NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040714].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 190469 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Osiguratelji će štedjeti na isplatama štete i kad alkohol nije uzrok nesreće</p>
<p>Prihvati li Sabor prijedlog da se vozačima potpuno zabrani uživanje alkoholnih pića, osiguratelji će pooštriti uvjete i izmijeniti sadašnju praksu, čime bi na isplatama šteta godišnje uštedjeli desetke milijuna kuna / Ipak, neki osiguratelji smatraju da je određivanje 0,00 promila alkohola kao uvjet za sjedanje za upravljač prestroga i u praksi teško provediva mjera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pijani vozač za osiguravajuća društva trenutačno nije automatski i vozač - krivac za prometnu nesreću. No, taj široj javnosti uglavnom manje poznat liberalan stav osiguratelja prema konzumiranju alkoholnih pića i sjedanju za upravljač automobila mogao bi uskoro nestati iz njihove prakse.</p>
<p>To bi se, kako doznajemo, moglo dogoditi nakon što Sabor prihvati zakonski prijedlog da se vozačima potpuno zabrani uživanje alkoholnih pića. Osigurateljima bi to, naime, moglo postati dobrodošlim povodom da pooštre ne samo uvjete za osiguranje nego i da izmijene sadašnju praksu. Jer, time bi na isplatama šteta godišnje uštedjeli desetke milijuna kuna.</p>
<p>U sadašnjim uvjetima za obvezno (i kasko) osiguranje motornih vozila stoji da osiguranik gubi pravo na osiguranje, među ostalim, i »ako je u trenutku prometne nezgode, kao vozač osiguranog vozila, bio pod utjecajem alkohola, droge ili narkotika«. Zatim se navodi i kako se smatra da je vozač pod utjecajem alkohola ako udjel alkohola u njegovoj krvi iznosi 0,5 grama po kilogramu ili više, odnosno 0,5 promila ili više (ali i ako odbije testiranje na alkohol). U načelu, posljedica alkoholiziranosti je da osiguratelj, istina, plati štetu koju je njegov osiguranik prouzročio trećim osobama, ali zadržava pravo da od pijanog vozača, krivca za nastanak štete, traži povrat novca. A to može iznositi do 12 prosječnih mjesečnih plaća u Hrvatskoj.</p>
<p>Međutim, osiguranik ne gubi prava i osiguratelju ne mora ništa vratiti ako dokaže da »štetni događaj« nije u uzročnoj vezi s nastankom štete. Pojednostavljeno, ako dokaže da bi do prometne nesreće ili štete došlo bez obzira je li bio pod utjecajem alkohola ili potpuno trijezan.</p>
<p>Zbog takve mogućnosti, ako je u policijskom izvješću stajalo da je vozač, krivac za štetu, u krvi imao 0,6 do 0,9 promila alkohola u krvi, osiguratelji su to najčešće zanemarivali. Time su izbjegavali mogući sudski proces u kojem bi se vještačilo je li alkohol isključivi krivac za prometnu nesreću, ili je, primjerice, vozilo sletjelo s ceste zbog kliskog kolnika zbog prolivenog ulja. U praksi prometne policije, stvar je uglavnom mnogo jednostavnija: Pijan vozač znači - krivac. Jer, napravio je prekršaj predviđen Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.</p>
<p>Ako Sabor izmijeni Zakon, već ove jeseni svoje uvjete za osiguranje izmijenit će i osiguratelji. Tada će vozače skupo stajati i onih 0,1 promila koji se, kako su pokazali neki pokusi, u krvi mogu izmjeriti i nakon vinskim octom začinjene salate ili konzumiranja nekih slatkiša. Nulta tolerancija na alkohol značit će gubitak prava na naknadu štete, na primjer, u vrlo skupom kasko osiguranju.</p>
<p>Jer, ako vlasnik kasko police kojem je, na primjer, nađeno 0,1 promila alkohola u krvi naleti na drugo vozilo, popravak tog vozila platit će se iz police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a popravak osiguranikova automobila iz kaska. Ako se izmijeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, a to povlači iz izmjenu uvjeta osiguranja, osiguratelj ne mora platiti nijednu od te dvije štete.</p>
<p>I tu će prigodu nedvojbeno iskoristiti. Prošlih su godina temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti hrvatski osiguratelji isplaćivali između 1,2 i 1,3 milijarde kuna za naknade oštećenima. Nema posebne statistike koliko su ih od toga stajali alkoholizirani vozači, jer se o tome vodila briga tek kad su nastajale iznimno velike štete, prometne nesreće s poginulima ili ozlijeđenima. Prema neslužbenim procjenama, barem deset posto tog novca moglo se uštedjeti da je na cestama bilo manje pijanih vozača. </p>
<p>Pa, ipak, neki od naših sugovornika smatraju da je određivanje 0,00 promila alkohola kao uvjet za sjedanje za upravljač prestroga i u praksi teško provediva mjera za povećanje sigurnosti u prometu. Da je tako, dokazuju primjerima Austrije, Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Nizozemske i još nekoliko zemalja gdje je granica alkoholiziranosti 0,5 promila kao (zasad) i u nas, ali se svako prekoračenje drastično kažnjava.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prva dva milijuna kuna za potporu reformi visokog školstva</p>
<p>Natječaj za potporu reformi visokog školstva otvoren je do studenoga, najviši iznos koji se može dodijeliti projektu je 200 tisuća kuna, a financiranje počinje od siječnja 2005. / Zaklada raspolaže s gotovo sto milijuna kuna / Za dvije do tri godine kroz Zakladu bi se moralo obrtati sto do dvjesto milijuna eura, smatra predsjednik Upravnog odbora Zaklade Pero Lučin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema uzoru na Irsku ili Švicarsku, i u Hrvatskoj je napokon profunkcionirala Nacionalna zaklada za znanost i tehnologijski razvoj. Iako ju je država osnovala prije gotovo tri godine, a Zakon o Zakladi prihvaćen je u prosincu 2001., Zaklada će svoju osnovnu svrhu - potporu znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnologijskih programa i projekata - početi ostvarivati tek sada.</p>
<p>Ovih je dana, naime, Zaklada raspisala prvi natječaj u sklopu programa »Potpora reformi visokog obrazovanja«. Za napredak visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, Upravni odbor Zaklade smatra ključnom reformu doktorskih studija i zbog toga je raspisan natječaj za prijave na tzv. program III. ciklusa (doktorskih studija). Natječaj je otvoren do studenoga, a sredstva za program uspostave doktorskih studija iznose dva milijuna kuna. Najviši iznos koji se u tom programu može dodijeliti projektu je 200 tisuća kuna, a financiranje počinje od siječnja 2005.</p>
<p>Pokretanje programa Zaklade podržali su na posljednjoj sjednici Rektorskoga zbora predstavnici sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Kako je objašnjeno tom prigodom, sve programe Zaklade donosit će Upravni odbor, ali ih usklađuje sa strateškim prioritetima države, te aktivnostima svih ministarstava. To znači da na programe Zaklade mogu utjecati Vlada i Sabor. Oni, primjerice, mogu u skladu s nacionalnim potrebama tražiti od Zaklade da pokrene određeni program.</p>
<p>»Zaklada je mega-projekt koji mora odgovarati na potrebe društva u znanstvenom i tehnološkom razvoju. Iako zasad funkcionira isključivo sredstvima iz državnog proračuna, morat ćemo se pobrinuti za druge izvore«, rekao je predsjednik Upravnog odbora Zaklade za znanost Pero Lučin.</p>
<p>Zaklada trenutačno raspolaže s gotovo sto milijuna kuna, no 50 posto tih sredstava registrirano je kao osnovna imovina Zaklade. Da bi mogla početi s financiranjem projekata i programa, morala je čekati sadašnji iznos novca. Lučin smatra da će Zaklada moći ostvarivati svoju pravu svrhu tek kada državni proračun prestane biti jedini oblik financiranja. Za dvije do tri godine Zaklada bi morala doći do toga da se godišnje kroz nju obrće sto do dvjesto milijuna eura, smatra predsjednik Upravnog odbora. Usporedbe radi, irska zaklada za znanost godišnje obrće oko 300 milijuna eura, a samo jedan projekt »težak« je 50 milijuna eura.</p>
<p>Zaklada, međutim, nema ravnatelja. To je, komentira Lučin, jedina zaklada u Hrvatskoj bez ravnatelja, jer su tu funkciju izbacili saborski zastupnici. Zakladom upravlja Upravni odbor sastavljen od sedam članova, biranih na prijedlog Rektorskog zbora, znanstvenih instituta, HAZU-a, Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, Nacionalnog znanstvenog vijeća, dok su dva člana izabrana na prijedlog ministra znanosti.</p>
<p>Članovima, kao i predsjedniku Odbora, mandat traje četiri godine. Činjenica da je na inicijativu ministra znanosti Dragana Primorca jedan član Zaklade poprilično glatko smijenjen u ponedjeljak na sjednici Rektorskoga zbora (profesora splitske Umjetničke akademije Ivu Babića zamijenio je profesor s Medicinskog fakulteta u Splitu, ujedno prorektor Splitskog sveučilišta Željko Dujić) pokazala je da radom pojedinih članova Upravnog odbora ministar nije bio zadovoljan.</p>
<p>Primorac je, naime, tom prigodom ocijenio da Zakladi trebaju ljudi koji mogu izgurati njezin projekt. »U sustavu visokog obrazovanja i znanosti trebaju nam operativci, a ne šminkeri. Ne želimo ni političare, nego struku«, rekao je ministar.</p>
<p>Zbog činjenice da u tri godine formalnog postojanja Zaklada ima tek jednog zaposlenika (asistentica predsjednika Uprave), a ostali su na ugovorima o djelu, Upravni odbor upozorio je da je Zakladi potreban mnogo veći broj ljudi. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Privatizacija više nije kamen smutnje između SDP-a i HSS-a</p>
<p>Član Predsjedništva HSS-a Željko Pecek dobio je zadaću da sa SDP-ovcem Slavkom Linićem »izvidi« kako poboljšati suradnju na gospodarskim i privatizacijskim pitanjima / Vlada drastično smanjuje izdvajanja za riječno brodarstvo, regulaciju plovnih puteva, plovidbu na unutarnjim vodama; riječ je o nepotrebnoj polarizaciji između sjevera i juga, kaže Pecek, koji je uvjeren da će ga Linić podržati u toj ocjeni</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čelnici SDP-a i HSS-a, Ivica Račan i Zlatko Tomčić, nastavit će, vjerojatno sljedećeg tjedna, razgovore o tješnjoj suradnji u Saboru te o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima. Za razliku od prošlotjednog sastanka u Račanovoj vikendici, koji je protekao u ležernu ozračju, novi će se susret održati u HSS-ovim stranačkim prostorijama.</p>
<p>To znači i da će novi sastanak, rekao nam je član Predsjedništva HSS-a Željko Pecek, biti »skroz radni, jer ćemo više pozornosti posvetiti konkretnim projektima, a manje delicijama«. Pecek je, kao bivši ministar obrta te malog i srednjeg poduzetništva, dobio zadaću da sa SDP-ovcem Slavkom Linićem do novog susreta »izvidi« kako poboljšati suradnju dviju stranaka na gospodarskim i privatizacijskim pitanjima. Zbog tih je tema i najviše iskrilo između socijaldemokrata i seljaka dok su bili na vlasti, pa Liniću i Peceku vjerojatno neće biti lako.</p>
<p>Pecek je ipak optimist. Tvrdi da privatizacija više nije kamen smutnje. Podsjeća i na dogovor SDP-a i HSS-a, dok su još bili na vlasti, o osnivanju imovinskog fonda koji bi najprije dobro pripremio tvrtke u državnom vlasništvu za privatizaciju, a onda ih »bacio« na tržište. Među temama o kojima će se on i Linić, vjeruje Pecek, lako dogovoriti je i rebalans državnog proračuna o kojem Sabor upravo raspravlja. </p>
<p>Bivši HSS-ov ministar kaže da je HDZ-ov proračun, što se tiče malog poduzetništva, »prava katastrofa«, jer za četrdesetak projekata u šest mjeseci nije utrošena nijedna kuna.</p>
<p>»Riječ je o potpunom nesnalaženju nove administracije koja ne zna ni nastaviti dobre projekte koje je od nas naslijedila. Vladi su puna usta malog poduzetništva, a ni kune za to ne daje«, dodaje. Za novi susret sa SDP-ovcima Pecek priprema i dokaze o »čudnoj teritorijalnoj preraspodjeli« proračunskog novca.</p>
<p>Proučavajući svaku proračunsku stavku, zaključio je da su sjeverna i središnja Hrvatska zapostavljene u odnosu na jug zemlje.</p>
<p>»Zašto Sanaderova vlada drastično smanjuje izdvajanja za riječno brodarstvo, regulaciju plovnih puteva, plovidbu na unutarnjim vodama... Treba vidjeti što se to događa u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka«, kaže HSS-ov zastupnik, aludirajući na to što su premijer Sanader i ministar Kalmeta - Dalmatinci. Pecek u tome vidi »nepotrebnu polarizaciju između sjevera i juga«, a uvjeren je da će ga Linić podržati, jer se i SDP zalaže za ravnomjerniji razvoj svih županija i decentralizaciju zemlje.</p>
<p>S obzirom na to da idemo ususret lokalnim izborima, zanimalo nas je kako se SDP i HSS zajednički za njih pripremaju, s kojim će se temama približiti biračima u pojedinim gradskim i seoskim sredinama.</p>
<p>»I o tome ćemo razgovarati, ima vremena«, ležerno će Pecek, spominjući moguće susrete socijaldemokrata i seljaka na razini županija i većih gradova.</p>
<p>Račanu i Tomčiću je, čini se, zasad najvažnije »pripremiti« najširu javnost na obnovljeni savez dviju stranaka i pokazati joj da ne gledaju više razroko na bitna gospodarska i razvojna pitanja. Za to će maksimalno iskoristiti i rad Sabora, pa i preostale dane do ljetne stanke, a »smiješi« im se i mogućnost izvanrednog zasjedanja parlamenta. Nakon toga će krenuti s prvim anketama da bi vidjeli kako građani reagiraju na novo zbližavanje SDP-a i HSS-a.</p>
<p>Pecek je siguran da će građani to pozdraviti, kao što su, tvrdi, pozdravili i HSS-ovu odluku da ne koalira s HDZ-om. »Otkad smo sredinom lipnja rekli da nećemo s HDZ-om, rejting nam raste. Građani će sigurno dobro reagirati i na naš izbor SDP-a za partnera, čime se ujedno prestajemo baviti dilemama je li HSS-u mjesto lijevo, desno ili u strogom centru«, zaključuje Pecek.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Agrokorov iskorak u EU</p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Kupnjom dviju mađarskih tvrtki, proizvođača mineralne vode Fonyódi i tvornice sladoleda Baldauf, za 20 milijuna eura Agrokor Ivice Todorića naznačio je i promjenu smjera dosadašnjih ulaganja hrvatskih poduzeća u inozemstvu.</p>
<p>Glavnina dosadašnjih investicija, izuzmemo li Plivu koja je kupovala tvrtke od Poljske i Češke preko Njemačke i Francuske do SAD-a, ticala se kupnje poduzeća u Bosni i Hercegovini i Srbiji, te u manjoj mjeri u Sloveniji i Makedoniji. Todorićev iskorak na mađarsko tržište ulazak je na tržište Europske unije i ravan je lanjskoj akviziciji Luke Rajića u Švicarskoj. Tada je, naime, Rajić preuzeo švicarsku tvornicu čokolade Favarger. </p>
<p>Agrokorov ulazak na mađarsko tržište, gdje su neki njegovi proizvodi (Ledovi sladoledi, izvorska voda Jana) već prisutni, potvrda je da Todorić razmišlja unaprijed i da želi što spremniji dočekati eventualni ulazak Hrvatske u Uniju, ali i dolazak vodećih multinacionalnih kompanija na tržište jugoistočne Europe. Na takav način hrvatske tvrtke neće postati lakom metom njihova preuzimanja. </p>
<p>No hrvatski problem je u tome što je, uz Plivu koja je nesporno već postala globalnom kompanijom, mali broj tvrtki sposoban odigrati ulogu regionalnog igrača. Uz Luru, Nexe grupu, Belišće, Podravku, Croatia osiguranje, Zagrebačku banku, Hrvatski telekom, Atlantic grupu, Kraš... moguće je nabrojati još samo nekoliko tvrtki poput Adris grupe, Francka ili Vindije, koji imaju potencijala za tako nešto, ali im zasad nedostaje ili odlučnosti ili povoljne prilike. </p>
<p>U prošlih su jedanaest, dvanaest godina hrvatska poduzeća u inozemstvu investirala gotovo 1,2 milijarde dolara, i to najviše u Švicarskoj, BiH, Poljskoj i SCG-u. U istom su razdoblju strane tvrtke u Hrvatskoj uložile gotovo 9,8 milijardi dolara, odnosno osam do devet puta više novca nego što su hrvatska poduzeća uložila izvan granica Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kranjčar kao nusproizvod </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Hrvatska ima nogometnog izbornika! Nakon svega što se prošlih tjedana događalo u simpatičnoj nam državici zapadno od istoka i istočno od zapada u vezi s izborničkim izborima, trebalo bi, možda, na kraju prethodne rečenice staviti i više od jednog uskličnika. Ne zbog toga što je izabran Zlatko Kranjčar nego zbog načina na koji je na kraju on izabran, a neki drugi nisu.</p>
<p>Osim što se teško oduprijeti pomisli da je Kranjčar izabran tek kao druga ili treće rezerva, još se teže oteti dojmu da je novi izbornik, zapravo, izabran kao nusproizvod žestokoga medijskog rata. Ovisno, naime, o novinarskom i sportskom profilu, pojedine su redakcije imale i svoje kandidate (pa i antikandidate) za izbornika. Nakon što je jedini sportski dnevnik navodno dobio ekskluzivu za promoviranje novog izbornika u liku Srečka Katanca, neki su drugi listovi krenuli u silovitu protuofenzivu. </p>
<p>Oni su u početku kao jedini valjani i pravovjerni izbor gurali Miroslava Ćiru Blaževića, a nakon njegove brze eliminacije iz izborničke utrke antikatančevska koalicija je novog spasitelja hrvatskog nogometa našla u Zlatku Cici Kranjčaru. Na duplericama dnevnih nam tiskovina mogli smo, tako, pročitati bezbrojne više-manje bedaste argumente o tome zašto bi Kranjčar morao, a Katanec ne bi smio biti izbornikom. Te Katanec nije pravi Hrvat, te njegov izbor ne odgovara Dinamu i Hajduku, te su protiv njega već davno ugasli »vatreni«, te su protiv njega čelnici navijačkih udruga koji ne poznaju ni igrače klubova za koje navijaju... Vjerojatno bi u cijelu tu harangu bio uključen i sam Ljubo Ćesić Rojs da nije bio zauzet rušenjem vlastitih bespravno sagrađenih objekata.</p>
<p>Bilo kako bilo, akcija postavljanja lokota za Katanca pokazala se uspješnom i bit će pravo čudo poželi li Srečko, koji se mogao zvati i Srećko, tako skoro doći u Zagreb, makar i na neku buduću utakmicu Hrvatske i Slovenije. Koliko pak Kranjačarovo »glasačko tijelo« uistinu cijeni njegov lik i djelo vidi se po tome što su mu njegovi navodni lobisti prije negoli je i izabran počeli prekopavati po prljavom vešu. Što li će mu tek napraviti nakon prvoga neodlučenog rezultata protiv Bugarske ili Mađarske...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Čistač seksa, nasilja i - misli</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>»Koji je tebi k....?!«</p>
<p>»Kakav je to j..... štos?!«</p>
<p>Nož. Sjekira. Lanci. Leševi. Seks straga i sprijeda. Kakav užas!</p>
<p>Obiteljska idila – mama i tata će gledati DVD, baka i djed kartati, dijete se igrati – premetnula se u gnušanje i svađu. »Opet si posudio svinjariju, to ti je sigurno uvalila ona mala plava«, prigovara žena.</p>
<p>Srećom, Amerikanci su smislili rješenje za slične neugode što se reklamira pod sloganom »budite odgovorni roditelji«. ClearPlay, čistač brojnih filmskih naslova sa 14 filtara koji u vaš dom neće pripustiti nasilje, krv, seks, psovke. </p>
<p>Ne čisti od pogrešnih posudbi, Bože moj, ali u tom slučaju od filma će ostati najavna i odjavna špica i bonus materijali. Čistač za 300 kuna na godinu onemogućit će i djeci da gledaju neke za njihovu dob nepodobne, a kultne filmove. Ne znaju li lozinku, od »Devet i pol tjedana«, kad ga očiste, neće vidjeti ni pola tjedna. Hladnjak, stol, ništa strašno.</p>
<p>Zgodno. Tko zna bi li se namjena tog čistača mogla proširiti pa, na primjer, ugraditi u televizore, jer nemaju svi, recimo Hrvati, DVD. I onda lijepo kad krenemo gledati saborsko zasjedanje, u čistač memoriramo riječi koje nas posebno uzrujavaju: rebalans, kresanje socijalnih prava, tajkuni, lopovi, madraci, hadezenjare, komunjare, izdajnici... Idila. Gledamo zastupnike kako mobiteliraju, listaju novine, tu i tamo čuje se smijeh, »gospodine predsjedniče i uvaženi kolege zastupnici«, »ispravak pogrešnog navoda«.</p>
<p>Možemo maštati i dalje. Čitač koji detektira misli. Već otprilike znamo čemu se koji od naših, eto, recimo, nogometnih izbornika, sportaša, estradnjaka ili političara mogu domisliti. Da nas toga poštedi, čistač ostavi samo pametne dijelove. I onda do naših ušiju dopiru »nisam«, »možda«, »mi ćemo«, »ja sam« i gomila veznika. Zamuckivanje se valjda također može filtrirati.</p>
<p>I posljednji prijedlog. Čistači u glavama. Jest orwellovski, ali dobro zvuči.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Misle li oni da smo svi mi papci</p>
<p>Politički analitičari mogli bi zaključiti kako se podsljemenskim rušenjem kuća hrvatskih warlordova (ratnih poglavica i profitera) i presudama Kutli i prijateljima HDZ na neki način ograđuje, ili barem svodi račune, vlastitih promašaja u prošlosti. Ono što su bučno u predizbornoj kampanji 1999. najavljivali Račan, a to je da će do kraja razotkriti i kazneno goniti sve grijehe hadezeovske prošlosti, ostalo je sad Sanaderu da napravi</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Uvijek je novinare mučila stara dvojba: treba li uredno registrirati i komentirati sve ispade, eskapade i prodavanje magle istaknutih društvenih manipulatora i praviti im besplatnu reklamu ili ih treba jednostavno prešutjeti. Jesu li Ljubo Ćesić Rojs, Anto Kovačević, Ivo Lončar i ostali estradni brbljavci uopće vrijedni pažnje ili samo skreću pozornost s važnijih tema? Ili je ono što oni čine već postalo toliko važnim da se pretvorilo u mainstream događaje.</p>
<p>Ugledna imena hrvatskoga sportskog novinarstva danima su ronila suze nad teškom sudbom nekadašnjeg favorita Oca Domovine koji je ispao u prvom krugu iz utrke za mjesto izbornika nogometne reprezentacije. Eliminirali su nam, pisali su korifeji sportskog analitičkog žurnalizma, Ćiru Blaževića, a naguravaju nam nekog stranca. Jedan načelno još visokonakladni list predstavio je tog stranca i odmah na drugo mjesto stavio rubriku – nacionalnost: Slovenac. Kako to opasno zvuči. Nije Hrvat. Smije li Hrvate trenirati netko tko nije Hrvat? Ne smije. Nije Hrvatska Grčka pa da joj neki stranac trenira strogoću nad polutalentiranim izdancima hrvatske škole naguravanja lopte i dogura je na sam vrh.</p>
<p>I tako je Srečko Katanec orkestriranom medijskom kampanjom prisiljen na povlačenje. Hrvatsku će trenirati domaći dečki. Točnije Cico Kranjčar. Kad je Katanec zaustavljen u Bregani glasovalo se 14 naprama nula za Kranjčara.</p>
<p>U Markuševačkom naselju popularno nazvanom Mali Široki Brijeg razmahao se još jedan medijski manipulator potencijalno sasvim ravnopravan Ćiri Blaževiću. Riječ je o istaknutom borcu za ljudska prava, zaštitniku republike Hrvatske i njenih malih ljudi, neraspoređenom generalu i vlasniku ergele bagera, Ljubi Ćesiću Rojsu. Dakle, što je taj sve izgovorio pred saborskim Odborom za predstavke i pritužbe u ponedjeljak, 12. srpnja kad se žalio da su mu ugrožena temeljna ljudska prava jer mu je zabranjen ulazak u Europsku uniju. </p>
<p>Prvo, on je »u posljednje četiri godine pokušao otvoriti oči hrvatskoj javnosti da vidi kako se pljačka zemlja«. Zanimljivo. Sprema li to Rojs možda memoare?</p>
<p>Drugo, on je iz medija doznao da ulazak u EU brani »Paddy Ashdown, obični šarlatan koji je na čelu protektorata u BiH«. Zbilja, zašto Rojsu u Europu ne daju svi ti šarlatani iz Bruxellesa koji su postavili tog šarlatana u Sarajevu.</p>
<p>Treće, Rojs je priznao da je i dalje zaposlen u MORH-u, da ne radi, nitko ga ne zove, ali uredno prima svakog mjeseca plaću od 14,5 tisuća kuna. Mjerodavni ministar Rončević je potvrdio da je »nakon prestanka mandata saborskog zastupnika gospodin general Ljubo Ćesić još neraspoređen«. Ali gospodin general u tome uopće nije usamljen, kaže Rončević, jer ima još 1100 ljudi koji su neraspoređeni u MORH-u a primaju plaću!? Zato, zaključuje mudro ministar, »ne treba izdvajati gospodina generala od ostalih«.</p>
<p>Ne bismo ni mi izdvajali gospodina generala kad on to sam ne bi činio. Neraspoređeni i udobno uhljebljeni general radi predstavu od rušenja svoje i još nekoliko kuća članova obitelji koje su sve bespravno sagrađene usred zaštićene zone netaknute prirode na zagrebačkoj Medvednici. Pokušajmo zamisliti, za potrebe tog generala koji brblja o političkom rušenju, neku paralelu: recimo, što bi poduzeo grad New York kad bi grupa Indijanaca preko noći podigla naselje vigvama usred Central parka? Ili što bi napravio gradonačelnik Pariza kad bi grupa Korzikanaca sagradila par vikendica u Bulonjskoj šumi? Ili da u Regent parku u Londonu umjesto privremeno postavljenih Džamonjinih skulptura Roman Abramovič na brzinu podigne teretanu i saunu za skupo kupljene igrače Chelsea?</p>
