NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040617].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169847 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.06.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ivan Matija još »radi« u Gredelju?</p>
<p>Matija: S Gredeljom imam ugovor o povratku nakon što mi istekne mandat suca Ustavnog suda i nije mi svejedno kako tvrtka posluje / Ustavni sud uputio novinare na saborsko Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudac Ustavnog suda Ivan Matija, neslužbeno doznajemo, uz to što obnaša funkciju suca i dalje »radi« u Tvornici željezničkih vagona (TŽV) Gredelj u Zagrebu. Kako tvrde Vjesnikovi izvori, Matija u Gredelj dolazi gotovo svakodnevno, a naručene (poslovne) posjetitelje prima u prostorijama upravne zgrade tvornice na prvom katu. </p>
<p>Matija je, naime, za suca imenovan u prosincu 1999., a dotad je cijeli radni vijek proveo u zagrebačkoj tvornici vagona. To i ne bi predstavljalo problem da suci Ustavnog suda prema ustavnim i zakonskim zabranama u vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. Smiju samo održavati nastavu i raditi znanstvene radove kao sveučilišni nastavnici pravnih znanosti ili biti članovi u humanitarnim, sportskim ili kulturnim udrugama. </p>
<p>Naime, kad je Vjesnik odlučio provjeriti navode svjedoka koji su u Gredelj išli na razgovore s Matijom, nazvali smo centralu tvornice. Nakon što se operater javio na telefon zatražili smo Ivana Matiju, te je poziv bio prespojen na tajnicu. Potom smo ponovo zatražili Matiju, a tajnica nam je na to odgovorila da ga »trenutačno nema«. Na pitanje kada će doći, odgovorila nam je da ne zna, te nas upitala imamo li dogovoren sastanak i za kad. Kad smo odgovorili kako nemamo dogovoreno te da bismo se htjeli naći s njim, upitala nas je zašto ga trebamo. Tad smo rekli da zovemo iz Vjesnika, a tajnica nam je, kad je čula da smo novinari, odgovorila: »Pa on tu ne radi već nekoliko godina«.</p>
<p>»Ma kako bih mogao tamo imati ured«, rekao je Matija Vjesniku. »Tajnica koja vam se javila na telefon bila je moja tajnica dok sam radio u Gredelju, a sada je tajnica novom direktoru«, nastavio je sudac Ustavnog suda. Na pitanje zašto nas je onda pitala imamo li dogovoren sastanak s njim, Matija nam je odgovorio da je on dopredsjednik Kulturno-umjetničkog društva »Željezničar«, koje je smješteno unutar kruga tvornice. No na upit je li ista tajnica direktora i KUD-a »Željezničar«, Matija odgovara: »Ne, mi imamo tajnika«.</p>
<p>Uz to što je potpredsjednik »Željezničara«, sudac navodi još jedan razlog čestog svraćanja u Gredelj. »Imam s Gredeljom ugovor o povratku nakon što mi istekne mandat suca Ustavnog suda i nije mi svejedno kako tvrtka posluje«, pojašnjava Matija. Odnosno zanima ga kako tvrtka stoji.</p>
<p>No, unatoč postojanju ugovora o povratku, Matija nam je na kraju razgovora istaknuo da se, po isteku sudačkog mandata, najvjerojatnije neće vratiti u Gredelj nego će u mirovinu. »Ova je priča lansirana iz nekih razloga«, kazao je na kraju.</p>
<p>Kad smo komentar o tom slučaju zatražili od Petra Klarića, predsjednika Ustavnog suda, nismo ga mogli dobiti. S Ustavnog suda nam je poručeno da, ako smatramo da je riječ o sukobu interesa, sami prijavimo Matiju saborskom Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Što nismo uspjeli napravili jer je mobilni telefon predsjednika Povjerenstva Antuna Kapraljevića bio nedostupan.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U gimnaziju s lažnom liječničkom potvrdom o alergiji ili bronhitisu</p>
<p>Roditelji uspijevaju nabaviti potvrdu da dijete boluje od bronhitisa, astme i alergije pa tako učenik ostvaruje pravo na pet do deset posto blaži bodovni prag / Osim ravnatelja, roditelji oblijeću profesore, školske tajnike i pedagoge, a oni najočajniji spremačice i portire / Ravnatelji dijelom opravdavaju te metode zbog nepravednog modela upisa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako imaš dijete od 15 godina koje mora upisati srednju školu, najbolja stvar koja ti se može dogoditi u životu je da poznaješ ravnatelja škole - tvrdi otac učenika koji u osnovnoj baš nije briljirao. Prosjek mu je 3.0, a to je prenisko da bi mogao i sanjati o gimnaziji.</p>
<p>Ravnatelji škola, pokazala je mala anketa koju smo proveli u srijedu, nisu jedini na koje u lipnju navale očajni roditelji čijoj djeci »nedostaje nekoliko bodova za upis«. Osim ravnatelja, roditelji oblijeću profesore, školske tajnike i pedagoge, a oni najočajniji, tvrdi jedna ravnateljica, spremačice i portire.</p>
<p>»Ako želite raditi po zakonu, onda se morate držati kriterija minimalnog broja potrebnih bodova za upis. Ako dijete nema dovoljan broj bodova, nemamo zakonsko pravo primiti njegov dokument i prijavu za upis«, objašnjava upisnu proceduru ravnateljica Druge ekonomske škole u Zagrebu Silvana Rebić Jovičić. No, praksa se, dodaje, udaljila od zakona. »Uoči upisa primim najmanje 60 poziva roditelja čijoj djeci nedostaje nekoliko bodova«, kaže ravnateljica.</p>
<p>U posljednje vrijeme, dodaje Rebić Jovičić, roditelji pribjegavaju i drugim metodama - liječničkim potvrdama, na primjer. Uspijevaju nabaviti potvrdu da dijete ima određenih zdravstvenih poteškoća, a među njima se nalaze i one s dijagnozom bronhitisa, astme, pa čak i alergije. Na osnovi takve liječničke potvrde, kaže Silvana Rebić Jovičić, učenik ostvaruje pravo na pet do deset posto blaži bodovni prag. </p>
<p>»S vremenom se pokaže da učenik zapravo nema astmu ili bronhitis, niti je alergičar, no tko smo mi da procjenjujemo je li potvrda o zdravstvenom stanju učenika pri upisu istinita ili nije«, pita se ravnateljica. Međutim, dodaje, Sve što možemo učiniti kada se takvo što pokaže jest da zaključimo da to ide na dušu roditeljima koji nisu svjesni da takvim načinom često odmažu djetetu.</p>
<p>Tu metodu upisa, kojoj roditelji često pribjegavaju da bi upisali dijete u željenu školu, po školama nazivaju »lažne moderne bolesti«. Ono u što su jedino sigurni kad upisuju djecu po tzv. dopunskim mjerilima i kriterijima je kada dobiju potvrdu djeteta čiji su roditelji poginuli branitelji, ili kada je riječ o vidljivo teškim bolestima. </p>
<p>Nepisano je pravilo da se jedan učenik po razredu upisuje na temelju dopunskih kriterija - socijalni slučaj, roditelj branitelj, zdravstvene poteškoće. No, iskustva ravnatelja traženih gimnazija pokazala su da se po razredu danas upisuje do pet učenika s potvrdama. Naknadno se pokaže da je dobar dio takvih učenika upisan na osnovi druge veze - poznanstva s liječnikom. Učenik i sam zna priznati da je »zdrav kao dren«.</p>
<p>Razlog roditeljskom pribjegavanju formuli »sve dam samo da ga upišem« ravnatelji dijelom opravdavaju zbog nepravednog modela upisa u srednje škole. »Djeca s 15 godina trebala bi imati pravo upisati školu koju zažele. Postoji tisuću i jedan razlog zbog čega nemaju prosjek ocjena 5.0, ili zbog čega im nedostaje bod ili dva za upis, no velika je nepravda što se zbog toga ne uspijevaju upisati u školu koju žele. To što radimo djeci i mladima svih ovih godina pri upisu u srednje škole i na fakultete velik je zločin koji se proteže kroz čitav njihov život«, smatra ravnateljica Hotelijersko-turističke škole iz Zagreba Marija Rašan Križanac. Razmišljajući na takav način mnogi će se ravnatelji upisati dijete u školu bez boda ili dva. </p>
<p>»Dubit ću na glavi za svako dijete kako bih mu pomogao da upiše školu ako to želi. Bolje da ja prekršim zakon, nego da dijete bude prinuđeno raditi noćnu smjenu u lokalnom baru«, priznaje ravnatelj jedne škole iz Osijeka. </p>
<p>Problema s roditeljima rijetko imaju obrtničke škole. »Volio bih to doživjeti«, kaže ravnatelj Elektrostrojarske škole u Zagrebu Jakov Bevanda. Ističe da su posljednje dvije godine posebno kritične za obrtničke škole, tek je nešto više zanimanja za program frizer. »Nema djece. Upisuju atraktivne škole, a učenje zanata smatraju ružnim«, objašnjava Bevanda, koji ove školske godine u odnosu na lanjsku ima šest razreda manje. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Galić bez dozvole kopa temelje za četiri nove zgrade u Diklu</p>
<p>Buduće četiri zgrade u zadarskome predjelu Diklo trebale bi izniknuti pokraj četiri već sagrađene koje će zbog nepoštivanja uvjeta iz dobivenih građevinskih dozvola najvjerojatnije također biti srušene kao i apartmansko naselje u Kožinu / Zbog neriješene infrastrukture, stanari ne samo njegovih zgrada nego i susjedi od smrada ne mogu normalno živjeti </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Investitor Tomislav Galić, čije se apartmansko naselje u Kožinu počelo rušiti u utorak, ovih je dana bez građevinskih dozvola počeo kopati temelje za još četiri stambene zgrade u zadarskome predjelu Diklo. Buduće zgrade, promjera 21 puta 15 metara, trebale bi izniknuti pokraj četiri već sagrađene koje će zbog nepoštivanja uvjeta iz dobivenih građevinskih dozvola najvjerojatnije također biti srušene kao i objekti u Kožinu. </p>
<p>Time se, prema podacima Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša, broj stambenih i apartmanskih objekata koje Galić gradi na zadarskome području, a koji se grade ili su sagrađeni u suprotnosti s građevinskim dozvolama, s 19 popeo na 23.</p>
<p>Svi su objekti pod inspekcijskim nadzorom Ministarstva, na mnoge je nepravilnosti u gradnji Galić već upozoravan, i vrlo je vjerojatno, s obzirom na ozbiljnost kojom je Ministarstvo krenulo u akciju rušenja bespravno sagrađenih objekata, da će i ostali njegovi objekti doživjeti sudbinu apartmana iz Kožina. </p>
<p>Mladi investitor je u građevinski biznis krenuo s roditeljima i bratom sagradivši 11 stambenih objekata u Kaštelima, zatim je pokupovao terene na zadarskom području i krenuo u gradnju po okušanom principu gradnje kao u Kaštelima.</p>
<p>On najčešće započne gradnju bez ikakvih dozvola, uslijedi dolazak inspekcije, potom ishodi dobivanje građevinske dozvole koje su gotovo na svim lokacijama izdane za gradnju obiteljskih kuća. Kuća se tijekom gradnje pretvori ili u stambenu zgradu ili u apartmanski objekt, a sagradi se velikom brzinom. Usput kupuje i susjedne terene tako da sam sebi daje suglasnost za gradnju.</p>
<p>Budući da su svi objekti na vrlo atraktivnim zadarskim lokacijama, rasprodali su se vrlo brzo, a u njihovu kvalitetu kupci su se uvjerili već nakon useljavanja. Zbog neriješene infrastrukture, ponajviše u odvodnim sustavima, stanari ne samo njegovih zgrada, poput spomenutih četiriju sagrađenih u Diklu, nego i susjedi u okolnim kućama, od smrada ne mogu normalno živjeti. </p>
<p>No, to kasnije nije Galićev problem, jer je on stanove već prodao. Upućeni tvrde da samo novcem od prodaje nekoliko stanova u jednome objektu investitor pokrije troškove gradnje, a sve ostalo je čista zarada. U tome je najvjerojatnije ključ Galićeve poslovne filozofije ili bezobraštine i hazarderstva, kako mnogi nazivaju njegovo poslovanje.</p>
<p>Prema podacima iz Ministarstva graditeljstva, za famoznu »plavu zgradu« na zadarskoj Puntamici, primjerice, dobio je građevinske dozvole za gradnju triju obiteljskih kuća, no umjesto tri sagradio je jedan veliki objekt suprotno ne samo dozvolama nego i Prostornome planu. U tome turističkome predjelu Zadra, gdje prevladavaju obiteljske kuće, upravo po Prostornome planu nema mjesta zgradama koje nalikuju malim neboderima. </p>
<p>U Ulici Franje Tuđmana također je započeo gradnju bez građevinske dozvole, u Filip-Jakovu gradi još tri objekta, a neslužbeno doznajemo da je kupio i teren na najatraktivnijem dijelu Zadra, u Kolovarama. Iako ga je Ministarstvo još početkom ožujka upozorilo da deset objekata u Kožinu mora uskladiti s dozvolama u roku 60 dana, Galić se oglušio i nastavio radove, već prodavši oko sto od 120 budućih apartmana. </p>
<p>U srcedrapateljnoj predstavi protiv rušenja apartmana u Kožinu, započetoj u utorak, Galić se ne izjašnjava, a u prvi red protiv policije uskaču njegova sestra i rođak koje policija mora odvoditi u lisicama.</p>
<p>Na scenu stupa i poznati pjevač Mladen Grdović, kupac pet Galićevih apartmana, kojemu su za rušenje krivi svi od bivše do sadašnje vlasti, ali nikako investitor, koji je novcem od desetak prodanih bespravno sagrađenih apartmana pokrio troškove gradnje svih 120 apartmana.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Vlada u početku nije mislila da je 'trafficking' za Hrvatsku velik problem</p>
<p>U Nacionalnom odboru za suzbijanje trgovanja ljudima kažu da je Izvješće pogrešno interpretirano, te da Hrvatska nije pogoršala svoj položaj/ Samo su neke zemlje iz iste skupine pod posebnim promatranjem jer su uočeni propusti/ Čim Vlada odobri veća sredstva u konkretnim će se institucijama primijetiti i veći rezultati, objašnjava stanje suzbijanja trgovine ljudima voditeljica tog programa u IOM-u Lovorka Marinović/ Hrvatska se službeno problemom trgovanja ljudima bavi od svibnja 2002., kada je Vlade imenovala Odbor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U ovogodišnjem izvješću američkog State Departmenta navodi se da je sastavljen popis zemalja iz skupine 2 na koje se posebno motri jer su ili pogoršale svoju poziciju ili nisu pokazale povećane napore u suzbijanju trgovine ljudima (trafficking) u odnosu na prošlu godinu, ali su obećale da će učiniti dodatne korake kako bi udovoljile minimalnim zahtjevima. </p>
<p>Među tim zemljama je i Hrvatska, prenijeli su neki hrvatski mediji. </p>
<p>Međutim, u Nacionalnom odboru za suzbijanje trgovanja ljudima su nam rekli da je izvješće pogrešno interpretirano, te da Hrvatska nije pogoršala svoj položaj. Naime, samo su neke zemlje, svrstane u skupinu 2, tj. skupinu zemalja čije Vlade ne zadovoljavaju u potpunosti akt minimalnih standarda ali čine napore kako bi ih postigli, pod posebnim promatranjem jer su uočeni neki propusti te pomanjkanje zalaganja, no Hrvatska nije među njima. </p>
<p>»Situacija je interpretirana potpuno crno, što nije točno«, ističu u Odboru i naglašavaju da Hrvatska ulaže velike napore. Dodaju kako je potrebno još angažmana da se postigne razina 1. Također napominju i da je nekim zemljama trebalo i devet godina da to postignu, dok se Hrvatska službeno s problemom trgovanja ljudima bavi od svibnja 2002., kada je Vlade imenovala Odbor. </p>
<p>»Naravno, potreban je novac, pomoć nevladinim udrugama, edukacija i usavršavanje osoblja koje je involvirano u problematiku trgovanja ljudima«, objašnjavaju u Odboru.</p>
<p>S takvim se stavom slažu i u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), gdje osim novčanih problema navode i probleme u pravosuđu, jer je od 2002. zabilježeno 28 slučajeva trgovanja ljudima, a podignute su samo dvije optužnice. »Možda nije bilo dovoljno dokaza, no upravo se zbog toga problemu trebalo pristupiti sistematičnije i ozbiljnije. Jer, navode u IOM-u, ako postoji dnevnik trgovane djevojke u kojem se navodi sve do detalja, a optužnica se podiže samo za podvođenje, onda »nešto ne štima«.</p>
<p>Uz pravosudni problem, ističe se i slabo sastajanje Nacionalnog odbora, no, u IOM-u ističu kako unutar Odbora postoji operativni tim koji se »vrlo često sastajao«. Što se pak tiče pomanjkanja novca za programe u vezi s traffickingom, u IOM-u smatraju da Vlada iz početka nije mislila da je trafficking za Hrvatsku veliki problem. »Čim Vlada odobri veća sredstva u konkretnim će se institucijama primijetiti i veći rezultati, objasnila nam je voditeljica Programa za suzbijanje trgovanja ljudima u IOM-u Lovorka Marinović. No, kao što smo napomenuli, u svibnju 2002., Vlada je pokazala političku volju za rješavanjem tog problema, pod vodstvom tadašnje potpredsjednice Željke Antunović. </p>
<p>U lipnju 2002., tadašnja vlada je s IOM-om potpisala sporazum o zajedničkim aktivnostima u suzbijanju trgovine ljudima, a u studenome je Sabor ratificirao UN-ovu konvenciju i prateće protokole koji su iznad nacionalnih zakona, a potpisuju se kad Vlada nema adekvatnih zakona, objasnili su nam u IOM-u i dodali kako je potrebno instruirati hrvatske suce. </p>
<p>U IOM-u navode i da je Hrvatska, osim tranzicijske, postala i odredišna destinacija trgovaca ljudima, jer, kako su naveli, trgovcima ljudima bitna je zarada, a ne zemlja, pa ako imaju priliku zaraditi u Hrvatskoj, »posao« će i proširiti. Također navode i kako je Hrvatska izvorišna zemlja traffickinga, s obzirom na 28 zabilježenih slučajeva trgovanja ljudima. </p>
<p>IOM problemu prilazi »vrlo ozbiljno« organizirajući razne tribine, seminare i okrugle stolove kao i opsežnu kampanju, koja je na međunarodnom festivalu proglašena najboljom hrvatskom kampanjom za 2003., nagrađenu »Velikim zlatnim zvonom«. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Ostani Legija do kraja</p>
<p>Milovan Luković (Ulemek), poznatiji kao Legija, prije točno četiri godine obavljao je niz tajnih zadataka prelazeći granice Slovenije, BiH, Hrvatske i Makedonije s hrvatskom putovnicom. Danas pred sudom djeluje sigurno, samouvjereno, uvježbano, kao da je sve naučio napamet. On je, među ostalim, izvježbani agent za širenje dezinformacija i priča koje su smislili analitički laboratoriji tajnih službi. Svaku »legendu« Legija je ranije ponovio bezbroj puta tako da i njemu samom zvuči kao istina</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Sigurnosni službenik u međunarodnoj zračnoj luci u Ateni rutinski je prelistao hrvatsku putovnicu i promotrio osobu koja je stajala pred njim. Bio je to vrlo elegantan muškarac s naočalama i poslovnom torbom. »Stižete iz Hrvatske?« upitao je grčki službenik. »Živim u Hrvatskoj, a prošli tjedan imao sam poslovne kontakte u Makedoniji. Bavim se investicijama i u Ateni ostajem nekoliko dana«. Službenik, zadovoljan odgovorom, vratio je putovnicu tom nasmijanom Hrvatu i ljubazno dodao: »Dobrodošli!«</p>
<p>Grci bi drukčije reagirali da su pokušali doznati tko je taj Vlado Vukomanović. Jer, nekoliko minuta u rukama su držali krivotvoreni putni dokument koji im je, kao i mnogima ranije, podvalio nitko drugi nego pukovnik Milovan Luković (Ulemek), poznatiji kao Legija. Prije točno četiri godine, on je obavljao niz tajnih zadataka prelazeći granice Slovenije, BiH, Hrvatske i Makedonije s hrvatskom putovnicom. U te zemlje je ulazio i iz njih izlazio lako jer nije trebao vizu, a razlozi dolaska uvijek su bili uvjerljivi, izgovoreni sigurno i bez petljanja.</p>
<p>U svojoj karijeri obavještajnog agenta za »specijalne poslove« Legija je obožavao glumiti Hrvate i čak na hrvatskom razgovarati s Hrvatima koje je susretao na tranzitnim putovanjima, što mu nije bilo teško jer mu je otac (Ulemek) bio porijeklom s Korduna. Takav »lički hrvatski« Legija je dodatno usavršio na »lingvističkoj« obuci u srpskoj Službi državne sigurnosti da bi imao savršenu masku.</p>
<p>Danas, Milorad Ulemek (odbacio je prijašnje operativno prezime Luković) o svemu tome priča na »suđenju stoljeća« u Beogradu. Toliko dugo govori da ostaje bez glasa. Pred sudom djeluje sigurno, samouvjereno, uvježbano, kao da je sve naučio napamet. U sudnici vlada »mrtva tišina«. Svi ga slušaju gotovo pobožno, uz povremeni opći smijeh kada Legija nekoga »ofuri« (spomene bivše i sadašnje srpske političare i njihovu spregu s organiziranim kriminalom).</p>
<p>Za promatrače i analitičare iz Hrvatske sudski proces protiv Milorada Ulemeka vrlo je koristan jer će on javno »bez pardona« otkriti kako su zapravo djelovale srpske tajne službe. Primjerice, njegova priča o 660 kilograma droge vrlo je intrigantna s obavještajnog stanovišta. Naravno, Ulemeku ne treba sve vjerovati jer je on u dva desetljeća prošao dvije vojne i obavještajne škole: francusku (legionarsku) i srpsku (i to u vrijeme najveće moći Slobodana Miloševića). On je, među ostalim, izvježbani agent za širenje dezinformacija i priča koje su smislili analitički laboratoriji tajnih službi.</p>
<p>Svaku »legendu« Legija je ranije ponovio bezbroj puta tako da i njemu samom zvuči kao istina. Kada, na primjer, veli da su ključni ljudi iz Đinđićeva kabineta »dilali drogu« on pažljivog istraživača usmjerava na pravi trag. Naime, sve dobro organizirane tajne službe svijeta vole imati »crni fond« koji ne kontroliraju ni parlamenti niti vladajući političari. A specijalitet srpske Službe državne sigurnosti oduvijek je bio kako što prije nabaviti »skriveni novac«. Četiri su sigurna izvora: prodaja zaplijenjene droge, tajni izvoz viška naoružanja, šverc cigaretama i alkoholom (metoda popularna i u crnogorskoj sigurnosno-obavještajnoj zajednici), te trgovina ljudima (izbjeglicama i prostitutkama).</p>
<p>Ipak, praksa je pokazala da se od droge radi najbrži novac. Pritom postoje neka neformalna pravila: narkotici se uvijek prodaju na teritoriju druge države, a ne na vlastitom. Droga se, nakon što je zaplijenjena, sklanja na neko »tajno mjesto« (primjerice beogradsku Komercijalnu banku čiji službenici misle da je Služba državne sigurnosti tu sklonila strogo povjerljive spise o ratnim djelovanjima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu). Kada treba napuniti tajni obavještajni fond (njime se financiraju sve tajne operacije, plaćaju »čistači« odnosno profesionalni ubojice, doušnici i suradnici iz lokalne policije, sudskog i vojnog aparata), droga se premjesti, prepakira i javno spali. To je, dakako, predstava za javnost jer u pećima termoelektrane »Nikola Tesla« završavaju brašno, smeđi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i druge tvari.</p>
