NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040421].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 216846 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska dobila pozitivno mišljenje bez ikakvih uvjeta, odluka o statusu kandidata najvjerojatnije u lipnju</p>
<p>Europska komisija objavila mišljenje za Hrvatsku prema kojem je Hrvatska stabilna demokracija koja je u potpunosti ispunila sve političke i ekonomske kriterije te u potpunosti surađuje s Haaškim sudom/ Komisija je ustvrdila da Hrvatska mora nastaviti surađivati s Haaškim sudom, učiniti dodatne napore u pitanju povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije, a traži se i da riješi svoja otvorenja pitanja sa susjedima, da ubrza provedbu Ustavnog zakona o pravima manjina i proces povratka Srba/ Zajedno s pozitivnim avisom, Hrvatska dobiva i dokument o europskom partnerstvu u kojem EU i Hrvatska naglašavaju prioritete buduće suradnje/ Riječ je o srednjoročnim i kratkoročnim prioritetima na području politike, gospodarstva i pravosuđa</p>
<p>STRASBOURG, 20. travnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Europska komisija je u Strasbourgu u utorak objavila mišljenje za Hrvatsku prema kojem je Hrvatska stabilna demokracija koja je u potpunosti ispunila sve političke i ekonomske kriterije te u potpunosti surađuje s Haaškim sudom. Europska komisija preporučuje Europskome vijeću da je Hrvatska sposobna za status kandidata i početak pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Avis Europske komisije je za Hrvatsku u potpunosti pozitivan i bez ikakvih uvjeta. </p>
<p>U zaključcima je Europska komisija ustvrdila da je Hrvatska funkcionirajuća demokracija sa stabilnim institucijama koje jamče vladavinu prava. U mišljenju Europske komisije stoji da je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte u travnju 2004. godine ustvrdila »da Hrvatska sada u potpunosti surađuje s Haaškim sudom«. Europska komisija je u zaključcima svojeg mišljenja ustvrdila, da Hrvatska mora nastaviti surađivati s Haaškim sudom, učiniti dodatne napore po pitanju povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, regionalne suradnje i borbe protiv korupcije. Komisija također traži od Hrvatske da riješi svoja otvorenja pitanja sa susjedima, a posebno se spominje jednostrano proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu. Hrvatska treba ubrzati provedbu Ustavnog zakona o pravima manjina i ubrzati proces povratka Srba u njihove domove.</p>
<p>Obraćajući se europarlamentarcima, povjerenik za vanjsku politiku Europske komisije Chris Patten i povjerenik za proširenje EU-a Günter Verheugen, ocijenili su da je Hrvatska zemlja velikih dosega, rezultata i obećanja. </p>
<p>»Nije sve išlo glatko, bilo je teških rasprava o granici sa Slovenijom, a hrvatsko jednostrano proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu nije pripomoglo odnosima s Italijom. Hrvatska vlada je pokazala spremnost da riješi nesporazume«, istaknuo je Patten. Kasnije je u raspravi kazao da ne očekuje nove probleme te vrste.</p>
<p>Patten je ocijenio iznimno važnim da Hrvatska primjereno primjenjuje zakone o manjinama. »Možda je najteže pitanje, kao i u cijeloj regiji, suradnja s Haagom«, dodao je naglasivši da je suradnja s haaškim tribunalom uvjet o kojem nema pregovaranja.</p>
<p>»Još se jednom velika ideja europske integracije pokazala kao snaga u djelovanju«, kazao je Günter Verheugen. Odgovarajući na zastupničke upite, Verheugen je stanje u Hrvatskoj ocijenio povoljnijim nego u preostalim zemljama kandidatkinjama, Bugarskoj i Rumunjskoj. »Hrvatska će biti u stanju, uz nešto reformi, nositi se s izazovima otvorenog tržišta, a ekonomija je već sada snažna«, ocijenio je i dodao: »Ne vidimo problem i rizik vezan uz nastavak procesa i uz pregovore. Sve je sada u rukama Vijeća«.</p>
<p>EK će svoje mišljenje uputiti Europskom vijeću na razmatranje, a odluka o kandidatskom statusu Hrvatske bit će donesena najvjerojatnije na sastanku Vijeća 18. i 19. lipnja, zadnjem sastanku šefova država i vlada EU-a za vrijeme irskoga predsjedavanja EU-om. Diplomati smatraju kako postoje realne šanse da Hrvatska na tom sastanku dobije i datume za početak pregovora. </p>
<p>Razloge za takav nagli, pozitivni obrat treba tražiti u događanjima u posljednjih nekoliko tjedana, posebice kada je riječ o suradnji s Haaškim sudom, točnije u slučaju Ante Gotovine. Dan prije uručivanja avisa hrvatskom ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu u Strasbourgu, dobre vijesti službenom Zagrebu donio je britanski ministar za Europu Dennis MacShane. </p>
<p>On je ustvrdio da je Hrvatska vlada učinila sve impresivne poteze kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom, točkom koja je na popisu EU-ove uvjetovanosti za Veliku Britaniju bila izuzetno važna. Britanska vanjska politika smatra da se demokratizacija prostora na jugoistoku Europe mora provesti kroz striktno poštivanje načela vladavine prava, a smatralo se da je za to sposobna jedino Hrvatska. </p>
<p>Detalji napravljenog posla u posljednjih nekoliko tjedana nisu poznati, no zna se da je u tom razdoblju Hrvatska vratila dio izgubljene vjerodostojnosti i Haagu poslala sve dokaze o učinjenim operacijama ne bi li se pronašlo i uhitilo generala Gotovinu.</p>
<p>Nakon toga, zeleno svjetlo europske diplomacije zavrtjelo se između Londona, Washingtona i Pariza. Posjet hrvatskog šefa diplomacije Parizu događao se u isto vrijeme kada je priznanje za kredibilne poteze o Gotovini putem europskih centara Hrvatskoj uputio i službeni Washington. Zajedno s pozitivnim avisom, Hrvatska dobiva i dokument o europskom partnerstvu u kojem EU i Hrvatska naglašavaju prioritete buduće suradnje. Riječ je o srednjoročnim i kratkoročnim prioritetima na području politike, gospodarstva i pravosuđa. </p>
<p>Nakon što Hrvatska postane kandidatom, Europskoj je uniji najvažnije srediti stanje u hrvatskom pravosuđu za koje se u Bruxellesu smatra da je neučinkovito i korumpirano. Hrvatska diplomacija izuzetno je zadovoljna činjenicom da pozitivno mišljenje Europske komisije ne sadrži nikakve uvjete, a čak se izrijekom ne spominju »slučaj Gotovina« ni suradnja s Haaškim sudom.</p>
<p> Avis za Hrvatsku sadrži 121 stranicu i osam stranica dodataka u kojem je najvažniji onaj dio koji se tiče preporuke za kandidatski status i početak pregovora o punopravnom članstvu. Riječ je o detaljnom dokumentu koji vrlo precizno tretira sve segmente funkcioniranja hrvatskog društva, te će biti vrlo koristan za hrvatsku stranu kako bi se u pregovaračkom procesu uklonili svi nedostaci i što prije ispunili svi potrebni kriteriji.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Šeks: Avis je kruna uspješnog političkog djelovanja dviju vlada</p>
<p>»Pozitivan avis je kruna uspješnog političkog djelovanja ove, Sanaderove vlade i nastavak dobrog rada bivše, Račanove vlade na ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u Europsku uniju«, izjavio je u utorak predsjednik Sabora Vladimir Šeks. Istaknuvši da je riječ o sinergiji političkog napora obiju vlada i Hrvatskog sabora te parlamentarne diplomacije, Šeks je kazao da su pozitivnom mišljenju Europske komisije pridonijela i brojna saborska izaslanstva te angažman predsjednika Sabora, koji su u Europi lobirali za potporu za ulazak Hrvatske u EU. </p>
<p>»Prepoznati su napori Hrvatske za ispunjavanje gospodarskih i političkih kriterija za dobivanje avisa i stjecanje kandidature u lipnju«, rekao je Šeks. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Najviše vremena trebat će za dostizanje ekoloških kriterija</p>
<p>Europska je komisija u avisu u stručnim poglavljima detaljno detektirala sve jače strane hrvatske države, ali i manjkavosti koje se mogu i moraju riješiti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju / Komisija predviđa da će velik napor biti potreban za usklađivanje standarda i kad je riječ o poljoprivredi, poreznoj politici, o pravnim i policijskim poslovima, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i o financijskoj kontroli</p>
<p>STRASBOURG, 20. travnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Avis Europske komisije, mišljenje o sposobnosti za punopravno članstvo, detaljan je i tehnički dokument Europske komisije u kojem se tretiraju sva područja jedne zemlje, podijeljena u 31 poglavlje kriterija za punopravno članstvo u Europskoj uniji. U pozitivnom avisu za Hrvatsku utvrđeno je da je ispunila sve kopenhagenske kriterije – to znači političke i ekonomske kriterije u dovoljnoj mjeri da je sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu. </p>
<p>Od Hrvatske se očekuje da pojača ispunjavanje procesa poput povratka izbjeglica i njihove imovine i da dodatno pazi na poštivanje manjinskih prava, ali i da nastavi potpunu i bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom. Europska je komisija u avisu u stručnim poglavljima detaljno detektirala sve jače strane hrvatske države, ali i manjkavosti koje se mogu i moraju riješiti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. </p>
<p>Komisija je ustvrdila da će najviše vremena trebati za dostizanje ekoloških kriterija, a kad je riječ o gospodarstvu, najveći je problem iznimno loše stanje u pravosuđu i korupcija. Međutim, i takvo stanje ne sprječava da se Hrvatsku može nazvati zemljom vladavine prava. U avisu piše da se tržišni mehanizmi u Hrvatskoj tek moraju razviti te da privatizacija tvrtki i pretvorba bivših socijalističkih giganata u prave kapitalističke tvrtke sa snažnim procesom privatizacije idu presporo.</p>
<p>Hrvatska tek mora uspostaviti uvjete da se njezino gospodarstvo može nositi s konkurencijom na zajedničkom tržištu. Komisija predviđa da će velik napor biti potreban za usklađivanje standarda i kad je riječ o poljoprivredi, poreznoj politici, o pravnim i policijskim poslovima, zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i o financijskoj kontroli.</p>
<p>Mišljenje Europske komisije o Hrvatskoj ima 120 stranica, a zajedno s dokumentom partnerstva EU-a i Hrvatske temelj je za određivanje zajedničkih prioriteta kako bi se potrebni kriteriji ispunili što prije.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Europsko partnerstvo za Hrvatsku skrojeno po mjeri</p>
<p>U europskom se partnerstvu, dokumentu na 20 stranica, navode principi i temelji za partnerski aranžman, a potom glavni zadaci, podijeljeni na kratkoročne i dugoročne / Principi, prioriteti i uvjeti definiraju europsko partnerstvo Europske unije i partnerske države, određujući načine približavanja / Europsko partnerstvo indicira prioritete i prema njemu se kasnije kroji pomoć Europske unije</p>
<p>BRUXELLES, 20. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Hrvatski avis Europske komisije temelj je europskog partnerstva, dokumenta u kojem se, na 20 stranica, navode prvo principi i temelji za taj partnerski aranžman, a potom glavni zadaci, podijeljeni na kratkoročne i dugoročne. </p>
<p>Principi, prioriteti i uvjeti definiraju »europsko partnerstvo« Europske unije i partnerske države, određujući načine približavanja.</p>
<p>Koncept je preslika aranžmana EU s pristupajućim i kandidatskim zemljama uz izvjesna pojačanja iz regionalnog paketa, što znači da je važeća formula zadovoljavanje kopenhagenskih kriterija demokratizacije i gospodarskog reformiranja plus ispunjavanje specifičnih uvjeta iz procesa stabilizacije i pridruživanja, dakle dobrosusjedstva, povratka izbjeglica i suradnje s Haagom. </p>
<p>Proces stabilizacije i pridruživanja okosnica je, središnji princip, na putu svih zemalja zapadnog Balkana prema EU. Europsko je partnerstvo lansirao solunski summit. Zasad se koncept, ali samo kao Komisijin prijedlog, realizirao za sve zemlje zapadnog Balkana osim za Hrvatsku i to nakon redovnih godišnjih izvještaja o njihovim dosezima. Umjesto izvještaja Hrvatska ove godine ima avis, stoga je izdvojena iz regionalnog paketa.</p>
<p>Svrha je europskog partnerstva identificirati prioritete u akcijama da bi podržalo napore svake pojedine zemlje i iz svega se izvukao maksimum koristi – stoga je europsko partnerstvo za Hrvatsku u ovom Komisijinom prijedlogu po mjeri skrojeno. Zemlje se razlikuju i prema problemima, a na temelju toga i prema načinima rješavanja. Prioriteti su, naravno, zadovoljiti kopenhagenske političke i ekonomske kriterije. Komisija u redovnim godišnjim analizama zacrtava dvije vrste problema s obzirom na rješenja: kratkoročne, čije razrješavanje pretpostavlja godinu do dvije rada, i srednjoročne, gdje je normalno i/ili očekivano da se cilj dostiže na dulje staze. </p>
<p>Svi avisi pristupajućih i država kandidata zapravo su u velikoj mjeri popisi problema rješivih u razdoblju od četiri do pet, šest ili sedam godina, stoga se oni ne smatraju preprekama nego izazovima u normalnom procesu tranzicije prema zemlji spremnoj na ulazak u EU. </p>
<p>Europsko partnerstvo indicira prioritete i prema njemu se kasnije kroji pomoć Europske unije. Financijski instrumenti praćenja, potpore ovog procesa, nisu osmišljeni – EU se zasad drži Cardsa i najave postupnog otvaranja pristupa nekim drugim programima, recimo podupiranja međuregionalne suradnje.</p>
<p>Što se uvjeta tiče, čarobne riječi »kopenhagenski kriteriji« srž su cijelog posla, s naglaskom na zadovoljavanju specifičnih prioriteta navedenih u europskom partnerstvu. U suprotnom, Ministarsko vijeće može primijeniti i jače mjere, zaustavljajući proces približavanja. Potpora procesu tijesno je vezana uz puno uvažavanje kriterija. Dakle, kada i ako objekt europskog partnerstva uredno provodi demokratske, ekonomske i institucionalne reforme, zavrjeđuje sve raspoložive vrste pomoći. Nadzor procesa važan je element tog, višeg stupnja suradnje, ugrađen je u mehanizme procesa stabilizacije i pridruživanja, a pri procjeni učinjenoga glavni je godišnji izvještaj o procesu stabilizacije i pridruživanja.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Što Hrvatska još mora učiniti</p>
<p>Kratkoročni prioriteti su jačanje pravosuđa, unaprjeđivanje borbe protiv korupcije, unaprjeđivanje djelovanja javne uprave, poboljšanje stanja prava manjina, ubrzavanje povratka izbjeglica, uključujući ukidanje prava na korištenje objekata, poboljšanje slobode izražavanja i demokratsko funkcioniranje medija s naglaskom na televiziju i puna suradnja s Haagom. Slijedi regionalna suradnja, potvrđena i provedbom slova SSP-a.</p>
<p>Kad je riječ o gospodarskim kriterijima, ciljevi su održivost ritma gospodarskog napretka, ubrzavanje procesa privatizacije i restrukturiranja poduzeća, smanjenje broja prepreka u pristupu na tržište, ubrzavanje zemljišnih reformi, usvajanje srednjoročnog plana porezne politike, nastavak strukturalnih reformi u javnoj potrošnji. Za unutarnje se tržište preporuča restrukturiranje sadašnjeg institucionalnog okvira, slobodan protok kapitala, zakoni o tvrtkama, tržišno natjecanje bliže ovom europskome, porezni sustav koji bi se trebao naći pred ozbiljnom revizijom, carinska unija i, napokon (jer su zaključci, čini se, napisani prije nego što su Petar Čobanković i njegovi suradnici obavili posao) zaključenje Protokola 7.</p>
<p>Potom se predlaže serija mjera u sektorima poljoprivrede – u skladu s aquisom – ribarstva, prometa, statistike, telekomunikacija i informatike, okoliša, financijskog nadzora, a u području unutarnjih poslova i pravosuđa u dijelu pograničnog nadzora i sprječavanju djelovanja organiziranog kriminala, korupcije i terorizma.</p>
<p>Srednjoročni prioriteti su nastavak jačanja pravosudnog sustava, ali sada uz uvođenje modernih tehnologija, racionalizacija i uklanjanje prepreka u velikom broju neriješenih slučajeva, potom nastavak borbe protiv korupcije, uz primjerene zakone, standarde i praksu; nastavak posla na osposobljavanju državne uprave da radi posao na europski način; prava manjina i kompletiranje procesa povratka izbjeglica zaključuju listu obveza na duže staze. Preostaje regionalna suradnja, ali je nedefiniran način njezina daljnjeg unaprjeđivanja.</p>
<p>Gospodarski dio obveza ističe potrebu nastavka započetih reformi, a što se sposobnosti preuzimanja tereta članstva u EU tiče, u sljedećim se godinama treba posebno raditi na slobodnom protoku ljudi i roba i na realizaciji svih onih sloboda na kojima se temelji EU. </p>
<p>Očekuje se da Hrvatska aplicira zakone o tvrtkama, tržišnom natjecanju, porezima i da provede carinsku uniju sa svim popratnim sadržajima koji su potrebni za njeno nesmetano funkcioniranje. Spominju se i nužne izmjene po sektorima koje, u srednjoročnom razdoblju, vode sve zamjetnijem prilagođavanju prometa, poljoprivrede, statistike ili istraživanja stanja u EU.</p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Za dobivanje avisa presudila je zrelost vlasti i oporbe«</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Svi su čelnici hrvatskih političkih stranaka u utorak pozdravili pozitivan avis Europske komisije. Pozitivno je mišljenje, naglasili su, bilo očekivano, no to je samo prvi dio u procesu približavanja Europskoj uniji.</p>
<p>Ivica Račan, predsjednik SDP-a: »Kao što sam i tvrdio, dobili smo avis. Bio sam optimist jer sam znao da je Vlada na čijem sam čelu bio dobro obavila posao, nužan da dođe do pozitivnog mišljenja Europske komisije. Na brojnim se sjednicama bivše vlade raspravljalo o reformskim zahvatima i zakonima kojima se naše zakonodavstvo usklađivalo s europskim, kao i o pitanjima Europske komisije. Bilo je važno da s europskom politikom nastavi i nova vlada, što je i napravila, pa naš posao u tom dijelu nije ugrozila. Kad je riječ o idućim koracima za približavanje EU, to je isključiva odgovornost sadašnje vlade. Važno je nastaviti s europskom politikom, vanjskopolitičkom aktivnošću, kao i sa suradnjom s Haaškim sudom. Ocjena tih aktivnosti će biti važna, ali ne i dovoljna, u lipnju kada će se u Bruxellesu odlučivati o Hrvatskoj, te krajem godine, kada će Europska komisija odlučiti o početku pregovora. Za te nove uspješne korake važna je ne samo vanjskopolitička aktivnost nego i europski kriteriji i vrijednosti u unutarnjem političkom i gospodarskom životu Hrvatske. Svoje iskustvo prenosim kao poruku sadašnjoj vladi: o onome što činite u demokratskom i gospodarskom životu zemlje ovisi uspjeh vanjskopolitičke aktivnosti. U protivnom, ona je lišena sadržaja«.</p>
<p>Vesna Pusić, predsjednica HNS-a: »Pozitivno mišljenje za nas je izuzetno važno i velik je uspjeh. Pokazalo se da su napori činjeni prošle četiri godine urodili plodom i da su odgovori predani lani u listopadu rezultirali ovim pozitivnim avisom. Pravi posao sadašnje vlade što se tiče ulaska u EU počinje od danas. To je njezina, ali i zadaća svih političkih stranaka, kako bismo u lipnju osigurali da Hrvatska i formalno dobije status kandidata i datum početka pregovora o ulasku u EU. Budući da, za razliku od prošlog mandata, sada postoji suglasje o potrebi ulaska Hrvatske u EU, bilo bi dobro da se u pregovore uključi i vrhunski tim vodećih stručnjaka bez obzira na stranačku pripadnost«.</p>
<p>Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a: »Nakon 20. travnja i pozitivnog avisa stiže 21. travnja. I dalje će dolaziti uplatnice za struju, opomene za neuredno ispunjavanje kreditnih obveza, a benzin će vjerojatno i ubuduće poskupljivati kao prošlih dana. Avis jest bitan, daje demokratsku legitimaciju Hrvatskoj i otvara joj pristup EU. Međutim hrvatska će se vlast, želi li zadržati vladajuću poziciju, morati daleko više posvetiti gospodarskim i socijalnim problemima, a u svemu tome će nam pomoći i međunarodna zajednica. Ne treba smetnuti s uma da su Europa i SAD od 1996. do danas kroz razne programe pomoći i povoljne zajmove Hrvatskoj uplatili oko 1,6 milijardi eura«.</p>
<p>Ivan Čehok, predsjednik HSLS-a: »Iako smo pomalo strepili, poučeni ranijim lošim iskustvima, presudila je dobra i ofenzivna vanjskopolitička taktika Vlade, zrelost vlasti i oporbe u ova tri mjeseca, kao i bivša vlada. No građanima treba jasno reći da tek sada treba uvjeriti Europu kako treba početi pregovore za članstvo s Hrvatskom. Slikovito rečeno, dobili smo odobrenje da možemo uzeti ključeve u ruke, no još ne znamo koji ključ otključava europska vrata i kada ćemo ih moći otključati. Pozitivan avis najbolji je znak da se Hrvatska odmah počne pripremati za EU, jer većina građana ne zna dovoljno o EU i stvara se lažna slika da će EU riješiti sve probleme«.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a: »Pozitivan avis bio je očekivan jer nakon toliko batina koje je Hrvatska dobila od međunarodne zajednice bilo je vrijeme i za malo mrkve. Mislim da bi za Europu bilo prerizično kad Hrvatska ne bi dobila pozitivno mišljenje, no nakon njega nas očekuje niz novih zahtjeva. To me podsjeća na iščekivanje novogodišnje političke noći. Dakle ona je sada prošla, očekivani avis je dobiven, a sada kreću još konkretniji zahtjevi od dosadašnjih. Dio političkih uvjeta je reguliran, no sad dolaze pitanja iz gospodarskog, socijalnog, poljoprivrednog segmenta s kojima će se hrvatska javnost tek suočiti. Mi, nažalost, u nismo imali široku javnu raspravu o plusevima i minusima ulaska u EU i NATO, no to ćemo očito morati svladavati tijekom ovoga procesa«.</p>
<p>Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a: »Pozitivan odgovor na hrvatski zahtjev potvrda je demokratskih nastojanja i bivše i sadašnje vlade. To je ujedno okvir za nove obaveze u uvođenju europskih demokratskih standarda, kao i za ponašanje unutar Hrvatske. Pozitivan avis bio je očekivan, kao što se sada očekuju i sljedeće faze pregovora«.</p>
<p>Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a: »Avis je dobra vijest, ali tome ne treba pristupati euforično, jer je riječ samo o prvom koraku. Hrvatsku čeka ozbiljan posao koji ne treba doživljavati kao utrku na 100 metara – sad slijede i kandidatura i pregovori. Na primjer Slovačka, koja u EU ulazi 1. svibnja, četiri je godine čekala početak pregovora. Avis honorira europsko ponašanje Hrvatske i to treba pozdraviti«.</p>
<p>Milan Jelovac/Marijan Lipovac/Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Verheugen: Hrvatska je bolja od mnogih zemalja koje će ući u EU 1. svibnja</p>
<p>Povjerenik Europske komisije za proširenje Günter Verheugen izrazio je svoje oduševljenje zbog odluke o Hrvatskoj. »Ekonomsko stanje Hrvatske je pozitivno, a Hrvatska je bolja od većine zemalja koje će ući u Europsku uniju 1. svibnja. Riječ je o tržišnoj ekonomiji koja će biti sposobna, usko surađivati s ekonomijom EU-a. Mi tu ne vidimo ni probleme ni rizike, a kada je riječ o uvjetima za punopravno članstvo, situacija je ohrabrujuća«, naglasio je Verheugen. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prodi: Hrvatska je napravila goleme napore, a Komisija to priznaje </p>
<p>»Zadnjih nekoliko godina Hrvatska je učinila goleme napore da bi uznapredovala na svom integracijskom putu, a Komisijino izvješće priznaje taj napredak«, izjavio je Romano Prodi, predsjednik Europske komisije, objavljujući da je Komisijin avis za Hrvatsku pozitivan. </p>
<p>»Dosezi Hrvatske ukazuju da europska strategija za zapadni Balkan osigurava dobar okvir za ekonomski i politički napredak, i, nadajmo se, ohrabrit će ostale zemlje u regiji da udvostruče napore kako bi napredovale u integracijama. </p>
<p>Nadam se da će europsko partnerstvo pripomoći hrvatskoj vladi da još učinkovitije određuje i provodi reforme. Europska će komisija Hrvatskoj pružiti svu moguću potporu, ali kako će daleko i koliko brzo napredovati, ostaje u njezinim rukama«, zaključio je Prodi. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Patten: Sada još ostaje pitanje Gotovine</p>
<p>Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten izrazio je zadovoljstvo što su hrvatske vlasti u Haag uputile svih osam haaških optuženika te sada ostaje samo pitanje odbjegloga generala Ante Gotovine. </p>
<p>»On je optužen za ozbiljne zločine. Mi smo se konzultirali s Carlom del Ponte i ona je ustvrdila da je Hrvatska učinila sve kako bi se pomoglo locirati i uhititi Antu Gotovinu. Ovom izjavom otvoren je put za pozitivno mišljenje Europske komisije o Hrvatskoj. Važno je da Hrvatska nastavi i dalje u potpunosti surađivati s Haaškim sudom«, izjavio je Patten. </p>
<p>Patten se zahvalio aktualnoj vladi, ali je posebnu zahvalu uputio bivšem premijeru Ivici Račanu i bivšemu ministru vanjskih poslova Toninu Piculi. </p>
<p>»Savjetovao bih Hrvatskoj da se koncentrira na sadržaj, a ne na spekulacije o datumima«, rekao je Patten.</p>
<p>Dodao je da će o pozitivnom avisu za Hrvatsku Vijeće ministara biti izvješteno već u ponedjeljak. </p>
<p>»Siguran sam da će ministri to mišljenje pozdraviti i staviti vrlo složen pečat odobravanja na ono što je učinila sadašnja i bivša vlast«, izjavio je Patten. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Doris Pack: Danas je sretan dan za Hrvatsku</p>
<p>Europska unija mogla bi uskoro početi pregovore s Hrvatskom o pristupanju, drži Doris Pack, zastupnica Europskog parlamenta koja je na čelu izaslanstva Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu. Hrvatska je provela važne reforme, rekla je Pack u Strasbourgu nakon što je Europska komisija dala Hrvatskoj pozitivnu ocjenu. »Ovo je sretan dan za Hrvatsku«, rekla je Doris Pack. »Građani Hrvatske mogu biti ponosni na reforme koje su već ostvarili. No, još ima mnogo toga za napraviti: reforma pravosudnog sustava, povratak izbjeglica i njihova vlasništva. Ali moguće je da će Hrvatska postati članica EU u ovome desetljeću«. Pack je također rekla: »Danas je snažan signal svim zemljama u regiji. Hrvatski susjedi bit će ohrabreni da uvažavaju građanska i ljudska prava i poštuju prava manjina. Oni će morati poduzeti nužne reforme, ali to vrijedi truda«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Žužul: Važna je bila naša odlučnost</p>
<p>U posebnoj izjavi za Vjesnik ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izjavio je da je pozitivan avis rezultat kombinacije samouvjerenosti i intenzivirane aktivnosti. »Nije riječ ni o kakvom preokretu u europskoj ili britanskoj politici. Važna je bila naša odlučnost u provedbi svih potrebnih kriterija te da smo uspjeli intenzivirati odnose s velikim brojem europskih država. Nakon ovoga koraka, dodatno ćemo intenzivirati diplomatske aktivnosti na svih 25 zemalja i nastojati dokazati da smo sposobni za punopravno članstvo u EU. Posla će sada biti još više, no obavljat ćemo ga u lakšim političkim i psihološkim aktivnostima, jer je sada vrlo jasno kamo idemo. Naš pristup koji sam s hrvatskom diplomacijom dogovorio na Plitvicama temelji se na četiri stupa: da je Hrvatska dokazano zrela demokracija, da ispunjava svoje međunarodne obveze, da znači stabilnost u regiji i da ne unosi velike probleme u EU«, izjavo je Miomir Žužul. </p>
<p>Ministar je naglasio kako je izuzetno važno da Hrvatska prema regiji ne nastupa unilateralno, nego kao dio međunarodne zajednice. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Grabar Kitarović: Početak pregovora o članstvu u EU potkraj godine </p>