<p>Gospodin general očito misli da su svi Zagrepčani, a osobito Markuševčani, papci koji će progutati njegove fore o »političkom rušenju« kuća. Jednostavno, gospon general, gradili ste bez dozvole i sad se ruši. Ili rušite sami da spektakl bude veći.</p>
<p>Politički analitičari mogli bi zaključiti kako se podsljemenskim rušenjem kuća hrvatskih warlordova (ratnih poglavica i profitera) i presudama Kutli i prijateljima HDZ na neki način ograđuje, ili barem svodi račune, vlastitih promašaja u prošlosti. Privatizacija prema poznanstvu i bespravna gradnja prema protekciji sigurno nisu bile svijetle epizode u prvih deset hadezeovskih godina. Ono što su bučno u predizbornoj kampanji 1999. najavljivali Račan, a to je da će do kraja razotkriti i kazneno goniti sve grijehe hadezeovske prošlosti, ostalo je sad Sanaderu da napravi. Pokrenulo se iz letargije sudstvo, kao jedan od načelno neovisnih stupova vlasti, proradile su građevinske inspekcije. Proradila je država. Je li na nečiji mig, ili sama od sebe, zasad je enigma. </p>
<p>P.S. Na novinarima je da uoče i upozore na laži, gluposti, prodavanje magle i demagogiju. I da čekaju reakciju. Obično ne dočekaju ništa. Jedan od rijetkih koji su znali prepoznati šupljinu bombastičnih izjava medijskih manipulatora bio je Darko Brdarić. Premalo je pisao, jer je previše radio sve ono neizbježno i nužno da novine izađu. Previše su pisali oni koji nisu znali raditi te nevidljive operativne poslove, a i pisali su slabije od njega. Bio je jedan od onih, danas sve rjeđih, koji su o novinama znali i radili sve pa nisu stigli ostaviti onoliko pisanoga traga koliko su zaslužili. Njegovi stručni članci ostaju tehnološkim fanovima. Invektive i žalci sa zadnje strane nama i šmekerima. Bok, Brdariću.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Od »Ljube bagerista« do »Ljube nacionale« </p>
<p>U Hrvatskoj je moguće da čovjek sebi i svojoj obitelji sagradi nekoliko kuća unutar zaštićenog parka prirode bez ijedne dozvole. Moguće je da se isti taj čovjek prometne u neku vrstu moralne vertikale koja, evo, sada skrbi o novcu poreznih obveznika, i da upozorava na to kako se on rasipa</p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Prateći medije posljednjih nekoliko tjedana, čovjek jednostavno ne može da se ne zapita pate li neki naši bivši i sadašnji političari od sindroma podvojene ličnosti. Možda su neki preskočili popiti dozu »antisklerina«, a godine jednostavno čine svoje.</p>
<p>Kako bilo, fascinira lakoća selektivne memorije kojom nas politička elita obasipa ovih dana, bez obzira na boju političkog dresa. Gornju granicu osobnih transformacija ovih dana pomiče general bojnik Hrvatske vojske Ljubo Ćesić, poznatiji pod nadimkom Rojs. </p>
<p>Malo je tko, eto, mogao očekivati da će se upravo taj bivši zastupnik toliko gorljivo gurati među zaštitnike poreznih obveznika, no i to se dogodilo. Malo je tko vjerovao da će upravo bivši lider fantomske 66. pukovnije HV-a, koja je gradeći ceste navodno izbjegavala plaćati poreze, težiti tome da postane čuvarom državnog proračuna i zaštitnik općeg dobra ove zemlje. No i to se dogodilo. Nevjerojatnom transformacijom nastavio je sa stvaranjem imidža narodnog tribuna, kao da je tek jučer osjetio politike zov. Što je najgore, Ćesićeva priča zasad posve dobro prolazi. »Ljubo bagerist« polako postaje »Ljubo nacionale«.</p>
<p>Kojeg li apsurda, čovjek koji se do jučer optuživao za različite malverzacije, ničim izazvan, sada kreće u borbu za pravnu državu. Započinje obračun s onim što je do jučer i sam simbolizirao. Umjesto resornoga vojnog ministra, koji bi prema funkciji trebao biti prvi čuvar MORH-ove blagajne, takvim se u Saboru promovira Ćesić Rojs. Dok vlast šuti, Rojs otkriva da već sedam mjeseci od MORH-a dobiva plaću iako ništa ne radi. Priznaje da na njegov račun svaki mjesec uredno kapne 14.500 kuna novca poreznih obveznika. I nikom ništa. </p>
<p>Da nije tragično, bilo bi smiješno. U Hrvatskoj je moguće da čovjek sebi i svojoj obitelji sagradi nekoliko kuća unutar zaštićenog parka prirode bez ijedne dozvole. Moguće je da se isti taj čovjek prometne u neku vrstu moralne vertikale koja, evo, sada skrbi o novcu poreznih obveznika, i da upozorava na to kako se on rasipa.</p>
<p>Umjesto državnog aparata, Ljubo Ćesić sam ruši svoju i druge bespravno sagrađene kuće u podsljemenskoj zoni. Za razliku od, očito, zaboravljene priče o 66. pukovniji, ne želi da rušenje njegovih bespravno sagrađenih kuća padne na leđa ljudi koji u Hrvatskoj godinama plaćaju porez. Umjesto ljudi koji vode MORH, upozorava na visoku plaću koju dobiva, a sve to skupa prolazi uz komentar da je general Rojs samo jedan od 1100 ljudi čiji nerad plaćaju hrvatski građani. </p>
<p>Priča o neraspoređenim djelatnim vojnim osobama stara je zapravo koliko i HV. Na pitanje, kome ona treba mnogo je teže odgovoriti. Paket vojnih zakona predviđa dva statusa za djelatne vojne osobe, koji se nerijetko znaju pomiješati. Osoba koja radi u HV-u može biti »na raspolaganju«, ali najviše do šest mjeseci, dok za status »neraspoređen«, vremensko ograničenje ne postoji. General spada u tu drugu skupinu. Od 2000. godine, kada je ušao u Sabor, njegov je status u HV-u bio zamrznut do početka 2004. Odmah nakon izbora, Rojs je najavio svoj povratak u sustav, i to na mjesto pomoćnika ministra obrane, na kojemu je prije radio. U MORH su tada tvrdili da je Rojs podnio zahtjev za mirovinu, ali da mu za potrebnih dvadeset godina staža nedostaje još nekoliko mjeseci.</p>
<p>Kako se čini, MORH mu je omogućio ugodno čekanje mirovine, uz solidan džeparac od 14.500 kuna. Rojs im se pak, kako stvari stoje, odužio tako što je o svemu progovorio tek kad se približio mirovini, zaokruživši u ovih sedam mjeseci dobiveni iznos na 101.000 kuna. S druge strane, pokrenula se poznata lavina o tome kako MORH plaća 1100 ljudi koji zapravo ništa ne rade. Neki od njih dio su poznate priče o školovanju u Ratnoj školi HV-a. Mnogi časnici, naime, posljednjih su se pet-šest godina obučavali za odgovorne dužnosti u HV-u, da bi nakon školovanja mjesecima bili neraspoređeni na nove dužnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Važno je govoriti jezikom konkretnih podataka</p>
<p>Nije moguće niti svrhovito pokušati mehanički nametati jednake kriterije svim područjima, jer to ima samo jedan rezultat: onemogućuje uvođenje stvarnih kriterija kvalitete u bilo koje područje. O tome treba otvoriti raspravu, a ne iscrpljivati se sterilnom problematikom poput birokratske vizije vanjske (i nevažne) forme bolognizacije sveučilišta</p>
<p>VLADIMIR PAAR</p>
<p>Je li akademik Silobrčić u pravu kad mi predbacuje da sam zadovoljan stanjem u hrvatskoj znanosti? </p>
<p>Dvojici bivših ministara uputio sam petnaest dopisa u kojima sam upozoravao na potrebu da se znanstveni projekti financiraju prema objektivnim kriterijima kvalitete i produktivnosti. Na primjer, 26. rujna 2002. uputio sam tadašnjem ministru prof. dr. Flegi pismo, koje je najbolji odgovor na neargumentirana predbacivanja poštovanog akademika Silobrčića. </p>
<p>U tom pismu stoji: »Želio bih Vas obavijestiti o zabrinjavajućim razmjerima koje poprima problem s rješenjima Vašeg ministarstva o financiranju znanstvenih projekata... Sada se sve više otkriva da su novčane svote u rješenjima Ministarstva određivane proizvoljno (financiranje projekata određivano je tako da je nepodobnima financiranje po istraživaču smanjivano, a povećavano podobnim znanstvenicima) bez ikakvih znanstvenih kriterija, suprotno recenzijama i ranijim odlukama prosudbenih komisija u samome Ministarstvu.</p>
<p>Rasprava o tim nepravilnostima u financiranju znanstvenih projekata vodila se na sjednici HAZU-a 24. rujna 2002. u povodu iznimno lošeg financiranja znanstvenog projekta akademika Pečarića, koji je prema svjetskim kriterijima i bazama podataka najproduktivniji hrvatski matematičar u posljednjih desetak godina, ali poznat je i po svom političkom angažmanu.« </p>
<p>»Postupak Ministarstva prema Pečariću izazvao je čuđenje, a tajnik Razreda akademik Mardešić izrazio je iznenađenje i izjavio da je to Rješenje Ministarstva i znanstveno neutemeljeno i suprotno odluci Prosudbene komisije. Akademik Pečarić smatrao je to kaznom za svoje političko djelovanje i istaknuo da je niz matematičkih projekata bez znanstvenih rezultata, ali s podobnim voditeljima dobilo obilno financiranje. </p>
<p>Akademik Trinajstić izjavio je da je financiranje kemije na Institutu Ruđer Bošković prema rješenjima Ministarstva u neskladu sa znanstvenim kriterijima, jer su projekti niže znanstvene kvalitete dobili bolje financiranje po istraživaču, a projekti vrhunske kvalitete manje, i suprotno preporukama stručnog povjerenstva za kemiju. Akademik Trinajstić je istaknuo, da su i druga znanstvena područja ogorčena intervencijom politike u znanstvene projekte i da su zato protestno objavili na Internetu iznose financiranja po projektima iz rješenja Ministarstva, tako da se javnost upozna s postupkom Ministarstva i da ga javno osudi. </p>
<p>Akademik Barišić iznio je primjer Prosudbene komisije za biologiju, koja je neke projekte odbila, a Ministarstvo je te iste prijedloge zbog podobnosti svrstalo u najviši rang kvalitete. </p>
<p>Dekan PMF-a prof. dr. T. Cvitaš koji je bio član Prosudbene komisije za kemiju u Ministarstvu bio je iznenađen kad je vidio rješenja Ministarstva, jer su rješenja bila u suprotnosti sa znanstvenom valorizacijom Povjerenstva. Prodekan prof. dr. Hamzić je izvijestio da je dekan Cvitaš usporedio iznose financiranja koje je na osnovi znanstvenih kriterija donijelo Povjerenstvo i iznose u rješenjima Vašeg Ministarstva. Iz te analize otkrio je sustavnu znanstvenu 'antikorelaciju', odnosno projekti koje je Komisija prema znanstvenim kriterijima ocijenila visoko, sustavno su svrstavani u slabije, a neki projekti očito niže kvalitete svrstavani među najbolje...« </p>
<p>»Iz te analize očito je da su primjenjivani neki kriteriji podobnosti a ne znanstveni kriteriji kvalitete. Nadalje, uočljivo je da su znanstveni projekti sa sveučilišta sistematski financirani 15 posto lošije nego sa znanstvenih instituta, uz jednaku znanstvenu kvalitetu. ...« </p>
<p>Gospodinu akademiku Silobrčiću samo bih spomenuo da je zbog mog upornog zauzimanja za poštovanje kriterija kvalitete u znanstvenom sustavu znanstveni projekt koji vodim kažnjen bitnim smanjenjem financiranja u odnosu prema drugim projektima, unatoč izvrsnim znanstvenim rezultatima (može se provjeriti na www.bib.irb.hr).</p>
<p>Ne samo da nisam bio zadovoljan stanjem financiranja, nego sam ušao u donkihotsku borbu protiv tog sustava. U nizu drugih istupa, uključujući i moje izlaganje na otvorenoj sjednici saborskog odbora, kritizirao sam sustav financiranja znanosti. Čak je i raniji sustav uravnilovke bio bolji od tada uvedenog sustava utemeljenog na podobnosti. </p>
<p>Sadašnji ministar znanosti naslijedio je takav sustav utemeljen na podobnosti. Akademik Silobrčić trebao bi pričekati da vidi hoće li ministar Primorac zadržati »podobnosni« sustav svojih prethodnika, ili će nastojati uvesti kriterije kvalitete, pa tek onda započeti svojim kritikama.</p>
<p>A što se tiče odnosa među raznim znanstvenim područjima, ponovno bih ponovio da za svako područje postoje dobro definirani kriteriji kvalitete, koje daju vrhunski znanstvenici iz tog područja. </p>
<p>Nije moguće niti svrhovito pokušati mehanički nametati jednake kriterije svim područjima, jer to ima samo jedan rezultat: onemogućuje uvođenje stvarnih kriterija kvalitete u bilo koje područje. </p>
<p>O tome treba otvoriti raspravu kao o prioritetnom problemu naše znanosti i naših sveučilišta, a ne iscrpljivati se sterilnom problematikom poput birokratske vizije vanjske (i nevažne) forme bolognizacije sveučilišta. Važno je govoriti jezikom konkretnih podataka i cjelovitih informacija.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ekumenizam na Balkanu još će dugo biti iluzija</p>
<p>Vjera se ne može jednostavno mijenjati pa se jednako tako ne može lako odstupiti od velikodržavlja, surogata vjere. Zato se zločinci smatraju vjerskim herojima, a srpska agresija opravdava obranom vjere i nacije... Rijetki ispadi naših desničara iza kojih stoji jedan posto birača nisu ništa drugo do imitacija velikodržavne srpske politike koju podržava većina toga naroda</p>
<p>LUKA VUCO </p>
<p>Ništa se ne događa bez uzroka. Nisu se ni raskoli u Crkvi dogodili bez uzroka, kao ni raspad bivše države. To što ljudi ne uviđaju pravi uzrok biva razlogom da se povijest ne vrednuje pravilno pa je osuđena da se ponovi i ne zaliječi.</p>
<p>Pišem u povodu naslova u jednom dnevniku: »Ekumenizam se ne može zaustaviti«, kao i u povodu najnovije izjave novog predsjednika Srbije gospodina Borisa Tadića u Spieglu, u kojem on izjednačava ratnu ulogu Miloševića sa secesionističkim postupanjem Tuđmana i Izetbegovića, dodavši da je ovaj rat imao uzroke i u nekažnjavanju ustaša (!) nakon Drugog svjetskog rata. Valjda su prema njemu trebali svi Hrvati biti pobijeni, što je Milošević uistinu i htio.</p>
<p>Stoga se ne treba čuditi što i »demokratski kandidat« (!) za predsjednika Srbije, slavi inauguraciju na svoj položaj na dan kad su srpske trupe pobile u jednom danu više od sedam tisuća Srebreničana. Za njega je to očito nevažan događaj da bi odgodio inauguraciju. </p>
<p>Dakako, da su srpski vođe ratom i zločinom osvojenog djela Bosne i Hercegovine dali prednost slavlju inauguracije u Beogradu, a ne izražavanju pijeteta žrtvama u Srebrenici, što pokazuje kako njihove riječi osude zločina u Srebrenici, koje su malo ranije javno objavili, nisu izašle iz srca nego su izrečene jer to od njih svijet očekuje.</p>
<p>Kakvu vezu ima arogantno srpsko sljepilo glede zločina počinjenih u srpsko ime u najnovijem ratu s ekumenizmom, koji izražava nastojanje da se pomire, u prvom redu, podijeljeni kršćani?</p>
<p>Vjersko opredjeljenje je duša čovjeka i naroda. Ako vjera ne vidi sve narode jednake pred Bogom, s istim pravima, tada zavodi ljude i onda su te pomirljive ekumenske riječi samo paravan iza kojih se kriju zle namjere. Stoga ekumenizam tapka na mjestu već tisuću godina, a time i odnosi među tim narodima. Može se reći da je jedini napredak u tome da se otvoreno neprijateljstvo skriva tobožnjom tolerancijom, kao što je Tito političku nesnošljivost među narodima bivše države prikrivao bratstvom i jedinstvom.</p>
<p>Ima li veze između zaspalog ekumenizma u nas i odnosa među narodima koji su i oblikovani prema pripadnosti vjeri? </p>
<p>Sva zla među ljudima proizlaze iz nedostatka vjere ili vjerskih surogata. Kardinal Ratzinger piše da čovjek treba otvor prema vječnosti te, ako ga vjera ne uspijeva oduševiti Bogom, onda čovjek traži bogove na zemlji, da osjete slast beskrajnoga i zaboravi bijedu prolaznoga. Zemlja i teritorij se pretvaraju u nebo, a vladari koji žele uvećati zemlju u politička božanstva, te tako postaju iracionalno privlačnijima što je to manje ostvarivo. Privlačnost iracionalnog (komunizma, nacizma, ili u ovom slučaju ideje o velikoj Srbiji) otklon je od stvarnosti. Ideja velike države religijska je zamjena za blaženstvo koje čovjek ima u zajednici s Bogom. Pravoslavlje je padom u nacionalno unijelo u svijest ljudi božanstvenost svoga naroda i njegove zemlje pa je politici i ruskoj i srpskoj Crkva bila prvi pomagač u stvaranju velike države i širenju kulta velikodržavlja.</p>
<p>Carigradski patrijarh se može ponašati ekumenski kad nema naroda ni države, ali to ne mogu srpska i ruska Crkva, koje imaju aspiracije na granice i izvan svojih država. Slično je i s islamskim fundamentalistima koji ne nalaze duhovni mir u svojoj vjeri pa žele ugoditi Bogu stvarajući nasiljem Božju državu za »pravovjernike«. Njihov odnos prema drugima ne može odmaknuti dalje od lažne diplomatske uglađenosti pa svako malo iznenade susjede govorom kojim opravdavaju neizručenje pravdi počinitelja zločina. Vjera se ne može jednostavno mijenjati pa se jednako tako ne može lako odstupiti od velikodržavlja, surogata vjere. Zato se zločinci smatraju vjerskim herojima, a srpska agresija opravdava obranom vjere i nacije. </p>
<p>Tako ekumenizam nije ništa nego izgovaranje svetih riječi iza kojih stoje lukave namjere, te je stoga istinsko pomirenje na Balkanu iluzija. </p>
<p>Rijetki ispadi naših desničara iza kojih stoji jedan posto birača nisu ništa drugo do imitacija velikodržavne srpske politike koju podržava većina toga naroda. Ujedno oni pozivaju na obranu od onoga što u vjeri i ideologiji prisutno u njihovoj politici koja stavlja ideološki i vjerski nas i ostale susjede u pitanje, jer nismo oni.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, svećenik, publicist iz Kaštela.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Neka javnost procijeni kojem će se stavu prikloniti </p>
<p>Ne vidim u čemu je prepreka da se istospolna zajednica zakonski regulira možda ne u formi »braka« (jer riječ brak ima povijesno/civilizacijsku konotaciju koja se odnosi na odnos muškarac-žena), ali svakako u obliku »građanske zajednice« koja bi prema svim pravima i obvezama bila izjednačena s brakom</p>
<p>IVO MIMICA</p>
<p>Niti jesam niti želim biti odvjetnik koji bi branio stajalište Anne Marie Grünfelder (Stajališta, 26. lipnja) koje je iznijeto kao reakcija na napis Zlatka Krstića (Stajališta, 19. lipnja), ali ne mogu a da ne iznesem nekoliko argumenata u prilog njezinu stavu.</p>
<p>Anna Maria Grünfelder je u pravu kad kritizira navodno istraživanje američkog psihijatra koji navodi da je »izliječio« trećinu svojih pacijenata od homoseksualnih sklonosti, tražeći da se navedu ti pacijenti imenom i prezimenom. </p>
<p>Da pojasnimo. Naravno da se imena i prezimena tih pacijenata ne mogu i ne trebaju navoditi, ali mene kao znanstvenika zanima dokumentacija u smislu gdje je doslovni rad objavljen u stručnom časopisu, je li imao stručnu recenziju, je li podložan verifikaciji drugih psihijatara, koji su kriteriji da bi se pacijent smatrao izliječenim i slično? </p>
<p>Ako verifikacija svega spomenutoga ne postoji, onda je publikacija dotičnog psihijatra samo »ideološki pamflet« Čija nam je svrha poznata. Ako se potrudim mogu navesti desetke i stotine sličnih »istraživanja« koji govore o sreći osoba koje nisu više krile da su homoseksualci i koji su to otvoreno priznavali u društvu umjesto skrivanja te tajne!</p>
<p>Nadalje, teza gospodina Krstića o tome da se ozakonjenjem homoseksualnih brakova (Stajališta, 19. lipnja) izlažemo opasnosti da sutra netko traži ozakonjenje odnosa u troje, četvero je apsurdna. Zašto? Jednostavno zbog toga jer nas povijest uči da je ne tako davno u SAD-u bio protuzakonit brak između crnca i bjelkinje; miješanje boje kože u školama je bilo protuzakonito; prihvaćanje i odgoj djece u istospolnim zajednicama nije bio moguć...</p>
<p>Dakle, standardi i stavovi društva se nesporno mijenjaju.</p>
<p>Prema tome, hoće li u budućnosti poligamija biti ozakonjena ili ne ja niti znam niti želim biti prorok. Ne vidim razloga strahu zbog čega homoseksualci ne bi smjeli javno iskazivati svoje opredjeljenje. U čemu je razlika između mladića i djevojke koje vidite da se ljube u kinu i dvojice mladića (ili dviju djevojaka) koje rade to isto? Ono što je protivno javnom ćudoređu ne poznaje granice između spolova. </p>
<p>Krstić nadalje navodi da istospolni parovi nemaju problema ako žele zakonski regulirati svoj odnos, trebaju samo poći do javnog bilježnika, i to je sve! On čak navodi da homoseksualci imaju pravo na rad, socijalno, mirovinu itd. Zamislite, čak mogu udisati isti zrak!</p>
<p>Ta teza ništa ne potkrepljuje. Kao pravnik, Krstić zna ili bi trebao znati da to nije tako jednostavno. </p>
<p>Ne vidim u čemu je prepreka da se istospolna zajednica zakonski regulira možda ne u formi »braka« (jer riječ brak ima povijesno/civilizacijsku konotaciju koja se odnosi na odnos muškarac-žena), ali svakako u obliku »građanske zajednice« (ono što se u SAD-u zove civil union) koja bi prema svim pravima i obvezama bila izjednačena s brakom. </p>
<p>Kao primjer navodim američku saveznu državu Oregon gdje se od ožujka ozakonjuju istospolni brakovi, također, u Massachussetsu i San Franciscu. Hoće li se to i nadalje zvati »bračnom vezom« odluka je u rukama američkog Vrhovnog suda, ali je nesporno da većina javnog mijenja podržava određenu formu legalnog statusa takvih zajednica koje su izjednačene s brakom.</p>
<p>Nepotrebno je isticati da se bilo koji oblik diskriminacije zbog seksualne orijentacije strogo zakonski kažnjava. Doista ne vidim sebe ugroženim (kao heteroseksualni muškarac) zbog činjenice da manjina (gay i lesbian) ima ista normativna prava kao i ja.</p>
<p> Na Krstićevo pitanje kako bi se usmjerilo dijete iz tzv. homoseksualnog braka mogu navesti (i dobrano potkrijepiti) da usmjerenja djece iz takvih »brakova« nisu ni u čemu drukčija od usmjerenja djece ostatka populacije (heteroseksualnih brakova, samohranih roditelja, bez roditelja i sl.). Treba samo znati čitati one podatke koji ne podržavaju naše teze i stavove!</p>
<p>Teza gospodina Pavla Primorca (Stajališta, 2. srpnja) o »netolerantnosti« lijevoliberalnih mislilaca koji oponente proglašavaju glupacima, fašistima, rasistima i sl. apsolutno nema smisla. Svakako jest činjenica da ima i toga, ali je isto tako činjenica da takvih slučajeva ima daleko više na drugom kraju političkog spektra (među tzv. ultrakonzervativcima). Prema tome, teza nema valjanost te nema veze s kontekstom.</p>
<p>Daleko su mnogobrojniji primjeri lijepljenja etikete koje ultrakonzervativci lijepe svojim neistomišljenicima treba samo biti istinoljubiv i navesti tu činjenicu. Nažalost ne postoji tradicija i stav da se može slobodno o nečemu raspravljati, a da se argumenti shvaćaju ad hominem. Većina naših polemika se shvaća kao osobni napad na ako se netko ne slaže s iznijetim mišljenjem. </p>
<p>Nadalje, citiranjem nizozemskog liječnika u ovom kontekstu kako bi potkrijepio svoje teze gospodin Primorac ne dokazuje apsolutno ništa. Ta izjava nema snagu argumenta i u tom je smislu nevažna. </p>
<p>Svatko ima pravo iznositi svoje teze i mišljenja, a na javnosti je da procijeni kojem stavu će se prikloniti i tko je imao prave argumente umjesto »argumenata«.</p>
<p>Autor je psiholog, bivši dugogodišnji nastavnik na Filozofskom Fakultetu u Zadru, koji već petnaestak godina živi i radi u SAD-u.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Čistoća od grada traži cijene usluga veće za 15 posto </p>
<p>Za stan prosječne veličine 60 četvornih metara odvoz otpada, što se obavlja tri puta tjedno, poskupio bi za pet kuna mjesečno / Čistoća svoj zahtjev opravdava tako što cijenom odvoza ne pokriva troškove odvoza glomaznog otpada, kao ni troškove reciklažnih dvorišta</p>
<p>Čistoća je proslijedila Skupštini u gradskim trgovačkim društvima zahtjev za povećanjem cijene usluga odvoza kućnog otpada za domaćinstva. Za stan prosječne veličine 60 četvornih metara odvoz otpada, što se obavlja tri puta tjedno poskupio bi za 5,08 kuna mjesečno. U prosjeku poskupljenja bi iznosila 15 posto. </p>
<p>Predsjednik Skupštine Ladislav Prežigalo istaknuo je, međutim u utorak nakon sjednice Skupštine u Poglavarstvu kako će o konačnom poskupljenju usluge odluku donijeti Gradsko poglavarstvo. </p>
<p> »Mi o tome nismo razgovarali, samo smo zahtjev primili na znanje. Skupština trgovačkih društava o tome ne odlučuje«, dodao je Prežigalo. Čistoća svoj zahtjev opravdava tako što cijenom odvoza ne pokriva troškove odvoza glomaznog otpada, kao ni troškove reciklažnih dvorišta. Oni su tom gradskom komunalnom poduzeće u 2003. napravili gubitak od 22,4 milijuna kuna. K tome, Prežigalo napominje kako stalno raste broj divljih deponija.</p>
