NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040515].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 173458 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.05.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ribe nisu ugrožene, ali jesu prstaci</p>
<p>U slovenskim restoranima, čim se prođe granični prijelaz na Plovaniji ili Kaštelu, prstaca ima u izobilju; budući da ih nema u slovenskom priobalju, stižu ilegalno iz Istre/ U PU istarskoj kažu da među talijanskim i slovenskim ribarima nema osobitog interesa za zalijetanje u hrvatske vode</p>
<p>PULA, 14. svibnja</p>
<p> - Najnoviji incident u hrvatskim teritorijalnim vodama, koji je izbio prije tri dana kad je ispred rta Porer pomorska policija zatekla u krivolovu talijansku ribaricu »Giurgin«, završen je. Zapovjednik Franco Giurgin platio je 50.000 kuna kazne prema odluci prekršajnog suca i platio troškove postupka, te ostao bez relativno skromnog ulova od 111 kilograma ribe. Zajedno s još četiri člana posade, talijanski ribar vratio se relativno zadovoljan, jer je mogao ostati i bez mreža. </p>
<p>Prije nešto više od godinu dana, u posljednjem incidentu s talijanskom ribaricom u hrvatskim vodama, zatečeni u krivolovu ispred istarske obale ni nakon ispaljenih signalnih raketa nisu poslušali zapovijedi Pomorske policije, te su uspjeli pobjeći.</p>
<p>Od tada u hrvatskim vodama uz istarsku obalu vlada zatišje. Osim glisera koji je neoprezno prešao granicu na moru, jedina privedena ribarica bila je »Giurgin«.</p>
<p>U Policijskoj upravi istarskoj kažu da među talijanskim, ali i slovenskim ribarima nema osobitog interesa za zalijetanje u hrvatske vode. Glasnogovornica PU istarske Štefanija Prosenjak-Žumbar rekla nam je u petak da su zadovoljni poštivanjem propisa na moru, jer Pomorska policija intervenira u slučaju kršenja čak triju zakona - Zakona o morskom ribarstvu, Zakona o strancima i Zakona o nadzoru državne granice. Na sreću, nema puno posla, talijanske i slovenske ribarice uglavnom gledaju - dalekozorom. </p>
<p>Prošle su godine 11. ožujka, što je bio najkrupniji incident u našim vodama, zatečene slovenske ribarice »Riba 1« i »Riba 2«, a njihovo privođenje u Pulu izazvalo je dosta pozornosti medija i u susjednoj Sloveniji. Njihove tvrdnje da nisu prešli graničnu crtu na moru nije bilo moguće prihvatiti, ali je cijeli slučaj ipak brzo završen. Od tada, potvrđuju nam i ribari iz Savudrije, Slovenci u pravilu ribarskim koćaricama ne uplovljavaju u naše vode, ali zato mreže stajačice bacaju neposredno uz našu obalu kod Savudrije! To nam je potvrdio i iskusni savudrijski ribar Danilo Latin upozoravajući na mogućnost novih incidenata jer privremeni sporazum sa Slovenijom o ribarenju uz graničnu crtu nije obnovljen. </p>
<p>Zapravo, kaže, slovenski ribari nisu ni zainteresirani za to da dolaze u naše vode, ni po sporazumu ni bez njega. »To je inzistiranje njihovih političara koji su poticali ribare da love što južnije uz istarsku obalu. Njihovi ribari nisu za sporazum po kojem bismo mi dolazili loviti kod njih, a oni kod nas. Ukratko, uopće nije problem s ribarima, nego je problem s političarima, što najbolje potvrđuje i činjenica da talijanskih ribara i nema u našemu moru«, zaključuje Danilo Latin. </p>
<p>Latin ukazuje na još jednu dimenziju sporazumijevanja sa Slovencima: »Oni su odmah zatražili 125 dozvola za ribarenje u našim vodama, a imaju samo 95 registriranih ribara! Uz to, nisu u vrijeme trajanja sporazuma poštovali udaljenost od granične linije i obale gdje su trebali loviti«. Od 1. svibnja, kad su ušli u Europsku uniju, dodaje Latin, stanje se i za slovenske ribare pogoršalo: »Prije su bili registrirani kao poljoprivrednici, a sada, da bi ribarili, moraju osnivati poduzeća!«. </p>
<p>»Hrvatske« ribe, dakle, nisu ugrožene, ali čini se da školjke jesu. Iako je Slovenija potpisala Sporazum o očuvanju Mediterana, što podrazumijeva i zabranu izlova prstaca, u slovenskim restoranima, čim se prođe granični prijelaz na Plovaniji ili Kaštelu, prstaca ima u izobilju. Budući da ih u pravilu nema u slovenskom priobalju, stižu ilegalno iz Istre. </p>
<p>»Kao potpisnici Sporazuma o očuvanju Mediterana trebali bi štititi prstace i na svom području, odnosno ne dopustiti njihovu ponudu u ugostiteljstvu, bez obzira na podrijetlo!«, kazao nam je Latin.</p>
<p>Budući da granična linija u Savudrijskoj uvali između Hrvatske i Slovenije nije definirana, nakon ulaska Slovenije u EU i približavanjem schengenske granice Savudriji, otvara se niz dvojbi. S obzirom na to da Italija kontrolira slovenski zračni prostor, postavlja se pitanje dokle oni mogu ulaziti na tom području, a isto tako što će se dogoditi dođe li do ekološkog incidenta ili havarije. Hoće li intervenirati Lučka kapetanija Kopar ili Pula. </p>
<p>EU se, kaže Latin, ne želi miješati u odnose Hrvatske i Slovenije, ali ih treba riješiti. Neodrživo je stanje nakon što je Hrvatska zatražila arbitražu, a Slovenci je izbjegli. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Subvencije za gradnju i nadogradnju već od lipnja</p>
<p>Za građane koji sami grade uskoro će se raspisati natječaji za izradu novih lista prednosti/ Pri podnošenju zahtjeva trebat će priložiti dokaz o vlasništvu nekretnine koju se želi nadograditi ili dozvolu za gradnju nove kuće</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Osim kupnju stanova, država će kroz Program poticane stanogradnje (POS) s najviše 25 posto vrijednosti radova, odnosno cijene građenja po četvornome metru, subvencionirati i gradnju te nadogradnju obiteljskih kuća građanima koji svoje stambeno pitanje žele riješiti na taj način. Izmjene Zakona o POS-u, koje je Vlada prihvatila neki dan, po hitnom su postupku upućene na dnevni red sljedeće saborske sjednice, pa bi se, prihvati li ga Sabor, novi zakon mogao početi primjenjivati već u lipnju ove godine.</p>
<p>Samostalna gradnja i obnova zgrada i obiteljskih kuća pod jednakim uvjetima kao kupnja stanova trebala bi ubrzati stambeno zbrinjavanje građana, tvrde u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. </p>
<p>Za građane koji sami grade uskoro će se raspisati natječaji za izradu novih lista prednosti. Prednost na natječaju imat će, kao i dosad, osobe koje nemaju odgovarajući stan i prvi ga put kupuju ili grade. Pri podnošenju zahtjeva trebat će priložiti dokaz o vlasništvu nekretnine koju se želi nadograditi ili dozvolu za gradnju nove kuće. </p>
<p>Cijena građenja pritom, osim samoga građenja, podrazumijeva i projektiranje, nadzor i PDV. Novost koja će omogućiti lakše zbrinjavanje mnogobrojnih obitelji jest ta da će one s troje i više djece kod podizanja povoljnijega kredita biti oslobođene plaćanja inače obveznog učešća od 15 posto vrijednosti kredita.</p>
<p>Izmjene Zakona također će omogućiti gradovima i općinama da osnuju neprofitne organizacije s pravima i obvezama koje ima i Vladina agencija za promet nekretninama - poput bivših stambenih zadruga - da bi, tumače u Ministarstvu, lokalna samouprava što aktivnije sudjelovala u rješavanju stambenog statusa svojih stanovnika. U slučaju da gradovi nemaju slobodnog zemljišta za gradnju POS-ovih stanova, a imaju interes graditi, zemljišta će se moći otkupljivati od vlasnika koji to ponude.</p>
<p>Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić, osim obračunom s bespravnim graditeljima, ovim je nastavila ispunjavati obećanja koja je dala kada je prije gotovo šest mjeseci ponovo sjela na mjesto resorne ministrice. »Ministarstvo će u jednakoj mjeri poticati POS, tržišnu izgradnju i gradnju najamnih, odnosno socijalnih stanova«, istaknula je svom prvom ovogodišnjem intervjuu danom Vjesniku.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>O mogućim štetama za Končar još je prerano govoriti </p>
<p>Iza afere stoje interesne skupine kojima je cilj atomizacija Končara kao holdinga, odnosno njegova podjela na manje cjeline, tvrdi Darinko Bago, te naglašava da iza toga stoji želja da se dođe do Končarevih nekretnina / Deprecijacija kune, bez drugih mjera kojima bi se poboljšala učinkovitost hrvatskih tvrtki, može djelovati samo negativno na gospodarstvo i štednju građana</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Uprave Končar - Elektroindustrije i udruge Hrvatskih izvoznika Darinko Bago govori o mogućoj šteti koja je njegovim uhićenjem nanesena Končaru, Hrvatskim izvoznicima te o vlasničkoj strukturi Končarevih tvrtki. </p>
<p>• Koliko je afera nanijela štete Končaru?</p>
<p>– Nakon početnog šoka koji je trajao najviše dva dana, sustav normalno nastavlja raditi. O mogućim štetama još je prerano govoriti, a moguće je i da ih i ne bude.</p>
<p>• Spomenuli ste da iza cijelog slučaja stoje lokalni moćnici, koji su uzdrmanjem Končara htjeli doći do određenih nekretnina. Možete li biti konkretniji?</p>
<p>– Potrebno je naglasiti da se radi o koncepcijskim razmimoilaženjima u vezi s razvojem koncerna Končar. Uprava kojoj sam ja na čelu, vidi budućnost Končara kao snažne skupine poduzeća povezanih čvrstom vlasničkom strukturom u kojoj će do maksimuma dolaziti sinergija sustava. To znači mogućnost izgradnje kompleksnih objekata kao što su, primjerice, snažne trafostanice, hidroelektrane, niskopodni tramvaji, električne lokomotive. S druge strane postoje interesne skupine, koje budućnost Končara vide u njegovoj atomizaciji, dakle podjeli na manje cjeline, a jasno je da bi to onda mogao biti jako zgodan zalogaj za njihove apetite. Sigurno da bi u takvoj atomizaciji i Končarevo zemljište bilo zanimljivo.</p>
<p>• Bilo je govora i o tome da ste pronašli strateškog partnera za tvrtku kćer Končar - Trgovina i zastupstva zbog čijih je dionica i izbila afera. O kome je riječ?</p>
<p>– Uprava Končara donijela je odluku o pokretanju procesa restrukturiranja područja kućanskih aparata, koje se sastoji od tri poduzeća. Jedno od tih poduzeća je Končar - Trgovina i zastupstva. Jedan od načina restrukturiranja bio je odabir strateškog partnera. Ni s jednim strateškim partnerom nije potpisan nikakav ugovor. </p>
<p>• Koliko su hrvatski izvoznici općenito napravili u restrukturiranju svojih poduzeća? Što je napravio Končar?</p>
<p>– Još je prethodna uprava Končara, 1995. godine, naručila studiju o tome što raditi u Končaru, no svima treba biti jasno da konzultanti mogu reći što treba napraviti, ali ne znaju kako to napraviti. Zadnjih devet godina, Končar stalno restrukturira svoj portfelj. Tada je to bilo četrdesetak poduzeća, danas su 23. Neka su se poduzeća povezala, a neka prodala. Trenutačno, nekoliko poduzeća restrukturiramo. Končar ima još potreba za restrukturiranje i to će trajati još nekoliko godina.</p>
<p>• Koliko udruga Hrvatski izvoznici ima članova i koji gospodarski sektori su najviše zastupljeni u članstvu?</p>
<p>– Imamo 1238 članova, fizičkih osoba, iz 640 tvrtki koje su se dobrovoljno uključile u udrugu. Iznenadio nas je broj tvrtki koje su postale članice udruge, jer smo očekivali oko 250 tvrtki i oko 500 članova. Očekivali smo da će najviše biti zastupljene tvrtke iz turizma i brodogradnje, koje i jesu dominantne u članstvu, no pokazalo se da su u članstvu zastupljene sve tvrtke koje izvoze iz raznih gospodarskih djelatnosti, primjerice iz metaloprerađivačke, tekstilne i elektroindustrije.</p>
<p>• Koliko članica udruge, dakle izvoznika, posluje pozitivno, a koliko s gubicima?</p>
<p>– Više od 20 posto poduzeća koja izvoze posluju s gubicima. To je vrlo mali broj poduzeća.</p>
<p>• Koje mjere bi pomogle jačanju izvoza, a da se ne radi samo o deprecijaciji kune?</p>
<p>– Deprecijacija kune, ako bi se koristila mimo drugih mjera, mogla bi imati štetne posljedice, osobito na veći broj građana koji imaju kunske štedne uloge. Važno bi bilo poboljšati učinkovitost, a inovativnost bi trebala biti pokretač. Međutim, inovativnost se ne može primijeniti u svim dijelovima izvoznoga gospodarstva. Kad pogledamo da su cijene materijala fiksne, onda u našem izvoznom proizvodu ima oko 36 posto onog, što čini plaće, troškove države, lokalne uprave i samouprave, a to je prostor u kojem se može podizati produktivnost. </p>
<p>To ne znači da se trebaju smanjiti plaće, nego da se za isti broj sati proizvede više i, naravno, da se više za taj sat proizvodnje plati. Kad prepoznamo proizvod za izvoz i kad on krene u izvoz, on mora biti maksimalno učinkovito proizveden. Lokalna uprava i samouprava moraju također biti učinkoviti i prilagodljiviji. Ako postignemo na razini Hrvatske stabilne uvjete za jačanje izvoza, usporedno s tim možemo razgovarati i o tečaju kune. U protivnom, deprecijacija kune može imati negativne učinke.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kadrovske kaše s mirisom staroga HDZ-a</p>
<p>Na rubu afere Bago - Granić opet se otvaraju neke bolne rane hrvatskog društva još iz doba staroga HDZ-a, jer su informacije o istrazi nesmetano curile i do medija i do osobe pod istragom. Od Sanadera se s pravom očekuje da, nakon što je u stranci dokazao da zna kako se protivnike miče s puta, s uvođenjem reda nastavi u državnom aparatu. No, i Račan u »slučaju Bandić« mora raščistiti priču koja miriši na stari HDZ</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Sanader i Račan kusaju ovih dana vrlo paprenu kadrovsku kašu. Sanader, doduše, nema problema s najistaknutijim HDZ-ovcima, kao Račan s Bandićem, ali ni njemu nije lako kada javnost potresaju afere koje vrlo neugodno podsjećaju na stari HDZ i njegove kadrovske križaljke.</p>
<p>Afera Bago – Granić sigurno je jedan takav neugodan podsjetnik. I to ne samo zato što su u njezinu središtu bivši jaki HDZ-ovci: bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Granić i njegov šogor Bago, koji je devedesetih godina bio veleposlanik u Sarajevu, što sigurno nije mogao biti netko bez vrlo čvrstog uporišta u vrhu tadašnjega HDZ-a. No, iako se Sanader lako može »oprati« od eventualnih nedjela osoba u središtu afere, jer oni doista nisu dio vrha Sanaderova HDZ-a, na marginama te afere otvaraju se neke bolne rane hrvatskog društva koje javnost izravno povezuje sa starim HDZ-om.</p>
<p>To ponajprije vrijedi za curenje informacija o istrazi koje, baš kao devedesetih, nisu stizale samo do medija, nego i do osoba o kojima se istraga vodila. A upravo je takvo, strogo kontrolirano curenje informacija bio recept kojim se devedesetih godina efikasno pomagalo jednima, a druge uništavalo. Curile su na isti način informacije i za vrijeme Račanove vlade. No, javnost je nekako prešutno prihvaćala njegov izgovor da je vrlo teško bez pravih nemilosrdnih čistki - koje uvijek sa sobom nose i brojne nepravde - od kukolja očistiti obavještajni, policijski i sudski aparat naslijeđen od bivših HDZ-ovih vlada.</p>
<p>Sanader se tim izgovorom ne može tako lako poslužiti jer se, opet nekako prešutno, smatra da on mnogo lakše može taj aparat očistiti od ljudi koji ne rade ono za što ih plaćaju porezni obveznici nego ono što odgovara njima osobno ili njihovim političkim patronima. Štoviše, od Sanadera se s pravom očekuje da nakon čišćenja HDZ-a od javnosti najantipatičnijih likova nastavi i s uvođenjem reda u državnom aparatu. Jer, ipak on i njegovi najbliži suradnici o njima najviše znaju još iz starih vremena, a pokazali su i da znaju kako se miču protivnici s puta. A put na koji nas navode prodavači i »dodavači« strogo povjerljivih državnih informacija sigurno ne vodi u Europsku uniju, koju Sanader proglašava glavnim ciljem.</p>
<p>Na žešći odnos prema tim likovima iz hrvatske političko-obavještajne noćne more Sanadera bi mogla ponukati i najnovija akcija političkog podzemlja u kojoj je jedan od popularnijih Sanaderovih ministara Božo Kalmeta proglašen ni manje ni više nego četnikom, iako je kao zadarski gradonačelnik stolovao pod slikom Ante Gotovine. No, ako je svijet nakon HDZ-ova velikog proeuropskog obrata, začinjenog dobrovoljnim odlascima u Haag, Sanaderu oprostio ministra s takvim pedigreom, na domaćoj sceni stvari se guraju u potpuno suprotnom pravcu. Prema principu »nitko nije prorok u svom selu«, Kalmetu se četnikom proglašava zbog poštivanja hrvatskih zakona, dakle povrataka srpskih izbjeglica, obnove njihovih kuća, suradnje s Haagom i sličnih poteza u skladu s temeljnim odrednicama Ustava i principa jednakosti pred zakonom. Kada se svemu tome doda i sudsko prepucavanje zbog jednogodišnje isplate dužnosničke plaće Štefaniji Bortek Knešaurek, koja je razriješena zbog grijehova počinjenih prije 2000., Sanaderu je vjerojatno pun kufer starih HDZ-ovskih kadrovskih priča.</p>
<p>S druge strane, iako je odselio u opoziciju, Račan ipak ne može računati s barem malo medijske sjene uoči konačnog obračuna s Bandićem. Obračun Račana i Bandića, doduše, nije široj javnosti toliko zanimljiv koliko je svojedobno bio sukob Sanadera i Pašalića. Ali medijske sjene neće ni može biti, jer je Bandić jedini SDP-ovac koji je pokazao da savršeno dobro zna koliko je važno privući medije želi li se graditi politička karijera čiji je cilj sam vrh (za početak stranke). No, pritom je nakupio toliko afera – i to afera koje također neodoljivo mirišu na stari HDZ – da se lako može dogoditi da ga od političke dekapitacije neće spasiti ni činjenica da je u Zagrebu i dalje vrlo popularan.</p>
<p>Jer, iako mu je upravo zbog popularnosti Račan vrlo dugo gledao kroz prste, sada više nije u pitanju samo Račanova šefovska pozicija nego i ugled stranke. Pogotovo ako nakon svih nepodopština koje je napravio, Bandić dobije i ozbiljnu kaznenu prijavu. Stoga su se i dojučerašnji Bandićevi vatreni pristaše počeli polako distancirati od poduzetnoga Hercegovca koji je osvojio Zagreb baš u vrijeme kada su Hercegovci u gradu bili na najlošijem glasu. </p>
<p>No, Bandiću se u SDP-u loše piše i bez sudskih konsekvenci ako ankete pokažu da stranka i bez njega u Zagrebu može skupiti pristojan broj glasova, što znači da ne bi smio pasti bitno ispod tridesetak posto, koliko je do sada osvajao s Bandićem, ili da i bez njega može trčati izjednačenu utrku s glavnim konkurentom HDZ-om.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Raspršene neutemeljene nade</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatska nije u skupini za proširenje Europske unije 2007. godine zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Je li ta rečenica povjerenika Europske komisije za proširenje Güntera Verheugena, ponovo donijela neki novi obrat na hrvatskom integracijskom putu?</p>
<p>Naravno da nije. Verheugenova izjava u Bruxellesu trebala bi prije svega poslužiti za raspršivanje nekih neutemeljenih nada, po čemu je posebice poznata domaća politika.</p>
<p>Određivanje »ciljnih« datuma samo po sebi nije loša stvar jer u administraciji i među političarima može imati motivirajući učinak. Ipak, u Hrvatskoj su se prečesto određeni datumi prikazivali kao »biti ili ne biti« za sudbinu cijele države. </p>
<p>Od samog je početka, naime, bilo jasno da je hrvatski ulazak u EU 2007. moguć samo teoretski. Tranzicijskim je zemljama trebalo u prosjeku tri do četiri godine da bi svoje zakonodavstvo uskladile s pravnom stečevinom EU-a. Taj se proces obično naziva pregovorima s Europskom unijom. Kada bi se, primjerice, Norveška i Švicarska odlučile ući u punopravno članstvo Europske unije, sasvim bi im sigurno za pregovore bilo potrebno mjesec do dva. Riječ je o državama koje se de facto ponašaju kao da su članice Europske unije, koje sa službenim Bruxellesom imaju potpisane desetke bilateralnih sporazuma. Od Europske unije dijeli ih uglavnom politička odluka o ulasku, što za posljedicu ima da u zajedničku blagajnu EU-a ne moraju dati svoj dio.</p>
<p>Upravo zbog svega ovog teza o tome da je od samog ulaska u članstvo EU-a mnogo važniji proces usvajanja potrebnih standarda, koju je ovaj tjedan upotrijebila ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, uklapa se u ono što je rekao Verheugen. </p>
<p>Hrvatskoj bi u formalnom smislu trebalo biti važno i da EU uspije donijeti ustav, jer je bez njega na snazi ugovor iz Nice koji službeni Bruxelles ne obvezuje na novo proširenje, osim Rumunjske i Bugarske.</p>
<p>Bude li uistinu Hrvatska, kako se to najavljuje, spremna za članstvo 2007. godine, bit će to veliko postignuće, jer bi značilo da je samo u nepune dvije godine svladala više od 80 tisuća stranica Unijine legislative i standarda za punopravno članstvo. Tada pitanje o tome hoće li Hrvatska službeno postati članica EU-a 2008. ili 2009. više uopće neće biti bitno. U svakom slučaju, mnogo manje od važne činjenice da je zemlja prešla put od pravnog i institucionalnog nereda do stvorenih pretpostavki za bolji život svih njezinih građana.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Znanje pobijedilo predrasude</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Tri su se ministra</p>
<p> - znanosti, obitelji i zdravstva - 'iskrala' sa zadnje Vladine sjednice i odjurila u Kutinu. Nažalost znamo da u tom gradiću živi udomiteljska obitelj dviju HIV-pozitivnih djevojčica čija imena, opet nažalost, znamo.</p>
<p>Ministri su 'pobjegli' sa sjednice Vlade da bi osobno pohvalili Kutinjane: roditelje, nastavnike, liječnike, svećenika, sve po redu. Tri su ministra bila puna riječi hvale za zajednicu o kojoj se još lani govorilo kao o neukoj, primitivnoj, zatvorenoj i punoj predrasuda, koja ne samo da nije bila u stanju prihvatiti HIV-pozitivne djevojčice, nego je tražila da se isele iz njihova grada. </p>
<p>U liječenju kutinskih predrasuda i lani su sudjelovali članovi Vlade. Trojica su ministra (Vidović, Vlahušić i Strugar), uzaludno putovala tom istom cestom i skrenula kod Kutine. Vlada je maloj sredini time izravno dala do znanja da će se uplesti u rješavanje problematike kad to Kutina nije sama u stanju učiniti.</p>
