NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041220].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 158426 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.12.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Trovanje poprimilo ogromne razmjere, a država ne rješava problem prodaje otrova</p>
<p>Nije riječ samo o trovanju supova, nego i medvjeda, čagljeva, vukova, srna, lisica, šojki, kosova... za koje ljudi misle da su prijetnja usjevima i domaćim životinjama/ Divlje svinje otočanima uništavaju nasade i kolju ovce, a da ih se riješe ljudi postavljaju otrovne mamce u ovčjem mesu koje jedu supovi, kaže Gordan Sušić, voditelj Eko centra Caput Insulae na Cresu/ Nemamo fond za zaštitu ugroženih vrsta niti želju države da ga osnuje, upozorava Gordana Pavoković, stručna suradnica u Eko centru </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Jedini preživjeli od deset mrtvih bjeloglavih supova pronađenih u petak na rtu kod Lopara na otoku Rabu u komatoznom je stanju. </p>
<p>»Sup ne reagira na prisutnost ljudi, ne jede, ne hoda, ne leti, stoji pognute glave. Po simptomima pretpostavljamo da je otrovan. Dajemo mu vitamin B da mu stimulira metabolizam i druga sredstva radi ublažavanja simptoma trovanja«, ispričao je u nedjelju Vjesniku Damjan Nenadić iz Eko centra Caput Insulae Beli na otoku Cresu gdje se sup oporavlja, uz još dva koja su prošlog tjedna nađena u gradu Rabu. Ta dva supa u nešto su boljem stanju. Jedan od njih izlegao se u zagrebačkom Zoološkom vrtu te je u travnju na Cresu pušten na slobodu. »Pronašla ga je jedna gospođa na svom balkonu u Rabu. Bio je neuhranjen, imao je samo 4,2 kilograma, a supovi inače teže od 6,5 do sedam kilograma«, kaže Nenadić.</p>
<p>Deset mrtvih supova je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a u ponedjeljak bi se trebali znati uzroci njihove smrti. Tri supa imaju prostrjelne rane od sačme, a preostalih sedam je najvjerojatnije otrovano. </p>
<p>»Pretpostavljamo da je dio supova nastradao još prošle nedjelje. Lovci na Loparu hvalili su se da su pucali na supove. Sada to negiraju, ali imamo fotografije prostrjelnih rana. Što se pak trovanja tiče, do sada namjernog trovanja nije bilo. No, prije petnaestak dana dali smo Gradu Rabu zahtjev da se na tom otoku uspostavi hranilište za supove i da se pokrene uspostavljanje centra po uzoru na onaj na Cresu. Posljednja trovanja, ako su bila namjerna, reakcija su na zahtjev i nastojanja u sklopu njega da se divlje svinje, kao alohtone životinje, maknu s otoka«, pretpostavlja Gordan Sušić, voditelj Eko centra Caput Insulae. Divlje svinje, naime, otočanima uništavaju poljoprivredne nasade i kolju ovce. Da ih se riješe ljudi postavljaju otrovne mamce u ovčjem mesu, koje jedu supovi. </p>
<p>Trovanja na Krku i Rabu sustavna su. Tijekom osam godina, od 1996. do 2003., otrovano je 40 supova. Tijekom ove godine na tim otocima otrovana su dva supa što je pokazala toksikološka analiza i patološki nalaz. Dosta ih je doneseno u oporavilište u Belom pod sumnjom da su otrovani, no analiza na trovanje nije provedena. »Do sada smo potrošili silan novac kako bismo dokazali da se supove sustavno truje, jer je država to negirala«, kaže Sušić, napominjući da država i dalje ignorira problem trovanja, ne samo supova, nego i medvjeda, čagljeva, vukova, srna, lisica, šojki, kosova i drugih životinja za koje ljudi misle da su prijetnja usjevima i domaćim životinjama.</p>
<p>»Truje se i zbog 'dišpeta'. Susjed susjedu otruje ovce da ne bi prešle na njegovu livadu, ali i srne i jelene da ne bi pasli ovcama travu. Višak sredstava za zaštitu bilja često zna završiti u lokvama iz kojih vodu piju ovce, a njihove uginule lešine jedu supovi«, ispričala nam je Gordana Pavoković, koja radi na projektu antitrovačke kampanje, a stručni je suradnik u Eko centru. </p>
<p>»Trovanje je u Hrvatskoj poprimilo ogromne razmjere, a država ne rješava problem prodaje otrova. Svatko tko se sjeti može u poljoprivrednoj apoteci kupiti otrov«, napominje Pavoković. </p>
<p>Zahvaljujući dugogodišnjoj edukaciji otočana - Eko centar radi već 12 godina - na Cresu se ne truju divlje svinje, a drugih divljih životinja koje bi bile prijetnja poljoprivredi i ovcama nema. U tih 12 godina u Eko centru oporavljalo se oko 70 supova, konstantno se postavljaju hranilišta, prebrojavaju gnijezda i mladi, prstenuju mlade ptice, educira stanovništvo, a država ne želi financirati projekt zaštite supova koji je od europske važnosti. »To što mi kao dobrovoljci radimo, u Europi rade cijeli instituti i veterinarska lječilišta. Kad se dogodi ovakva ekološka katastrofa, koja će biti i šok za Europu, mi uopće nismo dorasli problemu, čak ga ne priznajemo. Nemamo fond za zaštitu ugroženih vrsta ni želju države da ga osnuje. Iz Fonda za zaštitu okoliša htjeli su nam dati nešto novca za projekt zaštite supova, no Ministarstvo zaštite okoliša to nije dopustilo s obrazloženjem da nije potpisan sporazum o financiranju između Fonda i Ministarstva kulture koje je nadležno za to«, kaže Sušić. </p>
<p>»Nezainteresiranost i nekoordinacija su strašni. Nadležne institucije odgovornost prebacuju jedna na drugu. Hoće li policija, veterinarska ili sanitarna inspekcija izaći na uviđaj ovisi o njihovoj dobroj volji«, ističe Gordana Pavoković.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Podnesena kaznena prijava za usmrćenje supova </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Policijska uprava primorsko-goranska potvrdila je u nedjelju da je podignuta kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja zbog usmrćenja 10 bjeloglavih supova na Rabu, otkrivenog u četvrtak. Operativno dežurstvo policije nije raspolagalo dodatnim informacijama o toj kaznenoj prijavi. Predsjednik creske ekološke udruge »Ekocentar Caput Insulae«, koja se skrbi o zaštiti bjeloglavih supova na kvarnerskim otocima, Gordan Sušić rekao je pak kako nema saznanja o podnesenoj kaznenoj prijavi. Dodao je da policija nije ni dužna podnijeti prijavu, nego da je za to nadležna inspektorica zaštite prirode. Po njegovim informacijama, ona će to učiniti na temelju prijave Ekocentra i to protiv nepoznatog počinitelja sa zahtjevom naknade štete od po 400 tisuća kuna po ubijenoj životinji, uz još po 200 tisuća kuna sudskih pristojba.</p>
<p> Sušić je rekao da je on, u ime udruge Ekocentar, podnio u subotu zahtjev za provođenjem unutarnje kontrole u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj zbog sumnje da »jedan policajac s Raba, inače lovac, nastoji sakriti tragove toga djela i navesti istragu u pogrešnom smjeru«. Ustvrdio je kako »ima naznaka da su supove usmrtila dva lovca iz Lopara na Rabu kombinacijom otrova i ustreljivanja, a da ih taj policajac nastoji zaštititi«. Sušić je također rekao da je iz Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gdje se obavlja pretraga leševa 10 ubijenih supova, nakon obdukcije potvrđeno kako ima naznaka da ih je većina ubijena otrovom. Rengenskom pretragom sutra će se utvrditi jesu li supovi ubijeni sačmom, na što se sumnja zbog vidljivih rana na vratovima i glavama. Sušić je dodao da se rezultati pretraga na pristustnost otrova očekuju za dva tjedna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kako prijeći s preduvjeta na uvjete</p>
<p>Hrvatska bi se uskoro trebala prestati baviti preduvjetima i usredotočiti se na ispunjavanje standardnih kriterija potrebnih za punopravno članstvo u EU </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na posljednjem ovogodišnjem summitu Europske unije zbog dvaju slučajeva, prije svega Turske, pa onda i Hrvatske, u prvom je planu bila Unijina politika uvjetovanja.</p>
<p>Turska je na kraju svoj datum dobila, no što se tiče politike uvjetovanosti, riječ je ipak bila o specifičnom slučaju u koji se, osim klasičnih EU-ovih kriterija, uplela i povijest, tradicija, religija, ali i problem mnogoljudnosti s obzirom na strukturu i funkcioniranje velike Unije. Zemlje koje su dosad ulazile u Uniju usvajale su i provodile uglavnom isti paket uvjeta tj. kriterija da bi zaslužile punopravno članstvo u najvećoj europskoj integraciji.</p>
<p>Budući da se u posljednjih desetak godina Unija intenzivno razvija i postaje sve više i politička zajednica, popis kriterija i obveza koje buduće članice moraju ispuniti iz godine u godinu sve je veći. Na primjer, mnogo je zahtjevniji i detaljniji glede zaštite okoliša, tržišnog natjecanja, pravila slobodnog tržišta, zajedničke financijske discipline, poštivanja ljudskih prava i načela pravne države.</p>
<p>Popis kriterija razvrstan po poglavljima koja u pregovorima mora proći svaka zemlja, poznat kao acquis communautaire, stalno se povećava. Trenutačno sadrži oko 80.000 stranica.</p>
<p>Iako se tvrdi da će Turskoj trebati čak 10 do 15 godina kako bi završila pregovore i sve EU-ove kriterije uskladila s vlastitom praksom, taj vremenski raspon samo je naizgled dugačak. Turska svoju integracijsku priliku čeka od davne 1963., kada je s tadašnjom Europskom zajednicom potpisala sporazum o pridruživanju. Uostalom, i neke su druge europske zemlje morale na svoju šansu za EU čekati cijelo desetljeće.</p>
<p>Brži integracijski ritam najavile su devedesete, kada je započeo proces približavanja Europskoj uniji uglavnom zemalja u tranziciji iz bivših komunističkih autoritarnih sustava. Zemlje su se trudile što prije usvojiti kriterije poznate kao »kopenhagenske«, otkako je 1993. na summitu u Kopenhagenu službeni Bruxelles objavio popis uvjeta koje moraju ispuniti sve zemlje ako žele postati dijelom Europske unije. </p>
<p>Riječ je o popisu političkih i ekonomskih kriterija koji se tiču poštivanja ljudskih i manjinskih prava, općih demokratskih pravila, funkcioniranja vladavine prava te poštivanja slobodnog i otvorenog tržišta. No i prije Kopenhagenskog summita, kada su u Uniju ulazile zemlje koje se sada smatraju starim članicama, uvjetovanost je postojala.</p>
<p>Španjolska je, primjerice, na status kandidata i početak pregovora morala čekati punih deset godina i to zbog tadašnjeg nedemokratskog režima Francisca Franca. Iako je Franco, mnogo prije pregovora sa EU-om, tržište otvorio strancima, Španjolska nikakve odnose s EU-om nije mogla imati dok s političke scene nije otišao Franco. Španjolska, dakle, nije ispunjavala političke kriterije.</p>
<p>U pregovore sa EU-om ušla je s Portugalom, no budući da joj je išlo bolje, Bruxelles ju je zamolio da pričeka godinu dana kako bi obje zemlje u EU ušle zajedno. To je bio i jedini slučaj da je jedna zemlja morala čekati drugu.</p>
<p>S druge strane kada bi se danas zemlje poput Švicarske ili Norveške odlučile na članstvo u EU, njihovi bi pregovori trajali mjesec do dva, jer te zemlje de facto funkcioniraju kao da su već u EU članstvu: zakonodavstvo im je gotovo u potpunosti usklađeno s Bruxelleskim pravilima. Švedska je, na primjer, u pregovorima sa EU-om bila vrlo skeptična jer su njihovi pregovarači strahovali da će se usvajanjem zajedničkih pravila EU-a njihovi ekološki standardi - srozati.</p>
<p>Nagli uzlet Slovačke, koja je postala pravi pregovarački hit jer je u dvije i pol godine uspjela završiti pregovore, omogućio je odlazak s vlasti još jednog autoritarnog političara, Vladimira Mečiara. Hrvatska zbog istih razloga do 2000. nije imala stvarne izglede za integracijski uspjeh u Europskoj uniji.</p>
<p>Zbog ratnih zbivanja, zemlje bivše Jugoslavije predstavljale su od samoga početka specifičan slučaj, pa su zemlje na Balkanu, uz standardne kriterije, dobile i dodatne, a oni se odnose na naslijeđe rata. U slučaju Hrvatske, dodatni preduvjeti odnosili su se na povratak izbjeglica i njihove imovine, suradnju s Haaškim sudom, slobodu medija i na reforme pravosuđa.</p>
<p>Vještom diplomatskom komunikacijom i zavidnom razinom energije hrvatski premijer Ivo Sanader uspio je na summitu EU-a u Bruxellesu osigurati povoljnu poziciju za početak pregovora s obzirom na još neriješen slučaj suradnje s Haaškim sudom. Zaključci sastanka na vrhu omogućili su oslobađanje nove energije koja bi trebala pomoći da se uskoro Hrvatska prestane baviti preduvjetima, a usredotoči se na ispunjavanje standardnih kriterija potrebnih za punopravno članstvo u EU.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Korisnici trebaju plaćati samo ono što su potrošili</p>
<p>Cijene u novoj telefonskoj mreži H1 bit će niže do 40 posto/ Korisnici bi imali jedan telefonski račun, a telefonska pretplata ostaje T-HT-u/ Najviše prostora za snižavanje cijena vidimo kod poziva iz fiksne telefonske mreže prema mobilnim mrežama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tvrtka Portus iz Splita postala je treći hrvatski operater u fiksnoj telefoniji. Komercijalni rad planira početi za četiri-pet mjeseci, a korisnicima koji s njom potpišu pretplatnički ugovor ponudit će obračunsku jedinicu od jedne sekunde. O novom brandu H1 i pregovorima s T-Hrvatskim telekomom (T-HT) razgovarali smo s Hrvojem Lapićem, članom Uprave Portusa. Tvrtka je u stopostotnom vlasništvu Elektromagica, koji se već deset godina bavi telekomunikacijama.</p>
<p> • Što će korisnicima novog fiksnog telefonskog operatera značiti ukidanje monopola T-HT-a?</p>
<p>- Više operatera na dereguliranom tržištu znači i niže cijene. Naš brand pod kojim ćemo raditi je H1, pri čemu slovo H označava nacionalni identitet, a broj 1 našu želju da u fiksnoj telefoniji budemo - prvi. Ipak, u prvoj godini rada očekujemo tržišni udjel od pet posto, koji će se s vremenom povećati jer korisnicima, osim 20-40 posto nižih cijena razgovora, planiramo ponuditi i druge pogodnosti. Radi se o ulaganju od 100 milijuna kuna, a dozvolu smo platili osam milijuna kuna. Ima mjesta za više fiksnih telefonskih operatera. Telefonskih pretplatnika u Hrvatskoj ima 1,73 milijuna. Mislim da ima mjesta ne samo za jednog ili dva, nego i za tri ili četiri telefonska operatera.</p>
<p> • Kad će se znati cijene usluga i koliko će ovisiti o pregovorima o interkonekciji (međusobnom povezivanju) s postojećim operaterom?</p>
<p>- Cijene svojih usluga formirat ćemo do kraja siječnja. Treći operater počet će raditi za četiri-pet mjeseci. Moram reći da će cijene ovisiti o pregovorima sa T-HT-om, na čiju ćemo se infrastrukturu oslanjati dok ne izgradimo svoju telekomunikacijsku mrežu. S postojeća dva hrvatska operatera i budućim trećim operaterom u mobilnoj telefoniji te s međunarodnim operaterima planiramo se izravno povezati, što će sigurno značiti pojeftinjenje razgovora prema mobilnim mrežama i inozemstvu.</p>
<p> • Kakve pregovore očekujete sa T-HT-om?</p>
<p>- Ne očekujemo nikakve probleme u predstojećim razgovorima sa T-HT-om, nego korektan odnos kakav je bio kada je VIPnet došao na tržište mobilne telefonije. Nema razloga da u skladu s europskom praksom postojeći operater ne ponudi svoju infrastrukturu novom operateru. Postojeći operater mora se s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije dogovoriti o interekonekcijskoj cijeni, na osnovu koje ćemo onda moći odrediti svoju cijenu. Cijena usluge je važna, ali nije jedina koja utječe na odabir operatera. Korisnike planiramo staviti u prvi plan i njima ćemo ponuditi na inovativan način velik broj različitih paketa usluga, bilo da je riječ o fizičkim ili o pravnim (poslovnim) korisnicima.</p>
<p> • Kako će korisnici moći odabrati fiksnog operatera?</p>
<p>- Dovoljno će biti podignuti samo telefonsku slušalicu. Za korisnike koji žele iz fiksne mreže T-HT-a prijeći na H1 mrežu, moći će zadržati svoj sadašnji telefonski broj. Isto tako, korisnici bi imali jedan telefonski račun, a telefonska pretplata ostaje T-HT-u. Predložit ćemo T-HT-u da H1 naplaćuje pretplatu svojim korisnicima i poslije vraća novac T-HT-u, jer će korisnicima biti jednostavnije ako ne dobivaju dva računa.</p>
<p> • Kako bi se pitanje telefonske pretplate trebalo riješiti na liberaliziranom tržištu?</p>
<p>– Tri su moguća scenarija za telefonsku pretplatu koja je uvijek T-HT-ova. Prvi je da pretplata ostane, drugi da ona bude niža, a treći je da se ona potpuno ukine na dereguliranom tržištu. Idealno rješenje za korisnike bilo bi kada bi se telefonska pretplata ukinula.</p>
<p> • Kako ćete naplaćivati obračunsku jedinicu od jedne sekunde te gdje se mogu očekivati najveća pojeftinjenja?</p>
<p>- Znamo da postoje vrlo kratki telefonski razgovori koji se sada naplaćuju po obračunskoj jedinici od jedne minute. Smatramo da korisnici trebaju plaćati samo ono što su potrošili. Dakle, cijena jedne sekunde telefonskog razgovora neće iznositi jednu lipu jer bi to onda bilo više od postojeće 23 lipe za jednu minutu telefonskog razgovora. Najviše prostora za snižavanje cijena vidimo kod poziva iz fiksne telefonske mreže prema mobilnim mrežama.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Maske u BiH su pale</p>
<p>ALENKO ZORNIJA</p>
<p>Ako je dosad kod nekoga i bilo dvojbi o tome može li BiH s postojećim ustavom i konceptom vlasti postati »normalna« europska država, zbivanja nakon prošlotjednih odluka visokog međunarodnog predstavnika Paddyja Ashdowna raspršila su sve takve iluzije.</p>
<p>Ashdown je donio mjere koje se slobodno mogu nazvati odmjerenima, pa i prilično blagima prema Republici Srpskoj (RS). Taj manji bosanskohercegovački entitet već devet godina uglavnom otvoreno izigrava odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, koji inače jamči samo postojanje RS-a, posebno vezano uz suradnju s Haaškim sud. Tijela vlasti RS-a u devet godina nisu uhitila niti jednog optuženika. Štoviše, i posljednjih tjedana pojavili su se dokazi da su institucije RS-a, prije svega vojska, a potom policija i dijelovi obavještajnih službi, pružale aktivnu potporu haaškim bjeguncima. Ashdown je stoga naredio da se ubrza reforma obrane, ukinu entitetska ministarstva obrane te poduzmu mjere kako vojska ne bi davala potporu haaškim bjeguncima. Također, naložio je da se stvori jedinstvena policija u BiH koja ne bi bila ograničena entitetskim i etničkim crtama.</p>
<p>Reakcija na te mjere u Republici Srpskoj bila je žestoka. Dužnosnici iz Partije demokratskog progresa (PDP), uključujući premijera RS Dragana Mikerevića i ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića, podnijeli su ostavke. Vrlo je vjerojatno da će njihov primjer slijediti i partnerska Srpska demokratska stranka što bi, među ostalim, moglo dovesti do ostavke srpskog člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca.</p>
<p>Namjera PDP-a i SDS-a je očigledna. Izazvati krizu vlasti u Republici Srpskoj i državi BiH te prisiliti Ashdowna na uzmak ili ga barem upozoriti na to što bi se moglo dogoditi ako ostvari najavu da će RS-u nametnuti doista ozbiljne sankcije ako do ožujka ne budu uhićeni haaški bjegunci.</p>
<p>Retorika srpskih političara je jasna i već mnogo puta viđena. Tvrdi se da Ashdown prekoračuje svoje ovlasti i ukida institucije RS-a. Ono što zabrinjava jest to da u RS-u ne postoji ni jedan ozbiljan politički čimbenik sa srpskim predznakom koji o pitanju »očuvanja RS-a« ima bitno drukčiji stav od SDS-a ili PDP-a. Stoga izvanredni izbori nisu nikakvo rješenje. Maske u BiH su pale.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Brižna tetka Ljubica Lalić</p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
<p>Ugledna saborska zastupnica Ljubica Lalić skromna je, pravedna i nadasve nesebična žena. Kako i dolikuje jednoj HSS-ovki, u svome se javnom djelovanju često poziva na Stipicu Radića i njegovu bogatu političku ostavštinu, ne krijući da joj je taj karizmatični hrvatski narodni tribun i moralni uzor. Po ugledu na njega, gnjevnim se glasom pravednice u posljednjih godinu dana nesmiljeno obrušavala na bahate i nemoralne političare koji, dakako, stanuju samo u vladajućem HDZ-u, tražeći da im i javnost sudi jer su se, tvrdila je, ogriješili ne samo o zakone nego i o temeljne etičke norme. A njoj su one svetinja i ni za što ih se ne bi odrekla, kao što se ne odriče ni drugih tradicionalnih vrijednosti, pa tako jako štuje obitelj, užu i širu. Za svoje joj ništa nije teško, pa ni patiti se u stančiću u srcu Zagreba u kojem joj, za razliku od idilična rodnog Kobaša, njezina jedinog doma, strašna buka i opasni smrad ne daju ni usnuti. Stančić je službeni, ali se skromna i nesebična HSS-ova zastupnica mrcvari u njemu, jer je u svojem privatnom triput većem zagrebačkom stanu morala zbrinuti – nećakinju.</p>
