NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040224].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 236131 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Miloševića najteže optužuju bivši suradnici</p>
<p>Kad je riječ o optužnici protiv Miloševića za zločine u Hrvatskoj, tužiteljstvo je imalo nekoliko svjedoka, tzv. insidera, koji su bili dijelom Miloševićeve zločinačke organizacije čiji je cilj bio stvoriti etnički čist teritorij na oko trećini Hrvatske te ga pripojiti Srbiji i Crnoj Gori / Upravo ti svjedoci, među kojima je najvažniji bio bivši »krajinski« predsjednik i premijer Milan Babić, razotkrili su unutarnju strukturu velikosrpske agresije na Hrvatsku kojoj je na vrhu piramide stajao Milošević</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Za nekoliko dana haaško će tužiteljstvo iznijeti završnu riječ u sudskom procesu protiv srbijanskog lidera Slobodana Miloševića kojeg se tereti za genocid u BiH te za zločine protiv čovječnosti i ratnog prava i običaja u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. Nakon toga uslijedit će tromjesečna stanka da bi se optuženi Milošević mogao pripremiti za iznošenje obrane.</p>
<p>Dosadašnji tijek tog suđenja, za koje se tvrdi da će imati znatne posljedice na buduće sudske procese drugim svjetskim čelnicima koji su se ogriješili o pravdu, ocjenjuje se različito. Haaška tužiteljica Carla del Ponte nedavno je izrazila zadovoljstvo suđenjem i iznesenim dokazima.</p>
<p>Financial Times pak donosi i mišljenje pravnih stručnjaka koji tvrde da tužiteljima nije uspjelo dokazati Miloševiću optužbu za genocid. Takvo mišljenje temelji se i na izjavama nekih svjedoka optužbe koji su, primjerice, za srpski zločin u Srebrenici krivili Karadžića i Mladića kao izravne nalogodavce, a Miloševića se spominjalo samo u kontekstu da je znao kako će se zločin dogoditi, a nije ga spriječio.</p>
<p>Problem je što je u vezi s tim dio dokaza iznošen na zatvorenim sjednicama pa se do daljnjega ne zna čime tužiteljstvo raspolaže. Na takvoj sjednici svjedočio je i američki general Wesley Clark, kao i neki drugi svjedoci koji su u svojim iskazima tvrdili da je bivši srbijanski predsjednik povezan s tim zločinom. Doduše, među svjedocima tužiteljstva bilo je i onih koji su zapravo nastupali kao Miloševićevi odvjetnici. </p>
<p>To se prije svega odnosi na lorda Davida Owena, koji je, kako su neki komentirali, svojim iskazom – u kojem je relativizirao Miloševićevu krivnju – na neki način branio i sebe, jer je tijekom velikosrpske agresije, nastupajući kao mirovni posrednik, uglavnom držao srpsku stranu.</p>
<p>Što se pak tiče optužnice protiv Miloševića za zločine u Hrvatskoj, čini se da je situacija, barem zasad, mnogo jasnija. Tužiteljstvo je na raspolaganju imalo nekoliko svjedoka tzv. insidera, dakle, osoba koje su bile dijelom Miloševićeve, kako stoji u optužnici, zločinačke organizacije čiji je cilj bio ubojstvima i progonom nesrpskog stanovništva stvoriti etnički čist teritorij na oko trećini Hrvatske te ga potom pripojiti Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p>Upravo ti svjedoci, među kojima je svakako najvažniji bio bivši »krajinski« predsjednik i premijer Milan Babić, razotkrili su unutarnju strukturu velikosrpske agresije na Hrvatsku kojoj je na vrhu piramide stajao Slobodan Milošević.</p>
<p>Zahvaljujući njima danas znamo kako je tekao cijeli proces, od naoružavanja dijela hrvatskih Srba, upućivanja paravojnih formacija iz Srbije (arkanovci, Beli orlovi, itd), izazivanja početnih incidenata s hrvatskom stranom (poput Plitvica i Borova Sela), otvorenog uključivanja na srpsku stranu bivše JNA koja je imala zadatak stati na »zapadne granice« Srbije, pa do masovnih ubojstava i progona nesrpskog stanovništva s okupiranih područja.</p>
<p>Iz tih iskaza je također razvidno da je Milošević imao potpunu kontrolu nad tim procesom te je tako, unatoč rezultatima izborima, imenovao i smjenjivao srpske političke vođe u »krajini«, na sjednicama u njegovu kabinetu odlučivalo se i o vojnim zapovjednicima, dok su na samom terenu glavnu riječ vodili operativci Službe državne sigurnosti Srbije. </p>
<p>Osim toga, na suđenju Miloševiću razotkriveno je i da je Beograd u potpunosti financijski stajao iza pokušaja secesije dijela Hrvatske plaćajući tamošnje političke, vojne i policijske dužnosnike. </p>
<p>Do koje je mjere Milošević bio uključen u cijeli projekt pokazuje i detalj iz svjedočenja Hrvoja Šarinića, predstojnika Ureda pokojnog predsjednika Tuđmana, koji je naveo da je optuženi jednom urgirao kod hrvatske strane da se u »krajinu« sa zagrebačkog aerodroma pusti nekoliko kamiona sa sjemenjem za sjetvu.</p>
<p>U tom smislu dosadašnji tijek suđenja Miloševiću učinio je potpuno razvidnom činjenicu da su Srbija i Crna Gora uz pomoć JNA izvele agresiju na Republiku Hrvatsku te da ono što se početkom devedesetih događalo na prostoru naše zemlje nije bio građanski rat.</p>
<p>Dosadašnji tijek suđenja Miloševiću važan je i zbog demistifikacije susreta Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu 1991. godine. Na njemu su ponajviše inzistirali oni koji su zastupali tezu o podijeljenoj krivnji za rat u Hrvatskoj odnosno BiH između Tuđmana i Miloševića. Svjedočeći o tom događaju Hrvoje Šarinić, koji je i sam bio tamo, je kazao da je razgovora, pa i o BiH, bilo, ali da nikakav formalni dogovor nije postignut, jer se inače ne bi događale one strahote koje su iza toga uslijedile.</p>
<p>Nastavak sudskog procesa protiv Miloševića proći će bez britanskog suca Richarda Maya koji odlazi, kako je obrazložio, zbog zdravstvenih razloga. Tako će Miloševićeva obrana – koja će se, po svemu sudeći, temeljiti na postavci da sa zločinima osobno nije imao nikakve veze i da je samo pomagao svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj – proći bez suca koji ga je često znao prekidati riječima da sudnica nije mjesto gdje se trebaju držati politički govori. </p>
<p>Na suđenju Miloševiću srušena je i teza kojoj je cilj bio izjednačiti agresora i žrtvu te agresije, a prema kojoj je vojnoredarstvena akcija »Oluja« bila planirana i izvedena s ciljem etničkog čišćenja srpskog stanovništva, što se tvrdilo čak i iz Haaškog suda. Među ostalim i u svojedobnom dopisu hrvatskoj vladi donedavnog zamjenika glavne haaške tužiteljice Grahama Blewitta, u kojem je tvrdio da je Hrvatska počinila »agresiju na Republiku Srpsku Krajinu i njen glavni grad Knin«, te u optužnici protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, u kojoj ga se tereti za progon i etničko čišćenje srpskog stanovništva.</p>
<p>Ključno svjedočenje u vezi s tim pitanjem u Haagu je imao nekadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith, koji je kazao da se etničkim čišćenjem ne može smatrati odlazak stanovništva »prije dodira s hrvatskim snagama«. Galbraithove se tvrdnje podudaraju s pronađenim dokumentima te izjavama srpskih vojnih zapovjednika, prema kojima su odlazak organizirale »krajinske« vlasti radi izbjegavanja vojnog poraza i Martićeva pokušaja uvlačenja tadašnje Jugoslavije u rat. No »Oluja« – kojom je osim oslobađanja okupiranih hrvatskih teritorija deblokiran i tzv. bihaćki džep, kojemu je bila namijenjena sudbina Srebrenice – trajala je prekratko da bi se to moglo i dogoditi.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zeljko: Gredelj nema pojma što se događa na sudačkom terenu</p>
<p>Odavno smo uočili da predsjednik UHS-a previše solira. Suci u sudovima izvan Zagreba osjetljivi su na izjave koje ne poštuju sudačku individualnost i na izjave date u javnost a da Gredelj ništa nije pitao suce s terena, kaže Željko</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Što se događa u Udruzi hrvatskih sudaca? Prema neformalnim informacijama, hrvatski se suci postupno ograđuju od predsjednika Vladimira Gredelja. Dva su razloga za to. Prvi, Gredelj uporno zagovara komunikaciju Udruge i javnosti iz svoje bjelovarske »utvrde« pozivajući se na telefonske konzultacije s ostalim članovima Upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca (UHS). Drugi, suci ne pristaju da sudac Gredelj ne ispunjava istu razinu sudačke obveze kao i njegovo članstvo (slijedom mjerila Ministarstva pravosuđa), a dijeli packe upravo s te »čiste« sudačke pozicije. </p>
<p>Vukovarski suci, njih trinaestero, u petak su istupili iz Udruge hrvatskih sudaca jer se, istoga dana iz Bjelovara, oglasio Vladimir Gredelj i javno izrazio sumnju u zakonitost imenovanja jednog od sudaca Županijskog suda u Vukovaru, odjel za ratne zločine. Vukovarski su suci Gredeljevu sumnju nazvali jednim u nizu gafova koje je počinio prema pravosuđu u Vukovaru.</p>
<p>Član Upravnog odbora UHS-a Marin Mrčela u ponedjeljak kaže da nije siguran koga Udruga zapravo zastupa. »Dio sudaca neće surađivati, dijelu se to ne da uz ostale obveze, a dio se izgovara na nedostatak vremena«, kaže Mrčela. »Zato ne znam kritiziraju li suci Udrugu srcem ili profesionalnim razlozima. Ali, da spor postoji, to je istina«.</p>
<p>Prvi javni iskaz nezadovoljstva Gredeljem i Udrugom pokazali su vukovarski suci. »Odavno smo uočili da predsjednik Udruge Gredelj previše solira i da nema pojma o onome što se događa na sudačkom terenu«, rekao je u ponedjeljak Vjesniku Ante Zeljko, predsjednik Županijskog suda u Vukovaru.</p>
<p> »Suci u sudovima izvan Zagreba osjetljivi su na izjave koje ne poštuju sudačku individualnost i na izjave date u javnost a da Gredelj ništa nije pitao suce s terena«. Zeljko ne mijenja ništa u stavu sudaca koji su istupili iz Udruge. </p>
<p>»Sve što smo imali reći, rekli smo u priopćenju koje smo uputili i Vladimiru Gredelju i hrvatskoj javnosti. Tome ne treba ništa dodavati i iz njega ništa komentirati«, kaže Zeljko. Vladimir Gredelj dobro poznaje proceduru imenovanja sudaca. Zna za ulogu sudačkih vijeća koja se izjašnjavaju o svakom sucu. Poznato mu je da se kandidaturi prilaže i mišljenje predsjednika suda u kojem kandidat radi, a nakon svega se o imenovanima izjašnjava i sudac predsjednik u čiji sud dolaze. Naravno, procedura obuhvaća i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i glasački ishod Državnog sudbenog vijeća. Previše je u toj proceduri mjesta koja bi propustila eventualnu nezakonitost koju im nakon imenovanja spočitava Vladimir Gredelj. Posebno ako se pokaže točnim da je njegova primjedba išla na račun imenovanja suca Nikole Bešenskog. Bešenski je jedan od četvero novih sudaca u Županijskom sudu u Vukovaru koji će voditi procese za kazneno djelo ratnog zločina. I taj odjel nije nastao po volji i želji Ante Zeljka.</p>
<p>Ne treba zaboraviti da je Ante Zeljko u trenutku agresije na Hrvatsku bio predsjednikom Općinskog suda u Vukovaru koji je, zajedno sa zaposlenicima, spasio kompletnu gruntovnicu i još neke važne dokumente da ne dopadnu u ruke JNA. U spašavanju dokumentacije sudjelovali su svi tadašnji suci u Vukovaru. </p>
<p>Ako takav čovjek stane iza svih četvero sudaca koji će ubuduće suditi za ratne zločine, onda samo nastavlja ono što se u tom sudu već godinama događa – suđenja za ratne zločine. U vukovarskom su sudu tuženi i Kadijević i Arkan, da ne nabrajamo sve zločince koji su harali tim područjem.</p>
<p>Zbog svega toga, čini se da se Gredelj u »dijeljenju savjeta« i iskazivanja sumnji u zakonitost ovoga ili onoga što se pravosuđa tiče sad zaletio na – previsoko brdo. Vukovarski su mu se suci zahvalili – i na Udruzi i na predsjednikovanju. Od 2000 pravosudnih djelatnika u Hrvatskoj, </p>
<p>Udruga obuhvaća njih oko 1000 koji plaćaju mjesečno 35 kuna članarine. S tih 35.000 kuna lako je upravljati sve dok »donatori« ne postave skupna i pojedinačna pitanja kako se taj novac troši... </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Telefonska pretplata mora sadržavati određen broj minuta razgovora jer to nije paušal </p>
<p>Potpuna liberalizacija tržišta fiksne telefonije 31. prosinca 2004. godine / Na domaćem mobilnom tržištu ima mjesta za trećeg GSM-operatera, iako su HTmobile i VIPnet protiv njegova ulaska / Država priprema prijedlog mjera za veću internetizaciju, kao što je smanjenje poreza za nabavu računala u domaćinstvima i ukidanje poreza na dohodak za stručnjake koji izrađuju aplikacije i sadržaje, kaže Tatjana Holjevac</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Vlada je raspisala javni natječaj za članove Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije. Agencija bi u najvećoj mjeri trebala preuzeti brigu o daljnjoj liberalizaciji domaćeg telekomunikacijskog tržišta koja za onim u Europi kasni osam godina. Riječ je o ulasku novih operatera u fiksnoj telefoniji i trećeg operatera u mobilnim mrežama, o dodjeli tri UMTS-koncesije za mreže treće generacije mobilne telefonije, te o Internet-providerima, davateljima usluga. </p>
<p>O telekomunikacijskim smo uslugama razgovarali s mr. Tatjanom Holjevac, pomoćnicom ministra mora, turizma, prometa i razvitka za telekomunikacije i poštu.</p>
<p>• Zašto Agencija za telekomunikacije još nije osnovana?</p>
<p>– Raspisan je javni poziv za prijavu kandidata za članove Vijeća te agencije. Vrijeme za odluku istječe, jer je rok za prijavu 26. veljače. Osobno, još nisam odlučila hoću li se prijaviti. Voljela bih završiti započeti posao na liberalizaciji telekomunikacija, što će se više zbivati u agenciji, a manje u Ministarstvu. Očekujem da će se javiti dovoljno kvalitetnih stručnjaka za pet mjesta u Vijeću. U budućoj će se agenciji raditi glavnina posla vezanog uz telekomunikacije: davanje suglasnosti, dozvole za obavljanje usluga, njihovo oduzimanje, nadziranje cijena, rješavanje sporova između operatera, raspisivanje i davanje koncesija...</p>
<p> • Za koliko operatera u fiksnoj i mobilnim mrežama ima mjesta na hrvatskom tržištu?</p>
<p>– Uskoro će biti gotova studija analize domaćeg GSM-tržišta koja će pokazati da na domaćem mobilnom tržištu ima mjesta za trećeg GSM-operatera, iako su HTmobile i VIPnet protiv njegova ulaska. Nacionalni roaming, najam bazne stanice te iskustva drugih zemalja, koje već imaju tri i više mobilnih operatera, pokazuju da tržište treba regulirati njihovu opstojnost. Očekujemo i virtualne operatere koji će pružati usluge putem najma mreže drugog operatera i sl.</p>
<p> • Kako će se dalje regulirati hrvatsko telekomunikacijsko tržište?</p>
<p>– Na webu su ovih dana objavljena tri nova pravilnika: o telekomunikacijskim uslugama, o naknadama i pravilnik o koncesijama. Ovaj posljednji regulira tzv. nacionalni roaming na komercijalnoj osnovi. No, ne treba preko noći očekivati druge fiksne operatere u Hrvatskoj. U Europi i dalje 80 posto tržišta u fiksnoj telefonskoj mreži drže nacionalni monopolistički telekomunikacijski operateri. </p>
<p>• Kada će HT definitivno izgubiti monopol?</p>
<p>– Tržište fiksne telefonije je djelomično liberalizirano do početaka 2003. godine. HT je obvezan izraditi tehnička rješenja za pristup lokalnoj petlji, odnosno predočiti ih Agenciji. Potpuna liberalizacija tržišta fiksne telefonije nastupit će 31. prosinca 2004. godine.</p>
<p> • Može li se očekivati daljnje snižavanje cijena usluga? Telefonski troškovi, naime, sve više utječu na potrošačku košaricu, i dalje plaćamo pretplatu...</p>
<p>– Kako nacionalni telekomunikacijski operateri, osim fiksne telefonske mreže, drže i pristup Internetu, odnosno prijenos podataka, bitno je stvoriti natjecateljski odnos. </p>
<p>Tako bi se potaknulo operatere da brže uvode nove usluge.</p>
<p>Telefonska pretplata se ne može tretirati kao paušal, na što je već upozorio i Ustavni sud, nego mora sadržavati i određeni broj minuta razgovora. Uza to, predložili smo skraćenje tarifnog intervala s jedne minute na 15 sekundi, što bi korisnicima bilo mnogo povoljnije.</p>
<p>• Što je država učinila za daljnju liberalizaciju tržišta?</p>
<p>– Da bismo omogućili dolazak što više novih operatera u fiksnoj mreži predložili smo da dozvola za davanje usluga fiksnog telefonskog operatera iznosi ubuduće milijun kuna, a ne kao sada 40 milijuna. Očekujemo i lokalne telefonske operatere u fiksnoj mreži, kojima HT također mora omogućiti pristup lokalnoj petlji.</p>
<p>• Zašto Hrvatska tako zaostaje za Europom po broju priključaka na Internet?</p>
<p>– Zbog monopola u fiksnoj mreži gdje treba uvesti konkurenciju. HT treba više uložiti u »on line«. Država priprema prijedlog mjera za veću internetizaciju, kao što je smanjenje poreza za nabavu računala u domaćinstvima i ukidanje poreza na dohodak za stručnjake koji izrađuju aplikacije i sadržaje. Vlada je prepoznala da su telekomunikacije, informatika i internetizacija ključna područja u 21. stoljeću i priprema podzakonske akte za bolje uređenje toga područja.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvati jedu na vlastitu odgovornost</p>
<p>Gospodo, u Hrvatskoj, među ostalim, i biljožderi i mesožderi među nama žive opasnije od stanovnika zemalja s registriranim »ludim kravama« i uhodanom i dopuštenom proizvodnjom sintetske GM-hrane. Zahvaljujući deklaracijama na proizvodima oni, naime, barem znaju što jedu, a mi, uglavnom, ne znamo</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Kupovanje hrane u Hrvatskoj uvršteno je već odavno, a da potrošači to uopće nisu znali, u hazardne igre. Vegetarijanci, primjerice, koji se u ime zdrave prehrane odriču konzumiranja životinja, uvjereni su da kupuju tofu (vegetarijanski sir) u vrećici, a zapravo nose doma mačka u vreći. Njihov tofu možda sadrži genetski modificirane organizme (GMO) i tako spada u tzv. novu, a ne u zdravu hranu. </p>
<p>Ili, obratno, koliko se vlastitim zdravljem kockaju mesožderi kad se polakome za slasnim biftekom riskirajući da se zaraze »kravljim ludilom«. Gospodo, u Hrvatskoj, među ostalim, i biljožderi i mesožderi među nama žive opasnije od stanovnika zemalja s registriranim »ludim kravama« i uhodanom i dopuštenom proizvodnjom sintetske GM-hrane. Zahvaljujući deklaracijama na proizvodima oni, naime, barem znaju što jedu, a mi, uglavnom, ne znamo.</p>
<p>Sve mi se nekako čini, ma ne čini, uvjeren sam u to, da je cijela priča počela davno, u vrijeme socijalističkih petoljetki. Na prvomajskim paradama poljoprivredni kombinati svake su godine oglašavali sve veće prinose po hektaru obrađene površine. Nove sorte pšenice i hibridni kukuruz osigurali su dovoljno kruha s manjih površina, pa se sve manje sijalo, a sve više kemijalo.</p>
<p>Hrana se u svijetu i u Hrvatskoj sve manje proizvodi prirodnim putem. Polja zasijana hibridnim sortama zasipana su umjetnim gnojivom. Krave godinama nisu više pasle travu nego su jele koštano brašno nastalo mljevenjem ostataka sitnijih životinja. Od 31. prosinca 2001. u Europskoj uniji je korištenje koštanog brašna u prehrani stoke zabranjeno, ali je do tog datuma već uzrokovalo pojavu »kravljeg ludila« u raznim zemljama.</p>
<p>U Austriji i Finskoj zabilježen je samo po jedan slučaj »kravljeg ludila«. Stručni savjet za praćenje sponginformne encefalopatije (»kravljeg ludila«) u Hrvatskoj savjetovao je ministru poljoprivrede Čobankoviću da dopusti, pod određenim uvjetima, uvoz govedine iz tih zemalja. Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul nedavno je obećao austrijskoj ministrici vanjskih poslova Ferrero Waldner da će Hrvatska ponovo dopustiti uvoz austrijske govedine. Ministar Čobanković je hrvatsku odluku o uvozu govedine iz tih dviju zemalja priopćio u ponedjeljak u Bruxellesu povjereniku Europske komisije za poljoprivredu Franzu Fischleru.</p>
<p>Hrvatski seljaci najavljuju blokadu granice ako se austrijske i finske krave budu uvozile. Stručnjaci kažu da Hrvatskoj nedostaje nekoliko tisuća mliječnih simentalki i holštajn krava. Tu sam im sklon povjerovati jer, pazi sad, Austrija (ono nešto malo iznad Slovenije) ima 2,5 milijuna grla stoke, a Hrvatska (izduženi perec s tisućama hektara visinskih pašnjaka) ima 270 tisuća goveda! Neće nas doći glave kravlje ludilo nego izumiranje stoke, pa ćemo onda sav sir i mlijeko uvoziti iz Nizozemske i Danske.</p>
<p>Ima još i gore od toga. Stručnjaci me upozoravaju kako nije problem uvoz goveda iz zapadnih zemalja koje se uredno brinu o svojoj stoci i registriraju svaki slučaj kravljeg ludila. Problem je u nekontroliranom uvozu stoke s Balkana, s bosanskih i srbijanskih pašnjaka, preko mađarskih stepa i bugarskih visoravni do Transilvanije, gdje više nema ni Drakule da drži stočare u strahu i redu. </p>
<p>Ima li smisla nakon obeshrabrivanja mesoždera kvariti apetit još i vegetarijancima i ljubiteljima mediteranske kuhinje? Često su, na primjer, genetski modificirani često sojini pripravci. Prije tri dana je i Hrvatska seljačka stranka (dobro jutro HSS, jeste li napokon preboljeli izbore?) upozorila na GM-hranu i pustila oplemenjivača bilja s Gospodarskog učilišta u Križevcima Marijana Jošta da govori. On je podsjetio da je još 1998. upozoravao na prisutnost GMO-a u namirnicama koje je Hrvatska uvozila, posebice iz SAD-a i Argentine. Te dvije zemlje, naime, još od 1996. masovno proizvode takvu hranu koja je stizala na naše tržište bez deklaracije o porijeklu i sastavu jer ona po zakonu nije bila obvezna!</p>
<p>Hrvatska uvozi sve i svašta sa svih strana svijeta jer nije sposobna samu sebe prehraniti. Izgleda da se u Hrvatskoj više isplati uvoziti nego u polju raditi. Osim svojih četiri i nešto milijuna stanovnika, Hrvatska mora svake godine prehraniti i nekoliko milijuna turista koji dolaze ljetovati na Jadran. Oni obično požele pojesti nešto domaće. Tu je ponuda raznolika. Mogu naletjeti na lignje iz Patagonije s kadmijem. U nedostatku paradajza iz zadarskog zaleđa mogu dobiti nizozemski koji se serijski proizvodi u veličinama S, X i XL. Svježe grožđe se nudi talijansko, a sušene grožđice iz Irana. Smokava i maslina ima iz svih mediteranskih zemalja, pa tako čak i iz hrvatske Dalmacije.</p>
<p>Već spomenuti Marijan Jošt kaže da je Hrvatska Bogom dana za ekološku poljoprivredu. Eko-proizvodi dobro se mogu prodati u zemlji i uz dobru zaradu izvoziti. Glavni državni inspektor Branko Jordanić kaže, pak, da prema Zakonu o hrani GM-proizvodi ulaze u kategoriju »nove hrane« i nisu zabranjeni u Hrvatskoj ako nisu opasni za zdravlje. Novi GM-proizvod može se prodavati ako dobije dopuštenje Ministarstva zdravstva uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a na temelju pribavljenog znanstvenog mišljenja Hrvatske agencije za hranu. Hrvatska agencija za hranu nije još uopće osnovana! </p>
<p>Stoga hrvatska vlada može na prijedlog nadležnog ministarstva privremeno ili trajno zabraniti puštanje na tržište GM-hrane za koju se utvrdi da je štetna. A hrvatski potrošač može na vlastitu odgovornost testirati sve što se nudi na bogatom tržištu hrane, pri čemu mu nitko ne jamči da to neće štetno utjecati na njegovo zdravlje.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Neugodna zadrška</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Od svih mogućih scenarija, nažalost onih koji pretpostavljaju da nova hrvatska vlada neće na vrijeme ispuniti potrebne političke kriterije, u Bruxellesu je izabran najlogičniji – Hrvatska će dobiti pozitivno mišljenje Europske komisije o kandidaturi za punopravno članstvo, ali sa zadrškom zbog »slučaja Gotovina«. Bez rješenja tog pitanja Hrvatskoj će pozitivan avis biti potpuno nevažan – ostat će bez statusa kandidata i bez datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu. </p>
<p>Europska unija se prema Hrvatskoj ponaša otvoreno i transparentno, pa je do rješenja došla na temelju zaključka kako ne bi bilo u redu da ona ostane ovoga proljeća bez avisa, jer se odnosi Zagreba i Bruxellesa ne temelje isključivo na suradnji s Haaškim sudom. Napredak je na mnogim područjima napravljen, ali suradnja s Haaškim sudom je za Europsku uniju iznimno važna iz mnogo razloga. Među ostalim i zato jer Europska unija, sama međunarodna nadnacionalna tvorevina, vjeruje u međunarodne institucije, podržava ih i poštuje, pa primjenu istih načela traži i od svojih (budućih) članica.</p>
<p>Vijest o uvjetovanom avisu uistinu bi trebala zabrinuti Sanaderovu vladu. Takva odluka izravan je rezultat činjenice da se hrvatska vlast izbjegava odrediti o stavu prema odbjeglom generalu, pa je sve ono što u javnoj domeni imamo u rukama – neuvjerljivo, mršavo i kontradiktorno. Prvo se iz Vladinih krugova javno tvrdi da će se suradnja odvijati bezuvjetno, zatim se neslužbeno govori kako će se mijenjati obavještajci jer se sumnja da neki štite Gotovinu, da bi se na kraju ponovo neslužbeno ustvrdilo da se ne može javno reći postoji li spremnost za generalovo uhićenje, jer bi se time poslala poruka da će Vlada optuženike odmah izručiti. Kao da postoji neka druga opcija. Naravno, pod uvjetom da se uistinu želi ući u Europsku uniju i NATO.</p>
<p>Ovakva konstrukcija koju su u medijima izrekli visoki Vladini dužnosnici u izravnoj je suprotnosti sa svim najavama i uvjeravanjima da će nova vlada ispuniti sve potrebne političke kriterije, uključujući i paket specifičnih preduvjeta, u što spada i suradnja s Haaškim sudom. </p>
<p>Uvjetovani avis je još jedno prizemljenje i poruka Sanaderovoj vladi da prekine put neodlučnosti svih hrvatskih vlada prije nje. Lijepe riječi, stvaranje pozitivne atmosfere, jednostavno nisu dovoljne. No, Sanaderova vlada je to znala i prije. Ili je barem trebala.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Koštuničina haaška svirala </p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Novi mandatar srbijanske vlade Vojislav Koštunica, poznat i po tome što je bio posljednji predsjednik posljednje Jugoslavije, čim je osigurao potporu svojoj manjinskoj vladi izašao je na svjetsku medijsku scenu u velikom stilu. Poručio je da izručenje optuženika za ratne zločine Haaškome sudu neće biti prioritet te vlade, jer se Srbija mora baviti važnijim pitanjima kao što je obnova gospodarstva i smirivanje socijalnih napetosti. Srbija ipak nije samo puki pošiljatelj ljudske robe u Haag, rekao je imajući na umu prije svega četvoricu generala, dva vojna i dva policijska, za koje je optužnica stigla u posljednjem paketu Carle del Ponte, i još desetak osoba s haaškog popisa. </p>
<p>Velikim dijelom ova izjava ne predstavlja neku novost ili iznenađenje ni u Koštuničinu svjetonazoru niti u dnevnopolitičkom ponašanju. I u predizbornim aktivnostima 2000. Koštunica je govorio da mu je Haag »zadnja rupa na svirali«, ali je novinarima kasnije ipak požurio objasniti da se »i na nju svira«. Nakon što je s demokratskom oporbom Srbije došao na vlast, Koštunica je u skupštini ipak digao ruku za zakon o suradnji s Haaškim sudom i tako dao osnovu za izručivanja osumnjičenih za ratne zločine. Radikali i socijalisti, primjerice, to nisu učinili nikad. </p>
<p>Teško je povjerovati da ovaj samodopadni legalist pod »ljudskom robom« sada misli na Ratka Mladića i Radovana Karadžića kojima su optužnice napisane još davne 1996. One se ne mogu ubrojiti u »nove« (koje su odbile prihvaćati prethodna vlada i skupština Srbije), niti u one koje optužuju nevine samo po zapovjednoj odgovornosti. Koštunica se, poznato je, već jednom »izvlačio« na Haag: želio je da svi misle kako je njegova Demokratska stranka Srbije 2001. napustila vladajuću srbijansku koaliciju DOS jer je bila protiv izručenja Slobodana Miloševića. </p>
<p>Pokazalo se da je to bio samo dobar izgovor, a da je problem bio u preuzimanju odgovornosti za mučne gospodarske poteze i u podjeli funkcija. I sada se gomilaju naznake da bi Koštunica radio samo dio posla koji mu se sviđa: obnavljao institucije države i društva, a ne bi vukao u narodu nepopularne reformske poteze; pokazivao bi zube »inertnoj« međunarodnoj zajednici, ali ne bi snosio odgovornost za njezine sankcije; povezivao bi se s braćom koja su »privremeno« izvan državnih granica i slikao s puškom na Kosovu, ali ne bi ratovao?! Pa onda, kojem bi Koštunici trebalo vjerovati?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Silno su se uznemirili bosanskosrpski političari</p>
<p>Dok uznemireni bosanskosrpski političari još sanjaju, s potporom Vojislava Koštunice, kako će se jednog dana naći u zagrljaju majčice Srbije, dotle se dovodi u pitanje i njihova sadašnja samostalnost... Bosna i Hercegovina i dalje će tonuti u gospodarsku i političku krizu ne pokrene li se odlučnim mjerama. Jedna od njih su ustavne promjene kojima će se napokon organizirati kao cjelovita država triju konstitutivnih i u svemu ravnopravnih naroda</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>U krugu političkih stranaka Federacije BiH, iz redova dužnosnika međunarodne zajednice, kao i iz medija često se čuju glasovi kako je došlo vrijeme za preispitivanje i odstupanje od Daytonskog sporazuma i za izmjene Ustava BiH. Predlaže se nadvladavanje sadašnje podijeljenosti na dvije zasebne cjeline, stvarno dvije države: Federaciju i Republiku Srpsku.</p>
<p>Tako se visoki predstavnik Paddy Ashdown zauzima za ustavne promjene koje bi se ticale tih dvaju entiteta. Upozorio je čelnike Republike Srpske da ne smiju biti preprekom na putu BiH u Europsku uniju i zahtijeva centralizaciju visokih sudbenih i tužiteljskih institucija na razini BiH, kao i zajedničku obavještajnu službu.</p>
<p>Aleksandar Ivanko, glasnogovornik UN-a, iznio je stajališta neuobičajeno oštrim riječima u New York Timesu. Izjavio je: »Bosanski Srbi nakon zločinačkog rata protiv susjeda nagrađeni su Republikom Srpskom... Republika Srpska je u osnovi nacistička tvorevina... </p>
