjih godina lagano mijenja i to na gore. Konkretno, prije četiri godine 59 posto Amerikanaca odobravalo je rad Kongresa, a nije ga odobravalo 34 posto. Prema rezultatima ankete provedene početkom studenoga, 37 posto ispitanika odobrava rad Kongresa, a 59 posto ne. Boje demokracije u Americi postale su još malo zagasitije nakon objavljivanja rezultata The Wall Street Journala i NBC-a, a prema kojoj je prvi put dojam ispitanika o obje velike američke stranke - negativan.</p>
<p>Republikanci vjerojatno neće pretrpjeti nikakvu trenutačnu političku štetu. Naime, na izborima u San Diegu koji je zastupao Cunningham republikanci su tradicionalno prejaki za demokrate. No, potresi na američkoj političkoj sceni mogu izazvati posljedice. Jedna od njih je i već primjetan sve manji odziv američkih birača na izbore. </p>
<p>Naravno, slučaj kongresnika Cunninghama koristi se i za međustranačke obračune pa opozicijski demokrati govore o »republikanskoj kulturi korupcije«. Ta »kultura korupcije« (kojoj su, ako ćemo pravo, ponešto pridonijeli i demokrati) pak pokazuje da se korupcija može kultivirati (ili ako nekomu više odgovara hrvatski glagol uzgojiti) i u najrazvijenijim demokratskim društvima. Dapače, »kultiviranje korupcije« jezično je zanimljiv fenomen. Korupciju se doživljava i tretira kao društveni korov koji treba iskorijeniti, a taj korov, očito, nastaje kao posljedica uzgajanja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>INA-Naftaplin »oslobođen« optužbi </p>
<p>Proizvodnja prirodnog plina nema štetnog utjecaja na okoliš, a CPS Molve nije uzročnik širenja raka kod ljudi </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ </p>
<p>Već godinama dio stanovništva s područja sjeverozapadne Hrvatske u okolici Molva, Novigrada Podravskog, Virja, Kalinovca, Podravskih Sesveta, Kloštra Podravskog i Đurđevca optužuje INA-Naftaplinov pogon Molve da ispuštanjem u zrak, vodu i zemlju otrovnih plinova, žive i merkaptana i još nekih primjesa u zemnom plinu, koji na tom području taj Pogon pridobiva, u stvari nesvjesno truje ljude i životinje te ribe u potoku Komarnica koji protječe u neposrednoj okolici. Od nekih sam stanovnika čuo da tako misle i pojedini liječnici.</p>
<p> Godinama pratim razvoj područja centralnih plinskih stanica, eksploataciju ugljikovodika na širem dijelu Podravine, od Koprivnice do Pitomače i Staroga Grada nedaleko Virovitice, a pratim i realizaciju ekoloških projekata koje vlastitim novcem, zajmovima banaka i EBERD-a INA-Naftaplin ulaže u zaštitu okoliša. U srijedu, 30. studenoga, bio sam na stručnom sastanku održanom u Đurđevcu na kojem se uveliko govorilo o ekološkoj zaštiti područja CPS-a. Cijeli sustav obrade prirodnog plina na Pogonu Molve koncipiran je tako da izdvojeni nusprodukti – štetne primjese: slojna voda, ugljični dioksid, sumporovodik, merkaptani i živa budu zbrinuti na takav način da nema nikakvih štetnih utjecaja na okoliš.</p>
<p> Dugogodišnji monitoring okoliša upravo to i potvrđuje, čulo se na tom znanstvenom skupu. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, koji uz stručne i znanstvene institute redovno prati »zdravstveno stanje« CPS-a za spomenuti je skup izradio »Sažetak okoliša na Pogonu Molve 2004.-2005.« Sažetak je to raznih studija o monitoringu koji su u naznačenom vremenu obavljali spomenuti Zavod, INA-Naftaplinov Sektor proizvodnje nafte i plina Zagreb, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, Agronomski, Veterinarski i Šumarski fakultet. Monitorinzi su rađeni o kakvoći zraka, radioaktivnosti, kakvoći vode, sadržaju žive u namirnicama i urinu radnika INA-Naftaplina, motrenju tla na području CPS-a, sadržaju žive u tkivu divljači, goveda i glista (gujavica) te stanja šumskog ekosustava na monitoroingu CPS-a Molve.</p>
<p> Predstavnici svih spomenutih institucija izložili su rezultate monitoringa. Zajednički im je zaključak: Realizacija planiranih ekoloških projekata (smanjenje emisije sumporovodika i merkaptana, postrojanje za sušenje sumpornog mulja i izgradnja građevine za prihvat i obradu tekućeg i krutog tehnološkog otpada za proizvodnju nafte i plina) pridonijet će daljem i kvalitetnijem očuvanju okoliša. </p>
<p>Dosadašnji rezultati monitoringa pokazuju da proizvodnja prirodnog plina nema štetnog utjecaja na okoliš. Sukladno težnjama prema čistoj proizvodnji energije, gospodarenje resursima u skladu sa zahtjevima sustava upravljanja okoliša (ISO 14000) i ostvarenje predviđenih zahvata na postrojenju CPS Molve III pridonijet će oživotvorenju načela gospodarski i ekološki održivog razvoja. Studija i izlaganja znanstvenika i laiku su mogla poslužiti u tvrdnji da CPS Molve nije uzročnik širenja raka kod ljudi. </p>
<p>Sva mjerenja čistoće zraka, tla i vode pokazala da su svi parametri u granicama zakonske normale, a neki daleko ispod dozvoljenih minimalnih vrijednosti, dok su neke štetne primjese, kao sumporovodik i merkaptani, potpuno »nestali« iz okoliša, apsorbirani u odgovarajuća ekološka postrojenja. Tako se mješavina žive već izvozi u Njemačku, gdje se duboko u zemlju smješta i tako zaštićena nema nikakve opasnosti da bi »prodrla« na površinu. Iz svega iznijetog može se zaključiti da je CPS »oslobođen« optužbi da zagađuje okoliš te da je posredni uzročnik raka kod živih bića. </p>
<p>Autor je umirovljeni </p>
<p>diplomirani ekonomist iz Đurđevca.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Recept i za Hrvatsku</p>
<p>Slovenija je svjetski rekorder u preradi plastike, a promicatelji PVC-a su dobili su sve sudske sporove u Njemačkoj, Italiji, Belgiji...</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Hrvatska se odlučila i najhitnije osniva dva povjerenstva. Ona za sukob interesa između turizma i zaštite okoliša te proizvodnje i turizma. U sukobu interesa između turizma i zaštite okoliša i prirode zna se tko će izvući kraći kraj. Dovoljno je pročitati naslove u Vjesniku od 30. studenoga: »Otoci: najviše otpada na ilegalnim odlagalištima« ili »Pag prekrcan otpadom«. A »zeleni« ne dopuštaju spalionice. I još jedna priča za malu djecu. Naime, projekt »Eko-kaštelanski zaljev« ne gradi se zbog tvornice PVC-a, kako su nas uvjeravali, nego zbog sve više stanovnika, posebno ljeti kad navale turisti. A nemoguće je zaustaviti »proizvodnju koja je posljedica ića i pića«.</p>
<p>Problem sukoba interesa proizvodnje i turizma je malo teži. Što službeno obuhvaća naziv proizvodnja? Proizvodnja je zajedničko ime za pet osnovnih područja: rudarstvo, poljoprivredu, šumarstvo s vodoprivredom i iskorištavanjem mora, industriju, građevinarstvo i promet. Promet i niskogradnja pogoduju turizmu, ali su u izravnom sukobu s turizmom. A i ostalo građevinarstvo baš nije jako »zeleno«, primjerice zadire u okoliš i prirodu. Pogotovo ako ne koristi npr. plastične izolacije koje drastično snizuju potrošnju goriva. Izolacijska ploča od poliuretanske pjene debljine 1,6 centimetara (plastika) ekvivalentna je onoj betonskoj od 135 centimetara. A o građevinskom otpadu da se ne govori. Pa ni rudarstvo, poljoprivreda i šumarstvo s vodoprivredom i iskorištavanjem mora (mogla bi prasnuti i neka platforma koja vadi naftu ili plin) nisu baš bez grijeha.</p>
<p>A sada o industrijskoj proizvodnji, i to PVC-a, seksa i eksperimentalnih životinja. O PVC-u znaju svi bolje od onih koji se time profesionalno bave. Čim dalje od profesije, to bolje. Na nedavnom savjetovanju »Polimerni materijali i dodaci polimerima« govorilo se o proizvodnji PVC-a i rizicima te proizvodnje. Nijedna osoba koja se profesionalno bavi zaštitom okoliša u medijima nije se odazvala pozivu da čuje iz prve ruke o čemu je riječ. A neke od tih osoba bile su osobno upozorene na termine još pred pola godine. Odazvao se svestrani A. Bekić svojom emisijom »Znanja i spoznaje«. Doveo je jednog izvanserijskoga menadžera iz Slovenije, osnivača Plasttehnike Grozd (nema tamo klustera), koji je u 2004. ostvario prihod od 235 milijuna eura i zapošljava 6700 ljudi. Treba li se čuditi da je Slovenija svjetski rekorder u preradi plastike. Na pitanje voditelja imaju li oni u Sloveniji priče poput naših o PVC-u, odgovor je glasio: »Bilo je, dok se nismo okupili i svima koji pišu neistine ili poluistine zaprijetili sudom.« Promicatelji PVC-a su dobili i sve sudske sporove u Njemačkoj, Italiji, Belgiji itd. Izvrstan recept i za Hrvatsku. A što je s dvije druge industrije, onom seksa i eksperimentalnih životinja? Nedavno je jedan dužnosnik iz EU izjavio. "Hrvatsku mladež ne treba slati na fakultete, neka se bave s uzgojem eksperimentalnih životinja za potrebe Europe." Kako to gordo zvuči.</p>
<p>A što je s industrijom Sa seksom i kockom, još je teže. Gdje bismo to provodili? Npr. na zemljištu koje je oslobođeno preseljenjem tvornice PVC-a s lokacije u Kaštel Sućurcu. Odakle ideja o industriji seksa? Od jednog vrlo zanimljivog i pronicljivog francuskog pisca Michela Houellebecqa iz njegove 'Platforme'.</p>
<p>Situacija je sljedeća. Valérie i Jean-Yves iz francuske turističke agencije i Michel (muzealac) došli su na Kubu da provjere mogu li turistički klubovi tipa Méditerranée bolje raditi i kako produljiti sezonu, osobito u studenome.</p>
<p>"Na putu do plaže morali smo otrpjeti salijetanja nekolicine prodavača bijednih rukotvorina, … Kubanci su imali danju pristup na klupsku plažu. … u toj zemlji nitko nije u stanju živjeti od plaće. Ništa zapravo ne funkcionira: nema goriva za motore ni rezervnih dijelova za strojeve. … Sve podsjeća na rustikalnu utopiju: seljaci rade s volovima, putuju kolima… No nije riječ ni o utopiji ni o ekološkoj obnovi, nego o stvarnosti zemlje koja se u industrijsko doba više ne može održati. Kuba uspijeva izvesti neke poljoprivredne proizvode poput kave, kaka i šećerne trske, no industrijska se proizvodnja doslovno ugasila. … Kuba je posebni slučaj upravo zbog bolno očitog problema industrijske proizvodnje. Osobno o industrijskoj proizvodnji nisam imao blage veze, kaže Michel. Potpuno sam se prilagodio informacijskome dobu, što je značilo da nisam nizašto. Valérie i Jean-Yves također su baratali samo informacijama i kapitalom; oni su ih rabili inteligentno i konkurentno, ja rutinski i birokratski. No da nas blokira neka strana sila, ni nas troje ni nitko od mojih znanaca ne bi bio u stanju pokrenuti industrijsku proizvodnju. Nismo imali pojma o taljenju metala, o proizvodnji dijelova i lijevanju plastičnih masa. O novijim izumima poput optičkih vlakana i mikroprocesorima da i ne govorim. Od te me spoznaje uhvati panika…. Nisam mogao shvatiti proizvodni postupak kojim je nastao Valériein kupaći kostim: sastav mu je 80 % lateksa i 20 % poliuretana. Uvučem dva prsta u grudnjak… To sam pak mogao i znao činiti (citirano s ljubaznim dopuštenjem D. Katunarića)." </p>
<p>Radujmo se takvoj turističkoj industriji, osobito u mjesecu studenome. Ali ima mali problem, morali bismo i za tu industriju uvoziti radnu snagu. Zato Hrvatska treba najhitnije povjerenstvo za sukob interesa između turizma i svega ostaloga, osobito zaštite okoliša.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva </p>
<p>i brodogradnje </p>
<p> Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Žestoke rasprave bez pravnih analiza</p>
<p>Sukob u vezi pitanja povratka imovine hrvatskim folksdojčerima već pomalo prelazi u hladni rat i unutrašnji neugodni sukob, koji prije svega može štetiti našoj zemlji. Začuđuju mnoge izjave, pa i novinski komentari, koji više sliče na žestoke rasprave nego na pravnu analizu. Sve to djeluje vrlo neurotično i mrzilački, gotovo kao da se bivši zadrti partizani obračunavaju sa zadrtim nacistima. Bilo bi uputno da seriozni Vjesnik preko svojih poznavatalja međunarodnog prava, posebno pravnog nasljeđa, na kojemu se trebaju temeljiti naša stanovišta glede tih pitanja, taj gordijski čvor nastoji razmrsiti. </p>
<p>Nema sumnje da takva inicijativa ili sporazum s Austrijom za sobom može povući vrlo nemile konzekvence, stoga se takva pitanja ne mogu rješavati brzopletim izjavama i svađalačkim novinskim tekstovima, nego doista stručnim preispitivanjima svih mogućih pravnih i moralnih posljedica. U 21. smo stoljeću, Njemačka je nama prijateljska zemlja, Austrija također, što nas upućuje na razumno i dobro promišljeno političko i medijsko djelovanje. Danas prozivati Austrijance i Nijemce zbog grijeha njihovih predaka nije nimalo mudro, a još manje profitabilno. To ne znači da ne bismo smjeli iznijeti svoje opravdane stavove u odnosu na neka pitanja, već ti stavovi moraju počivati na utemeljenim moralnim i pravnim načelima. Lako je izgubiti prijatelja, ali ga je veoma teško pridobiti.</p>
<p>P. HINIĆSTUTTGARTNJEMAČKA</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dok se dvoje svađa – treći se ne koristi!</p>
<p>Napokon se na sjednici Sabora od prije nekoliko dana raspravljalo i o školstvu. Čulo se svega, ali nimalo jedinstvenosti, nimalo kooperacije, samo konfrontacija. Uglavnom, nitko se s nikim ne slaže i dok je tako učenicima se ne piše dobro. Nažalost, tu ne vrijedi ona da dok se dvoje svađa treći se koristi. Govorilo se uglavnom o lošem obrazovnom sustavu i o katastrofalnim udžbenicima. Iako se dokazao štetni pluralizam udžbenika, jedna zastupnica se gorljivo zalagala da se ta loša praksa nastavi. Čak je rekla da nastavnik mora biti kompetentan odabrati dobar udžbenik (koji je, dakle, odobrilo Ministarstvo). Tek sad mi je jasnija situacija kad je dekan Filozofskog fakulteta rekao da će tužiti autora jednog udžbenika jer je bio pun pogrešaka. Nekad davno u Engleskoj su za krivnju malih prinčeva kažnjavali paževe, jer se kraljevsku djecu nije smjelo kazniti, a moralo se ukazati da su pogriješili. Dakle ne može se kazniti onoga tko je odobrio upotrebu loše knjige, već samo autora. Zastupnica koja se zalaže za više udžbenika za jedan predmet kaže da nema zakona koji kaže da se mora učiti iz udžbenika, pa zašto povika na njih. U gimnaziji profesori već odavno govore učenicima da ne uče iz školskih knjiga, jer su užasne. A što je zanat bez alata. I nitko nije izračunao koliki je napor za nastavnika raditi bez dobrog udžbenika. </p>
<p>V.N.(PODACI POZNATI REDAKCIJI)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Som Jura dobio novo društvo!</p>
<p>Na radost ribiča i ekologa, jezero Jarun od petka je bogatije za tonu i pol ribe. Za poribljavanje su izabrani amuri i tolstolobikovi jer se te vrste hrane podvodnim biljem pa se smanjuje cvjetanje jezera i poboljšava kvaliteta vode.</p>
<p>»Jarun poribljavamo već 12 godina. To činimo u kasnu jesen i rano proljeće jer se onda ribe drže bliže dnu, zbog hladnoće, i sigurnije su od ribiča pa imaju veće šanse za opstanak«, objašnjava Mirjana Počuča iz Odjela za kontrolu kvalitete vode i zaštite okoliša Jaruna. Kaže da će novim ribama trebati tjedan dana da se prilagode u jezeru pa će u tom razdoblju biti zabranjeno pecanje.</p>
