NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040721].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 174777 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ceste ćemo graditi, ali tko će platiti?</p>
<p>U Hrvatskoj se vrlo često pri gradnji počinje od krova, a posebno kad su ceste u pitanju/ Nemamo li projektnu dokumentaciju teško da možemo doznati pravu cijenu, a ne znamo li cijenu – teško da možemo dobiti kredit/ Izvjesno je da će dionicu Dugopolje – Šestanovac graditi američki Bechtel, no pitanje je – tko će to platiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Gradit ćemo, ako treba i do mjeseca. Vi samo recite gdje i mi ćemo graditi«. Tim su se riječima predstavnici Bechtela prvi put predstavili hrvatskim novinarima pri sređivanju ugovora u vezi s autocestom Bregana – Zagreb – (Sisak) – Dubrovnik. Bilo je to 1998. godine.</p>
<p>U međuvremenu je autocesta Bregana – Zagreb – Dubrovnik mijenjala smjer, pa je umjesto preko BiH krenula preko Hrvatske, a Bechtel je, umjesto da počne gradnju od Siska do granice s BiH, dobio »ličku dionicu« od Bosiljeva do Gornje Ploče. Na tom je dijelu, prenose hrvatski mediji, utržio oko 6,7 milijardi kuna! Teško da bi takva »berba« bila moguća na nepunih pedeset kilometara dijela od Siska do granice s BiH. Od Bregane do Zagreba gradili su prema planu, zamijenili dio od Siska do BiH za »ličku trasu« i sada su dio Zagreb – Sisak promijenili u dionicu Dugopolje – Šestanovac! </p>
<p>To im je potonje izmjenom ugovora 2002. omogućeno, ali ni za koga nije bilo obvezujuće, kako se to sada želi prikazati. Fascinantno je da sve ove godine u Hrvatskoj ni nekoliko vlada, a ni Bechtel nisu javnosti predočili kakav su ugovor sklopili potkraj devedesetih.</p>
<p>Međutim, sada to postaje manje važnim. Jer dok se svi u Hrvatskoj navlače zbog cijene kilometra, što je bez postojanja projektne dokumentacije samo mlaćenje prazne slame, nitko ne pita tko će i kojim novcem platiti dionicu Dugopolje – Šestanovac. </p>
<p>Nije to bilo tako davno, samo prije koji tjedan, kad je Sanaderova vlada predstavila osnove svoje proračunske politike u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Tada je, kad je o cestogradnji riječ, najavljeno smanjivanje izdvajanja za ceste sa šest na tri milijarde kuna na godinu.</p>
<p>A u planu su za gradnju most Pelješac, koridor 5c (od mađarske granice preko Slavonije i BiH do Ploča), autoceste Macelj – Krapina te Županja – Lipovac. Sve veliki i ne jeftini projekti. I tada je, ako nas sjećanje ne vara, rečeno da se nakon dovršenja autoceste prema Splitu na južnoj trasi mora predahnuti, pričekati izrada projekata…</p>
<p>Kad smo već kod financiranja, a smatramo da posebno kod kapitalne infrastrukture od toga uvijek treba polaziti, recimo i to da Bechtel nigdje i nikad nije zainteresiran za koncesiju. Razvojne banke pak, koje pod povoljnijim uvjetima financiraju velike infrastrukturne i razvojne projekte, ne priznaju izravnu pogodbu kao način odabira izvođača, tvrdeći da nije dovoljno transparentna. S te strane, dakle, teško da će stići koja kuna, euro ili dolar. </p>
<p>Hrvatski proračun opterećen je jamstvima, a Hrvatske autoceste kreditima za autocestu od Zagreba prema Splitu, i teško da će se tu štogod moći više izvući.</p>
<p>Iako se prometnog i financijskog opravdanja teško može naći i za autocestu prema Splitu (nema dovoljno prometa pa ni dovoljno prihoda), tu se opravdanje još moglo naći u turističkim potrebama, višim državnim interesima vezanim uz povezivanje sjevera i juga Hrvatske. </p>
<p>No u postojećim se okolnostima ne može naći opravdanje za daljnju gradnju od Splita prema Dubrovniku. Turistički, Dubrovnik se razvija i trebao bi se razvijati oslanjajući se na turiste koji stižu zrakom. Cestom, a posebno cestom s naplatom, malo tko će se uputiti tako daleko, a lokalno stanovništvo sigurno neće koristiti autocestu za svakodnevna putovanja. </p>
<p>Činjenica je da novca nema, da nije planiran te da Bechtel neće sudjelovati u financiranju gradnje i eksploatacije ceste nego isključivo u dobiti od gradnje. Nije li Hrvatska suviše siromašna da bi hranila bogatu američku kompaniju? </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanader o Bechtelu: Vlada nije učinila ništa što ona bivša nije dogovorila</p>
<p>Premijer Ivo Sanader izjavio je u utorak za službenog posjeta Malti da njegova vlada odlukom da američkoj tvrtki Bechtel dodijeli gradnju dionice Dugopolje – Šestanovac nije učinila ništa što bivša vlada nije dogovorila. Dodao je da su optužbe bivšeg premijera i ministra javnih radova, Ivice Račana i Radimira Čačića, da je takvom odlukom otvoren prostor za korupciju, ostaci prošlosti iz komunističkog sustava.</p>
<p> »Učinili smo ništa više i ništa manje nego ono što je prošla vlada dogovorila, a dogovorila je da se umjesto dionice Zagreb – Sisak može Bechtelu u gradnju dati druga dionica. To stoji čvrsto na papiru i to je potpisao Čačić«, izjavio je premijer. »Moja će vlada raskrstiti sa svim nepravilnostima u gradnji autoceste. To više neće biti slučaj nego će posao dobivati tvrtke na natječaju«, rekao je premijer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>S Bechtelom je već bilo problema</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Europska Komisija prikuplja informacije o spornom ugovoru hrvatske vlade i tvrtke Bechtel o gradnji dijela autoceste Split – Dubrovnik, ali zasad nema svoje mišljenje o cijelom slučaju, objasnili su novinarima u Europskoj komisiji stav eurovlade o slučaju koji intrigira hrvatsku javnost.</p>
<p>Pitanjem se intenzivno bavi i Komisijin zagrebački ured, uredno dostavljajući podatke Bruxellesu. Nakon što su u Komisiji informirani o ugovoru, počele su se istraživati okolnosti, ponajprije provjerom je li aranžman kompatibilan s domaćim zakonom o javnoj nabavi i uklapa li se u okvire međunarodnih obaveza Republike Hrvatske. To je obrazložio Jean Christopher Filori, glasnogovornik povjerenika za proširenje Paula Verheugena.</p>
<p> Filoriju i Općoj upravi za proširenje ime Bechtel nije strano, jer su već imali problema sa sličnim »netransparentnim ugovorom« u Rumunjskoj. Nakon vijesti da je gradnju autoceste u toj zemlji dobila ta tvrtka (prema ćakulama s izvorom u Rumunjskoj, Bechtelove interese u Bukureštu zastupao je navodno i jedan današnji visoki vladin dužnosnik sa snažnim poslovnim i interesnim vezama u SAD-u), Komisija se oglasila službenom kritikom, ne zato što su se rumunjske vlasti odlučile za Bechtel, nego zbog toga što se pritom nije raspisao javni natječaj.</p>
<p>Kako je strpljivo obrazložio glasnogovornik povjerenika, Rumunjska je u vrijeme sklapanja ugovora sa spomenutom tvrtkom u pregovaračkom procesu s EU-om već zatvorila poglavlje zakonodavstva, uključujući i dio o javnim nabavama (public procurement), koji se smatra važnim u tom paketu. Usporedbe radi, velikim se skandalom u EU smatralo to što se Češka uvukla u EU bez apliciranog zakona o javnim nabavama... što upozorava na važnost zakona i transparentne procedure. </p>
<p>Nakon što je Bukurešt žestoko iskritiziran, Komisiji je poslano obrazloženje da je ugovor sklopljen u punoj sukladnosti s nacionalnim zakonima. Europska unija, osim žaljenja, nije ni mogla niti smjela dalje jer je Rumunjska i dalje samo zemlja u čekaonici za Uniju, ali je zato odlučeno da se projekt ceste neće podupirati novcem iz EU-ovih fondova. Poseban je dio priče bio da je projekt autoceste u Rumunjskoj počeo izvan dogovorene mreže prometnih koridora, koja se ostvaruje u skladu s europskom strategijom i koja, kao takva, ima sva prava na veoma povoljne razvojne kredite i ostale vrste solidarne pomoći razvoju, recimo ona iz EU-ovih kohezijskih fondova.</p>
<p>Rumunjska je dijelom ublažila ljutnju Europske unije zgodnim bypassom, zakonski potvrdivši Bechtelovu iznimku od pravila javnog natječaja, i to korekcijom u aranžmanu s EU-om. Potom je dala časnu riječ da se priča s Bechtelom više neće ponoviti. </p>
<p>U hrvatskom slučaju Europsku će komisiju zanimati što je u ugovoru i kako se plaća gradnja ceste, s tim da je na snazi načelo prema kojem se iz EU-ovih fondova ne financiraju projekti koji se temelje na netransparentnoj proceduri, dakle svaki projekt realiziran ugovorom bez javnog natječaja i bez javnog uvida u proceduru. Iz toga načelno slijedi da projekt ceste u budućnosti neće dobiti niti eurocenta pomoći iz proračuna Europske unije ako se Komisija uvjeri da je natječaj proveden mimo važećih standarda. Naravno, drugo je narušen dobar glas radi kojega će Komisija u mnogim situacijama istupati opreznije i s više inzistiranja na pojedinostima, a to opet može odgoditi početak mnogih projekata.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Službenici, tajnice i čistačice sa statusom branitelja</p>
<p>Ministarstva obrane i unutarnjih poslova dostavila su dokumentaciju o broju osoba sa statusom branitelja, no nije poznato ima li povjerenstvo dr. Hermana Vukušića sve podatke koje propisuje Pravilnik o jedinstvenom registru branitelja/ Za svakog branitelja, uz ime, prezime, JMBG, datum i mjesto rođenja, povjerenstvo treba od MORH-a i MUP-a dobiti podatke o činu, postrojbi i razdoblju provedenom u Domovinskom ratu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijest da 570 tisuća ljudi u Hrvatskoj ima status branitelja nije medijska patka, nego točan podatak s kojim se prije nekoliko tjedana suočilo povjerenstvo resornog ministarstva, potvrdio je Vjesniku izvor blizak braniteljima. </p>
<p>Podatke je prikupilo povjerenstvo koje radi jedinstveni registar hrvatskih branitelja, točnije popis s imenima i drugim podacima osoba koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. </p>
<p>Tim stručnjaka vodi pomoćnik Jadranke Kosor zadužen za hrvatske branitelje, dr. Herman Vukušić, a Vjesnikov izvor tvrdi kako je upravo Vukušić prvi objavio podatke o nevjerojatnom porastu broja hrvatskih branitelja u odnosu prema dosad poznatim brojkama.</p>
<p>Premda podaci objavljeni u utorak nisu službeni, nitko nije osporio vijest o neugodnom iznenađenju s kojim se suočio Vukušićev tim. Ministarstva obrane i unutarnjih poslova uredno su dostavila dokumentaciju o broju osoba koje imaju status branitelja, no nije poznato ima li Vukušićevo povjerenstvo već sada sve podatke koje propisuje Pravilnik o jedinstvenom registru branitelja. </p>
<p>Naime, u braniteljskim udrugama tvrde kako su precizni podaci koji postoje u MORH-u i MUP-u ključni preduvjet da se istina napokon istjera na vidjelo.</p>
<p>Baš kao što to i propisuje spomenuti pravilnik, za svakog branitelja, uz ime, prezime, JMBG, datum i mjesto rođenja, povjerenstvo treba od MORH-a i MUP-a dobiti precizne podatke o činu, postrojbi i razdoblju provedenom u Domovinskom ratu. Braniteljske udruge, međutim, sve češće prozivaju MORH-ovu i MUP-ovu administraciju da namjerno blokiraju baze podataka, jer, navodno, ne žele da se otkriju njihove zloporabe.</p>
<p>Cijela se zavrzlama, tvrde istinski branitelji, može riješiti u nekoliko sati, a revizija provesti u jednome danu. </p>
<p>Bivši ministar branitelja Ivica Pančić tvrdi kako se u njegovo vrijeme baratalo s podatkom od oko 400 tisuća osoba sa statusom branitelja.</p>
<p> Vjesnik je već nekoliko puta objavio tekstove koji su jasno upućivali na to se broj branitelja povećava od 1995. Šest mjeseci uoči vojno-redarstvene operacije »Oluja« govorilo se o 340 tisuća hrvatskih branitelja. Četiri godine poslije, MUP i MORH objavili su preciznije podatke. </p>
<p>MORH-ov Sektor za upravljanje osobljem imao je 1999. u svojoj bazi 350 tisuća osoba koje su sudjelovale u Domovinskom ratu putem tog ministarstva. Još 44.845 osoba evidentirao je MUP.</p>
<p>Tada objavljene brojke pokazale su bitno drukčiju sliku od one o kojoj se govori danas. U razdoblju od 30. svibnja 1990. do 15. siječnja 1992., u ratu je sudjelovalo 71.209 branitelja. </p>
<p>Gledajući pak vrijeme provedeno na ratištu, 48 i više mjeseci »staža« u Domovinskom ratu ima 58.263 hrvatskih branitelja.</p>
<p>Prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, branitelj iz Domovinskog rata pripadnik je oružanih snaga (Hrvatske vojske i policije), koji je organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata (od 1991. do 1995.).</p>
<p>Pod sudjelovanjem u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti misli se na izravni oružani otpor agresoru i djelovanje na bojišnici u obavljanju vojne dužnosti (odlazak u postrojbu radi odlaska na bojišnicu, na borbeni položaj kao i povratak s izravnoga oružanog otpora agresoru).</p>
<p>Dragovoljac je pak samo onaj branitelj iz Domovinskog rata, pripadnik naoružanih dragovoljačkih odreda Narodne zaštite, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, koji je dragovoljno od 1991. do 15. siječnja 1992. sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.</p>
<p>Iako sve to tako lijepo piše u Zakonu, poznato je da su si braniteljske statuse bez problema priskrbile čistačice, tajnice i drugo MUP-ovo i MORH-ovo administrativno osoblje.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mesić: Da je bilo toliko branitelja, imali bismo frontu do Niša</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić u utorak je tijekom svog obilaska Tehnološkog parka Zagreb komentirao najnovije podatke prema kojima je u Hrvatskoj registrirano 570.000 branitelja. Ne skrivajući čuđenje Predsjednik je kazao: »Pa, da smo imali toliko branitelja frontu smo mogli proširiti tamo negdje do Niša«.</p>
<p>U međuvremenu, priopćenjem se oglasilo i resorno ministarstvo. Tvrde kako je riječ o »preliminarnim podacima MUP-a i MORH-a za osobe koje su tijekom Domovinskog rata bile pripadnicima spomenutih ministarstava i onih ustrojbenih cjelina koje nisu borbeno djelovale«. U priopćenju se pojašnjava kako je riječ i o osobama koje su dobile Spomenicu Domovinskog rata, a nemaju nužno status branitelja, te o pripadnicima Civilne i Narodne zaštite.</p>
<p>Spekulacije u medijima Ministarstvo je ocijenilo štetnim za braniteljsku populaciju, dodajući kao će do kraja godine Registar pokazati pravo stanje.</p>
<p>Ma. M./M.F.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Na otoke, otočiće i hridi, ponajviše bez kupljene ulaznice</p>
<p>Problem s naplatom ulaznica traje godinama i čini se da je zasad nerješiv / Dvojica nadzornika i dvojica podnadzornika s dva broda nadziru kornatsko područje koje se prostire na 218 četvornih kilometara / Prijašnjih godina nadzornici u Parku presretali su plovila što je stvaralo ružnu sliku, pa se ove godine od toga odustalo, kaže ravnatelj Uprave NP Kornati Branko Kereta / Sada nadzornici obilaze sidrišta i tako dolaze do posjetitelja, a nešto se ulaznica proda i preko agencija</p>
<p>KORNATI</p>
<p> – Jedinstvenu ljepotu kornatskog otočja ove je godine razgledalo samo 8300 gostiju koliko je Uprava Nacionalnog parka Kornati prodala ulaznica u individualnoj prodaji. No nema dvojbe da je kudikamo više modernih turističkih nomada posjetilo taj nacionalni park. No problem s naplatom ulaznica traje godinama i čini se da je zasad nerješiv.</p>
<p>Dvojica nadzornika i dvojica podnadzornika s dva broda nadziru kornatsko područje koji se prostire na 218 četvornih kilometara. Već te brojke govore da je velik dio kornatskog otočja – koji se sastoji, kako pričaju starosjedioci, od otoka, otočića i hridi koliko je i dana u godini – bez nadzora.</p>
<p>»Prijašnjih godina nadzornici u Parku presretali su plovila što je stvaralo ružnu sliku, pa se ove godine od toga odustalo«, rekao nam je ravnatelj Uprave NP Kornati Branko Kereta. Nadzornici obilaze sidrišta i tako dolaze do posjetitelja, a nešto se ulaznica proda i preko agencija. Prema njegovim riječima, još je aktualan problem s marinom Piškera, čiji su vlasnici odbili njihov prijedlog da osnova za obračun ulaznica bude knjiga gostiju u toj marini. </p>
<p>»U aneksu tog nepotpisanog ugovora stavili smo odredbu prema kojoj bi se oni razduživali za svakog gosta, ako bi taj gost ulaznicu za park kupio na nekom drugom mjestu. Odgovoreno nam je da je naš prijedlog prekompliciran pa su ga odbili. Sada u Piškeri imamo svoje ljude koji obilaze privezište i tako naplaćujemo ulaznice«, rekao je Kereta. Pritom je dodao da će za sljedeću sezonu predložiti da se ulaznice prodaju u svim marinama na širem području Županije šibensko-kninske. </p>
<p>»Sadašnji nadzor nije odgovarajući, a brojka od 8300 prodanih ulaznica nije realna«, ustvrdio je ravnatelj NP Kornati. Napominje da je ove godine malo manje nautičara nego lani u istom razdoblju, što su mu potvrdili i nadzornici u Parku i kornatski ugostitelji koji se žale na slab posjet.</p>
<p>Neki posjetitelji izbjegavaju platiti ulaznice za Park pravdajući se kako su Kornati plovni put te da su oni sa svojim brodovima u tranzitu a ne u posjetu tom otočju, kojeg je nedavno posjetila i poznata belgijska privatna TV postaja koja će na jesen o Kornatima pričati priču iz svog »kantuna«.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Nepotreban »slučaj Peko« </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Kao što liječnik pravomoćno osuđen za primanje mita ne može nekoliko godina kasnije sjediti u nekom povjerenstvu zaduženom za borbu protiv korupcije u bolnicama, tako ni dužnosnik lokalne uprave koji je vozeći automobil usmrtio dijete i pobjegao s mjesta nesreće ne može sedam godina poslije biti članom županijskog Savjeta za sigurnost prometa. </p>
<p>Posebice stoga što se u vezi s Ivom Pekom, jer o njemu je riječ, u medijima dosta pisalo nakon što ga je za svoje kratke vladavine pomilovao tadašnji vršitelj dužnosti predsjednika Republike Vlatko Pavletić, iako je bio pravomoćno osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu od koje nije odslužio ni dana. Veći dio javnosti s pravom je, nakon takvog raspleta, postavio pitanje vrijede li zakoni samo za obične ljude, dok oni na bilo kakvim dužnostima mogu proći bez kazne. </p>
<p>No nakon što je taj slučaj gotovo pao u zaborav čudno je da je Peko, inače ravnatelj Uprave za ceste Splitsko-dalmatinske županije, pristao da ga Županijsko poglavarstvo imenuje članom Savjeta za sigurnost prometa. Što mu je trebalo to gomilanje dužnosti kada je i sâm, barem pri suočenju s vlastitom savješću, mogao i morao znati da nije osoba za taj posao. Trebao se ispričati osobnim razlozima i odbiti članstvo u Savjetu. Ovako je sâm, svojom krivnjom, potaknuo medije da ga ponovno podsjete na, vjerojatno, i za njega teško razdoblje kada je pregazio jedanaestogodišnju Andreju Pudar i umjesto da joj pruži pomoć - jer nesreće se događaju, ali se počinitelji trebaju ponašati ljudski - pobjegao. Također je sâm, svojom krivnjom, doveo u pitanje i posao koji trenutačno obavlja.</p>
<p>Sukrivac u najnovijem slučaju Ive Peke je i Županijsko poglavarstvo. Da su bili dobronamjerni prema njemu, ali i osjetljivi prema javnosti i demokratskim regulama, ne bi ga ni predlagali za tu dužnost. Time su mu zapravo naštetili. Kao što su ga sada smijenili bez obrazloženja, imenovavši u Savjet za sigurnost prometa jednog od nižih činovnika iz Uprave za ceste, mogli su to i ranije učiniti.</p>
<p>Čini se da naše odvikavanje od političke bahatosti i nerazumnog ponašanja vezanog uz obnašanje vlasti ne može bez slučajeva. Jučer Čačija, danas Peko, sutra netko treći. Iako se zapravo, uz malo osjećaja za realnost, ništa od toga nije ni trebalo dogoditi.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Del Ponte otkrila karte</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Zahvaljujući krugu jataka Goran Hadžić je na vrijeme utekao pred haaškom optužnicom, izjavila je glavna tužiteljica Tribunala dajući, točno u minutu, podatke o kretanju optuženika. S mjestom boravka nekadašnjeg krajinskog lidera upoznate su vlasti u Beogradu koje su ga trebale uhititi, a nisu. </p>
<p>U ponedjeljak ujutro, tumačila je Carla del Ponte novinarima, optužnica sa zahtjevom za uhićenje proslijeđena je nadležnom ministarstvu u Beogradu i veleposlanstvu SCG-a. Oko podne, Hadžić je išao Novim Sadom, odlazio i dolazio kući, a na zadnjem izlasku nosio je putnu torbu i - nestao. Beogradske su vlasti obavijestile tužiteljičin ured da optuženika nema kod kuće. Novost u toj već viđenoj situaciji je da je Del Ponte omogućila malen uvid u ono što zna. Tužiteljstvo ovisi o članicama UN-a i njihovim obavještajnim aparatima, u čemu mu veoma koristi dobra volja Velike Britanije, poznate po zagovaranju pune suradnje sa Sudom, čijeg je veleposlanika uzrujalo što je sjedio ispod slike počasnog građanina Zadra. Dakle, daljnjih koraka Hrvatske prema EU neće biti ako optuženi general Ante Gotovina ne dođe u Haag.</p>
<p>Otvarajući karte priznala je da, osim precizne satnice, raspolaže fotografijama što baš nije mala stvar na terenu zemlje nevezane s EU-om i NATO-om. Tužiteljičin je izlazak s činjenicama uklonio i dio sumnji da rado blefira. Del Ponte se potrudila začiniti slučaj citirajući nekoliko prigodnih fraza zaklinjanja najviših lidera Srbije u europski put što, uz podatak da je još jedan utekao, djeluje patetično. Znamo da bjegunac nije u našoj zemlji, običavaju govoriti lideri. Tužiteljica ima fotografije, Balkanci samo riječi kojima ni sami ne vjeruju. EU je širenjem crne liste zabrane ulaska potvrdio postojanje jatačkih mreža i time dao do znanja da njezini izvori informacija rade. A izvori se kreću od rada obavještajaca jedne dobronamjerne vlade do informacija iz same druge vlade. Praksa je upozorila da se i veze različito tumače, u čemu leži rješenje tajne zašto vlada zna sve o jataku iz predsjedničkog ureda i o tome ne obavještava njegova šefa. A to već nije posao Carle del Ponte.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dvostruki promili</p>
<p>BORIS PETROVIĆ </p>