<p>Dok su u Njemačkoj nakon rata Nijemci upoznavani s zločinima u cilju denacifikacije, u Republici Srpskoj nije proveden sličan program i tamo nitko nije shvatio karakter rata i to tko je zla, a tko dobra strana... Međunarodna zajednica je kriva što zločinci i dalje imaju podršku«.</p>
<p>Ivanko još ističe da Republiku Srpsku valja ukinuti jer je mirovnim rješenjem zlo nadvladalo dobro, barbarizam civilizaciju. Predlaže da se Republika Srpska podijeli na više dijelova uključenih u cjelovit BiH. Tome valja još dodati da ishod srbijanskih izbora pokazuje da niti u Srbiji nije došlo do otrežnjenja od šovinističkih presizanja i svijesti o krivnji za ratove. Stavovi Paddyja Ashdowna, federalnih stranaka i inozemnih medija silno su uznemirili bosanskosrpske političare. Dok oni sanjaju, s potporom Vojislava Koštunice, kako će se jednog dana naći u zagrljaju majčice Srbije, dotle se, eto, dovodi u pitanje i njihova sadašnja samostalnost</p>
<p>Milorad Dodik potaknuo je potpisivanje peticije protiv promjene Ustava BiH i ukidanja entiteta. Njegov SDS, koja ne mijenja svoja politička načela, prijeteći poručuje: »Takve inicijative sigurno će ugroziti stabilnost ove zemlje... povući će BiH u mrak prošlosti«. Isto tako prijeti se i predsjednik Republike Srpske Dragan Čović riječima: »Nepodijeljeno mišljenje u Republici Srpskoj je da do promjena Ustava BiH ne smije doći... Ne može se Daytonski sporazum mijenjati protiv volje jednoga konstitutivna naroda... </p>
<p>Republika Srpska je pred jasnim izazovom, ili će ići putem državne samostalnosti ili će svoj put tražiti preko BiH, kao njen konstitutivni entitet... Ako se pokuša nametnuti promjena Ustava preglašavanjem, kao što je to učinjeno 1992. referendumom, što je izazvalo rat, ne vjerujem da bi se netko slično usudio ponoviti«. O upletenosti političara Republike Srpske u politiku koja je dovela do rata svjedoči »crna lista«, izrađena od tri američke agencije, s deset osoba koji su osumnjičeni da štite odbjegle haaške optuženike. Uz ostale na toj je listi i Mirko Šarović, bivši član Predsjedništva BiH.</p>
<p>Na uzvišenju Crkvina, nedaleko od Hercegovačke Gračanice, održan je skup intelektualaca iz Republike Srpske koji danas žive u Srbiji i Crnoj Gori, posvećen ugroženosti Srpske. Petar Kunić je istaknuo da politički vrh Republike Srpske nema viziju razvoja za postizanje cilja: suvremene republike sa svim značajkama federalne jedinice, te da je »održanje postojećeg statusa zadatak od najvećeg značenja«.</p>
<p>Prof. Slobodan Šijaković se zapitao: »Kako je moguće integrirati Balkan... dezintegrirajući Srbe, najbrojniji narod u toj regiji... kako je moguće protiviti se jedinstvu srpskog naroda, a tvrditi kako hoćete jedinstvenu Europu?« </p>
<p>Aleksa Buha poziva da je zadnji čas stati u obranu Republike Srpske i dodao je: »Mi sami sebe, vlastitim rukama, gušimo već godinama«. Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je naglasio: »Danas je našem narodu potreban ustanak, u duhovnom smislu. Ustanak iz apatije, iz beznađa, iz pomalo nametnute samomržnje«.</p>
<p>Sudionici skupa, koji je imenovan kao sastanak Inicijativnog odbora Srpskog foruma za demokraciju su, jednoglasno, donijeli Deklaraciju u kojoj je izneseno: »Republika Srpska je ugrožena. Dobro plaćene lobističke grupe izvana i politički centri u BiH pokušavaju stvoriti atmosferu za promjenu Ustava i bitno slabljenje Republike Srpske. Takvi zahtjevi mogu izazvati destabilizaciju šire regije«. </p>
<p>Na kraju se međunarodna zajednica poziva da podrži Daytonski sporazum i postojeći Ustav BiH i ističe kako se ne prihvaćaju projekti koji nude nadjezik, nadnaciju, nadidentitet.</p>
<p>Stanje u BiH je veoma loše. Lipanj 2004. godine je rok ispunjenja šesnaest uvjeta za početak pregovora o zaključivanju Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju s EU, a nije poduzeto sve ono što je potrebno da se ti uvjeti ispune. Promjene, pa i ustavne, su svakako nužne. Hrvatska, s obzirom na to da je potpisnica Daytonskog sporazuma i da ima ustavnu obvezu brige za Hrvate izvan domovine, trebala bi podupirati zamisli o ustavnim promjenama, jer je položaj bosanskih Hrvata gotovo beznadan. U Republiku Srpsku nema im povratka, a u Federaciji nemaju položaj ravnopravnog naroda, što im je zajamčeno Ustavom nego su potisnuti na svim područjima života. </p>
<p>Najnoviji je primjer odluka Paddyja Ashdowna o jedinstvenom Mostaru sa šest izbornih jedinica, po čemu će u tom gradu ravnomjerno odlučivati s Bošnjacima, premda imaju većinu. U drugim gradovima BiH, gdje su u manjini, Hrvati nemaju takav ravnopravni položaj koji su dobili mostarski Bošnjaci.</p>
<p>Bosna i Hercegovina i dalje će tonuti u gospodarsku i političku krizu ne pokrene li se odlučnim mjerama. Jedna od njih su ustavne promjene kojima će se napokon organizirati kao cjelovita država triju konstitutivnih i u svemu ravnopravnih naroda, što će joj omogućiti normalizaciju, razvitak i iskorak prema udruživanju u Europsku uniju.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Humanitarna Hrvatska: Kako neka zemlja očekuje da je poštuju druge zemlje ako ona ne poštuje samu sebe</p>
<p>Ako bi bilo koja zemlja odbila pružiti pomoć razmjerno njenim stvarnim mogućnostima, ona bi se time diskreditirala u očima cjelokupne međunarodne javnosti. Drugim riječima, države se ponašaju tako zbog općeg uvjerenja da svaka od njih pomogne u granicama svojih mogućnosti. To je to čudnije zato što mnoge zemlje odbijaju prihvatiti i provoditi međunarodne konvencije o zaštiti okoliša smanjivanjem emisija štetnih plinova koji proizvode efekt staklenika na čitavu planetu / Što se dogodilo kad je Hrvatska trebala brzo poslati pomoć u Iran? Kupovalo se zbrda-zdola razne predmete za tu zemlju. Kako objasniti činjenicu da jedna zemlja koja je tek nedavno izišla iz ratnih sukoba nema na zalihama neke osnovne potrepštine za pomoć vlastitom civilnom stanovništvu</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Prirodne katastrofe kao što su provale vulkana, poplave, potresi i slično pogađali su ljude od kako se ljudska vrsta pojavila na planetu Zemlji odvajkada pa sve do danas. </p>
<p>Međutim, u vrijeme kad nije bilo nikakvih suvremenih komunikacija, pogotovo ne elektroničkih, vijesti o takvim događajima prenosile su se usmenom predajom najčešće kao mitovi. Rijetki su bili primjeri izvješćivanja u suvremenom žurnalističkom smislu. Takav primjer naći ćemo u starom Rimu gdje su poznati autori opisali uništenje gradova Pompeja i Herkulaneuma zbog provale Vezuva godine 79. </p>
<p>Danas je situacija sasvim drukčija. Informacije o prirodnim katastrofama putuju svijetom munjevitom brzinom, tako da o njima doznajemo kao da se zbivaju u »realnom vremenu«. To u prvom redu treba zahvaliti modernoj informatici.</p>
<p> Međutim, moderna tehnologija omogućuje i pružanje brze pomoći ugroženom stanovništvu. Danas postoje metode da se otkrije ima li preživjelih ispod ruševina pa se tako broj žrtava donekle smanjuje. </p>
<p>No najveći je problem u tome kako zbrinuti stanovništvo koje je ostalo bez svojih domova. Sjetimo se najnovijeg primjera gdje je potres velike jačine uništio grad Bam u Iranu. Osim tisuća mrtvih bilo je na desetke tisuća ljudi koji su ostali beskućnici, i to po velikoj hladnoći na kojoj većina ne bi mogla preživjeti. </p>
<p>Međutim, tu su druge države intervenirale dostavom sredstava koja su omogućila kakvo-takvo preživljavanje tih beskućnika. Tako su dostavljeni šatori, grijalice, poljske bolnice, električni agregati i razne druge naprave bez kojih suvremeni čovjek ne bi imao izgleda dulje preživjeti. </p>
<p>Zanimljivo je ovdje napomenuti da su u pružanju prve pomoći najbrži i najuspješniji bili Amerikanci. No američka vlada je tom prigodom izjavila da brzo pružanje pomoći ugroženom stanovništvu ni u čemu ne mijenja stav i politiku SAD-a prema političkom režimu i islamističkoj ideologiji na kojoj se iranski režim temelji. </p>
<p>Za Amerikance Iran i dalje ostaje pod sumnjom da razvija ili da bi mogao razvijati sredstva za masovno uništavanje – ukratko, Iran i dalje spada među sumnjive zemlje kao što su Sjeverna Koreja, Sirija ili do rušenja Saddama Husseina i Irak.</p>
<p>Pa kako onda objasniti da takav negativan stav prema Iranu nije ama baš ničim ograničio ili usporio pružanje američke humanitarne pomoći? </p>
<p>Ne znam postoji li neka međunarodna konvencija koja nalaže svim članicama međunarodne zajednice da svaka od njih mora pomoći onoj zemlji koja je pogođena nekom prirodnom katastrofom, a da pomoć bude usklađena s ekonomskim, tehničkim i ljudskim potencijalima države koja pruža pomoć. Stoga je prirodno očekivati da najveću pomoć pruža SAD. </p>
<p>Ako bi bilo koja zemlja odbila pružiti pomoć razmjerno njenim stvarnim mogućnostima, ona bi se time diskreditirala u očima cjelokupne međunarodne javnosti. </p>
<p>Drugim riječima, države se ponašaju tako zbog općeg uvjerenja da svaka od njih pomogne u granicama svojih mogućnosti. To je čudnije jer mnoge zemlje (u prvom redu one najrazvijenije) odbijaju prihvatiti i provoditi međunarodne konvencije o zaštiti okoliša smanjivanjem emisija štetnih plinova koji proizvode efekt staklenika na čitavom planetu. </p>
<p>Kao što vidimo, pružanje humanitarne pomoći kao da ima veću obvezujuću snagu negoli formalno donesene međunarodne konvencije za zaštitu okoliša na globalnoj planetarnoj razini. To doista nije lako objasniti. </p>
<p>Dakako, obavezu pružanja humanitarne pomoći ima i Republika Hrvatska razmjerno njenim mogućnostima. No što se dogodilo kad je trebalo brzo poslati pomoć u Iran? Ukratko, dogodilo se to da u državnim zalihama gotovo da nije bilo nikakvih stvari koje inače moraju držati zbog mogućnosti da neka katastrofa pogodi i Hrvatsku. </p>
<p>U tom trenutku trebalo je kupovati zbrda-zdola predmete koji bi se onda mogli poslati u Iran. </p>
<p>Kako objasniti činjenicu da jedna zemlja koja je tek nedavno izišla iz ratnih sukoba nema na zalihama neke osnovne potrepštine za pomoć vlastitom civilnom stanovništvu. </p>
<p>Je li to rezultat ničim opravdanog vjerovanja da se u Hrvatskoj neće dogoditi nikakav, a pogotovo ne razoran potres? Nažalost, stručnjacima je dobro poznato da je Hrvatska, pa i cijeli Balkan, na trusnom području. </p>
<p>Takvo pomanjkanje elementarnih potrepština za brzu pomoć vlastitom stanovništvu, koja se prema potrebi može usmjeriti i na druge zemlje, ljudi će protumačiti neodgovornošću dotadašnje vlasti. Dakako, da to smanjuje kredibilitet hrvatske države. Uostalom, Hrvatska ne mora čekati neki veliki potres – mi smo lani imali seriju šumskih požara na otocima i priobalju, a Vlada je prije požarne sezone imala u državnom proračunu smiješno malo novca za vatrogastvo. Ili, uzmimo drugu pojavu koja može imati aspekt prirodne katastrofe: to su mine kojima su zasijani još veliki prostori. </p>
<p>I umjesto alokacije potrebnih novčanih sredstava za razminiranje, smanjena je cijena razminiranja četvornog metra na simboličke iznose od tri ili četiri kune. To je rezultiralo ne samo smanjivanjem miniranog terena nego i kvalitete rada pirotehničara. A ima tu i drugih stvari koje su uostalom dobro poznate. </p>
<p>Danas je najlakše okriviti za to bivšu vladu. Ali vidjet ćemo kako će se ponašati nova vlada. Ne znam kako na ovakvu neodgovornost reagira inozemstvo, u prvom redu zemlje EU-a. Ali vjerojatno da to smanjuje kredibilitet Hrvatske kao članice UN-a.</p>
<p> I jedno završno pitanje: kako neka zemlja očekuje da je poštuju druge zemlje ako ona pritom ne poštuje samu sebe?</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Da bi put GMO-u bio slobodan, dovoljno je u nekoj zemlji »kupiti« utjecajnog političara ili znanstvenika</p>
<p>Europska unija je petogodišnji moratorij zamijenila zakonskim propisima o opsežnom, obveznom označavanju hrane s genetski modificiranim organizmima, kao i sustavom koji nalaže praćenje određenoga genetski modificiranog proizvoda od polja do stola. U tom sporu EU je dobio prvu rundu, jer će takvo obvezno, detaljno obilježavanje imati isti učinak kao i moratorij. Kanada i SAD kao glavni izvoznici, praktički nisu u stanju zadovoljiti složene zahtjeve označavanja i praćenja porijekla genetski modificirane sirovine / Globalizacija nas odvodi natrag u feudalno doba, kada su moć i bogatstvo bili u rukama malobrojne bogate elite, ili još dalje u vrijeme rimskog imperija. No sada, umjesto imperatora i rimskih legija, imamo Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) s pratećim agencijama – Međunarodnim monetarnim fondom (IMF), Svjetskom bankom (WB) i tehnološki izvanredno opremljenim US/NATO udarnim snagama / Istarska županija izjasnila se da bude slobodna od genetski modificiranih organizama još prije donošenja dvaju zakona koji u Hrvatskoj reguliraju to područje (Zakon o hrani i Zakon o zaštiti prirode). Takvim bi se postupkom kvalificirala za ulazak u spomenutu regiju Aple-Adria. Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03) daje mogućnost da se pojedino područje proglasi GMO slobodnom zonom ako ima: park prirode, zaštićeno područje prirode i/ili područje prirodnih vodotoka i/ili organiziranu ekološku poljoprivrednu proizvodnju i/ili organizirani ekoturizam </p>
<p>MARIJAN JOŠT </p>
<p>Moj bi savjet bio da pažljivo razmisle prije no što pokrenu prigovor kod WTO-a, jer i WTO daje državama članicama pravo zaštite zdravlja i okoliša od moguće prijetnje koju predstavlja hrana od genetički izmijenjenih organizama. Nisam siguran je li SAD spreman pod tim uvjetima pokrenuti trgovinski spor«, izjavio je u Barceloni prije otprilike godinu dana Pascal Lamy, povjerenik EU-a za trgovinu. </p>
<p>Ni ovo, niti ostala upozorenja nisu odvratila SAD od namjere pokretanja trgovinskog spora. Spor zbog, kako SAD smatraju, zabrane EU na korištenje novih genetički izmijenjenih organizama (GMO) i njihovih proizvoda, pokrenut je 20. svibnja 2003. Time je započet proces koji bi se mogao pretvoriti u ozbiljan, dugotrajni trgovinski rat. </p>
<p>O čemu je zapravo riječ? Godine 1990., šest godina prije početka masovne, komercijalne proizvodnje genetski modificiranih usjeva, EU je direktivom 90/220/EEC stvorio uvjete za odobravanje takvih usjeva na području država članica. </p>
<p>Na temelju tog dokumenta na teritoriju EU-a odobrena je uporaba osamnaest genetski modificiranih organizama, od toga dvaju korporacije »Monsanto« (modificirana soja i kukuruz MON 810), jedan Cibe-Geigy (kukuruz Bt-176), jedan AgrEvo (kukuruz T25) i tri »Florigene« (genetski modificirani karanfili), a još četrnaest GMO-a čeka takvo odobrenje. </p>
<p>Međutim, od 1998. tijekom sljedećega petogodišnjeg razdoblja nije izdana nijedna dozvola. To je vremensko razdoblje tzv. moratorija zbog kojeg je SAD stalno pritiskao EU. Taj je moratorij, izgubljenim izvozom genetski modificiranog kukuruza, modificirane soje i GM uljane repice, materijalno oštetio najveće proizvođače transgenih usjeva (SAD, Kanada i Argentina). Procjenjuje se, da se samo za SAD visina ukupnih gubitaka, zbog novčanih potpora farmerima, izgubljenih tržišta, te reklamacije konvencionalnih proizvoda zagađenih s GMO, penje na oko dvanaest milijardi američkih dolara. </p>
<p>Dakle, zemlje proizvođači transgenih usjeva i te kako su zainteresirane da EU ukine petogodišnju zabranu uvoza. </p>
<p>Američki trgovinski predstavnik Robert Zoellick tvrdi: »Mi samo želimo da potrošač pri odabiru hrane ima pravo na vlastitu odluku«. Postavlja se pitanje: Zašto je onda pokrenut spor pred WTO-om kad je EU u procesu donošenja novih zakonskih propisa, kojima se regulira oslobađanje genetski modificiranih organizama u okoliš (Direktiva 2001/18/EC), GM hrana i krmiva (Propis 1829/2003) te označavanje i praćenje GMO-a (Propis 1830/2003)? Donošenjem novih zakonskih propisa Vijeće ministara EU je 22. srpnja 2003. formalno prekinulo petogodišnji moratorij na plasman GMO-a. </p>
<p>»Sustav zakonske regulacije odobravanja i korištenja GMO koji je primijenio EU dosljedno poštuje odredbe WTO-a: on je jasan, pregledan i nediskriminacijski«, tvrdi Pascal Lamy, povjerenik EU za trgovinu. </p>
<p>No SAD nije time zadovoljan. EU je petogodišnji moratorij zamijenio zakonskim propisima o opsežnom, obveznom označavanju hrane s genetski modificiranim organizmima, kao i sustavom koji nalaže praćenje određenog genetski modificiranog proizvoda od polja do stola. U tom sporu EU je dobio prvu rundu, jer će takvo obvezno, detaljno obilježavanje imati isti učinak kao i moratorij.</p>
<p>Kanada i SAD kao glavni izvoznici, praktički nisu u stanju zadovoljiti složene zahtjeve označavanja i praćenja porijekla genetski modificirane sirovine. Usto oni su svjesni da europski potrošač, ako mu se pruži mogućnost izbora, nikada neće birati prehrambeni proizvod od GMO-a, da europski supermarketi neće skladištiti takvu robu, te da će europski prerađivači hrane izbjegavati genetski modificirane sirovine. </p>
<p>Isto bi se dogodilo i u Kanadi i SAD-u, kad bi označavanje hrane s GM sastojcima postalo obavezno, a Kanađani i Amerikanci dobili slobodu izbora. Statistike pokazuju da oko devedeset dva posto Amerikanaca želi da hrana s genetski modificiranim sastojcima bude jasno označena.</p>
<p>No SAD nije odustao od tužbe, prije svega zbog strepnje da bi primjer EU-a mogao imati zarazni učinak. Amerikanci se opravdano boje da bi se odbijanje poklona GM kukuruza gladne Zambije, kao oblik ponašanja mogao proširiti na velika tržišta hrane u Aziji i Latinskoj Americi. </p>
<p>Očekuje se, da će tijekom 2004. trideset i pet zemalja, uključujući i one velike poput Kine, Australije, Indije, Japana, Koreje, koje zajedno obuhvaćaju polovinu stanovništva globusa, prije puštanja na tržište tražiti obaveznu procjenu sigurnosti GMO. Iako globalizaciju pokušavaju definirati kao neizbježan, tehnologijom pokretan proces, koji bi trebao poboljšati trgovačke i političke odnose među ljudima različitih zemalja, pokazalo se da globalizacija proizvodi malo dobitnika i nebrojeno mnogo gubitnika.</p>
<p>Globalizacija nas odvodi natrag u feudalno doba, kada su moć i bogatstvo bili u rukama malobrojne bogate elite, ili još dalje u vrijeme rimskog imperija. No sada, umjesto imperatora i rimskih legija, imamo Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) s pratećim agencijama – Međunarodnim monetarnim fondom (IMF), Svjetskom bankom (WB) i tehnološki izvanredno opremljenim US/NATO udarnim snagama. Nekada suverene nacije, svode se sada na konzumenta »kruha i igara«, te poslušnog sljedbenika imperijalnih naloga.</p>
<p>»Svijetom više ne upravljaju samo vlade država. I poslovni vođe sve više određuju naš dnevni život, kulturu, socijalne uvjete, sustav vrijednosti i znanstvena nastojanja«, tvrdi Mark Weisbrot, jedan od direktora Preamble Centra u Washingtonu. </p>
<p>Da bismo lakše razumjeli njihovu moć pogledajmo neke statističke pokazatelje. Među pedeset najmoćnijih ekonomskih sila svijeta, četrnaest je transnacionalnih korporacija. Trgovački lanac Wal-Mart spada među dvadeset ekonomski najmoćnijih sila svijeta – jači je npr. od Švedske. Ukupan trgovinski promet samo dvjesto najjačih korporacija iznosi gotovo trećinu svjetske ekonomske aktivnosti. Istodobno te korporacije zapošljavaju samo 0,9 posto svjetske radne snage, dok se ukupni broj nezaposlenih u svijetu penje na 180 milijuna.</p>
<p>U nekoliko proteklih godina postao je vidljiv kriminal visokoprofitnih korporacija. Prijevare i korupcija u službi su nezajažljive pohlepe za profitom. Korporacije imaju snažan utjecaj na vlade pojedinih svjetskih velesila, a kad vlada služi interesu korporacije, a ne interesu građana, zlo se piše demokraciji i ljudskim pravima.</p>
<p>»Nekadašnji službenik Monsanta, a potom pravnik američke Direkcije za hranu i lijekove (FDA) napisao je 1992. prijedlog zakonskih propisa o GM hrani u SAD. Po obavljenom poslu napustio je FDA i ponovo se vratio u Monsanto«, tvrdi Ben Lilliston iz Instituta za politiku poljoprivrede i trgovine (Institute for Agriculture and Trade Policy) iz Minnesote. »Ministarstvo za poljoprivredu SAD-a (USDA) pun je bivših službenika biotech korporacija – uključujući tajnicu USDA – Ann Veneman, koja je prije toga bila zaposlena u upravi korporacije Calgene, danas priključene Monsantu«. </p>
<p>Znajući sve to, postaje jasno da europsko odbijanje transgene hrane, ako se proširi i na druge zemlje, može bitno ugroziti američki izvoz. </p>
<p>Sada nam postaje sve jasnijim da, kad su GM usjevi u pitanju, potpuno su nevažni znanstveni argumenti »pro« ili »contra«. Trenutačno, svi su argumenti u službi borbe za ekonomski opstanak EU ili veći profit korporacija SAD-a. </p>
<p>Komisija Codex Alimentarius, agencija UN-a za standarde hrane, sastaje se jednom u dvije godine, a na posljednjem zasjedanju u Rimu, u srpnju 2003. odobrila je tri standarda sigurnosti hrane od GMO-a. Standardi zastupaju osnovni princip da hrana od GMO mora biti jednako sigurna kao ona konvencionalna. </p>
<p>Ti standardi također prihvaćaju »praćenje proizvoda« kao alat za procjenu i kontrolu moguće opasnosti od GMO-a. Standardi su plod trogodišnjeg rada. Doneseni su konsenzusom, a ne glasovanjem. Smatra se da su standardi koje prihvati komisija Codeks Alimentarius utemeljeni na znanosti, te ih stoga ne može osporiti WTO. </p>
<p>Prema ocijeni Julian Edwardsa, generalnog direktora međunarodne organizacije Consumers International, koja obuhvaća više od 250 organizacija potrošača iz 110 zemalja, ovi standardi su golema pobjeda potrošača, znanosti i zdravog razuma. Oni će biti od velike pomoći pri rješavanju trgovinskog spora Amerike i Europe, jer čine pravnu osnovu, koja u sklopu pravila WTO-a podupire novu strogu zakonsku regulativu GMO u EU.</p>
<p>Od 12. do 15. studenoga 2003. u Parizu je održan 2. europski socijalni forum s oko pedeset tisuća sudionika iz cijele Europe. Cilj foruma bio je raspravljati i predložiti alternativnu viziju svijeta zasnovanog na međunarodnoj suradnji, razvoju i socijalnoj pravdi. Jedna od radionica održana je pod nazivom: »Kako Europu održati slobodnom od GMO?«</p>
<p>Sve je istaknutija težnja pojedinih europskih pokrajina da se proglase regijama »slobodnim od GMO«. Na temelju članka 19, Direktive 2001/18/EC, nedavno je organizirana mreža deset europskih regija slobodnih od genetski modificiranih organizama, koordinirana gornjom Austrijom i Toskana. </p>
<p>Slična kampanja vodi se i u Belgiji. Federalna vlada, mjerodavna za zakonsku regulativu tog pitanja, obećala je da će poštovati volju lokalnih zajednica ako one zatraže da budu GMO slobodne zone. </p>
<p>U Francuskoj petnaest nevladinih udruga traži da Francuska vlada organizira javnu raspravu o GM prije no što se donese bilo kakva politička odluka nakon ukidanja moratorija na GMO.</p>
<p>Regija Alpe-Adria, koja obuhvaća dio Austrije, Slovenije i Italije, usmjerava se prema ekološkoj poljoprivredi, koja nije moguća uz prisustvo GM usjeva. I ovdje je zapravo riječ o formiranju GMO slobodne regije.</p>
<p>Istarska županija izjasnila se da bude slobodna od genetski modificiranih organizama još prije donošenja dvaju zakona koji u Hrvatskoj reguliraju to područje (Zakon o hrani i Zakon o zaštiti prirode). Takvim bi se postupkom kvalificirala za ulazak u spomenutu regiju Aple-Adria.</p>
<p>Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03) daje mogućnost da se pojedino područje proglasi GMO slobodnom zonom ako ima: park prirode, zaštićeno područje prirode i/ili područje prirodnih vodotoka i/ili organiziranu ekološku poljoprivrednu proizvodnju i/ili organizirani ekoturizam. </p>
<p>Zahtjev za teritorijem slobodnim od GMO, temeljen na navedenim uvjetima iz Zakona o zaštiti prirode upravo razmatra i Požeško-slavonska županija, a može se očekivati da se uskoro sličan zahtjev pokrene u Koprivničko-križevačkoj i u nekim drugim hrvatskim županijama.</p>
<p>No sve to i ne napreduje tako jednostavno i bez otpora. Transnacionalne korporacije putem pobornika nove biotehnologije, pokušavaju javnost uvjeriti u korisnost genetičkog inženjerstva. One ovdje koriste jednu prokušanu i vrlo uspješnu metodiku. Dovoljno je »kupiti« jednog utjecajnog političara ili nekoliko uglednih znanstvenika, pa da put ulasku GMO u neku od manjih zemalja bude manje-više slobodan.</p>
<p>Otkriće primjesa GMO u prehrambenim proizvodima Hrvatske, ako ništa drugo, potaklo je toliko potrebnu javnu raspravu o tom pitanju. U toj raspravi najvažnije pitanje svakako je: Što Hrvatska dobiva, a što gubi ako dopusti uzgoj GM usjeva? </p>
<p>Autor je doktor znanosti, specijalist za biljnu genetiku i oplemenjivanje bilja, redoviti sveučilišni profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZET-ov kontrolor istukao putnika</p>
<p>Tridesetpetogodišnji putnik kaže da je ga je kontrolor napao, iako ga je samo zamolio da pričeka dok završi razgovor mobitelom/ Kontrolor izjavio da je samo postavio koljeno kad je putnik htio izaći iz kola </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Iako smo u zadnje vrijeme navikli da žrtve napada budu vozaći ZET-ovih tramvaja i autobusa, sve češće se događa da i putnici stradaju. Takvo je nesretno iskustvo u ponedjeljak doživio Boris (35), jedan od putnika dvanaestice, kojega je na potezu od hotela Opera do Frankopanske fizički napao kontrolor karata.</p>
<p>»Razgovarao sam na mobitel kada mi je prišao kontrolor i zatražio kartu. Zamolio sam ga da sekundu pričeka dok ne završim razgovor, međutim, on se počeo naguravati sa mnom, a zatim me je nekoliko puta koljenom i šakom udario u bubreg i bedro. Nije me htio pustiti van u Frankopanskoj jer je zatvorio vrata ručno i još je tražio da mu se ispričam, što sam i učinio«, opisuje nemili događaj Boris.</p>
<p>Čim je sišao na Trg bana Jelačića Boris je, objašnjava, pozvao policiju, a njegovu je priču potkrijepila i gospođa Manda T. (42), koja je još tijekom vožnje molila kontrolora da se prestane tako ponašati. »On se, međutim, na to uopće nije obazirao, još ju je stao i vrijeđati, nazvavši je kurvetinom«, kaže Boris, kojemu su u Traumatološkoj klinici potom dijagnosticirali hematome i nagnječenja nadlaktice, rebara i bedra.</p>
<p>Boris je nakon toga razgovarao i sa šefom ureda karata u ZET-u, Davorinom Markićem, koji mu se ispričao i savjetovao mu da ZET-u podnese prijavu kako bi se kontrolora moglo sankcionirati. Kazao mu je još da je sporni kontrolor Ž. M. sâm dao izjavu u ZET-u u kojoj tvrdi da putnika nije udario, već da je samo »postavio koljeno kad je ovaj izlazio«.</p>
<p>»Uplašio sam se njegovog pogleda. Izgledao je kao da će pod tramvaja pomesti sa mnom! Ne mogu vjerovati da se takve stvari mogu dogoditi na javnom mjestu!«, uzbuđeno nam je opisao Boris. Neće, kaže, tražiti nikakvu odštetu, ali je sa svojom pričom izišao u javnost, jer želi da se takvi ljudi sankcioniraju kako se ostalim putnicima takvo nešto ne dogodi.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Uskoro počinje gradnja Mamićevih i Kordićevih »twinsa«</p>
<p>Ured za graditeljstvo izdat će građevinske dozvole dvojici investitora oko 1. ožujka, kaže pročelnik toga ureda Davor Jelavić / Stanari nezadovoljni veličinom ponuđenih zamjenskih stanova</p>
<p>Gradnja dvaju nebodera investitora Josipa Kordića i Zdravka Mamića na križanju Lučićeve i Vukovarske ulice u Vrbiku, trebala bi početi prvih dana ožujka. Naime, kako nam je potvrdio Davor Jelavić, pročelnik Ureda za graditeljstvo, tim će se investitorima građevinske dozvole izdati oko 1. ožujka.</p>
<p>Razlog zbog kojeg se toliko čekalo na izdavanje dozvola za građenje, nakon što je prije nekoliko mjeseci Detaljni plan uređenja tog dijela Vrbika potvrdio želju investitora da grade nebodere od 12 i 25 katova, bili su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i preostali stanari trošnih kućica u Lučićevoj, koje treba nekamo smjestiti.</p>
<p>I dok su investitori Mamić i Kordić stanare, većinom zaštićene najmoprimce, sa svojih parcela smjestili u zamjenske stanove, Grad Zagreb još uvijek nije pronašao prikladni smještaj za šestero stanara koji se nalaze na gradskom zemljištu, kojim bi, prema DPU-u, trebala ići nova cesta.</p>
<p>Prema riječima jedne od zaštićenih najmoprimki, Lucije Stojko (82), ponuđeni stan u Zapruđu prihvatila je samo jedna stanarka. »Nude nam garsonijere od samo ndvadesetak kvadrata. Ja godinama živim u stanu od 41 kvadrata i na manje neću pristati«, odlučna je Lucija Stojko.</p>
<p>Grad, stoga, užurbano pokušava naći prikladnije stanove za preostale stanare koji su u nekoliko kućica ostali »zarobljeni« na već ograđenoj građevinskoj parceli, na kojoj radovi samo što nisu počeli.</p>
<p>Preostali stanari žele se preseliti, jer su kućice u kojima žive u jako lošem stanju, a predviđene su za iseljenje još 1964. godine, nakon velike poplave.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ribarnica na Dolcu obnavljat će se nakon Uskrsa</p>
<p> Tržnice Zagreb uputile su ovih dana zahtjev Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode da se očituje u vezi s pročeljem ribarnice na Dolcu. To bi pročelje, zajedno s cijelom ribarnicom, Tržnice Zagreb obnovile ove godine.</p>
