NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040221].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193385 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>21.02.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Čime će Vlada platiti glasanje drugih stranaka za proračun </p>
<p>Novi se proračun bitno ne razlikuje od prošlogodišnjeg, što znači da sadržava i razvojne i socijalne elemente. Ono što zabrinjava je još prevelik proračunski manjak, komentira Žarko Miljenović / Ovogodišnji je prijedlog proračuna samo polazna točka želi li Vlada doista smanjiti udio javne potrošnje u BDP-u. Daljnja, bolnija smanjenja rashoda idućih su godina neizbježna, kaže Goran Šaravanja</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Vladin prijedlog državnog proračuna za ovu godinu neovisni ekonomisti ocjenjuju proračunom kontinuiteta te upozoravaju na i dalje visok deficit opće države, koji pokazuje da Hrvatska nastavlja trošiti znatno više od svojih mogućnosti.</p>
<p>»Novi se proračun bitno ne razlikuje od prošlogodišnjeg, što znači da sadržava i razvojne i socijalne elemente. Ono što, međutim, zabrinjava je još prevelik proračunski manjak«, prokomentirao je za Vjesnik Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, Vladinu proračunsku računicu. </p>
<p>Dodao je da potreba smanjenja fiskalnog deficita posebice dobiva na značenju u kontekstu potrebe za stabiliziranjem javnoga i vanjskoga duga. »Riječ je zapravo o status quo proračunu, što je zabrinjavajuće«, napominje Miljenović.</p>
<p>Vladin prijedlog proračuna za 2004. godinu govori o rashodima teškima gotovo 85 milijardi kuna. Njih, međutim, valja uvećati za još 16,8 milijardi kuna, što je iznos glavnica kredita koji državi ove godine stižu na naplatu. S druge strane, proračunski su prihodi postavljeni na oko 79 milijardi kuna, čemu još valja pribrojiti oko 1,4 milijarde kuna, koliko fiskus u ovoj godini planira ubrati od privatizacije. Proračunska će rupa, dakle, i ove godine biti vrlo duboka, pa će za kreatore hrvatske fiskalne politike biti pravo umijeće zadržati deficit u okvirima najavljenih 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). </p>
<p>Na visok deficit upozorava i Goran Šaravanja, ekonomist CA IB, dijela HVB Croatia. U izjavi za Vjesnik primjećuje da je usvajanje ovogodišnjeg proračuna u Saboru, što se najavljuje do kraja mjeseca, povezano s brojnim rizicima. Taj se zaključak, prije svega, odnosi na činjenicu da je Vlada HDZ-a i DC-a manjinska, što znači da i usvajanje državnog proračuna ovisi o parlamentarnoj potpori drugih stranaka, a nju će kabinet Ive Sanadera morati nečim platiti. To bi moglo rezultirati dodatnim povećanjem ionako visokih rashodnih stavki proračuna, posebno onih namijenjenih socijali. Takav je razvoj događaja već sada vidljiv, kaže Šaravanja, ističući da prijedlog proračuna za 2004. godinu predviđa povećanje izdataka za socijalu za oko 700 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, Vlada bi se mogla naći pod jakim pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji inzistira na nastavku fiskalne konsolidacije, dodaje.</p>
<p>Rizik za proračun predstavlja i to što bi se dio hrvatskih tvrtki, posebno brodogradilišta, (i) tijekom ove godine mogao naći na sanacijskim jaslama države. U slučaju škverova, dodatni je izazov pitanje kako će se tijekom godine kretati odnos između eura i dolara, što bi moglo znatno povisiti troškove kako brodograđevnom sektoru, tako i državi. Stoga se Šaravanja pita jesu li te opcije predviđene Vladinim prijedlogom državnog proračuna. Ističe i da državna riznica još nije u potpunosti proradila, što analitičarima otežava izradu analiza, a državi poskupljuje poslovanje.</p>
<p>»Ovogodišnji prijedlog proračuna je samo polazna točka želi li Vlada doista smanjiti udio javne potrošnje u BDP-u. Daljnja, bolnija smanjenja rashoda idućih su godina neizbježna«, naglašava Šaravanja. Kaže i da bi država trebala razmisliti o novom odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a koje je najavljeno za iduću godinu.</p>
<p>Unatoč tomu, Šaravanja prijedlogu proračuna daje »inicijalnu prolaznu ocjenu«. Ističe da su rokovi za njegovo predlaganje bili kratki, početna pozicija nedefinirana, a povećanje socijalnih izdataka kompenzirano je smanjenjem kapitalnih izdataka.</p>
<p>I Šaravanja i Miljenović previđene prihode od privatizacije u ovoj godini ocjenjuju ostvarivim.</p>
<p>»Predviđeni privatizacijski prihodi su ostvarivi ako se realizira prodaja dijela Hrvatskog telekoma, te PIK-ova i turističkih poduzeća«, kaže Miljenović.</p>
<p>»Samo jedan uspješno završen nastavak privatizacije – primjerice Ine ili HT-a, ispunio bi proračunski plan bez većih poteškoća«, zaključuje Šaravanja. </p>
<p>Na pitanje kakvi će biti makroekonomski učinci proračunske politike u ovoj godini, Šaravanja kaže da će proračun biti stimulativan za gospodarski rast, ali ponovno naglašava važnost smanjenja deficita. </p>
<p>S druge strane, Miljenović ističe da će makroekonomski učinci ovisiti o reakciji financijskih tržišta, koja inzistiraju na nastavku fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj, kao i o potezima središnje banke.</p>
<p>»Ako financijska tržišta i Hrvatska narodna banka odluče nametnuti makroekonomsku prilagodbu umjesto države, onda se može očekivati usporavanje rasta BDP-a. Međutim, ako se to ne dogodi, onda se povećavaju šanse da se idućih godina izazove ozbiljnija prilagodba kroz dublju recesiju«, zaključuje Miljenović.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Linić: SDP bi mogao podržati proračun</p>
<p>Kao oporba vidjet ćemo hoće li Vlada priznati da je problem s otplatom kredita zapravo problem s lažnim prijeizbornim obećanjima / Ako oni smatraju da smo mi ti koji smo krivi, sumnjam da ćemo dati političku potporu za optužbe, kaže Linić</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Bivši potpredsjednik Račanove vlade zadužen za gospodarstvo, Slavko Linić, komentira prve informacije o proračunu koji Saboru predlaže Sanaderova vlada. </p>
<p>• Kakvim ocjenjujete ovogodišnji proračun?</p>
<p>– Proračun pokazuje pravo lice Sanaderove vlade. Prije svega, ovim proračunom Vlada je priznala da nastavlja sve projekte bivše vlade. Nastavlja se gradnja cesta, željeznice, ulaganje u luke, no odustali su od ulaganja u zdravstvo. Vlada je automatski odlukama da ostanu na projektima priznala da su oni važni za gospodarstvo, jer osiguravaju prijeko potrebnu infrastrukturu i energetiku. </p>
<p>S druge strane, to je ulaganje omogućilo podizanje gospodarskog rasta na pet posto godišnje i, ono što je vrlo važno, konstantno smanjenje broja nezaposlenih. Zastoj u brzini odlučivanja, u njihovim nedoumicama, posljednjih je mjeseci usporilo projekte, no nakon ovog proračuna oni će krenuti. Istina, sumnjam da će gospodarski rast ove godine dostići pet posto, ali vjerujem da će se ponovno smanjiti broj nezaposlenih. Prihvaćanjem projekata, odnosno stavaka u proračunu, sva prijeizborna obećanja postala su upitna. Jer sve to ide na teret hrvatskih građana, a to je ono na čemu je vlada Ivice Račana četiri godine inzistirala: zaposlenima u javnom sektoru nisu se dizale plaće, socijalna davanja bila su preraspodijeljena tako da novac dobiju oni koji ga doista trebaju.</p>
<p>Ova vlada nije to mogla promijeniti i priče da će novac dati umirovljenicima, braniteljima ili rodiljama sada su upitne, kao i smanjenje PDV-a, porezna reforma, itd. Sve se odgađa za godinu dana kad dolazi novi proračun, koji također neće biti znatnije promijenjen. Jer, projekti su dugoročni i neće dati prostora fleksibilnijoj socijalnoj politici.</p>
<p>• Kako komentirate optužbe da je bivša vlada ostavila velike dugove?</p>
<p>– Sramotno je i razočaravajuće da nova vlada proziva staru zbog dugova. To bi mogli raditi da su to novci koji su dani u propale banke, a takva je situacija bila 2000. godine, ili da su rekli da neće ulagati u ceste i u ostalu infrastrukturu. Tada bih mogao prihvatiti optužbu da smo ostavili dugove, jer smo pogrešno ulagali. Njihov proračun nije to pokazao ni u jednoj stavci, osim u zdravstvu, jer su napustili ulaganja u tom segmentu. </p>
<p>Oni smatraju ne treba ulagati u zdravstvo i tu se politički razlikujemo. No dio nas smatra da bi ulaganje u moderne bolnice smanjilo troškove u zdravstvu i osiguralo bolju kvalitetu usluge. Problemi ove vlade izvirat će prije svega iz slabog proračuna: gospodarstvo je vrlo nisko i s prihodima iz gospodarstva i porezima koji se nameću siromašnim građanima, nema većih mogućnosti u proračunu.</p>
<p>• Hoće li SDP podržati proračun?</p>
<p>– Polazim od toga da je to proračun rađen prema konceptu koji smo mi ostavili i da su to dobrim dijelom programi koje smo mi započeli. Teško da ima razloga da ga ne prihvatimo. No ostaje pitanje što će biti kada dublje uđemo u pojedine stavke. Kao oporba vidjet ćemo hoće li Vlada priznati da je problem s otplatom kredita zapravo problem s lažnim prijeizbornim obećanjima. Ako oni smatraju da smo mi ti koji smo krivi, sumnjam da ćemo dati političku potporu za optužbe. Ako prihvate činjenicu da je prostor u proračunu mali, da su prijeizborna obećanja bila nerealna, nema razloga da takav proračun ne podupremo.</p>
<p>Linić: Dio ugovora o djelu prije izbora i nakon njih nije trebalo potpisivati</p>
<p>• Vlada tvrdi da je neposredno prije izbora i nakon njih u bivšem ministarstvu obnove potpisano više od 600 ugovora o djelu. Jeste li za to znali?</p>
<p>– Dio ugovora koji je potpisan, a koji se odnosi na iduće dvije-tri godine gospodarskih aktivnosti, neovisno o tome odnosi li se to na gradnju, nadzor ili slično, nije trebalo potpisivati. Svako je ministarstvo samostalno odlučivalo, pa se to događalo i u Ministarstvu obnove i graditeljstva i u Ministarstvu zaštite okoliša, koje je imalo jako puno vanjskih suradnika u projektiranju i u izradi studija. Teško je naći opravdanje kad se nešto zbog kontinuiteta posla potpisuje uoči izbora i nakon njih. Koji su bili motivi ministra Čačića i ostalih, treba pitati njih, no smatram da tu može biti temelja za opravdani prigovor Sanaderove vlade. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Koalicija SDP-HNS ide dalje, ne trese se vlast u Zagrebu </p>
<p>Kad je vidio da neće moći ostati na čelu zagrebačke organizacije, Mislav Žagar je izašao sa stavom da su u projektu POS-a nelegalni poslovi / Nakon takvih laži na račun stranke bilo je očito da je grubo prekršio odredbe Statuta HNS-a pa sam ga suspendirala / Žagar nije napravio posao koji je trebao napraviti, ali mu je očito u glavu previše udarila pozicija kojoj nije bio dorastao, kaže Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Nakon potresa u zagrebačkom HNS-u predsjednica stranke Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik tvrdi da u stranci nema »trajne štete« i da se koalicija u gradu zbog toga »ne trese«. Neće se dogoditi, poručuje, masovni izlasci iz HNS-a zbog smjene onih koji su vodili organizacije u gradovima i općinama koje su loše prošle na izborima.</p>
<p>• Znači li to da je jedina posljedica potresa u zagrebačkom HNS-u gubitak trojice zastupnika u gradskoj Skupštini, što otvara mogućnost premoćnijem SDP-u da preuzmu jedan resor koji vodi vaša stranka?</p>
<p>– Mi gubimo dva, a ne tri zastupnika jer imamo jednog zamjenskog zastupnika. SDP je također izgubio dva zastupnika, dakle, odnos snaga ostaje isti i koalicija ide dalje, ne trese se vlast u Zagrebu. Obišla sam šest, sedam podružnica u gradu čiji su predsjednici izašli iz stranke i nakon njihova se odlaska osjeća atmosfera olakšanja.</p>
<p>• Uz Mislava Žagara se od prošlog ljeta vuku afere s mitom. Zašto ga niste smijenili tada iako je bilo pritisaka sa svih strana?</p>
<p>– On nije bio na listi za Sabor upravo zbog afera koje su se događale u Zagrebu prošlo ljeto, a vezane su uz njegovo ime. Nije bilo uputno takve poteze vući prije parlamentarnih izbora. Ali nakon izbornih rezultata postoje objektivni pokazatelji – svi koji su bitno podbacili ne mogu više voditi stranačke organizacije i toga je Žagar bio svjestan. No, njegovo suspendiranje nije imalo veze s tom činjenicom.</p>
<p>• Nego s optužbama za navodne nelegalnosti o POS-u o kojima je sad progovorio kao o »poslovima za HNS-ove tajkune«?</p>
<p>– Nakon što je vidio da neće moći ostati na čelu zagrebačke organizacije, u Nacionalu je izašao sa stavom da su u projektu POS-a nelegalni poslovi. Da mu je netko od ljudi koji su dobili na natječaju poslove za POS naštetio podmetanjem korupcije. Te njegove potpuno neistinite tvrdnje ne štete samo stranci, nego i projektu POS-a u Sesvetama koji se ne tiče samo HNS-a nego i 2500 ljudi na listi za kupnju stanova u Sesvetama. A to je projekt koji je trenutno politički na vagi i ovisi o podršci Vlade.</p>
<p>• I zbog istupa u »Nacionalu« je suspendiran?</p>
<p>– Nakon takvih laži na račun stranke bilo je očito da je grubo prekršio odredbe Statuta HNS-a koje govore o nanošenju političke štete stranci pa sam ga suspendirala, što prema Statutu, kao predsjednica stranke, mogu učiniti. U međuvremenu je proširio još dvije laži. Jedna je da sam s njim razgovarala nakon članka u Nacionalu i otvorenog pisma Krešimira Franjića. To je laž, ja s njim nakon toga nisam bila apsolutno ni u kakvom kontaktu, nisam ga ni čula niti vidjela. A kad laže, bilo bi dobro da laže u skladu sa Statutom prema kojemu on uopće nije u poziciji da bilo koga izbaci iz stranke, niti je bilo tko drugi u poziciji da nekoga izbaci iz stranke. Prema Statutu HNS-a predsjednik stranke može nekoga suspendirati, a odluku o isključenju donosi Sud časti. Dakle, to što Žagar tvrdi da sam ja tražila od njega Franjićevo isključenje iz stranke pokazuje da očito laže i da njegove laži očito nisu u skladu sa Statutom, jer takve ovlasti nema.</p>
<p>• Žagara ste upravo vi lansirali u politiku, braneći ga javno kad su ga svi prozivali kao nekompetentnog na visokoj poziciji u zagrebačkoj Skupštini? Jeste li promijenili mišljenje o njemu?</p>
<p>– Smatrala sam da Žagar ima organizacijske sposobnosti te da će s vremenom steći i neko političko obrazovanje i izgraditi osobni integritet. To se, na žalost, nije dogodilo, a za bavljenje politikom kako je ja vidim potrebno je sve troje. Prije Žagara predsjednik gradske organizacije HNS-a je bio Franjić, a iz posljednjih je poteza očito o kakvoj se sprezi radi. Tada je stranka u Zagrebu imala oko 500 ljudi, a sad ih je više od 2000, i podržavala sam Žagara jer je bio mlad, što je bila prednost u usporedbi sa starom gardom na čelu s Franjićem. U međuvremenu je HNS ojačao i mora ići dalje, pa je šteta da je za to trebao ovakav sukob u kojem su ljudi izašli iz stranke. No, to ništa ne mijenja na činjenici da Žagar ne bi vodio gradsku organizaciju nakon unutarstranačkih izbora jer se na tom poslu naprosto nije dokazao.</p>
<p> • Nije li Žagar vaš kadrovski promašaj?</p>
<p>– On nije napravio posao koji je trebao napraviti, ali mu je očito u glavu previše udarila pozicija kojoj nije bio dorastao.</p>
<p>• Upravo ste ga vi zagovarali kao mladog, sposobnog čovjeka koji je u 10 dana izgurao generalni urbanistički plan, što drugi nisu uspjeli ni za desetljeće?</p>
<p>– S GUP-om je uspio i to je činjenica, organizatorski se pokazao sposobnim na realizaciji poslova oko GUP-a zajedno sa Stipom Tojčićem, ali bez osobnog integriteta i znanja, organizacijske sposobnosti nisu dovoljne.</p>
<p>»Nema zabrane da tvrtke u vlasništvu članova stranaka ne smiju na natječaj«</p>
<p>• Prema vašem mišljenju, nema ništa spornoga u činjenici da su tvrtke Radimira Čačića i Srećka Ferenčaka, vodećih ljudi HNS-a, dobile poslove na natječaju za POS, o čemu je progovorio i Žagar?</p>
<p>– U natječajnom povjerenstvu u svim je slučajevima dosad sjedio predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca koji je imao pravo veta i izbacivanja svakog kandidata na natječaju koji nije odgovarao uvjetima, ili suspendiranja svake procedure koja nije bila u skladu sa zakonom i uvjetima natječaja.</p>
<p>Tvrtke kolega Čačića i Ferenčaka su i ranije dobivale poslove na redovnim natječajima, na kojima su svi sudionici imali pravo žalbe. To nije nešto što se sad najednom otkrilo nego je opće, javno poznato i na legalnom natječaju izlicitirano. Zasad ne postoji zakonska zabrana da se tvrtke koje su u djelomičnom ili bilo kakvom vlasništvu članova političkih stranaka ne smiju javljati na natječaj. </p>
<p>»Izlazili su iz stranaka i ljudi mnogo većeg političkog formata«</p>
<p>• Koliko su točna nagađanja da iza Žagarova neposluha stoji Bandić?</p>
<p>– To ne znam niti imam ikakve relevantne indicije za to. No to je i nevažno, jer je afera s jedne strane rezultat nespremnosti da se za vlastiti posao snosi odgovornost, a s druge strane nezrele političke procjene da se tako može napraviti alternativna politička karijera. Ako je bilo sugestija s bilo koje strane ili stranke, to samo dodatno govori o Žagarovoj političkoj nezrelosti. Izlazili su iz stranaka i ljudi mnogo većeg političkog formata pa to nije izazvalo ozbiljnije probleme.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Mrvice nikada ništa nisu pokrenule</p>
<p>Sanader se, kao i njegovi prethodnici, nije odvažio na drastično kresanje troškova države ne bi li se privatnom sektoru ostavilo što više prostora za rast i razvoj. Nema naznaka da je u proračun ugrađen princip koji u smanjenim porezima, kao poticaju razvoja, vidi najbolji način za bolje i dugoročno održivije punjenje državne blagajne. Šef Sanaderova ureda za strategiju razvoja Ante Babić je, doduše, nedavno najavio znatne porezne promjene, ali je ta priča vrlo brzo pospremljena pod tepih</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Prema svim dosad dostupnim podacima o novom državnom proračunu, to je proračun kontinuiteta a ne neke nove politike, bez obzira na promjenu ekipe u Banskim dvorima. Gospodarska politika koju je vodio Škegro, u glavnim crtama nastavio Crkvenac sada je proračunsko uporište dobila i od Šukera. </p>
<p>Doduše, od srijede navečer, kada je Vlada usvojila prijedlog proračuna, do petka su u javnost doprle samo osnovne proračunske brojke i razdjeli po glavnim korisnicima, pa je teoretski još moguće pokoje iznenađenje. Ali samo teoretski. Jer, da su Sanaderovi gospodarski stratezi imali neku veliku novost, već bi s njom izašli u javnost. Nakon blamaže s najavama nekih poteza i njihovim odgađanjem pa čak i odustajanjem od njih, takva bi vijest Sanaderovu kabinetu bila melem na ranu.</p>
<p>No, umjesto velikih novosti o onome što će učiniti nova vlada u srijedu smo, zapravo, najviše slušali o onome što je radila prošla vlada, pogotovo posljednjih mjeseci mandata. Naslušali smo se o kukavičjim jajima i kosturima koji su Šukerove financijaše zaskakali iz blagajni ministarstava. I sve to samo zato da bi se naciji objasnilo zašto neće biti spektakularnih obrata, pomaka i poteza. Kao papige su ministri ponavljali na čemu su se sve spoticali tražeći novac. Kao da nacija svoju ocjenu bivše vlade nije ispisala 23. studenoga i u Banske dvore dovela novu ekipu koja je obećala pokrenuti Hrvatsku.</p>
<p>Na temelju povećanja porodnih naknada i ispunjavanja obećanja umirovljeničkim partnerima u Banskim dvorima, doduše, tvrde kako će se pokazati da će »ova vlada biti socijalno mnogo osjetljivija od bivše koja se nazivala socijaldemokratskom«. No, kada se sva ta obećanja, zbrojena, pretvore u novac, ispada ipak da je riječ samo o mrvicama sa stola. A mrvice nikada ništa nisu pokrenule. </p>
<p>Ministar financija, također, tvrdi kako je ovaj proračun dokaz da je Vlada ozbiljno naumila dokazati da može i zna organizirati jeftiniju državu. Samo pojeftinjenjem države uspjeli smo, tvrdi Šuker, nadoknaditi minus koji nam je s prošle na ovu godinu prebacila prošla vlada i pronaći novac za ispunjenje nekih obećanja i nastavak dobrog dijela već započetih projekata. No, to je pojeftinjenje, barem prema zasad poznatim podacima, vrlo varljivo. </p>
<p>Šuker je u srijedu tvrdio da će se najviše štedjeti na materijalnim troškovima. Ma koliko novinari inzistirali, nije htio ulaziti u detalje te štednje osim naznake da će biti manje nove opreme, popravaka zgrada, ličenja i sličnih troškova. No, ako se krov koji curi ne popravi ove godine, morat će se popraviti iduće ili u nekom sljedećem mandatu. To nije ušteda. To je odgoda. Ili prebacivanje troška na nekog drugog.</p>
<p>Uostalom, jeftinija država ne znači neoličene urede. Jeftinija država znači mali, ali efikasan državni aparat. Naš nije ni mali niti efikasan. Ali se već jasno daje do znanja da smanjivanja broja zaposlenih u upravi neće biti, osim već zacrtanog smanjivanja broja zaposlenih u MORH-u. Sanader, baš kao i prije njega Račan, ne želi navući na sebe bijes nekoliko desetaka tisuća zaposlenih u upravi i članova njihovih obitelji. U zemlji s toliko nezaposlenih koliko ih je u Hrvatskoj državna je služba – doduše, relativno loše plaćena, ali zato sigurna da sigurnija ne može biti – komad kolača kojeg se nitko neće lako odreći.</p>
<p>Ovaj je proračun pokazao, također, da se Sanader, kao i njegovi prethodnici, nije odvažio na drastičan rez, drastično kresanje troškova države ne bi li se gospodarstvu, odnosno privatnom sektoru ostavilo što više prostora za rast i razvoj. I dalje će najveća razvojna uzdanica biti državne investicije. Istina, za modernizaciju HŽ-a izdvojit će se ove godine nešto manje nego što je bivša vlada planirala, ali će se Račanov plan cestogradnje u cijelosti nastaviti.</p>
<p>Nema ni naznaka da je u ovaj proračun ugrađen princip (o kojem je Šuker ranije donedavno rado govorio) koji u smanjenim porezima, kao poticaju razvoja, vidi najbolji način za bolje i dugoročno održivije punjenje državne blagajne. Šef Sanaderova ureda za strategiju razvoja Ante Babić je, doduše, nedavno najavio znatne porezne promjene, ali je ta priča vrlo brzo pospremljena pod tepih.</p>
<p>Bitno više novca nego lani nije se u tako krojenom proračunu, naravno, moglo naći ni za obrazovanje niti za znanost, iako Sanaderova vlada vrlo rado spominje primjer irskog razvojnog buma. A taj se bum dobrim dijelom, uz neke komparativne prednosti koje Hrvatska nema, temelji baš na, za naše uvjete, enormnim ulaganjima u znanje. </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Hrvatska je na savršenom putu prema Europskoj uniji, neke poteze još morate povući, vedro je kancelar prijateljske Austrije Wolfgang Schüssel, krajem ovog tjedna u Beču, prenio poruku hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu. Susret između Schüssela i Sanadera doista je prošao više u prijateljskom ozračju negoli kao sastanak dvojice predsjednika vlada. Naime, kao što su i obojica kazala, prijatelji su godinama, telefonski se čuju redovito, ali ovo je prvi put da je Sanader pohodio austrijsku prijestolnicu kao premijer. </p>
<p>Posjetom Beču, nakon što je već obišao europske prijestolnice, sjedište EU-a, te dobio i blagoslov Svetog Oca u Vatikanu, premijer Sanader i dalje potvrđuje svoj dobro utvrđeni vanjskopolitički put. Kritike, poput onih kako nije vrijeme da šef Vlade pleše valcer u Bečkoj operi jer je država u nezavidnom položaju, posebno gospodarskom, ipak ne drže vodu. Premijer je, naime, i u fraku lobirao za hrvatske interese.</p>
<p>U stanci između valcera obavio je nekoliko razgovora s kolegama iz europskih država, stalno tražeći potporu za popločavanje hrvatskog puta u EU. Sanader, naime, odavno vrlo dobro zna da je diplomacija, koja mu je godinama primarni politički interes, mnogo učinkovitija od bilo čega drugoga. Dobrom diplomacijom država može zacementirati svoju poziciju na međunarodnoj sceni, a lošom se može ukopati još dublje.</p>
<p>Austrija i njezin politički vrh oduvijek su bili politički prijatelji Hrvatske i to nije novost. Upravo je ta država među prvima priznala suverenost Hrvatske i podupirala je od početka. Čak i kad je velik dio međunarodne zajednice s nesimpatijama gledao tek stvorenu državu i njene prve pogreške u koracima, Austrija je diskretno savjetovala, bez upozoravajućih tonova. </p>
