NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040115].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209159 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.01.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Red je da napokon počnu razgovarati ‘uživo’, a ne diplomatskim notama«</p>
<p>Na temelju opće rasprave o »izbrisanima« u Sloveniji raste snažan naboj nacionalizma koji opterećuje i službenu politiku i u mnogim pitanjima veže ruke vladajuće koalicije / Odgovarajući u srijedu na pitanja članova vanjskopolitičkog parlamentarnog odbora o sastanku u petak, ministar Rupel je rekao da je svjestan složenosti situacije, ali da ipak očekuje konstruktivan razgovor s hrvatskim kolegom</p>
<p>LJUBLJANA, 14. siječnja (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja) </p>
<p> – Iako je do zagrebačkog sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula i slovenskog mu kolege Dimitrija Rupela ostalo samo dva dana, top-teme u Sloveniji unutarnje su političke naravi. Nakon sedmosatne oštre javne rasprave u ponedjeljak u slovenskom Državnom zboru, o takozvanom tehničkom zakonu o »izbrisanima«, istoimena se afera približava vrhuncu pa je to, razumljivo, tema svih tema u Ljubljani. </p>
<p>Upravo na temelju opće rasprave o »izbrisanima« u Sloveniji raste snažan naboj nacionalizma koji opterećuje i službenu politiku i u mnogim pitanjima veže ruke vladajuće koalicije. </p>
<p>U tom kontekstu, dakako, treba gledati i za petak najavljeni susret Žužul – Rupel od kojeg ovdašnja javnost i politički analitičari ne očekuju – ništa senzacionalno. Štoviše, najveći doseg zagrebačkih razgovora mogao bi biti, smatraju, to što će se čelni ljudi dvaju inoministarstava napokon sastati. I dogovoriti, kako se procjenjuje, stalne kontakte Prešernove ulice i Zrinjevca.</p>
<p>U srijedu je zasjedao i vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta na kojemu su članovi, mimo dnevnog reda, pitali Rupela što očekuje od sastanka u petak. Odgovarajući im, Rupel je rekao da je svjestan složenosti situacije, ali da ipak očekuje konstruktivan razgovor s hrvatskim kolegom. Usto je, još jednom, zanijekao vijest da je prigodom prošlotjednog posjeta Vatikanu tražio diplomatsko posredovanje Svete Stolice, nazvavši je »proizvoljnim medijskim napisima«.</p>
<p>»Red je da nakon svega što se posljednjih godina dogodilo napokon počnu razgovarati ‘uživo’, a ne diplomatskim notama«, kaže 30-godišnji pravnik iz Ljubljane Iztok Primec. On, kao i deseci tisuća njegovih sugrađana, svake godine ljetuje u Dalmaciji i emotivno je, kaže, vezan za hrvatski Jadran. Stoga mu je »u interesu da se problemi počnu rješavati, da obični građani ne bi bili taoci visoke politike«. Otvorena se pitanja, smatra, neće riješiti preko noći, nego mukotrpnim pregovaranjem i kompromisima obiju strana. Njegov kolega, međutim, ne dijeli to mišljenje: »Upravo zbog novca koji vam donosimo tijekom sezone trebali biste napraviti kompromis i dati nam izlaz na more«.</p>
<p>Urednik Mladine Ali Žerdin kaže da je u Sloveniji zbog predstojećih izbora za Europski parlament, ali i općih parlamentarnih, »ojačao, nazovimo to tako, patriotizam na svim razinama, kako na unutarnjoj, tako i na vanjskopolitičkoj«. Kao ključne osobe u rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom Žerdin vidi ministra Dimitrija Rupela i premijera Antona Ropa. No, tvrdi, njihov je manevarski prostor znatno ograničen.</p>
<p>Moguća Rupelova kandidatura na izborima za Europski parlament dodatno bi, prema njegovom mišljenju, mogla odrediti okvire njegova budućeg diplomatskog djelovanja. »Bude li išao na izbore, pretpostavljam da neće odustati od parafiranog sporazuma Račan – Drnovšek«, tvrdi Žerdin i napominje da Rupelova pozicija nije prečvrsta ni u njegovim liberalnim demokratima (LDS). </p>
<p>»Drugi igrač« koji bi nešto mogao napraviti, premijer Rop, 12 je godina mlađi od Rupela i politički sustavniji ali ni on, kaže Žerdin, ne želi izgubiti ono što je parafom sporazuma s Račanom odradio Drnovšek. »Ako se otvori pitanje mora, otvorit će se cjelokupno pitanje granice, što će nas vratiti deset godina unatrag«, smatra Žerdin.</p>
<p>Hrvatsku će u pregovorima sa Slovenijom, procjenjuje, predstavljati ekipa koja se, za razliku od Račana, više brine o nacionalnim interesima: »Tu bi se mogao ponoviti povijesni paradoks, kada je Richard Nixon bio mnogo uspješniji pregovarač s bivšim SSSR-om nego demokrati«.</p>
<p>Nekoliko je činjenica, smatra urednik Mladine, sramotno za Sloveniju kad su u pitanju hrvatsko-slovenski odnosi. Prije svega komunikacija između Krapine i Maribora, a potom Trdinov Vrh odnosno Sveta Gera. »Bio sam tamo i ne treba imati geodeta da bi se utvrdilo gdje je granica«, kaže Žerdin. Dodatni bi problem sa slovenske strane, smatra, mogao uslijediti u svibnju kada Slovenija uđe u EU. »Naša politička elita tada će biti u euforiji i to će doživljavati kao svoj veliki uspjeh, što bi moglo rezultirati prepotencijom prema diplomaciji drugih država«, pojašnjava Žerdin.</p>
<p>Sastanak kao poruka Bruxellesu</p>
<p>Ljubljanski politički analitičar i stručnjak za slovensko-hrvatske odnose Tomaž J. Šaunik smatra da od sastanka šefova diplomacije dviju susjednih država »ne treba očekivati ništa sadržajno, jer sastanak će prije svega biti namijenjen pregledu poznatih otvorenih pitanja i upoznavanju pogleda na načine njihovog rješavanja«.</p>
<p>Sastanak će, kaže Šaunik, služiti više-manje vanjskoj uporabi, prije svega kao poruka Bruxellesu da su i jedna i druga država spremne i sposobne dijalogom rješavati sporna pitanja: »U očekivanju poziva Europske komisije, ta je poruka posebno važna za Hrvatsku. U svakom slučaju, razgovori će biti i u funkciji pripreme skorašnjeg susreta premijera Sanadera i Ropa«. </p>
<p>Šaunik upozorava da nisu točni navodi nekih hrvatskih medija prema kojima je, prigodom nedavnog berlinskog susreta Drnovšeka i Sanadera, slovenski predsjednik odustao od parafiranog sporazuma Drnovšek – Račan kao polazne pozicije za pregovore s Hrvatskom. »Uostalom«, zaključuje, »predsjednik države prema slovenskom ustavu nema neke posebne ingerencije, posebno ne u vanjskoj politici«.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pravno ratifikacija nebitna - Hrvatska mora zadovoljiti Haag </p>
<p>Ne budu li politički kriteriji ispunjeni, pozitivnog mišljenja za Hrvatsku neće biti </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Očito razočaranje premijera Ive Sanadera i članova Vlade što su svi hrvatski mediji istaknuli izjavu predsjednika Europske komisije Romana Prodija o vezi između mišljenja Europske komisije – avisa – i još nezavršenog procesa ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bilo je potpuno nepotrebno. Prva vanjskopolitička turneja koja je trebala poslužiti stjecanju vanjskopolitičkog kredibiliteta i zelenog svjetla, test političke korektnosti, uspjela je, no Vlada sada mora napraviti ključnu stvar – ispuniti političke kriterije. To je jedini put koji će Hrvatsku lansirati u skupinu zemalja sposobnih za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Prije svega mora pokazati da je vjerodostojna u već ranije danim obećanjima da će s Haaškim sudom surađivati potpuno i bezuvjetno. </p>
<p>Za taj posao Hrvatska ima oko dva mjeseca i svodi se na dva puta: prvi je pokazati vjerodostojnost u pokušajima pronalaženja haaškog optuženika Ante Gotovine ili odmah provesti sve odredbe novih optužnica za koje se neslužbeno najavljuje da će uskoro doći iz Haaga. Budući da je pitanje reforme pravosuđa, ali i povratka izbjeglica nešto za što se u EU zna da traži više vremena, pozitivni završetak hrvatske EU-priče ovoga proljeća tiče se jedino i isključivo pitanja suradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader je zajedno s ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom i ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović u Bruxellesu i Strasbourgu razgovarao s ključnim ljudima Europske komisije. Nakon radnog ručka predsjednik Europske komisije Prodi je izjavio da je ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju uvjet za avis Europske komisije o hrvatskoj podobnosti za status kandidata. </p>
<p>Ta Prodijeva rečenica, a kasnije i medijski napisi, iznenadili su premijera i njegove ministre, no razloga za negodovanje zapravo nema. Predsjednik Europske komisije pred novinarima je podsjetio na vezu procesa ratifikacije i političke volje svih zemalja članica da se Hrvatskoj odobri status zemlje kandidata. Prodi tu rečenicu nije izrekao na ručku s hrvatskim premijerom nego pred novinarima nakon sastanka, no to ništa ne mijenja: za kandidatski status Hrvatske potreban je konsenzus svih članica EU-a. </p>
<p>Zato je, već su komentirali diplomati, nepotrebna pravna rasprava je li u formalnom smislu potrebna ili ne ratifikacija preostalih EU-zemalja koje to nisu obavile, za avis Europske komisije. </p>
<p>U praktičnom smislu Velika Britanija i Nizozemska moraju se uvjeriti da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom i nakon toga ponovno pokrenuti zaustavljeni proces ratifikacije. Tvrdnja da izostanak ratifikacije nije pravna smetnja za dobivanje avisa Hrvatskoj točna je, no u praktičnom smislu ne znači ništa ako zemlje članice ustvrde da kriterij nije ispunjen. Ustanovi li, primjerice, Velika Britanija da je Hrvatska ispunila haaške kriterije i ponovno pokrene proces ratifikacije, sasvim je izvjesno da taj proces neće biti završen prije donošenja mišljenja Europske komisije. No tada formalnost ratifikacije neće biti važna, jer će ta zemlja u političkom smislu već podržati Hrvatsku. Ne budu li politički kriteriji ispunjeni, pozitivnog mišljenja za Hrvatsku neće biti. U slučaju Nizozemske proces ratifikacije je obavljen, no zbog nedovoljne suradnje s Haaški sudom Nizozemska je proces zaustavila u fazi notifikacije, tj. službenog obavještavanja Europske komisije o završenoj ratifikaciji.</p>
<p>Ako Europska unija u bilo kojoj fazi ustanovi da Hrvatska ne udovoljava njenim kriterijima, proces približavanja može se zaustaviti. Tako je, primjerice, moguće da Hrvatska od Europske komisije dobije pozitivno mišljenje, no ako kasnije na razini Vijeća ustanovi da Hrvatska i dalje ne ispunjava uvjete, odluka o dodjeljivanju kandidatskog statusa može se odgoditi do daljnjega. To se u jednome trenutku dogodilo Slovačkoj, jer nisu bili ispunjeni politički uvjeti. Osim toga, proces približavanja neke zemlje Uniji može se zaustaviti i metodom neodređivanja datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu. Taj se scenarij dogodio Turskoj koja, nakon što je Europsko vijeće prihvatilo pozitivno mišljenje Europske komisije, i dalje, od 1999. godine, čeka određivanje datuma za početak pregovora.</p>
<p>U povijesti Europske unije samo je jedna zemlja dobila negativno mišljenje Europske komisije o sposobnosti. Bila je to Grčka. No, na razini država članica negativno mišljenje Europske komisije nije bilo prihvaćeno pa je Grčka ipak započela pregovore o punopravnom članstvu u EU. </p>
<p>Treća zemlja koja još nije ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je Italija. Njezini se motivi ne vezuju uz haaško pitanje, no mnogi su u hrvatskoj vlasti uvjereni da je riječ o problemu vezanom uz proglašenje ekološko-ribolovne zone na Jadranu. Talijanska strana se o razlozima otezanja procesa ratifikacije nije službeno oglasila, no izvjesno je da će za pomak s Italijom biti potreban poseban bilateralni sastanak premijera Sanadera i Berlusconija. Ako ne prije, a onda 30. siječnja na sastanku Kvadrilaterale na Brdu kod Kranja. </p>
<p>Bruno Lopandić i Jurica Korbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Slovenski stav o parafu suprotan je međunarodnom pravu</p>
<p>Najkraće rečeno, Hrvatska i Slovenija svoje neslaganje ne mogu ukloniti, jer slovenski zahtjevi ne vode računa i krše norme pozitivnog međunarodnog prava mora, sadržane u Konvenciji o pravu mora iz 1982. / Tvrdnje slovenskih dužnosnika da Slovenija sada ima tzv. izlaz na otvoreno more, dok su u Memorandumu taj izlaz tek tražili, tumačim samo kao posljedicu potpunog nepoznavanja međunarodnog prava, kaže akademik Vladimir Ibler</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Ovih smo dana svjedoci obnove dijaloga između Hrvatske i Slovenije, a govori se i o mogućnosti obnavljanja pregovora o povlačenju državne granice na moru. Određenu dozu skepse u tu, tko zna koju po redu, pregovaračku »rundu« unose izjave slovenskih dužnosnika o svojedobno parafiranim stranicama teksta, koji formalno nije ni imao status nacrt ugovora o granici, kao o polaznoj točki za te razgovore. O tome razgovaramo s uglednim hrvatskim stručnjakom za međunarodno pravo i pravo mora, akademikom Vladimirom Iblerom</p>
<p>• Gospodine Ibler, dosad ste nekoliko puta isticali da bi bilo razumno i međunarodnopravno korektno da dvije susjedne države pitanje koje već više od jednog desetljeća ne uspijevaju riješiti, iznesu »pred trećega«?</p>
<p>– To je točno, ali samo onda ako kažete sve što sam rekao, a ne samo dio. A rekao sam, i to u svakoj prilici podvlačim, da bi svakako bilo bolje i pametnije ne podvrgavati rješenje tog pitanja međunarodnom sudovanju ili arbitraži, ako ga je moguće riješiti bilateralno. Pa bilo bi upravo nerazumljivo i neobjašnjivo, dakle pogrešno, bez potrebe ići pred sud trećega. No, objema susjednim državama nikako ne uspijeva učiniti ono što bi bilo u njihovu nedvojbenom obostranom interesu. I zato su, prema mojem mišljenju, već trebale poći putem koji im određuje Konvencija o pravu mora, primjerice, članak 279.</p>
<p>• No, s obzirom na to da unatoč dugogodišnjem neuspjehu obje strane još nisu napustile, barem ne na riječima, namjeru da svoja neslaganja o sadržaju i tumačenju prava mora uklone dvostranim pregovorima, kakav je Vaš stav o tome?</p>
<p>– Najkraće rečeno, one to svoje neslaganje ne mogu ukloniti, jer slovenski zahtjevi ne vode računa i krše norme pozitivnog međunarodnog prava mora, sadržane u Konvenciji o pravu mora iz 1982. O tome je mnogo objavljeno i u tisku i u znanstvenim časopisima i knjigama, te se sve to u jednom razgovoru ne može obuhvatiti. No, budući da je riječ o neslaganju u tumačenju normi međunarodnog javnog prava, ništa nije korektnije, razumljivije, prihvatljivije – a to je, uostalom, i nedvojbena obveza država – nego podnijeti predmet jednom međunarodnom forumu na rješavanje. Srećom, dostignuće je suvremenog međunarodnog prava izgradnja obvezujućih sustava za mirno rješavanje sporova. Ti forumi postoje i djeluju radi očuvanja mira. </p>
<p>• Ako je tako, zašto to Hrvatska i Slovenija još nisu učinile? I možete li točno reći gdje su te norme i, s obzirom na stalne sporove glede njihova tumačenja, kako one doslovce glase?</p>
<p>– Dobro je da ste me na to upozorili. Stalo mi je do toga da i šira i nestručna javnost svojim očima pročita tekst barem o najvažnijim normama. Stoga mi dopustite, iako to novinski, vjerujem, nije toliko atraktivno, doslovce citirati prvi članak iz Dijela XV. Konvencije UN-a o pravu mora pod naslovom »Rješavanje sporova«.</p>
<p>Taj 279. članak koji, ne bez razloga, ima naslov »Obveza rješavanja sporova mirnim sredstvima«, u cijelosti glasi: »Svaki međusobni spor o tumačenju ili primjeni ove Konvencije države stranke rješavaju mirnim sredstvima, u skladu sa stavkom 3., članka 2. Povelje Ujedinjenih naroda, i u tu svrhu traže rješenje pomoću sredstava navedenih u stavku 1., članka 33. Povelje«.</p>
<p>Nepravnicima je možda korisno podvući riječ »obveza«. Radi se o »pravnoj« obvezi onih država koje su vezane Konvencijom koju su ratificirale, a to su učinile i Hrvatska i Slovenija. Također treba istaknuti riječ »svaki« međusobni spor.</p>
<p>• Proizlazi li iz Vaših riječi i Vašeg stava da bi se obje države odmah trebale obratiti forumu na koji mislite i zatražiti njegovo rješenje, te da stoga uopće i ne treba pristupiti izravnim pregovorima između obiju strana?</p>
<p>– Nipošto ne mislim da se baš ni u kojem slučaju ne bi trebalo pokušati izravnim pregovorima, dakle bez »trećega«, doći do obostrano prihvatljiva rješenja. Dakako da je to zamislivo i da bi to bilo dobro za obje strane. Samo sam vrlo skeptičan, i trenutačno više vjerujem da se to ne može ostvariti nego da je to moguće. Ako bi se to ipak ostvarilo, valjalo bi to pozdraviti i prihvatiti kao happy end i pobjedu razuma.</p>
<p>• Možete li objasniti otkud takav vaš skepticizam, gotovo pesimizam? Možda je s promjenama u vodstvima vanjske politike obiju država došlo i do spoznaje što je a što nije u interesu i jedne i druge strane?</p>
<p>– Ne zaboravite da ja nisam protiv nastavljanja izravnih pregovora obiju strana. Ne vidim zapreku za nastavak razgovora. Ali vidim zapreku uspješnom završetku pregovora, postizanju obostrano prihvatljivog sporazuma u skladu s pozitivnim međunarodnim pravom. Na žalost.</p>
<p>• Dopuštate li mogućnost da se varate?</p>
<p>– Naravno da dopuštam. Uostalom, zar sam ikada u dosadašnjim razgovorima nastupao kao nepogrešivi prorok?</p>
<p>• Zašto je Vaš skepticizam tako snažan?</p>
<p>– Koliko se sjećam, to smo pitanje već u prethodnim razgovorima dotaknuli. Svakako sam to učinio u svakoj prilici koja mi se pružila. Analizirao sam i negativno ocijenio određene stavove, sadržane u Memorandumu o Piranskom zaljevu iz travnja 1993. A taj je Memorandum, kao što znate, dobio potvrdu parlamenta Republike Slovenije pa moram pretpostaviti da je on obvezatan za slovenske pregovarače.</p>
<p>A stav Republike Slovenije da je nacrt ugovora između RH i RS o zajedničkoj državnoj granici (Drnovšek – Račan) stvorio Hrvatskoj neku obvezu te da on mora biti polazišna osnova u daljnjim pregovorima, također je u potpunoj suprotnosti s međunarodnim pravom. O značenju i dosegu pojma »parafiranje« slovenska strana ne prihvaća odredbe Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora iz 1969.</p>
<p>Također su slovenski stavovi u suprotnosti s člankom 2. Konvencije UN-a o pravu mora, koji govori o pripadnosti mora, a koja se u doktrini određuje s dvjema latinskim riječima: ratione territorii. Dakle, u odnosu na kopno. Ako znamo lateralne, kopnene granice, onda je pripadajuće more nastavak tog kopna, a nikakvo nasljeđivanje, sukcesija ili što se sve nije spominjalo, i što nikako ne dolazi u obzir.</p>
<p>Budući da se sa slovenske strane sve to dovodi u pitanje, kako ne biti pesimističan prema rezultatima do kojih bi trebao dovesti nastavak pregovora. Nije li zaista vrijeme da se pođe putem na koji obvezuje spomenuti članak 279. Konvencije UN-a o pravu mora koji, podsjetit ću još jednom, govori o obvezi država da svaki svoj spor riješe mirnim putem – podnošenjem spora »pred trećega«.</p>
<p>• A kako gledate na tvrdnje slovenskih dužnosnika da Slovenija sada ima tzv. izlaz na otvoreno more, dok su u Memorandumu taj izlaz tek tražili?</p>
<p>– Ja to tumačim samo kao posljedicu potpunog nepoznavanja međunarodnog prava.</p>
<p>• Ali, kako tumačite da i neki slovenski pravnici na tome ustrajavaju te idu i dalje, tvrdeći da Slovenija, kad već ima teritorijalni dodir s otvorenim morem, ima i svoj epikontinentalni te pravo na gospodarski pojas?</p>
<p>– Tu jedino mogu citirati slovenske pravnike Simonitija i Sotlara koji su napisali da Slovenija »... nema direktan pristup otvorenom moru, pa samim tim ni pravo na gospodarski i epikontinentalni pojas«. I na to bi rekao: eto, napokon, dva ugledna slovenska stručnjaka koji poznaju međunarodno pravo.</p>
<p>Ibler: »Slovenski predsjednik zanemaruje Bečku konvenciju«</p>
<p>• Kako tumačite to da šef slovenske države uporno tvrdi da je parafiranjem nacrta jednog ugovora za Hrvatsku već nastala obveza, kad cijela međunarodna praksa ukazuje na suprotno?</p>
<p>– Mogu odgovoriti jedino sa – ne znam. Ali znam da nikada nisam doživio, ni u praksi niti u doktrini – a imam poprilično godina – da iz parafa proizlaze neke obveze, osim da su se stranke o tome unaprijed dogovorile, što se u ovom slučaju nije dogodilo. Dakle, mogu jedino reći da slovenski predsjednik zanemaruje Bečku konvenciju.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska u slagalici rokova</p>
<p>U slagalici rokova nezaobilazan je element oblikovanje novog proračuna velike Europe. Osim količine novca, ovaj put će na ozbiljan servis i sam sustav raspodjele, a kolateralna šteta svađe svih protiv sviju može postati i opasna za nastavak proširenja. Nesporno je da će Irci držati stranu Hrvatske i to je dobro, pogotovo dogodi li se da zaista iskrena (tako su doživljena) obećanja premijera Sanadera prijeđu brzo u praksu. Tada EU neće imati previše argumenata za otezanje</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Prvo je bio avis u ožujku. Onda su se sjetili da se u Komisijin stručan, debeo, precizan, detaljiziran i ozbiljan nalaz o podobnosti Hrvatske za otvaranje pregovora s EU-om treba unijeti nešto svježine i prve rezultate nove vlade, te su lansirali travanj kao mogući proljetni termin za objavu avisa. Travanj nije zgodan mjesec za uspješne. Ako avis objave u travnju, tema Hrvatske ne može stići na Europsko vijeće u lipnju jer prije toga prolazi Ministarsko vijeće i države članice što se ne čini preko noći, a sljedeće je tek u listopadu i imat će mnogo pametnijih tema od nastavka proširenja jednom zemljom koja je propustila prvi vlak, potom želi u drugi, ali joj ne daju što stavovi EU-a, što proračun, što onaj herojski bjegunac.</p>
<p>Šok proširenja počinje s 1. svibnjem. Onda se mijenja parlament. K tome, da stvar bude veselija, Europskoj komisiji istječe mandat ujesen i zamijenit će je nova, iz čega slijedi da će tek nova pregovarati s Hrvatskom u onome od najboljih mogućih scenarija. Naravno, to prenosi početak pregovora na sljedeću godinu. Pregovori se, dakle, ne mogu otvoriti prije najranijeg datuma, siječnja 2005., iako će se i tada naći i Nova godina, potom ustrojavanje, a i EU s 25 članova imat će dovoljno na vlastitu tanjuru da bi dodavala zapadnobalkanske začine.</p>
<p>Sada se službeno zna ono što su ovdašnji dopisnici temeljem informacija operativaca pretpostavljali i ranije, a to je da će avis biti gotov, ali ne i objavljen ako se ne završi ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Europske unije i Hrvatske. Da stvar bude zapetljanija nego što jest, Makedonija je upravo odahnula jer je njezin sporazum ratificiran, a namjera je zemlje - makar se tako očitovala makedonska ministrica vanjskih poslova nedavno u Bruxellesu - podnijeti zahtjev za kandidatski status u veljači.</p>
<p>Iz toga slijedi da će EU imati Makedoniju koju još zove FYROM, u njoj drži policijsku misiju i ne zna na koju će stranu zemlja s ratificiranim sporazumom, potom Hrvatsku bez ratificiranog sporazuma jer ne surađuje s Haagom i s gospodarskim pa i ostalim parametrima na razini prosjeka država koje će 1. svibnja ući u EU. Rješenje bi bilo jednostavno da nije složeno i drže ga ili sam Gotovina ili možda Carla del Ponte od koje EU u ožujku očekuje izvještaj što se sve zbiva i kako stvari stoje, te se može dogoditi da i tužiteljstvo prizna neke činjenice. </p>
<p>Recimo, da je Gotovina i francuski državljanin ili da, možda, i nije tamo gdje izvori tužiteljstva kažu da jest (zima je i jahte ne krstare Kornatima!), čime bi Vlada bila oslobođena tereta, Nizozemska uvjerena da je vrijeme notificirati, a Britanija ratificirati SSP. Italija bi onda morala odustati od suzdržanosti jer EU može ići u tjeranju kolektivne solidarnosti samo do neke granice, ali ne i preko praga pristojnosti jer baš i nije preporučljivo držati leđa članici koja susjedstvo sankcionira radi aplikacije međunarodnog prava (mora) i prerane provedbe službene Unijine politike.</p>
<p>Komisiji je važna ratifikacija hrvatskog SSP-a i zbog vremena. Ne dogodi li se do proširenja, pravnici sugeriraju opciju prema kojoj deset novih članica EU-a ratificiraju dodatni protokol na SSP, a potom taj isti protokol ide procedurom stare Petnaestorice, što znači još najmanje godinu otezanja u najboljem slučaju, a realno i mnogo više. EU time gubi jedinu kvalitetnu potvrdu, zapravo trofej, da njezina zajednička vanjska i sigurnosna politika daje rezultata.</p>
<p>Toga s vremenom i rokovima ima još. Proširenja su uvijek bila nezgodna disciplina kada se širilo manje bogatima – sa Švedskom i Austrijom išlo je lako – pa je Španjolska čekala Portugal godinu dana da se posloži i ispregovara što je trebao. Dolazeći val proširenja može doživjeti sličnu sudbinu jer je Rumunjska, unatoč infuzijama investicija, projekata, strategija i stručnjaka, u osjetnom zaostatku za Bugarskom i za standardima, te će veće iznenađenje biti ako se proširenje dogodi u planiranoj 2007. negoli odgodi za 2008. </p>
<p>Bugarska će moći plakati do u nebo da je žrtva sporijih, što će biti istina, no kompozicija će čekati popunjavanje bez obzira na suze. U sporosti Rumunjske i sve dramatičnijim zaostacima ostatka regije šansa je kasneće Hrvatske. Hitnja ne mora biti korisna zbog činjenice da, pregovara li se prebrzo, aranžman Unijine ulaznice je nepovoljan. Najbolja je potvrda žurba u finaliziranju pregovora na summitu u Kopenhagenu, gdje je deset zemalja ostalo kraćih rukava nego što je objektivno trebalo. U slagalici rokova nezaobilazan je element oblikovanje novog proračuna velike Europe. </p>
<p>Osim količine novca, ovaj put će na ozbiljan servis i sam sustav raspodjele, a kolateralna šteta svađe svih protiv sviju može postati i opasna za nastavak proširenja. Nesporno je da će Irci držati stranu Hrvatske i to je dobro, pogotovo dogodi li se da zaista iskrena (tako su doživljena) obećanja premijera Sanadera prijeđu brzo u praksu. Tada EU neće imati previše argumenata za otezanje i za tumačenje nepromijenjene politike iste komisije, iznoseći fine detalje i nijanse koje su iznenađenje samo gluhima.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ponovo igra na dvije adrese</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Vanjskopolitička turneja hrvatskoga premijera Sanadera završila je, što je logično, u Bruxellesu i to na dvije adrese – u Europskoj komisiji i u sjedištu NATO-a. </p>