<p>Ove se godine s Kutinjanima radilo drukčije - u tišini i ne s visoka. Tri su ministra (Hebrang, Kosor i Primorac) prepustila stvar lokalnoj zajednici i dala joj do znanja kako je najbolje da sama rješava problem. Ako, pak, negdje zapnu, Vlada će pružiti pomoć kakvu traže. Zadnja tri mjeseca stručna ekipa na čelu s lokalnom liječnicom razgovarala je sa stotinjak roditelja predškolaca. Pregovaralo se bez znanja novinara i nazočnosti ministara, danima uvjeravalo i podučavalo. Rezultat: HIV-pozitivna djevojčica će na jesen u razredu sjediti s 10 učenika, za razliku od svoje sestre koja je lani imala samo jednog prijatelja u razredu. Ministar Primorac zaključio je da je na kraju znanje pobijedilo predrasude.</p>
<p>Ovogodišnji i prošlogodišnji rezultat borbe znanja protiv predrasuda jest 10 prema jedan. Koliko god taj rezultat nekome dobro zvučao, teško je ne poželjeti da za rezultat nikad nismo saznali i da takve borbe nikad nije bilo. Kad je već tako moralo biti, treba još samo poželjeti da zaboravimo imena djevojčica koja smo saznali pogrešnim potezima pojedinaca iz bivše vlade i pogrešnom odlukom njihovih skrbnika da se za neke vlastite ciljeve izbore uz pomoć novinara.</p>
<p>Bilo bi lijepo da više nikad ne čujemo za Elu i Ninu. Da ih napokon svi pustimo na miru.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Sindikat koji se pretvara u svoju bijednu karikaturu </p>
<p>Težak je put stjecanja sindikalnih pozicija, utjecaja na poslodavca, konzistentna koraka naprijed. Prepoznatljivost se gubi, dvomjesečno bavljenje sobom, nepojavljivanje u javnosti i traženje krtica u vlastitim redovima već daje negativne rezultate. Podružnice posrću, članovi izlaze, pisma članova se skrivaju od predstavnika tijela, a osobito javnosti. Budući da je velik broj županija nezadovoljan i prijeti istupanjem, krajnje je vrijeme da se to zaustavi / Prestrojavanje koje se u programskom, provedbenom i ustrojbenom smislu trebalo započeti, svelo se na osobne odmazde i traje sveudilj. Ako SHU želi zadržati stečene pozicije, pripremiti se za globalne okršaje i utjecaje koji mijenjaju sindikalizam iz korijena, mora dati prigodu onima koji znaju, imaju iskustvo i podršku članova</p>
<p>DALIMIR KUBA</p>
<p>U posljednja dva mjeseca Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) četvrti put saziva svoju skupštinu. Ništa neobično za amatersku seosku nogometnu družinu, ali za trenutačno još najbrojniji sindikat u javnim službama – sprdačina. Sada vladajuća klika u SHU-u nastoji dobro iskoristiti brojčanu nadmoć. Na opće veselje sindikalnog puka, ali i na njihov račun.</p>
<p>Zapravo sindikalni puk (članstvo) u svemu nije niti važan. On plaća uredno svaki mjesec po dvadeset kuna, a vršitelj dužnosti i društvo ih uredno troše. Ako neki neobaviješteni član i pomisli da će se na Skupštini SHU-a donositi rezolucije, prihvaćati sindikalna strategija ili nešto tome slično, ništa zato. To se neće dogoditi. Dogoditi će se »čist nekaj drugega«.</p>
<p>Postoji program. Zapravo postoji progon. Čak pogrom.</p>
<p>Nakon što su bivšega predsjednika i članicu Malog vijeća doslovno izbacili iz Sindikata, preostali profesionalci su, iako su mislili da je time priča završena, na redu za odstrjel: glavni tajnik, dva voditelja područnih ureda, voditelj računovodstva...</p>
<p>I dok bivšega predsjednika, unatoč izjavama u vrijeme skidanja glave (13. ožujka), ne obrađuje niti Uskok, niti poskok niti koja druga policija, niti je završio u zatvoru, Skupština za svaki slučaj prihvaća izmjene Statuta kojima će zabraniti njegovu, možebitnu, ponovnu kandidaturu nakon sudskog spora. I ne samo to.</p>
<p>Priprema se, također, odredba kojom će, protivno zdravom razumu i slobodi udruživanja (Konvencija br. 98 Međunarodne organizacije rada), onemogućiti i druge sindikalno sposobne članove da istaknu program i kandidiraju se za predsjednika: nekog od zaposlenika SHU-a, a članove toga istoga sindikata.</p>
<p>Protivno Statutu, nisu raspisali izbore za predsjednika nego će marionetskom vršitelju dužnosti produljiti mandat dok se njihov pravi kandidat iz jedne trešnjevačke škole informatički osposobi, a članovi SHU-a iz te škole ne zaborave da je dotični triput propao u pokušaju da postane ravnateljem škole. </p>
<p>Možda je za SHU bolje imenovati ga na mjesto sa sigurnom mjesečnom apanažom, a za predsjednicu SHU-a izabrati, na primjer, samohranu majku dvoje odrasle zaposlene djece s problemom nasilna useljenja u tuđi stan koji mora uskoro vratiti!</p>
<p>Dodatno se ljulja i stolac glavnom tajniku. Izmjene statuta sugeriraju »...osobu s visokom stručnom spremom i iskustvom na rukovodećem položaju...« Propali dužnosnik Ministarstva prosvjete i športa iz vremena Strugara, autor predmetnih nebuloza, odnosno prijedloga Izmjena i mentor vršitelja dužnosti, zapravo je napisao izmjene statuta za sebe.</p>
<p>Tako će zaživjeti političko-ravnateljska osovina u Sindikatu, a ponovno na radost članova, osobito onih zaposlenih na određeno vrijeme (pa tako nekoliko godina). Bit će to sindikat koji uzima novac od članova da bi štitio interes poslodavaca-ravnatelja škola. Ministar Primorac i Vladini pregovarači mogu mirno spavati. </p>
<p>Nakon razgovora s članovima županijskih povjereništava na kojima je vršitelj dužnosti briljirao, doznao sam da »bivšeg predsjednika ne bi opozvali da je kojim slučajem pristao na dar od šest milijuna kuna sindikalnom poduzeću«. </p>
<p>Da bi zaštitio svoj lik i djelo i uvjerio neposlušne sindikalce u ispravnost nove politike SHU-a, sljedećih će dana dovesti sve članove Velikog vijeća (one koji će u tom cirkusu htjeti sudjelovati) u Split na Županijsko povjereništvo da brojnošću gostujućih podbolta istinu koju propovijeda! Što je previše, previše je!</p>
<p>Vrijeme pred nama vrijeme je integracija. Vrijeme promišljanja kako jačati sindikalizam u Hrvatskoj. Podatak da su njemački sindikati izgubili 340 tisuća članova u posljednjih godinu dana dovoljno opominje. SHU se pretvara u blijednu karikaturu, nestaje probojnost, snaga i know-how. </p>
<p>Težak je put stjecanja sindikalnih pozicija, utjecaja na poslodavca, konzistentna koraka naprijed. Prepoznatljivost se gubi, a dvomjesečno bavljenje sobom, nepojavljivanje u javnosti i traženje krtica u vlastitim redovima već daje negativne rezultate. Podružnice posrću, članovi izlaze, pisma članova se skrivaju od predstavnika tijela, a osobito javnosti.</p>
<p>Budući da je velik broj županija nezadovoljan i prijeti istupanjem, krajnje je vrijeme da se to zaustavi. </p>
<p>Prestrojavanje koje se u programskom, provedbenom i ustrojbenom smislu trebalo započeti, svelo se na osobne odmazde i traje sveudilj. Ako SHU želi zadržati stečene pozicije, pripremiti se za globalne okršaje i utjecaje koji mijenjaju sindikalizam iz korijena, mora dati prigodu onima koji znaju, imaju iskustvo i podršku članova.</p>
<p>Sprječavanje kandidiranja sadašnjih zaposlenika, neuvažavanjem mišljenja članova iz Istre, Dalmacije i sjeverozapadne Hrvatske, udomljavanjem propalih pomoćnika ministara, zapošljavanje prijatelja, čak prijateljica vršitelja dužnosti, svakako ne vodi konsolidaciji i snaženju još najvećeg sindikata javnog sektora. </p>
<p>Stoga skupština, koja je pripremana daleko od očiju javnosti, neće donijeti pozitivne pomake. SHU se zatvara u sebe, sam je sebi dovoljan.</p>
<p>Autor je profesor iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Elita okupana tijela, mirisava daha i smrdljive savjesti</p>
<p>Kada se raščisti pomodarski snobizam i ostale naslage (poput atavističkog crveno-crnog bakunjinizma prisutnog u naivnom hakerskom buntovništvu proizvodnje kontinuirane informatičke viroze) zalijepljene za suvremeni neoludizam čini se da na kraju ipak ostaje vjerodostojna osnova radikalne potrage za novim svjetonazorom bez srljanja i odronjavanja / Još živući vremešni svjedoci »nepojmljivo brzih promjena«, koji su pregazili tri stoljeća i dva tisućljeća misle da su zapravo prošli cijelu stazu ljudskog uspona. Da im se na kraju života pred očima vrti ubrzani film bez radnje i likova: postoji samo beskrajan »mooving« i krik komešanja. No svijet kao »performace« na dlanu globalne elite ipak mijenja svoje interese. Vraća se fantastičnom, predaje dekadentnom</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>Legenda o Nedu Luddu nastala je u osvit velike promjene svijeta. Dok je bujica napoleonskih osvajanja polako, ali sigurno tekla svom usahnuću u ruskim stepama, na britanskom otočju se rastvorilo sjeme koje je u sebi nosilo kôd promjena svijeta neviđenih razmjera i snage. </p>
<p>Možda su nothinghamski tkalci bili izdanak robinhoodovske cijepljenosti na nepravdu pa su prvi uočili nesklad mehaničkog Levijatana izniklog u njihovu siromašnom manufakturnom staništu. No univerzalna gola bijeda bila je ta koja je potaknula Neda Ludda da maljevima razbija tkalačke stanove po Nothinghamshireu.</p>
<p>Kako god bilo, legenda o generalu Luddu jedna je od onih što se još čini premladom da bi se ukorijenila u mitsko, ali i sasvim zrela za shvaćanje njenih poruka u svijetu koji se našao na raskršću sasvim nalik na onaj na kom je legenda o luditima i stvarana. </p>
<p>Za mirno svakodnevlje vjere nema opasnijeg od heretičnih svećenika. Feudalaca koji se priključuju pučanima, buržuja koji prelaze na republikansku stranu, znanstvenika čije riječi odzvanjaju ludizmom. </p>
<p>Neobuzdano predavanje »istini« pravovjernima je najsvetija stečevina slobodnog svijeta i nema zločina koji bi bio zabranjen iskorjeniteljima šizme radi očuvanja mira beskrajne svečanosti progresa. Ludizam se klasično izučava kao primjer naivna sumanuta revolta kojemu jedino priliči egzemplarno visjeti na visokim jarbolima galija naše dične serenissime ukotvljene u lagodnosti mlačnih laguna obožavanim čak i onda kad se iz njih, više no jako, širi nesnosan smrad vlastita izmeta. </p>
<p>Kirkpatric Sale, pisac neoludističkog kanona The Luddites and Their War on the Industrial Revolution: Lessons for the Computer Age, izrekao je samo pola istine o neoluditima kad je ustvrdio da »ključ za razumijevanje ludizma nije u spoznaji da je to bila pobuna protiv budućnosti nego poistovjećenje s prošlošću ljudi koji su poznavali zemlju i koji su poznavali jedni druge«. </p>
<p>Jer mi se pitamo kakva je to budućnost u kojoj ćemo se poznavati, ali nikad dotaknuti. U kojoj ćemo znati sve o svijetu, a nikad ga iskusiti niti okusiti. Iskustvo zrelog suvremenika Zapada seže već danas dovoljno duboko u proteklost da su mnogi u stanju biti svjedoci promjena koje su nadmašile njihovu sposobnost razumijevanja. </p>
<p>U pedesetak godina života oko njih je hujao vihor neizreciva povijesna meteža vitlajući milijarde krhkih ljudskih sudbina u prostore nemira i nikad masovnije nesigurnosti.</p>
<p>Osim onih koji su žal za prošlošću pretvorili u munchovski krik i bijes nad očajem vlastita života bilo je i onih koji su željeli vidjeti gdje su istočišta tih supernemira. Zapitali su se tko su tvorci razarajućih bura u kojima opstaje jedino obećanje beskraja svega. </p>
<p>Na kraju se pokazalo da su jedino čega u svijetu ima napretek ljudi, ali i da je jedino čega nestaje sve brže u svijetu – ljudskost. Ljudi je, doslovno, na milijarde. Malthusijanska kob napučenosti planeta dovoljno je izražena da ustvrdimo kako je ljudskog resursa toliko mnogo da o njemu prestanemo uopće razmišljati. A ono čega ima napretek za trošenje je bez cijene.</p>
<p>I tako je Zapad prionuo neograničenom trošenju ljudi i svijeta. </p>
<p>U posljednjih pola desetljeća nije se pojavio utjecajniji, neki kažu neoludistički, tekst od sada već znamenitog ogleda Billa Joya »Zašto nas budućnost ne treba« koji je sam autor, za neke neskromno, usporedio s antinuklearnim Einsteinovim pismom Rooseveltu iz 1939. godine. Utjecajnost toga teksta ne izvire toliko iz dubine analize (jer odiše ispovjedno-biografskim patosom jedne znanstveničke sudbine) koliko iz struke autora. </p>
<p>Uspješan i poznat informatički žrec, američki »Edison računalstva«, postavlja temeljno pitanje o sposobnosti čovjeka da shvati posljedice neograničena progresa. Ishodište su Joyove skepse obećanja i posljedice svetog RNG (Robotika-Nanotehnologija-Genetika) trojstva progresa. Joy se pita što poduzeti da bi se izbjegao neizbježan pad začet u ekskluzivnim kondicioniranim prostorima korporacija osim da pribjegnemo svojevrsnom ghandijevskom postu od progresa.</p>
<p>Paradoksalnost vlastite pobune Joy uočava u činjenici da su ga na pisanje spomenutog teksta potakle egzaltirane klasičnoslavljeničke futurističke ekstrapolacije Raya Kurzweila i Hansa Moraveca i da se, ne bez zbunjenosti, na kraju zatekao u opasno-bolesnim kontaminiranim prostorima konstatacije da njegova rezigniranost ima ista ishodišta kao i teroristički »Unabomber manifest« »najslavljenijeg« anarholudita današnjice Theodora Katczinskog. </p>
<p>Ne začuđuje stoga da su neki, poput Maxa Morea voditelja Extropy Institutea posvećenog »inkubiranju bolje budućnosti« (valja svakako zamijetiti hašekovski komičnu preuzetnost naziva ustanove), doživjeli Joyov tekst apokaliptičnim pozivom na relinquishement (engleski: odricanje) od budućnosti. </p>
<p>On i sumišljenici borbeno su pozvali na svetu znanstvenu rekonkvistu stišavanja i istrebljivački rat esprizornih neoludita koji zagađuju svijet opačinama sumnje i smutnje. </p>
<p>Treba ih objesiti na najvišim katarkama argumenata nobelovskih galija čiji titanski »boomovi« su upravo napeti od snažna vjetra jedreći ususret novom znanstvenom prodoru.</p>
<p>More u svom tekstu poručuje Joyu da se budućnosti ne treba odricati nego je prigrliti. Relinquishement je nemoguć, a osim toga je i neetičan, jer će ostaviti svijet (treba čitati bogati Zapad) bez nade u mnoge blagodati kakve su, na primjer, transhumana fuzija čovjeka i stroja u besmrtnu superinteligenciju. </p>
<p>Ograničenost razmišljanja voditelja inkubatora bolje budućnosti vidi se najbolje u zaključku da »unilateralni relinquishement Zapada znači zapravo unilaterarno razoružanje«, te da je Joy zapravo nesretni Neville Chamberlain 21. stoljeća. </p>
<p>Kada se raščisti pomodarski snobizam i ostale naslage (poput atavističkog crvenocrnog bakunjinizma prisutnog u naivnom hakerskom buntovništvu proizvodnje kontinuirane informatičke viroze) zalijepljene za suvremeni neoludizam čini se da na kraju ipak ostaje vjerodostojna osnova radikalne potrage za novim svjetonazorom bez srljanja i odronjavanja. </p>
<p>Radikalizam neoludita samo je posljedica ili reakcija na povampirenost politoznanstvene elite okupana tijela i mirišljiva daha, ali i upadljivo smrdljive savjesti. Božica te elite je božica oholosti (Hibris). Stoga poruka »znanstvenog odmetnika« Billa Joya nije ludizam. Barem ne onaj naivni. Još malobrojni zdravomisleći znanstvenici danas ipak shvaćaju da nije problem poriv ili poziv znanstvenika nego sustav (globalnog) svijeta. Da je od (znanstvenog) booma (engl. nagli napredak ali i jedro) do glooma (engl. tmine) i dooma (propasti) samo, da se poslužimo brodarskim rječnikom, stotinjak sežanja preko svega. </p>
<p>Još živući vremešni svjedoci »nepojmljivo brzih promjena«, koji su pregazili tri stoljeća i dva tisućljeća misle da su zapravo prošli cijelu stazu ljudskog uspona. Da im se na kraju života pred očima vrti ubrzani film bez radnje i likova: postoji samo beskrajan mooving i krik komešanja.</p>
<p>No svijet kao performace na dlanu globalne elite ipak mijenja svoje interese. Vraća se fantastičnom, predaje dekadentnom. Od herojskih SF saga i »Sputnjika«, preko SF sapunica i mitova »mača i magije« vraća se antici. Od »Metropolisa« preko »Gospodara prstenova« do »Troje«. Ljude iznova zanima kakav je svijet bio. Zapravo žele sigurniji most od prošlosti prema budućnosti od onog kojeg im nudi znanost sadašnjosti.</p>
<p>Ta želja je ključ razumijevanja druge polovine istine o neoludizmu. Zbog koje se mnogi danas usude reći: Nisam neoludit, ali ...!</p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik Hrvatskoga robotičkog društva.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zar mogu ne voljeti Zagreb</p>
<p>Nada Subotić, dramska umjetnica</p>
<p>Zašto volim Zagreb? Meni je najljepši i najdraži grad na svijetu (baš me briga ako moja izjava zvuči patetično). Zašto je to tako, ne znam. A možda odgovora ima nevjerojatno mnogo. Nije lako ogovoriti, a možda ću malo uspjeti i objasniti.</p>
<p>Danas, u svibnju 2004. godine, sjećam se davne 1944. godine u studenom, kad sam s majkom i ocem, bježeći pred vojskama i ubijanjima, došla u ovaj grad, glavni grad naše Hrvatske. Prvi put u životu, unatoč uzbunama i ratnom kaosu, otac me vodio po gradu koji mu je bio u srcu, pokazivao i tumačio palače, crkve, čarobni krov crkve sv. Marka (ime mog oca je bilo Marko), katedralu, Zrinjevac, Botanički vrt, Maksimir, Zlatarevo zlato, bana Jelačića na konju, kao da je htio da me taj grad osvoji. I uspio je. </p>
<p>Život nam je bio bijedan, bez igdje ičega. Nastanili su nas u jednu sobicu, u stan kod jedne stare glumice, Darinke Bandobranske, koja je još igrala u teatru na Markovu trgu. Prvi put vidjela sam jednu pravu glumicu. Pokazivala mi je fotografije glumaca, pričala o predstavama, o životu glumaca. Ni sanjala nisam da me ona zapravo začarala i uputila na put kojim ću za nekoliko godina i sama krenuti i postati glumica. </p>
<p>Na njen nagovor, jednog me dana otac odveo na predstavu u Hrvatsko narodno kazalište. Ako me sjećanje ne vara, bilo je to »Zlatarevo zlato« Augusta Šenoe. Unutrašnjost prelijepog kazališta oduševljavala me i onda i danas. Mislim da je to najljepše kazalište na svijetu.</p>
<p>Sve do svibnja 1945. bili smo nas troje zajedno. A onda su oca mobilizirali i morao je poći. A nama je rekao da ga čekamo jer rat se bliži kraju i oni će se svi predati. Iz logora Maksimir javio se 13. lipnja i odande nestao na Križnom putu tko zna gdje, kao i mnogi drugi. </p>
<p>Šesnaestoga svibnja je posvećen sjećanju na sve nestale. Tako neka i ovaj moj zapis bude samo upaljena svijeća sjećanja. Ne ponovilo se.</p>
<p>Mama i ja ubrzo smo prognane iz grada bez prava na povratak, piše u dokumentu koji i danas čuvam. Ali ja sam se ipak 1950. vratila u grad koji me osvojio. Upisala sam se na Akademiju za kazališnu umjetnost i već nakon završene treće godine dobila angažman u novoosnovanom zagrebačkom Dramskom kazalištu. </p>
<p>Upoznala sam u njemu 1955. Juru Kaštelana, mog supruga. Pet godina kasnije uselili smo se u prvi stan, u »drveni neboder«, na desetom katu. Pogled je pucao sve do Save, a mi smo bili sretni kao da smo dobili dvorac. Sljedeće godine u svibnju u naš je dom došla naša kći, prva prava Zagrepčanka u našoj obitelji. </p>
<p>Zar mogu ne voljeti Zagreb, grad u kojem je čitav moj život prošao i prolazi, grad u kojem je danas i grob moje majke i moga muža.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Troškovi za četvrtinu manji jer se neće otkupljivati zemljište</p>
<p>Direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković sljedećega će se tjedna sastati s ministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom. Nakon toga Vlada bi trebala donijeti odluku o načinu financiranja izgradnje novoga putničkog terminala Zračne luke Zagreb. </p>
<p>»Očekujem da bi ta odluka mogla biti donesena uskoro. Tada možemo početi s određivanjem točne lokacije, raspisivanjem natječaja, izradom projekata… Sama gradnja potrajat će oko tri godine«, rekao nam je direktor Matković u petak, samo dan nakon što je državni vrh dao punu podršku projektu o kojemu se govori još od 1997. godine.</p>
<p>Plan je, podsjećamo, da se 2,5 kilometra sjeveroistočno od postojeće zgrade sagradi putnički terminal površine 47 tisuća četvornih metara. Novi terminal imat će 11 aviomostova, stajanku na kojoj će se moći parkirati 21 zrakoplov te niz pratećih sadržaja i poslovnih prostora. Novi će terminal moći primiti triput više putnika nego sadašnji. To znači da će moći zadovoljiti i potrebe koje se predviđaju za 2020. godinu, kad se očekuje oko pet milijuna putnika. </p>
<p>Kako je MORH odobrio da se gradi na dijelu njegova zemljišta, predviđena cijena od 166 milijuna eura mogla bi u konačnici biti za četvrtinu manja, jer se neće otkupljivati privatna zemljišta.</p>
<p>»Sama gradnja otvorit će niz novih radnih mjesta, a nakon što sve bude gotovo, uz novu Zračnu luku može se očekivati razvoj sekundarnih djelatnosti. Hoće li, i koliko, biti novih zapošljavanja na novom terminalu, teško je reći jer to ovisi i o eventualnom strateškom partneru. Novi terminal moramo prodavati već sada, ali do njegove izgradnje moramo ulagati i u postojeći prostor. Do kraja godine planiramo poboljšati klimatizaciju i sigurnosni sustav. Kako bi zadržali kokurentnost, za sada sigurnost financiramo iz vlastitih sredstava. To znači da ne naplaćujemo od putnika dodatnu taksu, kao što je to uobičajenu u drugim zračnim lukama«, rekao je Matković.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>HNS poziva i na prosvjede pred poglavarstvima</p>
<p>Podružnice HNS-a Velike Gorice, Kravarskoga i Pokupskoga uputile su u petak priopćenje u kojem prosvjeduju zbog ukidanja autobusnih linija ZET-a radi racionalizacije voznoga reda. </p>
<p>HNS podsjeća da već pet mjeseci traje agonija prouzročena privremenim ugovorima između Grada Velike Gorice i ZET-a, kojima se kratkoročno i nezadovoljavajuće rješava jedno od najvažnijih pitanja za građane Velike Gorice, Orla, Kravarskoga i Pokupskoga.</p>
