NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040929].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 170594 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>More čuva tisuću ljudi i sto brodova</p>
<p>Hrvatsku ekološko-ribolovnu zonu na moru će čuvati više od 1000 ljudi, 105 brodica, šest zrakoplova tipa »pilatus« (PC-9), četiri helikoptera (MI-8) i jedna bespilotna letjelica/ Čitava zona, od Prevlake do Savudrije, umrežena je radarskim sustavima MORH-a/ Novi sustav »Peregrine« potpuno je digitaliziran, uvezuje se u zasebnu mrežu »More« i u njemu se vide svi pokreti na moru i u zračnom prostoru do 3000 metara iznad morske površine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tijekom ljetnih mjeseci svake godine u Hrvatsku uplovi više od 50.000 raznih plovila, a država ne ubere ni trećinu onoga što joj zakonski pripada. Strane ribarice često se znaju odvažiti na krivolov u hrvatskom dijelu Jadrana i izvući se bez sankcija. Ilegalna trgovini ljudima sve češće bira i naše pomorske rute...</p>
<p>Svim tim izazovima Hrvatska je napokon odlučila stati na kraj. Za samo pet dana država počinje primjenu ekološko-ribolovnog pojasa za zemlje nečlanice Europske unije. Puni nadzor obalna straža preuzima nad gotovo dvostruko većom morskom površinom od dosadašnje, a za zaštitu nacionalnih interesa na moru brinut će se međuresorno tijelo punog imena Koordinacija za usklađivanje obavljanja poslova nadzora i zaštite unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićene ekološko-ribolovne zone. Koordinacija će biti svojevrsna preteča buduće hrvatske obalne straže, a svi njezini brodovi bit će bijeli, na početku s označeni posebnom oznakom na lijevoj i desnoj strani pramca.</p>
<p>Projekt Koordinacije prvi su predstavili ministar mora Božidar Kalmeta i državni tajnik u tom ministarstvu Branko Bačić. Vjesnik je u međuvremenu dobio nove podatke koji ukazuju da će hrvatsku ekološko-ribolovnu zonu čuvati više od 1000 ljudi, 105 brodica, šest zrakoplova tipa »pilatus« (PC-9), četiri helikoptera (MI-8) i jedna bespilotna letjelica. Čitava zona već je umrežena i radarskim sustavima MORH-a; Ministarstvo mora i MUP u uključit će 586 ljudi, a MORH će tome pribrojiti još 500 osoba.</p>
<p>U međuvremenu je otvorena rasprava o tome zašto Hrvatska odmah ne ide na ustrojavanje zasebne obalne straže nego »stvar komplicira« Koordinacijom u kojoj su čak i predstavnici Ministarstva poljoprivrede. O tim, ali i nekim drugim pitanjima vezanim uz djelokrug mornarice i ratnog zrakoplovstva Vjesniku govori državni tajnik MORH-a Mate Raboteg.</p>
<p>To što se za Koordinaciju, zbog sastava i broja ministara koji su u nju uključeni, govori da je »mala vlada« Raboteg ne smatra posebno velikim problemom. »Da bi formirala zasebnu službu obalne straže, Hrvatska će morati mijenjati čitav niz zakona i zato je koncept meduresorne suradnje u Koordinaciji prihvaćen kao međurješenje«, objašnjava Raboteg.</p>
<p>Ključno tijelo u cijeloj priči uostalom i nije Koordinacija nego stručna skupina. U nju je MORH-a delegirao tri djelatne vojne osobe iz HV-a, a ključan čovjek je komodor Ivica Supića. Tu su još dva časnika iz ratnog zrakoplovstva i mornarice, koji zajedno s ostalim suradnicima trebaju propisati operativne postupke i planove rada buduće obalne straže. Glavno provedbeno tijelo obalne straže bit će zapravo područne koordinacije, a u njih su već uključeni »ljudi s terena«, Zapovjedništvo HRM-a s vlastitim operativnim središtem, lučke kapetanije od Rijeke do Dubrovnika, policijske uprave te ispostave ministarstava kulture i zaštite okoliša.</p>
<p>»U praksi bi obalna straža i nadzor zone trebao funkcionirati na sljedeći način: sustav će ujediniti tri tehnička subjekta - Nacionalno središte za traganje i spašavanje u Rijeci, Operativno središte MUP-a u Zagrebu i Operativno središte HRM-a u Splitu - sa svim raspoloživim informacijsko-komunikacijskim sustavima«, kaže Raboteg.</p>
<p>Radarske postaje slikom već sada pokrivaju cijeli prostor, i to se ne odnosi samo na suvremeni sustav »Peregrine«, kako neki misle. U uporabi je i devet ostalih radarskih postaja s kojih redovito dolazi slika o svemu što se događa na moru. To su postaje u Savudriji, Tegetu (Brijuni), Tovari (Mali Lošinj), Dugom Otoku, Žirju, Lastovu, Visu, Mljetu i Molnatu. </p>
<p>Zahvaljujući njima, Hrvatska je već sada sposobna identificirati brod u prekršaju, zaustaviti plovilo koji prelazi granicu na moru bez prethodne najave i intervenirati kada je ribarski brod u krivolovu. S druge strane, novi sustav »Peregrine« ide korak dalje: potpuno je digitaliziran, uvezuje se u zasebnu mrežu »More« i u njemu se vide svi pokreti na moru i u zračnom prostoru do 3000 metara iznad morske površine.</p>
<p>»Vjerujem da će to značajno podići kvalitetu nadzora u našem dijelu Jadrana. Dosad se, rekao bih, radilo temeljem nečije dobre volje, no sada radarski sustav postaje sastavni dio ribolovno-ekološke zone«, najavljuje Raboteg.</p>
<p>Iako naizgled kompliciranog ustroja, obalna straža djelovat će prilično jednostavno. Osim redovitog nadzora, reakcije na incident na moru počinjat će dojavom - bilo naših ribara koji se zateknu u blizini pa jave najbližoj policijskoj postaji, bilo radarskog tima koji je informaciju o sumnjivom plovilu poslao u operativno središte HRM-a. (Navodno se, uz kanal 112, priprema uvođenje posebnog broja sličnog američkom 911). Nakon dojave, na scenu stupaju članovi područne koordinacije koji razmjenjuju informacije i odlučuju tko će izaći na more. Intervenirat će, u pravilu, brod najbliži mjestu incidenta, očekuje Raboteg.</p>
<p>Problema, međutim, može biti ako najbliže plovilo bude vojni brod, jer prema važećim zakonskim rješenjima vojni brod nema pravo intervenirati u dijelu policijskih zadaća ako sa sobom nije poveo djelatnike policije i carine. I za takve slučajeve, međutim, postoje rješenja: vojni brod zadržava sumnjivo plovilo i čeka dolazak policijskih snaga, a tako će biti sve do izmjena seta zakona i ustrojavanja jedinstvene obalne straže.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Norveški model nadzora pojasa</p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić prije nekoliko dana je kazao da bi zaštićeni pojas umjesto koordinacije desetak ministarstava trebala nadzirati Hrvatska ratna mornarica (HRM). Riječ je o norveškom modelu, koji je pobliže u javnosti svojedobno predstavio zapovjednik HRM-a Zdravko Kardum. Prema njegovoj interpretaciji, Norvežani su rekli kako nisu toliko bogati da bi imali i ratnu mornaricu i obalnu stražu pa da prvi čekaju rat a drugi rade u miru. Što se Hrvatske tiče, kako je pojasnio, bilo bi nedopustivo graditi još jednu flotu za otvoreno more odnosno zaštićeni pojas a da ratni brodovi leže u luci Lora. U optimalnim uvjetima, za nadzor hrvatskog zaštićenog pojasa, prema Kardumu, našoj zemlji trebalo bi šest izvanobalnih ophodnih brodova koji mogu ploviti 40 do 50 milja od obale (poput školskog broda HRM-a »Andrija Mohorovičić«). Njihova glavna zadaća bila bi nadzor zaštićenog pojasa do ruba otvorenog mora. Osim njih, trebalo bi i 12 obalnih ophodnih brodova koji bi pokrivali prostor od otoka do otprilike 25 milja od obale. Tu je riječ o brodovima klase »Mirna«. Svi spomenuti brodovi bili bi obojani u bijelo, na njima bi bile oznake obalne straže, koja bi zapravo bila dio HRM-a. Osim tih bijelih brodova, na Jadranu bi bili i oni obojani u sivu boju, poput topovnjača, desantnih brodova, vodonosaca i drugih plovila koja bi priskakala u pomoć stanovništvu u slučaju požara ili drugih katastrofa. Policija i kapetanije bi i dalje vodili brigu o unutarnjim vodama jer, prema Kardumu, i imaju samo takva plovila. Hrvatska bi za početak trebala krenuti s modernizacijom i kvalitetnim remontnom postojećih brodova i 2007. početi gradnju malih ophodnih brodova kako bi cijeli projekt bio dovršen do 2014. godine. Zapovjednik HRM-a predviđa da će sidrišta tih brodova biti na vanjskim otocima, što znači da bi se njihove posade tamo i naselile. Što se tiče radara, prema Kardumu, do kraja 2006. svi sustavi, pa i onaj američki »Peregrin«, trebali bi biti povezani u jedinstvenu mrežu prijenosa podataka u realnom vremenu, a to bi imalo stratešku važnost za cijelu zemlju. Takvim modelom, prema zapovjedniku HRM-a, Hrvatska bi ne samo uspješno nadzirala svoj pojas nego bi mogla učinkovito odgovarati i na ugroze ratnim sredstvima u miru, o čemu se u svijetu nakon 11. rujna sve više razmišlja. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Britanci uhićeni »spuštenih hlača«</p>
<p>Uvježbani prema pravilima vlastitih obavještajnih udžbenika, britanski rezidenti nisu uspjeli dovoljno dugo imati uvjerljiv paravan te kontaktirati s povjerljivim ljudima/ Nova generacija operativaca MI6 zadužena za Balkan dopustila je da domaće kontraobavještajne strukture vrlo brzo doznaju što najviše zanima britanske »tajne agente«/ Prvo im je srpska kontrašpijunaža uvalila nepouzdane suradnike koji su im pričali gdje sve borave Karadžić i Mladić. Isti obrazac ponovio se u Sarajevu, a zatim i u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Afera s britanskim obavještajcima na prostoru bivše Jugoslavije klasičan je primjer javnog kompromitiranja osobe za koje domaće protuobavještajne službe pouzdano znaju da u vlastitim veleposlanstvima imaju drukčiji položaj od onoga kakvim se službeno prikazuju. Ta metoda često se koristila u razdoblju hladnog rata, pri čemu su novinari bili značajno sredstvo u razotkrivanju obavještajnih operativaca s diplomatskim statusom. Važni pripadnici britanske vanjske obavještajne službe MI6 doživjeli su kompromitaciju upravo na prostoru na kojem vještina prikrivanja i čuvanja tajne nikad nije bila neka raširena društvena vrlina.</p>
<p>Uvježbani prema pravilima vlastitih obavještajnih udžbenika, britanski rezidenti (oni koji nadziru i usmjeravaju agenturu na stranom tlu) nisu uspjeli dovoljno dugo imati uvjerljivi paravan te kontaktirati s povjerljivim ljudima. Jednostavno, gotovo nitko od onih koji su im bili zanimljivi u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu nije znao šutjeti o razgovorima s tim »ugodnim i prijateljskim Britancima«. A kada to pravilo špijunskog zanata ne funkcionira kako treba, na scenu stupaju lokalni protuobavještajci i uključuju se u igru podmetanja i tajnog praćenja. Nova generacija operativaca MI6 zadužena za Balkan dopustila je da domaće kontraobavještajne strukture vrlo brzo doznaju što najviše zanima britanske »tajne agente«.</p>
<p>Posao obavještajnog časnika je da bude tamo gdje su i - informacije. Kako MI6 već dulje ima izravnu zapovijed od vlade Tonyja Blaira da dozna sve o ratnim zločincima s prostora bivše Jugoslavije, te da tajno izravno pomaže haaškom tužiteljstvu, ne treba čuditi tolika britanska aktivnost na tom planu. Za sve koji su godinama proučavali ustroj MI6 i njegove sjajne pothvate u prošlosti (posebno razdoblje u nadmudrivanju s obavještajno-sigurnosnim službama nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu) takav šlampav pristup je razočaravajući. On će se negativno odraziti na ukupnu reputaciju MI6, koja je ionako poljuljana zbog nekih krivih procjena o Iraku i pravim namjerama Saddama Husseina.</p>
<p>Zapravo, MI6 nije bio još u prikupljanju tih podataka. Problem je u tome od koga je kupovao takve informacije. Glavni izvor bili su irački disidenti od kojih su mnogi u moralnom smislu bili na nižem stupnju od pripadnika Saddamova režima. Od njih su stizali uglavnom lažni i pretjerani izvještaji (ali dobro upakirani i usmeno uvjerljivo predstavljeni). Ti »dečki iz Londona« (gdje se okupljao najveći broj Saddamovih protivnika i neistomišljenika) zavarali su analitičare MI6 u dvije stvari: čvrsto su tvrdili da Saddam razvija oružja za masovno uništenje te da će ih sigurno (za 45 minuta) upotrijebiti ako dođe do nove savezničke invazije na Irak. </p>
<p>Irački disidenti nisu samo blebetali: sa sobom su obično nosili gomilu originalnih »tajnih« dokumenata raznih iračkih ministarstava koja su navodno punom parom radili na ABK-oružju. Većina tih papira bile su dezinformacije visoke kvalitete (na primjer ona o pokretljivim biokemijskim laboratorijima) koje su Saddamovi protuobavještajci putem disidenata lansirali u ruke MI6, dakle upravo ono sredstvo s kojim su britanske tajne službe varale i tukle Hitlera. Da stvar bude još gora, dio tih »sto posto« provjerenih podataka MI6 je poslao CIA-i, a ona to proslijedila Collinu Powellu, američkom državnom tajniku, koji se potom osramotio u Ujedinjenim narodima (posljedica: sada CIA ne vjeruje više ni autobusnoj karti za vožnju središtem Londona).</p>
<p>Na ovim prostorima Britancima se dogodilo nešto slično. Prvo im je srpska kontrašpijunaža uvalila nepouzdane suradnike (bez imalo smisla za samozatajni konspirativni rad) koji su im od jutra do večeri pričali gdje sve borave i gdje se skrivaju Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Isti obrazac ponovio se u Sarajevu, a zatim i u Zagrebu. Naime, nekoliko ljudi koje je MI6 kod nas držao na vezi svjedočilo je da je Ante Gotovina »u Hrvatskoj i nigdje drugdje«, što se još više aktualiziralo kada je utvrđeno da se Milorad Ulemek Legija pred potjerom skrivao u Beogradu.</p>
<p>U obavještajnom svijetu postupci MI6 i želja da se nešto dozna nisu zgražavajući, jer to svi rade (nema veleposlanstva bez aktivnog obavještajnog odjela). No, sa stajališta struke vrlo je problematično to što su si Britanci dopustili da ih se uhvati (nespremne) »spuštenih hlača«. Djeca onako slavnih očeva i djedova (misli se na britanske obavještajne asove) pala su podalje od klade.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>»Mein Kampf« i Šukerov gol</p>
<p>Tridesetak članova Danskog društva za vanjsku politiku posjetilo je Zagreb, Sarajevo i Beograd. Društvo je neprofitna, privatna organizacija osnovana 1946. da bi promicala zanimanje javnosti za međunarodne odnose. Kopka me jedno pitanje: da su kojim slučajem Danci umjesto Hitlerova »Mein Kampfa« u izlogu knjižare ugledali prijevod Beckhamove biografije, bismo li umjesto o ustašama i partizanima razgovarali o Šukerovu golu Peteru Schmeichelu 1996. u Engleskoj? </p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>U sklopu redovitog godišnjeg studijskog putovanja tridesetak članova Danskog društva za vanjsku politiku posjetilo je Zagreb, Sarajevo i Beograd. Društvo je neprofitna, privatna organizacija osnovana 1946. da bi promicala zanimanje javnosti za međunarodne odnose. To je nevladina i nestranačka udruga koja okuplja 1000 individualnih i šezdesetak kolektivnih članova. Društvo ne zauzima stavove o političkim pitanjima i služi kao informacijski centar, mjesto za kontakte i forum za seminare i debate. Pokrovitelj Društva je danski prestolonasljednik princ Frederik, a predsjednik Upravnog odbora bivši ministar vanjskih poslova Uffe Ellemann-Jensen.</p>
<p>U Zagreb je doputovalo šaroliko društvo da bi se srelo sa saborskim zastupnicima, predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova, profesorima i novinarima. Kontaktirali su s Feralom i Vjesnikom. Zanimljiva su njihova pitanja i opservacije jer dolaze od stranaca koji su ipak bolje ospkrbljeni znanjem i činjenicama od poslovnih ljudi ili turista.</p>
<p>Što su oni vidjeli i čuli u Zagrebu u 24 sata prije nego što su dospjeli do Vjesnika? Vidjeli su u izlogu neke knjižare izložen prijevod Hitlerova »Mein Kampfa« i čuli da samo sedam posto Hrvata redovito kupuje i čita dnevne novine. To su činjenice, a obje su točne, koje automatski usmjeravaju razgovor.</p>
<p>Hitlerova knjiga u izlogu navela je na pitanje koliko Hrvata simpatzira nacizam i glasa za ekstremno desne stranke. Podatak o navikama čitanja potiče pitanje o razlozima za nezainteresiranost za dnevne informacije. Jasno je da su ta pitanja skrenula razgovor u sferu povijesti i kulture.</p>
<p>Tako se, hoćeš-nećeš, vraćamo na to kako je istina da je dio Hrvata surađivao za Drugog svjetskog rata s Nijemcima, ali je zato drugi dio stvorio već 1942. prvi oslobođeni teritorij u okupiranoj Europi, što je i većini Danaca bila apsolutna novost. Većinu Europljana dan-danas pokret otpora asocira na francuski »Allo, Allo«, a pojma nemaju da su na brdovitom Balkanu postojala velika područja izvan kontrole trupa osovine i domaćih saveznika pod nadzorom antifašističkih snaga. Sukobljene strane su čak, vojnički propisno, obavljale razmjenu zarobljenika. </p>
<p>»Mein Kampf« u izlogu je danas manje znak jačanja neoustaštva, a više pokazatelj nakladničkog podilaženja suvremenim simpatizerima nacizma kojih u Hrvatskoj u postocima vjerojatno nema ništa više nego u Danskoj. </p>
<p>Slaba čitanost novina je, kažem im, rezultat gubljenja navike čitanja (između dva svjetska rata u Zagrebu je izlazilo devet dnevnih novina), preorijentacije na lakše probavljive elektroničke medije i pada kupovne moći stanovništva. Istina je da novine koštaju manje od eura, ali nekima je i to previše. </p>
<p>Hrvatska zbog rata i produženog oporavka tek sustiže svoje brojke iz 1990. i stoga kasni i u Europu. Ne bi bilo pošteno da pritom nisam spomenuo kako se jedna ozbiljna novina, pandan Vjesniku - slovensko Delo prodaje u Sloveniji u nekih 90 tisuća primjeraka, što je naklada koju održavaju hrvatski polutabloidi uz pomoć knjiga i filmova. Slovenija ima milijun i pol, a Hrvatska 4,3 milijuna stanovnika. Istina je da Slovenci više zarađuju, ali očito i više čitaju.</p>
<p>Dance uopće nije zanimao hrvatski spor sa Slovenijom u Piranskom zaljevu ili Savudrijskoj vali, ali ih je zanimalo, tko zna zašto, ulaže li hrvatska dijaspora u svoju bivšu domovinu. Tu je trebalo biti iskren i reći da su neki iz dijaspore profitirali zbog veza s vlastima nakon što je Hrvatska izborila neovisnost, dok su drugi prošli kao bosi po trnju jer tih veza nisu imali. Ono što koči bolje stojeće iseljenike da više investiraju je tupa birokracija i komplicirano čupanje raznih dozvola što je, gle čuda, bilo povezano i s njihovim pitanjem o tome ima li korupcije u Hrvatskoj. Ima, ali je teško dokaziva. Slično je i u svijetu. </p>
<p>Ono što čovjeka tu ne veseli jest da upravo mediji znaju otkriti korupcijske afere, a onda se sve za nekoliko dana zaboravi. Zato intenzivno radimo, rekoh, na tome da pravosuđe dovedemo na europsku razinu, jer mu manjka sudaca i sistema. A glede dijaspore i investicija, premijer Sanader je upravo američkim iseljenicima govorio o »one stop shopu« kojim bi se beskonačno čekanje raznih dozvola za investicije svelo na samo nekoliko dana.</p>
<p>Članovi Danskog društva za vanjsku politiku, među kojima je bilo profesora, pukovnika u mirovini, biznismena, veleposlanika i konzula, zemljoposjednika, političkih ekonomista, novinara, umjetnika, kirurga i studenata, bili su prilično zadovoljni upoznavanjem s jednom zemljom iz ovog geopolitički još trusnog područja. Nismo ih stigli pitati za dojmove iz Beograda i Sarajeva. </p>
<p>Na kraju me kopka jedno pitanje: da su kojim slučajem Danci umjesto Hitlerova »Mein Kampfa« u izlogu knjižare ugledali prijevod Beckhamove biografije, bismo li tada umjesto o ustašama i partizanima razgovarali o Šukerovom golu Peteru Schmeichelu na Europskom nogometnom prvenstvu u Engleskoj 1996. godine?</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nulti PDV najmanji problem </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Hoće li borba protiv sive ekonomije u turizmu početi gašenjem jedine turističke povlastice, nulte stope PDV-a na doznake, uplate, iz inozemstva? Ministar financija Ivan Šuker u ponedjeljak je na Bjelolasici, gdje se obilježavao Svjetski dan turizma (dok istodobno naše sportske vrste masovno kreću prema Čatežu, Rogli i ostalim slovenskim destinacijama) dao naslutiti takav rasplet. Nije zadovoljan, doznali smo, što se nulta stopa PDV-a zlorabi. Tijekom ljeta i mi smo čuli da neke, elitne hotelske kuće prilagođavaju računalni softver da bi izbjegle plaćanje PDV-a, dakle umjesto domaćih gostiju registriraju isključivo strance. </p>
<p>Najavu ukidanja nulte stope naši će turistički vlastodršci standardno relativizirati pretpostavljajući da će im u najgorem slučaju biti ponuđena diferencirana stopa PDV-a. Ni ne razmišljaju o borbi, teškoj trgovini koja ih vjerojatno očekuje. No na to smo navikli, prisjetimo se samo da je samostalno ministarstvo turizma palo bez ispaljena metka. Posljedica toga je da je struka ostala bez svog igrača u Vladi, nitko tamo ne brani interese turizma. Ministar Šuker jedan je od rijetkih Vladinih dužnosnika koji turizmu barem priznaje status, tvrdi čak da njegove učinke počinje osjećati u proračunu. Ali logično je da ministra financija više zanima proračun i da će napraviti sve što je u njegovoj moći da bi ga adekvatno popunio. </p>
<p>Smatramo, međutim, da je nulti PDV najmanji problem u turizmu. Da bi pravilniji napad bio uvođenje reda među iznajmljivače, pogotovo strane. Bilo bi nam draže da prvog hrvatskog financijera i kompletnu turističku branšu, naravno i inspektore, zanima kako prisiliti strance da ravnopravno, u skladu s ovdašnjim zakonima, raspodjeljuju turistički kolač. A ne da ovi (praktički inkognito) dođu, obave posao, i bogati(ji) se vrate u svoju Sloveniju, Njemačku ili Mađarsku. </p>