<p>Novi glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Sheffer morao je biti zadovoljan nastupom hrvatskoga premijera. Nova hrvatska vlada od samoga je početka naglašavala kako joj je uz Europsku uniju i ulazak u NATO vanjskopolitički prioritet. Takva najava naišla je na plodno tlo. Bivša je vlast u svojem programu također imala ulazak u NATO kao prioritet, no u drugom dijelu mandata iz redova vladajućih dolazile su poruke da Savez zapravo i nije tako važan. Takva su se razmišljanja mogla čuti pred savezničku vojnu intervenciju u Iraku. Bilo je to vrijeme kada je Hrvatska bespotrebno zakomplicirala odnose sa SAD-om. </p>
<p>Naravno da je teza koja se nedavno mogla čuti iz vrha bivše vlasti, prema kojoj se NATO nalazi u reformama, pa je potrebno pričekati i vidjeti kako će se one završiti, potpuno pogrešna i kontraproduktivna. </p>
<p>NATO se nalazi u stalnim reformama upravo zbog činjenice da je početkom devedesetih u svoje članstvo odlučio početi primati tranzicijske zemlje europskog istoka.</p>
<p>Ponovni naglasak Sanaderove vlade na NATO iznimno je dobar. Članstvo u NATO-u, osim obveza, donosi cijeli niz privilegija koje se, među ostalim, tiču političkoga pozicioniranja unutar međunarodne zajednice, odnosno znaka da je riječ o demokraciji koja zaslužuje obzir. U globalno povezanim međunarodnim odnosima nemoguće je biti uspješan u Europskoj uniji a neuspješan u NATO-u. Kriteriji za ulazak u NATO već neko vrijeme sadržavaju slične ili iste političke kriterije kao i u Europskoj uniji, a tiču se poštivanja ljudskih i manjinskih prava, funkcioniranje pravne države i načela slobodne tržišne ekonomije.</p>
<p>U slučaju Hrvatske uspjeh u NATO-u uvjetovan je, kao i u Europskoj uniji, ispunjenjem političkih kriterija, prije svega suradnje s Haaškim sudom. U vojnom dijelu Hrvatsku tek očekuje, kako je na razgovorima naglašeno, proces preustroja hrvatskih oružanih snaga. U posljednjem izvješću NATO-a o Hrvatskoj stajalo je, među ostalim, da Hrvatska vojska mora napustiti koncept funkcioniranja Teritorijalne obrane JNA. </p>
<p>Ako se politički i vojni kriteriji budu poštivali, Hrvatska ima šanse da na summitu NATO-a u Istambulu na proljeće dobije snažan znak ohrabrenja za punopravno članstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rekordna ulaganja</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Prošla godina bila je rekordna kada su u pitanju strana ulaganja u Hrvatsku. Iako netom objavljeni statistički podaci Hrvatske narodne banke to još ne evidentiraju, nakon što se zbroje podaci o pristiglim izravnim inozemnim ulaganjima u posljednjem tromjesečju doći će se do rekordnog iznosa od oko 1,9 milijardi dolara.</p>
<p>Naime, u prva tri tromjesečja 2003. u Hrvatsku su stranci investirali 1,18 milijardi dolara, u što nije uračunat priljev od 505 milijuna dolara od prodaje 25 posto dionica Ine mađarskom Molu.</p>
<p>Privatizacija Ine jedina je veća i financijski značajnija privatizacijska transakcija koja je dovršena u posljednjem kvartalu prošle godine, a osim toga uobičajeni kvartalni priljev stranih ulaganja u manja hrvatska poduzeća kreće se u posljednje vrijeme oko 200 milijuna dolara.</p>
<p>Dosad je, inače, rekordna bila 2001. godina, u kojoj je u Hrvatsku pristiglo 1,56 milijardi dolara investicija. Ponavljanje dobrog investicijskog rezultata, međutim, ne treba očekivati u 2004. </p>
<p>Strana ulaganja u Hrvatsku u prva tri tromjesečja prošle godine veća su nego investicije u Slovačku (680 milijuna dolara) u istom razdoblju, dok je, na primjer, Češka lani privukla čak pet milijardi dolara stranih ulaganja. </p>
<p>Manje stranih ulaganja proteklih godina od zemalja u regiji pristizalo je u Bugarsku i Sloveniju – u obje zemlje u pravilu ispod milijarde dolara godišnje. Glede izravnih stranih ulaganja Rumunjska, s kojom nas sve češće uspoređuju, dosta je nalik Hrvatskoj. Rumunji su proteklih godina privlačili godišnje između jedne i 1,3 milijarde dolara.</p>
<p>Strane ulagače u Hrvatskoj i dalje zanimaju visokoprofitabilne djelatnosti. Novost je jedino to što uz bankarstvo i naftni sektor stranci sve više u Hrvatskoj ulažu u kupnju nekretnina, i to ne samo u turističkom sektoru.</p>
<p>U Hrvatsku je u proteklih jedanaest godina investirano, pribrojimo li i zaradu od prodaje 25 posto dionica Ine, oko 9,3 milijarde dolara stranih ulaganja. Prosječan godišnji priljev stranih ulaganja od oko 850 milijuna dolara ne treba nas previše čuditi, ali ni radovati. Neke od tranzicijskih zemalja, koje uskoro postaju članicama Europske unije, poput Poljske, Češke ili Mađarske, privukle su u istom razdoblju mnogo više investicija. No one su se trudile privući strane investitore, a nisu ih odbijale kao što je u Hrvatskoj često bio slučaj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Dok u Hrvatskoj jača tolerancija u Srbiji buja šovinizam</p>
<p>Nakon izbora u Srbiji dolazi do zabrinjavajućih pojava koje svjedoče o porastu međunacionalne mržnje. Učestali su napadi na simbole hrvatske nacionalne manjine: već je dva puta srušen spomenik Matije Gupca u Subotici, kamenovan je Hrvatski dom u Somboru, u Novom Sadu su oskvrnuta katolička groblja</p>
<p>ŽELJKO SABOL</p>
<p>Kakva su bila očekivanja međunarodne zajednice od parlamentarnih izbora u Srbiji izrazio je polovicom prosinca Javier Solana, izjavom da se zalaže za parlament koji će udahnuti novu energiju procesu reformi i odlučno krenuti prema pridruživanju europskoj obitelji. Naglasio je da Srbija i Crna Gora imaju potencijal postati motorom razvoja cijele regije ako narod odbaci put nacionalističke izolacije i uvjerljivo se opredijeli za europsku budućnost.</p>
<p>Radi potpore demokratskim političkim snagama Solana je uoči izbora posjetio Beograd i upozorio da će izbori potvrditi reformski put ili vratiti Srbiju u stanje stagnacije i izolacije u kakvom je bila devedesetih godina.</p>
<p>I Erhard Busek je prije izbora izrazio vjeru u udruživanje vodećih političkih stranaka oko zajedničkog cilja: europskog udruživanja i gospodarskog napretka. Podsjetio je i na činjenicu da su Srbija i Crna Gora dobile posljednjih godina više pomoći nego bilo koja država iz regije.</p>
<p>Predizbornu kampanju obilježile su teme: odnos prema Haaškom sudu, gospodarski i socijalni problemi. Tomislav Nikolić, predsjednik Srpske radikalne stranke, isticao je protivljenje kriminalu i korupciji, potrebu suđenja za ratne zločine ne u Haagu nego u Srbiji, kao i da Kosovo mora ostati u sastavu Srbije i Crne Gore.</p>
<p>Na izborima su, uz razmjerno velik odaziv birača, radikali postali najjača stranka u srbijanskom parlamentu, dobivši trećinu zastupnika. Znakovito je da koalicija »Zajedno za toleranciju« uopće nije prešla izborni prag, pa pripadnici nacionalnih manjina, premda čine trećinu stanovništva, nemaju ni jednog zastupnika u parlamentu.</p>
<p>Izborni uspjeh Nikolić je popratio riječima da je to pobjeda za Vojislava Šešelja, sve haaške optuženike i građane kojima je dosta ponižavanja, nesigurnosti i bijede. Sa zadovoljstvom je zaključio da se bez njih ne može mijenjati srbijanski ustav.</p>
<p>U svjetskom tisku mogu se naći brojni komentari ishoda srbijanskih izbora. Tako The New York Times piše da koalicija koja je došla na vlast nakon Miloševićeva pada nije ostvarila obećane reforme: privatizaciju i razvoj pravnog sustava. Naprotiv, protratila je dragocjeno vrijeme i odlučan utjecaj na glasače imalo je očajno gospodarsko stanje i nezaposlenost.</p>
<p>Srbija će ostati na repu Europe ako izostane razvoj prema tržišnoj ekonomiji, a ostane isprepletenost države i mafije, iznosi Deutsche Welle. Ako Vojislav Koštunica preuzme vodstvo mogu se očekivati sukobi, jer je to političar bez odlučnosti i vizija, zaključuje njemački komentator.</p>
<p>Ocjenjujući srpske političare Frankfurter Allgemeine Zeitung piše za Šešelja da je regrutirao dragovoljce za ubijanja u susjednim državama i da se za stvaranje velike Srbije uzda u Rusiju. Ponovno se oživljava plan razbijanja BiH, vraćanja Kosova, Makedonije i trećine Hrvatske u srpske okvire, smatra njemački list.</p>
<p>Težnju tvrdokornih nacionalista da vrate gubitke koje su pretrpjeli u nedavnim ratovima komentira The Economist i smatra da oni za to više nemaju snage, jer je srpska vojska danas samo sjena onoga što je bila, a uz to u BiH i na Kosovu su NATO-ove postrojbe.</p>
<p>Sarajevsko Oslobođenje vidi u srbijanskim izborima »sliku nepatvorenog fašizma šešeljevaca« i ističe da je Zapad vodio promašenu politiku: srpski ultranacionalizam vezao je uz Miloševića zanemarivši njegove povijesne i sadašnje korijene.</p>
<p>Ishod izbora trebao bi uzbuniti beogradske demokrate kao i sve Europljane koji žele Balkan u ujedinjenoj Europi. Izbor Miloševića i Šešelja za skupštinske zastupnike pokazuje da Haaški sud nije uspješan. Umjesto da ukaže na istinu i dovede do otrežnjenja, Tribunal homogenizira ljude oko starih zabluda. Srbi su demokraciju upoznali samo kroz tešku krizu i pomoć Europe u zapošljavanju trebala bi biti prioritet, kao i kažnjavanje ratnih zločinaca, iznosi Le Figaro.</p>
<p>Podgoričke Vijesti očekuju da će ojačati zategnutosti između Srbije i Crne Gore. Milo Đukanović je izjavio da Beograd kleveće Crnu Goru kao zemlju kriminala i time je želi onemogućiti u stjecanju nezavisnosti, za koju se on i dalje zdušno zalaže. Smatra da se Koštunica pogrešno ocjenjuje kao nacionalist europskog profila, a da je on zapravo pravi nacionalist koji ne priznaje opstojnost crnogorske nacije.</p>
<p>Miodrag Vlahović, direktor podgoričkog Centra za regionalne i sigurnosne studije, smatra da je pobjeda radikala smrtna presuda državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori. Za Crnogorce se radikalizacijom Srbije potvrđuje uzrečica »što gore to bolje«, jer će sada lakše dobiti razumijevanje međunarodne zajednice za težnje državnoj samostalnosti.</p>
<p>Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji dao je izjavu prema kojoj su parlamentarni izbori »ogoljeli realnu sliku Srbije i atmosferu u društvu koje karakterizira trend samoizolacije«.</p>
<p>Nakon izbora dolazi do zabrinjavajućih pojava koje svjedoče o porastu međunacionalne mržnje. Učestali su napadi na simbole hrvatske nacionalne manjine: već je dva puta srušen spomenik Matije Gupca u Subotici, kamenovan je Hrvatski dom u Somboru, u Novom Sadu su oskvrnuta katolička groblja.</p>
<p>U Hrvatskoj nova vlast nastoji jačati međunacionalnu snošljivost i dok se ovdje poboljšava položaj srpske manjine, u Srbiji, nažalost, jača velikosrpski šovinizam.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pravi karakter Sanaderova projekta očitavat će se iz novih imenovanja u diplomatsko-konzularnoj mreži</p>
<p>Hrvatska bi upravo na diplomatsko-kadrovskom području mogla obilno profitirati primjenom irskog modela suradnje između domovine i dijaspore, odnosno zahvaćajući u impresivan rezervoar naših ljudi po svijetu koji su sjajno obrazovani, visoko pozicionirani u međunarodnim ekspertnim zajednicama i - što je posebno važno - snažno motivirani da svojoj staroj domovini pomognu stavljajući sve svoje kapacitete u službu hrvatske diplomacije novoga, postpartijskog kova / Treba vjerovati da su danas nepovratno za nama vremena podobničkog švercanja diletanata do značajnih položaja u diplomatskom servisu, da je iščezlo ozračje u kojem se donositelji odluka nisu libili šamarati javnost imenovanjima kojima su skakali u vlastita usta - odnosno da se takvo nešto neće dogoditi onima koji sada Račanove amatere pozivaju da se vrate kući</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ </p>
<p>Jedan je »nacionalni tjednik« popunio lijep dio aktualnoga broja nagađanjima o sudbini hrvatskih veleposlanika koje je - notorno po političko-stranačkom ključu - imenovala bivša vlada.</p>
<p> Pa se u toj »analizi« važe koliko je koji/koja od njih uspio/uspjela naučiti o diplomaciji i razumjeti svoje odgovornosti, uz napomenu kako se većina ponijela krajnje nezahvalno: ambasadorsku su dužnost shvatili uglavnom kao nagradu za doprinos sudjelovanju svoje stranke u pobjedi koalicije od 3. siječnja, a ne kao osobit izazov - šansu za značajan profesionalni iskorak - pa su posao obavljali samozatajno, baveći se više proširivanjem rezidencija i diplomatskim balovima nego onim za što ih je ova zemlja izdašno plaćala.</p>
<p>Ukratko, svaka čast iznimkama, onoj nekolicini koja je iskustvo svoje ranije (novinarske, profesorske, znanstveničke…) karijere učinila osnovom ambicioznoga osobnog prodora u interesu države i nacije. Ali, kad se zbroje troškovi i niz bizarnih »pothvata« tih veleposlaničkih uzdanica, a oduzmu izostali pomaci u jačanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, nije teško zaključiti da su Račanovi diplomati, kao momčad, debelo podbacili. </p>
<p>Zakazali kao promotori jedne (uza sva ograničenja) ipak diplomatsko-marketinškim potencijalom bogate zemlje, te potvrdili da je stranački »delegatski sistem« najgori ključ za bravu njezina kvalitetnog predstavljanja u zamršenom kolopletu međunarodnih odnosa u integracijsko-globalizacijskoj eri.</p>
<p>Dakle, golema većina tih će sada kući - »nova metla« na Zrinjevcu poštedjet će samo one u kojih je osobni habitus zamjetno snažniji od stranačke etikete. I to je dobro. Ali, sve je prije negoli dobro da se - kako špekuliraju mediji koji između redaka čitaju poruke Miomira Žužula, šefa diplomacije koji će nedvojbeno imati daleko više autonomije (i) u kadrovskim pitanjima nego što ju je uživao Račanov klon Tonino Picula - i lista zamjena za otpisane veleposlanike slaže gotovo isključivo po stranačko-podobničkom kriteriju. </p>
<p>Štoviše, da se - kako licitira isti tjednik - jedno od regionalno kritičnih ambasadorskih mjesta oslobađa za izbornog luzera, uzorno jalova bivšeg diplomata, čija je jedina zasluga to što je ušao u poslijeizbornu koaliciju sa strankom-pobjednicom.</p>
<p>Ali, nije mi nakana ovdje razglabati o izglednoj smjeni ambasadora-amatera veleposlanicima-nevježama - što se, premda ipak kao incident koji ne ruši uvjerljivost cjeline diplomatske mreže, događa i zemljama s mnogo više iskustva, potencijala i demokratskog nadzora nad tim imenovanjima.</p>
<p>Upozorio bih, ako je ikomu do toga stalo, da bi Republika Hrvatska upravo na diplomatsko-kadrovskom području mogla obilno profitirati primjenom irskog modela suradnje između domovine i dijaspore, odnosno zahvaćajući u impresivan rezervoar naših ljudi po svijetu koji su sjajno obrazovani, visoko pozicionirani u međunarodnim ekspertnim zajednicama i - što je posebno važno - snažno motivirani da svojoj staroj domovini pomognu stavljajući sve svoje kapacitete u službu hrvatske diplomacije novoga, postpartijskog kova.</p>
<p>Jer, dok Republika Hrvatska sve manje oskudijeva solidnim profesionalnim kadrom činovničke razine - Diplomatska akademija već je verificirala stručnu kvalificiranost za odgovorne poslove u diplomatsko-konzularnoj mreži bataljunu mladih, izvrsno obrazovanih i ambicioznih stručnjaka - vrlo slabo stojimo s »misionarima«.</p>
<p>Manjka nam ljudi u kojih sinteza osobnih kvaliteta, vrhunske izobrazbe, profesionalnog ugleda i »misionarske« posvećenosti povjerenom zadatku jamči impozantan doseg (odnosno, recimo otvoreno, visoku iskoristivost) u veleposlaničkoj službi. </p>
<p>Takvih je, teško se oteti dojmu, zamjetno više u dijaspori nego kod kuće - što nije neočekivano, jer su naši talenti u razvijenim zemljama zapadnoga svijeta mogli steći bolju naobrazbu, proći nesmiljeniju selekciju i imati više prigoda da svoje potencijale izbruse u zahtjevnu i poticajnu ambijentu.</p>
<p>Nažalost, koliko god ta činjenica bila poznata i prije nastanka samostalne hrvatske države, od 1990. do danas jedva da je zahvaćeno u tu kadrovsku armadu - dok se jesu, većinom na našu štetu, iz dijaspore »profilirali« i do visokih pozicija doprli ljudi bez stručnih znanja, bez ikakva traga u inozemnim profesionalnim sredinama, bez morala… </p>
<p>Takvi su, štoviše, zauzevši utjecajna mjesta u hijerarhiji vlasti, tijekom devedesetih brutalno zatvarali vrata onim mnogobrojnim i dobronamjernim ljudima iz hrvatske intelektualne dijaspore koji su svojoj domovini htjeli mahom besplatno darovati znanja - zahvaljujući kojima su uspjeli u iseljeništvu i koja su im, koristeći njihove savjete, pošteno platile druge, od Hrvatske nažalost uspješnije tranzicijske zemlje.</p>
<p>Treba vjerovati da su danas nepovratno za nama vremena podobničkog švercanja diletanata do značajnih položaja u diplomatskom servisu, da je iščezlo ozračje u kojem se donositelji odluka nisu libili šamarati javnost imenovanjima kojima su skakali u vlastita usta - odnosno da se takvo nešto neće dogoditi onima koji sada Račanove amatere pozivaju da se vrate kući. Takav eksperiment nije samo bljutavo-klijentelističkog soja, nego je i skup, vrlo skup.</p>
<p>Na kraju, zamjena podobnika bivše udruge klijentima nove vlade - a osobito ako bi bila obojena ignoriranjem dijaspore - nanijela bi žestok udarac generalnoj koncepciji »druge tranzicije« premijera Ive Sanadera, jer bi nagrizla njezinu vjerodostojnost na posebno kritičnom području: destigmatizacije HDZ-a kao »najdražeg neprijatelja« novopečene opozicije. </p>
<p>Naime, kad iz tradicionalno prema HDZ-u žestoko oporbene Hrvatske narodne stranke, i to u trenutku kad njezin vrh (napokon!) najavljuje detronizaciju lažnih socijaldemokrata i preuzimanje pozicije ključne snage lijevoga centra, dopire ocjena kako HNS i novi HDZ dijele temeljne vrijednosne konstante - Sanaderovu stranku samo netko krajnje nepovjerljiv prema njezinoj preobrazbi može i dalje smatrati ideološkim protivnikom i parlamentarnim oponentom prema kojem treba zadržati nepomirljiv antagonistički gard.</p>
<p>Opstanak toga garda, sada snažno načetog Sanaderovim (i Šeksovim) koncilijantnim prodorima preko barikada netrpeljivosti što ih je utemeljitelj njihove stranke bio podigao prema Srbima, talijanskoj manjini, opljačkanim umirovljenicima, civilnom društvu, demokratskoj javnosti… značajno će ovisiti i o boji smjena u hrvatskoj diplomaciji. </p>
<p>Uostalom, svaka je diplomacija određena etiketa na nacionalnom produktu, prva se zamjećuje i ponajbolje vidi - i neka se nitko ne iznenadi ako i važne vanjske adrese (EU, NATO, vodeće države…) pravi karakter Sanaderova projekta ne budu očitavale iz njegovih poteza kod kuće i retorike na međunarodnim skupovima, nego iz koncepta promjena u diplomatsko-konzularnoj mreži. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tojčić: Sve je spremno, čekamo potvrdu Ministarstva</p>
<p>Za obje lokacije, »postoje detaljni planovi uređenja, pa lokacijska dozvola nije potrebna / Građevinske dozvole moguće je dobiti već za deset do 15 dana, izvođači su odabrani i sve je spremno za gradnju</p>
<p>Predstavnici Grada predvođeni gradonačelnicom Vlastom Pavić idući bi se tjedan trebali sastati s novom ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marinom Matulović-Dropulić. Kako saznaje Vjesnik, na sastanku bi se, osim o sudbini Puta, trebalo razgovarati i o nastavku poticane stanogradnje u gradu, točnije o izgradnji 4000 stanova na lokacijama bivše vojarne u Španskom i bivše svinjogojske farme u Sesvetama.</p>
<p>akon velikih i pompoznih najava bivšeg ministra graditeljstva Radimira Čačića, da će izgradnja tih stanova početi već u prosincu, na vlast je, naime, došla HDZ-ova garnitura, koja međutim, barem što se nove ministrice tiče, nema ništa protiv nastavka POS-a. No od radova – ni traga ni glasa. Ni od ankete koju su najavljivali gradski SDP-ovci, a koja bi trebala ispitati žele li oni s liste uopće kupiti stan u Sesvetama. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić tvrdi, međutim, da se u Gradu radi sve, kako bi objekti na te dvije lokacije što prije dobili građevinske dozvole. Grad je, tako, napravio parcelacijski elaborat za lokaciju u Sesvetama, jer gradska parcela graniči s nizom privatnih. Ovaj će tjedan također, kaže Tojčić, Poglavarstvo donijeti zaključak kojim prenosi zemlju na Agenciju za promet nekretninama.</p>
<p>»Za obje lokacije«, kaže Stipe Tojčić, »postoje detaljni planovi uređenja, pa lokacijska dozvola nije potrebna. Građevinske dozvole moguće je zato dobiti već za deset do 15 dana, izvođači su odabrani i sve je spremno za gradnju. Naravno, sada sve ovisi o Ministarstvu. Ministrica Matulović-Dropulić od Grada je već zatražila podatke o tome, koliko bi Grad trebao uložiti u projekte, koliko je predvidio u proračunu za infrastrukturu itd.«</p>
<p> »Uglavnom, ne vidim razloga da gradnja uskoro ne počne«, kazao je Stipe Tojčić.</p>
<p>Katastrofalna vodoopskrbna mreža cijelih Sesveta ionako se, kaže, i bez obzira na POS-ovo naselje treba hitno mijenjati, za što je u idućih nekoliko godina potrebno izdvojiti 239 milijuna kuna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Stanari u garažama čuvaju plinske boce, lakove, benzin</p>
<p>Požari u podzemnim garažama opasni su za gasitelje i teško je gasiti ih, zbog dima, raznih eksplozivnih tvari što ih ljudi drže u tim prostorima / Vatrogascima su izuzetno važne informacije što ih mogu dobiti od građana o rasporedu prostorija, dimnjacima...</p>
<p>Požari u zatvorenim, osobito podrumskim prostorijama i garažama prilikom gašenja zahtijevaju izuzetne napore vatrogasaca. Prisjetimo se samo većeg požara podzemne garaže koji se proteklog četvrtka dogodio u Hrgovićima 51. Vatrogasci, opremljeni bocama sa zrakom, nekoliko su se puta vraćali na mjesto požara i na kraju ipak pobijedili vatru. Na sreću, nitko nije ozlijeđen, ali nastala je značajna materijalna šteta i zgrada ispod koje je garaža morala je biti evakuirana zbog opasnosti od trovanja stanara. </p>
<p>Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba Mladen Malčić kaže kako požari u podzemnim garažama nisu osobito učestala pojava, ali kad se dogode predstavljaju ozbiljan problem.</p>
<p>»U takvim je prostorima vrlo teško probijanje do mjesta požara jer dim umanjuje vidljivost, pa se eventualne prepreke, garažni blokovi, vrata i prolazi uopće ne vide. Teško je orijentirati se, pa i gašenje traje duže, a osobito je dugotrajno odimljavanje. Uz to, vatrogasci su izloženi jakom isijavanju i visokim temperaturama«, opisuje Malčić. </p>
<p>Gašenje u takvim uvjetima fizički je iscrpljujuće. Prilikom gašenja požara u Hrgovićima vatrogasci su se u garaži zadržavali i po pola sata bez prekida, koliko su im potrajale zalihe zraka. Neki od njih vraćali su se na požarište i po četiri puta. Vatrogascima u gašenju podruma i podzemnih garaža, međutim ne prijete samo dim i vatra. »Nerijetko stanari u podrumima drže pirotehniku, plinske boce i kanistre s benzinom, što je u slučaju požara itekako opasno po gasitelje i može dovesti do katastrofe«, ističe vatrogasni zapovjednik.</p>
<p> »Dobro je pričekati dolazak vatrogasaca, jer često im trebaju informacije o ulazima, ako ih je više, te o rasporedu prostorija, vrata, dimnjaka. Važno je i obavijestiti ih ako netko u garaži ima, recimo, plinsku bocu, kako bi se oni znali pripremiti i što brže reagirati«, rekao je Malčić.</p>
<p>Javne garaže su u tom pogledu daleko sigurnije. Direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević objašnjava kao su sve tri podzemne garaže toga poduzeća (Petrinjska, Martićeva i Langić) opremljene automatiziranim vatrodojavnim sustavom i video-nadzorom. </p>
<p> »Sustavi se redovito provjeravaju i održavaju, a na određenom razmaku postavljeni su i vatrogasni aparati«, objašnjava Kraljević. </p>
<p>Aparate za gašenje imaju i garaže Zagrebparkinga u Ilici i Palmotićevoj, gdje automatski sustavi za gašenje nisu ugrađeni budući da se ne radi o podzemnim garažama. Kraljević napominje da su vozila u garažama osigurana, pa se u slučaju sudara, krađe ili eventualne štete nastale požarom, vlasnicima isplaćuje odšteta. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Velikogorički SDP »u medijskoj blokadi«</p>
<p>Prema tvrdnjama predsjednice Gradske organizacije velikogoričkog SDP-a Vesne Fabijanić-Križanić, ova se stranka nakon parlamentarnih izbora našla u medijskoj blokadi. </p>
<p>»Nakon izbora organizirali smo konferenciju za novinare na kojoj smo, s obzirom na razne medijske spekulacije, htjeli iznijeti da smo u Velikoj Gorici pobijedili u svim gradskim četvrtima. Poziv za konferenciju poslan je redakcijama svih dnevnih i lokalnih novina, kao i drugim medijima, međutim na konferenciju je došla samo novinarka jednog lokalnog medija. A novinarima ili urednicima nisu bile zanimljive ni nedavne promjene u vodstvu Foruma mladih«, rekla je Fabijanić-Križanić.</p>
<p> Dodala je kako velikogorički SDP zbog svega toga ubuduće neće organizirati konferencije za novinare, te da će o svojim aktivnostima obavještavati javost putem priopćenja za medije. J. F.Pitanje smještaja Roma postaje ozbiljan problem</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Do proljeća moraju iseliti iz Paromlinske, a ne znaju kamo</p>
<p>U kućama u Paromlinskoj ulici još uvijek živi nekoliko romskih obitelji koje odlukom Grada do proljeća iz njih moraju iseliti, a pritom im nije osigurana zamjenska lokacija, rekao je u srijedu Alija Mešić predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije. </p>
<p>Bolja situacija nije ni s Plinarskim naseljem na Radničkoj cesti i ljudima koji žive u barakama u Sopotu, stoga svi oni očekuju neke konkretnije odgovore u petak kad će se, kaže, sastati sa zamjenikom gradonačelnice Milanom Bandićem. »Ni jedna od tih lokacija u kojima su sad Romi, nema priključke za struju, vodu ili plin, ali ljudi jednostavno nemaju kamo«, ističe Mešić. </p>
<p>Navodi dalje kako je Grad je još prošle godine obećao tim obiteljima preseljenje u naselje Kozari putovi no ta se ponuda nije mogla prihvatiti. »Ljude su mislili smjestiti u radničke barake odnosno kontejnere a to nismo mogli dopustiti«, rekao je Mešić. </p>
