NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040529].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195429 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.05.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prigoda za Hrvatsku ili poziv na oprez</p>
<p>Ako su najavljene reforme u NATO-u želja Amerikanaca, Britanaca i »starih« Europljana da za njih leđa podmeću mlađe i manje članice NATO-a i to onda kada im negdje zagusti ili u nekoj intervenciji krene loše, onda je to neprihvatljiv rizik</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Svako razvijeno civilno društvo svjesno je da se zbog okolnosti u svijetu treba još dugo brinuti o vlastitoj sigurnosti. Samostalna nacionalna sigurnost danas je teško provediva, posebice za manje zemlje, najviše zbog financijskih razloga. Samostalni put (ili politika potpune neutralnosti) podrazumijeva da država mora osigurati sve elemente vojnog ustroja (ne samo kopnenu vojsku nego i zračnu silu i mornaricu u slučaju pristupa na more), imati jasnu vojnu doktrinu, definirati tko je izravno ugrožava i sl.</p>
<p>Obrana u organiziranoj skupini kroz čitavu ljudsku povijest bila je lakša. Hrvatska danas ne može biti usamljeni vitez iz »Gospodara prstena« ili samuraj iz japanskih mitova koji pred mnoštvom vješto zamahuje mačem, jer joj kolektivna sigurnost donosi niz prednosti. No, istodobno, svako pametno i racionalno civilno društvo mora znati što kolektivna obrana donosi, kakve su pojedinačne obveze u zajedničkom obrambenom savezu i koliko se svoje suverenosti država mora odreći.</p>
<p>Hrvatske aspiracije prema NATO-u su razumljive. Međutim, u posljednje vrijeme aktualna politička volja i dobro osmišljene akcije da brže uđemo u željeni savez nisu više u istoj ravni s interesom hrvatske javnosti. U našem društvu sve se više čuju zabrinuti upiti »kamo nas sve to vodi?« i »je li nam to potrebno?«.</p>
<p>Moramo otvoreno priznati da je za to zaslužna i taktika odugovlačenja koju prema Hrvatskoj, kada je u pitanju NATO, provodi dio utjecajnih članica tog saveza. Čas se tvrdi da smo »vojno spremni, ali nešto škripi na političkom planu«, pa se onda pronalazi izgovor da »vojne reforme šepaju«, uz dodatni prigovor da neke važne obrambene odrednice nisu jasno ustavno definirane, a kada ponestanu argumenti poteže se i Ante Gotovina. </p>
<p>To je nalik poznatoj taktici roditelja koji nisu zadovoljni izborom bračnog partnera vlastita djeteta: ne suprotstavljaju se tome otvoreno, ali nastoje što dulje odgoditi neizbježno u nadi da će se netko ipak na kraju predomisliti, odustati, ohladiti.</p>
<p>Zapravo, kada je riječ o NATO-u, vrijeme je da se upitamo koja je točna cijena te žarke želje što je bila (javno) jednako jaka u svim političkim establišmentima neovisne Hrvatske. Kada zadovoljimo sve kriterije (a oni su izgleda za Hrvatsku najstrožiji i »najprincipijelniji«), što nas čeka u NATO-u? Jamčimo mnogo obveza, a na prvom mjestu tu da ćemo vlastitu kvalitetnu »živu silu« morati staviti na raspolaganje Savezu za njegove buduće vojne odnosno mirovne misije, s dozvolom UN-a i Vijeća sigurnosti ili bez nje.</p>
<p>Tko je neki dan u Zagrebu dobro slušao Jaapa de Hoopa Scheffera mogao je i te kako shvatiti što nam poručuje glavni tajnik NATO-a: »Vježbajte, mijenjajte, ne gubite nadu i čekajte da vas pozovemo«. On je istodobno najavio velike promjene u načinu financiranja i organiziranju mirovnih misija NATO-a kako taj savez ne bi postao nepotrebna i skupa igračka. Plan je da se formiraju male i brze postrojbe koje će u svako doba biti spremne na bilo kakvu intervenciju i koje se mogu brzo aktivirati (za nekoliko sati, a ne dana ili tjedana).</p>
<p>Upravo se tu vidi hrvatska prigoda, ali je nužan i oprez. Jer, nije svejedno gdje se, kako i zašto vojno intervenira. Hrvati su kroz povijest često bili »topovsko meso« u tuđim vojskama, hrabro ginući za tuđe interese. Nova koncepcija NATO-ovih intervencija mora svim članicama jamčiti jednakost u riziku i korektnost u partnerstvu. Ako je ta novina želja Amerikanaca, Britanaca i »starih« Europljana da za njih leđa podmeću mlađe i manje članice NATO-a i to onda kada im negdje zagusti ili u nekoj intervenciji krene loše (a sve zbog prethodne krive procjene), onda je to neprihvatljiv rizik.</p>
<p>U ovoj zemlji o tome svakako treba, i to ne na jednoj sjednici, raspravljati Hrvatski sabor, a javnost treba računati na potpunu transparentnost problema i uvažavanje suprotnih mišljenja. Ako smo za Savez, uđimo u njega kao zrelo društvo sa sviješću o tome što točno dobivamo, a ne samo što moramo dati i pritom stalno ponavljati kako volimo NATO. Jer, u suvremenoj Hrvatskoj više nema Trenkovih pandura.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Istanbulu ne očekujemo datum</p>
<p>Na summitu NATO-a u Istanbulu neće se govoriti o konkretnom datumu kada bi Hrvatska bila pozvana u Savez, jer Savez ne daje datume i sve ovisi o ritmu naših reformi, kaže Pjer Šimunović, nacionalni koordinator za NATO</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – »Hrvatska na summitu NATO-a u Istanbulu ne treba očekivati datum kada će biti pozvana u vojni savez, ali se očekuje jasan signal koji bi ukazivao da se Hrvatsku, kao uostalom i Albaniju i Makedoniju, shvaća kao zemlje koje će ući u sljedećem krugu proširenja«, kaže Pjer Šimunović, nacionalni koordinator za NATO u Ministarstvu vanjskih poslova, uz tvrdnje da je nakon posjeta glavnog tajnika Saveza Jaapa de Hoopa Scheffera Zagrebu jasno da se Hrvatsku smatra budućom članicom.</p>
<p>• Kako su u Hrvatskoj iščitane poruke Jaapa de Hoopa Scheffera koje je uputio službenom Zagrebu.</p>
<p>– Glavni tajnik o Hrvatskoj nije govorio kao o mogućoj članici NATO-a, nego kao o budućoj članici. Jasno je da ulazimo u fazu naprednih odnosa s vojnim savezom. Kada je generalni tajnik govorio o vojnoj reformi sugerirao nam je da mi sami razmišljamo kako možemo pridonijeti sigurnosti svih članica NATO-a, ali naravno i svojoj. Sve to ukazuje da NATO računa s nama.</p>
<p>• Znači li to da si mi sami zadajemo zadatke, a da NATO promatra kako ih ispunjavamo?</p>
<p>– Baš tako. U pripremi je godišnji nacionalni plan za članstvo i sami si zadajemo zadatke. Plan je ambiciozan, ali i realističan, jer ono što kažemo moramo i napraviti. Sve se u NATO-u inače vrti oko realnosti i pouzdanosti i mi smo s naše strane prihvatili tu logiku. Ne govorimo o nemogućem.</p>
<p>• Prepoznaje li NATO hrvatsku ozbiljnost?</p>
<p>– Apsolutno da. Shvatili smo da moramo autonomno raditi, a NATO je tu samo da nam neke stvari savjetuje. Neke studije bismo mogli naručiti od specijaliziranih agencija, ali to ne bi bilo u redu. NATO je iznimno ozbiljna organizacija, ali moram reći da se sve više uočava i vrednuje i naša ozbiljnost.</p>
<p>• Jesmo li realni i kada je riječ o financiranju potrebnih reformi?</p>
<p>– Moramo biti realni i u odnosu na potencijalne prijetnje s kojima se suočavamo, ali i s financijama kojima raspolažemo. Sve oko vojne reforme treba imati financijsko pokriće. Često je vladao stav »to ćemo lako«, ali sada toga više nema. Svaki potez ima svoju konkretnu cijenu i govorimo samo o onome za što imamo novac.</p>
<p>• Kakav ritam daljnjih odnosa s NATO-om očekujete?</p>
<p>– Stvari za nas idu dobro, bez sumnje. NATO je pozdravio našu reformu i očekujemo da će se za godinu preispitati naši odnosi sa Savezom kako bi nam se reklo gdje smo. Ne očekujem u Istanbulu nikakve datume i pogrešno je bilo stvarati klimu da će se tamo točno reći »tada i tada« ćemo primiti Hrvatsku. NATO ne daje datume i sve ovisi o ritmu naših reformi.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Naplata prijeti bankrotom zdravstva</p>
<p>Odštetnih zahtjeva ima, ali ne zna se koliko, pa tako ni zbog čega se postavljaju/ Tužbi će biti sve više, jer neki u tome vide dobit; odvjetnici se specijaliziraju za procesuiranje liječničkih pogrešaka </p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Ustavni sud je I. M. iz Čepina dosudio naknadu od 7500 kuna za čekanje na presudu o odštetnom zahtjevu od milijun kuna zbog »nepravodobnog liječenja«. Ustavnom sudu tužitelj se obratio prije dvije godine, jer Općinski sud u Osijeku nije riješio njegovu tužbu protiv Kliničke bolnice u Osijeku, a podnio ju je prije 22 godine.</p>
<p>Kako sada stvari stoje, tužitelj će morati čekati još šest mjeseci da Osječki sud donese presudu. Čovjek je, kad su ga »neliječili«, imao 31 godinu, a sada je invalid s mirovinom od 660 kuna. U obrazloženju odluke Ustavnog suda spominju se »pretrpljene fizičke boli, naruženost, te duševne boli zbog umanjenih životnih aktivnosti i tjelesnog oštećenja«. To je sukus podebljeg spisa iz jednog od najduljih sporova takve vrste. Ovih je dana ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang rekao da odštetnih zahtjeva »ima dosta«, a koliko, nastojat će otkriti putem Hrvatske liječničke komore.</p>
<p>Od predsjednika Komore dr. Hrvoja Miniga doznajemo pak da još ne znaju brojku, ali da će pokušati dobiti podatke od ravnatelja bolnica. Na Vjesnikovo traženje, u uredima većine ravnatelja su izbjegli odgovor na to pitanje. Samo smo od Tomislava Vujnovića, pomoćnika ravnateljice za nemedicinske poslove dubrovačke bolnice, doznali da ta bolnica ima samo dva spora – jedan prema liječniku (kaznena prijava) zbog navodno nesavjesnog liječenja, a drugi je podnijela posjetiteljica koja se pokliznula na svježe opranom podu i slomila nogu. Posljedica navodnog liječnikova nemara »zaboravljen« je tampon u čmaru nakon operacije, koji je pacijentu izvadio liječnik opće prakse, a liječenje se produljilo.</p>
<p>Jedan spor (slomljena noga) je u fazi dokazivanja, a za drugi, kaže Vujnović, nisu sigurni tko je kriv, no to je privatna tužba gdje bolnica nastupa kao savjetnik svom zaposleniku koji ima odvjetnika. Tek kad ga i ako proglase krivim dolazi i odštetni zahtjev koji može biti i do 100.000 kuna, ocijeni li sudski vještak da je bilo štetnih posljedica. Bolnica u tom slučaju zauzima stav da posljedica nije bilo, jer je infekcija zaliječena. Na temelju kontakata s drugim bolnicama, Vujinović vjeruje da zahtjeva nema mnogo, jer ih pacijenti, čak i ako misle da su oštećeni, rijetko podnose, ne želeći se »svađati« s doktorima koje će trebati ubuduće.</p>
<p>Iz KBC-a Zagreb najprije smo u pravnoj službi dobili odgovor da je broj odštetnih zahtjeva poslovna tajna. Ravnatelj dr. Željko Reiner naknadno je ipak pismeno odgovorio na upite, ali vrlo uopćeno: KBC je osiguran za slučaj štete koja može nastati prema pacijentu, a svaki liječnik se dodatno može osigurati osobno, tako da mu osiguranje pokriva štetu u slučaju da se bolnica »od njega namjerava regresirati«. Nismo dobili odgovor o kolikim odštetnim zahtjevima je riječ (osim da ih nije veći broj), ali u KBC-u misle da »visoki iznosi naknada proizlaze, jer sudovi u većem broju slučajeva oslobađaju tužitelje sudskih taksi«. </p>
<p>Takvi zahtjevi, dodaje Reiner, nisu realni niti su u skladu sa sudskom praksom i stavovima o visini šteta. Nadalje, takvi sporovi traju dugo, pa je teško reći kad će neki doći na naplatu, ali događa se i da bolnicu oslobode odgovornosti. U novije vrijeme tužbe su kvalitetnije sročene, što znači da su se neki odvjetnici specijalizirali za njih i da će ih zbog toga biti sve više.</p>
<p>»I KB Dubrava ima sudske sporove«, priznaje Ivan Lukovnjak, pomoćnik ravnatelja za ekonomske poslove te bolnice, te dodaje da broj tužbi raste, ali ne zbog lošijeg rada, nego zbog spoznaje da se tako može »ostvariti dobit«. U tom poslu sve se bolje »snalaze« i odvjetnici. No, jedno su tužbe, a drugo dospjele naknade. Problem je, prema Lukovnjaku, u tome što bolnice nisu osigurane od rizika i odgovornosti jer su premije previsoke. I to stoga što osiguravatelji ne žele osiguravati samo dio zaposlenih, nego sve, što bi za Dubravu značilo 500 tisuća do milijun kuna na godinu, a to, u sustavu limita, ne mogu uračunati u cijenu usluga.</p>
<p>Stoga Dubrava sada nije osigurana, a dosuđene odštete isplaćuju se iz »tekućeg priljeva sredstava«. No, takvi postupci traju godinama, a riječ je o iznosima od 25 do više stotina tisuća kuna. KB Dubrava ima svog pravnika koji ih zastupa na sudu tako da s te strane nema dodatnih troškova, kaže Lukovnjak. </p>
<p>Odštetnih zahtjeva, kaže ravnatelj OB Sveti Duh dr. Dalibor Krpan, relativno je malo, a otkako je on ravnatelj podnesen je samo jedan.</p>
<p>Dr. Hrvoje Minigo naglašava da se razmatraju sustavi zaštite liječnika. Skandinavski model govori o pogodbi preko osiguravajućih društava. Podržava pacijente da prijavljuju pogreške kako bi se izbjegli dugotrajni i mučni sporovi koji idu na ruku (i u džep) skupim odvjetnicima.</p>
<p>Iz novinskih članaka doznajemo za tužbe zbog smrti djeteta, rodilje, krivog lijeka, ukradenih jajnih stanica... Vjesnik se svojedobno pozabavio liječnikom koji navodno nije htio primiti pacijenticu na samrti, pa je član obitelji podnio privatnu tužbu, a u Komori su ocijenili da za njih tu nema posla. Afera s Baxterovim dijalizatorima (zbog kojih je u Hrvatskoj umrlo tridesetak ljudi) završila je milijunskim pogodbama. Za naše zdravstvo bilo bi to ravno bankrotu, osim ako se ne uspostavi provediv sustav s osiguranjima.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska će u Europsku uniju kada mi dođemo na vlast</p>
<p>Rejting HDZ-ove vlade danas lošiji je nego naš nakon deset mjeseci vlasti/ Sanader je sklopio pakt s jednom srpskom strankom, dobio za to priznanje u Europi, no i takvi potezi imaju cijenu koja uvijek dolazi na naplatu/ Mnogi u Saboru voljeli bi Filipovića u svom »ataru«, no podcjenjuju ga</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Ivica Račan, predsjednik SDP-a, govori Vjesniku o stanju u stranci, problemima u radu zagrebačke organizacije i radu stranke u Saboru.</p>
<p>• Vaši kritičari u SDP-u upozoravaju na mogući gubitak izbora u Zagrebu.</p>
<p>- Strah od gubitka izbora neće nas spriječiti da sredimo i reformiramo svoje redove. Istodobno, to će omogućiti stranci da pobijedi, ako ne na ovim, onda na idućim izborima. </p>
<p>• Rekli ste da je vodstvo stranke potrošeno. Neki bivši ministri su se našli pogođenima. </p>
<p>- Problem je ponekad brzopleto reagiranje pojedinaca. Naše se vodstvo potrošilo, i to ne uoči konvencije, nego znatno ranije. To ne znači da su se potrošili i svi pojedinci. To će pokazati njihovo djelovanje danas i sutra. Bilo bi smiješno govoriti da su potrošeni ljudi koji imaju 35 ili 40 godina, a takvih smo imali u vodstvu. </p>
<p>• Ako izgubite na lokalnim izborima, na godišnjoj konvenciji moguće je promijeniti novoizabrano vodstvo. Jeste li na to spremni?</p>
<p>- Inzistirao sam da godišnja konvencija može postati izborna, ako se delegati negativno izjasne o izvješću o radu stranke u prošloj godini. To je jedan od reformskih poteza u organizaciji stranke. Ako sam na tome inzistirao, onda je normalno da to i branim. Tvrdim da će SDP iskoristiti oporbenu situaciju, ne samo da obnovi svoje redove, nego i da se pripremi za borbu za vlast. Na idućim izborima SDP se bori za vlast i sve što radim je u toj funkciji. Ponekad svoje kolege u stranci upozoravam da ovo nije maraton, ali ni utrka na 100 metara. Ovo je utrka na srednje pruge, a želio bih da bude na 5000 metara, odnosno da ova vlada izdrži četiri godine. No mi se spremamo na utrku na 3000 metara. U toj utrci se ne može startati kao u utrci na 100 metara. </p>
<p>• Dosad je SDP bio konstruktivna oporba koja nije neprekidno napadala vladajuće. No birači vam to zamjeraju. </p>
<p>- Mi ćemo i dalje biti konstruktivna oporba. U oporbi nećemo biti onakvi kakav je bio HDZ u oporbi u prošle četiri godine. Nećemo jedno govoriti u oporbi, a drugo raditi na vlasti. Ono što govorimo u opoziciji govorit ćemo i na vlasti, i obrnuto. Ako smo do jučer na vlasti branili razvoj, a ne potrošnju, to ćemo raditi i danas. Ako smo jučer surađivali s Haaškim sudom ili MMF-om, zagovaramo to i danas, ali očekujemo da u toj suradnji oni koji pregovaraju budu kvalitetni, a ne idolopoklonici. Bez kolebanja ćemo reći u čemu podržavamo Sanaderovu vladu, ali ćemo biti sve oštriji u onome što mislimo da loše radi za Hrvatsku. Prebrzo dolazi vrijeme kada bi ova vlada, kako smo rekli, trebala biti uspješna barem koliko je bila naša. Danas već izražavamo strah - mi ćemo biti uspješniji. Njihov je rejting danas lošiji nego naš nakon deset mjeseci vlasti. Ljudi su prebrzo i bez razloga povjerovali da im HDZ može donijeti mir i blagostanje preko noći. No toga nema bez teškog rada i promjena.</p>
<p>• Može li HDZ uvesti Hrvatsku u EU?</p>
<p>- To ćemo napraviti mi kada dođemo na vlast. Važno je da HDZ u svom mandatu Hrvatsku približi EU. Ako to ne napravi tako brzo kao mi, onda je malo učinio.</p>
<p>• Kritizirali ste saborski angažman Mirka Filipovića Cro Copa. </p>
<p>- Nisam kritizirao. Novinar me pitao kako mogu tolerirati tog zastupnika koji ne radi u Saboru. Stojim i dalje pri svom odgovoru - riječ je o čovjeku koji je izniman sportaš, nastupa po svijetu, snimao je i film. To je utjecalo na njegov rad u Saboru. Nisam sasvim zadovoljan njegovim angažmanom u Saboru, kao što ni on nije zadovoljan. No jednako tako sam rekao da Filipović nije jedini koji nije govorio u Saboru, ali za razliku od ostalih, on je dobro predstavljao Hrvatsku na sportskom, a nadam se i na filmskom planu. </p>
<p>Paradoksalno je da su nas optuživali što smo ga stavili na listu, a sada se po svaku cijenu pokušava izazvati sukob između Filipovića i Račana, jer bi mnogi u Saboru voljeli Filipovića u svom »ataru«. No, podcjenjuju ga.</p>
<p>• Kako biste, da ste premijer, odgovorili na zahtjeve srpskih udruga da se u Hrvatskoj dopusti intoniranje njihove himne i isticanje zastave?</p>
<p>- Mi smo pridonijeli Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama, koji treba poštivati i primjenjivati i to ne može biti sporno. Pritom, važno je poštivati sva prava nacionalnih manjina, ali isto tako ne naštetiti procesu integracije Hrvatske. Nacionalno separiranje i nacionalni rezervati nisu dobri. Osim za velike Srbe i velike Hrvate. Stoga u ovoj stvari, i zbog novije povijesti, valja biti obziran. To mora biti Sanader, jer je riječ o njegovim koalicijskim partnerima. Bilo bi dobro da se vodstvo Srba ne zalijeće, na svoju štetu i na štetu međunarodnih odnosa. S druge strane, nisu dobra ni ishitrena velikohrvatska reagiranja. Jedan srpski pjesnik je rekao »ubi me prejaka riječ« i bilo bi dobro da srpski čelnici o tome vode računa. Jedan hrvatski pjesnik je rekao »bojati se je brzopletih«, a o tome bi trebali voditi računa Hrvati. Sanader je sklopio pakt s jednom srpskom strankom, dobio za to priznanje u Europi, no i takvi potezi imaju cijenu koja uvijek dolazi na naplatu.</p>
<p>Riješit ćemo se slabosti i po cijenu gubitka izbora u Zagrebu</p>
<p>• Milan Bandić dobio je nedavno »posljednju opomenu pred isključenje«. Kako ćete riješiti tu situaciju?</p>
<p>- Ne postoji »slučaj Bandić« ili sukob Račan - Bandić. Postoji dužnost SDP-a da se uspješno nosi sa svojim pogreškama i rješava onoga što ga kompromitira. Uočili smo slabosti u radu zagrebačke organizacije i njezinih vodećih ljudi. Bilo je previše pogrešaka da bismo preko toga mogli prijeći. Što se tiče Bandića, riječ je o čovjeku kojeg je teško ocijeniti crno-bijelo. Sklon je autokratskom ponašanju, populističkom nastupu, za što nije kriv samo on nego i ljudi oko njega. Riješit ćemo se slabosti u radu gradske organizacije. Pogreške koje se činilo dosad, više se neće moći raditi, a oni koji ne mogu stvari popraviti, bit će smijenjeni. Pritom ne kalkuliramo hoćemo li revitalizaciju i popravak stanja u gradskoj organizaciji provesti po cijenu gubitka vlasti. Naša zadaća je očuvati moralni integritet stranke i ne dopustiti deformacije. Ako je cijena gubitak izbora, mi ćemo je platiti.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>I MMF to kao nije znao</p>
<p>Cijeli problem s MMF i PDV-om nastao je isključivo na razini političkog objašnjenja za odustajanje. Vodu ne drži priča o kreditima, i to inozemnim, koji su otkriveni otprilike jučer jer nigdje nisu bili evidentirani pa navodno čak ni MMF nije za njih znao. MMF je znao i za široku dužničku ruku bivše vlade ali ga, tvrde upućeni u posljednju rundu pregovora, zabrinjava i široka ruka nove vlade prema rashodima proračuna</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Još od Tuđmanovih jalnuških diletanata, stoke sitnog zuba te žutih i crvenih vragova na račun oporbe nije upućeno toliko teških, za javni rječnik političke elite neuobičajenih riječi kao u četvrtak. Na saborskom Akutalnom prijepodnevu i izvanrednoj sjednici Vlade premijer Sanader i njegovi ministri su svoje prethodnike opisivali kao lažljivce i bezobraznike, čak kao osobe koje loše ne čine namjerno nego jednostavno zato jer imaju pogrešan svjetonazor. Na račun oporbe ispaljene su opaske, otprilike, kao da nije riječ o odraslim i odgovornim ljudima nego o loše odgojenoj, neodgovornoj djeci.</p>
<p>Otkud ta potreba vladajućih da iz svih uobičajenih i neuobičajenih oružja javno ispaljuju čak i uvredljive opaske po političarima koje su pobijedili još prije pola godine i koji se od tog poraza još nisu ni počeli pošteno oporavljati? Odgovor je jednostavan. Pažnju javnosti treba, po principu »napad je najbolja obrana«, preusmjeriti s pokoravanja zahtjevima MMF-a i blamaže sa Sunčanim Hvarom.</p>
<p>Cijeli problem s MMF-om i PDV-om nastao je isključivo na razini političkog objašnjenja za odustajanje. Naime, većina je članova Vlade, ako ne i svi, jako dobro znala da to predizborno obećanje donosi mnogo više problema nego koristi, jer smanjenje građani gotovo sigurno neće osjetiti, ali će u državnoj blagajni otvoriti golemu rupu. </p>
<p>U neslužbenim razgovorima mnogi takav stav nisu krili od prvog dana. Jedan visokopozicionirani hadezeovac, a današnji član Vlade, je samo nekoliko dana nakon izbora na moje pitanje što vam je trebalo to smanjenje PDV-a prilično zdvojno rekao: »Zbilja ne znam što je to trebalo mladom Babiću. I to samo par dana prije izbora, kada smo već znali da pobjeđujemo!« No, nakon što je Račanova koalicija na izborima »obrala bostan«, među ostalim i stoga što je mnogo više obećala nego ostvarila, Sanader u javnosti nije želio ostaviti isti dojam.</p>
<p>No, ipak mu pritisak MMF-a nije stigao kao mana s neba, jer je svakako htio izbjeći da mu se pripiše slabost pred pritiscima iz inozemstva znajući da narod baš ne voli kada mu vlada pleše kako netko iz inozemstva dirigira. Pritisak MMF-a, dakle, nije smio biti glavni razlog za odustajanje od smanjenja PDV-a. Pa se rješenje našlo u svim mogućim i nemogućim financijskim kosturima koji, navodno, još iz dana u dan zaskakuju HDZ-ove ministre iz svih državnih »ormara«.</p>
<p>Nije da tih kostura nije bilo, odavno su ih priznali i bivši ministri. Ali sigurno je da nije baš sve tako kako se sada želi uvjeriti naciju. Na primjer, vodu ne drži priča o kreditima, i to inozemnim, koji su otkriveni otprilike jučer jer nigdje nisu bili evidentirani, navodno čak ni MMF nije za njih znao. Svaki inozemni kredit je i te kako pažljivo evidentiran u Hrvatskoj narodnoj banci. Zato je za svaki takav kredit MMF i te kako dobro znao. Uostalom, glavni zadatak MMF-a je osigurati da države plaćaju dugove, a to znači da vrlo dobro pazi na svaki inozemni cent, nekmoli na nekoliko stotina milijuna eura. K tome, sâm guverner Rohatinski već više od godinu dana javno upozorava na problem s vanjskim dugom, pa je čak uveo i neke konkretne mjere ne bi li se zaustavilo kreditiranje za koje je ozbiljno počelo ponestajati pokrića. </p>
<p>I sve to, kao, MMF nije znao?! Znao je, naravno. Znao je i za široku dužničku ruku bivše vlade ali ga, tvrde upućeni u posljednju rundu pregovora, zabrinjava i široka ruka nove vlade prema rashodima proračuna, a prema informacijama dobro upućenih izvora, proračunski limiti nisu prekoračeni samo u zdravstvu, što je Vlada već priznala. MMF ne zanimaju prava opljačkanih umirovljenika ili obećanja rodiljama, majkama s više djece ili braniteljima, ne zanimaju ga problemi koje prosječan Hrvat na državnoj plaći ima spajajući kraj s krajem, ne zanimaju ga ni snovi o modernom cestovnom povezivanju sjevera i juga zemlje... MMF zanima samo sposobnost Hrvatske da vraća dugove.</p>