<p>No prilikom potpisivanja dodatka temeljnog kolektivnog ugovora za gradska poduzeća 13. ožujka, čime su radnicima gradskih poduzeća povećane osnovne plaće, zamjenik gradonačelnice Milan Bandić je decidirano rekao kako komunalne usluge neće poskupiti. Barem ne ove godine. Stoga su novinari zatražili Prežigalov komentar. »Ne znam, za to biste se morali njemu obratiti. O tome bi se još morala obavijestiti Udruga potrošača i postići dogovor unutar koalicije«, odgovorio je.</p>
<p>Skupština je dala Čistoći pozitivno mišljenje na pokretanje stečajnog postupka nad spalionicom PUTO, kojem je većinski vlasnik. </p>
<p>Na sjednici je donesena odluka kojom se svim tvrtkama s više od 200 zaposlenih, a gdje jedinica lokalne samouprave ima više od 25 posto vlasničkog udjela propisuje obaveza da u nadzorne odbore izabere po jedan predstavnik radnika. Nadzorni odbori takvih poduzeća imat će stoga ubuduće ukupno sedam članova. </p>
<p>Hrvatski narodnjak Krešimir Franjić razriješen je s funkcije člana povjerenstva za provedbu postupka nabave u Vodoprivredi Zagreb. Na njegovo je mjesto postavljen Faris Nanić, dok je direktorsku fotelju ugostiteljsko-turističke tvrtke Vladimir Nazor zauzela Ana Troha Dreksler.</p>
<p>U ZGOS-u je u odnosu na lani dobit smanjena za 53,4 posto na 32,21 milijuna kuna zbog diskontiranja troškova sanacije i diskontiranja troškova odlagališta otpada. Na zajedničkoj sjednici dan je pristanak za razne donacije i sponzorstva u ukupnom iznosu od 272.000 kuna. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Lemuri i servali dobivaju nove atraktivne nastambe</p>
<p>U zagrebačkom Zoološkom vrtu trenutno se radi jedna od najatraktivnijih nastambi s vodenim kanalom i mostićem preko njega te kućicom za životinje u obliku sjenice. Nastamba se radi uz volijeru s bjeloglavim supovima, na mjestu nekadašnjeg dječjeg zoo-a. U rujnu će u novu nastambu useliti lemuri, crno-bijeli majmuni. </p>
<p>Krajem tjedna u novouređenu nastambu kod bazena s morskim lavovima uselit će servali. Sada su još smješteni preko puta nastambe s devama. </p>
<p>U ZOO-u se uređuje i zgrada za zimovanje slonica Patne i Sume. Obnova je bila neophodna jer su zbog neadekvatnih uvjeta u nastambi imale ozbiljnih problema sa stopalima, pa su jednu slonicu operirali stručnjaci iz Beča. U novouređenoj nastambi slonice će zimu, kao životinje krda, napokon provoditi zajedno što do sada nije bio slučaj.</p>
<p>A iduće godine, ukoliko Grad osigura 3,5 milijuna kuna, u Zoo bi trebale doći toliko očekivane žirafe. Za njihov dolazak preuredile bi se nastambe s bivolima, devama i životinjama Južne Amerike u »Afriku« u kojoj bi uz žirafe bile antilope, zebre, nojevi i niz malih životinja savane. Životinje Južne Amerike smjestile bi se, pak, na prostor gdje su sada kulani, divlji magarci. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Ferenčak je u vezi s Ministarstvom okoliša, pa se njegova bespravna hala Ferbosa neće rušiti«</p>
<p>Ferenčak je, objašnjava Franjić iz HN-a, još za vrijeme pročelnika Zavoda za planiranje razvoja grada Miljenka Mesića radio pritisak na taj Zavod da pomakne granice Parka prirode kako bi njegova hala »izašla« iz Parka</p>
<p>Povodom početka rušenja bespravno izgrađenih objekata u Zagrebu, čelnici Hrvatskih narodnjaka, nove stranke koju su osnovali bivši HNS-ovci, u ponedjeljak su u Gradskoj kavani održali konferenciju za novinare.</p>
<p>Početak rušenja vezali su uz bespravno izgrađenu industrijsku halu tvrtke Ferbos u Parku prirode Medvednica, koja je, kako kažu u HN-u, u vlasništvu Srećka Ferenčaka, glavnog tajnika HNS-a. »Ferenčaka nema na popisu za rušenje što ukazuje na tajnu vezu s i Ministarstvom zaštite okoliša«, rekao je Krešimir Franjić, predsjednik Središnjeg odbora HN-a. Naime, kako bi spriječio rušenje svoje hale, Ferenčak je, objašnjava Franjić, na pročelnika Zavoda za planiranje razvoja grada Miljenka Mesića radio pritisak da pomakne granice Parka prirode kako bi njegova hala »izašla« iz Parka.</p>
<p> »Prostorni plan Parka prirode Medvednica sada je na usvajanju u Saboru i znamo prostor sporne hale više nije na području Parka«, rekao je Franjić. Slučaj Ferenčak, »Uskoro ćemo objaviti članak u kojem ćemo pokazati da ta autokracija nema budućnosti«, kaže Franjić. </p>
<p>Na pitanje zašto o bespravnoj gradnji Srećka Ferenčaka nije bilo govora kada su bili u istoj stranci, Franjić je odgovorio da on, kao i Gradska organizacija HNS-a, nije bio u poziciji da o tome govori. </p>
<p>G.P.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Prvi put nakon rata, ponovno vidljiv pravi broj alkoholičara</p>
<p>Činjenica da je 4011 pacijenata zbog alkoholizma 2003. godinu provelo na liječenju u zagrebačkim bolnicama ukupno 88.294 dana, zapravo je pokazatelj da pravo stanje broja alkoholičara ponovno postaje vidljivo za razliku od prijašnjih, osobito ratnih godina, ustvrdio je predsjednik Zajednica klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba i bivši šef Odjela za alkoholizam KB Sestre milosrdnice prim.dr. Darko Breitenfeld.</p>
<p>Naime, 1993. godine alkoholičari su na liječenju u zagrebačkim bolnicama proveli ukupno 55.415 dana, a prim.dr. Breitnefled smatra da ta brojka, bitno manja nego ova današnja, zbog ratnog stanja nije bila realni pokazatelj.</p>
<p>- Manji broj registriranih alkoholičara za vrijeme ratnih godina zapravo je bio umjetno smanjeni broj zbog opće situacije, i tako je u svim državama svijeta koje pogodi rat. Tek sada, nakon desetak godina, pravo stanje je ponovno vidljivo iz statistika - rekao je prim.dr. Breitenfeld i dodao da je za vrijeme rata bila manja proizvodnja alkohola, a i oni koji su trebali pomoć zbog alkoholizma nisu ju tražili jer su vrijeme provodili na ratištu gdje se konzumiralo mnogo alkohola. Danas se, smatra ovaj stručnjak za alkoholizam, povećava broj teških slučajeva, a specifičnost je da ljudi sve više po pomoć dolaze prekasno, u 50-im godinama svog života kad su već ostali bez posla i nakon što im je zdravlje potpuno uništeno.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Jeftine knjige za dugo toplo ljeto </p>
<p>Ovo ljeto u Zagrebu je, po svemu sudeći, u znaku velikih popusta na knjige i raznih rasprodaja. Još jedno ljetno sniženje može se tako pronaći u knjižari AGM i u antikvarijatu Moderna vremena u Teslinoj ulici. U AGM-u, do subote, 16. srpnja traje akcija »I kava i knjiga« na kojoj se kupnjom knjige od devet kuna naviše dobiva na poklon kava u obližnjem kafiću.</p>
<p>Među ostalim, uz kavu se za samo devet kuna mogu pročitati naslovi poput »Divlje misli« Slavena Letice, Gašparovićeva »Dramatica Krležiana« i Gavranov »Pacijent doktora Freuda« te brojni drugi.</p>
<p>U antikvarijatu Jesenski i Turk u Preradovićevoj ulici otkupljuju i prodaju srednjoškolske udžbenike, a uz to, tamo se mogu kupiti i brojni naslovi za 10 kuna, uglavnom je riječ o domaćoj i stranoj beletristici za ljetni dopust.</p>
<p>Na Zrinjevcu u antikvarijatu »Tin Ujević« pozivaju srednjoškolce da »pokupe stare knjige i dođu jer će za njih do 17. srpnja dobiti keš za more«.</p>
<p>U »Znanju« u Frankopanskoj sniženja na knjige iznose i do 60 posto, a kupci knjiga ujedno sudjeluju u nagradnoj igri »S knjigom na more« koja nagrađuje sedmodnevnim boravkom na Jadranu.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Radovi zatvaraju prometnice i usporavaju promet </p>
<p>Od srijede, 13. srpnja u 8 sati, do četvrtka u 15 sati, bit će otežan promet u Ulici grada Vukovara zbog izvođenja radova na izgradnji spoja Budmanijeve ulice na ulicu Grada Vukovara, javljeno je u utorak iz Zagrebačkih cesta. Promet Ulicom Novoselečki put na dijelu od Prašnice Gornje do Ulice Lektrščice bit će zatvoren od 15. srpnja do 10. kolovoza zbog izvođenja radova na izgradnji kanalizacije.</p>
<p> Od 15. srpnja do 1. rujna biti će zatvoren promet Ulicom Bijenik na dijelu od Ulice Viktora Vide do Bijeničkog goljaka zbog izvođenja radova na izgradnji kanalizacije i plinovoda. Iz Zagrebačkih cesta mole vozače da se pridržavaju ovih uputa kako se uz ostale radove u gradu ne bi dodatno stvarale nepotrebne gužve.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Srušeno ili oštećeno 500 kuća, tlo još drhti </p>
<p>Najviše štete zabilježeno je u Čezsoču i Bovecu, u kojem je srušeno nekoliko kuća, a zbog unutarnjih oštećenja privremeno je zatvoren hotel Alp </p>
<p>BOVEC / KOBARID (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Dan nakon potresa koji je u ponedjeljak pogodio sjeverozapadnu Sloveniju i odnio jedan ljudski život, tlo se uz dolinu rijeke Soče ne smiruje. Samo tijekom utorka slovenski su seizmografi zabilježili tridesetak podrhtavanja tla, od kojih je najače registirano u 18 sati na području Kobarida jakosti 2,5 stupnja po Richteru. </p>
<p>Prema prvim procjenama, jer izvid još traje, oštećeno je oko pet stotina objekata, uglavnom načetih prije šest godina, kad je to isto područje prodrmao potres sličnog intenziteta. Najviše štete zabilježeno je u Čezsoču i Bovecu, u kojem je srušeno nekoliko kuća, a zbog unutarnjih oštećenja privremeno je zatvoren i tamošnji hotel Alp. U Kobaridu je osnovan krizni stožer koji je u mjestu Drežnica dopremio pitku vodu budući da ona iz vodovodne mreže neposredno nakon potresa nije bila za piće, a pripadnici civilne zaštite stanovništvu na ugroženom pdoručju dostavljaju nužnu humanitarnu pomoć. </p>
<p> »Bio sam sa suprugom u kući kad se započelo tresti i ljuljati. Iako je sve trajalo osam do deset sekundi, iz vitrine su odmah počele ispadati čaše, a s zidova su popadale slike«, rekao je Vjesniku Ivan Rot, umirovljeni kemičar iz Bovca. Sve je, kaže, podsjećalo na potres iz 1998. godine, samo je trajalo kraće. U njegovoj novoizgrađenoj kući, nastaloj na temeljima stare, potpuno srušene u prošlom potresu, nastala su samo manja, unutarnja oštećenja. </p>
<p>Od podrhtavanja tla koje se u ponedjeljak osjetilo i u Zagrebu, Rot tog puta nije imao veće štete. No, kako objašnjava, potresi ga ne vole. Kada je 1976. katastrofalan pomicanje tla pogodilo područje Furlanije do temelja mu je bila srušena obiteljska kuća u jednom selu desetak kiliometara udaljenom od Bovca. Sve se ponovilo i 22 godine kasnije. »Ovo je za mene bila treća sreća«, govori dok raščišćava ruševine susjedne vikendice čiji vlasnici žive u Gorici. </p>
<p>Uz jednog mrtvog talijanskog alpinista na kojeg se obrušilo kamenje na sjevernom obronku Krna, ozlijeđeno je i sedam osoba. Dva planinara ozlijedila je kamena lavina, a troje je ljudi bilo zarobljeno u usjeku Mlinarice na području Posočja. </p>
<p> »Strašan je to osjećaj kad čujete i vidite da se sve miče i podrhtava, a vi ste bespomoćni«, pojašnjava tridesetogodišnja Ela Metišek koja je s obitelji kao gost bila smještena u jednom privatnom pansionu u Bovcu. “U trenutku je nestalo struje, ugasnule su telefonske linije i zavladala je panika”, pojašnjava.</p>
<p>U utorak poslije podne područje Posočja posjetio je slovenski premijer Anton Rop i ministar financija Dušan Mramor. Rop je obećao je da će vlada iz proračunskih rezervi odmah kao prvu pomoć izdvojiti oko 2,7 milijuna eura, pri čemu će socijalno ugrožena kategorija stanovništva za prvu fazu sanacije svojih domova novac dobiti bespovratno.</p>
<p>Unatoč seriji manjih potresa koje seizmografi ocjenjuju očekivanim smirivanjem terena, mnogobrojni turisti nisu napustili potresom pogođeno podoručje. No ne skrivaju nelagodu, kao ni njihovi domaćini koji pokušavaju naučiti živjeti s čestim podrhtavanjem tla.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Antisemitski incident bez svjedoka izmišljotina</p>
<p>Pregledani su snimci sigurnosnih kamera na stanicama vlaka i na njima nije otkrivena skupina momaka u bijegu koja bi odgovarala opisima žrtve. Da stvar bude zanimljivija, policija je otkrila da je »žrtva«, predstavljena kao Marie - Leonie L., zadnjih godina policiji prijavila i pljačku i seksualno zlostavljanje, ali da napadači nikad nisu nađeni</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Osnovane su sumnje da je priča o napadu šestorice »Magrebaca« na 23-godišnju mladu majku i njezino dijete samo priča, a ne i stvaran incident. I dok se Francuska zgraža nad činjenicom da je u vlaku napadnuta i terorizirana putnica samo stoga što je izgledala kao Židovka, obični Francuzi tiskaju velike parole i deru grla osuđujući rasističke ispade svih vrsta, a predstavnici stranaka unisono osuđuju antisemitizam. </p>
<p>Istodobno je policija, otvarajući istragu, naletjela na zid nepoznanica. Žrtva je tvrdila da je u vlaku u istom vagonu bilo 20-ak osoba i da su se svi pravili slijepi na napad. Čak i ako su bili ustrašeni da im »Magrepci« ne zagrebu na vrata, policija dosad nije dobila nijednu anonimnu telefonsku dojavu o incidentu. Pregledani su snimci sigurnosnih kamera na postajama i na njima nije otkrivena skupina momaka u bijegu koja bi odgovarala opisima žrtve. Nema tragova ni uz prugu. </p>
<p>Jedan je putnik, istina, ustvrdio da je na peronu prije incidenta vidio mladu ženu u suzama, a osoba odgovara opisu žrtve, ili »žrtve«, a odjeća joj je bila rastrgana, izjavio je svjedok čije ime policija nije objavila. »Pitao sam je treba li joj pomoć, a ona je odbila«, kazao je istražiteljima, što su prenijele sve francuske novine, inače tradicionalno dobro obaviještene o tijekovima i detaljima policijskih istraga, posebice onih koje ne bi smjeli biti javni. </p>
<p>Da bi stvar bila još zapletenija, policijska su računala izbacila podatak da je žrtva, u medijima identificirana kao Marie - Leonie L., zadnjih godina policiji prijavljivala pljačku i seksualno zlostavljanje, ali da napadači nikad nisu pronađeni. Policija ipak sva pitanja ostavlja otvorenima. »Uvjerit ćemo se ili razuvjeriti tek kad dođemo do svjedoka, postoje kontradikcije i ne raspolažemo s dosta elemenata da bismo potvrdili cijelu priču«, priznao je policijski glasnogovornik. </p>
<p>Uoči najvećeg nacionalnog blagdana Dana Bastille, 14. srpnja, predsjednik Jacques Chirac objavio je da će se u prigodnom intervjuu posvetiti i pitanju rasizma, posebice antisemitizma. Bez obzira na to što se sada pokazuje da je priča o napadu djelo prebujne, a možda i bolesne mašte, statistika upozorava da je broj incidenata u naglom porastu i da je vrijeme, ako ne ništa drugo, postaviti pitanje savjesti sunarodnjaka.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ljudi će uskoro živjeti i 150 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati istraživanja provedenih u laboratorijima Sjedinjenih Država, Švedske, Njemačke i nekih drugih zemalja, pokazuju da će ljudski vijek uskoro biti znatno dulji. Znanstvenici diljem svijeta koji se bave proučavanjem staničnih mehanizama dolaze do sličnih rezultata: očekivano trajanje života moglo bi se u 21. stoljeću udvostručiti.</p>
<p>Kako u utorak piše argentinski list Clarín, vrtoglavo se približava vrijeme između nekog znanstvenog otkrića i praktične primjene toga otkrića u medicini. Nije daleko dan kada će život dulji od 100 godina biti uobičajen, a ne iznimka, citira list neke svjetske znanstvenike. </p>
<p>List navodi riječi koje je profesor Michael Fossel sa Sveučilišta Michigan nedavno izrekao na konferenciji o dugovječnosti: »Istraživači su uspjeli pomladiti stanice kože u laboratoriju pa možemo reći da je moguće zaustaviti proces starenja ljudskog bića. </p>
<p>Danas možemo vratiti sat i stare stanice navesti da djeluju kao da su nove. To činimo tako da ih reprogramiramo kako bismo ih primorali da rade ono što su radile kad su bile mlade. Ne modificiramo ih, već ih samo reprogramiramo da rade ono što su radile prije nekoliko desetljeća«, objasnio je Fossel. </p>
<p>Razna istraživanja pokušavaju objasniti i usporiti proces starenja. Istraživači na Sveučilištu Illinois uspjeli su, primjerice, genetski izmijeniti miša tako da ne reagira na hormon rasta. Taj je miš-patuljak doživio četiri godine i 11 mjeseci starosti, što odgovara – 200 godina ljudskog života.</p>
<p>Do koje se granice može reprogramirati unutarnji sat ljudskoga organizma? Na to pitanje Fossel odgovara: »Ne znamo. Rekao bih da bi se život mogao produljiti na nekoliko stoljeća, ali zapravo moram priznati da ne znam«. </p>
<p>No, uz nova ubrzana znanstvena istraživanja, dug život čovjeka sve se više čini realnom mogućnošću, a ne samo znanstvenom fantastikom. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dva lansiranja u svemir i dvije odgode zbog tehničkih problema</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čini se da Zemljani posljednih dana baš i nemaju sreće s osvajanjem svemira. Dva lansiranja s dva kontinenta – jedno iz Afrike, a drugo iz Sjeverne Amerike – odgođena su do daljnjega zbog tehničkih poteškoća. Najprije je u ponedjeljak navečer odgođeno lansiranje rakete Ariane-5 koja bi u orbitu trebala odnijeti jedan kanadski satelit za telekomunikacije Anik-F2. Do odgode je došlo zbog tehničkih nepravilnosti, doznaje se u sjedištu tvrtke Arianespace u Evry, nedaleko Pariza.</p>
<p>Raketa sa satelitom mase gotovo šest tona, što ga čini najvećim na svijetu, trebala je poletjeti iz svemirskog centra Kourou u Francuskoj Gvajani u ponedjeljak u 21,34 po mjesnom vremenu. Međutim, tijekom završnih je priprema »otkrivena nepravilnost na lanseru«, precizirao je isti izvor. Raketa će zato biti vraćena u postrojenje za završne radove, što znači višednevnu odgodu.</p>
<p>Slična je sudbina pogodila i satelit Aura. Američka je svemirska agencija NASA u utorak, naime, iznova odgodila lansiranje toga satelita za proučavanje atmosfere i to zbog problema s lansirnom rampom.</p>
<p>Satelit Aura prvi je put trebao poletjeti iz zračne baze Vandenberg u nedjelju u 3 sata iza ponoći pomoću Boeingove rakete Delta II, ali je lansiranje tad odgođeno na 48 sati zbog problema na raketi. Nakon što je propalo lansiranje i u utorak, stručnjaci NASA-e naknadno će odlučiti o novom terminu.</p>
<p>Podsjetimo, satelit Aura vrijedan je gotovo 800 milijuna dolara i dizajniran je specijalno za istraživanje ozonskog omotača, onečišćenja i promjene klime. Na visini od 700 kilometara trebao bi provesti idućih šest godina. Kad se napokon obavi, bit će to prvo lansiranje u sklopu NASA-ina sustava za promatranje Zemlje, u kojemu su još sateliti Terra i Aqua koji proučavaju Zemljine vodene tokove. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uskoro odluka o Miss županije</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Djevojke koje će se ove godine natjecati za titulu Miss Šibensko-kninske županije u utorak su se predstavile javnosti, no koja će se od 12 kandidatkinja naći u finalu izbora Miss Hrvatske za Miss svijeta bit će poznato u četvrtak. </p>
<p>Većina djevojaka odabranih na castingu agencije »Leona models«, dolazi iz Šibenika, a među njima se nalazi i jedna djevojka iz dijaspore. </p>
<p>»Izbor za Miss županije održat će se u četvrtak u hotelu Ivan, a program će voditi Oliver Mlakar i Jelena Petković, djevojka kojoj je, zbog previda broja glasova, titula Miss Universe oduzeta za manje od sat vremena nakon proglašenja«, doznajemo od koreografkinje izbora Ljiljane Stamenković.</p>
<p>U glazbenom dijelu programa nastupit će Goran Karan i operna pjevačica Nera Gojanović. </p>
<p>»Dosadašnji uspjesi djevojaka iz Šibenika na izboru za Miss bili su odlični te stoga ne sumnjamo da ćemo i ove godine u finale poslati lijepu i pametnu djevojku«, rekla je Stamenković, posjetivši da je 2002. godine titula Miss Hrvatske pripala Šibenčanki Nini Slamić, a 1998. godine za Miss fotogeničnosti izabrana je, danas vrlo uspješna manekenka, Olivera Slavica. </p>
<p>A. Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>R. Gereu borba protiv AIDS-a važnija od tibetanskog pitanja</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> – Američki glumac Richard Gere, koji je u utorak sudjelovao u radu 15. konferencije o AIDS-u u Bangkoku, izjavio je da mu je borba protiv bolesti ipak važnija od tibetanskog pitanja, za koje se već godinama aktivno zalaže. </p>
<p>Na konferenciji u Bangkoku sudjeluje oko 17.000 delegata, među kojima su i brojni oboljeli. Gere je rekao da je toliko pogođen sudbinom mladih, oboljelih od AIDS-a, da je po dolasku u glavni grad Tajlanda zaplakao.</p>
<p>»AIDS je najveći problem, za ovaj planet, za ovo doba i ovo mjesto«, kazao je Gere.</p>
<p>Poznati glumac, koji je svoje komentare izrekao tijekom rasprave o ulozi medija u borbi protiv ove opake bolesti, kritizirao je sve veću cenzuru kad se radi o promidžbi prezervativa pod administracijom američkog predsjednika Georgea W. Busha.</p>
<p>»Na sreću, možda ćemo imati novu administraciju u SAD-u za otprilike četiri mjeseca i uz to možda malo više razuma na tu temu«, kazao je glumac, izazvavši tako spontani pljesak publike.</p>
<p>Oko 38 milijuna osoba trenutno su nositelji virusa HIV-a u svijetu. UN je upozorio kako bi moglo doći do eskalacije takvih slučajeva u Aziji i istočnoj Europi, osim ako se nešto hitno ne poduzme. Gotovo pet milijuna novozaraženih zabilježeno je 2003. godine, što je najviša godišnja stopa ikad registrirana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ecclestoneovi doputovali u Zadar</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Slavica i Bernie Ecclestone doputovali su u utorak ujutro u Zadar. Njihova jahta Petara uplovila je u Tankercomercovu marinu još u nedjelju navečer. </p>
<p>Luksuzna jahta, koja je dobila ime po njihovim dvjema kćerima Petri i Tamari, duga je 53 metra i vrijedna 40 milijuna dolara. Budući da je bila privezana na najvećem gatu, gdje se privezuju goleme jahte, odmah je privukla veliku pozornost pa su mnogi u ponedjeljak »hodočastili« u marinu. Ecclestoneovi su doputovali privatnim avionom na aerodrom u Zemuniku, potom su automobilom došli do marine i odmah isplovili. </p>
<p>Kamera naše fotoreporterke uspjela ih je uloviti na isplovljavanju iz zadarske marine. Krenuli su, kao i svake godine, prema zadarskim otocima i Kornatima.</p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Eminem u novom filmu navlači boksačke rukavice</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Vjerojatno najpopularniji reper današnjice Eminem, nakon niza uspjelih albuma i velikih hitova, pokazao se dobrim i uspješnim glumcem, nakon što je njegov filmski prvijenac »8 milja« bio vrlo zapažen. Izgleda da se gluma vrlo svidjela kontroverznom Eminemu, budući da su američki mediji objavili vijest kako se on sprema za novu filmsku ulogu, za čije će potrebe odjenuti boksačke hlačice i rukavice.</p>
<p>Riječ je o filmu koji se temelji na životu 22–godišnjeg neporaženog boksača ukrajinskog porijekla Dmityja Salita. Eminem je već stupio u kontakt s trenerom boksačkog šampiona Lennoxa Lewisa Emanuelom Stewardom, kako bi se što bolje pripremio za ulogu.</p>
<p>»Propustio sam ga malo kroz šake i bio sam zadivljen koliko se dobro držao. Od tada Eminem redovito trenira i već sam ga stavljao u ring s nekim prilično opasnim sparing partnerima«, kazao je Steward o boksačkim sposobnostima poznate zvijezde. </p>
<p>Njegovi hvalospjevi na račun bijelog repera išli su tako daleko da je Steward rekao kako se Eminem »kreće po ringu poput Muhammeda Alija«.</p>
<p>Film bi se trebao zvati »Zlatni dečko«, a iza cijelog projekta stoji moćni hollywoodski producent Jerry Bruckeheimer. </p>
<p>Inače, Salita trenutačno živi u Brooklynu, poštiva židovsku tradiciju, ne želi se boriti na Sabbath te slobodno vrijeme provodi s lokalnim rabinom, a predviđaju kako će on biti sljedeći boksački šampion s nizom od 17 dobivenih mečeva.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Princ William drugi na humanitarnoj utrci </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Princ William još se jednom potrudio i pokazao kako je veliki humanitarac. On se, naime, zajedno s drugim pripadnicima britanskog jet-seta, pridružio zabavnoj utrci »Sport Relif« kroz londonski centar grada.</p>
