NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040816].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 184649 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.08.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Predložit ću povećanje plaća liječnicima, ali uz mjerenje učinka njihova rada</p>
<p>Liječnički sindikat je pristao na pregovore za granski kolektivni ugovor s aneksom za liječnike ali to uvjetuje korekcijom plaća, no to mora biti u razumnoj dinamici uz uvjet mjerenja učinka s čime se i sindikat složio/ Mjerama racionalizacije bi se do kraja godine trebalo uštedjeti oko 300 milijuna kuna, a u bolnicama oko 500 milijuna kuna - bez smanjenja prava osiguranika/ Smanjuje se i rast bolničkih troškova i potrošnje lijekova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada se MMF-u obvezala na daljnje uštede u zdravstvu, a i ministar financija Ivan Šuker je nedavno najavio da će se proračunske uštede ostvariti, među ostalim, i u zdravstvu. O kakvim uštedama je riječ, pitali smo potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi Andriju Hebranga.</p>
<p>- Naravno da nećemo smanjivati novac za zdravstvo iz proračuna, nego idemo u racionalizaciju u kojoj će se uštedjeti. Primjerice, na sadašnjim natječajima za medicinsku opremu uštedjeli smo oko 30 posto novca za investicije. Natječaji još nisu gotovi, ali dosad smo tako na opremi uštedjeli 30 milijuna kuna, a do kraja godine očekujemo još 20 milijuna. U natječajima i pregovorima smanjili smo i cijene lijekova za 3,5 posto što treba promotriti šire. Do sada je trošak za lijekova samo rastao, a sada imamo smanjenje što znači uštedu od 123 milijuna.</p>
<p> • To je ipak mnogo manje od plana...</p>
<p>– Taj proces još nije gotov a to je bio tek prvi korak. U drugome počinje primjena novog Pravilnika o cijenama lijekova, te očekujem daljnje smanjenje rashoda za još 100 do 150 milijuna kuna.</p>
<p> Uveli smo i vrlo učinkovitu kontrolu mjesečnih rashoda. Svakog desetog u mjesecu s ravnateljima zdravstvenih ustanova raspravljamo o poslovanju i nalazimo mogućnosti daljnjih ušteda a da se to ne osjeti na smanjenju zdravstvenih usluga. U prvih šest mjeseci smanjili smo bolničke rashode za šest posto, a povećali broj hospitalizacija za 1,1 posto. Nastavimo li tako, do kraja godine sigurno ćemo uštedjeti 500 milijuna kuna i to bez smanjenja prava osiguranika. Sljedeći korak je i objedinjena nabavka medicinskog potrošnog materijala, primjerice ugradbenih elektrostimulatora srca, katetera, itd., a pripremamo i program objedinjene nabavke hrane za bolnice u istome gradu ili dijelu grada. Tu će se uštedjeti dodatnih tri do pet posto.</p>
<p> • Bivši ministar Vlahušić u razgovoru za Vjesnik rekao je da će zdravstvo završiti ovu godinu s 1,5 milijardi kuna minusa iako je HZZO, prema prihvaćenom izvješću, lanjsku godinu završio pozitivno. Osim toga, više ste dobili i iz proračuna. Kako to tumačite?</p>
<p>- Ne samo da ćemo završiti s gubitkom, nego će on biti i mnogo veći i to zato što smo naslijedili 7,3 milijardi kuna duga od čega je na naplatu dospjelo 3,5 milijarde. Ove godine postupno otplaćujemo taj dug koji se najviše očituje u produžavanju roka plaćanja bolnica veledrogerijama koji je sada 200 dana. Istodobno s racionalizacijom, polako krećemo sa smanjivanjem tog duga koji krajem godine ne bi smio biti veći od 300 do 500 milijuna kuna. No, odrađujemo spomenutih 3,5 milijardi dospjelih obaveza ranijih godina, dakle ukupno četiri milijardi duga. Naravno, sve to ne možemo riješiti u jednoj godini.</p>
<p> • Kako ćete se s tim nositi s obzirom na obećanja MMF-u?</p>
<p>- Dao sam jamstva MMF-u donoseći poznatih 30 mjera racionalizacije u zdravstvu. Budući da su te mjere, prema pokazateljima za šest i sedam mjeseci poslovanja, dale rezultate, vjerujem da će ih MMF prihvatiti, a s njima i otplaćivanje dugova iz prethodnog razdoblja.</p>
<p> Prema podacima od 10. kolovoza, u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje, bolnice su potrošile 6,2 posto više sredstava što znači zaustavljanje porasta potrošnje, jer su u prvoj četvrtini ove godine potrošile 23 posto više u odnosu na prvu četvrtinu 2003. godine. Cilj nam je do kraja godine rast od 4,5 posto prema sporazumu s MMF-om. </p>
<p>Najnoviji podaci govore i o smanjenju rasta troškova za lijekove: sedmomjesečni porast je 8,9 posto, a u prvoj četvrtini bio je 18 posto. Ne uspijevamo u istoj mjeri zaustaviti rast troška za lijekove u dopunskom zdravstvenom osiguranju. S 90 smanjili smo rast na 60 posto.</p>
<p> • Ima li kakvih reakcija na to kod pacijenata?</p>
<p>- Ta mjera nije povezana sa smanjenjem izdavanja lijekova osim u dijelu koji se odnosi na stvaranje kućnih zaliha. </p>
<p> • S obzirom da zdravstvo još nema kolektivni ugovor, a povećava se razlika u plaćama državnih službenika na štetu liječnika i drugih u zdravstvu, očekujete li s jeseni štrajk?</p>
<p>- Štrajk je trebao biti odmrznut još 15. srpnja. Međutim, zamolio sam Liječnički sindikat za nastavak suradnje i izgladili smo osnovni problem. Postigli smo suglasnost Liječničkog sindikata da sudjeluje u sklapanju granskog kolektivnog ugovora, a strukovni da bude dodatak granskom. Liječnički sindikat to uvjetuje korekcijom plaća liječnika o čemu su pregovori u tijeku. Potpuno sam suglasan s time da se omjeri plaća u zdravstvu promijene, jer liječnici nose najveću odgovornost, kao piloti u odnosu na ostalu posadu aviona. Predložit ću stoga povećanje plaća liječnicima, ali to mora biti u razumnoj dinamici uz uvjet mjerenja učinka s čime se i sindikat složio. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Chiracov i Putinov posjet - podrška Mesiću u pravo vrijeme </p>
<p>Predsjednik Jacques Chirac vjerojatno će ponoviti da je Hrvatska na pravom putu i da će joj Francuska dati punu podršku za posljednje korake do EU-a, dok će Putin potvrditi da je hrvatsko-rusko prijateljstvo dobar temelj i za buduće konkretne poslove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U samom finišu predsjedničke kampanje Stjepan Mesić dobit će neizravnu podršku dvaju europskih predsjednika - francuskog Jacquesa Chiraca i ruskog Vladimira Putina.</p>
<p>U vješto isplaniranom vanjskopolitičkom kalendaru hrvatskoga predsjednika, koji je donekle i korigiran radi kampanje, Chirac i Putin, provjereni Mesićevi prijatelji, dolaze u pravom trenutku. Chirac će najvjerojatnije ponoviti da je Hrvatska na pravom putu i da će joj Francuska dati punu podršku za posljednje korake do Europe, a Putin će potvrditi da je hrvatsko-rusko prijateljstvo dobar temelj i za buduće konkretne poslove.</p>
<p>Iako vanjskopolitičke teme vjerojatno neće biti pretjerano važne u predsjedničkoj kampanji, Mesić će sigurno svojim biračima poručiti da je dao velik doprinos hrvatskoj afirmaciji u svijetu. A Chiracov i Putinov posjet bit će kruna njegovih vanjskopolitičkih aktivnosti, jer će se pokazati da su dvojica moćnih državnika ne samo partneri našem predsjedniku nego i - prijatelji.</p>
<p>Stjepan Mesić tri puta je u posljednje vrijeme posjetio Rusiju. U prosincu prošle godine primili su ga uz Putina i svi najvažniji Rusi, tako i Jurij Lužkov, gradonačelnik Moskve. Dogovoreno je tom prigodom da Rusija bude zemlja-partner na ovojesenskom Zagrebačkom velesajmu, a razgovaralo se i o mnogim gospodarskim pitanjima. Rusija je golemo tržište i opća je ocjena da se još mnogo više može s hrvatske strane to iskoristiti. Dođe li do realizacije i uključivanja Hrvatske u projekt Družbe Adrije, što Mesić zagovara, Hrvatska bi ušla i u europski energetski krvotok.</p>
<p>Dakle, o mnogim će temama dvojica predsjednika moći razgovarati u Zagrebu, a potvrdit će se i stalni uspon ionako dobrih odnosa dviju država. Ni od Putina niti od Chiraca ne očekuje se, naravno, da otvoreno kažu da su »Mesićevi navijači«, ali će Mesićev predizborni stožer bez sumnje dati naglasak i na to da i najvažniji, poput njih dvojice, dolaze na Pantovčak.</p>
<p>Dolaskom Jacquesa Chiraca, s kojim se Mesić susreo nekoliko puta u Parizu, demantirat će se sad već otrcane teze da Francuska nije previše naklonjena Hrvatskoj. Upravo je obrnuto, Francuska s velikim simpatijama promatra hrvatsko približavanje Europi. Na posljednjem susretu u Parizu u travnju ove godine, Chirac je Mesiću izravno govorio o hrvatskoj birokraciji koja radi probleme europskim ulagačima, pa i francuskim. </p>
<p>Hoće li Chiracov i Putinov posjet hrvatskog predsjednika definitivno svrstati u blok »onih drugih« koji čestokontriraju Amerikancima, zasad se ne zna. Mesić je i dalje žestok protivnik odlaska hrvatskih vojnika u Irak u bilo kakvu misiju izvan okvira UN-a, a za to će podršku zasigurno dobiti i od Putina i od Chiraca.</p>
<p>Smanjivši inozemna putovanja, vjerojatno i zbog predizborne kampanje, Mesić je povukao vješt potez i pozvao dvojicu predsjednika u pravo vrijeme. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>S dozvolom voditelja brodice preko oceana</p>
<p>Nemali broj domaćih i stranih nautičara izlazi na more bez minimalnog znanja o ponašanju na moru, počev od upravljanja plovilom do izbjegavanja sudara/ Većinu nesreća prouzroče uglavnom mladi neiskusni nautičari na ski-jetovima ili gliserima koji mogu pojuriti brzinom većom i od trideset milja na sat/ Senjski lučki kapetan Siniša Orlić kaže kako je uz obalu sve mirno kad »gliseraši i jeteri« vide patrolne brodove lučkih kapetanija i pomorske policije, ali kad se oni izgube, počinje show </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Tijekom ljeta u hrvatskom dijelu Jadrana plovi oko sto tisuća raznih plovila, a pritom na sigurnost plovidbe pazi 50 brodova s tristotinjak ljudi lučkih kapetanija i 40 brodova s dvjestotinjak članova posade Pomorske policije. Usporedbe radi, talijansku obalu čuva 8500 pripadnika njihove obalne straže.</p>
<p> Da je nemoguće kvalitetno obavljati tu kontrolu vidljivo je i iz tih brojki, ali problem je i u tome što nemali broj domaćih i stranih nautičara izlazi na naše more bez i minimalnog stručnog znanja o ponašanju na moru, počev od upravljanja plovilom do izbjegavanja sudara. To je otprilike skoro kao kad bi na ceste naših gradova pustili ljude koji su možda jednom ili nijednom sjeli za upravljač motornog vozila.</p>
<p> Upravo to neznanje i nedisciplina najčešći su uzroci nesreća na moru, koje, na žalost, u sve većem broju odnose i ljudske žrtve. Stoga prošlih godina nije skoro nikakva posebna vijest kad se spominju sudari glisera, kao i ski-jetova, pa nalijetanje plovila na kupače kao i ulijetanje među njih, zatim požari i eksplozije na brodicama i jahtama, pa nesmotreno ispadanje iz jurećih plovila, pa izlijetanje s plovilima na obalu... </p>
<p>Većinu tih nesreća prouzroče uglavnom mladi neiskusni nautičari, kojima je adrenalin nerijetko izvan kontrole nakon što u ruke dobiju recimo ski-jet ili gliser koji mogu pojuriti brzinom većom i od trideset milja na sat. Pritom se ta plovila, najčešće, ne odmaknu od obale ni propisanih 300 metara, a već jure poput torpeda, vozeći slalom među glavama kupača. </p>
<p>Treba reći da nakon udaljenosti 300 metara od obale brzina plovila nije ograničena. Inače, onaj tko bude uhvaćen u glisiranju unutar zone od 300 metara bit će kažnjen s 5000 kuna. Naravno tu kaznu nije lako naplatiti, posebice ako se uzme u obzir da ona jednako »kači« one koji su glisirali na 50 metara od obale kao i one koji su uhvaćeni na 250 metara udaljenosti. Kad je riječ o prekršiteljima strancima problem je taj što djelatnicima naših lučkih kapetanija zakon ne dopušta oduzimanje putnih isprava strancima, pa oni kasnije jednostavno mogu neometano otići iz naše zemlje, a ako i ostanu obično se ne pojave pred sucem za prekršaje. Tako se nedavno dogodilo da se kod Novalje jedan slovenski državljanin sa ski-jetom zabio u hrvatski gliser. Slovenac je ozlijeđen i prevezen je u zadarsku bolnicu, a potom je, neometano otišao u deželu. Sada vlasniku oštećenog hrvatskog glisera preostaje jedino da diplomatskim putem traži provođenje sudskog postupka za nadoknadu pričinjene štete. Usput, u Sloveniji će vam za najmanji učinjeni prometni prekršaj oduzeti osobne dokumente kao i one vozila, a bit će vam vraćeni tek kada podmirite »odrezanu« kaznu. U Italiji će vam pak osim dokumenata za teži prometni prekršaj oduzeti i vozilo. Zanimljivo je reći da se u prijedlogu novog Pomorskog zakonika našlo i oduzimanje putnih isprava strancima, ali je to odbačeno. </p>
<p>Lučki kapetan u Senju, kapetan duge plovidbe Siniša Orlić, Vjesniku je rekao kako je za sudionike u pomorskom prometu i dalje na snazi odredba da u slučaju prekršaja mogu imati 0,5 promila alkohola u krvi. No, napominje, alkohol nije među glavnim uzročnicima nesreća na moru. On kaže kako je uz obalu sve mirno i u redu kad »gliseraši i jeteri« vide patrolne brodove lučkih kapetanija i pomorske policije, ali kad se oni izgube na vidiku, nastane show. Kaže kako je problem i u tome što primjerice u Italiji ne moraju biti registrirani »gumenjaci« s motorima do 40 konjskih snaga, a upravo nemali broj tih bezimenih talijanskih plovila dolazi na naše more. Oni se pritom prijavljuju u našim lučkim kapetanijama, a plovilo se upisuje kao »bezimeno«. Bez obzira na to što se to kosi s hrvatskim Pravilnikom o brodicama, Talijanima se u ovom slučaju gleda kroz prste, a sve kako bi nam turizam bio što uspješniji. Baš je zanimljiva ta primjena talijanskog zakona na hrvatskom moru, a za dobrobit domaćeg turizma. U Austriji i Poljskoj pak ne treba registrirati ski-jet, a donedavno Nizozemci nisu morali registrirati manja plovila. Jedino kod Nijemaca mora sve biti »popisano i propisano«. </p>
<p>Što se tiče ispita za voditelja brodice, Orlić napominje kako se pred tim ispitima naglasak stavlja upravo na poznavanje pravila o izbjegavanju sudara na moru i sigurnosti plovidbe. Osnovna dozvola vrijedi za osposobljavanje upravljanja brodicom dužine do pet metara i s motorom snage do pet kilovata, a slijedi dozvola za voditelja brodice do dužine 12 metara i nosivosti 15 GT. Ta dozvola stoji hrvatske građane 260 kuna, a strane 524 kune.</p>
<p> S dozvolom za voditelja brodice možete isploviti i na ocean. Ispit se još polaže i za voditelja brodice za gospodarske svrhe (bivši mornar motorista) te za voditelja jahte</p>
<p>. Da bi mogli upravljati ski-jetom morate imati 18 godina i posjedovati dozvolu za upravljanje brodicom. Međutim, nemali broj vlasnika većih brodova svojoj djeci kao igračku daje pomoćne brodske »gumenjake« tzv. by-boate, kojima onda čak i 10-godišnjaci jure uz obalu i među kupačima. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Biskupska (samo)kritika</p>
<p>GORDAN PANDŽA </p>
<p>Hrvatski katolički biskupi u svojim su propovijedima na blagdan Velike Gospe ove godine dodirnuli niz kritičnih točaka i pukotina u tkivu našeg društva. Tako je kardinal Josip Bozanić u Mariji Bistrici upozorio na nemoralno bogaćenje, rastakanje obitelji i neprijateljsko društveno ozračje prema majkama i djeci, oholost onih na visokim društvenim položajima, negativnu demografsku sliku i ozračje u kojem se sve gleda kroz novac i korisnost. Splitski nadbiskup Marin Barišić u Sinju je upozorio na probleme nezaposlenosti i socijalne pasivnosti mladih što potiče postojeće društvene frustracije. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović u Krasnom je govorio o nedostacima u sudstvu, politici i gospodarstvu... </p>
<p>Uz obuhvatne kritike društva, koje su standardna odrednica homilija hrvatskih biskupa na velike kršćanske blagdane, našlo se i samokritičnijih pokušaja. Tako je pomoćni đakovački i srijemski biskup Đuro Hranić upozorio ne samo na posljedice raslojavanja, indiferentnosti, liberalizma i medijskog senzacionalizma, nego i na »jeftino kršćanstvo nenaviklo na žrtvu«, kao i na »raskorake« u svećeničkom životu »koji zbunjuju vjernike«, zahtijevajući od kršćana da budu zdrava alternativa u društvu. </p>
<p>Većina društvenih problema, kao i nesklad između vjerničkih opredjeljenja i životne prakse koje su biskupi istaknuli, nesumnjivo stoji. No ne možemo ne primijetiti da se u tim porukama odgovornost najčešće prebacuje na društvo, narod, mentalitet, svjetonazor i »ozračje« - prilično apstraktne i impersonalne entitete kojima se bez opasnosti može mnogošto predbaciti - zatim na medije kao dežurne krivce, zaboravljajući da svako društvo ima medije kakve zaslužuje (traži i kupuje), nešto rjeđe na državne strukture, a samo u iznimnim slučajevima (kakav je Hranićev primjer) i na crkvene strukture. </p>
<p>Ako svećenstvo nije primjer svojim vjernicima, životom koji zrači čistoćom, skromnošću, tolerancijom i požrtvovnošću te, što je najvažnije, iskrenim svjedočenjem onoga što propovijeda, uzalud sve lekcije »s katedre i oltara« i apeli vjernicima. Međutim, klerička karijera, podizanje skupih zadužbina i zgrtanje crkvenih riznica nekima je važnija preokupacija od autentičnog svjedočenja Evanđelja koje kaže: »Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta...«</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Grčki obračun s njima</p>
<p>ŽARKO SUSIĆ</p>
<p>Moglo bi se reći, parafrazirajući Krležu, da je svečanost otvaranja u Ateni bila grčki obračun s njima. »Oni« su ponajprije američki, pa i britanski i neki ostali novinari koji su od izbora Atene za organizatora Igara XXVIII. olimpijade svjesno harangirali protiv Grčke. S pozadinskom misli »kako se usudi tako mala zemlja organizirati nešto što znamo i možemo samo - mi«! Njihove medijske agencije su četiri godine zasipale ostala sredstva informiranja »strašnim« pričama da Grci to ne znaju i ne mogu, da kasne u svemu a pogotovo u izgradnji objekata, da neće moći riješiti problem zagušenja prometa i sigurnosti...</p>
<p>Na kraju se pokazalo da Grci znaju - nasuprot kaubojadama - i smisliti i tehnički veoma efektno provesti izvorno kulturno-povijesnu priredbu kao uvod u ono što slijedi. Grci su bili gotovo prisiljeni podsjetiti svijet da su, iako mala zemlja, čovječanstvu dali nemjerljiv i nezaboravljiv prilog civilizaciji i kulturi. I učinili su to na impresivan način.</p>
<p>Sve je to prisililo novog predsjednika olimpijskog odbora Sjedinjenih Država Petera Ueberrotha da se gotovo nemilosrdno obračuna sa svojim, američkim medijima, koji su potkopavali Igre u Ateni. Grčki narod je, presudio je Ueberroth, napravio prvi korak u čudu, »Grci su dokazali da vas je većina bila u krivu i podsjetila vas da su oni bolje kvalificirani nego itko od vas da raspravlja o organizaciji Igara«. Te riječi posebno dobivaju na značenju kad se zna da je Ueberroth čovjek koji je tako uspješno, unatoč bojkotu, 1984. organizirao Olimpijske igre u Los Angelesu i doslovce spasio Igre od propasti koja im je prijetila u to doba. </p>
<p>Činjenica je da je Atena osvojila već svoju prvu zlatnu medalju, rekao je Ueberroth, istaknuvši sjajno riješen promet. Činjenica je i da su novinari 40 minuta nakon svečanosti otvaranja Igara bili u svojim hotelima, a u američkoj Atlanti trebalo im je između tri i - vjerovali ili ne - pet sati da dođu do svojih soba...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Umjesto akcije - farsa</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>U Hrvatskoj se vjerojatno nikad neće snimati film o policijskom »lovu na krupnu ribu« i to iz jednostavnog razloga. Scenarij takvog filma prije bi sličio na kakvu dosadnu dramu nego na akcijski spektakl. U hollywoodskim filmovima prikazane su spektakularne scene pucnjava, bjegova automobilima, helikopterima ili čak podmornicama, nakon kojih mafijaški bossovi dobivaju zasluženu kaznu.</p>
<p>Naš bi scenariji imao rastegnut uvod u kojem negativac, nakon godina »pelješenja« društvenog bogatstva, konačno političkom odlukom biva prepušten »policijskim izvidima«. Slijede godine u kojima policija »filigranskim i minucioznim« radom plete mrežu oko našeg negativca. Jedine iskrice dinamike u tom djelu scenarija mogu se ubaciti kroz prikaz sudskih postupaka u kojima glavni lik tuži novinare zbog »duševnih boli«.</p>
<p>Kada se u zadnjoj trećini zamišljenog scenarija, nakon konačne političke odluke, policija napokon nađe za petama glavnom junaku, drama prelazi u žanr tragikomične farse. Naš negativac, kad dozna da mu je policija blizu, ne podliježe panici. On ima vremena završiti sve neodgodive poslove, oprostiti se s rodbinom, prijateljima i poslovnim suradnicima, dati nekoliko intervjua u kojima će ustvrditi da je žrtva političkog progona, a možda još stigne i tužiti kojeg novinara za klevetu. U završnom djelu scenarija »bjegunac« napušta Hrvatsku, na čuđenje i iznenađenje policije koja obično objavljuje da je podnijela kaznenu prijavu i potjernicu protiv osumnjičenika upravo u trenutku kada je ovaj raspakirao kofere i smjestio se u novi privremeni dom (recimo u Turskoj ili Crnoj Gori). </p>
<p>Takav scenarij odgovara našoj zbilji. Policajci su, čini se, shvatili da je neke bolje pustiti van, da se drugi njima bave. Iskustvo, naime, pokazuje da im naše pravosuđe ionako ne može ozbiljnije nauditi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kako izbjeći spomeničku rentu</p>
<p>U tradiciji je našega naroda proizvoditi rupe u zakonima ili ih lukavo zaobilaziti. Stoga ne začuđuje da neki sada nastoje izbjeći plaćanje spomeničke rente. Ali začuđuje što pet godina nakon donošenja Zakona, a godinu dana nakon što je isti Zakon zbog prijašnje neefikasnosti usavršen, neki organiziraju javne rasprave kojima je konačni cilj ponovno izigrati Zakon</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Odavno u nas vrijedi pravilo da se spomenici kulture koriste i »raubaju« ne samo u turističke, nego i u gospodarske pa i privatne svrhe, a da nitko od tih korisnika baštine, koji na njoj ili u njoj dobro zarađuju, za njezino održavanje i obnovu ne izdvaja ni kunu (nekoć ni dinar). Što je još gore, upravo su mnogi korisnici te spomeničke objekte devastirali umanjujući njihova spomenička svojstva. Istodobno navikli su da o njima skrbi država koja, naravno, za to nikad nema dovoljno novca, ili očekuju da oni »propadnu u svojoj ljepoti« i da se tako skine briga s ramena.</p>
<p>Kako je pak baština nacionalni ponos s kojim se mnogi jalovo busaju u prsa držeći figu u džepu (sjetimo se naricanja zbog ratnih stradanja spomenika kulture koji su svjedočanstvo hrvatskoga identiteta na ovim prostorima), država je morala naći način kako da spasi spomenike od kojih su mnogi namjerno zapuštani i uništavani još od 1945., a dodatno ciljano razarani u Domovinskome ratu, ali često (nažalost) i u miru (gotovo istom mjerom i to često neprimjerenim zahvatima korisnika). Stoga je na prijedlog Ministarstva kulture još 1999. donesen Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim je uvedena i obveza plaćanja spomeničke rente. </p>
<p>No, Zakon s »dobrim namjerama« za spomenike kulture, odnosno kulturna dobra po osnovi naplate spomeničke rente, i četiri godine nakon što je stupio na snagu nije postigao gotovo nikakve rezultate u naplati te rente. Razlog tomu bio je što zakonske odredbe nisu bile dobro precizirane u segmentu provedbe. To je odmah značilo da ta »rupa« u zakonu omogućava i njegovo izigravanje, tj. neplaćanje rente. Oni koji su je morali plaćati zadovoljno su trljali ruke i nisu protestirali protiv zakona koji im je propisao »namet«, ali nije osigurao mehanizme naplate.</p>