<p>Na pustoj Bjelolasici, inače, sezona je proglašena uspješnom što je, ako zaboravimo da turizam obiluje problemima i nelogičnostima, u krajnjoj liniji i istina. Iduća bi, poručeno je, mogla biti tri do pet posto izdašnija. Pametni znaju što bi napravili s tih osam i nešto milijardi dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Solanine packe</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Da vrhunski diplomati mogu u jednoj rečenici indirektno odgovoriti i na najdelikatnija pitanja dokazao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana koji je Slovencima u Ljubljani, u sjeni sporova na granici s Hrvatskom, poručio da su bili prva država s Balkana koja je ušla u Uniju i da zato trebaju preuzeti i obaveze prema ostalim državama. Kako to za europske Slovence mora gordo zvučati kada ih se podsjeti da su »došli« s Balkana! Solana je bio jasan i direktan i u poruci domaćinima da se sporovi trebaju rješavati dijalogom i suradnjom, na miran, europski način. Iako Solanu ne treba prepričavati, poruka je jasna: slovenske provokacije na granici nisu način da se dođe do rješenja.</p>
<p>Javier Solana doputovao je u Ljubljanu i s upozorenjem da Slovenija ima obavezu prema drugim državama u regiji. To demantira poznato slovensko držanje da oni, osim kada je riječ o trgovini, s ostalima na jugoistoku Europe nemaju ništa.</p>
<p>I premijer Anton Rop je pred Solanom zvučao pomirljivo. Slovenija želi dijalog s Hrvatskom, rekao je premijer, kao da je to uopće sporno. Rop je kazao da će nakon slovenskih izbora napetosti popustiti, indirektno priznavši da su posljednji slovenski cirkusi ipak dio predizborne igre. Nažalost za Hrvatsku, ali i za Europu, što samo pokazuje da i oni koji su dobili europsku ulaznici nisu u svemu baš na visini zadatka.</p>
<p>Solanine packe Ljubljani su diplomatski fine, ali politički jasne. Nitko u Europi nije pusti otok koga susjedi ne trebaju zanimati. Svi u Europi, bili u Uniji ili će to tek biti, trebaju surađivati i dogovarati se, prihvaćajući realnost, pa i kada je riječ o granicama.</p>
<p>Hrvatskoj i svima ostalim »na Balkanu« važno je slovensko iskustvo, jer je Slovenija država koja je pokazala da se najlakše i najbrže prilagodila europskim standardima. Ali često nepotrebno bahato, a sada vidimo i predizborno kalkulantsko, ponašanje Slovenije prema Hrvatskoj nikom u Europi ne treba. Stalne prijetnje tužakanjem Zagreba Bruxellesu i neodgovorno ponašanje desničarskih slovenskih stranaka koje žele političke poene uoči izbora Europa nije ni prihvatila niti odobrila.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Insinuacije samozvanoga odvjetnika iseljeništva</p>
<p>Većina hrvatskog iseljeništva ne odgovara na Sanaderovo pismo zato što ga – podržava. A Boriću to, očito, nikako ne odgovara. Fabulira o kriptokomunistima gotovo iza svakoga ugla. I tako se (ne)namjerno svrstava u kripto... – prepuštam mu da sam sebi dopiše pravu (dis)kvalifikaciju</p>
<p>RATKO MANDIĆ</p>
<p>Zdravorazumski je odmah reagirati na posve dvojbenu i čudnu ispovijed kolege Gojka Borića iz Kölna (»Pismo iseljeništvu ili 'pucanje topovima na vrapce'«, Vjesnik, Stajališta, 27. rujna 2004.), jer se uvalio u (ne)namjernu advokaturu raznobojnoga hrvatskog iseljeništva, svakako bez ičije punomoći, ali, ipak, nažalost, sa samo jednim (ne)skrivenim predznakom.</p>
<p>Borić tako, neuvijeno, prigovara premijeru Sanaderu što je u ime vladajuće stranke, kojoj je također prvi čovjek i dokazani reformator, jasno i glasno pismom poručio »svekolikoj hrvatskoj dijaspori« da fašistoidni ispadi u domovini – neće olako proći. Pa makar se sastojali od provokacija kao što je podizanje spomen-ploča ustaškim ratnim zločincima. I bilo kojim drugim zločincima, među koje Borić ponovno, kao iz tvrdoglave pasije, ubraja Josipa Broza. </p>
<p>Valjda zbog svoje iskrivljene ravnoteže koje tu nema niti može biti. Tito, takav kakav je bio, apsolutno – za veliki demokratski svijet pogotovu – nije bio zločinac. Ponajmanje ratni. Borić, dakako, prešućuje da je Tito, usred Zagreba l945., povješao praktično cijelu ustašku vladu koju su mu iz Austrije, na pladnju, vrlo namjerno isporučili Britanci.</p>
<p>Rekoh već u ranijoj polemici s Borićem o fašizmu i antifašizmu na ovim stranicama da je taj isti Tito u to doba usred Beograda objesio (isprva britanskog kraljevskog miljenika, potom profašističkog neprijatelja kolaboracionista) Dražu Mihailovića i da bi bio usred Zagreba objesio Antu Pavelića da ga se domogao. </p>
<p>Ali nije, jer je podmazano radila (i kaptolska) »štakorska veza«, pa je hrvatski ratni nadzločinac, Pavelić, u haljama časne sestre, uspio odmagliti s Bleiburga u Argentinu. </p>
<p>A svoju je »vojnicu« u rasulu, ustaško-domobransku, sa svima ostalima iz jugoistočne Europe koji su se pavelićevcima zdušno prikrpali, bjelodano ostavio na cjedilu. Na milost i nemilost ratnih pobjednika koji su – ne treba ni to prešućivati – umočili i vlastite ruke u zločin. Ne svi, ali mnogi. A Tito ponajmanje, pa i prema najširoj zapovjednoj odgovornosti. Prema njoj bi Winston Churchill, a pogotovu predsjednik SAD-a Truman, odgovarali zajedno s Titom. Churchill za Bleiburg. Truman za Hiroshimu i Nagasaki.</p>
<p>No povijesno pitanje, bez pravih ozbiljnih odgovora, a izbjegavaju ga i vrsni stručnjaci za međunarodno, posebno ratno pravo, glasi: zašto je poražena endehazijska oružana sila bila – punih tjedan dana nakon polaganja oružja svih njemačkih i kolaboracijskih snaga u Europi – na Bleiburgu još pod oružjem i zašto su, prema čijoj izravnoj naredbi, suludi malobrojni ustaše oružano jurišali na britansku Osmu armiju, pokušavajući noću forsirati Dravu kod Dravograda?</p>
<p>Zar prema glupoj logici protivnoj ratnom pravu, »do posljednjega živoga«? Je li zato poginulo tridesetak, a ranjeno stotinjak britanskih vojnika, nakon službenog svršetka Drugog svjetskog rata? Jesu li zato britanski tenkovi, u protunapadu, pregazili sve živo na dravogradskoj obali, austrijskoj i slovenskoj podjednako? </p>
<p>Famozni Tito, koji naknadno toliko muči Borića, nikada nije ostavio na cjedilu svoju vojsku, kao što je učinio Pavelić, samo zadrti ustaše i danas o tome grobno šute, pa ni kada mu je na Sutjesci, doslovce, glava bila u Wermachtovoj torbi. </p>
<p>Samozvani odvjetnik iseljeništva Gojko Borić »unaprijed zna« kako će se, tobože, Tuđmanov trag i simbolično brisati s lica hrvatske zemlje. Nedopustiva insinuacija, bez obzira na to što zagovaram slobodu izražavanja misli, bilo kome. Pa i kolegi koji, očito, predobro živi u Njemačkoj da bi, zbiljski, mogao razumjeti ovu našu Hrvatsku. Izborenu krvavo i teško u Domovinskom ratu, u kojem su prvi put u novijoj povijesti svi Hrvati bili na domovinskoj strani, rame uz rame djeca i unuci hrvatskih partizana, domobrana i ustaša.</p>
<p>Franjo Tuđman, sigurno, ima goleme zasluge za obranu i stvaranje samostalne demokratske Hrvatske, ustavno utemeljene na Zavnohu, dakle, titovskom antifašizmu, sviđalo se to ili ne Boriću i svima onima u čije ime, tobože, samozvano govori. Druga je stvar što smo s Franjom Tuđmanom (pro)živjeli i neveselu »pretvorbu« i (polu)kriminalnu tajkunizaciju usred rata, pa i njegove osebujne pokušaje »pomirenja« mrtvih žrtava Bleiburga i Jasenovca, na užas antifašističkog demokratskog svijeta u zemlji i inozemstvu.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks podjednako je odmjereno ove godine službeno pohodio Jasenovac i Bleiburg i ondje demokratski govorio, pa ne vidim što mu Borić spočitava famozni potencijalni iskreni savjet Tuđmanu senioru »glede i u svezi« Haaga? Nemojmo se zavaravati, Borić blefira. </p>
<p>Odlično, inače, zna da bi Franji Tuđmanu, Gojku Šušku i Mati Bobanu, i te kako, stigle haaške optužnice – da ih prirodna smrt nije izbavila. Baš kao što je od Haaga izbavila i Aliju Izetbegovića. A nije, zasad, najmlađega među »gospodarima rata«, Slobodana Miloševića. A hoće li – ne zna se. </p>
<p>Većina hrvatskog iseljeništva ne odgovara na Sanaderovo pismo zato što ga – podržava. A Boriću to, očito, nikako ne odgovara. Fabulira o kriptokomunistima gotovo iza svakoga ugla. I tako se (ne)namjerno svrstava u kripto... – prepuštam mu da sam sebi dopiše pravu (dis)kvalifikaciju.</p>
<p>Autor je neovisni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Obveza je da Gotovinu tražimo, a ne da ga lovimo </p>
<p>Toliko su nas vježbali u pokoravanju tobožnjoj vlastitoj krivnji da otkapajući svakodnevno civilne hrvatske žrtve iz masovnih grobnica, šutke sređujemo registar. Ližemo sami svoje rane i trpimo svačiju kritiku. Mi smo se, kao pobjednici u obrani vlastite zemlje od poznatih agresora, našli u poziciji podjele krivnje s njima</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>U napisima s naslovom »Lov na Gotovinu« krije se sladostrašće goniča prema karijatidama Domovinskog rata. No bez obzira na bilo čija uvjerenja, to ne može ići tako daleko da se čovjeka izjednačuje s divljači. Nju se lovi, a lovilo se nekad Indijance i Crnce u Americi, metodama gorim od lova na divljač, a zbog toga je izbio i građanski rat Sjevera i Juga. Nakon pobjede Sjevera prestao je lov na ljude, nadam se i u nas.</p>
<p>Najžalosnije od svega je to što je naša ratna dokumentacija ostala raštrkana, pa je umjesto nje dominirala »dokumentacija« Save Štrbca. </p>
<p>Toliko su nas vježbali u pokoravanju tobožnjoj vlastitoj krivnji da otkapajući svakodnevno civilne hrvatske žrtve iz masovnih grobnica, šutke sređujemo registar. Ližemo sami svoje rane i trpimo svačiju kritiku. Mi smo se, kao pobjednici u obrani vlastite zemlje od poznatih agresora, našli u poziciji podjele krivnje s njima.</p>
<p>Deklarirani kršćani kažu, da je najvažnije da narod dobro živi, ne govoreći pritomu što moraju podnijeti nositelji oslobođenja naše Hrvatske, odbacujući optužbe. I oni su mogli dobro živjeti, da se nisu za sve nas žrtvovali. A među nama ima i onih koji se za vrijeme rata nisu usudili ni proći kroz Karlovac, jer je bio blizu bojišnice, a ima i onih, koji su svoje sinove na vrijeme poslali u Austriju ili Italiju »dok ne prođe ono najgore«.</p>
<p>Ja u pravosuđe ne diram, poglavito ne u ono u Haagu, ako kažem da neodazivanje pozivu Suda ne mora značiti i priznanje krivnje. Takva odluka može značiti i izbjegavanje godina provedenih u zatvoru, koliko, nažalost, suđenja traju. Primjer za to su Kupreškići, koji su nakon četiri godine zatvora pušteni kući kao nevini ljudi.</p>
<p>Napokon, nije li osuda generalu Blaškiću na 45 godina tamnice bila dovoljno zastrašujuća za svakoga, a poglavito za glavnog generala? Nakon provedenih gotovo osam godina u zatvoru, Blaškić je pušten s obrazloženjem kakvim ga je okarakterizirao njegov branitelj odvjetnik Nobilo.</p>
<p>Ne potičem ja generala Gotovinu da ne ode u Haag, ali nipošto nije u redu kad se to izjednačuje sa sličnim postupcima Karadžića i Mladića, ne zbog toga što su na drugoj strani, nego i zato što Srebrenica i njoj slični masovni pokolji, ne ostavljaju prostor za izjednačavanje.</p>
<p>U nas se »borba za pravnu državu« i »europsko ponašanje« testira na odnosu prema Gotovini, iako mi svi vjerujemo, da nije kriv. Naša je međunarodna obveza da generala Gotovinu tražimo, a ne da ga – lovimo. Hrvatska ne može biti talac odluke generala Gotovine da se ne odazove Sudu u Haagu, ako on nije u Hrvatskoj, što potvrđuje i predsjednik Mesić na osnovi izvješća obavještajnih službi.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Prometne gužve mučit će Zagrepčane još 10 godina! </p>
<p>Prva poboljšanja očekuju se već sljedeće godine, nakon što se završi križanje Slavonske, Radničke i Heinzelove, proširi Jankomirski most i uspostavi automatsko upravljanje prometom / Ozbiljno se razmišlja i o gradskoj željeznici koja će voziti malo iznad a malo ispod zemlje </p>
<p>Prometni zastoji u Zagrebu sve su češći i veći, a sveobuhvatnije rješenje problema još se ne nazire. »Kako ćemo riješiti prometne zastoje bez novih mostova, podvožnjaka i prometnica? A sve to zahtijeva velika i dugotrajna ulaganja«, istaknuo je u razgovoru za Vjesnik pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove i promet dr. Stipan Matoš. </p>
<p>Podsjetio je kako je prometna studija napravljena na rok od 20 godina, te da će se njezini prvi rezultati vidjeti sljedeće godine, kada bude ostvarena njezina prva etapa. Sljedeća etapa trebala bi završiti 2010.godine. Od većih zahvata u prvu etapu uključen je završetak novog nadvožnjaka kod križanja Heinzelove, Slavonske avenija i Radničke na istoku, te dogradnja Jankomirskog mosta na Savi, kao i proširenje trenutačno vrlo zagušene ulice Velimira Škorpika na zapadnom dijelu Zagreba. Profesor Fakulteta prometnih znanosti dr. Ivan Dadić tvrdi pak da nadvožnjak koji se gradi na Slavonskoj aveniji zasad neće ništa značiti. »Nadvožnjaci su se trebali izgraditi u potezu od Selske do Radničke, iznad tri velika križanja sa semaforima, na kojima se gomilaju vozila. Kako to nije napravljeno sada će se i novo križanje pretvoriti u 'stajalište'«, ustvrdio je Dadić. </p>
<p>Stipan Matoš, međutim dosta očekuje već od sustava automatskog upravljanja prometom, odnosno usklađivanje semaforskih intervala. Učinci toga trebali bi se osjetiti već od sljedeće godine. Projekti sustava, kao i centra za nadzor prometa već su napravljeni, napomenuo je pomoćnik pročelnika. </p>
<p>»Ove godine izradit ćemo programski dodatak izgradnje brze gradske željeznice, koja bi išla mjestimično i ispod zemlje. S realizacijom planiramo početi također od sljedeće godine«, istaknuo je. Nije, međutim, mogao točno reći gdje će sve željeznica ići pod zemlju niti nam dati nešto više detalja, sve dok se projekt ne napravi. </p>
<p>Dr. Ivan Dadić procijenio je kako bi se prometna propusnost zagrebačkih cesta mogla povećati za 20 do 30 posto već samo preusmjeravanjem i boljom regulacijom prometa, te povećanjem udjela gradske željeznice u prijevozu građana. Kao pozitivan primjer takvog rješenja naveo je primjer Miramarske ceste, gdje »gužvi više nema«. </p>
<p>Kada je pak riječ o ostalom javnom gradskom prometu (tramvaji i autobusi ZET-a) Dadić je mišljenja da se tu situacija ne može puno popraviti, jer i tramvaji i autobusi ZET-a također upadaju u gradske prometne čepove iz kojih ne mogu izaći. Željeznica je tu u prednosti. </p>
<p>Kako je prometom zagušen cijeli centar grada i svi značajniji prometni pravci, naš sugovornik predviđa kako bi na kvalitetna rješenja prometne situacije trebalo potrošiti 10-ak godina sustavnoga rada i mnogo novca.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Seli se okretište autobusa pred Katedralom</p>
<p>Okretište za autobuse na Kaptolu više neće biti točno pred Katedralom, već će se preseliti pedesetak metara sjevernije, točnije, na mjesto nedavno ukinutih parkirališnih mjesta, saznajemo iz Zagrebačkih cesta. Radovi bi trebali početi za nekoliko dana, a završit će do 23. listopada. Uz okretište izgradit će se i tri ili četiri perona, koje će osim ZET-ovih koristiti i autobusi koji u Katedralu dovode vjernike i turiste. Na tom je projektu inzistirao Kaptol, a financirat će ga Grad Zagreb. Iako još uvijek nije izrađen projekt preseljenja, a samim time ni troškovnik, tehnički direktor Zagrebačkih cesta Milan Vojvodić procjenjuje vrijednost radova na oko 2,5 milijuna kuna.</p>
<p>»Svugdje u svijetu turiste se dovozi do sakralnih objekata a zatim se autobusi parkiraju drugdje. Kod nas su se ti autobusi okretali i parkirali pred samim ulazom u Katedralu, što nije lijepo i zaklanja pogled na crkvu«, objašnjava Vojvodić. S radovima će se, kaže, požuriti, jer se bliži Dan mrtvih, pa ljudi već od polovice listopada idu autobusima s Kaptola uređivati grobove najmilijih na Mirogoju i Krematoriju. »Moramo im omogućiti da to rade u miru«, kaže tehnički direktor.</p>
<p> Hoće li radovi završiti u roku, ovisi, međutim, i o trenutnim radovima Vodovoda, te o mijenjaju dotrajalih plinskih cijevi što će ovih dana na toj lokaciji raditi Plinara. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tkalčićeva gotova u studenom</p>
<p>Obnova jedne od omiljenijih zagrebačkih ulica, Tkalčićeve, dobro napreduje, a trebala bi završiti u studenom, uvjeravaju nas nadležni iz Gradskog ureda za izgradnju. Obilazak ulice pokazao nam je da se ne radi o praznim obećanjima kakva smo, na žalost, već navikli slušati kad se radi o raznim gradskim problemima i projektima. Naime, dobar dio Tkalčićeve već je popločan, te je dojam kako bi posjetitelji gradske špice mogli uživati u kavi na terasama omiljenih im kafića i prije roka.</p>
<p>Ipak, primjećuje se kako su višemjesečni radovi ostavili traga na poslovanju lokalnih ugostitelja i trgovaca. Većina ih se, naime, odlučila za dužu ljetnu pauzu, ali bilo je i onih koji su ostali otvoreni usprkos svakodnevnoj buci građevinskih strojeva. A bilo je i vjernih posjetitelja koji su na popodnevnu kavicu išli u razrovanu Tkalčićevu.</p>
<p>Razgovor s vlasnicima lokala u Tkalči pokazao je kako se svi slažu u tome da su protekli mjeseci za njih bili poslovno iscrpljujući, ali svjesni su da je ulici bio neophodan hitan kozmetički zahvat. Ipak ima i zamjerki na radove i projektna rješenja. Najviše im smeta plan o postavljanju odlagališta otpada u središnjem dijelu ulice, negdje ispred brojeva 35 i 37, protiv čega su Gradu uputili i peticiju. Smatraju kako to ne samo da ne bi bilo estetski, nego je i rješenje koje bi tijekom ljetnih mjeseci iz ulice moglo potjerati i najvjernije posjetitelje. Vesna Božićević, koordinatorica radova u Tkalčićevoj ulici, objašnjava kako je na zahtjev stanara prepolovljen broj kontejnera koji su se namjeravali postaviti. </p>
<p>Arijana Velić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Oko Zelene magistrale »buja« bespravna gradnja</p>
<p>Najpoznatiji graditelj toga kraja je Mirko Filipović Crocop, koji je na parceli između Teškovca i Zelene magistrale izgradio kuću s podrumom, prizemljem i potkrovljem. Cijelo je imanje opasao betonskim zidovima visokim od tri do četiri metra, a za sve to, kažu nadležni, ima dozvolu</p>
<p>Rušenje bespravne gradnje koje od travnja ove godine diljem Hrvatske provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, natjeralo je nekoliko stanara naselja Borčec da upozore na naglu izgradnju toga, zapadnog dijela podsljemenske zone, uz samu Zelenu magistralu. Stanari koji žele ostati anonimni, tvrde kako pouzdano znaju da nekoliko obiteljskih vila i stambenih zgrada nema građevinske dozvole, a da su oni koji ih imaju, sigurno gradili mimo njih, »jer inače ne bi u Parku prirode sagradili takve mastodonte«.</p>
<p>Da se to naselje u zaštićenom Parku prirode, s prekrasnim pogledom na Zagreb, svakim danom sve više izgrađuje, vidjeli smo neki dan. Na tzv. oranicama u Teškovcu i Borčecu, niču veliki stambeni objekti. Iako bi po GUP-u udaljenost kuće od Zelene magistrale treba biti 30 metara, očito je da se investitori toga ne drže.</p>
<p>Najpoznatiji graditelj toga kraja svakako je Mirko Filipović Crocop, naš proslavljeni sportaš i saborski zastupnik. Na ogromnoj parceli između Teškovca i Zelene magistrale izgradio je kuću s podrumom, prizemljem i potkrovljem, veličine oko 500 četvornih metara. Cijelo je imanje opasano betonskim zidovima visokim od tri do četiri metra. Iako za to, prema evidenciji Ureda za graditeljstvo, ima građevinsku dozvolu, u Zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša smatraju da je kuća preblizu Zelenoj magistrali, a upitni su, kažu, i zidovi oko parcele.</p>
<p>»Mirko Filipović tražio je detaljno razgraničenje svoje parcele na zelenu i stambenu zonu. Odgovorili smo mu da između Zelene magistrale i kuće treba ostaviti pojas zelenila od 63 metra«, kazala nam je pročelnica Zavoda Ana Mrak-Taritaš. Na licu mjesta uvjerili smo se, da je udaljenost njegove kuće od magistrale samo tridesetmetara. Na naš upit, je li građevinska inspekcija nedavno nadzirala gradnju u tom atraktivnom dijelu Zagreba, dobivamo odgovor Ministarstva da inspekcija tamo nije bila već duže vrijeme. Pitanje je hoće li biti sad.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U mjesec dana deset fizičkih napada na homoseksualce </p>
<p>U priručniku je opisan cijeli postupak koji netko treba poduzeti doživi li nasilje i diskriminaciju / Priručnik će se dijeliti, u srijedu u 12.15 na Cvjetnom trgu</p>
<p>U posljednjih mjesec dana na pripadnike skupine LGBT (lezbijske, gay, biseksualne i transseksualne osobe) bilo je desetak fizičkih napada. Svi se ti slučajevi, međutim, ne prijavljuju nadležnim policijskim i sudskim tijelima, zbog straha od otkrivanja identiteta. Kazala je to za Vjesnik Sanja Juras, koordinatorica Pravnog tima Kontre, udruge lezbijki, najavljujući LGBT priručnik za korištenje antidiskriminacijskih odredbi i zakona RH. </p>
<p>Upravo zbog tih napada u Kontri i Iskoraku, udruzi homoseksualaca, odlučili su se za izdavanje priručnika koji govore o pravima pripadnika LGBT skupine. »U priručniku je opisan cijeli postupak koji netko treba poduzeti doživi li nasilje i diskriminaciju. Tu piše sve što treba učiniti, kome se obratiti, koji zakoni štite takvu žrtvu i slično«, kaže Sanja Juras. Uz to, u istom će se priručniku naći i prava koja može ostvariti partner u slučaju da ga drugi partner ostavi, umre i slično. </p>