<p>Novi šef misije MMF-a Demekas je za prvog posjeta Hrvatskoj u premijerovu uredu izjavio da je hrvatska ekonomija u prilično dobrom stanju, ali da je Hrvatska posljednjih godina živjela iznad svojih mogućnosti. Nije to bila samo opaska o radu bivših vlada, kao što se uglavnom tumačilo, nego i poruka novoj. No, ona tu poruku izgleda nije dovoljno ozbiljno shvatila pa je misija ovog tjedna otišla iz Zagreba bez ugovorenog aranžmana, iako je upravo Demekas za prošlog posjeta rekao da će aranžman biti najvjerojatnije dogovoren već za ovog posjeta.</p>
<p>Aranžman će, uvjeravaju nas, sigurno biti dogovoren za petnaestak dana u Washingtonu. I tomu je za vjerovati jer je Hrvatskoj zbog visokog vanjskog duga i te kako važna dobra ocjena MMF-a kao temelj za održanje sadašnjeg rejtinga na inozemnom financijskom tržištu. Zato je Vlada i odustala od smanjenja PDV-a, nakon što je po hitnom postupku zatražila i dobila i blagoslov sindikata i poslodavaca, kojim je domaćoj javnosti poručeno da je taj potez OK i s domaćeg gledišta.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Novine nisu cipele</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prihvativši ponudu Europapress holdinga za kupnju Slobodne Dalmacije Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju donio je ekonomski logičnu odluku. Iako je ta odluka još uvjetovana, odnosno ovisi o mišljenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o (ne)monopolskom položaju EPH-a na hrvatskom tržištu dnevnih novina, ona je prije svega politički obojena.</p>
<p>EPH-ova ponuda za Slobodnu financijski je neosporno najpovoljnija, a u odnosu na druge dvije ponude jedina uistinu i odgovara uvjetima natječaja. No, bit će potrebno mnogo natezanja da bi se dokazalo kako EPH kupnjom Slobodne ne premašuje 40-postotni tržišni udio. U toj priči ne treba zanemariti ni distribuciju, jer će EPH preuzimanjem Slobodne, što izravno, što neizravno, kontrolirati tri glavna distributerska lanca - Tisak, Distripress i Slobodnu Dalmaciju. Istina, uvijek je moguće i udjele u pojedinim tvrtkama fiktivno prodati, kao što je moguće to učiniti i s pojedinim dnevnicima (Sportske novosti ili Dnevnik) da bi se EPH prividno vratio u zakonske okvire.</p>
<p>Odluka o prodaji splitskog dnevnika, trećeg po čitanosti u zemlji, EPH-u koji već izdaje druge najnakladnije novine u zemlji Jutarnji list, logična je jer bi država u suprotnom morala financijski stati iza Slobodne i uložiti proračunski novac ili jamčiti za nove kredite da bi Slobodna Dalmacija mogla nastaviti izlaziti i konkurirati drugim izdanjima do nekog novog pokušaja privatizacije. S toga gledišta, Vlada nastavlja politiku reduciranja proračunskih izdataka.</p>
<p>Međutim, novine nisu bilo kakav proizvod i mediji nisu, primjerice, hrana ili obuća pa bi vlast trebala više pažnje posvetiti izboru vlasnika i poštivanju propisa koje je sama donijela. Jednako važno je i ne prepustiti medijsku scenu jednome izdavaču.</p>
<p>Najlakše je pak s druge strane, kao u slučaju Međunarodnog monetarnog fonda, Haaškog suda ili zahtjeva manjina popustiti pritiscima iz inozemstva, a takvih je vjerojatno i sada bilo, jer ne zaboravimo, EPH je u 50-postotnom vlasništvu njemačkog WAZ-a. Ako su takvi pritisci u ovom slučaju bili ključni, to bi javnosti trebalo isto tako reći. Tada i očekivani hrvatski ulazak u EU postaje još skuplji, a hrvatski suverenitet sve bljeđi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Reforma sporta kao univerzalna fraza</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Pri susretu s hrvatskim nogometašima na Bjelolasici ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac najavio je - vjerovali ili ne - reformu sporta. No, reforma sporta je sintagma koju danas malo tko u hrvatskoj može izgovoriti i pritom zadržati ozbiljan izraz lica. Barem kada je riječ o ljudima čije pamćenje ne traje od prekjučer do prekosutra.</p>
<p>U 12 godina hrvatske neovisnosti nije, naime, bilo nijednog resornog ministra ili doministra koji na početku svojeg mandata nije najavljivao reformu sporta i radikalne promjene odnosa u hrvatskom sportu. Ponekad bi to završilo donošenjem vrlo slabašnih zakona o sportu, ponekad samo dobrim namjerama da se donese dobar zakon, no uglavnom se na tom području nije napravilo - ništa. </p>
<p>Jest, bilo je egzotičnih ideja poput one o samo tri državna sporta (nogomet, tenis, košarka), kao i one o potpunoj reamaterizaciji nogometa, no zakonskih rješenja koja bi u sportu nešto bitno promijenila bilo nije. Nije ih ni moglo biti kada nikada nije usvojena imalo suvislija strategija sporta kojom bismo konačno znali što u Hrvatskoj od sporta želimo: samo vrhunske rezultate, zdrav život ili samo masovnu zabavu.</p>
<p>Iako se lako možemo složiti s ocjenama da je ministar Primorac sasvim drukčiji od svih svojih prethodnika, zabrinjavajuće je to što koristi u dlaku iste izraze kao i njegovi prethodnici. »Razvoj školskog i sveučilišnog sporta«, »sustavna briga o sportu«, »odvajanje amaterskog od profesionalnog sporta«, »način financiranja sporta«…, sve su to elementi nekih budućih reformi sporta o kojima su govorili i Primorčevi prethodnici. Od svega toga, međutim, u praksi smo dosad vidjeli vrlo malo ili ništa.</p>
<p>Vrlo pojednostavljeno rečeno, od reforme ili novog zakona o sportu svi u sportu, prije svega, očekuju da riješi sve veći problem financiranja sporta. Očekuju to podjednako i potpuni amateri i (pre)skupi profesionalci i mlađi juniori i olimpijski pobjednici i svjetske zvijezde i rekreativci, svatko zbog nekog svog razloga. Dosad, međutim, nitko u Zakon o sportu nije uspio ugurati ni obvezu financiranja sporta na lokalnoj razini, dok su već i samu raspravu o izdvajanju za sport iz državnog proračuna u Ministarstvu financija u pravilu proglašavali herezom i udarom na sustav.</p>
<p>Jest, ministar Primorac je drukčiji od svih svojih prethodnika, no u Vladi i Saboru tek se moraju suočiti sa svim zaprekama i blokadama zbog kojih je reforma sporta do današnjeg dana ostala samo univerzalna fraza.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nije li »pobuna na ALU« zapravo pucanj u prazno</p>
<p>Danas je prerano govoriti o besmrtnicima, ali vratimo li se samo malčice u prošlost, tko može negirati intelektualni autoritet Raoula Goldonija, Koste Angeli Radovanija ili dalje u prošlost jednog Ljube Babića ili Marina Tartaglie. I zašto su upravo sada progovorili oni kojima »ne paše« Akademijina atmosfera? Stvarno, postoji li tu bilo kakav tračak nečega što bi bilo vrijedno »afere« za kojom hrvatska javnost toliko čezne / Profesori Akademije su podijeljeni. Jedni smatraju da je Akademijin program zastario, da su neki njihovi kolege »degradirali« stručno, da ne prate suvremena stremljenja te da stoga i nemaju »poklonika« među studentima, jer ne pronalaze s njima zajednički »jezik«... da profesorsko vijeće bira nastavnike prema sumnjivim kriterijima</p>
<p>HRVOJE BOŽIČEVIĆ</p>
<p>Nakon »senzacionalističkog« priloga televizijske emisije »Pola ure kulture«, koja je najprije donijela prilog posvećen nezadovoljstvu nekolicine profesora Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, dajući i njihovim neistomišljenicima prostor da kažu svoje, ali na kraju dramatično pozvala resornog ministra da što prije »pokuca« na vrata te uvažene ustanove, stvari su se zakuhale. </p>
<p>Do te mjere, da je čitava »afera« nazvana »pobunom na ALU«. Riječ je, kako misle intervjuirani profesori Sokić, Rončević i Barišić, a potom i neki drugi umjetnici (Petracol), te povjesničari umjetnosti (Maković, Kovač, Lučić) da Akademija, sažimam i parafraziram, nije spremna suočiti se s izazovima vremena, a da studenti nemaju doticaja sa »suvremenim tendencijama« u vizualnim umjetnostima.</p>
<p>Profesori Akademije su podijeljeni. Jedni smatraju da je Akademijin program zastario, da su neki njihovi kolege »degradirali« stručno, da ne prate suvremena stremljenja te da stoga i nemaju »poklonika« među studentima, jer ne pronalaze s njima zajednički »jezik«; kako im je dekan »zabranio« odlazak u Kassel (na slavni biennale suvremene umjetnosti), jer se tamo »nema što vidjeti«; kako profesorsko vijeće bira nastavnike prema sumnjivim kriterijima itd. itd.</p>
<p> Broj pritužbi je brojan.</p>
<p>Njihovi neistomišljenici pak smatraju da izbor nastavnika nije upitan, da su za profesore izabrani potvrđeni umjetnici, izgrađene ličnosti te da se ne smije smetnuti s uma da je Akademija škola, pa da stoga mora imati čvrst edukacijski program, što bi vjerojatno značilo bliži »akademizmu« nego »avangardizmu«, ma što to značilo. </p>
<p>Uistinu, što stoji iza tih pojmova, ima li, kako kaže profesor Maković, i takvih profesora koji misle da je Cezanne bio diletant i da nije znao crtati? Kao što kaže povjesničar umjetnosti Mladen Lučić, na ALU neki »misle« da umjetnost »dolazi iz glave, a ne iz ruke«. </p>
<p>Krleža je još pisao kako »nekoliko generacija europskih slikara s čitavom svojom moralnom i estetskom utrobom našlo se u dilemi pred najosnovnijim pitanjima umjetničkog stvaranja… Svakodnevno plebiscitarno se ispituje je li umjetnost opsjenarski trik (s pomoću koga se u estetskom 'larpurlartističkom' cilindru peče kajgana za primitivce) ili je umjetnost pitanje dubokog moralnog osvjedočenja pred zvijezdama?«</p>
<p>Mislim da situacija danas ništa nije bolja: »generacije u dilemi« se generiraju. A što se tiče dvojbi što su ih javno iznijeli profesori Sokić, Rončević, Barišić (i potom – neopravdanom – odlukom dekana Kauzlarića-Atača opomenuti) te »obrane« njihovih neistomišljenika, istina je, dakako, negdje na sredini. </p>
<p>Profesor Atač tražio je da novi prilog o »čitavom slučaju« ne radi isti novinar koji je radio prethodni, što mu nije udovoljeno, no zadovoljština mu je pružena utoliko da je objavljeno »mišljenje« vijeća ALU, prema kojem ne postoji nikakav razlog da se Akademija i vrijednost njenih nastavnika, ili kao što bi to opet rekao Krleža »preocjenjuju« (prozivaju, op.a): »u historiji umjetnosti dolazi do periodičkih razbistrenja, do revizija zabluda, do takozvanog procjenjivanja pogrešnih vrijednosti«.</p>
<p>Uopće, meni osobno, bivšem studentu ALU, sve što sam vidio i čuo jest crno-bijelo, tako da se ne može učiniti ništa do saslušati pro et contra i izabrati stranu kojoj će vjerovati. Moglo bi čak biti da će ih sva ta »(pre)ocjenjivanja« iritirati, jer su profesori, ljudi različitih generacija, različitih likovnih senzibiliteta i različitog radnog staža, pa je to razumljivije da njihove primjedbe proistječu ili iz frustracije (ne)postojećom infrastrukturom, onim što bi trebalo značiti »razbistrenje« ili »revizija« nastavničkog programa ili pak zadovoljstva što mogu odraditi svoj »sat« na dan i potom se vratiti u atelijer.</p>
<p> No, sve su to stare boljke Akademije i nisu posebna novost, postojale su i u vremenima kad sam i ja ondje studirao, u prethodnih naraštaja, pa će i u onih budućih. Nadam se, sve manje, a što pokazuju neki znakovi buđenja, na primjer osnivanje odjela za međunarodnu suradnju, među ostalim, ali o tome nije bilo riječi.</p>
<p>Studij na ALU jedan od skupljih, osobito ako student mora sam nabavljati materijal – jedna je od osnovnih premisa kvalitetnog studiranja nepostojanje straha da bi se moglo ostati bez žute, pariško plave ili bijele. A štednja ili ograničenost u materijalu prva je i osnovna briga uprave ALU, jer je neimaština najveći neprijatelj uspješnom studiranju i studentskim rezultatima. </p>
<p>Tek potom možemo ući u dubokoumne teme i utvrđivati kako »pobuna na ALU« prelazi okvire Ilice 85 i postaje »ministrova briga«: hoćemo li zvati ministra da studenta proglasi netalentiranim, jer mu je ponestalo boje? Ne uživaju svi studenti ALU povlastice roditeljskog doma. </p>
<p>Tu leži sva težina problema studiranja na Akademiji, a tek onda dolazi na red ne manje važno pitanje intelektualne kompatibilnosti programa sa zahtjevima vremena. Tako, rekao bih da su sugovornici, oni koji su zastupali mišljenje o tome kako Akademija ne ide »ukorak« s vremenom, preskočili jednu važnu stubu, dok su se njihovi oponenti o istu potaknuli.</p>
<p>Na kraju postoji li ili ne, kakav »estetski monolit« iz čijih se temelja diže zgrada Akademije, a ograničava studentima slobodu izražavanja? </p>
<p>Ne postoji. Poznavajući okolinu, ne bi trebalo iz čitave priče isključiti i taštinu. </p>
<p>Vratimo li se povodu emisije, napad uvijek djeluje artikuliranije: obrana je u poziciji da objašnjava, da pobija, a da pritom ne gubi obraz pred razlozima zašto su neke odluke donijete suprotno mišljenjima oponenata. </p>
<p>No ništa nije crno ili bijelo. Istina jest da ALU pati od pomanjkanja »komunikacije« sa svijetom, ali istodobno neki njeni studenti, prošavši program ALU kakav god da bio, a mislim da je jedan od boljih u Europi, ostvarili su uspješne međunarodne karijere u (multi)medijima, odnosno u smjerovima koje su donedavno mogli pratiti samo putem časopisa i literature, ili na vlastitu inicijativu.</p>
<p>To, naglašavam, ne rješava problem koji se predbacuje pojedinim profesorima ili nedostatnom nastavničkom programu. Naime, uz postojeći, trebala bi se pojačati znanja i programi teorijskih osnova (opća kultura), a možda i otvoriti dodatni odjeli (neki su u međuvremenu i otvoreni).</p>
<p>Drugo je pitanje, ne manje važno, to što je intelektualna struktura studenata vrlo šarolika, pa se često ide linijom manjeg otpora, nastava se podređuje onima koji su u nekom predmetu (npr. sociologija umjetnosti ili strani jezik) manje potkovani, od onih koji su se imali prigodu obrazovati tijekom srednje škole i prije. </p>
<p>Pa ipak, kad je riječ o crtanju akta, npr. sasvim je uputno da predmet postoji tijekom cjelokupnog školovanja na ALU (iako, nije posve svejedno zna li netko, crtajući, za estetske teorije npr. Nietzchea, Bacona, Michauxa i drugih…), od prve do zadnje godine, jer umjetnik, bavio se kasnije konceptualnom umjetnošću, videoinstalacijom ili ostao pri platnu, mora, ističem – mora znati (»iz ruke«) nacrtati ljudsko tijelo.</p>
<p>Zato postoji školovanje i zato su u pravu oni koji brane tradicionalan program – sve ostalo što će budući akademski umjetnik nadograđivati, nadograđivat će na temeljnim znanjima zanata, prihvativši ga ili odbacivši, svejedno. </p>
<p>Pitanje izbora klase i profesora koji će studenta voditi do diplome (nakon druge godine student bira profesora s kojim će diplomirati), oduvijek je bilo dvojbeno. Je li birati »prema senzibilitetu«, kako mladac može prepoznati kompatibilnost »profesorova« i svojega likovnog jezika, i jesu li četiri ponuđena profesora (npr. na odjelu za slikarstvo) dovoljna da bi mogao kvalitetno birati? To je pitanje koje je oduvijek opterećivalo profesorske atelijere i sjednice u vijećnici. </p>
<p>Pratimo li povijest Akademije, ne možemo reći da nije imala svoje »svijetle trenutke«, veličine koje su prerastale vrijeme i prostor svojim djelom. Danas je prerano govoriti o besmrtnicima, ali vratimo li se samo malčice u prošlost, tko može negirati intelektualni autoritet Raoula Goldonija, Koste Angeli Radovanija ili dalje u prošlost jednog Ljube Babića ili Marina Tartaglie. I zašto su upravo sada progovorili oni kojima »ne paše« Akademijina atmosfera?</p>
<p>Stvarno, postoji li tu bilo kakav tračak nečega što bi bilo vrijedno »afere« za kojom hrvatska javnost toliko čezne? Koji god da bio razlog, naslov »pobuna na ALU« pucanj je u prazno. </p>
<p>Niti je situacija alarmantna niti je savršena, a što je uostalom konstanta dotične visokoškolske institucije.</p>
<p>Autor je nakladnik iz Zagreba, izvršni direktor Mosaic Publishers' Networka.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pavlinovićeva ideološka etiketa </p>
<p>Koristeći se tradicionalnim hrvatskim državnim pravom, koje je u Habsburškom Carstvu bilo legitimna ustavna kategorija, Pavlinović je stvorio pojam »hrvatskog političkog naroda«... Prihvaćajući činjenicu da se pravoslavni stanovnici Hrvatske osjećaju Srbima, uvažavao je njihovu etničku, vjersku i kulturnu posebnost / Pavlinovićev hrvatski konzervativizam s europskim pečatom valja sagledati bez isključivost i zagriženih ideoloških etiketa</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Isključivost i zagriženo ideologiziranje stare su boljke koje Hrvatima često onemogućuju da realno ocijene vrijednost neke pojave ili osobe. Jedna od »žrtava« te pojave svakako je Mihovil Pavlinović, neopravdano zaboravljeni svećenik, političar i književnik.</p>
<p>Naime, u sukobu liberalizma i Crkve, koji je potresao Europu i Hrvatsku u devetnaestom stoljeću, Pavlinovića su njegovi protivnici orisali kao »klerikalca«, »natražnjaka«, pa čak i kao šovinista. No i danas, unatoč primjerenom vremenskom odmaku (Pavlinović je umro 18. svibnja 1887.), još ima onih koji bi tu osebujnu individualnost »ukrasili« istim etiketama.</p>
<p>Pučanin, podrijetlom iz Podgore u makarskom zaleđu, Mihovil Pavlinović u mladosti je bio pod utjecajem liberalnih i nacionalno-oslobodilačkih ideja europske revolucije 1848./1849. Zbog toga se od početka svog javnog djelovanja zauzimao za veće političke slobode, te za sjedinjenje tada administrativno razdvojenih hrvatskih pokrajina. Protivio se korištenju talijanskog jezika kao službenog u Dalmaciji te pokušaju ondašnjih autonomista da stvore posebnu dalmatinsku naciju.</p>
<p>U političkom djelovanju oslanjao se na tradicionalne vrijednosti »seljačkog društva« u Dalmatinskoj zagori koje je nastojao oplemeniti civilizacijskim stečevinama europskoga zapada, a posebno tadašnje konzervativne misli. Slijedeći tu liniju, pripadao je jakoj opoziciji koja se potkraj šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina devetnaestoga stoljeća odupirala zahuktaloj reformskoj politici vlade njemačkih liberala u Beču. No on to nije činio zbog toga što je bio »klerikalac« i »natražnjak«.</p>
<p>Liberalizmu se odupirao zbog centralističkih i germanizatorskih namjera austro-njemačkih liberala, ali i zbog bojazni da bi prenagle liberalne reforme poremetile tradicionalnu društvenu ravnotežu u tadašnjoj Dalmaciji.</p>
<p>Slično tome, Pavlinović je bio daleko i od šovinizma. Koristeći se tradicionalnim hrvatskim državnim pravom, koje je u Habsburškom Carstvu bilo legitimna ustavna kategorija, stvorio je pojam »hrvatskog političkog naroda«. Riječ je o projekciji zajednice hrvatskih državljana koja je trebala biti osnovicom parlamentarne i demokratske hrvatske države.</p>
<p>Prihvaćajući u tom smislu činjenicu da se pravoslavni stanovnici Hrvatske osjećaju Srbima, uvažavao je njihovu etničku, vjersku i kulturnu posebnost. Od njih je tražio samo da budu »politički Hrvati«, odnosno »savjesni građani hrvatski«, kako su to kasnije, pod Pavlinovićevim utjecajem, formulirali pravaši.</p>
<p>U vanjskoj politici, svjestan činjenice da je Hrvatska mala zemlja, Pavlinović je donekle slijedio jugoslavizam svoga prijatelja Josipa Jurja Strossmayera, predviđajući mogućnost interesne suradnje sa susjedima na jugoistoku Europe.</p>
<p>Kao osoba Pavlinović je bio dosljedan i temperamentan. U prvom sazivu Dalmatinskog sabora 1861., na zgražanje autonomističke većine, bio je jedini koji je talijanski zamijenio tiradama hrvatskoga pučkoga govora. </p>
<p>Dvadesetak godina poslije iznenadio je svoje stranačke kolege, napadajući pretjeranu pragmatičnost Narodne stranke u sklopu konzervativne vladine koalicije u Beču. Istodobno pravu je senzaciju izazvao otvorenim žigosanjem germanizatorskih pokušaja dalmatinskoga namjesnika Jovanovića.</p>
<p>Stoga, Pavlinovićev hrvatski konzervativizam s europskim pečatom valja sagledati bez isključivost i zagriženih ideoloških etiketa. Slično kao i mnoge druge ljude i pojave.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zbog krivog parkiranja dug težak 18 tisuća kuna</p>
<p>U 2003. godini registrirano 25.369 automobila više nego 2002. / Sljedeće godine na Tuškancu nova garaža sa 475 mjesta / Šanse da Zagrebparking naplati potraživanja od građana su, prema ocjeni direktora Kraljevića: »Fifty, fifty«</p>
<p>Posljednja Prometna studija Grada Zagreba ponovno je ukazala na problem nedostataka parkirnih mjesta, naročito u središtu grada, gdje bi umjesto postojećih 25 tisuća trebalo biti 45 tisuća mjesta. S obzirom na nedostatak čak 20 tisuća mjesta, ne čudi što 70 radnika Zagrebparkinga ispiše godišnje oko 36 tisuća kazni za nepropisno parkiranje, te da među vozačima naročito omraženi pauk pokupi sa zagrebačkih ulica, također godišnje, i do 26 tisuća vozila, rekao je za Vjesnik direktor poduzeća Zagrebparking Mate Kraljevića. </p>
<p>Statistika tako ukazuje da ulicama grada prometuje previše automobila kojima upravljaju nesavjesni vozači, prisiljeni, zbog nedostatka parkirnih mjesta, ostaviti svoje vozilo na mjestima koja nisu previđena za to. Podaci PU zagrebačke govore, naime, da je u 2003. godini registrirano 17.790 automobila više nego 2002. godine. U samo godinu dana broj automobila popeo se sa 352.739 na 370.529. Srećom, nemaju sve osobe s važećom vozačkom dozvolom svoj automobil jer u tom bi slučaju grad »zagušilo« čak 515 tisuća vozila. </p>
<p>Uz mjesta pod vedrim nebom Zagrepčani mogu parkirati automobile u jednoj od pet javnih garaža što će stajati danju sedam, odnosno noću pet kuna po satu. Dobra strana parkiranja u garažama jest da nikada nije zabilježena krađa, a prijavljena su tek manja oštećenja. Za oba takva slučaja automobili su osigurani. </p>
<p> Za 1028 natkrivenih mjesta raspoređenih u Ilici, Martićevoj, Petrinjskoj i Palmotićevoj ulici te na Langovu trgu, Kraljević kaže da su samo »kap u moru stvarnih potreba«. Ipak, u dogledno vrijeme taj bi broj trebao biti povećan za 2175. »Ovih dana očekujemo lokacijsku dozvolu za garažu na Tuškancu, projekt koji ćemo realizirati zajedno s Gradom, te se nadam da će prvi automobil u toj garaži sa 475 mjesta biti parkiran sljedeće godine«, kaže Kraljević. </p>
<p>Nakon Tuškanca, planirana je izgradnja garaža kod srednjoškolskog igrališta, iza Muzeja Mimara, koja će imati 700 mjesta, te na Trgu Stjepana Radića, sa 1000 mjesta. No, ti su projekti još daleko od realizacije, stoga na njih Kraljević nije trošio riječi. </p>
<p>Poslovna politika sprečava Kraljevića da otkrije ime osobe koja je sakupila najviše kazni za nepropisno parkiranje, no rekao je da ta dugogodišnja nesavjesnost stoji 18 tisuća kuna. »Brojni su i oni s kaznama u visini pet, šest tisuća kuna«, kaže Kraljević te dodaje da svojim dužnicima nastoje olakšati otplatu. Za razliku od dugova banci ili kamataru, primjerice, Zagreparking ne zaračunava kamate a mogući su i dogovori o obročnoj otplati iznosa. Ipak, šanse da poduzeće naplati svoja potraživanja su, prema ocjeni Kraljevića, fifty, fifty</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>GSKG neovlašteno promijenio podatke za 700 stanova</p>
<p>Iako je Nadzorni odbor Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG) na konferenciji za novinare u četvrtak ustvrdio, kako u tom gradskom poduzeću nisu otkriveni dokazi da je netko iznutra omogućavao bespravna useljavanja u gradske stanove, pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom, Željko Uhlir, tvrdi drukčije.</p>
<p> Prema izlistu promjena u bazi podataka, koje je zatražio od Gradskog zavoda za automatsku obradu podataka (GZAOP), vidljivo je, kaže pročelnik, da su bez znanja njegova ureda i bez obrazloženja, promijenjeni podaci za 700 stanova.</p>
<p>»GSKG je medijima iznio podatak da je bespravno useljenih stanova 2063. Otkud mu ta brojka, kada u službenom izvješću o stanju gradske imovine za 2003. piše da ih je 1600? Zašto Ured o tome nije obaviješten? To bi značilo da 400 ljudi koji su provalili u gradske stanove, nije tuženo, jer mi za njih ne znamo!«, objašnjava Uhlir</p>