<p>U regularnom postupku drogu nikad ne spaljuje sama policija. Spaljivanju mora biti prisutan vještak okružnog suda, a ne policija ili nekakav institut za sigurnost. Sudski vještak za droge pregledava tovar koji se uništava i polaže račune jedino sudu, a ne policiji.</p>
<p>Metode djelovanja srpskih sigurnosnih službi u Miloševićevo vrijeme i nekoliko godina nakon njega nisu nepoznate. Milorad Ulemek nije svoju krivotvorenu putovnicu dobio u Hrvatskoj, ni u Ateni. Služba »državne bezbednosti« Srbije napravila ju je u svojim radionicama, kao i njegovu lažnu osobnu iskaznicu, domovnicu, matični list, svjedodžbe iz osnovne i srednje škole... Ulemek je imao takvu putovnicu jer je, kao lažni hrvatski državljanin, izviđao i organizirao puteve preko tranzitnih zemalja važnih za distribuciju droge, oružja, jeftinih cigareta i izbjeglica na Zapad.</p>
<p>Stalno je uživao svu logističku potporu: i onda i u vrijeme kad se skrivao nakon atentata na Zorana Đinđića. Sudu se sada javljaju i policijski generali i nekadašnji šefovi Službe državne sigurnosti za koje se mislilo da su umrli ili nestali u inozemstvu. Oni nude svjedočenja iz »prve ruke« što je znak da se Miloševićev lobi ponovo okuplja. To je ujedno i signal Miloradu Ulemeku da ostane Legija do kraja, kako ne bi bio žrtvovan kao srpski Lee Harvey Oswald.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sukob interesa i Povjerenstva</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Je li sukob interesa ako neki državni dužnosnik na račun državnog proračuna službeno posjeti Portugal, obavi dva-tri kurtoazna razgovora i potom ode na utakmicu Europskog nogometnog prvenstva? Na to i druga pitanja ne odgovara postojeći Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je donijela bivša vlast, a neće ni njegove izmjene o kojima raspravlja Sabor. To priznaju svi zastupnici. No, svi se slažu da je bolje imati i manjkav zakon nego nikakav. </p>
<p>Prema istom principu svi podržavaju i rad saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Točnije, svi osim njegova čelnika Antuna Kapraljevića koji je u utorak ustvrdio kako bi bilo najbolje da Sabor raspusti Povjerenstvo, jer ono u postojećim uvjetima rada nema nikakvog smisla. U srijedu to više nismo imali priliku čuti, kao ni Kapraljevićevu ponovnu prijetnju ostavkom. Ali smo od državnog tajnika za upravu Antuna Palarića čuli zašto Vlada odbija zahtjev Povjerenstva da zaposli nekoliko ljudi. »Mislimo da ono neće imati toliko posla koliko se želi nametnuti jer većina dužnosnika nije u sukobu interesa nego časno i odgovorno mogući sukob rješava u korist javnih interesa«, rekao je Palarić, dodavši da stoga tehničke poslove za Povjerenstvo mogu obavljati stručne službe Sabora.</p>
<p>Ako je tako, Povjerenstvo nema smisla ni osnivati nekmoli plaćati njegov rad. Ako je sve tako idilično čemu u Povjerenstvu angažirati vanjske članove za koje Vlada predlaže čak i uvođenje imuniteta poput onog zastupničkog. Ako je sve tako idilično, ono malo sumnjivih slučajeva mogu obrađivati i sami zastupnici u nekom po potrebi osnovanom odboru. Ako baš zatreba. Ako se nekome učini da je neki ministar ili zastupnik zadržao kravatu »s potpisom« koja stoji više od 500 kuna. Jer, za neke ozbiljnije provjere zakon Povjerenstvu i onako ne daje ovlasti. I dalje je moguće da tvrtke u vlasništvu obitelji dužnosnika posluju s državom, da svoje proizvode prodaju preko prodajnih lanaca velikih državnih tvrtki, da se spaja službeno putovanje s privatnim zanimanjem za nogomet...</p>
<p>Bilo bi posla ako bi se htjelo provjeriti je li 2000 dužnosnika u svojim imovinskim karticama napisalo istinu i samo istinu. No, očito je na Markovu trgu prevladao stav da se u provjeru kreće tek kada netko vikne: »Car je gol«!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kakav »kišobran« turizmu</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Krivac za trenutačnu oseku gostiju na jadranskoj rivijeri je</p>
<p> – kiša, izjavio je ovih dana jedan od naših viših turističkih dužnosnika. Najnoviji podaci Hrvatske turističke zajednice (u čemu je služba za statistiku te ustanove redovita i precizna) potvrđuju tu oseku brojkama prema kojima je ovaj tjedan na rivijeri počeo s 154.828 gostiju ili čak 27 posto manje nego lani. </p>
<p>Je li za sve kriva baš kiša? Istina, ružno vrijeme i turizam, nikako ne idu zajedno, ali... Što je taj »ali«? Pitanje kamo će i što će gosti kad pada kiša staro je valjda koliko i suvremeni turizam, a nije, na žalost, nikakva novost da kreatori naše turističke ponude još duguju odgovor na to važno pitanje. Misli se, naravno, na kompletniji odgovor i rješenja koja će pomoći gostima da se ne dosađuju, da ne moraju boraviti u sobama i recepcijama, da ne moraju gubiti vrijeme za skupim i neatraktivnim hotelskim bar-šankovima... </p>
<p>Prolaze godine i sezone, a pravih odgovora još nema. Zašto? Zato što nam sezone i dalje traju četiri ili nategnuto pet mjeseci, a svi koji su zaduženi i plaćeni za organizaciju boravka i izvanpansionskih sadržaja svoje plaće primaju svih 12 mjeseci. Dok god taj »recept« bude na snazi naši će se gosti dosađivati i to prepričavati, a poznato je koliko je u promidžbi jaka – usmena predaja.</p>
<p>Još nešto važno! Naši gosti uredno na recepcijama plaćaju boravišnu pristojbu, odnosno taj im se novac automatski uzima uvrštavanjem u ukupni račun. Kad se sve zbroji, riječ o veliku novcu, desecima milijuna kuna, a određeni dio toga iznosa zakonom je namijenjen poboljšanju sadržaja ugođaja i boravka u destinacijama, ali... S recepcija koje su naplatile boravišnu pristojbu taj novac u dosta slučajeva ne odlazi gdje treba nego njime hotelijeri i druge uslužne firme krpaju svoje financijske rupe, pa uplate dosta kasne.</p>
<p>Kad se tome doda ono glavno – da su dobri izvanpansionski sadržaji unosni izvor prihoda – nije teško zaključiti koliko se novca gubi. Glavno je da je kriva kiša...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Imamo demokraciju i svako toliko MMF-ovce </p>
<p>Možda bi bilo najbolje da cijelu Hrvatsku prodamo nekome i da zadržimo kontrolni paket dionica. Zašto da se blamiramo pred svijetom i ljudima. Mi ćemo fino biti dioničari. Taj bi prijedlog trebao u Sabor na raspravu. Prije toga proglasit ćemo Hrvatsku hrvatskim nacionalnim parkom i na granici naplaćivati ulaz – sto eura</p>
<p>IGOR SERDAR</p>
<p>Čini se da je najbolja izreka u Hrvata »Mala zemlja za veliki odmor« dobila zanimljiv nastavak. Iz današnje vizure velikoga i globalnoga svijeta Hrvatska je doista mala zemlja. Dođu ljudi iz MMF-a, malo »pronjuškaju« i shvate da bi sadašnjoj vladi odgovaralo kad bi zajednički zaključili da su oni bivši prikrili izdatke. Tako se i dogodilo. Televizijski smo izvještaj gledali, MMF-ovce slušali. Tako bijaše i nedavno. Također smo gledali MMF-ovce kako su bili zadovoljni prijašnjom vladom. </p>
<p>Što se iz toga može zaključiti? Ovi se slažu s MMF-om da je prijašnja vlada prevarila hrvatsku javnost. MMF se slaže s tim da je Vlada učinila dobro, jer je istina o prijevari izašla u javnost. Svi se slažu s MMF-om. Mi u maloj zemlji, dosljedno i pošteno, poštujemo MMF-ovce. To su stručnjaci – nisu pastiri, ni ovce da ne razumiju. Ali ni mi ispred ekrana nismo ovce, niti pastiri. I mi razumijemo što se događa, i to na vlastitoj koži. </p>
<p>Televizija je nedavno emitirala u udarnom terminu da se političar i ugledni biznismen zauzima za poštenu i transparentnu opciju privatizacije legende hrvatskog turizma – Sunčanog Hvara. </p>
<p>Ako bude prema njegovom, Sunčani Hvar će biti privatiziran pošteno i tržišno, a taj će političar ostvariti svoje političke ambicije. U drugoj opciji (ako ne bude po njegovom), on neće dobiti političke bodove, ali, s obzirom na to da su njegovi odvjetnici, kojima je prenio prava upravljanja njegovom tvrtkom, uložili novac (njegov) u tu i takvu privatizaciju, on će tada zaraditi novac. </p>
<p>Njemu će se ostvariti cilj i interes u bilo kojoj varijanti. Gospodin polupolitičar i polubiznismen profitirat će htio ne htio. Njemu nasuprot, Vladina koncepcija glasi: Nećemo prodavati turističke tvrtke dok imaju malu vrijednost. </p>
<p>Najprije ćemo ih dovesti na optimalnu razinu vrijednosti i tek tada prodati – zadržavajući kontrolni paket dionica. To je strategija. To izreče doktor specijalist i koordinator Vlade proglasivši polupolitičara i biznismena čistom neznalicom osnovne ekonomske logike, a mi se pitamo – ako se ostvari ta »strategija« – zašto da onda uopće bacimo bisere pred svinje?</p>
<p>Imamo demokraciju i, svako toliko, MMF-ovce. Nakon MMF-ovaca razmišljamo o onoj staroj: Divide et impera. Prva riječ nama, veznik jadnim i jalovim političarima, a impera – strancima. Uvozimo hranu, banke smo prodali, domaće političke protivnike opanjkali, bakama i djedovima zajamčili budućnost, majkama dali trogodišnji dopust, branitelje smo profesionalizirali. </p>
<p>Ne može bolje, to samo treba stalno ponavljati i podgrijavati, možda, za nekoliko dana, dosoliti pikantnim zaključkom o »strategiji mudrog vodstva«. Pravi marketing i public relations, aktivnost dostojna divljenja uglednih svjetskih stručnjaka. Jedina sitna mana svih tih događanja jest čitljivost, vidljivost i prozirnost onoga što se htjelo i moralo učiniti i onoga kako je sve to plasirano u javnost. </p>
<p>Svima je jasno da smo morali postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom. Čemu farsa kad nema spasa? Već i stare bake znaju da nema više mirovine, seljaci kuže da neće moći prodati ono što proizvedu, majkama je jasno da si ne mogu priuštiti tri godine igranja s djecom, a i oni branitelji koji su bez profesije ili nekog zanata znaju da neće moći cijeli život provesti u birtiji s prijateljima koji piju s njima dok imaju, a kada nemaju – onda su sami sa sobom i svojim besperspektivnim mislima. Demokracija je čudo jedno za nas – možeš pričati što hoćeš, ali se ne živi od priča – ako nisi političar. </p>
<p>A niti od politike se ne može zaraditi ako radiš pošteno. Osim, ako imaš svoje poduzeće. Onda se može i zaraditi i to, što je najvažnije, prema zakonu. I natječaju. Ako znaš što se na natječaju traži (a ne piše u njemu baš sve što se traži) – onda složiš ponudu bolju od svih drugih tvrtki. I sve prema zakonu i propisima. </p>
<p>Najljepši trenuci iz ponude elektronskih medija događaju se nakon političkih emisija: čestitke, rukovanja i izmjene gesta nakon isključivanja tona u studiju.</p>
<p>U tih nekoliko sekundi pokrivenih odjavom i imenima realizatora i tehničkih suradnika vidimo aktere politički suprotstavljenih strana u njihovim stvarnim odnosima (ili hinjenima, svejedno): čovjek bi mogao zaključiti da su jedan drugom jamci za kredit, a da im žene gotovo sigurno idu zajedno na fitnes. </p>
<p>U svakom slučaju, ukupna hrvatska populacija od sedam do sedamdeset sedam polako, ali sigurno percipira, uz pomoć medija, da smo sve više i više mala zemlja i da smo sve dulje i dulje na velikom odmoru, a taman smo pomislili da ćemo zaorati brazdu i krenuti u veliku, perspektivnu i, u svakom slučaju, bolju budućnost. </p>
<p>Visokorazvijene demokracije sa stabilnom situacijom žele nam pomoći. Jasno vide i razumiju stanje u Republici Hrvatskoj. Voljeli bi doći u malu zemlju na veliki odmor. Voljeli bi se odmarati kod zadovoljnih i nasmijanih, veselih ljudi. </p>
<p>Jedina nam je prigoda da im ponudimo našu zdravu hranu i naše nezagađeno more. Sve drugo imaju, platit će samo ono što jako žele, a nemaju. Naravno, ako može, oni bi to i kupili. Na primjer, Sunčani Hvar. Svi su nešto jako oprezni s tim Hvarom. Zato jer očito nemaju blage veze o ljudima – gledaju papire, a ne znaju da je Hvar oduvijek zlatna koka sivog turizma. </p>
<p>Tamo je turizam toliko oblačan da ga može osunčati jedino solarno poslovanje, dakako, uz poniznu proviziju domaćinima, oni su gazde. Ali doktor je detaljno proučio papire i on zna da je Grad Hvar vlasnik zemljišta. </p>
<p>Pitamo se zna li doktor nešto što ne piše u papirima? Prema njemu ispada da su Sunčani Hvar sagradili sami Hvarani samodoprinosom, da je Grad Hvar solarnom isplatom otkupio zemlju od Hvarana, a bit će da tako piše i u dokumentima. Piše vjerojatno i to da je poduzeće Sunčani Hvar u dugu zbog toga što država nije isplatila naknade za prognanike. Po kojoj cijeni? Noćenje s doručkom ili all inclusive? </p>
<p> Kad ne znaš što raditi napravi povjerenstvo – to je zastarjelo. Nova riječ zove se – strategija. Daj joj naslov: nova strategija. Da nemamo poljoprivredu nije istina, jer imamo najbolju i najskuplju poljoprivredu – ekstenzivnu. Onu koju stranci plaćaju tri puta skuplje (organic). Zašto ne prodajemo organic hranu? Zato jer nismo organizirani. Nemamo tržište? Nije istina! Imamo tisuću kilometara tržnice na obali i tisuće gostiju gladnih i žednih zdrave hrane. Ali ne. </p>
<p>Našeg čovjeka iz sektora poljoprivrede uvjeriše da se traži intenzivna proizvodnja – a on zapakirano, u finoj čaši, popio. Popio i sustav za natapanje pustinje. Zar mi nismo jedna od vodom najbogatijih europskih zemalja? Možda bi, zapravo, bilo najbolje da cijelu Hrvatsku prodamo nekome i da zadržimo kontrolni paket dionica. Zašto da se blamiramo pred svijetom i ljudima. Mi ćemo fino biti dioničari. </p>
<p>Taj bi prijedlog trebao u Sabor na raspravu. Prije toga proglasit ćemo Hrvatsku hrvatskim nacionalnim parkom i na granici naplaćivati ulaz – 100 eura. Za gradnju infrastrukture. Strancima će to biti u redu, jer će stalno nailaziti na polusagrađene i polusrušene objekte. Postoje razni modeli za gradnju, za financiranje, za sve. To neka bude hrvatski model. </p>
<p>Čemu čekati da baš svi hoteli u hrvatskom vlasništvu propadnu i da baš svi seljaci izumru? Imamo četiri i pol milijuna dioničara i prepustimo posao nekome tko je shvatio da imamo i plodnu ravnicu i zdravu vodu i nezagađene gore i more s blagom klimom. </p>
<p>To što se danas događa kod nas jest jedinstvena televizijska sapunica. Nedostaju samo vješt pisac, dobra ekipa, uvjerljivi glumci i redatelj koji zna zanat – ali, nema veze, sadržaj imamo. Prodajmo to. Ako nam to ne uspije prodati, nema veze, ionako smo se tiho iznajmili raznim moćnicima prema načelu – četiri godine vi, četiri godine oni drugi. Transparentno, doista.</p>
<p>Autor je stručni savjetnik za odnose s medijima u Poglavarstvu Grada Zagreba.Nerazumna i sramotna procjena osječkoga HDLU-a </p>
<p>Regionalni HDLU mirne duše i »čiste« savjesti odbija uvrstiti »Vernissage« u statusne prostore. Zašto? Razlozi? Argumenti? Obrazloženja? Nikakvi! Ne udostojiše se čak ni odgovoriti na naša uljudno upućena im pisma. No u čast im. A možda su slikari koji su u toj galeriji izlagali, prema njihovu mišljenju, marginalci i periferci?</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ne uklapaju se u njihov »superiorni« konceptualistički sud</p>
<p>Nećemo u estetske prosudbe i afinitete, ja sam za kreativnu različitost, njeno uvažavanje, ali ne na uštrb časti, ugleda i zakidanja drukčijih stilova</p>
<p>BRANISLAV GLUMAC</p>
<p>Pišem ovaj protest kao novi (neplaćeni) predsjednik umjetničkog savjeta osječke Galerije likovnog salona »Vernissage«. Moralna mi je, dakle, i sveukupna kulturološka obveza. O čemu je riječ? Ukratko: svakih nekoliko godina potvrđuju se hrvatske galerije u statusne izložbene prostore. </p>
<p>Ima to dvostruko značenje: za same galerije (dobiva se određena materijalna pripomoć za tiskanje kataloga), a i za slikare slobodnjake kojima takvo definiranje galerije pripomaže u kontinuiranu ostvarivanju njihovih socijalno-zdravstvenih prava. Dakako, galerije moraju ispunjavati strogo profilirane kriterije zapisane u središnjem udruženju – glavnom HDLU-u sa sjedištem u Zagrebu. </p>
<p>Uvjeti su: osmišljen, artikuliran izložbeni prostor, posve transparentan broj održanih izložaba (u jednoj ili dvije godine) i – najvažnije – visoka umjetnička razina izložaba i likovnih imena.</p>
<p>Galerija salon »Vernissage«, koju godinama uspješno i kreativno vodi Duško Vernački, sa svom širinom i tolerancijom estetskih naboja prema različitim i drukčijim slikovnim konceptima i smjerovima ima jednostavno sve uvjete! I od tih više! </p>
<p>Kroz nju su prošla važna imena hrvatske likovnosti (kao i ona koja hvataju tu crtu visokih kriterija): Šebalj, Prica, Murtić, Kavurić Kurtović, Škrnjug, Lončar, Vejzović, Kauzlarić, Meglić, Radak, Kern, Radić, Mucko itd., a uskoro dolaze: Seder, Biffel, Koydl, Kokot, Perčinlić, V. Radauš, Antolčić... Rekli bismo: vrhunski dometi, koncepcijski i generacijski. E, sad!</p>
<p>Osječki HDLU mirne duše i »čiste« savjesti odbija uvrstiti »Vernissage« u statusne prostore: Zašto? Razlozi? Argumenti? Obrazloženja? Nikakvi! Ne udostojiše se čak ni odgovoriti na naša uljudno upućena im pisma. No. U čast im. A možda su gore imenovani slikari, prema njihovu mišljenju, marginalci i periferci? Ne uklapaju se u njihov »superiorni« konceptualistički sud? </p>
<p>Ili im to, možda, agilni voditelj Duško Vernački bode i ugrožava njihov svjetonazor. Tek, od odgovora na naše upite – ništa! Poslasmo im i pismo glavnog HDLU-a u komu, među inim, jasno piše da (...) »u nemogućnosti naknadne intervencije« ... »pošaljemo novu molbu krajem 2005.«... (Vrijeme valorizacije izložbenih prostora). </p>
<p>I središnji HDLU, dakle, kritičkim akcentom (»u nemogućnosti naknadne intervencije«!) apostrofira netolerantnu i nerazumnu odluku regionalnog HDLU-a koji je donio takvu sramotnu procjenu. Istodobno, osječke galerije »Kazamat« i »Waldinger« (egzistiraju tek nekoliko sezona) dobivaju (dakako, širokom gestom velikodušnosti područnog HDLU-a, a »Kazamat« im je i kućna galerija) parametre statusnih izložbenih prostora. </p>
<p>Premda, istini na volju, ni jedna od te dvije galerije u dvije godine čak ni formalno nije ispunila neke uvjete: broj održanih izložaba (»Kazamat« ne više od sedam, a »Waldinger« dvije do tri!). Nećemo u estetske prosudbe i afinitete, ja sam za kreativnu različitost, uvažavanje iste, ali ne na uštrb časti, ugleda i zakidanja drukčijih stilova i same Galerije »Vernissage«! Dapače, sretan im, uspješan i dugovječan izlagački plov! »Kazamatu« i »Waldingeru«.</p>
<p>Fusnotiram: mnogi zagrebački slikari, koji su izlagali u Galeriji »Vernissage«, uznemireni su i revoltirani odlukom osječkog HDLU-a. I sam predsjednik glavnog HDLU-a, Vatroslav Kuliš, najblaže rečeno – začuđen je takvim njihovim činom.</p>
<p>Autor je književnik.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kontrolor ZET-a ispisao 1511 prijava</p>
<p>Zbog vožnje bez karte prošle su godine ispisane ukupno 34 tisuće prijava / Najviše prijava kontrolori ispišu tijekom svibnja, lipnja i rujna / Prve mjesece u godini obično prati besparica pa se može očekivati da će u tom dijelu godine biti zabilježeno najviše prekršaja, no statistika govori upravo suprotno</p>
<p>Tijekom prošle godine Zagrepčani su u vožnji bez karte uhvaćeni 34 tisuće puta odnosno toliko su prijava podnijeli među građanima omraženi ZET-ovi kontrolori protiv putnika koji su se uslugama javnog gradskog prijevoza pokušali koristiti besplatno. Iako ti podaci govore da je svaki radni dan u »švercanju« uhvaćeno gotovo 140 osoba, u ZET-u taj podatak ne smatraju zabrinjavajućim, budući da je rezultat iz 2003. godine u granicama prosječnih. </p>
<p>»Broj prijava podnesenih protiv putnika u vozilima ZET-a posljednjih se nekoliko godina kreće između 33 i 35 tisuća«, objašnjava šef Odsjeka kontrole karata Mate Pleša te dodaje da svaki radni dan na različitim linijama u gradu vreba do 130 kontrolora. </p>
<p>Prve mjesece u godini obično prati besparica pa se može očekivati da će u tom dijelu godine biti zabilježeno najviše prekršaja, no statistika govori upravo suprotno. Prema Plešinim riječima, najviše prijava kontrolori ispišu tijekom svibnja, lipnja i rujna, kad Zagrepčani očito štede za ljetovanje ili se s njega vraćaju praznih džepova. </p>
<p>Iako se za dio korisnika javnoga gradskog prijevoza ne može reći da su odgovorni, ista tvrdnja može se izreći i za dio kontrolora karata, »spremnih na dogovor«.</p>
<p> Naime, nisu rijetki slučajevi da građani cjelokupnu proceduru plaćanja kazne zaobiđu s galantnih 20 ili 50 kuna ubačenih u džep kontrolora. Ipak, ako naiđu na kontrolora T. J. dogovor mogu odmah zaboraviti jer je dotični gospodin tijekom 2003. godine ispisao čak 1511 prijava. </p>
<p>Govoreći pak o rekorderima »na protivničkoj strani« najviše prijava, ističe Pleša, podneseno je protiv C.A. iz Šibenika koja je bez karte uhvaćena 15 puta. Slijedi A.A. iz Kutine sa deset prijava i Š.L. iz Zagreba sa njih devet. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Djeca i saborski zastupnici u Znanjomjeru za Hitnu službu</p>
<p>U organizaciji Udruge Hrabro srce i tvrtke Markot.tel d.o.o., u srijedu se ispred crkve Sv. Marka održala humanitarna akcija za djecu s malignim tumorima, »Znanjomjer za Hitnu službu«. Kako nam je rekla Višnja Vranešić, voditeljica projekta, u akciji je sudjelovalo 20 zagrebačkih osnovnoškolaca koji su bili najbolji u popularnoj televizijskoj igri »Učilica«. Za svaku peticu učenike je nagradio trgovački centra Solidum, darujući Odjelu za onkologiju Klinike za dječje bolesti po 500 kuna. </p>