<p>Ribarnica se trebala obnoviti već lani, no zakupci prodajnih mjesta prošle su godine pred ljeto zaustavili obnovu, budući da je rok za raspisivanje javnog natječaja za izvođača radova bio prekratak, a nisu bili usuglašeni ni stavovi ribara i Uprave o tome kako bi ribarnica trebala izgledati.</p>
<p>»Mi od Zavoda tražimo da se očituje samo o vanjskom dijelu, pročelju koje je zaštićeno dok ćemo unutrašnji dio urediti u dogovoru s Društvom arhitekata grada Zagreba«, rekao je za Vjesnik Branko Spajić, pomoćnik direktora u Tržnicama Zagreb. Objasnio je da žele saznati koju boju smiju a koju ne smiju koristiti, te kakva vrata na pročelju mogu postaviti i na koji način ona smiju funkcionirati – s hidraulikom, sa senzorima ili na neki drugi način.</p>
<p>»Tržnice su nam poslale upit sa četiri prijedloga«, potvrdila nam je Doris Kažimir, pročelnica Zavoda, koja je najavila odgovor do kraja tjedna.</p>
<p>Čim dobiju mišljenje Zavoda, Tržnice će angažirati arhitekta iz Društva arhitekata Zagreba, a u dogovoru s ribarima-zakupcima odlučit će hoće li se s radovima početi tjedan dana poslije Uskrsa ili ljeti. Ljubomir Miščević, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, potvrdio nam je da su razgovarali s predstavnicima Uprave Tržnica, no da čekaju odgovor koji još nisu dobili. A tražili su da im Tržnice Zagreb preciznije kažu kako će izgledati nova ribarnica odnosno, koliki će prostor radovi obuhvatiti. Na tom sastanku dogovoreno je i da će se vrlo brzo objaviti javni natječaj za izvršitelja radova, rekao je Ljubomir Miščević.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ne bi bilo fer da SDP od nas traži »Žagarov zavod« </p>
<p>Predsjedništvo Gradske organizacije HNS-a tvrdi da je izlazak nekih članova iz stranke »normalan proces u stabilnim, demokratskim društvima« te da je »u tijeku proces jačanja organizacije« </p>
<p>Pet od devet članova Predsjedništva Gradske organizacije HNS-a održalo je u ponedjeljak tiskovnu konferenciju kako bi javnosti i medijima pokazali da GO HNS-a još uvijek postoji te da je »u tijeku proces jačanja organizacije«. Konferenciju je koordinirao Boris Blažeković, glasnogovornik HNS-a, iako i gradska organizacija ima svojega glasnogovornika – Kemala Kremića. </p>
<p>Činjenicu da su iz stranke izašli predsjednici deset podružnica, Predsjedništvo je ocijenilo kao »normalni proces u stabilnim, demokratskim društvima, bez obzira radi li se o HNS-u, SDP-u ili HDZ-u«. </p>
<p>Predsjedništvo opovrgava i sve izjave »odbjeglih« HNS-ovaca – Mislava Žagara i Krešimira Franjića. Predsjedništvo tvrdi da su neistinite njihove tvrdnje da se raspao gradski HNS, da je predsjednica stranke Vesna Pusić tražila od Žagara da iz stranke isključi Franjića, da nitko iz gradskog HNS-a nije bio na listama za Sabor te da se branilo da se prije izbora ide u Vatikan. Predsjedništvo je nazvalo malicioznom tvrdnju da je predsjednica Pusić uzimala sebi zasluge za dobar izborni rezultat u Zagrebu 2001. godine, da HNS nije ispunio predizborna obećanja, da se pojedinci bogate na račun POS-a. Ciničnim pak je ocijenilo Žagarovo žaljenje što se nije prije pobunio zbog postupka prema bivšim HNS-ovcima Ivanu Valeku i Miljenku Mesiću. </p>
<p>Novinari su, međutim, uglavnom ostajali bez odgovora na svoja pitanja, kao na ono, na primjer, kako sad građani mogu imati povjerenje u čelništvo stranke, kad je ono samo izabiralo i postavilo na čelna mjesta gradske organizacije ljude za koje sada tvrdi da su bili nesposobni ili da iznose neistine. Pitanje, je li za Žagara bilo uobičajeno da iznosi neistine, ostalo je bez komentara, osim što je Stipe Tojčić dodao kako »Žagar izmišlja priče«, a on to zna, »jer ga dobro poznaje«. </p>
<p>Tzv. sjednice VONS-a Tojčić je najprije zanijekao, rekavši da se radilo o »uobičajenim konzultacijama« i da »za njega nitko nije odlučivao«. Stanko Kordić, koji je prisustvovao tim sjednicama pa se osjetio prozvanim, rekao je kako su to bili sastanci koji su se nazivali koordinacijama. »Na tim su se koordinacijama obrađivale isključivo dvije teme – GUP i POS, jer smo s njima u vezi imali najviše problema s koalicijskim partnerima«, rekao je Kordić, te dodao kako su o tim projektima raspravljale i središnjice HNS-a i SDP-a. Na upit znači li to da su o POS-u i GUP-u odlučivali Ivica Račan i Vesna Pusić, Kordić nije odgovorio konkretno. Ali je zato Tojčić izjavio kako nisu Račan i Pusić donijeli GUP, jer je to odlučeno u Gradskom poglavarstvu, nego da su oni »iznijeli taj posao«. Najavivši svoju kandidaturu za predsjednika, Tojčić se pohvalio prisutnima kako GUP ne bi bio donesen da nije bilo njega. »Ja sam najviše radio na projektu GUP-a, ja sam danima sjedio u Zavodu«.</p>
<p>Na pitanje hoće li SDP tražiti mjesto na kojem je bio Žagar, odnosno čelno mjesto u Zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Tojčić je rekao kako ne vidi razloga za takav potez.</p>
<p> »Ne bi bilo korektno i fer, birači su rekli svoje kad su nas izabrali«, kazao je te zaključio kako je siguran da SDP neće postaviti takav zahtjev. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Jadranka Kosor pokrovitelj nagrade Nipetnišest</p>
<p>Potpredsjednica Vlade i ministrica za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost Jadranka Kosor prihvatila je pokroviteljstvo nad ovogodišnjim »Nipetnišest« – nagradama za humana djela što su ih učinila djeca u dobi od 8 do 18 godina. Nagrade su prvi put dodijeljene prošle godine, a u izbor je bilo uključeno oko 500 djece. Organizator nagrade Nipetnišest, Udruga Plavi telefon, obavijest o prihvaćanju pokroviteljstva primio je u ponedjeljak, a kao obrazloženje navodi se kako dodjela nagrade nosi humanu poruku čitavom društvu te pridonosi promicanju afirmativnih društvenih vrijednosti. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagrepčani spaljuju najvećeg Fašnika</p>
<p>Najveći Fašnik u Hrvatskoj skulptura visoka 3,5 metara</p>
<p> – bit će u utorak oko 20 sati spaljen na Trgu bana Jelačića, čime će se označiti kraj pokladnog razdoblja. Spaljivanju Fašnika prethodit će raznovrsni kulturno-umjetnički program, povorka maski i trka na prstenac. Zagrebački je fašnik organiziralo 10 gradskih centara za kulturu i Gradski ured za kulturu, a skulpturu je izradio akademski kipar Tomislav Vuković - Šiško. Program će u 16.30 započeti nastupom KUD-a Sesvetska sela na pozornici ispred Manduševca, a fašnička povorka formirat će se oko 17 sati. Meštar ceremonije je Vid Balog. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Damiru Milošu 4000 kuna novčane kazne za »nestanak« na regati</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Vijeće za prekršaje Lučke kapetanije Šibenik odbilo je zahtjev inspektora sigurnosti plovidbe za kažnjavanjem opatijskog skipera Damira Miloša kaznom dvogodišnjeg oduzimanja svih pomorskih breveta zbog poznatih događaja i misterioznog Miloševa nestanka na regati »Sveti Nikola« za samce u prosincu 2002. godine.</p>
<p>Nakon postupka, Vijeće za prekršaje Miloša je, doduše, proglasilo krivim, ali je odrezalo tek novčanu kaznu od 4000 kuna, uz obvezu plaćanja troškova postupka u iznosu 350 kuna. U rješenju nema ni spomena o naplati troškova potrage za poznatim skiperom iako su za njim nepotrebno tragala dva broda Lučke kapetanije i zrakoplov Air Dalmacije.</p>
<p>Kako nam je pojasnila glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marina Halužan, inspektor je podnio zahtjev za kažnjavanjem Miloša jer se za regate nije svaka četiri sata javljao Split-radiju i regatnom odboru kako je bilo propisano Pravilnikom regate, nije obavljao službu bdijenja prema propisima o pomorskom radio-prometu i obavljanju morske straže i nije se javio obalnoj radio postaji Split-radio nakon emitiranja signala hitnosti i pokretanja akcije traganja i spašavanja. </p>
<p>Vijeće je provelo prekršajni postupak bez nazočnosti Damira Miloša, koji je uredno pozvan, ali se nije odazvao, te je nakon ocjene prikupljenih dokaza proglasilo Miloša krivim, ali i odbilo zahtjev za izricanjem zaštitne mjere oduzimanja pomorskih svjedodžbi uzimajući u obzir odgojnu svrhu zaštitnih mjera, ocjenjujući osobnost okrivljenika i okolnost pod kojima je prekršaj učinjen te je zauzelo stav da se novčanom kaznom može postići svrha kažnjavanja.</p>
<p>Inače, zahtjev za prekršajnim kažnjavanjem Damira Miloša zbog postupaka na »Svetom Nikoli« za samce podnesen je tek godinu dana nakon regate. Hrvatski jedriličarski savez već je izrekao kaznu doživotnog isključenja iz jedriličarske organizacije zbog istih događaja. Miloš se žalio, a pravorijek će dati Izvršni odbor HJS-a.</p>
<p>Igor Michieli</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Glumci najboljima smatraju Charlize Theron i Johnnyja Deppa</p>
<p>LOS ANGELES, 23. veljače</p>
<p> – Južnoafrička glumica Charlize Theron i američki glumac Johnny Depp dobitnici su priznanja svojih kolega za najbolje glumce koje je u nedjelju deseti put dodijelila Udruga filmskih glumaca (SAG - Screen Actors Guild award). Tako su ti glumci postali očiti kandidati za skorašnje Oscare. </p>
<p>Johnny Depp dobio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu u »Piratima s Kariba« Gorea Verbinskog, dok je Charlize Theron nagrađena kao najbolja glumica za portret ubojice u »Monsteru« Patty Jenkins, za koji je već dobila Srebrnog medvjeda na nedavnom festivalu u Berlinu.</p>
<p> Nagrade za najbolje sporedne uloge pripale su Timu Robbinsu za ulogu u »Mističnoj rijeci« Clinta Eastwooda, te Renee Zellweger za »Studengoru« Anthonyja Minghelle.</p>
<p> »Gospodar prstenova: Povratak kralja« dobio je nagradu za najbolji glumački postav. Njegov redatelj Peter Jackson već je dobio uglednu nagradu američke Udruge redatelja za treći nastavak trilogije, a vrlo je izvjesno da će izaći kao laureat na dodjeli Oscara koja će se održati iduće nedjelje. </p>
<p>Nagrada dodijeljena Johnnyju Deppu veliko je iznenađenje, budući da su za favorite slovili Sean Penn (»Mistična rijeka«) i »Bill Murray (»Izgubljeni u prijevodu« Sofie Coppole). Među nagrađenima za televizijske filmove ili serije posebno se ističu Al Pacino i Meryl Streep, nagrađeni za svoje uloge u HBO-ovoj seriji »Angels in America«, koja govori o epidemiji side u New Yorku početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. </p>
<p>U istoj kategoriji, nagradu za najbolju ekipu u humorističkoj seriji dobile su glumice iz »Seksa i grada«, dok je u drami nagrada najboljem ansamblu pripala ekipi iz »Tri metra pod zemljom«.</p>
<p>Kako je u nedjelju u Americi prikazana posljednja epizoda »Seksa i grada«, Kristin Davis je iskoristila priliku i poručila svima koji su voljeli gledati tu seriju da će i njoj nedostajati nove epizode.</p>
<p> Nagrade koje dodjeljuju Udruge glumaca i redatelja tradicionalno predskazuju dobitnike Oscara. </p>
<p>P.B.P., Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Male tajne dobre spize u tri čina: Jerković, Pulić i Šuica</p>
<p>DUBROVNIK, 23. veljače</p>
<p> – »Poznati kuhaju« naziv je projekta što su ga priredili Hoteli Babin kuk Dubrovnik, a koji će se odvijati u tri termina tijekom ovoga proljeća. Tako će svoje male tajne, u prvom redu svoje gurmanske sklonosti, u restoranu Linđo 28. veljače otkriti predsjednik Uprave Atlantske plovidbe kapetan Ante Jerković, 12. ožujka automobilistički as Niko Pulić, dok će 26. ožujka posjetiteljima kuhati dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica. Voditelj kulinarskoga showa bit će Davor Buconić, poznati športski novinar Hrvatskoga radija, Radiopostaje Dubrovnik, a za dobru atmosferu, glazbu i ugodno druženje brinut će, između ostalih, Klapa Maestrali, glumac Branimir Vidić Flika,Tereza i mnogi drugi.</p>
<p>I dok Niko Pulić zasad još nije siguran u konačni jelovnik (»vjerojatno nešto kontinentalno, možda neki kunići«, prvi po redu domaćin showa Jerković na presici u ponedjeljak već je imao spreman jelovnik: marinadu od tune, škampe na šipanski, crni brudet od sipa s purom i punjene lignje s prilozima. Za desert dogovor tek slijedi. </p>
<p>Na upit što mu je to trebalo iskusni će kapetan reći, a Pulić se složiti, kako je tužan kada vidi što današnja mladost jede. »Tragično je ono što ova generacija propušta. Zaboravlja se na hranu što su je pripremale naše none i matere«, kazat će kapetan Jerković podsjećajajući kako naše mediteransko podneblje obiluje itekako »dobrom spizom«. Tako je i ovaj projekt zapravo pokušaj povratka tradiciji i starim dubrovačkim jelima, kazala je glasnogovornica Hotela Babin kuk Jelka Tepšić najavljujući nastavak sličnih projekata. Jasno, poznati će kuhati uz asistenciju Linđova glavnoga kuhara Luke Tonkovića, a po svršetku showa nastojat će se sva jela »poznatih Dubrovčana« objediniti u zaseban jelovnik kako bi ih se u svako doba moglo kušati.</p>
<p>Što će, pak, skuhati prva dama Grada podno Srđa, njegova gradonačelnica, nismo uspjeli doznati, budući su je obveze spriječile na putu prema Babinu kuku. Vjerovat ćemo zato onima koji su probali, pa za njezine kulinarske vještine kažu i ovo: »Dobre su. Zna se«. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hladno pivo u travnju u Domu sportova</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Grupa Hladno pivo najavila je veliki koncert u Domu sportova, koji će se održati 20. travnja. Tom će prigodom Mile i njegov band obilježiti ulazak u 18. godinu postojanja Hladnog piva, što, naglašavaju, potvrđuje njihovu punoljetnost. Za tu priliku obećavaju vrhunski rock spektakl.</p>
<p>Koncert u Domu sportova trebao bi biti kruna dviju turneja - »Dođite po Šamar« i »Okreni drugi obraz«. Uz bogati repertoar starih i novih hitova, Hladno pivo priprema i veliki broj prijatelja koji će se pojaviti na pozornici te iznimno bogati razglas, svjetlosne efekte, balone, vatromet i cirkuske akrobate.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Na karnevalu u Riju 400.000 turista</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 23. veljače</p>
<p> – Brazilci su napokon zaboravili na sve svoje probleme, kad je tradicionalni karneval u Riju dosegao vrhunac u raskalašenom, veselom i vrlo slobodnom, maštovitom, oslobađajućem plesanju i udaranju u bubnjeve koji su u nedjelju, uz povorku mnogih brazilskih škola sambe, trajali sve do zore novoga tjedna. </p>
<p>Najmanje 70 tisuća ljudi naguravalo se na Sambodromu, širokoj aveniji uz koju su se nalazili karnevalski »štandovi« s maštovitim maskama, dok su milijuni ostalih gledatelja najpoznatiji svjetski karneval pratili putem televizijskog prijenosa. </p>
<p>U nedjelju je navečer sedam škola sambe, svaka najmanje po sat vremena, marširalo kroz poznatu aveniju u nadi da će dobiti pobjedničku krunu za najbolji nastup, a u ponedjeljak će navečer nastupiti preostale škole. Brazilci su se zabavljali uz plesačice s malim pokrivalima za glavu i još manjim bikinijima, ili u kostimima insekata, cvijeća, arapskih šeika, rimskih centuriona - maske, ali i izvedba, bile su toliko maštovite i zabavne da su u drugi plan stavile politički skandal koji je Vladu natjerao da se brani. Brazil je, naime, osim u političkim, i u uličnim nemirima - nasilje na cesti jače je no ikad. Ipak, za vrijeme maskenbala oni koji su ostali bez sjedećih mjesta nisu se osjećali ugroženima, već su se uključili u povorku, s limenkama piva u ruci. Najviše se protiv ovogodišnje povorke bunila Katolička crkva, i to zbog promocije upotrebe kondoma. Isto je tako iznenadila i maska uvećanog razgolićenog para koji vodi ljubav u Kamasutra pozi. </p>
<p>Vlasti Ria objavile su da je u gradu za vrijeme karnevala bilo 400.000 turista, od kojih je 80-ak tisuća bilo stranaca, a grad je zaradio oko 140 milijuna dolara. Za očuvanje reda brinulo je više od 3000 policajaca, a nisu zabilježeni nikakvi veći izgredi. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mjuzikl »Jerry Springer« osvojio četiri britanske kazališne nagrade</p>
<p>LONDON, 23. veljače</p>
<p> – Kontroverzan i opscen mjuzikl »Jerry Springer - The Opera« osvojio je u nedjelju na 28. dodjeli četiri britanske kazališne nagrade Laurence Olivier, uključujući nagradu za najbolji novi mjuzikl. Predstava je utemeljena na ozloglašenom američkom televizijskom talk-showu Jerryja Springera. Glazbu je skladao Richard Thomas, a libreto potpisuju Thomas i Stewart Lee. David Bedella iz tog mjuzikla proglašen je najboljim glumcem, za sporednu ulogu u mjuziklu nagradu je dobio njihov zbor, a Mike Walker nagrađen je za zvuk. »Springera« je postavio National Theater, a do siječnja 2005. igrat će u Cambridge Theateru. </p>
<p> Dodjela nagrada Laurence Olivier održala se u Park Lane Hiltonu. Organizira je Društvo londonskih kazališta. Najboljom glumicom u mjuziklu proglašena je Maria Friedman (»Ragtime«), najboljim glumcem Matthew Kelly za predstavu »O miševima i ljudima«, a najboljom glumicom Eileen Atkins za »Honor«. Nagradu za najbolju novu predstavu dobio je Martin McDonagh za »The Pillowman«, što je još jedna produkcija National Theatera. </p>
<p> Kevin Spacey uručio je nagradu za životno djelo Judi Dench, šesterostrukoj dobitnici nagrade Olivier za »izniman doprinos britanskom kazalištu«. Prvu nagradu Olivier dobila je 1977. za ulogu u predstavi »Macbeth«, a zadnju 1996. za »A Little Night Magic«.</p>
<p> Nagrade su dobili, među ostalima, mjuzikl »Pacific Overtures« Stephena Sondheima, Warren Mitchell za sporednu ulogu u predstavi »The Price«. Najboljim redateljem proglašen je Michael Grandage za predstavu »Caligula« u Donmar Warehouseu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Giorgio Armani i Arapi grade lanac hotela</p>
<p>MILANO, 23. veljače</p>
<p> – Talijanski modni dizajner Giorgio Armani, koji se proslavio svojim otmjenim kolekcijama odjeće, udružuje se s kompanijom koja posjeduje luksuzne hotele i odmarališta, a sjedište joj je u Dubaiju. U izjavi koju je dao ove nedjelje, Giorgio Armani rekao je da je već potpisao predugovor za zajedničke projekte s tvrtkom »Emaar Properties PJSC«. Prema njemu će u idućih sedam godina otvoriti deset hotela i četiri velika, luksuzna odmarališta u Londonu, Parizu, New Yorku, Tokiju, Shanghaju, Milanu i Dubaiju, kaže se u izjavi. </p>
<p>»Razradili smo ideju uvođenja Armanijeve filozofije u dizajn i stil izgleda hotela kroz idućih nekoliko godina«, rekao je Armani. </p>
<p>Armani, jedini vlasnik istoimene tvrtke, zajednički je u subotu s predsjednikom »Emaara« Mohammed al-Abbarom objavio da će u novi projekt izgradnje hotela uložiti više od milijardu dolara kroz sljedećih šest do osam godina, s time da će Armani osobno nadgledati dizajn i izgled unutrašnjosti hotela. Tvrtka »Emaar«, koja se inače bavi poslovanjem nekretninama i tržišnim menadžmentom, najvjerojatnije će snositi većinu svih troškova za razvoj projekta, iako sami detalji financijskog dijela ugovora još nisu poznati. </p>
<p>Do suradnje dvojice moćnih ljudi došlo je kad je Abbar pristupio Armaniju prije otprilike godinu dana. Tad se, naime, u Ujedinjenim Emiratima shvatilo da je talijanski modni dizajner ozbiljan u svojoj namjeri da otvori lanac hotela s jednim koji će se nalaziti u Dubaiju. Abbar je o njihovom međusobnom dogovoru rekao da će nalikovati »onome unutar kraljevske obitelji«. </p>
<p>Armani već dugo proširuje područja svog zanimanja, u koja se aktivno uključuje radom - počeo je sa ženskom i muškom modom, a završio na namještanju domaćinstava svojim autorskim uratcima.</p>
<p>Giorgio Armani rekao je novinskoj mreži Dow Jones da s velikom sigurnošću očekuje materijalnu isplativost cijelog projekta dugoročne izgradnje i opremanja lanca luksuznih hotela. </p>
<p>Armani i Abbar ostvaruju neobičnu suradnju nakon što se u svijetu turizma mnogo toga promijenilo poslije terorističkog napada na SAD, epidemije SARS-a i sveprisutnog ekonomskog osiromašenja velikog dijela svjetske populacije, što je sve obeshrabrilo turiste i umanjilo količinu i lakoću putovanja. Međutim, Armani je u projekt u još uvijek nepovoljno vrijeme krenuo s tezom da, bili budući putnici, turisti ili poslovni ljudi, nikad neće prestati interes za boravak u svjetskim metropolama u kojima čuveni dizajner planira izgradnju hotela. </p>
<p>Armani je rekao da će njegove kompanije profitirati i prodajom stvari za navedene hotele, poput namještaja ili odjeće koja će se već nalaziti u ormarima. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Rushdijev rock'n'roll roman</p>
<p>U SysPrintu izdvajaju dva naslova: prvijenac Tiziana Scarpe »Oči na gradeli«, koji je talijanska kritika proglasila najboljim domaćim romanom devedesetih, i »Od alkemije do žirafe. Posljednji prozor u svijet« mladog mađarskog pisca Pétera Zilahyja / Oceanmore priprema roman francuske spisateljice Nicol Avril »Ja, Dora Maar«, koji se oslanja na stvarne događaje iz života slavne Picassove ljubavnice Doroteje Marković</p>
<p>Svatko tko ima naviku švrljanja po knjižarama lako će se uvjeriti da je stalno ponavljana priča o procvatu hrvatskog nakladništva, što se produkcije tiče, istinita. Prošle je godine objavljeno toliko naslova da ih nije bilo jednostavno pratiti ni na razini informacije, a kamoli iščitati. Kako će biti u ovoj godini, vidjet će se na njezinu kraju, kada se budu zbrajali rezultati, a za sada smo pokušali doznati što nam dobroga spremaju neki od zanimljivijih hrvatskih izdavača.</p>
<p>Snježana Husić, urednica u SysPrintu, izdvojila je dva naslova: prvijenac Tiziana Scarpe »Oči na gradeli« (u prijevodu Snježane Husić), kojega je talijanska kritika proglasila najboljim domaćim romanom devedesetih, i </p>
<p>»Od alkemije do žirafe. Posljednji prozor u svijet« mladog mađarskog pisca Pétera Zilahyja (prijevod Petre Tkalčec), koji, pisan u formi slikovnog rječnika, popisuje trenutke odrastanja današnjih tridesetogodišnjaka u Istočnoj i Srednjoj Europi.</p>
<p>Nešto mlađa nakladnička kuća OceanMore objavljuje prijevodnu beletristiku, čije naslovnice izvrsno izgledaju zahvaljujući studiju za dizajn Cavarpajer. Za ovu godinu OceanMore priprema nešto manje od deset naslova, a među njima urednica Gordana Farkaš-Sfeci ističe roman francuske spisateljice Nicol Avril »Ja, Dora Maar«. Roman, koji se oslanja na stvarne događaje iz života slavne Picassove ljubavnice Doroteje Marković, bit će odličan uvod u izložbu »Maar – Picasso«, što ju u listopadu očekujemo u Klovićevim dvorima. Nakon što su objavili »129,90 kn« Frédérica Beigbedera, OceanMore sprema i prijevod novog romana tog enfant terriblea francuske književne scene. Riječ je o romanu »Windows on the World«, predstavljanju kojega bi u svibnju u Zagrebu trebao prisustvovati i sam autor. Gordana Farkaš-Sfeci obožavateljima Candace Bushnell i njezina »Seks i grada« najavljuje prvi roman te slavne bivše novinarke i kolumnistice, čiji bi naslov mogao glasiti »Sponzoruša«, a u kojem autorica nastavlja s ciničnim promatranjem visokog njujorškog društva.</p>
<p>VBZ, nakladnička kuća s novčano najjačom književnom nagradom, ima raznovrsnu produkciju, iz koje urednik Nenad Rizvanović izdvaja »Pustolovine Miguella Littina«, još neprevedeni roman Gabriela Garcije Marqueza, koji će zasigurno razveseliti njegove brojne poklonike. Rizvanović kaže da ovoga puta nije riječ o »magičnom realizmu«, već o »nonfikcionalnom romanu o filmskom redatelju Miguellu Littinu, koji se nakon deset godina prognanstva vraća u Čile kako bi snimio film o Pinocheovoj diktaturi«. VBZ će objaviti još jednoga slavnog pisca: Salmana Rushdija i njegov roman »Tlo pod njezinim nogama«, za kojeg Rizvanović kaže da je Rushdijev jedini »rock and roll roman«. Što se tiče domaćih autora, VBZ najavljuje »Svjetsku rock enciklopediju« Zlatka Galla, koja će se protezati na čak 1800 kartica autorskog teksta, te prvu knjiga eseja o stripovima jednog hrvatskog autora, i to »Sto mu jelenskih rogova« Ivice Ivaniševića.</p>
<p>Nakladnička kuća Celeber, poznata po objavljivanju suvremenih britanskih autora, i u ovoj će godini nastaviti već uhodanim putem. Tako urednica Lovorka Čuljak najavljuje prozu triju već gotovo »kućnih pisaca« Celebera: zbirke priča »Tijelo (i sedam priča)« Hanifa Kureishija, »Povijest svijeta u 10 i 1/2 poglavlja« Juliena Barnesa, a pod tim se naslovom krije Barnesova vizija svijeta, počevši od Noine arke pa sve do najave raja, i »Miris suhih ruža« Tima Lotta.</p>
<p>Ovo je tek uvid u djelić onog što nam nakladnici spremaju, a nema razloga sumnjati da nam ni ove godine svi godišnji odmori, vikendi i rijetki dokoličarski sati, začinjeni čitateljskom strašću i znatiželjom, neće biti dovoljni da zavirimo među sve one korice koje nas mame. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Glasovirske nade</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Aljoša Jurinić (1989.) iz Zagreba ukupni je pobjednik 10. međunarodnog natjecanja »Etide i skale« za glasovir koje je podjelom nagrada i koncertom prvonagrađenih završilo u nedjelju u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu.</p>
<p> Natjecanje »Etide i skale« za glasovir održavalo se od 17. veljače, u organizaciji zagrebačke Glazbene škole Pavla Markovca i pod pokroviteljstvom zagrebačke Gradske skupštine. Učenici glazbenih škola iz Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Mađarske natjecali su se u pet kategorija.</p>
<p> Predsjednica zagrebačke Gradske skupštine Morana Paliković Gruden rekla je da je riječ o važnom natjecanju koje je velik poticaj za sve učenike i profesore, a njegova je vrijednost i što izdavanjem »Etida i skala« za glasovir obogaćuje glazbenu literaturu. Ukupnom pobjedniku natjecanja Aljoši Juriniću predala je plaketu grada Zagreba i novčanu nagradu od 5000 kuna. Predala je i dvije posebne novčane nagrade po 1500 kuna koje je Gradska skupšina dodijelila Nikoli Kosu za najbolju izvedbu J. S. Bacha i Maši Novosel za najbolju izvedbu Etide. </p>
<p> Aljoša Jurinić, inače učenik prof. Jasne Rebe, dobio je i nagradu Zvjezdane Bašić za najbolju izvedbu virtuozne skladbe, a ujedno je i pobjednik u III. kategoriji natjecanja. </p>
<p> Posebne nagrade Hrvatskog društva skladatelja u I. kategoriji za najbolju izvedbu skladbe autora iz zemlje iz koje natjecatelj dolazi dobila je Brina Kozlevčar iz Gunclje kod Ljubljane. U II. kategoriji nagradu za najbolju izvedbu etide Antuna Tomislava Šabana dobio je Petar Klasan iz Novske, u III. kategoriji Nikola Kos iz Poreča, u IV. kategoriji Maša Novosel iz Zagreba te u V. kategoriji Željka Caparin iz Bjelovara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Štimung« slatkorječive prošlosti</p>
<p>Melankolične atmosfere i na prvi pogled neprepoznatljivih motiva fotografije djeluju istodobno izvan vremena kao i svevremenski. Doista, mogle su biti snimljene sada i prije. Ništa ih pobliže ne određuje, ni prostor ni vrijeme. Uobičajeni značenjski kodovi, kojima se toliko rado priklanjamo, ovoga su puta nedjelotvorni</p>
<p>Dvadesetak polaroida malog formata, jednolično uokvirenih u prostrane okvire, pravo su iznenađenje poznavateljima fotografskog opusa Ivana Posavca. Čineći se idealnima za »kućnu uporabu«, melankolične atmosfere i na prvi pogled neprepoznatljivih motiva (osobito u nekoliko primjera), fotografije djeluju istodobno izvan vremena kao i svevremenski. Doista, mogle su biti snimljene sada i prije. Ništa ih pobliže ne određuje, ni prostor ni vrijeme. Uobičajeni značenjski kodovi, kojima se toliko rado priklanjamo, ovoga su puta nedjelotvorni. </p>
<p>Žućkasti i sivi tonovi, »neuredni« rubovi (koji, kako se čini, proizlaze iz polaroid-tehnologije), »štimung« slatkorječive prošlosti kojoj zbog vremenskog odmaka možemo mnogo toga oprostiti, elementi su slika iz Posavčeve svakodnevice. Cvijeće, paukova mreža ugrađena u neku crnogoričnu krošnju, jednako kao i instalacije koje izgledaju poput slučajno nastalih prostornih assemblagea na izvjestan su način zbunili i vjernu čitateljicu Posavčevih djela Marinu Viculin, koja se nije ustručavala izjave o »nepodnošljivosti« ciklusa »s kojim je nastojala biti blaga«. </p>
<p>Prije dvadesetak godina Davor Matičević precizirao je kako se fotografije Ivana Posavca ne mogu izjednačiti ni s kojim umjetničkim pravcem, a unatoč sklonosti konceptualnim umjetničkim promišljanjima, u njegovim su djelima prepoznate karakteristike drugačijega porijekla. Navikli na Posavčevu, u medijima često eksponiranu fotografiju, osobito kad se radi o djelima nastalima tijekom znamenitog Poletova razdoblja, neizbježno ćemo pred polaroidima snimljenima između 1996. i 2003. godine tražiti reinterpretaciju autorske metode po kojoj je postao poznat.</p>
<p> No ovoga puta socijalno senzibilizirana fotografija zamijenjena je pogledom osjetljivim na pojave u okolini koje ne naslućuju karakterističnost svega onog čemu je autor prije bio posvećen. </p>
<p>Treba se prisjetiti druge polovice sedamdesetih, kada Posavec snima u selu Dužici. Pojedini kadrovi na izvjestan način predviđaju recentni autorov interes. Vreća proklijalog krumpira može poslužiti kao jedan od primjera motiva dovoljno apsurdnih, odnosno paradoksalnih da im je pozornost zarana posvetio i Radoslav Putar. Od krumpira do učahurene ličinke prošlo je mnogo vremena, no kadar je ostao uvjerljivo uređen, uravnotežen u nastojanju da se ne naglasi »pojedinačnost viđenoga«, kako je primijetio Putar. </p>
<p>Na sličan način Ivan Posavec odmjeruje i koncipira polaroide, kod kojih je prepoznatljivost viđenoga izražajna prečica što ne donosi podatke o cjelovitu kontekstu. Mnogo više sadržano je u ozračju, općem dojmu koji kao da se odriče mladenačke »bezobraznosti«, nastojeći se svidjeti. </p>