<p>Ured kojemu je na čelu, ističe, nema pristup bazama podataka GSKG-a niti ih može mijenjati. Može samo gledati promjene. »Nije bilo loše zamišljeno da GSKG, kao naš servis, na naš nalog mijenja podatke u bazama. Međutim, tih je 700 promjena uneseno bez obrazloženja i bez našega ovlaštenja. Ne znam rade li ljudi tamo tako jer ne znaju što smiju a što ne, ili, pak, to znaju. No to ide direktno na ruku dvjema organiziranim grupama kriminalaca koji trenutno preprodaju stanove u vlasništvu Grada i građana Zagreba«, ističe pročelnik.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, u GSKG-u se ne radi dobro, i navodi primjer kada je GSKG kao prazan stan u bazu upisao stan koji je temeljem Zakona o povratu oduzete imovine davno vraćen jednoj obitelji. Na pitanje, što će poduzeti u vezi s tim, Uhlir kaže: »Ili će GZAOP onemogućiti promjene podataka prije nego se upiše razlog zbog kojeg se nešto mijenja, ili ćemo mi u Uredu preuzeti posao mijenjanja baza podataka, a oni će ih moći samo gledati i koristiti zbog naplate«, zaključio je. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pjesama, plesa i političkih govora...</p>
<p>U organizaciji Kraljeva ulice, od 31. svibnja do 9. lipnja u centru grada, na sedam pozornica, održavat će se osmi po redu ulični festival Cest is d’best. U deset dana bit će oko 550 sati zabavnog programa. Gradski ured za kulturu i Turistička zajednica uložili su u manifestaciju po 200 tisuća kuna, dok su razni sponzori pridonijeli s još 100 tisuća kuna. </p>
<p>»Na Festivalu će nastupiti 44 glazbenih skupina sa 180 glazbenika, dok će u sportskim susretima sudjelovati oko 300 sudionika. Ove godine pridružilo nam se i 20 stranih izvođača«, rekao je »kralj ulice« Pajo na konferenciji za novinare, održanoj na Strossmayerovu šetalištu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva Festivala jest da se kultura »izvuče« iz zatvorenih prostora i približi građanima i turistima. Tijekom deset dana Zagreb će obogatiti brojni ulični performancei, kazališne predstave, te plesne skupine. Želja organizatora jest da se što više prolaznika spontano uključi u događanja te zapleše i dobro se provede na gradskim ulicama. </p>
<p>Hadži je najavio da će se tijekom Festivala raditi i na oživljavaju Stossmayerova šetališta koje, kao najljepše zagrebačko šetalište, privlači brojne turiste. </p>
<p>»Gornji Grad treba osloboditi automobila. Gospoda saborski zastupnici mogli bi ubuduće dolaziti na posao helikopterom«, predložio je Hadži.</p>
<p>U sklopu Cest is d’besta, održavat će se i akcija »Hayd u park«. Po uzoru na londonski Hyde park, gdje svatko tko želi može izraziti svoje stavove, na tramvajskoj stanici na Trgu bana Jelačića svakoga dana od 11 do 12 sati na posebno postavljenom postolju građani će moći izreći što žele u vezi s aktualnim političkim pitanjima. </p>
<p>S.D.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>SDP: »Zbog Ferenčaka koalicija se neće raspasti«</p>
<p>Sastanak čelnih ljudi zagrebačke vladajuće koalicije, održan u četvrtak poslijepodne, samo je, čini se, produbio odnosno konkretizirao sukob SDP-a i HNS-a. Obje stranke iznijele su konačno mišljenje o tome tko kome smeta unutar koalicije. </p>
<p>Tako SDP-ovci prozivaju Srećka Ferenčaka, HNS-ova člana Poglavarstva, zaduženog za upravljanje imovinom Grada, a pojedini HNS-ovci kao kamen spoticanja u funkcioniranju zagrebačke vlasti smatraju upravo Bandića. Prijelomni trenutak drugog sastanka, u četvrtak, bio je kad je Bandić, kojem je Ferenčak već dugo trn u oku, izjavio kako je Ferenčak, baš kao i esdepeov član Poglavarstva za obrazovanje i sport, Zlatko Šešelj, u sukobu interesa.</p>
<p> Šešelj, koji ima privatnu gimnaziju, što je razlog za sukob interesa, odmah je podnio ostavku u Poglavarstvu, pa se sad isti taj potez očekuje od Ferenčaka. Ferenčak je, pak, u sukobu interesa jer je njegova tvrtka dobila izgradnju stanova iz programa Poticane stanogradnje u Sesvetama. </p>
<p>Zakon o sukobu interesa koji je usvojen prije nešto više od mjesec dana, Bandiću je došao kao naručen. Konačno jedan konkretan razlog, zanemarimo li subjektivne, zašto bi Ferenčak trebao odstupiti s mjesta člana Poglavarstva. Stoga niti ne čude spekulacije da se s početkom pregovora između koalicijskih partnera čekalo toliko dugo, odnosno da je SDP na čelu s Badnićem čekao upravo usvajanje toga zakona. No pitanje je i kako će se o »slučaju Ferenčak« očitovati saborski Odbor za sukob interesa, na čijem je čelu HNS-ovac, a kojemu se Ferenčak sam prijavio. </p>
<p>No ne odstupi li Ferenčak iz Poglavarstva, kako doznajemo iz SDP-a, koalicija se neće raspasti. »Nećemo zbog toga prekinuti koaliciju«, poručuju esdepeovci. A na pitanje zbog čega bi onda uopće mogli prekinuti zajedničku vlast, ne žele odgovoriti. Nisu jasne ni Bandićeve dvosmislene poruke kako je pitanje smjene odbjeglih HNS-ovaca na čelu s Mislavom Žagarom »samo tehničko pitanje«. U svakom slučaju, ako je to i samo tehničko pitanje, konačan odgovor SDP će dati u srijedu. Ne žele komentirati ni čemu onda dugotrajno inzistiranje na smjeni najkontroverznijeg haenesovca i čemu tolika ustrajnost ako se zbog njega neće raspasti koalicija. </p>
<p>Stoga nije jasna ni poruka SDP-a o tom pitanju, koja glasi: »Neka HNS živi sa svojim grijehom, ali mi nećemo živjeti u tom grijehu«. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Bandiću i Ferenčače, raspadnite se već jednom!«</p>
<p>»Umjesto da su u ovom mandatu riješili problem nedostatka jaslica i vrtića, da su sagradili nekoliko javnih garaža, da su u Sesvetama i Brezovici riješili problem vodoopskrbe i cijeli niz drugih problema, koalicijski partneri SDP i HNS međusobno se natječu tko će koga prikazati kriminalnijim, nesposobnijim i arogantnijim, a zapravo su isti. I SDP i HNS, i Ferenčak i Bandić. Stoga ih pozivamo da se već jednom raspadnu i tako usreće Zagreb i Zagrepčane«, poručio je gradskim ocima u petak predsjednik Gradske organizacije Hrvatskoga bloka Tomislav Jelić.</p>
<p>Osvrnuo se na potez SDP-ovca Zlatka Šešelja, koji je neki dan podnio ostavku na mjesto člana Poglavarstva zaduženog za obrazovanje i sport »zbog sukoba interesa«. »Zašto tek sad? Pa Šešelj je privatnu gimnaziju imao i prije tri i pol godine, kada je postao članom Poglavarstva. Uredno je za nju primao proračunski novac, a sada pred izbore daje ostavku, zamislite – zbog sukoba interesa«, ističe Jelić.</p>
<p>Za Srećka Ferenčaka, čiju ostavku zbog sukoba interesa traži Bandić, Jelić također potvrđuje da je u sukobu interesa – zbog poslova njegove tvrtke u izgradnji POS stanova te predlaganja i realiziranja štetnih ugovora za Grad prigodom kupnje dijela imovine Kinematografa Zagreb, kada je, kako tvrdi Jelić, Grad kupovao svoju imovinu na Tuškancu. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Pjesmom za pomoć mnogobrojnim hrvatskim obiteljima</p>
<p>»Kad bi naše klape postale poznate u narednih godinu dana, Europa bi nas sama zvala u Uniju«/ Prihod od projekta namijenjen je programu za pomoć obiteljima s osmero i više djece, kojih u Hrvatskoj ima oko 400</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Humanitarni projekt »Najbolje od nas« ujedinio je dvojicu vrhunskih glazbenika Tonyja Cetinskog i Nenada Bacha, koji su se u petak točno u podne susreli u studiju Moris. Bach, inače svjetski poznati glazbenik s adresom u New Yorku, u Hrvatsku je stigao kako bi s Cetinskim završio snimanje pjesme »We Will Win... on a world wide games«. Premijera pjesme, čiji glazbeni aranžman uz Bacha potpisuje peterostruki dobitnik Grammy-a John Holbrook, bit će na otvorenju teniskog turnira ATP Croatia Open u Umagu koji ove godine slavi 15 godina postojanja. </p>
<p>Sljedeći je projekt akcije »Najbolje od nas« veliki koncert, koji će se 16. srpnja održati na Centralnom teniskom stadionu u Umagu. Uz Cetinskog i Bacha, na koncertu će nastupiti i njihovi posebni gosti, a pratit će ih Simfonijski orkestar HRT-a. Prihod od projekta namijenjen je programu za pomoć obiteljima s osmero i više djece, kojih u Hrvatskoj ima oko 400. Simpatični će se dvojac ujedno i potruditi da svaka mnogobrojna obitelj dobije kompjutor. </p>
<p>Humanitarnu akciju podržava i Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Nakon Umaga, slijede koncerti po kazalištima diljem Hrvatske kako bi se skupio novac za izgradnju vrtića i igrališta u krajevima s mnogo djece.</p>
<p>• Je li »Najbolje od nas« vaš prvi zajednički glazbeno-humanitarni projekt?</p>
<p>Bach: Da, i jako sam počašćen što se ostvarila naša suradnja.</p>
<p>Cetinski: Složio bih se s Nenadom.</p>
<p>Bach: I ja i Tony smo često sudjelovali u različitim humanitarnim akcijama. </p>
<p>Početak lijepe suradnje</p>
<p>• Čija je ideja bio ovaj projekt?</p>
<p>Cetinski: Zajednička. Smatrali smo da bi bilo zanimljivo spojiti naša dva svijeta. On je cijenjeni kantautor i mislim da bi naši sljedeći projekti također mogli zanimljivo zvučati. Ovo je dobar početak jedne lijepe suradnje.</p>
<p>Bach: Ja sam napisao pjesmu »We Will Win« čija početna slova asociraju na doba interneta, koji povezuje cijeli svijet. Mislim da mlađe generacije svijet mogu napraviti boljim. Tekst mi je pomogao napisati John Containe, inženjer je bio John Holbrook, a ja sam producirao pjesmu. Dakle, u Hrvatsku sam došao s više manje gotovom pjesmom. Naknadno smo nasnimili Tonyjev izvrstan vokal. Osobno se dobro slažemo i naša suradnja teče s lakoćom.</p>
<p>Cetinski: Moram napomenuti da je Nenad bez razmišljanja pristao sudjelovati u ovoj humanitarnoj akciji. Na nama je samo da pjevamo, odnosno da radimo ono što najbolje znamo. Naravno nadamo se da će ljudi to znati cijeniti i da će doći na koncert.</p>
<p>• Nenade, u Hrvatsku ste stigli zbog još nekoliko glazbenih projekata?</p>
<p>Bach: U subotu idem u Dubrovnik na hrvatsku premijeru dokumentarno-igranog filma »Sloboda iz očaja«, redateljice Brende Brkušić, za koji sam napisao glazbu. Naime, američka premijera je bila prije pet dana u Hollywoodu. </p>
<p>• Idete i u Sinj.</p>
<p>Bach: U Umagu će sa mnom nastupiti klapa Sinj. To je ujedno i dio mog projekta Mediteranski zvuk – hrvatski glasovi- promocija klapskog pjevanja. Mislim da je to dio autohtonog kulturnog hrvatskog proizvoda kojeg moramo izvesti u svijet. Želja mi je proširiti klapsku izvedbu i ubaciti malo popa i rocka. Obožavam dolaziti u rodnu Hrvatsku iz koje sam otišao prije 20 godina. </p>
<p>Tonyev glas – za svjetsku karijeru</p>
<p>• Planirate li nastaviti zajedničku suradnju?</p>
<p>Cetinski: S obzirom na ono što smo do sada doživjeli u studiju, moram reći da mi Nenad autorski jako odgovara. Uvijek sam osjećao njegove pjesme i znao sam kako bi mogle još malo bolje zazvučati. Pjesme su mu jako pjevne i ima pobjedničku energiju. Čovjek sam koji ne razmišlja kratkoročno pa se nadam da će naša suradnja potrajati. </p>
<p>Bach: Tony ima glas za svjetsku karijeru. Uz pomoć i podršku moglo bi ga se plasirati na svjetsku pozornicu. Vidim nam jako dobru zajedničku budućnost, a prvi je korak već napravljen. Hrvati su jako kvalitetni glazbenici i naša mediteranska kultura je jako zanimljiva. Svatko ima svojih pet minuta. Imali su ih Irci, Kubanci... Kad naša država i svijet podrže taj kulturni proizvod, kad će nas zvati na sve svjetske pozornice, imamo šanse uspjeti. Naše klape nema svatko, a svijet to još nije čuo. Kad bi klape postale poznate u narednih godinu dana, Europa bi nas sama zvala u Uniju. </p>
<p>Cetinski: Mislim da je Nenad najbolje rekao kakve su naše klape. Poslovno bismo svi voljeli da hrvatska glazba izađe iz sadašnjih okvira, a privatno Nenade dođi ti nama na more. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Varteksova revija predstavila Modnu udrugu Models </p>
<p>VARAŽDIN 28. svibnja</p>
<p> – U velikoj koncertnoj dvorani palače Erdödy održana je u četvrtak navečer promocija manekenske udruge Models. U sklopu promocije održana je i modna revija kolekcije Varteksovih modnih noviteta. </p>
<p>Varteksovi modni dizajneri preuzeli su brigu i o stylingu Massima Savića, čiji je glazbeni nastup upotpunio ovu zanimljivu večer. Među publikom zamijećen je i Siniša Svilan, pa bi TV retrospektivu ovog varaždinskog modno-glazbenog happeninga mogli uskoro vidjeti i gledatelji popularnog »g'lamour:kafea«. </p>
<p>K.G.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zajednički koncert Massima i Urbana</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Vjerojatno dva najbolja domaća rock pjevača Massimo Savić i Damir Urban nastupit će na koncertu 1. lipnja u Aquariusu. Budući da Urban već godinama radi novi album, svoj je dobar status održavao sjajnim koncertnim nastupima koji traju satima, pa sličan nastup treba očekivati i 1. lipnja, tim više jer će mu podršku pružiti Massimo, koji je svoju izuzetno uspješnu godinu okončao osvajanjem Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu. </p>
<p>»Zvali smo ga kao našeg najboljeg pjevača i sjajnog gitaristu«, kaže Urban o njihovoj suradnji dodajući da neće pjevati u duetu te da će on otpjevati nekoliko Massimovih skladbi, baš kao što će Massimo otpjevati nekoliko njegovih. </p>
<p>Urban je ujedno potvrdio da će Massimo gostovati na njegovom dugo očekivanom albumu, koji bi konačno trebao biti objavljen ovog ljeta.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jelena Radan snimila pjesmu s kojom će nastupiti na Splitskom festivalu</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Mlada pjevačica Jelena Radan iz Splita je doputovala u rodni Zagreb kako bi u studiju gitarista Parnog Valjka Marijana Brkića odradila završni mastering za pjesmu »Vrijeme je«, s kojom će nastupiti i na ovogodišnjem Splitskom festivalu. »S pjesmom 'Vrijeme je ' koju smo napisali ja i Edi, najavit ću svoj novi album koji će biti potpuno drukčije tematike nego prethodni. Naime, na novom albumu izbjegavam ljubavne tekstove koji su mi već pomalo dosadili. No, to ne znači da više ne vjerujem u ljubav. Novi album će se baviti životnijim temama«, otkriva Jelena i dodaje da je nedavno snimila pjesmu »Seksi mama« s frontmanom Parnog Valjka Akijem Rahimovskim.</p>
<p>Jelenin glas smo nedavno mogli čuti i u jednom animiranom filmu. Naime, atraktivna Zagrepčanka u Disneyjevom animiranom filmu »Legenda o medvjedu« pjeva naslovnu pjesmu »Duhovi naših predaka« koju u originalu izvodi rock baka Tina Turner. Povratkom u Split, gdje živi već nekoliko godina, Jelena će nastaviti s pripremama za mjuzikl »Grgur« skladatelja Zdenka Runjića. Pjevačica igra svoju imenjakinju kraljicu Jelenu. Do sada je snimila vokalne dionice, a ubrzo bi trebale početi prve probe na daskama koje život znače. Uz Jelenu u »Grguru« nastupaju renomirani splitski pjevači: Goran Karan, Giuliano, Oliver Dragojević, Doris Dragović i drugi.</p>
<p>»Ovo ljeto za mene nema odmora. Bit ću sretna ako uspijem uhvatiti par dana za kupanje, sunčanje i druženje s obitelji«, napominje Radan, koja od polovice lipnja planira česte nastupe na splitskoj plaži Ovčice. </p>
<p>Neumorna Jelena ovo ljeto s grupom Meritas ide i na Unpluged club tour, turneja čiji je cilj vraćanje dobre glazbe u hrvatske klubove. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mali distributer »Pasije« uspješniji od velikih studija</p>
<p>NEW YORK, 28. svibnja</p>
<p> – Uspjeh »Pasije«, kontroverznog filma Mela Gibsona, postavio je američkog distributera Newmarket ispred nekih najvećih hollywoodskih studija u 2004. godini, s ukupnim prihodima na kino blagajnama već sad višim od 400 milijuna dolara, prema istraživanju objavljenom u četvrtak. S 403,7 zarađenih milijuna, nasuprot 1,4 milijuna u istom razdoblju u 2003. godini, Newmarket Films zauzima četvrto mjesto u američkom poretku prodaja kino ulaznica u prvih 21 tjedana u godini, otkriva istraživanje tvrtke Schwab SoundView Capital Markets, temeljeći svoje izvješće na brojkama instituta Kagan Media. Sasvim mladi nezavisni distributer (tvrtka je osnovana u kolovozu 2002.) prednjači pred velikim imenima Hollywooda koja već desetljećima drmaju filmskom industrijom: Paramountom, MGM–om, i posebno Universalom i Foxom, koji su ostvarili prihode od 299 i 297 milijuna dolara. Prve tri tvrtke su Time Warner (oko 697 milijuna dolara), Disney (550) i Sony (516), stoji u zaključnom izvješću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Cenzura na MTV</p>
<p>LONDON, 28. svibnja</p>
<p> – Glazbena postaja MTV prekinula je svoju emisiju Total Request Live tijekom gostovanja kanadske teen zvijezde Avril Lavigne koja je u kamere pokazala srednji prst. </p>
<p>Voditelj emisije pitao je Lavigne što misli o etiketama koje joj pridodaju mediji, na što je kanadska pjevačica pokazala srednjaka u pravcu kamere. Iako je Avril trebala izvesti još jednu pjesmu, MTV je skratio njen nastup jer su takvu gestu smatrali »krajnje neprikladnom«. S druge strane, predstavnici mlade pjevačice rekli su da je riječ o potpuno »benignom incidentu«. </p>
<p>Inače, Lavigne je ovaj tjedan objavila svoj drugi album »Under My Skin«. </p>
<p>Uz skidanje kanadske pjevačice iz svoje emisije ova je kuća odbila prikazati reklamu za dokumentarac o McDonaldsu. Radi se reklami za hvaljeni dokumentarac »Super Size Me« koji kritički sagledava utjecaj fast food hrane na zdravlje, a distributerima je objašnjeno da se radi o reklami koja »degradira fast food restorane«.</p>
<p>Riječ je o filmu Morgana Spurlocka koji je mjesec dana jeo samo u McDonaldsu te je kamerama bilježio promjene na svom tijelu. Filmom je osvojio kritiku na Sundance Film Festivalu, no čini se da mu niti to nije pomoglo jer je još jedna glazbena kuća VH1 također odbila prikazati scene iz tog filma u svom programu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Beckham angažiran u reklami tvrtke Gillette Co. </p>
<p>NEW YORK, 28. svibnja</p>
<p> – David Beckham potpisao je trogodišnji marketinški ugovor s tvrtkom Gillette za koju će snimiti novu reklamu za britvice i brijaće aparate, izvijestila je u petak glasnogovornica tvrtke Michelle Szynal. Tvrtka nije otkrila financijske uvjete ugovora što ga je s njezinom upravom potpisao 29-godišnji igrač Real Madrida, no Szynal je kazala kako je riječ o svoti od oko 40 milijuna funti.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grenlandska zastupnica provalila u hotel zato što joj je bilo hladno</p>
<p>KOPENHAGEN, 28. svibnja</p>
<p> – Zastupnica u lokalnom parlamentu Grenlanda, optužena za provalu u hotel i krađu žestokog pića, branit će se na sudu da je to učinila »u samoobrani«, jer je vani bilo hladno, javio je u petak mjesni radio KNR.</p>
<p>Jensine Berthelsen iz liberalne stranke Atassut rekla je kako je morala na silu provaliti u hotel u obalnom gradu Sisimutu. »Bilo je hladno i samo sam tako mogla ući«, izjavila je na radiju.</p>
<p>Policija joj je ponudila da plati kaznu ili da ide na sud, a Berthelsen se odlučila za sud. »Da platim kaznu, time bih priznala da sam kriva, a mislim da nisam«, rekla je. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Hoće li u vijećima biti sukoba interesa</p>
<p>Međusobno povezivanje vijeća, snažnije uključivanje hrvatske kulture u europske projekte i jača borba za knjigu i film – neke su od smjernica novoustrojenih vijeća. Zašto u vijećima ipak sjede ljudi koji mogu doći u sukob interesa s Ministarstvom? »Interes kulture je iznad pojedinca« – odgovara Josip Bratulić, predsjednik Vijeća za knjigu i nakladništvo, a Neven Frangeš, član Vijeća za glazbu i glazbeno scenske umjetnosti, dodaje: »Neće doći do sukoba interesa ako su članovi moralni«</p>
<p>Kakva će biti nova vijeća za kulturu? Hoće li biti djelotvornija i prodornija od prošlih, pokrenuti više kulturnih zbivanja i pojačati promidžbu hrvatske umjetnosti u svijetu? </p>
<p>Istina jest da su vijeća po novom zakonu dobila veće ovlasti, da će se i gradovima i županijama radi decentralizacije kulture omogućiti suodlučivanje o kulturnoj politici, da će novo Ministarstvo biti »maksimalno transparentno i da će se o uspješnosti ostvarenih programa čitati na webu«, no, ipak izbor novih članova vijeća – Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije, Vijeća za nove medijske kulture, Vijeća za dramske umjetnosti, Vijeća za knjigu i nakladništvo, Vijeća za film i kinematografiju, Vijeća za likovne umjetnosti i Vijeća za glazbu i glazbeno scenske umjetnosti – nameće dvojbe u smislu sukoba interesa.</p>
<p>Naime, može li se on izbjeći ako u svakom vijeću sjedi bar dvoje ljudi čiji se projekti također mogu natjecati u programima Ministarstva kulture? Kakvi će biti prioriteti novih vijeća i hoće li doći do sukoba interesa – upitali smo neke od predsjednika i člnova vijeća.</p>
<p>Vijeće za nove medijske kulture doista je sastavljeno od znalaca, štoviše, pravih »aktivista« koji su pokrenuli kulturni život u nekoliko gradova. Vodi ga umjetnik Slaven Tolj iz Dubrovnika, a članovi su rocker Damir Urban iz Rijeke, umjetnik Ivan Faktor iz Osijeka, Mladen Lučić iz Zagreba i Teodor Celakoski iz zagrebačkog net kluba m.a.m.a.</p>
<p> Novo vijeće, po riječima Slavena Tolja, neće više biti zaduženo samo za ocjenjivanje pristiglih projekata, već će aktivno raditi za nezavisnu kulturnu scenu povezivanjem s vijećima za film, kazalište i likovnost. »Podići ćemo standarde natječaja, postaviti jasnije kriterije za natječaj i promijeniti način ocjenjivanja projekata po uzoru na bivši Vladin ured za udruge«, pojašnjava Tolj i dodaje – »kanimo napraviti posebnu fundaciju za nezavisnu kulturnu scenu«.</p>
<p>Predsjednica Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije jest Nina Obuljen s Instituta za međunarodne odnose, s kojom će raditi pisac Dražen Katunarić, ravnateljica zagrebačkoga MSU mr. Snježana Pintarić, Nada Matošević iz Rijeke i Srećko Lipovčan iz Zagreba. Kako je riječ o jednoj od »najslabijih točaka« Hrvatske uopće, a to je kulturna promidžba zemlje s kojom se muče i Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih poslova, to nas je naročito zanimao budući rad ovoga vijeća, za koje Nina Obuljen kaže da osim savjetodavne funkcije po novom zakonu ima znatno šire ovlasti.</p>
<p>»Prvo ćemo riješiti zaostatke, a potom što više razviti dvije temeljne zadaće – a to su koordinacija međunarodnih aktivnosti i uključenje što više hrvatskih kulturnih projekata u europske integracije. Cilj nam je ući u što više međunarodnih programa za kulturu, a kako je problem bilo dugoročno planiranje gostovanja kazališnih, glazbenih i likovnih događanja, upravo ćemo na tome poraditi. Nastojat ćemo biti kvalitetan servis za promidžbu hrvatske kulture. </p>
<p>Danas je u svijetu proces da se razina državnih dogovora spušta na institucionalne ili čak individualne dogovore, što znači da je važno u Hrvatskoj povezati i koordinirati institucije koje se bave međunarodnom kulturnom suradnjom«.</p>
<p>Predsjednik Vijeća za knjigu i nakladništvo akademik Josip Bratulić istaknuo je da funkcioniranje Vijeća ne ovisi o jednome čovjeku, nego o čitavoj ekipi. »Uvijek ću se boriti za sve izdavače, a ne samo za zagrebačke, i to posebno za one u pokrajini, koji su se teško probijali i najčešće im nije objavljena ni jedna knjiga«.</p>
<p>Najvažnija je knjiga, istaknuo je on, a ne nakladnik, čitatelj, a ne izdavač. Na naš upit hoće li u Vijeću za knjigu i nakladništvo u novome sastavu ponovno dolaziti do sukoba interesa, s obzirom na to da su neki njegovi novoizabrani članovi ljudi koji se bave i nakladništvom – Bratulić je ponovno naglasio da su knjige ravnopravnije od nakladnika, te da »ako i dođe i do sukoba interesa, interes kulture je iznad pojedinca«.</p>
<p>Neven Frangeš, član Vijeća za glazbu i glazbeno scenske umjetnosti, ističe da će se to vijeće baviti »svime onime što bi trebala biti strategija glazbenog života u Hrvatskoj«. Nada se da će Vijeće surađivati i s drugim vijećima, a za sukob interesa kaže: »Problem je u Hrvatskoj što je malo stručnjaka koji vrijede, pa se oni neizbježno nađu u ovakvim tijelima. Međutim, rad u Vijeću je moralno pitanje za svakoga pojedinca pa se nadam da će se članovi svih vijeća toga i držati«.</p>
<p>»Ne mogu vam još ništa reći osim da ćemo se boriti za hrvatski film« – bio je kratak predsjednik Vijeća za film Ante Peterlić. Predsjednica Vijeća za likovne umjetnosti Dubravka Babić smatra da ljudi koji u njemu sjede trebaju u prvome redu biti od pomoći ministru kulture. »Trebamo ponajprije predstavljati našu likovnu umjetnost, ne samo hrvatskoj javnosti, nego Europi i svijetu. To bi značilo da treba poticati najbolje projekte koji se predlažu na razini Republike, a da bi se to moglo, trebalo bi srediti reprezentativne funduse muzeja i galerija u cijeloj Hrvatskoj, te na taj način pravedno pukušati raspodijeliti ionako malen novac koji pripada kulturi«, kaže Babić, ističući da su u tome vijeću kvalitetni suradnici te da sukoba interesa ne bi trebalo biti.</p>