<p>»Hrvatska bi potkraj ove ili početkom iduće godine mogla početi pregovore o članstvu u Europskoj uniji«, rekla je ministrica za europske integracije Kolinda Grabar Kitarović u izjavi telefonom za Radio 101 iz Strasbourga. Smatra kako »nije realno očekivati« da bi pregovori mogli početi prije kraja godine zbog izbora koji se ove godine održavaju za politička tijela EU-a. »Međutim, kad bismo negdje početkom 2005. počeli pregovarati, to bi nam dalo veliku, veliku šansu da održimo onaj ritam koji smo si zacrtali za ispunjenje svih kriterija i uvjeta za članstvo«, rekla je Grabar Kitarović. I bivši ministar za europske integracije Neven Mimica uvjeren je da će Hrvatska »negdje krajem ove godine« započeti pregovore o članstvu u EU te da će odluka o tome biti donesena u lipnju, zajedno s odlukom o kandidaturi. Smatra »sasvim realnim« da Hrvatska 2007. završi pregovore o članstvu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sanader: Danas okrećemo novu stranicu u povijesti</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - »Danas okrećemo novu stranicu u povijesti, jer se Hrvatska i službeno upućuje prema članstvu u Europskoj uniji. Ovo je početak teškog puta koji je pred nama, ali i završetak teškog puta koji je trajao 14 godina, od hrvatskog osamostaljenja«, rekao je premijer Ivo Sanader primivši pozitivan avis Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU te dokument o europskom partnerstvu s Hrvatskom. Premijeru je te dokumente predao Jacques Wunenburger, voditelj izaslanstva EK u Hrvatskoj. Svečanoj predaji avisa nazočili su potpredsjednici Vlade Jadranka Kosor i Andrija Hebrang. </p>
<p>Wunenburger je iznio osnovne zaključke EK na temelju kojih se preporuča otvaranje pregovora s Hrvatskom, o čemu će Europsko vijeće odlučivati u lipnju. »Čestitam ovoj i prethodnoj vladi na svim naporima koji su omogućili današnji vrlo povoljni ishod«, rekao je Wunenburger naglasivši da »Hrvatska mora povećati napore na području prava manjina, povratka izbjeglica, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije«. Posebice je pohvalio »znatno poboljšanu suradnju s Haaškim sudom u proteklih nekoliko mjeseci«, ali i napomenuo da »Hrvatska mora nastaviti punu suradnju i poduzeti sve potrebne korake kako bi preostali optuženik bio pronađen i izručen Haaškom sudu«. </p>
<p>»Moja vlada i moja zemlja spremne su početi pregovore da bi ostvarile naš krajnji cilj: punopravno članstvo Hrvatske u EU u sljedećih nekoliko godina«, rekao je Sanader zahvalivši Wunenburgeru i suradnicima na pomoći koju su pružali Hrvatskoj proteklih godina. Sanader je zahvalio i »Vladi Ivice Račana koja podnijela zahtjev i odgovorila na velik broj pitanja koje je Komisija postavila pred Hrvatsku«. Premijer je također naglasio kako je »svjestan da nas čeka još puno posla« jer »ulazak u EU ne znači rješavanje svih naših problema«. »Domaću zadaću u restrukturiranju hrvatskoga gospodarstva, u jačanju hrvatskih izvoznika, u jačanju konkurentnosti naših proizvoda, dizanju standarda građana i kupovne moći obitelji, moramo učiniti mi«, rekao je. No, naglasio je također kako je »siguran i u to da početak procesa učlanjivanja Hrvatske u EU dramatično mijenja i međunarodni položaj naše zemlje«. »Siguran sam da će ovaj dokument značiti puno u afirmaciji Hrvatske u međunarodnoj zajednici i u motiviranju mogućih stranih ulagača da Hrvatsku poimaju kao bilo koju drugu normalnu, zrelu, demokratsku europsku zemlju«, rekao je premijer. </p>
<p>S. Kapetanić¸</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mesić: Samo moramo nastaviti raditi ono što smo radili do sada</p>
<p>»To što smo dobili pozitivan avis znači da smo ispunili sve ono što se od Hrvatske očekivalo. U avisu nema uvjeta, mi samo moramo nastaviti raditi ono što smo i do sada radili. Vjerujem da od lipnja možemo početi pregovore o kandidaturi za EU«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u Stuttgartu. Hrvatska može biti, smatra, posebno zadovoljna činjenicom da u avisu nema nijednog uvjeta. Podsjetio je da je bilo upozorenja Hrvatskoj zbog obveza koje još treba ispuniti na putu prema EU, ali je Hrvatska ta upozorenja ozbiljno shvatila. »Provodimo reformu pravosuđa koja će biti dovršena tako da ćemo biti kompatibilni sa zemljama EU-a. Povratak izbjeglica je za nas više tehničko, a ne političko pitanje, a Hrvatska je zemlja u kojoj su svi građani pred zakonom jednaki«, rekao je. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="15">
<p>Blair, Račan, MacShane i Sanader </p>
<p>Nakon velikih riječi pohvale britanskog ministra za Europu treba se nadati kako će zavjereničke teorije i vječito traženje krivaca negdje drugdje jenjavati. Ne zato što to ne bi bilo legitimno, nego stoga što za reminiscencije nekih prohujalih versajskih Europa jednostavno nemamo vremena. Energiju i vrijeme bit će potrebno trošiti na dugotrajne i nimalo lagane reforme kako bi Hrvatska na kraju mogla postati punopravnom članicom Europske unije</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Moram priznati da sam se, slušajući u ponedjeljak na Zrinjevcu britanskog ministra za Europu Dennisa MacShanea, osjećao jako dobro. Ne samo profesionalno jer je posjet bio zanimljiv. Ne ni stoga što bi nakon velikih pohvala Downing Streeta na račun Sanaderove vlade svi hrvatski problemi u EU, zbog snažno izrečene britanske potpore, uključujući i onaj haaški zvan Gotovina, odjednom bili riješeni. Nego jednostavno zato što mi se tog trenutka prvi put učinilo da smo ih sada, nakon gotovo deset godina EU-natezanja sposobni riješiti.</p>
<p>Kako se približavao »sudbonosni« dan za hrvatski avis, u medijima i u politici umnožavale su se najrazličitije teorije o tome kako postoji »igra iza igre«, posebice kada je riječ o britanskoj politici. Mnogi političari u Hrvatskoj, ali i neki diplomati (njima je to teže oprostiti) odjednom su otkrili stare-nove zavjereničke planove britanskoga kraljevstva, poslovično prijateljstvo Francuza i Engleza sa Srbima, i još poneke kombinacije. Štivo je bilo zanimljivo čak donekle i zabavno, rasprave dinamične, ali s jednom manom – sve to zajedno nije imalo veze s Europom, a ni Europskom unijom u 21. stoljeću. U proteklih nekoliko tjedana teško je, naime, bilo pronaći (to nije polazilo za rukom čak ni zagovornicima zavjereničkih teorija) kakve to zasebne planove s Hrvatskom ima Tony Blair. Duboka promišljanja bila su zapravo nepotrebna jer su stvari u osnovi mnogo jednostavnije.</p>
<p>Rovovski rat za pozitivno mišljenje Europske komisije u osnovi je bio pokušaj da Hrvatska u vrlo kratkom vremenu pokuša vratiti olako prokockano povjerenje Europske unije i njezinih zemalja članica. Hrvatskoj se u vezi s Haaškim sudom jednostavno nije vjerovalo. Upravo su dvojica britanskih političara, bivši ministar vanjskih poslova Robin Cook i Lord George Robertson, Hrvatsku nakon izbora 2000. proglasili najboljom viješću 21. stoljeća. Stvari, međutim, nisu išle dobro. Prvo smo, kao Vlada, Gotovinu pustili da pobjegne, pa smo onda tvrdili da nismo. Zatim smo rekli da činimo sve da ga pronađemo, a nismo. Zatim smo rekli da sigurno nije u Hrvatskoj, a bio je. Na kraju smo, kao Vlada, jednom haaškom optuženiku obećali da mu optužnicu nećemo uručiti. A na kraju jesmo. Naposljetku nam nije preostalo ništa drugo nego da ustvrdimo kako tu nisu čista posla; da je Carla del Ponte nepravedna, a da Britanci imaju skrivene, mutne namjere. </p>
<p>Ivica Račan ovog je tjedna objavio kako je Tonyju Blairu poslao pismo u kojem lobira za Hrvatsku. Sasvim je sigurno da ne treba sumnjati u plemenitost poteza bivšeg premijera čija je vlada 2000. obavila važan posao mijenjanja predznaka Hrvatske u međunarodnim odnosima u pozitivnom smjeru. No, tim potezom Račan se ne može iskupiti za nedostatak hrabrosti i državništva da u četiri godine riješi ključna pitanja Hrvatske prema EU. Na kraju je ispalo da je to umjesto njega, i to u tri mjeseca, učinio Sanader.</p>
<p>Nakon velikih riječi pohvale britanskog ministra za Europu treba se nadati kako će zavjereničke teorije i vječito traženje krivaca negdje drugdje jenjavati. Ne zato što to ne bi bilo legitimno, nego stoga što za reminiscencije nekih prohujalih versajskih Europa jednostavno nemamo vremena. Energiju i vrijeme bit će potrebno trošiti na dugotrajne i nimalo lagane reforme kako bi Hrvatska na kraju mogla postati punopravnom članicom Europske unije. Velika Britanija je pak, dosad, kao i neke druge europske zemlje, pa napokon i SAD, u Hrvatskoj potrošila milijune funti, eura i dolara kako bi se stvorila stabilna demokracija, vladavina prava, a nestabilnost pomaknula dalje od svojih granica. </p>
<p>Povijesne knjige, dakle, treba zamijeniti čitanjem Unijinih dokumenata, regulativa, odluka, preporuka i zaključaka, a promašene ekonomske teorije o pokretanju nacionalnih resursa i okretanju »prema unutra«, koje bi, na neki neobjašnjiv, ali i neostvariv način bile zamjenom načelu otvorenog liberalnog i globaliziranog tržišta, nadomjestiti efikasnim uklanjanjem birokratskih i zakonskih barijera za strane investicije.</p>
<p>Ako se stvari budu tako odvijale, Hrvatski bi građani na kraju tog procesa, vrlo brzo, čak već pred formalno primanje u punopravno članstvo EU-a, mogli primijetiti da žive bolje i kvalitetnije. </p>
<p>Pozitivan avis Hrvatskoj bi trebao donijeti sasvim novu fazu, ovaj put najozbiljniju. Fazu koja će je napokon dovesti do zajedničkog stola na kojem se odlučuje o sudbini Europe. Jedino na taj način Hrvatska može prekinuti s praksom siromašnog i nepouzdanog europskoga izopćenika, izvan ključnih integracija, kako to diplomati vole reći, out in the cold. </p>
<p>Tranzicijske zemlje srednje Europe koje 1. svibnja ulaze u Europsku uniju već su izračunale kako će im za dostizanje standarda »starih članica« biti potrebno u prosjeku trideset godina. Po toj računici, sigurno je da u potpunosti neću moći uživati u rezultatima EU-integracija. No, to će sigurno moći moja djeca. Upravo stoga je ispunjavanje europskih standarda u najdubljem hrvatskom nacionalnom interesu.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Teško izboren avis, pravi posao tek slijedi</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Kako datumi mogu varati! Samo je 14 mjeseci prošlo od podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, u veljači 2003. u Ateni, do pozitivnog mišljenja Europske komisije. Reklo bi se, lak i brz posao. A nije bilo tako. Do tog dokumenta Hrvatska je došla vrlo teško, lomeći unutarnje i vanjske otpore. Bila je potrebna prava mala revolucija na političkoj sceni, ali i u glavama hrvatskih građana, bez obzira na to što su od prvog dana hrvatske države svi deklarativno bili za članstvo u EU.</p>
<p>Za početak, trebalo je odustati od navade da svaka nova vlast sve što je radila bivša proglašava potpuno krivim poslom. Hrvatska, naime, svoj pozitivan avis može zahvaliti dvjema vladama različitih političkih opcija. Ništa manje teško i dugotrajno nije bilo ni uvjeravanje nacije da se europskom zvjezdanom krugu možemo priključiti samo ako poštujemo neka pravila igre, iako nam se ponekad činila nepravednima, da se u Uniju ne stiže s figama u džepu, potpisujući jedno, a radeći drugo.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader i njegova vlada s punim pravom mogu slaviti jer su odradili velik i značajan posao, uspješno nastavivši tamo gdje je stala trećesiječanjska koalicija. I Račanova i Sanaderova vlada zato danas zaslužuju čestitke i pljesak. No, Sanader možda mrvicu snažniji jer je njega svijet gledao mnogo sumnjičavije nego njegova prethodnika. A vremena za dokazivanje moderne europske demokratske orijentiranosti svog HDZ-a imao je jako malo, samo tri mjeseca. </p>
<p>Posebno, pak, ohrabruje to što premijer Sanader posljednjih dana ne propušta prigodu naglasiti da »ulazak u EU neće značiti rješavanje svih problema« jer njih nitko ne može riješiti umjesto nas. Nema tu prečaca i čudotvornih recepata. Dobro je da se to stalno naglašava. Jer, ulazak Hrvatske u Uniju za mnoge će biti bolan, treba se oprostiti od mnogih starih navada i u ekonomskom i u društvenom životu. </p>
<p>Bit će sve više razočaranih, baš kao što je bilo i u 10 zemalja koje 1. svibnja ulaze u EU. Sve su one progutale mnoge gorke pilule i bile od jačih i starijih članica Unije »ucijenjene« na ovom ili onom području. Pred Sanaderom je, dakle, vrlo težak posao na domaćem terenu, baš kao i na međunarodnom, jer Hrvatska tek treba izboriti status službenog kandidata te dobiti datum početka pregovora.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbunjujuće presude</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nakon skandalozne presude admiralu JNA Miodragu Jokiću, koji je zbog razaranja Dubrovnika osuđen na samo sedam godina zatvora, te kazne Biljani Plavšić, bliskoj suradnici Radovana Karadžića od 11 godina, koja je u BiH ocijenjena uvredljivom za žrtve, Haaški sud je u ponedjeljak tu svoju sada već zbirku čudnih odluka dopunio i smanjenjem kazne Radislavu Krstiću s prvobitnih 46 na 35 godina zatvora zbog genocida nad sedam do osam tisuća Bošnjaka u Srebrenici.</p>
<p>Žalbeno vijeće Haaškog suda Krstiću je preinačilo kvalifikaciju njegove odgovornosti, te je umjesto počiniteljem genocida i zločina protiv čovječnosti, kako je stajalo u prvostupanjskoj presudi, sada osuđen samo kao pomagač u tom »genocidnom pothvatu« kojemu je, prema presudi, cilj bio istrebljenje 40 tisuća Bošnjaka koji su živjeli u Srebrenici radi »uspostave održivog srpskog teritorija u BiH i spajanja sa Srbijom«.</p>
<p>Prema presudi, ubijanje su organizirali i nadzirali neki članovi glavnog stožera Vojske Republike Srpske, a Krstić, koji »nije dijelio genocidnu namjeru« nekih članova tog stožera, odgovoran je zato što je dopustio da se »ljudstvo i tehnika Drinskog korpusa (kojemu je bio zapovjednik) uporabi u počinjenu tog kaznenog djela«.</p>
<p>Zločin u Srebrenici dogodio se, kako je poznato, nakon pada te bošnjačke enklave (pri čemu su svoju sramnu ulogu odigrali i tamošnji pripadnici UN-a), kada su bosanski Srbi danima strijeljali zarobljene bošnjačke muškarce dok su žene i djecu protjerali na područja pod kontrolom Armije BiH. Taj masakr općenito se smatra najvećim zločinom počinjenim u Europi od Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Dodatan problem s tom presudom Haaškog suda nastaje kada se spomenuta kazna za genocid usporedi, na primjer, s presudom generalu Tihomiru Blaškiću koji je zbog zločina HVO-a u Ahmićima kod Viteza, koji se dogodio tijekom i nakon borbi za to mjesto, i koji se ničim ne može opravdati, nepravomoćno osuđen na 45 godina zatvora. I presuda jednom od čelnika Hrvata iz srednje Bosne Dariju Kordiću, koji je nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora a da ga se nije povezalo ni s jednim zločinom, izgleda prilično čudno i zbunjujuće kada je se usporedi s onom Biljani Plavšić ili Miodragu Jokiću.</p>
<p>No, takva zbunjujuća asimetrija pri odmjeravanju kazni, koja u povlašten položaj stavlja one koji su sustavno provodili politiku genocida u odnosu na one koji su se branili i pritom počinili zločin, ipak se na kraju, tako se barem treba nadati, neće naći i u pravomoćnim presudama. Uostalom, bilo bi to kompromitirajuće i za sam Sud.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="18">
<p>Odlazi li Rupel, čovjek koji je tvrdoglavo branio slovenske nacionalne interese i kad nije bio u pravu </p>
<p>I dosad je Rupel odlazio, ali se uvijek vraćao. Ako mačka ima devet života, stari diplomatski mačak ima ih devedeset i devet. Bio je slovenski ministar vanjskih poslova nekoliko puta, župan Ljubljane, zastupnik u Parlamentu, veleposlanik u Washingtonu, sudionik važnih međunarodnih konferencija, predsjednik slovenske komisije za potvrđivanje hrvatsko-slovenske kopnene granice i utvrđivanje morske / Kladio bih se da nam je baš Rupel skuhao abortivan Račan – Drnovšekov ugovor o granici. Znao je da je to u stručnome pogledu amaterski uradak, izmišljotina slovenskih pravnika režimskih dodvorica, ali je isto tako znao da iz Zagreba stiže vanjskopolitički zelembać u području vanjske politike. Ubacio je u igru stare Račanove frendove iz Beograda, Kučana i Drnovšeka, pa je naš premijer brzopleto parafirao ugovor koji je poslije, pod pritiskom hrvatske javnosti, morao odbaciti / Za Rupelova vladanja u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenija je postala članicom NATO-a, a 1. svibnja će i u Europsku uniju. Sjećam se koliko su, tijekom pregovora s Europskom unijom, Talijani gnjavili Slovence. Sada je, dakako, sve to prošlost, pa su Talijani trenutačno veliki kompanjoni Slovencima u natezanju s Hrvatima zbog ribolovnog pojasa. Naivnost je nadomjestila poslovičan slovenski oprez</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>Hoće li s političke pozornice sići čovjek koji je stvarao suvremenu slovensku povijest i godinama sudjelovao u kreiranju slovenske politike prema Hrvatskoj – ministar vanjskih poslova u deželi Dimitrij Rupel? Aktualni rat dvojice stranačkih kompanjona, premijera Antona Ropa i ministra Rupela još traje (buknuo je nakon što se Rupel 13. travnja javno usprotivio kandidaturi Zdenke Cerar za ministricu pravosuđa), a na kladionicama u Ljubljani bukmejkeri za sada daju uvjerljivu prednost Ropu. </p>
<p>I dosad je Rupel (rođen je u Ljubljani 1946.) odlazio, ali se uvijek vraćao. Ako mačka ima devet života, stari diplomatski mačak ima ih devedeset i devet. Bio je slovenski ministar vanjskih poslova nekoliko puta, župan Ljubljane, zastupnik u Parlamentu, veleposlanik u Washingtonu, sudionik važnih međunarodnih konferencija, predsjednik slovenske komisije za potvrđivanje hrvatsko-slovenske kopnene granice i utvrđivanje morske. </p>
<p>Vrhunski obrazovan (diplomirao je književnost i sociologiju, redoviti je sveučilišni profesor, predavao je u Sjedinjenim Državama i Kanadi, tečno govori engleski, njemački, talijanski i francuski), obdaren diplomatskim umijećima, s jakim političkim njuhom koji imaju samo iznimni talenti, zdušno je i uspješno promicao slovenske državne interese. Njegove zasluge u vrijeme rata u Sloveniji i stjecanja slovenske neovisnosti su velike. </p>
<p>Vješto se 1991. nosio s nesnosnim talijanskim ministrom De Michelisom, nadmenim Nizozemcem Van Den Broekom i Luksemburžaninom Jacquesom Poosom, perjanicama čuvene europske »trojke«. Imao je tanan, profinjen instinkt pa je u odlučnim trenucima, posebice u Bruxellesu 16. i 17. prosinca 1991., čitav ulog stavio na njemačkog ministra vanjskih poslova Genschera, dodvoravao mu se, zivkao ga telefonom, dok je Nijemac krčio put prema međunarodnome priznanju Slovenije i Hrvatske. </p>
<p>Dok sam obnašao dužnost hrvatskoga ministra vanjskih poslova Rupelu sam sredinom 1991. u Anconi izložio službeni prijedlog hrvatske vlade o savezu suverenih država, bivših jugorepublika. Slovencu su izbijale ospice čim bi netko spomenuo Jugoslaviju, ali se ipak u načelu složio s prijedlogom koji je mogao – da su ga i Srbi prihvatili – suzbiti sve ratove na području bivše Jugoslavije. </p>
<p>U memoarskoj knjizi »Skrivnost države« Rupel je zapisao: »Da su na to (plan o savezu suverenih država) tada pristali i Srbi, a prije svega Armija, bilo bi moguće nešto i odlučiti. Jović (predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije 1990. – 1991.) i Marković (predsjednik federalne vlade) su, međutim, odlučili iskušati maksimalnu, odnosno jugoslavensku opciju«. </p>
<p>U vrijeme osamostaljenja 1991. maštali smo zajedno o hrvatsko-slovenskoj granici bez policijskih i carinskih postaja, poput granica unutar država Beneluksa, čak smo razmatrali mogućnost zajedničkih hrvatsko-slovenskih diplomatskih misija u nekim državama. </p>
<p>Neke je vlastite prijedloge povukao, npr. o kondominiju (zajedničkoj vlasti) u Savudrijskoj vali, vjerojatno pod pritiskom krajnjih ekstremista. Nedavno se složio s ministrom Miomirom Žužulom o arbitražnom rješenju morske granice, ali su skočili slovenski politički pit bulli Kacin i comp. pa je morao uzmaknuti. </p>
<p>U mojim pregovorima s Rupelom letjelo je i perje. Jednom smo se u Otočecu žestoko posvađali u vezi s granicom u području rijeke Dragonje (ja sam inzistirao na prirodnome koritu, sjeverno od kanala Svetog Odorika, a Rupel na katastarskoj granici, južno od toga kanala), tako da se članica našega izaslanstva profesorica međunarodnog prava Maja Seršić uplašila, mislila je da više nikada nećemo međusobno progovoriti ni riječi. </p>
<p>Mi smo nakon razgovora mirno sjeli za stol i zajedno objedovali. Diplomacija je puna takvih obrata.</p>
<p>Zamjerao nam je pasivno držanje potkraj lipnja 1991. kada je Jugoslavenska armija napala Sloveniju. Službeni Zagreb je, smatraju i danas mnogi Slovenci, bio podvio rep. Zbivanja su, dakako, bila daleko složenija i opasnija za Hrvatsku negoli što u deželi misle. Mi smo, s druge strane, uzvraćali zamjerkama zbog očijukanja Slovenaca s rukovodstvom u Srbiji.</p>
<p>U biografskoj knjizi o Miloševiću »On, ona i mi« (Beograd, 1997.) Slavoljub Đukić piše da je pragmatična Ljubljana nakon stjecanja neovisnosti tražila savezništvo s Beogradom, jer joj »dalja suradnja s Tuđmanom mrsi račune i uvlači je u neizvjesnost«. </p>
<p>Predsjednik slovenske Skupštine Franc Bavčar ugovorio je sastanak s Dobricom Ćosićem i doputovao u Beograd 12. kolovoza 1991., zajedno s Rupelom. Predložili su Ćosiću da posreduje u slovensko-srpskom izmirenju. Rekli su neka se zaboravi sve što je bilo i uspostavi nova suradnja, a za uzvrat Ljubljana pristaje na neutralnost u sporu između Srbije i Hrvatske.</p>
<p>»Hoćete li vi to staviti na papir?« pitao je Ćosić.</p>
<p>U zajednički sastavljenom tekstu, u pet točaka, Ljubljana je pristala i na ono što je bilo najspornije u jugoslavenskoj krizi, na pravo Srba u Hrvatskoj na samoodređenje, piše Đukić.</p>
<p>Pragmatičan do kraja (čestitao je 18. travnja Vuku Draškoviću imenovanje za ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore) Rupel je uvijek odlučno, hrabro i tvrdoglavo branio slovenske nacionalne interese. I kad nije bio u pravu. </p>
<p>Zbog toga su ga neki naši ljevičari proglasili zadrtim slovenskim nacionalistom. Oni još maštaju o radničkoj klasi bez domovine i Lenjinovim »sjedinjenim državama svijeta«, a on o državi Sloveniji u kojoj će Slovenci trajno čuvati nacionalni identitet, jezik i autohtonu slovensku kulturu. Kladio bih se da nam je baš Rupel skuhao abortivan Račan – Drnovšekov ugovor o granici. </p>
<p>Znao je da je to u stručnome pogledu amaterski uradak, izmišljotina slovenskih pravnika režimskih dodvorica, ali je isto tako znao da iz Zagreba stiže vanjskopolitički zelembać u području vanjske politike. </p>
<p>Ubacio je u igru stare Račanove frendove iz Beograda, Kučana i Drnovšeka, pa je naš premijer brzopleto parafirao ugovor koji je poslije, pod pritiskom hrvatske javnosti, morao odbaciti. </p>
<p>Zbog toga Račanova gafa i danas su zamućeni hrvatsko-slovenski odnosi.</p>
<p>Kada sam prije dva mjeseca postavljen za savjetnika hrvatskog ministra vanjskih poslova u slovenskome se tisku podigla silna graja zbog mojih tobože tvrdih stavova. Pisali su o meni svašta. Bila je to poruka hrvatskoj vladi da me ni za živu glavu ne postavlja za pregovarača s Ljubljanom. Prepoznao sam u toj kampanji fini rukopis maestra koji je negdje u Ministarstvu vanjskih poslova iza kulisa tiho brifirao novinare. </p>
<p>Za Rupelova vladanja u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenija je postala članicom NATO-a, a 1. svibnja će i u Europsku uniju. Sjećam se koliko su, tijekom pregovora s Europskom unijom, Talijani gnjavili Slovence (zbog prava na stjecanje nekretnina ili u pregovorima o statusu manjina, npr.). Sada je, dakako, sve to prošlost, pa su Talijani trenutačno veliki kompanjoni Slovencima u natezanju s Hrvatima zbog ribolovnog pojasa. Naivnost je nadomjestila poslovičan slovenski oprez.</p>
<p>Rupi je, čini se, zbog svega toga, happy. </p>
<p>Ako je ovih dana, šetajući Ljubljanom, onako korpulentan i malko pognut, pogledao prema plavetnilu dežele, mogao je vidjeti kako ga u velikim visinama nadlijeću zrakoplovi, sitni poput crnih točkica. </p>
<p>Slovensko nebo sada brižno čuvaju talijanski lovci F-16. </p>
<p>Možda će jednoga dana, kada Hrvatska uđe u NATO, te iste riječi on uputiti meni.</p>
<p>Sudbina malih država često je vrlo slična.</p>
<p>Autor je akademik, svojedobno, sredinom 1991., ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ponižena Kuba: najveći zatvor za novinare na svijetu</p>
<p>U montiranim je suđenjima koja su u prosjeku trajala između šest i osam sati osuđeno pedeset oporbenjaka i dvadeset šest novinara. Nije bilo moguće žaliti se na presude i kazne u trajanju od šest do dvadeset osam godina zatvora. Niti u jednom slučaju obrana nije mogla pozvati svjedoke koji bi govorili u korist optuženika, a odvjetnici bi dobili petnaestak minuta prije početka suđenja da »pripreme obranu« / Stvarnost Kube uvelike se razlikuje od stereotipnih pogleda koje neki hrvatski mediji donose prema potrebama turističkih operatora koji su sponzorirali put hrvatskih novinarki i novinara. Tako, jedna naša poznata turistička agencija reklamira odmor na Kubi uz slogan da »dok je Castra, bit će ovakve Kube – fantastične«. Kada se posjetitelj makne od »preporučena« i s vlastima dogovorena programa, suočava se s onom Kubom koju prosječni turist ne želi ili ne uspijeva upoznati</p>
<p>DRAGO PILSEL</p>
<p>Povjerenstvo UN-a za ljudska prava zatražilo je u četvrtak od Kube da poboljša stanje ljudskih prava i dopusti posjet posebnog UN-ova istražitelja toj komunističkoj zemlji. U rezoluciji se traži od Kube da zajamči slobodu govora i vjerska prava, te da otvori dijalog s političkim skupinama i osobama, kako bi se razvile demokratske institucije i građanske slobode.</p>
<p>Donošenje rezolucije potaknuo je Honduras, a poduprli su ga SAD i EU. Kao i lani, rezolucija je donesena sa samo jednim glasom više – 22 prema 21, dok je deset članica bilo suzdržano. Susjedne karipske zemlje priključile su se kritikama kubanske vlade, kojoj je na čelu marksist Fidel Castro.</p>
<p>Prije godinu dana, 18. ožujka 2003. tajna je policija Castrova režima pokrenula val represije koji se nije pamtio desetljećima i uhitila stotinjak političkih disidenata i novinara. Prva faza toga represivnog vala okončana je 8. travnja kada su završili montirani sudski procesi u kojima je sedamdeset osam disidenata, oporbenih političara, ekonomista, novinara, pisaca, mirotvornih aktivista i volontera organizacija koje se bave ljudskim pravima osuđeno na ukupno 1852 godine i dva mjeseca zatvora.</p>
<p>Prema mišljenju Amnesty Internationala, novinarske organizacije »Reporteri bez granica« i drugih nevladinih organizacija i vlada, bila su to montirana suđenja. </p>