<p> Koordinatorica kaže kako većina pripadnika homoseksualnih skupina ni ne prijavljuje napad, a većina njih nije ni upoznata s pravnom procedurom. »Stoga se u priručniku posebno ističe da pripadnik LGBT populacije može u sudskom postupku protiv napadača tražiti izuzeće javnosti«, nastavila je. To znači da nitko ne mora saznati njegovo ime, a toga se ti ljudi najviše boje. </p>
<p>»Kad ljudi i saznaju da je neki pripadnik njihova društva homoseksualac, najčešće ga izopćuju«, dodala je Sanja Juras. Slično je i ako to sazna poslodavac pa u većini slučajeva pripadnici LGBT skupine dobivaju otkaz. Upravo zbog takvih pojava i predrasuda, Kontra i Iskorak dijelit će LGBT priručnik za korištenje antidiskriminacijskih odredbi i zakona RH i građanima, u srijedu u 12.15 na Cvjetnom trgu.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Deficitarnim zanimanjem lakše do stipendije</p>
<p>Zagrebačka je županija u ponedjeljak snizila kriterije za stipendiranje deficitarnih zanimanja. A takva su, prema podacima Hrvatske obrtničke komore i Zavoda za zapošljavanje, uglavnom sva obrtnička zanimanja (tesar, armirač, bravar, limar, kuhar, konobar, slastičar i slično), te profesori matematike i informatike, hrvatskog i stranih jezika, inženjeri elektrotehnike i strojarstva, farmaceuti, arhitekti, pravnici, ekonomisti svih smjerova, osim općeg, te nastavnici razredne nastave i predškolskog odgoja. </p>
<p>Za stipendije će se moći natjecati srednjoškolci s prosjekom ocjena 2,5 i višim, odnosno studenti s prosjekom 3,0 i višim. Učenici i studenti koji se školuju za sva druga zanimanja, moraju imati prosjek ocjena 4,5 odnosno 3,5. </p>
<p>Iz statističkih podataka koje je prikupila Županija, vidljivo je, primjerice, da je u prošloj godini svih 67 traženih profesora informatike, pronašlo posao. Poslove lako pronalaze i stručnjaci na poslovima osiguranja, savjetnici za profesionalno informiranje, odvjetnici, oglašivači, profesori matematike, armirači... Zidarima i tesarima je nešto teže, isto kao i krojačima, obućarima, stolarima, pedikerima i kozmetičarima. To, ali i male plaće te problematično otvaranje vlastitog obrta ili tvrtke, razlog su što se sve manje učenika školuje za ta zanimanja. A stipendiranjem tih učenika Županija želi zaustaviti gašenje mnogih obrta. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Vela: Ponuda Nove tv očigledno je bila izdašnija</p>
<p>»Nitko ne spominje Ligu prvaka, Formulu 1, Skijaški kup, Svjetsko prvenstvo u rukometu, a sve to prenosi HTV«, rekao je urednik Sportskog programa na nacionalnoj televiziji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon izgubljenog prava na prijenos kvalifikacijskih utakmica za predstojeće Svjetsko nogometno prvenstvo, koje je dobila RTL Televizija, HTV je ostao i bez prijenosa košarkaške Eurolige. HTV-u je cijena prava za televizijske prijenose bila previsoka, pa će gledatelji tako prijenose utakmica zagrebačke Cibone u košarkaškoj Euroligi gledati na Novoj tv.</p>
<p>Glasnogovornik HRT-a Janos Römer istaknuo je da se HTV odnedavno na tržištu mora boriti za svaki sadržaj za koji su zainteresirane druge televizije, pa je tako logično da neke od tih prijenosa ne dobije.</p>
<p>»Ostali smo bez nekih stvari, no to je manji dio od mnoštva drugih prijenosa koje i dalje prikazujemo«, istaknuo je HRT-ov glasnogovornik. Konkretnije, HTV će prenositi Svjetsko nogometno prvenstvo 2006., a od prijenosa deset kvalifikacijskih utakmica ostao je bez četiri, koje prenosi RTL.</p>
<p>Urednik HTV-ova sportskog programa Željko Vela istaknuo je da je ponuda Nove tv, kad je riječ o košarkaškoj Euroligi, očigledno bila izdašnija. »Logično je da dolaskom konkurencije HTV ne može sve emitirati«, rekao je Vela. Pritom se zapitao što bi ostali prikazivali kad bi HTV sve pokupovao. </p>
<p>»Mnogim ljudima nije jasno da mi više nemamo ni toliko termina za emitiranje koliko smo imali prije, jer smo s tri programa spali na dva«, istaknuo je te dodao da se može diskutirati o tome je li HTV zaista »ostao bez nečeg« ili to jednostavno planski nije kupio. Također je napomenuo da će HTV prenositi iznimne sportske događaje poput Lige prvaka, Formule 1, Skijaškog kupa, Lige prvaka u rukometu, Svjetskog prvenstva u rukometu za muškarce i Europskog za žene, utakmice Hrvatske nogometne lige...</p>
<p>Isto tako, objasnio je Vela, i RTL Televizija i Nova tv potrošili su svoj cjelokupni »sportski«budžet za samo neke od događaja kao što su spomenuta košarkaška Euroliga i kvalifikacije za Svjetsko nogometno prvenstvo.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tom i Jerry najomiljeniji crtani junaci</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Iako su danas malim ekranima zavladali kojekakvi neobični crtani junaci poput pokemona ili transformersa, valjda bliži novoj generaciji klinaca, čini se da stariji gledatelji ne mogu tako lako zaboraviti vremešne animirane klasike. Naime, u istraživanju provedenom na tisuću gledatelja u dobi između 25 i 54 godine, najomiljenijim animiranim likovima iz djetinjstva pokazali su se Tom i Jerry.</p>
<p>Osvajači nekoliko Oscara i zvijezde više od 160 crtića izabrani su najomiljenijim animiranim likovima u konkurenciji obitelji Flintstones, Scooby Dooa i drugih poznatih crtića.</p>
<p>»Životinje s pridodanim ljudskim osobinama su dražesna i nepobjediva kombinacija«, rekao je Dan Balaam, menadžer dječjeg televizijskog programa Boomerang, koji je naručio istraživanje. »Jedini ljudski likovi na listi omiljenih su Flinstonesi (obitelj Kremenko), Popaj i The Wacky Races«, rekao je Balaam.</p>
<p>Na drugom je mjestu pas Scooby-Doo, koji je u Americi od pojavljivanja 1969. postigao veliku popularnost, a zanimanje za njim dodatno su podgrijala dva igrana filma. Treće je mjesto pripalo britanskom crtiću »Dangermouse«, čijem glavnom junaku glas posuđuje glumac David Jason, poznatiji kao Delboy iz kultne britanske humoristične serije »Mućke«. To je ujedno i jedini britanski crtić na listi najomiljenijih. Među deset našim gledateljima najomiljenijih crtića ugurali su se Flintstonesi na peto mjesto, Zekoslav Mrkva na šesto, mornar Popaj na sedmo te Ptica trkačica na osmo mjesto. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Schwarzenegger pregovara o ulozi u »Terminatoru 4«</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger pregovara o svom povratku filmu u četvrtom nastavku filmskog serijala »Terminator«, izvijestili su mediji u ponedjeljak. Schwarzenegger je od svog ulaska u politiku prošle godine napustio svijet filma, no navodno sada pregovara s producentima filmskog serijala »Terminator« u kojem je odglumio jednu od svojih najpoznatijih uloga.</p>
<p>List Variety izvijestio je da bi snimanje novog nastavka »Terminatora« trebalo početi sljedeće godine. Prema pisanju tog lista, Schwarzenegger bi se trebao samo kratko pojaviti u jednoj sceni »Terminatora 4«, u kojem će novi model kiborga »Terminator« zamijeniti model kojeg je igrao Arnold Schwarzenegger. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nemo otvorio ribama put u Hollywood</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nakon što je prošlogodišnja animirana uspješnica »U potrazi za Nemom« postala najgledanijim crtićem svih vremena (ovo mu je ljeto taj rekord preuzeo »Shrek 2«), ribe i morski svijet postali su vrlo popularni u Hollywoodu. Tako je u ponedjeljak u New Yorku održana svečana premijera kompjutorski animiranog crtića »Shark Tale«, koja se glamuroznošću mogla mjeriti s bilo kojom drugom premijerom, kao da nije riječ o crtiću namijenjenom najmlađim gledateljima.</p>
<p>Istina, prve kritike o crtiću o ribici koja je optužena za ubojstvo mafijaškog šefa morskog psa prilično su poražavajuće, ali kako su glasove animiranim junacima posudile zvijezde poput Willa Smitha, Roberta DeNira, Angeline Jolie, Renee Zellweger i Jacka Blacka, ne treba se čuditi da se producentska kuća Dreamworks nada velikom uspjehu svoga djela. Angelina Jolie je radije odabrala premijeru ovog crtića nego britansku premijeru filma »Sky Captain and the World of Tomorrow« koja se istog dana održavala u Londonu.</p>
<p>Zanimljivo je da su se na tom crtiću ponovno udružili prijatelji i česti suradnici DeNiro i Martin Scorsese, no ovoga puta kultni redatelj nije bio iza kamere nego je također posudio glas jednom od crtanih likova. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sedam desetljeća B.B.</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Bridgitte Bardot, najveća francuska glumica svih vremena, u utorak je proslavila sedamdeseti rođendan. Tim je povodom pariška dražbovna kuća Drouot organizirala dražbu oko osam i pol tisuća postera, fotografija, naslovnica magazina, razglednica, knjiga, snimki i drugih stvari na kojima je čuvena B.B., jedina osoba na svijetu čiji su inicijali jednako poznati kao i njezino puno ime.</p>
<p>Očekuje se da će dražba predmeta s njezinim likom donijeti oko 80.000 eura. Sve stvari izložene na dražbi skupljao je Nizozemac Cees Storm (61), koji je, zaljubljen u filmsku divu, od svoje petnaeste godine skupljao sve što je imalo veze s Brigitte Bardot.</p>
<p>Francuska glumica, koja se smatrala najljepšom ženom svog vremena, imala je samo 15 godina kada je čak dvaput osvanula na naslovnici modnog magazina Elle. Iza sebe ima četiri braka i mnogo filmskih uloga, od kojih se posebno pamti film »I Bog stvori ženu« iz 1956. godine. B.B. se filmske karijere odrekla u 39. godini te osnovala Zakladu Brigitte Bardot, koja se posvetila borbi za prava i zaštitu životinja.</p>
<p>U povodu svog rođendana Bardot je poslala pismo predsjedniku Chiracu tražeći da udovolji njezinim molbama za zaštitu životinja. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U Tajlandu prvi slučaj prijenosa ptičje gripe s čovjeka na čovjeka?</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> – Tajlandske su vlasti u utorak objavile da se žena koja je prošloga tjedna umrla od ptičje gripe, vjerojatno zarazila od druge osobe, a Svjetska je zdravstvena organizacija potvrdila da slučaj pomno ispituje.</p>
<p>Tajnik ministarstva zdravstva potvrdio je da je kod Pranee Thongchan (26) koja je umrla 20. rujna, nakon smrti otkriven smrtonosan virus H5N1, čime je ona postala desetom ovogodišnjom ljudskom žrtvom ptičje gripe u Tajlandu. U cijeloj je priči posebno zanimljivo da je pokojna Pranee nekoliko dana provela u bolnici gdje je njegovala bolesnu kćer. S obzirom da majka navodno nije bila u dodiru s peradi, sumnja se da ju je zarazila upravo njena jedanaestogodišnja kćer koja je umrla 8. rujna.</p>
<p>Premda je djevojčica kremirana prije negoli su obavljeni svi potrebni testovi, vjeruje se da je umrla od ptičje gripe. Potvrde li se, dakle, strahovanja stručnjaka, bit će to prvi slučaj prijenosa te smrtonosne bolesti – s čovjeka na čovjeka!</p>
<p>Ovaj je posljednji slučaj pojačao bojazan da se virus H5N1, za koji se dosad vjerovalo da može prijeći jedino s ptica na ljude, razvio u gripu koja se može prenijeti i s čovjeka na čovjeka. Do danas nije bilo dokumentiranog slučaja prenošenja ptičje gripe među ljudima, a znanstvenici su pretpostavljali da bi H5N1 morao mutirati da postane prenosiv među ljudima.</p>
<p>Je li doista došlo do mutacije, još nitko nije potvrdio, no stručnjaci su jednoglasni da ta mogućnost itekako mora zabrinuti cijelu međunarodnu zajednicu, a ne samo azijske zemlje. Štoviše, ako se sumnje o mutaciji obistine, pesimisti među njima predviđaju čak i globalnu pandemiju. Jer, pitaju se, kako zaustaviti virus koji je mutirao tako da se pomiješa s ljudskom gripom pa može »skakati« s čovjeka na čovjeka? Da stvar bude gora, u bolnicu je sa simptomima ptičje gripe, u ponedjeljak primljena i pokojničina sestra Pranom (32). </p>
<p>Želeći ublažiti možebitnu paniku, tajlandske vlasti priopćile su da nema nikakvih dokaza o mutaciji ili prenošenju virusa između ljudi. Zasad je, tvrde, riječ isključivo o izoliranom slučaju unutar jedne obitelji. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Učenici u srbijanskoj osnovnoj školi snimali erotske fotografije?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glavna tema naklapanja u Čačku, srbijanskom gradu u Šumadiji, jest pitanje jesu li se učenici osmog razreda jedne osnovne škole međusobno fotografirali u erotskim pozama. Direktorica škole »Ratko Mitrović« tvrdi da jesu, no dokazi ne postoje jer su fotografije izbrisane iz mobitela učenika koji ih je navodno fotografirao. Nastavnica matematike kaže pak da su u to doba djeca bila na satu, a učenici tvrde da se nisu slikali ni u kakvim erotskim pozama, prenosi radio B92.</p>
<p>Mediji i govorkanja navode da su se tijekom fotografiranja u školskom zahodu dvije djevojčice ljubile, a da su jednoj slikani intimni dijelovi tijela. Priča će epilog dobiti na sudu jer su roditelji odlučili direktoricu tužiti zbog klevete. Za razliku od direktorice koja tvrdi da je riječ o pornografiji, majka jedne od učenica ističe da djevojčica koja je slikala kaže da su se one samo narugale jedna drugoj. </p>
<p>Djeca pak tvrde da su se dvije djevojčice okretale jedna drugoj isplaženih jezika i tako slikale. Također se govori da su dva dječaka slikala dlake na trbuhu, a da je jedna djevojčica slikana s podignutom nogom u suknji, što su novine drukčije protumačile. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Umjetnički dosezi iranske civilizacije</p>
<p>Izložba predstavlja brojna razdoblja iranske povijesti koja su iznjedrila umjetničke predmete različitih stilskih obilježja / Najstariji izložak je terakotni kipić žene s djetetom iz razdoblja kasnog neolitika / Najpoznatije djelo perzijske kulture je kraljevska palača u Perzepolisu koju je dao je sagraditi Darije I.</p>
<p>Iran je zemlja drevne civilizacije čija su vrijedna umjetnička ostvarenja upisana na kulturnoj karti svijeta. Posjetitelji Muzeja Mimara u Zagrebu imat će priliku upoznati raznolikost povijesnog i kulturnog krajolika Irana na izložbi »7000 godina perzijske umjetnosti« koja će biti otvorena od 29. rujna 2004. do 31. siječnja 2005. godine.</p>
<p>Izložba je priređena u suradnji Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Iranskog narodnog muzeja u Teheranu, Veleposlanstva Islamske Republike Iran u Hrvatskoj, Iranskog kulturnog centra u Zagrebu i Muzeja Mimara u Zagrebu.</p>
<p>Izložba predstavlja brojna razdoblja iranske povijesti koja su iznjedrila umjetničke predmete različitih stilskih obilježja. Najstariji izložak je terakotni kipić žene s djetetom iz razdoblja kasnog neolitika, oko 6500. g. pr. Kr.</p>
<p>Prethistorijski period Irana (kasni neolit, eneolitik, brončano i željezno doba) čini najveći broj od ukupno 176 izložaka. Iz razdoblja eneolitika su keramičke posude različitih oblika oslikane zoomorfnim i geometrijskim motivima koji imaju ukrasnu, simboličku i religijsku ulogu. Najčešći zoomorfni motiv je kozorog, koji je od 5. tisućljeća omiljen motiv u perzijskoj umjetnosti, a smatra se »gospodarem životinja«.</p>
<p>Elamiti, narod s jugozapada Irana, osnovali su potkraj III. tisućljeća samostalnu državu čiji je glavni grad bio Suza. Iz Suze potječe i reljefna ploča s prikazom zagrljenog para u postelji iz 16.-15. st. pr. Kr. Riječ je o votivima koji vjerojatno prikazuju »sveto vjenčanje« Innane-Ištar, božice ljubavi i plodnosti, s božanstvom Dumuzi-Tamuzi.</p>
<p>Željezno doba iranske prethistorije obilježili su predmeti kulture Gilan i »luristanska bronca«. Pokrajine Gilan i Mazanderan smještene su na sjeveru Irana između Kaspijskog jezera i gorja Elbrus. Najljepši predmeti gilanske kulture su posude načinjene u obliku životinja, koje su se upotrebljavale za obredno ili žrtveno izlijevanje tekućine prilikom čišćenja prije ukopa.</p>
<p>Bronca iz Luristana postala je središtem zanimanja stručnjaka tridesetih godina 20. stoljeća kada su tržište umjetnina preplavili brončani predmeti koje su pronalazili lokalni stanovnici. Predmeti uglavnom potječu iz grobova, a rjeđe iz svetišta u kojima su se ostavljali kao votivi. Brončani predmeti iz Luristana svjedoče o velikoj ulozi ratnika i lovaca u društvu, a najčešći ukrasi su prikazi lavova, kozoroga i bikova.</p>
<p>Klasični period Perzijskog Carstva čini razdoblje Ahemenida kada su pod vlašću Kira I. osvojeni Afganistan, Anadolija i Babilon, te uspostavljeni temelji carstva koje će se za Darija I. (522. – 486.) proširiti na sjeverozapadni dio Indije, Egipta, Trakije i Makedonije. Vladanje multietničkom državom temeljilo se na čvrstoj upravi, podjeli carstva na pokrajine (satrapije) i vjerskoj snošljivosti. Rođena je carska umjetnost koja je tradiciju Suze i iranske visoravni spojila s umjetničkim nasljeđem Asirije, Egipta, Grčke i Skitije. </p>
<p>Kraljevsku palaču u Perzepolisu, najpoznatije djelo perzijske kulture, dao je sagraditi Darije I. na obroncima Planine milosti u pokrajini Fars. Središte palače je Apadana, svečana dvorana za primanje predstavnika iz cijeloga carstva. Široko stubište s dva kraka završavalo je pred monumentalnim Kserksovim vratima ukrašenima likovima bika s ljudskom glavom. Kserkso je dao sagraditi Vrata naroda i »Dvoranu sa stotinu stupova«. O Kserksovu nastavku gradnje palače, rodoslovlju i dolasku na prijestolje svjedoči »Daiva« ili natpis kralja Kserksa na staroperzijskom jeziku izložena u »Mimari«.</p>
<p>Na izložbi u Zagrebu mogu se vidjeti reljefi s prikazom Međanina koji nosi kratki mač, reljef s prikazom Etiopljanina koji nosi slonovu kljovu te stalak načinjen od tri lava, a svi izlošci pripadaju palači u Perzepolisu. Stilizacija lavljih griva na stalku ne odgovara rukopisu ahemenidskih umjetnika, stoga je vjerojatno riječ o ratnom plijenu sa zapada ili o djelu umjetnika stranca.</p>
<p>Službena religija ahemenidskih i sasanidskih kraljeva bio je mazdaizam, iranska predislamska dualistička religija čije je središte bog Ahura Mazda.</p>
<p>Pobjedom Aleksandra Velikog nad Ahemenidima između 334. i 330. g. pr. Kr. započelo je razdoblje makedonske vladavine u Iranu.</p>
<p>Carska umjetnost je dosegla procvat u razdoblju Sasanida koji potječu iz Farsa, domovine Ahemenida, čiju su slavnu tradiciju nastavili njegovati. Obilježje sasanidskog razdoblja iranske umjetnosti je slavljenje kralja i isticanje njegova božanskog bića. Na izložbi u Zagrebu predstavljeno je reljefno poprsje kralja Šapura koji na glavi ima krunu Ahura Mazde sa zupčastim kruništem.</p>
<p>Novo razdoblje u povijesti Irana započelo je kada su arapski muslimani sredinom 7. stoljeća prekinuli vladavinu Sasanida. Iran je postao dijelom kalifata, te je gotovo cijelo stoljeće bio pod vlašću kalifa, vladara Damaska. Uslijedilo je potom potpuno uklapanje iranske umjetnosti u islamsku i stvaranje novih kulturnih običaja, među kojima je izrada keramičkih posuda oblikovanih po uzoru na kineski porculan.</p>
<p>Pregledan postav u Muzeju Mimara, skladnim odnosom izloženih predmeta i popratnog tekstualnog materijala, pruža posjetiteljima vrijednu i rijetku priliku iščitavanja složene iranske povijesti i dragocjenih umjetnina koji svjedoče o dugom trajanju iranskog identiteta. </p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jedan od vrhunaca</p>
<p>Za dirigentskim pultom bio je vrhunski glazbenik, maestro Ion Marin / Orkestar se predstavio u punome sjaju, uz ljepotu tona i sklad zajedničkoga muziciranja </p>
<p>Gostovanje sjajnoga Komornog orkestra Münchenske filharmonije u nedjelju u Katedrali bio je pravi biser ovogodišnjeg programa Varaždinskih baroknih večeri. Umjetnički voditelj toga orkestra, osnovanog 1989. pod imenom Filharmonijski komorni orkestar, odnedavno je rumunjski violinist Lorenz Nasturica (1962.), koncertni majstor Münchenske filharmonije. On je i na ovom koncertu bio za prvim pultom, a nastupio je i kao jedan od solista.</p>
<p>Za dirigentskim pultom bio je još jedan vrhunski glazbenik, maestro Ion Marin (1966.), također iz Rumunjske, ugledni skladatelj, dirigent i pijanist, sve traženije dirigentsko ime u svijetu. Stoga je pravo zadovoljstvo bilo vidjeti ga i osjetiti njegovo glazbeničko bilo u tumačenju biranoga programa u kojem su predstavljeni skladatelji slavne obitelji Bach. Uz Johanna Sebastiana Bacha bili su tu i njegovi daroviti sinovi Wilhelm Friedmann, Carl Philipp Emanuel i Johann Christian. Budući da je između Wilhelma i Christiana razlika od 25 godina, moglo bi se govoriti o čak tri naraštaja te zanimljive obitelji na razmeđu baroka i klasike. </p>
<p>Simfonija u F-duru Wilhelma Friedmanna i Peta simfonija u h-molu Carla Philippa Emanuela na početku večeri predstavili su orkestar u punome sjaju. Punoća i ljepota tona i sklad zajedničkoga muziciranja predvođeni energičnom, ali profinjenom i sugestivnom gestom maestra Marina sjajno su odjeknuli u izvanredno akustičnom prostoru varaždinske Katedrale.</p>
<p>U Simfoniji concertante za violinu i violončelo u A-duru Johanna Christiana kao vrsni i skladno uigrani solisti nastupili su Lorenz Nasturica i prvi violončelist ansambla Thomas Ruge. U Koncertu za violinu i obou u d-molu BWV 1060 Johanna Sebastiana Bacha ponovno je nastupio Lorenz Nasturica i Ulrich Becker. Plemeniti zvuk Stradivarijeve violine iz 1711. i mekani topli ton prve oboe ansambla najljepše su se odrazili u središnjem polaganom stavku djela. </p>