<p>Jedan od članova Vijeća za dramske umjetnosti Boris Senker ocjenjuje da bi osnovne zadaće novoga vijeća trebale biti stabilizacija HNK u Zagrebu, više rada i više dobro plaćenoga kvalitetnoga rada, a mnogo manje financiranja praznoga hoda u institucijama. </p>
<p>Marina Tenžera i Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kuća u vrtlogu prijepora</p>
<p>Arhitekti bi rušili Ferimport, ali odluka Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture ostavlja im vezane ruke / Zašto projekt Milana Šosteriča za adaptaciju Ferimporta ne odgovara susjednoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna?</p>
<p>Nakon četrdesetogodišnjih prijepora oko objekta arhitekta Stanka Fabrisa useljenje Muzičke akademije i njezino novo lice mogli bi ponovno uzburkati duhove, ovaj put zahvaljujući arhitektu Nikoli Polaku, voditelju nevladine udruge za kulturu Academia moderna, i profesorima susjedne Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.</p>
<p>Kad je Grad otkupio spomenutu zgradu za potrebe Muzičke akademije, vijest je bila primljena s oduševljenjem, jer je, barem formalno, riješen pola stoljeća star problem gradskoga beskućnika. Godinu dana kasnije nedavno nagrađeni projekt arhitekta Milana Šosteriča za preuređenje dotične zgrade i dogradnju još jednog objekta iza nje pokrenuo je javnu raspravu što je u četvrtak na večer u prostorijama Škole započela potpisivanjem javne peticije.</p>
<p>U peticiji se traži usporedna izrada plana isplativosti izgradnje nove zgrade i postojeće ideje te novi arhitektonski natječaj u kojem bi se dopustila zamjena postojeće zgrade na Trgu maršala Tita novom. Traži se i smanjenje prostornih apetita na spomenutoj parceli, jer nagrađeni projekt podrazumijeva dogradnju u dvorištu, te raspis novoga, ovoga puta međunarodnoga arhitektonskog natječaja s međunarodnim žirijem.</p>
<p>Što, zapravo, stoji iza zahtjeva u peticiji? Nikola Polak podsjeća na gotovo prihvaćenu odluku Grada da se za Muzičku akademiju sagradi nova zgrada na parceli između bivšega Paromlina i koncertne dvorane »Lisinski«. Projekt je ugašen, prihvaćeno rješenje podrazumijeva Akademiju raspršenu na četiri lokacije, a spomenuti plan koji uključuje brojne preinake, smatra Polak, nikako ne može biti jeftiniji od izgradnje nove zgrade. </p>
<p>Osim studije, na tapetu su se našli i gradski konzervatori koji su nakon četiri desetljeća lomljenja kopalja oko zgrade Stanka Fabrisa dotičnu građevinu proglasili spomenikom kulture. Time Polakova ideja da se taj Gordijski čvor konačno presiječe i tu sagradi nova zgrada, za što su na natječaju postojali brojni planovi, pada u vodu. Konzervatorsku odluku Polak objašnjava strahom gradskih administratora od oštrih rezova, a kritike upućuje i na adresu Društva arhitekata Zagreba, jer nije reagiralo. </p>
<p>U obranu arhitektonske struke stao je Goran Rako iz Stručnog savjeta Udruženja hrvatskih arhitekata spomenuvši da se većina arhitekata zalaže za rušenje sporne zgrade i izgradnju nove, ali mišljenjem Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika i stručnoga žirija, u kojem su četiri člana bila jača od tri arhitekta pa je tim slijedom i izabrani Šosteričev projekt, struci su ostavili vezane ruke. </p>
<p>U susjednoj Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna nezadovoljstvo izaziva planirana dogradnja iza Ferimporta. Osmerokatnica s efektnim završetkom od aluminijskih lamela u duginim bojama zatvorit će nužni izvor prirodnog svjetla u crtaonicama i odražavati obojenu svjetlost. Nije samo svjetlost u pitanju, profesori, koje je ovom prilikom zastupao Vladimir Gudac, i inače nisu oduševljeni planiranim izgledom nove zgrade koja podrazumijeva i rušenje crnogoričnih stabala na trgu i uklanjanje zelenila u dvorištu.</p>
<p>Što se tiče Škole, nije problematično samo zelenilo i svjetlo, već i estetska i umjetnička dimenzija Šosteričeva projekta u kojem se, kako to stoji u pismu u ime Nastavničkog vijeća što ga potpisuje Gudac, ne donosi ništa novo, već ponavlja već viđene vrhunske likovne domete ovih krajeva; grafike Ivana Picelja u četvrtastom rasteru na ulazu te »Prizemljeno sunce« Ivana Kožarića na terasi pred zgradom.</p>
<p>Otvaranje javne rasprave o važnom i osjetljivom projektu u srcu grada je hvalevrijedan potez, to više što će sve financirati porezni obveznici. Ipak, ostaje pitanje nije li se s raspravom zakasnilo.</p>
<p> Istina, projekt Milana Šosteriča još je svjež, ali kad je Grad već otkupio zgradu i potpisao ugovor s Muzičkom akademijom o provedbi usporedne studije o isplativosti obiju lokacija, kasno je raspravljati. Bilo kakva javna rasprava bolja je od nedjelovanja. Zbog potonjega Zagreb je ostao bez šarmantnog Cvjetnoga trga, a ovih dana u tišini izgubio i hotel prepoznatljiva stila.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Osuvremenjivanje s pokrićem </p>
<p>Redatelj Seebach prikazao lik Scarpije kao čelnka tajne policije totalitarnog režima – Valentin Enčev sjajno ovladao takvom interpretacijom / Dirigent Loris Voltolini ostvario s orkestrom odličnu glazbenu izvedbu </p>
<p>Poznavajući režijska ostvarenja Verdijevih opera »Don Carlos« i »Otello« njemačkog redatelja G. H. Seebacha u Operi u Grazu u posljednje vrijeme, budilo je zanimanje što će on načiniti od Puccinijeve »Tosce«, u premijernoj produkciji toga djela u Ljubljanskoj operi.</p>
<p> G. H. Seebach težište svojih interpretacija stavlja na crtanje psihograma glavnih junaka i tumačenje njihovih psihičkih i osjećajnih motiva. Stvaranjem složenih struktura ličnosti pretvara klasične operne likove u suvremene junake.</p>
<p> U »Tosci« mu je to najbolje pošlo za rukom s likom baruna Scarpije, koji je ovdje postavljen kao čelnik tajne policije totalitarnih režima. On je najviše obilježen patologijom svoje seksualnosti što se miješa sa sadizmom. Posebno ga uzbuđuje crkveni prostor, pa je finale prvoga čina opere protekao u vrućici njegove maštarije prema Tosci.</p>
<p> Bariton Valentin Enčev sjajno je ovladao takvom interpretacijom. Bio je nadasve kreativan, glumački nadahnut i uvjerljiv, a glasovno i pjevački raskošan i impozantan.</p>
<p> Sopranistica Galja Gorčeva više se posvetila izvršavanju uvježbanoga negoli kreiranju. Unatoč tomu, ostvarila je dojmljivu Toscu, pjevački suverenu s paletom muzikalna izraza, dinamike i sigurnih visina te vrlo lijepa glasa. U prva dva čina ona u žarko crvenim haljinama kostimografkinje Ragne Heiny predstavlja stvarnu ženu i umjetnicu, u strasti ljubavnih i ljubomornih čuvstava, sukobljenom s razarajućom Scarpijinom žudnjom.</p>
<p> U trećem činu, kada Scarpije više nema, njezin lik u bjelini svekolikog prostora postaje alegorija teatra, opere i belkanta. Klasičnog skoka s bedema rimske tvrđave St. Angelo nema jer su vrijeme i prostor opere univerzalni. Tosca i Cavaradossi sjedinjuju se u završnoj pozi, s one strane stvarnosti.</p>
<p> Tenoru Branku Robinšaku uloga Cavaradossija jedna je od najboljih u posljednje vrijeme. Bio je blistavo raspjevan, dominantne snage glasa i fraziranja u stilu vrsnih talijanskih tenora. </p>
<p>Tumači malih uloga, naročito Matej Vovk kao Spoletta, Saša Čano kao Crkvenjak, Zoran Potočan kao Sciarrone i Ivan Andres Anršek kao Angelotti, zamjetnim su glasovima upotpunili glasovnu raskoš predstave. Scenograf Hartmut Schörghofer načinio je zatvoren prostor kao stupicu za sve likove.</p>
<p>Dirigent Loris Voltolini ostvario je s izvrsnim orkestrom Ljubljanske opere odličnu glazbenu izvedbu s dovoljno žara, tempa i dramatičnosti, naročito u drugom dijelu trećega čina, nakon njegova pastoralno-liričnog početka.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Spomeničke cjeline oglušile se o rentu </p>
<p>Split, Šibenik i Poreč još nisu donijeli odluku o visini spomeničke rente, a upravo je tamo baština najugroženija / Najvišu spomeničku rentu plaćat će Dubrovnik, a najnižu Požega / Od utrška gradu ili općini ide 60 posto, a državi 40, isključivo za obnovu baštine </p>
<p>Od početka godine kada je stupio na snagu dopunjeni Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se odnosi na ubiranje spomeničke rente do danas je polučio djelomičan učinak. Prema tome zakonu gradovi i općine trebali su pojedinačno donijeti odluke o visini spomeničke rente. No, prošlo je gotovo pola godine, a provođenje zakona tek se uhodava u praksi. </p>
<p>Članak Zakona 114. odnosi se na one koji obavljaju gospodarsku djelatnost u spomenicima, a posebna se renta u tome članku predviđa za uslužne djelatnosti kao što su turističke, prijevozne, telekomunikacijske, zabavne i slično te od spomenika imaju posrednu korist.</p>
<p>Od svih gradova i općina u Hrvatskoj po članku 114. u Ministarstvo kulture su stigla samo 52 rješenja. U 18 gradova i općina donesena je odluka o visini spomeničke rente, među ostalim Varaždin, Požega, Nova Gradiška, Čakovec, Zagreb, Opatija, Rijeka, Trogir, Dubrovnik, Pula i Karlovac. U 12 njih u tijeku je postupak, a tu spadaju Petrinja, Korčula, Dugo Selo, Crikvenica, Gospić, Pakrac i drugi. U 22 tvrde da se na njihovu području ne obavlja gospodarska djelatnost u kulturnim spomenicima.</p>
<p>Međutim, Split, Šibenik i Poreč, a ima ih još, uopće nisu donijeli odluku o visini spomeničke rente, a radi se upravo o gradovima koji imaju velike spomeničke cjeline gdje se obavlja gospodarska djelatnost, te imaju velike potrebe za obnovom baštine, primjerice Dioklecijanova palača u Splitu. Oni koji se ogluše o Zakon, morat će sami snositi troškove obnove spomenika, te za njih neće moći tražiti sredstva iz državnog proračuna, poručuje Jadran Antolović, državni tajnik Ministarstva kulture.</p>
<p>Državna blagajna od spomeničke rente očekuje godišnji prihod od sto milijuna kuna. Od početka godine po stavku 114. utržila je neznatna sredstava od gospodarske djelatnosti, a od onih koji plaćaju posebnu rentu od uslužne djelatnosti uprihodila je 13 milijuna kuna. Najvišu cijenu za spomeničku rentu odredio je Dubrovnik, a to je deset kuna po četvornome metru poslovnoga prostora u spomeniku, a najnižu Požega po cijeni od tri kune. Trogir je grad podijelio po zonama, pa će se u prvoj plaćati sedam, u drugoj pet, a u trećoj tri kune. Rijeka je izračunala da će godišnje za spomeničku rentu plaćati 11 milijuna kuna, a Zagreb čak 100 milijuna kuna. Uslužne djelatnosti će od ostvarenog prihoda godišnje izdvajati 0,05 posto, a novac će prikupljati porezna uprava. Može se uplaćivati akontativno, na kraju godine, ali i mjesečno kao i sve druge pristojbe, jer u protivnom slijede kamate.</p>
<p>Sredstva od spomeničke rente, tvrdi Antolović, trošit će se isključivo za obnavljanje spomenika. Od uplaćenog iznosa 60 posto ići će u korist grada ili općine gdje je uprihođen, a 40 posto ide u državni proračun. Grad će od novca koji mu ostaje na mjesnoj razini odrediti koje će spomenike obnoviti, a država će to napraviti na razini cijele zemlje. Prioriteti će se određivati po mjerilima značenja, ugroženosti, vrijednosti i slično. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Časopis koji otvara vrata svijeta</p>
<p>U povodu obilježavanja 10-obljetnice djelovanja Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju Brijuni – Medulin, u auli Zagrebačkog sveučilišta predstavljeno šest svezaka časopisa »Histria antiqua«</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Zahvaljući »vulkanskoj energiji« dr. Vesne Girardi-Jurkić, Hrvatska nije samo upisala nekoliko svojih spomenika na Unescov popis svjetske baštine, već je dobila Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni – Medulin, jedan od najznačajnijih europskih istraživačkih centara za arheologiju što se povezao s 300 znanstvenih biblioteka! Centar upravo slavi 10-obljetnicu postojanja prigodnim predstavljanjem impresivnih svezaka časopisa »Histria antiqua« koji izdaju Sveučilište u Zagrebu, Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri i MIC Brijuni – Medulin.</p>
<p> Zbog toga ne čudi da je na predstavljanju zadnjih šest svezaka časopisa »Histria antiqua« (jedinog s logom Unesca u nas) u auli Zagrebačkog sveučilišta, kojem je nazočila i rektorica prof. dr. Helena Jasna Mencer, prorektorica Vlasta Vizek istaknula da Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni – Medulin ostvaruje dvije kapitalne zadaće: internacionalizaciju Sveučilišta i njegovanje istraživanja kao ključnog pri otkrivanju novih spoznaja.</p>
<p> Štoviše, pomoćnica ministra za znanost, obrazovanje i sport Mirjana Polić-Bobić naglasila je da Centar postao »žarište istraživanja i znanosti« u čijem okrilju svoj rad predstavljaju ponajbolji europski arheolozi.</p>
<p> Šesti i sedmi svezak časopisa predstavili su Kristina Džin, kustosica Arheološkog muzeja Istre u Puli, i Robert Matijašić, dekan Filozofskog fakulteta u Puli. Riječ je o temi »Obrambeni sustavi kroz stoljeća«. Izvorni znanstveni radovi bave se među inim Tvrđavom Slavnoski Brod, tipologijom obrambenim sustava u doba kasne rimske Republike, gradovima Hispanije, bedemima Asserije, fortifikacijskim sustavom Šibenika i templarskim utvrdama Portugala.</p>
<p> Ravnatelj arheološkog muzeja Zagreb Ante Rendić Miočević predstavio je svezak »Grad mrtvih uz grad živih«, pun zanimljivih članaka o drevnim grobljima i nekropolama i njihovu sudonosu prema urbanim cjelinama, o porukama s grobova, ukopima starih kultura, nekropolama u spilji, pače i bizarnom nalazu čedomorstva na zagrebačkom Gradecu.</p>
<p> Ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Emilio Marin predstavio je svezak »Amfiteatri i arene« što se bavi ključnim građevinama – pulskom, veronskom i rimskom arenom, donoseći »lepezu razmišljanja o praktičkim zahvatima današnjeg korištenja tih kapitalnih spomenika«.</p>
<p> Dr. Giradi-Jurkić predstavila je opsežan svezak »Voda kao izvor života« s prošlogodišnjeg međunarodnog simpozija, u kojem vrsni svjetski autori iznose impresivne podatke o kulturi vode Rima koji je imao najkompleksniji i najbolji sustav vodovoda u povijesti, o važnosti rijeka Cetine, Neretve, Drave i Save na tlu Hrvatske i BIH i njihovu značenju za stare kulture, o božanstvima vode, bizarnom žrtvovanju konja vodi i drugom.</p>
<p> Na posljetku, doajen arheološke znanosti prof. dr. Marin Zaninović predstavio je zadnji svezak posvećen naseljima i naseljavanju od prapovijesti do srednjeg vijeka, rekavši: »Arheologija nije nikakva ezoterična znanost, već živa uzbuđujuća znanost o kojoj piše svjetski tisak na naslovnicama, o čijim otkrićima izvješćuje CNN, a eto upravo se u kinima vrti i film »Troja«. Davno sam rekao njemačkim kolegama: dok ste vi trijebili buhe iz krzna, mi smo već imali impresivne kulture!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Nebo nad Vukovarom« </p>
<p>VUKOVAR, 28. svibnja</p>
<p> – Gradski muzej Vukovara nizom događaja obilježio je u četvrtak sedmu godišnjicu djelovanja u kulturnoj obnovi grada Vukovara, nakon povratka iz progonstva. S ponovnim djelovanjem počeo 27. svibnja 1998., pa se u spomen na taj dan svake godine u Vukovaru održava manifestacija »Nebo nad Vukovarom«. Ovogodišnju manifestaciju, na ulazu u budući arheološko-turistički park Vučedol, otvorila je ravnateljica Gradskog muzeja Ružica Marić, a otkrivena je i turistička ploča sa znakom toga parka. – Formiranjem arheološko-turističkog parka nastojat ćemo Europi pokazati da je ovo područje na neki način ishodište europske civilizacije – rekla je ravnateljica Marić.</p>
<p> Arheološkim istraživanjima na Vučedolu je otkrivena potpuno nova prapovijesna kultura skupina indoeuropskih naroda iz 3. tisućljeća prije Krista. U Gradskom muzeju promoviran je plakat manifestacije »Nebo nad Vukovarom«, film o muzeju HRT i otvorena izložba »Putovanja od kuće« četiriju američkih umjetnice. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Bjelorusija vratila Hrvatsku »u igru«</p>
<p>»Razgovori poput 'mogli smo...' sada nemaju smisla. Bili smo bolji većinu utakmice, ali teško je pobijediti kad primiš tri pogotka. Protiv Bjelorusije će početi sastav iz drugog poluvremena naše prve utakmice, a još ću razgovarati s vratarom Vranjićem. Izgubimo li, to je naša stvarnost, barem trenutačna«, kazao je Novoselac, koji je najavom da će protiv Bjelorusije zaigrati momčad iz drugog poluvremena prešutno priznao svoju pogrešku</p>
<p>DÜSSELDORF, 28. svibnja</p>
<p> – Mladi hrvatski nogometni reprezentativci nemaju vremena razmišljati o porazu protiv reprezentacije SiCG, jer već u subotu u 15.30 sati igraju protiv Bjelorusije. Tako je put mladih »kockastih« na EP-u započeo razočaravajuće, ali je možda svjetlo u tunelu pobjeda naših suparnika u drugom kolu protiv favorita ovog natjecanja Italije sa 2-1. </p>
<p>Dan prije utakmice protiv Bjelorusije, koja nam ostavlja nadu da još možemo proći dalje, uglavnom se razgovaralo o dvije sasvim suprotne prezentacije nogometne igre »kockastih«. U prvom se poluvremenu igralo užasno, a u drugom dobro te se izjednačio zaostatak od dva pogotka. No, nedostatka samopouzdanja kod vratara Vranjića i obrambenog trolista Ješe-Lučić-Drpić odnio je jedan bod. Pitanje je zašto se pokazalo dvostruko lice? </p>
<p>U prvom dijelu izbornik Martin Novoselac kao da je želio zadovoljiti sve i ugurao je u momčad igrače sa »statusom«, pa su se na samo nekoliko centimetara gurale tri lijeve noge - Carević, Babić, Pranjić. Ujedno je Kranjčar bio gurnut suviše desno, a Srna u sredinu pa se igra gušila. Kad je Novoselac vidio da »kuća gori« postupio je po zanatu i ubacivši Da Silvu i Šafarića izmijenio sustav, a samim time i događaje na travnjaku. Budući da igrač nije prekidač, tromost iz prvog dijela osjetila se i u završnici. Novoselac je najavom da će protiv Bjelorusije zaigrati momčad iz drugog poluvremena prešutno priznao svoju pogrešku, a istaknuo je: </p>
<p>– Razgovori poput »mogli smo, nismo mogli, bolji smo, nismo...« sada nemaju smisla. Bili smo bolji većim dijelom utakmice, ali teško je pobijediti kad primiš tri pogotka. Protiv Bjelorusije će početi sastav iz drugog poluvremena, a još ću razgovarati s vratarom Vranjićem. Izgubimo li, to je naša stvarnost, barem trenutačna. </p>
<p>S obzirom na nesigurnost Vranjića i njegov strah od pogreške (u ovoj je sezoni s Cibalijom ispao iz lige), za očekivati je da će prednost dobiti Šarlija, pa će protiv Bjelorusije Hrvatska započeti dvoboj u sljedećem sastavu: Šarlija - Ješe, Lučić, Drpić - Srna, Šafrić, Babić, Pranjić; Kranjčar - Da Silva, Ljubojević. </p>
<p>Bjelorusija je u utakmici s Italijom pokazala iznimnu momčadsku moć, a u svojim redovima ima jednoga vrhunskoga kreatora Aleksandra Gleba. Novoselac je oduševljen njegovom igrom, a najavljuje da na njega neće igrati »flaster« već će ga udvajati. Bjeloruska će momčad vjerojatno zaigrati u formaciji 4-4-2: Ževnov - Baga, Kirenkin, Tarasenko, Mološ - Kalečev, Škabara, Pankoveč, A. Gleb - V. Gleb, Kornilenko. Utakmicu sudi Čeh Michal Beneš. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bjelica Barićev džoker</p>
<p>»Igrat ćemo u trenutačno najjačem sastavu. Tek stižu Pršo i Klasnić. Moram napomenuti da u momčadi tražimo još dva mjesta i da ova utakmica ima upravo svrhu pronalaženja ta dva igrača. Teško mi je reći sastav, zacijelo ću ga objelodaniti u posljednji trenutak«, istaknuo je Barić </p>
<p>RIJEKA, 28. svibnja</p>
<p> – Pretposljednju provjeru prije nastupa na Europskom prvenstvu u Portugalu (od 12. svibnja do 4. lipnja) imat će hrvatska nogometna reprezentacija u subotu u 20.15 sati na riječkoj Kantridi. Suparnik Barićevim izabranicima bit će reprezentacija Slovačke koja je, podsjetimo, već bila suparnik Hrvatskoj prije velikih natjecanja. Prije odlaska na SP u Francuskoj 1998. Hrvatska je u Puli u dosadnoj utakmici izgubila sa 0-1. Sve iza toga je povijest, najljepša povijest... Još se i danas slovački novinari sjećaju najzanimljivijeg detalja s toga prijateljskog nadmetanja. Bio je to trenutak kad je u teren ušetao pas koji nije želio otići čak desetak minuta. </p>
<p>Ovog su puta Slovaci pretposljednji suparnik prije velikog natjecanja, a Hrvati će još 5. lipnja skoknuti do Kopenhagena odigrati prijateljski dvoboj protiv jake Danske. </p>
<p>– Jako me veseli što ćemo igrati protiv dobre reprezentacije, kurtoazno je najavio utakmicu izbornik Barić. – Odabrali smo suparnika koji je pobijedio u sličnoj utakmici Hrvatsku prije šest godina. Tada smo bili izgubili, a sada ne želimo poraz... U trenerskoj karijeri, pogotovo dok sam bio u Austriji, imao sam u momčadi mnogo igrača iz Slovačke, a uvijek je bila riječ o vrsnim tehničarima. Znam da ćemo morati biti jako dobri želimo li pobijediti Slovačku. </p>
<p>Slovački izbornik Dusan Galis u kurtoaziji je jednako vičan Bariću. </p>
<p>– Već postaje tradicija da uigravamo i isporabavamo Hrvatsku prije velikih natjecanja. Osobno, jako mi je drago što nas je Hrvatska opet pozvala. Ovdje smo došli odigrati kvalitetnu i dobru utakmicu, pa i biti bez milosti prema Hrvatima, koji su usred priprema. Samo im beskompromisnom igrom možemo pomoći i opravdati ovaj poziv. Uvjeren sam da će gledatelji biti zadovoljni, jer ćemo igrati napadački. </p>
<p>Novinare iz Slovačke, dakako, zanimalo je hoće li Hrvatska nastupiti u najjačem sastavu. Barić je rekao: </p>
<p>– Nećemo, ali ćemo igrati u trenutačno najjačem sastavu. Tek stižu Pršo iz Monaca i Klasnić iz Werdera. Uz to, moram reći da smo sedam dana oštro trenirali, ali pazimo da se neki igrač ne ozlijedi. Moram napomenuti da u momčadi tražimo još dva mjesta i da ova utakmica ima upravo svrhu pronalaženja ta dva igrača. Teško mi je reći sastav, zacijelo ću ga objelodaniti u posljednji trenutak, istaknuo je Barić. </p>
<p>Već je otprije bilo jasno da na ovoj utakmici u početnoj postavi neće biti Tudor, jer zbog crvenoga kartona iz dokvalifikacijske utakmice protiv Slovenije ne smije igrati protiv Švicarske. No, pitanje je hoće li Tudor uopće biti pričuva u subotu u Rijeci. Zglob ga je natjerao da u četvrtak dvaput ranije napusti trening. </p>
<p>– Jako je nesretan, rekao je mojim pomoćnicima da se osjeća jadno i da misli kako ima prevelik peh. Odlično je radio na pripremama, a sada je ozlijeđen. No, svi su uvjereni da nije ništa opasno, kazao je Barić. </p>
<p>Uglavnom, sigurno je da će Barić još jednom pokušati provjeriti moć, snalažljivost, kvalitetu i pokretnost Nenada Bjelice, kojem je određena uloga razigravača. Vidjelo se već to na trening utakmici u Ogulinu, gdje je svaka akcija počela upravo od njega. On bi kao razigravač trebao donijeti dodatnu dimenziju našoj reprezentaciji, koja je dosad igrala isključivo preko bočnih igrača. </p>
<p>Izbornik Barić je najavio da će u ponedjeljak, 31. svibnja odrediti koja će tri igrača od 26 na popisu otpasti. Je li Barićevo razočarenje mladima na EP-u u Njemačkoj znak da bi baš netko od trojca Kranjčar-Babić-Srna mogao otpasti? </p>
<p>Organizator utakmice NK Rijeka tvrdi kako bi stadion mogao biti dobro ispunjen. Svaki će gledatelj dobiti i navijačku kapu, a i cijene ulaznica su popularne - od 30 do 100 kuna. U subotu će na igralištu u Kostreni odmjeriti snage i mlade reprezentacije Hrvatske i Slovačke (11.30 sati). No, ne smije se zaboraviti da će u predigri utakmice A reprezentacija na Kantridi u 17.30 sati biti odigrana i finalna utakmica omladinskog turnira Kvarnerska rivijera. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ivica Mornar ima nelegalnu belgijsku putovnicu!</p>
<p>BRUXELLES, 28. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Hrvatski nogometni reprezentativac Ivica Mornar prizvan je pred suca u Belgiji zbog osnovane sumnje da je njegova belgijska putovnica - nelegalna!</p>
<p>Bivši nogometaš bruxelleskog Anderlechta, čija je putovnica izdana uz još 170 sličnih između 2000. i 2002. godine, nije jedino poznato ime u igri sumnjive naturalizacije, druga je žrtva obrambeni igrač liješkog Standarda, reprezenatativac SCG-a, Ivica Dragutinović. </p>
<p>Mornaru se stvar iskomplicirala zato što je njegov transfer u britanski Porthsmouth u siječnju prošao glatko i brzo budući da je na rad preko Kanala otišao kao građanin jedne EU zemlje. Kao naturalizirani Belgijanac, Mornar se na slobodnom europskom tržištu loptačke radne snage i u Uefinim propisima ne tretira strancem i kao takvome mu ne treba radna dozvola. Slučaj će stoga vjerojatno povući nezgodne posljedice radi broja stranaca koji smiju igrati u europskim klubovima te će Mornar sa statusom pod upitnikom stvoriti glavobolje što sebi, što poslodavcima. Naravno, ako se priča na vrijeme ne rasplete.</p>