<p>Dosad su vozači obnavljali obvezno osiguranje automobila i do 30 dana unaprijed da bi izbjegli (najavljeno) poskupljenje. Ovog ljeta, a najkasnije do 20. kolovoza, mnogi će to učiniti da bi izbjegli (očekivano) pooštravanje uvjeta za osiguranje!</p>
<p>Među ostalim, to vozačima savjetuju i neki od osiguratelja. Jer nakon 20. kolovoza, kad počne praktična primjena novog zakona o sigurnosti u prometu na cestama, vozačima će biti zabranjeno i najmanje uživanje alkohola. U tom duhu, doznajemo, svoje uvjete za ostvarivanje ili gubitak prava iz osiguranja promijenit će i osiguratelji.</p>
<p>Ukratko: vozač, osiguranik koji je prouzročio prometnu nesreću izvrgnut je opasnosti da plati štetu (ili dio štete), ako se to dogodilo dok je vozio »pod utjecajem alkohola«. A to je, prema dosadašnjem zakonu i još kratko vrijeme važećim uvjetima za osiguranje, značilo da je zatečen s više od 0,5 promila u krvi.</p>
<p>Novim zakonom država je tu toleranciju alhoholiziranosti ukinula pa će to u svojim pravilima igre učiniti i osiguratelji. U praksi, osiguravajuće društvo koje na temelju police obveznog ili kasko osiguranja oštećenom podmiri štetu, ubuduće bi od krivca moglo tražiti povrat novca čak i ako je u njegovoj krvi ustanovljeno manje od 0,5 promila alkohola.</p>
<p>Međutim, tko ovih dana ugovori ili obnovi obvezno (ili kasko) osiguranje automobila, još će godinu dana, barem kad je riječ o alkoholu i mogućem gubitku prava iz osiguranja, biti u povlaštenu položaju. U osiguranju se, naime, primjenjuje načelo da se uvjeti sklopljenog ugovora ne mogu mijenjati do isteka police, osim ako je to u korist osiguranika – i ako on na to pristane.</p>
<p>Zbog toga će vlasnici automobila koji prije 20. kolovoza ugovore osiguranje, sve do isteka valjanosti polica, ako zavire u čašicu, imati brigu manje. Strahovat će samo od kazni prometne policije, a ne i od dodatnih u osiguravajućim društvima.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Bechtel ili diplomacija na živo</p>
<p>Posao je hrvatske državne uprave da važe nacionalne interese i razmišlja o tome kome će i kako (s natječajem ili bez njega) dati neki posao. Vodeći pritom računa o ekonomskoj logici. Nije dobro sva jaja staviti u jednu košaru. Pa bila ona i američka</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Za ugovor s Bechtelom zaslužna (kriva) je bivša Račanova vlada s ministrom Čačićem. To kaže Čačićev nasljednik Kalmeta. Za ugovor s Bechtelom kriva (zaslužna) je sadašnja Sanaderova vlada s ministrom Kalmetom. To kažu bivši premijer Račan i ministar Čačić. Tko je zapravo kriv (ili zaslužan) za to što će se jednoj stranoj mamutskoj kompaniji s filijalama od Amerike sve do Turske (Enke) dati bez natječaja da gradi dionicu Dugopolje – Šestanovac (36 kilometara) na budućoj autocesti Split – Dubrovnik?</p>
<p>Priča je duga i zamršena ali poruka je jasna i kratka: nema međunarodnog natječaja, nema traženja najpovoljnije ponude i nema posla za hrvatske građevinare, osim mrvica s Bechtelova stola. Američka tvrtka će graditi sama, a posao je dobila kao neku vrstu naknade zato što ne gradi autocestu Zagreb – Sisak. To joj je omogućila na papiru bivša vlast Čačićevim potpisom na ugovoru kojim je 19. prosinca 2003. dogovoreno da Bechtel može dobiti neku drugu dionicu umjesto one do Siska. Može, ali ne mora, ističe sad Čačić. Male zemlje su izložene pritiscima, kaže bivši premijer Račan, a prvi drastičan takav pritisak je bio upravo onaj da ne mijenjamo (nepovoljne) ugovore s Enronom i Bechtelom. Pa smo se, kažu Račan i Čačić, mi oduprijeli, a sadašnja vlada popustila.</p>
<p>Enron je u međuvremenu propao u dosad najvećem stečaju neke multinacionalne (i američke) kompanije. Za Enron je lobirala istaknuta hrvatska iseljenica Zdenka Gast, vrlo prisutna na hrvatskoj političkoj sceni od 1990. do 2000. godine.</p>
<p>Bechtel i dalje gradi po cijelom svijetu. Američka mu je administracija osigurala vrlo unosne poslove i u obnovi Iraka. Za njega je, tvrdi Čačić, dok je bio izvan hrvatske diplomacije i radio za konzultantsku tvrtku Livingston iz Washingtona, lobirao i sadašnji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. </p>
<p>Bechtel će dobiti posao čim, tako stoji i u ugovoru, završi svoju dionicu autoceste kroz Liku. Sjetimo se, svečano otvorenje autoceste Zagreb – Split pretvorilo se u radno otvaranje bez pompe pojedinih dovršenih dionica upravo zato jer je Bechtel kasnio s radovima na svojoj dionici kroz Liku. Sad napokon radove privodi kraju pa je, prema ugovoru, sazrelo vrijeme da dobije i tu kompenzacijsku dionicu umjesto one Zagreb – Sisak.</p>
<p>Sve je to, rekli bi Amerikanci, by the book, ili prema slovu ugovora koji je potpisao Čačić, a čiju je jednu od dviju mogućnosti (može, ali ne mora) sad iskoristio Kalmeta.</p>
<p>Ima li sve to skupa, kao neka kompenzacija, kakve veze sa sadašnjim odupiranjem Sanaderove vlade da pošalje hrvatske vojnike u Irak? Može imati, ali ne mora. Ima li to kakve veze s odupiranjem Vlade da potpiše sa SAD-om ugovor o neizručenju međunarodnim sudovima Amerikanaca optuženih za ratne zločine? Može, ali ne mora. Ima li to kakve veze s time da je Hrvatska mala, a Amerika najveća pa mali mora slušati velikoga? Ima, ali ne mora.</p>
<p>Sanaderova vlada je u osjetljivu položaju: dajući Bechtelu posao bez natječaja ona, formalno-pravno, uopće ne griješi. Time, međutim, izaziva domaću građevinsku operativu koja ionako nema previše posla. Time, međutim, izaziva Europsku uniju koja stječe dojam da se Ameriku favorizira, a briše izglede njene građevinske operative da na otvorenom natječaju dobije posao. Time, međutim, polarizira i domaću javnosti (predsjednik Mesić je već izjavio da je trebalo ići na otvoreni natječaj) i homogenizira svoje protivnike, od HSP-a preko SDP-a do novog građanskog centra HNS-a, LS-a i Libre.</p>
<p>Hrvatska ima prigodu na vlastitoj koži osjetiti što je to dobra tuđa gospodarska diplomacija. Godinama varirajući temu gospodarske diplomacije razni su hrvatski ministri vanjskih poslova osnivali, ukidali pa opet osnivali posebne uprave za gospodarsku diplomaciju u Ministarstvu vanjskih poslova na Zrinjevcu. Gospodarski savjetnici po hrvatskim veleposlanstvima u svijetu, često novačeni prema vezi, imali su plemenitu misiju da stvore uvjete za veći izvoz hrvatskih proizvoda. Nisu učinili gotovo ništa. </p>
<p>Najprije zato jer Hrvatska nije imala što izvoziti. Drugo, stoga što i kad je imala, na njihove dopise u državnoj upravi ili tvrtkama izvoznicama najčešće nitko nije odgovarao. I, treće, jer se gospodarskom diplomacijom danas u diplomaciji moraju baviti svi, na čelu s veleposlanicima, jer se drugim poslovima osim protokolom više i ne moraju baviti.</p>
<p>Koji je danas glavni posao američkoga, francuskoga, ruskoga ili britanskog veleposlanika u stranoj zemlji? Prodati tvrtku svoje zemlje. Uhvatiti posao. Koristiti sve metode da mu to uspije. Siguran sam da se veleposlanik Ralph Frank u Zagrebu, kao i cijela američka diplomacija, uopće ne libi raditi svoj glavni posao. To je gospodarska diplomacija na živo. Bez anestezije.</p>
<p>Posao je hrvatske državne uprave da važe nacionalne interese i razmišlja o tome kome će i kako (s natječajem ili bez njega) dati neki posao. Vodeći pritom računa i o ekonomskoj, a ne samo političkoj logici. Nije dobro sva jaja staviti u jednu košaru. Pa bila ona i američka.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Neustavnih 12.600 kuna</p>
<p>Ako se Miroslav Jurić bude držao načela, trebao bi nakon svega zatražiti zaštitu na Ustavnom sudu. Tamo bi njegov zahtjev jednostavno morao proći, uz pomoć Zakona o javnom informiranju. Pa ako prođe, da ministrici vrati 12.600 kuna dosuđenih na neustavan i prije svega nezakonit način</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Publika se odmah podijelila. Polovica je za veliku gestu ministrice Vesne Škare Ožbolt. Posegnuvši u vlastiti novčanik omogućila je, bez odobrenja optuženog novinara lokalnog glasila u Slavonskom Brodu Miroslava Jurića, da se ispuni novčani dio presude Općinskog suda u Požegi i time otpadne obveza da novinar 72 dana provede u zatvoru.</p>
<p>»Reagirala sam na nedemokratski paragraf u dosadašnjem Kaznenom zakonu, prema kojem je za klevetu novinar mogao završiti i u zatvoru. Ta je norma izbrisana u novom zakonu. Da bi se shvatio doseg te nove norme, morala sam tako reagirati«, objasnila je ministrica za i nakon konferencije za novinare u ponedjeljak, u vrijeme kad je Juriću već izdano rješenje da ne mora iza rešetaka.</p>
<p>Druga polovica zainteresirane publike oštro je osudila potez ministrice Škare Ožbolt. Razlog? Ministrica je kao službena osoba intervenirala u izvršenje sudske presude. Plaćajući privatnim novcem kunsku kaznu ona je liniju između privatnog stava i službene dužnosti relativizirala do granice uličnog dobacivanja »pa imam i ja dva računa za grijanje, hoćete li i meni to platiti«. A tu je porugu ministrica čula odmah nakon konferencije od prisutnih novinara.</p>
<p>Ispalo je u toj podjeli gledališta da je razočaran samo osuđeni pa oslobođeni novinar Jurić. »Ovim činom sam htio upozoriti na nepravilnosti u pravosuđu«, izjavio je Jurić pred zatvorskim vratima koja se nisu zatvorila iza njega.</p>
<p>Koje nepravilnosti? Prva, da je preneseni tekst iz Imperijala dobio kaznenu dimenziju, a original je prošao bez toga. Činjenica da je Novi brodski list lokalno izdanje s čitateljskom publikom koja je više zaboljela županijskog suca Mirka Svirčevića i županijskog tužitelja Stjepana Haramusteka, kao tužitelje. Tko »šiša« čitatelje u Zagrebu, kaznit ćemo publiku u Brodu i onoga tko joj je podastro inkriminirani članak. Pravno, tužitelji mogu učiniti što hoće, ali suci ne mogu.</p>
<p> Tko je oklevetao, ako jest, Svirčevića i Haramusteka? Imperijal! Šireći publiku skromnoga tabloida iz metropole i na lokalne čitatelje, Jurić i njegov Novi brodski list počinili su grijeh koji ne poznaje Zakon o javnom informiranju, »novinarski zakon« koji je, uz kaznene paragrafe, također trebalo primijeniti. Je li to učinio požeški sud? Nije. Zašto? Zato što nije primijenio zakon na propisan način. I to je skandal, sramota koja se u tzv. novinarskim slučajevima redovito događa. A događa se tako kao da toga zakona uopće nema.</p>
<p>Je li na tu činjenicu reagiralo Hrvatsko novinarsko društvo? Nije. Jesu li na tu činjenicu reagirali Jurićevi kolege iz brodskih medija? Nisu. Oko Jurića, koliko se mogu rekonstruirati minuli događaji, svi su iz branše samo paradirali. Uključivo i pitanje plaćanja njegove novčane kazne. Nitko, ali baš nitko od novinarskog članstva ne bi zamjerio predsjedniku Hrvatskoga novinarskog društva Dragutinu Lučiću da je iz blagajne HND-a platio Jurićevu kaznu. Bilo bi to logično i oslobođeno svih konotacija koje se javljaju nakon ministričina privatna poteza. </p>
<p>Umjesto logike, Lučić je »pitao« Jurića hoće li da mu se kazna plati. Besmisleno, ako je cilj da jedan lokalni novinar ne završi u lokalnom zatvoru. Plati se i – točka. Baš kao što je to učinila ministrica.</p>
<p>A taj potez bio je skupo plaćena promocija novog kaznenopravnog rješenja koje, usput, uopće ne isključuje i buduće zatvorske kazne, bilo izravne novčane, bilo konverzijske, kao zamjena za novac. Bila je to i pravna manifestacija ministrice nakon što joj je promaklo da intervenira (što ionako ne smije) u tijek postupka kad je postalo očitim da će prenositelj vijesti biti kažnjen umjesto izvornoga autora spornoga teksta.</p>
<p>A baš to je omogućilo da se cijeli proces zaplete pred sucima koji uopće ne znaju što u Zakonu o javnom informiranju piše. A taj zakon je za sudovanje, pa i kazneno-pravno, ključ za sve novinarske sporove. Kako je ta reakcija izostala, izostala je i profesionalna reakcija kompletnog sudstva. I ministrica je mogla u nedjelju samo najaviti, a u ponedjeljak poentirati na jedini način koji opravdava tezu »da bi je bilo sram da bude ministricom u zemlji u kojoj zatvaraju novinare«.</p>
<p>Pošteno je reći: ministrica je na sebe preuzela prevelik rizik. Rizik da joj dobacuju »plati i moj račun«, do rizika da se u svakom novom slučaju baš od nje očekuje ista reakcija. Ako se Miroslav Jurić bude držao načela, trebao bi nakon svega (za požeški sud on je kriv 12.600 kuna), zatražiti zaštitu na Ustavnom sudu. Tamo bi njegov zahtjev jednostavno morao proći, uz pomoć Zakona o javnom informiranju. Pa ako prođe, da ministrici vrati 12.600 kuna dosuđenih na neustavan i prije svega nezakonit način.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Iran postaje dobitnikom američkog rata protiv terorizma </p>
<p>Iranska vojska čuva šijitskog čelnika velikog ajatolaha Ali Sistanija, a iranski su agenti, umiješani među hodočasnike svetih gradova Al Najafa i Karbale, preuzeli kontrolu nad iračkom pobunom. Kolik će utjecaj Iran imati u Iraku nije još jasno, jer su Suniti i Kurdi odlučni smanjiti šijitsku ulogu u vlasti, no nije teško proniknuti u njihov doprinos današnjoj nestabilnosti Iraka</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Nedavno sam na ovoj stranici napisao da je jedini dosadašnji dobitnik rata u Iraku susjedni Iran. Zašto? </p>
<p>Zapadni diplomati na Srednjem istoku i lokalni nosioci vlasti izjavljuju kako Iran, koji ne samo da razvija nuklearno oružje nego i podupire teroriste, postaje dobitnikom američkog rata protiv terorizma. </p>
<p>Iransko izranjanje kao ključne sile u Perzijskom zaljevu zabrinjavajuća je perspektiva za Sjedinjene Države, koje su još od zauzimanja američkog veleposlanstva u Teheranu primijenile mnoštvo sankcija protiv Islamske Republike i njene radikalne vlasti. </p>
<p>»Iran postaje najvećim dobitnikom američke politike započete 11. rujna 2001.«, rekao je Mohammed Hadi Semati, znanstvenik sa Sveučilišta u Teheranu privremeno na Carnegie Institutu, komentirajući kaos u Iraku: »Sve što se danas događa u Iraku voda je na mlin iranskim nacionalnim interesima«. Iran je strpljivo gledao kako Amerika baca na koljena dva iranska suparnika, talibane i Irak. Iran je uglavnom šijitski kao i irački jug gdje su šijiti glavnina ukupne populacije Iraka, pa će oni imati presudan utjecaj u demokratski izabranoj iračkoj vlasti. Tako će Iran i Irak dijeliti religijske i kulturne zasade, što će ih i politički približiti. Iranski su vlastodršci izvezli svoju revoluciju u šijitske provincije Libanona nakon izraelske okupacije 1982., pa su zato znalački odigrali svoje adute pri američkom ulasku u irački gerilski metež. </p>
<p>»Dva su činitelja koji nam idu u prilog i čine naš položaj čvrstim. Američki ulazak u Irak bio je pod geslom ljudskih prava i demokracije, no to nisu mogli potkrijepiti djelima«, rekao je dužnosnik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Hamid Reza Asefi. </p>
<p>»Drugi je činitelj naše transparentno ponašanje u Iraku: nismo pokazali težnju prema hegemoniji i zadiranju u irački suverenitet«. </p>
<p>Zbog toga se Amerikanci boje širenja iračkog ustanka na Kuvajt (trideset posto šijitske populacije) i Bahrein (sedamdeset posto šijita), a posebno na sjeverne, naftom bogate pokrajine Saudijske Arabije, gdje je oko pedeset pet posto stanovništva šijitske vjere.</p>
<p>»Postoje neke realnosti koje ni jedna sila ne može promijeniti: Iran je regionalna snaga u vojnom, ekonomskom, populacijskom i teritorijalnom smislu s velikim zalihama nafte«, rekao je Mohzen Rezaei, tajnik Iranskoga državnog savjeta i glavni iranski predsjednički kandidat. </p>
<p>»Da su ranije Sjedinjene Države prihvatile tu činjenicu ne bi bilo rata u Kuvajtu ni uspjeha talibana u Afganistanu, a tornjevi TWC još bi krasili Manhattan«. </p>
<p>Nastavak rata s pobunjenicima u Iraku oslabio je američki položaj u regiji. Američka proklamirana uloga donositelja demokracije cijeloj regiji ne poklapa se s njihovim djelima. </p>
<p>Zato neki regionalni američki prijatelji savjetuju angažiranje Irana u rješavanju iračkog pitanja, a ne njegovu izolaciju. Oni tvrde da je to jedini put za zadržavanje zapadnog utjecaja unatoč općem uvjerenju da Amerika vodi rat protiv islama, a ne protiv terora.</p>
<p>No ima i suprotnih mišljenja. »Iran je svijetu mnogo opasnija prijetnja od terorista«, tvrdi visoko pozicionirani anonimni dužnosnik jedne države Perzijskog zaljeva. »Zabrinjava nas činjenica da je Iran islamska, ali ne i arapska država, te da će vjerojatno postati, poslije Izraela, druga po redu regionalna nuklearna sila. </p>
<p>Ne bih volio vidjeti totalni američki zaokret i njihov skok u naručje Irana«, rekao je šeik Zayed al-Narayan, ministar Ujedinjenih Emirata. »Poslije sadašnjih iskustava irački će narod potražiti regionalno rješenje uz pomoć regionalnih država«, rekao je Resaei.</p>
<p>To je izvorište svih lukavih poteza iranske diplomacije, što potvrđuju riječi iračkih pobunjenika, vrlo nalik na tvrdi stav iranskih vlasti. Veze između šijitskih pobunjenika i Irana znatno su ojačale kako sigurnost u Iraku opada, rekonstrukcija zemlje postaje nemogućom, a slobodni se izbori stalno odgađaju.</p>
<p>Sve su to posredne posljedice potajne iranske pomoći iračkim šijitima: Iranska vojska čuva šijitskog čelnika velikog ajatolaha Ali Sistanija, a iranski su agenti, umiješani među hodočasnike svetih gradova Al Najafa i Karbale, preuzeli kontrolu nad iračkom pobunom. Kolik će utjecaj Iran imati u Iraku nije još jasno, jer su Suniti i Kurdi odlučni smanjiti šijitsku ulogu u vlasti, no nije teško proniknuti u njihov doprinos današnjoj nestabilnosti Iraka.</p>
<p>Zato se na mnogim važnim skupovima razmatra moguća tripartitna podjela Iraka koji je, bez obzira na svoju povijest, nastao administrativnim putem a ne prirodnim okupljanjem nacije. Važući razloge pro et contra unisoni je zaključak da za to još nisu sazreli uvjeti, pa treba produljiti međunarodnu kontrolu Iraka. Ne treba, kažu, tjerajući lisicu, istjerati vuka. </p>
<p>Mora se misliti na sve implikacije mogućih rješenja na Srednjem istoku. </p>
<p>Ona ne samo da zadiru u pitanje Palestine i Izraela, nego zbog važnosti nafte i samosvijesti muslimana imaju globalni utjecaj, a posebno na mediteransko područje kojoj i mi pripadamo.</p>
<p>Autor je znanstveni savjetnik u Zagrebu, član je Akademije političkih znanosti u New Yorku.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Uglađen pokušaj bijega ili pokoravanje suradnji u regiji</p>
<p>Što znači oživljavanje ideje o Hrvatskoj kao »balkanskom mostu«? Koliko je Sanaderova »ponuda« zanimljiva političkoj eliti u Bruxellesu u njenu nastojanju stvaranja »jedinstvene strategije za zapadni Balkan«, kao za opasnu zonu kronične nestabilnosti?</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Diplomatska ofenziva premijera Ive Sanadera i njegove vlade, okrunjena hrvatskom eurokandidaturom, izazivala je i izazivat će mnoge komentare. No nitko nije zapazio premijerov iskorak u hrvatsku političku tradiciju. </p>
<p>Naime, prigodom ceremonijalnog slikanja s budućim europartnerima, on je, među ostalim, rekao da Hrvatska želi biti most Europe prema Balkanu. Time je, manirom uobičajene eurogovorničke pirotehnike, zasvirao melodiju koja podjednako dobro zvuči u hrvatskom i europskom uhu. Istodobno oživio je i jedan mali djelić hrvatske političke tradicije.</p>
<p>U drugoj polovici devetnaestoga stoljeća, u sklopu monarhije Habsburgovaca, Hrvatsku je pritiskala pokrajinska rascjepkanost, gospodarska zaostalost i politička sputanost. </p>
<p>Sve to najbolje se vidjelo u sudbini željezničke pruge Split (Zadar) – Zagreb čiju je gradnju sprečavala nemogućnost Beča i Pešte da ostvare politički konsenzus. Hrvatska politika tog doba, odnosno onaj njen dio koji nije bezuvjetno slušao cara i Mađare, na razne se načine dovijala kako izaći iz neugodnog Beča i Pešte. </p>
<p>Jedna od ideja u tom smislu bio je i trijalizam, odnosno preustroj Monarhije u tri dijela: Austriju, Ugarsku i Hrvatsku. Hrvatska je prema tim planovima trebala obuhvatiti i Bosnu i Hercegovinu, a pravaši su smatrali čak i Sloveniju. </p>
<p>Da bi se cara Franju Josipa pridobilo za takvu ideju isticano je da bi takva Hrvatska bila »most prema Balkanu«, odnosno solidan oslonac za istočnu politiku Monarhije. Takva se ponuda bečkim je političkim i vojnim vrhovima mogla činiti zanimljivom, jer je Franjo Josip upravo prodorom preko Balkana na istok htio obnoviti uzdrmani prestiž svoje monarhije. </p>
<p>No miješanje u metež balkanskih nacionalizama Franji je samo dodatno zakompliciralo ionako loše odnose s Rusijom. Da bude još gore, i »vjerni« Hrvati, koji su teško podnosili zaostajanje svoje zemlje, počeli su se okretati prema istoku. Umjesto »balkanskog mosta« Hrvatska je postala »predziđem Balkana«.</p>
<p>Ideju o »balkanskom mostu« zadnji je, u Prvom svjetskom ratu, pokušao oživjeti hrvatski general i upravitelj Bosne i Hercegovine Stjepan Sarkotić. No raspad Monarhije i stvaranje Jugoslavije tu je ideju stavio ad acta.</p>
<p>Iako povijesno iskustvo nije moguće bez ostatka preslikati na sadašnjost, Sanaderove riječi otvaraju mnoga pitanja.</p>
<p>Što, na primjer, znači oživljavanje ideje o Hrvatskoj kao »balkanskom mostu«? Je li riječ o uglađenu pokušaju bijega s Balkana ili o pragmatičnu pokoravanju imperativu »regionalne suradnje«? Koliko je Sanaderova »ponuda« zanimljiva političkoj eliti u Bruxellesu u njenu nastojanju stvaranja »jedinstvene strategije za zapadni Balkan«, kao za opasnu zonu kronične nestabilnosti?</p>
<p>I je li u pozadini svega činjenica da su europeizacija i »rebalkanizacija« za Hrvatsku istovjetni procesi? Pogotovu u svjetlu izbornih rezultata u Srbiji i ishoda NATO-ova summita u Carigradu.</p>
<p>Odgovori, kakvi god bili, pokazat će stvarni položaj Hrvatske.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Je li Amerika slobodama uzdrmala vlastite temelje </p>