<p>Zapravo, Zakon je rentu vezao uz dobit (dva posto od ostvarene dobiti) koju su korisnici uvijek nastojali prikriti. Tako u državnu blagajnu po osnovi spomeničke rente nije pristizalo gotovo ništa. Stoga je Ministarstvo kulture, uz pomoć Ministarstva financija, razradilo drugi model plaćanja te rente i ugradilo ga, izmjenama i dopunama, u postojeći zakon, u trenutku usklađivanja našeg zakonodavstva s europskim. Donesen u hitnom postupku taj je zakon stupio na snagu lani, sredinom rujna.</p>
<p>Novim odredbama propisano je da će se svima koji obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnim kulturnim dobrima (spomeničkim objektima) ili na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline spomenička renta naplaćivati mjesečno po četvornom metru korištenja i to od tri do 10 kuna ovisno o odluci gradova ili općina u kojima su ta kulturna dobra. Zakon je, naime, predvidio da 60 posto od naplaćene rente ostaje gradovima i općinama za obnovu spomenika kulture, a da se 40 posto tzv. solidarnih sredstava prebaci na račun Ministarstva kulture koje bi tako osiguralo novac za obnovu onih spomenika koji se tako ne »rentiraju«, jer se ne koriste u gospodarskoj djelatnosti. Tako bi se uz 200 milijuna kuna, koliko godišnje Ministarstvo izdvaja za obnovu hrvatske kulturne baštine, osiguralo još barem 100 milijuna. A k tome bi se trebalo pribrojiti još 100 milijuna ubranih rentom, po stopi od 0,05 posto na ukupni prihod, od svih koji se u svom poslovanju neizravno ili izravno koriste spomenicima kulture.</p>
<p>Ni tada nitko nije reagirao na »uvođenje« spomeničke rente. Možda su se proučavale moguće zakonske rupe. Iako su do kraja 2003. gradovi i općine trebali odrediti visinu rente po četvornom metru (od tri do 10 kuna), da bi se renta mogla početi naplaćivati od 1. siječnja 2004. a prvi efekti vidjeti krajem travnja 2004. (dakle nakon prvoga godišnjeg kvartala), gotovo godinu dana nakon što su stupile na snagu te zakonske izmjene, ne samo da svi gradovi i općine nisu odredili visinu rente, nego se ona pokušava - eskivirati. </p>
<p>To najbolje pokazuje primjer Pule u kojoj je Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Pula, na traženje pulskih gospodarstvenika i financijera, organizirala sastanak i raspravu s predstavnicima Grada Pule, protestirajući protiv tih »nameta nad ionako posrnulim gospodarstvom«. Zbilo se to neposredno prije sjednice na kojoj je Gradsko vijeće trebalo odrediti visinu rente.</p>
<p>Plaču tako pulski gospodarstvenici i financijeri da će ih spomenička renta baciti na prosjački štap. Ne plaču zbog stanja spomeničke baštine koju godinama lagodno, bez ulaganja »raubaju«. Zaboravili su i svoju Arenu koja je svojedobno, upravo zbog uvođenja gospodarske (restorana i kafića) namjene u taj spomenik kulture najviše kategorije neprimjerenim zahvatima toliko devastirana (izvađena je utroba substrukcija u koju su uselili ugostiteljski sadržaji, a u Arenu su ulite tone betona) da zbog toga - jedan od ključnih razloga - to kulturno dobro nije upisano u Unescov registar svjetske baštine. Tada najavljivano unosno ugostiteljstvo koje će namaknuti i sredstva za održavanje Arene davno je propalo i iseljeno, a Arena je ostala trajno devastirana.</p>
<p>A kad ovi koji sada jadikuju zbog rente, prijeteći da će napustiti spomeničke objekte, stvarno odu (što se i predviđa za sve one koji ne plaćaju rentu) ti će spomenici ostati u jadnome stanju. A daljnjim »raubanjem« bez ulaganja bilo bi i gore. I što uopće znači ta ucjena? Ne plaća li se tako i čistoća po četvornom metru korištenog prostora ili komunalna naknada ili pak pričuva? Pada li nekome na pamet da sada o tome raspravlja i ucjenjuje? Koga? Državu? Grad u kojem živi, radi i ostvaruje dobit? Te naknade kojima se financira infrastruktura već su uvriježene, a nove kojima se čuva baština, u koju se svi olako kunu, postaju predmetom ucjena. Štoviše, pokušava se gradske vijećnike natjerati na kršenje zakona! Pa gdje toga ima? U Hrvatskoj, gdje u mnogim područjima tek treba uvesti red, unatoč sličnim ucjenama.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Još jedno ismijavanje gostiju</p>
<p>Zašto u posezonama imamo malo gostiju, zašto nismo posjećeniji? Prema domaćinima nismo stoga što nema mušterija, a njih (turista) nema ponajviše zato jer s našom ukupnom posezonskom ponudom nisu zadovoljni (kao ni njihove agencije), nisu zadovoljni ni s našim »umornim« domaćinima i njihovim »umornim« i smrknutim facama koje im na svoj način poručuju da se vrate kućama. Tako se to kolo godinama vrti i vrti...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić izjavio je na početku lanjske sezone da smo »...bukom bagera i kompresora duž rivijere podcijenili naše goste«. To je, na žalost, bilo točno jer su posljednjih godina na našoj rivijeri od Umaga do Cavtata uz turističku aktualne i građevinske sezone (poznatije pod nazivom »divlja gradnja«). Dakle u tome je znaku sezona počela, ali se dogodilo i da je završila na isti način – goste smo ponovo podcijenili (ili čak ismijali) na kraju glavne sezone kad su naši »umorni« domaćini požurili zatvarati vrata svojih butiga i tako preostalim turistima omogućili da uživaju u miru i dosadi...</p>
<p>E, ali to se nije dogodilo prvi put! Da se ne vraćamo u prošlost dovoljno je navesti ono što se događalo u novije vrijeme. Nakon ratnih zala i teških nevolja turizam se počeo polako oporavljati od 1996. godine i stiglo se, srećom, dotle da je sezona 2000. godine proglašena »prvom pravom nakon desetak mršavih godina«. Naime, ta je godina (sezona) nedvojbeno najavila i potvrdila povratak pa je s naglašenim zanimanjem očekivana sezona 2001. Bila je dobra, a najveće ohrabrenje je bilo da se (nakon duga vremena) u posezonu napokon ušlo s respektabilnim brojem gostiju, dakle i prilikom da se ljeto produži. Da, ali... Dogodio se (ne)očekivan potez naših domaćina koji su požurili sa »spuštanjem zastora«... Slično se ponovilo i preklani i lani pa se još pamti duhovito-žalosni kratki komentar kolegice Ružice Mikačić (Slobodna Dalmacija) da smo turistima »...pred nosom pozatvarali i zahode«...</p>
<p>»Neslavno, na žalost, završava i aktualna turistička sezona: 'umorni' domaćini požurili su, kao i predlani i lani, sa zatvaranjem dućana, a oni koji su im potpisali koncesije, te oni koji su plaćeni za osiguravanje normalnog turističkog života u destinacijama bezbrižno čekaju novu seriju hodočašća po euro-sajmovima«. To je bio podnaslov Vjesnikova komentara iz rujna lanjske godine (naslov »Početak i kraj turističke sezone u znaku ismijavanja gostiju«). Dakle, i lanjska je sezona, kao i dvije prethodne, naprasno završene prije roka... Hoće li se tako nešto ili slično ponoviti i ovaj put?</p>
<p>Tek je polovica kolovoza i ovom vikend-smjenom turista 14. i 15. kolovoza završava »špica špice«. Sljedeća smjena već će biti s manje gužve što nije novost, ali nije novost ni strahovanje hoće li se ponoviti nekorektno i neposlovno ponašanje domaćina (čast iznimkama) u ismijavanju i podcjenjivanju gostiju?! Nije nikakva novost ni da u našemu turizmu još nema foruma ni tzv. nadgradnje s autoritetom, malo tko kome može nešto narediti, može jedino uputiti preporuku ili na (bez)brojnim sastančenjima nastaviti s pričanjem stereotipnih priča i vapijućih prijedloga o nasušnoj potrebi produženja sezona, što je davno prešlo u svojevrsnu dosadu, veću od dosade posezonskih turista u našim velim i malim mistima.</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti i podatak da je naš turistički vrh autore napisa i komentara o nedorečenosti posezona, ponašanju (ne)odgovornih domaćina, te sivim prognozama nazivao »pesimistima«. Dogodilo se da je, primjerice, i kraj lanjskoga rujna potvrdio očekivanja »pesimista« da rivijera neće biti popunjena prema službenim najavama... Odakle to »proroštvo«? Sasvim jasno: u dvije prethodne posezone gosti su bili prevareni, »nasukani«, podcijenjeni... i kako u trećoj očekivati tzv. posezonski bum? Međutim, glavno je da su se i poslije toga na dijelu pustih sastančenja slušali stereotipi o potrebi produžavanja sezona. Slušat ćemo ih i dalje...</p>
<p>Dakle, zašto u posezonama imamo malo gostiju, zašto nismo posjećeniji? Prema domaćinima nismo stoga što nema mušterija, a njih (turista) nema ponajviše zato jer s našom ukupnom posezonskom ponudom nisu zadovoljni (kao ni njihove agencije), nisu zadovoljni ni s našim »umornim« domaćinima i njihovim »umornim« i smrknutim facama koje im na svoj način poručuju da se vrate kućama. Tako se to kolo godinama vrti i vrti...</p>
<p>Što će se »izvrtiti« ovaj put? Vjerojatno isto ili slično jer se ništa promijeniti neće sve dok se budu ponavljale fraze da se »...u našemu mistu živi za turizam i od turizma« i dok nam god sezone budu prosječno trajale oko četiri mjeseca (najkraće na Sredozemlju!), a turističkim trudbenicima plaće stizale svih dvanaest.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Stambeno zbrinuti sve izbjegle i raseljene osobe</p>
<p>Čelnici OESS-a, izaslanstava Europske komisije i UNHCR-a u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u Srbiji i Crnoj Gori predložit će predsjednicima triju vlada dokument nazvan Road Map (Putokaz), kojim bi se zaključilo izbjegličko pitanje. Osnovno načelo tog dokumenta bit će da sve izbjegle i raseljene osobe koje se žele vratiti trebaju za to imati realnu mogućnost, što uključuje sigurno okruženje i mogućnost stambenog zbrinjavanja</p>
<p>PETER SEMNEBY</p>
<p>Članak objavljen u Vjesniku 7. kolovoza 2004. pod naslovom »Potvrđen stav hrvatskih sudova« autorice Miroslave Rožanković sadrži određene navode o politici međunarodne zajednice i posebice OESS-a, te nekoliko činjeničnih pogrešaka koje bi, vjerujem, trebalo ispraviti. Osvrnuo bih se na neke od najvažnijih točaka.</p>
<p>Politika Misije OESS-a i njezinih međunarodnih partnera odvija se na dvama kolosijecima, kada je riječ o pitanju ukinutih stanarskih prava. Cilj je ove politike pojasniti pravne aspekte koji se odnose na ukidanje stanarskih prava: pružiti opcije stambenog zbrinjavanja svim izbjeglim i raseljenim osobama koje se žele vratiti, neovisno o stambenoj kategoriji koju su koristili prije rata.</p>
<p>Presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Blečić protiv Hrvatske pridonijela je prvom cilju, pravnoj jasnoći, iako neka pitanja ostaju otvorena. Presuda ne utječe na drugi cilj Misije. Sud je odlučio da je stan nad kojim je gđa Blečić imala stanarsko pravo bio njezin dom, no da je s obzirom na okolnosti toga slučaja uravnoteženje suprotstavljenih interesa dozvolilo intervenciju države (tj. ukidanje tog prava).</p>
<p>Autorica vjeruje da je presuda Europskog suda u predmetu Blečić stavila pitanje stanarskih prava ad acta. To nije točno jednostavno stoga što sud nije odlučivao o nizu elemenata. Presuda upućuje na to da bi u drugim situacijama ukidanja stanarskoga prava, uz drukčije činjenice i pod drugim okolnostima, uravnoteženje suprotstavljenih interesa u pojedinačnim slučajevima moglo biti drukčije (primjerice ukidanje stanarskog prava zbog sudjelovanja u tzv. neprijateljskim aktivnostima, bez osuđujuće presude; prisilne deložacije pri kojima su korisnici stanova bez uspjeha tražili pravni lijek putem suda, itd.).</p>
<p>Važno je također i to što sud nije odlučio predstavlja li stanarsko pravo imovinski interes ili ne. Uz to, sud nije odlučivao o učinku ukidanja stanarskih prava na povratak izbjeglica, s obzirom na to da gđa Blačić nema status izbjeglice. Pitanje jesu li ukidanja stanarskih prava imala diskriminacijski učinak na nacionalne manjine nije se trebalo razjašnjavati u toj konkretnoj sudskoj odluci, jer manjinski status u tom predmetu nije bio naveden kao pravni razlog.</p>
<p>Kao što je poznato, OESS je u ovom postupku djelovao kao amicus curiae (prijatelj suda), nakon što je tadašnje nizozemsko predsjedništvo OESS-a procijenilo da bi izvješća Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini bila korisna u tom predmetu. Zahtjev za intervencijom u svojstvu treće strane u skladu je s mandatima obiju misija koji obuhvaćaju široko područje ljudskih prava.</p>
<p>Misija OESS-a nikada nije promicala »povrat stanarskih prava« (kao pravne kategorije), kao što tvrdi autorica. Misija je također jasno rekla da bi u većini slučajeva bilo neizvedivo da se žrtve vrate u svoje stare stanove te da rješenja problema mogu biti različita. Stoga je neosnovan strah kako bi »povrat« tih stanova doveo do velike nepravde«.</p>
<p>Pružanje mogućnosti stambenog zbrinjavanja svim izbjeglim i raseljenim osobama i dalje je jedno od najvažnijih pitanja za Misiju OESS-a u Republici Hrvatskoj i za njezine međunarodne partnere, te zajednički prioritet s hrvatskom vladom. Vlada je preuzela tu obvezu iako je zakon na to ne obvezuje, pa stoga ni presuda u pojedinačnom predmetu ne može utjecati na tu njezinu odluku. </p>
<p>Vlada je u svom odgovoru OESS-u pred sudom u Strasbourgu izrijekom navela da se pitanja stanarskih prava izbjeglica već rješavaju kroz programe stambenog zbrinjavanja. Sud je tu izjavu zasigurno primio k znanju.</p>
<p>Na sastanku ministra mora, turizma, prometa i razvitka, Božidara Kalmete, i čelnika Misije OESS-a, izaslanstva Europske komisije i UNHCR-a te veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu 4. kolovoza dogovoreno je da se nastavi provođenje tih programa. Tako, primjerice, Vladina medijska kampanja radi informiranja javnosti o tom pitanju treba započeti na početku rujna (ona naime nije počela u prosincu prošle godine, kako bi se moglo zaključiti iz članka). </p>
<p>Važnost tog zajedničkog prioriteta potvrđuje i to što je rješavanju stambenog problema bivših nositelja stanarskih prava dana istaknuta uloga i u Mišljenju Europske komisije o kandidaturi Hrvatske za Europsku uniju (avis) te u Nacrtu Europskog sporazuma o partnerstvu s Republikom Hrvatskom. </p>
<p>Čelnici OESS-a, Izaslanstava Europske komisije i UNHCR-a, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u Srbiji i Crnoj Gori predložit će predsjednicima triju vlada dokument nazvan Road Map (Putokaz), kojim bi se zaključilo izbjegličko pitanje. Osnovno načelo tog dokumenta bit će da sve izbjegle i raseljene osobe koje se žele vratiti trebaju za to imati realnu mogućnost, što uključuje sigurno okruženje i mogućnost stambenog zbrinjavanja.</p>
<p>Autor je veleposlanik, voditelj Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ostavština »bana pučanina« i današnji Banski dvori </p>
<p>Ivan Mažuranić i njegovi bliski suradnici svoje su domoljublje slili ne samo u nastojanje da ostvare »modernizaciju u nadi priključenja europskoj zajednici izobraženih naroda s visokom civilizacijom«, nego i u nastojanje za integracijom razjedinjenih hrvatskih zemalja</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Nedavna sto devedeseta obljetnica rođenja »bana pučanina« Ivana Mažuranića odlična je prigoda da se preispita aktualnost djela jednog od najistaknutijih stanovnika Banskih dvora. Njegov sedmogodišnji mandat koncizno je prikazan u klasičnoj povjestici »Prema hrvatskome građanskom društvu« Mirjane Gross i Agneze Szabo.</p>
<p>Kad se Mažuranić godine 1873. nastanio na Markovu trgu, Hrvatska je bila razjedinjena i gospodarski zaostala zemlja, i kao takva »periferija periferije« Europe. Glavni zadatak koji se tada našao pred banom bio je »saniranje teškog društveno-gospodarskog stanja«, što je »zahtijevalo kontinuiranu zakonodavnu djelatnost i koncentraciju svih snaga reforme«.</p>
<p>Posebno važna bila je reforma uprave, koja je nakon otklanjanja korupcije i političke podobnosti trebala biti oslonac reformskoj djelatnosti. Kao uspješan i vrlo obrazovan birokrat, međunarodno priznat pjesnik te vatreni liberal, komu je javnost oprostila krupne mrlje u političkoj biografiji, Mažuranić je u prve dvije godine mandata uspio u Saboru »progurati« čak trideset šest važnih reformskih zakona.</p>
<p>On i njegovi bliski suradnici svoje su domoljublje slili ne samo u nastojanje da ostvare »modernizaciju u nadi budućeg priključenja europskoj zajednici izobraženih naroda s visokom civilizacijom«, nego i u nastojanje za integracijom razjedinjenih hrvatskih zemalja.</p>
<p>No u svojoj se djelatnosti suočavao s jakim otporima. Vlada u Budimpešti, koja je mu je prema tadašnjim ustavnim rješenjima crno-žute monarhije bila nadređena, bojala se Mažuranićeva nastojanja da izgradi modernu i europeiziranu Hrvatsku. Koristeći ustavne ovlasti i svoje pristaše u Hrvatskoj, peštanska je vlada banove reforme ne samo usporavala nego i sabotirala.</p>
<p>Želeći taktikom »korak po korak« izbjeći opasnost s te strane, Mažuranić se zamjerio domaćoj javnosti. Optužbe za pretjeranu popustljivost Mađarima nisu dolazile samo iz redova oporbe nego i iz njegove stranke, koja se glede toga čak i podijelila. Posebnu težinu imalo je pravaštvo koje je zahvaljujući banovu obnavljanju slobode javne riječi počelo prerastati u hrvatski nacionalni pokret.</p>
<p>Pod takvim pritiskom, prisiljen prema vani pokazivati umjerenost a prema unutra dokazivati svoje domoljublje, Mažuranić se slomio.</p>
<p>Početak pada bilo je pitanje Bosne i Hercegovine, koju je Austro-Ugarska dobila na Berlinskom kongresu 1878. </p>
<p>Nasuprot saborskoj većini, koja je od cara tražila da se ona odmah priključi Hrvatskoj, Mažuranić je predlagao umjerenije rješenje: njezino postupno uklapanje u hrvatski nacionalni prostor.</p>
<p>Godinu dana poslije, tijekom rasprave o proračunu, opet se našao osamljen. Osim oporbe, leđa je banu okrenula i trećina zastupnika većine. Jedino rješenje bila je – ostavka.</p>
<p>Što, dakle, Mažuranićeva vladavina govori o današnjim i budućim stanovnicima Banskih dvora? Je li, na primjer, i njihov najvažniji zadatak »saniranje teškog društveno-gospodarskog stanja« u zemlji koju vode? Moraju li provoditi reformu uprave i iz nje uklanjati korupciju i političku podobnost?</p>
<p>Ulažu li i oni svoje domoljublje u »modernizaciju u nadi priključenja europskoj zajednici izobraženih naroda« te u daljnju integraciju hrvatskog društva? Jesu li u tom smislu u stanju provoditi »kontinuiranu zakonodavnu djelatnost« i ostvariti »koncentraciju svih snaga reforme«?</p>
<p>Jesu li prisiljeni prema vani pokazivati umjerenost, a prema unutra uvijek iznova dokazivati svoje domoljublje i hoće li ih to slomiti?</p>
<p>Odgovori na ta pitanja pokazat će koliko je politička ostavština »bana pučanina« aktualna današnjim i budućim stanovnicima Banskih dvora.</p>
<p>Autor je profesor povijesti iz Splita, zaposlen u Osnovnoj školi »Knez Mislav« u Kaštel Sućurcu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ponavljanje otrcanih komunističkih optužbi o Budaku</p>
<p>Suđenje Budaku bilo je inscenirano i bez mogućnosti priziva, a osuda na smrt izvršena je vrlo brzo nakon tog nakaznog procesa. Oni koji danas tvrde da je to suđenje bilo u redu, morali bi prihvatiti i sva ostala poratna komunistička suđenja kao ispravna, pa i ona zagrebačkom nadbiskupu, blaženom Alojziju Stepincu. Kad to ne bi danas bilo zazorno, oni bi se tako izjašnjavali</p>
<p>GOJKO BORIĆ </p>
<p>Da se odmah na početku ovog članka izbjegne svaka sumnja, kažem jasno i glasno: nije potrebno podignuti spomenik hrvatskom književniku i visokom ustaškom dužnosniku Mili Budaku u njegovu rodnom mjestu Svetom Roku. Ali ne zbog toga što bi nas to »udaljilo od Europe«, kako reče predsjednik Mesić, ili poradi toga što bi to »vratilo križ na leđa hrvatskom narodu«, kako je izjavio potpredsjednik Sabora Darko Milinović (HDZ). </p>
<p>Također je povijesno netočna tvrdnja HHO-ova predsjednika Žarka Puhovskog da je Budak bio »jedan od pet vodećih ljudi koljačkog režima«. Vrlo je opasan navod docenta na Filozofskom fakultetu Tvrtka Jakovine da je Budaku suđeno za ratne zločine, a on nije vidio »čvrstu argumentaciju... koja bi njegovu ratnu krivicu relativizirala«.</p>
<p>Budaku ne treba podignuti spomenik ponajprije zbog toga što je teško ali ipak možda moguće u daljnjoj budućnosti potpuno odijeliti Budaka političara od Budaka književnika. Da su oni koji vode tu akciju pametniji, oni bi inzistirali da se na rodnoj kući Mile Budaka postavi skromna spomen-ploča na kojoj bi pisalo ono što piše na svima: »U ovoj se kući rodio Mile Budak, hrvatski književnik, koji je vrlo uvjerljivo opisao život ličkih ljudi. Rođen 30. kolovoza 1889. – pogubljen 7. lipnja 1945.« I ništa više! </p>
<p>O Budaku političaru još nije objavljena nijedna znanstvena knjiga. Ono što o njemu ovih dana pišu razni »dežurni antifašisti« većim je dijelom ponavljanje otrcanih komunističkih optužbi. Tvrdnju da je Budak rekao »Srbe na vrbe«, ispravio je Vjesnik od 9. kolovoza, smjestivši je u usta nekog slovenskog svećenika. Treba dodati da je nastala i objavljena u slovenskim novinama nakon atentata na austro-ugarskoga prijestolonasljednika Franju Ferdinanda daleke 1918. u Sarajevu.</p>
<p>Mnogo teže zvuče Budakove riječi o »rješenju« srpskog problema u po trećinama, koje treba poubijati, protjerati i prekrstiti. Neki u to ne vjeruju, drugi u tome vide Budakov eksces koji se može protumačiti njegovim neizmjernim patnjama tijekom velikosrpske diktature u Kraljevini Jugoslaviji. Na Budaka je usred Zagreba izvršen atentat – željeznom šipkom po glavi, a na veliko čuđenje ostao je živ. Neki su tvrdili: zahvaljujući svojoj »tvrdoj ličkoj glavi«. Poznavatelji Budaka kao čovjeka govorili su da se od tada Budak pretvorio u žestokog nacionalista.</p>
<p>Ne treba se bojati da bi eventualno podizanje spomenika Mili Budaku Hrvatsku udaljilo od Europe. Tko to govori, ne poznaje slične događaje u nekoliko europskih država. </p>
<p>Tako je u Rumunjskoj, koja je u svemu ispred Hrvatske glede članstva u Europskoj Uniji, prije nekoliko godina podignut spomenik domaćem fašističkom diktatoru Antonescuu. Također nije na mjestu tvrdnja da je Budak napisao rasističke zakone u Endehaziji. On ih je samo supotpisao, a oni su nastali pod pritiskom nacističke Njemačke na isti način kako su ih bile prihvatile sve satelitske države Hitlerova »novog poretka«.</p>
<p>Svakome bi trebalo biti poznato da je Pavelićeva NDH bila uglavnom kvislinška tvorevina i da su njezini dužnosnici većim dijelom radili ono što su im sugerirale fašistička Italija i nacistička Njemačka.</p>
<p>No kad već govorimo o Budakovu potpisivanju nehumanih zakona, molimo da se uvaži i to da je književnik Vladimir Nazor, čije ime nosi i danas najvažnija hrvatska kulturna nagrada, potpisao brojne nečovječne zakone u svojstvu predsjednika Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske, na temelju kojih su mnogi ljudi bili osuđeni na goleme kazne, pa o tome nitko ne govori. Žrtvama ustaškog i komunističkog režima potpuno je svejedno tko je bio na »crnoj« ili »crvenoj« strani, jer kazne su u svim slučajevima bile drastične i često nepravedne. </p>