<p>Upravo su ribiči zadovoljno trljali ruke gledajući kako su toboganom iz kamiona, parkiranog iznad regatne staze, u jezero klizili »komadi« ribe. »Nek' samo poribljavaju, zdravo je to za jezero, a od ulova će se više savijati ribički štapovi«, komentirao je umirovljenik Ivan Magašić, koji baca udicu u jezero u prosjeku dva puta tjedno. »Dosad još nisam ulovio kapitalca, no nadam se da ću jednom napraviti slastan fiš paprikaš od jednog do ovih tolstolobikova«, rekao je.</p>
<p> Radnici, kojima je u poribljavanju pomagao i direktor Jaruna Aleksa Kocijan, ispraznili su četiri spremnika ribe. »Primi ju za rep! Ajmo ribice!«, požurivali su radnici ribu. Neke od riba plivale su plićakom ošamućene od udaraca koje su dobile spuštajući se niz tobogan. »Ne bu im ništa bilo, zdrave su one. Ribu smo kupili od poznatog uzgajivača i prošla je sve zdravstvene kontrole«, kaže direktor.</p>
<p> Kad su radnici završili s bacanjem ribe u jezero, jedan od prisutnih ribiča ostao je zamišljeno gledati u vodu i na glas je promrmljao: »Svaka čast svim tim amurima i tolstolobikovima. Al' mene bi zadovoljilo jedino to da mi se na udicu zakvači legenda Jaruna, Som Jura, to je prava riba!« </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Navala na bankomate</p>
<p>Bankari kažu da su u prosincu prošle godine u sekundi imali i po 25 ulaza u bankomate</p>
<p>Predblagdansko vrijeme trgovcima je najplodnije. Privučeni blještavim izlozima, ljudi kupuju razne poklone i ukrase za blagdane, ne razmišljajući hoće li kupljeno kasnije moći otplatiti. U prosincu prošle godine samo na bankomatima Zagrebačke banke podignuto je čak 1,8 milijardi kuna. »Izračunali smo kako novac s bankomata podiže prosječno svake dvije sekunde, a u »špici« i po 25 puta u sekundi«, rekli su u Zagrebačkoj banci.</p>
<p>Uz poklone, najveći trošak stvara hrana. Peku se kolači, jede se purica, riba, a sve to nije nimalo jeftino. Vesna Brčić Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, rekla je da je kupcima najveći mamac način plaćanja. »Obročno plaćanje u Hrvatskoj se dosta primjenjuje pa se ljudi lakše odlučuju na kupovinu jer imaju osjećaj da ne troše ništa, a pritom ne razmišljaju da ih kasnije čeka gomila računa koje trebaju platiti«, rekla je gospođa Brčić Stipčević.</p>
<p>Za razliku od Hrvatske gdje ljudi troše bez obzira na to imaju li za to mogućnosti ili ne, u nekim susjednim zemljama situacija je drugačija. »Podaci su pokazali da je zadnje dvije godine u Njemačkoj i Austriji promet za blagdane stagnirao. Ljudi su se okrenuli štednji zbog velike nezaposlenosti«, kaže Vesna Brčić Stipčević. </p>
<p>No kako ljudi kod nas dosta troše za blagdane, ona im preporučuje da prije odlaska u kupovinu naprave listu poklona i da točno izračunaju koliko novaca mogu izdvojiti te da se toga strogo pridržavaju. »Nepripremljenost za kupovinu stvara najveći trošak. Ljudi često previše potroše a pritom kupe i nepotrebne stvari«, rekla je gospođa Stipčević.</p>
<p>S obzirom na veliku stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj mnogi si ne mogu priuštiti predblagdansku kupovinu. »Ako je netko u teškoj novčanoj situaciji a želi razveseliti svoje najmilije za Božić, neka bude originalan i neka sâm izradi poklon. Sigurna sam da će drugoj osobi to puno značiti«, rekla je ona.</p>
<p>No ljudi se ne obaziru na takve savjete pa ih većina previše potroši i onda mjesecima otplaćuje dugove.</p>
<p> »Prošle godine otplaćivao sam dugove od Božića sve do Uskrsa, a da mi se to ne bi dogodilo i ove godine, neću voditi ženu u kupovinu nego ću je obaviti sâm«, rekao je gospodin Marko. S njim se složio i student Luka Matković. »Kad god idem u kupovinu s djevojkom, uvijek potrošim više nego što sam namjeravao«, rekao je. </p>
<p>Iako se tvrdi da su pripadnice ljepšeg spola sklonije potrošačkoj groznici, nisu jedine koje ponese šarenilo izloga. »Volim Božić, a još više kupovinu poklona, to me veseli jer znam da ću time obradovati nekoga«, priznao je Ivan Validžić i dodao da se ponekad dogodi da potroši više, ali uglavnom se »suzdržava« od pretjerane potrošnje.</p>
<p>Gospođa Ana Mikanec rekla je pak da ne troši toliko na poklone koliko na hranu. »Za blagdane je uvijek svečaniji jelovnik. Kupujem puricu, lignje, bakalar, a pečem i puno kolača. A sve to puno košta«, rekla je ona. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Poplava u Tesličkoj</p>
<p>Puknuta glavna vodovodna cijev i poplava koja je uslijedila iznenadili su stanare Tesličke ulice u Donjoj Dubravi u četvrtak nešto prije ponoći. Dramatičnu priču o događajima ispred njegove kuće na broju 4 Vjesniku je ispričao Danijel Štefanek, koji je nakon poziva susjeda, Igora Dukića, uzbunio čitavu ulicu.</p>
<p>Cijev je pukla ispred Štefanekove kuće, probila je asfalt, a voda koja je počela izvirati, slijevala se u podrumske prostorije kuće, gdje njihov sin Zlatko ima trgovinu neonskih reklama. »Sva sreća da se susjed tako kasno vraćao kući i vidio što se događa, jer bez njega sve bi nam uništila poplava«, rekao je Štefanek.</p>
<p>Ubrzo su pravi potoci tekli niz ulicu, a svi su susjedi izašli pomoći Štefanekima da spriječe vodu od prodiranja u trgovinu pa su ju složno metlama i lopatama za snijeg odgurivali od kuće. Susjedi su zvali i policiju koja je odmah stigla, no vatrogasci su im odgovorili kako to nije njihov posao, već da nazovu Vodovod. Nakon poziva, kaže Danijel Štefanek, Vodovodu je trebalo čak 40 minuta da stigne, do tada su sami vodili bitku s poplavom.</p>
<p>Nakon dolaska, Vodovod je je zatvorio vodu čitavoj ulici, a radove na puknutoj cijevi započeo je tek ujutro. Cijev je popravljena iza podneva u petak, a Štefanekovi su ispirali nakupine blata ispred svoje kuće. Dio ulice u kojoj je iskopana i popravljana cijev ostao je bez asfalta, a stanare brine koliko će sada i na taj poravak morati čekati.</p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta, Milan Golubić, rekao je kako će se asfalt postavljati vrlo brzo nakon što ih Vodovod pismeno obavijesti o radovima. Do tada, ukoliko bude kiše i snijega, stanari dijela Tesličke morat će redovito čistiti blato ispred svojih kuća.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uvijek sladak povratak </p>
<p>U Zagreb sam došla na studij prije više od trideset godina i u njemu ostala</p>
<p> – nadam se, zauvijek. Rodom sam iz Subotice, a za svakog bunjevačkog Hrvata Zagreb je oduvijek imao neku magičnu privlačnost, snagu matice koja pomaže održanju identiteta. O Zagrebu se sanja kao o nečem lijepom, dalekom i teško dostižnom. I moji su roditelji sanjali o životu u Zagrebu, ja sam njihov san i ostvarila. Tu sam zasnovala obitelj, tu živim i radim, tu sam sretna.</p>
<p>No još odmalena posjećivala sam Zagreb. Imam u obiteljskom albumu fotografiju na kojoj se kao petogodišnje dijete, s obvezatnim gumenim »narukvicama«, kupam na »štrandu« na Bundeku, dobro se sjećam kako sam kao klinka šetala Botaničkim vrtom i parkovima Maksimira, a prvi odlazak u zagrebački Zoološki vrt ostavio je u mom pamćenju trag senzacije koji nisu zasjenili ni, objektivno, neusporedivo veći »spektakli« koje sam tijekom života vidjela i doživjela.</p>
<p>Zagreb odavno više nije idilična slika moga djetinjstva nego »obična« realnost, svakodnevna činjenica, gotovo dio mene. No mogu reći bez trenutka razmišljanja da je to mjesto u kojem volim živjeti i u kojemu se osjećam ugodno. Život za mene nije »negdje drugdje« nego baš i samo u Zagrebu. </p>
<p>Jednostavno rečeno: volim Zagreb. Volim ga zbog veduta koje su postale sastavni dio mojih uspomena. Volim ga zbog punine života kojim pulsira svaki njegov djelić. Volim ga zbog neobičnog spoja koji se u njemu tako intenzivno osjeća: srednjoeuropske kulture i mediteranskoga mentaliteta. </p>
<p>Najviše volim obvezatni odlazak subotom na »špicu« s već uobičajenim, »ritualnim« postajama: kavom u Tkalči, obilaskom trgovina, šetnjom po centru, kolačima kod Vinceka i onda, kao pravi začin danu, kupovanjem na Dolcu. </p>
<p>Volim sinesteziju Dolca, neodoljivu raznolikost boja, mirisa, oblika i okusa. Volim i šestinske kišobrane kao dizajnerski dobro osmišljeni simbol Zagreba i njegove okolice. Na Dolcu se osjeća vedrina i optimizam maloga čovjeka koji živi život što ga nije uvijek lako živjeti.</p>
<p>Volim putovati i mogu reći da sam obišla dobar dio svijeta. No uvijek mi je sladak i povratak u Zagreb. Tada mi se čini da mogu ponoviti Mihalićeve stihove: Čitav se život dogodio da se vratiš ovamo…</p>
<p>Dubravka Đurić Nemec</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Najviše prodavača borova želi na Kvatrić</p>
<p>Najveća ponuda za prigodnu prodaju borova ove godine iznosila je 13 800 kuna, koliko je ponuđač dao za mjesto na lokaciji Ilica - Vrapčanska, iako je početna cijena bila 600 kuna. Najviše ponuda bilo je za lokaciju Heinzelova-Kvatrić. Prodaja borova počet će 18. prosinca i trajat će do Badnjaka, no ove je godine manji interes prodavača. </p>
<p>»U odnosu na prošlu godinu, ove je godine svega 50 posto prodajnih mjesta popunjeno«, rekao je Zdravko Krpan, rukovoditelj tržnog područja Centar. Nada Škrinjarić licitirala je za mjesto na lokaciji Ilica-Retkovićeva i rekla da se prodaja borova isplati samo poljoprivrednim proizvođačima, a ne preprodavačima i dodala da će ove godine prodavati smreke i jele po cijeni od 50 do 250 kuna, ovisno o veličini i vrsti.[M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Nova humanitarna blamaža</p>
<p>Većina šatora što su ih humanitarne organizacije iz svijeta poslale kako bi stotine tisuća Pakistanaca koji su preživjeli potres lakše dočekalo zimu, uopće nisu kadri pružiti dostatnu zaštitu od hladnoće i preživjelima ponuditi toplinu. Štoviše, šatori su navodno tako loši da je, kako javljaju tamošnji »humanitarci«, sada prioritet nesretnom narodu omogućiti topla skloništa.</p>
<p>Potres je 8. listopada ubio oko 73.000 ljudi, a više od tri milijuna ostalo je bez krova nad glavom. Danas se tih tri milijuna ljudi već smrzava, iako najgore tek slijedi – brutalna himalajska zima mogla bi, strahuje se, najprije ubiti promrzle i gladne.</p>
<p>»Stanje je teško, već smo na rubu izdržljivosti«, kaže šef koordinacije humanitarne pomoći UN-a Jan Vandemoortele. U Međunarodnom uredu za migracije još su pesimističniji. »Od 420.000 razdijeljenih šatora, njih čak 90 posto – nije pripremljeno za zimu. Na cijelome svijetu nema dosta takvih šatora«. Preživjeli su osuđeni na samopomoć - moraju od ruševina vlastitih domova sagraditi improvizirana skloništa.</p>
<p>S obzirom da se u svijetu svaki drugi dan u vojnoj sferi potroši oko 5 milijardi dolara, čini se da svjedočimo još jednoj humanitarnoj sramoti. [A. K. Buterin]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ljubičić sponzor slonova s Brijuna</p>
<p>PULA</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić prvi se odazvao akciji sponzorstva Safari parka Nacionalnog parka Brijuni, u kojem su, uz ostalo, smješteni Sony i Lanka, najpoznatiji slonovi u ovom dijelu svijeta pristigli na Brijune prije 30-ak godina kao dar Indire Gandhi Titu. Ljubičić i njegova supruga zaljubljeni su u Brijune i posjećuju ih svakoga ljeta. Čim su saznali da Safari park traži sponzore, nazvali su Park i ponudili donaciju za Sonyja i Lanku. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U SAD-u 1000. smaknuće!</p>
<p>RALEIGH</p>
<p> – Primivši u petak smrtonosnu injekciju, Kenneth Lee Boyd postao je tisućiti zatvorenik pogubljen u SAD-u, 30 godina nakon što je u toj zemlji vraćena smrtna kazna. Boyd (57) ubijen je malo iza ponoći, u Središnjem zatvoru u Raleighu. Kažnjen je smrću jer je 1988. pred djecom ubio ženu i tasta. Unatoč prosvjedima diljem države protiv izvršenja smrtne kazne, guverner je tek nekoliko sati prije smaknuća odbio posljednju molbu za pomilovanje.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pogubljen Australac</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – Usprkos pokušajima australske vlade da spriječi vješanje, Australac Nguyen Tuong Van (25), osuđen zbog krijumčarenja droge, u petak je pogubljen u zatvoru u Singapuru. Obješen je nakon višetjednih pokušaja odvjetnika, obitelji i aktivista za zaštitu ljudskih prava da zaustave izvršenje kazne. Tuong Van je prije tri godine uhićen na aerodromu s 400 grama heroina, a od 1965. u Singapuru je zbog zloporabe droge pogubljeno 420 osoba.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Američki Yale ukrao Peruu blago Inka?</p>
<p>LIMA</p>
<p> – Peru će uskoro tužiti američko Sveučilište Yale i tražiti povrat 4900 predmeta koje je iz drevnoga grada Inka Machu Picchua prije 100 godina odnio američki istraživač. Nacionalni kulturni institut tvrdi da su predmeti Inka posuđeni Yaleu 1916. na 18 mjeseci, ali sveučilište ih je uvrstilo u vlastitu zbirku i odbija ih vratiti! Peru još čuva te dokumente kao dokaz. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Papa u lipnju u Poljskoj?</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Poljske novine »Gazeta Wyborcza« objavile su da će papa Benedikt XVI u lipnju 2006. posjetiti zemlju svog prethodnika Ivana Pavla II. Novine se pozivaju na krakovskog nadbiskupa i nekadašnjeg osobnog tajnika pape Wojtyle, Stanislawa Dziwisza, koji će navodno Svetome Ocu predložiti posjet Varšavi, Krakovu, marijanskom svetištu u Čenstohovi, a možda i Wojtylinim rodnim Wadowicama. Točan datum mogao bi biti određen u subotu. [dm]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prva HIV-pozitivna kraljica ljepote</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruska frizerka pobijedila je na prvom ruskom izboru za Miss među ženama zaraženim virusom HIV-a, te je okrunjena za Miss Positive na natjecanju ljepote organiziranom kako bi se u Rusiji otklonila stigma oboljenja AIDS-om. Svetlana Izambajeva (24) titulu je osvojila u četvrtak, 1. prosinca, na Svjetski dan borbe protiv AIDS. »Ako sam Miss Positive, onda moram biti pozitivna«, rekla je smijući se. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Rođen da traje</p>
<p>Prije 30 godina Bruce Springsteen albumom »Born To Run« postao je nova glazbena senzacija, istodobno osvojivši naslovnice u prestižnim magazinima »Time« i »Newsweek«. Luksuzan box-set »Born To Run« opisuje početak puta na kojemu je Springsteen stvorio jedan od tematski najzaokruženijih i najvažnijih opusa u povijesti rock glazbe </p>
<p>Zbog poznate Springsteenove samokontrole mnoge su stvari u njegovoj diskografiji išle polako, ali temeljito. Digitalna remasterirana izdanja starih albuma dosad nisu bila iskorištena opcija, za razliku od većine visokonakladnih rock izvođača koji (pre)često nastoje kapitalizirati na minulome radu. Srećom, i što se tiče priznavanja povijesnih zasluga i aktualne kreativnosti, Springsteen nema razloga za zabrinutost, pa je u trenutku završetka ambiciozne solističke »Devils & Dust« akustične turneje napokon došlo vrijeme za prigodno podsjećanje na trijumf od prije trideset godina. </p>