<p>Amerikanci vjeruju u zabludu da su svi ljudi stvoreni jednaki i da imaju jednake mogućnosti u životu, samo ako to hoće. Zatim, da je američki način života najbolji i da ga treba, pa i silom, presaditi posvuda. Zbog takvih shvaćanja Amerikanci nisu ni do danas reformirali školstvo i socijalni sustav, što rezultira velikim socijalnim razlikama, mnoštvom siromašnih i zapuštenih</p>
<p>JOSIP CRVELIN</p>
<p>Poslije svoga drugog posjeta Americi gdje sam proputovao šest tisuća milja kroz deset saveznih država i razgovarao s predstavnicima svih društvenih slojeva obuzimaju me mnoga pitanja o Americi, o Europskoj uniji, o bivšem Sovjetskom Savezu i o islamističkim zemljama.</p>
<p>Kako objasniti to da u svim centralnoazijskim muslimanskim republikama bivšega Sovjetskog Saveza nema ni traga islamizmu i islamskom fundamentalizmu dok u nekadašnjim kolonijama velikih europskih demokracija islamizam i islamski fundamentalizam doživljava svoju renesansu. </p>
<p>Možda je to zbog toga što su Sovjeti svojim sustavom školstva ateizirali mase i tako otupjeli oštricu fundamentalizma. U Americi i Zapadnoj Europi glavna je tema u svim medijima rat, terorizam, islamski fundamentalizam. </p>
<p>Amerikanci vjeruju u zabludu da su svi ljudi stvoreni jednaki i da imaju jednake mogućnosti u životu, samo ako to hoće. Zatim, da je američki način života najbolji i da ga treba, pa i silom, presaditi posvuda.</p>
<p>Zbog takvih shvaćanja Amerikanci nisu ni do danas reformirali školstvo i socijalni sustav, što rezultira velikim socijalnim razlikama, mnoštvom siromašnih i zapuštenih, kao i mnoštvom potpuno neukih i neinformiranih ljudi u domovini računala i informatike. Stalno nametanje američkog načina života vodi u nove konflikte i navlači na sebe mržnju, bijes i u krajnjoj liniji terorizam.</p>
<p>Ljudi su jednaki prema pravima i dužnostima, ali se razlikuju prema sposobnostima i talentima i nisu im šanse jednake. Treba mijenjati školstvo i dati mogućnost da uče svima koji to žele, a ne samo bogatoj eliti. Treba mijenjati socijalni sustav. Ne stoji stav da uvođenje neke socijale sputava građanske slobode. </p>
<p>Nema civilizacije bez kakve-takve socijale i kakve-takve kontrole.</p>
<p>Amerika je u prošlosti griješila, ali i poduzimala velike pothvate. Ono što je za Ameriku bilo sudbonosno i spasonosno bio je ulazak u Drugi svjetski rat. Taj rat imao je samo dva pobjednika: bivši Sovjetski Savez, vojnički i politički, i SAD – ekonomski.</p>
<p> Ulazak Amerike u Drugi svjetski rat omogućio joj je izniman polet proizvodnje i to u ratu i u miru i monopolistički položaj u svemu osim u atomskom oružju gdje su se morali pomiriti s ekspanzijom Sovjeta. Dolar je postao svjetskom valutom, a Europa, mala i razjedinjena, nije joj bila nikakva konkurencija.</p>
<p>I to je trajalo dugo. Ali najednom situacija se promijenila. Uvođenjem eura, najbolje i najpametnije što je Europa ikad učinila, dolar je gurnut u stranu. Za dvije i pol godine euro se popeo na 1,30 dolara (siječanj 2004.). Zatim, dvije velike svjetske ekonomije, Rusija i Kina, imaju danas najveću stopu rasta na svijetu: Kina devet posto, Rusija 7,3 posto, Hrvatska oko tri posto. Njemačka je lani prodala više automobila u Kini, nego na domaćem tržištu. Shangaj je najveće gradilište na svijetu, na kojem se okreću milijarde eura, najvećim dijelom europskih tvrtki.</p>
<p>Od deset najpoznatijih naftnih kompanija tri drže Englezi i Amerikanci a sedam Rusi. Nakon šezdeset godina monopolizma, diktata i pritisaka, javljaju se konkurencija i rizik. Treba se prilagoditi novim uvjetima globalne utakmice, a velika i snažna Europa, kao i Rusija i Kina mogu i vjerojatno hoće ugroziti monopol Amerike.</p>
<p>Na početku dvadesetoga stoljeća u Americi je živjelo 92 posto bijelaca i osam posto obojenih. Engleski jezik bio je jedini jezik sporazumijevanja. Danas u Americi ima još točno 68 posto bijelaca, a postoje čitave pokrajine u kojima je španjolski prvi, a engleski drugi jezik. </p>
<p>U trima državama – Nevada, Južna Karolina, Arizona – sve piše najprije na španjolskom jeziku. U velikim gradovima poput Los Angelesa ili San Diega, Latinosi imaju sve: od uličnih svirača do vrhunskih odvjetnika, liječnika. Stotine škola, tečajeva, novina. </p>
<p>Na jednu bijelu Amerikanku dolazi 1,7 djece, na jednu crnu 2,1 dijete, a na jednu Latinoamerikanku 3,1 dijete. Koliko će dugo Amerikanci izdržati pritisak i što će se dogoditi kada Amerikanci latinoameričkog i azijskoga podrijetla postanu većinom? Nije li Amerika prevelikim slobodama uzdrmala temelje na kojima stoji?</p>
<p>Nedavno je Europa primila deset novih članica i nakon stoljeća ratova i milijuna mrtvih postala je divom, kontinentom najveće ekonomske, pravne i socijalne sigurnosti, ekonomska velesila s prejakim eurom. Gdje je tu mjesto Hrvatske? </p>
<p>Hrvatskoj je mjesto u Europskoj uniji. Hrvatska vlada obavlja dobre i korisne pripreme za to, unatoč disonantnim tonovima. Unatoč svemu Amerika ima silnu privlačnu moć. Nju se voli i mrzi sa svim njenim kontroverzama. Nju se uvijek nanovo otkriva. Arizona, ljubavi moja!</p>
<p>Autor je diplomirani inženjer agroekonomije iz Aachena u Njemačkoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>Užas u Jankomiru - u spavaonici leži i do 20 pacijenata </p>
<p>Ravnatelj bolnice i predstojnik Gradskog ureda za zdravstvo obećavaju, međutim, da tako neće biti još dugo - prikuplja se novac za obnovu</p>
<p>Na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Zagreba Ernestina Novy-Radonić iz HSP-a upozorila je na teško stanje jednog odjela Psihijatrijske bolnice u Jankomiru, bolnice koja od svibnja ove godine ima novi naziv – Sveti Ivan. Kako je istaknuto na sjednici, pacijenti zbog dotrajalosti objekta žive u nehumanim uvjetima. To je uglavnom bio razlog Vjesnikova posjeta toj bolnici. Posjet je, međutim, pokazao dvije sasvim oprečne slike te ustanove. Devet od deset paviljona u kojima su pacijenti, naime, uređeno je zaista lijepo, isto kao i okoliš oko njih. Uz to, bolnica ima tri knjižnice za pacijente, sportske terene, crkvu.</p>
<p> Svojim su radovima doprinos uređenju dali i akademski kipari i slikari poput Mladena Mikulina, Đure Sedera, Mile Blaževića, Branimira Bartulovića, Dražena Trogrlića... Zahvaljujući umirovljenom generalu Petru Stipetiću, čija je brigada napravila tenisko igralište kojega se ne bi posramio niti neki hotel, duševni bolesnici uz sve ostale sportove mogu zaigrati i tenis.</p>
<p>No jedan je paviljon, u kojemu su muški kronični bolesnici, ispod svih dozvoljenih standarda. Više od osamdeset pacijenata smješteno je u sobe u kojima je po 20, 19, 8 i 7 ležajeva. Samo u sobi koja služi za izolaciju zbog zaraznih bolesti zatekli smo samo dva pacijenta, jer oni boluju i od turbekuloze. </p>
<p>Sanitarije, premda izuzetno čiste, u vrlo su derutnom stanju, isto kao i drvenarija na prozorima iz koje ispadaju šipke od rešetaka, što, na kraju krajeva, može biti za pacijente i vrlo opasno. Zbog svega toga, unatoč ogromnom trudu zdravstvenog i drugog osoblja, pacijenti žive u zaista nehumanim uvjetima.</p>
<p>Ravnatelj bolnice prim. dr. Mate Mihanović i glavna medicinska sestra Ljubica Bingula, pojasnili su nam da takvo stanje neće potrajati još dugo. Problem je, naime, u tome što je zgrada sagrađena još 1912. godine, a obnova bolnice je zbog novca išla sukcesivno. Dosad je Grad, kao vlasnik bolnice, uložio znatna sredstva u suvremenu opremu centralne kuhinje te u obnovu drugih paviljona. Ostao je još taj jedan, u kojemu je i dnevna bolnica, koja je inače oplemenjena brojnim umjetničkim radovima samih pacijenata. </p>
<p>»Projekt za rekonstrukciju je gotov, samo čekamo da Grad prikupi dovoljno novca za početak radova. Nakon obnove imat ćemo zaista modernu bolnicu u kojoj će svaka soba imati najviše četiri kreveta i vlastiti sanitarni čvor«, kazao je ravnatelj Mihanović. Objasnio je i strukturu bolesnika i način rada koji je daleko uznapredovao od osnivanja bolnice, 1923. godine.</p>
<p>U toj je bolnici od početka bilo smješteno više od 500 bolesnika, ali je 1959. godine imala samo dva liječnika. Danas ima 200 zdravstvenih i 110 nezdravstvenih djelatnika. Prosjek trajanja liječenja zbog učinkovitijih metoda i sve boljih lijekova, smanjen je na 48 dana. Najčešće psihičke bolesti današnjice su shizofrenija, psihoze, depresija, PTSP, ovisnosti...</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar, potvrdio nam je da Grad zatvara financijsku konstrukciju za obnovu u koju će trebati uložiti oko 60 milijuna kuna. »Ovih ćemo dana pokušati prodati 20 tisuća četvornih metara zemljišta koje se nalazi kod te bolnice, a koje smo procijenili na 37 milijuna kuna. Taj novac i po zakonu moramo uložiti u obnovu objekata, tako da ćemo na taj način osigurati barem početna sredstva. Sve ovisi koliku ćemo cijenu obnove postići. Ostatak ćemo također pokušati osigurati otkupom, odnosno prodajom drugog zemljišta«, kazao je Šostar, po čemu se može zaključiti da se na obnovu ipak neće jako dugo čekati.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tehnološki park do kraja godine seli u Petruševec</p>
<p>Nakon deset godina rada na Drvinju, Tehnološki će park do kraja ove godine useliti u novih 6000 četvornih metara prostora u Petruševcu, južno od Žitnjaka. U Drvinju će i dalje djelovati inkubator za mlade poduzetnike, dok će na novoj lokaciji djelovati još i centar poduzetničke izvrsnosti i onaj za razvoj poduzetništva.</p>
<p>Kazao je to u utorak, prilikom posjeta predsjednika Republike Stjepana Mesića i zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić, direktor Tehnološkog parka Marijan Ožanić. Bit će to, kazao je, veliki korak u daljnjem razvoju toga gradskog poduzeća koje svake godine proizvede 30 do 40 novih proizvoda.</p>
<p>»Preseljenje Tehnološkog parka u nove prostorije, što Grad financira sa 30 milijuna kuna, jedan je od važnijih gradskih projekata«, istaknula je tom prilikom gradonačelnica Vlasta Pavić, dodavši da je Tehnološki park jedno od najuspješnijih gradskih trgovačkih društava.</p>
<p>Predsjednik Mesić pohvalio je djelovanje toga poduzeća koje je, kako je rekao, »počelo s malo proizvoda ali s puno ideja. I uspjelo je«. Sad to treba, kazao je, zakonski urediti i proširiti takve tehnološke parkove po cijeloj Hrvatskoj. »Međutim, zakon još nije do kraja osmišljen i moram prigovoriti zakonodavcu ili predlagaču zakona da uopće nisu konzultirani oni koji rade u tehnološkim parkovima«, kazao je Mesić. Zaključio je da je »fasciniran viđenim« i da »to pokazuje da Hrvatska može prodavati i znanje«.</p>
<p>Uz nelikvidnost i korupciju, direktor Ožanić kao najveći problem u poduzetništvu istaknuo je i tzv. uvozni lobi, koji uvozom i nametanjem stranih proizvoda usporava razvoj našeg poduzetništva. Na isto je upozorio i predsjednik Mesić, kazavši da je Hrvatska »dosta opterećena tuđim proizvodima, što dovodi do zatvaranja radnih mjesta« te da »Tehnološki park radi upravo na otvaranju novih radnih mjesta«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izvođači građanima: Budite strpljivi</p>
<p>Rekonstrukcija tramvajske pruge u Držićevoj izaziva nezadovoljstvo i putnika koji stižu na Autobusni kolodvor, ali i građana.</p>
<p>Iz ZET-a pak obavještavaju da će radovi trajati sve do 1. rujna pa mole građane da budu strpljivi i savjetuju im da pažljivo čitaju obavijesti na tramvajskim stajalištima.</p>
<p>Držićevom između Branimirove i Vukovarske sad, naime, tramvaji uopće ne voze a nema ni autobusa koji bi ih nadomjestili. Dvojka, petica, šestica i sedmica voze izmijenjenim trasama, dok su trojka, osmica i trinaestica privremeno ukinute, a umjesto broja 31 vozi autobusa.</p>
<p> »Nije mi jasno kako u tijeku ljeta, na Autobusnom kolodvoru nema javnog gradskog prijevoza. Puno putujem i ovo je prvi takav slučaj!«, izjavila je Ana iz Šibenika koja je na proputovanju kroz hrvatsku metropolu. Taksisti su pak takvom situacijom s javnim prijevozom vrlo zadovoljni, jer im se zarada, kažu, povećala za oko 20 posto. Zadovoljni su i neki stanovnici iz susjedstava, jer očekuju da će nakon rekonstrukcije biti bolje. </p>
<p> »Naviknuli smo na buku jer živimo u centru grada, a konačno je došlo vrijeme da se i ova pruga renovira. Time će se uljepšati ovaj dio grada, ali i smanjiti vibracije koje osjećamo mi u neboderu. A one su takve da ponekad čak pukne i staklo. Znam da nekima smeta buka i prašina, ali ne shvaćam zašto je ljudima teško prošetati sto metara do tramvaja u Vukovarskoj ili Branimirovoj!«, rekla je Ljubica Ivanc, umirovljenica iz nebodera u Držićevoj 10.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Spaja se južni nadvožnjak na Radničkoj cesti</p>
<p>Na gradilištu križanja Slavonske avenije i Radničke ceste upravo se spaja novi kolektor s postojećim glavnim odvodnim kanalom. U utorak je trebalo početi betoniranje posljednje ploče južnog nadvožnjaka, koja će služiti kao podloga budućeg kolnika pa će Radnička u tom dijelu biti vrlo brzo sasvim premoštena. Od 1. kolovoza cjelokupni će promet u smjeru istok-zapad biti prebačen sa sjevera na novoizgrađenu prometnicu s južne strane gradilišta. Prošlog vikenda počelo se raditi novo parkiralište pored zgrade MUP-a u Heinzelovoj, koje bi trebalo biti završeno za mjesec dana. Tamo će ubuduće biti nešto manje parkirališnih mjesta nego dosad. Izvođači su za srijedu dogovorili s Vodoopskrbom i odvodnjom prespajanje vodovoda zbog postavljanja novih cijevi. Do sada je na gradilištu postavljeno približno 85 posto novih komunalnih instalacija. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pregledi automobila u AMK Maksimir</p>
<p>Došlo je vrijeme godišnjih odmora pa Auto-moto klub Maksimir upozorava sve vozače da ne kreću na put s neispravnim automobilom ili ako nisu posve sigurni u njegovu tehničku ispravnost. Osim što je tehnički neispravno vozilo opasno za sudionike u prometu, troši više goriva i može vlasnika ostaviti na cesti. Stoga su u AMK-u Maksimir organizirali svakodnevne preglede i dijagnosticiranja stanja motora, elektronike, svjetala, upravljačkog mehanizma i kočnica, kao i provjeru motornog ulja, te kočione i rashladne tekućine. Pregledi su besplatni za članove svih autoklubova iz Zagreba i okolice, kao i sve vozače koji žele postati članovima AMK-a Maksimir. Na poseban zahtjev može se još izmjeriti kompresija motora, napraviti ekotest i izmjeriti potrošnja goriva no takve se provjere plaćaju. Prijave za preglede primaju se svakog dana od 8 do 16 sati na telefon broj 2304-029. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Rođendanska atmosfera u Domu sportova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Baš kao što je i obećao dan uoči svog trećeg zagrebačkog koncerta, slavni latino glazbenik Carlos Santana priredio je odličan koncert u kojemu je uživalo nekoliko tisuća posjetitelja. Prvi veliki održani koncert posljednjih mjeseci dobrodošao je sam po sebi, a kako je Santana bio praćen ekipom izvrsnih glazbenika te je na dan koncerta slavio svoj 57. rođendan atmosfera je dodatno bila podgrijana.</p>
<p> Paklena vrućina u pristojno ispunjenoj Velikoj dvorani Doma sportova nije nimalo pokvarila odlične dojmove o koncertu čestog zagrebačkog gosta. Carlosa je na ovom nastupu pratio bend njegova sina Salvadora koji je nastupio kao predgrupa i sjajno pripremio publiku za nastup svog oca. </p>
<p> Kad je na scenu izašla zvijezda večeri – slavljenik Carlos Santana prava rođendanska fešta mogla je početi. Publika je zvijezdu pozdravila rođendanskim čestitkama na španjolskom jeziku, a on se odužio nizanjem dobro poznatih hitova. </p>
<p>Tako je prvi dio koncerta otpao na predstavljanje njegovog posljednjeg još uvijek recentnog albuma »Shaman« te na izvođenje hitova s njegovog najprodavanijeg i Grammyjima ovjenčanog albuma »Supernatural«. Nakon uživanja u hitovima »Maria, Maria«, »Smooth« i »Corazon Espinado«, na red su došle i pjesme iz ranijeg dijela njegove karijere što je publika odlično prihvatila. </p>
<p>Uglavnom, treći Santanin zagrebački koncert izgledao je upravo onako kako je i trebao i kako ga je slavni glazbenik najavio - njegovo jučer, danas i sutra. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dalmatia World Music poslastica za ljubitelje jazza</p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> – Dalmatia World Music, posljednja večer 6. Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu, u ponedjeljak je ljubiteljima jazz glazbe ponudila puna tri sata dobre zabave. Koncert je otvorila grupa Tambuu s temom iz kultne TV serije »Malo Misto«, što je odmah natjeralo malobrojnu publiku da se zaljulja u stolicama. Zvijezde večeri zasigurno su bili Matija Dedić, grupa Black Coffee i Jelena Radan, koji su zajedno izveli četiri pjesme: »Napjev«, »Zelena grana s tugom žutog voća«, »Zaludu me svitovala mati« i »Zaspalo je siroče«. </p>
<p>Iako je Jelena Radan napomenula da je tek netom prije nastupa saznala da će joj se uz Dedića na kaštelanskoj pozornici pridružiti i poznati splitski jazzeri Black Coffee, publika je očito bila zadovoljna te ih je nagradila velikim pljeskom. Zauzvrat su im Dedić i Black Coffee poklonili Gibonnijevu pjesmu »Tempera«, za koju su prošle godine osvojili nagradu »Porin« za instrumentalnu izvedbu. </p>
<p>Po izboru autora Dalmatia World Music Zlatka Galla, na Poljani u Kambelovcu su još nastupili klapa Iskon, Marko Ramljak i prijatelji, klapa Mendula u pratnji grupe Black Coffee te mlada splitska grupa Savannah Expression.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Počelo obilježavanje obljetnice neuspjelog atentata na Hitlera</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – U Berlinu je u utorak počela svečanost obilježavanja 60. obljetnice neuspjelog atentata na nacističkog diktatora Adolfa Hitlera, na kojoj će najviši njemački politički dužnosnici odlikovati oko 200 sudionika neuspjele urote od 20. srpnja 1944. godine.</p>
<p>Glavna svečanost održat će se u Benderblocku, dvorišnom prostoru ministarstva obrane, u kojem je nekad bilo središnje zapovjedništvo snaga Trećeg Reicha, a danas je memorijalni centar. Na tom je mjestu s još trojicom urotnika strijeljan grof Claus Schenk von Stauffenberg, iste večeri nakon neuspjelog pokušaja atentata.</p>
<p>»Borba protiv tiranije i vojne agresije, za slobodu i pravdu, temelj je našeg jedinstva u Europi«, rekao je u govoru na svečanosti njemački kancelar Gerhard Schröder, dodavši da su oni koji su namjeravali ubiti Hitlera predstavljali »drugu Njemačku«. »Njezini najbolji predstavnici poduzeli su akciju na temelju tradicije kršćanskih i ljudskih vrijednosti, uz pruski pečat«, kazao je Schröder. »Zato je 20. srpnja 1944. jedan od najvažnijih dana moderne njemačke povijesti. To je vrijedno nasljeđe«, rekao je. (AFP/Hina)</p>
<p>Taj neuspjeli atentat smatra se »jednom od najvećih tragedija 20. stoljeća«, jer je od 20. srpnja 1944. pa do kapitulacije Njemačke u svibnju 1945., osim Židova, u koncentracijskim logorima poginulo i četiri milijuna Nijemaca, milijun i pol pripadnika sovjetske Crvene armije te više od 100.000 američkih i britanskih vojnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Porinut prvi talijanski nosač zrakoplova</p>
<p>RIM</p>
<p> – Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi porinuo je u utorak u brodogradilištu pokraj Genove prvi talijanski veliki nosač zrakoplova »Cavour«, dug 244 i širok 39 metara, na kojem će ploviti 1210 članova posade s autonomijom plovidbe od 7000 milja.</p>
<p> »Taj će brod izazvati divljenje svih koji ga vide«, rekao je Ciampi te naglasio da će »ploviti morima u blizini i daleko noseći sigurnost, bit će zaštitnik slobode tržišta, razmjene i odnosa među narodima«.</p>
<p>Ciampi, koji je izrazio želju da se nosač talijanske ratne mornarice zove imenom velikog talijanskog političara Camilla Cavoura, bio je vidno uzbuđen na svečanosti porinuća i krštenja toga ponosa talijanske mornarice. </p>
<p>On je naglasio europski duh projekta kazavši da se Italija s tim brodom »može nadati većoj ulozi u svim vojnim operacijama EU«. Italija je dosad imala samo jedan manji nosač zrakoplova, tj. nosač helikoptera i zrakoplova s vertikalnim polijetanjem.</p>
<p> Izgradnja »Cavoura« započela je u ljeto 2001., a nosač zrakoplova bit će predan ratnoj mornarici 2007. godine. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Spriječena provala u kuću Victorije i Davida Beckhama </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Muškarac koji je u nedjelju navečer pokušao provaliti u kuću kapetana britanske nogometne reprezentacije i njegove supruge Victorije, uhićen je i priveden u policijsku stanicu, izvijestila je u ponedjeljak navečer britanska policija. Nakon što je uspio preskočiti zid, viši od dva metra, podignut oko kuće slavnog bračnog para smještene u Hertfordshireu sjeverno od Londona, 38-godišnjeg muškarca, koji je nosio opremu za uništenje kuće, u provali je spriječilo pet tjelohranitelja. Kod njega su pronađeni benzin i omamljujuća sredstva.</p>
<p>U trenutku kada se dogodio incident, 30-godišnja Victorija je u kući, koju zlobnici nazivaju »Palača Beckingham«, aludirajući na rezidenciju kraljice Elizabeth – Buckinghamsku palaču, bila sama sa svoja dva sina Brooklynom i Romeom. Njezin je glasnogovornik kazao da se pjevačica nije uplašila i da je mirno provela noć u svom domu.</p>
<p>Osumnjičeni je pušten nakon što je za njega plaćena jamčevina te će se 24. rujna morati javiti u lokalnu policijsku postaju. </p>
<p>David Beckham trenutačno se nalazi na pripremama u Španjolskoj sa španjolskim nogometnim klubom Real Madridom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Karadžićevu Babu Stanu policija privela zbog crne magije</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Policijski izvori u Brčkom potvrdili su da su protiv četvorice muškaraca i dviju žena s područja općine Bijeljina podnesene prekršajne prijave zbog toga što su u subotu navečer, 17. srpnja, izvodile crnomagijske rituale na području brčanskoga sela Vučkovac. </p>