<p>Pa neće valjda, dosljednim glasom pravednice zbori brižna HSS-ovka, moja nećakinja u podstanare, a tetka joj je – saborska zastupnica! Pa što onda, pokroviteljski se javio i pravdoljubivi šef HSS-a Tomčić, ako zakon i etički principi kažu da državni dužnosnik koji ima stan u Zagrebu nema pravo na službeni stan! Njezin je stan njezina privatna stvar, njegovo je osebujno tumačenje koje, zasad, nije našlo mjesta u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Ali naći će se ondje, ne treba u to sumnjati, dočim Tomčić opet zasjedne na vlast, baš kao što se u istom zakonu, dok su on i Račan bili na vlasti, kočila odredba prema kojoj se dužnosnik s manje od 25 posto udjela u nekoj tvrtki ne mora toga odreći. Tomčić je imao manje udjela, pa je i zakon po njegovoj mjeri skrojen, a sutra će i po mjeri Ljubice Lalić, koja je – jer je njezin privatni stan njezina privatna stvar – javno zapravo beskućnica, pa joj država, kao cijenjenoj zastupnici, i nadalje treba plaćati krov nad glavom. Barem dok joj se nećakinja ne okući, nakon čega će se brižna tetka možda i udostojiti vratiti službeni stan u kojem već godinu dana bespravno stanuje.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Politička družba u Adrijinu vrzinom kolu</p>
<p>Družba Adria napokon je sve uzdrmala, čak i politiku! Postala je adut u predizbornoj utrci prema Pantovčaku. Je li to uistinu zbog brige za hrvatski okoliš? Ili su prosvjedi zaprijetili događanjem ulice? A ona sada postaje biračko tijelo koje treba pridobiti</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Vijest minulog tjedna koja je uzburkala mnoge duhove, bila je izjava predsjedničke kandidatkinje Jadranke Kosor da će, postane li predsjednica Republike Hrvatske, raskinuti ugovor s Družbom Adrijom. Istog časa uzbunili su se mnogi duhovi, pogotovo oni politički. Kome je time oduzela primat i skupila bodove u svojoj predizbornoj kampanji? Tko je u politici prije nje zastupao ideju borbe protiv Družbe Adrije, a tko je sve podupirao taj projekt uvlačeći Hrvatsku u dvojbene (najblaže rečeno) poslovne transakcije, koje joj mogu donijeti više štete nego koristi?</p>
<p>Što je poduzela Vlada premijera Sanadera, kojoj je taj vrući kesten prebacila ona bivša što ju je vodio Račan, sve uz kumovanje samoga predsjednika države? Pitanja su to kojima se posljednjih nekoliko dana bave svi što su zauzeli pozicije u političkome vrhu, a posebice oni u raznim stranačkim vrhovima. Družba Adria napokon je sve uzdrmala. No je li to uistinu zbog stvarne brige za hrvatski okoliš?</p>
<p>Samo dan nakon što je Družba Adria ubačena u predizbornu trku, po tko zna koji put (baš kao i u slučaju proslavljene Družbe) objavljene su i katastrofične vijesti o »zloćudnom tumoru« koji zahvaća sve veće površine dna hrvatskoga dijela Jadrana. Ali to ni približno nikoga (osim možda šačice zabrinutih znanstvenika) nije uzbudilo toliko kao Kosoričino javno protivljenje Družbi Adriji.</p>
<p>Osvajački pohod tropske alge Caulerpe racemose, koja je zaposjela već 35 podmorskih uporišta, među kojima su i ona u Nacionalnom parku Mljetu ili uz Biševo, unatoč tome što Jadranu prijeti kataklizmički, nitko od boraca za poziciju na Pantovčaku nije prepoznao kao adut u svome igračkome špilu. A zašto i bi?</p>
<p>Trebalo bi prije dobrano razmisliti kako su se te tropske alge ušvercale u Jadran. Uz nevjericu – nekim balastnim vodama! Ima tome već priličan broj godina kad je zamijećeno njihovo naseljavanje, ali onima što kreiraju zakonodavstvo, a trebali bi štititi hrvatski Jadran, unatoč brzu napredovanju tih algi koje uništavaju svaki drugi život na dnu Jadrana, nije sve do sada, pa čak ni sada kad se zahuktala »Adrijanska groznica«, palo na pamet da zakonski i provedbeno reguliraju problem s balastnim vodama. Ni prijeteća Družba Adria nije ih na to natjerala. Snage se troše na to da se projekt provuče kroz ušicu igle, a problemi će se, misle politički odgovorni, rješavati poslije.</p>
<p>Ali neće. To svi znaju. Najbliži primjer su upravo te smrtonosne alge što su se raširile od Mljeta do Vrsara. To što je ministar Kalmeta ljetos skočio sa skupinom ronilaca u starogradsku valu na Hvaru ne bi li čupanjem zlokobnog nametnika što nam nemilosrdno mijenja ekologiju mora pokazao skrb za hrvatsko podmorje, nije urodilo baš nekim plodom. Ili ronilaca koji će čupati algu (a samo se tako može odstraniti) nema dovoljno ili je alga brža od njih. A brža je sigurno od svih koji i dalje razmišljaju o problemu balastnih voda, iako im Družba Adria sve glasnije kuca na vrata.</p>
<p>Zvona na uzbunu stvarno već dugo zvone. Čuje li ih netko u političkoj kremi? Prijedlog što ga je predsjednik Mesić pisanim putem poslao premijeru Sanaderu – ali tek nakon Kosoričine izjave o Družbi – o potrebi organiziranja konferencije o zaštiti Jadrana, i to međunarodne (ali usredotočene na jadranske zemlje), mogao bi navesti na pomisao da Predsjednik ima dobar sluh i da je čuo zvona opasnosti.</p>
<p>Ta bi konferencija trebala osigurati učinkovite mehanizme ekološke zaštite, kako tvrdi Predsjednik, koristeći se iskustvima Europske unije – one iste koja je Hrvatskoj onemogućila proglašenje gospodarskoga pojasa. Na stranu što je to bilo suprotno važećim međunarodnim konvencijama o pravu mora (jesu li to iskustva EU-a koja treba slijediti?), a u skladu s nekom političkom kombinatorikom koja bi nam se opet mogla obiti o glavu.</p>
<p>Da je proglašen hrvatski gospodarski pojas u kojem se zabranjuje izbacivanje balastnih voda (za što su se ribari zauzimali još prije dvije-tri godine), te da su taj primjer lančano slijedile i ostale jadranske (a zašto ne i sredozemne) zemlje, Hrvatska bi imala možda jedan problem manje. Ali bi joj u slučaju Družbe Adrije ostali katastrofični tankeri, opasni plinovi, prljava industrija koju na sebe vuče…</p>
<p>Na žalost, politika obično kumuje stvaranju takvih problema, a onda ih iskorištava za međusobno prepucavanje. Izvlači ih dušebrižnički na javnu scenu tek kad treba skupiti neke bodove. Čeka zgodu. A izbori za predsjednika dobra su prigoda. Ideja o konferenciji o zaštiti Jadrana je dobra, ali je pitanje zašto se tek sada inaugurira i koji joj je krajnji cilj.</p>
<p>U bivšoj državi takve su se konferencije održavale svake tri-četiri godine. Bile su to velike bitke za Jadran, u kojima su izvojevane tek neke male pobjede. Poput čupanja alge Caulerpe racemose. Jer su stručnjaci ostajali usamljeni jahači, a politika je svoje krojila. Političko krojenje konferencije o zaštiti Jadrana, uz sad već i korumpiranu struku, moglo bi Družbu, na žalost, čvrsto usidriti u Omišlju.</p>
<p>Onda, kao ni sada, često nije bilo sluha da se pravodobno čuje zvono opasnosti. Za Družbu Adriju ono, odnosno ona, već dugo zvone, ne samo s vrhova različitih ekoloških udruga i pojedinačnih crkvenih zvonika. Čak ni kad su se u pokret otpora uključili redovnici dižući timbar zvonjave do zavidnih decibela, politički vrhovi nisu reagirali.</p>
<p>Tek kad su se iznad svih oglasila i katedralna zvona, kada je Crkva složno nastupila protiv Družbe, a pučanstvo krenulo u otvorene prosvjede, politici se upalila lampica. Događanje ulice? Ovaj puta ne. To je sada biračko tijelo. Treba ga pridobiti. Zato su se sada političke družbe uplele u Adrijino vrzino kolo. Samo kako će iz njega izaći i kome će ulica ili biračko tijelo dati povjerenje?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Spuštanje turističkih optimista na zemlju</p>
<p>Ako se na poziv o dogovaranju jedne iznimno važne akcije odazove jedva polovica najodgovornijih te ako se ne pojavi čak ni sazivač dogovora (!?), onda ne treba očekivati odgovarajuća rješenja. No kako je prema višegodišnjoj praksi i iskustvima u vođenju našega turizma svašta moguće, iščuđavanju odavno nema mjesta, a ovaj put posebno jer je odgonetka – već poznata</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Dogodilo se da se ugodno iznenađenje (ne)očekivano pretvorilo u neugodno, u svoju »kontru«: na sazvani sastanak državnog Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i praćenje priprema turističke sezone 2005. – na koji je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta prošloga tjedna (dakle na vrijeme, što dosad nije bio običaj!) pozvao čak deset svojih kolega, resornih ministara, i još šesnaest odgovornih predstavnika raznih državnih ustanova i službi, no, odziv je bio slab.</p>
<p>Nije bilo, izvijestili su mediji, niti jednoga ministra: od one šesnaestorice došlo ih je pola, a nije bilo ni sazivača!? Što se dogodilo? Možda ovo: pripremanje više dosadašnjih turističkih sezona bilo je nepotpuno, nedorečeno, čak i traljavo, pa ako je to bila posljedica stereotipnih sastanaka i diskusija, čiji su zaključci uglavnom vrijedili »tek toliko«, onda se napokon netko u dobroj namjeri sjetio da je prijeko potrebna promjena načina rada.</p>
<p>Kakva god bila, koliko-toliko razdrmat će stereotipe i donijeti nešto novoga. No i od toga ništa, tek je praktički potvrđeno da se nastavlja već poznata priča o pripremanju sezona na domaćem terenu, koja se ponajviše sastoji od šablonskih sastanaka od vrha prema »bazi«, te onom također poslovičnom krilaticom »ima vremena«...</p>
<p>Prema već uhodanim scenarijima ubrzo se pokaže da je vrijeme odmaknulo, da ga je sve manje, da su gosti već tu, i onda se, također u pravilu, pribjegava improviziranim rješenjima, a ta su, poznato je, nedjelotvorna i skupa. Unatoč tome, državna povjerenstva za pripremanje sezona izvještavaju javnost da je sve u redu.</p>
<p>Napokon se nakon te višegodišnje serije odjedanput događa nešto sasvim novo, i to u obliku ugodna iznenađenja: ministar turizma određuje službeni početak pripremanja turističke sezone 2005. sjednicom Povjerenstva (u proširenom sastavu) 13. studenoga u Novom Vinodolskom. Pljesak! Ali... Toliko očekivan pravodobni i ozbiljniji početak pripremanja turističke 2005. bio je nedorečen i sve je optimiste vratio u stvarnost i »spustio na zemlju«.</p>
<p>Što će i kako će s pripremama na domaćoj sceni dalje biti, uskoro će se vidjeti, a što god se dogodilo, jedno je sigurno: onaj drugi dio priprema – sajmovanje »po Europama« po običaju će, vjerojatno, biti dobro odrađen, kao i dosad. Naši su turistički radnici u tome revnosni, naprosto hrle po tim turističko-poslovnim priredbama u eurometropolama i (vele)gradovima, i to ne samo oni koji su službeno određeni da vode naše štandove, nego i brojni drugi njihovi kolege, od kojih su mnogi puki izletnici ili šoping turisti, ali naravno, s dnevnicama. I ta će parada trajati od početka siječnja – do daljnjega.</p>
<p>A istodobno na domaćem terenu, također poslovično, tzv. koordinacija nikako da se uspostavi!? Turistička država, na primjer, nikako da se »nagodi« sa svojom, primjerice, građevinskom i turističkom operativom, pa ne samo prvi turisti (za Uskrs), nego i oni kasniji, »uživaju« u buci građevinske mašinerije i dovršavanju komunalnih radova u turističkim odredištima i oko njih, u radnom vremenu niza uslužnih djelatnosti, koje nije prilagođeno navikama i potrebama turista. Izvanpansionski sadržaji da se i ne spominju. Ukratko: u pripremanjima sezona nižu se reprize, a prvi ozbiljniji pokušaj da se okrene ploča- nije uspio.</p>
<p>No ipak ne treba paničariti. Zašto? Ovogodišnja sezona, na žalost, doslovno je obilovala raznim propustima i to ponajviše u obliku neprijavljivanja gostiju, a time utajama prihoda od boravišne pristojbe i poreza, te u raznim oblicima sivo-crnog poslovanja u režiji domaćih i stranih mahera i »poluslijepe« kontrole, zbog čega je državna blagajna ostala bez teških milijuna.</p>
<p>No, državno Povjerenstvo za koordinaciju i pripreme sezone jednostavno je sve to riješilo: sazvalo je dvije sjednice na kojima je po kratkome postupku sezonu 2004. službeno proglasilo, ni manje, ni više nego – »najboljom dosad u samostalnoj Hrvatskoj«! Dakle, ako će se ponoviti taj »recept« i nakon sezone 2005., onda stvarno nema smisla trošiti vrijeme po nedorečenim »pripremnim« sastancima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Krivi za nezadovoljavajuću razinu neurologije na Rebru </p>
<p>Na Klinici za neurologiju na KBC-u Rebro postoji mnoštvo mlađih i perspektivnih liječnika i medicinskih sestara, ali na žalost oni nisu u prigodi pokrenuti struku zbog manjine kolega kojima to nije u interesu. Znači, liječnici na Neurologiji stvarno »nisu krivi«, kao </p>
<p>što se navodi u naslovu pisma, ali su autori toga pisma krivi za neprepoznatljivost klinike na međunarodnom planu</p>
<p>DIMITRI KRAINC</p>
<p>Klinika za Neurologiju KBC-a Rebro dala je anonimnu izjavu koju je Vjesnik, u svojoj rubrici Pisma, objavio 16. prosinca pod naslovom »Nismo krivi za neuspjeh prof. Krainca«. </p>
<p>Prema navodima u tom pismu ja nisam imao adekvatne kvalifikacije za mjesto predstojnika Klinike i profesora neurologije na Medicinskom Fakultetu u Zagrebu. To je svakako zanimljiv podatak s obzirom na to da sam imao kvalifikacije kao neurolog za slično mjesto na najboljoj neurološkoj klinici u SAD-u i na harvardskom medicinskom fakultetu. Među ostalim navodi se da nisam imao dovoljno »znanstvenih i stručnih radova« iz područja neurologije što upozorava na to da možda autori pisma nisu upoznati sa svim područjima koja obuhvaća suvremena neurologija, te istraživanjima kojima se bave neurolozi u svijetu? Istodobno pismo ne spominje da su moji radovi iz neurologije citirani više od 1600 puta, a ukupni broj citata svih aktivnih neurologa u Hrvatskoj je manji od 700.</p>
<p>Važno je napomenuti da je pismo napisano u ime svih liječnika klinike s tim da većina liječnika na klinici nije bila upoznata sa sadržajem pisma prije njegove objave u novinama.</p>
<p>Nadalje, komentiraju se moja odsustva s klinike u negativnom smislu jer autori pisma očito ne prihvaćaju da šefovi klinika u svijetu upravo putem pozvanih predavanja i kongresa najviše pridonose međunarodnom ugledu klinike, a takav je ugled Klinici za neurologiju na Rebru još i te kako potreban. Takve izjave smatram naročito uvredljivim s obzirom na golem napor koji sam uložio da što prije podignem međunarodni ugled klinike, i istodobno tražeći donacije za kliniku na raznim mjestima u svijetu i domovini.</p>
<p>U pismu se također navodi da sam tijekom svog mandata na Klinici primio mnogo novca od Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Smatram da »liječnici« Klinike za neurologiju uopće nemaju ovlasti komentirati moje prihode na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a da uz to još ne provjere činjenice. Primjerice, moji prihodi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u deset mjeseci staža na Klinici za neurologiju (od 15. rujna 2003. do 1. srpnja 2004.) bili su točno 54.730 kuna, a ne 260.000 kuna kako se pogrešno navodi u pismu. </p>
<p>Ostale slične dezinformacije neću dalje komentirati osim da takvim osobnim napadima autori pisma samo žele skrenuti pozornost od stvarnih i jako ozbiljnih problema Klinike.</p>
<p>Na kraju samo želim dodati nešto o mojoj reorganizaciji Klinike koja se spominje u pismu kao i na drugim mjestima u medijima.</p>
<p>I tu je riječ o namjerno netočnim interpretacijama činjenica. Nisam nikada predložio da liječnici koji se bave neuromuskularnim bolestima »preuzmu« Odjel ili Referenti centar za epilepsije, nego sam tražio da svi neurolozi na klinici unaprijede svoje znanje opće neurologije tako da povremeno rade zajedno u timu s kolegama iz drugih subspecijalnosti. </p>
<p>To je u SAD-u kao i u Europi sve uobičajenija praksa i zapravo najefikasniji način da uz sve veću subspecijalizaciju struke specijalisti zadrže barem neku razinu općeg znanja neurologije. Kvaliteta kliničara se u svijetu uglavnom »mjeri« njihovim općim znanjem medicine u sklopu subspecijalističkog znanja. Ne treba zaboraviti da našim bolesnicima treba upravo takav liječnik koji može liječiti čovjeka u cjelini a ne samo izolirane segmente bolesti.</p>
<p>Želim ponovno istaknuti ono što sam već rekao na drugim mjestima – da na Klinici za neurologiju na KBC-u Rebro postoji mnoštvo mlađih i perspektivnih liječnika i medicinskih sestara, ali na žalost oni nisu u prigodi pokrenuti struku zbog manjine kolega kojima to nije u interesu. Znači, liječnici na neurologiji stvarno »nisu krivi«, kao što se navodi u naslovu pisma, ali oni koji su autori toga pisma krivi su za nezadovoljavajuću razinu neurologije na KBC Rebro i neprepoznatljivost klinike na međunarodnom planu.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, direktor Centra za funkcionalnu genomiku i profesor neurologije Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Silom vjere pročistiti i obnoviti svoju kolektivnu svijest</p>
<p>Mi ljudi ponekad određenu društvenu praksu smatramo jednom vrstom činjenice o kojoj ne treba biti rasprave. Zašto kroz obraćenje, preobrazbu života svakoga kršćanina, Bog ne bi ušao u čovjekov život i u dubini duše, u njegovoj mističnoj biti, jednostavno </p>
<p>ga natjerao da kritizira i mijenja društvenu praksu?</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Svaka nadolazeća svetkovina mora pomoći pojedincu kršćaninu, ali i samoj Crkvi da u njezinu svjetlu dobro promisli svoje poslanje i vlastitu egzistenciju. Jer egzistencija i njezini načini funkcioniranja, koji su već unaprijed postavljeni, ne mogu ispravno težiti prema definiranom cilju ako dosljedno ne prate ona sredstva koja joj stoje na putu, kako bi ona našla svoju puninu.</p>
<p>U tom dijelu egzistencije valja promatrati život svakog pojedinca, ali i samu Crkvu, osobito u otajstvu Božića – svetkovine Rođenja Gospodnjega. Božić danas na osobit način mora pomoći Crkvi da bude mesijanska tj. spasiteljska u pravom smislu riječi. U kristološkom smislu biti spasitelj znači imati duboku sućut i solidarnost prema onima kojima je to potrebno, te s njima na neki način »supatiti«.</p>
<p>U nekim teološkim krugovima postojala je tendencija razmišljanja da božićno otajstvo kod same osobe Isusa Krista nema dimenzije trpljenja, ali prosvijetljena senzusom vjere Crkva, kao živa zajednica, formulirala je tu »pasionističku« dimenziju maloga Isusa u božićnom stihu: »On za nas trpi čim se rodi«. </p>
<p>U tim kategorijama kristološkog trpljenja Crkva mora biti mesijanska i nasljedovati njegovu sudbinu, biti dionica njegove božansko-ljudske situacije.</p>
<p>To neće, međutim, moći ako svaki pojedinac sebi ne posvijesti potrebu takve solidarnosti, trpljenja i suosjećanja s bratom čovjekom, koji je u potrebi i jednoj vrsti vlastitog egzistencijalnog osobnog kolapsa koji ga muči, jer Krist je došao za svakoga čovjeka. Crkva zato mora zazivati milost i snagu kako bi bila sposobna i učvršćena duboko to poslanje živjeti.</p>
<p>Memoria passionis jest kvalitetno razumijevanje povijesti i vremena koje Crkva mora posjedovati u svojoj kolektivnoj memoriji. Znači imati solidarnost ne samo sa žrtvama patnje u sadašnjosti i budućnosti, nego i u prošlosti tj. kroz povijesno pamćenje. To znači da ekleziološka solidarnost, budući da Crkva ima svoje poslanje u Kristu, mora biti univerzalna, ali to se ne može bez obraćenja. Obraćenje je ona kategorija koja mijenja društvenu praksu, ako se ona bazira na mitovima koji idu protiv Boga i čovjeka.</p>