<p>Trajala su, sve skupa, samo tri dana. Pojedinačna su suđenja pak u prosjeku trajala između šest i osam sati. Nije bilo moguće žaliti se na presude i kazne u trajanju od šest do dvadeset osam godina zatvora. Niti u jednom slučaju obrana nije mogla pozvati svjedoke koji bi govorili u korist optuženika, a odvjetnici bi dobili petnaestak minuta prije početka suđenja da »pripreme obranu«. </p>
<p>Od tih sedamdeset osam osuđenih, čime se broj političkih zatvorenika na Kubi popeo na 362, bilo je dvadeset šest novinara, čime je Kuba postala najveći zatvor za novinare na svijetu, a Fidel Castro vodeći ugnjetavač slobode informiranja na kugli zemaljskoj.</p>
<p>Svi su osuđeni zbog navodne suradnje sa SAD-om, a protiv »nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti zemlje«. Osuđenici, a posebno moji kolege novinari, objavljivali su članke u časopisima ili web portalima koje su financirali ili američka vlada ili neke druge inozemne organizacije za zaštitu ljudskih prava. Često su se iz svojih domova javljali i za strane radijske stanice.</p>
<p>Intervencijom Katoličke crkve, Castro se nije usudio neke od tih osuđenika i likvidirati s obzirom na to da je za neke od njih zatražena i kazna smaknuća. Ali je ipak bilo mrtvih. Castro je 11. travnja 2003. dao strijeljati tri mladića koji su bili oteli brod i namjeravali ga odvesti do glavnog grada američke države Florida, Miami. </p>
<p>Povjerenstvo UN-a za ljudska prava reagiralo je i zbog toga što su uvjeti života spomenutih osuđenika grozni. U pismu koje sam dobio ovih dana, kolegica Beatriz Pedroso, slobodna novinarka koja u zatvoru ima supruga, novinara Julio Cesar Galvez Rodriguez koji odležava kaznu zatvora od petnaest godina jer se drznuo komentirati za strani tisak da ekonomski pokazatelji Castrova režima ne govore istinu o teškoj gospodarskoj situaciji na otoku, pripovijeda kako žive zatvorenici.</p>
<p>Posjeti žena su dopušteni svaka tri mjeseca u trajanju od dva sata. Smiju muževima (ali ne u svim slučajevima) donijeti najviše trinaest kilograma hrane. Oni uglavnom borave u samicama od 1,80 metara širine i tri metara dužine, bez ventilacije ili bilo kakvoga kontakta s dnevnim svjetlom. </p>
<p>Zatvorska je hrana najčešće trula, ćelije su vlažne i hladne, zatvorenici nemaju posebnu liječničku pomoć, a rijetko koji upravitelj zatvora dopušta ulazak lijekova u kaznionice. Tu i tamo, možda, nešto vitamina. Nemaju knjige. Zabranjena im je svaka vjerska literatura. </p>
<p>Među osuđenicima je i jedna žena: poznata ekonomistica Martha Beatriz Roque Cabello, osuđena na dvadeset godina zatvora, jer je promovirala ideje civilnog društva. Posebna je pak priča liječnika Oscara Elias Biscet Gonzalez. On je već sedam mjeseci u samici, bez ikakva dodira s vanjskim svijetom u kojoj sjedi samo u donjem rublju, jer odbija odjenuti zatvoreničku odjeću. Svi ga smatraju uzorom cijele politički zatvoreničke populacije. </p>
<p>Prije montiranog suđenja na kojem je dobio dvadeset pet godina robije, zatvoren je tridesetak puta i odslužio tri godine zatvora, jer je u svojoj četvrti u Havani organizirao manju nevladinu organizaciju za promociju kvalitete života.</p>
<p>Takvih je priča mnoštvo. Jedna tužnija od druge. A i ukupno stanje na otoku nije ništa bolje. Samo pet posto stanovništva, postotak koji je povezan s Partijom, živi pristojno. Ostatak populacije, njih 95 posto hrani se bezvrijednim pesosima (1 dolar je 27 pesosa), odnosno točkicama na bonovima. </p>
<p>S obzirom na to da prosječne plaće iznose od 130 pesosa (niži radnik) i više od 350 pesosa (liječnik) do osamsto pesosa (viši policajac), a mirovine oko devedeset pesosa (tri dolara), golema većina Kubanaca, ako ne prima pomoć iz inozemstva, osuđena je dijeliti s ostalim ukućanima osam jaja i pola kokoši na mjesec, te zaista nedovoljne mjere riže, graha, šećera, soli, brašna, ulja i ostale beneficirane osnovne namirnice.</p>
<p>Kako sam ove godine vidio vlastitim očima, osim velika siromaštva, na otoku postoji i velika nestašica lijekova i to elementarnih.</p>
<p>Stvarnost Kube uvelike se razlikuje od stereotipnih pogleda koje neki hrvatski mediji donose prema potrebama turističkih operatora koji su sponzorirali put hrvatskih novinarki i novinara. Tako, jedna naša poznata turistička agenciji reklamira odmor na Kubi uz slogan: »Dok je Castra, bit će ovakve Kube – fantastične!«. </p>
<p>Ipak. Kada se posjetitelj makne od »preporučena« i s vlastima dogovorena programa, suočava se s onom Kubom koju prosječni turist ne želi ili ne uspijeva upoznati.</p>
<p>Ona ponižena Kuba, čiji glasovi u potrazi dostojanstva i ljubavi ipak prodiru do nas i najavljuju spremnost jednog naroda da izdrži iskušenja sve užeg kaveza. Zato što mu je sve slađa sloboda.</p>
<p>Autor je slobodni novinar iz Zagreba, predsjednik Hrvatsko-kubanskog društva prijateljstva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="20">
<p>Na zagrebačkim ulicama živi i 59 djece bez doma </p>
<p>U Zagrebu ima oko 400 beskućnika / Do kraja godine u naselju Kosnica trebali bi se osposobiti paviljoni za dulji i trajni smještaj beskućnika </p>
<p>Prema procjenama policije, pravosuđa i institucija socijalne skrbi, na području grada Zagreba ima nešto više od 400 beskućnika, među kojima i 59 maloljetnika, a samo je polovica njih smještena u odgovarajuće ustanove. Pokazuje to istraživanje što ga je nedavno poveo Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. </p>
<p>»Stvarni broj beskućnika teško je utvrditi zbog njihova specifičnog načina života no, kad smo odlučili pokrenuti istraživanje o stanju beskućništva u gradu, provedena je anketa kojom su obuhvaćene 353 osobe. Ako njima pribrojimo 59 maloljetne djece, uvjetno možemo govoriti o 412 beskućnika«, objašnjava Fortuna.</p>
<p> Istraživanje je tako pokazalo da 70 posto beskućnika čine muškarci, od kojih je više od 60 posto starijih od 50 godina. »U Domovinskom ratu sudjelovalo ih je 14 posto«, naglašava Višnja Fortuna. </p>
<p>Što se pak zdravstvenog stanja zagrebačkih beskućnika tiče, Grad koji im je sredinom prošle godine u Zavodu za javno zdravstvo organizirao sistematske preglede, za 70 posto njih osigurao je zdravstvenu zaštitu. »Ipak, valja spomenuti da 54 posto osoba ima duševne smetnje a više od 70 posto osoba sklono je prekomjernom konzumiranju alkohola«, kaže pomoćnica pročelnika. Što se bračnoga statusa tiče, 75 posto osoba nevjenčano je ili razvedeno, a 20 posto ima maloljetnu djecu. </p>
<p>Beskućništvo je, nastavila je Višnja Fortuna, globalni socijalni problem koji pogađa sve zemlje svijeta, bez obzira jesu li razvijene ili nisu. »Na temelju istraživanja, zagrebačke beskućnike definirali smo kao odrasle osobe privremeno ili trajno smještene u neku od ustanova za beskućnike, zatim one koje dulje vrijeme borave u psihijatrijskim bolnicama jer nemaju kamo, te osobe koje žive u improviziranim objektima koji se ne mogu smatrati domom«, objašnjava Fortuna. </p>
<p> S obzirom na trajanje, beskućništvo može biti samo prolazna epizoda u životu pojedinca i obitelji ali i stanje iz kojega se i u koje se neprestano ulazi i izlazi. »Na žalost, taj trend je u porastu pa je zamijećeno da ljudi sve duže žive na ulici«, ističe Fortuna. </p>
<p>Grad Zagreb je beskućnicima u sklopu socijalne skrbi osigurao prehranu u pučkoj kuhinji i smještaj u dva prenoćišta. »Gradsko prenoćište u Heinzelovoj ulici ima ukupno 84 ležaja a tijekom prošle godine koristilo ga je 149 osoba. Prosječna duljina boravka u ovom prenoćištu je dvije i pol godine, iako ima osoba koje su na toj lokaciji i sedam godina. To je pokazatelj da je prenoćište izgubilo svoju prvobitnu ulogu – smještaj do pronalaska trajnijeg rješenja«, kaže Fortuna. Ako se utvrdi da beskućnici uhvaćeni u skitnji nemaju prebivalište u Zagrebu, Grad im osigurava besplatnu kartu do mjesta u kojem su prijavljeni. </p>
<p>Druga adresa na kojoj mogu prespavati, jest prenoćište Crvenog križa u Ulici Grgura Ninskog, koje ima 70 postelja. Iako je ovo mjesto otvoreno samo po noći, neki su korisnici tu i duže od 10 godina. Međutim, kako su oba objekta, čiji kapaciteti ionako nisu dovoljni, odavno zakoračila u treću životnu dob, Grad do kraja godine planira u Kosnici, naselju nadomak grada, osposobiti paviljone za dulji i trajni smještaj. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Umjesto Grada, vlasnikom vrijednog zemljišta postala vinkovačka tvrtka Krma</p>
<p>Gradske je čelnike ovih dana neugodno iznenadila presuda Općinskog suda u Zagrebu, koji je u sporu između Zagrepčanke u stečaju i tvrtke Krma još u siječnju presudio, da se ta vinkovačka tvornica stočne hrane može uknjižiti kao vlasnik zemljišta Zagrepčanke, veličine gotovo 100.000 četvornih metara, u Heinzelovoj 68. Upravo je Grad Zagreb, naime, u vrijeme dok je gradonačelnik bio Milan Bandić, 2001. od Zagrepčanke kupio to zemljište, zajedno sa 33 prateće zgrade, za 15 milijuna eura.</p>
<p>Zbog potpisivanja toga »štetnog ugovora«, Klub skupštinskih zastupnika Hrvatskog bloka ponovno je u utorak na konferenciji za novinare zatražio od sadašnjeg dogradonačelnika Bandića da »preuzme političku odgovornost« i podnese ostavku.</p>
<p>To je zemljište, inače, od 1935. bilo gradsko, a poslije je jedan od korisnika postala mesna industrija Zagrepčanka. Ona ga je, pak, u pretvorbi 1992. godine uvela u svoju imovinu, na što je Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) dao suglasnost, ne provjeravajući detaljno stanje. Takve su se stvari događale jer je u to vrijeme, Fond bio zasut tisućama sličnih elaborata o pretvorbi, tumači zastupnik Tomislav Jelić (HB).</p>
<p>Grad Zagreb je 1994. tužio Zagrepčanku i HFP tražeći da se Gradu prizna vlasništvo nad spornim zemljištem. No, nakon što su tuženici ponudili to zemljište na prodaju, Grad je, 1. ožujka 2001. odlučio iskoristiti pravo prvokupa, pod uvjetom da na nekretnini nema nikakvih tereta. Samo tri mjeseca nakon toga, Poglavarstvo odlučuje da se to zemljište, iako su na njemu zabilježena 44 spora, ovrhe i hipoteke, ipak kupi.</p>
<p>»Najgori je od svega članak 10. kupoprodajnog ugovora između Grada i Zagrepčanke, kojim je Grad odustao od tužbe i tužbenog zahtjeva kojim traži utvrđivanje vlasništva nad tim zemljištem. Time se Grad za vijeke vjekova odrekao zemljišta u Heinzelovoj«, istaknuo je zastupnik Jelić, dodavši da su »sve te radnje išle na ruku vinkovačkoj Krmi«.</p>
<p>»Blokovac« Kažimir Varda još je istaknuo, da nevjerojatno nitko iz Grada nije znao za najnoviju presudu, donesenu još prije tri mjeseca. »Prije mjesec dana Grad je potpisao ugovor s odvjetnikom Almirom Dervišbegovićem, koji je trebao riješiti sve 'plombe' i uknjižiti Grad Zagreb kao vlasnika toga zemljišta i za to će mu se isplatiti 100.000 eura. To je bilo potpuno nepotrebno, jer je uknjižba gradske imovine osnovna zadaća Ureda za imovinsko-pravne odnose a time se bavilo i Državno odvjetništvo, koje zastupa Grad, i to za 6,9 milijuna eura godišnje«, zaključio je Varda.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sanader: Dostižemo i europske standarde </p>
<p>Predsjednik Vlade Ivo Sanader i gradonačelnica Vlasta Pavić u utorak su na Žitnjaku i službeno pustili u pogon prvi, mehanički dio Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ). Taj dio uređaja inače je u funkciji od 2. travnja, dok bi onaj još značajniji, biološki dio, u kojemu će se iz otpadnih voda uklanjati i mikroorganizmi, trebao proraditi 2007. godine.</p>
<p>»Čestitam Gradu Zagrebu na ovom sjajnom projektu koji predstavlja velik korak ne samo u pročišćivanju voda, nego uopće u ekologiji i ekološkim standardima kakve želimo postići u Hrvatskoj. Ovim sigurno dostižemo i europske standarde«, ocijenio je premijer. On je prije toga zajedno s gradonačelnicom pritisnuo crvenu »gljivu« koja je aktivirala pumpe za crpljenje otpadnih voda u uređaj. </p>
<p>Sanader je istaknuo kako ovaj pročišćivač nije važan samo za Zagreb, već i za sve građane koji žive nizvodno uz Savu. Naglasio je da se ovdje vidi kontinuitet dobrog upravljanja Gradom jer je projekt započet još za vrijeme dok je gradonačelnicom bila Marina Matulović-Dropulić (HDZ). Nastavljen je i za vrijeme Milana Bandića, dok je prva faza završena u vrijeme kada dužnost gradonačelnice obnaša Vlasta Pavić (SDP).</p>
<p>Na kraju je u ime Vlade izrazio potporu realizaciji preostalih dijelova projekta pročistača (izgradnja Domovinskog mosta, biološkog dijela pročistača, dovršetak glavnog odvodnog kanala i Čulinečke ceste).</p>
<p>Gradonačelnica Pavić podsjetila je kako je CUPOVZ jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj uopće, kao i jedan od najvećih ekoloških projekata u Europi. Grad Zagreb, istaknula je, pokazuje kako skrbi o vodi kao vrlo važnom resursu, dodajući kako zadovoljavanje strogih ekoloških standarda olakšava i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>O tome što se CUPOVZ-om dobiva, govorio je njezin zamjenik Stipe Tojčić, objasnivši kako će uređaj pridonijeti očuvanju vodocrpilišta a time i pitke vode, a do uređaja će se dovoziti i fekalije iz septičkih jama s lokaliteta na kojima nije izvedena kanalizacija. </p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladisalav Prežigalo rekao je kako se Zagreb ponaša u skladu s Dunavskom konvencijom. </p>
<p>Prosječna četveročlana obitelj u Zagrebu čišću će vodu plaćati putem računa Vodopskrbe i odvodnje, uvećanih za oko 34 kune, o čemu će, kako najavljuju predstavnici Grada, Poglavarstvo donijeti odluku najvjerojatnije već u četvrtak. </p>
<p>Prema riječima Ante Pavića, zamjenika direktora tvrtke koncesionara, Zagrebačkih otpadnih voda, zaduženih za cijeli projekt CUPOVZ-a (vrijedan oko 200 milijuna eura bez kamata), sada se iz otpadnih voda dnevno izvadi oko 20 tona otpada. Sve bi to bez novoga pročistača završilo u Savi. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Roditelji štićenika mjesec dana čekaju da ih prime u Ministarstvu zdravstva </p>
<p>Roditelji štićenika Centra za rehabilitaciju Stančić ogorčeni su što ih nitko iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi nije primio, kako bi iznijeli svoje mišljenje o događajima u Centru Stančić i smjenjivanju ravnateljica Jasne Lesički. Nakon što su oko mjesec dana pokušavali dogovoriti primanje u Ministarstvu, odlučili su to zatražiti i u Uredu predsjednika Stjepana Mesića. </p>
<p>»Smatramo da predstavnik roditelja u Upravnom vijeću Centra Stančić, koje je odlučilo o mandatu ravnateljice, nije mogao dobro predstavljati roditelje, jer je riječ o bivšem ravnatelju Centra«, naglasila je Marica Spasenovski, predsjednica Vijeća roditelja Centra Stančić. </p>
<p>»To, što roditelje nitko ništa ne pita, dokazuje da ovo nije fer igra, već je sve preraslo u političku igru. A o sudbini naše djece u Centru ne bi smjela odlučivati politika«, rekla je Marica Spasenovski. </p>
<p>Sin Marice Spasenovski živi u Centru Stančić od 1975. godine, a ona je bila i svjedokom nehumanih postupaka prema štićenicima ranijih godina. </p>
<p>»Prije dolaska ravnateljice Lesički djeca su znala biti vezana za radijatore, a dobivala su i batine. Bili smo zadovoljni radom dosadašnje ravnateljice, pa smatramo da je njezina smjena velika pogreška«, rekla je predstavnica roditelja. Dodala je kako se ipak nada da će novoizabrani ravnatelj biti »poštena i provjerena osoba dobrog srca«. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mještani Kraljevca u strahu od klizanja zemlje</p>
<p>Do klizanja dolazi jer se kuće grade na neodgovarajućem zemljištu, odnosno prostoru na kojem su nekad bile šume, smatraju starosjedioci</p>
<p>Na privatnim parcelama u Kraljevcu, kvartu između Tuškanca i Pantovčaka, proteklog je tjedna došlo do velikog odrona zemljišta ispod kuće M.K.-a, te gradilišta kuće M.Z.-a. </p>
<p>Kako nisu mogli razgovarati s vlasnicima zemljišta, zabrinuti susjedi pozvali su novinare, koji baš i nisu s oduševljenjem dočekani u kući M.K.-a Kako je, naime, kazala kći M.K.-a, riječ je o privatnom vlasništvu, šteti koju će on platiti, i zato se obitelj jako protivi bilo kakvom publicitetu.</p>
<p>Vlasnik kuće ipak je bio ljubazniji, ali nije želio da se objavi puno ime njegovo i njegova susjeda. Tvrdi da je do odrona došlo zato što statičar nije napravio dobar projekt za kuću koju je susjed M.Z. nedavno počeo graditi. Šteta je oko 250 tisuća kuna, bit će sanirana i susjedi se, prema njegovim tvrdnjama, nemaju čega bojati jer klizište se neće širiti.</p>
<p>Premda vlasnici spornog zemljišta nastoje ostati anonimni, cijeli Kraljevac je, sudeći po tome kako su nas mještani upućivali da stignemo do klizišta, upoznati s tim što se dogodilo. Neki mještani, po godinama vjerojatno starosjedioci, cijeli su slučaj prokomentirali kao da se to dogodilo »zato što se kuće grade na neodgovarajućem zemljištu, odnosno prostoru na kojem su nekad bile šume, koje su posječene radi izgradnje luksuznih vila«. </p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Suicidi sve brojniji, najčešće zbog narušenog zdravlja </p>
<p>Prošle godine samoubojstvo je na području Zagreba počinilo 211 osoba a još njih 79 pokušalo je izvršiti taj čin / Najviše samoubojstava zabilježeno je u travnju, a najkritičniji dan je ponedjeljak </p>
<p>Prema podacima PU zagrebačke, u 2003. godini samoubojstvo je na području Zagreba počinilo 211 osoba, a 79 njih pokušalo je izvršiti taj čin. U odnosu na 2002. godinu, kad je bilo 189 samoubojstava, broj suicida prošle godine porastao je za 11,6 posto. </p>
<p>Ipak, dr. Berislav Tentor, psihijatar Centra KBC-a Rebro za krizna stanja i prevenciju suicida, ističe kako se na temelju toga podatka ne može zaključiti i da je broj suicida na području Hrvatskoj u porastu. »Prema stopi suicida spadamo u zemlje visoke kategorije, no ona se mijenja iz godine u godinu. Najviša je stopa, primjerice, bila 1992. kad je samoubojstvo počinilo 1156 osoba, a najniže stope zabilježene su 1995., 2000. i 2001. godine, kad je suicid izvršilo manje od 1000 ljudi u Hrvatskoj«, objašnjava dr. Tentor.</p>
<p>Od ukupnog broja samoubojstava, na području Zagreba u 99 slučajeva, odnosno 46,9 posto, počinitelji su bili osobe narušena zdravlja. U izvješću PUZ-a stoji da su najbrojnije bile osobe s psihičkim poremećajima, teški bolesnici, oboljeli od karcinoma, a slijede ih alkoholičari i narkomani. </p>
<p>Suicid je vrlo složeni proces koji, ističe psihijatar, treba promatrati s više stanovišta – biološkog, sociološkog, religioznog i sl. »U najrizičniju skupinu svakako možemo ubrojiti osobe s psihičkim i tjelesnim oštećenjima te ovisnike, no uz zdravstvene ne treba zaboraviti ni sociološke razloge koji čovjeka tjeraju na taj čin«, kaže psihijatar. Tako si je, primjerice, zbog staračke besperspektivnosti i usamljenosti prošle godine život oduzelo 13 osoba. Liječnik pak tvrdi da socijalno stanje u državi ne utječe izravno na broj suicida jer, primjerice, susjedi Slovenci koji žive u stabilnijoj državi, imaju puno više samoubojstava. </p>
<p>Prošle godine najčešći je način na koji su si ljudi oduzeli ili pokušali oduzeti život bilo vješanje – 116 slučajeva, a slijedi vatreno oružje – 46 slučajeva. »Vješanje je uvijek bilo najzastupljenije jer je efikasna metoda koja osigurava brzu smrt. U ratnim godinama naravno da je vrlo česta bila upotreba oružja«, kaže dr. Tentor. U 2003. godini 37 osoba bacilo se s građevine, od trovanja je umrla 31 osoba a 19 ih se bacilo pod vlak. </p>
<p>Odnos žena i muškaraca koji pokušaju suicid jest tri prema jedan »u korist« žena. Muškarci su, ističe liječnik, »konkretniji«, jer najčešće koriste sigurne metode. »Muškarci skoče sa zgrade ili koriste oružje, dok žene često suicid pokušavaju tabletama a tu postoji veća mogućnost spašavanja«, objašnjava.</p>
<p>Najviše samoubojstava prošle godine zabilježeno je u travnju, a u tjednu najkritičnijim se pokazao ponedjeljak. »Proljeće je rizično između ostalog i zbog velikih promjena pri prijelazu iz zime u proljeće, a ponedjeljak je naravno početak radnog tjedna, kad se moramo suočiti sa svim svojim obavezama«, napominje psihijatar. </p>
<p>Govoreći o osobama koje su pokušale počiniti samoubojstvo, dr. Tentor ističe da je kod njih vrlo veliki rizik od ponovnog pokušaja. »Naše su nade uvijek usmjerene na to da odluka nije konačna i da osobu možemo odvratiti od toga čina«, kaže psihijatar. Šteta je pak što se na poziv telefonske linije Rebra odlučuje samo pet posto osoba koje žele počiniti suicid. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="26">
<p>Hladno pivo nastupilo pred punom malom dvoranom Doma sportova</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – »Hoćemo još, hoćemo još«, orilo se s tribina male dvorane Doma sportova u utorak navečer, nakon što je zagrebačka grupa Hladno pivo »odradila« svoj dvosatni koncert. Ipak, skandiranje oko pet tisuća obožavatelja banda koji se ove godine okrunio četirima Porinima dovuklo je dečke iz Gajnica još dva puta na pozornicu. Uostalom, bila je to rođendanska fešta nazvana »17 nam je godina tek«, a zapravo namijenjena ulasku u 18. godinu, gdje Mile i njegov band doživljavaju svoju punoljetnost.</p>
<p>Mnogi su hitovi Hladnog piva podgrijali i tako usijanu atmosferu u Domu sportova, i gotovo da ne možemo ustanoviti koja je pjesma bolje »legla« publici u prepunoj dvorani – »Politika« i »Par pitanja«, koje su izveli na samome kraju, ili pak »Zimmer Frei« i »Bubašvabe«, kao i ostale pjesme koje su obilježile karijeru banda koji postoji gotovo 18 godina. Na kraju koncerta, na pozornicu se nakon mnogobrojnih gostiju – banda Superhik iz Makedonije, Zadruge, Ede Maajke koji je uz Mileta izveo »Teško je ful biti kul«, Ibrice Jusića, grupe Cirkus, KUD-a Idioti – pojavila i majka člana banda, trubača Stipe, koja je Hladnom pivu ispekla rođendansku tortu.</p>
<p>»Javili su mi da je dvije tisuće ljudi ostalo ispred dvorane. To dokazuje samo jednu stvar – ljudi, mi sve ove goste nismo zvali samo zato što su nam super frendovi, već da dokažemo da Hrvatska ima dobrih bandova za čije su nastupe ulaznice jeftine, dok neki stranci uzimaju 200 kuna i sviraju na playback«, kazao je Mile na koncu koncerta, i sam vidno oduševljen atmosferom koju je zatekao u maloj dvorani. Možda je, kada se sve uzme u obzir, umjesto male, u pitanju ipak trebala biti – ledena dvorana...</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umjesto ljetovanja, na videovrpci otkrila suprugov izlet</p>
<p>KUALA LUMPUR, 20. travnja</p>
<p> - Jedna Malezijka doživjela je snažan šok kada je na videovrpci, za koju je vjerovala da sadrži snimke obiteljskog ljetovanja, ugledala snimke vlastitog supruga u seksualnom odnosu sa drugom ženom, objavio je dnevni list New Straits Times.</p>
<p> Tridesetjednogodišnja učiteljica, koja je bila sama u kući u vrijeme gledanja vrpce, još je više bila užasnuta kada je vidjela da je nekoliko isječaka iz tog seks videa snimljeno u njenom domu i kada je prepoznala ženu s kojom je suprug vodio ljubav. Žena je odmah promptno cijeli slučaj prijavila policiji, koja je izvijestila da su nevjerni suprug i njegova djevojka pozvani na ispitivanje i da ih čeka optužba zbog nemoralnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U petak tulum za spas Saloona</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – U priču oko opstanka kultnog zagrebačkog okupljališta Saloona uključio se i urednik zabavnog programa HTV-a Siniša Svilan koji je ovog petka 23. travnja odlučio napraviti još jedan Glamour party s početkom u 22 sata. »SOS - Saloon Ostaje Saloon« naziv je večeri u kojoj će za glazbeni dio biti zadužen poznati DJ Igor Primec, a namjera ove zabavne večeri je da se podrži opstanak jedne od zagrebačkih institucija.</p>
<p>Saloon, okupljalište koje je mnogim Zagrepčanima i njihovim prijateljima bila početna stanica na njihovom dugom putovanju po noćnom životu, u kriznom je razdoblju kad se - zbog imovinskih sukoba - raspravlja o njegovom opstanku. Kao što smo već pisali, vlasnik kluba Vlaho Srezović, čovjek koji je uz Alberta Papu, a na prijedlog novinara Pere Zlatara, prije 30 godina na mjestu stare barake-svlačionice košarkaša Lokomotive napravio tad moderni klub s tako željenim mirisom zapada. No, uskoro će završetkom ove sezone doći do gašenja ovog kluba, budući da je Srezović zbog neplaćanja najamnine izgubio spor s KK Cibona, koja je polagala pravo na taj prostor. Iako se još čeka odluka Vrhovnog suda, i Srezović je sam svjestan da će do zatvaranja Saloona najvjerojatnije - na žalost mnogih - ipak doći, a što će se dogoditi kasnije, ovisi o volji svih stranaka da se dogovore.</p>
<p>Naime, košarkaški je klub sve do prije nekoliko godina uzimao novac za najam tog prostora, kojeg je Srezović redovito plaćao sportskom društvu koje velikim dijelom i jest postalo tako uspješno baš zbog njegovog (i Papinog) novca kojim su dovođene tadašnje zvijezde što su Cibonu uzdigle u nekadašnje (sad već davno zaboravljene) visine. Bili su to Andro Knego, Dražen Petrović, Zoran Čutura... </p>
<p>No, kad je Srezović shvatio da katastarski vlasnik zemljišta nije Cibona, nego firma Kinematografi, on je odlučio najam - suprotno ugovoru kojeg je imao sa Cibonom - plaćati Kinematografima, a u trenutku kad je Grad Zagreb kupio firmu Kinematografi, automatski je Zagreb postao vlasnikom zemljišta.</p>
<p>Ukratko je to priča velike pravne zavrzlame, koja će svoj ishod dobiti na sudu. Dotad, gotovo sve estradne i umjetničke zvijezde stale su u obranu kultnog okupljališta koje možda njima više nije zanimljivo, ali su se nadali da će i njihova djeca hodati istim hodnicima gdje su i oni kao mlađi stvarali prijateljstva, ljubavi, ili zarađivali prve novce od svojih nastupa.</p>
<p>Koliko će zaista ovakve akcije dobronamjernih ljudi pomoći Srezoviću da zadrži klub od kojeg je napravio kultno mjesto, vidjet će se tek nakon nekog vremena. Činjenica je da su mnogi estradnjaci - Vanna, primjerice - sami rekli da bi sudjelovali na nekom dobrotvornom koncertu ili se uključili u akciju »spašavanja« Saloona, kad bi to išta moglo promijeniti.</p>
<p>A dok se ne pokuša, neće se znati.... Zato, Vlaho Srezović poziva sve da u petak navečer svojim dolaskom daju podršku mjestu koje je već sad, iako je još »živo«, ušlo u legendu.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Slavljenički party Bolesne braće uz potporu All stars banda</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Iako je novi album »Radio fanfara« hip-hop dueta Bolesna braća objavljen prije nekoliko mjeseci svoju će pravu koncertnu promociju ovaj dobro prihvaćeni album doživjeti tek u petak, 23. travnja, njihovim nastupom u klubu Aquarius. </p>