<p>Policija je reagirala nakon anonimne dojave da se na privatnom posjedu iskapa zemlja, a nakon što je policijska ophodnja došla na lice mjesta, utvrdili su da šest osoba obavlja ritual zakopavanja malih betonskih križeva. </p>
<p>Nakon intervencije policijskih djelatnika, ritual je prekinut, a prekršajne prijave podnesene su zbog narušavanja javnoga reda i mira. Osim toga, postoji i sumnja na kazneno djelo prijevare, odnosno stjecanja protupravne imovinske koriste obavljanjem rituala vračanja, proricanja budućnosti i slično. </p>
<p>U policijskom se priopćenju navode inicijali muškaraca i žena protiv kojih su podnesene prijave. U pitanju su muškarci S. T. (41), S. G. (37), D. J. (25) i R. M. (46), te dvije žene S. K. (47) i S. M. (57). Iza inicijala S. K. zapravo se krije Stana Kojić, mnogo poznatija pod nadimkom Baba Stana. Zanimljivo je da se tvrdi kako je Baba Stana već dugi niz godina glavni »savjetnik« za politička i druga pitanja ratnom zločincu i bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Karadžić navodno Babi Stani bezrezervno vjeruje, a mnoge važne političke odluke donošene su upravo na temelju njezinih savjeta.</p>
<p>Među ostalim, baba Stana svojedobno je naložila postavljanje tisuća križeva na granice Republike Srpske kako bi zaštitila taj entitet, a zamisao je u djelo proveo jedan visoki časnik vojske bosanskih Srba. Ova srpska proročica navodno je zaslužna i za niz misterioznih ozdravljenja, a vjera u taj oblik paranormalnog djelovanja možda dijelom objašnjava iracionalnu politiku koju je Karadžićeva klika provodila u BiH tijekom devedesetih.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mladež na Floridi iz dosade se probada i ljulja na kukama za meso</p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Policijski dužnosnici na krajnjem jugu Floride, području poznatijem pod imenom Florida Keys, zbunjeni su novim i bizarnim oblikom zabave. Tamošnja se mladež, naime, na popularnoj pješčanoj plaži njiše na – kukama za meso. Glasnogovornica američke Obalne straže potvrdila je u ponedjeljak da su prije nekoliko dana dobili poziv uznemirenih mještana koji su im se požalili da divljanje i neodgovorno ponašanje u njihovu kraju postaju – običaj.</p>
<p>Kasnijim je izlaskom na teren Obalna straža ustanovila, pa o tome čak i snimila kraći video zapis, da je pet mladića na plažu, uz samu obalu, postavilo tronožac od bambusa i na njega objesilo kuke za meso. Potom se jedna djevojka rukama doslovce nabola na kuke, negdje ispod ramena, te se krenula ljuljati, dok je nogama dodirivala površinu plićaka.</p>
<p>Jedan od mladića – od kojih su svi po tijelu imali više tetovaža i piercinga – pokušao je uvjeriti djelatnike Obalne straže da samo »uživaju u poslijepodnevu«. Iz svega je očito, kaže glasnogovornica Obalne straže, da skupini ovo nije bila prva takva zabava, a doznali su i to da klinci svoje fotografije na kukama za meso namjeravaju objaviti na Internetu. »Doista su izgledali kao da to rade svaki dan. Na videu se jasno vidi da su kuke u kožu umetnute vrlo profesionalno te da izazivaju iznenađujuće malo krvarenja«, kaže glasnogovornica dodajući da »mladi time zapravo ne krše nikakve zakone«. No, da ne bi sve ostalo samo na tome, Obalna je straža snimljeni video materijal proslijedila saveznim pravosudnim tijelima. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Sa smetlišta u građanske salone</p>
<p>Gradu Zagrebu od 1946. do danas darovano je 27 umjetničkih zbirki, s više od 13 tisuća djela likovne i primijenjene umjetnosti / Svečnjakove slike iz privatne ostavštine završile na smetlištu s kojeg su ih raznosili Romi i prodavali / Od neudomljenih najpoznatija je Zbirka Emanuela Vidovića koja čeka »krov nad glavom« u Splitu gotovo 20 godina / Dr. Josip Kovačić spasio niz djela hrvatskih slikarica iz 19. stoljeća kojima su začepljivane instalacije </p>
<p>Umjetničke zbirke u muzejima i galerijama u Hrvatskoj prikupljaju se rijetkim otkupima, a najveći broj predmeta im je darovan. Primjerice, Gradu Zagrebu od 1946. do danas darovano je 27 umjetničkih zbirki, s više od 13 tisuća djela likovne i primijenjene umjetnosti, a Grad ih je povjerio ustanovama. Ako se tomu broju pridoda 26 tisuća knjiga, darovanih je predmeta 39 tisuća. Ima darovatelja koji su zbirke ostavili državi ili izravno ustanovama pa je brojka darovanih djela višestruka.</p>
<p>Kakva je sudbina darovanih umjetnina u Hrvatskoj? U mnogim muzejima i galerijama upravo traje revizija fundusa te se predmeti popisuju kompjutorski. Broj darovnica svakim danom raste bilo da je riječ o pojedinačnim djelima ili pak čitavim zbirkama. Grad Zagreb upravo razmatra zaprimanje darovnica Dušana Džamonje, Ivana Lesiaka i Josipa Resteka.</p>
<p> Neki umjetnici ostavili su gradu Zagrebu uz svoja djela još i vlastite nekretnine ili je grad zbirke smjestio u nekretnine u svojemu vlasništvu kojima su se umjetnici za života koristili. U takvim su nekretninama trajno zbrinute zbirke Joze Kljakovića, Viktora Kovačića, Anke Gvozdanović, Miroslava Krleže, Roberta Frangeša Mihanovića i Vjenceslava Richtera. </p>
<p>U Hrvatskoj su najpoznatije zbirke darovane državi Ante Topića Mimare, udomljene u zgradi na Rooseveltovu trgu u Zagrebu, te Ivana Meštrovića, što ih je kipar zajedno sa svojim nekretninama ostavio u Splitu i Zagrebu te zavičajnim Otavicama koje su oštećene ratom. Za neke zagrebačke zbirke traje obnova prostora kao što su za one dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar, Roberta Frangeša Mihanovića i park-skulptura Vjenceslava Richtera. U tijeku je udomljivanje zbirki Toše Dabca, Dušana Džamonje i dr. Josipa Kovačića. One najsretnije već su se zbrinule u postojećim ustanovama, koje su ih izložile u stalnome postavu.</p>
<p>Najveći broj djela darovan je izravno ustanovama ili pak onima koje pod patronatom Grada Zagreba skrbe o njima: Muzeju za umjetnost i obrt 40-ak, te ga slijede Muzej grada Zagreba, Moderna galerija, HAZU, Klovićevi dvori i Muzej suvremene umjetnosti, gdje su radovi stručno obrađeni i katalogizirani ili je taj postupak u tijeku. Te su ustanove zastupile darovana djela u stalnome postavu ili su ona pohranjena u prikladnim spremištima.</p>
<p> Darovnice znaju biti desetljećima nezbrinute, zanemarene trunuti u spremištima, te završavati na smetlištima. Što je s tim umjetninama na rubu zanimanja društva?</p>
<p>Od neudomljenih najpoznatija je Zbirka Emanuela Vidovića koja čeka na »krov nad glavom« gotovo 20 godina. Grad Split otkupio je 1986. u pola cijene od slikareve obitelji 70-ak djela za buduću galeriju toga velikana u njegovu rodnome gradu, te ih dao na upravljanje Muzeju grada Splita. Slike su od tada u njihovu spremištu, nedostupne javnosti, osim na povremenim izložbama, a prema riječima ravnatelja MGS Gorana Borčića zbirka će se uskoro zbrinuti u neoklasicističkoj palači iz 19. stoljeća unutar Dioklecijanove palače, pokraj Srebrnih vrata, jer je Grad upravo pronašao lokaciju za premještaj trafo stanice koja je u njoj.</p>
<p>Tragičnu sudbinu doživjela je ostavština Vilima Svečnjaka s velikim brojem slika, od kojih su neke završile na smetlištu, pa su ih s njega raznosili Romi i prodavali te ih na taj način sačuvali od nestanka. Veljko Mihalić, stručni savjetnik u Uredu za kulturu Grada Zagreba za donacije, tvrdi da je Zbirka Svečnjak bila brojna i podijeljena Gradu Zagrebu i Čabru te u privatnoj ostavštini pohranjena u slikarevu atelijeru na Trgu Petra Krešimira IV. broj tri, odakle su djela razbacana uokolo. Za zagrebačku zbirku, o kojoj skrbi Strossmayerova galerija HAZU, koja sadrži 842 djela slikara nastala od 1923. do 1988., od kojih su neka antologijska, kaže da se upravo uređuje prostor u Martićevoj 41.</p>
<p>Neka djela hrvatskih slikarica iz 19. stoljeća od tragične sudbine spasio je kolekcionar dr. Josip Kovačić, koji je njihovu zbirku prikupljao pola stoljeća. Gradu Zagrebu još 1988. darovao je 1050 takvih djela, a od 1999. traju pregovori o njihovu zbrinjavanju u Radićevoj 24 u prostoru od 240 četvornih metara. Djela je kupovao iz ostavština obitelji umjetnica iz privatnih zbirki, ali ih je nalazio i odbačena. Tako je neke slike spasio od propasti iz vlažnih podruma u Klaićevoj i tavana gdje su stanari njima oblagali zidove i začepljivali instalacije.</p>
<p>Dušan Džamonja ponudio je Gradu Zagrebu oko 90 djela, a prostor u Jurkovićevoj 23 na oko 330 četvornih metara kao trajnom izložbenom prostoru zbirke Grad Zagreb je otkupio, te uskoro slijedi potpisivanje umjetnikove darovnice. No, još je bolji prostor kipar pronašao tik uz tu zgradu gdje se nalazi golemi prazni hangar (danas zapušten) u koji bi se mogla smjestiti znatno veća donacija. Što će biti s tim, još se uvijek ne zna.</p>
<p>Ostavštinu Toše Dabca trebao bi izravno preuzeti MSU, ali je sporan prostor njegova atelijera u Ilici 17. U Uredu za kulturu isticana je potreba da Grad Zagreb nakon denacionalizacije atelijera dio prostora u privatnom vlasništvu otkupi. Kako se to nije dogodilo, vlasnici su svoj dio prodali Benettonu, ali će, tvrdi Mihalić, Ured ustrajati da taj prostor ipak pripadne atelijeru.</p>
<p>Uvid u stanje darovanih umjetnina pokazuje sve veću brigu društva za njih, iako se nekada između želja i namjera zna ispriječiti materijalna nemogućnost. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Mali veliki film na običan način </p>
<p>Do sada najbolji dan festivala je utorak s vrlo dobrim filmom »Slučajna suputnica« Srećka Jurdane i udarnim hitom »Fahrenheit 9/11« Michaela Moorea / Istoga dana dodijeljeno i »Vjesnikovo« priznanje »Kristalna arena« Branku Lustigu te proslavljena Nagrada »Krešo Golik« Tomislavu Pinteru za životni doprinos filmu </p>
<p>PULA</p>
<p> – Tek utorak, petoga festivalskog dana dogodio se pravi hit dan s provokativnim i kvalitetnim filmovima. Nakon niza neočekivanih razočaranja na početku, stigao je film iznenađenja, mali veliki film Srećka Jurdane »Slučajna suputnica« koji će zasigurno ostati zabilježen kao jedan od najboljih ostvarenja festivala.</p>
<p>»Problem« Srećka Jurdane je što se zadovoljio skromnim filmom, ali to je istodobno i njegova prednost jer uspio je tako bez pretencioznosti i samodopadnosti o vlastitoj veličini i genijalnosti (što je strašna boljka nekih mlađih redatelja) pristati na naoko običan, a u stvari duboko promišljen iskren film o našoj svakodnevnici.</p>
<p>Bez agresivnosti i nametljivosti, bez dociranja i manipulacija, on je napravio film o jednoj sudbini, a da je istodobno dotaknuo svakoga od nas, na bilo koji način. Od asocijacija na vrući seks s Lučićeve jahte, nogometaških mešetarenja i grofovskih prenemaganja do raskalašenih profesora, pokvarenih odvjetnika i problematičnih bankara ili dobronamjerne lezbijke i zaljubljivog svećenika... Vanja će pri tome proći kroz luksuzni život vlasnika jahti i nogometnih klubova te skromnih seoskih ognjišta, jednostavnog gradskog stana samohrane majke, preko crkvene strati i velegradske otuđenosti do fakulteta i zatvora, te je na kraju nakon aerodromske avanture krenula s 92.700 eura u novi život i drugačija iskušenja. </p>
<p>Doista, Jurdanin svijet Hrvatske u malom otvorio se pred nama na duhovit, maštovit, iskren i efektan način. To je ironijsko-tragični skup svega što nas okružuje, samo nam se ipak događa u nešto drugačijem životnom tempu. A u lirsko psihološkoj komediji sve se to događa kroz naoko jednostavnu konstrukciju filma ceste i raznolika stanja i mjesta kroz koja prolazi djevojka Vanja, bježeći iz tvornice i roditeljskog doma u provinciji s nadom da će se u velikom gradu naći i snaći. Ona je spretna i lukava, snalažljiva i prilagodljiva, pametna i vrlo, vrlo zgodna.</p>
<p> Ona je istodobno u borbi za samoodržanje neka vrsta buntovnice s razlogom, antijunakinje koja će zasigurno uspjeti naći pravi put, pa makar i ne uvijek pravim putovima i sredstvima, ona je neka vrsta naše inačice sjajnog filma »Trči, Lola, trči« s mnogo umjerenijim tempom, ali ne manje uvjerljivom konačnicom.</p>
<p>Dora Fišter je izvrsna u prvoj velikoj glavnoj ulozi na filmu. Ona je svježa i šarmantna, ona je drugačija i jednostavna, potpuno izvan klišeja hrvatskih filmskih »primadona« i mnogo bliža francuskoj školi jednostavne zavodljivosti s fatalnim posljedicama. </p>
<p>Istoga dana, u utorak je na programu i dugo očekivani hit »Fahrenheit 9/11« Michaela Moorea, koji u Americi ruši sve rekorde gledanosti, izazivajući najrazličitije polemike i rasprave, otvarajući sasvim nove vidike na Ameriku i njezine unutrašnje nesporazume. Činjenica jest da se već nekoliko dana prodaju ulaznice za taj film, koji će zasigurno rasprodati Arenu, a drugi najtraženiji film je »Duga mračna noć« Antuna Vrdoljaka, koji je na rasporedu u petak i za koji se već sada traže karte.</p>
<p>»Vjesnikov« laureat Tomislav Pinter, kojemu je ove godine uručena Nagrada »Krešo Golik« za životni doprinos filmu, predstavljen je prigodnom retrospektivom na Pulskome festivalu, a na prigodnom »Vjesnikovu« domjenku u pulskom Valsabbionu bit će predana »Kristalna arena« Branku Lustigu za osobit prinos festivalu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vjesnikova kristalna arena Branku Lustigu</p>
<p>PULA</p>
<p> - Prva Vjesnikova kristalna arena dodijeljena je Branku Lustigu, oscarovcu i hollywoodskom producentu hrvatskog porijekla, a nagradu mu je u utorak navečer u hotelu Valsabbion uručila glavna urednica Vjesnika, Andrea Latinović. Kristalna arena je posebna Vjesnikova nagrada koja će se od ove godine dodijeljivati osobama koje svojim radom promiču Pula Film Festival i hrvatski film u zemlji i inozemstvu.</p>
<p> »Vjesnikov image oduvijek je nerazdvojivo vezan za promicanje kulturnog identiteta Hrvatske u čijim je dosezima ova novina sudjelovala u različitim društvenim i kulturološkim okolnostima. Upravo je sukladnost hrvatske kulture s filmskom umjetnošću, pa samim tim i nacionalnim festivalom u Puli, bila glavna odrednica zanimanja Vjesnika, što se u mnogim godinama njegova postojanja pokazalo točnim i ispravnim. To je osobito danas posvjedočeno u 51. godini Pulskog filmskog festivala, kada redakcija Vjesnika ima iznimnu čast predstaviti dvojicu velikana i osobnosti hrvatskog filma«, rekla je uoči dodjele nagrade glavna urednica Andrea Latinović, predstavivši i Tomislava Pintera, ovogodišnjeg dobitnika Vjesnikove nagrade za životno djelo »Krešo Golik«.</p>
<p>Primivši Vjesnikovu kristalnu arenu Lustig je skromno zahvalio na tituli velikana, dodavši kako se »velikanom postaje nakon smrti«. »Vjesnik je oduvijek bio moj najbolji predstavnik koji me je podupirao i pratio«, prisjetio se Lustig, osvrnuvši se na rane godine Pulskog festivala. »Sjećam se Pule nekada. Spavali smo u čudnim hotelima i snalazili se na svakakve načine, ali čini mi se da je bilo više srca i požrtvovnosti. Nije bilo toliko financijskih sredstava, ali smo živjeli za film«, kazao je Lustig, producent nekih od najvećih i najpoznatijih hollywoodskih filmova, poput »Mirotvorca«, »Hanibala«, »Pada Crnog jastreba«... </p>
<p>Podsjetimo, Lustig, koji je ove godine počastio Pulski festival svojim predsjedanjem žirijem, dosad je primio brojne nagrade, među kojima i dva oscara za filmove Schindlerova lista i Gladijator, a trenutačno završava snimanje svog novog filmskog projekta »Kraljevstvo nebesko«. </p>
<p>Tomislav Pinter je, pak, zahvaljujući na nagradi, dodao je duhovito kako »zbog svoje mladosti sve manje snima, ali sve više nagrada prima«, te obećao kako će raditi do posljednjeg daha. Pulska je publika ove godine imala prilike vidjeti dva Pinterova filma, »Samo jednom se ljubi« i »Rondo«.</p>
<p>Uz spomenute nagrade, Vjesnik će u Puli dodijeliti i Nagradu »Breza« najboljem debitantu kojeg će u subotu proglasiti stručni žiri. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Što je poezija bez sira i vina« </p>
<p>Festival otvara program u kojemu će sudjelovati Vedrana Rudan, Franci Blašković, Milan Rakovac i Ljubica Gržetić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U gradu Krku na otoku Krku od utorka na večer održava se Deveti književni festival »Pontes«, koji će potrajati do 25. srpnja. I ove će se godine domaći i inozemni autori susretati na Trgu Kamplin i u knjižari »Pontes«, razgovarajući o aktualnim književnim i umjetničkim temama ili pak predstavljajući svoj rad.</p>
<p>Festival »Pontes«, što su ga 1996. pokrenuli Valerij Jurešić i Katarina Mažuran Jurešić, i ove će godine tematizirati jedan aktualni kulturni fenomen. Naime, potaknuti činjenicom da je proteklih mjeseci krčki sir registriran kao tržišna marka (nakon višegodišnjeg nastojanja), organizatori su u središte festivalskih razgovora postavili propitivanje odnosa između autohtonih, lokalnih vrijednosti i umjetnosti, s naglaskom na popularizaciji krčkoga sira. Sudionici će tako pokušati odgovoriti na pitanje koliko se izvanumjetnička stvarnost doista zrcali i sudjeluje u kreiranju umjetničkog trenutka, i obrnuto. </p>
<p>Festival otvara program »Što je poezija bez sira i vina?«, u kojemu će sudjelovati spisateljica i kolumnistica Vedrana Rudan, pjesnik i kantautor Franci Blašković, pjesnik Milan Rakovac te specijalna gošća večeri Ljubica Gržetić, voditeljica radionica o krčkome siru, koje su se dvije zime održavale u Krku, u organizaciji ustanove »Pontes«.</p>
<p>Razgovor o lokalnim i globalnim književnim vrijednostima s književnicom Dašom Drndić i teoretičarom i kritičarom Aljošom Pužarom pod nazivom »Odakle dolazimo?« bit će upriličen u srijedu, a tom će prigodom biti predstavljena i nova knjiga Daše Drndić »Leica Format«. </p>
<p>»Praščina ili riba?« naziv je programa koji festival sprema za četvrtak, a iza njega se krije gostovanje skupine »Šikuti machine« iz Savičenta, projekcija filmova, razgovor i performance. Posljednji je festivalski dan predviđen pak za gostovanje pjesnika iz Krka, Pule i Rijeke – Elfride Matuč Mahulja, Siniše Posarića, Radovana Toljanića i Tijane Vukić, koji će se predstaviti u sklopu programa »Poezija bez rezerve«. </p>
<p>»Pontes« se odvija uz potporu Ministarstva kulture, Grada Krka i Turističke zajednice Krk.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Seminar o Unescovim lokalitetima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pod vodstvom talijanske nevladine organizacije Formez i Unesca u Splitu je u ponedjeljak počeo trodnevni međunarodni seminar o zaštiti spomenika prirodne i kulturne baštine s popisa Unescove liste i onima koji će na nju tek biti uvršteni te o planovima za upravljanje tim lokalitetima. Seminar je u Muzeju grada Splita okupio 40-ak konzervatora, zaposlenika u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim ustanovama za zaštitu kulturnih spomenika i spomenika prirode iz Italije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore te Makedonije. Skup, koji je priređen u sklopu Formezova projekta inovacije i povezivanja državne i mjesne samouprave u zemljama jugoistočne Europe, otvorili su pomoćnik ministra kulture za zaštitu kulturne baštine dr. Krešimir Filipec i upravni savjetnik Formeza za kulturna dobra dr. Antonio Maroneo. Na seminaru će se raspravljati o problemima zaštite spomenika kulture i prirode, posebno u okolnostima sve većega onečišćenja i opasnosti od oštećivanja kulturnih spomenika zbog turizma i industrijalizacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tisućita izvedba Vukmiričine »Povijesti moje gluposti«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstava »Povijest moje gluposti« autora i izvođača Željka Vukmirice 17. srpnja izvedena je po 999. put u Zagvozdu, a sutradan po tisućiti put u Dugom Ratu. Predstava je premijerno izvedena godine 1979. u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu. Mnogostruko nagrađivana predstava »javna je ispovijed sva u riječima i njihovoj dubini koja se krije iza banalnog jezika«, ističe autor. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Multimedijski ERATO</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kad je proljetos Međunarodni institut za književnost raspisao natječaj ERATO za najljepšu lirsku pjesmu, odaziv je bio iznad svih očekivanja. U tri kategorije, ERATO Junior, ERATO Teen i ERATO stiglo je čak 8500 pjesama iz Hrvatske, BiH i sedamdesetak zemalja u kojima žive hrvatski iseljenici. Najljepše pjesme nagrađene su na svečanosti krajem lipnja. Svi stihovi u rujnu će biti otisnuti u tri zbirke poezije i, što je novost na hrvatskom tržištu, na multimedijalnom CD-u, javljaju iz Međunarodnog instituta za književnost. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dino Trtovac u »Mimari«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izložba Dina Trtovca pod nazivom »Slika u kontinuitetu« otvorit će se u srijedu 21. srpnja u Muzeju »Mimara«. Trtovac je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te se školovao u Parizu i Londonu. Njegova poetika oslanja se na ogranak lirske apstrakcije i tendenciju »obojenog polja« angloameričkog podrijetla. U najnovijem ciklusu umjetnik usklađuje osjećajne i racionalne elemente svoga rada, a uvođenjem horizontalnog uzorka unosi vizualnu dinamičnost. Mala serija slika nadahnuta je sredozemnim ozračjem otoka Hvara. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Blankin bljesak u pravom trenutku</p>
<p>Skok preko 2,02 m u Bastadu svakako je nešto prekrasno, ali ne ono što želi promatrač koji nema pojma o skoku uvis. Taj je rezultat dragocjen, jer je pokazao, u prvom redu, nešto što je u biti vrhunskog sporta najteže i što traži pravo umijeće: tempiranje forme! Samo najbolji treneri, a takvi su doista rijetki, znaju dovesti sportaša u pravo vrijeme na pravom mjestu u najbolju formu</p>
<p>Bljesak Blanke Vlašić u Bastadu svakako je bio sjajan bljesak. No, bljesak ima i opasnu osobinu da zabljesne promatrače, a ovaj je to već jasno pokazao. »Blanka se učvrstila u vrhu svjetskog visa«, kažu mnogi. To je točno, ali zašto se to mora isticati kad bismo morali znati da kod vrhunskih rezultata (ne samo u sportu) psihologija ima presudnu ulogu u onome što nekog izdvaja iz uobičajenog.</p>