<p>Možda se uistinu radi o autobiografskoj priči, riješenoj malom, brzom kamerom kojoj je moguće oprostiti nesavršenost tehnologije (koju je nemoguće u potpunosti kontrolirati, što se uvijek može iskoristiti kao prednost). </p>
<p>Znameniti Garry Winogrand svojedobno je zaključio kako je od svega moguće napraviti dobru fotografiju. Fotogeničnost se dokazuje (ili iscrpljuje) tijekom autorskog postupka, dok slijed događaja potvrđuje nelinearnost stilskih koncepata. Mnogočemu se moguće vratiti. Najvažnije je htjeti i moći razumjeti poziciju pojedinca, potrebu dijeljenja slika koje se ne će istrošiti unatoč znatiželji što ju iskazujemo tragajući za (pre)poznatim dijelovima iz zajedničkog prostora i vremena. </p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pogled na El Greca</p>
<p>LONDON, 23. veljače </p>
<p> – Londonska Nacionalna galerija do 23. svibnja izlaže 58 najvažnijih djela Domenikosa Theotokopoulosa, zvanog El Greco (1541. – 1614.), španjolskog slikara kretskog porijekla, koji je jedno vrijeme radio uz Tiziana. </p>
<p> Izložba, prva tog opsega koja je ikad u Velikoj Britaniji posvećena tom umjetniku, nakon tri mjeseca u njujorškom muzeju Metropolitan, nalazi se u krilu Sainsbury londonske galerije. </p>
<p> El Greco je rođen 1541. na Kreti, koja je u to vrijeme bila protektorat Venecijanske republike. Obrazovao se na slikanju ikona, venecijansko-bizantinskom slikarstvu čistog, mističnog stila. Oko 1566. El Greco seli u Veneciju, gdje radi u Tizianovu ateljeu do 1570. godine. Njegov se rad stubokom mijenja tijekom boravka u Rimu, od 1570. do 1576., kad se družio s maniristima. Najkarakterističnije djelo tog perioda je »Krist koji tjera trgovce iz Hrama«, ulje na drvu naslikano oko 1570., na kojem se prepoznaje utjecaj Michelangela i Rafaela. Istražujući ponovno temu pročišćenja hrama sredinom 1570-ih godina, na jednom ulju na platnu prikazuje Tiziana, Michelangela, Julija Klovića i Rafaela kao svjedoke scene koji stoje u desnom donjem kutu slike.</p>
<p> Istom temom bavit će se još dva puta, oko 1600. i ponovo 1610. godine. Starih talijanskih majstora više nema, kompozicija je jednostavna i lišena pravila perspektive i proporcija. Ova su četiri djela prvi puta okupljena na jednoj izložbi. </p>
<p> »El Greco je želio prenijeti bit ili univerzalno značenje teme kroz proces usavršavanja i pojednostavljenja«, kaže David Davies, kustos izložbe. »U Toledu mu je to uspjelo, kad je napustio renesansnu uzvišenost u korist promatranja i odabiranja prirodnih fenomena«, objašnjava Davies. </p>
<p> El Greco je bio načitan slikar, prijatelj pjesnika Fraya Hortensija Felixa de Paravicina, čiji je portret naslikao oko 1609. godine. Slika »Pogled na Toledo« (1597.-1599.) s tamnim, prijetećim oblacima podsjeća na apokaliptičnu scenu. El Grecov rad ide prema sve većem pojednostavljenju i oslobađanju, koje je inspiriralo moderne umjetnike u transformiranju slikarstva 20. stoljeća. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Dundo Maroje« u Washingtonu </p>
<p>WASHINGTON, 23. veljače</p>
<p> – Jedno od ključnih djela hrvatske komediografije i kulture, »Dundo Maroje« Marina Držića uskoro će po prvi put moći pogledati i Amerikanci. Kazalište Hartke, u produkciji Dramskog odjela Američkog katoličkog sveučilišta iz Washingtona, u ovogodišnjoj sezoni postavit će na program »Dunda Maroja« na engleskom jeziku. Ova postavka komedije »Dundo Maroje«, hrvatskog Shakespearea Marina Držića, temelji se na novom engleskom prijevodu i adaptaciji dr. Rolanda Reeda i dr. Nauma Panovskog, koji je i redatelj predstave.</p>
<p>Ulomke predstave koja se u prijevodu zove »Uncle Maroje« mogli su u nedjelju pogledati okupljeni američki Hrvati i drugi Amerikanci koji su se osvjedočili kako renesansni dubrovački komediograf Držić uspijeva komunicirati i sa suvremenom američkom publikom.</p>
<p>Prijevod je rađen u modernom govornom američkom engleskom jeziku, u namjeri da se djelo jedne kulture prenese u drugu, rekao je redatelj Panovski, profesor režije na Američkom katoličkom sveučilištu. »Željeli smo i mislim da smo uspjeli napraviti razumljiv prijevod koji govori i današnjoj publici i komunicira s njom«, rekao je Panovski.</p>
<p>Panovski je odabrao Držića za svoju kazališnu produkciju, jer smatra da on najbolje može uspostaviti vezu s američkom publikom. »Dundo Maroje pokazuje da je pohlepa za novcem pogubna u čemu se mogu prepoznati ljudi i s jedne i s druge strane oceana«, rekao je on govoreći o tome što kazališna predstava hrvatskog komediografa iz 16. stoljeća može reći današnjim Amerikancima.</p>
<p>Glumci u predstavi su studenti glume s Američkog katoličkog sveučilišta. Premijera predstave je 21. travnja u kazalištu Hartke, a nakon toga će se izvoditi u New Yorku na pozornicama gdje će je moći gledati američki Hrvati, ali i drugi zainteresirani Amerikanci. Predstava »Uncle Maroje« pozvana je na ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre što će biti prvo gostovanje Držića na engleskom u Dubrovniku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Stjepan Mesić primio izaslanstvo HAZU </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak izaslanstvo Koordinacijskog odbora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</p>
<p>Izaslanstvo je upoznalo Predsjednika sa svojim aktivnostima, posebno onim vezanim za obilježavanje i proslavu 190. godišnjice rođenja i 100. godišnjice smrti J. J. Strossmayera, koja će se održati 2005. godine. Također su upoznali predsjednika Mesića s problemima koji se tiču prostora i smještaja, i to posebno knjižnoga fundusa.</p>
<p> U tom smislu je i dogovoreno njegovo preseljenje u zgradu Kemije Prirodoslovnoga fakulteta, ali tek nakon preseljenja Kemije u nove prostorije na Horvatovcu.</p>
<p>Predsjednik Mesić je podržao aktivnosti Akademije, naglasivši njezinu važnost u hrvatskome društvu kroz povijest, ali i u budućem pridruživanju u europsku zajednicu naroda. </p>
<p>Uz predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Milana Moguša, bili su i potpredsjednici, akademik Alica Wertheimer-Baletić i akademik Pavle Dešpalj, glavni tajnik akademije Slavko Cvetnić i tajnik HAZU dr. Slobodan Kaštela. Uz predsjednika Mesića bio je savjetnik za znanost i obrazovanje dr. Esad Prohić. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Bilo bi neukusno govoriti o smjeni«</p>
<p>Treba nam kontinutitet rada i prvenstveno mir. Svi koji su mislili da će se dogoditi »sječa glava« nakon jedne utakmice nisu u pravu jer bismo time pokazali da smo nestabilan i nesiguran klub, tvrdi Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić.</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – »Nemojte mi više postavljati to pitanje, Jurčevićeva trenerska funkcija je čvrsta, najmanje do ljeta, taman i da zaredamo niz poraza.« Tako je dopredsjednik Dinama Zdravko Mamić reagirao na novinarski upit o statusu Nikole Jurčevića na »plavoj« klupi. Nakon remija u gradskom derbiju protiv Zagreba u subotu, nogometna medijska scena postala je bogatija za predviđanja o odlasku sadašnjeg stratega maksirmiskoga kluba, možda već nakon subotnjega gostovanja u Velikoj, naravno, ako Dinamo posrne protiv Kamena Ingrada. No, po svemu sudeći, takav se rez ne uklapa u planove čelništva Dinama. </p>
<p>Ipak, u Mamićevu izlaganju primijetili smo nedosljednost o Jurčevićevu statusu, jer smo u početku razgovora zabilježili sljedeću Mamićevu misao: </p>
<p>– Klub u potpunosti stoji iza Jurčevića, ne pada nam na pamet izgubiti ga. Međutim, ako bi se rezultati pokazali lošima u nizu, onda je stvarno sve moguće. </p>
<p>Desetak minuta kasnije Dinamov se dopredsjednik ponovno dotaknuo spomenute teme, no prilično izmijenjenog stava, onog koji smo istaknuli na početku teksta. </p>
<p>Za vjerovati je kako će Jurčević kormilariti »plavim« brodom ipak do ljeta. Koliko smo mogli primijetiti iz Mamićeva izlaganja, Jurčević ima podršku čelništva kluba, što se može zaključiti po sljedećem...</p>
<p>– Nakon što je doživio samo dva prvenstvena poraza i omogućio da se Kranjčar definitivno potvrdi, potom »lansirao« Eduarda, Tomića i sada Ćalu, bilo bi neukusno govoriti o smjeni. Teško je u isto vrijeme ganjati rezultat i trofeje, te graditi momčad za budućnost. Pritom, igramo najzahtjevniji sustav koji postoji, pa nam se zbog nove taktike može dogoditi da ispadnemo naivni kao što smo ispali kod jedanaesterca protiv Zagreba. Nadalje, u odnosu na momčad koja je osvojila prvenstvo, u subotu nisu igrala devetorica igrača... Treba nam kontinutitet rada i prvenstveno mir. Svi koji su mislili da će se dogoditi »sječa glava« nakon jedne utakmice nisu u pravu jer bismo time pokazali da smo nestabilan i nesiguran klub, zborio je Mamić.</p>
<p>Najveći aktualni problem u Maksimiru, prema mišljenju dopredsjednika, su igrači, odnosno loš pristup predstavljen u subotu protiv »pjesnika«.</p>
<p>– Svi smo razočarani pristupom, govorili smo kako ćemo ih agresivno napasti, ali od toga nije bilo ništa. Ne smije se nitko uvrijediti zbog napisa u novinama, svima nam je teško... Na primjer, sram me je i izbjegavam ići u javnost, u grad. To mi je priuštio takav pristup. Očekujemo reakciju momčadi u Velikoj, njihov će karakter biti na velikom ispitu. Matematički gledano, ako ćemo pobijediti u svim utakmicama do kraja prvenstva bit ćemo prvi. Ako u tome ne uspijemo znači da nismo dovoljno kvalitetni. Nastavak lošijih rezultata mogao bi se odraziti i na kašnjenje isplata igračima jer nećemo biti u mogućnosti plaćati takav »proizvod«. Zarada je nikakva. U subotu je, primjerice, prihod od utakmice bio 19 tisuća kuna, a to nije dovoljno ni za redare. Iako takvo što još nije u pitanju, sigurno je da će igrači prvi osjetiti kašnjenje isplata, neću dozvoliti da radnici ne dobiju plaću. Činjenica je da smo imali šest bodova prednosti, a sad imamo pet zaostatka. To su napravili igrači, a ne uprava ili radnici. Na igračima je da pomognu i sebi i cijelom klubu, tvrdi Mamić koji je dodao kako svi u klubu osjećaju veliki pritisak.</p>
<p>– U posljednjih 15 mjeseci osvojili smo dva superkupa, prvenstvo i danas smo drugi. A vidimo da je pritisak na nas stravičan, neizdrživ. To može podnijeti samo luđak poput mene izdržati. Pa, Dinamo je prije bio i treći, pa i peti u ligi, a nije bilo ovakvog pritiska. </p>
<p>Mamić je napomenuo kako je trener apsolutno samostalan u donošenju odluka o profilu igre i taktici, ali je kazao kako Dinamo trenutačno nema igrače za sustav koji je zamislio. </p>
<p>– Po tom ćemo pitanju tražiti odgovore od Jurčevića. Ne želim se miješati u njegovu strategiju, ali moramo u sklopu analize ustanoviti probleme, govorio je dopredsjednik »plavih«. </p>
<p>Na kraju, Mamić je u pitanje doveo i tezu o Dinamovoj dominaciji u hrvatskom nogometu u sljedećih 10 godina, kako je tvrdio ljetos. </p>
<p>– Svi znamo pogriješiti. Rekao sam da će Dinamo biti prvi sljedećih 10 godina, sada nisam siguran, ali se nećemo predati. Hajduk nije bolji od nas, zašto ih ne bismo pobijedili u dva međusobna sraza? Nije istina da je sve izgubljeno, ako njima sada ide sve na mlin, možda i nama krene. No, moramo pozitivnim pristupom izazvati takav obrat, zaključio je Dinamov dopredsjednik.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Palić ostao bez četvrtfinala zbog krađe sudaca</p>
<p>PULA, 23. veljače</p>
<p> – Oba hrvatska boksača koja su ponedjeljak nastupila na Europskom prvenstvu u boksu u Puli oprostila su se od natjecanja. Filip Palić je u kategoriji do 60 kilograma poražen prekidom borbe u trećoj rundi od Rovshana Huseinova iz Azerbaidžana (42-22), dok je Borna Katalinić (do 64 kilograma) još uvjerljivije poražen od Gruzijca Kakhabera Ivanie, bilo je 24-6.</p>
<p>Međutim, ono što je Palić, inače europski viceprvak iz Tamperea prije četiri godine i brončani sa Svjetskog prvenstva u Belfastu 2001. godine, doživio u meču protiv Huseinova je u pravom smislu riječi velika nepravda. Sramotno i gotovo nevjerojatno bodovanje sudaca oko ringa te pristrane odluke suca u ringu uzrokovali su prekid borbe u trećoj rundi zbog velike bodovne razlike u korist Huseinova. Međutim, prema prikazanom boksu, a i po ocijeni mnogih boksačkih stručnjaka ne samo iz Hrvatske već i iz drugih zemalja Palić je bio daleko uvjerljiviji i zadao više udaraca suparniku. Već nakon prve runde Huseinov je imao sedam bodova prednosti, a ta se prednost povećala na nevjerojatnih 13 bodova razlike u drugoj rundi. Izbornik hrvatske boksačke reprezentacije Pero Tadić je revoltiran tom spoznajom gotovo u istom trenutku kada je sudac u ringu prekinuo meč bacio i ručnik, a potom su uslijedile nemile scene usmjerene protiv sudaca i dužnosnika europske boksačke asocijacije. Na svu sreću sve je završilo samo na verbalnim prijetnjama.</p>
<p>– To je krađa i velika nepravda. Sramota je što su učinili našem boksaču koji je bio bolji najmanje 30 posto od protivnika. Ali, ti no nije bilo dovoljno. Zamislite što nam se događa na domaćem ringu pa se onda pitamo kako nas suci kradu u inozemstvu, ljutito je govorio Tadić.</p>
<p>Istovremeno dok se na jednome ringu odvijala prava drama na drugom ringu u sjeni ovih događaja Borna Katalinić je poražen u meču u kojem nije došla do izražaja tehnika našeg boksača. </p>
<p>Tako će Hrvatsku u četvrtfinalu predstavljati samo Mario Šivolija i Vedran Đipalo koji bi trebali isprati gorčinu u taboru hrvatske boksačke reprezentacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Barišić ipak nije Berlusconi</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Što mislite kako bi Dinamov predsjednik Mirko Barišić reagirao da se kojim slučajem u Maksimiru dogodilo da je domaćin nakon 0-2 protiv Zagreba, ishod utakmice izokrenuo u pobjedničkih 3-2! Bez sumnje da bi se spustio u svlačionicu, svakom igraču ponaosob čestitao na junaštvu, karakteru, upornosti i znanju, i bez sumnje odmah obećao neku premiju, a tako iskovanu pobjedu naznačio kao bitan zalog sigurnog osvajanja naslova prvaka.</p>
<p> Domaći bi novinari, dakako, odmah na račun takvog preporoda ispisali bajke o momčadi. Još prije o ljudima iz kluba koji su imali viziju da prepoznaju takve karakterne junake i znalce, i dovedu ih u maksimirski klub kao one »koji će idućih deset godina harati hrvatskim nogometom, a niti Europa im neće biti strana.«</p>
<p> Predsjednik vodećeg Milana, Berlusconi, međutim, u sličnoj je situaciji u subotu sasuo drvlje i kamenje na svog trenera. Bez obzira na veliki Milanov preokret na San Siru protiv Intera (0-2,3-2) talijanski je šef države iskusnog i svim mogućim naslovima premazanog trenera Ancelottija formalno stegnuo za grkljan i imperativno mu naredio, zaprijetivši trenutnim otkazom, ako ne promijeni koncepciju igre.</p>
<p> Po Berluconijevom mišljenju, naime, momčad mora igrati s najmanje dva napadača. Općenito, igra Milana mora biti prpošnija i dopadljivija gledateljstvu, a ne sumorno radna. Pogotovo jer su raspoložive snage s klupe takvih imena da se može kombinirati u beskraj a da naslov prvaka ne bude ugrožen.</p>
<p>Dinamov Berlusconi – Mirko Barišić, koji za razliku od svog talijanskog kolege ipak ne daje iz svog džepa, nego tvrtke koju zastupa u Hrvatskoj a zauzvrat dobiva izdašne poslove, također je probao zagrmjeti a da djeluje autoritativno i zastrašujuće. Razočaran i jako zabrinut poslije neodlučenog ishoda u subotu sa Zagrebom, prozvao je Barišić glasno trenera i igrače, okrivljujući ih da im je igra i odnos prema njoj više nego – amaterski.</p>
<p> Zaboravljajući da se ti igrači, ali i trener, nisu sami instalirali u sastav i klub. Nego da su zapravo produkt vizije i stručnosti »onih gore«, koji si, pak, umišljaju da znaju više od ostalih samom činjenicom što priskrbljuju za klub. Zaboravljajući pritom da Dinamo samo dijeli sudbinu svekolikog okružja oko njega koje, ruku na srce, nije ništa drugo do svakim danom sve otužnije. Bez obzira što Barišić poručuje da igračima ništa ne nedostaje, za razliku od većine u ostalim klubovima. </p>
<p>Stoga, ako s jedne strane i sam naposljetku priznaje kako mu se čini »da smo svi robovi jedne velike zablude«, Barišić je naznačio put kojim bi Dinamo trebao krenuti, a da se te zablude prevladaju. Najbitnije je samo zapitati zašto je to tako i gdje su generatori takvog paranoičnog stanja koje oplahuje maksimirski klub i gura ga u sve veću nepopularnost. Smogne li se u klubu snage da se krene u taj proces i istini pogleda u oči, pola je posla učinjeno.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Cilj mi je potvrditi se kao pravi igrač do kraja sezone« </p>
<p>»Tek je počeo nastavak prvenstva. Prednost je značajna, ali bit će još mnogo teških utakmica. Dobro je što smo, iako oslabljeni, uspješno prošli neugodno gostovanje u Brodu. Pokazali smo širinu momčadi, ali nećemo se previše osvrtati na Dinamo«, tvrdi mladi hrvatski reprezentativac Mario Carević</p>
<p>SPLIT, 23. veljače</p>
<p> – Prvotimci Hajduka u ponedjeljak su se odmarali, bili su oslobođeni svih obaveza. U utorak, pak, imaju dva treninga i počinju pripreme za utakmicu s Rijekom. Perspektive splitskoj momčadi sve su ružičastije, ostalo je 14 kola do kraja prvenstva, a prednost ispred Dinama narasla je na uvjerljivih pet bodova. Uspješno prebrođeno gostovanje protiv Marsonije pokazalo je da je igrački kadar »bijelih« i te kako bogat. Svoje uloge u Slavonskom Brodu dobro su odigrali Ćaćić, Brazilac Matos, Rački i Hrvoje Vuković, pa trener Zoran Vulić ima slatkih briga pri sastavljanju momčadi. </p>
<p>No, bez obzira na povratak Neretljaka, Andrića, Krpana i Blatnjaka u krug kandidata za prvu postavu, čini se da za dvoboj protiv Rijeke još neće moći računati na Rukavinu i Bulu (istegnuli ligamente gležnja) te Miladina. Također, Carević je zaradio treći žuti karton i neće moći nastupiti u subotu. Šteta, jer je mladi reprezentativac u Brodu naznačio da bi ovo moglo biti njegovo proljeće. Podsjetio je na svoje zlatne igre iz doba dok je na klupi Hajduka bio Nenad Gračan, a mogao bi se nametnuti kontinuitetom dobrih igara. Neočekivanim odlaskom Računice, zbog srčane mane, Careviću je povjerena dominantna ulogu u veznom redu. </p>
<p>Jedno je sigurno, Hajduk puno očekuje od Carevića, a ništa manja nadanja u dobre igre mladog hajdukovca nema ni izbornik mlade reprezentacije Martin Novoselac. </p>
<p>– Zadovoljan sam svojom igrom u Brodu, ali nezadovoljan zbog zarađenoga žutog kartona. Žao mi je što moram propustiti utakmicu protiv Rijeke. Željan sam dokazivanja i cilj mi je ove polusezone potvrditi se kao pravi igrač, kazao je Carević. </p>
<p>Nastup na EP-u reprezentacija do 21 godine u Njemačkoj Carević je posebno apostrofirao: </p>
<p>– To mi je u dosadašnjoj karijeri najvažnije natjecanje i veselim mu se. Imamo dobru reprezentaciju, složni smo i očekujem dobar rezultat, plasman među prve tri. </p>
<p>O pet bodova prednosti pred Dinamom, ostvarenoj ipak neočekivano u prvom kolu, Carević kaže: </p>
<p>– Tek je počeo nastavak prvenstva. Prednost je značajna, ali bit će još mnogo teških utakmica. Dobro je što smo, iako oslabljeni, uspješno prošli neugodno gostovanje u Brodu. Pokazali smo širinu momčadi, ali se nećemo previše osvrtati na Dinamo. Moramo se koncentrirati samo na to da nastavimo s dobrim igrama. A jedini je način da razmišljamo samo o idućem suparniku, zaključio je Carević. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Robert Kovač protiv Ronalda</p>
<p>Real je u dvoboju s Bayernom favorit ne samo zato što u svojim redovima ima zvijezde poput Zidanea, Ronalda, Raula, Beckhama..., već i stoga što Bayern u 2004. ne pokazuje osobito dobre igre. Uz to, u posljednje su vrijeme zbog bolesti i ozljeda s treninga izbivali njihovi ponajbolji igrači Michael Ballack i Oliver Kahn </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Iako zima još nije napustila Stari kontinent, od ovog se tjedna nastavlja natjecanje u nogometnim europskim kupovima, a prvo će na teren u utorak izaći polovica, odnosno osam klubova koji su ostali u borbi za naslov europskog prvaka. </p>
<p>Najzanimljiviji dvoboj dana zasigurno je onaj u Münchenu, gdje će Bayern ugostiti madridski Real. Iako se i Bayern s pravom svrstava u razred najvećih europskih klubova, uoči ovog okršaja apsolutni je favorit Real, ne samo zato što u svojim redovima ima zvijezde poput Zidanea, Ronalda, Raula, Beckhama... već i stoga što Bayern u 2004. godini ne pokazuje osobito dobre igre. Uz to, u posljednje su vrijeme zbog bolesti i ozljeda s treninga izbivali njihovi ponajbolji igrači Michael Ballack i Oliver Kahn. Ballack se tek oporavio od bronhitisa, a Kahn se potužio na bolove u leđima nakon utakmice reprezentacija Hrvatske i Njemačke. Iako se očekuje da će obojica zaigrati, pitanje je koliko će biti spremni za tako naporan dvoboj. Posebice je bitan nastup Kahna, vjerojatno jedinog vratara na svijetu pred kojim bi i Realovi »galaktičari« osjetili respekt. </p>
<p>Dvoboju u Münchenu bit će zanimljiv i za nas, jer će svoje standardno mjesto u obrani Bayerna zauzeti Robert Kovač te će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će se nositi s Raulom i Ronaldom.</p>
<p>U utorak bi na teren mogao istrčati još jedan hrvatski reprezentativac, no Dado Pršo će u dresu Monaca imati potpuno drugačiju zadaću od one Roberta Kovača. Vodeća momčad francuskog prvenstva gostovat će u Moskvi protiv Lokomotiva, te će nastojati doći do vitalnog pogotka na suparničkom terenu koji bi je približio ulasku među osam odabranih. Uz Pršu, tu će zadaću imati i španjolski reprezentativac Fernando Morientes, dok će sastavu iz kneževine bitno nedostajati autoritativni kapetan Ludovic Giuly, pa će najveći teret u sredini igrališta morati ponijeti Jerome Rothen. Moskvoljani će, kao i obično, u ovo doba godine imati i dodatni problem, a to je nedostatak natjecateljskih utakmica. Zbog jake i duge zime, rusko prvenstvo još nije započelo, pa su igrači Lokomotiva bili prisiljeni za dvoboje protiv Monaca pripremati se u toplijim krajevima, igrajući prijateljske utakmice. </p>
<p>Aktualni europski prvak Milan u 2004. godini ostvaruje odlične rezultate, a na gostovanje u Prag protiv domaće Sparte dolazi na krilima velike pobjede protiv gradskog suparnika Intera, i to zahvaljujući fantastično odigranom drugom poluvremenu. No, Carlo Ancelotti imat će manjih problema s obzirom na to da neće moći računati na najpouzdanijeg obrambenog igrača Alessandra Nestu te vrlo učinkovitog Danca Jona Dahla Tomassona. S druge strane, Sparta dočekuje milanske »crno-crvene« potpuno mobilizirana. Čak su zapostavili i domaće prvenstvo, gdje su proteklog vikenda odigrali tek 0-0 protiv Pribrama. Samopouzdanje Spartinih igrača vrlo je visoko kad igraju na svojoj Letni, a da se nikad ne predaju pokazali su i u posljednjem kolu natjecanja po skupinama, kada su pogotkom u sudačkoj nadoknadi svladali Lazio i plasirali se u osminu finala. </p>
<p>Najizvjesnijim parom čini se onaj u kojem se sastaju Celta i Arsenal. Klub iz Galicije bori se za ostanak u Primeri, dok »topnici« samouvjereno gaze kroz Premiership te ih samo čudo može odvratiti od naslova engleskog prvaka. Također, i aktualna je forma potpuno na strani Arsenala, koji je prošlog vikenda kao gost svladao Chelsea, dok je Celta izgubila na od prosječne Malage. </p>
<p>• Parovi osmine finala: Bayern – Real Madrid (20.45), Celta – Arsenal (20.45), Sparta – Milan (20.45), Lokomotiv – Monaco (18.30)</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Abramovič će oprostiti, navijači neće</p>
<p>Danas, mjesecima nakon potrošenih milijuna, Chelsea sve više zaostaje u Premier ligi za Arsenalom, a u Ligi prvaka tek predstoji žestoka utrka za naslov</p>
<p>LONDON, 23. veljače</p>
<p> – Pet godina kasnije u Firenzi je još uvijek »gospodin i uspješni trener«. U Valenciji su također o njemu zadržali pozitivne vibracije. U Londonu još uvijek mišljenja o njemu variraju. Između šarlatana i čovjeka koji će na Stamford Bridge donijeti, primjerice, naslov prvaka Europe.</p>
<p>Claudio Ranieri nije u rangu talijanskih trenerskih »velemajstora« Lippija ili Capella, no određeni ugled je izgradio u posljednjem desetljeću. Također, mnogi su bili sumnjičavi glede stvaranja preko noći giganta na Chelsejevim temeljima. Ruski multimilijareder Roman Abramovič dao je oduška i za stotinjak milijuna eura kupio kompletnu novu momčad. I dao cijelu svoju skupu igračku u ruke Claudija Ranierija. Koji je morao, bez prava na greške, složiti ili budućeg engleskog ili europskog prvaka.</p>
<p>Danas, mjesecima nakon potrošenih milijuna, Chelsea sve više zaostaje u Premier ligi za Arsenalom, a u Ligi prvaka tek predstoji žestoka utrka za naslov.</p>
<p>– U ovom trenutku mi nismo momčad. Za razliku od Reala ili Milana. Oni svake sezone promijene samo jednog igrača i priključe ga sustavu. Mi smo ovog ljeta ispremiješali apsolutno sve. I još uvijek ne funkcioniramo kao homogeni sustav na travnjaku, kazat će Ranieri uoči prve utakmice osminefinala protiv Stuttgarta.</p>
<p>Traži li tom izjavom Ranieri alibi za mogući neuspjeh ili je to, uistinu, surova istine trenutka kluba sa Stamford Bridgea.</p>
<p>Definitivno je teško stvoriti momčad preko noći i »uglazbiti« jedanaest igrača koji nikada nisu igrali zajedno. Vlasnik Roman Abramovič će, kaže, shvatiti sezonu uigravanja. Odnosno, sezonu bez naslova. No, navijači su poslali poruku kako neće prihvatiti takve priče, već će inzistirati na odlasku Ranierija ukoliko uz Real najskuplja svjetska momčad ostane bez trofeja. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagrebovi dečki trebaju narasti </p>
<p>U jakom natjecanju kakva je Liga rukometnih prvaka dogodilo se da aktualni europski prvak Montpellier te španjolski giganti Barcelona i Ademar ostanu u osmini finala. Pa tko bi se onda žalio na Zagrebov rezultat? Razloga za žaljenje nemaju ni igrači, a ni navijači, koji su u Ledenu vratili atmosferu Zagrebovih najboljih dana </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Rukometaši Zagreba zastali su u svom europskom pohodu u četvrtfinalu, kao i sezonu ranije, kad su ispali od kasnijeg pobjednika Lige prvaka Montpelliera. Ovog je puta bolji u dvije utakmice bio njemački Flensburg, u prvoj je utakmici na svom terenu slavio sa 30-27, a u nedjeljnom uzvratu u Ledenoj dvorani pobijedio je sa 28-26. Tako su se u polufinale plasirali njemački Flensburg i Magdeburg, celjska Pivovarna Laško te španjolski Ciudad Real. A nijedan od njih nije aktualni prvak svoje zemlje.</p>
<p>Imaju li zagrebaši razloga žaliti za čime? Imaju, jer su u Flensburgu odigrali mnogo bolje. Bi li krajnji ishod bio drukčiji? Ne bi. Naime, Flensburg je u prvoj utakmici odigrao jednu od svojih lošijih partija, pa je svejedno pobijedio s tri pogotka prednosti. Zagrebova mladost ipak još treba učiti. A nije tu samo mladost. Zagrebovoj momčadi treba pravi razigravač i još jedan pravi šuter, jer je Blaženko Lacković sam premalo za borbu u europskom vrhu. </p>
<p>Istina je da bi se moglo pričati o tome kako je Zagreb mogao pružiti bolju partiju. Moglo je biti manje pogrešaka, više koncentracije, čvrstine i žestine... No, to spada u priču »što bi bilo da je bilo«. U sastavu kakav ima, Zagreb je napravio uspjeh plasmanom među osam najboljih momčadi Europe. Ovosezonski je cilj time ispunjen i s te strane nitko nema pravo prigovoriti. Imao je Zagreb svojih prilika u nedjeljnom dvoboju, no nijednu nije znao niti mogao iskoristiti. Vodio je u prvom poluvremenu, pa je ispustio prednost. Dostigao je u dva navrata i Flensburgovu prednost u drugom dijelu, no svaki je put, umjesto vodećeg pogotka, olako prodao i tu priliku. Pokazatelj Zagrebove mladosti i nezrelosti jest i predaja. Nakon ispuštenih prilika, zagrebaši su posljednjih desetak minuta jednostavno stali. Predali su se, ne pomišljajući više na bilo kakvu pobjedu ili remi. </p>
<p>Sve je to škola za sljedeću sezonu. Zagreb je preživio i ovu godinu bez sponzorske potpore. Klub se, naime, počeo konsolidirati posljednja dva, tri mjeseca. Tavorio je Zagreb posljednjih godina bez novca, snalazeći se kako je znao i umio. I izdržao je to. Ima mladu i perspektivnu momčad za koju radi vrijeme. Na klupi je Lino Červar, veliki radnik, učitelj i psiholog. Sa sponzorskim ugovorima u džepu Zagrebu će svakako biti lakše pregovarati i ugovarati s igračima. A u takvoj je varijanti lakše raditi i planirati. Zagrebova je uprava već najavila kako će dovesti dva ili tri igrača, govorilo se čak o većini hrvatskih reprezentativaca u dresu Zagreba. No, o tome će brinuti uprava. </p>
<p>Aktualni je europski prvak Montpellier ispao u osmini finala, među osam nisu ušli ni španjolski giganti poput Barcelone i Ademara. Pa tko bi se žalio? Nitko, ni igrači, a ni tisuće navijača, koje su u Ledenu dvoranu vratile atmosferu sjajnih Zagrebovih dana. Ova je sezona pokazala da Zagrebova mladost ima perspektivu. Zagrebovi dečki trebaju narasti i onda se može sanjati finale Lige prvaka. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Veliki povratak atletike i »balona« </p>