<p>Mladi je princ završio utrku za nešto više od šest minuta, ali ga je pred samom ciljnom linijom pobijedio poznati majstor kuhinje Gordon Ramsay. Williamov brat Harry također je želio sudjelovati na utrci, ali ga je u zadnji čas u tome spriječila ozljeda.</p>
<p>»Ja sam ga ozlijedio kako ne bi mogao sudjelovati na utrci i pobijediti me«, našalio se William nakon završetka utrke te na kraju ipak priznao kako mu je žao što Harry nije mogao biti dio utrke jer bi sigurno pobijedio. </p>
<p>Mladi princ Harry ipak je došao na utrku te je svog brata dočekao na cilju kako bi mu mogao čestitati. </p>
<p>Samo nekoliko sati poslije, William je još jednom pokazao svoje atletske sposobnosti kada je sa svojim ocem Charlesom i sestričnom Zarom Phillips zaigrao utakmicu pola, koji je, kako sam kaže, njegov najdraži sport. Nažalost, igrao je u ekipi koja je izgubila.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>U nove artističke pustolovine </p>
<p>Ljeto će se u jubilejskom ozračju održavati na 18 otvorenih pozornica s geslom »Suvremenost je naša tradicija« / S divljenjem se treba prisjetiti ambijentalnih predstava u Meštrovićevu kašteletu, Vestibulu, Dioklecijanovim podrumima i drugdje te izvanrednih predstava kada je publika klicala s oduševljenjem </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zvukovima fanfara i podizanjem festivalske zastave na kamenom Dioklecijanovu Peristilu u srijedu će po pedeseti put biti označen početak Splitskoga ljeta, priredbe koja će dramskim, glazbenim i baletnim programom u domaćoj produkciji te brojnim gostovanjima Splitu još jedanput osigurati vidljivo mjesto na kulturnom zemljovidu Europe i svijeta. </p>
<p> U jubilejskom ozračju Ljeto će se održavati na 18 gradskih otvorenih pozornica, a program je satkan iz niza predstava koji je u svakom svom dijelu povezan s ovogodišnjim slavljeničkim geslom »Suvremenost je naša tradicija«. U 30 dana festivala bit će izvedeno pet premijernih predstava, od čega tri dramske, te po jedna operna i baletna. Brojna su i dramska gostovanja, baletni gostujući nastupi te devet koncerata. </p>
<p>Prateći dugogodišnju tradiciju, i ovogodišnje će Splitsko ljeto biti otvoreno opernom premijerom. Izvedba Bellinijeve »Norme« u režiji Petra Selema i pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića nagovijestit će svojevrsnu posvetu Peristilu, pozornici koja je obilježila Splitsko ljeto i dala mu poseban, prepoznatljivi pečat.</p>
<p> »Norma« je na drevnom Peristilu zadnji put izvedena 1972. godine u režiji Tomislava Kuljiša i pod ravnanjem Borisa Papandopula, kada joj je publika klicala s istim oduševljenjem, kao što to radi kada su na programu legendarne opere »Aida« i »Nabucco«, koje se također nalaze na ovogodišnjem programu festivala. </p>
<p> Splitski baletni ansambl priprema premijernu izvedbu »Plesova Erosa« u koreografiji Milka Šparembleka te zanimljiva plesna gostovanja Izraelaca, Indijaca i domaćih baletnih trupa. </p>
<p>Prizivajući u sjećanje Sofoklovu »Antigonu«, koja je izvedena na prvim splitskim ljetnim priredbama 1954. godine, kroz dramski dio ovogodišnjeg programa pokušava se povući, kako kaže ravnateljica dramskog programa 50. splitskog ljeta Nenni Delmestre, nit duga pet desetljeća i udahnuti novi život tomu djelu, ali iz kuta našeg velikog pjesnika Tonča Petrasova Marovića. Njegova će »Antigona« u režiji Matka Raguža biti prva dramska premijera na jubilejskom festivalu.</p>
<p>Druga dramska premijera, odnosno hrvatska praizvedba je »Pukovniku nema tko pisati« kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza. Riječ je o jednom od ključnih djela svjetske literature druge polovice dvadesetog stoljeća, koje će za splitsku pozornicu dramatizirati, adaptirati i režirati Nenni Delmestre. </p>
<p>Treća i posljednja premijera ovogodišnjeg Ljeta je »Mjesec Alabame«, svojevrstan hommage Petru Brečiću, umjetniku koji je obilježio zlatno doba drame splitskoga HNK. Obljetnička nit suvremenosti proteže se i na izbor gostujućih predstava hrvatskih kazališta, ali i trupa iz Slovenije, Velike Britanije i Poljske.</p>
<p>Tijekom 49 godina postojanja splitskih ljetnih priredaba, koje su se od 1968. godine počele održavati pod nazivom Splitsko ljeto, zabilježeni su brojni padovi i uzleti te priredbe koja je, u bilo kojem ruhu i pod bilo čijom voditeljskom palicom, razgaljivala srca Splićana i njihovih gostiju jer, na koncu, živjeti festival na otvorenim gradskim pozornicama značilo je imati nešto posebno i biti prepoznatljiv. </p>
<p>U monografiji »Pedeset splitskih ljeta« – koja će biti predstavljena zadnjega dana 50. splitskog ljeta – kroz tekstove brojnih autora mogu se iščitati sva sjećanja o priredbi koja je danas, uz Dubrovačke ljetne igre, naše najprepoznatljivije ljetno kazališno blago. Ishodište splitskih ljeta prepoznato je u drevnom Peristilu, savršenoj pozornici za prikaz ambijentalnog kazališta, a otvorene pozornice ujedno su i najveća karakteristika ovoga festivala.</p>
<p> Osvrćući se na mjesta za igru pod vedrim nebom, kojima su tijekom proteklih pet desetljeća nastupila nebrojena domaća i strana operna, baletna i dramska imena, dr. Vlatko Perković, naš istaknuti teatrolog i redatelj, kazao nam je kako su sretno odabrani prirodni ambijenti za pojedine predstave postajali autentični jer su u svojoj arhitektonskoj sugestiji sadržavali i sadržavaju dramski naboj određenog komada.</p>
<p>»U takvim slučajevima ambijent u predstavnom činu postaje njegov dramsko-dramaturški čimbenik i nadilazi statičnost svoje arhitektonsko-povijesne zadanosti«, kazao je dr. Perković. Po njegovu mišljenju je doseg splitskoga ambijentalnog kazališta začuđujuće naglo pomaknuo naprijed opći pristup izazovu kazališne činjenice.</p>
<p> Istaknuo je kako se to dalo naslutiti već na samom početku Ljeta, od prve ambijentalne predstave, Verdijeve »Aide« na Peristilu 1954. godine (redatelji S. Gašparović, kasnije S. Bombardelli i T. Kuljiš, a u novije vrijeme Petar Selem, čija režija je značajno proširila obzore djela) i Puccinijeva »Turandota« u predvorju Galerije Meštrović 1957. (redatelj S. Bombardelli). Osobito se to vidjelo i u uprizorenjima Sofoklove »Antigone«, »Kralja Edipa« i Eshilove »Orestije« na Peristilu u režijama T. Tanhofera (od 1954. do 1960.).</p>
<p> »Na leđima toga napretka mnogi kazališni stvaraoci, koje je sada nemoguće poimence spominjati, dali su značajne rezultate koristeći se i mnogim drugim prirodnim ambijentima«, rekao je dr. Perković</p>
<p> Ističe kako se s divljenjem treba prisjetiti predstava u Meštrovićevu kašteletu, Vestibulu, Dioklecijanovim podrumima, na Pjaceti iza Vestibula, Carrarinoj poljani te onih na Sustipanu i Episkopalnom centru Salone...Među velikim uspjesima dr. Perković spominje i prošlogodišnju predstavu Euripidove »Alkestide«, koju je redatelj Zlatko Sviben sa scenografom Dragom Turinom smjestio u jedan podmosorski zaselak. </p>
<p>»Na žalost, uz sav uzoriti kontinuitet ambijentalnog teatra, svih ovih godina, od samog početka Ljeta, evidentni su primjeri nerazlikovanja estetike kutije pozornice od estetike ambijentalnog teatra. Pa se događalo i to da se predstave iz kuće prenose u ambijent. Ili se gostujuća predstava iz kutije pozornice na pamet, prema njenu naslovu, ugurava u autentični ambijent. Primjerice: predstava dramatiziranog djela Umberta Ecca »Ime ruže«, Slovenskoga mladinskog gledališča, prikazana 2000. u Podrumima Dioklecijanove palače. No najpogubnijim se pokazalo to kad izvrsna ambijentalna predstava prijenosom u kazališnu kuću ostane bez svoje atmosfere, energije i razloga«, zaključio je dr. Perković.</p>
<p>Nenni Delmestre, sadašnja ravnateljica dramskog programa Splitskoga ljeta, istaknula je kako je njezin profesionalni interes za Ljeta počeo prije dvadesetak godina. »Bilo je tu vrhunaca i padova, ali ono što je mene osobno obilježilo i na neki način osvijestilo u mom kazališnom sazrijevanju svakako su splitska ljeta čiji je dramski dio umjetnički osmislio i vodio Petar Brečić. U svemu je znao prepoznati istinu – u onome što smo režirali, glumili, dizajnirali i uspijevali prebaciti na scenu. Brečićeve upute bile su dragocjene, ponekad su znale potpuno promijeniti smjer predstave, a da pri tom nikada nije inzistirao ni na čemu. Danas se ne mogu sjetiti ni jedne njegove upute, a znam da su iz te njegove nevidljive sjene izašli najbolji trenutci nekih antologijskih predstava«, kazala je Delmestre, prisjetivši se Vasiljeva sa svojih »Šest lica traže autora« i »Večeras improviziramo«, Magellijeve »Elektre«, Ciullijeve »Opere za tri groša«, gostovanja mladog Pandura… </p>
<p>Uz paletu velikana glumačke, plesne, glazbene i redateljske scene, koji su dali pečat Splitskim ljetima, te brojnim izvrsnim predstavama koje se pamte desetljećima, počevši od prve Sofoklove »Antigone« do, primjerice, Euripidove »Alkestide« u režiji Zlatka Svibena izvedene prošle godine ili premijernih izvedbi opera »Aide« i »Nabucca« te glasovite Paraćeve »Judite« 2000. godine, ta je priredba imala i svojih financijskih lomova. </p>
<p> Organizatori splitskih ljetnih priredbi, istaknuto je u monografiji, od samih su početaka vodili tešku bitku kako bi osigurali potreban novac. Tako se dogodilo da je tek pokrenuti festival zamalo bio ukinut već u trećoj sezoni. Zbog pomanjkanja novca priredbe nisu održane 1965. godine, a iduće godine organizira ih Kulturno-umjetnička poslovnica. </p>
<p>Nemoguće je nabrojiti sva imena koja su u organizacijskom ili programskom smislu obilježila splitska ljeta te predstave koje su ostavile traga na splitskim otvorenim pozornicama, ali vrijedi spomenuti kako, unatoč poteškoćama i jednoj godini u kojoj kazališnog ljeta nije bilo, potreba za ovom priredbom nikada neće biti upitna. </p>
<p>Ni u najtežim godinama suvremene stvarnosti, ali ni u mučnom razdoblju Domovinskog rata muze Splitskog ljeta nisu šutjele. »Teatar i Split su se posredstvom Splitskog ljeta našli u ljubavi, traje to već pola stoljeća, a glumci, najdraža Thalijina djeca, zajedno sa glazbenicima pod istim svodom HNK, mogu na to biti ponosni«, istaknuo je Jakša Fiamengo u dijelu teksta priređenog za monografiju »Pedeset splitskih ljeta« u kojem je, kako kaže, pokušao napraviti inventuru najvećih dostignuća glumaca HNK Split.</p>
<p> Kazališni kritičar Anatolij Kudrjavcev svoj pregled dramskih događanja na festivalu zaključio je na pravi način: »I sad se od narednih splitskih ljeta očekuju nove pustolovine i nove pobjede. Hoće li se ona znati okoristiti iskustvima uspjeha i promašaja protekle polovice trajanja? Uostalom, slabosti se lakše zaboravljaju negoli čuda onih velikih pobjeda nad životnom banalnošću što su ih u tom polustoljeću ostvarile već legendarne predstave pod splitskim nebom«.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Od šume globalizacije ne vidi se drveće budućnosti</p>
<p>Alessandro Baricco: »Next; Knjižica o globalizaciji i o svijetu koji dolazi« / S talijanskoga preveo Belmondo Miliša / Nakladnik AGM / Zagreb, 2004., str. 97 </p>
<p>Globalizacija je definitivno tema koju rado »nose« osviješteni europski intelektualci, pa na tu temu nije ostao imun ni Talijan Alessandro Baricco (1958.). Nakon što je gotovo preko noći romanima »Svila« i »Ocean more« poharao Europu, krenuo je u osvajanje svijeta amerikaniziravši svoja djela, ne samo naslovljujući ih na engleskom, ali globalnu slavu, čini se, ipak nije postigao. Možda je i sam u međuvremenu shvatio da je bolje biti prvi u svome malom selu, namjesto zadnji u velikome. </p>
<p> Bilo kako bilo, nije sada važno jer imamo »Knjižicu o globalizaciji i o svijetu koji dolazi« iz britkog, ali pomirljivog pera oca trogodišnjaka koji se zamislio nad budućnošću svoga potomstva. Potaknut prosvjedima u Genovi prije dvije godine u prigodi sastanka G8, Baricco je odlučio pretresti sadržaj i posljedice pojma globalizacije, koji je svakomu na jeziku, ali nije baš svima bistro što doista znači. </p>
<p>Baricco je objavio nekoliko tekstova u listu Repubblica, i dobio neočekivane reakcije: »Ljudima je išlo na živce što im neki pisac drži predavanja o temi koja nema veze s njegovim poslom« – i to bez obzira jesu li bili zagovornici globalizacije ili ne. No, pisac se nije dao zbuniti nego se dao u istraživanje zadane teme, te je dopunio, proširio, dotjerao novinske tekstove i objavio ih kao knjigu.</p>
<p> Za početak, ono što mu daje legitimitet da piše o temi o kojoj svatko može dati svoj prilog, jest: »Pisac može biti koristan iz barem dvaju razloga: prvi je što zahvaljujući svom zanatu nerijetko uspijeva biti jasniji od sveučilišnog profesora ili ministra gospodarstva.« </p>
<p>I doista, to je knjiga se sastoji od tri poglavlja i pridodanih odabranih esejističkih definicija pojmova ili tako oblikovanih fusnota. Vrlo je ekonomična: namjesto da iščitavate desetke knjiga ekonomskih stručnjaka, sociologa, raznoraznih drugih znanstvenika – jednostavno odvojite malo vremena za »Next«, u kojoj je sve to krajnje sažeto. Neumoljivom logikom zdravog razuma i zaključcima aristotolovskog podrijetla raskrinkava mnogo toga što se krije iza, sve u svemu, prenapuhanog balona »globalizacije«. </p>
<p> Dio po dio Baricco propituje vjerodostojnost i utemeljenost (neupitnih) primjera globalizacije: od sveprisutne coca-cole pa do apsurda na monasi na Tibetu surfaju internetom.</p>
<p> Što se njega tiče, bauk Globalizma koji kruži svijetom, nije stvarna prijetnja, kao što nije ni konzistentan, neproturječan i dosljedan pojam/proces u pogledu kojeg se možemo jednoznačno odrediti, barem ne bez posljedica.</p>
<p>Upozorava nas kako se danas pod kapu globalizacije utrpava i ono za što smo otprije imali posve upotrebljive pojmove: vanjska trgovina, internacionalizacija, kulturna kolonizacija (diktat stilova života proizašao iz medijske popularnosti) itd.</p>
<p> Njemu se čini da se današnja globalizacija može usporediti s onim što je nekoć bilo osvajanje (a valjda i kultiviranje) Divljeg zapada: pustolovi idu naprijed, neki ulažu, neki su žrtve, masa naivci koji sve popuše. Da bi nešto sitniša palo u džep siromašnih, u procesu globalizacije u kojem se bogati još više bogate, mora biti i nepravdi i nelogičnosti i nepojmljivosti.</p>
<p> Baricco za vas, kao i Naoimi Klein (koju i navodi), razotkriva zablude i moć brandova. Vjerojatno će mnoge sablazniti njegove usporedbe i primjeri (Beethoven i Nike, Verdi i Hollywood) iz relativnosti straha od nestanka pojedinačnih kultura i kulturnih identiteta. </p>
<p> Na posljetku, budući da Baricco kaže kako više nije u modi običaj da se upitamo je li nešto istinito, možete se upitati, kršeći običaje – a što je svakako in – ma je li baš sve to što on navodi i argumentira istinito? Kao i on, u duhu dobroga europskog skepticizma, sami sebi dugujemo te odgovore i tri točkice… </p>
<p>Jadranka Pintarić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Uspjeh Bojana Šobera </p>
<p>COIMBRA</p>
<p> – Bariton Bojan Šober nedavno je na festivalu »Operne noći« u Coimbri nastupio u ulozi doktora Bartola u Rossinijevoj operi »Seviljski brijač«. Ta opera je izvedena na golemoj pozornici »Patea des Escolas da Universidade de Comibra«, a dirigirao je Jose Ferreira Lobo. U glavnim ulogama nastupali su Luis Rodrigues (Figaro), Ana Paula Russo (Rosina), Mario Alves (Almaviva) te Boris Martinović u ulozi Don Basilija. Predstave je vidjelo oko deset tisuća gledatelja, a snimljene su i na CD i DVD kojih se izdanje ubrzo očekuje. Bojan Šober dobio je poziv za nastup i sljedeće godine na festivalu »Operne noći«, u ulozi Scarpije u Puccinijevoj »Tosci«. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Simpozij o Marinu Držiću </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U susret 500. obljetnici rođenja Marina Držića u franjevačkom samostanu u Rožatu pokraj Dubrovnika održan je u ponedjeljak simpozij o temi »Držićevi izazovi 1508. – 2004.-2008.« Voditelj skupa Slobodan Prosperov Novak naglasio je važnost obilježavanja obljetnice najvećeg hrvatskog renesansnog pisca, za koju je u pripremi leksikon koji će tiskati Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«. Simpozij o Držiću zajednički su priredili Interuniverzitetski centar Dubrovnik, Dom Marina Držića – Dubrovački muzeji, Dubrovačke ljetne igre i LZ »Miroslav Krleža«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Gostovanje u Izraelu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Baletni ansambl splitskog HNK otputovao je u ponedjeljak na gostovanje u Izrael gdje će se u sklopu međunarodnog plesnog festivala u Karmielu predstaviti baletnim triptihom sastavljenim od triju plesnih točaka: »Daj, daj« u koreografiji Staše Zurovca, »Leptira« Ramija Beera i »Adeus« Gagika Ismailiana. Festival u Karmielu održava se od 13. do 15 srpnja, okuplja oko pet tisuća plesača. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Katanec otpao, Kranjčaru reprezentacija </p>
<p>»Na prijedlog Stručne komisije ljudi iz Izvršnog odbora razgovarali su sa svim kandidatima, Katancem, Kranjčarom, Novoselcem i Ivankovićem. Na kraju smo konsenzusom odlučili - iduće dvije godine izbornik će biti Zlatko Kranjčar, a pomoćnik odnosno trener Martin Novoselac. Stručni stožer reprezentacije nadopunit će se u nekoliko idućih dana« / »Katanec je odustao od kandidature nakon što se osjećao nelagodno zbog kritika koje su mu izrekli naši novinari i treneri«, rekao je predsjednik HNS-a Vlatko Marković </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Reprezentacija je dana u ruke prvom reprezentativcu. Zlatko Kranjčar bit će sljedeće dvije godine izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, a asistirat će mu kao trener Martin Novoselac, dosadašnji izbornik mlade reprezentacije. Epilog je to desetodnevnog izbora u kojem su sudjelovali, dosta zbrkano, članovi Stručne komisije i Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza. </p>
<p>Zlatko Kranjčar poznato je nogometno ime, član je glasovite Dinamove generacije iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, a s Dinamom je osvojio i povijesni naslov 1982. godine. Njegova je popularnost u plavom dresu bila tolika da je maskota s njegovim likom postala i najprepoznatljviji Dinamov suvenir u povijesti. Potom je igrao u Austriji, u bečkom Rapidu, gdje je ostavio dubok trag. Kao trener je radio u Dinamu, gdje je osvojio dva naslova prvaka, a jedan ima i sa Zagrebom, što je jedini naslov u hrvatskom prvenstvu koji nisu osvojili Dinamo ili Hajduk. Posljednju godinu nije bio aktivan trener, no redovito se pojavljivao na velikim natjecanjima kao promatrač ili komentator. </p>
<p>Dakako, valja podsjetiti da je Kranjčar bio i prvi kapetan naše reprezentaciji, u onoj povijesnoj utakmici protiv SAD-a 17. listopada 1990. godine. Štoviše, pamti se tadašnja njegova izjava, poput proroka, kako će Hrvatska osvajati medalje i na svjetskim prvenstvima te da svoju budućnost vidi uz hrvatsku reprezentaciju, možda čak jednog dana i na njezinoj klupi. Rekao je to još 1990. godine Kranjčar, a sada se domogao te klupe. </p>
<p>Predsjednik HNS-a Vlatko Marković o izboru Kranjčara kaže:</p>
<p>– Na prijedlog Stručne komisije ljudi iz Izvršnog odbora razgovarali su sa svim kandidatima, Katancem, Kranjčarom, Novoselcem i Ivankovićem. Na kraju smo konsenzusom odlučili - sljedeće dvije godine izbornik će biti Zlatko Kranjčar, a pomoćnik odnosno trener Martin Novoselac. Stručni stožer reprezentacije nadopunit će se u nekoliko sljedećih dana. </p>
<p> Ubrzo je uslijedilo pitanje što je s mladom reprezentacijom, jer ona imenovanjem Novoselca za Kranjčareva pomoćnika ostaje bez izbornika: </p>
<p>– Za reprezentaciju do 21 godine postaviti ćemo novog izbornika, koji će se računati kao budući izbornik A reprezentacije. Tako to rade velike nogometne zemlje, tako ćemo i mi raditi u budućnosti, otpovrnuo je Marković.</p>
<p> • Zašto je Katanec odustao, što ste razgovarali s njime? </p>
<p>– Razgovarali smo sa svim kandidatima. Najprije je svatko imao 25 posto izgleda, a kada je zbog ugovora s Iranom otpao Ivanković svatko je imao 33,33 posto. Razgovarali smo i s Katancem, ispočetka je bio oduševljen. Nažalost, vrijeme iza nas ostavilo je prostora za probleme. Pojavili su se neki napisi koji nisu bili korektni niti u skladu s našim namjerama. Katanec je bio konsterniran takvim napisima i objedama. Tražilo se od običnih ljudi po ulici da ga kritiziraju. Poslije nam se zahvalio i rekao da mu je jako žao, ali da zbog toga ne može prihvatiti dužnost izbornika. I sam je rekao kako možda propušta životnu priliku, jer bi mu odlazak s Hrvatskom na SP u Njemačku za dvije godine bio od najveće koristi. Financijska potraživanja i naše mogućnosti u tome nisu bile baš nikakav problem. Katanec je možda bio i uplašen, jer nam kvalifikacije počinju uskoro, a prije njih imamo samo jednu prijateljsku utakmicu, 18. kolovoza protiv Izraela, pa možda ne bi stigao upoznati momčad. Uz to, kritike mojih kolega trenera nisu bile korektne i ohrabrujuće. Jednostavno, Katanec nije želio doživljavati neugodnosti, on je emotivac i veliki profesionalac. Stoga se mi iz Izvršnog odbora HNS-a ograđujemo od izjava o Katancu na nacionalnoj osnovi. Nema trenera, osim mene i Ivića, koji nije radio u susjednoj i prijateljskoj Sloveniji. Sa Slovenskim nogometnim savezom imamo najbolje odnose i želimo ih takvima zadržati. </p>
<p> • Hoće li reprezentacija dobiti i direktora?</p>
<p>– U sljedećim ćemo danima razgovarati o tome, pravih kandidata imamo, već smo ih spominjali...</p>
<p> • Mislite li da je ovo najbolji izbor?</p>
<p>– Da, mislim da je ovo najbolji izbor. </p>
<p> • Koji su uvjeti dolaska Kranjčara u Savez? </p>
<p>– Imat će isti ugovor kao i Barić, do posljednjeg dana SP-a u Njemačkoj. Uvjeren sam da ćete i vi novinari pomoći, jer vidim da ste i vi agitirali za njega. Zaista, naša je kvalifikacijska skupina teška i trebat će nam puno pomoći da je preskočimo. </p>
<p>Na kraju, novinarima se obratio i glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić: </p>
<p>– Moram opovrgnuti sve navode da sam sudjelovao u kampanji protiv Ćire Blaževića. Tko zna moj i Blaževićev odnos, zna da to ne može biti istina! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ančić, Ljubičić i Karlović pali po jedno mjesto </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Mario Ančić i dalje je najbolje rangirani hrvatski tenisač na obje ATP ljestvice, na ulaznoj je zadržao 27. mjesto, a na ljestvici utrke za prvaka pao je jedno mjesto te je sada 13. Ivan Ljubičić i Ivo Karlović na ljestvici utrke za prvaka pali su po jedno mjesto i trenutačno su 22. odnosno 65. </p>
<p>• ATP ulazna ljestvica: 1. (1) Roger Federer (Švi) 5665, 2. (2) Andy Roddick (SAD) 4945, 3. (3) Guillermo Coria (Arg) 3770, 4. (4) Carlos Moya (Špa) 2610, 5. (5) Tim Henman (VBr) 2505... 27. (27) MARIO ANČIĆ 1071... 29. (30) IVAN LJUBIČIĆ 1010... 59. (59) IVO KARLOVIĆ 679... 147. (141) ROKO KARANUŠIĆ 282... 249. (244) GORAN IVANIŠEVIĆ 140... 265. (267) SAŠA TUKSAR 127. </p>
<p> • ATP ljestvica utrke za prvaka: 1. (1) Roger Federer (Švi) 781, 2. (2) Guillermo Coria (Arg) 479, 3. (3) Andy Roddick (SAD) 454, 4. (4) Carlos Moya (Špa) 414, 5. (5) Tim Henman (VBr) 319... 13. (12) MARIO ANČIĆ 187... 22. (21) IVAN LJUBIČIĆ 145... 65. (64) IVO KARLOVIĆ 72... 110. (107) GORAN IVANIŠEVIĆ 28... 180. (176) ROKO KARANUŠIĆ 4... 216. (216) ŽELJKO KRAJAN 2. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hanescu predao zbog ozljede </p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Rezultati dvoboja 1. kola 614.750 eura vrijednog ATP turnira tenisača u Stuttgartu: Vassallo Arguello – Kohlschreiber 6-3, 3-6, 6-2, Canas – Norman 6-0, 7-5, Koubek – Patience 6-2, 7-6 (5), Di Pasquale – Blanco 6-3, 6-1, Ulihrach – Hanescu 7-6 (3), 4-1, predaja, Stepanek – Guzman 7-6 (3), 6-3, Gasquet – Roger-Vasselin 6-2, 6-4, Lopez – Elsner 6-1, 6-7 (5), 6-3, Ascione – Zib 6-3, 7-6 (8), Phau – Heuberger 6-3, 6-2, Beck – Peya 7-6 (2), 6-1, Squillari – Almagro 6-3, 7-6 (1). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Remi Kasimdžanova i Adamsa </p>