<p>Budak je dolazio u sukob s Pavelićem, njegov utjecaj na funkcioniranje ustaškog režima bio je minimalan, a njegove dužnosti više formalne nego stvarne u stranačko-državnoj hijerarhiji Endehazije. No to ga ne oslobađa sve krivnje za zločine ustaškog režima, ali da mu je suđenje bilo u nekoj demokratskoj državi, umjesto u komunističkoj Jugoslaviji, te bi činjenice bile uzete kao olakotne okolnosti.</p>
<p>No suđenje Budaku bilo je inscenirano i bez mogućnosti priziva, a osuda na smrt izvršena je vrlo brzo nakon tog nakaznog procesa. Oni koji danas tvrde da je to suđenje bilo u redu, morali bi prihvatiti i sva ostala poratna komunistička suđenja kao ispravna, pa i ona zagrebačkom nadbiskupu, blaženom Alojziju Stepincu. Kad to ne bi danas bilo zazorno, oni bi se tako izjašnjavali. </p>
<p>Ne smije se zaboraviti i sramotna činjenica da su komunističke vlasti Budaka izbrisale iz svih knjiga i kao književnika. On naprosto nije postojao prema onoj Orwellovoj kao »neosoba«. Krešimir Nemec je, naravno, uvrstio i ocijenio Budaka kao književnika u svojoj »Povijesti hrvatskog romana« (Zagreb, 1998.), napisavši: »Budak je bio eruptivna stvaralačka priroda, rasni pripovjedač koji je pisao 'iz prve', bez naknadnih prepravljanja i dotjerivanja ... Budakovi romani s ličkom tematikom, u kojima se naglašava kolektivni etos, tradicionalne vrijednosti te metafizika krvi i zajednice, najkarakterističniji su izraz našeg proznog 'Heimatkunsta'.« </p>
<p>Eto, samo kao takav književnik Mile Budak zaslužuje spomen-ploču na svojoj rodnoj kući (ako je nisu srušili četnici u Domovinskome ratu), a njegovo političko djelovanje bilo je štetno za hrvatski narod, koliko je god on u tome bio iskren rodoljub i žrtva svojih ideoloških zabluda.</p>
<p>Uostalom, ako se Budak nalazi u svim leksikonima, enciklopedijama i povijestima hrvatske književnosti, zašto bi bilo koga smetala ploča (a ne spomenik!) na njegovoj rodnoj kući. Moglo bi je postaviti Društvo hrvatskih književnika i/ili Matica hrvatska. Zašto ne? </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>U Francuskom paviljonu SC-a otvara se sveučilišni muzej</p>
<p>Uredit će se i Austrijski vrtni paviljon u Botaničkom vrtu, koji je zaštićeni spomenik vrtne arhitekture, a trenutno je u jako lošem stanju. To bi trebalo pridonijeti oživljavanju Botaničkog vrta, kažu u Sveučilištu</p>
<p>Uskoro će početi obnova Francuskog paviljona u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu, a u novouređenom prostoru trebao bi se, među ostalim, smjestiti i novi sveučilišni muzej.</p>
<p>To je samo jedan od projekata koji će se ostvariti zahvaljujući novčanoj potpori od deset milijuna kuna, koju je Grad na nedavnoj sjednici, na temelju Sporazuma o suradnji koji su još 2002. godine potpisali predstavnici Grada i Sveučilišta, odobrio toj krovnoj zagrebačkoj akademskoj ustanovi.</p>
<p>Tim bi se novcem adaptirala i Velika predavaonica Veterinarskog fakulteta, koji ove godine slavi 85. godišnjicu postojanja, a odabran je za mjesto trajne edukacije iz veterinarske medicine za sedam europskih sveučilišta. U tu će se svrhu Veliku predavaonicu opremiti suvremenom telekomunikacijskom opremom, popraviti ogradu te urediti aula i prilazni put zgradi u kojoj je dvorana. Projekt je spreman za ostvarenje i košta četiri milijuna kuna.</p>
<p>Ostat će novca i za uređenje Austrijskog paviljona u Botaničkom vrtu. Taj je paviljon zaštićeni spomenik vrtne arhitekture, prvotno je izložen u Beču krajem 19. stoljeća, a zatim prevezen u Zagreb. Objekt je, naime, u vrlo lošem stanju, a obnovom će se dobiti atraktivan prostor koji će se koristiti za manje skupove, koncerte, izložbe i slično. To bi trebalo, ističu u Sveučilištu, pridonijeti oživljavanju Botaničkog vrta.</p>
<p>Ostatak novca utrošit će se za nekoliko novih studijskih i znanstveno-istraživačkih projekata, vezanih uz uvođenje Bolonjskog studijskog sustava. Predlaže se, primjerice, poslijediplomski studij »Upravljanje gradom« te projekt o pojavi školjkaša u jezeru Jarun.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Najbolje se prodaje nostalgija za partizanskim vremenima</p>
<p>Više ćeš zaraditi ako zasviraš, nego ako prodaš tu svoju gitaru, poučio je iskusni prodavač svojega mlađega kolegu </p>
<p>Na praznik Velike Gospe mnogi Zagrepčani odlučili su prijepodne provesti na najpoznatijem autosajmu u Hrvatskoj, službenoga imena Sajam automobila Zagreb – Jakuševec. Čim prijeđete most Mladosti i iskrcate se u Zapruđu, ispod nadvožnjaka dočekat će vas penzioneri, nudeći staru odjeću i obuću, pribor za jelo i slične stvari za najviše 20 kuna, dok poduzetni »taksisti« s kombijem kao taksijem pozivaju na vožnju do samog autosajma za sedam kuna po osobi. Mi smo se odlučili za najjeftiniju varijantu i krenuli pješice. </p>
<p>Na savskom nasipu prema Hreliću kolona ljudi koja pješači jer se automobilom gotovo nemoguće probiti do sajma. Pred samim ulazom mladić prodaje gitaru s pojačalom za 500 kuna. Iskusniji prodavač, koji na improviziranom štandu prodaje stare novine, stripove i ploče, poučio je svog mlađeg kolegu: »Onaj tko ima 500 kuna, ne dolazi na Hrelić!« Predložio mu je da, želi li zaista nešto zaraditi – zasvira.</p>
<p> Nama je pak rekao: »Ljudi i inače slabo kupuju, a danas je i praznik, pa ima još manje kupaca. Najbolje se prodaje sredinom mjeseca, kada ljudi dobiju plaću. Stariji kupuju erotske časopise za 15 kuna, a klinci ploče Pink Floyda i The Doorsa, koje dajem za 20 kuna«. Placovina za automobile na sajmu je 50 kuna. Ljudi koji naplaćuju ulaz objašnjavaju nam kako danas nema gužve kao inače, kad za dobro mjesto treba doći u ranu zoru. »Ajmo dečko, nećeš naći bolje automobile od mojih. Cijena prava sitnica!«, pokušavao nas je privući prodavač. Nudio je »golfa« »jedinicu« boje trule višnje »za samo 1500 kuna!«. </p>
<p>Već oko 9 sati kupaca je bilo mnogo, razgledavali su, otvarali »haube«, raspitivali se o limariji i prijeđenim kilometrima pa i dogovarali cijenu. Većina prodavača rekla nam je kako se ljeti automobili slabo prodaju. Mnogo zadovoljniji bili su prodavači na prostoru rezerviranom za »drangulije« – stare tranzistore, televizore, pećnice, opremu za kupaonice, baterije za mobitele, gole Barbie lutke, ribolovni pribor i ostale sitnice čije se cijene kreću od pet do 100 kuna za sitnije stvari, do cijene po dogovoru za krupnije. </p>
<p>Zanimljivo je da svaki prodavač nudi godinu dana garancije, ali ne objašnjava kako nešto zamijeniti ako se pokvari. Osim raznih kućanskih potrepština, velika je potražnja za Titovim kipovima, slikama i ostalim socijalističkim obilježjima. »Ja sam invalid Domovinskog rata i ne patim za Jugoslavijom, ali kaj, kad ljudi jedino to žele kupovati. Problem mi je to sve nabavljati jer potražnja je zaista velika!«, rekao nam je Đuro, koje se dosjetio digitalizirati Bulajićevu »Neretvu« i druge partizanske uspješnice te ih prodaje u DVD-obliku po 20 kuna. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sveti Rok</p>
<p>Na današnji spomendan Sv. Roka brojni će se Zagrepčani okupiti oko njegove kapele na Rokovom perivoju, iznad Britanskog trga, obnavljajući tako jedan stari zavjet, dan još sredinom 17. stoljeća. Tada su se, naime, stanovnici slobodnog i kraljevskog Griča zavjetovali da će podići kapelu u čast zaštitnika Sv. Roka, ako budu pošteđeni kuge koja je zaprijetila gradu.</p>
<p>Godine 1647. započeli su s gradnjom kapele na brežuljku koji su tada nazivali »Penezna gorica«. Zajednička je opasnost ujedinila sve građane u njenoj izgradnji koja je potrajala čitavu godinu. Sudjelovali su muškarci i žene svih staleža, senatori i građani, mladi i stari. Posao je završen 1648. godine, nakon čega se pristupilo uređenju unutrašnjosti kapele. Izrađen je barokni glavni oltar, podignuta propovjedaonica, klupe i kor. Sâm kip Sv. Roka izradili su od drveta, a povrh njega postavili reljefni kip Boga Oca Stvoritelja s kuglom koja predstavlja Zemlju u ruci. Sve je bilo dovršeno 1655. godine i od tada su se tu počele održavati mise. Ta je godina do nedavno bila uklesana na gornjem kamenu crkvenog portala. Nedugo nakon toga, 1663. godine, postavljeno je i zvono koje je još i danas sačuvano.</p>
<p>Uz ovu kapelu od prvih je dana bilo groblje koje se postupno širilo i s vremenom zahvatilo cijelu ravan brežuljka. Pokapanja su ondje trajala do izgradnje središnjeg gradskog groblja na Mirogoju, 1876. godine. Na tom su groblju pokopani mnogi znameniti hrvatski velikani, poput skladatelja Vatroslava Lisinskog, političara Dragojla Kušlana, osnivača Narodnog muzeja Matije Sabljara i zaslužnog arhitekta Bartola Felbingera. Kad je izgrađen Mirogoj, zemni ostaci pojedinih velikana preneseni su na to središnje zagrebačko groblje, a 1888. godine Rokovsko je groblje pretvoreno u perivoj.</p>
<p>Rokov perivoj danas većina sugrađana doživljava kao prostor namijenjen isključivo šetnji u prirodi i dječjoj igri, no nije naodmet prisjetiti se da su se u tišini njegovih krošnji, koja i danas nadahnjuje, začele mnoge stvaralačke misli i ideje koje su obogatile naše slikarstvo, kiparstvo, a jednako tako i našu književnost. Tako je Rokov perivoj trajno prisutan u kulturi Zagreba i čitavoga hrvatskog naroda.</p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Od ponedjeljka »burza« srednjoškolskih udžbenika </p>
<p>U ponedjeljak, 16. kolovoza, u Antikvarijatu Tin Ujević, Zrinjevac 16, počinje drugi krug otkupa gimnazijskih i ostalih srednjoškolskih udžbenika u tradicionalnoj, sedmoj akciji »Gotovo je gotovo«, što je organizira Znanje d. d. Pozvani su svi učenici da donesu školske knjige koje im više ne trebaju te da si njihovom prodajom osiguraju džeparac, jer je isplata odmah. Otkup školskih knjiga traje do 18. rujna. Radno vrijeme antikvarijata je od osam do 20, a subotom od osam do 15 sati. Uvjet za otkup jest da su udžbenici očuvani i da im ne nedostaju stranice. Istodobno, svi koji žele kupiti udžbenike, moći će to učiniti u antikvarijatu po znatno povoljnijim cijenama nego u knjižarama.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Savska gotova, na redu Donje Svetice i Črnomerec </p>
<p>Promet Savskom cestom od nedjelje ujutro normaliziran je, jer je asfaltiranje završeno, ali novi radovi počinju na Donjim Sveticama i na Črnomercu Radi održavanja prometnice, od utorka do subote (od 17. do 21. kolovoza) za promet će biti zatvorene Donje Svetice na dijelu od Ulice grada Vukovara do Planinske ulice, javljaju Zagrebačke ceste. Prometovat će se obilazno – Planinskom, Heinzelovom i Ulicom grada Vukovar. U utorak će biti otežan i promet ulicom Črnomerec na dijelu od Krčelićeve do Strme ulice, zbog rekonstrukcije vodoopskrbnog cjevovoda i kućnih priključaka. </p>
<p>M.N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Rogošić preplivao La Manche!</p>
<p>Poznati splitski maratonac preplivao je između 43 i 45 kilometara za 11 sati i 27 minuta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Najpoznatiji hrvatski maratonac, šezdesettrogodišnji Splićanin Veljko Rogošić, preplivao je u noći na nedjelju kanal La Manche. Za taj podvig Rogošiću je trebalo 11 sati i 27 minuta. Unatoč vrlo lošim vremenskim uvjetima, hrvatski je maratonac u drugom pokušaju uspio preplivati morski prolaz koji spaja Atlantski ocean sa Sjevernim morem, a cijelim putem do krajnjeg cilja pratila ga je kiša nošena jakim vjetrom, koji je podizao velike valove, što je Rogošiću stvaralo nemale fizičke poteškoće. Gotovo istovjetne vremenske prilike bile su i prije godinu dana, kada je Rogošić prvi put pokušao preplivati La Manche. Iako u vrlo dobroj fizičkoj kondiciji i s odličnom zdravstvenom slikom, Rogošić tada nije uspio preplivati morski prolaz između Francuske i Engleske, jer je procijenjeno da bi takav pokušaj bio preriskantan, odnosno, opasan po život našeg maratonca. </p>
<p>Nekoliko mjeseci poslije, Rogošić je ipak uspio ostvariti veliki podvig koji je prokomentirao riječima: »Ne možete ni zamisliti kako je bilo. Prestrašno. Mislio sam da će mi sama duša izaći na usta«. </p>
<p>Rogošić je rekao da su ga nepovoljni vremenski uvjeti iscrpili do te mjere da je ovaj pothvat ostvaren zahvaljujući golemim fizičkim, ali i psihičkim naporima koje je uložio. </p>
<p>»Presretan sam iako je bilo teško pa i opasno ući u more jačine četiri bofora. Ipak, najteže mi je bilo nakon četiri sata plivanja kada sam, unatoč tabletama, počeo povraćati i tada sam pomislio da je sve gotovo«, kazao je Rogošić naglasivši kako su ga mnogi odvraćali od pokušaja da prepliva La Manche poručujući da takav pothvat malo tko može ostvariti.</p>
<p>Rogošić je istaknuo da su u pokušaju preplivavanja La Mancha sudjelovala još četiri maratonca, među kojima i jedna žena, ali da su svi, osim njega i jednog Amerikanca, odustali na sredini kanala, gdje je more bilo jačine sedam bofora. </p>
<p>»Preplivao sam La Manche i mogu reći da je ovo jedan od mojih najtežih maratona, ali ne zbog velike hladnoće, nego zbog povraćanja koje mi je stvaralo tolike poteškoće da sam imao osjećaj kako ću se ugušiti. Toliko sam fizički iscrpljen da poslije ovog uspjeha nisam mogao popiti čak ni kap tekućine«, kazao je presretni Rogošić dodajući da je ruta koju je uspio preplivati duga između 43 i 45 kilometara. </p>
<p>Rogošić je četverostruki prvak svijeta u plivačkom maratonu te pobjednik svih kontinenata.</p>
<p>»Kralj hladnih voda«, kako ga nazivaju novinari, uvršten je i u Međunarodnu dvoranu sportskih velikana u Fort Lauderdaleu na Floridi.</p>
<p>Rogošić je 142 puta bio prvak Jugoslavije u raznim disciplinama, a 52 puta srušio je državni rekord.</p>
<p>Preplivao je Nil, Michigen, Cookov prolaz, Ontario, La Platu, Missouri i Mississippi, a samo na Jadranu isplivao je 22 maratona.</p>
<p>Svojedobno je bio i dvostruki prvak Balkana, dok je, gledajući rang-liste najboljih vremena, zabilježen kao četvrti na svijetu stilom kraul na 1500 metara.</p>
<p>Prema službenom zbroju njegovih preplivanih milja, Rogošić je čak šest puta oplivao Zemlju.</p>
<p>Hrvatskom plivačkom maratoncu na ovom je podvigu u nedjelju čestitao predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Dobrila Stella, Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sjajno sportsko natjecanje u sjeni političkog cirkusa</p>
<p>Iako je »Maraton lađa« bio glavni događaj u dolini Neretve, glavna tema neizbježno je bio slučaj Stipe Gabrića Jambe, a njegova velika slika pojavila se i na mostu u trenutku kada su ispod njega startale lađe/Nakon pljeska Mesiću i zvižduka Vesni Pusić, na spominjanje imena Vladimira Šeksa i Luke Bebića oko Neretve zavladao je tajac</p>
<p>METKOVIĆ/PLOČE</p>
<p> - Tradicionalni »Maraton lađa«, sedmi po redu, startao je u subotu ispod mosta u Metkoviću kada je predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić s kopna ispalio signalnu raketu. Rijeka Neretva u tom trenutku zapjenila se od zaveslaja trideset i tri posade lađa, među kojima i dvije ženske, koje su se natjecale na ruti dugoj 22 i pol kilometra sve do Ploča. </p>
<p>Najveći događaj doline Neretve, koji se i ovaj put održao pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika, nije mogao proći bez nazočnosti najviših državnih dužnosnika, te brojnih političara. Predsjednik Stjepan Mesić, koji se ovaj put u Metkoviću zadržao tek nešto više od pola sata, stigao je u društvu potpredsjednice Sabora RH i liderice HNS-a Vesne Pusić te je po tradiciji popio kavu ispred hotela »Narona«, gdje se rukovao i fotografirao s građanima. </p>
<p>»Ovo je spektakl i pravo sportsko natjecanje te se čudim da televizija to ne prenosi. Mislim da je 'Maraton lađa' među rijetkim priredbama koje bi trebalo prenositi od starta do kraja utrke.</p>
<p>To je jedno muško natjecanje i vjerojatno bi bilo interesantno i za publliku koja nije prisutna u Metkoviću«, kazao je novinarima tom prigodom predsjednik Mesić dodajući kako se nada da će i u drugom predsjedničkom mandatu biti visoki pokrovitelj »Maratona lađa«. </p>
<p>Istodobno predsjednik i drugi potpredsjednik Sabora, Vladimir Šeks i Luka Bebić, u društvu ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt start utrke čekali su na pratećem brodu kao i kompletno predsjedništvo HSS-a na čelu sa Zlatkom Tomčićem, koje je tom prigodom za sebe i članove svoje stranke unajmilo zasebni brod kako bi »Maraton lađa« nakon održane sjednice u »Vili Neretvi« uz pršut, sir, sardele i vino pratilo od početka do samog kraja. </p>
<p>Neretvanske lađare s kopna su pratili i veseli čelnici HSP-a, saborski zastupnici Tonći Tadić, Ruža Tomašić, Miroslav Rožić i Slaven Letica, koji su za tu prigodu na sebi imali zelene majice na kojima je uz otisnuti žuti lik žabe bilo ispisano »Frog people«! </p>
<p>Među tisućama građana teško je bilo ne zamjetiti i generala Ljuba Česića Rojsa koji se u blizini predsjedničkog stola ispred metkovskog hotela družio sa članicama ženske klape. </p>
<p>»Ante Gotovina je moj prijatelj i ja to ne krijem. Kako mu ne bih pomogao kada smo se zajedno borili. </p>
<p>Pa mene bi bilo sram da mu netko pomaže prije mene«, pojašnjavao je pjevačicama svoju ulogu u pojavi bijelih majica na kojima je uz lik odbjeglog generala stajao natpis Heroj, a koje su u vrlo kratkom vremenu »poplavile« Metković. </p>
<p>U mnoštvu koje se nabilo uz samu obalu Neretve kako bi bolje vidjelo start maratonaca zamjetili smo čelnicu SDP-a Željku Antunović kao i Ivića Pašalića, predsjednika Hrvatskog bloka koji je u Metković tom prigodom doveo i svoju obitelj. </p>
<p>Iako je »Maraton lađa« u subotu bio glavni događaj u dolini Neretve, glavna tema u Metkoviću neizbježno je bio slučaj Stipe Gabrića- Jamba a njegova velika slika pojavila se i na mostu u trenutku kada su ispod njega startale lađe. </p>
<p>Metkovci u priči s novinarima smatraju da je njihov bivši gradonačelnik u ovom slučaju žrtva osvete HDZ-a te kako se Stipu Gabrića Jambu po svaku cijenu želi izbaciti iz predstojećih izvanrednih izbora u Metkoviću a za čije je raspisivanje zakonski rok već prošao. Njihovo raspoloženje i mišljenje o »slučaju Jambo« možda se ponajbolje vidjelo kada je Vladin povjerenik za Metković pozdravljao nazočne goste. </p>
<p>Nakon pljeska za Mesića i zvižduka namjenjenih Vesni Pusić, na spominjanje imena Vladimira Šeksa i Luke Bebića oko Neretve zavladao je tajac. </p>
<p>Pobjednik ovogodišnjeg Maratona lađa, kojemu je pripao i 27 kilograma težak veliki štit kneza Domagoja, lađarska je ekipa Donjani Donji iz općine Slivno, pokraj Opuzena. </p>
<p> Drugo mjesto i mali štit kneza Domagoja osvojila je lađarska ekipa Baćine kod Ploča, a treće mjesto i brončani štit kneza Domagoja osvojila je lađarska ekipa Rogotina s ušća Neretve.</p>
<p>Prema procjenama ovogodišnji veliki neretvanski spektakl s obje obale Neretve vidjelo je više od 50 tisuća Neretvana i njihovih gostiju.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Cjelonoćna zabava uz stroge policijske kontrole</p>
<p>Po četvorica policajaca u grupi svako su toliko odvodili po dvoje, troje 'partijanera', prekopavali im džepove i ispitivali ih 'na čemu su'. Nisu, međutim, odvodili svakoga - tek one za koje su sumnjali da su drogu ponijeli s namjerom da je preprodaju</p>
<p>GROBNIK</p>
<p> - Osmo izdanje MTV Valkana beacha, velikog festivala elektronske glazbe koji se održava uz potporu MTV Networks Europe, okupilo je u subotu na automotodromu Grobnik tisuće obožavatelja tog suvremenog glazbenog žanra. Razlog tomu već provjerenomu okupljanju bio je više nego dobar - zvijezde su pod zvijezdama nastupale za svoje poklonike iz cijele Europe (sudeći po registarskim tablicama, uz Hrvate i Slovence bilo je najviše Talijana, no nisu izostali ni Česi, Francuzi i Britanci). I premda su se organizatori pribojavali eventualnih pljuskova, što nimalo ne bi čudilo s obzirom na ovogodišnje nadasve čudno ljeto, te dva od tri dance floora prekrili velikim šatorima, vrijeme je bilo na strani 'partijanera', odnosno obožavatelja techno i house zvuka.</p>
<p>»Ovo mi je peti puta da sam došao u Hrvatsku zbog ovog partyja. Valkana je genijalna i nimalo mi nije teško potegnuti iz Ljubljane, pa čak ni izdvojiti 300 kuna«, rekao nam je Uroš kojeg smo susreli odmah nakon naplatnih kućica. Uroš, međutim, baš kao ni mi, u automotodrom nije uspio ući bez - zaustavljanja pod policijskom palicom. Taj je ritual, naime, morao proći svatko, i to bez obzira na vrijeme kada je došao na party koji je trajao od 18 do 08 sati!</p>
<p>Susret s policijom nije uobičajen - dati dokumente kroz prozor automobilskih vrata nije dovoljno. »Vaše isprave molim i izađite iz automobila«, ljubazno nam se obratio policajac dok smo iznenađeni promatrali kako isti ritual prolazi i dvadesetak automobila ispred i iza nas. »Vozačka dozvola će biti dovoljna«, nastavio je policajac te nas, vidjevši press iskaznicu, pustio da prođemo.</p>
<p>Tek smo u tom trenutku shvatili da imena poput Paula van Dyka, M.A.S. Collective, Sonique ili Richija Hawtina ne znače isključivo cjelonoćnu zabavu i uživanje u ritmu koji diktiraju najveće zvijezde svjetske DJ scene...</p>
<p>»Na čemu si ti?«, glasilo je pitanje koje je policajac uputio tridesetogodišnjaku koji je ispred nas ulazio na veliki prostor automotodroma, namijenjen za oko 12.000 obožavatelja elektronske glazbe. Kada je zbunjeni mladić, nakon što je već dozvolio da mu redar prekopa sve džepove te dao da mu otvore kutiju cigareta i pogledaju jesu li unutra uistinu samo cigarete, rekao da nije ni na čemu, policajac je nastavio: »Na pivi si, jel'?«.</p>
<p>Tako je otprilike izgledao ulazak bilo kojeg 'sumnjivog' tipa, a tortura redarstvenih snaga nastavljena je i iza ulaza - svatko tko je bio iole sumnjiv priveden je u stranu i detaljno pregledan. »Ne smijemo dozvoliti da bilo tko ovdje rasparčava drogu«, objasnio nam je jedan od mnogobrojnih policajaca.</p>
<p>Sve te kontrole, čini se, nisu omele tisuće 'partijanera' koji su blagdan Velike Gospe odlučili dočekati plešući. Velika svjetska DJ imena izmjenjivala su se na čak tri pozornice i oduševljavala publiku koja je iz sata u sat sve više ispunjavala prostor namijenjen za party održan pod motom '2004 - The Year of Valkana'. Najbolji kadrovi koje je ekipa MTV-a snimila na Grobniku bit će prikazani u najgledanijim emisijama britanskog MTV-a.</p>
<p>»Došao sam iz Donjeg Miholjca«, rekao nam je Deni kojeg smo u zanimljivoj odjevnoj kombinaciji primijetili na plesnom podiju. »Super mi je na Valkani, ne bih ovo nikako propustio«, nastavio je simpatični mladić koji je, baš kao i većina ljudi s kojima smo razgovarali na pitanje o drogi odmahnuo rukom. »Povezanost droge s partyjima najčešće je samo fama«, odgovor je kakav smo uglavnom čuli. Zanimljivo je da su na Valkani doista bili ljudi svih generacija. Najviše je bilo ljudi u dvadesetim godinama, no nisu izostali čak ni oni stariji od 50! Slično je i s odjećom - dok se po nekim odmah može primijetiti da su 'partijaneri' jer nimalo ne odskaču od techno trenda, za druge bismo prije rekli da su rockeri ili čak punkeri. No, kada čuju dance ritam, glazba ih poveže i među njima više nema razlike.</p>
