NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040322].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209009 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.03.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Promjena Ustava opravdanje za neslanje hrvatskih vojnika u Irak?</p>
<p>Za slanje trupa u Irak nemoguće je dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru, neslužbene su procjene s Pantovčaka / Stoga bi opravdanje Americi za to što Hrvatska ne šalje vojsku u Irak moglo biti uvijeno i u »pokušaj promjene Ustava« s obrazloženjem da »ni to nije išlo« / U istom bi se paketu pokušalo skresati ustavne ovlasti predsjednika Mesića u vanjskoj politici </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Nakon što se i prijašnja vlast punu godinu bavila razvlašćivanjem predsjednika Mesića, u istom je smjeru, čini se, krenula i nova vlast. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks ovih je dana u intervjuu jednim dnevnim novinama jasno poručio da bi trebalo mijenjati Ustav kako bi se izbjegli nesporazumi u vezi s kreiranjem i vođenjem vanjske politike između predsjednika Republike i Vlade. Drugim riječima, na pomolu je nezadovoljstvo nove vlasti sadašnjim modelom prema kojem su dvojica najviših državnih čelnika sukreatori vanjske politike, u kojoj se, izlazi na vidjelo, razmimoilaze.</p>
<p>Tko vodi vanjsku politiku? Prema Šeksovu tumačenju Ustava, predsjednik i Vlada surađuju u provođenju vanjske politike koju ipak, prema članku 112. Ustava, provodi Vlada. Odnos ovlasti je nejasan, smatra Šeks, objašnjavajući da su time i Vlada i predsjednik stavljeni u »nemoguću situaciju« usklađivanja koje praktično ne može zaživjeti. I zato Šeks najavljuje potrebu promjene Ustava kako bi se ovlasti šefova države i Vlade preciznije razgraničile u sferi vanjske politike. </p>
<p>Sam Predsjednik na to je već uzvratio porukom da to može biti »Šeksovo privatno mišljenje«, no da odluku ipak donosi Sabor. Dalje od toga službeni se Pantovčak u nedjelju nije želio izjašnjavati, jer »čekaju Predsjednikov povratak iz posjeta arapskim zemljama«. Tada će, poručeno je, na razgovor pozvati ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, a – kako neslužbeno doznajemo – trebao bi se sastati i s premijerom Ivom Sanaderom. </p>
<p>Na Pantovčaku zasad ne komentiraju moguće daljnje razvlašćivanje predsjednika Mesića, kojem su – na njegovu inicijativu – »skresane« mnoge ovlasti bivšeg predsjednika Franje Tuđmana. Jedini komentar s Pantovčaka je da je za to »Šeksu potrebna dvotrećinska većina«. </p>
<p>Već su krenula i nagađanja kako je zapravo pokušaj promjene Ustava usko povezan s nemogućnošću pravdanja »neslanja hrvatskih vojnika u Irak«. Za slanje trupa u Irak nemoguće je dobiti dvotrećinsku većinu u Saboru, neslužbene su procjene s Pantovčaka. A i predsjednik Mesić se, podsjetimo, već izjasnio kako hrvatski vojnici u Irak mogu ići samo ako to bude pod patronatom UN-a ili ako takvu odluku izglasaju dvije trećine saborskih zastupnika.</p>
<p>Stoga bi opravdanje Americi za to što Hrvatska ne šalje vojsku u Irak moglo biti uvijeno i u »pokušaj promjene Ustava« s obrazloženjem da »ni to nije išlo«. U istom bi se paketu pokušalo i skresati ustavne ovlasti predsjednika Mesića u vanjskoj politici. No, teško je vjerovati da će do toga doći bez opiranja s Pantovčaka. A dok se Predsjednik ne vrati s putovanja, nema ni službenog komentara Šeksovih najava. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prikriva li se najavom ustavnih promjena izbjegavanje važnijih tema</p>
<p>Šeksova najava ustavnih promjena bio je manevar kojim se pozornost javnosti željela preusmjeriti s izjave ministra vanjskih poslova Miomira Žužula o izraelskim problemima s terorizmom / Nakon PDV-a se u Banskim dvorima o brojkama progovaralo samo ako se ukazivalo na dugove i obveze koje je bivša vlada iz prošle prebacila na ovu godinu / Očekivalo se da Vlada ima barem u osnovnim crtama razrađen program novog ekonomskog smjera ili barem ubrzavanja dosadašnjeg. No, do danas ga još nismo ugledali</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Čemu je služila rasprava o ustavnim promjenama vanjskopolitičkih ovlasti predsjednika Republike, koju je prošlog tjedna potaknuo predsjednik Sabora Vladimir Šeks, iako je i sam unaprijed jako dobro znao da je neostvariv, jer se za takvu promjenu Ustava sasvim sigurno u Saboru ne mogu skupiti potrebna 102 glasa? </p>
<p>Bio je to, naravno, manevar kojim se pozornost javnosti željela preusmjeriti s izjave ministra vanjskih poslova Miomira Žužula o izraelskim problemima s terorizmom, koja je doživjela mnogo kritika čak i u redovima HDZ-ovih koalicijskih partnera. Bila je to, također, i poruka predsjedniku Stjepanu Mesiću da HDZ neće dopustiti da se javno upitnima proglašavaju potezi i izjave članova Vlade. </p>
<p>No, ta je rasprava pokazala i nešto više, nešto što Sanaderovoj vladi ne ide u prilog.</p>
<p>Naime, javnost se te teme – unaprijed osuđene na brzo umiranje – ne bi toliko žustro dohvatila da s Markova trga stiže više drugih, za svakodnevni život građana i prosperitet države važnijih tema od vanjskopolitičkih ovlasti predsjednika Republike. Iz Banskih dvora su takve teme u javnost dosad stizale na kapaljku. Zapravo, samo je smanjivanje PDV-a tema tog ranga. I to ne zato što bi manji PDV mogao realno bitno poboljšati standard građana nego zato što je ipak riječ o ozbiljnoj promjeni u poreznom sustavu. Nakon PDV-a se u Banskim dvorima o brojkama progovaralo samo ako se ukazivalo na dugove i obveze koje je bivša vlada iz prošle prebacila na ovu godinu. </p>
<p>Uz PDV, u prva tri mjeseca Sanaderove vlade (formirana je 23. prosinca 2003.) jedine su velike medijske teme bile nove haaške optužnice. Dakle, ništa što bi se izravno moglo povezati s glavnim HDZ-ovim predizbornim obećanjem – brzim povećanjem standarda građana. Podsjećamo, u predizbornom programu HDZ-a govorilo se o roku od samo tri mjeseca, a u prvim danima mandata on je produljen do ljeta. </p>
<p>Istina, u ostvarivanje tog brzopoteznog roka vjerovali su samo oni najnaivniji. No ipak se očekivalo da ekipa koja tako nešto obećava u pripremi ima barem u osnovnim crtama razrađen program novog ekonomskog smjera ili barem ubrzavanja dosadašnjeg. No, do danas ga još nismo ugledali. Štoviše, još se ne zna ni tko je u Sanaderovoj vladi glavni čovjek zadužen za ekonomsku politiku. </p>
<p>Umjesto svega toga, dobili smo za proračun prilično opterećujuće, ali za razvitak gospodarstva beznačajne poteze koji su umirovljenicima, rodiljama, djeci i braniteljima osigurali nešto više novca nego prije. Dakle, dobili smo populističke mjere umjesto ubrzanja gospodarskog razvoja ili novog ekonomskog smjera.</p>
<p>Dobivamo, istina, i najave porezne reforme. No one su često kontradiktorne, pa se u pravilu događalo da je jedan član Sanaderove ekipe nešto najavio da bi drugi to odmah pobio ili stavio pod upitnik. Nikome još nije jasno ni što Sanaderova vlada namjerava s privatizacijom.</p>
<p>Vlada nas, također, obasipa i mnoštvom vanjskopolitičkih tema, uglavnom vezanih za priključenje Europskoj uniji. No, to je put na kojem nijedna tranzicijska vlada, pa ni hrvatska, nema mnogo prostora za kreativnost jer Bruxelles sve uzde čvrsto drži u rukama. Sve se odvija po načelu »uzmi ili ostavi«. Javnost je to već odavno shvatila pa na tom području nema velikih rasprava čak ni sada kada se dogovaraju nove uvozne kvote koje bi mogle značajno ugroziti nejaku hrvatsku proizvodnju.</p>
<p>Zbog toga i ne čudi što se javnost tako lako zapali za rasprave o temama poput ustavnih ovlasti predsjednika Republike. U nedostatku drugih, ozbiljnih tema s Markova trga, drugo joj i ne preostaje. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Žužul ne bi mijenjao Ustav zbog vanjske politike</p>
<p>Odgovarajući na niz pitanja voditelja Aleksandra Stankovića o gafovima koje je počinio otkad je ministar, Žužul je ustvrdio kako ništa od toga ne smatra gafovima, nego je sve, rekao je, stvar interpretacije/ Ministar je također rekao da ne bi predložio slanje hrvatskih vojnika u Irak te da Hrvatska neće s Amerikom potpisati Sporazum o neizručivanju američkih državljana sudu u Haagu</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Mislim da ne bi trebalo mijenjati Ustav, iako je on malo nejasan u vezi s pitanjem kreiranja vanjske politike. No, Predsjednik Mesić i ja imamo dobre odnose, o svim pitanjima se konzultiramo i koordiniramo i baš u ponedjeljak imamo radni ručak kod premijera, rekao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u nedjelju, gostujući u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva«. </p>
<p>Odgovarajući na niz pitanja voditelja Aleksandra Stankovića o gafovima koje je počinio otkad je ministar, Žužul je ustvrdio kako ništa od toga ne smatra gafovima, nego je sve, rekao je, stvar interpretacije.</p>
<p>»Vrlo uspješan posjet Izraelu zasjenjen je onim što su hrvatski mediji proglasili gafom, iako to svijet nije tako doživio«, istaknuo je ministar pojašnjavajući kako je želio reći da nije jasno tko je pregovarač palestinske strane u srednjoistočnim pregovorima. »Prigovara mi se da sam rekao kako pregovarač ne može biti Yasser Arafat, a upravo sam želio naglasiti da je službeni pregovarač premijer Ahmad Qurei. Svi govore kako je to nejasna situacija«, ustvrdio je Žužul. </p>
<p>Komentirajući tvrdnju da ga javnost doživljava kao proameričkog čovjeka, Žužul je naglasio da je živio u SAD-u i da tamo ima rodbinu, ali da je orijentiran proeuropski. Ulaskom u Europsku uniju, naglasio je, Hrvatska neće izgubiti svoj identitet, ali će ljudi živjeti bolje. Upitan otežava li general Gotovina svojim bijegom poziciju Hrvatske u približavanju EU, ministar je odgovorio da bi njegovo pojavljivanje u Haagu sigurno olakšalo poziciju Hrvatske.</p>
<p>»Suradnja s Haagom nije upitna, ali moramo iskoristiti sva pravna sredstva da se izborimo za istinu o Domovinskom ratu«, rekao je ističući da će Vlada »naći način kojim će pokušati odgovoriti na političke kvalifikacije iz optužnice generalima Čermaku i Markaču«. Pojasnio je kako je riječ o terminu »zločinački pothvat«, no nije želio otkriti što će Vlada konkretno poduzeti rekavši da se još traži najbolji put, koji ne isključuje, potvrdio je, ni pokretanje rasprave pred Vijećem sigurnosti. </p>
<p>Upitan spada li u 80 posto Hrvata koji generala Gotovinu smatraju herojem, Žužul je naglasio da su za njega heroji svi oni koji su se borili za Hrvatsku, no i heroji, rekao je, mogu pogriješiti. »O Gotovininoj prošlosti malo znam, ali znam da je njegova uloga u obrani zemlje velika«, ustvrdio je ne želeći komentirati činjenicu da je protiv Gotovine u Francuskoj podignuta optužnica zbog pljačke. Ne mogu ga osuđivati na temelju medijskih napisa, poručio je Žužul navodeći da Domovinski rat nije bio zločinački, nego herojski pothvat, a zločine, kojih je također bilo, treba razjasniti.</p>
<p>Govoreći o ulasku Hrvatske u NATO, Žužul je istaknuo da će konačnu riječ dati Sabor, odnosno građani. Prednosti članstva u NATO-u su, rekao je, što se nijedan rat nije vodio na teritoriju neke od članica, te činjenica da će Hrvatska teško ući u EU ako nije članica NATO-a. Taj savez, ukazao je Žužul, treba gledati kao sigurnosni kišobran, a ne kroz vojne baze. Ministar je također rekao da ne bi predložio slanje hrvatskih vojnika u Irak te da Hrvatska neće sa SAD-om potpisati Sporazum o neizručivanju američkih državljana sudu u Haagu.</p>
<p>Komentirajući situaciju na Kosovu, Žužul je istaknuo da međunarodna zajednica mora pokušati pronaći rješenje pregovorima. »Hrvatska je spremna biti konstruktivni dio međunarodne zajednice, ali nećemo nametati svoja rješenja kosovskog problema«, kazao je.</p>
<p>Upitan smatra li gafom to što je svojedobno rekao kako PDV treba smanjiti na 20 posto, jer je to lakše računati nego 22 posto, Žužul je rekao da je to nebitno pitanje, ali da je »njemu kao dobrom matematičaru uistinu lakše računati s 20, nego 22 posto«.</p>
<p>Žužul je potvrdio i da je zakasnio s plaćanjem poreza za iznajmljivanje kuće u Zagrebu, no istaknuo je kako je sve naknadno platio s kamatama. »To je bilo 2002. dok sam bio u Americi, a računovođe su mislili da se ne treba platiti porez. </p>
<p>Zakon je doduše nejasan o tom pitanju, ali ipak je činjenica da sam trebao platiti«, zaključio je.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Za sanaciju banaka utrošeno 19,5 milijardi, od prodaje samo 5,4 milijarde kuna</p>
<p>Revizija je prošle godine, uz reviziju pretvorbe i privatizacije, obuhvatila 611 subjekata / Ministarstvo pomorstva, prometa i veza je, na primjer, za nabavu solarne folije za zaštitu svoje zgrade, legendarne »Kockice«, utrošilo 367.817 kuna. Folija je postavljena u srpnju 2002., a skinuta je već nakon dva mjeseca jer se nije pokazala korisnom / Ministarstvo znanosti je Nacionalnoj zakladi za znanost i visoko školstvo dalo 52 milijuna kuna, iako nije imenovana uprava niti donesen statut, a putem ugovora o djelu upravitelju Zaklade je platilo 64,8 tisuće kuna, iako nije obavio ugovorene poslove</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Tijekom 2002. bez ili uz manje nepravilnosti koje nisu značajne i odlučujuće za sastavljanje financijskih izvještaja poslovale su samo četiri institucije – ministarstva europskih integracija, prosvjete i športa, vanjskih poslova, te Hrvatski zavod za zapošljavanje. U 2001. bez nepravilnosti je poslovalo sedam subjekata, no broj nepravilnosti u poslovanju i trošenju javnog novca svake godine se sve više smanjuje, ocjena je Državnog ureda za reviziju, koje je Saboru dostavilo izvješće o revizijama obavljenim tijekom prošle godine, a koje se odnose na 2002. </p>
<p>Iz nalaza državne revizije koji se odnosi na Državnu agenciju za sanaciju banaka (DAB) vidljivo da je trošak sanacije i prodaje četiriju banaka – Privredne, Riječke, Splitske i Dubrovačke 19,5 milijardi kuna, što je nekoliko puta više od prihoda ostvarenog njihovom prodajom, koji je iznosio 5,4 milijarde kuna.</p>
<p>Iz nalaza državne revizije može se iščitati niz nepravilnosti u trošenju državnog novca, od nekoliko tisuća do milijunskih iznosa, a može se doznati i da stanove za službene potrebe koriste i sindikalni čelnici. Od 101 stana za službene potrebe, korisnici šest stanova su sindikalni čelnici, a jednog stranački, što nije u skladu s propisima. Nekoliko je ministarstava svojim zaposlenicima isplatilo i stimulacije, iako to nisu smjeli, jer Vlada za to nije utvrdila potrebne kriterije.</p>
<p>Tako je Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva u prosincu 2002. za svojih 57 djelatnika isplatilo nagrade u visini 50 posto bruto plaće za studeni, a ministar zaštite okoliša za natprosječne rezultate zaposlenicima je isplatio 323,4 tisuće kuna. To je ministarstvo dalo i 889,6 tisuća kuna za stručno usavršavanje, iako nije postojao plan i program izobrazbe, dok je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza pretežno svojim zaposlenicima, isplatilo 812 tisuća kuna za ugovore o djelu.</p>
<p>Revizija rada tog ministarstva otkrila je zanimljiv primjer trošenja proračunskog novca. Naime, ono je za nabavu solarne folije za zaštitu svoje zgrade, legendarne »Kockice«, utrošilo 367.817 kuna. Folija je postavljena u srpnju 2002., a skinuta je već nakon dva mjeseca jer se nije pokazala korisnom. U istom ministarstvu mobitele su koristili i zaposlenici koji na to nemaju pravo, a za čišćenje prostorija uz 13 čistačica angažirano je i devet zaposlenica uslužnog centra. Tako je za čišćenje prostorija potrošeno 305.507 kuna, a za pranje zavjesa i kemijsko čišćenje 133.265 kuna. </p>
<p>Iz revizije Ministarstva gospodarstva može se iščitati i koliko stoje razni savjetnici, za čije je usluge to ministarstvo platilo ukupno 13,25 milijuna kuna. Od toga je konzorciju ABN AMRO za savjetničke usluge za pripremu privatizacije Janafa plaćeno 1,9 milijuna kuna, a savjetnicima za privatizaciju Ine 9,8 milijuna kuna. </p>
<p>Revizori su kod tog ministarstva utvrdili da je od 9,3 milijuna kuna za materijalne rashode čak 3,5 milijuna subvencija za šibenski TEF dano bez javnog natječaja.</p>
<p>Ministarstvo hrvatskih branitelja u knjigama nije zavelo obveze za smještaj branitelja i njihovih obitelji, a Ministarstvo znanosti je Nacionalnoj zakladi za znanost i visoko školstvo dalo 52 milijuna kuna, iako nije imenovana uprava niti donesen statut, a putem ugovora o djelu upravitelju Zaklade je platilo 64,8 tisuće kuna, iako nije obavio ugovorene poslove. </p>
<p>Kod Ministarstva financija je jedna od nepravilnosti i manjak markica za cigarete, pa je revizija utvrdila da je krajem godine na zalihama nedostajalo više od 550 tisuća markica koje su bile oštećene, ali ne i popisane. </p>
<p>Revizori su naložili i da se ustroji konačna i točna evidencija o stanju duga države, jer, primjerice, nije iskazan dug po 17 zajmova, neki su iskazani u većim ili manjim iznosima od stvarnog, a na računu zaduživanja nije evidentirana ni otplata glavnica po četiri kredita u ukupnom iznosu 12,7 milijuna dolara.</p>
<p>Revizija i ove godine ponavlja da u očevidnik državne imovine nije upisana sva imovina, da niz ministarstava o tome još nisu dostavila podatke o nekretninama, da je od pokretnina popisan samo 31 osobni automobil, jer čak 30 tijela državne vlasti nije unijelo podatke o automobilima. </p>
<p>Revizija je prošle godine, uz reviziju pretvorbe i privatizacije, obuhvatila 611 subjekata – državni proračun, 22 tijela državne uprave (ministarstva i urede), 568 lokalnih jedinica (Grad Zagreb, 20 županija, 122 grada i 425 općina), te institucije poput HFP-a, HZZO-a, HZMO-a, Zavoda i Vijeća za telekomunikacije, HAC-a i HC-a te splitskog Veleučilišta.</p>
<p>Više nego proteklih godina u 2002. je bilo i nepravilnosti u postupcima nabave roba, radova i usluga, a bez prethodno provedenog javnog nadmetanja te obveznih dviju ponuda. Najčešće, pak, spominjani slučajevi su nabava informatičke opreme bez suglasnosti Ureda za internetizaciju.</p>
<p>U Izvješću o obavljenim revizijama za 2002. navodi se da većina revidiranih subjekata prihvaća prijedloge i preporuke Državnog zavoda za reviziju, što dovodi do kvalitetnijeg poslovanja, veće uštede i smanjenja javne potrošnje.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Kaznena odgovornost zbog nedostatka kulture</p>
<p>Iako je kultura prostornoga planiranja postojala i u »mračnom« srednjem vijeku, na početku trećega milenija ona se u Hrvatskoj zatire na bezočan način – spregom politike i investitora / Javni su interesi podređeni privatnima, a danak je preskup – uništava se najveće hrvatsko nacionalno bogatstvo – prostor / Kultura urbanog planiranja danas je u krizi, očito zbog nedostatka kulture / Zbog toga je nužno za sve one nekulturne, kad je u pitanju gospodarenje prostorom, uvesti kaznenu odgovornost </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Gradogradnja odnosno urbanističko planiranje ubraja se u dio slavne povijesti hrvatske kulture, što najbolje potvrđuju i tri naša obalna grada upisana na Unescovu listu svjetske baštine kao povijesne urbane cjeline. U Dubrovniku su već 1272. Statutom grada kodificirani urbanistički propisi koji su kasnije dopunjavani, a nikad dokidani. Zato je na tome mjestu, i obnovama nakon potresa, nastajao i održavao se grad visokih urbanih dosega. Zbog toga je taj grad i dio svjetske baštine. Dioklecijanova palača u Splitu, također spomenik svjetske baštine, nije taj status dobila samo zbog antičke palače, nego upravo stoga što je krajnjim urbanim umijećem i senzibilitetom u nju u ranom srednjem vijeku interpoliran grad. I Trogir, kao dio tog urbanog hrvatskog trojca na Unescovoj listi, dospio je u krug svjetske baštine svojim srednjovjekovnim urbanizmom.</p>
<p>Ta se urbana tradicija u Hrvatskoj nastavljala i kroz kasnija stoljeća. Sve dobre primjere nemoguće je nabrojiti, ali treba bar spomenuti renesansnu urbanu zvijezdu Karlovca ili devatnaestostoljetni urbanizam Zagreba, kojemu je, naravno, prethodio i onaj srednjovjekovni Gradeca i Kaptola, a iz kojega je proizašla slavna donjogradska Lenucijeva potkova s nizom gradskih parkova i kulturnih ustanova. I ona je jedan od primjera prožimanja kulture i urbanizma, odnosno gradogradnje, koja je danas u krizi, očito zbog nedostatka kulture.</p>
<p>I upravo Zagreb, kao metropola, prednjači u zatiranju svijetlih urbanih tradicija Hrvatske, a njega naravno slijede i drugi veliki i mali gradovi, pa i druga naselja, spremna jednako kao i metropola, za šačicu profita uništiti vlastiti prostor. Na naivno pitanje »zar danas nema poštenih urbanista?« slijedi, na žalost, manje naivan, zapravo surov, odgovor da se nad njima »nadvijaju« političari koji neznalački donose nemušte odluke. No, jesu li te odluke strukovno nepriučenih političara, čije je djelovanje ograničeno trajanjem mandata, za njih jednako nemušte kao i za opće dobro, protiv kojega uporno rade? </p>
<p>U Zagrebu, kao i u drugim gradovima te manjim sredinama, a pogotovo u obalnom pojasu i na otocima, političari koji bi trebali štititi hrvatski prostor kao najznačajniji nacionalni gospodarski resurs, s lakoćom se odriču javnog u korist »nečijeg« privatnog interesa. A tijekom cijele povijesti uvijek je, bez obzira na djelujuće vlasničke sustave, javni interes (grada i države) bio iznad privatnog koji se s onim višim trebao usklađivati. Danas se, čini se, situacija bitno promijenila, te privatni želi diktirati javnim, a to mu je omogućeno tajnom spregom politike i kapitala (na toj razini o sukobu interesa još nitko ne zbori).</p>
<p>Vježbanje političke moći iz mandata u mandat, na žalost, upregnuto je u ignoriranje struke, a u protežiranje kratkoročnih ciljeva kojima investitori nabrzinu osvajaju hrvatski prostor uništavajući ga više od ratnih agresora. Taj hrvatski prostor gotovo da nitko i ne brani. Propisi koji su odredili »pokrivanje« Hrvatske prostornim planovima godinama se zaobilaze što, naravno, ide na ruku onima koji u mutnome, dakle prije donošenja prostornih planova što će biti obvezujući, žele uloviti što više.</p>
<p>Situacija je, dapače, još crnija no što se na prvi pogled čini. Čak i tamo gdje su prostorni planovi usvojeni, političke strukture (lokalne i metropolske) omogućavaju investitorima krojenje detaljnih planova što se usitnjavaju na veličinu građevinske parcele, odnosno objekt koji dotični pod svaku cijenu želi podići. Stoga, primjerice, umjesto da se glavni gradski potezi planiraju strateški, dakle cjelovito, oni se lome, poput zagrebačke Savske ili Vukovarske, a možda i nastavka osovine Lenucijeve potkove, na djeliće privatnih interesa koji nam kroje sliku metropole, a negdje drugdje sliku prostorno raskidane Hrvatske.</p>
<p>Kako je to moguće? Gdje nam je zakonska regulativa? U segmentima u kojima postoji, neprovediva je. Zapravo, sročena je tako (s bezbrojnim rupama) da sve to nekažnjivo dopušta, dakle promiče. A i to govori o nedostatku kulture, pogotovo one političke, jer i zakonodavstvom (strukom), na žalost, spretno manipuliraju političari. Kako, dakle, zaštititi hrvatski prostor od kratkoročne »mandatne« moći političara koji u bogatstvu investitora (često lažnih i bez kapitala) ne vide opasnost što se nadvija nad Hrvatskom čak i onda kad se neki hrvatski povratnici, nazovi kulturni, spremaju za pomoć domovini u najdrastičnijim oblicima betonskog arčenja hrvatskog zemljišnog bogatstva?</p>
<p>Jedino represijom, onom zakonskom, koja mora imati ugrađenu kaznenu odgovornost za sve počinitelje, bez obzira na instance (dakle, sve upletene). Samo tako moći će se sačuvati hrvatski prostor kojim se stoljećima kultivirano upravljalo. Kultura prostornog planiranja, kako vidimo, postojala je i u »mračnom« srednjem vijeku, a nedostaje nam u trećem mileniju. Zbog tog nedostatka kulture nužno je za sve one nekulturne, kad je u pitanju gospodarenje prostorom, uvesti kaznenu odgovornost. To je možda i razlog zbog kojega je urbanizam i arhitekturu kao dio hrvatske urbane kulture trebalo ostaviti u nadležnosti Ministarstva kulture, koje bi potom bilo korektivom onim ostalima, još nedovoljno kultiviranima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ponavljanje prošlosti</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Čelnik srbijansko-crnogorske vojske Branko Krga povukao je u Beogradu paralelu između hrvatske vojnoredarstvene akcije »Oluja« i onoga što se trenutačno događa na Kosovu. I jedno i drugo za njega je, kako je rekao, etničko čišćenje Srba. Iste je optužbe i na isti način iznio Amfilohije Radović, metropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve.</p>
<p>Da je te teške optužbe izrekao neki mirotvorac ili određeni srpski general koji se suprotstavljao pohodu Miloševićeve vojske na Hrvatsku, još bi se i moglo reći da je u pitanju samo neznanje. Međutim, riječ je o nekadašnjem šefu vojno-obavještajne službe bivše jugoslavenske vojske, koja je upravo etničkim čišćenjem i genocidom okupirala trećinu Hrvatske i veći dio BiH i potom ta područja htjela pripojiti Srbiji i Crnoj Gori. I sada taj visokopozicionirani »oficir« u Miloševićevoj zločinačkoj strukturi, kao i metropolit Amfilohije Radović, uzimaju sebi za pravo hrvatsku oslobodilačku akciju u međunarodno priznatim granicama nazivati etničkim čišćenjem. </p>
<p>Krga to čini iako su mu kao čelniku vojno-obavještajne službe agresorske vojske po svoj prilici poznate sve okolnosti koje su navele Martića i Mrkšića da još prvog dana »Oluje« izdaju zapovijed o evakuaciji civilnog stanovništva za kojim je potom krenula i vojska. </p>