<p>No jasno je da politički stavovi dobronamjerne Austrije neće odudarati od stavova drugih članica EU-a. Stoga je i kancelar Schüssel, uz smiješak, kazao kako je siguran da će Hrvatska uspjeti ispraviti neke još prisutne pogreške. Pritom je, jasno, mislio na ispunjavanje svih onih kriterija koji se od Hrvatske traže, od suradnje s Haagom do reforme pravosuđa. Austrijanci to nisu rekli upozoravajućim, a kamoli prijetećim tonom, kao što se prema Hrvatskoj običavaju odnositi neke druge države. Ali sadržaj je, u završnici, isti.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Proračun kontinuiteta</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prijedlog državnog proračuna za 2004. godinu Sanaderova je vlada sastavila relativno brzo, mnogo brže nego što se očekivalo. Zahtjevi proračunskih korisnika, iako kao i uvijek veći od mogućnosti države, vrlo su brzo svedeni u realne okvire, bez suvišnog prepucavanja pojedinih ministara preko medija, kao što je to prošlih godina bio slučaj.</p>
<p>Prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, međutim, ne razlikuje se previše od proračuna za prošlu. U njemu će opet biti novca za nastavak investicijskih projekata poput cestogradnje i modernizacije Hrvatskih željeznica, iako će naglasak biti na cestovnom prometu.</p>
<p>Novca neće biti za realizaciju pojedinih predizbornih obećanja, čije će ostvarenje očito morati pričekati sljedeću godinu. </p>
<p>Važna je, međutim, i činjenica da su nakon dugo vremena proračunski prihodi realno planirani, a očekivani gospodarski rast procijenjen vrlo realno na dostižnih 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Bude li veći, i proračunski prihodi bit će veći, a ovakvim planiranjem Međunarodni monetarni fond bit će mnogo zadovoljniji nego što je to dosad bio.</p>
<p>Prijedlogom državnog proračuna najveće postotno povećanje u odnosu na prošlu godinu predviđeno je na stavkama Ministarstva financija, za 64 posto, no tu se skrivaju sve otplate domaćih i inozemnih dugova, kao i »naglo otkrivene« novostvorene obveze bivše vlasti od oko 6,5 milijardi kuna. Upravo te obveze, navodno otkrivene u posljednji tren, poslužile su kreatorima proračuna da odbace neke zahtjeve pojedinih, rastrošnijih, ministarstava.</p>
<p>Bitno su povećani predviđeni rashodi Ministarstva europskih integracija (41,8 posto), Ministarstva turizma, prometa i razvitka i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti po 23 posto, a Ministarstva vanjskih poslova za 20,5 posto.</p>
<p>Među gubitnicima, dakle onima koji će u 2004. smjeti potrošiti manje nego prošle godine, su Hrvatski sabor, vojska i policija. Saboru je namijenjeno gotovo 25 posto novca manje nego lani, Ministarstvu obrane 12,3 posto manje, a Ministarstvu unutarnjih poslova 3,8 posto manje nego prošle godine. </p>
<p>Samo iz spomenute osnovne podjele vidljivo je da novi proračun naglasak stavlja na diplomatsku aktivnost s ciljem bržeg približavanja Europskoj uniji, socijalnu skrb, brigu za branitelje, ali i nastavak infrastrukturnih projekata i dosadašnjeg modela poticanja gospodarskog razvoja. Ovakav proračun zasad, međutim, ne nudi podlogu za radikalniji zaokret u gospodarskoj politici.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>GM hrana: Iritantni i stil i argumenti akademika Kućana </p>
<p>Znanost nije demokratska u političkom smislu. Vrijednost znanstvenog pronalaska ne mjeri se brojem dobivenih glasova. Ona je mjerljiva samo strogom kritičkom procjenom drugih kvalificiranih znanstvenika. Primijenjena odgovorno, takva znanstvena procjena pridonosi dobrobiti čovjeka. U suprotnom slučaju, neodgovorna primjena kritičke procjene vodi k monopolu moćnih i povećanju razlike između bogatih i siromašnih naroda / Unosom jednog gena iz jedne bakterije tla (Bacillus thuringiensis) u stanicu kukuruza, taj novonastali, tzv. Bt-kukuruz dobiva sposobnost proizvodnje jedne potpuno nove bjelančevine insekticidna djelovanja. Osim ostalih još neproučenih mogućih učinaka, ta bjelančevina štiti kukuruz od napada štetnika, što i jest bila prvobitna namjera znanstvenika. Međutim, to je i jedna potpuno nova bjelančevina, koja, otkad postoji ljudska vrsta, nikada nije bila u hranidbenom lancu čovjeka. Nemoguće je predvidjeti kako će ljudski organizam prihvatiti tu novu bjelančevinu (a ne gen) u hrani / Izvješće o hranidbenom pokusu na štakorima podneseno Upravi za hranu i lijekove (FDA) u SAD o GM rajčici »Flavr Savr« upozorava na pojavu simptoma ranog raka želuca pokusnih životinja. Hranidbeni pokusi s modificiranim krumpirom na miševima pokazali su stvaranje i ubrzani rast kancerogenog tkiva probavnog trakta. Hranidbeni pokusi s genetski modificiranim krumpirom na mladim štakorima uzrokovali su usporen rast, sporiji razvoj vitalnih organa i smanjen imunitet </p>
<p>MARIJAN JOŠT</p>
<p>Prije tri stoljeća filozof Francis Bacon ustvrdio je: »Znanje je moć«, da bi potom jedan britanski ministar lansirao još žešći aforizam: »Znanje će kraljevati!«</p>
<p>Stalni porast značenja znanosti kao i povećanje proračuna namijenjenog znanosti, danas potvrđuje te tvrdnje. Državnici i poslovni ljudi potpuno su prihvatili ideju o širenju globalne ekonomije utemeljene na znanju i u tom smjeru usmjeravaju javno mnijenje.</p>
<p> I dok znanstvenici obično među prvima, znajući da je znanstvena istina relativna i prolazna, upozoravaju na tu činjenicu, bliža nas povijest uči da su političari često imali velikih nevolja upravo zbog neograničenog povjerenja kojim su prihvaćali neke znanstvene novine.</p>
<p>Tipičan primjer je primjena genetičkog inženjerstva u proizvodnji »nove« hrane.</p>
<p>Znanost nije demokratska u političkom smislu. Vrijednost znanstvenog pronalaska ne mjeri se brojem dobivenih glasova. </p>
<p>Ona je mjerljiva samo strogom kritičkom procjenom drugih kvalificiranih znanstvenika. Primijenjena odgovorno, takva znanstvena procjena pridonosi dobrobiti čovjeka. U suprotnom slučaju, neodgovorna primjena kritičke procjene vodi k monopolu moćnih i povećanju razlike između bogatih i siromašnih naroda. </p>
<p>Gubitak kontrole javnosti nad znanošću danas je toliko naglašen da na prijelazu milenija David Dickson, jedan od urednika časopisa Nature piše: »Ako danas znanje kraljuje, možda je vrijeme za stvarnu republikansku revoluciju«.</p>
<p>»Oko GMO-a vodi se tržišni rat«, tvrdi akademik Željko Kućan i ja se s njim potpuno slažem. U pitanju je borba za stvaranje monopola nad proizvodnjom hrane, no prepustimo to političarima SAD-a i Europske unije. Nas neka razveseli još jedna zadivljujuća veličina istine u »stihovima« akademika: »Nikada se još nije dogodilo da od gena trave uginu krave, ni da geni krave nekom čovjeku probleme prave!«</p>
<p>Ti bi stihovi mogli sjajno poslužili odgojiteljicama u dječjim vrtićima pri objašnjavanju pojmova »krava« i »trava«. Nažalost, sve ostalo o čemu akademik piše u svom članku u Vjesniku (»Neka nas ne zabrinjava GMO u hrani, taj medijski rat nema veze s (ne)zdravom hranom, to je samo tržišni rat«, Stajališta, 19. veljače) razumnom je čovjeku potpuno neprihvatljivo.</p>
<p>Iritantni su i njegov stil i njegovi argumenti. Piše kao da se obraća djeci, a ne odraslim, razumnim osobama. Kao nevažne, preskočiti ću i njegove komentare o »zdravoj hrani« te čitateljstvo upozoriti na kompleksnost, dosad zamijećenih posljedica izazvanih unošenjem samo jednog gena strane vrste u kukuruz. </p>
<p>Danas se znade da čovjek na 46 kromosoma ima oko 30 tisuća gena, koji kontroliraju sintezu više od sto tisuća različitih bjelančevina, koje grade njegovo tijelo i/ili kontroliraju fiziološke procese u njemu. Nešto manji broj gena je na 20 kromosoma kukuruza.</p>
<p>Nije problem u tome što bi čovjek pojeo gen neke druge vrste, jer to je prema građi istovjetna molekula, ali s ponešto različitim linearnim rasporedom četiriju osnovnih slova genetskog koda. Problem je u tome što, na primjer, unosom jednog gena iz jedne bakterije tla (Bacillus thuringiensis) u stanicu kukuruza, taj novonastali, tzv. Bt-kukuruz dobiva sposobnost proizvodnje jedne potpuno nove bjelančevine insekticidna djelovanja.</p>
<p>Osim ostalih još neproučenih mogućih učinaka, ta bjelančevina štiti kukuruz od napada štetnika (kukuruznog moljca), što i jest bila prvobitna namjera znanstvenika. </p>
<p>Međutim, to je i jedna potpuno nova bjelančevina, koja, od kad postoji ljudska vrsta, nikada nije bila u hranidbenom lancu čovjeka. Nemoguće je predvidjeti kako će ljudski organizam prihvatiti tu novu bjelančevinu (a ne gen) u hrani. Dokazano je, da jedan od tih novih Bt-kukuruza, komercijalno nazvan »Starlink«, u ljudi izazva alergiju, pa je stoga službeno odobren samo za stočnu hranu. </p>
<p>No s time nije završena priča. U prirodi postoji dinamička ravnoteža koja je poljuljana prijenosom toga jednoga jedinog gena iz jedne u drugu nesrodnu vrstu. Kako? </p>
<p>Prvo: kukuruzni moljac je živi organizam koji se s vremenom, zahvaljujući mutaciji svojih gena, može prilagoditi i postati otporan na Bt-bjelančevinu. Znanstvenici su to predvidjeli, pa su u početku uzgoja preporučili uz novi Bt-kukuruz zasijati pet posto površine standardnim hibridom kukuruza. Time su željeli omogućiti parenje novoga mutiranog – otpornog moljca s onim neotpornim, koji bi preživio na normalnom kukuruzu, te tako održati biološku osjetljivost tog štetnika. No nisu mogli predvidjeti kojom brzinom će teći taj proces nastajanja otpornih mutanata u štetnog insekta. </p>
<p>Pokazalo se, da je on brži no što se računalo, pa se danas, nakon samo osam godina komercijalne proizvodnje Bt-kukuruza, preporučuje povećanje zaštitne površine s normalnim kukuruzom na četrdeset posto. Ako se proces stjecanja otpornosti u kukuruznog moljca nastavi tom brzinom, može se pretpostaviti da će uskoro i Bt-kukuruz biti ponovno osjetljiv na tog štetnika. </p>
<p>Time bi cijeli znanstveni trud i uložena financijska sredstva bila poništena. No ni to nije sve. </p>
<p>Drugo: Ugroženi su i korisni kukci, koji se hrane drugim insektima (tzv. predatori). Za njih je kukuruzni moljac s Bt-kukuruza postao otrovan i oni će ugibati hraneći se njime. Preko korijena Bt-kukuruz otpušta toksin i u tlo.</p>
<p> Danas još nitko nije znanstveno utvrdio kakav to ima učinak na zemljišnu floru i faunu. (Prosječno obrazovan čovjek nije svjestan da je broj živih vrsta pod zemljom veći od broja živih vrsta nad zemljom!). </p>
<p>Lako je razumjeti da u ovom primjeru, unos samo jednoga stranog gena u kukuruz izaziva niz poremetnji prirodne biološke ravnoteže uspostavljane milenijima postojanja života na kugli zemaljskoj. No ni to nije sve. </p>
<p>Treće: Kako američki zakon ne prihvaća postojanje bitne razlike između genetski modificiranih (GM) i normalnih usjeva, ti usjevi, niti od njih dobivena hrana, u Americi se ne moraju posebno označavati. Moglo se očekivati da će stoga na tržištu doći do miješanja »Starling« kukuruza, dopuštenog samo za prehranu stoke, s kukuruzom dopuštenim za prehranu ljudi.</p>
<p>Takvo miješanje utvrdile su japanske ispekcijske služba na kukuruzu uvezenom iz SAD-a. Posljedica: Japan i Južna Koreja, na koje otpada pedeset posto izvoza američkog kukuruza, obustavljaju uvoz, a u SAD-u se javlja golem izvozni višak. Vlada Zambije čiji narod skapava od gladi, odbija genetski modificirani kukuruz čak i kao pomoć. </p>
<p>Istodobno u Jadranu se pojavljuje brod s takvim kukuruzom namijenjen kao pomoć Bosni. </p>
<p>No i ratom poharana Bosna odbija takvu pomoć! </p>
<p>Nama jedino ostaje da se upitamo, je li taj američki brod napustio Jadran, ili je prije taj kukuruz, koji je kao besplatnu pomoć odbila Bosna, za malu cijenu prodan nekom hrvatskom uvozniku. </p>
<p>To je samo jedan primjer lančane reakcije promjena, koje jedan jedini GMO može izazvati u svojoj sredini. Pa, dragi moji sunarodnjaci, probajte ako mislite da je to mudro. Neodgovorna, neuračunljiva, diskreditirana znanost i opasna, beskorisna tehnologija često se podvaljuju društvu u ime progresa.</p>
<p>»Činjenice govore da se do sada nitko nije razbolio od takve (GMO) hrane«, tvrdi akademik Kućan, a da pritom ne navodi nijedan dokaz tih svojih činjenica. </p>
<p>Zbog ograničenog prostora, pogledajmo samo nekoliko objavljenih znanstvenih nalaza koji govore suprotno. </p>
<p>Izvješće o hranidbenom pokusu na štakorima podneseno Upravi za hranu i lijekove (FDA) u SAD-u o genetski modificiranoj rajčici »Flavr Savr« upozorava na pojavu simptoma ranog raka želuca pokusnih životinja. (Edwards: New Scientist, 2000.).</p>
<p>Hranidbeni pokusi s modificiranim krumpirom na miševima pokazali su stvaranje i ubrzani rast kancerogenog tkiva probavnog trakta. (Fares i El-Sajed: Natural Toxins, 1998.). </p>
<p>Hranidbeni pokusi s genetski modificiranim krumpirom na mladim štakorima uzrokovali su usporen rast, sporiji razvoj vitalnih organa i smanjen imunitet pokusnih životinja. (Ewen i Pusztai: The Lancet, 1999.)</p>
<p>Znanstvenim je pokusom dokazan štetni učinak proteinskog (Cry1Ac) toksina iz Bt-kukuruza. (Vázquez-Padrón i sur.: Life Sciences, 1999.) </p>
<p>No kad gledamo tih nekoliko navedenih primjera trebamo imati na umu da se GMO usjevi komercijalno ne koriste niti desetak godina, što je pak prekratko razdoblje da bi se mogle sagledati sve moguće dugoročne opasnosti, kako po ljudsko zdravlje, tako i po okoliš.</p>
<p>U SAD stalno jača pokret protiv »nove« hrane od GMO-a. Postoje gradovi, pa i savezne države koje postavljaju zahtjev da budu slobodne od GMO-usjeva.</p>
<p> U Europskoj uniji kao primjer navodim velike trgovačke lance Britanije: Marks and Spencer, Waitrose, Sainsbury's, Safeway, Iceland i Co-op, koji u reklami svojih proizvoda ističu da na njihovim policama nema »nove« hrane s GMO-om. Pitam se: Treba li im bolje reklame?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, specijalist za biljnu genetiku i oplemenjivanje bilja, redoviti sveučilišni profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Potemkinova sela demokracije: Političko je vrtlarstvo još aktualno zanimanje na području bivše Jugoslavije</p>
<p>Čini se da nekim pojedincima i nacionalnim političkim elitama nije jasno da im je potrebniji politički teleskop, nego okrutna političkovrtlarska motika. Oni, tolerirajući govor mržnje i diskriminaciju građana u svojim zemljama svjesno odobravaju i potiču nove akcije ekstremnih pojedinaca i skupina, umjesto da ih sprečavaju. Neoprostiva je sramota za svaku zemlju u kojoj se lakše otpisuju nepodobni po rasi, naciji i vjeri, nego što se prevladavaju slojevi nečiste svijesti i savjesti ekstremnih pojedinaca i društvenih skupina</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Vlade zemalja koje su kandidati za prijam u Europsku uniju često igraju dvostruku diplomatsku igru. Često koketiraju s uvjetima za prijam u tu instituciju, ne shvaćajući ih kao njegov conditio sine qua non i kao bezrezervnu i trajnu orijentaciju u interesu vlastitih demokratskih promjena i razvoja. </p>
<p>Dio tog problema bio je i predmet razgovora novinara Tima Sebastiana s ministrom vanjskih poslova Republike Hrvatske Miomirom Žužulom u glasovitoj televizijskoj emisiji BBC-a Hard Talk, 13. veljače. </p>
<p>Nažalost, ministar Žužul, djelovao je zbunjeno i bez očekivane diplomatske mudrosti i uvjerljivosti. Naprotiv, iskazao je uvjerljivu dvoličnost i apologiju, izbjegavajući izravne odgovore na škakljiva pitanja novinara, što krnji dignitet hrvatske diplomacije.</p>
<p>Procesi civilizacije i kulture nisu prevladali nasilje u suvremenu svijetu. Naprotiv oni su ga samo civilizirali i kultivirali – učinili su ga raznovrsnijim, prema potrebi suptilnijim i sofisticiranijim. Proširili su ga na nova područja na kojima ono nastavlja svoje destruktivno djelo. To je, osim ostalih, i područje temeljnih ljudskih i građanskih prava i sloboda. Ono je obavijeno velom predrasuda individualne i društvene svijesti. Budućim članicama na putu u Europsku uniju i NATO ozbiljna je prepreka i nasilje nad manjinskim etničkim, nacionalnim i vjerskim skupinama. A uvjet za istinski mir nije samo odsutnost bilo koje vrste rata, nego i odsutnost bilo koje vrste nasilja. </p>
<p>Političko vrtlarstvo</p>
<p>S obzirom na zabrinjavajuću rasprostranjenost, otvorena i prikrivena, nasilja u nacionalnim i međunarodnim okvirima, možemo reći da živimo i u svijetu ratnoga mira i mirnoga rata.</p>
<p>Čovjek i društvo, za birokratsku su političku kulturu objekti; za »socijalni inženjering« legitimni cilj. Oni su vrt koji treba kultivirati prema volji vladajuće političke administracije. </p>
<p>Vrtlarstvo, inače, dijeli vegetaciju na dvije temeljne vrste kultura – one koje treba, okopavati, zalijevati i na svaki način štititi; te na opasan korov, koji treba istrijebiti. Tako je i s ekstremnim političkim vrtlarstvom. Ono jedne pripadnike ljudske vrste pazi i njeguje, a druge diskriminira, briše i istrebljuje. </p>
<p>Na takvim je temeljima birokratska duha i moralna čistunstva bila začeta ideja holokausta. Čini se da nekim pojedincima i nacionalnim političkim elitama nije jasno da im je potrebniji politički teleskop, nego okrutna političkovrtlarska motika. Oni, tolerirajući govor mržnje i diskriminaciju građana u svojim zemljama svjesno odobravaju i potiču nove akcije ekstremnih pojedinaca i skupina, umjesto da ih sprečavaju. Neoprostiva je sramota za svaku zemlju u kojoj se lakše otpisuju nepodobni po rasi, naciji i vjeri, nego što se prevladavaju slojevi nečiste svijesti i savjesti ekstremnih pojedinaca i društvenih skupina. Takvi se rasizmi, nacionalizmi i vjerski fundamentalizmi potvrđuju i kao najekstremniji oblici kulturnoduhovne zaostalosti »čuvara« ognjištarske civilizacije i ostataka kulture barbarskog nasilja. </p>
<p>Sve nas to, neodoljivo, podsjeća na Potemkinova sela demokracije, ustavnih jamstava sloboda i prava čovjeka i građanina.</p>
<p>Ekstremni nacionalizam u zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije i danas se iskazuje govorom mržnje, političke, društveno-ekonomske i kulturne diskriminacije, fizičkog nasilja i prijetnje smrću prema manjinskim rasnim, etničkim, nacionalnim i vjerskim skupinama. Navodimo neke takve primjere.</p>
<p>U Hrvatskoj je aktualna pojava estradne popularizacije zločina u logorima smrti iz vremena Drugoga svjetskog rata; a nedavno je zapaljena obnovljena kuća povratnika srpske nacionalnosti kod Zadra.</p>
<p>U Sloveniji je još aktualan problem dvadesetak tisuća iz evidencije brisanih građana neslovenske nacionalnosti – Srba, Hrvata, Roma, Bošnjaka, Albanaca i ostalih s područja bivše Jugoslavije. U toj zemlji, koja će uskoro postati članicom Europske unije, aktualni su i referendumi koje organiziraju ekstremni pojedinci i skupine kako bi spriječili integraciju etničkih, nacionalnih i vjerskih manjinskih skupina u slovensko društvo. Sada je u središtu pozornosti slovenske i europske javnosti referendum o zabrani gradnje džamije u Ljubljani.</p>
<p>U Srbiji i Crnoj Gori (Vojvodina), posebice, nakon uspjeha ekstremnih nacionalista na posljednjim parlamentarnim izborima, oskvrnjuju se hrvatski spomenici i katolička groblja, razbijaju stakla na automobilima vlasnika hrvatske nacionalnosti, stakla na prozorima Hrvatskoga doma u Somboru i franjevačkog samostana u Subotici, telefonski se prijeti smrću zaposlenicima u Novinsko-izdavačkoj ustanovi »Hrvatska riječ«. </p>
<p>U Bosni i Hercegovini i Makedoniji kao svojevrsnim ogledalima zbivanja u susjednim zemljama, više ili manje, zbiva se sve ono što obilježava kulturu političkoga vrtlarstva u njima.</p>
<p>Sve to upućuje na pitanje: tko upravlja zemljama u kojima se grubo krše temeljna ljudska i građanska prava i slobode? </p>
<p>Upravljaju li perfidne i ravnodušne elite vlasti koje s predumišljajem obmanjuju domaću i svjetsku javnost, ili slaboumni koji ne znaju što rade?</p>
<p>Bilo kako bilo, na djelu je grubo kršenje temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina, koja ustavi tih zemalja zajedno s drugim vrednotama, obično svrstavaju u najviše vrednote ustavnog poretka. Bez sumnje, političko vrtlarstvo još je aktualno zanimanje na području bivše Jugoslavije. </p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagrebačka prošlost uvijek je privlačila </p>
<p>Profesor Bože Mimica</p>
<p>Zagreb je moja mladenačka ljubav iz jednostavnog razloga jer sam ovamo, nakon sretnog djetinjstva u mom rodnom Omišu, došao krajem pedesetih godina na školovanje i kao srednjoškolac proveo u svom životu najbezbrižnije razdoblje iz kojega i danas nosim uspomene na brojna druženja. Nakon srednje škole tu sam upisao studij, to razdoblje mladenaštva, prvih ljubavi, prvih plesova u Glazbenom zavodu, Opatičkoj i drugim plesnjacima neizbrisivi su dio mog života.</p>
<p>Zagreb sam napustio krajem šezdesetih, a i danas imam dojam da sam mu sa svojim prijateljima i poznanicima donio dio Mediterana i Dalmacije koji se prožimao s kontinentalnom kulturom ovog veličanstvenoga hrvatskog grada. Vrlo često zbog poslovnih obaveza dolazim u Zagreb i svaki put kad ostanem, imam dojam kao da ga nikada nisam napustio. Proučavajući prošlost Zagreba zaključio sam da njegovo najzanimljivije razdoblje započinje u 11. stoljeću osnivanjem Zagrebačke biskupije. Taj događaj omogućio je da se nakon 1102. godine, kada je Hrvatska stupila u ugovorni odnos s Ugarskom, političko, kulturno i vjersko središte zemlje počinje postupno premještati iz Dalmacije na sjever, prema Zagrebu.</p>
<p>Prošlost Zagreba uvijek je privlačila široke krugove čitatelja, i to ne samo onih koji su se u njemu rodili. Pogotovo je zanimljiva literatura o davnoj zagrebačkoj prošlosti. U bogatoj povijesnoj literaturi postoje mnogi tekstovi u kojima autori pišu o počecima i razvitku ovoga grada. Još su poznati kroničari Zagreba Adam Baltazar Krčelić i Josip Bedeković razmišljali i pisali o mogućem postanku i nazivu Zagreba. Krčelić i njegov suvremenik Andrija Blašković pokušali su odrediti mjesto na kojemu se nalazio nekadašnji rimski grad Andautonija (danas Ščitarjevo), za koji se već tada znalo iz starijih povijesnih vrela. </p>
<p> U 19. i 20. stoljeću znatno je pojačano zanimanje znanstvenika, publicista i kulturnih djelatnika za istraživanje zagrebačke prošlosti. Razmišljanjem o najranijem Zagrebu bavio se među prvima Tomaš Mikloušić, a zatim Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Krstitelj Tkalčić, Vjekoslav Klaić, Emilij Laszowski, Gjuro Szabo, Rudolf Horvat i mnogi drugi, sve do našega vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Žao mi je što se Vesni Pusić nisam usprotivio ranije </p>
<p>Vesna Pusić cijelo je vrijeme vodila gradsku politiku / Milana Bandića cijenim i poštujem, mogu reći da je jako dobar populist / Stipe Tojčić nije mogao prežaliti što sam ga premoćno pobijedio na izborima / Ferenčak je izabrao Vesnu, a ne mene, bili smo dobri prijatelji i što se mene tiče, to ćemo i ostati</p>
<p>S Mislavom Žagarom, bivšim predsjednikom Gradske organizacije HNS-a razgovarali smo u petak u Gradskoj kavani.</p>
<p>• Planirate li sad, kad ste napustili HNS, osnivanje nove stranke?</p>
<p>– Ne znam, o tome još nismo razmišljali. Prijatelji mi to predlažu, no nisam sasvim siguran.</p>
<p>• O čemu to ovisi?</p>
<p>– Razlog je vrlo jednostavan. Stranke koje su osnovali prebjezi nisu dosad imale nekog uspjeha. Međutim, to ovisi i o tome koliko će ljudi sad napustiti HNS. Činjenica jest da je to Krešimir Franjić predložio no još ne razmišljam o tome, jer se sve odigralo prebrzo. Nisam čak ni siguran hoću li se i dalje baviti politikom.</p>
<p>• Čini se da vas je pogodilo ponašanje vrha HNS-a. Nije li se takvo ponašanje moglo očekivati, kakvi su bili odnosi?</p>
<p> – Kao prvo, najviše me pogodilo to, što je predsjednica Vesna Pusić tražila od mene da isključim Franjića jer je ukazao na nemoral. U posljednje vrijeme odnos s Vesnom Pusić bio je dosta zategnut. Od kada je postala jedna od potpredsjednica Sabora, misli da je bogomdana. Neslaganje je zapravo počelo prije početka kraja izborne kampanje, a nakon izbora za loš je rezultat u Zagrebu okrivila je nas.</p>