<p>Govoreći o pravima Roma Mešić se osvrnuo i na posljednje izbore na kojima je u XII. izbornoj jedinici za zastupnika nacionalnih manjina izabran Nikola Mak. »On je«, smatra Mešić, »namjerno postavljen jer Romi, čini se, u Saboru nisu poželjni«. </p>
<p>»Mi očito imamo prava samo na papiru a ona se u stvarnosti ne provode. Tome u priloga govori i činjenica da Romi još nemaju kulturni centar kao i to da je Vladi trebalo punih šest godina da usvoji Nacionalni program za Rome koji smo izradili u suradnji s europskim institucijama. Nakon što se Vlada o programu pozitivno očitovala prošle godine, još uvijek čekamo da počne njegova provedba«, objasnio je Mešić.</p>
<p> Pravima Roma manipulira se jer im se neprestano uskraćuju sredstva kojima bi, dodaje Mešić, financirali provođenje projekata za poboljšanje života te nacionalne manjine. Također, mnogi, iako starosjedioci, kao i djeca rođena u Hrvatskoj, ne mogu dobiti domovnicu. </p>
<p>Mešić se osvrnuo i na učestale napade na Rome. »Upravo kad pomislimo da je kraj napadima, pojave se skinsi, među kojima ima i djece državnih dužnosnika. Ipak mislimo da je od njih samih, za njihov ekstremizam odgovornija Vlada, odnosno ministarstva koja im to dopuštaju«, naglašava Mešić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Industrijska proizvodnja u studenom niža nego u listopadu</p>
<p>Industrijska proizvodnja u Zagrebu bila je u studenom prošle godine 4,5 posto niža nego u prethodnom mjesecu, dok je prema studenom godinu ranije porasla 1,2 posto, objavio je Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.</p>
<p> U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci industrijska je proizvodnja u Zagrebu porasla 6,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2002. godine. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u studenom je prema listopadu zabilježen rast proizvodnje energije (za 5,6 posto. </p>
<p> Po područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) porasla je proizvodnja u rudarstvu i vađenju te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. U zagrebačkoj prerađivačkoj industriji, pak, zabilježen je pad proizvodnje od 1,1 posto.</p>
<p> U sklopu prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti – za 26,2 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od subote zatvoren podvožnjak Savska- Ljubljanska </p>
<p>Zbog druge faze rekonstrukcije javne rasvjete u cestovnom podvožnjaku između Slavonske i Ljubljanske avenije ispod Savske ceste, taj će podvožnjak biti zatvoren za promet od petka, 16. siječnja u 24 sata, do ponedjeljka, 19. siječnja u 4 sata, priopćeno je u srijedu iz Gradskog Poglavarstva. </p>
<p> Gradski Ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet poziva vozače na pojačani oprez u zoni izvođenja radova, da se pridržavaju postavljene privremene prometne signalizacije kao i naputaka prometne policije koja će pojačano kontrolirati i regulirati promet.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Hoće li »Prijatelji« doista završiti</p>
<p>LOS ANGELES, 14. siječnja</p>
<p> – Čini se da slavnoj šestorki iz serije »Prijatelji«, Jennifer Aniston, Courtney Cox, Lisi Kudrow, Mattu LeBlancu, Matthewu Perryju i Davidu Schwimmeru, što se više približava kraj, emocije smetaju pri definitivnoj odluci da doista završe svoj život kao Rachel, Monica, Phoebe, Joey, Chandler i Ross. Šest je glumaca izjavilo je da je ozračje na setu sve emotivnije što se više približava snimanje posljednje epizode tog dugogodišnjeg serijala. Štoviše, kompletna glumačka ekipa odlučila se okupiti još jednom na snimanju posebne epizode »Prijatelja« čija će se radnja odvijati godinu dana nakon završetka serije. Premda će producenti samo zbog te jedne, 90-minutne epizode koja čija će se radnja odigravati na Dan zahvalnosti, slavne glumce morati platiti ukupno 12 milijuna dolara, za zaključiti je da nas ne bi trebalo iznenaditi odluče li se glumci i na 11. sezonu. </p>
<p> »Sada smo poput krhkog kineskog porculana i jurimo prema zidu... Bol je neizbježna«, rekla je Jennifer Aniston televizijskim kritičarima na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u studiju Warner Brosa gdje se serija snima.</p>
<p> »I slomit ćemo se u milijun komadića. Bit će to veći gubitak nego što sam mislila«, dodala je Lisa Kudrow. </p>
<p> Šest glumaca mučilo se objašnjavajući kako se osjećaju dok se polako opraštaju sa serijom koja je posljednjih 10 godina bila središte njihovih života, ali i televizijskog programa.</p>
<p> Matt LeBlanc rekao je da mu je teško što napušta nešto što je okupiralo »trećinu njegova života«. Ipak, on će kao Joey nastaviti živjeti, buduži da će se po njegovom liku snimati nova NBC-eva humoristična serija. </p>
<p> David Schwimmer je ustvrdio da je dugovječnost »Prijatelja« stvorila jake veze među glumcima. »Od samog početka svidjeli smo se jedni drugima. Imali smo sreće«. </p>
<p> I Matthew Perry, šaljivi Chandler Bing, misli da će se teško ponoviti uspjeh serije. »Grupa ljudi okupljala se svakog tjedna kako bi nasmijala Ameriku. Postoji li išta bolje od tog?«, kaže on.</p>
<p> Courteney Cox Arquette, koja je prošli tjedan objavila da je trudna, izjavila je da se veseli majčinstvu koje će joj narednih mjeseci biti jedino zanimanje. Najavila je da će se dijete roditi polovicom srpnja.</p>
<p> Ni producenti ni glumci nisu htjeli otkriti kako će serija završiti. Publici u studiju neće se prikazati ključne scene velikog finala koji se snima idućeg petka, a samo će nužno osoblje smjeti doći na snimanje kako bi se sadržaj posljednje epizode sačuvao u tajnosti do proljeća, kad će se ta epizoda emitirati.</p>
<p> Schwimmer je samo dao naslutiti da će obožavatelji biti zadovoljni krajem. »Serija će završiti u smislu novog početka, publika će imati osjećaj da svi počinjemo novo poglavlje u životu«. (P.B.P., Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Portugalske zvijezde Maria Joao i Mario Laginha u Lisinskom</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Portugalske vokalne world music i jazz senzacije Maria Joao i Mario Laginha trio stižu na svoje prvo zagrebačko gostovanje u sklopu »Under Covers« turneje, a koncert bi se trebao održati 25. siječnja u KD »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>Glazbenica Maria Joao spada među vodeće suvremene protagonistice word music/jazz fuzije zahvaljujući spektakularnoj vokalnoj tehnici i briljantnim improvizacijama. Ona profesionalno nastupa i snima već puna dva desetljeća, a od 94. snima za kuću Verve, jednog od najpoznatijih svjetskih jazz izdavača. Prvi album za tu kompaniju realizirala se d dugogodišnjim prijateljem i pratiteljem Marijom Laginhom, s kojim i dolazi u Zagreb. </p>
<p>Aktualna europska turneja »Under Covers Tour« ujedno je i promocija posljednjeg album izdanja na kojem su Maria Joao i Mario Laginha obradili su niz pjesama najpoznatijih svjetskih autora i izvođača popularne glazbe od U2-a i Toma Waitsa, preko Beatlesa i Bjork, do Jobima i Steviea Wondera, koje će izvesti zajedno s najpoznatijim brojevima iz dosadašnjeg diskografskog opusa i koncertnog repertoara, predstaviti na svom prvom zagrebačkom gostovanju. </p>
<p>D. Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Paris Hilton najgore odjevena slavna osoba u 2003.</p>
<p>LOS ANGELES, 14. siječnja</p>
<p> – Premda je ime dobila po gradu koji je sinonim za najljepšu i najoriginalniju modu, Paris Hilton, zvijezda reality-showa »Simple Life« u SAD-u, ponovno je na vrhu liste najlošije odjevenih osoba u izboru Mr. Blackwella, koji već 44. godinu bira najlošije i najbolje odjevene osobe iz američkog javnog života. </p>
<p>Iza 22-godišnje glumice čiji su kreatori uvjereni da nosi najljepšu modu na svijetu, na listi najlošije odjevenih osoba u 2003. godini su Madonna i Britney Spears koje su »podijelile« drugo mjesto. Slijede Shania Twain, Diane Keaton, Jessica Simpson, Celine Dion, Missy Elliott, Melanie Griffith, Courtney Love i Lara Flynn Boyle.</p>
<p>»Nije na meni da ih savjetujem kako da poprave svoj imidž, samo kažem ono što mislim o njihovom stilu. No, mnogo zvijezda je u prošloj godini izgledalo jako dobro«, izjavio je Mr. Blackwell.</p>
<p>Na vrhu liste najbolje odjevenih su Nicole Kidman, Jennifer Garner, Diane Lane, Salma Hayek, Oprah Winfrey, Katie Holmes, Tippi Hedren, Beyonce, Faith Hill, Sarah Jessica Parker i Vojvotkinja od Wessexa alias Sophie Rhys-Jones.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Eastwoodova »Mistična rijeka« najbolja po odabiru Nacionalnog udruženja filmskih kritičara </p>
<p>NEW YORK, 14. siječnja</p>
<p> – U utorak navečer u New Yorku je održana gala večer Nacionalnog udruženja filmskih kritičara koji su se također pridružili brojnim filmskim nagradama, te su i sami podijelili nagrade najboljim glumačkim, filmskim i drugim kreacijama. </p>
<p>Tako je najboljim filmom proglašena »Mistična rijeka« Clinta Eastwooda, kojemu je pripala i nagrada za najboljeg glavnog glumca što je otišla u ruke Sean Penna. Kritičari su također odabrali deset najboljih prošlogodišnjih filmova, a na tom su se popisu uz »Mističnu rijeku« našli »Posljednji samuraj«, »The Station Agent«, »21 Grams«, »House of Sand and Fog«, »Lost in Translation«, »Cold Mountain«, »In America«, »Seabiscuit« te »Gospodar i ratnik«, dok je najboljim stranim filmom proglašen kanadsko-francuski film »Les Invasions barbares«. </p>
<p>Veteranka Diane Keaton je za nastup uz Jacka Nicholsona u komediji »Something's Gotta Give« proglašena najboljom glumicom, dok su nagrade za sporednog glumca i glumicu pripale Alecu Baldwinu i Patriciji Clarkson. </p>
<p>Najveće iznenađenje predstavlja činjenica da nagrada za najboljeg redatelja nije pripala Eastwoodu ili Jacksonu već ju je osvojio Edward Zwick za režiju »Posljednjeg samuraja«. Uz te glavne podijeljeno je i niz nagrada za najboljeg producenta, najbolju mini seriju, dokumentarac, glumačke i redateljske debije itd.</p>
<p>Veliki hit »Gospodar prstenova: Povratak kralja« morao se zadovoljiti samo nagradom za najbolji glumački ansambl, dok je nagrada za životno djelo otišla tamnoputom glumcu Morganu Freemanu.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Outkast i White Stripes nastupaju na dodjeli Grammyja</p>
<p>NEW YORK, 14. siječnja</p>
<p> – Outkast, Justin Timberlake, Christina Aguilera i White Stripes među prvima su potvrdili nastup na 46. dodjeli američkih glazbenih nagrada Grammy koja će se održati 8. veljače u Los Angelesu, piše Billboard.</p>
<p>Grupa Outkast sudjelovat će u dijelu svečanosti posvećenom funku, u sklopu kojeg će nastupiti još George Clinton i Parliament Funkadelic, Earth, Wind & Fire i Robert Randolph & the Family Band. Događaj će se uživo iz Staples Centra prenositi na CBS-u od 20 sati. Još nije objavljeno tko će voditi dodjelu.</p>
<p>Najžešći konkurenti za nagrade su Beyonce Knowles, Outkast i reper Pharrell Williams iz grupe Neptunes, budući da su svi nominirani šest puta. </p>
<p>Recording Academy i BMG Strategic Marketing Group objavit će 20. siječnja kompilaciju s 21 pjesmom izvođača nominiranih za Grammy. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Nezavisna filmska elita na Sundance Film Festivalu</p>
<p>LOS ANGELES, 14. siječnja</p>
<p> – Hollywoodski filmaši smotali su svoje crvene tepihe i u četvrtak odlaze na snježne pločnike Park Cityja u Utahu, na još jednu porciju umjetničkih filmova Sundance Film Festivala.</p>
<p>Festival slavnog Roberta Redforda i njegova Sundance Instituta za filmove, središnji je događaj američkog nezavisnog filma i glavno tržište za kupnju i prodaju filmova koji su osmišljeni i producirani izvan velikih filmskih studija. Organizatori Sundancea kažu da će se u skijalištu istočno od Salt Lake Cityja uskoro okupiti oko 40 tisuća osoba. Među filmovima koje će imati priliku pogledati su »November« s Courtney Cox Arquette iz »Prijatelja« i »Tarnation«, film snimljen za samo 200 dolara koji se najavljuje kao »dijelom dokumentarac, dijelom fikcija, dijelom kućni video, dijelom 'acid trip'«. </p>
<p>Filmovi koji uspiju na tom festivalu postaju hitovi godine. Pobjednici prošlogodišnjeg Sundancea, igrani film »American Splendor« i dokumentarac »Capturing the Friedmans«, kasnije su dobili izvrsne kritike i u utrci su za Oscare. Poput »Splendora« mnogi od ovogodišnjih 255 dugometražnih i kratkometražnih filmova nastavljaju trend spajanja fikcije i naracije s dokumentarnim tehnikama.</p>
<p>Direktor festivala Geoff Gilmore rekao je da se nakon 11. rujna promijenila tema nezavisnih filmova. Dotad su u središtu bile osobne introspekcije pojedinaca, a sada su to priče o ljudima koji pokušavaju pronaći svoje mjesto u svijetu.</p>
<p> Živosti festivala pridonijet će i pojavljivanje mladih zvijezda, poput Ashtona Kutchera koji dolazi na premijeru svojeg novog filma »Butterfly Effect«. Među mnogim glazbenicima koji će nastupiti su Nelly i Macy Gray. Nove digitalne tehnologije predstavit će Intel i Sony, a Coca-Cola će predstaviti novu dijetnu Colu s limetom.</p>
<p>Filmski festival Sundance završava 25. siječnja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Wenders snima dokumentarac o bluesu</p>
<p>PARIZ, 14. siječnja</p>
<p> – Njemački filmaš Wim Wenders nakon uspjeha s dokumentarnim filmom »Buena Vista Social Club« upravo priprema novi glazbeni film čija će tema biti blues. Naziv filma je »The Soul of a Man«, a riječ je o djelu koje će se uklopiti u sedmodijelnu mini seriju »Blues« u kojoj sudjeluje još šest redatelja. </p>
<p>Uz Wendersa na projektu rade još Charles Burnett, Mike Figgis, Marc Levin, Richard Pearce , osvjedočeni glazbeni zaljubljenik Clint Eastwood i glasoviti filmaš Martin Scorsese koji je ujedno i izvršni producent. Naziv filma »Ljudska duša« predstavlja duše Blinda Willieja Johnsona, Skipa Jamesa i J. B. Lenoira, tri osobe koje su imale presudan utjecaj na život redatelja Wendersa. Wenders slavu uživa već nekoliko desetljeća zahvaljujući Zlatnoj palmi koju je u Cannesu dobio za film »Pariz, Teksas« koji je ostao najvećim uspjehom u njegovoj karijeri unatoč još nekoliko zanimljivih naslova koje je snimio. Svojim je filmom »Buena Vista Social Club« lansirao svjetske karijere kubanskih glazbenih velikana poput Ibrahima Ferera koji uskoro stiže i u Hrvatsku, te pokojnog Compaya Segunda, a stručnjaci predviđaju kako bi novi film za bluesere mogao sličano rezultirati.</p>
<p>Kako su sva tri njegova glazbena blues idola odavno pokojna, a ne postoji niti jedna fotografija Blinda Willieja Johnsona, Wenders se odlučio koristiti maštom. Izvođače bluesa u mladim danima, odnosno glumce koji tumače glazbenike, snimao je ručnom kamerom iz 20-ih, sinkronizirajući sve uz pomoć izvorne glazbe. Koristio je dokumente iz tog doba , poput glasovite snimke iz 1931. koje su pola stoljeća kasnije omogućile Skipu Jamesu da uđe u povijesne udžbenike te suvremene snimke. U filmu nastupaju suvremene glazbene zvijezde poput Becka, Nicka Cavea, Los Lobosa i Lou Reeda. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tipični internetaši nisu čudaci i štreberi, nego društveno aktivni ljudi</p>
<p>LONDON, 14. siječnja</p>
<p> - Tipični korisnik interneta nije nimalo sličan »geeku«, računalnom čudaku i štreberu. On izbjegava televiziju i aktivno se druži s prijateljima, pokazalo je jedno istraživanje o navikama objavljeno u srijedu. </p>
<p>Rezultati svjetskog istraživanja prikazuju prosječnog »građanina Mreže« kao različitog od stereotipne slike čudaka usamljenika koji sate svoga slobodnog vremena troši na internetu i rijetko dolazi u dodir sa stvarnim svijetom. Tipični korisnik interneta gorljiv je čitatelj knjiga i više vremena troši na društvene aktivnosti nego nekorisnici, pokazalo je izvješće. A gledanje televizije među nekim korisnicima interneta spalo je na samo pet sati tjedno.</p>
<p>»Služenje internetom smanjuje gledanost televizije no malo utječe na pozitivne apekte društvenog života,« rekao je Jeffrey Cole, direktor Centra za komunikacijsku politiku na sveučilištu UCLA u Los Angelesu, koje je organiziralo taj projekt.</p>
<p>»Korisnici Interneta većinom vjeruju informacijama koje dobiju na mreži«, rekao je Reutersu u dijalogu putem elektroničke pošte.</p>
<p>Istraživanje je provedeno na korisnicima i nekorisnicima interneta u 14 zemalja: Sjedinjenim Državama, Britaniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Španjolskoj, Švedskoj, Japanu, Makau, Južnoj Koreji, Singapuru, Tajvanu, Kini i Čileu.</p>
<p>Rezultati su međutim potvrdili neke dugo poznate trendove poput činjenice da su bogatiji slojevi pučanstva aktivniji na Internetu i da Webom surfa više muškaraca nego žena. Podaci se, međutim jako razlikuju među pojedinim zemljama. Tako je primjerice jaz među spolovima najizraženiji u Italiji, a najmanji na Tajvanu. U Italiji je na mreži 41,7 posto muškaraca a samo 21,5 posto žena. Na Tajvanu je 25,1 posto muškaraca a 23,5 posto žena</p>
<p>Čini se da se »digitalni jaz« kojim se izrazom opisuje utjecaj siromaštva na korištenje webom, smanjuje, kaže Cole. U sedam od dvanaest zemalja za koje postoje podaci, više od dvadeset posto najsiromašnijeg sloja stanovništva služi se internetom. Najviše korisnika među siromašnima imaju Švedska, Koreja i SAD.</p>
<p>I povjerenje u informacije objavljene na mreži iznenađujuće je poraslo. Unatoč postojanju bezbrojnih prevarantskih webova i foruma koji objavljuju luđačka politička razmetanja, više od polovice anketiranih korisnika reklo je da je »većina ili sve« od onoga što nalaze na mreži pouzdano i uvjerljivo. Najviše povjerenja imaju korisnici u Južnoj Koreji, a Šveđani su najveći skeptici kada je riječ o istinitosti vijesti na Webu. Kinezi su, međutim, među najaktivnijima u mrežnom druženju. Prema nalazima istraživanja, kineski korisnici kažu da se medijem služe da bi se družili s drugima istih političkih interesa, hobija i vjerskih uvjerenja. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Neopisiva jagma za kartama </p>
<p>Velik broj kvalitetnih programa i uglednih gostiju / Ulaznice su rasprodane, jagma za kartama je neopisiva, a publika disciplinirana / Posebno su dobro primljeni od kritike i od publike turski film »Distant«, kanadski »Invazija barbara«, islandski »Noi«, švedski »Evil«, afganistanski »Osama«... </p>
<p>PALM SPRINGS, 14. siječnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Atmosfera otvorenosti i nesebičnosti vlada u ovom gradu, ne samo u festivalskom okružju. Građani Palm Springsa pokazuju zanimanje i znatiželju prema drugima, čak i prema onima koji dolaze iz njima potpuno nepoznatih dijelova svijeta. Tako se u utorak dogodilo da su brojni ljubitelji filma prosvjedovali ispred dvorane jer već u deset u jutro nisu mogli doći do karte i ući u dvoranu gdje se prikazivao egipatski film!</p>
<p>I tako redom, tako pred svakom dvoranom u bilo koje doba dana i tjedna: ulaznice su rasprodane, jagma za kartama je neopisiva, a publika disciplinirana. Ne smetaju im titlovi ni »čudni« jezici, nisu nesretni što se u njihovim kino dvoranama trenutno ne prikazuju vodeći američki hitovi poput »Gospodara prstenova: Povratak kralja«, nema agresivnih novinara ni fotoreportera koji bi maltretirali slavne goste.</p>
<p>Možda upravo zato svi rado dolaze u Palm Springs, možda upravo to i jest razlog da se ovdje osjećaju opušteno i familijarno, poput Kevina Costnera, koji je puna dva sata u kino dvorani razgovarao s običnim ljudima, kino publikom, otvarajući se i više nego što je to itko od njega tražio, ili Scarlett Johansson, koja je došla s majkom i poželjela ostati jer se ovdje osjećala zaštićenom i mirnom prije svega onoga što je uskoro čeka sa Zlatnim globusima i Oscarima. A ono što festival u Palm Springsu vraća svojoj vjernoj publici jest dobar program ispunjen kvalitetnim filmovima i intrigantnim pričama koje ih približavaju dalekim i nepoznatim svjetovima. </p>
<p>To se prije svega odnosi na program konkurencije u koji su uvrštena 52 filma koja su prijavljena za nominacije za Oscare za filmove na jeziku koji nije engleski. Nedostaju samo tri filma iz te ponude, među kojima i hrvatski, ali ne zato što ih u Palm Springsu nisu željeli nego zato što su u konkurenciji drugih festivala koji žele zadržati primat.</p>
<p>Spomenuta formula izbora Akademijinih kandidata pokazala se vrlo dobrom, jer Palm Springs tako vrlo brzo i jednostavno dolazi do kopija, koje su već u Los Angelesu, a istodobno ima na programu najbolju ponudu iz svih zemalja neengleskog govornoga područja, dakle publici je omogućen sjajan uvid u najnoviju svjetsku autorsku produkciju, među kojima je niz umjetničkih ostvarenja, pobjednika na svjetskim festivalima prošle godine. </p>
<p>O do sada viđenih filmova posebno su dobro primljeni, od kritike i od publike, turski film »Distant« Nurija Bilge Ceylana, kanadski »Invazija barbara« Denysa Arcanda, islandski »Noi« Dagura Karija, švedski »Evil« Mikaela Hafstroma, tajlandski »Last Life in the Universe« Pen-ek Ratanaruanga i afganistanski »Osama«.</p>
<p>Iako potpuno različitih tematskih i ideoloških, stilskih i žanrovskih opredjeljenja, autori spomenutih filmova imaju nešto zajedničko, a to je da su se otvorili emotivno, pokazujući dijelove vlastitih dilema i problema unutar svjetova koji ih okružuju.</p>
<p> Osim švedskoga filma kojeg radnja se događa pedesetih godina, iako može biti prepoznata i danas kada u mnogim školama i internatima nalazimo slučajeve međusobnog zlostavljanja djece, svi su ostali filmovi izravno vezani za sadašnjicu. Turski film govori o dubokoj osamljenosti i izoliranosti čovjeka osuđenog na vlastite svjetove tišine, a njemu je poprilično blizak premda autorski sasvim drugačije oslikan tajlandski film.</p>
<p> Ne manje okrenut osamljenoj individui je i islandski film u kojem autor još naglašuje i zemljopisnu i klimatsku izoliranost hladnog, nedostupnog otoka. Kanadski se obraća srednjem starijem naraštaju koji na kraju aktivnog života, uz sve nesporazume s onima koji dolaze i preuzimaju njihova mjesta, pokušava pronaći izlaz u cinizmu, nostalgiji i uspomenama kojima zatvara čarobni krug ambicioznosti i borbe za uspjeh.</p>
<p> I napokon, »Osama«, afganistanski film, koji je ovdje dočekan s velikim nestrpljenjem, odmah je osvojio publiku svojom žestokom pričom o djevojčici i njezinoj borbi za preživljavanje u nemogućim uvjetima.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Smjerovi kulturne politike ministra Biškupića</p>
<p>Ministar Biškupić tako je na početku naznačio odrednice svoje kulturne politike. Očekivati je da će se krenuti tim putokazom, u dobroj koordinaciji svih koji sudjeluju u oblikovanju hrvatske kulture i to kao važnog dijela sveukupne slike Hrvatske, kao one nezaobilazne poveznice između nas i Europe </p>
<p>Ministar kulture mr. Božo Biškupić sastao se u utorak s čelnim ljudima za kulturu u gradovima Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku. Učinio je to na samom početku svog mandata naznačivši da će se kulturni razvitak temeljiti na suradnji između Ministarstva i lokalne uprave. No, time je, što se čini iznimno važnim u ovom trenutku hrvatske kulture, uspostavio dijalog između onih koji odlučuju o cjelokupnoj slici naše kulture, i to na svim razinama. Kultura dijaloga danas nam je i te kako potrebna, i to ne samo u duhovnom segmentu, već i u drugim aspektima našeg društva nerijetko opterećenoga monološkim formama komunikacije i nemogućnošću uspostave stvarnog dogovora temeljenoga na uvažavanju drugog i drugačijeg.</p>
<p>Tako su se gradski pročelnici za kulturu dogovorili s ministrom Biškupićem o dovršenju kapitalnih objekata hrvatske kulture koji bi trebali izmijeniti njezin izgled i učiniti je integralnim dijelom europskoga kulturnog konteksta u 21. stoljeću. To su prije svega muzeji suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, potom Galerija umjetnina i Galerija Vidović u Splitu, Državni arhiv u Osijeku i Muzej Slavonije.</p>
<p>U programu ministra Biškupića važno mjesto zauzima decentralizacija hrvatske kulture. Ona bi tako iz središta trebala fluktuirati i u druge hrvatske gradove kako bi se pomoglo takozvanim »bijelim područjima« kulture. Na taj način bi se provela svojevrsna demetropolizacija te Zagreb ne bi bio jedini prostor važnih i atraktivnih kulturnih događanja, već bi ona bila predstavljena i u ostalim, do sada nerijetko rubnim, hrvatskim sredinama </p>
<p>Ministar je najavio i izmjenu Zakona o kulturnim vijećima kako bi ona bila važan faktor u strateškom promišljanju kulture. U tom slučaju članovih tih vijeća, a spominje se i njihovo osnivanje u županijama i gradovima, trebali bi sudjelovati u ispisivanju smjernica kulturnog koncepta. Među Biškupićevim prioritetima su i izmjena Zakona o kazalištu, koji od donošenja, prije desetak godina, u teatarskoj praksi nikada nije zaživio, kao i donošenje Zakona o filmu i kinematografiji. U tom kontekstu ministar je naglasio potrebu sprečavanja odumiranja kinodvorana, onih, po mnogima, »posljednjih mjesta« okupljanja, napose, u malim sredinama. I u segmentu zaštite spomenika kulture, istaknuto je da će prekršaji zakona biti oštro sankcionirani, a pojačat će se i inspekcijske službe u tom području.</p>
<p>Najavljena je i sanacija duga zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta te određeniji model financiranja naše središnje nacionalne kazališne kuće koja godinama predstavlja kamen spoticanja i za državu i za Grad Zagreb.</p>
<p>Ministar Božo Biškupić tako je na početku zacrtao smjerove svoje kulturne politike. Očekivati je da će se i krenuti tim putokazom, u dobroj koordinaciji svih koji sudjeluju u oblikovanju hrvatske kulture i to kao važnog dijela sveukupne slike Hrvatske, kao one nezaobilazne poveznice između nas i Europe. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatski sve više kao strani jezik </p>