<p>Akciji su se kao mentori pridružili i saborski zastupnici. Tonči Tadić je s učenicom drugog razreda OŠ Žitnjak, Teom Borojević, osvojio prvu peticu. Drugu peticu osvojio je Hrvoje Dorić iz sedmog razreda OŠ Fran Galović, uz mentoricu Miljenku Opačič. Matea Miletić iz šestog razreda OŠ Grof Janko Drašković igrala je s Ivicom Pančićem. Među ostalima, igri se pridružila i zastupnica Vesna Škulić. Mama Tatjana Dorić došla je bodriti svoja dva sina, Hrvoja i Vida te ocijenila da je ideja da djeca pomažu drugoj djeci – izvrsna. </p>
<p>Vid i Hrvoje rekli su da će u ovoj humanitarnoj akciji dati sve od sebe. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ponovno mlinice na potoku Medveščak</p>
<p>Sve veća izgradnja urbanih vila na uštrb okoliša, nedostatak infrastrukture, sve veći promet i zagađenje sljemenskih potoka potakli su građane Podsljemena da osnuju Zakladu za zaštitu i razvoj podsljemenskog kraja. Jer, kažu, od tradicijskog nasljeđa ovog kraja ostali su samo šestinski kišobran i šešir.</p>
<p>»Želimo nekadašnju zelenu oazu Zagreba sačuvati od daljnjeg negativnog razvoja i zagađenja. Stoga pozdravljamo namjere ministrice graditeljstva da se napokon počne poštovati zakon i rušiti kuće izgrađene bez dozvole. No, bilo bi lakše kad bi Grad imao jasnije planove razvoja i ne tako rastezljiv urbanistički plan«, rekao je u srijedu, na predstavljanju Zaklade u restoranu Okrugljak, inicijator njenog osnivanja, Željko Ivančević. </p>
<p>Zaklada je već počela pratiti kvalitetu vode sljemenskih potoka. »Analize vode pokazale su da su gornji tokovi bogati životom i gotovo u potpunosti nezagađeni, dok su u srednjim i donjim tokovima koncentracije opasnih tvari tako velike da su potoci biološki gotovo mrtvi«, rekao je Slavko Ferina, dodajući da je najveći problem to što ne postoji kanalizacija pa otpadna voda odlazi direktno u potoke i septičke jame. Zaklada planira, za početak, vratiti bar jedan mlin na potok Medveščak, jer upravo je po mlinicama ulica Mlinovi i dobila ime. Poticat će se povratak starim zanatima, izrada suvenira te zaštita etnološke baštine, starih građevina i spomenika kulture. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Besplatno ljetovanje za 3000 siromašne djece</p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i ove godine organizira besplatno ljetovanje za oko 3000 djece iz onih obitelji grada Zagreba koje su kao socijalno ugrožene evidentirane u Uredu i Centru za socijalni rad.</p>
<p>Ljetovanje uključuje besplatni prijevoz, smještaj i prehranu te niz aktivnosti uz stručno vodstvo, a organizira se u odmaralištima Vladimira Nazora u Crikvenici, Savudriji, Dugoj Uvali, Skradinu i Velom Lošinju. Prva grupa od 125 djece putuje u Savudriju 21. lipnja u 14 sati, a polazi s južne strane Stadiona Maksimir. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Proslava kandidature za EU: Na koncertu čelni ljudi Europske unije</p>
<p>Povodom dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU, Vlada organizira u subotu svečani koncert na Trgu bana Jelačića. Koncert će režirati Petar Selem. Program će se odvijati na dvije pozornice. Na prvoj će, tako, nastupiti Zagrebačka filharmonija, nakon čega na drugoj pozornici slijedi koncert Prljavog kazališta, Dražena Žanka i drugih pjevača i grupa. Tradicionalni vatromet zamijenit će laserski šou kakav Zagreb, prema riječima Vladina glasnogovornika Ratka Mačeka, još nije vidio. Sve troškove koncerta, koji će iznositi oko 300.000 kuna, platit će sponzori. Na koncert su pozvani predsjednik Republike Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader, saborski zastupnici, predstavnici javnog, kulturnog i vjerskog života, čelnici svih parlamentarnih stranaka, a pozivi na proslavu poslani su i nekima od čelnika EU. </p>
<p>Ma. L., Ma. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>R.E.M.-ovac McCaughey pao s pozornice u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon otvaranja mini turneje u Osijeku, na kojoj predstavljaju svoj prvijenac »Nights of Forgotten Films«, grupa Strange nastupila je u utorak u zagrebačkom Aquariusu. </p>
<p>Band inače čine članovi domaćih Bambi Molestersa, pojačani pjevačem The Walkaboutsa Chrisom Eckmanom i gostom klavijaturistom cm McCaugheyem (R.E.M., Minus 5). Kombinacija se pokazala sasvim solidnom, pogotovo za one kojima je »surfanje« Bambi Molestersa tijekom godina postalo monotono. </p>
<p>Za dvosatne izvedbe većine pjesama s albuma »Nights of Forgotten Films«, Eckman je briljirao stavom profesionalca od kojega mlađi članovi grupe imaju štošta naučiti, a njegov koju godinu stariji kolega McCaughey iz R.E.M.-a, svojim padom s ljetne pozornici Aquariusa dao je do znanja koliku dozu koncentracije glazbenik mora posvetiti tomu kamo (i kada) treba stati. Veseli McCaughey, naime, zanio se tek malo previše unazad, što je bilo dovoljno da mu se stage »izmakne« pod nogama. Vratio se nakon koje sekunde neozlijeđen, a publici, koja je njegov povratak pozdravila burnim aplauzom, poručio: »Vjerujte mi, to radim uvijek na ovoj pjesmi, to je dio showa. Vjerujte mi, molim vas, nisam slučajno pao...«. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Arsen pjeva na izboru za najljepšu gospođu Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U silnoj poplavi različitih izbora ljepote, svoje mjesto pokušava naći i izbor za najljepšu gospođu Hrvatske odnosno Mrs Globe, kojeg je u srijedu na tiskovnoj konferenciji najavila Željana Varga, vlasnica licence izbora za Mrs Globe Hrvatske, Slovenije te BiH i licence izbora za Miss Model of the World, također u sve tri zemlje. Dakle, najljepšu hrvatsku gospođu odabrat će žiri u finalu natjecanja koje će se održati u subotu 19. lipnja u Kulturnom centru Centra Kaptol. Izbor za Mrs Globe održava se već sedam godina dok je hrvatski izbor krenuo tek ove godine, a najljepša od dvanaest gospođa predstavljat će Hrvatsku na svjetskom izboru Mrs Globe u Palm Springsu od 16. do 26. srpnja ove godine. »Svrha i cilj ovog kulturno zabavnog projekta jest da kroz ljepotu, osobnost i kulturni identitet hrvatskih gospođa doprinesemo ne samo prezentaciji Hrvatske u svijetu, nego i prepoznavanju vrijednosti obiteljskog života i braka«, rekla je vlasnica licence Željana Varga. Gospođe će se, kako je to i običaj na ovakvim izborima, predstaviti u dnevnoj odjeći, kupaćim kostimima i večernjim haljinama salona Sposa, a žiri će odlučiti o Mrs Globe i prvoj pratilji dok će mediji izabrati Mrs Medija. Medijima će vjerojatno najzanimljivije biti činjenica da će u prigodnom programu nastupiti Arsen i Gabi, što će našem popularnom kantautoru biti prvi glazbeni nastup nakon teške operacije. Uz Arsena i Gabi najavljeni su i plesači KUD-a Mađarac, plesna skupina MuReCaS te mlada pjevačka nada Mirta Mandić, koja bi uz pratnju klavijaturista Igora Sliškovića trebala nastupiti na domjenku nakon završetka izbora. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Preuređeni prostor za novu kolekciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Danijela Car, vlasnica Linee Exclusive i Zoran Mrvoš, glavni dizajner ove modne marke, u srijedu su u svom boutiqueu u Maksimirskoj 54 okupili velik broj hrvatskih jet-settera i predstavili svoj preuređeni prostor. </p>
<p>U prosincu prošle godine je, naime, prostor Linee Exclusive izgorio, pa je vlasničina kći Irina Car, arhitektica za interijer, nekoliko mjeseci imala pune ruke posla kako bi, od prijašnjeg barokno uređenog prostora, postigla današnji minimalizam.</p>
<p>Na malom slavlju su Danijeli Car i njezinom preuređenom prostoru, spremnom za novu ljetnu kolekciju, došli čestitati Jelena Rozga, Ivica Đuzel sa suprugom, Vesna Škare Ožbolt s kćeri, sestre Branka Bebić i Milana Vlaović, Minea, Ira iz Colonije, Tanja Tušek, Livia Botući, Ksenija Urličić, Vanna i mnogi drugi.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gradonačelnik i dogradonačelnik Splita posvađali se zbog Hajduka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Na kolegiju Poglavarstva grada Splita žestoko su se posvađali gradonačelnik Miroslav Buličić (Libra) i dogradonačelnik Željko Sikirica (HSS). Buličić je htio dati Hajduku milijun i pol kuna u gotovini, dok je Sikirica bio voljan dati »bijelima« milijun kuna, i to u kompenzacijama. Grad Split, također, ne poštuje ugovor s Hajdukom prema kojem za omladinsku školu treba izdvajati 4,5 milijuna kuna na godinu. Prema tom ugovoru Grad je Hajduku dužan oko 15 milijuna kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Johnny Ramone gubi borbu s tumorom</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Johnny Ramone, gitarist punk skupine Ramones, gubi bitku sa zloćudnim tumorom prostate koji mu je dijagnosticiran prije četiri godine, rekao je njegov kolega iz banda Marky Ramone u razgovoru za magazin Rolling Stone. »Johnny se zbilja hrabro suočio s bolešću, ali mislim da su u ovom trenutku njegove šanse za pobjedu vrlo male«, rekao je Marky, dodajući da Johnny nikad nije pušio, niti puno pio te da je uvijek vodio računa o zdravlju. Inače, punk pioniri Ramonesi prestali su postojati 1996., nakon 22 godine karijere, a novi milenij im baš i neće ostati u dobrom sjećanju. Naime, 2001. godine od tumora je preminuo njihov pjevač Joey Ramone, dok je basist Dee Dee Ramone preminuo godinu kasnije od predoziranja drogom. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Britney zbog operacije otkazala turneju</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nakon što je tijekom snimanja spota za pjesmu »Outrangerous« pala i slomila koljeno, te ubrzo bila podvrgnuta operaciji, pjevačica Britney Spears morala je otkazati i planiranu američku turneju. »Britney je izvodeći koreografiju krivo stala i tako ozlijedila koljeno. To je njena stara plesačka povreda«, izjavila je glasnogovornica pjevačice, podsjetivši da je Britney još u ožujku odgodila nekoliko koncerata zbog ozljede koljena zadobivene na pozornici, koje je prije četiri godine prvi put operirala. Tako je seksepilna pjevačica bila prisiljena otkazati sjevernoameričku ljetnu turneju, budući da je zbog operacije prisiljena čak šest tjedana mirovati, nakon čega slijede dva ili tri mjeseca neophodne rehabilitacije.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mobiteli štetno zrače ako se dnevno koriste više od 25 minuta!?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, nakon četiri godine istraživanja zračenja antena za mobilne komunikacije, nastavit će istraživati uporabu mobitela, a ne samo njihovih baznih postaja, rekao je u srijedu Ivica Prlić, stručni konzultant Instituta, na tribini »Pokretne (mobilne) komunikacije i zdravlje«.</p>
<p> Tvrdi kako rezultati pokazuju da su elektromagnetska zračenja baznih postaja, bez kojih bi mobiteli bili »gluhi«, daleko manja od dopuštenih. Isto je lani potvrdila i studija što ju je izradio Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Prema Prliću, prekomjerena uporaba mobitela, osobito kad je riječ o djeci, nije preporučljiva. Istraživanja obavljena u Njemačkoj pokazala su da uporaba mobitela može biti štetna ako se on koristi više od 25 minuta dnevno. Unatoč tome, WHO poručuje da mobilna telefonija »vjerojatno nije štetna«, tj. štetni učinci neionizirajućeg zračenja mobitela i antenskih sustava - još nisu dokazani.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Inkvizicija ipak nije ubila stotine tisuća ljudi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Inkvizicija, papinska sudska institucija ustanovljena u Srednjem vijeku za borbu protiv hereze, alkemije, vještica i čarobnjaštva, ubila je u Španjolskoj oko 2400 ljudi, a u Portugalu oko 1700, objavili su vatikanski povjesničari.</p>
<p>Predstavivši rezultate odbora osnovanog 1998., Agostino Borromeo kazao je da je u Španjolskoj bilo 125.000 suđenja pod pokroviteljstvom Crkve, a njih 1,9 posto završilo je smrtnom presudom, dok je u Portugalu 5,7 posto od 30.000 procesa završilo smrću. Odbor je ustanovio i da je Crkva naredila spaljivanje 59 vještica u Španjolskoj, 36 u Italiji i četiri u Portugalu. Ti se podaci podudaraju s procjenama povjesničara i potvrđuju da je broj žrtava Inkvizicije tijekom stoljeća znatno preuveličan.</p>
<p>»Da, iako je riječ o neugodnom poglavlju u povijesti Katoličke crkve, jer žrtava je bilo i to iz raznih razloga koje mi danas ne možemo razumjeti, valja reći da su novi podaci o broju žrtava daleko manji od onoga što se Crkvi stoljećima stavljalo na dušu«, kazao je za Vjesnik dr. Adalbert Rebić, profesor na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, dodavši da je taj trend otpočelo prosvjetiteljstvo. Bilo je, tvrdi on, onih koji su spominjali čak i stotine tisuća ubijenih.</p>
<p>»Svatko tko je prema Crkvi imao neprijateljski stav, do iznemoglosti bi preuveličavao te brojke. Identična iskustva imali smo i mi u Hrvatskoj – svi su naši neprijatelji glede logora u Jasenovcu uvijek iznosili nevjerojatno preuveličane podatke«.</p>
<p>Rebić vjeruje da će ti rezultati napokon staviti »točku na i« i zaustaviti višestoljetna pretjerivanja i optužbe na račun Crkve. Inkviziciju je, podsjetimo, u 13. stoljeću utemeljio papa Grgur IX, heretike je smatrala »neprijateljima društva«, a mučenje za dobivanje priznanja i odavanje drugih heretika odobrio je 1252. papa Inocent IV. Papa Pavao VI. preimenovao je Inkviziciju 1965. u današnje ime – Kongregacija za doktrinu vjere.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Prolazi li vrijeme malih knjižara</p>
<p>Nova mega knjižara Profil internationala u Bogovićevoj ulici trebala bi postati novi kulturni centar / Hoće li velike knjižare poput golemih trgovačkih lanaca pojesti one male/ Ima li više šanse za specijalizirane i kultne knjižare kakva je nekada bila Znanstvena? / Što kažu poznati zagrebački knjižari?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Impresivnoj brojci od 400 novootvorenih knjižara u posljednje četiri godine u Hrvatskoj, u srijedu se pridružuje i prva mega knjižara – Profilov megastore u najužem središtu centru Zagreba. Na 1,5 tisuća četvornih metara u tri etaže naći će se 60.000 knjiga, ne uključujući časopise i multimediju. Da ne stane sve isključivo na trgovini, vlasnik, izdavačka kuća Profil international, tu je uklopio i kafić i dječju igraonicu, a krajnji je plan načiniti kulturni centar u kojem će se, osim s knjigama, posjetitelji družiti i s piscima. Da u Profilu internacional misle ozbiljno, potvrđuje i skorašnji Zagrebački sajam knjiga u njihovoj režiji, a od tri lokacije na kojima ćemo se pet dana družiti s knjigama i piscima, Megastore u Bogovićevoj ulici je središnja. </p>
<p>Odlično zamišljen koncept podsjeća na vremena kada su pojedine zagrebačke knjižare, poput one Mladosti na uglu Ilice i Preobraženske ulice te Znanstvene knjižare na Cvjetnom trgu, bile kultna mjesta gdje se susretalo, družilo, razmjenjivalo mišljenja i dolazilo do potrebnih informacija izravno od dobrih poznavatelja knjiga i, naravno, kupovalo knjige i časopise. Vremena su se od tada promijenila, a propast državnog distributera knjiga i golemog lanca knjižara polovicom devedesetih ostavio je nakladnike na brisanom prostoru slijedećih nekoliko godina. </p>
<p>Nove knjižare koje su se pojavile u međuvremenu u pravilu pate od nedostatka prepoznatljivosti, neprofiliranosti i, često, pretrpanih polica. Kao jedinu istinski profiliranu knjižaru u Zagrebu, mogli bismo navesti Algoritam, koji je specijaliziran za strana izdanja, a donekle je blizak i Tamaris. I dok specijalizirane knjižare za društvene i humanističke znanosti još nekako i možemo naći, one otvorene isključivo znanstvenim sadržajima ne postoje.</p>
<p>U avanturu vođenja specijalizirane i prepoznatljive knjižare danas se upuštaju samo najveći entuzijasti. Vlasnik nakladničke kuće Meandar, Branko Čegec, već godinama na Opatovini vodi malu knjižaru isključivo otvorenu društvenim i humanističkim znanostima. »Radim to iz čistog mazohizma. Da je zbog profita, odavno bih ju zatvorio«, ironični je odgovor u kojem leži istina o nepostojanju takvih knjižara. </p>
<p>»Mislim da su knjižare prije imale više duha nego danas«, kaže nam Nenad Bartolčić, voditelj knjižare i antikvarijata Moderna vremena, jednog od rijetkih preostalih prepoznatljivih mjesta. Je li danas uopće više moguće ponoviti spomenute knjižare? »Vjerojatno jest, ali danas je za to potrebno neusporedivo više financijski uložiti nego prijašnjih godina. Tržište je naviklo na nove standarde uređenja prostora i mislim da je nemoguće ponoviti neke priče s kraja osamdesetih. Imam osjećaj da se tržište sve više povodi za trendovima«, detektira stanje Bartolčić.</p>
<p>Da profilirane knjižare teoretski imaju šanse, ali su prevelik financijski rizik na skučenome domaćem tržištu, s Bartolčićem se slaže i iskusni knjižar Zdenko Ljevak. Da bi knjižara funkcionirala, potrebno je nuditi najmanje 10 tisuća naslova, a niti jedna specijalnost ne može popuniti toliki broj naslova, smatra Ljevak. </p>
<p>Povučemo li paralelu s velikim trgovačkim centrima koji su posljednjih godina povukli u propast ogroman broj malih trgovina ili multipleks kina zbog kojih je i kino Zagreb na Cvjetnom trgu trebalo postati kompleks s nekoliko dvorana, vjerovati je da se niti knjižarama ne piše dobro. </p>
<p>Mišljenja naših sugovornika tu su podijeljena. Dok se jedni pribojavaju nezaustavljiva globalizacijskog procesa u kojem veliki jedu male, drugi nemaju ništa protiv konkurencije. Istina, mala knjižara svojim se financijskim, prostornim i inim mogućnostima teško može nositi s mogućnostima megaknjižare, ali može se pretpostaviti da će zadnju riječ u skučenim domaćim financijskim prilikama ipak imati – cijena knjige.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zaštita zagrebačkih mljekarica</p>
<p>Izložba »Sir i vrhnje« Kristine Leko, održana u prosincu 2003. u Galeriji Proširenih medija HDLU u Zagrebu, upozorava na ubrzane globalizacijske procese što prijete nestankom mnogih lokalnih umijeća / Riječ je o izložbenom projektu i inicijativi zaštite zagrebačkih mljekarica i njihovih proizvoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dobitnica prestižne »Vjesnikove« nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić« je Kristina Leko za izložbu »Sir i vrhnje« realiziranu u sklopu programa Galerije Proširenih medija HDLU-a u Zagrebu. Izložba je svojevrsna završnica dvogodišnjeg projekta »artefakti« kojega služe pri upozoravanju na zastrašujuće posljedice globalizacijskih procesa što prijete nestanku starih umijeća, obrta i znanja.</p>
<p>Ocjenjivački sud »Vjesnikove« nagrade za likovnu umjetnost »Josip Račić«, u sastavu dr. Sandra Križić Roban, (predsjednica), akademik dr. Tonko Maroević, mr. Mikica Maštrović, Iva Radmila Janković i Marina Tenžera, odlučio je tako na svome drugom sastanku kada je između desetero umjetnika odabrao laureata. Podsjetimo, u uži krug ušli su Duje Jurić, Kristina Leko, Boris Cvjetanović, Nevenka Arbanas, Ivana Franke, Ivan Posavec, Vlasta Žanić, Alen Floričić, Slaven Tolj i Mio Vesović. Svatko od njih realizirao je izložbeni događaj koji je na osobit način obilježio prošlogodišnja likovna događanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Raznovrsni u odabiru medija, načinu prezentacije, metodi djelovanja i osobnim potrebama za sudjelovanjem u složenim umjetničkim zbivanjima, navedeni autori dokazuju potentnost umjetničke sredine koju se odavno ne može promatrati kao periferiju, odnosno rub Europe. </p>
<p>Zbrojem glasova pobijedila je umjetnica čija izložba upozorava na ubrzane globalizacijske procese što prijete nestankom mnogih lokalnih umijeća. Tijekom posljednjih godina Kristina Leko započela je nekoliko video-komunikacijskih projekata s ljudima koji ništa nisu znali ni o videu niti o umjetnosti. Komunikacija, suradnja i precizno određen socijalni kontekst ključne su riječi njezina recentnog stvaralaštva – niza postupaka temeljenih na potencijalu zbivanja i predmeta preuzetih iz stvarnog života.</p>
<p> Opisane kao socijalne skulpture, kod kojih se interes usredotočuje na paralelne ekonomije, akcije Kristine Leko definiraju ozračje socijalno osjetljive umjetnosti, one koja ne teži nužno za galerijskim prostorom koji »posvećenom aurom« pridonosi izdvajanju, odnosno naglašavanju njihovih pojedinačnih značenja. Razumijevanje njeziih umjetničkih akcija pretpostavlja višu razinu društvene osjetljivosti, senzibilitet i spremnost »uvlačenja« u suptilnu mrežu autoričinih procesa djelovanja. </p>
<p>U kontekstu »odnosne estetike«, širenjem područja borbe (riječima Michela Houellebecqa) Kristine Leko inicira se i posreduje stvaralaštvo koje u kulturnu baštinu uključuje raznovrsnu djelatnost, ne reprezentirajući utopije već iznova konstruirajući stvarne situacije različitih modela i načina života. </p>