<p>Zašto se mjesec dana prije bitnog i zato najodgovornijeg i najtežeg zadatka – nastupa na Olimpijskim igrama u Ateni – 20-godišnju sportašicu mora opteretiti preko svake mjere s »našla se u najužem krugu kandidata za olimpijsko odličje«.</p>
<p>Makar je Blanka rekla da je »Peking njezina šansa«, ipak joj je podmetnuto da je »naša velika olimpijska nada već u Ateni« i da su »njezine mogućnosti silne«. Po čemu to autor tih tvrdnji zna? Je li zaista takav ekspert za ženski skok uvis?</p>
<p>Skok preko 2,02 m u Bastadu svakako je nešto prekrasno, ali ne ono što želi promatrač koji nema pojma o skoku uvis. Taj je rezultat dragocjen, jer je pokazao, u prvom redu, nešto što je u biti vrhunskog sporta najteže i što traži pravo umijeće: tempiranje forme! Samo najbolji treneri, a takvi su doista rijetki, znaju dovesti sportaša u pravo vrijeme na pravom mjestu u najbolju formu. Ona se može, kao i svaki maksimum, dogoditi samo jednom u određenom razdoblju ili jednom uopće. </p>
<p>Osobita je činjenica da je to Blanka Vlašić postigla kada su protivnice davno prije posustale, da je to postigla preko visine koju nije pretpostavljala (dva metra bila je želja) i to u vremenskim uvjetima koje uobičajeno smatramo lošim. To znači da je Blanka majstorski dovedena u sadašnju formu. Je li to njezina ovogodišnja prerana vrhunska forma, teško je znati. Kolika bi doista trebala biti njezina trenutačna vrhunska forma? Tko to zna? Sve što se kaže je nagađanje, jer ima sportaša koji brzo sazrijevaju i postižu maksimum, te onih koji godinama dozrijevaju, pa ili dozriju ili nikad to ne postignu.</p>
<p>Rezultat u Bastadu je sjajan pokazatelj Blakinim trenerima da su izvrsno planirali ovogodišnju formu. No, sada ostaje jednako tako težak zadatak – procijeniti je li to maksimum, vrhunac ili još ima prostora, odnosno visine. Kako održati ili unaprijediti tu veoma visoku i vrijednu formu? To su bitna pitanja u pripremama sportaša i možemo biti sretni da su ljudi koji se brinu o Blankinom sportskom životu tome dorasli. </p>
<p>Međutim, oni ne mogu biti dorasli onome što neumjereni mogu tražiti (ne od sebe) od nekog drugog! Sjajno je ako se pred ekranom budemo i mi ponosili »našim«, kako kaže autor, olimpijskim odličjem, ali mi tome ne možemo pomoći natovarivanjem nepotrebnih odgovornosti ni jedan jedini milimetar, ali možemo sasvim sigurno upropastiti u ovom slučaju presudne centimetre.</p>
<p>Bilo bi veoma dobro da smo poslije prave poplave dubokoumnih rasprava o našem nogometu poslije Portugala naučili jednu kartašku maksimu: »Novci se na štengama broje!«. Pustimo da dođemo s uspjehom do toga.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Krajan pobijedio nakon 15 mjeseci, Tuksar izgubio dobiveno</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Slavljeničko 15. izdanje Croatia Opena bilo je nekoliko poena daleko od maksimalnog učinka hrvatskih predstavnika prvoga dana. Željko Krajan je pobijedio Čeha Jirija Vaneka sa 6-0, 3-6, 6-3, dok se Španjolac Fernando Vicente vratio s ruba ponora za 6-7 (5), 6-4, 6-3 pobjedu protiv Saše Tuksara.</p>
<p>Nakon što je prošao kvalifikacije, Tuksar je protiv Španjolca s pozivnicom organizatora bio na pragu četvrte uzastopne pobjede. U prvom setu je dva puta nadoknadio »break« zaostatka, kod 5-5 je spasio 15-40, a u »tie-breaku« je od 0-3 stigao do 6-3. Na krilima preokreta poveo je sa 2-0 u drugom setu te je kod 3-1 imao »zicer« za dvostruki »break«. No, 21-godišnji Čakovčanin nije ostao dovoljno čvrst do kraja, preplašio se pobjede i svu prednost bacio »u bunar«. </p>
<p>Željko Krajan je čekao 15 mjeseci kako bi ponovo »okusio« slast pobjede na ATP turniru. Španjolac Alberto Portas u Casablanci je bio posljednja žrtva. Operacija ramena nakon prošlogodišnjeg izdanja umaškog turnira bacila je 25-godišneg Varaždinca na početak. Stigao je na prag »top 100« kluba, a onda je ponovo morao igrati challengere. Godinu dana nakon operacije, na mjestu svojeg najvećeg uspjeha, polufinala 2002. godine, Krajan je pobijedio Čeha Jirija Vaneka i podsjetio na svoja najbolja izdanja, poglavito u prvom setu.</p>
<p>– Prošli tjedan nisam imao šanse, kiša je padala, nisam ništa pogodio. Ovo je bio potpuno drugi meč, drugačiji uvjeti i pobjeda koja mi daje nade za puno toga, kazao je Krajan, kojeg je Vanek svladao u 3. kolu kvalifikacija turnira u Amersfoortu.</p>
<p>• dok u prvom setu nije znao za pogrešku, u nastavku se Krajan prepao pobjede, pa je Vanek dobio drugi set. Osjećaj za loptu ponovo se vratio kada je Vanek poveo sa 2-0 u trećem setu. Nakon toga je Krajan osvojio šest od sljedećih sedam gemova za drugo kolo protiv pobjednika dvoboja Karanušić – Moya. – Nadam se da ću ovaj tjedan prekinuti crni niz poraza i vratiti samopouzdanje. U osmini finala bih radije igrao protiv Karanušića. Puno će ovisiti o Roku protiv Moye. Prvi meč je uvijek težak, a znamo kako Roko može dobro igrati. Kad se vozim avionom, promijenim klimu i vremensku zonu, rame me boli. Sljedeći dan ne mogu trenirati. Doktor mi je rekao da će se to događati, priznao je Krajan.</p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Serra – Ulirach 6-3, 6-1, Vliegen – Mutis 6-0, 6-2, KRAJAN – Vanek 6-0, 3-6, 6-3, Almagro – Behrend 7-6 (4), 6-4, Garcia-Lopez – Hanescu 5-7, 6-4, 6-4, O. Rochus – Kučera 6-2, 6-2, Vicente – TUKSAR 6-7 (5), 6-4, 6-3. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kostanić u 2. kolu </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić plasirala se u 2. kolo WTA turnira u Los Angelesu, koji se igra za nagradni fond od 585.000 dolara. U 1. kolu pobijedila je Slovakinju Martinu Suchu 7-6 (5), 2-6, 6-2. Protivnica u 2. kolu bit će joj pobjednica dvoboja između devete nositeljice Švicarke Patty Schnyder i Amerikanke Lindsay Lee-Waters. Rezultati 1. kola: Kremer – Granville 6-3, 5-7, 6-0, Pisnik – Strycova 4-6, 6-4, 6-2, Morigami – Farina Elia 6-2, 6-4, Bartoli – Tanasugarn 2-6, 6-4, 6-4, Kirkland – Garbin 6-1, 6-3, Harkleroad – Asagoe 6-3, 6-2, Osterloh – Obata 7-5, 7-5, Schiavone – Perry 6-0, 6-3, Barna – Zuluaga 6-1, 6-1, Dechy – Martinez 6-4, 6-4, Rubin – Irvin 6-2, 1-6, 7-6 (5), Parra Santonja – Craybas 7-6 (7), 6-4.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Igrače neću kažnjavati«</p>
<p>Reprezentativci će trenirati u Zagrebu dva dana, a u četvrtak kreću na jak turnir u Palma de Mallorcu na kojem će igrati protiv Španjolske, Novog Zelanda i SCG koje se pripremaju za OI u Ateni. Hrvatskih košarkaša tamo neće biti...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utorak se u hotelu Laguna konačno okupila »prava« košarkaška reprezentacija koju u rujnu očekuju kvalifikacijske utakmice za Europsko prvenstvo protiv Švedske i Rusije. Ispresijecanu brojnim otkazima, izbornik Neven Spahija sastavio je sljedeću momčad: Popović, Ukić, Ivan Tomas, Novosel, Marko Tomas, Rančić, Baždarić, Oršulić, Žižić, Vujčić, Bagarić, Špralja, Žuža. Treninzima u Zagrebu pridružit će se mladi Kaštropil i Rudež. Mamić koji ima problema s ozljedom gležnja, doći će tek na pripreme na Bjelolasicu 26. srpnja.</p>
<p>Upitan je jedino Kasun, kojeg njegov klub Opel Skyliners želi prodati u NBA ligu, jer bi u tom slučaju Nijemci inkasirali 350.000 dolara odštete. Kasun bi trebao doći u Hrvatsku po završetku Ljetne lige u SAD-u gdje bi trebao potpisati ugovor s Orlando Magicom. I to je momčad na koju Spahija računa. Među reprezentativcima nema Gordana Giričeka (dobio slobodno ljeto), Nicevića, Skelina i Planinića koji su odbili igrati za reprezentaciju. </p>
<p>– Pola je otkaza potpuno opravdano, Prkačin, Hrvoje Perinčić i Stojić su ozlijeđeni. Ostali su jednostavno otkazali bez objašnjenja. Planinić me izbjegava, a ja sam ga promovirao u Ciboni. To ne mogu razumijeti, kazao je Neven Spahija. </p>
<p>Ovog ljeta izbornik hrvatskih košarkaša bio je suočen s brojnim »košaricama«, ali Spahija ne želi biti zlopamtilo.</p>
<p>– Ne želim kažnjavati igrače, želim da u reprezetaciji igraju najbolji. Nemam vremena za nikakve hirove, ne mogu igrače tjerati u momčad. </p>
<p>Ovog ljeta izbornik se okrenuo stvaranju igre koja bi nam sljedeće godine na EP-u u Beogradu trebala osigurati, nakon godina suše, nastup na jednom velikom natjedanju, Svjetskom prvenstvu 2006. godine. </p>
<p>– Ovo ljeto nam je ključno. Odigrat ćemo niz utakmica protiv jakih suparnika, to nam je nedostajalo prošle godine prije EP-a u Švedskoj gdje smo gubili u završnicama, pojasnio je Spahija. </p>
<p>Sve je podređeno rezultatu reprezentacije, pa su i mladi igrači Ukić i Tomas, čiji su vršnjaci na EP u Brnu, od početka priključeni seniorima. </p>
<p>– Ne dijelim igrače prema godištu, nego prema igri. Lani sam pogriješio što Ukića nisam odmah doveo, trebao nam je još jedan razigravač kako bi zaoštrio konkurenciju.</p>
<p>Izbornik Spahija i HKS pronašli su način suradnje, izbornik nije profesionalac, ali je plaćen za ovu reprezentativnu akciju koja traje tri mjeseca. Čini se da su i izglađeni problemi u njegovom Rossetu, talijanskom prvoligašu koji zbog dugova nije mogao dobiti licencu. </p>
<p>– Sve je u redu, liga radi pritisak kako bi se napravilo mjesta za Kinder u prvoj ligi, kazao je Spahija. </p>
<p>Reprezentativci će trenirati u Zagrebu dva dana, a u četvrtak kreću na jak turnir u Palma de Mallorcu na kojem će igrati protiv Španjolske, Novog Zelanda i SCG, reprezentacija koje se pripremaju za Olimpijske igre u Ateni. Nažalost, hrvatskih košarkaša tamo neće biti...</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zagreb ugošćuje Inter u Maksimiru?</p>
<p>Iako je Zagreb dobio licencu potrebnu za natjecanje u Prvoj ligi jedan od kriterija ostao je neispunjen, problematičan je stavak u kojem se od kluba traži »potvrda sigurnosti od lokalnog građevinskog i organa za sigurnost« / Ako nam iz Zagreba u srijedu pošalju pozitivne ocjene o sigurnosti od nadležnih organa nestat će prepreke za odigravanje utakmice u Kranjčevićevoj, rekla nam je Ivančica Sudac iz Odjela za licenciranje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odigravanje utakmice prvoga kola novog nogometnog hrvatskog prvenstva Zagreb – Inter u Kranjčevićevoj u subotu dovedeno je u pitanje zbog nedostataka u infrastrukturi stadiona u ulici pjesnika. Iako je Zagreb dobio licencu potrebnu za natjecanje u Prvoj ligi jedan od kriterija ostao je neispunjen, problematičan je stavak u kojem se od kluba traži »potvrda sigurnosti od lokalnog građevinskog i organa za sigurnost«. </p>
<p>U ovom slučaju »rampu« je spustila policija, zbog derutnih tribina. Razlog je sasvim opravdan. Naime, prilikom posjete zapadnoj tribini zadnja u Kranjčevićevoj praktički morate paziti da vam noga ne propadne! Uobičajeno je da gledatelji prije utakmice do svojeg mjesta dolaze promatrajući igrače na zagrijavanju ili pak tražeći poznanike, ali to na Zagrebovom nije baš najpametniji ritual. Kako čujemo, ni kotlovnica stadiona nije u najboljem stanju... </p>
<p>S obzirom da do utorka Zagrebovi čelnici nisu uspjeli ishoditi dokumente koji bi »uključili« zeleno svjetlo moguće je da će »pjesnici« ugostiti Zaprešićane u Maksimiru. Naime, u procesu licenciranja svaki je klub morao upisati alternativnu lokaciju za odigravanje utakmica, u slučaju da zbog problema sličnih ovome nije u mogućnosti igrati na domaćem travnjaku. Vodstvo Zagreba se, uz suglasnost Dinama, odlučilo za Maksimir. </p>
<p>Zagreb je, inače, dobio licencu, ali je imao rok do 30. lipnja za otklanjanje spomenutih nedostataka. Rok je produžen do 19. ovog mjeseca, ali dozvole još nisu došle urede mjerodavnih. </p>
<p>– U ponedjeljak nam je iz Odjela za licenciranje javljen spomenuti problem. Ako do četvrtka ne ishode potrebne dozvole igrat će se u Maksimiru, rekao nam je tajnik Udruge prvoligaša Josip Brezni.</p>
<p>Obratili smo se i Odjelu za licenciranje gdje smo dobili objašnjenje od Ivačnice Sudac, voditelja licenciranja u Hrvatskoj.</p>
<p>– Zagreb je imao dva roka za ispunjavanje sigurnosnih kriterija potrebnih za nastupanje u Prvoj ligi. No, ako nam u srijedu pošalju pozitivne ocjene o sigurnosti od nadležnih organa nestat će prepreke za odigravanje utakmice u Kranjčevićevoj. </p>
<p>Zagrebov predsjednik Dražen Medić rekao nam je kako su tijekom utorka radnici otklanjali problematične daske te kako vjeruje da će već u srijedu sve stavke sigurnosti biti ispunjene. </p>
<p>Na koncu, čuli smo i priče da bi se ovaj prvenstveni sraz mogao odigrati u Zaprešiću. Navodno su čelnici klubova razgovarali i o toj mogućnosti, no takav rasplet bio bi kudikamo kompliciraniji jer se Zagreb u procesu licenciranja opredijelio za Maksimir.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Koprivničanima nedostaje Posavec</p>
<p>»Mi smo domaćini, ali smo svjesni da je liga izjednačena, moramo biti gazde u kući i želimo otvoriti sezonu pobjedom. Puno će nam nedostajati Dodik, Posavec, Kosić i Crnac. Teško je nadoknaditi Posavca«, kaže trener Slavena Belupa Milo Nižetić</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – »Ulazimo u prvenstvo i u utakmicu protiv Osijeka s optimizmom, ali i oprezom s obzirom na dobre rezultate Osijeka u pripremnom razdoblju. Mi smo domaćini, ali smo svjesni da je liga izjednačena, moramo biti gazde u kući i želimo otvoriti sezonu pobjedom. Puno će nam nedostajati Dodik, Posavec, Kosić i Crnac. Teško je nadoknaditi Posavca«, kazao je u utorak novinarima trener Slavena Belupa Milo Nižetić. </p>
<p> Prva hrvatska nogometna liga počinje u srijedu u 18 sati utakmicom 1. kola Slaven Belupo - Osijek u Koprivnici. Utakmica se igra ranije radi obaveza Slavena Belupa u 3. kolu Intertoto kupa, u petak Koprivničani putuju u Trnavu na uzvratni ogled sa Spartakom. </p>
<p> Očekuje se da će Slaven nastupiti u sastavu (4-4-2): Lisjak - P. Bošnjak, Gal, Božac, Višković - Pejić, Vukojević, Ferenčina, Bodrušić - Guć, Vručina, a na klupi će biti Pelin, Jurić, Radić, Brgles, Sertić, Šomoci, Mijatović. Utakmicu sudi Ivan Novak iz Varaždina, pomoćnici su Siniša Buić iz Zagreba i Ivica Grgić iz Duge Rese, Kapetan sastava Roy Ferenčina je optimist i novinarima je rekao: </p>
<p> - Zadnjih 10 dana sve radimo za utakmicu s Osijekom. Znamo što nam nosi ta utakmica i htjeli bi pobjedom krenuti u prvenstvo. Osijek je dobra momčad, imali je uspjeha u pripremnim utakmicama i mislim da će ih u srijedu biti dosta teško pobijediti. </p>
<p> Upozorava još Ferenčina kako je Slaven Belupo izgubio 8-9 igrača koji su bili nositelji igre, zato se puno radilo na uigravanju. Zbog toga su protiv Spartaka igrali omladinci. </p>
<p> - Svaka prva utakmica nalaže oprez. Čuvat ćemo se protunapada, bit ćemo oprezni, ali ćemo imati napadačku igru i nadam se uspjehu, misli trener Nižetić.</p>
<p> Akcija s godišnjim ulaznicama odlično se razvija. Samo Podravka je kupila dvije tisuće godišnjih ulaznica, a interes je i u drugim poduzećima, a također se traže i pojedinačne godišnje i jednokratne ulaznice. Stadion bi mogao biti ispunjen, ambijent na tribinama primjeren nogometu.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U spomen na Marca Pantanija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zovu ga »kraljevskim usponom«, biciklističkim »teatrom snova«, u posljednjih 30-ak godina među specijalistima za brdske etape stekao je kultni status. Radi se o L'Alpe d'Huezu, 13.9 kilometara dugačkom usponu iznad mjesta Bourg d'Oisans tijekom kojega se cesta uzdiže sa 720 metara nadmorske visine do 1850 metara iznad mora. Prvi puta L'Alpe d'Huez korišten je na »Tour de Franceu« 1952. godine, no usprkos legendarnom statusu »L'Alpe« se nije vozio 24 godine. Ovo je 22. put da će se biciklisti ogledati na usponu koji ima oblik prirodnog amfiteatra.</p>
<p>Od Bourg d'Oisansa do vrha uspona na L'Alpe d'Huez vodi put od točno 21 serpentine, te se s vrha čitava cesta može vidjeti kao na dlanu. Zato je i među biciklističkim zaljubljenicima ovaj uspon posebno popularan. Ove godine organizatori su se pobrinuli da uvedu nešto novo. Prvi put u povijesti na L'Alpe d'Huez vozit će se pojedinačni kronometar. U svim dosadašnjim posjetima »L'Alpe« je bio završni uspon i cilj cestovne etape, dok će se ovoga puta svaki vozač sam morati boriti sa strašnim usponom. Naravno, većina bicklista takav potez organizatora nazvala je »sadističkim«. Uoči starta »Toura«, s obzirom na termin u utrci za kada je kronometar na »L'Alpe« postavljen očekivalo se da bi uz cestu u srijedu 21. srpnja moglo biti i oko dva milijuna gledatelja! No, kako je Lance Armstrong ove godine praktički već u Pirenejima osigurao pobjedu, moguće je da će nedostatak neizvjesnosti utjecati na nešto slabiji posjet.</p>
<p>Kako se na »L'Alpe« uvijek vozilo na kraju etape, tako se vodi i lista najbržih vremena u povijesti. A na toj listi dominira ime u veljači preminulog Marca Pantanija. Možda i najbolji penjač svih vremena, pobjednik »Toura« iz 1998. godine, drži tri od četiri najbolja vremena u povijesti, uključujući i ono najbolje iz 1997. (37:35 minuta). Upravo zbog tih Pantanijevih podviga na ovom usponu, organizatori su odlučili 16. etapu ovogodišnje utrke, kronometar na L'Alpe d'Huez posvetiti uspomeni na »Gusara«.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gordan Giriček u Jazzu četiri godine </p>
<p>Dogovor hrvatskog košarkaškog reprezentativca i NBA kluba iz Salt Lake Cityja u ponedjeljak je potvrđen ugovorom. Gordan Giriček potpisao je »ugovor života« s Jazzerima koji vrijedi 16 milijuna dolara. Bivši cibos je u 25 utakmica za Utah Jazz prošle sezone imao prosjek od 13,5 koševa, 2,5 skoka i 1,7 asistencija. Momčad trenera Jerryja Sloana treća je u Giričekovoj NBA karijeri u kojoj je još igrao za Memphis Grizzliese i Orlando Magic. Jazzeri su, uz hrvatskog reprezentativca, ovog ljeta doveli Turčina Mehmeta Okura, blizu su potpisa sa Carlosom Boozerom, a trenutno su u pregovorima s oko produljenja ugovora s Rusom Andrejom Kiriljenkom. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>»Šećerna afera« u BiH: Kriminalci oštetili proračun EU-a za 100 milijuna eura!</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Fiktivnim izvozom šećera iz Bosne i Hercegovine proračuni zemalja članica Europske unije možda su oštećeni za 100 milijuna eura! Prošle godine u BiH je uvezeno 163.000 tona šećera, premda potrebe te zemlje jedva dosežu 35 tisuća tona, i čini se da je riječ o fiktivnom uvozu radi izvoza, pri kojem se koriste pogodnosti koje u trgovini daje EU. Samo u prvih pola godine iz BiH je u zemlje EU-a izvezen oko 60 tisuća tona šećera, što je više nego neobično ako se zna da BiH ne može proizvesti šećera ni za svoje najosnovnije potrebe. Lokalne vlasti reagirale su nakon upozorenja iz Bruxellesa.</p>
<p>»Nešto se čudno i neprirodno događa s prometom šećera u BiH. Mi smo to uočili još ranije. Dali smo nalog za provjeru. Morat ćemo ustanoviti gdje je <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> završio, tko ga je uvozio, ako se uopće izvozio, ili je sve rađeno samo papirima, te kazniti one koji su nanijeli štetu BiH, ali i EU«, kazao je za sarajevski Dnevni avaz bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić. I ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dragan Doko izjavio je da je u tijeku istraga o fiktivnom izvozu šećera iz BiH u Uniju, a rezultati i konkretne mjere očekuju se ubrzo. Navodno su u kriminal upletene, uz domaće, i tvrtke iz nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, a povlači se i paralela sa »šećernom aferom« u Srbiji nakon koje je ova zemlja izgubila povlašteni status u trgovini s EU-om.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Utajene milijarde maraka iz proračuna</p>
<p>Federalni premijer Ahmet Hadžipašić je početkom veljače ove godine prilikom rasprave o nacrtu proračuna kazao da »od lopova i kriminalaca moramo oteti 300 milijuna maraka«, no u tome se očito nije uspjelo</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prije gotovo pet godina, 17. kolovoza 1999., The New York Times je objavio vijest o tome da je u Bosni i Hercegovini ukradena milijarda dolara iz javnih fondova. Novinar Chris Hedges je tekstu tada posebno naglasio da su za korupciju i pronevjeru međunarodne pomoći odgovorni visoki bošnjački dužnosnici, među ostalim tadašnji bošnjački lider Alija Izetbegović, njegov sin Bakir, danas dopredsjednik SDA, i bivši premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić.</p>
<p>Priča o nestanku milijarde dolara bila je jedno vrijeme vruća politička tema u BiH. Angažirani su čak i odvjetnici koji su trebali tužiti newyorkški list, no vremenom je sve palo u zaborav, pa čak i afera o tome kako su proračunskim novcem plaćani pravni zastupnici koji su trebali pokrenuti privatnu tužbu protiv NYT-a u ime navodno oklevetanih bošnjačkih dužnosnika.</p>
<p>No, sada je jedan domaći službenik, i to član SDA, optužio vlasti Federacije BiH da su odgovorne za utaju više od milijarde maraka koja je trebala završiti u proračunu. Ovaj put nije riječ o dolarima, ali se ipak radi o velikoj svoti novca: više od pola milijarde eura.</p>
<p>Izudin Kešetović, predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomsku i financijsku politiku, u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine potvrdio je da porezni i carinski dugovi u Federaciji BiH dostižu gotovo 1,2 milijarde maraka, a za to je okrivio zakonodavnu i izvršnu vlast, ali i javnost koja se zadovoljava retorikom koja se ponavlja, umjesto da preko institucija sustava traži rješenja«.</p>
<p>Federalni premijer Ahmet Hadžipašić je početkom veljače ove godine prilikom rasprave o nacrtu proračuna kazao da »od lopova i kriminalaca moramo oteti 300 milijuna maraka«, no u tome se očito nije uspjelo. Federalni proračun puni se slabije od očekivanog. Za prvih pet mjeseci manjak iznosi 105 milijuna maraka, tako da će na jesen doći do rebalansa, ionako prilično niskog proračuna (1,25 milijardi maraka), a što to znači za proračunske korisnike nije teško pretpostaviti. </p>