<p>Povratnik Igor Blažević istrčao normu za nastup na dvoranskom SP u Budimpešti/ Kad bi postojalo klupsko prvenstvo u skoku u dalj, mladostaši bi vrlo ozbiljno konkurirali i za svjetski naslov / Baković u Zagrebu pobijedio u dalju sa 7.98, a Phillips u Birminghamu sa 7.91</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Možda je tek u subotu bilo sasvim jasno kakav je »zločin« napravljen nad zagrebačkom i hrvatskom atletikom time što joj je godinu dana bio oduzet atletski »balon« na Prisavlju. Atletsko dvoransko prvenstvo Hrvatske bilo je, naime, toliko nabijeno zanimljivim događanjima da bi bilo uistinu tragično da opet nije održano zbog nekakve »cmrkijade« ili slične nepogode.</p>
<p>Dakle, hrvatski sprinteri posljednjih nas godine često uspijevaju uvjeriti da ipak nismo »najsporija nacija u Europi«, a čini se da će i ove godine ozbiljno raditi na razbijanju toga našeg uvjerenja. U kvalifikacijama na 60 metara bilo je čak pet skupina trkača, što je podsjetilo na velika atletska natjecanja, na kojima su upravo sprinteri redovito najbrojniji. O rezultatima finalne utrke dovoljno će reći podatak da je i drugoplasirani Igor Blažević (6.74) ispunio normu za sudjelovanje na predstojećem Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Budimpešti, dok je Dejan Vojnović (6.66) nastup na SP osigurao već ranije. Čak i više od Blaževićeva rezultata veseli njegov povratak ozbiljnoj atletici. On je, podsjetimo, »bljesnuo« na Hanžekovićevu memorijalu 2001. godine iznenađujućim nacionalnim rekordom na 100 metara (10.33), nakon čega je osvojio brončanu medalju na Europskom juniorskom prvenstvu u istoj disciplini. Velika atletska očekivanja vrlo su se brzo utopila u glibu sasvim neatletskih Blaževićevih zanimacija, sve do subote. Nemoguće je stoga reći je li njegov povratak veći dobitak za atletiku ili za njega samoga. </p>
<p>Kad bi postojalo klupsko prvenstvo u skoku u dalj, mladostaši bi vrlo ozbiljno konkurirali i za svjetski naslov. I u subotu su se Baković, Ergotić, Aračić i Pucelj ozbiljno razračunavali da daljinama blizu osam metara, a na kraju je pobijedio MariJo Baković osobnim rekordom od 7.98 metara. Vjerojatno zbog dva centimetra »manjka« taj rezultat ne zvuči tako dobro kako bi trebao, pa treba reći da je dan prije na mitingu u Birminghamu pobijedio aktualni svjetski prvak u dvorani i na otvorenom Amerikanac Dwight Phillips skokom dugim – 7.91 m. </p>
<p>Nikakvih dodatnih pojašnjenja, naravno, ne treba pobjedničkom skoku Blanke Vlašić (195 cm) i njezinu pokušaju rušenja nacionalnog rekorda (200 cm) u sasvim netipičnim skakačkim uvjetima. U očekivanju Blankina nastupa svi su s velikom pažnjom pratili nastup mlađahne Ane Šimić (rođena 1990. godine), koja vjerojatno impresionirana pojavom Blanke Vlašić na 170 cm nije ovoga puta preskočila tu za njezin uzrast impresivnu visinu. Nije, međutim, neprimjećeno prošao kratak razgovor Joška Vlašića s njezinim trenerom, baš kao ni komentar Blankina trenera Bojana Marinovića: </p>
<p>– Odlične su obje, i Ana i njezina sestra Ivana. Izgledaju kao prave visašice i »strašan« su materijal! </p>
<p>Valjda su ovo čuli svi oni koji to moraju čuti...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Najteže je mojoj obitelji u Zadru« </p>
<p>Marko Popović nema pravo nastupa na Kupu Krešimira Ćosića u Zadru, u Ciboninu dresu debitirat će protiv Reflexa u Beogradu u subotu </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Cibona je uistinu reagirala munjevito. Prije tjedan dana Scoonie Penn osjetio je bolove u gležnju, ozljeda je nudila neizvjesnost, a već je sljedećeg ponedjeljka predstavljen Marko Popović, koji će biti na posudbi »u tornju« do kraja godine. Mladi Zadranin stigao je u Zagreb u nedjelju navečer iz Valencije, gdje je u španjolskom euroligašu Pamesi bio nezadovoljan statusom i malom minutažom. </p>
<p>– Nisam htio sjediti na klupi, a Pamesa nije htjela plaćati takvog igrača pa smo našli obostrani interes, kazao je Marko Popović, čiji prelazak u redove Cibone nije najbolje prošao kod zadarskih navijača. </p>
<p>Popović je prošle godine bio ljubimac Tornada, s njim je Zadar osvojio dva trofeja, domaći kup i Goodyear ligu. </p>
<p>– Tornado je takav, nisam prvi igrač koji je prešao u Cibonu. Najteže je mojoj obitelji u Zadru, ali imam svoj životni put, pojasnio je Popović, koji će preskočiti utakmicu kupa u Zadru i debitirati protiv Reflexa u Beogradu. </p>
<p>Direktor Cibone Bože Miličević naglasio je: </p>
<p>– Sve se poklopilo, ozljeda Penna i raskid ugovora s Pamesom. Cibona je ionako matični klub Popovića, koji je kod nas igrao od 13. do 17. godine. </p>
<p>Trener Dražen Anzulović zna što može očekivati od 21-godišnjeg Zadranina: </p>
<p>– Marka poznajem već dugo, nadam se da ću dobiti ono što on može pružiti. Mislim da smo, s obzirom na profil igrača, na najbezbolniji način zakrpali nesreću koja nam se dogodila s Pennom, kazao je Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šundov Splitu CO duguje 300.000 dolara </p>
<p>SPLIT, 23. veljače</p>
<p> – Bruno Šundov sponzorira KK Split CO. Potpisavši za Maccabi iz Tel Aviva, za koji bi igrao samo Euroligu, a to je najviše osam utakmica, aktivirao je članak ugovora iz 1999. godine, kad je odlazio s Gripa u Dallas Maverickse. Prema tom članku, Šundov mora Splitu platiti 300.000 američkih dolara ako odlazi iz NBA lige. </p>
<p>Naime, tadašnji prvi čovjek kluba Rato Tvrdić pregovarao je s odvjetnicima Šundova i uz pomoć Fibinih odvjetnika odlučio se za kompromisno rješenje. U to je doba, ujesen 1999., Šundov već bio u SAD-u kad su pregovori započeli, a eventualna bi se parnica vodila u Londonu po anglosaksonskom pravu. </p>
<p>– Nismo ga mogli zadržati i do ovakvog smo rješenja došli uz veliku pomoć Bore Stankovića i Fibinih odvjetnika, a pregovaralo se u Londonu, prisjeća se Tvrdić. </p>
<p>Tad je dogovoreno da Šundov klubu odmah plati oko 80.000 dolara, a kod odlaska iz NBA lige u neki drugi klub još 300.000 dolara. Današnja uprava, na čelu s Dinom Rađom, regirala je promptno i obavijestila sve košarkaške institucije (Uleb, Fiba, Goodyer liga, HKS, Maccabi Tel Aviv) o cijelom slučaju. Važno je naglasiti da odštetu ne plaća Maccabi već Šundov. </p>
<p>– U ugovoru iz 1999. precizno stoji da igrač osobno mora platiti 300.000 dolara odštete. Također, bio je obvezan izvjestiti nas o prijelazu, što nije uradio. Čini se da ni Maccabiju nije spominjao ništa o ovom članku. Čim smo sve doznali, reagirali smo i obavijestili sve institucije. Također, savjetovat ćemo se s odvjetnicima. Ne želim ništa prejudicirati, iznosim samo činjenice, a najbitnija je da Šundov mora platiti odštetu, rekao je direktor Splita CO Petar Škovrlj. </p>
<p>Nije novost da je blagajna kluba s Gripa kronično prazna, pa je ova vijest razvedrila »žute«. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Čobanković: Sve probleme u poljoprivredi Hrvatska mora rješavati sama </p>
<p>Hrvatski ministar poljoprivrede najavio je da će ubrzo biti ukinuta zabrana uvoza govedine iz pojedinih zemalja Europske unije čim Stručni savjet za praćenje »kravljeg ludila« (BSE) donese konačnu odluku / Višak stoke na hrvatskom tržištu ubrzo će biti riješen / Hrvatska uvodi strogu carinsku kontrolu, a nadzirat će i proizvodnju šećera </p>
<p>BRUXELLES, 23. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – »Hrvatska je od Europske komisije zatražila neke povlastice slične onima koje imaju poljoprivredni proizvođači iz Bugarske i Rumunjske. Uskoro će biti ukinuta zabrana uvoza govedine u Hrvatsku, a sve probleme u poljoprivredi zemlja mora rješavati sama«, rekao je u ponedjeljak ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković nakon sastanka u Bruxellesu s povjerenikom Komisije za poljoprivredu Franzom Fischlerom. </p>
<p>Razgovorom koji je potrajao dulje od predviđenoga, Čobanković je zadovoljan. »Obradili smo što je predviđeno, a naša je strana nastojala izvući maksimum mogućega u zaštiti hrvatskih proizvođača i poljoprivrede«, dodao je Čobanković. </p>
<p>Zaštita ima različita lica i sigurno nije zatvaranje u zabran monopola. Na početku tješnjih integracija s Unijom, prvi čovjek najosjetljivijeg resora (naime, na poljoprivredu se potroši polovicu proračuna EU) ističe najbitniju poruku: »Nije sporno, želimo li u procese, moramo poštivati zacrtana pravila igre, ali unutar toga trudimo se izvući što povoljniju poziciju«. </p>
<p>»Naša je stvar kako ćemo rješavati probleme u stočarstvu, mi smo ti koji određenim mjerama pomažemo stočarstvu i stočarima, a te mjere pomoći zasigurno nisu zatvaranje vlastitog tržišta, zatvaranje u vlastito dvorište i vlastite granice, nego poštivanje pravila igre«, ističe.</p>
<p> Prema Čobankovićevim riječima, »mi smo ti koji moramo rješavati svu problematiku stočarstva u Hrvatskoj i nitko nam drugi to neće riješiti, dakle ni Europska unija«. Dodao je da će ovih dana započeti isplata subvencija čime će biti riješen višak stoke na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Najavio je i da će ubrzo biti ukinuta zabrana uvoza govedine iz pojedinih zemalja Europske unije čim Stručni savjet za praćenje »kravljeg ludila« (BSE) donese konačnu odluku. </p>
<p> Hrvatski ministar je istaknuo kako je tijekom razgovora s povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ribarstvo zatražio da Europska unija ukine subvencije europskim proizvođačima za izvoz svinjetine u Hrvatsku. Također je zatražio da se Hrvatsku smjesti u skupinu zemalja poput Rumunjske i Bugarske za koje nema subvencioniranog izvoza svinjetine.</p>
<p>Zatražio je i da se europsko tržište otvori za uvoz školjkaša iz Hrvatske što će, jednako kao i pitanje subvencionirane svinjetine, biti razmotreno.</p>
<p> Govoreći o šećernoj aferi, hrvatski ministar poljoprivrede ustvrdio je kako je hrvatski interes da se »ona što prije završi i da se više nikad ne ponovi«. Stoga, istaknuo je, Hrvatska uvodi rigoroznu carinsku kontrolu, a nadzirat će se i proizvodnja. </p>
<p> Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije, odnosno Privremenog sporazuma o trgovinskom dijelu SSP-a, iz Hrvatske je višestruko povećan izvoz šećera na tržište Unije. Pojedine zemlje Unije zatražile su da se provjeri izvoz nakon čega je u nekoliko slučajeva otkriveno da <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> nije bio podrijetlom iz Hrvatske. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Slovenska vojska uskoro se povlači sa Svete Gere </p>
<p>LJUBLJANA, 23. veljače </p>
<p> - Slovenski ministar obrane Anton Grizold u ponedjeljak je najavio da bi uskoro moglo doći do povlačenja pripadnika slovenske vojske iz objekta nekadašnje JNA na Svetoj Geri.</p>
<p>To je pitanje u Sloveniji aktualizirano nakon nastupa bivšeg predsjednika Milana Kučana koji je u nedjelju u intervjuu na HTV-u, u emisiji »Nedjeljom u dva« rekao da on osobno još nema odgovora na pitanje što tamo radi slovenska vojska, posebice u svjetlu činjenice da Slovenija kroz par mjeseci ulazi u Europsku uniju i NATO.</p>
<p>»U tom pogledu je Kučanovo razmišljanje doista aktualno i uvjeren sam da ćemo naći odgovor u najkraće vrijeme«, kazao je Grizold za slovenski radio, dodavši da je to ipak nije samo stvar ministarstva obrane nego vlade i parlamenta.</p>
<p>U Ljubljani uz to dodaju kako je riječ o pitanju koje se politički povezivalo s problemom granice na moru, te činjenici da granični sporazum još nije sklopljen, pa su slovenski vojnici svih ovih godina ostali u manjem objektu koji je nekadašnjoj JNA služio kao komunikacijski centar, a koji se po katastarskim podacima nalazi s hrvatske strane granice.</p>
<p>Sveta Gera, koju Slovenci zovu Trdinov vrh po svom književniku Janezu Trdini, u međuvremenu je postala i stvar psihološko-političke mobilizacije, slično kao i Piranski zaljev koji Hrvati zovu Savudrijskom valom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>ICTY: Milošević opet bolestan, suđenje odgođeno</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 23. veljače </p>
<p> – Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom (ICTY), na kojem je u utorak i srijedu trebao biti dovršen dokazni postupak tužiteljstva, ponovo je odgođeno zbog bolesti optuženog, objavio je u ponedjeljak ICTY.</p>
<p> Izvođenje dokaza optužbe trebalo je biti završeno prošli tjedan, ali se Milošević nije pojavio u sudnici zbog srčanih tegoba, kako se neslužbeno saznaje.</p>
<p>Tužiteljima su preostala dva radna dana da završe dvogodišnji dokazni postupak protiv Miloševića, optuženog u 66 točaka za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu devedesetih godina.</p>
<p>Glavni tužitelj u predmetu Geoffrey Nice najavio je iskaze još četiri ili pet svjedoka, a moguće je i saslušanje bivšeg mirovnog posrednika u BiH Carla Bildta.</p>
<p>Zatim slijedi tromjesečna stanka kako bi Milošević, koji se brani sam, pripremio izvođenje svjedoka i dokaza obrane. Nastavak procesa zakazan je za 19. svibnja.</p>
<p>Novi je element u suđenju ostavka predsjednika raspravnog vijeća Richarda Maya (65), koji se s 31. svibnja povlači sa sudačke dužnosti zbog zdravstvenih razloga.</p>
<p>Najavljeno je da će se dovršetak dokaznog postupka optužbe održati pred ostalom dvojicom članova vijeća, sucima Patrickom Robinsonom i O-Gon Kwonom.</p>
<p>Prema pravilima Haaškog suda, vijeće može zasjedati bez jednog suca najviše pet radnih dana zaredom, a ako sudac ne može nastaviti proces, imenuje se drugi.</p>
<p>Predsjednik ICTY-ja Theodor Meron priopćio je da je Mayevu ostavku proslijedio glavnom tajniku UN-a i očekuje da Kofi Annan uskoro imenuje nasljednika oboljelom britanskom sucu.</p>
<p>Imenovanje novog suca, prema ocjenama pravnika u Haaškom sudu, značit će u najmanju ruku nove odgode na suđenju kako bi se nasljednik Richarda Maya uputio u predmet i pregledao transkripte 300 radnih dana suđenja, iskaze gotovo isto toliko svjedoka i spis dokaza u kojem su stotine tisuća dokumenata, audio i videozapisa.</p>
<p>Glavna je zabrinutost, kažu izvori, zbog mogućnosti da Milošević ne pristane na nastavak suđenja s novim sucem i zatraži ponavljanje glavne rasprave, što mu omogućuje pravilo 15 bis (C) Pravila o postupku i dokazima ICTY-ja.</p>
<p>No to pravilo predviđa i iznimku u stavku (D), kad preostali suci mogu odlučiti da se postupak nastavi s novim sucem i bez pristanka optuženog, ako »jednoglasno odluče da je to u interesu pravde«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Koštuničina manjinska vlada zaoštrava odnose s Haagom</p>
<p>Koštuničina izjava da izručenja Haagu, posebno četvorice generala vojske i policije, neće imati prioritet u njegovom kabinetu, naišla je na priličan odjek u Bruxellesu</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Vlada Srbije, kojoj je proteklog vikenda mandatarom imenovan predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica, bit će izabrana na 2. ožujka, saznaju beogradski mediji. Buduća će vlada imati potpredsjednika i 17 ministara, dobit će dva nova ministarstva - za Kosovo i dijasporu, dok će ministarstva prometa, telekomunikacija i veza i ono građevinarstva i urbanizma biti spojeni u ministarstvo za kapitalne investicije. </p>
<p>Koštunica je najavio da će manjinsku vladu, koju čine DSS, G17 plus, Srpski pokret obnove i Nova Srbija a podržava (usmeno) Socijalistička partija Srbije, najvjerojatnije podržati i Demokratska stranka. Budući premijer također je izjavio kako vladajuće »demokratske stranke« i dalje smatraju da Srpska radikalna stranka i SPS ne mogu ući u vladu, ali i upozorio da te stranke ne treba ignorirati jer ih nije zabranio Ustavni sud, a izabrali su ih građani. </p>
<p>Na pitanje računa li s podrškom Europske unije s obzirom na negodovanje iz tih krugova izazvano podrškom Miloševićeve stranke, Koštunica je rekao da iz EU dolazi mnogo poruka u kojima se prije svega izražava nezadovoljstvo time što će biti formirana manjinska vlada, ali »ipak se priznaje da će ta vlada jednog dana funkcionirati«. Bilo je mnogih korupcijskih afera i birači su u prosincu zbog toga kaznili dosadašnju vladu, utvrdio je Koštunica dodavši da se zato i želi nova vlada koju čine demokratske stranke koje nisu sudjelovale u prethodnoj.</p>
<p>Izvješća koja iz Bruxellesa stižu u beogradske medije pokazuju da posebnog zaoštravanja odnosa s Beogradom zbog formiranja vlade uz podršku socijalista kao ni nekih sankcija zasad nema, već da će se pažljivo pratiti što će ta vlada činiti. Zaključci Vijeća ministara mogli bi, nagovješćuje se, imati utjecaj na odgađanje odluke o novom obroku kredita od 270 milijuna eura Srbiji iz CARDS programa. </p>
<p>U sagledavanje ukupne politike prema Srbiji uključena je i suradnja s Haaškim sudom zbog tvrdnji glavne tužiteljice Carle del Ponte da se optuženi Radovan Karadžić prije dva tjedna nalazio u Beogradu, a da ništa nije učinjeno da on bude uhićen. Koštuničina izjava da izručenja Haagu, posebno četvorice generala vojske i policije, neće imati prioritet u njegovom kabinetu, naišla je na priličan odjek u Bruxellesu, ali u ponedjeljak nije bilo službenih reakcija. </p>
<p> Skupština Demokratske stranke izabrala je Borisa Tadića za novog predsjednika davši mu 1538 glasova, za razliku od dosadašnjeg zamjenika predsjednika Zorana Živkovića koji je dobio samo 296 glasova.</p>
<p>I četiri nova potpredsjednika (Nenad Bogdanović, Dušan Petrović, Bojan Pajtić i Slobodan Gavrilović) također su s Tadićeve liste. Čedomiru Jovanoviću je za izbor potpredsjednika nedostajalo oko 200 glasova i sad, kao ni Živković, nema nikakvu dužnost u stranci. Tadić je za radio B92 rekao da DS neće mijenjati svoj stav u vezi s davanjem podrške manjinskoj vladi Srbije te da neće biti suradnje s radikalima i socijalistima. Na pitanje hoće li naknadno u vladu, Tadić je rekao da ovog trenutka ne postoji velika vjerojatnost: »Postoji osnovno načelo, a to je da se stranke moraju ponašati državotvorno. Mi svojim odlukama ne želimo biti prepreka stabilizaciji Srbije, pa je pitanje ulaska u vladu pitanje za druga vremena«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izraelci bojkotiraju haaško »suđenje zidu« </p>
<p>U Haagu počela rasprava o legalnosti gradnje izraelskog sigurnosnog zida/ Konačna presuda haškog suda neće biti obvezujućeg već savjetodavnog karaktera</p>
<p>ANKARA, 23. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gradnja sigurnosnog zida koji se podiže duž Zapadne obale morala bi voditi uspostavi međunarodnih sankcija protiv Izraela. To je u ponedjeljak rekao u povodu početka trodnevnog saslušanja o legitimnosti gradnje izraelskog sigurnosnog zida pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu, (ICJ) stalni PLO promatrač pri sjedištu UN Naser al Kidwa. </p>
<p>Visoki palestinski dužnosnik je upozorio da bi čak i u slučaju gradnje pola dionice predviđene sigurnosne prepreke, dovelo do toga da bi mnogi Palestinci živjeli u izoliranim enklavama. Smatra kako se praktički radi o »otimanju palestinske zemlje«, budući da zid duboko zadire unutar palestinskog teritorija. Time se, rekao je Al Kidwa, sprječava i uspostava palestinske države.</p>
<p>Al Kidwa je kategorički opovrgnuo da »zid aparthejda«, kako ga zovu Palestinci, ima sigurnosnu zadaću. Drži kako je stvarni cilj tog skupog građevinskog pothvata uzurpiranje palestinskih teritorija na Zapadnoj obali. Zanimljivo je da takvo mišljenje dijele i najpoznatiji svjetski komentatori. Pritom se podsjeća na porušeni Berlinski zid čija fizička prepreka nije mogla spriječiti održanje istočnoeuropske »Željezne zavjese«. </p>
<p>Palestinski vođa Yasser Arafat je također poručio da mira na Srednjem istoku neće biti sve dok bude postojao izraelski zid. Kako upozorava, ta ograda gradi se unutar palestinske države. U jednom ranijem intervjuu izraelskom ljevičarskom listu Haaretz, Arafat je sigurnosni zid oslikao kao »fašističku mjeru aparthejda«. On je, isto tako, upozorio da će Palestinci poduzeti sve mjere kako bi se taj građevinski anakronizam 21. stoljeća uklonio s palestinskog tla. </p>
<p>No, Izrael ima sasvim suprotno viđenje postojećeg problema. Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Danil Shek tvrdi da će »sigurnosna ograda« spriječiti upade palestinskih bombaša-samoubojica sa Zapadne obale i Pojasa Gaze na izraelski teritorij. Smatra da je to najučinkovitija obrana od mogućih terorističkih napada.</p>
<p>Shek vidi bit problema u tome što Palestinci navodno nisu učinili ništa kao bi se zaustavili zločinci i terorističke organizacije. »Da su to učinili u protekle tri godine, sada se ne bi razgovaralo o zidu, već o obnovi mirovnih pregovora. Dodao je kako svaki mirovni pomak u sadašnjem trenutku nije moguć«.</p>
<p>Inače, »suđenje zidu« pokrenuto je na zahtjev Glavne skupštine UN. Tijekom procesa bit će saslušano šesnaest strana koje će iznijeti vlastita stajališta o prijepornoj ogradi. Riječ je uglavnom o zemljama koje su u tom sporu na strani Palestinaca. Izrael je, u međuvremenu, odlučio bojkotirati raspravu u Haagu, jer ne priznaje jurisdikciju suda u tom procesu. Nadležnost te sudske institucije osporavaju SAD i Europska unija (EU). </p>
<p>Iako Izraelci, za razliku od Palestinaca bojkotiraju službeno saslušanje pred Međunarodnim sudom pravde, obje strane nastoje iskoristiti taj proces u dnevnopolitičke i propagandne svrhe. </p>
<p>Tako je iz Jeruzalema u Haag poslan putnički autobus broj 19 koji je u nedjelju uništio palestinski bombaš samoubojica (osam mrtvih i oko 60 ranjenih). </p>
<p>Autobus je, prije toga, presječen na dva dijela kako bi se mogao prebaciti posebnim transportnim zrakoplovom. Palestinci su sudu dostavili kopiju zida koji namjeravaju uništiti. </p>
<p>Konačna presuda haškog suda neće biti obvezujućeg, već savjetodavnog karaktera.</p>
<p> Obje su se strane u međuvremenu ozbiljno pripremile za sudski spor i izvan zdanja zgrade Međunarodnog suda pravde. Pred sud su poslali svoje prosvjednike.</p>
<p>Palestinski odvjetnici kažu da nemaju ništa protiv sigurnosnog zida, ali pod uvjetom da se podiže striktno duž tzv. zelene linije na izraelskoj granici prije izbijanja rata s Arapima 1967. </p>
<p>Dodaje se da će nastavak gradnje zida izazvati još veći gnjev Palestinaca i potaknuti potporu ekstremističkim skupinama, što bi moglo dovesti do još više samoubilačkih akcija. </p>
<p>Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona donijela je odluku o gradnji sigurnosnog zida sredinom 2002. Riječ je o vrlo skupom građevinskom objektu koji bi, kada se potpuno dovrši, trebao imati oko 350 kilometara. Zamjetno je da je samo dan prije početka sudskog procesa u Haagu, izraelska vlada naredila uklanjanje osam kilometara već ranije izgrađene prepreke. Time se, prema nekim tumačenjima, žele umanjiti kritike koju na račun ograde upućuje međunarodna javnost, pa i mnogi židovski krugovi. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Iranski konzervativci optužuju vladu za manipuliranje izbornim brojkama </p>
<p>Prema podacima iranskog ministarstva unutarnih poslova, u Teheranu je na birališta izišlo samo 28 posto birača što je 50 posto manje nego prije četiri godine</p>
<p>TEHERAN, 23. veljače</p>
<p> - Iranski konzervativci optužili su u ponedjeljak ministarstvo unutarnjih poslova sadašnje reformističke vlade da manipulira brojkama, nakon objavljene informacije o tome da se parlamentarnim izborima održanim u petak odazvalo 50,57 posto stanovnika zemlje, što je najslabiji odaziv u povijesti te republike.</p>
<p>Najutjecajnije političko tijelo u Iranu, ultrakonzervativno Vijeće čuvara revolucije, na svojoj je web-stranici optužilo ministarstvo da je povećalo broj imena iračkih državljana na biračkim popisima.</p>
<p> »Dužnosnici ministarstva izvijestili su da je na ove izbore pozvano 46.351.032 milijuna birača, no raspolažemo podacima prema kojima ih je prije godinu dana na popisima za lokalne izbore evidentirano 40.501,783 milijuna«, tvrdi Vijeće čuvara.</p>
<p> »Nakon što su ohrabrili birače da se ne odazivaju ovim izborima te se na sam dan izbora poslužili svim mogućim sredstvima da bi odvratili ljudi od glasovanja, predstavnici ministarstva sada se igraju brojkama«, kaže se u priopćenju Vijeća čuvara.</p>
<p> Prema najnovijim podacima koje je ministarstvo unutarnjih poslova objavilo u ponedjeljak, odaziv birača najslabiji je bio upravo u gradovima, a jedini veći grad u kojem je odaziv na glasanje bio prihvatljiv dosegnuvši 47 posto, bio je Mashad. Međutim, i tih je 47 posto još uvijek bilo više no 15 posto manje nego na izborima 2000. godine, kad reformistički kandidati nisu bili eliminirani kao na ovim izborima.</p>
<p> U prijestolnici Teheranu je, prema podacima ministarstva, na birališta izašlo samo 28 posto birača, što je 50 posto manje nego prije četiri godine. I u glavnim je turističkim centrima, gradovima Isfahanu i Shirazu, odaziv birača ostao ispod 31 posto, dok je na izborima 2000. godine tamo glasalo 48 posto stanovništva.</p>
<p> U glavnim gradovima dviju azerbajdžanskih pokrajina, Orumiehu i Tabrizu, postotak odaziva kreće se između 31 i 36 posto, što je pad od 22 posto u odnosu na izbore 2000. godine. Najniži odaziv zabilježen je prema podacima ministarstva unutarnjih poslova u dva grada, Marivanu i Mahabadu na zapadu zemlje, gdje se odazvalo samo 18 odnosno 23 posto glasača. Prije četiri godine odaziv je iznosio više od 75 posto u Marianu i 68 psoto u Mahabadu.</p>
<p>U reakcijama na iranske izbore Europska unija bi rado osudila parlamentarne izbore u Iranu i proglasila ih nepoštenim ali se dvoumi zbog predstojećih trgovinskih pregovora. Također čeka i izviješće Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o suradnji Teherana s tim tijelom, saznaje se u nedjelju iz diplomatskih izvora u Bruxellesu.</p>
<p> »Za EU će biti vrlo teško te izbore proglasiti poštenim jer postupak pred izbore niti je bio slobodan niti pošten«, rekla je glasnogovornica visokog povjerenika EU za vanjsku politiku Javiera Solane. »No, predviđam da će neki ministri htjeti prvo pričekati s izvješćem IAEA«, dodala je glasnogovornica. EU obnovu pregovora o trgovini uvjetuje ponajprije suradnjom s IAEA, ali prije zaključivanja sporazuma ne zaboravlja ni problem ljudskih prava, borbu protiv terorizma i stav prema Izraelu.</p>
<p>Šef britanske diplomacije Jack Straw u ponedjeljak je u Bruxellesu izjavio kako su parlamentarni izbori u Iranu koji su završili pobjedom konzervativnih snaga, bili manjkavi od početka, kada su iz izborne utrke eliminirani kandidati reformističkih snaga.</p>
<p> »Prema raspoloživim podacima glasovanju se odazvalo 25 posto manje Iračana nego što je to bilo na slobodnim izborima 1997.«, rekao je britanski ministar. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Schröder u Ankari obećao Turskoj potporu za EU </p>
<p>BERLIN, 23. veljače</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder doputovao je u Tursku kako bi izrazio potporu nastojanjima Ankare da se izbori za članstvo u Europskoj uniji.</p>
<p>Kancelar Schröder je u tu zemlju doputovao s izaslanstvom od 13 vlasnika i predstavnika velikih tvrtki. Njemačka je, naime, prvi gospodarski partner Turske s robnom razmjenom u vrijednosti 14,2 milijuna eura 2002. godine.</p>
<p>»Njemačka vlada podržava Tursku na njezinom putu ka Europskoj uniji«, izjavio je njemački kancelar Gerhard Schröder u ponedjeljak za vrijeme razgovora s turskim premijerom Tajipom Erdoganom u Ankari. Pritom je izjavio kako Turska ima »dobre izglede« za skorašnji početak pregovora s Europskom unijom, prenose njemački mediji. On je dodao da Turska može računati s njemačkom potporom u tim nastojanjima.</p>
<p>Njemački kancelar je svoje domaćine istovremeno pozvao na daljnje provođenje reformi jer će jedino u tom slučaju EU krajem godine pristati na razgovore. Schröder je također pohvalio pozitivnu ulogu Turske u rješavanju ciparske krize. Erdogan je izjavio da očekuje početak pregovora ali da »ne gaji iluzije« oko termina ulaska Turske u EU.</p>
<p>Posjet Schrödera je prvi službeni posjet jednog njemačkog kancelara nakon 11 godina. Predvodnica njemačke oporbe, predsjednica Kršćansko demokratske unije (CDU) Angela Merkel je prilikom prošlotjednog posjeta Turskoj odbacila mogućnost ulaska ove zemlje u EU. Ona je umjesto toga Turskoj ponudila »privilegiranu suradnju« s EU-om što je turska strana odbila.</p>
<p>Najnovija isptivanja javnog mišljenja u Njemačkoj pokazuju da oporba ne uživa podršku većine glede politike prema Turskoj. Iz ispitivanja što ga je za tjednik Der Spiegel proveo institut Infratest proizlazi da 54 posto građana podržava ulazak Turske u Europsku uniju dok je samo 37 posto izričito protiv. Političari vladajuće koalicije optužuju demokršćansku oporbu da »emocionaliziranjem« pitanja ulaska Turske pokušavaju mobilizirati desne birače na predstojećim izborima za europske institucije. (Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dvojbena uloga kriketa u pomirenju Indije i Pakistana </p>
<p>Dvije najveće zemlje na Indijskom potkontinentu upravo su dogovorile obnovu dijaloga o pomirenju i suradnji / Poslije dugog natezanja u indijskoj vladi, i tek kad je osobno intervenirao premijer Atal Behari Vajpayee, dogovoreno je da u ožujku počne razmjena gostovanja nacionalnih timova u kriketu kako bi se ubrzalo pomirenje </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Pakistanski predsjednik i general Pervez Musharraf objavio je prošloga tjedna u Islamabadu da su se Pakistan i Indija dogovorili o obnovi dijaloga o pomirenju. Otkako su 1947. izborile nezavisnost od kolonijalnih gospodara Britanaca, dvije zemlje su međusobno triput ratovale, od toga dvaput zbog Kašmira. U tom području na obroncima Himalaja, muslimani su u većini i pozivajući se na to mulimanski Pakistan ga svojata, a u dosadašnjim sukobima osvojio je otprilike polovicu. </p>