<p>Mi ljudi ponekad određenu društvenu praksu smatramo jednom vrstom činjenice o kojoj ne treba biti rasprave. Zašto kroz obraćenje, preobrazbu života svakoga kršćanina, Bog ne bi ušao u čovjekov život i u dubini duše, u njegovoj mističnoj biti, jednostavno ga natjerao da kritizira i mijenja društvenu praksu? Jasno je opet da to ne smije biti hladno kritizerstvo i militantni pristup, nego jedna konstruktivna kritika koja će biti usmjerena spasiteljski, mesijanski i solidarno.</p>
<p>Taj memoria passionis Crkve pokretačka je snaga kako bi Crkva kvalitetno živjela svoju mesijansku svijest i u budućnosti, a ona to i čini. Od vremena stvaranje hrvatske države, Crkva je pokazivala tu solidarnost prema žrtvama prošlosti, ali i sadašnjosti, što se kvalitetno odražavalo na budućnost. I u tome se sastoji pravo proživljavanje Božića.</p>
<p>Suosjećanje s žrtvama, osobito bleiburškim, pa duboko poštovanje prema hrvatskim braniteljima, progonjenim generalima, socijalnim skupinama, radnicima koji su izbačeni s posla ili kojima je posao »na ledu«, s HIV-pozitivnima koji su očajni i usamljeni, invalidima, s novinarima koji su bili etiketirani zbog vlastita političkog stava (osobito domoljubnog) te suludo marginalizirani. Tu nikako ne smijemo zaboraviti nerođenu djecu koja su u neizvjesnosti hoće li se roditi ili neće jer im prijeti feministička »aždaja«.</p>
<p>Dovoljno je samo vidjeti kako kroz kvalitetno obraćenje i djelotvornu kritiku društvene prakse – jer ona ne smije biti samo verbalna nego se mora temeljiti na kvalitetnoj akciji – misionarke ljubavi Majke Terezije imaju ljubavi za ljude na rubu društva i radikalno su otvoreni prema njima. Koliko smo se zauzeli kao vjernici za zaštitu nedjelje kao dana ljubavi i solidarnosti.</p>
<p>Ali čini se kao da sve to nije dovoljno. Kao da je potrebno još pokretačke snage u kršćanskim srcima koju će izvesti sila Duha Svetoga i jednostavno aktivirati, osobito mlade da imaju onu pravu kršćansku solidarnost prema drugima. Jer mi ne smijemo moliti i djelovati okrenutih leđa prema problemima.</p>
<p>Donositi Boga aktivnom solidarnošću, donositi živoga Krista jest najbolji način slavljenja Božića, a to je prožimanje mistike i aktivne ljubavi u kršćanskom životu. Mistike kao dubokog sjedinjenja sa živim Bogom koja nadahnjuje na aktivnu solidarnost prema svima ugroženima i kojima je ljubav potrebna.</p>
<p>U tom smislu svim vjernicima potrebno je da silom vjere pročiste i obnove svoju kolektivnu svijest.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vlast preplavljena gluhima i slijepima za bližnjega</p>
<p>Čvrsto sam uvjeren da sam za medijske favorite bio najopasniji protukandidat, s obzirom na moje javno djelovanje i zauzimanje za ljudska prava i zaštitu nacionalnih interesa na koja sam sve ove godine javno u medijima upozoravao. Moje sudjelovanje u emisiji HTV-a »Otvoreno« još ih je više u to uvjerilo, pa je nastala i televizijska blokada</p>
<p>JOSIP KOKIĆ </p>
<p>Još u kolovozu najavio sam kandidaturu za predsjednika Republike i za nju se pripremao u sklopu svojih vrlo skromnih mogućnosti. Razlog zbog kojeg sam najavio svoje sudjelovanje u izbornom natjecanju za tu dužnost vrlo je razložan i otvoren, a to je da su dosadašnje aktualne vlasti – posebice aktualni predsjednik Republike, permanentno jedno govorili a sasvim drugo mislili i činili.</p>
<p> Pitam se, kao i mnogi, gdje i kako je predsjednik i predsjednički kandidat Mesić uspio skupiti 220 tisuća potpisa u desetak dana – zar su prikupljani po šumama i gorama?! Moja malenkost skupljala ih je na javnom trgu po kiši i zimi i stalnim policijskim prijetnjama. </p>
<p>Tome su najviše kumovali odgovorni u Zagrebačkom poglavarstvu, a budući da je Milan Bandić i predsjednik Mesićeva izbornoga stožera, sve postaje jasnim. Da bi me eliminirali iz utrke, očito su dali nalog nekome u policiji i zaštitarima Importanne centra da me maknu s tako frekventnog mjesta kao što je Pothodnik, gdje bih mogao skupiti nužne potpise potpore. Učinili su to na najbrutalniji način, kao da sam okorjeli kriminalac, jer uhićenje je toliko ogorčilo nekoliko stotina građana, koji su sve to promatrali, da je malo nedostajalo da nasrnu na sedmoricu policajaca i dvojicu grubih zaštitara. </p>
<p>Neki mladi građanin pokušao ih je odmaknuti od mene, jer sam jaukao od boli zbog svinutih ruku do razine glave, pa su i njega ta ista sedmorica također privela na najbrutalniji način, u oba slučaja s lisicama na rukama, krajnje pritegnutih. U policijskoj stanici jedan od policajaca psovao mi je mrtvu majku i prijetio da će me prebiti, ubiti i činiti što hoće od mene. Podsjećao me je na bijesnog psa iskolačenih očiju. Na moje traženje imena i broja značke tog policajca, odgovoreno mi je da to nema veze sa slučajem. </p>
<p>Moje je čvrsto uvjerenje da sam za medijske favorite bio najopasniji protukandidat, s obzirom na moje javno djelovanje i zauzimanje za ljudska prava i zaštitu nacionalnih interesa na koja sam sve ove godine javno u medijima upozoravao. Moje sudjelovanje u emisiji HTV-a »Otvoreno« još ih je više u to uvjerilo, pa je nastala i televizijska blokada. Kamere su prolazile pored mene na Trgu bana Jelačića kao pored turskog groblja, a neki snimljeni prilozi o mojim istupima i stavovima nisu prikazani, pa sam javno upozorio i OTV, RTL i posebice HTV, koji zlorabe vlastite novinare za doušničku djelatnost. U to sam već godinama uvjeren i za to imam argumente. </p>
<p>Da sam kao i neki drugi imao prostora na televizijskim ekranima, sigurno bih skupio vrlo lako potpise na uobičajeni način. Smetalo im je i moje skupljanje potpisa za pokretanje odgovornosti Ivice Račana – dva puta oko osam tisuća potpisa, pa je i to bio razlog njihove brutalnosti prema meni. </p>
<p>Moram također reći da u policiji ima i divnih ljudi koji su me dan prije spomenuta događaja zaštitili od Importanneovih brutalaca, što su oni i izgledom i ponašanjem. Zaista je vrijeme da se iz policije uklone udbaški klonovi i premjesti ih se na mjesta koja nemaju doticaj s građanima. </p>
<p>Prije šest-sedam godina g. Mesić javno je rekao o meni da sam uvijek bio u prvim redovima borbe za demokraciju i ljudska prava. Pitam g. Mesića gdje je on danas i sve ove godine. Ne pamtim ni jednu njegovu inicijativu na ozbiljnoj razini koju je pokrenuo za čovjeka-građanina, a stalno se predstavlja kao predsjednik inicijative. </p>
<p>Nešto vrlo kratko i o drugom medijskom favoritu za predsjednika – o gospođi Kosor. Za nju mogu mirne duše reći da je izgradila karijeru kao plačirame mnogim ucviljenim majkama, i da je sve ostalo na tome. Razlikuje li ona više uopće istinu od laži? Govorim to s obzirom na ono što sam osobno iskusio, na vlastitu primjeru. </p>
<p>Nažalost, vlast je preplavvljena sličnim i istim ljudima, pa se ne treba čuditi što su gluhi i slijepi za bližnjega, a lažna obećanja su im kao lizalica-šećerlema, dok ne dođu do dvorca, a to je tako vremenski kratko, kao trajanje izgovorenog u neprimjerenih svećenika, od propovjedaonice do sakristije.</p>
<p> Nedavno sam na jednoj katoličkoj tribini javno rekao da je ključni problem nepravde u društvu i ključno crkveno pitanje, ako u Hrvatskoj ima oko 90 posto katolika, zar Crkva, odnosno biskupi imaju moralno pravo upućivati kritike na razne adrese, a sebe izuzimati? Zar je dovoljno upozoravati a ništa učinkovito ne činiti – to je isto kao vjera bez djela, ona postaje ništavna! </p>
<p>Na kraju mogu samo reći da sam kao građanin i vjernik učinio sve, pa i mnogo više nego što je u mojoj moći i moja savjest je mirna. Moj predizborni slogan je bio »Oživotvorenje odgovornosti«, pa se nadam da će ostali kandidati na tome mnogo ozbiljnije poraditi, jer ako nema odgovornosti, sve je uzaludno i ponovit će se još jednom 1918. godina, a aktualna vlast upravo nas navodi u tom smjeru. </p>
<p>Najžalosnije je da više ne postoji ozbiljna oporba, jer su se na vlasti izredali i jedni i drugi, a što bi tek Stjepan Radić rekao za Tomčićev HSS. </p>
<p>Autor je predsjednik Udruge »Siniša Glavašević«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Utrke konja i pasa u prijenosima uživo </p>
<p>Svaki dan od 12 do 19 sati na televizorima i videozidovima u Branimir centru prikaže se između 60 i 80 utrka konja i pasa iz Engleske, Irske, Francuske, SAD-a, Singapura, Hong Konga... </p>
<p>Zagrebom kruže leci za klađenje na utrke konja i pasa u živo! Mnogi su ostali zatečeni, jer, koliko je poznato u Zagrebu se konjske utrke organiziraju rijetko, a naročito ne zimi. Za utrke pasa u Zagrebu nitko nije čuo. </p>
<p>No utrka ipak ima , onih virtualnih ali i stvarnih u Automat klubu Wettpunkt u Branimir centru. Taj je klub odnedavno uveo je, prvi u Hrvatskoj, klađenje na utrke konja i pasa uživo. Potkraj lipnja Wettpunkt je iz Londona dobio licencu za prijenos utrka. Utrke se prenose preko Satelitskog Informacijskog Servisa (SIS), koji na videozidovima i televizorima omogućuje gledanje uživo utrka konja i pasa, kao i obavijesti o vremenu utrke, dužini staze i koeficijentu. Svaki dan od 12 do 19 sati na televizorima i videozidovima prikaže se između 60 i 80 utrka konja i pasa iz Engleske, Irske, Francuske, SAD-a, Singapura, Hong Konga... </p>
<p>Direktor Wettpunkta Samir Sven Raković rekao je da ovakav oblik klađenja u svijetu postoji već godinama. »U Engleskoj na hipodromima utrke konja u živo prati više od 300.000 ljudi«, kazao je. </p>
<p>Utrke organizira Jockey Club, koji je osnovan 1750. godine, te predstavlja standarde u konjskim utrkama. Klađenje na utrke slično je klađenju na nogomet, može se kladiti na pobjednika utrke, prvoga i drugoga, ili po sistemima. Svaki dan kladionica izdaje časopis s detaljnim podacima o psima, konjima, jahačima, stazama... Tako se, primjerice, za jednoga konja mogu pronaći podaci o kategoriji utrke, starosti, imenu vlasnika, dosadašnjim plasmanima, treneru i dužini kod ulaska u cilj. U utrkama pasa sudjeluje šest engleskih hrtova greyhounda, koji trče za pokretnim zecom brzinom do 60 kilometara na sat. Najčešći kladitelji na utrke »kraljevskog sporta« za sada su stranci. Ulozi za utrke su od pet do 1000 kuna, a najveći dobitak po okladi je 250.000 kuna.</p>
<p>Klađenje uživo preko videozidova i televizora u svijetu se primjenjuje već godinama. Koliko je ovaj oblik zabave u svijetu popularan govori podatak da je 1989. godine utrke pratilo više od 56 milijuna ljudi. Raković je rekao da za sada ne postoji mogućnost da se prenose utrke konja sa zagrebačkog hipodroma, jer se jako malo utrka organizira. »Volio bih da se za godinu ili dvije počnu uživo prenositi i domaće utrke«, dodao je.</p>
<p>Korijeni konjskih utrka potječu iz 12. stoljeća kad su se engleski konjanici vraćali s bojišta na arapskim konjima, koji su bili manji, ali brži od engleskih. U sljedećih 400 godina Englezi su uvezli orijentalne konje te su ih križali s engleskim da bi dobili bolju rasu - punokrvnu. Od 1791. godine u Engleskoj postoji »Stud book«, knjiga u kojoj se vode zapisi o svakom rođenom punokrvnom konju. Za sudjelovanje u utrci vlasnik mora dokazati podrijetlo njegovoga konja. Svaki punokrvni konj u Engleskoj može se pratiti po jednom od tri orijentalna pastuha.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Rumunjski Hrvati i Zagrepčani zajedno traže posao </p>
<p>Građevinski radnici na crno okupljaju se na »punktovima« po gradu, na Mihaljevcu, u Dubravi, Trešnjevci... / Navikli smo na sve, samo ne na dobro. Poslodavci samo obećavaju, a ne plaćaju, kažu »ilegalci« / Meni se isplati, a prema njima sam korektan. Jedino ih ne prijavljujem. Nitko se dosad nije žalio. Kad je u pitanju ozljeda, ja plaćam troškove liječenja, objasnio je poduzetnik koji radi s »Rumunjima« / Peglam i čistim, iako bolesna, da bih prehranila obitelj, kaže Zagrepčanka u invalidskoj mirovini koja čisti po kućama </p>
<p>Nezakonitosti u vezi zapošljavanja na crno i dalje su česte, a u prvih deset mjeseci ove godine otkriveno je 4508 zaposlenih na crno, od čega je 1036 bilo stranaca. U istom razdoblju obavljen je 10.201 inspekcijski nadzor provedbe propisa o radnim odnosima.</p>
<p>Nikola i Ivan, Hrvati iz Rumunjske koji u Zagrebu žive i rade, uglavnom na crno, hrvatski su državljani, u Zagrebu su već devet godina, a za sebe kažu da su kao lastavice i da rade na povjerenje, jer jedino tako i mogu raditi.</p>
<p>Među »ilegalcima« najviše je pripadnika nacionalnih manjina. Zbog statusa, jezika, diskriminacije i nemogućnosti zaposlenja oni su jedna od najugroženijih skupina.</p>
<p> »Kad nema posla, idemo kući u Rumunjsku, pa se vratimo opet na proljeće, kao lastavice«, kaže tridesettrogodišnji Ivan, koji je u Zagreb došao '94. godine trbuhom za kruhom. Dolazi iz Karaševa, hrvatskog sela u Rumunjskoj. »Imam dvoje male djece koja su u Karaševu s majkom, posjećujem ih ako i koliko ovdje nađem posla. Da dobijem stalan posao i da steknem nešto, doveo bih ih. Ovako ne mogu, i ja se jedva snalazim«, kaže Ivan.</p>
<p>Najčešće rade u građevini, okupljaju se na nekoliko »punktova« po gradu (Mihaljevac, Trešnjevački plac, kod studentskog doma u Šarengradskoj ulici, Dubrava, Novi Zagreb...). </p>
<p>Kreću se u grupama i čekaju da ih potencijalni poslodavci »pokupe«. Naravno, neprijavljene, bez ikakvog prava na osiguranje, nema ništa crno na bijelo čime bi imali pravo na bilo kakvu zaštitu.</p>
<p>»Meni se isplati, a prema njima sam korektan. Jedino ih ne prijavljujem. Nitko se dosad nije žalio. Kad je u pitanju ozljeda, ja plaćam troškove liječenja«, objasnio je poduzetnik koji radi s »Rumunjima« i želio je ostati anoniman.</p>
<p>Nikola je devet godina u Zagrebu i tu mu je cijela obitelj. Hrvatskog je podrijetla, iz Klokotića, također hrvatskog sela u Rumunjskoj.</p>
<p>Nikola je jedini u obitelji koji radom priskrbi nešto novca. »Djeca su još mala, a ni žena ne radi. Jedva sam dobio socijalnu pomoć. Tri mjeseca sam hodao, donosio papire da bih jedva dobio tih 1600 kuna. A imam državljanstvo i prebivalište, samo posla niotkud, a radio bih štogod. Kad je zima, snađemo se, švercamo na tržnici, prodajemo svašta, pa tako nešto zaradimo«.</p>
<p>Prije nekoliko godina Nikola je imao tešku ozljedu na radu. »Gazda mi je rekao da se, kad se oporavim, mogu vratiti na posao. Troškove liječenja platio sam dvije tisuće kuna uz sve kontrole i previjanja, jer nemam zdravstveno, a gazda nije ni prstom maknuo. No, jednom će biti bolje«, rekao je Nikola. Često se događa da rade i po mjesec dana i više a da poslodavci ništa ne plate. Obećanja, a na kraju samo se zahvale. »A što ćemo, idemo dalje i nadamo se da će nam idući platiti. Čuješ od nekoga da je neki gazda dobar, pa zapravo ide tako, preko veze i iz tuđih iskustava.«</p>
<p>Protiv stranih državljana uhvaćenih »na djelu«, u radu na crno, podnosi se zahtjev za prekršajnim postupkom te se najčešće kažnjavaju novčanom kaznom i izriče im se zaštitna mjera protjerivanja iz Republike Hrvatske u trajanju od šest mjeseci. </p>
<p>No, osim nacionalnih manjina, ugrožene i nezaštićene su mnoge obitelji koje je otkaz, bolest ili slična tragična okolnost prisilila na »ilegalu«. N.R., Zagrepčanin i hranitelj tročlane obitelji, stjecajem okolnosti završio je u prijevremenoj mirovini koja mu ne pokriva osnovne životne potrebe. Radio je za privatnika preko ugovora, no doprinosi i porez na kraju godine koje je sam morao plaćati bili su veći od njegove ukupne zarade. »Nakon tog incidenta, shvatio sam da od poštenja nema kruha, pa sam počeo raditi na crno, što je bila jedina opcija da preživimo i ja i obitelj. Sin mi je student, a supruga je već godinama bolesna.«</p>
<p>M.R., njegova supruga, operirana je desetak puta, zbog problema s kralježnicom do raka, te je rano završila u invalidskoj mirovini, koja joj je 800 kuna. »Zbog male mirovine prisiljena sam, iako bolesna, čistiti i peglati po stanovima da prehranim obitelj.«</p>
<p>I to je, nažalost, rad u ilegali.</p>
<p>Sandra Stanić, Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Božićni sajam za obnovu škole</p>
<p>Učenici i zaposlenici Osnovne škole Jurja Habdelića u Velikoj Gorici pripremili su božićni sajam u svrhu prikupljanja novca za obnovu škole. Učenici su na štandovima izložili oslikane zdjele, nakit, figure i slične proizvode koje su napravili na satovima razredne nastave, što je privuklo veliko zanimanje Velikogoričana. </p>
<p>Budući da je OŠ Jurja Habdelića montažna zgrada u prilično trošnom stanju, takve dobrotvorne akcije su se pokazale nužnima. Na prošla dva božićna sajma prikupljeno je 66.000 kuna, koje su potrošene za uređenje pristupa školi, a dva su pročelja zgrade renovirana uz financijsku podršku grada. Prema riječima ravnateljice prof. Ljerke Horvat potrebna je nabavka novih klupa, stolaca te namještaja koji je star već 35 godina. </p>
<p>Prikupljanje novca na božićnim sajmovima nisu jedine akcije kojima učenici nastoje obnoviti svoju školu. Na satovima likovnog odgoja osnovnoškolci su izrađivali ekološke kalendare i razglednice, a zaradom od njihove prodaje su uredili svoj likovni kabinet.</p>
<p>Renato Đurđević</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dar pod svaki bor </p>
<p>Građani, svaki dan od 10 do 17 sati do 23. prosinca pod borom središnjega gradskog trga mogu ostaviti darove za djecu bez roditeljske skrbi</p>
<p>I posljednja ovogodišnja adventska nedjelja u srcu Zagreba bila je prepuna događanja. Iako se moglo vidjeti najviše djece s roditeljima i umirovljenika, bio je tu i pokoji uspavani srednjoškolac ili student, ali svi oni imali su nešto zajedničko - pogled su im odvraćali darovi pod središnjim zagrebačkim borom. Na tabli koja je stajala pokraj pisalo je: »Božićna akcija od 18. do 23. prosinca 'Dar pod svaki bor'. Dragi građani, svaki dan od 10 do 17 sati možete ostaviti darove za djecu bez roditeljske skrbi. Hvala. - Gradski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb.« </p>
<p>Od policije smo doznali da su u subotu oko 17 sati ljudi iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb došli pokupiti darove, da je odaziv građana za akciju velik te da građani najčešće pod bor stavljaju slatkiše i igračke. Darovi prikupljeni u akciji »Dar pod svaki bor« namijenjeni su djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi smještenoj u obiteljima udomitelja. Organiziratori su Gradsko poglavarstvo i Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
<p>Od policije smo saznali i da je velik odaziv za akciju »Mir i dobro«, kojom žele da ovogodišnji blagdani prođu bez posezanja za oružjem i eksplozivom. </p>
<p>Željka Sruk</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Romobili za mališane</p>
<p>Svaki od 87 gradskih dječjih vrtića na dar će primiti šest dječjih romobila u akciji pod nazivom »Veliki za male«. </p>
<p>U sklopu Prvog festivala sporta, pjesme i igre predstavnici šest hrvatskih tvrtki uz pomoć Grada Zagreba i Zagrebačkog športskog saveza u nedjelju u Domu sportova ravnateljima vrtića predali su po jedan romobil, te obradovali 400-tinjak okupljenih mališana i roditelja. </p>
<p>»Važno je naglasiti da smo uz pomoć naših sponzora u ovu akciju uključili i gradske i privatne i vjerske vrtiće te nikoga nismo zaboravili«, rekao je Damir Gregor, jedan od suorganizatora. </p>
<p>Uz pjesmu zagrebačkog dječjeg zbora Loptice i raznih sportskih igara održana je i izložba dječjih crteža na temu sporta. </p>
<p>H. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Petnaest kuna za 40 minuta straha </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petnaest mladih Zagrepčana spašeno je u nedjelju navečer na Božičnom sajmu nakon 50 minuta zarobljeništva na spravi zvanoj Terminator. </p>
<p> Mladi su se ukrcali na Terminator u 18 i 30. Isprva je sve bilo u redu. Terminator ih je vrtio i vitlao zrakom. Djevojke su vrištale od uzbuđenja. Najednom nešto je zaškripalo, hidraulični zglob se savio a platforma s posjetiteljima ostala je visjeti u zraku opasno nagnuta desetak metara iznad zemlje. </p>