<p>Rekontekstualizirajući svakodnevicu te problematiku proizvodnje sira i vrhnja (koje u izložbenu događanju dokumentira zdjelicama prepoznatljiva oblika, plastičnim šalicama-mjericama, lanenim krpama i pregačama te video i foto-dokumentacijom individualnih sudbina zagrebačkih mljekarica, kao i nezamjenjivim prehrambenim artiklima domaće proizvodnje), autorica je ušla u strukture društvenog djelovanja drugačije od onih na koje je umjetnički svijet navikao. Radi se o umjetničkoj praksi koja se, uz ostalo, može tumačiti u smislu modela – umjetnosti koja više »pristaje« uz društveno tkivo nego što iz njega crpi inspiraciju.</p>
<p> Uz taj aspekt pristajanja, odnosno uz umjetnost kao stanje susreta, Kristina Leko suvereno prilaže svoj doprinos kojim promiče međuljudske odnose i osvaja lokalne komunikacijske zone zalažući se za opstanak vještine ugrožene globalizacijskim, tranzicijskim i inim diskursima. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Laura marchig nova ravnateljica </p>
<p>Odlukom intendantice riječkoga HNK Mani Gotovac Talijansku dramu vodit će Laura Marchig, novinarka i kazališna kritičarka u listu »La Voce del Popolo« </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Mjesto smijenjenog ravnatelja Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca, Sandra Damianija, odlukom intendantice Mani Gotovac zauzela je 42-godišnja Laura Marchig. Izjavljujući to Vjesniku, Mani Gotovac je izrazila uvjerenje kako je donijela dobru odluku, jer je iz predloženog četverogodišnjeg programa razvidno kako će Talijanska drama ubuduće biti otvorena publici, te da će stvarati repertoar zanimljiv »za više od osmero ljudi«</p>
<p>Laura Marchig je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Firenzi na temu pisca Enrica Morovicha. Od 3. kolovoza 1987. godine u stalnom je radnom odnosu s izdavačkom kućom EDIT,naime, zaposlena je kao novinar- urednik kulturne rubrike i kazališni kritičar u dnevnom listu »La Voce del Popolo«. Tijekom karijere objavila je mnogobrojne novinske priloge, reportaže, intervjue, ali i književne recenzije. Trenutačno obnaša dužnost glavne urednice »La Battane«, prestižne književne revije koju od 1964. godine u Rijeci tiska izdavačka kuća EDIT. </p>
<p>U sezoni 2004./2005. nova ravnateljica Talijanske drame u Rijeci Laura Marchig namjerava uprizoriti romantičnu komediju Carla Goldonia »La Pamela«, dramu Terencea McNallya »Maria Callas Master Class«, a u produkciji s Kazalištem La Contrada iz Trsta predstavu Giacintoa »Zente refada«. Pored navedenog publika će u sklopu repertoara Talijanske drame u idućoj sezoni moći vidjeti i kazališnu bajku za djecu i odrasle prema priči »Ljepotica i zvijer«, a riječ je o djelu Pauline Mol »Bog čudovište«". Marchig namjerava realizirati i sporedne programe, što znači male predstave ležernog tipa pogodne za matineje, organizirati posjete djeci talijanskih škola i male scene talijanskih zajednica. U sezoni 2003./2004. riječka Talijanska drama izvest će i komediju manje poznatog autora Emidija Mohovicha »Trenta e trentuno«. </p>
<p>Mani Gotovac je kazala kako je stručno Povjerenstvo u kojem su bili Ilaria Rukavina iz Talijanske unije, Helena Semion Tatić iz Odjela za kulturu Rijeke, te predstavnici Kazališta, pravnik Miroslav Lang, financijski ravnatelj Miše Matetov i tajnica Talijanske drame Suzi Valenčić, razmatralo ukupno dvije ponude. Ime drugog kandidata ostaje nepoznato, kako se ne bi, rečeno je, umanjila njegova reputacija. »Riječ je o uglednom i cijenjenom kazalištarcu, državljaninu Republike Italije, koji je također ponudio kvalitetan program. Ipak sam se odlučila za Lauru, jer je gospodin nešto stariji, a ja želim mlađe ljude«, izjavila je intendantica. Ovih dana Mani Gotovac će i službeno objaviti odluku o imenovanju nove ravnateljice Talijanske drame. Podsjetimo kako je bivši ravnatelj Damiani dobio otkaz, zbog, kako je istaknulo vodstvo Kazališta, financijske nediscipline, a cijeli će slučaj, prema svemu sudeći, dobiti sudski epilog.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Priznanje za veseli slikopis</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvi put u povijesti hrvatske ilustracije na međunarodnoj izložbi zapaženi su i visoko vrednovani radovi dvoje hrvatskih ilustratora – Andree Petrlik Huseinović i Svjetlana Junakovića. U srijedu na konferenciji za novinare u Hrvatskom centru za dječju knjigu, Andrei Petrlik Huseinović predan je en je Grand.prix što ga je ta ilustratorica, u konkurenciji 60 odabranih ilustratora iz Europe i Azije, osvojila na «Oita Biennial of Illustrations 2004« (OBI 04) u japanskom gradu Aki – Town. </p>
<p> Umjetnica je priznanje dobila, kako stoji u priopćenju, »za tehniku, kreativnost i originalnost« ilustracija iz autorske slikovnice »Ciconia, Ciconia – Bijela roda« (Kašmir promet, Zagreb, 2003.). Diploma je dodijeljena i odsutnom Svjetlanu Junakoviću za ilustracije iz autorske slikovnice »Oh, du Fröhliche! – Oh, ti radosna večeri!« (Bohem press, Zürich, 2003.; Kašmir promet, Zagreb, 2003.).</p>
<p> Na konferenciji za novinare bili su još: Shinichi Nishinosono, predstavnik japanskog Veleposlanstva, Alenka Sottler, slovenska ilustratorica i članica žirija OBI 04, Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu i Kašmir Huseinović, nakladnik, a novinari i posjetitelji mogli su pratiti slajdive fotografija s «Oita Biennial of Illustrations 2004«.</p>
<p> Deset ilustracija Andree Petrlik Huseinović iz autorske slikovnice »Plavo nebo« i »Alice u zemlji čudesa« uvršteno je u zbirku Chihiro Art Museuma u Japanu koji čuva originale 157 umjetnika iz 25 zemlja. </p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Noviji radovi Dušana Džamonje </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Izložba novijih radova akademika Dušana Džamonje, na kojoj su predstavljeni crteži velikih formata i nove sklupture, nazvane Portali, otvorena je u srijedu na dvije lokacije u Rijeci, prostoru Državnog arhiva Rijeka i Trsatskoj gradini. Crteži su izvedeni u tehnici tuša i sepije, a nove skulpture karakteriziraju ravne plohe i pravi kutevi, koje asociraju na Propileje (grč. - predvorje, ulaz na Akropolu u Ateni), istaknula je autorica kataloga Ljiljana Domić, na otvaranju dijela izložbe postavljenom u Državnom arhivu Rijeka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Premijera baleta »Suludo« u HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Balet Hrvatskog narodnog kazališta priprema zadnju premijeru u ovoj sezoni »Suludo«, u koreografiji Barbare Novković-Novak, a premijerno će biti izvedena 19. lipnja. Glazbeni suradnik je Zlatko Madžar, kostimografkinja Branka Donassy i oblikovatelj svjetla Miljenko Bengez. Po riječima Barbare Novković-Novak, plesači će ponuditi svoja sjećanja, želje, istinu..., ono što čini unutarnji svijet čovjeka današnjice. U predstavi »Suludo« nastupit će Selma Banić, Dunja Kosanović, Barbara Novković-Novak, Dunja Novković, Iva Višak, Anamarija Vulić, Mark Boldin, Alen Gotal i Ovidiu Muscalu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šibenik u Matici hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Početak djelovanja Matice hrvatske u Šibeniku vezuje se za godinu 1878. Od tada Šibenčani su dionicima njezina uznosita hoda, na što je podsjetio potpredsjednik MH Stjepan Sučić u ponedjeljak na predstavljanju Ogranka MH Šibenik u Matičinoj palači. O radu šibenskoga Ogranka govorio je njegov predsjednik Marko Menđušić, te s potpredsjednikom Dragom Margušom predstavio prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti rijeke Krke. Gordana Ležaja podsjetila je na preminulu članicu, spisateljicu Lovorku Boko, a Nada Šprem-Antunac postavila je likovnu izložbu šibenskih matičara. </p>
<p>Ž. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Barić u šiframa, momčad nepoznanica </p>
<p>Kako Santini razmišlja o Hrvatskoj svjedoči i njegova rečenica: »Da je Francuz, za Dadu Pršu ne bi bilo mjesta među 23 igrača koje vodim na europsku smotru.« Takvo je omalovažavanje naljutilo Barića pa je dan prije sraza s Francuzima rekao: »Ne mislim ni ja na Francuze. A tom francuskom gospodinu kojem ne znam ni ime, samo prezime, mogu samo reći da ću izvesti najbolji sastav« </p>
<p>IZ PORTUGALA IZVJEŠĆUJE ANDRIJA KAČIĆ - KARLIN</p>
<p>CORUCHE</p>
<p> – Izbornik hrvatske reprezentacije Barić najavljuje promjene u sastavu za utakmicu protiv Francuske (četvrtak, Leiria, 20.45 sati), međutim postavu i formaciju opet drži tajnovitom. Kao da izbornik Francuske Jacques Santini razmišlja samo o hrvatskoj reprezentaciji... Barić tako uvijek želi prirediti iznenađenje suparničkom treneru, no protiv Švicarske to mu nije uspjelo... Štoviše, kako Santini razmišlja o Hrvatskoj svjedoči i njegova rečenica: »Da je Francuz, za Dadu Pršu ne bi bilo mjesta među 23 igrača koje vodim na europsku smotru.« Takvo je omalovažavanje, jer Pršo je ipak naš najbolji igrač, naljutilo Barića pa je dan prije sraza s Francuzima rekao: </p>
<p>– Ne mislim ni ja na Francuze, pokušao je opravdati Otto Barić skrivanje sastava. – Moram vidjeti kako će tko reagirati na posljednjem treningu. A tom francuskom gospodinu kojem ne znam ime, znam samo prezime, mogu samo reći da ću izvesti najbolji sastav... </p>
<p>Koji bi to sastav mogao biti, nakon što Barić zaključuje sljedeće: </p>
<p>– Utakmica protiv Francuske mora se igrati na drugačiji način nego protiv Švicarske. Naravno da ne možemo igrati isto i naravno da ćemo nešto promijeniti. Mislim da ću promijeniti dva-tri igrača. </p>
<p>Odmah se spomenula situacija gdje čak pet naših igrača (Bjelica, Pršo, Rapaić, Živković, Mornar) ima opasnost dobivanja drugoga žutoga kartona, što bi značilo njihov izostanak s mnogo važnije utakmice protiv Engleske. </p>
<p>– Uvijek govorim da imamo 15 ili čak 16 igrača. Svi mogu igrati određene uloge u momčadi. Još ćemo u razgovorima vidjeti gdje ću koga postaviti. No, to ne znači da smo, ako netko dobije drugi žuti karton, u bezizlaznoj situaciji. Imamo dovoljno igrača za zamjene. </p>
<p>Nakon zbunjenih pogleda novinara, Barić je nastavio: </p>
<p>– Stoji da igramo protiv jedne od najboljih reprezentacija na svijetu. No, ne bih rekao da nemamo imperativ, kako mi svi sugeriraju. Želimo uzeti nešto, pa moram izabrati igrače koji se znaju oduprijeti. Isto tako, razmišljamo i o našoj šansi protiv Engleske. Bilo bi lijepo prije te utakmice s Engleskom odigrati dobro i postići dobar rezultat. Atmosfera u momčadi je izvrsna, igrači su svjesni što su propustili te da imaju priliku sve nadoknaditi. </p>
<p>Budući da izbornik ni pod koju cijenu ne želi objaviti sastav, novinari su u pitanjima igrače počeli nabrajati poimence. </p>
<p>• Hoće li Tudor igrati u obrani ili vezi? </p>
<p>– Tudor će igrati, spreman je i željan. Bilo kakav konkretan odgovor ne vam mogu dati, jer bi to značilo i postavljanje momčadi. </p>
<p>• Može li Švicarska istodobno iznenaditi Engleze, ako vi već planirate iznenaditi Francuze? </p>
<p>– Dosad se pokazalo da svatko svakoga može pobijediti. Švicarcima dajem 45 posto, Englezima 55. To je velik postotak za Švicarsku, ali doista tako mislim. </p>
<p>• Kako biste procijenili naše izglede? </p>
<p>– Dva su načina na koji razmišljam. Prvi je pun nade, pa nma dajem 50 posto. Drugi je realan - 40 posto nama, 60 Francuzima. </p>
<p>• Kako mislite zaustaviti Henryja? </p>
<p>– Imamo plan, a neki će ljudi imati posebne zadatke. </p>
<p>Sve je to nalikovalo dosadnom filmu, pitanja neupućenih inozemnih novinara uvijek odvedu konferenciju u vode potpune nezanimljivosti. Stoga je opet bilo najzanimljivije kad se spomenuo Ćiro Blažević. Ne, nije stigao bivši izbornik, već ga se verbalno dotaknuo sam Barić: </p>
<p>– Mogu li nešto reći, zavapio je u jednom trenutku, kao da je i njemu bilo dosadno: </p>
<p>– Zvali su me prijatelji iz Austrije i Njemačke. Ne mogu shvatiti u kakvoj sam se situaciji našao, da me kritiziraju bivši izbornici. Oni ne mogu zamisliti da bi Happel ili Riebeck napali sadašnje izbornike, i to na ovakav način. Pitaju me kako je to moguće, a ja odgovaram - nažalost, moguće je. </p>
<p>Neki novinari nisu shvatili Barićeve riječi, pa su ga pitali za pojašnjenje: </p>
<p>– Morao sam odgovarati na stručne stvari bivšem izborniku, a želim reći da se to u Austriji i Njemačkoj ne može dogoditi. </p>
<p>Nije tu bio kraj... </p>
<p>• Zašto ste onda s bivšim izbornikom otišli na piće? </p>
<p>– Zato što sam normalan čovjek i znam praštati. Nakon tog razgovora bio sam dobar. U međuvremenu se dogodilo nešto novo, pa sam kasno navečer reagirao tako kako sam reagirao. Očito, taj razgovor nakon konferencije za novinare nije urodio plodom. I više neću spominjati toga gospodina, kojeg zaista veoma cijenim.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Koja je postava prva, koja druga, a tko zamjena...</p>
<p>Glavno zanimanje novinarima je traženje sastava i formacije koju bi Barić trebao suprotstaviti Francuzima. Ne želeći reći nikakve pojedinosti svoje vizije, izbornik novinarima daje priliku za zabavu. To otprilike izgleda ovako:</p>
<p>– Branit će Butina, valjda je to jasno.</p>
<p>• Tudor je u obrani ili u vezi?</p>
<p>– Valjda u obrani...</p>
<p>• Onda obrana izgleda ovako; Živković, Tudor, Robert Kovač i Šimić.</p>
<p>– A na bokovima možda Srna i Rapaić.</p>
<p>Najteže je pogoditi tko će biti u samoj sredini. Priča se Niko Kovač i Rosso.</p>
<p>– Kod njega se nikad ništa ne zna!</p>
<p>- To je zatvorenija formacija.</p>
<p>– U napadu Olić i Pršo...</p>
<p>– Još da im ima tko dodati loptu!</p>
<p>– Da, on priča samo o centaršutevima.</p>
<p>Naša reprezentacija nema prepoznatljivu hijerarhiju momčadi. Dan-danas se ne zna koja je momčad prva, koja druga. Pričuva se nada, a onaj koji bi morao biti standardan se tjera s treninga i postavlja u drugome poluvremenu da izvuče stvar. Smiješno. Čini se da su svi igrači praktički u strahu za svoju poziciju. Usred prvenstva! Tko može biti zadovoljan činjenicom da ne zna hoće li uopće igrati... (AKK)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barić postavlja Rossu na desni bok</p>
<p>U oči upada postavljanje Rosse na desni bok, njegov bi zadatak trebao biti Lizarazu. Mjesto u momčadi sačuvali su Niko Kovač i Bjelica iako su u prvoj utakmici u najmanju ruku razočarali. U napadu je otvoreno mjesto za Olića, uz dakako Pršu. Obrana je postavljena s četvoricom u liniji, bez Živkovića, no s Tudorom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako je suditi po viđenom na posljednjem treningu, izbornik Barić se za utakmicu protiv Francuza odlučio za sljedeći sastav: Butina - Šimić, R. Kovač, Tudor, Šimunić - Rosso, N. Kovač, Bjelica, Rapaić - Pršo, Olić. Odmah u oči upada postavljanje Rosse na desni bok, njegov bi zadatak trebao biti Lizarazu. Mjesto u momčadi sačuvali su Niko Kovač i Bjelica iako su u prvoj utakmici u najmanju ruku razočarali. </p>
<p>U napadu je otvoreno mjesto za Olića, uz dakako Pršu. Obrana je postavljena s četvoricom u liniji, bez Živkovića, no s Tudorom. Tu je postavu Barić uvježbavao dakle na zadnjem treningu, na iznenađenje mnogih. Formacijski tu nema velikih promjena, kako je već bilo najavljivano iz stručnog stožera reprezentacije.</p>
<p>Dva sata prije treninga na ljepom stadionu u Leiriji, na putu iz Coruchea, kompletna reprezentativna ekspedicija zaustavila se u katoličkom svetištu Majke Božje u Fatimi. Još 1917. godine ovdje se ukazala Gospa djeci iz Fatime, a zadnji puta ukazanje je zabilježeno te iste godine pred 70.000 ljudi. Papa Ivan Pavao II. u Fatimi se molio za svoje ozdravljenje nakon atentata 1981. godine, a 2000. godine proglasio je svecima djecu koja su doživjela prvo ukazanje.</p>
<p> Izaslanstvo HNS-a s igračima je svetištu u Fatimi poklonilo kip Gospe Međugorske. Taj svečan čin u fatimskom muzeju doista je bio dirljiv, rektor Luciano Guerra, svećenik iz Fatime primio je Kip Gospe iz Međugorja, prisjećajući se dana kada je prije tridesetak godina hodočastio u Mariji Bistrici.</p>
<p> – Dolazili su ovdje svećenici iz Hrvatske još davno, u pratnji ljudi iz komunističke partije. Uvijek smo razgovarali na latinskom, rekao je.</p>
<p>Kip iz Međugorja predao je Guerri kapetan reprezentacije Boris Živković. </p>
<p>Inače, primjetili smo u svetištu mnogo navijača Hrvatske, ali i Francuske i Engleske.</p>
<p>Svi oni su bili iznenađeni dolaskom kompletne hrvatske reprezentacije tako da su navijači u jedan dan imali dva velika doživljaja - osjetiti duhovnost ovog svetišta i biti tako blizu s reprezentativcima koje će dan kasnije bodriti. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Francuzima je oprez majka mudrosti </p>
<p>Izuzmemo li minijaturu Zidanea iz slobodnog udarca i Barthezov obranjeni jedanaesterac na utakmici protiv Engleske, ostale su sumnje u Francuze. Naime, Henry nije imao slobodnog prostora za sprinterske driblinge, Pires je neiskorišten u reprezentativnoj taktici, a Vieira poput ovna pokušava glavom kroz obrambeni zid </p>
<p>LEIRIA</p>
<p> – Tijekom Svjetskog prvenstva na Dalekom su istoku bili prepotentni i opčinjeni samim sobom. Tako je, barem, detektirao problem neuspjeha dio francuske javnosti. Na aktualnom su Europskom prvenstvu snizili koeficijent egoizma, pa će s neutemeljenim velikim respektom pričati čak i o utakmicama s Hrvatskom ili Švicarskom. O utakmicama u kojima je realno apsolutno svaka sitnica na strani branitelja europskog naslova. </p>
<p>Uskrsnuće Zinedine Zidanea u ogledu protiv Engleske svemirski je podignulo samopouzdanje »trikolora« koje je narušavano tijekom premijere na Europskom prvenstvu. Sada će drugu utakmicu u skupini svi jednoglasno okarakterizirati kao savršenu priliku za osiguravanje četvrtfinala. Ali, iznad svega u francuskom kampu i dalje stanuje opreznost. </p>
<p>– U kulturi hrvatskog nogometa ne postoji riječ obrana i mislim da se neće zavući u obrambenu rupu. Protiv njih moramo svaku minutu biti oprezni, jer možemo bespotrebno pokvariti učinjeno protiv Engleza, reći će Lilian Thuram, nogometaš čija će se priča o dva reprezentativna pogotka Hrvatskoj u polufinalu SP-a 1998. vjerojatno prenositi generacijama. </p>
<p>Izuzmemo li minijaturu Zidanea iz slobodnog udarca i Barthezov obranjeni jedanaesterac na utakmici protiv Engleske, ostale su sumnje u igru momčadi Jacquesa Santinija. Naime, Henry nije imao previše slobodnog prostora za svoje sprinterske driblinge, Pires je prilično neiskorišten u reprezentativnoj taktici, Vieira poput ovna pokušava glavom kroz obrambeni zid suparnika, a Trezeguet ostaje neopasan ukoliko kod suparnika postoji jedan dvometarski »centar«. I logično, cijela koncepcija završava na riječima Lizarazua - dodaj Zidaneu i on će već nešto genijalno smisliti. </p>
<p>– Teško je pobjeđivati, jer evidentno svaka reprezentacija na svijetu najjače »grize« upravo protiv nas, reći će Robert Pires. </p>
<p>Izbornik Santini protiv Hrvatske će odmarati Claudea Makelelea (ozljeda križnog ligamenta) i uvesti Oliviera Dacourta. No, zar je bitno tko će igrati u sastavu gdje ima dvadeset izvanrednih igrača. Plus Maradona 21. stoljeća - Zinedine Zidane...</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Unaprijed upisana pobjeda</p>
<p>LISABON</p>
<p> – Steven Gerrard, uz Davida Beckhama najveći krivac za poraz Engleza od francuske nogometne reprezentacije, spremno je spustio glavu pred kritičarima, zamolio za oprost i najavio bolje dane za Engleze nakon utakmice protiv Švicaraca: </p>
<p>– Boli me, jer smo zaslužili pobjedu. Dozvolili smo im da izjednače iz nepotrebnoga slobodnog udarca, a nakon toga sam napravio ono što sam napravio. </p>
<p>Podsjetimo, Liverpoolov je igrač sa 40-ak metara vraćao loptu svom vrataru, koji je bio primoran srušiti natrčalog Thierryja Henrryja te tako ponuditi »trikolorima« pobjedu iz jedanaesterca, koji je Zidane i iskoristio...</p>
<p>Bez boda nakon prve utakmice, Englezi će jurišati na pobjedu u 2. kolu. </p>
<p>– Iskupit ću se u utakmici protiv Švicaraca, iz koje moramo izaći kao pobjednici. </p>
<p>Inače, Erikssonova je momčad složna u tome da šansi za četvrtfinale i te kako ima. </p>
<p>Poraženi su, kako kažu, od najjače momčadi u Portugalu, no nisu nadigrani na toj utakmici. Njihova je igra bila vrlo dojmljiva, napadački su bili aktivni, lopta je imala dobar protok po oba boka, mladi Wayne Rooney pokazao je da se na njega i te kako može računati. Samo su zaboravili jednu stvar. Nogomet se ne igra 90 minuta, već onoliko koliko sudac kaže. Platili su to iskustvo gubitkom bodova protiv aktualnih europskih prvaka. Preiskusni su da bi istu glupost napravili dva puta. Švicarska će im služiti kao momčad protiv koje će se krenuti izvlačiti. No, pokazali su Švicarci da njihovom zemljom ne teče samo čokolada, već da mogu biti i uigrani. Baš poput sata...</p>
<p> Vjerojatni sastavi: </p>
<p>ENGLESKA (4-4-2): 1-David James; 2-Gary Neville, 5-John Terry, 6-Sol Campbell, 3-Ashley Cole; 7-David Beckham, 11-Frank Lampard, 4-Steven Gerrard, 18-Owen Hargreaves; 9-Wayne Rooney, 10-Michael Owen. </p>
<p>ŠVICARSKA (4-3-1-2): 1-Joerg Stiel; 2-Bernt Haas, 20-Patrick Mueller, 5-Murat Yakin, 17-Christoph Spycher; 8-Raphael Wicky, 16-Fabio Celestini, 18-Benjamin Huggel; 10-Hakan Yakin; 11-Stephane Chapuisat, 9-Alexander Frei. </p>
<p> (Reuters/K. Đ.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Najpoželjniji polufinalisti: Portugal, Švicarska, Njemačka i Nizozemska </p>