<p>Dojam više nego poštenog odnosa prema zaostavštini svakako ostavlja i masivan box-set »Born To Run - 30 Anniversary Edition« (Columbia/Menart) kojim se obilježava trideseta godišnjica objavljivanja prijelomnog Springsteenova albuma. Spram uobičajenog prodavanja iste ili slične robe nekoliko puta, Springsteenov štab odlučio se za iscrpniju i zahtjevniju varijantu. Osim (prvi put) digitalno remasteriranog albuma, luksuzan trostruki box-set donosi i dva DVD-a: prvi put objavljenu videosnimku cijelog nastupa Springsteena i pratećeg E-Street Banda iz Londona 1975. i iscrpan 90-minutni dokumentarac »Wings For Wheels«. Tu je i temeljita knjižica koja na 46 stranica uključuje Springsteenovo pismo namjere i brojne arhivske fotografije. Konzumirajući sve zajedno, dobivamo definitivan uvid u ključnu fazu Springsteenova puta prema globalnom proboju. </p>
<p>Nesumnjivo je bila riječ o zanimljivu putu: to izdanje uz nedavni Dylanov i Scorseseov paket »No Direction Home« nesumnjivo je najiscrpnije retroizdanje godine. I Dylana i Springsteena »otkrio« je isti čovjek, legendarni John Hammond, i doveo ih u diskografsku kuću Columbia. Osim tih poveznica, a i očite sklonosti mladog Springsteena Dylanu, mogli bi otići korak dalje pa reći da je u Springsteenovu radu epizoda s »Born To Run« albumom bila ono što je Dylanu značila »elektrifikacija« sredinom šezdesetih, koju iscrpno obrađuje Scorseseov film. Zbog toga ta dva izdanja povezuje slična optika, pogled na etape karijere autora kad su drastično promijenili prijašnji način rada, a time i recepciju javnosti. </p>
<p>Nakon dva ambiciozna albuma »Greetings From Asbury Park« i »The Wild, The Innocent And The E-Street Shuffle« - prodanih u malim nakladama, ali povijesno priznatih kao uvjerljivi dokazi izuzetnog talenta i pomaknute percepcije mladog autora - Springsteenov treći album »Born To Run« bio je školski primjer teorije »proći ili pasti«, barem za diskografsku kuću nesklonu potpomaganju nečije inventivnosti na račun većeg profita na tržištu.</p>
<p>»Rock opera iz New Jerseyja« koja je uslijedila »Born To Run« albumom zadovoljila je sve zainteresirane strane i pretvorila Springsteena u vijest dana, s istodobno osvojenim naslovnicama u prestižnim magazinima Time i Newsweek. Sam album s ključnim Springsteenovim pjesmama poput »Born To Run«, »Thunder Road«, »Backstreets«, »Jungleland«, »Tenth Avenue Freeze-Out« i drugima, bio je primjer autorskog tour de forcea, a ostao je zapisan kao jedan od klasičnih albuma suvremene glazbe. Pročišćenost izraza i inkorporiranje povijesnih utjecaja, poput »zida zvuka« Phila Spectora i cijele palete simbola u epskim temama tekstova, te melodijska i sviračka konkretnost, pokazale su promjenu spram ranije poetske razbarušenosti. </p>
<p>Ukratko, Springsteen je na »Born To Run« pronašao svoju dobitnu kombinaciju, koju će marljivo razrađivati na daljnjim albumima i stvoriti jedan od tematski najzaokruženijih i artistički najznačajnijih opusa u povijesti rocka, pričajući kasnije upravo o sazrijevanju likova, tema i situacija začetih na albumu »Born To Run«. U remasteriranom izdanju album, dakako, zvuči besprijekorno, ali su upravo popratni DVD-ovi ona »karika koja je nedostajala«. Poznat po ljubomornom čuvanju materijala u bunkeru, Springsteen je napokon popustio i u javnost dao cjelovitu, dvosatnu snimku svog prvog londonskog nastupa 1975. u dvorani Hammersmith Odeon. Na trećem disku s dokumentarcem »Wings For Wheels«, kako se prvobitno zvala pjesma »Thunder Road«, pored dokumentaristički uzorno predstavljene priče o nastanku albuma »Born To Run« i svih sudionika priče, uključeno je dovoljno raritetnih video i audiomaterijala za višesatno proučavanje.</p>
<p> Ako je DVD s dvosatnim londonskim nastupom - prvi put »sklopljenim« s izvornih BBC-jevih filmskih vrpci i 24-kanalnog zvučnog zapisa - cjelovečernja poslastica bez premca, dodatak s dokumentarnog diska još je fascinantniji: tri potpune izvedbe s nastupa u Los Angelesu 1973. (»Sprit In The Night«, »Wild Billy Circus Story« i »Thundercrack«), pojedinačno su najznačajniji, i jedini, filmski dokazi nevjerojatne scenske i sviračke kohezije Springsteena i E-Street Banda na samom početku karijere. Upravo je tu zapravo pravi početak priče zahvaćene na albumu »Born To Run«, kojim je Springsteen, pored mnogo drugih stvari, naznačio svoju temeljnu namjeru koju ni danas nije iznevjerio: on je autor rođen da traje. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zatvara se Kinoteka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu, 3. prosinca, zatvara se Kinoteka. Dvorana u Kordunskoj 1 sljedeći tjedan službeno će biti predana Nadbiskupiji zagrebačkoj, odnosno župi sv. Blaža, i u Kinoteci se više neće održavati filmske projekcije, javljeno je iz Zagreb filma. [M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Njegovu provokaciju konzervativci nisu mogli podnijeti </p>
<p>Svojim djelima, pojavom i načinom života bio je daleko ispred svog vremena, prvo zabavljajući a zatim i skandalizirajući viktorijansku Englesku</p>
<p>U Parizu je 30. studenoga 1900. godine, psihički i fizički shrvan, umro jedan od najvećih književnih genija devetnaestog stoljeća - Oscar Wilde. Odbačen i prezren od engleskog društva, nakon izlaska iz zatvora na koji je bio osuđen zbog sodomije, Wilde je nekoliko godina besciljno lutao po Europi te skončao u gradu u kojem je izvođena njegova drama »Salomé«. </p>
<p>Rođen 15. listopada 1856. u Dublinu, taj je Irac svojim djelima, pojavom i načinom života bio daleko ispred svog vremena, prvo zabavljajući a zatim i skandalizirajući viktorijansku Englesku. Zbog svog odijevanja i ponašanja bio je omiljena tema karikaturista i prije velikog uspjeha njegovih djela. </p>
<p>Wilde je bio prototip moderne, hirovite umjetničke zvijezde, dosegnuvši za života slavu, ali i ozloglašenost kao malo koji književnik prije ili poslije njega. Njegovi aforizmi, koje je ugrađivao u sva svoja djela i objavljivao u posebnim zbirkama, izdržali su stoljetni ispit vremena te i danas djeluju jednako lucidno. Wilde je svojim maestralnim govorima i književnim radom nemilosrdno secirao tadašnje englesko društvo, čija je konzervativna matica jedva dočekala priliku da mu se osveti. Jednom je za sebe rekao da nema ambicija biti popularan ili biti heroj masa koji čovjeka danas slave, a sutra kamenuju - radije bi skončao mirno u vlastitom krevetu. </p>
<p>No, provokacija koju je svojim smjelim idejama i raskalašeno-hedonističkim načinom života donio u tadašnju Englesku bila je za nju prevelika, a njegova tragedija do danas ostaje zabilježena kao jedan od najvećih zločina koje je Engleska počinila prema svojim umjetnicima. </p>
<p>Kakav je hrvatski odnos prema Wildeu danas? U nas možete pogledati nekoliko novijih filmova snimljenih prema njegovim djelima (posljednji je, izdan na DVD-u, ne osobito uspjeli »Važno je zvati se Ernest« s Rupertom Everettom). Wildeove »Zločeste misli« u izdanju nakladničke kuće Šareni dućan u nas su postale bestseler, tiskaju se i njegove priče za djecu (»Sretni princ« čak i u novinskoj seriji), no njegov živvot ipak je ostao svojevrsni tabu, tragedija o kojoj se ovdje nerado priča. Dva ključna recentna djela o životu tog književnog genija zasad nisu poznata u Hrvatskoj izvan stručnih krugova. To su neprevedena biografija »Oscar Wilde« iz 1987. čiji je autor ugledni američki profesor Richard Ellmann (1959. je napisao nagrađivanu biografiju Jamesa Joycea) te po toj knjizi snimljen film »Wilde« Briana Gilberta iz 1997., koji nije prikazan u Hrvatskoj. A čak je i stota obljetnica Wildeove smrti u nas bila gotovo zaboravljena.</p>
<p> Treba se nadati da će se barem hrvatsko kazalište u novom stoljeću sjetiti djela tog velikana: od dramatizirane »Slike Doriana Graya« do komedija »Idealni muž«, »Važno je zvati se Ernest« i »Lepeze Lady Windermere«. </p>
<p>Vječni aforizmi</p>
<p>Nema toga što ne bih učinio da budem vječno mlad - osim možda vježbao, rano ustajao ili bio koristan član zajednice.</p>
<p>Rad je za ljude koji nemaju pametnijeg posla. </p>
<p>Tek kad sam u dokolici, imam sve uvjete za kreativan rad - dokolica mi popravlja raspoloženje, a izolacija stvara uvjete za pisanje.</p>
<p>Najveći doseg ljudskog života je kultivirana dokolica. </p>
<p>Nekad su ljudi imali pljuvačnice - danas imaju tisak.</p>
<p>Nenadareni ljudi obično nemaju neprijatelja. </p>
<p>Mediokriteti se dive jedni drugima, a nesposobni im plješću. </p>
<p>Jedino se voditelj države može jednako diviti umjetničkim djelima svih pravaca i škola.</p>
<p>Popularnost je lovorov vijenac koji svijet stavlja na glavu bezvrijedne umjetnosti. </p>
<p>Za vrsnu je kritiku potrebno više naobrazbe nego za samo umjetničko djelo. </p>
<p>Uvijek me zabavlja taština nazoviumjetnika koji misle kako je jedina dužnost kritičara da brblja o njihovim drugorazrednim djelima. </p>
<p>Za pisca romantičnih romana najgore okruženje je ono romantično. </p>
<p>Ono što djecu poučavamo i nazivamo poviješću obični je kalendar zločina.</p>
<p>Čovječanstvo nikad nije znalo kuda ide pa nije ni moglo naći pravi put. </p>
<p>Patriotizam je obično jedina vrlina ljudi s mnogo mana.</p>
<p>Religija je moderna zamjena za vjeru. </p>
<p>O novcu jedino siromašni razmišljaju više od bogatih. </p>
<p>Neki ne posjeduju ništa, a izgledaju kao da imaju sve - što više čovjek može poželjeti. </p>
<p>Ljepota je uvijek moderna. </p>
<p>Žena koja nosi previše ruža, a premalo odjeće, očajnički traži društvo. </p>
<p>Žena je zadovoljna svojim izgledom tek kad izgleda mlađa od vlastite kćeri. </p>
<p>Ljudi svoj pogreške obično nazivaju iskustvom. </p>
<p>Cijeli je svijet pozornica, ali su uloge pogrešno podijeljene. </p>
<p>Moj je ukus jednostavan: zadovoljava me samo najbolje.</p>
<p>Otkriće Amerike početak je smrti umjetnosti. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dacijina sjećanja na Pasolinija </p>
<p>Prva gošća Sajma knjige u Istri bila je Dacia Maraini, istaknuta talijanska spisateljica, novinarka i dramaturginja, koja je osnovala nekoliko kazališnih družina, te je članica ženske novinarske skupine za osvještavanje prava žena »Contraparola/Proturiječ«. </p>
<p>Dacia Maraini rođena je u aristokratskoj obitelji majke slikarice i oca poznatog antropologa. Njezino su stvaralaštvo, kako je sama rekla na gostovanju u programima Sajma »Suton uz knjigu« i »Doručak s autorom«, snažno su obilježile žene iz obitelji, snažne žene, umjetnice, slikarica majka te spisateljice i putnice obje bake, s očeve i majčine strane, kao i otac, koji je u vrijeme kada je nacizam gušio Europu, odbio stati na stranu Italije i zajedno s obitelji morao je emigrirati u Japan. </p>
<p>»Brod za Kobe« je knjiga memoara i roman, djelo koje je nastalo kada je nakon trideset godina od oca dobila dnevnik svoje majke u kojem majka piše o putu i boravku u Japanu, koji nije bio nimalo lagan. Naime, u Japanu su proveli dvije godine u logoru i bila su to teška vremena kada su djeca na dan za jelo dobivala žlicu riže. Knjigu »Brod za Kobe: japanski dnevnici moje majke« objavio je Disput, a prevela ju je Irena Skrt.</p>
<p> Maraini je predstavila i dramsko djelo »Pripovijest o Isabelli di Morra koju je ispričao Benedetto Croce«. To je drama preuzeta od priče koju je tragajući po starim arhivima rekonstruirao Croce, a ona ga je postavila na scenu. </p>
<p>Priča je to o mladoj pjesnikinji iz 16. stoljeća na jugu Italije, kojoj nije bilo dopušteno stvaranje i dopisivanje s jedinim pjesnikom u blizini na razini književne razmjene. Njena braća ubila su i nju i njena prijatelja, španjolskoga pjesnika, jer su mislili da na taj način štite dobro ime obitelji.</p>
<p> Dacia Maraini 18 je godina bila životna suputnica Albertu Moraviji, često se družila i s Pierom Paolom Pasolinijem te s Marijom Callas, koja je u Pasolinija bila nepovratno izgubljeno zaljubljena, no nije ga mogla preobratiti na heteroseksualnost, slobodno se otvara Maraini i pripovijeda svoja sjećanja publici u Puli.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Drama oko nasljedstva</p>
<p>Publika je dugim pljeskom ispratila prvu ovosezonsku premijeru splitskoga Gradskoga kazališta mladih – dramu »Deus ex machina« Vlatka Perkovića u režiji Vanče Kljakovića. Glumci Magda Matošić, Vladimir Davidović, Jasmina Žiljak, Nada Prodan, Snježana Sinovčić Šiškov, Filip Radoš i Franko Strmotić na pozornicu Teatrina iznijeli su dramu o članovima jedne splitske obitelji koja u vrijeme Domovinskog rata u svojoj kući stvara imovinsku ratnu frontu, sporeći se oko nasljedstva pokojnoga oca. Dolazak nevjeste iz Sarajeva dodatno produbljava sukobe i netrpeljivost karaktera. Ljudski primitivizam u toj je drami najjasnije prikazan kroz lik dominantne i posesivne majke.</p>
<p> Kostimografkinja je Vida Tućan, scenograf Marin Gozze, a autor glazbe Joško Koludrović. [Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ljubičić lako do vodstva, Hrbaty teže do izjednačenja </p>
<p>Mijenjaju se gradovi, podloge, loptice, suparnici, ali Ivan Ljubičić nastavlja s pobjedama</p>
<p>BRATISLAVA</p>
<p> – Ljubičić je imao lakši zadatak od Hrbatyja, ali su najbolji hrvatski i slovački tenisači bez zamjerki pobijedili slabije rangirane suparnike i nakon prvog dana finala Davisovog kupa priskrbili svojim reprezentacijama po bod. Bez obzira što je s druge strane bio Kučera umjesto Becka, Ljubičić je kontrolirao meč od početka do kraja i za dva sata ispustio tek devet gemova za uvjerljivu 6-3, 6-4, 6-3 pobjedu protiv Kučere. Ponovo je nekoliko lopti odlučivalo u meču Ančića, ali ponovo je njegov suparnik bio smireniji u presudnim trenucima. Ovoga puta je to bio izvrsni Dominik Hrbaty, potvrdivši zasluge plasmana Slovačke u finale. Nakon tri sata i 14 minuta »Dominator« je slavio s 7-6 (4), 6-3, 6-7 (4), 6-4.</p>
<p>»Nikad mi se ovo nije dogodilo. Iznenađen sam, jer smo prvo mislili da će Kučera igrati, pa je ispalo da Beck ipak igra, pa onda opet Kučera. Zapravo mi nije bilo previše drago, jer znam da Kučera može igrati dobro, a Beck bi imao mušicu u glavi i zbog ozljede i dopinga«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Mijenjaju se gradovi, podloge, loptice, suparnici, ali Ivan Ljubičić ne mijenja pobjedničke navike u Davisovom kupu. Bez greške je uknjižio i desetu uzastopnu Davis kup pobjedu i dodatno se približio rekorederu Johnu McEnroeu i njegovih 12 uzastopnih pobjeda. No, kad je riječ o »živim« mečevima, odnosno onim s rezultatskom važnošću, onda je Ljubičić prestigao McEnroea, jer sada ima 10 pobjeda u »živim« mečevima, a Amerikanac ih je imao devet.»Drago mi je zbog tih 10 pobjeda, dok za rekordom uopće ne trčim«, komentirao je Ljubičić.</p>