<p>Nedavno ukidanje velikoga broja autobusnih linija i to ne samo onih kojima se služio relativno mali broj putnika, već i brzih linija, te najava ukidanja noćnih autobusnih linija između Velike Gorice i Zagreba, izravni je udarac na standard i normalno funkcioniranje područja na kojemu živi trećina građana Zagrebačke županije, dodaju HNS-ovci. Tvrde da postojeće vlasti u Velikoj Gorici, Orlama, Pokupskom i Kravarskom nisu sposobne riješiti problem, iako je to njihova zakonska obveza. Zato pozivaju Poglavarstvo i stručne službe Zagrebačke županije da se aktivno uključe u rješavanje toga problema u kontaktu s Poglavarstvom Zagreba. </p>
<p>HNS poziva i sve zainteresirane građane, udruge i političke stranke da se pridruže inicijativi i da prosvjeduju kod poglavarstava svojih općina i Grada Velike Gorice, te da javnim pritiskom prisile svoje općinske i gradske vlasti da štite interese svojih građana.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kolika će biti cijena zemljišta u središtu grada</p>
<p>Atraktivno zemljište u središtu Velike Gorice, površine 7761 četvorni metar, Grad će prodati po sistemu tko da više, a početna cijena je 1,24 milijuna kuna. Riječ je o zemljištu preko puta Doma zdravlja, koje se sada koristi kao igralište. Odlučeno je to u petak na sjednici Poglavarstva Velike Gorice. </p>
<p>Zemljište je, prema važećim prostornim planovima uređenja, predviđeno za gospodarsku, pretežito trgovačku djelatnost. S obzirom na to da su Konzum i Billa već godinama zainteresirani da na tom području otvore velike trgovačke centre, lako je moguće da će prodajna cijena toga zemljišta biti daleko veća od početne. </p>
<p>Na pomolu je još jedna velika investicija – preuređenje škole i izgradnja sportske dvorane u Šćitarjevu, za što je bivše Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo planiralo 10 milijuna kuna. Novo Ministarstvo složilo se da se nastavi s projektom, a kako bi se mogao provesti, Poglavarstvo je moralo pronaći smještaj za Ivana Dijanića koji je stanovao u školi. Zbog toga je Dijaniću na tri godine dalo gradski stan mimo liste prvenstva.</p>
<p>Odlučeno je i da se sa 50 posto novca sufinancira kupnja 20 steonih junica, koje zadovoljavaju kriterije Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra. Usvojena je i prva lista od 18 proizvođača koji udovoljavaju uvjetima za pomoć pri plaćanju premije osiguranja biljne i stočarske proizvodnje. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kosor: Hrvatska će obitelj dobiti mjesto koje joj pripada</p>
<p>Otvaranje obiteljskih centara u suradnji s jedinicama regionalne i lokalne samouprave, povećanje sredstava za rodiljne naknade kao i proračunska sredstva od 1,3 milijuna kuna za borbu protiv ovisnosti i nasilja u obitelji, neke su od mjera kojima Vlada nastoji poboljšati položaj obitelji u Hrvatskoj. </p>
<p>Rekla je to u petak Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, na Cvjetnom trgu, na priredbi »Od zadovoljne obitelji do zadovoljnog društva« što se održava povodom Međunarodnog dana obitelji, 15. svibnja. U kulturno-zabavnom programu otvorene su i kreativne likovne radionice. </p>
<p>Pozdravljajući prisutne, potpredsjednica Kosor istaknula je kako će Hrvatska dati obitelji mjesto koje joj pripada, jer obitelj je temelj svih vrijednosti – ljubavi, sigurnosti, tolerancije... Naglasila je kako će obitelji s osmero i više djece dobivati besplatne udžbenike a na područjima od posebne državne skrbi uvest će se i autobus u kojemu će biti igraonice za djecu.</p>
<p>Povodom 10. obljetnice Međunarodne godine obitelji, Opća skupština UN-a rezolucijom je pozvala sve države da pripreme posebne programe o obitelji – stručne skupove, promotivne koncerte, posebice u lokalnim zajednicama. Izvještaj o tim aktivnostima poslat će i Hrvatska. Rezolucijom je određeno i da će UN jednu sjednicu Opće skupštine ove godine posvetiti upravo obitelji. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Čak 21 posto Zagrepčana starijih od 60 godina</p>
<p>Međunarodni dan obitelji obilježio je i Gradski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb koji je na Tribini Grada obznanio kako Zagreb prvi put u povijesti bilježi prirodnu depopulaciju.</p>
<p>U gradu živi 779.145 stanovnika, što je 17,2 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Od toga je broja čak 21 posto starijih od 60 godina. U gradu ima 275.625 kućanstava od kojih 27 posto čine bračni parovi bez djece, a 15 posto njih ima jedno dijete. Razvodi se trećina sklopljenih brakova. </p>
<p>Raste broj obitelji s jednim roditeljem, izvanbračnih veza i samačkih kućanstava. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uklonjene tri terase kod Studentskog doma Cvjetno naselje</p>
<p>Gosti koji su se u petak ujutro zatekli na terasama kafića Ferax, C-Block i Savannah na Cvjetnoj cesti, neposredno uz Studentski dom Cvjetno naselje, svoje su kave i osvježavajuće napitke morali popiti stojeći, jer je uz budno oko policijske patrole komunalno redarstvo Grada uklonilo terase. Za scenarij koji vlasnici tih kafića već nekoliko godina prolaze više puta godišnje, »kriv« je dugogodišnji sudski spor koji Grad Zagreb i vlasnici stanova na broju 15 vode oko parcele između zgrade i parkirališta, na kojoj stoje upravo te terase.</p>
<p>»Zbog toga spora ugostitelji već godinama ne mogu dobiti rješenje o zakupu prostora za terase, iako redovito podnose zahtjeve. Jasno nam je da terase ljeti tim kafićima donose dobit, međutim, jednostavno moramo raditi svoj posao. Moglo bi se reći da vlasnici kafića ispaštaju zbog sporosti pravosuđa«, kazao nam je Davor Brčić, načelnik Odjela komunalnog redarstva i inspekcije Gradskog ureda za graditeljstvo.</p>
<p>Vlasnici triju kafića s pravom su frustrirani postojećim stanjem. Vlasnici Feraxa i C-Blocka sami su u petak uklonili svoje velike terase, dok je malom kafiću Savannah uklonjeno osam stolova. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Natjecanje školskih prometnih jedinica</p>
<p>Osnovna škola »Lovro pl. Matačić« u Folnegovićevu naselju u subotu će biti domaćin VII. natjecanja školskih prometnih jedinica grada Zagreba i Zagrebačke županije. Istodobno će se održati i natjecanje »Sigurno u prometu«, koje organizira AMK Siget. </p>
<p>Natjecanje će otvoriti zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić, a na priredbu su pozvani gosti iz MUP-a, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te poglavarstava Grada Zagreba i Zagrebačke županije.</p>
<p> Viktor Forjan iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa kaže da se natjecanja sastoje iz pismenog dijela, na kojemu se provjerava poznavanje prometnih pravila i prometnih znakova, te praktičnog dijela, na biciklističkom poligonu. Na biciklističkom poligonu ocjenjivat će se vožnja biciklom uz poštivanje prometnih propisa, dok će se u »Sigurno u prometu« ocjenjivati vještina upravljanja biciklom. To je ujedno i izlučno natjecanje Zagreba za državno natjecanje u lipnju u Splitu.</p>
<p>Cilj natjecanja je pružiti mogućnost pripadnicima školskih prometnih jedinica da javno prikažu svoje djelovanje te da se usvojenim znanjem i vještinama usporede s vršnjacima i potaknu ih na osnivanje sličnih jedinica i usvajanje prometne kulture.</p>
<p>Na području PU zagrebačke djeluje 28 školskih prometnih jedinica sa 775 pripadnika. Na području Zagreba ih je 23 a pet na području Županije.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Ivanu Mikuliću četiri glasa dali Hrvati</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Dok su svi usmjereni na subotnje finale, kada će naš Mikulić pod rednim brojem 11 Europi još jedanput predstaviti svoju pjesmu »You Are the Only One«, orgnizatori polufinalnog natjecanja Eurosonga pokreću istragu budući da su, zbog tehničke greške, neke zemlje prikupile pogrešan broj bodova. Među njima je i Hrvatska, kojoj je, saznajemo, četiri glasa putem SMS poruka došlo iz – Hrvatske, što nije dozvoljeno pravilnikom European Broadcasting Uniona (EBU).</p>
<p> »To nije utjecalo na izbor zemalja. Deset zemalja koje su ušle u finale su definitivno one prave«, rekao je glasnogovornik organizatora, što je nama potvrdila i Jasna Ceković, javna bilježnica koja vodi računa o glasovima hrvatskih glasača.</p>
<p>»Pogreška se dogodila u turskom telekomunikacijskom centru. Moj posao je bio da potpišem papir na kojemu su glasovi hrvatskih glasača, i ja sam odmah uvidjela ta četiri glasa za Hrvatsku, no kada sam to kazala ljudima iz tvrtke Gigam.de, koja u Turskoj kontrolira cijeli proces glasovanja, rekli su mi da papir potpišem jer se u protivnom glasovi hrvatskih glasača uopće ne bi mogli iskoristiti za glasovanje na Eurosongu«, objašnjava Jasna Ceković, koja je zatražila od spomenute tvrtke očitovanje vezano uz cijeli slučaj, a u trenutku našeg razgovora, u petak popodne, još nije dobila nikakav odgovor. </p>
<p>Na upit može li ovakav slijed događanja na Eurosongu utjecati na Mikulićev nastup u subotnjem finalu, Jasna Ceković odgovara: »Ne može utjecati. Naime, dobila sam informacije iz Istanbula da su, prije negoli su meni rekli da pošaljem te glasove, provjerili može li to utjecati na plasman zemalja koje ulaze u finale. Također, četiri glasa pjesmi Ivana Mikulića pridošla iz Hrvatske nisu utjecala na naš plasman«. </p>
<p>Javna bilježnica tvrdi da do istih problema u subotnjem glasovanju, s obzirom na ovo iskustvo, ne bi trebalo doći. EBU, organizator cijele priredbe, angažirao je revizorsku kuću Ernst da istraži slučaj, a osim glasova iz Hrvatske, doznajemo, problema s glasovanjem imali su stanovnici Monaca.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Čudo« od života u »ničijoj zemlji« Emira Kusturice</p>
<p>CANNES, 14. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Emir Kusturica stigao je u Cannes po, prema mnogim prognozama, svoju treću Zlatnu palmu. Film »Život je čudo« najavljivan je kao povratak autorovu početku sa »Sjećaš li se Dolly Bell« kada je ljubavna priča dominirala, a preko nje su se prelamale sve ostale emocije u odnosu glavnih junaka prema »sitnicama« koje život znače – od društvenih, političkih do obiteljskih i generacijskih problema. Ponadali smo se iskreno da se Kusturica kao redatelj izuzetnog talenta i filmskog nerva napokon odlučio vratiti onome što najbolje zna, iskrenom filmskom kazivanju bez politizacije života i deformiranja istine na njemu posljednjih godina svojstven, navijački, način. </p>
<p>Nažalost vijesti su bile krive, Kusturica je i dalje opsjednut politizacijom i njegovim subjektivnim tumačenjem političkih odnosa i žrtvovanja. Dakako, ovoga puta je »priča« donekle promijenjena, sve je ublaženo uvijanjem u šekspirijansku dramu zabranjene ljubavi između Muslimanke i Srbina u danima ratnog bjesnila u Bosni. Lukavo zamišljeno, kao i uvijek vješto, i spretno, te vizualno izuzetno efektno režirano, ali s mnogo rupa u tematskom i sadržajnom pogledu. </p>
<p>Što je autor htio reći, upitat će se mnogi, posebno inozemni gledatelji, s obzirom da su u posljednjih petnaestak godina dovoljno informirani i već su se nagledali i dobrih i loših filmova; dokumentarnih, igranih, kratkih, naručenih, spontanih, ulagivačkih, emotivnih ili grubih, pa im ne treba Kusturica tumačiti što se to u Bosni događalo, tim prije što on i nije bio u Bosni u to vrijeme, kao što nije ni danas. </p>
<p>Tako smo u dva sata i 34 minute imali priliku uz namjenski forsiranu ljubavnu priču (koja započinje tek u drugoj polovici filma) vidjeti Kusturičinu verziju događanja u Bosni 1992. godine. kada je tipično češki sa željezničkom stanicom i vlakovima koji dolaze i prolaze srpskim selom, s Aleksandrom Berčekom kao poštarom i medvjedima koji harače jednom od susjednih kuća, a navodno su sivi i opasni, »poslani« iz Hrvatske, jer »Muslimani i Hrvati rade isto ono što je Tito godinama radio«, dakle švercaju i podvaljuju. Spominje se i njemački ministar Genscher koji šverca oružje u Hrvatsku, a u jednoj sceni čujemo rečenicu: »Ma sve je blizu, i...Vukovar!«. </p>
<p>Toliko o Hrvatskoj u ovom filmu, inače Bosna je također površno prikazana osim što je »Sarajevo magičan grad«, a »ovo je rat hulja, nije ni moj, ni tvoj«.</p>
<p>U filmu Kusturica niti jednom jedinom rečenicom nije spomenuo, a kamoli osudio Miloševića i njegovu politiku u Bosni, o Srebrenici da ne govorimo. Zato ne čudi da je novinar iz Bostona na konferenciji za novinare odlučno ustao i rekao: »Gospodine Kusturica, dolazim iz Amerike i svjestan sam loše i porazne politike predsjednika Busha u Iraku i svih posljedica koje ona tamo ostavlja i ne bojim se to reći. Čudim se da vi niti jednog trenutka niste osudili politiku koja je inicirala i započela rat u kojem se događa radnja vašeg filma«.</p>
<p>Kusturica je nemajući argumente samo odgovorio: »Nitko nije savršen«, s čime se složio i Amerikanac: »Vi sigurno niste savršeni!«.</p>
<p> Činjenica jest da je na novinarskoj projekciji bio vrlo mlak prijem, a i na samoj konferenciji za novinare nisu se čuli uobičajeni hvalospjevi. Dapače. Osim ulagivačkih odobravanja srpskih i jedne slovenske novinarke, većina ostalih se obrušila na njegovu politiziranost koja je prevladala emotivnu stranu. Kusturica je bio arogantan i nadmen, ni traga od njegove nekadašnje opuštenosti i duhovitosti. </p>
<p>Vrhunac je bila njegova izjava možda u šali, ali simptomatično iskrena, kao odgovor na pitanje zašto je zabranio davanje intervjua za bilo koga iz ex Jugoslavije, čak i Srbima: »Mrzim Jugoslavene!«. </p>
<p>Što je onda on, Yutelovac i donedavno zagriženi Jugoslaven? Možda je »ničija zemlja« njegova prava odrednica. Ali za to je već Danis Tanović pokupio Oscara, u ime i na čast Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Troja« u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Velika gužva u četvrtak navečer u Broadway Tkalči posljedica je zagrebačke premijere najnovijeg hita Brada Pitta, filma »Troja«. Povijesni spektakl u zagrebačko je kino privukao mnoge »face«, kako političke, tako i jet-setterske.</p>
<p>»Troja« je u Zagrebu promovirana samo dan nakon prvog prikazivanja u New Yorku, odnosno istovremeno kada i na festivalu u Cannesu. </p>
<p>Zanimljivo je da je nakon premijere na festivalu u Cannesu Brad Pitt izjavio kako je njegova supruga Jennifer Aniston nije neosjetljiva na oklop, kožu i suknjicu koja otkriva bedra njezina Ahila. </p>
<p> »Moja supruga, grčkog podrijetla, zamolila me da donesem kostim kući«, kazao je on na tradicionalnoj konferenciji za tisak. »Nisam još siguran zašto...«, našalio se Pitt, koji je zajedno s Aniston, Rachel iz »Prijatelja«, u petak ujutro napustio Cannes zbog daljnje promocije »Troje«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Najsretnijem obožavatelju nogometa automobil</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Da u Hrvatskoj skoro niti jedan događaj ne može početi na vrijeme, još jednom smo se uvjerili na Sonyjevom predstavljanju projekta »Poveži se i igraj« koji se uz više od jednog sata zakašnjenja u četvrtak održao u diskoteci Aquarius. Ova tvrtka svoje je višesatno druženje iskoristila za predstavljanje svoje nove kampanje - velike nagradne igre »Sony arena«. Kako je objasnila voditeljica Barbara Radulović, povod nagradnoj igri je Europsko nogometno prvenstvo u Portugalu, kada se očekuje veća prodaja TV prijamnika, a uz brojne nagrade za kupce, samo će jedan od njih dobiti glavnu nagradu – Peugeot 307 CC. Vesela glazba Studia 54 koju je na opće zadovoljstvo puštao poznati redatelj Mario Kovač, mnoge je i rasplesala, dok je <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju bio nastup grupe Soulfingers koja je ovaj događaj iskoristila za najavu svog prvog studijskog albuma. </p>
<p>Posebno za ovu prigodu u Zagreb je iz Japana stigao menadžer Sonyja Naomubi Nomura. </p>
<p>I. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Frasier otišao u povijest </p>
<p>LOS ANGELES, 14. svibnja</p>
<p> – Kad je nakon 11 godina televizijski psihijatar Frasier Crane u četvrtak navečer Americi poželio »Laku noć«, posljednja je epizoda te serije postala četvrta najgledanija završna epizoda neke serije u televizijskoj povijesti. NBC-ova serija, višestruki dobitnik nagrade Emmy, završila je jednosatnom epizodom u kojoj su američki gledatelji vidjeli psa koji guta prsten, pijanoga šestogodišnjaka te jedan porođaj i jedno vjenčanje u veterinarskoj ambulanti.</p>
<p> Frasier, kojega igra Kelsey Grammer, doživio je da njegov brat Niles (David Hyde Pierce) i žena mu Daphne (Jane Leeves) dobiju prvo dijete, a da se obiteljski patrijarh Martin Crane (John Mahoney) oženi svojom Ronee koju glumi Wendie Malick. U posljednjoj epizodi Frasier odlučuje prihvatiti novi posao u San Franciscu i odseliti se iz Seattlea. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hitlerovi predmeti postigli visoku cijenu na dražbi</p>
<p>WELLINGTON, 14. svibnja</p>
<p> – Vjerska knjiga kojoj je nekad vlasnik bio Adolf Hitler i otipkana zahvala s njegovim potpisom prodane su za rekordnu cijenu na dražbi u Aucklandu u Novome Zelandu. Dražbovni mešetar Dunbar Sloane kaže da je knjiga »Božje djelo i Lutherovo učenje« prodana za 5.140 američkih dolara, znatno više od prve cijene od 726 dolara. Kartica sa zahvalom ponuđena je za 1.814, a otišla je za 3.930 dolara. Oba je predmeta kupio kolekcionar s Južnoga otoka Novoga Zelanda koji je želio ostati anoniman. Prodao ih je nekadašnji časnik britanske kraljevske mornarice Neil Duff koji ih je uzeo iz ureda njemačkoga diktatora kad je bio u Berlinu kao vojnik u Drugome svjetskom ratu. (Dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Ratnici i ljubavnici</p>
<p>Istoga dana kada je u Cannesu prikazan film »Troja« Wolfganga Petersena održana je i zagrebačka premijera / Koliko je producentima važan ovaj film, pokazalo je i njegovo predstavljanje u Cannesu, kamo su doveli cijelu glumačku ekipu </p>
<p>CANNES, 14. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Mladi ljudi pogibaju dok starci raspravljaju – jedna je od ključnih i za današnje vrijeme aktualnih rečenica koju izgovara Paris (Orlando Bloom) u povijesnom spektaklu »Troja« Wolfganga Petersona, filmu koji je upravo krenuo u pohod svijetom. Šefovi Warner Brosa odlučili su da za film koji stoji više od 150 milijuna dolara nema čekanja. Tako je uz Cannes, gdje je u četvrtak medijski predstavljen, ovaj film krenuo u većini svjetskih kino dvorana, između ostalih i u Zagrebu, gdje je također u četvrtak održana svečana premijera u kinima Broadway Tkalča.</p>
<p> Film je impresivan i spektakularan, ali iz njega se ne može mnogo saznati o povijesnim činjenicama, kao ni o Homerovu epu »Ilijada« po čijim motivima je djelomično snimljen. To nije ni »Gladijator«, genijalna priča o rimskom gladijatoru, koja prelama niz asocijativnih momenata na vlast i žrtvovanje, junaštva i manipulacije, poniženja i trijumfe.</p>
<p>»Troja« je film koji slijedi pomodni trend »mača i sandala« s impozantnim scenama i izvanrednom glumačkom podjelom sastavljenom od popularnih hollywoodskih zvijezda, s jedne strane, i sjajnih, pretežno britanskih i irskih, glumaca s druge. Trenutno najtraženiji scenarist u Hollywoodu, mladi David Benioff, napravio je svoju viziju Trojanskog rata koja je možda sličnija Euripidovim »Trojanskim ženama« nego Homerovoj »Ilijadi«.</p>
<p> Isključio je bogove iz radnje (čak i Afroditu, koja spašava Parisa od smrti u dvoboju s Menelajem), pretvarajući legendarne junake, ratnike i kraljeve u obična živa biča koja slijede svoju sudbinu. Neki od njih su neposlušni, poput Ahila, koji odbija (cijeli jedan dio filma) ući u borbu prepuštajući se ljubavnim užitcima s trojanskom princezom, a grčkom robinjom Briseis (Rose Byrne). </p>
<p> Pri tome su neki od likova sjajno zaokruženi poput Hektora, trojanskog princa, koji u ime nesebične ljubavi prema bratu i domovini te u ime časti žrtvuje život. Eric Bana kao Hektor dao je ne samo najbolji prinos ovomu filmu nego i cijeloj svojoj karijeri. Uvjerljiv, šarmantan, dosljedan i moralan, on je najbolja kombinacija ratnika i humanista, čovjeka kojem silni ratovi nisu umanjili visoka moralna načela. Pri tome je njegov »najslabiji« dio njegova partnerica Saffron Burrows, koja je iritantno neuvjerljiva u ulozi Hektorove žene.</p>
<p> Brad Pitt, premda najveća zvijezda, zbog čega je i izabran, najslabija je karika u lancu Trojanskog rata. Njegov Ahil nije ni približno snažan i uvjerljiv poput Maksimusa Russella Crowea u »Gladijatoru«, iako je ostvario jednu od svojih boljih uloga. I dok je u ratničkim, akcijskim scenama sjajan, u govornim dijelovima je neuvjerljiv tako da su ga zasjenili njegovi partneri poput starog lisca Petera O'Toolea u ulozi Prijama ili Julie Christie kao njegove (Ahilove) majke. </p>
<p>Orlando Bloom kao Paris pravi je simbol za sudar hormona i krvi, mladog nadobudnog princa koji u ime svoje ljubavi uzrokuje propast vlastite zemlje. Bez obzira na to bio sebičan ili razigran, Paris je u svakom slučaju naivan i beskrajno nespretan ratnik, ali uspješan ljubavnik zbog čije je izabranice i započeo rat. Sve je u filmu razumljivo i gledljivo, a posebno kvalitetne su scene bitaka te impresivne masovke u kojima je Petersen vješto kombinirao žive i kompjuterizirane statiste. Ipak, jedna od najdojmljivijih scena je »pravi« dvoboj Ahila i Hektora pred kraj filma, s obzirom na to da se radi o dva pozitivca, što je rijetkost u inače predodređenom crno-bijelom svijetu hollywoodskih dvoboja.</p>
