NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040913].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 155974 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Skandalozan Primorčev pokušaj podjele</p>
<p>Zajedničko povjerenstvo Vlade i sindikata napravilo je analizu koja pokazuje da plaće u javnom sektoru zaostaju 11,7 posto/ Mi nismo rekli da povećanje osnovice treba napraviti odmah; red je na Vladi da iziđe s kontraprijedlogom, ističe Vilim Ribić iz Sindikata znanosti/ U paketu sa znanosti ništa od povišice za učitelje, slaže se s ministrom čelnik Preporoda Vinko Filipović i predlaže selektivnu povišicu za zaposlene u osnovnim i srednjim školama u dva koraka - 2005. i 2006. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na traženje triju sindikata - Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Sindikata hrvatskih učitelja - da Vlada poveća osnovicu učitelja i profesora za 11,7 posto, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac je odgovorio kako bi ovo povećanje osnovice povuklo za sobom i povećanje plaća drugih korisnika proračuna, a da je visoko školstvo ionako dobilo povišicu u prosincu prošle godine, te da su Vladi sada prioritet osnovno i srednje školstvo. </p>
<p>Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić komentirao je u nedjelju Vjesniku da je Primorčeva izjava »skandalozna«. </p>
<p>»Zajedničko povjerenstvo Vlade i sindikata napravilo je analizu koja pokazuje da plaće u javnom sektoru zaostaju 11,7 posto. Mi nismo rekli da povećanje osnovice treba napraviti odmah. Sada je na Vladi red da iziđe s nekim kontraprijedlogom. A ministar Primorac nas je svojom izjavom pokušao podijeliti i to je podlo«. </p>
<p>Vinko Filipović, predsjednik Školskog sindikata »Preporod«, najavio je da će se priključiti štrajku spomenutih triju sindikata najavljenom za 5. listopada, iako »Preporod« ima drukčiju koncepciju i traži selektivno povećanje plaća zaposlenima u osnovnim i srednjim školama i to 10 posto od početka 2005. i 10 posto od početka 2006. </p>
<p>Filipoviću se izjava ministra Primorca čini prihvatljivom. »Čini mi se da ministar Primorac ovime daje znak kako postoji mogućnost da se plaće u osnovnim i srednjim školama korigiraju u skladu sa svim pokazateljima prema kojima one zaostaju za plaćama drugih korisnika proračuna. Naime, zahtjev za povećanjem osnovice povlači i druge korisnike proračuna a to bi onda značilo da tih 11,7 posto u godišnjoj masi povlači dodatnih dvije milijarde kuna. Ako bi 10 posto rasle plaće u osnovnim i srednjim školama za 2005. i 2006., to bi bilo godišnje oko 500 milijuna kuna, što je realnije očekivati«. </p>
<p>Na pitanje kako misli surađivati s ostala tri sindikata ako su mu zahtjevi drukčiji, Filipović napominje: »Ne bih nijednu koncepciju uzeo kao nepromjenjivu. Neugodno sam iznenađen koncepcijom Nezavisnog sindikata srednjih škola i Sindikata hrvatskih učitelja zato što je njihova koncepcija nekoliko godina bila ista kao i naša - a to je selektivno povećanje samo u osnovnim i srednjim školama. U ovom se slučaju dogodilo da je u 'paket' ušao i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a činjenica je da su plaće u znanosti još prošle godine povećane za 15 posto, i da u ovom trenutku, po svemu sudeći, nema velikog raspoloženja u Vladi da se tim pitanjem ozbiljnije pozabavi«. </p>
<p>Žaleći što ih dva srodna sindikata nisu pozvala u zajedničku akciju za veće plaće, Filipović ističe da ih »Preporod« unatoč tome poziva na suradnju u vezi s usklađivanjem zajedničkih zahtjeva prema Vladi. </p>
<p>Bude li štrajka »Preporod« će sudjelovati u njemu jer time želi poduprijeti opravdano nezadovoljstvo zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, poručuje Filipović, te dodaje da je učiteljima i profesorima bitno da dobiju povećanje plaća, bez obzira po čijoj i kakvoj koncepciji. </p>
<p>Andrija Puljević, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama za strategiju »Preporoda« kaže: »Iznenađeni smo što su gospoda iz 'Preporoda' reagirala na prvu loptu. Očekivali smo da će se Vlada poslužiti 'Preporodom', ali tek pred sam štrajk. Time su bjelodano pokazali da su oni 'igrači' Vlade koji žele licitirati s nižom razinom da bi valjda objasnili nekom u Hrvatskoj kako su tri velika i reprezentativna sindikata nerealna«.</p>