<p>Sada se zapravo nastavlja gdje se stalo u pregovorima 1999. i dijalog definitivno prekinulo 2001., na summitu u indijskom gradu Agri. Službenici na nižim razinama uspjeli su dogovoriti, a zatim su prošle srijede ministri vanjskih poslova potvrdili da će serija sastanaka početi u svibnju. U lipnju bi se održala konferencija na kojoj bi predstavnici raznih ministarstava razgovarali i o nizu ostalih tema, među ostalima o gospodarskoj i zdravstvenoj suradnji, sporovima oko korištenja zajedničkih voda, obuzdavanju terorizma i smanjivanju opasnosti od konvencionalnog i nuklearnog rata. 2002. godine bili su na rubu rata, s milijuna vojnika na granici koja se proteže od himalajskih glečera do Arapskog mora. Ministri vanjskih poslova bi u kolovozu razmotrili napredovanje razgovora.</p>
<p>Posljednjih mjeseci, zahvaljujući i »prijateljskom uvjeravanju« iz Washingtona, Moskve i Pekinga, napetosti među dvjema državama s nuklearnim oružjem znatno su ublažene. Ponovno su uspostavljene cestovne, željezničke i zračne veze. Smanjeno je nasilje uz liniju koja dijeli Kašmir. Ukratko, odnosi nikad nisu bili bolji. No, sva ta pozitivna nastojanja mogla bi se nasukati na kriketu, sportu koji je u obje zemlje toliko popularan da izaziva manijakalne reakcije. </p>
<p>Poslije dugog natezanja u indijskoj vladi, i tek kad je osobno intervenirao premijer Atal Behari Vajpayee, dogovoreno je da u ožujku počne razmjena gostovanja nacionalnih timova u kriketu. Obostrano bi to bila gesta dobre volje s namjerom da se ubrza pomirenje. No, mnogi se indijski političari i roditelji protive; pribojavaju se da bi sportski susreti mogli poremetiti opće izbore, odnosno završne ispite u školama. Naime, i izbori i ispiti održavaju se u ožujku i travnju, a život na Indijskom potkontinentu mogao bi tada stati jer će većina stanovništva biti prikovana uz televizore i gledati nadmetanje povijesnih protivnika. </p>
<p>Indijski i pakistanski nacionalni sastavi susretali su se posljednjih godina samo kad su morali, u službenim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima, a i tada na neutralnim terenima. Prošle godine, indijski igrači su izgubili u finalu svjetskog prvenstva od Australaca, ali su kod kuće ipak dočekani kao heroji jer su prethodno pobijedili Pakistance. Sada bi se prvi put u posljednjih 14 godina susreli na svojim terenima. </p>
<p>Mediji već obrađuju navijače, tumače da je riječ samo o sportu i da bi uspostava normalnih sportskih veza pomogla ublažavanju međusobnog nepovjerenja. No, strasti će se teško obuzdati. Tim teže, jer obje zemlje imaju sasvim dovoljno, i previše ekstremista i fanatika. Primjerice, iako su neki od najboljih indijskih kriketaša muslimanske vjere, zadrti nacionalisti optužuju indijske muslimane da im je srce na drugoj strani, da navijaju za Pakistan i da priželjkuju pobjede neprijatelja. Slično, u Pakistanu svaki poraz od Indijaca doživljava se kao uvreda cijelom narodu. Prošle godine, poslije poraza u susretu s Indijom, gotovo cijela pakistanska reprezentacija je razjurena. </p>
<p>Kriket je na istaknutom mjestu i među argumentima kojima vladajuća indijska stranka BJP maše u predizbornoj kampanji. Spominje se uz gospodarske uspjehe, razvoj telekoma i informatičke tehnologije, porast deviznih rezervi i izgradnju cesta. Podigao je duh naroda ulaskom u finale svjetskog prvenstva i - što je još važnije - prethodnom pobjedom nad Pakistancima. Ali, upravo zbog navijačke euforije, predviđeni prijateljski susreti mogli bi se lako izvrgnuti u obnovu mržnje i neprijateljstva. </p>
<p>Indijsko ministarstvo unutarnjih poslova preporučilo je da se natjecanja s Pakistanom - iz sigurnosnih razloga - odgode za nekoliko mjeseci. Zabrinutost se ne odnosi samo na igrače, nego se strahuje da bi sportsko nadmetanje, odnosno reagiranje navijača, moglo obnoviti mržnju i potaknuti sukobe u vrijeme kada se premijer Vajpayee zalaže za pomirenje. A i izbori su pred vratima. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Konferencija o GMO-ima počela kritikama i sukobima</p>
<p>KUALA LUMPUR, 23. veljače </p>
<p> - Međunarodna konferencija o genetski izmijenjenim organizmima počela je u ponedjeljak u Kuala Lumpuru oštrom kritikom tehnologije koju prikazuju čas kao strašilo, a čas kao odgovor na glad u svijetu. </p>
<p> Organizacija 'zelenih', »Prijatelji Zemlje«, otvorila je paljbu izvješćem u kojemu se tvrdi da »Monsanto« i druge tvrtke specijalizirane za biotehnologiju nisu, unatoč desetogodišnjim nastojanjima, uspjele nametnuti transegensko sjeme i prehrambene proizvode, osim u Sjedinjenim Državama. </p>
<p> Na UN-ovoj konferenciji o biološkoj raznolikosti u Kuala Lumpuru dužnosnici iz više od 80 zemalja razgovarat će o primjeni protokola iz Cartagene koji je donesen u siječnju 2000. u Montrealu, a stupio je na snagu u rujnu 2003. Prema Protokolu, koji je obvezujući instrument Konvencije o biološkoj raznolikosti (1992.), države mogu zabraniti uvoz GMO-a iz opreza.</p>
<p> Sjedinjenje Države nisu prihvatile sporazum koji je ratificiralo 86 zemalja i Europska unija. SAD se zauzima za prihvaćanje GMO-a u svijetu.</p>
<p> Na konferenciji će se pet dana raspravljati o mogućim rizicima GMO-a i trgovačkoj regulaciji, pa bi se Europljani i Amerikanci mogli sukobiti oko označavanja prehrambenih proizvoda na bazi GMO-a.</p>
<p> »Bit problema je što potrošači moraju imati izbor«, kazao je britanski ministar zaštite okoliša Elliot Morley, zauzimajući se za politiku strogog označavanja uoči mogućeg ublažavanja europskih zakona povezanih s GMO.</p>
<p> Europljani bi htjeli da konferencija poštuje njihove zahtjeve o označavanju genetski promijenjenih sirovina koje se izvoze, ponajprije pšenice, kukuruza i soje, dok se Washington zauzima za minimalne zahtjeve.</p>
<p> »Prijatelji Zemlje« u izvješću tvrde da nijedna velika zemlja proizvođač GMO-a ne može jamčiti neškodljivost tih kultura, a incidenti koji su se dogodili (kukuruz »Starlink«, biofarmaceutske biljke) potvrđuju rizik od uvođenja proizvoda zabranjenih za ljudsku prehranu u prehrambeni lanac.</p>
<p> »U prodaji ne postoji nijedna GMO namirnica koja bi bila jeftinija i bolja od svoga prirodnog ekvivalenta, a postojeće kulture GMO-a zahtijevaju više pesticida od konvencionalnih vrsta«, kaže se u dokumentu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Osim 14 potpisnika, Gradska organizacija nije izašla iz HNS </p>
<p>Radi ispravaka netočnosti objavljenih u Vjesniku od 20. i 21. veljače, reagiramo ovim tekstom.</p>
<p>U potpunosti je netočan čitav niz navoda i tvrdnji Mislava Žagara kojima ukazuje na izlazak gotovo cijele Gradske organizacije HNS-a iz stranke. Točno je sljedeće: iz Gradske organizacije je izašlo 14 članova, odnosno dva člana, 10 predsjednika podružnica, jedan potpredsjednik i predsjednik Gradske organizacije. HNS Grada Zagreba sastoji se od preko 2000 članova, a vodstvo Gradske organizacije čine tri tijela koje gospodin Žagar namjerno izbjegava spomenuti: izvršni odbor, predsjedništvo GO-a i predsjednik. </p>
<p>Trenutno Gradsku organizaciju vodi njezino peteročlano predsjedništvo izabrano na Gradskom vijeću dok je njemu još predsjedavao gospodin Žagar, a čiji su članovi: Alenka Košiša Čičin-Šain, Marko Pušić, Morana Paliković-Gruden, Stipe Tojčić i Srećko Ferenčak. </p>
<p>Također i Izvršni odbor Gradskog HNS-a funkcionira u potpunosti, a čine ga: predsjednici sedam podružnica, potpredsjednici deset podružnica, glasnogovornik i dva potpredsjednika IO GO HNS-a. Dakle, osim 14 potpisnika, Gradska organizacija nije izašla iz stranke, kao što do danas niti jedan jedini član izvršnih odbora podružnica nije napustio HNS.</p>
<p>Još jedna u nizu neistina je i izjava kako je HNS, odnosno predsjednica dr. Vesna Pusić bila protiv programa besplatnih udžbenika i dječjeg doplatka. Istina je da se HNS protivio površnoj socijalnoj politici i istovremeno predlagao po našem mišljenju puno efektniji i socijalno osjetljiviji program, koji je predstavila Morana Paliković-Gruden, a koji je bio popraćen od strane medija.</p>
<p>Što se tiče optužbi o lošem radu članova Poglavarstva i Gradske skupštine te slaboj koordinaciji između njih i Gradske organizacije HNS-a javnost mora znati sljedeće: upravo je funkcija predsjednika GO-a koju je obnašao Mislav Žagar ta koja je dužna organizirati njihov rad i, što je vrlo bitno, Mislav Žagar je iz samo njemu poznatih razloga zabranio dolazak članovima Skupštine Grada Zagreba na izvršne odbore Gradske organizacije.</p>
<p> Time je on i nitko drugi dokazao dvije neosporne činjenice: prvu, da ipak uz sve ambicije i potporu stranke nije bio dorastao obnašanju tako odgovorne funkcije, a što bi članovi HNS-a na skorim unutarstranačkim izborima i pokazali; drugu, da u Hrvatskoj narodnoj stranci ima očito i previše demokracije koju je on obilato iskorištavao.</p>
<p>KEMAL KREMIĆ glasnogovornik GO HNS Grada Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uz neistinite i uvredljive informacije u tekstu su izrečene i neutemeljene optužbe </p>
<p>U Vjesniku je 29. siječnja objavljen članak novinara Borisa Jagačića s nadnaslovom »Sindikat o Zagrebfilmu i njegovoj upravi« i naslovom »Traži se smjena direktora Beloševića«.</p>
<p>Tekst je nastao temeljem izjava povjerenika SSSH Damira Gašparovića, bivšeg direktora ZF Dragana Švace i radnika Zagreb filma Tahira Mujičića koji je na bolovanju od 2001.</p>
<p>Tako je neistinita izjava povjerenika SSSH Damira Gašparovića da je godišnji gubitak koji ostvaruje Zagreb film veći od bruto iznosa koji se utroši na bruto plaće zaposlenika. Ovu izjavu je povjerenik dao iako je znao da nije istinita jer mu je Zagreb film nedavno podastro činjenice o svom poslovanju.</p>
<p>Netočna je i izjava Dragana Švace da je program zbrinjavanja viška radnika koji je porezne obveznike stajao 500 000 kuna ustvari imao za cilj udaljiti nepodobne, a ujedno i stručne zaposlenike. Program zbrinjavanja je bio proveden korektno, o čemu svjedoči i činjenica da se o njemu pozitivno izjasnio Hrvatski zavod za zapošljavanje i sindikalni povjerenik, te da niti jedan od radnika kojima je tada prestao radni odnos nije pobijao odluku o prestanku radnog odnosa. </p>
<p>U tekstu se navodi i izjava Dragana Švace da ću zbog zloporabe položaja i stjecanja materijalne koristi najvjerojatnije završiti na sudu, što predstavlja zloporabu javne riječi. Iznošenjem tako teške i potpuno neutemeljene optužbe nije samo narušena etika javne riječi, nego je njenim publiciranjem počinjeno i kazneno djelo. Ovo tim više jer su u poslovnoj dokumentaciji Zagreb film iz doba mandata gospodina Švace otkrivene brojne nepravilnosti. </p>
<p>Neprimjereno je da na konferenciji za novinare svoje stavove o sadašnjoj situaciji o Zagreb filmu iznosi radnik Zagreb filma Tahir Mujičić, koji je na bolovanju od 2001., što znači da je njegovo bolovanje započelo dvije godine prije dolaske sadašnje uprave. </p>
<p>DAMIR BELOŠEVIĆ direktor Zagreb filma Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Najpovoljniji izvođač ne mora biti onaj koji nudi najnižu cijenu</p>
<p>Članak »Mala Kapela za velike afere« novinara Antuna Krešimira Buterina objavljen u Nedjeljnom Vjesniku 15. veljače sadržajno me je razočarao. No, smatram da je novinar nevičan takvoj temi potpao pod vrlo neobjektivno i nestručno stajalište iza kojeg stoji opet politika, a ne struka.</p>
<p> Ne želim ovime braniti gospodina Stanka Kovača, koji mi je po struci kolega, jer ga niti ne poznajem (u mirovini sam već 14 godina), već želim kao čovjek koji je dugi niz godina radio na natječajima, nadzoru i izvedbi niza građevinskih objekata pokušati objasniti čitateljima tematiku i probleme, koje je opisao Vjesnikov novinar.</p>
<p>Natječaji za odabir potencijalnih izvođača u prošloj državi uglavnom su se vodili između društvenih poduzeća, pa dodjela posla nije bila tako delikatna kao danas kada iza njih stoje izravno privatni interesi.</p>
<p>I danas kao i prije najpovoljniji izvođač ne mora biti onaj koji nudi najnižu cijenu, već onaj koji ima najbolje reference, odnosno koji svojim dosadašnjim radovima pruža jamstvo da će i ove izvesti na zadovoljstvo investitora.</p>
<p>Stoga to nije bilo lako ni komisiji koja je vodila i odlučivala o javnom natječaju za tunel Mala Kapela. Odluka je pala na skupljeg izvođača sve dok nije bila usvojena žalba tvrtke »Coopconstructtori«.</p>
<p>Poznato je da se u građevinarstvu zaista rijetko koji građevinski objekt dovrši po ugovorenoj cijeni, koliko god se to investitor preko svoje nadzorne službe trudio da ne bude tako. </p>
<p>Vjerujem da se u slučaju ugovaranja radova na tunelu investitor pokušao osigurati od eventualno mogućih očekivanih poskupljenja za naknadne nepredviđene radove, no nije se mogao osigurati od poskupljenja pri nailasku na promjenu kategorije zemlje u iskopu, od prodora vode iz nepredviđenih kaverna u tunelu i sl. Te pojave neizbježno dovode do promjene metode i tehnike iskopa s kojima se išlo u kalkulaciju, a time i cijene.</p>
<p> Čudim se da zastupnici investitora nisu s time išli na opravdanje potrebno sklapanja aneksa, tim više što iz medija znam da je takvih iznenađenja tijekom radova i bilo. No kako se navodno radi o krizi u izvođačkoj tvrtki, mislim da je ipak nađeno bolje rješenje i donesena odluka da se pomogne izvođaču. </p>
<p> Da se kojim slučajem išlo na predloženi prekid radova s izvođačem i raspisao natječaj za novoga, ovo bi dovelo do njegova znatnog kašnjenja, a time i poskupljenja.</p>
<p>Ako »Coopconstructtori« radi s kooperantima, zar i »Bechtel« ne radi također s brojnim našim izvođačima? </p>
<p>I na kraju, kako se može unaprijed govoriti o kriminalu i izvlačiti bez ozbiljnih argumenata tako teške optužbe. Potenciranje kako se radi o nekakvoj nagradi za skraćenje roka dovršetka od mjesec dana, a koji se plaća spomenutim aneksom, smatram namjerno izokrenutom činjenicom. Prije bih to skraćenje roka dovršenja radova shvatio kao znak dobre volje izvođača za razumijevanje investitora na teškoće koje je naišao tijekom gradnje.</p>
<p>I još nešto, kako se može tvrditi da je trebalo prekinuti s ovim izvođačem i radove ustupiti nekomu drugom, kad je ovaj još i s ovim aneksom jeftiniji za 37 milijuna kuna od njemu najbližeg ponuđača, a znamo da i od toga cijena ne bi bila konačna?</p>
<p>Dipl. ing. građ. EUGEN LABOŠ Karlovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Gdje je završilo 64 milijuna kuna od transfera igrača</p>
<p>U ponedjeljak su kao svjedoci saslušani bivši nogometaš »Osijeka« Petar Krpan i bivši nogometni sudac Reno Sinovčić</p>
<p>OSIJEK, 23. veljače</p>
<p> – Saslušanjem svjedoka, nogometaša Petra Krpana te bivšeg nogometnog suca Rena Sinovčića, u ponedjeljak je na osječkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje slavonskom poduzetniku i bivšem predsjedniku NK »Osijek« Antunu Novaliću (51), kojega se tereti za više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti.</p>
<p> Podsjetimo, Novalić je optužen da je kao predsjednik NK »Osijek«, u vremenskom razdoblju od 1996. do 2001. godine, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana. </p>
<p>U jednosatnoj »unakrsnoj vatri« pitanja Novalićevih branitelja, nekadašnji igrač NK »Osijek«, današnji »Hajdukovac«, Petar Krpan pokušavao je prepričati svoj boravak u NK »Osijek« te objasniti kako je protekao njegov transfer u lisabonski »Sporting«. </p>
<p>Prije nego što sam prešao u Sporting, za Osijek sam igrao pet godina, a u to je vrijeme Novalić bio predsjednik kluba. Ne sjećam se točno, ali mislim da sam tada, prema ugovoru, od kluba primao oko 15 do 20 tisuća njemačkih maraka godišnje, kazao je Krpan. </p>
<p>Po njegovim riječima, negdje tijekom 1998. godine htio si je kupiti stan, pa se obratio Novaliću, kao predsjedniku kluba, da se dogovore oko posudbe novca. </p>
<p>»Kada sam pronašao stan, klub mi ga je kupio, a na ruke sam, za njegovo uređenje i druge potrebe, dobio još 200.000 DM. Novac sam dobio u klupskim prostorijama. Ne znam tko mi ga je dao, ali se sjećam da su tamo bili Novalić i blagajnica. Tada sam potpisao pozajmicu u kojoj sam se obvezao da ću novac vratiti klubu kada budem prelazio u drugi klub«, kazao je Krpan. Na upit Novalićevih branitelja je li vratio taj novac, Krpan je kazao da ne zna, no da smatra da si je to klub namirio novcem od transfera.</p>
<p>Iznos moga transfera u 'Sporting' iznosio je 5 milijuna DEM. Prema ugovoru, od tog sam iznosa morao vratiti NK Osijek sve što je uložio u mene, dok se ostatak novca trebao dijeliti tako da meni pripadne 60, a klubu 40 posto. Ne znam kako su oni računali što su sve ulagali u mene, ali sam na koncu dobio milijun DEM. Stoga smatram, prema mojim izračunima, da mi klub duguje još cca 500.000 eura, ustvrdio je Krpan. Tada ga je odvjetnik Dražen Matijević upitao sjeća li se je li sa Novalićem, prije transfera, potpisivao ikakav ugovor, na što je Krpan rekao da se ne sjeća. Stoga mu je Matijević predočio ugovor i sporazum osiguranja novčanih potraživanja koji su kod javnog bilježnika potpisale ugovorne strane - Krpan, NK Osijek, te Novalić kao fizička osoba (riječ je o trostranom ugovoru). Nakon što je pogledao taj dokument, svjedok Krpan je istaknuo da se na njemu ne nalazi njegov potpis. </p>
<p>Optuženi Novalić pitao je Krpana može li pred sudskim vijećem reći kako se, za vrijeme svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj 1998. godine, našao u reprezentaciji i tko mu je omogućio ulazak u igru na tada najvažnijoj utakmici naše reprezentacije u kojoj su »vatreni« samljeli njemačku reprezentaciju (tri prema nula). </p>
<p>»To su mi omogućile moje igračke sposobnosti«, kazao je Krpan. </p>
<p>»Znači li to da je sastav one reprezentacije bio lošiji od ove današnje? Zašto onda i danas nisi u reprezentaciji kada za nju može igrati svatko?«, upitao ga je Novalić na što je Krpan samo odgovorio da se nada pozivu izbornika Barića. </p>
<p>Novalićevi branitelji stavili su primjedbu na Krpanov iskaz, ocijenivši ga neistinitim i bitno različitim od iskaza kojeg je dao u istrazi. </p>
<p>Reno Sinovčić kratko je kazao da je u to vrijeme bio nogometni sudac, pa su mu poznata neka događanja vezana uz NK Zadar, iz kojega su u NK Osijek transferirana četiri igrača. Po njegovim riječima, koliko je čuo u klubu, Novalić je uredno podmirio sve obveze prema NK Zadru za svu četvoricu igrača. </p>
<p>Suđenje se, saslušanjem svjedoka, nastavlja u utorak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Optuženi učitelj glazbe završio na psihijatriji</p>
<p>Učitelja gitare optužnica tereti da je bludničio nad četirima učenicama: jednom djevojčicom i tri maloljetnice </p>
<p>ZLATAR, 23. veljače</p>
<p> – U ponedjeljak je odgođeno suđenje jednom zagorskom učitelju gitare, koji se u zlatarskom Općinskom sudu tereti da je bludničio nad učenicama: jednom djevojčicom i tri maloljetnice.</p>
<p> Naime, na sudu se nije pojavio optuženi učitelj, a njegov je izostanak branitelj Slobodan Budak pravdao bolešću. Budak je kazao da se njegov branjenik nalazi na liječenju u jednoj psihijatrijskoj bolnici i priložio je uputnicu liječnika opće prakse. Sutkinja Tanja Pavelin-Borzić, prihvatila je prijedlog zamjenice zlatarske Općinske državne odvjetnice, Albine Tisanić - Grzelja, da odvjetnik sudu u roku 8 dana dostavi dokumentaciju kojom se potvrđuje da se optuženi nalazi na liječenju. Jer, uputnica doktora opće prakse za psihijatrijsko liječenju, koju je priložio odvjetnik Budak - nije valjani dokaz da je optuženi doista na liječenju. Optužni prijedlog protiv učitelja gitare zlatarsko je tužiteljstvo podiglo 14. srpnja prošle godine, i to samo za bludne radnje na štetu jedne djevojčice. No, potkraj siječnja, tužiteljstvo proširuje optužni prijedlog, stavljajući učitelju na teret bludne radnje nad trima maloljetnicima. Na prijedlog tužiteljstva, protiv zagorskog učitelja gitare objedinjen je postupak i prihvaćen je prijedlog da mu se, u slučaju ako ga oglase krivim, izreče jedinstvena kazna. Bivše učenice optuženog učitelja glazbe, čiji su osobni podaci prema odluci suda tajni, govorile su da ih je učitelj dirao po cijelom tijelu. Svjedokinje, danas odrasle žene, rekle su i da im je učitelj ponekad znao zavući ruku i u međunožje, a na svojim su leđima osjećale njegov ukrućeni spolni organ. Tada još kao djevojčicama, u dobo od 8 do 13 godina, kazale su, gadilo im se učiteljevo ponašanje pa su na satove gitare odlučile dolaziti zajedno. Inače, maksimalna zapriječena kazna za ovo kazneno djelo je 5 godina zatvora, ali samo za djela počinjena nakon 1. siječnja 2001. Budući da su se navodne bludne radnje nad tri maloljetnice dogodile ranije, prema starom ZKP - kazna je do tri godine zatvora. No, tužiteljstvo je zatražilo da se učitelju za svako navodno kazneno djelo nad pojedinom oštećenicom izreče posebna kazna. Proglasili li ga sud krivim, i prihvati li »stjecaj«, učitelja čeka do 14 godina zatvora.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Skrivena droga nađena »ginekološkim pregledom«</p>
<p>OSIJEK, 23. veljače</p>
<p> – Djelatnici osječko-baranjske policijske uprave u četvrtak su od Opatijke M.D. (28), koja ima prijavljeno prebivalište u Osijeku, zaplijenili drogu koju je od policije pokušala skriti na doista nevjerojatnom mjestu – u svojoj vagini. </p>
<p>Naime, kako je izvijestila osječka policija, u četvrtak oko 20 sati na Vijencu Ivana Meštrovića u Osijeku zatečena je tridesetpetogodišnja Osječanka I.V. kod koje su policajci, pregledom odjeće, pronašli 0,5 grama heroina. Nedugo zatim, policija je na Trgu Bana Jelačića kod A.B. (25) pronašla 0,7 grama marihuane. </p>
<p>Zbog sumnje da su počinile kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, obje su privedene u policiju na saslušanje. Tijekom kriminalističke obrade, one su policajcima priznale kako su drogu kupile u stanu na adresi, koju policija nije htjela navesti, a gdje žive tridesetogodišnjak i njegova dvadesetosmogodišnja djevojka M.D. </p>
<p>Nakon toga saznanja, policija se, temeljem sudskoga naloga, uputila do stana 'ocinkanog' para kako bi obavili pretragu zbog sumnje da preprodaju drogu. No, očito im je jedna od djevojaka koje su ih 'ocinkale' dojavila da im policija dolazi u posjet, pa su se 'zaštititi', a ali im je drogu bilo žao baciti.</p>
<p>Pretragom stana, koji je u vlasništvu osumnjičenog tridesetogodišnjaka, doista nije pronađeno ništa. No, zbog sumnje da ipak imaju 'veze' s drogom, oboje su privedeni u osječko-baranjsku policijsku upravu na kriminalističku obradu. </p>
<p>Prilikom saslušanja, policija je došla do saznanja da je drogu negdje u sebi« skrila M.D., pa je ona prevezena u osječku Kliničku bolnicu na specijalistički pregled. </p>
<p>Na opće iznenađenje liječnika specijalista i policajaca, droga je pronađena u njezinoj vagini! Ona je, naime, ukupno 27,3 grama heroina, upakovanog u nekoliko vrećica, strpala u jedan kondom te sve zajedno stavila u svoju vaginu. </p>
<p>S obzirom da kod njega u stanu nije pronađeno ništa, njezin tridesetogodišnji dečko prošao je bez kaznene prijave. Za razliku od njega, M.D. koja je na doista bizaran način pokušala skriti drogu, kazneno će odgovarati zbog zlouporabe opojnih droga te je privedena u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku gdje joj je određeno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedok je čuo Petriša: »Korade, ubili su me, spasi me«</p>
<p>Davor Petriš je za ubojstvo Momčila Tuluma pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora, a što se tiče Vidovića, predmet je vraćen na ponovno suđenje</p>
<p>VARAŽDIN, 23. veljače</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u ponedjeljak nastavljeno suđenje Davoru Petrišu (31), optuženom za ubojstvo.</p>
<p> Optužnica ga tereti da je u noći. na 9. ožujka 1993. godine u noćnom klubu motela »Tonimir« u Varaždinskim Toplicama, pod utjecajem alkohola ušao u sukob s Goranom Vidovićem i Momčilom Tulumom. Tom je prilikom repetirao pištolj, a Tulum mu je pištolj pokušao oteti, pa je Petriševu ruku u kojoj je držao pištolj okrenuo prema Petrišu. Pištolj je tada opalio, a metak je prošao kroz Petriša, ranio ga, pa ušao u tijelo Gorana Vidovića i usmrtio ga. Petriš je zatim sve ostale metke ispucao u Tuluma i ubio ga. Za Tulumovo je ubojstvo pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora, dok je, što se tiče Vidovića, predmet vraćen na ponovno suđenje.</p>
<p>Na raspravi je svjedočio Josip Cvetko, koji je ostao kod iskaza kojeg je dao u istrazi. Tada je rekao da su ga oko 22 sata pozvali redari i rekli mu da je došla neka skupina ljudi među kojima su bila dvije osobe u odori. Cvetko je vidio da je riječ o Ivanu Korade te jednom vojnom policajcu, odnosno Petrišu, koji je imao pištolj za opasačem. On je sjeo s tom skupinom, pili su i razgovarali, a primijetio je i da je vojni policajac pod utjecajem alkohola. Tada se sjećao i da je Petriš plesao na podiju s plesačicama, da mu je pao pištolj i da ga je redar zamolio da ga odnese van. Kad je čuo pucnjeve, bio je kod šanka, prema njima je dolazio Petriš teturajući, pao je i rekao: »Korade ubili su me, spasi me«. </p>
<p>Na raspravi je kazao da se, zbog proteka vremena, ne sjeća pojedinosti vezanih uz događaj. </p>
<p>Saslušan je i Igor Ilić, koji je tada radio kao redar u noćnom klubu. </p>
<p>On se samo prisjetio da je došla skupina ljudi u lokal, on ih je zamolio da odlože oružje u spremište, no oni to nisu htjeli učiniti, već su pozvali vlasnika. U toj je skupini bio jedan čovjek bez ruke, tada pukovnik, za kojeg je kasnije saznao da je riječ o Ivanu Korade, te vojni policajac, no ne sjeća se koliko je ljudi imalo oružje. Vlasnik im je dopustio da unutra uđu s oružjem, pa je Ilić rekao da se, ako se zbog toga nešto dogodi, on neće miješati. U istrazi je kazao i da je u jedno doba večeri k njemu došao gost koji mu je rekao da je policajcu ispao pištolj na podiju, no tog je čovjeka vidio kako odlazi iz lokala i kasnije kako se vraća, no tada u futroli više nije bilo pištolja. </p>
<p>Tih se svojih navoda na raspravi nije sjetio. Istražnom je sucu kazao i da je, kad je čuo pucnjeve, krenuo prema stubištu i sreo se s vojnim policajcem koji se držao za grudi, a zatim se srušio kod jednog stola. </p>
<p>Tada je kazao i da je vidio da je jedan oštećeni bio na vrhu stubišta, a drugoga su nosili. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Pljačka 1,7 milijuna kuna zbog propusta u osiguranju</p>
<p>Vozač »Tiska«, Ratko Major i zaposlenici tvrtke »Vjesnik usluge«, Damir Jambrešić, Mirjana Smilaj i Slavko Majić, izjasnili su se da se ne osjećaju krivima za nestanak novca</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Renata Miličević drugi je put otvorila raspravu protiv četvorice optuženih, vozača »Tiska«, dvojice zaštitara i njihova rukovoditelja iz tvrtke »Vjesnik usluge«, kojih se tereti za nesavjesni odnos prema poslu, zbog čega je nastala znatna imovinska šteta. </p>
<p>Riječ je o pljački »Tiskova« vozila 23. travnja 2001. godine, kada je odneseno oko 1,700.000 gotova novca. Ratko Major, vozač »Tiska«, te zaposlenici tvrtke »Vjesnik usluge«, Damir Jambrešić, Mirjana Smilaj i Slavko Majić, ponovno su se izjasnili da se ne osjećaju krivima, i u iskazima pred sutkinjom iznijeli su neke nove činjenice u odnosu na prethodnu raspravu.</p>
<p>Odvjetnici su, pak, insistirali da se razjasni kako se poduzeće »Vjesnik usluge« moglo baviti prijevozom novca kada za to nema odobrenje MUP-a. Policijska pravila u nas, naime, određuju vrlo stroga mjerila za prijevoz gotovine: bez obzira na iznos novca. Uvijek to prema propisima mora biti u oklopnom vozilu, s dva naoružana ovlaštena zaštitara, a automobil mora imati posebnu radio vezu sa centralom zaštitarske tvrtke i s policijom. No utržak iz Tiskovih kioska, unatoč strogim pravilima koja je propisao MUP, prevozio se običnom serijskom »opel corsom«. </p>
<p>No, najviše vremena na raspravi u ponedjeljak proteklo je u objašnjavanju kojom je rutom vozila »corsa«, tko je sve znao gdje se auto nalazi i kuda će se kretati i kako je pljačka »tempirana« upravo na dan kada je iznos novca bio pozamašan. Odgovori su zaprepastili sve u sudnici. Rečeno je, naime, da se novac punih godinu dana prevozio istom rutom (Preobraženska, podvožnjak na Miramarskoj do ZAP-a), a i vrijeme polaska na vožnju bilo je uvijek isto. Izgleda da su oba partnera radili posao za koji nisu kvalificirani niti ga smiju raditi, ali je sve bilo »pokriveno« tako sročenim ugovorom.</p>
<p>Suđenje djelatnicima »Tiska« i »Vjesnik usluge« ponavlja se, jer je drugostupanjski sud uvažio žalbe osuđenih, ali i Općinskog državnog odvjetništva. U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida i vraća na ponovno suđenje ističe se da je prvostupanjski sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaplijenjeno devet karabina, 1231 patrona, 19,5 kg sačme...</p>
<p>DUBROVNIK, 23. veljače</p>
<p> – Nakon kriminalističke obrade nad pedesetodvogodišnjim I.V. iz Župe dubrovačke, policajci PP Gruda tijekom pretrage njegova stana pronašli su veće količine oružja i streljiva.</p>