<p> Dugotrajni pljesak izmamio je i dodatak: solisti su sami bez pratnje izveli Händelovu Passacagliu u virtuoznoj obradi Johanna Halvorsena. U završnoj skladbi, popularnoj Uvertiri u h-molu BWV 1070 Johanna Sebastiana, isticala se dionica solo flaute odličnog Ulricha Biersacka skladno utopljena u kompaktno tkivo dobro raspoloženog ansambla. Zadovoljna publika ovacijama je ispratila goste i dobila još jedan lijep dodatak: prvi stavak iz Simfonije u G-duru Johanna Christiana Bacha.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Izložba hrvatskih znamenitosti u Unescu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U povodu 25. obljetnice upisa hrvatske kulturne i prirodne baštine na Svjetsku listu, Stalno predstavništvo RH pri Unescu u Parizu priređuje izložbu svih hrvatskih lokaliteta. Izložba će se otvoriti u Velikoj dvorani »Segur« u sjedištu Unesca, 6. listopada 2004. Istodobno će se istaknuti hrvatski kazališni umjetnik Relja Bašić proglasiti Unescovim umjetnikom za mir. Izložbu priređuje Ministarstvo kulture RH Hrvatske. Iz Hrvatske su pod zaštitom Unesca Dubrovnik, Dioklecijanova palača u Splitu, Plitvička jezera, Trogir, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Eufrazijeva bazilika u Poreču. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nagrada »Prezrenoj rijeci« u Bukureštu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dokumentarni film »Prezrena rijeka«, u režiji Radovana Ivančevića i Bogdana Žižića, dobio je nagradu u kategoriji »Grad i urbanizam« na 10. međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Bukureštu, u Rumunjskoj, koji se održavao od 23. do 25. rujna, javljeno je iz Zagreb filma u utorak. Film kritički prikazuje kako se Zagreb od svoje rijeke Save otuđio. Pustoš savskih obala često puta djeluje zastrašujuće, iako one pružaju bezbroj mogućnosti za rekreaciju, izgradnju i promet. Izgleda kao da je Zagreb prezreo svoju rijeku. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Festival hrvatskih filmova u Londonu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U kulturnome centru Riverside Studios u Londonu održat će se od 7. do 10. listopada festival hrvatskih filmova »Closer Croatia«. Uz pokrovitelja – britansku glumicu Vanessu Redgrave, Festival će s hrvatske strane otvoriti redatelj Antun Vrdoljak. Bit će prikazani filmovi »Lisice«, »Rondo«, »Breza«, »U gori raste zelen bor«, »Tko pjeva zlo ne misli«, »Ritam zločina«, »Fine mrtve djevojke«, »Nebo sateliti« i »Tri muškarca Melite Žganjer« te dva programa animiranih filmova. Izbor filmova načinjen je u suradnji s Ministarstvom kulture, koje je pokrenulo projekt obnove 14 filmskih kopija zbog predstavljanja hrvatskoga filma u svijetu. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Mladost se zagrijava za Euroligu</p>
<p>»Predstojeći prvi krug neće biti problem, o prvom mjestu u skupini odlučivat će CSKA i Mladost. Mnogo će veći problem biti drugi krug kvalifikacija, gdje će biti 16 drugoplasiranih momčadi nacionalnih prvenstava«, rekao je Kovačević </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti Mladosti otvorit će novu sezonu nastupom na kvalifikacijskom turniru za Euroligu u Istanbulu. Trećeplasirana momčad hrvatskog prvenstva od 29. rujna do 3. listopada borit će za dva mjesta koja vode u završni krug, gdje će se naći drugoplasirane momčadi nacionalnih prvenstava. Za prva dva mjesta uz Mladost borit će se i turski Yüzme, francuski Taverny, slovenski Kopar, njemački Uerdingen i ruski CSKA. </p>
<p>– Cilj nam je ući u Euroligu. Predstojeći prvi krug neće biti problem, o prvom će mjestu u skupini odlučivati CSKA i Mladost. Mnogo će veći problem biti drugi krug kvalifikacija, gdje će biti 16 drugoplasiranih momčadi nacionalnih prvenstava. Ove su godine »u igri« ponovno Talijani, Brescia i Pro Recco. Dakle, ovo je samo zagrijavanje, najavio je trener Mladosti Neven Kovačević. </p>
<p>Iza Mladosti je najlošija sezona u posljednjih 10 i više godina. Povrh svega, sa Save je otišao ponajbolji igrač svijeta Revaz Čomahidze. Osim njega, otišla su još četvorica igrača, a došli su Teo Đogaš, Renato Vrbičić, Tino Vegar, Tihomil Vranješ i Mario Oreb. Turnir u Istanbulu bit će prvi ozbiljniji ispit uigranosti nove momčadi... </p>
<p>– Najveći je problem nedostatak utakmica, pravih provjera mogućnosti ove momčadi. Naravno, nemoguće je nadoknaditi Revaza Čomahidzea, najboljeg igrača na svijetu. Čomahidze nije bio samo centar, nego i više toga, stvarno svjetska klasa. Ali, mislim da će ga dostojno na tim pozicijama zamijeniti Vrbičić i Jerković. Osim toga, pojačali smo se igračima na lijevoj i desnoj strani, što nam jamči dobru igru. Mislim da smo odlično radili. Ne želim se zalijetati s izjavama, sve ćemo pokazati u bazenu, gdje ćemo sigurno biti dobri, ustvrdio je Kovačević. </p>
<p>• Pred vama je imperativ osvajanja trofeja, naročito nakon prošle »sušne« sezone. Kako se nosite s time? </p>
<p>– Naravno, u Mladosti uvijek postoji imperativ trofeja. Ali treba biti svjestan da imperativ može postojati kad se momčad složi po željama. Ovo je prva stepenica prema sljedećim sezonama, a kako će to sve dalje ići, vidjet ćemo. Ovu momčad treba promatrati dinamički i dulje vrijeme, tako da će se ona ove sezone »snimiti«, a selekciju ćemo popunjavati po pozicijama. </p>
<p>• Koliko su poštovane vaše želje prilikom odabira pojačanja, a koga biste još željeli dovesti? </p>
<p>– Igrači koje imam najbolji su na svijetu, to uvijek tvrdim, a i ja zajedno s njima. Tako i radimo atmosferu. Međutim, treba biti realan, tržište je nažalost takvo, Rusi su se umiješali i pokupovali gotovo sve što vrijedi, a ostatak je u Italiji. Nekad je bilo puno stranaca u hrvatskoj ligi, a sad nema nikoga. </p>
<p>• Prošle su sezone najveći problem u igru mladostaša bile situacije s igračem više i prebacivanje odgovornosti prilikom šuta. Koliko ste radili na tim segmentima igre?</p>
<p>– Mislim da neće biti problema što se toga tiče. Mnogo toga ovisi o suparniku, odnosno o kriteriju u jakim utakmicama. U domaćem prvenstvu imamo tri-četiri prave utakmice, gdje se vidi kriterij, pa onda znate kako stojite. Još nismo imali takvu provjeru, bili smo u Budimpešti, odradili dva-tri treninga s Vasasom, ali to je malo. I dalje tražimo adekvatne sparing-partnere, zaključio je Kovačević. </p>
<p>• Raspored odigravanja utakmica, 29. 9.: Mladost – Yüzme (17.30 sati po hrvatskom vremenu); 30. 9.: Mladost – Taverny (15 sati); 1. 10.: Mladost – Koper (15 sati); 2. 10.: Mladost – Uerdingen (15 sati); 3. 10: Mladost CSKA (8 sati). </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pršo, Klasnić, Olić i Balaban - 21 pogodak! </p>
<p>U svojim klubovima, Pršo u Rangersu, Klasnić u Werderu, Olić u CSKA i Balaban u Club Bruggeu, igraju redovito, izvrsno i zabijaju atraktivno. Što je najvažnije, sva su četiri odlični individualci, ali i različiti tipovi igrača, što svakom treneru ostavlja dovoljno prostora za brojne taktičke varijante / Izbornik Zlatko Kranjčar zaista nema nikakvih problema s formom napadača, problem je tek tko će tim raspoloženim igračima dodati dobru loptu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svaki trener čupa kosu ako mu napadači nisu u formi! Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Kranjčar nema takvih problema uoči važne kvalifikacijske utakmice protiv Bugarske u Zagrebu (9. listopada). Sva četiri napadača koje je pozvao pod nacionalni stijeg (Pršo, Klasnić, Olić i Balaban) igraju kao preporođeni. Igraju i zabijaju redovito, a što je najvažnije posve su zdravi i kondicijski spremni. </p>
<p>Samo pregledavanje golih činjenica potvrđuje da se naši napadači praktički natječu tko je u boljoj formi. Njih su četvorica postigla čak 21 pogodak za svoje klubove u novoj sezoni. Prednjači Ivica Olić, no rusko je prvenstvo i najranije počelo. Odlično gađa Boško Balaban (u posljednjoj utakmici četiri pogotka), pogađa i Pršo, a Klasnić je dao najmanje zgoditaka, ali igra u najjačoj ligi među ovom četvoricom. Kranjčar u svojoj formaciji ima mjesta za dva napadača, no u bjesomučnom natjecateljskom ritmu uvijek se netko može ozlijediti, a i svaka je kvalitetna napadačka pričuva dobrodošla. Stoga, imati četiri ovakva napadača u kvalifikacijskom ciklusu može biti velika prednost. </p>
<p>Što je najvažnije, sva su četiri odlični individualci, ali i različiti tipovi igrača. Tako se Dado Pršo, osim instinktom strijelca, može podičiti i sjajnim osjećajem za igru, često zna pobjeći duboko u sredinu terena i kao vezni igrač stvarati višak. Odličan dribling, primanje lopte i dodavanje svrstavaju ga među moderne »vezne napadače«. Šteta što je kondicijski najslabiji u ovoj konkurenciji. </p>
<p>Ivan Klasnić kondicijski je veoma jak, spretan s loptom, jak u skok igri i dvobojima. Možda je malo sebičan, no napadač koji nije sebičan obično je loš napadač. </p>
<p>Ivica Olić, pak, odlikuje se velikom brzinom. Iako mu nedostaju neke tehničke finese, iako mu treba nešto više prigoda za gol, Olić je zahvalan napadač koji u određenim fazama igre može odlično sudjelovati. Posebice u protunapadima. </p>
<p>Boško Balaban od svih ovih igrača možda ima najbolji »nos» za pogodak. Kad ga krene, bez problema može utrpati tri-četiri pogotak (sjetite ga se u kvalifikacijama za SP u Japanu i J. Koreji kod Jozića). Konačno oporavljen, počeo je opet svraćati pozornost na sebe. Njegov prodor za pogodak Bokšiću protiv Belgije prije dvije godine i danas se vrti na špicama nogometnih emisija. </p>
<p>Sva četvorica naših napadača sada sjaje u svojim klubovima, pomažući tako kroz svoje karijere i reprezentaciji. </p>
<p>Malo je europskih reprezentacija koje imaju tako širok krug napadača kao što je Hrvatska. Zapravo, malo je reprezentacija koje nemaju teškoća sa sastavljanjem napadačkog reda. Hrvatskoj vrsti problem nisu napadači, već je problem tko će tako raspoloženim napadačima doturiti dobru loptu. Srednji red koji je Kranjčar počeo osnaživati igračima koji znaju igrati nogomet, a nisu skloni destrukciji, zasad djeluje bolje od Barićevih zamisli o krpanju sredine. </p>
<p>Doista bi bilo šteta ne iskoristiti potencijale ove četvorice. Na Kranjčaru je samo da osmisli simfonijski orkestar koji će zasvirati glazbu po notama ova »četiri asa«. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sreća za Osijek što mu sudi IO HNS-a</p>
<p>Zbog neispunjenih obaveza prema treneru i igračima u visini od 2 milijuna kuna, Osijeku prijete ozbiljne sankcije, no iako su sve odluke Arbitražnog suda Hrvatskog nogometnog saveza izvršne, IO HNS si je dao zadaću utvrditi sve okolnosti koje bi Osijeku mogle ići na ruku / Fifa kaznila Cibaliju s minus šest bodova </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – NK Osijek ima sreću što mu je IO HNS, a ne primjerice Fifa ili Uefa odlučivala o zahtjevu za moratorij na izvršne odluke mjerodavnih tijela Saveza prema oštećenim stranama. Tako će Osijek do daljnjega, a to je najmanje mjesec dana, dobiti od IO-a HNS-a zraka da prvoligaški diše. A ne da mu se dogodi, kao primjerice Cibaliji, da mora sa svog dosadašnjeg drugoligaškog konta u ime kazne za slično djelo, ali pod drugom ingerencijom (Fifa), otpisati čak šest bodova!?</p>
<p>Molba NK Osijek ide za time da se odgodi provedba izvršnih odluka Arbitražnog suda HNS protiv kojih doduše nemaju nikakvih prigovora. No, Osječani žele da se čin izvršenja u visini od oko dva milijuna kuna neisplaćenih obaveza nekim trenerima i igračima veže uz dva momenta. Jedan je okončanje sudskog procesa kojim Osijek od svog bivšeg klupskog predsjednika Antuna Novalića potražuje 64 milijuna kuna. Drugi razlog zahtjeva za moratorijem jest uvjerenje klupskog vodstva da je Bayer iz Leverkusena Osijeku dužan oko sedam milijuna eura od transfera Vranješa i Babića, što sve kada se zbroji može klub s Drave jednog dana učiniti bogatim klubom.</p>
<p>U to ime, zahtjev Osijeka našao se kao jedna od važnijih točaka širokog dnevnog reda Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza. No, zbog svoje specifičnosti, a još prije zbog mogućih budućih presedana koji bi se mogli lančano otvoriti, IO HNS je slučaju prišao u rukavicama, ali je ipak Osijeku makar privremeno izašao u susret.</p>
<p>Određenije, bez namjere da ulazi u točnost podataka o Novalićevom ili Bayerovom dugu, nogometna vlada se u ovom slučaju, kako nam je pojasnio Ivan Brleković član IO HNS, uhvatila nekih Fifinih glasno proklamiranih moralnih, sportsko – etičkih i »fair play« načela. Slijedom toga nikako se ne bi smjelo dozvoliti da se u Osijekovu slučaju sječe preko koljena, onako kako nalažu propisi, zbog čega bi se čak klub mogao naći u nižem rangu natjecanja. Nego da se uzmu u obzir razne objektivne okolnosti, kao što je primjerice značenje kluba za svoju regiju i grad, njegova tradicija, ali i neugoda zbog toga što bi se primjenom sankcija zbog neizvršenja obaveza, mogao narušiti prvoligaški ritam i regularnost prvenstva...</p>
<p>Stoga je IO HNS-a donio »specifičnu odluku«. Posebnu po tomu što je praktički sam sebi odredio rok od 30 dana kako bi utvrdio eventualne slabe točke vlastitih pravila, i praktički spasio Osijek od mogućih neugodnosti. A sve to zbog dva milijuna kuna što bi za jedan klub koji se ne stidi nositi predznak: profesionalni, trebala biti lakše savladiva teškoća. Pogotovo ako je toliko važan svima nama kao što se tvrdi.</p>
<p>Istodobno dok se u HNS-u maše njegovim načinom tumačenja Fifinog načela o sportskom »fair playju«, koji bi se trebao odnositi i na one kojima klub duguje, svjedoci smo »fair play« igre kakvu u stvarnosti provodi upravo onaj tko ga proklamira. Na adresu HNS–a je naime stigla Fifina izvršna presuda vezana uz višegodišnje sporenje između njemačkog Saarbruckena i Cibalije zbog dogovorene odštete koju su vinkovčani zaboravili isplatiti vračajući u svoje redove Bartolovića. Osim novčane kazne od oko 15.000 eura za neispunjenje obaveze, Cibalija mora platiti oko 100.000 eura za Bartolovićev transfer, a usput se HNS–u naređuje da mora već nakon ove nedjelje drugoligašku ljestvicu prilagoditi tako da vodećoj Cibaliji oduzme šest bodoba.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo napokon pokazuje zube?</p>
<p>»Plavi« su jednostavno momčad koja se, s obzirom na nesumnjivo goleme potencijale, lakoćom može poigrati sa Šveđanima, ali je isto tako i momčad koja je, u nekakvom već viđenom psihološkom »vakuumu«, u stanju snažno tresnuti o zemlju i zaključiti svoje nastupe na europskoj sceni ove sezone. Pitanje je samo kako će se »zvijezde poklopiti« i s kakvim će vibracijama Dinamovi nogometaši istrčati u Švedskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako će Dinamo proći u Švedskoj? Malo tko bi uopće mogao i pomisliti da bi ovakvo, sasvim obično i stereotipno pitanje, ikome moglo izazvati komplikacije pri traženju suvisloga odgovora. Maksimirska će momčad, naime, u četvrtak u švedskom Borĺsu protiv domaćeg Elfsborga u uzvratnom dvoboju 1. kola Kupa Uefe braniti dva pogotka prednosti iz prvog okršaja (2-0), no u ovome je trenutku doista teško odgovoriti na upit trebaju li Dinamovi drukeri početak utakmice opet dočekati s Gastalom u džepu ili se napokon mogu nadati nadahnutom i dopadljivom nogometu.</p>
<p> Doista, kvalitativni dijagram Dinamovih nastupa ove sezone nije ni ravan, niti se kreće u smjeru gore-dolje. Naprotiv, putanja mu je kaotična kao da ju je narisalo kakvo hiperaktivno trogodišnje dijete koje je prvi put dograbilo olovku u ruku. Dinamo je jednostavno momčad koja se, s obzirom na nesumnjivo goleme potencijale, lakoćom može poigrati sa Šveđanima, ali je isto tako i momčad koja je, u nekakvom već viđenom psihološkom »vakuumu«, u stanju snažno tresnuti o zemlju, prokockati solidnu prednost iz prvoga dvoboja i zaključiti svoje nastupe na europskoj sceni ove sezone. Pitanje je samo kako će se »zvijezde poklopiti« i s kakvim će vibracijama Dinamovi nogometaši istrčati u Švedskoj.</p>
<p> Kakvoga će traga na psihu maksimirskih nogometaša ostaviti pompozne medijske i Mamićeve priče o »najvažnijoj utakmici sezone«, o utakmici koja »određuje sudbinu kluba« ili kako već sve nije naslovljen uzvratni dvoboj u Švedskoj... Hoće li »plavi buldozi« uslijed takvih priča zaškrgutati zubima i, gonjeni inatom, napokon odigrati veliku utakmicu ili će ih sav taj pritisak samo sputati i pomalo zaplašiti. A, borbeni gard bit će im i te kako potreban, s obzirom da će nasuprot njih stajati dokazano agresivni suparnik. Nisu li se, uostalom, i sami maksimirski nogometaši žalili na grubu Elfsborgovu igru i na sitne provokacije švedskih nogometaša, koji bi nakon svakog pada Dinamovog igrača na travu cinično dobacili: »Igrate kao mačkice!«?</p>
<p> Priče o sudbinskoj utakmici bi, dakle, mogle ostaviti i te kakvoga traga na ipak mladim i psihološki još uvijek krhkim mladim nogometašima sklonima ekstremnim raspoloženjima - očaju u porazu i euforiji nakon pobjede. Naposljetku, prisjetimo se samo kolektivne depresije nakon izgubljenih utakmica protiv slovenskog Primorja, Intera ili Zagreba ili pak derneka nakon sasvim obične pobjede protiv Hajduka. Teza o najbitnijoj utakmici sezone inicirane su, dakako, činjenicom da će se »plavi«, eventualnim prolazom 1. kola, napokon dočepati nešto uzvišenijeg statusa na europskoj sceni nego što su ga imali u posljednjih nekoliko godina. Plasman u sljedeći krug ujedno znači i ulazak u ligaški dio natjecanja Kupa Uefe, gdje će Dinamu biti zajamčene još najmanje četiri europske utakmice, po dvije u Maksimiru i u gostima. Uostalom, i sami klupski čelnici već više od godinu dana naglašavaju kako je upravo to strateški cilj (n)ovoga Dinama. No, momčad je trenutačno shrvana navodno slabim i lako lomljivim međusobnim odnosima, bilo onima između »svlačionice i prvog kata« ili pak samim trvljenjima unutar momčadi o kakvima su, naposljetku, progovorili i neki igrači. Dodatni problem je i to što trener Nenad Gračan neće moći računati na donedavno standardnog zadnjeg braniča Mijatovića, isključenog u prvom dvoboju u Zagrebu, pa će očekivano napadačkoj Elfsborgovoj momčadi suprotstaviti renovirani obrambeni red, koji baš i nije često igrao zajedno. Uz sve to je, dakle, jasno da Dinamov ishod u Švedskoj ne mogu predvidjeti ni najvještiji vračevi ili gatare kao niti najspretniji kladiteljski meštri.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Vatreni« gostuju na stadionu Stjepana Spajića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija u sklopu priprema za kvalifikacijsku utakmicu protiv Bugarske u Zagrebu (9. listopada) odigrat će u Sigetu prijateljsku utakmicu protiv drugoligaša Hrvatskog dragovoljca (5. listopada u 16 sati). </p>
<p>U povodu toga lijepog događaja članovi uprave Hrvatskog dragovoljca sazvali su prigodan sastanak s novinarima i odmah ispalili glavnu vijest - stadion u Sigetu zvat će se Sportski nogometni centar »Stjepan Spajić«, kao što će se i glavno klupsko priznanje također nazvati imenom nedavno preminulog predsjednika Hrvatskog dragovoljca. </p>
<p>Štoviše, uprava kluba na čelu s Ivicom Perkovićem već je i odredila koja će četiri »dragovoljca« dobiti priznanje Stjepana Spajića za iznimne dosege. </p>
<p>To su Blaž Slišković, Ivan Cvjetković, Goran Jurić i Predrag Jurić. Riječ je o četvorici bivših igrača Hrvatskog dragovoljca koji su kroz svoje igračke i djelatničke karijere ostavili dubok trag u povijesti ovoga kluba. </p>
<p>Uz zahvalu HNS-u, koji se odlučio prvi put dovesti reprezentaciju u Novi Zagreb, utakmica hrvatske reprezentacije protiv »dragovoljaca« poslužit će i kao prigodan dekor za uručivanje ovih priznanja. U Hrvatskom dragovoljcu očekuju veliku posjetu, tiskano je četiri tisuća ulaznica po 50 kuna, uz naznaku da besplatnih ulaznica neće biti. </p>
<p>– Prošla su vremena kad bi svaki minus pokrivao Spajić, zorno je objasnio Perković tom rečenicom ulogu pokojnog Spajića u ovom klubu. </p>
<p>Doista, dolazak reprezentacija treba shvatiti kao priznanje Stjepanu Spajiću, koji je bio veliki navijač reprezentacije, ne propustivši gotovo nijednu gostujuću i domaću utakmicu »vatrenih«. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rukometašice pred velikim ispitom</p>
<p>»Igračice imaju odgovornost da za četiri godine postanu ekipa pri svjetskom vrhu. Cure će trebati mnogo raditi i odricati se«, kaže izbornik Zdenko Kordi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prosincu će naše rukometašice imati uistinu velik ispit pred sobom. Nastupat će na Europskom prvenstvu, koje će se održati u Mađarskoj, a u skupini B, u Zalaegerszegu će igrati protiv Rusije, Srbije i Crne Gore te Slovenije. Za taj su se nastup ovih dana okupile reprezentativke, ponovit će to u listopadu, a cijeli će studeni, pa do 9. prosinca, kad počinje EP, odrađivati posljednji dio priprema. Budući da izbornik Zdenko Kordi ima mlade igračice, neprestano ističe kako je bitno da igračice same osjete kolika je pred njima odgovornost i da budu svjesne da se za to moraju žrtvovati. </p>
<p>– Igračice imaju na sebi odgovornost da za četiri godine postanu ekipa pri svjetskom vrhu. Cure će trebati mnogo raditi i odricati se u svojem radu. Trebalo bi nam i razumijevanje i podrška klubova, kako bi reprezentativke i dodatno radile individualno, objašnjava Kordi. </p>