<p>Za europsku ekonomiju ne bi bilo nikakve koristi da slučajno trijumfiraju Češka, Letonija, Bugarska i Hrvatska, a pitanje je koliko bi to odgovaralo i Denisu McShaneu, britanskom ministru za europska pitanja, koji odlučuje o hrvatskom dobivanju statusa kandidata za ulazak u EU </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Uzalud vam trud svirači« refren je poznate pjesme koji se nikako ne uklapa u kombinacije stožera naše nogometne reprezentacije, ali i šire, na temelju kojih nam gorak okus susreta sa Švicarskom i uzdrmano nogometno dostojanstvo može isprati jedino pobjeda nad Engleskom. To je naime i lansirna rampa za planiran idući krug natjecanja, od kojeg Hrvati nisu digli ruke, dapače! </p>
<p>No, naziv spomenute pjesme gotovo je idealan za oslikavanje i druge strane naših velikih nadanja vezanih uz susret s Engleskom, nudeći nam usput razloge zbog kojih možda i nije slučajno što su Barićevi izabranici protiv Švicarske igrali kao da su prvi put zajedno i što u utakmici s Engleskom nemamo što očekivati, čak i da imamo municije kojom bismo mogli parirati. Uzmemo li dakako u obzir i neke druge igre koje se istodobno igraju uz onu najvidljiviju, na travnjaku, igre koje ne treba zanemariti. </p>
<p>Dovoljno je samo s malo više pažnje pratiti kako se u kontekst šire politike stavljaju zbivanja na EP-u u Portugalu, pa da se povjeruje kako je malo toga slučajno. Dapače, stječe se dojam da bez »velikog brata« ni lopta više ne može putovati prirodnom putanjom već namjerno pogodi ili promaši cilj. </p>
<p>Čitamo tako ovih dana da njemački Die Welt, citirajući uglednoga svjetskog ekonomista, člana međunarodne banke sa sjedištem u Amsterdamu, navodi da bi nogometni trijumf Nizozemske najviše pomogao europskoj privredi, ali i uzdrmanoj ekonomiji te zemlje. Valja držati prste za Nizozemsku, a ne primjerice za Češku, Letoniju, Bugarsku i Hrvatsku, jer uspjeh tih zemalja ne bi imao nikakvog efekta za europsku ekonomiju, navodi ugledni list. </p>
<p>S pozicije kriterija niske stope gospodarskog rasta nikakav poseban učinak za europsku konjukturu ne bi imala konačna pobjeda Engleske, Francuske i Španjolske, tumači Die Welt, dodavši da bi zbog nedovoljnog bruto društvenog proizvoda poželjno bilo da u četvrtfinalnoj utakmici protiv Njemačke natjecanje obavezno napusti Italija te da se Nijemcima u poluzavršnici, uz Nizozemsku, pridruže Švicarska i Portugal. Tako priželjkuju stručnjaci za profit, ocjenjujući da je potrošačima tih zemalja potrebno ohrabrenje. </p>
<p>Zanimljiv razlog zbog kojeg bi se Hrvatska »uzaludno trudila« u posljednjoj utakmici protiv Engleske naznačio nam je i Ante Vučemilović, predsjednik sudačke komisije Zbora sudaca. Vidjevši kako čitamo razgovor s Denisom McShaneom, britanskim ministrom za europska pitanja, odmah je rekao zašto misli da nemamo šanse protiv Engleza. </p>
<p> – McShane u svojim rukama drži ključeve odluke o davanju Hrvatskoj statusa kandidata prema punopravnom članstvu u EU. Tko kaže da svoje raspoloženje neće vezati uz što slabiji otpor hrvatskih nogometaša, sa zagonetnim je smiješkom primijetio Vučemilović, podsjećajući nas da takva trgovina uopće nije bez temelja. </p>
<p>Naime, nakon SP-a u Francuskoj 1998. u nekim se krugovima vrlo glasno govorilo kako će se jednog dana otvaranjem određenih dosjea saznati točna istina o tomu je li u polufinalu, nakon što je Hrvatska protiv Francuske povela sa 1-0, »trgovina« u predsjedničkoj loži stavila stvari na svoje mjesto - gurnula Francuze u finale, a Hrvate u bitku za broncu. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Katalinić odradio prvi trening</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je u srijedu započeo pripreme za novu sezonu. Prvotimci splitskog kluba javili su se u 10 sati treneru Ivanu Kataliniću, a prvi im se s obratio član uprave Ante Žaja: </p>
<p>– Pred nama su velike obveze, a ja vam ispred uprave mogu najaviti da će vam se u iduća tri-četiri dana isplatiti dug. </p>
<p>Potom je sportski direktor Igor Štimac dodao da je primarni zadatak proći drugo pretkolo Lige prvaka, kao i da će u novoj sezoni klub financijski biti stabilniji te da će isplate biti redovite. Katalinić je izbjegao velike govorancije i poveo momčad na prvi trening. Ujedno, srijeda ujutro iskorištena je za javno potpisivanje ugovora s prinovama. Mate Dragičević je potpisao trogodišnji ugovor, Tonči Žilić dvogodišnji, a Tvrtko Kale jednogodišnji. Također, trojica juniora potpisala su petogodišnje ugovore, a to su Lojić, Andonov i Čutuk. </p>
<p>Najzanimljivije je da Štimac potvrdio završnicu pregovora s urugvajskim reprezentativcem Pablom Munhozom, za kojeg smatra da bi mogao donijeti kvalitetu više Hajduku. Najavljen je i dolazak Danijela Pranjića, kao i vjerojatno potpisivanje novog ugovora s Andrićem i Carevićem. Na prozivku se javio i Tomislav Rukavina, iako je na kraju prošle sezone došlo do nesporazuma i izgledalo je da će prekinuti suradnju. Na probi su i dvojica nogometaša iz BiH, Zubanović (26 godina, Želježničar) i Ibričić (19, Podgrmeč), dok se očekuje dolazak darovitog napadača Ibiševića, člana mlade BiH reprezentacije. </p>
<p>Prema tome, u odnosu na prethodnu sezonu nedostaju Bule, Runje, Deranja, Krpan, H. Vuković (potpisao za njemački drugoligaški klub Wacker Burghausen) i Vejić, a Neretljak je na EP-u u Portugalu. »Višak« igrača Štimac će proslijediti u drugoligaški klub Mosor, gdje je Hajduk postavio svog trenera Ivana Pudara. Hajdukovci će u Splitu trenirati do 23. lipnja, a potom odlaze na dvotjedne pripreme u Sloveniju. Katalinić je na prvi ovosezonski trening poveo sljedeće igrače: Balića, Kalea, Sunaru, Đolongu, Rukavinu, Filekoviča, Skočibušića, Talevskog, Matoša, Ćaćića, Praliju, Grgurovića, Turkovića, Blatnjaka, Račkog, Jelavića, Lojića, Čutuka, Andonova, Bušića, Grizelja, Lozu, Miladina, Carevića, L. Vučka, Dragičevića, Žilića i Andrića. Trener Hajduka još je rekao: </p>
<p>– Momčad ćemo svesti na 25 prvotimaca. Sada nas je previše, ali moramo i mladima dati priliku da se nametnu. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Za vrhunske rezultate više ne moram biti u punoj formi«</p>
<p>»Postala sam svjesna da za prave izazove ne moram biti sto posto spremna, već da svojom tehnikom mogu ostvariti vrhunske rezultate«, kazala je Blanka</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Blanka Vlašić, najbolja hrvatska atletičarka, na otvaranju ljetnog dijela sezone potvrdila je status jedne od najboljih svjetskih visašica i »službeno« izboren brončanom medaljom na dvoranskom svjetskom prvenstvu u u Budimpešti u ožujku. Osvojena dva prva i jedno treće mjesto sa skokovima od 1.96 i 1.98 metara na prvim mitinzima optimistički najavljuju nadolazeća natjecanja, pogotovo Olimpijske igre. </p>
<p>– Zadovoljna sam ovim početnim natjecanjima. Ohrabrujući su ovi uvodni skokovi jer sam u punom treningu. Do sada sam za veće visine i zahtjevne skokove morala biti u punoj formi, a ova tri mitinga sam dobre skokove izvodila zahvaljujući tehnici. Postala sam svjesna da za prave izazove ne moram biti sto posto spremna, već da svojom tehnikom mogu ostvariti vrhunske rezultate, kazala je Blanka te o tijeku svojih priprema dodala:</p>
<p>– Još sam u punom treningu, radim intenzivno i ovi me rezultati čine sretnom. Napadala sam dva metra i bila vrlo blizu. Ne osciliram tehnikom skakanja i sada treba čekati brušenje forme. No, ima još dosta vremena do udarnih natjecanja za koje se uostalom i pripremam.</p>
<p>• Što očekujete od Zlatne lige? Može li Hestrie Cloete doći do svih šest pobjeda i podijeliti »jack pot« od milijun američkih dolara?</p>
<p>– Ženski skok u vis je prilično izjednačena i atraktivna disciplina. Ne vjerujem da će Cloete ostvariti svih šest pobjeda, makar je sve moguće. Sljesarenko je također sposobna pobjeđivati u nizu. Mnogo djevojaka je sposobno skakati visoko, pa takav podvig baš i nije lako ostvariti. Uostalom i Cloete mi je osobno rekla da o svih šest pobjeda ne razmišlja, a sada se vratila u Južnu Afriku. Meni je, pak, bitno da sam uvijek pri vrhu.</p>
<p>• Ovog vikenda nastupate za hrvatsku reprezentaciju na Kupu Europe u Novom Sadu. Od vas se očekuje maksimalan broj bodova. Može li se naša reprezentacija izboriti za drugu europsku ligu?</p>
<p>– Teško je bilo što prognozirati. Ovo natjecanje u Novom Sadu je bitno drugačije od mitinga Zlatne lige. Nema publike, a ni konkurencija nije inspirativna. Nadam se ipak da ćemo izboriti razred više, zaključila je Blanka.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Sanader, Prodi, Ahern i Solana pred kamerama u petak u pola dvanaest </p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Summit mora uspjeti jer je rekordno nizak odziv birača na izbore za Europski parlament bio dovoljna blamaža za sve u EU, a nova nije potrebna. Dužnost nam je pokazati da smo kadri dogovoriti se i naći zajednički interes, učestalo je mišljenje uoči početka sastanka čelnika sada čak 25 država Europske unije. </p>
<p>Na konferencijama za novinare uoči početka summita lideri parlamentarnih skupina iznijeli su očekivanja i dali do znanja što misle. </p>
<p>U ovom trenutku, prognoziraju »narodnjaci«, nije isključeno da se ne postignu dogovori o tome tko će naslijediti Romana Prodija na dužnosti predsjednika Europske komisije. Moguće je da se odluka donese za dva tjedna, a možda i kasnije na izvanrednom sastanku na vrhu, dopustio je varijaciju na temu »Prodija nakon Prodija« Hans Gert Pöttering, šef skupine stranaka desnog centra u Europskom parlamentu. </p>
<p> Dogovor se očekuje uskoro i vjerujemo da ga je moguće objaviti već na kraju prvog dana summita, tvrde izvori na nekoliko adresa europskih institucija. Predsjednik Komisije Prodi je, smiješeći se, izbjegao izravan odgovor hoće li on sam sebe naslijediti. </p>
<p> »O tome odlučuje Europsko vijeće«, rekao je dodajući da će nasljednika ili nasljednicu upoznati sa svim relevantnim Komisijinim akcijama. </p>
<p>Prodiju je to posljednji summit u ovom mandatu. U proteklih pet godina dogodilo se mnogo toga, dobili smo euro i deset novih članica, integracije su produbljene, »mnogo smo učinili, ali još mnogo toga trebamo napraviti«, ustvrdio je. </p>
<p>Uoči sastanka na vrhu, koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu, ističe se da bi se lideri morali dogovoriti makar o nečemu. Trebali bi pokazati da su spremni donijeti ustav kako bi Unija funkcionirala i, ako je konsenzusa, izbjeći novo izvanredno okupljanje zbog izbora predsjednika Komisije. </p>
<p>Irsko je predsjedništvo zdravorazumski ponudilo dva papira sudionicima skupa, na prvom su sve teme u ustavu o kojima je postignuta suglasnost, a na drugom pitanja razilaženja - od porezne politike, stupnja Komisijine moći, naročito u gospodarskoj sferi, do omjera glasova u dvostrukoj većini i upotrebe veta. </p>
<p>Kad je riječ o Hrvatskoj, glasnogovornik povjerenika za proširenje potvrdio je da ni šefa ni njega neće biti na summitu »jer tamo nismo potrebni«. Kandidatura će biti potvrđena bez velike pompe, te s već poznatom satnicom i osobama za zajedničko slikanje, rukovanje i izjave. </p>
<p>Uz hrvatskog premijera Ivu Sanadera pred fotoreportere, kamere i novinare u petak oko 11.30 sati izići će predsjedatelj Europske unije, irski premijer Bertie Ahern, predsjednik Komisije Romano Prodi, te visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Dogovor o simboličnom povratu esulske imovine </p>
<p>RIM (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Italija će na sastanku Europskoga vijeća u petak u potpunosti podržati hrvatsku kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji i otvaranje pregovora početkom sljedeće godine. Preostalo otvoreno pitanje, imovine talijanskih esula u Hrvatskoj riješit će se možda već do kraja godine na obostrano zadovoljstvo. Konkretni su to rezultati sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula i talijanskog šefa diplomacije Franca Frattinija u srijedu u Rimu. </p>
<p>U ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik, talijanski ministar vanjskih poslova izjavio je da će se pitanje talijanske imovine riješiti zajedničkim radom. </p>
<p>»Postoji dobra volja i Hrvatske i Italije, a ministar Žužul je rekao da je hrvatska vlada spremna za pozitivan ishod rješavanja tog pitanja. Uvjeren sam da ćemo tako i učiniti jer ministru Žužulu potpuno vjerujem«, kazao je Frattini.</p>
<p>Ministri su raspravljali o nizu pitanja, a o najvažnijem, talijanskoj imovini u Hrvatskoj, dogovorili su da će mješovita komisija započeti s intenzivnim radom u prvom tjednu rujna. Iako Frattini tvrdi da o detaljima nisu razgovarali, diplomati neslužbeno navode kako će se rješenje tražiti u pokušaju da se nekom vrstom simbolične geste vrati određeni dio talijanske imovine njezinim pravim vlasnicima. </p>
<p>Pitanje esulske imovine kamen je spoticanja u odnosima dviju država od samoga početka, a Hrvatska i Italija nisu se uspijevale dogovoriti o modalitetima odštete za one koji, kad su odlazili u Italiju nakon II. svjetskog rata, nisu uspjeli ostvariti pravo na novčanu naknadu zato što im je oduzeta imovina. </p>
<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova Žužul izjavio je nakon razgovora da će se za to pitanje tražiti prihvatljivo rješenje, ali je naglasio da to rješenje neće ići izvan okvira potpisanih Rimskih i Osimskih sporazuma.</p>
<p> Ključni posao mješovite komisije u rujnu bit će odrediti koliko je onih onih kojima je imovina oduzeta, a novčana naknada im nikad nije uručena. </p>
<p>Talijanski diplomatski izvori potvrdili su zadovoljstvo zbog razgovora Žužula i Frattinija, a nakon načelnog dogovora o esulskoj imovini u Hrvatskoj Zagreb i Rim trenutačno nemaju problematičnih pitanja.</p>
<p> »Zadovoljan sam razgovorima s ministrom Žužulom i drago mi je zbog pozitivnog ishoda pitanja ekološko-ribolovne zone u Jadranu. Imamo dobru volju kad je riječ o našim ukupnim odnosima, a ona će se iskazati i kroz ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sljedeći tjedan u talijanskom parlamentu«, naglasio je za Vjesnik Franco Frattini.</p>
<p>Razgovorima u Rimu i formalno su nestale sve dvojbe da bi Italija u posljednji trenutak uoči sastanka Europskog vijeća Hrvatskoj mogla raditi probleme zbog još neriješenog pitanja esulske imovine. </p>
<p>Hrvatski šef diplomacije zahvalio je na talijanskoj potpori hrvatskom približavanju Uniji te izrazio nadu da će se ta podrška nastaviti. Komentirajući pitanje zone na Jadranu, Žužul je kazao da Hrvatska, ako želi u Europsku uniju, mora rješavati probleme na europski način. </p>
<p>Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Italije dogovorili su da će se osnovati još jedna zajednička komisija koja će se baviti zaštitom Jadrana. </p>
<p>Do sastanka o esulskoj imovini neće se čekati skrštenih ruku nego će se, kako nam je rečeno, u međuvremenu stručnjaci intenzivno sastajati kako bi prvi skup u rujnu bio što bolje pripremljen.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stroži uvjeti za preostale kandidate</p>
<p>Pojačani sigurnosni element neizbježno će biti dio sporazuma EU s budućim kandidatskim zemljama i na njega će morati računati i Hrvatska onog dana kada pregovarački proces privede njegovom finalu</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bugarska je na sastanku ministara vanjskih poslova EU privremeno zatvorila sva pregovaračka poglavlja, što je irskog predsjedništvo ocijenilo »jako pozitivnim dosegom«. Rumunjska je, osim što je učinila nekoliko korisnih pomaka, još u dovoljno velikom zaostatku da bude ponovno ozbiljno upozorena. </p>
<p>Dvije preostale kandidatske države u pregovaračkom procesu očito s različitim brzinama i uspjehom odrađuju svoje pristupanje. Bugarska se s pravom plaši da će morati čekati Rumunjsku, i Unijinim je dužnosnicima zapravo najveći problem osigurati da ovaj krug proširenja zakašnjelim zemljama bude uspješan. Rumunjskoj je obećana sva moguća pomoć. </p>
<p>Za kritike, vrlo utemeljene kritike, bio je zadužen Europski parlament i barunica Nicholson, izvjestiteljica o Rumunjskoj. Ona je prva otvorila pitanje podobnosti i ozbiljnosti Rumunjske za ispunjavanje uvjeta u zadanim rokovima. Europska komisija, povjerenik za proširenje i države članice ostajali su po strani, dajući Rumunjskoj šansu i zadovoljavajući se kozmetičkim izmjenama tipa nekoliko većih smjena u ministarstvima, ali i neformalnim primjedbama da Rumunji ne dolaze spremni na pregovore. </p>
<p>Ono što je sad aktualno u finalnoj fazi pregovaračkog procesa jest pitanje tzv. »osiguravajuće« klauzule. Ona je puno tvrđa i zahtjevnija od istog instrumenta upotrebljenog za deset zemalja najnovijih članica EU i omogućava da na prijedlog Europske komisije Ministarsko vijeće ili čak lideri EU za godinu dana mogu odgoditi ulazak zemlje u EU, ocijene li da je premalo učinjeno i kriteriji nisu zadovoljeni. </p>
<p>Proširenje se stoga može dogoditi u 2008. godini. Günter Verheugen je upozorio Rumunjsku da treba prihvatiti klauzulu želi li u ovoj godini završiti pregovore. Pojačani sigurnosni element neizbježno će biti dio sporazuma EU s budućim kandidatskim zemljama, i na njih će morati računati i Hrvatska jednog dana kada pregovarački proces privede njegovom finalu.</p>
<p>Veliki prasak proširenja dogodio se jer su to zaista željele zemlje u EU, a cilj je postignut je i dijelom zbog odluke zemalja članica da baš ne inzistiraju na striktnom ispunjavanju kriterija u veoma različitim područjima, jer je samo proširenje od toga značajnije. Suočeni s upitnom Rumunjskom, više negoli s agilnom i ambicioznom Bugarskom koja je uspijevala odraditi sve zadatke na zadovoljavajući način, u Uniji su morali izmisliti dodatna jamstva kako se ne bi dogodilo da EU postane žrtvom svojih vlastitih čvrstih rokova. </p>
<p>Iako su dužnosnici iz Opće uprave Europske komisije za proširenje uvijek isticali da su rokovi za završetak pregovora u 2004. i ulazak u EU u 2007. godini samo orijentir, a ne čvrsti datum ulaska, sigurnosna klauzula je unesena da bi i države članice bile sigurne da će u društvo primiti zemlje koje su za to spremne, a ne kojima je članstvo obećano. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sukob Berlusconi - Prodi više od natjecanja za premijera</p>
<p>Rivalitet dvojice Talijana poprima sve više karakteristike boksačkog meča / U plavom kutu je Berlusconi, aktualni premijer i medijski magnat, a u crvenom Prodi, trenutni predsjednik Europske komisije, bivši premijer i profesor ekonomije</p>
<p>RIM</p>
<p> - Iako su obojica na izborima za Europski parlament ponešto izgubili, upravo su europski izbori označili početak njihove velike utrke za premijersko mjesto. Silvio Berlusconi i Romano Prodi započinju ozbiljnu bitku koja će se završiti najvjerojatnije parlamentarnim izborima u Italiji 2005. godine. </p>
<p>Talijanski birači odlučili su upozoriti Berlusconija; njegova Forza Italia pala je za pet posto i zaustavila se na 21 posto podrške birača. Njegov glavni politički rival Romano Prodi nema se baš puno vremena veseliti padu popularnosti Silvija Berlusconija. Rezultati izbora za Prodija su sve samo ne idealni. </p>
<p>Prodijeva Maslina osvojila je, istina, 31 posto glasova, no politički analitičari u Italiji sumnjaju da će mu taj rezultat biti dovoljan. </p>
<p>Ipak, sukob Prodija i Berlusconija mnogo je više od obične političke utrke za premijersko mjesto. Rivalitet dvojice Talijana poprima sve više karakteristike boksačkog meča. U plavom kutu je Berlusconi, aktualni premijer i medijski magnat, a u crvenom Prodi, trenutni predsjednik Europske komisije, bivši premijer i profesor ekonomije. Obojica znaju što u taj meč ulažu. Izbori za Europski parlament nisu donijeli niti jednom od njih dramatičan obrat. Nisu natjerali Berlusconija na prijevremene izbore. U takvom scenariju, sasvim je sigurno da će se antagonizam dvojice premijerskih kandidata samo zaoštravati. Berlusconi je prošle godine tijekom svjedočenja na sudu zbog korupcije napao Prodija da se služio nezakonitim sredstvima u preuzimanju velikih kompanija, ali i da je uzimao mito prilikom ulaska talijanskog Telekoma u Srbiju. Prodi je reagirao burno.</p>
<p>»U usporedbi sa Göbelsom, Berlusconi je malo dijete«, ljutito je uzvratio Prodi. Berlusconi se u posljednje vrijeme o Prodiju izjašnjava samo »kao o dobrom biciklistu«. Berlusconi i Prodi su uistinu potpuno različiti ljudi. Ekstrovertirani Berlusconi, političar i magnat koji jednostavno obožava kamere, uživa u luksuzu pa je stekao nadimak Cavaliere (vitez). Na popisu hobija koji je naveo u knjizi »Tko je tko u Italiji« Berlusconi je stavio jogging, tenis, jedrenje, sviranje klavira i kupovanje antiknog namještaja. Puno blaži, mirniji Prodi odmah je dobio nadimak Professore, a uživa u vožnji bicikla, sviranju violine i posjećivanju kina. </p>
<p>Obojica, međutim, imaju svojih slabosti. Prodijevi kritičari govore kako se on ne bi trebao upuštati u unutarnjopolitičku borbu s Berlusconijem dok se nalazi na čelu Europske komisije. Osim toga, u Europskoj komisiji u posljednje mu vrijeme nije dobro išlo, naročito zbog skandala oko navodnih nepravilnosti u radu Eurostata, Unijine agencije za statistiku. </p>