<p>TRIPOLI</p>
<p> – Oprezna igra bez hazarderskih rješenja i koncentrirana na čuvanje vlastitih položaja i figura rezultirala je remijem u šestoj partiji dvoboja za naslov svjetskog prvaka između Uzbekistanca Rustuma Kasimdžanova i Britanca Michaela Adamsa. Premda je u jednom trenutku ogleda Kasimdžanov imao lijepu priliku usmjeriti tijek meča u svoju korist, Adams je onemogućio njegov napad. Konačan je rezultat tako 3-3, pa će se o novom svjetskom prvaku odlučivati u doigravanju ubrzanim tempom. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vincek u polufinalu, Srša podbacila </p>
<p>GROSSETO</p>
<p> – Prvi dan Svjetskoga juniorskog prvenstva u talijanskom Grossetu nije bio previše uspješan za hrvatske atletičare. Kvalifikacije je uspio proći samo Željko Vincek u utrci na 400 metara. Mladi Varaždinac plasirao se u polufinale nakon što je u svojoj kvalifikacijskoj skupini osvojio drugo mjesto s vremenom 47.68. Taj je rezultat bio dovoljan za ukupno 21. mjesto među 24 polufinalista, a treba spomenuti i da je Vincek ove godine već trčao znatno brže (46.13). </p>
<p>Valentina Srša bila je glavna hrvatska kandidatkinja za dobar rezultat, možda čak i medalju. No, članica Dinama potpuno je podbacila već u kvalifikacijama. Bacila je kladivo do slabih 55.60 metara, što joj nije bilo dovoljno za plasman u finale. To je bio i jedini Sršin ispravni hitac na natjecanju. Za usporedbu, prošle godine u kanadskom Sherbrookeu, kad je osvojila naslov svjetske mlađejuniorske prvakinje, Srša je ostvarila gotovo šest metara bolji rezultat, a i ove godine već ima hitac preko 62 metra. Finale je bilo nedostižno i za Doroteu Habazin, koja je bila posljednja, 15. u svojoj skupini, bacivši kladivo 51.64 metra. </p>
<p>Kvalifikacije su bile previsoka prepreka i za naše predstavnice u bacanju diska. Katarina Bušljeta u svojoj je skupini bila 13. s hicem od 45.44 metra, a Josipa Jeličić natjecanje je završila hicem od 44.85 metara i desetim mjestom u skupini. Maji Golub polufinale na 100 metara pobjeglo je za pet stotinki. U polufinale su vodila prva tri mjesta iz svake kvalifikacijske skupine, a atletičarka Mladosti osvojila je četvrto mjesto, istrčavši 100 metara za 12.09 sekundi.</p>
<p> To joj vrijeme nije bilo dovoljno ni za plasman među šest djevojaka koje su u polufinale ušle po rezultatu. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Česi pobjednici Europske lige</p>
<p>OPAVA</p>
<p> – Odbojkaši Češke pobjednici su premijernog izdanja Europske lige. U finalu završnog turnira Česi su pobijedili Rusiju sa 3-1 (25-20, 21-25, 26-24, 25-19). Prije toga Češka je u polufinalu svladala Nizozemsku sa 3-0, a istim je rezultatom Rusija bila bolja od Njemačke. Oba su finalista, podsjetimo, bila u skupini s Hrvatskom, koja je natjecanje završila sa tri pobjede i devet poraza. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Slučaj Katanec je hrvatska sramota </p>
<p>Katančev izgon samo potvrđuje tezu da je pobijedio menadžerski lobi i da u hrvatskome nogometu ne vrijedi ona glasovita rečenica Ljube Ćesića Rojsa: »Tko je jamio, jamio je«. Ovdje se još i te kako jamlje... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prijedlog slovenskim kolegama novinarima, slovenskim trenerima i svima koji imaju ikakvoga utjecaja u tamošnjem nogometu: nikad, ali baš nikad, nemojte dopustiti ijednom hrvatskom treneru ili nogometašu angažman u vašoj zemlji! A sve one koji ondje već zarađuju nogometni kruh (a takvi su brojni!), dekretom protjerajte natrag preko schengenske crte.</p>
<p> Dakako, ovo su radikalne, provincijske metode, koje zagovaraju onu etničku odmazdu i vraćaju nas u prapočetke evolucije homo sapiensa. Tako nešto bismo istinski predlagali samo kad bismo razmišljali kao i, sada sve razmahaniji, hrvatski ksenofobi. Doista, bilo bi svakako zanimljivo vidjeti kako bi naša medijska scena i trenerski ceh reagirali kad bi kakav hrvatski kandidat u kampanji za slovenskog izbornika doživio ovo što je doživio Srečko Katanec prilikom utrke za ulogu Barićeva nasljednika!</p>
<p>Kako god bilo, Katanec je u posljednji trenutak odustao od kandidature uz rečenicu: »Smijem li imati volju i želju pa doći u neku sredinu na silu, zar se gurati tamo kamo ne spadam!? Dobro je što me nisu izabrali na prethodnoj sjednici, jer ne bih znao što me čeka u Hrvatskoj.«</p>
<p> A čovjek baš niti jednim svojim potezom, izjavom, gestikulacijom ili bilo kakvom reakcijom nije dao i najmanjeg povoda za bilo kakvu kritiku. Uostalom, sve bi bilo u redu da je Katanec otpao zbog razboritih argumenata »za« ili »protiv«, ali on je otpao isključivo zato što je strani trener i što se ne uklapa niti u jedan interesni lobi! I to je jedina istina protiv koje se, nažalost, niti hrvatske vladajuće institucije nemaju volje ili vremena boriti. Katančev izgon samo potvrđuje tezu da je pobijedio menadžerski lobi i da u hrvatskome nogometu ne vrijedi ona glasovita rečenica Ljube Ćesića Rojsa: »Tko je jamio, jamio je«. Ovdje se još i te kako jamlje...</p>
<p> Medijski i trenerski pogrom kakav se sručio na mladoga slovenskog trenera, ujedno bivšeg igrača Dinama, može podsjetiti na metode kakvima su se svojedobno u Mississippiju služili aktivisti Ku Klux Klana. Kampanja protiv Katanca zrcali posve lažnu sliku o Hrvatskoj, zrcali sliku iskompleksirane, negostoljubive, ksenofobične i dozlaboga korumpirane sredine. Upravo se takav dojam stječe analizirajući giljotinu pred kakvu je postavljen Katanec samo zato što je, eto, stranac. A Hrvatska doista nije ksenofobična! U onoj običnoj, dnevnoj komunikaciji s ljudima primijetit ćete da većina upravo zagovara Katančev dolazak uz opasku da hrvatski nogomet (čast iznimkama poput Tomislava Ivića) nema dovoljno kvalitetnog i na interesne lobije otpornog trenera koji bi mogao predvoditi hrvatsku selekciju do SP-a.</p>
<p>No, bezobrazluk i licemjerje kakvim je obilježena kampanja za izbornika nadišla je gornju granicu podnošljivosti i ukusa. Malo tko ima tako elastičan želudac da može provariti sve ono što su »aktivisti« kampanje protiv izbornika stranca posljednjih dana odaslali u eter. Ovo nije priča o biranju izbornika, ovo nije priča niti o Katancu, jer je na njegovu mjestu mogao biti bilo koji drugi inozemni izbornik. Ovo je priča o lakrdiji, dvoličnosti, nedostatku najmanje razine dostojanstva u hrvatskome nogometu, ovo je priča o nogometnoj prostituciji najniže vrste! »Slučaj Katanec« je hrvatska sramota. Ne samo nogometna...</p>
<p> Možda bi najbolje bilo kad bi naši treneri i »treneri« naišli na čvrstim katancem zaključana vrata inozemstva te tako ostali zaronjeni u vječni hrvatski nogometni mulj.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Katanec: Što bi me tek čekalo da sam ostao?</p>
<p>»Politika? Pa, ako Hrvatska i Slovenija imaju razilaženja oko nekih pitanja, možda je ovo baš mogao biti i korak dalje u zbližavanju. Pa, sport je uvijek zbližavao ljude! Ne bih htio previše pričati o tome. Mene su spriječili u iskrenoj nakani da pomognem koliko mogu, ali sad mi je na neki način i drago«, kaže Katanec</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska nogometna scena, zatrovana neshvatljivom odbojnošću prema stranim stručnjacima i prema uspješnim ljudima, jednostavno nije zaslužila da nacionalnu reprezentaciju preuzme Srečko Katanec, jedan od najcjenjenijih trenera (srednjo)istočne Europe. Uslijed »laveža« izbezumljenih terijera, na čijoj ogrlici baš i nismo primijetili nekakav poseban trenerski »pedigre«, Katanec je odustao od ideje da otvori vrata tog po mnogočemu opasnog i blatnjavog dvorišta. Sjajni i dokazani slovenski stručnjak, koji bi golemoj većini »lavežu« sklonih hrvatskih trenera, mogao satima držati nogometnu katedru, praktički je bio prisiljen povući se iz izborničke utrke uslijed žestokoga medijskog linča.</p>
<p> – Ma, ja sam toliko naivan da me zanima isključivo rad, a očito je da u današnje vrijeme prolazi nešto drugo, razočaranim je glasom govorio Katanec. – Rade neki drugi »kanali«, ispada da je jedino bitno izboriti se za svoje mjesto u medijima, dobiti prostor i onda samo obećavati. Pa, najlakše je obećati plasman na veliko natjecanje. Nisam ja kao »Ćirek«, koji se voli praviti pametan i sâm za sebe govoriti da je najbolji trener na svijetu. Pa, taj je Blažević napustio Sloveniju nakon samo dva mjeseca, a stalno govori da je najbolji. Ne znam točno njegov skor dok je trenirao Muru, ali znam da ju je vrlo brzo napustio... Ćiro je s reprezentacijom svojedobno načinio uspjeh, a sad ga je strah da taj uspjeh netko ponovi ili da »ne daj Bože« bude bolji. Blažević priča jedno, a misli svoje.</p>
<p> Iako je u komunikaciji sa slovenskim trenerom osjetno razočaranje u glasu, s druge mu je strane čak i drago da je cijela priča ovako završila. A drago mu je isključivo zato što je neke probleme otkrio na vrijeme.</p>
<p> – Vjerujte mi, doista sam u ovaj posao krenuo s velikom voljom, za mene bi, kao mladoga trenera, to bio izazov. Iako pojam »mladi trener« vrijedi samo na papiru. Iza sebe ipak imam 50 utakmica na najvišoj razini, dakle na EP i SP. Vođenje hrvatske reprezentacije bio bi sportski izazov. Ali, mene u Hrvatskoj nisu gledali istim očima, odlučivala su neka druga pitanja, a ne rad. A to onda nije u redu. Uostalom, te bi ljude trebalo biti barem malo sram, i to zbog ostalih hrvatskih trenera koji rade u Sloveniji. Ti treneri, dakako, nisu nimalo krivi za ovo što se događalo u izborničkoj kampanji. Politika? Pa, ako Hrvatska i Slovenija imaju razilaženja oko nekih pitanja, možda je ovo baš mogao biti i korak dalje u zbližavanju. Pa, sport je uvijek zbližavao ljude! Ali, nema veze... Ne bih htio previše pričati o tome. Mene su spriječili u iskrenoj nakani da pomognem koliko mogu, ali sad mi je na neki način i drago. Što bi me tek čekalo da sam ostao? Ma, vrijeme će sve pokazati. Osim toga, s ovim je izborom hrvatska reprezentacija samo dobila. Pa, nisu li sad su tu dva izbornika? Obojica su bili kandidati i obojica će sad biti na klupi reprezentacije.</p>
<p> Osnovni problem hrvatskoga nogometa su nerealna očekivanja. Letvica ambicija je suviše visoko postavljena i takvo što otežava rad svakome tko se misli ozbiljno baviti poslom.</p>
<p> – Vjerujte mi, imao sam namjeru doći napraviti nešto pozitivno. Ali, moram biti realan. Tko može čvrsto obećati plasman na SP? Mogu samo reći - spustite se na zemlju! Skupina za SP je teška, odnosno bolje je reći izjednačena. A tako izjednačenu skupinu hrvatska reprezentacija još nije imala niti u jednim kvalifikacijama. Hrvatska više nema igrače onakvoga kalibra kao nekada. Samo treba biti realan, mnogo raditi i nadati se pobjedi. U takvom ambijentu ćete se i više radovati pobjedama, ali i lakše prihvaćati poraze.</p>
<p> Jedino pozitivno iskustvo Srečka Katanca u cijeloj ovoj ružnoj epizodi jest komunikacija s predsjednikom Markovićem. A neugodno? U vrlo kratkom vremenu ih je bilo napretek...</p>
<p> – Nevjerojatno je da jedan Janjanin iz Grčke priča da sam imao tko zna kakvih problema u Olympiakosu. Pa, iz kojeg je sad on ćoška ispuzao da kaže nešto takvo!? A to nema veze s ničim! Onda pišu da sam tražio milijun i pol eura od... Ma, nemam pojma od koga! Svašta sam o sebi pročitao i vidim da ljudi pišu i govore što im padne na pamet, i to bez ikakve odgovornosti. Osim toga, moj dolazak u Hrvatsku nije bio uvjetovan novcem. Nadalje, prikazali su me kao nekakvog »bau-bau« trenera, a ja doista nisam tako tvrda ruka kao što pišu. Tvrd sam tamo gdje treba. Igrao sam i u Dinamu, i u Partizanu, u Stuttgartu, Sampdoriji, reprezentaciji... Svagdje sam nešto vidio, naučio, gledao kako funkcionira svlačionica. Danas kao trener ne tražim ništa više od onoga što sam vidio ili naučio od drugih, dodao je Katanec.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kolumbija i Peru prvi četvrtfinalisti </p>
<p>TRUJILLO</p>
<p> – Miroljubivo i po dogovoru nogometaši Perua i Kolumbije odigrali su 2-2 u posljednjoj utakmici skupine A Copa Americe te se tako i jedni i drugi plasirali u četvrfinale. No, posao im je bio olakšan nakon što su u prvoj utakmici posljednjega kola reprezentacije Bolivije i Venezuela odigrali također neodlučeno 1-1. Kolumbija je protiv organizatora ovogodišnjeg izdanja prvenstva Južne Amerike vodila sa 2-0 (pogocima Conga 33. i Aguilara 53.), no u samo tri minute Peru je izjednačio rezultat (Solano 57. i Maestri 60.) što je bio i konačan rezultat. U drugom ogledu Venezuela je vodila pogotkom Morana (27. minuta), a Galindo je šest minuta kasnije postavio kranjih 1-1. </p>
<p> • Rezultati 3. kola, skupina A: Peru – Kolumbija 2-2, Bolivija – Venezuela 1-1. Redoslijed: Kolumbija 7 bodova, Peru 5, Bolivija 2, Venezuela 1. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nova dva svjetska rekorda na američkim plivačkim kvalifikacijama </p>
<p>Aaron Piersol popravio je vlastiti rekord na 200 m leđno koji sada iznosi 1:54.74, a Amanda Beard nakon samo dva dana opet je postala vlasnica svjetskog rekorda na 200 m prsno, isplivavši tu dionicu za 2:22.44 </p>
<p>LONG BEACH</p>
<p> – Na američkim plivačkim olimpijskim kvalifikacijama u Long Beachu postavljena su dva nova svjetska rekorda. Aaron Piersol popravio je vlastiti rekord na 200 metara leđno koji sada iznosi 1:54.74, dok je Amanda Beard nakon samo dva dana oept postala vlasnica svjetskog rekorda na 200 m prsno isplivavši tu dionicu za 2:22.44. Piersol je vlastiti rekord na 200 leđno popravio za gotovo pola sekunde, dosadašnje najbolje vrijeme iznosilo je 1:55.15, dok je Beard odgovorila na izazov Australke Leisel Jones koja je prije dva dana u Brisbaneu 200 prsno isplivala za 2:22.96. </p>
<p>– Prema svjetskom rekordu na 200 leđno odnosim se kao prema djetetu. Želim se stalno brinuti o njemu, izjavio je Piersol. </p>
<p>Inače, drugo mjesto u utrci na 200 leđno, te nastup i u toj disciplini u Ateni osvojio je Michael Phelps s vremenom 1:55.86. Podatak je to koji će svakako razveseliti našega Gordana Kožulja, aktualnoga svjetskog doprvaka u ovoj disciplini. Kožulj, naime, smatra da je za suparnika bolje imati Phelpsa koji će iscrplivati lovom na sedam zlatnih medalja, negoli nekog od odličnih Amerikanaca koji bi u Ateni plivao samo 200 leđno. </p>
<p>(Hina/M.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U potrazi za ljepšim vremenom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvih devet dana ovogodišnjeg »Tour de Francea« obilježilo je loše vrijeme te sprinterske završnice etapa. Također, neobično je da nijedan vozač nije uspio ostvariti dvije etapne pobjede, a dok nije stigla u posjed aktualnog prvaka Francuske Thomasa Voecklera nakon pete etape, i žuta majica vodećeg na utrci svakodnevno je mijenjala vlasnika. Kad se sve to uzme u obzir, može se zaključiti da je prvi tjedan ovogodišnjeg »Toura« bio zanimljiv kao rijetko kada. </p>
<p>Najviše razloga za zadovoljstvo ima prvenstveno Thomas Voeckler, 23-godišnji mladić koji je tek u svojoj drugoj profesionalnoj godini, a posljednjih nekoliko tjedana ostvario je nekoliko vrlo zapaženih rezultata. Samo tjedan dana uoči »Toura« postao je prvak Francuske, a sada je već tri dana vodeći na najvećoj svjetskoj utrci na svijetu. Takav razvoj događaja mogao bi mu podići samopouzdanje te bi i u iduća dva tjedna kad su na rasporedu brdske etape, koje inače nisu njegova jača strana, mogao dati više od svojih realnih mogućnosti te možda i u Parizu za dva tjedna završi među prvih 10. </p>
<p>Sjajnim »Tourom« već sada se može pohvaliti Norvežanin Thor Hushovd. Jedan je dan proveo u žutoj majici, potom je preuzeo vodstvo u natjecanju za najboljeg sprintera, a u nedjelju je postao i etapni pobjednik. Sto ne čudi njegova izjava kako ovaj »Tour« može ocijeniti savršenim.</p>
<p>Od svih kandidata za ukupnu pobjedu najviše razloga za zadovoljstvo ima branitelj naslova i peterostruki pobjednik Lance Armstrong. Nalazi se na šestoj poziciji u ukupnom poretku, ali su svi njegovi glavni konkurenti iza njega. Sunarodnjak Tyler Hamilton zaostaje 36 sekundi, Nijemac Jan Ullrich 55 sekundi, Španjolac Roberto Heras 1:45 minuta, dok je Iban Mayo praktički ispao iz konkurencije sa 5:27 minuta zaostatka za Armstrongom nakon prvoga, lakšeg dijela utrke. </p>
<p>– Ne mogu se žaliti, u dobroj sam poziciji. Nemam preveliku prednost u odnosu na glavne konkurente, ali bolje je imati bilo kakvu prednost, nego zaostajati, smatra Armstrong. </p>
<p>Kad je riječ o lošem vremenu, čini se da je kiše svima već preko glave. Nakon očekivanih nekoliko kišnih dana u Belgiji, ni u Bretanji, gdje je »Tour« proveo posljednja dva dana nije bilo drugačije te su svi izrazili nadu kako će ih od utorka pratiti ljepše vrijeme. No, izgledi za takvo što su »tanki«, jer je Limoges, grad iz kojeg će startati 10. etapa u srijedu, prošlog vikenda bio najhladniji u čitavoj Francuskoj.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vento-Kabchi nadvisila Daniilidou </p>
<p>STANFORD</p>
<p> – Rezultati dvoboja 1. kola 585.000 dolara vrijednog WTA turnira tenisačica u Stanfordu: Vento-Kabchi (8) – Daniilidou 6-3, 6-7 (6), 7-6 (6), Barna – Benešova 7-6 (3), 4-6, 6-4, Parra Santonja – Jidkova 6-2, 6-1, Skavronskaja – Mandula 3-6, 6-2, 6-3, Lee-Waters – Haynes 6-2, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Berhend izbacio nositelja </p>
<p>AMERSFOORT</p>
<p> – Rezultati dvoboja 1. kola 375.750 eura vrijednog ATP turnira tenisača u Amersfoortu: Behrend – Montanes (8) 6-3, 6-0, Martin (7) – Van der Meer 6-0, 6-4, Hernandez – Mutis 6-1, 6-3, Rochus – Saretta 7-5, 6-3, Portas – Rochus 6-3, 7-6 (2). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hrbaty izgubio u tri seta </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Rezultati dvoboja 1. kola 380.000 dolara vrijednog ATP turnira u Los Angelesu: Carlsen – Arthurs 7-6 (3), 6-3, Morrison – Cook 6-2, 6-2, Beck – Ram 4-6, 7-6 (1), 6-4, Weiner – Hyung-Taik Lee (J. Kor) 3-6, 7-5, 6-3, Elseneer – Vahaly 2-6, 6-4, 7-5, Kiefer – Hrbaty (4) 7-6 (0) 4-6, 6-2. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="46">
<p>Broj siročadi u svijetu znatno bi opao da nije AIDS-a</p>
<p>S ovakvom stopom zaraze i u prosjeku 10 godina bolovanja prije smrti do 2010. godine čak 18,5 milijuna djece ostat će siročad, prognozira UN</p>
<p>BANGKOK/ZAGREB</p>
<p> - Najnovije izvješće UN-a objavljeno na 15. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u pokazuje da je zbog epidemije te bolesti 15 milijuna djeca ostalo bez jednog ili oba roditelja, čime su u potpunosti poništeni učinci bolje zdravstvene skrbi i poboljšane prehrane. </p>
<p>S ovakvom stopom zaraze i u prosjeku 10 godina bolovanja prije smrti do 2010. godine čak 18,5 milijuna djece ostat će siročad, prognozira UN. </p>
<p>»Riječ je o plimnom valu djece koja su zbog te bolesti izgubila jednoga ili oba roditelja: 15 milijuna u svijetu, od toga oko 12 milijuna samo u području subsaharske Afrike«, izjavila je Carol Bellamy, izvršna direktorica Unicefa koji je i izradio izvještaj. Prema njezinim riječima, epidemija predstavlja »dramatičnu prijetnju« stabilnosti cijelih društava. </p>
<p>Najveći dio konferencije bavi se pitanjima osiguravanjem novca za suzbijanje epidemije, omogućavanjem univerzalnog pristupa lijekovima koji produljuju život, ali aktivisti za prava djece upozoravaju da se njihovoj patnji ne posvećuje dovoljno pozornosti. </p>
<p>»Siročad su zanemareno pitanje na ovoj konferenciji«, ističe dr. Joanne Carter, direktorica RESULT-a, međunarodne organizacije za borbu protiv siromaštva i gladi. </p>
<p>»Ta djeca su budućnost svojih zemalja, a svijet na njih zaboravlja«, smatra dr. Carter. </p>
<p>U Aziji, gdje je epidemija AIDS-a počela tek nedavno i gdje je broj zaraženih HIV-om još uvijek relativno nizak, broj siročadi u usporedbi s 1990. godinom opada. No, ako se AIDS nastavi širiti, čega se mnogi stručnjaci pribojavaju, rast će broj siročadi. </p>
<p>AIDS je u današnjem svijetu najčešći uzrok zbog kojeg djeca postaju siročad. Takva su djeca višestruko oštećena: osim što su izgubila roditelje, nailaze i na diskriminaciju okoline zbog bolesti roditelja, rodbina odbija preuzeti brigu o njima, te su često prepušteni sami sebi. Na brizi su im nerijetko i mlađa braća i sestre, koja pritom mogu i sama biti zaražena. Djeca nemaju izgleda za dobro obrazovanje te su time izloženija nasilju i izrabljivanju.</p>
<p>Zbog svega toga u izvješću Unicef traži da se financiraju programi koji će pomoći obitelji i zajednici da se nose s krizom i da siročadi osiguraju obrazovanje, zdravstvenu skrbi. </p>
<p>»Ovo je golem problem koji ne traži puno novca, nego samo puno pažnje«, zaključila je Bellamy. </p>
<p>(Reuters/J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Američki veleposlanik u BiH najavio mogućnost ukidanja SDS-a</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Clifford G. Bond, najavio je mogućnost zabrane rada Srpske demokratske stranke (SDS)! </p>
<p>Predsjednika SDS-a Dragana Kalinića nedavno je smijenio visoki međunarodni predstavnik u BiH Paddy Ashdown u okviru sankcija nametnutih Republici Srpskoj zbog toga što nije uhitila nijednu osobu koju je optužio Haaški sud. </p>
<p>Ashdown je smijenio i na desetine drugih SDS-ovih dužnosnika, te kaznio ovu stranku s milijun konvertibilnih maraka. Prije toga je zbog pomaganja skrivanju ratnih zločinaca uklonjen s političke scene visoki dužnosnik SDS-a Mirko Šarović, bivši član Predsjedništva BiH. Utemeljitelj SDS-a Radovan Karadžić najtraženiji je bjegunac od haaške pravde. Zbog neuhićenja ratnih zločinaca BiH nije pozvana priključiti se NATO-ovu programu »Partnerstvo za mir«, a upitan je i početak pregovora ove zemlje s Europskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju. Također, to je jedan od razloga zbog kojeg građani BiH u većinu europskih zemalja moraju putovati s vizama.</p>
<p>»Mogućnost ukidanja SDS-a je ozbiljna mjera, ali bude li to odvelo BiH u 'Partnerstvo za mir' i EU, onda o tome treba ozbiljno razmisliti«, rekao je Bond u intervjuu sarajevskoj novinskoj agenciji Onasa. Komentirajući Ashdownove mjere, Bond je kazao da je visoki predstavnik za njih dobio široku potporu međunarodne zajednice. »Ovim se daje prilika RS-u da imenuje nove ljude u vlasti, kao i lidere unutar Srpske demokratske stranke, što će biti znak da je ova stranka spremna bolje surađivati s Haaškim sudom, ali i provoditi dalje reforme. Ovo što je visoki predstavnik napravio dobar je početak, ali će on možda morati napraviti i više, što ovisi o tome hoće li poduzete mjere rezultirati političkom deblokadom u RS-u«, kazao je američki veleposlanik.</p>
<p>Paddy Ashdown rekao je da su mjere koje je nedavno poduzeo samo početak te da će kazne biti i oštrije ne bude li RS surađivao s Haaškim sudom. Iako to Ashdown izrijekom nije naveo, spekulira se da bi jedna od mjera mogla biti upravo zabrana SDS-a.</p>
<p>Zabranu Karadžićeve stranke još je tijekom mirovnih pregovora u Daytonu u studenome 1995. godine predlagao tadašnji američki mirovni posrednik Richard Holbrooke. Tu je ideju odbacio tadašnji bošnjački lider Alija Izetbegović, koji se kasnije pravdao time da je mislio kako Holbrookeova ponuda nije bila ozbiljna.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bush brani strategiju preventivnih napada </p>