<p> »Ministar Primorac se služi prokušanom metodom tzv. domino-efekta i desetljećima zapostavljenu djelatnost obrazovanja i znanosti pokušava dovesti u odnos s tržišnim mehanizmima. Time su se služile sve vlade do sada, pokušavajući zapravo socijalne slojeve u Hrvatskoj međusobno konfrontirati kako bi se proračunska sredstva dijelila po političkoj odluci a ne prema razvojnim potrebama. Legitimno je pravo svake vladajuće stranke da odluči o državnom proračunu, međutim mi mislimo da treba poštovati vlastitu politiku. Politika HDZ-ove vlade, a i svih prethodnih vlada, sastojala se u tome da su znanost i obrazovanje razvojni resurs ove zemlje. Zato Primorčeva izjava ne drži vodu«, ističe Andrija Puljević.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jedina ponuda pala na otpremninama</p>
<p>Jedini ponuđač predviđao je ulaganje od 260 milijuna kuna u dvije godine, odnosno 400 milijuna kuna u pet godina/ Ukupni prihodi kombinata u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 131,73 milijuna kuna iliI 47 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju/ Neslužbeno doznajemo da Belju ne prijeti stečaj te da je osigurana isplata plaća zaposlenima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u ponedjeljak će i službeno izvijestiti o odbijanju ponude osječke tvrtke Žito i bračnog para Bubalo za kupovinu 2,879.663 dionica Belja ili 52,21 posto temeljnog kapitala, po cijeni od jedne kune. </p>
<p>U jedinoj ponudi za kupnju Belja, nakon što je Agrokor odustao od ponude zbog protivljenja lokalne vlasti, nije bilo naznačeno poštivanje kolektivnog ugovora za zaposlene u Belju što se u natječaju tražilo.</p>
<p>U nedavnom razgovoru sa sindikatima i zainteresiranim tvrtkama u Ministarstvu poljoprivrede nije riješeno sporno pitanje visine otpremnina odnosno jamstvo za isplatu 6000 kuna svakom radniku po godini radnoga staža.</p>
<p>Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je Vjesniku da je očekivao više ponuđača za privatizaciju Belja, no stigla je samo ona Marka Pipunića, vlasnika Žita i bračnog para Bubalo. </p>
<p>Prema Čobankovićevim riječima, veći je problem bio što u ponudi nije bilo naznačeno poštivanje kolektivnog ugovora, nego zahtjev da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu Belja, a radi se o 28.000 hektara zemlje, dodijeli na 35 godina. </p>
<p>Inače se, ocjenjuje ministar, radilo o kvalitetnoj ponudi, u prvom redu što se tiče ulaganja u Belje, jer je spomenuti ponuđač predviđao ulaganje od 260 milijuna kuna u dvije godine, a u pet godina u ukupnom iznosu od 400 milijuna kuna. Taj bi iznos mogao Belje postaviti 'na noge', smatra Čobanković. </p>
<p>Kombinat Belje iz Darde poslovao je u prvih šest mjeseci ove godine s neto gubitkom od 41,47 milijuna kuna. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, kada je neto gubitak Belja iznosio 19,32 milijuna kuna, to je povećanje od 114,6 posto. </p>
<p>U prvom ovogodišnjem polugodištu, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, Belje je značajno smanjilo rashode, ali i prihode. Ukupni prihodi kombinata u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 131,73 milijuna kuna, što je 47 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju kada su bili 248,88 milijuna kuna.</p>
<p>Pritom su prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznosili 94,98 milijuna kuna, što je u odnosu na lanjskih 175,92 milijuna za 46 posto manje, a prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili su 4,97 milijuna kuna, što je za 20 posto manje od lanjskih 6,21 milijuna kuna. Ostali prihodi iznosili su 19,81 milijuna kuna ili nešto više od dva posto manje od lanjskih 20,22 milijuna kuna.</p>
<p>Ukupni rashodi Belja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosili su 173,2 milijuna kuna, što je za 35,4 posto manje od 268,21 milijuna kuna koliki su bili u prvom lanjskom polugodištu.</p>
<p>Iz uprave Belja uz ostalo se ističe da je operativni gubitak smanjen za 6,2 milijuna kuna te da tvrtka osigurava likvidnost uz znatne napore, zbog kumuliranih gubitaka iz ranijih godina.</p>
<p>Onaj tko preuzme Belje, mora za 52,21 posto dionica kombinata platiti jednu kunu, ali uz obvezu ulaganja od 250 milijuna kuna u iduće dvije godine, zadržavanje sadašnjeg broja zaposlenih najmanje jednu godinu, ponudu programa ulaganja, kao i petogodišnjeg poslovnog plana.</p>
<p>HFP je javni poziv za prodaju Belja objavio na temelju odluke Vlade od 15. srpnja. Temeljni kapital Belja je 551,5 milijuna kuna, broj izdanih dionica je 5,515.487, nominale sto kuna. </p>
<p>Krajem prošle godine ukupna aktiva Belja premašivala je milijardu kuna, a ukupne obveze iznosile su 415,43 milijuna kuna. Prošle je godine kombinat iz Darde ostvario ukupni prihod od 447,2 milijuna kuna. </p>
<p>Belje trenutačno ima 2166 zaposlenih na neodređeno vrijeme i 267 na određeno vrijeme. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da Belju ne prijeti stečaj, te da je osigurana isplata plaća zaposlenima.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prvi korak je ne dopustiti djeci da išta prešute</p>