<p>Talijanski mehaničari počeli su užurbano tražiti uzrok kvaru. Prolazile su minute, mladi zarobljeni u stolcima još su mirno sjedili. Nakon dvadesetak minuta vrag je uzeo šalu a i zarobljenicima, među kojima je bilo i djece, postajalo je sve hladnije. Mehaničari su platformu pokušali povući kamionom, ali nije išlo. Kada su zarobljeni vidjeli da se stvari ne kreću nabolje jedan je mladić pozvao policiju. Policajci su nemoćno slijegali ramenima. Odmah su pozvali vatrogasce, ali ni oni nisu mogli ništa, osim uvjeravati sve promrzlije putnike Terminatora da ne paničare i izdrže još malo.</p>
<p> U luna parku začas se skupilo mnoštvo ljudi koje je bodrilo mlade, dobacivalo im kape i rukavice. Jedan je uzbuđeni mladić dovikivao policajcima da bi možda trebali pilama prerezati zaštitne prečke kako bi oslobodili njegove prijatelje. </p>
<p>Vatrogasci su nakon četrdesetak minuta počeli ozbiljno razmišljati i o toj mogućnosti. Dali su još desetak minuta mehaničarima. Naposljetku četvorica mehaničara uhvatila su uže i njišući se uspjeli malo pomaći hidraulično koljeno. Malo po malo i platforma je nakon 50 minuta napokon spuštena uz pljesak i uzvike olakšanja. </p>
<p>Jedna od zarobljenica gorko je zaplakala padajući u naručje mladiću. »Ovo je prvi i zadnji put što sam pristala na ovakvu glupost«, glasno je komentirala. Mladić je samo procijedio: »Tko je dao dozvolu ovim Talijanima. Sprava im stvarno zaslužuje naziv Terminator«. </p>
<p>Zlatko Herljević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Koncert u kapeli UN-a najblistaviji trenutak američke turneje</p>
<p>Djevojke će pamtiti Chicago po nezaboravnom koncertu s Tatjanom Matejaš Tajči, svojedobno velikom hrvatskom glazbenom zvijezdom, koja je prije 13 godina odlučila prekinuti veoma uspješnu karijeru i otići na školovanje u SAD. Ove se godine Tajči preselila iz Los Angelesa u Cincinnati, a sa Zvjezdicama i Zdravkom Šljivcem susrela se u chicaškoj crkvi St. Jeronimo, u kojoj su održali zajednički koncert nakon kojega su gotovo svi – i Zvjezdice i Tajči i publika – plakali</p>
<p>NEW YORK (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – »Joy and Peace to the World« (»Sreća i mir svijetu«) naziv je koncerta kojim se zagrebački djevojački zbor Zvjezdice u petak navečer predstavio u New Yorku, nastupivši u crkvi Svete Obitelji, službenoj kapeli Ujedinjenih naroda, koju je blagoslovio sveti otac Ivan Pavao II. godine 1979. Zvjezdice su na tom koncertu pod ravnanjem svog dirigenta Zdravka Šljivca izvele djela Ivana Lukačića, Josipa Magdića, Pere Gotovca, Franza Schuberta, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johna Straussa i Giovannija Pergolesija, te nekoliko tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama uz pratnju svoje orguljašice Božice Tuđen te Julliard String Quinteta, gudaćeg kvinteta čuvene newyorške glazbene škole Julliard School.</p>
<p>Bio je to nedvojbeno najblistaviji trenutak trotjedne turneje zagrebačkoga zbora koji u SAD-u predstavlja 45 djevojaka u dobi od 11 do 19 godina, a koji je održan pod visokim pokroviteljstvom stalnog promatrača Svete Stolice pri Ujedinjenim Narodima, nadbiskupa Celestina Megliorea, te Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.</p>
<p>»Prvi put gledam naše Zvjezdice i oduševljen sam njihovom izvedbom«, komentirao je nakon koncerta generalni konzul Hrvatske u New Yorku Petar Ljubičić, koji je koncert slušao u društvu supruge Nele te nadbiskupa Megliorea i hrvatskog ambasadora pri UN-u Vladimira Drobnjaka.</p>
<p>»Žao mi je što u crkvi Sv. Obitelji, službenoj kapeli Ujedinjenih naroda, nije bilo više ljudi, no to je razumljivo budući da je koncert održan u petak navečer, što je radni dan, a naši su ljudi satima udaljeni od središta grada u kojemu je smještena crkva. Nadam se da će u nedjelju, kada Zvjezdice pjevaju na misi, biti znatno više ljudi, jer tako se nešto doista isplati čuti. Uostalom, Zvjezdice su diljem SAD-a veoma dobro prihvaćene, a nakon večerašnjeg nastupa moram istaknuti da sam se napokon i sam uvjerio da taj zbor s pravom nosi naslov ambasadora promicanja hrvatske kulture te ambasadora UN-a. Za nas je velika čast da je u organizaciji ovog koncerta sudjelovao stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, nadbiskup Celestino Megliore«, rekao je Petar Ljubičić.</p>
<p>Zanimljivo je da su Zvjezdice na taj koncert stigle izravno iz Chicaga, u kojemu su provele tri posljednja dana. Boravak u vjetrovitom Chicagu djevojkama nikada ne bi ostao u tako lijepu sjećanju da se nisu uspele na 103. kat čuvenog Sears Towera, drugog najvišeg nebodera na svijetu. Drugi razlog zbog kojeg će djevojke pamtiti Chicago nezaboravni je koncert s Tatjanom Matejaš Tajči, svojedobno velikom hrvatskom glazbenom zvijezdom, koja je prije 13 godina odlučila prekinuti veoma uspješnu karijeru i otići na školovanje u SAD. Ove se godine Tajči preselila iz Los Angelesa u Cincinnati, a sa Zvjezdicama i Zdravkom Šljivcem susrela se u chicaškoj crkvi St. Jeronimo, gdje su održali zajednički koncert nakon kojega su gotovo svi – i Zvjezdice i Tajči i publika – plakali.</p>
<p>Zvjezdicama je bilo zanimljivo vidjeti pjevačicu uz čiju su glazbu neke djevojke odrastale, a druge se pak nisu ni rodile kada je pjesma »Hajde da ludujemo« bila veliki hit. Bilo im je lijepo i dan prije u Indiani, gdje su nastupale za tamošnje Hrvate, no uza sav naporan tempo i mnogobrojne koncerte koje su održale u posljednja tri tjedna, djevojke nisu zaboravile dan kada je njihov »drugi tata«, dirigent Zdravko Šljivac, navršio 50 godina života. Tako su mu u petak, nakon koncerta u kapeli UN-a, priredile malo iznenađenje, a 50 svjećica na velikoj torti Šljivac je ugasio – odjedanput.</p>
<p>Zvjezdice u New Yorku ostaju do ponedjeljka, a potom se, nakon 20 dana, vraćaju u Zagreb.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Gardijski vuk pronašao novi dom</p>
<p>RUŠČICA</p>
<p> - Obitelj Milec iz Ruščice kraj Slavonskog Broda ima privatni zoološki vrt i dugogodišnje iskustvo oko zbrinjavanja zaštićenih životinjskih vrsta. </p>
<p>Od protekloga vikenda bogatiji su za još jednu životinju - vuka koji je bio maskota Devete gardijske brigade i kojeg su vojnici prije osam godina pronašli i othranili. Inače, u njihovom zoo vrtu već postoji preko 150 zaštićenih životinja. </p>
<p>Uskoro očekuju rješenje kojim bi njihov vrt postao Centrom za zbrinjavanje zaštićenih životinjskih vrsta, onih koje su nađene u prirodi te izuzete, bile zaplijenjene ili pak ugrožene na bilo kakav način.</p>
<p>Vuku su nadjenuli ime Vučko i smješten je u kavez za ženkom Belom. Kad joj se pridružio bio je pomalo nesiguran na nogama, jer je prije polaska na put iz gospićke vojarne Eugen Kvaternik uspavan, no ubrzo se snašao i sprijateljio s vučicom.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uspješno izdanje prvog Winter reggae festivala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi zagrebački Winter reggae festival u Tvornici kulture ovaj vikend pred petstotinjak zagrebačkih reggae poklonika uspješno je predstavio vodeće dub i roots reggae izvođače. Ovaj festival nastavak je višegodišnje promocije internacionalnih reggae izvođača u našoj zemlji i definitivno je zbližio zagrebačku publiku sa svjetskim reggae trendovima. Dvodnevni festival proizašao je iz entuzijazma dva zagrebačka reggae promotora, Bass Culture i Seasplash, koji su se organizacijom festivala istaknuli kao glavni nositelji ove glazbene scene u Hrvatskoj. </p>
<p>Priredba je koncipirana kao dvodnevna DJ vokalna predstava na dva podija, na kojima su se izmjenjivala vodeća imena reggae glazbe u svijetu. Prvi dan su obilježili doajeni jamajkanskog original roots-reggaea iz 70-ih, Prince Alla i Ranking Joe. Posebnu pažnju izazvao je dvosatni nastup Prince Alla, koji je kroz legendarne pjesme »Only love can conquer«, »Sun is shining«, »Mama no fight«... provodio razdragane posjetitelje kroz povijest ove glazbe. Ranking Joe je nastavio odličnu komunikaciju s publikom kroz pjesme »Cold blood« i »Walk with Jah« i pokazao svoje izvanredne glasovne sposobnosti. </p>
<p>U subotu je, pak, predstavljen novi dub zvuk, koji su predvodili londonski Dreadzone Soundsystem s vokalom Earla Sixteenom i hrvatski Radikal dub kolektiv. Dinamičan nastup Earla Sixteena, koji se odlično upotpunjavao s trip-hop dub podlogom, definitivno je među publikom osigurao nove fanove, a odlična izvedba »Love is a feeling« razdragala raspjevanu publiku. Usporedo s nastupima na glavnom podiju, ekipa iz Kulture sound systema puštala je dub, trip hop hitove, a živost podija upotpunio je nastupom i Edo Maajka.</p>
<p>Ova priredba u ugodno popunjenoj dvorani stavila je reggae na zasluženo mjesto hrvatske glazbene scene i približila zagrebačku publiku novim reggae trendovima. Odlična atmosfera i stalna komunikacija koja je vladala između izvođača i publike definitivno je istaknula Tvornicu kao odlično mjesto za ovakve priredbe. </p>
<p>Zvonimir Fabić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kinezi izabrali prvu Miss estetske kirurgije</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Poplava kojekakvih izbora ljepote definitivno je dobila svog najbizarnijeg predstavnika u kineskom izboru za Miss estetske kirurgije koji je održan u subotu navečer, u Pekingu. </p>
<p>Pobjednica nesvakidašnjeg natjecanja je 22-godišnja Feng Qian koja se odmah po proglašenju zahvalila svom estetskom kirurgu »bez čije pomoći ne bi nikad uspjela«, jer je on zaslužan za liposukciju masnog tkiva, botoks u licu, podignute kapke, te implatante u obrazima. Uz već uobičajene poruke o »miru u svijetu« ova je missica rekla i kako se nada da će ovakva natjecanja pomoći da se bar djelomično ukloni žig sramote s onih koji se podvrgnu sličnim operacijama. </p>
<p>Dvadeset natjecateljica u dobi od 17 do 62 godine ušlo je u finalni krug natjecanja, a žiri je pobjednicom proglasio Feng Qian. Prva pratilja, također 22-godišnjakinja, obavila je deset operativnih zahvata na svom tijelu što je najveći broj operacija kojima se podvrgnula neka od kandidatkinja. Druga pratilja obavila ih je »samo« šest. </p>
<p>Najstarija natjecateljica imala je 62 godine, ali nije navedeno koliko je ona zahvata do sada imala. </p>
<p>Organizatori su na ideju za ovo natjecanje došli nakon što je u svibnju ove godine natjecateljica na »normalnom« izboru ljepote diskvalificirana nakon što je otkriveno da se podvrgnula plastičnoj operaciji.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Eksplozije i pad neidentificiranog objekta u Jakarti </p>
<p>JAKARTA</p>
<p> - Neidentificirani objekt pao je na područje zapadno od Jakarte nakon čega je uslijedio niz eksplozija, objavili su u nedjelju indonezijski mediji.</p>
<p> Desetak svjedoka izjavilo je za radio postaju ElShinta da je vidjelo najmanje jedan objekt kako prelazi preko neba prema zapadnom dijelu Jakarte nakon čega su čuli eksploziju. Lokalna televizijska postaja Metro TV je objavila da su stanovnici zapadnog dijela Jakarte Tanggeranga čuli eksplozije u 7,30 ujutro.</p>
<p> ElShinta je u jednom svom izvješću objavio da se možda radi o meteorskoj kiši, iako je Muji Harjoto An, stručnjak astronomskog opservatorija Boscha, za tu radio postaju izjavio da nema saznanja o padu objekata koji dolaze iz svemira. </p>
<p>Policija je za sada objavila da istražuje porijeklo eksplozije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šaljivi SMS izazvao međunarodnu uzbunu </p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - Talijanski turist koji je putovao Lauda Austrian Airlinesom na liniji između Sydneya i Beča izazvao je maksimalnu uzbunu poslavši svojoj supruzi SMS poruku u kojoj joj je rekao da su njegov zrakoplov oteli islamistički ekstremisti.</p>
<p> Antonio Casale (35) je poslao šaljivi SMS svojoj supruzi nakon polijetanja zrakoplova iz Sydneya, kazavši da su teroristi preuzeli kontrolu nad zrakoplovom i da vode putnike u nepoznatom smjeru.</p>
<p> Njegova je supruga odmah uzbunila talijansku policiju koja je zatim kontaktirala talijansko veleposlanstvo u Canberri nakon čega je upozorena savezna australska policija koja strahuje od novog terorističkog napada.</p>
<p> Australske su vlasti odmah identificirale autora poruke i otkrile da se radi o lošoj šali. Nakon kontaktiranja pilota, vlasti su saznale da zrakoplov nije otet.</p>
<p> Sunday Telegraph piše da je Casalea odvojio kapetan zrakoplova, a austrijska policija uhitila pri slijetanju u Beču. Nakon ispitivanja pušten je bez podizanja optužnice protiv njega. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Cruise darovao 5.000 dolara žrtvi nesreće </p>
<p>ROANOKE</p>
<p> - Američki glumac Tom Cruise stavio je u jednom restoranu brze hrane u Lexingtonu 5.000 američkih dolara u kutiju za donacije za pomoć 11-godišnjakinji stradaloj u nesreći.</p>
<p> Cruise koji u saveznoj državi Virgini snima svoj najnoviji film »War of the Worlds« zaustavio se zajedno s redateljem filma Stevenom Spielbergom i pratnjom još 20 osoba u restoranu brze hrane Dairy Queen u Lexingtonu.</p>
<p> Djevojčica Ashley Flint, žrtva nesreće, trebala bi u siječnju biti podvrgnuta četvrtoj operaciji, no njena samohrana majka nema novca za bolničke račune. Njezina je obitelj postavila kutiju za donacije u restoranu Dairy Queen.</p>
<p> Restoran je bio zatvoren zbog večernje zabave jednog od djelatnika kada su stigli Cruise i ostali članovi filmske ekipe. </p>
<p>Osoblje je vrlo rado otvorilo restoran za poznatog glumca koji je naručio sladoled. »Roanoke Times« piše da je Cruise na zabavi ostao sat i pol. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Osniva li se novo udruženje glumaca?</p>
<p>Hrvatsko društvo dramskih umjetnika napustili su Slavko Brankov i Zlatko Vitez, a izlazak su najavili, nezadovoljni radom i predsjednikom Goranom Grgićem, glumci Boris Svrtan, Žarko Potočnjak, Duško Valentić i Nina Erak / »Prihvatio sam se s mnogo volje te časne dužnosti nastojeći izbjeći trzavice i sve rješavajući demokratskim putem. To ne znači biti poslušnik grupe ljudi koji bi rado surađivali s labilnim predsjednikom«, kaže Grgić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Nemam ambicija osnivati novo Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, no mislim da će se to samo po sebi dogoditi jer se sadašnje Društvo sve više urušava. HDDU u današnjem izdanju jednostavno je smiješno, počev od naziva koji ne korespondira s vremenom i ostatak je socijalizma«, u jednom dahu, i u već svom poznatom stilu, započinje voditelj Histriona, glumac i redatelj Zlatko Vitez, svoje prigovore o Društvu »mediokriteta«, kako kaže, iz kojeg je izašao sredinom studenoga.</p>
<p> Istupanje je popratio pismom u kojem posebno ističe: »Znam da će moj postupak izazvati predvidljivu reakciju u obliku pitanja: kaj si Vitez umišlja? Kao kazališni individualist i osobnost, Vitez si umišlja da je za hrvatsko glumište učinio više od mnogih.« </p>
<p> Bivši ministar kulture i bivši predsjednik HDDU–a iza sebe ima i dovoljno umjetničke popudbine da tako ocjenjuje svoj rad, a s obzirom na nagomilana nezadovoljstva i ne čudi Vitezov konačni raskid s Društvom koji se »kuha duže vrijeme«. A kakvo društvo Vitez priželjkuje? </p>
<p> »U novom Društvu ne bi mogli biti svi, od početnika do doajena, već ljudi koji se bave kazalištem, od istaknutih skladatelja, scenografa, kostimografa i drugih umjetnika. Arsen Dedić dao mi je veliku podršku prigodom mog izlaska iz Društva, naglasivši da će mi pomoći u svemu što ću dalje raditi«, dodaje Vitez. </p>
<p> Dugogodišnji član »Gavelle« Duško Valentić, još je jedan glumac koji je odlučio istupiti iz članstva HDDU–a, i to od 1. siječnja 2005. godine. </p>
<p> »Otkada su 'vesele žene windsorske', Helena Buljan i Vitomira Lončar, istjerale i smijenile Zlatka Viteza s mjesta predsjednika, Društvo sve više propada. Vitez je, za vrijeme svog mandata bio zaslužan za dostojanstvo Nagrade hrvatskoga glumišta, organizirao je Festival glumca, izborio se za prave prostorije, no to sve nije bilo dovoljno da ga neki »dobri ljudi« na kraju ne destruiraju. Osim toga, nedopustivo je što je to Društvo krajnje privatizirano«, kaže Duško Valentić.</p>
<p> Upitan, može li tu »privatiziranost« potkrijepiti, Valentić kaže: »Ne želim sudjelovati u gadarijama koje se tamo događaju. Bojim se da će se pokrenuti lavina. U Društvu ljudi su se prihvatili funkcija radi vlastite promocije. Svojevremeno sam dobio nemoralnu ponudu. Kako bi mi začepili usta što s predstavom »Đuka Begović« nisam ušao u izbor Festivala glumca, nuđeno mi je mjesto u žiriju tog Festivala i organizacija turneje s tom mojom predstavom. Pa, ne mogu oni mene tako kupiti«, rezolutan je Valentić. </p>
<p> Glumac zagrebačkog HNK Žarko Potočnjak drži da se HDDU stvarno pokvario te da treba »ozbiljno porazmisliti o osnivanju novog«. </p>
<p> »Moralno je i jedino moguće izaći iz takvog društva jer ne radi ništa, osim što izdaje imbecilni časopisa«, oštar je i izravan Slavko Brankov. »Predsjednik Društva i ekipa oko njega potpuno su nesposobni da obnašaju tu odgovornu dužnost. Ne bi bilo na odmet da se osnuje novo Društvo koje će se, u pravom smislu riječi, skrbiti za svoje članove i njihove strukovne interese. U inozemstvu takvih problema glumci nemaju jer sve što izvedu zaštićeno je zbog toga što postoji pravo i jako Društvo«, pojašnjava Brankov svoju ogorčenost Društvom iz kojeg je lani istupio. </p>
<p> Prvak kazališta »Gavella« Boris Svrtan čvrst je u odluci o napuštanju HDDU-a. »To nije ishitrena odluka ni dio neke zavjere ili plana, jer nisam član niti jednog klana. Udruženje bi trebalo reformirati, zaposliti više profesionalaca koji bi se samo bavili očuvanjem naših prava. Oni bi morali čuvati naše dostojanstvo, paziti na kodeks ponašanja prema nama glumcima. Primjerice, nedopustivo je kako novinari u televizijskim prilozima tretiraju glumce. Uz to, i kako se neki glumci izražavaju o predstavama svojih kolega, iz drugih kazališta«, kazao je Svrtan ističući da bi trebalo ojačati ulogu Sindikata glumaca s čime se slaže i Vitez. </p>
<p> Sličnog je mišljenja i direktorica Male scene Vitomira Lončar: »Društvo samo po sebi nema nikakvu težinu i zašto uopće pridavati pozornost izlasku nekolicine glumaca. Mene jedino i samo zanima pravi i djelotvoran Sindikat«. </p>
<p> Čime su spomenuti umjetnici, zapravo, nezadovoljni i jesu li povod takovom »valu« odlaska bile samo nominacije za Nagradu za hrvatsko glumište, koja već tradicionalno probudi zlu krv među glumcima? Štiti li Društvo dovoljno prava glumaca i zauzima li se za njih, posebice sada kad je donesen Prijedlog novog Nacrta zakona o kazalištu? </p>
<p> Predsjednik HDDU-a Goran Grgić, koji će tu dužnost obavljati do listopada 2005., otvoreno priznaje ogorčenost takvim objedama na račun Društva, posebice kad je u pitanje žiriranje i dodjela Nagrada hrvatskog glumišta. </p>
<p> »Mislim da u mom slučaju postoji 'opravdana sumnja' u totalno neuplitanje u rad žirija oko dodjele NHG«, ironičan je Grgić. »Društvo ne vodim autokratski, već u dogovoru s šesteročlanim Upravnim odborom. Uvijek tražimo mišljenje većine. Podržali su me u izboru jer su vjerovali u moje poštenje i pravičnost. Prihvatio sam se s mnogo volje te časne dužnosti nastojeći izbjeći trzavice i sve rješavati demokratskim putem. A to ne znači biti poslušnik grupe ljudi koji bi rado surađivali s labilnim predsjednikom«, govori Grgić koji nije želio odgovoriti na konkretne napade. </p>
<p> Što se tiče mogućnosti osnivanja novog Društva, kazao je da postoje legalne metode kojima se članovi mogu poslužiti žele li promjene. »Dizanje puča, koji će voditi grupa nezadovoljnika, svakako nije rješenje«, zaključuje Grgić. </p>
<p> Zadnjih mjeseci čule su i pritužbe na trošenje članarine i njihovu visinu, što je za Vjesnik komentirala tajnica HDDU–a Marija Filipović. </p>