<p>Federacija BiH ionako ima ogromne probleme uzdržavati vojsku (vojnicima nedostaje čak i hrana), ne može servisirati unutarnji dug, a proglašen je čak i moratorij na isplate iz proračuna na osnovu sudskih odluka.</p>
<p>Stanje je, ukratko, vrlo loše, a jasno je da stotine milijuna maraka, umjesto da idu u obrazovne ili socijalne fondove, završavaju u rukama krijumčara cigareta, alkohola, nafte, drva i slično. »Sva retorika federalnog premijera Hadžipašića koja se odnosi na smanjenje kriminala i koja je opravdana očito nije operacionalizirana od tijela financijskog nadzora i institucija pravosudnog sustava, tvrdi Kešetović. Po njegovim riječima, u ovoj oblasti ponekad se stječe dojam da vlada potpuna konfuzija.</p>
<p>Ovakvo stanje najviše odgovara kriminalcima, a nije nebitno istaknuti da se novac dobiven nelegalnim putovima u nekim drugim dijelovima BiH koristi i za financiranje skrivanja bjegunaca od haške pravde, poput bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tajni sporazum u korist Josepa Borrella </p>
<p>Borrell je dobio apsolutnu većinu ne samo prisutnih (700) nego i svih (732) parlamentaraca s 388 glasova / U nastupnom govoru, pozvao je na brzu ratifikaciju ustava EU i poručio da se europski problemi zapošljavanja, gospodarskog rasta, imigracije, sigurnosti i terorizma mogu riješiti samo na domaćem tlu i to zajedničkim radom</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Španjolski socijalist Josep Borrell Fontelles je, prema očekivanjima, izabran za predsjednika novog saziva Europskog parlamenta no, neočekivano je dobio vrlo »udobnu većinu« glasova.</p>
<p>Nekadašnji ministar u španjolskoj vladi i nesuđeni kandidat za premijera koji je u zadnji trenutak bio prisiljen odustati od utrke zbog muljaže dvojice njegovih bivših poslovnih partnera, obavljati će dužnost iduće dvije i pol godine. Nakon toga naslijedit će ga narodnjak Hans Gert Pöttering. </p>
<p>Budući da se glasovalo tajno, računalo se da su iznenađenja moguća i da će pod zaštitom anonimnosti popustiti stranačka disciplina. Glasovanje je pokazalo suprotno, Borrell je dobio apsolutnu većinu ne samo prisutnih (700) nego i svih (732) parlamentaraca s 388 glasova. Drugi je Poljak Bronislaw Geremek sa 208, dok je najmanje glasova pripalo kandidatu skupine lijevih stranaka Francisu Wurtzu (51). Geremek je neko vrijeme figurirao kao tajni favorit, iako je svima bilo jasno da je tradicionalni džentlmenski sporazum narodnjaka i socijalista o raspodjeli predsjedavajućeg mjesta zapečatio Borrellovu pobjedu. </p>
<p>Sam je Borrell u svojih pet minuta obraćanja izašao s ozbiljnim, primjereno sročenim govorom deklarirajući se kao Europljanin, Španjolac i Katalonac koji ne pripada niti staroj niti novoj Europi, već samo Europi. Pozvao je na brzu ratifikaciju ustava EU i poručio da se europski problemi zapošljavanja, gospodarskog rasta, imigracije, sigurnosti i terorizma mogu riješiti samo na domaćem tlu i to zajedničkim radom. </p>
<p>Uz zadovoljstvo što se suočava s novim parlamentom sa zastupnicima iz deset novih zemalja članica EU, Španjolac je obećao odlučivanje konsenzusom, zbog čega će tek na jesen izaći s osnovnim elementima svog radnog plana temeljenog ne na osobnom viđenju nego na spoznajama što je zajedničko i bitno svim parlamentarcima i stranačkim grupacijama. </p>
<p>S aureolom lidera poljske »Solidarnosti« i cijenjenog kontinentalnog političara, Bronislaw Geremek je postigao maksimum privukavši za sebe još poneki glas više nego što mu je njegova frakcija liberala i zelenih (88 zastupnika) jamčila. On je svoju zadnju riječ prije glasovanja oblikovao kao dosadno nizanje fraza i poruku: »Volio bih služiti Europi«. »Pokopao«ga je potom autsajder Francis Wurtz kritikom da podupire američku vojnu akciju u Iraku. </p>
<p>Wurtzov je istup bio zanimljiv stoga što je potegnuo pitanje potrebe isticanja ideoloških razlika između parlamentarnih blokova i stranaka uopće te predložio da se prestižna Nagrada Saharov dodijeli nekadašnjem UN-ovom inspektoru Hansu Blixu. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Irak pred vratima pakla, kaosa i rasula </p>
<p>Nepoznati napadač približio se guvernerovom vozilu, ispalio smrtonosni rafal iz automatskog oružja i nestao s mjesta zločina / Iračke snage otpora organizirano i krajnje okrutno siju strah i beznađe uništavajući infrastrukturu i likvidirajući dužnosnike privremene vlade</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hazem Tawfiq Ainachi (59), privremeni guverner Basre (drugi po veličini irački grad) ubijen je u utorak na putu od kuće do svog ureda u samom središtu tog milijunskog grada na jugu zemlje. Tom prilikom ranjen je i jedan od njegovih tjelesnih čuvara. </p>
<p>Prema tvrdnjama očevidaca, nepoznati napadač približio se guvernerovom vozilu koje se bilo udaljilo 100 metara od kuće, a potom ispalio smrtonosni rafal iz automatskog oružja. Nakon toga, atentator je brzo pobjegao s mjesta zločina da bi mu se potom izgubio svaki trag. Lakoća s kojom je izvršena fizička likvidacija Ainachija upućuje na zaključak da je akcija vrlo brižljivo pripremljena, možda čak i u dosluhu sa nekim iz najbliže guvernerove okolice.</p>
<p>Ainachi je imenovan privremenim guvernerom ključne provincije Basre u lipnju. On je na tom mjestu zamijenio Waela Abdela Larifa koji je postavljen za ministra za upravne poslove u prijelaznoj iračkoj vladi. Atentat u Basri loš je znak za privremenu vladu i multinacionalnu vojnu koaliciju na čelu s Amerikancima, budući da je taj poglavito šijitski grad (pod izravnim britanskim vojnim nadzorom) bio uglavnom pošteđen ozbiljnijeg otpora novim vlastima. </p>
<p>U svakom slučaju, ubojstvo guvernera Basre nova je potvrda da se Irak nalazi na pragu pakla, kaosa i rasula. Iračke snage otpora vrlo organizirano, smišljeno i krajnje okrutno siju strah i beznađe. Uništavaju infrastrukturu, uključujući i naftna postrojenja, i likvidiraju najviše dužnosnike privremene vlade. </p>
<p>U taj se zastrašujući mozaik uklapaju i otmice koje su, primjerice, natjerale filipinsku vladu da povuče pedesetak svojih vojnika iz Iraka. Otmičari su pokazali su da drže do zadane riječi. Pustili su u utorak na slobodu filipinskog vozača Angela de la Cruza.</p>
<p>Udarci iračkih podzemnih snaga otpora smjenjuju se jedan za drugim. Naftovodi na jugu i sjeveru zemlje, koji su više u plamenu nego u funkciji izvoza dragocjenog energenta i ostvarenja nužnih prihoda, opterećuju izravno američki državni proračun. Na drugoj strani, atentati na vladine dužnosnike dovode do paraliziranja osnovnih poluga privremene vlasti.</p>
<p>Tako je u ponedjeljak u Bagdadu ubijen visoki dužnosnik ministarstva obrane. Tjedan dana ranije, na meti se našao i guverner Mosula Ussama Kaohmul. Guverner je smrtno stradao, a zajedno s njim i nekoliko tjelesnih čuvara. Zbog toga više nitko ne sumnja da će biti novih sličnih akcija i ubojstava, samo se postavlja pitanje tko je sljedeći na gerilskoj listi za odstrel.</p>
<p>Ono što privremenu vladu sve više zabrinjava je saznanje da se i šijiti na jugu zemlje više ne mire sa nazočnošću stranih postrojbi na iračkom tlu. Zamjetna je i odbojnost prema samoj privremenoj vladi Iyada Allawija kojega, iako je šijit, smatraju »američkim čovjekom«. Sve je zamjetnije koordiniranje šijitskog i sunitskog pokreta otpora, čega su se Amerikanci naročito pribojavali, jer se produbljuje jaz rješavanja iračke krize. </p>
<p>Premijer Allawi, osim stišavanja eksplozivne situacije u vlastitoj zemlji, nastoji umiriti i iračke susjede. Poslao je vrlo pomirljive poruke Siriji i Iranu. Istodobno je održao i konzultacije s jordanskim kraljem Abdullahom koji vrlo vješto balansira između unutarnjih otpora i tradicionalnog savezništva s Amerikom i Britanijom.</p>
<p>Allawi očajnički treba podršku arapskih zemalja koja ima više psihološki nego politički ili gospodarski značaj. Opće raspoloženje običnih Arapa je više na strani iračkih pobunjenika nego njegove vlade i Amerikanaca. Prema nekim zapadnim izvješćima, Allawi ima kontrolu samo nad Bagdadom (iako i tu gotovo svakodnevno odjekuju eksplozije), ali ne i nad drugim iračkim gradovima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Američki marinac kaže da nije dezerter</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki marinac koji je prije mjesec dana nestao u Iraku pod nejasnim okolnostima ustvrdio je kako je bio otet i da nije dezertirao iz američke vojske.</p>
<p>»Nisam dezertirao. Uhvatile su me antikoalicijske snage i držale protiv moje volje 19 dana«, rekao je desetnik Wassef Ali Hassouni novinarima u bazi marinaca u Quanticu nekih 60 kilometara od Washingtona.</p>
<p>Glasnogovornik marinskog korpusa potpukovnik Dave Lapan, međutim, je rekao kako ne može ni potvrditi niti opovrgnuti Hassounove tvrdnje naglasivši kako vojne vlasti još prikupljaju činjenice o njegovom nestanku.</p>
<p>Hassoun, 24, naturalizirani Amerikanac rođen u Libanonu, nestao je prije mjesec dana u Fallujahu u Iraku pod nejasnim okolnostima. Nakon toga arapska televizija prikazala ga je povezanih očiju s mačem iznad glave, a islamska skupina koja ga je navodno otela ustvrdila je da mu je odrubljena glava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Papa imenovao istražitelja u seksualnom skandalu u Austriji</p>
<p>VATIKAN</p>
<p> – Papa Ivan Pavao II. imenovao je posebnog istražitelja koji će se angažirati na seksualnom skandalu koji potresa Katoličku crkvu u Austriji, izvijestio je u utorak Vatikan. U kratkom se priopćenju kaže da je Papa imenovao biskupa Klausa Kunga iz austrijskog Feldkircha da istraži moguće seksualne afere, odnosno glasine o nepriličnim zabavama svećenika i sjemeništaraca te o pedofilskim sklonostima unutar biskupije otkrivenim u austrijskom biskupskom ordinarijatu u St. Pöltenu kod Beča.</p>
<p>Afera je zaprepastila austrijske katolike, a u časopisu Profil objavljene su fotografije na kojima se vidi bivši glavni tajnik aktualnog biskupa Kurta Krenna Wolfgang Rothe, kako strasno ljubi jednog sjemeništarca. Biskup Krenn odbija otići i prepustiti biskupiju kojom stoluje već 13 godina. Rothe i voditelj zajednice Ulrich Kuchl podnijeli su ostavke.</p>
<p>Bečki su istražitelji već ustanovili da je na računalima kojima su se služili sjemeništarci te biskupije otkriveno oko 40.000 fotografija pedofilskog sadržaja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Krivnju priznao i Tito: Brioni su zaista talijansko, a Brijuni hrvatsko ime</p>
<p>U Vjesniku je 16. lipnja izviješteno o godišnjoj skupštini Hrvatskoga filološkog društva, a u naslovu je - po mišljenju onoga tko ga je stavio - najzanimljiviji dio skupa: »Što je hrvatsko u hrvatskome jeziku«. Novinarka ističe u podnaslovu: »Polazeći od naizgled apsurdnoga pitanja što su kroatizmi u hrvatskome jeziku, filolozi su dotaknuli mnoge jezične zavrzlame«. I kao primjer u tekstu donosi upit veoma istaknutoga lingviste: »Zašto bi, primjerice, dodat će on, Brijuni ili milijun bio kroatizam, a Brijon ili milijon bio, blago rečeno, nekroatizam?«</p>
<p>Za »milijon« ne znam, iako moja bodulska i primorska (velikohrvatski gledano) prohrvatska sredina uvijek govori »milijun«. Ali za »Brijon« znam da je novokomponirana izvedenica iz talijanskoga »Brioni«, dok je hrvatski samo »Brijuni«.</p>
<p>Nešto slično: samo kod veoma starih, dakle rijetkih pojedinaca Primoraca i Bodula još čujem i, npr., Ižula za Izolu, tj. Isolu, Jakin za Ankonu, tj. Anconu, Triešt za Trst, tj. Trieste. I danas ja kažem za grad Krk Veja, iako se Črnčić svojedobno (u devetnaestom stoljeću) zgražao nad takvim, za njega, besmislenim nazivom u hrvatskome jeziku. Ali, sasvim je prirodno da danas zovemo Rovinj, Poreč, Labin itd. I zanimljivost: kad je netko čuo Pul ili Pulj za današnju Pulu, odnosno Polu? No, moj djed, na primjer, zidar u »puljskome« arsenalu u devetnaestom stoljeću redovito je govorio Pul, kao i moj stric, koji je nedavno preminuo u 91. godini (»Slihaj, ti pišeš, čo ne poviest, ne zaboravi da son tisuću četrdeset i pete oslobaja Pul od Mlečić!«). Zanimljivo je da Pulu zovemo Pulom, ali kažemo Puljani, a ne Pulani.</p>
<p>Evo i jedne pikanterije. Sa Zvanom Črnjom, književnikom, bio sam na Brijunima kod Tita. Črnja mu se potužio na sve češću upotrebu tuđica u nas (o tome - u turizmu - oštro je pisao u riječkim Dometima). Pa je Titu spomenuo i primjer Brioni - Brijuni. A u drugome aktu samih Istrana o odvajanju od Kraljevine Italije i o sjedinjenju Istre s maticom domovinom Hrvatskom izričito se napominje: »Sva nasilno potalijančena (...) imena mjesta (...) i uopće svi prisilno potalijančeni nazivi i natpisi zamjenjuju se starim hrvatskim imenima.« I taj je akt još te iste 1943. godine potvrdilo najviše tijelo Hrvatske - Zavnoh i Jugoslavije - Avnoj. </p>
<p>Ali, Tito je bio iznenađen - odmah je rekao da je i sam kriv, jer da koristi naziv Brioni. Pokazao je iznimno zanimanje. Ponovio je svoje riječi iz govora na otoku Visu 1944. godine: »Mi tuđe nećemo, a svoje ne damo!« Naglasio je: da, to je tada značilo, a i sada znači - hrvatski nazivi za Hrvate i druge Jugoslavene, a talijanski za Talijane. I to ravnopravno. Potom je u nekoliko svojih javnih istupa Tito upotrijebio nazive Brijuni i Brioni.</p>
<p>Nisam za hrvatsko čistunstvo. Ali, Brioni su zaista talijansko, a Brijuni hrvatsko ime. I zašto to odbaciti?</p>
<p>PETAR STRČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Spor koji se može završiti samo postrojavanjem ratnih brigada</p>
<p>Nakon što je objavljeno da je, prema posljednjim podacima, hrvatskih branitelja bilo čak 570 tisuća, vjerujemo da nije ostala šokirana samo ministrica Jadranka Kosor, već i svi oni istinski branitelji koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Taj podatak, do kojeg se tek sada došlo, nije ništa drugo već još jedno podmetanje naporima koje u zadnje vrijeme ulaže Ministarstvo obitelji i branitelja u »spašavanje« časti i ugleda ljudi koji su bili prvi kad je trebalo. Ti su podaci vjerojatno pripremani još u vrijeme kad je na čelu toga ministarstva bio Ivica Pančić, a upotrijebljeni su tek sada kad se počelo konkretnije razgovarati o podjeli dionica na koje branitelji čekaju godinama.</p>
<p>Tako velik broj ljudi posve sigurno nije sudjelovao u Domovinskom ratu, pa je izgleda jedino rješenje da se završi ovaj spor - ponovno postrojavanje ratnih brigada. To se, ako se želi, može učiniti još do kraja godine. Naime, uredi za obranu raspolažu konkretnim podacima o tome tko je bio u kojoj brigadi i oni bi mogli u nekoliko dana poslati pozive svim preživjelim braniteljima, samo netko iz političkog vrha mora biti zainteresiran da se jedno takvo postrojavanje u cijeloj zemlji i obavi. </p>
<p>Na taj način došlo bi se u vrlo kratkom vremenu do najtočnijih podataka o tome tko je bio na ratištu, a tko je dobio Spomenicu i status hrvatskog branitelja na neki drugi način. Ne vjerujemo da bi se netko tko nije sudjelovao u ratu, a dobio je sve »papire«, imao hrabrosti uopće pojaviti na jednom takvom skupu, a kamoli stati u red s istinskim braniteljima.</p>
<p>Međutim, dok ćemo se mi sada baviti time tko je bio, a tko nije u vrijeme rata u Hrvatskoj vojsci i MUP-u, na svoj će račun ponovno doći ratni profiteri i dezerteri, jer takve ljude više nitko već odavno na toj osnovi ne »prebrojava«. A trebalo bi! Samo na području Koprivnice 1991. i 1992. prijavljeno je čak oko pet stotina ljudi koji nisu željeli obući hrvatsku odoru, a kod suca za prekršaje simboličnu kaznu platilo je tek njih devet!</p>
<p>Vjerujemo da još dugo nećemo doći do istine o Domovinskom ratu, jer »ključ« velikog dijela tog problema drže Vukovarci. Naime, taj grad je branilo manje od dvije tisuće ljudi (od kojih je dobar dio došao iz drugih dijelova Hrvatske) i ti veliki i neustrašivi borci u relativno kratkom vremenu u većini su prošli pakao, kakav se ne viđa ni u filmovima strave i užasa.</p>
<p> Neka se u cilju istine prvo postroji 204. vukovarska brigada na čelu s gospodom Dedakovićem i Borkovićem, a potom i sve ostale postrojbe u zemlji. Na ta postrojavanja neka dođu i svi oni koji su nakon rata na ovaj ili onaj način dobili činove, priznanja i zahvalnice za »sudjelovanje i doprinos u ratu«, da i njih napokon upoznaju oni koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države. Malo ljudi uopće zna tko su u njihovoj sredini oni s visokim činovima proisteklim iz Domovinskoga rata. Ako ih nije sram - neka dođu. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆpredsjednik Udruge branitelja, invalidai udovica Domovinskoga rata Podravke</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krenimo mi u Hrvatskoj putem demokratskoga odgoja mladih</p>
<p>U Stajalištima je 1. srpnja objavljen vrlo dobar članak prof. Mirjane Nazor »Odličan uspjeh: noćna mora ili sveti gral«, koji podržavam, a želim dodati i vlastito mišljenje. Ne treba se osvrtati na kulturno-religioznu kršćansku europsku prošlost, nego više imati na umu sadašnji demokratsko-laički razvitak u svijetu. U školstvu i u odgoju djece nema nikakvih demokratskih pomaka. Djeca se dresiraju poput kućnih ljubimaca, nemaju pravo na protest, podvrgnuta su strahovladi roditelja, odgojitelja i »pametnih« odraslih osoba. Dječji urođeni osjećaj za ljudsku jednakost bez predrasuda, bilo u igri ili na poslu, najviše razori segregacija djece na više i na manje pametne, lijepe, uzorne, na djecu imućnih i uglednih roditelja, dioba na dobre i nevaljane, na tjelesno jake i slabe...</p>
<p>U takovom odgoju djeca postupno obole prvo duševno a onda i tjelesno i na posljetku, odgojena po uzoru na nas odrasle, počnu se međusobno mrziti, tući bez da znaju što rade, jer nisu u stanju razmišljati kao mi odrasli.</p>
<p>Onda kažemo – ne valjaju nam djeca, ne valja nam mladež, a zapravo ne valjamo mi odrasli. Djeca i mladež ogledalo su nas odraslih. Ona djeca koja nemaju svoje ja – a osamdeset posto te djece ugroženo je u svom razvitku, trpe kao manje vrijedna i to ih prati čitava života. Treba vratiti djetetu uvjerenje u vlastitu ljudsku osobnost, slobodu i vrijednost, a da bi se to postiglo, predlažem da se ukine cenzuriranje-ocjenjivanje u svim školama i drugim odgojnim ustanovama, počevši od prvoga razreda pa do navršenih trinaest godina životne dobi. Poslije može postojati blago ocjenjivanje, ali bez ponavljanja razreda i bez bilo kakvoga kažnjavanja u odnosu na postignuto znanje.</p>
<p>Također predlažem da se u svakoj općini postavi nadzorni odbor koji će nadzirati svaku obitelj posjetom svakom onom domu gdje žive djeca do šeste godine, da bi se onemogućilo njihovo maltretiranje, bilo da im ono prijeti od roditelja, bilo da im prijeti od ostalih odraslih osoba u obitelji. Krenimo mi u Hrvatskoj tim putem demokratskoga odgoja mladih, što će biti nemjerljiv doprinos neprocjenjivo velikoj vrijednosti svakog čovjeka u njegovoj dječjoj dobi. </p>
<p>MARKO BAGARIĆ BENCUNprofesor, Karlsruhe, Njemačka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>U središtu Splita u eksploziji bombe teško ranjen specijalac</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Pripadnik Specijalne policijske jedinice iz Splita teško je ozlijeđen u utorak u 10.45 sati kada je pri vađenju eksplozivne naprave iz mora, u neposrednoj blizini ACI-jeve marine u Splitu, iznenada došlo do a aktiviranja upaljača bombe, izvijestila je glasnogovornica Policijske uprave splitsko-dalmatinske Tina Disopra. Neslužbeno doznajemo da je riječ o Mladenu Ćurkoviću (32), koji je u akciji vađenja bombe iz mora zadobio teške ozljede glave i pluća, te je hospitaliziran u Kliničkoj bolnici »Split«. Očevici ove nesreće koje smo zatekli u blizini marine rekli su nam da je ozlijeđeni policajac, kad su ga vadili iz mora, bio pri svijesti, pa čak i da je izgovarao suvisle rečenice. </p>
<p>Međutim, iz splitske bolnice doznajemo da je njegovo stanje vrlo ozbiljno, te da je zbog prirode ozljeda teško procijeniti kako će se njegova zdravstvena slika dalje razvijati.</p>
<p>Do zaključenja ovog izdanja Vjesnika, ekipa za očevid Policijske uprave splitsko-dalmatinske još uvijek je utvrđivala okolnosti uzroka eksplozije, kao i podrijetlo same eksplozivne naprave koja, kako neslužbeno doznajemo, potječe iz II. svjetskog rata, a prvi su je uočili ronioci koji su o tome izvijestili policiju. </p>
<p>Mladen Ćurković sudjelovao je u akciji vađenja bombe iz mora s vanjske strane lukobrana ACI-jeve marine, koja je bila prepuna brodova, zajedno s još tri specijalca koja nisu teže ozlijeđena.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Nepoznati muškarac mlađeg dječaka htio kastrirati nožem</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> – Još nije uhvaćen nepoznati počinitelj koji je u ponedjeljak poslijepodne, nešto iza 15 sati nožem napao dva dječaka u Trojstvenoj ulici teško ih ranivši.</p>
<p> Policija je dojavu primila od Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Bjelovar u koji su prevezeni Matija (9) i Samson (11). </p>
<p>Njih dvojicu su roditelji poslali u kukuruzište koje se nalazi dvjesto metara ispod njihove kuće, na trasi pruge Bjelovar - Kloštar Podravski. Djeca su tamo srpom kosila travu kada je iz kukuruzišta iskočio nepoznati muškarac i napao ih. Neznanac srednjih godina okomio se zapravo na mlađeg dječaka i sa njega strgao odjeću, a stariji brat ga je pokušao braniti, pa je razodjenuo i njega i počeo ih ubadati nožem. </p>
<p>Napadaču je zanimljivije bilo mlađe dijete, pa ga je nekoliko puta ubadao nožem, a na glavi mu je ostavio i otisak čizme uslijed čega je nastalo ozbiljno nagnječenje glave. </p>
<p>Budući da su djeca jako vikala, najzad su viku čuli u njihovoj kući, pa se s brda oglasio njihov otac i tada je napadač pobjegao</p>