<p> Petersen je iskustvom starog poznavatelja kamere izvrsno predstavio tu mušku »bitku« u kojoj nije bilo milosti, premda je bilo časti i ponosa, junaštva i respekta, nešto što je potpuno zaboravljeno u današnjim prljavim ratovima u kojima prevladava moral jačega, u kojima se ništa ne cijeni i nema humanosti ni milosti prema bilo komu. Koliko je producentima važan ovaj film, pokazalo je i njegovo predstavljanje u Cannesu, kamo su doveli cijelu glumačku ekipu, predstavljajući se pompozno i spektakularno poput samog filma. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Suvremenost je naša tradicija</p>
<p>Od 14. srpnja do 14. kolovoza, koliko će trajati festival, bit će izvedeno šest premijernih predstava – tri dramske, dvije baletne i jedna operna</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – Jubilarno 50. izdanje Splitskoga ljeta, festivala dramskog, glazbenog i plesnog izričaja, koji će se u Splitu na deset gradskih lokacija održavati od 14. srpnja do 14. kolovoza, odvijat će se pod geslom »Suvremenost je naša tradicija«, najavljeno je na konferenciji za novinare u splitskom HNK. Tom je prigodom vodstvo festivala predstavilo i bogati program ovogodišnje ljetne kazališne manifestacije. </p>
<p>U 30 dana festivala bit će izvedeno šest premijernih predstava, od čega tri dramske, dvije baletne i jedna operna. Nenni Delmestre, ravnateljica dramskog programa Splitskog ljeta, istaknula je kako su tijekom proteklih 49 godina na festivalu prevladavali autohtonost i suvremenost, dok su njegovu jezgru sačinjavali splitski glumci. Tako će i ove godine u trima premijernim predstavama sudjelovati glumački ansambl splitskog HNK. Na programu će biti »Antigona, kraljica u Tebi« Tonča Petrasova Marovića u režiji Matka Raguža, »Pukovniku nema tko pisati« Gabriela Garcie Marqueza u režiji Nenni Delmestre i »Mjesec Alabame« Brečića/Brechta/Weilla u režiji Marice Grgurinović.</p>
<p> U program gostovanja uvršteno je šest predstava, te dvije reprizne. Prateći dugogodišnju tradiciju, i 50. Splitsko ljeto će biti otvoreno na drevnom Peristilu, a na programu je Bellinijeva »Norma« u režiji Petra Selema i pod dirigentskom palicom Mira Belamarića.</p>
<p>Najavljeno je devet koncerata istaknutih domaćih i svjetskih glazbenika, među kojima su Tomislav Mužek, Andrej Gavrilov, Gitaristički kvartet iz Augsburga i Matija Dedić. </p>
<p>Splitski baletni ansambl priprema premijernu izvedbu »Plesova Erosa« u koreografiji Milka Šparembleka, a novu predstavu iznjedrit će i druga Međunarodna plesna radionica pod vodstvom Iraide Lukašove i Aleksandra Lukjanova. U posebnom jubilarnom programu Splitskog ljeta uvrštene su izložbe Rudolfa Bunka, Mije Adžića i Darka Ćurde, te predstavljanje monografije Splitskog ljeta. </p>
<p>»Pedeset godina postojanja Splitskog ljeta je veliki jubilej i zato ćemo se potruditi da na našoj svečarskoj torti zasvijetli pedeset kvalitetnih svjećica. Obljetnicu ćemo obilježiti radno, bez velikog glamura. Odabranim programom sažet ćemo ono najbolje što se događalo tijekom proteklog vremena, te istodobno otvoriti pogled na vrijeme koje dolazi«, kazao je intendant splitskog HNK Milan Štrljić napominjući kako će na festivalu sudjelovati brojni gosti – od Indije do Poljske i Slovenije.</p>
<p> Splitsko ljeto ove godine raspolaže s milijun i pol kuna više nego proteklih godina, odnosno 5,8 milijuna kuna. Ministarstvo kulture izdvojilo je 1,7 milijuna kuna, Grad Split 1,4 milijuna kuna, Županija splitsko-dalmatinska 850 tisuća kuna, što je gotovo duplo više nego lani, a ostatak će namaknuti HNK Split kroz sponzorstvo i vlastiti marketing.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Uživanje u neukusu </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Ljubitelji trash filma napokon su došli na svoje, to više što je riječ o hrvatskim predstavnicima koji se baš i nisu pretjerano vrtjeli ni u kinima ni na televiziji. Užitak gledanja ove vrste filma Zagrepčanima je priskrbio ciklus što su ga, prema izboru Nenada Polimca, pokrenuli »Filmski programi« u kinu »Tuškanac«. Ciklus je započeo u četvrtak filmovima »Tajna dvorca I. B.« Milana Katića iz 1951. godine i »Šeki snima, pazi se« Marijana Vajde iz 1962. godine.</p>
<p>Pojam trash filma, u doslovnom prijevodu – »filmsko smeće« isprva se upotrebljavao, a neki ga upotrebljavaju i danas da bi se njime označio film koji nema gotovo nikakvu vrijednost, a ponajmanje umjetničke. No, posljednjih godina, barem u jednom dijelu filmske publike, pojam gubi negativni prizvuk, štoviše okuplja velik broj poklonika koji znaju uživati u njegovu neukusu. </p>
<p>No, ljubitelji »neukusa« ipak neće ostati razočarani jer svakoga utorka i četvrtka do 8. lipnja prikazivat će se iznimna ostvarenja. Tako se na repertoaru našao film s primjesama fantastike o samozvanom crnogorskom vladaru Šćepanu Malom, »Čovjek koga treba ubiti« Veljka Bulajića. Osim »Lude kuće« Ljubiše Ristića i »Anticasanove« Vladimira Tadeja, na programu su i tri filma Zvonimira Maycuga. »Ja sam tvoj bog« (1982./83.), »Oaza« (1988.) i »Kalvarija« (1996.) pornografski su filmovi, a orginalnu verziju »Oaze« zaplijenila je policija, a redatelj je uvjetno osuđen.U ciklusu se našlo mjesta i za »Izgubljeno blago« Darka Vernića Bundija, a kao jedan od filmova koji je ponovno pobudio želju za trash filmom prikazat će se i »Bore Lee – U kandžama velegrada«, film odbijen na ovogodišnjim Danima hrvatskog filma. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Andriji Čičin-Šainu nagrada za životno djelo </p>
<p>Nagrada »Viktor Kovačić« pripala arhitektu Andriji Čičin-Šainu, među ostalim i za antologijsko djelo hotel »Libertas« u Dubrovniku </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Arhitekt Andrija Čičin-Šain (1920.) dobitnik je nagrade »Viktor Kovačić« za životno djelo, najvećeg priznanja što ga svake godine dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata jednomu svomu članu za cjelokupan radni opus. Jednostavne, funkcionalne, ali i regionalne građevine Andrije Čičin-Šaina svjedoče o visokoj razini i kulturi građenja te samosvijesti o vlastitim vrijednostima. Stvorio je antologijsko djelo hrvatske arhitekture hotel »Libertas« u Dubrovniku u kojemu je došla do izražaja vječnost uloge mjesta i vremena u arhitekturi. </p>
<p>O toj i drugim nagradama odlučilo je Predsjedništvo UHA u travnju, a nagrade će biti svečano dodijeljene na Skupštini UHA u listopadu u sklopu Prvoga kongresa arhitekata koji će se održati u Zadru – objavio je Goran Rako, dopredsjednik i voditelj Stručnog savjeta UHA. </p>
<p>Nagrada »Viktor Kovačić« za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u 2003. godini pripala je arhitektima Saši Randiću i Idisu Turatu za dogradnju Tehničkoga fakulteta u Rijeci. Zatim Godišnja nagrada »Drago Galić« za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture odlazi Ivi Letilović i Morani Vlahović za zgradu POS-a u Krapinsnkim Toplicama te Robertu J. Loheru, Petru Miškoviću i Branimiru Rajčiću za objekt POS-a u Đakovu. Nagradu »Bernardo Bernardi« za područje oblikovanja i unutrašnjeg uređenja zaslužili su Vedrana Ergić i Marko Murtić za stan Ribnjak u Zagrebu. »Neven Šegvić« za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture odlazi arhitektici Veri Grimmer za ukupni doprinos.</p>
<p>Za godišnje nagrade UHA konkurirali su oni arhitekti što su svoje radove poslali na natječajnu »Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2003.«, koja je otvorena u četvrtak na večer u prostorijama UHA, a potrajat će do 1. srpnja. Na natječaj su pristigla 133 rada različitih autora u svim kategorijama i iz raznih dijelova Hrvatske. Osim nagrađenih, svojim radovima na izložbi su projektima i njihovim fotografijama zastupljeni još arhitekti: Tomislav Ćurković, Zoran Zidarić, Mladen Jošić, Ana Bakić, Ivana Knez, Željko Kovačić, Mario Beusan, Andrej Radman, Igor Vrbanek, Koraljka Brebrić, Mirko Buvinić, Maja Furlan Zimmermann, Siniša Glušica, Sabina Majdandžić, Svjetlana Jović i brojni drugi.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Glumac kao zametak kazališta </p>
<p>VINKOVCI, 14. svibnja</p>
<p> – Ovogodišnji 11. festival glumca bit će svečano otvoren, pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika, u subotu u vinkovačkom Gradskom kazalištu »Joza Ivakić« predstavom »Motel Mrak« Dore Delbianco u režiji Marice Grgurinović. Festival će trajati do 24. svibnja, bit će izvedeno 19 predstava, grad domaćin jesu Vinkovci, stalni pokrovitelj je župan Vukovarsko-srijemske županije Nikola Šafer.Rad Festivala pratit će Ocjenjivački sud u sastavu: Mirela Brekalo-Popović, Ivo Gregurević i Ana Stanojević, a dodijelit će četiri nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja »Fabijan Šovagović«, jednu nagradu »Ivo Fici« mladom glumcu ili glumici do 28 godina, te jednu nagradu za najbolju predstavu u cjelini. </p>
<p>Izbornica Doris Šarić Kukuljica odabrala je sljedeće predstave: »Dvije« HNK Zagreb; »Balkanski špijun«SK »Kerempuh«; »Naš grad« Zagrebačkog kazališta mladih, »Norveške šume« Teatra ITD; »Cyrano« Kazališta »Mala scena«; »U noći« Kazališne družine KUFER; »Galeb Jonathan Livingston« Kazališta Merlin; »Rođenje ili kako sam došao na ovaj svijet« Udruge umjetnika »Grupa i glumci«; »Groznica« ADU Zagreb; »Komšiluk naglavačke« HNK Ivana pl. Zajca; »Život je san« Kazališta »Marina Držića«; »Clown Scaramouche pl. Jones« Zorana Pokupca; »Kokoš« HNK Varaždin; »Štorija o kapetanu« Šibenskog kazališta; »Robinzon« kazališta lutaka Zadar; »Ženidba« Kazališta Virovitica; »U očekivanju Godota« karlovačkog Zorinog doma i »Svinje« vinkovačkog kazališta »Joze Ivakića«. Svečana dodjela nagrada bit će 24. svibnja u Vinkovcima. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Blažević papri, soli i odlučuje </p>
<p>Bolji rasplet »bijeli« nisu mogli ni zamisliti - na svom prepunom Poljudu igraju odlučujuću utakmicu. Međutim, »krojači« imaju i te kako razloga pokušati zagorčati Splićanima život. Remis ih vodi u Europu pa će se u subotu u Splitu voditi žestoka bitka </p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – Cijela Dalmacija i Split u nogometnom su »filmu«. Svi su se digli na noge i Hajduk će u subotnjem susretu protiv Varteksa imati snažnu podršku svojih navijača. </p>
<p>Očekuje se više od 30.000 Hajdukovih navijača na stadionu i naizgled bismo rekli da hod do naslova prvaka neće biti mukotrpan. </p>
<p>Bolji rasplet »bijeli« nisu mogli ni zamisliti - na svom prepunom Poljudu igraju odlučujuću utakmicu. Međutim, »krojači« imaju i te kako mnogo razloga Splićanima pokušati zagorčati život. Remi ih vodi u Europu pa će se u subotu u Splitu voditi žestoka bitka. Uzbudljivu završnicu prvenstva i subotnju utakmicu Hajduka i Varteksa popaprio je i posolio majstor medijskih akrobacija Ćiro Blažević. Zapravo, ova završnica dobiva na dramatičnosti i medijskoj važnosti jer jednu od glavnih uloga ima dinamovac na klupi Varteksa Blažević, koji bi remijem ubio dvije muhe. Odveo bi svoje Varaždince u Europu i Dinamu poklonio naslov prvaka. A možda bi onda njemu Dinamo zauzvrat poklonio Rabuzinovo Sunce. </p>
<p>Blažević je svojim izjavama ugrizao čelnike splitskoga kluba, pogotovo predsjednika Grgića i svoga »sina« Štimca, ali oni zasad šute. Žele da momčad, koja se priprema u Postirama na Braču, bude koncentrirana samo na nogomet i paljenje vatre izjavama moglo bi biti kontraproduktivno. Već se Hajduk u povijesti znao dobro opeći poput 1999. godine kad je Rijeka protutnjala Poljudom. </p>
<p>Iskusni trener Pero Nadoveza smiruje loptu, pokušava sakriti nervozu. </p>
<p>– Ne čitam novine ovih dana, izbjegavam ih da se ne bih opteretio. Ćiru cijenim, velik je trener, a u demokraciji smo i može se svašta govoriti. Meni je najvažnije dovesti momke smirene na utakmicu, kaže Nadoveza.</p>
<p>Hajduk mora pobijediti, a imperativ zna zakočiti igrače, pogotovo ako ne krene kako se očekuje, pa onda i ono što izgleda jednostavno postane komplicirano. Nadoveza je mnogo vremena proveo u razgovorima s igračima i na svoj ih način s dozom humora pokušava opustiti.</p>
<p>– Sve je u njihovim nogama i rukama. Dosta smo pričali, a igrači se sada trebaju pokazati i nadvisiti Varteks, koji respektiramo, ali ga se ne smijemo bojati. Varaždinci su solidna momčad, kaže Nadoveza. Zdravstvena služba ima pune ruke posla, ozlijeđeni su Turković, Đolonga, Vejić i Rukavina. Ipak je za očekivati da će »bijeli« istrčati u sastavu identičnom kao protiv Osijeka: Balić, Miladin, Vejić, Neretljak, Blatnjak, Andrić, Ćaćić, Pralija, Carević, Turković, Krpan.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Upitan još samo prvak</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Jedina preostala, ali i najbitnija, dvojba vezana uz hrvatsko nogometno prvenstvo – pitanje novoga prvaka bit će riješena ove subote. Hajduk ili Dinamo? Odlučit će posljednjih 90 minuta na Poljudu i Maksimiru nakon čega ćemo saznati i ime jedinog hrvatskog predstavnika u kvalifiakcijama za elitno europsko klupsko natjecanje – Ligu prvaka, kao i dvojicu sudionika u Kupu Uefe. U slučaju da Hajduk osvoji naslov u Kupu Uefe najvjerojatnije će, uz Dinamo, nastupati trećeplasirana Rijeka. Varteksova »slamka spasa« tada bi bio Kup u kojem Dinamo ima povoljnih 1-1 uoči uzvrata u Maksimiru u srijedu. Ako »plavi« obrane naslov plasirat će se u Ligu prvaka, u Kup Uefe će Hajduk, te Varteks kao finalist kupa. </p>
<p>Još od prošle subote jasno je da će Marsonia preseliti u Drugu ligu, te da će Cibalia pokušati očuvati prvoligaški status u dokvalifikacijama. Izgledno je da će Vinkovčanima suparnik biti Pula 1856 koja je u prvom ogledu drugoligaških kvalifikacija izgubila u Čakovcu od Međimurja (0-2). Uzvrat je u nedjelju u Puli, a ukupni pobjednik svojevrsnog finala Druge lige sljedeće će sezone nastupati na prvoligaškim travnjacima, dok će poraženi imati popravni ispit protiv Cibalije (20. i 23. svibnja).</p>
<p>Praktički je gotova i utrka za najboljim strijelcem lige jer je teško za očekivati da će netko u posljednjih 90 minuta prestići Osječanina Roberta Špehara (18 pogodaka). Minimalne šanse imaju Dario Zahora i Goran Ljubojević (15), a zanimljivo je da će se spomenuti tercet u subotu naći na istom travnjaku... Tko zna, možda Zahora ponovi nedavno golgetersko nadahnuće protiv Rijeke. Tada je u četiri navrata matirao Kalinića, a takav učinak ove subote bio bi mu dovoljan za najboljeg strijelca lige. Naravno, samo ako Špehar ne bude raspoložen. </p>
<p>Inače, u dosad odigranim utakmicama postignuto je 511 pogodaka, tu su brojku najviše podebljali dinamovci, koji su se 73 puta upisivali u listu strijelaca. Splićani su postigli čak 12 pogodaka manje, ali očito su bolje »dozirali« golove. To najbolje potvrđuje i stanje na ljestvici. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mamić dosljedniji od Štimca, slijedi li kriza nogometne vlade </p>
<p>Tko je od dvojice središnjih modulatora odnosa u hrvatskom nogometu bolje prošao time što je požurio s ostavkom, ili je najavio s figom u džepu, tek će se vidjeti. No, u mentalnom sklopu koji prevladava na ovim prostorima ipak se više cijeni Mamićeva bezobrazna otvorenost i izravnost bez dlake na jeziku nego Štimčeva kolebljivost </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Iako se govori da gotovo nema razlike između Igora Štimca i Zdravka Mamića te da su očigledno klonirani po istom zasebnom, rijetko originalnom visokonaponskom predlošku, razlika ipak postoji, i to nepobitno u korist Dinamova dopredsjednika, koji je održao riječ da će nakon usmene ostavke u članstvu IO HNS-a to isto odmah učiniti i u pismenoj formi. </p>
<p>Za razliku od njegova »prijatelja i kolege« Igora Štimca, koji je još prije mjesec dana demonstrativno zbog uglavnom istovjetnih razloga zbog kojih je to sada učinio i Mamić (sudačka mafija u sprezi s HNS-om, op. a.) najavio svoju ostavku u hrvatskoj nogometnoj vladi. Zanimljivo, međutim, Štimčeva ostavka u pismenoj formi nikako da stigne do očigledno nepoznate adrese u Rusanovoj, iako se u njoj Štimac u posljednje vrijeme vrlo često pojavljuje. </p>
<p>Tko je od spomenute dvojice središnjih neslužbenih moderatora odnosa u hrvatskom nogometu bolje prošao time što je požurio s ostavkom u IO HNS-u, ili je najavio s figom u džepu, tek će se vidjeti. No, u mentalnom sklopu koji prevladava na ovim prostorima ipak se više cijeni Mamićeva bezobrazna otvorenost i izravnost bez dlake na jeziku nego Štimčeva kolebljivost, koji bi, da je mislio ozbiljno, već deset puta napravio isto što i Mamić. </p>
<p>Odgovor na pitanje zašto Štimac još nije ispisao ostavku možda se krije u »venecijanštini« koju Mamić često voli pripisati nekima iz splitskoga kluba kad želi istaknuti njihovu prevrtljivost, iako je i sam lokalni prvak u rabljenu izreke: »Fućkaj čovjeka koji, po mogućnosti što češće, ne mijenja stavove.« </p>
<p>Bilo kako bilo, Mamić je ispisivanjem pismene ostavke održao riječ. Dao ju je na znanje i ravnanje svima na sjednici IO HNS-a u četvrtak, koji su, raspravljajući tri sata o problematici sudaca i delegata te nakaradnom načinu kojim ih se vodi, određuje, ocjenjuje, zapravo priznali da je Mamić bio u pravu kad je zagrmio »ili oni ili ja«, točnije kad je ostanak u IO-u uvjetovao trenutačnom ostavkom predsjednika tri sudačka organa Saveza - Stjepana Djedovića, predsjednika Zbora sudaca, Dragutina Poljaka, predsjednika Stručne komisije, te Šime Zirduma, člana IO-a za delegiranje sudaca. </p>
<p>Normalno je bilo za očekivati, s obzirom na uobičajenu kameleonštinu članova IO-a, ali i isprepletenost različitih interesa na koje nitko nije imun, da će članovi hrvatske nogometne vlade temperamentnog Mamića radije isprovocirati na ostavku nego eliminacijom sudačkih šefova potaknuti mogućnost budućeg zamjeranja djeliteljima pravde. Tako je i bilo, s razlikom što je naposljetku jedan od najbitnijih zaključaka sjednice IO-a sadržavao sve ono na čemu je Mamić inzistirao. </p>
<p>Jer, što je drugo nego tjeranje na ostavku i Djedovića i Poljaka i Zirduma kad je Drago Katalenić, ugledni dugogodišnji član Izvršnog odbora HNS-a, najavio drastične promjene u sudačkoj organizaciji, jer je, kako kaže, glumila državu u državi i proizvela konfuzno stanje. Usput je najavio raspuštanje Zbora sudaca, njegovo predsjedništvo i Stručnu komisiju, najavljujući pritom uspostavu takvog oblika organiziranosti s novim, neopterećenim ljudima da će ubuduće nogometnim travnjacima i kuloarima teći isključivo rijeke poštenja i dosljednosti. </p>
<p>Tko zna, možda će tako i biti, ali sumnjamo u to, osim ako u cjelokupnoj nogometnoj organizaciji dođe do reorganizacije s novim neopterećenim ljudima na svim razinama. Uz postojeće, premazane svim mastima i ideologijama, oni novi nepokvareni koji bi trebali doći ubrzo će postati slični onima kojima se odbrojavaju dani. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mamićeva pismena ostavka </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u petak je podnio ostavku na mjesto člana Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza. Ovaj je potez najavio još dan ranije, na burnoj sjednici IO-a, a sada je, eto, ostavku podnio i pismenim putem, adresiravši je Predsjedniku HNS-a Vlatku Markoviću. Mamićev dopis prenosimo u cijelosti: </p>
<p>»Poštovani gospodine Predsjedniče, ovim putem Vam podnosim neopozivu ostavku na mjesto člana Izvršnog odbora HNS-a. Istu podnosim isključivo zbog nemogućnosti da kroz svoje sudjelovanje u radu IO-a utječem na nagomilane probleme u sudačkoj organizaciji koja se svojim djelovanjem i ponašanjem izdignula iznad kompletnog hrvatskog nogometa. </p>
<p>Vama, gospodine Predsjedniče, izražavam divljenje i poštovanje za sve što ste učinili za hrvatski nogomet i izražavam najdublju osobnu lojalnost kao član Skupštine HNS-a, kao i našeg Dinama.« </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ljubičić protiv Corije u polufinalu Hamburga</p>
<p>HAMBURG, 14. svibnja</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić plasirao se u polufinale ATP turnira Masters serije u Hamburgu. U večernjem četvrtfinalu Ljubičić je u tri seta pobijedio ruskog tenisača Mihaela Južnija. Nakon izgubljenog prvog seta, Ljubičić je dominirao ostatkom meča, pa iako je mogao drugi set ranije završiti, nakon »breaka« kod 6-5 Južniji je postao završena priča. U polufinalu suparnik Ljubičiću bit će Argentinac Guillermo Corija, čovjek koji nije trideset mečeva izgubio na zemlji. Možda je subota kraj velike serije...</p>
<p>l Rezultati, četvrtfinale : LJUBIČIĆ – Južniji 4-6, 7-5, 6-1, Federer (1) – Moya (7) 6-4, 6-3, Hewitt (17) – Melzer 6-4, 6-3, Coria (2) – Ferrer 6-2, 6-2. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Osmerac ostaje, Atenu lovi i četverac »bez«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Kriterijske utrke najboljih hrvatskih veslačkih dvojaca i četveraca na zagrebačkom Jarunu okončane su iznenađujućim ishodom. Najbolji od četiri dvojca od kojih je bio formiran novi hrvatski osmerac Boraska i Vučićić, pobijedio je sa sedam sekundi prednosti ispred Dragičevića i Milina, dok je najlošiji dvojac za pobjednicima zaostao čak 25 sekundi.</p>
<p>Nakon toga je četverac u kojem su veslali Boraska, Vučićić, Dragičević i Milin sa 14 sekundi prednosti pobijedio onaj u kojem su veslali Vujević, Bajlo, Vekić i Martinov, no rezultat pobjedničkog četverca (6:05) nije zadovoljio izbornika Čulina. Stoga je gotovo sigurno da će na kvalifikacijskoj regati u Luzernu ipak nastupiti hrvatski osmerac, ali i četverac.</p>