<p>Već je od samog početka bila jasna razlika u kvaliteti između 26-godišnjeg Ljubičića u životnoj formi i 30-godišnjeg Kučere na zalasku karijere. Najbolji hrvatski tenisač je na uvjerljiv način pokazao kako ga ni najmanje nije omeo potez slovačkog izbornika Miroslava Mečira. Iako se Kučera hvalio sjajnom formom, iako je posljednjih dana samouvjereno govorio da će Slovaci voditi sa 3-0 nakon subote, ipak je propustio prvu polovicu sezone zbog ozljede zgloba, a ionako je daleko od najboljih dana. Uostalom, ovo je bio njegov prvi »živi« meč u Davis kupu ove godine.</p>
<p>Iako je Ančić posljednja tri puta nadigrao Hrbatyja, Davis kup je ipak drugačija priča. Čak je i Hrbaty priznao kako je ovo njegov najbolji meč u Davis kupu, samog sebe je iznenadio odličnim servisom, ali istovremeno i rijetkim izlascima Ančića na mrežu. I Ančić je najviše šokiran servisom Slovaka, dok sebi zamjera previše »jeftinih poena«.</p>
<p>»Jedino žalim za prvim 'tie-breakom', kojeg je Mario trebao dobiti. Poslije je Hrbaty bio bolji. Ančić je imao slab drugi servis, Hrbaty je dobio 20-ak poena na temelju toga«, rekao je hrvatski izbornik Nikola Pilić.</p>
<p>Doping ili taktika?</p>
<p>Karol Kučera zamijenio je Karola Becka! I dok je u četvrtak na svečanosti izvlačenja parova sve bilo u redu s drugim slovačkim reketom, preko noći se stanje s njegovim lijevim koljenom očito pogoršalo. No, s obzirom na događanja prošlog tjedna, imamo pravo sumnjati. Jer, teško je vjerovati da u četvrtak nisu znali ono što su saznali u petak. Teško je vjerovati da se noć uoči vikenda nakon kojeg će Slovaci ili Hrvati postati prva nepostavljena reprezentacija s pokalom pobjednika Davisova kupa u rukama dogodio takav zaokret. Naročito ako se sjetimo tmurnoga Beckova lica i kratkih komentara nakon izvlačenja parova... Dopinški skandal u finalu Davisova kupa ili dosad neviđena taktika? Naime, jedini je način zamjene igrača uoči pojedinačnih dvoboja prvog dana ozljeda. Sve ostale kombinacije ne ostavljaju prostora za promjene, suparnik bez borbe osvaja bod. Istina je da Beck »vuče« ozljedu koljena još od 1. listopada i da nije potpuno spreman. Ali ipak je tvrdio da jedva čeka meč protiv Ljubičića. Slovački izbornik Miroslav Mečir pokušao je iskoristiti njegovu ozljedu i zavaravati Nikolu Pilića mogućnošću igranja Karola Kučere. Naročito kad je Kučera dobio Hrbatyja na treningu u pet setova. Naposljetku, i Kučera je »trubio« o svojoj sjajnoj formi, no u isto vrijeme i oproštaju od tenisa nakon ovog vikenda. Psihološki rat vjerojatno bi završio tijesnom pobjedom Slovaka da se nisu umiješali novinari slovačke Pravde. Prije tri tjedna »lansirani« su priču o Beckovom pozitivnom dopinškom testu nakon polufinalne pobjede protiv Argentine. Pitanja se nisu stišala do danas. Tko zna koliko su puta Beck i njegovi suigrači morali komentirati optužbu, koja je svakim danom sve više narušavala atmosferu u slovačkim redovima. Čak je u ponedjeljak Beck izbjegao obveznu konferenciju za novinare. Ispričao se, rekavši da mu nitko nije rekao za konferenciju pa je otišao doma u Zvolen, 200 km udaljen od Bratislave. Naravno, odmah su krenule šale na njegov račun, pa se tako moglo čuti kako je otišao po »materijal«. Pritom se misli kako je otišao utažiti ljubav prema marihuani... S vremenom će se otkriti istina...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamo Hajdukov lijek</p>
<p>Za uspjeh protiv ovako jakog Dinama Hajduk mora odigrati mnogo bolje nego što je igrao u Maksimiru </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk sa strahom dočekuje »utakmicu svih utakmica u Hrvata«, subotnji derbi s Dinamom. Ni traga uobičajenoj euforiji ili optimizmu. Nema ni trunke samouvjerenosti kod prvotimaca, članova uprave, navijača, jer minus 22 boda i klizanje prema Ligi za ostanak sasvim su okovali splitski klub. Svjesni su snage Kužeove kaznene ekspedicije. </p>
<p>No, u ovim se rečenicama krije i način igre »bijelih«, pristup utakmici. No, motiv će hajdukovcima biti do neba, jer se bore za goli život. Žele svojim navijačima i javnosti dokazati da nisu igrači za otpis niti da je razlika na ljestvici realna, već da ih je samo splet okolnosti doveo do vrata Lige za ostanak. S druge strane, Dinamo želi baš u domu najvećeg suparnika dokazati apsolutnu dominaciju nad »bijelima«, ali i uzvratiti udarac za prošlogodišnju zluradost s Poljuda nakon neulaska u Ligu za prvaka. Dinamo je u boljoj formi, krase ga idilični odnosi u svlačionici i s mnogo više samopouzdanja od Splićana ulazi u susret. Vaga pojedinačne igračke kvalitete također je na strani »modrih«. </p>
<p>Jedina je Hajdukova prednost što »popravni ispit« jesenskog dijela sezone igra na Poljudu. No, za uspjeh protiv jakog Dinama mora odigrati mnogo bolje nego što je igrao ovu jesen, barem na razini igre derbija u Maksimiru, kad je izvukao 0-0. I trener Ivan Gudelj je, dobro proučivši snimku utakmice, posegnuo za taktičkim postavkama s tog susreta. Formacija je 4-2-3-1, ali ne treba zaboraviti da Hajduk nema ni jakih defanzivaca Kralevskog i Marčića ni udarnog napadača Blatnjaka. </p>
<p> Uobičajno najnezahvalniju ulogu u derbiju ima sudac, a Vlado Sisak iz Siska nije omiljen među hajdukovcima makar im je pomogao u kup susretu s Osijekom(1:1) ne isključivši zbog grubog prekršaja Damjanovića(već je imao žuti karton)...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Moskovski CSKA blizu ispadanja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Branitelji naslova pobjednika Kupa Uefe, nogometaši moskovskog CSKA u prilično su nezgodnoj situaciji. Poraz u Bukureštu (0-1) kod Dinama mogao bi omesti sastav Ivice Olića u nakani da bude među tri najbolje momčadi skupine koje će nastaviti natjecanje. Veliki su dobitnici četvrtoga kola nizozemski AZ Alkmaar, koji je pobijedio u Loveću, zatim Šahtar s novim gostujućim uspjehom ili, pak, Crvena zvezda, koja je uz pobjedu sa 3-1 protiv Rome (bez Tottija) u Beogradu ostala u igri za daljnji plasman. </p>
<p>Redoslijed, skupina A: Monaco i HSV 6 (3 utakmice), Slavia 4 (3), Viking 4 (4), CSKA Sofija 3 (3); skupina B: Lokomotiv Moskva 7 (4), Palermo i Espanyol 5 (3), Brondby 4 (3), Maccabi Petah Tikva 0 (3); skupina C: Steaua 7 (3), Sampdoria i Hertha 5 (3), Lens 4 (3), Halmstad 0 (4); skupina D: Middlesbrough i AZ Alkmaar 7 (3), Litex 6 (3), Dnjipro 3 (4), Grasshoppers 0 (3); skupina E: Strasbourg 7 (3), Basel 6 (3), Roma 4 (3), Crvena zvezda 3 (3), Tromso 3 (4); skupina F: Marseille i Levski 6 (3), Dinamo Bukurešt 4 (3), CSKA Moskva 4 (4), Heerenveen 2 (3); skupina G: Rapid (Buk) 9 (3), Šahtar 9 (4), Stuttgart 6 (3), PAOK i Rennes 0 (3); skupina H: Zenit 7 (4), Sevilla 6 (3), Bolton 5 (3), Bešiktaš 2 (3), Guimaraes 1 (3). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ivankovića ne ruši politika nego nepotkupljivost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zbog hrvatske politike Iran otkazuje Branku Ivankoviću.« Vijest takvog i sličnog naslova koja treba pojasniti zbog čega se uspješnom nogometnom izborniku, koji je Iran odveo na SP u Njemačku 2006., navodno ozbiljno drma stolac, nema veze sa stvarnošću. To nam tumači Mladen Frančić, čije mišljenje valja uzeti mjerodavnim, budući da i sam radi u Iranu, a svoj je klub Foolad prvi put odveo do naslova.</p>
<p>Frančić kaže da navodni politički zaokret te zemlje prema našoj uopće nema veze s Ivankovićevom izborničkom sudbinom. Dapače, misli da je vezivanje politike umjetno smišljena tvorevina nekih interesnih skupina, koje nemaju veze s politikom i u koje se Ivanković ne uklapa.</p>
<p>To Ivankovićevo »neuklapanje u sustav« Frančić vidi u raznim primjerima iz svakodnevnice, zbog kojih nije čudno da je stekao konkretne suparnike. S jedne strane ustaju domaći treneri i šefovi klubova, jer Ivanković nikako da potpadne pod njihov utjecaj. Samim se time ogradio od raznih, čak i dobro honoriranih prijedloga kako je bolje da u reprezentaciju bude pozvan upravo taj i taj igrač, a ne onaj za kojeg Ivanković misli da je bolji. Sastav mu žele određivati i novinari, koji svoju objektivnost žele konkretno naplatiti. No, čim ta uobičajena »nagrada« izostane, događa se ono s čime se znamo susretati i u našem sportskom, a posebno nogometnom miljeu.</p>
<p>Dio zasluga u podmetanju Ivankoviću Frančić vidi i u nekim ljudima iz Hrvatske, koji su preko svojih eksponenata u toj zemlji naučili utjecati na neka kadrovska zbivanja, pri čemu se Ivanković kao »čovjek koji ne daje novac i nije za tu vrstu suradnje« ne uklapa u sustav. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>FIA odbila momčad Super Aguri </p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> – Međunarodni automobilistički savez (FIA) odbio je licencirati novu japansku f1 momčad Super Aguri za novu sezonu, iako su u privremenom popisu momčadi ostala čak četiri slobodna mjesta. FIA zasad nije priopćila razloge zašto Super Aguri, s Hondinim motorima, nije na popisu na kojem je deset momčadi. Najveća je promjena nestanak BAR Honde, koja će se u sljedećoj sezoni zvati Honda Racing f1 Team s vozačima Brazilcem Rubensom Barrichellom i Britancem Jensonom Buttonom. Nova momčad Midland nekadašnji je Jordan, a Scuderia Torro Rosso zvala se Minardi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb u Ledenoj neće izgubiti </p>
<p>Vjerujemo u svoju obranu, koja se iskazala ove sezone, a u napadu ne smijemo srljati, kaže Lino Červar </p>
<p>U nedjelju (18 sati) rukometaši Zagreba prvi će puta istrčati na teren Ledene dvorane zagrebačkoga Doma sportova. S druge će im strane stajati njemački Flensburg, suparnik u osmini finala Lige prvaka. Zagreb je svakako mogao i bolje proći u ždrijebu, jer Flensburg je momčad svjetskog vrha, ali u Zagrebu kažu da nema nepobjedivih i da Zagreb ima svoje šanse, pogotovo na svom terenu. O njemačkoj je legiji stranaca (naime, tamo je samo jedan Nijemac, vratar Jan Holpert) sve poznato - prekaljeni vrhunski igrači, a među njima i trojica Hrvata, zlatni dvojac Blaženko Lacković i Goran Šprem te Igor Kos. </p>
<p>»Flensburg je favorit, to je jasno, ali Zagreb ne bi bio Zagreb kad bi se predao«, rekao je Lino Červar, Zagrebov prvi trener, nastavivši: </p>
<p>»Naravno da svi imamo golemu želju za pobjedom i tražimo način za to. Vjerujemo u svoju obranu, koja se iskazala ove sezone, a napad nam je manji problem. Morat ćemo igrati pažljivo, bez srljanja, ne smijemo prodavati lopte, jer Flensburg kažnjava svojim brzim kontranapadima.« </p>
<p>Na upit kako će se Zagreb postaviti prema svojem bivšem igraču Lackoviću, jednom od uzdanica Flensburga, Červar je odgovorio: </p>
<p>»Lacković je za mene najbolji lijevi vanjski napadač na svijetu i nisam sretan što je s druge strane. To mi je velika glavobolja. Pripremamo obranu za njega, jer je Lac vrlo brz i teško ga je zaustaviti.« </p>
<p>Lacković je hrvatskim medijima nedavno rekao da mu se čini da Flensburg ove sezone igra lošije nego prošle, na što su se nasmijali u redovima Zagreba. </p>
<p>»Ipak je Lac naša škola, pa 'pili naopako'«, smijao se Červar, a Denis Špoljarić je dodao: </p>
<p>»Čuo sam se jutros s Lacom, pitam kako je, a on kaže da nisu 'napaljeni' i tome slično. Rekao sam mu da ne 'lupa', ipak se poznajemo jako dobro, tko bi mu vjerovao. Flensburg je jak, suparnika mogu pokopati u 10 minuta. No, idemo na pobjedu, ovo je prva utakmica i važna nam je pobjeda.« </p>
<p>Vratar Beno Lapajne priznao je da je Flensburg suparnik vrijedan svakog respekta, no da i Zagreb ima svojih jakih aduta. </p>
<p>Zagrebaši će nedjeljni dvoboj čekati u karanteni, a ulaznice su u prodaji na blagajni Doma sportova. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gönnern uzvratio Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stolnotenisači Zagreba ipak si nisu uspjeli ispuniti želju i završiti ovu godinu bez poraza. U 6. kola skupine B Lige prvaka od Zagreba je u Domu sportova bolji bio njemački Gönnern sa 3-0. Aktualni europski prvak, koji u svojem sastavu ima najboljeg Europljanina i drugog na svijetu, Tima Bolla, uzvratio je Zagrebu za poraz na svojem terenu i uzeo prvo mjesto u skupini. Zagreb će, pak, kao drugoplasirana momčad skupine u ždrijebu četvrtfinala Lige prvaka čekati suparnika, prvoplasirane momčadi, a nude se Charleroi, Ochsenhausen i Borussia Düsseldorf.</p>
<p>Meč je otvorio hrvatski reprezentativac Tan Ruiwu protiv Jörga Rosskopfa, bivšeg europskog prvaka. Tan se borio, svoju je igru uspio pronaći u drugom setu, no Rosskopf mu nije ponudio previše. Ljevoruki Boll je bio prejak za umornog Primorca. Roko Tošić je nakon izgubljenog prvog seta protiv Slobodana Grujića osvojio sljedeća dva i produžio nadu. U trećem je setu imao meč-loptu, ali je nije iskoristio i nakon toga se više nije mogao vratiti.</p>
<p>• Rezultati: Zagreb – Gönnern 0-3 (Tan – Rosskopf 1-3 (-9, 6, -9, -3), Primorac – Boll 0-3 (-11, -10, -4), Tošić – Grujić( -7, 8, 6, -10, -3)); redoslijed skupine B: Gönnern 11 bodova, Zagreb 11, Cestas (-1) 6, Milano (-5) 5. [I. M.] </p>
<p>Roko Tošić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Tisuću pogubljenih </p>
<p>Više od 3400 zatvorenika, uključujući i 118 stranih državljana u američkim zatvorima čeka smrtnu kaznu</p>
<p>U petak u ranim jutarnjim satima izvršena je smrtna kazna nad Kennethom Boydom u Sjevernoj Karolini; bilo je to 1000. pogubljenje otkako je američki Vrhovni sud 1976., nakon moratorija od 10 godina, ponovo uveo smrtnu kaznu. </p>
<p>Pogubljenje Boyda, koji je osuđen zbog ubojstva supruge i njezina oca pred dvoje djece, izvršeno je u 2.15 po lokalnom vremenu. Ubrzo je u medijima je pokrenuta rasprava o svrsishodnosti najteže kazne.</p>
<p>Prema najnovijim anketama, američko javno mnijenje još uvijek s gotovo dvotrećinskom većinom podržava smrtnu kaznu. No, to je značajan pad u odnosu na 1994. kad je oko 80 posto Amerikanaca, prema Gallupovoj anketi) bilo za smrtnu kaznu. Kad, prema istim izvorima, upitate Amerikance jesu li za smrtnu kaznu, ukoliko postoji alternativa kažnjavanja doživotnim zatvorom bez prava pomilovanja, ta podrška znatno pada: Samo 50 posto anketiranih u tom slučaju podržava smrtnu kaznu.</p>
<p>Nakon tisućitog pogubljenja u petak, sljedećih dana, pažnja javnosti će biti usmjerena na moguće izvršenje smrtne kazne nad još dvojicom osuđenika u dvije savezne države: U Virginiji koja je od 1976. izvršila najviše smrtnih kazni poslije Teksasa, guverner Mark Warner je privremeno zaustavio pogubljenje Robina Lovitta zbog sumnje u postupak utvrđivanja krivice. </p>
<p>U susjednoj državi Maryland, nadbiskup Baltimorea kardinal William Keeler zajedno je molio s osuđenikom na smrt Wesleyem Bakerom. </p>