<p>Ovaj su mu dio priprema otkazale dvije igračice zbog ispita na fakultetu. Kordi ističe da mu je iznimno drago što djevojke brinu za obrazovanje i egzistenciju, no otkazi mu nisu dragi. Tako je direktor reprezentacije Ratko Balenović dodao da će preko mjerodavnih institucija pokušati regulirati obaveze sportaša prema fakultetu. No, izbornika smeta još jedna stvar kad se radi o otkazima. </p>
<p>– Ranije se znalo događati da neka igračica poluozlijeđena ili nezaliječena igra u klubu, a istodobno otkaže reprezentaciji zbog ozljede. Željeli bismo izbjeći takvu situaciju, igračice bi trebale igrati samo ako su spremne, misli Kordi. </p>
<p>I dalje je mnogima teško prihvatiti ideju da u ženskoj rukometnoj reprezentaciji igraju igračice koje su 1979. godište i mlađe, jer ispada da igra godište, a ne kvaliteta. Iako je Kordi znao reći da bi se možda našlo mjesta za koju iskusniju igračicu, izgleda da se sasvim priklonio ideji rukometnih čelnika. </p>
<p>– Potez izvan te odluke otvorio bi Pandorinu kutiju, jer će ispasti da bih trebao zvati i nekoliko iskusnijih igračica, a time ćemo se vratiti na staro. Pozvao bih iskusniju igračicu samo u slučaju krajnje nužde, ako bismo imali problema s ozljedama. Činjenica je da je ovim mladim djevojkama dano povjerenje i na njima je da to izdrže. Morat će malo ranije odrasti i uozbiljiti se, jer one trebaju podići kvalitetu, misli Kordi. </p>
<p>Prosinački će EP pokazati je li teret oporavka našega ženskog rukometa preveliko breme za naše 20-i-nešto godišnjakinje. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Schumacher napokon bez bodova</p>
<p>Prošlo je pet godina od utrke koju je Schumacher završio, a da nije bio u raspodjeli bodova. Isto tako, prošla je godina dana da završi utrku s krugom zaostatka za pobjednikom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mnogi su pratitelji »oktanskog cirkusa« spremni tvrditi da sezona natjecanja u formuli 1 počinje onog trenutka kad bolidi počnu »brujati« u Europi. VN Kine, koja se ovog vikenda prvi put vozila u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta osporit će one koji se »kunu« u Stari kontinent. Hermann Tilke napravio je čudo u Šangaju. Stazu vrijednu 325 milijuna američkih dolara pohodilo je 160.000 ljudi. Ono što Tilke nije uspio napraviti jest staza na kojoj mogu pobijediti bolidi na kojima ne prevladava crvena boja. Ferrari, ovog puta Rubens Barrichello, nije imao prevelikih problema tijekom 53 kruga. Pobjedom je i teoretski osigurao naslov doprvaka. Ostali su naslovi već ionako u Ferrarijevim tribinama. Michael Schumacher je unatoč 12 mjestu dokazao da vlada pistama svijeta.</p>
<p> Dva su neplanirana ulaska u boks (sudar, puknuće gume) sedmerostrukoga svjetskog prvaka maknuli iz borbe za bodove, njegovi će obožavatelji reći i postolja. Napomenimo i to da je prošlo pet godina od utrke koju je Michael završio, a da nije bio u raspodjeli bodova. Isto tako, prošla je godina dana da »crveni baron« utrku završi s krugom zaostatka za pobjednikom...</p>
<p>Najveći dobitnik je momčad BAR-Honde. Drugim su mjestom Jensona Buttona i šestim Takume Sata pobjegli u poretku konstruktora na devet bodova razlike (105-96) momčadi Renaulta u jedinoj preostaloj borbi - onoj za naslov doprvaka u poretku konstruktora. Nebitno, reći će mnogi, povijest ionako ne pamti druge...</p>
<p>Renault, za koji je povratničku utrku odvozio svjetski prvak iz 1997. Jacques Villeneuve (završio na 11. mjestu) morat će se dobro potruditi na preostale dvije utrke da ih dostignu. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Ministar Hebrang počasni građanin Širokog Brijega</p>
<p>ŠIROKI BRIJEG</p>
<p> – Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang u utorak je na sjednici Općinskog vijeća Širokog Brijega službeno proglašen počasnim građaninom toga hercegovačkoga grada. Hebrang je prvi dužnosnik koji je proglašen počasnim građaninom Širokog Brijega. Predsjednik Općinskog vijeća Miroslav Kraljević rekao je da je Hebrang zaslužan za politiku kontinuiteta koja hrvatski narod, kako se izrazio, ne razlikuje s ove i one strane granice, aludirajući na Hrvate u BiH i u Hrvatskoj.</p>
<p>Zahvalivši na priznanju, Hebrang je najavio da će Vlada Ive Sanadera pojačati kontakte s Hrvatima u BiH te dodao da je to ustavna, moralna i nacionalna obveza. Hebrang je također upozorio na ugrožena temeljna nacionalna prava Hrvata u BiH.</p>
<p>»U političkoj potpori za ravnopravnost Hrvata u BiH lobirat ćemo na svim svjetskim razinama i podržati sva rješenja o kojima se narodi BiH dogovore«, rekao je Hebrang aludirajući na učestale prijedloge o promjeni Daytonskog ustava BiH. Više je puta istaknuo da su RH i BiH »susjedne i prijateljske države« te je odbacio optužbe da je Republika Hrvatska izvršila agresiju na BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Solana: Nesuglasja rješavati na miran, europski način</p>
<p>Slovenija je prva država s Balkana koja je ušla u Europsku uniju. To je za vas vrlo važno, a predstavlja i jednu vrstu obveze prema ostalim državama s tog područja, rekao je Solana u Ljubljani/ Slovenski premijer Antun Rop rekao je da Sloveniju nije potrebno nagovarati na arbitražu i da želi dijalog s hrvatskom stranom/ Nakon završetka izbora, njegova vlada predložit će dogovor o »izbjegavanju svih konflikata«</p>
<p>BRDO KOD KRANJA</p>
<p> - Slovenija ima obaveze na Balkanu, a svi problemi rješavaju se na miran način i dijalogom, rekao je u utorak na Brdu kod Kranja nakon razgovora sa slovenskim premijerom Antonom Ropom visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana.</p>
<p>»Slovenija je prva država s Balkana koja je ušla u Europsku uniju. To je za vas vrlo važno, a predstavlja i jednu vrstu obveze prema ostalim državama s tog područja. Nesuglasja je potrebno rješavati na miran, europski način«, rekao je Solana nakon susreta s Ropom ne spominjući izrijekom nedavni incident na graničnom prijelazu Plovanija, o čemu je također bilo riječi u njegovim razgovorima sa slovenskim političarima.</p>
<p>Solana je u utorak ujutro završio svoj kraći posjet Sloveniji razgovorima s premijerom Antonom Ropom i ministrom vanjskih poslova Ivom Vajglom, te je sa slovenskim premijerom održao kraću konferenciju za novinare na kojoj je, među ostalim, rekao da je sva sporna pitanja na Balkanu potrebno rješavati dijalogom.</p>
<p>Na pitanje slovenskih novinara što može preporučiti Sloveniji u graničnom sporu s Hrvatskom i treba li Slovenija pristati na međunarodnu arbitražu o granici na moru koju Hrvatska predlaže, Solana je odgovorio da je u Sloveniju došao zbog primanja odlikovanja i da je Slovenija pred izborima, dok će za sve ostalo biti vremena nakon izbora.</p>
<p>»Sloveniju nije potrebno nagovarati na arbitražu«, rekao je Rop. Dodao je da »Slovenija želi dijalog s hrvatskom stranom« i da će odmah nakon završetka izbora njegova vlada predložiti dogovor o »izbjegavanju svih konflikata« u područjima o kojima dvije strane imaju različita stajališta.»Nakon izbora, sadašnje će tenzije i napetosti popustiti«, rekao je Rop. »Dugoročni interes Slovenije je da i Hrvatska uđe u Europsku uniju. S druge strane, za nju kao i za sve ostale države vrijedi da mora ispuniti potrebne kriterije«, rekao je slovenski premijer.Solana je istaknuo da sporna pitanja koja imaju države u regiji treba rješavati na miran način i da do rješenja treba doći »kroz dijalog i suradnju«. To je, istaknuo je, i bit načina na koji su se konflikti rješavali u Europi koja želi postati i važan element u svijetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slovenci nisu sretni kad se Sloveniju naziva balkanskom državom </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Izjave visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane i njegovog gosta slovenskog premijera Antona Ropa u utorak su Vjesniku komentirali slovenski političari i novinski analitičari.</p>
<p>»Kod nas nisu nikad sretni kad ih netko iz vana zove balkanskom državom«, rekao je Vjesniku komentator ljubljanske Mladine Ali Žardin. »Iako je Slolana bio u Sloveniji zbog protokolarnih obveza on je ipak kazao da druge političke tehnike od dijaloga Slovenija ne smije rabiti. To se odnosi i na one koji usred jeseni sade lipe, kao i na Vladu«, kaže Žardin.</p>
<p>»Solana nam je ponovo diplomatski poručio da smirimo strasti, da pričekamo izbore u Sloveniji i da onda ponovo sjednemo za isti stol te da se civilizirano dogovorimo oko toga tko i kako će nam pomoći da rješimo pitanje granice«, komentirao je Solaninu izjavu član vanjskopolitičkog odbora i zastupnik slovenskog Državnog zbora Aurelio Juri iz vladajuće Združene liste socijaldemokrata.</p>
<p>»Ostajem uvjeren da nam je što prije potrebna međunarodna arbitraža, jer Hrvatska ne daje nade da bi pristala na sporazum Drnovšek-Račan, a mi ne smijemo odustati od njega. O tome tko ima pravo, Slovenija ili Hrvatska, neka odluči netko treći«, kaže Juri.</p>
<p>Komentirajući prva izvješća po kojima je Solana Sloveniji »očitao lekciju«, urednik vanjskopolitičke rubrike ljubljanskog Dnevnika Igor Mekina procjenjuje da će sličnih komentara biti i na jednoj i na drugoj strani. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Uoči najvećeg državnog praznika Kina pogubila 45 osoba</p>
<p>PEKING</p>
<p> – Kina je pogubila najmanje 45 osoba u četiri dana, javili su državni mediji u utorak, uoči najvećeg praznika kojim se obilježava osnivanje Narodne Republike Kine. </p>
<p>Najviše je osoba, 17, pogubljeno u ponedjeljak u sjevernom gradu Xingtaiju, u pokrajini Hebei, zbog zločina poput ubojstava i pljačke.</p>
<p>Još je šest osoba pogubljeno u ponedjeljak nakon javnog okupljanja u gradu Changsha, a jedan je osuđeni silovatelj smaknut u provinciji Shanxi zbog toga što je iz osvete sjekirom ubio osam članova dviju povezanih obitelji.</p>
<p>Visoki sud u pokrajini Henan je naredio pogubljenje 13 osoba, među kojima je i Li Heizui (29) koji je raskomadao tri člana jedne obitelji. </p>
<p>U pokrajini Fujian pogubljene su četiri osobe, a u susjednoj pokrajini Guangdongu još četiri. </p>
<p> Kina vrlo često pogubljuje mnogo osuđenika uoči važnih datuma ili usporedo s nekim važnim operacijama ili državnim događajima na najvišoj razini.</p>
<p>Zemlja se priprema za 1. listopada kada će se obilježiti 55. obljetnica otkako je vladajuća Komunistička partija preuzela vlast. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bosanski Srbi opet prijete odcjepljenjem </p>
<p>Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić izjavio je da bi Srbi mogli zatražiti pravo na samoopredjeljenje, slično kao što su dobili Albanci na Kosovu ili Crnogorci u ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore (SiCG) </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Republike Srpske (RS) i lider vladajuće Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Čavić, zaprijetio je da bi Srbi u Bosni i Hercegovini mogli zatražiti odcjepljenje od BiH u slučaju da bošnjački lideri pokrenu raspravu o izmjeni daytonskoga ustava ove zemlje.</p>
<p>Kako su prenijeli lokalni mediji, Čavić je tijekom predizbornoga skupa svoje stranke u mjestu Sokolac nedaleko od Sarajeva rekao da bi Srbi mogli zatražiti pravo na samoopredjeljenje, slično kako su dobili Albanci na Kosovu ili Crnogorci u Ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore (SiCG) </p>
<p>»Ne prihvaćamo bilo kakvu promjenu Daytonskog sporazuma i poručujemo svima u BiH da Bosna i Hercegovina ne može postojati bez Republike Srpske. Stoga SDS neće sudjelovati ni u kakvim raspravama o promjenama Ustava BiH, niti ulaziti u razgovore o ukidanju RS«, kazao je Čavić.</p>
<p>Slično njemu, u završnici kampanje pred lokalne izbore u BiH, nastupaju i brojni drugi politički čimbenici u RS, kako iz vlasti, tako i iz oporbe.</p>
<p>Pravu »lavinu« reakcija tako je izazvao nedavni govor predsjedatelja Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda (UN).</p>
<p>Tihić je tom prilikom kazao da postojeće složeno uređenje BiH, sa snažnim entitetima i slabom državom, predstavlja prepreku na putu zemlje prema članstvu u euroatlantskim integracijama. </p>
<p>»Vjerujem da uskoro dolazi vrijeme kada će domaći politički predstavnici otpočeti razgovor o preuređenju ustavnog sistema BiH i njegovog usaglašavanja sa međunarodnim konvencijama. Moramo imati modernu i efikasnu državu s institucijama i nadležnostima koje će nam omogućiti punopravno članstvo u EU i NATO. Prilika za to je sljedeća godina, kada se navršava 10 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, kazao je Tihić.</p>
<p>Njegov govor ogorčio je srpske političare u BiH. Srpski član »kolektivnoga šefa« bosanskohercegovačke države Borislav Paravac odmah je priopćio da Tihić ponovno govori bez suglasnosti Predsjedništva BiH, te da bi zbog svojih javnih istupa trebao snositi posljedice.</p>
<p>»Ispod razine Predsjedništva BiH je da se inicijative o promjeni ili nadogradnji Ustava BiH plasiraju na način kako to radi Tihić«, ustvrdio je Paravac..</p>
<p>U identičnom tonu reagirali su i brojni drugi u RS, a posebno je zanimljivo da je premijer manjeg BiH-entiteta Dragan Mikerević kazao da je Tihić zatražio promjenu Ustava BiH mimo volje srpskog naroda, te to ocijenio »opasnom bolešću« privatiziranja javnih dužnosti.</p>
<p>Kada je riječ o Čaviću, zanimljivo je da je on prilično »zapaljivu« izjavu dao i nakon što je Ustavni sud BiH spriječio farsu s provedbom svoje odluke o promjeni diskriminirajućih naziva gradova i općina koji su imali prefiks »srpski« (Srpsko Sarajevo, Srpski Brod, Srbinje i sl.). Narodna skupština RS pokušala je prefiks »srpski« zamijeniti također etničkim dodatkom - pa je spornim imenima gradova dodana odrednica da se oni nalaze u Republici Srpskoj (primjerice »Sarajevo u RS«), ali je sudskom odlukom to promijenjeno.</p>
<p>Čavić je ogorčeno reagirao najavivši čak i mogući referendum o ovom pitanju. U Federaciji BiH, međutim, ovo je protumačeno opasnim pozivom na nepoštivanje državnih institucija, pa je tako iz Socijaldemokratske unije (SDU) priopćeno kako se Čavić svojom izjavom da je odluka Ustavnog suda BiH »izvan pameti« i da je donesena pod pritiskom pokušao uzdići iznad Ustavnog suda čime je pokazuje da vlasti RS još nisu spoznale da Republika Srpska nije samostalan državni teritorij već dio BiH.</p>
<p>I iz Stranke za BiH upozorili su da se Čavić, »omalovažavajući na najvulgarniji način« odluku Ustavnog suda BiH i pozivanjem građana RS na referendum, opasno približava granici potpunog izlaska izvan okvira domaćih zakona i međunarodnog prava.</p>
<p>Moguće je da su oštre izjave o uvijek osjetljivom pitanju promjene Ustava BiH dio predizborne kampanje, no da priča neće biti zaustavljena nakon 2. listopada kada se održavaju izbori, svjedoči, među ostalim, informacija da srpska udruga »Zajedno do istine« odmah nakon izbora najavljuje nastavak akcije prikupljanja potpisa za odcjepljenje RS od BiH, što je inicijativa na koju prilično blagonaklono gledaju u vladajućim strukturama u manjem BiH-entitetu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kome će pomoći politički »reality show«</p>
<p>U završnoj fazi predizborne kampanje, kada ankete pokazuju da Bush i dalje uvjerljivo vodi, vjeruje se da upravo predstojeće tri tv debate nude priliku Kerryju da poradi na - preokretu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kad bi se američki predsjednički izbori održali danas, George W. Bush vjerojatno bi pobijedio Johna Kerryja. Potvrđuju to i sve ankete, u kojima, manje od pet tjedana do izbora, Bush uvjerljivo vodi. Ali, ako Kerry ima ikakvih izgleda da preokrene taj trend u svoju korist, onda mu šansu za to nude predstojeće tri televizijske debate s Bushom, od kojih je prva na redu u četvrtak navečer.</p>
<p> Ne toliko zbog toga što bi u završnici kampanje ovih prvih »vanjskopolitičkih izbora« u proteklih 25 godina Kerry mogao ponuditi odlučujuće uvjerljiviju koncepciju ili viziju, već ponajprije zato što mu mnogi prognoziraju da bi u nadmetanjima s Bushom na malim ekranima mogao djelovati uvjerljivije. </p>
<p>Ako su američki birači zbunjeni, prema nekima čak i prestrašeni pitanjem tko je bolji vrhovni zapovjednik najmoćnije oružane sile na svijetu, Bush ili Kerry, sada im se preporuča neka odgovor potraže u predstojeće tri njihove televizijske debate. I neka posebnu pozornost obrate na sitne pojedinosti, više nego na sadržaj i poruke kandidata. Pritom nikoga, pa ni same kandidate, ne treba podsjećati da su izbore godine 1960. vjerojatno odlučile upravo televizijske debate, u kojima je J.F.Kennedy djelovao neusporedivo bolje i izgledao atraktivnije od Richarda Nixona.</p>
<p>Što se tiče Michaela Dukakisa, demokratskog predsjedničkog kandidata na izborima 1988. godine, on bi, vjerojatno, onako siv, dosadan i politički neprivlačan, bio izgubio protiv Georgea Busha i bez gafova u televizijskoj debati, ali, analitičari su tada bili uvjereni da ga je pokopao gaf koji je potvrdio da je Dukakis, uza sve ostalo, još i hladan i bezosjećajan. Jedna od tema u debati bila je i smrtna kazna, protiv koje je Dukakis bio, pa ga je novinar, pred kamerama, pitao: »Ali kada bi Kitty Dukakis bila silovana i ubijena, da li biste tada bili za smrtnu kaznu?« Dukakis je odgovorio: »Ne«.</p>
<p> George Bush (otac) izgubio bi protiv Billa Clintona i ovako i onako. Mnogi su uvjereni da ga je skupo stajao jedan gaf. Za vrijeme jednog sučeljavanja s Clintonom Bush je nekoliko puta, kao, diskretno, pogledavao na ručni sat, ostavljajući tako dojam da mu se žuri. No, i bez toga je Clinton ostavljao dojam sjajnog komunikatora s biračima, za razliku od Busha.</p>
<p>Magazin Time sugerira da bi i u televizijskim debatama Georgea W. Busha i Johna Kerryja mogle odlučivati sitnice, više nego velike mudrosti o američkoj sigurnosti ili američkoj vanjskoj politici (premda će ovo zasigurno biti rasprave u kojima će vanjska politika zasluženo dominirati). Time čak, govoreći o tim »sitnicama« predlaže Kerryju neka »prestane salutirati pred kamerama«, a Bushu neka izbjegava omiljenu frazu »živog ili mrtvog« i slične fraze koje se, inače, mogu naći i svakom filmu Johna Waynea. </p>
<p>U nešto ozbiljnijem tonu Newsweek sugerira kako bi Kerry u debatama morao »demonstrirati da Busheva samouvjerenost glede rata nije na istoj brazini s Bushevom kompetentnošću«. Bushev bi posao trebao u njihovim tv raspravama biti nešto jednostavniji, i on bi, prema Newsweeku, samo morao i dalje »podsjećati Amerikance kako je i njemu jedino stalo do uspjeha Amerike«. Ako Bush i jest slabiji govornik od Kerryja, to mu ne bi trebalo biti teško. Mnogo teže bit će Kerryju da uvjeri Amerikance kako je i njemu svetinja sve ono za što i Bush tvrdi da je svetinja, prije svega Amerika kao takva.</p>
<p>No, bez obzira na sve naboje (rat, terorizam, sigurnost, budućnost Amerike), mnogi vjeruju da ni ovaj put, kao ni toliko puta dosad u televizijskim sučeljavanjima predsjedničkih kandidata, neće biti toliko važan sadržaj i konfrontiranje argumentima, koliko - opći dojam. Chris Lehane, koji je svojedobno bio glasnogovornik Al Gorea, kaže u magazinu Time: » Ljudi na televiziji gledaju ovakve debate ne da bi vidjeli tko će od kandidata uknjižiti više bodova, nego jednostavno da bi vidjeli tko im je bliži i s kojim bi se, kao predsjednikom, bolje osjećali...« Usput rečeno, Al Gore je u televizijskoj raspravi s Georgeom W. Bushem dopustio sebi da na protivnikove argumente uzvraća »ironičnim uzdisanjem«, što je, pokazale su analize, ostavilo jako neugodan dojam i što je Ala Gorea skupo stajalo. Ali, ako presuđuje dojam, u igri su i najmanje pojedinosti. Dogovarajući pojedinosti, scenografiju i scenarij televizijskih debata, Bushevi su stratezi inzistirali da govornički pultovi za kojima će pred kamerama stajati Bush i Kerry budu visoki metar i 25 centimetara, te - što je najvažnije - da budu međusobno udaljeni tri metra. Tako će manje doći do izražaja razlika u visini dvojice kandidata. Bush je, naime, visok 1,80, a Kerry 1,93 metra.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sporno rukovanje u »mračnom kutu«</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zbog kršenja ljudskih prava na svim frontama, Britanija u zadnje vrijeme često kritizira svoju bivšu koloniju Zimbabve te njenog predsjednika Roberta Mugabea. Stoga su se mnogi na Otoku namrštili na vijest da se ministar vanjskih poslova Jack Straw nedavno rukovao s Mugabeom. No, Straw se brani da je to učinio zato što je bilo - mračno. </p>
<p>Sporni čin dogodio se nedavno, na primanju u New Yorku prilikom otvaranja Opće skupštine UN-a. Straw se iznenada našao oči u oči s predsjednikom Zimbabvea, pa su se njih dvojica rukovali. Trenutak su ovjekovječile kamere BBC-ja. Snimka prikazuje Mugabea kako važno sjedi za stolom. Prilazi mu Straw, koji mu nakon kraće stanke pruža ruku i kaže; »Drago mi je da vas vidim. Drago mi je da vas vidim«. Mugabe se rukovao ne dižući se sa stolice. Tek kad se britanski ministar već okrenuo da ode, rekao je da je i njemu drago.</p>
<p>Na snimci se zatim čuje kako jedan od Mugabeovih pomoćnika pita tko je to bio, te se savija od smijeha kada mu kažu da se radi o Jacku Strawu.</p>