<p>l Rezultati kriterijskih utrka, dvojci »bez»: 1. Boraska-Vučićić 6:41, 2. Dragičević-Milin 6:48...; četverci »bez»: 1. Boraska-Vučićić-Dragičević-Milin 6:05, 2. Vujević-Bajlo-Vekić-Martinov 6:19... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kožulj »bez borbe« predao europsku krunu </p>
<p>Petog dana natjecanja u polufinalima je nastupilo još dvoje hrvatskih plivača, Smiljana Marinović i Aleksej Puninski. Više uspjeha imala je Splićanka koja je na 200 metara prsno došla do svog prvog finala na Europskom prvenstvu u Madridu</p>
<p>MADRID, 14. svibnja</p>
<p> – Gordan Kožulj je »bez borbe» predao europsku krunu. Nakon što je u kvalifikacijama isplivao dvanaesto vrijeme (2:04.97), hrvatski plivač, iscrpljen prehladom i temperaturom, nije nastupio u popodnevnom polufinalu Europskog prvenstva u Madridu. Kožulj tako u svojoj najjačoj disciplini nije branio zlato koje je osvajao na dva prošla EP-a, u Berlinu (2002.godine) i Helsinkiju (2000.), dok je na SP-u u Barceloni prošlog ljeta osvojio srebrnu medalju. Hladno vrijeme u španjolskog prijestolnici uzelo je danak upali sinusa zbog koje je naš plivač ostvario slabije rezultate na ovom Europskom prvenstvu, bio je šesti na 100m i osmi na 50m leđno. </p>
<p>Petog dana natjecanja u polufinalima je nastupilo još dvoje hrvatskih plivača, Smiljana Marinović i Aleksej Puninski. Više uspjeha imala je Splićanka koja je na 200 metara prsno došla do svog prvog finala na Europskom prvenstvu u Madridu. Marinović je u kvalifikacijama imala 10. vrijeme, (2:34.29), no u polufinalu je plivala gotovo tri sekunde brže (2.31.54) te je kao sedma ušla u finale koje je na rasporedu u subotu. Najbolje vrijeme u polufinalu na 200 prsno imala bila je Mirna Jukić (2:28.55) koja ima i najveće izglede za zlatno odličje. </p>
<p>Aleksej Puninski na 100 metara leptir nije ispunio glavni cilj zbog kojeg je došao u Madrid. Bez obzira na plasman, Puninskog je prije svega zanimala olimpijska norma (53.49), no bio je daleko od željenog rezultata. Nakon što je u kvalifikacijama isplivao 54.73, mladi plivač u polufinalu je plivao tek neznatno bolje (54.69), što mu je bilo dovoljno za ukupno 15. mjesto. Puninski će priliku za ispunjavanje norme imati na zagrebačkom mitingu «Zlatni medvjed» koje će se održati sredinom lipnja. Nije se proslavio niti Ante Mašković koji je i na 200 leđno »zapeo« u kvalifikacijama.</p>
<p>Nizozemca Pietera Van den Hoogenbanda »razljutilo« je drugo mjesto na 100 metara slobodno, pa se na dvostruko dužoj dionici vratio starim navikama i osvojio je zlatnu medalju (1:47.85). Drugi je bio Andrej Karpalov (1:48.28), a treći Filippo Magnini (1.48.64) koji je pobijedio nizozemskog plivača na 100 slobodno. </p>
<p>Ukrajinac Oleg Lisogor je naslovu europskog prvaka na 100m prsno, u petak pridodao i onaj na dvostuko kraćoj dionici. Lisogor je za drugo zlato u Madridu na 50, prsno plivao 27.55, ostavivši još jednom na drugom mjestu Francuza Huguesa Duboscqa (28.23). Do bronce je došao slovenski plivač Matjaž Markič (28.24).</p>
<p>• Rezultati finala, plivači, 1500 slobodno: 1. Priljukov (Rus) 15:04.35, 2. Červinskiji (UKr) 15:11.94, 3. Coman (Rum) 15:15.42...; 200 slobodno: 1. Van den Hoogenband (Niz) 1:47.05, 2. Kapralov (Rus) 1:48.28, 3. Magnini (Ita) 1:48.69...; 50 prsno: 1. Lisogor (Ukr) 27.55, 2. Duboscq (Fra) 28.23, 3. Markič (Slo) 28.24...;</p>
<p>plivačice, 50 prsno: 1. Ostling (Šve) 31.68, 2. Bogomazova (Rus) 31.90, 3. Thorup (Dan) 32.05...; 100 leđno: 1. Manaudou (Fra) 1:00.93, 2. Komarova (Rus) 1:01.89, 3. Živanevskaja (Špa) 1:02.38...; 100 leptir: 1. Moravcova (Svk) 58.05, 2. Metella (Fra) 58.78, 3. Jedrejczak (Polj) 58.85... </p>
<p>I. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Ofenziva na šijitske gradove ne prestaje, stotine iračkih zatvorenika izlaze na slobodu</p>
<p>Kod Najafa serija snažnih eksplozija, gerilci na tenkovske napade uzvraćaju raketnim projektilima i vatrom iz minobacača/ »Tranzicijski« zakon osigurava Amerikancima da ostanu u Iraku i nakon prijenosa vlasti</p>
<p>ANKARA, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke okupacijske snage počele su u petak nove akcije na području svetih šijitskih gradova Najafa, Kerbale i Kufa. Izvješća koja stižu s lica mjesta potvrđuju da se najžešći okršaji vode oko Najafa, gdje je prije podne zabilježena čitava serija snažnih eksplozija. Vatra se razmjenjuje između američkih tenkova i iračkih minobacača.</p>
<p>Prema vijestima golemi gusti dim nadvio se nad južnim dijelom grada, ali bez jasne naznake što se zapravo dogodilo. Nešto kasnije, zamijećeni su američki tenkovi kako duboko ulaze u Najaf. Sukobi se rasplamsavaju oko drevnog groblja i džamije imama Alija, koja predstavlja najveću svetinju šijitskih muslimana. Američko vojno zapovjedništvo obećalo je da neće oštetiti povijesne islamske vjerske objekte u svetim šijitskim gradovima. </p>
<p>Velike borbe se vode i duž autoceste između Najafa i Kufa. U Kufu se, kako se pretpostavlja, nalazi radikalni vođa iračkih šijita imam Moqtad al Sadr čija Mahdijeva vojska zadaje sve ozbiljnije glavobolje okupacijskoj koaliciji, na čelu sa SAD. Tijekom noći na petak došlo je i do pojačanog američkog napada na Kerbalu. Ipak, stječe se dojam da američke postrojbe ne namjeravaju pokrenuti i totalnu ofenzivu kako se ne bi izazvao sveopći ustanak šijita, čime bi se izravno ugrozila primopredaja suvereniteta Iračanima. </p>
<p>U takvom eksplozivnom ozračju, oglasili su se i pripadnici terorističke mreže Al Qaide. U posebnom priopćenju, iza kojega navodno osobno stoji Osama bin Laden, zloglasna skupina upozorava da će pružiti izravnu pomoć iračkim pobunjenicima i militantima. Postoje mnogi znaci da se takva Al Qaidina nazočnost u Iraku itekako osjeća. Vjeruje se, naime, da su se njezini bombaši samoubojice već isprobali u mnogim akcijama širom zemlje. </p>
<p>Amerikanci su u petak, primjenjujući izraelsku taktiku s okupiranih palestinskih teritorija vruće - hladno, počeli s oslobađanjem zatvorenika iz zloglasnog bagdadskog zatvora Abu Ghraib. Očevici kažu da su vidjeli i prvi autobus sa 17 zarobljenika koji su prebačeni u američku zrakoplovnu bazu u okolici Bagdada. Na taj način, kako se očekuje, bit će pušteno na slobodu 315 od oko 6000 zatočenika Abu Ghraiba. Saznaje se da mnogi od zatvorenika, u nedostatku suđenja, još ne znaju zbog čega su zatočeni u zatvoru. </p>
<p>Boravak oko 130.000 američkih vojnika u Iraku postaje sve skuplja. Zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz je pred članovima utjecajnog Vojnog komiteta američkog senata na washingtonskom Capitol Hillu zatražio da se prihvati zahtjev Bijele kuće za osiguravanjem dodatnih 25 milijardi dolara za potrebe vojnih akcija u Iraku i Afganistanu. </p>
<p>Drugi čovjek Pentagona je već navijestio da bi početkom slijedeće godine trebalo osigurati još znatno veća financijska sredstva za potrebe vojnih operacija.</p>
<p>Izvoz nafte iz te poglavito arpske zemlje, zbog vrlo učestalih diverzija na naftovodima, jedva dostiže oko milijun barela dnevno. Sredstva koja se dobiju izvozom nafte nisu dovoljna za obnovu porušenog i uništenog Iraka. </p>
<p>Angloamerička iračka avantura, pokrenuta bez jasnih dokaza o postojanju Saddamovog oružja masovnog uništenja, imala je još jednu dodatnu negativnu posljedicu - poskupljenje cijena nafte. Barel nafte je na slobodnom tržištu dostigao cijenu od 41 dolara. Stanje na tržištu međutim prijeti da cijena dođe na razinu s kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je iznosila 45 pa i više dolara po barelu. Taj preskupi ceh sada plaćaju sve zemlje, posebno one najrazvijenije koje nemaju vlastita naftna polja. </p>
<p>U takvoj situaciji američka vojna koalicija u okupiranom Iraku sučeljava se sa još jednim golemim izazovom - prijenosom suvereniteta i vlasti na Iračane.</p>
<p> Američki kongresmeni oštro su kritizirali administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha da nije pravodobno i na pravi način obrazloženo kakve će ovlasti imati privremena vlada nakon najavljenog ustanovljenja 30. lipnja. </p>
<p>Na pitanje jednog od kongresmena što će se dogoditi ako nova privremena vlada zatraži povlačenje američkih postrojbi, pomoćnik državnog tajnika Mark Grossman je priznao da takva mogućnost postoji. On je, međutim, dodao da je zadržavanje američkih i drugih snaga na iračkom tlu predviđena tzv. tranzicijskim zakonom koji će stupiti na snagu nakon prijenosa vlasti.</p>
<p>U svakom slučaju, ostalo je mnogo nedorečenosti i otvorenih izazova. Francuska je tako poručila Amerikancima da mora prihvatiti kraj okupacije. A to, dakako, ne znači i zadržavanje okupacijskih snaga nakon prestanka okupacije. Francuska i mnoge druge zemlje voljele bi da vodeću ulogu u Iraku, do održavanja prvih slobodnih parlamentarnih izbora, preuzmu Ujedinjeni narodi. </p>
<p>U međuvremenu, u susjednom Jordanu je, pod nadzorom američkih stručnjaka, okončana obuka oko 950 iračkih policajaca. Oni će, kako se očekuje, predstavljati prvo ozbiljnije pojačanje nedovoljno uvježbanim iračkim snagama sigurnosti koje, vrlo često, okreću leđa američkim mentorima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Loše vijesti iz Iraka ozbiljno štete Bushu, Kerry i dalje neodlučan</p>
<p>Dok svjetskim medijima i politikom dominiraju optužbe kako su se američki vojnici sramotno iživljavali nad zatočenicima u Iraku, izazivač Georgea W. Busha na predsjedničkim izborima John Kerry u svojim javnim istupima ovih dana bavi se troškovima zdravstvene skrbi / Zagonetno je zašto Kerry propušta ukazanu prigodu i skandalozno ponašanje čuvara u iračkom zatvoru Abu Ghraib ne povezuje s administracijom i ne optuži ne samo ministra obrane Donalda Rumsfelda nego - po zapovjednoj odgovornosti - i vrhovnog zapovjednika Busha? </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Dok svjetskim medijima i politikom dominiraju optužbe da su se američki vojnici iživljavali nad zatočenicima u Iraku, izazivač Georgea W. Busha na predsjedničkim izborima 2. studenoga John Kerry u svojim javnim istupima ovih dana bavi se - troškovima zdravstvene skrbi.</p>
<p>Većina birača vjerojatno nije pretjerano zaokupljena nadmetanjima i podmetanjima političara u Washingtonu. Više ih brinu zdravstveni troškovi kod kuće nego nedolično ponašanje njihovih »nekoliko trulih jabuka« prema zatočenicima u Iraku. Američka obitelj na liječenje troši u prosjeku blizu 10.000 dolara godišnje, što je za trećinu više nego 2000. godine. Zato su visoki zdravstveni izdaci najvažnija tema Kerryjevih govora ovoga tjedna. </p>
<p>Kerryjevi izborni stratezi tumače da su im najvažniji povoljni odjeci u lokalnim medijima i stoga se njihov kandidat najviše bavi svakodnevnim i životno važnim pitanjima. Ipak, zagonetno je zašto Kerry propušta ukazanu prigodu i skandalozno ponašanje čuvara u iračkom zatvoru Abu Ghraib ne povezuje s administracijom i ne optuži ne samo ministra obrane Donalda Rumsfelda nego - po zapovjednoj odgovornosti - i vrhovnog zapovjednika Busha? </p>
<p>Osim nekoliko blagih opaski, barem dosad Kerry nije iskoristio tako povoljnu prigodu da u predizbornoj kampanji progovori o šokantnim snimkama i šteti nanesenoj ugledu Amerike. Odluku da glavna tema njegovih govora na sadašnjoj predizbornoj turneji po državama Pennsylvania, Kentucky i Florida bude zdravstvena skrb, u britanskom The Timesu već su nazvali kratkovidnom do perverznosti. </p>
<p>Ispitivanja javnog mnijenja redom pokazuju da loše vijesti iz Iraka ozbiljno štete Bushu. Iza neuspjeha u pronalaženju oružja masovnog uništavanja, glavnog opravdanja za rat, stizale su snimke nastavka borbi, sve više mrtvih Amerikanaca, na kraju i mučenje zatvorenika. U ponedjeljak objavljeni rezultati ispitivanja provedenog za USA Today/CNN/Gallup pokazuju da samo 46 posto Amerikanaca odobrava kako Bush obavlja svoj posao, što je dosad najniži postotak. Pa ipak, Kerryju sve to nije koristilo - samo 47 posto upitanih glasovalo bi za njega, a 48 posto i dalje bi se opredijelilo za Busha. Što znači da je Amerika gotovo ravnomjerno podijeljena. Kerry je jedino u upravljanju gospodarstvom dobio značajniju prednost od 14 posto. </p>
<p>Tražeći odgovore na pitanje zašto u razdoblju najnovijih Bushevih teškoća njegov suparnik ne prolazi bolje, Kerryjevi suradnici spominju niz mogućih razloga, od tradicionalnog instinkta Amerikanaca da podržavaju predsjednika u vrijeme rata do prihvaćanja službeno najčešće isprike da je za sramotu u Iraku odgovorno »nekoliko trulih jabuka«. </p>
<p>Barem dio krivnje što Kerry efektnije ne koristi prigodu koja mu se ukazala analitičari pripisuju i njegovoj nespretnoj retorici. Na početku skandala sa snimkama šokantnih mučenja rekao je samo da on, kad bi bio predsjednik, »ne bi bio posljednji koji bi saznao što se događa pod njegovim zapovjedništvom«. Čak i kad napada, Kerry to čini neodlučno, upitnim rečenicama: »Kao i ostali Amerikanci, i ja želim znati je li to izoliran slučaj? I vodi li prema vrhu u zapovjednom lancu?« </p>
<p>Predvodnik mora biti samopouzdaniji, mora znati odgovore i ponuditi ih javnosti. Umjesto toga, Kerry odgovornost uopćava i pripisuje više Americi nego Bushu: »Moramo pokazati svijetu da smo spremni ispraviti svoje pogreške, da smo spremni preuzeti odgovornost za stvari koje nisu dostojne naših vrijednosti.«</p>
<p>Kerry čak ne koristi dovoljno ni područje na kojem je nesumnjivo u golemoj prednosti: odnos prema sigurnosti zemlje. Među najodlikovanijim je veteranima Vijetnamskog rata, istaknuo se hrabrim pothvatima, više puta je ranjavan, a Bush je izbjegavao vojne obveze i rat proveo učeći pilotažu u zrakoplovstvu Nacionalne garde. Taktikom napad je najbolja obrana, Bushev tabor je protivnika bombardirao skupom kampanjom negativnih spotova na televiziji. Naravno, nisu napadali Kerryjevu dokazanu hrabrost i ranjavanje, nego njegove kasnije prosvjede protiv rata. </p>
<p>Zasad oštro podijeljenoj Americi, Kerryjev tabor sprema se ponuditi konstruktivan poziv na zajedništvo: »Zajedno, možemo stvoriti snažniju Ameriku.« Spot će se emitirati tri tjedna u najmanje 20 saveznih država. Prikazivat će Kerryja u Vijetnamu, ali i kao vođu prosvjeda protiv rata. Kao i Bush, i Kerry govori da se iz Iraka ne smije otići prenagljeno, da bi se možda moralo poslati još vojnika i više uključiti NATO, pa i Iračane. Od Busha ga najviše razlikuje sugestija - ako želite dobrog vrhovnog zapovjednika, odlučite se za onoga tko je iskušan u borbama, a ne za zabušanta koji nas je uvalio u Irak. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Slike zlostavljanja Iračana objavljene u »Mirroru« vjerojatno lažne</p>
<p>Britanski ministar oružanih snaga Adam Ingram izjavio kako analiza pokazuje da su fotografije zlostavljanja Iračana snimljene u Britaniji / Urednik »Daily Mirrora« Piers Morgan koji je objavio fotografije tvrdi da one vjerno prikazuju kako su se u stvarnosti ponašali neki pripadnici britanske vojske</p>
<p>LONDON, 14. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Fotografije koje je nedavno objavio Daily Mirror, a koje navodno prikazuju kako britanski vojnici zlostavljaju jednog iračkog zarobljenika »sasvim sigurno nisu bile snimljene u Iraku«, izjavio je u britanski ministar oružanih snaga Adam Ingram. Riječ je o snimkama koje su izazvale međunarodnu konsternaciju i naškodile ugledu britanske vojske. Nakon provedene istrage, ministar Ingram je ustvrdio da kamion u kojem su snimljeni prizori navodnog zlostavljanja »nikad nije bio u Iraku«. </p>
<p>Britanski vojni izvori tvrde da su prizori mučenja zatvorenika bili inscenirani u stražnjem dijelu kamiona Bedford MK koji se nalazi u jednoj vojarni u Lancashireu. Vojarna je sjedište rezervista koji su u Iraku služili skupa s Kraljevskim lancashirskim pukom, čije je pripadnike Daily Mirror optužio za zlostavljanje Iračana. </p>
<p>Vojni istražitelji navodno su po raznim mrljama i malim poderotinama na ceradi utvrdili o kojem je točno kamionu riječ. Neki dovode u pitanje i druge pojedinosti na spornim fotografijama. Britanski vojnici djeluju na njima vrlo čisto i uredno, dok u Iraku vlada velika prašina koja se svuda zavlači, tvrde pristalice teze da su snimke namještene. Oni ističu da i zarobljeni Iračani djeluju na slici čišće i urednije nego što bi netko izgledao nakon mučenja. </p>
<p>Stručnjaci za fotografiranje ističu pak da su snimke koje je objavio Daily Mirror neobično oštre. Stoga se doimaju kao da su načinjene profesionalno u usporedbi s mutnim snimkama koje su napravili američki vojnici u Iraku, a koje također prikazuju zlostavljanje zatvorenika. </p>
<p>Na jednoj od snimaka koje je objavio Mirror vidjela se i čizma britanskog vojnika u koju je utaknuta nogavica. No britanska vojska nosi u Iraku nogavice preko čizama, stegnute rastezljivom gumicom da se spriječi ulazak pijeska. Također se tvrdi da je prizor s jedne fotografije, gdje britanski vojnik mokri po zarobljenom Iračaninu, bio insceniran, jer tekućina na slici zapravo pada u kapljicama, a ne u mlazu. Skeptici tvrde kako to pokazuje da se radi o vodi prolivenoj iz boce. U još mnogo točaka vojni izvori pobijaju autentičnost fotografija koje je prije dva tjedna objavio Daily Mirror. </p>
<p>List tvrdi da je snimke dobio od dvojice britanskih vojnika koji su služili u Iraku. U popratnom tekstu uz njih bilo je navedeno da je zarobljeni Iračanin sa slika, nakon osamsatnog mučenja koje je jedva preživio, bio izbačen iz jurećeg kamiona, te da se ne zna je li preživio. </p>
<p>Nakon tiskanja tih fotografija, vođe iračkog ustanka ponudili su nagradu za uhvaćene britanske vojnike. Ministar Ingram je rekao u Donjem domu da je istraga koju je provela britanska Vojna policija definitivno zaključila kako snimke nisu nastale u Iraku. Budući da istraga još nije gotova, ministar nije otkrio druge pojedinosti. No vjeruje se da je vojna policija preslušala dvojicu vojnika koji su Mirroru predali fotografije. </p>
<p>Michael Ancram, glasnogovornik konzervativne oporbe za obranu, zatražio je od izdavača Daily Mirrora da disciplinski kazne glavnog urednika Piersa Morgana. Mnogi traže i njegovu ostavku, ako su slike doista lažne.</p>
<p>Daily Mirror, međutim, i dalje brani objavljivanje spornih fotografija. List tvrdi da ga vlada pokušava upotrijebiti kao »žrtvenog jarca« kako bi odvratila pažnju od iračke krize. Mirror također traži od vlade »neoborive dokaze« da fotografije koje je objavio nisu istinite. Tvrdi kako se »ne pretvara da nije važno jesu li snimke autentične ili nisu«, ali ističe da osim fotografskih raspolaže i drugim dokazima o zlostavljanju zatočenika, zahvaljujući iskazima što ih je prikupio od više britanskih vojnika koji su služili u Iraku. </p>
<p>»Golema većina naših snaga časna je i poštena, ali to ne znači da ne postoji »nekoliko trulih jabuka«, kako to pokazuje i svjedočenje šestorice vojnika za ovaj list«, navodi Mirror. O autentičnosti spornih fotografija ovisi opstanak urednika spomenutih novina Piersa Morgana. </p>
<p>On je u četvrtak izdao priopćenje u kojem kaže kako se fotografije koje je list objavio odnose samo na jedan incident u Iraku, te da su i Crveni križ i Amnesty International utvrdili zlostavljanje iračkih zatvorenika nalik onom što ga je opisao Mirror. Morgan tvrdi da su »te fotografije samo jedan dokazni materijal o jednom incidentu« te da se nameće mnogo krupnije pitanje »o tome da li slike točno ilustriraju zbilju o groznom ponašanju nekih britanskih vojnika«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Giscard d'Estaing želi biti prvi predsjednik EU</p>
<p>BRUXELLES, 14. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon što je pobjeda socijalista na izborima u Španjolskoj izbacila Joséa Maríju Aznara iz igre za predsjednika Europske komisije, moćni Španjolac u EU trebao bi (p)ostati Javier Solana. </p>
<p>Sadašnji visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku izgleda da je najjači kandidat za poziciju ministra vanjskih poslova EU, dakle dužnosnika koji bi poslom povezivao djelovanje dviju institucija, Ministarskog vijeća i Europske komisije. O Solani se odavno govori kao favoritu za tu funkciju, a sve ukazuje da je energični Španjolac blizu cilja, zbog kojeg bi Španjolska trebala odustati od izbora svog povjerenika u novu Europsku komisiju. </p>
<p>Solana bi navodno počeo raditi na dva kolosijeka čak i prije nego što novi ustav EU stupi na snagu. Iz Solaninog ureda nisu ni zanijekali niti potvrdili spekulacije na stranicama Le Mondea, a jedan od znakova da se stvari kreću u tom smjeru je i to da su Solanini najbliži suradnici još uvijek na svojim mjestima i da su se suzdržali od bilo kakve utrke na raspoložive atraktivne pozicije po bruxelleskim institucijama. </p>
<p>Drugu su »kadrovsku bombu« lansirali Irci. Prema njoj, autor ideje o predsjedniku EU mogao bi se osobno pojaviti u toj visoko simboličnoj ulozi. Predsjednik Konvencije Valery Giscard d'Estaing je, usprkos poodmakloj dobi za aktivnog političara (dogodine slavi 80. rođendan), na nekoliko utjecajnijih adresa dao do znanja kako sebe vidi u uredu prvog predsjednika EU. </p>