<p>Komentirajući prošlotjedno objavljivanje izvješća posebnog Senatskog obavještajnog odbora u kojem se iznose teške kritike na račun CIA-e, Bush je rekao kako mu je poznato da je izvješće otkrilo neke propuste u američkim obavještajnim sposobnostima, ali da ga to neće odvratiti od pristupa koji je Sjedinjene Države doveo do invazije na Irak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush izjavio je u ponedjeljak da će njegova administracija nastaviti s politikom preventivnih napada protiv ciljeva za koje se procijeni da predstavljaju prijetnju američkoj sigurnosti usprkos sve većim sumnjama u sposobnost američkih obavještajnih službi da procijene takvu vrstu opasnosti. </p>
<p>On je to izjavio tijekom svog posjeta Oak Ridgeu, nuklearnom postrojenju u Tennesseeju gdje su uskladišteni rastavljeni dijelovi libijskog nuklearnog programa želeći time pokazati konkretne rezultate svoje strategije borbe protiv terorizma. </p>
<p>Odluka Libije da ukine svoj nuklearni program i razvoj raketa dugog dometa rezultat je zajedničkih napora SAD-a, Velike Britanije i libijske vlade, ali prije svega jasno izražene politike da su SAD, Britanija i druge zemlje odlučne svom silom suprotstaviti se terorizmu i širenju oružja, branio je svoju strategiju Bush. </p>
<p>Komentirajući prošlotjedno objavljivanje izvješća posebnog senatskog obavještajnog odbora u kojem se iznose teške kritike na račun CIA-e prije napada na SAD, kao i kasnija izvješća o prikupljenim informacijama koja su pretjerano naglašavala nastojanja Iraka da nabavi nuklearno oružje, Bush je rekao kako mu je poznato da je izvješće otkrilo neke propuste u američkim obavještajnim sposobnostima, ali da ga to neće odvratiti od pristupa koji je Sjedinjene Države doveo do invazije na Irak. </p>
<p>»Amerika mora zapamtiti lekcije 11. rujna. Moramo se suprotstaviti ozbiljnim prijetnjama prije nego se one potpuno materijaliziraju«, rekao je američki predsjednik. Bush je rekao da su se, prije američkog napada na Irak, i Kongres i Vijeće sigurnosti UN-a složili s obavještajnim izvješćima prema kojima je Irak predstavljao ozbiljnu prijetnju. </p>
<p>»Iako nismo pronašli skladišta s oružjem za masovno uništenje, imali smo pravo ući u Irak. Rat je uklonio neprijatelja koji je imao sposobnost proizvodnje oružja za masovno uništenje i koji ga je mogao dati ga teroristima«, rekao je Bush. Prema njegovim riječima, administracija je vodila »čvrstu, uvjerljivu, sistematičnu kampanju protiv prijetnji našega vremena« koja je prorijedila redove terorista. </p>
<p>Izvješće Senatskog obavještajnog odbora pojavilo se u vrlo osjetljivom trenutku za Busha koji vodi kampanju za drugi predsjednički mandat u Bijeloj kući. Kandidati Demokratske stranke John Kerry i John Edwards moći će zaključke Odbora iskoristiti u napadima na Busha tijekom kampanje, iako su svojedobno obojica glasovali za senatsku rezoluciju koja je odobrila napad na Irak. </p>
<p>Novi udarac Bushevoj politici priprema i posebno mješovito Povjerenstvo za istragu napada 11. rujna koje će u svom izvješću, čije se objavljivanje očekuje krajem ovoga tjedna, opovrgnuti bilo kakve veze između terorističke organizacije Al Qaide i Iraka. </p>
<p>Kerry je već prošloga vikenda rekao kako izvješće Senatskog odbora podupire njegove tvrdnje da je Bush krivo vodio zemlju i uveo je u rat koji šteti Americi.</p>
<p> O svom glasovanju u Senatu rekao je kako je postupio prema informacijama kojima je tada raspolagao. </p>
<p>Oštriji nastup protiv kritike demokrata imao je potpredsjednik Dick Cheney koji je bio vrlo glasan zagovornik napada na Irak. On je optužbe demokratskog dvojca Kerry-Edwards nazvao »običnim slučajem kampanje amnezije«. Rekao je obojica sada kritiziraju Busha što je gledao u iste informacije koje su oni vidjeli i donio iste zaključke koje je on donio.</p>
<p> Ako je predsjednik bio u pravu, a bio je, onda oni jednostavno pokušavaju ponovno pisati povijest za svoje vlastite političke svrhe«, bio je oštar Cheney. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gerilcima ponuda o amnestiji i prijetnja smrtnom kaznom </p>
<p>Irački predsjednik najavio proglašenje amnestije za sve one koji odustanu od napada i otpora novim iračkim vlastima / Nakon isteka amnestije uslijedit će ponovno uvođenje smrtne kazne </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Središnji dio Bagdada ponovo su potresle snažne eksplozije čiji uzroci i učinci još nisu dovoljno poznati. Prema nekim saznanjima, najvjerojatnije se radi o minobacačkom napadu iračke gerile na tzv. zelenu zonu gdje se u krugu bivše predsjedničke palače Saddama Husseina nalazi glavni stožer američkih snaga i telekomunikacijski centar. Detalji o tom napadu, zbog sigurnosti nisu obznanjeni. Nešto kasnije gerilci su napali jednu američku ophodnju također u središtu Bagdada. Nije poznato je li u tom napadu bilo ljudskih žrtava. Eksplozije su odjeknule i u južnim dijelovima iračke metropole. Bagdadske eksplozije bi, prema nekim izvjestiocima, mogle biti u izravnoj vezi s masovnom ofenzivom iračke policije na predgrađe Bab Alsheikh, započete u ponedjeljak navečer.</p>
<p> Tvrdi se da je jedna osoba ubijena, a više ranjeno. Bila je to, kako je to objasnio zamjenik iračkog ministra unutarnjih poslova Hussein Ali Kamal, akcija protiv otmičara i raznih krijumčara.</p>
<p>Čini se, međutim, da su otmičari koji su nedavno zarobili filipinskog vozača Angela dela Cruza (46) prvi put postigli željeni cilj - vlada u Manili navijestila je, što je moguće prije, vraćanje u zemlju 51 vojnika iz Iraka. Na taj način, ispunjen je zahtjev otmičara za puštanje na slobodu Cruza, ali nije jasno hoće li se povlačenje postrojbi obaviti do 20. srpnja. Filipinska vlada je, samo dan ranije što je dosta znakovito, odlučno odbacivala zahtjeve otmičara. Inače, nesretni Cruz je prebačen na drugo tajno skrovište gdje je u utorak trebalo doći do njegovog pogubljenja. </p>
<p>Iranski duhovni vođa ajatolah Ali Khamenei u toj i drugim otmičarskim akcijama vidi ispružene prste Washingtona i Tel Aviva. »Izrael i SAD, prije nego muslimani, stoje iza otmica i ubojstava stranaca u Iraku«, rekao je nakon razgovora sa singapurskim premijerom Goh Chok Tongom. Radikalne islamističke skupine su dosad redovito preuzimale odgovornost za otmice stranih državljana. </p>
<p>U međuvremenu, privremeni predsjednik Iraka Gazi al Yawar zaprijetio je da će uporabiti »oštru sablju« u borbi protiv pobunjenika. U stilu mrkve i batine, najavio je za nekoliko dana proglašenje amnestije za sve one koji budu odustali od pružanja otpora novim iračkim vlastima. Nakon isteka amnestije uslijedit će, kako je rekao, ponovno uvođenje smrtne kazne. </p>
<p>Pokušajima da se smire krvave iračke turbulencije pridružio se u utorak i glavni tajnik UN Kofi Annan. Nakon dugog kolebanja priopćio je da je za novog osobnog izaslanika u Bagdadu imenovao bivšeg pakistanskog veleposlanika u SAD Ashrafa Jehangira Qazija. To mjesto ostalo je upražnjeno od kolovoza prošle godine kada je u napadu bombaša samoubojica smrtno stradao tadašnji predstavnik UN Sergio Viera de Mello.</p>
<p>Vijeće sigurnosti je prošloga mjeseca usvojilo novu iračku rezoluciju kojom se odobrava vodeća uloga međunarodne zajednice u organiziranju izbora, planiranih za potkraj siječnja 2005. i pisanje novog iračkog ustava. Inače, od novog izaslanika UN očekuje se i pružanje pomoći u obnovi Iraka i mnogim humanitarnim akcijama. </p>
<p>Iako nije pronađeno iračko oružje masovnog uništenja, što je bio povod za nasilno uklanjanje s vlasti diktatorskog Saddamovog režima, američki predsjednik George W. Bush je nastavio odlučno braniti napad na Irak. Rekao je da se radilo o dvojbi između vjerovanja Saddamu, kojega je oslikao kao luđaka, ili obrane Amerike. </p>
<p>Međutim, sva dosadašnja službena izvješća nisu nikada potvrdila takvu Bushovu tezu, uključujući i navodne veze Saddama Husseina i vođe Al Qaide Osame bin Ladena. Demokratski kandidat utrke za Bijelu kuću John Kerry osporio je Bushove tvrdnje. Rekao je kako je Amerika danas manje sigurna nego prije pokretanja vojnog pohoda na Irak. </p>
<p>No, aktualni američki predsjednik, vjerojatno nemajući drugog izbora, i dalje uporno istrajava na velikom strahu i opasnosti od međunarodnih terorista te nepostojećeg iračkog oružja masovnog uništenja. U tome ga, kako se čini, nije pokolebalo ni najnovije izvješće komisije američkog Senata u kojem se jasno ukazuje da su obavještajni podaci o nedozvoljenom iračkom oružju bili preuveličani i neutemeljeni.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Srbi iz BiH traže podizanje tužbe protiv Hrvatske</p>
<p>»Bosna i Hercegovina odavno je trebala podići tužbu protiv Hrvatske, koja je izravno odgovorna za izbijanje rata na ovim prostorima. Rat u BiH uvezen je iz Hrvatske«, tvrdi se u priopćenju Srpskog narodnog saveza</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nedavna izjava hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića o tome da je uvjeren kako nitko u ime države Bosne i Hercegovine ne može podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske zbog navodno počinjene agresije tijekom rata u BiH, poslužila je kao povod nizu srpskih političara u BiH da se oglase i povuku paralele između eventualne tužbe BiH protiv RH, i procesa što ga je BiH 1993. godine pokrenula protiv SR Jugoslavije (sada Srbije i Crne Gore), tužeći svog istočnoga susjeda za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.</p>
<p>»Bosna i Hercegovina odavno je trebala podići tužbu protiv Hrvatske, koja je izravno odgovorna za izbijanje rata na ovim prostorima. Rat u BiH uvezen je iz Hrvatske, a njegovo rasplamsavanje pomagale su brojne obavještajne službe stranih zemalja koje su aktivno pomagale muslimanske i hrvatske snage sve vrijeme rata, a i poslije«, tvrdi se u priopćenju Srpskog narodnog saveza.</p>
<p>I Slobodan Popović, visoki dužnosnik SDP-a u izjavi srpskim medijima u BiH tvrdi da u slučaju Hrvatske ne bi trebalo praviti izuzetak, odnosno da bi RH trebalo tužiti, ukoliko se pokaže da postoji visok stupanj vjerojatnosti u uspjeh toga procesa.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da većina drugih političkih čimbenika u Republici Srpskoj (RS) ima stav da BiH ne treba tužiti Hrvatsku, ali da istodobno BiH treba odustati i od već pokrenute tužbe protiv SCG »u interesu pomirenja naroda i građana«. Više je nego očito da srpski političari koriste priču o tužbi protiv RH ne bi li pojačali pritisak na središnje vlasti u Sarajevu da odustanu od tužbe protiv Beograda, za koju tvrde da je »nelegalna«, i podnesena u ime samo jednog naroda - bošnjačkog.</p>
<p>U tom su tonu izjave koje su dali predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Srpske radikalne stranke i Socijalističke partije RS. Zanimljiva je izjava što ju je dao Tarik Sadović, šef zastupničkoga kluba bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) u Narodnoj skupštini RS, a koji tvrdi da bi bilo jako teško pokrenuti tužbu protiv Hrvatske jer za to najvjerojatnije ne bi bilo moguće dobiti suglasnost hrvatskih predstavnika u zajedničkim institucijama države BiH. </p>
<p>Inače, priče o eventualnoj tužbi BiH protiv Republike Hrvatske, spominjane su još nakon kvalifikacija iz obrazloženja prvostupanjske presude generalu Tihomiru Blaškiću, a ponovno su aktualizirane nakon što je Haški tribunal podigao optužnicu protiv šestorice visoko rangiranih vojnih i političkih dužnosnika Herceg-Bosne, optuživši ih da su sudjelovali u »zajedničkom zločinačkom pothvatu«, kojem su na čelu bili tadašnji predsjednik i ministar obrane Republike Hrvatske. Ako tužiteljstvo Tribunala uspije dokazati svoje optužbe, to bi po mišljenju nekih analitičara mogla biti osnova za tužbu protiv Hrvatske. </p>
<p>No, objektivnije prosuđujući, treba istaknuti da eventualno podizanje tužbe BiH protiv Hrvatske nije realno iz više razloga, od kojih je samo jedan nemogućnost postizanja konsenzusa na državnoj razini o ovom pitanju. Uostalom, ne samo među Hrvatima u BiH, već i među predstavnicima srpskog i bošnjačkog naroda zagovornici podizanja tužbe su u manjini.</p>
<p>U komentaru sarajevskog tjednika Slobodna Bosna, ističe se da bi tužba protiv Hrvatske bila upitna i s pravnog, moralnog i političkog aspekta. Treba podsjetiti da je, iako nije upitan određeni stupanj vojnoga angažmana RH tijekom rata u BiH, krajnje nekorektno izjednačavati ulogu Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije u ratu u BiH. </p>
<p>Među ostalim, hrvatski i predstavnici Izetbegovićeve vlasti u Sarajevu potpisali su nekoliko sporazuma o vojnoj suradnji. Hrvatska pomoć omogućila je da na početku rata bude uspostavljena kakva-takva obrana BiH pred napadima tadašnje JNA i pobunjenih bosanskih Srba. Tijekom rata, zahvaljujući pomoći iz Hrvatske, obranjeni su prostori bihaćke enklave i spriječeno da se na tom području ponove događaji kakvi su se zbili u Srebrenici. </p>
<p>Naposljetku, bez vojne pomoći iz Hrvatske ne bi bile moguće oslobodilačke akcije hrvatskih i bošnjačkih snaga tijekom 1994. i posebno 1995. godine koje su preokrenule situaciju na terenu i omogućile postizanje Daytonskog mirovnog sporazuma i prekid rata u BiH. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ministri nisu poštovali zakone EU</p>
<p>Sud je ubrzanom procedurom ocijenio da je Europska komisija imala pravo i poništio je odluku Ecofina o poštedi Francuske i Njemačke zbog prekoračenja dopuštenog proračunskog deficita od tri posto</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministarsko vijeće nije imalo pravo poštedjeti Francusku i Njemačku primjene europskih zakona, odgađanjem procedure kažnjavanja zbog financijske nediscipline, presudio je Europski sud pravde. Prema slovu Pakta o stabilnosti i rastu, Europska komisija, kao »čuvar Sporazuma« (zajedničkih pravila ponašanja u EU) obavezna je intervenirati u slučajevima kad države članice prekorače tri posto dopuštenog proračunskog deficita. </p>
<p>Kao i u slučajevima prije i poslije ovoga, Europska je komisija obavila svoj posao, obavijestila Ecofin (ministre financija) koji su, usprkos veoma jasnim pravilima, odlučili praviti se »nevještima«; Njemačkoj i Francuskoj dati vremena za oporavak po vlastitom ritmu, mimo slova zakona. Time su doslovno, zanijekali i obezvrijedili legalne poteze Europske komisije. Ona je, pak, nastojeći spasiti svoj obraz i zakon, slučaj proslijedila na prosudbu Europskom sudu pravde.</p>
<p>Sud je ubrzanom procedurom ocijenio da je Europska komisija imala pravo te je poništio odluku Ecofina o poštedi Francuske i Njemačke. Odluka je očekivana. Njene su posljedice ne samo političke nego i pravne, i stoga je pozdravljamo, prva je reakcija iz tabora zagovornika zakona iznad i prije svega. </p>
<p>Pariz je na vijest o poništenju Ecofinove odluke reagirao suzdržano, primivši rješenje Europskog suda »na znanje«, što zapravo znači da će Francuska sa svojim visokim minusom i dalje nastaviti tjerati kako ona hoće, a ne kako joj nalažu EU propisi koje je sama izglasala. </p>
<p>U Berlinu je pozdravljena presuda. Njemačka će se truditi da se što prije vrati u predviđene okvire, izrečeno je novo obećanje. S odlukom Europskog suda, Schröderova vlada ima sada argument pred građanima da provede sve uštede, jer takav je propis. </p>
<p>Priča što ima prednost, zakon ili pojedinačni interesi, već ste duže vrijeme raspreda među zemljama članicama EU. Manje države koje su došle ili će doći na udar striktnih pravila Pakta o stabilnosti i rastu uvijek su se zalagale da ona budu jednaka za sve. Ako Portugal mora (što je i uspio teškim i ne baš dobrodošlim mjerama štednje) srediti svoje financije, ili ako je Nizozemska prisiljena poštovati ono što je prihvatila, jednake su takve obaveze velikima zatečenim u prijestupu državne rastrošnosti. </p>
<p>Od trenutka kada je postalo jasno da su se dvije najveće EU ekonomije zaglavile u problemima i da će proračunski minusi, umjesto tri, dostići i preskočiti pet posto, bitka za Pakt o stabilnosti i rastu odvijala se na dva paralelna kolosijeka. Njemačka je autor tvrdoće Pakta želeći u monetarnu uniju ucijepiti sve bitne značajke njezine vlastite monetarne politike i od eura napraviti »dojč-marku«. Monetarna unija eurozone mora raditi kao Bundesbanka da bi bila uspješna, rezonirali su Nijemci i dobili što su tražili: Postali su prva velika žrtva vlastitog insistiranja. </p>
<p>Francuzi su pak priznali da postoje dogovorena pravila igre, ali je zemlja, s obzirom da se ionako ponaša kao posebna država u zajednici država, zaključila kako je Pakt o stabilnosti i rastu dobra stvar, pogotovo za druge zemlje, no u slučaju Francuske, francusko ministarstvo financija, a ne Europska komisija ili Ecofin, odlučuje kojim će se tempom pospremati nacionalni proračunski nered. </p>
<p>Europskoj komisiji je jedino preostalo, kada su joj već ugled i autoritet uzdrmani do te mjere da se počelo ozbiljno šuškati kako je europsko poslovodstvo ispustilo konce iz ruku i nije u stanju »čuvati Sporazum«, Ecofinovu odluku proslijediti Europskom sudu pravde i potom »mahati presudom«. Od suda se, naime, očekivala presuda u skladu sa slovom zakona, a ne primjerena zdravom razumu koji, za razliku od zakona, priznaje i globalnu krizu, porast socijalnih troškova. </p>
<p>Drugi je kolosijek borbe za Pakt o stabilnosti i rastu zanemaren, iako odluka Europskog suda može i mora konačno skrenuti pažnju i na njega. Riječ je o reformi Pakta tako da bolje, brže i bez ovakvih stresova uzima u obzir sve »više sile« koje mogu onemogućiti države da vode uzorne financije. </p>
<p>Francuska i Njemačka su u pravu kad upozoravaju na neelastičnost sustava u kojem moraju prilagoditi svoj nacionalni proračun, no u krivu su u načinu na koji su to učinili. Iako je malo vjerojatno da će se »neposlušnici« suočiti s finalnim ishodom procedure, visokim novčanim kaznama (i tako još pogoršati minuse u državnim blagajnama), sudska je odluka znak za dublje promjene u sustavu koji je dobar i potreban ali kome, pokazala je praksa, manjka fleksibilnosti.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Austrijski biskup u središtu seks-skandala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skandal koji je u Austriji izbio nakon što je magazin profil objavio da je u prostorijama biskupije St. Pölten otkriveno tisuće fografija i snimaka intimnih kontakata budućih svećenika i njihovih učitelja, kao i pedofilski materijali, ne pokzauje naznake smirivanja. </p>
<p>Naslovi poput »Sodoma i Gomora u St. Pöltenu« preplavili su ozbiljne dnevne listove poput Der Standarda, a u javnosti su sve glasniji pozvi biskupu Kurtu Krenu, u čijoj je nadležnosti St. Pölten, da se sam, ne čekajući smjenu, povuče s tog mjesta. </p>
<p>Biskup Krenn je naime u očima mnogih najodgovorniji za skandal koji uzburkao austrijsku javnost, a svojim je reakcijama na objavljivanje spornih fotografija samo dolio ulje na vatru. </p>
<p>Krenn je tada fotografije objasnio kao »dječačke psine«, a optužbe za neprilično ponašanje odbacio kao sasvim neutemeljene. Tu su njegovu izjavu mnogi, prije svih oporbeni političari, doživjeli kao relativiranje pedofilije. </p>
<p>U utorak su međutim na vidjelo izišle i druge činjenice koje govore protiv Krenna. Prema onome što je u javnosti iznio bivši voditelj seminara u St. Pöltenu, biskup Krenn je htio povećati broj polaznika, kako bi se poslije mogao hvaliti porastom zanimanja za svećeničko zvanje u svojoj biskupiji. Jedini način da to postigne bio da na seminar uključi i one koji koji su u drugim biskupijama odbijeni iz najrazličitijih razloga - od toga što nisu izdržali jednogodišne razdoblje kušnje (koje je Krenn ukinuo u St. Pöltenu), do psihičke labilnosti i bolesti. </p>
<p>Zbog toga sve su glasniji pozivi za povlačenjem što je Krenn kategorički odbacio pa će se o njegovoj sudbini odlučivati u Vatikanu. »Možete biti uvjereni da su tamo dobro obaviješteni o svemu«, rekao je medijima glasnogovornik predsjednika Austrijske biskupske konferencije, dodajući da Vatikan oduvijek polaže veliku važnost na izobrazbu budućnih svećenika. </p>
<p>Policija je tijekom šestomjesečne istrage na kompjuterima u sjemeništu otkrila čak 40.000 fotografija i video-snimaka - od kojih se neke navodno odnose i na dječju pornografiju. Povod za pokretanje istrage bile su optužbe protiv voditelj seminara Ulricha Küchla, kojega se sumnjiči za seksualno zlostavljanje djece. Küchl je podnio ostavku, ali i dalje odbacuje sve optužbe. Nakon njega, ostaku je podnio i njegov zamjenik, inače Krennov tajnik pod optužbama za neprilično ponašanje. Austrijska biskupska konferencija obećala je brzu i sveobuhvatnu internu istragu. »Bilo čemu što je povezano s homoseksualnošću ili pornografijom nema mjesta na sjemeništu«, objavio je zamjenik predsjednika Austrijske biskupske konferencije štajerski biskup Egon Kapellari.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zidić neka demantira ili odstupi, Lukić nema razloga za javljanje</p>
<p>U svome tekstu pod redakcijskim naslovom »Kako zaštiti neugodno narušeni ugled Matice hrvatske« (Vjesnik, Stajališta, 8. srpnja 2004.), među ostalim, pokazao sam kako se, nakon što je izrekao skandalozni pronacistički intervju u Hrvatskom slovu (30. travnja 2004.), Igor Zidić želi naknadno zaštititi haljinom Matice hrvatske, nastojeći ostaviti dojam u javnosti kako ja ne napadam samo njega - negoli i Maticu hrvatsku.</p>
<p>Eto, nije trebalo dugo čekati, jer je već sutradan Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske i predsjednikov advocatus (po službenoj dužnosti, valjda, kad već sam Igor Zidić nema hrabrosti da opovrgne ili drukčije protumači ono na što sam u njegovome tekstu prokazao kao pronacistički stav, ili pak da me tuži za klevetu), u Pismima čitatelja odlučio reći kako baš ja, a ne Igor Zidić, štetim ugledu Matice hrvatske.</p>
<p>No, umjesto da se igramo mačke i miša, neka Igor Zidić javno, možda baš u Vjesniku, drukčije protumači svoj intervju koji je dao Hrvatskom slovu, pa ako time otkloni svaku sumnju na zastupanje pronacističkih i ultradesničarskih stavova - bit ću tada spreman ispričati se.</p>
<p>Ipak, podsjećam zaboravne i navodim taj blamirajući ključni citat iz Zidićeva intevjua: »Velike se bitke ne vode u jednome koljenu, nego se vode iz dana u dan, iz boja u boj, desetke pa i stotine godina. Na ovaj ili onaj način. Ali su i tu, u tome - kao i mnogočemu drugome - najpraviji, najpouzdaniji borci bili oni s genima.«</p>
<p>Ne zastupa li Zidić tu išta drugo nego genetsku hrvatsku iznimnost s arijevskom natruhom?</p>
<p>O ostalim Zidićevim radikalnim i neprihvatljivim stavovima zainteresirani se mogu šire informirati u njegovim intervjuima i njegovim pojedinim tekstovima.</p>
<p>Dakle, do Zidićeva javnog istupa u Vjesniku, kojim će me uspjeti demantirati (čemu bih se doista iskreno radovao ako bi mu pošlo za rukom), još uvijek stojim iza onoga što sam o njemu rekao, među ostalim: štetu ugledu Matice hrvatske nanio je nitko drugi nego Igor Zidić! No, sada, osim njega, štetu joj nanose i svi oni njezini članovi koji su navikli anonimno šutjeti ili svojim anonimnim glasom podržavati javno nedopustive stavove.</p>
<p>KRUNO ZAKARIJAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Prvi školski sat u novoj školskoj godini posvetiti Domovinskom ratu</p>
<p>U školama, a pogotovu osnovnim, vrlo malo vremena posvećuje se stvaranju hrvatske države, odnosno Domovinskome ratu – samo nekoliko sati! Djeca ne uče dovoljno o hrvatskoj državi, a tek tu i tamo pojedine škole organiziraju izlete u mjesta vezana za stradanja našega naroda.</p>
<p>Stoga Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke iz Koprivnice predlaže da se već od ove školske godine u rujnu prvi sat u svim školama u Republici Hrvatskoj u cijelosti posveti hrvatskom Domovinskom ratu! Na taj način izrazilo bi se poštovanje žrtvama palim za domovinu, prema nevinoj patnji ljudi koji već dugo nose brojne rane koje peku.</p>