<p>• Kakav je bio odnos predsjednice Pusić prema Gradskoj organizaciji?</p>
<p>– Mogu reći da je upravo ona vodila gradsku politiku. Dokaz da je to tako bilo a i da je tako i dalje, jest taj, da je u petak preostalih sedam predsjednika gradskih podružnica u 9 sati bilo na sastanku u Središnjem uredu u Tomićevoj.</p>
<p>• Drugim riječima, želite reći da je Vesna Pusić krojila politiku Gradske organizacije?</p>
<p>– To odgovorno tvrdim. Postoje fonogrami i ljudi koji to mogu posvjedočiti. To je bilo tijelo, koje smo mi, šaleći se, nazivali VONS sa sjedištem u Tomićevoj. Tim sjednicama redovito su prisustvovali Vesna, Ferenčak, Stanko Kordić, Boris Blažeković, Tojčić, Morana Paliković-Gruden i ja. Na tim je sjednicama i Tojčić upozoravao Vesnu Pusić na određene probleme, no ona je donosila odluke mimo nas. Uz to, postojale su dvije paralelne gradske organizacije, jedna koja je bila izabrana i druga kojom je upravljala Vesna, a koordinacije između Poglavarstva i Gradske organizacije nije bilo. Potpuno drugačije radilo se u SDP-u. Sve odluke koje su se odnosile na Zagreb, donosile su se u njegovoj gradskoj organizaciji, a ne na vrhu stranke. Hoću reći: zato i postoji stranačka organizacija.</p>
<p>• Koliko je to i vaša greška?</p>
<p>– Velika, jer se nisam znao suprotstaviti na vrijeme. Predsjednicu sam upozoravao, ukazivao na to i govorio da Tojčić svoj posao ne radi dobro i da se na taj način ne može raditi i funkcionirati no ona je govorila da to pustim, da ne diram prije izbora i da se brinem za Gradsku organizaciju, što sam i radio. I to se vidi, jer nam je članstvo sa 900 poraslo na više od 2000 ljudi.</p>
<p>• Kažete da ste sve dosad samo provodili odluke središnjice. Što to znači? Znači li to, da biste skočili na glavu, da vam je Vesna Pusić rekla da to učinite?</p>
<p>– Nije tako. Jednostavno sam u tom trenutku to smatrao opravdanim, a nitko se nije usudio ništa ni pitati. Ona je držala sve konce u rukama. Jedino mi je žao što prije nisam imao hrabrosti suprotstaviti se, posebno kad je izbacila Ivana Valeka.</p>
<p>• Da, ali upravo ste vi došli na Valekovo mjesto. Je li taj vaš izbor bio falsificiran, kako se tvrdilo?</p>
<p> – Ne, nije bio falsificiran. Valek je poslije rekao da je izjavu u tom smislu dao u afektu. Te sam izbore dobio regularno.</p>
<p>• Koliko je točno da je iza vas stajala Vesna Pusić?</p>
<p>– Istina je da me Vesna Pusić podržavala kao mladu snagu. No očito samo do onda kad je to njoj odgovaralo. </p>
<p>• Kakva je bila suradnja s Bandićem i Tojčićem?</p>
<p>– S Bandićem, ali i drugim članovima Poglavarstva, suradnja je bila jako dobra. Cijenim i poštujem Bandića jer je on ipak napravio nešto za Zagreb. Je li imao koristi od toga – ne mogu tvrditi, no mogu reći da je dobar populist. S druge strane, Bandić je jako dobro znao kakvo je stanje u našoj gradskoj organizaciji te da nema što razgovarati s nama. Znao je da sve odluke idu preko Vesne Pusić. </p>
<p>Što se tiče Tojčića, imali smo sukoba jer on nikad nije mogao prežaliti što sam ga premoćno pobijedio na unutarstranačkim izborima. No ako će se sada kandidirati uvjeren sam da će, ako sve bude regularno, on pobijediti Alenku Košišu Čičin-Šain.</p>
<p>• Ferenčak je vaš kum, no ipak je on izjavio da ste ga vi razočarali. </p>
<p>– Žao mi je zbog toga, no čini se da je Ferenčak između mene i Vesne Pusić izabrao nju. Mi smo bili prijatelji i što se mene tiče, to ćemo i ostati, to bih i želio. Ja ga ne bih prodao ni za kakav novac svijeta. No, on provodi njene odluke, sve što radi u Poglavarstvu radi zato što je ona tako rekla.</p>
<p>• Znači, vama je osnovni razlog za odlazak iz HNS-a bilo ponašanje Vesne Pusić, a Franjiću povezanost Čačića i Ferenčaka sa POS-om?</p>
<p>– Zapravo da. Franjić je poludio kad je vidio da je Čačić dobio poslove za POS, vrijedne više od stotinu milijuna kuna, a ja kad mi je Vesna Pusić naredila da izbacim Franjića.</p>
<p>• U čemu je sad bio problem? Pa na isti način izbacili ste Miljenka Mesića.</p>
<p>– Da, ali se smatralo da više ne možemo na taj način funkcionirati. Osim toga, nakon Mesića vidjelo se da je rejting stranke pao.</p>
<p>• Ispada, po vama, da se na donošenju GUP-a inzistiralo zbog POS-a!</p>
<p> – To je živa istina. GUP je guran samo iz jednoga razloga – da se donese POS da bi se prije izbora počelo graditi, da bi se lopata zakopala prije izbora. Stranački poslovi bili su kap koja je Franjiću prelila čašu. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nadomak cilja zaustavila ih snježna oluja </p>
<p>Nakon 22 dana vožnje »spačekom-dalmatincem« po Europi i sudjelovanja u Laponia raidu – reliju »spačeka« i »diana« u ekstremnim uvjetima po Finskoj, Švedskoj i Norveškoj – Bojan Dvoršek i Goran Skrbin stigli su u petak u Zagreb. Dočekali su ih pred Muzejom Mimara. </p>
<p>»Došli smo do otoka Nortkappa, ali ne i do cilja relija – najsjevernijeg rta Europe na tom otoku. Deset kilometara dijelilo nas je do cilja, a snježna oluja nije nam dala naprijed. Čekali smo četiri dana, no uzalud«, u jednom dahu ispričali su nam dečki, inače članovi Hrvatskog Citroën kluba.</p>
<p>»Najteži dio puta vozili smo u rikverc, oko četiri kilometra, jer zbog prednjeg pogona drugačije nismo mogli savladati uspon«, rekli su.</p>
<p>Devet, od ukupno 40 »spačeka«, međutim, došlo je do rta Nortkappa. »Organizator je izabrao tih devet ekipa i propustio ih dalje. Ne znamo zašto«, rekli su. </p>
<p>»Ljuti smo jer svi su znali da smo ponovno došli na reli baš zato jer 2000. nismo došli do samog cilja, također zbog snježne oluje«, kažu. Tada su bili prvi, baš zahvaljujući vožnji unatrag, i pretjecanju kolone »spačeka« i »diana« iz suprotnog smjera, što ih je izvuklo iz snježne oluje u koju su drugi zapali. »Nakon toga podviga nazvali su nas 'crazy croat team', što je pisalo i na Internetu«, ispričao nam je Bojan. </p>
<p>Reli do Nortkappa počeo je 5. veljače iz Helsinkija. A do Helsinkija hrvatski dvojac došao je također »spačekom«, preko Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Litve, Latvije i Estonije. »Sâm put prošao je dobro, jedino smo u jednom dijelu ostali bez svjetla, a put kroz Poljsku bio je tuga i žalost, uz jako loše ceste«, ispričali su. Najniža temperatura koja ih je pratila na putu bila je minus 31 stupanj Celzija. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Reviju amaterskog filma otvara »Povratak Babe Đed´aja« </p>
<p>Treći RAF prikazat će u Centru za kulturu Trešnjevka 137 filmova u službenom dijelu programa / Ulaz besplatan za sve, jedini žiri je publika / »Vjesnik« - medijski pokrovitelj RAF-a </p>
<p>Revija amaterskog filma (RAF) što će se od 27. veljače održavati u Zagrebu, najznačajniji je hrvatski festival za sve koji se amaterski bave filmom.</p>
<p> Treći je RAF skupio 137 filmova koji će se prikazati u službenom dijelu programa u Centru za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, od 1. do 5. ožujka. Cjelokupni program RAF-a besplatan je za posjetitelje.</p>
<p> U pretprogramu koji će se održati 27. i 28. veljače, prikazat će se filmovi koji su zbog dužine ne odgovaraju propozicijama, a 29. veljače bit će prikazano 20 filmova koje je publika prošle godine ocijenila najboljima.</p>
<p>Projekcije filmova svake su večeri podijeljene u tri bloka, a filmovi su razvrstani po žanrovima, od igranih do dokumentarnih, animiranih, angažiranih i eksperimentalnih.</p>
<p> Posjetitelji RAF-a ove će godine imati priliku pogledati i 21 animirani film, što je po broju, u odnosu na prošle dvije godine, veliki napredak.I naslovi filmova ove godine obećavaju: »Povratak Babe Đed´aja«, »Ferdinand ustaje iz mrtvih«, »Blagajnik hoće ići na more« i »Izlet II«, nastavak filma koji je prošle godine ušao među 20 najboljih. </p>
<p>Organizatori su pripremili i bogat off program koji će se odvijati u Booksi i CZK Trešnjevka. Bit će predstavljeni i kino savezi, održavat će se filmske i strip radionice, a u knjižari Tamaris svoj će strip »32. Decembar« predstaviti poznati autor stripa Enki Bilal. </p>
<p>Posebna pažnja festivalskog off programa posvećena je stvaralaštvu Bore Leeja, koji je svojim filmovima »U Kandžama orla«, »Smrtonosna igra«, »Otrovne ruke«, »Jači od bande«, »Vrijeme velikog obračuna«, stekao vjernu publiku. U sklopu festivala predstavit će i svoj novi film »U kandžama velegrada«. </p>
<p>Vjesnik kao medijski pokrovitelj Revije amaterskog filma donosit će informacije kako o cjelokupnom festivalskom program tako i o filmovima koje će publike dobro ocijeniti. Naime, publika je na RAF-u jedini meritorni žiri i tijekom projekcija ocjenjuje svaki pojedini film.</p>
<p>Božidar TrkuljaProglašene najljepše poštanske marke, tiskane lani u Hrvatskoj </p>
<p> Po mišljenju javnosti i filatelista, najljepše hrvatske poštanske marke, objavljene prošle godine u Hrvatskoj, jesu »Primoštenski vinogradi«, »Prvaci svijeta u rukometu - Portugal '03« i »Valentinovo«, objavila je u petak Hrvatska pošta. Glasovanje je obavljeno putem glasačkih listića i Interneta. »Primoštenski vinogradi« zagrebačkog dizajnerskog dvojca Orsata Frankovića i Ivane Vučić, dobili su 19 posto glasova, »Prvaci svijeta u rukometu - Portugal '03«, autora Danijela Popovića dobili su 13 posto glasova, a »Valentinovo« Sanje Rešček dobilo je devet posto glasova. Glasovati se moglo za 33 izdanja hrvatskih poštanskih maraka iz 2003.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Autobus 234 vozi dva tjedna izmijenjenom trasom </p>
<p>Autobusna linija 234 Glavni kolodvor</p>
<p> - Kajzerica - Lanište promijenit će od ponedjeljka, 23. veljače oko 8 sati do, nedjelje, 7. ožujka, dio trase prema terminalu kod Glavnog kolodvora, zbog izmjene tramvajskih tračnica na raskrižju Avenije Dubrovnik i Cimermanove.</p>
<p>Autobusi će voziti redovnom trasom do raskrižja Avenije Dubrovnik i Cimermanove a zatim Avenijom . Dubrovnik, Avenijom Većeslava Holjevca, Ulicom Hrvatske bratske zajednice to terminala na Glavnom kolodvoru. U skladu s tom trasom izmijenit će se i autobusna stajališta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Svjetski uglednici na Opernballu u Beču</p>
<p>BEČ, 20. veljače (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Iako je godinama živio u Austriji, premijer Ivo Sanader prvi je put u četvrtak navečer sudjelovao na Opernballu u Beču. </p>
<p>No, 48. bal, koji se tradicionalno održava u Bečkoj operi i kulturni je događaj godine u Austriji, na koji dolazi politička, gospodarska te kulturna elita iz Austrije ali i iz Europe i cijelog svijeta, za hrvatskog premijera nije protekao u plesanju bečkih valcera, već u lobiranju za Hrvatsku. </p>
<p>»Nisam puno plesao već sam lobirao za Hrvatsku«, komentirao je premijer Sanader svoje sudjelovanje na balu. </p>
<p>Za vrijeme tog elitnog događanja Sanader je razgovarao sa austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom te poljskim predsjednikom Kwasniewskim, bugarskim šefom diplomacije kao i austrijskom ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero Waldner. </p>
<p>Premijer i njegova supruga bili su gosti austrijskog kancelara Schüssela s kojim su sjedili u zajedničkoj loži. Svečano odjeven u frak s Ordenom kneza Trpimira hrvatski je premijer zajedno s ministrom vanjskih poslova Žužulom i ministrom kulture Biškupićem bio među nekoliko tisuća posjetitelja tog najvećeg europskog bala. </p>
<p>Komentirajući taj događaj Sanader je izdvojio pojavljivanje na balu američke glumice Andie McDowell, koja je u njegovoj blizini rekla kako joj se bal čini poput bajke. </p>
<p>Ministar Žužul, koji je nosio Orden viteza malteškog reda, na balu, za razliku od premijera Sanadera nije lobirao, već je plesao s ministricama vanjskih poslova Španjolske, Latvije i Austrije.</p>
<p> Hrvatsko je izaslanstvo s bala otišlo oko dva sata noću. </p>
<p>Ispred dvorane Bečke opere demonstriralo je petstotinjak antiglobalista izvikujući parole protiv buržoazije, sedam ih je uhićeno a pet policajaca lakše je ozlijeđeno. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Održan sedmi Novinarski bal </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – U zagrebačkom hotelu »Opera« u petak navečer održan je tradicionalni, sedmi po redu Novinarski bal. Uz predsjednika Stjepana Mesića i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Dragutina Lučića svečanosti je prisustvovalo gotovo dvjestotinjak novinara iz svih medijskih kuća, te njihovi gosti. </p>
<p>»Naše novinarstvo je napredovalo posljednjih pet godina. U Hrvatskoj mediji imaju veliki utjecaj na javnost, ali javnost nema na njih«, izjavio je predsjednik Mesić. Balom su novinari prikupljali novčana sredstva za Fond solidarnosti HND-a iz kojeg se potpomaže umirovljenim novinarima i novinarima koji se nađu u financijskim teškoćama. Naime, to je ujedno i jedan od najvećih fondova koji ima neka udruga u Hrvatskoj. </p>
<p>Na prošlogodišnjem dobrotvornom balu, rekao je Lucić, prikupljeno je oko 240 tisuća kuna, a u posljednje četiri godine kroz taj Fond je isplaćeno 400 tisuća eura. </p>
<p>Novinarski bal se održavao od početka prošloga stoljeća, ali je imao prekida. Definitivno je prekinut 1970. godine, da bi se tradicija održavanja bala obnovila 1998. godine.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Je li »raskalašeni« princ Harry engleska sramota</p>
<p>LONDON, 20. veljače</p>
<p> – Britanska se kraljevska obitelj ujedinila u napadu na kolumnisticu Daily Expressa, koja je objavila da je ponašanje princa Harryja nacionalna sramota, komentirajući fotografije na kojima se vidi kako mladi Harry pipka djevojke u noćnim klubovima Afrike i Australije, gdje je boravio nekoliko tjedana. Ured Harryjevog oca, nasljednika britanskog prijestolja, princa Charlesa, poslao je ljutito pismo Daily Expressu, u kojem tvrdi da je napad kulumnistice Carol Sarler na njegovog sina nepošten i besmislen. </p>
<p>»Shvaćam da su kolumnisti plaćeni da bi iskazivali svoje mišljenje, strogo i sa stilom, ali taj članak pod naslovom 'Razmaženi i lijeni Harry je 'jedan od onih'' ipak je jako netočan i bolestan«, piše Charlesova nova glasnogovornica.</p>
<p>Harry, koji danas ima 19 godina, nije izmakao javnim raspravama i nesuglasicama, iskušavajući prije nekoliko godina alkohol i droge. Trenutačno se nalazi u Lesotu, nakon što je tri mjeseca školskog odmora proveo u Australiji.</p>
<p>U spornom tekstu piše da su njegovi postupci bili na naslovnicama već zadnjih nekoliko godina – opijanje, drogiranje, ljenčarenje, uzaludno trošenje novca na skupo školovanje, eksplicitno nepoštivanje nižih slojeva, iznimno seksualno ponašanje... »Sve smo vidjeli, i svemu bili svjedoci. Zašto smo onda ipak iznenađeni?«, piše u članku koji ga nadalje opisuje kao »groznog mladića«.</p>
<p>Kolumnistica Sarler nadalje piše da je Harry u životu rijetko kad podigao mali prst, osim kad je trebalo napuniti automat s pivom u nekome klubu, ili pokrenuti casino-aparat. Kolumnistica kaže da je Harry većinu svog vremena provodio zavaljen pred televizorom, dok je tamo poslan kako bi upoznao siromaštvo trećeg svijeta. </p>
<p> U Harryjevu je obranu stao i Johnny Harverson iz njegove glasnogovorničke službe, koji je objavio da je većinu vremena u Australiji Harry proveo radeći po velikoj vrućini na lokalnim farmama sa stokom, čiji su djelatnici zaključili da je Harry marljiv i vrijedan radnik. </p>
<p>Prema riječima Harversona, Harry je zasluženo uzeo nekoliko tjedana odmora, kako bi pratio ragbijaše Engleske u osvajanju Svjetskog kupa. U Africi je Harry inzistirao na tome da radi na projektima za bolesnu djecu i njihove obitelji, radije nego da samo hoda po VIP-zabavama, a kao i svaki drugi momak u njegovim godinama – iako mnogo sretniji od drugih koji ne mogu toliko putovati – Harryju, prema riječima Harversona, treba biti dozvoljeno da uživa u blagodatima svog rada, a da istovremeno ne bude predmet bolesno infornmiranih i bezosjećajnih kritika. </p>
<p>Ova je kolumna u Daily Expressu bila rijetki napad na Harryja, kojeg, jednako kao i njegova brata Williama, vrlo nježno i pažljivo spominju u britanskim medijima, osobito nakon smrti njihove majke, princeze Diane prije sedam godina. </p>
<p>Z.B., Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>DJ Bonobo u Pauku</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Združenim snagama Breakalicious crew-a i emisije Fine Time Radija 101, 28. veljače u dvorani Pauk studentskog doma »Stjepan Radić« nastupa jedan od najtalentiranijih britanskih producenata i DJ-a - Bonobo. </p>
<p>Bonobo (Simon Green) je ponikao s labela Ninja Tune, svakako najutjecajnijeg otočnog diskografskog giganta s područja eksperimentalne elektronike. Objavio je dva albuma (»Animal Magic« iz 2001. i »Dial M For Monkey« iz 2003.), a horizontalnost njegovih nosača zvuka uvijek je uspješno uspravljana tijekom DJ setova u kojima virtuozno žonglira stilovima poput soula, funka, hip-hopa, future jazza i groovy brejkova, poput svog starijeg Ninja Tune kolege Mr. Scruffa. </p>
<p>Uz glazbu za koju će se brinuti Bonobo u Pauku će se moći zaplesati za 40 kuna, a na dan eventa 50. Domaćini su Breakalicious rezidenti Herbal, Labosh, Sergio i Itch. </p>
<p>Najbržih 100 posjetitelja na dar dobiva Breakalicious promotivnu kompilaciju.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zadarski karneval započinje u kazalištu</p>
<p>ZADAR, 20, veljače</p>
<p> – Deseti zadarski karneval započinje u subotu a njegovu je organizaciju prvi put preuzela Hrvatska kazališna kuća Zadar na čelu s ravnateljem Renatom Švorinićem. Tako će se ovogodišnje preuzimanje ključeva Grada odigrati u kazalištu, a novi će karnevalski gradonačelnik vladati gradom u sljedeća četiri dana. </p>
<p>Nakon ceremonije preuzimanja ključeva Grada, na koju su besplatno pozvani svi građani, zainteresirani će moću pogledati Arijanu Čulinu i njezinu predstavu »Nemoj se rodit ka žensko«. Maškarano ludilo potom se nastavlja u cijelome gradu, a kafići, restorani i disko-klubovi također su se pripremili za maškare. Na zahtjev Obrtničke komore i Ceha ugostitelja Gradsko poglavarstvo odobrilo je duže radno vrijeme ugostiteljskim objektima koji će u subotu i ponedjeljak raditi do jedan sat, a u nedjelju do dva sata iza ponoći. </p>
<p>Nedjelja je i glavni karnevalski dan velike maškarane povorke koja kreće u 17 sati od »Branimira« preko mosta na Poluotok, a zaustavlja se na Narodnome trgu i nastavlja Kalelargom do Foruma. U ponedjeljak na zadarskim ulicama nastupaju maškare dječjih vrtića i osnovnih škola, a navečer na Narodnom trgu nastupa pet demo bandova. U utorak, zadnjeg dana karnevala, od 18 sati započinje Disco Show time, a točno u ponoć spušta se karnevalska zastava i ključevi Grada vraćaju se gradonačelnici Ani Lovrin. </p>
<p>Grad Zadar sponzorirao je karneval sa 120 tisuća kuna, a turistička zajednica Grada i Hypo Alpe Adria banka sa po 15 tisuća kuna.</p>
<p>Ljubica Ivičev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Za 1000 radosti« prikupljeno preko dva milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Nakon jednomjesečne humanitarne predbožićne akcije »Za 1000 radosti«, koja je završena početkom ove godine, prikupljeno je preko dva milijuna i dvjesto tisuća kuna, a humanitarni telefon 060 801 801 građani su nazvali više od 160 tisuća puta. Rečeno je to u petak na konferenciji za novinare na Kaptolu u organizaciji Hrvatskog Caritasa.</p>
<p> Prema riječima ravnatelja te ustanove prof. Maria Bebića pomoć u hrani, odjeći, obući, građevinskom materijalu i novcu raspodijeljena je preko biskupijskih Caritasa za 920 najugroženiji obitelji u Hrvatskoj. U realizaciji i dodjeli te pomoći bilo je uključeno preko tridesetak gospodarstvenika odnosno udruženja građana, studenata, volontera...</p>
<p>Svoj su doprinos akciji dali i novinari iz svih medija, glumci kazališta Kerempuh i Komedija kojima će zahvalnice na Kaptolu uručiti nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tina Turner glumit će indijsku boginju</p>
<p>BOMBAJ, 20. veljače</p>
<p> – Pop diva i budistica Tina Turner igrat će indijsku boginju u novom filmu dvojca Merchant-Ivory »Boginja«. Bivša pjevačica, koja je prije četiri godine bila na uspješnoj oproštajnoj turneji, izjavila je kako je uživala što može napuniti stadion, »ali sad sam spremna za novu vrstu nastupa«, rekla je za The Times of India.</p>
<p> »Mislim da me Ismail (Merchant) izabrao zbog moga shaktija (unutarnje snage)«, rekla je 64-godišnja Tina. »Posebna sam po tome što sam dugo izdržala i još sam tu«.</p>
<p> Merchant, producent poznat po snimanju filmova s redateljem Jamesom Ivoryjem, rekao je da je Tina Turner u Indiji provela dva tjedna vježbajući klasičnu glazbu sa Zakirom Hussainom, indijskim virtuozom na tabli, malim bubnjevima. »Za film će morati pjevati na latinskom i sanskrtu«, rekao je Merchant.</p>
<p> Tina Turner glumila je s Melom Gibsonom u filmu »Mad Max: Beyond Thunderdome«. Prema vlastitim riječima, veseli se novoj ulozi. Tina tvrdi da se, da to želi, može nositi s novom generacijom pop pjevača. »Mogu stati uz svakoga od njih i izdržati«, kaže Tina Turner. »Još sam ja u igri«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Potrebna nam je institucija za standardizaciju jezika</p>
<p>Ne može se reći da je naša skrb o hrvatskom jeziku danas na zadovoljavajućoj razini, barem što se tiče onih koji bi u ime države i institucija morali o tome voditi organiziranu brigu / Stanje u školama u pitanju jezičnog obrazovanja ne zadovoljava / Pravopisno bezvlađe ili dvovlađe svakako treba prevladati </p>
<p>Prije četiri godine Unesco je 21. veljače proglasio za Međunarodni dan materinskoga jezika. Stoga smo iskoristili ovaj jedan dan u godini da se raspitamo što ostala 364 dana činimo sa svojim jezikom. Naš sugovornik ovaj je put istaknuti jezikoslovac i profesor na katedri kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu prof. dr. Ivo Pranjković.</p>
<p>• Kako biste ocijenili položaj hrvatskoga jezika danas i našu skrb o njemu?</p>
<p>– Na žalost, ne može se reći da je naša skrb o hrvatskom jeziku danas na zadovoljavajućoj razini, barem što se tiče onih koji bi u ime države i institucija morali o tome voditi organiziranu brigu. Prije svega nisam zadovoljan procesima standardizacije hrvatskoga jezika.</p>
<p>Ta briga mora biti institucionalizirana i dobro organizirana, a mi nemamo nikakvo tijelo kojemu bi primarna zadaća bila da se brine o procesima standardizacije. To je jedan od glavnih razloga što je pravopisno i pravogovorno stanje uglavnom nesređeno. </p>
<p>Pri tome ne mislim da tu treba postojati nekakav jezični sud, ali svakako bismo trebali imati instituciju kojoj je primarna briga standardizacija jezika. Kako će ona biti organizirana i gdje će biti stacionirana, pri Institutu za jezik, nekom ministarstvu ili fakultetu – nije bitno. Ona bi trebala imati savjetodavne ovlasti, odnosno da to ne pretpostavlja strogo propisivanje, stroge kazne i poreze o čemu se govorilo, nego propisivanje kako je uobičajeno, jedan normalni standardizacijski proces. </p>
<p>• Čuju se neki glasovi da normizacija hrvatskoga jezika još nije završena. Možemo li govoriti o stabilnoj normi u hrvatskome?</p>
<p>– Jezik je svakako normiran i to na prilično zadovoljavajući način. Međutim, normativni proces je takav da on po svojoj naravi nikad nije do kraja završen. To znači da uvijek imate nove elemente koji prodiru u jezik i stare elemente koji iz njega uzmiču i postaju arhaični i nepotrebni. Zbog toga i postoji stalna briga za proces standardizacije za svaki standardni jezik.</p>
<p> To ne znači da je naš standardni jezik nezreo i da mu nešto nedostaje. On jest standardiziran do kraja, ali negdje nedostaju eksplicitno propisane norme, primjerice u pravopisu, a nije dobro propisana niti pravogovorna norma.</p>
<p> Također nedostaje dobrih opisa i propisa na polju leksičke norme. U procesima standardizacije ima nedostataka, ali oni ne znače da jezik nije standardiziran. On je standardiziran već krajem devetnaestog stoljeća.</p>