<p>Šef Foreign Officea brani se sada da nije shvatio s kime će se rukovati, sve dok nije bilo prekasno. »Budući da je u tom kutu bilo dosta mračno, bio sam gurnut u to da se s nekim rukujem iz čiste pristojnosti, a tada se pokazalo da je to Mugabe«, tvrdi sada Straw. Dodaje kako činjenica da između Zimbabvea i Velike Britanije postoji ozbiljno neslaganje, »ne znači da čovjek mora biti neuljudan ili grub«. </p>
<p>Do rukovanja je došlo nedugo nakon što je Mugabe u UN-u napao Tonyja Blaira i Georgea Busha, optuživši ih da »bombama i paklenom vatrom zasipaju nedužne Iračane, tobože u ime demokracije«. Sa svoje strane, britanska vlada tereti Mugabea za namještanje izbora, progone političkih protivnika, otimanje farmi od njihovih bijelih vlasnika, te izazivanje gospodarske katastrofe u Zimbabveu.</p>
<p>Predstavnik zimbabveanske oporbene grupe Pokret za demokratsku promjenu (MDC) izjavio je da rukovanje britanskog ministra vanjskih poslova s predsjednikom Mugabeom »šalje krivu poruku«.</p>
<p> Strawovo objašnjenje da je bilo mračno taj je predstavnik nazvao »osobitim«, dodajući: »Je li on to zaista rekao? Očito će mu ubuduće trebati bolja rasvjeta«. Oporba u Zimbabveu nedavno je optužila Mugabea da se sprema lažirati iduće opće izbore. Nakon otimačine farmi od bijelih vlasnika, Zimbabve je također na rubu gladi. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Atilini potomci zahtijevaju priznanje statusa manjine</p>
<p>Mađarski državljani koji sebe smatraju Hunima odnosno njihovim potomcima moraju prikupiti najmanje tisuću potpisa kako pokrenuli postupak za uvrštenje u skupinu manjina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Mađarskoj su se, nakon 15-16 stoljeća, prvi put javno najavili - Huni. Naime, navodni potomci toga vrlo staroga naroda, čiji su daleki preci došli na ozemlje današnje Mađarske početkom petog stoljeća, zahtijevaju da im se službeno prizna status manjine i sva prava koja iz toga slijede. Zahtjev su podnijeli prije nekoliko dana i, kako sada tvrde dobro upućeni mađarski mediji, vrlo će skoro o njemu raspravljati i, vjerojatno, donijeti odluku mađarski parlament. Inače, u Mađarskoj je službeno priznato 12 manjinskih skupina, Huni bi bili 13.</p>
<p>Prvi je korak već učinjen: Državni izborni odbor nedavno je razglasio kako su nastojanja skupine državljana za priznanje manjinskoga statusa Huna u Mađarskoj posve zakonita. </p>
<p>Stoga sada, kako ističu neki mediji, s riječi valja prijeći na djela. No, prema važećim zakonima, mađarski državljani koji sebe smatraju Hunima odnosno njihovim potomcima, u roku od dva mjeseca moraju prikupiti najmanje tisuću potpisa kako bi nakon toga mogli pokrenuti postupak za njihovo službeno uvršetenje u skupinu ostalih 12 priznatih manjina u Mađarskoj.</p>
<p>Pritom će sakupljene potpise morati provjeriti i potvrditi upravo Državni izborni odbor, u čijoj su nadležnosti tehnička organizacija i nadzor parlamentarnih i lokalnih izbora te referenduma, na kojima manjine nastupaju s posebnim listama. U međuvremenu, inicijativa navodnih Huna izazvala je veliko zanimanje mađarske javnosti. Odmah su neki samozvani znanstvenici i amaterski istraživači odlučno odbacili službeno mišljenje o povezanosti predaka Mađara s uralskim pukom i o njihovoj pripadnosti ugrofinskome jezičnom i kulturnom krugu.</p>
<p>A neki krugovi u Mađarskoj već čitavo stoljeće uporno nastoje spojiti prapovijest Mađara i Huna, kao i nekih turskih skupina, ali su zagovornici te teze redovito bili izgnani iz službene kulturne politike. Međutim, kako izvor odnosno podrijetlo Mađara, koje seže tisućama godina unatrag u Aziju, još nije posve razjašnjen, sada ta tema o Hunima postaje vrlo privlačna i izaziva različita tumačenja o nastanku mađarskoga naroda. No, kada je riječ o najnovijim nastojanjima i istraživanjima, bitna je činjenica da u Mađarskoj i danas ima puno Huna.</p>
<p>Oni su, naime, na prostor te današnje države prvi put stigli početkom 5. stoljeća. I najpoznatiji hunski vladar Atila, znan po nadimku »Bič Božji«, potječe negdje s obale Tise, druge po veličini rijeke u današnjoj Mađarskoj, i vladao je golemim carstvom koje se nakon njegove smrti 453. godine raspalo, zajedno s dotad moćnim hunskim plemenom. Huni su, naime, kako potvrđuju mnogi povijesni spisi, nakon toga napustili Europu, ali očito ne svi. To dokazuje i pojava njihovih dalekih potomaka koji su zadnjih desetak godina vrlo aktivni u Mađarskoj.</p>
<p>Oni su u Budimpešti prije 13 godina, odmah nakon pada komunističkoga režima i uspostave demokracije, osnovali hunsku osnovnu i višu školu, u kojima se od početka jeseni do proljeća, svakoga četvrtka u večernjim satima, njihova djeca zajedno s roditeljima okupljaju i vode javne rasprave. A u okviru ustanove zvane Huniversum huniversitas organizirali su, osim laične, i vjersku školu, u kojoj potomci Huna, nakon određenoga programa, mogu dobiti polutajne titule »glasnika viteza« ili »glasnika svećenika«, što mađarske vlasti prešutno toleriraju.</p>
<p>O vjerskome životu Huna u Mađarskoj skrbe tzv. Crkva univerzuma i Sveta hunska crkva, koja odnedavno izdaje svoj časopis Terembura. Ta neslužbena crkvena zajednica naglašava kako su njezini vjernici Huni i kao takvi »djeca drevnoga i slavnoga pučanstva«, koji se moraju vratiti svojim korijenima. Prema ocjeni Josue Imre Novaka, glasnika i svećenika tih crkava, u Mađarskoj danas živi najmanje 100.000 Huna. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Memorijalnom ultramaratonu službeni pokrovitelj je Zagrebačko poglavarstvo</p>
<p>Zahvaljujemo na iznimno dobrom praćenju i objavljenim tekstovima u Vjesniku o Trećem memorijalnom ultramaratonu Zagreb – Vukovar. Međutim, u zadnjem izvješću novinarke Maje Sajler s cilja na Ovčari 27. rujna 2004. potkrala se pogreška.</p>
<p> U izvješću piše: »Ovu ultramaratonsku utrku pod nazivom Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata, već treću godinu zaredom, u spomen na hrvatske branitelje (bojovnike) poginule u Domovinskom ratu, organizira Udruga dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga, pod pokroviteljstvom Hrvatske stranke prava.« </p>
<p>Službeni pokrovitelj sva tri memorijalna ultramaratona je Poglavarstvo Grada Zagreba, a u dočeku i ispraćaju suorganizatori su udruge dragovoljaca HOS-a Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Slavonsko-brodske županije, Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p> Što je bilo predstavnika Hrvatske stranke prava, to je znak da je HOS dijete HSP-a. </p>
<p>DAMIR ŠTIMAC dopredsjednik UDHOS-a Zagreba, predsjednik Organizacijskog odbora Trećeg memorijalnog ultramaratona Zagreb – Vukovar</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>VIP osobe ne koriste redovite linije Croatia Airlinesa kao vlastiti privatni zrakopolov</p>
<p>U Vjesniku je 24. rujna 2004. objavljeno pismo čitatelja u kojem se netočno navodi da »VIP osobe koriste redovite linije Croatia Airlinesa kao vlastiti privatni zrakoplov«, kako stoji i u naslovu teksta. Riječ je o događaju od subote, 18. rujna, kada su putnici s redovitoga leta Brač – Zagreb s planiranim polaskom u 18.45 sati preusmjereni na kasniji let u 20.30 sati.</p>
<p> To je učinjeno kako bi se zrakoplov planiran za let u 18.45 sati uputio u Zagreb na dodatni tehnički pregled.</p>
<p> O promjeni leta g. Kruno Martinović, autor pisma, obaviješten je nekoliko dana prije putovanja, što i sam navodi u obraćanju Vjesniku. No, kako je četvero putnika ipak došlo na let u 18.45 sati, Croatia Airlines primila ih je u zrakoplov i to isključivo zbog toga što ih nije bilo moguće obavijestiti o promjeni leta.</p>
<p> Dakle, nije riječ »o obitelji neke VIP osobe koja se vraćala s ljetovanja na Braču«, kako se to navodi u pismu čitatelja, nego o redovitim putnicima. Stoga je netočno i »da VIP osobe koriste redovite linije Croatia Airlinesa kao privatni zrakoplov«. To u Croatia Airlinesu nikad nije bio slučaj.</p>
<p> Također, prema informacijama naših zaposlenika u Zračnoj luci Brač, obitelj Martinović nije mogla ući u zrakoplov s polaskom u 18.45 sati, jer je let već bio zatvoren u trenutku njihovog dolaska u zračnu luku.</p>
<p> Izražavamo žaljenje što je stečen pogrešan dojam o poslovanju naše tvrtke i nadamo se da će g. Martinović uvažiti objašnjenje spomenutog događaja.</p>
<p>ODNOSI S JAVNOŠĆU CROATIA AIRLINESA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mandića uopće ne zabrinjava manjak djevojaka o kojem govori Baković</p>
<p>Gospodinu Igoru Mandiću ne nedostaje tema za pisanje »uz dlaku«, ali redovitog čitatelja obično neće iznenaditi njegov izbor. Iznenađuje ponekad njegovo »pomicanje granica ukusa« i još ponečeg kao što se to dogodilo u Vjesnikovoj Panorami subotom od 25. rujna 2004.</p>
<p>Iako Mandić spominje kako se na temu manjka djevojaka u Hrvatskoj i prijedloga don Ante Bakovića kako da se to riješi još 17. rujna u Novom listu »sjajno« našalio Branko Mijić, on, Igor Mandić, očito nije mogao odoljeti a da i sam o tome ne piše kako najbolje zna i umije.</p>
<p>Ne znam kakvim sjajem sjaji Mijićeva ironija, ali, prema nekim njegovim kolumnama koje sam pročitao, mislim da bih se mogao zakleti da ni njega, kao ni Mandića, uopće ne zabrinjava manjak djevojaka o kojem govori Baković, već mu je najvjerojatnije stalo jedino do povoda za ironiju koja je, eto, možda i fina, ako je doista sjajna, kako piše Mandić. Naprotiv, Mandićeva ironija je ipak ponajviše ono što je on htio reći da nije, a to je – sprdanje, što se prema Mandićevu, a i mom, osjećaju za jezik nikako ne može nazvati finom ironijom, pa se ne može govoriti ni o kakvom naročitom sjaju. </p>
<p>Tko će znati čemu za Mandića služe popisi stanovništva, ali za njega je istraživanje o nerazmjeru između broja neoženjenih muškaraca i žena »trijebljenje« podataka Državnog zavoda za statistiku! Jedan »pop«, odnosno »jedan don«, dolazi na ideju kako treba, piše on, »u Hrvatsku iz inozemstva dopremiti, đuture, stotinu tisuća djevojaka i žena u odgovarajućoj rasplodnoj dobi«. »Udavače naprosto treba privesti našim rasplodnim pastusima« i tako ćemo osigurati »priplod«.</p>
<p> Njega nadahnjuje prijedlog da se »potrebni kontingent udavača/rodilja« uveze iz Ukrajine i/ili Jamajke, pa je posebno zanimljivo čega se on tu odmah sjetio i, poput nekih drugih, rado ponovio. Naime, kad je riječ o Ukrajinkama, veli on, lako ćemo s njihovom vjerom, koja je pretežno pravoslavna, »jer znamo nešto iz prošlosti kako se to radi«, ali, nastavlja on, »pravoslavne Slavenke do nekidan smo imali u vlastitom krilu pa smo im ubrzano sasjekli broj«!?</p>
<p>Tako je Mandić nadmašio neke novinarke (neke su danas poznate književnice) koje su se davno hvatale te teme. Ni za njih ne bi bilo ništa neobično da, kao Mandić, uz tvrdnju o manjku djevojaka primijete: »Kao da rađati ne mogu i neudate«, ali Mandić će možda moći reći da je na račun izumiranja Hrvata prvi »uz dlaku« napisao: »Pa što onda? Mnoštvo je naroda od pamtivijeka do danas nestalo s tla kugle zemaljske, a da je malo tko za njima pustio suzu...«</p>
<p>U povodu Europskog dana jezika August Kovačec te iste subote u Vjesniku spominje kako svake godine s lica zemlje nestaje na desetke jezika. Oni nestaju još brže negoli narodi. »Pa što onda?«, vjerojatno bi rekao Mandić.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Netočne informacije, vrlo opasne neistine o meni i mojoj obitelji</p>
<p>U Vjesniku od 18. rujna 2004., u rubrici Zagreb, objavljen je tekst pod naslovom »Hoće me ubiti kako bi se dočepali stana«. U tom je tekstu čitav niz vrlo opasnih neistina u vezi sa mnom i mojom obitelji, a da prije njegove objave novinar Mislav Nekić ni na koji način nije niti pokušao utvrditi osnovanost navoda svojega sugovornika. Zato dajem ispravak tih netočnih informacija. </p>
<p>Niti ja, niti moj sin nikada nismo neposredno komunicirali s Ljubicom Plećaš, već se sva komunikacija isključivo odvijala putem naših punomoćnika. Moj sin Danijel Stern već dugo živi u Sjedinjenim Državama, te niti ja, niti moj sin, niti itko od moje obitelji nikada nismo učinili nikakvu štetu Ljubici Plećaš ili Živojinu Jovanoviću, niti smo im prijetili. </p>
<p>Sasvim je netočno da bi Ljubica Plećaš imala status zaštićenog najmoprimca, već je naprotiv, temeljem nepravomoćne prvostupanjske sudske presude (koju uredništvu dostavljam na uvid), ona odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom radi sklapanja ugovora o najmu. </p>
<p>Dr. DRAGAN STERN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Novalić nakon šesnaest i pol mjeseci pušten iz pritvora</p>
<p>Od 1996. godine Ustavni je sud od 116 pritvorskih slučajeva samo jednom ukinuo pritvor/ Prije 16 i pol mjeseci Novalić je pritvoren pod sumnjom da je kao predsjednik NK Osijek iskoristio svoj položaj i ovlasti i tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Spretno izbjegavši novinare koji su ga čekali na izlazu iz zgrade osječkog okružnog zatvora, poznati slavonski poduzetnik i bivši predsjednik Nogometnoga kluba Osijek Antun Novalić izišao je u utorak na slobodu, dva sata nakon što je Ustavni sud donio odluku o njegovu puštanju iz pritvora u kojem je, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, bio od 8. svibnja 2003. godine.</p>
<p>Prošavši kroz kolni ulaz gdje ga je u vozilu čekala predstavnica njegove tročlane braniteljske ekipe, odvjetnica Jasminka Biloš, Novalić je novinarima jasno dao do znanja da nije raspoložen za fotografiranje ni za izjave. </p>
<p>Prije šesnaest i pol mjeseci Novalić je pritvoren pod sumnjom da je kao predsjednik NK Osijeka, od 1996. do 2001. godine, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana. </p>
<p>U međuvremenu je podignuta i optužnica, te je počelo i suđenje koje još uvijek nije završilo. Nova rasprava očekuje se u studenome, a do tada bi trebalo biti završeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje čiji se nalaz čeka već dulje vrijeme i zbog kojeg se rasprave odgađaju. </p>
<p>Upravo zbog toga je Novalićev branitelj Dražen Matijević zatražio da ga se pusti iz pritvora. Saslušana je, naime, većina svjedoka, pa smatra da razlozi za pritvor više ne postoje, odnosno da je njegovo zadržavanje do završetka vještačenja potpuno nepotrebno. </p>
<p>No, takve zahtjeve odbilo je i vijeće Županijskog suda u Osijeku, kao i Vrhovni sud, pa je Novalić pravdu potražio na Ustavnom sudu koji je sada odlučio da ga se pusti iz pritvora kako bi se u daljnjem tijeku suđenja branio sa slobode. </p>
<p>Na početku sudskog postupka optuženi Novalić iznio je svoju obranu, te istaknuo da je u NK Osijeku aktivan već 20 godina te da je u to vrijeme svojim znanjem i financijama podupirao rad kluba. </p>
<p>»Kada sam 1995. postao predsjednik kluba, sve sam dugove namirio svojim novcem i novcem poduzeća koja su se nalazila u holdingu Novalić. </p>
<p>To je bilo ulaganje u klub, igrače, trenere... I sve je išlo iz mog džepa«, kazao je Novalić, te dodao: »Nitko iz drugih hrvatskih nogometnih klubova, koji su napravili milijunske dugove, nikad nije odgovarao, a ja koji sam ulagao tolik novac u klub, mene se sada gazi«.</p>
<p>Osim ovoga, protiv Novalića se posljednjih godina na Županijskom sudu u Osijeku vodi sudski postupak zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti u poslovanju koncerna Novalić, pa je 2000., odnosno 2001. godine proveo 13 mjeseci u pritvoru. Njega i njegovih 11 bliskih suradnika iz koncerna Novalić, kojem je pripadala i Gradska banka, dvije optužnice Županijskog državnog odvjetništva spojene u jedan sudski postupak terete da su pribavili protupravnu imovinsku korist veću od 53 milijuna kuna. </p>
<p>Ustavni sud donio je odluku s osam glasova za i pet protiv, a protiv Novalićeva puštanja iz pritvora glasovali su suci Milan Vuković, Željko Potočnjak, Ivan Matija, Nevenka Šernhorst i Marijan Hranjski.</p>
<p>Ustavni sud obrazložio je da Novaliću treba ukinuti pritvor jer »sudovi nisu s osobitom pozornošću ocijenili okolnosti i vrijeme koje je on proveo u pritvoru«. Rečeno je i da su odluke Vrhovnog suda i osječkog županijskog suda o produljenju pritvora za Novalića legalne, no »nije se uvažavalo to da se samo iznimno može ograničiti sloboda, što mora biti razmjerno svrsi koja se želi postići«. Sutkinja Jasna Omejec rekla je da se ovom odlukom Ustavnog suda »na konkretnom slučaju ispitivalo je li povrijeđeno pravo nepovredivosti ljudske slobode« te da će ta odluka biti orijentir i za buduće slučajeve. </p>
<p>Sudac Milan Vuković naglasio je kako nema nikakvih naznaka da su sudovi koji su Novaliću odredili pritvor postupili pogrešno. Sudac Željko Potočnjak upozorio je da se ovom odlukom Ustavnog suda radikalno mijenjaju standardi odlučivanja o pritvoru. Naime, od 1996. godine, Ustavni sud je od 116 pritvorskih slučajeva samo jednom ukinuo pritvor, a sve ostalo riješeno je nepovoljno za pritvorenike.</p>
<p>Maja Sajler i Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Sjekirom udarila majku po glavi </p>
<p>Ozlijeđena Danica Mikulić puštena je na kućnu njegu / Otac Mate Mikulić za Vjesnik je izjavio da su Ružu sestre godinama maltretirale i da je nikad nisu prihvatile kao sestru</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo pokušaja ubojstva svoje majke, pedesetjednogodišnja Ruža Mikulić privedena je u utorak u Istražni centar osječkoga Županijskog suda. </p>
<p>Kako je izvijestila osječko-baranjska Policijska uprava, pokušaj ubojstva dogodio se u ponedjeljak u jutarnjim satima, oko 9,30 sati u drvarnici obiteljske kuće u kojoj zajedno žive Ruža Mikulić i njezina majka Danica Mikulić (75). </p>
<p>Provedenim očevidom, navodi se u policijskom priopćenju, utvrđeno je da je Ruža Mikulić, ničim izazvana, udarila majku oštricom sjekire u glavu, nakon čega je pobjegla dok je ozlijeđena žena prevezena u osječku Kliničku bolnicu odakle je, nakon što joj je rana sanirana, puštena kući. </p>
<p>Kako doznajemo od Daničinog bivšeg supruga Mate Mikulića, svi oni žive na istoj adresi, u maloj kućici koju su podijelili na dva dijela. </p>
<p>U jednom dijelu živi on, a u drugom Danica i njihove četiri kćeri. </p>
<p>»One već godinama maltretiraju Ružu. Iako im je sestra, nikada ju nisu prihvaćale kao svoju. A majka im se pridružila u tome«, objasnio nam je Mato braneći kćer koja je pokušala ubiti svoju majku, odnosno njegovu bivšu suprugu. </p>
<p>Navodno su, kako nam je kazao Mato, sestre i majka potkradale Ružu koja ih je više puta htjela napustiti, a kako zbog toga nije imala sredstava za početak novog života, bila je »vezana« za njih. </p>
<p>Što se točno događalo kobnoga jutra u drvarnici nismo uspjeli saznati jer ozlijeđena starica nije bila raspoložena za razgovor. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vučković i Košutić osumnjičeni za primanje mita, Petrač za posredovanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo je u ponedjeljak odluku istražnog suca Krešimira Devčića te pravomoćno otvorilo istragu protiv umirovljenih policajaca Bože Vučkovića i Zorana Košutića, osumnjičenih za primanje mita, te poduzetnika Hrvoja Petrača, kojemu se na teret stavlja jedno posredovanje u traženju mita, doznaje Vjesnik od dobro obaviještenog izvora. »Izvanraspravno vijeće odbacilo je žalbe branitelja smatrajući kako postoji osnovana sumnja da su okrivljenici počinili djela koja im je na teret stavljao Uskokov istražni zahtjev«, rekao nam je naš sugovornik ne precizirajući s kojim su obrazloženjem odbačene žalbe branitelja. Izvanraspravno vijeće je prije četiri dana odlučilo da se Vučković i Košutić mogu braniti sa slobode te kako ne postoji opasnost da utječu na svjedoke, a istražni sudac najavio je kako će, bude li rješenje o istrazi pravomoćno, odlučiti i da se blokira dio imovine Vučkovića i Košutića, za koje Uskok sumnja da su kupljeni novcem od mita. </p>
<p>Odluku će sudac donijeti u idućih nekoliko dana, a na nju postoji mogućnost žalbe.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uvjetne osude za organiziranje susreta s nestalim sinom uz novčanu naknadu</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Zbog počinjenog kaznenog djela prijevare, nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, umirovljeni stožerni narednik Hrvatske vojske Dalibor Majhen (33) i nezaposleni konobar Dražen Horvat (33), proglašeni su krivima, te je sudsko vijeće Majhenu odredilo kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uvjetno na dvije godine, dok je Horvat osuđen na godinu i pol dana zatvora, uvjetno na tri godine. </p>
<p>Podsjetimo, optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku teretila ih je da su, s namjerom da protupravno dođu do novca, nazvali Iliju Lovrića i rekli mu da znaju gdje je njegov sin Ivica, koji je još početkom listopada 1991. godine, kao pripadnik Zbora narodne garde, bio na položajima na farmi »Orlovnjak« nedaleko od Osijeka, odakle je nestao te se ni danas ne zna gdje je. </p>
<p>U srpnju prošle godine, točnije 16. srpnja, Majhen je na komad papira napisao poruku na srpskom jeziku, a tada je Horvat nazvao Lovrića i pročitao mu tu poruku u kojoj se, među ostalim, nesretnom čovjeku nudi susret s nestalim sinom na farmi kod izvjesnog Milana, no samo ako unaprijed uplati 2000 eura. </p>