<p>Iako će »bolesni« dvojac Bizzo i Baby Dooks ovim koncertom pod pokroviteljstvom magazina Klik zagrebačkoj publici predstaviti svoj posljednji dugosvirajući uradak obećaju da publika neće biti zakinuta niti za njihove hitove s prethodnog albuma »Lovci na šubare«. Za taj album Bizzo i Dooks će od svog izdavača Menarta primiti srebrnu ploču za dosadašnju postignutu tiražu, a cjelokupnu slavljeničku sliku upotpunit će veliki broj gostiju koji će se te večeri s njima pojaviti na stageu pod zajedničkim imenom Band. U Bandu, specijalno oformljenom za tu priliku pojavit će se Milo Stavros iz Promila na bubnjevima, Krešo Tomec, Mario Igrec i Hrvoje Rupčić iz Cubisma, poznati DJ Zvonimir Dusper Dus, te jedan od najhvaljenijih domaćih gitarista Joe Pandur. Uz brojne sjajne muzičare najavljena su i gostovanja jednako sjajnih vokala poput Nine Badrić i sestara Husar iz Divasica.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vatra radi na »Prekidu programa«</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Iako je od objavljivanja zadnjeg albuma »Anđeo s greškom« prošlo tek nešto više od godine dana, virovitička pop rock grupa Vatra ponovno je ušla u studio. Ekipa trenutačno intenzivno radi na materijalu za novi, treći po redu album, koji bi trebao izaći u rujnu ove godine. Album će se zvati »Prekid programa« i prema riječima članova banda, on donosi brži i žešći zvuk od onoga na dosadašnjim albumima Vatre.</p>
<p>Prvi single bit će objavljen 15. svibnja, a na njemu gostuje jedan svima dobro poznati rock vokal, za sada obavijen velom misterije i tajne. Video spot za prvi single režirat će jedan od najzaposlenijih domaćih redatelja Radislav Jovanov - Gonzo. </p>
<p>Materijal za album snima se u prostorijama ZG Zvuka, a producent je ponovo Denyken, dobitnik nagrade Crni mačak za produkciju albuma »Anđeo s greškom«, s kojim band već duže vrijeme uspješno surađuje. Omot albuma, kao i prvog singla radit će dizajnerski dvojac Bruketa & Žinić, a materijal bi se trebao pojaviti u trgovinama u rujnu. U periodu između dva albuma Vatra je održala preko 80 koncertnih nastupa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, a i dalje ih se može vidjeti uživo po klubovima u cijeloj zemlji.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zajednički koncerti Tommyja Emmanuela i Hala</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Proslavljeni australski gitarist Tommy Emmanuel po drugi put stiže u Hrvatsku gdje će održati nekoliko koncerta uz pomoć našeg gitariste Damira Halilovića Hala. Najprije su na rasporedu nastupi u Istarskom narodnom kazalištu u Puli 23. travnja, riječkom HKD-u 24. te u zagrebačkoj Tvornici 25. travnja. </p>
<p>Njih dvojica su već zajedno nastupili na koncertu u Kastvu tijekom prošlogodišnjeg Kastavskog kulturnog leta koji je u medijima naišao na izuzetno dobar odjek. Takvo što ne čudi znade li se da je Emmanuel zbog svoje virtuoznosti proglašen »gitarističkim kraljem« koji je tijekom dosadašnje karijere surađivao s brojnim zvijezdama poput Steviea Wondera, Erica Claptona, Michaela Boltona, Olivie Newton John, Billa Wymana, Roberte Flack, Stevea Vaia i drugih. </p>
<p>Osim po glazbenoj virtuoznosti Emmanuel je poznat i kao neprikosnoveni showman među gitaristima, pa je tako jedan novinar za njegov koncert napisao da bi bio zanimljiv i kad ovaj ne bi odsvirao niti jednu notu. </p>
<p>Što se tiče našeg Hala on planira s albumom »Infinity« izaći na inozemno tržište te planira promotivne koncerte po Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Austriji. Po prvi puta u Hrvatskoj, za ovakvu vrstu glazbe, Hal uključuje i multimedijalan pristup koncertu te će se predstaviti sa svojim The Guitar Power konceptom. Repertoar ima povijesnu dimenziju jer se s kompozicijama ide kroz povijest gitare, a svira se na nekoliko vrsta gitara. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nicole Kidman inspiracija za pjesmu Lennyja Kravitza</p>
<p>LOS ANGELES, 20. travnja</p>
<p> – Popularna rock zvijezda Lenny Kravitz konačno je odlučio prekinuti šutnju i progovoriti o svom odnosu s najvećom australskom glumačkom zvijezdom Nicole Kidman, s kojom su ga mediji posljednjih mjeseci uporno pokušavali spariti. </p>
<p>U razgovoru povodom njegova novog albuma koji će uskoro biti objavljen i u Hrvatskoj, Lenny je otkrio kako je zanosna Nicole bila inspiracija za pjesmu »Lady« koja se nalazi na albumu. </p>
<p>»Nažalost, kao što vjerojatno znate obzirom na veliki angažman medija, priča u stvarnosti nema sretan završetak kao što je to slučaj s pjesmom. Stvarnost nije toliko romantična iako mi je naša veza bila prvorazredna inspiracija«, progovara iskreno jedan od najpoželjnijih muškaraca na svijetu Lenny Kravitz. </p>
<p>Njegova veza s Oscarom nagrađenom glumicom bila je gotova nakon što su neke novine objavile fotografije Lennyja u društvu druge žene, a sam Lenny priznaje da je prilično teška osoba.</p>
<p>»Ja sam dobar dečko koji može ponuditi dosta ljubavi ali sam i prilično kompliciran. Znam biti prava diva«, nije se štedio Lenny u razgovoru priznajući da on snosi dobar dio krivice za raspad njihove veze. </p>
<p>Na pitanje da li je tužan sad kad je sve gotovo Lenny odgovara potvrdno ali i dodaje da je takav život te da ga se mora nastaviti živjeti bez obzira na sve. </p>
<p>»Život ne prestaje zato što vam je ljubav pokucala na vrata a onda otišla dalje umjesto da se zadrži«, odgovorio je pjesnički raspoloženi Lenny.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Brad Pitt prestao pušiti zahvaljujući »Troji«</p>
<p>BERLIN, 20. travnja</p>
<p> – Uoči skorašnje svjetske premijere povijesnog spektakla »Troja« njemačkog redatelja Wolfganga Petersena glavna je zvijezda filma Brad Pitt dala intervju magazinu Cinema u kojem priznaje da je zahvaljujući toj ulozi prestao pušiti. </p>
<p>Pitt u filmu tumači čuvenog antičkog heroja Ahila, a kako bi ga što bolje utjelovio prošao je nekoliko mjeseci intenzivne pripreme za ulogu, obilaska teretani i vježbanja borbi te je tijekom tih priprema prestao pušiti. No, kad je snimanje filma privedeno kraju Pitt je odlučio ostati nepušač. </p>
<p>»Morao sam prestati pušiti, a sad sam sretan zbog toga jer pušenje ionako ubija«, objasnio je ponosni Pitt njemačkom novinaru dodajući da mu je u početku itekako nedostajao miris nikotina. . </p>
<p>No, iako ističe kako su mu naporne vježbe pomogle da prestane s pušenjem slavni je glumac priznao da mu se to jedino svidjelo u cijeloj priči jer baš i nije sklon vježbanju. </p>
<p>»Jednostavno nije u mojoj prirodi da ulažem previše vremena u vježbanje, da se znojim i općenito da potenciram bilo kakve fizičke aspekte mog posla. Tako da mi se naporni treninzi uopće nisu svidjeli, ali me trener ionako upozorio da pripreme neće biti ugodne. Bio je u pravu, a eto uspio sam se riješiti jednog zla«, zaključuje Pitt.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kineski policajci misle da smiju »disciplinirati« žene </p>
<p>HONG KONG, 20. travnja</p>
<p> - Gotovo svaki treći od deset hongkonških policajaca vjeruje da muževi imaju pravo udariti vlastitu suprugu, a jedna četvrtina ispitanih policajaca drže da muževima treba biti dozvoljen seks sa suprugama kad god to oni požele, rezultati su studije o nasilju u obitelji koje je provelo Kinesko sveučilište u Hong Kongu među 362 policajaca, mahom muškaraca.</p>
<p> Medicinske sestre, liječnici, socijalni radnici, učitelji i odvjetnici također su bili ispitani u toj studiji, ali su njihovi stavovi o tom pitanju bili drastično drugačiji od policijskih. A na pitanje da li nasilje u obitelji ima ozbiljan utjecaj na žrtvu, samo 43,5 posto ispitanih policajaca odgovorilo je potvrdno, što je dosta niži postotak od odgovora ispitanika drugih profesija. Istraživanje je objavljeno tjedan dana nakon smrti zlostavljane majke i njezine dvije kćeri, navodno od ruke supruga, koji je u kritičnom stanju u bolnici zbog rana od noža. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Italiji zaplijenjeno osam tisuća strojnica za »normalnu uporabu«</p>
<p>RIM, 20. travnja</p>
<p> - Talijanska financijska straža zaplijenila je u luci Gioia Tauro, na jugu Italije, na jednom turskom brodu na putu za New York, teret s oružjem u kojemu je 8.000 strojnica tipa Kalašnjikov, objavljeno je u utorak u Rimu. </p>
<p> Teret vrijedan više od šest milijuna eura stigao je iz Rumunjske. Organizatori pošiljke, prema nalazima financijske straže, pokušali su s malom promjenom na dokumentima prikazati oružje kao »obično«, za normalnu upotrebu, dok je riječ o kategoriji »ratnog oružja«. No isto tako je i na samom oružju načinjena mehanička preinaka. Malom intervencijom na strojnicama onemogućena je rafalna paljba, a upravo je rafal jedna od tipičnih karakteristika za uvrštavanje nekog oružja u kategoriju ratnog. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="36">
<p>Višnjić u ulozi rimskog gladijatora </p>
<p>Na kabelskoj televiziji USA Network u nedjelju i ponedjeljak u udarnim je terminima u osam sati navečer predstavljen povijesni spektakl »Spartak«, u režiji Roberta Dornhelma s Goranom Višnjićem u naslovnoj ulozi</p>
<p>LOS ANGELES, 20. travnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Protekli je vikend u američkim medijima bio u znaku Gorana Višnjića, jer osim stalne uloge u televizijskoj seriji »Hitna služba« koja ga je i proslavila u Americi, u petak je u tamošnjim kinima započelo prikazivanje filma pod nazivom »Zatvori svoje oči« koji je snimljen prije dvije godine u Londonu pod imenom »Hipnotik«. </p>
<p>Istovremeno na televiziji je u nedjelju i ponedjeljak u udarnim terminima u osam sati na večer prikazan televizijski film »Spartak« koji je Goran Višnjić snimao prošlog ljeta u Bugarskoj za kabelsku televizijsku kuću USA Network. </p>
<p>Redatelj Robert Dornhelm poznat je po tv filmovima »Ana Frank« u kojem su igrali Hannah Gordon i Ben Kingsley te filmu »Rudy« o newyorškom gradonačelniku Rudolphu Giullianiju u vrijeme dramatičnih dana nakon terorističkog napada 11. rujna 2001. godine. Dornhelm je snimio i igrane filmove »Requiem za Dominika« (1999.) te »Echo Park« (1986.) i »Coldpheet« (1989.).</p>
<p>Scenarist televizijske verzije Spartaka je također ugledni dobitnik Pulitzerove nagrade Robert Tchennkan, koji je adaptirao za ovu prigodu poznati roman Howarda Fasta napisan 1951. godine. Zanimljivo da je prema istom romanu svojedobno snimao film i slavni Stanley Kubrick 1960. godine u kojem su glumili Kirk Douglas, Jean Timmons, Laurence Olivier, Peter Ustinov i Charles Laughton. </p>
<p>Riječ je o povijesnom spektaklu koji obrađuje pobunu robova pod vodstvom legendarnog Spartaka za vrijeme Rimskog carstva 72. godine prije naše ere. Pobuna dramatično završava u krvavom obračunu i osveti rimskih vladara. Premda je riječ o velikom televizijskom projektu s budžetom od 30 milijuna dolara, to je ipak neusporedivo s filmskom verzijom, što je većina kritičara i napomenula, premda se neki od njih nisu mogli u svojim osvrtima osloboditi uspoređivanja sa slavnijim filmskim prethodnicima. </p>
<p>Ipak, većina komentara slaže se u pohvalama filmu i posebno Goranu Višnjiću koji je odigrao tu zahtjevnu ulogu. Time je Višnjić postao prethodnikom novog vala povijesnih filmskih junaka koji će od ovog ljeta zapljusnuti Hollywood i filmske dvorane diljem svijeta s obzirom da će početi prikazivanje filmova »Troja«, »Aleksandar Veliki«, »Kralj Artur«, »Kraljevstvo nebesko« itd.</p>
<p>Višnjić se dobro snašao u zahtjevnom i karizmatičnom liku Spartaka, spretno balansirajući između povijesnog junaka i romantičnog ratnika zaljubljenog u prelijepu robinju Variniju (igra ju Rhona Mitra), s obzirom da je redatelj želio potencirati i ljubavnu priču kao sastavni dio toga impozantnog spektakla. Uz junaštvo i borbenost Spartaka te njegovu odlučnost da krene u otpor ugnjetavanju vladara, redatelj i scenarist poslužili su se i Fastovim književnim predloškom koji s prepoznatljivom aktualnošću govori i o današnjim političkim događanjima u svijetu u većini kojih na kraju ipak pobjeđuju moćne političke sile uz pomoć spretnih mešetara i manipulatora koji zloupotrebljavaju naivnost i spontanost kako pojedinaca tako i masa. </p>
<p>Uz Višnjića i Mitru, u filmu je zapaženu ulogu ostvario i na žalost sada već pokojni Alan Batest – svoju posljednju ulogu Agripa odigrao je prije iznenadne smrti u prosincu prošle godine. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Nikoga nisam ni uljepšao ni poružnio«</p>
<p>»Činjenice su moj zakon«, naglašava Dubravko Jelčić, dodajući da su postavke poput one da su tvorci glagoljice solunska braća Ćiril i Metod u njegovoj knjizi postale upitnima</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Tek što je objavljeno u izdanju zagrebačke Naklade Pavičić, drugo, znatno prošireno izdanje knjige akademika Dubravka Jelčića, književnoga kritičara i esejista, antologičara i priređivača sabranih i izabranih djela 20-ak hrvatskih književnika – »Povijest hrvatske književnosti« izazvalo je velik odjek u medijima, baš kao i prvo izdanje toga djela, objavljeno 1997. godine. Sudeći po oštrim Jelčićevim ocjenama pojedinih hrvatskih autora, knjiga će zasigurno i dalje izazivati burne polemike.</p>
<p>»U knjizi sam pošao od osnovne teze – neću prepisivati nikoga. Gotovo su sve Povijesti hrvatske književnosti u manjim ili većim dijelovima, čast iznimkama, prepisivane i ponavljaju se u pristupima, koji meni izgledaju prilično dubiozno«, kazao je Jelčić novinarima u utorak u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p>Objasnio je da za njega pisac nije dvostruka ličnost, podijeljena na onoga koji piše i onoga koji djeluje u društvenom i političkom životu, kako ga je, navodi Jelčić, shvaćalo razdoblje do 90-e godine prošloga stoljeća. Upravo u tome svome shvaćanju pisca kao cjelovite ličnosti Jelčić vidi razliku svoje »Povijesti hrvatske književnosti« od ostalih.</p>
<p>»Htio sam napisati povijest književnosti temeljenu na činjenicama – činjenice su moj zakon«, naglašava Jelčić, dodajući da su zbog toga stava neke davno prihvaćene postavke, poput one da su tvorci glagoljice solunska braća Ćiril i Metod, u njegovoj knjizi postale upitnima. </p>
<p>Devedeset posto stručnjaka i profesora hrvatske književnosti nema pojma – tvrdi dalje Jelčić – da je ban Josip Jelačić, koji je bio i pisac, 1825., dakle deset godina prije Gajeve »Danice«, kojom se označava početak ilirizma u hrvatskoj književnosti, objavio jednu knjigu i jednu dramu na njemačkome jeziku, čime se, po Jelčiću, hrvatski romantizam proširio na razdoblje od 1825. do 1870. godine, »dobivši sasvim novu težinu i još europskiju vrijednost«.</p>
<p>»Svjesno sam kršio običaje hrvatske književne historiografije, ali s uvjerenjem da sam na pravome putu. Nikoga pritom nisam uljepšao niti poružnio«, tvrdi on. </p>
<p>U Jelčićevoj je »Povijesti hrvatske književnosti«, rekao je urednik Josip Pavičić, kritički prikazana povijest hrvatske književnosti od početaka do danas, od tekstova iz doba Bašćanske ploče do pisaca iz 21. stoljeća. U svibnju, odnosno lipnju djelo bi trebalo izaći u Italiji, a u planu je i njegovo španjolsko izdanje.</p>
<p>Jelčić u svojim prosudbama ne mazi ni pojedine pisce koji pripadaju hrvatskoj književnosti već spominjanih devedesetih godina. Tako na novinarski upit je li davao političke kvalifikacije i za književnike toga razdoblja, Jelčić odgovara da su ti pisci imali sasvim isti tretman kao i ostali uvršteni u njegovu »Povijest«, objašnjavajući da on ne prešućuje crne strane nikoga. </p>
<p>Veoma loše u Jelčićevoj je knjizi prošao i Miljenko Jergović, za kojega, među inim, piše da je stekao »naglu i razmjerno euforičnu popularnost, ali ne toliko kao vješt pripovjedač, nego više zbog svoje političke publicistike«, u kojoj se »predstavio kao integralni Bosanac, ili Bošnjak, koji s neraspoloženjem gleda na nacionalno oslobođenje Hrvata i osamostaljenje hrvatske države, koju a priori vidi u svom iskrivljenom ogledalu«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izniman prinos hrvatskoj dijalektologiji</p>
<p>Od kapitalnoga značenja pojava je prve od zamišljene četiri knjige prof. dr. Josipa Lisca, koje bi u konačnici trebale pružiti sveobuhvatan uvid u slojevitu sliku hrvatskih narječja </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Povijest Hrvata u srednjem vijeku u posljednjem je desetljeću dobila čak četiri knjige, no uz kapitalan naraštaj dijalektologa u koji se ubrajaju Dalibor Brozović, Milan Moguš, Božidar Finka, Stjepko Težak, Antun Šojat i mnogi drugi, cjelovita hrvatska dijalektologija još nije napisana. To samo svjedoči da je riječ o još težem i zahtjevnijem zadatku od onoga što su ga uspješno obavili naši povjesničari. Stoga je od kapitalnoga značenja pojavljivanje prve, od zamišljene četiri knjige prof. dr. Josipa Lisca koje bi u konačnici trebale pružiti sveobuhvatan uvid u slojevitu sliku hrvatskih dijalekata, rekao je dr. Mijo Lončarić u utorak u Društvu hrvatskih književnika na predstavljanju prve knjige pod naslovom »Hrvatska dijalektologija«, koja se bavi hrvatskim dijalektima i govorima štokavskog narječja i hrvatskim govorima torlačkoga narječja. </p>
<p> Napisao ju je jedan od vrsnih poznavatelja te problematike prof. dr. Josip Lisac, svojedobno ponajbolji učenik akademika Brozovića, njegov dugogodišnji suradnik, a koga sam akademik Brozović drži svojim prvim nasljednikom. Svjestan veličine i težine zadatka, poticaj da napiše cjelovitu hrvatsku dijalektologiju prof. dr. Lisac prihvatio je od akademika Petra Šimunovića, koji je uz akademika Brozovića recenzent ove knjige, čija je obrada dana na temelju sve dostupne literature i autorovih terenskih iskustava.</p>
<p> »Moja je želja bila sređeno i sažeto iznijeti osnovne činjenice o hrvatskoj dijalektologiji, ne zanemarujući, međutim, ni pojedinosti koje odudaraju od opće slike pojedinih dijalekata«, objasnio je sam Lisac. A o svojih zapažajima tijekom pomnog čitanja knjige opaske je iznio akademik Brozović koji je uz niz pozitivnih objekcija dodao da bi knjiga bila još bolja, konkretnija i opširnija da nakladnik nije previše požurivao autora, jer bi tada manje računao na snalažljivost i znanje čitatelja. A to su ponajprije studenti kroatistike koji su godinama učili iz knjiga napisanih na štetu hrvatske dijalektologije koja je nastajala na učenjima Vuka Stefanovića Karadžića ili Jovana Cvijića.</p>
<p>Akademik Petar Šimunović ističe Liščevu znanstvenu utemeljenost, iscrpnost istraživanja i objektivnost interpretacija. Bez ove autorske knjige, koja upućuje i na drukčije moguće interpretacije, neće se moći proučavati ni povijesna demografija, kao ni promjene nastale pomicanjem stanovništva u Domovinskom ratu.</p>
<p> Lisac uskoro najavljuje iduće dvije knjige o čakavskom i kajkavskom narječju te četvrtu koja će dati sintetski pregled u jednom svesku.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Starac Milovan za narodnu dušu </p>
<p>Kačić je najpopularniji hrvatski književnik, a »Razgovor ugodni naroda slovinskog« najčitanija je knjiga hrvatske književnosti. Jedini je hrvatski pisac kojem je drugo ime postalo ime njegova lika, Starca Milovana, rekao je Josip Stipanov / O Kačiću su govorili i Stipe Botica i fra Hrvatin Gabrijel Jurišić</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – U povodu 300. godišnjice rođenja fra Andrije Kačića Miošića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u utorak je otvorena izložba nazvana »Ma viruj mi, moj štioče poštovani...«, na kojoj je predstavljen njegov cjelokupni opus. Ministarstvo prosvjete ovu je godinu, za sve osnovne, srednje i visoke škole, te fakultete, proglasilo Kačićevom godinom.</p>
<p>U predvorju NSK izložena su gotovo sva (oko 70) izdanja Kačićeva djela »Razgovor ugodni naroda slovinskog«, uključujući i jedini, u potpunosti sačuvani primjerak prvog izdanja, potom »Elementa peripatethica«, »Korabljica Pisma svetog«, stotinjak priloga posvećenih Kačiću iz raznih zbornika, časopisa i novina. Izložbu, koja se može pogledati do 15. svibnja, upotpunili su predmeti neknjižne naravi vezani za Kačićev život i rad poput habita, gusala javorovih, pera i pernice. Izložene su i dvije Kačićeve slike i slika »Posljednje putovanje Starca Milovana« slikara Rudolfa Marčića. Većina tih predmeta dio je riznice etnografske zbirke Franjevačkog samostana u Zaostrogu, gdje je Kačić proveo posljednje godine života.</p>
<p>»Kačić je najpopularniji hrvatski književnik, a 'Razgovor ugodni...' najčitanija je knjiga hrvatske književnosti. On je jedini hrvatski pisac kojem je drugo ime postalo ime njegova lika, Starca Milovana. Pročitao je Kačić hrvatsku narodnu dušu i u njegovu djelu narod je prepoznao sebe«, rekao je na otvorenju izložbe dr. Josip Stipanov, ravnatelj NSK-a.</p>
<p>Proslavljeni franjevac, redovnik-svećenik, profesor teologije i filozofije, popularnost je stekao kao pučki prosvjetitelj, a »Razgovorom ugodnim« koje je narod nazvao i »Pismarica« dao je velik doprinos standardizaciji hrvatskog književnog jezika, a svojim je opusom utjecao ne samo na hrvatski narodni preporod, već i na europski romantizam i češki narodni preporod.</p>
<p>»U Marulićevo doba bilo je svega 1,5 posto opismenjenih Hrvata, a za sto-dvjesto godina situacija se nije promijenila, dok je u Kačićevo doba opismenjenih možda bilo desetak posto. Kačić je nakon 'Elemente peripathetice', priručnika iz filozofije pisanoga na latinskom jeziku, napravio konceptualni zaokret i usmjerio svoje pero prema bespismenom narodu željnom kulturnog uzdizanja i u tome je ključ zagonetke njegova uspjeha«, istaknuo je dr. Stipe Botica, autor Kačićeve monografije objavljene prošle godine u izdanju »Školske knjige«.</p>
<p>O Kačiću je govorio i fra Hrvatin Gabrijel Jurišić. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zlato zagrebačkom zboru u Veroni </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Djevojački zbor Glazbene škole Pavla Markovca iz Zagreba osvojio je zlatni pehar za najviši plasman i posebnu nagradu ocjenjivačkog suda kao najbolji zbor u kategoriji klasične glazbe na 15. međunarodnom natjecanju zborova koje je upravo završilo u Veroni, priopćeno je iz Glazbene škole Pavla Markovca. Na tom međunarodnom festivalu, koji se od 15. do 18. travnja održavao u talijanskoj Veroni, Djevojačkim zborom Glazbene škole Pavla Markovca ravnala je dirigentica prof. Jasenka Ostojić Radiković. U priopćenju se također navodi i kako je u brojnoj i jakoj konkurenciji violončelista učenica Glazbene škole Pavla Markovca Klara Romac osvojila III. nagradu u B kategoriji na međunarodnom natjecanju Alpe-Jadran »A. i V. Marcosig« održanom 12. i 13. travnja u talijanskom gradu Goriziji, a učenica Petra Kušan III. nagradu u 2. A kategoriji na međunarodnom natjecanju u austrijskom gradu Lienzenu, 15. i 16. travnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nagrada »Lukić« Fabijaniću i Geci </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Ove godine nagradu »Darko Lukić« ravnopravno dijele (ex aequo) saksofonist Nikola Fabijanić i sopranistica Valentina Geci. To je odlučio žiri 37. tribine »Darko Lukić« u organizaciji Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, u ponedjeljak, nakon što je u Maloj dvorani »Lisinski« održan posljednji od devet koncerata Tribine. Na sjednici žirija kojem je predsjedao prof. Emin Armano i u kojem su bili članovi Goran Bakrač, Branka Beretovac, Mladen Janjanin, Višnja Požgaj, Marko Ruždjak i Dragan Sremec zaključeno je da je 37. tribina bila na visokoj razini. Nagradu HDS-a za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora dobio je klarinetist Bruno Philipp za izvedbu »Monologa« Anđelka Klobučara, a diplomu je osvojio violončelist Branimir Pustički. Ostali sudionici 37. tribine »Darko Lukić« bili su Neva Begović, Jelena Tihomirović, Dino Kalebota, Nina Kobler i Klavirski trio Dunja Kobas, Tea Krčelić-Rabadan i Arijana Ramić. </p>
<p>V. P.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sućut predsjednika Mesića Tadijanoviću</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić poslao je brzojav sućuti pjesniku Dragutinu Tadijanoviću u povodu smrti njegove supruge Jele.</p>
<p> Jela Tadijanović preminula je 15. travnja u Zagrebu, a pokopana je u ponedjeljak u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoju. Jela Tadijanović rođena je u Zagrebu 1910. Dugo godina je radila kao profesorica povijesti umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, stekavši ugled cijenjena pedagoškog radnika. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="43">
<p>Štimac sve manje kriv</p>
<p>Iz sučeljavanja sudionika, sudaca utakmice Rijeka – Hajduk, na čelu s »udarenim Jedvajom« te Štimca, proizlazi da nije bilo ni traga ni glasa o eventualnom udaranju. Naprotiv, kao da bi svima iz Disciplinske komisije pao kamen sa srca kad bi mogli objaviti da se, zapravo, radilo o nečijim fantazijama ili prizemnim skrivenim namjerama željnim ekshibicionizma, a ne o udarcu</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Nevenko Herjavec, član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, dobio je okladu, jer je pravilno predvidio da »slučaj Štimac« na novom okupljanju Disciplinske komisije HNS-a neće biti okončan onako kako se u javnosti očekivalo, s obzirom na prezentirano stanje. Pogodio je Herjavec i da će sve ostati samo na velikim očekivanjima i novom okupljanju članova Disciplinske komisije 26. travnja, kako bi se pozivanjem novih očevidaca utvrdile nove činjenice. To je potrebno stoga jer se iz izjava pozvanih aktera spornog događaja na čelu s oštećenim Jedvajem pojavila kontradiktornost u odnosu na njihove izjave u zapisnik utakmice Rijeka – Hajduk.</p>
<p>Drugim riječima, iz sučeljavanja svih sudionika spornog događaja sa Štimcem, a to su suci utakmice na čelu s »udarenim Jedvajem«, proizlazi u najmanju ruku da nije bilo ni traga ni glasa o eventualnom udaranju pomoćnog suca od strane Igora Štimca. Naprotiv, kao da bi svima iz Disciplinske komisije, na čelu s Antunom Tomašom, pao kamen sa srca kad bi mogli objaviti da se, zapravo, radilo o nečijim fantazijama ili prizemnim skrivenim namjerama željnim ekshibicionizma, a ne o udarcu, kad se već otišlo tako daleko da se optuži Štimca. I da je zapravo Štimčeva šaka, zapravo, bila poljubac u čelo, ali je očigledno od nekoga protumačena na namjerno tendenciozan način kao fizički nasrtaj.</p>
<p>Hrvatska kuća nogometa ne pamti takvu navalu fotoreportera i snimatelja kao što ih je bilo ovom prigodom. Bilo ih je više nego kad je na otvorenje Kuće došao Sepp Blatter, predsjednik Fife. Očigledno da je »slučaj Štimac« u javnosti shvaćen mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo, ali valja priznati da su novinari ovom prigodom ostali vrlo kratkih rukava. I, dakako, jednim dijelom izvrijeđani, jer što je to drugo nego uvreda cijele profesije kad je Štimac, ulazeći u Kuću nogometa, reporterima sasuo u lice: »Vidi smrdljivce što škljocaju!«</p>
<p>No, nije Štimac ostao samo na tome. Kad se nešto kasnije spuštao kat niže, gdje je zasjedala Disciplinska komisija, probijajući se kroz gusti špalir reportera, rekao je:</p>
<p>– S obzirom na interes hrvatske javnosti za ovo zbog čega smo ovdje, očigledno imam čast vjerovati da mogu biti predsjednik HNS-a.</p>