<p>• U procesu globalizacije nisu pošteđeni niti jezici, posebice mali. Što činiti da zaštitimo materinski jezik od najezde engleskoga, koji već prodire i u samu prirodu hrvatskoga?</p>
<p>– To je teško pitanje i za velike jezike poput francuskoga i njemačkoga, a još je teže hrvatskom jeziku, posebice u procesu uključivanja u europske asocijacije. To je jedno od pitanja kojima bismo se trebali stalno baviti. To znači vidjeti načine, pokušati biti realan, vidjeti postoji li uopće mjesta za hrvatski jezik u tim budućim globalizacijskim procesima. Ako ima mjesta, treba vidjeti što je potrebno učiniti da se to mjesto osigura. To neće biti jednostavno.</p>
<p>Ako i dobijemo mogućnosti da se hrvatski jezik koristi u Europskoj uniji, onda treba napraviti velike pripreme, koje će zasigurno i dosta koštati i koje pretpostavljaju dobro opremljen stručni tim koji bi o tome vodio brigu, pratio što se događa, prevodio, organizirao ekipu prevoditelja koja bi stalno bila na raspolaganju i slično. </p>
<p>• Bi li za Hrvatsku bio primjeren poljski model zakona koji štiti vlastiti jezik?</p>
<p>– Mislim da nije dobro da takve stvari ulaze u zakone. Bojim se da bi se to krivo shvatilo, pogotovo u našoj sredini. Mi doživljavamo zakon kao nešto restriktivno i obvezujuće, zbog čega možete završiti na sudu. To nije problem na takvoj razini da bi ga trebalo zakonski regulirati. </p>
<p>• Često se govorio o lošem stanju jezika u medijima. </p>
<p>– To je prilično relativno. Ne bih rekao da je posebno zadovoljavajuće, ali niti da je jako loše ili strašno, što se nekada čuje. Dosta ovisi i o onima koji nastupaju u medijima. Ima ljudi koji dobro rade svoj posao u medijima što se tiče jezičnog aspekta.</p>
<p>Općenito se može primijetiti kao loše da mladi ljudi koji dolaze u medije sve manje vode brigu o jeziku. Nešto tu nije u redu, ili kod njih, možda ne rade dovoljno na sebi, ili institucije koje primaju mlade ljude ne čine ništa da ih jezično pripreme za taj težak i odgovoran posao.</p>
<p> Oni su javne osobe i dužni su odlično poznavati standardni jezik da bi uopće mogli nastupati u javnosti. Toga ima sve manje, i na televiziji i na radiju. Posebno to vrijedi za govorne medije. Tu je najveći problem pravogovor, znači problem naglasaka i dužina. Tu vlada nered, a osobito kod mladih, koji sve više govore anarhičnom akcentuacijom prenesenom sa zagrebačkih ulica. </p>
<p>• Možda problem leži u školovanju?</p>
<p>– Sigurno je da to ima izravne veze i sa školama. Na žalost, u školama, posebice srednjima, jezik se radi daleko premalo. Je li to zato što sami nastavnici nisu dovoljno osposobljeni pa onda izbjegavaju nastavu jezika, jer i toga sigurno ima, ili je to postalo neatraktivno, iako ne bi smjelo biti tako, ili je to nedovoljno organizirano. Krivicu za to djelomice snose i ministarstva, koja ne organiziraju nekakve tipove doškolavanja profesora i nastavaka. U svemu tome svi snose krivicu, ali je činjenica da stanje u školama u pitanju jezičnog obrazovanja ne zadovoljava. </p>
<p>• Je li za hrvatski jezik zdrav ovaj pravopisni pluralizam?</p>
<p>– Mislim da je to svakako vrlo loše, osobito za škole i medije. Nešto je drugačije sa strukom. Taj pravopisni pluralizam za struku u određenoj mjeri može biti i poticajan. To znači tjerati ljude koji se time bave da razmišljaju, da ta pitanja budu aktualna. Opredjeljivanje za ovaj ili onaj pravopis rezultira time da stručnjaci pišu i razgovaraju o tome. Kada se sve sabere, mislim da je to vrlo loše i to pravopisno bezvlađe ili dvovlađe svakako treba prevladati.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Europska knjižnica kao izazov</p>
<p>Nagradu »Matko Rojnić« za doprinos radu i razvoju Knjižnice dobili su dr. Ivan Bauer i mr. Nela Schmidichen, a priznanje za suradnju akademik Josip Bratulić / Predstavljena Hrvatska bibliografija na CD–ROM-u i nove usluge virtualne edukacije korisnika</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Svaki je dan ujedno i dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice, jer svaki se dan objavljuju hrvatske knjige i druga tiskana i elektronička izdanja. Svaki dan u knjižnicu dolaze korisnici i svaki im dan knjižnica pruža sve veći raspon usluga. Ipak, 22. veljače na poseban je način ne samo simbolički Dan knjižnice, kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga. To je nedvojbeno – kazao je dr. Josip Stipanov, glavni ravnatelj NSK, na svečanosti što je upriličen tim povodom u petak – jedan od ključnih događaja ne samo u hrvatskoj kulturi nego i u njezinoj sveukupnoj povijesti.</p>
<p> Hrvati su samo 28 godina poslije Gutenbergove Biblije tiskali svoju prvu knjigu. Ono što je pokrenuo izum tiskarstva, nova će informacijska tehnologija dovesti do neslućenih granica, istakao je dr. Stipanov iznoseći temeljne zadaće današnje NSK. To su, po njegovim riječima, nova informacijska i komunikacijska tehnologija širokih mogućnosti, sve veći zahtjevi korisničke zajednice te novi u globalnom smislu informacijski krajolik. Kao posebnu kušnju i izazov istaknuo je izgradnju europske knjižnice, u čemu će svoj obol dati i naša NSK. Time će svi informacijski izvori u knjižnicama europskih zemalja biti izravno dostupni svim korisnicima te međunarodne mreže. </p>
<p>Bio je to povod da NSK predstavi i svoje nove projekte i usluge počev od Hrvatske bibliografije na CD-ROM-u, koja uključuje potpune bibliografske zapise publikacija tiskanih od osamostaljenja Hrvatske i pokriva razdoblje od 1990. do 2002. godine, do nove virtualne edukacije namijenjene korisnicima, o čemu su govorili Sonja Špiranec i Lobel Machala.</p>
<p> Svečanost, na kojoj su sudjelovali brojni uglednici državne, crkvene i zakonodavne vlasti, u ime Vlade i ministra kulture pozdravila je mr. Branka Šulc ističući važnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice kako u njezinu kulturološkom i znanstvenom pogledu, tako i u pogledu povezivanja s međunarodnim muzeološkim, dokumentarnim i drugim institucijama. Prigodnim riječima slavljeničkoj atmosferi pridružio se i prof. dr. Darko Novaković, predsjednik Upravnog vijeća knjižnice.</p>
<p>Dan NSK povod je i dodjeli godišnje nagrade »Matko Rojnić« zaslužnim zaposlenicima i umirovljenicima za osobit prinos u radu Knjižnice. Ove godine ta su odličja primili dr. Ivan Bauer, voditelj Internacionalne stalne izložbe publikacija, i mr. Nela Schmidichen, umirovljenica, za dugogodišnje uspješno vođenje i razvoj Grafičke zbirke. Posebno priznanje dobio je i akademik Josip Bratulić kao dugogodišnji suradnik koji je pridonio razvoju Knjižnice. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rijeka se uspoređuje s Grazom </p>
<p>Rijeka dosegnula najdublju krizu u svojoj novijoj povijesti na svim područjima, te je nužno pokrenuti nešto novo, kaže Zoran Licul / Vojko Obersnel: Rijeka sada ne ispunjava uvjete kandidature za europski grad kulture</p>
<p>RIJEKA, 20. veljače</p>
<p> – Nevladina udruga Otvoreni krug u suradnji s Akcijom za kulturnu dekontaminaciju u Rijeci priređuje javne rasprave s umjetnicima i kulturnim djelatnicima o kulturnom bogatstvu i različitostima toga grada, a sve radi službenog kandidiranja Rijeke za europski grad kulture.</p>
<p> Takav projekt u gradu na Rječini čelnici Otvorenog kruga Zoran Licul i Natalija Hromin predstavili su i 18. veljače, a gotovo svi sudionici rasprave izrazili su sumnju u provedbu te inicijative, iako su je načelno podržali. Naime, projekt bi Rijeku, iz trenutačnog kulturnog sivila, za nekoliko godina pretvorio u europski kulturni centar.</p>
<p> Licul je upozorio da je Rijeka dosegnula najdublju krizu u svojoj novijoj povijesti na svim područjima, te da je nužno pokrenuti nešto novo, jer su svi dosadašnji koncepti potrošeni.</p>
<p>»To je inicijativa o kojoj je raspravljalo Poglavarstvo grada Rijeke u bivšem sazivu. Inicijativa kao inicijativa je u redu, međutim postoje određeni preduvjeti koje treba ispuniti da bi se išlo u jedan takav projekt«, izjavio je Vjesniku riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel.</p>
<p> Dodao je da su preduvjeti ponajprije vezani uz neke objekte i uvjete koje Rijeka mora ispuniti da bi uopće mogla kandidirati za takav naslov. Obersnel upozorava da Rijeka trenutačno nema odgovarajućih muzejskih prostora, prikladnu zgradu Gradske knjižnice i čitav niz drugih kulturnih sadržaja, što je nužno razriješiti u idućemu razdoblju da bi se ozbiljno moglo razgovarati o takvoj kandidaturi.</p>
<p>»Lako je reći da to sve stoji 60 milijuna eura i prozivati one koji bi to trebali financirati. Postoji mogućnost da ćemo se jednoga dana i kandidirati za titulu europske kulturne prijestolnice, ali tek kada dovršimo sve zacrtane projekte koje smo već pokrenuli«, rekao je Obersnel.</p>
<p>Naime, članovi Otvorenog kruga predložili su da trećinu sredstava osiguraju Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, drugu trećinu državni proračun, a ostalo međunarodne institucije, ustanove i zaklade. Obersnel je tomu dodao da će se uvjeti za kandidiranje stvoriti i onda kada ravnatelji muzeja počnu raditi svoj posao, te prestanu s politiziranjem.</p>
<p> Prema idejnom projektu kandidature, rekao je Licul na prezentaciji, Rijeka se može usporediti s Grazom. Naveo je kako je Graz bio sivo provincijalno mjesto, ali je gradska uprava sa skupinom entuzijasta napravila obrat koji je urodio njegovim proglašenjem kulturnom prijestolnicom 2003. godine.</p>
<p> Među ostalim, članovi Otvorenoga kruga predložili su za Rijeku oslobađanje kreativnosti građana promjenom gradske politike prema svim inicijativama koje bi u kratkom roku taj grad pretvorile u kulturno središte.</p>
<p> Tako je predloženo izdvajanje za kulturu tri do sedam posto iz gradske blagajne sljedećih pet godina, kako bi se projekt što prije ostvario. Europskom prijestolnicom kulture svake godine proglašava se drugi grad, a ove godine tu titulu dijele Ženeva i Lille. Time se nastoji istaknuti kulturno bogatstvo i različitost, što je presudno i za kulturni turizam.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Novo čitanje Virginije Woolf</p>
<p>Centa za ženske studije pokrenuo novu biblioteku »Virginia Woolf« u kojoj će izdavati djela te književnice / Lada Čale Feldman istaknula je da je »Vlastita soba« prosvjed protiv zatečenih patrijarhalnih istina o ženinu mjestu u književnosti, zaogrnut u ruho priče </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Esej Virginije Woolf »Vlastita soba« iz 1929. godine u svijetu je poznato kao jedno od ključnih djela te cijenjene predstavnice engleskog modernizma. Nakon prijevoda na brojne jezike »Vlastita soba« napokon je izašla i na hrvatskom u prijevodu Ive Grgić i izdanju Centra za ženske studije. Tom knjigom Centar je pokrenuo i novu biblioteku »Virginia Woolf« u kojoj će izdavati djela te književnice. </p>
<p>Virginia Woolf, kako je navela prevoditeljica i urednica nove biblioteke Iva Grgić na predstavljanju knjige u četvrtak na večer u Hrvatskome kulturnom klubu, u domaćim je krugovima poznatija po imenu nego po čitanju. Nova biblioteka stoga je pokrenuta s namjerom upoznavanja djela Virginije Woolf i izvan uskih akademskih krugova.</p>
<p>»Vlastita soba« esej je o ženama u književnosti, ali i modernistička pripovjedna proza, napomenula je Grgić i ocijenila kako je to jedno od temeljnih djela suvremenog feminizma u kojemu spisateljica progovara o problemu žena u književnosti, pitajući se zašto su žene nekoć manje pisale nego muškarci, rekla je Grgić.</p>
<p>U »Vlastitoj sobi« Virginia Woolf, prema riječima teatrologinje i književne kritičarke Lade Čale-Feldman, iskazala se kao intelektualka koja se bavila i pitanjima izvan kulture. U ovome eseju ona se na jasan i pristupačan način obraća takozvanom običnom čitatelju. </p>
<p>Zanimljiva je i povijest te knjige. U vrijeme izlaska »Vlastita soba« dobro je dočekana, te je potom pala u zaborav. Tek buđenje feminističke književne kritike vratio je interes za nju, koji niti danas ne jenjava. Ono što kritiku toliko intrigira u toj knjizi, tvrdi Čale Feldman, jest dvosmislenost koja se kroz nju provlači.</p>
<p> Naslov potječe iz autoričine tvrdnje kako je »ženi za duhovni rad potrebna vlastita soba i 500 funti godišnje rente«, a upućuje na izolaciju i pravo duhovnog stvaratelja da se u nju povuče. </p>
<p>Lada Čale Feldman ističe da je »Vlastita soba« zapravo prosvjed protiv zatečenih patrijarhalnih istina o ženinu mjestu u književnosti, zaogrnut u ruho priče. O književnom značenju Virginije Woolf govorio je i Tomislav Brlek. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Solana iz Stona na EXPO 2005. u Japanu </p>
<p>DUBROVNIK, 20. veljače</p>
<p> – Hrvatski projekt »Kap vode – zrno soli, Hrvatska« za EXPO 2005., koji će se održati u Japanu, u petak je predstavljen i u Dubrovniku. Hrvatski paviljon će u japanskom gradu Aichi svjetskoj javnosti kroz izložbu EXPO kojoj je tema »Mudrost prirode« među ostalim predstaviti i Solanu iz Stona, koja je jedna od najstarijih solana na svijetu i u kojoj se sol proizvodi na još uvijek isti način kao što se ta radilo tijekom njezine bogate i duge povijesti.</p>
<p> Kako je naglašeno na predstavljanju u Kazalištu Marina Držića, sol je simbol mudrosti, umjerenosti i čistoće, sadržana je u svakoj kapi morske vode no dobiva se napornim ljudskim radom. </p>
<p>Kako posljednjih godina tijekom ljeta na berbi u solani Ston džeparac zarađuju studenti iz cijele Hrvatske, kroz EXPO 2005. pokrenut će se projekt da u stonskoj solani rade i studenti iz čitavog svijeta. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>O incidentima u Širokom Brijegu - niti riječi</p>
<p>Zanimljivo, na sjednici IO HNS–a nisu se pojavili ponovno do srži posvađani Zdravko Mamić i Igor Štimac, ali njihovo izbivanje nikomu nije nedostajalo</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Sramotni razbijački ispadi navijača prije desetak dana u Širokom Brijegu, kao i tom prigodom prekinuta utakmica Dinamo – Hajduk od strane izvršnog dopredsjednika zagrebačkog kluba, Zdravka Mamića, očito da su se dogodili u nekom drugom vremenu i prostoru. Da je to tako svjedoči i činjenica kako o spomenutom događaju, kako smo čuli na redovitoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza, nije prozborena niti riječ.</p>
<p>A kako događaj baš i nije benigan, ide u prilog podatak da se na sjednici hrvatske nogometne vlade nisu pojavili središnji predstavnici ponovno sukobljenih strana, Zdravko Mamić i Igor Štimac. Njihovo izbivanje sa sjednice nitko od prisutnih članova IO-a nije htio komentirati. Spomenuta dvojka jednostavno ostaje dosljedna najavi da više ne žele zajedno sjesti za isti stol, i zašto im kvariti to zadovoljstvo.</p>
<p>A osim toga, kako je pojašnjavao glavni tajnik Zorislav Srebrić taman u stilu naših najava, o širokobriješkim se zbivanjima još očekuju mjerodavna očitovanja. Iako nam je upravo Srebrić neposredno poslije incidenta početkom prošlog tjedna tvrdio kako se sva očitovanja očekuju u roku od sedam dana, Do sad ih je prošlo već 12, dok stignu bit će i 20, što je taman rok da se po običaju sve zaboravi.</p>
<p>Nešto na spomenutu temu je ipak indirektno poduzeto. Naime, Srebrić je priopćio kako je u predvečerje nastavka prvenstva IO HNS-a istaknuo obavezu dosljedne primjene i poštivanja Kodeksa ponašanja u nogometu, ne samo klubova i trenera, nego i svih onih koji u njemu djeluju i rade, a ostavljaju dojam nedodirljivih.</p>
<p>Priopćio je također Srebrić, ali tek na novinsku znatiželju, da nije bilo nikakve rasprave, ali ni tajnovite samovolje nekog iz sudačkih redova tko je umjesto boljeplasiranog na listi za Fifa znak Vlade Svilokose, pogurnuo Marija Strahinju. Navodno je predsjednik HNS Vlatko Marković nakon ovećeg napora utvrdio pravu istinu i doznao kako je to posljedica nekog Fifinog administratora. Nikako ne nekih prizemnih, podzemnih snaga iz vlastitih redova za koje se ne smije priznati da postoje.</p>
<p>Također zbog novinarske znatiželje, Srebrić je rekao da je IO, u kolopletu utakmice u Splitu i svega ostaloga što prethodi EP u Portugalu, progovorio na trenutak i o obećanju koje su predstavnici HNS-a dali predstavnicima splitske Torcide uoči utakmice s Nijemcima:</p>
<p>– Normalno da smo o tomu razgovarali, ali nikakvih čvrstih obećanja o konkretnim utakmicama nismo dali jer se Split treba oglasiti zahtjevom, rekao je Srebrić.</p>
<p>Kao šlag, zbog kojega je uostalom Marković pjevušeći napustio sjednicu, oglasio se Pero Šarić, predsjednik Financijske komisije HNS–a. Obznanio je da je IO predložio Skupštini HNS-a 26. veljače na usvajanje završni račun za 2003. godinu u kojemu je prihod Saveza evidentiran sa 40.196.304 kune, a rashod sa 37.384.460 kuna. Slavodobitno je za ovu godinu najavio dvostruko veći prihod, ali i isto toliki rashod (?).</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Polovičan uspjeh naših boksača</p>
<p>PULA, 20. veljače</p>
<p> – Nakon Maria Šivolije, Filip Palić, u kategoriji do 60 kilograma i Borna Katalinić u kategoriji do 64 kilograma, u petak su pobjedama osigurali nastup u drugom kolu Europskog seniorskog boksačkog prvenstva koje se održava u Puli. Jetiš Bajrami (do 57 kg) i Mirzet Bajrektarević (do 75 kg) oprostili su se od natjecanja izgubivši svoje mečeve.</p>
<p>Palić je nakon sjajne borbe u kojoj je od prvog udarca bio nadmoćniji pobijedio Irca Andrewa Murrayja na bodove, rezultatom 46-27. </p>
<p>Pravo »osvježenje« večeri bio je nastup Borne Katalinića koji je u kategoriji do 64 kilograma primorao suca u ringu da već u prvoj rundi prekine meč protiv Latvijca Cilingarijana. </p>
<p>Bolji od našeg pritajenog kandidata za medalje Jetiša Bajramija bio je Poljak Krzysztof Szot koji je pobijedio na bodove 22-18, a Bajrektarevića je uvjerljivo sa 30-16 savladao reprezentativac Srbije i Crne Gore Nikola Sjekloća. </p>
<p>Bajrami je po ocjeni mnogih u Domu sportova previše ležerno ušao u meč, što mu se osvetilo već nakon druge runde, obzirom da je Poljak imao pet bodova prednosti (10-5). U trećoj rundi hrvatski reprezentativac je bio bolji i zadao nekoliko preciznih udaraca, što je rezultiralo dobitkom runde, ali je u četvrtoj Poljak uspio zadržati stečenu prednost. </p>
<p>Povodom održavanja 35. Europskog boksačkog prvenstva u Domu sportova u Puli svečano je otvorena prigodna izložba likovnih radova učenika Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna iz Pule, posvećena pulskoj boksačkoj legendi Mati Parlovu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kranjčar ipak spreman</p>
<p>»Jasno je da će Zagrebovi igrači imati golemi motiv u ovoj utakmici, i to iz raznih razloga - bilo kao bivši igrači Dinama ili pak kao oni koji bi to tek željeli postati«, napomenuo je Dinamov trener Nikola Jurčević</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Niko Kranjčar je ipak spreman. Dinamov će kapetan, suprotno mnogim predviđanjima, najvjerojatnije zaigrati u subotu protiv Zagreba u Maksimiru (17.30 sati) na početku proljetnog dijela sezone. Kranjčaru su bila dovoljna samo tri dana za saniranje problema s preponama i trbušnim zidom, zbog kojih je propustio najavljeni premijerni nastup u dresu seniorske hrvatske reprezentacije protiv Njemačke u Splitu. </p>
<p>– Kranjčar je normalno trenirao i bude li do subote ovako kao i sad, sigurno će zaigrati, naglasio je maksimirski trener Nikola Jurčević. – U završnom dijelu zimskih priprema doista smo imali problema s ozljedama. Štrok je neko vrijeme proveo izvan pogona, Kranjčar također nije bio u punom treningu, Agić je preskočio posljednje pripremne utakmice... No, svi će oni biti spremni za dvoboj protiv Zagreba. </p>
<p>Dinamov je dopredsjednik Zdravko Mamić samo dan ranije uputio javnu kritiku struki za neuvjerljive nastupe u pripremnom razdoblju. Jurčević se nije suviše osvrtao na ovakvu Mamićevu retoriku, nadajući su da bi eventualna pobjeda u gradskom derbiju »otpuhnula« bilo kakvo nezadovoljstvo. </p>
<p>– Jedva čekamo da počne prvenstvo. Pripreme su bile dugačke i naporne, igrali smo s promjenjivim uspjehom... No, jedino je bitno da budemo pravi kad je najvažnije, a to je u subotu protiv Zagreba. Mislim da smo spremni. Uostalom, svi znamo koliko je važno dobro startati u natjecanju. Pobjeda bi pobrisala sve ono što nije bilo najbolje na pripremama i dala bi nam potrebno samopouzdanje za nastavak sezone. Momčad Zagreba po svojoj je kvaliteti znatno iznad onoga što pokazuje položaj na ljestvici. Uostalom, dovoljno je pogledati igrački kadar »bijelih« predvođenih Prosinečkim. Tu su Smoje, Ješe, Đalović, Petrović... Jasno je, također, da će svi oni imati golem motiv u subotnjoj utakmici, i to iz raznih razloga - bilo kao bivši igrači Dinama ili pak kao oni koji bi to tek željeli postati.</p>
<p> Generator Zagrebove igre je, dakako, Robert Prosinečki. No, Jurčević mu ne priprema posebnog čuvara...</p>
<p> – Ma, ne spremamo ništa posebno za Prosinečkog. Naravno, nećemo mu dozvoliti mirno primanje lopte. Pokušat ćemo ga neutralizirati, ali ne s posebnim »flasterom«. Uostalom, želimo se postaviti na način da drugi više razmišljaju o nama. </p>
<p>Maksimirski je trener najavio udarnu momčad za subotnji gradski okršaj. Zanimljivo je, međutim, da povratnika Dumitrua Mitua nema niti među rezervama... </p>
<p>– Mitu sad nije među 18 igrača, a za dalje ćemo vidjeti... Na klupi već imamo Bartolovića i Zahoru, koji su na pragu prve jedanaestorice, a tu je dakako i Štrok. Dakle, imamo dovoljnu širinu napadačkih igrača. </p>
<p> U subotu neće biti »kartoniranih« Sedloskog i Cesara, a od prve bi minute trebali istrčati: Turina – Jurić, Drpić, Mijatović, Čale – Mujčin, Agić; Kranjčar – Bošnjak, Eduardo; Strupar.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zagreb bi u Ligu za prvaka </p>
<p>Damir Petravić, trener Zagreba, smatra nadoknadivim zaostatak od pet bodova, koliko Zagrebu treba za šesto mjesto koje vodi u Ligu za prvaka. To je primarni klupski cilj, a ako se ne ostvari, ističe Petravić, valja što prije osigurati ostanak </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Kad se govori o momčadi iz Kranjčevićeve, svi se slažu da je Zagreb, s obzirom na raspoloživa igračka imena, iznenađujuće nisko plasiran. Dapače, prijeti mu borba za ostanak, s čime se u klubu ne žele složiti, jer bi time valjalo priznati niz pogrešaka i loših poteza. Stoga se u subotu u Maksimiru najavljuje pohod na pozitivan rezultat, bez obzira na to što se s druge strane nalazi naglašeno favorizirani Dinamo, koji ne smije kiksati. </p>
<p>Čak štoviše, Damir Petravić, trener Zagreba ide korak dalje pri vaganju ambicija u proljetnom nastavku. Smatra nadoknadivim zaostatak od pet bodova, koliko Zagrebu treba za šesto mjesto koje vodi u Ligu za prvaka. To je i primarni klupski cilj, a ako se ne ostvari, ističe Petravić, valja što prije osigurati ostanak. Zagrebov trener optimističan je uoči nastavka prvenstva, a dobar rezultat protiv Dinama gradi na konsolidaciji momčadi: </p>
<p>– Svi igrači na koje računam prošli su pripreme. Isprofiliran je sustav igre kao i kostur momčadi, a postignuti rezultati u pripremnim utakmicama uvjerili su me da smo dobro radili. Stoga, neka se Dinamo pripazi. </p>
<p>Petravić je zadovoljan dolaskom iskusnog Vladimira Petrovića, kada se već klubu ponudilo da solidno zaradi na Lovreku (280.000 eura). Posebno ga raduje što Franja nestrpljivo očekuje utakmicu, nakon što je tijekom priprema zbog ozljede izbivao tri dana. Brusi se i Đalović, s kojim se posebno radi na mirnoći u presudnim trenucima. Dakako, ne treba govoriti što bi novom Zagrebovom privremenom sportskom direktoru Robertu Prosinečkom značilo dobro namučiti svoj nekadašnji klub, koji mu je već godinama dužan oko pola milijuna eura. </p>
<p>U svakom slučaju, motiva je i ambicija u Kranjčevićevoj mnogo. Pitanje je pak koliko su realne, budući da je već godinama Zagreb tradicionalna Dinamova mušterija i da se u 12 godina Prve HNL momčad iz Kranjčevićeve samo dvaput osladila pobjedom, prvi puta prije 11 godina, a drugi i posljednji pretprošle godine, kad je Zagreb osvojio naslov prvaka. </p>