<p>Strane učenike je najteže naučiti padeže, a najbolji su način za njihovo svladavanje primjeri u rečenicama / Za kroatista koji prenosi jezična znanja strancima važno je biti svestran lingvist, psiholog, pedagog i sociolog</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – S obzirom na najavljeni ulazak Hrvatske u Europsku uniju, u budućnosti ćemo imati sve više građana kojima hrvatski ne će biti materinski jezik. Na taj će način hrvatski standard kao strani jezik, donedavno samo rubna stvarnost, uskoro postati svakodnevni problem. O toj je temi u utorak na večer u Klubu sveučilišnih nastavnika izlagala dr. Zrinka Jelaska, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u sklopu tribine Zagrebačkoga lingvističkog kruga. Jelaska, koja iza sebe ima već bogatu praksu poučavanja stranih studenata hrvatskomu jeziku na kroatističkim katedrama u Hrvatskoj i u inozemstvu, iznijela je tom prigodom svoja iskustva, koja će zasigurno pomoći usvajačima hrvatskoga jezika i njihovim učiteljima.</p>
<p>Želi li stranca poučavati hrvatskomu, kroatist mora dobro razlikovati fonetiku i fonologiju, ali pritom mora voditi računa i o tome do koje je mjere potrebno kod nekoga tesati takva znanja. To naime, kaže Jelaska, ovisi o učenikovim potrebama, odnosno treba li njemu hrvatski samo u »turističke« svrhe ili one ozbiljnije, poslovne.</p>
<p>Najvažniji i najteži dio je, smatra ona, strance naučiti morfologiju, odnosno padeže. S obzirom na to da mnogi naši padeži nisu funkcionalni s gledišta stranca, prof. Jelaska savjetuje da ih je padeže bolje ne učiti po nastavcima, već im je najbolje dati prototipne primjere u rečenicama, a pomažu također i riječi koje se rimuju. </p>
<p>Važno je da ne pretjerate s naglascima, savjetovala je Jelaska kroatistima okupljenim na predavanju, pojašnjavajući da strani studenti ne trebaju izvrsno naglašavati riječi prije nego što dobro nauče jezik. Gramatika je strancima velik problem pa je od iznimne važnosti motivirati ih zanimljivim pričicama, a dodatno će ih motivirati i kompliment da bolje od izvornih govornika razlikuju upotrebu instrumentala, što je točno – naglašava Jelaska.</p>
<p>S obzirom na to da je u prenošenju jezičnih znanja uključeno i mnoštvo izvanjezičnih elemenata, naglašava Jelaska, za kroatista je važno da bude osjetljiv i na psihološkoj, pedagoškoj, razvojno-morfološkoj i pragmatičnoj razini, pa je tako, primjerice, potrebno biti tolerantniji prema starijim usvajačima jezika. Stoga je za kroatista koji prenosi jezična znanja strancima važno biti svestran lingvist, psiholog, pedagog i sociolog, a to bi, zaključuje Jelaska, bilo važno primijeniti i na poučavanje izvornih govornika hrvatskomu jeziku.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Historicistički šarm industrijskog Zagreba </p>
<p>Za trajanja svjetlosne instalacije snimljen je interijer i eksterijer zapuštenog tvorničkog kompleksa što ga čine nekadašnja tvornica likera »Arko«, potom »Badel« u Vlaškoj ulici zajedno s napuštenom tvornicom posuđa »Gorica« u Šubićevoj / Reprezentativno zdanje arhitekta Ignjata Fischera je spomenik industrijske arhitekture </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Crvena svjetlost koja je obasjavala unutrašnjost tvorničkog kompleksa od 6. do 23. prosinca konceptualno je djelo švedskog umjetnika Carla von Hausswolffa. Za trajanja njegove svjetlosne instalacije pod naslovom »Crvena praznina« snimljen je interijer i eksterijer objekta te je tim fotografijama ilustriran katalog u izdanju Galerije Miroslav Kraljević i Platforme 9,81 koji je upravo objavljen. </p>
<p>Reprezentativno zdanje arhitekta Ignjata Fischera iz 1924. u nekadašnjoj industrijskoj zoni, a danas u središtu Zagreba, propada pred očima javnosti. Kompleks što ga čine nekadašnja tvornica likera »Arko«, potom »Badel« u Vlaškoj ulici zajedno s napuštenom tvornicom posuđa »Gorica« u Šubićevoj jest prostor velikih mogućnosti, a jedna od njih je svakako i kulturna scena. Crvenom svjetlošću kao znakom uzbune umjetnik potiče na potrebu obnove kulturne baštine jer je zgrada tvornice likera zaštićena kao spomenik industrijske arhitekture.</p>
<p>Taj objekt pripada posljednjoj fazi historicističkog stila. Proizvodne pogone zatvara pročelje od betonskih stupova i velikih staklenih ploha koje u unutrašnjost propuštaju dnevno svjetlo. Rešetkasta čelična konstrukcija velikih raspona na zadnjoj etaži dokaz je visokih zanatskih dostignuća i tehnologije građenja toga doba. Nosivi betonski stupovi ukrašeni su secesijskom cvjetnom dekoracijom, a takvo raščlanjenje zidnog plašta pridonosi osjećaju lakoće.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Razmjena predstava četiriju kazališta</p>
<p>Predloženo i gostovanje manjih predstava u mjestima koja do sada nisu imala prilike ugostiti ta kazališta / Najbolje predstave na 50. splitskome ljetu </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Ministar kulture mr. Božo Biškupić održao je u srijedu radni sastanak s intendantima hrvatskih nacionalnih kazališta u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, priopćeno je u srijedu iz toga Ministarstva. Tom prigodom intendanti su upoznali ministra Biškupića s planovima i programima za sljedeću sezonu te sa sadašnjim radom. </p>
<p> Osobito je istaknuta potreba suradnje i sustavne razmjene predstava tih četiriju kazališta, čime bi se umrežila i pojačala ponuda opere, baleta i drame te upoznala hrvatska kulturna javnost s djelovanjem svih naših nacionalnih ansambala.</p>
<p>Iz toga se razloga pokazala opravdanom i mogućnost zajedničkog koncipiranja četverogodišnjeg repertoara tih kazališta. U tome smislu postignut je dogovor da na ovogodišnjem jubilarnom 50. splitskom ljetu sva nacionalna kazališta sudjeluju sa svojim ponajboljim ostvarenjima.</p>
<p> Ministar Biškupić predložio je da se izradi prijedlog gostovanja manjih predstava u mjestima koja do sada nisu imala prilike ugostiti ta kazališta. Tom inicijativom obogatio bi se kulturni život i onih krajeva koji nemaju vlastita stalna kazališta, odnosno ansambl kao što su npr. Šibenik ili Gospić. Razgovaralo se i o potrebi pojačavanja međunarodne suradnje, i to kako predstavljanjem naše kulture u inozemstvu, tako i uzvratnim gostovanjima reprezentativnih projekata iz Europe.</p>
<p> Raspravljalo se i o potrebi veće i kvalitetnije suradnje s turističkim zajednicama, kojima su festivali kao i redovni program kazališta sastavni dio turističke ponude, koja još uvijek nije dovoljno financijski prepoznata. U tom smislu intendanti su izrazili veliko nezadovoljstvo postojećim stanjem, a kao primjer navedeno je Splitsko ljeto, koje nosi kulturni dio turističke ponude toga grada, a da pritom turistička zajednica za to ne izdvaja niti jednu kunu. Ministarstvo je zatražilo analizu troškova te cijena kazališnih ulaznica.</p>
<p>Istaknuti su i kadrovski i novčani problemi, izmjena Zakona o kazalištima i pitanje mladih darovitih umjetnika te mogućnosti njihove afirmacije u hrvatskim nacionalnim kućama, stoji u priopćenju Ministarstva kulture. </p>
<p>Š. I.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novac za Galeriju Vidović nije propao </p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> – Član splitskoga Gradskog poglavarstva zadužen za kulturu Marijan Šare demantirao je za Vjesnik napise kako ga je ministar kulture Božo Biškupić na sastanku s čelnicima ureda za kulturu poglavarstava Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka kritizirao jer Grad Split nije iskoristio 700 tisuća kuna koje mu je za otvaranje memorijalne Galerije Vidović Ministarstvo dodijelilo u prošloj godini. </p>
<p>»Ministar nije upotrijebio prozivački ton na sastanku, već ga je zanimalo što se događa s galerijom oko čijeg se osnivanja i otvaranja već godinama stvaraju problemi«, rekao je Šare i naglasio kako se oko 50 posto investicija koje se od države zatraže uopće ne ostvari.</p>
<p> »Novci za Galeriju Vidović su zatraženi u listopadu 2002. godine, a poznato je da se nekoliko mjeseci prije nadolazeće godine ne može odrediti točan tijek svih radova. Kad sam došao na čelo ureda za kulturu u rujnu prošle godine, zatekao sam nezavidno stanje u vezi s budućom Galerijom Vidović, koja će se nalaziti u nekadašnjoj kući Andrić na Peristilu, a to je sporost u dobivanju građevinske dozvole i problem premještanja trafo stanice iz toga prostora«, kazao je Šare.</p>
<p> Napominje kako 700 tisuća kuna nije propalo, jer je Ministarstvo rebalansom ta sredstva iskoristilo u druge svrhe. Šare objašnjava da je Ministarstvo kulture prošlu godinu završilo s minusom u proračunu pa im je neiskorišteni novac za Galeriju Vidović dobro došao. </p>
<p>»Za potrebe Galerije Grad Split je u prošloj godini izdvojio 1,200. 000 kuna. Novci nisu iskorišteni za namijenjenu svrhu, ali su rebalansom gradskog proračuna preusmjereni na druga mjesta«, kazao je Šare i obećao kako će do kraja ove godine Galerija Vidović ipak biti otvorena. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Cibosi ukrotili europske prvake </p>
<p>Drugu godinu za redom Cibona je slavila protiv aktualnog europskog prvaka u dvorani Dražena Petrovića / Cibonina utakmica nije mogla proći bez drame, no kada su gosti smanjili na 68-70 Mance je pogodio tricu i zapečatio pobjedu cibosa </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Košarkaši Cibone definitivno znaju igrati protiv Barcelone jer je drugu godinu zaredom, momčad aktualnog europskog prvaka »pala«protiv cibosa u dvorani Dražena Petrovića. U 9. kolu Eurolige Anzulovićeva je momčad slavila protiv velike Barcelone 74-68 (41-34). »Vukovi« su pokazali da znaju čuvati svoju »jazbinu« jer ove su sezone u najelitnijem europskom natjecanju u pet domaćih utakmica ostvarili svih pet pobjeda. </p>
<p>Uraganski početak dao je krila domaćoj momčadi, Josip Vranković načeo je Barcelonu koja je igrala bez Dejana Bodiroge. Najbolji igrač Europe osjetio je prije dvoboja želučane tegobe, pa se tako nije niti zagrijavao, već je utakmicu odgledao s klupe. Već u 6. minuti Cibona je imala 12 poena prednosti (18-6), a uz ubojitost u napadu, Anzulovićeva je momčad iskazala ogromnu želju i borbenost u obrani. Poljak i Golemac uspješno su se hrvali s katalonskim »tornjevima« Dueńasom, Femerlingom i Fučkom. Tricom Rimca u 11. minuti domaća je momčad došla do najveće prednosti (32-16), no bilo je jasno da i gostujući igrači moraju nešto pogoditi. Serijom 11-0 Barcelona je smanjila na 27-32, no cibosi su i dalje držali visok intenzitet obrane, ovog puta nije previše »crnih« minuta. Ulaskom Kusa umjesto Penna počelo je zapinjati u Ciboninom napadu, no Anzulović je morao odmoriti Amerikanca koji se požalio na bolove u mišiću. U izostanku Bodiroge, odgovornost kod Barce je preuzeo Fučka (27 poena, 10 skokova) čijim je poenima Barcelona izjednačila na 45-45 u 25. minuti. Izjednačila, ne i povela, niti jednom na utakmici. Ulaskom Penna cibosi su ponovno zaigrali sigurnije, Sesara je zamijenio Rimac i počeo ponovno puniti koš Barcelone. </p>
<p>Ipak, Cibonina utakmica nije mogla proći bez drame. Koševima Žižića i Rimca Anzulovićeva je momčad stigla do +8 (70-62) u 39. minuti. Potom je Krasić početnički pogriješio, krivo dodao loptu 55 sekundi prije kraja, što je Ilievski kaznio tricom i smanjio na 68-70. U odlučujućem napadu, Penn je dugo vodio loptu i iz prodora pronašao Mancea u kutu koji je pogodio tricu i zapečatio pobjedu cibosa. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – BARCELONA 74-68 (29-16, 12-18, 19-20, 14-14)</p>
<p>CIBONA VIP: PENN 6, Kus 4 (2-2), RIMAC 23 (3-4), Krasić 5 (2-2), Žižić 6, GOLEMAC 14 (2-4), Sesar, Mance 6 (1-2), POLJAK 4, Omerhodžić, VRANKOVIĆ 6 (1-2), Ugrinoski.</p>
<p>BARCELONA: Rodriguez, ILIEVSKI 7 (2-2), FUČKA 27 (6-6), FEMERLING 5 (1-2), Bodiroga, NAVARRO 11 (4-5), Dueńas 4, De La Fuente 6 (1-2), Sada, Gasol, Grimau 8 (1-2). </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Cibona 27-58 (47%), Barcelona 24-59 (41%).</p>
<p>TRICE: Cibona 9-17 (53%), Barcelona 5-23 (22%). </p>
<p>SKOKOVI: Cibona 37 (26+11), Barcelona 31 (21+10). </p>
<p>SUCI: Sudek (Svk), Colucci (Ita), Kestutis (Lit). GLEDATELJA: 5000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Slaven RIMAC. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Premijerna pobjeda Simard u karijeri </p>
<p>Kanadska skijašica, 23-godišnja Geneviéve Simard s autsajderskog mjesta stigla do prve pobjede u karijeri </p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO, 14. siječnja</p>
<p> – Geneviéve Simard, 23-godišnja kanadska skijašica iz Quebeca, na superveleslalomu u talijanskoj Cortini ostvarila je prvu pobjedu u karijeri. Djevojka koja je na Svjetskom prvenstvu u St. Moritzu prošle godine nagovijestila svoje mogućnosti u brzim disciplinama (»nesretno« četvrto mjesto na SP-u), dominirala je superveleslalomom na Tofana stazi.</p>
<p>– Uložila sam maksimalni rizik i odrekla se kočnice prije ove utrke, pa što bude, reagirala je Kanađanka nakon pobjede u kojoj je drugoplasirana zaostala više od pola sekunde. </p>
<p>Inače, bila je to utrka autsajdera, budući da je i drugo mjesto Njemice Riesch njezin vrhunac karijere. Također, utrkama se vratila i Renate Götschl, nakon pada u Veysonnazu, i to solidnim sedmim mjestom. Nova će se utrka u Cortini, spust, održati u petak.</p>
<p>l Rezultati superveleslaloma: 1. Simard (Kan) 1:13.05, 2. Riesch (Njem) +0.65, 3. H. Gerg (Njem) +0.78, 4. Lalive (SAD) +0.85, 5. Montillet (Fra) +1.09... 7. Götschl (Aut) +1.29... </p>
<p>Poredak superveleslaloma (nakon 4 utrke od 8): 1. H. Gerg (Njem) 265 bodova, 2. Dorfmeister (Aut) 226, 3. Götschl (Aut) 216, 4. Montillet (Fra) 172, 5. Meissnitzer (Aut) 161...</p>
<p>Ukupni poredak u Svjetskom kupu (17 utrka od 34): 1. Pärson (Šve) 763, 2. Götschl (Aut) 609, 3. H. Gerg (Njem) 550, 4. Hosp (Aut) 506, 5. Montillet (Fra) 482... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Što radi osiguranje?</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Je li već dosta tih huligana? Kad će više naše tribine biti pošteđene primitivnih silueta zbog kojih se kasnije od srama crveni cijeli grad? U srijedu su, naime, u smiraju utakmice Cibona – Barcelona, četvorica huligana napala gostujućega igrača Dejana Bodirogu.</p>
<p>Vandali su, preko inertnoga osiguranja, uspjeli razbiti zaštitno staklo, koje dijeli tribine od klupe za goste. Netko od huligana je, pritom, i pljunuo Bodirogu u glavu, a cijeli je prizor, ujedno, začinjen i pravom paljbom uvreda na račun srpske nacionalnosti najboljega europskog košarkaša.</p>
<p> Zanimljivo je, međutim, da Bodiroga uopće nije ulazio u igru, već je cijelo vrijeme, zbog želučanih tegoba, sjedio na klupi.</p>
<p> – Ma, pustite to. To je ionako već prožvakana priča. To nije bitno. Jedino je bitno da je Cibona zasluženo pobijedila, izjavio je Bodiroga na kraju utakmice.</p>
<p> Pitanje je, međutim, što su za vrijeme incidenta radili organi reda? Zbog čega četvoricu rabijatnih tipova nisu izgnali iz dvorane? Zanimljivo, oko parketa se na kraju utakmice stvorio pravi kordon redara, no nitko nije niti prstom mrdnuo! Tako su, eto, vesela košarkaška večer i sjajno navijanje zagrebačke publike zasjenjeni nekolicinom vandala, koji Zagreb ponovno nastoje prikazati kao kakvu zaostalu provinciju. Takvima nije mjesto niti na tribini, niti u blizini dvorane, a niti u samome gradu!</p>
<p> Ukupni će dojam možda ipak popraviti činjenica da je 20-ak gostujućih navijača, zaogrnutih klupskim majicama i šalovima, za vrijeme utakmice nesmetano sjedilo neposredno pored domaćih drukera. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tudor i Šimić ne igraju, Pršo na raskrižju...</p>
<p>Izbornik hrvatske reprezentacije Otto Barić čvrsto drži do prakse kako samo spreman igrač u punoj natjecateljskoj formi može igrati za nacionalnu vrstu. Početkom godine mnoge naše reprezentativne uzdanice nisu ni blizu zelenog travnjaka...</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić upozorava: »Iako se moji reprezentativci ne žale na ozljede, zapravo svi su zdravi, mnogi od njih ne igraju redovito u svojim klubovima. To mi se nimalo ne sviđa!« Problem koji našeg izbornika i najčešće tišti doista je opet aktualan. Barić objašnjava: </p>
<p>– Pomno pratim i zovem sve naše igrače. Stoga vidim da Dario Šimić i Igor Tudor ne igraju u Milanu, odnosno Juventusu. To nije dobro. Ali, ja tu ne mogu učiniti ništa. To su klubovi koji imaju tridesetak profesionalaca. Pa se upravo zbog toga može dogoditi da oni ubrzo opet zaigraju, dok drugi odmaraju.</p>
<p> Bit će zanimljivo vidjeti kako će proći Juventusova ideja trampe. Naime, torinski klub odaslao je ponudu madridskom Realu u kojoj nudi Igora Tudora i 25 milijuna eura za Luisa Figa. No, ako trampa i upali, pitanje je bi li Tudor bio standardan u Realu. </p>
<p>Barić barem dugo nije morao strepiti za sudbinu kapetana Borisa Živkovića, koji je u utorak raskinuo ugovor s Portsmouthom gdje i nije baš bio najredovitiji član udarne postave. Naime, svega dan nakon odlaska iz Engleske Živković je dogovorio angažman s Stuttgartom (četverogodišnji ugovor će potpisati do kraja tjedna), za koji igraju Zvonimir Soldo i Jurica Vranješ, i već se priključio novim suigračima u Portugalu gdje se priprema četvrtoplasirana momčad njemačkog prvenstva. </p>
<p>Za analizu je i situacija s Dadom Pršom, najboljim nogometašem Hrvatske u prošloj godini. Pršo sve manje igra u Monacu, a silne ponude na njegovom stolu nikako da se realiziraju. Kako će se završiti Pršina priča zacijelo brine Barića. </p>
<p>Ako i pređe u novi klub trebat će sačekati kako će se u njemu Pršo snaći i hoće li izboriti mjesto u prvoj postavi, napose stoga što je Pršo poznat kao igrač koji manje trenira, sve kako bi mu ostalo snage za utakmice. </p>
<p> Zabrinjavajuća je situacija i s hrvatskim »dvojcem« u gubitničkoj Herthi, Nikom Kovačom i Josipom Šimunićem. Hertha je u prvom dijelu prvenstva u 17 utakmica zabilježila samo dvije pobjede, uz osam poraza i sedam neodlučenih rezultata, uz razliku pogodaka 15-33. Financijske i rezultatske turbulencije u tom klubu osjećaju i naši igrači koji su sve rjeđe u prvoj momčadi, a s priprema Herthe također ne stižu dobre vijesti, momčad i dalje klimavo igra. </p>
<p>Ivica Olić već duže vremena pauzira, što je i shvatljivo jer rusko prvenstvo je okončano još jesenas, čeka se približavanje ljeta za nastavak prvenstva. Igranje u kontrasmjeru zacijelo može naškoditi Olićevoj spremi i formi. </p>
<p>Istakao je Barić nedavno kako računa i na vratara bečke Austrije, Joeyja Didulicu, našeg mladića koji je rođen u Australiji, a pravi zanat ispekao u amsterdamskom Ajaxu. Razmišlja očito naš izbornik kako pričuva Pletikosi, Tomo Butina u Clubu Bruggeu cementira mjesto na klupi. Shvatljiv je to potez našeg izbornika kojem je prvi uvjet pozivanja u reprezentaciju prava natjecateljska forma. Koju Butina očito ne može doseći kao pričuva veteranu Verlindenu. </p>
<p>Dario Srna, pak, u Šahtaru malo igra, malo ne igra. Upravo je Srna poznat kao igrač koji za pravu reprezentativnu formu mora igrati redovito u svom klubu. </p>
<p> Dok svi ovi slučajevi zabrinjavaju Barića, u slučaju Rapaića ipak napokon malo svijetla. Rapaić igra redovito za Anconu, no Ancona redovito gubi utakmice.</p>
<p>– Ni to nije baš dobro, ističe Barić. – No, kad se sjetimo koliko dugo Rapaić uopće nije igrao, onda s njim i u ovakvoj situaciji mogu biti sretan. Iako bih osobno volio da je u boljem klubu.</p>
<p>Za ostale igrače teško je činiti analizu, pauze u mnogim prvenstvima još traju. Ipak, činjenica jest kako će forma naših reprezentativaca ponajviše ovisiti o njihovim statusima u klubovima. </p>
<p>Zato, s optimizmom gledamo na raspoloženost Tome Šokote u Benfici, na redovite nastupe Rosse u Maccabiju (ipak slabija liga nego što Barić želi), na standardnost Tomasa u Fenerbahçeu... No, to je u ovom trenutku ipak premalo za širok osmijeh našeg izbornika. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Barić uvodi kodeks za igrače </p>
<p>Barić prisustvovao treningu nogometaša Hajduka, te je porazgovarao sa svojim pomoćnikom Zoranom Vulićem, trenerom Hajduka, kao i s nekoliko igrača. Potom je u uredu direktora Fredija Fiorentinija susreo nogometnog znalca Tomislava Ivića... </p>
<p>SPLIT, 14. siječnja</p>
<p> – Otto Barić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i Zorislav Srebrić, glavni tajnik Saveza u srijedu su posjetili Hajduk i dogovarali organizaciju prijateljske utakmice Hrvatska – Njemačka (18.veljače, Poljud, 20.45 sati). </p>
<p> Ujutro je Barić prisustvovao treningu nogometaša Hajduka, te je porazgovarao sa svojim pomoćnikom Zoranom Vulićem, trenerom Hajduka, kao i s nekoliko igrača. Potom je u uredu direktora Fredija Fiorentinija susreo nogometnog znalca Tomislava Ivića, tema njihove žustre rasprave je bio, između ostalog, i Goran Sablić, nogometaš Dinama iz Kijeva.</p>
<p> Do lipnja je ostalo još dovoljno vremena za Barića da posloži uspješni igrački mozaik. Izjava predsjednika Vlatka Markovića da na EP mora biti među osam želi li voditi »vatrene« u kvalifikacijama za SP 2006. nije poremetila izbornika: </p>
<p>– Svi koji igraju na EP žele doći među osam, a ja se bih za taj uspjeh sada vratio u Zagreb pješice. Ne želim svađe, ni polemike, ali valjda se i mene nešto treba pitati. Ipak, siguran sam kako idem pravim putem. Evo tu je i Klasnić koji ima šansu da se probije u reprezentaciju. Imam 22 kvalitetna igrača, a dolaze tri, četiri mlađa. Mislim na Kranjčara, Ljubojevića i Pranjića. Pronašli smo igrače koji će trajati barem sedam do osam godina i uvjeren sam da ćemo igrati i na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj.</p>
<p>Međutim, izbornika Barića s vremana na vrijeme izbace iz takta izjave pojedinaca, pa je odlučio uvesti kodeks ponašnja za igrače. </p>
<p>– Bilo je nekoliko slučajeva razgovora igrača s novinarima koji su remetili ozračje. I mene se na početku željelo prikazati drugačijim nego što jesam, pa zatim se pokušavalo oslabiti naše odnose u reprezentaciji, ali smo iz svega izašli jači. Sretan sam s odnosima u našoj reprezentaciji, kao što sam zadovoljan i s mojim suradnicima.</p>
<p>Izbornik Barić je u pripremama prije EP izabrao igrati utakmice s jakim protivnicima. Prva je na redu Njemačka (aktualni svjetski doprvak), zatim Turska, Slovačka i Danska, a želje našeg izbornika do Portugala su:</p>
<p>– Prvo je da ne bude ozljeda. Zatim da svi igrači igraju što više i da EP dočekaju u natjecateljskoj formi. Pitanje je koliko mogu na ovako zahtjevnom natjecanju pružiti igrači koji ne igraju. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Igrači zaprijetili bojkotom priprema</p>
<p>U pismu je izražena ogorčenost zbog odluke klupskih čelnika da javnosti predoče popis lanjskih isplata igračima </p>
<p>OSIJEK, 15. siječnja</p>
<p> - »Ne nađemo li zajednički jezik s klupskom upravom, odlučili smo prestati raditi i doći do naplate dugovanja nekim drugim putem!« To je završna rečenica pisma kojeg su nogometaši Osijeka uputili upravi kao odgovor na nedjeljno objavljivanje svih primanja »bijelo-plavih« u 2003. godini. Potpisana su 23 igrača, a prije završnog zaključka, u kojem se tvrdi kako su »svi svjesni financijske situacije u klubu i kako je svima u srcu dres Osijeka, ali i profesionalci koji izvršavaju svoje obveze pa traže da im se profesionalno ispunjavaju i obveze iz ugovora«, kao i da »ne žele ići na pripreme sve dok se veći dio dugovanja ne isplati svakom nogometašu«, izražena je ogorčenost zbog odluke klupskih čelnika da javnosti predoče popis lanjskih isplata.</p>
<p>– Ogorčeni smo jer nitko nema pravo dirati u privatnost igrača, uvodna je konstatacija potpisanih igrača. – Mislimo da bi bilo korektno objavljivanje i primanja predsjednika, dopredsjednika i ostalih članova uprave koje su primili u klubu, a i u svojim tvrtkama, kad su već objavili naša primanja. Osim toga, primanja su objavljena u brutto iznosima na koja su igrači morali platiti odgovarajuće poreze i prireze..., što bitno umanjuje netto iznose. S druge strane, zadnjih smo godina primili mali dio onoga što nam prema ugovorima pripada...</p>
<p>Malovan, Brkić, Pranjić, Milardović, Burcsa, Tkalčević, Vratović, Božinovski, Jukić, Špehar, Grnja, Ljubojević, Miljković, Skender, Balatinac, Mikulić, Vukšić, Babić, Buljat, Prijic, Radics, Primorac i Mur, koji su potpisali to nesvakidašnje i neuobičajeno pismo, tvrde i da je ljetos novoizabrano čelništvo moralo znati kakve financijske obveze preuzima, da ih iritiraju česte izjave predsjednika Tihomira Maršića kako će u najkraćem roku riješiti dugove, ali i da, iako dopredsjednik Vladimir Bučević u obraćanju javnosti spominje socijalne slučajeve, to nitko nije rekao, no da, doista, ima igrača koji - preživljavaju...</p>
<p>Dani prolaze, sukobi na novoj osječkoj »fronti« su kulminirali, pa se s nestrpljenjem očekuje rasplet. Budu li igrači doista obustavili rad budućnost osječkog prvoligaša bit će ozbiljno dovedena u pitanje. Sjedanje za isti stol i postizanje, bilo kakvog rješenja, stav je osječke javnosti, postao je imperativ za sve one koji su novonastalu situaciju i »zakuhali«. </p>
<p>A. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Hrvati bi nas sigurno rado vidjeli u četvercu« </p>
<p>Prijelaz Britanaca u četverac mogao bi olakšati posao našim najboljim veslačima, braći Skelin, u borbi za olimpijsko odličje </p>
<p>LONDON, 14. siječnja</p>
<p> – Najpoznatiji svjetski veslački dvojac, Britanci Matthew Pinsent i James Cracknell, objavili su kako postoji mogućnost da u Ateni neće veslati u dvojcu bez kormilara. Naime, glavni britanski reprezentativni trener Jürgen Grobler, najavio je kako bi na Olimpijskim igrama Pinsenta i Cracknella mogao uključiti u četverac.</p>
<p>Matthew Pinsent osvojio je već tri zlatna olimpijska odličja, dva u paru s legendarnim Stevenom Redgraveom te jedno u četvercu. S Jamesom Cracknellom je, pak, 2000. bio svjetski prvak u dvojcu »sa« i dvojcu »bez«, a 2001. »samo« u dvojcu »bez«. Na posljednjem SP-u ovaj je dvojac osvojio četvrto mjesto koje je na Otoku dočekano s priličnim razočaranjem. Upravo bi taj rezultat mogao uvjeriti Groblera da Pinsenta i Cracknella priključi još dvojici veslača i s četvercem pokuša donijeti zlato Velikoj Britaniji. </p>