<p>Osim toga, čemu uopće spominjanje Hrvatske kad je riječ o aktualnim događanjima na Kosovu. Dolje je međunarodni protektorat u kojem sudjeluju neke druge zemlje a ne Hrvatska, i koje ne dopuštaju srbijanskoj vojsci i policiji ulaz u to područje. Ako želi vratiti svoje oružane snage u dijelove Kosova, što je i zahtjev tamošnjeg Vrhovnog vijeća obrane, onda Krga dopuštenje za to treba dobiti od NATO-a. U tome mu neće mnogo pomoći njegove obavještajne intrige kojima srpsku javnost pokušava mobilizirati povezivanjem tamošnjih događaja s »Olujom«. Jedino što s tim može napraviti jest neko novo kamenovanje hrvatskog veleposlanstva u Beogradu ili eventualno paljenje neke katoličke crkve u Srbiji, što bi svakako bilo štetno za odnose dviju zemalja, ali bi srpskim interesima u vezi s Kosovom malo koristilo.</p>
<p>Stoga, neka se Krga i Radović okane Hrvatske, i neka svojim gubitničkim frustracijama ne opterećuju tamošnju javnost jer jedino što iz tog zastarjelog JNA modela koji se temelji samo na proizvodnji novih neprijatelja može proizići jest novi srpski poraz na Kosovu. Krga i Radović očito ništa nisu naučili iz svoje i srpske prošlosti te ne čudi, kako kaže ona poslovica, što su osuđeni na to da je ponavljaju.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vrijeme za istinu</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Vrijeme je za istinu«, izvikivalo su u Londonu; »Silvio, ti si na redu«, čulo se u Rimu; »Vratite se kući«, poručivali su Japanci; na lutki australskog premijera Johna Howarda isticao se Pinocchijev nos.</p>
<p>Tisuće ljudi prodefilirali su proteklog vikenda gradovima svijeta s porukom da su se Bush i Blair upustili u avanturu koju treba zaustaviti. Začudo, u Varšavi i Zagrebu tako nije bilo. U glavnom gradu Poljske, čiji su vojnici već mjesecima u Iraku, okupilo se samo nekoliko stotina ljudi, a tako je bilo i u Zagrebu. Dok je 10.000 ljudi stavilo svoj potpis na peticiju da se hrvatski vojnici ne šalju u Irak, masovnog izlaska na ulice nije bilo. Doktrina »tenkovima do slobode« u Iraku se pokazala neuspješnom. Amerikanci su vlastitom voljom postali okupatori, izgubivši vjerodostojnost u svijetu, prijatelje u Europi i umjesto pobjede nad terorizmom još ga više potaknuli.</p>
<p>»Irak je pokazao granice američke moći«, tvrdi The Financial Times. Ali, više od toga, po tko zna koji put se dokazalo da se do mira i demokracije ne dolazi silom. Radikalni islam samo je dodatno potpaljen.</p>
<p>Subotnji protesti u trideset zemalja pokazuju i da Busheva doktrina, koju su Tony Blair, José María Aznar i Silvio Berlusconi slijepo slijedili, nema podršku velikog broja stanovnika svijeta i da je Irak očito bio krivo mjesto, u krivo vrijeme, za vođenje protuterorističkog rata. Rezultat je sve veći jaz između Amerike i mnogih zemalja koje se osjećaju inferiornima, zanemarenima i neravnopravnima.</p>
<p>Nakon iračke avanture, svjetski globalni poredak je u velikoj krizi, UN je podcijenjen i marginaliziran, a središte krize koje je i dovelo do razbuktavanja terorizma – ono na Srednjem istoku – i dalje kipi, bez izgleda da će uskoro biti suzbijen. Hrvatska zasad manevrira u poziciji da je nitko javno ne prisiljava poslati vojnike u Irak, ali se to ipak od nje očekuje. I Americi je jasno da je Hrvatska u delikatnoj situaciji, čekajući pozivnicu za europsku čekaonicu, s nagomilanim unutrašnjim i vanjskim problemima, te da bi eventualni odlazak vojnika u Irak još više polarizirao političku scenu. Zbog toga nitko previše glasno ne pita za hrvatski angažman u Iraku.</p>
<p>A zagrebačka poruka »Dosta je ratova«, iz zemlje koja je previše krvarila posljednjih godina i koja je u okruženju iz kojeg se miris rata ponovo širi, najbolje rezimira masovne proteste diljem svijeta protiv svjetskog terorizma, ali i promašene savezničke iračke avanture.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatskoj je dužnost poduprijeti platformu Europske unije o Srednjem istoku, jer nudi pravična rješenja</p>
<p>Svojim opetovanim tvrdnjama da je u Izraelu iznio stavove identične EU-ovu stavu, umjesto da umiri hrvatsku javnost, Žužul je izazvao nezadovoljstvo Unijinih veleposlanika u Zagrebu. Žužulova izraelska epizoda, sudeći prema reakcijama građana, nije ostavila ravnodušnom ni širu hrvatsku javnost. Prema mišljenu mnogih, njegove neodmjerene i pristrane izjave u prilog Izraelu neprihvatljive su ne samo iz političko-pragmatičkih nego i moralnih razloga / Cjelovitu i posve realnu platformu takvog rješenja dala je jedino Europska unija u »Generalnoj poziciji EU o sukobu na Srednjem istoku« kojom se priznaje pravo Izraelcima na miran i siguran život unutar međunarodno priznatih granica svoje države, ali i Palestincima pravo na uspostavljanje suverene palestinske države. Pritom Unija osuđuje terorističke udare po Izraelu, ali i poziva na povlačenje izraelske vojske s tuđih teritorija, zaustavljanje egzekucija bez suđenja i povlačenje svih sankcija protiv Palestinaca / Svakodnevnim »kaznenim ekspedicijama« izraelske vojske na područja Palestinske samouprave, koje imaju sva obilježja državnog terorizma, neće se suzbiti terorizam palestinskih samoubilačkih skupina, jer se jednim terorizmom drugi ne suzbija nego samo širi i rasplamsava. I jedan i drugi za sobom ostavljaju pustoš, krv i očaj što potiče na osvetu. Zato za Hrvatsku moraju biti jednako neprihvatljivi</p>
<p>PETAR KRISTE</p>
<p>Proteklih su dana u hrvatskim političkim krugovima dosta bure izazvale izjave ministra vanjskih poslova Miomira Žužula dane tijekom posjeta Izraelu na temu izraelsko-palestinskih odnosa. </p>
<p>Najžešće reakcije odnosile su se, kako je poznato, na Žužulove riječi kako »Hrvatska u potpunosti podržava spremnost Izraela da nastavi s provođenjem mirovnih smjernica, ali i razumije da postoji obaveza izraelske Vlade da zaštiti građane i spriječi daljnje napade«, i posebice na dio izjave u kojem se kaže: »Teško je reći s kim bi Izrael trebao pregovarati s palestinske strane i mi smo zabrinuti što nema jasnog partnera, te se nadamo da će Palestinci uspjeti pronaći odgovarajuće vodstvo koje će moći pregovarati i postići mir«. </p>
<p>Oporba, a čini se i Ured Predsjednika, oštro zamjeraju ministru da se svrstao na stranu Izraela, diskvalificirao palestinsko legalno vodstvo kao pregovarače i poistovjetio palestinski narod s teroristima.</p>
<p>Ministar Žužul opovrgava sve prigovore tvrdeći istodobno da su oštre reakcije hrvatskih političara rezultat pogrešne interpretacije njegovih riječi. Tome dodaje da je iznio jasan stav Hrvatske, koji je identičan stavu EU-a, da nije rekao ništa što se razlikuje od Unijina stava, dapače da je podcrtao taj stav. U tom smislu nastupio je prošle srijede i u emisiji HTV-a »Meridijan 16«, ali širi izvadci njegove izjave iz Izraela, emitirani u sklopu te emisije, nisu poduprli njegovu obranu, nego su ga, nažalost, nedvosmisleno demantirali. </p>
<p>Svojim opetovanim tvrdnjama da je u Izraelu iznio stavove identične stavu EU-a, umjesto da umiri hrvatsku javnost, Žužul je, izazvao nezadovoljstvo Unijinih veleposlanika u Zagrebu.</p>
<p> Žužulova izraelska epizoda, sudeći prema reakcijama građana, nije ostavila ravnodušnom ni širu hrvatsku javnost. Prema mišljenju mnogih, njegove neodmjerene i pristrane izjave u prilog Izraelu neprihvatljive su ne samo iz političko-pragmatičkih nego i moralnih razloga, jer država Izrael u nemilim događajima što ih svakodnevno gledamo na malim ekranima nije nevinija od Palestinaca.</p>
<p>Ta ocjena, dakako, ne implicira zazor ili bilo kakvu suzdržanost prema židovskom narodu u Izraelu i u svijetu općenito. Dapače, Židovi, koji su u svojoj burnoj povijesti doživjeli neviđene patnje i pogrome, uživaju, uvjeren sam, velike simpatije gotovo cijele hrvatske javnosti. </p>
<p>Hrvatska javnost, moglo bi se reći bez iznimke, s užasavanjem se prisjeća slika bezumna zlostavljanja, pljačke, uništavanja imovine, deportacija, beskrajnih patnji u logorima smrti i strahota holokausta što ih je taj narod doživljavao diljem okupirane Europe u doba nacističke i fašističke vladavine. </p>
<p>Naše suosjećanje u patnjama i solidarnost s progonjenim židovskim narodom utoliko je dublja i iskrenija što su se sve te strahote tijekom Drugog svjetskog rata događale i na našem, hrvatskom tlu. Znamo za teškoće s kojima se nakon nastanka susretala i mlada država Izrael okružena morem arapskog svijeta koji nije bio prijateljski raspoložen prema novoj državi. Zgražamo se i nad stravičnim prizorima posljedica palestinskih samoubilačkih napada na prostoru Izraela.</p>
<p>Međutim, ne možemo ostati ravnodušni ni prema golemim patnjama Palestinaca protjeranim s djedovskih ognjišta i raspršenih po susjednim zemljama. Jednako tako nemoguće je hladnokrvno promatrati prizore u kojima izraelska vojska pod punom ratnom spremom upada u palestinska naselja i izbjegličke kampove, brutalno nasrće na golobrade mladiće naoružane praćkama, razara njihove domove i mučki, bez suđenja, ubija sve osumnjičenike za terorizam. </p>
<p>Takvi prizori puni ruševina i zgarišta, krvi i jauka krivih i nevinih, starih i nejakih Palestinaca, koji se također svakodnevno ponavljaju na malim ekranima, pobuđuju opći nemir, a meni osobno nameću i pitanje mora li baš Izrael danas postupati prema Palestincima poput nacista i fašista prema Židovima? </p>
<p>Jedno je sigurno: svakodnevnim »kaznenim ekspedicijama« izraelske vojske na područja Palestinske samouprave, koje imaju sva obilježja državnog terorizma, neće se suzbiti terorizam palestinskih samoubilačkih skupina, jer se jednim terorizmom drugi ne suzbija nego samo širi i rasplamsava. I jedan i drugi za sobom ostavljaju pustoš, krv i očaj što potiče na osvetu. Zato za Hrvatsku moraju biti jednako neprihvatljivi.</p>
<p>Hrvatska kao iskreni prijatelj i židovskoga i palestinskog naroda, ne smije se, dakle, svrstati ni na jednu stranu. Njena politika prema srednjoistočnom prostoru mora biti prožeta željom za zaustavljanjem bezumlja i traženjem mirnog rješenja. Cjelovitu i posve realnu platformu takvog rješenja pak dala je jedino Europska unija u »Generalnoj poziciji EU o sukobu na Srednjem istoku« kojom se priznaje pravo Izraelcima na miran i siguran život unutar međunarodno priznatih granica svoje države, ali i Palestincima pravo na uspostavljanje suverene palestinske države. </p>
<p>Pritom Unija osuđuje terorističke udare po Izraelu, ali i poziva na povlačenje izraelske vojske s tuđih teritorija, zaustavljanje egzekucija bez suđenja i povlačenje svih sankcija protiv Palestinaca. </p>
<p>Uz sve to, EU se obvezao na jednaku suradnju s vlastima obiju zaraćenih strana.</p>
<p>Toj se platformi doista ništa ne može prigovoriti, pa Hrvatska nema potrebe tu išta zasebno formulirati. </p>
<p>Njena je dužnost bez rezerve podupirati »Generalnu poziciju EU-a« i davati priloge oživotvorenju te pozicije, i to ne toliko iz pragmatično-politički razloga, nego prije svega zato što ona nudi pravična rješenja i ima duboko moralnu dimenziju.</p>
<p>Autor je magistar ekonomije, ministar u Vladi Republike Hrvatske od 1990. do 1992.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto Hrvatski sabor ne odgovara na talijanske klevete i uvrede o fojbama i egzodusu </p>
<p>Moglo se očekivati da će zastupnici u Hrvatskom saboru odgovoriti na klevete i uvrede koje sadrži odluka što ju je donio talijanski parlament. Umjesto toga zastupnik talijanske manjine dr. Furio Radin, u raspravi o državnom proračunu, načeo je temu o etničkom čišćenju Židova, Roma, Talijana i Nijemaca u vrijeme rata i poslije Drugoga svjetskog rata, te Srba devedesetih godina. Spomenuvši etničko čišćenje Talijana pokazao je svoje pravo lice i dokazao da misli isto što i talijanski neofašisti i neoiredentisti / Zar nije simptomatično da je Italija proglasila Dan sjećanja na žrtve fojbi</p>
<p> i egzodus, a njeni su građani – fašisti u Drugom svjetskom ratu samo na tlu bivše Jugoslavije ubili oko tristo tisuća ljudi! Nisu to izmislili Hrvati, Slovenci, Bošnjaci, Srbi, Crnogorci i Talijani koji su se borili protiv nacifašista nego su to podaci koji se čuvaju u arhivu Ujedinjenih nacija u New Yorku</p>
<p>ARMANDO ČERNJUL</p>
<p>Dobro je došao svaki tekst o tzv. esulima, fojbama i koncologorašima, pa tako i »Zašto šuti službena Hrvatska: Esuli, fojbe i konclogoraši« Josipa Grbelje (Vjesnik, 27. veljače 2004.). Međutim, Grbelja nije u pravu kada tvrdi da se o esulima i fojbama daje mnogo prostora u hrvatskim medijima, a da su o žrtvama fašističkih logora iz Drugog svjetskog rata progovorili samo rijetki. </p>
<p>Prije svega, fašistički logori bili su prisutni u jugoslavenskoj i hrvatskoj historiografiji, a o njima se pisalo u hrvatskim medijima. Što se tiče bivših logoraša koji su tražili odštetu također se pisalo i trebalo bi govoriti i pisati dokle god se taj problem ne riješi. </p>
<p>No začuđuje da se autor okomio na hrvatske medije zbog objavljenih napisa o tzv. esulima i fojbama.</p>
<p>S obzirom na to da on nije samo novinar i publicist, nego i doktor znanosti, trebao bi znati, kada je odlučio pisati o tim temama, da nisu posrijedi samo tzv. esuli (tzv. prognanici) nego i profugi (bjegunci, izbjeglice). Nije, nažalost, jedini u hrvatskom novinstvu i publicistici koji rabi taj termin. To, dakako, odgovara Talijanima, jer se time potvrđuje njihova teza o tomu da su protjerani iz Jugoslavije odnosno Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>Problem je u tomu da se u Italiji u najvećem broju tiskanih knjiga i publikacija, novinskih tekstova, televizijskih i radijskih emisija o fojbama i egzodusu falsificira novija povijest, te vrijeđaju i kleveću pojedinci, pa i čitavi narodi!</p>
<p>Iako je riječ o dvjema tragedijama jugoslavenska historiografija je šutjela, a predugo se čeka pisana riječ hrvatskih povjesničara. Osim toga, talijanski povjesničari, pisci, novinari, političari i drugi nostalgičari taj tragični dio talijanske, hrvatske i slovenske povijesti za zločine u fojbama i egzodus okrivljuju jugoslavenske komuniste i Titovu vojsku, »titine«, kako zovu titoiste. </p>
<p>Nedavno je službena Italija prihvatila da je u fojbe (jame) u Italiji i Jugoslaviji, odnosno u Hrvatskoj i Sloveniji bačeno 17 tisuća Talijana, te da je iz Jugoslavije (Hrvatske i Slovenije) prognano 350 tisuća Talijana.</p>
<p>Štoviše, veljaču 2004. pamtit ćemo i po tome da je talijanski parlament većinom glasova donio odluku da se 10. veljače proglasi nacionalnim Danom sjećanja na žrtve fojbi i egzodus istarskih, riječkih i dalmatinskih Talijana. Zar nije simptomatično da je Italija proglasila Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus, a njeni su građani – fašisti u Drugom svjetskom ratu samo na tlu bivše Jugoslavije (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) ubili oko tristo tisuća ljudi! Nisu to izmislili Hrvati, Slovenci, Bošnjaci, Srbi, Crnogorci i Talijani koji su se borili protiv nacifašista nego su to podaci koji se čuvaju u arhivu Ujedinjenih nacija u New Yorku.</p>
<p>Budući da su navedene brojke jako preuveličane i do danas nije ustanovljeno koliko je osoba ubijeno i bačeno u jame, a među žrtvama bilo je Hrvata, Nijemaca i drugih, što nije napisano u talijanskom zakonu, o toj temi treba pisati. </p>
<p>Pogotovu što se prije nekoliko godina za zločine optužilo samo Hrvate (jednom od njih u odsutnosti je suđeno u rimskom sudu i za to, osim njegove rodbine i prijatelja, nikoga nije zaboljela glava!). Hrvate i Slovence najviše se optužuje za zločine i genocid. Sada kad se ponovno napuhavaju žrtve fojbi i egzodus, progovorili su novinari, osobito zbog toga što službena Hrvatska nije poduzela ništa da se Italiji odgovori kao što je to učinilo Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije. </p>
<p>K tomu istarski župan Ivan Jakovčić i saborski zastupnik dr. Furio Radin izjavama nekim medijima podržali su odluku talijanskog parlamenta!</p>
<p>Zašto Hrvatski sabor prešućuje talijanski Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus, te Radinovu tvrdnju o etničkom čišćenju Talijana? Moglo se očekivati da će zastupnici u Hrvatskom saboru odgovoriti na klevete i uvrede koje sadrži odluka koju je donio talijanski parlament. Umjesto toga zastupnik talijanske manjine dr. Furio Radin, u raspravi o državnom proračunu, načeo je temu o etničkom čišćenju Židova, Roma, Talijana i Nijemaca za vrijeme rata i poslije Drugoga svjetskog rata, te Srba devedesetih godina. Spomenuvši etničko čišćenje Talijana pokazao je svoje pravo lice i dokazao da misli isto što i talijanski neofašisti i neoiredentisti.</p>
<p>Stoga zbunjuje da je predsjednik Sabora Vladimir Šeks smirio »duhove« tako da je obrazložio svaku od Radinovih optužbi.</p>
<p>Međutim, predsjedajući Sabora i bivši odvjetnik, rekavši da su i nad Hrvatima za vrijeme talijanske fašističke počinjeni zločini, loše je »obranio« Radinove teške riječi o etničkom čišćenju Talijana. Ako je o tomu već odlučio govoriti morao je znati da u ratu nije bilo etničkog čišćenja Talijana, a u poslijeratnoj tragediji (egzodusu) osim velikog broja Talijana, otišao je i nemali broj Hrvata, zatim Slovenaca, Židova, Čeha...</p>
<p>Bilo je šikaniranja ljudi, ali mnogi su otišli iz tadašnje Jugoslavije (Hrvatske i Slovenije) zbog toga što nisu htjeli živjeti u zemlji u kojoj su na vlasti komunisti. Tomu je ponajviše kumovala propaganda koju su širili mnogi političari i fašističko-iredentistički napisi u medijima u Italiji, te ponašanje nekih političara i pripadnika milicije u Jugoslaviji.</p>
<p>Hrabar i opravdan nastup zastupnika i prvaka HSP-a Ante Đapića glede Radinove rasprave o etničkom čišćenju nije vrijedan pažnje jer o tom slučaju njega, na veliku žalost, zanimaju samo događaji (povijest) u Hrvata od 1990. godine na ovamo... Zato je njegov prijedlog da će HSP zatražiti saborsku raspravu o karakteru Domovinskog rata u povodu izjave Furija Radina da je u Hrvatskoj počinjeno etničko čišćenje Srba neprihvatljivo. Ako se odluči o raspravi onda se ona mora voditi o cjelovitoj izjavi Radina o etničkom čišćenju Židova, Roma, Talijana, Nijemca i Srba. Zašto se Đapić pribojava takve rasprave?</p>
<p>Iako je kolega Grbelja citirao neke autore ne bih reagirao zbog toga što nije spomenuo moj tekst »Zabrinjava hrvatska šutnja o fojbomaniji« (Večernji list, Obzor, 21. veljače 2004.) da nije učinio neke neoprostive pogreške. Naime, neke dijelove teksta koje je objavio u podnaslovu u Vjesniku uzeo je iz mog teksta, i to dio teksta koji se temelji na novinarskom istraživanju. </p>
<p>Tako je Grbelja objavio: »Carlo Giovanardi, ministar za odnose s talijanskim parlamentom, bahato je, u povodu toga, najavio 'susret esula u Zadru, Puli i Rijeci, kao da su to talijanski protektorati', odnosno, tvrdi se u Istri da Italija financira esule 'koji imaju pretenzije prema hrvatskim teritorijem'«. </p>
<p>Čitateljima Vjesnika koji nisu imali prigodu pročitati moj tekst napominjem da međunaslov mog teksta glasi: »Giovanardi bahato najavio susret esula u Zadru, Puli i Rijeci kao da su to talijanski protektorati«. Za Italiju, među ostalim, objavio sam da »... financira brojne udruge tzv. esula iz Istre, Rijeke i Dalmacije koje imaju pretenzije prema tim teritorijima«! Na krnji način citirati dijelove tuđeg teksta i objaviti »tvrdi se u Istri«, kako je to učinio Josip Grbelja, u najmanju je ruku neozbiljno i neprofesionalno! </p>
<p>Nedopustivo je da novinar i doktor znanosti na takav način uzima tuđe tekstove i vara javnost u Hrvatskoj i inozemstvu.</p>
<p>Autor je novinar i publicist.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Hoće li Zagreb napokon dobiti reprezentativan zapadni ulaz u grad</p>
<p>Danas u krugu bivše cementare niču nove poslovne zgrade i skladišta, bez dozvola i nekontrolirano / Gradsko je zemljište čudnim putevima preneseno u privatne ruke / Hoće li ta privlačna lokacija privući investitore u čistu softversku industriju po uzoru na irski model? / Ideja o spomeniku industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća znači odugovlačenje s – rušenjem</p>
<p>Već desetak godina Udruga za zaštitu okoliša Eko 2000 upozorava na ruglo zapadnog dijela grada</p>
<p> – područje bivše tvornice cementa u Podsusedu. Njeni željezni ostaci sa zahrđalim tornjevima podno Medvednice, na samoj Aleji Bologne, doista djeluju zastrašujuće. U najbližem je susjedstvu, pak, Cios – postrojenje za preradu metala, za koje u Udruzi tvrde da prerađuje i opasni otpad te otpadnim plinovima zagađuje okolna naselja.</p>
<p>Danas u krugu bivše cementare niču nove poslovne zgrade i skladišta, bez dozvola i nekontrolirano, jer je građenje na tom području zabranjeno još osamdesetih godina, kako bi se ono saniralo. Cjelokupno je područje, priča predsjednica Udruge Eko 2000. Marija Dimitrov, nekad bilo u vlasništvu grada. Potom je tvornica otišla u stečaj i u stečajnom je postupku jedan četvorni metar tog vrijednog gradskog zemljišta rasprodavan po jednu njemačku marku.</p>
<p>»Nije jasno tko je vlasnik i kojega dijela zemljišta. Što je s dijelom koji nije bio prodan: iznajmljuje li ga stečajni upravitelj ili ga je nekome prodao, te zašto stečajni spis još uvijek nije odložen«, pita se i aktivistica Jasenka Megla. Gradsko je zemljište, tvrde u Udruzi, čudnim putevima preneseno u privatne ruke, što je zakonski, kažu, apsolutno nemoguće napraviti.</p>
<p>Prema novom GUP-u to je područje dijelom u sportsko-rekreativnoj, a dijelom u stambenoj i poslovnoj zoni. Poglavarstvo je nedavno usvojilo i program za izradu novog urbanističkoga plana uređenja, koji bi detaljnije trebao odrediti taj prostor. Uskoro će se raspisati i prikupljanje javnih ponuda za izrađivača UPU-a, a prije ili poslije ljeta prijedlog plana trebao bi ići na javnu raspravu. Saznajemo to od pročelnice Zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Ane Mrak-Taritaš, koja nam je potvrdila da za ulaganje u to područje još uvijek nema zainteresiranih investitora.</p>
<p>»Već tri, četiri godine priča se o preseljenju Ciosa na Jankomir, a sad je pravo vrijeme da se to napokon dogodi. To, međutim, najviše ovisi o dogovoru Ciosa i Grada, a Grad će se morati dodatno angažirati i kako bi se saniralo klizište Kostanjek«, kaže pročelnica Mrak-Taritaš. Ona se potpuno slaže s nastojanjima podsusedskih ekologa, da se to područje zapuštenog industrijskog krajolika pretvori u reprezentativan zapadni ulaz u grad.</p>
<p>Osim rušenja postrojenja bivše tvornice, članovi Udruge traže od Vlade i stvaranje poticajnih okvira da se na tu lokaciju privuku investitori u čistu softversku industriju i to po uzoru na irski model. »Irci su čitave gradske četvrti prenamijenili za ovu djelatnost, a njihova zemlja danas zauzima jednu od vodećih pozicija među proizvođačima kompjuterskih programa«, objašnjava tajnik Udruge Željko Šimunović.</p>
<p>Ideje o procjeni toga prostora, kao povijesnog graditeljskog sklopa industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća, Udruga kategorički odbija, smatrajući to pokušajem kupovanja vremena te izgovorom da bi se odugovlačilo s – rušenjem.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrepčani pročitaju prosječno jednu knjigu mjesečno</p>
<p>Žene čine 65 posto članova Knjižnica Grada Zagreba / Zagrepčani sve više očima »gutaju« kuharice, a vole i »laganice«, popularnu psihologiju i priručnike / Izdavači kažu da je broj naslova u porastu, a da su naklade najčešće do 1000 primjeraka / Prodaja knjiga ide bolje u drugoj polovici godine</p>
<p>Zagrepčani u prosjeku pročitaju dvanaest knjiga godišnje ili jednu knjigu mjesečno. To pokazuju podaci Knjižnica grada Zagreba koja ima više od 200 tisuća članova. Oni su u 2003. godini pročitali 2,4 milijuna knjiga. Knjižnice su povezane u kompjutorsku mrežu, djeluju na 24 mjesta u gradu a 65 posto njihovih članova su žene. Prema dobnoj strukturi, najmanje je zastupljeno radnoaktivno građanstvo, ono između 25 i 45 godina. </p>
<p>Najtraženiji naslovi s područja publicistike i popularne znanosti u prošloj godini bili su, među ostalima, »Svemir u orahovoj ljusci« Stephena Hawkinga, »Moć pozitivnog mišljenja« Normana Vincenta Pealea, »No logo: bez prostora, bez izbora, bez posla, bez logotipa« Naomi Klein, »Smrt zapada« Patricka J. Buchanana te »Ratnik: pustolov i general« Nenada Ivankovića.</p>
<p>Sve popularnije i traženije postale su i kuharice – »Kuharski kanconijer - gurmanska sjećanja Mediterana« Veljka Barbieria i »Goli kuhar« Jamieja Olivera. Čitaju ih podjednako i žene i muškarci. Zagrepčani pokazuju velik interes i za informatičku literaturu i filozofiju. </p>
<p>Najtraženije knjige domaćih autora su »Buick Rivera« Miljenka Jergovića, »Što svaka žena triba znat o onin stvarima« Arijane Čuline, »Uho, grlo, nož« Vedrane Rudan, »Ambra« Ivana Aralice, »Što je muškarac bez brkova« Ante Tomića, »Smrt djevojčice sa žigicama« Zorana Ferića, »Ne dao bog većeg zla« Gorana Tribusona, »Živi i mrtvi« Josipa Mlakića, »Užas i veliki troškovi« Roberta Perišića i »Muzej bezuvjetne predaje« Dubravke Ugrešić.</p>
<p>Većinu ovih knjiga treba rezervirati i zbog velikog zanimanja čekati i po nekoliko mjeseci. </p>
<p>»Mediji imaju veliku ulogu u profiliranju čitateljskog ukusa naših korisnika. Razne rang liste knjiga potiču ih da zatraže baš te knjige.</p>
<p> Ima, međutim, i onih građana koji točno znaju što žele pročitati«, rekla nam je prof. Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba.</p>
<p>Na odabir knjiga nerijetko utječu i popularne serije i filmovi. Stoga i Zagrepčani od strane literature, među ostalim, rado čitaju »Seks i grad« Candace Bushnell i »Čokoladu« Joanne Harris. Mlađa populacija, pak, rado »guta« nove avanture Harryja Pottera. </p>
<p>Prošle godine Knjižnice grada Zagreba nabavile su 68 tisuća knjiga, od kojih 42 posto spada u beletristiku, 28 posto u znanost, 28 posto u dječju i dva posto u priručnu literaturu. </p>
<p>»U godini 2003. godini nabava knjiga porasla je za devet posto u odnosu na 2002. godinu, što još uvijek ne dostiže propisanu normu za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, po kojoj valja nabaviti 200 knjiga na 1000 članova knjižnice. Stoga je plan nabave zapravo realiziran sa samo 54 posto«, naglasila je prof. Bastić. Dodala je kako se nabavljena građa ne bira po trenutnoj zainteresiranosti članova za određene naslove, već se moraju zadovoljiti omjeri, zadani standardima. </p>