<p>VIP karte su koštale 1500 kuna, a u toj cijeni bilo je predviđeno plesanje pod posebnim šatorom, uz šampanjac i jastoge. Na popisu VIP uzvanika bila su imena poput Tonyja Cetinskog (vidjeli smo samo brata Mattea), Ivice Đuzela (inače poznatog partijanera) ili pak Vinka Štefanca i Linde Švarc (i novopečene zvijezde već su VIP). Mi, međutim, nismo mogli provjeriti jesu li oni doista došli ili ne, jer Vjesniku nije bio omogućen ulazak u odaje za posebne goste.</p>
<p>U ranim jutarnjim satima, kada mi više za ovakav provod nismo imali snage te smo odlučili napustiti Grobnik, rijeke ljudi i dalje su hodale prema mjestu na kojemu su i kamere MTV-a snimale dobru zabavu. I tada smo doživjeli najveće iznenađenje - nakon nebrojenih kontrola koje smo prošli ulazeći na Valkanu, očekivali smo najmanje jednu detaljnu policijsku kotrolu pri odlasku s Grobnika. Očekivanja nam, međutim, nisu bila na mjestu - niti smo puhali alkotest, niti je itko pomislio da nam je potreban narkotest, niti nas je itko zaustavio... </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ugodna večer s Jimmyjem Stanićem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Oduvijek je jasno da glazbenicima poput Stjepana Jimmyja Stanića, koji imaju iznimne pjevačke kvalitete i odlični su zabavljači, nikada nisu trebali »privatni pljeskači«. Ma kako u današnje doba od publike katkad bilo teško izmamiti pljesak ili kruh za umjetnika, kako ga naziva Stanić, on ga dobiva bezrezervno – i za glazbu i za šarm i za duhovitost. Tako je bilo i u subotu na Sceni Amadeo, kada je pred gotovo punim gledalištem, i u ovo ljetno vrijeme u kojem je pola gradskih lokala zatvoreno zbog neposjećenosti, u jedinstvenoj i prepoznatljivoj interpretaciji otpjevao mnoštvo nezaboravnih evergreena. Sjajne jazzističke izvedbe Stanić je u svome stilu efektno i upravo ondje gdje treba odijelio vickastim pripovijestima, upakiranima u formu duhovitih fiktivnih anegdotskih prisjećanja. One su publiku podizale u pravom trenutku, jednako kao i za kraj nastupa odabrani set duhovitih i sjetnih domaćih šlagera. Rezultat je svega ono što i najbolji »privatni pljeskači« na silu ne bi mogli postići: s pratećim trojcem – Julije Njikoš (klavijature), Mladen Baraković (gitara) i Josip Cvitanović (bubnjevi) – i uz svoju nezaobilaznu »bolju polovicu« Barbaru, Stjepan Jimmy Stanić je i nakon formalnog oproštaja s publikom tri puta nastavljao s pjesmom. </p>
<p>Nastup je potrajao oko dva i pol sata, a publika se prisjetila neprolaznih hitova poput »The Girl from Ipanema«, »In the Mood for Love«, »Old McDonald«, »Hello Dolly« te domaćih »Prsluk puca«, »Mimi, ti si predebela već« ili »Prolazi sve«. No Stanićev koncert nipošto nije prošao u sjetnu raspoloženju, kakvo bi možda sugerirala spomenuta pjesma o prolaznosti.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ni kamenje nije pokvarilo ugođaj</p>
<p>SOLIN</p>
<p> - U akustičnom ambijentu antičke Gradine u Solinu u petak je održana sedma glazbena proslava kulturne raznolikosti Ethnoambient Salona. Festival posvećen glazbi zasnovanoj na hrvatskoj, ali i tradiciji kultura cijeloga svijeta, ove je godine u samo jednom danu ugostio četiri velika imena svjetske World Music glazbe iz Grčke, Pezijskog zaljeva i Francuske, te iz Hrvatske. Laganim jazzom u ovogodišnji Ethnoambient koji je dupkom napunio Gradine uveo je zagrebački trio Folkestra. Voditelj grupe Krunoslav Levančić led je probio duhovitim šalama koje je zbijao u stankama između pjesama. Glazbom zasnovanoj na arapskoj, indijskoj i mediteranskoj tradiciji i kulturi perzijsko-francuska grupa Les Pecheurs de Perles (Ljudi koji izranjaju bisere) uspjela je potaknuti publiku na ples. No, pravi razlog da se mnogi spuste do pozornice i zaplešu u etno ritmu bio je nastup Mojmira Novakovića i njegove grupe Kries koji su na Ethnoambientu premijerno predstavili svoj novi album »Ivo i Mara«. Kao pravi umjetnički direktor festivala Mojmir je ostale izvođače cijelo vrijeme pratio s gradinske zidine. Odjevene u narodne nošnje svoga kraja žene iz Kupresa su Mojmiru i Kriesu pomogle u prvoj pjesmi. »Lipo vas vidit«, ponavljao je Mojmir koji je energičnim plesom u opancima pozivao publiku da u još većem broju prilaze pozornici. Međutim, oduševljenje s mlađima nisu dijelili i stariji posjetitelji koji su iz prvih redova plesače necivilizirano gađali kamenjem, jer zbog njih, navodno, nisu vidjeli pozornicu. Osim kraćih verbalnih sukoba, ozlijeđenih srećom nije bilo. Nakon malog incidenta na scenu se popela Kristi Stassinopoulou, zvijezda World Musica iz olimpijske Grčke. Atenjanka sitne građe, no jakog glasa bez prestanka je pjevala više od sat vremena, a sa scene je otišla tek nakon bisa. </p>
<p>Izlazeći iz antičkih zidina mnogi su komentirali da im je ovogodišnji Ethnoambient pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Grada Solina, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita, možda bio najbolji do sada.</p>
<p>»Atmosfera je uobičajeno bila odlična. Budući da je Ethnoambient ove godine trajao samo jedan dan, Gradine su bile popunjene do posljednjeg mjesta«, napomenuo je Mojmir Novaković. Dodao je da je čuo za mali incident s kamenjem i da će zbog toga sljedeće godine dva redara stajati u publici. Kao posebnu zanimljivost umjetnički je direktor istaknuo da su mnogi ekološki svjesni gledatelji nakon festivala pokupili svoje otpatke. »Publika nam je dala sjajnu ideju. Dogodine ćemo na ulazu ljudima dijeliti vrećice za smeće«, kazao je Mojmir. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Skakačke vratolomije na Rtu Kamenjak</p>
<p>PULA</p>
<p> – Na krajnjem jugu Istarskog poluotoka, na Rtu Kamenjak kraj Premanture, svake godine pa tako i ove, uoči blagdana Velike Gospe nekolicina entuzijasta predvođena Jožom Rola i Vladom Lečekom skače noću u more sa petnaestmetarskih stijena i to s upaljenim bakljama u rukama! Dvadesetak hrabrih skakača, adrenalinskih ovisnika, uz povike i pljesak tristotinjak okupljenih gledatelja izvodilo je vratolomije skačući u more s bakljama. Osim salta, skokova na glavu i drugih oblika, posebno su bili zanimljivi nudisti koji su skakali goli, ali sve je to priroda! Ambijent djevičanske prirode Rta Kamenjak, gdje raste četiristotinjak endemskih vrsta biljki među kojima dvije vrste orhideje kojih nema nigdje drugdje u Europi, uljepšala je u subotu navečer igra svjetlosti i sjena baklji. Nakon najhrabrijih koji su skakali s petnaest metara visokih stijena, u more su s nižih razina skakali i ostali, među kojima i glavna urednica Vjesnika Andrea Latinović. U toploj noći kolovoza nema ništa ljepše od osvježenja u toplom moru.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>S konjima i u solarij</p>
<p>Umjesto u nedjelju, hrvatski jahač Pepo Puch i njegov Banville nastupit će u ponedjeljak</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Jahači i stručnjaci koji se brinu o dobrobiti konja svakako su se pripremali za temperaturne napore koje će konje očekivati tijekom natjecanja u Ateni. </p>
<p>Tako je jedna od najboljih dresurnih jahačica današnjice, Njemica Ula Salzgeber, mjesec dana svoje konje stavljala u solarij kako bi se već u kućnim uvjetima što bolje prilagodili temperaturama koje ih očekuju u Ateni. Britanci su smislili drugačiji plan, pa su tijekom pripremnog razdoblja svoje konje galopirali pod debelim pokrivačima koji su išli od glave do repa, što je dovodilo do obilnog znojenja za koje vjeruju da je simuliralo uvjete u Grčkoj. </p>
<p>Hrvatski predstavnik u ovoj disciplini Banville d'Ivoy, kojeg će jahati Pepo Puch, nije bio posebno pripreman, trenirao je uobičajeno i rutinskim postupcima za postizanje najbolje kondicije. Josef Puch smatra da je to što je u Atenu doputovao pet dana prije početka natjecanja i time omogućio konju da se odmori od dugog puta i privikne na klimu sasvim dovoljno za njegovog konja, dodavši da »za Banvillea i ne bi bilo dobro da se privikne na prveliki luksuz«.</p>
<p> Inače, zbog velikog broja konja natjecanje će trajati dva dana, a voljom ždrijeba Puch i Banville će startati u ponedjeljak (oko 15.50 sati) kao 61 par. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Splićanima najviše nagrada</p>
<p>Najuspješnija dramska predstava »Antigona, kraljica u Tebi« u režiji Matka Raguža/ Ulogom Antigone Zoja Odak ponijela titulu najbolje glumice/ Nagrada »Peristil« izraelskoj trupi »Kibbutz Contemporary Dance Company«, a »Judita« dirigentu Ivanu Repušiću </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Svečanost zatvaranja jubilarnog 50. splitskog ljeta, festivala dramskog, plesnog i glazbenog izričaja, koji se od 14. srpnja do 14. kolovoza pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika na 18 gradskih lokacija održavao pod geslom »Suvremenost je naša tradicija«, održana je, u subotu navečer, u dvorištu Galerije Meštrović.</p>
<p> Ceremonija je popraćena dodjelom nagrada »Judita« i »Peristil«, predstavljanjem monografije »Pedeset Splitskih ljeta« i gala koncertom »Nezaboravni operni zborovi«. Festivalsku zastavu spustio je umirovljeni djelatnik splitskog HNK Milan Tomić Šerif, sudionik svih 50. Splitskih ljeta. U konkurenciji za festivalske nagrade, koje se dodjeljuju za najbolja glazbena i dramska ostvarenja, natjecale su se brojne predstave ansambala ih Hrvatske i svijeta, među kojima je bilo i pet splitskih premijernih produkcija, od čega tri dramske, te po jedna baletna i operna.</p>
<p>Nagrada »Judita« Slobodne Dalmacije, za najbolje dramsko ostvarenje, dodijeljena je prvakinji Drame splitskog HNK, glumici Zoji Odak, za naslovnu ulogu Antigone u drami »Antigona, kraljice u Tebi« Tončija Petrasova Marovića. Tom kreacijom, tvrdi stručni ocjenjivački sud (Anatolij Kudrjavcev, Jakša Fiamengo i Jasen Boko), glumica je potvrdila svoju iznimnu moć intuicijskoga snalaženja na stazama podsvjesnoga.</p>
<p> »Njezina gluma usredotočila se isključivo na psihološkim finesama, a zatim je taj unutarnji govor, s neobičnom vanjskom preciznošću i minucioznošću, scenski izrazila kao najave i kao primisli. Ona autentična Antigonina ovisnost o mitskomu i elementarno emocionalnomu naprosto se rasplinula, a zavladalo je nekakvo svevremensko mjerilo duhovne napetosti. Antigona je tako postala vječnom« – stoji u obrazloženju nagrade. </p>
<p> Zbog izuzetno smišljene i s vrlo mnogo ukusa provedene režije Matka Raguža, zatim interpretacije i otkrića splitskog teatra mlade glumice Jadranke Đokić te profesionalne izvedbe svih članova ansambla splitske Drame, predstavi »Antigona, kraljica u Tebi« pripala je i nagrada »Peristil« Jutarnjeg lista za najbolje dramsko ostvarenje. »Judita« za najuspješnijega sudionika glazbenog programa Splitskog ljeta dodijeljena je mladom dirigentu Ivanu Repušiću koji je ravnao dvjema izvedbama Verdijeve opere »Nabucco«. Nakon zapaženih uspjeha u opernoj i koncertnoj djelatnosti splitskog HNK tijekom dviju proteklih sezona, zadarski dirigent Repušić, koji je u angažmanu splitskog teatra, dobio je priliku prvog nastupa na Peristilu. »Ravnajući izvedbama 'Nabucca', mladi, daroviti i agilni Repušić ostvario je učinak zavidne razine.</p>
<p> U poletnome maestru koji zrači vedrinom i optimizmom, prepoznajemo autoritet, studioznost, muzikalnost i temperament, a te nam vrijednosti daju nadu u bolje dane splitske opere koja se mora snažnije osloniti na izniman Repušićev potencijal« – istaknuto je u obrazloženju nagrade glazbenog žirija u čijem su sastavu su bili Ivana Tomić-Ferić, Tatjana Alajbeg i Vojko Mirković. Nagrada »Peristil« za najbolje glazbeno ostvarenje na ovogodišnjem Splitskom ljetu pripala je izraelskom baletnom ansamblu Kibbutz Contemporary Dance Company za predstavu »Screen Saver« u koreografiji Rami Beera. Ocjenjivački sud nagrade Peristil za glazbu (Joško Prijić, Alma Karmelić, Alma Antunović, Andrea Majica i Valentino Bilić - Prcić) tu je odluku potkrijepio činjenicama o savršeno uigranom i profesionalnom ansamblu, tehnički moderno opremljenom Kibbutz teatru s minimumom scenografije i svjetlosnim efektima predstave koji bi morali biti ogledni za sve majstore svjetla pozornice. </p>
<p>U okviru dodjele nagrada, zbor i orkestar splitskog kazališta održao je koncert pod nazivom »Nezaboravni operni zborovi« pod ravnanjem Harija Zlodre. Na programu su bila djela Verdija, Gotovca, Mascagnia i Orffa.</p>
<p> Predstavljena je i dvojezična monografija »Pedeset Splitskih ljeta koja kroz 17 poglavlja i bogatom fotodokumentacijom na oko 320 stranica predstavlja dragocjeni prilog promicanju Splitskog ljeta, ali i Splita.</p>
<p>Sjećanja na pet desetljeća dugu tradiciju priredbe, koja je uz Dubrovačke ljetne igre naše najprepoznatljivije ljetno kazališno blago, mogu se iščitati kroz tekstove autora Dr. Vlatka Perkovića, Dr. Miljenka Grgića, Nenada Turkalja, Frane Barasa, Anatolija Kudrjavceva, Jakše Fiamenga, Josipa Prijića, Dr. Duška Kečkemeta i Jure Kuića, te prije objavljivanih tekstova Tomislava Tanhofera, Slobodana Novaka, Silvija Bombardellija, dr. Marka Foteza i Marina Carića. Autori uvodnika su ravnatelj Festivala Milan Štrljić i umjetnički ravnatelj HNK Split Petar Selem, koji je ujedno i urednik monografije. Recenzije potpisuju Jasen Boko i akademik Nikola Batušić. Govoreći o ovom vrijednom izdanju Selem je kazao kako je ono, na neki način, posvećeno i svim umjetnicima kojih više nema i koji su ostavili duboki trag na splitskim ljetnim festivalima. »Monografija je dragocjena jer unatoč kazališnoj prolaznosti čuva sjećanja na sve trenutke Splitski ljeta. Zahvaljujući ovoj knjizi te smo događaje izvukli iz bolne sjene prolaznosti« – istaknuo je Selem. Čast da ljetni kazališni festival proglasi zatvorenim pripala je splitskom gradonačelniku Miroslavu Buličiću.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jedinstvena glazbena priredba </p>
<p>Prvo mjesto osvojio je Dong Won Kim iz Južne Koreje, drugo Eric Salha iz Francuske, treće Koreanac Sang Keun Shin, a četvrto i diplome Michael Bracegirdle iz Engleske i Ivo Gamulin iz Hrvatske</p>
<p>TROGIR</p>
<p> – Za razliku od prošlogodišnjeg, prvog međunarodnog natjecanja tenora u Trogiru, ove je godine sudjelovalo manje kandidata, svega devet, ali je razina bila vrlo visoka. U prvome krugu, u utorak, natjecatelji su pjevali dvije arije po vlastitom izboru, a u drugom krugu, u srijedu, još dvije arije po izboru žirija. U finalu, u četvrtak, sudjelovalo je pet pjevača s jednom zadanom arijom i jednom po vlastitom izboru.</p>
<p> Natjecanje se odvijalo u Crkvi sv. Petra uz glasovir, dok je svečani završni koncert održan u subotu u tvrđavi Kamerlengo uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Nikše Bareze. </p>
<p> Na gala koncertu svi su finalisti dobili priliku da se predstave široj publici u kojoj su bili između ostalih nazočni i pokrovitelj natjecanja predsjednik Stjepan Mesić, te utemeljitelj i predsjednik natjecanja Vinko Coce. Nakon uvodne svečanosti na kojoj su govorili umjetnički savjetnik Dražen Siriščević, predsjednik festivalske udruge tenora Stjepan Brešan, predsjednik žirija Nikša Bareza i gradonačelnik Trogira Vedran Rožić, počeo je koncert odabranih tenora koji su izvodeći birane arije pokazali ljepotu svojih glasova, solidnu tehniku i muzikalnost. Razlike su bile minimalne, pa žiriju nije bilo lako podijeliti nagrade. Pa, ipak, nijanse su u ukupnom zbiru ocjena – odlučile. </p>
<p>Tako je prvo mjesto i nagradu od tri tisuće eura s punim pravom osvojio Dong Won Kim iz Južne Koreje, koji je posebne simpatije publike zadobio uvjerljivom, izražajnom i strastvenom izvedbom popularne arije »La donna e mobile« iz Verdijeva Rigoletta, kojom je i završio koncert. Ovo nije njegovo prvo iskustvo na međunarodnim natjecanjima. Osim u domovini Koreji nastavio je studirati u Njemačkoj, te se s uspjehom natjecao na međunarodnim natjecanjima u Italiji (G.B. Viotti), Španjolskoj (F. Vinas), Rumunjskoj (H. Darclée) i Njemačkoj (A. Girardi). </p>
<p>Drugo mjesto i nagradu od dvije tisuće eura osvojio je Eric Salha iz Francuske, pariški đak koji se usavršavao i kod Roberta Massarda, Renatte Scotto, Terese Berganza i Ileane Cotrubas. Ima već stanovito scensko iskustvo, što je posebno došlo do izražaja do Leoncavalovoj ariji »Vesti la giubba« iz opere I Pagliacci.</p>
<p>Treće mjesto i nagradu od tisuću dobio je, također, jedan daroviti Koreanac Sang Keun Shin, koji već deset godina sudjeluje s uspjehom na raznim natjecanjima u Koreji i Italiji. U arijama iz Verdijeva Rigoletta (»Ella mi fu rapita«) i Gounodova Fausta (»Salut, demeure chaste et pure«) muzikalno je oblikovao melodijske linije, ali s previše opreza, naročito u visinama. </p>
<p>Četvrto mjesto i diplomu podijelili su Michael Bracegirdle iz Engleske i Ivo Gamulin iz Hrvatske. Bracegirdle već ima scenskoga iskustva, iako još studira u Manchesteru, gdje će nadajmo se, usavršiti fleksibilnost i mekoću donosa, što se pokazalo u »Ariji o cvijetu« iz Bizetove Carmen. </p>
<p>Hvaranin Ivo Gamulin uči pjevanje kod Stojana Stojanova i stalni je član opernog zbora zagrebačkog HNK, na čijoj je pozornici ostvario i nekoliko uspješnih epizodnih uloga. Njegov lijep nastup u ariji »Kuda, kuda« iz Evgenija Onjegina Petra Iljiča Čajkovskog ukazao je na njegov napredak, ali i potrebu dodatnog usavršavanja, posebice, kod dubljih tonova.</p>
<p>Gala koncert trogirskih tenora na otvorenoj pozornici u prekrasnom i idealno akustičnom ambijentu tvrđave Kamerlengo, uz snimanje za HRT, bila je prava prilika da se nove tenorske nade predstave široj publici i uglednim članovima žirija, koji im svojim položajem u vodećim svjetskim opernim kućama, koncertnim dvoranama i radio-televizijskim stanicama mogu znatno pomoći u karijeri. </p>
<p>Ove godine su, uz predsjednika žirija Nikšu Barezu, članovi bili Peter Maniura iz BBC-a, Sabine Hoedl iz Bečke državne opere, Daniel Bizeray, direktor Opere u Rennesu u Francuskoj, maestro Giovanni Pacor iz Veronske arene, Michael Heinicke, direktor Opere u Chemnitzu u Njemačkoj i maestro Tonči Bilić iz KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. </p>
<p>Simfonijski orkestar HRT-a je pod iskusnim i muzikalnim vodstvom svojega šefa dirigenta Nikše Bareze vrlo profesionalno i pažljivo pratio mlade tenore, korektno izvevši i tri samostalne točke – predigre Verdijevim operama Moć sudbine i Nabucco, te »Intermezzo« iz Puccinijeve Manon Lescaut.</p>
<p>Brojna publika je na kraju dugotrajnim aplauzom i ovacijama odala priznanje solistima i orkestru. </p>
<p>Bila je to ujedno i podrška tom specifičnom natjecanju, jedinstvenom u svijetu, koje se doduše mora organizacijski usavršiti i profesionalizirati, ali mu u svakom slučaju valja pomoći da postane lijepom, atraktivnom i korisnom tradicijom.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Radovi Lovre Findrika</p>
<p>PETRINJA</p>
<p> – Izložba skulptura, reljefa i crteža Lovre Findrika postavljena je u petrinjskoj Galeriji »Krsto Hegedušić«. Osobito zanimljiv likovni doživljaj pruža susret s Findrikovim crtežima – portretima, aktovima i autoportretima. Organizator izložbe vjeruje kako je to početak stvaranja monografije o akademskom kiparu Lovri Findriku (1926. – 1997.), koji je umjetničkim i pedagoškim radom stekao velik ugled u svijetu, a tako je malo poznat u Hrvatskoj i Petrinji. Izložba je dio projekta petrinjskih kulturnih radnika koji, u suradnji s Ministarstvom kulture, žele afirmirati sve umjetnike koji su rođeni, živjeli ili stvarali u njihovu gradu. Izložba radova Lovre Findrika bit će otvorena do 5. rujna. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jasenka Vukelić i Ika Peraić u Ateni </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Na Olimpijadi vizualnih umjetnosti u Ateni 2004. – ARTiade 2004, koja se održava istodobno s Olimpijskim igrama, Hrvatsku zastupaju slikarica Jasenka Vukelić i akademska kiparica Ika Peraić. Na izložbi koja se održava istodobno s Olimpijskim igrama izložene su slike, instalacije, medijska i video umjetnost te skulpture. Jasenka Vukelić i Ika Peraić našle su se među 172 umjetnika iz 78 zemalja, prošavši selekciju od četiri i pol tisuće umjetnika iz 120 zemalja. </p>
<p>M. K.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pejzaži i arhitektura </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Grad Dubrovnik i dubrovačko Društvo arhitekata priređuju od 19. do 23. kolovoza Festival arhitekture. Tijekom trodnevnog službenog dijela desetak arhitekata iz Nizozemske, Španjolske, Austrije, Švicarske i Hrvatske održat će predavanja o temi »Pejzaž i arhitektura«. Među ostalima, na prvom izdanju ovog festivala svojim prinosima sudjelovat će: Fewlix Clauss, Nenad Fabijanić, Marinko Kira, Ante Kuzmanić, Josep Lluis Mateo, Branimir Medić, Boris Podrecca i Peter Zumthor, a voditelj će biti Krunoslav Ivanišin. Uz otvorenja u Palači Sponza, Festival arhitekture održavat će se u prostorima tvrđave Revelin i Umjetničke galerije. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Island apsolviran, na redu je Slovenija</p>
<p>Reprezentacija Line Červara na trenutke je odigrala izvrstan rukomet, no izbornika mogu brinuti oscilacije njegovih igrača. Pohvale za prvi nastup na OI zaslužuju Metličić, Vori, te krila Kaleb, Šprem i Džomba, no to nije dovoljno. Za Sloveniju,</p>
<p> u ponedjeljak (10.30 po hrvatskom vremenu) trebat će dati naši rukometaši više i bolje</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Rukometaši su uspješno startali na početku olimpijskog turnira i to je najvažnije. Uvodna 34-30 (16-12) pobjeda protiv neugodnog Islanda izvrsna je najava prije bitne utakmice protiv Slovenije u ponedjeljak (10.30 po hrvatskom vremenu). Reprezentacija Line Červara odigrala je na trenutke izvrstan rukomet, no izbornika mogu brinuti i nerijetke oscilacije njegovih najboljih igrača, napose Ivana Balića koji je s nekoliko pogrešaka u drugom dijelu nastavka zapravo dao prigodu Islanđanima za opasnu prijetnju.</p>
<p>– Ne znam ni sâm što mi se dogodilo, tri sam puta izgubio loptu. A nakon prvog gubitka lopte još sam nepotrebno napravio prekršaj za isključenje, kad je Islanđanin već davao gol. S igračem manje smo sa pet golova više pali na skromnih + 2. Na kraju su me suigrači izvukli. No, tako je to u rukometu. Trenutak opuštanja i evo problema. Igrali smo dobro na mahove, a svi smo zadovoljni kako su nam branili vratari, samokritičan je bio Ivano Balić nakon utakmice. </p>
<p>Inače, dugo su naši lomili otpor Islanđana. Prvi gol Hrvati su postigli tek nakon pet minuta. </p>
<p>– Nevjerojatno je koliko nam je dugo trebalo da se raspucamo, govorio je kasnije zbog svoje dobre partije izvrsno raspoložen Igor Vori. </p>
<p>Zaostatak iz početnih pet minuta nadoknađivao je Petar Metličić dokazujući kako je u sjajnoj formi što je veliko ohrabrenje za izbornika Červara. </p>
<p>– Pero je bio hrabar i pametan, pohvalio ga je kasnije Červar. </p>
<p>Metličićevim pogocima mukotrpno se stvarala razlika, a sjajno su mu u napadu asistirali Kaleb i Vori. Na poluvrijeme se otišlo s četiri pogotka prednosti i pretpostavljalo se da je Island apsolviran. No, oscilirali su i jedni i drugi. Island je brzopotezno stigao na samo dva pogotka manjka i Červar je konačno bio pravi. Dvorana je odjekivala nakon njegove galame na klupi. </p>