<p>Ako želimo biti optimistični, možemo reći da su ljudi u stanju prevladati mnoge teškoće, no moramo biti realni i zapitati se kako bismo ih mi prevladali/ U radu s američkom djecom koja su preživjela masakr u školi najboljim se pokazalo stalno vraćanje na događaj, prepričavanje svih pa i najgorih stvari/ Međunarodna zajednica više se bavila kritikama ruskog postupanja, nego samim događajem i njegovim posljedicama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dr. William N. Friedrich, klinički psiholog, istraživač i terapeut, profesor na Odjelu za psihijatriju i psihologiju Mayo klinike u Rochesteru protekloga je tjedna dva dana bio gost zagrebačke Poliklinike za zaštitu djece. Za vrijeme svoga boravka održao je seminar s temama u vezi s traumatizacijom djece, a posebice s djecom koja - kao posljedicu traumatičnog iskustva - razvijaju seksualizirano ponašanje. Kao jedan od najvećih svjetskih dječjih psihologa dr. Friedrich za Vjesnik komentira posljedice događaja u Beslanu i kritizira odjek te tragedije u svjetskoj javnosti.</p>
<p>l Rekli ste da noćna mora za djecu koja su preživjela tragediju ne prestaje, kako su ustvrdili mediji, nego je tek započela. Mogu li ta djeca više ikad biti sasvim zdravi ljudi?</p>
<p>- Ta su se djeca našla u poziciji koja je toliko užasna da ju je teško i zamisliti. Terorizirana su pred vlastitim roditeljima koji im nisu mogli pomoći. Vrlo je vjerojatno da će se određen broj djece pokušati ponašati kao da se ništa nije dogodilo, možda će se i smijati, no za nekoliko tjedana će ih neki događaj, na primjer susret s prijateljem, podsjetiti na užas koji su prošli i ponovo će prolaziti kroz istu tragediju.</p>
<p>Ako želimo biti optimistični, možemo reći da su ljudi u stanju prevladati mnoge teškoće, no moramo biti realni i zapitati se kako bismo ih mi prevladali. U svakom slučaju, nužna je pomoć i podrška okoline te veliki angažman stručnjaka.</p>
<p>l Što bi bilo najbolje učiniti?</p>
<p>- Dat ću vam primjer onoga što smo činili s američkom djecom koja su preživjela masakr u školi. Najboljim se pokazalo stalno vraćanje na događaj, ne dopuštanje da se išta prešuti. Dakle, prepričavanje svih, pa i najgorih stvari, i pokušaj da se u svom tom užasu pronađe i nešto što je možda bilo pozitivno ili je moglo biti još gore. Sve to treba izaći iz djeteta, kroz razgovore koje treba neprestano inicirati. To bi bio prvi korak, a drugi, veći korak svakako je pronalaženje načina za stvaranje sigurnijeg društva.</p>
<p>l Zagrebačka gradska vlast pozvala je djecu iz Beslana na boravak u odmaralištima na Jadranu. Trebaju li ta djeca tijekom boravka u nas imati stručnu pomoć?</p>
<p>- To je svakako human čin. Međutim, istodobno treba razmišljati i o tretmanu, aktivnostima koje će im pomoći da prevladaju traumu. Odmor na hrvatskoj obali će im dobro doći, ali oni će se nakon toga opet vratiti u istu situaciju.</p>
<p>l Jeste li kao psiholog zadovoljni načinom na koji je svjetska javnost osudila ovaj zločin?</p>
<p>- Nisam, razočaran sam. Stekao sam dojam da se međunarodna zajednica više bavila kritikama na račun ruskog postupanja, nego samim događajem i njegovim posljedicama. Nedovoljno se govorilo o tome kakvo se užasno zlo dogodilo u Beslanu.</p>
<p>l U Zagrebu ste bili gost Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba. Koliko se razlikuju uvjeti u kojima vi radite s traumatiziranom djecom od ovih koje ste vidjeli u Hrvatskoj?</p>
<p>- Zadivljen sam onim što sam vidio, susreo sam se s odličnim timom stručnjaka, vidio da poznaju tehnike, da se žele usavršavati, i da rade s velikim, možda i prevelikim, brojem djece. Oni i sami sebi stalno postavljaju pitanja o tome kako rade, mogu li raditi bolje, i to je iznimno važno. Ja se u svojoj klinici mogu koristiti istraživanjima drugih klinika ili odjela, a oni su prepušteni sami sebi. No, što se više bude ulagalo u taj segment rada s djecom, kasnije će se manje morati ulagati u tretmane odvikavanja od alkohola, droge, metadona i sličnog. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zaljev slovenskih svađa</p>
<p>Vajglovo upozorenje o mogućem pogoršanju odnosa kao i Ropova najava konflikata zato što je naša zemlja odbacila parafirani sporazum, čini se, treba shvatiti kao odrastanje službene slovenske politike koja u vezi s razgraničenjem na moru s Hrvatskom, valja se nadati, više neće počivati na ignoriranju međunarodnog prava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Približavanjem završnice slovenske kampanje za parlamentarne izbore tamošnja ne samo oporba nego i vlast upućuje sve oštrije izjave prema Hrvatskoj. Tako je slovenski ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl kazao da je svoga hrvatskog kolegu Žužula »upozorio« da bi incidenti u Piranskom zaljevu »mogli štetiti odnosima dviju država«.</p>