<p>Države članice nisu presretne s ovom vrstom zagovaranja jer je funkcija predsjednika ostala visjeti u svim prijedlozima i varijantama EU ustava. Giscardovi pak suradnici ocjenjuju da je aktivna uloga veoma koristila živahnom senioru pomladivši ga. Irski se pak diplomati tuže da im Francuz upada u posao pripreme rasprave o ustavu i bez ikakve koordinacije juri uokolo s izgleda vlastitim dnevnim redom na pameti. Giscard d'Estaing se još nije očitovao.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Budimpešta se odrekla »počasnog građanina« Staljina</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Ubrzo nakon svečanoga ulaska u Europsku uniju (EU), 1. svibnja, Mađarska se napokon odrekla Staljina kao počasnoga građanina Budimpešte. Naime, gradsko vijeće mađarskoga glavnoga grada odlučilo je i javno obznanilo da će se s prilično brojnoga popisa počasnih građana, nakon što je 57 godina bio na njemu, izbrisati i ukloniti ime Josif Visarionovič Džugašvili - Staljin. Tu je »titulu« bivšemu boljševičkom krvavom diktatoru nekadašnjega Sovjetskog Saveza dodijelilo mađarsko komunističko vodstvo 7. studenoga 1947. </p>
<p>Sada neki mediji ironično pitaju: zar je trebalo čekati 15 godina nakon pada komunističkoga režima u Mađarskoj da bi se Staljin izbrisao s popisa počasnih građana Budimpešte? Pritom je činjenica da je zahtjev za njegov »izgon« iz toga »časnog kluba« bio podnesen već 2001., ali nije prošao. Tada su članovi gradskoga vijeća odbacili taj prijedlog s obrazloženjem da se odluke gradskih vlasti ne mogu mijenjati »unatrag« jer se »povijest ne može iznova pisati«. Međutim, najnovija odluka pokazuje kako se »stara greška može i mora ispraviti«.</p>
<p>Naime, sada su podnositelji toga prijedloga svoj zahtjev obrazložili, uz ostalo, tvrdnjom da je Staljin kriv za stravične zločine protiv čovječanstva u Europi, u Mađarskoj i u Budimpešti. Ili točnije: postrojbe Crvene armije, doduše, Mađarsku su 1945. oslobodile fašizma, ali su se zatim odmah pretvorile u okupatorske snage i u njoj »privremeno« ostale idućih 45 godina. Najgore odnosno najmračnije razdoblje komunizma u Mađarskoj vezano je uz vladavinu »Staljinova najboljeg i najvjernijeg učenika«, apsolutnoga partijskog vođe Matyasa Rakosija.</p>
<p>U godinama od 1947. do 1956., kako sada naglašavaju mediji, vladalo je »masovno nasilje« nad mađarskim narodom. U tome je razdoblju obavljena potpuna nacionalizacija i kolektivizacija poljoprivrede te pokrenuta borba bez milosti protiv »neprijatelja naroda« i novoga režima. Rakosi je za svoje devetgodišnje vladavine naredio uhićenje i izgon iz zemlje više od 100.000 »nepodobnih i sumnjivih« sugrađana, provodio je montirane političke procese, otvarao je radne logore i odlučno proganjao sve Mađare koji se »nisu prilagodili« novome režimu.</p>
<p>Međutim, pritom je zanimljivo da je Staljina za počasnoga građanina Budimpešte 1947. predložio Janos Kadar, političar koji je, nakon propasti »protusovjetske revolucije« 1956., zamijenio Rakosija i postao partijski vođa, dakle prvi čovjek Mađarske, na kojemu je položaju ostao do 1988. U obrazloženju zahtjeva za proglašenje počasnoga građanina Budimpešte Kadar je, među Staljinovim zaslugama, naglasio njegov »izvanredan i po uspjesima dalekosežan učinak«, kao i »golem i povijesni doprinos napretku Sovjetskog Saveza«. Sada je konačno ta »lakrdija« završila.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Čitatelj iz Zakarijina pisma ne može saznati što je Zidić ustvari rekao </p>
<p>Sigurno je najprimjerenije reagirati na nečiji tekst upravo ondje gdje je i objavljen. Time ne želim reći da je neprimjereno što je, na primjer, Vjesnik od 4. svibnja objavio pismo Krune Zakarije iz Hrvatskog Leskovca kojim se on, član Matice hrvatske, ograđuje od onoga što je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić izjavio za Hrvatsko slovo od 30. travnja. Pitanje je samo kako je Zakarija u svom pismu prema objavljenom tekstu postupio.</p>
<p>U razmjerno kratkom pismu Zakarija je ipak spomenuo da je razgovor sa Zidićem objavljen na tri stranice Hrvatskog slova, ali njemu se, očito, na tim trima stranicama ništa nije svidjelo: ni stil ni sadržaj. O stilu se toliko raspisao pa, kao da želi govoriti i u ime čitatelja, koje inače ničim ne potiče da razgovor i sami pročitaju, o Zidićevu stilu piše: »Kao građanin Igor Zidić – ima pravo i na svoj stil iako on svojim stilom nikoga neće zadiviti. Prema njemu čitatelj ostaje ravnodušan...«</p>
<p>S obzirom na sadržaj Zakarija je više-manje izvukao iz konteksta i obradio čak pet-šest pojedinosti koje Zidića u našim prilikama mogu vrlo uspješno ocrniti, naročito onda kad se računa i s onima koji možda neće posegnuti za Hrvatskim slovom. Tako čitatelj iz njegova pisma ne može uglavnom ništa saznati što je Zidić rekao o jeziku, o Vladi Gotovcu kao jednom od predsjednika Matice hrvatske, o Majstoroviću i Francetiću (evo ovih dana prigode da i Zakarija svima kaže što zna o tom posljednjem!), o, kako on kaže, Zidićevoj omiljenoj riječi »borba«, o imperatorskom pozivu podanicima s pravim genima pa ni o tome kako je svoje susjede prozvao – ugroženim mudžahedinima.</p>
<p> Glavno je da je on izvukao »prave stvari« pa je svoje tvrdnje obilno opskrbio navodnicima. Pritom mi je samo čudno kako mu je promaklo spomenuti Zidićevo zauzimanje za osnivanje Ureda za jezik! Pa to se u nas još uvijek može lijepo iskoristiti.</p>
<p>Ali što reći na ono što su novine Hrvatsko slovo, kako kaže, »valjda iz svojih uređivačkih razloga« stavile u opremu«? Ono kako su u Matici hrvatskoj »najpraviji, najpouzdaniji borci bili oni s genima«. Jest da je tu riječ o nečemu što je bilo i što je, dakle, konstatacija, ali što ćeš kad je ipak spomenuta ta riječ – geni! I sad je to, bez obzira na kontekst, tako strašno da Zakarija ne samo što se srami činjenice što je takav tekst izgovorio predsjednik Matice hrvatske, već na trima stranicama razgovora ne nalazi ništa što bi bilo vrijedno spomena ni po stilu ni po sadržaju.</p>
<p>A ipak vjerujem da ima mnogo čitatelja Vjesnika koji, ako pročitaju spomenuti razgovor, neće misliti da on nema pravih povoda. Tako im sigurno neće biti neobično što opširno govori o onima »koji upravljaju medijima« i općenito o stanju u medijima. On na račun tih naših informatora za ovu zemlju kaže i sljedeće: »Popljuvano je u njoj sve, a naročito ono što najviše vrijedi. Uskraćuje nam se pravo na zadovoljstvo i satisfakciju u najvećem našem dosegu – hrvatskoj nezavisnosti. Odjednom je sve oko toga postalo sporno, upitno, zaprljano, zločinačko.«</p>
<p>Evo nešto i o jeziku naših medija, odnosno o sadašnjem trenutku jezika. Zidić je za stanje jezika, po mom mišljenju, dao »najpraviju« definiciju: sustavna anarhija!</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Elite se brzo globaliziraju</p>
<p>Globalizam koji je na sceni više desetljeća, posebno se razgoropadio nakon urušavanja bipolarnog svijeta i rušenja Berlinskoga zida.</p>
<p>U gospodarstvu su od tada naglo pojačana restrukturiranja, preuzimanja, spajanja, stvaranje saveza u svrhu širenja tržišta i zauzimanju povoljnijih položaja za opstanak i razvoj na svjetskome tržištu. Sve je to, naravno, imalo odraza na troškove poslovanja, a slijedom toga i na cijene proizvoda i usluga, odnosno, na standard ljudi u pojedinim zemljama, prije svega onima razvijenijim i bogatijim.</p>
<p>No, ubrzo se primijetilo da sva ta modernizacija, robotizacija i rezanje troškova na svim područjima ima za posljedicu i otpuštanje znatnog broja radnika, nemogućnost pronalaženja posla na nekome drugom mjestu i zatvaranje manjih nekonkurentnih proizvodnji u manje razvijenijim zemljama. Iz takovog razvoja globalizacije rađa se i antiglobalizam i javlja nužnost preispitivanja ili prilagođavanja postojećeg globalističkog modela, koji ne bi ignorirao potrebe i interese nerazvijenog svijeta.</p>
<p> Hoće li i kada do toga zaista doći, još uvijek nije posve jasno, ali neuvažavanje različitosti pa i različitih mogućnosti manje razvijenih dijelova svijeta, dugoročnije gledano, vodi u nova suprotstavljanja i sve neizvjesniju budućnost čovječanstva.</p>
<p>Kad je o elitama riječ, primjećuju istraživači toga fenomena, što smo već i naglasili, da se one brzo globaliziraju, a to znači da gube nacionalna i poprimaju globalistička obilježja u svakome pogledu. Primanja, statusni simboli, način odijevanja i komuniciranja, mjesta obrazovanja i doškolovanja, mjesta zabave i odmaranja, interesi pa i sustav vrijednosti, sve su im sličniju ili gotovo isti.</p>
<p>Na taj način, nacionalne elite koje su bile nosioci ideja, projekata i razvoja na razini nacije i u njenu vlastitom interesu u prošlosti, danas su to sve manje i u smislu volje i u smislu mogućnosti, poslujući sve češće u ili s multinacionalnim firmama i financijskim institucijama koje se nezadrživo šire svuda tamo gdje mogu naći neki svoj interes.</p>
<p>I dok je to donekle prihvatljivo i razumljivo u zemljama i asocijacijama razvijenog svijeta kao što su Zapadna Europa, Sjeverna Amerika i Japan, to je manje razumljivo i teže prihvatljivo u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji kao što je recimo Hrvatska u kojoj je njena elita rođena preko noći na temeljima upitne transparentnosti i skromne realne ekonomske moći.</p>
<p>Stoga je prirodno očekivati i zahtijevati da taj proces globalizacije nacionalne elite u Hrvatskoj i njoj sličnim zemljama bude primjeren prilikama i stupnju razvoja tih društva. Da on teče u Hrvatskoj u skladu s razvojem hrvatskoga društva i njegovim integriranjem u EU. </p>
<p>Nacionalna obilježja i nacionalni duh pa i odgovornost za sudbinu Hrvatske nikako ne bi smjeli izaći iz boce, odnosno, iz srca i duše tih elite, bar dok se u Hrvatskoj ne ostvari ona razina svekolikog razvoja (obrazovanja, znanosti, zdravstvene i socijalne skrbi, gospodarstva i zaštite okoliša i slično), koja će im omogućiti da spokojno i bez grižnje savjesti i sami urone u jedan takav proces.</p>
<p>ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Vrijeme je da se počne rušiti mit o talijanskim izbjeglicama</p>
<p>Javljam se u povodu članka gospodina Petra Strčića u Vjesniku (Stajališta 12. svibnja 2004.) pod naslovom »Nisu samo Talijani esuli na istočnome Jadranu«.</p>
<p>Konačno se netko javlja i s naše istočne obale Jadrana i progovara o esulima onako kako treba. Jer je zaista bilo vrijeme da se počne rušiti mit o tih 350.000 »talijanskih« izbjeglica nakon Drugoga svjetskog rata, utemeljen na beskrupuloznoj i lažnoj političkoj propagandi. Ne ulazeći u povijesne detalje, koje su vjerojatno dobro poznate piscu navedenog članka, mogu samo reći da se potpuno slažem sa sadržajem i pozdravljam inicijativu pisca s preporukom da se i dalje o tome piše.</p>
<p> Mi smo mali narod i ne možemo parirati dobro financiranom propagandnom stroju s druge obale Jadrana. Ali ono što ne možemo financijski, možemo inteligencijom, ovakovim člancima uglednih autora. Smatram da je to naša odgovornost i dužnost prema nama samima, a i prema mlađim naraštajima. Pogotovo je to važno nama u dijaspori.</p>
<p>Naša djeca i naša unučad moraju znati odakle potječu i tko su njihovi preci. </p>
<p>ANTON PINEZIC New York SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Dvostruki ubojica iz Tenje pred istražnim sucem priznao zločin</p>
<p>Istražni sudac osječkog Županijskog suda Mario Kovač saslušao je Mejdanca i donio rješenje o provođenju istrage te mu odredio tridesetodnevno zadržavanje u pritvoru</p>
<p>OSIJEK, 14. svibnja</p>
<p> – Nakon provedene kriminalističke obrade, djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave podnijeli su, protiv Mate Mejdanca (51) iz Tenje, kaznene prijave zbog dvostrukog ubojstva, ubojstva u pokušaju te nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>On je, da podsjetimo, u srijedu oko 20,35 sati u Petrijevcima, hicima iz automatske puške ubio svoju suprugu Jasnu Mejdanac (44) i muža njezine sestrične Zdenka Čordaša (45) iz Petrijeveca, dok je sestričnu svoje supruge, Mariju Čordaš (37), teško ranio. </p>
<p>Osumnjičeni Mejdanac priveden je istražnom sucu osječkog Županijskog suda Mariu Kovaču koji je, nakon njegova saslušanja, donio rješenje o provođenju istrage te mu odredio tridesetodnevno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, Mejdanac je priznao počinjeni zločin i krivnju za dvostruko ubojstvo, pokušaj ubojstva i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari, a kako nije sam izabrao branitelja, on će mu biti dodijeljen po službenoj dužnosti. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, ovo strašno krvoproliće dogodilo se u srijedu oko 20,35 sati u obiteljskoj kući Marije i Zdenka Čordaš u Strossmayerovoj ulici u Petrijevcima kod kojih je ubojičina supruga Jasna Mejdanac boravila zadnjih nekoliko dana nakon što je ostavila supruga. </p>
<p>Ušavši u dnevnu sobu gdje su sjedili supružnici Čordaš, te Marijina sestrična Jasna, pomahnitali Mato Mejdanac rafalima je iz automatske puške počeo pucati po njima. Kada je »obavio posao«, mirno se udaljio iz kuće, odšetao do susjedne ulice gdje je parkirao svoj »mercedes« i s ugašenim se svjetlima odvezao prtenim putem u obližnja polja. Potom je, odvezavši se nekoliko kilometara duboko u polja, ostavio automobil te se pješice, naoružan »kalašnjikovim« uputio kod šogora u Čepin. Sljedećeg jutra se, ne pružajući otpor, predao policiji.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Dječak iz Pirovca opet otišao od kuće </p>
<p>PIROVAC, 14. svibnja</p>
<p> – Devetogodišnji dječak Anto Bralo iz Pirovca ponovno je nestao. Dječakova 20-godišnja teta Ivana Bralo policiji je dječakov nestanak prijavila u četvrtak navečer i otad policija traga za nesretnim dječakom koji se na isti korak odlučio i 24. travnja kada ga je policija nakon šest dana potrage pronašla u Pirovcu u jednoj napuštenoj i devastiranoj kući.</p>
<p> Nakon šest dana sakrivanja u podrumu kuće dječak je zbog dehidracije i visokog šećera prebačen na Odjel pedijatrije šibenske Opće bolnice, a nekoliko dana kasnije pušten je na kućnu njegu.</p>
<p>Policija moli sve građane da o eventualnim saznanjima vezanim uz ovog dječaka obavijeste policiju. Dječak je visok oko 120 cm, slabije je tjelesne građe, ovalna lica, kratke kestenjaste kose i smeđih očiju. Na sebi je imao smeđe hlače i tamnozeleni gornji dio trenirke, a na nogama plave patike.</p>
<p>Dječak Anto Bralo učenik je drugog razreda Osnovne škole u Pirovcu, kamo su se njegovi djed, baka i teta Ivana doselili nakon rata. Dječakov otac nestao je za vrijeme rata u Bosni, a majka mu je poginula u požaru stana u kojem je živjela nakon rata. Anto je, izgubivši i drugog roditelja, za zakonitog skrbnika dobio baku, koja se u međuvremenu razboljela i dulje je vrijeme na liječenju. Brigu o dječaku preuzeli su djed i teta, koji su za prošlog nestanka dječaka govorili kako je Anto veselo i živahno dijete. Iz razgovora se saznalo i da su neka djeca iz škole Antu maltretirala, rugala mu se zbog toga što nema roditelje i psovali mu majku i oca. Nakon što je prošli put, nakon duge i opsežne policijske potrage pronađen u napuštenoj kući, policija nije novinarima dopustila kontakt s dječakom. Nije poznato zbog čega se taj devetogodišnjak opet odlučio na bijeg od kuće.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zaplijenjeno šest pušaka, dva plinska pištolja, streljivo...</p>
<p>Za »oružjeljupcem« će biti raspisana tjeralica, a u rasvjetljavanje slučaja uključen je i Interpol</p>
<p>RIJEKA, 14. svibnja</p>
<p> – Na carinskom terminalu Luke Rijeka, na Brajdici, u noći na petak, u dva sanduka pristigla brodom iz inozemstva policajci i carinici otkrili su i zaplijenili šest pušaka različitih tipova i marki, dva plinska pištolja, 454 grama baruta, 3400 komada raznog streljiva, dva topovska udara, jedan optički nišan, jedan kundak te poklopac mehanizma zatvarača za poluautomatsku pušku, veći broj okvira za streljivo oružja vojnog porijekla i jedan nož za poluautomatsku pušku. Taj arsenal je pronađen u duplom dnu (dubine 7,5 cm), drvenih sanduka veličine 125x59x69 cm, koji su bili dio pošiljke od 11 sanduka razne rabljene tehničke robe namijenjene domaćinstvu, od videa do lopata. To je na konferenciji za novinare u petak u PU primorsko-goranskoj rekao načelnik Odjela organiziranog kriminaliteta Branimir Liker. Temeljem prikupljenih saznanja i dokaza o ovom arsenalu bit će podnijeta i kaznena prijava protiv jednog državljana RH starog 59 godina. Za tim »oružjeljupcem« bit će raspisana i tjeralica, a u rasvjetljavanje cijelog tog slučaja uključen je i Interpol. Liker je napomenuo da zbog interesa istrage ne može otkriti druge pojedinosti o tom slučaju, uključujući ime broda s kojim je pristiglo, kao ni zemlje iz koje je oružje upućeno. Obzirom da je oružje američke, engleske i kanadske proizvodnje, za sada možemo nagađati da je taj »vatreni« teret pristigao u riječku luku sa sjevernoameričkog kontinenta. Riječ je o dvije poluautomatske puške, dvije repetirke »winchester«, jednoj pumperici i jednom karabinu. Istraga bi trebala utvrditi koja je bila namjena tog šarenog ubojitog arsenala. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mlađi krao automobile, a stariji traperice</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – U četvrtak su dovršene dvije kriminalističke obrade nad dvojicom muškaraca starih 19 i 29 godina zbog krađe.</p>
<p>U prvom slučaju kriminalistički je obrađen 19-godišnjak kojeg se sumnjiči za krađu »opel vectre« zagrebačkih registracijskih oznaka u Strojarskoj ulici, a nedugo zatim i »opel vectre« splitskih registracija koju je ukrao u Martićevoj ulici.</p>
<p>U drugom slučaju kriminalistički je obrađen 29-godišnjak kojeg se sumnjiči da je u četvrtak u butiku »Rosner« u Importanne Galeriji ukrao četiri komada hlača s kojih je skinuo bar kodove i potom ih strpao u trenirku. No,krađu je zamijetila prodavačica i pozvala zaposlenike osiguranja koji su lopova zadržali do dolaska policije. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Radnik poginuo pod zidom kuće u obnovi</p>
<p>DONJI LAPAC, 14. svibnja</p>
<p> – U četvrtak oko 8,30 sati u Donjem Lapcu u ul. A.G. Matoša br 17., tijekom izvođenja poslova na izgradnji ratom devastirane obiteljske kuće (rušenja i čišćenja zidova) dogodila se nesreća u kojoj je poginuo radnik novogradiške tvrtke »Naš dom«.</p>
<p> Radnici tog poduzeća rušili su zid kuće i pritom se, iz zasad još neutvrđenih razloga, počeo rušiti uzdužni dio zida, pa se radnik Zoran Rebac (18) iz Donjeg Lapca, našao pod zidom i na mjestu preminuo.</p>
<p> Očevid su obavili službenici PP Donji Lapac u suradnji sa inspektorom zaštite na radu Nikolom Žafranom.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Oteo bivšu djevojku, tukao je pištoljem i uzeo 13.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Nakon što je u četvrtak oko 9,30 sati na Laništu oteo svoju bivšu 25-godišnju djevojku i potom joj priredio pravu torturu, varaždinska policija je istog dana poslijepodne uhitila 30-godišnjeg nasilnika i predala ga zagrebačkim kolegama.</p>
<p>Kako doznajemo u PU zagrebačkoj, nasilnik je oteo svoju bivšu djevojku ispred zgrade gdje živi vukući je za kosu, tukao je i prijeteći joj pištoljem, uzeo 13.000 kuna. Potom ju je ugurao u automobil koji je zaključao kako ne bi pobjegla i odvezao do jedne livade u blizini Ivanje Reke, gdje ju je nastavio vrijeđati i udarati pištoljem po glavi i tijelu. Nasilnik je zatim sjeo u automobil i odvezao se u Varaždin, dok je nju ostavio na toj livadi.</p>
<p>Nakon provedene kriminalističke obrade nasilnik je zbog protupravnog oduzimanja slobode i razbojstva priveden u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Lura u prvom tromjesečju ostvarila 21 milijun kuna dobiti</p>
<p>Poslovni prihod porastao 4,4 posto, na 427,2 milijuna kuna / Zaduženost povećana za 100 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Prvo ovogodišnje tromjesečje prehrambena industrija Lura završila je sa 427,2 milijuna kuna prihoda, što je 4,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Operativna dobit Lure iznosi 6,8 milijuna kuna (lani 580.000 kuna), dok neto dobit za prvo tromjesečje iznosi čak 21 milijun kuna zahvaljujući pozitivnim tečajnim razlikama, odnosno jačanju kune prema euru. Za usporedbu, u cijeloj prošloj godini Lura je (zbog čišćenja bilanci imala gubitak od 77,85 milijuna kuna.</p>
<p>Komentirajući ostvarene rezultate predsjednik Uprave Lure Željko Perić u petak je istaknuo da su oni odlični unatoč tome što je prvi kvartal za Luru »izvansezonski«, odnosno tradicionalno lošiji.</p>
<p> »Prvo tromjesečje označili su rast prodaje te pozitivni učinci restrukturiranja i dobrog upravljanja troškovima, što je rezultiralo značajnim povećanjem profitabilnosti. Porasli su udjeli prihoda na međunarodnim tržištima, a intenzivno smo radili na integraciji Somboleda i planovima daljnjeg rasta na tržištu uže regije. Realiziran je bitan dio projekta financiranja Lurine strategije potpisivanjem okvirnog dogovora uvjeta, tzv. Term Sheeta s EBRD-om i DEG-om, nakon čega je početkom ovoga mjeseca potpisan i ugovor o financijskom aranžmanu vrijednom 60 milijuna eura. Aranžman će se realizirati u dva koraka - prvi je konvertibilni kredit u iznosu od 22 milijuna eura, a drugi je konverzija kredita i diverzifikacija vlasničke strukture, odnosno ulazak EBRD-a, DEG-a i drugih investitora u vlasničku strukturu«, kazao je Perić.</p>
<p>Govoreći o integraciji Somboleda u Luru, Perić je rekao da je 26. travnja Trgovinski sud u Somboru upisao Lurinu devet milijuna eura vrijednu dokapitalizaciju, kojom je Lura stekla nešto više od 70 posto Somboleda. Postavljena je nova uprava i novi nadzorni odbor. U buduća financijska izvješća Lure bit će konsolidiran i Somboled. Očekuje se da će Somboled donijeti Luri pet posto prihoda, odnosno od 13 do 15 milijuna eura.</p>