<p> »Mogao se steći dojam da se članarine troše za priređivanje, dijelu nezadovoljnika, omraženih Nagrada hrvatskoga glumišta, što nije točno jer to rješavamo uz pomoć sponzora«, objašnjava Filipović. »HDDU ima oko 740 članova, a od toga oko 300 stalno zaposlenih plaća godišnju članarinu od 720 kuna, dok oko 200 samostalnih umjetnika ili nezaposlenih plaća 480 kuna. Oko 200 umirovljenika plaća, ako to želi, simboličnu godišnju članarinu od 25 kuna. Jedna trećina tako prikupljenog novca, oko 110 tisuća kuna, troši se za potrebe Fonda solidarnosti, dok ostali dio novaca odlazi za redovit rad Društva. Njime se plaća i djelovanje naše odvjetnice Kristine Delfin-Sinovčić, specijalizirane za autorsko pravo i radna prava umjetnika«, rekla je Filipović. </p>
<p> Istup iz Društva najavila je i glumica Nina Erak-Svrtan. Hoće li za sada mala, ali glasna i kad je karizmatični Vitez u pitanju utjecajna grupa, »u i oko Gavelle«, povući za sobom još neke članove? Je li to, pak, samo početak trenda masovnijeg odlaska iz HDDU-a zbog osnivanja novog Društva, kao što je to bio slučaj s drugim strukovnim udruženjima, još je prerano govoriti.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kako izbrisati ljubav</p>
<p>Za taj film što ne podilazi publici, Kaufman je kreirao svoj do sada najuspješniji scenarij, vješto ispreplećući elemente futuristističke priče, psihološke drame i melodrame</p>
<p>Da li vam se nekad dogodilo da ste imali traumatično ljubavno iskustvo koje biste najradije izbrisali iz pamćenja, kao da se nikad nije ni dogodilo? Možda ste uništili sve poklone, fotografije i pisma (u suvremenoj verziji e-mailove, arhivirane sms-ove i broj iz mobitela) nekad voljene osobe, ali to nije pomoglo. Vidjeli biste je na ulici, prošli biste ulicom u kojoj ste je nekoć ljubili, došli na videu do filma kojeg ste zajedno gledali u kinu. I odjednom bi se sjetili samo lijepih stvari iz te veze, kao da nije završila onako gorko i tužno. Ljubav je ipak presnažna emocija da bi je mogli potpuno izbrisati. </p>
<p>Upravo takvom temom bavi se film »Vječni sjaj nepobjedivog uma« (Eternal Sunshine of the Spotless Mind) redatelja Michela Gondryja, video-redatelja čije ime čak ni filmofilima ne znači mnogo, ali ako se zna da je film nastao po priči i scenariju Charlijea Kaufmana, koji je napisao i predloške za filmove »Adaptacija« i »Biti John Malkovich«, stvari postaju puno jasnije. Odnosno, upravo suprotno: znamo da ćemo biti uvučeni u fabularni labirint, da ćemo krenuti u putovanje iz svjesnog u podsvjesno, iz stvarnosti u nestvarno i nazad. </p>
<p>Kaufman je kreirao svoj do sada najuspješniji scenarij, vješto ispreplećući elemente futuristističke priče, psihološke drame i melodrame. Futuristički element zapleta (tvrtka Lacuna Inc. nudi uslugu brisanja neželjenih sjećanja iz mozga) može nam se učiniti poznat iz filma »Isplata« s Benom Affleckom i Umom Thurman, snimljenom prema priči kultnog SF- pisca Philippa K. Dicka, no ovdje to nije iskorišteno kao trilerski element, već znatno maštovitije u svrhu bizarnog putovanja po prošlosti jedne ljubavi (djevojka izbriše sjećanje na svog bivšeg dečka, a onda on iz osvete pokuša izbrisati nju). Nije to ni približno nalik nepodnošljivoj komediji »50 prvih poljubaca«, koja nervira poput pokvarene ploče. </p>
<p>Glavnog junaka Joela glumi primjereno suzdržan, gotovo neprepoznatljiv Jim Carrey, kojemu su nakon zvjezdane komičarske karijere izazov upravo uloge tragičnih junaka, a sjajno odabrana partnerica mu je Kate Winslet.</p>
<p>Redatelju se mora priznati iznimna maštovitost i primjerena primjena spotovskih vizualnih rješenja kakva ne bi pristajala drugačijem filmu, no ima li područja koje redatelju daje veću slobodu od scena šetnje po ljudskom umu? Gondry briljira u scenama djetinjstva (mladić u njih bježi da bi izbjegao brisanje ljubavnih sjećanja, od kojeg želi odustati), u kojima se igra s dimenzijama likova i predmeta, kao i u snolikim, nadrealnim scenama na plaži. Film je ponekad težak i turoban, i autori njime definitivno ne podilaze široj publici, ali se radi o iznimno originalnom i zanimljivom ostvarenju koje se vrlo duboko urezuje u pamćenje gledatelja. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U raskošnom zvuku violine King </p>
<p>Koncertu je osobit čar dala violina King koja je u Milenkovichevim rukama zazvučala u mnoštvu svojih osebujnih lica: od toploga piana, preko bujnoga pizzicata, do raskošnoga fortea </p>
<p>Najvrjednija hrvatska violina King u punom je sjaju zazvučala u subotu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u rukama glasovita violinista Stefana Milenkovicha. U ciklusu »Audijencija«, posvećenom tomu neprocjenjivom Guarnerijevom glazbalu, Milenkovich je s pijanistom Thomasom Hoppeom izveo Rondo u C-duru, KV 373 Wolfganga Amadeusa Mozarta, 7. sonatu za violinu i glasovir u c-molu, op. 30. br. 2 Ludwiga van Beethovena, Divertimento Igora Stravinskog i Koncertantnu rapsodiju Tzigane Mauricea Ravela.</p>
<p> Stefan Milenkovich, nekoć čudo od djeteta, a danas 27-godišnji umjetnik prestižne karijere i profesor na Juilliardu, uživa kod zagrebačke publike veliku popularnost. To je pokazala puna dvorana »Lisinski« koju su ovom prilikom posjetili i oni slušatelji koji nisu njezini česti gosti, a što se moglo zaključiti po ustrajnom pljesku između stavaka. Te su neumjerene nagrade izvođači dočekivali s osmijehom, što je dalo dodatan šarm odličnom kontaktu kojega Milenkovich zna uspostaviti sa svojom publikom.</p>
<p> Virtuoznost, originalnost, šarm i prividna spontanost krili su se u interpretaciji svake skladbe. Sjajno komorno muziciranje, lišeno svake grandioznosti i pretencioznosti, resili su do u tančine usuglašeno zajedništvo izražajne geste, fino odmjereni ton i profinjena izražajnost. Pijanist Thomas Hoppe pokazao se kao sjajan komorni glazbenik i maštovit interpret. </p>
<p> Ispod elegancije i prividne lakoće Mozartova Ronda krili su se pravi virtuozitet te znalačko stapanje fino odmjerenih dramatskih i gracioznih lirskih elemenata. Umjetnici su u Beethovenovoj Sonati dramatiku, razigranost i pjevnost dočaravali iznimnom lakoćom, a svaki se detalj s jednostavnošću i savršenom prirodnošću uklapao i u dramatske i u lirski pjevne dijelove.</p>
<p> U Divertimentu Stravinskog, toj nestašno zaigranoj, istodobno humorističnoj i sjetnoj partituri, izvođači su pokazali iznimnu maštovitost pa se činilo spontanim, iako je i te kako pažljivo promišljeno, šarmantno i zavodljivo izmjenjivanje mnogobrojnih kontrastnih elemenata. U zanosnu Ravelovom Tziganeu, osim briljantnog virtuoziteta, Milenkovich je pokazao emotivnu snagu te toplinu i bliskost svoje interpretativne kreativnosti. Umjetnici su jednakim virtuozitetom i izražajnošću izveli Brahmsov Scherzo u dodatku. </p>
<p> Cijelom je koncertu, dakako, posebnu čar dala violina King čiji je bogati zvuk u Milenkovichevim rukama zazvučao u mnoštvu svojih osebujnih lica: od toploga piana, preko bujnoga pizzicata, do raskošnoga fortea.</p>
<p>Marija Benić Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pronađene velike topovske kugle iz 18. stoljeća </p>
<p>SINJ</p>
<p> – Arheolozi i drugi djelatnici splitskoga konzervatorskog Odjela za zaštitu kulturne baštine i sinjskoga Muzeja Cetinske krajine, koji provode arheološka istraživanja na sinjskoj tvrđavi, pronašli su ovih dana i nekoliko topovskih kugla iz 18. stoljeća, teških do 25 kilograma. Radovi na zaštiti te tvrđave dobro napreduju, a financira ih Grad Sinj i Ministarstvo kulture. S tvrđave sinjski branitelji posljednji su put obranili grad i protjerali turske osvajače 1715., a u spomen na te bitke održava se i Sinjska alka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hommage Lacković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od ponedjeljka na večer do 15. siječnja 2005. u Galeriji »Vladimir Filakovac« (prije Galerija »Dubrava«) može se pogledati izložba Hommage Lacković, postavljena u znak sjećanja na velikoga umjetnika lirske vokacije koji je u kolovozu nenadano preminuo ne dočekavši još jedan nastup u prostoru gdje je godinama izlagao. Bila bi to njegova 12. izložba u Dubravi. Sadašnji postav crteža i grafičkih mapa u ediciji Narodnog sveučilišta Dubrava ostvaren je u suradnji s Hrvatskim muzejem naivne umjetnosti, a u 19 sati izložbu će otvoriti ravnatelj muzeja Vladimir Crnković. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kerameikon i prijatelji u Adventu</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – U Kuli stražarnici Gradskog muzeja Varaždin otvorena je izložba »Kerameikon i prijatelji s vama u Adventu«. Selektorica Mirjana Dučakijević odabrala je radove 34 umjetnika keramičara iz cijele Hrvatske, a među njima su i radovi poznatih imena moderne hrvatske keramike – Ljerke Njerš, Dore Pezić-Mijatović, Zdenke Pozaić, Božene Štih-Balen i drugih. Udruga »Kerameikon« već niz godina promovira keramiku, a zahvaljujući predsjednici »Kerameikona« Blaženki Šoić-Štebih, Varaždin je 2002. postao mjestom održavanja Međunarodnog festivala postmoderne keramike. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Umrla talijanska sopranistica Renata Tebaldi </p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanska sopranistica Renata Tebaldi umrla je u 82. godini u svome domu u San Marinu, objavila je u nedjelju talijanska novinska agencija ANSA. </p>
<p> Nekadašnja operna diva umrla je nakon duge i teške bolesti. Rođena 1922. godine u Pesaru, Tebaldi je bila jedna od najvećih sopranistica svoga vremena i često su je uspoređivali s Mariom Callas. Njezin mentor i čovjek koji ju je otkrio, slavni dirigent Arturo Toscanini prozvao ju je »anđeoskim glasom« čuvši ju prvi puta na audiciji u milanskoj Scali 1946. godine. Renata Tebaldi debitirala je 1950. godine u Londonu i San Franciscu, a ostat te zapamćena po velikim ulogama u Verdijevim i Puccinievim operama. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>U znaku olimpijskih dobitnika i gubitnika</p>
<p>Pet olimpijskih medalja i još čitav niz sjajnih rezultata stalno su u godini iza nas držali osmjehe na licima ljubitelja sporta. Stoga je 398 novinara iz 58 redakcija imalo doista ugodan posao pri izboru najboljih u 2004. »Blago zemlji koja ima ovakav problem oko izbora sportaša godine«, rekao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Krajem svake godine u većini hrvatskih medija razglaba se o događajima koji su obilježili proteklih 365 dana. Pet olimpijskih medalja i još čitav niz sjajnih rezultata stalno su u godini iza nas držali osmjehe na licima ljubitelja sporta. Stoga je 398 novinara iz 58 redakcija u 53. anketi Sportskih novosti imalo doista ugodan posao pri izboru najboljih u 2004. Na tron su na kraju zasjeli Blanka Vlašić, Duje Draganja, te rukometaši i samostreličarke.</p>
<p>– Ovo je bila specifična sezona. Bila sam na najvišim stepenicama, ali u Ateni sam doživjela i jedan od najtežih trenutaka u karijeri. Ipak, bilo je puno više pozitivnih stvari. Karijera sportaša ne može uvijek ići prema gore, ali kad padneš, važno je znati se vratiti na vrh, kazala je Blanka Vlašić.</p>
<p>Olimpijsko srebro, svjetska bronca i europski rekord bili su i više nego dovoljni da sportaš godine postane Duje Draganja.</p>
<p>– Kad sam prije nekoliko godina gledao kolegu iz reprezentacije Gordana Kožulja kako prima ovu nagradu, potiho sam se nadao da ću i ja jednoga dana biti proglašen najboljim sportašem Hrvatske. Izabrali su me novinari u strašnoj konkurenciji, za mene je Ivano Balić ipak bio prvi favorit. Hvala svima koji su bili uz mene, klubu Primorju, trenerima Bottomu i Bobevu, poručio je Splićanin.</p>
<p>Najmanje neizvjesnosti bilo je u kategoriji momčadi godine. Zlatni rukometaši dobili su čak 394 glasa, a osim njih novinari su se »sjetili« još samo braće Skelin, osvajača olimpijskog srebra. Izbornik Lino Červar ponovno je zaboravio da nije u Saboru, pa je održao pravi politički govor, dok je kapetan reprezentacije Slavko Goluža dodao:</p>
<p>– Sretni smo zbog ove nagrade i ponosni što smo obranili lanjski naslov najbolje momčadi. Svojim smo rezultatima postavili letvicu uistinu visoko i napravit ćemo sve da tako ostane. Evo, počinjemo uskoro na Svjetskom prvenstvu u Tunisu, a tamo nam neće biti lako, jer nas svi čekaju.</p>
<p>Kod ženskih ekipa na kraju su ispred rukometašica Lokomotive slavile svjetske prvakinje u samostrelu.</p>
<p>– Prošlih godina uvijek smo za dlaku »izvisile«. Zaslužile smo ovu nagradu jer smo prve na svijetu od 1998. godine, kada smo s trona skinule Njemice, rekla je Branka Pereglin. Trofej SN-a i Sportskog tjednika za fair play zaslužili su reli vozači Zvonimir Martinčević i Marin Frčko. Oni su tijekom relija Pariz - Dakar svjesno zakasnili na start sljedeće etape kako bi pomogli unesrećenoj nizozemskoj posadi. Posebna priznanja dobili su i plivač s invaliditetom Mihovil Španja, koji je na Paralimpijskim igrama osvojio tri bronce, te 63-godišnji Veljko Rogošić koji je iz drugog pokušaja uspio preplivati kanal La Manche. Svečanost u hotelu Westin zatvorio je prvi čovjek Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša rekavši:</p>
<p>– Blago zemlji koja ima ovakav problem oko izbora sportaša godine! </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kutija »pretijesna« za Aquavivu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Treće kolo malonogometnog turnira Kutija šibica 2004 Karlovačko ujedno je i posljednje za prošlogodišnje finaliste Aquavivu Feroterm. Nadigrala ih je druga momčad Renaulta Auto Kreše iz Krapine sa 2-0. Aquaviva nije praktički stvorila nijednu ozbiljniju priliku na utakmici, Renault je bio mnogo dominatniji kompaktniji i na koncu pogocima Kunšteka (18.) i Peteka (28.) zaslužio plasman u osminu finala Kutije. </p>
<p>Kad je riječ o iznenađenjima valja napomenuti kako se spotaknuo i Turbo sport, svladao ih je Metalind iz Bjelovara boljim izvođenjem sedmeraca, nakon 40 minuta bilo je 1-1. Računajući Turbo sport i Aquavivu iz natjecanja je ispalo dosta poznatih igrača velikog nogometa. Braća Šimić, Vlaović, Čavlina, Kralj, Hucika, Osibov, Škrinjar... </p>
<p>Ostali favoriti nisu imali problema u 3. kolu. Agrokor je u punom sastavu lako, sa 4-0, apsolvirao CB Golubicu, FS Diego je pogodak manje podario Krapini šped, a Hotel Gem iz Vinkovaca nije bio odveć opasan protivnika za aktualne prvake Kutije Riva Grupu (5-0). Prva momčad Renaulta Auto Kreše također nije imala problema protiv Gospića koji je morao priznati 0-3 poraz. Autopraonica Hampy naletila je na mnogo manji otpor nego što se to očekivalo od CB Latina, Računica i društvo iz Splita pokazalo je za klasu slabiji nogomet, na koncu su morali priznati 2-6 poraz.</p>
<p> l Rezultati 3. kola: Auto Peba Total – Miron d.o.o 5-1, K-šport, Dugo Selo – Catering Favory 4-2 (1-1), Metalind, Bjelovar – Turbo sport 4-2 (1-1), Ćiro, Vrapče-CB Ippon – Playboy 1-3, Natoja-Orkan Valen KŽ – Purgeraj Cvjetno 2-1, Agrokor – Cb Golubica Me-Gal, Sajam 99 4-0, CB relax – Trgovine Mikšić 0-4, Noćni klub MM, Sesvete – Spec Marcomatic (4-3) 1-1, FS Diego-Kappa šport – Krapina šped 3-0, Promet orkan-Parfumerija Natalija – Allianz 2-0, Autopraonica Hampy – Pit Gum-CB Latino, Split 6-2, Rost šport-Auto Rosić – Petrokov 3-4 (2-2), Aquaviva-Feroterm – Renault Auto Krešo 2, Krapina 0-2, Riva Grupa – Hotel Gem, Vinkovci 5-0.</p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Primorje naslijedilo Mladost na vrhu</p>
<p>I dok su plivači dokazanih kvaliteta gotovo rutinski odradili ova dva dana, kadeti i mlade nade su dokazali kako ovaj sport konstantnim redom ne može ostati bez budućih vrijednosti. Uz dobar odaziv publike i organizaciju na razini ekipno prvenstvo Hrvatske je zaslužilo »palac gore«, ono što plivanje već godina zaslužuje na ovim prostorima...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Plivači riječkog Primorja Erste banka ne samo da su sačuvali 93 boda prednosti pred zagrebačkom Mladosti od subote, već su tijekom 24 nedjeljne discipline povećali razliku i postali pobjednici ekipnog prvenstva Hrvatske. Tamo, na vrhu, naslijedili su upravo Mladost, klub koji je već godinama njihov najveći suparnik u plivalištu.</p>
<p>Rezultatski gledano nedjeljna matineja (natjecanja su počela već u 9.30 sati) nije toliko uzburkala plivalište kao subota. Najveću pažnju je privukla Smiljana Marinović koja je pobijedila u utrci na 100 prsno (1:09.35) s novim rekordom prvenstva. Upravo je Marinović bila najsnažnija prevaga na stranu Primorja, budući je bila najuspješniji pojedinac prvenstva sa osvojenih 3259 bodova i pobjedama u četiri discipline (100 i 200 prsno, te 100 i 200 mješovito). Kod plivača najviše je bodova skupio Vedran Bičanić, član Siska – 2646, plivajući 200 i 400 slobodno, te 100 i 200 mješovito.</p>
<p>Od nedjeljnih utrka izdvojimo i novi uspješni odrađeni posao »mladostaša« – Alekseja Puninskog na 100 leptir (52.63), dok je kod djevojaka najbrža bila Petra Radović. I dok su plivači dokazanih kvaliteta gotovo rutinski odradili ova dva dana Božićnog kupa, kadeti i mlade nade hrvatskog plivanja su dokazali kako ovaj sport konstantnim redom ne može ostati bez budućih vrijednosti. Uz dobar odaziv publike i organizaciju na razini ekipno prvenstvo Hrvatske je zaslužilo »palac gore«, ono što plivanje već godina zaslužuje na ovim prostorima...</p>
<p> • Ukupni redoslijed prvenstva: 1. Primorje Erste banka 31607 bodova, 2. Mladost 31259, 3. Medveščak 28310, 4. ZPK 26005, 5. Mornar Split 25794, 6. Sisak 24587, 7. Jadran Split 23412, 8. Arena Pula 23284;</p>
<p>plivači: Primorje Erste banka 16361, 2. Mladost 16243, 3. Medveščak 14451, 4. ZPK 13741...;</p>
<p>plivačice: 1. Primorje Erste banka 15246, 2. Mladost 15016, 3. Medveščak 13859, 4. ZPK 12264...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Premašen Božanićev zacrtani plan</p>
<p>Prije nešto više od mjesec dana direktor kluba Ivan Božanić napomenuo je tada da je u klupskom viđenju sezone pet pobjeda do Nove godine ono što se očekuje. Dakle, ovu šestu u klubu mogu smatrati neočekivanim novogodišnjim poklonom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kapetan košarkaša Zagreba Damir Miljković nije mogao sakriti zadovoljstvo nakon treće pobjede (85-75) u nizu u Goodyear ligi. Pobjeda je ostvarena na gostovanju kod Geoplin Slovana, momčadi koja je zagrebaše u Trnskom u 1. kolu ovog natjecanja pobijedila sa 72-68.</p>
<p>– Odlično je, dokazali smo da se možemo nositi s njima, bile su prve riječi najzaslužnijeg igrača u pobjedi »mrava«. </p>
<p>Miljković je utakmicu završio s 21 poenom i sedam skokova. Ključ kojim su otvorena vrata šeste pobjede u 16. kolu regionalnog natjecanja Miljković je pronašao u povratku prvog razigravača Ivana Tomasa.</p>
<p>– Njegovim povratkom počeli smo kvalitetnije igrati. Ivan je svojim igrama pokazao koliko znači našoj momčadi. </p>
<p>Na upit jesu li tri uzastopne pobjede došle kao rezultat smjene na trenerskoj poziciji, kapetan zagrebačkih »žutih« gospodski je stao u obranu smijenjenog Andreja Tesle i kazao da te stvari ne bi htio povezivati.</p>
<p>– Mislim da to nije glavni razlog. Istina je da sada drugačije radimo, ali smatram da pravi razlog ipak leži u Tomasovom povratku na parket. </p>
<p>Podsjetimo, Teslu je zamijenio Ivan Sunara, no Zagrebov je trener posljednje dvije utakmice pratio iz bolničkog kreveta. Tonči Mašina, njegov pomoćnik, koji trenutno vodi momčad, itekako ima zasluge u Zagrebovom nizu. Činjenica je da je Zagreb zaredao s pobjedama i kako Miljković kaže, godinu će završiti iznad klupskih očekivanja. Prije nešto više od mjesec dana direktor kluba Ivan Božanić govorio je o tome kako krize u klubu nema i da godina teče planski. </p>
<p>Napomenuo je tada da je u klupskom viđenju sezone pet pobjeda do Nove godine ono što se očekuje. Dakle, ovu šestu u klubu mogu smatrati neočekivanim novogodišnjim poklonom...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Spahija se dogovorio s Rađom </p>