<p>Kardinal je najavio molbu guverneru ove države Robertu Ehrlichu da odgodi pogubljenje i zamjeni kaznu doživotnim zatvorom bez pomilovanja. Ako se kardinalova molba ne usliša, Baker bi mogao biti tisuću i prvi pogubljeni u Americi u posljednju 31 godinu. U Americi je nasilno ubijeno više od 100.000 ljudi, tvrdi Michael Paranzino predsjednik vodeće američke organizacije koja podržava smrtnu kaznu. S druge strane, suvremene metode genetske forenzičke analize, potvrdile su nalaze, da su u proteklim desetljećima i nevini ljudi platili glavom zbog navodnih ubojstava. Mnogi se Amerikanci žele po tom pitanju približiti europskim standardima, pa i stajalištima po kojima smrtne kazne ne djeluju na potencijalne ubojice. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Teroristi iz susjedstva </p>
<p>Slučaj Murielle Degauque pokazuje kako Irački rat ima načina da u svoju orbitu privuče i sasvim neočekivane osobe</p>
<p>Početkom studenoga, neka žena raznijela se u Bagdadu, detoniravši eksploziv koji je prije toga vezala oko svog pojasa. Bio je to samoubilački napad protiv jedne američke patrole, no poginula je samo bombašica. Takvi incidenti svakodnevnica su u Iraku, no ovaj je po nečem bio osobit.</p>
<p> Putovnica nađena uz tijelo napadačice pokazala je, naime, da se radi o belgijskoj građanki. Riječ je o 37-godišnjoj Murielle Degauque, prvoj ženi sa Zapada koja je izvela samoubilački napad u ime džihada.</p>
<p>Belgijska policija ovih je dana uhitila 14 osoba osumnjičenih da su povezani s tom teroristkinjom, no devetoro je već pustila. Protiv petorice, uglavnom se radi o Belgijancima sjevernoafričkog porijekla, podignute su optužnice.</p>
<p>Jedna je osoba uhićena i u Parizu. Na primjeru Murielle Degauque mnogi sada pokušavaju shvatiti fenomen domaćih terorista, male ali ubojite pete kolone u zapadnim društvima. Tražeći odgovore, britanski list Independent pokušao je detaljnije istražiti slučaj belgijske bombašice. Utvrdio je da se radilo o tipičnoj »curi iz susjedstva«. </p>
<p>U ranoj mladosti je, doduše, uzimala drogu, a mladići su je zanimali više od knjige, no nitko nije slutio da će se jednoga dana prometnuti u teroristkinju. Kasnije je radila kao pekarska pomoćnica i imala nekoliko neuspjelih veza. Preokret je nastupio kada je upoznala Issama Gorisa, Belgijanca marokanskog porijekla koji ju je poveo u Maroko i potaknuo da prijeđe na islam. Po povratku u Belgiju počela je nositi veo i povukla se u sebe. Jesenas su Murielle i Issam otišli automobilom sve do Iraka. Issama su tamo ubili američki vojnici, a Murielle je potom poginula u samoubilačkom napadu. </p>
<p>Njezin slučaj pokazuje kako irački rat ima načina da u svoju orbitu privuče i sasvim neočekivane osobe. Radi se o već poznatom primjeru terorista odraslog na Zapadu, takozvanog bombaša samoubojice iz susjedstva. U tu je kategoriju spadao i Zacarias Mussaoui, Francuz marokanskog porijekla, koji je 2001. trebao biti nesuđeni »dvadeseti otmičar aviona« prilikom terorističkog udara na Ameriku.</p>
<p>U istom je društvu i Londonac Richard Reid koji je nakon prelaska na islam pokušao dignuti u zrak jedan avion iznad Atlantika - radi čega danas čami u zatvoru. Ljetošnje terorističke napade u Londonu, u kojima je poginulo više od 50 ljudi, izvela su četvorica mladih Britanaca pakistanskog porijekla. Njihove obitelji nisu imale pojma koliko su se ti mladići radikalizirali. Francuski ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy potvrdio je pak da je najmanje sedam osoba iz Francuske poginulo u Iraku i drugdje, boreći se na strani Al Qaide. Galeriji tih »bombaša samoubojica iz susjedstva« sada je dodano i prvo žensko ime. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Blair prisiljen na kompromis </p>
<p>Šanse za kompromis velike su jer se Britanija želi s uspjehom završiti predsjedanje EU-om </p>
<p>Siromašnije članice EU-a mogle bi se složiti s smanjenjem novca namijenjenog njihovom ekonomskom razvoju iz proračuna EU-a. Tako glase prve vijesti na temelju diplomatskih indiskrecija, nakon što je predsjedavajući EU-om britanski premijer Tony Blair pokrenuo istočnoeuropsku turneju kako bi uvjerio čelnike novih zemalja članica EU-a u potrebu financijske discipline unutar bloka.</p>
<p>Čelnici četiriju srednjoeuropskih zemalja koje su i nove članice EU-a Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka razgovarali su u petak u Budimpešti sa britanskim premijerom o dugoročnom proračunu EU-a. Kako su već potvrdili diplomatski izvori, Velika Britanija je predložila smanjenje pomoći novim zemljama članicama za deset posto, što iznosi oko 16 milijardi eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Na taj način bi se smanjila davanja zemalja koje najviše uplaćuju u zajednički proračun, a predvodi ih Njemačka.</p>
<p>Nove zemlje članice su zabrinute jer tvrde kako bi o smanjenje onemogućilo modernizaciju infrastrukture u tim zemljama, bez čega će one teško skoro dostići razvijeni Zapad. </p>
<p>No, diplomati nagađaju kako bi do kompromisa moglo doći ako se Blair složi s onime što navodno predlažu te zemlje: da proračunska smanjenja ipak ne premaše pet posto. Predstavnici četiriju novih zemalja članica prije sastanka sa britanskim premijerom navodno su se dogovorili da neće popustiti i da će Tonyju Blairu reći kako više od pet posto ne namjeravaju prihvatiti. Šanse za kompromis su velike, jer se Britaniji žuri da zaključi dogovor o proračunu i završi predsjedavanje EU-om s uspjehom. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Turska Iranu: Ne ulazite u nuklearnu utrku </p>
<p>Mottaki je ponovio da Iran ima neotuđivo pravo koristiti nuklearnu energiju u miroljubive svrhe</p>
<p>Turska i Iran, strategijske zemlje srednjoistočne regije pridaju izniman značaj unapređenju bilateralne suradnje koja ima vrlo pozitivan učinak na mir i sigurnost ne samo u njihovom neposrednom susjedstvu već i znatno šire. </p>
<p>Ta zajednička ocjena mogla se više puta čuti tijekom razgovora koje je iranski šef diplomacije Manoucher Mottaki imao u Ankari sa svojim turskim domaćinom Abdullahom Gülom, ali i tijekom prijema kod predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera i premijera Recepa Tayyipa Erdogana. </p>
<p>Dominira snažna zajednička ocjena protiv terorizma. Dvije strane su naročito ukazale na nužnost da se očuva teritorijalna cjelovitost i suverenitet ratom zahvaćenog Iraka. Gül je istaknuo da proces priključenja Turske Europskoj uniji ne znači okretanje leđa susjedima. »Naprotiv, zainteresirani smo za našu regiju više nego ikad«, rekao je. Međutim, pozvao je Iran da se ne uključuje u nuklearnu utrku koja bi mogla eskalirati opasnim svjetskim izazovima.</p>
<p>Mottaki je ponovio da Iran ima neotuđivo pravo koristiti nuklearnu energiju u miroljubive svrhe. On je pozdravio pregovore koje Turska vodi s EU-om. Drži da taj turski iskorak prema Zapadu ima velik međucivilizacijski značaj. Iranski ministar je također obznanio da će njegova zemlja za dva tjedna s EU-om nastaviti pregovore o iranskim nuklearnim aktivnostima. </p>
<p>Motakki se osvrnuo i na ponudu američkog State Departmenta da se, prvi put nakon 26 godina, pokrenu bilateralni razgovori na veleposlaničkoj razini. </p>
<p>Smatra da bi takvi pregovori u čijem središtu bi se isključivo nalazila sadašnja dramatična situacija u Iraku, bili suviše uzak okvir za brojna pitanja na relaciji između Washingtona i Teherana. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dogovor oporbe i vlade uvjet za nezavisnost </p>
<p>Europska komisija pokušava na sve moguće načine spriječiti crnogorski referendum o neovisnosti, najavljen za kraj ožujka ili početak travnja 2006. godine.</p>
<p>Visoki povjerenik za sigurnosnu i vanjsku politiku EU-a, Javier Solana, uputio je u petak javno pismo čelnicima oporbe u kojem im poručuje da će Bruxelles prihvatiti samo referendum utemeljen na unutarnjem konsenzusu.</p>
<p>»U suprotnom, Crna Gora će djelovati antieuropski i antidemokratski, što bi na dulji rok moglo odgoditi proces integracije«, napisao je Solana.</p>
<p>Ovo pismo tumači se kao ozbiljno upozorenje, premda je visoki povjerenik EU-a namjerno koristio pogrešnu adresu. Solana je uputio poruku crnogorskoj oporbi, odgovarajući na pismo u kojem su se Srpska narodna stranka i drugi nekadašnji suradnici Slobodana Miloševića tužili na ponašanje vlasti i tražili jasan stav EU-a o referendumu. Oporba već mjesecima ignorira pozive vlade premijera Mila Đukanovića na dijalog vjerujući da u Crnoj Gori zastupa interese Bruxellesa. Njihova politika je »ne Đukanoviću« i »ne referendumu«. Europska unija nema ništa protiv referenduma (već bi željela da SCG potraje do kraja pregovora o budućem statusu Kosova), a još manje protiv Đukanovića sa kojim uspješno pregovara o razvitku oblika zajedništva sa Srbijom te stabilizaciji i pridruživanju, ali Solana i još neki predstavnici Komisije »podgrijavaju« raspoloženje oporbe kao metodu pritiska. </p>
<p>Logika je da konsenzusa ne može biti ako oporba odbija čak i dijalog. Crnogorska vlada obećala je da će sačekati preporuke Venecijanske komisije za mir kroz pravo, savjetodavnog tijela Vijeća Europe. Vlada premijera Đukanovića dobila je brojna uvjeravanja o neovisnosti Venecijanske komisije koju, navodno, ne valja požurivati. Prezentacija preporuka se, prema viđenju Solane, ne bi smjela dogoditi prije Nove godine. Razlog: europskim saveznicima potrebno je vrijeme da prilagode politiku prema Crnoj Gori.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Ivo Robić u Muzeju grada Zagreba</p>
<p>Marta Robić donirala je gornjogradskom muzeju glazbenu ostavštinu svoga </p>
<p>supruga koja će biti postavljena na izložbi 2007. godine</p>
<p>Marta Robić, udovica hrvatske glazbene legende Ive Robića, u ponedjeljak, 5. prosinca, donirat će Muzeju grada Zagreba zbirku nagrada koje je njezin suprug primio tijekom iznimno plodne i duge glazbene karijere. Premda gospođa Robić donaciju, koja uključuje i neke od prvih Ivinih nagrada poput onih Radija Luxembourga, te neke od posljednjih, poput nagrade za životno djelo Hrvatske glazbene unije, predaje ovog ponedjeljka, izložba, doznajemo u gornjogradskom muzeju, neće biti postavljena prije 2007. godine.</p>
<p>Ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić, naime, namjerava u iduće dvije godine realizirati projekt Zagrebačke glazbene legende. Uz spomenutog Ivu Robića, u muzeju će prikazati i ostavština glazbenika Vikija Glovackoga. </p>
<p>»Najprije ćemo u svibnju iduće godine postaviti izložbu Vikija Glovackog i ona je već gotovo potpuno pripremljena, a izložbu donacije gospođe Marte Robić postavit ćemo godinu dana poslije«, ističe Vinko Ivić i pojašnjava da projektu pristupaju vrlo ozbiljno. »Ako se žele valorizirati nečiji opus i rad, cijeniti njihovo značenje i odabrati njihove prijatelje ili još živuće kolege, stručnjake u njihovu području, da pomognu obradi njihove ostavštine, treba vremena. Zbog toga ćemo u ponedjeljak s gospođom Robić potpisati ugovor kojim ona nama daruje veći dio ostavštine Ive Robića i odriče se prava na sve te elemente. Iako je prilično lošega zdravlja, gospođa Marta će doći u muzej«. Kako će dio ostavštine Marta Robić u ponedjeljak osobno donijeti u MGZ, točan podatak o koliko je nagrada riječ još nije poznat.</p>
<p>U Muzeju doznajemo kako je želja udovice Ive Robića da se izložba što prije postavi kako bi je i ona, što nam je potvrdila u razgovoru, doživjela, ali obrada takvih materijala kakve ona donira, ipak zahtijeva dulje razdoblje. Ravnatelj gornjogradskog muzeja dodaje da se pri obrađivanju materijala za postavljanje takve izložbe moraju napraviti videozapisi, istražiti arhivska građa, a osim kustosa, u pripremanje izložbe o Ivi Robiću uključuju se i informatičari, jer će muzej objaviti i CD. </p>
<p>»Sve nagrade koje je Ivo Robić dobio govore o određenom vremenu, o nekoj povijesti i upućuju na njegovu kvalitetu i veličinu u glazbi«.</p>
<p>»Nakon što sve predmete stručno obradimo, oni će biti izloženi najprije na izložbi, a potom u budućnosti i u stalnom postavu muzeja. Naime, šteta bi bila da Zagrepčani koji su ostavili velik traga ne samo u nas nego i u svijetu ne budu dijelom našeg muzeja«, ističe ravnatelj Ivić. Uz spomenute izložbe, Muzej grada Zagreba će dogodine postaviti i izložbu u čast Milki Trnini. Naime, 2006. se obilježava stota godišnjica od njezina posljednjeg nastupa u Convent Gardenu u Londonu, gdje je nastupala 57 puta. »Upravo je ona promovirala britansku operu, a mi se možemo pohvaliti da imamo njezinu ostavštinu u svom stalnom postavu«. </p>
<p>Među nezaboravnim uspomenama kojih se Marta Robić odriče kako bi se njezina supruga prisjetili mnogobrojni posjetitelji muzeja jest i prvi od milijun tiskanih primjeraka singlice »Morgen«, koja je Ivi Robiću donijela i svjetsku slavu. Uz prvu, tu je i zlatna singlica, koju su u muzeju već obradili i fotografirali. Od Đurđe Sorić, glasnogovornice muzeja, doznajemo da će izložbu uspomena na Ivu Robića pratiti i oko 1500 fotografija na kojima je Robić sa svojim prijateljima, kolegama ili suprugom, a poseban tekst biografiju o svome vrlo dobrom prijatelju koji među nama nije već punih pet godina, piše Stjepan Mihaljinec. </p>
<p>Zamisao o projektu Zagrebačke glazbene legende, koji će se, ističu u Muzeju, nastaviti i nakon izložaba o Glovackom i Robiću, nastala je na skupu muzejskih pedagoga. »Moram istaknuti da je pri donaciji gospođe Robić najveću ulogu imao Stjepan Mihaljinec. Kao prijatelj obitelji Robić, on nam mnogo može reći o glazbenoj legendi, a osim toga, on je sve dogovorio«, dodaje Ivić.</p>
<p>Za kraj, iz Muzeja grada Zagreba poručuju i ostalim glazbenim legendama, odnosno njihovim živućim rođacima, da su spremni primiti njihove donacije. »Često se događa da se takve nagrade nasljeđuju iz generacije u generaciju, da bi na kraju završile na nekom tavanu. To je svakako ljepši način, a i mnogi će se prisjetiti velikoga Robića«, dodaje Đurđa Sorić.</p>
<p>Marta Robić: Ne odričem se burme</p>
<p>»Sve ću dati u muzej osim svoga vjenčanog prstena, njega ću nositi dok ne umrem! Osim toga, odlučila sam zadržati i sat, Omegu koju mi je moj Ivica darovao za 25. godišnjicu vjenčanja«, rekla nam je Marta Robić koja dane provodi u njihovu stanu u zagrebačkoj Alfirevićevoj ulici. »Ni stan neću dirati, neka mi do smrti ostane ovakav kakav jest, a kada umrem – dogovorila sam se to s Mihaljincem – sve iz njega može biti donirano, zajedno s nagradama koje sam već sada dala i Ivičinim osobnim stvarima koje ću tek dati. Važno mi je da imam Stjepana Mihaljinca, on o svemu tome vodi računa«.</p>
<p>Marta Robić je iznimno lošega zdravlja. Dvije je godine, kaže, bila u komi i jednostavno nije mogla pojmiti da je ostala bez voljenog supruga. </p>