<p>Kad se pogleda kako je Disciplinska komisija tretirala suočavanje, a sve da bi dosegla pravu istinu zbivanja u tunelu riječke Kantride, ne vidimo nikakve prepreke na Štimčevu putu da uskoro zamjeni Vlatka Markovića. Jer, kako nam je pojašnjavao Tomaš, »opis djela u službenom zapisniku, kojega je potpisao glavni sudac Feljan, puno je teži nego što su to ovom prigodom izrečene izjave«. U prvom redu napadnutog Jedvaja, za kojega je netko od novinara dobro primijetio da je očigledno bio tako jako udaren u glavu da se zapravo ni ne sjeća je li ga Štimac udario ili ne.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bjelica se tek mora dokazati </p>
<p>Na popisu nema većih iznenađenja. U Skopje će putovati Pletikosa, Butina, Didulica, Šimić, Živković, Tokić, Tomas, Šimunić, Netetljak, Tudor, Srna, Niko Kovač, Leko, Babić, Rapaić, Rosso, Šokota, Pršo, Klasnić, Olić, Agić i Bjelica, s naznakom da je Agić ozlijeđen i da lako može otpasti </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogmetne reprezentacije Otto Barić odredio je 22 nogometaša koji će konkurirati za prijateljsku utakmicu u Skopju protiv Makedonije 28. travnja. Na popisu nema većih iznenađenja, a Barić je, sukladno najavama, pozvao i Nenada Bjelicu iz Kaiserslauterna. U Skopje će putovati Pletikosa, Butina, Didulica, Šimić, Živković, Tokić, Tomas, Šimunić, Netetljak, Tudor, Srna, Niko Kovač, Leko, Babić, Rapaić, Rosso, Šokota, Pršo, Klasnić, Olić, Agić i Bjelica, s naznakom da je Agić ozlijeđen i da lako može otpasti. </p>
<p>Barićevi će se izabranici okupiti u nedjelju, 25. travnja, dvodnevne pripreme bit će u Čateškim toplicama u Sloveniji, a u Skopje putuju u utorak, 27. travnja. </p>
<p>– Imamo mnogo problema. Šimić i Niko Kovač gotovo uopće ne igraju, Mornar i Robert Kovač su ozlijeđeni, a muči nas i Agićeva ozljeda. Mnogi mi spočitavaju da sam trojicu igrača iz A reprezentacije odredio da nastupe na europskoj smotri za mlade u Njemačkoj. No, time uopće nisam uklonio mogućnost njihova nastupa na EP-u u Portugalu. Jasno je da će Srna i Babić ići u Portugal, a volio bih da u optimalnoj formi i punoj fizičkoj spremi bude i Niko Kranjčar. Naše su namjere najbolje, želimo imati dobre rezultate i na europskom prvenstvu mladih i na EP-u u Portugalu. Bolje je da njih trojica igraju u Njemačkoj, i to cijele utakmice. Mislim da će zato biti potpuno spremni kad ih uzmemo u konkurenciju za A reprezentaciju, najavio je Barić te dodao: </p>
<p>– Inače, dosad smo imali problema u srednjem redu, zato smo se odlučili pozvati i provjeriti Bjelicu. On također zna da mora dobro igrati kako bi opstao u konkurenciji A reprezentacije. Na kraju, istaknuo bih da su mi smiješne tvrdnje kako ništa ne polažemo na uigravanje. Kako uigrati reprezentaciju na osnovu, primjerice, jednog i pol treninga, prije puta u Skopje? </p>
<p>Utakmica protiv Makedonije na Gradskom stadionu u Skopju igrat će se u srijedu 28. travnja u 20.15 sati. Mlada hrvatska reprezentacija istog će dana u Skopju u 17 sati sati igrati protiv makedonskih vršnjaka. Na popisu Martina Novoselca, koji je predočio glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić, sljedeći su igrači: Vranjić, Linić, Pranjić, Ješe, Lucić, Drpić, Šafarić, Knežević, Ljubojević, Kranjčar, Petrić, Šarlija, Mikulić, Bulat, Brkić, Milardović, Žgela, Abramović, Zahora i Carević. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Anzulović ostavio Rimca u Zagrebu </p>
<p>»Nakon svih Rimčevih izjava koje sam pročitao u novinama, zaista nema smisla da se on toliko žrtvuje za momčad. Bolje je da se u miru oporavlja«, kazao je trener Cibone Dražen Anzulović koji je poveo u Split desetoricu igrača </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Novinski okršaj trenera Cibone Dražena Anzulovića sa Slavenom Rimcem nakon poraza u finalu Goodyear lige dobio je svoj epilog - kapetan cibosa ostao je u Zagrebu dok je momčad otputovala na derbi 5. kola Ožujsko lige protiv Splita. </p>
<p>– Nakon svih Rimčevih izjava koje sam pročitao u novinama, zaista nema smisla da se on toliko žrtvuje za momčad i igra nedovoljno spreman. Bolje je da se u miru oporavlja, glasilo je Anzulovićevo objašnjenje. </p>
<p>Sve upućuje da se, neovisno o kroničnoj ozljedi Rimca, radi o »tihim sankcijama« Cibonina stratega. </p>
<p>– Ne, Rimac već dugo vuče tu ozljedu i sad je pravo vrijeme za oporavak, ostao je čvrst Anzulović. </p>
<p>To bi moglo značiti da će Cibonin kapetan propustiti ostatak sezone. </p>
<p>– Igrat će kad se spremi i ako se spremi, pojasnio je trener Cibone koji će u Split povesti desetoricu igrača. </p>
<p>Slaven Rimac u trenerovoj odluci ne vidi ništa sporno: </p>
<p>– Znalo se da me muči Ahilova tetiva i da moram pauzirati, kad-tad. Mogao sam to odraditi i ranije pa bih sada bio spreman, ali sam se čuvao za »final four«. Dr. Bojanić mi je preporučio odmor od sedam do deset dana, vidjet ćemo kad ću na parket. </p>
<p>Ipak i Ciboninu kapetanu je jasno da trenera »žuljaju« njegove riječi. </p>
<p>– Uvijek kažem što mislim, možda je to problem. Nikad se ne skrivam. Trener ima pravo ljutiti se zbog toga i odlučiti što želi, napraviti sve po svom, kaže Rimac. </p>
<p>Cibosi su otputovali u Split u »komornom« ozračju na dvoboj koji do kraja može razotkriti njihovu krizu, ili pak, malo zaliječiti rane zadobivene u finalu Goodyear lige. </p>
<p>– Momčad je svega maksimalno svjesna, dozvolili smo si poraz u dobivenoj utakmici, Anzulović je još vrtio film s Reflexom u glavnoj ulozi. </p>
<p>– Ipak, prave se momčad dižu. Šok je velik, ali mora se ići dalje. </p>
<p>U srijedu Ciboni neće biti lako, na Gripama ih čekaju vrlo motivirani Roko Leni Ukić i društvo koji su u prošlom kolu u velikom stilu prošli kroz Trnsko. </p>
<p>– Splićani imaju dovoljno samopouzdanja, pobijedili su nas u kupu. Već sam kazao kako cijenim njihovu nadarenost. Dočekuju nas maksimalno spremni. Ipak, mislim da moja momčad ima iskustvo i kvalitete za pobjedu protiv Splita, zaključio je Anzulović. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Split ispituje jesu li »vukovima« otupjeli zubi</p>
<p>»I mi imamo svoju svakodnevnu muku. Već smo bili u Ciboninoj situaciji i u svakom joj slučaju ne zavidimo. Od svojih igrača tražit ću maksimalnu borbenost, jer kad se hrabro pristupi utakmici, onda se ni igračima ne zamjera na pogreškama«, rekao je trener Splita CO Jure Zdovc </p>
<p>SPLIT, 20. travnja</p>
<p> – Košarkaši Splita u srijedu (Gripe, 17 sati) imaju prigodu osjetiti kako reagira ranjeni vuk – Cibona. Hoće li smoći snage za žestoki ugriz ili je »vukovima« poraz u finalu Goodyear lige u Zagrebu od Reflexsa sasvim otupio zube. Cibosi su bolji i iskusniji od »žutih«, tu nema dvojbe. Jedino je pitanje mogu li u kratkom roku izgladiti unutrašnje potrese. Splićani su, pak, svoju malu kalvariju, poraz od Hermes Analitice već uspješno prebrodili i spremni dočekuju derbi sa Zagrepčanima. </p>
<p>– Ne opterećujemo se Cibonom i njihovim problemima. I mi imamo svoju svakodnevnu muku. Mi smo već bili u njihovoj situaciji i u svakom slučaju im ne zavidimo. Od svojih igrača tražit ću maksimalnu borbenost, jer kad se hrabro pristupi utakmici, pogreškama se ne zamjera, rekao je trener Splita Jure Zdovc.</p>
<p>Splićani su ove sezone iznenadili cibose u polufinalu Kupa u Zadru. Ova današnja utakmica nema tenzije borbe za naslov, ima još dosta do kraja, ali može ponuditi niz odgovora. Poput – ima li Split ima snage pobjeđivati u kontinuitetu.</p>
<p>– Cibona je favorit i pokušat će nas pobijediti kako bi zaboravili ovaj poraz od Reflexa. Trener Anzulović ima skupinu stvarno kvalitetnih igrača, svaki je opasan, pa Štimac i Mance nisu ni zaigrali na ovom završnom turniru regionalne lige. Sigurno da se oni svi zajedno žele nama revanširati za poraz u Kupu, kaže Zdovc.</p>
<p> Split je ove sezone pokazivao različita lica, od teških poraza do briljantnih pobjeda. Svoju darovitost je potvrdio osvajanjem Kupa, ali su na startu lige Ožujsko poraženi od Hermesa na Gripama. Uspjeli su pronaći izlaz iz krize i trener Zdovc ističe: </p>
<p>– Moji igrači su pokazali pravi sportski karakter nakon neočekivanog poraza od Hermesa. Uostalom, nitko i nije imun na poraze, ali ono što slijedi nakon toga je važno. A ovi igrači su napravili veliki korak naprijed. Pobijedili su na gostovanjima Triglav i Zagreb i za njihov razvoj ta dva uspjeha su veća i od osvajanja Kupa. Ovo je put kojim trebamo svi zajedno ići dalje.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zadrani nastavili niz</p>
<p>ZADAR, 20. travnja</p>
<p> – Pobjedom 101-72 protiv Zagreba košarkaši Zadra nastavili su pobjednički niz u Ligi za prvaka i tako najavili svoj pohod prema prvoj poziciji na ljestvici. Odmah na početku utakmice Zadar je postavio vrlo čvrstu obranu za koju »mravi« nisu imali kvalitetna rješenja. S druge strane, Michael Meeks je nemilice punio njihov koš. Zagrebaši su se pribrali tek u petoj minuti, kasnije je i Krunić uspio pogoditi dvije trice. Međutim, nije imao suradnju ostalih, poglavito Marka Tomasa kojem je Davor Marcelić stalno visio za vratom. Otuda i njegova neučinkovitost u napadu. Zagreb je pokušavao tricama sustići prednost koju je Zadar stalno povećavao, ali nisu u tome uspijevali. </p>
<p>Ulaskom Veljka Petranovića koji je učas pogodio dvije trice, Zadrani su rezultatski poskočili na plus 11 (37-26). Kasnije su i ostali igrači Zadra, osobito Branimir Longin i Marko Bulić namjestili ruku i otputili goste u ponor poraza. </p>
<p> l Dvorana Jazine </p>
<p>ZADAR – ZAGREB 101-72 (20-12, 25-21, 24-18, 32-21)</p>
<p>ZADAR: Stipčević, Vladović 15 (7-8), Ivanov 3 (1-1), Longin 19 (7-9), Pestić, Bulić 21 (3-3), Špralja, Marcelić 13 (3-6), Petranović 8 (2-2), Banić, Meeks 22 (5-5).</p>
<p>ZAGREB: Šaronja 1 (1-2), Piplović 5, Pehar 2, Jelavić, I. Tomas 9 (1-2), Simon 9, Kaurić 3, Krunić 13 (1-2), Nnaji 9 (1-1), M. Tomas 6 (4-5), J. Garma 12 (1-3), N. Garma 3.</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac), Herceg (Zabok) i Legović (Rijeka). GLEDATELJA: 1.500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor MARCELIĆ </p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Je li Mladost izvukla pouke </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Nakon što je posljednje kolo vaterpolske Superlige odlučivalo o konačnom poretku uoči doigravanja za prvaka, samo četiri dana kasnije počinju prve polufinalne utakmice. Jug je plivalište u Gružu, koje se renovira, zamijenio onim u bivšem vojnom odmaralištu u Kuparima, gdje će u srijedu (19 sati) dočekati splitski Jadran. Mladost, pak, nakon mukom izborenoga drugog mjesta uoči doigravanja u 20.45 sati očekuje riječko Primorje, ujedno suparnika u četvrtfinalu Eurolige. Finale će izboriti momčad koja prva zasluži dvije pobjede. U slučaju neodlučenog rezultata igraju se produžeci (dva puta po tri minute), a ako će biti potrebno nakon toga slijede četverci. </p>
<p>– Malo nas je strah doigravanja. No, rekao sam igračima da prije svega trebaju cijeniti sebe. Nervoze će biti, ali već smo pokazali da smo bolji od Splićana, najavio je trener Juga Emil Nikolić.</p>
<p>Uoči dvoboja posljednjega kola Superlige protiv Jadrana na Mladosti se digla prašina, jer se pročulo da sportski direktor kluba Perica Bukić uoči najvažnijih utakmica sezone otvoreno traži zamjenu za trenera Milorada Damjanića, kojeg Bukić želi zamijeniti s Nevenom Kovačevićem. </p>
<p>– Radim svoj posao kao i dosad i ne uznemiravam se. Nisam trener pod ugovorom, već sam ovdje stalno zaposlen. Ako i odem, već će se nešto naći za mene, komentirao je Damjanić. Mladost je protiv Jadrana slavila sa 6-5 za drugo mjesto u Superligi, koje im je ponovno donijelo Primorje za suparnika. </p>
<p>R. Posinković i I. Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za koga će biti sretno 13. prvenstvo </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Prije brojnih ovogodišnjih reprezentativnih uzbuđenja, u središte odbojkaških zbivanja dolazi završnica domaćeg prvenstva. Odbojkaši Mladosti i Varaždina u srijedu (Dom odbojke Bojana Stranića, 17 sati) počinju finalnu utrku za 13. naslov hrvatskog prvaka. Zagrepčani su osvojili svih 12 dosadašnjih prvenstava, a u razdoblju hrvatske samostalnosti izmaknuo im je tek jedan Kup koji je otišao u ruke Kaštelana. Drugu godinu zaredom mladostaše kao posljednja prepreka čekaju Varaždinci. Prošle godine odbojkaši iz baroknoga grada nisu dopustili šetnju favoriziranim Zagrepčanima. Već su u prvoj utakmici priredili iznenađenje, slavivši na Savi sa 3-2. Ipak, nakon toga im je ponestalo snage, mladostaši su se uozbiljili i prvi presjekli ciljnu vrpcu.</p>
<p>Na početku ove sezone malo je tko vjerovao da će Varaždinci ponovno stati nasuprot Zagrepčanima u finalu. Dvojica ponajboljih igrača Varaždina, reprezentativni libero Mario Strelec i bosanskohercegovački reprezentativac Damir Trgo, dvoranu Graberje zamijenili su upravo Savom. No, agilna varaždinska uprava nije sjedila prekriženih ruku. Umjesto Igora Arbutine, vođenje momčadi preuzeo je trener ženske reprezentacije Srbije i Crne Gore Miroslav Aksentijević, koji se pokazao kao odlično rješenje. Ostvario je s Varaždincima 19 pobjeda i tri poraza, samo jedan više od Mladosti. </p>
<p>V. Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="50">
<p>Balkanska trgovina tužbama i optužbama za genocid </p>
<p>U Srbiji se predlaže da sve optužbe za genocid budu riješene izvansudskim poravnanjem, odnosno odustajanjem od tužbi kako SCG protiv NATO, tako Hrvatske i BiH protiv SCG </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Preliminarna rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore za genocid i nelegalnu uporabu sile tijekom NATO-vog bombardiranja Jugoslavije 1999. godine pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, koja traje cijeli ovaj tjedan, protječe u znaku zapadnjačkog osporavanja mogućnosti žalbe sudu UN-a jer SRJ u vrijeme podnošenja tužbe, u travnju 1999., nije bila članica međunarodne organizacije niti potpisnica Konvencije o genocidu. </p>
<p>Donedavni ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović rekao je za TV B92 da zastupnici beogradske strane ne osporavaju činjenicu da je SCG ušla u UN 2000., ali da smatraju da je taj sud ipak nadležan. »I dalje inzistiramo na tome da je tužba plod jednog čitavog životnog događaja koji je na neki način u vezi s Hrvatskom i tužbom BiH. To su događaji koji nisu identični, ali su to životne okolnosti. Sud može odlučiti je li nadležan ili nije«. Svilanović tumači da je prva mogućnost da je sud nadležan, druga da nije nadležan prima facie, što znači da na prvi pogled tu nema zločina koji je definiran u tužbi, a treća mogućnost je da proglasi nenadležnost zato što država nije bila članica UN-a. </p>
<p>Spora neće uopće biti ako se sud proglasi nenadležnim što će imati dalekosežne pozitivne posljedice za državu, drži Svilanović. </p>
<p>Stručnjak za međunarodnu politiku Predrag Simić smatra da je tužba protiv NATO-a, ali također i one koje su protiv SRJ podnijele Bosna i Hercegovina i Hrvatska za genocid odnosno agresiju, naslijeđe prošlosti koje blokira napredak zemalja u regiji. On nije jedini koji misli da te tri tužbe politički čine cjelinu, ometaju procese regionalne suradnje i blokiraju i odnose s NATO-om i Europskom unijom. Stoga Simić, inače blizak premijeru Vojislavu Koštunici, kao politički najsvrhovitije predlaže da sve bude riješeno izvansudskim poravnanjem, odnosno odustajanjem od tužbi. </p>
<p>NATO je do sada više puta pozvao SCG da povuče tužbu i time uvjetovao članstvo SCG u Partnerstvu za mir. Svilanović je, međutim, iznio da je to uvjetovanje novijeg datuma i da pitanje ulaska u Partnerstvo nakon 5. listopada 2000. nije ni bilo problematično, ali da su se kasnije ispriječile političke razmirice između tadašnjeg predsjednika Vojislava Koštunice i pokojnog premijera Zorana Đinđića.</p>
<p>Međunarodni sud pravde prošle se godine inače proglasio nadležnim za raspravu po tužbama za agresiju i genocid koje su protiv SCG podnijele Hrvatska i BiH. Predstavnici Srbije i Crne Gore više su puta nagovijestili spremnost da povuku tužbu protiv zemalja NATO-a ako BiH i Hrvatska povuku tužbe protiv Jugoslavije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) za genocid odnosno agresiju. Međutim, poslije prve presude za genocid koju je Haaški sud za ratne zločine (ICTY) u desetogodišnjoj povijesti donio u ponedjeljak generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću, srbijanski se analitičari pitaju kakav će utjecaj ta presuda za genocid nad muslimanima imati na tužbu BiH protiv SCG. Zastupnik Srbije i Crne Gore pred ICJ-em Vladimir Đerić kaže da potvrda presude za genocid neće imati ključni utjecaj na spor s BiH, dok stručnjak za međunarodno pravo Vojin Dimitrijević za radio B92 kaže da je tom presudom zapravo proširena definicija genocida. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sanader u srijedu u Sarajevu na sastanku SEECP</p>
<p>SARAJEVO, 20. travnja</p>
<p> - U sarajevskom hotelu »Holiday Inn« u srijedu će se održati sedmi sastanak šefova država i vlada zemalja članica Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP), koji bi trebao okupiti lidere devet zemalja s tog područja i visoke službenike Europske unije, OESS-a, UN-a, NATO-a, Vijeća Europe, Pakta o stabilnosti te drugih međunarodnih organizacija.</p>
<p>Kako je službeno priopćeno iz bosanskohercegovačkog ministarstva vanjskih poslova, dolazak na skup najavili su predsjednici Bugarske Georgi Parvanov, Rumunjske Ion Iliescu, Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, v. d. predsjednika Makedonije Ljupčo Jordanovski te premijeri Albanije Fatos Nano, Grčke Costas Karamanlis i Turske Recep Tayyip Erdogan. Očekuje se i dolazak hrvatskog premijera Ive Sanadera, koji bi u glavni bosanskohercegovački grad trebao doputovati u srijedu prijepodne. Sastanak će pratiti i posebni koordinator Pakta o stabilnosti Erhard Busek, generalni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer te drugi visoki službenici. Izaslanstvo domaćina, BiH, na sastanku će predvoditi predsjedatelj predsjedništva BiH Sulejman Tihić. </p>
<p>Središnje teme skupa u Sarajevu bit će jačanje regionalne suradnje, posebice na području borbe protiv organiziranoga kriminala, liberalizacije i harmonizacije viznog režima te prometa, telekomunikacija i energetike. Na sastanku šefova država i vlada u Sarajevu bit će usvojena zajednička deklaracija o najvažnijim pitanjima u području. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Krstiću deset godina manje jer je bio »samo« pomagač u genocidu</p>
<p>SARAJEVO, 20. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY), odlučujući o žalbama obrane i tužiteljstva, izmijenilo je prvostupanjsku presudu Radislavu Krstiću, generalu vojske bosanskih Srba i smanjilo mu kaznu sa 46 na 35 godina zatvora, što je sada pravosnažna presuda. </p>
<p>Krstić, bivši zapovjednik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (RS), optužen je za genocid, kršenje zakona i običaja ratovanja, te zločine protiv čovječnosti. Uhićen je u akciji SFOR-a 2. prosinca 1998. godine. Suđenje je počelo u ožujku 2000. godine, a prvostupanjskom presudom od 2. kolovoza 2001. godine osuđen je na 46 godina zatvora. Proglašen je krivim za genocid, progon putem ubojstava, okrutnog i nečovječnog posupanja, teroriziranja civilnog stanovništva, prisilnog premještanja i uništavanja osobne imovine civila bosanskih muslimana, ubojstva, kao i kršenje zakona i običaja ratovanja.</p>
<p>Žalbeno vijeće sada je Krstića oslobodilo optužbi kao direktnog izvršitelja genocida, zbog, kako je pojašnjeno, nedostatka izravnih dokaza u prvostupanjskoj presudi o njegovoj specifičnoj namjeri da počini ovaj zločin. Zaključeno je da je Krstić kriv kao pomagač, odnosno supočinitelj genocida u Srebrenici, što je utjecalo na smanjenje kazne. Također, na sličan su način ublažene i inkriminacije o Krstićevoj odgovornosti za progone i istrebljenje kao zločina protiv čovječnosti </p>
<p>Vijeće je zaključilo da, premda su jedinice Vojske RS počinile genocid nad srebreničkim muslimanima, Krstić nije dijelio genocidnu namjeru nekih članova Glavnog stožera te vojske da djelomično unište muslimane kao etničku grupu, već je taj udruženi zločinački pothvat pomagao i podržavao. </p>
<p>»Krstić je znao za namjeru nekih ljudi iz Glavnog stožera Vojske RS da počine genocid nad muslimanima, ali nije ništa poduzeo, nego je dopustio da se to dogodi«, kazao je predsjednik Žalbenoga vijeća sudac Theodor Meron.</p>
<p>No, važan, možda i povijesni dio ove odluke je činjenica da je Žalbeno vijeće zaključilo da su srpske snage nakon zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995. godine počinile zločin genocida, odnosno da su u samo nekoliko dana organizirano i sustavno ubile više od 7000 srebreničkih Bošnjaka, a desetke tisuća žena i djece protjerale iz tada »zaštićene zone« UN-a. </p>
<p>Podsjetimo, u optužnici protiv Krstića je navedeno da su između 11. i 18. srpnja 1995. godine, snage Vojske RS kojima su zapovijedali i rukovodili Ratko Mladić i Radislav Krstić istjerale ili ubile najveći dio bosanskog muslimanskog stanovništva u srebreničkoj enklavi.</p>
<p>Te akcije imale su za posljedicu to da su snage Vojske RS praktično eliminirale svako prisustvo bosanskih muslimana na području srebreničke enklave, čime je nastavljena kampanja etničkog čišćenja započeta u proljeće 1992. godine. </p>
<p>Krstić je bio na dužnosti zapovjednika 2. romanijske motorizirane brigade koja je najprije bila u sastavu Sarajevsko-romanijskog korpusa, ali je u studenome 1992. godine, pripojena Drinskom korpusu. On je ostao na dužnosti zapovjednika brigade do kraja 1994. godine, a od listopada 1994. do 12. srpnja 1995. godine bio je načelnik štaba, odnosno zamjenik zapovjednika Drinskog korpusa. U srpnju 1995. godine, unaprijeđen je u čin general-majora, a 13. srpnja 1995. godine, dva dana nakon što su srpske snage ušle u Srebrenicu, preuzeo je zapovjedništvo Drinskog korpusa.</p>
<p>Nakon pravosnažne presudu Krstiću uslijedile su brojne reakcije. Tako je Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH priopćio da presuda kojom je ICTY ponovno potvrdio da su događaji u Srebrenici u srpnju 1995. godine predstavljali genocid ističe apsolutnu važnost rada Povjerenstva za Srebrenicu Vlade RS. U Stranci demokratske akcije (SDA) tvrde te da je riječ o potvrdi da je politika tadašnjeg najvišeg vojnog i političkog vrha bosanskih Srba bila potpuno ili djelomično uništenje bosanskih Muslimana, njihove kulture i svih drugih obilježja.</p>
<p>Krajnje negativno reagirala su i neke od udruga koje okupljaju preživjele Srebreničane i članove obitelji stradalih. Tako je Munira Subašić, predsjednica udruge građana Pokret »Majke enklava Srebrenica i Žepa« u izjavi za lokalne medije kazala da se »osjeća poniženom kao žrtva«.</p>
<p>Tužiteljstvo je, podsjetimo, za Krstića tražilo doživotnu zatvorsku kaznu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Teroristi planirali akciju na stadionu Manchester Uniteda</p>
<p>Tabloid »Sun« piše, pozivajući se na anonimni policijski izvor, da su bombaši samoubojice planirali izazvati krvoproliće među gledateljima na utakmici Manchester Uniteda i Liverpoola </p>
<p>LONDON, 20. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija drži u svojim rukama deset osoba osumnjičenih za islamski terorizam koje je u ponedjeljak uhitila u racijama u Manchesteru i diljem srednje Engleske. Dio londonskog tiska nagađa da su uhićeni planirali izazvati simultane eksplozije tijekom jedne velike nogometne utakmice, na stadionu poznatog kluba Manchester United. </p>
<p>Najdalje je u takvim špekulacijama otišao Sun. List tvrdi da su bombaši samoubojice planirali izazvati krvoproliće među gledaocima na subotnjoj utakmici Manchester Uniteda i Liverpoola koja se igra u Manchesteru. Pozivajući se na obavještajne izvore, list tvrdi da su simpatizeri Al Qaide planirali sami sebe raznijeti bombama tijekom te utakmice, a usput povući u smrt i što veći broj gledatelja. Na utakmici na stadionu Old Trafford trebalo je biti oko 67.000 gledatelja. </p>
<p>Navodno su islamski fanatici planirali sjediti raštrkani po cijelom stadionu kako bi izazvali što veće krvoproliće te su već pokupovali i odvojene ulaznice za tu utakmicu. »Da je bio uspješan, takav bi napad izazvao veliko krvoproliće. Poginulo bi tisuće ljudi«, izjavio je Sunu anonimni policijski izvor. Ako je ta pretpostavka točna, planirani napad imao bi trenutačni globalni odjek jer se utakmica treba prenositi uživo diljem svijeta. </p>
<p>Drugi britanski mediji i promatrači nagađaju, međutim, da je moguća meta napada mogao biti i stadion nogometnog kluba Manchester City. Guardian ne isključuje mogućnost da su uhićeni, inače Sjevernoafrikanci ili irački Kurdi, planirali neku terorističku akciju u inozemstvu, a britanske su im tajne službe ušle u trag elektronskim prisluškivanjem.</p>
<p>Racije su izvedene u ponedjeljak ujutro u Manchesteru i neposrednoj okolici gdje je uhićeno više muškaraca i jedna žena. Po jedan osumnjičeni lišen je slobode u grofovijama Staffordshire, Južni Yorkshire i Zapadni Midlands. U akciji je sudjelovalo više od 400 policajaca. Vjeruje se da su britanska policija i tajne službe već mjeseci pratili osumnjičene te prisluškivali njihove telefonske i druge komunikacije, a u operaciju je navodno bila uključena i američka agencija za nacionalnu sigurnost (NSA). </p>
<p>Policija vjeruje da su svi uhićenici povezani s ekstremnim muslimanskim skupinama. Prema jednoj verziji događaja, policija se odlučila na raciju nakon što je primijetila da je u Manchester stigla neka »velika teroristička ličnost«, koju se već potajno pratilo. Policija i obavještajne službe navodno su smatrale da je ta osoba stigla kako bi koordinirala prvo veliko krvoproliće u stilu Al Qaide na britanskom tlu. Vjeruje se da je prilikom akcije elektronskog praćenja utvrđeno kako se planira napad koji bi trebao biti izveden negdje gdje se okuplja mnogo ljudi. Osim stadiona Manchester Uniteda i Manchester Cityja, u tom gradu se nalazi i jedan od najvećih trgovačkih centara u Europi Trafford Centre koji godišnje posjeti 27 milijuna ljudi te drugi veliki takav centar Arndale. Poznati nogometni klub Manchester United u međuvremenu je javno odbacio nagađanja da je njegov stadion Old Trafford bio teroristička meta. </p>
<p>U pokušaju da utiša novinska nagađanja, glasnogovornik Phil Townsend izjavio je da klub nije primio nikakvo policijsko upozorenje u tom smislu. Britanski stručnjak za terorizam Chris Dobson ne isključuje mogućnost napada na stadion. On smatra kako ima sve više dokaza da se kult islamskih »mučenika« počinje širiti i na Otok. U izjavi za Sun, taj je stručnjak podsjetio da su krajem ožujka prilikom jedne racije u Londonu i okolici policijski izvori tvrdili kako tragaju za »školom« za bombaše samoubojice. Prije mjesec dana u Londonu i okolici uhićeno je osam mladića pakistanskog porijekla pod sumnjom da su pripremali terorističke napade. U seriji racija izvedenih tom prilikom otkrivena je i veća količina materijala pogodnog za izradu bombi. U jednoj ranijoj akciji, pronađen je i priručni laboratorij za proizvodnju ubojitog otrova, ricina. Britanska policija drži već u pritvoru i niz osoba iz Alžira i drugih dijelova Sjeverne Afrike. </p>