<p>Slovenski premijer Anton Rop ustvrdio je pak da je Hrvatska odbijanjem parafiranog sporazuma Račan - Drnovšek napravila povijesnu pogrešku obrazlažući da je naša zemlja odbijanjem sporazuma kojim je preko morskog koridora Slovenija dobivala dodir s međunarodnim vodama »sama sebe dovela u nezgodan položaj«. Rop je zaključio da je na taj način, dakle, nepotpisivanjem tog sporazuma »Hrvatska stvorila dugoročni problem i niz konflikata, a nije riješila ništa«. </p>
<p>Povod za takve izjave bio je najnoviji incident kada je slovenski policijski brod otjerao hrvatsku ribaricu koja je ribarila milju južnije od crte sredine u Savudrijskoj vali, uz obrazloženje da se nalazi u »slovenskim vodama«. Kako se ta ribarica nakon nekoliko sati uz pratnju hrvatskoga policijskog plovila vratila na isto mjesto i ribarila, slovenski su političari i mediji taj događaj označili dokazom da Hrvatska »korak po korak preuzima kontrolu nad polovinom zaljeva kako bi bila uspješnija u slučaju međunarodne arbitraže o granici na moru«.</p>
<p>Zbog toga i drugih slučajeva u vezi s incidentima u Piranskom zaljevu Slovenska je pučka strana optužila Ropovu vladu da se »približava veleizdaji«. U vezi s tim najavljen je i sastanak parlamentarnog odbora za vanjsku politiku tijekom kojeg tamošnja oporba želi razjašnjenje u vezi s dogovorom ravnatelja policija dviju država o »međusobnom obavještavanju u slučaju da policijska plovila ulaze u zaljev«. </p>
<p>Slovenska oporba, naime, drži takav dogovor s početka kolovoza »štetnim potezom i znakom da je Slovenija odustala od teze da joj pripada cijeli Piranski zaljev«. Ako su hrvatski mediji točno prenijeli te navode, onda to znači da se Slovenija vratila na teze iz Memoranduma po kojima bi netko »čim nogom stupi u more s hrvatske (savudrijske) obale, zapravo ušao u Sloveniju«. </p>
<p>Slovenska policija, sudeći prema dosadašnjim incidentima koje je isprovocirala, tako ne postupa. Njezina plovila upozoravaju hrvatske ribare da se nalaze u »slovenskim vodama« slijedeći crtu iz parafiranog pa odbačenog sporazuma Račan-Drnovšek. Problem je s primjenom tog režima što se temelji na pravno nevažećem sporazumu. Ni u Sloveniji, naime, više nitko ne zastupa tezu da iz »parafa proizlaze i pravne obveze« (pa ni Rop u gore navedenoj izjavi). </p>
<p>Dakako da naša zemlja odlukom svog parlamenta (dvotrećinskom većinom) može darovati Sloveniji manji ili veći dio svog mora. To se, međutim, pravno važećim sporazumom ipak nije dogodilo. Do tada u zaljevima poput Piranskoga čije obale pripadaju dvjema različitim državama, prema Konvenciji UN-a o pravu mora, »nijedna od tih dviju država nije ovlaštena, ako među njima nema suprotnog sporazuma, proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine«.</p>
<p>Slovenski mediji (Delo) ali i političari (Kučan) sada često spominju da je ta država »u vrijeme osamostaljenja imala cijeli Piranski zaljev pod svojom policijskom kontrolom«.</p>
<p> S hrvatske se strane tvrdi da tome nije bilo tako, ali, uzmimo da jest. Kako onda objasniti da je Slovenija 29. listopada 1991. u Ljubljani uručila hrvatskom izaslanstvu Nacrt sporazuma o zajedničkoj granici kojim granica teče donjim tokom rijeke Dragonje (kanala sv. Odorika) i nastavlja se sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice. </p>
<p>Kada se taj nacrt sporazuma, koji doduše nije ni parafiran ni potpisan, pa ni ratificiran, objavi u slovenskim medijima, pitanje je samo trenutka kada će uz Ropa i Kučan, Drnovšek i Rupel biti označeni kao osobe koje su, eto, još 1991. počinili »veleizdaju«. Tim su nacrtom, naime, predali Hrvatskoj i kuću Joška Jorasa i polovinu Savudrijske vale (Piranskog zaljeva). </p>
<p>Slovenci i međunarodno pravo</p>
<p>No to su unutarnji problemi slovenske politike, u koje se nije uputno upletati. S hrvatske strane u vezi s tim valja se samo oslanjati na službene slovenske dokumente te na međunarodno pravo, iz čega je jasno da je službena Ljubljana proteklo desetljeće širila neistine i iluzije u vlastitoj javnosti o problemu razgraničenja na moru s Hrvatskom.</p>