<p>Ovog je trenutka 171 dosje, uključujući i sve papire dvojice nogometaša, na hrpi kod istražnog suca koji je već pozvao na razgovor sve njihove vlasnike na informativni razgovor. </p>
<p>»Mornar o ovome pojma nije imao niti mi je ikad signalizirao da je s njegovom naturalizacijom išta neuobičajeno«, izjavio je vidno iznenađeni Mornarov belgijski odvjetnik Laurent Denis.</p>
<p> »Mornar ne zna ništa, a i sudski mu je poziv izgleda stigao na staru adresu iz čega slijedi da je Mornar, službeno igrajući za Anderlecht, zapravo obitavao u Francuskoj«, tumačio je odvjetnik sportskom izdanju lista La Derniere Heure.</p>
<p>Skandal je otkrila antverpenska policija zaključivši da je u srcu priče službenik u službi za naturalizaciju u provinciji Antwerpen, »izvjesni Jean-Pierre V.«. Činovnik je optužen za »pasivnu korupciju« koja se u ovom slučaju realizirala kroz darove tipa čokoladnih bombona, mobitela i votke. Votka ukazuje na porijeklo srca cijele afere. U igri je, prema istražiteljima, kum gruzijske mafije u drugom po veličini belgijskom gradu, locirane na Falconpleinu, Abraham Melikhov. </p>
<p>Melikhovljev je posao izgleda bila muljaža s nabavkom državljanstva »izvjesnom broju istočnoeuropljana«, rekli su iz policije lokalnim medijima.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jaki Zagrebov kadetski turnir</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Što god da se zbivalo u uobičajeno turbulentnoj Karnjčevićevoj, jedna tradicija ostaje nepromjenjiva. Riječ je o tradicionalonom nogometnom međunarodnom Zagrebovom kadetskom turniru, koji ove subote i nedjelje doživljava svoje 31. izdanje.</p>
<p>Sudionici su podijeljeni u dvije skupine, A i B, i sve se utakmice prednatjecanja igraju u subotu u Veslačkoj od 9 sati nadalje. Utakmice za poredak igraju se u Kranjčevićevoj u nedjelju od 13.30 sati, s time da susret za pobjednika počinje u 17.45. U A skupini igraju: reprezentacija Malezije, Hajduk (Split), GAK (Austrija), reprezentacija ZNS-a; B skupina: Dinamo (Zagreb), Maribor, Zagreb i Široko Brijeg (BiH). </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cibona bez muke do finala</p>
<p>U finalu će Cibona igrati protiv Zadra ili Zagreba. Rezultat je 1-1 u pobjedama, a odlučujuća treća utakmica igra se u nedjelju u Zadru</p>
<p>ŠIBENIK, 28. svibnja</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP prvi su finalisti prvenstva Hrvatske. U drugoj polufinalnoj utakmici doigravanja Zagrepčani su nadigrali Šibenku 106-88 (23-18, 25-25, 29-20, 29-25) i tako izborili završnicu rezultatom 2-0 u pobjedama. U finalu će Cibona igrati protiv Zadra ili Zagreba. Rezultat je 1-1 u pobjedama, a odlučujuća treća utakmica igra se u nedjelju u Zadru.</p>
<p>Ulaskom u polufinale doigravanja za prvaka Hrvatske i plasmanom u Goodyear ligu košarkaši Šibenika su zadovoljni ovosezonske apetite. A to se itekako osjetilo u njihovoj igri protiv Cibone, kako u Zagrebu, tako i pred domaćom publikom. Nije bilo previše borbenosti, već su i prije početka prve utakmice znali kako su dostigli maksimum svog potencijala i kako je pitanje finaliste rješeno, samo je pitanje koliko će uvjerljivo Zagrepčani slaviti.</p>
<p>U dva dvoboja protiv Cibone VIP nije došlo do nikakvog iznenađenja, već su gosti odličnom igrom u prvom, a posebno u drugom ogledu postigli dvije vrijedne pobjede i zasluženo se plasirali u finale.</p>
<p>Početak utakmice je pripao Šibenčanima, koji su poveli sa 5-2. No, ubrzo su gosti nadoknadili zaostatak i počeli diktirati situaciju na parketu. Otpor Šibenčana do poluvremena bio je prilično izjednačen, tijekom prve dvije četvrtine vodila se izjednačena borba. Gosti su tek na kraju druge četvrtine stekli prednost od pet poena. Sve je riješeno u nastavku, cibosi su zaigrali izvrsno i u 27. minuti stigli do 13 poena prednosti. Tada su se zakačili Helbich i Golemac i dobili tehničku isključujuću grešku. Zagrepčani su nakon toga, predvođeni najboljim igračem Andrijom Žižićem, stvorili prednost od još desetak poena, koje su sa uspjehom zadržali do kraja susreta. Uz Žižića svakako treba spomenuti i doprinos bariše Krasića, koji je upisao 18 poena. U redovima Šibenke najbolji je bio trojac Dihon (10), Helbrich (16) i Vidačak (18). Sigurno je kako bi Helbrich bio od još veće koristi za svoju momčad da nije prerano izašao iz igre.</p>
<p>• Sportska dvorana Baldekin</p>
<p>ŠIBENKA – CIBONA VIP 88-106 (18-23, 25-25, 20-29, 25-29)</p>
<p>ŠIBENKA: Jurić, Bailleu 11 (1-1), Dihon 10, Toroman 13, Bura 3 (1-2), Šarin 8 (3-4), Vidačak 18 (4-5), Helbich 16 (3-3), Huljev 9, Duvančić , Palada, Blaće.</p>
<p>CIBONA VIP: Penn 9 (4-4), Kus 3 (1-3), Branković 4 (1-2), Krasić 18 (4-4), Žižić 25 (5-6), Golemac 9, Sesar 6, Štimac 5 (2-2), Mance 6, Mamić 5 (2-2), Popović 12 (7-9), Poljak 4.</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Čanković (Zadar), Medan (Dubrovnik) GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andrija ŽIŽIĆ.</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Samo Rajle-Brođanac u finalu</p>
<p>MÜNCHEN, 28. svibnja</p>
<p> – Mirna Rajle-Brođanac bit će jedina hrvatska predstavnica u finalu druge regate Svjetskog veslačkog kupa u Münchenu. Najbolja hrvatska veslačica u svojoj je polufinalnoj skupini osvojila treće mjesto (8:05.44), posljednje koje je vodilo u finale. Ispred Osječanke su bile Njemica Marie-Louise Draeger (7:56.15) i Kineskinja Fengjun Fu (7:58.39). Hrvatski četverac bez kormilara, koji je nastao nakon raspada osmerca u polufinalu, bio je za jedno mjesto kratak. Boraska, Vučičić, Dragičević i Milin bili su četvrti (5:58.32), iza svjetskih prvaka Kanađana (5:56.28) te Nijemaca (5:57.05) i Poljaka (5:57.84). Cilj ovog četverca bila je pobjeda nad svim posadama koje još nisu ispunile olimpijsku normu, no to se nije dogodilo jer su se u finale iz druge skupine plasirali Česi, doduše sa slabijim vremenom (5:58.54). </p>
<p>U toj skupini veslala je i klupska posada Trešnjevke koja je potpuno podbacila osvojivši posljednje mjesto sa gotovo minutom zaostatka za pobjedničkim četvercem Velike Britanije. Bojan Žugić u samcu također je bio posljednji u svojoj polufinalnoj skupini (7:32.53). </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Stvoriti uvjete da mladi ostanu u sportu« </p>
<p>»Zagrebački sport svojim rezultatima s više od 60 posto sudjeluje u uspjesima hrvatskog sporta. No, unatoč tome, moramo biti svjesni da novca nema dovoljno«, tvrdi Šepec </p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Nakon gotovo četverosatne sjednice Zagrebački športski savez dobio je novog predsjednika. Dosadašnji se dopredsjednik Tomislav Šepec popeo stepenicu više i naslijedio Antu Vrdoljaka koji je posljednje četiri godine uspješno kormilario sportom glavnoga grada. </p>
<p>– Vrdoljak je bio iznimno dobar predsjednik. Tijekom njegova mandata bilo je problema s čestim promjenama glavnih tajnika, no dolaskom Željka Braje stanje se stabiliziralo. Odlična je stvar što više nema nikakvih zaostataka u isplaćivanju stipendija mladim sportašima, prokomentirao je 63-godišnji Šepec, dugogodišnji ugledni dužnosnik u streljaštvu. </p>
<p>Novi predsjednik nastavit će gdje je njegov prethodnik stao, a glavna će mu pomoć, uz tajnika Braju, biti novi dopredsjednik Dragutin Šurbek. U Upravnom odboru još će sjediti Branimir Bašić, Mirko Bašić, Erna Havelka, Zdravko Hebel, Damir Karlović, Ivan Knežević, Marijan Maras, Krunoslav Sabolić, Pero Šarić, Nikola Švigir i Ante Vrdoljak. </p>
<p>– Primarno je da UO realizira odluku o kretanju u izmjene statuta te da se pristupi dopuni kriterija za financiranje javnih potreba u Gradu Zagrebu. Značajno je da uspostavimo dobru suradnju s institucijama koje nam mogu pomoći, poput Gradskog ureda za sport, HOO-a, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i ostalih nadležnih ministarstava. U cilju je unapređenja stručnog rada potrebna dobra suradnja i s Kineziološkim fakultetom, smatra Šepec. </p>
<p>Još su od 1996. svi sportski objekti u vlasništvu Grada, a ZŠS ima vrlo malo utjecaja na njihovo održavanje i financiranje. </p>
<p>– ZŠS mora u suradnji s Gradom izraditi program koji će uključivati izgradnju objekata, investicijsko i redovno održavanje objekata te program njihova korištenja, naglasio je Šepec, koji je ipak svjestan da će glavna prepreka u njegovim planovima biti nedostatak novca.</p>
<p>– Zagrebački sport svojim rezultatima sa više od 60 posto sudjeluje u uspjesima hrvatskog sporta. No, unatoč tome, moramo biti svjesni da novca nema dovoljno, iako Grad Zagreb ima najbolju financijsku podlogu od svih hrvatskih gradova. </p>
<p>Za kraj čelni je čovjek zagrebačkog sporta iznio još neke ideje na čijem će ostvarivanju raditi sljedeće četiri godine. </p>
<p>– Potrebno je što više mladih uključiti u sport i stvoriti uvjete da i ostanu u njemu. Zagreb se mora prezentirati i u inozemstvu, zato moramo organizirati što više velikih priredbi. Također, treba osmisliti kvalitetne marketinške sadržaje koji bi donosili dodatna sredstva za realizaciju sportskih aktivnosti, zaključio je Šepec. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Drašković: Ići ću u Zagreb kad bude trebalo</p>
<p>Žužul: Nismo razgovarali o povlačenju tužbe protiv SCG-a pred Međunarodnim sudom pravde/ Drašković: Zalažem se za otvorene i prohodne granice na kojima u budućnosti ne bi bilo ne samo vojske, nego ni policije</p>
<p>BEOGRAD, 28. svibnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul složio se u svom prvom službenom posjetu Beogradu u petak s domaćinom, ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem, da se daljnje unapređenje odnosa SCG-a i Hrvatske može i mora ostvarivati rješavanjem pitanja koje zanimaju građane te uvažavanjem njihovih prava i prava manjina u obje države. </p>
<p>Obraćajući se novinarima poslije susreta, Žužul je iznio prioritete hrvatske državne politike rekavši da je suradnja sa susjedima neodvojiv dio temeljnog cilja, a to je ulazak u Europsku uniju, kao i da milenijski proces integracije Europe nije gotov dok postoji »rupa« na jugoistoku Europe. Opredjeljenje SCG-a da slijedi europski put umnogome olakšava rješavanje međudržavnih pitanja zatočenih i nestalih, povratak izbjeglih, prava manjina, ali jednako i pitanje granica koje u budućnosti na temelju poznatih principa trebaju rješavati stručna povjerenstva. »Svi idemo u istom smjeru, različit nam je tempo, ali je svima ista završna stanica«, rekao je Žužul. </p>
<p>»Ići ću u Zagreb kad bude trebalo, nemojmo perifernom pitanju davati važnost koju nema. Da mi je netko rekao da nisam dobrodošao, rekao bih mu - tako te dobro i našao - ali mi to nitko nije rekao«, odgovorio je Drašković na pitanje je li međudržavna suradnja otežana zbog njegova izostanka iz izaslanstva za nedavna posjeta predsjednika SCG-a Svetozara Marovića Zagrebu. </p>
<p>Drašković je istaknuo pitanje povratka prognanih i izbjeglih, ali i mirovina, radnog staža i zdravstvenog osiguranja. Založio se za otvorene i prohodne granice na kojima u budućnosti ne bi bilo ne samo vojske, nego ni policije, a činjenicu da Hrvatska postane članicom EU-a pozdravio i označio poticajnom za SCG. Ministar Žužul upozorio je da nije čuo niti je vidio da se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odredio o Draškovićevu dolasku. Žužul je rekao da su njega prijateljski primili te pretpostavio da će tako biti primljen i premijer Ivo Sanader kad najesen dođe u posjet Beogradu. </p>
<p>Na pitanje koliko predsjednički izbori u Srbiji 13. lipnja, na kojima kao kandidat velike šanse ima radikal Tomislav Nikolić, mogu utjecati na odnose s Hrvatskom, Drašković je rekao kako se nada da neće pobijediti snage koje bi ičim pomutile odnose Srbije i Hrvatske i zaustavile trend svestrane suradnje. </p>
<p>Hrvatski šef diplomacije dodao je da nije bilo razgovora o povlačenju tužbe protiv SCG-a pred Međunarodnim sudom pravde.</p>
<p>»Prvi« konzulat u Kninu?</p>
<p>»Hrvatska ima dva konzulata u SCG-u - u Subotici i Kotoru - koji odlično rade, a SCG nema nijedan u Hrvatskoj i naša je želja da za početak otvorimo konzulat u Kninu«, izjavio je novinarima Vuk Drašković i izazvao priličnu nedoumicu kod gostiju i novinara. Naime, opće je poznato da u Hrvatskoj već godinama postoje konzulati SCG-a u Rijeci i Vukovaru. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ubijen glavni urednik podgoričkog lista »Dan«</p>
<p>PODGORICA, 28. svibnja</p>
<p> - Glavni i odgovorni urednik i direktor dnevnika Dan Duško Jovanović, preminuo je u petak ujutro u podgoričkom Kliničkom centru od posljedica ranjavanja. </p>
<p>Na njega je, ispred redakcije tog lista u Podgorici, oko ponoći iz automatskog oružja pucao nepoznati napadač oružjem većega kalibra, potvrdio je istražni sudac Radomir Ivanović opovrgnuvši vijesti da je itko priveden.</p>
<p>Očevici navode da je Jovanović iskrvario zbog prostrijelnih rana grudnoga koša i trbuha, ali i da je navodno bio pri svijesti dok su mu liječnici davali prvu pomoć. </p>
<p> Redakcija lista Dan objavila je da je ubijeni direktor prethodno dobivao prijeteće poruke. </p>
<p>Odvjetnica tog lista Lidija Božović izjavila je da bi Jovanović možda bio živ da je policija radila svoj posao. </p>
<p>Rekla je da se ubijenom novinaru više puta prijetilo, da je bio fizički napadnut, ali da policija ništa nije poduzela da ga zaštiti. Ustvrdila je da je list bio na udaru crnogorske vlasti, prije svega zbog pisanja o aferi trgovine ženama i međunarodnom švercu cigareta te da je protiv lista pokrenuto 30 sudskih sporova za klevetu. </p>
<p>Ubojstvo čelnog čovjeka najvećeg crnogorskog oporbenog medija oštro su osudile sve crnogorske novinarske udruge i svi mediji, bez obzira na njihovu uređivačku i političku orijentaciju, kao i sve crnogorske političke stranke.</p>
<p>Dan, oporbeni podgorički dnevnik blizak prosrpskom, federalističkom bloku, često je prenosio napise zagrebačkog tjednika Nacionala o duhanskoj aferi u Crnoj Gori. </p>
<p>Crnogorski premijer Milo Đukanović prošle je godine tužio Jovanovića za klevetu, jer je Dan objavio da njegova vlada sprječava istragu o slučaju krijumčarenja ljudi. Prije toga je Đukanović dobio privatnu parnicu protiv Jovanovićeva lista, podignutu zbog izvješća o navodnom krijumčarenju cigareta. </p>
<p>Jovanović je bio i prvi novinar kojeg je Haaški sud optužio zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Tužba je povučena nakon što se Jovanović ispričao.</p>
<p>Udružena oporba za subotu je najavila prosvjednu šetnju podgoričkim ulicama.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sarajevo preko spomenika manipulira Stocem</p>
<p>Građevinski inspektorat BiH je odlučio ukloniti križeve sa stolačke tvrđave / Hrvatski stanovnici Stoca u toj odluci vide urotu federalne vlasti za preuzimanje kontrole nad njihovim gradom</p>
<p>DUBROVNIK, 28. svibnja</p>
<p> - Odluka federalnog urbanističko građevinskog inspektora BiH Danijela Čepelja o uklanjanju križa i dvanaest betonskih temelja za križeve na gradu utvrdi Križevac, podigla je tenzije u Stocu u kojem Hrvati i Bošnjaci posljednjih godina uspješno obnavljaju prijeratni suživot. </p>
<p>Hrvati koji čine većinu stanovništva u tom hercegovačkom gradiću koji je tijekom hrvatsko-bošnjačkog rata bio poprište velikih sukoba, smatraju kako je nalog federalnog inspektorata još jedan u nizu pokušaja Sarajeva, odnosno Bošnjaka da preuzmu kontrolu nad tim područjem. Naime, komisija Državne uprave BiH za zaštitu spomenika na području Stoca proglasila je čak 19 objekata i lokaliteta kulturno povijesnim spomenicima nad kojima ona ima isključivo kontrolu.</p>
<p>Hrvatski stanovnici Stoca u toj odluci Uprave za zaštitu spomenika vide urotu federalne vlasti za preuzimanje kontrole nad njihovim gradom. Jer, kažu kako u jednom malom Stocu može biti devetnaest spomenika kulture kad ih u Sarajevu ima tek dva a u čitavoj BiH 164. Njihove sumnje da Bošnjaci kroz »spomeničku revoluciju« žele preuzeti Stolac dodatno pojačava i činjenica da je na čelu Državne uprave za zaštitu spomenika Amra Hadžimuhamedan, sestra Rasmira Mahmutćehaića kojega Hrvati u Stocu smatraju pripadnikom jedne od najradikalnijih sarajevskih bošnjačkih skupina. </p>
<p>Raspitujući se o slučaju križa na Vidoškom gradu na brdu Križevac iznad samog središta grada, zbog kojeg su odnosi Hrvata i Bošnjaka ponovo zahlađeni, saznajemo kako je u toj povijesnoj tvrđavi, koja je spomenikom kulture proglašena u siječnju 2003. godine, već od ranije postojao križ. </p>
<p>Kroz kameno zdanje, čiji pojedini dijelovi sagrađeni još u kasnoantičko doba, a koji je bio jedna od ključnih utvrda u doba Bosanske kraljevine, posljednjih godina bilo je postavljeno i dvanaest drvenih križeva koji su predstavljali križni put. Ti su drveni križevi do sada polomljeni dvadesetak puta, a počinitelji tog vandalizma do danas su ostali nepoznati, pa su vjernici betonirali njihova postolja. </p>
<p>S druge strane, kako tvrde mještani, Državna Uprava za spomenike BiH je prije dvije godine dopustila da se bez građevinske dozvole u samom središtu Stoca obnovi Carska džamija koja je tijekom bošnjačko-hrvatskog rata bila srušena. Naime, Hrvati su tražili da se prije obnove džamije sagrađene 1519. godine arheološki istraži taj lokalitet, jer je džamija izgrađena na temeljima ranokršćanske bazilike iz druge polovice 4., odnosno početka 5. stoljeća. </p>
<p>Posljednji incident na Križevcu se dogodio početkom svibnja kad je skupina mladih sarajevskih Bošnjaka sa stolačke tvrđave vičući kako se radi o zločinačkoj i tuđoj zastavi, skinula službenu zastavu Hrvatskog naroda u BiH koja se tu nalazila već osam godina. Budući da se radilo ne samo o kaznenom djelu već i pokušaju izazivanja međunacionalnog sukoba , općinski čelnici u suradnji sa SFOR-om i federalnom policijom uspjeli su smiriti strasti i tako izbjeći sukob Bošnjaka i Hrvata u Stocu.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Upitan opstanak Republike Srpske</p>
<p>Britanski veleposlanik Ian Cliff tvrdi da daytonska Republika Srpska ne može doći u pitanje, no da neke njene ovlasti moraju biti prenesene na savezne vlasti u Sarajevu</p>
<p>SARAJEVO, 28. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sve je izvjesnije da Bosna i Hercegovina na lipanjskom summitu NATO-a u Istanbulu neće biti primljena u Partnerstvo za mir, premda je većina tehničkih pretprijemnih uvjeta za to zapravo ispunjena. </p>
<p>Razlog zbog kojeg BiH u Turskoj vjerojatno neće dobiti pozivnicu za ulazak u ovaj program je neuspjeh domaćih vlasti u suradnji s Haaškim tribunalom, odnosno neuhićenje ratnih zločinaca, za što po tvrdnjama međunarodnih službenika veliki dio krivnje snosi Republika Srpska (RS).</p>
<p>Već tjednima se špekulira da će, ukoliko BiH u Istanbulu ne bude pozvana da pristupi Partnerstvu, biti dramatičnih posljedica na unutarnjopolitičkoj sceni u zemlji. Ulazak u NATO-ov program važan je i kao preduvjet za otpočinjanje pregovora BiH o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Govori se i o tome da bi čak u pitanje moglo doći i postojanje Republike Srpske.</p>
<p>Ipak, veleposlanik Velike Britanije u BiH Ian Cliff u autorskom tekstu koji su objavile banjalučke Nezavisne novine tvrdi da RS neće biti ukinut. »Zbog afera kao što su 'Orao' i otkrivanje Vojne obavještajne ćelije u zgradi Narodne skupštine Republike Srpske, kao i općenite potrebe da se reforma ubrza, posljednjih godina postoji veliki pritisak međunarodne zajednice na Republiku Srpsku. Ponekad ljudi strahuju da je to izgovor za međunarodni plan kako bi bila ukinuo RS. To nikako nije u pitanju. Republika Srpska je dio Daytonskog sporazuma i dalje će ostati bosansko-hercegovački entitet. No, kako bi se stvorila održiva i moderna europska država, neke se njezine ovlasti moraju prenijeti na razinu države BiH. Nesuradnja Republike Srpske s Haagom nesumnjivo je značajna prepreka uključenju BiH u euroatlantske integracije, što će kod nekih europskih političara izazvati sumnju u to jesu li institucije RS dovoljno odgovorne kako bi im se povjerila tako široka ovlaštenja«, tvrdi Cliff.</p>
<p>On dodaje da će se o pitanju aktivne suradnje s Haagom zahtijevati bitan preokret u pristupu Republike Srpske, jer do sada vlasti RS nisu pritvorile nijednog haaškog optuženika. I visoki predstavnik Paddy Ashdown upozorio je na istu činjenicu. Iz njegovog ureda poručeno je da eventualni negativni odgovor NATO-a u Istanbulu o prijemu BiH u Partnerstvo za mir neće proći bez sankcija za Republiku Srpsku.</p>
<p>Ipak, predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić, iako tvrdi da je »razumio Ashdownovu poruku«, navodi da po njegovom mišljenju sankcije ne bi bile učinkovite: »Mislim da će sankcije biti kontraproduktivne i da će stvoriti vakuum u kojem će one stvoriti animozitet i neodgovornost u pristupanju poslu. Mislim da bi to bilo smiješno. Ne mislim da će se sankcijama stimulirati hrabrost, naprotiv. Sankcije, prije svega, stimuliraju kukavičluk. Za teške odluke treba hrabrost, ne kukavičluk. Koga će pogoditi sankcije? Institucije RS, a možda i pojedince. No, dugoročno će biti stvorena loša politička klima, što nije dobro ni za koga u Republici Srpskoj. </p>
<p>S njim se slaže i predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić koji kaže da su, u slučaju da Ashdown kazni vodstvo RS, najmanje važne kadrovske promjene, a puno je važnije to »što može biti doveden u pitanje pravni i politički kontinuitet RS, njezina pozicija u BiH i njena budućnost«.</p>
<p>Potpredsjednici RS Ivan Tomljenović i Adil Osmanović slažu se, međutim, da će vlada RS biti odgovorna ukoliko budu nametnute sankcije zbog nesuradnje s Hagom i ako zbog toga BiH ne bude primljena u Partnerstvo za mir. Po Tomljenovićevom mišljenju, Vlada RS bi u tom slučaju svakako trebala podnijeti ostavku. Zanimljivo mišljenje o cijelom problemu iznio je socijaldemokratski zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Sead Avdić. »Prava poruka za RS je: Karadžić ili Republika Srpska.«</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Američko-šijitsko primirje, a napadi ne prestaju</p>
<p>Minobacačka paljba iračkih pobunjenika na američku bazu između Kufa i Najafa/ U blizini bagdadskog zatvora Abu Ghraib nepoznati napadači napali američki konvoj koji je pratio više autobusa s oslobođenim iračkim zatvorenicima</p>
<p>ANKARA, 28. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Snažne eksplozije potresle su u petak sveti šijitski grad Kuf, što bi mogao biti prvi zlokobni znak da se postignuto primirje između Amerikanaca i radikalnog šijitskog vođe imama Moqtada al Sadra ne poštuje. Predkid vatre je stupio na snagu u četvrtak.</p>
<p>Irački novinar Sabah al Tamimi, koji radi za iransku izvještajnu agenciju IRNA, potvrdio je da su pripadnici al Sadrove tzv. Mehdijeve armije otvorili vatru iz automatskog oružja i ručnih bacača u trenutku kada su tri američka tenka krenula prema staroj gradskoj jezgri grada. Tenkovi su odgovorili na vatru nakon čega su se zaustavili na oko 500 metara ispred velike gradske džamije u Kufu. Moqtada al Sadr je, kako se saznaje, u njoj je održao redovitu molitvu petkom.</p>
<p>Hoće li se američko-šijitsko primirje i održati teško je pouzdano reći iako je, kako se čini, i jednoj i drugoj strani do toga itekako stalo. U međuvremenu, prema tvrdnjama očevidaca, nepoznati napadači ispalili su devet granata iz minobacača na američku vojnu bazu koja se nalazi između Kufa i Najafa. </p>
<p>Sporadičnih sukoba s krvavim ishodom bilo je i u drugim dijelovima Iraka. Najozbiljniji incident se dogodio kod mjesta Yusufiya, gdje su iračke snage otpora napale irački službeni konvoj. Meta napada je bila Salama al Khafaji, članica civilnog Vijeća za upravu Irakom koja je, zahvaljujući samo sretnoj okolnosti, ostala živa. Međutim, njezina tri tjelohranitelja su ubijena, a sin otet. Al Khafaji je, inače, putovala iz Najafa u Bagdad, gdje je sudjelovala u mirovnim pregovorima s ratobornim Al Sadrovim militantima.</p>
<p>Okršaji su zabilježeni i u blizini poznatog bagdadskog zatvora Abu Ghraib. Nepoznati napadači napali su američki vojni konvoj koji je išao u pratnji više autobusa u kojima su se nalazili oslobođeni irački zarobljenici. Amerikanci su, kako se saznaje, energično odgovorili na vatru nakon čega su se napadači razbježali. Bilo je to, inače, treće masovno puštanje iz zloglasnog zatvora nakon što su iz njega procurile fotografije sa snimcima zlostavljanja, silovanja i mućenja iračkih zatvorenika. </p>