<p>Berlusconi pak kod kuće ima sve više problema s tržištem i sposobnošću da se stvara konkurentnost svih proizvođača. Prema posljednjim podacima, jedan od važnih Unijinih kriterija, konkurentnost i sposobnost u tržišnom natjecanju, u Italiji pada. Iako rezultati europskih izbora za Prodijevu Maslinu nisu previše ohrabrujući, on je već izjavio da stvari mogu krenuti u boljem smjeru. Rezultati pokazuju da smo postali relevantni, izjavio je Prodi. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Neizvjesna potpora premijera Koštunice Tadiću</p>
<p>Veliki dio srbijanske vladajuće koalicije, za razliku od Koštunice, naklonjen je Borisu Tadiću koji zajedno s radikalom Tomislavom Nikolićem ide u drugi krug predsjedničkih izbora 27. lipnja </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Srbijanska javnost s napetošću iščekuje rezultate mučnih postizbornih promišljanja premijera Vojislava Koštunice i njegovih teških pregovaranja s oporbenim kandidatom za predsjednika Srbije Borisom Tadićem. </p>
<p>Naime, Koštuničin je kandidat Dragan Maršićanin doživio poraz kao kandidat vladajuće koalicije, i Koštunica je, pišu tamošnje novine, zbog toga namjeravao podnijeti ostavku. Osim toga, veliki dio te koalicije upravo se sprema dati podršku Tadiću koji zajedno s radikalom Tomislavom Nikolićem ide u drugi krug predsjedničkih izbora 27. lipnja. </p>
<p>Tadić pred novinarima nije precizirao hoće li od Koštunice dobiti podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora nego je eufemistički objasnio da se s Koštunicom suglasio oko toga da je neophodno očuvati stabilnosti državnih institucija. </p>
<p>U pitanju je bio, tvrde analitičari, mogući pad Koštuničine vlade, no do njega ipak (do daljnjega) neće doći upravo »u ime stabilnosti državnih institucija«. Dok Koštunica dvoji, a njegova stranka DSS »na terenu« želi poduprijeti Tadića, još se neke dvojbe kristaliziraju između dva izborna kruga, s namjerom da utječu na odnos snaga. </p>
<p>Očekuje se preporuka Bogoljuba Karića koji je odnio dosta izbornih glasova, da njegovi birači sada podrže Tadića, ali i svjedočenje Milorada Ulemeka Legije u procesu za ubojstvo Zorana Đinđića koje bi moglo donijeti kompromitirajuće podatke o zainteresiranim stranama. Dodatni problem drugoga kruga mogla bi biti i velika discipliniranost radikalskih birača odnosno indolencija demokratskih koju će pomoći i početak sezone godišnjih odmora.</p>
<p>Nikolić je u slučaju pobjede najavio provedbu parlamentarnih izbora, a Tadić je tvrdio da bi s tim potezom pričekao i oprobao kohabitaciju. S druge strane, šef diplomacije Srbije i Crne Gore i čelnik SPO-a kao člana srbijanske vladajuće koalicije Vuk Drašković izjavio je u Luxembourgu poslije razgovora s europskim povjerenikom za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom da će krajem ove godine biti održani izvanredni parlamentarni izbori u Srbiji kao i da će na tim izborima pobijediti demokratske snage koje će dobiti podršku Europe. </p>
<p>To je važno jer je sada najjača parlamentarna stranka SRS sa 82 od 250 zastupničkih mjesta. </p>
<p>Solana je izjavio da će od rezultata izbora ovisiti mnogo toga i da izbori mogu imati utjecaj i na odnose Srbije i Crne Gore i Srbije i ostatka svijeta, uključujući EU.</p>
<p>Sudionici beogradskog okruglog stola u organizaciji zaklade Heritage ocijenili su da je zaustavljen uspon radikalnih snaga u Srbiji. </p>
<p>Biračko tijelo koje podupire reforme i dalje je stabilno, a političari i birači trebaju pokazati zrelost u drugom krugu predsjedničkih izbora, zaključeno je u raspravi na temu izbora u Srbiji i interesa SAD-a. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Naftna buktinja prijeti i Saudijskoj Arabiji</p>
<p>Saudijski naftni potresi, kao izravan rezultat političke nestabilnosti izazvane terorističkim napadima, neminovno bi, kako tvrde svjetski gospodarski stručnjaci, vodili prema recesiji svjetskog gospodarstva</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački gerilci su u srijedu, drugi dan za redom, napali dva ključna iračka naftovoda na jugu zemlje u blizini Zaljeva. Javlja se da je pričinjena golema materijalna šteta, a crpljenje nafte na naftnim izvorima u Basri je potpuno prestalo. </p>
<p>Visoki dužnosnik iračke naftne kompanije Samir Jassim kaže da se napad na dva kraka naftovoda dogodio nešto iza ponoći. Dvije snažne eksplozije potresle su u utorak i naftni terminal Faw, inače jedini zaljevski izlaz na krajnjem jugu zemlje. Popravak presječenih i zapaljenih dijelova naftovoda mogao bi potrajati nekoliko dana. </p>
<p>Nešto ranije, iračke snage otpora, za koje se pretpostavlja da su privržene Saddamu Husseinu, razornim eksplozijama onesposobile su i izvoz »crnog zlata« preko dva kraka naftovoda što vode od Kirkuka, na sjeveru Iraka, do turske sredozemne luke Ceyhan. </p>
<p>Takve vrlo česte sabotaže sastavni su dio »specijalnog rata« iračke gerile protiv okupacijskih snaga i postale su iračka tragična svakodnevnica. Veza nafte i politike oduvijek je bila neraskidiva. Pristup do toga dragocjenog energenta često je vodio preko raznih političkih ustupaka ili petrodolara. Ako ništa od toga, kao u slučaju Iraka nije bilo djelotvorno, do nafte se dolazilo uporabom gole sile. </p>
<p>Irak gotovo 90 posto prihoda, nužnih za obnovu zemlje, osigurava se izvozom nafte. No, zbog stalnih sabotaža i diverzija na naftnim postrojenjima, Irak još nije dostigao predratnu dnevnu proizvodnju od oko 2.700.000 barela. Amerikanci su u vlastitoj režiji planirali podići iračku proizvodnju nafte na 7.600.000 barela dnevno što bi dovelo do smanjenja gotovo cijena na svjetskom tržištu. </p>
<p>Naftna polja oko Kirkuka, gdje leži oko sedam milijardi barela nafte, najbogatija su na svijetu. Amerikanci su to područje stavili pod upravu lokalnih Kurda, iako oni ne čine većinu stanovništva. Najbrojniji su Turkmeni (Turci), ali ima i vrlo mnogo kršćana Asiraca i Arapa. To dovodi do vrlo čestih sukoba, i Amerikanci muku muče da obuzdaju tamošnje nacionalističke strasti. </p>
<p>Najnovija žrtva tih obračuna je šef sigurnosti naftnih postrojenja na sjeveru Iraka Ghazi Talabani. Riječ je o bliskom rođaku vođe Kurdske domoljubne unije (PUK) Jalala Talabanija, čije vozilo su napala trojica naoružanih napadača. Ubojstvo Talabanija potvrdio je general Anwar Amin, dodavši da je njegov tjelohranitelj teško ozlijeđen. </p>
<p>Talabani je u nekoliko posljednjih dana treća žrtva dobro isplaniranih atentata. Prije njega, sličnu sudbinu su doživjeli u subotu i nedjelju visoki dužnosnici ministarstva vanjskih poslova i obrazovanja. Na taj način se, prema nekim tumačenjima, nastoji se spriječiti planirani prijenos vlasti sa okupacijskih snaga na već odabranu i podobnu iračku privremenu vladu potkraj lipnja.</p>
<p>Tragedija Iraka, sa snažnim mirisom nafte, mogla bi postati »dječja igra« u odnosu na neke zastrašujuće naznake političkih i terorističkih potresa u najvećoj svjetskoj naftnoj velesili Saudijskoj Arabiji. Sve češće eksplozije i ubojstva stranaca, naročito Amerikanca, počeli su ozbiljno zabrinjavati kraljevsku obitelj Saud u Riyadhu. Otmica američkog državljanina Paula Johnsona (49) koji je radio za tvrtku Apache, samo je pojačala potrese u pustinjskoj monarhiji. U toj se zemlji se nalaze najveće muslimanske svetinje Mekka i Medina). Saudijski naftni potresi, kao izravan rezultat političke nestabilnosti, neminovno bi, kako tvrde svjetski gospodarski stručnjaci, vodili prema recesiji svjetskog gospodarstva. </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush mogao bi vrlo skupo platiti iračku vojnu avanturu pokrenutu bez opipljivih dokaza da Saddamov režim posjeduje oružje masovnog uništenja. Najnovije ankete pokazuju da demokratski kandidat John Kerry uživa popularnost veću dva do sedam posto od aktualnog stanara Bijele kuće. Podrška senatoru Johnu Kerryju jača, kako se čini, upravo zbog zabrinutosti oko zbivanja u Iraku, ali i trenutnog stanja američkog gospodarstva.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Našim imenima žele manipulirati u političke svrhe</p>
<p>U Vjesniku je 14. lipnja 2004. objavljen tekst pod naslovom »Braniteljima skinuta omča s vrata«, kojeg je navodno potpisivala Splitsko-dalmatinska Hrvatska udruga razvojačenih branitelja Domovinskog rata.</p>
<p> Iza tog teksta, međutim, ne stoji Splitsko-dalmatinska Hrvatska udruga razvojačenih branitelja Domovinskog rata, niti čelnik te Udruge gospodin Dragan Laštre.</p>
<p>Republička organizacija Hrvatske udruge razvojačenih branitelja Domovinskog rata, sa sjedištem u Šibeniku, na zahtjev svojih kolega iz Splitsko-dalmatinske županije, oštro osuđuje grubo manipuliranje imenom Udruge za nečije privatne interese i u političke svrhe. Središnjica Udruge je punih pet godina vodila pravnu i medijsku bitku s vlastima u RH, neovisno o bolesnoj podjeli na lijeve ili desne frakcije. Još jednom napominjemo da se članovi ove Udruge, a to su, naime, svi hrvatski razvojačeni branitelji, koji se nisu borili ni za lijeve ni za desne, nego za demokratsku i pravednu Republiku Hrvatsku.</p>
<p>Činjenica je da je program za samozapošljavanje jednog dijela hrvatskih razvojačenih branitelja doživio krah, upravo zbog toga što od početka tržište nije bilo uređeno, kao jedan od osnovnih preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Očekujemo skoro zakonsko reguliranje samozapošljavanja i mogućnost da se u najkraćem roku krediti za samozapošljavanje – otpišu.</p>
<p>Bilo bi jadno i licemjerno bilo kome u Vladi RH zahvaljivati na palijativnim rješenjima, odnosno na odgađanju da se uđe u bit problema, jer to znači samo izbjegavanje odgovornosti, osobito sada kad je »voda već došla do grla«, pa se mnogi razvojačeni branitelji, zbog nemogućnosti da vrate kredit, odlučuju na suicid. Naime samo u posljednje vrijeme na ovaj ili onaj način umrlo je već 65 hrvatskih razvojačenih branitelja. Neizravnim djelovanjem središnjice Hrvatske udruge razvojačenih branitelja Domovinskog rata, preko Splitsko-dalmatinske podružnice, sužen je manevarski prostor Vladi RH da pokuša stvaranjem lažnog javnog mijenja s epicentrom u Splitu, stvoriti nerealnu slika braniteljskih zahtjeva. Od Vlade očekujemo da hitno prione reprogramiranju kredita.</p>
<p>Dobronamjerno upozoravamo sve one, koji žele samo pričati o problemima, bez stvarne želje za njihovim konstruktivnim rješenjem, da se ne upuštaju u tašte igrice, a da pritom nisu spremni snositi posljedice svojih pogrešnih odluka, koje će biti plaćene ljudskim životima. </p>
<p>VLADIMIR GOJANOVIĆ predsjednik Hrvatske udruge razvojačenih branitelja Domovinskog rata, Šibenik</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Od ulaska u Europu koristi će imati samo 20 posto građana</p>
<p>Upravo su održani izbori za Europski parlament. Slove kao najveći u povijesti čovječanstva, odmah iza onih u Indiji – naravno po broju birača s pravom glasa. Najavljivani su kao veliki dan za Europu – ta nedjelja 13. lipnja 2004. trebala je naime biti velika afirmacija demokratske i sa deset novih članica, znatno povećane europske obitelji.</p>
<p> Kako čujemo u našem se glavnom gradu već priprema velika fešta zbog dobivanja statusa kandidata 17. lipnja 2004. </p>
<p> Naši vrli političari, gotovo svi do jednoga u Saboru za bespogovorni i bezuvjetni ulazak u tu asocijaciju, pa makar mi pritom ostali bez zemlje i seljaka, bez mora i riba, bez ijedne nacionalne banke, bez Telekoma, bez Ine, bez priobalja, bez i jednog nacionalnog dnevnika, bez svih ratnih generala i na koncu konca, bez časti i ponosa.</p>
<p>Pitam se čemu tolika žurba.</p>
<p>Na upravo održanim izborima za Europski parlament sudjelovalo je sramotno malo birača, a ni svi oni koji su izašli na izbore nisu bili za Europu. Hrvatska se ne smije zalijetati u EU jer je nezadovoljstvo onih koji su u njoj svakim danom sve veće. Ljudi ne žive od proklamiranih prava nego od rezultata svojega rada (ako ga uopće imaju). U tom pogledu je stvarnost u svim zemljama koje su se nedavno priključile Eeropskoj uniji skoro pa katastrofalna. Da bi kako tako mogla funkcionirati Europa mora ponajprije harmonizirati poresku politiku i visinu nadnica za rad, pa tek onda početi razmišljati o nekakvom političkom približavanju, ali i tada samo kao savez slobodnih država, a ne kao nekakva federacija.</p>
<p>Zbog ovih očiglednih procesa držim da se u Hrvatskoj treba pod hitno održati referendum o ulasku u EU, jer što će nam Europa u kojoj nećemo ništa posjedovati, a zbog cijene rada nećemo moći raditi niti kao obični najamni radnici. U Hrvatskoj će, a kako pokazuje stvarnost, od ulaska u Europu profitirati dvadesetak posto građana.</p>
<p>NINOSLAV MOGOROVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Novac za manjine nije namijenjen (samo) magazinu »Prizma«</p>
<p>Potaknuta člankom objavljenom u Vjesniku od 12. lipnja 2004. pod naslovom »Zbog HTV-ove Prizme manjine pišu Sanaderu«, dužna sam upozoriti na nekoliko pogrešnih navoda i netočno prezentiranih činjenica.</p>
<p> Novinarka, Jasminka Filipas, netočno je ustvrdila da je multinacionalni magazin »Prizma« od Savjeta za nacionalne manjine dobio 370 tisuća kuna. Točno je da je Savjet izdvojio toliko sredstava, no ona nisu namijenjena magazinu »Prizma«, već su strogo namijenjena za pripremu TV emisija na jezicima manjina i edukaciji manjinskih novinara.</p>
<p> Novinarka je, osim toga, ustvrdila da se za svaki od tri seminarska dijela projekta edukacije troši više od 100 tisuća kuna. Potpisujući ugovor sa Savjetom za nacionalne manjine HRT se obvezala podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima do kraja ove godine. Kako projekt još nije dovršen, preuranjeno je govoriti o potrošenom novcu. Pa ipak, prosječni troškovi TV radionica, koji obuhvaćaju sve: od smještaja do najma prostora i opreme, manji su od 100 tisuća kuna.</p>
<p>Također, projekt edukacije manjinskih novinara uključio je sedam manjina i to onih čije se jezike Republika Hrvatska obvezala štititi prema Europskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima, kako je navedeno i u tekstu u Vjesniku. Stoga je Savjet za nacionalne manjine, koji je preuzeo obvezu pozivanja polaznika, pozive uputio udrugama samo tih manjina.</p>
<p>DANIELA DRAŠTATA urednica Redakcije za nacionalne manjine HTV-a</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Od ministra Mlinarića još nema odgovora </p>
<p>U Vjesniku od 13. lipnja objavljen je tekst novinara Petra Pavkovića pod naslovom »Neobično novačenje u MUP-u«. U tekstu se kaže da je posebna komisija toga ministarstva od vlasnika otkupila dvadeset najkvalitetnijih primjeraka mladih pasa, koji će osam mjeseci polaziti specijalnu školu.</p>
<p>Prethodno su svi psi testirani i prošli su rigorozan zdravstveni pregled. Zaista sjajan pristup. Nema privilegiranih.</p>
<p>No, to me podsjetilo na pisma objavljena u Vjesniku 26. travnja o. g. (Roman Klišanić) i 3. svibnja (Krešimir Vuk), u kojima je izneseno da izvjesni Nikola Radnić, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RH, obavlja posebne poslove sigurnosti, a pedesetopostotni je invalid Domovinskog rata. Iako je Krešimir Vuk u svom pismu otvoreno tražio očitovanje ministra Marijana Mlinarića o tom apsurdu, javnost nije dobila odgovor.</p>
<p>IVICA TOPOLJAK Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Momčiloviću zatvor za ozljeđivanje, Zečević oslobođen za poticanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Velibor Momčilović, zvani Lola (32), koji je u postupku protiv tzv. zločinačke organizacije osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog preprodaje droge, u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na osam mjeseci zatvora zbog nanošenja teške tjelesne, i po život opasne, ozljede Davoru Plečku, zvanome Džek, 1994. godine.</p>
<p>Drugookrivljeni Davor Zečević, također u remetinečkom postupku osuđen na zatvorsku kaznu zbog »dilanja«, istom presudom je u srijedu oslobođen optužbe da je Momčilovića poticao na ubojstvo Plečka. </p>
<p>Iako je optužnica teretila i Velibora Momčilovića da je pokušao ubiti Plečka, takvu kvalifikaciju sudsko je vijeće odbacilo. </p>
<p>Prema optužnici Momčilović se 16. listopada 1994. godine, oko 4 sata ujutro, u diskoteci »Best« posvađao s Džekom, da bi se nakon toga, obojica naoružani pištoljima, pošli razračunati ispred diskoteke. </p>
<p>S njima je izašao i Zečević, a nakon što su se Momčilović i Plečko počeli tući, i Zečević se uključio u tučnjavu. Tom priliko, tvrdi se u optužnici, Plečko je pogodio Momčilovića u potkoljenicu, da bi ga ovaj potom udario pištoljem po glavi, te kada je Plečko pao na tlo, ispalio više hitaca u njega, pogodivši ga u nogu i preponu. Zečevića je, pak, optužnica teretila da je tada poticao Momčilovića da ubije razoružanoga Plečka, govoreći mu »pucaj, šta čekaš«. No, ovakve navode iz optužnice, vijeće je odbacilo, smatrajući da nema dovoljno dokaza koji bi ih potkrijepili. Naime, očevid na mjestu događaja policija je obavila tek nakon nekoliko dana, a sam postupak je otpočeo tek nakon šest godina. </p>
<p>Sam Plečko je tijekom postupka više puta mijenjao iskaz, na kraju preuzevši sam krivicu za čitav događaj. Predsjednik vijeća, sudac Ivan Luburić, rekao je u srijedu, obrazlažući presudu, da su i Plečko i Momčilović pošli iz »Besta« naoružani, te su na time prihvatili mogućnost da dođe do oružanog obračuna. »Nakon što vas je Plečko upucao vi ste se htjeli osvetiti i pucali ste u njega. Zbog toga tu ne može biti riječ o nužnoj obrani, no da ste ga željeli usmrtiti pucali biste u vitalne organe«. Kao olakotne okolnosti sudac je naveo da je od događaja prošlo 10 godina te da je Lola tada imao samo 21 godinu, te da do tada nije bio osuđivan. Obrazlažući dio presude koji se odnosi na drugookrivljenoga Zečevića, sudac je objasnio da je Plečko pričao o jednoj osobi koja je vikala »pucaj, pucaj« no to proizlazi samo iz njegovog iskaza. »Budući da nije bilo pokušaja ubojstva, ne može postojati ni poticanje na ubojstvo«, dovršio je Turudić.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ivan Zvonimir Čičak oslobođen optužbe da je vrijeđao političara</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda, kolumnist »Jutarnjeg lista« Ivan Zvonimir Čičak oslobođen je optužbe da je oklevetao i uvrijedio predsjednika osječko-baranjskog HSS-a i direktora našičkih ribnjaka, Zvonka Ibriksa, u svom članku pod nazivom »Lokalni izbori ili bacanje novca«, objavljenom u spomenutim novinama 17. siječnja ove godine. </p>
<p>Prema privatnoj tužbi, kojom je Ibriks od Čička zbog uvrede i klevete potraživao naknadu neimovinske štete u iznosu od 100.000 kuna, Čičak je u svojoj kolumni u »Jutarnjem listu« pod naslovom »Lokalni izbori ili bacanje novca« iznio čitav niz neistinitih tvrdnji u namjeri da našteti časti i ugledu Zvonka Ibriksa. S obzirom da je sporni tekst objavljen na dan izborne šutnje, odnosno dan prije lokalnih izbora u Osječko-baranjskoj županiji, Ibriks smatra da je bio usmjeren na doveđenje u pitanje njegova političkog kredibiliteta, jer je bio nositelja izborne liste HSS-a na tim izborima. </p>
<p>»Što se, pak, HSS-a tiče, ni njemu ne predviđaju prelazak praga, a pogotovo zbog toga što listu ove stranke predvodi Zvonko Ibriks za kojim se vuku tragovi siledžijskog i batinaškog ponašanja«, pisalo je u spomenutom tekstu, uz obrazloženje »da se radi o tajkunu, koji je u pancirki, bejzbol palicom premlaćivao vlastite radnike«. Zbog tih je navoda, tvrdi Ibriks, doživio brojne neugodnosti pa je morao potražiti i pomoć psihijatra.</p>
<p>Na prijedlog Čičkova branitelja, saslušan je djelatnik Ribnjaka Našice, koji je posvjedočio da ga je Ibriks fizički napao te je time potvrdio i Čičkove navode iz kolumne. Osim toga, o tom se događaju već ranije pisalo, ali Ibriks tada nikoga nije tužio za uvredu i klevetu. </p>
<p>Sudu je predočena i pravomoćna presuda Općinskog suda iz Našica kojom je nedvojbeno potvrđeno da je do napada bilo te da je Ibriks zbog njega osuđen na uvjetnu kaznu. </p>
<p>Nakon što je utvrdio da navodi iz spornoga teksta nisu neistiniti, sudac Darko Krušlin tuženog je novinara oslobodio optužbe.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Direktor i blagajnica optuženi za prijevaru proračuna</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> – Na novomarofskom Općinskom sudu u tijeku je suđenje Ivanu Hranju, direktoru poduzeća »Zagorka« iz Novog Marofa, i Snježani Dvorski, blagajnici u tom poduzeću, optuženima za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno za pomaganje u spomenutom kaznenom djelu. </p>
<p>Hranj je, prema optužnici, dogovorio s predstavnikom njemačkog poduzeća »Ganter« s kojim je »Zagorka« poslovno surađivala, da im to poduzeće za izrađena gornjišta obuće plaća u gotovini. Zatim je, navodi se dalje, uz pomoć drugooptužene koja je potpisivala i pisala račune, ispostavio više neistinitih izlaznih računa, a novac koji su primili od »Gantera« potom su davali radnicima kao naknadu za prekovremeni rad. </p>
<p>Na te iznose nisu obračunavali i plaćali dužne poreze i doprinose, pa tako u razdoblju od 3. srpnja 1998. do 2. veljače 2000. godine na ime poreza i doprinosa nisu platili 422.609,76 kuna.</p>
<p>U optužnici se još navodi i da nisu plaćali propisane poreze i doprinose iz plaća i na plaće, pa su na taj način oštetili proračune Republike Hrvatske te grada Novi Marof za 495.544,13 kuna.</p>