<p>Takva politika sada mnogima od njih dolazi na naplatu te postaju izdajnici ili veleizdajnici jer je sve očitije da Slovenija neće moći realizirati svoje teritorijalne pretenzije usmjerene prema Hrvatskoj. Stoga i Vajglovo upozorenje o mogućem pogoršanju odnosa kao i Ropovu najavu konflikata zato što je naša zemlja odbacila parafirani sporazum, čini se, treba shvatiti kao odrastanje službene slovenske politike koja, valja se nadati, više neće u vezi s razgraničenjem na moru s Hrvatskom počivati na ignoriranju međunarodnoga prava.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Proročanstvo ili zbilja</p>
<p>Dok arhitekti, baveći se temom »metamorfoza« kojima su sami kreirali promjene u okolišu, novim projektima pokušavaju ublažiti posljedice prethodnih, stanovnici Venecije protestiraju protiv projekta »Mose« koji bi trebao spasiti Veneciju od velikih voda. Demonstranti se boje novih razornih posljedica tih promjena. A one nam u prirodi svakodnevno prijete zbog neprekidne agresije čovjeka na okoliš. El Nińo je samo jedna od njih, a za sobom vuče i brojne druge. </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Tajfuni, tornada, poplave ugrozili su i »preselili« nedavno na milijune stanovnika ugroženih područja širom planeta Zemlje. Neki još žive u strahu jer prirodna stihija obračunava i dalje s nezasitnim ljudima, koji se stalno petljaju u kreiranje prirodne ravnoteže postižući prividne početne uspjehe, a izazivajući na duge staze razorne posljedice poput upravo vladajućih. Najveća hidroelektrana na svijetu, ona u Kini, prijeti zbog viška vode milijunima. A još donedavno svi su bili impresionirani onom slavnom riječju »najveća«, jer nitko nije slutio (zar?) da bi taj megalomanski projekt, zbog kojega su također raseljeni milijuni ljudi, mogao ponovo ugroziti čovjeka.</p>
<p> Ako je netko i upozoravao, zloguko proročanstvo očito nitko nije htio čuti. Koliko godina mnogi ne žele čuti kako sve čovjek ugrožava klimu, a time i svoj »mirni« opstanak na Zemlji. Slavnu Povelju o klimi, koja je trebala biti potpisana još u Kiotu, najmoćniji su (među njima SAD na prvome mjestu) naprosto ignorirali, nisu je htjeli potpisati, kako ne bi ugrozili svoje gospodarstvo, koje zapravo ugrožava cijeli svijet, dakle, i one koji od njihovih profita nemaju baš nikakve koristi.</p>
<p> Za Amerikance je svakako bitnija diskusija hoće li Bush ili Kerry, pobijede li na predsjedničkim izborima, navući veći val terorizma ili ne, nego rasprava o stupnju svekolike opasnosti za čovječanstvo zbog klimatoloških promjena uvjetovanih čovjekovim neprimjerenim ponašanjem u prirodi. To što se u Tihom oceanu upravo formira novi El Nińo, koji bi već od početka sljedeće godine mogao izazivati nove prirodne katastrofe, to ne zanima one u što se bore za predsjednička mjesta. Njih još uvijek ne ugrožavaju ozonske rupe niti zamjećuju proročko predviđanje. </p>
<p> Možda se već negdje smišlja još grandiozniji projekt od onoga kineskoga - Tri kanjona - bez obzira na moguće posljedice. A neki tek iz svoga dvorišta prebacuju »smeće« u tuđe poput, primjerice, Talijana koji su shvatili da im kamenolomi uništavaju krajolik, pa bi sada otvarali i eksploatirali nove na susjednoj obali, tj. hrvatskoj. Novac, naravno, nije u pitanju. Na to bi mnogi rado nasjeli, kao i na projekt Družbe Adria, protiv kojeg su se Talijani nedvosmisleno izjasnili (jer bi posljedice toga projekta pogodile i njihove obale), ili projekt luke za ukapljeni plin na istoj omišaljskoj adresi.</p>
<p> Na sreću Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva predložilo je takav zakon, a onda u skladu s njime i posebnu uredbu (što je Vlada, naravno, i prihvatila), koji će napokon zaštititi hrvatsku obalu od takvih, ali i drugih devastacija, posebice onih koje nose popularni naziv »betonizacija i »apartmanizacija«.</p>
<p> Otoci i priobalje u zoni od tisuću metara od obalne linije time postaju praktički nedodirljivi. Nema više na tom prostoru mjesta za »betoniziranu apartmanizaciju«, ali ni za, drugima unosne, kamenolome i kojekakve druge megalomanske »investicije« kratkog daha i dugoročno loših posljedica. Na otocima već sa skepsom primaju te najnovije vijesti. Boje se da će im time biti onemogućen razvoj. </p>
<p>Oni ne mogu dugoročno sagledati dobit koja će proizaći iz sačuvanog okoliša, što se već danas pokazuje kao pravi mamac turistima, koji su već zasićeni »betoniziranom apartmanizacijom« Mediterana. Hrvatska je zasad zaštićena oaza. To bi se moglo dobro kapitalizirati, ne masovnim turizmom (koji opterećuje i zagađuje prostor), nego elitnim, koji donosi manje gostiju, ali znatno više novca. Za takav turizam ne bi trebalo 30.000 vezova u marinama niti stotine marina duž obale, koje bi bile još jedan veliki danak za hrvatski prostor. O promjenama, koje bi takvom izgradnjom izazvali ti graditeljski zahvati, ne treba ni govoriti.</p>