<p>Godišnja članarina iznosi 50 kuna, a zakasnina 50 lipa po danu. Knjige se moraju vratiti u roku od 33 dana, dok je u većini zapadnih zemalja uobičajen rok od 20 dana. </p>
<p>Kako nam je rekla prof. Bastić, osnovna svrha zakasnine je vraćanje knjiga na vrijeme, kako bi ih mogli pročitati i ostali članovi. Jer, zna se desiti da neki korisnici knjige ne vraćaju i po nekoliko mjeseci. Za sve takve slučajeve Knjižnice su uvele jedan dan u godini – Dan knjižnice – kada građani mogu vraćati knjige bez naknade za kašnjenje. </p>
<p>Taj dan ima svake godine drugi datum obično na neke praznike, poput Dana grada Zagreba ili Svetog Nikole. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najviše se prodaju slikovnice i priručnici za kompjutere i uređenje vrta </p>
<p>Praznici poput Božića, Nove godine ili Valentinova idealno su vrijeme i za kupnju knjiga, koje nažalost, Zagrepčani ipak ne kupuju tako često zbog uglavnom – previsokih cijena.</p>
<p>»U zadnjih nekoliko godina u javnosti egzistira lažna slika da je izdavačka grana u procvatu. Istina je da je broj naslova u porastu, međutim ukupna naklada nije porasla, već je čak i sve manja. Knjige se kod nas uglavnom izdaju u nakladi od 700 do 1500 primjeraka«, rekao nam je Damir Mikuličić, glavni urednik izdavačke kuće »Izvori«. Ta izdavačka kuća mjesečno proda oko 2000 knjiga koje obuhvaćaju oko 230 naslova. »Izvori« mjesečno objavljuju tri nove knjige.</p>
<p>»Kvalitetne knjige prodaju se na grame, a uglavnom se živi od tzv. laganica, popularne psihološke literature«, naglasio je Mikuličić. </p>
<p>Ivan Ivičević, savjetnik za knjige u izdavačkoj kući »Libraria«, rekao je da se može ustvrditi da je unatrag nekoliko godina prodaja knjiga u laganom porastu, u prvom redu zbog sve većeg broja izdavača i velikog izbora knjiga. Prema njegovu mišljenju, beletristika nije glavna knjiga koja se prodaje. Najviše se prodaju slikovnice i razni praktični priručnici, poput onih za kompjutere ili uređenje vrta. </p>
<p>»Prodaja knjiga ovisi i o mjesecima u godini. Lošija je prva polovica godine. Uzlet je u lipnju, kao i u rujnu i listopadu, kad počinje škola, te u prosincu, kad je blagdansko vrijeme«, istaknuo je Ivičević. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kolektoru prijeti urušavanje, otpadne vode u jezero Čiče</p>
<p>Prema riječima voditeljice Odjela odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Velkomu d.o.o. u stečaju, diplomirane biologinje Branke Deverić-Meštrović, koja na tim poslovima radi punih 27 godina, Velika Gorica mogla bi biti preplavljena otpadnim vodama dođe li do većih oborina ili jakoga pljuska. </p>
<p>Voditeljica Deverić-Meštrović ističe da je problem i to, što se u cjevovode za komunalne vode slijevaju i one oborinske. Cjevovodi za te vode su izvan funkcije i ne održavaju se. </p>
<p>Najveći problemi osjećaju se u Velikoj Mlaki i Donjoj Lomnici, gdje se u sustav kanalizacije ulijevaju otpadne vode naselja koja spadaju Zagrebu – Odre, Hrašća i Male Mlake. S toga područja dolazi mnogo stočnih voda i usitnjenog otpada iz klaonica. Sustav za odvodnju u tim je mjestima vrlo loše održavan, pa oborinama nastaje ispiranje koje nosi 10 puta veće zagađenje od dopuštenoga. Za te količine i opterećenja od 800 do 1200 prostornih metara u normalnim uvjetima, a za vrijeme oborina i do 10 puta više, Zagreb ne plaća nikakvu naknadu. </p>
<p>»Kapacitet uređaja za pročišćavanje je 130 litara u sekundi, a mi bilježimo i do 600 litara u sekundi. Preko grube rešetke uspijemo pročistiti oko 400 litara, a sve preko toga prelijeva se u otvoreni kanal i nestaje u jezeru Čiče. Ono se tako nedopustivo približilo otvorenom kanalu i kolektoru, kojemu, zajedno s uređajem, prijeti urušavanje«, ističe voditeljica. Da bi se problemi riješili, Velkomu je potrebno oko pet milijuna kuna. S tim bi se novcem nastavila rekonstrukcija uređaja koja je započeta još 1997. godine. Promijenila bi se dotrajala oprema i iz sustava isključile krovne vode. No, iako je godišnji prihod oko tri milijuna kuna, Velkom ne može ulagati jer bi to značilo ulaganje u stečajnu masu. Velkom je, naime, jedinstven slučaj u Hrvatskoj: komunalna infrastruktura grada uknjižena je kao temeljni kapital poduzeća, pa se do okončanja stečaja ne može ulagati ni u jedan kapitalni objekt grada.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Realno i poskupljenje komunalija od 2005. </p>
<p>Većina gradskih tvrtki teško će uspjeti racionalizirati poslovanje kako bi nadoknadila povećanje plaća radnika za 8,5 posto u ovoj godini. Stoga će, najvjerojatnije, Grad morati posegnuti u svoj proračun, ili će pak morati povisiti cijene komunalnih usluga, što, gledano s pozicije vladajuće koalicije, i ne bi bio pametan potez, jer se sljedeće godine održavaju lokalni izbori. </p>
<p>Naime, potpisivanjem aneksa temeljnog kolektivnog ugovora zaposlenih u gradskim poduzećima osnovica plaće povećala se za ovu godini za 8,5 posto, a u 2005. godini povećat će se za još 7,5 posto. Tom je dogovoru prethodilo uvjeravanje čelnog čovjeka SDP-a Milana Bandića, da zbog toga neće doći do povećanja cijena komunalnih usluga, odnosno da povećanje plaća radnika građani neće osjetiti na svom džepu. </p>
<p>To povećanje, tvrdio je Bandić, neće osjetiti ni proračun Grada, koji iznosi gotovo pet milijardi kuna, nego će povećanje plaća svojih radnika morati financirati gradske tvrtke – racionalizacijom poslovanja. Ako direktori to ne uspiju – »padat će glave«. </p>
<p>Zato i nije nerealno za očekivati i poskupljenja komunalnih usluga u sljedećoj godini. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Besplatni engleski i novi vjernici</p>
<p>Crkva svetaca Isusa Krista, kod nas poznatija kao mormonska, posljednjih je dana čitav grad izlijepila pozivom na besplatni tečaj engleskog jezika koji bi trebao početi sljedećeg tjedna. U oglasu se objašnjava kako tečaj izgleda, a tek kao zadnja točka spominje se i mogućnost poduke o toj vjerskoj zajednici.</p>
<p>»Tečaj će trajati dva mjeseca, a grupe će voditi naši misionari iz SAD-a, izvorni govornici. Tolika je zainteresiranost da mislim kako ćemo morati pokrenuti i treću grupu«, rekao nam je Zagrepčanin Damir Veble, inače mormonski misionar u Austriji. O poduci o vjerskoj zajednici gotovo da nema izravnih pitanja, no Veble je rekao da će polaznicima ipak ponuditi 15 minuta razgovora na tu temu, no da oni to ne moraju prihvatiti. Besplatni tečaj engleskog jezika je uobičajena mormonska praksa u Europi, kaže. </p>
<p> »Tečaj nema nikakve veze s reklamom. Naš jedini cilj je naučiti ljude engleski jezik jer mnogi nisu u mogućnosti platiti tečaj«, rekao je Veble. A.N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Hladno pivo slavilo s kolegama, Nina Badrić na privatnom partyju</p>
<p>RIJEKA, 21. ožujka</p>
<p> – Na pitanje hoće li se poput zvijezde »izgubiti«, ili će zajedno s ostalim laureatima i kolegama slaviti na službenom partyju nakon Porina, Nina Badrić je odmah po završetku ove glazbene manifestacije prokomentirala: »Ma, kakva zvijezda! Pa ništa se nije promijenilo, slavit ću sa svima! Najprije ću malo biti na partyju, a potom ću sa svojim dragim, s Tonyjem i našom ekipom negdje nastaviti slavlje«. Nina se, međutim, nije pojavila na spomenutom partyju organiziranom pod šatorom odmah uz Dvoranu mladosti u Rijeci. Čini se da je svojih pet Porina ipak odlučila proslaviti u intimnom okruženju, dok su se ostali laureati, uključujući dečke iz Hladnog piva koji su zaradili tek jedan Porin manje od slavodobitnice Nine, zabavljali na službenom partyju, gdje je odličnom svirkom oduševila grupa The Bastardz. </p>
<p>O ovogodišnjem Porinu mišljenja su podijeljena. Većina smatra da je priredba, koja je započela poput vrhunskog događaja, do samoga kraja postala suviše dosadna i, što se scenarija tiče, predvidljiva. »Isfurani« štosevi poput poljubaca djevojaka iz skupine E.N.I., više su bili degutantni nego simpatični, a posebno uzmemo li u obzir da su par minuta kasnije istu stvar bezuspješno nastojali ponoviti Mile Kekin i Šajeta. Porin je općenito protekao u znaku golotinje, što se, uzmemo li u obzir da su među nominiranima bili i Let tri, moglo i predvidjeti. Ipak, propust je scenarista što je dozvoljeno da nagradu za najbolji album klasične glazbe jednom vrhunskom i uglednom klasičaru, glazbeniku kao što je Tonko Ninić, predaju golišavi članovi grupe Let tri. </p>
<p>Jacques Houdek - nevjerojatno ali istinito - debitant godine, najprije je kazao kako nije spremio nikakav govor jer se nagradi (što bi bilo opravdano, op.a.) nije nadao, a potom se ironično ispričao novinarima za nedavni skandal na Dori skinuvši košulju i pokazavši majicu s natpisom »I'm Sorry«. Čini se da je Jacques shvatio da mu je svađa sa »sedmom silom« više odnijela nego pridonijela, pa na svaki način pokušava ponovno privući medije. Ipak, najbolju bi stvar napravio da je svoj debitantski Porin predao malom Dini Jelusiću, jedinom novom glazbenom licu. Jacquesa smo, prisjetimo se, upoznali na Dori 2002., pa je nagrada za novo lice 2003. godine samo i jedino - smiješna.</p>
<p>Što se gubitnika Porina tiče, premda je imao jednak broj nominacija kao E.N.I., najviše se ipak ističe ime Tonyja Cetinskog. Bio je nominiran u četiri kategorije, a njegova je nesreća što je u svima, osim za pjevača godine, bio nominiran uz Ninu Badrić. Nagradu za pjevača godine primio je pak Massimo Savić.</p>
<p>»Prije svega želio bih čestitati svojoj prijateljici Nini, doista mi je drago zbog svake njezine nagrade«, kazao je Tony naglašavajući kako nikakvog skandala u cijeloj priči nema. »Meni puno znače i same nominacije, jer ovo je bio moj povratnički album. Okrećem novu stranicu i već smo u utrci za nagrade za idući Porin, gdje ću, vjerujem, ponovno biti nominiran. A što se Massima tiče, on je počeo pjevati mnogo prije no što sam se ja pojavio na glazbenoj sceni, i bilo je vrijeme da dobije Porin u ovoj kategoriji!«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sve više djece uzima antidepresive</p>
<p>LONDON, 21. ožujka</p>
<p> - Sve više djece dobiva antidepresive, ali malo dokaza potvrđuje da su ti lijekovi sigurni i djelotvorni za mlade, upozorili su talijanski znanstvenici. U Italiji je tijekom 2002. napisano više od 500.000 recepata za antidepresive, a od toga ih je 1600 bilo namijenjeno pacijentima mlađim od 18 godina. </p>
<p> Antonio Clavenna s Instituta za farmakološka istraživanja Mario Negri i njegovi kolege rekli su da je 1200 mladih osoba dobilo antidepresive koji nisu licencirani za djecu.</p>
<p> »Djeci se sve češće daju antidepresivi, premda su dokazi o njihovoj djelotvornosti i sigurnosti u liječenju depresivnih poremećaja u djece vrlo malobrojni«, napisao je Clavenna u časopisu British Medical Journal.</p>
<p> Uporaba antidepresiva među talijanskom djecom povećala se za 4,5 puta između 2000. i 2002.</p>
<p> Količina antidepresiva koja se daje djeci u Italiji niža je nego u SAD ili Nizozemskoj, ali Clavenna i njegovi kolege upozoravaju da je zabrinjavajuća te da su nužna dodatna istraživanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Alfi Kabiljo: »Na Porinu je bilo previše golotinje«</p>
<p>Alfi Kabiljo, koji je nagradu primio iz ruku dr. Ive Josipovića, diplomirani je arhitekt, a glazbom se bavi od malih nogu. Potječe, naime, iz glazbene obitelji, pa je - htio to ili ne - oduvijek bio okružen notama i crno-bijelim tipkama. Svirati je počeo kao maleni dječak, a s nepunih 13 već je »vonblatt« čitao note svjetskih klasičara, mahom ruskih skladatelja, čije ga kompozicije ispunjavaju cijelog života. Arhitektura, odmah je shvatio Kabiljo, nije njegov životni poziv, pa se u potpunosti okrenuo glazbi i počeo skladati. Autor je brojnih hrvatskih mjuzikala, što mu je priskrbilo epitet hrvatskog kralja tog glazbenog žanra, a tako je zaradio i svoj prvoj Porin - za mjuzikl »Kralj je gol«. Ubrzo je primio još jedan - za balet »Kentaur XII« - a u toj je glazbenoj grani i te kako prisutan nekoliko desetljeća. Kabiljo je jedini hrvatski skladatelj koji je pisao glazbu za nekoliko holivudskih filmova, a sa svojim je šansonama i šlagerima, koje su izvodile poznate hrvatske pjevačice poput Radojke Šverko, sudjelovao na brojnim festivalima diljem svijeta.</p>
<p>• Znali ste da ste dobitnik Porina, no kako ste se osjećali kada vas je dr. Ivo Josipović pozvao na pozornicu?</p>
<p>– Osjećao sam se izvanredno, a posebno sam se oduševio kako je moj kolega, dirigent Josip Cvitanović izvrsno pripremio pjesmu »Neka cijeli ovaj svijet«. Ritam je bio odličan, doista sam ugodno iznenađen. Početak Porina je, inače, bio doista maestralan, oduševili su me oni plesači koji su poput radnika plesali po skeli. Bilo je to bolje od dodjele World Music Awardsa, no ona golotinja, koja se provlačila do samoga kraja, doista tamo nije pripadala. Ne moram niti spominjati koliko je bilo neumjesno da Tonko Ninić za najbolji album klasične glazbe prima nagradu od onih golača (Let tri, op.a.).</p>
<p>• Do samog Porina nije se znalo hoće li Sanda Langerholtz doći i otpjevati »Neka cijeli ovaj svijet«. Ta je pjesma, song iz mjuzikla »Jalta, Jalta«, na svojevrstan način obilježila vašu karijeru.</p>
<p>– Jako sam sretan što je Sanda došla, doista je to prekrasno otpjevala. Ona je odlična pjevačica, prava umjetnica, i velika je šteta što je nestala s pozornice. U subotu je dala novi dignitet toj priredbi.</p>
<p>• Posljednje je dvije godine trend da dan uoči Porina jedan od skladatelja koji je dobio Porin za životno djelo dobije i koncert u čast svojih skladbi. Kako bi izgledao vaš koncert toga tipa?</p>
<p>– Vjerujem da bi to bilo odlično i baš bih volio da dobijem takav koncert. Mogao bih ga izvrsno pripremiti, da bez ikakvih govorancija uživamo u sat i pol glazbe. Bio bi to presjek mojih šansona, filmskih melodija, klasike i, dakako, glazbe iz mjuzikla. To bi doista bio spektakl.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nina: »Ovome se ni u snu nisam mogla nadati«</p>
<p>Imati pet nominacija, a primiti pet Porina, za Ninu Badrić je do subote navečer bio tek san kojem se nije željela niti usudila nadati. Ipak, snovi su dosanjani, svi su Porini završili u rukama 31-godišnje Zagrepčanke, čiji je album »Ljubav« nagrađen za album i pop album godine, te za najbolju produkciju (Darko Juranović D'Knock), njezina autorska »Čarobno jutro« pjesma je godine, a sama je Nina, opravdano, proglašena najboljom pjevačicom u 2003. godini. </p>
<p>– Jesam li se tome nadala? Naravno da nisam, tko bi se to uopće usudio... Nadala sam se tek dvjema, trima nagradama.</p>
<p>• Koji vam je Porin od svih najdraži?</p>
<p>– To je teško reći, premda se nagrada za album godine smatra najvažnijom. U takvoj pravoj i teškoj konkurenciji izboriti Porin za album godine stvarno mi mnogo znači. Hvala kolegama i struci koja je podržala moj album. Osobno sam uvjerena da je album »Ljubav« zaslužio pažnju, no ovakav je rezultat doista ugodno iznenađenje. I sa samim nominacijama struka mi je dokazala što o njemu misli.</p>
<p>• Uoči Porina najviše ste priželjkivali nagradu za pjesmu »Čarobno jutro«.</p>
<p>– Porin za pjesmu godine prvi je put otišao u moje ruke. Ta nominacija za »Čarobno jutro«, druga je moja nominacija u toj kategoriji, budući da je i pjesma »Trebam te« bila nominirana za pjesmu godine, no sada se prvi put događa da uz Danijela Trohu ja supotpisujem glazbu. Drago mi je da smo to osvojili i zbog Sandre Sagene koja je napisala prekrasne riječi. </p>
<p>• U mnogim ste kategorijama bili nominirani uz Tonyja, koji je na koncu ispao najveći gubitnik Porina...</p>
<p>– Žao mi je zbog Tonyja, mišljenja sam da iz Rijeke nije smio otputovati praznih ruku. Ima odličan album i mnogo je napravio u prošloj godini.</p>
<p>• Kakav automobil vozite? Naime, u Zagreb putujete s mnogo velikih i teških kipića...</p>
<p>– Umotat ću sve Porine u novinski papir i pažljivo i sporo voziti do Zagreba...</p>
<p>• Koliko već imate Porina u svome stanu?</p>
<p>– Imam ih tri. Jednog od ovih poslat ću u Njemačku Danijelu Trohi, jednog ću kao i uvijek dati roditeljima, jednog Miri Vidoviću za studio u kojemu smo snimali, a ostale ću ostaviti sebi.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vjekoslavi Bach trofej »Rally poznatih osoba«</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Silvije Degen u nedjelju je odvozio počasni krug. Nakon što je u izravnom nadmetanju sa sindikalistom Tomislavom Kišem izgubio zbog (pogrešne) taktike kojom je više forsirao preciznost, a ne brzinu, odlučio je sebe počastiti još jednom jurnjavom pred okupljenim znatiželjnicima na Zagrebačkom velesajmu.</p>
<p>Naime, u rallyju poznatih osoba koji se u sklopu Zagrebačkog Auto Showa održao u nedjelju u podne, po treći su se put poznati mogli, od kojih neki i po prvi put u životu, okušati u atraktivnoj vožnji »nabrijanim« Škoda Fabijama. U društvu u kojem su brojčanu nadmoć imali muškarci - među njima i prošli pobjednik te ovogodišnji finalist Zlatan Hrle iz Soma Dollara - pobijedila voditeljica OTV-a Vjekoslava Bach, koja je sa četiri uzastopne pobjede isključila svaku mogućnost »kavalirskog popuštanja dami« o kojem su neki govorili u nesvakidašnjem »boxu« ispred Kineskog paviljona. </p>
<p>Urednica emisije »Zagrljaj ljepote«, naime, zagrlila je odlučno smanjeni volan posebno opremljenog i osiguranog automobila te je (bez kacige, doduše) projurila kroz cilj pobijedivši u prvom kolu Renatu Končić Mineu - pjevačicu što je sukladno plasmanu u finale na prošloj utrci ovaj put opravdano nosila pridjev favoritkinje. Unatoč porazu podnesenom uz nezaobilazni smiješak, Minea je zavrijedila veliki pljesak s obzirom da je prije par dana imala lakšu prometnu nezgodu, kad je stražnji dio njenog automobila »poljubio« nepažljivi vozač što je dogovorno, bez pozivanja policije, otišao s mjesta svog grijeha.</p>
<p>Premda je ugođaj na malom rallyju u organizaciji Didi Sounda bio više nego opušten - uostalom, nije ni baziran na sponzorstvima već na prijateljstvu - Senni M, Gazdama i Barunima, čini se, ipak nije bilo svejedno hoće li se plasirati u dalji krug natjecanja. najveća je nagrada bila pokal i u druženju provedeno nedjeljno podne. Treće je mjesto osvojio Fera iz Gazdi, nakon što je u drugom kolu nadvozio pjevačicu Nikitu, čiji je najvatreniji navijač, smeđi dopadljivi mješanac, gazdarici velikim skokom čestitao na hrabrosti. Nakon toga je primila iskrene čestitke od kolege Senne M, prošlogodišnjeg pobjednika koji ovaj put tron morao prepustiti spretnijoj Vjekoslavi Bach, oduševljenoj svojom pobjedom.</p>
<p>Na rallyju koji se održao po treći put sudjelovali su i Boris Babarović iz Crvenih koralja, Robert Mareković iz Swingersa, sindikalisti Tomislav Kiš i Mario Iveković, tamburaši iz skupine Šarmeri, te televizijska voditeljica Uršula Tolj koju je najglasnije podržavala njena obitelj.</p>
<p>Premda se nisu odazvali svi koji su bili pozvani, sigurno je da će se i na sljedećem Auto Showu skupiti oni iz našeg javnog života kojima su mili brzina i spretnost, jer svaki je srušeni čunj oduzimao tri sekunde koje su na tako kratkom krugu od stotinjak metara poprilično bitne.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Redatelj Alomodovar na udaru španjolske Narodne stranke </p>
<p>MADRID, 21. ožujka</p>
<p> - Španjolska vlada zaprijetila je redatelju Pedru Alomodvaru tužbom jer ju je optužio za pokušaj »udara«. Dobitnik Oscara za film »Pričaj s njom« tvrdio je da je španjolska vladajuća Narodna stranka pokušala odgoditi prošlotjedne opće izbore.</p>
<p> Izjavivši da je sretan što je ta stranka otišla s vlasti Almodovar je na konferenciji za novinare povodom promocije svog najnovijeg filma »Bad Education« rekao: »Pred državnim udarom Narodne stranke smo. Narodna će se stranka žaliti pred pravim sudovima«. »Sretan sam što ponovno mogu živjeti u ujedinjenoj i slobodnoj državi gdje se vratila demokracija«, kazao je Almodovar. Njegove su izjave izazvale bijes pristaša Narodne stranke koji su se okupili pred stožerom te stranke u Madridu osudivši Alomodovarov najnoviji film koji se bavi temom seksualnog zlostavljanja u vjerskim školama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Redatelj Alomodovar na udaru španjolske Narodne stranke </p>
<p>MADRID, 21. ožujka</p>
<p> - Španjolska vlada zaprijetila je redatelju Pedru Alomodvaru tužbom jer ju je optužio za pokušaj »udara«. Dobitnik Oscara za film »Pričaj s njom« tvrdio je da je španjolska vladajuća Narodna stranka pokušala odgoditi prošlotjedne opće izbore.</p>
<p> Izjavivši da je sretan što je ta stranka otišla s vlasti Almodovar je na konferenciji za novinare povodom promocije svog najnovijeg filma »Bad Education« rekao: »Pred državnim udarom Narodne stranke smo. Narodna će se stranka žaliti pred pravim sudovima«. »Sretan sam što ponovno mogu živjeti u ujedinjenoj i slobodnoj državi gdje se vratila demokracija«, kazao je Almodovar. Njegove su izjave izazvale bijes pristaša Narodne stranke koji su se okupili pred stožerom te stranke u Madridu osudivši Alomodovarov najnoviji film koji se bavi temom seksualnog zlostavljanja u vjerskim školama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Angelina Jolie želi biti pilot </p>
<p>LOS ANGELES, 21. ožujka</p>
<p> - Filmska ljepotica Angelina Jolie želi postati pilot kako bi mogla prevoziti humanitarnu pomoć i humanitarne radnike diljem svijeta, a ujedno i impresionirati svog posvojenog sinčića Maddoxa sudjelujući stvarno u pustolovinama.</p>
<p> Zvijezda »Tomb Raidera« uči kako bi dobila letačku dozvolu i postavila si je petogodišnji rok da završi tečaj za pilota. U interviewu za list »Vogue« Jolie je istaknula kako će prestati glumiti jednom kada svlada vještinu pilotiranja te da će tada više vremena provoditi radeći za UN. »San mi je povući se za par godina, dostavljati hranu i pružati pomoć ljudima diljem svijeta, obavljati pilotsku službu i biti sa svojom djecom«, rekla je Angelina Jolie.</p>
<p> »Djelomičan motiv za to, uvjerena sam, je i Maddoxova reakcija kada vidi zrakoplov i kaže: 'Ah! Mama!'. Bila bih mu kao Superman«, dodala je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Još uvijek veliko zanimanje za povijesne filmove</p>
<p>LOS ANGELES, 21. ožujka</p>
<p> – Na krilima obnovljenog interesa publike za filmovima povijesne tematike hollywoodski producenti najavljuju dva nova projekta za koja ne treba sumnjati kako će vladati vrhovima box office ljestvica., a u tome će im zasigurno pomoći činjenica da glavne uloge tumače Brad Pitt i Heath Ledger. Pitt bi u novom vesternu trebao glumiti zloglasnog razbojnika Jeesea Jamesa, dok će Ledger glumiti legendarnog zavodnika Casanovu.</p>
<p>Veliki komercijalni uspjeh povijesnog spektakla »Gladijator« ponovno je probudio zanimanje publike za, do tog trenutka, zaboravljene povijesne filmove, pa su se tako proteklih godina u kinima pojavili filmovi poput »Gospodara i ratnika«, »Legende o vitezu« , a slijedećih nas mjeseci tek očekuju »Alamo«, »Troya«, »Aleksandar Veliki« te brojni drugi naslovi vezani uz bližu i dalju povijest.</p>
<p>Iako nije sigurno koliko će interes publike za sličnim temama trajati jer valja se sjetiti kako je proteklih par godina to zanimanje bilo usmjereno na žanr katastrofe (»Titanic«, »Vulkan«, »Godzilla«, »Danteov vrh«, »Dan nezavisnosti«), ratne filmove (»Tanka crvena linija«, »Spašavanje vojnika Ryana«, »Glasnici vjetra«, »Bili smo vojnici«), tinejdžerske horore (»Vrisak«, »Znam što si radila prošlog ljeta«), koji su se povukli pred naletom povijesnih spektakala. No, za sada se još uvijek koristi iznenadna popularnost, pa je najavljeno kako će Brad Pitt tumačiti Jessea Jamesa u filmskoj verziji knjige »Kako je kukavica Robert Ford ubio Jessea Jamesa« autora Roberta Hansena. Priča o Jesseu Jamesu bit će viđena kroz oči njegova ubojice Roberta Forda, mladoga pripadnika Jamesove bande koji je isprva obožavao najzloglasnijega revolveraša Amerike, a onda ga ubio. U produkciji Ridleyja Scotta režije bi se trebao prihvatiti daroviti australski filmaš Andrew Dominik. Pitt se očito dobro snalazi u povijesnom žanru jer je već nastupio u »Legendi o jeseni«, a uskoro ćemo ga gledati kao Ahila u ekranizaciji Trojanskog rata. Australska zvijezda Heath Ledger također se odlično snalazi u kostimiranim povijesnim filmovima, te je već glumio u »Legendi o vitezu«, »Patriotu«, »Četiri pera« i »Ned Kelly«, a njegov najnoviji projekt nova je ekranizacija života najpoznatijeg zavodnika u povijesti - Casanove. Film će režirati švedski filmaš Lasse Hallstrom, a snimanje će početi tek kad Ledgeru završe brojne obaveze. Između ostalog ga očekuje vestern »Brokeback Mountain« gdje će tumačiti kauboja homoseksualca. </p>
<p>Popis zaključuje filmaš koji je i najzaslužniji za novu popularnost povijesnih filmova Ridley Scott, čiji se novi projekt smješta u 12. stoljeće i prati križare na njihovim ratnim pohodima. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Redatelj Alomodovar na udaru španjolske Narodne stranke </p>
<p>MADRID, 21. ožujka</p>
<p> - Španjolska vlada zaprijetila je redatelju Pedru Alomodvaru tužbom jer ju je optužio za pokušaj »udara«. Dobitnik Oscara za film »Pričaj s njom« tvrdio je da je španjolska vladajuća Narodna stranka pokušala odgoditi prošlotjedne opće izbore.</p>
<p> Izjavivši da je sretan što je ta stranka otišla s vlasti Almodovar je na konferenciji za novinare povodom promocije svog najnovijeg filma »Bad Education« rekao: »Pred državnim udarom Narodne stranke smo. Narodna će se stranka žaliti pred pravim sudovima«. »Sretan sam što ponovno mogu živjeti u ujedinjenoj i slobodnoj državi gdje se vratila demokracija«, kazao je Almodovar. Njegove su izjave izazvale bijes pristaša Narodne stranke koji su se okupili pred stožerom te stranke u Madridu osudivši Alomodovarov najnoviji film koji se bavi temom seksualnog zlostavljanja u vjerskim školama. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>S komičnih rubova tragična svijeta</p>