<p>U dosadašnjem tijeku sudskog postupka svjedočila je, između ostalih, Marijana Brlenić, koja u »Zagorki« radi od siječnja prošle godine i to kao referent uvoza i izvoza. Ona je rekla da kod izrade uzoraka cijenu s partnerom dogovara šef proizvodnje i on ima podatak o cijeni, cijenu zna i ona, a i strani partner. </p>
<p>Hranj joj nikada nije dao nikakav podatak o cijeni i ona misli da on ni ne zna kolika je cijena uzorka, odnosno pojedinog artikla. Direktor nije upoznat ni s time koliko će materijala doći u poduzeće, a to ne zna ni ona, sve dok ne stignu dokumenti. Direktor joj nikada nije rekao koliko će materijala doći niti koliko je predmeta potrebno izraditi. Na pitanje tko s partnerom dogovara korekciju cijena, odgovorila je da to čini šef proizvodnje, a ne direktor. Sve poslove oko fakturiranja obavljala je sama i nikad ništa nije dala drugookrivljenoj da napravi, jer to nije bilo potrebno.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Umjesto sudskog epiloga, još jedna odgoda zbog bolesti</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – U srijedu na zlatarskom Općinskom sudu nije održano suđenje bivšem direktoru konjščinskog »Komunalca« Stjepanu Hajniću (49) i poznatom zagorskom poduzetniku Mladenu Jakopcu (67). </p>
<p>Kako je kazao predsjednik Općinskog suda u Zlataru, Franc Harapin, koji predsjedava sudskim vijećem, odgodu je zatražio Jakopčev odvjetnik Vladimir Vinja zbog bolesti svojeg branjenika. Tako je umjesto najavljenog sudskog epiloga, uslijedila još jedna u nizu odgoda, kojih je bilo više nego održanih ročišta.</p>
<p> Stjepana Hajnića optužnica tereti da je zlorabio položaj i ovlasti i da je kao direktor komunalnog poduzeća, bez znanja upravnog odbora »Komunalca«, za Jakopčevu Mesnu industriju podigao 6 milijuna kredita u Kreditnoj banci Zagreb. </p>
<p>Jakopec kredit nije vratio, a optužen je i za poticanje Hajnića za navodno kazneno djelo. Potkraj prošle godine Jakopec je priznao solidarnu odgovornost i obvezao se banci platiti 400.000 kuna, a preostali dio do nagodbenog iznosa, oko 2 milijuna kuna, isplaćuje »Komunalac«.</p>
<p>Inače, u Zlataru, ali na Županijskome sudu, u ožujku je izrečena prva pravomoćna presuda Jakopcu, kojom je oslobođen krivnje da je za svoje poduzeće, Mesnu industriju Jakopec, nezakonito priskrbio oko 1,3 milijuna kuna, izbjegavajući plaćanje doprinosa na plaće, koje je radnicima isplaćivao na ruke. </p>
<p>Samo nekoliko dana kasnije, Općinski sud nepravomoćno je optužbe oslobodio i njegova sina, Davorina (35) i Ivicu Šimunca (58) da su oštetili državni proračun za oko 300.000 kuna. </p>
<p>Riječ je o optužbi za istovrsno kazneno djelo, isplate plaća na ruke, koje su D. Jakopec i I. Šimunec , kao direktori poduzeća »Jakopec - uvoz« d.o.o., isplaćivali mimo blokiranog računa tvrtke. A novac za plaće posuđivali su, a od koga drugoga nego - Jakopca seniora, odnosno njegove Mesne industrije.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Yugom« izazvao nesreću u kojoj je ozlijeđena pješakinja</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Jedna je osoba teško, a dvije su lakše ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak oko 13,30 sati u Ulici Blage Zadre u Vukovaru. </p>
<p>Kako je izvijestila vukovarsko-srijemska Policijska uprava, nesreća se dogodila kada se Zoran S. (18), upravljajući neregistriranim i tehnički nepregledanim osobnim automobilom »yugo« i to prije nego što je položio vozački ispit, kretao Ulicom Blage Zadre. Vozeći neprilagođenom brzinom, nije na vrijeme uočio da se vozilo ispred njega zaustavlja da bi na pješačkom prijelazu propustio pješake. Ne stigavši zakočiti mladi je »vozač« izgubio kontrolu nad upravljačem te je sletio s kolnika i udario u parkiranu »opel vectru«, registracijskih oznaka ZG 6209-K, vlasništvo Svjetlane K. (43) iz Vukovara. Od siline udarca, parkirana »vectra« odbačena je na kolnik te je udarila u pješakinju Snežanu A. (41), koja je u tom trenutku prelazila cestu preko obilježenog pješačkog prijelaza. </p>
<p>Pješakinja je zadobila teške tjelesne ozljede te je kolima hitne pomoći prevezena u vukovarsku Opću bolnicu, dok su vozač »yuga« Zoran S. i njegov suvozač Božidar Z. (21) iz Delnica prošli s lakšim ozljedama. Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici vukovarsko-srijemske Policijske uprave, te su protiv Zorana S. podnijeli kaznene prijave.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Makedonac osumnjičen da je oteo i silovao državljanku SCG</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Temeljem dojave policajaca PU dubrovačko-neretvanske, policajci Druge policijske postaje na Črnomercu su, u suradnji s policajcima iz odjela općeg kriminaliteta i Odjela organiziranog kriminaliteta, dovršili obradu nad 38-godišnjim makedonskim državljaninom kojeg se sumnjiči za otmicu i silovanje 20-godišnje državljanke SCG. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je osumnjičeni 11. lipnja ove godine u Novom Pazaru prevario 20-godišnjakinju, i uz prijetnju ubojstvom, dovezao je automobilom preko jednog graničnog prijelaza u Zagreb. Potom su otišli na područje Zadra, gdje ju je, ponovno prijeteći ubojstvom, više puta silovao. Nakon povratka u Zagreb, oteta i silovana djevojka je 14. lipnja uspjela pobjeći kod rodbine, koja je cijeli slučaj prijavila policiji te je silovatelj ubrzo pronađen i uhićen, a nakon dovršene kriminalističke obrade i prepraćen u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Neriješeno zbrinjavanje otpada prijeti zatvaranjem tvornica</p>
<p>Gospodarstvenici su na skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori upozorili da im država, iako je to dužna, nije osigurala uvjete za normalan rad / Ministarstvo zaštite okoliša procjenjuje da u Hrvatskoj godišnje nastaje 60.000 tona opasnog otpada, dok neki stručnjaci procjenjuju da se radi čak o 200.000 do 300.000 tona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neriješen problem zbrinjavanja industrijskog i opasnog otpada stvara sve više problema gospodarstvu, zbog čega nekim tvrtkama čak prijeti zatvaranje, upozoreno je u srijedu na skupu »Gospodarenje industrijskim otpadom« u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Naime, nakon požara u zagrebačkoj spalionici opasnog otpada Puto i zabrane njenog rada u Hrvatskoj više nema mogućnosti za zbrinjavanje industrijskog i opasnog otpada. Istodobno, izvoz takvog otpada je skup, a za neke vrste i zabranjen. Tako nekim tvrtkama prijeti zatvaranje jer otpad ne zbrinjavaju na propisani način, prije svega zato jer država za to nije stvorila preduvjete iako je to dužna po zakonu, istaknuli su brojni gospodarstvenici.</p>
<p>Predsjednik HGK Nadan Vidošević napomenuo je da će problem biti sve veći, jer industrija još nije došla do 60 posto predratne razvijenosti.</p>
<p>Rješavanje tog velikog problema otežat će i činjenica da nitko ne zna koliko takvog otpada nastaje. Dok Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u dokumentima navodi 60.000 tona, neki stručnjaci procjenjuju da se radi čak o 200.000 do 300.000 tona godišnje pa je pitanje gdje se odlaže razlika, upozorio je Damir Subašić, direktor tvrtke APO-Usluge zaštite okoliša.</p>
<p>Istodobno je potpuno nerealnom proglasio najavu Ministarstva zaštite okoliša da će do listopada odrediti lokaciju za prvo odlagalište industrijskog opasnog otpada. S time da treba bez odlaganja naći rješenje tog godinama zanemarivanog problema složila se i Višnja Jelić Mück, državna tajnica za zaštitu okoliša. Ona je predstavila program mjera za postupanje s otpadom koji je nedavno usvojila Vlada. To je, istaknula je, svojevrsni vatrogasni program kojim pokušavamo riješiti najvažnije među brojnim problemima. U njemu su predviđene promjene propisa (prije svega Zakona o otpadu) i prostornih planova te operativne i poticajne mjere kako bi se od iduće godine omogućilo sustavno rješavanje problema.</p>
<p>Upozoreno je i na sve češće probleme s lokalnim zajednicama u provođenju brojnih investicija. Takve probleme treba rješavati razgovorima, a ne, kako to neki pokušavaju, na ulicama, kazao je Slavko Linić, predsjednik saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje. Vidošević smatra da će najviše senzibiliteta za odnose s lokalnom zajednicom morati pokazati Jadranski naftovod jer je to preduvjet za ostvarenje njegovih planova.</p>
<p>Po riječima državne tajnice u Ministarstvu europskih integracija Marije Pejčinović Burić, najveći izazov koji stoji pred Hrvatskom tijekom procesa priključenja Europskoj uniji upravo je već započeta prilagodba zakonodavstva na području zaštite okoliša. Jer čak trećina europskog zakonodavstva, u koje se mora uklopiti svaka zemlja kandidat, izravno se ili posredno tiče zaštite okoliša.</p>
<p>Zaštita okoliša je prepoznata i kao jedan od najtežih zadataka u nedavno dobivenom avisu. Zato se očekuje da će ostale prilagodbe biti kratkoročne ili srednjoročne, dok će ekološke neminovno biti dugoročne i vjerojatno najskuplje u cijelom procesu prilagodbe. Manji dio novca Hrvatska će za to dobiti iz ISPA fonda Europske unije, ali će većinu novca morati osigurati sama.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nagli rast potrošnje izvorskih voda</p>
<p>Potrošnja bezalkoholnih pića u 2003. bila je 88 litara po stanovniku, dok je u 2000. iznosila 58 litara / U Hrvatsku je lani uvezeno 3,28 milijuna litara jakih alkoholnih pića, a izvezeno oko 6,93 milijuna litara, no vrijednosno je uvoz za čak 23 posto premašio izvoz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U samo nekoliko lipanjskih dana potrošnja bezalkoholnih pića porasla je u usporedbi s onom s početka svibnja za gotovo 30 posto, dok je u još većem postotku porasla potrošnja mineralne i izvorske vode. Ovi neslužbeni podaci dobiveni iz nekoliko većih trgovačkih lanaca u Zagrebu samo potvrđuju podatke iz službenih bilanci Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) i najave su ostvarivanja novog rekorda u potrošnji. Naime, iako je potrošnja najveća ljeti, značajan ukupni porast sad se bilježi i u ostalim mjesecima u godini. Tako je, prema podacima GIUPP-a, u 2003. potrošnja bezalkoholnih pića porasla na 88 litara po stanovniku dok je, primjerice, u 2000. iznosila 58 litara. Ukupna potrošnja je lani, u usporedbi s ranijom godinom, povećana za 18 posto te je iznosila gotovo 369 milijuna litara.</p>
<p>Najveći porast potrošnje, sa 40 milijuna litara na gotovo 70 milijuna litara (+74 posto) zabilježila je obična, izvorska voda. To samo pokazuje točnost prognoza da će Hrvatska ostvarivati sve veći prihod od svojih, za europske prilike, natprosječno kvalitetnih tzv. stolnih voda kao i prijedloga da se zbog njihove strateške važnosti po zemlju njihovi izvori zadrže u domaćem vlasništvu.</p>
<p>U stalnom je porastu i domaća prodaja kao i ukupan plasman mineralnih voda. Na domaće tržište članice GIUPP-a lani su plasirale 243 milijuna litara, a izvezle još 15,5 milijuna litara. Istodobno je uvezeno, ponajviše iz zemalja CEFTA-e, još 20,7 milijuna litara mineralne vode. Kako upozorava ova udruga, izvoz bi bio znatno veći kad bi se ukinuli troškovi koncesije koji odnose 2,5 posto od ukupnog prihoda i hrvatske proizvode u svijetu čine slabije konkurentnim.</p>
<p>Dok na području bezalkoholnih napitaka i mineralnih voda domaći proizvođači čvrsto drže vlastito, a osvajaju i strano tržište, na području alkoholnih pića, posebice jakih alkoholnih pića, sve više gube bitku za tržišta. Za to podjednako okrivljuju visoke trošarine, cijene rada te zastarjelu tehnološku opremu. Prema statistici, lani je uvezeno 3,28 milijuna litara jakih alkoholnih pića, a izvezeno oko 6,93 milijuna litara. Međutim, iako je količinski izvezeno dvostruko više, vrijednosno je uvoz za čak 23 posto premašio izvoz. </p>
<p>Unatoč tome, ako se ništa ne poduzme, kako predviđa GIUPP, već za koju godinu udio uvoznih pića u ukupnoj domaćoj potrošnji porast će sa sadašnjih 25 na čak 50 posto. Zato se, među ostalim, predlaže novo definiranje proizvodnih programa, smanjenje poreznih i drugih opterećenja i izmjena nekih zakonskih propisa. Proizvođači traže da se u Hrvatskoj omogući reklamiranje alkoholnih pića s udjelom alkohola do 15 volumenskih postotaka te naglašavaju da je takva reklama dopuštena i u Europi.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaključena prodaja Diokija i Kemikalije za 18,9 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dom Holding, Proficio i SN Holding zaključili su prodaju većinskih udjela u tvrtkama Dioki i Kemikalija za 18,9 milijuna eura, pošto je u utorak, u skladu s predugovorom potpisanim u svibnju s članicama grupacije Hypo Alpe-Adria banke, na snagu stupio glavni ugovor. Tri tvrtke su u Diokiju držale ukupno oko 51, a u Kemikaliji 99 posto. Dom Holdingu će pripasti 47,29, Proficiju 31,95, a SN Holdingu 20,76 posto prihoda od prodaje. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Predstavljena kreditna kartica Croatia Airlinesa i PBZ American Expressa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Croatia Airlines i PBZ American Express u srijedu su predstavili zajedničku revolving kreditnu karticu, putem koje će korisnici moći sakupljati nagradne milje u programu nagrađivanja putnika Croatia Airlinesa. Kartica, koja će se naći na tržištu do kraja lipnja, prvi je proizvod jednog od franšiznih partnera American Expressa ostvaren u suradnji sa zrakoplovnom tvrtkom. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Cijene nafte porasle zbog novog napada na irački naftovod</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dionice europskih naftnih kompanija u srijedu su znatno porasle potaknute novim skokom cijena sirove nafte, kojeg je izazvao teroristički napad na glavni irački naftovod. To je drugi napad na naftovod u posljednjih mjesec i pol dana, čime je znatno ograničen izvoz iračke nafte preko terminala u Basri. Cijena Nymex sirove nafte u srijedu je porasla 26 centi, na 37,45 dolara po barelu, a Brent 27 centi, na 35,3 dolara po barelu. British Petroleum je do poslijepodneva skočio 1,8 posto, dok je Royal Dutch/Shell dobio 2,2, odnosno 1,7 posto. Francuski total je porastao 1,5, a talijanski ENI 1,1 posto.</p>
<p>Europski indeksi su u srijedu redom porasli, potaknuti i najnovijim komentarima predsjednika američkog Federal Reservea Alana Greenspana, koji su umirili zabrinutost zbog mogućeg znatnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u. Londonski FTSE 100 je tako porastao jedan posto, na 4503,7, a frankfurtski Dax 0,4 posto, na 4004 boda. Pariški CAC 40 je dobio 0,8 posto, dosegavši 3712,5 bodova, a milanski MIB 30 je sa 28.377 bodova bio 0,5 posto viši. Indeks Europskih blue chipova DJ Stoxx 50 je porastao 1,1 posto, na 2740 bodova.</p>
<p>U New Yorku su u prvim minutama trgovanja Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite pali neznatnih 0,1 posto, na 10.372,5, odnosno 1994,2 boda. Tokyjski Nikkei 225 je u srijedu skočio 2,23 posto, na 11.641,72 boda. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Država duguje umirovljenicima 20,7 milijardi kuna </p>
<p>Na temelju procjene HZMO-a Vladino povjerenstvo za povrat duga nastavit će razgovore u četvrtak / Još se ne zna mogu li nasljednici biti uključeni u povrat niti kako će se riješiti pitanje kamata na dug / Već su održane neslužbene konzultacije predstavnika Vlade i Hrvatske stranke umirovljenika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dug prema danas živim umirovljenicima iznosi oko 17,77 milijardi kuna. Ako se u to uključe nasljednici prvoga reda za umrle korisnike mirovina koji bi imali pravo na povrat duga prema Odluci Ustavnoga suda (a takav prijedlog postoji), država ukupno duguje umirovljenicima oko 20,77 milijardi.</p>
<p>Procjena je to Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), upućena Vladi ovih dana, na temelju koje Vladino povjerenstvo za povrat duga u četvrtak nastavlja razgovore. Neslužbeno potvrdu za to dobili smo u srijedu i u Vladi, uz ogradu kako se još ne zna mogu li nasljednici biti uključeni u povrat duga. Još se ne zna i kako će biti riješeno pitanje povrata kamata na dug, odnosno hoće li država od umirovljenika za njih tražiti oprost.</p>
<p>Vjesnikov izvor u Banskim dvorima kaže da je već održana neslužbena konzultacija između predstavnika Vlade i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) te da postoji načelno suglasje dviju strana o mogućnosti da se dio duga, ili barem njegov veći dio, vrati u dionicama javnih poduzeća i državnom imovinom. Umirovljenici su to, podsjetimo, isticali i do sada.</p>
<p> Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan nije htio komentirati informaciju o tome da je poznat iznos duga, naglašavajući da ne zna o čemu će Povjerenstvo za povrat duga raspravljati u četvrtak, jer osobno nije njegov član. Rekao je tek da na temelju njemu dostupnih informacija očekuje da bi u četvrtak mogli biti poznati konkretniji rezultati pregovora.</p>
<p>»Već smo na prošlom sastanku očekivali da predstavnici Vlade izađu s nekim detaljima pa je moguće da ih ovaj put i ima. No, jedino što u ovom trenutku mogu reći jest da će HSU ustrajati na tome da predstavnici Vlade što prije ponude prijedlog zakona o povratu duga i popratne propise. Ako nam, naime, ponude dionice za dug, moraju dati konkretan prijedlog kako će one biti podijeljene umirovljenicima«, izjavio je Jordan za Vjesnik. </p>
<p>O tome hoće li HSU i druge umirovljeničke udruge prihvatiti taj prijedlog Jordan nije htio govoriti prije sjednice Povjerenstva, odnosno prije nego što o takvoj mogućnosti raspravi Središnji odbor HSU. Ta se sjednica očekuje 24. lipnja.</p>
<p> Dodao je kako Odboru prepušta i odluku o tome hoće li umirovljenici inzistirati i na povratu kamata, a Odbor će odlučiti i o tome treba li u povrat duga uključiti i nasljednike umrlih korisnika mirovine.</p>
<p> Spomenuto rješenje, kako sada stvari stoje, vjerojatno znači i mogućnost da se donese zakon o osnivanju fonda dionica radi povrata duga umirovljenicima, kaže naš izvor u Vladi. Ako umirovljenici pristanu na takvo rješenje, u tome bi se uveliko koristilo iskustvo dioničkog fonda osnovanog radi obeštećenja branitelja i stradalnika Domovinskog rata, kažu u Vladi. U tom slučaju, Vlada će zadužiti svoja tijela da od dionica u vlasništvu države odaberu najbolje, tvrde naši sugovornici. </p>
<p>To, ujedno, znači da bi, nakon što HZMO provede pojedinačne izračune, svaki umirovljenik trebao dobiti rješenje o dugu i postotku udjela u umirovljeničkom fondu koji mu pripada na temelju duga. Taj bi dokument (rješenje), pretpostavlja se, trebao imati karakter vrijednosnog papira, što znači da bi umirovljenici njime mogli trgovati na tržištu dionica i tako doći do gotovine ako im je nužna. U Vladi pretpostavljaju da bi se moglo osigurati i da dug bude prenosiv. Tako bi umirovljenici na temelju tog dokumenta mogli ostvariti pravo na doživotno uzdržavanje, smještaj u domu umirovljenika i slično, dok bi oni koji ne trebaju gotovinu i mogu čekati, svake godine imali pravo i na dividendu.</p>
<p> No, svi ti detalji rješavat će se u međuvremenu dok bude trajao izračun duga za svakog pojedinog umirovljenika, upozorava naš izvor.</p>
<p>Inače, ukupan dug prema umirovljenicima procijenjen je na 37,2 milijarde (32,2 milijarde samo za žive korisnike mirovina), ali HZMO je od tog iznosa odbio ono što je umirovljenicima isplaćeno u obliku dodatka od 100 kuna i šest posto, za razdoblje od 1. siječnja 2003. do danas, nakon što je produljena isplata dodatka u odnosu na prvotni zakon, te kroz Zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika prema kojem su mirovine rasle od 0,5 do 20 posto.</p>
<p>Naš izvor smatra da bi procjena prema kojoj će umirovljenici ostvarivati pravo na 15.000 do 40.000 kuna - ovisno o visini mirovine i umirovljeničkome stažu - mogla biti točna. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Šarinić mogući DC-ov predsjednički kandidat</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vesna Škare Ožbolt, predsjednica Demokratskog centra (DC), u srijedu je na konferenciji za novinare potvrdila da bi Hrvoje Šarinić mogao biti kandidat te stranke na skorim predsjedničkim izborima. Kako je istaknuto, odluku o tome donijet će Glavni odbor DC-a najesen. </p>
<p>»Šarinić kao intelektualac, poslovni čovjek, financijski neovisan o politici i umjerene građanske opcije može biti predsjednik kakav treba Hrvatskoj i njezinim građanima«, rekla je Škare Ožbolt dodajući da se on na vrijeme distancirao od loših poteza vlasti u kojoj je i sam sudjelovao.</p>
<p>»Sutra je za Hrvatsku Dan D. Velika je stvar dobiti status kandidata za ulazak u EU. DC kao stranka vladajuće koalicije dala je tome velik doprinos kroz funkcioniranje pravne države i ubrzanu reformu pravosuđa koja je jedan od preduvjeta za ulazak u EU, istaknula je Škare Ožbolt.</p>