<p>»Mi smo u duši do starih dana ostali mladi. Obišli smo cijeli svijet i Ivičina me smrt strašno pogodila. Pala sam čak na 47 kilograma i osjećam se grozno. Uz svu tugu i samoću, ni zdravlje me ne služi«, kaže gospođa Robić, koja zbog tegoba koje su je pritisnule još nije završila prije dvije godine započetu sudsku parnicu sa suprugovom braćom. Kako nije bila zadovoljna raspodjelom imovine, prema kojoj Marta Robić sve treba dijeliti s braćom pokojnog supruga, podnijela je tužbu smatrajući da bi stan u Zagrebu, te kunski i devizni računi - sveukupna vrijednost oko 220 tisuća eura, trebali pripasti isključivo njoj. »Ivica je zaradio sve svoje nagrade, kao i svu imovinu, da ne kažem i još više«, kroz suze navodi Marta Robić. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Reket i loptica u genima</p>
<p>Hrvatski tenisači već gotovo 80 godina nižu uspjehe u Davisovu kupu i ni u jednom drugom sportu Hrvati nisu bili tako brojni i premoćni </p>
<p>Još nas dvije godine dijele od 80. obljetnice premijernog nastupa hrvatskih tenisača u najstarijem i najpoznatijem momčadskom natjecanju - Davisovu kupu. Upravo su hrvatski tenisači najzaslužniji za najveće uspjehe u bivšoj državi, ni u jednom drugom sportu Hrvati nisu bili tako brojni i premoćni. I dok se u ostalim momčadskim sportovima nepravedno zaobilazilo hrvatske sportaše na račun drugih, u tenisu to nije bio slučaj, jer su bez konkurencije bili daleko ispred svih. Od svibnja 1927. pa do kraja ožujka 1991. u reprezentaciji bivše države, odnosno 125 utakmica toga kupa, igrala su 24 Hrvata. Tradiciju hvalevrijednih rezultata Schaeffera, Kukuljevića, Punčeca, Palade, Mitića, pa kasnije Branovića, Petrovića, Jovanovića, Pilića, Franulovića, Ostoje i Orešara, u novije vrijeme nastavili su i Prpić, Ivanišević, Ančić i Ljubičić.</p>
<p>Pamtit će se prvi Davisov kup nastup u svibnju 1927., kada je na terenima HAŠK-a u Maksimiru Indija slavila sa 3-0. Pamtit će se i prva pobjeda u Kupu Franje Schaeffera 1928. godine na gostovanju u Finskoj, koja je slavila 4-1. Jednako tako će ostati zapisana u knjigama i prva pobjeda u tom kupu kad je u Beogradu 1930. godine »pala« Švedska, a za 3-0 pobjedu su zaslužni Hrvati Schaeffer i Krešimir Friedrich. No posebno mjesto zauzimaju četiri zlatna hrvatska mušketira - Franjo Kukuljević, Josip Palada, Dragutin Mitić i Franjo Punčec. Teniski svijet zadivili su 1936. godine senzacionalnom pobjedom slavnih francuskih mušketira Borotre, Boussuse i Destremeaua. </p>
<p>Prije Drugoga svjetskog rata čak su tri puta igrali u finalu europske zone Davisova kupa - 1936., 1938., i 1939. godine, kada su na zagrebačkoj Šalati nadigrali njemačku reprezentaciju sa 3-2. Tada se Kup igrao, prema nešto drukčijem sustavu. Naime, finale europske zone je bilo ekvivalentno današnjem četvrtfinalu Svjetske skupine. Uglavnom, pobjednik europske zone je igrao protiv pobjednika azijsko-oceanske zone, a pobjednik međuzonskog finala je u završnici Davis kupa igrao protiv branitelja naslova. Tako su hrvatski mušketiri, nakon pobjede protiv Njemačke na Šalati, otišli u Boston, gdje ih je u međuzonskom finalu očekivala Australija. </p>
<p>Iako je Punčec tada pokazao svjetsku klasu i donio prvi bod, Australci John Bromwich i Adrian Quist su na kraju ipak slavili, te nakon toga nadigrali i SAD za pobjedu. No ostala je činjenica da su uoči Drugog svjetskog rata nakon teniskih velesila SAD-a i Australije najbolji bili hrvatski tenisači. Njihov daljnji uspon prekinuo je rat, Kukuljević se tako nije vratio iz Bostona u Zagreb nego je otišao u Indiju trenirati maharadže, Franjo Punčec je ratne godine proveo u rodnom Čakovcu, gdje je vodio parfumeriju. Jedino su Palada i Mitić nastupali i trenirali na Šalati. Još jedan bljesak nakon završetka rata imali su 1946. godine kada su u polufinalu europske zone Punčec, Mitić i Palada »preokrenuli« Francuze. Naime, na terenima Roland Garrosa domaćini su dobili prva dva meča, a onda je uslijedio veliki preokret i još jedno finale europske zone za hrvatske tenisače. A u njemu su propustili veliku prigodu, jer su protiv Švedske vodili sa 2-0 te su u trećem meču imali tri meč-lopte. Nakon toga Punčec, koji nije igrao protiv Švedske zbog trovanja hranom, odlazi u emigraciju. Palada i Mitić su te 1947. došli do ukupno petog finala europske zone, kada je na Šalati slavila Češka sa 4-0 i označila kraj sjajne generacije hrvatskog tenisa. Kasnije je i Mitić emigrirao, a Palada je igrao za reprezentaciju do 44. godine.</p>
<p>Nakon toga je nastala podulja suša na reprezentativnom planu. Iako se nije dugo čekalo na novu talentiranu generaciju, uspjesi su izostajali. Naime, potkraj pedesetih pojavio je Boro Jovanović, nekoliko godina poslije Nikola Pilić, a u drugoj polovici šezdesetih i Željko Franulović. I dok su pojedinačno upisali sjajne rezultate, u Davisovu kupu ništa značajnog.</p>
<p>»Tada je sjedište saveza bilo u Beogradu, a vodili su ga generali. Oni nisu ništa znali o tenisu, nisu se uopće brinuli o nama. Samo su znali nazvati nekoliko dana prije dvoboja i reći nam kad igramo. Zato smo nerado igrali u Kupu, jer smo praktički bili prisiljeni igrati. Upravo smo zato željeli što prije izgubiti da nemamo veze s tim«, prisjeća se Boro Jovanović.</p>
<p>Pilića i Franulovića zamijenila je nova generacija Hrvata u Davisovu kupu - Marko Ostoja, Branko Horvat, Bruno Orešar i Goran Prpić. Zajedno sa Srbinom Slobodanom Živojinovićem, jedinim standardnim reprezentativcem koji nije bio iz Hrvatske, hrvatski tenisači su 1988. godine nakon dugo vremena stigli do polufinala Svjetske skupine. No u polufinalu nisu imali previše izgleda protiv Njemačke, za koju su tada igrali Boris Becker i Eric Jelen. Slavili su Nijemci sa 5-0 u Dortmundu, ali taj će dvoboj ostati zapamćen kao prvi reprezentativni nastup tada 16-godišnjeg Gorana Ivaniševića, koji je u paru sa Živojinovićem odveo Beckera i Jelena do petog seta. Sljedeće godine Ivanišević postaje prvim reketom, reprezentacija opet dolazi do polufinala, ali i ponovno gubi, ovaj put od Švedske (4-1). A 1991. godina je posljednja pod imenom bivše države. I tada je reprezentacija zaslugama dvaju Gorana, Prpića i Ivaniševića, stigla do polufinala. No tada su obojica odbila igrati protiv Francuza zbog agresije na Hrvatsku.</p>
<p>Godinu i pol dana poslije hrvatski tenisači su počeli nastupati pod svojom zastavom. Početak je bio težak, Hrvati su se borili za ostanak u Svjetskoj skupini, uglavnom su preživljavali između kvalifkacija za elitni razred Davisova kupa i Euroafričke zone 1. Kada se 1998. godine Ivanišević povukao iz reprezentacije zbog sukoba s tadašnjim predsjednikom Hrvatskoga teniskog saveza Suadom Rizvanbegovićem, hrvatska teniska reprezentacija je »potonula« na najniže grane - drugu skupinu Euroafričke zone. No nakon što je Slaven Letica zamijenio Rizvanbegovića i vratio Ivaniševića u reprezentaciju te privukao Nikolu Pilića na mjesto izbornika, hrvatski tenisači su opet postali više od prolaznika u Davisovu kupu. Ekspresno su se vratili u Svjetsku skupinu. Nakon četvrtfinala 2002. i 2003. godine, 2004. su se borili za ostanak u Svjetskoj skupini, a ove se godine sve otvorilo. »Padali« su redom Amerikanci, Rumunji i Rusi, ostali su još Slovaci za najveći uspjeh hrvatskoga momčadskog sporta uopće. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>U Banjoj Luci zaplijenjeno 70 ukradenih automobila</p>
<p>Samo prošle godine MUP Republike Srpske u akciji »Ekskalibur« oduzeo je 400 ukradenih automobila i uhitio 50 osoba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U jednoj od dosad najvećih policijskih akcija usmjerenih protiv automafije, u protekla dva dana na području Banja Luke zasad je zaplijenjeno 70 automobila za koje tamošnja policija sumnja da su ukradeni ili imaju krivotvorene isprave, dok je započela intenzivna potraga za još 190 automobila.</p>
<p>»Akcija traganja za ukradenim automobilima, najvjerojatnije, potrajat će tijekom vikenda, odnosno dok se ne pronađu svi automobili za koje sumnjamo da su ukradeni, ili vlasnici za njih imaju krivotvorene isprave. U većini slučajeva, upravo se radi o automobilima s ispravama krivotvorenim na području Banja Luke, dok se za manji broj sumnja da su ukradeni. Postoje indicije da su ukradeni automobili s područja čitave bivše Jugoslavije, pa tako i iz Hrvatske«, doznajemo od glasnogovornika banjolučke policije Rade Mutića.</p>
<p>U većini slučajeva radi se o automobilima visoke klase, uglavnom »mercedesima« i »audijima«, a u manjem broju i kombijima koje koriste tamošnja poduzeća. </p>
<p>Sva dosad oduzeta vozila podvrgnuta su vještačenju na zaštićenom policijskom parkiralištu, a potom će biti vraćena stvarnim vlasnicima.</p>
<p>U toj posljednjoj akciji usmjerenoj protiv organiziranih skupina kradljivaca, za koju istražitelji vjeruju da pripadaju ostacima nedavno razbijenog lanca automafije, dosad još nitko nije uhićen. Inače, samo prošle godine MUP Republike Srpske u akciji »Ekskalibur« oduzeo je 400 ukradenih automobila i uhitio 50 osoba, dok je tijekom akcije »Falsifikat« uhićeno 20 osoba, a oduzeto 300 automobila na koje je plaćen manji porez uz pomoć lažnih carinskih isprava.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Djelatnik »Montmontaže« poginuo pod viličarem</p>
<p>Prema policijskim informa-cijama, nesreću je prouzročio radnik »Zagrebačke pivovare« koji je viličarem vozio palete piva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak, oko 8.30 sati, u krugu »Zagrebačke pivovare«, dogodila se nesreća na radu, pri čemu je Pero Lončar (48) smrtno stradao. </p>
<p>Prema izjavi za medije, koju je dala menadžerica u odjelu za odnose s javnošću »Zagrebačke pivovare«, Tina Puhalo Grladinović, Upravi nisu poznati okolnosti stradavanja, no znaju da je Lončar bio radnik »Mont-montaže« koji je radio na unutarnjem i vanjskom održavanju zgrada, te da se nesreća dogodila u prostoru za utovar kamiona. Menađerica je napomenula da u tom prostoru ne smije biti nitko, osim radnika koji rade na utovaru odnosno istovaru robe na kamione. Uprava je izrazila žaljenje zbog ovog događaja i obvezala se na posjet i pomoć obitelji poginulog radnika. </p>
<p>Prema informacijama iz Policijske uprave zagrebačke, nesreću je prouzročio radnik »Zagrebačke pivovare« koji je viličarem vozio pune palete piva i u tom manevru udario je i srušio radnika »Mont-montaže«. Kako smo neslužbeno doznali, ne znajući što se dogodilo, radnik koji je upravljao viličarem, zaustavio se i spustio teret koji je prevozio, no spustio ga je na nesretnog radnika, kojeg je vjerojatno neznajući, netom srušio. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo istražni sudac koji je izašao na mjesto pogibije utvrdio je da postoje elementi kaznenog djela dovođenja u opasnost života općeopasnom radnjom. Nadalje, navodno je utvrđeno kako je radnik na viličaru pretovario vozilo, zbog čega i nije primijetio Lončara. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Osumnjičeni krivnju prebacio na Arkanova tjelesnog čuvara</p>
<p>Za Vujčićevo ubojstvo osumnjičene su još tri osobe, državljani BiH i SiCG, za kojima policija još traga</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Istražnom sucu Županijskog suda u Splitu Milan Mišo Nikolić (29) iz Makarske, osumnjičen za teško ubojstvo iz koristoljublja Gojka Vujčića (54) iz Makarske, u četvrtak navečer, zbog teškog psihičkog stanja nije uspio iznijeti obranu niti odgovarati na postavljena pitanja. Kako neslužbeno doznajemo samo se pozvao na iskaz koji je dao tijekom kriminalističke obrade u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj u nazočnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika i svog branitelja. Za Vujčićevo ubojstvo osumnjičene su još tri osobe, državljani BiH i SCG, za kojima policija još traga. Vjesnik doznaje da je Nikolić u svojoj obrani odgovornost za ubojstvo prebacio na Zlatana Filipovića (35), državljanina Srbije i Crne Gore, navodnog tjelesnog čuvara Željka Ražnatovića Arkana. Izgleda da je to upravo drugoosumnjičeni, Nikolićev poznanik iz Loznice u BiH, mjesta iz kojeg je rodom Nikolićev otac.</p>
<p>Nikolić je navodno u policiji rekao da je svoj pištolj, kalibra 6,35 milimetara iz kojeg u Vujčića pucano tri puta, dao Filipoviću, na njegovo traženje te mu posudio svoj automobil. Prema policijskim sumnjama, motiv ubojstvu je bio novac. </p>
<p>»Ubijeni je uvijek sa sobom nosio veće svote novca, no u njegovoj odjeći novac nismo pronašli. Tijekom pretrage prostorija kojima se koristi Nikolić pronašli smo dovoljno indicija i dokaza. Čahure kalibra 6,35 milimetara koje su pronađene nedaleko od trupla, nakon vještačenja koje smo proveli u Centru Ivan Vučetić u Zagrebu, možemo povezati s oružjem za koje znamo da Nikolić posjeduje«, rekao je načelnik sektora krim policije PU spltisko-dalmatinske Petar Bradarić. </p>
<p>Podsjetimo, Vujčićevo tijelo pronađeno je 48 sati nakon ubojstva, 22. studenoga u 10, 30 sati u Podgori na plaži Garma. Obdukcijom je utvrđeno kako je zadobio dva hica iz pištolja u glavu i jedan u prsa, nakon čega je vučen preko šumskog tla i bačen s jedanaest metara visoke litice, ali je još uvijek bio živ. Potom je ubojica sišao na plažu na koju ga je bacio i s njega skinuo odjeću te ga odvukao među morske stijene gdje je i umro. Leš je pronašao njemački turist. Vujčić se bavio kamatarenjem i posljednji je put viđen tri dana prije nego je pronađeno njegovo tijelo. Nikolić, inače, potječe iz bogate makarske poduzetničke obitelji. Vlasnik je makarske mjenjačnice Kalelargi. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jung: »Nisam ubio Mariju Knapić«</p>
<p>PULA</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Puli u petak je nastavljeno suđenje za okrutno ubojstvo Marije Knapić (77) iz Labina, saslušanjem optuženog Dragana Junga (23) iz Labina. Iako je dva dana nakon ubojstva prijatelja Ante Vukelića, za koje je također optužen 14. veljače ove godine u Zagrebu, kada ga je o tome ispitivao djelatnik labinske policije Sahib Trunić, Jung priznao oba ubojstva, te je potpisao zapisnik i sačinio skice žrtvina stana, noža kojim ju je navodno ubio, te mjesta na kojem je odbacio nož, svojim sadašnjim iskazom Jung sve to poriče. </p>
<p>Priznao je da je sudjelovao u ubojstvu Ante Vukelića, ali za ubojstvo Marije Knapić tvrdi da je tih dana kada je davao iskaz bio pod velikim šokom i stresom, neispavan, gladan i isfrustriran, te je na sve upite policajca odgovarao afirmativno, »samo da se sve što prije svrši«. Na pitanje sutkinje Marije Budimir Sirotić kako je znao da nož kojim je žrtva izmasakrirana nije pronađen, kao ni telefon koji je nestao iz njezinoga stana, odgovorio je da je o tome saznao iz medija, od oca i od bake, koja je bila susjeda ubijene. </p>