<p>– Kad bih postao zadovoljan, odmah bi uslijedio pad, morao sam ih trgnuti, kazivao je nakon utakmice izbornik. </p>
<p>Dobra obrana 3-2-1 rezultirala je s čestim uzimanjem lopti i protunapadima tako da se u kontrama raspucao i Šprem, a Metličić je obično završavao duže akcije. Hrvatska je potom došla na najvećih šest pogodaka prednosti (30-24), no onda se opustio Balić, a Islanđani su postigli četiri pogotka u nizu. </p>
<p>– Ipak nije bilo straha za pobjedu, opravdavao se Balić koji je po povratku u igru smirio sebe i igru.</p>
<p>Pohvale idu Metličiću, Voriju, Kalebu i Špremu, pa i Džombi. Na Lackoviću se osjeti da još nije pravi, nakon što je u oporavku ponovno ozlijedio operirano koljeno. Budu li svi skupa budu samo malo bolji, morali bi pobijediti Sloveniju! </p>
<p> • Sportska dvorana Falliro</p>
<p>HRVATSKA – ISLAND 34-30 (16-12) </p>
<p>HRVATSKA: Losert (8+1), Šola (9), Kaleb 5, Balić 3, Lacković 2, Zrnić, Vori 6, Dominiković, Džomba 5 (1), Vuković, Goluža 1 (1), Šprem 4, Špoljarić, Metličić 8</p>
<p>ISLAND: Eradze, Hrafnkelsson, Andersson, Jonsson 2, S. Sigurdsson 5, D. Sigurdsson 1, Gylafson, G. Sigurdsson 7, Gudjonsson 1, Stefansson 8, Sigtryggsson, Hallgrimsson, Garcia 5, Gunnarsson 1</p>
<p>SUCI: Lemme i Urlich (obojica iz Njemačke). GLEDATELJA: 1000 </p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 2 (2), Island 4 (2)</p>
<p>ISKLJUČENJA: HRVATSKA 18 minuta, Island 16 minuta</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Petar METLIČIĆ</p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Torcida ustrajna: Uprava odlazi! </p>
<p>Torcida je tijekom cijele utakmice tražila odlazak predsjednika Grgića i Uprave Prevarila je osiguranje, postavivši uobičajene transparente na sjevernoj tribini, ali ih je nakon početka utakmice skinula te izvjesila nove: »Uprava odlazi, Zakon o športu dolazi« i »Političari i kriminalci van iz Hajduka« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Tomislav Bušić omogućio je svojim hajdukovcima i treneru Ivanu Kataliniću da idućih dana dišu punim plućima. Mladi 18-godišnji napadač Bušić postigao je oba pogotka protiv Kamena Ingrada u ispodprosječnoj utakmici i umanjio kritike, davši svoj mladenački pečat. Nogometaši Hajduka sada mogu gledati ružičastije u nastavak prvenstva, ali u njihovoj se igri osjeća grč, strah zbog prethodnih kikseva - remi protiv Pule, poraz od Zagreba i ispadanje iz Europe. Ujedno, ni Kamen nije pokazao mnogo, pa su se malobrojni gledatelji umorili gledajući negledljivi nogomet. </p>
<p>Valja istaknuti da je Torcida tijekom cijele utakmice tražila odlazak predsjednika Grgića i Uprave. Prevarila je osiguranje, postavivši uobičajene transparente na sjevernoj tribini, ali ih je nakon početka utakmice skinula te izvjesila nove: »Uprava odlazi, Zakon o športu dolazi« i »Političari i kriminalci van iz Hajduka«. Predsjednik Grgić pak nije ništa čuo ni vidio jer je izbjegao najavljene neugodnosti ne došavši na utakmicu. Što se tiče nogometa, nije puno propustio i bez obzira na osvojena tri boda trener Katalinić se treba dobro zamisliti nad igrom svoje momčadi. </p>
<p>U prvom je dijelu Hajduk imao samo dvije prilike, a u drugom je dijelu Bušić, koji je ušao zamijenivši već u 11. minuti Blatnjaka, povukao svoje suigrače i pokazao da je raznovrstan napadač koji zna i graditi i realizirati. Blatnjakje izašao nakon pada na leđa, kad je zadobio potres mozga. Mora mirovati 12 dana, pa neće igrati reprezentativnu utakmicu za BiH protiv Francuske, a ni za Hajduk protiv Slavena Belupa. Sigurno je da s ova tri boda Hajduk hvata pobjednički korak u prvenstvu, međutim, još se jednom pokazalo da se klub teško oporavlja od ispadanja iz Europe. Netrpeljivost Torcide prema Upravi ne omogućava igračima da otpuste kočnice. </p>
<p> • Stadion u Poljudu </p>
<p>Hajduk – Kamen Ingrad 2-0 (0-0) </p>
<p>HAJDUK: Kale – Vučko 6, Žilić 6, Neretljak 6, Šuto 5,5, Pralija 5 (od 57. Munhoz 5,5), Damjanović 6,5, Carević 6, Filekovič 6, Rački 5 (od 74. Mešić –), Blatnjak (od 14. Bušić 7). </p>
<p>KAMEN INGRAD: Čavlina 5,5, Smoje 5, Kurilić 5, Vujica 5, Božinovski 5, Kralj 5,5, Kovač 5 (od 70. Čižmek –), Rendulić 5,5, Shkembi 5 (od 46. Papa 5), Šaranović 5, Lalić 5 (od 55. Lišnić 5).</p>
<p>SUDAC: Mario Strahonja (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bušić (49.), 2-0 Bušić (89.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pralija, Neretljak, Damjanović (Hajduk), Shkembi, Vujica (Kamen Ingrad)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav BUŠIĆ (Hajduk). </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagrebove »dječje bolesti« </p>
<p>Drastično pomlađianje sastava nosi stalnu strepnju zbog mogućnosti neugodnog iznenađenja, kao što se dogodilo protiv Međimurja, kojem su to prvi bodovi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Momčad iz Kranjčevićeve, koja je svojom mladošću, a pogotovo splitskom pobjedom protiv Hajduka privukla pozornost, doživjela je i drugi poraz na svom travnjaku. Plaćajući danak »dječjim bolestima«, koje su posljedica pomlađivanja, Zagreb je nakon poraza sa 0-1 omogućio borbenoj momčadi iz Čakovca prvo prvenstveno slavlje i prizemljio nerealne snove koji su se već počeli rojiti u nekim glavama u Kranjčevićevoj. </p>
<p>Utakmica je bila tipični primjer poletne mladosti kojoj nedostaje fina obrada koja se dobiva tek vremenom i upornim radom, uz povjerenje, strpljenje i hladnokrvnost unatoč šokovima poput ovog protiv Čakovca. </p>
<p>Stoga Mile Petković, prema svemu sudeći jedini čovjek u Kranjčevićevoj čvrsto s obje noge na zemlji, niti ne pokušava koristiti retoriku, inače svojstvenu trenucima kad se izgube već unaprijed upisani bodovi. U analiziranju se uopće ne osvrće na promašene prilike, ali i jalovu premoć svojih igrača, ne pokušavajući to naznačiti lošim danom odnosno nedostatkom sreće. </p>
<p>– Čak da nemamo nijedne pobjede, rezultat može biti dobar ako se znatno više trči. Previše je u momčadi nejakih igrača koji trebaju još mnogo toga naučiti, tumači Petković, koji je ljutit jer je čak pet Zagrebovih igrača ekspresno promovirano u reprezentativce, iako neki nisu odigrali ni tri utakmice u Prvoj ligi. </p>
<p> • Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB - MEĐIMURJE 0-1 (0-0)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 7, Ješe 5,5, Labudović 6, Vrdoljak 5,5, Pelaić 5,5, Jakirović 6 (od 63. Ibričić 6,5), Biskup 5,5 (od 64. Brkljača 5), Čunčić 5,5, Čutura 6, Đalović 5,5, Vidović 5,5 </p>
<p>MEĐIMURJE: Staneković 6,5, Bratković 6; Habuš 6, Sesar 6, Jančetić 6, Ačkar 6, Kovačević 5,5, Šarić 6 (od 83.Vukadin -), Kresinger 6,5, Krznar 5, Žuljević 5,5 </p>
<p>SUDAC: Rapić (Vinkovci) 5,5. GLEDATELJI: 2000. </p>
<p>STRIJELAC: 0-1 Kresinger (51). </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Čutura, Pelaić, Ačkar, Šarić </p>
<p>CRVENI KARTON: Pelaić (88., drugi žuti) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan STOJKIĆ </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Inter se ne boji nikoga, pa ni Dinama </p>
<p>Mogu ljudi i vječni ironičari govoriti što hoće, no brojke sve govore. Ja sam ponosan na svoje igrače i njihovo prvo mjesto je rezultat poštenog rada i odgovornih postupaka tijekom utakmica, kaže će Srećko Bogdan, trener Zaprešićana</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Nitko vjerojatno ne može promijeniti pridjeve kojima su etiketirani. Oni su rezervna Dinamova momčadi, oni su plahi »div iz predrgađa«. Bez obzira koliko god nogometaši Intera mijenjali takvu sliku na travnjaku, tamo gdje se dobivaju jedini pravi odgovori.</p>
<p>Prošlo je 360 minuta novog prvenstva, a Interovi suparnici još uvijek bezglavo traže puteve da otključaju njihove odaje. Inter nakon četiri utakmice ima četiri pobjede i razliku pogodaka 7-0. Novim »patuljcima« su se pokazali gosti iz Koprivnice, koje su dobre vile čuvale neokrznutima skoro sat vremena igre.</p>
<p>Naime, nogometaši Slaven Belupa su prvi put prešli sredinu travnjaka u 30. minuti. Prvi put su protrčali suparničkim šesnaestercom u 60. minuti.</p>
<p>– Mogu ljudi i vječni ironičari govoriti što hoće, no brojke sve govore. Ja sam ponosan na svoje igrače i njihovo prvo mjesto je rezultat poštenog rada i odgovornih postupaka tijekom utakmica, kazat će Srećko Bogdan, trener Zaprešičana. Inter igrom nije impresionirao u subotu, no nitko nije tražio umiranje u ljepoti. Osnovna zamisao trenera je nastavak kvalitetnog provođenja zamišljene taktike na travnjaku. I racionalnom, i upornom igrom Inter dolazi do uspjeha.</p>
<p>– Svi ovi rezultati su dokaz kako možemo vjerovati u uspjeh na bilo kojem terenu. Sljedeće kolo nam donosi gostovanje u Zadru i mi se ne bojimo novih iskušenja. Niti Dinama koji nam dolazi nakon Zadra, ponosno će izjaviti Bogdan, ne zaboravljajući epitetima nagraditi svoje igrače, trenutačno apsolutni hit hrvatskog prvenstva.</p>
<p> • Stadion NK Inter</p>
<p>INTER - SLAVEN BELUPO 2-0 (0-0)</p>
<p>INTER: Horvat 6.5 – Brnas 7, Pecelj 6.5, Vidak 6.5, Ceraj 6.5 – Skulić 6.5, Krznar 7, Modrić 6, Poljak 6 (od 78. Čale -) – Piškor 6 (od 68. Kardum 6), Gulić 7.5 (od 86. Gondžić -).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 5.5 – Gal 5.5, Bošnjak 5.5, Božac 5 (od 82. Vručina -) – Brgles 5.5, Ferenčina 5.5, Jurić 5 (od 76. Sertić -), Višković 6, Šomoci 5 (od 46. Bodrušić 5.5) – Dodik 5, Karabogdan 5.</p>
<p>SUCI: Alen GEREK (Zabok) 7; GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Gulić (55.), 2-0 Gulić (60.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vidak (Inter), Višković, Ferenčina (Slaven Belupo).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bernard GULIĆ. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Stošić presudio Osječanima </p>
<p>U drugom se poluvremenu ubrzala igra Puljana, što je omogućilo Stošiću da bude strijelac u 56. minuti. Isti je igrač nakon rušenja Kolića u 86. minuti s bijele točke postigao svoj drugi pogodak </p>
<p>PULA</p>
<p> – Nogometaši Pule 1856 tek su u četvrtom kolu pred domaćim navijačima, zahvaljujući raspoloženom Stošiću, upisali prvu prvoligašku pobjedu. Nakon anemičnog početka, u kojem su se gledatelji uglavnom dosađivali, prvo se uzbuđenje dogodilo u 15. minuti kad je Lukunić u domaćem šesnaestercu srušio Osječanina Primorca. S bijele točke neprecizan je bio Josip Balatinac. Puljani su uzvratili u 26. minuti kad je vratnicu zatresao Dejan Bonaca. </p>
<p>U nastavku utakmice uslijedio je preokret. Ulaskom Jernejića i Kolića ubrzala se igra Puljana, što je omogućilo Stošiću da bude strijelac u 56. minuti. Isti je igrač nakon rušenja Kolića u 86. minuti s bijele točke postigao i svoj drugi pogodak. Trener Puljana Igor Pamić bio je zadovoljan igrom svojih nogometaša: </p>
<p>– Moji su dečki igrali strpljivo. Nakon kiksa u 15. minuti i sjajne intervencije vratara Iveše znao sam da će to utjecati na Osječane te sam od svojih igrača zahtijevao da nastave u istom ritmu. Drugo je poluvrijeme uz igračka osvježenja s klupe donijelo preokret, koji nam omogućava mirni daljnji prvoligaški rad te kvalitetnu pripremu uoči gostovanja u Čakovcu. </p>
<p>Osječanin Stjepan Čordaš, pak, smatra da je dvoboj bio izjednačen te da je njegovim momcima nedostajalo više koncentracije u završnici: </p>
<p>– U prvom smo poluvremenu gledali izjednačenu utakmicu. Nakon našeg promašaja jedanaesterca moji su mladići psihološki pali, što su u nastavku utakmice Puljani iskoristili. Igrajući strpljivo, uspjeli su doći do vodstva koje su nakon našega srljanja i traženja izjednačenja zaokružili u samoj konačnici utakmice. </p>
<p>Solidni je sudac Marin Mlinar iz Zagreba možda i previše »činovnički« sudio utakmicu te je podijelio i mnogo nepotrebnih žutih kartona. </p>
<p> • Stadion SRC Uljanik – Veruda</p>
<p>Pula 1856 – NK Osijek 2-0 (0-0)</p>
<p>PULA 1856: Iveša 7, Mijatović 5 (od 46. Kolić 7), Pamić 5 (od 46. Jernejić 7), Iftić 6,5, Lukunić 6,5, Bonaca 6,5, Deranja 6,5, Pauletić 6,5, Stošić 7,5, Rajić Sudar 6,5, Trešnjić 5,5 (od 68. Kosić –).</p>
<p>OSIJEK: Skender 6, Ostopanj 5,5, Babić 5 (od 85. Grnja –), Nađ 5,5, Tokić 5, Primorac 6 (od 62. Prijić 6), Bubalo 5, Mikulić 5, Mišić 5,5, Balatinac 5,5 (od 62. Moravčić 5), Jukić 5.</p>
<p>SUDAC: Marin Mlinar (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 2.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Stošić (56.), 2-0 Stošić (86. – 11 metara)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lukunić, Bonaca, Stošić, Rajić Sudar, Kolić, Babić, Bubalo, Mikulić</p>
<p>CRVENI KARTONI: – </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vedran STOŠIĆ. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nova pobjeda Michaela Schumachera</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Uobičajeno za ovu sezonu, još jedna utrka »formule 1« je završila pobjedom Michaela Scumachera. Ovaj put Nijemac je bio uvjerljiv na Velikoj Nagradi Mađarske, utrci na Hungaroringu. Tradicionalno naporna staza, kako za vozače, tako i za gledatelje, niti ovaj put nije donijela senzacionalne obrate, zanimljive događaje na stazi, već je sve bilo »iscenirano« davno prije. Nakon određenih pozicija na službenom treningu koji su uvjetovali i konačne rezultate.</p>
<p>Rezultati: 1. M. Schumacher 1:35:26.131, 2. Barrichello +4.6, 3. Alonso (Špa) +44.5...</p>
<p>Redoslijed: 1. M. Schumacher (Njem) 120 bodova, 2. Barrichello (Bra) 82, 3. Button (VB) 65, 4. Trulli (Ita) 46...</p>
<p>Konstruktori: 1. Ferarri 202, 2. Renault 91, 3. BAR Honda 83, 4. Williams 54... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivan Klasnić dvostruki strijelac u Rostocku</p>
<p>ROSTOCK</p>
<p> – Ivan Klasnić i Ivica Banović ponovno su privukli pažnju sjajnom igrom u drugom kolu njemačke nogometne lige. Klasnić je sa dva pogotka bio najbolji pojedinac u pobjedi Werdera kod Hanse, dok je Ivica Banović postigao pogodak vrijedan boda Nürnberga protiv Stuttgarta.</p>
<p> • Rezultati 2. kola: Bayern – Hertha 1-1 (N. Kovač, žuti karton), Hansa – Werder 0-4, Mainz – HSV 2-1, Borussia (M) – Borussia (D) 2-3, Nürnberg – Stuttgart 1-1 (Banović, žuti karton / Soldo, žuti karton), Schalke – Kaiserslautern 2-1.</p>
<p>Redoslijed: Werder 6 bodova, Stuttgart, Bayern i Nürnberg po 4...</p>
<p>Čak pet neodlučenih rezultata, u sedam odigranih utakmica najzanimljivija je pojedinost početka engleskog nogometnog prvenstva.</p>
<p> • Rezultati 1. kola: Tottenham – Liverpool 1-1, Aston Villa – Southampton 2-0, Blackburn – West Bromwich 1-1, Bolton – Charlton 4-1, Manchester City – Fulham 1-1, Norwich – C. Palace 1-1, Portsmouth – Birmingham 1-1, Middlesbrough – Newcastle 2-2.</p>
<p>Novi kiks Paris St. Germaina dogodio se u francuskom prvenstvu.</p>
<p> • Rezultati 2. kola: PSG – Caen 2-2, Ajaccio – Metz 1-2, Auxerre – Rennes 3-1, Bordeaux – Nice 5-1, Lens – St. Etienne 3-0, Lyon – Sochaux 1-1, Monaco – Isters 2-1, Nantes – Bastia 1-1, Strasbourg – Toulouse 1-4.</p>
<p>Redoslijed: Metz i Monaco po 6 bodova, Toulosue, Lens, Bastia, Lyon i Sochaux po 4...</p>
<p>Dado Pršo bio je strijelac prvog pogotka Rangersa, koji je ostvario uvjerljivu, premijernu pobjedu u škotskom prvenstvu.</p>
<p> • Rezultati 2. kola: Rangers – Livingston 4-0, Hearts – Aberdeen 0-0, Kilmarnock – Celtic 2-4, Motherwell – Hibernian 1-2. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vaidisova i Granville u finalu </p>
<p>VANCOUVER</p>
<p> – Rezultati polufinala teniskog WTA turnira u Vancouveru: Vaidisova – Jidkova (3) 7-5, 3-6, 6-4, Granville (4) – Pin 7-6 (5), 4-6, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Toplotni udar na olimpijskom bazenu</p>
<p>Uopće nemam pravi osjećaj za plivanje. Prije tri dana sam se osjećao loše kao nikad i nemam pojma u čemu je problem. Pitajte trenera, prokomentirao je svoj nastup u štafeti Duje Draganja</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Olimpijsko plivalište u Ateni pogodio je toplotni udar. Bazen u Ateni nema ni krova ni bilo kakve druge zaštite od sunca, pa temperatura na bazenu dostiže i 50 stupnjeva Celzijusovih! Američka plivačica Kate Hoff (tek joj je 15 godina) kolabirala je u subotu nakon utrke na 400 metara mješovito, što liječnici pripisuju kombinaciji nervoze i vrućine na bazenu. </p>
<p>U ozračju kolapsa, ali onih rezultatskih, prošli su i uvodni nastupi hrvatskih plivačica i plivača. Da se Kožulj nije sa 16. rezultatom kvalifikacija u nedjelju »provukao« u polufinale utrke na 100 metara leđno, dojam bi bio još gori. Sanji Jovanović je polufinale u istoj disciplini izmaklo za osam stotinki (plivala je 1:02.47) i sad joj malo znači to što je u rasplivavanju za 17. mjesto i status prve rezerve za polufinalnu utrku plivala rezultat koji bi joj donio polufinale (1:02.32). </p>
<p>– Uopće ne mogu definirati svoju kvalifikacijsku utrku. Uopće se ne mogu sjetiti ni jednog detalja, govorila je nakon utrke Sanja Jovanović teško susprežući suze. </p>
<p> • Dakle, bilo je treme?</p>
<p>– Da, bilo je previše treme i nervoze. Nisam, istina, očekivala da ću plivati ispod 1:02 (njezin hrvatski rekord je 1:01.86, op.a.), no ipak sam jako razočarana. Razočarana sam svojom startom, razočarana sam okretom, razočarana sam konačnim rezultatom...</p>
<p>No, nama je veće razočaranje bio nastup hrvatske štafete 4x100 slobodno, predvođene Dujom Draganjom. Čim je Draganja svojih 100 metara isplivao za slabašnih 50.38 (Delač 49.75, Mladina 50.16, Čerenšek 50.73) bilo je jasno da ni od očekivanog dobrog rezultata, ni od zapaženog plasmana naše štafete neće biti ništa. Sa 3:21.31 naša je štafeta bila bolja samo od kineske. Draganja je bio vrlo ljut i neraspoložen, iako dio plivačkih »kibica« smatra da se on u štafeti i nije previše trudio, čuvajući se za svoje pojedinačne nastupe.</p>
<p>– Već od samog zagrijavanja sve je krenulo loše. Uopće nemam pravi osjećaj za plivanje. Prije tri dana sam se osjećao loše kao nikad i nemam pojma u čemu je problem. Pitajte trenera! Imam još dva dana vremena do pojedinačnog nastupa i valjda će sve biti bolje, prokomentirao je svoj nastup Draganja. </p>
<p>Na upit je li možda problem u lošem tempiranju forme, ponovno je odgovorio: »Pitajte trenera!.«</p>
<p>Spomenuti, pak, Kožulj bio je dobro raspoložen već i prije negoli je saznao da se u svojoj slabijoj disciplini plasirao u polufinale. Dojma smo da mu je kvalifikacijska utrka na 100 leđno pružila sve željene odgovore glede njegove forme i da je s istima vrlo zadovoljan... </p>
<p> • REZULTATI, KVALIFIKACIJA, plivači, 100m leđno (polufinalisti):1. Morita (Jap) 54.41, 2. Peirsol (SAD) 54.65, 3. Cseh (Mađ) 54.80, 4. Rogan (Aut) 54.87, 4. Krayzelburg (SAD) 54.87, 6. Driesen (Nje) 54.92, 7. Vjačanin (Rus) 55.17, 8. Lim (Mal) 55.22, 9. Welsh (Aus) 55.35, 10. Kunpeng (Kina) 55.50, 11. Di Carli (Nje) 55.58, 12. Zandberg (JAR) 55.62, 13. Dufour (Fra) 55.76, 14. Tait (VB) 55.77, 14. Florea (Rum) 55.77, 16. KOŽULJ (HRV) 55.80; 200m slobodno (polufinalisti): 1. Thorpe (Aus) 1:47.22, 2. Van den Hoogenband (Niz) 1:47.32, 3. Brembilla (Ita) 1:47.95, 4. Keller (SAD) 1:47.97, 5. Phelps (SAD) 1:48.43, 6. Burnett (VB) 1:48.68, 7. Hackett (Aus) 1:48.90, 8. Schreiber (Nje) 1:49.00, 9. Svoboda (Češ) 1:49.25, 10. Say (Kan) 1:49.32, 11. Meichtry (Švi) 1:49.45, 12. Bovell (Tri) 1:49.48, 13. Okumura (Jap) 1:49.54, 14. Hayden (Kan) 1:49.56, 15. Zisimos (Grč) 1:49.60, 16. Kapralov (Rus) 1:49.91... 54. DELAČ (HRV) 1:55.82; 4x100m slobodno (finalisti):1. JAR 3:13.84, 2. SAD 3:15.83, 3. Italija 3:16.18, 4. Nizozemska 3:16.42, 5. Rusija 3:17.46, 6. Francuska 3:17.64, 6. Australija 3:17.64, 8. Njemačka 3:17.97... 13. HRVATSKA 3:21.01; plivačice, 100m prsno (polufinalistice): 1. Hanson (Aus) 1:07.35, 2. Jones (Aus) 1:07.69, 3. Kirk (SAD) 1:07.92, 4. Poewe (Nje) 1:07.97, 5. Beard (SAD) 1:08.04, 6. Xuejuan (Kina) 1:09.07, 7. Hui (Kina) 1:09.29, 8. Bondarenko (Ukr) 1:09.35, 9. Leier (Kan) 1:09.38, 10. Tanaka (Jap) 1:09.44, 11. Kovacs (Mađ) 1:09.51, 12. Bernhardt (Nje) 1:09.60, 13. Van Oosten (Kan) 1:09.93, 14. Jukić (Aut) 1:09.99, 15. Bogomazova (Rus) 1:10.24, 16. Boggiatto (Ita) 1:10.33... 20. MARINOVIĆ (HRV) 1:11.00; 100m leđno (polufinalistice): 1. Manaudou (Fra) 1:01.27, 2. Nakamura (Jap) 1:01.39, 3. Coughlin (SAD) 1:01.45, 4. Coventry (Zim) 1:01.60, 5. Inada (Jap) 1:01.67, 6. Buschschulte (Nje) 1:01.68, 7. Živanevskaja (Špa) 1:01.75, 8. Komarova (Rus) 1:01.84, 9. Hlavackova (Češ) 1:01.95, 10. Rooney (Aus) 1:01.96, 11. Cope (SAD) 1:01.99, 12. Sexton (VB) 1:02.01, 13. Oernstedt (Dan) 1:02.17, 13. Price (VB) 1:02.17, 15. Chang (Kina) 1:02.19, 16. Shu (Kina) 1:02.39... 17. JOVANOVIĆ (HRV) 1:02.47, 17. Gammel (Kan) 1:02.47; 400m slobodno (finalistice): 1. Manaudou (Fra) 4:06.76, 2. Jedrzejczak (Polj) 4:07.11, 3. Potec (Rum) 4:07.39, 4. Shibata (Jap) 4:07.63, 5. Cooke (VB) 4:08.18, 6. Sandeno (SAD) 4:08.22, 7. Mackenzie (Aus) 4:08.46, 8. Yamada (Jap) 4:09.10... 37. GALIĆ (HRV) 4:26.09.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Braća Skelin u polufinalu, četverac bez u repesaž </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Hrvatski veslači braća Siniša i Nikša Skelin plasirali su se u polufinale olimpijske utrke dvojca bez kormilara, osvojivši drugo mjesto. U polufinale idu po tri prvoplasirane posade iz svake skupine, dok će ostali u repesaž. </p>
<p>Gotovo od samog početka utrke izdvojile su se posade Hrvatske i Južnoafričke Republike, koje su gotovo poravnate veslale skoro do same završnice. Braća Skelin imali su minimalne zaostake na prolazima na 500, 1000 i 1500 metara. Uvidjevši da su osigurali polufinale u završnici utrke, Skelini su dozvolili Južnoafrikancima Donovanu Cechu i Ramonu di Clementeu da malo odmaknu te je na kraju posada JAR-a slavila sa 4.36 sekunde prednosti. Treće je mjesto pripalo Amerikancima, dok će Česi morati u repesaž. </p>
<p>Hrvatski četverac bez kormilara nije se uspio izravno plasirati u polufinale olimpijske utrke. Hrvatska posada u sastavu Vučičić, Boraska, Milin i Dragičević bila je četvrta u svojoj kvalifikacijskoj skupini, zaostavši za pobjednicima Kanađanima 7.75 sekundi. U polufinale su ušle tri prvoplasirane posade, a ostali će morati u repesaž. Drugo je mjesto pripalo Poljacima, a treće Česima, dok su posljednji bili Rumunji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Skoko-Ćelić za tri kruga promašila finale</p>
<p>MARKOPUOLO</p>
<p> – Tri su kruga nedostajala hrvatskoj pištoljašici Mireli Skoko-Čelić za plasman u finale discipline 10 m zračni pištolj na Olimpijskim igrama u Ateni. Sa pogođenih 381 krugom Osječanka je zauzela 15. mjesto u kvalifikacijama, a sa 384 kruga se ulazilo među osam najboljih. </p>
<p>Nakon prve dvije serije naša pištoljašica je imala samo krug manje od prvoplasirane Jasne Šekarić, Osječanke koja nastupa za SCG. Treća serija je bila ključna, Skoko-Čelić je bila puno nervoznija, češće je odlagala pištolj i izlazila na razgovor sa trenerom Zvonimirom Kovačevićem. U toj seriji pogodila je tek 94 kruga, a u zadnjoj, četvrtoj 95 krugova i plasman u finale je izmakao. Mirela je u ovoj disciplini bila peta na SP-u u Lahtiju.</p>