<p>Izborniku u Splitu neće biti lako, jer je splitska momčad u velikoj krizi, a porazi dolaze kao na traci</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Preostalo je još samo da čelništvo KK Split CO i Neven Spahija, izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije te trener talijanskog prvoligaša Roseta, i službeno objave svoju suradnju. Dugo se kuhao njihov dogovor, a uz pomoć autoriteta Mirka Novosela, savjetnika u Hrvatskom košarkaškom savezu i Splitu CO, uspio se skuhati do kraja. </p>
<p>Sada se čeka i dogovor čelnika HKS-a i kluba s Gripa oko načina plaćanja Spahije, koji je u Rosetu imao mjesečnu plaću od osam tisuća eura. No, sada je manje važno kako će Spahija biti plaćen, već je bitnije da započne svoj posao na Gripama. Činjenica je da se Splićanima osmjehnula sreća, jer je Spahijin klub Roseto u velikoj financijskoj krizi, pa nema momčad adekvatnu ambicijama našeg izbornika koji je bio osuđen samo na poraze. </p>
<p>Međutim, Spahiju ni na Gripama ne čeka bajna situacija. Igrači su u neviđenoj krizi i ne djeluju momčadski. Porazi se nižu kao na tekućoj vrpci, a subotnji od Bosne (78-101) indikator je sve jalovosti »žutih«. Sigurno je i da će Uprava morati potražiti pojačanja, ali tek nakon dogovora sa Spahijom. Za sada se spominje jedino ime iskusnog strijelca Damira Tvrdića. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Iverson 54 koša protiv Milwaukeeja</p>
<p>Milwaukee je bez ozlijeđenoga Tonija Kukoča izgubio kod kuće od Philadelphie. Mario Kasun je odlično iskoristio svojih 13 minuta postigavši šest poena i uhvativši 10 lopti u pobjedi Orlanda protiv Denvera</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Od hrvatskih košarkaša u NBA ligi nastupio je samo Mario Kasun, koji je u pobjedi Orlando Magica nad Denver Nuggetsima (117-95) sudjelovao sa 6 poena i rekordnih 10 skokova u 13 minuta igre. </p>
<p>Momčad sa Floride lako je došla do pobjede nad Denverom, a Cuttino Mobley (19), Dwayne Howard (17) i Grant Hill (16), te još trojica igrača sa više od deset postignutih poena u trećoj su četvrtini vodili i s 35 razlike. Magic je prekinuo niz od tri poraza, dok su Nuggetsi igrali bez svoga najboljega strijelca Carmela Anthonya, koji je ozlijedio gležanj. </p>
<p>Shawn Marion je odigrao utakmicu karijere, postigavši rekordnih 36 poena i 14 skokova u pobjedi Phoenix Sunsa nad Washington Wizardsima (110-96). Phoenix je trenutno najbolja momčad lige (21-3), a od zadnjih 18 utakmica izgubili su svega jednu. </p>
<p>Milwaukee je bez ozlijeđenoga Tonija Kukoča izgubio kod kuće od Philadelphie (116-97), za koju je Allen Iverson dao čak 54 poena, što je ujedno i rekord sezone. Iverson je postigao samo četiri koša manje od svog učinka karijere, za 54 poena je gađao iz polja 17-29, te 16-21 sa linije slobodnih bacanja, a stigao je uhvatiti osam lopti i podijeliti pet asista. </p>
<p>Boston je kod Clevelanda slavio u produžetku (114-107) zahvaljujući Paulu Pierceu (34) i Garyu Paytonu (21), koji je u zadnjoj minuti ubacio šest koševa. LeBron James je dao 31 koš, ali je po prvi puta u karijeri dobio šest osobnih pogrešaka. </p>
<p> • Rezultati: Orlando – Denver 117-95 (Kasun za 13 minuta igre 6 poena, 10 skokova, asistencija), Cleveland – Boston 107-114 (produžetak), Detroit – Portland 74-75, Charlotte – Houston 101-100 (produžetak), Dallas – Atlanta 90-68, San Antonio – Golden State 104-85, Chicago – Indiana 85-71, Milwaukee – Philadelphia 97-116 (Kukoč na listi ozlijeđenih), Phoenix – Washington 110-96. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivica miljama daleko od bodova</p>
<p>ALTA BADIA</p>
<p> – Novi veleslalom skijaša u Svjetskom kupu ispisao je mnoge već viđene događaje. Bode Miller je ponovno posrnuo, Benjamin Raich i dalje marljivo skuplja bodove, a Ivica Kostelić je opet bio miljama daleko od druge vožnje.</p>
<p>Psihička barijera je očito postala velika nakon uvodnih kikseva u sezoni i trenutačno je hrvatskom skijašu jedini prioritet osvojiti premijerne bodove u sezoni. No, u veleslalomu će, očito, ta želja biti teško ostvariva u neko skorije vrijeme. Ivica je i u Alta Badiji vozio plašljivo, pogreške su se gomilale tijekom vožnje i na kraju je ostao daleko od kruga trideset najboljih – za najbržim, Fincem Kaleom Palanterom zaostao je četiri i pol sekunde.</p>
<p>Bode Miller je nakon prve vožnje, uz poznate hazarderske sklonosti, završio kao dvadeseti, a u nastavku vožnje je obavio svoju više puta ispunjenu misiju – pad. Nove slabe vožnje favorita ponovno su iskoristili autsajderi, kao u subotnjem spustu. Pobijedio je tako Kanađanin Thomas Grandi, dok su od velikana zapaženi bili Raich i Maier. Uz Millera, tragičar utrke je Kalle Palander, koji je prvo mjesto nakon »prvog poluvremena« okončao padom u drugoj.</p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Grandi (Kan) 2:34.23, 2. Raich (Aut) +0.57, 3. Maier (Aut) i Cuche (Švi) +0.91, 5. Roy (Kan) +1.03...;</p>
<p>prva vožnja: 1. Palander (Fin) 1:15.00, 2. Grandi (Kan) +0.11, 3. Cuche (Švi) +0.17..., 20. Miller (SAD) +1.52..., 45. KOSTELIĆ (Hrv) +4.43...</p>
<p>redoslijed, veleslalom: 1. Cuche (Švi) 118, 2. Chenal (Fra) 117, 3. Palander (Fin) 114, 4. Simoncelli (Ita) 113...;</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Miller (SAD) 798, 2. Maier (Aut) 679, 3. Raich (Aut) 456, 4. Walchhofer (Aut) 395, 5. Rahlves (SAD) 306... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Austrija predlaže europski referendum o ulasku Turske u EU</p>
<p>Nacionalne referencume o tom pitanju najavile su Austrija i Francuska / Nizozemska i Italija protiv objašnjenja da Turska ne može ući u EU</p>
<p>BEČ</p>
<p> – Austrijski predsjednik Heinz Fischer izrazio želju da se o ulasku Turske u Europsku uniju odluči na referendumu na »europskoj razini«, objavila je u nedjelju austrijska agencija APA koju prenosi AFP. </p>
<p>»Referendum na europskoj razini na demokratski bi način pokazao postoji li u Europi većina koja bi željela pristup Turske EU«, izjavio je Fischer za austrijsku agenciju. U petak je austrijski kancelar Wolfgang Schüssel najavio referendum u svojoj zemlji i ocijenio prijedlog o europskom referendumu »apsolutno razboritim«. </p>
<p>Nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot, čija zemlja predsjeda EU-u, u nedjelju je pak izjavio kako ne smatra »pravednim« dopustiti da pristup Turske EU-u ovisi o ishodima referenduma za čije se održavanje zauzimaju Francuzi i Austrijanci, izvješćuje France presse. »Veliki su izgledi da Turska ne postane članicom EU-a i mislim da to nije u redu, jer mi se čini da su se pravila igre izmijenila za vrijeme 'utakmice'. Naime, Turcima se ni 1999. ni 2002. nije reklo da će se nakon cijele procedure održati i referendumi«, rekao je Bot u programu danske televizije, prenosi Reuters.</p>
<p> Talijanski ministar vanjskih poslova Gianfranco Fini zauzeo se za pristupanje Turske EU, kazavši kako ne prihvaća objašnjenja da Turska ne može ući u EU, jer je muslimanska zemlja, objavio je u nedjelju list Repubblica. Sjeverna liga koja je u vladinoj koaliciji desnog centra premijera Silvija Berlusconija protivi se ulasku Turske u EU i najavljuje raspisivanje referenduma o tom pitanju, a Fini u razgovoru za list ističe kako postoji široka parlamentarna potpora ulasku te zemlje u EU. Francuska i Austrija, u kojima se većina stanovnika protivi ulasku Turske u blok, održat će referendume o njenu pristupu, a negativan ishod referenduma u bilo kojoj od dvije spomenute zemlje onemogućit će tursko članstvo u EU-u.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Deseci mrtvih u eksplozijama</p>
<p>U Najafu je poginulo trideset a ranjeno 65 osoba, u blizini džamije u Kerbali stradalo je najmanje deset osoba dok su pobunjenici u Bagdadu ubili troje djelatnika izbornog povjerenstva</p>
<p>KERBALA/BAGDAD</p>
<p> – Trideset osoba je poginulo i 65 je ranjeno u nedjelju u eksploziji automobila-bombe u Najafu stotinjak metara južno od Alijeve džamije, izvijestili su bolnički izvori. »Trideset je osoba poginulo, 65 je ranjeno«, potvrdio je za AFP Hussein Hatem, član hitne službe bolnice Hakim iz Najafa, grada koji je 160 km južno od Bagdada. Policija je priopćila da se napad dogodio u blizini džamije imama Alija te da je u 15.15 po mjesnom vremenu »u ulici Banat al-Hassan eksplodirao automobil-bomba«.</p>
<p>Najmanje deset osoba poginulo je u nedjelju u eksploziji bombe blizu džamije Imama Abassa u svetom iračkom gradu Kerbali, objavili su policijski izvori, a prenose agencije. Bomba je eksplodirala u 1.15 sati po lokalnom vremenu u kerbalskom središtu, 500 metara od svete džamije Imama Abbasa.</p>
<p>Pozivajući se na policijske izvore, AFP je javio da prvi podaci pokazuju da je najmanje deset osoba poginulo, četrdesetak ih je ranjeno i da su od siline eksplozije uništeni automobili i zgrade oko mjesta napada.</p>
<p>Spasilački timovi stigli su na mjesto događaja i odvezli žrtve. Druge pojedinosti o bombaškom napadu nisu objavljene, prenosi Reuters. Naoružani napadač u nedjelju je pucao na policijsko vozilo u nemirnom bagdadskom središtu, izvukao troje putnika i ubio ih, javljaju agencije pozivajući se na očevice. Policijski izvor navodi da je možda riječ o zaposlenicima izbornog povjerenstva koji nadziru pripreme za iračke opće izbore 30. siječnja.</p>
<p>Očevici kažu da su ubijeni bili odjeveni u civilnu odjeću, iako su se vozili u policijskom automobilu. Napad se dogodio u ulici Haifa, glavnoj prometnici u bagdadskom središtu koja je postala središnjom točkom napada pobunjenika u glavnom iračkom gradu. Nakon što je nepoznati napadač ubio putnike, automobil je zapaljen, a tijela stradalih ostavljena pored goruće olupine. Irački militanti zaprijetili su da će ubiti deset Iračana koje drže kao taoce, ako se američke tvrtke za koje rade ne povuku iz Iraka, stoji na videosnimci koju su u nedjelju objavile arapske televizijske postaje. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kartum nastavlja borbe u Darfuru </p>
<p>ABUJA</p>
<p> – Službeni Kartum odbacio je zahtjev Afričke unije (UA) da povuče svoje postrojbe iz pokrajine Darfur nastavljajući u subotu borbe s pobunjenicima, dok mirovni pregovori s UA u Abuji idu prema neuspjehu.</p>
<p>U Abuji je glasnogovornik UA-a kazao da su predsjednika Unije nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo, te predsjednika povjerenstva UA-a promatrači iz Darfura obavijestili o nastavku borbi u Drafuru te njih dvojica trebaju donijeti odluku o budućnosti mirovnih pregovora između sudanske vlade i pobunjenika.</p>
<p>Borbe su se nastavile nakon što je Kartum objavio – odmah nakon isteka ultimatuma koji je sukobljenim stranama dan ranije dala Unija – da povlačenje svojih postrojbi uvjetuje povlačenjem pobunjeničkih snaga. U petak je Afrička unija postavila ultimatum o poštivanju prekida vatre sukobljenim stranama u Darfuru. Konferencija u Abuji je u bezizlaznoj situaciji otkako su dva glavna pobunjenička pokreta iz Darfura Vojska oslobođenja Sudana (SLM) i Pokret za pravdu i jednakost (JEM) u utorak napustili pregovarački stol. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pentagon preuzima i »špijunske poslove«</p>
<p>Plan Pentagona za preuzimanje nekih špijunskih poslova, mogao bi povećati napetosti između CIA-e i ministarstva obrane i stvoriti situaciju u kojoj »svi rade sve«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je predsjednik George W. Bush potpisao novi zakon o obavještajnim službama s ciljem bolje koordiniranosti među tim agencijama i djelotvornije borbe protiv terorizma, Pentagon je obznanio da priprema plan kojim bi značajno proširio svoju ulogu u prikupljanju obavještajnih podataka. Pojedinosti toga plana nisu još poznate, ali njegova »filozofija« - rat za obavještajne podatke - zbunjuje i CIA-u i Bijelu kuću.</p>
<p>Radi se o novoj fazi već notorne konkurencije između CIA-e i Pentagona, pri čemu bi vojna obavještajna služba trebala preuzeti neke poslove CIA-e te se čak i upuštati u vojne operacije sa ciljem prikupljanja obavještajnih podataka. Dosad su se obavještajne operacije Pentagona ograničavale uglavnom na prikupljanje podataka o neprijatelju i njegovim vojnim snagama. Sad bi se te aktivnosti proširile i na antiterorističke akcije i otkrivanje novih oružja, što je dosad bio u »opisu posla« CIA-e.</p>
<p>Jedan anonimni visoki djelatnik CIA-e, kako ga citira The New York Times, kritizira namjere Pentagona naslućujući zbrku i isprepletanje kompetencija: »Ako ste dobar pucač, idite i radite taj svoj posao. No, ne možete odjenuti pucača u civilno odijelo i poslati ga da po Bejrutu ganja bad guys.« Drugi kritičari upozoravaju da bi vojni obavještajci koji bi radili s vojnim zapovjednicima mogli podlegnuti iskušenju da vojne zapovjednike opskrbljuju obavještajnim podacima kakvi im trebaju kako bi mogli opravdati svoje akcije, bez obzira na realnosti na terenu. </p>
<p>CIA je i inače vrlo osjetljiva na ponašanje Pentagona kad je riječ o špijunskim temama, pogotovo nakon prošlogodišnjeg (još uvijek ne potpuno raskrinkanog slučaja) s obavještajnim podacima o iračkom oružju za masovno uništavanje. Izvješće CIA-e o tome bilo je, kao što je poznato, krajnje oprezno i tvrdilo je kako nema dokaza da Saddam posjeduje takvo oružje. To je izvješće, prije nego što će ga dobiti Bijela kuća, dobio na uvid Pentagon i tamo je iz njega izbačeno sve ono što se nije uklapalo u plan Bijele kuće za napad na Irak »zbog gomilanja oružja za masovno uništavanje«.</p>
<p> S druge strane, autori plana Pentagona kažu kako su odnosi CIA-e i Pentagona vrlo dobri, pogotovo na područjima kao što su Irak ili Afganistan, te da »tamo za sve ima posla«, a osim toga, »struktura CIA-e koja je u stanju identificirati neprijateljske konvencionalne snage neadekvatna je za prikupljanje svih obavijesti o terorističkim grupama koje mogu proizvoditi oružje masovnog uništavanja«.</p>
<p>Bijela kuća nije još odobrila plan Pentagona za proširenje obavještajnih aktivnosti, ali navodno je sam predsjednik George Bush još prije mjesec dana sugerirao ljudima iz CIA-e i Pentagona da razmotre planove za proširenje tajnih aktivnosti Pentagona. Da li upravo u razmjerima koji se sada najavljuju i koji bi mogli stvoriti »nezdravu konkurenciju između CIA-e i Pentagona«, još nije potpuno jasno, ali pojedinosti toga plana trebale bi uskoro biti u cijelosti obznanjene. Zasad i CIA i Bijela kuća pozorno motre kamo to smjera Pentagon.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Izraelci okončali akciju kažnjavanja u Pojasu Gaze </p>
<p>Ariel Sharon najavio mogućnost uspostave prve neovisne palestinske države / Britanski premijer Tony Blair bit će prvi zapadni državnik koji će pokušati utvrditi stupanj izraelske »teritorijalne popustljivosti« </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vladajući izraelski blok Likud premijera Ariela Sharona prihvatit će koalicijski sporazum o uspostavi nove vlade s Laburističkom strankom Shimona Peresa. Tom savezništvu »velikih« trebala bi se pridružiti i jedna manja stranka - Ujedinjeni Totah Judaism. </p>
<p>Glasovanje o novoj vladi u Knessetu (parlamentu), koji ima 120 sjedišta, bit će samo formalnost. Ranija Sharonova vlada koja je uživala potporu uglavnom manjih stranaka pala je na državnom proračunu. Na temelju međustranačkog sporazuma koji je praktički dogovoren još u petak nakon sedmodnevnog zasjedanja, laburisti će dobiti osam ministarskih resora i još tri mjesta zamjenika ministara. Njima će tako pripasti ministarstva unutarnjih poslova, infrastrukture, okoliša, komunikacija, turizma te dva ministarska mjesta bez portfelja. Mjesto zamjenika premijera trebao bi obnašati Shimon Peres. </p>
<p>Očekuje se da će Glavni stožer laburista svoja postavljenja obznaniti u ponedjeljak ili utorak. U međuvremenu, izraelske trupe su se u subotu navečer zajedno s tenkovima i buldožerima, povukle iz palestinskog izbjegličkog logora u južnom dijelu Gaze. Time je okončana akcija kažnjavanja Palestinaca (započeta u četvrtak) koji su navodno ispaljivali projektile domaće proizvodnje na obližnja naselja židovskih doseljenika. </p>
<p>U toj vojnoj operaciji ubijeno je najmanje 11 Palestinaca, a pedesetak je ranjeno. Većina mrtvih i ranjenih su, kako tvrde palestinski bolnički izvori, bili civili. Razoreno je desetine stambenih objekata. Bila je to najubitačnija akcija izraelske vojske od smrti karizmatskog palestinskog čelnika Yassera Arafata. U listopadu je u sličnoj operaciji u palestinskom logoru Khan Yunis ubijeno 17 Palestinaca, a 70 ranjeno. </p>
<p>Hoće li se palestinski militanti uskoro osvetiti za izraelski »pohod smrti«, kako ga zovu, znat će se uskoro. Izraelsko-palestinski sukobi su od kraja rujna 2000., kada se Ariel Sharon provokativno popeo na brdo hrama u Jeruzalemu što je izazvalo novu palestinsku pobunu, pa do danas odnijeli 4559 ljudskih života. Deblji kraj izvukli su Palestinci koji su imali 3591 žrtvu, dok su Izraelci zabilježili 968 mrtvih.</p>
<p>Sharon je, kao i uvijek nakon krvavih izleta izraelskih okupacijskih snaga u Pojasu Gaze, najavio povlačenje iz te priobalne sredozemne oblasti na granici s Egiptom. On je prije četiri dana štoviše najavio mogućnost uspostave prve neovisne palestinske države. Bila bi to, ako Palestinci prihvate (što je malo vjerojatno), državno-pravna tvorevina po mjeri potreba i interesa izraelskih »jastrebova«. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair bit će prvi zapadni državnik koji će pokušati utvrditi stupanj izraelske »teritorijalne popustljivosti«. On bi, kako je to najavio palestinski glasnogovornik Nabil Abu Rudeina, trebao u srijedu doputovati u mirovnu misiju u Ramallah na Zapadnoj obali. Blair, koji tim posjetom nastoji očistiti neke unutarnje i vanjske britanske »mrlje«, razgovarat će sa dvojicom najviših palestinskih dužnosnika Mahmoudom Abasom i Ahmedom Koreijem. </p>
<p>U svakom slučaju, cilj misije britanskog premijera je da utječe na smanjenje srednjoistočnog nasilja, po mnogim tumačenjima, glavnog akceleratora regionalnog i međunarodnog terorizma. Očekuju se također i Blairovi susreti i razgovori s aktualnim izraelskim premijerom Sharonom i šefom diplomacije Sylvanom Shalomom. Tek nakon te razmjene mišljenja moglo bi se pouzdanije znati koliko su blizu ili daleko stajališta Izraelaca i Palestinaca o zajedničkoj, čini se, isprepletenoj povijesnoj sudbini na srednjoistočnim prostorima Svete zemlje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Stajalište je akademika da projekt Družba Adria treba odmah zaustaviti</p>
<p>U Vjesniku od 9. prosinca 2004. gospodin Željko Bukša potpisuje članak pod naslovom »Stručnjaci će tražiti izmjene Studije o utjecaju na okoliš« u kojem tvrdi da su akademici – članovi znanstvenih vijeća za zaštitu okoliša i prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU-a predložili niz potrebnih mjera u svezi s projektom Družba Adria. </p>
<p>Međutim, sadržaj rasprave na toj sjednici, zauzeta stajališta i konačni zaključak uopće ne odgovaraju iznesenim tvrdnjama u tom tekstu. Naime, nekolicina akademika sasvim je jasno upozorila da je riječ o vrlo štetnom projektu za Hrvatsku – u njegovoj ekološkoj, ekonomskoj i političkoj dimenziji. Projekt je vrlo visokog rizika, upitnog neto-profita i premalih garancija za sanaciju sasvim izglednih šteta. </p>
<p>Iako Studija o utjecaju na okoliš toga projekta još nije prikazana javnosti, akademici su iznijeli vrlo kritične stavove i prema parcijalno dostupnim dijelovima te Studije.</p>
<p>Stoga su predsjednici dvaju vijeća, akademici Frano Kršinić i Željko Kućan, predložili zaključak o neslaganju Akademije, našega najvišega znanstvenoga tijela, s predloženim projektom Družba Adria. Taj će zaključak proslijediti Predsjedništvu Akademije i uskoro ga iznijeti u javnost.</p>