<p>»Euroskepticizam više uopće ne bi trebao biti na dnevnom redu na hrvatskoj političkoj sceni. Više nema mjesta politikantstvu tipa 'Hrvatska je na koljenima zbog suradnje s Haaškim sudom' ili 'Hrvatska odustala od vitalnih nacionalnih interesa' zbog odustajanja od ribarske zone«, istaknula je Škare Ožbolt.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stegovni postupak protiv zamjenice općinskog državnog odvjetnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Protiv zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Sanje Fucak odlukom je Državnoodvjetničkog vijeća u srijedu pokrenut stegovni postupak. Dogodilo se to nakon zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva u metropoli da se protiv nje takav postupak povede zbog nezakonitog postupanja u jednom predmetu. Uočeno je, naime, da je tužiteljica Fucak postupala prema zahtjevu zainteresirane strane u postupku, a da se pritom nije koristila zakonskim sredstvima za svoj rad, makar su sve radnje izvedene u tom postupku bile u skladu s propisima. Nije prihvaćen zahtjev da se Sanja Fucak do dovršenja stegovnog postupka suspendira sa svog radnog mjesta. Nastavak predmeta pred Državnoodvjetničkim vijećem bit će u rujnu ove godine. (V. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Plaćanje HEP-ovih računa bez naknade od srpnja i u Fini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Račune za potrošenu električnu energiju, plin i toplinsku energiju od 1. srpnja građani mogu bez naknade plaćati u poslovnicama Financijske agencije. Ugovor o tome u srijedu su potpisali predsjednik Uprave Fine Đuro Popijač i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak. Građani će tako moći plaćati račune bez naknade ne samo u poslovnicama HEP-a, nego i u više od 180 Fininih poslovnica u Hrvatskoj.</p>
<p>Ta usluga smanjit će troškove HEP-a, ali i potrošača, a posebno će biti važna onim građanima kojima minimalna naknada od 4,5 kune po računu znači bitnu mjesečnu uštedu, rekao je Mravak. Tridesetak firmi, među kojima su Hrvatski telekom i Raiffeisen stambena štedionica, koristi se Fininim servisom za plaćanje računa, a cilj je da se u Fini mogu plaćati sve komunalne infrastrukture, izjavio je Popijač. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jurin: Požare će gasiti dobrovoljci i profesionalci</p>
<p>Glavni vatrogasni zapovjednik pozvao Hep, Hrvatske šume i HŽ da odrade svoj dio posla u prevenciji požara/ Vatrogastvo će ove godine imati na raspolaganju četiri helikoptera, dva air-traktora te četiri kanadera </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Mladen Jurin izjavio je u srijedu u Divuljama da je za ovogodišnju protupožarnu sezonu angažiran veći broj ljudi i tehničkih sredstava u odnosu na prošlu godinu, koju je ocijenio najtežom dosad. »Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, posebno velikim požarima na srednjodalmatinskim otocima koji godinama izbijaju na istim područjima, na Hvaru, Braču i Korčuli, uz dobrovoljna vatrogasna društva djelovat će i profesionalna vatrogasna postrojba«, kazao je Jurin. </p>
<p>Kako su prošle godine zabilježena 4438 požara, u kojima je smrtno stradalo čak 18 osoba, a materijalna šteta bila je oko 150 milijuna kuna, Jurin je upozorio na potrebu učinkovitijeg rada inspekcijskih službi. Kao primjer je naveo nedavni požar na makarskom i vrgoračkom području, do kojeg ne bi došlo da je Hep pravodobno očistio prostor ispod dalekovoda. Osim Hepa, Jurin je pozvao i Hrvatske šume te Hrvatske željeznice da odrade svoj dio posla u prevenciji požara.</p>
<p>Vlada je ove godine za zaštitu od požara odobrila 15 milijuna kuna, odnosno pet milijuna više nego lani, rekao je Jurin.</p>
<p>Zapovjednik Četvrtog korpusa HV-a i Operativnog vatrogasnog zapovjedništva Oružanih snaga Mate Obradović rekao je da će vatrogastvo ove godine imati na raspolaganju četiri helikoptera, dva 'air-traktora' te četiri kanadera, od kojih će onaj, oštećen lani u Crnoj Gori, biti spreman do kraja lipnja. Zračne snage Oružanih snaga sudjelovat će i s vodom bespilotnih letjelica, koje će omogućiti bolji nadzor požara iz zraka, te usmjeravati gasitelje na terenu. </p>
<p>U slučaju velikih požara, u gašenju će se angažirati i pripadnici namjenskih Oružanih snaga gardijskih brigada HV-a. Radi sprječavanja širenja požara iz BiH počelo je razminiranje područja uz granicu sa susjednom državom kako bi se stvorili široki prosjeci koji će zaustaviti premještanje vatre u Hrvatsku. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ćiro na novinskoj konferenciji zlorabio položaj </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatski zbor sportskih novinara i Vijeće časti HND- a uputili su u srijedu priopćenje u povodu akreditiranja i istupa Miroslava Blaževića na konferenciji za novinare nakon utakmice Hrvatska-Švicarska na Europskom prvenstvu u Portugalu.</p>
<p>»Hrvatsko novinarsko društvo i Hrvatski zbor sportskih novinara HND-a upozoravaju da novinari pojedinih sportskih redakcija na Europskom nogometnom prvenstvu u Portugalu sudjeluju ne samo u 'sumraku hrvatskog nogometa' nego i u 'sumraku hrvatskog novinarstva'.</p>
<p> Upozoravamo da je akreditiranje nogometnog trenera Miroslava Ćire Blaževića kao novinara suprotno Statutu i Kodeksu časti HND-a te Kodeksu Europske novinarske federacije (EFJ)«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>»Naime, dobar je dio europskih medija u svoje konzultantske i komentatorske redove uključio sportske i ine stručnjake, ali se niti jedan od njih nije usudio jednog aktualnog trenera i potencijalnog izbornika proglasiti – novinarom! Istup Miroslava Blaževića na konferenciji za novinare u ponedjeljak, 14. lipnja, nakon utakmice sa Švicarskom, među ostalim, flagrantno je kršenje poslovnih/etičkih načela novinarskog poziva, da ne trošimo riječi na tzv. kućni odgoj. Jednostavno, riječ je o sukobu interesa, odnosno zloporabi položaja!«, ističe se.</p>
<p> »Iz izvješća s te konferencije nije jasno jesu li sportski novinari upozorili trenera Blaževića da se ne smije miješati u njihov posao. Jesu li ga na to upozorili aktualni poslodavci koji bi o tomu morali voditi računa?</p>
<p> HND i Hrvatski zbor sportskih novinara HND-a upozoravaju da se prema Kodeksu časti HND-a i EFJ-a, te Svjetske organizacije sportskih novinara, novinar ne smije baviti propagandom i reklamom, odnosno, poslovima koji ugrožavaju samostalnost i neovisnost izvještavanja i komentiranja. Doslovce, novinaru nije dopušteno objavljivati nenovinarske informacije radi stjecanja osobne koristi ili koristi poslodavca te ne smije biti autor ili promotor plaćenih reklama i drugih propagandnih poruka. A upravo se na Euru 2004. događa da pojedini 'novinari', ali i urednici, te voditelji izravno ili, pak, neizravno reklamiraju sponozore ili proizvode, što je bjelodano nedopustivo«, upozoreno je u priopćenju.</p>
<p> »Ako se novinari i redakcije ogluše o to upozorenje, HND i Hrvatski zbor sportskih novinara Društva o svemu će obavijestiti Vijeće časti HND-a, Izvršni odbor EFJ-a i Svjetsku udrugu sportskih novinara. HND je već o svemu uputio obavijest Antoniju Prietu, uglednom portugalskom sportskom novinaru, čelniku portugalskog novinarskog udruženja te članu Izvršnog odbora EFJ-a«, piše u priopćenju koje su potpisali predjednica Vijeća časti HND-a Gordana Grbić, predsjednik HZSN-a Jura Ozmec i predsjednik HND-a Dragutin Lučić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čobanković: U Hrvatskoj nema kravljeg ludila </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Hrvatskoj nema kravljeg ludila niti mogućnosti zaraze goveđom spongiformnom encefalopatijom, rekao je u srijedu Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.</p>
<p> Naglasio je da ne može komentirati slučaj pacijentice u Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u Zagrebu, za koju se u medijima nagađa da boluje od Creutzfeldt-Jakobove bolesti, jer, ističe, nisu završena klinička ispitivanja. Osim toga, kaže Čobanković, taj je slučaj u nadležnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Prema svim dosadašnjim istraživanjima i na temelju »brzih testova« provedenih u Hrvatskoj, nije utvrđen niti jedan slučaj bolesti goveđe spongiformne encefalopatije (BSE) na bilo kojem uzorku životinja. Hrvatska je dakle i dalje zemlja slobodna od BSE-a, istaknuo je ministar.</p>
<p> Hrvatski veterinarski institut proveo je više od 43.000 »brzih testova« uzorka goveda iz zemlje i uvoza, i svi su bili negativni na BSE.</p>
<p>Čobanković je ustvrdio da Hrvatska ima učinkovit sustav kontrole BSE-a, sukladan onom u Europskoj uniji, što je vrlo bitno jer je izvoznica na europsko tržište te članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).</p>
<p> Hrvatski sustav nadzora protiv BSE-a temelji se na zabrani upotrebe mesnog koštanog brašna u životinjskoj prehrani, praćenju zdravstvenog stanja životinja, te na laboratorijskoj dijagnostici – testiranju svih zaklanih goveda starijih od 24 mjeseca. Uz to, iz upotrebe se odstranjuju tkiva visokoga rizika kao što su leđna moždina i goveđa glava.</p>
<p>Hrvatska je uspostavila i jedinstven sustav obilježavanja i evidencije svih grla goveda. Kako je objasnio ministar, to znači da se u svakom trenutku može brzo identificirati određene zaražene životinje i samim time praktički nema mogućnosti da se u Hrvatskoj bilo tko zarazi BSE-om.</p>
<p>Primjerice, u veljači su u Hrvatsku uvezene dvije junice iz stada u Njemačkoj u kojem je naknadno utvrđeno kravlje ludilo. Uvezene junice su eutanazirane, a ispitivanja su pokazala da nisu bile zaražene BSE-om, rekao je Čobanković.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zbog duga više se neće gubiti stanovi i kuće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sve su stranke u srijedu u Saboru najavile da će podržati novi zakon o kamatama, koji zabranjuje pripisivanje kamate glavnici te predviđa propisivanje najviših kamata. Zastupnici su podržali zakon kao »ispravak civilizacijske nepravde«, odnosno prakse po kojoj su građani zbog duga od nekoliko desetaka ili nekoliko tisuća kuna ostajali bez stanova i kuća, a tvrtke odlazile u stečaj. No, građani će pred bezobzirnim kamatarenjem biti sigurni tek kad se, kao što je upozorio Nikola Vuljanić (HNS-PGS), izmijeni i Zakon o obveznim odnosima. Naime, u njemu postoji članak koji izričito dopušta naplaćivanje kamata na kamate bankama i bankarskim organizacijama. Da Vuljanićeva bojazan nije pretjerana, posredno je potvrdio i ministar financija Ivan Šuker, koji je rekao da je već osnovana skupina zadužena za izmjene Zakona o obveznim odnosima. Saborski zastupnici pozicije i opozicije suglasili su se i u stavu da izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa neće riješiti mnoge probleme, no dobro je da se o njima raspravlja i da se zakon barem djelomično poboljša, suglasili su se u srijedu zastupnici pozicijskih i opozicijskih stranaka.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Moderniziranom Ličkom magistralom brže do Zadra </p>
<p>Ministar Kalmeta otvorio obnovljenu dionicu Ličke magistrale preko Debelog brda, kod Korenice, dugu oko pet kilometara/ Potvrdio je da će autocesta Mala Kapela–Dalmacija biti otvorena 30. lipnja </p>
<p>KORENICA/GOSPIĆ</p>
<p> – Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u Pećanima je, nedaleko od Korenice, u srijedu pustio u promet obnovljenu dionicu Ličke magistrale (D1) preko prijevoja Debelo brdo.</p>
<p> Dionica je duga 5,2 kilometra, s četiri vozna traka koji će omogućiti brz protok prometa jer je dograđen dio za spora vozila. Kalmeta je čestitao izvođačima radova, Vijaduktu i Dalekovodu, te investitoru Hrvatskim cestama. </p>
<p>Istaknuo je da je dosad Debelo brdo bilo usko grlo gdje su se dogodile mnoge prometne nesreće, a sada je ta prometnica modernizirana u što su Hrvatske ceste uložile 60 milijuna kuna. </p>
<p>Sada se tim dijelom može voziti 80 kilometara na sat, rekao je Kalmeta ističući da će vozači brže stizati do Zadra, odnosno Zagreba. Radovi koji su potrajali nekoliko mjeseci, izvedeni su u roku, a promet je tekao zaobilazno od Korenice preko Bunića i obrnuto. </p>
<p> Ministar je u Gospiću nakon toga održao radni sastanak sa županom ličko-senjskim Milanom Jurkovićem i suradnicima.</p>
<p>Kalmeta je najavio da će dio autoceste Zagreb-Split od južnog portala tunela Mala Kapela do čvora Gornja Ploča biti otvoren u najavljenom roku – 30. lipnja.</p>
<p>»Autocesta će biti otvorena kako je i planirano. Nevrijeme je stvaralo nepremostive poteškoće kad je u pitanju rok, ali bez obzira na to mislim da će građevinari koji rade nadljudskim naporima učiniti sve da cesta bude puštena u promet 30. lipnja«, istaknuo je ministar Kalmeta. Na radnom sastanku, župan Jurković i gradonačelnik Gospića Milan Kolić upoznali su ministra s infrastruktualnim planovima, važnim za razvoj Like i Gospića. </p>
<p>Raspravljalo se i o turističkom razvoju Like, posebno o tome kako se Velebit, Gacka i primorski dio Županije mogu iskoristiti za turizam.</p>
<p>Ministar Kalmeta je naglasio da će se puštanjem u promet autoceste Zagreb-Split i izgradnjom državnih cesta uvelike otvoriti mogućnosti razvoja za Ličko-senjsku županiju, i to ne samo na turističkom, nego i na gospodarskom i socijalnom planu. </p>
<p>Trajko Grkovski i Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada hitno traži veće trošarine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vlada će u subotu na sjednici u Šibeniku u saborsku proceduru prema hitnom postupku poslati odluku o povećanju trošarina za cigarete, te automobile, zrakoplove i plovila kojima bi ovogodišnji proračun, počne li primjena 1. srpnja, bio bogatiji za oko 350 milijuna kuna. </p>
<p>Trošarine za cigarete u mekom, tvrdom i luksuznom pakiranju povećale bi se za jednu kunu, čime bi proračun godišnje trebao biti bogatiji za 450 milijuna kuna, dok bi se od trošarina na automobile, zrakoplove i plovila država tijekom cijele godine zaradila 200 milijuna kuna. Za vozila vrijednosti između 50 i 100 tisuća kuna trošarine bi se povećale za 2000 kuna, za one između 100 i 150 tisuća kuna za 3500 kuna, za vozila vrijedna između 150 i 200 tisuća kuna trošarine bi bile više za 6500 kuna, za one između 200 i 250 tisuća kuna 11000 kuna, dok bi za 15.000 kuna bile veće trošarine za vozila vrijedna od 250 i 300 tisuća kuna, a za automobile, zrakoplove i plovila vrjednija od 350 tisuća plaćala bi se trošarina veća za 26.500 kuna. </p>
<p>Prošle je godine od trošarina na cigarete državni proračun zaradio ukupno 2,4 milijarde kuna, a trošarinama na automobile, zrakoplove i plovila oko 900 milijuna kuna, pa bi ovogodišnji prihod trebao biti veći za ranije navedene iznose. Ministar financija Ivan Šuker novinarima je potvrdio da bi se rebalans ovogodišnjeg proračuna na dnevnom redu Sabora trebao naći prije ljetne stanke koja, prema Ustavu, počinje 15. srpnja.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska bi mogla izvoziti u Kinu vegetu, čokoladu i maslinovo ulje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kina je vrlo zadovoljna razvojem bilateralnih odnosa s Hrvatskom u proteklih dvanaest godina od uspostave diplomatskih odnosa. Dvije zemlje uspješno surađuju na političkom, kulturnom, gospodarskom i znanstvenom planu, a Hrvatska podupire politiku jedne Kine, izjavio je u srijedu potpredsjednik kineske vlade Zeng Peiyan. </p>
<p>Zeng je u Banskim dvorima razgovarao s premijerom Ivom Sanaderom i potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor. </p>
<p>Kina ima razumijevanja za volju hrvatskoga naroda da ima vlastiti razvojni put te izrazio nadu da će Hrvatska što prije ostvariti želju da se priključi Europskoj uniji. Tijekom razgovora, Zeng je predložio da Hrvatska što je prije moguće organizira u Kini izložbu hrvatskih proizvoda koji bi bili zanimljivi tom tržištu.</p>
<p>Kosor je spomenula mogućnost da Hrvatska u Kinu izvozi električne kablove i grijače za elektrane, te proizvode poput vegete, čokolade i maslinova ulja.</p>
<p>Potpredsjednika kineske vlade primio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić koji je ponovio poziv kineskom predsjedniku Hu Jintau da posjeti Hrvatsku. </p>
<p>Tijekom susreta, Zeng je izrazio želju da luka Rijeka postane distributivni centar za plasiranje kineske robe na europsko tržište. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>I odlazak u Portugal na račun proračuna sukob interesa</p>
<p>Letica sukobom interesa smatra i slučaj Saše Mesić, kćerke Predsjednika Republike kojoj je mentor za doktorat bio - savjetnik Predsjednika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izmjene zakona o sprečavanju sukoba interesa neće riješiti mnoge probleme na tom polju, no dobro je da se o njima raspravlja i da se zakon barem djelomično poboljša, suglasili su se u srijedu saborski zastupnici pozicijskih i opozicijskih stranaka. </p>
<p>»Je li odlazak na Europsko nogometno prvenstvo na račun državnog proračuna sukob interesa«, pitao je Slaven Letica (HSP), otvorivši najzanimljiviji dio rasprave o konkretnim životnim situacijama koje navode na mogući sukob interesa a koje ni ovaj zakon ne rješava. Letica nedopustivim sukobom interesa smatra i slučaj Saše Mesić, kćerke predsjednika Republike Stjepana Mesića, koja je doktorirala na Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu a njen je mentor bio Esad Prohić, savjetnik Predsjednika. </p>
<p>Spomenuo je i slučaj Goranka Fižulića, koji je kao ministar gospodarstva bio predsjednik Nadzornog odbora Ine pa se promet njegovih privatnih tvrtki na Ini nim crpkama povećao sa šest na 66 milijuna kuna. Prozvao je i državnog dužnosnika, očito Radimira Čačića, zato što je pokrenuo dva državna projekta - ceste i stanove POS-a - nakon čega su njegove privatne tvrtke dobivale poslove na natječajima za te poslove, a Letica smatra da to mogu zahvaliti insiderskim informacijama i fiktivnom obaranju cijena. Polemika se razvila i o ulozi saborskog povjerenstva, čiji čelnik Antun Kapraljević (HNS) smatra da se njegov rad namjerno opstruira, među ostalim, i tako što se ne dopušta da Povjerenstvo zaposli nekoliko službenika. </p>
<p>Takav stav Vlade je Antun Palarić, državni tajnik Ureda za upravu, obrazložio: »Povjerenstvo je izuzetno važno tijelo, ali mislimo da ono neće imati toliko posla koliko se želi nametnuti jer ogromna većina dužnosnika nije u skukobu interesa nego časno i odgovorno mogući sukob rješava u korist javnih interesa«. Stoga, tvrdi Palarić, administrativne i tehničke poslove za Povjerenstvo mogu obavljati i stručne službe Sabora. Palarić se usprotivio i Kapraljevićevom stavu da su, po važećem zakonu, u sukobu interesa svi dužnosnici koji su članovi nadzornih odbora, jer Sabor nije donio popis tvrtki od državnog značaja. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ured Predsjednika: Letica iznio netočnu informaciju</p>
<p>Ured predsjednika Republike Hrvatske reagirao je na izjavu saborskog zastupnika prof. dr. Slavena Letice, tijekom saborske rasprave o izmjenema Zakona o sukobu interesa - uputivši predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu pismo u kojem se navodi da je »prof. dr. Slaven Letica iznio neprovjerenu i netočnu informaciju«. U priopćenju Ureda predsjednika Republike ističe se kako je »predsjednikov savjetnik za znanost i obrazovanje prof. dr. Esad Prohić demantirao tekst objavljen u jednom tjedniku, na kojeg se zastupnik Letica očito poziva«. U demantiju dr. Prohića, navodi se da je za mentora gđe. Saše Mesić izabran prof. dr. sc. Mladen Juračić, redoviti profesor Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Zakonom ubrzati nostrifikaciju svjedodžbi i diploma</p>
<p>Oko tisuću zahtjeva za nostrifikaciju još nije riješeno zbog postojećeg zakonskog rješenja da ih provode činovnici ministarstva / Raspravljalo se o unaprjeđenju hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu, gdje za njih pada zanimanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednica saborskog Odbora za useljeništvo Zdenka Babić Petričević pozvala je u srijedu s tematske sjednice Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa da što prije pripremi prijedlog zakona kojim bi se ubrzalo rješavanje zahtjeva za nostrifikaciju školskih svjedodžbi i diploma. </p>
<p>Čak oko tisuću zahtjeva još nije riješeno, rekao je pomoćnik ministra znanosti Radovan Fuchs, kazavši da je razlog tako velikom broju zaostataka postojeće zakonsko rješenje da nostrifikaciju osnovnoškolskih i srednjoškolskih svjedodžbi provode činovnici ministarstva. </p>
<p>Fuchs ističe da bi izlaz iz takvog stanja bi mogao biti sadašnji način priznavanja fakultetskih diploma čije je rješavanje u svoju mjerodavnost preuzela akademska zajednica, sveučilišta i fakulteti.</p>
<p>Na tematskoj se sjednici bez glasovanja raspravljalo o modalitetima unaprjeđenja hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu. Moglo se čuti da dopunsku nastavu hrvatskog jezika i hrvatske kulture u 19 zemalja pohađa 6300 učenika kojima predaju ukupno 94 učitelja većinom iz Hrvatske. Sudionici tematske sjednice upozorili su na pad interesa za hrvatsku nastavu u inozemstvu, uglavnom u prekomorskim zemljama te na neadekvatnu osposobljenost nastavnika od kojih neki, na primjer u Australiji gdje su pod ingerencijom tadašnjih vlasti, uopće ne govore hrvatski jezik.</p>
<p>Predsjednica Odbora najavila je da će uskoro u ime Odbora predložiti izmjene pravilnika na temelju kojeg hrvatski nastavnici odlaze na četverogodišnji rad u hrvatske dopunske škole, kojih je, rečeno je, najviše u Njemačkoj i Švicarskoj. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040617].
|