<p> Policija je tom prigodom pronašla i zaplijenila devet lovačkih pušaka, 1231 patronu, 19,5 kilograma sačme, revolver te 1550 komada raznog streljiva kao i veću količinu raznih dijelova lovačkog i vojnog oružja. Zbog toga će se protiv I.V. podnijeti kaznenu prijavu zbog neovlaštenog nabavljanja, posjedovanja, prodaje i izrade odnosno razmjene veće količine vatrenog oružja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>U Srbiji u dvije godine prodano 60 hotelskih tvrtki</p>
<p>Uskoro privatizacija beogradskih hotela Metropol i Jugoslavija</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Do sredine ove godine bit će privatizirana dva velika beogradska hotela, Jugoslavija i Metropol, koji inače posluju u sastavu Dunav grupe, najavio je srpski ministar turizma Slobodan Milosavljević.</p>
<p>Naime, nakon promjene menadžmenta u Dunavu ponovo je, nakon zastoja, pokrenuta privatizacija tih dvaju važnih beogradskih hotela.</p>
<p>»Očekujem da će oni u prvom polugodištu ove godine biti prodani ili da će dobiti strateškog partnera, po modelu dokapitalizacije«, kazao je Milosavljević, te dodao da su započete pripreme za gradnju još dva nova hotela - jedan će se nalaziti preko puta Kalemegdana, a drugi u sklopu sajamskog kompleksa koji se gradi u Novom Beogradu. Također, ima nagovještaja da će i jedan dio kompleksa bivše zgrade centralnog komiteta biti pretvoren u hotel ili turističke apartmane, rekao je srpski ministar turizma, ocjenjujući da će nakon izgradnje novih i modernizacije privatiziranih hotela Beograd biti spreman za goste koji će doći na Europsko prvenstvo u košarci 2005. godine.</p>
<p>Inače, srbijanska je Agencija za privatizaciju u protekle dvije godine prodala ukupno 60 hotela i motela širom Srbije. Beogradski Putnik i niški Srbija turist su jedina dva poduzeća prodana putem tendera, (oba je kupio Srba Ilić, odnosno američka tvrtka Uniworld), a sva ostala prodana su putem aukcija. Na popisu najskuplje prodanih hotela su beogradski Union, kojeg je kupio Milorad Majkić za 150 milijuna dinara i uz rok otplate od šest godina. Za također beogradski hotel Rojal Nada Filipović platit će 400 milijuna dinara također tijekom šest godina. Novosadski hotel Park prodan je Ratku Bulatoviću za 103 milijuna dinara. Kupac Milorad Pantić je za hotel Lepenski vir platio 37 milijuna dinara, a beogradski hotel Turist kupio je Dragan Topalović za 85 milijuna dinara.</p>
<p> Od svih dosad prodanih hotelskih tvrtki samo pet je plaćeno odmah u cijelosti, a ostale su prodane na otplatu. Tako kupci srpskih hotela u sljedećih pet-šest godina moraju ukupno platiti 2,2 milijarde dinara, odnosno 34,5 milijuna eura.</p>
<p>Tu je još i dvadesetak hotelskih poduzeća privatiziranih po prijašnjem zakonu, kod kojih slijedi prodaja preostalih manjinskih udjela države. U beogradskoj Maderi je tako u vlasništvu države (Akcijskog fonda) tek 10 posto, a ostalo drže mali dioničari (zaposleni i umirovljenici). </p>
<p>U poznatom hotelu Moskva država ima 42 posto dionica. U Mažestiku je državni udjel 41,4 posto, a u hotelu Balkan 43 posto.</p>
<p>Trenutačno je u postupku pripreme za privatizaciju oko 30 hotelskih poduzeća, no zasad je aukcija zakazana samo za dva: 11. ožujka bit će ponuđena na prodaju vlasinska Vlasina i niški Nissa. U Agenciji kažu da se prodaja ne može ubrzati zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa kod najvećeg broja ovih tvrtki. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Citigroup preuzima korejsku banku za 2,7 milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Citigroup je u ponedjeljak postigao dogovor o preuzimanju Korama, šeste po veličini južnokorejske banke, nadmašivši konkurentsku ponudu britanske banke Standard Chartered, koja u Koramu kontrolira udjel od 9,8 posto. </p>
<p>Citigroup će, naime, za 1,16 bilijuna wona (983,3 milijuna dolara) kupiti 36,6 posto dionica Korama u vlasništvu investicijske tvrtke Carlyle Group i J. P. Morgana, nakon čega će iznijeti ponudu ostalim dioničarima.</p>
<p>Čitavo će ulaganje - najveće do sada zabilježeno u Južnoj Koreji - tako dosegnuti 3,18 bilijuna wona (2,73 milijarde dolara). To će biti i prvi slučaj da neka inozemna banka preuzima jednu od vodećih južnokorejskih banaka. </p>
<p>S druge strane, to će biti i prva Citigroupova kupnja neke veće banke sa sjedištem na Dalekom istoku.</p>
<p>Inače, u 17 godina koliko je Sandy Weill držao mjesto izvršnog direktora Citigroupa, ta je banka, danas najveća na svijetu, provela akvizicije čija ukupna vrijednost premašuje 150 milijardi dolara. </p>
<p>Od kada je Weilla u listopadu zamijenio Charles Prince, Citigroup je za 1,25 milijardi dolara kupio odsjek za potrošačke kredite Washington Mutuala, te je dovršio 3,4 milijarde dolara vrijednu kupnju odsjeka za kreditne kartice Sears & Roebucka. Aktiva banke je na kraju 2003. premašila 1,26 bilijuna dolara, a u inozemstvu ostvaruje oko 28 posto ukupne dobiti. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Osnovan Hrvatsko-japanski poslovni klub</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Osnivačka skupština Hrvatsko-japanskog poslovnog kluba (HJPK), kojem je cilj promicati suradnju između Hrvatske i Japana, osobito kroz poticanje ulaganja, održana je u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Organizacija je osnovana na poticaj Hrvatske gospodarske komore, Japanskog centra pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta i Veleposlanstva Japana u Zagrebu. Hrvatsko-japanski poslovni klub organizirat će seminare i sastanke poslovnih predstavnika iz Japana i Hrvatske, te pružati ulagačima informacije o gospodarskim, pravnim i socijalnim uvjetima u Hrvatskoj i Japanu.</p>
<p>Članstvo u klubu otvoreno je za tvrtke, neprofitne organizacije i pojedince koji već surađuju ili imaju planove za poslovanje s japanskim tvrtkama. Godišnja članarina za tvrtke iznosi 500 eura, a za neprofitne organizacije i pojedince 50 eura.</p>
<p>Japanski veleposlanik u Hrvatskoj Kaname Ikeda rekao je kako će ovaj poslovni klub pomoći hrvatskim i japanskim gospodarstvenicima da ostvare još bolju gospodarsku razmjenu.</p>
<p>Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro naglasio je kako su prošle godine u njihovoj školi pokrenuti i japanski studiji.</p>
<p>U prvom polugodištu prošle godine Hrvatska je u Japan izvozila najviše ribe i ribljih proizvoda, dok su od uvoznih proizvoda prevladavali osobni automobili.</p>
<p>Hrvatski izvoz u Japan prošle godine dosegao je 73,77 milijuna dolara, što je 27 milijuna dolara više nego godinu ranije. Uvoz je iznosio 245,27 milijuna dolara, odnosno 81,32 milijuna dolara više nego 2002. </p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Masovni last minute za Jadran samo u prvoj polovici srpnja</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Domaći turisti koji po akcijskim cijenama namjeravaju ljetovati na Jadranu ne trebaju ni pomišljati da će jeftin(ij)e ponude biti cijele sezone, odnosno sve je izvjesnije da će se takvi aranžmani masovno nuditi samo u prvoj polovici srpnja.</p>
<p>Hrvatski hotelijeri, naime, pretpostavljaju da bi srpanj, kao i prošle godine, mogao obilovati razdobljima s neplaniranim manjkom gostiju. Ne boje se razdoblja nakon Uskrsa (Uskrs je 11. travnja), mada će se i u tom razdoblju naći hotelskih kreveta po akcijskim cijenama. I u svibnju će kreveti biti popunjeni zbog višednevnih katoličkih praznika u Njemačkoj i Italiji.</p>
<p>Lipanj donosi nešto veće probleme zbog Europskog nogometnog prvenstva u Portugalu (od 12. lipnja do 4. srpnja), što će nam sigurno (pre)uzeti dio potencijalnih gostiju.</p>
<p>Posebno kritičan bi, dakle, mogao biti prvi tjedan srpnja što će hotelijeri nastojati nadomjestiti posebnim, last minute, akcijama kada će se slobodnih mjesta naći i za domaće turiste, dok ih u špici sezone neće biti.</p>
<p>Posebni popusti (akcije poput last minutea) iznosit će, inače, oko 20 posto u odnosu na redovnu cijenu.</p>
<p>Ivan Pukšar, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, ističe da predsezonska putovanja hrvatskih građana u inozemstvo još uvijek nisu u potpunosti zaživjela. Od svih Hrvata koji idu na ljetovanje tek pet posto ode u inozemstvo, od toga 70 posto u Grčku, većina upravo u last minute aranžmanima.</p>
<p>Budući da će nakon ovogodišnje pouke s viškom aranžmana turoperatori u budućnosti sigurno smanjivati kapacitete, naša je preporuka da ove sezone maksimalno iskoristite blagodati last minutea. Sljedeće bi se godine broj povoljnih aranžmana mogao prilično smanjiti.</p>
<p>»Vjerujem da će turoperatori vratiti zakupljene kapacitete u normalne okvire, što znači da sljedeće godine neće biti tolikog viška sjedala u zrakoplovima, odnosno last minute aranžmana. To ne znači da će ti aranžmani u potpunosti nestati, to samo znači da će se sve vratiti na normalnu razinu od prije desetak godina«, tvrdi Konstantin Rešetar, direktor Atlas Airtoursa.</p>
<p>Drži kako sada nije vrijeme za last minute, već da se agencije, pa i njegova, više orijentiraju na organizaciju kvalitetnijih programa (kvalitetan program podrazumijeva i odgovarajuću cijenu).</p>
<p>I po Rešetaru, domaći bi turisti po akcijskim cijenama na Jadranu mogli ljetovati u jednom dijelu početka sezone, početkom srpnja i krajem kolovoza.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Analitičari procjenjuju da je Pliva u 2003. ostvarila neto dobit od oko 165 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Najveća hrvatska farmaceutska kompanija, Pliva, u srijedu će objaviti poslovne rezultate za prošlu godinu, a analitičari procjenjuju da su ukupni prihodi u 2003. godini iznosili oko 1,1 milijardu dolara, a neto dobit oko 165 milijuna dolara. U Raiffeisen banci su procijenili prošlogodišnje ukupne prihode na 1,085 milijardi dolara (plus od 33 posto u odnosu na prošlu godinu), dok su procjene analitičara Hypo Alpe-Adria banke za deset milijuna dolara niže. Što se tiče operativne dobiti, u RBA procjenjuju da je ona prošle godine iznosila 203,3 milijuna dolara (plus od tri posto), dok su u HAAB-u malo optimističniji i drže da će oni iznositi blizu 211 milijuna dolara, što je sedam posto više nego godinu ranije. Neto dobit bi, prema HAAB-u, trebala iznositi oko 165,3 milijuna dolara (plus od tri posto), a prema analitičarima RBA tri milijuna dolara manje.</p>
<p>Porast prihoda u dolarima prošle je godine dijelom posljedica promjene tečaja, odnosno slabljenja američkog dolara u odnosu na kunu, no jedan dio povećanja prihoda posljedica je i dobre prodaje Zithromaxa u SAD-u. (Bankamagazin)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>France Telecom ponudio 3,9 milijardi eura za manjinski udjel Wanadooa</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - France Telecom je u ponedjeljak najavio ponudu malim dioničarima vodećeg europskog pružatelja internetskih usluga Wanadoo, koji kontroliraju 29,4 posto dionica tvrtke, vrijednu ukupno 3,85 milijarde eura ili oko 17 posto više od vrijednosti udjela na burzi u petak. </p>
<p>Strategija izvršnog direktora Thierryja Bretona podrazumijeva ukidanje dosadašnje decentralizirane organizacijske strukture - nastale nakon što je grupacija prije nekoliko godina provela javne ponude manjinskih udjela u Wanadoou i mobilnom operateru Orange. Prema procjenama uprave, ponovna integracija Wanadooa će u srednjem roku donijeti uštedu od 150 milijuna eura na razini dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije.</p>
<p>France Telecom je inicijalnu javnu ponudu Wanadoovih dionica proveo sredinom 2000. godine, kako bi financirao širenje poslovanja kroz akvizicije. Jednako tako, tvrtka je početkom 2001. prodala manjinski udjel u Orangeu, a u rujnu prošle godine ponudila je 7 milijardi eura za ponovni otkup tog udjela. Međutim, France Telecom više ne planira veće akvizicije, istaknuo je Breton, čija je prva zadaća bila smanjiti dug koji je grupacija nagomilala tijekom godina širenja. </p>
<p>Breton je tako u posljednjih 15 mjeseci dug smanjio sa 68 na 44 milijarde eura. Inače, prema nedavno objavljenom godišnjem financijskom izvješću, France Telecom je lani po prvi puta od 2000. poslovao s dobitkom.</p>
<p>Promatrači ističu kako je France Telecom zapravo propustio pravo vrijeme za ponudu malim dioničarima, koja će biti na snazi do 19. travnja, s obzirom na to da je dionica Wanadooa u proteklih godinu dana porasla 60 posto. </p>
<p>S druge strane, France Telecom je najavio kako će ponovno preuzimanje 100-postotnog udjela u pružatelju internetskih usluga financirati inicijalnom javnom ponudom manjinskog udjela u Wandoovom odsjeku za žute stranice Pages Jaunes. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Britanski telekom skočio 18 posto nakon što je odbio ponudu KPN-a</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Nakon što je najavljeno nekoliko novih preuzimanja - i objavljeno da su KPN i britanski mmO2 raskinuli pregovore - vodeći su indeksi u ponedjeljak rasli, ali pomak uglavnom nije bio izražen. Tako je frankfurtski Dax porastao tek 0,07 posto, na 4076,35, a pariški CAC 40 0,01 posto, na 3733,6 bodova. Londonski FTSE 100 je dobio 0,5 posto dosegavši 4539,5 bodova. Milanski MIB 30 je porastao 0,36 posto, na 27.859, slično kao i DJ Stoxx 50 koji je dosegao 2770,5 bodova. U New Yorku je Dow Jones Industrial Average u prvih pola sata trgovanja nepromijenjen na 10.619,3, dok je Nasdaq Composite pao 0,7 posto, na 2023,9 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je porastao 1,38 posto, na 10.868,96 bodova. Britanski mobilni operater mmO2 je skočio 18,5 posto nakon što je nizozemski telekom KPN najavio kako je njegova ponuda za preuzimanje odbijena. Naime, to je potaknulo špekulacije o mogućim ponudama drugih zainteresiranih. KPN, koji nije odbacio mogućnost iznošenja neprijateljske ponude, izvijestio je o rekordnoj neto dobiti od 2,73 milijarde eura, ali je dionica zbog mmO2 ipak pala 5,3 posto.</p>
<p>Nakon što je France Telecom najavio ponudu malim dioničarima Wanadooa, njegova je dionica pala 3,3 posto, dok je Wanadoo skočio više od 15 posto. Britanska banka Standard Chartered, čije je poslovanje usmjereno prije svega na azijska tržišta, pala je 3,5 posto pošto je Citigroup postigao dogovor o preuzimanju južnokorejske banke Koram, za koju se natjecao i Standard Chartered.</p>
<p>Thyssen-Krupp je porastao 0,2 posto nakon što je Hewlett-Packard najavio kupnju Triatona, njegovog odsjeka za informatičke usluge, za 340 milijuna eura. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Proračunski gubitnici Sabor i pučki pravobranitelj, dobitnici su Pantovčak, Vlada i OS </p>
<p>Prijedlog proračuna predviđa manje novca nego lani za MUP, MORH i Ministarstvo zaštite okoliša / No, MUP će zato dobiti najviše novca za kupnju novih automobila - 42 milijuna od ukupno 60 milijuna / Središnji državni ured za e-Hrvatsku dobit će 86 posto više nego lani, a Ured za razvojnu strategiju čak 200 posto više / Među dobitnicima je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kojoj Vladin prijedlog proračuna dodjeljuje 41,4 posto više nego 2003. / Predviđeno manje novca za subvencije </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Za obnovu voznoga parka i nabavu novih vozila, uglavnom automobila, država u ovoj godini planira potrošiti više od 60 milijuna kuna. Rezultat je to koji se dobije kad se zbroje navedene stavke u prijedlogu državnoga proračuna za ovu godinu, koji je Vlada utvrdila prošli tjedan i o kojem bi se uskoro trebali izjasniti saborski zastupnici. </p>
<p>Najviše će za obnovu voznoga parka potrošiti Ministarstvo unutarnjih poslova, oko 42 milijuna kuna, ili više od dvije trećine ukupnog iznosa. Slijedi Ministarstvo pravosuđa koje će za to potrošiti više od 3,7 milijuna proračunskih kuna pa Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i Porezna uprava, čiji planirani izdaci za obnovu voznog parka iznose otprilike po 2,5 milijuna kuna. </p>
<p>S druge strane, pojedina su državna tijela, poput Ministarstva europskih integracija ili Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, čini se, zadovoljna svojim voznim parkom budući da im u prijedlogu proračuna nisu predviđena izdvajanja za njegovu obnovu.</p>
<p>Lavovski dio proračunskih rashoda i ove je godine namijenjen isplati plaća i drugih primanja državnih dužnosnika i zaposlenih u javnoj upravi. Prema podacima Ministarstva financija, u 2004. očekuje se prosječan rast plaća u državnoj upravi po stopi od 4,3 posto kako je i predviđeno kolektivnim ugovorom. </p>
<p>Tako će Hrvatski sabor na plaće potrošiti 79,4 milijuna proračunskih kuna, Ured predsjednika Republike 16,3 milijuna, a Banski dvori 6,5 milijuna kuna. Tim iznosima valja pribrojiti izdvajanja za doprinose zaposlenih u državnim tijelima, kao i ostale rashode za njih.</p>
<p> Znatni iznosi predviđeni su i za službena putovanja. Sabor bi na njih ove godine trebao potrošiti 4,9 milijuna kuna, Pantovčak 2,1 milijun, a Banski dvori oko milijun kuna od novca poreznih obveznika.</p>
<p>Tri najvažnije državne institucije potrošit će nemale iznose i na reprezentaciju. Saboru se za to odobrava milijun i pol kuna, a predsjedniku Republike 1,2 milijuna. Vlada je ovdje najštedljivija budući da joj prijedlog proračuna predviđa za reprezentaciju samo 0,7 milijuna kuna. </p>
<p>Ti podaci, međutim, dolaze do izražaja u bitno drukčijem svjetlu uzme li se u obzir da će Ured za odnose s javnošću dobiti budžet vrijedan gotovo 6,6 milijuna kuna. </p>
<p>Od Vladinih tijela ove će godine razmjerno dobro proći i Direkcija za korištenje službenoga zrakoplova, koja bi, prihvati li Sabor predloženi proračun, trebala dobiti 17,2 milijuna kuna. Središnji državni ured za e-Hrvatsku, koji bi zemlju konačno trebao odvesti u 21. stoljeće, dobit će 2,8 milijuna kuna, ili 86 posto više nego lani, dok se Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju nudi 2,4 milijuna kuna, ili 200 posto više nego lani. </p>
<p>Među dobitnicima je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kojoj Vladin prijedlog proračuna dodjeljuje 8,5 milijuna kuna, ili 41,4 posto više nego prošle godine. </p>
<p>Sabor će pak dobiti gotovo četvrtinu manje sredstava nego 2003. Manje novca trebala bi dobiti i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), pa fondovi za razvoj i zapošljavanje, te regionalni razvoj, kao i Ured pučkoga pravobranitelja.</p>
<p> Gubitnici u odnosu na 2003. godinu među ministarstvima jesu MUP, MORH i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. </p>
<p>No, šef države trebao bi ove godine dobiti 15 posto više novca nego lani, Obavještajna agencija, Vlada i Ustavni sud po 10 posto, a Protuobavještajna agencija 13 posto više sredstava.</p>
<p> Velik skok potrošnje imat će i Ministarstvo financija, no razlog za to uglavnom leži u dugovima koji ove godine državi stižu na naplatu. Veći budžet nego lani imat će i Ministarstvo vanjskih poslova, kao i Ministarstvo europskih integracija, te Državni inspektorat. </p>
<p>Prijedlog ovogodišnjeg proračuna predviđa i manje za subvencije nego 2003., što je u skladu s obvezama koje je zemlja preuzela prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Europskoj uniji. Naime, za subvencije bi se izdvojilo 3,84 milijarde, dok je lani za to potrošeno 3,99 milijardi proračunskih kuna. Glavnina subvencija i ove je godine namijenjena brodogradnji i poljoprivredi. S druge strane, povećana su sredstva namijenjena prilagodbama Europskoj uniji. </p>
<p>Na prihodovnoj strani proračuna planiraju se niži prihodi od poreza na dohodak i carina u odnosu na prošlu godinu. Istodobno, očekuje se porast prihoda od poreza na dobit, PDV-a i doprinosa, kao i povećani prihod od imovine.</p>
<p>Stopa rasta 3,2 posto, inflacija 2,4 posto, nezaposlenost 14 posto</p>
<p>Prema projekcijama Ministarstva financija, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) dosegnut će ove godine razinu od gotovo 200 milijardi kuna. Realna stopa gospodarskog rasta iznosit će 3,2 posto, prosječna inflacija u 2004. godini bit će 2,4 posto, a predviđa se i daljnje smanjenje stope nezaposlenosti (mjerene metodologijom Međunarodne organizacije rada) na 14 posto. </p>
<p>Cilj je autora fiskalne politike da deficit središnjeg proračuna u ovoj godini ne prijeđe 5,46 milijardi kuna, što je 2,7 posto očekivanog BDP-a. Riječ je o 0,4 postotna boda nižem deficitu nego prošle godine kad je iznosio 3,1 posto BDP-a, navodi se u obrazloženju prijedloga državnog proračuna za ovu godinu. Proračunski su rashodi postavljeni na 84,9 milijardi kuna, a prihodi na 79,45 milijardi. </p>
<p>Deficit opće države u ovoj godini procjenjuje se na 4,5 posto BDP-a. Od toga iznosa, 1,8 posto BDP-a je manjak Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Državne agencije za sanaciju banaka i Hrvatskog fonda za privatizaciju. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Busek: Mesić jamac daljnjeg puta Hrvatske prema EU</p>
<p>Potrebno je ostati u kontaktu s vlastima u Srbiji i nikoga u regiji ne treba isključiti iz dijaloga, rekao je Erhard Busek, posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - »Za Pakt o stabilnost predsjednik Mesić je jamac daljnjeg puta Hrvatske prema Europskoj uniji«, kazao je u ponedjeljak nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem Erhard Busek, posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Razgovarali su o demokratskom razvoju Hrvatske te reformama pravosuđa i vojske, stanju u regiji i odnosima sa susjedima. </p>
<p>Prema Busekovim riječima, upravo predsjednik Mesić »igra važnu ulogu u procesu pomirbe i svojim radom daje signal mlađim generacijama koje će morati živjeti zajedno«. </p>
<p>»Isprike koje su razmijenili predsjednici Hrvatske i Srbije, Stjepan Mesić i Svetozar Marović, te kasnije isprike iz BiH važne su za daljnju stabilnost u regiji«, zaključio je Busek uz poruku da će se to dogoditi »samo ako se nastavi dijalog među narodima u regiji«. Dodao je da je »sretan što će predsjednik Mesić nastaviti igrati u tome važnu ulogu« napominjući da njegovo zalaganje u tome nadilazi prostore Hrvatske. </p>
<p>Pakt o stabilnosti, prema Busekovim riječima, u potpunosti dijeli mišljenje hrvatskog predsjednika da je potrebno ostati u kontaktu s vlastima u Srbiji i da nikoga u regiji ne treba isključiti iz dijaloga.</p>
<p>Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko rekao je u izjavi novinarima da su Buseka zanimale tri stvari u razgovoru s Mesićem: njegovo mišljenje o stanju u regiji, mjere i postupci koji se mogu poduzeti radi pomirenja među narodima u regiji i pitanja na kojima se hrvatska vlada mora potvrditi u sljedećem razdoblju. </p>
<p>Na upit o čemu će razgovarati s predstavnicima Vlade, Busek nije želio odgovoriti rekavši tek da će to objaviti u utorak na konferenciji za novinare. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Za staž u Srbiji ili BiH zastupnicima visoka hrvatska mirovina</p>
<p>HZMO je ovih dana promijenio vlastito tumačenje propisa po kojima se utvrđuju zastupničke mirovine/ Po dosadašnjem tumačenju HZMO-a, kod izračuna tih mirovina primjenjivala su se pravila iz međudržavnih ugovora kao i za ostale građane/ U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva kažu da su podržali tu inicijativu jer su prava zastupnika uređena posebnim zakonom</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Na inicijativu saborskih zastupnika koji su dio radnog staža odradili u drugim republikama bivše Jugoslavije, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ovih je dana promijenio vlastito tumačenje propisa po kojima se utvrđuju zastupničke mirovine. </p>
<p>Razlog je namjera da se za zastupnike koji su dio staža odradili u drugim republikama bivše Jugoslavije osiguraju povoljnija pravila kod izračuna mirovina, kako bi njihove mirovine bile više.</p>
<p>Prema dosadašnjem tumačenju HZMO-a, kod izračuna tih mirovina primjenjivala su se pravila iz međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju s tim zemljama, po kojima svaka država preuzima obvezu za izračun i isplatu onog dijela mirovine koji radniku pripada s obzirom na staž koji je odradio u toj državi. Riječ je u ugovorima koji se primjenjuju na sve građane, a mogu biti povoljni ili nepovoljni, ovisno o tome u kojoj je zemlji osoba radila, odnosno ovisno o plaći i razini mirovina koje su aktualne u pojedinoj zemlji. Tako su, primjerice, oni koji su radili u zapadnim zemljama, gdje su plaće bile više i gdje standard umirovljenika uglavnom nije bitno umanjen, u povoljnijem položaju, jer je na temelju mirovine za taj staž ukupna mirovina obično viša od one koju bi umirovljenik imao da je radio samo u Hrvatskoj. No problem je s onim zemljama u kojima nije tako, što je zasmetalo zastupnike u Hrvatskom saboru koji su dio staža odradili u Srbiji i BiH. U tim je zemljama razina prosječnih mirovina daleko niža od razine mirovina u Hrvatskoj, pa dio mirovine za staž koji je radnik tamo odradio može bitno utjecati na visinu ukupne mirovine. Tako neki zastupnici nisu ostvarili pravo ni na 65 posto od posljednje saborske plaće, što je za zastupnike zajamčena minimalna mirovina.</p>
<p>Podsjetimo, njihove se plaće kreću oko 15.000 kuna, a najviša saborska mirovina, za koju se doprinosi plaćaju iz proračuna (dakle iz džepova hrvatskih građana), ograničena je na 85 posto od te plaće, odnosno približno 12.500 kuna. Istodobno, prosječna je radnička plaća u siječnju iznosila oko 4050 kuna, a najniža zajamčena mirovina za umirovljenika koji je tu plaću primao tijekom 40 godina staža (i toliko plaćao doprinos za mirovinsko osiguranje), iznosila bi oko 1800 kuna. Najviša mirovina u radničkom osiguranju iznosi, pak, oko 6300 kuna.</p>
<p>HZMO je, inače, tumačenje propisa u vezi s mirovinama saborskih zastupnika promijenio po hitnom postupku, u roku u kojem običan građanin vjerojatno ne bi ni dobio potvrdu da je njegov predmet zaprimljen. </p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva kažu da su podržali tu inicijativu jer su prava zastupnika uređena posebnim zakonom, dok se u bilateralnim ugovorima o socijalnom osiguranju koje Hrvatska potpisuje s drugim zemljama, saborski zastupnici ne spominju. To bi trebalo značiti da u ovom slučaju nema sumnje u to koji bi se propis trebao primjenjivati: ako u ugovorima o socijalnom osiguranju nije definirano da se odredbe odnose na zastupnike, na njih se primjenjuje isključivo onaj zakon u kojem su njihova prava definirana. No nitko ne zna odgovoriti na pitanje kako je moguće da u HZMO-u, čiji stručnjaci, inače, sudjeluju u pregovorima o sklapanju ugovora o socijalnom osiguranju i zaduženi su za njihovu provedbu u praksi, to dosad, odnosno do žalbe saborskih umirovljenika otprije nekoliko dana, nisu znali.</p>
<p>Pitanje je, osim toga, trebaju li saborski zastupnici i u ovom slučaju biti izuzeti iz općih propisa, s obzirom da im se priznaje pravo na hrvatsku mirovinu za razdoblje tijekom kojega nisu uplaćivali doprinose u Hrvatskoj. Tako nešto za druge građane nije moguće. Štoviše, mnogi od onih koji su dio radnog staža odradili u BiH ili Srbiji znaju imati problema kod utvrđivanja prava na mirovinu, jer fondovi iz tih država ponekad odugovlače s priznanjem tog prava. Zanimljivo je, osim toga, da isti ti zastupnici na koje će se primjenjivati izmijenjena pravila o utvrđivanju mirovine godinama izbjegavaju raspravu o problemima oko 4000 umirovljenika iz Bačke, Srijema i Banata, među kojima ima i onih koji, gotovo godinu dana od početka primjene Ugovora o socijalnom osiguranju, još nisu primili ni jednu mirovinu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tomčić: Predviđeni rast BDP-a od samo 3,2 posto neprihvatljiv </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Zlatko Tomčić, saborski zastupnik HSS-a, predstavio je u ponedjeljak prijedlog te stranke o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže uvođenje instituta nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina koje ne primaju mirovinu ili im je ona manja od 640 kuna, koliki je predloženi iznos takve mirovine.</p>
<p>»U Hrvatskoj ima oko 60.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju nikakvih prihoda ili im je mirovina niža od 640 kuna«, rekao je Tomčić, naglasivši kako je nužno da Sabor o HSS-ovu prijedlogu raspravi prije donošenja proračuna za ovu godinu, kako bi se u njega uključilo i 300 milijuna kuna za nacionalnu mirovinu. Ljubica Lalić je pojasnila da bi se taj institut odnosio na osobe koje su od 15. do 65. godine života neprekidno prebivale u Hrvatskoj. Nacionalna bi mirovina, pak, prestala smrću osobe, iseljenjem iz Hrvatske ili ako bi ona ostvarivala veće prihode. Lalić je ustvrdila da prema prošlogodišnjim podacima oko 70.000 osoba u Hrvatskoj prima mirovine niže od 500 kuna odnosno prosječno oko 395 kuna.</p>
<p>Tomčić je izrazio neslaganje s, kako je rekao, nezadovoljavajućom zakonodavnom aktivnošću Vlade. HSS će, najavio je, postaviti čitav niz pitanja na čije odgovore javnost ne može čekati. Najavio je i da HSS-ov klub priprema 19 zakonskih projekata. U Sabor je već upućen zakon o tržištu brašna, a u ponedjeljak su u parlamentarnu proceduru upućeni i prijedlozi zakona o zaštiti i spašavanju, statusu roditelja i odgajatelja, dok će izmjene Zakona o doprinosima na obvezna osiguranja te Zakona o lokalnoj samoupravi HSS u proceduru uputiti ovih dana.</p>