<p>– Zadovoljan sam poretkom, ali ne i rezultatom jer Mirela puca i 389 krugova, što bi ovdje bilo dovoljno za prvo mjesto. Bilo joj je teško, trema je učinila svoje. Pucala je na mjestu broj 33., a upravo na toj poziciji bio je ispust od klima-uređaja, koji joj je stalno puhao u glavu. Mislim da su tu klimu mogli i isključiti jer je smetao Mireli i još dvjema-trima djevojkama, a ne svima, kazao je trener Kovačević.</p>
<p>Najbolji rezultat kvalifikacija imala je Šekarić (387), a olimpijska pobjednica Gruzijka Nino Salukvadze bila je tek četrnaesta, sa krugom više od naše predstavnice. Mirela Skoko-Čelić u srijedu puca disciplinu 25 m pištolj, s početkom u 8 sati po hrvatskome vremenu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njemačke odbojkašice iznenadile Kubanke</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Turnir odbojkašica na Olimpijskim igrama u Ateni započeo je velikim iznenađenjem u skupini B. Trostruke olimpijske pobjednice Kubanke ispustile su vodstvo od 2-0 u setovima protiv Njemačke, te u natjecanje startale neočekivanim porazom. Kubanke su osvojile prva dva seta sa 25-20 i 26-24, ali su se borbene Njemice uspjele vratiti, dobiti sljedeća dva seta sa 25-22 i 25-15, da bi u petom setu u pravoj drami više sreće imale Njemice i dobile odlučujuću dionicu sa 17-15. U ostala dva dosada završena dvoboja nije bilo iznenađenja. U skupini A Brazilke su bez problema nadvisile Japanke sa 3-0 (25-21, 25-22, 25-21), dok su u skupini B Ruskinje svladale Dominikansku Republiku sa 3-0 (25-17, 25-13, 25-16). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Argentina prva u četvrtfinale </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Argentinski nogometaši bili su prije početka turnira u Ateni najveći favoriti. Taj su status ekspresno potvrdili i na terenu - dvije su im utakmice bile dovoljne da izbore četvrtfinale. </p>
<p>Izbornik Marcelo Bielsa doputovao je u Atenu s odlično izbalansiranom momčadi. Odogovorne obrambene pozicije čuvaju iskusni Ayala, Coloccini i Heinze, dok su za igru zaduženi talentom neupitni igrači s tog podneblja. </p>
<p>Ova će reprezentacija u budućnosti gotovo sigurno biti kandidat i za svjetska zlata i jamstvo da će se bezbolno zaboraviti Batistutu, Redonda, Zanettija i slične. Posebno je dojmljiva bila pobjeda protiv Srbije i Crne Gore (6-0), kad su briljirali krilni igrači Delgado (desno) i Rosales (lijevo). D'Alessandro je sjajan dribler, a sićušni Saviola i Tevez odlični su strijelci. I takve se igre, makar je Srbija i Crna Gora doputovala u četverorazrednom sastavu, ne bi postidio niti Diego Maradona. Pobjeda protiv Tunisa (2-0) je, pak, omogućila osiguravanje četvrtfinala. </p>
<p> • Rezultati 2. kola: Mali – Grčka 2-0, Koreja – Meksiko 1-0; redoslijed, skupina A: Mali i Koreja po 4 boda, Meksiko i Grčka po 1; skupina B: Paragvaj 3, Italija i Gana po 1, Japan 0; </p>
<p>Argentina – Tunis 2-0, Australija – Srbija i Crna Gora 5-1; skupina C: Argentina 6, Australija 4, Tunis 1, Srbija i Crna Gora 0; skupina D: Irak 3, Kostarika i Maroko po 1, Portugal 0. ></p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Poraz Cornelije Vaide u 1. kolu </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Stolnoteniski turnir nije najbolje započeo za hrvatske predstavnike, jer je Cornelia Vaida izgubila u prvom kolu od Kineskinje s australskom putovnicom Jiang Fang Lay sa 4-0 (12-10, 11-5, 11-6, 13-11). </p>
<p>Dvoboj u prekrasnoj dvorani Galatsi, ali pred samo nekoliko desetaka gledatelja, trajao je 27 minuta, koliko je iskusnoj, 31-godišnjoj Lay trebalo da slomi otpor Vaide. Lay se nekad prezivala Hong i bila je jedna od najboljih kineskih igračica, a 1999. je uzela australsko državljanstvo i te je godine bila bila proglašena najboljom australskom sportašicom. Iako više ne igra na vrhunskoj razini, Lay je bila prejaka za izuzetno nervoznu i deset godina mlađu Vaidu, kojoj su ovo prve Igre u karijeri. </p>
<p>U prvom je setu Vaida zaostatak sa 6-9, pretvorila u vodstvo sa 10-9, ali je zatim izgubila tri poena zaredom. U drugom je Lay sa 1-4 otišla na 9-5, a u trećem se Vaida nije mogla vratiti nakon 1-7. Konačno, u četvrtom setu Vaida ponovno kod 10-9 ne koristi set-loptu i to je bio kraj nada za preokret. </p>
<p>Vaida će priliku za iskupljenje tražiti u paru s Tamarom Boroš. U 1. su kolu slobodne, a u drugom se 16. kolovoza sastaju s Čehinjama Strbikovom i Vachovcovom. Boroš je slobodna u prva dva kola i njezin se nastup očekuje tek 17. kolovoza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kenteris i Thanou povučeni s Igara</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Grčki sprinteri Kostas Kenteris i Katerina Thanou bit će povučeni s Olimpijskih igara, kazao je za agenciju Reuters izvor blizak grčkoj reprezentaciji. </p>
<p>Slučaj Kenterisa, pobjednika na 200 metara na Olimpijskim igrama u Sydneyju, i Thanou, srebrne na 100 metara iz Sydneyja, raspravljan je na sastanku Grčkog olimpijskog odbora. Oboje sportaša trebalo bi se pojaviti u ponedjeljak na saslušanju pred Međunarodnim olimpijskim odborom (MOO) kako bi objasnili zašto su propustili dopinšku kontrolu ovoga tjedna u Ateni. </p>
<p>Kenteris i Thanou su propustili i prošlotjedno testiranje u SAD-u nakon što su otputovali u Atenu dan ranije nego što je bilo planirano. MOO je odlučio u petak dati grčkim sportašima produljenje od 72 sata nakon što su propustili testiranje jer su navodno stradali u motociklističkoj nesreći. Skandal je tim veći jer je Kenteris trebao zapaliti olimpijski plamen na otvaranju Igara u petak, no ta je čast na kraju pripala jedriličaru Nikosu Kaklamanakisu. Kenteris i Thanou nalaze se u bolnici zbog ozljeda zadobivenih u tajanstvenoj prometnoj nesreći. Liječnici kažu da je stanje oboje sportaša stabilno i da nisu teže ozlijeđeni, ali i da moraju ostati u posebnoj sportskoj izolaciji do nedjelje. </p>
<p>Prema priopćenju objavljenom nakon nesreće, Kenteris je zadobio »lakšu ozljedu glave, iščašenje vratnih kralježaka i koljena i ogrebotine na lijevoj nozi«. Thanou je, pak, zadobila »lakše trbušne ozljede i iščašenje desne noge«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Šivolija se najviše pokrao sam</p>
<p>Iako uistinu ne treba biti boksački sudac da bi se vidjelo kako su suci zaboravili Šivoliji bodovati nekoliko udaraca, glavni razlozi poraza protiv Munoza ipak su u lošoj taktici našeg poluteškaša</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Iako je imao nevjerojatnu sreću sa ždrijebom (svi glavni favoriti za odličja u suprotnom su dijelu kostura), Mario Šivolija se od boksačkog turnira oprostio već u prvom kolu. Venezualac Edgar Ramon Munoz Mata bio je puno teži suparnik negoli su to u našem boksačkom stožeru vjerovali. Iako razloge za 23-31 poraz od Munoza treba tražiti prije svega u nevjerojatno lošoj Šivolijinoj taktici, prigovori Pere Tadića na suđenje ovog puta nisu tek puka paranoja.</p>
<p>– Jeste li pratili bodovanje u drugoj rundi koju je Munoz dobio s čak 9-1? Šivoliji nije bodovano četiri ili pet čistih udaraca u protivnikovu glavu, dok su istovremeno Munozu bodovi pripisivani bez ikakvog razloga. Venezuelac je dobivao i po tri boda u nizu. Mario nije loše boksao, u prvoj je rundi radio što je htio i stao. Izveo bi akciju, ali bi krenuo stihijski. I trošio snagu. No, da je u prvim dvjema rundama bilo realno bodovanje, druga bi pjesma bila, grmio je po hodniku boksačkog centra Peristeri hrvatski izbornik. </p>
<p>Iako uistinu ne treba biti boksački sudac da bi se vidjelo kako su suci »zaboravili« Šivoliji bodovati nekoliko udaraca, glavne razloge svojeg poraza nabrojao je sam Šivolija.</p>
<p>– Noge su mi zakazale, nisam »plesao«, nisam boksao svoj boks. Učinilo mi se kao da se na početku dvoboja Munoz malo prestrašio, počeo sam forsirati i to mi se vratilo poput bumeranga. Razočarao sam sebe, sve svoje ukućane, navijače. Izgorio sam od puste želje. Bio sam zadovoljan ždrijebom, trebao sam pobijediti ovakvoga boksača. Protivnikom nisam bio impresioniran. Olimpijskom atmosferom malo jesam.</p>
<p>Druga je runda bila kobna. Zašto ste prihvatili Munozovu »tučnjavu«?</p>
<p>– Tu sam najviše pogriješio, trebao sam stati i početi boksati svoj boks. Trebao sam više uključiti noge. U trećoj sam rundi mislio da sam u zaostatku, ali da ću uspjeti nadoknaditi. U četvrtoj rundi sam također pokušao pritisnuti suparnika, ali to nije bilo to. Išao sam u tučnjavu, a to nije moj boks.</p>
<p>Uz sve navedeno, treba spomenuti i izjavu trenera Drage Mijića koja će puno reći o logistici naše boksačke reprezentacije:</p>
<p>– Nismo imali nikakvih podataka o Munozu, znali smo samo da je na južnoameričkim kvalifikacijama bio prvi. No, poslije prve runde smo vidjeli tko je i što je.</p>
<p>Internet će, naime, ponuditi o Munozu puno više informacija... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Propali pregovori o Najafu - Al Sadr traži dolazak snaga UN-a</p>
<p>Dok su u nedjelju u Bagdadu odjekivale eksplozije, nakon kraćeg zatišja ponovo su buknule borbe u Najafu / Obnovljeni su sukobi i u Falluji, glavnoj tvrđavi sunitskog otpora</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iračka nacionalna konferencija na kojoj se okupilo oko 1300 predstavnika iz cijele zemlje prekinuta je nakon snažnih eksplozija koje su odjeknule u blizini kongresnog centra u Bagdadu. Prema tvrdnjama iračkog ministarstva unutarnjih poslova, jedna osoba je poginula, a pet ranjeno. Međutim, neki neovisni izvori tvrde da je poginulo najmanje sedam osoba.</p>
<p>Iznad mjesta eksplozija uzdiže se gusti crni dim, a borbeni helikopteri nadlijeću tzv. zelenu zonu, mjesto bivše predsjedničke palače Saddama Husseina gdje se, osim kongresnog centra, nalaze i vladine zgrade te američko veleposlanstvo. Strahuje se da bi mogli uslijediti i novi udari, pa je krajnje neizvjesno hoće li iračka nacionalna konferencija moći nastaviti trodnevno zasjedanje.</p>
<p>Prije razornih eksplozija koje su uz sudionike bagdadskog skupa upozorile na sve opasnosti iračke (po)ratne zbilje, u kongresnoj dvorani došlo je do prosvjeda nekih delegata koji su počeli skandirati »Najaf, Najaf, Najaf«. </p>
<p>Oni su zahtijevali ostavke tamošnjih policijskih časnika. Mnogi su u znak protesta, nakon pozdravnog govora predstavnika UN-a Ashrafa Jahangira Qazija, napustili kongresni centar. Oko stotinu izaslanika poručilo je da se u uvjetima bombardiranja Najafa ne može održavati bagdadska nacionalna konferencija.</p>
<p>Time je čini se otišao u pustinjski vjetar dramatičan poziv privremenog premijera Iyada Allawija, upućen s bagdadske govornice, da se očuva jedinstvo zemlje i otvori put rješavanju sukoba i uspostavi »temeljne demokracije«. Propao je i prvi pokušaj da se uspostavi toliko potreban duh dijaloga.</p>
<p>Bez obzira na to hoće li nacionalna konferencija nastaviti radom i izabrati nacionalno vijeće od sto članova, neku vrstu privremenog parlamenta, bačena je golema sjena na sve moguće odluke. Čule su se i ozbiljne kritike na račun izbora delegata kongresa. Inače, novo vijeće bi, zajedno s vladom, trebalo pripremiti opće izbore u zemlji zakazane za kraj siječnja 2005.</p>
<p>Mnogi irački »grijesi« pripisuju se izravno administraciji američkog predsjednika Georgea W. Busha. U očitoj želji da potpuno ovlada iračkim zbivanjima, naročito eksploatiranjem nafte, prijelazna vlada izabrana je po diktatu Washingtona, a njeni su članovi, uključujući i privremenog premijera Allawija, izravno došli iz SAD-a. No, takav izbor nije naišao na odobravanje običnih Iračana koji su željeli predstavnike iz zemlje, odnosno osobe koje su im već poznate. </p>
<p>U međuvremenu, u nedjelju su nakon kraćeg labavog zatišja ponovo buknule borbe u svetom šijitskom gradu Najafu. Američki borbeni zrakoplovi i helikopteri ponovno gađaju granatama, raketama i bombama staru gradsku jezgru oko džamije imama Alija i drevno šijitsko groblje. Amerikancima, kako se čini, ne ostaje ništa drugo nego da idu do kraja u obračunu sa Mehdijevom vojskom radikalnog šijitskog imama Moqtade Al Sadra. </p>
<p>Takav radikalni vojni potez možda bi doveo do uništenja Al Sadrovog militantnog stožera, ali ne i do stišavanja iračkih sukoba. Naprotiv, mnogi ozbiljni politički i vojni analitičari na Zapadu zamjećuju kako je na iračkoj sceni otvorena pobuna protiv nazočnosti stranih postrojbi koja dobiva razmjere općenarodnog ustanka. Iako šijiti pristaju razgovarati o mirovnim snagama UN-a, praktički nema Iračana koji ne želi konačni odlazak američke vojske iz zemlje.</p>
<p>Obnovljeni sukobi u Falluji, glavnoj tvrđavi sunitskog otpora, nedvojbeno potvrđuju da je konačno »proradila« sunitsko-šijitska veza, a da su mnoge vjerske razlike sada već stvar prošlosti. Inače, izvješća koja su stigla iz toga grada govore o teškim bombardiranjima grada i o više od 20 žrtava. Bolnički izvori tvrde da su žrtve uglavnom žene i djeca.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bush povlači vojnike iz baza u Europi i Aziji </p>
<p>Službeno se tvrdi da je dosad najveći prerazmještaj američke vojske potaknut završetkom hladnoga rata i početkom rata protiv terorizma / Kritičari ističu da su planovi Pentagona previše drastični i nesretno tempirani, a motivi sumnjivi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sjedinjene Države pripremaju povlačenje oko 70.000 svojih vojnika iz Europe i Azije, što je, kako se službeno objašnjava, dio dosad najvećeg prerazmještaja vojske, a potaknut je završetkom hladnog rata i početkom rata protiv terorizma. O tim planovima i argumentima za i protiv, raspravlja se već nekoliko godina, ali u ponedjeljak će ih prvi put službeno najaviti predsjednik George W. Bush u govoru ratnim veteranima u Cincinnatiju, u saveznoj državi Ohio.</p>
<p>Prema dosad dostupnim informacijama, dvije trećine od spomenutog broja povuklo bi se iz Europe, gdje je sada nešto više od 100.000 američkih vojnika, od toga oko 70.000 u Njemačkoj. Dvije divizije kopnene vojske premjestile bi se u SAD, a sljedećih nekoliko godina, koliko će prerazmještaj potrajati, otišlo bi i svih 100.000. Zasad, ne bi se micalo snage iz Italije. Štoviše, zapovjedništvo američkih pomorskih snaga premjestilo bi se iz Londona u Napulj. </p>
<p>Dio bi se prebacilo u nove baze u istočnoeuropskim zemljama bivšeg sovjetskog bloka (najviše u Rumunjsku i Bugarsku) i bile bi tranzitne točke u slučaju potrebe da se američki vojnici pošalju na krizna područja kakva su Kavkaz, Srednji istok i sjeverna Afrika. Čak se namjeravalo dovesti američke vojnike u Gruziju, gdje manji broj marinaca i ostalih instruktora već obučava gruzijsku vojsku. No, od toga se zasad odustalo, jer se iz Gruzije još nisu povukli svi ruski vojnici, pa se želi izbjeći moguće nesporazume s Rusima. </p>
<p>Prerazmještaj će obuhvatiti i sadašnjih 10.000 američkih vojnika na području Tihog oceana i Azije, najviše u Japanu i Južnoj Koreji. Washington i Seoul već su objavili da će od 37.000 američkih vojnika, koji su već desetljećima u Južnoj Koreji, 12.500 uskoro otići. Neke od njih premjestit će se u Irak i Afganistan. Pentagon i njegovi zagovornici dokazuju da su ti planovi rezultat pažljivog proučavanja obveza širom svijeta i izmijenjenih uvjeta koji traže da američka vojska bude pokretljivija i što efikasnija u obračunu s terorizmom. </p>
<p>Protivnici prerazmještaja upozoravaju i na štetne posljedice, osobito na području politike i diplomacije. Smanjio bi se američki utjecaj Europi, potvrdila bi se shvaćanja da Busheva administracija najradije djeluje jednostrano i samostalno, što bi bio dodatni argument Francuzima koji tvrde da se Europa mora više oslanjati na sebe. </p>
<p>No, i kritičari priznaju da se uvjeti mijenjaju, pa je i američka vojna prisutnost podložna promjenama. U blizu 15 godina, otkako je srušen Berlinski zid i broj američkih vojnika u Europi smanjio se za otprilike 75 posto. Pa ni daljnje smanjivanje ne treba isključiti. Ali, sadašnji planovi Pentagona previše su drastični i nesretno tempirani, a motivi sumnjivi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Referendum o predsjedniku Venezuele Hugu Chavezu</p>
<p>CARACAS</p>
<p> - Oko petnaest milijuna venezuelanskih birača u nedjelju je na referendumu odlučivalo o političkoj budućnosti predsjednika Huga Chaveza, čiji bi mandat službeno trebao završiti 2007. godine.</p>
<p> Referendum je tražila oporba koja je u tu svrhu prikupila 2,4 milijuna potpisa. Ovaj referendum u Venezueli, petom izvozniku nafte u svijetu, posebno zabrinjava svjetske naftaške krugove, već dosta pogođene rastom cijene sirove nafte preko 46 dolara po barelu, a posebice Sjedinjene Države koje dnevno uvoze 1,54 milijuna barela venezuelanske nafte.</p>
<p> Chavez je redovito ponavljao kako je njegova pobjeda »jedino jamstvo isporuke nafte SAD-u i drugim tržištima«. Time je upozoravao da bi u slučaju njegova poraza na referendumu, cijena nafte mogla porasti i do stotinu dolara. Venezuelanski birači moći će se izjasniti na 16.662 birališta u zemlji od kojih su 12.352 automatska, a 4.310 isključivo ručna. Mandat predsjednika Chaveza bit će obnovljen ako »jednak ili veći broj birača« koji su ga izabrali 2000. godine (oko 3,76 milijuna ljudi) to zatraži i ako odaziv bude najmanje 25 posto. </p>
<p> Chavez, bivši padobranac koji je pokušao preuzeti vlast 1992. godine i pobijedio na izborima 1998., obećavši »revoluciju«, novac je usmjeravao u zdravstvo, prehranu i stanogradnju. Većina od 25 milijunskog venezuelanskog stanovništva je siromašna unatoč izvozu nafte.</p>
<p> Oporba tvrdi da Chavez želi postati diktator nalik na svog prijatelja kubanskog predsjednika Fidela Castra. Optužuju ga da troši novac od izvoza nafte i da uklanja protivnike iz vlade i oružanih snaga. (Reuters/Hina)</p>
<p>Hugo Chavez</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pokolj Tutsija u izbjegličkom logoru UN-a </p>
<p>GATUMBA</p>
<p> - Pobunjenici iz naroda Hutu i njihovi saveznici naoružani strojnicama i mačetama ubili su najmanje 159, a ranili stotinjak ljudi u izbjegličkom logoru na zapadu Burundija u kojem su smješteni Tutsiji iz susjednog Konga, objavila je u subotu burundijska vojska.</p>
<p>»Naoružani ljudi koji su došli s istoka (Kongo) napali su u noći na subotu izbjeglički logor Banyamulenga u Gatumbi. Za sada na popisu imamo 153 mrtva i 111 ranjenih«, izjavio je glasnogovornik vojske Adolphe Manirakiza. Banyamulenge je naziv za Tutsije u Kongu.</p>
<p>Glasnogovornica UN-a u Burundiju Isabelle Abric potvrdila je da su u logoru ubijene 153 osobe, a još šest ih je kasnije pronađeno u području oko njega. Odgovornost za napad preuzeli su pripadnici Hutu pokreta Snage za nacionalno oslobođenje (FNL), tvrdeći da je on bio usmjeren na vojne ciljeve u blizini kampa. Manirakiza je to objašnjenje nazvao besmislenim jer među ubijenima nije bilo ni jednog vojnika. </p>
<p>Predsjednik Ruande Paul Kagame je rekao da UN i međunarodna zajednica već dulje vrijeme ignoriraju njihova upozorenja da se u istočnom Kongu događaju napadi na etničkoj osnovi. »Mi smo šokirani, to je monstruozno, napadači su ubili, spalili, žene i djecu. Ne mogu izraziti naše ogorčenje tim zločinom.«, izjavila je glasnogovornica UN-a Isabelle Abric. Jedan dužnosnik izbjegličkog logora Gatumba, rekao je pod uvjetom anonimnosti da su u pokolju sudjelovali i pripadnici redovne kongoanske vojske. Tisuće Banyamulenga izbjeglo je proteklih nekoliko mjeseci u UN-ove logore u Burundiju, tvrdeći da su izloženi napadima vladinih snaga, lokalnih milicija i civila u istočnom Kongu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Znam i što je kardinal Stepinac mislio o komunističkom režimu</p>
<p>U svojem članku »Budak u vrijeme ludila i divljaštva« (Nedjeljni Vjesnik, Stajališta, 14. i 15. kolovoza) g. Ivo Horvat piše: »Nadam se da će neki od mlađih teologa, među njima i Pavle Primorac, koji se javljaju u Vjesniku, informirati fra Savića o tome kako je o ustaškom zločinačkom režimu, čiji je Budak bio jedan od stupova, kritički sudio tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.«</p>
<p> Vjerujem da je fra Savić za vrijeme teološkoga studija čitao i proučavao ono što je bl. Alojzije Stepinac govorio, pa mu ne treba držati prodike. Ali isto tako znam što je blagopokojni kardinal mislio o komunističkom režimu i zločinačkom titoizmu kada je mladoga svećenika Franju Kuharića 1945. poslao na prvu župu i rekao: »Šaljem te u krvavu kupelj.«</p>
<p> A g. Horvat uporno prešućuje i nikada nije osudio komunističke zločine, kao ni ono što su komunisti učinili s bl. Alojzijem Stepincem. </p>
<p>Zato, g. Horvat, mislim da nemate moralno pravo i kompetenciju pozivati se na kardinala Stepinca, jer nikada niste osudili komunističke zločine, a ni ono što je doživio blagopokojni kardinal. A znamo da je komunističko vrijeme također bilo vrijeme »ludila i divljaštva« – u kojem se Hrvatska kupala u krvi katolika, svećenika, časnih sestara i bogoslova – pod Titovim blagoslovom. </p>
<p>Ja osuđujem sve zločine – i ustaške i partizanske nad ljudima, a u Vašim hvalospjevima Titu gledam antipod desnom totalitarizmu. Bilo bi dobro da pokažete jednu vrstu intelektualnoga poštenja i objasnite Vaše viđenje Stepinčeve sudbine. Tada ćete ga vjerodostojno citirati. Nadam se da ne tražim previše.</p>
<p>PAVLE PRIMORACPožega</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nema karata a zrakoplov usred turističke sezone vozi poluprazan</p>
<p>Od kraja mjeseca lipnja pokušavao sam pribaviti karte za zrakoplov na liniji Zagreb</p>
<p> – Brač za bilo koju od subota: 10, 17, 24. ili 31. srpnja i 7. kolovoza, ali bez uspjeha. Napokon, 19. srpnja 2004., za pravo čudo, kupim karte za subotu, 7. kolovoza 2004. i to po različitim cijenama: jedna karta - broj leta 642, cijena povratne karte 744,20 kuna; druga karta - broj leta 642, cijena povratne karte 585,60 kuna. Polijetanje: 7. kolovoza 2004. godine – iz Zagreba za Brač: 5.45, s Brača za Zagreb: 21.35 sati. </p>
<p>Moje iznenađenje bilo je veliko kada smo ušli u zrakoplov. Od ukupno 42 mjesta, slobodnih je bilo devetnaest. Na povratku je iznenađenje bilo nešto manje: od ukupno 42 mjesta, slobodnih je bilo »samo« osam.</p>
<p>Pitanje odgovornoj osobi u zrakoplovnoj tvrtki »Croatia airlines«: kako je moguće da usred turističke sezone, na tako atraktivnoj liniji, ja nisam normalno mogao kupiti karte niti dva mjeseca unaprijed, jer je navodno bilo već sve rasprodano, a zrakoplov je za Brač poletio poluprazan?</p>
<p>TOMISLAV BILIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zabranom alkohola u prometu više pogođeni trezvenjaci nego pijanci</p>
<p>Godinama se dizala grozna halabuka zbog žrtava alkoholiziranih vozača, kojih je ove godine još više. Od kada je zakon napokon donesen, svi su osjetili potrebu za pićem. Užasno im smeta krv bez ijednog promila alkohola, a poznato je da su neki posebno osjetljivi i na 0,5 promila, a 0,3 promila znači pola boce pive. </p>
<p>Nitko od njih više ne spominje žrtve i svakodnevne vijesti o nesrećama alkoholiziranih vozača. Izmišljanja idu tako daleko da uvaženi Stijepo Mijović Kočan tvrdi kako i jedna zrela breskva ili salata začinjena vinskim octom mogu podići vrijednost alkohola u krvi iznad jednog promila. Ja sam liječnik, a on je književnik, pa mi nije jasno zašto sâm do toga nisam došao. </p>