<p>Zagreb će protiv Dinama startati u sljedećem sastavu: Stojkić (Pelin) – Žilić, Ješe, Smoje, Maras – Hucika, Pilipović, Franja, Prosinečki – Đalović, Petrović. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hajduk u Brod prepolovljen </p>
<p>»Kada Realu iz Madrida nedostaje jedan igrač onda to nije Real. A kada Hajduku nedostaje osam igrača onda opet svi nešto traže i stavljaju nam na leđa teret da moramo pobijediti«, kaže Vulić</p>
<p>SPLIT, 20. veljače</p>
<p> – Zoran Vulić, trener Hajduka, s golemim teretom neizvjesnosti putuje na otvaranje proljetne sezone u Slavonski Brod, gdje hajdukovce očekuje napaljena Marsonia. Vulićev je problem u tome što će morati zaigrati s uvjetno rečeno drugom postavom. Naime, Blatnjak, Krpan, Andrić i Neretljak su kartonirani, a Miladin, Rukavina i Bule su ozlijeđeni. Inače, bolest nije zaobišla ni trenera »bijelih« koji će zbog povišene temperature u Slavonski Brod doputovati tek u subotu.</p>
<p>Vulić neće imati previše dvojbi što se tiče igrača koji će zaigrati, već jedino u kakvom rasporedu igrača na travnjaku će tražiti tri boda. </p>
<p> U Slavonski Brod putuje i Mato Neretljak, koji je postigavši pogodak protiv Njemaca za Hrvatsku potvrdio opravdanost pozivanja u reprezentaciju. Neretljak će jedan dan provesti kod kuće u Orašju, a za subotnju Hajdukovu utakmicu kaže:</p>
<p>– Moramo pobijediti, jest oslabljeni smo, ali to nema veze. Ozračje među igračima je dobro i ja sam uvjeren da ćemo se iz Slavonskog Broda vratiti sa tri, za prvenstvenu utrku s Dinamom, neophodna boda.</p>
<p>Tko će onda zaigrati u Slavonskom Brodu? Za očekivati je da će na vratima biti iskusni Balić. Umjesto Rukavine na mjestu posljednjeg obrambenog igrača zaigrat će Vejić. Dva stopera bi trebala biti Skočibušić i Đolonga, a na desnom boku Hrvoje Vuković, dok je na lijevom izvjesniji nastup Balajića nego Filekovića. U sredini bi trebali zaigrati Pralija, Ćaćić, Carević, a u napadu Turković (zbog straha od letenja otputovao je u Slavonski Brod automobilom, a ne zrakoplovom do Zagreba s momčadi) i Rački.</p>
<p>Vulić nije htio govoriti o sastavu, tek je rekao:</p>
<p>– Što da kažem? Napravit ćemo nešto, sastavit ćemo dobru momčad. No, evo kada Realu iz Madrida nedostaje jedan igrač onda to nije Real. A kada Hajduku nedostaje osam igrača onda svi nešto traže i stavljaju nam na leđa teret da moramo pobijediti. Što se tiče optimizma u Marsoniji mogu samo kazati da svatko ima pravo na svoje mišljenje. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ćiro »kroji« pobjedu </p>
<p>»Mi smo u situaciji kada sve moramo podrediti rezultatu i pobjedi«, kaže trener Varteksa Miroslav Blažević </p>
<p>VARAŽDIN, 20. veljače</p>
<p> – Varteksovci su odigrali i posljednju pripremnu utakmicu uoči početka proljetnog dijela sezone. U srijedu navečer u Varaždinu je gostovao slovenski trećeligaš Tišina kojemu su bez ikakvih poteškoća u domaćini ubacili osam golova. Golova su se nadavali Režić čak tri, Sklepić dva, Pavličić, Vučković i Huljev - sve odreda igrači koji muku muče kako postići gol u hrvatskom prvoligaškom društvu. Jedna od najvećih varteksovih mana jest neefikasnost napada i protiv imalo ozbiljnijih obrana napadači Varteksa imaju velikih problema. Hoće li im inspiracija proraditi uoči subotnje utakmice s Kamen Ingradom (Varaždin, 17 sati), a nakon »nabijanja« trećeligaša? </p>
<p>Trener Varteksa Miroslav Blažević vjeruje da hoće: </p>
<p>– Neki pokazatelji su nas upozoravali da nemamo velikog prava na optimizam, međutim ja i dalje ostajem uvjeren da ćemo mi sve učiniti kako bi razveselili svoju publiku. Mi moramo očitovati fanatičnu volju, kojom ćemo nadoknaditi sve naše nedostatke. Danas nikome nije lako dati osam golova na utakmici i zato nije trenutak da govorimo o nedostacima ove momčadi nego samo o vrlinama.</p>
<p> Iako je naveo kako je nakon posljednje dvije utakmice odredio momčad, novinarima ipak nije htio izdiktirat sastav, jer želi igrače želi zaštititi pritiska. Blažević ističe kako je unatoč nešto kraćim pripremama njegova momčad potpuno fizički spremna, no isto tako žali što Šafarićev nastup nije siguran.</p>
<p>– Očigledno je da je Šafarić vrlo bitan faktor moje momčadi. Slijedeća dva treninga bit će test može li on nastupiti u subotu. </p>
<p> Kamen Ingrad nije enigma za Blaževića, predobro se poznaju suparnici da bi itko mogao sakriti bilo kakav detalj. </p>
<p> – Mi smo u situaciji kada sve moramo podrediti rezultatu i pobjedi. Uopće ne želim razmišljati što se će dogoditi u slučaju poraza. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Katalinić traži tri boda </p>
<p>»Pobjedom bismo napravili odlučujući korak prema ulasku u Ligu za prvaka«, kaže trener Rijeke Ivan Katalinić </p>
<p>RIJEKA, 20. veljače</p>
<p> – Što se napravilo, napravilo se. U subotu počinju »prave stvari«. Rijeka na ovogodišnjoj nogometnoh premijeri dočekuje Slaven Belupo, momčad s kojom nikad nije imala lagan posao na Kantridi. No, »bijeli« su apsolutno uvjereni kako će slaviti.</p>
<p>– Nemamo nikakvih alternacija, idemo na pobjedu i tako ćemo se postaviti. Igrat ćemo ofanzivno, vjerojatno s tri napadača. Očekujem da će gosti igrati zatvoreno, da će igrati bunker, jer njima je i bod dobar, kaže trener Rijeke, Ivan Katalinić. </p>
<p>Što se tiče sastava, Katalinić tu nije želio do kraja otkriti karte, ostavio je novinarima na volju, neka kreiraju početnu jedanaestoricu po vlastitom osjećaju. No, prevelikih tajni ne bi trebalo biti, uostalom, na treninzima se minulog tjedna uigravala vrlo, vrlo ofanzivna postava. Na vratima će sigurno biti Tihomir Bulat, u posljednjoj liniji Danijel Šarić, Knežević, Milinović i Mujdža, u vezi će igrati Vušković, Butić i Čaval, u napadu Samardžić, Vidović i Sharbini. </p>
<p>Na pitanje je li ovo ključna utakmica za Rijeku, Katalinić će odgovoriti diplomatski: </p>
<p>– Neću reći da je ključna i presudna, jer mnogo je bodova u igri i sve će ovisiti o raspletima drugih utakmica. Ali, da je važna to je jasno. Pobjedom bismo napravili odlučujući korak prema ulasku u Ligu za prvaka.</p>
<p>Tomislav Suštar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Cibona i Pamesa »stisnuli ruke« </p>
<p>U ponedjeljak će se održati ždrijeb drugoga kruga Eurolige, a Cibona ne može biti u skupini s Barcelonom, Pamesom, Benettonom i Skipperom / Cibosi u subotu igraju protiv Zadra (17) u 22. kolu Goodyear lige</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – U petak popodne finiširan je dogovor Cibone i Pamese, čeka se još samo dolazak Marka Popovića koji bi trebao potpisati ugovor s cibosima do kraja sezone. Pregovori su bili prilično »tvrdi«, Pamesa čvrsta u svojim financijskim zahtjevima, ali sve se riješilo na zadovoljstvo mladog košarkaškog reprezentativca i Cibone koja je na najmanje mjesec dana ostala bez prvog razigravača Scoonieja Penna zbog ozljede gležnja. </p>
<p>– Još sam u Valenciji, čekam poziv menadžera. U ovom trenutku najvažnije mi je igrati, a ne sjediti na klupi, jer onda mogu gledati utakmice i na televizoru. Nadam se da ću zadovoljiti Anzulovićeve zahtjeve, dat ću sve od sebe, no nisam nikakav čudotvorac Michael Jordan, kazao je Marko Popović.</p>
<p>Već u subotu (17 sati) cibosi u 22. kolu Goodyear lige dočekuju Zadar, a trener Dražen Anzulović dao je u petak igračima slobodan dan. </p>
<p>Košarkaši Cibone okončali su prvi krug Eurolige kao drugoplasirana momčad u skupini A. Poraz u 14. kolu nakon produžetka na gostovanju kod Union Olimpije (81-85) bio je bezbolan za cibose, jer je istodobno Barcelona pobijedila Ülker, izravnoga konkurenta Zagrepčana za drugo mjesto. U skupini A Eurolige vodila se zanimljiva borba za još dva mjesta koja su vodila u Top 16. Ljubljančani su izravno ovisili o svojoj pobjedi, dok bi pobjeda Cibone išla na ruku AEK-u ili Partizanu. No, Olimpija je imala igrača odluke, hrvatski reprezentativac Marino Baždarić, koji je dotad igrao prilično blijedo, minutu prije kraja pogodio je tricu i dva slobodna bacanja i odveo svoju momčad do drugoga kruga. </p>
<p>Cibona je u Tivoliju igrala bez prvog razigravača Scoonieja Penna, što se osjetilo na igri. Pune se tri četvrtine Anzulovićeva momčad mučila postavljanjem napada i propusnom obranom, a onda su u posljednjih deset minuta na parketu na vanjskim pozicijama zaigrali Sesar, Rimac i Vranković, što uopće nije izgledalo loše. No, Sesar na razigravaču, kazao je kasnije Anzulović, samo je »krpanje« na najosjetljvijem mjestu u momčadi. </p>
<p>Jasno je da će za drugi krug cibosima biti potreban razigravač, jer Penn neće biti spreman najmanje mjesec dana, a možda i više, sve će se točnije znati za otprilike tri tjedna. Cibona je bez Penna imala problema s protokom lopte čak i protiv Zagreba. Što će biti tek kada dođu renomirani europski suparnici... Dolazak Popovića donekle bi olakšao Ciboninu situaciju, ali treba znati da je mladi Zadranin po načinu igre prije strijelac nego razigravač. Popović je u Jazinama imao sve ovlasti u momčadi i pitanje je kako bi se snašao u novoj ulozi među »vukovima«. No, i mladi je reprezentativac svjestan da će nakon sjedenja na Pamesinoj klupi morati modificirati način igre, a svojoj razigranosti u napadu dodati još koju kvalitetu. </p>
<p>Poludirigiranim će izvlačenjem 16 momčadi biti podijeljeno u četiri skupine, a pobjednici će se plasirati na »final four« u Tel Avivu od 29. travnja do 1. svibnja. Momčadi su uoči ždrijeba podijeljene u četiri jakosne skupine. Cibona je u drugoj, pa je jasno da u drugom krugu (od 3. ožujka do 8. travnja) neće moći igrati s Benettonom, Pamesom, Skipperom te Barcelonom. </p>
<p>• Jakosne skupine; prva: CSKA, Efes Pilsen, Barcelona, Maccabi; druga: Benetton, CIBONA, Pamesa, Skipper; treća: Ülker, Tau Ceramica, Montepaschi Siena, Union-Olimpija; četvrta: Pau-Orthez, Panathinaikos, Olympiakos, Žalgiris. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagrebu treba novo čudo </p>
<p>»Srljanje u napadu za nas bi bilo ravno samoubojstvu! Moramo kontrolirati napad, ne smijemo silovati šut, a treba nam mnogo borbenosti. Obrana nam je temelj pobjede, to je jasno«, kaže Lino Červar, Zagrebov trener</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Ledena će dvorana ponovno odjekivati u nedjelju, kad će se sudariti (18 sati) rukometaši Zagreba i njemačkog Flensburga u uzvratnom dvoboju četvrtfinala Lige prvaka. Zagrebaši će za polufinale loviti tri pogotka Flensburgove prednosti, no zasad situacija u hrvatskom prvaku nije blistava. </p>
<p>– Imamo dva problema, koji me jako brinu. Zbog ozlijeđenog mišića Špoljarić je ovih dana bio bez treninga, samo je trčkarao sa strane, a Lacković, zbog bolne prepone i leđa, radi sa zadrškom. Evo, tek su u petak navečer prvi put normalno trenirali, započeo je Lino Červar. </p>
<p>Problem je tim veći što u Zagrebovoj momčadi nema prave zamjene za ovu dvojicu. </p>
<p>– Moji su igrači iznimno motivirani, iako je teško uigravati bilo što kad Lacković i Špoljarić nisu pravi. Kako čujem, Flensburg se jako priprema, velik je pritisak na njegove strance, pobjedu su postavili kao imperativ. Bit će to jako, jako teška utakmica za obje momčadi, misli Červar. </p>
<p>Filozofije nema, Červaru i njegovim igračima sve je jasno. Čvrsta obrana i pametan i razrađen napad, jer flensburška »Legija stranaca« kažnjava svaku pogrešku kontrama i polukontrama.</p>
<p>– Srljanje u napadu za nas bi bilo ravno samoubojstvu! Moramo kontrolirati napad, ne smijemo silovati šut, a treba nam mnogo borbenosti. Obrana nam je temelj pobjede, to je jasno, kaže Zagrebov trener. </p>
<p>Samo tri pogotka manje nakon prve utakmice protiv vodeće momčadi u najjačoj ligi na svijetu rezultat je koji ohrabruje. No, nekako je dojam da je njemačka momčad, u kojoj među silnim Skandinavcima igraju samo tri Nijemca, odigrala lošije nego što se očekivalo od momčadi takvog ugleda. </p>
<p>– Pa mi smo njih iznenadili, nisu očekivali da ćemo tako oštro krenuti. Realno, oni su favoriti i tu je velika opasnost, jer Flensburg može bolje odigrati. No, želimo novo čudo. Pokušat ćemo Flensburg iznenaditi u obrani zaustavljanjem protoka lopte i nadati se najboljem, kazao je Červar, osvrnuvši se i na rasprodanu Ledenu dvoranu: </p>
<p>– Rukomet je opet hit i ulaznica za nedjeljnu utakmicu je postala pravo blago. Drago mi je da će Ledena biti opet puna i vruća, ali mi ne smijemo biti ti koji će izgorjeti, moramo ostati hladne glave. </p>
<p>Program će u Ledenoj dvorani započeti nakon 17 sati. Nastupit će mlada hrvatska violončelistica Ana Rucner, a nakon nje i Najbolji hrvatski tamburaši. </p>
<p>Ulaznice su planule prvog dana prodaje, tako da ih je za posljednji dan ostalo tek nekoliko stotina. Da bi se zagrebaši maknuli iz tog meteža, nedjeljnu će utakmicu dočekati u karanteni. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blanka skače pod »balonom«</p>
<p>Hrvatska rekorderka došla je u Zagreb u sjajnoj formi, svega nekoliko dana nakon pobjede na mitingu u Karlsruheu i rekordnih 199 cm </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Postoje sportaši čija je već i sama pojava značajan sportski događaj. Takav je status posljednjih godina stekla i najbolja hrtvatska atletičarka Blanka Vlašić, pa je nedvojbeno da će njezin nastup biti središnji događaj subotnjeg dvoranskog Prvenstva Hrvatske u atletici, iako će naša najbolja visašica skakati gotovo bez konkurencije.</p>
<p>No, malo je vjerojatno da će pod Zrinjevčevim »balonom« sve ostati tek na Blankinoj pojavi. Hrvatska rekorderka došla je u Zagreb u sjajnoj formi, svega nekoliko dana nakon pobjede na mitingu u Karlsruheu i rekordnih 199 cm. Poznato je, naime, da uvijek kad u uzletu forme dođe u Zagreb, Blanka Vlašić tu ostvari odličan rezultat. Prošle godine je, primjerice, nakon pobjede na mitingu Zlatne lige u Parizu (199 cm) došla na Hanžekovićev memorijal u Zagreb i prvi puta u karijeri preskočila dva metra. Naravno, teško je sada uspoređivati zagrebački Grand Prix miting na kojem je Blanka skakala uz svjetsku prvakinju Hestrie Cloete i dvoransko PH na kojem će joj glavna suparnica biti 14-godišnja Ana Šimić (već skače preko 170!!!), no sasvim je sigurno da ćemo pod »balonom« na Prisavlju u subotu vidjeti svjetski vrijedan skok naše rekorderke. Možda i - rekordan. </p>
<p>Od ostalih šlagera prvenstva valja izdvojiti muški skok u dalj, utrku na 60 metara i bacanje kugle, discipline u kojima ćemo vidjeti cijeli niz hrvatskih kandidata za nastup na Olimpijskim igrama u Ateni. Natjecanja u »balonu« pokraj Boćarskog doma započinju u 10.30 i traju cijeli dan (u 19 sati je bacanje kugle). Ženski skok u vis na rasporedu je u 16 sati...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Izbori u Iranu - bojkot ljevičara i očekivanje pobjede konzervativaca</p>
<p>Pobjeda konzervativaca, kako se smatra, neće biti i posljednji udar na reformske iranske snage/ Prema nekim podacima s političke scene bit će uklonjen i aktualni predsjednik Mohammad Khatami </p>
<p>ANKARA, 20. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gotovo 46 milijuna Iranaca izišlo je u petak na parlamentarne izbore u znaku političke neizvjesnosti. Izbori 290 zastupnika parlamenta održavaju se u sjeni zabrane kandidiranja više od dvije tisuće proreformskih nastrojenih kandidata, ali i privremene zabrane izlaska nekoliko ljevičarskih listova. </p>
<p>Odluku o zabrani izlaska reformista na izbore donijelo je Vijeće čuvara Iranske islamske revolucije. To važno političko tijelo, zaduženo za provjeru islamske podobnosti, čine uglavnom konzervativni svećenici i pravnici. </p>
<p>Na izborim listama našla su se imena 5000 kandidata koji su prethodno prošli »politički filtar« Vijeća čuvara. Iz izbornog natjecanja isključeni su članovi vodeće liberalne stranke Iranska islamska fronta (IIPF). Glavni stožer stranke nazvao je već izbore nelegalnim. Ocijenjeno je da zastupnike praktički ne odabire demokratski izborni sustav, već vjerski vrh. Među nepoželjnim kandidatima našao se i brat iranskog predsjednika Mohammada Khatamija. </p>
<p>Odluka je, inače, izazvala pravu buru prosvjeda u iranskoj javnosti, a dovela je i do ostavke 130 parlamentarnih zastupnika. Oni su izabrani 2000. kada je za reformistički blok predsjednik Khatamija glasovalo 62 posto izašlih birača. </p>
<p>Inače, izbore su odlučile bojkotirati i ostale reformama naklonjene snage. Među njima su i neke liberalne i studentske organizacije. Opće je uvjerenje da u strogo zadanim uvjetima Vijeća čuvara izbori ne mogu biti slobodni i pošteni. To je dovelo i do pisma ogorčenih reformatora u kojem se izražava zabrinutost za sudbinu zemlje. U njemu dominira poziv Khatamiju da podnese ostavku.</p>
<p>U izbornoj utrci ostala je samo Stranka Etalaf Baraye Iran. No, iz tog tabora su stigla javna priznanja da ne postoje gotovo nikakvi izgledi na izborni uspjeh i pobjedu. Najviše što ta stranka može postići je odlazak u snažnu oporbu. </p>
<p>U takvom maglovitom ozračju, bez pravih izbornih konkurenata, iranske konzervativne stranke vide šansu za preuzimanje i svjetovnog kormila zemlje. Najveće izglede za pobjedu ima Stranka za razvitak islamskog Irana - Abadgaran. </p>
<p>Sve izvjesnija pobjeda konzervativaca neće biti i posljednji udar na reformske iranske snage. Prema nekim saznanjima, s političke scene bit će uklonjen i aktualni predsjednik Mohammad Khatami. Tvrdi se da su njegovi izgledi za pobjedu na predstojećim predsjedničkim izborima (pod uvjetom da se ponovo kandidira) koji će se održati 2005. vrlo mali. Konzervativni iranski vjerski vođe već ozbiljno računaju sa svojim protukandidatom - Hassanom Rawhanijem koji je vodio pregovore sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA). </p>
<p>Moguća dvostruka pobjeda iranskih konzervativaca ne bi predstavljala o nikakvo iznenađenje. Tim više što se očekuje da će veliki broj građana jednostavno bojkotirati izbore. Velika krivica za to pada na leđa predsjednika Khatamija koji i pored upornih zahtjeva reformista nije želio odgoditi parlamentarne izbore. On je, štoviše, pozvao na izbore, čime je izazvao novi razdor među iranskim demokratskim strujama. </p>
<p>Sva ranija Khatamijeva obećanja o demokraciji i slobodi iranskih boja, koja su raspalila maštu naročito mladeži i žena, rasprsnula su se poput mjehura od sapunice. Neki kozmetički pomaci, koji su u međuvremenu povučeni, nisu nažalost bili dovoljni da se sačuva ranija Khatamijeva neosporna karizma. Njegova obećanja pokazala su se kao sijanje u vjetar, nakon čega može samo požnjeti oluju.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ciparski pregovori nastavljeni uz splasnuli optimizam</p>
<p>Papadopoulos i Denktas bi do 22. ožujka pod pokroviteljstvom UN trebali postići dogovor i prevladati međusobna neslaganja o ponovnome ujedinjenju otoka </p>
<p>ZAGREB/NIKOZIJA, 20. veljače</p>
<p> - Čelnik ciparskih Grka Tassos Papadopoulos i čelnik ciparskih Turaka Rauf Denktas nastavili su u petak ujutro u Nikoziji, drugi dan zaredom, pregovore o ponovnom ujedinjenju Cipra nakon što su dan prije izrazili nezadovoljstvo prijedlozima odnosno držanjem druge strane u pregovorima.</p>
<p> Papadopoulos i Denktas bi do 22. ožujka pod okriljem UN-a trebali postići dogovor i prevladati međusobna neslaganja o ponovnome ujedinjenju otoka. Pregovori se smatraju posljednjom šansom za ulazak ujedinjenoga Cipra u EU 1. svibnja.</p>
<p>No, u međuvremenu, u četvrtak, čini se da je znatno splasnuo optimizam kojim su počeli. Naime, Rauf Denktas je, nakon prvoga dana nastavka pregovora, ocijenio kako ciparski Grci, suočeni sa skorim ulaskom u EU, ne namjeravaju pristati ni na kakav kompromis. A njegov je grčki kolega i suparnik Tassos Papadopoulos kritizirao turske prijedloge. </p>
<p> »Ustanovili smo tijekom razgovora da su ciparski Grci mirni. Ponašaju se kao sigurna članica EU-a i jednostavno nas žele pripojiti sa samo nekim manjim promjenama mirovnoga plana što ga je iznio UN«, rekao je Denktas na konferenciji za novinare. Odbio je reći nada li se još da će se postići sporazum, ali je rekao kako će pregovarati do kraja. »Moji prijatelji i ja pokušavat ćemo do kraja riješiti taj problem«, rekao je Denktas.</p>
<p>A Papadopoulos je kritizirao prijedloge čelnika ciparskih Turaka iako nije precizirao o kojim je prijedlozima riječ. Na pitanje novinara o spornim prijedlozima, Papadopoulos je rekao: »Prema mojemu mišljenju, većina njih nema veze s mirovnim planovima Kofija Annana i s ključnim pitanjima«. Pritom je također prisegnuo da će braniti »neotuđiva prava ciparskoga helenizma«.</p>
<p>Ipak, izgledi za ujedinjenje Cipra veći su nego ikada dosad, posebice zahvaljujući političkoj volji Turske da pronađe rješenje ciparskog pitanja. To je izjavio za njemački radio Günter Verheugen, europski povjerenik za proširenje Europske unije i tako pokušao podržati ozračje optimizma u kojemu su počeli grčko-turski ciparski pregovori. </p>
<p>Povjerenik, koji je nazočan pregovorima u Nikoziji, odbacio je kritike nekih ciparskih Grka. Prema njegovu mišljenju, na pregovorima pod pokroviteljstvom UN-a daje se prednost legalizaciji podjele otoka u odnosu na pravo ujedinjenje</p>
<p>To ne bi prihvatili ni EU ni UN, izjavio je Verheugen. »Primjer je savezni njemački ustav koji omogućuje bolju sliku onoga što je plan za Cipar: stvaranje zajedničke države s dvije savezne države koja bi svaka imala široke ovlasti«, naglasio je Verheugen. A plan UN-a predviđa uspostavu federalnog sustava na Cipru.</p>
<p>Međutim, taj početni optimizam, kako je shvatio i europski povjerenik Verheugen, smanjuje i ispitivanje javnoga mišljenja ciparskih Grka, koji su u znatnoj većini na podijeljenome otoku. Prema toj anketi, oni bi odbacili UN-ov, zapravo Annanov, plan o ujedinjenju Cipra kada bi se referendum, koji u oba dijela otoka predviđen za 21. travnja, održao danas.</p>
<p> Rezultati te ankete, koje je u petak objavio grčki ciparski dnevnik Simerini, pokazuju kako se 61 posto ispitanih ciparskih Grka izjasnilo protiv toga plana, a 67 posto njih smatra kako se on ne može provesti u sadašnjem obliku. (M.N. /AFP/Reuter/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rumunjska između suspenzije i reformi</p>
<p>Tema Rumunjske zadnjih je dana naglašena stoga što su svi, a ponekad čak i službeni Bukurešt, priznali da stvari ne idu onako kako su se nadali / Rumunjska je svojevremeno, na užas organizacija za promicanje ljudskih prava, održavala javne dražbe za usvajanje tamošnjih siročića</p>
<p>BRUXELLES, 20. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pristupanje Rumunjske Europskoj uniji 2007. godine nije moguće ukoliko ova zemlja potpuno ne provede reforme. </p>
<p>Ova rečenica izvjestiteljice Europskog parlamenta o Rumunjskoj, barunice Emme Nicholson, najčešće je citiran dio rasprave na temu podobnosti Rumunjske za finale procesa približavanja EU, a koji bi službeno trebao uslijediti za tri godine. Izvjestiteljica je već ranije na pripremnim sastancima parlamentarnih odbora dala do znanja da će zaoštriti ocjene i to je ponovila u predzadnjem čitanju izvještaja pred plenarnu sjednicu na kojoj bi izvještaj trebao biti prihvaćen. Značaj je parlamentarne uloge u procesu priključivanja Uniji da je Europarlament posljednja instanca koja daje zeleno svjetlo ulasku u EU. </p>
<p>Izvještaj Nicholson je bez pretjerivanja tmuran. »Ovo je tvrd raport koji šalje veoma jasan signal Rumunjskoj: provodite reforme sada ili neće biti ništa od ulaska u EU 2007. godine«, poručila je izvjestiteljica pred auditorijem u kojem je bilo više rumunjskih posebnih izvjestitelja nego i europarlamentaraca. Tema Rumunjske zadnjih je dana naglašena stoga što su svi, a ponekad čak i službeni Bukurešt, priznali da stvari ne idu onako kako su se nadali. </p>
<p>Barunica Nicholson, inače glasna zagovornica Rumunjske na sličan način, ako ne i glasniji, kako Hrvatsku podupire eurozastupnica Doris Pack, ipak je morala postaviti oštru granicu dokle idu simpatija i razumijevanje, a gdje počinje alarm.</p>
<p> Izvjestiteljica je startala oštrim, ozbiljnim upozorenjem da će od Europarlamenta tražiti iniciranje suspenzije pregovaračkog procesa ukoliko se na terenu ne dogode stvarne promjene. </p>