<p> Član Uprave Ivan Kliček, kazao je da je prodaja mliječnih proizvoda donijela 79,4 posto poslovnih prihoda (339 milijuna kuna), a pritom je najbrži rast zabilježila prodaja sireva, zbog skidanja Hrvatske s liste zemalja za koje vrijede subvencije pri izvozu sireva iz EU. Prodajom pića ostvareno je 35,1 milijun kuna, keksa 33,9 milijuna dok je prodaja usluga (uglavnom povezanog poduzeća Ralu) donijela 17,1 milijun kuna prihoda. </p>
<p> Ukupni prihodi od prodaje iznose 410,5 milijuna kuna. Prihodi na domaćem tržištu povećani su tri posto, a na međunarodnom 6,5 posto. Istaknuto je da je značajno povećana prodaja na slovenskom tržištu, gdje su suradnjom s mljekarom Vipava postignuti odlični rezultati. No, tržište BiH je stagniralo zbog prolongiranja primjene bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju zemalja. Kliček je kazao da je povećanje zaduženosti Lure za više od 100 milijuna kuna u odnosu na lanjsko prvo tromjesečje posljedica dokapitalizacije Somboleda i završetka »projekta Dinova«, što je ukupno stajalo oko 95 milijuna kuna.</p>
<p>Perić je ocijenio da je domaće maloprodajno tržište konsolidirano, no drži da trgovci »svake godine traže veće rabate i više aktivnosti od proizvođača«. Demantirao je špekulacije da je jedan trgovački lanac tražio od Lure 20 milijuna eura da bi njezine proizvode stavio na police. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Quaestus sljedeći tjedan potpisuje ugovor o ulaganju u Sunčani Hvar</p>
<p>HVAR, 14. svibnja</p>
<p> – »Quaestusov model javnoprivatnog vlasništva, prema kojem privatnik donosi kapital i znanje, a država ulaže neiskorištene resurse, bio je jedini način da se u Sunčanom Hvaru strukturira održivi razvoj. Cilj nam je Sunčani Hvar transformirati u vrhunsku kompaniju koja će pružati usluge elitnog turizma. Ovo je model u kojem svi pobjeđuju«, kazao je u petak član Uprave Quaestus Private Equity Tomislav Matić.</p>
<p>Prema njegovim riječima projekt je u potpunosti usuglašen sa zakonskom regulativom. Ugovor o početku njegova provođenja s Vladom će se potpisati idućeg tjedna, a prvi novac na račun Sunčanog Hvara stići će u srpnju. Zbog kašnjenja u realizaciji posla za Quaestus je ovogodišnja turistička sezona izgubljena, no u kolovozu će započeti pripreme za iduću.</p>
<p>Intenzivnije investiranje u Sunčani Hvar započet će tek nakon završetka ove sezone. </p>
<p>Član Quaestusove uprave Željko Lukač je istaknuo da će za pet godina investitori odlučiti hoće li dionice zadržati ili ih prodati.</p>
<p>»Poslovni plan na kojem se temelji investicija u pet godina predviđa povećanje prihoda za tri puta. Inicijalno ulaganje je 40 milijuna kuna, a u idućih pet godina u Sunčani Hvar će se uložiti 185 milijuna kuna«, rekao je Lukač.</p>
<p>Quaestus planira zadržati sve zaposlene, značajno pomladiti radnu snagu, a u pet godina zaposliti još sto radnika. Njegovom modelu javnoprivatnog partnerstva uz Privrednu banku, Nexe Grupu, Tankersku plovidbu, Jamnicu, Luru i Fimu nedavno se pridružilo i Croatia osiguranje. Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka istaknuo je da je banka mogla zbog nemogućnosti naplate kredita, odavno preuzeti nekretnine Sunčanog Hvara da je to htjela učiniti. Predstavnici Quaestusa su izvijestili i kako trenutačno razmatraju 60-ak projekata u koje bi ulagali po sličnom modelu. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Neto dobit Mola porasla na 249,5 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Mađarska naftna kompanija Mol u prvom je tromjesečju ostvarila rekordne rezultate - neto dobit je u odnosu na isto razdoblje lani skočila 129 posto na 51,92 milijarde forinti (249,5 milijuna dolara) uz 36,6-postotni rast neto prihoda na 462,42 milijarde forinti (2,22 milijarde dolara). Operativna dobit je skočila 120 posto na 62 milijarde forinti, a dok se dobit prije oporezivanja utrostručila na 66,38 milijardi forinti. </p>
<p>Takve je rezultate Mol ostvario, među ostalim, zahvaljujući povoljnim tečajnim kretanjima - tečaj dolara je u odnosu na prva tri mjeseca lani prema forinti oslabio osam posto, dok je euro ojačao sedam posto. </p>
<p>Osim toga, u istom je razdoblju Mol smanjio broj zaposlenih, uključujući slovački Slovnaft, za 10 posto na 16.700 ljudi. </p>
<p>Rast prodaje goriva potaknuli su povoljni vremenski uvjeti, dok je Molov odsjek za plin, zahvaljujući djelomičnoj liberalizaciji cijena plina, ostvario operativnu dobit od 20,9 milijardi forinti, nakon gubitka od 2,3 milijarde forinti u prva tri mjeseca lani. </p>
<p>Izvršni direktor Gyorgy Mosonyi je prilikom predstavljanja tromjesečnih rezultata u petak također istaknuo kako će rast proizvodnje na Molovim ruskim poljima i viša učinkovitost rafinerija nakon prošlogodišnjih ulaganja u modernizaciju, kompaniji omogućiti da u potpunosti iskoristi rast cijena nafte. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tromjesečna dobit Kraša 4,1 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Kraš je u prvom tromjesečju 2004. ostvario 178 milijuna kuna ukupnog prihoda (3,8 posto više nego u prva tri mjeseca 2003.), dok neto dobit iznosi 4,1 milijun kuna.</p>
<p>Prodano je 5336 tona gotovih proizvoda, s tim da je na domaćem tržištu realizirano 65,8 posto ukupne prodaje, a ostalo je izvezeno. Prihodi od prodaje u zemlji su pali 7,07 posto u odnosu na isto razdoblje 2003., dok su prihodi u inozemstvu porasli 26,18 posto. Pritom se posebno ističe da je izvoz u prekomorske zemlje (SAD, Kanada, Saudijska Arabija) povećan 20 posto. Poslovanje se, napominju iz Kraša, odvijalo u uvjetima daljnjeg rasta uvoza konditorskih proizvoda (u prva dva mjeseca uvezeno ih je gotovo 5500 tona), a nastavak snažnog trenda povećanja uvoza očekuje se tijekom cijele godine. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dražba za Cetinku 19. svibnja </p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> - Trgovački sud u Splitu oglasio je prodaju triljske tvornice za proizvodnju plastičnih masa Cetinka, koja će se na javnoj dražbi, zakazanoj za 19. svibnja, ponuditi po početnoj cijeni od 800.000 eura. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 50.000 eura. Tvrtka će se ponuditi na prodaju kao cjelina, a potencijalni kupac imat će obvezu zaposliti 130 bivših radnika. Za kupovinu tvrtke bila je zainteresirana slovenska tvrtka Polichem koja je ranije nudila navodno milijun eura za Cetinku oslobođenu dugova, a sada je zainteresirana uzeti je u najam. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nafta dosegla rekordnu cijenu od 41,45 dolara za barel</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Europski su indeksi u petak pali, velikim dijelom i zbog cijene nafte, koja je dosegla rekordnu razinu. Naime, Nymex Light terminski ugovori za isporuku u lipnju porasli su 37 centi na 41,45 dolara za barel, najvišu cijenu od kada je na NY Mercantile Exchangeu prije 21 godinu započelo trgovanje tim ugovorom. Najviša zabilježena cijena do sada je bila 41,15 dolara iz listopada 1990.. Brent je u Londonu porastao 25 centi na 38,74 dolara. </p>
<p>Rast cijene nafte potaknuli su, među ostalim, i komentari direktora ruskog naftovodnog monopola Transneft Semjona Vainštoka, koji je kazao kako ruski proizvođači više nisu u mogućnosti povećavati proizvodnju tempom koji bi podmirio potražnju potrošača kao što su Kina ili Indija. </p>
<p>S druge strane, prema procjenama BP-a, trenutne cijene su upola manje od rekordnih realnih vrijednosti zabilježenih 1980., nakon iranske revolucije. Naime, tada je cijena sirove nafte u prosjeku iznosila nominalnih 35,7 dolara, ali uračunavajući inflaciju realna cijena bi u današnjim vrijednostima iznosila 78 dolara za barel. </p>
<p>Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva pao 0,41 posto na 4435,7, a frankfurtski Dax 0,13 posto na 3819,8 bodova. Pariški CAC 40 je bio tek neznatno niži na 3613,7 bodova, ali je DJ Stoxx 50 izgubio 0,48 posto spustivši se na 2669,7. Europske naftne kompanije bilježile su različit trend, BP je ostao nepromijenjen, Royal Dutch je pao 0,2, dok su Shell i Total porasli 0,2 odnosno 0,7 posto.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku je Dow Jones Industrial Average pao 0,7 posto na 9944, a S 500 0,4 posto na 1092 boda. Nasdaq Composite pao je čak 1,5 posto na 1897,8 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 0,23 posto na 10.849,63 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>U Republiku Srpsku vratilo se vrlo malo Hrvata </p>
<p>Hrvatska podupire BiH u njezinom nastojanju da uđe u Partnerstvo za mir, rekao je premijer Sanader na sastanku s članom Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Draganom Čovićem / Hercegovačka banka dobar primjer privatizacije </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Europske perspektive Hrvatske i BiH bile su glavne teme razgovora hrvatskog premijera Ive Sanadera i člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Dragana Čovića u petak u Zagrebu. </p>
<p>Hrvatska podupire BiH u njezinu nastojanju da uđe u Partnerstvo za mir što bi, rekao je Sanader, moglo biti na NATO-ovu sastanku na vrhu u Istanbulu. </p>
<p>Premijer je istaknuo da Hrvatska na svom putu prema EU ne bježi iz okruženja nego preuzima još veću odgovornost i spremna je pomoći prijateljskim zemljama koje žele slijediti put Hrvatske prema Uniji i NATO-u. </p>
<p>Čović je naglasio da BiH podupire iskorak hrvatske vlade prema Uniji, dodajući da će za BiH put biti nešto duži, ali vjeruje da će se zemlja zahvaljujući i gospodarskoj suradnji stabilizirati u europskim okvirima. </p>
<p> Hrvatska je, naglasio je Sanader, zainteresirana za gospodarsku suradnju s BiH. No, o gospodarskim projektima znat će se više nakon Sanaderova susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem u prvoj polovici lipnja u Zagrebu. </p>
<p>Govoreći o problemima povratka, Čović je rekao da se u Republiku Srpsku vratio simboličan broj Hrvata. Ocijenio je da je pomoć hrvatske vlade što u novcu, što u građevinskom materijalu mogući način poticanja da se Hrvati vrate u BiH. </p>
<p>Sanader i Čović osvrnuli su se i na slučaj Hercegovačke banke, odnosno podizanje optužnica protiv Hrvata iz BiH. </p>
<p>Naglasili su da se ne žele miješati u rad pravosuđa, ali su pozdravili privatizaciju Hercegovačke banke. Sanader je naglasio da je to put kojim treba dalje ići, dodajući kako je zadovoljan što je Terzić tijekom njihova posljednjeg susreta rekao kako bi volio da se više hrvatskih firmi angažira u privatizaciji u BiH. </p>
<p>Nastavak na 2. stranici</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za 35 ekoprojekata nevladine udruge dobile 1,9 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Tridest i pet ekoloških projekata koje su ponudile nevladine udruge, dobilo je iz državnog proračuna 1,9 milijuna kuna, a ugovore o potpori predstavnicima udruga uručila je u petak ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. </p>
<p>Na raspisani natječaj Ministarstva udruge su prijavile 100 ekoprojekata, a stručna radna skupina izdvojila je njih 35 koji su najviše odgovarali prioritetima. Ministarstvo će nastaviti financirati i provedbu četiri trogodišnjih programa udruga koja su odobrena na natječajima prošlih godina. </p>
<p>Ministrica je istaknula da je Vlada ove godine osigurala znatno više novca za tu namjenu jer je zaštita okoliša jedan od prioriteta Hrvatske, a i u avisu nam je propisano mnogo obveza u zaštiti okoliša. Velike i nagomilane probleme ne možemo riješiti bez vaše pomoći, a morat ćemo zaposliti nove stručnjake jer nas je premalo za vrlo opsežan posao, najavila je ministrica Matulović-Dropulić.</p>
<p>Osvrnula se i na problem bespravno sagrađenih objekata koji je sada u središtu zanimanja javnosti. Rekla je da s rušenjem nisu baš oduševljeni, ali provodi se samo zato da bi se zaštitio prostor. Kako je naglasila ministrica, pametni ljudi i lijep prostor najvrednije su što imamo u Hrvatskoj, a na svima nama je da osiguramo uvjete za bolji život. Posebno je istaknula važnost javnosti i transparentnog rada za zaštitu okoliša. </p>
<p>Ove godine najviše je novca – 130.000 kuna – dobila zagrebačka udruga Odraz za dva projekta: 80.000 kuna za Model ispravnog gospodarenja otpadom na otocima te 50.000 kuna za promoviranje održivog razvoja u Hrvatskoj.</p>
<p> Zahvaljujući u ime svih udruga predsjednik Odraza Hrvoje Carić naglasio je da je to ministarstvo prvo prije više godina počelo surađivati s nevladinim udrugama.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Laušić ipak ispitan kao osumnjičenik?</p>
<p>Nagađa se da će Laušića upravo njegova kooperativnost spasiti od haaške optužnice </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Ni u petak, drugog dana razgovora s haaškim istražiteljima, nije službeno potvrđeno je li umirovljeni general bojnik Mate Laušić, bivši načelnik Uprave Vojne policije Ministarstva obrane, svjedok ili osumnjičenik Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.</p>
<p> Sam general Laušić i njegova odvjetnica Jadranka Sloković nisu željeli dati izjave ni o temama razgovora niti o tome u kojem je statusu bio pozvan na ispitivanje.</p>
<p>Neslužbeno se saznaje da je tijekom dvodnevnog ispitivanja, Laušić predočio istražiteljima dokumente iz kojih je vidljivo da je Vojna policija, za čiji je rad bio odgovoran, procesuirala sve zločine počinjene u vojnim operacijama »Medački džep«, »Bljesak« i »Oluja« te neposredno nakon njih. </p>
<p> Nagađa se i da bi se njegovo svjedočenje moglo odraziti na položaj haaških optuženika generala Mladena Markača i Ivana Čermaka. </p>
<p>Inače, to kakav je status u kojem se ispitanik pojavljuje pred haaškim istražiteljima ne mora značiti da će na kraju biti podignuta optužnica u Haagu. Poznato je da je bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, general Petar Stipetić ispitan kao osumnjičenik, ali nakon razgovora s istražiteljima protiv njega nije podignuta optužnica.</p>
<p>Upućeni u rad haaškog tužiteljstva smatraju da je general Laušić ipak pozvan kao osumnjičenik. Tužiteljstvo, koje je u cajtnotu jer je rad Suda predviđen do 2010., navodno je iskoristilo takav status kao svojevrsni pritisak na Laušića, eventualne druge svjedoke pa i na Vladu kojoj nove haaške optužnice protiv hrvatskih časnika nikako ne odgovaraju. Ti su izvori uvjereni da će generala Matu Laušića upravo njegova kooperativnost spasiti od haaške optužnice.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Škare-Ožbolt: Transkripti se ne bi smjeli objavljivati</p>
<p>ZADAR, 14. svibnja</p>
<p> - »U Hrvatskoj je od 2000. godine uvedena tradicija objavljivanja transkripata koji se, dok traju sudski postupci, ne bi smjeli objavljivati. Unatoč čestim upozorenjima, još ništa nije poduzeto, ali postoje tijela koja bi se time trebala pozabaviti«, rekla je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt na konferenciji za novinare nakon posjeta Županijskom sudu u Zadru. Na pitanje očekuje li smjenu u Uskoku nakon afere s Matom Granićem, ministrica je odgovorila da je problem u sustavu od kojeg treba krenuti, a tek onda govoriti o ljudima.</p>
<p>»Uskok treba ojačati i osposobiti, jer nije onakav kakav bi trebao biti, a nisu ispunjeni ni uvjeti koje EU traži od nas«, istaknula je Škare-Ožbolt najavivši skore izmjene Zakona o Uskoku.</p>
<p>Govoreći o preuzimanju suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, naglasila je: »Hrvatsko pravosuđe je potpuno spremno preuzeti sve slučajeve iz Haaga. Već idućeg petka imat ćemo u Stubičkim Toplicama prvi seminar, gdje će se raspravljati o svim aspektima rada Haaškog suda. Svi sudovi u Hrvatskoj mogu suditi za ratne zločine, a istražni centri bit će u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci«.</p>
<p>"Nakon sastanka s predsjednikom Županijskog suda Antom Klišmanićem i obilaska suda ministrica je izrazila zadovoljstvo radom suda istaknuvši da su radni uvjeti u sudu više nego loši te najavila poboljšanje trenutačnog stanja. Rekla je da će Protuobavještajna agencija iz zgrade suda iseliti za 2-3 mjeseca, a i prostorije koje sada koristi Policijska uprava trebale bi se osloboditi za potrebe suda. Komentirajući aferu o gruntovnicama na Zemljišno-knjižnom odjelu zadarskoga Općinskog suda u vezi dva slučaja oštećenih vlasnika zemljišta u Zadru, ministrica Škare-Ožbolt rekla je da je nadzorom utvrđeno da nema odgovornosti na zemljišno-knjižnom odjelu. "Radilo se o krivotvorenim ispravama ovjerenih kod javnog bilježnika, a gruntovni referent nije taj koji može utvrditi je li potpis krivotvoren", rekla je pomoćnica ministrice Marica Novosel napomenuvši da Ministarstvo pravosuđa dosad nije dobilo nijednu pritužbu na rad Zemljišno-knjižnog odjela zadarskog suda. "I dalje ćemo nadzirati rad svih gruntovnica, a izlazit ćemo na teren i po prijavama građana. Svaki će se prijavljeni slučaj provjeravati i o tome, ako bude potrebno, obavještavati javnost", rekla je ministrica.</p>
<p>Prije posjeta sudu Škare-Ožbolt je zajedno s gradonačelnicom Zadra Anom Lovrin otvorila Trgovački centar "Merkur" koji je otvoren u novoizgrađenom objektu koji je u vlasništvu Jage Kozine iz zadarskog DC-a.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Radari na Učki pomoći će razvoju pulske zračne luke </p>
<p>PULA, 14. svibnja</p>
<p> – Drago mi je da vodstvo zračne luke Pula i direktor Bruno Rogović pozitivno misle o postavljanju radarskog sustava na Učki jer će time povećati kvaliteta zračne luke i pridonijeti razvoju turizma, rekao je ministar obrane Berislav Rončević. On je u petak popodne nakon Primorsko-goranske posjetio i Istarsku županiju. </p>
<p>Ministar je najavio da će u ponedjeljak u pulskoj zračnoj luci održati konferenciju za novinare o postavljanju radarskih sigurnosnih sustava na Učki, o čemu je bilo dosta sučeljavanja u javnosti.</p>
<p>Rončević je u Puli razgovarao sa županom Ivanom Jakovčićem ističući da će uslijediti revizija neperspektivnih vojnih objekata, koje će MORH ustupiti lokalnim i regionalnim vlastima kako bi ih one iskoristile za gospodarski i turistički razvoj. </p>
<p>Što se Istre tiče, riječ o velikim vojarnama, ali i prostoru na Brijunima i priobalju koji bi trebali biti uključeni u projekt Brijuni Rivijera koji su zajednički pokrenuli Vlada i Istarska županija.</p>
<p> Župan je zahvalio ministru i na pomoći u organizaciji dviju etapa međunarodne biciklističke utrke Giro d'Italia 23. i 24. svibnja u Istri.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pijani maturant opet u Osijeku skočio u prazan bazen</p>
<p>Maturanti su u Zagrebu samo do 15 sati razbili 17 tramvaja, pa ih je većina povučena iz prometa / Policija je u prijepodnevnim satima privela jednog maturanta zbog remećenja javnog reda i mira, a dvije su mlade osobe završile u Hitnoj zbog pijanstva / Maturanti su bili oboružani i neizostavnim brašnom koje je završavalo na glavama prolaznika, a služili su se i vodenim pištoljima te balonima napunjenim vodom</p>
<p>ZAGREB/OSIJEK/VRAŽDIN/ZADAR/SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – Maturanti su u petak na razne načine proslavili svoj dan, a najbučnije je slavilo više od 7000 zagrebačkih maturanata za čiju je »norijadu« Grad Zagreb izdvojio pola milijuna kuna. Jedan je osječki maturant nastradao, jer je u teškom pijanom stanju, oponašajući kolegu od prije dvije godine, skočio u prazan olimpijski bazen. Prevezen je u osječku Kliničku bolnicu na ispumpavanje, jer je pao u alkoholnu komu, no prošao je samo s lakšim tjelesnim ozlijedama.</p>
<p>Za uzvrat, maturanti su samo do 15 sati - prema informacijama dežurnog prometnika ZET-a - razbili 17 tramvaja, do te mjere da ih je većina povučena iz prometa. Radi se uglavnom o razbijenim staklima, žmigavcima i brisačima, dok je na tramvaju broj 5 iznutra uništen krov. Od 12 do 13 sati, tramvaji su po Savskoj vozili uz povremene prekide, a zastoji su zabilježeni i u Ilici.</p>
<p>Policija je u prijepodnevnim satima privela jednog maturanta zbog remećenja javnog reda i mira, a dvije su mlade osobe završile u Hitnoj zbog pijanstva. Prije podne se jedan maturant sam prijavio policiji zbog ozljede glave, no, rekao im je, »ne zna kad je zadobio ozljedu, ne zna gdje ni od koga«. Policija je ipak pohvalila maturante za ponašanje.</p>
<p>Odjeveni u majice s »ratničkim bojama« svojih škola, oko 5000 maturanata počelo se okupljati oko 11 sati na glavnom zagrebačkom trgu. Tamo ih je dočekao kamion s tehno glazbom, kojoj su se prepustili zaglušujući je zviždaljkama. Maturanti su bili oboružani i neizostavnim brašnom koje je, kao što je nepisano pravilo i tradicija Dana maturanata, završavalo na glavama prolaznika. Maturanti su se služili i vodenim pištoljima te balonima napunjenim vodom, koje su bacali po gradu. Ekonomistice Maja i Ana rekle su nam da je super, što je Grad organizirao proslavu i da se kane izludirati do mile volje.</p>
<p> Iako su se prijašnjih godina znale vidjeti i maštovitije odore, ovogodišnje maturantice su si dale oduška smišljajući šaljive natpise na majicama, poput »zimmer frei« i »među nama je svršeno«. Miru Manojlovića iz IVa Matematičko-informatičkog obrazovnog centra zatekli smo u crvenoj majici s natpisom »ciroza mozga«.</p>
<p>»Moji prijatelji i ja otići ćemo do Maksimira, a u večernjim satima pridružit ćemo se ostalima na Jarunu«, rekao je Miro. Veselica na Trgu nije prošla ni bez obaveznog kupanja u Manduševcu, a u podne se raspjevano i rasplesano društvo zaputilo prema Jarunu. Cjelodnevno događanje pratila je policija, a Jarun je posjetio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, koji je nekolicinu maturanata odveo u kafić na piće.</p>