<p>Irački gerilci pucali su i na vozilo tridesetak kilometara južno od Bagdada, u kojem su se nalazila dvojica japanskih novinara. Bolnički izvori kažu da su Japanci podlegli ranama. Riječ je o Shinshukeu Hashidau (61), poznatom ratnom izvjestiocu i Kobakou Ogawi (33). </p>
<p>U Iraku je od početka angloameričke invazije, pokrenute 20. ožujka 2003., pa do danas, ubijeno tridesetak pripadnika »sedme sile«. Irački gerilci su prošloga mjeseca zarobili petoricu japanskih poslovnih ljudi, ali su ih kasnije oslobodili. </p>
<p>To je izazvalo pravu erupciju gnjeva i prosvjede na ulicama protiv japanskog premijera Junichiroa Koizumija od kojega je zatraženo da hitno povuče postrojbe iz Iraka. </p>
<p> Bitka za Irak i oko Iraka nastavlja se i u sjedištu UN-a u New Yorku. Francuska i Njemačka su u Vijeću sigurnosti predložili vlastite nadopune nacrta nove iračke rezolucije nastale u režiji Washingtona i Londona. U njima se inzistira na dva ključna zahtjeva - gospodarskom i sigurnosnom. </p>
<p>U prvom se zahtijeva striktni nadzor nad iračkim prirodnim bogatstvima, osobito naftnim izvorima. Drugi polazi od pretpostavke da put novog demokratskog i suverenog Iraka vodi preko uspostave maksimalne sigurnosti i povjerenja u zemlji.</p>
<p>Napori da se nađe izlaz doživjeli su u petak još jedan ozbiljan udarac. Svjetski elektronski mediji su, naime javili da je ugledni šijitski nuklearni stručnjak i sveučilišni profesor Hussein Shahristani odbio ponudu posebnog izaslanika UN Lakdhara Brahimija da preuzme položaj premijera buduće iračke vlade koja će, od okupacijskih postrojbi 30. lipnja, preuzeti suverenitet i vlast u zemlji. Je li ta odluka poznatog znanstvenika konačna, nije poznato. U svakom slučaju, mnogi poznavatelji iračke političke scene ne isključuju mogućnost Shahristanijevog angažiranja u utrci pred opće izbore koji bi se trebali održati potkraj siječnja 2005. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Busheva politika u Iraku »krenula preko Niagarinih slapova« </p>
<p>Bush ubrzano mijenja politiku prema Iraku i Kerry će čekati barem do rujna da vidi što će administracija poduzeti i tada će odlučiti kako što efektnije krenuti u završno nadmetanje </p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Politika predsjednika Busha u Iraku »krenula je preko Niagarinih slapova« - najnovija je efektna ocjena kojom se zabavlja Amerika. Slično razmišlja sve veći broj Amerikanaca. To potvrđuju najnovija ispitivanja javnog mnijenja - smanjuje se potpora okupaciji Iraka, rastu bojazni postoje li uopće planovi za izvlačenje, a Bush počinje zaostajati za Johnom Kerryjem, suparnikom na predsjedničkim izborima u studenome. </p>
<p>Pa ipak, u izbornoj kampanji Kerry upadljivo nedovoljno koristi Busheve nevolje u Iraku. Štoviše, izbjegava tu temu, a kad nešto i kaže - lako je uočiti da se približavaju u ocjenama. Obojica podržavaju rok 30. lipnja kao početak napuštanja civilne vlasti. Obojica su za povećanje broja američkih vojnika u Iraku, ako bude nužno. Obojica se protive preciznijem određivanju roka za povlačenje američkih vojnika. </p>
<p>Sličnosti su sve izrazitije posebice otkako je Bush odustao od prvotnog potcjenjivanja i zaobilaženja Vijeća sigurnosti, tijela bez čijeg je odobrenja krenuo u rat. Suočen s neočekivanim američkim gubicima, s jačanjem nasilja u Iraku i sramotnim mučenjem zatočenika u zatvoru Abu Ghraib, kao i sa smanjenjem podrške kod kuće, Bush postupno napušta početnu taktiku »možemo i sami« i traži suradnju kako bi se što lakše izvukao. </p>
<p>Kerry je odavno predlagao uključivanje svjetske organizacije i imenovanje visokog predstavnika UN-a za nadgledanje političkih zbivanja i obnove Iraka. Sada se našao pred dvojbom: objaviti rokove do kojih bi se trebalo povući, što bi bilo politički korisno, i saznanja da stanje u Iraku zahtijeva slanje pojačanja. Čak je i njegov izborni stožer podijeljen. Jedni zagovaraju što jasnije razlikovanje od Busheve politike, a drugi predlažu da se suparnika prikaže nesposobnim za vođenje rata. </p>
<p>Kerry je nedavno govorio da SAD treba pomoći stvaranje »stabilnog, slobodnog Iraka sigurnog u njegovim granicama i s reprezentativnom vladom«. A to se uopće ne razlikuje od novijih Bushevih izjava. Kerry traži da NATO preuzme glavnu ulogu u Iraku, čime bi se oslobodilo američke vojnike i potaklo dolazak vojnika izvan NATO-a, npr. iz Indije i Pakistana. Bush ostavlja otvorenom mogućnost veće uloge NATO-a, ali na tome previše ne inzistira. Državni tajnik Colin Powell u utorak je izjavio da će se o ulozi NATO-a u Iraku raspravljati na predstojećem summitu u Istanbulu, te da 16 od 26 članica NATO-a već sudjeluje u iračkim operacijama. Kaže također da NATO ne isključuje povećanje svoje uloge, ali još nije postignut dogovor kakva bi ta uloga bila. </p>
<p>Činjenica da se približavaju barem verbalno, otežava Kerryju da ističe razlike i da efektnije iskoristi najveću krizu Busheva predsjednikovanja. Tako Kerryju preostaje jedino da uopćeno ponavlja kako je Bush izgubio vjerodostojnost i iznevjerio povjerenje čak i najbližih saveznika, pa više ne može okupiti ostale države i voditi ih u obavljanju svjetskih poslova. Stoga Kerry daje na znanje da iako slično razmišljaju o tome što učiniti, on - Kerry - bio bi bolji u izvedbi. Ne izaziva Busha povodom rata, prepušta ga njegovim ratnim nevoljama i tako izbjegava moguće optužbe da ne podržava američke vojnike u ratu. Kerryjevi suradnici objašnjavaju da je njegova suzdržanost zapravo čin visoke domoljubne svijesti, nastojanja da pokaže suosjećanje s vojnicima i da ne »politizira« debakl u Iraku. Skeptici tumače da Kerry zapravo ne može naći ništa što bi izazvalo veći negativan odjek od fotografija mučenja u zatvoru Abu Ghraib, da Bush ubrzano mijenja politiku prema Iraku i da će Kerry čekati barem do rujna da vidi što će administracija poduzeti i tada će odlučiti kako što efektnije krenuti u završno nadmetanje. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Umro Umberto Agnelli</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Umberto Agnelli (69), posljednji moćnik talijanske industrijalističke obitelji koja stoji iza grupacije Fiat, umro je od raka u noći s četvrtka na petak, niti godinu i pol dana od smrti njegova - u javnosti i poslovnim krugovima istaknutijeg, starijeg brata Giovannija. </p>
<p>Umberto je posebno poznat među ljubiteljima nogometa kao dugogodišnji čelnik torinskog kluba Juventus, mjesto koje je preuzeo 1956. sa samo 22 godine, a politička karijera ga je u drugoj polovici sedamdesetih dovela do talijanskog Senata. Sedamdesetih i osamdesetih bio je u upravi Fiata, nakon čega je postavljen na čelo Ifila, holding grupacije Agnellijevih, u sklopu koje su i 30-postotni udjel u Fiatu i 62 posto Juventusa. </p>
<p>Umberto je nakon Giovannijeve smrti preuzeo mjesto predsjednika odbora Fiata - unatoč tome što mu je brat u nekoliko navrata odbio prepustiti to mjesto. Naime, Umberto se suprotno željama većine obitelji godinama zalagao za prodaju FiatAuta, gubitaške podružnice za proizvodnju automobila, ali jednom kad je došao na čelo grupacije, ipak se odlučio za suprotnu strategiju. </p>
<p>Na mjesto izvršnog direktora postavio je Giuseppea Morchija, koji do tada nije imao nikakve veze s carstvom Agnellijevih, koji je smanjenjem troškova - brojnim otkazima, koji su izazvali i velike štrajkove - uspio potaknuti oporavak grupacije.</p>
<p> Prema prognozama, Fiat će ove godine prestati proizvoditi gubitke, a sljedeće ponovno postati profitabilan.</p>
<p>U upravnom odboru Fiata, kojeg je prije 105 godina osnovao djed Umberta i Giovannija, jedini predstavnik obitelji sada je Giovannijev unuk John Elkann (27), koji je čini se i najbolje pozicioniran za preuzimanje vodstva nad poslovnim carstvom Agnellijevih, obitelji koja se nerijetko izjednačava s Kennedyjevima u SAD-u. Kao i Kennedyjeve, i obitelj Agnelli prate brojne tragedije: otac Giovannija i Umberta, Edoardo, poginuo je u zrakoplovnoj nesreći, a Umbertov sin Gianni, koji je godinama pripreman za preuzimanje obiteljskog carstva, i sam je umro od raka 1997. s 33 godine. Giovannijev sin, Eduardo, je 2000. počinio samoubojstvo. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Diplomanti Geodetskog fakulteta u Zagrebu najlakše i najbrže nalaze posao u struci</p>
<p>Vjesnik je 20. svibnja 2004. objavio članak s nadnaslovom: »Mladi i posao: Kamo nakon školovanja« i naslovom: »Nakon fakulteta ne znaju što znaju, a još manje što bi radili«. U podnaslovu i tekstu članka izrečene su navodne tvrdnje neimenovanih studenata da se Geodetski fakultet nalazi u grupi fakulteta koji među mladima slove kao fakulteti s kojima se ne može dobiti posao. </p>
<p>Budući da to ne odgovara istini te je činjenično stanje upravo suprotno onome što je u članku objavljeno, smatram da je Vjesnik pogrešno informirao javnost, koju ovim putem želim upoznati s pravim stanjem. </p>
<p>Naime, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svrstava se u red onih fakulteta čiji diplomanti najlakše i najbrže nalaze posao u struci, koja je danas u našoj zemlji iznimno tražena. Zvanje diplomiranog inženjera geodezije, koje naši diplomanti stječu po završetku studija, već više godina, a naročito prema najnovijim podacima Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, jest struka u kojoj se konstantno bilježi manjak kadrova te je potražnja za kadrovima ovoga profila već dugo vremena znatno veća od ponude.</p>
<p> Potrebe moderniziranja katastra u smislu novog uređenja baze podataka i sređivanja stanja nekretnina na razini države dodatno otvaraju potrebe za novim kadrovima. Otvorenih mjesta za zaposlenje naših diplomanata uvijek ima.</p>
<p>To je prava i vjerodostojna informacija mladima o perspektivi zaposlenja koju mogu steći završetkom Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stjecanjem zvanja diplomiranog inženjera geodezije, a koja našoj zemlji pruža mogućnost da privlačenjem mladih ovome pozivu popuni potrebe za zaposlenjem kadrova ovog profila. </p>
<p>Prof. dr. ZDRAVKO KAPOVIĆ dekan Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Predsjednik UHPA g. Pukšar okomio se na nas jer je njegov Kompas izgubio na natječaju </p>
<p>Agencija Art Travel, kao i ostale renomirane agencije, poslala je program putovanja u Portugal za grupu djece u terminu od 10. do 24. lipnja PBZ-u. Na tom natječaju prošla je naša ponuda zbog ponuđenog aktivnog programa s razgledavanjima i zbog povoljnije cijene.</p>
<p> Predsjednik UHPA gosp. Pukšar okomio se na našu agenciju (»Na Euro 2004. djecu vodi 'banderas'«, Vjesnik, 28. svibnja) zbog dobivenog posla, jer je on ujedno i jedan od vlasnika agencije Kompas koja je također dala svoju ponudu. U Udruženju hrvatskih putničkih agencija učlanjeno je samo 180 agencija od oko 1500 postojećih u registru. Ponudu PBZ-u poslalo je četiri agencije koje nisu u Udruženju. </p>
<p>O kvaliteti naše usluge mogu posvjedočiti brojni putnici, grupe i tvrtke od kojih ću samo spomenuti one najzahtjevnije: Hrvatski Telekom, Društvo Aliance Française, Hrvatski zadružni savez, Dante Alighieri – škola stranih jezika, prosvjetari Karlovačke županije, Geološki institut, brojni fakulteti, Društvo agronoma Slavonije... </p>
<p> Želio bih istaknuti da je nama i sada jedna zahtjevna grupa u Portugalu – grupa agronoma Slavonije, koja je u Lisabonu imala organizirani susret s predstavnicima portugalskoga Ministarstva poljoprivrede. Poručio bih osobama koje nas vrijeđaju da koristimo autobuse iste tvrtke kao i agencija Kompas, kao i iste vodiče.</p>
<p> Nadam se da na turističkom nebu ima mjesta ne samo za »velike« agencije nego i za nas male. Osobno se smatramo jednima od najboljih poznavatelja Portugala, jer smo tamo odveli velik broj grupa.</p>
<p>MARČELO SUPIČIĆ ART Travel d.o.o. Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Više ne bismo trebali držati glavu u pijesku</p>
<p>Došli smo u situaciju kad više ne bismo trebali držati glavu u pijesku, kao noj. Previše umirovljenika ima bijedne mirovine. Prevelik broj ljudi u Hrvatskoj zabrinut je zbog opasnosti da uskoro neće moći ostvariti niti najosnovniju zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>U Hrvatskoj je nesporno da je umirovljenicima godinama uskraćivana isplata mirovina, koju su po zakonima i stečenim pravima trebali primati. Ali vlast kaže – strpite se još neko vrijeme, još nekoliko godina, ili nekoliko desetljeća, jer u fondovima i državnoj blagajni nema novaca za isplatu nezakonito uskraćenih mirovina.</p>
<p>U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ministar Hebrang proglašava krizno stanje. Gospodin ministar više ne zna kako da izmisli novi način uskraćivanja prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranim osobama. Ljudima koji ne mogu platiti liječnički pregled ili drugu medicinsku uslugu, ili lijek, preostaje jedino rješenje moliti se Bogu da ozdrave. </p>
<p>A općepoznata je činjenica da većina poslodavaca već godinama prilikom isplate plaća zaposlenicima obračunava i plaća propisane doprinose, poreze i druga davanja samo na – dio plaće.</p>
<p>To su ogromni novci, koji umjesto da se uplate za zdravstveno, mirovinsko, invalidsko i socijalno zbrinjavanje hrvatskih građana, ostaju u džepu poslodavaca. Dosta je bilo toga. Dosta je dosadašnje prakse da odgovorne osobe u mjerodavnim institucijama glume neznanje i neupućenost. Ne mogu naći dovoljno teške riječi za takvo ugrožavanje osnovnih ljudskih prava – prava na dostojan život i zdravlje, posebno starijih osoba i djece.</p>
<p>Pozivam stoga poslodavce da na sljedećoj isplati plaća zaposlenicima obračunaju i uplate doprinose i druga davanja na osnovi cijele isplaćene plaće. Pozivam sve odgovorne osobe u institucijama »pravne države« kojih se to tiče da svatko u okviru svojih nadležnosti, prava, obveza i odgovornosti odmah poduzme konkretne aktivnosti i mjere radi uklanjanja zla na koje je skrenuta pozornost ovim pismom.</p>
<p>SLAVKO SONNTAG, dipl. pravnik Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Život i vrijeme prolaze a mi se »zabavljamo« ulogom Tita i Tuđmana u našoj prošlosti</p>
<p>Čitam na stupcima Vjesnika različita mišljenja o mjestu i ulozi Josipa Broza Tita u hrvatskoj političkoj povijesti. Od potpuno neracionalnih hvalospjeva do totalnog i jednako iracionalnog osporavanja i obezvrjeđivanja. Sve same emocije.</p>
<p>Tito je svoje mjesto u povijesti odavno dobio. Nitko mu to mjesto više ne može oduzeti ili promijeniti, ma koliko se trudio. Zato su sve te rasprave suvišne i neaktualne, bez obzira radilo se o »malobrojnim obožavateljima«, kakvi se svake godine okupljaju u Kumrovcu, ili o Titovim ljutim protivnicima, također u godinama kada se uglavnom ni o čemu ne rasuđuje racionalno.</p>
<p>Odavno Tito više nije hrvatska sudbina, kao ni Franjo Josip I., Ante Pavelić, Vladimir Bakarić ili bilo koji državnik i političar iz prošlosti. Oni su mrtvi i pripadaju jedino još povijesti. Ni lik i djelo Franje Tuđmana ne odlučuju više ni o čemu.</p>
<p>Najveća pitanja hrvatskog opstanka nisu ni Međunarodni sud u Haagu, ni utvrđivanje stvarnog karaktera rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995., nego hrvatska ekonomija, gospodarstvo, razvojne mogućnosti, način na koji nas tretiraju i s nama postupaju međunarodne financijske institucije, naša samosvijest ili pak malodušnost, naš pogled u budućnost koji se temelji na pameti, sposobnosti i zrelosti.</p>
<p> Mi, Hrvati, previše se međusobno gušimo i »ubijamo« politikom i ideologijom, našim razlikama u prošlosti, a život i vrijeme prolaze pored nas, dok se »zabavljamo« pitanjem uloge Tita ili Tuđmana u našoj prošlosti.</p>
<p>Nisu te rasprave nezanimljive, dapače, ali od njih nikakve koristi. Hrvatskoj je potreban pragmatizam više od historicizma, ili onoga što mi smatramo Poviješću s velikim slovom P. Karl R. Popper tvrdi da takva povijest uopće ne postoji, da je ona naša uobrazilja i, najčešće, na lažima utemeljena priča.</p>
<p>VILKO LUNCER novinar, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ukupno 81 godina zatvora za 301 kilogram kokaina</p>
<p>Prvooptuženom Drašku Čubriloviću izrečena je najstroža kazna od 25 godina zatvora/ Angel Andonov osuđen je na 21 godinu, a trećeoptuženi Duško Kotlar na 20 godina/ Slovenac Ernest Vergles je osuđen na 15 godina i trajni izgon iz Hrvatske </p>
<p>PULA, 28. svibnja</p>
<p> – Na 81 godinu zatvora Županijski sud u Puli pod predsjedanjem suca Damira Krpana nepravomoćnom presudom osudio je četvorku krijumčara koji su prošle godine sa Antila dopremili 301 kg kokaina namijenjenog srednjoeuropskom tržištu. </p>
<p>Prvooptuženi Draško Čubrilović (60) iz Zagreba dobio je najtežu kaznu – 25 godina zatvora, Angel Andonov (45), Zagreb, osuđen je na 21 godinu, a trećeoptuženi Duško Kotlar (30) iz Slavonskog Broda zaradio je 20 godina zatvora za neuspjelo krijumčarenje droge. Istodobno, četvrtooptuženog Ernesta Verglesa (61) iz Kopra, uz 15 godina zatvora dobio je i trajni izgon iz Hrvatske. </p>
<p>Prema obrazloženju presude izrečene u petak u rano poslijepodne, sva četvorica optuženih krivi su zato što su se u prvoj polovini prošle godine dogovorili i detaljno sročili plan da na Antilima kupe pozamašnu količinu kokaina, te je morskim putem jedrilicom »Adelante« prokrijumčare u Hrvatsku radi daljnje preprodaje. Na taj način počinili su, pojasnio je sudac Damir Krpan, kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom zlouporabom opojnih droga. </p>
<p>Krijumčarska trojka Čubrilović, Kotlar i Vergles doista su na Antilima kupili deset paketa kokaina, s detaljnom razradom dopreme droge u Hrvatsku i daljnje preprodaje, imajući na umu računicu da na tržištu gram kokaina vrijedi najmanje sto eura, pa bi da im je sve išlo kako su planirali, zaradili više od 30 milijuna eura. Međutim, hrvatska policija prekinula je akciju, a kazne izrečene sudionicima primjerene su s ciljem da budu poukom svima onima koji bi se htjeli baviti krijumčarenjem i trgovinom drogom. Odmjeravajući dugotrajnu kaznu četvrtooptuženom Verglesu, Sud je načinio stanovitu razliku spram njegovih suradnika, slijedom činjenice da je na suđenju djelomično priznao počinjeno kazneno djelo. Za glavne rasprave definitivno je utvrđeno kako je tekla realizacija cijelog plana: prvooptuženi Čubrilović u travnju je prošle godine otputovao na Antile, a tamo ga je s jedrilicom čekao iskusni skiper Duško Kotlar. Vergles je krajem travnja prošle godine kupio četiri avionske karte, a pritom se predstavio lažno kao Marijan Belc, a Čubrilović je koristio ukradenu putovnicu Branka Gračanina. Što se pak drugooptuženog tiče Angela Andonova, on je trojicu krijumčara dočekao u lučici Veštar nedaleko Rovinja. U obrazloženju presude rečeno je kako se on pridružio ekipi na poziv Čubrilovića i osobnim automobilom sa zamijenjenim registarskim tablicama došao preuzeti krijumčare i drogu. Uz to, za izradu lažne javne isprave Andonov je zaradio 1,3 godinu zatvora a za sudjelovanje u krijumčarenju droge još 20 godina, pa mu je odmjerena jedinstvena kazna od 21 godine dugotrajnog zatvora. Do pravomoćnosti presude osuđeni ostaju u pritvoru u kome se nalaze od 14. rujna 2003. godine. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U nesreći poginula suputnica, vozaču uvjetna kazna</p>
<p>OSIJEK, 28. svibnja</p>
<p> – Dvadesetjednogodišnji Osječanin Ivan Udarević nepravomoćnom je presudom Općinskog suda u Osijeku proglašen krivim te mu je određena kazna zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci, uvjetno na tri godine, zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginula suvozačica u njegovu automobilu, Blanka Rogalo (18), inače njegova tadašnja djevojka. Osim toga, izrečena mu je i sigurnosna mjera jednogodišnje zabrane upravljanja motornim vozilom. </p>
<p>Kako je Vjesnik tada pisao, prometna se nesreća dogodila 8. studenoga prošle godine oko 23,40 sati u samom središtu Osijeka, kada se Ivan Udarević, upravljajući osobnim automobilom »peugeot 206«, registracijskih oznaka OS 638-DA, kretao Ulicom Hrvatske Republike prema Gajevom trgu. </p>
<p>Dolaskom do zavoja u desno, na Gajevom trgu, Udarević je zbog neprilagođene brzine od 80 kilometara na sat, te vožnje pod utjecajem alkohola izgubio kontrolu nad upravljačem. Njegov je automobil tada prešao preko pune linije, a potom i preko dvije prometne trake za vozila iz suprotnog smjera. Izletjevši sa kolnika na travnatu površinu pored Inine benzinske crpke, vozilo se zaustavilo udarivši u rasvjetni stup. </p>
<p>Od siline udarca, suvozačica Blanka Rogalo zadobila je višestruke teške tjelesne ozljede te je, unatoč borbi liječnika da joj spase život, preminula u osječkoj Kliničkoj bolnici oko jedan sat iza ponoći. </p>
<p>Djevojke koje su se nalazile na zadnjem sjedalu, lakše su ozlijeđene, dok je vozač Ivan Udarević prošao bez ozljeda. </p>
<p>»Žao mi je zbog svega što se dogodilo i osjećam se krivim. Blanku sam obožavao, planirali smo cijeli život biti zajedno«, istaknuo je optuženi iznoseći svoju obranu. </p>
<p>Opisujući kobnu večer, Ivan je kazao kako su on i Blanka bili u njezinoj obiteljskoj kući. </p>
<p>»Kod nje sam popio jedno pivo i jedan bambus. Iako sam bio jako gladan nisam večerao, jer mi je bilo neugodno jesti u kući Blankinih roditelja«, objasnio je Ivan naglasivši da se nije osjećao pijanim kada je sjeo za upravljač automobila. </p>
<p>Ušavši u zavoj na Gajevom trgu, osjetio je da mu se zadnji dio automobila počeo zanositi, no bio je uvjeren da će uspjeti savladati nastalu situaciju. Međutim, izgubio je kontrolu te sletio s kolnika i udario u rasvjetni stup. </p>
<p>Vještak medicinske struke, Boris Dumenčić, ispričao je da je u trenutku prometne nesreće optuženi Ivan Udarević imao 0,93 »apsolutnog alkohola u krvi te se nalazio u pripitom stanju zbog čega mu je vozačka sposobnost bila smanjena, ali ne bitno«. </p>
<p>»U ovom je slučaju došlo do tragičnog podudaranja nekoliko nepovoljnih okolnosti«, kazao je Petar Šišić, vještak prometne struke. </p>
<p>On je objasnio da se u trenutku nesreće u vozilu nalazilo više osoba nego što je to dozvoljeno (automobil je registriran za pet, a u njemu je bilo šest osoba), mladi je vozač u pripitom stanju prebrzo vozio, dok i sam zavoj nije dobro prometno izveden. </p>
<p>»Da se u vozilu nalazila jedna osoba manje, optuženi bi vjerojatno uspio savladati zavoj«, kazao je vještak. </p>
<p>Poginula djevojka, Blanka Rogalo, mjesec dana prije nesreće ponijela je lentu Miss universe za Slavoniju i Baranju pa se trebala natjecati u finalnom izboru za Miss universe Hrvatske. Ova osamnaestogodišnja učenica četvrtog razreda osječke gimnazije tada je izjavila da, nakon mature, planira upisati Fakultet političkih znanosti u Zagrebu te postati uspješna novinarka.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Djed kriv za svoju i smrt unučadi</p>
<p>Pokojni Oršoš uhvaćen je u zadnjih šest godina u 155 prometnih prekršaja, a u to mu je vrijeme vozačka dozvola oduzeta 63 puta </p>
<p>KOPRIVNICA, 28. svibnja</p>
<p> – Stjepan Oršoš (63) iz Gabajeve Grede, koji je u srijedu ujutro poginuo u prometnoj nesreći s dvojicom svojih unuka, počinio je u proteklih šest godina čak 155 prometnih prekršaja, a za to vrijeme čak mu je 63 puta bila oduzeta vozačka dozvola zbog vožnje u pijanu stanju, neregistriranu i neispravnu automobilu, priopćila je u petak PU koprivničko-križevačka. Oršoš je čak sedam puta dulje vrijeme ostao bez vozačke dozvole, jer je skupio 10 kaznenih bodova. Tri tjedna prije nesreće zaustavila ga je noću u Đurđevcu dva puta policija jer je vozio neispravan automobil »zastavu 125 p« pod utjecajem alkohola, pa je u policiji proveo vrijeme dok se nije otrijeznio. </p>
<p> Prošle srijede ujutro u istom je automobilu uletio u raskrižje na cesti u Peterancu, oduzevši prednost kamionu punom šljunka s kojim se sudario. Pri tomu je na mjestu poginuo zajedno sa šestogodišnjim unukom Zoranom, a dvogodišnji unuk Branislav preminuo je u bolnici, u kojoj je na liječenju u tešku stanju zadržan njihov četverogodišnji brat Davor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poginuo u prometnoj nesreći na cesti Zagreb-Sisak</p>