<p>Poznavajući naš mentalitet i naše običaje, rijetko je tko s 0,7 promila alkohola u krvi do sada bio kažnjen, premda je granica bila 0,5 promila. Da je zakonodavac dozvolio sada 0,3 promila, kroz prste bi se progledali i 0,5 ili 0,6 promila. Ljudi bi se nakon Kočanova »otkrića« vadili da su pojeli kilogram zrelih bresaka i što onda? </p>
<p>Pijanci šute i tomu su dva razloga. Prvi je da ih se ne prepozna kao branitelje pića, a drugi je – da će se sada još više prepustiti tom užitku, ali neće voziti zbog rigoroznih kazni. Vozit će kada budu trijezni, jer nekima je vožnja automobila i zanimanje. Dr. Sanader je najbolje rekao: ne branim ja ljudima da piju, samo tada ne smiju voziti! </p>
<p>Dosta je bilo žrtava uzrokovanih pićem, a neki se sada vade na statistiku, da nije riječ o najčešćem uzroku tj. da je samo sedam-osam posto uzročnika nesreća bilo alkoholizirano! To za nekog nije puno, ako nitko njegov nije na taj način stradao. Baš ga briga za ostale. </p>
<p>Glavni je problem rigorozna kontrola i provedba zakona, jer bez toga će strah brzo popustiti. I još je nešto bitno: stručnjaci bi trebali izvijestiti nakon koliko se sati alkohol eliminira iz krvi, kako bi se ljudi znali ravnati. Asketa je malo i nitko ne naređuje da ih bude više, ali zašto bi ljudi strahovali od malo pića navečer, ako namjeravaju voziti sutra ujutro? </p>
<p>Prof. dr. DUŠKO MILIČIĆHvar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Problem je u komunikaciji, sudac Tomašić »nije znao pojedinosti«</p>
<p>U reagiranju »Netočno i proizvoljno o gruntovnici« sudac Općinskoga suda u Zagrebu Tomislav Tomašić optužuje me da sam »netočno i proizvoljno« izvijestila javnost o novom radnom vremenu gruntovnice (Vjesnik, Pisma čitatelja, 13. kolovoza).</p>
<p> To je možda i točno. No ako jest, točno je samo zato jer u Zemljišnoknjižnom odjelu novinari Vjesnika, Dnevnika i RTL-a toga utorka nisu mogli dobiti suvislu informaciju o tome kako se provodi naputak ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt za učinkovitiji rad. Zato sam informaciju o radnom vremenu bila prisiljena zatražiti telefonom – kao stranka. Tu sam, dakle, informaciju dobila od službenice Zemljišnoknjižnog odjela, pa ako je ona dezinformirala mene, onda sam i ja dezinformirala javnost.</p>
<p>Ako je službenica doista dezinformirala, zašto novinarima koji su pod strogim nadzorom osiguranja u predvorju gruntovnice čekali više od sat vremena da im se netko smiluje, nije bilo omogućeno da razgovaraju s nekim tko zamjenjuje predsjednika toga sudskog odjela Željka Živkovića, koji je tada bio na godišnjem odmoru.</p>
<p> Sudac Tomašić je Vjesniku odobrio snimanje, ali je također rekao da ni s kim od službenika ne smijem razgovarati. Prethodno je, pak, kada smo ga pitali kako se provode ministričine mjere, rekao da on ne zna pojedinosti jer je sudac za maloljetnike, te nam je, na našu molbu, pokušao dogovoriti razgovor sa sucem Živkovićem. No, on je oko podne, kada su novinari stigli u gruntovnicu, prema Tomašićevim riječima, nastavio s godišnjim odmorom. </p>
<p>Nije, dakle, problem u novinarima, već u komunikaciji Zemljišnoknjižnoga odjela s novinarima. Nelogično je i nedopustivo da suca Živkovića nitko ne zamjenjuje te da se novinari moraju dovijati na kojekakve načine da bi došli do suvisle informacije.</p>
<p>JASMINKA FILIPASnovinarka Vjesnika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Za pljačku Fine osumnjičen umirovljeni pripadnik Hrvatske Vojske</p>
<p>Osumnjičenog odao trag u zapaljenom automobilu, koji je spašen zahvaljujući brzoj intervenciji građana koji su ugasili vatru/ Navodni razbojnik i dvoje njegovih priajtelja, svi evidentirani ovisnici, novac su trošili na drogu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u petak u Zagrebu uhitila jednog od trojice sudionika velike pljačke "Fine" u Novom Zagrebu, te pronašla manji dio velikog plijena koji se procjenjuje između 700.000 i 1.300.000 kuna, objavili su u ponedjeljak PU zagrebačka i glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun na izvanrednoj pressici za novinare.</p>
<p>Uhićeni 33-godišnjak priznao je pljačku, ali ne i preostalu dvojicu pljačkaša.</p>
<p>No, uz njega, kao izravnog sudionika pljačke, inače umirovljenog pripadnika HV-a i evidentiranog narkomana, uhićene su dvije osobe koje se terete za pomaganje i prikrivanje novca nakon izvršene pljačke.</p>
<p>To su tridesetjednogodišnja hrvatska državljanka, udana majka s dvoje djece, koja je s uhićenim živjela nevjenčano, te 27-godišnji nezaposlen i neoženjen muškarac, također s hrvatskim državljanstvom.</p>
<p>Svi troje su ovisnici o opojnim drogama i višestruko prijavljivani zbog imovinskih delikata dok je prvouhićeni pljačkaš »Fine«, već »odležao« tri godine u zatvoru, zbog razbojništva, u razdoblju od 2000. do 2003. godine.</p>
<p>Policija je na press konferenciji otkrila i pozadinu uhićenja »muškarca s kalašnikovim«, (naime, tako je javnost upoznala uhićenog preko snimaka Fininih sigurnosnih kamera), dodavši da su građani uvelike pomogli u njegovom hvatanju ugasivši vatru u automobilu prije no što je uništila i posljednji DNK trag počinitelja.</p>
<p>Naime, na rukavicama i masci za lice policija je pronašla otiske koji su ih i doveli do uhićenog.</p>
<p>Također, građani su pomogli i kod samog bijega razbojnika iz "Finine" poslovnice tako što su identificirali automobil, a to je olakšalo policijskim jedinicama na terenu da uoče bjegunce.</p>
<p>Naime, u jednom trenutku, pri bijegu preko »Prisavlja« pljačkaši su se mimoišli s jednim policijskim automobilom što je isprovociralo neplanirano ostavljanje »forda sierre« na Knežiji, a i polijevanje unutrašnjosti »forda« nitro razrjeđivačem bilo je ishitreno i nedovoljno temeljito. </p>
<p>Nadalje, kriminalističkom obradom policija je ustanovila da uhićeni nije boravio na adresi na kojoj je prijavljen već da je koristio iznajmljeni stan u kojem je novac i pronađen, koji je usput rečeno pronađen na drugačiji način nego što bi se očekivalo.</p>
<p>Policija je pronašla novac tek u drugoj pretrazi stana i to nakon što je skriveno mjesto otkrila uhićena djevojka pljačkaša. Konačno, policajci su iza sudopera i tanjura otkrili odlično zakamufliranu rupu u zidu gdje se nalazilo 186.450 kuna, odnosno dio plijena nakon podjele.</p>
<p>No, policija dodaje da je taj iznos umanjen za 30.000 kuna koje je uhićeni trojac potrošio na drogu, konkretno speed, s čim su se jedno vrijeme provodili u Zadru.</p>
<p>Na konferenciji za novinare također je rečeno i da nedavnu krađu i počinitelje povezuje s onom iz siječnja kada je u Jablanskoj ulici također opljačkana poslovnica "Fine". </p>
<p>Istraga se nastavlja u svrhu identificiranja preostale dvojice pljačkaša.</p>
<p>Aleksandar Ajdarić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Brzina i alkohol na cestama odnijeli pet života </p>
<p>U četiri slučaja nesreće su skrivili vozači koji su prešli u suprotni kolnički trak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od petka pa donedjelje ujutro u prometnim su nesrećama poginule tri osobe. U subotu oko 23.20 sati u Sesvetama je poginuo Tomislav Grčević (25). Nesretni je mladić vozeći »Hyundai« preticao Zagrebačkom ulicom, koja inače ima u svakom smjeru dva vozna traka, prelazeći u suprotni trak. Kod križanja Zagrebačke, s Ninskom i Bistričkom ulicom udario je u desni bok automobila kojim je upravljala Lidija P.Đ. koja je skretala lijevo u Bistričku ulicu. Od udarca Tomislav je izgubio kontrolu nad volanom i bočno se zabio u stup semafora te na mjestu poginuo. S njim je u automobilu bio i 16-godišnji J.J. koji je teško ozlijeđen i odmah kolima Hitne pomoći prevezen u KB Dubrava. </p>
<p> Maloljetnika je Tomislav uzeo kao autostopera, tako da ovaj nije policiji znao reći njegovo ime. Ozlijeđenog mladića, kao i tijelo poginuloga iz automobila su morali izvlačiti vatrogasci.</p>
<p>U teškom sudaru koji se dogodio u subotu, oko 6.30 sati, u Klinča selu, poginuo je pedesetsedmogodišnji Zlatko Slunjski, izvjestila je zagrebačka policija.</p>
<p>Vozeći se zagrebačkom ulicom u smjeru Karlovca, u »alfa romeu«, registracijskih oznaka ZG-432 SL, Zlatko Sljunjski je zbog neprilagođene brzine skrenuo na prometni trak suprotnog smjera kojim je u punoj brzini nadolazila Nikolina B. (27) u »opel astri«.U izravnom sudaru, dvadesetsedmogodišnja se žena lakše ozlijedila, dok je Zlatko poginuo na licu mjesta. Policija je mjesto osigurala i zaustavila promet na nekoliko sati. </p>
<p>U petak navečer, oko 19 sati u mjestu Bešlinec kod Ivanić Grada poginula je Branka Miletić (51). Do nesreće je došlo kada su se u zavoju sudarili »škoda« i »golf« zagrebačkih oznaka. Oba su automobila sletjela u jarak pokraj ceste a poginula Branka, bila je suvozačica u »golfu«.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Golobradi mladići 16 puta napali osoblje javnog gradskog prijevoza</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Policijska uprava splitsko-dalmatinska izvijestila je da je identificirana i prekršajno prijavljena skupina od četiri maloljetnika koja je u posljednjih 10-ak dana izvela dva napada na vozače autobusa Javnog gradskog prijevoznika »Promet« iz Splita, što je samo dio od ukupno 16 napada na vozače ili kontrolore u autobusima od početka godine. Tako su 30. srpnja poslijepodne na autobusnom stajalištu kod turističkog naselja Resnik, u autobusu na liniji 37, Split - Trogir, trojica 16-godišnjaka iz Kaštel Štafilića odbili platiti putne karte i potom napali vozača Ž. C.</p>
<p>(32) iz Kaštel Starog, nanijevši mu teške tjelesne ozlijede, hematome po licu. Nakon toga izašli su iz autobusa, a jedan je od napadača kamenom razbio prednje vjetrobransko staklo. 8. kolovoza, uvečer, ista je trojka zajedno s još jednim 16-godišnjakom iz Kaštel Štafilića na autobusnom stajalištu u Nehaju, na istoj autobusnoj liniji, također odbila platiti karte. </p>
<p>Kada ih je vozač D. Č. (35) iz Solina upozorio da se ne smiju voziti bez karte, najprije ga vrijeđaju, a potom ga jedan od njih udara nogom u prsa, nakon čega sva četvorica bježe. Protiv sve četvorice su, nakon dovršenja kriminalističke obrade, podnesene prekršajne prijave sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog drskog ponašanja, a protiv jednog i kaznena prijava zbog uništenja i oštećenja tuđe stvari, odnosno razbijanja stakla na autobusu. </p>
<p>Policija izvješćuje kako su od ukupno 16 napada na službene osobe u autobusima u 13 slučajeva počinitelji identificirani i protiv njih su podnesene odgovarajuće prekršajne prijave, osim u jednom slučaju kada je, zbog oštećenja autobusa, podnesena i kaznena prijava. </p>
<p>U 11 slučajeva, navodi Policija, napadači su djelovali pojedinačno, u dva slučaja u paru, a dva puta je napad izvela trojka. Zabilježen je i jedan slučaj u kojemu je sudjelovalo četvero počinitelja. Napadači su uglavnom mlađe osobe, nerijetko maloljetnici.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog neplaćene alimentacije 6 mjeseci uvjetno</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Pravomoćnom presudom varaždinskog Općinskog suda, tridesetčetverogodišnji muškarac osuđen je na šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog povrede dužnosti uzdržavanja. Kazna se neće izvršiti ako optuženi u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo te pod daljnjim uvjetom da u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti presude za svoje dvije maloljetne kćeri plati zaostale obroke alimentacije u iznosu od 18.116 kuna i da alimentaciju ubuduće redovito plaća.</p>
<p> Optužni ga je prijedlog teretio da, unatoč presudi varaždinskog Županijskog suda, od 2001. godine nije plaćao alimentaciju za svoje kćeri stare sedam i četiri godine. Za stariju kćer trebao je plaćati 700 kuna mjesečno, a za mlađu 600 kuna, no to nije činio, iako je bio svjestan svoje obaveze i ostvarivao je prihode kao vlasnik trgovine. Na taj je način kćeri oštetio za 18.116 kuna.</p>
<p> Optuženi je u svojoj obrani rekao da uzdržavanju pridonosi koliko može, razmjerno primanjima i obavezama koje ima. Zaposlen je u trgovini kojoj je i vlasnik, no unatrag nekoliko godina njegovo poduzeće ima problema u poslovanju, zbog čega posluje gotovo s minusom i bez dobiti. Njegovo je poduzeće i korisnik kredita od 70.000 kuna, koji treba vratiti, pa on zbog takve situacije ostvaruje vrlo nisku plaću. No, bez obzira na "minimalac" koji prima, u ožujku ove godine na ime uzdržavanja platio je 1000 kuna. Osim plaće nema drugih prihoda, poduzeće mu jedva preživljava i tako visoku alimentaciju ne može plaćati. Rekao je i da je želio podići kredit da dio duga podmiri, no banka ga je odbila. Naveo je i da unatrag dvije godine živi u izvanbračnoj zajednici s drugom ženom s kojom ima malo dijete, koje također mora uzdržavati. </p>
<p> U uzdržavanju je doprinosio kupnjom odjeće i obuće, što mu, kako je rekao, nije uzeto u obzir kod obračunavanja duga, a kad su kćeri kod njega, njihove potrebe podmiruje u cijelosti. Sud je, nakon provedenog dokaznog postupka, ustanovio da je optuženi cijelo vrijeme uredno zaposlen te očito ostvaruje prihode koje ne prijavljuje u punom iznosu, no unatoč tome alimentaciju ne plaća redovno. To je sud dovelo do zaključka da on svoju dužnost uzdržavanja odbija izvršiti, iako to može.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na Krku Talijan u smrt na »Harleyu«</p>
<p>KRK</p>
<p> – U nedjelju u 1,36 sati talijanski državljanin Andrea Pezzali (24) smrtno je stradao nedaleko Njivica na otoku Krku. U jednom desnom zavoju on je izgubio kontrolu nad svojim motociklom »Harley Davidson« i zabio se u kamen pored prometnice te na mjestu preminuo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Neki lobiji pokušavaju uništiti hrvatsku industriju šećera</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Lažne optužbe izrečene na račun osječke Tvornice šećera neće nanijeti veliku štetu samo ovoj tvornici. One su puštene u javnost s mnogo većim ciljem, a to je uništenje više nego uspješne hrvatske industrije šećera. Hrvatska je postala broj jedan u izvozu šećera na europsko tržište, a to je mnogima zasmetalo«, izjavio je za Vjesnik predsjednik Uprave osječke Tvornice šećera Zvonimir Krnjaković reagirajući na udarnu vijest Dnevnika TV Federacije BiH da je šećer, krijumčaren iz BiH preko Hrvatske u Europsku uniju, prepakiran u osječkoj šećerani.</p>
<p>U spornoj vijesti se navodi da su pojedine humanitarne organizacije nakon rata uvozile u BiH velike količine šećera. Potom su taj šećer, tvrdi TV Federacije BiH, pojedinci organiziranom mrežom prebacivali u Hrvatsku, točnije u Tvornicu šećera Osijek, gdje bi se prepakiravao te izvozio u zemlje Europske unije. Tako zarađen novac navodno je korišten za financiranje svjetskih terorističkih organizacija. Poveznica šećerne afere i terorističkih organizacija, objašnjava se u spornoj vijesti, navodno je Tunižanin Sefik Ayadi, direktor humanitarne organizacije Muvafak u Hrvatskoj i BiH, za kojega se tvrdi da je jedan od glavnih organizatora krijumčarenja šećera preko BiH u zemlje Unije. Također se navodi da je ime Sefika Ayadia na popisu osoba koje su dobile bosanskohercegovačko državljanstvo, a osumnjičene su da podupiru terorizam, te ga se povezuje i s bogatim saudijskim biznismenom Jasinom Kadyjem čije se ime navodno nalazi na popisu 12 najbitnijih sponzora Al Qaide i Osame bin Ladena.</p>
<p>»Ova vijest je puna izmišljotina. Sve što je rečeno vezano za osječku Tvornicu šećera i hrvatsko šećeranstvo čista je glupost. Osječka Tvornica šećera nikad nije uvozila tuđi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, a kamoli ga prepakiravala za tržište EU«, tvrdi Krnjaković, te ističe da je Europska komisija nedavno detaljno pregledala poslovanje tvornice i nije našla nepravilnosti. Razlog ovakvog napada na hrvatsku industriju šećera, smatra Krnjaković, jest činjenica da je Hrvatska postala jaki konkurent u izvozu šećera na europsko tržište.</p>
<p>Naime, šećer je u Europi visokosubvencioniran proizvod i ima status kao i, primjerice, nafta, pa je mnogim 'šećeranskim lobijima' u Europi zasmetao bescarinski izvoz šećera iz Hrvatske u Europsku uniju zbog kojega je ovaj hrvatski proizvod cijenom i više nego konkurentan. </p>
<p>»Upravo zbog toga smatram da ova afera nije slučajna, posebice u vrijeme kada se, recimo, Srbija i Crna Gora pokušava probiti na tržište«, zaključio je Krnjaković.</p>
<p>Kada se u obzir uzme činjenica da će Hrvatska ove godine proizvesti više od 170 tisuća tona šećera, od čega će se više od polovice izvesti na europsko tržište po vrlo konkurentnim cijenama, onda je, kaže, jasno zašto netko želi kompromitirati hrvatsku šećeransku industriju, makar i lažnim optužbama. A da bi one prošle opaženo u cijeloj Europi, smatra naš sugovornik, u cijelu priču smišljeno je upleteno financiranje svjetskih terorističkih organizacija, na što su svi posebno osjetljivi. </p>
<p>»Kako smo već najavili, Tvornica šećera u Osijeku podnijet će tužbu protiv TV Federacije BiH. Da bi se spasio ugled hrvatske šećerne industrije, za pomoć smo se obratiti i Vladi te mnogim međunarodnim institucijama«, objasnio je Krnjaković. </p>
<p>S njegovim se mišljenjem složio i bivši direktor osječke Tvornice šećera Miroslav Kos, koji je tu dužnost obnašao od 1990. do 2002. On je, u izjavi za medije, rekao da treba brzo reagirati i vidjeti tko pokušava ugroziti ne samo osječku, nego i cijelu hrvatsku industriju šećera.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Koncentracija azbesta četiri-pet puta manja je od dopuštene</p>
<p>Članovi Uprave Salonita najavili su tužbu zbog klevete / Salonit je, tvrdi Uprava, od početka privatizacije u posljednjih šest godina u zaštitu radnih prostorija i okoliša uložio 25 milijuna kuna </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Uprava vranjičkog Salonita odbacila je optužbe Udruge oboljelih od azbestoze iz Splita prema kojima su svi podaci o koncentraciji azbesta u okolišu, koje iznosi Salonit, lažni. Članovi Salonitove Uprave najavili su tužbu zbog klevete. Salonit je, tvrde članovi Uprave, od početka privatizacije u posljednjih šest godina u zaštitu radnih prostorija i okoliša uložio 25 milijuna kuna. Neprestano se poduzimaju nove mjere za smanjivanje utjecaja azbestne prašine i smanjenja rizika od azbestoze.</p>
<p>Koncentracija azbesta, tvrde u Salonitu, prema mjerenjima Zavoda za zaštitu pri radu i okoliša, četiri-pet puta je manja od dopuštene. Mjerenjima proizvodnog otpada na taložnici utvrđeno je da je koncentracija azbesta 20 puta manja, nego je zakonom dopušteno. Salonit je nabavio i filtar-prešu, a u tijeku je rekonstrukcija toka tehnoloških voda, koja će biti dovršena za tri mjeseca. Time će se smanjiti mogućnost stvaranja bilo kakvog otpada za 85 posto, a ostatak će se moći reciklirati. Riječ je o investiciji vrijednoj tri milijuna kuna.</p>
<p>»Mi ne pokušavamo opovrgnuti da su radnici i stanovnici godinama prije privatizacije bili izloženi zagađenju, koje je imalo posljedice za zdravlje. Ne želimo umanjiti tragediju onih, koji su oboljeli od te opake bolesti u doba kad je proizvodnja bila višestruko veća, kad nije postojala razina ekološke zaštite kao sad i kad su zakoni uz Euorpi i bivšoj državi potpuno drukčije gledali na rad s azbestom. Uostalom, to je prihvatila i Vlada, pa je pokrenuta zakonska inicijativa za prekid proizvodnje s azbestom, uključujući financijsko obeštećenje oboljelih od azbestoze. No, sve to ne znači da možemo prijeći preko potpuno netočih i činjenično neutemeljenih tvrdnji o sadašnjem stupnju zagađenja«, piše u priopćenju, koje je uputila odvjetnica Vlatka Vedriš u ime najvećeg pojedinačog dioničara u Salonitu, danskog Robson Holdingsa ApS.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Čobanković: Na pšenici više nitko neće skupljati političke bodove</p>
<p>Prvi je put 90 posto uroda plaćeno do sredine kolovoza dok se prijašnjih godina seljačka pšenica plaćala i do Božića, podsjeća ministar poljoprivrede / No u Seljačkom savezu komentiraju da seljaci koji su lani sijali pšenicu u sustavu poticaja za 1650 kuna po hektaru sada mogu očekivati najviše 1200 kuna i traže sastanak s ministrima poljoprivrede i europskih integracija - zbog smanjivanja stečenih prava seljaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mogu razumjeti da se pitanjem otkupa pšenice, iz godine u godinu, neke udruge seljaka ili barem njihovi čelnici bave gotovo profesionalno, ali na pšenici više nitko neće skupljati političke bodove, kaže Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o završetku otkupa pšenice (do 15. kolovoza). </p>
<p>Dodao je da je ovogodišnji urod pšenice u Hrvatskoj, unatoč lošem vremenu, natprosječne kvalitete, odnosno da je kvalitetniji od uroda u Mađarskoj i Srbiji. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, od ukupno procijenjenoga godišnjeg uroda od 850.000 tona pšenice dosad je otkupljeno više od 600.000 tona ili sedamdesetak posto. Od toga je Ravnateljstvo za robne zalihe do sredine kolovoza otkupilo ukupno 320.000 tona ovogodišnje pšenice. Osim toga, mlinari su otkupili 280.000 tona pšenice, od čega oko 70 posto za svoje potrebe. </p>
<p>U Ministarstvu napominju da je za dosad otkupljenu pšenicu isplaćeno, bez obračuna PDV-a, 311,1 milijun kuna.</p>
<p> To znači, ističe ministar, da je za kilogram pšenice prosječno plaćeno i više od najavljene kune, odnosno 1,03 kune. To je, kaže, za 20 posto viša otkupna cijena nego u zemljama u našem okruženju. S PDV-om, pak, za tu će količinu pšenice biti ukupno isplaćeno 380 milijuna kuna.</p>
<p>U Ministarstvu ističu da je s time dosad, bez ekscesa i najavljivanja prosvjeda, ukupno otkupljeno, spremljeno i plaćeno oko 600.000 tona pšenice odnosno 70,5 posto ovogodišnjeg procijenjenog uroda.</p>
<p>Ministar posebno ističe dinamiku isplate za pšenicu - tjedan dana od sklapanja ugovora, a najavljivao se rok od 15 dana. Pritom navodi i da su gotovo sve tvrtke, osim Podravke koja će to učiniti do kraja kolovoza, već u cijelosti isplatile seljacima otkupljenu pšenicu. </p>
<p>Dakle, prvi je put 90 posto uroda pšenice ovogodišnjeg roda plaćeno do sredine kolovoza dok se prijašnjih godina seljačka pšenica plaćala i do Božića. Osim toga, kaže Čobanković, »da smo išli na natječaj za otkup pšenice, vjerojatno bismo i ove godine imali urod od 'milijun tona'«.</p>
<p>Ministar drži da je prošlo vrijeme kada je Hrvatska izvozila pšenicu onda kada je imala najnižu cijenu na tržištu, a uvozila ju je kada je bila najskuplja. Primjerice, lani se pšenica izvozila iako je bilo za očekivati da je neće biti dovoljno zbog katastrofalne suše ni za podmirenje domaćih potreba.</p>
<p>Što se tiče tržišnih viškova pšenice, s obzirom da se domaće potrebe za pšenicom procjenjuju na oko 650.000 tona, ministar drži da nakon što u strateškim zalihama ostane 50.000 tona pšenice, a dio seljaci zadrže za vlastite potrebe, neće biti potrebe za izvozom pod svaku cijenu. </p>