<p>Redatelj Želimir Mesarić približio je gledateljima, u luku od naturalizma do poetskog realizma, sliku Kolarove stvarnosti / Predstava koja se poigrava arhetipskim nacrtima seoskog života u efektnom scenskom iskazu lišenom pretencioznih izvoda</p>
<p>Nesretna je Roža iz Kolarove novele i drame »Svoga tela gospodar«, još krajem 50-ih godina uz pomoć Gavelline predstave i Hanžekovićeva filma, postala znakom jedne stvarnosti kojoj je iskonsko i animalno određivalo smjerove, a nagon za samoodržanjem opravdavao čak i izostanak samilosti. Na drugoj je strani stajala Janica iz »Breze« kojoj su pak ljepota i krhkost smetali da se uklopi u surovo seosko okružje i čiju su nesreću, poput one Rožine, ispisivali tradicija, predrasude te svi oni atavizmi što su ubilježeni u naše kolektivno pamćenje.</p>
<p> Za Slavka Kolara protagonisti takva svijeta, oni koji su posljednji ostali u izravnom doticaju s prirodom, bili su literarno poticajni postavši junacima njegovih novela, drama i scenarija, komični gubitnici u tragičnom okružju ili tragični epizodisti komičnih prizora. </p>
<p>Kolarove je selo godinama privlačilo čitatelje te kazališne i filmske gledatelje, bivajući zrcalom jednog vremena čije tragove, ma koliko se kontekst u međuvremenu promijenio, i danas prepoznajemo. Upravo te arhetipske nacrte jedne sredine i nemoći likova koji je nastanjuju prenio je na pozornicu redatelj Želimir Mesarić u predstavi »Svoga tela gospodar« premijerno izvedenoj, u petak na večer, u zagrebačkome Gradskom kazalištu »Komedija«. </p>
<p> U luku od naturalizma do poetskog realizma Mesarić je gledateljima vjerno približio sliku Kolarove stvarnosti čineći je scenski još uvijek atraktivnom te razumljivom dobu što sve više nastoji potisnuti (zaboraviti) upravo ruralne izglede. Zanatski utemeljeno iscrtavao je mrežu odnosa i bez potrebe za naprasnim osuvremenjivanjem predloška, nizao je prizore koji su unutarnjom dinamikom svjedočili o emocionalnim zakinutostima u tradicionalističkom okružju gdje se kažnjavaju oni koji jesu ili žele biti drugačiji. Mesarićeva scenski izgled sela odgovarao je onomu Kolarovu u predočavanju karaktera, situacija i atmosfere uz naglašenije tragične izvode, što su predstavi, napose u drugom dijelu, pripisivali neke nove perspektive.</p>
<p> Jer literarno balansiranje Slavka Kolara između tragičnoga i komičnoga dopušta u scenskoj interpretaciji priklanjanje jednoj strane, a da se pri tome ne izgubi autentičnost autorova rukopisa koji, što dokazuje i ova predstava, i danas uspijeva nasmijati publiku kao što je to činio i prije pedesetak godina. </p>
<p> Priča o šepavoj Roži kojoj je krava odredila sudbinu i o njezinu nesretnom braku s Ivom koji je odlučio biti gospodarom svoga tijela, ako već ne može života, u redateljskom čitanju Želimira Mesarića dobila je, uz neke efektne intervencije (poput video zapisa s pašnjaka korištenog u samo jednom prizoru i na žalost ne do kraja konzekventno provedenog), scensku životnost koja gledatelje zasigurno neće ostaviti ravnodušnima.</p>
<p>Za dopadljivu cjelinu zaslužni su, dakako, i glumci, vođeni redateljskom namjerom da vjerno oslikaju one arhetipske otiske u Kolarovim karakterima koji ih čini razumljivim te bliskim i ovomu vremenu. Mladi glumac Ronald Žlabur odlično je predočio Ivu i razloge njegove nesreće u nemogućnosti da se suprotstavi zakonima sredine. Vanja Ćirić nenametljivo i uvjerljivo je predstavila Rožinu tragediju. Dubravka Ostojić i Damir Lončar, svatko iz svoga glumačkog registra, portretirali su tipskom točnošću, majku i oca iz siromašne obitelji, dok su s druge strane istom energijom karaktere seoskih bogataša dočarali Jasna Bilušić i Igor Mešin. No, i epizodni likovi koje su interpretirali Renata Sabljak, Jasna Palić Picukarić, Mia Krajcar, Davor Svedružić, Sanja Marin, Saša Buneta, Goran Malus, Anđelko Petric, Nina Kaić i Filip Jurčić oklopili su se s lakoćom u mozaičnu sliku ispisanu na pozornici iz zavičajne literature Slavka Kolara. </p>
<p>Scenografski okvir Miljenka Sekulića, sa šibljem u pozadini i dijelovima namještaja, kao i kostimi Dijane Kosec Bourek što su uvjerljivo svjedočili o seoskom okružju te glazba Christiana Kanazira upotpunili su izgled predstave koja će svojom nepretencioznošću i repertoarnom profiliranošću (sve rjeđom na hrvatskim pozornicama) zacijelo dugo privlačiti gledatelje.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stojević ovjenčan Goranovim vijencem</p>
<p>»Stojevićev pjesnički opus je nemjerljiv doprinos razumijevanju naše kulturne prošlosti i življene suvremenosti«, rečeno je u obrazloženju nagrade / Goranova nagrada za mlade pjesnike pripala studentici Blaženki Brlošić </p>
<p>LUKOVDOL, 21. ožujka</p>
<p> – Nekoliko stotina posjetitelja, među kojima hrvatski pjesnici, ljubitelji poezije, učenici osnovnih i srednjih škola, žitelji Gorskog kotara, Rijeke i drugih mjesta te županije, bili su u nedjelju na svečanom otvorenju 41. Goranova proljeća u Lukovdolu, rodnome mjestu Ivana Gorana Kovačića.</p>
<p> Prije svečanog otvorenja ovogodišnji dobitnik Goranova vijenca Milorad Stojević i predsjednik Goranova proljeća položili su cvijeće na Goranov spomenik.</p>
<p> U središtu manifestacije u nedjelju bila je dodjela Goranova vijenca Miloradu Stojeviću, kojim ga je ovjenčao predsjednik Goranova proljeća Branko Čegec. </p>
<p> U obrazloženju ocjenjivačkoga suda među ostalim se ističe da Stojević od svoje prve zbirke ustrajno propituje mnogostruke odnose riječi i stvari obogaćujući plodnu žilu tzv. jezične lirike neočekivanim nanosima. »Stojevićev pjesnički opus zaposjeda mjesto razlike hrvatskoga suvremenog pjesništva, dajući time nemjerljiv doprinos razumijevanju naše kulturne prošlosti i življene suvremenosti«, ističe se među ostalim u obrazloženju i dodaje kako nagrada Goranov vijenac samo potvrđuje da soneti još nisu propali.</p>
<p> Dodijeljena je i Goranova nagrada za mlade pjesnike do 30 godina studentici Blaženki Brlošić iz Đakova, a učenici osnovnih i srednjih škola dobili su nagrade za najbolje literarne radove.</p>
<p> Na svečanom otvorenju sudjelovala je dramska umjetnica Edita Karađole, koja je kazivala Stojevićeve stihove, a uz nagrađene mlade pjesnike nastupio je Vokalno-instrumentalni sastav »Kries« na čelu s Mojmirom Novakovićem. </p>
<p> Goranov vijenac, kolajna, rad je akademskog kipara Vojina Bakića, a dobitnik je, uz diplomu, dobio i novčanu nagradu od 20.000 kuna.</p>
<p> Milorad Stojević zahvalio je na uglednome pjesničkom priznanju, za koje je rečeno da je kruna opusa svakoga pjesnika.</p>
<p>Voditelj Goranova proljeća Vojo Šiljak podsjetio je da je se Goranov vijenac dodjeljuje od godine 1971. Dobili su ga Drago Ivanišević, Jure Kaštelan, Vesna Parun, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Danijel Dragojević, Branko Maleš i drugi.</p>
<p>Sudionici 41. Goranova proljeća nastupit će ove godine u Zadarskoj županiji, u Ninu, Preku i Zadru, a njima će se pridružiti i nekoliko mladih pjesnika iz Velike Britanije. Plod je to suradnje Goranova proljeća i British Councila iz Zagreba. </p>
<p>Organizator Goranova proljeća je Studentsko kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«, a novčano su ga poduprli Ministarstvo kulture i zagrebački Gradski ured za kulturu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Arhitektura kompleksnih stvarnosti</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – U okviru eksperimentalno istraživačkog programa Pilot 04 u Muzeju suvremene umjetnosti u petak je otvorena izložba »Idi pa vidi« arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine.</p>
<p>Istom prigodom predstavljen je tzv. book box (u prijevodu otprilike »knjižna kutija«) sastavljen od tri publikacije o radu ove dvojice nadasve uspješnih arhitekata nagrađenih nizom nagrada u Japanu, čiji rad, sudeći po posjetu, ne zanima samo publiku, već je promišljanjem novih tema privukao teoretičara kulture Žarka Paića i teoretičara arhitekture, dizajna i medija iz Lancastera Nigela Whiteleya, koji su sudjelovali u nastanku book boxa.</p>
<p> Žarko Paić u radu Penezića i Rogine otkriva prodor u novu taktilnost i novu osjetilnost u trenutku kada se preispituje sama uloga i smisao arhitekture u postmoderno doba, njezin odnos prema (vlastitoj) prošlosti i budućnosti, prema tehnologiji i prirodi. U društvu spektakla, Penezić i Rogina pokazuju u svojim projektima »novu osjetljivost« za socijalne teme, marginalizirane skupine i pojedince.</p>
<p> Održavši predavanje o arhitekturi 20. stoljeća, u radu Penezića i Rogine Nigel Whiteley (autor prve znanstvene studije o pop eri »Pop design – From Modernism to Mod« , 1987.) otkriva kompleksan pristup mnogostrukim stvarnostima u kojima živimo. Čovjek u kompleksnosti zbivanja može živjeti samo prema jednoj realnosti i s jednim skupom vrijednosti, ističe Whiteley, ali jednostavnost takvog pristupa jest na štetu složenosti i pluralizma koje je, doduše, teško razumjeti, ali koje čine život beskrajno bogatijim. U radu Penezića i Rogine Whiteley otkriva arhitekturu u kojoj supostoje »različite stvarnosti«. Predstavljen tzv. book-box »Penezić 59–79-04«, sastoji se od tri publikacije – Tokyo Works (1999.), Non Completions (2001). i Reality Check (2003.). Prva od tri publikacije kroz prikaz nagrađenih radova virtualne arhitekture na japanskim natječajima Shinkenchiku i Central Glass govori o teorijskim postavkama arhitekata. Druga putem interaktivnog razgovora s filozofom Žarkom Paićem prikazuje mahom nerealizirane projekte za konkretne građevine i sklopove nastale tijekom devedesetih. U trećoj publikaciji posvećenoj Cedricu Priceu Nigel Whiteley analizira realizirane projekte kroz četiri »Stvarnosti«(Pop and Change, Modernism and Continuity, Beyond time and space i Real time and space), od kojih svaka predstavlja nešto poput sustava vrijednosti, čime britanski stručnjak izbjegava pojednostavljen kronološki pristup kojim se djela nižu jedno za drugim, te umjesto toga pokušava pozicionirati diskusiju o radu arhitekata u kontekst socio kulturnih i povijesnih vrijednosti, koje nisu jednostavno kronološke, ekskluzivne i samodostatne, već se preklapaju i prepleću u vremenu i prostoru. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Spoj humora i parodije </p>
<p>Zagrebačka filharmonija oduševila pretplatnike Crvene oktave u petak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupajući pod ravnanjem australskog dirigenta Marka Fostera, uz sudjelovanje vrsne talijanske pijanistice Enrice Ciccarelli. Umjetnica se predstavila interpretacijom popularnog Drugog koncerta za glasovir i orkestar u c-molu Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova, a na programu su bile i orkestralne suite »Poručnik Kijé« Sergeja Sergejeviča Prokofjeva te »Carmen« Georgesa Bizeta. </p>
<p>Enrica Ciccarelli je odsvirala Rahmanjinovljev koncert sa sigurnošću i toplinom, briljantnom tehnikom i finim tonom, ne ustručavajući se ni oštrijih i naglašenijih akcenata. Za svoje je umijeće i izvrsnu suradnju s orkestrom nagrađena obiljem pljeska, te je zahvalila još jednim vrlo suptilnim dodatkom – Preludijem za lijevu ruku Aleksandra Skrjabina. Simfonijska suita opus 60 Sergeja Sergejeviča Prokofjeva potekla je iz uspješne glazbe za film Aleksandra Feinzimmera »Poručnik Kijé«. Taj film kao osrednja satira na carsko doba u Rusiji je zaboravljen, ali glazba je ostala kao skladateljev biser tonskoga humora, sarkazma, groteske i parodije. Sažeto u peterostavačku suitu djelo je poslužilo i za uspješnu baletnu predstavu u moskovskom Velikom kazalištu. </p>
<p>Slijedili su i ulomci iz 1. i 2. orkestralne suite »Carmen«, koje je prema izvornoj Bizetovoj orkestraciji popularne opere uredio Fritz Hoffmann. Obje suite resi maštovita orkestracija te s nizom istaknutih sola, što su vrsni glazbenici Zagrebačke filharmonije dostojno predstavili, primjerice koncertni majstor Orest Shourgot, flautistica Renata Penezić, harfistica Mirjam Lučev, trubač Marin Zokić i drugi. Rutinsko vodstvo Marka Fostera osiguralo je uredan glazbeni protok, ali bez dodatne iskričavosti i temperamenta, koji su ostali donekle zapretani u tim briljantnim partiturama, očito dopadljivim brojnoj publici.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Amfiteatar iz Vespazijanova doba</p>
<p>Pronađeni dio ploče potvrđuje prvotnu pretpostavku da je bivši vojni rimski logor i amfiteatar podignut u Burnumu u vrijeme cara Vespazijana, a to je godina 76. ili 77. </p>
<p>KISTANJE, 21. ožujka</p>
<p> – Na arheološkom nalazištu Burnum nedaleko od Ivoševaca i Kistanja arheolozi iz Drniškoga muzeja i Filozofskog fakulteta u Zadru pronašli su drugi dio velike kamene ploče s natpisom Vespazijan. Naime, prije oko mjesec dana arheolozi su pronašli polovicu kamene ploče na kojoj je bilo nekoliko slova, a, arheolozi su uspjeli prepoznati da se radi o natpisu Vespazijan, što pronalazak druge polovice kamene ploče sada i potvrđuje.</p>
<p> Ovaj vrijedni i gotovo senzacionalni pronalazak ujedno potvrđuje prvotnu pretpostavku da je bivši vojni rimski logor i amfiteatar podignut u vrijeme cara Vespazijana, a to je godina 76. ili 77. Kako saznajemo, ovaj vrijedni arheološki pronalazak sada se čuva u prostorima Muzeja grada Drniša.</p>
<p> Arheološko istraživanje vojnog logora Burnum, odnosno tamošnjeg civilnog amfiteatra, koji je služio za obuku vojnika i zabavu, započelo je prije otprilike pola godine. Tada se nije sa sigurnošću znalo krije li ovaj lokalitet amfiteatar ili je pak riječ o običnoj vrtači. </p>
<p>Već prvih dana istraživanja otkrilo se da se radi o amfiteatru velika opsega koji je imao čak četiri ulaza.</p>
<p> Kamena ploča s natpisom o caru Vespazijanu pronađena je na dijelu južnih vrata amfiteatra , koji se već nekoliko mjeseci istražuje. Nema sumnje da lokalitet Burnum, na kojem je prije dva tisućljeća boravilo oko osam tisuća rimskih vojnika, krije velike tajne koje će arheolozi otkrivati sljedećih godina.</p>
<p> Za nedavnog posjeta Burnumu ministar kulture mr. Božo Biškupić obećao je i nadalje novčanu pomoć arheolozima i njihovu sustavnom istraživačkom poslu na Burnumu. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bojungi Nunes nagrada »Lindgren« </p>
<p>STOCKHOLM, 21. ožujka</p>
<p> – Brazilska dječja spisateljica Lygia Bojunga Nunes dobila je ovih dana drugu po redu književnu nagradu utemeljenu u čast Astrid Lindgren, autorice lika Pipi Duga Čarapa, preminule 2002. Švedska prijestolonasljednica Victoria predat će joj nagradu zajedno s čekom na pet milijuna kruna (530.000 eura) na svečanosti u Stockholmu 26. svibnja, (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Flaker član Poljske akademije </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Istaknuti hrvatski znanstvenik i akademik Aleksandar Flaker izabran je za inozemnoga člana Poljske akademije znanosti i umjetnosti. Diplomu inozemnoga člana te ugledne poljske znanstvene i kulturne ustanove (osnovane 1872.) profesoru Flakeru predat će Kazimierz Kopyra, veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj, na svečanosti što će 1. travnja biti priređena u Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu. Aleksandar Flaker (1924.), umirovljeni profesor Sveučilišta u Zagrebu, predavao je na sveučilištima u Beču, Baselu, Innsbrucku, Budimpešti i Göttingenu. Njegov opsežni znanstveni opus obuhvaća prije svega radove na području ruske i hrvatske književnosti, teorije književnosti, teorijske i slavenske komparatistike, teorije avangarde i intermedijalnih odnosa (književnost i slikarstvo). Aleksandar Flaker član je HAZU te počasni član Mađarske akademije znanosti te Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nagrade ASSITEJ-a</p>
<p>OPATIJA, 21. ožujka</p>
<p> – U povodom Međunarodnog dana kazališta za djecu i mlade, koji se 20. ožujka slavi diljem svijeta, Hrvatski centar ASSITEJ u suradnji s »Festivalom Opatija« priredio je u subotu na večer prigodnu proslavu, i to dvjema predstavama. Zagrebačka Mala scena izvela je opatijskim mališanima u dvoru Zora predstavu »Priča o oblaku« u izvedbi Ivice Šimića. Toj predstavi dodijeljena je nagrada za najbolju predstavu u cjelini na 6. susretu ASSITEJ-a u Čakovcu 2003. godine, dok je Ivica Šimić nagrađen za najbolju mušku ulogu. Naime, Šimićeva toplina pripovijedanja, naglasila je umjetnička voditeljica Festivala Opatija Rajna Miloš, tu predstavu čini izuzetnim kazališnim biserom. Drugu predstavu »Svako dijete zna« pulski Studio Zaro izveo je u dvorani Grand hotela Adriatic. Toj predstavi dodijeljena je nagrada za najbolje profesionalno vođenu predstavu na 6. susretu ASSITEJ-a. U njoj glume Asja Begonja, Sara Bužleta, Benjamin Đuzel. Kristina Fedel, Nika Ivančić, Helena Janjušević, Tea Kaurin, Lena Kukoleča, Valentina Matić i drugi. </p>
<p>Lj. M. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Hajdukovci pušu i na hladno</p>
<p>Prošlu jesen je obilježio i europski dvoboj s jakom Romom. I premda su Splićani ispali, pokazalo se da ova momčad rezultatski nije vreća za napucavanje ni za snažne momčadi Starog kontinenta. Novo tužno europsko iskustvo uvjerilo je bijele da su za hrvatske prilike jaki</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> – Nogometaši Hajduka krenut će u doigravanje s pet bodova prednosti ispred jedinog suparnika za prvaka, zagrebačkog Dinama. Bijeli su osvojili 55 bodova što je 83 % uspješnosti, no daleko su još od cilja. Prošlo prvenstvo, kao i ovo, pokazalo je da udarni dvojac rijetko gubi bodove. Stoga bi i najmanji kiks bijelih vratio stvari na početak. </p>
<p>Da su naša dva najbolja kluba puno moćnija u odnosu na ostatak lige, pokazat će nam analiza prošlogodišnje ljestvice nakon 22. kola, koja kaže da je Dinamo osvojio čak 57 bodova, a Hajduk 50. Prošlo prvenstvo nas uči da i najmanji krivi korak jednog od ove dva kluba rješava pitanje osvajača naslova prvaka. Istim sistemom je odigrano i prvenstvo 2001., a u Ligu za prvaka »modri« su krenuli s 46 bodova, a »bijeli« s 41, s tim da je između bio Osijek s 44. Ove brojke potvrđuju da su danas Hajduk i Dinamo za koplje ispred ostalih i slab dan jednog gura drugog prema cilju. </p>
<p>Na Poljudu su zadovoljni uspješnim pobjedničkim ritmom, premda je start bio klimav, a na pladnju posljednje večere Hajdukove uprave bili su arhitekt ove momčadi Igor Štimac i prvi operativac struke Zoran Vulić. Prvi je udarac krizi zadao Inker, pobijedivši početkom kolovoza usred Splita s nevjerojatnih 4-1, a kulminacija je uslijedila blijedom igrom i porazom u Maksimira od Dinama s 0-1. Iz te krize i značajnog bodovnog zaostatka za modrima rodila su se neka spasonosna rješenja. </p>
<p>Najznačajnije je što je Rukavina zaigrao na liberu. Došlo je do »pretumbacija«, pa je Vejić postao branič u tandemu s iznimno čvrstim i pouzdanim Neretljakom. Andrić je preuzeo ulogu defanzivnijeg veznog, a kreator Računica je zaigrao svoj »labuđi pjev«. Danas se očekuje da Carević, koji još oscilira, preuzme njegovu ulogu. Učinkoviti su bili napadači Krpan (10 pogodaka i 6 asistencija) i Bule (8 pogodaka i 4 asistencije). Blatnjak se pokazao pravom investicijom, možda mu tek nedostaje koji pogodak više. Trener Vulić ga je koristio i u špici napada i na desnom boku. Miladin je stasao i postao kvalitetni bočni igrač, pogotovo kada se bijeli trebaju braniti, dok je Đolonga svojim razornim udarcem donio nekoliko velikih pobjeda Splićanima. </p>
<p>U tom prvom dijelu trener Vulić nije mogao koristiti Turkovića i Deranju (obojica su bili teško ozlijeđeni). Međutim, povrede i izostanci pojedinih, mnogi bi rekli nezamjenjivih igrača, nisu se osjetile. Bogati igrački kadar, koji je grupirao sportski direktor Štimac, pokazuje iz utakmice u utakmice svoju snagu. Uvijek netko ispliva i postane junak. Konkurencija za mjesto pod suncem dovela je do velike borbe na treninzima, ali i do minimalnog plakanja zbog kaskanja s mjesečnim primanjima. Nekolicina igrača, makar i s malom minutažom, potvrdila je da se radi o kvalitetnim igračima poput kralja strijelaca Račkog, iskusnog Pralije, pouzdanog braniča Vukovića, igrača »platinijevskih« slobodnih udaraca Ćaćića, Filekoviča, Balajića, Brazilca Matosa, Talevskog, mladog Grgurovića, Skočibušića... Dugo se, pak, tražio prvi vratar, a izgleda da je život pod sjenom nedodirljivog Pletikose (u ljeto otišao u Šahtar iz Donjecka) bio pretežak za Runju i Sunaru. Svoje neiskustvo su platili klupom, pa je »jedinicu« zgrabio iskusni Balić. </p>
<p>Prošlu jesen je obilježio i europski dvoboj s jakom Romom. Splitski ogled je ušao »top ten« Hajdukovih utakmica. I premda su Splićani ispali iz Kupa Uefe, nesretno primljenim izjednačujućim zgoditkom kada su se očekivali produžeci, pokazalo se da ova momčad rezultatski nije vreća za napucavanje ni za snažne momčadi Starog kontinenta. Novo tužno europsko iskustvo uvjerilo je bijele da su za hrvatske prilike jaki.</p>
<p>Međutim, do kraja hrvatskog prvenstva ima još deset kola i u igri je trideset bodova, što nije malo, a svi na Poljudu su svjesni da su do ove prednost od pet bodova došli teškom mukom. Stoga pušu i na hladno i oprezno ulaze u doigravanje, a Hajdukova prva set lopta (možda bude i meč) odigrava 3. travnja na Poljudu kada dolazi Dinamo.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prekinuta utakmica Lazio - Roma</p>
<p>RIM, 21. ožujka</p>
<p> – Derbi 26. kola nogometnog prvenstva Italije između rimskih rivala Lazija i Rome prekinut je nakon četiri minute igre u drugom poluvremenu pri rezultatu 0-0. Do prekida je došlo kad se pročula vijest kako je policija automobilom blizu stadiona naletila na dijete i usmrtila ga.</p>
<p>Službeno je opovrgnuta ta informacija, ali igrači nisu htjeli nastaviti utakmicu. Na početku drugog poluvremena navijači su istodobno skinuli navijačke transparente i prestali navijati. Nastala je mukla tišina. Zatim su navijači oba kluba počeli skandirati protiv policije. Preko razglasa je najavljen službeni prekid utakmice. Navijači su počeli napuštati stadion, a policija je bacala suzavce kako bi raspršila one navijače koji su htjeli napasti policajce. Uoči utakmice već je bilo sukoba između navijača i policije.</p>
<p>Predsjednik talijanske nogometne lige Adriano Galliani izjavio je da je on zatražio da utakmica između Lazija i Rome bude prekinuta.</p>
<p>Nazvali su me treneri oba kluba i rekli mi da igrači ne žele nastaviti utakmicu, te da navijači prijete da će upasti na teren. Razgovarao sam telefonski sa sucem i odlučio sam da se utakmica prekine. Mislim da je to ispravna odluka. Ne znam točno što se dogodilo izvan stadiona, jer sam bio u Milanu. No, kazali su mi da je situacija vrlo loša i ja sam donio odluku o prekidu, izjavio je Galliani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nogometnim nasilnicima zabranjen ulazak u Portugal</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Sudbina engleskih huligana kojima je tamošnja policija odlučila zabraniti odlazak na Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu neće zadesiti i hrvatske izgrednike, ali je gotovo sigurno kako ni njima neće biti omogućeno da prikažu svoje shvaćanje sportskog navijanja. Hrvatskim navijačima, za koje zemlje Europske unije imaju podatke da su sudjelovali u neredima, portugalske vlasti moći će, naime, zabraniti ulazak u zemlju.</p>
<p>Engleska policija je nedavno sastavila popis s više od 2.400 huligana kojima će zabraniti odlazak u Portugal, tako što će im privremeno pričuvati putovnice. Prekrše li naredbu da predaju putovnice, završit će u zatvoru. Za posljednjeg EP-a, održanog 2000. u Belgiji i Nizozemskoj, engleska policija je zabranila putovanje preko kanala za svega 100 registriranih izgrednika. Hrvatski MUP neće portugalskoj policiji dostaviti nikakav popis s podacima navijača koji su skloni izgredima, ali će pružiti osobne podatke o hrvatskim navijačima koji u Portugalu počine neko kazneno djelo. Portugalska policija je od policija zemalja čije će nogometne reprezentacije sudjelovati na prvenstvu zatražila podatke o broju navijača koji će doći na EURO 2004, te općenite podatke o sklonosti izazivanja nereda tih navijača. Stoga, u MUP-u tvrde da će u okviru međunarodne policijske suradnje preko Interpola dostavljati samo te općenite podatke, a jedino u konkretnim slučajevima i osobne podatke pojedinih navijača.</p>
<p>Portugalske vlasti zatražile su i da zemlje sudionice prvenstva upute policijske timove. »To je uobičajena »«praksa kod velikih sportskih natjecanja«, rekao je Hini glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun. </p>
<p>MUP će za EURO 2004. odabrati nekolicinu policajaca koji će boraviti u Portugalu, no njihova imena i broj još nisu poznati. U MUP-u smatraju da i Uefini uvjeti prodaje ulaznica pomažu u smanjenju opasnosti od mogućih nereda i divljanja navijača. Naime, svaka zemlja je dobila određeni kontigent ulaznica, a navijači pri kupnji moraju dati osobne podatke na posebnom obrascu, o čemu se potpisuje i ugovor. Nacionalni nogometni savezi će te podatke dostaviti Organizacijskom odboru EURA 2004. koji, zajedno s UEFA-om, prema potpisanom ugovoru imaju pravo raspolagati tim osobnim podacima navijača, objašnjavaju u MUP-u. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ponovno Schumacher, Button nakon četiri godine do postolja</p>
<p>SEPANG, 21. ožujka</p>
<p> – Jedan sat, 11 minuta, sedam sekundi i 450 tisućinki vrijeme je koje je nakon prolaska kroz ciljnu ravninu bilo dovoljno Nijemcu Michaelu Schumacheru za drugu uzastopnu pobjedu u sezoni i 72. u karijeri. Inače, ovo je treći Schumacherov trijumf na stazi u Sepangu, a nakon dvije odvožene utrke ove sezone aktualni svjetski prvak u formuli 1 ima maksimalnih 20 bodova. </p>
<p>Drugo mjesto pripalo je Kolumbijcu u momčadi BMW-Williams Juanu Pablu Montoyji, dok je na trećem mjestu utrku završio Britanac Jenson Button (BAR-Honda), kojemu je ovo prvo postolje nakon četiri godine.</p>