<p>Ono što je gospodin Bukša prikazao u svom tekstu tek su prepisane rečenice iz dostupnih materijala koje je profesor Viličić, inače član komisije MZOPU-a za procjenu utjecaja na okoliš projekta Družba Adria, koristio u svom uvodnom izlaganju na toj sjednici. </p>
<p>Taj njegov prikaz ne odgovara kritičnom tonu rasprave, u kojoj su se mogli čuti prigovori akademika da je, na primjer, hidrodinamika sjevernoga Jadrana potpuno nepoznata, pa je nemoguć prikaz modela spašavanja okoliša nakon havarije, da će monitoring (kadrovski i operacionalno) biti moguć tek za deset godina, da je jadranski naftovod korodiran i »šupalj kao švicarski sir«, da je projekt sasvim izvjesno nečiji privatni, a nikako nacionalni interes... </p>
<p>Uglavnom, stajalište prisutnih akademika jest da projekt Družba Adria treba zaustaviti sada, a ne nakon pet godina »probnih tankerskih vožnji«.</p>
<p>Doc. dr. VALERIJE VRČEKFarmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Tuđinci u utrobi broda »najveća prijetnja oceanima i morima« </p>
<p>Oni koji desetkuju riblji fond, razaraju nosače mostova i začepljuju kanale i cijevi to su oni rakovi, meduze i školjke koji putuju brodom po svijetu kao slijepi putnici. Na brod dospijevaju zajedno s balastnim vodama, koje tankeri i kontejnerski brodovi usišu u polaznim lukama. Te se balastne vode, pretega na nemirnom moru, izbacuju u ciljnoj luci prije preuzimanja tereta. </p>
<p>»Unošenje štetnih vodenih organizama i bakterija spada u najveću prijetnju oceanima i morima«, kaže Efthimios Mitropoulos, glavni tajnik Međunarodne organizacije pomorskoga brodarstva koja djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda. Mitropoulos se zalaže za sprječavanje provale tih morskih životinja iz dalekih mora uz pomoć filtra i strožim nadzorom pri izbacivanju balastnih voda iz utrobe brodova.</p>
<p>Brojni primjeri upućuju na to da djelovati treba hitno. Kao onaj primjer sa školjkom brodotočac (Teredo navalis) iz žarkoga pojasa istočne Azije, koja osvaja njemačke obale. Ona sa svojim oštrim ljuskama izjeda (korodira) kovinske dijelove mostića i podija, oplakivane morskom vodom. Prema procjeni ministarstva okoliša pokrajine Mecklenburg-Vorpommern, te školjke stvaraju godišnje štete u visini od 15 milijuna eura.</p>
<p> Kraj tih muka još nije na vidiku, objašnjava jedan suradnik, jer se školjke tu zadovoljno umnožavaju.</p>
<p> Sve te podatke prenosim prema Der Spiegelu. </p>
<p>ŽELJKO MEDVEŠEKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Upravo zbog takvih tekstova Dorešić ima pravo na vlastitu obranu </p>
<p>Da je Goebbels uporabio efikasnu metodu kako da laž postane istinom odavno je znano, a to potvrđuje i gospođa Nives Kapić svojim pismom (»Ma koga briga što taj čovjek radi, njegove žalopojke čine nas nervoznim«, Vjesnik, Pisma, 14. prosinca). Notorne laži u svrhu klevetanja napisane su, otišle su u tisak, a čitatelji će opet, kao uostalom i ona, reći: »pa pisalo je u novinama«.</p>
<p>Miroslav Dorešić nije samozvan, nije ukrao ni iglu a kamoli kompjutore iz Ministarstva, nije se predstavljao kao magistar, nije prijetio, nije ucjenjivao, pojavljivao se i pisao, baš u ovom listu, mnogo puta na temu prosvjete a ne samo u crnoj kronici (na žalost i tamo!).</p>
<p>Ovaj posljednji put je ime Miroslava Dorešića spomenuto opet u crnoj kronici ali u kontekstu njegove obrane (a ne žalopojke) u ovoj našoj pravnoj državi. Ovaj put on tuži, dokazuje da su o njemu pisane monstruozne laži u najtiražnijim tiskovinama, dokazuje na sudu da je protiv njega pokrenuta kaznena istraga zbog lažne prijave i još gore zbog stravične namještaljke u institutu u kojem radi.</p>
<p>Tko je to učinio još će se čuti, pa i u ovom listu, pa makar to uvaženoj spisateljici i ne bilo drago. Za sada se zna da u tome svoje prste ima novinarka HTV-a Sunčica Findak-Žigić i njen kolega Željko Korpar sa suprugom.</p>
<p>Nedopustivo je da gospođa Kapić optužuje i sudi, te maltretira čitatelje lažima, a mogla je i sama, da je imala volje, jer to može već svaki osnovac, na Internetu provjeriti što je Miroslav Dorešić napravio u svojoj struci. Što su svjetski kriteriji u znanosti, to takvima kao što je spomenuta gospođa ne vrijedi ni objašnjavati.</p>
<p> Koliko god to apsurdno zvuči, prave »čari« informiranja pokazala je čitateljima upravo ona. A Miroslav Dorešić upravo zbog takvih tekstova ima pravo na svoju obranu. </p>
<p>MIROSLAV DOREŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>HTV nije izmijenio redoslijed nastupa predsjedničkih kandidata</p>
<p>Demantiramo ono što je Vjesnik 17. prosinca objavio na osnovi pisma koje je Vjesniku poslao i potpisao ga tajnik Hrvatske stranke mladih Mario Lozić, a odnosi se na nastup predsjedničkoga kandidata Miroslava Rajha u predizbornim emisijama na Hrvatskoj televiziji.</p>
<p>Netočna je tvrdnja u tom Vjesnikovu napisu da je HTV nakon javnoga izvlačenja nastupom predsjedničkih kandidata na Hrvatskoj televiziji izmijenio redoslijed na štetu predsjedničkoga kandidata Miroslava Rajha. Gospodinu Rajhu pripao je termin 23. prosinca 2004. u 18.50 sati, dakle, kasniji termin, a predsjedničkom kandidatu Jadranski Kosor istoga dana raniji termin u 18.20 sati.</p>
<p> O redoslijedu nastupa, kako je to utvrđeno javnim izvlačenjem u emisiji »Otvoreno«, emitiranoj u srijedu, 15. prosinca 2004., obaviješteni su svi predsjednički kandidati, dakle, i Miroslav Rajh, službenim dopisom. </p>
<p>JÁNOS RÖMERpredstavnik HRT-a za odnose s javnošću</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Trojica pljačkaša razoružala zaštitare i odnijela milijun i šesto tisuća kuna</p>
<p>Ove je godine zabilježeno nekoliko »filmskih« pljački, a ovo je treći slučaj da »akciju« izvodi naoružana trojka</p>
<p>RIJEKA, ZAGREB</p>
<p> – Na parkiralištu trgovačkog centra Kaufland u riječkoj Zametskoj ulici u subotu oko 22.50 sati trojica razbojnika opljačkala su dnevni utržak iz više veletrgovina u iznosu od milijun i 600.000 kuna.</p>
<p>Kako je priopćila policija, trojica maskiranih i naoružanih pljačakaša zaskočila su djelatnike zaštitarske tvrtke Sokol, razoružali ih te naredili da legnu na tlo. Potom su uzeli novac i pobjegli automobilom nepoznate marke i registracijskih oznaka. Policija intenzivno traga za razbojnicima te moli građane, ukoliko imaju korisne informacije, da se jave telefonom ili u najbližu policijsku postaju.</p>
<p>Ovo oružano razbojstvo po iznosu opljačkanog novca i samim stilom svakako se može mjeriti s dvije pljačke poslovnica Fine u Zagrebu krajem siječnja te sredinom kolovoza ove godine.</p>
<p>Podsjetimo, 21. siječnja također trojica maksiranih i naoružanih razbojnika počinila su filmsku pljačku Finine poslovnice u Aninoj ulici u Rudešu. Nakon što su pobjegli s automobilom, dovezli su se u obližnju ulicu i potom zapalili automobil te pobjegli drugim vozilom. Tom prilikom jedan od razbojnika ostavio je kapu, no ona policiji nije pomogla da dođe do korisnih tragova.</p>
<p>Sedam mjeseci kasnije, po istom prokušanom scenariju, trojica maskiranih i naoružanih pljačkaša opljačkala je poslovnicu Fine u Ininoj zgradi na Aveniji Većeslava Holjevca. </p>
<p>Dvojica naoružanih i maskiranih muškaraca upala su u poslovnicu i nakon što su prijeteći automatskom puškom i pištoljem natjerali sve prisutne da legnu na pod pokupili plijen od više stotina tisuća kuna. Pobjegli su automobilom u kojem ih je čekao treći muškarac. Za vrijeme pljačke u poslovnici su radile tri službenice, a bilo je i desetak stranaka.</p>
<p>Nitko nije ozlijeđen, a događaj su snimile kamere Sokol Marića, koji osigurava Finu. Po riječima očevidaca lopovi su crvenom »ford sierrom« preko livade skrenuli na suprotni, zapadni trak Avenije Većeslava Holjevca i odjurili u smjeru Save.</p>
<p>Nakon petnaestak minuta policija je obaviještena da je »sierra« zapaljena u Papovoj ulici u naselju Knežija. Očevidac s kojim smo razgovarali na Knežiji, rekao nam je da je vidio dvojicu muškaraca »maskiranih i s pancirkama« kako pale automobil i zatim bježe. Zapaljeni je automobil, prije dolaska vatrogasaca protupožarnim aparatom ugasio jedan stanar iz obližnje zgrade, a kako smo vidjeli pokraj automobila ostala je automatska puška M70-AB (jugoslavenska verzija »kalašnjikova«). Pretpostavlja se da su razbojnici pobjegli drugim automobilom koji je bio parkiran negdje u blizini.</p>
<p>Ovaj put razbojnici su zaboravili pušku pored zapaljenog automobila, no policija je unatoč prikupjlenim tragovima uspjela uhititi samo jednog od navodnih počinitelja.</p>
<p>V.Majetić, D.Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oružje trebalo biti uništeno u željezari Sisak, a završilo kod članova komisije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošli je tjedan na zagrebačkom Županijskom sudu proširena istraga u slučaju koji baca sjenu na inače jednu od najuspješnijih MUP-ovih akcija - »Zbogom oružje«.</p>
<p>Naime kako smo pisali, još u srpnju 2002. godine policija je objavila da su podnesene kaznene prijave protiv petorice službenika MUP-a (četvorica su već bili u mirovini), za koje se sumnjalo da su u razdoblju od 1993. do 2000. godine prisvojili najmanje 32 komada oružja iz MUP-ovog skladišta. Petorku se teretilo da su zlorabili položaj , te prikrivajući krađu krivotvorili službene isprave, a navodno su nekoliko komada oružja i prodali drugim osobama. Javnost je saznala da je prvookrivljeni Lav Kalda, bivši Načelnik Odjela za oružje pri Upravi za tehniku MUP-a. Inače sva petorica bili su članovi Komisije za odlučivanje o oduzetom oružju i streljivu. </p>
<p>Slučaj je preuzelo zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo, a u lipnju ove godine podnesen je zahtjev za proširenje istrage. U rješenju o proširenju istrage, »razotkriveno« je i na koji su način okrivljeni policajci dolazili do oružja. Naime tereti ih se da su sačinili najmanje 12 lažnih zapisnika o uništavanju oružja u Željezari Sisak. Na oružju koje je izmaklo visokim pećima željezare, u MUP-ovim radionicama petorka je brusila orginalne tvorničke brojeve te ukucavala lažne, nakn čega je oružje uredno registrirano , a vlasnici krivotvoritelji dobivali oružne listove. U nekim slučajevima krivotvoritelji se nisu previše ni trudili u promjeni tvorničkog broja. Tako je na primjer, jedan od okrivljenika u veljači 1997. godine registrirao lovačku pošku »Zbrojovka«, promjenivši brojku 3 u 8. Orginalni je broj bio 29392, a krivotvoreni 29892. Zanimljivo je da je spomenuta puška, po zapisnicima Komisije uništena u Željezari Sisak još 1995. godine.</p>
<p>Inače u Željezari Sisak oružje je u razdoblju od 1995. do 2002. godine uništavano 30-etak puta, često uz »gostovanja« čelnika MUP-a i samih ministara. Sudeći po navodima državnog odvjetništva, sve oružje ipak nije završilo u pećima željezare, a o kolikim se količinama radi možda se i nikad neće saznati.</p>
<p>Neki od okrivljenika branili su se tvrdeći kako su uzimali trofejno i neupotrebljivo oružje za svoje kućne zbirke. Međutim u podacima u rješenju o proširenju istrage, uz nekoliko komada zaista starog oružja (puške i pištolji iz razdoblja od prije II svjetskog rata), zavedeni su i moderniji komadi lovačkog oružja te najmodernije marke pištolja kao što su »sig Sauer«, »Glock«, »Beretta 92FS«, te revolver »Arminius«. </p>
<p>Bivše policajce tereti se po četiri članka KZ-a, a dokaže li im se krivnja mogli bi »zaraditi« do 5 godina zatvora.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nađen mrtav s nožem u srcu, sumnja se na samoubojstvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Muškarac star oko 35 godina, pronađen je mrtav u u lokvi krvi, u nedjelju u 10,50 sati, na stubištu zgrade u Hrastovom prilazu 3, u zagrebačkom naselju Utrine, između četvrtog i petog kata. Riječ je o Damiru R. (35) stanvniku zgrade, a radi li se o nasilonoj smrti ili samoubojstvu, posljednju riječ dat će rezultatiti obdukcije.</p>
<p>Naime, prema prvim nalazima s mjesta očevida, muškarac je nađen s nožem u predjelu srca, a dva površinska traga uboda nožem, nađena su i u predjelu trbuha, kako nam je reako kratko i istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Vinko Mioč. </p>
<p>Prema riječima pak domara zgrade, Drage Kovačića, koji je bio na svadbi tu noć do tri ujutro, a inače je i vjenčani kum pokojnikovih roditelja, pokojnik je bio izuzetno mirna osoba, u zgradi je obavljao ličilačke poslove. Taj je dan navodno dobio akontaciju od gazde oko 1000 kuna. »On i majka živjeli su skromno u stanu od 29 četvornih metara, a majka ga sada nema s čime ni pokopati«, rekao je domar.</p>
<p>»Ustao sam oko 9,15 sati i nakon izvjesnog vremena pozvonila mi je susjeda da na stubištu između četvrtog i petog kata leži muškarac u lokvi krvi. Ležao je na lijevom boku. Najprije je došla policija, a potom i hitna pomoć«, rekao je domar.</p>
<p>U zgradi inače ima problema s narkomanima i skitnicama, koji traže utočište preko noći pa se uvuku u stubište, rekli su u prolzi neki stanari. Tijekom očevida, što je isto indikativno, na stubištu gotovo da i nije bilo stanara, čak ni najvećih znatiželjnika, već se samo iz pojednih stanova širio miris kuhanja ručka.</p>
<p> Kako je priopćio istražni sudac, još se ne zna radi li se o nasilnoj smrti ili ubojstvu. Majka pokojnog izjavila je da je njezin sin to veče bio u casinu »Alkar« u kvartu, gdje je izgubio sav novac, a i inače je kockao na poker apartima i kartao. Majka je izjavila policiji da nedostaje jedan nož iz kompleta u kuhinji, no, nije mogla potvrditi radi li se o nožu nađenom u tijelu njezina sina.</p>
<p>Očevici tvrde da mu je nož bio u srce zaboden, a neki poznavaoci ubijenog kažu da je tu večer bio »s djevojkom s devetog kata«. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>U utorak se potpisuje Protokol 7</p>
<p>Uz ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra Čobankovića Protokol 7 će u ime Europske komisije potpisati povjerenik za proširenje Oli Rehn te nizozemski ministar poljoprivrede u ime predsjedništva EU-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi ugovor između EU-a i Hrvatske, koji se potpisuje u utorak, 21. prosinca, nakon što je dogovoren datum početka pregovora o članstvu Hrvatske u Uniji, bit će Protokol 7 o proširenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).</p>
<p>Protokol 7 se privremeno primjenjuje od proširenja Europske unije, odnosno od 1. svibnja ove godine, a stupit će na snagu 1. veljače 2005. godine, zajedno sa SSP-om. Protokol 7 potpisat će Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a u ime Europske komisije povjerenik za proširenje Oli Rehn, te nizozemski ministar poljoprivrede u ime predsjedništva EU-a. Protokol 7 je potvrdio iznimno povoljne uvjete za hrvatski izvoz, te se od 1. svibnja na tržište 25 zemalja članica mogu bez carina i količinskih ograničenja izvoziti svi poljoprivredni i prehrambeni proizvod, osim baby beef proizvoda, vina i ribljih konzervi za koje postoje carinske kvote.</p>
<p>Povećane su i trgovinske koncesije za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz proširene Unije za 60 skupina proizvoda, odabrane vrste voća i povrća, konditorske proizvode, bezalkoholna pića i vino.</p>
<p>Za 21 skupinu proizvoda nisu se povećale koncesije za uvoz iz EU-a, uključujući smrznuto goveđe meso, fermentirane mliječne proizvode, maslinovo i suncokretovo ulje, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, svježu i smrznutu riba.</p>
<p>Hrvatska je od početka provođenja Protokola 7 postala dijelom europskog tržišta. Istodobno je zadržala asimetriju trgovinskih koncesija u svoju korist, što će olakšati prilagodbu hrvatskoga poljoprivrednog sektora EU-ovu tijekom prijelaznog razdoblja do stupanja u punopravno članstvo. </p>
<p>Sada domaća prerađivačka industrija izvozi više u BiH nego na zajedničko EU-ovo tržište. Osim toga, zabrinjava da opada izvoz iz Hrvatske na tržišta deset novih zemalja članica Unije.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>T–Com otpušta radnike</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Gotovo polovica zaposlenika čakovečke podružnice T-Coma ostat će bez posla, a ponuđeno im je da do kraja godine potpišu sporazumni raskid ugovora o radu uz otpremnine od 270.000 do 370.000 kuna bruto ili će iduće godine biti proglašeni tehnološkim viškom. Po riječima koordinatora T-Coma za Međimursku i Varaždinsku županiju Miljenka Topličanca, u čakovečkoj će podružnici raditi samo zaposlenici koji održavaju postojećih i ukopčavaju novih telefonske linije. Do toga je, kaže, došlo zbog globalizacije i liberalizacije telefonije u Hrvatskoj, pa se očekuje smanjenje broja korisnika i pretplatnika. U Čakovcu je dosad zahtjev za otpremninu podnijelo 17 od 33 djelatnika. U sindikatu pak tvrde da viškova radnika nema i da uprava svoje poteze neutemeljeno opravdava dolaskom konkurencije. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Neprijavljeni turisti</p>
<p>NOVALJA</p>
<p> – Turistička sezona 2004. u Novalji je nadmašila sva očekivanja, tvrdi Turističko vijeće Grada Novalje. Ostvareno je gotovo 600.000 noćenja, oko 10 posto više u odnosu na 2003. godinu. Najveće povećanje broja noćenja, čak 30 posto, ima autokamp Straško, a zabrinjavajući je podatak o manjem broju noćenja u privatnom smještaju. Razlog je tome, kaž u Turističkoj zajednici Novalje, neprijavljivanje gostiju te sve veći broj apartmana za odmor i ljudi u njima, u najvećem broju slučajeva izvan svakog nadzora. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Danas povrat ernestinovačkih skulptura </p>
<p>U ponedjeljak bi iz Banje Junaković pored Apatina, kao i iz Novog Sada, trebalo biti vraćeno 35 skulptura likovne kolonije iz Ernestinova, te ikonostas s križem i pedesetak ikona srpske pravoslavne crkve u Boboti</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U ponedjeljak bi iz Banje Junaković pored Apatina, kao i iz Novog Sada, doznaje Vjesnik iz izvora koji su htjeli ostati anonimni, trebalo biti vraćeno 35 skulptura likovne kolonije »Petar Smajić« iz Ernestinova, te ikonostas s križem i pedesetak ikona srpske pravoslavne crkve u Boboti. </p>
<p>Tako bi se nešto više od mjesec dana nakon što su iz knjižnice zemunskog samostana Sveti Ivan Kapistran vraćene 3833 knjige neprocjenjive vrijednosti u vukovarski franjevački samostan svetog Filipa i Jakova, u Hrvatsku iz Srbije i Crne Gore nastavio povrat kulturnih vrijednosti odnijetih tijekom Domovinskog rata. Time bi se potpuno ostvario jedan od zaključaka prošlomjesečnog posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu i njegovih razgovora s najvišim dužnosnicima Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Vjesnikovi su se novinari nedavno i osobno uvjerili u spremnost čelnika zdravstvene ustanove Banje Junaković da se ernestinovačke skulpture, koje su proteklih godina bile izložene u predvorju hotelskog dijela toga lječilišta, vrate Hrvatskoj. Nakon što je javno objavljena spremnost srbijanskih vlasti da se vrati to umjetničko blago, skulpture su bile povučene iz »izložbenog dijela« Banje Junaković te su, radi lakšeg i bržeg uvida, pohranjene u »depo« iza hotelske recepcije, osim dviju velikih koje su ostale na otvorenome u banjskom kompleksu.</p>
<p>Tu su ih obišle i popisale pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske Branka Šulc, i savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu Ivana Sutlić Perić.</p>
<p> Među skulpturama je i poznati drveni kipić djeda i unuka u dalmatinskoj nošnji, rad Mate Tijardovića, jednog od osnivača Ernestinovačke kolonije »Petar Smajić«, izrađen na prvoj koloniji 1973. godine. Taj je kipić za vrijeme rata neko vrijeme bio u uredu Slobodana Miloševića nakon što mu ga je Arkan poklonio uz riječi da mu »poklanja Crnogorca«. </p>