<p>»Primijenili smo snimanje CT-om i pristupili konzilijarnom praćenju njegovog stanja. Nalazi zasad dozvoljavaju konzervativno liječenje, što znači da za sada nije potrebno operirati. </p>
<p>U ovom su trenutku oba djeteta izvan životne opasnosti. Jedna od velikih rana zadana u korijen spolovila upućuje na napadačevu namjeru da kastrira dijete«, rekao je mr. sc. Davorin Diklić, zamjenik šefa odjela opće kirurgije Opće bolnice Bjelovar. Na mjestu događaja, nedaleko od polja kukuruza koje je još uvijek opasano sigurnosnom policijskom trakom, novinari su opazili ručni sat bez narukvice između pragova pruge među krupnim tucanim kamenom. Sat je pokazivao točno vrijeme, na njemu nije bilo niti prašine, pa je novinarka Vjesnika o nalazu obavijestila policiju koja je ubrzo stigla i izuzela sat. Ima li sat ikakve veze s ovim zločinom tek se treba utvrditi. U utorak poslijepodne iz Zagreba je stigao i policijski tim koji će napraviti foto-robot napadača, jer su ga djeca dobro vidjela i do u pojedinosti opisala policiji. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dvojica na »yamahi« s automatskom puškom opljačkala poštu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dvojica zasada nepoznatih maskiranih razbojnika naoružani automatskom puškom u utorak su oko 14 sati opljačkali poslovnicu »Hrvatskih pošta« na Novoj cesti 39 na Trešnjevci.</p>
<p>Prema izjavama očevidaca koje smo zatekli ispred poslovnice HP, dvojica pljačkaša došla su do pošte na motociklu marke »yamaha«, nepoznatih registarskih oznaka, ušli unutra i zaposlenicima zaprijetili »kalašnjikovim« tražeći da im predaju novac. Uplašeni su zaposlenici pljačkašima predali oko 10.000 kuna, nakon čega su izjurili van i pobjegli motociklom u smjeru sjevera.</p>
<p>Tijekom pljačke, na sreću, nitko nije ozlijeđen, a očevid su, pored ekipe za očevid policijske uprave zagrebačke, obavili i policajci Sedme policijske postaje s Trešnjevke. Nakon oružane pljačke sve policijske patrole su obaviještene o događaju te su na izlazima iz grada postavljene tzv. rampe kako pljačkaši ne bi napustili grad. Policija moli građane koji bi imali bilo kakvu informaciju vezanu uz razbojstvo da nazovu 92 ili se jave u najbližu policijsku postaju. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Roniocu gliserom slomio nekoliko rebara</p>
<p>PRIVLAKA</p>
<p> – U ponedjeljak je na mjesnoj rivi u kasnim popodnevnim satima nekoliko metara od obale teško ozlijeđen 54-godišnji M.P. iz Privlake.</p>
<p> Kako doznajemo iz PU zadarske, ovaj Privlačanin ozljede je zadobio od udara glisera kojim je upravljao njegov 26-godišnji sumještanin, koji je prilikom stavljanja glisera u pogon skrenuo lijevo i desnom bočnom stranom udario ronioca dok je izranjao iz mora. Zbog udara je M. P. zadobio prijelome nekoliko rebara. Zadržan je na liječenju u Općoj bolnici Zadar i izvan je životne opasnosti. </p>
<p>O događaju je obaviješteno Državno odvjetnišvo, a na mjesto događaja izašli su djelatnici zadarske ispostave Lučke kapetanije. Nakon vještačenja utvrdit će se što se točno dogodilo i tko je kriv za ozljede 54-godišnjeg ronioca. </p>
<p>Sudeći prema prvim rezultatima vještačenja, oba sudionika nesreće će snositi dio odgovornosti, budući da ronioc nije postavio oznaku na površinu mora, a vozač glisera plovio je u zabranjenoj zoni, jer je pojas zabrane za glisiranje 200 metara od obale. </p>
<p>M.V.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kradljivac »honde« pokušao pobjeći skočivši u jezero</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U pravoj filmskoj maniri, protekla je, u ponedjeljak navečer, potjera za trojicom mladih kradljivaca, sedamnaestogodišnjim i dvojicom osamnaestogodišnjim mladićima, koji su noć prije ukrali osobni automobil »hondu CLX« u vlasništvu tridesetsedmogodišnjeg muškarca, javila je zagrebačka policija.</p>
<p>Sljedeće večeri, dakle u ponedjeljak, oko 22,30 sati, na križanju Žažinske i Velikogoričke ulice, policajci IV policijske postaje Maksimir koji su tragali za »hondom«, zamijetili su u ukradenom vozilu tri nepoznate osobe, koje su, čim su bili uočeni, vozilom pokušali uteći. </p>
<p>Međutim, u tom trenutku, jedan od policajaca se prisjetio da mu je vozač poznat od ranije, štoviše, ta mu je ista osoba, prije nekoliko mjeseci uspjela pobjeći zbog istog djela, krađe automobila. Policija se tada uputila na mjesto s kojeg im je taj 18-godišnjak pobjegao, sjeverna obala jezera Savica kod Miševečke bb uz gustu šumicu.</p>
<p>Nakon organizirane potjere policija je tamo zatekla »hondu« i dvojicu putnika, no, ne i trećeg, koji je upravljao vozilom (kasnije je to dalo povoda za razmišljanje da ova dvojica nisu ni znala da se voze u ukradenom automobilu).</p>
<p>Naime, vozač »honde« pokušao je uteći policiji skokom u jezero. </p>
<p>Na mjesto događaja došla je specijalna policija koja je u potragu uključila i ronioce. Međutim, čim je policija spustila čamac u vodu mladić se predao, provevši prije toga skoro dva sata u vodi skrivajući se u šašu, i ne pokušavajući otplivati, gdje je dočekao interventnu policiju i olakšao im potragu. </p>
<p>Sva trojica su potom privedena u postaju na kriminalističku obradu. </p>
<p>Inače, uhvaćeni 18-godišnjak je od ranije poznat policiji zbog velikog broja sličnih krađa koje su evidentirane u mnogim policijskim postajama.</p>
<p>Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Vijeće za telekomunikacije objavilo natječaj za novu mobilnu mrežu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće za telekomunikacije objavilo je u utorak u Financial Timesu i u Slobodnoj Dalmaciji natječaj za dodjelu triju koncesija u sustavu pokretne mreže druge generacije (GSM/DCS-1800) i triju koncesija u sustavu treće generacije (UMTS).</p>
<p>Koncesije za drugu generaciju mobilne telefonije bit će dodijeljene za desetogodišnje razdoblje, a treće generacije za dvadesetogodišnje. Kombinirane koncesije za GSM/DCS 1800 i UMTS također će se odobriti za razdoblje od 20 godina. Prema tekstu oglasa, u natječaju mogu sudjelovati poduzeća registrirana u Hrvatskoj. Rok za predaju zahtjeva za natječajnu dokumentaciju istječe 13. kolovoza, a rok za predaju ponuda u podne 14. kolovoza, kada će se javno otvoriti pristigle ponude. Odluka o dodjeli koncesija donijet će se 14. listopada.</p>
<p>Prema nedavnim komentarima predsjednika Vijeća za telekomunikacije Željka Debanića, prednost će se dati kombiniranim ponudama. Štoviše, dvije kombinirane ponude »rezervirane« su za HTmobile i VIPnet, jer su oba mobilna operatera zainteresirana za njih. Inače, i dalje važeće desetogodišnje koncesije HTmobilea i VIPneta odnose se na frekvencije od 900 MHz, koje imaju manji kapacitet od novih koncesija za frekvenciju od 1800 MHz.</p>
<p>Prema Odluci o raspisivanju natječaja Vijeća za telekomunikacije, naknada za prvu godinu korištenja koncesije iznosi 105 milijuna kuna za GSM/DCS 1800, odnosno 132 milijuna kuna za UMTS mrežu. Za sljedeće godine naknada iznosi 0,5 posto odnosno jedan posto prihoda od obavljanja usluga. Za kombinirane koncesije naknada za prvu godinu stoji 172 milijuna kuna, a za svaku sljedeću jedan posto prihoda. Osim toga, korisnici koncesije moraju platiti naknadu za korištenje radijskih frekvencija: za GSM/DCS 1800 godišnje 100.000 kuna po radijskom kanalu, a za UMTS pet milijuna kuna godišnje po frekvencijskom bloku širine pet megahertza.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Proizvodnja na novom plinskom polju Marica počinje 20. kolovoza</p>
<p>Iz novog plinskog polja na sredini Jadrana dnevno će se proizvoditi oko 600.000 prostornih metara plina (oko 200 milijuna prostornih metara godišnje) / Predviđene količine plina iz polja Marica potrajat će do 2018., tvrdi Željko Belošić, član Uprave Ine i izvršni direktor Ina-Naftaplina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novo plinsko polje Marica, otkriveno na sredini Jadrana, između Zadra i talijanske Falconare na istražnom prostoru Aiza Laura, bit će pušteno u rad 20. kolovoza, doznajemo iz Ina-Naftaplina.</p>
<p>Po procjenama Naftaplinovih stručnjaka, iz tog će se polja dnevno proizvoditi oko 600.000 prostornih metara plina (oko 200 milijuna prostornih metara godišnje). Do povrata dosadašnjih ravnopravnih ulaganja Ine i talijanskog ENI-ja vrijednih 61 milijun dolara svaka strana će dobivati polovicu plina, a nakon toga će Ini po ugovoru pripasti od šest do devet posto više, jer se polje nalazi na hrvatskoj strani Jadrana.</p>
<p>Budući da to polje nije plinovodom spojeno s hrvatskom obalom, sav plin će se podmorskim plinovodom transportirati u talijansku Falconaru i isporučivati talijanskim potrošačima. U zamjenu će Ina količine koje po ugovoru pripadaju Hrvatskoj preuzimati iz plinovoda koji dovodi plin iz Rusije u Italiju.</p>
<p>Prema riječima člana Uprave Ine i izvršnog direktora Ina-Naftaplina Željka Belošića, predviđene količine plina iz polja Marica potrajat će do 2018. Za dvije godine trebala bi početi proizvodnja i iz plinskog polja Katarina nedaleko od Marice.</p>
<p>Sada Ina iz svih plinskih polja u hrvatskom dijelu Jadrana, čije se rezerve procjenjuju na 20,3 milijarde prostornih metara, godišnje dobiva oko 300 milijuna prostornih metara, a iz kontinentalnog dijela Hrvatske oko 1,2 milijarde prostornih metara.</p>
<p>Sve radove na tom polju vodit će hrvatsko-talijanska tvrtka Inagip, istražne radove obavila je Inina tvrtka-kći Crosco, a platforma je izrađena u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac i u talijanskoj tvrtki Rosseti. </p>
<p>Belošić je najavio da će Ina do kolovoza 2005. dovršiti podmorski plinovod od polja Ivana do istarske obale kod Pule, a državna tvrtka za transport plina Plinacro ih uvjerava da će do tada biti gotov kopneni plinovod od Pule preko Rijeke do Karlovca. Zato za sljedeću godinu računamo na prihod od povećane prodaje plina, kaže Belošić. Prema njegovim riječima, dovršetkom plinovoda od polja Ivana do Istre Hrvatska će dobiti i novi pravac za uvoz plina iz Italije.</p>
<p>U Naftaplinu očekuju da će završetak istraživanja potvrditi dosadašnje dobre rezultate i na polju Isabela u sjevernom Jadranu. Na Jadranu i u Dinaridima još ima dosta prostora za istraživanja. Zbog njihove skupoće i podjele rizika Ina traži partnere, za što je zainteresirano nekoliko stranih kompanija.</p>
<p>U Naftaplinu kažu da ove godine u istraživanja u inozemstvu planiraju uložiti oko 250 milijuna dolara. Povećavanje ulaganja u istraživanja u inozemstvu daje sve bolje rezultate, osobito na plinskim poljima u Siriji, a nekoliko bušotina na koncesiji u Egiptu ukazuje da smo vjerojatno otkrili naftu, kaže Belošić. Nedavno su započeli istraživanja i na 75.000 prostornih metara velikoj koncesiji u Namibiji gdje ovih dana planiraju otvoriti Inin ured.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Zadarske gradske obveznice na tržištu u rujnu</p>
<p>Izdanje zadarskih obveznica vrijedno 18,5 milijuna eura dospijeva 2011. / O zaduživanju izdavanjem obveznica razmišljaju još gradske vlasti u Novom Vinodolskom i Osijeku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je nedavno Grad Koprivnica prvi u Hrvatskoj izdao prvu 20 milijuna kuna vrijednu tranšu municipalnih obveznica (u tri tranše emitirat će ukupno 60 milijuna), početkom rujna na tržištu će se sa svojim izdanjem gradskih obveznica pojaviti i Zadar. Kao i koprivničke i zadarske obveznice dospijevaju za sedam godina, odnosno 2011.</p>
<p>Izdanje zadarskih gradskih obveznica vrijedno 18,5 milijuna eura u utorak je predstavila zadarska gradonačelnica Ana Lovrin.</p>
<p>Riječ je o prvoj gradskoj obveznici s valutnom klauzulom koja tako predstavlja benchmark izdanje za municipalne obveznice u Hrvatskoj. Obveznice nose fiksnu kamatu od 5,5 posto (kod koprivničkih kamata je 6,45 posto), a prinos će se izračunati neposredno prije izdavanja. Zadarske obveznice također će biti uvrštene u Službeno tržište Zagrebačke burze. Za cijeli posao oko izdavanja obveznica (agenta i aranžera izdanja) na javnom natječaju odabrana je ponuda Hypo Alpe-Adria banke. Inače, uz HAAB-ovu, pristigle su i zajedničke ponude Erste & Steiermärkische i Nove banke, te Privredne, Zagrebačke i Raiffeisen banke. Izdavanjem obveznica Zadar se zadužuje prvi put u 11 godina.</p>
<p>»Umjesto kredita odlučili smo se za izdavanje obveznica jer na taj način ovisno o stanju gradskih prihoda i našim potrebama možemo procjenjivati hoćemo li nakon određenog vremena iskupljivati obveznice ili kretati u nova izdanja«, kazala je Ana Lovrin.</p>
<p>Izdavanjem obveznica Zadar će financirati dva kapitalna objekta. Ukupno 64 milijuna kuna namijenjeno je za izgradnju zatvorenog plivališta s tri bazena (jedan za natjecanja i vaterpolo utakmice, drugi za treninge i školu neplivača, te dječji bazen plus gledalište sa 600 mjesta), a izvođač radova je Industrogradnja. Gradnja polivalentne sportske dvorane (za rukomet, košarku, odbojku i tenis) sa 8600 sjedećih mjesta povjerena je Lavčeviću, a stajat će 65 milijuna kuna. Cijeli kompleks trebao bi biti završen do srpnja 2005. Planira se da u sastavu kompleksa budu i sportska gimnazija, sportski hotel, otvoreno plivalište i teniski centar, no očekuje se da će se u neke projekte u budućnosti uključiti i privatni kapital. Grad Zadar osnovao je i tvrtku Športski centar Višnjik d.o.o. za upravljanje sportskim objektima, koja će voditi poslove gradnje, a kasnije upravljati objektima.</p>
<p>»Nakon dolaska autoputa Zadar je jedan od najperspektivnijih gradova u Hrvatskoj, što su prepoznale gotovo sve banke, ali i brojni trgovački lanci. Cijene nekretnina u Zadru enormno su porasle, kao i interes za njih. U Zadru su trenutno u tijeku projekti koji svojom vrijednošću premašuju cjelokupan gradski proračun«, kazala je gradonačelnica.</p>
<p>Kako je rekao voditelj riznice HAAB Constantin Cesnovar, zadarske obveznice će se izdati oko 1. rujna, a interes za upis očekuje se podjednako od domaćih i inozemnih investitora, ali i građana. </p>
<p>Kako se saznaje, o zaduživanju izdavanjem obveznica navodno razmišljaju još dva grada - Novi Vinodolski i Osijek.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Idući tjedan neobvezujući natječaj za prodaju Lenca</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Skupština vjerovnika Viktora Lenca u utorak je usvojila odluku o raspisivanju pozivnog međunarodnog neobvezujućeg natječaja za prodaju tog brodogradilišta u tri cjeline.</p>
<p>Sljedećeg tjedna na pojedinačnu prodaju bit će ponuđeni pogoni u Martinšćici i Vranjicu te Dok 11. </p>
<p>Natječaj daje mogućnost da se utvrdi stvarna vrijednost Lenca na međunarodnom tržištu. </p>
<p>Vrijednost Lenca procijenjena je na 180 milijuna kuna. Prodaja će biti obznanjena u dnevniku i tjedniku Lloyd's.</p>
<p>Rok za podnošenje ponuda je 30. rujna ove godine.</p>
<p>Prihvaćeno je i izvješće stečajnog upravitelja Miljenka Škrleca. On je izvijestio da je tijekom stečaja Lenac obavio 36 remonta brodova, uz prosječnu vrijednost svakog posla od 826.000 kuna. Pritom je ostvaren gubitak od šest milijuna kuna. Škrlec je napomenuo kako je bilo moguće ugovarati jedino poslove manje vrijednosti, a trenutačno su ugovorena dva remonta, uz otvoreno pitanje izgradnje trajekta za Rapsku plovidbu. Škrlec je dodao i kako je za 11 milijuna kuna prodan dio imovine Lenca i tim su novcem djelomično podmireni dugovi. Predviđeni troškovi stečaja Lenca do kraja godine iznosit će 38 milijuna kuna, i to pod uvjetom da se ništa ne radi, odnosno da se samo održava hladni pogon.</p>
<p>Škrlec je istaknuo kako je broj zaposlenih u Martinšćici sa 960 smanjen na 522, ali da Lenac svakodnevno mora koristiti usluge velikog broja kooperanata, koji su dvostruko skuplji nego vlastiti radnici. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pad prihoda i dobiti Ericsson Tesle</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 742,47 milijuna kuna ukupnoga prihoda ili oko 80 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Polugodišnja neto dobit Ericsson Tesle iznosi 62,57 milijuna kuna, što je sedam posto manje nego u prvih šest mjeseci 2003. Razlog smanjenju dobiti su veći financijski troškovi (negativne tečajne razlike), ali je ona ipak veća u odnosu na planiranu. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Međunarodne pričuve HNB-a porasle na osam milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke na dan 9. srpnja iznosile su 7,99 milijardi dolara. Od početka srpnja pričuve su porasle za 220 milijuna USD, što je najveći rast u posljednja tri mjeseca na tjednoj razini. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prosječna neto plaća za svibanj 4169 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom isplaćena u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 4169 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku, što je 40 kuna više od prosječne plaće isplaćene za travanj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Riviera Holding postaje većinski vlasnik Dubrovnik-Babin kuka</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - U tijeku je preuzimanje kojim bi Riviera Holding postao vlasnikom većinskog paketa od 66,3 posto dionica Dubrovnik-Babina kuka od Dom Holdinga, što će joj s prijašnjih 22 posto dionica omogućiti 88-postotno vlasništvo. »Očekujemo da ćemo uskoro imati više od 90 posto dionica«, istaknuo je predsjednik Uprave Riviera Holdinga Franco Palma. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Europska komisija odobrila spajanje Sony Musica i BMG-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi nakon jutarnjeg pada do utorka poslijepodne ipak porasli, potaknuti prije svega rastom farmaceutskog sektora nakon što je Novartis objavio rezultate bolje od očekivanih. Među gubitnicima su bili prije svega reosiguravatelji, čije je gubitke izazvao švicarski Converium upozorivši na znatan gubitak u drugom tromjesečju. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je porastao 0,3 posto, na 4334,1, jednako kao i DJ Stoxx 50 koji je dosegao 2601,8 bodova. Dax je prošao nešto bolje - porastao je 0,5 posto, na 3830,4 boda. Pariški CAC 40 je porastao 0,25 posto, na 3601,6, a milanski MIB 30 0,2 posto, na 27.551 bod.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku DJIA je porastao 0,06 posto, na 10.100, a Nasdaq Composite 0,2 posto, na 1887,2 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak pao 1,55 posto, na 11.258,37.</p>
<p>Vivendi Universal porastao je 0,9 posto, unatoč tome što je dan ranije Europska komisija bez ikakvih dodatnih uvjeta odobrila spajanje Sony Musica i BMG-a, glazbene podružnice njemačke medijske grupacije Bertelsmann. Spajanjem BMG-a i Sony Musica nastat će druga po veličini svjetska glazbena grupacija s tržišnim udjelom većim od 25 posto, manjim samo od Vivendi Universal Musica. U farmaceutskom sektoru Novartis je skočio 4,6 posto, a GlaxoSmithKline i AstraZeneca dobili su oko tri posto. Sanofi-Synthelab i Roche dobili su manje od jedan posto. Converium je izgubio čak 47 posto, dok su Swiss Re i Zürich Financial pali 2,1, odnosno tri posto. Münchener Rück izgubio je 1,3 posto. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Jadran još u minusu u odnosu na prošlo ljeto</p>
<p>U ponedjeljak, 19. srpnja, na Jadranu je registriran 472.491 gost, što je dvadesetak tisuća, ili četiri posto, manje nego lani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska se približava vrhuncu turističke sezone, a sljedeći vikend počinje godišnja »špica« koja bi, prema najavama, trebala anulirati predsezonski manjak gostiju. U ponedjeljak, 19. srpnja, na Jadranu je registriran 472.491 gost, što je dvadesetak tisuća, ili četiri posto, manje nego lani. </p>
<p>Istra ima 155.407 turista, minus od pet posto, a Kvarner, koji se dobro popunio protekli vikend, njih 116.331, što je, u usporedbi s lanjskom sezonom, pet posto manje posjetitelja. </p>
<p>Cijela Dalmacija ugošćava 200.753 turista, što je četiri posto manje nego 2003. godine. Splitsko-dalmatinska županija sa 72.152 gosta predvodi dalmatinske županije, a rezultat je bolji i od prošlogodišnje rekordne sezone za dva posto. Zadarska ima njih 65.817 i najveći, desetpostotni podbačaj u regiji (imaju manjak kapaciteta nego 2003.). Šibensko-kninska županija broji 34.797 gosta (minus od jedan posto) i Dubrovačko-neretvanska 27.987 (minus od četiri posto).</p>
<p>Inače, od početka godine do 17. srpnja na području Dubrovačko-neretvanske županije registrirano je 328.126 turista, što je 20 posto više nego u istom razdoblju 2003. godine. Istodobno je i broj noćenja porastao za visokih 14 posto. Na krajnjem jugu države sve je izvjesnije da će se ostvariti plan od tri do pet posto turističkog rasta. </p>
<p>Zbog boljeg razumijevanja statistike, iz Hrvatske turističke zajednice poručuju da su podaci na dan, svakog ponedjeljka, preliminarni podaci turističkih zajednica i služe kao indikatori trenutačnog stanja broja gostiju te u pravilu ne pokazuju točan broj turista u cijelom tjednu, odnosno u mjesecu. Tek kumulativni podaci o broju gostiju i broju noćenja u srpnju te kumulativni podaci od siječnja do srpnja pokazat će ostvareni rezultat, poručuju iz HTZ-a.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hebrang: Državu se cijeni po tome koliko brine o najpotrebitijima</p>
<p>Simboličnim rezanjem vrpce, Andrija Hebrang otvorio Centar za rehabilitaciju u čiju su izgradnju Vlada i resorno ministarstvo uložili 37 milijuna kuna / Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks proglašen počasnim građaninom Vinkovaca</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u utorak je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu Dana Grada Vinkovaca proglašen počasnim građaninom toga grada. Nakon što mu je gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić predao povelju počasnoga građanina, Šeks je, obrativši se nazočnima među kojima su bili i potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković te župan vukovarsko-srijemski Nikola Šafer, rekao da je iznimno počašćen zbog priznanja, jer su Vinkovci grad za koji je emotivno vezan.</p>