<p>Također mu je poručeno da prvo automobilom dođe u Vukovar gdje će ostaviti novac na mjestu koje će mu naknadno biti dojavljeno na mobitel. Horvat mu je, osim toga, rekao da će »njegovu sinu biti jako žao ako ne dođe«. </p>
<p>Međutim, Lovrić nije nasjeo na tu ucjenu pa je o svemu obavijestio policiju. Ubrzo je izlistavanjem svih poziva upućenih na njegov telefonski broj otkriveno da su ga ucjenjivači zvali iz pošte u osječkom naselju Sjenjak. </p>
<p>Počinitelji nisu »imali sreće« jer se pošta na Sjenjaku, iz koje su nazivali, nalazi pod stalnim videonadzorom pa su otkriveni zahvaljujući videozapisu i ubrzo uhićeni. Iznoseći svoju obranu, optuženi Majhen objasnio je da je u to vrijeme bio u »nekakvoj duševnoj krizi«, a da i inače boluje od PTSP-a. S obzirom da otprije poznaje Iliju Lovrića, znao je da mu je sin nestao tijekom Domovinskog rata. </p>
<p>Obrazlažući zašto se odlučio na pokušaj ovakve strašne prijevare, Majcen je rekao da ga je jako pogodilo to što je drugooptuženi Horvat bio bez primanja, pa mu je htio pomoći na bilo koji način. </p>
<p>I Horvat se »pozvao« na PTSP, naglasivši da se ne sjeća ovog događaja, iako je tijekom istrage priznao krivicu i sve detaljno prepričao. </p>
<p>Uvjetne kazne izrečene su im jer je vještak psihijatar ustvrdio da su oba optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela bila smanjeno ubrojiva, što im je uzeto kao olakotna okolnost.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nakon bijega od policije kojoj je prijetio oružjem, zatvorio se u obiteljsku kuću </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Nakon što je u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima uspio pobjeći policijskoj potjeri i zatvoriti se u obiteljsku kuću u Lozovcu, 59-godišnji Karlo Pekas do zaključenja broja u utorak nije priveden, a snage interventne policije i dalje dežuraju oko njegova imanja. Od glasnogovornice PU šibensko-kninske Rosande Trute doznajemo da im je Pekas otprije dobro poznat, te da nije zatražen nalog za upad u kuću i njegovo uhićenje, niti će to učiniti. </p>
<p>»Ne želimo na silu upadati u kuću i na taj način dovesti nečiji život u opasnost, budući da je Pekas naoružan«, rekla je Truta i dodala da će policija do daljnjeg dežurati ispred kuće u kojoj se nalazi. »Ukoliko napusti kuću, odmah ćemo ga uhititi. Vidjet ćemo tko će prvi popustiti«, naglasila je Truta. </p>
<p>Zbog osnovane sumnje da je 20. kolovoza počinio kazneno djelo prijetnje na štetu djelatnika Državnog odvjetništva, sudstva, policije i djelatnika Šibensko-kninske županije, prepoznavši ga, policajci su ga u ponedjeljak pokušali zaustaviti dok je osobnim automobilom vozio Šibenikom. Na znak službenika da zaustavi vozilo kako bi ga priveli u postaju, Pekas je dodao gas i počeo bježati. Tijekom potjere koja je uslijedila, Pekas je policiji prijetio usmjeravajući prema njima automatsko oružje, kojeg posjeduje ilegalno. Stigavši do Lozovca, zaustavio se u dvorištu kuće i zatvorio se u nju. </p>
<p>Spornim se tako pokazalo letak koji je Pekas uputio odgovornima za kako on smatra vlastitu financijsku kalvariju. Naime, nakon što je 2003. godine fizički napao djelatnika koji mu je odbio izdati lokacijsku dozvolu za gradnju kuće na Tromilji, Pekas je odležao pet mjeseci u zatvoru, u kojem je usput rečeno, dosad bio već četiri puta. Za to vrijeme, kako sam kaže, izgubio je značajna financijska sredstva, budući da je uspješan poslovni čovjek u Švicarskoj, a sve zahvaljujući nizu gradskih čelnika kojima je i uputio prijeteća pisma. </p>
<p>Snage interventne policije nalaze se, inače, na pristojnoj udaljenosti od njegove kuće, sve dok Pekas i čekat će ga sve dok Pekas odluči napustiti kuću. Inače, Pekas »gradski redikul« dobro je poznat svim vladajućim strukturama u Šibeniku. U nekoliko navrata dolazio je i u Gradsko poglavarstvo, te je uz prijetnje pokušavao ostvariti svoje zahtjeve, a svojevremeno je najavljivao i političku karijeru. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Postavio mini kameru i čitač kodova kartica </p>
<p>SPLIT– Policija intenzivno traga za nepoznatom osobom, koja je u razdoblju od 25. do 27. rujna na bankomatu HVB Splitske banke u ulici Ruđera Boškovića u Splitu postavila mini kameru i čitač koda, izvijestio je u utorak načelnik Ureda načelnika PU splitsko-dalmatinske Nini Ćurić.</p>
<p> S obzirom na to da je kriminalistička istraga u tijeku, načelnik Ćurić nije mogao reći tko je uočio da je na bankomatu, kod ulaza u Robnu kuću »Prima 3«, postavljena mini kamera i čitač koda, kao ni to koliko dugo su građani, korisnici usluga Splitske banke, odnosno njihove bankovne i kreditne kartice, bile izložene »na uvid« skrivenoj kameri i elektronskoj napravi, koja može iščitati i vjerno prenijeti kod s kartice, te tako omogućiti drugoj osobi da izradi njenu kopiju s kojom može podizati novac na bankomatima.</p>
<p>Također nije poznato je li nepoznati počinitelj tog kaznenog djela već prouzročio štetu banci i njezinim korisnicima, i ako jest, koliko ona iznosi. </p>
<p>Sve to policija nije htjela otkriti novinarima, navodeći tek da mini kamera, jedva vidljiva okom, i čitač koda, nisu bili postavljeni prije 15 sati 25. rujna, kada je obavljena zadnja provjera bankomata. </p>
<p>Mini kamera i čitač koda otkriveni su nakon vikenda, odnosno u ponedjeljak ujutro, oko 9,30 sati.</p>
<p>Splitska policija, koja provodi opsežnu istragu o ovom slučaju, izvijestila je da je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu zbog izradbe, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu sredstava za krivotvorenje isprava.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo pri slijetanju »vitare« u provaliju duboku stotinjak metara</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Mrtvo tijelo tridesetdevetogodišnjeg Ive Franičevića iz Vrsnika, za kojeg se pretpostavlja da je stradao u prometnoj nesreći , koje se dogodila u između 24. i 27. rujna kod Jelse na otoku Hvaru, pronađeno je u ponedjeljak na liticama kod brda Humac, doznaje se u Policijskoj upravi splitsko- dalmatinskoj. </p>
<p>Terensko vozilo marke »suzuki vitara«, splitskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao Franičević, pronađeno je na dnu stotinjak metara duboke provalije. Franičevićev nestanak prijavljen je u nedjelju, 25. rujna, oko 23 sata kada je policiji rečeno da je zadnji put viđen dan ranije, odnosno, u subotu oko 7 sati ujutro u Vrsniku kada je namjeravao otići na posao u svoj restoran na brdu Humac. </p>
<p>Kako policija pretpostavlja, a utvrdit će se naknadno, nesreća se dogodila u razdoblju od 24. do 27. rujna kada je Ivo Franičević, upravljajući terencem, iz zasad nepoznatih razloga sletio s kolnika u provaliju duboku tridesetak metara. Od siline udarca i zadobivenih ozljeda nesretni je Franičević preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p>Prema ozljedama na tijelu, koje upućuju na zaključak da ih je zadobio nakon izlijetanja iz »vitare«, policija je ocijenila kako kod Franičevića nije u pitanju nasilna smrt, koju bi izazvala druga osoba, već je smrt nastupila isključivo kao posljedica prometne nesreće. </p>
<p>Franičević je, naime, nakon što je ispao iz teretnog vozila, ostao ležati 30-ak metara na litici, iznad stotinka metara duboke provalije.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Cijena nafte iznad 50 dolara za barel</p>
<p>Novo poskupljenje nafte uslijedilo je nakon najave nigerijskih pobunjenika da će od 1. listopada započeti otvorene napade na postrojenja Royal Dutch/Shella i ENI-jevog Agipa u delti Nigera, zbog čega je Royal Dutch/Shell evakuirao radnike s pojedinih naftnih polja i smanjio razinu proizvodnje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijena terminskih ugovora za Nymex Light sirovu naftu na New York Mercantile Exchangeu u utorak je po prvi puta premašila 50 dolara za barel: nakon što je u ponedjeljak pri zatvaranju dosegla cijenu od 49,64 dolara, u utorak ujutro je dosegla 50,47 dolara, čak 55 posto više nego na kraju prošle godine. Cijena Brent sirove nafte je na International Petrol Exchangeu u Londonu dosegla rekordnih 46,8 dolara za barel, nakon 45,93 dolara u ponedjeljak.</p>
<p>Međutim, valja istaknuti kako je u realnim razmjerima cijena nafte daleko ispod rekordnih vrijednosti zabilježenih nakon iranske revolucije 1979., kada je barel nafte, uzme li se u obzir inflacija, stajao oko 80 dolara. S druge strane, velik broj analitičara je ovih dana prognozirao kako će nafta dosegnuti i cijenu od 60 dolara za barel prije nego ponovno padne na 40 dolara.</p>
<p>Povod za novo poskupljenje nafte je najava nigerijskih pobunjenika u ponedjeljak navečer kako će od 1. listopada započeti otvorene napade na postrojenja Royal Dutch/Shella i ENI-jevog Agipa u delti Nigera. </p>
<p>Royal Dutch/Shell je zbog prijetnji već prošlog tjedna evakuirao radnike s naftnih polja Soku i Ekulama, pored grada Port Harcourt, zbog čega je dnevna proizvodnja smanjena za oko 30.000 barela. Nigerija, inače, proizvodi oko 2,4 milijuna barela nafte dnevno. </p>
<p>Prošle je godine rast cijena nafte (Nymex Light je u 2003. skočio 77 posto) izazvala u prvom redu pojačana potražnja Kine (gdje je zbog gospodarske ekspanzije samo ove godine potrošnja porasla 40 posto), Indije, Brazila, ali i razvijenih zemalja, čija su gospodarstva lani započela brzi gospodarski oporavak. Ove su godine, pak, uz pojačanu potražnju, financijski problemi najvećeg ruskog proizvođača nafte Yukosa, nemiri u Venezueli, sabotaže na iračkim naftovodima i napadi na naftne ciljeve u Saudijskoj Arabiji povećali rizik od pada proizvodnje.</p>
<p>Rekordna cijena Nymex Light nafte - od 49,9 dolara - posljednji je puta zabilježena krajem kolovoza, ali je uragan Ivan, koji je smanjio proizvodnju u Meksičkom zaljevu za oko 500.000 barela dnevno, te kratkotrajno otežao uvoz nafte u SAD, potaknuo novi val poskupljenja. Naime, nafta je u utorak porasla deveti radni dan za redom - i u tom razdoblju poskupila za 16 posto - što je najdulje razdoblje neprekinutog rasta od početka 2002.</p>
<p>Poskupljenju nafte pridonosi i činjenica da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) - koja proizvodi ukupno oko 26 milijuna barela dnevno čime pokriva nešto više od 30 posto svjetske potražnje za naftom - više nema dovoljno slobodnog kapaciteta kako bi povećanjem proizvodnje mogla utjecati na smanjenje cijene. Iako OPEC najavljuje povećanje proizvodnje za 1,5 milijuna barela dnevno, najvećim dijelom sa saudijskih izvora, radi se o nafti lošije kvalitete s višim udjelom sumpora. Rusija, koja je prema dostupnim podacima ove godine od Saudijske Arabije po prvi puta preuzela mjesto najvećeg svjetskog proizvođača nafte, također je najavila povećanje proizvodnje, ali je istodobno Yukos prije nekoliko dana morao prekinuti izvoz nafte u Kinu jer nema čime platiti transport.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>HUS za prodaju splitske Željezare slovenskoj tvrtki Štore Steel</p>
<p>Slovenska ponuda posljednja je šansa za spas splitske Željezare i zadržavanje 430 radnih mjesta, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević / Sindikalisti predlažu da se kao i u slučaju prodaje sisačke Željezare Mečelju od novog kupca zatraži bankovno jamstvo kako bi se unaprijed osigurala sredstva za eventualno zbrinjavanje radnika u slučaju kršenja kupoprodajnog ugovora</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević pozvao je u utorak Vladu i Hrvatski fond za privatizaciju da bez odgađanja prihvate ponudu za kupnju splitske Željezare, koju je poslala slovenska tvrtka Štore Steel, ističući kako je slovenska ponuda, unatoč tome što isključuje pokrivanje državnih jamstava, »zadnja šansa za spas tvornice i njenih 430 radnika«.</p>
<p>Iako je u Željezaru putem državnih jamstava uloženo više od 22 milijuna eura, koje potencijalni kupac ne želi pokriti, kao većinski sindikat u splitskoj tvornici pozivamo mjerodavne institucije da prihvate ponudu slovenske tvrtke, koja jamči nastavak poslovanja i zadržavanje svih radnika, rekao je Matijašević. </p>
<p>Također je poručio da se postupak privatizacije obavi što prije, jer su radnici Željezare, zbog neisplaćenih plaća i dvogodišnje agonije tvornice, na rubu egzistencije i strpljenja.</p>
<p>Ako Upravni odbor HFP-a prihvati ponudu slovenske tvrtke, onda s novim vlasnikom treba konkretizirati svaku odredbu ugovora, a to se prije svega odnosi na detaljno razrađen poslovni plan i program zapošljavanja, koji bi uključivao socijalnu klauzulu, kazao je čelnik HUS-a, naglasivši da se novi vlasnik Željezare mora obvezati na to da će sve zaposlenike zadržati u radnom odnosu najmanje tri, a ne jednu godinu.</p>
<p>Hrvatska udruga sindikata posebno će ustrajati na socijalnoj klauzuli, već i stoga što je privatizacija sisačke Željezare postala ogledni primjer za gospodarski kriminal i nepoštivanje ugovorenih obveza, zbog čega su radnici tog poduzeća, kao i njihova tvornica, pred potpunim slomom.</p>
<p>»Da se to ne bi dogodilo i u slučaju splitske Željezare, zatražit ćemo od novog vlasnika tvornice da unaprijed osigura sredstva za zbrinjavanje radnika, koji bi mogli završiti na ulici ako budući kupac izigra ugovor, kao što je to učinio ruski Mečelj u sisačkoj Željezari«, rekao je Matijašević.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Europska komisija: U Hrvatskoj postupak osnivanja male tvrtke preskup i predugo traje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč zapaženim poboljšanjima u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj malog gospodarstva, u Hrvatskoj je postupak otvaranja novih tvrtki preskup i u usporedbi s drugim zemljama Europske unije predugo traje, ocijenio je Edward Tersmette, predstavnik Glavne uprave za poduzetništvo Europske komisije, komentirajući uspješnost Hrvatske u ispunjavanju zadataka koje je preuzela usvajanjem povelje EU o malom gospodarstvu.</p>
<p>Prema Tersmetteovim riječima, dugotrajni postupak za dobivanje različitih dozvola koji prethodi otvaranju male tvrtke obeshrabruje poduzetnike.</p>
<p>Tersmette je pohvalio ulogu koju će u novom načinu financiranja širenja poduzetništva imati Hamag i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Također je preporučio i da se u Hrvatskoj što prije omogući online registracija te da u praksi zaživi elektronski potpis.</p>
<p>Poslije dvodnevne rasprave o provođenju zadataka iz povelje, Tajana Kesić-Šapić, državna tajnica za poduzetništvo u Ministarstvu gospodarstva, najavila je da će se u 2005. u Hrvatskoj posebna pozornost posvetiti ubrzanju postupka za osnivanje novih malih tvrtki, njihovom tehnološkom jačanju i povećanju njihove konkurentske sposobnosti, a malim poduzetnicima trebala bi pomagati posebna konzultantska mreža.</p>
<p>U skladu s poveljom EU o malom gospodarstvu, Hrvatska se kao država obvezala na provođenje deset glavnih zadataka kao što su: pomoć u edukaciji i školovanju za potrebe poduzetništva, omogućavanje bržeg i jeftinijeg osnivanja malih poduzeća, uspostavljanje kvalitetnijeg i povoljnijeg zakonskog okruženja, povoljno oporezivanje, pomoć poduzetnicima u korištenju prednosti jedinstvenog europskog tržišta, a predviđeno je i jačanje uspješnih modela elektronskog poslovanja te učinkovitije zastupanje interesa malih tvrtki na nacionalnoj i razini Europske unije.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska poljoprivreda mora se brže prilagođavati EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska poljoprivreda na vrijeme mora provesti sve institucionalne reforme te se brže prilagođavati onoj u EU, odnosno mora podizati svoju konkurentnost, inače će naići na prepreke u pregovorima s EU, rekao je na seminaru »Gospodarske integracije u poljoprivrednom sektoru« konzultant Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na projektu EU Jos Haynes.</p>
<p>U predstavljenom izvješću pod nazivom »Utjecaj zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) na hrvatsku poljoprivredu - posljednja reforma ZPP« navodi se da je jedan od najvećih problema hrvatskog agrara trenutačno neodrživost dohotka kod postojeće strukture poljoprivrednih proizvođača. Haynes je kazao da bi sve probleme trebalo rješavati odmah.</p>
<p>EU može pripomoći hrvatskoj poljoprivredi kroz predpristupne fondove, a svi projekti trebaju biti ekonomski opravdani da bi se za njih mogla dobiti sredstva iz tih fondova, dodao je Haynes.</p>
<p>Hrvatska prije pristupanja EU mora obaviti predpristupne zadaće, što znači da mora unaprijediti učinkovitost primjene politike, odnosno ispuniti zahtjeve EU za članstvo. To će zahtijevati dodatne troškove, ali i uštede zbog povećanja učinkovitosti, napominje Haynes.</p>
<p>Primjerice, carinska zaštita u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Hrvatske je još uvijek značajna, iako su zbog WTO obveza smanjene carine. No, male su promjene kod najvažnijih proizvoda u odnosu na uvoz iz EU: krumpir, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, rajčice, jabuke, vino, maslinovo ulje, goveđe i svinjsko meso.</p>
<p>Haynes je upozorio da poljoprivredna politika u hrvatskom agraru nije bila usmjerena prema povećanju konkurentnosti, minimiziranju trgovinskih koncesija i povećanju poticaja, već zadržavanju postojećih struktura kao što su zemljišne koncesije i kombinati.</p>
<p>Hrvatska bi trebala promicati strukturne promjene u poljoprivredi kroz proširenje modela dohodovne potpore, pooštriti kriterije za potporu komercijalnim gospodarstvima te organizirati marketinšku potporu proizvođačima.</p>
<p>U EU se kombinati ne mogu subvencionirati, a kod tri odabrana proizvoda (pšenica, mlijeko i jabuke) EU reforme će početno sniziti cijene spomenutih proizvoda na hrvatskome tržištu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Svjetska banka: Dosljedno provođenje zakona povećava ulaganja za 30 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rizik vezan uz provođenje zakonskih i regulatornih propisa i mjera najčešći je razlog za zabrinutost koji navode poduzeća u zemljama u razvoju, pokazalo je istraživanje Svjetske banke, kojim je obuhvaćeno oko 30.000 tvrtki u 53 zemlje. Prema zaključcima istraživanja - čiji su rezultati objavljeni u okviru redovnog godišnjeg izvještaja World Development Report, koji ove godine nosi naziv »Bolja investicijska klima za sve« - samo bi povećanje predvidljivosti provođenja propisa osiguralo 30-postotni rast ulaganja.</p>
<p>Izvještaj Svjetske banke navodi četiri temeljna problema o čijem rješavanju ovisi poboljšanje investicijske klime. To je u prvom redu korupcija, uključujući tu i prednosti koje uživaju tvrtke s političkim vezama. Valja povećati kredibilitet vladine politike, jer nema smisla donositi nove zakone ako tvrtke ne vjeruju da će se oni i provoditi, ali i osigurati potporu javnosti za mjere koje će gospodarstvo učiniti konkurentnijim. te propise prilagoditi lokalnim uvjetima. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Indeksi porasli zahvaljujući dionicama naftnih kompanija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz novi rekord cijena nafte, dionice naftnih kompanija u utorak su znatno porasle, potaknuvši rast vodećih europskih indeksa. BP je dobio 1,5 posto, a španjolski Repsol čak 3,2 posto. Talijanski ENI je dobio 1,2, norveški Statoil jedan, a francuski Total 0,8 posto. Royal Dutch/Shell je porastao 0,8, odnosno 0,1 posto.</p>
<p>Londonski FTSE 100 i pariški CAC 40 su do poslijepodneva porasli 0,5 posto, na 4565,5, odnosno 3674,5 bodova. Indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je dobio 0,5 posto dosegavši 2687 bodova. Dax je porastao 0,1 posto na 3880, a milanski MIB 30 0,3 posto na 28.021 bod.</p>
<p>U New Yorku su u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite porasli oko 0,2 posto, na 10.010, odnosno 1863 boda. Tokyjski Nikkei 225 je, pak, pao 0,4 posto na 10.815,6 bodova. Među znatnijim dobitnicima u Europi su bile i rudarske grupacije.</p>
<p>HVB je dobio 2,5 posto, nakon što je analitičar Goldman Sachsa objavio kako se stabilizacija tržišta nekretnina u Njemačkoj pozitivno odrazila na poslovanje. Deutsche Bank i Barclays su pali 0,5 posto, a Credit Suisse i Lloyds TSB porasli 1,2 posto. Njemačka maloprodajna grupacija KarstadtQuelle je dobila 6,4 posto nakon što je najavila prodaju manjih robnih kuća te izdvajanje podružnice za nekretnine u posebnu tvrtku, čije bi dionice zatim uvrstila na burzu. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Cijene razgovora mobitelom past će do 50 posto</p>
<p>Todorić: Sigurni smo da bismo pobijedili na natječaju za trećeg mobilnog operatera u bilo kojoj konkurenciji/ Očekujemo da će nam Deutsche Telekom i Telekom Austria, vlasnici HTmobilea i VIPneta, raditi probleme kod ulaska na hrvatsko tržište, kaže Karl-Johan Nybell, član Uprave Tele2</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Komercijalni početak rada naše mreže mobilne telefonije okupljene u hrvatsko-švedskom konzorciju pod nazivom Treća sreća planiramo za šest mjeseci nakon dodjele koncesije, 18. listopada«, rekao je Karl-Johan Nybell, član Uprave Tele2 na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p>Dodao je da tvrtka Tele2, dobije li koncesiju za treću mobilnu mrežu, preuzima obvezu snižavanja cijena mobilnih usluga od 20 do 50 posto, a nadaju se i ulasku u fiksnu telefoniju iduće godine gdje bi također snizili cijene. </p>