<p>Za nas je ova vijest posebno zanimljiva jer su Pinsent i Cracknell posljednjih godina najveći konkurenti našoj braći Skelin. Prijelaz Britanaca u četverac mogao bi olakšati posao našim najboljim veslačima u borbi za olimpijsko odličje. </p>
<p>– Naši najveći suparnici Hrvati i Australci sigurno bi bili sretni da nastupimo u četvercu, kazao je Cracknell. </p>
<p>Ipak, ova je ideja još daleko od ostvarenja. Priznao je to i Pinsent nakon razgovora s trenerom.</p>
<p>– Grobler mi je poručio da treniramo i budemo što bolji, te da će on donijeti najbolju moguću odluku. </p>
<p>Do Atene je ostalo još mnogo vremena i tek treba vidjeti kakva će biti konačna odluka britanske struke. No, čak ako Pinsent i Cracknell i nastupe u dvojcu, ne znači da će izgledi Skelina za medalju biti manji. Uostalom, Splićani su već pobjeđivali Britance, pa zašto to ne bi mogli ponoviti i u Ateni... </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zdravko Zovko savjetnik mađarskog izbornika na EP-u </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Hrvatski trener Zdravko Zovko na ovom će EP-u rukometaša biti u svojstvu savjetnika mađarske reprezentacije. Mađarski je rukometni savez odlučio iskoristiti trenera mađarskog prvaka Fotexa iz Veszprema, koji daje šest mađarskih reprezentativaca, SiCG reprezentativca Arpada Šterbika i naše zlatne rukometaše Mirzu Džombu i Slavka Golužu. </p>
<p>– Zamolio me mađarski savez, dobar sam s izbornikom Laszlom Skaliczkyjem, a i moj klub daje mnogo igrača. Pristao sam, zašto ne bih, kad već zarađujem u Mađarskoj. To će ionako biti samo za Europsko prvenstvo, kaže Zovko, odmarajući se u Zagrebu. </p>
<p>Kako je rekao, na pripreme Mađara neće ići, vidjet će ih tek u Celju, kad počne natjecanje. </p>
<p>– Razgovarao sam se s nekim svojim igračima o tome kako im je bilo na turniru u Španjolskoj. Neću se gurati, no Skaliczkyju ću biti na raspolaganju. Ako pomognem, odlično, rekao je Zdravko Zovko. </p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Je li dobitna kombinacija »portugalci« plus Ćavar</p>
<p>»Ćavar je univerzalac, a to je ono što nam treba. On je krilo, igra vanjskog, a i pivota po potrebi. Vidi se da nije pivot po vokaciji, ali je iskoristiv. U obrani se možemo osloniti na njega«, opisivao je Lino Červar iskusnog igrača </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Za nekoliko će dana Lino Červar objaviti kojih će 16 igrača voditi na Europsko prvenstvo u Sloveniju (od 22. siječnja do 1. veljače). U Poreču na pripremama još ima 21 igrača na raspolaganju i, kako je rekao, uskoro će sa svojim pomoćnikom Irfanom Smajlagićem odlučiti koju će petoricu otpisati. </p>
<p>Recimo da će u Sloveniju krenuti »portugalci«. To znači da imamo tri vratara, Vladu Šolu, Valtera Matoševića i Marija Kelentrića, dva desna krila Mirzu Džombu i Vedrana Zrnića, lijevo krilo Nikšu Kaleba, pivota Renata Sulića i Igora Vorija te vanjske igrače Petra Metličića, Ivana Balića, Slavka Golužu, Denisa Špoljarića, Blaženka Lackovića, Davora Dominikovića i Tončija Valčića. Od portugalskog sastava nema Božidara Jovića, koji se oprostio od aktivne karijere. </p>
<p>Červar i Smajlagić posljednjih dana prevrću tko će biti 16. igrač, a prema mišljenju mnogih, to će biti Patrik Ćavar. On je u dvije pripremne utakmice protiv Slovačke dobio i najveću minutažu od svih igrača na testu. Isprobavali su ga u obrani, ali i u napadu. </p>
<p>– Ćavar je univerzalac, a to je ono što nam treba. On je krilo, igra vanjskog, a i pivota po potrebi. Vidi se da nije pivot po vokaciji, ali iskoristiv je. U obrani se možemo osloniti na njega, opisivao je Červar iskusnog igrača. </p>
<p>Od ostalih igrača, izbornika su se dojmili Denis Buntić i Danijel Grgić. Červarov je najveći problem pronaći Metličićevu zamjenu, no očito da Hrvatska nema takvog igrača. Vukas to pokušava godinama i ne uspjeva, a Buntić još treba narasti. Tako će i Buntić i Grgić pričekati neku drugu priliku. </p>
<p>– Buntić ima kvaliteta, kako se oslobađao bio je sve bolji i mislim da bi ubuduće mogao biti koristan. Grgić je u svakom slučaju vrlo zanimljiv igrač. Odlično igra u Bundesligi, može biti vanjski, može biti pivot, daje ritam igri, šturo je pohvalio Červar ovu dvojicu. </p>
<p>Naravno, to je idealna varijanta. Bude li ozljeda, popis bi mogao biti drukčiji, a to bi našoj reprezentaciji donijelo velike probleme. Naime, jasno je da Hrvatska ima odličnu prvu momčad, ali ne i dostojne zamjene. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Split prekinuo niz poraza</p>
<p>SPLIT </p>
<p> – Košarkaši Splita uvjerljivom pobjedom od 100-73 protiv favoriziranog Choleta prekinuli su niz poraza. Ova pobjeda je i prva treneru Juri Zdovcu otkad je sjeo na splitsku klupu. U ovih 12 dana koliko vodi »žute« osjeća se veliki pomak u organizaciji ali i odgovornosti igrača prema svojim obvezama i prema suigračima. Igra protiv Francuza i borbenost pokazuju da treneru Zdovcu treba dati punu podršku u raščišćavanju amaterskog ponašanja njegovih igrača. </p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>SPLIT CO – CHOLET 100-73 (22-16, 31-17, 20-25, 27-15)</p>
<p>SPLIT CO: McCants 15, Oršulić 2, Kedžo 18, Smith 7, Rančić 20, Ukić 17, Pašalić 6, Vučica, Delić 4, Perić 9, Siričević 2, Bilić. </p>
<p>CHOLET: Fletcher, Lyday 2, Malet, Desroses 6, Ferchaud 15, Biliba 6, Marquis 6, Akpomedah 1, Hayes 21, Gelabale 16. </p>
<p>SUCI: Tihomir Bubalo (SiCG), Oliver Herlt (Austrija) i Milan Brzijak (Slovenija), GLEDATELJA: 500 </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir RANČIĆ </p>
<p>• Ostali rezultati: skupina A: Lukoil – Astronauts 89-70, Opel – Real Madrid 69-75; skupina B: Kapfenberg _ ZADAR 76-88, Atlas – RheinEnergie 86-89, Lleida – Auna 69-66; skupina C: Varese – Ventspils 85-75, Alicante – Crvena Zvezda 78-81, Gravelines – Charleroi 57-67; skupina D: Telekom – Pepinster 92-79, Reflex – Juventut 77-73, Hapoel – Virtus 101-84; skupina E: Budućnost – Makedonikos 85-74, Estudiantes – Le Mans 82-76, EiffelTowers – Energy 90-81; skupina F: Rytas – Brighton Bears 62-71, Prokom – ionikos 92-90.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Financijska nedisciplina Francuske i Njemačke pred Europskim sudom</p>
<p>U pitanju je zapravo odluka ministara financija EU, tzv. Ecofina, o suspenziji Pakta o stabilnosti u slučaju dviju najvećih ekonomija u EU, francuske i njemačke, zbog pretjeranog trošenja državnog novca</p>
<p>BRUXELLES, 14. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Europska komisija, kao »zaštitnik Sporazuma«, pravnog temelja EU-a, krenula je podijeljena u bitku za zakonitost. Ona se je složila da se pravno ocijeni njemačko i francusko nepoštivanje pravila financijske discipline određenih Paktom o stabilnosti. U pitanju je zapravo odluka ministara financija EU, tzv. Ecofina, o suspenziji Pakta o stabilnosti u slučaju dviju najvećih ekonomija u EU, francuske i njemačke, zbog pretjeranog trošenja državnog novca. Ecofin je tužen radi kršenja zakona EU pravljenjem izuzetaka od pravila financijske discipline. </p>
<p>No, Komisija se razišla u stavovima na kojoj točci treba štititi zakonitost, a odluka Ecofina predana je na hitnu obradu Europskom sudu u Luxembourgu. Sama je rasprava o tome treba li slučaj predati sudu trajala tri sata, ostavivši navodno podjele. Protiv odluke da se krene u rat za zakonitost bile su Njemačka i Francuska, ali i Središnja europska banka. </p>
<p>Pedro Solbes, povjerenik EU-a za monetarne poslove iznio je sljedeći stav: »Europski se zakoni trebaju provoditi, za sve je nas bitno da su jednaki za svakoga i da se provode bez razlike, bile to velike ili male zemlje.« Njegov glasnogovornik Gerassimos Thomas je ustvrdio: »Trebali smo ovo učiniti, uloga čuvara Sporazuma obavezuje nas da učinimo sve da se Sporazum poštuje«. </p>
<p>Na poštivanje pravila pozivaju manje zemlje članice EU-a koje su prolazile teška vremena kako bi se zadržale u dogovorenim i dopuštenim okvirima javne potrošnje. Francuska i Njemačka su već treću godinu u »crvenom« i smatraju da im je oporavak moguć ne prema slovu Pakta o stabilnosti i rastu, već po njihovom vlastitom nahođenju. Zato su i francuski povjerenici u Europskoj komisiji glasovali kao Francuzi, a ne kao Europljani. </p>
<p>Ministar financija Njemačke Hans Eichel, ni nakon objave da je Europska komisija proslijedila čitav slučaj na pravnu provjeru, ne shvaća njezine razloge: »Ovo je bespotrebno«, rekao je novinarima. Nijemci su ocijenili da je za cijelu priču stvorenu kršenjem pravila potrebno izvjesno razdoblje »hlađenja usijanih glava«, čemu zasigurno neće pripomoći potpirivanje vatre otvaranjem sudskog postupka. </p>
<p>Francuzi su bili nešto umjereniji u osudi: »Komisija je učinila ono što je smatrala shodnim«, pomirljivo je komentirao premijer Jean-Pierre Raffarin. Pariz i Berlin se ne uzbuđuju zbog eventualne po njih nepovoljne presude Europskog suda, računajući da će proći bez posljedica. </p>
<p>Odluče li suci u Luxembourgu da je Ecofin u pravu, a Europska komisija u krivu, to bi bio finalni udarac njenom kredibilitetu, zapravo krajnje poniženje. Europska komisija je svjesna igre u koju se upustila. Svjesna je i da se sadržaj Pakta o stabilnosti i rastu mora mijenjati, postati fleksibilniji kako bi bolje odgovorio zahtjevima vremena i okolnostima. Romano Prodi je obećao u veljači objaviti viđenje Europske komisije izmijenjena sustava održavanja financijske discipline. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Proširenje EU završava na Balkanu</p>
<p>Irska će raditi na tome da se što prije postigne kompromis o europskom ustavu, no možda se neće uspjeti izboriti za nj, jer Španjolska i Poljska još ne pokazuju spremnost na popuštanje</p>
<p>BRUXELLES, 14. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Proširenje Europske unije završava s primanjem balkanskih zemalja u EU, čulo se u Europskom parlamenta u Strasbourgu. </p>
<p>Osvrćući se na svečanost proširenja EU-a, zakazanu u Dublinu 1. svibnja, predsjednik Europske komisije Romano Prodi je rekao da će »svečanosti u Dublinu i širom Europe biti simboličan trenutak otvaranja novih horizonata. Ovaj je monumentalni korak kao kad stignete na planinski prijevoj; kad ste već gore pogled vam se mijenja: vidjet ćemo krajnje granice Unije koje će biti kompletirane kad obuhvate sve zemlje zapadnog Balkana«. </p>
<p>Predsjedavajući Europskim vijećem Bertie Ahern istaknuo je privrženost irskog predsjedništva i cijele Europske unije solunskoj agendi za zapadni Balkan, uz obećavanje pune podrške svim demokratskim vladama zemalja regije. Pravi su i hitni europski poslovi: ustav je prva, zapravo najznačajnija tema. »Učinit ćemo sve kako bismo postigli sporazum«, poručio je Ahern eurozastupnicima. »Ukoliko moje konzultacije ukažu na postojanje istinske mogućnosti sporazuma, odmah ću reagirati kako bih iskoristio tu priliku«, veli Ahern. »Novi ustav će pomoći Uniji da igra čvršću i efikasniju ulogu u širem okružju svijeta; s druge strane, zamjetnija odgoda naškoditi će našem kredibilitetu i oslabiti nam pozicije.« </p>
<p>Ahern je pokušao biti realan, ne obećavajući da će posao završiti do kraja lipnja kad prestaje irsko predsjedavanje EU-om. Pogotovo stoga što zemlje »najzaslužnije za umrtvljivanje cijelog procesa«, Španjolska i Poljska, i dalje ne signaliziraju nikakvu spremnost na popuštanje u svojim uvjetovanim zahtjevima zamjene privole za pravičniju većinu u procesu odlučivanja, primjereniju demografiji, za više financijskih povlastica nego što im to objektivno pripada. </p>
<p>Problem Ahernu i Ircima stvorio je i ne htijući Silvio Berlusconi koji je malo od svih svojih (navodnih) dogovora o sadržaju ustava stavio na papir. Glavnina usuglašenoga su usmeni džentlmenski sporazumi Berlusconija s liderima, dogovoreni uglavnom u bilaterali i teškoj privatnosti. </p>
<p>Ustav je prioritet nad prioritetima, ali Ahern dopušta da sporazum, usprkos svim vrstama ohrabrivanja, može »preskočiti« Irce i prijeći u zadatak Nizozemcima u drugoj polovici godine. »Tek trebamo vidjeti je li moguće postići suglasnost za našega mandata«, zaključio je irski premijer.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Shrader: Muslimani su planirali čišćenje Hrvata iz srednje Bosne</p>
<p>Američki povijesničar Charles R. Shrader u svojoj knjizi dokazuje kako su optužbe i osude zatvorenih Hrvata iz srednje Bosne krivo utemeljene</p>
<p>ZAGREB/CHICAGO, 14. siječnja </p>
<p> - Američki časnik i povjesničar Charles R. Shrader govorio je prošli vikend na skupu američkih Hrvata u čikaškoj župi sv. Jeronima o svojoj knjizi kojom dokazuje muslimansku agresiju na hrvatske enklave u središnjoj Bosni, izvijestio je predsjednik čikaške podružnice HKD-a »Napredak« Ante Čuvalo.</p>
<p> Na temelju izvješća promatrača UN-a i EU-a i svjedočenja u Haagu Shrader u objavljenoj knjizi, sredinom 2003., na engleskom jeziku »The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia - A Military History, 1992-1994.« (Muslimansko-hrvatski građanski rat u središnjoj Bosni - Vojna povijest 1992.-1994.) dokazuje kako su optužbe i osude zatvorenih Hrvata iz središnje Bosne krivo utemeljene te kako je napad na Ahmiće bio potpuno legitiman vojni cilj.</p>
<p> Shraderovu knjigu koja optužuje Armiju BiH za agresiju na hrvatske enklave u središnjoj Bosni, objavila je u SAD-u naklada Texas A - University Press. Autor u njoj pokazuje kako je »uzrok rata protiv Hrvata u središnjoj Bosni bio strateški operativni plan Armije BiH, a njegov prvi cilj ostvarivanje komunikacijskoga nadzora na smjerovima sjever-jug u središnjoj Bosni i povezivanje sjevernih muslimanskih postrojba s onima na jugu koje su im osiguravale komunikaciju s vanjskim svijetom«.</p>
<p> Drugi cilj tog plana, kako navodi, podrazumijevao je ovladavanje vojnoindustrijskim kapacitetima u središnjoj Bosni, odnosno u Vitezu, Travniku i Novom Travniku, i na njezinu rubu tvornicama u Bugojnu, Vakufu, Prozoru, Jablanici, Konjicu i Hadžićima kako bi se omogućilo naoružavanje Armije BiH. Treći je cilj bio, dodaje, »opkoljavanje bosanskohrvatske enklave u središnjoj Bosni, njezino drobljenje kako bi se očistilo Hrvate s toga područja i tako osigurao prostor za muslimanske izbjeglice koje su Srbi protjerali iz drugih područja«.</p>
<p> »Postizanje tog cilja osiguralo bi muslimanima prevlast i politički nadzor nad središnjom Bosnom«, piše Shrader u knjizi. Ono što se mnogima činilo kao agresija bosanskih Hrvata, Shrader objašnjava kao vođenje »aktivne obrane« - doktrine koju primjenjuje američka vojska, ističe se u izvadku recenzije na ovitku knjige. </p>
<p> Shrader vjeruje da su UN-ovi i europski promatrači »odlučili naprečac i Hrvate osudili za agresiju«, piše u tekstu recenzije i dodaje kako Hrvati u središnjoj Bosni »nisu bili agresori jer su se slabo naoružani pred očito brojčano nadmoćnim muslimanima zapravo branili«. </p>
<p> Knjiga obrađuje okolnosti u kojima su se vodile ratne operacije, ustrojstvo, zapovjedništva, nadzor, komunikacije, izobrazbu, doktrinu i logistiku Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane (HVO).</p>
<p> Charls R. Shrader, američki časnik i povjesničar, bio je vojni savjetnik u slučajevima za ratne zločine Haaškoga suda, predavač vojne povijesti na West Pointu i Sveučilištu Columbia. Objavio je više knjiga, među kojima »Communist Logistics in the Korean War«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nezakonito prisluškivano pedesetak političara i novinara</p>
<p>SARAJEVO, 14. siječnja</p>
<p> - Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (FOSS) u tajnoj operaciji, izvedenoj tijekom 2003., vjerojatno je protuzakonito prisluškivala najmanje 50 poznatih osoba iz BiH uključujući istaknute političare i novinare.</p>
<p>Do tih je podataka došlo posebno povjerenstvo Parlamenta BiH. To je povjerenstvo utemeljeno kako bi ispitalo tvrdnje da je skupina oporbenih političara zajedno s bivšim ravnateljem FOSS-a Munirom Alibabićem navodno pripremala državni udar u BiH i rušenje vlasti formirane nakon izbora 2002. </p>
<p> Takve tvrdnje plasirali su mediji bliski Stranci demokratske akcije (SDA). A njezini su dužnosnici za pokušaj pripreme državnog udara otvoreno optuživali predsjednika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatka Lagumdžiju. Dijelovi posebnoga izvješća FOSS-a, sačinjenoga na temelju prisluškivanja telefonskih razgovora što su ih vodili Lagumdžija i Alibabić s mnogim osobama iz javnoga života pojavili su se u medijima, iako je taj materijal tretiran kao državna tajna.</p>
<p> Tužiteljstvo Federacije BiH odbacilo je zahtjev FOSS-a za provođenjem istrage protiv Lagumdžije i Alibabića, smatrajući kako je on neutemeljen. No, federalni i državni parlament odlučili su dodatno ispitati cijeli slučaj, ponajprije kako bi ustvrdili jesu li Alibabićevi nasljednici u FOSS-u kršili zakone vodeći privatni rat protiv svojega smijenjenoga šefa.</p>
<p> Početkom ovoga tjedna parlamentarno je povjerenstvo ispitalo predsjednika Vrhovnog suda Federacije BiH Amira Jaganjca, federalnog tužitelja Zdravka Kneževića, ministra sigurnosti BiH Barišu Čolaka, ravnatelja Uprave policije federalnog MUP-a Zlatka Miletića, urednika tjednika Slobodna Bosna Senada Avdića te Munira Alibabića i još nekoliko dužnosnika FOSS-a.</p>
<p> Ta su saslušanja bila zatvorena za javnost, ali predsjednik Povjerenstva Tihomir Gligorić za sarajevsko je Oslobođenje naknadno izjavio kako je »šokiran razmjerima kršenja ljudskih prava« u slučaju navodnoga državnog udara.</p>
<p> Među prisluškivanim osobama, koliko se zasad zna, bili su glavna urednica Oslobođenja Senka Kurtović, Senad Avdić te gotovo cijela novinarska postava popularnog političkoga magazina »60 minuta« Televizije Federacije BiH. Također je ustanovljeno kako je krajnje dvojben zakonski temelj po kojemu je obavljeno prisluškivanje, jer za to nije znao predsjednik federalnoga Vrhovnog suda ni federalni tužitelj.</p>
<p> Poseban je problem »curenje« dijelova tajnoga izvješća FOSS-a. Ravnatelj policije Miletić članovima Povjerenstva mogao je reći samo kako je očito taj materijal posjedovalo mnogo više osoba nego što je to po zakonu smjelo biti. </p>
<p> Banjalučke Nezavisne novine u srijedu tvrde kako je posve sigurno da će vodstvo FOSS-a kazneno odgovarati za protuzakonito prisluškivanje. Najodgovorniji bi mogao biti Ivan Vukšić koji je nakon izbijanja skandala bio prisiljen podnijeti ostavku na dužnost v.d. ravnatelja FOSS-a.</p>
<p> Senad Avdić drži, međutim, kako je Vukšić bio samo dijelom zavjere koja ima i važnu politiku dimenziju. On ističe kako je FOSS zapravo radio »prljavi posao« za potrebe SDA koja je po svaku cijenu željela kompromitirati SDP i Zlatka Lagumdžiju, a u cijelu se kampanju svjesno uključio i najtiražniji list BiH Dnevni avaz.</p>
<p> Epizoda s »državnim udarom« poslužila je predstavnicima međunarodne zajednice u BiH kao ključni dokaz koliko su postojeće entitetske obavještajne službe kompromitirane i neprofesionalne. Stoga ta zemlja mora što prije dobiti depolitiziranu obavještajnu službu na državnoj razini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Koštunica neće u vladu s demokratima</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica izjavio je u srijedu da je manjinska vlada njegove stranke, G17 Plus i koalicije Srpski pokret obnove - Nova Srbija, najviše što DSS može ponuditi poslije izbora. Koštunica je na sjednici Glavnog odbora stranke kazao da bi uključivanje Demokratske stranke Đinđićevih nasljednika u vladu sada bilo »ignoriranje volje birača, zapravo tjeranje inata s narodom«.</p>
<p>Koštunica je dodao da DSS smatra kako je oročavanje duljine mandata manjinske vlade najbolje rješenje, ali da taj stav nije konačan i da je podložan pregovorima s potencijalnim koalicijskim partnerima. Naveo je da će, u slučaju da vlada ne bude vremenski oročena, vrijeme pokazati kad se trebaju provesti novi izbori.</p>
<p>Osim unutarstranačkog otpora velikoj koaliciji reformskog bloka, Koštunica istodobno trpi pritiske Zapada protiv ulaska u vladu s izbornim pobjednicima radikalima. Da se odlučio za suradnju s Demokratskom strankom, što je odbijao još za vrijeme kampanje optužujući je za katastrofalno vladanje, Koštunica bi riskirao da po isteku mandata izgubi, kako su proračunali u DSS-u, od trećine do čak 50 posto glasača. Ustupkom se može smatrati odustajanje od oročavanje manjinske vlade na godinu dana, što je bio prvobitni naum. </p>
<p>Predsjednica skupštine Srbije Nataša Mićić zakazala je za četvrtak konzultacije o sazivanju prve sjednice parlamenta u novom sazivu, priopćeno je iz skupštine Srbije. </p>
<p>U konzultacijama će sudjelovati nositelji, odnosno predstavnici izbornih lista koje su ušle u parlament. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>O'Neill niječe upotrebu tajnih dokumenata </p>
<p>Bivši Bushev ministar ustvrdio da su njegove riječi iskrivljene kako bi se stekao dojam da je Busheva vlada od svoga početka planirala napad na Irak/ O'Neill bi sada rado povukao i izjavu da je Bush »slijepac u sobi punoj gluhih« </p>
<p>WASHINGTON, 14. siječnja</p>
<p> - Bivši američki ministar financija Paul O'Neill zanijekao je u utorak da je dao tajne dokumente autoru knjige u kojoj se predsjednika Busha optužuje da je od početka mandata planirao napad na Irak, ali je rekao kako bi rado povukao neugodne komentare o predsjedniku.</p>
<p> O'Neill je u knjizi novinara Rona Suskinda »Cijena lojalnosti« objavljenoj u utorak optužio Busha da je od početka svojega predsjednikovanja, prije terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. planirao napad na Irak.</p>
<p> Ministarstvo financija je zatražilo istragu o tome kako je u O'Neillovom nastupu na televiziji CBS u nedjelju noću mogao biti upotrijebljen dokument označen kao tajan. U CBS-ovoj emisiji pokazan je dokument označen kao tajan za kojega se tvrdilo da sadržava planove Busheve administracije za Irak nakon Saddama Husseina. O'Neill je rekao kako je pokazana stranica samo okvir koji je mogao ukazivati da je riječ o tajnom dokumentu, a ne i sam dokument.</p>
<p> O'Neill je Suskindu za njegovu knjigu dao diskove s 19.000 dokumenata iz njegova 23 mjeseca rada koja je proveo na mjestu Bushevog ministra financija.</p>
<p>Dokumente dobio za pisanje knjige</p>
<p> U razgovoru na televiziji NBC O'Neil je u utorak rekao da je dokumente za korištenje u knjizi dobio od odvjetnika ministarstva te kako misli da »nema ništa tajno među tih 19.000 dokumenata«. On je također ustvrdio da su njegove riječi iskrivljene da bi se stekao dojam da je Busheva vlada od svoga početka planirala napad na Irak. O'Neill je naglasio kako nije želio reći da je vlada bila u krivu što je nastavila planiranje za moguću promjenu režima Saddama Husseina što je započeo prethodni predsjednik Bill Clinton, nego da je bio iznenađen što je Iraku dan tako visok prioritet te se pojavio na vrhu dnevnog reda već na prvoj sjednici vlade.</p>
<p> O'Neill u knjizi tvrdi kako je način odlučivanja na sjednicama vlade bio često kaotičan, a Busha na sastancima vlade opisao je kao »slijepca u sobi punoj gluhih«. Sada je NBC-ju rekao kako se živopisno izrazio, ali da bi to rado, da može povukao. Bushevi saveznici istupili su u njegovu obranu.</p>
<p> Demokrati iskoristili O'Neillove izjave</p>
<p> Ministar obrane Donald Rumsfeld u utorak je rekao kako se prikazi Bijele kuće u knjizi i njegova iskustva razlikuju kao »nebo i zemlja«. Reagirajući na tvrdnju da je Bush planirao napad na Irak još prije 11. rujna Rumsfeld je rekao da je Bush donio odluku o kretanju u rat protiv Iraka u ožujku 2003. »nakon što je pokušao sve drugo«. Nekoliko demokratskih predsjedničkih kandidata iskoristilo je O'Neillove komentare kao argument da je Bush obmanuo Amerikance tvrdeći da je razlog što ide u rat oružje masovnog uništavanja i veze Husseina s Al Qaidom. Upitan hoće li glasovati za Busha na izborima 2004. O'Neill je rekao kako vjerojatno hoće jer ne vidi nikoga bolje pripremljenog i sposobnijeg.</p>
<p> Bush je otpustio O'Niella nakon što se usprotivio njegovoj ekonomskoj politici, proračunskom manjku i smanjenju poreza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Suspendiran britanski novinar zbog rasističkih izjava o Arapima</p>
<p>Opravdavajući svoje izjave o Arapima, Robert Kilroy-Silk je izjavio: »Napokon, arapske zemlje nisu baš neki blistavi primjer civilizacije, zar ne? Malo koja od njih daje veliki doprinos dobrobiti ostalog dijela svijeta« / Opće je mišljenje da Kilroy-Silk nije u pravu, ali da ga, u ime slobode govora, ne treba kažnjavati </p>
<p>LONDON, 14. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Arapi su »bombaši samoubojice, ljudi koji drugima amputiraju udove i tlačitelji žena«, napisao je nedavno britanski tv voditelj Robert Kilroy-Silk, izazvavši golemu kontroverzu na Otoku.</p>
<p>Premda mu je glavni posao da vodi jedan jutarnji talk-show BBC-ja, on ima i kolumnu u tabloidu Daily Express. Upravo u toj kolumnisti napisao je stvari koje su neki ocijenili rasističkima, pa ga je BBC zbog toga odmah suspendirao. Slučaj je strahovito uzbudio duhove i otvorio raspravu o političkoj korektnosti i slobodi izražavanja. </p>
<p>Robert Kilroy-Silk se brani da nije napadao Arape u cjelini, nego represivne arapske režime koji ženama ne daju nikakva prava, guše građanske slobode i ljude kažnjavaju odsijecanjem ruku ili nogu ako počine neko krivično djelo. No, njegova je kolumna doista sadržavala neke tonove koji su odisali netrpeljivošću.</p>
<p>On je, među ostalim, napisao: »Napokon, arapske zemlje nisu baš neki blistavi primjer civilizacije, zar ne? Malo koja od njih daje veliki doprinos dobrobiti ostalog dijela svijeta. Doista, osim nafte, koju je otkrio, koju producira i koju plaća Zapad, što one doprinose?«</p>
<p>Zbog Kiloroy-Silkovih protuarapskih komentara, BBC je odlučio suspendirati njegovu tv emisiju. Britanska nacionalna rtv kuća tvrdi da mora razmisliti može li on kao domaćin talk showa dalje nepristrano obavljati svoj posao nakon što je onako ocrnio Arape. </p>