<p>Izvanredne mjere protiv terorizma omogućavaju Britaniji da strane osumnjičenike drži iza brave neograničeno vrijeme bez podizanja optužnice. Na sudske kazne osuđeno je pak u Britaniji više ekstremista koji krivotvorili kreditne kartice pomoću kojih su podizali i skupljali novac za Al Qaidu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>George Bush u Irak šalje »jastreba« Negropontea</p>
<p>Bushev »tvrdi« izabranik nadzirat će Iračane kao što su američki veleposlanici svojedobno kontrolirali i usmjeravali proamerički sajgonski režim </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Amerikancima nije svejedno što 1300 španjolskih vojnika odlazi iz Iraka. Ako španjolski primjer budu slijedile i druge zemlje, bit će to vrlo nezgodno za Sjedinjene Države, i to uoči predaje suvereniteta prijelaznoj iračkoj vladi. </p>
<p>Učinci povlačenja su i vojni i politički. Amerikanci će sada morati drugim vojnicima (vlastitim, poljskim, britanskim itd.) popuniti španjolske zone odgovornosti. Ta smjena neće biti stoga izvršena u nekoliko dana, nego će trajati tjednima. Koalicijske snage ne žele da se u bilo kojem dijelu Iraka koji nadziru stvori vakuum koji bi mogli popuniti bilo sunitski pobunjenici, bilo šijitske ekstremne milicije.</p>
<p>Španjolski sektor bio je vrlo težak za kontrolu s vojnog stanovišta. Gerilci su se vješto izmiješali sa stanovništvom i stalno provocirali brigadu Plus ultra (sastavljenu od vojnika iz Španjolske, Hondurasa, Salvadora i Dominikanske Republike). U nekoliko većih okršaja koji su izbijali nakon svakih većih demonstracija lokalnog stanovništva, Španjolci su napadani iz razbjesnjele mase unakrsnom vatrom iz strojničkog oružja i ručnih bacača. Španjolski vojnici takvo vatreno krštenje još nisu doživjeli pa su njihove reakcije često bile i panične: pucanje po svemu što se kreće prema njima ili što imaju u križićima svojih nišana.</p>
<p>Rezultat: velika »kolateralna šteta«, smrt brojnih civila, teško ranjavanje ljudi koji nisu imali veze sa demonstracijama, a još manje s oružanim napadima. Kad pobunjenici s krovova stambenih zgrada žestoko rešetaju po španjolskim položajima, odgovor je bio takav da je čitava zgrada postala vojni cilj i pobunjenička borbena točka. Amerikanci na takve objekte odmah šalju tenkove, jurišne helikoptere i lovce bombardere. Španjolske vojne mogućnosti u Iraku su skromnije, a vatrena moć ograničena.</p>
<p>Ti nedostaci bili su odlučujući da novi španjolski premijer José Luis Rodriguez Zapatero provede u djelo predizborno obećanje. Jednostavno, životi španjolskih vojnika bili su 24 sata ugroženi bez adekvatne zračne potpore i pojačanja. </p>
<p>U sadašnjoj situaciji, lako opremljene postrojbe, bez obzira na profesionalizam i obučenost, nisu dorasle općenarodnom otporu u gusto naseljenim iračkim gradovima gdje se ne zna »tko ti je prijatelj a tko neprijatelj«. S tim se problemom suočavaju i Amerikanci kojima ipak nije svejedno koliko će gradskih četvrti sravniti sa zemljom kako bi pacificirali neko područje i izložili vlastite vojnike što manjoj pogibelji.</p>
<p>Što će se događati nakon 1. srpnja može se već sada naslutiti. George Bush želi u Bagdadu na mjestu američkog veleposlanika vidjeti Johna Negropontea, provjerenog »jastreba« koji je zastupao SAD u Vijeću sigurnosti UN-a. Ako prođe uobičajenu proceduru saslušavanja u Senatu (Negroponte ima »prljavi dosje« jer je sudjelovao u pokušaju svrgavanja sandinista u Nikaragvi u vrijeme Reaganove administracije), Bushev »tvrdi« izabranik nadzirat će Iračane kao što su američki veleposlanici svojedobno kontrolirali i usmjeravali proamerički sajgonski režim od 1963. do 1975. godine. »Američki dečki« (irački disidenti koji su živjeli u SAD-u) više će surađivati s Negroponteom, nego između sebe.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>José Bono: Španjolska vojska ne bježi nego sluša svoju vladu</p>
<p>Povlačenje španjolskih snaga iz Iraka bit će okončano za najviše šest tjedana, kaže novi ministar obrane / Odlazak svojih vojnika iz Iraka najavio je Honduras, a ostanak u toj zemlji potvrdili su Velika Britanija, Japan, Poljska, </p>
<p>Bugarska, te još nekoliko zemalja</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Počeo je proces povlačenja španjolskih vojnika iz Iraka, a bit će okončan za manje od šest tjedana, rekao je novinarima novi ministar obrane José Bono, koji je zadužen za provedbu premijerove zapovijedi o povlačenju. Bono nije želio zbog sigurnosnih razloga otkriti detalje povlačenja, a rekao je kako dinamiku odlaska želi prvo dogovoriti s vojnicima i njihovim zapovjednicima, a tek onda to objaviti medijima. </p>
<p>»Proces je počeo i bit će brzo okončan«, rekao je Bono novinarima, opovrgnuvši nagađanja da će povratak vojnika potrajati oko osam tjedana.</p>
<p>Nakon prvog sastanka nove socijalističke vlade kojoj je na čelu premijer José Luis Rodríguez Zapatero, Bono je, upitan bježe li to španjolski vojnici od okršaja u Iraku, odgovorio: »Vojnici će se vratiti jer je tako rekao predsjednik vlade, a on je taj koji zapovijeda«, naglasivši kako »španjolska vojska nikad ne bježi, nego sluša svoju vladu«. Kako javljaju agencije, jedan je španjolski vojni avion u ponedjeljak poletio za Irak s ljudima i opremom koji će pomoći u povlačenju.</p>
<p>Zapatero, koji je prisegnuo kao premijer u subotu, a već u nedjelju izdao zapovijed o povlačenju trupa, objasnio je tu svoju odluku činjenicom da su konzultacije s Ujedinjenim narodima i svjetskim vođama pokazale kako nema mogućnosti da UN usvoji rezoluciju koja bi ispunjavala uvjete pod kojima bi Španjolci ostali u Iraku.</p>
<p>Premda španjolske trupe čine manje od jedan posto koalicijskih snaga u Iraku, njihovo povlačenje moglo bi izazvati velike probleme Sjedinjenim Državama, slažu se analitičari. Američki predsjednik George Bush u telefonskom je razgovoru sa Zapaterom već izrazio žaljenje i nezadovoljstvo zbog povlačenja španjolskih snaga i zatražio da se povlačenje Španjolaca izvede koordinirano kako ne bi ugrozilo druge koalicijske snage u Iraku.</p>
<p>Premda Washington tvrdi da odlazak španjolskih trupa neće značajnije promijeniti stanje na terenu, ipak strahuje od mogućeg domino efekta i povlačenja vojnika iz nekih drugih zemalja. Da je taj strah opravdan, pokazala je i odluka predsjednika Hondurasa Ricarda Madura da povuče 370 svojih vojnika iz Iraka. Maduro je tu odluku objavio u ponedjeljak navečer u javnom televizijskom i radijskom obraćanju naciji. Maduro, inače bliski saveznik Sjedinjenih Država, rekao je kako je već obavijestio koalicijske zemlje da će Honduras povući svoje vojnike iz Iraka, te da će ono biti obavljeno »u najkraćem mogućem vremenu i pod najpovoljnijim sigurnosnim uvjetima«. Honduraški vojnici, poslani u Irak prošloga ljeta, bili su, zajedno s vojnicima Salvadora i Dominikanske Republike, u sastavu brigade »Plus ultra« na čijem je čelu Španjolska. Uglavnom su sudjelovali u raščišćavanju minskih polja i pružanju liječničke pomoći stanovnicima središnjeg Iraka.</p>
<p>Vlade Salvadora i Dominikanske Republike najavile su da njihove trupe zasad ostati u Iraku, premda nije jasno pod čijim će biti vodstvom kad odu Španjolci. </p>
<p>Odluku o zadržavanju svojih vojnika već su prije potvrdile Velika Britanija, Japan, Južna Koreja i Portugal, a u utorak je i bugarski ministar vanjskih poslova Solomon Passi u telefonskom razgovoru s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom rekao da će Sofija zadržati svoj kontingent u Iraku koji broji 450 ljudi.</p>
<p>Talijanske i poljske vlasti također su najavile da se neće povući iz Iraka Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski izrazio je žaljenje zbog odluke Španjolske, ali je obećao da će poljske snage ostati ondje. No, Poljska, koja u Iraku ima 2400 vojnika, isključila je mogućnost slanja dodatnih snaga koji bi zamijenili Španjolce. </p>
<p>I talijanski premijer Silvio Berlusconi potvrdio je da će talijanske snage ostati u Iraku i pomoći u stvaranju nužnog okvira sigurnosti za prijenos vlasti na novu iračku vladu i pokretanje ekonomske obnove zemlje. </p>
<p>Premda su ovih dana na račun Madrida upućene mnoge kritike, potpredsjednica vlade María Teresa Fernández de la Vega rekla je kako Španjolska ne očekuje da će biti kažnjena zbog povlačenja svojih vojnika iz Iraka. Aluzija je to na bojkot francuskih proizvodi u Sjedinjenim Državama prošle godine nakon odluke Pariza da se ne pridruži američko-britanskoj invaziji na Irak.</p>
<p> Jer, kako objašnjavaju Zapaterovi ministri, španjolska je vlada, bez obzira na povlačenje trupa iz Iraka, ponovila da ne odustaje od sudjelovanja u stabilizaciji i demokratizaciji Iraka te svojih obveza u borbi protiv međunarodnog terorizma.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Blair najavio referendum o europskom ustavu </p>
<p>LONDON, 20. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair objavio je utorak da kani raspisati referendum na kojem bi se Britanci izjasnili o novom ustavu Europske unije. Nastupivši pred dupkom punim Donjim domom, on je rekao kako građanima kani dati »zadnju riječ« o ustavu koji će regulirati odnose u proširenoj Uniji. </p>
<p>Najavio je, međutim, da će o takvom referendumu najprije raspravljati britanski parlament. Prvi mogući datum tog plebiscita mogao bi pasti početkom 2005., dakle nedugo prije idućih britanskih općih izbora. </p>
<p>»Vrijeme je da se jednom zauvijek odluči želi li ova zemlja, Britanija, biti u središtu i u srcu donošenja europskih odluka«, rekao je Blair. Prije toga je priznao da ga je euroskepsa u dijelu britanskog tiska nagnala da donese odluku o referendumu. Britanski premijer napao je »mitove« koje londonski tisak širi o EU - poput onog da će se u Britaniji morati voziti desnom stranom i da poglavar države više neće biti Kraljica. Najavio je borbu protiv takvih mitova. </p>
<p>Vođa konzervativne oporbe, Michael Howard, postavio je pitanje što se dogodilo s ranijom Blairovom tvrdnjom da »ne zna voziti unatrag«. Doista, riječ je o velikom zaokretu - najvećem u tekućem mandatu sadašnjeg premijera. Promatrači ocjenjuju da bi Blair pretrpio golemu političku štetu ako bi Britanci na planiranom referendumu glasali negativno. Ona bi bila tolika da bi vjerojatno morao dati ostavku na premijerski položaj. Blair kaže kako želi raspisati referendum zato da (dijelom vrlo euroskeptični) Britanci jednom zauvijek kažu žele li biti u srcu Europe, ili na njenoj periferiji. No, neki istinski pristaše tješnje Europske unije tvrde da je riječ o manevru britanskog premijera čiji je cilj spriječiti gubitak laburističkih glasova. </p>
<p>J. Z. N.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Sanel Sjekirica pušten iz pritvora i oslobođen sumnji</p>
<p>SARAJEVO, 20. travnja</p>
<p> - Bosanskohercegovački državljanin Sanel Sjekirica (24), kojeg su španjolske vlasti sumnjičile za moguću povezanost s organizatorima terorističkih napada na vlakove u Madridu, u ponedjeljak kasno navečer pušten je iz zatvorskoga kompleksa Canillas u španjolskoj prijestolnici, gdje je ispitivan o mogućim vezama s počiniteljima terorističkog napada.</p>
<p> Kako tvrdi sarajevski Dnevni avaz, pozivajući se na izjavu jednog novinara iz španjolskog lista La Nueva Espana, Sjekirica je dobio obećanje španjolskih istražitelja da se više neće trebati pojavljivati na policiji, te da je oslobođen svake sumnje o povezanosti s napadima na madridsku željeznicu.</p>
<p>Navodno, policija je Sjekiricu ispitivala samo u kontekstu njegove povezanosti s osobama koje se dovode u vezu s terorizmom, a tu vezu mogla je predstavljati činjenica da je Sjekirica godinu dana živio u unajmljenoj sobi u stanu Tunižanina Serhana Abdelmajida, koji se smatra vođom skupine odgovorne za napad u Madridu. U stanu kojeg su koristili teroristi pronađena je i putovnica koju je Sjekirica izgubio i njezin nestanak prijavio nadležnim vlastima.</p>
<p>Prije tri dana, Sjekirica se predao španjolskim istražiteljima, nakon što se vratio iz Švedske, gdje je bio u posjetu svojoj djevojci. Španjolski istražitelji vjerovali su da Sjekirica može dati korisne informacije o osumnjičenima za teroristički napad u Madridu. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Izrazi poštovanja prema Tuđmanu ili dodvoravanje HDZ-u i aktualnoj vlasti</p>
<p>Još nisam čitao da bi netko u tolikoj mjeri hvalio i gotovo obožavao pokojnog predsjednika Tuđmana kao što je to učinio gospodin Glibota u Vjesniku od 16. travnja ove godine (Stajališta) pod naslovom: »Ne bi trebalo toliko dvojiti o spomen obilježju Tuđmanu od Črnomerca do Trga hrvatskih velikana.« Jesu li to doista izrazi poštovanja gospodina Glibote prema Franji Tuđmanu ili je to dodvoravanje i ulagivanje HDZ-u i aktualnoj vlasti?</p>
<p>Gospodin Glibota, naime, predlaže da bi se Zagreb trebao odužiti Tuđmanu tako da mu se dodijeli središnja zagrebačka ulica Ilica s produžetkom Jurišićeve i ulice Račkog s izvorištem na Trgu hrvatskih velikana nazivajući je ulicom Franje Tuđmana od Črnomerca do Trga hrvatskih velikana. Što je ponukalo gospodina Glibotu na tako zamršeno neshvatljivo i nerealno rješenje obilježja spomena Franje Tuđmana. Može li se uopće zamisliti da se tako uvriježeni naziv Ilica koji je jedan od simbola Zagreba izbriše iz povijesti i pamćenja Zagreba i Zagrepčana.</p>
<p>Što se krije iza ovakovih Glibotinih umovanja? Osnovno je sada aktualno rješenje da se prvom hrvatskom predsjedniku podigne spomenik ili na današnjem Trgu Francuske revolucije ili ispred dvorane Lisinski. Spomenik treba biti monumentalan i umjetnički oblikovan poput spomenika Titu u Kumrovcu. Ako Tito ima spomenik a po nekima je on najveći Hrvat, premda je progonio, kažnjavao i vrijeđao sve što je hrvatsko, onda je tim više potrebno podignuti spomenik Tuđmanu, utemeljitelju hrvatske države i promicatelju pomirbe svih Hrvata.</p>
<p>Nisam daleko od zaključka da je akademik iz Pariza Glibota svojim riječima imao za cilj da se naruga Zagrebu i Zagrepčanima a naročito pokojnom predsjedniku dr. Tuđmanu a ne da ga licemjerno hvali. </p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vucina paušalna tvrdnja u suprotnosti je s povijesnim činjenicama</p>
<p>Dvije rečenice iz pisma gospodina Luke Vuce iz Kaštela objavljenog u rubrici Pisama čitatelja (Vjesnik, 20. travnja) zaslužuju odgovarajući komentar.</p>
<p>Naime, završavajući svoje pismo, gospodin Vuco tvrdi kako »Hrvati nisu nikad imali državu, te se i prema svojoj postavljaju kao da je tuđa, a vole samo vlastite interese. Slovenci, međutim, vole svoju državu i njene interese, makar bili u sukobu s pravom.« </p>
<p>Te njegove dvije apriorističke tvrdnja sadrže dvije neistine. Naime, razvidna je neistina da »Hrvati nisu nikad imali državu«. Naravno da su tijekom svoje povijesti Hrvati itekako imali svoju državu, pa, na neki način, čak i onda, kada je ona u rudimentarnom obliku postojala u političkim zajednicama s drugim nacijama. Dakle, ta je Vucina paušalna tvrdnja u suprotnosti s povijesnim činjenicama. Stoga su moguća dva zaključka; ili gospodin Vuco ne zna općepoznate činjenice iz hrvatske nacionalne povijesti, ili on svjesno iznosi svoju neistinitu tvrdnju. </p>
<p>Druga tvrdnja gospodina Vuce o ljubavi Slovenaca prema svojoj državi slijedi logiku prve njegove tvrdnje o Hrvatima i njihovoj državi. Jer, prema Vucinoj logici, neka nacija može voljeti svoju državu samo onda, ako je to uvjetovano povijesnim postojanjem vlastite nacionalne države. Pa bi neupućeni čitatelj, ipso facto, mogao zaključiti da su baš Slovenci tijekom povijesti imali svoju državu. A to bi moglo i biti tako, ako bi se pradavna »Karantanija« mogla smatrati nekom slovenskom protodržavom. Ali gdje je barem neki »dux slovenorum«, ili štogod slično? A što poslije, sve do nedavnih devedesetih godina prošlog stoljeća?</p>
<p> Ni u kojem slučaju ne namjeravam podcjenjivati slovensku povijest. Ipak, u svezi s Vucinim tvrdnjama treba govoriti o povijesnim činjenicama. A te kažu da je Vucina hrvatsko-slovenska usporedba sasvim promašena.</p>
<p> Pitam se zbog čega je gospodinu Vuci potrebna demagogija kao sredstvo za argumentiranje u polemici oko nekih društvenih ili političkih pojava? </p>
<p>OREST VLASOV suradnik Ukrajinske redakcije Radio Free Europe-Radio Liberty, u mirovini München, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>(Ne)poštivanje školskog pravilnika </p>
<p>Nakon što sam završio osnovnu školu, počeo sam razmišljati koju bih srednju školu mogao upisati i koja bi škola bila ta u koju bi svakodnevno išao sa zadovoljstvom. Nakon dugo razmišljanja izabrao sam »Desetu«. Gimnazija je to za koju držim da mi može pružiti znanje za daljnje obrazovanje i postaviti temelje za dobru budućnost.</p>
<p>No, već s početkom nastave počeli smo dobivati mnogo informacija koje je trebalo zapamtiti i to informacije iz svih petnaest predmeta. Nakon primanja toliko znanja morali smo ga i potvrditi kroz nebrojene usmene i pismene ispite.</p>
<p>U osnovnoj školi pokrenuo sam učenički časopis »Fora«, te sam se zahvaljujući radu na njemu upoznao i s »Pravilnikom o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi«. A upravo taj pravilnik kaže da se »u jednom danu učenika može usmeno provjeravati i ocjenjivati iz najviše dva predmeta«, a to se, po mojim saznanjima, u većini škola ne poštuje. Nadalje, taj isti pravilnik nalaže da se u jednom tjednu može pisati najviše tri pismena ispita, odnosno maksimalno jedan pismeni ispit dnevno. U nekim se, pak, školama piše i do pet pismenih ispita dnevno.</p>
<p>Stoga ne shvaćam čemu služi »Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi«.</p>
<p> Kad sam upitao nadležno Ministarstvo, putem elektroničke pošte, trebaju li se učitelji držati tog pravilnika, nisam dobio nikakav odgovor. Nije mi namjera, ni u kojem slučaju, optuživati nekoga, ali smatram da se u smjeru poboljšanja školskog sustava i učitelji i učenici trebaju pridržavati »Pravilnika o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi«, jer on je ipak namijenjen samo njima.</p>
<p>DAVOR NIKOLIĆ, učenik 1. razreda X. gimnazije Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Neradna nedjelja na referendum!</p>
<p>U zadnje vrijeme se mnogo piše i raspravlja o »neradnoj nedjelji«, danu kad bi većina trgovina i drugih djelatnosti koje nisu prijeko potrebne trebale ne raditi. Donesen je i zakon o tome, o čemu bi se i Ustavni sud još trebao izjasniti.</p>
<p>Čitajući razne napise o tom pitanju vidi se da ima vrlo mnogo sasvim oprečnih mišljenja. Katolička crkva naravno, iz svima razumljivih razloga, zagovara neradnu nedjelju. Protivnih mišljenja ima vrlo različitih.</p>
<p>Jedni su protiv naprosto zato jer je Crkva za. Oni drže da se Crkva ne treba miješati u ovo pitanje. To su razni liberali, ljevičari i ostali koji smatraju da se Crkva treba ograničiti na »poslove u sakristiji«. Drugi se boje da nedjeljom više neće moći jesti svježi kruh. Treći, uglavnom vlasnici trgovina, osobito onih velikih, boje se da će im promet i profit pasti. </p>
<p>Kako riješiti tu dilemu? Mislim da bi bilo dobro upotrijebiti vrhunski izum demokracije: referendum, pa neka odluči većina. No organizacija referenduma je skupa, pa bi bilo dobro da se na referendum postavi više raznih pitanja od interese za sve, koja ne moraju biti ni u kakvoj vezi jedno s drugim. I Vladi bi bilo lakše voditi zemlju u skladu za željama većine stanovništva. </p>
<p>NEBODAR ŠKARICA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Živimo okruženi džeparima, ali i poštenim ljudima </p>
<p>Ovih sam dana odžeparen negdje na prostoru Trga bana Jelačića: ukraden mi je novčanik sa svim dokumentima (da ga nisam izgubio, zaključujem po tome što je, već prije nego sam stigao do kuće, pomoću kreditne kartice pokušan »upad« u moj tekući račun).</p>
<p> Dan kasnije nazvala me, nekud iz Zagorja, gospođa Ljubica Hrenić, radnica »Zrinjevca« te me obavijestila da je moj novčanik pronašla u košari za otpatke blizu svoga radnog mjesta. U utorak mi ga je vratila, zajedno sa svime što je u njemu zatekla. </p>
<p>Živimo, dakle, okruženi džeparima, ali i poštenim ljudima. Hvala još jednom gospođi Ljubici Hrenić! </p>
<p>IVAN MAGDALENIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>Ocu alhoholičaru godinu i tri mjeseca zatvora</p>
<p>Izrečena mu je i sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja i obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu</p>
<p>VARAŽDIN, 20. travnja</p>
<p> – Općinski sud u Varaždinu osudio je četrdesetsedmogodišnjeg I. B. na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog zlostavljanja djece i nasilničkog ponašanja u obitelji. Izrečena mu je i sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja i obaveznog liječenja od ovisnosti.</p>
<p>Optužnica ga je teretila da je od 2001. godine pa nadalje u alkoholiziranom stanju psihički i fizički zlostavljao svoju suprugu te dvije kćeri danas stare 22 i 18 godina. Psovao ih je i vrijeđao, nazivao pogrdnim imenima, govorio im da su "gamad i đubrad", pljuvao je po njima, branio im da telefoniraju i gledaju televiziju, bacao je na njih stvari i tukao ih, zbog čega su u više navrata trebale tražiti liječničku pomoć i pomoć policije. Supruga je zbog svega oboljela na živce, pa se i liječila na psihijatrijskom odjelu, a kod kćeri su primijećeni poremećaji u odgoju i emocionalnom razvoju. Mlađa je kćer imala i ozbiljnih poteškoća u školi, pa je prije dvije godine potražila i liječničku pomoć. </p>
<p>Optuženi se nije smatrao krivim za počinjenje djela, a kazao je i da mu je supruga sve to »namjestila«. Ona mu je dulje vrijeme prijetila da će ga izbaciti iz kuće i oduzeti mu mirovinu, a tražio je i da kažu "koliko su puta one njega premlatile". Priznao je da je često konzumirao alkohol te da se ne sjeća događaja koji su zbili u vrijeme njegova pijanstva. Alkohol je pio kad bi se našao s prijateljima, pa su znali otići u vinograd i slično. Nije znao da li je pijan tukao i vrijeđao suprugu i kćeri. Rekao je i da je supruga imala psihičkih problema, zbog kojih se liječila, no uzrok njezine bolesti nije znao. Ne sjeća se ni da je mlađa kćer potražila liječničku pomoć zbog hematoma na oku, jer ju je on pretukao. Kazao je i da su odnosi u njihovoj obitelji »nekad dobri, nekad loši«, pa tako, primjerice, kad on nešto kaže, supruga viče na njega, a kad on viče na nju, »ona odmah zove 92«. Tijekom svađa je možda vrijeđao suprugu, no i ona je vrijeđala njega, a djecu nikad nije vrijeđao. Smatra i da »nije u redu«, da supruge i kćeri, dan nakon njegovog pijanstva, »odmah viču na njega«, umjesto da mu kažu što nije dobro učinio. Priznao je i da je više puta bio prekršajno kažnjavan, no ne zna zbog kojeg prekršaja. Smatrao je i da alkohol nije glavni uzrok problema u obitelji, već je on »svašta prošao i tanak je na živcima«, pa mu je dosta »jedna riječ«, a kad misli da je u pravu, vikat će. To će činiti, rekao je, i kad je pod utjecajem alkohola. </p>
<p>Majka i kćeri kazale su, pak, da se optuženi više gotovo i ne trijezni, da se ne sjećaju kad je posljednji put bio trijezan, a u takvom ih stanju vrijeđa i tuče. Kad nije imao novaca, pio je u vinogradu ili kod majke, a kad je imao novca, »hodao je od krčme do krčme«. Mlađa je kćer zbog cijele situacije popustila u školi, a bježala je i od kuće. Optuženi je tijekom suđenja bio u pritvoru, a supruzi je zaprijetio da će, kad dođe iz zatvora, »dobiti metak u čelo«. Kad je jednom prilikom nazvao iz zatvora, mlađa se kćer počela »tresti od straha«, a kćer je rekla i da se boji njegova povratka te da će sigurno otići od kuće, jer je sigurna da će nešto napraviti njoj, sestri ili majci. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Šefovi gradilišta krivi za smrt i ozljeđivanje radnika</p>
<p>Hrvoje Svalina je osuđen na godinu dana zatvora, uvjetno na tri godine; Zlatko Gregurić na godinu dana, uvjetno na dvije, koliko i treće osuđeni Vid Dubovčan</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Županijski je sud, kao drugostupanjski, potvrdio presudu Općinskog suda kojom su Hrvoje Svalina, Zlatko Gregurić i Vid Dubovčan osuđeni zbog nepropisno i nepravilno izvođenih radova, a što je za posljedicu imalo smrt radnika Tome Sekovanića i ozlijeđivanje Ivice Lokera. </p>
<p>Naime, kako se navodi u potvrđujućoj presudi, na gradilištu stambeno-poslovnog objekta Vrbik u zagrebu 26. lipnja 1996. godine, Svalina je kao rukovoditelj radne jedinice »montaže« a Gregurić kao poslovođa montaže »Velox« ploča, dozvolili prijenos i istovar tereta na dijelu objekta, ne osiguravši prolaz ispod radova od pada predmeta koji su prenosili, smatrajući kako neće biti štetnih posljedica. Dubovčan je pak kriv što je kao dizaličar na toranjskoj dizalici prenosio teret koji nije bio osiguran u paletama, premda je to bilo obavezno. </p>
<p>Tim je propustima došlo do rasipanja 20 ploča teških po 25 kilograma, koje su pale na radnike, pri čemu je Loker zadobio lakše ozljede, a Sekovanić višestruke i teške, od kojih je na mjestu preminuo. </p>
<p>Svalina je osuđen na godinuz dana zatvora uvjetno na tri godine, Gregurić na godinu dana, a uvjetno na dvije, koliko i treće osuđeni Dubovčan. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Državno odvjetništvo uporno da se incident istraži do kraja </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – O izgredu slovenskih policajaca, koji su prije dva tjedna ušli na hrvatski teritorij kod Macelja zaustavljajući hrvatske državljane Josipa i Marija Šoštarića u prometnom prekršaju, Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Krapini tražilo je od policije u Krapini dodatne podatke.</p>
<p>Policajci su prešli državnu granicu i nasilno izvukli Šoštariće iz automobila, nakon čega je došlo do tučnjave. </p>
<p>Nakon što krapinska policija dostavi preciznije podatke o cijelom događaju, ODO u Krapini će, doznaje se, razmotriti pokretanje kaznenog postupka po službenoj dužnosti protiv slovenskih policajaca. ODO je od policije, među ostalim, zatražio dostavu pravilnika o postupanju policijskih djelatnika u pograničnom području, te fotodokumentacija očevida. </p>
<p>Inače, krapinsko Tužiteljstvo moglo bi na prijedlog Josipa Šoštarića pokrenuti i postupak zbog kaznenih djela prijetnje i oštećenja tuđe stvari. No, za pokretanje tih postupaka protiv slovenskih policajaca, potrebna je privola Josipa Šoštarića, koju on još uvijek nije dao. </p>
<p>Na Prekršajnom sudu u Krapini protiv slovenskih policajaca pokrenut je postupak zbog drskog ponašanja i vrijeđanja građana, te zbog kršenja Zakona o strancima, odnosno zato jer su u Hrvatskoj nosili stranu policijsku odoru. Šoštarići su pak, prekršajno prijavljeni zbog remećenja javnog reda i mira. </p>
<p>B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vuletiću tri dana da opravda izostanak i izbjegne pritvor</p>