<p>Ernestinovačka kolonija osnovana je prije 31 godine, a pokojni Petar Smajić sa svojim je radovima, među kojima su najpoznatije dvije drvene skulpture »Muž i žena« i »Adam i Eva«, uvršten u svjetske enciklopedije i monografije likovne umjetnosti. I djela Mate Tijardovića također su uvrštena u mnoge monografije, te u Hrvatsku likovnu enciklopediju.</p>
<p>Ikonostas s križem i pedesetak ikona, koji bi također u ponedjeljak trebao biti dopremljen u pravoslavnu crkvu u Boboti, građenu u baroknom stilu, oslikao je daljski slikar Jovan Sajlović mlađi 1778. godine. Posljednjih desetak godina ikonostas je bio pohranjen u novosadskom Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomeničke baštine. Bobotski paroh Milovan Vlaović ništa nije znao o povratku ikonostasa. Samo nam je prenio obećanje hrvatske pomoćnice ministra kulture Branke Šulc da će o svemu biti obaviješten tek kad ikonostas »u kamionu krene prema Boboti«.</p>
<p>Željko Garmaz, Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Imena pregovarača bit će poznata za nekoliko tjedana</p>
<p>U sastavljanju timova, Hrvatska će koristiti iskustva Slovenije gdje se pitanje pregovora nije politiziralo, kazala je ministrica europskih integracija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za nekoliko tjedana bit će poznata imena članova timova za pregovore sa EU-om, najavila je u nedjelju ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u dva«. Dodala je kako se već nekoliko mjeseci provode konzultacije sa stručnjacima kojima je upućen i javni poziv da ponude svoje pregovaračke usluge. U sastavljanju timova, Hrvatska će koristiti iskustva Slovenije gdje se pitanje pregovora nije politiziralo, a ulazak u timove nije ovisio o eventualnoj stranačkoj pripadnosti. Pregovarači ondje nisu bili zaposlenici državne uprave nego su bili plaćeni putem ugovora o radu, dok su u drugim državama pregovore vodili ljudi iz državne uprave koji su dobivali dodatak na plaću. </p>
<p>»Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji će 1. veljače stupiti na snagu vrlo liberalno regulira prodaju nekretnina strancima, no manevarski prostor postoji i za njega ćemo se u pregovorima iznimno zauzimati kako bismo to ograničili. Sastavit ćemo stručni tim koji će proučiti iskustva drugih članica EU-a i koristiti sve argumente. Prema Unijinim propisima, ne smiju se diskriminirati građani njenih članica, niti vlastiti građani«, kazala je Grabar-Kitarović.</p>
<p>Rekla je i da EU neće zabraniti kolinje, ali samo za netržišne potrebe, dok će se u ostalim slučajevima životinje morati klati u klaonicama i prema propisima. »EU dopušta zemljama da zadrže svoju tradiciju pa su se Česi izborili da mogu peći rakiju, a Šveđani da proizvode duhan za žvakanje«, dodala je Grabar-Kitarović. Kao najzaslužnijega europskog državnika za dobivanje datuma pregovora navela je premijera Ivu Sanadera, izrazivši žaljenje što u Hrvatskoj nije naišla na veće oduševljenje i nacionalni ponos. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Sjevernoj Americi živi oko milijun i pol ljudi hrvatskog podrijetla</p>
<p>U New Yorku i njegovoj široj okolici živi oko 60 tisuća naših ljudi a najviše ih je u Queensu i New Jerseyju, kaže Petar Ljubičić</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Generalnog konzula Republike Hrvatske u New Yorku Petra Ljubičića susreli smo u petak navečer u crkvi Sv. Obitelji, službenoj kapeli Ujedinjenih Naroda u New Yorku, gdje je zagrebački zbor Zvjezdice održao koncert pod pokroviteljstvom vatikanskog nuncija Celestina Megliorea i našeg konzulata. Kako se baš toga dana Hrvatska približila još korak bliže Europskoj uniji, o tome, kao i Hrvatima u New Yorku i Americi, porazgovarali smo s našim konzulom.</p>
<p> • Koliko osoba hrvatskoga porijekla živi u New Yorku?</p>
<p>– Uvijek kada izdvajamo podatke vezane uz Sjevernu Ameriku, kažemo da tu ima milijun i pol osoba hrvatskih korijena, s time da je tu, dakako, riječ o nekoliko generacija. Pretpostavljamo da u samom gradu New Yorku i njegovoj široj okolici živi oko 60 tisuća osoba hrvatskog podrijetla. Što se samog New Yorka tiče, najviše je naših ljudi u Queensu i New Jerseyju. Imamo hrvatsku katoličku župu na Manhattanu i Hrvatsku katoličku misiju u Astoriji. To su ujedno i mjesta na kojima se hrvati najčešće sastaju.</p>
<p> • U Los Angelesu smo svjedočili okupljanju Hrvata nakon nedjeljne mise, kada svi zajedno, uz prigodan, folklorni program, ručaju i vesele se. Imate li i vi u New Yorku takav običaj?</p>
<p>– Često se tako nalazimo, a gotovo uvijek se programi o kakvima govorite odvijaju nakon nedjeljne mise. Ne trebam vam ni isticati da sam samo u predbožićno vrijeme imao toliko domjenaka i susreta s ovdašnjim Hrvatima – bilo privatno, bilo u nekim tvrtkama koje oni vode, bilo na organiziranim domjencima hrvatskih udruga – da gotovo uopće nisam stigao kući. Nedjeljom nakon mise uvijek se susrećemo na ručku, družimo i održavamo tu lijepu tradiciju.</p>
<p> • S obzirom na broj Hrvata koji žive u ovom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, možemo li reći da ste najvažniji hrvatski konzul u Americi?</p>
<p>– Ne volim na to gledati tako, no sigurno je da ovdje imamo najviše Hrvata. Ima ih mnogo i na našem generalnom području u Los Angelesu, kao i u Chicagu, no New York je iz mnogo razloga najvažniji. </p>
<p> • Koji su to razlozi?</p>
<p>– Govorimo li o konzularnome poslu, to je pružanje pomoći i raznih usluga našim iseljenicima, kao i proširivanje i produbljivanje suradnje s područjem na kome mi djelujemo. </p>
<p> • Hrvatska se 17. prosinca ove godine još više približila EU. Kako na to gledaju Amerikanci?</p>
<p>– Da vam budem iskren, komentare o tome još nisam stigao čuti, no uvjeren sam da u svijetu odjeknulo pozitivno i da će 17. ožujka iduće godine u našoj povijesti biti veoma važan datum. Ovih dana planiram razgovarati s našim ljudima ovdje, osluhnuti što misle o svemu, no uvjeren sam da je oduševljenje veliko. </p>
<p> • Što još planirate napraviti za Hrvatsku, što bi moglo produbiti i ojačati hrvatsko-američke odnose?</p>
<p>– Već smo napravili planove za iduću godinu, a oni se uglavnom odnose na gospodarske susrete na Manhattanu. Najvažnija nam je turistička promidžba, jer je za Hrvatsku i tako sve veći interes američkih država i Amerikanaca koji žele posjetiti našu obalu. U tome smislu namjeravamo mnogo napraviti, no naši su napori prije svega usmjereni hrvatskim iseljenicima koji trebaju pomoć, a koji su putem konzulata bliže svojoj domovini. Moram priznati da je za mene bilo veliko iznenađenje kad sam sreo ovdje mnogo Hrvata koji u svoju domovinu putuju čak pet, šest puta na godinu, da ne spominjem starije ljude koji provode pola godine u Hrvatskoj, a pola ovdje. </p>
<p> • Potkraj godine vaš se konzulat u Hrvatskoj često spominjao, no ne zahvaljujući svojim uspjesima nego zbog slučaja Vibora Kalođere. Kako to komentirate?</p>
<p>– Ja to doista ne bih želio komentirati, to je stvar Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, i na njima je u Zagrebu da se time bave.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zdenko Mučnjak optužio Željka Klausa za sindikalno žutilo</p>
<p>HUS smatra da SSSH, posredstvom vlasnika privatnih tvrtki za razminiranje, s kojima je »sklopio pakt«, želi doći do većeg broja članova / Pirotehničari u privatnim tvrtkama morali su doći na štrajk, jer im je to bila radna obaveza i na taj su način iskorišteni / Zašto se Klaus nije savjetovao s drugim sindikalnim kolegama prije nego je, zajedno s poslodavcima koji su htjeli uništiti Mungos, organizirao prosvjed, pita se Mučnjak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatskeke udruge sindikata (HUS), optužio je tajnika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Željka Klausa za sindikalno žutilo i »sklapanje pakta« s vlasnicima privatnih tvrtki za razminiranje posredstvom kojih želi u svoj sindikat učlaniti što veći broj pirotehničara.</p>
<p>Tako se čini da je nedavno održani štrajk vlasnika privatnih tvrtki za razminiranje, u organizaciji Udruge poslodavaca u razminiranju te petstotinjak pirotehničara koje je vodio Željko Klaus, na Markovom trgu izazvao novi sukob na sindikalnoj sceni. Naime, tjedan prije tog prosvjeda, Zdenko Mučnjak također je na Markov trg izveo pirotehničare, ali državne tvrtke za razminiranje AKD Mungos, na kojem se tražilo od države, osim isplate zaostalih plaća, sklapanje poslova neposrednom pogodbom kako bi se Mungos izvukao iz krize.</p>
<p>»Ne podržavam sindikalno žutilo«, naglasio je Mučnjak Vjesniku, Klausovo izlaženje na prosvjed s vlasnicima pirotehničkih tvrtki. Kaže da je njegov sindikat također pozvao poslodavce da izađu s njima u štrajk, što su oni odbili. »Pirotehničari u privatnim tvrtkama morali su doći na štrajk, jer im je to bila radna obaveza i na taj su način iskorišteni«, tvrdi Zdenko Mučnjak. </p>
<p>Iako ih je i njegov sindikat zvao na prosvjed, kojem se nisu odazvali, HUS-ov čelnik sad kaže da poslodavci nisu spremni za razgovor. Također smatra da Klaus na taj način želi skupiti što više članova, jer ih SSSH u pirotehničkoj struci nema previše. »Zašto se Klaus nije savjetovao s drugim sindikalnim kolegama prije nego je, zajedno s poslodavcima, koji su htjeli uništiti Mungos, organizirao prosvjed«, pita se Mučnjak.</p>
<p>On zaključuje da će tim postupkom i istupanjem SSSH i njegov tajnik jamačno dobiti više članova. Svejedno, dodaje Zdenko Mučnjak, to ponašanje, »iako legitimno, ipak je sindikalno žutilo«. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Razrješenje i kazneni postupak protiv predsjednice suda Ivane Domić?</p>
<p>Pravosudna afera, u koju je umiješana sutkinja Ivana Domić, traje već pet godina, a kulminirala je krajem ljeta kad je policija, nakon kriminalističke istrage, izvijestila da je sutkinja donijela još jednu nezakonitu presudu, kojom je dodijelila zemljište onima, kojima ne pripada, oštetivši vlasnike za više od 1,6 milijuna kuna</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Predsjednik Županijskoga suda u Splitu Igor Benzon sazvao je za 28. prosinca sjednicu sudačkog vijeća, koje bi se trebalo očitivati o zahtjevu ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt za razrješenje Ivane Domić s dužnosti predsjednice Općinskoga suda u Supetru. Povjerenstvo Vrhovnog suda, koje je na Domićkin zahtjev ponovilo uvid u rad uprave supetarskoga suda, potvrdilo je nalaze Ministarstva pravosuđa i splitskog Županijskog suda o nepravilnostima u radu tamošnje sudske uprave, čime su uspostavljeni uvjeti za njezino razrješenje s dužnosti predsjednice Općinskoga suda.</p>
<p>Zato je sjednica sudačkog vijeća samo dio postupka, koji prethodi Domićkinu razrješenju budući da mišljenje vijeća ne obvezuje ministricu pravosuđa u donošenju konačne odluke. Iako je Domićka zatražila od Vrhovnog suda ponavljanje uvida u rad sudske uprave, tvrdeći da je poslove predsjednice suda obavljala u skladu sa sudskim poslovnikom, sudačko je povjerenstvo potvrdilo prijašnje nalaze, koji nedvojbeno dokazuju da je predsjednica supetarskoga suda, uzimajući preko reda veći broj predmeta u kojima se utvrđivala vlasnost nad zemljištem na Braču, pogodavala tužiteljima u postupku da postanu vlasnicima zemljišta.</p>
<p>Na splitskom sudu, Vjesnik doznaje da će sudačko vijeće, na osnovi izvješća Ministarstva pravosuđa i povjerenstva Županijskog suda, uključujući zadnji nadzor koji je obavio Vrhovni sud, potvrditi utemljenost optužbi za zloporabu položaja i ovlasti te prihvatiti ministričin zahtjev za njezino razrješenje. Osim toga, za očekivati je i da će Državno sudbeno vijeće prihvatiti zahtjev predsjednika Županijskog suda Igora Benzona o stegovnom postupku i razriješiti Domićku sudačke dužnosti. Da stvar za Domićku bude još i gora, vrlo je izgledno da će se protiv nje pokrenuti kazneni postupak na temelju prijave i posebnog izvješća, što ga je policija potkraj rujna podnijela Županijskom državnom odvjetništvu, koje je potvrdilo da se trenutačno obrađuje opsežna dokumentacija i ispituje utemeljenost teških optužbi na Domićkin račun.</p>
<p>Pravosudna afera, u koju je umiješana sutkinja Ivana Domić, traje već pet godina, a kulminirala je krajem ljeta kad je policija, nakon kriminalističke istrage, izvijestila da je predsjednica supetarskoga suda donijela još jednu nezakonitu presudu, kojom je dodijelila zemljište onima, kojima ne pripada, oštetivši vlasnike za više od 1,6 milijuna kuna.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Margetić rekao da su ga od petka držali zatočenog neki muškarci</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun opovrgnuo je informacije tjednika »Novo hrvatsko slovo«, koje je u svom priopćenju ustvrdilo da je Domagoj Margetić »uhićen i odveden u nepoznatom smjeru« te da je zadnjih nekoliko dana bio »pod stalnim policijskim nadzorom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policijska uprava zagrebačka izvijestila je u nedjelju oko 14 sati da je nađen Domagoj Margetić (30), urednik časopisa Novo hrvatsko slovo i bivši član Mladeži HDZ-a, čiji je nestanak prijavila obitelj u subotu navečer. »S Margetićem je kontakt uspostavila policija koja je poduzela potrebne mjere da ga se nađe, i u vrijeme pisanja dnevnog izvještaja bio je na razgovoru s policijskim službenicima«, rekao je dežurni u Operativnom centru PUZ-a Milan Perković. »Zasad, dok razgovor traje, ništa konkretno ne mogu reći«, dodao je Perković.</p>
<p>Muškarac koji se predstavio kao Domagoj Margetić oko 13 sati nazvao je Hinu i rekao da ide u Petu policijsku postaju. Rekao je da su ga »jutros oko pet sati pustili nepoznati muškarci«, koji su ga »od petka držali zatočenog«.</p>
<p>Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun u subotu je opovrgnuo informacije tjednika Novo hrvatsko slovo, koje je u svom priopćenju ustvrdilo da je Margetić »uhićen i odveden u nepoznatom smjeru« te da je zadnjih nekoliko dana bio »pod stalnim policijskim nadzorom«. Mehun je dodao da je policija prije dvadesetak dana Margetića pozvala na obavijesni razgovor, na temelju naloga Državnog odvjetništva, a na zahtjev Haaškoga suda, koji je na početku prosinca tom tjedniku naložio da prestane objavljivati izjave i svjedočenja zaštićenih svjedoka.</p>
<p>Mehun je dodao da se Margetić tom obavijesnom razgovoru nije odazvao i da policija nakon toga nije poduzimala nikakve radnje protiv njega.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Blažević: Samo narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini</p>
<p>ZAGREB/PETRINJA</p>
<p> – Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Ćiro Blažević, naizgled decentnu, nastavio je kampanju nakon brojnih gostovanja po medijskim kućama i prvim putovanjem. Blažević je, naime, u nedjelju posjetio Petrinju, gdje je u organizaciji Stranke hrvatskih branitelja, čiji je Ćiro praktično i kandidat za Predsjednika, održao i prvi predizborni skup.</p>
<p>Osim stavova o socijalnoj i gospodarskoj slici Hrvatske, Blažević je istaknuo da ulogu Predsjednika vidi i odgovornijom i zahtijevnijom od sadašnje. »Predsjednik Republike Hrvatske mora imati odgovornost za razvoj zemlje. No, ne samo Predsjednik, već se i narod mora očitovati o svim bitnim pitanjima. To se ne smije prepustiti samovolji političkih elita, Račanovoj ili Sanaderovoj, svejedno je. Samo narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini i to referendumom«, rekao je među inim.</p>
<p>U vrijeme nastupajućih božićnih blagdana, Blažević se okrenuo i donacijama. Osim donacije Stranci hrvatskih branitelja, Blažević je poslao prigodne novčane poklone i obitelji Darija Kordića. »Prosinac je u mom životu uvijek rezerviran za darivanje onima, kojima je pomoć najpotrebnija. Tako je i ovog puta, neme veze što se to podudara s predizbornom kampanjom«, istaknuo je Miroslav Blažević, koji u nastupajućim danima planira obilaziti Hrvatsku.</p>
<p>Andrija Kačić–Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Petrak: Hrvatska treba ući u EU uzdignute glave, a ne na koljenima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska treba ući u Europsku uniju uzdignute glave, a ne klečeći, rekao je prof. dr. Tomislav Petrak, predsjednički kandidat Hrvatske pučke stranke (HPS) na konferenciji za novinare u nedjelju. </p>
<p>Dodao je da je predsjednik Stjepan Mesić u pet godina donio dvije odluke. Prva je smjena generala, a druga razrješenje ravnatelja Protuobavještajne agencije (POA). Potrošenih dva milijuna eura za plakate za ove predsjedničke izbore ocijenio je zločinom.</p>
<p>Petrak se zalaže za ulazak Hrvatske u NATO, povratak duga umirovljenicima, a protiv je projekta Družba Adria.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Invalidima i obiteljska mirovina</p>
<p>Cindrić: Velik mi je problem, osim neriješenog stambenog pitanja, to što ne znam koja sve prava imam i kako ih ostvariti, jer sam kćeri, s obzirom na njezin hendikep, istodobno psiholog i defektolog / Tomaša: Trebalo bi napraviti sindikalnu košaricu roditelja invalida, jer je ona skuplja od uobičajene</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izgradnja centra za invalide, posebice mentalno retardirane, bolja društvena integracija invalida, mogućnost nasljeđivanja obiteljske mirovine i povećanje osobnih invalidnina – zahtjevi su koje su roditelji invalida uputili vlastima na nedavnom Prvom nacionalnom skupu obitelji invalida, održanom u Zagrebu. Skup je organizirao Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida – HSUTI kako bi ukazao na potrebe onih koji o invalidima najčešće brinu, a to su roditelji, supružnici i djeca.</p>
<p>Ne bi li doznala nešto više o pravima koja bi mogla ostvariti, na skup je iz Nove Gradiške došla i Milka Cindrić sa 28-godišnjom kćerkom Ivankom.</p>
<p>»Ivanka ima težak stupanj mentalne retardacije, ne zna govoriti ni brinuti se o sebi, čak ni o osnovnoj higijeni. Neprestano su joj potrebni nadzor i skrb«, rekla nam je Milka. Dodala je da je samohrana majka, koja s kćerkom živi od 900 kuna suprugove mirovine i 1000 kuna Ivankine osobne invalidnine. »Velik mi je problem, osim neriješenog stambenog pitanja, to što ne znam koja sve prava imam i kako ih ostvariti, jer sam kćeri, s obzirom na njezin hendikep, istodobno psiholog i defektolog.« Cindrić socijalnim radnicima u Novoj Gradiški, kaže, zamjera to, što nedovoljno izlaze na teren, pa nerijetko nisu potpuno upoznati s problemima onih koji trebaju njihovu pomoć.</p>
<p>Ustvrdila je da bi bilo dobro da se u praksi realizira pomoć osobnog asistenta, što je svojedobno predloženo Nacionalnom strategijom o invalidima, o čemu je čula tek na HSUTI-jevom skupu. Velik broj roditelja složio se s tvrdnjom da su važne informacije gotovo »rezervirane« za veće gradove,a invalidi u manjim mjestima prepušteni su samima sebi i skrbnicima. Za poboljšanje kvalitete života tih ljudi, osobito u manjim mjestima, neki su predložili osnivanje službi njegovatelja pri gradskim upravama. Po riječima Zvjezdane Tomaše, tete 34-godišnje Vesne Vajdić, trebalo bi napraviti sindikalnu košaricu roditelja invalida, jer je ona skuplja od uobičajene.</p>
<p>Tim više, jer, primjerice, Vesnina majka samo za kćerkine lijekove mjesečno mora pribaviti 3500 kuna. Da bi joj to osigurala, radi kao ispomoć u jednoj talijanskoj obitelji. Problem je, rekla nam je Zvjezdana, i to, što je Vesna (boluje od mentalne retardacije, autizma i keratoze – promjene na koži koja se raspucava), zaposlena u URIHO-u na jednostavnijem šivanju, s plaćom 1000 kuna mjesečno. Ako na tome ostane, njezina bi mirovina bila oko 400 kuna, što je nedovoljno za život. Zato bi bilo dobro da invalidi, bez obzira što su osposobljeni za samostalan život i rad, mogu ostvariti prava na obiteljsku mirovinu, zaključila je Tomaša.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20041220].
|