<p>Javno mišljenje u Britaniji, bilo da se radi o pismima čitalaca, telefonskim pozivima redakcijama ili anketama, ocjenjuje međutim da BBC nije smio suspendirati emisiju Roberta Kilroy-Silka. Malo tko brani njegove stavove, ali prevladava uvjerenje da suspenzija znači napad na slobodu govora. Ironijom slučaja, sporna novinska kolumna poznatog tv voditelja bila je nedavno greškom tiskana drugi put. Kada je originalno objavljena, prije gotovo godinu dana, nitko na nju nije reagirao. </p>
<p>No, u međuvremenu je BBC postao mnogo oprezniji, nakon što se s vladom javno sukobio oko izvještavanja o iračkom ratu. Jedan BBC-jev novinar, Andrew Gilligan objavio je, naime, da je vlada preuveličala opasnost od Saddama kako bi opravdala vojnu intervenciju. Izvor te storije bio je znanstvenik dr. David Kelly, stručnjak za naoružanje u Ministarstvu obrane. Nakon što je mimo svoje volje bio uvučen u javnu kontroverzu, dr. Kelly je pronađen mrtav, te se pretpostavlja da je sebi oduzeo život. O cijelom slučaju sada se vodi istraga. </p>
<p>Neke najspornije navode BBC-jev novinar Gilligan nije iznio na radiju za koji inače radi, nego u jednoj novinskoj kolumni. Od tada je BBC zabranio nekim svojim najistaknutijim novinarima i voditeljima da honorarno pišu za novine. Kilroy-Silk bio je izuzet od te zabrane, jer se smatralo da njegov jutarnji program koji gledaju umirovljenici i domaćice nema dovoljnu političku težinu da bi bio važan. Potom je poput bombe odjeknula njegova novinska kolumna o Arapima. </p>
<p>Daily Express, u kome je bio objavljen sporni napis, tvrdi da je primio 50.000 telefonskih poziva i tisuće pisama i e-mailova u znak podrške Kilroy-Silku. BBC navodi da je primio 7000 telefonskih poziva, od kojih većina podržava suspendiranog voditelja. Opće je mišljenje da Kilroy-Silk nije bio u pravu, ali da ga, u ime slobode govora, ne treba kažnjavati. BBC međutim tvrdi da se u ovom slučaju ne radi o slobodi govora. »Radi se o tome da posao voditelja BBC-ja nosi sobom odgovornost o onome što se javno napiše ili kaže ... BBC mora ostati nepristran kada se bavi pitanjima koja su u središtu pažnje javnosti ili sporna«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Britanska nacionalna radio-televizijska kuća ne žuri sa svojom konačnom odlukom o sudbini Roberta Kilroy-Silka. Lord Hutton, kome je povjerena istraga o smrti dr. Kellyja uskoro treba objaviti svoje izvješće, a šefovi BBC-ja strahuju da u njemu neće biti pošteđena ni njihova korporacija. U takvom ozračju, BBC je postao izuzetno oprezan, o čemu svjedoči i suspenzija jednog jutarnjeg talk-showa, kojega nitko u Britaniji inače ne smatra važnim. Ta bi se suspenzija mogla pretvoriti i u trajno ukinuće. </p>
<p>U intervjuu za britansku Nezavisnu televiziju, Robert Kilroy-Silk je ustvrdio da je govorio istinu, te dodao da »postoje arapski režimi koji su zli, tiranski i diktatorski«. Postavio je pitanje zašto se to ne smije reći naglas. On se u međuvremenu ipak ispričao, ali Muslimansko vijeće Velike Britanije smatra da to nije dovoljno, a britanska Komisija za rasnu ravnopravnost cijeli je slučaj predala policiji. 11 zastupnika osudilo je voditeljeve komentare kao »rasističke i odbojne« te apeliralo na BBC da »razmotri budućnost gospodina Kilroy-Silka u korporaciji«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Japan svoje samoobrambene snage šalje u Irak na temelju posebnoga zakona</p>
<p>Cijenim Vjesnikov interes za Japan i osobito članke koje objavljujete o Japanu. No, ovim pismom želim ukazati da u tekstu Tomislava Butorca »Milijun dolara odštete za svakog Japanca koji pogine u Iraku«, objavljenom u Vjesniku 12. siječnja 2004. postoji nekoliko nesporazuma.</p>
<p> Japan svoje samoobrambene snage (SDF) šalje u Irak kako bi pomogle u obnovi te zemlje na temelju posebnoga zakona, zakona koji je donesen s tom svrhom i nazvan Zakon o posebnim mjerama za humanitarnu pomoć i pomoć u obnovi Iraka, čiji je nacrt priložen. Stoga za slanje SDF-a u Irak nije potreban amandman Ustavu, nego se događa u okviru sadašnjega Ustava. </p>
<p>Točno je da se u Japanu vode rasprave o izmjenama Ustava. No, u vezi s mogućim izmjenama Ustava nikad, ni u javnosti ni u parlamentu, nije se govorilo o slanju SDF-a u Irak. </p>
<p> Japanska vlada odlučila je poslati samoobrambene snage u Irak 18. prosinca 2003. u skladu s već navedenim zakonom. </p>
<p>HIDEHIRO HOSAKA savjetnik u Japanskom veleposlanstvu u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Slučaj Čačija samo je očit primjer derogiranja pravne države</p>
<p>Budući da smatram da je slučaj Čačija tako očit primjer derogiranja pravne države, miješanja politike u pravne reperkusije osobe koja zdrava tri godine provodi na bolovanju i de facto i de iurae moralni fijasko nove vlasti već u samom začetku, ovo je moje reagiranje na sve to. </p>
<p>U ovom osvrtu sam gospodin Čačija nije bitan, on je samo jedan od slučaja koji ukazuju na: nedjelotvornost pravne države; neprincipijelnost bivše ministrice MORH-a; nedopustiv rad personalne službe MORH-a; nestručnost liječnika ili više liječnika; nestručnost liječničkih komisija pri HZZO i HZMO. To je i moralni skandal HDZ-a.</p>
<p> Zatim: uvredljiv i nedopustiv potez predsjednika Mesića; podrivanje novčanih fondova HZMO; uvreda svim umirovljenicima koji nakon 35/40 godina staža primaju ponižavajući iznos mirovine.</p>
<p> To je korupcija, mito i političko mafijaštvo na štetu svih građana i države; moralna upitnost osobe koja zdrava koristi trogodišnje bolovanje; odgovornost osobe koja je imenovala teško bolesnu osobu na visoku i odgovornu funkciju. </p>
<p>Javnost s pravom očekuje veoma precizne odgovore od ministrice pravosuđa, ministra za zdravstvo i socijalnu politiku, ministra unutrašnjih poslova, HZMO-a i HZZO-a, Ureda Predsjednika i konačno vodstva HDZ-a, jer to je samo jedan od niza slučajeva. Također javnost očekuje decidiran stav o takvom i sličnim slučajevima od nove parlamentarne stranke umirovljenika.</p>
<p> Ja osobno sumnjam da će na postavljene dileme od prozvanih javnost ikada dobiti odgovor, a možda se ugodno iznenadim!?</p>
<p>Prim. dr. PETER BRINAR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na Lučinov lijepak uhvatili su se i neki novinari, koji nakon 613 dana pokušavaju omesti pravedno rješenje</p>
<p>Posljednjih nekoliko dana tiskovni su mediji nekoliko puta, pa među njima i Vjesnik, 10. siječnja, nedobronamjerno pisali o obespravljenim policajcima koji su 613 dana prosvjedovali na Markovu trgu u Zagrebu. Radi se o napisima u kojima se poluistinama manipulira javnost, vezano uz nedavne izjave bivšeg ministra Lučina.</p>
<p>Želimo naglasiti da su svi novinari imali dovoljno vremena u 613 dana našeg prosvjeda na Trgu sv. Marka upoznati se s pravom istinom i dokumentacijom kojom raspolažemo. To vrijeme nismo u prosvjedu proveli iz luksuza, već iz potrebe dokazivanja istine. Također i bivši ministar Lučin imao je dovoljno vremena podastrijeti kriterije po kojima smo otpušteni pa ipak to u svome mandatu nije učinio, već nas sada želi dodatno oblatiti.</p>
<p> Činjenica je da sudski sporovi nisu riješeni i da Upravni sud nije donio konačna rješenja. A da se bivši ministar Lučin u svom mandatu samo upola trudio koliko se sada kroz medije trudi, naš bi prosvjed bio već davno završen. Otpremnine koje se spominju, nismo potpisali i one su bez naše volje dostavljene na naše tekuće račune i nikako ne mogu biti zadovoljština za nepravedne otpuste bez kriterija. Zamjenski poslovi bili su često Lučinova retorička figura bez mogućnosti konkretnog dogovora i konkretne realizacije. </p>
<p>Bivši ministar Lučin sada kroz medije učestalo sebe i svoju politiku opravdava, a premalo se za naše (ali i opće) dobro učinilo. Izgleda kako su se na taj lijepak uhvatili i neki njemu skloni novinari, koji nam sada svojim zločestim pisanjem dodatno podvaljuju i pokušavaju omesti pravedno rješenje. Takav rad »nezavisnog i objektivnog« izvješćivanja ne služi im na čast. </p>
<p>FILIP LACIĆ u ime Udruge hrvatskih policajaca veterana Domovinskog rata Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gospodin Relić propust svojih radnika preuzeo je kao svoju osobnu odgovornost rukovoditelja</p>
<p>O turistima i turizmu puna su nam usta. Svakodnevno čitamo i slušamo koliko ih je ušlo u Hrvatsku, preko ovog ili onog graničnoga prijelaza, koliko ih je bilo u Istri, na Kvarneru ili u Dubrovniku, koliko Talijana, Nijemaca, Austrijanaca i dr. – sve hvalospjevi naše turističke orijentacije.</p>
<p>Međutim, nije sve za hvalospjev. Evo jednoga primjera: U srijedu, 7. siječnja rano u jutro, došao sam na Autobusni kolodvor u Rovinju, s putnom kartom za Zagreb. Na peronu je bio samo jedan autobus s tablom »izvanredna vožnja«. Kako je toga jutra bilo samo nekoliko stupnjeva iznad ništice, nisam ostao na peronu, već sam sjeo u predvorju Autobusnoga kolodvora, koje ujedno služi kao čekaonica, te kroz stakleni zid gledao i čekao da naiđe autobus za Zagreb.</p>
<p> U vrijeme određeno za polazak otišao sam do prometnika pitati ga za razlog nedolaska autobusa za Zagreb. Prometnik mi je s najvećim mirom odgovorio da je autobus za Zagreb upravo otišao pred minutu-dvije. Začuđeno sam mu rekao da je na tome autobusu bila istaknuta tabla »izvanredna vožnja«. Prometnik mi je pak »objasnio« da je vozač toga autobusa, došavši iz Poreča, od njega dobio putni nalog za Zagreb, na što je iz spremišta uzeo tablu s oznakom pruge za Zagreb, te je istaknuo s unutarnje strane prednjeg vjetrobranskog stakla.</p>
<p>Osim mene jedva da je još netko bio u predvorju, a kako sam bio u vjetrovki i s putnom torbom, očito je mogao zaključiti da nisam bogec bistrički ili klošar, koji se je toga ledenoga jutra došao grijati u kolodvorsku čekaonicu. Na pitanje zašto me nitko nije upozorio ostao sam bez odgovora, a s najvećim mi je mirom prometnik priopćio da sljedeći autobus za Zagreb polazi za sat vremena. Nisam se dao lako otpraviti, već sam zatražio razgovor sa šefom Autobusnoga kolodvora. </p>
<p> Zoran Relić, rukovoditelj PJ Istra, tt. Autotrans Rijeka, bez ikakva pitanja odmah mi je rekao da će me on svojim automobilom odvesti u Pazin, gdje ću moći nastaviti put za Zagreb s autobusom »izvanredne vožnje« s perona u Rovinju. To je vremenski bilo izvedivo, jer autobus za Zagreb vozi zaobilazno preko Pule i Žminja. Kako smo odmah krenuli, dočekao sam »izvanrednu vožnju« u Pazinu i nastavio putovanje u Zagreb.</p>
<p>U autobusu sam pitao vozača zašto nije obavijestio putnike u čekaonici kad je na autobusu »izvanredne vožnje« izvjesio tablu s naznakom smjera za Zagreb. Njegov je odgovor bio da je to učinio 15 minuta prije polaska. Na ponovljeno moje pitanje da li onda doista ne treba o tome nikome u čekaonici, odnosno u predvorju kolodvora ne reći ni riječi, odgovor je bio neka to pitam druge.</p>
<p>S druge strane, i sada sam pod dojmom stava Zorana Relića, koji je u času shvatio propust svoje radne jedinice te iz toga propusta izveo svoju osobnu odgovornost rukovoditelja s munjevitom odlukom da upravo on taj propust ispravi. Dakako da takav postupak Zorana Relića zaslužuje najvišu ocjenu i pohvalu čovjeku koji takav odgoj sigurno nosi odi malih nogu. Smatram vrijednim sve to iznijeti kao primjer, na što turisti, i ne samo turisti, mogu naići u turističkom Rovinju.</p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Mladić iz romskog naselja osumnjičen za ubojstvo oca</p>
<p>Ubojstvu je prethodio fizički sukob između mladićeva oca Slavka Oršuša i njegove tri godine mlađe supruge Barbare</p>
<p>ČAKOVEC, 14. siječnja</p>
<p> – Dvadesetogodišnji J. O. u srijedu poslije podne priveden je istražnoj sutkinji varaždinskog Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je počinio ubojstvo.</p>
<p> On je u utorak navečer u romskom naselju Piškorovec ubio svog oca, četrdeset osmogodišnjeg Slavka Oršuša. Ubojstvu je prethodio fizički sukob Oršuša i njegove tri godine mlađe supruge Barbare. Potom se umiješao i njihov dvadesetogodišnji sin, koji je uzeo poluautomatsku pušku, koju je otac ilegalno posjedovao te mu u glavu ispalio šest metaka. Oršuš je odmah preminuo, a supruga je zbog teških tjelesnih ozljeda prevezena u čakovečku Županijsku bolnicu.</p>
<p>Prema pričanjima mještana i rođaka, svađe u obitelji Oršuš nisu bili rijetkost, a otac ih je, navodno, sve zlostavljao i psihički i fizički. Pričaju i da je seksualno zlostavljao kćeri, a prema riječima jednog bliskog rođaka, suprugu je prisiljavao da to gleda. Prijatelji su je nagovarali da to prijavi, no ona se nije usudila, jer je svakom tko bi ga i pomislio prijaviti prijetio ubojstvom. Navodno je i nedavno izašao iz zatvora. </p>
<p>Zbog cjelokupne obiteljske situacije, mladom J. O. te je večeri vjerojatno bilo svega dosta, pa se odlučio obračunati s ocem. Nakon ubojstva je, pričaju u naselju, otišao k rođaku i rekao: "Ubio sam tatu, zovi policiju".</p>
<p>Piškorovec je inače najproblematičnije romsko naselju u Međimurju, a odatle su i dvojica Roma koji su prije nekoliko mjeseci, uz prijetnju oružjem, opljačkali jedan mladi par te djevojku potom silovali. U tom su naselju i česta narušavanja javnog reda i mira, a često se čuju i pucnjevi, dok čelni ljudi Udruge Roma Međimurja tvrde i da tu ima i »trgovine drogom i oružjem«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Radnik »Vodovoda« poginuo pod odronom zemlje</p>
<p>Nesretni mladić poginuo je tijekom rutinskog silaska u četiri metra dubok kanal</p>
<p>VUKOVAR, 14. siječnja</p>
<p> – Djelatnik vukovarskog »Vodovoda«, dvadesetpetogodišnji Goran Zec iz Vukovara poginuo je u srijedu oko 9 sati nakon što ga je, tijekom zemljanih radova na izgradnji kanalizacijske mreže u Ulici Priljevo, zatrpala zemlja. </p>
<p>Dolaskom na mjesto događaja doznali smo kako je nesretni mladić poginuo tijekom rutinskog silaska u četiri metra dubok kanal ispred kućnog broja 99. </p>
<p>Po riječima djelatnika »Vodovoda«, među kojima je bio i njegov otac Milan pred čijim se očima sve odigralo, Goran je u kanalu trebao pripremiti teren za nesmetan rad bagera koji je trebao nastaviti sa iskopavanjem zemlje. Međutim, u jednom se trenutku na njega sručila golema količina zemlje koja ga je potpuno zatrpala na dnu kanala. </p>
<p>Iako su njegovi kolege i otac, vidjevši što se dogodilo, htjeli početi otkopavati urušenu zemlju, zaprijetilo im je ponovno urušavanje što bi dodatno pogoršalo ionako tragičnu situaciju. Stoga su im bile 'vezane ruke' sve do dolaska pripadnika javne vatrogasne postrojbe grada Vukovara, koji su nakon pola sata uspjeli doći do beživotnog tijela unesrećenog mladića. </p>
<p>Djelatnici Hitne pomoći pokušali su i sa reanimacijom, no svi su pokušaji prošli bezuspješno. Dežurni je liječnik, potom, konstatirao da je smrt nastala vjerojatno gušenjem. Naime, s obzirom na položaj u kojem se tijelo nalazilo kada je pronađeno, pretpostavlja se kako je Zec preminuo od gušenja, a ne od udarca zemlje koja je pala na njega i zatrpala ga. </p>
<p>Očevid je na mjestu događaja obavio istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru Milan Kojić koji je zatražio da se na tijelu pokojnika obavi obdukcija kako bi se utvrdio stvaran uzrok smrti. </p>
<p>»Pjeskovit teren te danima natapano i vlažno tlo prouzročili su tu tragediju«, kratko je prokomentirao uzbuđenim glasom direktor vukovarskog »Vodovoda« Miroslav Ištuk. </p>
<p>Iako su nam djelatnici tvrtke potvrdili kako su se maksimalno pridržavali sigurnosnih i mjera zaštite na radu, tek se treba utvrditi je li kanal za polaganje kanalizacijskih cijevi, u kojemu je preminuo nesretni mladić, bio propisno zaštićen. Ukoliko se utvrdi da nije, netko do nadležnih iz vukovarskog »Vodovoda« trebao bi zbog toga odgovarati. </p>
<p>Cijeli ovaj slučaj podsjetio je i na tragediju iz Osijeka koja se dogodila krajem kolovoza 2001. godine kada su dvojica radnika osječkog »Vodovoda«, Luka Štefanac (43) i Darko Marušić (36) poginuli nakon što se na njih, prilikom izvođenja radova na iskopu spojnog kolektora na južnoj obilaznici urušila zemlja te ih zatrpala na dubini oko pet metara. </p>
<p>Oni su, naime, bili na dnu jame gdje su, u vrijeme dok je bager iskopavao zemlju, postavljali i spajali cijevi odvodnog kolektora koji treba spojiti južnu obilaznicu s osječkom Drinskom ulicom te najvećim naseljem Sjenjakom. U jednom trenutku odronilo se nekoliko kubika vlažne zemlje, koja je u sekundi zatrpala radnike. Kako na dnu jame ima podzemnih voda, pa je zemlja koja ih je zatrpala bila teška od vlage, radnici se nisu uspjeli izvući već su se ugušili pod blatom. </p>
<p>Nakon što je, obavljenim očevidom na mjestu događaja, utvrđeno kako jama nije bila propisno zaštićena, voditelj gradilišta Damir Medić odmah je suspendiran te je protiv njega podnesena kaznena prijava. </p>
<p>Na osječkom Županijskom sudu proveden je i postupak tijekom kojega je dokazano kako je voditelj gradilišta odgovoran za smrt dvojice radnika te mu je određena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od tri godine.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kamion visio s mosta, istekla manja količina nafte</p>
<p>KARLOVAC, 14. siječnja</p>
<p> – Prometna nesreća koja se u utorak dogodila na mostu preko rijeke Mrežnice u koju je iz spremnika kamiona s prikolicom iscurila neznatna količina nafte uzrokovala je minimalno onečišćenje i štetu od oko 50.000 kuna, izvijestio je u srijedu stručni savjetnik za promet grada Karlovca Miloš Đanković. </p>
<p> Most na Mrežnici u Industrijskoj zoni u Maloj Švarči u Karlovcu do srijede u deset sati bio je zatvoren za kamionski promet, dok su osobni automobili mogli prometovati uz privremenu regulaciju, koja je od deset sati postavljena i za izmjenično propuštanje kamiona.</p>
<p> Promet se tako regulira jer je urušen rubnjak mosta s nogostupom, što se dogodilo u utorak oko 14 sati kad je mostom prelazio kamion s prikolicom natovaren trupcima. Kamion s prikolicom, koji je s teretom pao i ostao na obalnom dijelu mosta, izvučen je dvjema velikim dizalicama sinoć u 21,45 sati, kad je počelo čišćenje i postavljanje privremene ograde uz urušeni dio rubnjaka mosta. </p>
<p> Građevni sudski vještak Branko Čordaš jučer je procijenio da statika mosta nije poremećena, pa je kasno sinoć odobren promet za osobna vozila. Tako su radnici Tvornice sanitetskog materijala i Željezničke stanice u Mrzlom Polju te iz okolnih kuća mogli doći do svojih radnih mjesta i domova, jer im je most jedina cestovna veza s gradom. </p>
<p> Stručni savjetnik za promet Đanković napomenuo je da će se danas odlučivati o popravku mosta, jer ni ta tvornica ni teretna željeznička postaja ne mogu raditi bez kamionskog prometa.</p>
<p> Vatrogasci su i u srijedu vodenim branama skupljali male naftne mrlje s površine rijeke Mrežnice, a onečišćenu zemlju pospremili su u nekoliko bačava, očistili tlo i betonske dijelove urušena rubnjaka oprali tekućim sredstvima za odmašćivanje. Bačve s onečišćenom zemljom preuzet će ovlašteno poduzeće za opasni otpad. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Bolest umirovljenog župnika i dalje odgađa rasprave</p>
<p>Župnika Čučeka se prema optužnom prijedlogu teretilo za 37 kaznenih djela bludnih radnji/ Do završne faze postupka tužiteljstvo je odustalo od 18 inkriminiranih djela</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Ponovljeno suđenje umirovljenom šestinskom župniku Ivanu Čučeku za bludne radnje prema djevojčicama kojima je predavao vjeronauk u srijedu je na Općinskom sudu ponovno odgođeno zbog župnikove bolesti, kao što je to bilo i s raspravom u prosincu. </p>
<p>Župnikov branitelj Mate Matić koji je sudu dostavio medicinsku dokumentaciju izjavio je kako će zatražiti medicinsko vještačenje njegovog branjenika, a na okolnost je li župnik sposoban za suđenje. </p>
<p>Suđenje počinje iznova, budući da je drugostupanjski sud, zbog proceduralnih pogrešaka, ukinuo presudu kojom je župnik bio osuđen na tri godine zatvora. Taj je sud pak osudio župnika na dvije i pol godine, no, revizijom je presuda ukinuta jer tijekom dokaznog postupka nisu saslušane djevojčice prema kojima se župnik navodno nemoralno ponašao, već njihovi roditelji. Kako je istaknuo odvjetnik Matić »to je povreda koja se nije mogla preskočiti«. No napomenuo je i da je djevojčice trebalo saslušati u prethodnom suđenju, jer su sada starije te im je neugodnije, a i prošlo je podosta vremena. </p>
<p>Župnika Čučeka se prema optužnom prijedlogu teretilo za 37 kaznenih djela bludnih radnji, i to počinjenih u stjecaju, te je u tom slučaju moguća kazna bila i do osam godina. No, do završne faze postupka tužiteljstvo je odustalo od 18 djela, a od 19 koliko ih je ostalo, u tri slučaja sud je oslobodio župnika. Presuda mu je stoga bila izrečena za 16 djela, čija je kazna u zbroju prelazila pet godina, no, sud mu je izrekao jedinstvenu kaznu od tri godine. </p>
<p>»Slučaj Čuček « započeo je u travnju 2000. godine nakon što su roditelji učenica petog i šestog razreda podnijeli prijavu, zbog sumnje da je župnik za vrijeme vjeronauka nedolično dirao njihovu djecu.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Optuženi za ubojstvo trudnice uopće se ne osjeća krivim</p>
<p>Optužnica Damira Talana tereti da je 20. siječnja prošle godine u Prelogu, s pet hitaca iz automatske puške usmrtio djelatnicu mjenjačnice »Lotus«, koja je bila u petom mjesecu trudnoće</p>
<p>ČAKOVEC, 14. siječnja</p>
<p> – Na čakovečkom je Županijskom sudu u srijedu počelo suđenje dvadesetogodišnjem Damiru Talanu, optuženom za teško ubojstvo iz koristoljublja. Optužnica ga tereti da je 20. siječnja prošle godine u Prelogu, s pet hitaca iz automatske puške usmrtio Gordanu Fic, djelatnicu mjenjačnice »Lotus«, koja je bila u petom mjesecu trudnoće. Nakon toga je nasilno otvorio zaključana vrata koja vode u prostoriju iza pulta te iz ladice ukrao domaći i strani novac, odnijevši ukupno 257.945 kuna.</p>
<p> Na raspravi je, između ostalih, svjedočio suvlasnik mjenjačnice Dušan Posel, koji je kazao da mu je toga dana, kad je došao pred mjenjačnicu, bilo čudno što je neuredno, jer je Gordana uvijek počistila. Unutra nije bilo nikoga, pa je otišao iza pulta i vidio Gordanu kako leži. Mislio je da joj je pozlilo, pa joj je opipao bilo, no nije ga osjetio. Otrčao je do susjeda, s kojim se vratio u mjenjačnicu, pa su djelatnicu podigli. Tada je vidio da je krvava i shvatio je da ju je netko ubio. Pozvali su policiju i Hitnu pomoć, on joj je probao davati umjetno disanje, no bilo je prekasno. Upravo je zahvaljujući Poselu optuženi i otkriven, jer je Talan nekoliko mjeseci kasnije došao u njegovu mjenjačnicu u Ludbregu, gdje je htio promijeniti slovenske tolare i slovačke krune u sitnim apoenima. Poselu je to bilo sumnjivo, pa je, kad je Talan izašao, pošao za njim i pogledao registraciju njegova automobila. Potom je pozvao policiju. </p>
<p>Svjedočila je i Draženka Posel, koja je tog poslijepodneva razgovarala s Gordanom telefonom, no Gordana joj je kazala da ne može razgovarati, jer ima klijenta. To joj je bilo čudno, jer je Gordana uvijek istovremeno razgovarala i obavljala posao, pa kad je nakon događaja o tome razmišljala, svjedokinja je, kako je rekla, shvatila da je netko stajao iza pulta i čekao da Gordana završi razgovor, a to je možda bio i »sam ubojica«. </p>
<p>Elvis Bufl, s kojim je Talan radio u pilani, kazao je da su se toga dana dogovorili da se nađu oko 14, 30 sati u lokalu »Lovac« u Hrastovljanu. Otuda su zajedno otišli u jednu autokuću u Prelog, gdje je Bufl s vlasnikom razgovarao o kupnji automobila. Talan je za to vrijeme razgledavao, a zadržali su se najviše 20 minuta, nakon čega su se vratili u Hrastovljan. Tamo su popili piće, a rastali su se oko 16 sati. Bufl nije vidio kuda je Talan otišao, jer se još neko vrijeme zadržao u lokalu.</p>
<p>Svjedočila je i Talanova majka, koja je rekla da sa sinom nije nikada imala problema, bio je dobar, slagali su se, nitko joj se na njega nikad nije žalio, niti je bio sklon alkoholu. Nije primijetila da bi imao nekih financijskih teškoća, pomagao joj je plaćati režije, a uvijek je trošio u skladu s mogućnostima. </p>
<p>Inače, tijekom pretrage kuće u Rivalnu, u kojoj Talan stanuje, policajci su pronašli veću količinu novca, automatsku pušku i prigušivač. U pritvoru varaždinskog Okružnog zatvora tijekom istrage se samoozlijedio brijačem. Prerezao si je žile na obje ruke, no to su primijetili pravosudni policajci tijekom jutra, pa je prevezen u bolnicu. </p>
<p>Iako je policajcima priznao djelo i rekao da se na pljačku odlučio radi pribavljanja imovinske koristi, u istrazi se branio šutnjom, tako da njegovo priznanje policije nije nikakav dokaz. Na raspravi, pak, je rekao da se »uopće ne osjeća krivim«, a svoju bi obranu trebao iznijeti na sljedećoj raspravi. Tada bi ga trebao saslušati i psihijatrijski vještak. Talan je inače vještačen tijekom istrage, vještačenje je pokazalo da je ubrojiv. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Policajci optuženi da su batinama iznudili iskaz</p>
<p>Državno odvjetništvo policajce tereti da su 12. rujna 2001. godine u Policijskoj postaji Novi Marof istukli Ivana Rehorića, kojeg su toga dana zatekli s 11 stranaca u automobilu</p>
<p>VARAŽDIN, 14. siječnja</p>
<p> – Varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je optužni prijedlog protiv novomarofskih policajaca Damira Roškovića, Željka Tomieka i Marija Sabolića zbog kaznenog djela iznuđivanja iskaza.</p>
<p>Tereti ih se da su 12. rujna 2001. godine u Policijskoj postaji Novi Marof istukli Ivana Rehorića, kojeg su toga dana zatekli s 11 stranaca u automobilu, tijekom prikupljanja informacija. U optužnom se prijedlogu navodi da su Rehorića Rošković i Tomiek odveli na prvi kat postaje, a Rošković ga je tada snažno udario u glavu i gurnuo u sobu, uslijed čega je Rehorić izgubio ravnotežu i prsima udario u rub stola. Potom su ga njih dvojica nastavili udarati po glavi i tijelu, a Tomiek mu je i prijetio pištoljem. Tada je u prostoriju ušao i Sabolić koji je, razljućen što Rehorić ne odgovara na njegova pitanja, Rehorića snažno udario u lice, srušivši ga na pod. </p>