<p>Komentirajući medijske napise o prijedlogu državnog proračuna Tomčić je neprihvatljivima i neobjašnjivima ocijenio Vladina predviđanja o rastu BDP-a u ovoj godini za svega 3,2 posto. »Deklarirati vlastitu nesigurnost i stav o mogućnostima hrvatskoga gospodarstva na razini od samo 3,2 posto naprosto je neprihvatljivo i ne mogu protumačiti zašto je Vlada predložila tako nisku stopu rasta«, rekao je. Pritom je podsjetio da je stopa rasta u lanjskoj godini bila 5,2 posto, da je 2002. bila vrlo blizu tome, te da je bivša vlada 2000. startala sa stopom rasta BDP-a od minus 0,9 posto. »Hrvatska sa svojim resursima, s pametno i koncentrirano vođenom integralnom nacionalnom ekonomijom, u roku dvije godine može dosegnuti stopu rasta od osam do devet posto«, ocijenio je. Istaknuo je i da je vakuum koji je nastao u funkcioniranju Vlade, posebno na gospodarskom planu, za HSS neobjašnjiv i neprihvatljiv. </p>
<p>»Ako je točna informacija o rastu od samo 3,2 posto, onda ćemo biti vrlo rezervirani prema takvom konceptu državnog proračuna«, poručio je Zlatko Tomčić.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kako će Vlada raditi kad HDZ bude slavio 15. obljetnicu</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Klub SDP-a će zatražiti saborsku raspravu o marginalizaciji parlamenta, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru zastupnik te stranke Nenad Stazić. </p>
<p>On je ponašanje predsjednika Sabora Vladimira Šeksa ocijenio »nečuvenim«, dodavši da marginalizaciji rada Sabora pridonosi i nerad Vlade. </p>
<p>Ivica Račan je upozorio na opasnost od rušenja, za bivše Vlade, dostignute demokratske razine u parlamentarnom i političkom životu, čemu će se SDP oštro usprotiviti. Podsjetio je da je u prošlom sazivu Sabor četiri puta, na zahtjev tadašnje oporbe, raspravljao o odnosima s Haagom, kada se bivšu vladu kritiziralo.</p>
<p> »Predsjednik Vlade koristi obilaske Hrvatske u stranačke svrhe«, rekao je Stazić, dodavši da HDZ ove godine slavi 14. obljetnicu, upitavši se kako će Vlada raditi iduće godine, kada HDZ slavi »mini jubilej«. Ili, pak, rekao je, Vlada ne radi jer smatra da je bivša vlada izmijenila zakonodavstvo u dovoljnoj mjeri, pa više na tom ne treba raditi. </p>
<p>SDP je u proceduru poslao izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak kojima predlaže porezne olakšice za kupnju kompjutera, kompjuterskih komponenti ili programa u iznosu do 12.000 kuna. To bi se pravo moglo konzumirati svake dvije godine, ili iznimno svaku godinu, ako porezni obveznik donira stari kompjuter nekoj osnovnoj ili srednjoj školi. Također, SDP predlaže da se u zakon ugradi odredba po kojoj bi u se porezne olakšice ubrajali i troškovi tečajeva učenja nekog stranog jezika i informatički tečajevi i to bez obzira radi li se o poreznom obvezniku ili o djetetu koje taj obveznik uzdržava. </p>
<p>Što se tiče proračuna, koji je u ponedjeljak stigao u zastupničke pretince, SDP će ga, prema Račanovim riječima, podržati jedino ako ne bude politiziran na način kao do sada. »Ne prihvaćamo da se limiti u proračunu opravdavaju potezima bivše vlade. Mi smo limitirali proračun, jer smo pokrenuli važne strateške projekte. Nova vlada ih može prekinuti«, kazao je Račan. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Knežević: Neka nakladnici zaposle kolportere</p>
<p>SPLIT, 23. veljače</p>
<p> – »Izmjene Zakona o trgovini donijele su pozitivne efekte. Zakon je ispunio svoju svrhu, a rad se nedjeljom sveo na nužnu mjeru. Trgovci još nikoga nisu otpustili, promet nije pao, a za pad tiraže nakladnicima nisu krive odredbe ovog zakona, nego loša kupovna moć stanovništva. Do početka turističke sezone izmjena ovog zakona vjerojatno neće biti. Jedino je nelogično da benzinske postaje rade do 21 sata i to bi trebalo izmijeniti«, rekla je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Splitu predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević, ističući da nakladnici svoj problem trebaju rješavati zapošljavanjem kolportera. </p>
<p>Radnicima se satnica približila standardu od 40 sati tjedno, promet u trgovinama se redistribuirao na ostale dane u tjednu te je veći nego prije primjene novih zakonskih odredbi. »Prva nedjelja bila je svojevrsna katastrofa jer se općine i gradove nisu pripremile, trgovci koji su ispunjavali uvjete za rad nedjeljom nisu podnijeli zahtjev za radom, a potrošači su izašli u trgovine kao da se ništa nije dogodilo. Prvu nedjelju problem je bio kruh, drugu novine. Sada su se već svi snašli«, kazala je Knežević. </p>
<p>Prema njezinim riječima, najave velikih trgovačkih lanaca o otpuštanju radnika, ne stoje. »Obrazloženje da s odlukom čekaju dok ne dobiju presudu Ustavnog suda ocjenjujemo kao pritisak na pravosuđe. Zbog toga smo Ustavnom sudu uputili pismo u kojem ne tražimo ništa više nego da o tužbi osam velikih trgovačkih lanaca odlučuju najmanje dvije godine, kao i o našoj«, rekla je predsjednica Sindikata trgovine.</p>
<p>Sindikat je Državnom inspektoratu uputio zahtjev za nadzorom trgovina koje rade nedjeljom. Naime, trgovine s dozvolom mogu raditi svake nedjelje, no radnici u njima smiju raditi samo jednu nedjelju mjesečno. Od nadležnih su zatražili i poništenje odluka o proglašenju turističke sezone bez odluke ministra turizma i to mahom u turistički beznačajnim gradovima i općinama.</p>
<p>Intervenciju Ministarstva financija i inspekcije posebno traže u Metrou koji u Zagrebu i Rijeci radi nedjeljom, lažno se »predstavljajući« kao veletrgovina.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Odvjetnica brani i žrtve i optužene za ratni zločin</p>
<p>OSIJEK, 23. veljače</p>
<p> – Članovi osječko-baranjske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora doznali su 19. veljače da skupinu optuženih, koje se tereti da su u jesen 1991. godine počinili ratni zločin kad je zbog posljedica mučenja u zatvoru u Borovu Selu umrlo devet hrvatskih zarobljenikah, na sudu u Vukovaru brani odvjetnica Biserka Treneski, odvjetnica koja je dosad zastupala bivše logoraše. Na to je u ponedejeljak na konferenciji za novinare u Osijeku upozorio Tomislav Hajduković, predsjednik te podružnice, rekavši da je Treneski dvije godine prikupljala dokumente koji su logorašima bili potrebni radi tužbe protiv bivše JNA te Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Zar nije poniženje prema nama, žrtvama tortura, da ona sad brani zločince?«, zapitao je Hajduković. Ako u ovom slučaju nije došlo do sukoba interesa, gdje je onda etika odvjetnice, pitaju u Podružnici, zamjerivši i svom predsjedniku na državnoj razini Danijelu Rehaku, jer u ovom slučaju ništa nije poduzeo. Kad je riječ o odštetnim zahtjevima, Treneski posjeduje svu dokumentaciju, pa i onu za predmete u kojima je optužen Jovan Čurčić, »komadant grupe za čišćenje«. Zbog, kako kažu nečuvenog postupka odvjetnice od koje očekuju objašnjenje i s kojom ne mogu stupiti u kontakt, obratit će se hrvatskom premijeru dr. Ivi Sanaderu. ministricama Jadranki Kosor, Vesni Škare-Ožbolt, te Odvjetničkoj komori. Na koncu, Biserki Treneski će se uskratiti punomoć. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Montiran je i moj glas i glazba«, tvrdi pjevač</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – »Emisija Latinica od 16. veljače vratila nas je 40-50 godina unatrag i dočarala nam kako su izgledali montirani procesi koji su vođeni nakon 1945. godine protiv hrvatskih domoljuba, crkvenih veledostojnika i drugih, tadašnjem režimu, nepodobnih građana«, navodi pjevač Marko Perković Thompson u priopćenju za javnost u povodu nedavno emitirane HTV-ove emisije »Latinica«. Tema emisije bile su Thompsonove poruke u pjesmama i, osobito, sporna pjesma »Jasenovac i Gradiška Stara«, koju je pjevač navodno izvodio na svojim koncertima.</p>
<p>Thompson je izrazio zgražanje prilogom u kojem su uz spomenutu pjesmu prikazani originalni kadrovi ustaških zločina iz Drugog svjetskog rata. »U emisiji Latinica izmjenjuju se kadrovi mog koncerta na Poljudu i leševi koji plutaju rijekom, a u pozadini se pušta navodno 'moja' pjesma. I to se naziva spotom! To je podvala, koju može napraviti samo bolestan um koji je inspiriran i direktno vođen zlom... Usput ću Vam napomenuti da je jako loša ona montaža, koja želi uvjeriti gledatelje kako je onaj bolesni uradak moj spot. Očevidno je da je montiran i moj glas i glazba. A u vrijeme o kojem oni govore nisam ni bio u Osijeku.«</p>
<p>Thompson se u priopćenju pozabavio i voditeljem emisije Denisom Latinom, kojeg je proglasio sljedbenikom vraga. »Sveto pismo nas uči da je Đavao-Sotona-Diablos-tužitelj i neprijatelj čovjeka. Njegovo glavno oružje je laž, a svrha mu je: on je ubojica ljudi od početka. Oni koji se služe spletkama, podvalama i lažima, sami se svrstavaju u njegove sljedbenike. A mi ih po njihovim djelima prepoznajemo«, tvrdi pjevač.</p>
<p>Thompson je u prethodnom priopćenju tvrdio da ga nitko nije zvao u »Latinicu« ni da mu je bilo poznato tko u njoj sudjeluje. Budući da je javnost o snimanju te emisije bila upoznata tjednima unaprijed, ostaje nejasno, ako je pjevaču Thompsonu toliko stalo do istine i »ispiranja« navodnih laži sa svojeg imena, zašto nije gostovao u »Latinici«. Također je nejasno zašto u svom priopćenju jasno i kratko nije rekao: pjesmu »Jasenovac i Gradiška Stara« nikad nisam pjevao! Ovako, prozivanjem Denisa Latina kao sljedbenika vraga, Marko Perković Thompson šteti najviše samome sebi.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Kosor: Vlada će nastaviti akciju »Dajmo da čuju«</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – U sklopu prošlogodišnje akcije »Dajmo da čuju«, u kojoj je prikupljeno 15 milijuna kuna, a pokrenulo ju je Ministarstvo hrvatskih branitelja i Poliklinika SUVAG, u ponedjeljak je na Klinici za uho, grlo nos i cervikofacijalnu kirurgiju KB Sestara milosrdnica svečano obilježena 200. ugradnja umjetne pužnice. Petnaestomjesečnog Lukasa iz Pule, kojem će ugrađeni uređaj omogućiti da čuje, odnosno kasnije uz rehabilitaciju razaznati zvukove i naučiti govoriti, u ponedjeljak je posjetila potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.</p>
<p>»Vlada i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti nastavit će tu akciju iz koje je ostalo još oko četiri milijuna kuna«, rekla je Kosor. Dodala je da će upriličiti javnu nabavu pored još desetak neiskorištenih uređaja i 15 novih kohlearnih implantata. Predstojnik Klinike dr. Boris Pegan istaknuo je da je prva operacija umjetne pužnice kod njih obavljena još 1996. godine, a izveo ju je samostalno kirurški tim Klinike za uho grlo nos bolnice Sestara milosrdnica. Kako je rečeno, umjetna pužnica (tržišna cijena joj je oko 150.000 kuna) proizvod je australske tvrtke Cochlear, najvećeg svjetskog proizvođača tih uređaja. Kad se djetetu jednom ugradi, »razvija se« s njim i ne može se pokvariti.</p>
<p>Napredak koji je medicina danas postigla s umjetnom pužnicom, rekao je Pegan, jest to što se djetetu rad uređaja može kontrolirati i dok spava. Dodao je da se u gotovo svim hrvatskim rodilištima već neko vrijeme može po rođenju djeteta medicinskom obradom utvrditi koliko čuje i treba li ga odmah staviti na listu za kohlearni implantat.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Uvesti doživotni zatvor za ubojstvo policajca, suca...</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a predlaže izmjene Kaznenog zakona, kojima bi se postrožile kazne za napade na policajce te uveo doživotni zatvor za ubojstvo policajca, suca, državnog odvjetnika i državnog dužnosnika. Budući da zadnjih godina broj napada na policajce vrtoglavo raste, a u posljednje dvije godine trojica su ubijena pri obavljanju dužnosti, pooštrenjem kazni policajci bi ipak bili zaštićeniji, a broj napada bi se smanjio, rekao je novinarima u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik sindikata Zdravko Lončar.</p>
<p> Prijedlog je MUP-u koji bi, po mišljenju sindikata, trebao potaknuti tražene izmjene Kaznenog zakona. Komentirajući novi državni proračun, Lončar je istaknuo da su za plaće predviđena otprilike ista sredstva kao i lani, ali ne vidi je li osiguran novac za isplatu duga policajcima. Tri sindikata koja djeluju u MUP-u tužila su državu zbog kršenja kolektivnog ugovora, a po njihovoj računici službenicima MUP-a trebalo bi ukupno isplatiti više od milijarde kuna.</p>
<p> Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever napomenuo je da će ta sredstva policajci sigurno dobiti na sudu, pa nije dobro, ako Vlada to ne kani vratiti, opravdavajući se time da je dug napravila prethodna Vlada. »To su dugovi države ljudima, a jedna Vlada ih treba preuzeti od druge«, naglasio je Sever. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan: Ova se vlada ne može kititi pozitivnim avisom, to je zasluga bivše vlade</p>
<p>Predsjednik SDP-a rekao je kako je na Sanaderovoj vladi da dokaže vjerodostojnost, osobito onih koji su se protivili suradnji s Haagom/ Đapić: Bilo bi nerealno očekivati da će Hrvatska dobiti pozitivan avis, koji će biti bez ograda, ako se uzme u obzir da tri zemlje EU-a još nisu ratificirale SSP/ Pusić: Ključna suradnja u »slučaju Gotovina«</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - Bivši premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan ne sumnja da će Hrvatska iz Bruxellesa dobiti pozitivan avis, ali smatra kako je odluka da Hrvatska počne pregovore o ulasku u Europsku uniju i dobije status kandidata »problem ove vlade«. Kazao je to u ponedjeljak komentirajući najave da će Hrvatska dobiti »pozitivan, ali uvjetovan avis«. </p>
<p>»Najavljivao sam pozitivno mišljenje, jer znam što je moja vlada napravila«, kazao je Račan ističući da je »pozitivan avis zasluga prethodne vlade«, jer će ga Europska komisija dati na temelju onoga što je napravila bivša vlast. »S tim se ne može kititi ova vlada. Ona se samo može pohvaliti korakom dalje«, rekao je Račan. </p>
<p>Ocijenio je da Sanaderova vlada ima isti problem pred EU-om kao i njegova, a to je vjerodostojnost, točnije, neriješeno pitanje odbjegloga generala Ante Gotovine. </p>
<p>Račan je podsjetio da je HDZ, dok je bio u oporbi, javno govorio kako Gotovinu ne treba predati Haaškom sudu. »Zbog toga se postavlja pitanje vjerodostojnosti Vlade«, kazao je Račan. Istaknuo je kako je na Sanaderovoj vladi da dokaže vjerodostojnost, posebice onih koji su se protivili suradnji s Haagom. »Sve dok se taj problem ne riješi, bit će poteškoća s ulaskom u EU«, rekao je. </p>
<p>Oporba je, smatra Račan, spremna u svakom smislu pomoći da Hrvatska uđe u EU. Što se, pak, tiče eventualnog ulaska 2009. ili čak 2010. godine, bivši premijer to ocjenjuje »crnim scenarijem«, te se nada da će Hrvatska ipak biti efikasnija. </p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić rekao je da njegova stranka, ako su informacije o uvjetovanom avisu točne, to ne smatra nikakvim iznenađenjem. »Treba pričekati službeni odgovor Europske komisije«, kazao je Đapić koji očekuje da će Vlada usmjeriti napore prema tome da Hrvatska uđe u NATO ne bi li neutralizirala negativne učinke eventualnog negativnog odgovora Europske komisije. »Bilo bi nerealno očekivati da će Hrvatska dobiti pozitivan avis, koji će biti bez ograda, ako se uzme u obzir da tri zemlje EU-a još nisu ratificirale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju«, upozorio je Đapić. </p>
<p>Predsjednik HSP-a smatra kako je nerealno očekivati i da će Hrvatska 2007. godine ući u EU ili da će se ulaskom u NATO i EU riješiti ključni gospodarski i socijalni problemi. »Na njihovu rješavanju treba više raditi u Hrvatskoj«, smatra Đapić. </p>
<p>»Očito je da je Hrvatska zadovoljila uvjete EU-a za početak pregovora, osim u suradnji s Haagom, konkretno u 'slučaju Gotovina'«, kazala je Vesna Pusić, predsjednica HNS-a. Istaknula je kako Hrvatska do 1. svibnja ove godine ima priliku pokazati da se u punoj mjeri kvalificirala prema Unijinim standardima te zadovoljila uvjete za status kandidata. </p>
<p>»Sada je suradnja u 'slučaju Gotovina' ključna za našu europsku budućnost, i to Vlada mora pokazati unutar sljedećih mjesec dana da bi Hrvatska imala šanse za ulazak u EU do predviđene 2008. godine«, zaključila je Vesna Pusić.</p>
<p>Dada Zečić i Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sanader: Bitno je da je avis pozitivan</p>
<p>»Imamo puno razloga za optimizam i vjerujemo da će se EK a držati najavljenoga kalendara i da će početkom proljeća dati avis kao odgovor na hrvatsku aplikaciju za članstvo u EU«, izjavio je u ponedjeljak premijer Ivo Sanader.</p>
<p> Sanader je uvjeren da će odgovor EK biti pozitivan te dodaje da je u ovom trenutku prerano govoriti hoće li on biti i uvjetovan. Naglasio je da je dovoljno pogledati kako su izgledali avisi drugih zemalja koje uskoro ulaze u EU. »Bitno je da je avis pozitivan«, kazao je i dodao kako je potpuno jasno da će EU i dalje tražiti od Hrvatske da zadovoljava političke kriterije među kojima je i potpuna suradnja s Haagom. </p>
<p>Komentirajući izjavu Ivice Račana da je za pozitivan odgovor EK zapravo zaslužna bivša vlada, Sanader je kazao da nijedna vlada ne počinje raditi sama te da su radile sve vlade, pa i one prije Račanove. Upozorio je kako je postojala opasnost da nova vlada bude na promatranju tri do četiri mjeseca, što se nije dogodilo, te je to ocijenio vanjskopolitičkim uspjehom sadašnje vlade. </p>
<p>Naglasio je, međutim, da i Račanova vlada ima zasluga a da je sadašnja nastavila zacrtani put makroekonomske i političke stabilnosti, predanosti reformama na dobrobit hrvatskih građana i orijentiranosti prema EU i NATO-u. »Zasluge za pozitivan avis ima i bivša i sadašnja vlada« zaključio je premijer. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić: Uvjetovani pozitivan avis bio bi zajednički uspjeh prošle i sadašnje vlade </p>
<p> Na upit u emisiji Hrvatskoga radija »S Predsjednikom uz kavu«, kako bi ocijenio rad Vlade u prvih 50 dana, Mesić je odgovorio da bi joj dao vrlo visoku ocjenu za poruke koje upućuje, a nešto manje za ispunjenje obećanja jer se s njima »već malo kasni« </p>
<p> ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je da bi uvjetovani pozitivan avis Europske komisije za Hrvatsku bio zajednički uspjeh bivše i sadašnje vlade na zajedničkom zadatku, no da će, ako ga, kako se očekuje, i dobije, biti potrebno »dovršiti suradnju s Haaškim sudom, omogućiti povratak izbjeglica i povrat imovine«.</p>
<p>Mesić je, gostujući u emisiji Hrvatskog radija »S Predsjednikom uz kavu«, također rekao da je visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku Javiera Solanu nedavno izvijestio da Hrvatska poduzima sve kako bi se riješio »slučaj generala Ante Gotovine«, no da nije pronađen nijedan podatak da se general Gotovina nalazi u Hrvatskoj. Hrvatska policija je provela izvide na temelju dojava, no nije ništa pronašla, pa se osnovano pretpostavlja da se general Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj, rekao je Mesić.</p>
<p> U vezi s najavama o kadrovskim promjenama u obavještajnim službama i tvrdnjama da one štite generala Gotovinu, predsjednik Mesić je rekao da je svatko smjenjiv i ako ne radi dobro svoj posao, može biti opozvan po određenoj proceduri. »Mislim da obavještajne službe ne štite ni generala Gotovinu niti ikojega drugog osumnjičenika«, rekao je predsjednik Mesić. </p>
<p> Na upit kako bi ocijenio rad Vlade u prvih 50 dana, Predsjednik je odgovorio da bi joj dao vrlo visoku ocjenu za poruke koje upućuje, a nešto manje za ispunjenje obećanja jer se s njima, kako je rekao, »već malo kasni«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Gabrić traži Hebrangovu ostavku zbog »ugrožavanja zdravlja građana« </p>
<p>Voditelj Lions Hrvatske očne banke upozorava da se u nekim bolnicama rožnice presađuju bez prethodnih ispitivanja, a pacijent može biti teško zaražen / Gabrić tvrdi da Hebrangu »nisu važni građani jer bi trebao odmah zabraniti takve opasne operacije, nego političke spletke i inkvizicija« </p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – »Ako se ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang ogluši na ovaj javni poziv, zatražit ću pomoć domaćih i međunarodnih institucija, stručnih i političkih, i pozvati javnost da načini pritisak na Vladu i Sabor da smijene ministra zdravstva zbog ugrožavanja zdravlja hrvatskih građana«, rekao je u ponedjeljak dr. Nikica Gabrić, voditelj Lions Hrvatske očne banke (LHOB) u Bolnici Sveti Duh u Zagrebu.</p>
<p> Gabrić je na konferenciji za novinare prozvao potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi zato što ništa ne poduzima dok se u nekim bolnicama presađuju rožnice koje primateljima mogu prenijeti teške bolesti ili nisu dostatno kvalitetne. Nije precizirao u kojim su bolnicama presađivane rožnice koje nisu provjerene prema standardu Udruženja europskih očnih banaka, ali je naveo da su glavni centri za transplantacije rožnica na Svetom Duhu (tamo je i LHOB gdje se provjeravaju i pohranjuju rožnice), u KBC-u Zagreb (Rebro), te u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica. </p>
<p>U Varaždinu su 1992. napravljene dvije operacije s nedostatno provjerenim rožnicama, ali tako se radilo sve do 1995. kad je osnovana Očna banka i Sveti Duh postao hrvatskim referentnim centrom za takve operacije.</p>
<p> Godine 2000. obavljene su dvije operacije u Splitu i to sa svježim transplantatima što bi, kaže Gabrić, moglo biti sumnjivo. LHOB je, uz svoje operacije na Svetom Duhu, proveo i po dvije u Osijeku i Virovitici kao poduku liječnicima, ali tamo nisu nastavili s transplantacijama rožnice zbog skupe opreme.</p>
<p> Gabrić upozorava da se u »nekim ustanovama« ne provode serološke (krvne) pretrage tkiva rožnice, sumnja u drastične posljedice (prijenos HIV-a i hepatitisa te drugih infektivnih bolesti), ali za to nema dokaze. Njih je trebao, ističe, pribaviti ministar kojem je nekoliko puta pisao tražeći da zabrani takve transplantacije mimo standardiziranih provjera tkiva rožnice. Gabrić tvrdi da ga Hebrang potpuno ignorira i to zbog njegovih istupa protiv ministrove procjene gubitaka u zdravstvu. Naime, Gabrić je donedavno bio predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a.</p>
<p>Pokazao je i pismo predsjednika Europskog udruženja očnih banaka Diega Ponzina prema kojem je ministrova odgovornost još veća zbog nedjelovanja i nepoduzimanja onoga što je zakonska obveza »i time ugrožavanja zdravlja i života pacijenata«.</p>
<p>Prema Gabrićevim riječima, nemoguće je dokazati da je neki pacijent kojem su presadili svježu rožnicu zaražen i utoliko je važnije pridržavati se standardiziranih postupaka zbog kojih su osnovani Očna banka i Referalni centar. </p>
<p>Nered u vezi s transplantacijom rožnica u drugim bolnicama ilustrirao je primjerom kad je prije dvije godine na Rebro vraćeno šest nestručno uzetih i stoga kontaminiranih rožnica. Zato ta bolnica nije mogla dobiti ispravne rožnice iz Banke (jer ona i posluje po načelu uloga i isplate osim u hitnim slučajevima), pa je sada iz Rebra krenula inicijativa da se tamo osnuje nova očna banka. </p>
<p>Gabrić je spomenuo i slučaj dječaka iz Slavonskog Broda čije su rožnice presađene dvojici pacijenata starijih od 70 godina istodobno dok je na listi bilo dvadesetero djece koja očekuju transplantaciju.</p>
<p>Voditelj LHOB-a sumnja da su provedene još dvije stručno nedopuštene operacije o čemu je javno progovorio, a to je pak izazvalo prof. dr. Zdravka Mandića iz Kliničke bolnice Sestara milosrdnica da ga optuži da je »privatizirao Očnu banku i monopolizirao presađivanje rožnice u Hrvatskoj«.</p>
<p>»Moja pisma sadrže dovoljno argumenata za hitnu istragu koju bi pokrenuo svaki imalo odgovoran ministar«, istaknuo je Gabrić dodajući kako, umjesto toga, Hebrang »mijenja ljude u osnovanom povjerenstvu u Ministarstvu i postavlja podobne hadezeovce«. </p>
<p>To dokazuje, prema Gabriću, da Hebrangu »nisu važni građani jer bi trebao odmah zabraniti takve opasne operacije nego političke spletke i inkvizicija«, te da je Hrvatska za ministra zdravstva dobila osobu čije je ponašanje u suprotnosti s temeljnim dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije.</p>
<p>Vlahušić zabranio presađivanje rožnica mimo Očne banke</p>
<p>O svojim sumnjama u nedopuštenu praksu presađivanja svježeg i moguće kontaminiranog transplantata Gabrić je, tvrdi, obavijestio i bivšeg ministra zdravstva Andru Vlahušića, a prije njega i Anu Stavljenić-Rukavina. Oni su, koliko mu je poznato, razgovarali s čelnim ljudima bolnica u kojima se tako radilo, a Vlahušić je i zabranio te operacije. Gabrić o tome nije javno govorio kako bi zaštitio struku, te stoga što postoje institucije koje o tome moraju voditi računa. Hebrang bi sada trebao razotkriti kako su i zašto nastavljene te operacije na stari način.</p>
<p>Voditelj Lions Hrvatske očne banke razgovarao je i s državnim odvjetnikom koji je priznao da postoji potencijalna opasnost od zaraze, ali kaznena prijava dolazi u obzir tek ako se javi pacijent sa zaraznom bolešću neposredno nakon operacije. U suprotnom, presađivanje neprovjerene rožnice može se možda tretirati kao disciplinski prekršaj. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Povjerenstvo za transplantacije rožnice i inspekcijski nadzor počelo je s radom</p>
<p>Komentirajući u ponedjeljak za Vjesnik izjavu Nikice Gabrića, voditelja Lions Hrvatske očne banke, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang rekao je da je imenovao stručno povjerenstvo za cjelokupno pitanje transplantacije rožnica i inspekcijski nadzor. »Rad na tome je počeo«, kazao je Hebrang. »Molim da se svi uključeni u taj problem uzdrže od javnih izjava da one ne bi utjecale na objektivan rad inspekcije. Raspravu o problemu nastavit ću nakon što dobijem nalaz inspekcije«, rekao je Hebrang za Vjesnik. </p>
<p>M. Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Prijetnje smrću ministru Hebrangu</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> – Policija će u utorak odlučiti hoće li potpredsjednik Vlade i ministar Andrija Hebrang kojemu je u petak stiglo prijeteće pismo, dobiti pojačanu službenu zaštitu, izjavila je glasnogovornica zagrebačke policije Gordana Vulama. </p>
<p>Kako je Vulama u ponedjeljak obavijestila javnost, anonimno pismo u kojem se prijeti smrću Hebrangu i njegovoj obitelji, u Vladu je stiglo još u petak 20. veljače. U ponedjeljak oko 10,30 sati Hebrangova je tajnica o pisma obavijestila Upravu za posebne poslove sigurnosti MUP-a, odnosno Odjel za unutarnju zaštitu te Uprave. Prijetnje su, rekla je glasnogovornica Vulama, vezane uz »Hebrangove javne istupe i rad« i dodala kako će protiv nepoznatog pošiljatelja biti podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela »prijetnje prema službenoj osobi u vezi s njenim radom ili položajem«.</p>
<p>Inače, u zagrebačkoj policiji u ponedjeljak očito nisu smatrali kako vijest o prijetnji smrću potpredsjedniku Vlade zaslužuje posebno izvješće, već je glasnogovornica PUZ-a, spomenute izjave dala na upit novinarki Jutarnjeg lista. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Neoporezivi odbitak za umirovljenike 3000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 23. veljače</p>
<p> - »Vlada je pristala na povećanje iznosa neoporezivog osobnog odbitka za umirovljenike sa sadašnjih 2550 na 3000 kuna, a za odgovarajući iznos povećat će se i cenzusi u zdravstvenom osiguranju kako bi se izbjegla mogućnost da uključivanje dodatka od 100 kuna i šest posto u mirovine negativno utječe na primanja umirovljenika«, rekao je Vjesniku Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, nakon sastanka premijera Ive Sanadera s predsjednicima parlamentarnih stranaka u ponedjeljak. </p>
<p>»To je utvrđeno u Prijedlogu državnog proračuna za 2004. godinu, koji je predstavio premijer, a dogovorili smo se da će istodobno s donošenjem tog dokumenta biti provedena i izmjena svih odgovarajućih propisa«, kaže Jordan. </p>
<p>»Zbog toga će zajedničko povjerenstvo predstavnika Vlade i umirovljenika u utorak nastaviti s radom na definiranju konačnog prijedloga izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju na temelju kojega bi dodatak trebao biti uključen u mirovine«, rekao je Jordan.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Radnici »Belja« prekinuli štrajk i očekuju izbor novog nadzornog odbora i uprave </p>
<p>DARDA, 23. veljače</p>
<p> – Nakon što su u ponedjeljak ujutro radnici »Belja« u Dardi počeli štrajkati, kako su i najavili, zbog neisplaćene plaće za prosinac, poslije 13 sati plaće su im doznačene na račune u banci. To je Vjesniku potvrdio koordinator sindikalnih podružnica u tom baranjskom poljoprivrednom kombinatu Šimo Orešković dodajući da je štrajk prekinut. Predsjednik Uprave »Belja« d.d. Marijan Molnar s odobravanjem je dočekao informaciju o isplati. </p>
<p>Prema Oreškovićevim riječima, iako je bilo najavljeno, u utorak se neće štrajkati pred zgradom Uprave tijekom održavanja Skupštine Društva. </p>
<p>»Sindikat očekuje novi nadzorni odbor koji će odmah imenovati novu, kompetentnu upravu. Takva uprava ne bi trebala dopustiti da se agonija 'Belja' nastavi i da je proživljavaju radnici kojima nisu redovito isplaćivane plaće«, rekao je Orešković. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040224].
|