<p>Đorđu Vuletiću, Davorinu Sobjeslavskom i Rajku Momčiloviću sudi se za djela koja su izdvojena iz suđenja tzv. zločinačkoj organizaciji</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Zbog izostanka trećeoptuženog Đorđa Vuletića na Općinskom je sudu odgođeno suđenje njemu, Davorinu Sobjeslavskom i Rajku Momčiloviću za djela koja su izdvojena iz suđenja tzv. zločinačkoj organizaciji. </p>
<p>Tako se prvooptuženog Momčilovića tereti da je 11. lipnja 1999. godine oko 20.30 sati na križanju Ljubljanske avenije i Selske ceste, zajedno s Damirom Džebom prišao Robertu Karamarku, primio ga za ruku i svinuo mu ju na leđa, dok ga je Džeba nekoliko puta udario šakom u glavu, od čega je Karamarko pao na tlo. Dok je ležao na tlu Momčilović ga je, navodi se u optužnom aktu, nekoliko puta udario u glavu i tijelo, prilikom čega je Karamarko zadobio nekoliko lakših ozljeda. Za to djelo pokušaja nanošenja teških tjelesnih ozljeda, Općinsko je državno odvjetništvo (ODO) predložilo šest mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. </p>
<p>Davorina Sobjeslavskog se pak tereti da se 11. siječnja 1998. godine oko 18.15 sati, na uglu Selske ceste i Knežije, svojim »golfom«, registracije ZG 865- OI, prepriječio »opel asconi«, registracije ZG 168-LU, kojom je upravljao policajac VII policijske postaje Drago M., s kojim su u automobilu bile supruga i trogodišnje dijete. Otvorivši prozor na »golfu«, Sobjeslavski je počeo vikati na njega, jer se u VII pp provodila obrada nad Sobjeslavskim zbog zloporabe droge. Policajac je izašao iz vozila i upitao Sobjeslavskog što hoće, na što mu je ovaj odgovorio da ga Drago M. više neće tući i »Ubit ću te, bit će krvi do koljena«. Na to mu je policajac rekao kako ga on nije tukao te neka mu ne prijeti pred suprugom i kćerkom, na što je Sobjeslavski odgovorio »Dobro, Dobro, poruči svom kolegi da ću ga zaklati, nakon čega je izašao iz automobila, prišao policajcu i udario ga šakom u glavu, nanijevši mu lakšu ozljedu. Za prijetnju upućenu policajcu, ODO predlaže šest mjeseci zatvora, a za napad na službenu osobu, osam mjeseci zatvora, tj. jedinstvenu kaznu bezuvjetnog zatvora u trajanju od jedne godine. </p>
<p>Treće optuženom Vuletiću na teret se stavlja kazneno djelo pomaganja u prijevari, za što je ODO predložilo sedam mjeseci zatvora. Naime, kako se navodi u optužnom aktu Vuletić je zdravstvenu iskaznicu svoje supruge dao Damiru Džebi da s njom pokrije troškove svoje operacije i postoperativnog liječenja, čime je HZZO oštetio za 3063 kuna. </p>
<p>S obzirom da Vuletić svoj izostanak nije opravdao, sudac Nenad Lukić dao je rok od tri dana da to učini, u protivnom će spis otići vijeću koje bi moglo odlučivati o određivanju pritvora za Vuletića. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pregledana videokazeta sadrži inkriminirajuće navode</p>
<p>Klevetničkim i uvredljivim navodom Tuđman smatra: »Mali je Miro narastao, imao je moćnog tatu i znao je da nema zime, da može bez straha obavještajni posao pretvoriti u biznis«</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – U nastavku suđenja uredniku HTV-ove emisije »Latinica«, Denisu Latinu te bivšoj novinarki te emisije Ljubici Letinić, a u povodu tužbe Miroslava Tuđmana, na Općinskom je sudu u utorak pregledana videokazeta sa snimljenom emisijom, čiji su dijelovi povod tužbe.</p>
<p>Privatnu je tužbu Tuđman za kazneno djelo klevete i uvrede, podnio zbog TV emisije Latinica, pod nazivom »Mafija« od 18. ožujka prošle godine. Naime, u toj je emisiji prikazan prilog novinarke Letinić pod naslovom »Opasne veze«, u kojem je ulogu Tuđmana kao čelnika krovne obavještajne službe RH u jednoj od operacija s američkom obavještajnom službom (CIA, op.a.) tijekom Domovinskog rata prikazala kao pokriće za kriminalnu djelatnost i pribavljanje osobne koristi, te dijela mafije.</p>
<p> Klevetničkim i uvredljivim navodom Tuđman smatra:</p>
<p> »Mali je Miro narastao, imao je moćnog tatu i znao je da nema zime, da može bez straha obavještajni posao pretvoriti u biznis«.</p>
<p> Klevetničkim i uvredljivim Tuđman smatra i navod: »Vrijednost automobila koje je ova dobro uvezana skupina sebi priskrbila iznosi gotovo dva i pol milijuna njemačkih maraka«.</p>
<p> Nadalje se navodi »Priča o zajedničkom radu s CIA-om, vojnim tajnama i prvorazrednim državnim interesima bio je najbolji paravan za takvu rabotu«.</p>
<p>Nakon gledanja videokazete u sudski je zapisnik uneseno da kazeta sadrži inkriminacije navedene u privatnoj tužbi. </p>
<p>Na dijelu rasprave, s koje je isključena javnost, pročitan je dopis Obavještajne agencije o spornim navodima. U tu je svrhu branitelj novinara, odvjetnik Maro Mihočević, predložio saslušanje ravnatelja Agencije Damira Lončarića, a na okolnost razjašnjavanja navoda iz dopisa, a naročito zbog toga što se u njemu ne navodi je li uvoz automobila bio sastavni dio operacije koju su zajednički provodili HIS i CIA, a što tužitelj navodi. </p>
<p>Odvjetnik Mihočević ponovno je predložio saslušanje novinara Marija Kavaina, koji na raspravu u utorak nije pristupio i to na okolnost je li Tuđman reagirao u medijima na Kavainove napise u medijima u vezi teme koja je predmet postupka. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mladić nađen obješen u garaži</p>
<p>ZADAR, 20. travnja</p>
<p> – U ponedjeljak je oko 16 sati u garaži obiteljske kuće u ulici Put Dikla u Zadru pronađen je obješen Ivan Pestić (22).</p>
<p> Okolnosti ovog nesretnog slučaja još nisu poznate, jer je kriminalistička obrada počela u kasnim popodnevnim satima, a nastavljena je u utorak. Čekaju se rezultati patološkog i toksikološkog vještačenja. Najvjerojatnije je, ipak, riječ o samoubojstvu. Tragično preminuli Ivan Pestić živio je kod bake i djeda u zajedničkom domaćinstvu s majkom i starijim bratom. Od njegovih susjeda doznajemo da je bio je miran i prilično povučen. Inače, ovo je već treće samoubojstvo u zadnjih desetak dana na zadarskom području. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Troje teško ozlijeđenih u sudaru triju automobila</p>
<p>KORENICA, 20. travnja</p>
<p> – Na državnoj cesti Korenica - Gospić u Vrpilama u utorak u 6,20 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su tri osobe teško ranjene.</p>
<p> Promet je na toj cesti bio u prekidu i odvijao se obilazno iz Plitvica preko Borja za Vrhovine, odnosno iz Gračaca za Gospić. </p>
<p> Kako je izvijestila ličko-senjska Policijska uprava, u prometnoj nesreći sudjelovala su dva osobna i jedno terensko vozilo, a među troje ozlijeđenih putnika, dvoje je ostalo prignječeno u oštećenim automobilima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Strgnuo mu mobitel dok je pripaljivao cigaretu</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Tijekom ponedjeljka policija je zabilježila dvije drske krađe, dok je u trećem slučaju krađe uhićen počinitelj.</p>
<p>Prva krađa dogodila se oko 17,20 sati kada je kradljivac kod Autobusnog kolodvora prišao 33-godišnjaku koji je na uzici oko vrata nosio mobitel te ga upitao gdje se nalazi jedna ulica. Dok je 33-godišnjak pripaljivao cigaretu, kradljivac mu je strgnuo mobitel s uzice i zatim pobjegao. Šteta je oko 4.000 kuna.</p>
<p>Dva sata kasnije, na igralištu u Selskoj cesti nepoznati muškarac prišao je 13-godišnjem dječaku i zatražio da mu posudi mobitel kako bi poslao poruku. Kada je dječak izvadio mobitel iz džepa hlača, kradljivac mu ga je istrgnuo iz ruke i pobjegao. Šteta je oko 2.500 kuna.</p>
<p>Nešto prije toga, nakon krađe dva mobitela iz svlačionice Pete gimnazije policajci Prve policijske postaje su zatekli 22-godišnjaka te kod njega u ruksaku pronašli dva mobitela vrijedna 2.900 kuna pa je priveden u postaju na kriminalističku obradu. </p>
<p>V. M..</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>Sanader: Do 2007. treba povećati robni izvoz i riješiti visoki vanjski dug </p>
<p>Premijer Ivo Sanader na otvorenju pet međunarodnih sajmova, koji se na ZV-u održavaju pod zajedničkim nazivom »Građenje i opremanje«, istaknuo je kako do 2007. treba riješiti visoku stopu nezaposlenosti, smanjiti poreze i doprinose, rasteretiti sudstvo i poboljšati zakonodavstvo / Malo i srednje poduzetništvo mora postati pokretač novog zapošljavanja, drži predsjednik Vlade</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader u utorak je otvorio pet međunarodnih sajmova koji su na Zagrebačkom velesajmu pod zajedničkim nazivom »Građenje i opremanje« otvoreni do 24. travnja. Na 80.000 četvornih metara grupa sajmova okupila je 1530 izlagača iz 32 zemlje, </p>
<p>Grupu sajmova »Građenje i opremanje« čine, inače, 28. međunarodni sajam graditeljstva, 46. međunarodni sajam obrtništva, zatim »Dom i tehnika«, odnosno 52. međunarodni sajam kućanskih aparata i ostale tehnike. Tu su i »Elcro« – 3. međunarodni sajam elektrotehnike, industrijske elektronike, mjerenja i automatizacije, 17. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata, 16. međunarodni sajam antikorozivne zaštite i 20. međunarodni sajam zavarivanja. </p>
<p>Nakon obilaska izložbenih prostora Sanader je rekao kako je datum otvaranja sajma ujedno i povijesni datum, jer Hrvatska očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije na svoj zahtjev za punopravnim članstvom u Europskoj uniji, a o čemu uvelike ovisi i snaga hrvatskog gospodarstva. Premijer je dodao da će, kad dobijemo pozitivan avis te u lipnju pozitivnu odluku Europskog vijeća za status kandidata, kao i točan datum za početak pregovora, na Vladi biti da dobro vodi te pregovore.</p>
<p>Dodao je da nam odluka Europske komisije neće riješiti sve probleme, ali će nam bitno olakšati put prema Europskoj uniji. Zaključio je da će to osnažiti hrvatsko gospodarstvo kako bi se moglo mjeriti s onim naprednih gospodarstava zapadnih zemalja.</p>
<p>Predsjednik Vlade je kazao da će pozitivan avis značajno promijeniti položaj Hrvatske jer će to biti i poruka stranim ulagačima da smo postali stabilna zemlja u kojoj onda mogu računati na poslovanje u dužem periodu, od 15 do 20 godina.</p>
<p>»Do 2007. godine treba povećati hrvatski robni izvoz, riješiti visoki vanjski dug, visoku stopu nezaposlenosti, smanjiti poreze i doprinose, te rasteretiti sudstvo, poboljšati zakonodavstvo, kao i povećati zaposlenost u malom i srednjem poduzetništvu, što mora postati pokretač novog zapošljavanja«, rekao je Sanader.</p>
<p>On na kraju mandata svoje Vlade Hrvatsku vidi kao prestižno turističko odredište s rastućom privredom i kao »zemlju zadovoljnih građana«.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hebrang: Broj poduzetničkih zona povećati sa 114 na 400</p>
<p>Vlada će godišnje za povećanje broja poduzetničkih zona izdvajati 300 milijuna kuna / Kamate na poduzetničke kredite, uz Vladinu subvenciju, trebale bi ubuduće iznositi od dva do najviše pet posto, najavio je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Broj poduzetničkih zona u Hrvatskoj treba povećati sa sadašnjih 114 na 400, za što će Vlada osigurati po 300 milijuna kuna godišnje; treba napokon riješiti probleme s administracijom i birokracijom na nižim razinama vlasti gdje se usporava ili čak ometa razvoj malog i srednjeg poduzetništva; a kamate na kredite za provođenje poduzetničkih projekata, uz Vladinu subvenciju, trebale bi ubuduće iznositi od dva do najviše pet posto. </p>
<p>Obrazovni sustav treba reorganizirati tako da, po uzoru na europska iskustva, osposobljava mlade da odmah nađu proizvodno radno mjesto i steknu dovoljno znanja da postanu majstori, a kasnije i tvorničari, a ne da traže posao na Zavodu za zapošljavanje. To su samo neke od mjera koje je u utorak sudionicima obrtničkog foruma »Povećanje konkurentnosti obrtnika« predstavio Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, najavivši da će se program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva naći u petak i na dnevnom redu sjednice Vlade u Rijeci.</p>
<p>Hebrang je okupljene obrtnike i poduzetnike obavijestio da Vlada namjerava preuzeti i dalje razvijati sve dobre strane dosadašnjih programa razvoja tog dijela gospodarstva, ali će nastojati brzo promijeniti sve što se pokazalo neučinkovitim. </p>
<p>U sklopu predstavljanja dijela gospodarskog programa koji se odnosi na razvoj poduzetništva, Hebrang se posebno osvrnuo na postojeće stanje iz kojeg je vidljivo da gotovo sve što zaradimo turizmom, a riječ je o osam milijardi dolara, zatim potrošimo na uvoz, često i onih roba koje možemo sami proizvesti. </p>
<p>Zbog toga se i pokrivenost uvoza izvozom u 2003. svela na samo 44 posto, a umjesto na proizvodne djelatnosti u nas se najveći dio poduzetnika odlučivao za – trgovinu. Hebrang je podsjetio da su Slovenija i Hrvatska 1990. izvozom ostvarivale po četiri milijarde dolara. Prošle godine hrvatski je robni izvoz bio na istoj razini, a slovenski je udvostručen. Govoreći o poduzetničkim zonama posebno je upozorio na njihovu neravnomjernu raspoređenost po županijama, te naveo i kako mnoge nemaju odgovarajuću infrastrukturu, što je rezultat premalih ulaganja koja su dosad iznosila samo 84,5 milijuna kuna ili zanemarivih 243.000 kuna po pojedinoj zoni.</p>
<p>Prema Hebrangovim riječima, glavni je cilj programa razvoja poduzetničkih zona da se za nekoliko godina broj zaposlenih u njima poveća na 400.000, odnosno najmanje za 10.000 godišnje, a udio malih tvrtki u ukupnom prihodu trebao bi se povećavati po stopi od pet posto godišnje (sada je to povećanje 2,2 posto). Takve zone trebalo bi sagraditi u blizini svih većih naselja.</p>
<p>Podršku tom programu i konkretne mjere za njegovo provođenje u ime Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva najavio je Ivan Bračić, pomoćnik ministra, te je izvijestio da su se dosad brojne banke odazvale njihovu pozivu da smanje kamate na poduzetničke kredite. Inače, u odgovorima na obrtnička, odnosno poduzetnička pitanja posebno je upozoreno da se oni koji su koristili kredite iz programa Poduzetnik 1 i Poduzetnik 2 mogu natjecati za dobivanje novih, jeftinijih kredita, ali to još nije jamstvo da će, budući da bi njima refinancirali glavnicu, na kraju proći jeftinije. </p>
<p>Kako su se mnogi obrtnici požalili na loš odnos bankara prema njima, savjetovano im je da se više okrenu Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i manjim bankama koje su pristupačnije njihovim potrebama.</p>
<p>Posebnu pozornost privuklo je izlaganje Stjepana Šafrana, predsjednika Hrvatske obrtničke komore, koji je podsjetio da će neke od tranzicijskih zemalja ulaskom u Europsku uniju, zbog porasta cijene rada, postati manje privlačne za strane ulagače pa se može očekivati povećanje ulaganja u Hrvatsku. Ali da bi Hrvatska postala konkurentnijom, među ostalim, trebala bi u proizvodnju brže uvoditi nove tehnologije i obrazovati nove naraštaje stručnih radnika.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>D: Rast inozemnog duga prijeti urušavanjem kreditnog rejtinga Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Hrvatska je kod bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D) i u travnju zadržala kreditni rejting DB4d, koji ulagačima govori da je riječ o zemlji umjerenog rizika, priopćili su u utorak iz zagrebačkog BonLinea, partnerskog društva D Unatoč tome, u travanjskom izvješću D upozorava se na još visok deficit javnih financija i manjak na tekućem računu bilance plaćanja Hrvatske s inozemstvom. </p>
<p>Pritom, stručnjaci te agencije upozoravaju na trend brzog rasta javnog i vanjskog duga zemlje, što je velikim dijelom posljedica visokog proračunskog deficita. Njihova računica, naime, pokazuje da je potkraj prošle godine javni dug iznosio 52,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je inozemni dug dosegao razinu od 75,2 posto BDP-a, pri čemu je udio države u njemu bio iznad trećine. </p>
<p>»Znatan dio Vladinih obveza smatra se vanjskim dugom. To je nepovoljno, kako zbog potrebe da se izbjegne pritisak na rast vanjskoga duga zemlje, tako i zbog Vladine nemogućnosti da se suprotstavi promjenama tečaja i rejtinga«, upozorava se u izvješću. Napominje se i da bi daljnje povećanje ino-duga moglo ugroziti trenutačni rejting hrvatske države na financijskim tržištima. Autori izvješća ocjenjuju da odustajanje od provedbe prošlogodišnjeg stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) prijeti urušavanjem kredibiliteta Vlade i njezine predanosti reformama. Ipak, povoljno se izražavaju o početku pregovora o sklapanju novog stand-by aranžmana s MMF-om, pa prognoziraju da će ovu godinu Hrvatska zaključiti s deficitom opće države od 4,8 posto BDP-a. Prema profilu rizičnosti D, Hrvatska se nalazi u skupini s Bugarskom i Rumunjskom, zemljama koje bi u Europsku uniju trebale ući 2007. godine, a s kojima naša zemlja dijeli rejting DB4d. Na popisu 25 zemalja u tranziciji, za koje ova bonitetna kuća objavljuje ocjenu rizičnosti, najbolje je plasirana Slovenija, čiji je rejting DB2c. Slijede Mađarska, Estonija, Poljska, Češka, Litva, Latvija i Slovačka. Iza Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, pak, nalaze se zemlje zapadnog Balkana i članice Zajednice neovisnih država (ZND). Među europskim tranzicijskim zemljama začelje drže BiH i SCG čiji kreditni rejting DB6d ulagačima govori da je riječ o zemljama visokog rizika. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HBOR odobrio Varteksu kredit od 12 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 20. travnja</p>
<p> - Predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev i predsjednik Uprave Varteksa Miljenko Vidaček potpisali su u utorak ugovor o kreditu vrijednom 12 milijuna kuna, uz sedmogodišnji rok otplate. Tim kreditom HBOR podržava Varteksov projekt ulaganja u obnovu konfekcijskog pogona za proizvodnju odjeće za kompaniju Hugo Boss. Sukladno uvjetima kredita i rokovima izvedbe projekta, rekonstrukcija pogona bit će završena u drugoj polovici godine, kada je najavljen početak proizvodnje odijela za Hugo Boss.</p>
<p>Varteks s Bossom surađuje već duže od deset godina pa je, s obzirom na povećanje proizvodnje i proširenje suradnje, u ovoj godini nužna rekonstrukcija pogona. Time će se, uz kontinuiranu proizvodnju tijekom cijele godine, omogućiti stvaranje uvjeta za daljnju Varteksovu i Bossovu suradnju, a u tijeku je i potpisivanje petogodišnjeg ugovora s Bossom, s mogućnošću produljenja. </p>
<p>Godišnja vrijednost ugovora sa sadašnjih 1,8 milijuna eura povećat će se na 3,5 milijuna eura. Osim toga, omogućit će se i bolja suradnja Varteksa i Versacea, za kojeg je Varteks nedavno također počeo šivati hlače i muška odijela.</p>
<p>HBOR je Varteksu dosad pružio financijsku potporu za obnovu i nadogradnju robne kuće u Zagrebu te je, zajedno s Fondom za razvoj i zapošljavanje, podržao projekt ulaganja u maloprodajnu mrežu, obnovu energetskog sustava i nabavu novih strojeva i opreme. Varteks je ujedno korisnik HBOR-ovog programa kreditiranja pripreme roba za uvoz i izvoz. Ulaganja HBOR-a u modernizaciju Varteksove proizvodnje, veći kapacitet i kvalitetniji proizvod trebala bi pridonijeti i povećanju konkurentnosti hrvatskog proizvoda te ugledu hrvatskih proizvođača u svijetu.</p>
<p>Ova vodeća hrvatska tekstilna kompanije inače zapošljava 3846 radnika, što predstavlja 11 posto ukupno zaposlenih u tekstilnoj i konfekcijskoj industriji u Hrvatskoj. Varteks izvozi više od 10 posto od ukupnog izvoza spomenute industrije te ostvaruje 1,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Bugarska odgodila rok za prodaju udjela u telekomu</p>
<p>SOFIJA, 20. travnja</p>
<p> - Bugarska agencija za privatizaciju objavila je da odgađa odluku o prodaji državne telekom kompanije BTC, kako bi pričekala ocjenu krši li dodjela licencije za mobilnu telefoniju kupcu u sklopu tog sporazuma o prodaji pravila zaštite tržišnog natjecanja.</p>
<p>Bugarska vlada potpisala je sporazum o prodaji 65 posto udjela u BTC-u američkom dioničkom fondu Advent za 230 milijuna eura još u veljači. Tada je bilo dogovoreno da se konačni sporazum potpiše 20. travnja.</p>
<p>Prodaja, koja se već godinama odugovlači zbog sudskih tužbi i političkih prepirki, sada je pogođena nedavnim izmjenama zakonske regulative koja onemogućuje reformističkoj bugarskoj vladi da dodijeli Adventu licenciju za GSM digitalnu mobilnu telefonsku mrežu.</p>
<p>Vlada mora dati tu licenciju, koja je ponuđena kako bi se dobila što bolja cijena za BTC, kako bi konačno zaključila ugovor o prodaji.</p>
<p>Državna agencija za privatizaciju stoga je pristala produljiti rok za konačnu prodaju za dva mjeseca, kako bi se pričekalo na odluke regulatora za zaštitu tržišnog natjecanja o tome krši li davanje licencije pravila o državnoj pomoći i tržišnoj koncentraciji.</p>
<p>Analitičari smatraju da bi neuspjeh u okončanju te prodaje naštetio vjerodostojnosti te države među stranim ulagačima te iznevjerio nade te zemlje u dobivanje višeg kreditnog rejtinga ove godine.</p>
<p>Bugarski mediji nagađaju da bi dva postojeća GSM operatera u toj zemlji, Mobiltel u vlasništvu privatnih austrijskih ulagača, te Globul u vlasništvu grčkog OTE-a, mogli zatražiti da sud odluči je li dodjela te licencije u skladu sa zakonom. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Aventis uložio žalbu na Sanofijevu ponudu za preuzimanje</p>
<p>PARIZ, 20. travnja</p>
<p> - Francusko-njemački proizvođač lijekova Aventis poduzeo je pravne korake u SAD-u protiv neprijateljske ponude za preuzimanje od svoga suparnika Sanofi-Synthelaba.</p>
<p>»Aventis ulaže žalbu kako bi osigurao da njegovi dioničari steknu cjelovitu i poštenu informaciju vezanu za tu neželjenu ponudu i da Sanofi u potpunosti ispuni američke savezne zakone o vrijednosnicama«, stoji u Aventisovom priopćenju. </p>
<p>U žalbi se navodi da Sanofijeva javna ponuda i izjave vezane za nju sadrže značajne propuste i krive interpretacije.</p>
<p>Iz Aventisa poručuju da razmatraju sve opcije obrane od Sanofijeve ponude te da su pozvali švicarski Novartis na pregovore o spajanju. Prošloga tjedna iz te su kompanije odbacili i Sanofijevu ponudu za preuzimanje američkih operacija Aventisa. Američki dioničari Aventisa imaju 25 posto dionica.</p>
<p>Citirajući neimenovanog ministra u vladi, The Financial Times u utorak je objavio da bi za Francusku bilo »nemoguće« usvojiti neutralnu poziciju u tome. </p>
<p>Novartis je, pak, kao uvjet za objavu protu-ponude za kupnju Aventisa naveo upravo neutralan stav tamošnje vlade. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Nokia porasla 2,5 posto, McDonald's izgubio 2,6 posto</p>
<p>LONDON, 20. travnja</p>
<p> - Vijest da je finska Nokia provela planirani otkup vlastitih dionica izazvala je u utorak blagi rast europskih burzovnih indeksa, unatoč negativnim očekivanjima na samom početku europske sezone izvještavanja o rezultatima korporacija.</p>
<p>Londonski FTSE indeks do podneva je ojačao 0,7 posto, na 4576 bodova. Istodobno, frankfurtski je Dax skočio za više od jedan posto, dosegnuvši 4067 bodova.</p>
<p>Nizozemska kemijska i farmaceutska grupacija Akzo Nobel i najveći britanski maloprodajni lanac Tesco su zbog razočaravajućih podataka zabilježili pad vrijednosti dionica.</p>
<p>Nokijine su dionice u utorak ojačale 2,5 posto. Tijekom protekla dva tjedna Nokijine su dionice izgubile četvrtinu vrijednosti, nakon priznanja da joj jeftiniji aparati azijskih i američkih konkurenata nagrizaju tržišni udio.</p>
<p>Dionice britanskog proizvođača mikročipova ARM Holdingsa ojačale su tri posto nakon objave boljih od očekivanih podataka o dobiti i prihodima u prvome tromjesečju i pozitivne prognoze za ponovno oživljeni sektor čipova. To je izazvalo rast dionica njemačkog Infineona (2,5 posto) i francusko-talijanskog STMicroelectronicsa (1,6 posto).</p>
<p>Tokyjski 225 porastao je 1,6 posto, na 11.952 boda.</p>
<p>U ponedjeljak je Nasdaq Composite indeks porastao je 1,2 posto, na 2020 bodova, a Dow Jones indeks oslabio je 0,14 posto, na 10.437 bodova. Dionica McDonald'sa pala je 2,6 posto nakon što je čelnik kompanije Jim Cantalupo iznenada umro od srčanog udara. Na mjesto predsjednika uprave i operativnog direktora kompanije odmah je imenovan Charlie Bell. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>U Tordincima ekshumirano 30 žrtava srpske agresije</p>
<p>Prema riječima pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pukovnika Ivana Grujića, obitelji su preliminarno potvrdile identitet 13 osoba/ Probna iskapanja na tordinačkom području nastavljaju se jer su dobiveni podaci da je ispred tordinačke crkve bilo pokopano dvjestotinjak žrtava </p>
<p>TORDINCI, 20. travnja</p>
<p> - Stručne ekipe za ekshumacije Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, završile su u utorak ekshumaciju iz dviju masovnih grobnica otkrivenih u poljima nedaleko od Tordinaca, iz kojih je ekshumirano 30 žrtava srpske agresije iz 1991. na to istočnoslavonsko mjesto. </p>
<p>Podsjetimo, iskapanja na tom području započela su 10. ožujka na temelju informacija svjedoka koji su potvrdili da su tordinačke žrtve prvo bile zakopane ispred mjesne crkve, a 1996. godine prebačene su i zakopane na obližnjoj oranici. Prema riječima pomoćnika ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pukovnika Ivana Grujića, obitelji su preliminarno potvrdile identitet 13 osoba. </p>
<p>»Trideset pronađenih žrtava odgovaraju broju osoba s popisa zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu s područja Tordinaca, pa vjerujemo da su ekshumirane žrtve s ovog područja«, dodao je Grujić.</p>
<p> Istaknuo je da je ekshumacija iz tih dviju grobnica bila jedna od najsloženijih do sada, jer su u grobnicama pronađeni i dijelovi tijela, što je otežavalo ekshumaciju. </p>
<p>Tijekom ovog mučnog procesa identifikacije posebno je teško bilo Ruži Jovanović koja je oca prepoznala i po uplatnici za TV-pretplatu koja je pronađena uz njegove posmrtne ostatke. Ponavljajući uz plač: »Dragi moj oče«, umirila se tek nakon pola sata. Ostali su svoje najmilije prepoznavali po odjeći i predmetima poput satova i naočala te dokumenata i uplatnica.</p>
<p>Ruža Jovanović kazala je da joj se otac s još tri osobe nalazio u kući toga dana kada su u nju »banuli domaći četnici i pokosili ih rafalom«. Jedan od nazočnih je dan pada Tordinaca nazvao »danom užasa i apokalipse«. </p>
<p>Grujić je istaknuo kako su iz više izvora dobivali podatke da se u grobnici ispred crkve u središtu Tordinaca nalazilo pokopano dvjestotinjak žrtava, ali da je riječ o brojci do koje se došlo po pričama mještana, pa to može, ali i ne mora biti istina. Naglasio je da se stoga probna iskapanja na tordinačkom području nastavljaju sve dok se ne potvrdi ili opovrgne podatak o navodnih dvjestotinjak žrtava.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Hebrang: Gradnja objekata za Papin dolazak bila je vojna zadaća</p>