<p>Nož, koji je u travnju 2002. pronađen kod njega dok je živio u Učeničkom domu u Puli, nije, kako kaže, želio spominjati jer nije u sve htio uplitati i prijatelja Andru Strpčića, kojemu je nož poklonio za rođendan u kolovozu 2002. Stoga je, kaže, izmislio i podatak da je nož kojom je ubio Mariju Knapić odbacio u more u Gortanovoj uvali u Puli. Inače, u četvrtak popodne svoje je mišljenje o Jungu iznio i vještak neuropsihijatar dr. Miroslav Goreta, koji je ocijenio da mladić pokazuje simptome dubokog i trajnog poremećaja ličnosti, a u zatvorskoj bolnici gdje je hospitaliziran od 15. do 23. veljače ove godine dijagnostirana mu je shizoidna psihopatija. </p>
<p>Daniela Knapić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Naklonost vještaka platio 50.000 eura?</p>
<p>Prema optužnici Gucić je podmitio sudskoga vještaka Antuna Čeovića (55)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poduzetnik Josip Gucić (55) je u petak, na prvoj glavnoj raspravi u postupku u kojem ga se tereti za podmićivanje sudskih vještaka, ustvrdio da se ne smatra krivim. Prema optužnici Gucić je podmitio sudskoga vještaka Antuna Čeovića (55), kako bi Čeović lažirao vještačenje u jednom drugom postupku, koji se protiv Gucića vodi zbog milijunskih malverzacija u poduzeću NIK. Krivim se nisu smatrali ni Čeović, koji je također optužen, kao ni Vinko Vuletić (51) i Krsto Romić (59). Prema sadržaju činjeničnog stanja u optužnici, Čeović je početkom siječnja 2003. za iznos od 50 tisuća eura, sa Gucićem dogovorio kako će izraditi nalaz i mišljenje koje će biti povoljni za poduzetnika. Čeović je, tvrdi se dalje, , za rad na predmetu angažirao pomoćnog vještaka Vuletića, upoznavši ga sa sadržajem dogovora, te mu obečavši zaradu. Druga točka optužnice tereti Čeovića i Vuletića da su na isti način zatražili od Romića pet tisuća eura kako bi i njemu izradili po povoljni nalaz i mišljenje za što im je Romić navodno predao 3000 eura. Treća točka inkriminira vještake za davanje lažnog nalaza u spomenutim slučajevima. </p>
<p>Nastavak suđenja je zakazan za 25. siječnja iduće godine, a tada bi se kao svjedok trebao saslušati i tzv. pouzdanik, osoba koja je uz nalog istražnog suca djelovala kao prikriveni istražitelj protiv Gucića i drugih.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvatske šećerane opstat će na tržištu EU ako se ujedine</p>
<p>Domaće šećerane strahuju od uvođenja izvoznih kvota za hrvatski šećer na tržište Europske unije</p>
<p>Tri hrvatske šećerane ove će godine izvesti više od 200.000 tona šećera u vrijednosti od 120 milijuna eura, ali na tržištu Europske unije možemo opstati samo ako objedinimo proizvodnju šećera, kazao nam je predsjednik Uprave šećerane Viro Damir Barić.</p>
<p>Dodao je da domaći proizvođači šećera pozorno prate razvoj situacije na svom glavnom tržištu, u EU. Pozitivno je što je reforma tržišta šećera produljena za još dvije godine što i nama daje više vremena za prilagodbu, rekao je Viro.</p>
<p>Ukratko, dogovoreno je da se zajamčene cijene otkupa šećera u EU, koje su triput veće od onih na svjetskom tržištu, smanjuju, i to postupno u razdoblju od četiri godine. Pritom će se one sa sadašnjih 632 eura po toni smanjivati za 20 posto u prvoj godini, u drugoj za 25 posto, u trećoj za 30 posto i u četvrtoj godini za 36 posto.</p>
<p>Time uzrokovano smanjenje prihoda proizvođačima šećera u EU kompenzirat će se u visini od 64,2 posto smanjene cijene iz fonda koji će se puniti od sredstava prikupljenih od zatvaranja šećerana. Riječ je o 6,3 milijarde eura naknade u iduće četiri godine.</p>
<p>S druge strane, 3000 hrvatskih proizvođača šećerne repe moraju povećati proizvodnju šećerne repe. Proizvodnja šećerne repe po hektaru još je prije 15 godina bila devet tona, a sada je manja od sedam tona. Cilj je povećati prinose po hektaru, ali i digestiju šećera u repi koja je ispod europskog prosjeka, kaže Barić.</p>
<p>Cijene koje domaće šećerane postižu znatno su niže u odnosu na cijene šećera u EU, što ih na tom tržištu čini konkurentnim. No, sadašnju povoljnu situaciju, strahuju, izgubit će najavljenim uvođenjem izvoznih kvota za hrvatski <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u EU.</p>
<p>Taj bi problem dijelom mogao ublažiti pristanak EU na Vladinu platformu koja predviđa zadržavanje postojeće proizvodnje šećerne repe nad 30.000 hektara, uz postizanje europskog prinosa po hektaru, odnosno 240.000 tona šećera godišnje.</p>
<p>Uvođenje kvota značilo bi zatvaranje dviju od triju domaćih šećerana u kojima je zaposleno 1500 radnika. Kooperanti se pak moraju suočiti sa smanjenjem poticaja za šećeru repu za 600 kuna po hektaru. Poticaj od 3000 kuna po hektaru smanjen je na 2400 kuna.</p>
<p>Barić napominje da država ne bi trebala zakidati proizvođače šećerne repe. Riječ je o 18 milijuna kuna na ime smanjenih poticaja, jer se radi o izvoznom proizvodu. S druge strane, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva potiče izvoz s milijardu kuna.</p>
<p>Hrvatske šećerane suočavaju se i s golemim uvozom šećera na domaće tržište. Samo u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je 168.000 tona šećera, što znači da bi se izvoz i uvoz šećera do kraja godine mogli gotovo izjednačiti.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Najviše štapića u državi</p>
<p>Od kredita za plaće i prokišnjavanja do rada u četiri smjene bez otpuštanja dug je put, koji znaju samo stručnjaci</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Nakon gotovo sigurne propasti jedne od najstarijih proizvodnji keksa u Hrvatskoj, poput Feniksa iz pepela uzdigao se bjelovarski Koestlin, oko kojega su se svojedobno igrale svakojake igre. </p>
<p>Premda nije privatiziran u prvom valu privatizacije, taj nekada dobro stojeći pogon polako je tonuo sve dublje. Nakon kuponske privatizacije, činilo se kao da će uskoro i zadnjih stotinjak radnika prestati proizvoditi nekada vrlo slavne kekse. Natezanje između malih i velikih dioničara te devastirani pogoni s krovovima koji su prokišnjavali nisu obećavali ništa dobro. </p>
<p> Tri godine nakon što je sve izgledalo beznadno, 550 radnika redovito prima plaće, a proizvodnja se sa 150 tona povećala na 800 do 1000 tona na mjesec. Od toga se polovica izveze na tržište zemalja bivše Jugoslavije, dio se može naći na policama Švicarske, Njemačke, Danske, Finske, ali i zemalja na drugim kontinentima. </p>
<p>Većinski vlasnik tvornice Mepas, koji ima 89 posto dionica, modernizira pogone. Mnogi stari strojevi dobili su modernu zamjenu, na nekim linijama na kojima je nekad radilo dvanaest radnica sada radi njih šest, ali nitko zato nije dobio otkaz. </p>
<p>Posla ima sve više, a pojedine proizvodnje rade u četiri smjene. Na svako radno mjesto koje oglase u tisku javi im se 100 zainteresiranih, iako ima zlobnika koji kažu da su čisti kapitalisti.</p>
<p> - Proizvodimo najviše slanih štapića u Hrvatskoj, a peći se na toj liniji ne gase. Ovdje skoro trideset godina nitko nije uložio niti kune, pa saniramo krovove, fasade, a ovih smo dana nabavili i posebne silose od inoksa za automatski prijem brašna izravno iz kamiona. </p>
<p>Kupujemo isključivo domaće brašno, koje je, srećom, vrlo kvalitetno, a uz to 300 tona domaćeg maslaca. Lješnjaka nema dovoljno na našem tržištu niti za jedan dan proizvodnje konditorske industrije, ali da ima i to bismo kupovali domaće - kaže Krešimir Pajić, direktor Uprave Koestlina.</p>
<p> Prije nekoliko godina tvornica je prodavala imovinu da bi namaknula novac za plaće. Tako su prodali dionice Zagrebačke banke i druga dobra, ali tako nije moglo dugo. Da bi mogli udovoljiti zahtjevima izbirljivog europskog i drugih tržišta, u Koestlinu zapošljavaju stručnu visokoobrazovanu radnu snagu, ali jednako tako tamo rade i stare radnice, kojih se nisu riješili poput nekih drugih privatnih vlasnika. Kolektivni se ugovor poštuje, a zbog pedesetak ljudi koji su svakodnevno na bolovanju direktora ne brine previše. </p>
<p>On kaže da se nekih navika iz prošlosti teško osloboditi. U marketing su uložili samo ove godine osam milijuna kuna, a svoj angažman u lokalnoj zajednici gradnjom dječjih igrališta i sudjelovanjem u organizaciji javnih priredbi objašnjavaju željom da se uključe u poboljšanje življenja lokalne zajednice, iz koje dolazi 550 djelatnika koje zapošljavaju. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Najbrže se kupuje mišem</p>
<p>Internetski promet u Hrvatskoj čini manje od jedan posto ukupnog trgovanja</p>
<p>Iako internetska trgovina u Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi stalan rast, još je slabo razvijena. Prema analizi regionalnog ureda IDC Adriaticsa, internetski promet u Hrvatskoj čini manje od jedan posto ukupne vrijednosti prometa, dok je cjelokupna vrijednost elektroničke trgovine u prošloj godini iznosila 222,92 milijuna eura. Usprkos tome što se radi o porastu od 86 posto, Hrvatska znatno zaostaje za ostalim europskim državama. Samo u Njemačkoj ukupna vrijednost takve trgovine iznosila je 202 milijarde eura, u Francuskoj 97,7 milijardi eura, a u susjednoj Italiji 73,9 milijardi eura.</p>
<p>Zašto Hrvati ne kupuju više putem Interneta? Siniša Begović, web menadžer iz Algoritma, kaže da je internetska pismenost u Hrvatskoj na niskoj razini, što je glavni uzrok lošem odazivu na kupnju putem Interneta. Prema istraživanju tvrtke GfK Croatia, Internet koristi 35 posto stanovništva, od čega samo sedam posto korisnika kupuje putem Interneta.</p>
<p>»Iz naše perspektive iznimno smo zadovoljni. U odnosu na isto razdoblje prošle godine povećali smo prodaju za 120 posto. Naš klub, nakon nešto više od tri godine postojanja, sada ima više od 19.000 članova«, ističe Siniša Begović. Dodaje da je oko 70 posto članova kupilo barem jednom nešto putem Algoritma on-line, a ove su godine prodali više od 10.000 artikala.</p>
<p>Irena Kostelac Zrnić, direktorica tvrtke Spoin, kaže da su »najveće prepreku rastu internetske trgovine navike kupaca na klasičnu trgovinu, nepovjerenje prema on-line kupnji te visoki troškovi dostave naručene robe«. Tvrtka Spoin otvorila je u svibnju 2000. trgovački centar Ponuda na Internetu, prvu on-line trgovinu takve vrste u Hrvatskoj. U njoj se trenutačno može »obići« 30 trgovina u kojima se nudi više od 5000 proizvoda. Irena Kostelac Zrnić kaže da su prošle godine realizirali 260 narudžbi, što je u odnosu na godinu ranije rast od 150 posto.</p>
<p>Alemka Lisinski iz T-HT-a objašnjava da je bitan čimbenik nešto sporijeg početka internetske trgovine u Hrvatskoj nepostojanje razlike u cijeni između hrvatskih on-line trgovina i »zemaljskih« trgovina, što je u svijetu jedan od bitnih argumenata on-line trgovanja. »U posljednje vrijeme vidimo postupne pomake jer trgovci shvaćaju da u cijenu proizvoda koje nude na Internetu ne mogu uračunavati troškove prodajnog osoblja, najma prostora i ostalih sekundarnih troškova«, kaže Alenka Lisinski.</p>
<p>HGspot također nudi cjelokupnu ponudu svojih proizvoda u svojoj on-line trgovini. Danijel Uremović, voditelj marketinga, kaže da HGspot ostvari više od dva posto ukupnog prometa putem Interneta. Objašnjava da prema nekim podacima ukupna vrijednost on-line prometa u Hrvatskoj čini manje od jedan posto ukupne vrijednosti prometa, pa je stoga njihov web dućan značajno iznad hrvatskog prosjeka.</p>
<p>Od ukupne elektroničke trgovine u 2004. godini, 90 posto otpada na trgovinu među tvrtkama (business to business ili B2B), a deset posto na maloprodaju, odnosno trgovinu između tvrtke i korisnika (business to consumer ili B2C).</p>
<p>Najveći dio B2C prometa i dalje stvaraju stranci putem on-line turističkih i putničkih agencija, koje u cjelokupnoj strukturi B2C trgovine imaju najveći udio, od 65 posto. Slijede trgovine s računalima i računalnom opremom s 15 posto udjela te internetske knjižare s tri posto. Tako je samo ove godine adriatica.net, najveća on-line turistička agencija u Hrvatskoj koja 80 posto narudžbi prima putem Interneta, u Hrvatsku dovela oko 70.000 gostiju. U agenciji kažu da su njihovi gosti u gotovo 90 posto slučajeva stranci koji smještaj rezerviraju preko Interneta.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Šuker: Na burzi 15 posto dionica Ine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sljedećih će dana biti potpisan ugovor s Vladinim savjetnicima za privatizaciju Ine, koji će potom predložiti model za nastavak privatizacije. Sigurno je da će 15 posto dionica biti ponuđeno na Zagrebačkoj i nekoj stranoj burzi, najavio je ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Ine Ivan Šuker u petak na proslavi Dana rudara u Ina Naftaplinu.</p>
<p>Govoreći o planovima razvoja do 2015., predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević istaknuo je odluku o ubrzanoj modernizaciji rafinerija u Sisku i Rijeci jer u svijetu nedostaje kapaciteta za preradu nafte. Najavio je i velika ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u suradnji sa stranim kompanijama.</p>
<p>Mirko Zelić, član Uprave Ine i izvršni direktor Ina Naftaplina, najavio je početak istraživanja u Namibiji i planove za nove poslove u Kazahstanu, Libiji i Kataru. Među najvažnijim projektima u iduće tri godine je dovršetak projekta istraživanja i proizvodnje plina u sjevernom Jadranu, te plina i nafte u Siriji. Ina Naftaplin će ovu godinu zbog rasta cijena i racionalizacije poslovanja povećati dobit za 240 milijuna kuna u odnosu na 2004. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mol otkupljuje državni udjel</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija Mol potpisala je u petak s mađarskom državnom privatizacijskom agencijom APV Sporazum o pravu na otkup državnog udjela u Molu, što predstavlja deset posto dionica. Sporazum će stupiti na snagu nakon odobrenja uprave APV-a, koje se očekuje tijekom prosinca. Mol će imati pravo na kupnju 10.898.525 dionica A serije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ugovor za tri putnička broda </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata gradit će za američku brodarsku kompaniju Grand Circle Cruise Line tri putnička broda - cruisera. Ugovor o gradnji tih brodova potpisali su u petak u Splitu direktor Brodogradilišta specijalnih objekata Damir Arapović i predstavnik američke kompanije Steven M. Shishko. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rast cijena dionica Luke Ploče i Agromeđimurja</p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN</p>
<p> - Na Zagrebačkoj je burzi tijekom studenoga ostvareno 3,29 milijardi kuna prometa, što je 3,4 posto više nego u listopadu. Indeks burze CROBEX ostao je nepromijenjen u odnosu na listopad i iznosio je 2025,30 bodova, dok je obveznički indeks CROBIS pao 0,4 posto, na 105,4338 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 303,88 milijuna kuna, obveznicama 53,71 milijuna kuna, a pravima 1,03 milijuna kuna. Prijavljeni promet dosegao je 479,42 milijuna kuna, a institucionalnim trgovanjem ostvareno je 2,45 milijardi kuna prometa.</p>
<p>Najveći promet među dionicama, od 46,22 milijuna kuna, s udjelom od 15,2 posto, zabilježen je dionicama Plive, a slijede dionice Adris grupe s 40,51 milijun kuna i Atlantske plovidbe s 34,55 milijuna kuna prometa. Najveći porast cijene, od 118,4 posto, ostvarile su dionice Luke Ploče, na 1201 kunu uz promet od 282.682 kune.</p>