<p>Također predlažemo da se jedan školski sat 18. studenoga, na dan okupacije Vukovara, posveti tom gradu hrvatskih junaka, koji je dao ogroman doprinos u stvaranju hrvatske države.</p>
<p>Vjerujemo da će se prihvatiti ovaj prijedlog kao trajan spomen na sve one koji su dali živote za bolje i sretnije sutra.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆpredsjednik Udruge branitelja, invalidai udovica Domovinskog rata Podravke, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Bez djece nema ni radnika ni vojnika, nema budućnosti Hrvatske</p>
<p>Rasprava o demografskom programu kao i svi napori stručnjaka za svaku su pohvalu. No svi dosadašnji programi i mjere ne daju nikakove rezultate, čak je stanje i gore i još više prevladava mortalitet.</p>
<p>Problem treba maksimalno pojednostavniti. Naime, treba dati svakoj obitelji stimulaciju i relativnu materijalnu sigurnost kako bi slobodno odlučila imati više djece, ali tu djecu dakako dobro i odgojiti i školovati za radno korisne ljude. A to je teška, dvadesetgodišnja misija po djetetu. </p>
<p>Trogodišnji porodiljni pomaže ali dugoročno on nije rješenje, već čak djecu i obitelj vodi u materijalnu i svaku drugu opasnost. Kako? Jer nakon tri godine četvrtoga djeteta majka gubi porodiljni i ostavljena je na cjedilu. A djeca, sada već školarci, trebaju majku kod kuće gotovo cijeli dan. Od učenja sa svakim posebno, pisanja zadaća do ključnih stvari dobrog odgoja, brige i pružanja ljubavi toj djeci. Dakle, jedan roditelj, a to može biti otac ili majka, treba biti uz djecu kad ih je troje i više.</p>
<p>Ovo što predlažem temelji se na iskustvu majke dvoje djece, i ja i suprug radimo, a djecu nam čuva dadilja za 3800 kuna mjesečno, što srećom možemo platiti.</p>
<p>A predlažem da se već za obitelji s troje i više djece ili četvero i više djece odmah uvede plaćeni status roditelja – koji bi po dogovoru u obitelji koristili otac ili majka – i to u iznosu minimalno 3000 kuna, i da se svakom djetetu bez obzira na broj djece i imovinske cenzuse dade dječji doplatak od 400 kuna mjesečno.</p>
<p>Vjerujem da bi to već za pet godina dalo kvalitetne demografske pomake ali i dobre odgojne rezultate u tim obiteljima s više djece. Jer nema Hrvatske bez Hrvata, mladih, bez rađanja. Dakle, rađanje, ali i demografsko i obiteljsko odgojno pitanje strateški su čimbenici opstanka Hrvata. A za to treba naći i izdvojiti odmah novac. Kao i za ceste, Jer tko će se tim cestama voziti ako ne bude djece?</p>
<p>Moj je prijedlog – vjerujem da ga mnogi prihvaćaju, da se plaćeni status roditelja odgajatelja i pravo na dječji doplatak za svako dijete počnu ostvarivati od 1. siječnja 2005., za što bi Vlada i Sabor trebali predvidjeti proračunska sredstva.</p>
<p>Uz te dvije, i sve ostale stimulativne – stambene i druge mjere dobro su došle. Ali smatram te dvije ključnim i strateškim mjerama. Jer bez djece nema ni znanstvenika, ni radnika, ni vojnika, ni športaša – nema ni budućnosti Hrvatske! Dakle, pokrenimo pozitivno Hrvatsku u demografskom i time i u svakom smislu života!</p>
<p>KORALJKA ŠIMUNIĆ-ANIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rupela upregnuli u zločestu »igru« </p>
<p>Smjenom slovenskoga ministra vanjskih poslova dr. Dimitrija Rupela bavila se i Slovenska televizija, ali je samo jedanput spomenut »pravi razlog« svega toga što se dogodilo s »neposlušnim« Rupelom. Njegovi su ga zagovornici upregli u zločestu »igru«, ponajviše Janez Janša! On, koji je prije nekoliko godina izjavio u slovenskom parlamentu: »Hrvatskoj još ne treba vratiti Trdinov vrh (Sv. Geru), jer ćemo imati bolju poziciju u pregovorima o granici s Hrvatskom.«</p>
<p>Dakle, mešetariti s tuđim teritorijem. Janjičari su uvijek bili gori od Turčina! Kada bi Janša, slučajno, došao na vlast u Sloveniji, i tamo o tome mogao odlučivati, on bi najprije krenuo u rat protiv Republike Hrvatske.</p>
<p> No, po svemu sudeći takvima nije mjesto čak ni u parlamentu, a još manje u vladi! To bi bilo isto kao dati djeci u ruke nabijeno oružje za igranje. </p>
<p>MIHAEL SLIVARVelenje, Slovenija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="57">
<p>Policiji u istrazi lagao jer je bio revoltiran uhićenjem</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – Na zadarskom je Županijskom sudu nastavljeno suđenje Davoru Lukiću (39) iz Raštana Donjih, bivšem policajcu koji je u veljači ove godine nasilno ušao u stan svoje tete Marije Bučić (69) i njezina supruga Bećira Đurića (73).</p>
<p> Tada ih je Lukić istukao željeznom šipkom, a dva mjeseca nakon napada Đurić je preminuo od posljedica teških ozljeda, dok se Marija Bučić još se nije oporavila. </p>
<p>Ujedno, Lukić je ozlijedio i svog rođaka Radoslava Dundova koji je Bučićevih bio u posjeti. </p>
<p>Lukića se tereti za ubojstvo na osobito okrutan način te za teško ozljeđivanje dvoje rođaka. </p>
<p>Optuženi je rekao kako se ne osjeća krivim te kako ima alibi da nije bio u njihovu stanu te večeri, nego na zadarskom autobusnom kolodvoru gdje je veći dio večeri proveo u kafiću.</p>
<p>U trenutku kada je uhićen na kolodvoru, policiji je rekao da je bio u stanu i da je imao šipku, čak je rekao gdje ju je i ostavio, ali šipka nije pronađena, posvjedočila su tri policijska službenika koji su u ponedjeljak svjedočili na raspravi. </p>
<p>Nakon svjedočenja policajaca koji su ga uhitili i priveli na kriminalističku obradu, Lukić je rekao kako im je tada sve lagao jer je bio izrevoltiran zbog uhićenja.</p>
<p>Ponovno je svjedočila i Marija Bučić. Kazala je kako ju je nećak dva dana prije napada zvao telefonom i pitao je li se spremila, jer će doći ubiti nju i njezina supruga, na što je optuženi reagirao s optuženičke klupe: »Kad nekoga želiš ubiti, ne nazivaš ga telefonom i ne govoriš mu kad ćeš doći!«.</p>
<p>Na sljedećoj bi raspravi medicinski vještak trebao govoriti o vrsti ozljeda na oštećenima. </p>
<p>Psihijatrijski vještak ocijenio je da je optuženik paranoidna osoba smanjeno ubrojiva, ali Lukić je ponovo s klupe glasno komentirao: »Nisam ja neki poremećeni psihopat!«</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Policajcu koji je pljačkao u slobodne dane određeno dvodnevno zadržavanje</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Dvadesetčetverogodišnji policajac Miroslav Magdalenić u utorak je priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda zbog osnovane sumnje da je počinio više kaznenih djela razbojništava u novčarske ustanove u Austriji. </p>
<p>Magdalenić je ispitan i određeno mu je zadržavanje od 48 sati, u kojem bi se vremenu trebalo odlučiti o pokretanju istrage. </p>
<p>Doznajemo i da se kod istražnog suca u jednom dijelu branio šutnjom te da će mu se, ako za to bude elemenata, suditi na varaždinskom sudu, što znači da neće biti izručen. </p>
<p>Magdalenić je policajac PU zagrebačke, a sumnjiči se da je pripadao skupini koja je od sredine prošle godine u Austriji opljačkala nekoliko banaka i poštanskih ureda. </p>
<p>Austrijski su policajci nakon pljačke banke u Mollersdorfu uhvatili Hrvata Branka H. te državljane BiH Asima H. i Edina M. </p>
<p>Tijek pljačke i lica naoružanih pljačkaša snimila je kamera, a potraga za Magdalenićem pokrenuta je nakon što je hrvatska policija od austrijske dobila obavijest da skupini pripada i hrvatski policajac. </p>
<p>Kriminalistička obrada pokazala je da je riječ o Magdaleniću, koji je tražen na adresi prebivališta u Trnovcu Bartlovečkom nedaleko od Varaždina, no bez uspjeha. </p>
<p>Skupina je dosad ukrala više od 190.000 eura, a zagrebački je policajac za pljačke koristio slobodne dane. U prilog mu je išlo i to što se odlično služi njemačkim jezikom. </p>
<p>Sumnja se da su on i drugi Hrvat počinili pljačke, dok su ostala dvojica bila zadužena za prijevoz i bijeg. </p>
<p>Vijest o tome da je upravo Magdalenić jedan od počinitelja iznenadila je njegove sumještane, koji ga znaju kao dobrog mladića koji se u rujnu trebao vjenčati s trudnom djevojkom. </p>
<p>Magdalenić ukradeni novac nije prekomjerno trošio niti je na bilo koji način pokazivao da ima više novca nego prije. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Šest godina zatvora za ubojstvo u stanju smanjene ubrojivosti</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Slavko Behin nepravomoćnom je presudom varaždinskog Županijskog suda osuđen na šest godina zatvora zbog ubojstva.</p>
<p>Optužnica ga je teretila da je 11. rujna 2002. godina, nešto poslije pet sati ujutro u Kučan Marofu hicima iz pištolja ubio Janezeka Nedoga. </p>
<p>Kod izricanja kazne, sud je uzeo u obzir Behinovu dosadašnju neosuđivanost te sudjelovanje u Domovinskom ratu i činjenicu da je u trenucima počinjenja zločina bio smanjeno ubrojiv. </p>
<p>Sud je imao u vidu i Nedogovo ponašanje, koje je u mnogome utjecalo na razvoj događaja. Kako se, naime, moglo čuti iz iskaza svjedoka, a posebno Jasminke Behin, koja je s Nedogom bila u vezi oko dvije godine, Nedog joj je nakon prekida prijetio da će je ubiti i uništavao joj je automobile. U motor bi stavio ulje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, šibice u brave, bušio gume ili bi automobile izgrebao. Sve je to prijavljivala policiji, a Nedog joj je jednom zgodom priznao da je to sve on radio i dao joj novac za popravak guma. Kazao je i da će to nastaviti raditi sve dok opet ne budu zajedno. Odnosi između Nedoga i Behina, koji je inače živio pokraj nje u dvorištu, bili su dobri, a kad bi Nedog dolazio k njoj, znali su neko vrijeme i razgovarati. S bivšim suprugom nije razgovarala o Nedogovim prijetnjama, jer joj je Behin odmah na početku rekao da se njega ne tiču njezin odnosi s Nedogom. Za prijetnje su znala njezina djeca, prijetio je i njezinoj kćeri, a nakon ubojstva prijetili su im i Nedogovi sinovi. Nedog je, inače, kazala je svjedokinja, bio agresivan i mnoge je verbalno maltretirao. </p>
<p>Behinu se do pravomoćnosti presude produljuje i pritvor u kojem boravi od 12. rujna 2002. godine.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bivši trener tvrdi da su problemi nastali nakon pritvaranja Novalića</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Pred vijećem osječkog Županijskog suda, u utorak je nastavljeno suđenje slavonskom poduzetniku i bivšem predsjedniku NK »Osijek« Antunu Novaliću (51), kojega se tereti za više kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti. </p>
<p>Podsjetimo, Novalić je optužen da je kao predsjednik NK »Osijek«, u vremenskom razdoblju od 1996. do 2001. godine, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa, Marka Babića, Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana.</p>
<p>Bivši trener NK Osijek, svjedok Stanko Mršić, kazao je da je na mjesto trenera ovoga kluba, u dogovoru s Novalićem, došao tijekom 1999. godine te da se u Osijeku zadržao nešto malo manje od dvije godine. </p>
<p>Po njegovim riječima, dok je Antun Novalić bio u klubu, sve financijske obveze prema njemu uredno su ispunjavane. </p>
<p>»Problemi su nastali nakon što je Novalić pritvoren, otprilike pola godine nakon moga dolaska u klub. Tako da NK Osijek prema meni još uvijek ima određenih dugovanja«, ispričao je Mršić. </p>
<p>Međutim, svjedok nije htio govoriti o tome je li novac od Novalića dobivao »na crno«, ali je kazao da je »čuo kako je Novalić nakon važnijih utakmica na taj način nagrađivao igrače«. </p>
<p>Suđenje se nastavlja sredinom rujna kada će, na prijedlog obrane optuženoga, biti saslušani svjedoci na okolnost primanja novca »na ruke«, a među kojima su bivši igrači NK »Osijek« Mario Prišć, Josip Balatinac, Mario Galinović te bivši trener Milan Đuričić.</p>
<p>Obrana je predložila i da se obavi dopunsko financijsko-knjigovodstveno vještačenje, kojim bi se trebalo utvrditi koliko je od 64 milijuna kuna Novalić zadržao za sebe, a koliko je igračima i drugim osobama da »na crno« te tako financirao klub, no taj je prijedlog sudsko vijeće odbilo. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Utjerivači navodnog duga prijetili mladiću i pucali po lokalu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U mjestu Črnkovec kod Velike Gorice trojica nepoznatih muškaraca u ponedjeljak su oko 19 sati ušla u lokal dvadesetogodišnjeg mladića, te ga nakon rukovanja, prvo verbalno, a zatim i fizički napali. Tom je prilikom, najvjerojatnije netko od spomenute trojice ispalio dva hica u prozore lokala. </p>
<p>Oko 19,30 sati slučaj je dojavljen policiji koja je na mjestu događaja utvrdila da su trojica nepoznatih muškaraca pokušali utjerati navodni dug koji 20-godišnji mladić i njegova obitelj duguju jednom diskontu iz Sesveta. </p>
<p>Očevidom su pronađene dvije čahure streljiva te jedan neispaljeni metak pištolja kalibra 7,65 mm.</p>
<p>Ispred lokala nalazio se i potpuno demolirani automobil u vlasništvu spomenutog diskonta, marke »ford comfort«, kojemu su sva stakla uništena, a karoserija višestruko udubljena od, najvjerovatnije, baseball palice. </p>
<p>Vlasnik lokala je lakše ozlijeđen te mu je pomoć pružena u Klinici za traumatologiju. Kriminalistička obrada je u tijeku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>GM-sjemenom hibridnoga kukuruza zasijano 2000 hektara</p>
<p>Vlasnicima usjeva nadoknadit će se šteta, a riječ je o dva milijuna eura/ Sporno Pioneerovo sjeme na sortnu listu, nakon obavljenih pokusa u Zavodu za sjemenarstvo, došlo još 2001. godine, no sjemenski kukuruz nije bio testiran na GMO jer Zavod nema odgovarajuću opremu za to</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Tvrtka Pioneer sjeme iz Zagreba uvezla je iz Austrije u siječnju ove godine sjeme hibridnoga kukuruza, proizvedeno u SAD-u pod oznakom PR34G13, za koji je naknadnom analizom u jednom europskom laboratoriju utvrđeno da sadrži protein specifičan za GM-kukuruz«, rekao je u utorak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na konferenciji za novinare i dodao da je GM-sjemenom zasijano 2000 hektara zemljišta.</p>
<p>Ministarstvo će putem medija pozvati tvrtke i vlasnike usjeva GMO hibridnoga kukuruza da se jave za nadoknadu štete, koju je po zakonu dužan nadoknaditi uvoznik i distributer sjemena, a u ovom slučaju je to tvrtka Pioneer. Neslužbeno se može čuti da je riječ o odšteti od dva milijuna eura, što je 1000 eura po zasijanom hektaru kukuruza. Pioneer je prodao 1750 vrećica ovog sjemena hibridnoga kukuruza u Hrvatskoj, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, Vlada i ministarstva nadležna za GMO u proizvodima i sjemenu nikad nisu skrivali istinu o GMO-u, ali nikoga se ne može prozivati bez dokaza.</p>
<p>Čobanković je podsjetio da su inspektori Ministarstva prvi put metodom slučajnog uzorka proljetos prvi put uzeli 37 uzoraka sjemena - 21 uzorak sjemena hibridnoga kukuruza i 16 uzorka sjemena soje. Nakon analiza, 36 uzoraka sjemena Hrvatski je zavod za javno zdravstvo ocijenio ispravnim, dok je za jedan uzorak sjemenskoga kukuruza postojala opravdana sumnja da sadrži GMO.</p>
<p>Ministar je napomenuo da pojedinci iz bivše vlasti sada traže njegovu odgovornost za ulazak GMO-a u zemlju iako, kaže on, nije poznato zašto se čekalo sve do ove godine za testiranje GMO-sjemena.</p>
<p>Čobanković je napomenuo da je sporno Pioneerovo sjeme na sortnu listu, nakon obavljenih pokusa u Zavodu za sjemenarstvo, došlo još 2001. godine. No, sjemenski kukuruz nije bio testiran na GMO jer Zavod nema odgovarajuću opremu za takvo testiranje. </p>
<p>Prema Zakonu o zaštiti prirode, zabranjena je upotreba sjemena koje sadrži GMO, te su za počinitelje prekršaja predviđene kazne do 500.000 do milijun kuna za tvrtku i 20.000 do 70.000 kuna za odgovornu pravnu osobu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Financial Times«: Hrvatsko gospodarstvo još u tranziciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Londonski dnevnik Financial Times objavio je u utorak prilog o Hrvatskoj u kojem analizira poziciju naše zemlje nakon što je u lipnju dobila status kandidata za ulazak u Europsku uniju.</p>
<p>Prema ocjeni autora priloga - Erica Janssona i Christophera Condona - hrvatsko je gospodarstvo razvijenije od gospodarstava drugih zemalja izvan EU-a, a razina prosječnih plaća u nas veća je i od one u pojedinim članicama ove integracije. O dosad postignutoj makroekonomskoj stabilnosti govore podaci o niskoj inflaciji, restrukturiranom bankovnom sustavu i prosječnoj stopi gospodarskog rasta od 4,6 posto u zadnje tri godine.</p>
<p>Unatoč tome, ističu autori, hrvatsko gospodarstvo još nije završilo svoj tranzicijski put, vanjski dug je visok, javni dug raste, a nezaposlenost je velika. Prosječno hrvatsko kućanstvo siromašno je gotovinom, ali zato posjeduje znatne nekretnine, primjećuju oni. Kao glavne gospodarske izazove Hrvatske na putu prema Uniji FT navodi privlačenje ulaganja, smanjenje subvencija iz državne blagajne brodogradnji i poljoprivrednom sektoru, te usporavanje gospodarskog rasta. Prema ocjeni ovog londonskog dnevnika, velika šansa Hrvatske leži u turizmu, čija je stopa rasta dvostruko viša od rasta BDP-a. Upozorava se i na opasnost koju bi za turizam mogla predstavljati realizacija projekta Družbe Adrije. Kada je riječ o politici, autori priloga podsjećaju da je vladajući HDZ u proteklom razdoblju napravio zaokret prema stranci desnog centra. Pritom posebno ukazuju na potrebu predaje generala Ante Gotovine Haaškom sudu, kao i na važnost ubrzanja povratka izbjeglica.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Unatoč velikim problemima 1700 radnika zasad može odahnuti</p>
<p>Generalni direktor Mečelj Željezare Nassibulah Mukhatdinov istaknuo je kako je Uprava suočena s brojnim teškoćama, od zastarjele tehnologije, neplaniranog pada proizvodnje do nemogućnosti plasmana cijevi na hrvatskom tržištu, pa se s hrvatskom vladom pokušavaju iznaći rješenja / Trenutačno se u pogonima ništa ne proizvodi, a radnici će na kolektivni godišnji u kolovozu / Pomoćnica ministra gospodarstva za industriju Nevenka Zrinski Lovrić spomenula kako će u vjerojatnom aneksu kupoprodajnog ugovora biti definiran i eventualni višak zaposlenika </p>
<p>SISAK</p>
<p> – Vlasnici Mechel Steel Groupe odlučili su da unatoč golemim problemima u proizvodnji, poslovanju, te posebice plasmanu cijevi, definitivno ostaju u Sisku. Mečelj Željezara ide dalje, a oko 1700 radnika može odahnuti, rekao je u utorak generalni direktor Nassibula Mukhatdinov na sastanku koji je sazvalo povjereništvo Sindikata metalaca Hrvatske te tvrtke. </p>
<p>Mukhatdinov je istaknuo kako je Uprava suočena s brojnim teškoćama, od zastarjele tehnologije, neplanirana pada proizvodnje do nemogućnosti plasmana cijevi na hrvatskom tržištu. Istaknuo je da su gubici dosegli 1,2 milijuna eura na mjesec, napomenuvši kako se intenzivno pregovara s hrvatskom vladom o rješenjima pojedinih problema.</p>
<p>Do kraja tjedna Uprava Željezare izradit će plan preustroja i novi poslovno-investicijski program o kojem će se izjasniti sindikati, Grad Sisak te ostali vjerovnici. </p>
<p>»Dosad smo uložili 30 milijuna eura, a ništa se nije dogodilo. To već nije naš problem nego problem države. Dvoje vrhunskih menadžera više nije moglo izdržati pritisak i vratili su se kući. Ja ostajem, čak sam uzeo i hrvatsko državljanstvo«, rekao je Mukhatdinov, ističući kako je njegov poslodavac naredio da se hitno nađe rješenje za izlaz iz krize.</p>
<p>Trenutačno se u pogonima ništa ne proizvodi, a radnici će na kolektivni godišnji u kolovozu. Nema sirovine pa je, kako je napomenuo povjerenik SMH-a, Mato Somić, pitanje što će biti u rujnu. </p>
<p>Generalni direktor je izrazio ogorčenje stvaranjem negativnog javnog mišljenja prema kojem su Rusi nesposobni za vođenje takve tvrtke. »Lani je u Hrvatskoj prodano 57 tisuća tona cijevi, od čega samo 17 tisuća tona naših, i to putem posrednika. Naslijedili smo lošu kadrovsku strukturu gdje je 1050 radnika u proizvodnji, a čak 550 rukovoditelja«, kazao je Mukhatdinov. </p>
<p>Sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac je napomenuo kako su riješena pitanja nabave i plaćanja energenata, kupnje starog željeza koje se dosad samo izvozilo, a postoji i mogućnost da državne tvrtke počnu izravno kupovati Željezarine cijevi. </p>
<p>Uprava tvrtke ne može doći do obrtnog kapitala niti dizati druge kredite, jer su sve Željezarine nekretnine već opterećene hipotekom.</p>
<p>Pomoćnica ministra gospodarstva za industriju Nevenka Zrinski Lovrić spomenula je kako će u vjerojatnom aneksu kupoprodajnog ugovora biti definiran i eventualni višak zaposlenika. Poznato je da su se Rusi lani u ožujku, prigodom kupnje imovine Željezare Sisak u stečaju, obvezali pet godina zadržati isti broj zaposlenih. </p>
<p>Mato Somić pak tvrdi, da će Željezari, ako dostigne proizvodnju od 10 tisuća tona cijevi na mjesec, radnika trebati i više nego što ih je sada. </p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Fitch potvrdio Hrvatskoj dosadašnji kreditni rejting</p>
<p>Ocjena ostaje BBB- za zaduženja u stranoj, odnosno BBB+ za zaduženja u domaćoj valuti / Analitičari Fitcha procjenjuju da će Hrvatska 2004. završiti s deficitom opće države od šest posto BDP-a i inozemnim dugom u visini od 79 posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rejting agencija Fitch potvrdila je u utorak Hrvatskoj dosadašnji kreditni rejting, koji iznosi BBB- za zaduženja u stranoj, odnosno BBB+ za zaduženja u domaćoj valuti, oba s pozitivnim outlookom.</p>
<p>»Hrvatska se sada nalazi na jasnom putu ulaska u Europsku uniju, što se očekuje 2009. godine«, kaže se u priopćenju Fitcha.</p>
<p>Analitičari ove rejting-agencije ističu da će približavanje Hrvatske Uniji ojačati povjerenje financijskih tržišta u nju i potaknuti strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Tome će pridonijeti i očekivano otvaranje predpristupnih fondova Unije Hrvatskoj, iz kojih bi ona, procjenjuju u Fitchu, godišnje mogla povlačiti oko 192 milijuna eura.</p>
<p>U Fitchu naglašavaju kako bi se perspektiva članstva u Uniji trebala povoljno odraziti na fiskalnu disciplinu, posebno ako se u obzir uzme da približavanje EU podrazumijeva i rezanje subvencija i transfera iz proračuna. Unatoč tome, prognoza je Fitchovih analitičara da će Hrvatska 2004. zaključiti s manjkom opće države u iznosu od šest posto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno iznad Vladinih najava o deficitu od 4,5 posto BDP-a. Tijekom 2005. i 2006. fiskalni bi se deficit mogao smanjivati za po jedan postotni bod BDP-a, kaže se u Fitchovu priopćenju.</p>
<p>Upozoravaju i na trend rasta vanjskoga i javnoga duga. Prema njihovim procjenama, udio vanjskoga duga u hrvatskom BDP-u do kraja godine najvjerojatnije će se smanjiti sa 83,2 posto, koliko je iznosio krajem 2003., na 79 posto, no javni će dug nastaviti rasti.</p>
<p>»Hrvatska treba provesti čitav niz teških ekonomskih reformi kako bi mogla zaključiti sva poglavlja pravne stečevine EU«, zaključuju u Fitchu. Njihove procjene govore da će Zagreb pregovore s Bruxellesom otvoriti početkom iduće godine.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Dvije trećine banaka uopće ne mjeri operativni rizik</p>
<p>Trećina hrvatskih banaka nije upoznata sa sadržajem Baselskog sporazuma o adekvatnosti kapitala / Samo pet posto banaka duže od tri godine mjeri operativni rizik / Veće banke, osobito one u stranom vlasništvu, više pažnje posvećuju procjeni operativnog i kreditnog rizika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trećina hrvatskih banaka nije upoznata sa sadržajem Basela II (Baselskog sporazuma o kapitalu), čiju su primjenu nedavno prihvatile najrazvijenije zemlje svijeta, pokazuje anketa Hrvatske narodne banke provedena među hrvatskim bankama. Naime, kako se pravna regulativa Europske unije uglavnom temelji na baselskim standardima, i Hrvatska se mora prilagoditi tom sporazumu o adekvatnosti kapitala, iako središnja banka još nije donijela odluku o datumu početka primjene tog sporazuma u Hrvatskoj. No sa sadržajem Basela II dobro je upoznata tek petina hrvatskih banaka.</p>