<p>Najveći dužnik, što se početka sezone tiče, ostao je »hladni Finac« Kimi Raikkonen (McLaren-Mercedes) koji niti 56 krugova dugu stazu u Sepangu nije uspio završiti (kvar na motoru), pa na njegovom bodovno kontu i dalje stoji nula (VN Australije također nije završio). Na listi onih koji se nakon nedjeljne utrke ne mogu pohvaliti povećanjem broja bodova je i drugi vozač BMW–a Ralf Schumacher, koji je zbog istog razloga kao i Raikkonen završio utrku u 27. krugu.</p>
<p>Ako je Raikkonen najveći dužnik, mjesto najvećeg tragičara u Maleziji definitivno pripada Marku Webberu iz momčadi Jaguara. On je, naime, nakon odličnog drugog mjesta s kojeg je startao u utrku, već u petom krugu morao u boks zbog puknuća gume, da bi nakon obavljene zamjene guma pri povratku na stazu prekoračio dozvoljenu brzinu i zaradio kaznu prolaska kroz boks, a u 25. krugu izletio sa staze i završio utrku.</p>
<p>Bodovni kolač podijeli su još četvrti Rubens Barrichello, petoplasirani Jarno Trulli, te šesti David Coulthard. Dva boda za sedmo mjesto pripala su Fernandu Alonsu, dok je Felippe Massa ugrabio prvi bod za sebe i svoju momčad.</p>
<p>• Rezultati VN Malezije: 1. M. Schumacher (Ferrari) 1:31.07,490, 2. Montoya (Williams-BMW) +5.022 sek, 3. Button (BAR-Honda) +11.568, 4. Barrichello (Ferrari) +13.616, 5. Trulli (Renault) +37.360, 6. Coulthard (McLaren-Mercedes) +53.098, 7. Alonso (Renault) +1:07.877, 8. Massa (Sauber-Petronas) 1 krug... poredak vozača: 1. M. Schumacher 20 bodova, 2. Barrichello 13, 3. Montoya 12, 4. Button 9, 5. Alsonso 8, 6. Trulli 6, 7. R. Schumacher 5, 8. Coulthard 4, Masa 1; poredak konstruktora: 1. Ferrari 33 bodova, 2. Williams-BMW 17, 3. Renault 14, 4. BAR 9, 5. McLaren-Mercedes 4, 6. Sauber 1. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dinamo »otvorio slavinu«</p>
<p>»Izričito sam zahtijevao da niti sad ne primimo gol, da nastavimo niz i potvrdimo čvrstoću u obrani. A što se tiče napada, znao sam da je pitanje trenutka kad ćemo zabiti više od jednog gola na utakmici«, kaže Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – »Upozoravam vas, mi ne možemo slabije od ovoga«, tiho je procijedio Varteksov trener Miroslav Blažević obraćajući se svom kolegi Nikoli Jurčeviću nakon prvenstvenog okršaja u Maksimiru. Dinamo je, dakle, s laganih 3-0 (2-0) svladao varaždinsku momčad i tako se zadržao na distanci od pet bodova zaostatka za vodećim Hajdukom.</p>
<p> Blaževićevo se »upozorenje«, dakako, odnosi na - sljedeći vikend. I tada će Varaždinci, drugi put uzastopno, gostovati u Maksimiru, ali ovaj put na startu Lige za prvaka. Na upit što to Varteks može promijeniti u tih tjedan dana, pa da u Maksimiru zaigra nešto bolje, Blažević je kratko dodao:</p>
<p> – Što se može promijeniti? Ništa osobito, osim da nas nakon ovakvog rezultata Dinamo podcijeni... Mi sigurno možemo bolje.</p>
<p> U redu, Varteks je u ovome trenutku znatno više koncentriran na domaći kup, pa i u tom »detaljčiću« može tražiti svojevrsni alibi za ovako visoki poraz u Maksimiru. I vjerojatno je Ćiro u pravu kad kaže da njegova momčad »ne može slabije od ovoga«... A može li - Dinamo bolje? U jednom smo segmentu sigurni da može. U realizaciji! Ponovno su maksimirski nogometaši bili pomalo rezervirani pred gostujućim vratima, pa i sami su treneri na kraju utakmice potvrdili da je Dinamova pobjeda mogla biti znatno uvjerljivija.</p>
<p> Kako god bilo, tri lopte iza Vasiljevih leđa ugradile su dodatni propeler samopouzdanja Jurčevićevim nogometašima uoči Lige za prvaka. Nakon skromnoga remisa protiv Zagreba, »plavi« su nanizali tri pobjede s identičnih 1-0. Sada su napokon nekome zabili više od jednog gola. Istina, sredinom tjedna su svladali Osijek sa 2-0 u Gradskom vrtu, no to je bila kup-utakmica...</p>
<p> – Posebno mi je drago da smo već petu utakmicu odigrali bez primljenog pogotka, kaže Jurčević. – Izričito sam zahtijevao da niti sad ne primimo gol, da nastavimo niz i potvrdimo čvrstoću u obrani. A što se tiče napada, znao sam da je pitanje trenutka kad ćemo zabiti više od jednog gola na utakmici. Sve su nam to dobri razlozi za optimizam, no ne treba zaboraviti da nas prava iskušenja tek čekaju. Prvo Osijek u kupu, pa Varteks i Hajduk u doigravanju za prvaka. U međuvremenu očekujem i povratak nekih naših važnih igrača.</p>
<p> Jurčević je pritom, dakako, ponajprije mislio na kapetana Niku Kranjčara i Hrvoja Štroka... No, zasad je najvidljiviji »povratak« Ivana Bošnjaka. Maksimirski je napadač bio prvo ime subotnje utakmice i ovo bi mogla biti naznaka njegovog povratka u pravu formu.</p>
<p> Jurčevića svakako veseli i razigrani Eduardo da Silva. Nadahnuti je Brazilac zatresao mrežu već u trećem uzastopnom nastupu. Prvo je svojim pogocima osigurao bodove protiv Intera u Maksimiru i protiv Cibalije u Vinkovcima, a sada je načeo i Varteksovu mrežu.</p>
<p> Dobra Eduardova forma bi mogla razveseliti i - Martina Novoselca. Lako je moguće da izbornik mlade hrvatske reprezentacije povede razigranoga Brazilca na ovogodišnje Europsko prvenstvo u Njemačku. Eduardo bi do početka EP mogao dobiti hrvatsku putovnicu. Glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, Zorislav Srebrić, naglasio je da će ovog tjedna na tu temu razgovarati i s klubom i sa samim igračem uz opasku da bi cijeli postupak oko dobivanja državljanstva mogao biti dugotrajan. No, i Srebrić je optimističan po pitanju Eduardovog nastupa na EP u Njemačkoj...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Podvučeno crnim</p>
<p>MIROSLAV TOMAŠEVIĆ</p>
<p>Tko je u pravu? Strahonja ili Šupraha, Šupraha ili Košutić, novinari ili (ne)uvjerljiva izvješća sudačkih opservatora, kakva su uopće pravila, postoje li kakvi kriteriji i kad ih valja aktivirati u praksi... U našem je nogometu, eto, pregršt nedorečenosti, sve nam se češće čini da hrvatskom ligom vlada »strogo kontrolirani kaos« sudačke struke. Poneki nam primjeri, poput kakvog iskrivljenog ogledala, doista izobličuju anđeosku sliku djelitelja pravde.</p>
<p> Bit će zanimljivo vidjeti najnovije izvješće Ivana Košutića, povjerenika za suđenje Prve HNL. Kada je, primjerice, Osijekov nogometaš Pranjić dohvatio Kamenovog napadača Šaranovića, ovaj se stropoštao na travu, a paški je sudac Alojzije Šupraha dosudio slobodan udarac tek koji centimetar izvan kaznenog prostora. Uzgred, kontakt Pranjića i Šaranovića počeo je izvan, ali je prestao unutar 16-erca. A to je, shodno Košutićevom objašnjenju nakon sličnog primjera iz Varaždina, trebao biti 11-erac! Zagrebački je sudac Mario Strahonja nedavno u Varaždinu iz identične situacije dosudio 11-erac za Varteks, koji je potom pretočen u pobjedonosni gol. Pritom je Strahonja ignorirao sugestiju pomoćnog suca. Košutić je taj slučaj kasnije obrazložio u pismenom obliku:</p>
<p> »Gostujući je igrač povlačeći rukom izvan kaznenog prostora (cca 3 m) domaćeg igrača pokušao zaustaviti u napadu. Kontakt je prestao kada je domaći igrač nagazio crtu kaznenog prostora i tada je pao na tlo u kaznenom prostoru. Na temelju viđenog daje se za pravo sucu u procjeni prekršaja.«</p>
<p> Ako je Strahonja bio u pravu, znači li to da Šupraha nije? Hoće li, dakle, sad Šupraha dobiti »po prstima«? I naposljetku: je li, shodno svemu navedenome, Šupraha skrojio Osijekov ili pak Strahonja Varteksov ulazak u Ligu za prvaka? Ne vjerujemo da će sudačka organizacija dati nedvosmislene odgovore, vjerojatnije je da će sve to svesti na razinu infantilne brojalice »mir, mir, mir, nitko nije kriv«. Štoviše, nakon nekih se objašnjenja čini kao da glavni reprezenti naše sudačke provenijencije cjelokupnu javnost tretiraju upravo takvom - infantilnom.</p>
<p> Voljeli bismo da sudačka struka pobije tezu o dvostrukim mjerilima. Ali, kako to učiniti kad neke kontradikcije blješte u oči. Strahonja je, primjerice, za isti slučaj posve drukčije tretiran nego Šupraha koji je svirao 11-erac za Zagreb protiv Dinama:</p>
<p> - Službeno Košutićevo obrazloženje uz Strahonjino suđenje u Vinkovcima (u uvodu navedeno da se glavni sudac nalazio cca 30-40 m od mjesta prekršaja): »Mišljenja sam da nije u datom trenutku bila dobra suradnja glavnog i pomoćnog suca. Na temelju viđenog daje se za pravo sucu utakmice u procjeni prekršaja i donošenju Odluke o primjeni tehničke mjere.«</p>
<p> - Službeno Košutićevo obrazloženje uz Šuprahino suđenje u Maksimiru (u uvodu navedeno da se glavni sudac nalazio cca 30-40 m od mjesta prekršaja): »Sudac nije u potpunosti mogao vidjeti sve činjenice. Sudac je pogriješio, jer nije primijenio u potpunosti preporuku Uefe i Fife, tj. preporuku sa Seminara u Makarskoj u vezi suradnje s pomoćnim sucem, koji se ovom prilikom pridržavao Uputa.«</p>
<p>Hm, kod ovog posljednjeg je jasno podvučena konstatacija »pogriješio je«, dok je u onom gornjem primjeru pukim slučajem (?) izostala.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pobjeda kao šećer na kraju</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Subotnja, prilično iznenađujuća, pobjeda Intera na Kantridi protiv Rijeke (1-0) za nogometaše iz Zaprešića je zaista došla kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju prvoga dijela hrvatskog prvenstva. Tri subotnja boda svrstala su momčad Josipa Kužea na drugo mjesto Lige za ostanak, »žuto-plavi« trenutačno »bježe« opasnoj zoni za osam bodova, a s obzirom na plasman, u prvim će utakmicama igrati protiv nižerangiranih klubova što je svakako olakotna okolnost.</p>
<p>Iako su imali razloga za veselje, pa možda i za dan odmora, nedjelja je bila radna za stručni stožer kluba iz Novakove ulice koji je izradio plan za nastavak prvenstva. Kako nam je objasnio direktor kluba Branko Laljak, u Interu su svjesni kako je »u igri« još 30 bodova te kako ostanak u elitnom razredu hrvatskog nogometa još nije osiguran. Za to, tvrde u Zaprešiću, moraju osvojiti još barem desetak bodova. </p>
<p>– Ne namjeravamo se opustiti, iako imamo nešto komforniju situaciju. Želimo što prije postati bezbrižni kad je riječ o poziciji na ljestvici. Budući da nam je raspored naklonjen, očekujemo pobjedu već protiv Zagreba, rekao nam je Laljak te dodao:</p>
<p>– Nadam se da ćemo što prije sakupiti dovoljno bodova jer bi nam to omogućilo da u natjecateljskim utakmicama isprobamo cijeli igrački kadar, što dosad nismo mogli. Time bi svi igrači dobili priliku da pokažu možemo li na njih računati u sljedećoj sezoni. </p>
<p>Kad je riječ o igri, treba istaknuti kako je Inter pobjedu dohvatio na krilima, u većini slučajeva nepropusne, obrane. A običaj je, ako se posljednjem redu Kužeova sastava dogodi kakav kiks, da odlični vratar Darko Horvat spasi svoju mrežu. Interova »pantera« brani u vrhunskoj formi, posebno ga krasi postavljanje i definitivno je najpouzdaniji u sastavu »žuto-plavih«. Čini se da Inter podiže formu, kako momčadi tako i pojedinaca, u pravom trenutku... K tome, za ogled protiv »pjesnika« u subotu mogao bi konkurirati i »veznjak« Marin Lalić, koji se oporavlja od istegnuća ligamenata koljena. Njegovom nazočnošću napadi Intera dobivaju na kreativnosti, pa nam se čini da planovi o pobjedi protiv trenutno »ošamućenog« Zagreba uopće nisu bez temelja...</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Rački i Ćaćić iskoristili priliku</p>
<p>Hajduk je, pobijedivši Zadra u Stanovima s 3-1, nastavio s pobjedničkim ritmom i sada ga čekaju dvije važne utakmice kod kuće, ponovno protiv Zadra i potom možda i ključni derbi protiv Dinama. Splićani su napadali Zadrane cijelu utakmicu, ali su ipak dugo strahovali za tri boda. Svoju prigodu su iskoristili lukavi Rački i majstor slobodnih udaraca Ćaćić, a najbolji je bio Turković. O samoj utakmici trener Zoran Vulić je rekao:</p>
<p>– Zadovoljan sam ovom pobjedom protiv dobrog Zadra, ali i igrom. Veseli me što su pogotke postigli momci s klupe Rački i Ćaćić, dali su veliki doprinos ovoj pobjedi. Okrećemo novi list, slijedi utakmica Kupa protiv Cibalije te prvenstvena sa Zadrom...</p>
<p>Hajduk će svoju uzvratnu četvrfinalnu utakmicu Kupa Hrvatske protiv Cibalije igrati u utorak, a ne u srijedu. Naime, Poljud je udovoljio zahtjevu Vinkovčana da odigraju utakmicu dan ranije. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Cibona s prvog mjesta lovi trofej koji joj nedostaje</p>
<p>Direktor Goodyear lige Josip Bilić opovrgnuo je kako će klubovi iz SCG</p>
<p> od sljedeće sezone imati pet predstavnika/ Hrvatski klubovi nisu u povoljnoj situaciji jer bi, prema prethodnom dogovoru, zbog najmanjeg broja pobjeda (52), u odnosu na srpske (58) i slovenske klubove (55) trebali izgubiti jedno mjesto </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Nakon 26 kola Goodyear lige četiri su momčadi izborile nastup na završnom turniru koji će se od 16. do 18. travnja održati u Zagrebu. Cibona, Reflex, Crvena zvezda i Union Olimpija odlučit će o novom prvaku regionalne lige. Poznati su i parovi polufinala. Kako momčadi iz iste zemlje moraju igrati međusobno, jasno je da će u poluzavršnici sastati beogradske momčadi Reflex – Crvena zvezda, a drugi par čine Cibona – Union Olimpija. </p>
<p>Cibona je u trećoj sezoni, po prvi puta uoči »final foura« izborila prvo mjesto. Prije dvije godine na turniru u Ljubljani cibosi, koje je tada vodio Jasmin Repeša, su ispali već u polufinalu protiv Krke. Prošle je sezone momčad iz Savske bila još neuspješnija, ne izborivši plasman na završni turnir na kojem su do naslova senzacionalno došli košarkaši Zadra. Anzulovićeva momčad poznaje vrlo dobro Ljubljančane, ove sezone igrali su međusobno već četiri puta i svaka je momčad upisala pobjede na domaćem terenu. </p>
<p>U posljednjem kolu Union Olimpije kod kuće nije napravila krivi korak protiv Banjalučke pivare te je osigurala četvrtu poziciju koja je vodi na završni turnir. Ipak, »zmajčeki« još nisu završili osnovni dio natjecanja, jer će se, po riječima direktora lige Josipa Bilića odigrati zaostala utakmica protiv Crvene zvezde i to sljedeće subote u Ljubljani. </p>
<p>Kao i pred kraj svake sezone, postavlja se pitanje kako će Goodyear liga izgledati najesen. Zasad je jedino poznat format lige, u regionalnom natjecanju biti će, kao i ove godine, 14 klubova. Ostaje pitanje koliko će predstavnika imati pojedina zemlja. </p>
<p>– Sve će se znati nakon 1. travnja, to je rok do kojeg se Maccabi treba izjasniti hoće li sljedeće sezone igrati u Goodyear ligi, kazao je Josip Bilić. </p>
<p>Hrvatski klubovi nisu u povoljnoj situaciji jer bi, prema prethodnom dogovoru, zbog najmanjeg broja pobjeda (52), u odnosu na srpske (58) i slovenske klubove (55) trebali izgubiti jedno mjesto, i umjesto četiri kluba imati tri u natjecanju od jeseni. Navodno i klubovi iz SCG rade pritisak kako bi imali pet klubova u Goodyear ligi. Njihov prvi argument je jačina klubova. Dva su načina da se to i ostvari – preko pozivnice, ako Maccabi odustane, što je vrlo vjerojatno, te putem dodatnih kvalifikacija koje bi dale 14. klub. No, direktor lige opovrgnuo je takva nagađanja. </p>
<p>– Priča o pet momčadi iz SCG nije istinita, radi se o proizvoljnoj manipulaciji nekih klubova i novinara. Na sastanku njihovog Saveza nisu potvrđeni takvi zahtjevi. Ponavlja, sve će biti jasnije kada se Maccabi izjasni, kazao je Bilić. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kao u finalu kupa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Košarkaši Splita su u posljednjem kolu Goodyear lige nadigrali Zadar i zasluženo pobijedili rezultatom 91-81. Deset briljantnih minuta u 28. do 38. i serija od 11-0 odlučili su dalmatinski derbi u kojem su, kao i u finalu Kupa Krešimira Ćosića, Splićani pobijedili Zadrane. »Žuti« su pokazali da je kriza iza njih i s mnogo optimizma čekaju početak hrvatskog prvenstva. U subotu trener Splita Jure Zdovc nije mogao pogriješiti mijenjajući igrače jer je većina pružila dojmljivu partiju. Uz Roka Ukića dobro su odigrali Rančić i Oršulić, a iznenadili su i mladi centri Kaštropil i Delić. Kod gostiju tek je Marcelić bio raspoložen za igru. </p>
<p>Nakon utakmice trener Zadra Damir Jusup je rekao: </p>
<p>– Splićani su bili bolji i brži od mojih igrača. Vjerovali su u uspjeh, a ključna serija »žutih« uslijedila je kod rezultata 60-60. </p>
<p>Jure Zdovc, trener Splita je pak kazao: </p>
<p>– Bili smo življi, više smo željeli pobjedu i bio mi je užitak voditi ovu momčad u dalmatinskom derbiju. Zatjedan dana počinje za nas najvažniji dio sezone, Prvenstvo Hrvatske i pravi ispit u Slavonskom Brodu.</p>
<p>• SPLIT CO – ZADAR 91-81 (27-26, 20-18, 22-16, 22-21) </p>
<p>SPLIT CO: Oršulić 6, Kedžo 18, Smith, Rančić 18, Ukić 17, Pašalić 5, Vučica, Delić 9, Kaštropil 10, Šporar 6, Morić 2. </p>
<p>ZADAR: Vladović 12, Ivanov, Longin 5, Pestić 1, Bulić 10, Špralja 16, Marcelić 17, Banić 2, Lalić 6, Meeks 12. </p>
<p>SUCI: Medan i Radović (Hrv), Vojinović (SiCG). GLEDATELJA: 400</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roko Leni UKIĆ. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Debić dvostruki pobjednik, Vrečko bez konkurencije</p>
<p>Doris Vrečko, Irena Šuljić i Ozren Debić iskazali su obećavajuću formu uoči kvalifikacijskog olimpijskog turnira 17. travnja u belgijskom Gandu</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Hrvatski kandidati u mačevanju za Olimpijske igre u Ateni dominirali su 19. Memorijalom Vladimira Mažuranića usprkos međunarodnoj konkurenciji. Doris Vrečko, Irena Šuljić i Ozren Debić iskazali su obećavajuću formu uoči kvalifikacijskog olimpijskog turnira 17. travnja u belgijskom Gandu.</p>
<p>Natjecanje u floretu za žene ponudilo je najmanje neizvjesnosti. Nitko se nije mogao ravnopravno suprostaviti Doris Vrečko iz MK Rapir. Stoga je do trećeg naslova pobjednice Memorijala 20-godišnja Zagrepčanka stigla s tek nekoliko »uboda« na njenom štitu. Ana Popovčić je u finalu upisala samo jedan bod, dok je Vrečko 15. pobjedonosni bod zaslužila minutu i četiri sekunde prije kraja treće runde. Inače, sve borbe su se vodile u tri runde po tri minute, odnosno dok neki od natjecatelja nije skupio 15 bodova.</p>
<p>Najviše napetosti i atraktivnih poteza ponudio je finalni dvoboj u floretu za muškarce. Najuspješniji hrvatski mačevalac Ozren Debić iz MK Rapir vodio je izjednačenu borbu sa Hrvoje Borošakom iz Lokomotive. Ipak, dvije minute i osam sekundi prije kraja treće dionice Debić je uspio prevariti suparnika te je kod 14-14 rezultata prvi stigao do pobjedonosnog boda.</p>
<p>Apsolutnu nadmoć Debić je iskazao i u borbi s mačem. Tevz Debak iz slovenskog Tabora bio je u finalu ravnopravan suparnik tek na početku dvoboja. No, Debić je sve nedoumice riješio minutu i 17 sekundi prije kraja borbe 15-3 pobjedom.</p>
<p>Najvještija s mačem pokazala se Irena Šuljić iz Mladosti. Prošlogodišnji naslov obranila je 15-9 pobjedom u finalu protiv Martine Zmaić iz Lokomotive.</p>
<p>Osim pobjedničkog trojca u Belgiji će olimpijsku »vizu« pokušati izboriti i splitski mačevalac Goran Petričić, koji nije sudjelovao na Memorijalu Vladimira Mažuranića, na kojem je prošle godine pobijedio u natjecanju s mačem.</p>
<p>l Rezultati finala, floret, žene: Vrečko – Popovčić 15-1; muškarci: Debić – Delak 15-3; mač, žene: Šuljić – Zmaić 15-9; muškarci: Debić – Borošak 15-14.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Samardžija-Dubac i Matačić popravile hrvatske rekorde</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Proteklog vikenda u Zagrebu je održano državno natjecanje u streljaštvu za osobe s invaliditetom. Oborena su dva nacionalna rekorda, oba u konkurenciji žena. Sanja Samardžija-Dubac iz Slavonskog Broda s pogođenih je 338 krugova popravila nacionalni rekord u zračnom pištolju, a Kristinka Matačić sa 367 krugova u zračnoj pušci.</p>
<p>• Pobjednici po kategorijama, zračna puška, muški, kategorija SH0: Plavčić (ŠSI grada Vinkovaca) 379; kategorija SH1: Muhar (Zagrebački ŠSI) 369; kategorija SH2: Petrović (DŠRI Primorsko-goranske županije) 366; zračna puška, žene: Matičić (ŠSI grada Vinkovca) 367; zračni pištolj, muški, kategorija SH0: Sačer (Zagrebački ŠSI) 551; kategorija SH1: Bošnjak (ŠSI Bjelovarsko-bilogorske županije) 554; zračni pištolj, žene: Samardžija-Dubac (ŠSI Brodsko-posavske županje) 338; standard zračna puška, stojeći stav, muški i žene: Čuček (Zagrebački ŠSI) 544; standard zračna puška, ležeći stav, muški i žene: Beljan (ŠSI grada Vinkovaca) 595. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>U novim haaškim optužnicama spominje se »agresija Hrvatske na BiH«</p>
<p>»Dnevni Avaz« tvrdi da se u optužnicama protiv bivših čelnih ljudi tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatskog vijeća odbrane oni među ostalim terete za ratne zločine »koji su počinjeni u okviru agresije Hrvatske na BiH i akcije za odcjepljenje dijelova zemlje i njihovog pripajanja Hrvatskoj«</p>
<p>SARAJEVO, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U novim optužnicama protiv Hrvata iz BiH, koje bi iz Haaga u BiH odnosno Hrvatsku trebale stići ovaj tjedan spominje se termin »agresija Hrvatske na BiH«, a optuženi pojedinci suočit će se tvrdnjom da su zločini koje su navodno počinili dio plana za odcjepljenje dijelova BiH i pokušaja njihovoga pripajanja Republici Hrvatskoj, odnosno da su počinjeni u okviru agresije RH na BiH.</p>
<p>Tvrdi to u nedjelju sarajevski Dnevni avaz pozivajući se na neimenovane izvore iz hrvatskih odvjetničkih timova. Prema pisanju ovoga lista, u šest haaških optužnica protiv bivših čelnih ljudi tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), optuženi se među ostalim terete za ratne zločine »koji su počinjeni u okviru agresije Hrvatske na BiH i akcije za odcjepljenje dijelova zemlje i njihovog pripajanja Hrvatskoj«.</p>
<p>»To praktično znači da bi se kroz ove predmete indirektno sudilo i Republici Hrvatskoj, suverenoj i samostalnoj državi, zbog sudjelovanja njezinih vojnika u sukobima HVO-a i Armije BiH tijekom 1993. godine. To bi bio jedan od prvih pokušaja da se rasvijetli uloga susjedne države u ratu na prostoru naše države, tvrdi Dnevni avaz. On također piše kako su zanimljivi detalji optužnica koji ukazuju na to da su optuženi zločine nad Bošnjacima Hercegovine, zapadne i središnje Bosne - a s ciljem da razbiju BiH - činili u dogovoru sa nekadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom i bivšim ministrom obrane Gojkom Šuškom.</p>
<p>I Avaz špekulira s istim imenima potencijalnih optuženika kao i brojni drugi mediji proteklih tjedana. Spominju se imena nekadašnjih zapovjednika HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodna Praljka, ratnog predsjednika hercegbosanske vlade Jadranka Prlića, bivšeg ministra odbrane Herceg-Bosne Brune Stojića, te tadašnjeg načelnika Uprave Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića. Navodno bi mogli biti optuženi i jedan od ranijih predsjednika HDZ-a BiH Božo Rajić te nekadašnji čelnik Povjerenstva za razmjenu zarobljenih HR HB Berislav Pušić.</p>
<p>U optužnicama ih se navodno uglavnom tereti za zapovjednu odgovornost, odnosno zločine protiv čovječnosti u želji da se izmijeni etnička slika BiH. Ranije se tvrdilo da su možda ključni dokumenti tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) u procesima protiv Hrvata iz BiH o kojima se špekulira transkripti razgovora iz Ureda prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te iz pismohrana HVO-a, Ministarstva obrane RH i HIS-a</p>
<p>Ipak, iako se sada tvrdi da će kvalifikacije o navodnoj agresiji Hrvatske na BiH biti jedan od prvih slučajeva gdje će se ICTY baviti ulogom RH u ratu u BiH, valja podsjetiti da se i u prvostupanjskoj presudi Tihomiru Blaškiću, sukob u okviru kojeg je ovaj navodno počinio zločine, također kvalificira kao međunarodni. Inače, Hrvati iz BiH, kako se najavljuje, mogli bi biti optuženi nakon što je haaško tužiteljstvo kompletiralo istragu u tzv. slučaju Hercegovina. </p>
<p>Budući da je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte ranije najavila kako će do kraja godine biti podignuto osam ili devet novih optužnica protiv Bošnjaka i Hrvata iz BiH, dosta se špekulira i o potencijalnim bošnjačkim optuženicima. Nagađa se o optužnicama protiv ratnih ministara policije u bošnjačkoj administraciji, Jusufa Pušine i Bakira Alispahića kao i protiv bivšeg zapovjednika Armije BiH Rasima Delića te generala Sakiba Mahumuljina, a među mogućim bošnjačkim putnicima za Haag su i Dževad Mlaćo, ratni načelnik Općine Bugojno te Selmo Cikatić, visoki časnik Armije BiH u tom gradu u kome su počinjeni brojni zločini nad Hrvatima. </p>
<p>Kako tvrdi sarajevska Slobodna Bosna, dio Bošnjaka bit će optužen temeljem istrage koju je Tužiteljstvo ICTY-ja vodilo protiv Alije Izetbegovića i njegovih bliskih suradnika. Tu istragu vodio je takozvani Istražiteljski tim 9, koji je sakupljao dokaze o ratnim zločinima počinjenim prvenstveno na području grada Sarajeva, naročito zbog ubijanja Srba i drugih nebošnjaka.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Del Pontino političko pisanje optužnica</p>
<p>Haašku tužiteljicu nije smetalo što svaki puta Hrvatska protestira zbog navoda iz optužnica / Del Ponte je samo pojačavala političke zaključke koje bi onda u nastavku optužnice popunjavala osobnom i zapovjednom, političkom</p>
<p> i individualnom odgovornošću optuženika</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Haag neslužbeno potvrđuje da će u optužnicama protiv bosanskih Hrvata biti spomenuta i odgovornost Republike Hrvatske za agresiju na susjednu zemlju. Time bi »zločinački pothvat« kojeg Carla del Ponte spominje u optužnicama protiv Gotovine, odnosno Čermaka i Markača, bio nadograđen optužbom da su Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković i još neki sudjelovali na strani agresora tijekom ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Carla del Ponte je takvom konstrukcijom zapravo nastavila praksu političkog pisanja optužnica. Čak i kad se one potvrde javnim objavljivanjem, bit će vidljivo da svih ovih godina otkad je tužiteljicom, od te prakse nije odustala. I nije ju smetalo što svaki puta Hrvatska protestira. Ona je samo pojačavala političke zaključke koje bi onda u nastavku optužnice popunjavala osobnom i zapovjednom, političkom i individualnom odgovornošću optuženika.</p>