<p>Umjesto dosega o kakvima sanja svaki parlamentarni izvjestitelj, Nicholson je nalazila stagnaciju. Trgovina siročićima, svojevremeno lukrativna grana razmjene Rumunjske i europskog tržišta, obnovljena je mimo svih dogovora i čvrstih obećanja vlasti da se to neće ponoviti. Istovremeno, pokazalo se da u sustavu ništa ne »štima«, korupcija i dalje gazduje, pravosuđe nije stalo ni na klimave noge, ekonomska situacija je loša. </p>
<p>Nade da će Rumunjska, kao jedina zemlja obuhvaćena pregovaračkim procesom bez da je dostigla stupanj funkcionirajuće tržišne ekonomije dobiti i ovu prijeko potrebnu ocjenu smanjene su do teorijske šanse odlukom rumunjske vlade da bez javnog natječaja potpiše sporazum o gradnji autoputa s američkom tvrtkom Bechtel. Pitanje izvoza djece nije beznačajno, </p>
<p>Rumunjska je svojevremeno, na užas organizacija za promicanje ljudskih prava, održavala javne dražbe za usvajanje tamošnjih siročića, što je prestalo po velikim pritiscima iz EU. Moratorij na ovu bizarnu ali veoma unosnu trgovinu prekršen je nedavno transferom stotinjak malih Rumunja na usvajanje u Italiju, čime se djeca vraćena među najuspješnije rumunjske izvozne proizvode. </p>
<p>Izvještaj barunice Nicholson zaista pruža poraznu sliku, a predstavnici Rumunjske su ga, očito presretni da parlamentarci ne žele tjerati mak na konac i da je suspenzija pregovora ostala samo na ozbiljnoj prijetnji, odmah optimistički proglasili velikim uspjehom domaće diplomacije. </p>
<p>Zauzdavanje medija i kroničan izostanak pravne države neki su od naglasaka u vjerojatno najnegativnijem izvještaju podastrijetom europarlamentarcima u proteklih godinu dana. »Popis onoga što sve Rumunjska mora napraviti veoma je dug«, kazala je izvjestiteljica. Iako su europarlamentarci obzirno odgodili suspenziju pregovora kao zadnje oruđe uvjeravanja Rumunjske, zabrinutost je ostala. Parlamentarci traže preorijentaciju pristupne strategije zemlje. Glavni rumunjski pregovarač objasnio je da on preporuku o preorijentaciji čita kao »osvježenu pristupnu strategiju u kojoj će puni prioritet biti pružen reformi pravosuđa, sustavu dječje zaštite i ojačavanju provedbe zakona«. Vasile Puscas misli da su otklonjene prijetnje o suspenziji, »što ohrabruje Rumunjsku da završi pregovore u ovoj godini; prekid pregovaranja bio bi posve kontraproduktivan«. </p>
<p>Rumunjski su problemi najozbiljnije zabrinuli Bugarsku koja planira zaključiti pregovore do kraja irskog predsjedanja EU-om. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Iz Guantanama SAD pušta jednog Danca i pet Britanaca </p>
<p>WASHINGTON, 20. veljače</p>
<p> - Sjedinjene Države su se suglasile da pošalju u Dansku njenog državljana zatočenog u vojnoj bazi Guantanamo na Kubi nakon što su odlučile Velikoj Britaniji predati pet britanskih državljana.</p>
<p> Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je novinarima kako će danski državljanin biti predan Danskoj koja se obvezala osigurati da on ne sudjeluje u terorističkim aktivnostima i da ne predstavlja opasnost za SAD. </p>
<p>O vremenu i načinu izručenja slijedi dogovor, rekao je Boucher. Danski državljanin uhvaćen je u Afganistanu i nakon toga prebačen u vojnu bazu Guantanamo. Danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller rekao je u četvrtak kako prema danskom zakonu nije moguće suditi tom zatočeniku i da će doputovati u Dansku kao slobodan čovjek.</p>
<p> Boucher je potvrdio da će i pet britanskih državljana zatočenih u Guantanamu uskoro biti poslano u Veliku Britaniju. Ministar vanjskih poslova Velike Britanije, Jack Straw rekao je kako bi petorka po povratku u Britaniju mogla biti zatvorena. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>CIA povukla svog čovjeka iz Bagdada</p>
<p>WASHINGTON, 20. veljače </p>
<p> - CIA je nedavno povukla svog visokog časnika u Bagdadu zbog dvojbi oko njegove sposobnosti da vodi tamošnju ispostavu, objavio je u petak Los Angeles Times.</p>
<p> Američki obavještajni izvori također su rekli za novine da je CIA zatvorila nekoliko satelitskih baza u Afganistanu iz sigurnosnih razloga. Neki sadašnji i bivši dužnosnici te obavještajne agencije, koji su željeli ostati anonimni, rekli su za Los Angeles Times da je CIA rastrgana jer, među ostalim, u regiji istodobno traži čelnika Al Qaide, Osamu bin Ladena, suočava se s pobunom u Iraku te pokušava pokloniti više pažnje vezama s lokalnim vojnim vođama u Afganistanu. Jedan visoki američki dužnosnik rekao je da je šef ispostave u Bagdadu maknut u prosincu nakon smrtonosnih napada na američke snage i iračke civilne ciljeve.</p>
<p> »Smatra se da je to bila velika operacija i da nam je trebala jako iskusna osoba da to vodi«, rekao je dužnosnik. Prema njegovim riječima bagdadska ispostava CIA-e sada je najveća u povijesti te agencije. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Belgijski parlament usvojio zakon o glasovanju stranaca</p>
<p>BRUXELLES, 20. veljače</p>
<p> - Belgijski je parlament usvojio u petak zakon koji imigrantima iz zemalja nečlanica EU-a omogućuje da glasuju na lokalnim izborima.</p>
<p>Ovo je pitanje podijelilo Belgiju na političkoj i jezičnoj osnovi, dovodeći do vrlo osjetljive situacije u zemlji u kojoj vlada treba potporu stanovnika Flandrije u kojoj se govori nizozemski i flamanski, ali i stanovnika frankofone Valonije. Predstojeći lokalni izbori trebali bi se održati 2006. Većina flamanskih stranaka bila je protiv toga zakona, no frankofone su stranke bile za njega. Imigranti najčešće govore francuski. </p>
<p> Zakonom će biti obuhvaćeno oko 120.000 imigranata iz neeuropskih zemalja, u zemlji koja broji 10 milijuna stanovnika. U koaliciji premijera Guya Verhofstadta, koji je na čelu Liberalne stranke, tri od četiriju stranaka podupire zakon, a protiv njega su se izjasnili samo njegovi flamanski liberali.</p>
<p> Zemlje EU-a složile su se 1992. oko toga da omoguće svojim državljanima glasovanje na lokalnim izborima bilo gdje unutar 15-očlanog bloka, a neke su zemlje to pravo proširile na sve stanovnike. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Nije se raspao zagrebački HNS, već je iz HNS-a istupilo 14 gubitnika</p>
<p>Temeljem napisa u medijima, a povodom konferencije za novinare na kojoj je četrnaest HNS-ovaca objavilo svoj izlazak iz stranke, uopće ne želeći ulaziti u bilo kakvu polemiku, obavezni smo u ime istine opovrgnuti neke flagrantne neistine.</p>
<p>Neistina je da se je raspao zagrebački HNS! Iz HNS-a je istupilo četrnaest gubitnika od kojih su desetorica bili predsjednici gradskih podružnica koje su polučile najslabiji rezultat na parlamentarnim izborima. HNS u gradu Zagrebu ima 2500 članova.</p>
<p>Neistina je da je predsjednica HNS-a gospođa dr. Vesna Pusić tražila od Mislava Žagara da pod prijetnjom suspenzije, zbog njegova otvorenog pisma u novinama, isključi iz stranke Krešimira Franjića. Gospođa dr. Vesna Pusić uopće o tom problemu nije razgovarala s Mislavom Žagarom, a niti bi on mogao ikoga isključiti iz stranke.</p>
<p>Neistina je da nitko od ljudi iz Gradske organizacije nije bio na listama za Sabor RH u Zagrebu. Zagreb je bio podijeljen na četiri izborne jedinice i u svakoj od tih jedinica na listama su bili ljudi iz Gradske organizacije, uključujući najbliže suradnike Mislava Žagara. Jedini koji nije bio na listi je sam Mislav Žagar, za kojeg je procijenjeno da zbog optužbi za korupciju i nestručnosti (javno osvjedočenoj) u obavljanju posla nije kandidat na onoj razini koju HNS traži za Sabor. </p>
<p>Neistina je da je HNS ikomu branio da ide u Vatikan. Cjelokupno vodstvo zagrebačkog HNS-a otišlo je usred predizborne kampanje, dva tjedna prije parlamentarnih izbora, na petodnevni izlet u Rim koji je uključivao i posjet Vatikanu. Za to vrijeme, HNS je morao sve aktivnosti u nadležnosti Gradske organizacije prebaciti na druge ljude.</p>
<p>Konstatacija da je predsjednica stranke uzimala sebi zasluge za dobar rezultat u Zagrebu na izborima 2001. također je krajnje maliciozna. Ono što je činjenica je da do dolaska Vesne Pusić na mjesto predsjednice stranke HNS u Zagrebu nije prelazio prag. Nakon toga, a uz kampanju u kojoj se gđa Pusić pojavljivala kao kandidatkinja za gradonačelnicu HNS je dobio više od 17 posto glasova. Zaključke izvucite sami.</p>
<p>Neistina je i to da HNS nije u Poglavarstvu grada Zagreba ispunio obećanja. Uz vrlo teške odnose s koalicijskim partnerom uspjeli smo ostvariti niz pomaka na dobrobit građana, a projekt POS-a, kao ključni projekt rješavanja stambenog pitanja za tisuće obitelji, sasvim razumljivo je zauzimao važno mjesto u radu HNS-ovih članova Poglavarstva i Skupštine. </p>
<p>Neistina je i interpretacija da se pojedinci u HNS-u bogate na račun POS-a. Projekt POS-a je toliko velik da se na neke natječaje nije javilo ni dovoljno tvrtki koje bi mogle obaviti tako opsežne radove. Natječaji su provedeni apsolutno transparentno, uvijek uz prisutnost predstavnika Udruge poslodavaca, koji je imao pravo veta na bilo koju odluku.</p>
<p>Konstatacija da će »sada krenuti lavina« iščlanjivanja iz stranke bila bi smiješna da nije žalosna. Radi se o četrnaestorici izbornih i političkih gubitnika koje nitko normalan neće slijediti. Ta ekipa nije uspjela organizirati distribuciju plakata stranke u izbornoj kampanji, a sada pokušavaju javnost uvjeriti da mogu organizirati bilo kakvu suvislu politiku. </p>
<p>Što se tiče konstatacije da im je žao što nisu reagirali odlučnije kada se slično događalo s bivšim HNS-ovim članovima, Ivanom Valekom i Miljenkom Mesićem, moglo bi se reći da je nevjerojatan cinizam kada to izjavljuju ljudi koji su sretno zasjeli na očekivano ispražnjena mjesta upravo tih bivših članova HNS-a.</p>
<p>HNS je danas liberalna, građanska stranka koja svoj rad temelji na kvalitetnim ljudima i kvalitetnim projektima. U tom okruženju ne mogu svi zadovoljiti visoke ljudske, stručne, intelektualne i moralne kriterije koje takav angažman zahtijeva.</p>
<p>Odlazak 14 članova iz HNS-a pokazuje da su oni to shvatili i povukli konzekvence. Sve ostalo su lažne isprike. </p>
<p>BORIS BLAŽEKOVIĆ glasnogovornik HNS-a Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iako nisam bio upoznat sa demantijima Dubajićevih tvrdnji, to me ne opravdava pa se ispričavam gospođi Planinc</p>
<p>U svom reagiranju na moj tekst »Neki od počinitelja hvalili su se masovnim pogubljenjima« (Vjesnik od 5. veljače) u kojem je, među ostalim, objavljeno i svjedočenje Sime Dubajića o partizanskim zločinima počinjenima u Kočevskom Rogu po završetku Drugoga svjetskog rata, gospođa Milka Planinc podsjeća na dva prethodna slučaja kada je u Slobodnoj Dalmaciji iz 1990. te Novom listu iz 2001. također objavljen taj Dubajićev iskaz te njeni demantiji.</p>
<p>U svom tekstu pod naslovom »Zaista ne znam je li uopće moguće zaštititi se od takvih 'zloupotreba sjećanja' ako čak ni ozbiljne novine ne pišu provjereno« (Vjesnik, rubrika Pisma čitatelja od 20. veljače) gospođa Planinc, među ostalim, kaže da se »kao nekom štafetom prenosi očito smišljena, otrovna laž Sime Dubajića o meni« u kojoj on »proziva ljude za teške zločine po nekim svojim kriterijima i namjerama«. </p>
<p>Na žalost, gospođa Planinc je u pravu jer se iskaz oznaša egzekutora Sime Dubajića bez ikakvih ograda pojavljuje i u knjizi Marka Lopušine »Krvavo proleće« (Narodna knjiga, Beograd, 2002.) kao i nekim drugim istraživačkim radovima u Hrvatskoj u prošloj godini.</p>
<p>Iako nisam bio upoznat sa sličnim slučajevima vezanim uz Slobodnu Dalmaciju i Novi list, pa dakle i s demantijima Dubajićevih tvrdnji, korištenje spomenutih izvora bez dodatne provjere me dakako ne opravdava, zbog čega mi je odista žao, te se ovim putem ispričavam gospođi Planinc. </p>
<p>Uostalom, u svom tekstu sam Dubajićevo svjedočenje kao i neke druge slične slučajeve stavio u kontekst potrebe da se utvrdi puna istina o partizanskim zločinima tijekom i po završetku Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>I to na tragu onoga što je Državno odvjetništvo poduzelo u vezi s Jazovkom, o čemu je dosad uz iskaze različitih svjedoka i arhivsku građu prikupljeno oko dvije tisuće stranica materijala u kojima se i bez sudskog postupka sigurno nalaze mnogi dosad nepoznati odgovori vezani uz taj partizanski zločin.</p>
<p>To je, čini se, potrebno primijeniti i u nekim drugim slučajevima kako bi se kroz sveobuhvatnu istragu razotkrile mnoge tajne vezane uz ta masovna smaknuća, utvrdila pravi krivci koji stoje iza njih, a skinula neopravdana stigma s onih koje se lažnim svjedočenjima željelo povezati s tim zločinima.</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ novinar Vjesnika</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zagreb Žalosno je da (mlađa) Torcida bojkotira hrvatsku reprezentaciju, a tragično da Torcida i BBB više ne mogu zajedno navijati </p>
<p>Čuo sam najave da (mlađa) Torcida sprema bojkot utakmice Hrvatska</p>
<p> – Njemačka u Splitu, no nisam vjerovao da će se to i dogoditi. Zato mi je stravično tužno bilo gledati poluprazan sjever Hajdukova stadiona.</p>
<p> Hrvatska igra u Splitu protiv jedne nogometne velesile, a sjever bez transparenata (osim dva-tri), zastava, šalova, bez navijača – u tišini.</p>
<p>Sjever Poljuda pamtim kao sveto navijačko mjesto koje se oduvijek pohodili oni kojima je Hrvatska bila iznad svega. A danas (mlađa) Torcida bojkotira hrvatsku reprezentaciju – žalosno!</p>
<p> Da ne spominjem mržnju među Hrvatima, pa Torcida i BBB ne mogu zajedno navijati za Hrvatsku – tragično! </p>
<p>I dalje ne mogu vjerovati da su to učinili i da to čine Hrvati!? Sve one koji su pokrenuli ovaj bojkot, kao i sve one koji su ga podržali, neka je sram zbog naraštaja torcidaša koji su sanjali o danu kad će moći navijati za hrvatsku reprezentaciju, a napose zbog onih koji su za taj san dali život.</p>
<p> Možemo se ne slagati s onim ili onima i to svoje neslaganje izraziti na razne načine, ali nikako ne na štetu Hrvatske. </p>
<p>Reprezentacija je svetinja!</p>
<p>ANTE PLATON »starija« Torcida Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Osumnjičeni se otrijeznio i priznao ubojstvo </p>
<p>Božić je, navodno, nakon ubojstva nazvao kućepazitelja, rekavši mu da je »ubio babu« i neka pozove policiju/ Motiv zločina i kako je uopće žena dospjela u Božićev stan, policiji još nisu poznati </p>
<p>VINKOVCI, 20. veljače</p>
<p> – Nakon triježnjenja i noći provedene u vukovarsko-srijemskoj policijskoj upravi, Ivan Božić (32) iz Vinkovaca, osumnjičeni za ubojstvo šezdesetjednogodišnje sugrađanke Ane Dekanić, tijekom kriminalističke obrade policajcima je, kako neslužbeno doznajemo, priznao da je počinio ovo teško kazneno djelo. </p>
<p>Osumnjičeni je, doznajemo, kazao da je sve počinio u »stanju afekta te da mu se nešto prelomilo u glavi nakon čega je Anu Dekanić ubo nožem u prsa«. </p>
<p>Navodno je nakon ubojstva nazvao kućepazitelja te mu rekao da je »ubio babu« te da pozove policiju što je iznenađeni i preplašeni čovjek i učinio. </p>
<p>Podsjetimo, ovo se ubojstvo, čiji se motivi još uvijek utvrđuju, dogodilo u četvrtak oko 14 sati u stanu osumnjičenog Ivana Božića. </p>
<p>Nakon anonimne dojave, zaprimljene oko 14,30 sati, da se u zgradi u Ulici Kneza Mislava 4, u vinkovačkom naselju Lapovci, dogodilo ubojstvo, ophodnja vukovarsko-srijemske policijske uprave odmah je otišla na mjesto događaja. U Božićevom stanu koji se nalazi na petom katu te zgrade za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata pronađena je mrtva Ana Dekanić. </p>
<p>Osumnjičenog Božića policija je zatekla ispred zgrade u stanju teškog pijanstva i privela ga u vukovarsko-srijemsku policijsku upravu, gdje je nad njim, nakon triježnjenja, provedena kriminalistička obrada. </p>
<p>Kako je za Vjesnik potvrdio načelnik Ureda vukovarsko-srijemske policijske uprave, Luka Kalinić, riječ je o osobi koja je već otprije poznata policiji zbog čestih narušavanja javnog reda i mira. </p>
<p>Prema priči Božićevih susjeda, on je bivši hrvatski branitelj koji je stan u kojem se dogodilo ubojstvo dobio kao ratni vojni invalid Domovinskog rata. Svi su ga opisali kao nasilnu osobu sklonu izgredima. </p>
<p>»Koliko znam, liječen je PTSP-a, a kako je zbog toga morao piti tablete, često ih je miješao i s alkoholom. Tada bi se izgubio i počeo divljati po zgradi«, kazao nam je jedan susjed, koji je htio ostati anoniman. </p>
<p>Po njegovim riječima, Božić je često razbijao po stanu i zgradi, vikao na sve koji bi mu se našli na putu, te prijetio batinama. Zbog toga je često morala intervenirati i policija. Još je uvijek nejasno što je Ana Dekanić radila u njegovom stanu. Susjedi tvrde da ona nije živjela u njihovoj zgradi te da im je bila poznata samo po tome što je nedaleko od zgrade obrađivala svoj mali vrt. No, neki nagađaju da je, s obzirom da je Božić živio sam, dolazila k njemu kao spremačica. </p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade, osumnjičeni Božić je priveden istražnom sucu vukovarskog Županijskog suda koji mu je odredio 48-satno zadržavanje u pritvoru. U to će vrijeme istražni sudac saslušati osumnjičenog, a potom donijeti odluku o provođenju istrage.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mladić u »BMW-u« poginuo zabivši se u stup</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se u petak oko 7.15 sati dogodila u Ljubljankoj aveniji, nedaleko od skretanja za Škorpikovu, na mjestu je poginuo dvadesetčetverogodišnji Rikard Grzunov. </p>
<p>Naime, dvadesetrogodišnji vozač osobnog automobila »BMW 520«, zagrebačkih registarskih oznaka, kretao se desnom trakom Ljubljanske avenije u smjeru zapada. U jednom je trenutku počeo prestrojavanje u drugu traku, a da se pritom nije uvjerio nailazi li u toj traci koje vozilo. Zbog toga je na njegov stražnji dio naletio Grzunov u »BMW-u 325«. Od siline udarca Grzunov je izgubio kontrolu nad vozilom te se zanio u lijevo i nastavio nekontrolirano kretati uz južnu rub kolnika. Nakon stotinjak metara vozilo je udarilo u rubni kamen, nastavilo se kretati po njemu, te udarilo u stup javne rasvjete. </p>
<p>Grzunov je na mjestu poginuo, a tijeklo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. </p>
<p>Vozaču koji je izazvao nesreću alkotestom nije utvrđena koncentracija alkohola, a protiv njega je podnesena kaznena prijava nadležnom Državnom odvjetništvu. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ugušila se zbog nateklih glasnica</p>
<p>VARAŽDIN, 20. siječnja</p>
<p> – U stanu u Ulici Ruđera Boškovića kojeg koristi dvadesetosmogodišnji mladić, iznenada je preminula njegova djevojka Ž. F. (31), priopćili su varaždinski policajci.Obdukcija je pokazala da je djevojka umrla uslijed gušenja, odnosno od oteknuća glasnica. Od čega su glasnice natekle, obdukcijom se nije moglo utvrditi, a takvo što se inače, kako doznajemo, događa kod alergijskih reakcija. Je li djevojka nešto unijela u tijelo i je li u pitanju droga, zasad se ne može reći, jer se čekaju nalazi toksikološkog vještačenja. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Deset godina za ubojstvo susjeda</p>
<p>Jakopec je, podsjećamo, susjeda Damira Šeketu ubio lovačkom puškom ručne izrade 20. kolovoza prošle godine</p>
<p>VELIKA GORICA, 20. veljače</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici, izrečenoj u petak, Ivan Jakopec (52) iz Jagnjić Dola (općina Sveta Nedjelja), proglašen je krivim za ubojstvo susjeda te osuđen na deset godina zatvora.</p>
<p>Jakopec je, podsjećamo, susjeda Damira Šeketu (34), ubio lovačkom puškom ručne izrade 20. kolovoza prošle godine oko 20,30 sati. Jakopec se tek na glavnoj raspravi branio da je to napravio u samoobrani, no u dokaznom je postupku nedvojbeno utvrđeno da je Jakopec na Šeketu, zbog imovinsko-pravnih razmirica pucao s namjerom da ga ubije. Šeketa je od zadobivene prostrijelne rane u glavu na mjestu preminuo.</p>
<p>Zanimljivo je da se Jakopec, dok je čekao presudu, pravosudnim policajcima i novinarki žalio da su mu ostale neubrane šljive i neobrađeni vinogradi, ali ni jednom riječju nije spomenuo da mu je žao što je ubio susjeda i što je Šeketina obitelj ostala bez oca i supruga.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vlasniku »Dubrovačkog vjesnika« prijetili smrću</p>
<p>DUBROVNIK, 20. veljače</p>
<p> – Dubrovačka policija primila je početkom veljače prijavu vlasnika lokalnog tjednika Dubrovački vjesnik, Ivana Balentovića, da mu nepoznata osoba telefonom prijeti smrću. </p>
<p>Prijetnje je Balentović dobio pozivom na njegov osobni mobitel iz jedne od dubrovačkih govornica na predjelu Lapad. Iako u policiji tvrde da Balentović, koji je prijetnju prijavio 4. veljače, kada je podnio i kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe, nije naveo razlog zbog kojeg mu se prijeti, neslužbeno saznajemo da mu je nepoznata osoba zaprijetila zbog njegove namjere da smjeni Antu Gugu s mjesta glavnog urednika i direktora »Dubrovačkog vjesnika«. Gugo je u srijedu bio priveden na informativni razgovor, a prema informacijama s kojima raspolažemo, Gugo je u policiji na informativnom razgovoru bio i u četvrtak, no potvrdu toga iz Policijske uprave nismo dobili. Kako nam je kazala glasnogovornica Anamarija Boban kriminalistička obrada je u tijeku. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Na djelu uhvaćeni »specijalisti« za golfove</p>
<p>Dvojica kradljivaca, G. Š. i V. K., inače su i otprije policiji poznati po krađama skupocjenih automobila</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Policajci Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke u četvrtak su dovršili kriminalističku obradu nad dvojicom kradljivaca automobila, G. Š. (31) i V. K. (37), inače otprije poznatih policiji zbog više krađa automobila visoke klase.</p>
<p>Kako je u petak priopćila policija, policajci iz Odjela organiziranog kriminaliteta su u srijedu oko 14 sati na Trgu Antuna, Ivana i Vladimira Mažuranića pri pokušaju krađe »VW golfa« uhitili G. Š., dok je njegov pomagač V. K. uspio pobjeći »hyundai accentom«. Tijekom uhićenja kod G. Š. je pronađena maskirna vunena kapa, par rukavica, kombinirana kliješta, mobitel i dvije telefonske kartice, dok je nedaleko mjesta uhićenja pronađen i neoriginalno izrađeni kontakt ključ kojeg je G. Š. odbacio.</p>
<p>Osumnjičeni su, pokazalo se tijekom očevida, na »golfu« pomoću specijalnog provalničkog alata »belgijanera« isčupali uložak brave na prednjim desnim vratima vozila i na temelju uloška izradili neoriginalni kontakt ključ, koji im je trebao poslužiti za kasniju krađu spomenutog »golfa« u čemu su ih omeli policajci.</p>
<p>Nakon intenzivne potrage za pomagačem G. Š., istog dana oko 16 sati policajci su na Trgu francuske Republike zatekli V. K. u »hyundai accentu«, uhitili ga i priveli na kriminalističku obradu. Tijekom obrade utvrđeno je da je provalnički dvojac u više navrata provaljivao u automobile te su nakon obrade privedeni u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Svjedok Siniša Svilan nije nazočio potpisivanju ugovora</p>
<p>Denis Latin od »Mreže 1«, čiji je vlasnik bio EPH, potražuje još nešto više od milijun i tristo tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB, 20 veljače</p>
<p> – U nastavku sudskog spora u kojem HTV-ov urednik »Latinice« Denis Latin potražuje nešto više od milijun i tristo tisuća kuna, saslušan je urednik zabavnog programa HTV-a Siniša Svilan. </p>
<p>Latin od Europapress holdinga novac potražuje zbog neispunjenja ugovora koji je potpisao s bivšom televizijom »Mreža 1«, a čiji je vlasnik bio EPH.</p>
<p>Latin je u svom prijašnjem iskazu rekao da je na »Mreži 1« radio kao glavni urednik, urednik i voditelj emisija, od 1996. do 1999. godine, te smatra kako mu EPH za styiling duguje 71.539, te za reklame, jer je imao pravo na po minutu reklame u svakoj svojoj emisiji što je mogao prodati preko marketinških agencija, 1,242.000 kuna. </p>