<p> A upravo su »promjene« ili »Metamorfoze« tema ovogodišnjega Biennala arhitekture u Veneciji, u kojoj su već otpočele nove »promjene« ili »Metamorph«, kako bi to rekao Kurt W. Foster, ovogodišnji glavnokomandujući kreator Biennala (9. međunarodne izložbe arhitekture). O kakvim je promjenama riječ? O onima koje je čovjek izazvao svojim intervencijama, pa i graditeljskim, u prirodi. Mogu li se neke drastične promjene ublažiti? </p>
<p> Da, novim promjenama, ponovno graditeljskim, ali primjerenijim. Jer mijenja se kut gledanja! Shvaća se što priroda i okoliš potencijalno znače i kakvo bogatstvo skrivaju. Dakle, novim arhitektonskim zahvatima moguće je izazvati i dobrodošle promjene. Pogotovo, ako one proizlaze iz uzora na neke prirodne oblike.</p>
<p>Sve je veća tendencija, naime, »utapanja« arhitekture u krajolik u što skladnijim odnosima, što najnoviji Biennale, bar u onome tematskome dijelu »Metamorph«, pokazuje. Štoviše, teži se organičkim oblicima, ali se na žalost ne odustaje od megalomanskih projekata. A oni, čak i kad računaju na prirodnu strukturu materijala, koji se koncepcijiski u novome odnosu prema gradnji nameće, opet na neki način proizvode nasilje nad prirodom, koje bi onda neki drugi projekti trebali ublažiti.</p>
<p> Nije li takvo nasilje i projekt »Mose«, odnosno »Mojsije«, projekt gradnje brane koja bi onemogućila podizanje razine vode u venecijanskim lagunama te tako spriječila plavljenje grada u vrijeme visokih voda (acqua alta), a time zaštitila i Veneciju od propadanja? Mnogi su u Veneciji svjesni da je to nasilje nad prirodom, koje će ostaviti dalekosežnije posljedice jer će onemogućiti izmjenu vode u lagunama, što će neminovno izazvati drastičnu »promjenu« ekosustava, a time i druge dugoročne posljedice. Upravo zato su istodobno s otvaranjem Biennala arhitekture, koji se bavi »promjenama« izazvanima graditeljskom rukom čovjeka, Venecijanci organizirali demonstracije »protiv Mojsija« (NoMose) - na vodama Lagune.</p>
<p> Osviještenih je, dakako, malo u odnosu na većinu koja ne može i ne želi sagledati stvarne posljedice takvih »unosnih« zahvata. Oni ostaju tek poput proroka kojima malo tko vjeruje, dok ih zbilja ne prizemlji ozonskim rupama i drugim efektima staklenika, El Nińom i razornim prirodnim pojavama koje on pouzdano naviješta.</p>
<p> O svim tim »promjenama« morali bi se zamisliti ponajprije moćnici koji radije kreiraju neke druge »promjene«. Njima bi vjerojatno Mojsije trebao donijeti neki novi »Zakonik«. No bi li to uistinu što pomoglo obezglavljenom čovjeku u utrci za profitom - tim ubojitim kreatorom neželjenih promjena?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nakon pelina na kraju sezone ipak <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT></p>
<p>»Brojači noćenja« i dalje uživaju u svojim »...odnosima na isto lanjsko razdoblje«. Financijaši će, čini se, puno lakše izbrojiti pluseve nego minuse. Propusti u pripremi sezone i poslovanju po običaju će se tek spominjati, a svi pravi prijatelji turizma, Jadrana i našega prirodnog nasljeđa pozdravljaju uredbu (konačno!) o zaštiti obale...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Nikad bolje sezone od ovogodišnje, uzvikuju marljivi i nepokolebljivi »brojači noćenja«, koji inače malo znaju o sivo-crnom poslovanju što je u ovoj sezoni kulminiralo, niti ih zanima taj oblik turističkog »poslovanja« ...</p>
<p> Potrebno je tri stotine i pedeset inspektora za nadzor poslovanja, među ostalim sektorima i u turizmu, a radi ih dvostruko manje, ističe glavni državni inspektor. S obzirom na uhodane malverzacije (blago rečeno) u našemu turizmu, ta je procjena vjerojatno dobra i točna, ali praksa pokazuje da nije toliko bitan broj inspektora koliko je važno ili ključno pitanje - što se događa s njihovim prijavama? Tko ih i zašto »posprema« u već znane ladice i pod kojim »uvjetima«?</p>
<p>Govori se i o ljetošnjem iskoraku nautičkog turizma, o čitavim flotama na rivijeri, ali se ne čuju (službena) reagiranja na nedavnu izjavu predsjednika saborskog Odbora za turizam kako Jadranom krstari oko trideset tisuća (!?) raznih plovila izvan svake kontrole i naplate odgovarajućih pristojbi... Ili je ta fotelja negdje na margini...</p>
<p>Državno povjerenstvo za pripremu i praćenje ove sezone požurilo ju je proglasiti najboljom dosad u samostalnoj Hrvatskoj (na sjednici 24. kolovoza u Rabu), no po kojim kriterijima ostalo je nejasno; stoga je ipak najzanimljivija bila najava ministra Kalmete da u rujnu slijedi novi sastanak toga foruma na kojem će se govoriti o - propustima.</p>