<p>Tužitelji su predložili da se, nakon provedene rasprave, Rošković i Tomiek kazne s po šest mjeseci uvjetnog zatvora, a Sabolić s četiri, s tim da se kazne neće izvršiti ako u roku od jedne godine ne počine novo kazneno djelo. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Djevojka se ubila skočivši sa staračkog doma</p>
<p>ZAGREB 14. siječnja</p>
<p> – Tijekom utorka policija je zabilježila dva samoubojstva.</p>
<p>Naime, u utorak navečer 20-godišnja djevojka počinila je samoubojstvo skokom s Doma za starije i nemoćne osobe na Iblerovu trgu 8.</p>
<p>Očevidom je utvrđeno da se djevojka popela na odmorište između 5. i 6. kata požarnih stepenica Doma za starije i nemoćne i od tamo skočila. Istog dana, ali poslijepodne, samoubojstvo vješanjem na Fakultetskom dobru 27 počinio je 66-godišnjak. Očevidom je utvrđeno kako je 66-godišnjak u stanju psihičke rastrojenosti uzrokovane depresijom i tjelesnom bolešću izašao iz kuće te oko obližnje grane stavio omču, čiji je drugi dio stavio oko vrata i počinio samoubojstvo.</p>
<p>Čin samoubojstva vidjela je kći koja je u pomoć pozvala susjeda, koji je pozvao Hitnu pomoć i policiju. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Vujčić: Hrvatska bi mogla uvesti euro 2009. godine</p>
<p>Hrvatsko gospodarstvo već je euroizirano, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, naglasivši da uvođenje eura Hrvatskoj neće donijeti znatnije promjene / Ulazak u Europsku uniju neće se odraziti na financijskim tržištima, jer su sve prednosti članstva već uračunate u cijene vrijednosnica tranzicijskih zemalja, naglasio je Wilhelm Hemetsberger, član upravnog odbora Bank Austria Creditanstalta </p>
<p>BEČ, 14. siječnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Za osam srednjoeuropskih zemalja koje će 1. svibnja postati članicama Europske unije sam ulazak u EU neće donijeti znatnije promjene na financijskim tržištima, jer su sve prednosti članstva već uračunate u cijene vrijednosnica. Zato će, s druge strane, očekivanja vezana uz njihov ulazak u ERM II kao pripremu za uvođenje eura odrediti kretanja na financijskim tržištima u srednjem roku, naglasio je Wilhelm Hemetsberger, član upravnog odbora Bank Austria Creditanstalta, govoreći u okviru Devetog Euromoneyeva foruma o srednjoj i istočnoj Europi o rizicima koji čekaju zemlje u regiji.</p>
<p>Planovi, mogući problemi i priprema za ulazak u eurozonu bili su tema i rasprave na kojoj su, drugog dana tog skupa, sudjelovali guverneri središnjih banaka Češke, Rumunjske, Latvije, Mađarske, Hrvatske i Srbije. Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je tom prilikom kako Hrvatskoj uvođenje eura neće donijeti znatnije promjene, jer je gospodarstvo već i sad »euroizirano«. Dodao je da će ulazak u ERM-II Hrvatska zatražiti odmah po ulasku u EU te bi 2009. stoga mogla biti izgledna godina za uvođenje eura.</p>
<p>Guverneri su istaknuli kako drže da članstvo u eurozoni nosi pogodnosti za čitavu regiju, ali su - jednako kao i ministri financija nekoliko tranzicijskih zemalja koji su sudjelovali u događanjima foruma u utorak - izbjegli izravan komentar postupaka Njemačke i Francuske. Te su zemlje, naime, zanemarile jedan od uvjeta iz Pakta o stabilnosti i rastu: ograničenje proračunskog deficita do tri posto BDP-a. Tako je mađarski guverner György Surányi primijetio kako brži gospodarski rast Njemačke, odnosno drugih gospodarstava eurozone - koji će potaknuti ekspanzivnija fiskalna politika makar i po cijenu većeg deficita - osigurati i brži gospodarski rast Mađarske. </p>
<p>S druge strane, svi su sudionici diskusije - i Vujčić - naglasili važnost uravnotežene fiskalne politike ali i potrebe da se pravila moraju odnositi na sve zemlje jednako.</p>
<p>Hemetsberger je istaknuo kako su se u posljednjih godinu dana znatno smanjila očekivanja ulagača vezana za ulazak budućih članica EU u eurozonu, što se posebno odnosi na Mađarsku i Poljsku. U Poljskoj znatno opterećenje javnim financijama predstavljaju poljoprivredni sektor i državna poduzeća, mada se očekuje da će ove godine u rezultatima realnog sektora postati vidljiv gospodarski oporavak koji je započeo lani. </p>
<p>U Mađarskoj su, pak, nakon nedavne smjene na čelu Ministarstva financija, prve najave novog ministra Tibora Draskovicsa - kako će se ustrajati na ispunjenju svih uvjeta za članstvo u eurozoni 2008. - bile obećavajuće, istaknuo je Hemetsberger.</p>
<p>Tranzicijske zemlje ulagačima na tržišta u nastajanju nude dosta mogućnosti, dodao je Hemetsberger, prije svega Rusija i Turska. Međutim, naglasio je kako bi na tržištu obveznica promjenu uvjeta vrlo lako moglo izazvati povećanje kamatnih stopa u SAD-u, što se može očekivati u kraćem roku - što bi za posljedicu moglo imati i povećanje kamatnih spreadova u srednjoj i istočnoj Europi.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Potpisana dopuna ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Srbije i Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić i ministar za unutarnje ekonomske odnose u Vijeću ministara Srbije i Crne Gore Amir Nurković potpisali su u srijedu Ugovor o izmjenama i dopunama ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, kojim se predviđa potpuna liberalizacija trgovine između dviju zemalja do 2007.</p>
<p>Ugovor će na snagu stupiti najvjerojatnije tijekom drugog tromjesečja, nakon što završi proces njegove ratifikacije u Hrvatskom saboru i Skupštini SCG, istaknuli su Vukelić i Nurković, tvrdeći da bi Sabor ovaj ugovor trebao potvrditi već u veljači, dok bi se Skupština SCG o njemu mogla izjasniti na zasjedanju u ožujku. Osim Ugovora o izmjenama i dopunama ugovora o slobodnoj trgovini, Skupština SCG na istoj će sjednici potvrditi i Ugovor o slobodnoj trgovini, koji su Hrvatska i tadašnja SR Jugoslavija potpisale 23. prosinca 2002., a kojeg je Hrvatski sabor potvrdio u svibnju 2003., dok se parlament SCG o njemu nije očitovao.</p>
<p>»Bilateralni odnosi Hrvatske i SCG kreću se uzlaznom putanjom, no još uvijek nisu iskorištene brojne mogućnosti suradnje, posebice u gospodarstvu«, ocijenio je Nurković. </p>
<p>Dodao je kako je javnost u SCG sa simpatijama primila prve poteze novih hrvatskih vlasti, te je izrazio uvjerenje da će Hrvatska i nakon 31. siječnja produžiti suspenziju viznoga režima za državljane Srbije i Crne Gore. Prema Nurkovićevim riječima, Zagreb i Beograd su se na sklapanje izmjena i dopuna Ugovora o slobodnoj trgovini odlučili jer je u međuvremenu došlo do transformacije SR Jugoslavije u labaviju državnu zajednicu Srbije i Crne Gore. Rezultati nedavno održanih izbora u Srbiji, na kojima su relativnu većinu odnijeli radikali, a što će se odraziti i na sastav Skupštine SCG, ne bi trebali negativno utjecati na trend unaprjeđenja odnosa između Hrvatske i SCG, tim više što se očekuje da će novu republičku vladu u Beogradu sastaviti stranke tzv. demokratskog bloka, ocijenio je on.</p>
<p>I u srijedu potpisane izmjene i dopune ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SCG slijede ranije dogovoreni obrazac liberalizacije trgovine. To znači da će se stupanjem na snagu ugovora ukinuti carine za veći dio industrijskih i manji dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. </p>
<p>Za ostatak industrijskih proizvoda predviđa se postupno ukidanje carina do 2007., i to na način da se carinska opterećenja smanje za 40 posto u trenutku stupanja ugovora na snagu, zatim za 60 posto 1. siječnja 2005., te za 80 posto 1. siječnja 2006. godine, dok bi 1. siječnja 2007. carine bile u cijelosti ukinute.</p>
<p>Za manji dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda predviđa se ukidanje carina od trenutka stupanja ugovora na snagu. Za ostale proizvode carine će se ukidati postupno do 2007. godine. U dijelu proizvoda, kao što su meso i mesne prerađevine, mlijeko, sir, jaja, žitarice, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i duhan, carinski preferencijali ograničeni su kvotama. Dodajmo i da će startna osnovica za sniženje carina u dijelu proizvoda biti jedna u Srbiji, a druga u Crnoj Gori, budući da dvije republike još nisu usuglasile zajedničku carinsku tarifu za 50-ak proizvoda, mahom prehrambenih.</p>
<p>Na novinarsko pitanje kada se može očekivati ukidanje uredbe srbijanske vlade o ograničenju prometa naftnim derivatima na teritoriju ove republike, što koči hrvatski izvoz, Vukelić i Nurković su kazali da su se dvije strane dotakle i tog pitanja. Prema Nurkovićevim riječima, ukidanje navedene uredbe može se očekivati do sredine godine.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i SCG u deset mjeseci prošle godine dosegla je vrijednost od 221,42 milijuna dolara, što je 18,1 posto više nego u istom razdoblju 2002. godine. Hrvatska u robnoj razmjeni sa Srbijom i Crnom Gorom i dalje bilježi suficit, pa je njen izvoz na tržište SCG tijekom deset mjeseci prošle godine dosegnuo iznos od 156,98 milijuna dolara, ili 9,4 posto više nego u istom razdoblju 2002. </p>
<p>U istom je razdoblju, međutim, izvoz iz Srbije i Crne Gore u Hrvatsku skočio za čak 46,5 posto, dosegnuvši vrijednost od 64,44 milijuna dolara. Inače, robna razmjena sa Srbijom i Crnom Gorom u ukupnoj hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom ima udio od samo 1,33 posto.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lamza smijenjen zbog previsokih troškova Raiffeisen mirovinskog društva</p>
<p>U Raiffeisen banci kažu da je Damir Lamza prvo prihvatio opoziv s mjesta predsjednika Uprave mirovinskog društva i drugo radno mjesto, a potom se predomislio i odvažio na blaćenje fonda i mirovinske reforme šaljući pisma Hageni i Ministarstvu financija u kojima upozorava na navodne nezakonitosti / Glavni ekonomist RBA Ante Žigman odlazi za doministra financija zaduženog za makroekonomiju</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Iako je prvotno službeno objašnjenje opoziva Damira Lamze s mjesta predsjednika Uprave Raiffeisen mirovinskog društva koje upravlja Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom bilo da je to učinjeno u sklopu opsežnijih kadrovskih promjena u Raiffeisen grupi, predsjednik uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović i predsjednik nadzornog odbora Raiffeisen mirovinskog društva Branko Dević u srijedu su pojasnili prave razloge Lamzine smjene.</p>
<p>»Bili smo zadovoljni njegovi radom u fazi prikupljanja članstva fonda. Međutim, sad se fondovi okreću redovitom poslovanju, bez velikih kampanja, a to Lamzi nije najbolja strana. Smatrali smo da se troškovi vođenja društva koje upravlja fondom, ponajprije oni koji se odnose na održavanje mreže agenata koji su radili na prikupljanju članova, mogu i trebaju smanjiti. No, Lamza za to nije imao sluha, a njegove kvalitete u ovoj fazi više nisu zadovoljavale, niti su bile bitne za fond. Ukratko, počeli smo se koncepcijski razilaziti i zaključili smo da se društvo može kvalitetnije voditi, te da za to mjesto imamo bolje rješenje. Stoga smo ga 17. prosinca 2003. službeno opozvali s tog mjesta i ponudili mu da alternativno radno mjesto koordinatora prodaje unutar Banke. On je to prvo prihvatio, a zatim se predomislio, otvorio bolovanje i ne možemo više s njim uspostaviti kontakt. Potom se, prema našim saznanjima, odvažio na blaćenje fonda i cijele mirovinske reforme. Koliko znamo, Hageni i Ministarstvu financija nakon Nove godine poslao je pisma u kojima, među ostalim, navodi svoje mišljenje da su neke stvari u mirovinskom društvu rađene nezakonito, poput imenovanja prokurista. Pritom se i dalje predstavlja kao predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva. U pismu je od Hagene zatražio izvanrednu kontrolu, iako mi ne vidimo ništa što bi moglo biti nezakonito. Hagena će doći u kontrolu i razgovarati s Lamzom. I mi bismo htjeli s njim razgovarati, ali on se ne želi javiti«, kazali su u srijedu Adrović i Dević.</p>
<p>Adrović je pritom otklonio mogućnost da je razlog smjene njegov osobni sukob s Lamzom, zaključujući da je legalno pravo vlasnika da traži efikasniji menadžment. Novi predsjednik uprave Raiffeisen mirovinskog društva već je imenovan, ali se još čeka odobrenje Hagene. Inače, mirovinsko društvo je u 2003. godini poslovalo s oko šest milijuna kuna dobiti.</p>
<p>Kako se saznaje, dosadašnji glavni ekonomist banke Ante Žigman odlazi na mjesto doministra financija zaduženog za makroekonomiju, što još treba potvrditi Vlada.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Babin kuk u obnovu hotela ulaže sedam milijuna eura</p>
<p>DUBROVNIK, 14. siječnja</p>
<p> - Oko sedam milijuna eura iznosi ukupna vrijednost investicijskih radova što će ih ove godine tvrtka Hoteli Dubrovnik-Babin kuk uložiti u obnovu i podizanje kategorije svojih hotela President, Argosy, Minčeta i Tirena. Ta je tvrtka, poslije uspješne turističke sezone 2003., već obavila niz manjih građevinskih zahvata na svojim objektima. U hotelu Minčeta, koji je uz President otvoren i tijekom zime, ugrađeno je grijanje te su prošireni restoran i recepcija. Prije razdoblja intenzivnijeg turističkog prometa sve će sobe dobiti televizore.</p>
<p>U Hotelu Argosy obnavlja se 40 kupaonica i 60 soba, restoran i dodatni prostori. U tijeku su i radovi na obnovi južnoga krila Presidenta, odnosno na terasi koja je prokišnjavala. Među ostalim, dogradit će se još pet soba u južnom dijelu Presidenta.</p>
<p>Najveća investicija i najopsežniji obnoviteljski radovi bit će izvedeni na Tireni, što će hotelu podići kategoriju na tri zvjezdice. Uz potpunu obnovu smještajnog dijela hotela i uređenja interijera zajedničkih prostora te fasade, bit će obnovljen i vanjski bazen smješten između hotela Tirena i Plakir. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Marks & Spencer porastao 2,9 posto</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 14. siječnja</p>
<p> - Cijene europskih blue chip dionica u srijedu su lagano porasle, uslijed opreza ulagača pred objavu poslovnih rezultata za četvrto tromjesečje vodećih američkih korporacija.</p>
<p>Tako je FTSE indeks Londonske burze do podneva dosegao 4452 boda, ojačavši 0,28 posto. Frankfurtski Dax indeks ojačao je 0,5 posto, na 4015 bodova.</p>
<p>Među dobitnicima ističu se dionice najveće britanske maloprodaje električne opreme Dixons, koje su ojačale 5,5 posto, budući da je tvrtka premašila očekivanja porastom božićne prodaje.</p>
<p>Britanski najveći lanac trgovina odjećom Marks ostvario je rast cijena dionica od 2,9 posto, nakon ostavke direktora odjela odjeće zbog neočekivano visokog pada temeljnih prihoda.</p>
<p>Njemački proizvođač preparata za njegu tijela Beiersdorf u prošloj je godini ostvario rast neto dobiti na 300 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci te tvrtke. Prihodi kompanije u tome su razdoblju, međutim, smanjeni 1,1 posto u odnosu na godinu ranije, na 4,67 milijardi eura.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 ojačao je 0,12 posto, na 10.863 boda.</p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks u utorak se spustio 0,6 posto, na 10.427 bodova. Tehnološki Nasdaq oslabio je 0,7 posto, na 2096 bodova.</p>
<p>Cijene dionica proizvođača softvera Oraclea i Siebel Systemsa pale su oko dva posto, povučene padom cijena SAP-a od tri posto zbog manjih prihoda ostvarenih u posljednja tri lanjska mjeseca.</p>
<p>Accenture je objavio da bi mu dobit u ovom tromjesečju mogla pasti, zbog čega mu je cijena dionica pala 12,5 posto. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Žužul: Nisam došao kao veliki čistač, ali promjena će biti</p>
<p>Pet je prioriteta hrvatske vanjske politike, od kojih su priključenje EU, NATO-u i suradnja sa susjedima, najvažniji, rekao je ministar vanjskih poslova/ Žužul je naglasio da britanska, nizozemska i talijanska ratifikacija SSP-a nije uvjet za bruxellesko »zeleno svjetlo«, ali je politička realnost i Hrvatska će učiniti sve da se taj sporazum ratificira/ Najavivši susret sa svojim slovenskim kolegom Dimitrijem Rupelom, Žužul je ocijenio iluzornim misliti da će njih dvojica u petak riješiti ono što se nagomilalo unatrag 13 godina</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - »Pet je prioriteta hrvatske vanjske politike, od kojih su tri, priključenje Europskoj uniji, NATO-u i suradnja sa susjedima, najvažniji. Nastojat ćemo i pojačati takozvanu gospodarsku diplomaciju i promijeniti sliku o Hrvatskoj koja postoji u svijetu«, rekao je u srijedu Miomir Žužul, ministar vanjskih poslova, na svojoj prvoj, izuzetno posjećenoj konferenciji za novinare u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu.</p>
<p>»Mi smo ambiciozan narod i ambiciozna Vlada i učinit ćemo sve da Hrvatska dobije status kandidata za punopravno članstvo u EU. Vremena, nasuprot bivšoj vladi koja je imala pune četiri godine, nemamo mnogo, svega pet mjeseci. Ne uspijemo li, neće biti katastrofa za Hrvatsku, ali bih to osobno shvatio kao neuspjeh«, istaknuo je. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova naglasio je da britanska, nizozemska i talijanska ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju (SSP) nije uvjet za bruxellesko »zeleno svjetlo«, ali je politička realnost i Hrvatska će učiniti sve da se taj sporazum ratificira. </p>
<p>Žužul je kazao da velikih promjena unutar Ministarstva vanjskih poslova neće biti, posebice ne smjena na način kako su to najavili neki mediji. »Ali, naravno, promjena će biti. To se nakon izbora događa u svim zemljama na svijetu. Političkih imenovanja u diplomaciji je bilo i bit će ih, ali se nadam da će takvih imenovanja u budućnosti biti minimalno. Očekujemo da će oni koji su bili politički imenovani, sami reagirati. Ako žele ostati u diplomaciji kao profesionalci, a dobro su obavljali svoje dužnosti, problema neće biti«, rekao je Žužul.</p>
<p>Nova administracija na Zrinjevcu naglašava da će se svima koji su na diplomatske funkcije došli političkim imenovanjima, ponajprije veleposlanicima i generalnim konzulima, ostaviti mogućnost da reguliraju sve svoje obveze koje imaju u razumnom roku i da neće biti forsiranih odluka. »Nisam došao kao veliki čistač, ali promjena će biti«, kazao je Žužul opovrgavajući neke hrvatske medije koji su objavili mnogo veće »liste promjena« nego što će se u stvarnosti dogoditi.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova zauzimat će se i za bolji položaj hrvatske diplomacije. Upozorio je da su izdvajanja za rad diplomata relativno najmanja u svijetu i ni blizu ne mogu zadovoljiti sadašnje potrebe.</p>
<p> U Hrvatskoj se iz proračuna izdvaja 0,46 posto sredstava za diplomaciju, dok u Albaniji 0,80 posto, Bugarskoj 1,40 , Slovačkoj 1,43 ili Litvi 1,60 posto. </p>
<p>Miomir Žužul najavio je i susret sa svojim kolegom, slovenskim ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom, kazavši da je iluzorno misliti da će njih dvojica u petak riješiti ono što se nagomilalo unatrag 13 godina. »Pokušat ćemo snimiti situaciju i depolitizirati otvorena pitanja. Slovenija je naš susjed i postoji cijeli niz razloga za prijateljske odnose«, rekao je Žužul.</p>
<p>Unutar samog ministarstva vanjskih poslova velikih promjena neće biti, osim što će se organizacijski napraviti neki pomaci. Poslovi vezani za Europsku uniju i NATO bit će povjereni jednoj upravi, a ne, kao do sada, kada je jedna uprava rješavala pitanja vezana za EU, druga za NATO, a u sklopu treće je regulirana bilaterala.</p>
<p>Novi ljudi MVP-a </p>
<p>Ministar Miomir Žužul predstavio je i svoje najbliže suradnike. Državni tajnik s gotovo ministarskim ovlastima je Hidajet Biščević. Državni tajnik koji će se baviti kadrovskim i organizacijskim pitanjima je Gordan Bakota. Žužulov kabinet vodit će Aleksandar Heina, a glasnogovornik je dugogodišnji uspješni novinar i diplomat Dobroslav Silobrčić.</p>
<p>Jurica Körbler i Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Caritas iznenađen negativnim medijskim tretmanom izmjena Zakona o trgovini</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Hrvatski Caritas iznenađen je načinom medijskog prikazivanja izmjena Zakona o trgovini ocijenivši da pozornost znatnog dijela medija nije bila usmjerena na dobre strane Zakona i njegove moguće nedostatke, nego na inicijatore Zakona. </p>
<p>Inicijatore se proglašava donositeljima, pa i odgovornima ili, pak, krivcima za njegovo donošenje, ističe se u priopćenju od srijede koje je potpisao predsjednik Hrvatskoga Caritasa nadbiskup Ivan Prenđa. </p>
<p>»Dok se 'krivca' stavlja u središte medijske pozornosti, ne dopušta se da u javnosti progovore oni zbog kojih je zakon donesen te oni koji ga općenito vide pozitivnim«, tvrdi Caritas. Dodaje da se Zakon proglašava krivcem i za pojave koje nisu ni u kakvoj vezi s njim, primjerice s poskupljenjem kruha.</p>
<p>U priopćenju se podsjeća da su Caritas i drugi inicijatori usvajanja Zakona željeli biti glas šutljivih, a to su između 50 i 70 tisuća radnika u trgovinama koji se nisu mogli izboriti za svoja radnička prava, jer su ih poslodavci ušutkali na različite načine.</p>
<p>Caritas ocjenjuje da u stvaranju negativnog raspoloženja oko Zakona služe i prijetnje otpuštanjem radnika, premda svi pokazatelji osporavaju opravdanost takvih postupaka, kao i isticanje drugih neriješenih pitanja u gospodarstvu.</p>
<p>»Sve to poprima oblike manipuliranja javnošću jer neki mediji ne prenose javno mnijenje, nego ga nameću«, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Gotovo da ne postoji osvrt koji poziva na raspravu o Zakonu, a istodobno se traži njegovo dokidanje. U medijskim istupima prepoznatljiva je obrana kapitala dok posve izostaje zauzimanje za ljudska i radnička prava.</p>
<p> Caritas vjeruje da će odluka Ustavnog suda o ustavnosti izmjena Zakona o trgovini biti u korist čovjeka. »Ako zakon ima nedostataka, njih se može legalnim putem otkloniti na opće dobro, a konstruktivnom pristupu i poboljšanju mogu pridonijeti i mediji«, ističe se u priopćenju Hrvatskoga Caritasa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sindikat: Ne mijenjati zakon dok se ne vide stvarni učinci </p>
<p>Da su naši građani dignuli ovoliku galamu zbog primjene Zakona o pretvorbi ne bi danas imali državu u kojoj prodavači rade i do 300 sati mjesečno za 1800 kuna, dok njihove gazde naručuju unikatne automobile u specijalnoj izvedbi, kaže Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Zabrana rada nedjeljom trgovinama zasad neće biti ukinuta, ali će se pred Vladom vjerojatno već idućeg tjedna naći izmjene spornog Zakona o trgovini. Osim toga, Ustavni sud vjerojatno će za mjesec dana donijeti odluku o zahtjevu za ocjenom ustavnosti zabrane rada nedjeljom i blagdanima, koja proizlazi iz Zakona o trgovini, što ga je podnijelo osam velikih trgovačkih lanaca </p>
<p>Da su naši građani dignuli ovoliku galamu zbog primjene Zakona o pretvorbi ne bi danas imali državu u kojoj prodavači rade i do 300 sati mjesečno za 1800 kuna, dok njihove gazde naručuju unikatne automobile u specijalnoj izvedbi, kaže Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, </p>
<p>Dodaje kako zabrinjava da je u državi pitanje broj jedan gdje se može kupiti svježi kruh u nedjelju iako u cijeloj zemlji radi 850 dežurnih trgovina. Prema njezinim riječima, Zakon o trgovini ne treba mijenjati dok se ne vide njegovi stvarni učinci.</p>
<p>U tom sindikatu podsjećaju da je još 1996. donesen prvi Zakon o trgovini koji je obvezivao ministra gospodarstva da u roku šest mjeseci donese propis o radnom vremenu prodavaonica. No tri su se ministra izmijenila a da ni jedan nije donio spomenuti propis.</p>
<p> »Sindikat je protestirao i kod bivše vlade i bivšeg predsjednika Sabora, ukazujući na pogubnost u Pravilniku o radnom vremenu trgovina. Taj pravilnik je obvezivao gradove i općine da donesu odluke o radnom vremenu trgovina, ali ga nije bilo moguće efikasno nadzirati, kaže Ana Knežević. </p>
<p>Primjerice, 546 gradova i općina ima svoje odluke koje se nisu provodile, nego je oko 15.000 prodavaonica drukčije reguliralo radno vrijeme. »Sada pojedine lokalne uprave izigravaju zakon, proglašavaju turističku sezonu za cijelu godinu kako bi omogućile trgovcima da i dalje rade nedjeljom i blagdanima«, naglašava. </p>
<p>Beč, je primjerice, imao lani osam milijuna turističkih posjeta iako nema nedjeljom otvorene prodavaonice. Zagreb je imao 300.000 turističkih posjeta, iako su mnoge prodavaonice radile i nedjeljom, upozoravaju u Sindikatu. </p>
<p>Poseban problem su strani trgovački lanci, kažu u Sindikatu trgovine. Samo u posljednje četiri godine na hrvatsko tržište došlo je 17 stranih trgovačkih lanaca kojima je radno vrijeme postalo »najznačajniji segment konkurencije«, jer se temelji na jeftinijoj radnoj snazi, koja uglavnom ima ugovore o radu na određeno vrijeme.</p>
<p>U Sindikatu ističu i da nema govora o otpuštanju radnika u pojedinim trgovačkim lancima, jer upravo njihovi radnici imaju najviše prekovremenih sati. Osim toga, drže da neće doći do pada prometa u trgovinama zbog zabrane rada nedjeljom, nego da će ga se rasporediti na ostale dane u tjednu.</p>
<p>U trgovini Metro Cash kažu da na hrvatskom tržištu posluju prema svim važećim propisima, pa će tako svoje poslanje uskladiti i s najavljenim izmjenama Zakona o trgovini. Naime, Državni inspektorat predložio je Vladi, među ostalim, da se nedjeljom zabrani rad trgovinama koje se bave veleprodajom (Metro), a da rade male prodavaonice, pekarnice i kiosci.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prilika za mlade da rade po najvišim standardima</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – U Auli Zagrebačkog sveučilišta u srijedu je svečano potpisan memorandum o razumijevanju i suradnji između tog sveučilišta i Mayo Foundation for Medical Education and Reasearch. Njime se izražava namjeru dviju ustanova da surađuju u obrazovanju liječnika, biomedicinskih znanstvenika i drugog medicinskog osoblja. Predviđa se također proširenje suradnje i na druge razine naobrazbe, razmjenu studenata i stručnjaka te na biomedicinska istraživanja. </p>