<p>Hebrang je rekao da ništa ne zna o navodnom otpisu duga od oko tri milijuna kuna, koje je NK Hrvatski dragovoljac dugovao MORH-u / Državno odvjetništvo tereti Rojsa da je na Spajićev nagovor otpisao dug te neovlašteno odobravao smještaj nogometnim klubovima u vojnim odmaralištima / Rojsa i Spajića se tereti da su MORH oštetili za oko 5,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Svjedočenjem ministra zdravstva i socijalne skrbi Andrije Hebranga, u utorak je u zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje umirovljenom generalu i bivšem pomoćniku ministra obrane Ljubi Ćesiću Rojsu i predsjedniku NK Hrvatski dragovoljac Stjepanu Spajiću, koje se tereti da su MORH oštetili za ukupno oko 5,5 milijuna kuna.</p>
<p>Andrija Hebrang je bio ministar obrane u vrijeme navodnih malverzacija, a svjedočio je o točki optužnice koja tereti Ćesića da je u tijeku priprema za Papin dolazak 1998. godine »66 inženjerijskoj pukovniji«, koja je gradila prilazne ceste i plato na splitskom Žnjanu, nezakonito donirao cigarete, kavu, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i plastične čaše, u vrijednosti oko 2,3 milijuna kuna.</p>
<p>Bivši ministar obrane opovrgao je navode optužnice po kojima 66. pukovnija nije bila u sastavu HV-a. Hebrang je, tvrdi, tada tražio da se sve pripadnike pukovnije primi u radni odnos, a dodao je i da je to od njega izravno zatražio pokojni predsjednik Franjo Tuđman.</p>
<p>»Objekte za Papin dolazak trebalo je sagraditi u najkraćem roku, tako da za njih nije raspisan natječaj, nego su dodijeljeni 66. pukovniji kao vojna zadaća«, rekao je Hebrang.</p>
<p>Na pitanje tužiteljstva je li Rojs bio ovlašten pukovniji donirati kavu i ostale potrepštine, ministar je odgovorio potvrdno, objasnivši da su radovi trajali bez prestanka 24 sata.</p>
<p>Ministar Hebrang je rekao i da je sva logistika bila u Ćesićevoj nadležnosti te dodao kako je rad svog tadašnjeg pomoćnika uvijek ocjenjivao najvišom ocjenom. Objasnio je i kako je opskrba 66. pukovnije financirana iz proračuna MORH-a, koji je pripadnicima te postrojbe isplaćivao i plaće od trenutka kada je pukovnija iz HVO-a prešla u Hrvatsku vojsku. </p>
<p>Na pitanje sutkinje Erne Dražančić, Hebrang je rekao da nema nikakvih saznanja o tome je li u radovima na Žnjanu sudjelovala tvrtka »Monitor«. Prema navodima optužnice, »Monitor« je s tvrtkom »RH Alan« sklopio ugovor o suradnji u gradnji cesta, prema kojem je 1997. i 1998. godine isplaćeno 72 milijuna kuna.</p>
<p>Hebrang je rekao da ništa ne zna o navodnom otpisu duga od oko tri milijuna kuna, koje je NK Hrvatski dragovoljac dugovao MORH-u. Državno odvjetništvo tereti Ćesića da je na Spajićev nagovor otpisao dug te neovlašteno odobravao smještaj nogometnim klubovima u vojnim odmaralištima. Na suđenju Ćesiću i Spajiću kao svjedoci će se pojaviti i još dvojica bivših ministara obrane – Pavao Miljavac i Jozo Radoš.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Uhićen osumnjičenik za ratni zločin počinjen 1991. </p>
<p>SISAK, 20. travnja </p>
<p> – Policijski službenici Policijske postaje u Hrvatskoj Kostajnici u Gornjoj Velešnji kod Hrvatske Kostajnice uhitili su 73-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog osnovane sumnje da je kao pripadnik srpske paravojske za Domovinskog rata počinio kažnjivo djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na kostajničkom području, izvijestio je danas načelnik Ureda načelnika sisačko-moslavačke Policijske uprave Petar Mašić. </p>
<p> Osumnjičenik je uhićen 14. travnja te je nakon kriminalističke obrade uz kaznenu prijavu predan istražnom sucu Županijskog suda u Sisku. Policijska uprava u Sisku nije obavijestila medije o njegovu uhićenju, a načelnik Mašić danas je potvrdio obavijest o uhićenju i kaznenom progonu. </p>
<p> Okupatorske velikosrpske postrojbe na području bivše kostajničke općine, kojoj su pripadale sadašnje općine Hrvatska Dubica i Majur, te grad Hrvatska Kostajnica, u Domovinskom ratu ubile su 250 Hrvata. Najveći pojedinačni zločin na kostajničkom području dogodio se 15. studenoga 1991. u Kostriću kod Majura, kad su pripadnici srpske paravojske ubili šesnaest hrvatskih civila, među kojima su bila i djeca Dario i Tomislav Jurić, u dobi od tri i pet godina, aq šest stanovnika Kostrića ubijeno je u Majuru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ovaj tjedan novi predsjednik uprave HŽ-a, uskoro novi natječaj za treću GSM-mrežu </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - »Novi predsjednik Uprave HŽ-a bit će imenovan u četvrtak, a nakon toga provest će se revizija u toj tvrtki te izraditi novi program modernizacije. Dosadašnji program, prema kojem je u četiri godine za modernizaciju HŽ trebalo izdvojiti 15 milijardi kuna, za Hrvatsku je prevelik zalogaj«, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta na konferenciji za novinare u utorak predstavljajući aktivnosti Ministarstva u prvih 100 dana. Naglasio je da će s novim programom modernizacije HŽ-a javnost biti upoznata do kraja svibnja. </p>
<p>Među najveće uspjehe svoga ministarstva Kalmeta je ubrojio odličnu ekipu suradnika te izvrsnu koordinaciju svih resora. </p>
<p>Jedan od najvažnijih poteza, smatra ministar, svakako je pojeftinjenje telekomunikacijskih usluga s obzirom na to da građani Hrvatske za telefonske račune izdvajaju tri puta više novca nego za struju ili vodu. Najavio je također da će u petak biti gotov tender za raspisivanje natječaja za trećeg operatera u mobilnoj mreži. </p>
<p>Od glavnih ciljeva Ministarstva Kalmeta je istaknuo zaštitu mora, podizanje kvalitete turističke ponude, produljenje turističke sezone, dobru prometnu infrastrukturu te razvitak ukupnog prometnog sustava. </p>
<p>Ministarstvo je odradilo i svoj dio posla kad je riječ o primjeni odluke Sabora o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa. »Osnovana je Vladina koordinacija za nadzor i zaštitu Jadrana, što je zapravo začetak uspostave obalne straže. Važno je reći da će to biti civilna institucija koja će zaživjeti krajem godine. Osim toga, napravljene su i izmjene i dopune Zakona o otocima kojima se maksimalno žele zaštititi naši otoci, posebno mali, od rasprodaje po vrlo niskim cijenama«, rekao je Kalmeta ističući da su otoci strateški vrlo važan hrvatski resurs. </p>
<p>Uz to, snižena je i cijena trajektnog prijevoza za putnike i teretna vozila, te je izrađen novi pomorski zakonik kojem je cilj povrat trgovačke flote pod hrvatsku zastavu. </p>
<p>Kalmeta je najavio nastavak privatizacije turističkog portfelja, paket zakona o turističkim zajednicama te niz mjera za suzbijanje sive ekonomije. </p>
<p>Potvrdio je da će do kraja lipnja u promet biti pušteno novih 177 kilometara autoceste Zagreb-Split iako je na dijelu autoceste kroz Liku bilo određenih problema, pa su neki rokovi pomaknuti. Bit će dovršena, rekao je, i autocesta Zagreb-Rijeka, a u lipnju će početi radovi na dionici Krapina-Macelj. </p>
<p>Od novih projekata očekuje se i početak gradnje mosta Klek-Pelješac koji, upozorio je ministar, nema veze s izgradnjom Jadransko-jonske autoceste. »Iako postoje različite varijante trasa kojima bi trebala ići ta autocesta, mislim da bi trebala ići preko Hrvatske, jer će u tom slučaju biti izgrađena vrlo brzo, a Bosni i Hercegovini, kao što je poznato, ona nije prioritet«, dodao je Kalmeta.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sabor danas započinje rad ždrijebanjem za Aktualno prijepodne</p>
<p>Prema dogovorenim kvotama, Klub HDZ-a imat će pravo na 15 pitanja, SDP na 10, HSP, HSS i HNS na po tri, dok će ostali stranački klubovi imati pravo na po jedno pitanje/ Prvo i sedmo pitanje Vladi postavit će zastupnik nacionalne manjine/ HTV će sjednice izravno prenositi od 9.30 do 17. 30 sati, a iznimno, prema odluci Predsjedništva Sabora, prijenos može biti skraćen do 15 sati/ No, ako je riječ o temama s posebnom nacionalnom važnošću, sjednica bi se prenosila do 20 sati</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> - Sabor će u srijedu započeti rad ždrijebanjem kojim će se utvrditi redoslijed postavljanja zastupničkih pitanja na Aktualnom prijepodnevu. Ždrijebanje, koje će biti održano prije uobičajenog početka sjednice u 9.30 sati, obavit će Jadranka Blažević, zamjenica tajnika Sabora, najavio je nakon sjednice proširenog Predsjedništva u utorak predsjednik Sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Šeks je naglasio da je dogovor o načina na koji će biti postavljeno 41 zastupničko pitanje na Aktualnom prijepodnevu postignut jednoglasno. Tako će Klub HDZ-a imati pravo na najviše pitanja, njih 15, SDP-a na 10, HSP-a, HSS-a i HNS-a na po tri, dok će ostali stranački klubovi imati pravo na po jedno pitanje. Prvo i sedmo pitanje Vladi postavit će zastupnik nacionalne manjine. </p>
<p>Unutar klubova će se, objasnio je Šeks, dogovoriti tko će postaviti pitanje, a zastupnici koji ih budu postavljali napisat će na karticu, uz svoje ime i prezime, i pitanje koje. Kartice će se nakon toga izvlačiti iz kutije. </p>
<p>Ipak, konačno rješenje o tome kako će se teći Aktualno prijepodne treba dati Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji će prijedlog pripremiti za sljedeću saborsku sjednicu.</p>
<p>Na dnevnom redu sjednice koja započinje u srijedu ima tridesetak točaka, među kojima su izmjene Kaznenog zakona te konačni prijedlozi zakona o sprječavanju sukoba interesa i prijenosa vlasti. O Zakonu o medijima se vjerojatno neće raspravljati na ovoj sjednici, jer je tek pristigao iz Vlade i nisu ga stigli raspraviti odbori. No, krajem sljedećeg tjedna parlament će, kako je i najavljeno, raspravljati o neprihvatljivim kvalifikacijama u haaškim optužnicama, a zaključke za raspravu još priprema radna skupina.</p>
<p>Što se, pak, tiče televizijskih prijenosa saborskih sjednica, predsjednik Sabora kazao je kako je dogovoreno da se sjednice prenose izravno od 9.30 do 17. 30 sati, a iznimno, prema odluci Predsjedništva Sabora, prijenos može biti skraćen do 15 sati. No, ako je riječ o temama s posebnom nacionalnom važnošću, poput promjena Ustava, izglasavanja povjerenja Vladi ili njezinim članovima i rasprave o izbornom zakonodavstvu, sjednica bi se izravno prenosila do 20 sati. </p>
<p>Nakon 17.30 sati zainteresirani gledatelji moći će izravni prijenos iz Sabora gledati na HRT-u Plus, a za ostale programe HTV će raditi posebne, tridesetominutne emisije o radu Sabora.</p>
<p>Mirko Galić, glavni ravnatelj HRT-a, kazao je, pak, da je HTV od Predsjedništva Sabora zatražio fleksibilnost. Dodao je da će HRT provesti istraživanje o gledanosti izravnih prijenosa iz Sabora, koja je sada vrlo niska - od dva do tri posto. HRT će podatke o gledanosti podastrijeti predsjedništvu Sabora. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kovačević: Zakon se mijenja samo zbog »slučaja Čačija«</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Saborski Odbor za pravosuđe nije u utorak podržao izmjene i dopune Stečajnog zakona koje je predložio Klub zastupnika HNS-PGS. Taj klub je tražio da sva radnička potraživanja te doprinosi i davanja za drugi mirovinski stup uđu u prvi isplatni red. Vlada je bila protiv tog prijedloga, smatrajući da su radnička potraživanja i mirovinska prava u postojećem zakonu izbalansirana. </p>
<p>Prihvaćen je izvještaj o radu pučkog pravobranitelja za 2003. godine. Govorilo se samo o činjenici da Anti Klariću, pučkom pravobranitelju, stiže godišnje sve veći broj pritužbi građana na rad sudova iako se dobro zna da ta institucija nije ovlaštena provjeravati ispravnost rada sudova, pa čak ni njihovu ažurnost. Na sjednici je taj fenomen objašnjen činjenicom da građani nisu zadovoljni kad se na rad sudova žale Ministarstvu pravosuđa ili Vrhovnom sudu. Iz iskustva pučkog pravobranitelja proizlazi da je žalba na te dvije adrese zapravo početak beskrajnog postupka koji građane obeshrabruje.</p>
<p>Prihvaćena je lista kandidata Sabora za popunu dvaju mjesta u Državnoodvjetničkom vijeću. S te liste koju čine Anto Đapić, Ingrid Antičević Marinović, Josip Vresk, Vilim Herman, Milorad Pupovac i Damir Sesvečan Sabor će izabrati dvojicu kandidata. Predloženo je da jedan član bude iz vladajuće stranke, a drugi iz opozicije. </p>
<p> l »Zašto se zakon mijenja samo zbog 'slučaja Čačija'«, pitao je zastupnik HSP-a Pero Kovačević na sjednici saborskog Odbora za zakonodavstvo. Na dnevnom redu, naime, bio je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službi u Oružanim snagama u dijelu u kojem ministar obrane ima pravo umiroviti djelatnu vojnu osobu. </p>
<p>Ministar, po prijedlogu, može umiroviti časnika koji je na službi u HV-u minimalno deset godina, koji je u Domovinskom ratu sudjelovao minimalno šest mjeseci i koji je posljednje četiri godine služenja završio s ocjenom »ističe se«. Po tim kriterijima ministar obrane bi mogao umiroviti časnika bez obzira na uvjete iz općih propisa o stjecanju prava na mirovinu. </p>
<p>»Ovim promjenama uopće se ne dira u ovlasti predsjednika Republike u umirovljenje djelatnih vojnih osoba, pa mi nije jasno zbog čega se ovaj zakon uopće donosi. Zar nije trebalo u dogovoru s predsjednikom Republike čitavu tu oblast cjelovito regulirati, a ne zakonski reagirati samo na jedan jedini slučaj. Posebno kad se zna da je predsjedničku mirovinu stekla, odlukom predsjednika, i jedna tajnica, o čemu nema ni riječi u zakonskim izmjenama«, bio je uporan Kovačević, koji je, zajedno s dr. Ivom Josipovićem, i glasao protiv zakonskoga prijedloga.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Klarić: Tisuće bespravno useljenih na bivšim ratnim područjima tabu tema</p>
<p>Nije mi jasno kako pučki pravobranitelj ne može doći do podataka o napuštenoj imovini nad kojom je država preuzela brigu. Ja znam tko ima te podatke i tko ih čuva i ne da, čak ni zastupnicima, rekao je Milorad Pupovac, iznijevši da je u Republici Srpskoj vraćeno 92 posto imovine i vlasničkih prava</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – »Ured pučkog pravobranitelja u 2003. primio je 50 posto više pritužbi građana u odnosu na 2002., s obzirom da smo obišli deset županija gdje su problemi ljudskih prava bili izraženiji«, rekao je u utorak pučki pravobranitelj Ante Klarić na sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predstavljajući izvješće o radu svog ureda u 2003. godini. Kao jedan od većih problema naveo je nerješavanje ili sporo rješavanje zahtjeva za obnovu domova u područjima posebne državne skrbi, te pozvao Vladu da u skladu sa svojim obećanjem ukine rok u kojemu su zahtjevi morali biti podneseni, s obzirom da velik broj stanovnika tih područja nije bio uopznat s rokovima.</p>
<p> Klarić je istaknuo i problem nezakonito visokih kamata na kredite, odnosno lihvarenja banaka i štedionica, što je, po njegovim riječima, u siromaštvo dovelo velik broj ljudi i uništilo brojna mala poduzeća. Iznio je primjer zagrebačkog poduzeća kojem je, zbog 50.000 kuna duga bivšem ZAP-u, nakon devet godina spora zaračunata kamata od 15,5 milijuna kuna.</p>
<p>Govoreći o problemima u povratku izbjeglica, upozorio je da država u evidenciji svoga vlasništva nema upisano više tisuća stanova, uglavnom na ratom zahvaćenim područjima, u kojima bespravno žive ljudi koji imaju stanove u gradovima. »Kada bi se to dovelo u red vjerujem da bi se riješilo 80 posto slučajeva osoba koje nemaju gdje živjeti, posebno prognanih bosanskih Hrvata i Srba koji se žele vratiti u svoje domove. To je još uvijek tabu tema, teret za sve stanovnike Hrvatske i politički problem koji utječe na imidž Hrvatske. Također, još uvijek se vraćaju grobovi i starački domovi hrvatskih Srba a ne njihova reprodukcija«, ocijenio je Klarić.</p>
<p> Milorad Pupovac (SDSS) prigovorio je Klariću što u izvješću nije naveo da su brojni ljudi zbog ratnih okolnosti bili prisiljeni napustiti svoje domove, zbog čega su izgubili stanarsko pravo. »U Hrvatskoj je na djelu bila politika deložiranja iz stanova, od verbalnih prijetnji do fizičkog izbacivanja. Konstatacija je bila da su ti ljudi Hrvatsku napuštali bez valjanog razloga ili kako ne bi sudjelovali u obrani Hrvatske, no ja ne znam tko je te ljude, svih etničkih pripadnosti, pitao za razlog. Nije mi jasno kako pučki pravobranitelj ne može doći do podataka o napuštenoj imovini nad kojom je država preuzela brigu. Ja znam tko ima te podatke i tko ih čuva i ne da, čak ni zastupnicima. To bi trebao znati i pravobranitelj i zastupnici i reći tko je taj«, kazao je Pupovac, iznijevši podatak da je u Republici Srpskoj vraćeno 92 posto imovine i vlasničkih prava.</p>
<p>Predstavnik Katoličke crkve i vanjski član Odbora Gordan Črpić rekao je da bosanski Hrvati nisu pali s Marsa već da su u Hrvatsku izbjegli zbog rata. Dodao je da te Hrvate treba zadržati u Hrvatskoj kako se ne bi iseljavali u treće zemlje, istaknuvši da je to jedna od jeftinijih metoda demografske obnove. </p>
<p>»Ne može se reći da su Srbi bili ugroženi i onda i danas. Činjenica je da je netko 1990. stavljao balvane na ceste i rušio kuće i da je bilo ljudi koji su odlučili napustiti Hrvatsku bez pritisaka«, rekla je Ivana Sučec-Trakoštanec (HDZ) i istaknula da svaka država zbog rata ili terorizma ograničava neka prava, pa i ona vlasnička. Zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine Zdenka Čuhnil kazala je da Ured pučkog pravobranitelja treba dobiti više novca i stručnog osoblja i upozorila da sve više hrvatskih građana podiže tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.</p>
<p>Na kraju rasprave Klarić je kazao da njegov ured ne vodi statistiku prema nacionalnoj pripadnosti jer za njega postoje samo politički Hrvati, odnosno hrvatski građani. Odbor je prihvatio njegovo izvješće, kao i izvješća o radu pravobraniteljica za djecu i ravnopravnost spolova.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Ravnateljica HTV-a Marija Nemčić?</p>
<p>Za ključno mjesto ravnatelja HTV-a javili su se sadašnji privremeni ravnatelj Vanja Sutlić, voditeljica međunarodnih poslova HRT-a Marija Nemčić, novinar vanjske politike HTV-a Branimir Ježić te Darko Staklenac</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – Novi ravnatelji na HRT-u trebali bi biti izabrani u utorak, 27. travnja. Nakon što je Programsko vijeće javno otvorilo prijave za tri ravnateljske pozicije – Televiziju, Radio i Glazbenu proizvodnju – od 16 prijava ostalo je 11 potpunih.</p>
<p>Za ključno mjesto ravnatelja HTV-a javili su se sadašnji privremeni ravnatelj Vanja Sutlić, voditeljica međunarodnih poslova HRT-a Marija Nemčić, novinar vanjske politike HTV-a Branimir Ježić te Darko Staklenac. </p>
<p>Odlučujuća borba vodit će se između Vanje Sutlića i Marije Nemčić. No, kako doznajemo, glavni ravnatelj HRT-a gotovo sigurno će za tu poziciju Vijeću predložiti nekadašnju glavnu urednicu HTV-a Mariju Nemčić.</p>
<p>Galić će, naime, sljedećih nekoliko dana uz nazočnost Vijeća održati razgovore sa svih 11 kandidata za tri pozicije, te će nakon toga Vijeću predložiti po jednog kandidata za svaku. Iako ravnatelja sa šest potrebnih glasova bira Vijeće, Galić je taj koji predlaže kandidate za potvrđivanje.</p>
<p>Ako osoba koju je glavni ravnatelj predložio ne dobije glasove šest vijećnika, natječaj se ponavlja. Vanja Sutlić također ima izglede ostati na mjestu ravnatelja HTV-a, no onda se ništa u kadrovskoj slici Prisavlja ne bi promijenilo, posebno nakon reizbora Mirka Galića.</p>
<p>Za čelnika Hrvatskog radija prijavila se sadašnja privremena ravnateljica Ivanka Lučev, kao i privremeni direktor programa Duško Radić. Uz Marka Malnara, djelatnika HR-a, kandidirao se i Aleksandar Kostadinov, inače urednik u HTV-ovu Zabavnom programu. Prema spekulacijama, Ivanka Lučev je Galićev favorit, no mnogi misle da se ni Kostadinov nije prijavio slučajno. Pozicija Duška Radića prilično je uzdrmana nakon nesuglasica s jednim članom Vijeća. </p>
<p>Na čelu Glazbene proizvodnje najvjerojatnije će ostati Josip Guberina, čijim su radom, navodno, svi zadovoljni. Za tu su se poziciju prijavili i glazbenici Marijan Modrušanin i Željko Kovačević.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Neprihvatljivo smanjivanje plaća i radnih prava</p>
<p>Ovoj vladi nećemo dopustiti da joj dogovor s MMF-om bude izgovor za smanjivanje radnih i socijalnih prava, najavio je predsjednik URSH-a Boris Kunst </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – »Na pola puta smo u razgovorima o novom stand-by aranžmanu s Hrvatskom. Ohrabren sam suglasjem sa sindikatima o nekim pitanjima i mislim da ima prostora za nastavak razgovora u svibnju«, izjavio je u utorak nakon razgovora s čelnicima šest sindikalnih središnjica novi šef Misije MMF-a Demitri Demekas. </p>
<p>Vanjski dug najhitniji je problem, a Vlada mora poduzeti sve mjere da zaustavi rast vanjskog zaduživanja, čija bi dosegnuta razina mogla ugroziti gospodarski rast, rekao je Demekas. </p>
<p>Složili smo se s Misijom MMF-a o pitanju vanjskog duga, porezne i monetarne politike, istaknuli su sindikalni čelnici na odvojenim konferencijama za novinare NHS-a, URSH-a i Matice sindikata javnih službi, te posebno SSSH, HUS-a i Sindikata usluga UNI-CRO, koji odnedavno istupaju zajedno.</p>
<p>Sindikati sa zanimanjem očekuju koje će mjere MMF predložiti Vladi za zauzdavanje vanjskog zaduživanja, jer mjere koje je poduzeo NBH ne daju rezultate, a poslovni subjekti nastavili su se zaduživati u inozemstvu. »Pozdravljamo napore MMF-a da savjetuje Vladu kako potaknuti gospodarski rast u okvirima restriktivne monetarne i fiskalne politike«, istaknuo je ekonomski savjetnik SSSH-a Mario Švigir. »Upozorili smo Misiju MMF-a da je za sindikate neprihvatljivo smanjivanje plaća i radnih prava«, rekao je čelnik NHS-a Krešimir Sever. Šef Misije odgovorio je sindikalistima kako MMF ionako ništa ne traži od Vlade niti joj daje zadatke nego samo okvire unutar kojih Vlada samostalno donosi mjere. </p>
<p>»Ovoj vladi nećemo dopustiti da joj, kao bivšoj, dogovor s MMF-om bude izgovor za smanjivanje radnih i socijalnih prava«, najavio je predsjednik URSH-a Boris Kunst. On smatra da bi Vlada u vrijeme kada se jedva preživljava trebala usporiti ili odustati od nekih kapitalnih investicija u cestogradnji. Vlada što prije mora izaći s konkretnom gospodarskom politikom, istaknula je predsjednica SSSH Vesna Dejanović. Čelnik HUS-a Zdenko Mučnjak sugerira Vladi da svi pregovori s MMF-om ubuduće budu javni te da o novom sporazumu raspravi Sabor. </p>
<p>Misija MMF najavila je da će Vladi predložiti ubrzano restrukturiranje javnih službi. Što se tiče smanjivanja stope PDV-a na dvadeset posto, Demekas smatra da Vlada nije trebala startati sa snižavanjem PDV-a nego poreza na dohodak kako bi se smanjilo visoko porezno opterećenje u Hrvatskoj. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Božić: Hrvatska morala parafirati Protokol 7 prije 1. svibnja </p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – »U pregovorima o Protokolu 7 željeli smo pokazati ozbiljnost. Nitko ne može tvrditi da bi uvozne kvote bile povoljnije da smo pregovore vodili u nedogled«, rekao je u utorak ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković, govoreći na sjednici Odbora za poljoprivredu i šumarstvo. </p>
<p>Predsjednik Odbora Božidar Pankretić (HSS) kazao je pak da je Hrvatska za volju pozitivnog avisa propustila šansu da kvote još nekoliko mjeseci zadrži na ranijoj razini kako bi se hrvatski poljoprivredni proizvođači mogli pripremiti za nove uvjete. </p>
<p>Pomoćnik ministra Miroslav Božić istaknuo je da je Hrvatska morala parafirati Protokol 7 prije 1. svibnja kako bi izbjegla utvrđivanje kvota u razdoblju kad parlamenti troje sadašnjih i deset novih članica EU-a trebaju ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. »Za hrvatsku poljoprivredu je važno izdržati prelazno razdoblje do dobivanja statusa kandidata kada će joj biti moguć pristup europskim fondovima«, dodao je Božić. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Dušan, Gordana i Bosa Zec od Hrvatske traže milijun i pol kuna</p>
<p>»Očekivali smo nagodbu države«, izjavio je Mihočević i dodao kako je država umjesto nagodbe u postupak krenula kako bi »uštedjela novac na jednoj tragediji« / U tužbi se navodi da su Mihajla, Mariju i Aleksandru Zec u prosincu 1991. ubili pripadnici hrvatskih redarstvenih snaga</p>
<p>ZAGREB, 20. travnja</p>
<p> – »Tražimo da Republika Hrvatska napokon obitelji Zec kaže 'oprostite', te naknadu za duševne boli i gubitak uzdržavanja nastalih gubitkom bliskog člana obitelji«, izjavio je odvjetnik Maro Mihočević, zastupnik obitelji Zec, na raspravi u utorak na Općinskom sudu u Zagrebu. Obitelj Zec od države traži oko milijun i pol kuna zbog ubojstva Mihajla, Marije i Aleksandre Zec. </p>
<p>Naime, u tužbi koju su podnijeli Dušan, Gordana i Bosa Zec navodi se da su 7. prosinca 1991. pripadnici hrvatskih redarstvenih snaga ubili Mihajla Zeca ispred njegove obiteljske kuće u zagrebačkoj Poljaničkoj ulici broj 24. Nakon toga su, navodi se dalje, na silu kombijem odveli Mariju i maloljetnu Aleksandru u planinarski dom »Adolfovac«, gdje su bili smješteni pripadnici pričuvnog sastava MUP-a na Sljemenu. Ispred doma su, navodi se u tužbi, iskopali jamu, do nje doveli Mariju i Aleksandru Zec, te u njih ispalili više hitaca, usmrtivši ih na mjestu. </p>
<p>U odgovoru na tužbu, Zvonimir Dodig, pravni zastupnik Republike Hrvatske, istaknuo je da se protivi navodima u tužbi, te da država potražuje naknadu parničnog postupka jer je riječ o stranim državljanima. No, u podnesku odvjetnika Mihočevića, a što je izjavio i na sudu, navodi se kako su djeca državljani Hrvatske te time oslobođeni troškova.</p>
<p>»Hrvatska i BiH su potpisnice međudržavnog sporazuma o pružanju pravne pomoći, na osnovi čega je i Bosa Zec oslobođena plaćanja troškova«, naveo je odvjetnik. Nakon te izjave, te izjave predsjednice sudskog vijeća kako su u spisu priložene domovnice za djecu Dušana i Gordanu Zec, zastupnik države odustao je od tog zahtjeva.</p>
<p>Odvjetnik Mihočević predložio je sudu da se sa Županijskog suda pribavi spis o kaznenom predmetu i oslobađajućoj presudi Siniši Rimcu, Munibu Suljiću, Igoru Mikoli, Nebojši Hodaku i Snježani Živković za ubojstvo članova obitelji Zec, te izdvojeni spisi iz tog predmeta, a u kojem su priznanja okrivljenih o ubojstvu članova obitelji Zec. Zastupnik Republike Hrvatske protivio se prijedlogu o pribavljanju izdvojenih spisa, navodeći da su to priznanja dana kod istražnog suca, ali na nezakonit način, tj. bez prisustva odvjetnika.</p>
<p>Na to je odvjetnik Mihočević napomenuo kako postupak za naknadom štete nije kazneni, nego građansko-pravni, te u njemu nema dokaza koji bi bili nezakoniti, zbog čega je sutkinja i prihvatila taj dokazni prijedlog. Na sljedeću bi raspravu u listopadu svoj iskaz trebali dati članovi obitelji Zec.</p>
<p>Na upit novinara nakon rasprave što je u odgovoru na tužbu država prigovorila, odvjetnik Mihočević je rekao kako su prigovorili istinitosti činjeničnih navoda iz tužbe, te kako je time država pokazala određeni cinizam prema obitelji Zec. </p>
<p>»Očekivali smo nagodbu države«, izjavio je Mihočević i dodao kako je država umjesto nagodbe u postupak krenula kako bi »uštedjela novac na jednoj tragediji«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040421].
|