<p>Na što se Carla del Ponte naslanja? Hrvatska javnost ne prati dovoljno haaška suđenja Srbima, od Miloševića nadalje. Da prati pozornije vidjelo bi se da je u optužnicama i pratećim aktima Carla del Ponte već apsolvirala i zločinački pothvat i agresiju. Odgovaraju li Srbi za jedno i za drugo? Odgovaraju, tu i tamo padne i poneka presuda pa je sve jasnije da će se i prema Hrvatima napraviti isto ili slično. I uopće nije važno koliko će to ovdašnju javnost smetati.</p>
<p>Na žalost grubost tih ocjena upravo je u primjeni. Čermak i Markač su u Haagu, a optužnica protiv bosanskih Hrvata navodno uputit će se i u Zagreb. Zašto u Zagreb? Na to pitanje nedavna prošlost ove zemlje ponudila je puno odgovora. Optužnice će doći i u Zagreb zato što je riječ o osobama koje su državljani ne samo BiH već i Hrvatske. Nadalje, riječ je o osobama koje su tijekom rata i ovdje i u BiH obavljale neke funkcije koje nisu bile samo vojne već i političke. I treće, svi ti ljudi bili su na ovaj ili onaj način izravno povezani s glavnom hrvatskom strankom u to vrijeme koja se jednako zvala i u Hrvatskoj i u BiH: Hrvatska demokratska zajednica. </p>
<p>S obzirom na to da su se te osobe pojavljivale i u HVO i u HV formacijama, Haagu neće biti teško rekonstruirati tko je gdje, kada i zašto bio. </p>
<p>Nadalje, već se sad može s velikom sigurnošću tvrditi da će optužnice spomenuta sadržaja o hrvatskoj agresiji na Bosnu izazvati žestoke rasprave u Hrvatskoj. Bit će tu puno emocija, naslućivalo se zbog čega HDZ ne želi raspravu o optužnici Čermak - Markač u Saboru. Emocije su samo jedan razlog, a nekompetentnost drugi. </p>
<p>Da se Hrvatskoj nešto tako sprema bilo je jasno još prošle godine kada je Haag tražio tzv. Šuškovu arhivu. Bilo je i natezanja oko tih dokumenata, ali kad su oni predani haaškim istražiteljima iz Haaga je stigao iskaz golema razočaranja. Šuškova arhiva (dakle dokumentacija bivšeg hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška) sadržavala je gomilu banalnih podataka temeljem kojih se ni slučajno nije mogao povezati ministar obrane u jednoj državi s navodnim »hercegovačkim šerifom« u drugoj. </p>
<p>Dobri poznavatelji prilika i popisa dokumentacije koju je Haag tražio zbog bosanskih optužnica kažu da su istražitelji redovito odlazili nezadovoljni iz Zagreba jer nisu mogli pronaći niti jedan dokument koji bi potvrđivao da se hrvatska strana u bosanskom ratu pojavljivala temeljem odluka Franje Tuđmana, tadašnjeg Sabora, tadašnje vlade ili bilo kojeg od tadašnjih ministara.</p>
<p> Znalo se, da je iz Hrvatske svakoga mjeseca odlazio golem dio hrvatskog proračuna za to razdoblje trošen u okvirima »Herceg Bosne«. Isto onako kako se sad dokazuje beogradsko financiranje i » republike srpske krajine« i »republike srpske«. I kao što je to Haag nastojao dokazati u suđenjima Srbima to financiranje, vojnu pomoć, obavještajno zajedništvo, otvaranjem hrvatskih optužnica trebalo bi dokazati upletenost Zagreba. </p>
<p>Međutim stvari nisu tako sumorne kako to možda na prvi pogled izgleda. Da bi se dokazalo da je Hrvatska stvarni agresor u Bosni i Hercegovini moraju u Haagu imati na raspolaganju čvrste dokaze da su državne institucije donijele takve odluke. Da bi se dokazalo da je Hrvatska umiješana preko vodstva Hrvata u Bosni i Hercegovini u tamošnji rat moraju se dokazati izravni kontakti Tuđmana, Šuška ili nekog trećeg s osobama na dužnostima koje odgovaraju vremenu i mjestu ratnih zločina za koje se navodno terete osobe s navodnog spiska. S obzirom da je to tako, uz potrebnu dozu racionalnosti, Vjesnikovi sugovornici na tu temu kažu: »Hrvatsku u ovoj prilici ne treba braniti od politike i politikantskih teza Carle del Ponte već znanjem i svjedočenjem pomoći da se ta tema otvori što šire kako bi se došlo do vrlo preciznih odgovora na pitanje tko je slao, kako i zašto hrvatske vojnike na bosanske bojišnice«. </p>
<p> Je li to interes Hrvatske? Valja podsjetiti na mračnu saborsku epizodu kad je hrvatsku upletenost u bosanski rat posljednja spomenula Vesna Pusić, saborska zastupnica. Ona je tada bez zaštite svojih kolega i kolegica završila na prostačkom »madracu«. Mnogima je to tada bilo i smiješno. Kada stignu optužnice protiv Praljka, Petkovića i drugih nije sigurno da će to biti smiješno na isti način.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mesić za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Jordana </p>
<p>ZAGREB/AMAN, 21. ožujka</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pozvao je u nedjelju u Amanu na jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Jordana, zemalja »koje imaju slične gospodarske perspektive i probleme«. »Hrvatsko prioritetno političko i gospodarsko okruženje je Europa, ali imamo puno razloga da uspostavimo poslovne, trgovinske i gospodarske veze i s izvaneuropskim okruženjem«, rekao je Mesić sudionicima hrvatsko-jordanskoga gospodarskog foruma u Amanu. </p>
<p>Nabrajajući sličnosti jordanskoga i hrvatskoga gospodarstava, Mesić je istaknuo da su oba tržišta podjednako velika, da od prije nekoliko godina uređuju svoje odnose s drugim državama prema globalnim trgovinskim pravilima, a također je u tijeku i privatizacija. Naglasio je da dvije države dijele slične gospodarske probleme - nezaposlenost i vanjski dug - a povezuje ih i moderna komunikacijska infrastruktura, financijski servisi i obučena radna snaga.</p>
<p>Mesić smatra da su neka rješenja jordanskoga gospodarstva primjenjiva i u Hrvatskoj, ali i obrnuto. »Želimo stvoriti poticajnu atmosferu za privlačenje stranih ulaganja, a vaše industrijske i gospodarske zone u tome su se već dokazale«, poručio je. Istaknuo je da je turizam najvažnija hrvatska gospodarska grana i dodao da je u Jordanu ta djelatnost predstavlja rastući izvor prihoda, pa su razmjene iskustava u interesu obiju država. Mesić je podsjetio da obje zemlje sudjeluju u velikim infrastrukturnim projektima, da Hrvatska prioritetnim smatra povezivanje svojih luka sa susjedima, ali i da jordansko gospodarstvo u tim lukama može vidjeti mogućnost za plasman vlastitih resursa.</p>
<p>Mesić je pozvao jordanske gospodarstvenike na osnivanje zajedničkih poduzeća s hrvatskim partnerima i proširivanje bilateralne suradnje nastupom prema trećim državama. </p>
<p>Hrvatski predsjednik sastao se u nedjelju u Amanu s jordanskim kraljem Abdullahom II. s kojim je razgovarao o jačanju gospodarskih odnosa dviju zemalja.</p>
<p>»Jordan i Hrvatska imaju veliku perspektivu razvoja gospodarske suradnje, posebice u turizmu, farmaceutskoj industriji i industriji nafte i plina«, rekao je Mesić nakon razgovora.</p>
<p>Tomu bi trebao pridonijeti i u nedjelju potpisani sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Trgovačke komore Jordana, zemlje-partnera Europske unije u toj regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Godišnjica invazije na Irak u znaku gerilskih akcija</p>
<p>Na glavni stožer američke vojske u Bagdadu ispaljena tri raketna projektila / Dvojica američkih vojnika poginula u napadu na patrolu u Falluji</p>
<p>ANKARA, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi nedjeljni napad raketnim projektilima na glavni stožer američkih okupacijskih snaga smješten u tzv. Zelenoj zoni, odnosno u palači bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina, zlokoban je predznak da je obilježavanje godišnjice anglo-američke invazije na Irak povećalo nasilje i teror. Na područje Zelene zone (oko tri četvorna kilometra) gdje se nalazi i glavni komunikacijski centar američke vojske, ispaljena su tri projektila.</p>
<p>Američki vojni izvori, vjerojatno zbog sigurnosti, nisu priopćili detalje o razmjerima tog gerilskog napada. No, očevici tvrde da se unutar »zelene zone« može vidjeti gusti crni dim što bi moglo upućivati na zaključak da je gerilska akcija vjerojatno bila učinkovita. Prema istim izvorima, jedan projektil je promašio Glavni američki stožer i eksplodirao u bagdadskoj četvrti Manosour. Dvije osobe su poginule, a desetak ih je ranjeno. </p>
<p>Gerilci su napali i u Falluji, u sunitskom trokutu. U napadu na američki konvoj ubijena su dvojica vojnika, a najmanje šest ih je ranjeno. Time se dosadašnja američka iračka »crna bilanca« povećala na 568 ubijenih vojnika. Amerikanci su najveće gubitke imali, ne za vrijeme ratnih operacija i bitke za Bagdad, već nakon 1. svibnja kada je američki predsjednik George W. Bush proglasio formalni prekid ratnih operacija. </p>
<p>Šef Bijele kuće je, inače, prigodom godišnjice pohoda na Bagdad ustvrdio kako je pokrenuta invazija bila »dobra za Irak, SAD i cijeli svijet«. Bush je dodao kako je Saddamov pad uklonio izvor nasilja i nestabilnosti na Srednjem istoku. No, sve ono što je u proteklih godinu dana viđeno i zabilježeno na međunarodnoj sceni, govori upravo suprotno. Godina sukoba učinila je ne samo Irak već i cijeli svijet mnogo opasnijim mjestom za život.</p>
<p>Na ulicama iračkih gradova vlada dubok i gotovo opipljiv osjećaj straha i nesigurnosti. Iako je većini Iračana drago što je Saddamov tiranski režim uklonjen s vlasti, zamjetno je njihovo protivljenje nazočnosti stranih trupa i nestrpljivo iščekivanje da se konačno, bez washingtonskog diktata, uspostavi iračka demokratski izabrana vlada. Antiratni prosvjedi širom svijeta koji su obilježili prvu godišnjicu vojne operacije »Iračka sloboda« najbolja su potvrda da su se Bushevi »irački argumenti« sveli na praznu floskulu čiju ogoljelu i neugodnu zbilju nisu mogli prikriti nikakvi »govornički ukrasi«. Tu neugodnu istinu podcrtavaju i veliki prosvjedi desetaka tisuća građana u New Yorku, Chicagu, Los Angelesu, San Franciscu i drugim američkim gradovima. </p>
<p>U New Yorku su tisuće ljudi prošle u dugoj povorci Manhattanom. »Podržavam naše vojnike, ali ne i rat«, rekla je jedna od sudionica prosvjeda. Dodala je da američki vojnici u Iraku nalik glinenim golubovima na koje se svakodnevno otvara vatra. </p>
<p>Veliki antiratni prosvjedi zabilježeni su i u Rimu, gdje se okupilo više od 300.000 ljudi. Uz uzvikivanje slogana protiv iračke okupacije, sudionici demonstracija su zahtijevali hitno povlačenje oko 2000 talijanskih vojnika. Slično je bilo i u Budimpešti, Londonu, gradovima Australije, Njemačke, Tajlanda, na Filipinima, u Brazilu, Čileu ...</p>
<p>U samom Iraku, godišnjica nazočnosti stranih postrojbi ostala je bez publiciteta. Iračani su preokupirani nastojanjem da prežive ne samo sadašnje sukobe već i stalne nestašice struje, vode i drugih potrepština. Okupacijske snage koje imaju obvezu osigurati Iračanima preduvjete bolje budućnosti, uz uspostavu vladavine zakona, ne mogu se pohvaliti nekim osobitim rezultatima. Većina Iračana tvrdi da im »ponuđena sloboda« bez Saddama Husseina nije donijela i bolje uvjete života.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Španjolski muslimani prosvjedovali protiv terorizma</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - »Ne terorizmu, islam ne ubija«, »Zajedno protiv terora«, »Mir sada« - neke su od parola s kojima su muslimani koji žive u Španjolskoj u nedjelju manifestirali protiv terorizma i u znak solidarnosti sa žrtvama atentata u Madridu. </p>
<p>Dok istraga o terorističkim napadima 11. ožujka nastoji utvrditi tko su sve počinitelji tog zločina u kojemu je poginulo 202, a ranjeno više od 1700 ljudi, mnogi muslimani koji su našli dom u Španjolskoj strahuju za svoju sigurnost. Premda nakon 11. ožujka nije bilo većih napada na muslimane u Španjolskoj, kakvi su zabilježeni u Sjedinjenim Državama nakon 11. rujna, ipak se u toj zajednici osjeća određena nesigurnost. Ipak, nakon madridske tragedije bilo je nekoliko incidenata: razbijeni su prozori na nekim trgovinama koje drže pripadnici islamske zajednice, a u nekim se gradovima osjeća izvjesna napetost prema sugrađanima islamske vjere; ipak, nije bilo većih problema.</p>
<p>Istraga o uhićenome Marokancu Jamalu Zougamu i još nekoliko Arapa koji su, kako se čini, povezanih s madridskim atentatima, mogla bi, kako se već danima upozorava, izazvati bijes među Španjolcima. Stoga je shvatljivo da muslimani širom Španjolske strahuju od odmazde, represalija i neugodnosti protiv njihovih obitelji, trgovina, obrta, hramova ... </p>
<p>Kako su ovih dana naglašavali neki muslimanski čelnici u Španjolskoj, nedovoljno se spominje činjenica da je među poginulima i najmanje osam muslimana, a više od 40 ih je ranjeno. »I mi smo tugovali za žrtvama, kao i svi ostali. Ta vrsta očajničkog terorizma ugrožava sve nas«, citirao je BBC tajnika Islamskoga centra u Madridu Mohamada Saleha. »Ali, ljudi ne bi smjeli kažnjavati vjeru ili zemlju zbog počinitelja zločina. Ako ubije neki kršćanin, možemo li okriviti sve kršćane? Zar smijemo optuživati sve Baskijce zbog napada ETA-e?«, niže Saleh retorička pitanja:</p>
<p>Islamski vođe ovih dana u medijima naglašavaju kako »nema opravdanja za ovakvo ubojstvo« kakvo se dogodilo u Madridu. »Zabrinuti smo da bi neka vrsta odmazde mogla snaći muslimane«, upozorio je prije nekoliko dana Saleh, pa su i u islamskim centrima poduzete mjere opreza. </p>
<p>Nedjeljni izlazak muslimana na ulice Madrida i još nekih gradova način je ne samo izražavanja solidarnosti prema svim žrtvama atentata već i protivljenja terorizmu. To je i distanciranje običnih ljudi od islamskih ekstremista povezanih s terorističkom mrežom Al Qaidom koji su preuzeli odgovornost za terorističke napade u vlakovima smrti. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Franz Müntefering novi predsjednik njemačkih socijaldemokrata </p>
<p>BERLIN, 21. ožujka</p>
<p> – Franz Müntefering izabran je u nedjelju za predsjednika njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD) s više od 95 posto glasova stranačkih delegata, zamijenivši na čelu stranke kancelara Gerharda Schrödera koji je ostavku na tu dužnost podnio u veljači.</p>
<p>Müntefering je za predsjednika izabran na izvanrednom kongresu stranke u Berlinu na kojem je sudjelovalo 525 delegata.</p>
<p> Kancelar Schröder ostavku na mjesto predsjednika SPD-a podnio je zbog nezadovoljstva u stranci nepopularnim gospodarskim i socijalnim reformama njegove vlade zbog kojih stranci čak prijeti raskol.</p>
<p> I Müntefering i Schröder kongresu su, međutim, obećali nastavak reformi. Müntefering je naglasio da se SPD mora »samokritički« promotriti i priznati da je predugo odgađao reforme u nadi da će gospodarstvo rasti samo od sebe.</p>
<p> Upozorio je da vremena za gubljenje nema s obzirom na stagnaciju njemačkog gospodarstva u protekle tri godine. Njemački BDP prošle je godine pao za 0,1 posto, a nezaposlenost je veća od 10 posto. Schröder je stranci također poručio: »Znamo da su reforme potrebne. Držimo se kursa - ništa se neće promijeniti«. (AFP/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Na Tajvanu uvijek pobjeđuje kandidat kojem se protivi Peking </p>
<p>Tijesnom većinom od samo 30.000 glasova (od 13 milijuna izašlih na birališta) pobijedio je dosadašnji predsjednik Chen Shui-bian / Istodobno proveden referendum o odnosima s Kinom proglašen je neuspjelim - zbog malog odaziva. Ili su se birači - na prijedlog oporbe - pokazali politički zrelijima od organizatora referenduma i neizjašnjavanjem nastojali umiriti Peking, ili su organizatori - na pritisak iz Washingtona - zapravo poništili izazovno opredjeljivanje </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Na dosad najneizvjesnijim predsjedničkim izborima na Tajvanu, u subotu, tijesno je pobijedio dosadašnji predsjednik Chen Shui-bian, a njegov protivnik Lien Chan je - zbog prevelikog broja nevažećih glasačkih listića - zatražio ponovno prebrojavanje glasova. </p>
<p>Chen je osvojio 6,472.510 glasova ili 50,11 posto, a Lien samo 30.000 manje. Vrhovni sud je zapečatio dio glasačkih kutija, ali još nije odlučio što će se s njima učiniti. Bili su to treći izbori otkako je prije osam godina uvedena demokracija na otoku koji Kina proglašava privremeno odbjeglom pokrajinom. Kao i sada, uvijek pobjeđuje kandidat protiv kojeg je Peking. Tako su zapravo i ovi izbori bili izjašnjavanje za i protiv bližih veza s Kinom. I pokazalo se da su trenutno obje strane praktički izjednačene. </p>
<p>Prema uobičajenim izbornim računicama, Chen nije trebao pobijediti. Na posljednjim izborima uspio je samo zato što su se protivnici - nasljednici Chiang Kai-shekova Kuomintanga - podijelili. Ovaj put protivnici su se ujedinili i očekivalo se da će njihov kandidat Lien glatko pobijediti. I Kina je otvoreno podržala Liena, prijeteći čak i ratom ako se birači opredijele za Chena, zagovornika nezavisnosti. I time pomogla Lienovu i svome protivniku. </p>
<p>Pomrli su mnogi iz generacije koja je 1949., na kraju kineskog građanskog rata, pred komunistima pobjegla na Tajvan. Bili su pod zaštitom Amerikanaca i sanjali o povratku i ujedinjenju s Kinom, naravno, pod svojom vlašću. Preživjeli i nasljednici kuomintangovaca oslonac su Liena koji se izjašnjava za suradnju s Kinom i rješavanje sporova mirnim putem. Mlađe generacije, u bogatoj zemlji razvijena gospodarstva, tehnologije i obrazovanja, pitaju se zašto da se udružuju s Kinom, državom koja se doduše brzo mijenja, ali je i dalje komunistička i po mnogo čemu zaostaje. Ističu da je Tajvan bio u vrlo labavim odnosima s Kinom u davnoj prošlosti, od 1683. do 1895. Kinezi su bili kolonijalni gospodari i nisu se mnogo razlikovali od prethodnika Španjolaca, koji su vladali 17 godina i Nizozemaca (38 godina), te gospodara iz novijeg razdoblja, Japanaca, od 1895. do 1946. </p>
<p>Američki predsjednik Richard Nixon nastojao je normalizirati odnose s Kinom, zemljom golemog tržišta i strateške važnosti. Stoga je 1972. potpisao Shanghaijski komunike u kojem je ključna rečenica: »SAD priznaje da Kinezi s obje strane Tajvanskog tjesnaca drže kako postoji samo jedna Kina i da je Tajvan dio Kine«. U to je vrijeme tako sročena kompromisna formulacija odgovarala Pekingu, a protiv nje nisu bili ni Kuomintangovci, jer su sanjali o povratku na vlast u cijeloj Kini. Danas, sve više Tajvanaca, osobito mlađih, misli da je ta formulacija jedna od najvećih grješaka poslijeratne povijesti. </p>
<p>Spor izrasta u opasnu stratešku prijetnju. Golema većina od 23 milijuna Tajvanaca je za potpunu nezavisnost, ali i za dobre odnose s golemim susjedom. Samo se pitaju - zajedno s Washingtonom - kako to postići demokratski i mirno, bez protivljenja Pekinga koji prijeti da će svako kretanje prema samostalnosti spriječiti i silom, ako bude nužno. </p>
<p>U studenome je Chen objavio da će se istodobno s predsjedničkim izborima provesti i referendum na kojem će se postaviti dva pitanja: treba li - zbog vojne prijetnje Kine - povećati izdatke za vojsku i, drugo, podržavate li mirovne pregovore s Kinom? Peking je referendum doživio kao korak prema osamostaljenju i ljutito je reagirao ne samo prema Tajvanu nego i prema Washingtonu.</p>
<p>Predsjednik Bush je morao zajamčiti kineskom premijeru Wen Jiabaou da SAD ne namjerava odustati od politike »jedne Kine«. Čak je javno zatražio da Chen prestane podbadati Peking. </p>
<p>Na kraju - iako su na birališta izašle tri četvrtine birača, referendum je proglašen neuspjelim - zbog malog odaziva. Na pitanja je odgovorilo samo 45 posto birača. Ili su se birači pokazali politički zrelijima od vlasti i - na prijedlog oporbe - neizjašnjavanjem smirili Peking. Ili su organizatori referenduma - na pritisak iz Washingtona - zapravo poništili izazovno izjašnjavanje. Peking je u prvom reagiranju objavio da neuspjeh potvrđuje da je referendum bio protiv volje naroda. </p>
<p>Dodatna bizarnost je atentat na predsjednika Chena i potpredsjednicu Anette Lu. Na predizbornom skupu u petak, na njih je pucano, ali ih je metak samo neopasno okrznuo. Sumnja se na zagovornike poboljšanja odnosa s Kinom, ali i na mafiju koja je željela osigurati dobitak na kladionici. </p>
<p>Iako se ozračje donekle smiruje, nova kriza oko Tajvana može lako izbiti. Kad je 1999. došlo do sličnih napetosti i kineskih vojnih vježbi oko Tajvana, predsjednik Bill Clinton poslao je dva nosača zrakoplova kako bi se smirile strasti s obje strane. Ovaj put Washington predlaže strpljenje. Tajvan se brzo mijenja, ali isto tako i Kina. U sljedeća dva ili tri desetljeća, i Kina može postati demokratska zemlja, a sve intenzivnija gospodarska i ostala suradnja mogu dovesti do mirnog i svima prihvatljivog rješenja.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Odgovornost za poslovanje KBC Zagreb tek treba utvrditi</p>
<p>U Vjesniku od 10. ožujka pod naslovom Klepo: »Rebro zapravo nije u gubicima« novinarka Biserka Lovrić objavila je podatke o poslovanju KBC Rebro na osnovi razgovora samnom i podataka koje sam joj dao, te iznijela da KBC Zagreb ima 278 milijuna obveza i 285 milijuna potraživanja, da su potraživanja za tri posto veća od obveza, pa stoga KBC Zagreb nema gubitaka.</p>
<p>Izneseni podaci o iznosu obveza i potraživanja su knjigovodstveni podaci KBC Zagreb dostavljeni HZZO-u od kojeg smo ih preuzeli kod sastavljanja naše analize o poslovanju zdravstvenih ustanova i rezultatima tog poslovanja. Naknadno smo saznali da je HZZO osporio KBC Zagreb potraživanja s osnova prekoračenja ugovorenog iznosa proračuna u iznosu od 68.017.198 kuna i vratio fakture odnosno račune po toj osnovi. Takvo stanje stvari umanjuje visinu iskazanog potraživanja KBC Zagreb i povećava njegove obveze. U mojoj izjavi novinarki i u dostavljenoj analizi pretpostavio sam tu činjenicu, stavljajući u analizi kod KBC Zagreb fusnotu ovog sadržaja: »ako su u potraživanja uključena sva fakturirana potraživanja koja po procjeni premašuju utvrđeni proračun (limit) za cca 61 milijun kuna tada potraživanja pokrivaju obveze s 81 posto«. Tu moju ogradu novinarka je korektno iznijela u drugom napisu od 16. ožujka 2004. godine, nakon naknadnog razgovora samnom.</p>
<p>Uz to, iskazana potraživanja KBC Zagreb treba umanjiti za iznos koji se potražuje od drugih zdravstvenih ustanova, a koja je KBC Zagreb trebao otpisati temeljem Zaključaka bivše Vlade od 22. kolovoza 2002. godine o sanaciji zdravstvenih ustanova.</p>
<p>To sve značajno umanjuje iskazani iznos potraživanja KBC Zagreb, povećava njegove nepokrivene obveze, te rezultira stanjem s gubicima u poslovanju. Kako je sasvim izvjesno da HZZO neće KBC Zagreb priznati potraživanja s osnova više izvršenog rada preko iznosa ugovorenog proračuna (limita), te da će KBC Zagreb morati otpisati potraživanja prema drugim zdravstvenim ustanovama, zaključak je da ta ustanova u svom poslovanju ima gubitke.</p>
<p>Takovim stanjem stvari, ne prejudiciram pitanje odgovornosti ravnatelja KBC Zagreb prof. dr. Joška Paladina i njegovu smjenu po toj osnovi, jer tu odgovornost za rezultate u poslovanju treba tek utvrditi, imajući u vidu da zakonodavac kao razlog za razrješenje, iskazuje riječima »neopravdani gubitak« u poslovanju.</p>
<p>Moja stajališta o kvalifikaciji gubitaka u poslovanju i o razlozima njihovog nastanka, te o smjeni ravnatelja zdravstvenih ustanova po osnovi gubitaka u poslovanju, koja su ujedno i stajališta vodstva Udruge poslodavaca u zdravstvu, iznesena i komentirana u navedenim napisima novinarke Biserke Lovrić, ostaju bez bilo kakvog ispravka i korekcije«.</p>
<p>MILE KLEPO dipl. iur., ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tko je ono u Den Haag ispratio Tihomira Blaškića </p>
<p>Prije nekoliko dana poznati naš političar Dr. Ivić Pašalić javno je proglasio aktualnog predsjednika hrvatske Vlade i njegove ministre veleizdajnicima, jer su navodno oni izdali hrvatske generale Ivana Čermaka i Mladena Markača te predali ih Haaškome sudu.</p>
<p> Gospodin dr. Ivić Pašalić, time je najgrublje oklevetao hrvatsku Vladu, neutemeljeno ih nazvao veleizdajnicima i to samo zato što su se već spomenuti generali dragovoljno javili, odnosno prihvatili optužnice Haaškog tribunala i otišli u istražni zatvor u Den Haag. Pri izricanju ove klevete gospodin Pašalić je zaboravio da je osobno u Den Haag ispratio generala Tihomira Blaškića. </p>
<p> Postavljam odmah pitanje, što je gospodin Pašalić radio četiri godine dok je sjedio u zastupničkim klupama kao oporbeni zastupnik? Što tada nije smogao snage pa da imenuje veleizdajnika ili veleizdajnike? </p>
<p>IVO MATANOVIĆ predsjednik Društva političkih uznika »Ivo Mašina«, Zadar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ne može biti pravde ako se zakon tumači ovako i onako</p>
<p>Županijski državni odvjetnik iz Varaždina pokušava uvjeriti nas i cjelokupnu javnost da se zakon može tumačiti ovako i onako, prema potrebi. Time indirektno potvrđuje činjenicu, koju znamo svi mi oštećeni zajmodavci »Aurore«, da se takvim tumačenjem zakona prikriva mito, korupcija i kriminal.</p>
<p> Kako to da naše zakonodavstvo ne nastoji donijeti zakon u kojem za kriminal ne bi bilo zastare. Zašto u zakonu nema odredbe koja bi omogućila da se kazne svi oni sudionici u kaznenom postupku koji taj postupak odugovlače i tako štete pravu i pravdi.</p>
<p>Očekujemo da će županijski državni odvjetnika jasno reći tko je u kaznenom postupku protiv bračnog para Dolenc kriv da je za pojedine radnje nastupila apsolutna zastara? Na koliko se rasprava bračni par Dolenc nije odazvao, pravdajući se zdravstvenim tegobama. Koliko je postupak oduljen manervima s traženjem kojekakvih izuzeća i koliko je u svemu tome udjela imalo »stručno« medicinsko vještačenje.</p>
<p>Od 1999. oštećeni građani uzalud traže pravdu. Sve su nas Dolenčevi prevarili, a proći će nekažnjeno, jer imaju moćne sponzore i stoga do dan danas taj predmet još nije završen. U našem slučaju bez pretjerivanja se može reći da je ozakonjeno bezakonje, a pravda je utopija za naivne.</p>
<p>LJERKA KOVAČ predsjednica Udruge oštećenih zajmodavaca »Aurore«, d.o.o., Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Domovina i dijaspora i »kratki spoj« na vezama</p>
<p>U Vjesniku od 19. ožujka na loš odnos domovine prema dijaspori požalio se i gospodin Anđelko Zgorelec iz Londona, a poznajem još mnogo naših ljudi iz iseljeništva koji se osjećaju zapostavljeni i zaboravljeni.</p>