<p>U ime Sveučilišta Memorandum je potpisala njegova rektorica Helena Jasna Mencer a u ime Zaklade Mayo Thomas McDonald, predsjednik Međunarodnog komiteta te zaklade. </p>
<p>Potpisivanju su nazočili i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac, ugledni hrvatski znanstvenik i predstavnik Zaklade Mayo za središnju Europu Stanimir Vuk-Pavlović koji je i pokretač cijele akcije, američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank i koordinatorica Stalnog povjerenstva Mayo Clinic and University of Zagreb Program in Advanced Medical Eduction Nada Čikeš.</p>
<p>Projekt suradnje Zaklade Mayo i Zagrebačkog sveučilišta uklapa se u opću harmonizaciju znanja prepoznajući edukaciju kao najbolji mogući univerzalni proces. </p>
<p>Potpisivanje Memoranduma nastavak je ne samo suradnje u edukaciji već i u istraživačkim projektima dviju ustanova koja je počela prije pet godina. Rezultati te suradnje predstavljeni su na tri simpozija u dvije godine - dva u Zagrebu i jedan u Splitu. Oba su organizirali Dragan Primorac i Stanimir Vuk-Pavlović. </p>
<p>»Ovaj projekt u koji sam vjerovao od početka pokriva dva najvažnija segmenta Ministarstva - edukaciju i znanost. Ovo je prilika da naši mladi ljudi i stručnjaci okušaju u radu po najvišim svjetskim standardima«, naglasio je ministar Primorac.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Eko Kvarner«: Izjave Trnokop-Tante proturječe Izvještaju o poslovanju Janafa</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> – Predstavnici Udruge Eko Kvarner u srijedu su na konferenciji za novinare potaknuli pitanje izjava koje je predsjednica Uprave Janafa, Vesna Trnokop-Tanta davala medijima, a koje su, kažu, proturječne Izvještaju o poslovanju Janafa u prvih šest mjeseci 2003. </p>
<p>»Izvještaj pokazuje da je u projekt Družba Adria uloženo deset puta više novca nego što je to Trnokop-Tanta iznijela u javnost«, rekao je predsjednik Eko Kvarnera Vjeran Piršić, dodajući da im je autentičnost Izvještaja potvrdio glasnogovornik Zagrebačke burze, Željko Kardum. U Izvještaju, objašnjava Piršić, piše da je Janaf u projekt uložio više od 52,7 milijuna kuna, a Trnokop Tanta je izjavljivala da je do sada u projekt uloženo samo jedan posto njegove ukupne vrijednosti koja iznosi 80 milijuna dolara. »To su podaci samo za prvih šest mjeseci 2003. godine. Što je s drugih šest mjeseci i s 2002. godinom, ne znamo«, kaže Piršić. </p>
<p>U Eko Kvarneru smatraju da su svi tehnički zahvati koje Janaf radi preuranjeni, osim ako su u Janafu uvjereni da će studija utjecaja projekta na okoliš biti pozitivna za Družbu Adriju. »Janaf forsira investicije kako bi što prije, čim se studija recenzira i dok Rusi ne izgrade naftovod do Murmanska, prionuo poslu i zaradio«, smatra Piršić. Jer, objašnjava, Rusima će biti puno isplativije izvoziti naftu preko Murmanska. Taj naftovod, kapaciteta 80 milijuna tona nafte godišnje što je pet puta više od Janafa u trećoj konačnoj fazi, trebao bi biti gotov 2007. godine.</p>
<p>»Preko europskih zelenih stranaka tražit ćemo da se napravi međunarodna recenzija studije, a Vladi ćemo dati i popis od oko pet inozemnih nezavisnih kompanija koje mogu napraviti recenziju«, ističe Piršić.</p>
<p>»Projekt se realizira u regiji koja od turizma godišnje privređuje oko milijardu dolara, a ukupan prihod od turizma je oko osam milijardi dolara. Ako zbog gubitka imidža turističke destinacije Hrvatska izgubi samo jedan posto prihoda od turizma, poništit će se sav prihod Družbe Adria«, ističe Piršić. Gubitke zbog kontaminacije Jadrana balastnim vodama, dodaje, nemoguće je procijeniti. Je li nam takav rizik uopće potreban, pitaju »zeleni« ili »je dovoljno da podignemo turističku boravišnu pristojbu za tri lipe po danu i taj novac damo Janafu da nas pusti na miru«. Na konferenciji je u srijedu Pavle Kalinić, stručnjak za međunarodni terorizam izjavio da je Družba Adria opasna za Hrvatsku i s gledišta međunarodnog terorizma. »To bi bio glavni pravac prijevoza nafte s istoka na zapad, a Hrvatska nije ostala ni suzdržana od slanja svojih ljudi u Afganistan, a najavljuje se i odlazak u Irak«, objasnio je Kalinić. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vrijednost moje imovine veća je od objavljene u novinama</p>
<p>Točan je napis, objavljen u dnevnim novinama, o tome da je prema početku 2000. godine vrijednost dionica, kojih sam vlasnik, na kraju 2003. godine veća za milijun kuna ili za 7,7 posto / Ako se želi korektnu, poštenu i nepotkupljivu vlast, u nju treba birati ljude koji imaju imovinu i zato ne ovise o vlasti, kaže Radimir Čačić</p>
<p>VARAŽDIN, 14. siječnja</p>
<p> – »Objava imovinske kartice uvijek izaziva pozornost javnosti i to tako treba biti. Imovina državnih dužnosnika mora biti transparentna i pod kontrolom mjerodavnih državnih službi. Napokon smo Zakonom o sprečavanju sukoba interesa, koji počinje važiti za novu vladu, i formalno dobili pravila igre. Imovinske kartice, ipak, nisu propisane zakonom i samo su moralni čin«, rekao je Vjesniku Radimir Čačić, predsjednik HNS-ova Središnjeg odbora i bivši ministar javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>Novinske napise u vezi s objavom imovinskih kartica Čačić ocjenjuje korektnima i ne komentira »jesu li i bivši vladini dužnosnici prikazali svoju imovinu ili ne«. Ističe da je poduzetnik i gospodarstvenik više od tri desetljeća »na svoj užas«. Uspješan je, napominje, otkad je diplomirao, a svoje je poduzetničke sposobnosti pokazao i kao ministar u bivšoj vladi. Spominje ga se i u knjizi o deset najuspješnijih poduzetnika, objavljenoj godine 1990. za područje bivše Jugoslavije.</p>
<p>»Vrijednost moje imovine na tržištu je i veća od one objavljene u novinama. Točan je napis, objavljen u dnevnim novinama, o tome da je prema početku 2000. godine vrijednost dionica, kojih sam vlasnik, na kraju 2003. veća za milijun kuna ili za 7,7 posto. Autor teksta je pročitao moju imovinsku karticu i zbrojio sve kupljeno i prodano (u nekim drugim napisima neki su malo zlonamjerno uzeli samo ono kupljeno, a zaboravili ono prodano). Da sam bilo kakvu imovinu koja se da pretvoriti u novac i pretvorio u novac pa stavio u bilo koju banku, imovina bi mi za četiri godine porasla ne 7,7 posto, nego s kamatama i za više od 30 posto. Da sam, pak, bio u tvrtki, imovina bi mi se dva–tri puta povećala, jer je ovo vrijeme investicijskog buma, a moja struka je arhitektura i graditeljstvo«, istaknuo je Čačić.</p>
<p>Drago mu je, kaže, i ponosan je na to ako je bio najbogatiji ministar u vladi i najbogatiji državni dužnosnik. No, dodaje, ako je njegova imovina veliko bogatstvo, to baš i nije velik kompliment ovoj zemlji. Također, nije istina da je upravo on najbogatiji u Hrvatskoj - »velika bogatstva su negdje drugdje«. Kad svoje imovinsko stanje uspoređuje s prosječnom zaradom u Hrvatskoj, sebe drži bogatim čovjekom, no to je bio, napominje, i prije jednog ili dvaju desetljeća. Tada je imao najveći razrez poreza u Varaždinu.</p>
<p>»Moja su primanja bila visoka i prije 25 godina, kada sam radio u inozemstvu za strane ulagače. Kao mlad čovjek sa 25, 26 i 27 godina imao sam prosječan prihod od 4000 američkih dolara mjesečno, što je ekvivalent današnjoj zaradi od 10.000 do 15.000 dolara mjesečno. Nikada se nisam žalio na imovinu, jer to pridonosi mojoj potpuno neovisnoj poziciji, nepotkupljivosti, mogućnosti da odlučujem svojom glavom i da ne ovisim o politici i o svemu onome što i politika i vlast pružaju kao izazov. Kao što je poznato, vlast je prema definiciji prostor za korupciju. Ne korumpira se one koji nemaju vlast, nego one koji mogu utjecati da se nešto dobije. Ako se želi korektnu, poštenu i nepotkupljivu vlast, u nju treba birati ljude koji imaju imovinu i tako ne ovise o vlasti«, poručuje Radimir Čačić.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zatvara se Pandorina kutija MORH-ovih mračnih uspomena</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić ovih je dana potpisao odluku o umirovljenju desetak vojnih časnika iz Domovinskog rata među kojima i generala Wernera Ilića, poznatog iz niza slučejeva koji su upućivali na kriminal, pa i terorizam</p>
<p>ZAGREB, 15. siječnja</p>
<p> – Iz Ureda Predsjednika došla je još jedna vijest o kontroverznom umirovljenju visokog časnika HV-a. Nakon što je predsjedničkom mirovinom omogućio Stipi Čačiji da izbjegne nečastan otpust iz HV-a i zaposli se u MORH-u, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ovih je dana potpisao odluku o umirovljenju desetak vojnih časnika iz Domovinskog rata među kojima i generala Wernera Ilića, poznatog iz niza slučejeva koji su upućivali na kriminal, pa i terorizam.</p>
<p>Novinari su već primijetili da je Predsjednikova odluka tim čudnija, što se Werneru Iliću, u Domovinski rat pristiglom iz američkih Rengera, pripisivala povezanost s incidentom u vojarni Dračevac kad je vrhovni zapovjednik OS Stjepan Mesić izviždan. No, taj bivši instruktor hrvatskih vojnih specijalaca u bazi Šepurine kod Zadra i veliki pouzdanik odbjeglog umirovljenoga generala Ante Gotovine, poznat je i po sumnjama u upletenost u postavljanje bombe, koncem 1992. godine, kraj američkog veleposlanstva na zagrebačkom Zrinjevcu.</p>
<p>Upravo je predsjednik Mesić 2000. godine, nakon eksplozije bombe pod antifašističkim spomenikom na Mirogoju, kazao da iza tog čina stoje oni koji su se i početkom devedesetih bavili terorističkim aktivnostima u Hrvatskoj. Josip Manolić, nekadašnji šef svih hrvatskih tajnih službi, potvrdio je da je za eksploziju kod američkog veleposlastva i zgrade Srpske pravoslavne općine u Prilazu Djure Deželića bila osumnjičena skupina hrvatskih vojnika u kojoj se nalazio i Werner Ilić. Manolić je pritom optužio pokojnog ministra obrane Gojka Šuška i njegova pomoćnika za sigurnost Josipa Perkovića da su zataškali slučaj.</p>
<p>Prozvani Josip Perković odbacio je Manolićeve tvrdnje, potvrdivši da je Werner Ilić bio priveden zbog sumnji u upletenost u te eksplozije, ali da su on i skupina osumnjičenih djelatnika MORH-a 1996. godine prošli poligrafsko testiranje i oslobođeni optužbi. To obrazloženje u neskladu je sa zdravim razumom, jer nije jasno zašto je trebalo proći četiri godine da se osumnjičene privede, a osobito je neuvjerljivo uzeti za valjan dokaz rezultate poligrafskog testiranja. Odluka predsjednika Mesića da umirovi Wernera Ilića, bez da se ustrajalo na rasvjetljavanju njegove uloge u nekoj od spomenutih afera, jasan je znak da su na Pantovčaku odlučili zatvoriti Pandorinu kutiju s MORH-ovim mračnim uspomenama. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Maček: Protiv Čačije, koji je vrhunski profesionalac, ne vodi se stegovni postupak</p>
<p>Čačija neće obnašati samo dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova, nego će biti i premijerov šef Ureda za sigurnost/ Što se tiče stegovnog postupka pokrenutog u MORH-u protiv Čačije, Vladin glasnogovornik izjavio je da je taj postupak obustavljen Čačijinim umirovljenjem 31. prosinca 2003. godine</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - »Bojnik Stipe Čačija je čovjek čije su znanje i iskustvo u poslu koji obnaša jamstvo da će njegov posao biti obavljen na iznimnoj profesionalnoj razini, a to dokazuju i njegove sjajne reference u tom poslu, koje su u suglasju sa standardima koje godinama koriste slični uredi u svijetu«, kazao je u srijedu Vladin glasnogovornik Ratko Maček odgovarajući na upit o slučaju novoimenovanog pomoćnika ministra unutarnjih poslova te premijerova šefa Ureda za sigurnost Stipe Čačije.</p>
<p> Maček tvrdi da nije nekompatibilno to što Čačija kao pomoćnik ministra i dalje ostaje u osobnom osiguranju premijera Ive Sanadera, te tvrdi da je svojedobno i general Mate Laušić bio u osobnom osiguranju predsjednika Franje Tuđmana i istodobno vodio operativnu ekipu cjelokupnog osiguranja. </p>
<p>Što se tiče stegovnog postupka pokrenutog u MORH-u protiv Čačije, Maček je izjavio da je taj postupak obustavljen Čačijinim umirovljenjem 31. prosinca 2003. godine. Podsjetio je i da je Čačijin posao izuzetno osjetljiv, jer nije riječ samo o osiguranju hrvatskog premijera, nego i o osiguranju stranih državnika. </p>
<p>Maček nije htio komentirati tvrdnje Nezavisnog sindikata policije koji tvrdi da su Čačija i njegovi prijatelji umiješani u kriminalne radnje kazavši da tek »mora vidjeti podlogu na kojoj su te tvrdnje nastale«. </p>
<p>Također nije želio izravno odgovoriti na upit jesu li točne tvrdnje da pomoćnik Čačija ne plaća rate kredita i da je ta obveza pala na teret njegovih jamaca. »Pomoćnik Čačija obavlja svoju dužnost u skladu s najstrožim profesionalnim kriterijima«, odvratio je Maček.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Antunović: Protiv Čačije vode se dva stegovna postupka </p>
<p>Bivša ministrica obrane Željka Antunović izjavila je u srijedu kako nije sigurna da se stegovni postupak obustavlja činom umirovljenja. »Nisam više ministrica, ostajem građanka koja će inzistirati na rješenju tog slučaja, jer takvi primjeri i postupci unose nered u sustav«, kazala je Antunović. </p>
<p>Ponovila je da se protiv Čačije vode dva stegovna postupka: jedan je pokrenuo stegovni tužitelj u MORH-u zbog sudjelovanja u izbornoj kampanji, a drugi ona osobno kao ministrica tražeći Čačijin nečasni otpust zbog kršenja radne obveze, jer nije dolazio redovno na posao. Na listi prisutnosti na radu evidentirano je, ponavlja bivša ministrica i sadašnja saborska zastupnica SDP-a, da u studenome prošle godine Čačija nema ni jedan jedini radni sat. »Novi ministar obrane ne može reći da ne zna za Čačijino umirovljenje, jer je morao potpisati njegov postupak za umirovljenje«, kaže Antunović pitajući se zašto taj slučaj nije rješavan po redovnoj dužnosti, nego ga je ona morala pokrenuti. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Bolja suradnja Mesića i Sanadera zbog hrvatskih »ključnih tajminga za hvatanje europskog vlaka«</p>
<p>Koordinacija Predsjednika i premijera, pojašnjava Mesićev savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić, nije nikakvo novo tijelo, nego je riječ o boljoj usklađenosti Mesića i Sanadera da bi zajednički, »unisono nastupali prema vani« u godini koja je za Hrvatsku, zbog približavanja EU i NATO-u, presudna</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Nakon povratka premijera Ive Sanadera s njegove prve vanjskopolitičke turneje, počet će dogovori njegova ureda i Ureda predsjednika Republike o budućoj koordinaciji između predsjednika Vlade i predsjednika države Stjepana Mesića. Koordinaciju Pantovčaka i Banskih dvora žele obojica, a neformalno je dogovorena za dosadašnjih susreta, ali i tijekom konzultacija o imenovanju mandatara. </p>
<p>Prema objašnjenjima Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku Igora Dekanića, koordinacija nije nikakvo novo tijelo, jer ono i nije predviđeno Ustavom. Riječ je jednostavno, objašnjava Dekanić, o boljoj usklađenosti Predsjednika i premijera da bi zajednički, »unisono nastupali prema vani« u godini koja je za Hrvatsku, zbog približavanja Europskoj uniji i NATO-u, presudna.</p>
<p>»Kad je riječ o Haaškom sudu, vanjskopolitičkim aktivnostima, započetim reformama, ulasku u EU i NATO, Predsjednik i premijer moraju jedinstveno zastupati interese zemlje. Jedan drugome mogu i moraju biti potpora, jer je riječ o vitalnim interesima zemlje koju obojica zastupaju«, kazao je Dekanić u srijedu za Vjesnik.</p>
<p>Na Pantovčaku ne kriju da koordinacija s prethodnom, Račanovom vladom nije bila dobra, pa se, primjerice, u javnosti stvorio dojam da »Mesić solira u vanjskoj politici«. No, takvi odnosi s bivšom vladom nisu glavni razlog za uspostavu koordinacije između Mesića i Sanadera. Inicijatori ideje su obojica, i to samo zato što su pred Hrvatskom »ključni tajminzi za hvatanje europskog vlaka«. </p>
<p>Kako će ta koordinacija funkcionirati i u kojem obliku, još se točno ne zna. Predsjednik Mesić i njegovi savjetnici dogovarat će to tek ovaj tjedan. </p>
<p>Najvjerojatnije će se Mesić i Sanader sastajati u određenoj dinamici, a sastajat će se i njihovi suradnici iz područja gospodarstva, vanjske i unutarnje politike. Dinamika i raspored susreta koje će diktirati događaji i državni interesi zasad se ne prejudicira. </p>
<p>S bivšim se premijerom predsjednik Mesić uobičajeno susretao jednom mjesečno na radnom ručku i uglavnom daleko od očiju javnosti. Bilo je, međutim, i češćih susreta, po potrebi, poput onih u vrijeme krize u obavještajnoj zajednici i natezanja zbog šefova tajnih službi. </p>
<p>Dekanić ponavlja da je predsjedniku Mesiću u interesu što uspješnija Vlada, jer će time i reforme biti uspješnije. </p>
<p>Smatra bespredmetnim tumačenja da će uspješnija Vlada umanjiti ulogu Mesića, koji se za Račanova mandata znao nametnuti kao glavni tumač i kritičar nekih odluka, poput onih vezanih uz suradnju s Haaškim sudom. Stoga je, smatra Dekanić, u kontekstu suradnje Mesića i Sanadera »strategija što gore, to bolje«, bespredmetna za raspravu. Jer, pojasnio je, boljitak zemlje i građana treba biti jedini i isključivi interes svih u vlasti, uključujući Predsjednika i premijera. Osim toga, novoj vladi »aplaudiraju sa svih strana, pa se čini da u Hrvatskoj danas i nema opozicije«.</p>
<p>Dekanić je potvrdio da na Pantovčaku odobravaju i pozdravljaju dosadašnje poteze premijera Sanadera, te dodao da su u Predsjednikovu uredu uvjereni u dobru suradnju Predsjednika i premijera.</p>
<p>Zasad su sve te ocjene ipak samo načelne, jer će se već u prvim sučeljavanjima interesa i ovlasti u kojima su šef države i Vlade sukreatori, vidjeti ima li razilaženja. Pokazat će to i prvi potezi Sanaderove vlade u vanjskoj politici - smjene i povlačenja veleposlanika. </p>
<p>Osim u vanjskoj politici i obavještajnoj zajednici, stavove bi trebali ujednačiti i o Oružanim snagama, a vrlo brzo na dnevni red doći će i slanje hrvatskih vojnika u Irak. Podsjetimo, Mesić je bio protiv američke intervencije u Iraku, dok ju je Sanader, kao predsjednik HDZ-a, podržao.</p>
<p>Uskoro će se vidjeti i koliko su dvojica čelnih ljudi u državi sada, u novim okolnostima, usklađeni i u pitanju potpisivanja sporazuma o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Dobra volja za boljom suradnjom Mesića i Sanadera praktično će se pokazati baš na tim pitanjima.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Hrvatska na putu prema EU odlučnija nego ikad«</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uputio je u srijedu pismo predsjedniku Europskog parlamenta Patu Coxu u povodu obilježavanja 15. siječnja, dana kada su prije 12 godina države članice Europske unije službeno priznale Hrvatsku, priopćeno je iz saborskog ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Šeks je u pismu naglasio da je taj datum za sve u Hrvatskoj obilježio konkretno ostvarenje višestoljetnog sna koji je zaživio kroz službenu, međunarodnu potvrdu hrvatske državnosti i neovisnosti, te je istaknuo da je Hrvatska danas odlučnija nego ikad u tome da ustraje na putu ostvarenja svog strateškog vanjskoplitičkog cilja, postizanja članstva u Europskoj uniji, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora istaknuo je da taj cilj i nadalje ima potporu svih parlamentarnih stranaka u novom sazivu Sabora, kao i veliku potporu hrvatske javnosti, što drži posebno važnim za nastavak općeg pozitivnog ozračja u Hrvatskoj prema eurointegracijskim procesima.</p>
<p>Izrazivši uvjerenje da će i novi saziv Sabora ubuduće imati odlučujuću ulogu u procesu približavanja EU, posebice u kontekstu dovršetka procesa usklađivanja domaćeg zakonodavstva s europskim, Šeks je dodao želju za daljnjim nastavkom suradnje Sabora i Europskog parlamenta na svim razinama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Riblje konzerve i maslinovo ulje bez carine u BiH</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uputit će do kraja tjedna Vijeću ministara Bosne i Hercegovine popis poljoprivredno-prehrambenih proizvoda hrvatskih proizvođača koji bi trebali biti »skinuti« s liste proizvoda na koje se odnosi tromjesečna odgoda primjene dijela ugovora o slobodnoj trgovini između dviju zemalja. </p>
<p>Rečeno je to u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare Petra Čobankovića, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Dragana Doke, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Federacije BiH nakon sastanka u Zagrebu. </p>
<p>Doko je rekao da bi Vijeće ministara o tome moglo raspravljati možda već idućeg tjedna. »Na te će se proizvode, a zasad su to sigurno riblje konzerve i maslinovo ulje, nulta carinska stopa sigurno početi primjenjivati prije 1. travnja i isteka odgode«, kaže on. </p>
<p>Riječ je o proizvodima koji bi na taj način bili isključeni iz odgode primjene šest poglavlja Sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju zemalja, a na koje je s početkom ove godine trebala početi primjenjivati nulta carinska stopa. Pritom je istaknuo kako se odluka o odgodi Sporazuma obuhvaćaju proizvode u vrijednosti 95 milijuna konvertibilnih maraka (KM) hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog izvoza u BiH, čija je vrijednost lani bila oko 1,3 milijarde KM. Ministar Čobanković naglasio je kako nijedna strana ne razmišlja o ukidanju tog sporazuma, nego je i njihov prvi sastanak znak da ga obje strane žele očuvati i omogućiti daljnju vrlo pozitivnu gospodarsku suradnju. </p>
<p>Istaknuo je da stoga Hrvatska nije reagirala mjerama na odluku Vijeća ministara, nego je pozvala na konzultacije, među kojima je sastanak u srijedu samo prvi u nizu, na kojima će se pokušati ukloniti negativne posljedice za gospodarstvo BiH. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, jedan od konkretnih koraka u tom smjeru je i dogovor da dvije zemlje potpišu ugovor o veterinarskoj suradnji kojim bi se proizvođačima iz BiH olakšao pristup ne samo hrvatskom tržištu, nego i tržištu EU-a. Naime, BiH meso može izvoziti samo od proizvođača čiji su objekti posve u skladu s Unijinim normama, a takvih gotovo i nema. »Hrvatska, koja je na tom području već obavila većinu posla, pružila bi stručnu pomoć u prilagođavanju tih objekata«, zaključio je Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Čobanković: Isplata dijela poticaja tijekom siječnja </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - »Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dogovorilo je s Ministarstvom financija da se tijekom siječnja osigura i poljoprivrednicima isplati 170 milijuna kuna poticaja za prošlu godinu«, rekao je u srijedu Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Dodao je da je riječ o dijelu poticaja za tov stoke i mlijeka od 240 milijuna kuna, koliko je odlukom o privremenom financiranju državne uprave u prvom tromjesečju ove godine predviđeno za poticaje. »No, sredstva potrebna za isplatu poticaja za proljetnu sjetvu, između 400 do 500 milijuna kuna, znatno premašuju taj iznos«, dodao je. Za isplatu tog iznosa nužno je donošenje državnog proračuna, jer je odlukom o privremenom financiranju za sve troškove Ministarstva poljoprivrede određeno samo 302 milijuna kuna.</p>
<p>»Ministrom poljoprivrede postao sam usred reforme poljoprivrede, ali mi ne pada na pamet mijenjati neke dobre poteze u toj reformi. Poticaje smo, pak, dužni isplatiti prema zakonu«, zaključio je Čobanković. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Nastavljeno saslušanje haaških svjedoka iz MUP-a i MORH-a </p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Haaški istražitelji nastavili su u srijedu saslušavati jednog od niza svjedoka, bivših i sadašnjih djelatnika MUP-a i MORH-a koji bi trebali dati iskaz o vojno-redarstvenim akcijama »Oluja« i »Medački džep«, doznaje se u Upravi za suradnju s međunarodnim sudovima u Ministarstvu pravosuđa.</p>
<p>U Upravi su potvrdili da se saslušanja nastavljaju, ali, kao i u utorak, nisu željeli otkriti gdje i s kim haaški istražitelji razgovaraju.</p>
<p>Iz izvora bliskog Ministarstvu pravosuđa, koji je želio ostati anoniman, doznaje se da istražitelji nastavljaju razgovor sa svjedokom kojeg su počeli ispitivati u utorak, te da se završetak saslušanja svih svjedoka očekuje početkom veljače.</p>
<p>U Upravi se ni u srijedu nije mogla dobiti potvrda medijskih nagađanja da su među pozvanim svjedocima bivši pomoćnici ministra unutarnjih poslova Marijan Benko i Joško Morić. </p>
<p>Haaške istražitelje navodno zanimaju ratni događaji u razdoblju od 1993. do 1995. godine, posebice dio u kojem je sudjelovala Specijalna policija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Na dnevnom redu Vlade vanjskopolitičke teme, ali i Zakon o trgovini</p>
<p>ZAGREB, 14. siječnja</p>
<p> - Na dnevnom redu Vladine sjednice u četvrtak uglavnom će biti vanjskopolitičke teme. Tako će se pred ministrima naći izvješće premijera Sanadera o nedavno održanim sastancima u Vatikanu, Bruxellesu i Strasbourgu, kao i o trenutačnom stanju vezanom za pristup Hrvatske Europskoj uniji. Raspravljat će se i o prijedlogu nacionalnog programa Hrvatske za pridruživanje Uniji za 2004. godinu te o pripremi operativnog plana provedbe Vladina programa u mandatnom razdoblju od 2003. do 2007. koji uključuje prijedlog učinkovitijeg djelovanja tijela državne uprave u procesu pridruživanja Hrvatske Uniji.</p>
<p>Također, bit će riječi o mjerama i aktivnostima obuhvaćenih projektima koji se financiraju iz programa CARDS. Vlada će razmotriti i izvješće o pripremama Hrvatske za punopravno članstvo u NATO-u te prijedlog zaključka o redovnom mjesečnom izvješćivanju o tijeku priprema i aktivnostima za ulazak u NATO.</p>
<p>Vlada će raspravljati i o prijedlogu programa obnove opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina na otocima i priobalju prošle godine te o provedbi odredbi Zakona o trgovini koje se odnose na zabranu rada nedjeljom, državnim blagdanima i neradnim danima. </p>
<p>Razgovarat će se i o uvođenju izvozne carine na pšenično brašno. </p>
<p>A. Latinović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040115].
|