<p>Latin je, kako je sam jednom izjavio, svoja prava kako se pokazalo - neuspješno, pokušao riješiti brojnim telefonskim razgovorima s tadašnjim predsjednikom Uprave Alanom Vojkovićem i predsjednikom Uprave EPH, Ninoslavom Pavićem. Obraćao se i suvlasniku »Mreže« Miroslavu Kutli. Nakon gašenja »Mreže«, prešao je u EPP, također u sastavu EPH, te od Pavića tražio za njihova dugovanja, ali je dobio samo zaostale plaće. </p>
<p>Tada mu je, rekao je Latin, Pavić izjavio da za reklame i »styling« nemaju novca, što je bilo odlučno da krene s tužbom.</p>
<p>Svilan je ispričao kako nije bio prisutan pri potpisivanju Latinovog Ugovora o radu, no, kako su prijatelji, te su mu poznati neki detalji, tj. Latinovi pokušaji da ostvari svoja prava iz Ugovora. No, bio je prisutan na sastanku Latina i Pavića, kada je Latin tražio da mu se na bilo koji način kompenziraju njegova potraživanja, a prijedlog je bio i da mu se da neki stan. No, naveo je Svilan, Pavić je tada rekao kako su u tvrtku ušli Nijemci, koji to ne dopuštaju. Također je Svilan napomenuo kako Latin nije sam mogao prodati minutu reklamnog prostora, već je to morao učiniti uz pomoć marketinga i Uprave kuće. Naveo je kako je vidio Latinove dopise Upravi Mreže, točnije gospodinu Repaću i gospodinu Stojancu kojima je tražio da sam prodaje svoju minutu reklamnog prostora, no, kako je Svilan naveo, bez nekog rezultata. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hebrang predstavio plan ubrzavanja privatizacije državnog portfelja</p>
<p>Program reorganizacije, upravljanja i privatizacije državne imovine predviđa u roku od tri mjeseca institucionalno objedinjavanje gospodarenja državnom imovinom kroz Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, na koji će se prenijeti ovlasti HFP-a / Najvećim podbačajem u privatizaciji potpredsjednik Vlade je označio privatizaciju javnim prikupljanjem ponuda gdje je od 66 planiranih izvršeno samo 18 / U taj model privatizacije, drži Hebrang, intenzivno treba uključiti hrvatsko iseljeništvo </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Na svojoj prvoj sjednici u novome sastavu, Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) u petak je jednoglasno i bez rasprave prihvatio prijedlog Programa reorganizacije, upravljanja i privatizacije državnog portfelja koji je obrazložio potpredsjednik Vlade i predsjednik UO HFP-a Andrija Hebrang.</p>
<p>»Naš prijedlog Programa reorganizacije upravljanja i privatizacije državnog portfelja sastoji se u postupnom ukidanju HFP-a i prijenosu nadležnosti na Središnji državni ured za upravljanje imovinom, čime bi se upravljanje državnom imovinom i privatizacija centralizirali i približili Vladi, a privatizacijske odluke ne bi se više kao dosad donosile na dva mjesta. Državnom imovinom, naime, sada upravljaju HFP, Ured za upravljanje državnom imovinom i Vladino Povjerenstvo na čelu s premijerom«, kazao je Hebrang, dodajući da »EU zahtijeva privatizaciju svih društava u portfelju, a dosadašnja dinamika privatizacije bila je sporija od planirane«. Ubrzavanje privatizacije, prema njegovim riječima, motivirano je željom da Hrvatska što prije postane pregovarač za članstvo u EU.</p>
<p>Kao razloge neostvarivanja privatizacijskih planova Hebrang je naveo nejasne stavove o privatizaciji, četveromjesečno nefunkcioniranje Upravnog odbora HFP-a, nesuglasje između HFP-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji je dioničar u velikom broju društava povjerenih HFP-u na upravljanje. </p>
<p>Istaknuo je da je najveći podbačaj u privatizaciji zabilježen kod privatizacije javnim prikupljanjem ponuda gdje je od 66 planiranih izvršeno samo 18. Kako je istaknuo Hebrang, u ovaj model privatizacije intenzivno treba uključiti hrvatsko iseljeništvo preko diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u svijetu.</p>
<p>Za provođenje spomenutog Programa osnovana je i radna skupina koju uz članove UO HFP-a, te predsjednika HFP-a i njegova zamjenika, čine i državni tajnici Ureda za upravljanje državnom imovinom i Ureda za strategiju razvoja. Prvi sastanak radne skupine je sljedeći tjedan, a rok za realizaciju programa je dva mjeseca, dok bi se cijeli proces objedinjavanja imovine i upravljanja trebao završiti za tri mjeseca.</p>
<p>U sklopu spomenutog Programa, izradit će se cjelokupni popis imovine koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Među ostalim, za početak, kazao je Hebrang, treba načiniti pregled svih društava u portfelju HFP-a u kojima država ima do 25 posto, koja bi se najprije privatizirala, s tim da treba analizirati socijalni rizik brze promjene vlasništva za radnike u tim društvima. </p>
<p>»Naš je prijedlog da se ti udjeli moraju privatizirati u roku od godine dana. Tako bi se preostali kapaciteti mogli koncentrirati na društva u kojima država ima veće udjele«, rekao je.</p>
<p>Nadalje, u društvima u kojima država ima od 25 do 100 posto udjela treba snimiti stvarne razloge spore privatizacije, te potom predložiti privatizacijske modele. Istodobno treba dinamizirati nadzor nad radom tih društava i uvesti pravilo da dodjela kreditnih sredstava tim tvrtkama podrazumijeva promjenu njihove uprave. Također treba napraviti analizu društava u portfelju prema poslovnim rezultatima.</p>
<p>»Kako su dionice rezervirane za bivše vlasnike također kočnica privatizacije, trebat će za obeštećenje vlasnika osnovati posebnu stavku u proračunu ili poseban fond za obeštećenje«, kazao je Hebrang. </p>
<p>Na pitanje o daljnjoj sudbini Fonda za naknadu oduzete imovine (FNOI) odgovorio je da on nastavlja raditi kao i dosad. Club Adriatic d.o.o. za turizam i usluge na čelu s Goranom Hanžekom (HSLS) koji upravlja turističkim nekretninama preuzetim od MORH-a ostat će, rečeno je, samostalan, ali pod nadzorom Središnjeg ureda za upravljanje državnom imovinom. »On dobro posluje i nema razloga da ne nastavi raditi«, ustvrdio je Hebrang.</p>
<p>Najavljena je i mogućnost da se državni udjeli u društvima veći od 25 posto putem natječaja dadu na upravljanje drugim društvima pod uvjetima koje će propisati Vlada, »ali uz strogu provjeru kandidata koji će se javljati na natječaje za upravljanje tim društvima«, rekao je Hebrang.</p>
<p>Hebrang je zaključio da je ukupna ocjena dosadašnjeg rada HFP-a »apsolutno pozitivna«, napominjući da je od 1992. do danas Fond odradio golem posao i to u nepovoljnim uvjetima, te dodao da je uvjeren da su stručnjaci Fonda, koje svakako treba zadržati, sposobni dovršiti privatizacijski posao.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Podravkine obveznice uvrštene na Zagrebačku burzu</p>
<p>Jedini cilj ove godine nam je ostvariti visoku dobit, kazao je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac, te naglasio da neće doći do zatvaranja Podravkinih tvornica u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji, iako će doći do prenamjene nekih objekata radi snižavanja troškova proizvodnje</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga potpisali su u petak ugovor o uvrštenju obveznica Podravke u službeno tržište Zagrebačke burze. S Podravkinim izdanjem trogodišnjih obveznica, vrijednim 27 milijuna eura, broj obveznica uvrštenih na Zagrebačkoj burzi dosegao je 14, od čega ih je pet korporativnih. </p>
<p>Međutim, kako je istaknuo Papuga, radi se o prvom izdanju korporativnih obveznica jedne od tvrtki uvrštenih u prvu kotaciju burze, što ih čini pogodnima za ulaganja mirovinskih fondova. Podravkine obveznice nose fiksnu kamatnu stopu od pet posto, koja će se isplaćivati jednom godišnje. Glavnica će biti isplaćena u jednom iznosu po dospijeću, 20. veljače 2007. godine. Cijena izdanja, čiji će prihodi biti iskorišteni za refinanciranje dijela Podravkinih kratkoročnih obveza, u petak je iznosila 100 posto. Agenti izdanja, vodeći aranžeri i pokrovitelji uvrštenja su Privredna i Zagrebačka banka.</p>
<p>Predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković je istaknuo kako je, unatoč nedavnoj emisiji državnih obveznica, potražnja na tržištu tolika da se nisu očekivali problemi s plasmanom Podravkinih obveznica. Inače, one će činiti deset posto ukupne tržišne kapitalizacije obveznica na Zagrebačkoj burzi od 25 milijardi kuna, od čega najveći dio čine državne obveznice. Ostale korporativne obveznice su one Bina-Istre, Hypo Alpe-Adria banke, Belišća i Plave Lagune. </p>
<p>Govoreći o poslovnim planovima kompanije, Marinac je kazao kako je ove godine jedini cilj ostvariti visoku dobit, pošto je Podravka nakon nekoliko godina širenja poslovanja dosegla veličinu koja se trenutačno smatra optimalnom. Predstojeće proširenje Europske unije 1. svibnja, koje će obuhvatiti pet ključnih tržišta koprivničke kompanije - Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, unatoč novim troškovima i jačoj konkurenciji, ipak neće imati negativan utjecaj na poslovanje Podravke, kazao je Marinac. Ti će dodatni prihodi biti iskorišteni za jačanje branda Podravke u EU, najavio je Marinac, dodavši kako grupacija ne planira zatvaranje tvornica ni na jednom od tih pet ključnih tržišta, iako će prenamjena nekih objekata biti potrebna radi snižavanja troškova proizvodnje.</p>
<p>Za ovu godinu se na razini grupe planira ukupan prihod od 3,59 milijarde kuna, odnosno 1,62 milijuna kuna u Podravci. Neto dobit će prema poslovnom planu iznositi 133,55 milijuna kuna, te 27,91 milijun kuna u Podravci d.d., a aktiva će dosegnuti 3,66, odnosno 2,78 milijardi kuna. Ukupni dugoročni dug će iznositi 554,91, odnosno 426,91 milijun kuna, a kratkoročne obveze 1,2 milijarde, odnosno 1,02 milijarde kuna.</p>
<p>Inače, u prvih devet mjeseci Grupa Podravka je u odnosu na isto razdoblje 2002. ostvarila 24,7-postotni rast prihoda od prodaje na 2,39 milijardi kuna, i pad neto dobiti od 71,3 posto, na 24,83 milijuna kuna. Ove godine Podravka očekuje ukupan prihod od prodaje iznad 400 milijuna eura.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vjerovnici Varaždinke podržali stečajni plan tvrtke </p>
<p>VARAŽDIN, 20. veljače</p>
<p> - Vjerovnici poljoprivredno-prehrambenog poduzeća Varaždinka, direktora i vlasnika Ivana Hudoletnjaka, u petak su na varaždinskom Trgovačkom sudu podržali stečajni plan tog poduzeća. Sud će stečajni plan potvrditi ako Hudoletnjak u roku od osam dana dostavi bankovno jamstvo od 9,7 milijuna kuna, bez vremenskog ograničenja i na prvi poziv, a iznos jamstva trebao bi se smanjivati po pojedinim isplatama. </p>
<p>Inače, stečajni postupak nad tim poduzećem otvoren je 19. prosinca 2002., a zatražili su ga bivši radnici te tvrtke, jer im je Hudoletnjak dugovao više od 300.000 kuna za otpremnine i neisplaćene plaće. Račun poduzeća je, osim toga, bio blokiran na iznos od oko dva milijuna kuna više od 750 dana, što su još i prije tri godine bili razlozi za otvaranje stečaja. No, stečajno je vijeće stečaj odlučilo otvoriti tek nakon što je na to pristao direktor.</p>
<p>Donošenje stečajnog plana potaknula su poduzeća u Hudoletnjakovu vlasništvu, kojima je Varaždinka dužna najviše novca, odnosno 52 milijuna kuna. </p>
<p>Prema planu, potraživanja radnika namirit će se iz Varaždinkine imovine i to nakon pravomoćnosti sudskih rješenja u parnicama koje radnici vode protiv tvrtke. Iako je Hudoletnjak već za ročište u petak trebao pribaviti bankovno jamstvo, donio je samo pismo namjere o njezinom izdavanju i to s rokom od dvije godine. Na to ostali vjerovnici nisu mogli pristati, smatrajući da je rok prekratak, jer su parnice u tijeku i na njihovu će pravomoćnost trebati čekati i duže od dvije godine. </p>
<p>Hudoletnjakov savjetnik Ivica Malčić, protiv kojeg se, kao odgovorne osobe u HTP Matija Gubec iz Stubičkih Toplica, trenutačno vodi postupak u vezi s utapanjem petogodišnje djevojčice, kazao je da je vrijednost pisma namjere i bankovnog jamstva jednaka te da nije opravdano da jamstvo beskonačno traje, jer se mora težiti tomu da parnice što prije završe. </p>
<p>Zastupnica varaždinske Koke zatražila je da se iznos jamstva poveća za iznos Kokinog potraživanja od 272.883 kuna. U korist Koke, naime, presuđena je isplata parničnih troškova, a s obzirom da je riječ o postupku kojeg je vodio Hudoletnjak, kazala je zastupnica, trošak spada u obveze stečajne mase. Hudoletnjak je kazao da će se o tome izjasniti nakon pravomoćnosti, te dodao da je njemu Dragutin Drk, direktor Vindije, koja je većinski vlasnik Koke »dužan za mlijeko po nekoliko mjeseci, a sad tu za par kuna šalje odvjetnicu«. </p>
<p>Hudoletnjak je osporio i radnička potraživanja, rekavši da je sve to »sindikalna izmišljotina« te da je sindikat »izvukao komunistički pravilnik iz naftalina i zaveo radnike«.</p>
<p>Inače, dva dana prije otvaranja stečaja Hudoletnjak je sam sa sobom, kao direktor Varaždinke i kao direktor Varaždinka vina i sokova, sklopio ugovor o zakupu poslovno-proizvodnih objekata. Po tom je ugovoru Varaždinka drugom Hudoletnjakovu poduzeću dala u zakup sve poslovno-proizvodne objekte u svom vlasništvu za samo 5000 kuna mjesečno. </p>
<p>U tijeku je i postupak kojim se ugovor osporava, a varaždinski sindikalisti drže ga nevažećim i štetnim za vjerovnike, tim više što je sklopljen iako je bila na snazi zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina poduzeća. Hudoletnjak je u petak tražio i da se ta parnica povuče te da se s Varaždinkinih nekretnina skine hipoteka, no o tome će se odlučivati nakon što dostavi spomenuto bankovno jamstvo.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>BiH uvodi dodatni porez na uvozne cigarete</p>
<p>SARAJEVO, 20. veljače</p>
<p> - Na cigarete koje se uvoze u Bosnu i Hercegovinu trebalo bi što prije uvesti dodatni porez kako bi se zaštitila domaća proizvodnja, zaključak je grupacija duhanske industrije koje djeluju pri gospodarskim komorama Federacije BiH i srpskoga entiteta u BiH. </p>
<p>Predstavnici proizvođača duhana i cigareta iz BiH na sastanku nedavno održanom u Sarajevu podržali su najavu Vlade Federacije BiH, kako će se dodatna sredstva za proračun pokušati namaknuti povećanjem pristojbi na neke uvozne proizvode, a prije svega na duhanske prerađevine.</p>
<p>Prema raspoloživim podacima, u BiH se svake godine proda oko 8000 tona cigareta, u čemu domaća proizvodnja sudjeluje sa 60 do 65 posto. U Federaciju se svake godine, po službenim podacima, uveze 3445 tona cigareta u vrijednosti od gotovo 45 milijuna eura. Najveći izvoznik cigareta u BiH je Hrvatska, a zatim Srbija i Crna Gora te Slovenija.</p>
<p>Proizvođači duhanskih prerađevina u BiH neslužbeno procjenjuju kako barem isto toliko cigareta koliko se legalnim putem uveze u BiH u tu zemlju stigne krijumčarskim kanalima i proda se na crnom tržištu.</p>
<p>Direktor Tvornice duhana Sarajevo (FDS) Šefik Lojo predložio je vladi da se uvozne pristojbe na cigarete višestruko povećaju, dok bi porez za domaće cigarete ostao na sadašnjih 35 posto maloprodajne cijene.</p>
<p>Prerađivači duhana u BiH predlažu da se svaka kutija cigareta iz inozemstva dodatno oporezuje s jednom do 1,5 KM (0,5 do 0,75 eura). Uz takvu računicu rovinjski Ronhil, koji slovi za najprodavaniju uvoznu cigaretu u BiH, umjesto sadašnjih 1,5 konvertibilnih maraka stajao bi od 2,5 do tri KM. Cijena kutije cigareta iz, primjerice, sarajevskog FDS-a istodobno bi iznosila jednu konvertibilnu marku. </p>
<p>Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić drži pak kako bi bolje bilo primijeniti hrvatski recept: kategorizirati cigarete po kvaliteti i odrediti posebne poreze za svaku od njih.</p>
<p>Pomoćnik ministra financija Federacije BiH Hajrudin Hadžiahmetović najavio je kako će povećanja cijena uvoznih cigareta svakako biti, a koliko će ono iznositi ovisit će o dogovoru entitetskih vlada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Stojnić: Hrvatska Talijanima nije preskupa</p>
<p>Direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu Klaudio Stojnić predviđa da će turistička sezona biti dobra, možda i bolja od prošlogodišnje kada je Hrvatska ugostila 1,2 milijuna talijanskih turista</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - U ožujku i travnju putovat će 30 posto više Talijana nego lani, ali će za odredišta uglavnom birati receptivne države dolarske zone poput, primjerice, Egipta, Tunisa ili Kariba, pokazuje najnovije talijansko istraživanje Isnart. Talijani na taj način žele iskoristiti vrijednost jakog eura, odnosno dokazuju da im je ekonomska situacija bolja nego 2003. Dio Talijana Hrvatsku će posjetiti za Uskrs, procjenjuje Klaudio Stojnić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu, dok će posjet u glavnoj sezoni ovisiti o nizu parametara.</p>
<p>»Što se Hrvatske tiče, pretpostavljam da će Talijani, poput ostalih Europljana, čekati last minute aranžmane. Međutim kada shvate da takvih aranžmana neće biti rezervirat će smještaj kod nas i po redovnim cijenama«, tvrdi Klaudio Stojnić dodajući da Talijani imaju novca i da im Hrvatska nije preskupa.</p>
<p>Predviđa da će sezona biti dobra, možda i bolja od prošle kada smo ugostili 1,2 milijuna Talijana. Inače, Hrvatska tri godine za redom bilježi rast broja turista s talijanskog tržišta. Prema posjetu smo na trećem mjestu - nakon Francuske gdje se godišnje odmara 6,5 milijuna Talijana i Španjolske sa 2,8 milijuna.</p>
<p>Milanski turistički sajam BIT, održan od 14. do 17. veljače, tradicionalna je prekretnica nakon koje se u Italiji počinje planirati ljetni odmor. Niz turoperatora tek nakon njega počinje tiskati kataloge. Buking za glavnu sezonu kreće, međutim, tek u travnju. BIT je ove godine posjetilo 140.000 potencijalnih putnika.</p>
<p>»Sva sreća da imamo Talijane, individualce, čiji nam dolazak, ako bi nešto krenulo po zlu, u svakom trenu može popraviti špicu. Mediteran je njihova trajna orijentacija i Hrvatska je uvijek u igri«, ističe Stojnić, a podatak dobiva na važnosti znamo li da će i tijekom 2004. u inozemstvo putovati između 17 i 18 milijuna Talijana.</p>
<p>Budući da se uvode nove brodske i trajektne linije za Dalmaciju može se očekivati da će ta turistička regija ove sezone imati nešto više njihovih gostiju. Prosječni Talijan priželjkuje da u hrvatskim restoranima ima više jela na bazi tjestenine, nada se da ćemo zadržati razinu postignutih ekoloških standarda, te da nećemo dopustiti divlju gradnju, odnosno pretjeranu apartmanizaciju obale. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hyundai produljio pregovore s Poljskom i Slovačkom o ulaganju vrijednom 1,1 milijardu eura </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Južnokorejski proizvođač automobila Hyundai odgodio je donošenje odluke o lokaciji nove tvornice vrijedne 1,1 milijardu eura, produljivši natjecanje između Poljske i Slovačke za još dva tjedna. Naime, Hyundai je svoju odluku trebao priopćiti do kraja ožujka, ali su predstavnici grupacije najavili još jedan posjet spomenutim zemljama na temelju kojeg će se, do sredine ožujka, odlučiti između poljskog grada Kobierzyca i slovačke Žiline. </p>
<p>Iako se smatra da je Slovačka u određenoj prednosti pred Poljskom, nova odgoda pokazuje kako je i Varšava ponudila dobre uvjete, koje su s obje strane uključivale i izuzeće od plaćanja poreza, besplatno zemljište i infrastrukturu. </p>
<p>U Poljskoj je, naime, prošlogodišnji gubitak 700 milijuna eura vrijednog Peugeotovog ulaganja, kojeg je dobila Slovačka, postalo i ozbiljno političko pitanje, zbog kojeg su smijenjeni i neki dužnosnici pojedinih ministarstava.</p>
<p>Nova tvornica Hyundaija, trenutačno sedmog po veličini svjetskog proizvođača automobila, bit će prva smještena u Europi. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Fiat pao nakon prodaje udjela u proizvođaču struje</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> - Europski su indeksi u petak pali, dijelom i stoga što su ulagači unovčavali dobitke ostvarene proteklih dana pošto su indeksi najjačih europskih dionica dan ranije dosegli najviše vrijednosti u protekla četiri mjeseca. Međutim, negativan su utjecaj imali i najnoviji podaci o rastu inflacije u SAD-u, što bi moglo izazvati povećanje kamatnih stopa.</p>
<p>Do poslijepodneva je među vodećim europskim indeksima samo londonski FTSE 100 bio viši nego u četvrtak - porastao je 0,4 posto, na 4532,3 boda. Frankfurtski Dax je pao 0,87 posto, na 4105,7, a pariški CAC 40 0,36 posto, na 27.839 bodova. Milanski MIB 30 je sa 27.839 bodova bio 0,5 posto niži, dok je indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 pao 0,19 posto, na 2769,7 bodova.</p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average pao 0,1 posto, na 10.653,5, a tehnološki Nasdaq Composite 0,25 posto, na 2040,7 bodova. U Tokyju je Nikkei 225 u petak izgubio 0,31 posto spustivši se na 10.720,69 bodova.</p>
<p>Unatoč dobrim rezultatima, među gubitnicima je u petak bio i L'Oreal, čije su dionice pale 1,8 posto, jednako kao i Fiat, koji je najavio prodaju manjeg udjela u proizvođaču struje Edison investicijskoj banci Morgan Stanley. Iako cijena transakcije nije objavljena, medijski izvori tvrde kako se ona kreće oko 100 milijuna eura. Fiat je zadržao 24,6-postotni udjel u Edisonu kojeg drži preko holding kompanije Italenergia Bis. Edison je pao 3,2 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, ASML je pao 4 posto nakon što je najavio opsežno restrukturiranje poslovanja, koje će uključivati i zatvaranje 11 posto radnih mjesta u Nizozemskoj. Infineon je pao 2,7, a STMicroelectronics 2,1 posto. Philips je izgubio 2,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Sanader: Manjine su za nas bogatstvo, a ne problem </p>
<p>Hrvatski premijer obećao je Hrvatima u Gradišću da će Vlada koliko može pomoći njihovu razvoju te da će konkretnije nego bivša provoditi politiku poboljšanja kvalitete života nacionalnih manjina / Sanader je izrazio zadovoljstvo što se sada u dvojezične škole upisuje mnogo više djece nego prije nekoliko godina </p>
<p>GRADIŠĆE, 20. veljače (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice) </p>
<p> – »Hrvati u Gradišću stoljećima su uspjeli sačuvati svoj hrvatski, nacionalni i kulturni identitet, a ova će vlada konkretnije nego bivša provoditi politiku poboljšanja kvalitete života nacionalnih manjina. Manjine su za nas bogatstvo, a ne problem«, istaknuo je u petak hrvatski premijer Ivo Sanader koji je zajedno s ministrima vanjskih poslova i kulture, Miomirom Žužulom i Božom Biškupićem, posjetio Hrvate u austrijskom Gradišću. </p>
<p>Vladino izaslanstvo prvo je nazočilo priredbi koju su za njih priredili učenici drugog i trećeg razreda dvojezične osnovne škole u mjestu Uzlopu. Želeći pokazati svoje znanje, mališani su pjevali i izvodili recitale na hrvatskom i njemačkom jeziku. </p>
<p>»Ovo u školi bilo je jako dirljivo«, rekao je hrvatski premijer i obećao Hrvatima u Gradišću kako će Vlada i resorna ministarstva pomoći njihovu razvoju u okviru svojih mogućnosti. Još je jednom podsjetio kako su upravo manjine »u fokusu« njegove vlade ističući kako je vrlo zadovoljan činjenicom da se sada u dvojezične škole upisuje mnogo više djece nego prije nekoliko godina. Naime, u većinskim hrvatskim općinama u Gradišću postoji 29 dvojezičnih osnovnih škola za djecu između šest i deset godina, a za mnoge od njih učenje na hrvatskom jeziku prestaje završetkom četvrtoga razreda osnovne škole. Učenici od 10 do 14 godina upisuju se u Gradišću u tzv. glavne škole koje imaju sličnosti s gimnazijama.</p>
<p> No člankom 7. državnoga ugovora iz 1955. godine osigurana su prava gradišćanskim Hrvatima na određeni broj srednjih škola i gimnazija. Hrvatski jezik ponuđen je kao dodatni predmet i na višim stručnim školama, primjerice u Željeznom na Pedagoškoj akademiji koja školuje buduće učitelje ili na Visokoj stručnoj školi za međunarodne odnose. </p>
<p>Učenicima dvojezične osnovne škole u Uzlopu Vladino je izaslanstvo poklonilo videokasete na kojima su animirani filmovi Zagrebačke škole crtanoga filma, kao i knjige hrvatskih autora među kojima i knjigu pjesama Dragutina Tadijanovića na njemačkom i hrvatskom.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nije posao države baviti se stanogradnjom </p>