<p>»Iz ovog sam grada 'uplovio' u političke vode, tu mi se rodila kćer i tu sam proveo nezaboravne dane svoje mladosti. Vinkovci su grad kojem danas treba pomoć za ponovno oživljavanje i razvoj gospodarstva, a osobno ću se potruditi da u tome pomognem koliko mogu«, naglasio je Šeks. Državni dužnosnici sudjelovali su u svečanom otvorenju vinkovačkog Centra za rehabilitaciju Mala Terezija. Simboličnim rezanjem vrpce, Andrija Hebrang je otvorio Centar u čiju su izgradnju Vlada i resorno ministarstvo uložili 37 milijuna kuna.</p>
<p>»Mala Terezija znači veliko srce. Za štićenike koji će ovdje imati potrebnu njegu treba veliko srce, veliko znanje i mnogo ljubavi«, kazao je Hebrang istaknuvši da se državu cijeni upravo po tome koliko brine o onima kojima je pomoć najpotrebnija. »Štićenici će ovdje imati najudobniji smještaj, vrhunsku stručnu pomoć, a Ministarstvo će brinuti o financiranju kao što je to brinulo i u izgradnji«, obećao je Hebrang, kojem se potom buduća štićenica Sandra Lucić obratila riječima: »Hvala vam što mislite na nas!«</p>
<p>Centar za rehabilitaciju, čiji će program provoditi 76 djelatnika, skrbit će o 100 korisnika u stalnom smještaju i 55 u dnevnom boravku, među kojima je 35 djece predškolske dobi i 20 odraslih. </p>
<p>Ta će ustanova osobama s umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom, cerebralnom paralizom te kombiniranim smetnjama pružati usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, osposobljavanja u posebnim uvjetima, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije te usluge radnih aktivnosti i organiziranog slobodnog vremena.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Trajektna linija Split - Supetar tek od siječnja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Splitsko-dalmatinsko Županijsko poglavarstvo na osnovi suglasnosti Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u utorak je utvrdilo županijsku trajektnu liniju između Splita i Supetra na Braču. Poglavarstvo je pokrenulo i postupak za objavljivanje natječaja za odabir najpovoljnijeg brodara za održavanje te linije.</p>
<p>S obzirom na dosadašnje zanimanje, odnosno broj putnika i vozila, Poglavarstvo je ocijenilo da za tu liniju nije potrebna županijska subvencija. Godine 1990. na relaciji Split – Supetar prevezeno je oko 795.035 putnika i 144.414 vozila, a prošle godine 1,056.109 putnika i 202.481 vozila. Linija će biti u funkciji tek od siječnja, a najpovoljniji ponuđač dobit će četverogodišnju koncesiju za njezino održavanje. Splitski brodar SEM Marina, koji je trajektom Split Prvi potkraj prošlog mjeseca mimo koncesije pokušao ploviti na toj liniji te se odlukom Lučke kapetanije ubrzo privezao za kopno, najavio je da će se prijaviti na natječaj. Koncesiju će dobiti onaj brodar koji zadovolji sljedeće uvjete: minimalan kapacitet – 400 putnika i 100 vozila, te brzina od 11 čvorova. </p>
<p>»Nepotrebne su bile kritike onih koji su tvrdili da Županija koči uspostavu te linije i da je županijska administracija neučinkovita. Sve je obavljeno na vrijeme, po zakonima i propisima. Natječaj za koncesiju raspisuje se ove godine za sljedeću, i to je prema zakonu«, rekao je splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Policija priznala: Mladića su pretukli policajci</p>
<p>Varaždinska policija potvrdila je da je Miljenko Hip pretučen za vrijeme obavijesnog razgovora u policijskoj postaji, te da su podignute kaznene prijave protiv policajaca koji su ga premlatili </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Mladić Miljenko Hip ozlijeđen je za vrijeme saslušanja o policijskoj postaji Varaždin, a protiv nepoznatih policajaca podignute su kaznene prijave, rečeno je u utorak novinarima u Varaždinu. </p>
<p>»U slučaju dvadesetogodišnjeg Miljenka Hipa utvrdili smo da postoji osnovana sumnja da su ozljede koje je zadobio nastale tijekom saslušanja na policiji, no u dogovoru sa Županijskim državnim odvjetništvom podnijeli smo kaznenu prijavu protiv zasad nepoznatih počinitelja, i to zbog iznuđivanja iskaza i nanošenja teških tjelesnih ozljeda«, rekao je na konferenciji za novinare u Cestici glasnogovornik PU varaždinske Darko Blaži. Hip je, kako smo pisali, 14. srpnja oko 17 sati došao u policijsku postaju Varaždin da bi ga policajci ispitali o počinjenju više kaznenih djela, a kriminalistička obrada trajala je do 22.30 sati. Sat vremena kasnije mladić je zatražio liječniku pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći u Varaždinu. Tamo su mu utvrđena samo natučenja, no 15. srpnja javio se na pregled u Opću bolnicu u Varaždinu, gdje su ga pregledali specijalisti koji su utvrdili da je zadobio teške tjelesne ozljede i uputili ga na operaciju. O svemu je odmah obaviještena i policija, koja je, kazao je Blaži, odmah krenula u rasvjetljavanje slučaja.</p>
<p>Utvrđeno je tko je sve bio u kontaktu s pretučenim mladićem, no nakon istražnih će se radnji, odnosno prepoznavanja, tek moći konkretno reći tko je Hipu nanio ozljede. </p>
<p>»PU varaždinska osuđuje ovakvo neprimjereno ponašanje u policijskim redovima i učinit ćemo sve da se događaj potpuno rasvijetli. Nakon toga će uslijediti i disciplinska odgovornost i podnošenje prijave protiv poznatih počinitelja, o čemu će javnost biti odmah obaviještena«, rekao je Blaži. </p>
<p>Na upit novinara bi li policajci s tim uopće izašli u javnost da nije bilo priopćenja načelnika Cestice Mirka Korotaja, koji je upozorio na slučaj, Blaži je odgovorio da su htjeli pričekati do završetka obrade. Kad će protiv policajaca podnijeti kaznenu prijavu, ovisi i o Hipovu stanju, odnosno o tome kad će moći ići na prepoznavanje.</p>
<p>Iako je taj dan desetak policajaca bilo u smjeni, sumnja je, kako se moglo zaključiti, pala na dvojicu, a Blaži je kazao da se zna tko je napisao poziv za Hipovo saslušanje, »no to ne mora značiti da ga je baš taj isti ozlijedio«. </p>
<p>Hipove sumještane posebno je ogorčilo to što je Hipa prijavila osoba koja iza sebe, rekao je predsjednik Općinskog vijeća Cestice Ivan Šincek, ima četrdesetak provala.</p>
<p>»Kako ste njemu mogli povjerovati, a poštenom dečku ne? Njemu ste jednostavno poslali poziv i pretukli ga poput kriminalca. To nije u redu«, kazao je Šincek. </p>
<p>Hip inače dosad nije bio prijavljen ni za jedno kazneno djelo, dok je, po Blažijevim riječima, u kasnijem dijelu sporne kriminalističke obrade bio osumnjičen za krađe. </p>
<p>Mladića je, inače, na razgovor u policiju dovezao otac, a kući ga je odvezao otac njegova prijatelja, koji je također bio pozvan na informativni razgovor. Kući je, pričaju njegovi roditelji, došao teturajući, pa su ga odvezli na hitnu, a zatim i u bolnicu. Ne znaju što se na policiji od njega tražilo, osim da su ga htjeli prisiliti da prizna nešto što nije učinio. </p>
<p>Osim modrica, pretučeni mladić imao je i krvarenje u trbušnu šupljinu, a roditeljima je rečeno da ima ozljede kao da je doživio prometnu nesreću. </p>
<p>Hipa smo posjetili u varaždinskoj bolnici, gdje se oporavlja, no o cijelom slučaju nije želio ništa govoriti. Doznajemo i da u Policijskoj postaji Varaždin zasad nitko nije suspendiran, jer se čeka kraj istrage. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Županijsko poglavarstvo smijenilo Ivu Peku bez obrazloženja</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ravnatelja splitsko-dalmatinske uprave za ceste Ivu Peku županijsko je poglavarstvo u utorak smijenilo s mjesta člana Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama, bez obrazloženja. Peku će na funkciji koju je u Savjetu obnašao od prošlog petka, odlukom Poglavarstva, zamijeniti zaposlenik Županijske uprave za ceste Željko Kapuralić.</p>
<p>Peko je u utorak kategorički odbio dati bilo kakvu izjavu novinarima bježeći od njih niz hodnik i stepenice zgrade Poglavarstva. </p>
<p>»I bivši ovisnici o drogama i alkoholu imenuju se na vodeća mjesta u udrugama koje se bave prevencijom tih vrsta ovisnosti da bi svojim iskustvom pomogli onima koji traže pomoć. Ako je čovjek pogriješio, ne znači da će to činiti stalno. Ne možemo ljude stigmatizirati za cijeli život«, rekao je splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja odgovarajući na novinarsko pitanje je li ironično da se osoba koja je pravomoćno osuđena za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom i bijeg s mjesta nesreće imenuje na funkciju u Savjetu koji bi se trebao baviti podizanjem kulture u prometu i sprječavanjem takvih nesreća.</p>
<p>Podsjetimo, 24. veljače 1997. godine Peko je svojom »fiat regatom« u Čaporicama, vozeći velikom brzinom, usmrtio jedanaestogodišnju Andreu Pudar, te pobjegao s mjesta nesreće. Policiji se prijavio tek dan nakon nesreće, a svoj je bijeg opravdao strahom od linča lokalnog stanovništva. Pravomoćnom sudskom presudom osuđen je na godinu dana zatvora u kojem nije proveo ni dana. U vrijeme između smrti Franje Tuđmana i izbora Stjepana Mesića za predsjednika države, Peku je pomilovao privremeni predsjednik Republike Vlatko Pavletić. </p>
<p>Izbjegavajući izravno odgovoriti je li Peko smijenjen na vlastiti zahtjev, Peronja je kazao da članove Savjeta imenuje i razrješuje županijskog poglavarstvo te da je Peko preopterećen povećanjem opsegom posla u Županijskoj upravi za ceste.</p>
<p>»Savjet za sigurnost prometa na cestama je formiran brzo. Svim institucijama čiji bi predstavnici trebali biti u Savjetu uputili smo zahtjev da imenuju svoje članove. Neke institucije nisu stigle odrediti svoje predstavnike, pa je Županija, po automatizmu, u Savjet imenovala prve ljude tih institucija, a tako i Peku kao ravnatelja Županijske uprave za ceste«, pojasnio je Peronja.</p>
<p>Novinare je zanimalo i hoće li županijsko poglavarstvo Peku smijeniti i s mjesta ravnatelja Županijske uprave za ceste zbog golema pritiska javnosti.</p>
<p>»Za svakoga vrijede isti zakoni i propisi. Izbori i razrješenja obavljat će se u skladu s njima«, odgovorio je Peronja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>DC i LS: Pekino imenovanje sramotno i skandalozno</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Unatoč tome što je Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije smijenilo Ivu Peku s dužnosti u županijskom Savjetu za sigurnost prometa na cestama, potpredsjednik DC-a Joško Morić rekao je u utorak, na konferenciji za novinare u Splitu, da je sam postupak njegova imenovanja u to tijelo sramotan, skandalozan i nemoralan. Splitsko-dalmatinski DC izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da je ravnatelj županijske uprave za ceste Ivo Peko ušao u Savjet za sigurnost prometa na cestama iako je pregazio jedanaestogodišnju djevojčicu i pobjegao s mjesta nesreće ne pruživši joj pomoć. »Ma koga Peko može savjetovati! Možda može poručiti vozačima da kad skrive nesreću obavezno pobjegnu s mjesta nesreće i ostave ozlijeđenu osobu da premine na cesti«, poručili su čelnici DC-a. I splitsko-dalmatinski LS reagirao je u utorak na »slučaj Peko«. Ta odluka u dubokoj je suprotnosti s moralnim, etičkim i stručnim vrijednostima uljuđenog društva kojemu Hrvatska teži, navodi se u priopćenju županijskog LS-a. »Nedopustivo je da Ivo Peko, koji očito i dalje uživa neupitnu potpore vladajuće stranke u Županiji i državi, postane član te prevažne institucije, obezvrjeđujući time jednu dobru ideju, ali i preostale članove Savjeta. Teško je vjerovati da će netko tko je kao sudionik u prometu skrivio tešku nesreću, prouzročio smrt djevojčice, potom napustio mjesto prometne nesreće, pravomoćno osuđen te kasnije voljom politike amnestiran, uspješno promicati i razvijati prometnu kulturu među sudionicima u prometu«, poručio je županijski LS.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Goran Hadžić trebao svjedočiti na suđenju optuženima za Ovčaru </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Haaški optuženik, bivši predsjednik »Republike Srpske Krajine« Goran Hadžić, bio je saslušan kao svjedok u postupku protiv 17 optuženih za ratni zločin na Ovčari kod Vukovara, potvrdio je za beogradski dnevnik Danas od utorka sudac Vesko Krstajić, predsjednik Specijalnog vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, pred kojim se sudi optuženima.</p>
<p>»Specijalno tužiteljstvo za ratne zločine predložilo je Gorana Hadžića kao svjedoka u postupku protiv optuženih za zločin na Ovčari, koji se nastavlja krajem kolovoza«, kazao je sudac Krstajić i dodao da u ovom trenutku »ne može ocijeniti« koliko bi Hadžićevo nepojavljivanje moglo štetiti suđenju, »ali postoji mogućnost da se svjedok sasluša putem video-linka ili da se pročita njegov iskaz iz istrage«. Sonja Prostran, glasnogovornica Specijalnog vijeća za ratne zločine beogradskog okružnog suda, izjavila je Danasu da je postupak za izručenje Hadžića Haaškom sudu počeo još 13. srpnja, kad je tom sudu stigla haaška optužnica, ali da ne može reći koje je radnje poduzeo nadležni istražni sudac, jer je za postupke izručenja haaških optuženika propisana tajnost.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak je u Haagu optužila vlast u Beogradu da je nalog za uhićenje Hadžića izdala nakon što je optuženi već napustio svoju kuću u Novom Sadu, te je najavila, ako on u vrlo kratkom roku ne bude uhićen, da će od predsjednika Haaškog suda zatražiti da podnese novu prijavu Vijeću sigurnosti UN-a protiv Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Tijekom vikenda, sestra optuženog Hadžića tvrdila je novinarima da se on nalazi u obiteljskoj kući u Novom Sadu, dok je Hadžićeva supruga tvrdila da je on na »godišnjem odmoru«. Branko Bulatović, glasnogovornik MUP-a Crne Gore, demantirao je za Danas da se Hadžić nalazi u Crnoj Gori.</p>
<p>Nitko iz vlasti u Srbiji još se nije oglasio o optužbama glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ljajić: Optužnicom protiv Hadžića završen popis »haaških putnika« </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Najnovijom haaškom optužnicom protiv bivšeg predsjednika »Republike Srpske Krajine« Gorana Hadžića završava se popis mogućih »putnika za Haag«, izjavio je ministar za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore i predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s haaškim tribunalom Rasim Ljajić beogradskom dnevniku Blic od utorka. Ljajić je naglasio da će, unatoč tome što je Hadžić u bijegu, nadležna tijela učiniti sve da i u ovom slučaju ispune svoje obveze. Prema Ljajićevim riječima, haaško je tužiteljstvo vodilo istrage protiv Hadžića, Milana Babića i generala Blagoja Adžića, a govorilo se o još jednoj istrazi, ali se ne zna protiv koga, koja je kasnije bila obustavljena. Kad je riječ o generalu Adžiću, moguće je da je haaško tužiteljstvo odustalo od optužnice.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Na predsjedničkim izborima podržat ćemo Mesića </p>
<p>Na lokalne će izbore dvije stranke izaći sa zajedničkim listama za županijske skupštine i županijska središta/ Zajednički izlazak preferirat će se i u ostalim izbornim jedinicama, ali će se o tome odlučivati nakon ozbiljnog istraživanja snage partnera u svakoj jedinici/ Račan i Tomčić najavili su mogućnost postizbornog koaliranja sa HNS-om, LS-om i Librom, dok je s HNS-om je u nekim izbornim jedinicama moguća i predizborna koalicija/ Sa IDS-om su SDP i HSS na koaliranje spremni u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – SDP i HSS će na predsjedničkim izborima »podržati Stjepana Mesića kao kandidata koji alternativa HDZ-ovu kandidatu«, izjavili su u utorak predsjednici tih dviju stranaka Ivica Račan i Zlatko Tomčić na konferenciji za novinare nakon susreta stranačkih vodstava u Središnjici SDP-a. No, kako je istaknuo Račan, »ako HDZ podrži Mesića, SDP i HSS će sigurno istaknuti svog kandidata«.</p>
<p>HSS i SDP će na lokalne izbore izaći sa zajedničkim listama za županijske skupštine i županijska središta. Zajednički izlazak preferirat će se i u ostalim izbornim jedinicama, ali će se o tome odlučivati nakon ozbiljnog istraživanja snage partnera u svakoj jedinici. Vodstva dviju stranaka osnovala su zajednički tim koji će do kraja kolovoza ili najkasnije početka rujna sastaviti zajedničke liste.</p>
<p>Račan i Tomčić izrazili su podršku koaliciji HNS-a, LS-a i Libre, te najavili mogućnost postizbornog koaliranja s tom skupinom, a sa HNS-om je u nekim izbornim jedinicama, vjerojatno većim gradovima, moguća i predizborna koalicija. Sa IDS-om su SDP i HSS na koaliranje spremni u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. </p>
<p>Upitan o mogućnosti koaliranja HSS-a i IDS-a, koji su se snažno sukobljavali kao članovi trećesiječanjske koalicije, Tomčić je kazao da je »saniranje tih problema pretpostavka za postizborno koaliranje na koje je HSS spreman«. </p>
<p>Račan i Tomčić su također ustvrdili da je »dobra suradnja na lokalnim izborima i nakon njih dobra uvertira za eventualno koaliranje na parlamentarnim izborima« iako se o tome u utorak nije razgovaralo. »Učeći na pogreškama prošle koalicije želimo nastaviti dobra iskustva iz tog vremena, posebice na lokalnoj razini«, rekao je Račan, istaknuvši da su ciljevi te koalicije »demonopolizacija hrvatskog političkog života od HDZ-a, nuđenje boljih razvojnih programa i povećanja standarda od programa HDZ-a te suprotstavljanje HDZ-ovoj politici diskriminacije lokalne samouprave«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nakon izbora HSP će sâm odlučivati s kim će formirati vlast</p>
<p>HSP će ustrajati na raščišćavanju svih okolnosti u vezi s »aferom Bechtel« / Đapić je ocijenio nedopustivim ponašanje britanskog veleposlanika u Zadru / Predsjednički i lokalni izbori održat će se istodobno, najvjerojatnije u prosincu, a HSP-ov predsjednički kandidat Slaven Letica ući će u drugi izborni krug, iz kojega će »izaći kao pobjednik«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predsjednik HSP-a Anto Đapić izjavio je u utorak u Splitu da će pravaši ustrajati na raščišćavanju svih okolnosti u vezi s »aferom Bechtel«, koja »predstavlja ogledni primjer netransparentnog rada i bivše i sadašnje vlade«.</p>
<p>»Ne želimo ulaziti u sukobe između Račanove i Sanaderove vlade, ali poručujemo da ćemo zatražiti jasne odgovore o tome je li HDZ-ova vlast imala obvezu da s Bechtelom ugovori posao gradnje dijela autoceste bez javnog natječaja«, rekao je Đapić. Ako je točno da Hrvatsku ništa ne obvezuje na sklapanje posla s Bechtelom, onda je ponašanje Sanaderove vlade krajnje nedopustivo, istaknuo je, dodajući da isto vrijedi i za ponašanje ministra vanjskih poslova Miomira Žužula »ako je točno da je lobirao za američku tvrtku«.</p>
<p>Osvrnuvši se na inicijativu splitskoga HSP-a da se general Ante Gotovina proglasi počasnim građaninom Splita, Đapić je kazao da taj prijedlog pokazuje pravaški odnos prema svim hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu. »Ponašanje veleposlanika Velike Britanije, koji je kao oparen skočio sa stolca kad je shvatio da u zadarskoj Gradskoj vijećnici iznad njega visi slika generala Gotovine, ocjenjujem tragikomičnim. Kad se tako ponaša, neka onda ne dolazi u Zadar«, dodao je Đapić.</p>
<p>Govoreći o predstojećim lokalnim i predsjedničkim izborima, Đapić je ustvrdio da će HSP pobijediti ili odlučivati o formiranju vlasti u 12 županija, kao i u svim većim gradovima. »Prošlo je vrijeme kad se govorilo o tome koju će stranku podržati HSP. Nakon predsjedničkih i lokalnih izbora, sami ćemo odlučivati s kim ćemo formirati vlast«, rekao je Đapić i pritom istaknuo da će se predsjednički i lokalni izbori održati istodobno, najvjerojatnije u prosincu. Uvjeren je i da će HSP-ov predsjednički kandidat Slaven Letica ući u drugi izborni krug, iz kojega će »izaći kao pobjednik«.</p>
<p>Svima koji pravaše optužuju kao pripadnike eurofobične i euroskeptične stranke, poručio je da je HSP jedina hrvatska stranka koja vodi računa o nacionalnim interesima, istodobno podupirući temeljne vrijednosti Europske unije.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kramarić: Za usporedne izbore trebalo bi promijeniti zakon </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Iznenađeni smo kalkulacijama o mogućem usporednom održavanju predsjedničkih i lokalnih izbora. Smatram kako takva ideja nije dobra, a iz primjera drugih demokratskih zemalja možemo vidjeti da se predsjednički izbori uvijek održavaju zasebno, jer bi usporedno održavanje drugih izbora degradiralo važnost izbora za predsjednika države«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik Liberalne stranke Zlatko Kramarić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, postojeći zakon nalaže da se lokalni izbori održavaju svake četvrte godine, treću nedjelju u svibnju. </p>
<p>»Za provedbu svake druge ideje trebalo bi promijeniti zakon. No koliko mi je poznato, takvog zakonskog prijedloga nema u proceduri«, ustvrdio je Kramarić. </p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo nedavnim potpisivanjem koalicijskog sporazuma HNS-a, Libre i LS-a, istaknuo je kako će biti još zadovoljniji ako ta suradnja ne bude samo »slovo na papiru«. </p>
<p>Također se osvrnuo i na nedavnu saborsku raspravu o povratu duga umirovljenicima i zaključio da je riječ o obmani. »Nije poznata visina duga, fond putem koga će se dug vraćati, pa tako niti dionice kojima će se raspolagati. Smatram da su umirovljenici prevareni jer od povrata duga neće biti apsolutno ništa«, kazao je Kramarić ocijenivši kako, unatoč tome, ne očekuje raspad koalicije HDZ-a i HSU-a nego samo »još veći val nerealnih obećanja«. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040721].
|