<p>Iako je u našoj praksi ipak dominantno brojanje gostiju i noćenja, odnosno kako se (ne)uspješnost sezona ponajviše po tome ocjenjuje, svi su izgledi da će sezona '04. doista biti najuspješnija dosad. Kako? Jednostavno: službenoj brojci uredno prijavljenih gostiju pribrojiti onu o neprijavljenima. Na kraju nekoliko prijašnjih sezona procjenjivalo se da je takvih »nevidljivih« petnaest do dvadeset posto. Od lani se i u tome vidno napredovalo jer je inspekcija pronašla u pojedinim mjestima na rivijeri (prednjačila je zadarska regija) višak od pedesetak do čak »guinessovski« rekordnih 150 i 180 posto.</p>
<p>Tako je samo tim »kanalom« državnoj blagajni izmakao golem novac od boravišnih pristojbi i poreza, zatim svota koju su prošvercali vlasnici tridesetak tisuća »fantomskih« jahta i drugih tipova nautičko-turističkih plovila jer im je naša državna birokracija pružila takvu priliku. Ima toga još...</p>
<p>A »torta« dolazi na kraju... U ovom slučaju pri zalazu sezone koja je, na žalost, obilovala nizom propusta (jasno, kao posljedicom već tradicionalno površno obavljenih priprema) uslijedila je Vladina odluka o tzv. prohibiciji tj. uvođenje pravila o »nula promila« alkohola u krvi vozača, po čemu je turistička i vinogradarsko-vinska Hrvatska postala jedina zemlja u sredozemnoj konkurenciji (i šire...) u kojoj se jadranski plodovi mora, istarski pršut, slavonski kulen, paški sir, dalmatinski brodet, baranjski riblji paprikaš, jela ispod peke Dalmatinske zagore, janjetina s ražnja... više ne mogu »otvoriti« travaricom i zalijevati vinom i nakon rozate zasladiti prošekom...</p>
<p>Vlada je pribjegla toj nepopularnoj i za turističku zemlju višestruko štetnoj mjeri da bi se, u prvome redu, smanjio već zabrinjavajući broj nesreća na prometnicama, a do toga je moralo doći jer su tolike nesreće i smrti stizale kao izravna posljedica slabašne preventive i još neodgovornije represive. Nije pomogao ni podatak da alkohol u tome jadu na cestama sudjeluje tek oko sedam posto, nisu pomogli ni brojni prosvjedi ugostitelja, vinara i pivara i dogodilo se ono što se moralo dogoditi - »prohibicija« je dobrano ispraznila lokale i tako je propuštena prilika da se u dijelu glavne sezone i čitavoj posezoni popravi financijski učinak...</p>
<p>No, osim financijskih minusa (na koje smo mi i inače naviknuti), turistička je Hrvatska ostavila loš dojam na potencijalne goste i poslovne partnere. Istina je i to da ova receptivna zemlja nije poznata po željenoj i mogućoj izvanpansionskoj ponudi, posebno nije u odnosu na konkurenciju, pa će čitav »slučaj« biti ublaženiji ako akteri ponude iz njega izvuku određene pouke. Ipak, nije sve tako crno. Zašto? Ova će se turistička godina pamtiti po tome što je donesena uredba (kaže se - stroga) o uređenju i zaštiti obalnog područja. Dakle, nazire se prestanak divljanja.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vježbanje pravosuđa</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt je »kriva« što njezin resor raspisuje natječaj za sudske vježbenike i što privodi taj natječaj kraju. Dakle, imenuje sudske vježbenike koji će odrađujući svoj vježbenički staž pokazati jesu li u stanju preuzeti dužnost suca. </p>
<p>Ministrica pravosuđa je »kriva« što je njezin resor zadužen za pisanje novog zakona o obveznim odnosima, i što je u posljednjem nacrtu tog zakona spomenuto limitiranje maksimalnih kamata na kredite, odnosno na sva dugovanja. </p>
<p>Braneći se od prve krivnje ministrica kaže da su ocjene koje dobivaju kandidati za vježbenike samo dio skupa podataka koje valja uzeti u obzir pri odlučivanju. S obzirom da su se u Općinskom sudu u Dubrovniku pojavila dva slobodna vježbenička mjesta, a bilo je 12 kandidata, neki koji nisu dobili šansu nisu zadovoljni. Kime? Ministricom, naravno. Posebno kad se ministrica u obrani posluži također prigovorima koji nisu dio zakonske procedure. </p>
<p>Braneći se od toga da je »njezin kandidat« prošao samo zato što je član stranke kojoj je Vesna Škare Ožbolt predsjednicom, ona kaže da to nije istina. Istina je po njoj da je otac kandidata kao nestranačka osoba bio na listi DC-a. Ali tome dodaje i da je otac nezadovoljnog kandidata vrlo utjecajni HDZ-ovac s vezama u Zagrebu. Dojam je da se ministrica od političkog prigovora brani - politikom. </p>
<p>Kad je pak o zakonu o obveznim odnosima riječ, ministrica napominje da je prijedlog zakona sastavio Petar Klarić, profesor građanskog prava i predsjednik Ustavnog suda. Sve je to istina. Ali je istina i to da je konačno rješenje i o vježbenicima i o spomenutom zakonu potpisala baš ona, ministrica. Prihvatila je razgovor s nezadovoljnim kandidatom i time dodatno otvorila sumnju da je i sama u svemu imala prste. </p>