<p>Učinit ćemo sve da POS ide dalje, no potaknut ćemo i drugu gradnju / Odlaganju otpada na divlje deponije kani se doskočiti izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu kojima će se osigurati veće kazne i njihova brza naplata / U prvoj polovici ožujka biti će raspisan natječaj za sufinanciranje gradnje i saniranja deponija</p>
<p>ČAKOVEC, 20. veljače</p>
<p> – Iz državnog proračuna platit će se izrada prostornih planova za siromašne jedinice lokalne samouprave, posebno za one gdje žive Romi, najavila je Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na konferenciji za novinare u petak nakon sastanka s međimurskim županom Brankom Levačićem i drugim predstavnicima Županije.</p>
<p>»Dok se ne postigne dogovor četiriju sjevernih hrvatskih županija o zajedničkom zbrinjavanju otpada, u Međimurju to treba rješavati u okviru postojećih odlagališta. Ono u Totovcu ima lokacijsku dozvolu, studiju utjecaja na okoliš, a treba još građevinsku dozvolu i sanaciju. Država će u sanaciji i ovog odlagališta pomoći kroz novi Fond za zaštitu okoliša, koji će od početka ožujka biti uvećan sredstvima ekološke rente iz registracije automobila«, rečeno je. Drugi dio sredstava za Fond uplaćivat će gospodarstvo koje onečišćuje okoliš. Novac uplaćen za ekološku rentu vratit će se kroz financiranje projekata zaštite okoliša. </p>
<p>U prvoj polovici ožujka biti će raspisan natječaj za sufinanciranje gradnje i saniranja deponija, a kriteriji za dobivanje novca već su pripremljeni. Dobit će ga oni koji su s dokumentacijom o legalizaciji deponija otišli najdalje, najavila je također ministrica Matulović-Dropulić. </p>
<p>U vezi sa sprečavanjem odlaganja otpada na divlje deponije, ministrica Matulović-Dropulić je rekla da će se izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu osigurati veće kazne i njihova promptna naplata bez dugih sudskih procesa. Međimurska županija nema inspekcijskih službi, a dogovoreno je da Županija osigura prostor, a potom će se inspekcije zaštite okoliša i građevinske inspekcije iz Varaždina vratiti u Čakovec. </p>
<p>»Međimurski građevinari će nastaviti posao na svim lokacijama POS-a u Zagrebu. Problema ima u Sesvetama s gradnjom komunalne infrastrukture i pratećih sadržaja, koje treba platiti Zagreb. Tu se čeka odluka grada. »Ako su u roku dvije i pol godine sagrađena 1023 stana u Hrvatskoj, onda se nije smjelo ugovoriti dodatnih 8500 stanova za 480 dana gradnje. To stavlja u nemoguć položaj i jedinice lokalne samouprave koje za izdatke za komunalnu infrastrukturu za tih 8500 nisu znale pri donošenju svog proračuna. Učinit ćemo sve da POS ide dalje, no potaknut ćemo i drugu gradnju, jer nema logike da se u malim sredinama kao što je Cestica gradi stambena zgrada, umjesto da se omogući ljudima da po uvjetima POS-a grade i nadograđuju na svojim parcelama. </p>
<p>Priprema se i izmjena Zakona o poticanoj stanogradnji koje predviđaju da jedinice lokalne samouprave mogu graditi stanove kao što je to činila država putem Agencije za pravni promet nekretnina. Ipak nije posao države baviti se stanogradnjom. Građani trebaju uvjete za dobivanje kredita, a oni koji to ne mogu, trebaju od države dobiti socijalne stanove«, zaključila je ministrica Marina Matulović-Dropulić.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sindikat zdravstva proziva Hebranga jer koči isplatu više plaće </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi uputio je u petak otvoreno pismo potpredsjedniku Vlade i ministru zdravstva Andriji Hebrangu. Sindikat proziva ministra zbog neisplate dodatka na plaću zaposlenicima u socijalnoj skrbi i zato što zaposlenici u zdravstvu, jedini među javnim službama, od 1. siječnja nisi primili plaće povećane 4,3 posto.</p>
<p> »Neargumentirano se protivite primjeni dodatka kolektivnom ugovoru za socijalnu skrb tvrdeći kako je zaključen nakon provedenih izbora i da sredstva za njegovu primjenu nisu osigurana, te kršite provedbu temeljnog kolektivnog ugovora ne dopuštajući povećanje osnovice u zdravstvu u utvrđenim rokovima«, upozorava Sindikat Hebranga.</p>
<p> Nedostatak novca i ograničeni privremeni proračun nisu osnova za uskraćivanje stečenih prava na temelju potpisanih kolektivnih ugovora i sporazuma s bivšom vladom - bilo da je riječ o tri posto dodatka na plaće za socijalnu skrb, ili primjeni nove osnovice za obračun plaća u javnim i državnim službama 4,3 posto više.</p>
<p> Ta je osnovica, osim u zdravstvu, uredno isplaćena svim zaposlenicima u javnim i državnim službama s plaćom za siječanj 2004. iako privremenim proračunom, kao i za zdravstvo, nisu osigurana sredstva. Ta činjenica nije smetala ministru financija Ivanu Šukeru koji je svim korisnicima proračuna odredio isplatu plaća s novom osnovicom, naglašava Sindikat.</p>
<p> »Ponašanje većine inertnih ravnatelja u zdravstvu i socijalnoj skrbi, koji uvijek kalkuliraju ne želeći se zamjeriti ministru, nije novost. Nadali smo se da ćete ih potaknuti da rade svoj posao, no to je izostalo, a još ćete ih, kako se doznaje, nagraditi menadžerskim ugovorima za koje će se sredstva sigurno pronaći«, ističe se u otvorenom pismu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dokić: Hrvatske tvrtke mogle bi graditi ceste u BiH</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – »Prije četiri godine izjavio sam da to što smo 70 godina bili u zajedničkoj državi nije prepreka nego preporuka za bolju suradnju među državama. Danas se pokazalo da sam bio u pravu«, izjavio je u petak ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Branko Dokić. On je u petak s hrvatskim ministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom potpisao sporazum o plovidbi na plovnim putovima unutarnjih voda i njihovu obilježavanju i održavanju. </p>
<p>Tim dokumentom BiH se obvezala da će, shodno mogućnosti svog proračuna, osiguravati plovnost rijeke Save, za što se dosad brinula samo Hrvatska. Umjesto 35 milijuna kuna koliko je u tu svrhu Hrvatska izdvajala prošle tri godine, ove godine za to planira 15 milijuna kuna. </p>
<p>Potpisivanju sporazuma prethodio je radni sastanak na kojem su ministri raspravili mnoga pitanja vezana i uz cestovno i željezničko povezivanje dviju zemalja.</p>
<p>»Pritišću nas rokovi i promet i moramo što prije definirati otvorena pitanja vezana uz Jadransko-jonsku autocestu«, istaknuo je Kalmeta. Objasnio je kako postoje različite vizije o tome kuda bi pravac te autoceste trebao ići, pa bi se u roku od mjesec dana trebao održati trilateralni sastanak Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore. Otvorena pitanja za Hrvatsku vezana uz tu autocestu prethodno će razmotriti posebna komisija.</p>
<p>U zaključcima sa sastanka istaknuto je da će se projekt mosta kopno-Pelješac s dvotračnom državnom cestom nastaviti paralelno s gradnjom autoceste. To su dva različita projekta koja ne utječu jedan na drugi. </p>
<p>Kalmeta je rekao da je Hrvatska zainteresirana za gradnju 330 kilometara dugog koridora 5c, jer ima jaku operativu u cestogradnji, građevinske tvrtke koje to mogu dobro napraviti. </p>
<p>»Sasvim su realne šanse da hrvatske tvrtke dobiju posao u BiH. Posao će se dodijeliti transparentno i otvoreno i ne stoje tvrdnje da smo konzorciju 'Bosmal' dali prednost«, izjavio je ministar Dokić. Potvrdio je da je koridor 5c prioritetni projekt za BiH i to ne samo zbog njegove prometne važnosti nego i zbog financijske težine. Njegova je vrijednost tri milijarde dolara. Napomenuo je da BiH priprema potrebnu dokumentaciju za taj projekt, u što je uključen i jedan »nominalno« hrvatski konzorcij, te konzorcij iz BiH. </p>
<p>Vezano uz koridor 5c, na sastanku je potvrđena granična spojna točka između Hrvatske i BiH na rijeci Savi kod Svilaja s koordinatama trase autoceste, a ekspertne skupine uskladit će južnu spojnu točku u smjeru prema luci Ploče. </p>
<p>Timovi eksperata trebali bi kraja ožujka izraditi i studiju brze ceste Okučani–Stara Gradiška–Banja Luka. </p>
<p>»Završetkom mosta Jasenovac do kraja godine dovršava se obnova i gradnja onoga što je porušeno u ratu i svi mostovi na Savi i Uni bit će otvoreni za promet. Vrlo brzo ćemo riješiti i obilaznicu za Metković«, najavio je ministar. Odgovor BiH s tim u vezi očekuje se do 5. ožujka. </p>
<p>Na sastanku se razgovaralo i o potraživanju Hrvatskih željeznica od željeznica u BiH.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Škare Ožbolt: Sud u Vukovaru ima najveću praksu u suđenjima za ratni zločin </p>
<p>VUKOVAR, 20. veljače</p>
<p> – »Županijski sud u Vukovaru ima najveću praksu i potpuno je kvalificiran kad je riječ o suđenjima za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, jer se tim procesima bavi još od 1999. kad je bila prva kaznena rasprava za ratni zločin u Hrvatskoj«, istaknula je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt u petak u Vukovaru. Ministrica je to izjavila nakon sastanka s predsjednicima Županijskog suda i općinskih sudova te sa svim sucima s područja Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p> Ante Zeljko, predsjednik Županijskog suda, rekao je da je taj sud i prostorno i kadrovski opremljen za takav posao podsjećajući da se prva kaznena rasprava za ratni zločin iz tog suda mogla pratiti putem Interneta.</p>
<p> Ministrica je najavila da će se u svibnju i lipnju organizirati seminari za suce vezano uz suradnju s Haagom i preuzimanje pojedinih predmeta. Istaknula je i da je nužno provesti reformu hrvatskog pravosuđa kao preduvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju s obzirom na činjenicu da hrvatsko pravosuđe ima oko milijun i pol neriješenih predmeta.</p>
<p> Škare Ožbolt naglasila je da u ovogodišnjem proračunu Ministarstva, koji je nešto viši od prošlogodišnjeg, ima mjesta za uštedu. Primjerice, sudovi sada troše oko sto milijuna kuna na poštarine i telefone. </p>
<p>»Zalažem se za to da pravosudni policajci i dostavljači izravno strankama dostavljaju poštu ma gdje bile, što će pridonijeti efikasnosti sudova«, istaknula je. </p>
<p>Ministrica je potvrdila da u proljeće počinje gradnja zgrade vukovarskog suda, za što će ove godine biti izdvojeno 12 milijuna kuna. Gradnja, koju financira Ministarstvo pravosuđa, ukupno će koštati 36 milijuna kuna, a zgrada bi trebala biti završena sredinom sljedeće godine.</p>
<p>Mirjana Đermadi</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Gredelj: Za suđenje za ratni zločin birati »hladniju sredinu« od Vukovara</p>
<p>BJELOVAR, 20. veljače</p>
<p> – Na početku konferencije za novinare koju je, nakon sjednice Udruge hrvatskih sudaca održane u petak, upriličio predsjednik Udruge Vladimir Gredelj, novinarima je rečeno da je sjednica održana u Velikoj vijećnici Grada Bjelovara, jer predsjednik Županijskog suda u Bjelovaru nije dopustio da se održi u zgradi suda.</p>
<p> »Sjednica je ipak održana u Bjelovaru, zahvaljujući Đurđi Adlešić. Razmatralo se Odluku Sabora o priznavanju prava na naknadu za radni staž u obnašanju sudačke, odnosno državnoodvjetničke dužnosti. Upravni odbor Udruge iznenađen je tom odlukom tim više što nas se uvjeravalo da je ona privremena, a iz teksta proizlazi da je trajnog karaktera. </p>
<p>Smatramo i da je protuustavna te ćemo zatražiti mišljenje Ustavnog suda«, rekao je Gredelj. Dodao je da se u drugim zemljama, pa i u Makedoniji i Sloveniji, o tim pitanjima i financiranju više konzultira sa sudstvom i da se iz državnog proračuna demokratskih zemalja za sudstvo izdvaja pet i više posto, dok kod nas samo 2,3 posto.</p>
<p>Neće se objaviti ime suca za kojeg se sumnja da je na mjesto predsjednika Županijskog suda u Vukovaru imenovan bez ispunjenih uvjeta, zaključak je Udruge. »Nikoga nećemo javno čerečiti a da prije ne razmotrimo dokaze. Ima naznaka da to nije jedini takav slučaj u Hrvatskoj. U našim redovima ima ljudi koji griješe i moramo ih detektirati, a u budućnosti ćemo inzistirati upravo na njihovoj odgovornosti«, rekao je Gredelj, dodavši da on osobno nikada ne bi izabrao Vukovar za mjesto, gdje će se suditi za ratni zločin. Prema njegovim riječima, za to bi povoljnije bilo izabrati »hladniju sredinu« kako bi bilo što manje pritisaka, a samo suđenje prošlo korektno i pravedno. </p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rojs zove kao svjedoka Sanadera, a tužitelj Hebranga </p>
<p>Državno odvjetništvo predložilo je da se ispita osam svjedoka, među kojima su Jozo Radoš, Pavao Miljavac i Andrija Hebrang / Rojs je kao svjedoke predložio članove Odbora za doček Svetog Oca: Ivu Sanadera, Ivana Penića, Marijana Šunjića, Branka Jerena, Ivana Mišetića, Ivana Škarića, Branimira Lukšića, Marinu Matulović Dropulić... </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Nakon što je Državno odvjetništvo odbilo zahtjev branitelja Ljube Ćesića Rojsa za izuzećem zamjenika županijskog državnog odvjetnika Gorana Markovića, u petak je na Županijskom sudu u Zagrebu počelo suđenje Ćesiću Rojsu i Stjepanu Spajiću, optuženima za malverzacije novcem MORH-a. </p>
<p>Na prošloj, prvoj raspravi Rojsov branitelj, odvjetnik Željko Olujić, zatražio je izuzeće tužitelja Markovića. Svoj zahtjev obrazložio je time da je dan prije rasprave njegov branjenik podnio kaznene prijave protiv Markovića, Radovana Ortynskog, Joze Radoša i Mladena Ružmana u kojima ih sumnjiči da su zlorabili svoj položaj kako bi pokrenuli postupak protiv Rojsa.</p>
<p>Očitujući se o optužnici koja ga tereti da je zloporabom položaja oštetio državu za oko 5,5 miljuna kuna, Rojs je izjavio da se ne smatra krivim i da na sebe potpuno preuzima odgovornost i za Spajića. Drugookrivljeni Spajić, kojega tereti samo treća točka optužnice prema kojoj je Rojsa poticao da klubu »Hrvatski dragovoljac« oprosti dug od oko tri milijuna kuna, također je ustvrdio da se ne smatra krivim.</p>
<p> Tužiteljstvo je predložilo da se ispita osam svjedoka, među kojima su Jozo Radoš, Pavao Miljavac i Andrija Hebrang, te čitanje iskaza iz istrage Željka Rudara i Milana Parlova. Olujić se tome usprotivio tražeći da se Rudara i Parlova neposredno ispita, što je vijeće prihvatilo.</p>
<p>Rojs je iznio i niz dokaznih prijedloga u vezi s prvom točkom optužnice koja osporava legitimni status »66. pukovnije« za izgradnju cesta. Optužnica tereti Rojsa da je toj takozvanoj postrojbi tijekom radova na Žnjanu na račun MORH-a donirao cigarete, kavu, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i PVC čaše ukupne vrijednosti 2,387.651 kuna.</p>
<p>Rojs je kao svjedoke predložio članove Odbora za doček Svetog Oca: Ivu Sanadera, Ivana Penića, Marijana Šunjića, Branka Jerena, Ivana Mišetića, Tihomira Vinkovića, Ivana Škarića, Branimira Lukšića, Želimira Kramarića, Marinu Matulović Dropulić i druge. Priložio je i dokumente koji, prema njegovom mišljenju, dokazuju da je »66. pukovnija« bila regularna postrojba HV-a. Sutkinji Erni Dražančić predao je odluku predsjednika Republike Hrvatske o osnovama ustroja MORH-a od 5. prosinca 1997., te odluke tadašnjeg načelnika Pavla Miljavca i pomoćnika ministra obrane Vladimira Zagorca o dodjeli dijela vojarne »Croatia« na uporabu toj pukovniji, kao i spomenice Domovinskog rata i domovinske zahvalnosti pukovniji.</p>
<p> Obrana je predložila da se pribavi zapisnik sa sjednice VONS-a iz svibnja 1996., HTV-ova snimka Šuškova govora s proslave obljetnice 7. gardijske brigade, te da se o tome što je bilo na sastanku o početku gradnje ceste u Goričanima ispita Marijana Ramušćaka. </p>
<p>Tužiteljstvo se uglavnom usprotivilo tim prijedlozima, a hoće li oni biti prihvaćeni vijeće će odlučiti naknadno tek kad iskaz iznesu svjedoci predloženi u optužnici, o čijem se ispitivanju slažu obje strane.</p>
<p> Sljedeća rasprava zakazana je za 14. travnja.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mesić bezrezervno podupire projekt »Brijuni Rivijera«</p>
<p>Brijuni su magnet koji mora privući strani kapital i goste, rekao je predsjednik Mesić, a komercijalni se sadržaji trebaju graditi na priobalju, ali tako da se zemljište ne rasprodaje nego daje u koncesiju / Takva Istra, koja je spona Hrvatske s Europom, može turistički biti aktivna cijele godine, ističe Predsjednik / Mesić je ocijenio da je Tvornica cementa u Koromačnom primjer uspješne privatizacije</p>
<p>LABIN, 20. veljače</p>
<p> – Vaši su projekti izvrsni, ali njih mora prepoznati i državna administracija kao zajednički interes, rekao je u petak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon posjeta Labinštini. </p>
<p>Kako je istaknuo, podjednako je riječ o novoj turističkoj namjeni luke Bršica, projektu »Brijuni Rivijera«, cementari u Koromačnom, podizanju kvalitete turističke ponude u Rapcu, kao i gradnji poduzetničke zone u Vinežu. </p>
<p> Brijuni su, rekao je Mesić, magnet koji mora privući strani kapital i goste, a komercijalni se sadržaji trebaju graditi na priobalju, ali tako da se zemljište ne rasprodaje nego daje u koncesiju. Ocijenio je da takva Istra, koja je spona Hrvatske s Europom, može turistički biti aktivna cijele godine. </p>
<p>U razgovoru s predstavnicima Labina i Istarske županije, labinski gradonačelnik Tulio Demetlika istaknuo je da Labinština novim projektima uz potporu Županije i ministarstava može ubrzati razvoj i prevladati aktualnu gospodarsku krizu, a modeli razvoja su cementara u Koromačnom i turistički kapaciteti u Rapcu. </p>
<p>Čelnici Tvornice cementa »Holcim« u Koromačnom, koja djeluje u sastavu istoimene grupe, govorili su Predsjedniku o novim ulaganjima. Istaknuto je da se 130 milijuna kuna ulaže u suvremeni pogon, mlin za cement, koji će do 15 posto smanjiti potrošnju struje u proizvodnji. Zahvaljujući tome tvornica u Koromačnom postat će jedna od energetski najdjelotvornijih u Europi. Uz to, ulaže se 2,7 milijuna kuna u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. </p>
<p>Predsjednik Nadzornog odbora Tvornice cementa dr. Jakša Barbić istaknuo je da je ta tvrtka model »izvrsno provedene privatizacije i privlačenja stranoga kapitala koje i gospodarski i ekološki daje dobre rezultate. Prema njegovim riječima, 200 do 300 takvih tvornica potpuno bi izmijenilo sliku hrvatskoga gospodarstva. </p>
<p>Mesić je ocijenio da je riječ o poticajnom primjeru privatizacije u kojem su sačuvana radna mjesta, a tehnološka razina proizvodnje podignuta je do svjetskih standarda. Istodobno provodi se zaštita okoliša i cementara ne smeta razvoju turizma. </p>
<p>Na novinarsko pitanje o potezima Vlade, Mesić je odgovorio da je Sanaderova vlada odaslala Europi pozitivne poruke te da sada na domaćem terenu mora prijeći s riječi na djela, za što će imati priliku i u Labinštini pa i cijeloj Istri.</p>
<p>»Mislim pritom da treba pokrenuti cijelu hrvatsku privredu, znanost i ostale potencijale u skladu s europskim trendovima i standardima kao što smo vidjeli i u Koromačnom«, izjavio je Mesić. </p>
<p>Na upit o dvojbenim ocjenama projekta »Brijuni Rivijera«, rekao je da ga podupire, te da ga treba provesti transparentno. Naglasio je da taj projekt treba povući cijeli istarski turizam i prateće gospodarstvo. </p>
<p>Neizbježno je bilo i pitanje o Anti Gotovini. »Vrijeme mu nedvojbeno istječe za dobrovoljnu predaju sve dok ga neka policija ne pokupi«, odgovorio je Predsjednik. </p>
<p>Mesić je obišao i Rabac, poslovnu zonu Vinež gdje će se graditi i igralište za golf, te Park skulptura u Dubrovi u sklopu Mediteranskoga kiparskog simpozija. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Povjerenstvo nije primilo prijave protiv Čačića, Tomčića i Matulović-Dropulić</p>
<p>Dosad primljena samo dva zahtjeva za ispitivanje sukoba interesa/ Povjerenstvo još nije ni donijelo svoj poslovnik tako da još nema ni propisane procedure utvrđivanja sukoba interesa; prema najavama, trebao bi biti donesen u utorak </p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa primilo je dosad samo dva zahtjeva za ispitivanje je li netko u sukobu interesa, rekao je u petak Vjesniku v. d. predsjednika tog povjerenstva Antun Kapraljević, demantirajući ujedno tvrdnje u javnosti da su Povjerenstvu već stigle prijave protiv HNS-ova zastupnika Radimira Čačića, ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marine Matulović Dropulić te predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića. </p>
<p>Kapraljević ističe kako je Povjerenstvo doslovno »bombardirano« telefonskim pozivima uglavnom lokalnih dužnosnika koji žele saznati podliježu li Zakonu o sukobu interesa te jesu li zbog posla koji obavljaju u sukobu interesa. Uglavnom je riječ o gradonačelnicima i načelnicima općina koji dosad nisu ni znali da mogu biti u tom sukobu, kaže Kapraljević. </p>
<p>No Povjerenstvo još nije donijelo svoj poslovnik tako da još nema ni propisane procedure utvrđivanja sukoba interesa.</p>
<p> Radna verzija poslovnika je gotova i on bi, doznajemo, trebao biti donesen u utorak, a tada će se utvrditi i obrasci koje će obveznici morati popunjavati. </p>
<p>Povjerenstvo puno radi, kaže Kapraljević, ali mu je velik problem prostor, stoga se od Predsjedništva Sabora traži da Povjerenstvu hitno dodijeli prostorije u kojima mora biti i sef za pohranu dokumenata. </p>
<p>Budući da je zastupnik SDP-a Šime Lučin ovih dana uputio zahtjev predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu da se istraži jesu li vanjski članovi Povjerenstva Željko Horvatić i Davor Derenčinović također u sukobu interesa, članovi Povjerenstva moraju se i o tome očitovati. </p>
<p>Naime, Horvatić i Derenčinović, inače profesori Pravnog fakulteta, članovi su i vladine stručne skupine koja radi izmjene Kaznenog zakona. </p>
<p>»S obzirom da oni nisu javni dužnosnici smatramo da prema sadašnjem zakonu ne mogu biti u sukobu interesa«, tvrdi Kapraljević. </p>
<p>Inače, javnosti su najzanimljiviji slučajevi o kojima se već dosta govorilo, a koji do danas nisu mogli biti ispitani budući da je povjerenstvo uspostavljeno tek nedavno.</p>
<p> Riječ je o bivšem ministru javnih radova Radimiru Čačiću, jer tvrtka njegove supruge posluje s državom, ministrici Marini Matulović Dropulić čiji suprug također vodi tvrtku koja posluje s državom te bivšem predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, jer tvrtka u kojoj je suvlasnik radi poslove u kojima je država poslodavac. </p>
<p>Zanimljivo je da je i sam v.d. predsjednika etičkog povjerenstva Antun Kapraljević vlasnik privatne tvrtke za programiranje, a zbog novog posla saborskog zastupnika mora, kaže, zatvoriti biznis. </p>
<p>U šali kaže da ne bi bilo zgodno da šef Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa i sam bude u sukobu interesa.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tvrtka moga supruga nije dobivala poslove po povoljnim uvjetima</p>
<p>ZAGREB, 20. veljače</p>
<p> – Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić opovrgnula je u petak napise u tisku da je tvrtka njezina supruga dobivala poslove po povoljnim uvjetima za vrijeme dok je obnašala dužnost zagrebačke gradonačelnice.</p>
<p> »U razdoblju dok sam obavljala dužnost gradonačelnice, odnosno ministrice, projektantska tvrtka moga supruga nije obavila ni jedan posao za Grad, odnosno državu«, ističe u priopćenju ministrica Matulović Dropulić, reagirajući time na medijske napise da se navodno jedna od prijava Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa odnosi i na nju. </p>
<p> »Osobno mi je izuzetno drago da je Povjerenstvo osnovano i što će ispitati takve prijave. U tome vidim šansu da se razjasne poluinformacije i neistine koje se stalno ponavljaju u različitim vremenskim razmacima, a da se ne navodi ni jedan dokument koji to potkrepljuje«, ističe ministrica. Izrazila je uvjerenje da će Povjerenstvo što prije početi s radom i objaviti rezultate svog rada.</p>
<p> Matulović Dropulić također tvrdi da su u medijskim napisima izneseni različiti podaci o broju dionica koje posjeduje u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH). »Moj udio iznosi 0,94 posto ukupnog broja dionica ili 1497 od ukupno 158 580 dionica. U posjed dionica došla sam kao jedna od 930 bivših i sadašnjih zaposlenika IGH-a«, ističe ministrica Matulović Dropulić. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040221].
|