<p>Osobno mogu iz svog iskustva potvrditi da je veza između domovine i dijaspore loša i da to traje godinama. Organizirali smo mnoge humanitarne akcije, nudili pomoć u promociji našeg gospodarstva, posebno na području turizma i nailazili na zatvorena vrata. Ostajem pri uvjerenju da naše iseljeništvo domovini može biti od velike koristi i da je osobito značajan doprinos dalo u doba Domovinskog rata. Sve nas frustrira takvo ponašanje, jer ćemo svaki odgovor na upit dobiti od bilo koje strane udruge ili kompanije, ali nikakva odgovora ne dobivamo iz naše domovine. </p>
<p>Pozivamo, dakle, premijera gospodina Sanadera da uz parolu »Pokrenimo Hrvatsku«, poradi i na pokretanju izvandomovinskoga nacionalnog korpusa. Treba sačiniti jasne i razgovijetne programe, koji će ulijevati povjerenje na obje strane i prodrmati »okoštale strukture« u državnoj upravi koje sebično i birokratski štite samo svoj interes. Možda napokon shvate da im iseljenici nisu konkurencija. </p>
<p>JOSEF MAYER Berglen, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ispravak </p>
<p>U Vjesniku od subote, 20. ožujka u pismu pod naslovom »Zločin u ratu« nije isto što i »ratni zločin«, greškom u prijepisu u pretposljednjoj je rečenici izostavljena negacija.</p>
<p> Rečenica ispravo treba glasiti: Tvrdimo da u Hrvatskoj nije počinjen ratni zločin, već pojedini zločini u ratu. Ispričavamo se autoru pisma gospodinu Niki Šoljaku i čitateljima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Zagorec i njegov sin danas će svjedočiti o otmici</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - General Vladimir Zagorec i njegov sin Tomislav u ponedjeljak će na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočiti u istrazi protiv skupine osumnjičene za otmicu Tomislava Zagorca. </p>
<p>Generalov sin otet je 23. veljače, a pušten je četiri dana kasnije nakon što je isplaćen dio otkupnine, 750.000 eura. Ubrzo nakon toga, uhićena su i šestorica navodnih otmičara.</p>
<p>Policija bezuspješno traga za poduzetnikom Hrvojem Petračem kojeg je Uskok označio kao glavnog organizatora deveteročlane skupine otmičara. Županijski sud je, međutim, »ublažio« Uskokov zahtjev odlukom da se u istrazi Petrača tereti samo za poticanje na otmicu. Krajnju odluku o istražnom zahtjevu donijet će Vrhovni sud. </p>
<p>Inače, trenutačno su u pritvoru šestorica osumnjičenika među kojima je i Petračev sin Novica. Osim Petrača, policiji su nedostupna i trojica braće Mateković za kojima je raspisana tjeralica.</p>
<p>Hrvoje Petrač uspio je neposredno prije službene najave proširenja istrage u prošli ponedjeljak otići izvan Hrvatske, na »službeni put«, kako tvrde njegovi odvjetnici. </p>
<p>U zapisniku iz istrage koji je prošli tjedan procurio u javnost, zabilježena je izjava osumnjičenog Siniše Ježovite koji tvrdi da mu je Ico Mateković, navodno organizator otmice, rekao da iza otmice stoji Hrvoje Petrač, te da mu je kao motiv naveo nespremnost Zagorca da Petraču proda jednu svoju tvrtku. Ježovita je u svom iskazu također naveo da je čuo kako Petrač stoji i iza napada na Zagorca od 23. prosinca prošle godine, kada je ovaj pretučen u garaži u Petrinjskoj ulici u Zagrebu.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zagrebački skinsi surađuju i sa »subraćom« iz Srbije</p>
<p>Drugi broj fanzina u kojem se može naći i karta Zagreba s označenim lokalima u vlasništvu nehrvata i okupljališta homoseksulaca, naprosto je razgrabljen / Web stranica nudi poveznice na kompjuterske »igrice« u kojima se puškom puca na tamnopute i homoseksualce</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – »Dobro došli na stranice Skinheads Zagreb, kako tko!«, dobrodošlica je svakome tko otvori internetsku stranicu zagrebačkih »ćelavaca« (www.skinheadstomislavac.5u.com), a koji vrvi od linkova na ostale hrvatske rasističke web stranice, ali i zagrebačke pivnice gdje se skinheadsi svakodnevno okupljaju, upravo kao i njihovi nacistički idoli iz dvadestih i tridesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj.</p>
<p>Svjestan propagandnog materijala postavljenog na stranicama, nepotpisani autor materijala je upozorio sve posjetitelje kako se grupacija zagrebačkih skinheadsa (SHZG) ograđuje od bilo kakvih incidenata i kažnjivih djela koji su nastali kao posljedica čitanja, gledanja ili pak slušanja materijala postavljenog na ovaj web site, napomenuvši kako se postavljeni materijal čita, gleda ili sluša isključivo na vlastitu odgovornost. Od stranice su se ogradili i čelni ljudi »Zagrebačke pivovare«, čiji proizvod, »ožujsko pivo«, logotipom reklamira autor stranice, tvrdeći da im je to zapravo sponzor.</p>
<p>Autor ambiciozne stranice u uvodu priznaje da je skinheads pokret u Zagrebu trenutno u krizi, no najavljuje kako je upravo u tijeku pokušaj »novačenja« gotovo tisuću simpatizera u jednu jedinstvenu skupinu, kao što je to primjerice organizacija »Blood and Honour«, koja egzistira u desetak europskih zemalja, među kojima je i ogranak u Srbiji, što je unijelo razmirice među zagrebačkim skinheadsima. Upravo stoga što bi zagrebačka frakcija rasista trebala uskoro dobiti pozivnicu za ulazak u »Blood and Honour«, autor stranice je postavio forumsko pitanje za ili protiv udruživanja u spomenutu organizaciju, prema kojoj bi »sjedili sa Srbima za istim stolom«.</p>
<p>Pored toga, stranica nudi poveznice na kompjuterske igrice u kojima se puškom puca na tamnopute i homoseksualce, ali i »bratske« stranice skupine koja se naziva »križarima« i koja svoje uzore ima u zabranjenoj britanskoj skupini »Combat 18« (broj18 dolazi od prvog i osmog slova engleske abecede, A i H, što su inicijali Adolfa Hitlera, op.a).</p>
<p> Tu je i link na kontroverznu stranicu »crnalegija.com«, na kojoj je nedavno bilo postavljeno pitanje trebali i za koju svotu novca, među kojima je bila i opcija besplatno, ubiti bivšeg ministra unutarnjih poslova Šimu Lučina, koji je prošle godine predvodio zagrebačku paradu homoseksulaca.</p>
<p>Zanimljivi su i komentari posjetitelja stranice, među kojima neki velikodušno nude i popis lokala u Zagrebu koje drže Albanci, Srbi i Židovi.</p>
<p>Svoje usluge praćenja stanja na ugostiteljskoj sceni u Zagrebu, simpatizeri skinheads pokreta potaknuti su, naime, izdavanjem razgrabljenog drugog broja skinheads fanzina u kojem se može naći i karta Zagreba s označenim lokalima u vlasništvu nehrvata te okupljališta homoseksulaca, kojeg je autor predstavio kao svojevrsni vodič. </p>
<p>Za autorom tog fanzina na čijoj se naslovnici nalazi fotografija Rudolfa Hessa, inače, policija bezuspješno traga već tri mjeseca, iako je nedavno, doduše s leđa i promijenjenog glasa, gostovao u središnjoj informativnoj emisiji »Nove TV«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Policajac se ne sjeća otmice na Varaždinbregu</p>
<p>VARAŽDIN, 21. ožujka</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu nastavljeno suđenje Krešimiru Miholiću optuženom za otmicu.</p>
<p> Tereti se da je 22. svibnja 1992. godine u Varaždin pozvao svoje poslovne partnere Borisa Veblea i Andreja Juneza Alkhatiba, kako bi od njih silom ishodio oko 40 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara, koliko je iznosio poslovni dug njihovih poduzeća. Pozvao ih je i na ručak na Varaždinbreg, a istovremeno je, prema optužnici, angažirao nepoznate osobe obučene u maskirne uniforme koje su, kad su Veble i Aklhatib izašli iz gostionice »Češljaš«, naredile njima i njihovim prijateljima Milanu Taliču, Gregoru Oblaku i Suzani Predojević da krenu s njima jer su oni policajci. </p>
<p>Nepoznate osobe zatim su ih odvezli u Zagreb u jedan stan u Lenjingradskoj ulici, a potom ih 23. svibnja odvezli u jednu vikendicu u blizini Velike Gorice. Tom su im prilikom čuvari u maskirnim odorama, kao i sam optuženi, prijetili da će ih držati zatvorenima, pa i ubiti, ako na Miholićev račun ne doznače novac koji su mu navodno bili dužni. Naredili su im i da telefonom nazovu svoje obitelji koje su trebale organizirati isplatu duga. Dva dana kasnije oštećeni su uspjeli nagovoriti svoje čuvare da ih oslobode, plativši im za to četiri tisuće slovenskih tolara.</p>
<p>Miholić je u istrazi porekao djelo, potvrdivši da se s oštećenicima susreo u Varaždinu i Varaždinbregu. Dio njih bili su njegovi poslovni partneri, dok su se drugi u društvu našli slučajno. Rekao je i da nema nikakve veze s njihovom otmicom, jer je poslije ručka na Varaždinbregu ostao u gostionici plaćati račun, a dvojica njegovih tjelesnih čuvara sami su, bez njegovog znanja, izveli otmicu i on nije bio uključen u daljnji tijek događaja.</p>
<p>Na raspravi je svjedočio Vladimir Matjačić, koji je tada radio kao načelnik operative u PU varaždinskoj, a kazao da mu imena optuženoga i otetih nisu poznata niti se sjeća ičega vezanoga uz taj događaj. Talič je u svom iskazu spominjao Vladu Matešića, koji je bio uključen u njihovo prebacivanje natrag u Sloveniju nakon što su se oslobodili, a Veble je kazao i da im je »šef u varaždinskoj policiji« omogućio pratnju do Slovenije te je obavijestio i slovenske policajce da im pruže zaštitu. Veble je rekao i da im je taj »šef« rekao da se boji da im se nešto ne dogodi na putu, te da je, dok je s njima sjedio u automobilu, na krilu držao spreman pištolj. Matjačić je kazao da mu je to sve »čudno«, a inače je radio u civilu i nije nosio oružje. Svega toga se uopće ne sjeća, niti uopće dopušta mogućnost da mu se takvo što dogodilo, samo se on toga ne sjeća. Rekao je i da se on preziva Matjačić te da u ono vrijeme u policiji nije radio nitko imenom Vlado Matešić, a ako je Talič mislio na njega dok je iskazivao, on se ne sjeća da bi na bilo koji način sudjelovao u tome. Istaknuo je i da, ako se nešto i poduzimalo u vezi s tim događajem, da se to onda radilo u okviru PU varaždinske te da on kao privatna osoba sigurno nije ništa poduzimao. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U haustoru dočekali i napali starca te mu iz džepa kaputa uzeli 6.000 kuna </p>
<p>OSIJEK, 21. ožujka</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, Ratko Kalić (25) iz Osijeka, Željko Mačešić (38) iz Aljmaša i Alen Macanović (25) iz Ivanovca proglašeni su krivima za počinjeno kazneno djelo razbojstva te je svakom određena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od godinu i tri mjeseca. </p>
<p>Optužnica ih je teretila da su 13. ožujka prošle godine, oko 20,15 sati u haustoru Doma «Sveta Helena» u Vinkovačkoj ulici u Osijeku, dočekali i napali Ivana Sabljaka (76), štićenika doma, te mu iz džepa kaputa uzeli 6.000 kuna. Naime, kako se navodi u optužnici, Macanović je 'stražario' pred ulazom u dom i njegov je zadatak bio da da znak Kaliću i Mačešiću, koji su čekali u ulaznom hodniku doma, za nailazak žrtve. Nakon što je, vidjevši da starac nailazi, zviždukom dao znak svojim 'kompanjonima', Kalić i Mačešić nasrnuli su na iznenađenog Sabljaka. Kada je, zadobivši nekoliko udaraca, starac pao na tlo, dvojica napadača pretražila su mu džepove. U džepu kaputa našli su novčanik u kojem je bilo 6.000 kuna, što je životna ušteđevina Ivana Sabljaka, prognanog Vukovarca koji je u domu privremeno smještan jer mu kuća još nije obnovljena. Zgrabivši plijen, razbojnici su pobjegli, dok su bespomoćnog starca ostavili da leži na tlu. </p>
<p>Tijekom dokaznog postupka, oštećeni Sabljak je opisao kako su ga u mraku napala i tukla dvojica muškaraca. Kazao je da su ga udarali po leđima, čupali ga za kosu, a potom ga srušili na tlo trgajući mu odjeću. Povrede su bilo toliko jake da je nakon napada završio u bolnici. </p>
<p>Kalić i Mačešić već su u istrazi poricali bilo kakvu vezu s razbojništvom – Mačešić je tvrdio da je toga dana bio u Zagrebu, dok je Kalić isticao da nikada nije bio u domu «Sveta Helena». Isto su govorili i iznoseći svoju obranu tijekom sudskoga postupka. </p>
<p>Trećeoptuženi Macanović u istrazi je, pak, priznao počinjenje kaznenog djela objasnivši da mu je bio obećan dio novca ako bude čuvao stražu dok Kalić i Mačešić 'obave posao'. </p>
<p>Po njegovim riječima, nakon dvadesetak sekundi od trenutka kada je zviždukom dao znak da starac nailazi, vidio je Kalića i Mačešića kako bježe iz hodnika doma govoreći mu: «Bježi, što čekaš?!». </p>
<p>Međutim, pred sudskim je vijećem sve to porekao tvrdeći da je tkao pričao jer su ga u policiji 'pritisnuli'. </p>
<p>Inače, sve trojica optuženih već su otprije poznati policiji kao počinitelji sličnih kaznenih djela. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kompromitirajućim slikama do 5000 njemačkih maraka</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Suđenje Davoru S. za kazneno djelo ucjene nastavljeno je na Općinskom sudu izvanraspravnim saslušanjem oštećene Đ.B.</p>
<p>Naime, kako nisu došli zastupnik optužbe, optuženi, a ni njegov branitelj, sutkinja je namjeravala odgoditi raspravu, no, oštećena je zbog zdravstvenih razloga zbog kojih možda neće moći pristupiti na iduću raspravu zatražila da ju se sasluša izvanraspravno. </p>
<p>Tereti ga se da je 20. kolovoza u Zagrebu u Aveniji V. Holjevca bb presreo Đ.B. predao joj sedam fotografija na kojima je ona gola, a koje je optuženi snimio 1994. godine dok su bili zajedno, te zatražio pet tisuća njemačkih maraka ili će ih pokazati njezinim roditeljima, prijateljima i kolegama na poslu. U strahu od ostvarenja njegovih prijetnji, 26. kolovoza iste godine predala mu je traženi novac. </p>
<p>Oštećena je u svom iskazu napomenula kako je s optuženim 1994. godine bila u njegovom stanu jer su bili skupa, te kako je bio normalan i ona nije primijetila ništa čudno. No, u jednom ju je trenutku prisilio na slikanje, te joj je bilo jasno da je to učinio zbog ucjene. Nakon toga su se još nekoliko puta vidjeli jer ju je on »podsjećao« na slike, a par puta ga je i novčano pomagala u iznosima od 100 do 200 njemačkih maraka. </p>
<p>No, 20. kolovoza ju je sačekao i rekao da mu preda 5000 njemačkih maraka ili će slike objaviti, te je ona slučaj prijavila policiji koji su joj predložili da dogovori s optuženim sastanak te da će mu predati označene novčanice. Tako su se njih dvoje i dogovorili te mu je ona predala novce, a on njoj slike i negative, nakon čega ga je opkolila policija i uhitila. </p>
<p>No, smatra kako on ima još slika, jer joj je nakon izlaska iz pritvora koji mu je bio određen zbog pokušaja bijega, prijetio da će ih objaviti ako dobije previsoku kaznu. </p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo koje je predložilo kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, uvjetno tri godine, smatra kako je optuženi postupao s izravnim umišljajem. </p>
<p>On je, pak, u istrazi napomenuo da je istina da je primio novac i predao slike, ali samo zato što je oštećena to tražila. Optužba to smatra neuvjerljivim iskazom. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Policiji nije trebao sudski nalog za pretragu?</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka </p>
<p> – Pred Općinskim sudom u Zagrebu nastavljeno je suđenje Nataši Gračanin (26), administrativnoj tehničarki koja je optužena da je nizom neovlaštenih presnimavanja i bez odobrenja ovlaštenih distributera iznajmljivala na stotine VHS videokaseta i CD-a s nasnimljenim sadržajima u raznim formatima.</p>
<p> Kao vlasnici i organizatorici videoteke u Ogrizovićevoj 27, stavlja joj se na teret da je u srpnju 2001. i prosincu iste godine ponovno i protuzakonito nudila na posudbu više od stotinu neoriginalnih videokaseta, a pola godine kasnije ponovno u videoteci u Ogrizovićevoj 27. i Jarnovićevoj 35, opet neovlašteno, nudila 124 videokasete i 259 neoriginalnih CD-a s nasnimljenim filmskim sadržajem. Sve to je protivno Zakonu o autorskim pravima, što je prema KZ-u kažnjivo novčanom kaznom i zatvorom do tri godine.</p>
<p>Nakon što se okrivljena očitovala da se ne osjeća krivom, izbio je »verbalni okršaj« između njezina odvjetnika i predstavnika oštećene strane. Branitelj Nataše Gračanin zatražio je da se iz spisa izdvoje gotovo svi zapisnici koji se odnose na oduzimanje predmeta (krivotvorene videokasete i CD-i), jer su prema njegovoj ocjeni sačinjeni na zakonski nedopušten način. Odvjetnik smatra da se radilo od klasičnoj istražnoj radnji pretrage prostorija za koje policijski djelatnici nisu imali propisan pismeni nalog od suda, a nisu imali ni suglasnost vlasnice. </p>
<p>Zastupnik oštećene strane, u poduljem objašnjenju, protivio se tom prijedlogu, jer za pretragu javnih prostora, kao i poslovnih prostorija, policija ne mora imati sudski nalog, pošto su one svima dostupne, a postoji osnovana sumnja da se u tim prostorijama obavljala djelatnost kažnjiva po zakonu. Prema tome nije u pitanju pretraga videoteke, već običan pregled, što su policajci i obavili.</p>
<p> Na sljedeće ročište sudac je kao svjedoka pozvao voditelja pregleda, a o prijedlozima za izuzimanje iz spisa odlučit će naknadno. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Godišnje zbog predoziranja umire više od pedeset mladih </p>
<p>Za pojedine smrtne slučajeve moglo bi se okriviti vlasnike diskoteka i klubova u kojima se održavaju techno partyji</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – »Overdosevi« sintetičkim drogama u Hrvatskoj su sve češći iako još uvijek na listi najsmrtonosnijih vodi heroin. Po službenim podacima za 2002. godinu 55 je uglavnom mlađih osoba umrlo od prekomjerne količine droge.</p>
<p> Riječ je o uglavnom intravenoznim ovisnicima o heroinu, ali se bilježi i porast smrtnih slučajeva prouzročenih ecstasyjem.</p>
<p>Nerijetko su uzroci stradanja od ove sintetičke droge, vrlo loši uvjeti u kojima se u diskotekama i klubovima održavaju »techno partyji«, čiji posjetitelji zabavu gotovo i ne mogu zamisliti bez ecstasyja. Naime, na takvim je mjestima često nedovoljna ventilacija, a bilo je i slučajeva kada su organizatori »partyja« namjerno isključivali dotok vode kako bi se posjetitelje primoralo da kupuju pića. Poznato je naime, kako kod konzumenata »ecstasyja« dolazi do povećanja tjelesne temperature i dehidracije koja sama po sebi može biti fatalna.</p>
<p>Veliki problem kod nas je i vrlo loša kvaliteta odnosno čistoća sintetičkih droga. Iako bi »ecstasy« trebao biti derivat amfetamina (speed), na tržištu je sve češća smjesa sastavljena od raznih, nekad i vrlo otrovnih pripravaka. Takvi »kokteli« oštećuju mozak i više nego »čisti ecstasy«, a pokazalo se da mogu stvoriti i ovisnost kod konzumenta. Kod nas još nisu objavljivani službeni podaci o sastavu zaplijenjene sintetičke droge. U Nizozemskoj je 1996. godine u tabletama »ecstasyja« pronađen otrov strihin, a u Velikoj Britaniji smrtonosni spoj DXM. U zemljama Zapadne Europe mogu se legalno kupiti testeri za »ecstasy« iako je sama droga zabranjena. Na taj način uživaoci droge mogu spasiti svoje živote provjerivši kupuju li »čistu robu« ili smrtonosnu mješavinu. Idealno bi bilo potpuno zatiranje narko tržišta, međutim u praksi bi možda i uvođenja takvih testera u nas smanjilo broj žrtava obzirom da statistike pokazuju da »ecstasy« samo u Zagrebu, redovito koristi preko 10 posto srednjoškolaca. Međutim, da konzumenti nisu samo mladići i djevojke pokazuje i slučaj jednog 40-godišnjeg Osječanina koji je prošle godine osuđen zbog zlouporabe ove droge. </p>
<p>Velikoj popularnosti »ecstasyja« među mladima pridonosi i njegova niska cijena. Još 1995. godine jedna tableta koštala je tadašnjih 50 njemačkih maraka, dok se danas može kupiti za 30-tak kuna. Pretpostavlja se da i u Hrvatskoj postoje tvornice »ecstasyja«, iako je nedavno na zagrebačkom Županijskom sudu jedna skupina nepravomoćno osuđena za uvoz fenil acetona, koji služi za proizvodnju amfetamina, odnosno »ecstasyja«. Kao jedan od derivata amfetamina na našem se tržištu prije nekoliko godina pojavila i nova droga »džaba«, ali srećom ona nije zaživjela. Jedan od razloga mogle bi biti i glasine da se kao jedna od sirovina u proizvodnji »džabe« koristi i prašak za pranje rublja.</p>
<p>Rezultati policijskih akcija pokazuju da su na naše tržište velike pošiljke »ecstasyja« stizale iz Nizozemske. Početkom prošle godine policija je objavila da je u suradnji sa slovenskom i nizozemskom policijom razbijena skupina koja je iz Nizozemske uvozila drogu, koju je plaćala oružjem. U sklopu akcije »Bumerang« uhićeno je desetak osoba, a zaplijenjeno je stotinjak tisuća tableta »ecstasyja«.</p>
<p>Laboratoriji za proizvodnju sintetičkih droga navodno se nalaze u nekoliko zemalja bivšeg istočnog bloka, a prošle je godine u Srbiji, u sklopu akcije »Sablja«, nakon ubojstva srbijanskog premijera Đinđića otkrivena najveća tvornica »ecstasyja« u Europi. Tada je uhićeno dvadesetak osoba i zaplijenjeno više od 20 tona fenil acetona. Kao vođa skupine označen je jedan, dotad ugledni farmaceut. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zbog nehaja pri porodu dijete oboljelo od cerebralne paralize?</p>
<p>Odlukom suda, cijeli će spis biti poslan na Medicinski fakultet u Zagreb kako bi se obavilo još jedno sudsko-medicinsko vještačenje</p>
<p>OSIJEK, 21. ožujka</p>
<p> – Saslušanjem vještaka, na osječkom je Općinskom sudu nastavljeno suđenje doktorici medicine S.Z. koju optužnica Općinskog državnog odvjetništva tereti da je počinila kazneno djelo nesavjesnog liječenja.</p>
<p>Prema optužnici, 21. veljače 2000. godine između 20 i 24 sata na Odjelu ginekologije i porodiljstva u Kliničkoj bolnici Osijek, S.Z. kao dežurna liječnica zadužena za porođaje, nije reagirala kada je jednoj rodilji koja je bila u sedmom mjesecu trudnoće prilikom pucanja vodenjaka istekla gusta zelena plodna voda. Znajući da je dijete u maternici ozbiljno ugroženo, liječnica nije ubrzala porođaj, smatrajući da će, unatoč svemu, on proteći u redu i bez posljedica za novorođenče. Međutim, kašnjenje u porođaju bitno je utjecalo na stanje djeteta nakon porođaja. Prouzrokovana je asfikcija, hipetrofija i sepsa što je u konačnici rezultiralo cerebralnom paralizom djeteta.</p>
<p>Na taj način, smatra Odvjetništvo, liječnica S.Z. iz nehaja nije primijenila mjere za zaštitu bolesnika prema pravilima medicinske struke a kaznenim djelom teško je narušeno zdravlje neke osobe. Time je počinila kazneno djelo nesavjesnog liječenja za koje je predviđena novčana ili zatvorska kazna u trajanju do godinu dana. </p>
<p>Sudsko-medicinski vještak, dr. Branko Lederer, istaknuo je kako je po svim medicinskim znakovima dijete patilo u utrobi majke.</p>
<p>»Da je porođaj završen ranije, dijete bi bilo kraće vrijeme u nepovoljnoj okolini i vjerojatno bi imalo manje posljedice. U ovom je porođaju bilo puno malih upozorenja koja su trajala duže vrijeme i ukazivala na to da se dijete nalazi u lošoj sredini. Prema mom iskustvu, porođaj se trebao dovršiti ranije«, objasnio je dr. Lederer. Dodao je kako se porođaj u toj fazi trudnoće može završiti samo na dva načina - carskim rezom ili vakum ekstrakcijom. </p>
<p>»Nastala gusta zelena plodna voda bio je znak koji ukazuje na opasnu situaciju jer to znači da dolazi do izlučivanja crijevnog sadržaja i stolice u plodnu vodu. Normalno je da se to događa u svakoj trudnoći kod svakog djeteta ali samo prekomjerno izlučivanje stolice dovodi do zelene plodne vode što je jasan znak za uzbunu«, kazao je dr. Lederer ustvrdivši kako smatra da je dijete oštećeno u porađaju. </p>
<p>Govoreći o cijelom slučaju, na jednoj od prethodnih rasprava, oštećena tridesetjednogodišnja majka ispričala je sudskom vijeću da tijekom trudnoće nije imala nikakve komplikacije, a kritični događaj po njezinim riječima dogodio se kada je bila u sedmom mjesecu trudnoće. </p>
<p>»Moje dijete sada je motorički nemoćno«, kazala je majka dodavši kako joj je dijete tek sa tri godine počelo polako govoriti. Također je istaknula kako je tijekom trudnoće redovito išla na kontrolu te da nije uzimala nikakve lijekove. </p>
<p>Odlukom suda, cijeli će spis biti poslan na Medicinski fakultet u Zagreb kako bi se obavilo još jedno sudsko-medicinsko vještačenje, pa će sljedeća rasprava biti naknadno zakazana.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šesnaestogodišnji motorist poginuo u sudaru s »golfom«</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Šesnaestogodišnji H.D. poginuo je u nedjelju oko 19.50 sati u Brezju Samoborskom u izravnom sudaru njegovog motora i osobnog automobila »golf«, registracije ZG 2793-AP kojim je upravljao Ž.M. (28). Kako smo doznali na mjestu nesreće, »golf« se kretao iz smjera Kerestinca, dok se motor marke »kymco« kretao iz smjera Svete Nedelje. Iz još neutvrđenog razloga došlo je do izravnog sudara, nakon čega je motor s mladićem koji nije imao zaštitnu kacigu odbačen u jarak uz cestu, a »golf« u dvorište bivšeg skladišta poduzeća »Matma«.</p>
<p> Motorist je na mjestu poginuo, dok je vozač »golfa« lakše ozlijeđen. O jačini udarca svjedočili su i dijelovi i motora i automobila razbacani u krug od 30-tak metara, dok su mještani obližnjih kuća izjavili kako se sudar »jako čuo«. Tijelo poginuloga prevezeno je na Zavod za sudsku medicinu, a očevid su uz policiju obavili i dežurni istražni sudac te prometni vještak. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Eko-Kvarner traži elaborat o razvoju turizma</p>
<p>RIJEKA, 21. ožujka</p>
<p> – Odbor za zaštitu Jadrana od nekontrolirane urbanizacije Eko-Kvarner i zagrebački Institut za turizam obratiti su se Savjetu za prostorno uređenje države istaknuvši da žele sudjelovati u donošenju i provedbi mjera koje će Savjet predložiti hrvatskoj vladi. To je, među ostalim, navedeno u priopćenju glasnogovornika Odbora Eko-Kvarnera Damira Franolića. </p>
<p>Naime, predstavnici Instituta i navedenog odbora proteklih su dana u Zagrebu razgovarali o definiranju područja zajedničke suradnje radi pokušaja sprječavanja daljnje devastacije jadranske obale i razvoja turizma na načelima održivog razvitka. Tijekom razgovora utvrđeni su jednaki stavovi prema tom problemu, pa je ocijenjeno kako je suradnja Instituta i Odbora nužna zbog jačeg utjecaja nevladinog sektora i struke na zaustavljanje daljnje devastacije.</p>