<p>Proslava zadnjeg dana nastave za oko dvije i pol tisuće maturanata osječkih srednjih škola prošla je bez većih incidenata. Zabilježena je samo jedna intervencija policije u prijepodnevnim satima, dok je Hitna pomoć intervenirala u nekoliko slučajeva maturanata u alkoholiziranom stanju. </p>
<p>S obzirom na to da se na »norijadama« teško može izbjeći konzumiranje alkohola, osječko Gradsko društvo Crvenog križa doskočilo je jednom idejom: prije nego su počeli slaviti i piti alkohol, učenicima je podijeljeno 2500 sendviča. U Osijeku su maturanti razbili jedan tramvaj, a šteta je oko 600 eura.</p>
<p>»Ludi dan« u Sisku, koji su slavila 844 maturanta iz gradskih srednjih škola, do 15 sati prošao je relativno mirno, osim što se skupina mladića potukla na Šetalištu Vladimira Nazora, a jedan pretučeni sudionik završio je s lakšim ozljedama u Općoj bolnici. Radnici Hrvatskih željeznica obavijestili su policiju u ranim poslijepodnevnim satima da je slomljen polubranik na pružnom prijelazu u Capragu, u blizini dviju srednjih škola.</p>
<p>Na mjestima na kojim je uobičajeno uništavanje na Dan maturanata, varaždinska je policija u gradu postavila video-nadzor. Maturanti su se izdovoljili trganjem koševa za smeće. Tijekom tjedna, radnici Parkova skupili su osam prostornih metara praznih boca i odvezli ih na deponij u Turčin. Račun za deponiranje otpada poslat će Gradu Varaždinu.</p>
<p>Sunčica Dolušić, Snježana Rajačić, Maja Sajler, Mirjana Gerić, Karmen Gumbas, Ljubica I. Balen, Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ukloniti spomenik ustaškom ratnom zločincu u Slunju</p>
<p>Odbor će protiv protiv Ante Đapića podnijeti građansku tužbu za uvredu i klevetu / Puhovski: Đapić bi trebao znati da je Francetićeva Crna legija u dvije vojne operacije na bokovima imala četničke jedinice i da je on bio četnički saveznik, a ne borac protiv njih</p>
<p>ZAGREB, 13. svibnja</p>
<p> – Odbor za uklanjanje spomenika zapovjedniku ustaške Crne legije Juri Francetiću pozdravlja Vladin stav, jer je »podržala našu inicijativu za uklanjanje spomenika Juri Francetiću u Slunju. I dalje ćemo 'gnjaviti' našom inicijativom dok gradske vlasti ne maknu spomenik ustaškom ratnom zločincu. Protiv Ante Đapića podnijet ćemo građansku tužbu«. To su u petak naglasci s konferencije za novinare Odbora za uklanjanje spomenika Juri Francetiću u Slunju, koji čini 17 nevladinih udruga.</p>
<p> Vesna Teršelič iz Centra za mirovne studije drži da je uklanjanje tog spomenika potrebno i zato da se otvori dijalog o Drugom svjetskom ratu, ali i zbivanjima u Domovinskom. »Saborski zastupnik Anto Đapić nas je nazvao četnicima i budući da ga štiti saborski imunitet, tužit ćemo ga u građanskoj parnici za klevetu i uvredu«, rekao je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava. Na telefone Odbora za ljudska prava iz Karlovca i u petak su stizale prijetnje zbog te inicijative, pa ih je predsjednica Odbora Jelka Glumičić prijavila policiji.</p>
<p>Ona je dodala da strani novinari i veleposlanici u Zagrebu s kojima je imala kontakt ne mogu vjerovati da već četiri godine u Slunju stoji spomenik ustaškom ratnom zločincu »pred koji se donosi svježe cvijeće i pale svijeće«. Žarko Puhovski iz HHO-a drži da je Anto Đapić u pravu kad kaže da spomenik Francetiću nije važno pitanje za Europu. »Naravno, to je važno pitanje za nas same. A što se Đapića tiče, on bi trebao znati da je Francetićeva Crna legija u dvije vojne operacije na bokovima imala četničke jedinice i da je on bio četnički saveznik, a ne borac protiv njih«, kazao je Puhovski.</p>
<p>On je na kraju napomenuo da Vlada nema zakonske mehanizme ukloniti spomenik, ali da Odbor za njegovo uklanjanje neće prestati »gnjaviti« javnost tim problemom dok u samom Slunju ne shvate da ga treba ukloniti.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Vrhovni sud prihvatio je žalbu državnog odvjetnika i ukinuo presudu Županijskog suda u Bjelovaru kojom su Luka Markešić, Zdenko Radić, Zoran Maras i Ivan Orlović oslobođeni optužbi za ratni zločin. Slučaj je vraćen na ponovno suđenje Županijskom sudu u Bjelovaru, ali pred izmijenjenim sastavom sudskog vijeća. Prema presudi bjelovarskog Županijskog suda, nesporno je da je u listopadu 1991. u šumi nedaleko Bjelovara ubijeno šest zarobljenih pripadnika bivše JNA, dok je sedmi, civil Savo Kovač, preživio, čime je počinjeno kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. No bjelovarski sud smatrao je da nema dokaza da su to kazneno djelo počinili Markešić, koji je u inkriminirano vrijeme bio pomoćnik načelnika Odjela operativnih poslova u Policijskoj upravi u Bjelovaru, te tadašnji pripadnici specijalne policije Radić, Maras i Orlović. </p>
<p> Međutim, Vrhovni sud zaključio je da je bjelovarski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Stoga je od bjelovarskog suda, među ostalim, zatražio da u ponovljenom suđenju kao svjedoke sasluša Milorada Đurđevića, koji se prema iskazu Save Kovača, nalazio s njim u prostoriji policijske uprave u Bjelovaru, iz koje su oni i šestorica zarobljenika odvedeni u šumu, te Stipu Novkovića iz MUP-a. </p>
<p>Vrhovni sud također traži i da se vrlo pažljivo procijeni iskaz nekadašnjeg voditelja službe dežurstva u bjelovarskoj policijskoj upravi Tomislava Wagnera, koji je kao svjedok u predistražnom postupku teretio optuženike, a na glavnoj raspravi je taj iskaz relativizirao. Bjelovarski sud treba provjeriti i jesu li sačuvani neki materijalni tragovi ubojstva i jesu li oni, s obzirom na protok vremena, pogodni za vještačenje. Na novo suđenje treba kao oštećenika pozvati Savu Kovača. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Helgi Vlahović-Brnobić i Margareti Pejar HRT-ova nagrada »Ivan Šibl«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – »Ovogodišnji rođendan HRT-a obilježava iznimno stabilan razvoj te približavanje potpunoj digitalizaciji HRT-a«, istaknuo je u petak Mirko Galić, glavni ravnatelj HRT-a, na prigodnoj svečanosti u povodu Dana HRT-a. Naveo je da je, između dvaju rođendana, HRT pokrenuo televizijski program za inozemstvo, što imaju samo velike televizijske kuće, te počeo reorganizaciju u skladu s novom digitalnom tehnologijom. Galić je upozorio i na zaoštrenu konkurenciju, naročito RTL Televizije, koja emitira na nekadašnjem HRT-ovom trećem kanalu.</p>
<p>»Obveza nam je ponuditi kvalitetan program, smanjiti troškove i zadržati vodeću poziciju u Hrvatskoj«, zaključio je Galić. On je predao nagrade za višegodišnja izvanredna dostignuća »Ivan Šibl« te godišnje nagrade za radio i televiziju. Nagrada »Ivan Šibl« za 2003. godinu dodijeljena je spikerici-mentorici Hrvatskog radija Margareti Pejar i komentatorici HTV-a Helgi Vlahović-Brnobić. Na Hrvatskom radiju, godišnje nagrade za osobit doprinos radijskom programu dobili su Ljiljana Awad, Duško Knežević, Ljubo Pauzin, Alan Šnajder i Dario Špelić. Na Hrvatskoj televiziji, dobitnici su Maja Filjak-Bilandžija, Informativni program, Vesna Mort, Josip Podvorac, Branka Šeparović i Duško Zimonja. </p>
<p>Željko Klepač i Siniša Leopold dobitnici su nagrada u Glazbenoj proizvodnji, a iz općih poslova HRT-a nagrađeni su Tibor Benković, Ivana Matanić i Odjel kadrovskih poslova HRT-a. Neposredno prije dodjele nagrada, Galić je polaganjem vijenca na spomen-obilježje u predvorju Doma HRT-a odao počast zaposlenicima HRT-a poginulim u Domovinskom ratu. Hrvatski radio predstavio je svoja nova tonska kola, koja omogućuju emitiranje u digitalnoj tehnologiji.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prvi put dodijeljene nagrade »Ivan Fabijan« i »Pavao Cajzek«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – U Hrvatskome novinarskom društvu, u petak su prvi put dodijeljene nagrade Zbora fotoreportera toga društva – »Ivan Fabijan« za najbolje fotografsko ostvarenje tematski vezano uz umjetnost i kulturu te nagrada »Pavao Cajzek« za najboljega fotoreportera u cjelini za proteklu godinu.</p>
<p>Ronald Brmanj, fotoreporter Novoga lista, ovjenčan je nagradom »Ivan Fabijan« za fotografiju bugarskoga pijanista Veselina Staneva, a fotoreporter Večernjega lista Goran Stanzl dobio je nagradu nazvanu po čovjeku što je ostao zapamćen kao najomiljeniji zagrebački fotoreporter – Pavlu Cajzeku, koji je također bio fotoreporter Večernjaka.</p>
<p>»Fotoreporter je novinar, a fotoreporterstvo nije umjetnička fotografija, iako neće ići nemaš li umjetničku dušu«, citirao je Cajzekove riječi Nenad Reberšak, predsjednik Zbora fotoreportera HND-a. Pritom je istaknuo da organizatori natječaja pripremaju izložbu odabranih radova koja će svoju turneju po nekoliko hrvatskih gradova započeti već ovoga ljeta.</p>
<p>Na natječaj »Ivan Fabijan«, nazvan po vrsnome fotoreporteru Novoga lista koji se posebno istaknuo ovjekovječivši brojne kazališne prizore, stiglo je 120 fotografija, a na natječaj »Pavao Cajzek« čak 999 fotografija. Pobjednici su dobili plaketu, nastalu prema dizajnu Danijela Popovića, iznos od 7500 kuna te digitalni fotoaparat. </p>
<p>Na svečanoj dodjeli fotoreporterskih nagrada, koju su starim zagrebačkim šlagerima popratili »Kraljevi ulice«, bili su, među inima, i izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Danijela Barišić, predsjednik HND-a Dragutin Lučić – Luce te članovi obitelji Fabijan i Cajzek. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HRW: Unatoč obećanjima, hrvatska vlada nije poduzela ništa bitno za povratak Srba </p>
<p>WASHINGTON, 14. svibnja</p>
<p> – Hrvatska vlada propustila je poduzeti bitne korake da olakša povratak izbjeglih Srba unatoč obećanjima novog premijera i pozivima Europske unije kao dijelu pregovora o pristupanju u članstvo. To je u petak objavila američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW). </p>
<p>U svom izvješću o napretku u povratku Srba od rujna 2003., HRW ocjenjuje da su hrvatske vlasti napravile malen napredak u vraćanju vlasništva Srbima i praktički nikakav u osiguravanju alternativnog smještaja za Srbe koji su izgubili stanarsko pravo. </p>
<p>Organizacija iz New Yorka u priopćenju u povodu izvješća tvrdi da manjkava suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, obilježena etničkom pristranošću protiv Srba, također odvraćaju izbjeglice od povratka.</p>
<p> Novi hrvatski premijer Ivo Sanader opetovano je pozivao Srbe izbjegle iz Hrvatske da se vrate u zemlju i obećao poboljšanja za srpsku manjinu na različitim područjima političkog i socijalnog života, napominje HRW.</p>
<p> »Hrvatska vlada mora poduzeti jače mjere da omogući povratak izbjeglih Srba«, rekla je Rachel Denber, zadužena u HRW-u za Europu i središnju Aziju. »Izjave nove vlade su dobrodošle, ali moraju biti popraćene akcijom«.</p>
<p> Nasuprot sporom napretku u povratu vlasništva, HRW kao pozitivno navodi da je hrvatska vlada nastavila obnavljati tisuće razorenih srpskih kuća.</p>
<p> »Opipljiv napredak u povratku mora ostati preduvjet za članstvo Hrvatske u EU«, rekla je Denber. </p>
<p> HRW navodi da je oko 300.000 Srba izbjeglo iz Hrvatske tijekom rata od 1991. do 1995. te da nema preciznih podataka o tome koliko ih se vratilo. Hrvatska vlada zabilježila je povratak 108.000 Srba, ali mnogi se nakon kraćeg ostanka opet vraćaju u Srbiju i BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada dobiva dobre ocjene, posebno od Europske komisije, tvrdi premijer </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Premijer Ivo Sanader u petak nije želio komentirati izvješće američke organizacije za ljudska prava Human Rights Watch rekavši da ga nije vidio. No, Sanader je naglasio da kad je riječ o Vladi i njezinom radu, ona dobiva iznimno dobre ocjene od međunarodne zajednice, posebno Europske komisije, a to u Banskim dvorima smatraju najvažnijim. </p>
<p>D. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kosor: Učinili smo mnogo za povratak Srba </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Zamoljena da komentira ocjenu Human Rights Watcha da nema većeg napretka u povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je kako je Vlada u prvih pet mjeseci učinila vrlo mnogo i da će se rezultati vidjeti do kraja godine. Naglasila je da je donesena vrlo jasna politička odluka. »To je iskreno opredjeljenje Vlade i uvjeravam vas da će na tome ozbiljno raditi«, izjavila je u petak na svečanosti u povodu Međunarodnog dana obitelji. Osnovano je i posebno povjerenstvo koje na tome intenzivno radi i sasvim sigurno rezultati vezani uz povratak bit će vidljivi do kraja godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Od '95. do danas vratilo se 108 tisuća Srba i 211 tisuća Hrvata </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Prema podacima Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice, od početka procesa povratka 1995. do danas registrirano je 320.496 povratnika – 108.986 Srba i 211.510 Hrvata. Samo je prošle godine bilo 12.871 povratnika, među kojima 76 posto građana srpske nacionalnosti. Vraćeno je i 16.297 zauzetih srpskih kuća. Još je 2987 zauzetih stanova i kuća, od toga su za njih 1967 vlasnici Srbi dali zahtjev za povrat, a za 1011 kuća zahtjevi nisu ni podneseni. Rok za povrat bespravno useljene imovine istječe 30. lipnja i tad će se 413 ilegalnih stanara iseliti, a sva preostala imovina bit će vraćena do kraja godine - ukupno još 2547 stanara tuđih kuća treba zamjenski smještaj, a za njih 846 osiguran je građevinski materijal za gradnju novih kuća. </p>
<p>Izvan Hrvatske, većinom u SCG-u, još je 12.845 izbjeglih Srba kojima su ranije odobreni zahtjevi za povratak. </p>
<p>U njihovim je kućama u Hrvatskoj 11.157 privremenih korisnika, većinom izbjeglica iz BiH, koje će država iseliti i zbrinuti u kućama Agencije za prodaju nekretnina, gradnjom novih kuća ili, što je rijetko, povratkom u prijašnja mjesta prebivališta ako se za to odluče i ako im imovina nije uništena. M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U utorak možda pojeftinjuje benzin</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Ina bi u utorak možda mogla blago sniziti cijene nekih goriva ili barem, unatoč daljnjem rastu cijena nafte, zadržati cijene na sadašnjoj razini, doznajemo u petak u hrvatskoj naftnoj kompaniji.</p>
<p>Najveći su izgled za pad cijena benzina jer je taj naftni derivat od utorka do petka na mediteranskom tržištu pojeftinio 0,4 posto. No, pitanje je što će se na tržištu događati u ponedjeljak jer Ina odlučuje hoće li mijenjati svoje cijene na temelju tjednog kretanja cijena goriva na tom tržištu. </p>
<p>Još je neizvjesnije što će biti s cijenom dizela jer su na mediteranskom tržištu od utorka do petka one porasle 4,2 posto, a cijena sirove nafte 2,2 posto. Međutim, ni prošli utorak Ina nije mijenjala cijene dizela želeći pomoći gospodarstvu i izbjeći poticanje rasta cijena ostalih proizvoda i usluga.</p>
<p>Osim toga, u Ini kažu da će uzeti u obzir zahtjeve Vlade da ne poskupljuju gorivo ako je to ikako moguće i time pridonesu nastojanjima Banskih dvora da se spriječi daljni porast cijena goriva i lančane reakcije na cijene drugih proizvoda i usluga. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Obilježena 82. godišnjica rođenja Franje Tuđmana</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - U povodu 82. godišnjice rođenja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, vijence na njegov grob na Mirogoju u petak su položili članovi obitelji Tuđman, izaslanstva Sabora, HDZ-a, HIP-a i Mladeži HDZ-a. </p>
<p>Na čelu HDZ-ova izaslanstva bio je predsjednik stranke i premijer Ivo Sanader, a uz njega su bili njegova zamjenica Jadranka Kosor te visoki stranački i državni dužnosnici: Vladimir Šeks, Andrija Hebrang, Božo Biškupić, Petar Čobanković, Marijan Mlinarić, Marina Matulović-Dropulić, Berislav Rončević i Gordan Jandroković.</p>
<p>»Došli smo odati počast, priznanje i zahvalnost utemeljitelju HDZ-a i suvremene hrvatske države za sve što je učinio radeći na stvaranju, obrani i obnovi samostalne Hrvatske i svemu što smo ostvarili u prvih 10 godina dok je on bio na čelu države. Mislim da smo sazreli i kao narod i društvo da svim svojim velikanima, bez obzira koje političke orijentacije bili, odajemo počast. Mi iz HDZ-a ponosni smo na Franju Tuđmana i na sve što je ostvario za Hrvatsku i hrvatski narod, a i za sve hrvatske državljane koji žele živjeti u suvremenoj modernoj Hrvatskoj koja će biti dio zajedničke europske obitelji«, rekao je Sanader.</p>
<p>U saborskom izaslanstvu bili su predsjednik Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Marko Turić, predsjednik Odbora za zakonodavstvo Florijan Boras i predsjednik Kluba HSP-a Miroslav Rožić. </p>
<p>Na grobu prvoga hrvatskog predsjednika prvi su, već u devet sati, svijeće zapalili članovi njegove obitelji - supruga Ankica, sin Miroslav, kći Nevenka, unuka Ivana, unuk Siniša Košutić i nećak Darko Tuđman. </p>
<p>Miroslav Tuđman položio je vijenac i u ime HIP-a, kojem je predsjednik.</p>
<p>Izaslanstvo HB-a položilo je cvijeće i zapalilo cvijeće ispred Tuđmanova spomenika pokraj njegove rodne kuće u Velikom Trgovišću.</p>
<p>Tuđman: Sanader jedno misli, drugo radi, a treće govori</p>
<p>»O brisanju iz članstva HDZ-a saznala sam iz medija. Time sam jako iznenađena jer takvo što nisam očekivala, i to je sve što za sada o tome mogu reći«, izjavila je novinarima supruga pokojnog predsjednika Ankica Tuđman. Njezin sin Miroslav Tuđman, inače predsjednik HIP-a, dodao je da »Sanader jedno misli, drugo radi, a treće govori«.</p>
<p>Sanader: Nije istina da članovi obitelji Tuđman više nisu u HDZ-u</p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader opovrgnuo je napise da Ankica Tuđman i njezina djeca Stjepan i Nevenka više nisu članovi stranke jer nisu podnijeli zahtjev za obnovom članstva.</p>
<p>»Danas novine svašta pišu, pa pišu i to. To jednostavno nije istina, istina je čak štoviše da je jedan sin Franje Tuđmana osnovao jednu drugu stranku nakon što je početkom devedesetih osnovao stranku socijaldemokratske orijentacije. On, prema tome, nikad nije ni bio član HDZ-a, a svi drugi jesu. Dakle, to su dezinformacije na koje se mi ne osvrćemo jer o HDZ-u se svašta pisalo i u prošlosti. Nas prije svega zanima što kažu hrvatski birači koji su vrhovna instanca demokracije, a oni o HDZ-u misle dobro«, rekao je Sanader novinarima na Mirogoju, što su neki od okupljenih članova HDZ-a popratili pljeskom i uzvicima »bravo« i »tako je«.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Saborsko izaslanstvo odalo počast žrtvama Bleiburga i Križnog puta</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - U povodu 15. svibnja, Spomen-dana bleiburškim žrtvama i žrtvama Križnog puta, izaslanstvo Hrvatskog sabora u petak je položilo vijenac i zapalilo svijeće ispred spomenika tim žrtvama na zagrebačkom groblju Mirogoju.</p>
<p>U saborskom izaslanstvu bili su potpredsjednica Sabora Đurđa Adlešić te predsjednici Odbora za zakonodavstvo Florijan Boras te Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Marko Turić. Sabor je pokrovitelj komemoracije koja će se održati u nedjelju na Bleiburškom polju, a prigodan govor održat će predsjednik Sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Biruš: Logično je da odstupi ravnatelj, a ne ministar</p>
<p>Kao u svim dosadašnjim smjenama, i ovaj put su tri člana koje je imenovala Vlada preglasala dva člana Upravnog vijeća iz bolnice / Novi v.d. ravnatelj Milan Kujundžić, dosadašnji Hebrangov pomoćnik </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Upravno vijeće zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava na sjednici u petak razriješilo je dužnosti ravnatelja prof. dr. Mišu Viraga ne prihvativši njegovo očitovanje o razlozima smjene. Naime, Vijeće smatra da je on odgovoran za neopravdani lanjski dug bolnice koji iznosi 46 milijuna kuna. </p>
<p> Kao i u svim dosadašnjim smjenama bolničkih ravnatelja, odluka je donesena tako što su tri člana Upravnog vijeća, koje je imenovala Vlada, preglasala dva člana iz bolnice. »Vlasnik očito smatra da kao ravnatelj nisam zadovoljio, ali sam uvjeren da nisam razočarao bolesnike i djelatnike bolnice«, rekao je Virag. Ponovio je da su gubici od 46 milijuna kuna posljedica preniskih limita i preniske cijene rada, skupog održavanja najmodernije bolnice, ugovaranja manjeg broja kreveta sa zdravstvenim fondom u odnosu na broj bolesnika, nepriznati višak obavljenih usluga koje se ne smiju uskratiti... </p>
<p>Te su argumente zdravstvene vlasti neizravno priznale podižući ovogodišnji limit za 10 posto, smatra Virag koji je kao netočne i nekorektne odbacio kalkulacije iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Naime, u Ministarstvu su izračunali da je neopravdani lanjski gubitak gotovo 42 posto ukupnog prihoda, a ne oko 16 posto kako su tvrdili u bolnici.</p>
<p> I predsjednik Upravnog vijeća dr. Mladen Biruš priznao je da to ne razumije, ali tako su izračunali u Ministarstvu. Prema njegovim riječima, smjena je jedino rješenje, jer je Viragovo i Hebrangovo viđenje upravljanja bolnicom potpuno suprotno. Pritom je logično, dodao je, da odstupi ravnatelj, a ne ministar. </p>
<p>Za v.d. ravnatelja KB Dubrava imenovan je doc. dr. Milan Kujundžić koji više neće biti pomoćnik ministra zdravstva Andrije Hebranga. </p>
<p>Nakon Viragove smjene, svoj mandat na raspolaganje stavio je njegov zamjenik za ekonomske poslove Ivan Lukovnjak, a neopozivu ostavku podnijeli su prof. dr. Zdenko Stanec, dosadašnji pomoćnik za medicinska pitanja, dr. Marko Banić, pomoćnik za medicinsku djelatnost, te prof. dr. Mladen Petrovečki, pomoćnik za informatiku.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040515].
|