<p>SISAK, 28. svibnja</p>
<p> - Vozač osobnog automobila Mladen Šimek (69) iz Siska poginuo je u petak u prometnoj nesreći na cesti Zagreb - Sisak, između Lekenika i Dužice, priopćila je sisačko-moslavačka Policijska uprava.</p>
<p> Nesreća se dogodila kada je Mladen Šimek, upravljajući osobnim automobilom iz smjera Lekenika prema Sisku, zbog zasad neutvrđenih razloga, vozilom prešao na suprotni kolnički trak i udario u teretni automobil koji je dolazio iz smjera Siska.</p>
<p> Vozača osobnog automobila Hitna pomoć prevezla je u Opću bolnicu »Dr. Ivo Pedišić« u Sisku, gdje je umro. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mladić prijavljen da je bludničio nad djevojkama</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Zagrebačka policija uhitila je 23-godišnjeg mladića, kojeg tereti da je na području zagrebačkog naselja Črnomerec bludničio nad nekoliko djevojaka, doznaje se u policiji.</p>
<p> Policija tvrdi da je uhićenik, kojeg se za sada tereti za dva slučaja bludnih radnji, iako se sumnja da ih je počinio znatno više, svoje žrtve dočekivao na tramvajskom stajalištu na raskrižju zagrebačkih ulica Ilice i Sveti Duh.</p>
<p> Po riječima glasnogovornice zagrebačke policije Gordane Vulame mladić je uhićen nakon što su ga prijavile dvije djevojke koje je napao u posljednjih mjesec dana. One su ga nakon uhićenja i prepoznaje u policiji, kazala je Vulama.</p>
<p> Posljednji slučaj za koji se mladić tereti dogodio se 22. svibnja oko 23,50 sati, kada je od tramvajske stanice počeo pratiti 23–godišnjakinju. Sustigavši je u veži zgrade, uhvatio ju je s leđa za grudi, a djevojka je pala na tlo. Osumnjičeni ju je ponovno pokušao uhvatiti za grudi, ali je odustao nakon što ga je ona udarila nogom u međunožje.</p>
<p> Policija tvrdi i da je 28. travnja ove godine oko 21,15 sati s istom namjerom pratio jednu 22-godišnju djevojku. Nakon nekog vremena joj je prišao i također je uhvatio za grudi, no pobjegao je nakon što je prošao slučajni prolaznik.</p>
<p> Zbog kaznenih djela bludnih radnji mladić je u četvrtak prepraćen u istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kooperantima »preplatio« građevinske radove </p>
<p>Svjedočio poznati zagorski poduzetnik Mijo Habulinec</p>
<p>ZLATAR, 28. svibnja</p>
<p> – Svjedočenjem poznatog zagorskog poduzetnika Mije Habulinca, na zlatarskom je Županijskom sudu u petak nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku uprave poduzeća »Niskogradnja« iz Pregrade Zvonku Jazbecu (43), te obrtnicima Ivanu Jakupiću (54), Nenadu Roginiću (38) i Zdravku Šurbeku (39).</p>
<p> Vlasnik arhitektonski najmaštovitijeg zagorskog dvorca, Habulinec, govorio je o svojemu poslovnom odnosu sa Nikogradnjom, preko koje je kao kooperant izvodio 12 milijuna njemačkih maraka vrijedne poslove za HPT. Za takve je poslove, kazao je Habulinec, pregradsko poduzeće uzimalo 3 do 7 posto provizije. Habulinec je dio svojih poslova povjerio obrtniku N. Roginiću, za kojeg je dobio dobre poslovne preporuke. </p>
<p>»Nevjerojatno je da bi Niskogradnja unaprijed platila meni ili kome drugome ugovorene poslove, jer to se nikad nije radilo« kazao je bivši direktor i vlasnik »Rotaryja d.o.o.«, Mijo Habulinec. Županijsko državno odvjetništvo tereti Zvonka Jazbeca da je zlorabio položaj i ovlasti te krivotvorio službenu ispravu kako bi sebi i poslovnim partnerima poduzeća osigurao znatnu nepripadnu materijalnu korist. Prema optužnici, trojici je obrtnika preplatio, odnosno isplatio bez izdavanja računa oko 850.000 kuna. No, Jakupić, Šurbek i Roginić, obrtnici optuženi za poticanje Jazbeca na zloporabe, predali su sudu račune prema kojima su plaćeni samo njihovi izvršeni radovi. Ali takvih računa nema u sudskom spisu.</p>
<p>Jazbec je inače prije godinu dana na istom sudu oslobođen optužbe za istovrsno kazneno djelo – da je obrtniku I. Mužaru preplatio nešto više od 200 tisuća kuna.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Stranci u Ježevu izrezali se žiletima</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Dvojica Moldavaca i jedan Rumunj ozlijedili su se u četvrtak žiletima u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, no nakon pružanja liječničke pomoći svi su vraćeni u Centar, priopćila je u petak zagrebačka policija.</p>
<p>Sva tri stranca ozlijedila su se u vremenskom razdoblju od tri sata, a kao razloge ozljeđivanja naveli su nezadovoljstvo rješavanjem njihova statusa.</p>
<p> Prvi se oko 10,35 sati ozlijedio 24-godišnji rumunjski državljanin, koji je, sam sebi žiletom iz jednokratnog brijaćeg aparata napravio sedam površinskih reznih rana na trbuhu, a potom je pred više štićenika Centra, prijetio da će se porezati po vratu. Policajac koji se nalazio na unutarnjem osiguranju srušio je rumunjskog državljanina, u namjeri da spriječi daljnje samoozljeđivanje, no u trenutku kada mu je htio napraviti tzv. ključ na laktu desne ruke, s leđa mu je prišao drugi Rumunj, primio ga oko pasa, odvukao od 24-godišnjaka i stao između njih.</p>
<p> Ozlijeđenom rumunjskom državljaninu liječničku je pomoć pružila liječnica koja se nalazila u Centru, dok je drugi Rumunj, koji je odvukao policajca priveden istražnom sucu, s kaznenom prijavom zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, kažu u policiji.</p>
<p> Na gotovo isti način, zarezavši se sedam puta žiletom po trbuhu, ozlijedio se i 34-godišnji Moldavac, oko 13,25 sati, a pola sata ranije jedan se njegov sunarodnjak ozlijedio žiletom po vratu.</p>
<p> U pratnji policijskih službenika Centra obojica državljana Moldavije prevezena su kolima HMP u Dom zdravlja u Dugom Selu, a nakon pružene liječničke pomoći vraćeni su u Prihvatni centar.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Uhvaćen maloljetni džepar iz Rumunjske</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – U zadnje je vrijeme zabilježen veći broj džepnih krađa, uglavnom u tramvajima, a u četvrtak je jedan maloljetni džepar uhvaćen na djelu.</p>
<p>Kako je priopćila policija, u četvrtak u 10,30 sati na sajmištu u Sesvetama, policijski službenici Odjela općeg kriminaliteta uhitili su na djelu rumunjskog državljanina starog 15 godina. On je iz stražnjeg džepa 45-godišnjaka do pola izvukao novčanik, a kada je primijetio da je viđen odustao je. Policija ga je privela u postaju, a protiv njega će biti podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu za mladež. Također će ga prijaviti zbog ilegalnog boravka i prelaska granice. Nakon obrade bit će smješten u Odgojni zavod u Dugavama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Uvjetno prihvaćena ponuda EPH za kupnju »Slobodne«</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju uvjetno je prihvatio ponudu Europapress Holdinga za kupnju 34,63 posto dionica Slobodne Dalmacije, rekao je u petak nakon sjednice predsjednik Upravnog odbora HFP-a Andrija Hebrang. Iako je ponuda prihvaćena, objasnio je Hebrang, odluka zasad još nije posve konačna, a razgovori će se nastaviti nakon što EPH od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja dobije pozitivno očitovanje o namjeravanoj koncentraciji, koje još nije ni zatraženo.</p>
<p>»U interesu obje strane je da se pregovori ubrzaju i stoga smo današnjom odlukom potakli EPH da zatraži mišljenje Agencije da bi se pregovori mogli nastaviti. Ima i određenih dilema o skrivenim obvezama Slobodne Dalmacije koje bi naknadno mogle iskrsnuti. Kupac se razumljivo želi osigurati od takvih iznenađenja, a prodavatelj ih sa svoje strane želi prebaciti na kupca«, kazao je Hebrang.</p>
<p>EPH je u ožujku za dionice Slobodne ponudio 24,51 milijun kuna, dok za dokapitalizaciju radi tehnološke obnove nude 83,45 milijuna kuna. Uz to, u iduće tri godine u temeljni kapital i nove dionice uložili bi još 271,75 milijuna kuna, a za povećanje plaća spremni su u idućih pet godina izdvojiti 100 milijuna kuna više nego što je Slobodna dosad izdvajala za plaće. Također, EPH je državi ponudio posebnu naknadu od 55,48 milijuna kuna ako osigura da se u roku šest mjeseci ispune uvjeti iz kupoprodajnog ugovora. </p>
<p>Zakon o medijima nedopuštenom smatra koncentraciju kojom bi tržišni udio sudionika koncentracije, nakon što se ona provede, prešao 40 posto ukupne prodane naklade. »Bude li Agencija svoje pozitivno mišljenje uvjetovala stanjem nakon potpisivanja ugovora o prodaji, i sam će ugovor s EPH biti uvjetovan«, rekao je Hebrang. Odnosno, kupoprodajnim ugovorom može uvjetovati stjecanje dionica Slobodne uklanjanjem prepreka zbog kojih ne bi bilo dobiveno pozitivno mišljenje Agencije. </p>
<p>Upravni odbor HFP-a u petak je donio odluku o raspisivanju natječaja za projekt javno-privatnog partnerstva (JPP) u Sunčanom Hvaru, čijih je 62,3 posto dionica Vlada izuzela od prodaje, te prihvatio tekst natječaja koji će biti objavljen u roku od tjedan dana.</p>
<p>»Prvo će se prikupljati neobvezujuće, a potom obvezujuće ponude, a ukupni rok oba natječaja bit će 60 dana. Investitorima će se ostaviti da sami osmisle pravnu strukturu transakcije. Odabrat će se najbolja i u obvezujućem dijelu natječaja će se od svih ponuditelja zatražiti da na njoj baziraju svoje ponude. Natječaj otvara široke mogućnosti i nikoga ne izostavlja«, objasnio je Hebrang. Dodao je i da će se u ugovoru partnera osigurati da država na koncu dobije minimalno onoliko koliko je mogla dobiti na propalom natječaju za prodaju Sunčanog Hvara, kada su ga htjele kupiti Terme Čatež. Također je najavio da će se model JPP model primijeniti i u slučaju bivših vojnih odmarališnih kompleksa Kupari kod Dubrovnika i Baško Polje kod Makarske.</p>
<p> »Nismo išli u JPP bez konzultacija sa pravnim stručnjacima. Interpretacija Pravnog fakulteta i Jakše Barbića glasi da zbog primjene JPP modela ne treba mijenjati Zakon o privatizaciji, čiji članak 3 stavak 2 dopušta da Vlada izuzme dionice od prodaje i njima raspolaže i bez natječaja. JPP uporište ima u Zakonu o uzajamnim odnosima, u odredbama o ortaštvu, kojeg ima nekoliko vrsta«, ustvrdio je Hebrang. Kazao da je na nedavni opći pozivni natječaj za JPP, osim Quaestusove ponude za Sunčani Hvar, stiglo još nekoliko pisama namjere za JPP u više tvrtki.</p>
<p> »Hvar je rangiran kao deseta turistička destinacija na svijetu i najbolje mjesto za razvoj elitnog turizma u Hrvatskoj. No, Sunčani Hvar raspolaže s hotelima od jedne do tri zvjezdice i bez velikog ulaganja nema šanse za razvoj. Uz to, ima 105 milijuna kuna kreditnih obveza, od čega 25 milijuna kuna dospijeva do kraja listopada. Da bi to vratila morala bi prodati jedan hotel, što je prijašnjih godina bila praksa. Očekujemo da privatni partner uloži oko 200 milijuna kuna, ali za pet godina kada će tvrtka na burzu, Sunčani Hvar ne smije biti opterećen kreditima, inače ništa nismo napravili«, kazao je Hebrang.</p>
<p>Prihvaćen je i program ubrzane privatizacije državnog portfelja koji će uskoro na Vladu. U HFP-u je 823 poduzeća u kojima država ima udjele do 25 posto, u 144 tvrtke ima između 25 i 50 posto, a u 135 tvrtki između 50 i 100 posto.</p>
<p>» Planiramo mjesečno na Varaždinskoj burzi ponuditi oko 80 društava, na Zagrebačkoj 20, te objaviti po pet natječaja za prodaju većinskih udjela u tvrtkama. Tom dinamikom u dvije godine završili bismo privatizaciju, a mali dio neprivatiziranih udjela preuzeo bi Središnji državni ured za upravljanje imovinom. Jedan od najvećih utega privatizaciji su dionice rezervirane za bivše vlasnike, koje ostaju u Fondu do razrješenja vlasništva«, kazao je.</p>
<p>Predsjednik HFP-a Damir Ostović izvijestio je da su u zadnja dva mjeseca na burzama prodani udjeli u 96 tvrtki, da su u novoj organizaciji HFP-a ojačani su sektori prodaje i nekretnina, dok će se sektor upravljanja imovinom polako gasiti. U ponedjeljak se otvaraju ponude za kupnju nekoliko tvrtki, a najveći je interes za Hotele Srebreno i Lapad. Za PIK Vrbovec, opterećen sa 509 milijuna kuna obveza, stigla su tri pisma namjere, koja su poslali Žito d.o.o. iz Osijeka, koje je u međuvremenu odustalo, te Agrokor i Globtrade Italiana iz Gorizie.</p>
<p>Na dnevnom redu bila je i presuda Stalnog izbranog sudišta pri HGK u korist SN holdinga koji od HFP-a potražuje dionice nominalno vrijedne 224 milijuna kuna. Fond će, kazao je Hebrang, podnijeti tužbu Trgovačkom sudu, no kako ona ne odgađa ovrhu, Vladi će se paralelno uputiti prijedlog za nagodbu s bivšim PIF-ovima (spor je ranije dobio i Dom holding). HFP će preuzeti obveze tvrtke Papuk Pakrac da bi se ubrzao stečajni postupak. Na dnevnom redu bila je i investicija u škrobaru u Belom Manastiru, za koju je zainteresiran nizozemski investitor. Sladorana Županja i Agrolaguna Poreč ponudit će se na prodaju na burzi po nominalnoj cijeni, a za TUP Lovor iz Lumbarde raspisat će se javni natječaj.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>UHIPP: Tehnološkim centrima i parkovima do konkurentnog gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Želimo li postati »društvo temeljeno na znanju« treba što prije provesti korjenitu promjenu u sustavu znanosti tako da najveću podršku države dobiju inovacijski projekti koji će se odmah primijeniti u gospodarstvu, a ubuduće bi trebalo poticati i bolje povezivanje stručnjaka s fakulteta sa stručnjacima koji djeluju u tehnološkim centrima i parkovima, rekao je Hrvoje Zorc, pomoćnik ministra znanosti u petak na II. radnom skupu Udruge hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva (UHIPP), održanom pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika.</p>
<p>Ivan Krpan je u ime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva najavio financijsku i stručnu pomoć inovatorima, poduzetnicima te svima koji mogu pomoći povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda. Predstavio je i paket Vladinih mjera za poticanje osnivanja poduzetničkih proizvodnih zona.</p>
<p>Doris Sošić, predsjednica UHIPP-a, upozorila je na potrebu da se u Hrvatskoj stvori poticajna klima za razvoj poduzetništva i koordinirana akcija državnih i ostalih institucija kako bi se sve zamisli brže nego dosad primijenile u proizvodnji.</p>
<p>Ivan Vaić, profesor menadžmenta, naveo je primjer Japana gdje država budućim poduzetnicima nudi ne samo tehničko obrazovanje nego i posebno pomaže suradnju stručnjaka iz proizvodnih tvrtki s kolegama u istraživačkim i tehnološkim centrima. </p>
<p>Predstavnici nekoliko tehnoloških centara i parkova predstavili su svoj rad i neke od konkretnih projekata, među ostalim i projekt Info UHIPP – riječ je o umrežavanju članica UHIPP–a, ali i gradnji posebnog internetskog portala kojim bi se ubrzala razmjena informacija o njihovu radu te poboljšalo informiranje o tehnološkim inovacijama u svijetu.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Končar završio modernizaciju prve lokomotive za JŽTP Beograd</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Končar-električne lokomotive, tvrtka iz sastava koncerna Končar, u utorak će obilježiti završetak modernizacije prve lokomotive serije 441 za Javno željezničko transportno poduzeće Beograd (JŽTP Beograd), objavili su iz Končara. To je prva od 38 lokomotiva koliko će se obnoviti i modernizirati prema ugovoru sklopljenom između dviju tvrtki. Posao vrijedan 25 milijuna eura Končar je kao najbolji ponuditelj dobio na međunarodnom natječaju, a njegovo je financiranje osigurano iz kredita kojeg je JŽTP dobio od Europske banke za obnovu i razvitak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dionica Fiata porasla unatoč smrti Umberta Agnellija</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Europski su indeksi u petak uglavnom bilježili negativan trend, iako pomak nije bio znatan. Londonski FTSE 100 je tako pao 0,4 posto, na 4436,7, jednako kao i DJ Stoxx 50, koji se spustio na 2678,5 bodova. Pariški CAC 40 je pao 0,37 posto, na 3665,7 bodova. Frankfurtski Dax je, pak, sa 3911,9 bodova bio tek 1,4 boda niži, dok je milanski MIB 30 porastao 5 bodova, na 27.570. Među znatnijim dobitnicima u Milanu je bio i Fiat, čije su dionice porasle 1,6 posto unatoč tome što je neizvjesno kakav će stav, nakon smrti Umberta Agnellija u četvrtak navečer, zauzeti obitelj Agnelli, koja kontrolira 30 posto dionica Fiata.</p>
<p>DJIA je u prvih sat trgovanja u New Yorku pao 0,2 posto, na 10.184,9, ali uz izuzetno nizak promet uoči praznika u ponedjeljak. S 500 je pao manje od boda na 1120,4, a tehnološki Nasdaq Composite 0,25 posto, na 1979,3 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 1,29 posto, na 11.309,57 bodova.</p>
<p>Dionice Marks and Spencera su porasle 4,4 posto – nakon 18-postotnog skoka u četvrtak – zahvaljujući najavi britanskog maloprodajnog magnata Philipa Greena kako bi već sljedećeg tjedna mogao iznijeti ponudu za preuzimanje M</p>
<p>Unilever je porastao 3,5 posto nakon što je švicarska banka UBS povećala preporuku za dionice te britansko-nizozemske grupacije za potrošačke proizvode na »kupiti«. Nokia je, pak, pala dva posto pod utjecajem priopćenja iz Motorole dan ranije, prema kojem je američka grupacija u prvom tromjesečju na račun Nokije povećala tržišni udjel na nekim europskim tržištima. Motorola očekuje da će se isti trend nastaviti i do kraja godine. Među gubitnicima su, nakon blagog pada cijene nafte, bile naftne kompanije: BP, Royal Dutch/Shell i Total pali su između 0,3 i 0,9 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>U Robnim zalihama stanje i dalje katastrofalno </p>
<p>Ukupna potraživanja Robnih zaliha krajem prošle godine iznosila su više od milijardu kuna, a velik dio tih potraživanja odnosi se na kredite odobrene za sjetvu od 1993. do 1997. </p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Stanje u Robnim zalihama je katastrofalno. Umjesto potrebnih 900 milijuna kuna, u Robnim je zalihama krajem prošle godine, u robi ili u novcu, bilo 232 milijuna kuna.</p>
<p>Stoji to u izvješću o godišnjem obračunu za 2003. godinu koje je upućeno Savjetu za robne zalihe, tijelu koje u ime Hrvatskog sabora nadzire rad Ravnateljstva za robne zalihe. Tako u zalihama, primjerice, uopće nema dječje hrane, dječjih pelena, deterdženta za rublje i suđe, paste za zube, sapuna, higijenskih uložaka, toaletnog papira te papirnatih ručnika. </p>
<p>»Stanje je takvo već godinama, ja sam imao ideje kako to popraviti, ali nisam inzistirao jer nije bilo efekta«, kaže za Vjesnik bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić koji je prilikom primopredaje dužnosti novome ministru upozorio na nesređeno stanje u Robnim zalihama. </p>
<p>Jurčić upozorava da su zapravo najveći problem nejasni kriteriji za poslovanje neke tvrtke s državom. »Puno tih tvrtki postojalo je samo na papiru tako da se potraživanje nema od koga naplatiti«, zaključuje Jurčić. Samo iz godišnjeg popisa roba poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vidljivo je da nedostaje roba u vrijednosti 4,6 milijuna kuna i to oko 3500 tona pšenice u skladištu Klas d. d. iz Nove Gradiške te 38 tona svinjskog mesa u Veterinariji d.o.o. Zagreb. Ukupna potraživanja Robnih zaliha krajem prošle godine iznosila su više od milijardu kuna, a velik dio tih potraživanja odnosi se na kredite odobrene za sjetvu od 1993. do 1997. godine. Istodobno je zbog stečaja 37 tvrtki koje su poslovale s Robnim zalihama već izbrisano oko 35 milijuna kuna duga. Robne zalihe duguju, po nekoliko stavki, oko 460 milijuna kuna, a najveći dug je prema Ministarstvu financija za doznačena sredstva za otkup pšenice u 1998. godini i djelomično u 1999. i 2000. godini.</p>
<p>Prošle je godine, pak, Ravnateljstvo za robne zalihe pokrenulo 60 pravnih postupaka da bi naplatilo potraživanja ili nadomjestilo robu.</p>
<p>Zbog zatečenog stanja, odnosno velikih dugogodišnjih potraživanja, velikog broja sudskih procesa te golemog broja poduzeća s kojima je Ravnateljstvo radilo, pripremljeni su kriteriji za sklapanje nagodbi radi naplate potraživanja koje je prihvatila i Vlada, odgovoreno je iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva na Vjesnikov upit o tome što se kani poduzeti u sređivanju stanja u Robnim zalihama.</p>
<p>Također, ističe se, stalno se upućuju pozivi dužnicima za sklapanje nagodbi da bi se potraživanja, nastala prethodnih godina, riješila. Uz to su predloženi i modeli rješavanja obveza Ravnateljstva te donošenje bilance strateških robnih zaliha, koja je temelj za izradu godišnjeg programa robnih zaliha za 2004. </p>
<p>Odlukom Vlade Ravnateljstvo za robne zalihe dobilo je i zadaću smanjiti broj skladištara te revidirati ugovore o međusobnim odnosima s njima da bi se marom dobroga gospodara vodila briga o državnoj imovini, kažu u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Inače, prije godinu dana izbila je afera sa zanavljanjem pšenice iz Robnih zaliha, te je smijenjen tadašnji ravnatelj Srećko Kramarić zbog, kako je obrazloženo, prekoračenja ovlasti. Iako je tadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić tvrdio da je u Robnim zalihama riječ o gospodarskom kriminalu, Vlada je zaključila da je Kramarić odgovoran zbog prekoračenja ovlasti. Naime, interni nadzor utvrdio je da je ravnatelj radio bez potrebne dokumentacije koju je Vlada trebala odobriti (bilanca stanja i godišnji plan rada), a koje Robne zalihe nisu ni predložile.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Đapić: Skresati troškove za povratak onih koji Hrvatsku nisu željeli</p>
<p>SPLIT, 28. svibnja</p>
<p> – Komentirajući u Splitu haašku optužnicu protiv Mirka Norca predsjednik HSP-a Anto Đapić u petak je kazao kako je neshvatljivo da je ona u Vladi i parlamentarnim strankama prošla gotovo nezapaženo, do te mjere da se čini kako bi Norac morao biti presretan ako suđenje, što je vrlo izvjesno, bude prepušteno hrvatskom pravosuđu. </p>
<p>Izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da Hrvatski sabor u ovom mandatu nije imao snage uhvatiti se u koštac sa sramnim optužnicama protiv hrvatskog naroda pristiglih iz haaškoga tribunala, što će, uvjeren je Đapić, baciti višegodišnju sjenu na Sabor. </p>
<p>»Optužnice protiv hrvatskih generala i pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana teme su koje zaslužuju raspravu u Saboru pa makar i bez zaključaka. Opravdanja za izbjegavanje rasprave u Saboru koja bi, kako se ističe, navodno mogla štetiti uhićenicima u Haagu i hrvatskim šansama u dobivanju pozitivnih avisa ili nekog statusa kandidata za članstvo u EU, obična su dimna zavjesa za hrvatsku javnost«, rekao je Đapić. U Saboru se ništa ne bi reklo što već nije poznato osim što bi HDZ pred svojim biračima trebao odgovoriti na pitanje zašto je prije tri ili četiri godine imao jednu, a sada drugu retoriku po pitanju haaških optužnica i zašto u Saboru o tome ne želi ni raspravljati. Podsjetio je da je aktualna hrvatska vlast dok je bila u oporbi, primanje optužnica smatrala činom izdaje ondašnje vlade pa se čelnik HSP-a pita što se to dogodilo da najjača hrvatska stranka koja je sada na vlasti, misli drukčije. Pritom je istaknuo da su generali Gotovina i Norac za HSP uvijek bili ratni heroji. Predsjednik HSP-a tvrdi kako je sadašnja hrvatska šutnja kobna. Ta se šutnja nekada klanjala bratstvu i jedinstvu, kazao je, a danas zlatnom teletu, pozitivnom avisu ili statusu kandidata za EU. </p>
<p>HSP će inzistirati na saborskoj raspravi o haaškim optužnicama, a to će, napominje Đapić, učiniti odmah nakon 17. ili 18. lipnja, do kada je Vlada tražila odgodu rasprave u očekivanju očitovanja Europe o tome hoće li Hrvatska dobiti status kandidata za ulazak u EU. </p>
<p>»Paralelno s optužnicama iz Haaga na koje Vlada ne reagira nego ih svodi na pravna pitanja, srpska politička elita u Hrvatskoj najavljuje uvođenje svoje zastave, grba i himne. Znamo da se nakon toga ide i dalje, do traženja posebne autonomije, a na kraju i pokušaja ostvarivanja plana Z-4 koji je bio povod i razlog odluke pokojnog predsjednika Tuđmana za pokretanje vojne operacije Oluja. Inzistiramo da Hrvatska bude država jednakih prava i obaveza za sve građane, te da se povede računa o tome da je naša domovina bila napadnuta. Dio srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj poslužio je kao udarna igla srpske agresije uslijed koje su počinjeni stravični zločini«, istaknuo je Đapić. </p>