<p>Rezultati ankete očekivano pokazuju da su najveće razlike u poznavanju i načinu primjene novog standarda između velikih i malih banaka. Velike banke, osobito one u stranom vlasništvu, sklone su ranijoj primjeni naprednijih modela izračuna rizika i upravljanja njime, dok male banke nisu uglavnom niti počele s primjenom novih standarda. Oko 45 posto hrvatskih banaka ne poduzima ništa kako bi se pripremilo za primjenu novih standarda, no njihov udio u ukupnoj bankovnoj aktivi kreće se negdje oko deset posto. Samo jedna od velikih banaka, s aktivom iznad pet milijardi kuna, ubraja se među banke koje o Baselu II nemaju pojma i ne pripremaju se za njega, a tako su se izjasnile i sve banke u skupini najmanjih banaka (aktiva manja od 500 milijuna kuna).</p>
<p>Najveći problem u uvođenju novih standarda u poslovanju 55 posto banaka vidi u neodgovarajućim informatičkim sustavima, koje će očito morati nadograđivati, što će iziskivati dodatne troškove. Troškovi prilagodbe informatičkih sustava u velikim europskim bankama procjenjuju se, ovisno o veličini banke, od 80 do 150 milijuna eura. Kako su hrvatske banke bitno manje i troškovi će biti niži, ali ne i zanemarivi, što potvrđuje dugotrajni i komplicirani proces modernizacije informatičkog sustava HVB Splitske banke.</p>
<p>Oko 25 posto banaka brine što će možda morati povećati kapital izdvojen za osiguranje rizika. Kao glavnu prednost novog sporazuma o adekvatnosti kapitala trećina banaka ističe smanjenje kapitala izdvojenog za kreditne rizike.</p>
<p>Zabrinjavajuće, međutim, zvuče podaci o tome da 66 posto banaka ne mjeri operativni rizik, a oko 20 posto banaka mjeri ga tek manje od godinu dana. U tri četvrtine hrvatskih banaka nije utvrđena politika upravljanja operativnim rizikom ili je to učinjeno tek u posljednjih godinu dana. Podaci su ponovno porazniji u manjim bankama, a samo pet posto hrvatskih banaka vodi računa o operativnom riziku duže od tri godine.</p>
<p>Anketa HNB-a pokazuje da su banke u stranom vlasništvu i općenito veće banke bolje upoznate s novim pravilima, dok su manje domaće banke vrlo malo pažnje dosad posvećivale novim pravilima o adekvatnosti kapitala. Takva polarizacija vidljiva je i pri upravljanju rizicima, gdje su banke u stranom vlasništvu, što samostalno, a što pod utjecajem svojih inozemnih vlasnika, napravile pozitivne pomake u procjeni rizika i uz HNB-ovu primjenjuju i vlastitu metodologiju. Manje banke oslanjaju se pak najvećim dijelom na propise HNB-a.</p>
<p>Iz toga se, sa stajališta štediša, može zaključiti da su veće banke sigurnije i da proces okrupnjavanja banaka i smanjivanja njihova broja znači i uklanjanje s tržišta banaka koje premalo pažnje posvećuju operativnom riziku.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HŽ ove godine planira gubitak od 183 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gubitak Hrvatskih željeznica u ovoj godini, po poslovnom planu kojeg je u utorak prihvatio Nadzorni odbor, trebao bi iznositi 183 milijuna kuna ili sedam milijuna kuna manje nego lani. Planirani ukupni prihodi HŽ-a u ovoj godini trebali bi iznositi 3,58 milijardi kuna, a ukupni rashodi 3,76 milijardi kuna, doznaje se od glasnogovornice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marine Halužan.</p>
<p>Prilikom donošenja poslovnog plana HŽ-a za 2004. uzet je u obzir rebalans državnog proračuna kojim se HŽ-u predviđa osigurati 1,21 milijardu kuna. Od tog iznosa 900 milijuna kuna odnosi se na tekuće poslovanje, uglavnom na plaće, dok će 314 milijuna kuna biti usmjereno investicijama, odnosno nastavku rekonstrukcije ličke pruge, kazala je Halužan. Manji dio novca potrošit će se za izradu novih spavaćih vagona, te za rekonstrukciju teretnih vagona. Uprava tvrtke pripremila je i Nadzornom odboru dostavila plan mjera za financijsku konsolidaciju HŽ-a i mjere štednje u poslovanju, koji uključuje rješavanje pitanja nerentabilnih pruga i gospodarenja nekretninama, navodi Halužan. Iz HŽ-a se doznaje da je stručno povjerenstvo za projekt Lika, koje je u utorak trebalo predati izvješće o tome je li bilo nekih nepravilnosti u tom projektu, prekoračilo rok te se ne zna kada će završiti s radom. NO je na sjednici u utorak zadužio upravu HŽ-a da do jeseni predloži srednjoročni plan razvoja tvrtke u razdoblju od 2005. do 2009. koji bi uključivao daljnju modernizaciju HŽ-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Neto dobit Philipsa 616 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Philips u drugom tromjesečju ove godine ostvarila je neto dobit od 616 milijuna eura, dok je u istom lanjskom tromjesečju iznosila 42 milijuna eura. Prodaja je u drugom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasla 11 posto, na 7,28 milijardi eura, rekao je u utorak Darko Balun, direktor Philipsova predstavništva za Hrvatsku.</p>
<p>Slabiji dolar i njemu srodne valute dovele su do efekta pada od tri posto, tako da je usporediva prodaja porasla za 14 posto, napomenuo je Balun.</p>
<p>Dobit od poslovanja iznosila je 356 milijuna eura, a nekonsolidirana poduzeća pridonijela su neto dobiti s ukupno 430 milijuna eura, uključujući i 99 milijuna eura dobiti koju je ostvarila tvrtka InterTrust Technologies.</p>
<p>Dobit od nekonsolidiranih poduzeća lani je u drugom tromjesečju iznosila 108 milijuna eura.</p>
<p>Ove je godine priljev gotovine iznosio 62 milijuna eura, dok je lani iznosio 148 milijuna eura.</p>
<p>U Philipsu se još uvijek provodi restrukturiranje, za što je u ovom tromjesečju izdvojeno 50 milijuna eura, a u prošlom 117 milijuna eura.</p>
<p>Na pitanje planira li Philips otvoriti kakav proizvodni pogon u Hrvatskoj, Balun je rekao kako je bilo takvih planova '90-ih, ali je zbog rata plan prebačen na Poljsku, gdje Philips danas zapošljava oko 8000 ljudi. Philips, koji u više od 60 zemalja zapošljava 165.300 ljudi, prošle je godine ostvario prodaju od 29 milijardi eura. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mađarska očekuje 3,5 milijardi eura stranih ulaganja</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Mađarska očekuje da će u ovoj godini privući 3,5 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, kazao je mađarski ministar gospodarstva i transporta Imre Rethy. »Tijekom prva četiri mjeseca 2004. Mađarska je privukla ukupno 924 milijuna eura izravnih stranih ulaganja«, kazao je Rethy. (Hina/MTI)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Rast dionica automobilskog sektora</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Dobre vijesti iz automobilskog sektora potaknule su u utorak rast cijena europskih dionica, no dobici su bili ograničeni sumnjama u općenitu održivost rasta dobiti u nadolazećim mjesecima. Tako je londonski FTSE indeks do podneva ostao gotovo nepromijenjen, porastavši tek 0,09 posto, na 4364 boda, dok je frankfurtski Dax porastao 0,35 posto, na 3906 bodova.</p>
<p>Najveće dobitke zabilježio je automobilski sektor, na čelu s automobilskim divovima Volkswagenom i DaimlerChryslerom, čije su dionice dobile po više od jedan posto, nakon što su podaci pokazali rast registracija njihovih novih automobila u lipnju za šest, odnosno 5,2 posto.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 u utorak je ojačao 0,23 posto, na 11.608 bodova. Na početku trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrials porastao je 0,16 posto, na 10.254 boda, Nasdaq Composite je dobio 0,31 posto, dosegnuvši 1942 boda, dok je S 500 ostao nepromijenjen na 1114 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Bujice mržnje zasjenile visoke kazne</p>
<p>Jovan Ćurčić, bivši »komandir« policijske postaje »SAO Krajine« u Borovu Selu nepravomoćno je osuđen na 15 godina zatvora, njegov zamjenik Miloš Držajić na 11, a na sedam godina osuđen je bivši milicajac Dušan Mišić. Mladen Maksimović dobio je osam godina, a Dragan Savić i Jovica Vučenović svaki po sedam</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Sram vas bilo, vas i vašu državu«, »Svaka vam čast na državi«, »I to vam je neka demokracija«, samo su neki od povika koji su se u utorak točno u podne mogli čuti na Županijskom sudu u Vukovaru nakon što je sudac Ante Zeljko pročitao presudu kojom su šestorica Srba iz Borova Sela proglašeni krivima za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Članovi obitelji optuženika nisu se susprezali od komentara na račun Hrvatske iskazujući tako nezadovoljstvo kaznama kojima su njihovi najbliži nepravomoćno osuđeni. Naime, prvooptuženi Jovan Ćurčić, bivši »komandir« policijske stanice »SAO Krajine« u Borovu Selu nepravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od 15 godina, njegovu je zamjeniku Milošu Držajiću određena jedanaestogodišnja kazna, dok je na sedam godina osuđen bivši milicajac Dušan Mišić. Vrijeme provedeno u pritvoru od 13. ožujka prošle godine uračunat će im se u kaznu. Iznenađena visinom kazne, supruga Jovana Ćurčića istrčala je iz sudnice vrišteći nakon čega je pala na sudskom hodniku, pa ju je sin izveo iz zgrade. </p>
<p>Trojica optuženika kojima se sudilo u odsutnosti, jer su tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja prebjegli u Srbiju ili neke treće zemlje, također su proglašeni krivima za ovo kazneno djelo, pa je tako Mladenu Maksimoviću određena kazna od osam godina, dok su Dragan (Čedin) Savić i Jovica Vučenović dobili svaki po sedam godina zatvora. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo odustalo je, zbog nedostatka dokaza, od kaznenog progona dvojice dostupnih, sada već bivših optuženika - Dragana (Bogdanovog) Savića i Željka Savića, pa su oslobođeni optužbe. </p>
<p>Prema optužnici, od 1. kolovoza do 13. rujna 1991. godine u vatrogasnom domu i postaji »milicije« u Borovu Selu optuženi su, kao pripadnici »milicije« »SAO Krajine« i Teritorijalne obrane počinili kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, jer su zapovjedili ubijanje civila, mučenje i nečovječno postupanje prema njima te su ih bezrazložno pritvarali, a potom im nanosili velike patnje, ozljeđivali ih, slali ih na prinudni rad te pljačkali. Od teških tjelesnih ozljeda, zadobivenih tom prilikom, devet je zatočenika preminulo.</p>
<p>Obrazlažući presudu, sudac Ante Zeljko istaknuo je da je tijekom dokaznog postupka neupitno utvrđeno da su optuženici počinili kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Brojni svjedoci, odnosno oštećeni, potvrdili su da su ih upravo ti ljudi maltretirali i zlostavljali u borovskom zatvoru. </p>
<p>No, sudac se posebno osvrnuo na iskaz Dragiše Čančarevića, koji je već pravomoćno osuđen na 13 godina zatvora zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima u Borovu Selu i Dalju. Upravo je on, nakon što je uhićen, 'otkucao' svoje bivše kolege iz borovske milicije, a sve je to ponovio i tijekom ovog dokaznog postupka!</p>
<p>Zanimljivo je spomenuti da je u utorak na izricanju presude u publici sjedio i Milovan Ždrnja, donedavni djelatnik MUP-a naslijeđen iz »krajinske« policije. Njemu se također sudi na ovom sudu zbog počinjenog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika 1991. u zarobljeničkom logoru u Srijemskoj Mitrovici, dok se presuda u njegovu slučaju očekuje krajem kolovoza. S obzirom da se brani sa slobode, mogao je nazočiti izricanju presude svojim kolegama, a došao je u pratnji roditelja svoje supruge koji su također glasno reagirali na izrečene kazne vičući: »Zašto ne kaznite Merčepa?«, »A gdje je naš sin, zašto ne nađete i ne kaznite onoga tko ga je ubio?«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Oporba napala Vladu da se novac troši na kupovanje koalicijskih partnera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz povremeno vrlo žučne polemike, Sabor je u utorak raspravljao o rebalansu ovogodišnjeg proračuna kojim se prihodi povećavaju za 2,82 milijarde, a rashodi za 1,93 milijarde kuna.</p>
<p>Oporba je rebalans napala tvrdeći da se novac, umjesto na razvoj, troši na potrošnju, kupovanje socijalnog mira i koalicijskih partnera, a zanemaruju se razvojni projekti na državnoj i lokalnoj razini pokrenuti u vrijeme bivše vlade. Ministar financija Ivan Šuker i zastupnici HDZ-a tvrdili su, pak, da su rashodi povećani zbog HŽ-a i dodatnog novca za zapošljavanje i razvoj malog poduzetništva te optuživali bivšu vladu zbog skrivenih dugova i deficita koje je ostavila. </p>
<p> Radimira Čačića (HNS) rebalans je podsjetio na bajku »Carevo novo ruho«, jer je posljedica politike koja »obećava povećanje rashoda uz smanjivanje dugova i poreza, što je nemoguće čak i kada se odluči zaustaviti sve razvojne projekte«. Takva politika, tvrdi Čačić, »Hrvatsku snažno pokreće u rikverc«. Upozorio je i umirovljenike da će umjesto novca dobiti dionice fonda poručivši im da će one biti bezvrijedne.</p>
<p>Željko Pecek (HSS) Vladu je optužio za favoriziranje hrvatskog juga na štetu sjevera nabrojivši osam stavki vezanih za područje »Panonskog mora« koje se u rebalansu smanjuju. Branimir Pasecky (HDZ) je na to ustvrdio da »rebalans ne znači neravnopravnost sjevera i juga« dodavši da Pecekova izjava »znači uključenje HSS-a u pokret i stvaranje antagonizma između sjevera i juga«. </p>
<p>Slavko Linić (SDP) naglasio je da se »napuštaju svi započeti projekti razvoja« te da se »smanjuju se i stavke za poljoprivredu i znanost«. Ocijenio je da su trošarine povećane jer je povećana potrošnja, a financijski svijet ne prihvaća da se ona financira kreditima. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Kaznama se novinari pokušavaju obeshrabriti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izvršni odbor ogranka Hrvatskog novinarskog društva Brodsko-posavske županije i HND-ov predsjednik Dragutin Lučić u utorak su se priopćenjem za javnost oglasili u povodu presude požeškog Općinskog suda. Prema toj presudi Miroslav Jurić, bivši glavni urednik Novog brodskog lista, proglašen je krivim u sporu što su ga protiv njega proveli Mirko Svirčević, sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu, i Stjepan Haramustek, županijski državni odvjetnik u tom gradu.Jurić je osuđen jer je prenio članak iz Imperijala u kojem se govori o navodnoj korumpiranosti tužitelja, te mora platiti novčanu kaznu od 12.600 kuna. Budući da ju je Jurić odbio platiti, određena mu je zatvorska kazna u trajanju 70 dana. U priopćenju se ističe da je odlazak u zatvor Jurićev prosvjed protiv sudske odluke koju smatra nepravednom i način borbe za slobodu medija. HND podržava Jurića u njegovu prosvjedu i zalaganju za pravo javnosti na informacije. Posebno ih čudi što se tužitelji nisu odlučili zbog istog kaznenog djela tužiti i Imperijal. Stoga se u HND nadaju da će taj slučaj pridonijeti da se izmjenama Kaznenog zakona, kad je riječ o klevetama, osigura drukčije tretiranje takvih i sličnih situacija. Smatraju da se u članku Kaznenog zakona koji govori o isključenju odgovornosti novinara za klevetu, trebaju ugraditi čvršći mehanizmi zaštite profesije koja ima važnu ulogu u javnoj kontroli centara moći.</p>
<p> Lučić je za Vjesnik prokomentirao i presudu splitskog Općinskog suda prema kojoj je novinarka Ljubica Letinić zbog klevete u »Latinici« osuđena na dva mjeseca zatvora, uvjetno na godinu dana. »To je presedan koji pokazuje tendenciju rasta ovakvih presuda, zbog čega smo rijetka zemlja u svijetu koja osuđuje novinare na zatvorske kazne zbog klevete, no novinarki ćemo pružiti svu potrebnu pomoć i zaštitu i nastavit ćemo borbu za dekriminalizaciju«, kazao je.</p>
<p>I Misija OESS-a u Hrvatskoj je izrazila zabrinutost zbog izricanja kazne Ljubici Letinić. »Neprihvatljivo je da novinare za njihov posao čeka zatvorska kazna te bi mogućnost izricanja zatvorskih kazni novinarima mogla imati obeshrabrujući učinak za slobodu medija«, navodi se u priopćenju glasnogovornika Misije OESS-a Alessandra Fracassettija.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Odnosi Vlade i Crkve korektni</p>
<p>Bilo je riječi i o povratu crkvene imovine, ali mi danas nismo htjeli prejudicirati rad zajedničkih komisija koje na tome rade, rekao je premijer nakon sastanka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odnosi Vlade i Katoličke crkve su korektni, ocijenjeno je u utorak na prvom susretu premijera Ive Sanadera i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Josipa Bozanića u Nadbiskupom dvoru u Zagrebu.</p>
<p>»Imali smo radni sastanak u kojem smo razmotrili odnos Crkve i države u Hrvatskoj. Sa zadovoljstvom mogu reći da je kardinal Bozanić, kao predsjednik HBK, čestitao hrvatskoj vladi na vanjskopolitičkim uspjesima i na stjecanju statusa kandidata za Europsku uniju te da nas je, kao potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europe, izvijestio da Vijeće daje punu potporu Hrvatskoj na putu prema EU«, rekao je nakon susreta, koji je trajao oko sat i pol, premijer Sanader izrazivši pritom uvjerenje da kardinal Bozanić u tom kontekstu »igra aktivnu ulogu u lobiranju za Hrvatsku«. </p>
<p>Na upit je li s Bozanićem razgovarao o povratu crkvene imovine, Sanader je rekao da se razgovaralo o provedbi i implementaciji četiriju ugovora između Svete Stolice i Hrvatske, a u sklopu toga i o povratu crkvene imovine. </p>
<p>»U međuvremenu je formirano šest mješovitih radnih skupina od predstavnika Vlade i Crkve koji rade na implementaciji tih ugovora. Bilo je riječi i o povratu imovine, ali mi danas nismo htjeli prejudicirati rad zajedničkih komisija koje na tome rade. Mislim da radom tih komisija, koje rade dobro i intenzivno, možemo biti zadovoljni i kardinal i ja«, istaknuo je premijer Sanader. </p>
<p>Na upit da li je bilo govora bar o kapitalnim objektima koje Crkva želi natrag, premijer je rekao da se razgovaralo samo o načelnim pitanjima. </p>
<p>Nakon susreta, kardinal Bozanić izdao je kratko priopćenje za javnost u kojem je istaknuo da su sugovornici ocijenili odnose Katoličke crkve i Vlade korektnima. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Što Hebrang misli o prezimenima Pupovac ili Stanimirović</p>
<p>Uvredljivo je i skandalozno što Andrija Hebrang dovodi u pitanje dobre namjere jednog novinara zato što se on nekada prezivao Jovanović; u svakoj drugoj zemlji ne bi dočekao sljedeći dan na poziciji potpredsjednika Vlade/ Potpredsjednik SDSS-a optužio je Vladin ured za prikrivanje slučajeva poput onog da osoba koja ima stan u Zagrebu i Splitu i dodijeljenu kuću u Gračacu još drži zauzete tri srpske kuće </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jesmo li se toliko naviknuli na određeni stupanj fašizma da ga ne možemo prepoznati ne samo u svakodnevici nego ni kada se manifestira u dominantnim krugovima javnog života i vlasti ili se još bojimo, upitao je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. </p>
<p>Povod su bile izjave općinskog vijećnika Župe Dubrovačke Ive Zeca, batine koje je dobio mladić iz Vodica jer se zove Jovan te istup potpredsjednika Vlade Andrije Hebranga u vezi s HTV-ovim novinarom Zoranom Šprajcom, što prema Pupovcu ozbiljno kompromitira politiku Vlade u sređivanju međunacionalnih odnosa. </p>
<p>»Hebrang dovodi u pitanje dobre namjere jednog novinara zato što se on nekada prezivao Jovanović, što je uvredljivo i skandalozno. Pitam se kako on gleda na dobre namjere potpisnika sporazuma Vlade i SDSS-a koji se prezivaju Pupovac ili Stanimirović. </p>
<p>U svakoj drugoj zemlji potpredsjednik Vlade ne bi dočekao sljedeći dan na istoj poziciji«, rekao je Pupovac, zamjerivši što na ovaj slučaj nije reagirala ni jedna stranka koja s HDZ-om ima potpisane sporazume. </p>
<p>Dodao je da će o Hebrangovom istupu i o drugim problemima razgovarati s premijerom Ivom Sanaderom. Pupovac se osvrnuo i na pitanje povratka izbjeglica i njihove imovine, rekavši da je najveći dio ilegalno zaposjednutih kuća vraćen u roku, no upozorio je na slučajeve koji »sramote državu, teško kompromitiraju vlast i ukazuju ne na bezakonje nego na potpunu bahatost i surovost«. </p>
<p>»Javno postavljam pitanje premijeru je li moguće da u jednoj sređenoj državi netko zauzme šest tuđih kuća i stanova i da nadležno državno tijelo ima urednu evidenciju da je to tako, a riječ je o slučajevima koji je godinama prikrivao Ured za prognanike i izbjeglice«, rekao je Pupovac i spomenuo slučaj osobe koja ima stan u Zagrebu i Splitu i dodijeljenu kuću u Gračacu, a istodobno drži zauzete kuće u vlasništvu Srba u tri mjesta. Podatke o tome SDSS je dobio »svojim istraživačkim postupkom«, jer im ih Ured nije htio dostaviti, kao i o slučaju potpredsjednika Općinskog vijeća Vojnića koji živi u zaposjednutoj kući, iako je dobio drugu. »Ako se želi vratiti preostalih 2300 kuća, onda to neće moći ići s ovakvim stilom rada, jer javnost mora znati na što se troši državni novac. Vlada i njezina tijela moraju povratak vlasništva rješavati pravedno stvaranjem dobre klime, a ne na osnovi ratnih podjela stvarati nove«, dodao je Pupovac.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>GSV o rebalansu: Štedljiv pristup</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) podržalo je u utorak rebalans državnog proračuna.»Socijalni partneri podržali su izmjene proračuna, te racionalni i štedljivi pristup u okvirima maastrichtskih kriterija«, izjavila je nakon sjednice predsjednica GSV-a i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. </p>
<p>Najavila je da će u rujnu biti održana rasprava sa socijalnim partnerima o državnom proračunu za 2005. te rasprava o projekciji proračuna za sljedeće tri godine.</p>
<p>»Sindikati su podržali prvo poluvrijeme proračuna i pozorno će pratiti trošenje po stavkama. Završetak utakmice očekujemo u raspravi o proračunu za 2005.«, rekao je čelnik URSH-a Boris Kunst.</p>
<p>Za sindikate je najvažnije, istaknuo je Kunst, da rebalansom proračuna nisu ugrožena socijalna i materijalna prava. </p>
<p>Komentirajući najavljenu reformu državne uprave upozorio je da sindikati neće dopustiti da zaposleni budu oštećeni.</p>
<p>»Ne treba se zanositi da je situacija u državi idilična. Izmjene proračuna umijeće su mogućeg, a podrška rebalansa jedina moguća racionalna odluka«, rekao je čelnik Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić, pohvalivši Vladu što će i socijalne partnere uključiti u projekciju proračuna za trogodišnje razdoblje. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Sindikat PPDIV: Glavaševa bahatost neće uplašiti sindikate </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) prosvjeduje »zbog potpuno neprimjerenog načina komuniciranja Branimira Glavaša, zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Skupštine Županije osječko-baranjske«, navodi se u priopćenju od utorka što ga je potpisala Marica Vidaković, dopredsjednica Sindikata PPDIV-a. »Uvrede koje je Glavaš iznio na račun i sindikalnih dužnosnika nazivajući ih 'luftiguzima', te 'skupinom koja godinama prodaje maglu radnicima' ..., pokazuje krajnju bahatost, i to istaknutog političara vladajuće stranke, koja bi Hrvatsku trebala uvesti u EU«, ističe se. No Glavaševa autoritarnost i bahatost neće uplašiti sindikate, poručuju iz Sindikata PPDIV-a. Glavašu, navode, očito nije jasno da se svugdje u demokratskom svijetu sindikat financira iz članarine radnika te da sindikati imaju zadaću štititi i promicati interese svoga članstva i svih radnika. Upravo to, pišu, čini PPDIV, koji je i najveći hrvatski granski sindikat, a od 2300 zaposlenih u Belju, 1790 je njegovih članova. </p>
<p>Glavaš možda želi isto, ali to izražava na vrlo čudan način, upozoravaju sindikalisti. Ipak, njegovi birači, stranačke kolege i nadređeni, trebali bi ga savjetovati da izbjegava prizemne konflikte i poštuje socijalni dijalog, kaže se na kraju priopćenja. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040714].
|