<p>Nybell je demantirao povezanost švedskog operatera Tele2, koji posluje na 24 europska tržišta, i Deutsche Telekoma u Njemačkoj, zbog čega bi navodno trebao biti poništen natječaj za trećeg mobilnog operatera u Hrvatskoj.</p>
<p>»Mi smo najveći konkurenti u Njemačkoj, a naša tvrtka je prvak u rušenju nacionalnih monopolista u telekomunikacijama«, rekao je Nybell i dodao da su za takve napise kriva pogrešna shvaćanja novinara.</p>
<p>Prema njegovim riječima, treći mobilni operater planira zaposliti oko 200 ljudi, a cilj projekta je da kompletan posao preuzmu hrvatski radnici. </p>
<p>Uz to, kaže, moguće je da se Treća sreća natječe za slobodnu koncesiju za treću generaciju mobilne telefonije (UMTS). Ivica Todorić, predsjednik Agrokorova koncerna, napomenuo je da su dugo razmišljali o ulasku u mobilnu telefoniju jer da Hrvatskoj treba veća konkurencija i bolja ponuda u mobilnim mrežama. </p>
<p>»Malo nam je žao što nema više ponuda na natječaju za treću GSM-mrežu, ali smo sigurni da bismo pobijedili u bilo kojoj konkurenciji«, kaže Todorić.</p>
<p>Todorić je dodao da su vlasnički udjeli u konzorciju Treća sreća na partnerskoj osnovi - 51 posto drži švedski Tele2, a 49 posto devet hrvatskih tvrtki: Dalekovod, Jamnica, Fima holding, Croatia osiguranje, Lura, Nexe grupa, Konstruktor-inženjering, Institut građevinarstva Hrvatske i Privredna banka Zagreb.</p>
<p>Tomislav Belamarić, član Uprave Dalekovoda, napomenuo je da je Dalekovod u Hrvatskoj izgradio više od 300 baznih postaja za postojeće mobilne operatere, te da je na svjetsko tržište u posljednje dvije godine isporučio više od 4000 tona antenskih stupova.</p>
<p>Sture Theolin, švedski veleposlanik u Hrvatskoj, rekao je da Švedska podupire ulazak Hrvatske u EU. Dodao je da je važno poštivanje natječajne procedure, što je učinio postojeći kandidat za treću mrežu, a to je i dokaz da će ovaj projekt biti uspješan.</p>
<p>Odgovarajući na brojna pitanja, Nybell je rekao kako očekuje da im Deutsche Telekom i Telekom Austria, vlasnici HTmobilea i VIPneta, rade probleme, ali se nada da će ih međusobno riješiti.</p>
<p>Treća sreća, kaže on, nudit će hrvatski sadržaj, ali nije htio navesti pojedinosti budućih mobilnih usluga osim da centar za brigu o korisnicima konzorcij namjerava smjestiti u Vukovaru.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlada odgovorila na 28 od 139 zahtjeva</p>
<p>Od 256 zahtjeva Koalicije nevladinih organizacija odgovoreno na 80 / Nikakav interes da se odgovori u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacija pokazali su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo pravosuđa, MUP, MORH, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija / HZZO i njegove područne službe odgovorili na sve zahtjeve </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od 256 zahtjeva koliko su aktivisti Koalicije nevladinih organizacija »Javnost ima pravo znati« poslali tijelima javne vlasti odgovoreno je na 80. Istraživanje je Koalicija provela u kolovozu i rujnu ove godine, a njime je htjela ispitati koliko se provodi Zakon o pravu na pristup informacijama prihvaćen prije gotovo godinu dana. Rezultati su predstavljeni na skupu predstavnika javnih vlasti, nevladinih organizacija i medija održanom u utorak u Novinarskom domu, u povodu Međunarodnog dana »Građani imaju pravo znati«. </p>
<p>Nikakav interes da odgovori u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacija pokazalo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo pravosuđa, MUP, MORH, Ministarstvo poljoprivrede (sedam zahtjeva bez odgovora), te Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija (po šest zahtjeva bez odgovora). </p>
<p>Gotovo nikakav interes pokazalo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (11 zahtjeva, jedan odgovor). Predsjedniku Vlade upućena su četiri zahtjeva, također bez odgovora. Vlada, njena tijela i ministarstva zaprimila su 139 zahtjeva, a odgovorila na samo 28. Pozitivan primjer je Ministarstvo kulture koje je odgovorilo na sva četiri zahtjeva baš kao i Državni inspektorat. </p>
<p>Pozitivan je i primjer Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje je primilo ukupno 14 zahtjeva i na sve odgovorilo. Hrvatski sabor (Predsjednik, tajnik i Odbor za informiranje i medije odgovorili su na tri od četiri zahtjeva, a odgovoriti nije uspjelo Odboru za informiranje i medije. Jedan zahtjev zaprimio je Ured predsjednika Republike Hrvatske i na njega nije odgovorio. Pravosudna tijela (Vrhovni sud, Visoki upravni i Visoki prekršajni sud i Državno odvjetništvo) zaprimila su šest zahtjeva, a odgovorila na četiri. Državno odvjetništvo formalno je odgovorilo, a u odgovoru je napisalo da nije obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama. </p>
<p>Istu je argumentaciju upotrijebila i Hrvatska gospodarska komora. Županijski sudovi odgovorili su na 13 od 21 zahtjeva, ali je u osam slučajeva odgovor bio negativan. </p>
<p>Županije i županijska tijela zaprimile su 37 zahtjeva, odgovorile u osam slučajeva, a svaki je odgovor bio pozitivan.</p>
<p> Gradovi i gradska tijela primili su 21 zahtjev, odgovorili osam puta, svaki put pozitivno. Među tim se tijelima ističe Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u Zagrebu koji je od osam upita zasad odgovorio na jedan. Zahtjeve za informacijama aktivisti su slali i javnim poduzećima i ustanovama (13 zahtjeva), a najviše ih je upućeno Gradskoj ljekarni Zagreb d.o.o. koja nije odgovorila ni na jedan od osam zahtjeva.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Desetogodišnjakinji bez problema prodali cigarete i tri limenke piva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U trgovinama i kafićima ne poštuju se odredbe zakonima kojima je zabranjena prodaja cigareta i alkohola maloljetnicima, upozorio je ovih dana Josip Strmotić, načelnik u Odjelu za suzbijanje maloljetničke delikvencije, a u to su se uvjerili i Vjesnikovi novinari.</p>
<p>Desetogodišnja djevojčica s kojom smo obišli nekoliko kioska i trgovina bez problema je kupila dvije kutije cigareta i tri limenke piva. U potrazi za vinom, šesnaestogodišnju djevojku trgovci također nisu pitali za godine. Štoviše, umjesto toga, ljubazno su se trudili ponuditi joj vino drugog proizvođača u zamjenu za ono koje je tražila, a koje nisu imali na polici. Alkohol se - i to kokteli - bez problema točio i u kafiću na proslavi rođendana na kojoj su bili mahom šesnaestogodišnjaci. Mladići iz tog društva kažu kako ih nitko ne pita za godine ni kod klađenja u kladionicama.</p>
<p>Unatoč tim primjerima, na Prekršajnom sudu u Zagrebu neslužbeno doznajemo da imaju samo desetak prijava koje se odnose na kršenje niza zakona koji se tiču prodaje i posluživanja alkohola maloljetnicima te prodaje duhanskih proizvoda. </p>
<p>Snježana Rajačić i Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Gotovina zanima Britaniju zbog navodne veze s IRA-om</p>
<p>Teško je govoriti o utemeljenosti napisa da je Vlada odobrila djelovanje britanske tajne službe MI 6 u Hrvatskoj na prikupljanju informacija o Gotovini / Glasnogovornik Vlade Ratko Maček odlučno je odbio takve tvrdnje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako Vjesnik doznaje iz britanskih medijskih krugova, Velika Britanija zainteresirana je za odbjegloga generala Antu Gotovinu zbog njegove navodne povezanosti s Irskom republikanskom armijom (IRA). Britanskoj će javnosti, naime, uskoro biti podastrta novinska istraživanja koja to i potvrđuju. </p>
<p>Ipak teško je govoriti o utemeljenosti napisa o tome da je hrvatska vlada odobrila djelovanje britanske tajne službe MI 6 u Hrvatskoj na prikupljanju informacija o odbjeglom Gotovini. Glasnogovornik Vlade Ratko Maček odlučno je odbio takve tvrdnje. </p>
<p>Vjesnikovi izvori iz Londona napominju da je bilo istine u svojedobnim informacijama o povezanosti Tonyja Cascarina, Irca koji za sebe tvrdi da je u Domovinskom ratu bio vojnik Ante Gotovine, s odbjeglim generalom. Kako smo doznali, djed osobe koja se i putem Interneta oglašavala kao Tony Cascarino u krugovima koje podupiru IRA-u prava je ikona. </p>
<p>Britanski mediji navodno raspolažu nedvojbenim podacima da je Cascarino posjetio Gotovinu u Hrvatskoj neposredno pred generalov službeni nestanak.</p>
<p>»No nije bilo točno da se preko veze s Cascarinom, odnosno IRA-om, Gotovina sklonio u London, kako se u Hrvatskoj svojedobno pisalo«, uvjerava jedan naš izvor. </p>
<p>Ne želeći nam otkriti više informacija prije nego što budu objavljene, naš nas je izvor upozorio na svojedobnu buru u britanskoj javnosti koju su izazvali navodi da je umirovljeni general HV-a Ivan Andabak navodno trgovao oružjem s Pravom IRA-om. »Gotovina i Andabak su isti krug ljudi«, napomenuo je naš izvor.</p>
<p>Britanski mediji tvrde da je špijune MI6 u Hrvatskoj otkrio bivši šef POA-e Franjo Turek.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ime HDZ-ova kandidata za šefa države – do sredine listopada </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjedništvo HDZ-a odredit će kandidata te stranke za predsjednika Republike do sredine listopada, a do kraja tog mjeseca trebali bi ga potvrditi i Središnji odbor i Nacionalno vijeće HDZ-a, kazao je novinarima u utorak nakon sjednice Predsjedništva stranke glasnogovornik HDZ-a Ratko Maček.</p>
<p> Dodao je da dan izbora još nije određen, ali da se traži datum koji ne bi poremetio sklad godišnjih i novogodišnjih blagdana. Bude li prvi krug izbora 19. prosinca, što je u ponedjeljak kao mogućnost spomenuo predsjednik Sabora Vladimir Šeks, neslužbeno se doznaje, da bi drugi krug izbora moga obiti tri tjedna kasnije, u nedjelju 9. siječnja.</p>
<p> Maček je rekao i da će do kraja tjedna biti obrađeni rezultati ankete koju HDZ provodi među građanima o tome, tko bi bio najpogodniji HDZ-ov predsjednički kandidat. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dvojica zlostavljača ponašaju se kao »narodni heroji« i tuže ustanovu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dom za djecu s poremećajima u ponašanju na Malom Lošinju javnosti je postao poznat u veljači kada su četvorica štićenika zvjerski pretukla malodobnog kolegu te mu nožem i cigaretnim žarom na leđa urezali riječ »druker«. Tada se pokazalo da je osnovni problem u tom domu, ali i u drugim sličnim ustanovama, nedostatak stručnjaka. Stoga je Vladinim programom sprječavanja nasilja među djecom i mladima predloženo njihovo hitno zapošljavanje.</p>
<p>Međutim, na natječaje se ili nitko nije javljao ili su kandidati odustajali zbog niske plaće i loših radnih i stambenih uvjeta. Ipak, iz Lošinja napokon stiže dobra vijest: Dom je zaposlio psihologa te još jednog odgajatelja-psihologa koji će od 1. listopada raditi s grupom štićenika. U Dom su pristigla i dva socijalna pedagoga, ali i jedna socijalna pedagoginja »viška« koja će vjerojatno otići raditi u creski dom, u kojemu također imaju problem sa stručnim kadrom.</p>
<p>Tako se stanje u lošinjskom domu, nakon više od pola godine, postupno normalizira. Međutim, ravnatelj Marijan Kašner, koji uskoro odlazi s te dužnosti, krajnje je nezadovoljan što sud u Rijeci još nije donio nikakvu presudu u slučaju zlostavljanja Marija Gluhakovića.</p>
<p>»Ročišta se stalno odgađaju, a sada još i dvojica od četvorice zlostavljača, koji su još u Domu i ponašaju se kao 'narodni heroji', tuže ustanovu«, kaže Kašner. Štićenici Dom tuže tražeći odštetu od 55.000 kuna, i to zato što je jednome od njih, u tučnjavi koja je prije nekoliko mjeseci izbila u Domu, povrijeđen prst. U toj je tučnjavi malodobnik kojemu je povrijeđen prst kolegi razbio glavu, gurnuvši ga kroz staklo.</p>
<p>Treći od četvorice zlostavljača koji su u veljači napali Marija Gluhakovića služi zatvorsku kaznu zbog više kaznenih djela, a četvrti je otpušten iz Doma prema naputku centra za socijalnu skrb i otad se uopće ne pojavljuje na sudskim ročištima. Oštećeni dječak Mario Gluhaković danas živi s tetom u Dalmaciji.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Odluka o prekršaju Podobnika i društva ovih dana</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Sudac Prekršajnog suda u Umagu Vladimir Vidović od početka tjedna razmatra prekršajne predmete protiv 12 slovenskih državljana koji su prošli tjedan izazvali incident na graničnom prijelazu Plovanija, a među kojima su bili i Janez Podobnik, predsjednik Slovenske pučke stranke i parlamentarni zastupnik, te njegov stranački kolega, također zastupnik u slovenskom parlamentu, Ivan Božič. Vidović će ovih dana odlučiti hoće li odmah izdati prekršajni nalog i zatražiti međunarodnu pravnu pomoć ili će sazvati glavnu raspravu na Prekršajnom sudu u Umagu. U svakom od ova tri slučaja ponajprije je potrebno pripremiti prijevode optužnih akata, pojasnio je za Vjesnik sudac Vidović, i dostaviti ih slovenskim sudovima. Komunikacija ide preko Ministarstva pravosuđa, odnosno Uprave za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju, te preko Ministarstva vanjskih poslova. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nakon smjena, kriminalitet pao na devet posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nakon smjena u policiji, kriminalitet je pao s 20 na devet posto, što dovoljno govori o tome da smjene u policiji nisu imale vezu s mitom i korupcijom, nego s uspješnošću rada pojedinih policajaca«, rekao je ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić u utorak prigodom obilježavanja Dana policije na Jarunu u Zagrebu. Mlinarić je istaknuo da policija može osigurati sigurnost svim građanima, te je ponovio da je prepolovljen broj prometnih prekršaja i nesreća te da nema više otmica i drugih prekršajnih djela. </p>
<p>»Nismo daleko od europskih standarda jer bez njih ne možemo u Europu«, kazao je ministar. Na Vjesnikovo pitanje zašto onda ne poslušamo preporuku Europske unije o dopuštenih 0,5 promila alkohola u krvi vozača, ministar je odgovorio da će ta odredba stajati dokle god ljudi ne prestanu sjedati za upravljač pod utjecajem alkohola. </p>
<p>Na pitanje novinara o lošoj opremljenosti policajaca, Mlinarić je kazao da se ta tema stalno vrti između Sindikata i svih ministarstava. »No, mislim da su naši policajci sigurni, koliko uopće policajac može biti siguran«, zaključio je ministar. </p>
<p>U utorak, na Dan policije, na Jarunu su padobranci, pripadnici intervencije Specijalne policije te djelatnici DNA laboratorija održali pokazne vježbe.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hebrang: Prodaja imovine cavtatske bolnice stvar je suda </p>
<p>Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Terzić zatražio od premijera Sanadera zaštitu imovine, a predsjednik Povjerenstva za zaštitu imovine sarajevske bolnice - pokretanje tužbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U slučaju cavtatske dječje bolnice nije riječ ni o kakvoj privatizaciji i natječajima, nego o sudskom procesu na temelju odluke Trgovačkog suda. Provodi se, dakle, sudska odluka koju ne bih komentirao i iza koje stojimo«, rekao je Vjesniku u utorak Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi, odgovarajući na zamolbu da prokomentira službeni zahtjev predsjedatelja Vijeća ministara BiH Adnana Terzića koji je u ponedjeljak od premijera Ive Sanadera zatražio da spriječi prodaju imovine u Cavtatu. Vlast BiH, objavilo je sarajevsko Oslobođenje u utorak, smatra je vlasništvom Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu (KCUS).</p>
<p>»Drugo je pitanje kako je došlo do prodaje, o čemu moji suradnici još pripremaju izvješće«, rekao je Hebrang koji je na povratku iz Mostara u utorak odlučio obići Dječju bolnicu u Cavtatu, odnosno lječilište koje ne radi od početka Domovinskog rata.</p>
<p>Terzić u pismu Sanaderu navodi da je riječ o veoma vrijednoj imovini te da su u hrvatskom pravosuđu počinjene nezakonitosti u suprotnosti s Aneksom G Sporazuma o sukcesiji, koji je ratificirala i Hrvatska. </p>
<p>Podsjeća da je pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku u tijeku stečajni postupak nad OOUR-om Specijalne bolnice za dječje bolesti u Cavtatu, čija je cjelokupna imovina vlasništvo države BiH, piše sarajevski list.</p>
<p>Terzić upozorava da je sud u Splitu 1993. godine nezakonito donio odluku o oduzimanju vlasništva BiH nad ovim objektom, jer je tada bio rat. BiH je, uz to, onemogućeno da na vrijeme zaštiti svoja prava jer za odluku splitskog suda nitko nije znao. </p>
<p>Pero Vičan, stečajni upravitelj kojeg je imenovao Trgovački sud u Dubrovniku, u ponedjeljak je na licitaciji prodao oko 2000 četvornih metara zemljišta koje je vlasništvo bivše bolnice poduzeću Konel iz Cavtata, što je državna televizija BHT 1 u ponedjeljak prikazala kao prvorazredni skandal. </p>
<p>Pravni zastupnik KCUS-a Almir Dervišbegović izjavio je da se prodaja nikako ne treba smatrati konačnom jer će uslijediti žalba Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu.</p>
<p>Mehmed Ljuta, predstavnik Povjerenstva za zaštitu imovine KCUS-a, najavio je mogućnost pokretanja tužbe zbog prodaje Konelu. Kako u utorak prenose sarajevske Jutarnje novine, oko 2000 četvornih metara zemljišta, dječje igralište i dio šume prodano je za nešto više od dva i pol milijuna kuna. Prodaju je zakazao stečajni upravitelj zbog potraživanja skupštine vjerovnika.</p>
<p>»Uložit ćemo žalbu Višem trgovačkom sudu u Dubrovniku i tražiti osporavanje prodaje, a dođe li do zaključivanja ugovora, uložit ćemo tužbu kojom će se tražiti ništavnost ugovora«, kazao je Ljuta.</p>
<p>Almasa Jukić, KCUS-ova pravnica, tvrdi da je riječ o »namještenoj pljački bosanskohercegovačke imovine«, te navodi da je stečajni sudac Trgovačkog suda Šerif Arnautović upozoravao kako je predmet u sporu, ali da Vičan nije mario za to, pa je zemljište je prodano jedinom poduzeću koje je apliciralo na natječaj - Konelu.</p>
<p>Vlada Federacije BiH još je u rujnu prošle godine zatražila od Trgovačkog suda u Dubrovniku obustavu stečajnog postupka, te se obvezala da će obeštetiti vjerovnike, odnosno bivše djelatnike bolnice. Inače, stečajni postupak u ovom slučaju pokrenut je sredinom prošle godine.</p>
<p>Hina, Alenko Zornija i Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Puljević i Ribić jamče obustavu rada</p>
<p>Ministar zaista može protumačiti da je štrajk vjetar u njegova jedra i potpora njegovim nastojanjima, no ona do sada nisu urodila plodom i zato smo prisiljeni na jednodnevni štrajk upozorenja/ Nosit ćemo bedževe ali se 5. listopada neće raditi ni u osnovnim i srednjim školama niti u visokom školstvu i znanstvenim institucijama, kaže čelnik Srednjoškolskog sindikata Andrija Puljević/ Mi ne radimo karikaturu od svog poziva, poručuje ministru Vilim Ribić iz Sindikata znanosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na izjavu ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca da štrajk školskih sindikata, najavljen za 5. listopada, neće biti pritisak na njega nego potpora da u izradi proračuna za 2005. izbori za više novca te da shodno tome ne očekuje obustavu rada nego da štrajkaši rade s prosvjednim bedževima, reagirali su čelnici školskih sindikata, organizatori štrajka. </p>
<p>»Ministar Primorac zaista ovo može shvatiti kao potporu sebi jer se mi zalažemo za bitno drukčiji položaj znanosti, obrazovanja i odgoja. Zalažemo se za bolji materijalni položaj djelatnosti a Primorcu bi to trebalo biti prioritet u svim nastojanjima. Mi se također zalažemo za reformu obrazovanja, za integrirano sveučilište, za podizanje standarda i sve ono što je izvorno posao Ministarstva. Zato Primorac zaista može protumačiti da je to vjetar u njegova jedra i potpora njegovim nastojanjima. Kako ona do sada nisu urodila plodom, prisiljeni smo na jednodnevni štrajk upozorenja. Taj štrajk će biti ono što štrajk i jest po definiciji - prekid rada. Istina je da ćemo nositi bedževe ali se tog dana neće raditi ni u osnovnim i srednjim školama niti u visokom školstvu i znanstvenim institucijama«, rekao je Vjesniku Andrija Puljević, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. </p>
<p>Slično kaže i Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja: </p>
<p>»Štrajk će sigurno biti štrajk a ne rad s bedževima. Mi ne radimo karikaturu od svog poziva. Dakle, provest ćemo štrajk pa oni koji štrajkaju neće raditi. Prema referendumu na koji je izišlo 75 posto članova čak 87 posto njih je podržalo obustavu rada«. </p>
<p>Što se tiče ministrove izjave da ovaj štrajk shvaća kao potporu, Ribić komentira: »Ovisi kako on to shvaća - personalno ili funkcionalno? Ako shvaća personalno, onda bih ja to negirao. Ovaj štrajk nije uperen protiv njega ali ni za njega. Ali ako to shvaća funkcionalno, onda on mora znati da svi u našem društvu imaju svoje lobije: regije, industrije i poljoprivrede, i to daleko utjecajnije nego što ih ima prosvjeta. Prosvjeta ima samo svoje sindikate koji su jaki onoliko koliko im snage daju njihovi članovi. Dakle, ako ministar Primorac nema nikakav lobi onda naravno da mu funkcionalno, ako ima malo političke mudrosti, ovaj štrajk može koristiti, pogotovo sada kada se donose trogodišnje fiskalne projekcije. A upravo zato se sada i štrajka«, zaključuje Ribić.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040929].
|