<p>Dok MMF hrvatskoj Vladi dijeli oštre lekcije zbog pretjeranog trošenja novca, kaže prvi čovjek HSP-a, ona želi potrošiti stotine milijuna kuna za plan povratka izbjeglih Srba u Hrvatsku. HSP predlaže da u kresanje troškova uđe i zaduživanje za osiguravanje povratka onih koji Hrvatsku, kazao je, nikada nisu voljeli niti željeli. »Današnja hrvatska politička scena svedena je na to tko će se više prikazati kooperativnijim prema raznim međunarodnim institucijama, a posljednji sukob između HDZ-a i SDP-a oko zaduživanja bivše i sadašnje vlade nema veze s bitkom za bolji životni standard hrvatskih ljudi nego sa željom da se pokaže tko će revnije ispunjavati naloge MMF-a pri čemu su hrvatski birači nebitni«, zaključio je Đapić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>VAD i sinjska vlast: Obveza nam je štititi svoje generale i heroje</p>
<p>SINJ, 28. svibnja</p>
<p> – »Upravni odbor, Nadzorni odbor, Časni sud, članovi Viteškog alkarskog društva daju punu potporu generalu Hrvatske vojske i alkarskom vojvodi Mirku Norcu u obrani vlastite časti i dostojanstva Domovinskog rata uslijed neutemeljenih optužbi za počinjenje ratnih zločina u operaciji Medački džep«, ističe se u priopćenju od petka za javnost Viteškog alkarskog društva u povodu optužnice protiv Mirka Norca za ratni zločin u operaciji Medački džep koje je potpisao predsjednik te udruge Mate Jukić. </p>
<p>Priopćenjem se oglasilo i sinjsko Gradsko poglavarstvo. »Pridružujemo se cijelom puku Sinja i cetinskog kraja koji zajedno s nama, posebice s majkom, ocem i drugim članovima obitelji generala i alkarskog vojvode Mirka Norca, trpe novu nepravdu, koju su im po tko zna koji put nanijele nepravedne haaške optužnice«, navodi se. »Ponavlja se prepoznatljiv scenarij izjednačavanja žrtve i agresora, pravedne borbe od planiranog zločina i borbe za slobodu od plana porobljavanja. Držimo da neki međunarodni moćnici politikantski doziraju 'svoje aktivnosti' u pojedinom trenutku kako bi Hrvatskoj stvarali probleme u njezinoj međunarodnoj aktivnosti. Ova se podmukla igra može dobiti našom odlučnošću i slogom, braneći dostojanstvo naroda i države kako tijekom Domovinskog rata tako i u vrijeme mira, skidajući maske tamnim igračima svjetskih spletki. </p>
<p>Svima nama je obveza štititi svoje generale i heroje«, ističe se na kraju priopćenja Gradskoga poglavarstva koje je također potpisao Mate Jukić, ovaj put u ulozi sinjskoga gradonačelnika. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Rončević predložen za glavnog urednika Informativnog programa</p>
<p>Ravnateljica HTV-a Marija Nemčić odlučila je da će za mjesto glavnog urednika HTV-ova Informativnog programa predložiti Vladimira Rončevića, kojega je u tajnom glasovanju podržalo 91 posto HRT-ovih novinara / Novinari podržali i kandidature Tatjane Šimić Vlajki, Domagoja Veršića i Vladimira Kumbrije </p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Programsko vijeće HRT-a glasovat će 7. lipnja o kandidatima za direktore programa Hrvatskog radija i Hrvatske televizije te za glavne urednike informativnih programa Radija i Televizije.</p>
<p>Nakon razgovora s kandidatima, HTV-ova ravnateljica Marija Nemčić odlučila je da će za mjesto glavnog urednika HTV-ova Informativnog programa predložiti Vladimira Rončevića, kojega je u tajnom glasovanju podržalo 91 posto HRT-ovih novinara. Iako se u kuloarima pričalo da će Nemčić Vijeću predložiti Gorana Rotima, posebice nakon njezine izjave da bi na tom mjestu voljela vidjeti mlađu osobu, očigledno je da je Rotimu u ovom slučaju odmoglo obnašanje dužnosti glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova. Inače, mjesto čelnika Informativnoga programa bilo je jedino za koje se prijavio više od jednog kandidata. Uz Rončevića i Rotima, kandidati su bili Zlatna Polojac-Belavić i Hrvoje Đurašin.</p>
<p>Što se ostalih funkcija tiče, situacija je poznata jer je u igri od početka bio po jedan kandidat: za direktoricu programa HTV-a Tatjana Šimić Vlajki, za direktora programa Hrvatskog radija (HR) Domagoj Veršić te za glavnog urednika Informativnog programa HR-a Vladimir Kumbrija. U tajnom izjašnjavanju Tatjanu Šimić Vlajki podržava 69 posto novinara, Domagoja Veršića 89 posto, dok se o Vladimiru Kumbriji pozitivno očitovalo također 89 posto novinara.</p>
<p>Da bi ti kandidati doista počeli obnašati dužnosti za koje su se kandidirali, svaki od njih trebao bi dobiti šest vijećničkih glasova. Ako se to ne dogodi, natječaj se ponavlja. Prođe li sve u najboljem redu, na HRT-u će napokon prestati stanje privremenosti.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tjednik »Fokus« na kioscima tek u utorak</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Novi broj hrvatskoga tjednika Fokusa (211), s novim obnašateljem dužnosti glavnog urednika Marijanom Majstorovićem na čelu, naći će se na kioscima početkom sljedećeg tjedna, u utorak, jer je 100-postotni vlasnik tjednika, Predsjedništvo Socijalne akademije u četvrtak odlučilo povući sedamdeset posto pripremljeni tjednik iz distribucije, izjavio je u petak zamjenik predsjednika te akademije Marinko Mikulić.</p>
<p> Po njegovim riječima, Predsjedništvo Socijalne akademije tako je odlučilo zato što uređivačka politika Fokusa nekoliko zadnjih mjeseci odudara od načelnih stajališta vlasnika, te radi zaštite interesa i ugleda vlasnika.</p>
<p> Mikulić je dodao kako nije glavni razlog povlačenja tjednika ono što pišu današnje novine. One su, naime, izvijestile da je Fokus povučen zbog »neukusno montirane fotografije na račun Vlade«.</p>
<p> Novi Fokus bit će redizajiniran i nekoliko tekstova iz povučena broja ne će se naći u novom broju, izjavio je, dodajući kako je riječ o pet-šest tekstova.</p>
<p> Predsjedništvo, objasnio je, umjesto dosadašnjeg direktora i glavnog urednika Vjekoslava Bobana, imenovalo je novog direktora i obnašatelja dužnosti glavnog urednika Marijana Majstorovića, vanjskog suradnika tjednika, koji bi trebao izabrati svoju uredničku ekipu. </p>
<p> Po Mikulićevim riječima, Predsjedništvo Socijalne akademije ne kani birati uredničku ekipu, nego to prepušta novome glavnom uredniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Seksualno zlostavljanje muškaraca bilo je uobičajeno tijekom rata u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – Seksualno zlostavljanje muškaraca tijekom rata u Hrvatskoj bilo je uobičajeno i znatno, a dokazi o silovanjima i ostalim oblicima prisilnog seksa, kastracijama i udaranju po genitalijama dokumentirano je u istraživanju koje su financirali Liječnici bez granica (Medecins sans frontieres - MSF), a objavljeno je u svibnju u časopisu Reproductive Health Matters. </p>
<p>U tekstu se navodi da je seksualno zlostavljanje muškaraca česta pojava u ratovima, ali ga mnoge žrtve ne prijavljuju. Pažnja javnosti često je usmjerena samo na seksualno zlostavljanje žena, djelomično i zbog spolnih stereotipova, dodaje se u članku.</p>
<p>»Iako rezultati istraživanja pokazuju da zlostavljanje muškaraca nije rijetkost, podaci o tome gotovo ne postoje. Institucije često sporo priznaju postojanje muških žrtava seksualnog zlostavljanja«, tvrde autori. Stručnjaci svoje tvrdnje izvode iz istraživanja provedenog u Hrvatskoj i temeljenog na medicinskim podacima triju organizacija koje osiguravaju medicinsku i psihološku pomoć žrtvama torture, kao i na svojim razgovorima s liječnicima i terapeutima. </p>
<p> U dijelu javno objavljenog istraživanja, navodi se da su ti zaključci izvedeni na temelju istraživanja provedenog 2000. godine u Hrvatskoj. Tijekom istraživanja provedeni su razgovori sa 16 zdravstvenih djelatnika, a pregledani su i medicinski dosjei triju centara koji su se bavili izbjeglicama i žrtvama mučenja. U istraživanju se ne navode podaci o broju žrtava te nacionalnosti bilo žrtava ili počinitelja.</p>
<p> »Seksualno zlostavljanje muškaraca tijekom rata ostaje nešto poput javne tajne, iako se događa redovito, a ponekad čak i na javnim mjestima«, navodi se u izvješću.</p>
<p> »Zapanjujuće je koliko su muškarci tihi kada treba govoriti onome što su proživjeli. Tišina koja okružuje seksualno zlostavljanje muškaraca u Hrvatskoj u čudnoj je suprotnosti s javnom prirodom tih zločina«, kažu autori. </p>
<p> »Osnovni izazov ovoga problema jest kako ga iz javne tajne pretvoriti u priznatu činjenicu koja bi se zatim mogla procesuirati kao i seksualno zlostavljanje žena«, zaključuje se. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čermak i Markač na ispitivanju kod Carle del Ponte 7. lipnja</p>
<p>Nakon toga bi Haaški sud mogao odlučiti hoće li dvojicu optuženih hrvatskih generala pustiti na slobodu do početka suđenja</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - U ponedjeljak 7. lipnja počinje istražiteljski razgovor Carle del Ponte i optuženog Ivana Čermaka. Prema najavama iz haaškog tužiteljstva, ispitivanje bi trebalo potrajati dva dana. Tada, 9. lipnja, slijedio bi razgovor s optuženim Mladenom Markačem koji bi trebao potrajati još dva dana. Naravno, moguće su i izmjene u tom rasporedu, ali Vjesnikovi izvori u Haagu ne mogu predvidjeti kako će i koliko dugo najavljivani intervju tužiteljice i optuženih generala stvarno potrajati.</p>
<p>Zbog toga već u ponedjeljak u Haag putuju odvjetnici Čermaka i Markača, Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, odnosno Miroslav Šeparović i Goran Mikuličić. Oni bi do početka intervjua sa svojim branjenicima radili na proučavanju materijala koje je tužiteljstvo naknadno poslalo braniteljima te pripremanju dokaza kojima obrana raspolaže u odnosu na navode iz optužnice.</p>
<p>Nakon obavljenog intervjua stekli bi se, opet prema službenim najavama iz Haaga, posebno iz ureda tužiteljice, svi uvjeti za odlučivanje Suda o privremenom puštanju na slobodu obojice optuženika gdje bi ostali do početka suđenja. Zahtjev za puštanje na slobodu u prvom je navratu odbijen upravo zbog traženja Carle del Ponte da obavi intervju i s Čermakom i s Markačem.</p>
<p>Optuženi Mladen Markač i dalje ima velikih problema s konstantno visokim šećerom u krvi. Iako dnevno pije 17 različitih vrsta lijekova, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u krvi se ne smanjuje, a general uporno odbija primiti dozu inzulina koju bi kasnije morao stalno koristiti. </p>
<p>Prema izjavi Miroslava Šeparovića, jednog od Markačevih odvjetnika, njegov branjenik je inače dobro i s pozitivnim nestrpljenjem očekuje i intervju s tužiteljicom i pozitivno rješenje zahtjeva za puštanje na slobodu. Markač se, prema haaškim izvorima, nalazi pod vrlo pažljivom kontrolom ekipe sheveningenskih liječnika.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sanaderu uručena nagrada »Europski govor godine«</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader dobitnik je ovogodišnje nagrade »Europski govor godine« koju dodjeljuje Europski pokret Hrvatska. Nagrada mu je uručena u petak u Europskom domu u Zagrebu, a jednoglasnu odluku da se nagrada dodijeli Sanaderu donio je Središnji odbor Pokreta zbog njegova govora održanog 27. travnja u Vijeću Europe u Strasbourgu nakon što je Hrvatska dobila pozitivni avis Europske komisije. </p>
<p>»Europski lideri u novoj su hrvatskoj vladi, predvođenoj premijerom Sanaderom, prepoznali optimizam koji je bio ključ za otvaranje vrata naših europskih susjeda. Mi smo prepoznali ukupnu aktivnost ove vlade i premijera Sanadera na približavanju Hrvatske EU, a njegov govor u Strasbourgu samo je točka na i kojom smo željeli zaokružiti priznanje koje želimo uručiti velikom promotoru europskih vrijednosti u Hrvatskoj«, kazao je glavni tajnik Pokreta Siniša Grgić. </p>
<p>Sanader je rekao da je i sam bio iznenađen odjekom koji je imao njegov govor u Vijeću Europe dodavši da nagradu prenosi na Vladu, Sabor i hrvatsku javnost.</p>
<p>»Drago mi je da ste u meni i Vladi prepoznali optimizam. On je izuzetno važan jer ja ne znam nijednog pesimista koji je uspio ostvariti svoje ciljeve. Sadašnju hrvatsku politiku obilježava samopouzdanje, vjera u sebe i pogled u budućnost. Znamo što hoćemo i kamo želimo stići, a to su prepoznali i europski političari. Svoju domaću zadaću moramo napraviti sami, no ulazak u EU značit će bolji život jer nema nijedne zemlje koja je živjela bolje prije nego što je ušla u EU«, kazao je Sanader. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Bagić više ne radi u Mesićevu uredu</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da Željko Bagić, koji je odnedavno obavljao dužnost tajnika Ureda zaduženog za arhiv, od prošlog tjedna ne dolazi na posao jer je njegovo radno mjesto ukinuto</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Dugogodišnji najbliži savjetnik predsjednika Stjepana Mesića Željko Bagić, za kojeg se prošli tjedan pisalo da odlazi u predsjedničku mirovinu zbog pritiska međunarodne zajednice i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, koja je sumnjala da je održavao kontakte s odbjeglim generalom Antom Gotovinom, po svoj prilici više ne radi u Predsjednikovu uredu.</p>
<p>Službeno nitko u Uredu ne želi potvrditi tu vijest, a tajnice su nas upućivale na Predsjednikovu glasnogovornicu Danijelu Barišić, koja nam pak ništa nije znala reći pravdajući se da je tek došla iz Rumunjske.</p>
<p>Nekoliko izvora koji su Bagića privatno zvali u Ured i na službeni mobitel reklo nam je da su tajnice na spomen njegova imena neljubazno odgovarale kako on tamo više ne radi, a jedna je navodno dodala da on tamo »nikad više neće ni raditi«.</p>
<p>Od istih izvora doznajemo da je donedavno najpovjerljiviji Predsjednikov savjetnik, koji je obnašao i dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost, jako povrijeđen Mesićevom odlukom da ga marginalizira u Uredu.</p>
<p>»Do toga je došlo kada je predsjednik Mesić na traženje premijera Ive Sanadera pristao da Franjo Tu rek napusti mjesto šefa Protuobavještajne agencije. Bagić i Turek usko su surađivali, i to je značilo da će uskoro doći i do zahtjeva za Bagićevim udaljavanjem iz Ureda. On je, pak, bio vrlo lojalan Mesiću. O javnim kritikama na svoj račun znao je reći kako ga ne pogađaju jer je najvažnije da nitko ne dira Predsjednika. Zato se sad osjeća povrijeđenim Predsjednikovom odlukom da ga na takav način makne«, rekao nam je jedan Bagićev prijatelj. Predsjednik Mesić je prošli tjedan demantirao nagađanja da je Bagić dao ostavku ili da će mu je on dati. Dodao je da je u tijeku reorganizacija Ureda, te da će se tek tada vidjeti Bagićev status. U međuvremenu je objavljeno je da od 1. lipnja na dužnost pročelnika kabineta predsjednika Mesića dolazi Hrvoje Cvitanović, šef kabineta bivšeg ministra vanjskih poslova Tonina Picule.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da Bagić, koji je odnedavno obavljao dužnost tajnika Predsjednikova ureda zaduženog za arhiv, od prošlog tjedna ne dolazi na posao jer je njegovo radno mjesto ukinuto, a poslove koje je on obavljao radit će Cvitanović.</p>
<p>Još nije poznato je li Bagić poslan u predsjedničku mirovinu ili je riječ o ostavci.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić: Budućnost zapadnog Balkana jedino u ujedinjenoj Europi</p>
<p>MAMAIA, 28. svibnja</p>
<p> - Budućnost zapadnog Balkana moguća je samo u ujedinjenoj Europi, ocijenio je u petak na Srednjoeuropskom sastanku na vrhu u rumunjskoj Mamaiji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Obraćajući se šefovima 15 država okupljenima na sastanku, Mesić je rekao da su države jugoistočne Europe prometno, energetski i trgovinski upućene jedna na drugu, a uključene su i u europske koridore. Luka Ploče, dodao je, može i mora postati Antwerpen jugoistočne Europe jednako kao što će luka Rijeka postati morskim vratima srednje Europe.</p>
<p>Istaknuo je da svima u Hrvatskoj, BiH, SCG-u, Makedoniji i Albaniji mora postati jasno da regionalna suradnja isključuje raspravu o promjeni granica.</p>
<p>Mesić je dodao da je razgovarao sa svih 15 šefova srednjoeuropskih država okupljenih u Mamaiji, te da su oni podržali skoro određivanje datuma za početak pregovora Hrvatske i EU-a.</p>
<p>Hrvatski je predsjednik u Mamaiji razgovarao i s predsjednikom Europske investicijske banke Wolfgangom Rothom. Prema Mesićevim riječima, banke su zainteresirane za ulaganje u Hrvatsku, i to u zaštitu okoliša, vode, energetiku, infrastrukturu i turizam.</p>
<p>Summit će se sljedeće godine održati u Dubrovniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hitno provesti preporuke UN-ova odbora protiv mučenja</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> - Amnesty International (AI) pozvao je u petak hrvatsku vlast da hitno provede preporuke UN-ova odbora protiv mučenja, objavljene 14. svibnja. Odbor preporučuje da se »poduzmu djelotvorne mjere kojima će se osigurati provođenje nepristrane, potpune i pravovremene istrage svih navoda o mučenju i drugim okrutnim, nečovječnim i ponižavajućim postupcima, primjeren sudski postupak i kažnjavanje počinitelja bez obzira na njihovo etničko podrijetlo te pravedna i odgovarajuća naknada za žrtve«. a traži se i puna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom. </p>
<p>Naime, prije nego što je hrvatsko izaslanstvo u Ženevi 6. i 7. svibnja podnijelo svoj izvještaj UN-ovu odboru protiv mučenja, AI je istom odboru poslao svoj. </p>
<p>AI je posebno zabrinut zbog »neuspjeha vlasti da provede temeljitu i pravovremenu istragu slučajeva mučenja (...) koji su se dogodili između 1991. i 1995.«, neuspjeha istraga u slučajevima napada na povratnike i pripadnike etničkih manjina, uznemiravanja, zlostavljanja i samovoljnog pritvora izbjeglica i tražitelja azila u Prihvatnom centru za strance Ježevo i neuspjeha vlasti da spriječi nasilje i uznemiravanje među djecom i mlađim punoljetnicima, smještenim u ustanovama za socijalnu skrb.</p>
<p>AI je pozvao i Europsku uniju da preporukama posveti »odgovarajuću pozornost prilikom implementacije europskoga partnerstva za Hrvatsku, što ga je u travnju predložila Europska komisija«.</p>
<p>Inače, hrvatski se izvještaj odnosi na razdoblje do 2000. godine, sastavljen je 2001., a na dnevnom redu Odbora protiv mučenja bio je 6. i 7. svibnja ove godine. Osim o sadržaju izvještaja, Odbor je hrvatsko izaslanstvo uglavnom ispitivao i tražio podatke o aktualnim temama kao što su položaj tražitelja azila, pravo na azil, situaciji u Prihvatilištu za strance Ježevo, planovima o prihvatilištu za azilante, slučajevima policijske prisile i disciplinskim mjerama koje se poduzimaju protiv neovlaštene prisile, stanju u hrvatskim zatvorima i pritvorima. Odbor je izvještaj pozdravio i ustvrdio da su zaštitni mehanizmi protiv mučenja dobro razvijeni. </p>
<p>Činjenicu da je Vlada poduzela istrage i sudske postupke u slučajevima mučenja »proizašlih iz događaja 1995. godine i kasnije« Odbor je »zabilježio sa zadovoljstvom«, ali je izrazio zabrinutost zbog izvještaja nevladinih organizacija o ozbiljnim slučajevima mučenja 1995. godine i kasnije što su ih počinile službene osobe, posebno nad pripadnicima srpske manjine, te usvojio preporuke.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Država tuži »Lenac« zbog pomorskoga dobra</p>
<p>RIJEKA, 28. svibnja</p>
<p> – Državno odvjetništvo u Rijeci podnijelo je u ime države Hrvatske tužbu protiv »Viktora Lenca« u stečaju sa zahtjevom za brisanje prava tog brodogradilišta nad zemljištem u Martinšćici, jer se radi o pomorskom dobru. Ročište na Trgovačkom sudu u Rijeci održano je u petak, a iz dokumenta Fonda za privatizaciju vidljivo je da to zemljište nije ušlo u kapital »Lenca« pri pretvorbi, kao ni u stečajnu masu.</p>
<p>Trgovački je sud donio rješenje da u roku od 15 dana Županijsko državno odvjetništvo dostavi popis svih zemljišnih čestica u Martinšćici koje su na pomorskom dobru. Zatim, da se u istom roku dostavi i preslik isprava na temelju kojih je u vrijeme Damira Vrhovnika upisano pravo vlasništva na to zemljište. Tužitelj je zatražio i zabranu raspolaganja tim zemljištem, koje je za Vrhovnikove vladavine HBOR uzeo kao osiguranje za kredit odobren »Lencu«. HBOR je već izrazio zadovoljstvo što ta njihova hipotekarna imovina nije ušla u računicu podjele novca »Lenca« u stečaju. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Na putu prema EU velika odgovornost leži i na Saboru </p>
<p>Perspektiva punopravnog članstva, osobito u ovome trenutku, ključna je i za Hrvatsku i sve njezine napore na europskom putu/ U područjima gdje smo jučer možda bili učenici, danas smo spremni biti učitelji, rekao je predsjednik Sabora Vladimir Šeks</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – »Funkcioniranje pravne države u punom smislu najbolje je jamstvo unutarnjeg reda, sigurnosti i stabilnosti, a država time postaje poželjan partner u gospodarskoj i svakoj drugoj suradnji s ostalim zemljama Europe i svijeta«, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na svečanoj sjednici u petak kojom je Hrvatski sabor obilježio svoj dan. </p>
<p>U obraćanju zastupnicima, predstavnicima Vlade na čelu s predsjednikom Ivom Sanaderom te predstavnicima pravosudne vlasti, diplomatskog zbora, vjerskih zajednica te kulturnih i javnih ustanova, Šeks je podsjetio na stvaranje neovisne Hrvatske i nove Europe. </p>
<p>»Perspektiva članstva u Europskoj uniji bila je i ostat će ključni katalizator velikih i pozitivnih promjena u svim zemljama iz kruga potencijalnih kandidata. Perspektiva punopravnog članstva, osobito u ovom trenutku, ključna je i za Hrvatsku i sve njezine napore na europskom putu«, istaknuo je predsjednik Sabora. Kazavši kako će pozitivan avis i očekivanje odluke EU-a u lipnju samo potaknuti sve buduće aktivnosti na putu prema punopravnoj i konačnoj europskoj integraciji, Šeks je dodao da velika odgovornost leži i na Hrvatskom saboru. »Uvjeren sam da će Hrvatski sabor u tom smislu u sklopu zakonodavne djelatnosti dati značajan doprinos. No, u mnogim područjima gdje smo jučer još možda bili učenici, danas smo spremni biti učitelji«, naglasio je, istaknuvši kako Hrvatska odbacuje i osuđuje sve oblike ekstremizma, nesnošljivosti i netolerancije.</p>
<p>Predsjednik parlamenta osvrnuo se i na višestoljetnu povijest Hrvatskog sabora koji je unatoč dugom razdoblju pod stranom vlašću uspio očuvati svoj identitet, a prije 14 godina postati i istinski zakonodavni predstavnik hrvatskog naroda. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Jezerinac: Ne smiju nam drugi pisati povijest Domovinskog rata</p>
<p>ZAGREB, 28. svibnja</p>
<p> – »Slaveći Dan oružanih snaga i Dan hrvatske kopnene vojske uvijek se spominjemo prvih početaka stvaranja Hrvatske vojske, sjećamo se onih koji su sa srcem i ljubavlju krenuli u obranu svojih svetinja. Kad se bude pisala povijest Domovinskog rata - a ne smijemo dopustiti da nam je pišu drugi - neće se moći zaobići junake i heroje koji su gotovo goloruki pobijedili snažnu i dobro opremljenu vojsku«, poručio je na misi za poginule hrvatske branitelje u petak u crkvi Sv. Mati Slobode vojni biskup Juraj Jezerinac. On je u svojoj propovijedi podsjetio da je hrvatski narod, »usprkos svim povijesnim nedaćama, političkim preustrojima koji su mu bili nametani, kao i raznim 'asocijacijama' u koje je bio uguran«, ostao trajno povezan sa Svetom Stolicom, Papom i Kristovom crkvom. Pritom je istaknuo zasluge pape Ivana Pavla II. tijekom Domovinskog rata, njegovo zauzimanje za mir i međunarodno priznanje Hrvatske.</p>
<p>»U ovom trenutku, dok mnogi grade svoju sigurnost na snazi oružja i stvaraju globalne strategijske koncepcije obrane, mi kao vjernici i dalje čvrsto držimo da je naša najveća sigurnost i temelji naše budućnosti u Bogu«, zaključio je msgr. Jezerinac. </p>
<p>Na kraju svoje propovijedi vojni je biskup poručio okupljenim pripadnicima oružanih snaga: »Znamo da su u integriranom svijetu svi izloženi istim opasnostima. Nitko više sam ne odlučuje o svojoj sudbini. Posebni su izazovi, opasnosti i moralne dvojbe pred vojskom jer je čitav svijet postao bojišnica. Zato hrvatski vojnik, u duhu tradicije i vjernosti ugovoru s Papom, treba i dalje ostati čovjek, odgovorna i moralna osoba, uzoran predstavnik staroga europskog naroda s identitetom«.</p>
<p>Misi za branitelje nazočili su i potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministar obrane Berislav Rončević te brojni predstavnici i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040529].
|