<p>Na Varaždinskoj je burzi u studenome ostvareno ukupno 174,3 milijuna kuna prometa, a vrijednost indeksa burze VIN pala je 0,24 posto, na 1990,3 bodova. Dionica Ericsson Nikole Tesle i dalje je uvjerljivo prva s prometom koji je premašio 24 milijuna kuna, no pritom joj je cijena pala 5,07 posto, na 1870,75 kuna. </p>
<p>Najveći je dobitnik dionica Agromeđimurja koja je postala vrlo tražena i više je nego utrostručila cijenu porastom od 204 posto, na prosječnih 1713,58 kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Na globalizaciju treba odgovoriti znanjem</p>
<p>Za mene je komunizam prošlost, ali za Račana još nije, kazao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Puno mi je važnije biti respektiran nego popularan«, izjavio je u petak predsjednik Vlade Ivo Sanader, komentirajući, na traženje novinara, anketu objavljenu u medijima o navodnom padu potpore javnog mnijenja premijeru i HDZ-u koja je telefonom provedena na uzorku od 450 ispitanika.</p>
<p>»U Hrvatskoj moramo poštovati zakone i vladavinu prava, za to smo se borili i izborili i to je načelo demokratske države. Kad Ustavni sud povuče svoju odluku i kad zakonodavac promijeni zakon, onda ćemo se ravnati prema tome«, rekao je Sanader novinarima za posjeta Agronomskom fakultetu u Zagrebu gdje je otvorio novi paviljon i održao predavanje o ulasku Hrvatske u EU.</p>
<p>Sanader je pritom naglasio da podaci o popularnosti kojima on raspolaže govore drukčije.</p>
<p>Zamoljen za komentar izjave predsjednika SDP-a Ivice Račana da se »premijer služi komunističkim metodama«, Sanader je rekao da nije čuo tu Račanovu izjavu, ali kako se čini »da Račana komunizam još uvijek opterećuje«. »U mojim izjavama nikad niste čuli da spominjem komunizam, za mene je komunizam prošlost, ali za njega još nije«, izjavio je Sanader. »To što je on mislio ne bih komentirao, jer teško je reći što je on mislio«, rekao je premijer, te je dodao kako Račan »jedan dan misli jedno, a drugi dan drugo«. Na upit novinara o njegovim odnosima s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijer je odgovorio da s njim dobro surađuje i razgovara o svemu te kako nema nikakvih problema na relaciji Predsjednik-premijer. U predavanju na Agronomskom fakultetu premijer Sanader je pak naglasio da je globalizacijski proces izazov i šansa za Hrvatsku u kojem je teško biti konkurentan, ali da to nije razlog za odustajanje.</p>
<p>»Na globalizaciju treba odgovoriti znanjem jer nismo gospodarski moćna zemlja i zato su i povećana proračunska sredstva za znanost. Moramo stvoriti uvjete za ravnopravno nošenje s drugima, ali uz zadržavanje razine stečenih socijalnih standarda« rekao je u svom govoru premijer Sanader.</p>
<p>Naglasio je i potrebu za restrukturiranjem gospodarstva osobito poljoprivrede, ističući kako Agronomski fakultet ima velik potencijal te treba imati važnu ulogu u osuvremenjavanju poljoprivrede.</p>
<p>Premijer je najavio da uskoro počinje proces screeninga hrvatske poljoprivrede te pozvao agronomske stručnjake da se aktivno uključe u proces pripremanja najbolje pregovaračke pozicije kako bi Hrvatska dobila što dulja prijelazna razdoblja, a poljoprivreda što spremnije ušla u EU.</p>
<p>Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac istaknuo je da Agronomski fakultet sa 60 znanstvenih projekata i oko 60 znanstvenih novaka ima najveći broj tehnoloških projekata u Hrvatskoj s ciljem da stvori vlastit know-how. Naglasio je povećanje proračunskih sredstava za znanost od čak 42 posto za iduću godinu u odnosu na prosinac 2003.</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković također je naglasio važnost podizanja razine konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u čemu i Agronomski fakultet treba imati aktivnu ulogu.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Otkazana sjednica Nacionalnog odbora </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za petak zakazana sjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om otkazana je jer su se neki članovi Odbora ispričali pa nije bilo sigurno da će biti kvoruma, objasnio je u petak predsjednik Odbora Ivica Račan. No dodao je i da će do sljedeće sjednice, 19. prosinca, razmisliti je li u novonastaloj situaciji moguća suradnja u Odboru. </p>
<p>Iako tvrdi da još ne razmišlja o ostavci u Odboru, Račan smatra kako SDP ne može olako prijeći preko »teških objeda« na njegov račun i račun članova njegove obitelji »kako bi se prikrila odgovornost Vlade za posljedice štetnog sporazuma s Austrijom«. Nezadovoljan je i medijima jer su, tvrdi, »bilo zbog intervencija Vlade bilo zbog autocenzure« više pažnje posvetili objedama na njegovu obitelj nego biti problema. </p>
<p>Na to je reagirao glasnogovornik Kluba HDZ-a Gordan Jandroković izjavivši da su svi HDZ-ovi članovi Nacionalnog odbora bili u Saboru pa nije trebalo otkazati sjednicu. »No, možemo pretpostaviti da je sjednica otkazana zato da bi Račan dobio prigodu ponovo iznijeti teške kvalifikacije na račun HDZ-a. Riječ je o već viđenom scenariju karakterističnom za SDP i Račana koji najprije oštro napadnu HDZ, a kad im se odgovori, glume žrtvu«, rekao je dodavši da je HDZ bio prisiljen SDP-u odgovoriti na isti način jer se osjetio uvrijeđenim. Jandroković je izrazio zabrinutost zbog Račanove izjave da će razmisliti o suradnji u Odboru, a Račanov komentar medija nazvao nekom vrstom pritiska na medije. </p>
<p>Nakon sjednice Kluba HDZ-a šef stranke i premijer Ivo Sanader komentirao je, na zahtjev novinara, Račanovu tvrdnju o Vladinim pritiscima na medije. »Ne vjerujem da je Račan to rekao. On je ozbiljan čovjek, vjerojatno ste ga krivo interpretirali«, ironično je dodao Sanader. [S. K./M. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bajić: Hrvatska sigurnija od svojih susjeda</p>
<p>Na 100.000 stanovnika lani bilo 2177 kaznenih djela, u Sloveniji 3869, Mađarskoj 4100, a Austriji 7200 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Hrvatska je i dalje bitno sigurnija zemlja od susjednih«, ustvrdio je u petak glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, predstavljajući u Saboru izvješće o radu Državnog odvjetništva u 2004. godini.</p>
<p>U Hrvatskoj je, naime, na 100.000 stanovnika lani zabilježeno 2177 kaznenih djela, u Sloveniji 3869, Mađarskoj 4100, a Austriji 7200 kaznenih djela. No, Bajić je ipak zabrinut, manje zbog lanjskih dva posto više kriminalnih djela nego u 2003., a više zbog pada broja prijavljenih poznatih počinitelja, kojih je lani bilo 47.499, a 1998. 26.571. Važnim pomakom na bolje u borbi protiv kriminala smatra 81 posto slučajeva koji su završili kažnjavanjem počinitelja putem novouvedenog instituta kaznenog naloga, dakle bez sudskog procesa. Međutim, smatra kako činjenica da se na te naloge ne ulažu prigovori ukazuje na mogućnost da su kazne preblage. Budući da su zatvorske kazne izrečene u 12,8 posto, uvjetne u 66,3 posto, a novčane 17,4 posto slučajeva, Bajić također smatra da bi »kaznena politika trebala biti bitno stroža nego do sada«. U sklopu svog odvjetništva, Bajić pak pomake nabolje nakon kadrovskih i promjena zakona očekuje u Uskoku.</p>
<p>Bajić je posebno istaknuo da je lani obustavljena istraga protiv 484 osobe osumnjičene za ratne zločine jer se nakon revizije tih predmeta ustanovilo da je riječ o blažim oblicima kaznenih djela obuhvaćenih zakonima o oprostu. Dobrim prilagođavanjem svjetskim standardima glavni državni odvjetnik smatra i odustajanje od suđenja u odsutnosti. </p>
<p>Svi su klubovi podržali izvješće, ali je oporba upozorila na znatan porast najtežih kaznenih djela izražavajući sumnju u neovisnost Državnog odvjetništva. Na tvrdnju Ingrid Antičević Marinović (SDP) da je »izvršnoj vlasti prešlo u naviku izdavanje naloga« Državnom odvjetništvu, reagiralo je nekoliko HDZ-ovaca. </p>
<p>»SDP bez ikakva dokaza paušalno optužuje Vladu«, napomenuo je Emil Tomljanović (HDZ), a i sam je Bajić to opovrgnuo, rekavši da na njega nikad nitko nije utjecao niti mu je izdavao naloge. Na primjedbu Damira Kajina (IDS) da se trebaju rasvijetliti i zločini iz II. svjetskog rata, ali i na upozorenje da nakon tog rata nitko iz pobjedničkih vojski nije procesuiran, pa da se nada kako to neće biti ni u Hrvatskoj, reagiralo je više zastupnika HDZ-a naglašavajući da ratni zločini ne zastarijevaju. Frano Matušić je zatražio da se napokon razjasne zločini na Daksi te procesuiraju počinitelji koji su svima poznati.</p>
<p>Stjepan Bačić je upozorio na dojam koji se stvara u javnosti da su Hrvati u Domovinskom ratu počinili više zločina od Srba koji su nas napali. Zatražio je od Državnog odvjetništva da se procesuiraju svi zločini »kako ne bi ispalo da smo zločine počinili samo mi koji smo se branili na svom tlu«, i to bez političkih i medijskih pritisaka kao u »slučaju Lora«, gdje se čak i ratni zločinci sa srpske strane pozivaju kao svjedoci.</p>
<p>Ivka BačićSanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dominko Radić i posada »Šibenika« ovogodišnji laureati</p>
<p>Ovakvi pothvati dokaz su da živimo u zemlji hrabrih ljudi, a upravo to je ono što nas uzdiže iznad drugih, kazao je ministar Kirin</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Dubrovčanin Dominko Radić (49), koji je 24. veljače ove godine podno dubrovačkih zidina iz mora spasio »zimskoga« kupača Frana Plazonića s Korčule, u pojedinačnoj konkurenciji dobitnik je ovogodišnje, 39. Plave vrpce Vjesnika, posebnog priznanja za podvig spašavanja ljudi i imovine na moru. U momčadskoj konkurenciji to je priznanje pripalo posadi motornog broda »Šibenik« Lučke kapetanije koja je 19. studenoga ove godine spasila sedmeročlanu posadu jedrilice »Ana« jedriličarskoga kluba iz Samobora. </p>
<p>U opatijskom hotelu »Četiri cvijeta« Plavu vrpcu i pisana priznanja laureatima su u petak uručili predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić i glavni i odgovorni urednik Darko Đuretek. </p>
<p>»Ovakvi pothvati dokaz su da živimo u zemlji hrabrih ljudi, a upravo to je ono što nas uzdiže iznad drugih. Vjesnik potiče ono što se u današnjem vremenu pomalo gubi, a to je ljudskost«, kazao je ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin obraćajući se dobitnicima i brojnim uzvanicima. Hrvatska je turistička zemlja, dodao je ministar Kirin, a navedeni pothvati najbolje svjedoče o tome da je i sigurna. </p>
<p>Darko Đuretek podsjetio je da je Plavu vrpcu 1966. godine utemeljio tadašnji urednik pomorstva u Vjesniku Ratko Zvrko, ponesen beskrajnom ljubavlju prema moru i pomorskoj baštini kojom je bio nadahnut u rodnom Dubrovniku. Na to ga je ponukala činjenica da su u mnogim drugim profesijama postojale razne staleške nagrade, dok su hrvatski pomorci bili uskraćeni za takav oblik priznanja. Za ovogodišnju Plavu vrpcu Vjesnika nominirano je, među sudionicima oko 300 pothvata spašavanja, 10 pothvata: pet za pojedinačno i pet za momčadsko priznanje. </p>
<p>O dobitnicima Plave vrpce Vjesnika 2005. odlučili su članovi Odbora predvođeni prof. dr. Hrvojem Kačićem, kapetani Tomislav Miletić, Edo Šarunić i Tomislav Devčić, Mato Botica, Bruno Profaca, prof. dr. Ivan Frančišković uz logističku potporu tajnika Damira Hercega. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tko ne bude kod kuće morat će do pošte</p>
<p>Nasljednici se trebaju što prije javiti u HZMO kako bi provjerili imaju li pravo na povrat duga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Drugi dan podjele obavijesti o pravu na povrat duga umirovljenicima, u petak, u poštarskim torbama bio je znatno veći broj pošiljki nego dan ranije, kada je podjela obavijesti započela. </p>
<p>Potvrdili su nam to u dva poštanska ureda u Zagrebu, naglasivši kako se, osim povećanog broja koverti koje su upućene umirovljenicima, primjećuje da je sve više debljih koverti, za umirovljenike koji su ostvarili pravo na obeštećenje.</p>
<p> Inače, Dominik Lice, predsjednik Uprave HPB investa, najavio je da će sve obavijesti umirovljenicima biti podijeljene najkasnije do 12. prosinca, a u slučaju onih koje poštar ne zatekne kod kuće, u obavijesti o primitku pošiljke bit će naznačeno da je u poštanskom uredu mogu podići u roku deset dana.</p>
<p>Podsjetimo, od 670.000 umirovljenika koji su bili obuhvaćeni izračunom duga, oko 426.000 umirovljenika ima pravo na obeštećenje, dok je ostalima dug isplaćen kroz nekadašnji dodatak od sto kuna i šest posto te povećanje mirovina iz 2002. godine.</p>
<p>U slučaju spomenutih 426.000 umirovljenika, na kućnu adresu stižu i tri primjerka Izjave s povratnicom, putem koje se umirovljenici moraju opredijeliti o modelu povrata duga koji su odabrali. Biraju između povrata uz 50 posto diskonta u roku dvije godine, ili cjelovitog iznosa duga u roku osam godina, što uključuje i dvije godine počeka. U sva tri primjerka Izjave, umirovljenik treba zaokružiti slovo ispred modela povrata koji je izabrao te potpisati dokument, a potom dva primjerka Izjave poslati HPB investu, dok jedan ostaje njemu. Izjavu HPB investu treba poslati u roku 30 dana od primitka obavijesti, a ako ona ne bude poslana, smatrat će se da se umirovljenik opredijelio za povrat u dvije godine.</p>
<p>Kad je riječ o nasljednicima koji smatraju da bi mogli ostvariti pravo na povrat duga, Upravni odbor Umirovljeničkog fonda poziva ih da se što prije jave u područnu službu HZMO-a kako bi provjerili imaju li pravo na povrat duga. U slučaju potvrdnog odgovora, što prije se trebaju javiti HPB investu, te poslati kopiju dokumentacije o nasljednom pravu. [Marijana Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obljetnica pogibije u Otoku</p>
<p>OTOK</p>
<p> - Kod spomen-obilježja u Otoku u petak je obilježena 14. obljetnica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca, pilota Marka Živkovića i Mirka Vukušića te padobranaca Rade Grive i Ante Plazibata. Vijence su položili ministar obrane Berislav Rončević, zapovjednik HRZ-a general-bojnik Viktor Koprivnjak, zapovjednik 3. korpusa KOV brigadir Zvonko Peternel, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i Otoka te Hvidre. Ministar Rončević rekao je da je ponosan što su današnjim mladim pripadnicima HV-a uzor upravo heroji poput Živkovića, Vukušića, Grive i Plazibate. General-bojnik Koprivnjak podsjetio je na listopad 1991. kada je ustrojen Prvi samostalni zrakoplovni vod Osijek čiji su pripadnici bili i poginuli zrakoplovci. Njih su četvorica imala 49 borbena leta na poljoprivrednom avionu AN-2, a borbeno su djelovali improviziranim bombama »bojlerima« nanoseći kod Vukovara teške gubitke agresoru. [G. Č.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2005], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20051203].
|