<p>Zajednički je dogovoreno da se inzistira na obvezi izrade elaborata o mogućnostima razvoja turizma kao sektorske osnove za izradu prostornih i urbanističkih planova općina i gradova na jadranskoj obali i otocima. Također je dogovoreno da je nužno tražiti i izradu elaborata o stanju, uzrocima i posljedicama nekontrolirane urbanizacije na jadranskoj obali i otocima, te načinu kako to ubuduće spriječiti.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pankretić: Tržište će eliminirati manje proizvođače</p>
<p>BJELOVAR, 21. ožujka</p>
<p> – Posljednjeg, četvrtog dana održavanja Sedmog proljetnog, međunarodnog, stočarskog, gospodarskog i obrtničkog sajma u Gudovcu održan je okrugli stol na temu »Seljak u novim tržišnim uvjetima«.</p>
<p>Problematiku uključivanja u sustav PDV-a objašnjavao je Ivan Bačak, direktor Centra za poduzetništvo BBŽ. O novom prijedlogu izmjene Zakona o državnim potporama u poljoprivredi Božidar Pankretić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog Sabora rekao je da neke stvari tu svakako treba mijenjati.</p>
<p>»Reforma je dinamički proces i dvije godine nakon nje očigledno je da neke stvari treba mijenjati. Nije država ta koja će rješavati probleme malih proizvođača. Mala obiteljska gospodarstva koja ne proizvode za tržište samo će tržište prihvatiti ili odbaciti. Uostalom, interventan otkup nikada se nije pokazao kao dobar. Poticaje treba direktno vezati za stanje na tržištu. Tako poticaje valja povećati kada cijene padnu da bi tržište ostalo stabilno«, rekao je Pankretić na okruglom stolu na Proljetnom sajmu koji je i ove godine zabilježio rekordan broj posjetilaca koji raste iz godine u godinu, te redovito dostiže brojke jesenjeg sajma. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Tko će voditi vanjsku politiku: Sanader i Mesić »osuđeni« na suradnju</p>
<p>Nakon što je predsjednik Mesić, nezadovoljan istupom šefa hrvatske diplomacije u Izraelu, pozvao Žužula na razgovor, nametnulo se pitanje imaju li Pantovčak i Banski dvori različitu viziju vođenja hrvatske vanjske politike / Novi element u cijelu priču uveo je predsjednik Sabora Vladimir Šeks prijedlogom da se promijeni Ustav</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak bi se u Banskim dvorima na radnom ručku trebali sastati predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Na tom će se sastanku, kako je potvrdio ministar Žužul, razgovarati o koordiniranju hrvatske vanjske politike. Radni će ručak, naime, pokazati ima li uistinu razloga za napetost o tome tko uistinu odlučuje o vanjskoj politici - Pantovčak ili Banski dvori.</p>
<p>Sastanak je navodno sazvao predsjednik Mesić koji je nezadovoljan istupom šefa diplomacije za posjeta Izraelu. </p>
<p>Dodatni element u cijelu je priču uveo predsjednik Sabora Vladimir Šeks, koji je protekloga tjedna poručio da bi trebalo mijenjati Ustav ne bi li se izbjegli nesporazumi u vezi s kreiranjem i vođenjem vanjske politike između predsjednika Republike i Vlade. </p>
<p>Prema Šeksovu tumačenju Ustava, predsjednik i Vlada surađuju u provođenju vanjske politike koju ipak, prema članku 112. Ustava, provodi Vlada. Odnos ovlasti je nejasan, smatra Šeks i objašnjava da su time i Vlada i Predsjednik stavljeni u »nemoguću situaciju« usklađivanja koje praktično ne može zaživjeti. </p>
<p>Predsjednik Mesić je na to već uzvratio porukom da to može biti »Šeksovo privatno mišljenje«, no da odluku ipak donosi Sabor, i to dvotrećinskom većinom.</p>
<p>Premijer Sanader je u Bratislavi izjavio da se protivi čestom mijenjanju Ustava naznačivši da je često mijenjanje Ustava neozbiljno. Sanader je izjavio da koordinacija vanjske politike s Predsjednikom ide dobro, te da se redovito razgovara. </p>
<p>»Mislim da ne bi trebalo mijenjati Ustav iako je on malo nejasan u pitanjima kreiranja vanjske politike. No, predsjednik Mesić i ja imamo dobre odnose, o svim pitanjima se konzultiramo i koordiniramo i baš u ponedjeljak imamo jedan radni ručak kod premijera«, rekao je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u nedjelju gostujući u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva«.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U prometnoj nesreći poginula novinarka Ivanka Bubalo </p>
<p>STARO PETROVO SELO, 21. ožujka </p>
<p> – Novinarka Hrvatskog katoličkog radija i Glasa koncila, četrdesetgodišnja Ivanka Bubalo iz Slavonskog Broda poginula je u teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju oko 16,30 sati dogodila na južnom traku autoceste Zagreb - Lipovac kod Starog Petrovog Sela.</p>
<p> U nesreći su ozlijeđene još tri žene od kojih je jedna zadobila ozljede opasne po život. Sve tri su zbrinute u novogradiškoj bolnici. </p>
<p> Do nesreće je, kako je izvijestila policija, došlo kada je vozačica "renaulta clia« slavonsko-brodskih registracijskih oznaka, iz neutvrđenih razloga, zahvatila travnatu površinu, vozilom preletjela preko desne žičane ograde i sletjela s ceste. Tom prilikom došlo je do prevrtanja automobila. Ivanka Bubalo na mjestu je poginula. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Veliki požar u Kopačkom ritu</p>
<p>Pretpostavlja se da je požar izazvan nekontroliranim paljenjem trske, a zbog jakog vjetra do kasno navečer zahvatio je gotovo 50 hektara </p>
<p>OSIJEK, 21. ožujka</p>
<p> – Iz još neutvrđenih razloga, u baranjskom biseru, Parku prirode Kopački rit, u nedjelju je oko 13 sati izbio požar koji se, uz pomoć jakog vjetra, ubrzo raširio na dužinu od čak dva kilometra!</p>
<p>To je za Vjesnik potvrdio Ivan Vitić iz Javne vatrogasne postrojbe grada Osijeka, istaknuvši kako su vatrogasne ekipe cijelo nedjeljno popodne provele boreći se s vatrenom stihijom. </p>
<p>»Ne mogu sa sigurnošću reći koliko je zemljišta vatra zahvatila, no o kakvom je požaru riječ dokazuje i činjenica da su vatrogasci cijelu nedjelju proveli gaseći ga. Vatra još uvijek nije lokalizirana i ekipe će na terenu vjerojatno biti sve do jutra«, kazao nam je Vitić u nedjelju u večernjim satima. </p>
<p>Prema nelužbenim informacijama, požar je najvjerojatnije izbio nakon što je netko od mještana okolnih sela palio korov te vatru ostavio bez nadzora. Kako je u nedjelju puhao jak vjetar, vatra se ubrzo proširila te zahvatila područje Kopačkog rita.</p>
<p> Prema informacijama osječke policije, do nedjelje navečer izgorjelo je gotovo 50 hektara trske i drugog raslinja. </p>
<p>Iako vatrogasci čine sve kako bi što prije ugasili požar koji se širi velikom brzinom, pretpostavlja se da je već, nažalost, nastala neprocjenjiva šteta u ovom ekološkom biseru jer u njemu se nalaze staništa 270 vrsta ptica, više tisuća srneće divljači, čuvenih beljskih kapitalaca jelena, divljih svinja i pernate divljači.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlada odobrila prodaju GM-proizvoda od kojih se neki još ne mogu prodavati u EU </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Vladinu uredbu o razini genetski modificiranih organizama (GMO) u proizvodima, kojom je nedavno odobrila 15 GM-proizvoda za uvoz, preradu i prehranu, u zagrebačkoj Zelenoj akciji smatraju preuranjenom, jer se na taj način zapravo legalizira prodaja GMO-a u Hrvatskoj.</p>
<p>Osim toga, nezadovoljstvo potrošača, nakon što je svoje neslaganje izrazilo više oporbenih stranaka, mogao bi izazvati i novi tekst Uredbe koji je pripremilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a usklađen je s primjedbama Ministarstva europskih integracija, a u kojem je tolerantna razina GMO-a 0,9 posto i manje. </p>
<p>Nezadovoljni, naime, tvrde da Vlada svojom odlukom zanemaruje postupak odobravanja GM-proizvoda propisan Zakonom o zaštiti prirode. Taj zakon predviđa da svaki GM-proizvod prije stavljanja na tržište mora proći stručnu analizu u Odboru za novu hranu (kako se naziva GM-hrana). Međutim, još nije uspostavljena ni agencija za hranu.</p>
<p>Zelena akcija već je zatražila od Vlade da poništi Uredbu te da zabrani 15 vrsta GM-prehrambenih proizvoda dok se ne donesu svi podzakonski akti i osigura provedba zakona. Neki od tih 15 GM-proizvoda nisu dopušteni za prodaju u Europskoj uniji. Riječ je o nekim proizvodima na bazi soje, kukuruza, uljane repice i pamuka.</p>
<p>S druge strane, u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi napominju da neki pogrešno tumače Uredbu o dopuštenoj razini GMO-a. Dodaju da je Uredbu potrebno tumačiti u kontekstu cijelog Zakona o zaštiti potrošača, tj. da dopuštenje za stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda izdaje Ministarstvo zdravstva, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede.</p>
<p>Procedura ishođenja dopuštenja propisana je Zakonom o hrani i provedbenim propisima koji tek trebaju biti doneseni. To znači da sve dok ne budu doneseni provedbeni propisi, temeljem više zakona, stavljanje na tržište genetski preinačenih organizama u Hrvatskoj nije dopušteno. GM-proizvodi mogu biti zabranjeni i neštetno uništeni ako sadrže više GMO-a od 0,9 posto, zaključuju u Ministarstvu. </p>
<p>»Zeleni«, pak, tvrde da Vlada nije uzela u obzir razlike i neslaganja u EU glede tih proizvoda i nedostacima u odobravanju GM-proizvoda u EU koji su omogućili da ti proizvodi dođu na tržište bez ispitivanja.</p>
<p>Primjerice, u Velikoj Britaniji nedavno je testirano 25 proizvoda koji sadrže soju, a korištena je tehnologija za otkrivanje GM-sastojaka koju je odobrio EU. Čak 10 proizvoda sadržalo je GM-sastojke, premda je osam od njih nosilo oznaku »organsko«. Nedopuštena količina soje s GM-sastojcima pronađena je u vegetarijanskoj salami.</p>
<p>Nadalje, u Sloveniji je od 20 testiranih proizvoda u pet pronađen GMO. U Hrvatskoj je više od jedan posto GMO-a potvrđen samo u čakovečkim kobasicama »Mini poli« proizvođača »Perutnina Ptuj-Pipo« te još dva proizvoda koja su upućenA na dodatno testiranje, ali rezultati ni nakon 20 dana testiranja »nisu poznati«. </p>
<p>Zabrinjava da je više odobrenih GM-proizvoda na hrvatskom tržištu (Syngentin Bt11 kukuruz) još nije odobren za prodaju u EU, osim jednog varijeteta, a naša je vlada odobrila cijelu liniju. »Nijedan od u nas odobrenih GM-proizvoda, osim pamuka, u EU nije odobren prema zahtjevima Regulative o takozvanoj novoj hrani«, tvrde u Zelenoj akciji.</p>
<p>No, najupitniji od dopuštenih proizvoda je Ciba-Geigy/Syngenta Bt176 kukuruz, koji je trenutačno u središtu skandala u Njemačkoj zbog nerazjašnjenog ugibanja 12 krava koje su se hranili tim kukuruzom. Institut Robert-Koch, odgovoran za odobravanje tog GM-kukuruza, nije uspio objasniti razloge ugibanja krava. </p>
<p>Postoji opravdana zabrinutost o utjecaju toga kukuruza na ljudsko zdravlje, jer sadrži novu i jaku inačicu gena otpornog na vrlo raširen antibiotik Ampicilin. Njemačka je ograničila primjenu toga GM-kukuruza još u ožujku 2000. godine zbog mogućeg utjecaja na zdravlje, a više europskih zemalja zabranilo je njegov uzgoj.</p>
<p>Još je nekoliko upitnih proizvoda s odobrene liste, poput više vrsta kukuruza (T25, 810, 809, Bt 11) čiji su proizvođači multinacionalne kompanije. Belgija je, pak, odbila zahtjev za uzgoj genetski modificirane (MS8/RF3) uljane repice.</p>
<p>Zelena akcija smatra pozitivnom Vladinu odluku da se ne dopusti zagađenje sjemena s obzirom na veliku mogućnost zagađenja usjeva u Hrvatskoj zbog malih i rascjepkanih poljoprivrednih površina, poticanja organske poljoprivrede, eko-turizma i proizvodnje zdrave hrane.</p>
<p>»Sve to ukazuje da Vlada još nije spremna za kontrolu GM-proizvoda, pa je svako njihovo stavljanje na tržište preuranjeno«, zaključuju u Društvu »Potrošač«.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Protiv smjene Martinca 500 potpisa, Paladino se poziva na zakon</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Na peticiji kojom se daje potpora ravnatelju KB-a »Merkur« Miranu Martincu protiv njegove smjene u nedjelju je bilo više od 500 potpisa, doznaje Vjesnik od Gordane Horvat, jedne od pokretača takvog načina suprotstavljanja Andriji Hebrangu, ministru zdravstva i socijalne skrbi.</p>
<p>Prema Hebrangu, obrazloženje za pokretanje Martinčeve smjene su dugovi koje je bolnica lani napravila zbog lošeg rukovođenja. Ravnatelj se, pak, brani da su toj ustanovi određeni preniski limiti iako radi skupe transplantacijske zahvate za koje joj troškovi, unatoč obećanjima, nisu posebno plaćeni.</p>
<p>Među potpisnicima peticije koja je, kaže Horvat, pokrenuta spontano u namjeri da se ne prijeđe tek tako preko događanja u bolnici, nisu samo djelatnici (njih je nešto više od 830), nego i građani i pacijenti, primjerice majka pacijenta kojem je uspješno presađena jetra. </p>
<p>Horvat je rekla da će zbog svega toga uputiti otvoreno pismo premijeru Ivi Sanaderu u kojem će izraziti potporu ravnatelju.</p>
<p>Martincu je pretprošlog petka Upravno vijeće dalo dva tjedna da pripremi »obranu«, odnosno očitovanje o dugovima. Naime, nađu li se objektivni argumenti na koje ravnatelj nije mogao utjecati, ne bi smjelo doći do smjene. </p>
<p>Ministar Hebrang je prošli petak, govoreći o sanaciji dugova bolnica za lijekove, istaknuo da »novi sustav traži nove ljude«, te podsjetio da mu današnja pravila ponašanja daju pravo smijeniti gubitaške ravnatelje i postaviti menadžment koji će poštivati ugovorene limite. </p>
<p>U jednoj izjavi Hebrang tumači da bolnice moraju tražiti dozvolu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za povećanje troška, ali je pitanje kakvom se brzinom takve dozvole mogu donijeti, jer se ugovori između bolnica i te kuće sklapaju dvaput godišnje. Iz zdravstvenih ustanova nerijetko protestiraju zbog načina na koji ih se jednostavno ucjenjuje i prisiljava da potpišu ugovore s brojkama koje ne pokrivaju troškove: cjenik je nametnut i nerealan (u usporedbi s realnim cijenama u privatnim ordinacijama), a unaprijed planirati broj pacijenata prema prosjecima od prije, također je izvan etike liječničkog poziva i »logike« bolesti.</p>
<p>Sve su bolnice u dugovima, pa i KBC »Zagreb«, tvrdi Hebrang, iako je njegov ravnatelj te ustanove Josip Paladino pred novinarima pokazao svoju računicu iz koje izlazi da je bolnica u plusu za oko 10 milijuna kuna. Ministar tvrdi da ravnatelj obmanjuje javnost jer u potraživanje ubraja i fakture isporučene HZZO-u iznad ugovorenog limita.</p>
<p>Nije isključeno da taj spor, bez obzira na smjenu koja bi se trebala dogoditi u petak, završi na sudu.</p>
<p>»Ministrovi stavovi temelje se na osobnim stavovima i procjenama, a ja se kao legalist okrećem sustavu pravne države u kojem je sve otvoreno za provjeru«, rekao je Vjesniku Paladino. Poziva se na važeće zakone o knjigovodstvu, funkcioniranju ustanova i o državnom proračunu, gdje je definirano kako se prikazuje poslovanje, te napominje da se zaključci mogu donositi samo nakon analize utemeljene na tim zakonima. Dođe li do njegove smjene, Paladinu su na raspolaganju nalazi revizije, ali ne želi bilo što zaključivati prije nego Upravno vijeće KBC-a »Zagreb« donese svoje odluke. </p>
<p>U KBC-u »Zagreb«, međutim, ne potpisuju peticiju kao u »Merkuru«, a ni Paladino se, kako sam kaže, ne bi usudio govoriti u ime stručnog i radničkog vijeća u toj najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj. Neslužbeno doznajemo da svi djelatnici podržavaju rekonstrukciju na »Rebru«, jer je za nju bilo krajnje vrijeme. </p>
<p>Štošta se može zaključiti i iz ostavke predsjednika Upravnog vijeća Nikice Cara iako nije javno obrazlagao taj čin nakon nepuna dva mjeseca mandata.</p>
<p>Jedan uvaženi liječnik rekao je, međutim, Vjesniku da će poštovati odluku Upravnog vijeća te da treba razumjeti zašto vlasnik »poduzeća« (država) želi da ono uspješno posluje i bez gubitaka, ali nikako ne bi bilo dobro da se zbog te financijske logike zaustavlja dogradnja i pretvorba KBC-a u suvremen pogon. Paladinu pritom treba priznati da je uspio osigurati novac i plan za vraćanje i kredita.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Državni inspektorat: Prema Jordaniću kao i prema svima ostalima </p>
<p>Inspektori u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dobili su prijavu o bespravnoj gradnji u petak, a u ponedjeljak će izaći na teren te utvrditi stanje / Branko Jordanić, glavni državni inspektor, ne želi da se bespravna gradnja njegove dvokatne kuće na otoku Krku povezuje s radom Državnog inspektorata, kaže glasnogovornica Sandra Kelemen</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> – Branko Jordanić, glavni državni inspektor, ne želi da se bespravna gradnja njegove dvokatne kuće na otoku Krku povezuje s radom Državnog inspektorata, rekla je u nedjelju Vjesniku Sandra Kelemen, glasnogovornica Državnog inspektorata.</p>
<p>Dodala je da se Jordanić, koji je već ponudio ostavku kao i rušenje bespravno sagrađene kuće na vlastiti trošak, nakon subote nije javljao ni njoj na mobitel.</p>
<p>Podsjetimo, nova Jordanićeva kuća smještena je u selu Donja Garica, samo desetak kilometara od Vrbnika na Krku.</p>
<p>Kako kaže glavni državni inspektor, smatrao je da mu građevinska dozvola nije bila potrebna. Naime, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, bila riječ o nadogradnji nije zatražilo građevinsku dozvolu, nego ju je htio zatražiti naknadno. </p>
<p>Jordanić je pojasnio da su ga arhitekti tijekom opsežnih radova upozoravali kako bi trebao ishodovati dozvolu, no on ipak nije poslušao njihove savjete jer je smatrao da za adaptaciju građevine ne treba građevinska dozvola. Osim toga, kaže, nova je kuća u okvirima već zadanih »starih« gabarita. Ponovo je išao graditi kuću jer se stara urušavala, a dodaje kako je kamenje stare kuće sačuvao, te će biti naknadno ugrađeno u novu.</p>
<p>Novu je kuću glavni državni inspektor sagradio na temeljima dviju povezanih kamenih kuća starih 150 godina, koje je kupio prije, a zajedno s okućnicom ih je platio 17.000 eura. </p>
<p>Mještani Donje Garice, međutim, napominju da je bila riječ o ruševinama na čijim temeljima je sagrađena potpuno nova kuća, a sve što je ostalo od stare kuće jest stara kamena volta.</p>
<p>Inspektori u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dobili su prijavu o bespravnoj gradnji u petak, a u ponedjeljak će izaći na teren te utvrditi stanje. Najavljeno je da će provesti postupak do kraja prema zakonu, kao što bi postupili i u svakom drugom slučaju bespravne gradnje. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>U Jasenovcu 2. travnja središnji biskupijski molitveni susret </p>
<p>ZAGREB/POŽEGA, 21. ožujka</p>
<p> - U prigodi završetka proslave Velikog jubileja Požeška biskupija donijela je zaključak da će svake godine u petak prije nedjelje Muke Gospodnje, nazvan Žalosni petak, obnavljati čišćenja pamćenja i spomenuti se svojih svjedoka i mučenika vjere, javila je u nedjelju Ika. Biskup Antun Škvorčević uputio je pismo župnim uredima svoje biskupije u kojem piše da će se 2. travnja svaka župa Požeške biskupije spomenuti grijeha sinova i kćeri Crkve koji su, osobito tijekom novije povijesti, potamnili njezino lice i oduzeli snagu vjerodostojnosti naviještanja Isusove radosne vijesti. Ujedno će se spomenuti mučenika i svjedoka vjere koji su u vrijeme totalitarnih političkih sustava progonjeni zbog vjerske ili nacionalne pripadnosti, posvjedočili vjernost Isusu Kristu i njegovoj crkvi, ubijeni ili nevino osuđeni u zatvorima.</p>
<p>Biskup je objavio da će središnji biskupijski molitveni susret toga dana biti u župnoj crkvi u Jasenovcu, gdje će osobno predvoditi misu u 18 sati.</p>
<p>Istaknuo je da će se tako iskazati poštovanje prema svima koji su ondje nevino stradavali tijekom II. svjetskog rata i nakon njega, zazivati Božje milosrđe za sve žrtve, bez razlike na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, te moliti Božje smilovanje za one koji su bili organizatori i provoditelji sustava progona i ubijanja ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Antunović: Ne odustane li se od revanšizma, tražit ćemo Hebrangovu smjenu</p>
<p>OSIJEK, 21. ožujka</p>
<p> - »Projekt nadogradnje i reorganizacije KBC-a 'Zagreb' i projekt transplantacije KB-a 'Merkur' ne smiju se zaustaviti niti revidirati, a postoji ozbiljna opasnost da do toga dođe smjenom ravnatelja u te dvije bolnice«, izjavila je u nedjelju za Vjesnik dopredsjednica SDP-a Željka Antunović komentirajući najavljene smjene ravnatelja. </p>
<p>Antunović je upozorila da je riječ o izravnim političkim obračunima, ne samo s pojedincima, nego i čitavom zdravstvenom politikom te projektima koje je ta politika podržala. </p>
<p>Ustvrdila je da je to nedopustivo, jer ne postoji nijedan pravi argument da se smjene dogode.</p>
<p> »Priča o gubicima kao razlogu za smjenu 'ne drži vodu', jer nije riječ o neopravdanim gubicima, nego onima koji su posljedica sustava financiranja u zdravstvu koji je, u krajnjem slučaju, osmislio, pa na neki način snosi odgovornost za njega, upravo ministar Hebrang«, rekla je Željka Antunović.</p>
<p>Napomenuvši da su liječnici i ravnatelji unatoč limitima bolnica pružali zdravstvenu zaštitu građanima, dodala je da u SDP-u stoje uz te ljude, njihove projekte i odgovornost jer njihov prioritet liječiti ljude i onda kada im državna administracija nije za to osigurala odgovarajuća sredstva. »Stoga bi ministru zdravstva Andriji Hebrangu bilo bolje da se bavi problemima sustava, a ne napadom na ljude te iskrivljavanjem činjenica i lažnim optužbama na čemu se temelje i ove smjene«, rekla je dopredsjednica SDP-a u Osijeku. </p>
<p>Antunović je kazala da računa na »javni pritisak koji očito jača, jer se razina slobode i demokracije u Hrvatskoj u posljednje četiri godine znatno podigla te više ni građani ni mediji ne žele šutjeti«. SDP će, rekla je Antunović, o tome zatražiti raspravu u Saboru, a ako se, upozorila je, ne odustane »od ovakve revanšističke politike u zdravstvu«, SDP će zatražiti smjenu ministra Hebranga. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Učiteljima i profesorima povećati plaće za 25 posto</p>
<p>Na taj bi način plaća učitelja i profesora početnika bila 20 posto veća od prosjeka plaće u državi/ Traže se i promjene u strukturi broja članova školskog odbora i to tako da predstavnici zaposlenika čine njegovu većinu</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Skupština Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« donijela je Deklaraciju o odgoju i obrazovanju te materijalnom položaju zaposlenika u osnovnim i srednjim školama. </p>
<p>U cilju poboljšanja stanja u školstvu potrebno je poduzeti pet mjera, navodi se u Preporodovoj deklaraciji, a prva od njih je povećanje udjela izdvajanja iz BDP-a po godišnjoj stopi od 0,5 posto u sljedeće četiri godine. Godišnje povećanje iznosilo bi milijardu kuna i na taj bi se način sa sadašnjih 3,32 posto BDP-a za četiri godine izdvajanja povećala na 5,3 posto. Time bi se, zaključila je Skupština, dostigla europska razina izdvajanja za odgoj i obrazovanje. Plaće zaposlenih u osnovnim i srednjima školama treba povećati za 25 posto i tako ih izjednačiti s prosječnim plaćama ostalih korisnika proračuna, sljedeća je mjera koja se predlaže u Deklaraciji. Na taj bi način plaća učitelja i profesora početnika bila 20 posto veća od prosjeka plaće u državi. Osim toga, treba donijeti druge poticajne mjere - stanovi, krediti, stipendije - kojima bi rad u školi postao tržišno konkurentan čime bi se riješio problem nestručne zastupljenosti u nastavi, ističe se u Deklaraciji. </p>
<p>Zakonskim promjenama potrebno je izmijeniti strukturu broja članova školskog odbora i to tako da predstavnici zaposlenika čine većinu u njegovu sastavu. Preporod traži i donošenje zakonskog propisa kojim bi se zaposlenici škole zaštitili od verbalnog i fizičkog nasilja od pojedinih učenika i roditelja. </p>
<p>Na Skupštini na kojoj je donesena Deklaracija, održanoj 19. i 20. ožujka u Stubičkim Toplicama, za predsjednika Sindikata preporod u novom četverogodišnjem mandatu izabran je Vinko Filipović, dosadašnji predsjednik. Za predsjednika Skupštine izabran je Vladimir Šoštrić. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>U Rijeci počinje dvodnevni seminar o programu »20 ključeva«</p>
<p>RIJEKA, 21. ožujka</p>
<p> - U Rijeci će se u ponedjeljak i utorak održati seminar o programu povećanja konkurentnosti tvrtki »20 ključeva«, koji organizira konzultantska kuća Deloite Touche u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i poduzetništva. Na seminaru će sudjelovati čelnici dvadesetak hrvatskih tvrtki, među kojima su Badel, Belišće, Bilokalnik, Chromos, Đuro Đaković, Emka, Eurocable, Končar, Kordun, Kraš, Pastor, Potomac, Sloga, Spačva, Uljanik i Varteks.</p>
<p>Program »20 ključeva« temelji se na povećanju produktivnosti, odnosno smanjivanju troškova proizvodnje ili pružanju usluga u tvrtkama koje su već obavile temeljno restrukturiranje. Nastao je u Japanu, a uspješno se primjenjuje i u Europi, pa i tranzicijskim zemljama. Na riječkom će seminaru o iskustvima u primjeni programa govoriti predstavnici slovenskih tvrtki, na primjer Gorenja i Boscha, koje taj program uspješno primjenjuju već dvije godine.</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Na skupštini sinjskog HDZ-a poraženi »sanaderovci«</p>
<p>SINJ, 21. ožujka</p>
<p> – Prošlog vikenda održane su izborne skupštine odbora HDZ-a u više općina i gradova Dalmatinske zagore, koje su izabrale nova stranačka vodstva na lokalnoj razini. U Vrlici je za predsjednika GO HDZ-a izabran saborski zastupnik Niko Rebić. </p>
<p>Dinko Franchini je izabran za novog predsjednika GO HDZ-a u Sinju. U novi GO te sinjske vladajuće stranke uglavnom su izabrani članovi koji su sinjski HDZ vodili protekle dvije godine. Unatoč najavama, pa i očekivanjima, kako će u sinjskom HDZ-u doći do promjena to se nije dogodilo. Naime, promjene je trebala navodno provesti skupina koja se predstavljala »sanaderovcima«, ali u tome nije uspjela, jer su se izaslanici odlučili suprotno.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040322].
|