<p>Eventualni će se tržišni viškovi pšenice prodavati tek kada na svjetskom tržištu poraste cijena pšenice, što se očekuje jer su trenutačne zalihe pšenice najmanje u posljednjih 50 godina.</p>
<p>U Hrvatskom seljačkom savezu (HSS) napominju da nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu zbog isplate pšenice ovogodišnjeg roda.</p>
<p> Naime, seljaci, koji su lani sijali pšenicu u sustavu poticaja od 1650 kuna po hektaru sada mogu očekivati najviše 1200 kuna. Među ostalim i zbog smanjivanja stečenih prava seljaka, kaže predsjednik Saveza Darko Grivičić, tražili smo sastanak s ministrom Petrom Čobankovićem i ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović, do kraja kolovoza. </p>
<p>Seljački savez, naime, smatra nedopustivim da Vlada donosi odluke o selu i seljacima (smanjivanje poticaja u poljoprivredi, nepoznate naknade za štetu od tuče i poplave, povećanje cijena plavoga dizela ...) bez razgovora s onima koje te odluke najviše pogađaju - seljacima odnosno njihovim udrugama, zaključuje Grivičić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Crkva osudila liberalizam, medije i nemoralno bogaćenje</p>
<p>Kardinal Josip Bozanić posebno je apostrofirao »nemoralno bogaćenje na račun braće ljudi koji se na rubu očaja bore za koricu kruha i mrvicu svojeg ljudskog dostojanstva, pogubno odavanje trenutnim užicima koje rastače obitelji, oholost hranjenu visokim položajem, bogatstvom, popularnošću koja ne dopušta čovjeku da prepozna istinu o sebi« </p>
<p>MARIJA BISTRICA/ SINJ/ RIJEKA/ ILOČA/ KRASNO/ ALJMAŠ</p>
<p> - Slaveći u nedjelju blagdan Velike Gospe u marijanskim svetištima diljem Hrvatske, Katolička je crkva odaslala nekoliko poruka. Tako je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u Mariji Bistrici osudio bogaćenje na račun siromašnih, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić govorio je u Sinju o »zmaju smrti« na hrvatskim cestama - alkoholu, drogi - a na posljedice liberalizma te na medije, koji »stvaraju ozračje da se ne isplati biti pošten i častan«, upozorio je pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Hranić.</p>
<p>U nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici pred nekoliko desetaka tisuća hodočasnika misu je predvodio kardinal Bozanić koji je posebno apostrofirao »nemoralno bogaćenje na račun braće ljudi koji se na rubu očaja bore za koricu kruha i mrvicu svojeg ljudskog dostojanstva, pogubno odavanje trenutnim užicima koje rastače obitelji, oholost hranjenu visokim položajem, bogatstvom, popularnošću koja ne dopušta čovjeku da prepozna istinu o sebi«. </p>
<p>Posebno se osvrnuo na probleme s kojima se suočava suvremena obitelj, ustvrdivši da je danas »stvoreno ozračje koje se neprijateljski postavlja prema djeci i majkama«: »Trudnice dobivaju otkaze, obitelji s više djece se promatraju s čuđenjem i podcjenjivanjem, propagiraju se različita kontraceptivna sredstva koja potiču na spolne odnose bez imalo odgovornosti. Svjedoci smo crnih brojki koje svjedoče o drastičnom padu nataliteta u našem narodu«. </p>
<p>Opomenuo je vjernike da osobit problem predstavlja njihovo sudjelovanje u abortusu: »Nije li bolna i žalosna činjenica da je danas, budući da je pobačaj ozakonjen, svako još nerođeno ljudsko biće ugroženo da ga proguta zmaj smrti, i to uz pomoć same njegove majke, njegovih roditelja i medicinskog osoblja, uz pomoć tako kobno proširenog mentaliteta kojemu podliježu i kršćani«.</p>
<p>»Dok se stvara ozračje u kojem se sve promatra kroz novac, kroz korisnost, dok se ružna praksa iskorištavanja drugoga za ostvarenje svojih vlastitih interesa i probitaka želi prikazati kao nužnost sadašnjeg trenutka, kršćani su pozvani uspostavljati nova pravila, odnosno podsjećati na izvorna evanđeoska«, poručio je kardinal Bozanić.</p>
<p>»U borbi s prostorom i u utrci s vremenom naše ceste često postaju stratištima smrti, o čemu zorno svjedoče toliki grobljanski znakovi i s jedne strane i s druge strane puta. Ne prepoznajemo li u svemu tome onog zmaja na našim cestama. Slikovito rečeno, zmaj predstavlja alkohol, drogu, pojačanu agresivnost, pa i lažno dokazivanje, kaotičnu samovolju, nepoštivanje prometnih propisa«, rekao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u nedjelju u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske.</p>
<p>Podsjetio je da je lani na cestama u Hrvatskoj stradalo 26.000 ljudi od kojih je 700 poginulo, te naglasio kako je došao odlučujući trenutak da se svi - obitelj i vrtić, Crkva i društvo, škola i autoškola, ustanove i organizacije, stranke na vlasti i one u oporbi, policija i prekršitelji, vozači i pješaci - odmah nađu na jednoj strani, »strani koalicije života nasuprot zmaju smrti«. Istaknuo je da je potrebno podržati svaku inicijativu i svakoga tko želi povećati sigurnost na našim putevima i učiniti ih cestama zajedničkog života, ali da strogi zakoni sami nikad nisu dovoljni.</p>
<p> »Potrebno je odlučno i odgovorno pristupiti rješavanju tolikih ozbiljnih društvenih problema među kojima je svakako i nezaposlenost mladih ljudi. Mladi čovjek doživljava sebe kao broj i slučaj, kao problem i suvišak u društvu. Bez aktivnosti i sudjelovanja i osobnog doprinosa u društvu, bez svoga stana, braka i svoje obitelji, zaposlenja, mlada osoba osjeća se poniženom, odbačenom i izigranom«, rekao je Barišić i dodao da to nezadovoljstvo često izbija na površinu »brzinom vožnje motora ili automobila«. </p>
<p>Na posljedice otuđenosti, indiferentnosti i liberalizma, koji su »pogubno zahvatili hrvatsko društvo« upozorio je pomoćni biskup Đuro Hranić u marijanskom svetištu u Ilači.</p>
<p>»Mnogi su navikli na jeftino kršćanstvo nenaviklo na žrtvu. Vjeru doživljavaju čisto kao privatnu stvar, a Crkvu kao servis za zadovoljavanje religioznih potreba, bez obveze prema njoj i crkvenoj zajednici«, istaknuo je Hranić i dodao da »mediji sve više teže senzacionalizmu i stvaraju društveno ozračje da se ne isplati biti pošten, odgovoran i častan«. </p>
<p>Više od 20.000 hodočasnika pohodilo je u nedjelju marijansko svetište Majke Božje od Krasna, najnaseljenije velebitsko selo, gdje je misu predvodio gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović koji je upozorio na brojne nedostatke u društvu, poglavito u sudstvu, politici i gospodarstvu, te pozvao na zajedništvo i slogu.</p>
<p>Oko 2500 vjernika hodočastilo je u nedjelju u najveće slavonsko svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, tradicionalno hodočasničko mjesto za cijelu đakovačku i srijemsku biskupiju. Od jutra su se hodočasnici iz Slavonije i Baranje u kolonama pješice kretali prema aljmaškom svetištu gdje je misno slavlje predvodio đakovački i srijemski biskup Marin Srakić. Među aljmaškim hodočasnicima ove su godine, osim tridesetak ratnih invalida koji su pješice ili u kolicima iz Osijeka došli u Aljmaš, prvi put bila i sedmorica stopostotnih invalida Domovinskog rata. Zbog velikog broja vjernika, misa je služena ispred nove aljmaške crkve koju je biskup Srakić posvetio 1. kolovoza, kada je obilježeno 13 godina progonstva te sedam godina povratka u Aljmaš.</p>
<p>Vjesnikovi dopisnici</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Papa održao misu u Lourdesu pred više od 100 tisuća ljudi </p>
<p>LOURDES</p>
<p> - Više od 100 tisuća vjernika okupilo se u nedjelju na središnjoj svečanoj misi u Lourdesu u povodu 150. obljetnice proglašenja dogme o Bezgrešnom začeću koju je na svetkovinu Marijina uznesenja predvodio papa Ivan Pavao II .</p>
<p>Papa, koji boluje od Parkinsonove bolesti, držao je misu na francuskom jeziku. Ona je često bila prekidana pljeskom hodočasnika, a najveći i najdulji pljesak uslijedio je nakon što je Papa govorio protiv abortusa.</p>
<p>»Život se mora poštivati od začeća do prirodne smrti«, rekao je.</p>
<p>Mnogi hodočasnici noć su proveli na otvorenom, na polju ispred svetišta gdje je služena misa.</p>
<p>Unatoč čestim prekidima govora kako bi došao do daha, Ivan Pavao bio je u boljoj formi nego dan ranije kada je doputovao u Lourdes gdje zbog slabosti nije mogao pročitati svoju poruku vjernicima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jambo: Vidimo se za dan-dva</p>
<p>To je čisti politički progon HDZ-a i njegova gradskog odbora u Metkoviću protiv mene. Na taj način žele me udaljiti iz Metkovića kada budu izvanredni izbori, jer znaju da će ljudi glasovati za mene, rekao je Stipe Gabrić Jambo Vjesniku</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Stipe Gabrić Jambo će početkom tjedna doći u Hrvatsku, odnosno u Dubrovnik, da bi istražnom sucu Županijskog suda u Dubrovniku dao iskaz vezan za kaznenu prijavu koju je protiv njega podnio povjerenik Vlade za Grad Metković Ivica Vidović. </p>
<p>Bivši gradonačelnik Metkovića svoj povratak iz Crne Gore Vjesniku je najavio u kratkom telefonskom razgovoru u subotu dodajući da se ne boji dolaska u Hrvatsku jer se ne osjeća krivim. </p>
<p>»To je čisti politički progon HDZ-a i njegova gradskog odbora u Metkoviću protiv mene. Na taj način žele me udaljiti iz Metkovića kada budu izvanredni izbori, jer znaju da će ljudi glasovati za mene. U slučaju oko sredstava koje je Vlada poslala kao naknadu za štete od suša nema nijednog zrna nezakonitosti. Ti su ljudi uredno uzeli svoj novac i legalno ga poklonili Gradu«, kazao je kratko Stipe Gabrić Jambo i dodao: »Vidimo se za dan dva«. </p>
<p>Inače, slučaj Stipe Gabrića Jambe, koji se trenutačno nalazi na crnogorskoj rivijeri, već danima potresa Metković u kojemu je Jambo donedavno bio na gradonačelničkoj dužnosti. Metkovci smatraju da u ovom slučaju Jambo pred zakonom ne može biti kriv, jer je pomoć koju je država uputila poljoprivrednicima podijeljena prema pravilima. </p>
<p>Naime, prema zakonu, novac za štetu od suše može dobiti svatko tko je štetu prijavio, a vodi se kao poljoprivrednik bez obzira ima li oranicu ili tek običnu ledinu. Što će poljoprivrednik s tim novcem napraviti, nije jasno definirano. U Metkoviću tako nitko ne smatra nezakonitim što su 163 poljoprivrednika, za koje se govore da su s Jambom ili u rodbinskoj ili u poslovnoj vezi, darovali taj novac gradskoj blagajni. </p>
<p>Zanimljivo je da su i druge općine u susjedstvu Metkovića, kako doznajemo, na sličan način podijelile i na kraju na poklon nazad dobile državni novac namijenjen oporavku od šteta, ali osim protiv Stipe Gabrića Jambe, ni protiv koga drugoga u dolini Neretve zbog toga nije podnesena kaznena prijava.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zamalo sudar plovećih hotela </p>
<p>Brodovi »Armonija« i »Club Med II« sidrima su iščupali električne kabele i vodovodne cijevi kojima se otok Lokrum napaja strujom i vodom</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Jako olujno nevrijeme koje je u subotu ujutro pogodilo dubrovačko područje nanijelo je veliku materijalnu štetu. Osam pijavica pogodilo je Dubrovnik, Konavle i Dubrovačko primorje, a u samo dvadesetak minuta, tijekom kojih je u gradu zbog crnih oblaka morala biti upaljena javna rasvjeta, iščupana su brojna stabla, razbijeni automobili, a pred otokom Lokrumom ispred drevnih zidina događala se prava drama. </p>
<p>Naime, u lokrumskom kanalu u trenutku nevremena bila su usidrena dva putnička broda, »Armonija« i »Club Med II« koji su se zamalo sudarili. Jaki vjetar počeo je okretati ploveće hotele, te su se lanci njihovih sidara isprepleli pri čemu je umalo došlo do »bliskog susreta« dvaju diovova. Uz veliko umijeće posada te brojnim manevrima, »Armonija« se uspjela odmaknuti od »Club Meda II« riskirajući pritom da udari u kopno. Ipak je napravljena velika šteta. Budući da su brodovi doslovce potezali svoja sidra, ona su na dnu mora zakačila i iščupala električne kabele i vodovodne cijevi kojima se otok Lokrum napaja strujom i vodom. Gradska je uprava zbog nastale štete, ali i opasnosti od požara, zatvorila otok za posjetitelje dok se nastala šteta ne ukloni. Dvije brodske kompanije, prije nego su im brodovi isplovili, ostavile su po 100.000 eura jamstva dok ne plate štetu koju su napravili. </p>
<p>Nevrijeme je napravilo i veliku štetu u mjestu Trstenom, gdje je pijavica otkinula nekoliko grana stoljetnih platana. Grane su pale na obližnje kuće oštetivši krovove te na automobile. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U Sloveniji vožnja i s 0,5 promila alkohola u krvi </p>
<p>Prema novom zakonu o sigurnosti cestovnog prometa u Sloveniji status »pravoga« vozača tek s 21 godinom starosti</p>
<p>LJUBLJANA,15. kolovoza</p>
<p> - Prema novom zakonu o sigurnosti cestovnog prometa u Sloveniji će mladi vozači ranije dolaziti do vozačke dozvole, ali će voziti pod kontrolom starijih kao vozači-početnici, a samostalno tek nakon tri do pet tisuća prevoženih kilometara.</p>
<p>Zakon je stupio na snagu u petak, ali će se većina njegovih odredaba primjenjivati tek s početkom iduće godine.</p>
<p>Mladi vozači, prema novom zakonu, moći će se upisivati u autoškole već sa 16 i pol godina starosti, a nakon položenih testova i vožnje pred komisijom godinu dana smjet će voziti s »uvjetnom« vozačkom dozvolom, samo uz pratnju starije osobe-vozača. </p>
<p>S tri do šest tisuća prevoženih kilometara u tom razdoblju dobivat će s 18 godina starosti status vozača-početnika i plaćati dodatno osiguranje za vozilo, a status »pravoga« vozača tek s 21 godinom starosti.</p>
<p> Zakon predviđa također postupno ukidanje sadašnjih, »općinskih«, registraskih tablica i uvođenje jedinstvene za cijelu državu, drastično povećava kazne za prekoračenje brzine u naselju (s mogućnošću oduzimanja vozačke dozvole). </p>
<p>Pooštrene su i neke odredbe koje se odnose na količinu alkohola u krvi vozača. Uvest će se i brzi testovi za utvrđivanje alkohola, droga i psihoaktivnih lijekova o rganizamu. Opća odredba o granici od 0,5 grama alkohola u krvi ostaje, ali »potpuno čisti« koji ne smiju imati alkohola u krvi morat će biti oni koji su u prometu zatečeni, a nemaju vozačke dozvole ili u vozačkoj dozvoli nemaju upisanu kategoriju, oni kojima je vozačka dozvola oduzeta i oni koji voze skupine djece. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vojnik ranjen, MORH tvrdi da nije bilo propusta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Povjerenstvo Zapovjedništva kopnene vojske utvrdilo je da nije bilo propusta u organizaciji i mjerama sigurnosti prilikom vježbe topničkoga gađanja na slunjskom poligonu u kojoj je početkom prošlog tjedna teže ozlijeđen ročnik Slaven Benčić, doznaje se od zamjenika načelnika Službe za informiranje MORH-a Petra Ćavara. Ćavar je Hini kazao kako je utvrđeno da nesreću nije skrivilo ni nepropisno rukovanje oružjem, upozoravajući da se »kod topova toga kalibra, iako iznimno rijetko, dogodi da se barutno punjenje aktivira prije zabravljenja zatvarača«. Osamnaestogodišnjeg Benčića je na topničkom gađanju ozlijedila je čahura stomilimetarskog topa T-12, koja je iz umetnute cijevi izletjela unatrag, kad se iznenadno aktiviralo barutno punjenje.Ozlijeđene su mu obje šake, zadobio je opekline po licu i vratu, a barutni prah izazvao je i povrede očiju.»Benčić je odmah prevezen na traumatološki odjel Opće bolnice u Karlovcu, gdje je isto popodne operiran. Odmah su obaviješteni i njegovi roditelji, pa je otac već u ponedjeljak poslijepodne bio uz njega u bolnici«, kazao je Ćavar opovrgnuvši tvrdnje nekih medija da je MORH roditeljima zatajio pravu težinu ozljeda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Spomen-kompleks rodne kuće Nikole Tesle bez ubojitih zvončića</p>
<p>Viša kustosica Muzeja Like mr. Tatjana Kolak ističe kako je čude napisi kako su zvončići otkriveni tek nakon 13 godina, što je krajnje neozbiljno, jer je svima poznato s ovoga područja da su zvončići stvarnost i realnost ali na brdu Bogdanić</p>
<p>SMILJAN</p>
<p> - Nedavno je u novinama objavljeno da je područje oko rodne kuće Nikole Tesle u Smiljanu, nedaleko Gospića, poligon smrti, zasijan minsko-eksplozivnim napravama, pogotovo ubojitim zvončićima zaostalim iz Domovinskog rata.</p>
<p>Riječ je o podmetnutoj, lažnoj informaciji, koja je, čini se, trebala zastrašiti posjetitelje, naglašavaju u Muzeju Like u Gospiću u čijem se sastavu nalazi taj kompleks.</p>
<p> Takvim pisanjem o spomen-kompleksu rodne kuće Nikole Tesle stvorena je posve pogrešna slika o tom kraju, koje je tijekom Domovinskog rata bilo zasuto granatama iz »orkana« i zvončićima. Radi se o tome da je u stvari opasno područje brda Bogdanić, koje se nalazi iznad Tesline rodne kuće a o toj opasnosti upozorava i vidno istaknuta ploča postavljena iza muzejskog kompleksa na padini brda.</p>
<p> Da opasnosti od zvončića nema oko kuće Nikole Tesle potvrđuje i podatak da se na tom području tijekom četiri godine intenzivno radilo na njezinoj obnovi te uređenju okoliša. Viša kustosica Muzeja Like mr. Tatjana Kolak ističe kako je čude napisi kako su zvončići otkriveni tek nakon 13 godina, što je krajnje neozbiljno, jer je svima poznato s ovoga područja da su zvončići stvarnost i realnost ali na brdu Bogdanić. Isto tako posjetitelja muzeja i kompleksa Nikole Tesle tijekom kolovoza nema, jer su njihovi posjeti najveći tijekom svibnja, lipnja i rujna, tako da slaba posjećenost Teslinom spomen-domu u kolovozu nije posljedica nikakvih opasnosti od zvončića već je to tako svake godine.</p>
<p> I u Policijskoj upravi ličko-senjskoj potvrđeno je da do sada nije zabilježena ni jedna dojava o postojanju zvončića oko kuće Nikole Tesle. </p>
<p>Dražen Prša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zaštitari Borika napali prosvjednike</p>
<p>Iz grupe zaštitara začulo se najprije vrijeđanje prosvjednika, a potom je jedan od muškaraca udario šakom u glavu jednog prosvjednika psujući ga / Uprava Borika isticala je da oni s cijelim slučajem nemaju ništa te da im Puntamičani prosvjedima tjeraju goste i stvaraju neugodnosti</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – »U subotu poslije podne u 17.40 sati, tijekom mirnog prosvjeda Puntamičana unutar hotelskog kompleksa Borik došlo je do incidenta. Dok je mirna kolona prosvjednika ulazila u hotelsko naselje Ulicom Vladimira Becića, na mjestu gdje neovlašteno stoje rampa i konopac koje čuvaju zaštitari tvrtke 'Perić zaštita', iz grupe zaštitara začulo se najprije vrijeđanje prosvjednika, a potom je jedan od muškaraca udario šakom u glavu jednog prosvjednika psujući ga.</p>
<p>I druge muške osobe krenule su fizički se obračunati s prosvjednicima, ali na sreću, intervenirali su pripadnici policije kojima se ovom prilikom želimo zahvaliti što su svojim tijelima zaštitili mirnu kolonu prosvjednika. Izgrednik je potom priveden u policijsku postaju«, piše u priopćenju za javnost Inicijativnog odbora za povrat nacionalizirane imovine Puntamika – Zadar od nedjelje.</p>
<p>Stanovnici zadarskog predjela Puntamika već nekoliko mjeseci svake subote prosvjeduju u blizini Hotelsko-turističkog poduzeća Borik, upozoravajući na nepravilnosti u procesu pretvorbe te tvrtke. Hoteli su sagrađeni na njihovoj zemlji, nacionaliziranoj u doba bivše Jugoslavije, a potom su prodani Hypo Alpe Adria Banci. Nacionalizirano im je više od 500 tisuća četvornih metara, a HTP Borik ih je, tvrde, bespravno uknjižio na svoje ime, prikazavši kao temeljni kapital samo 57 tisuća četvornih metara, pa je Puntamičanima zakonski dopuštena mogućnost dokapitalizacije preostalog zemljišta. Četvorni metar zemljišta danas vrijedi oko 600 eura, a Borik ga želi otkupiti po cijeni od 20 do 50 eura.</p>
<p>Nakon što je ravnatelj Fonda za privatizaciju Damir Ostović nedavno posjetio Puntamiku, odlučeno je da se provede parcelizacija, što je i učinjeno na 57.000 metara četvornih zemljišta unutar HTP-a, te je time počelo rješavanje dugogodišnjega problema Puntamičana. Na temelju parcelizacije iskazat će se nekretnine koje su ušle u pretvorbu, zatim će se razmotriti pravilnost uknjižbe Borika d. d. i eventualno zatražiti ispravak preko Općinskog državnog odvjetništva. Uprava Borika isticala je da oni s cijelim slučajem nemaju ništa te da im Puntamičani prosvjedima tjeraju goste i stvaraju neugodnosti.</p>
<p>»Fond bi 1. rujna trebao od Zemljišno-knjižnog odjela zatražiti brisanje Borika iz zemljišnih knjiga za zemljište koje nije ušlo u temeljni kapital, tj. ono izvan 57 tisuća četvornih metara koje je Borik kupio. Tada bi se na to zemljište uknjižio Fond, odnosno Republika Hrvatska, te bi uslijedili pregovori s državom«, istaknula je Tatjana Čulina iz Društva prijatelja Puntamike. Pritom je dodala da Puntamičani žele da se problem riješi civilizirano i pravedno.</p>
<p>»Sumnjamo u namjernu provokaciju i pokušaj izazivanja incidentne situacije kako bi se naši mirni prosvjedi sveli na nešto što nama nikako nije cilj niti namjera. Budući da su među zaštitarima bile i osobe bez uniforme, pitamo se na koji to način zaštitarska tvrtka obavlja svoj posao i što to Uprava Borika u očajničkom pokušaju da zadrži nezakonitio stečenu imovinu pokušava izrežirati«, piše u priopćenju Puntamičana.</p>
<p>Prema informacijama iz Policijske uprave zadarske, protiv 26-godišnjeg zaposlenika Borika podnesena je prekršajna prijava, kao i protiv 50-godišnjeg prosvjednika.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Magistra justicija traži od Hebranga da ukine propise koji potiču nejednakost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Magistra justicija pozvala je u nedjelju ministra zdravstva Andriju Hebranga da ukine protuustavne i protuzakonite propise i da omogući jednake uvjete svima koji se žele baviti poduzetništvom u zdravstvu.</p>
<p> Prema ocjeni te udruge stanje kakvo je sad u hrvatskome ljekarništvu koristi samo privatnim interesima pojedinaca. </p>
<p> Kako ističe ta udruga, ministar zdravstva je uz asistenciju Hrvatske ljekarničke komore nedavno donio novi Pravilnik o površini ljekarni, tako da je obvezatnu smanjio s 85 na 77 četvornih metara. »Ta je odluka donesena bez javne rasprave i bez ikakva konsenzusa, i ostavlja sumnju da opet pogoduje nečijim privatnim interesima. Pozivamo ministra da nam predoči rješenja za otvaranje ljekarni koja je potpisao u novome mandatu«, ističe u priopćenju predsjednica Magistra justicija Branka Crnošija. </p>
<p> Pravilnici su se dosad mijenjali, ističe se u priopćenju, samo kako bi se ostvarile želje i potrebe pojedinaca, a bez ikakva interesa za opće dobro. Primjerice, do 1997. vrijedio je pravilnik koji je propisivao udaljenost između dviju ljekarni od 500 metara, a tu je odredbu ministar Hebrang ukinuo godine 1997. Tako je bilo do kolovoza 2000., kada je tadašnja ministrica Ana Stavljenić Rukavina donijela pravilnik koji propisuje da udaljenost između dviju ljekarni u gradovima s više od 500.000 stanovnika treba biti 200 metara, u gradovima od 100.000 do 500.000 stanovnika 300 metara, a u mjestima do 100.000 stanovnika 500 metara. </p>
<p> Magistra justicija tvrdi kako su takvi propisi protuustavni i protuzakoniti jer štite interese onih koji su uspjeli otvoriti ljekarne, a u neravnopravan i diskriminacijski položaj stavljaju sve koji žele otvoriti prvu ljekarnu. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040816].
|