<p>Pa kad je to tako, sad treba čvrsto ostati na učinjenom i rečenom. Bez obzira što primjedbe postavljaju i pravi i krivi. Jer sad se više ne brani jedan natječaj i jedan zakon. Brani se autoritet Ministarstva i njegove ministrice.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Hrvatski se političari slabo brinu za opće dobro</p>
<p>Porastom DBP-a od tri do četiri posto nikada nećemo stići razvijene zemlje. Treba nam, dakle, hrvatska strategija za promjene koja će uzeti u obzir da su neka dosadašnja shvaćanja političara velike zablude i da ih treba drastično mijenjati. Vlada mora samo stvoriti uvjete za razvitak gospodarstva</p>
<p>VLADIMIR MILETIĆ</p>
<p>Hrvatska javnost očekuje pridruživanje Europi kao spas za sve svoje probleme koji su nastajali desecima godina. To je opravdano i realno, ali uz jedan bitan uvjet, koji se, nažalost, prešućuje ili podcjenjuje: pridružit ćemo se u skladu sa svojim vlastitim rejtingom, stanjem gospodarstva i demokracije. </p>
<p>Globalizaciju ne možemo izbjeći, ali od nje će biti koristi, ako u budućnost unosimo svoje prednosti, a ne svoje slabosti. </p>
<p>Porastom društvenoga bruto proizvoda (DBP) od tri do četiri posto nikada nećemo stići razvijene zemlje. Treba nam, dakle, hrvatska strategija za promjene koja će uzeti u obzir da su neka dosadašnja shvaćanja političara velike zablude i da ih treba drastično mijenjati.</p>
<p>Vlada mora samo stvoriti uvjete za razvitak gospodarstva. Od stjecanja nezavisnosti do kraja devedesetih godina upropašten je najveći dio prerađivačke industrije Hrvatske. Izgubljeni su, rasprodani i devastirani materijalni čimbenici proizvodnje, a stručnjaci i ostali zaposleni otjerani su u mirovinu, bačeni na ulicu ili u marginalne privatne poslove. </p>
<p>Tako uništeno gospodarstvo nije se moglo oporaviti samo, bez pomoći države. </p>
<p>Prošla je koalicijska vlada u početku mandata pokrenula val stečajeva umjesto da se usmjerila na održavanje poduzeća i oživljavanje cijelih privrednih grana. Ta politika je promijenjena tek potkraj mandata.</p>
<p> Pitanje je uviđa li i nova vlada da iako Hrvatska mora ulagati u znanje i informatizaciju, dio potencijala treba uložiti u radno-intenzivne proizvodnje – tekstilnu, kožnu, drvnu i metalnu u kojima se može očekivati osjetnije zapošljavanje.</p>
<p>Vlada mora aktivno poticati razvoj gospodarstva, i to sada, dok je to još donekle moguće, prije ulaska u Europsku uniju.</p>
<p>Stranci će pomoći razvitku Hrvatske! To je druga velika zabluda, jer inozemna ulaganja nisu tu da bi pomagala razvitku Hrvatske, nego da donesu profit ulagačima. Zato u Hrvatskoj praktički nema green field ulaganja, osim u trgovačke lance, koji prodaju pretežito uvoznu robu. Strani monopoli će uvesti visoke monopolne cijene na sve proizvode i usluge za koje će im to biti omogućeno, pa će u idućih nekoliko godina izvući svoj ulog, prije negoli Hrvatska dospije u EU i pod zaštitu antimonopolnih odredbi europskog zakonodavstva. Primjer su telekomunikacije.</p>
<p>Zatim se događa da pojedini ulagači pokreću ekološki dvojbene projekte. Drugi u svojim trgovačkim lancima i malobrojnim tvornicama zapošljavaju neprijavljene radnike i tjeraju ih na neplaćeni prekovremeni rad. Neki inozemni ulagači će pogone u Hrvatskoj zatvoriti na prve znakove recesije. </p>
<p>Stranci neće voditi politiku ekonomskog razvitka Hrvatske, to moramo mi sami. Dakle, Vlada mora objaviti strategiju ekonomskog razvitka Hrvatske, utemeljenu na razvijanju, a ne rasprodaji vlastitih resursa, ljudskih, financijskih i proizvodnih, koji u zemlji postoje.</p>
<p>Zašto je došlo do tolikih propusta u zaštiti hrvatskih ekonomskih i socijalnih interesa? Stranke se bore za vlast, a političari za svoje interese. U Hrvatskom saboru vode se isprazne rasprave o prošlosti, a ponašanje dijela zastupnika svjedoči o njihovoj kulturi, znanju i obrazovanju. Uz nekoliko iznimaka, oni nisu podnijeli gotovo nijedan suvisli prijedlog zakona u toliko godina. </p>
<p>Takvo se stanje neće promijeniti samo od sebe, a bit će ga vrlo teško promijeniti i uz radikalne potrese na hrvatskoj političkoj sceni. Sadašnji i dosadašnji političari, uz malobrojne iznimke, pokazali su da se slabo brinu za opće dobro, što bi im trebao biti posao. Vrijeme je za izlazak na javnu scenu nove generacije, s drukčijim shvaćanjima. Postojeće nevladine udruge – potrošača, zelenih, mladih i druge trebaju se ohrabriti i povezati u pokret sa zajedničkim ciljevima, te pojačati svoj pritisak na vlast da prihvati neizbježne promjene.</p>
<p>Političari novog tipa – ako žele sudjelovati u vlasti i shvatiti to kao služenje općem dobru i javnom a ne svom interesu – moraju biti spremni: pokazati svoju imovinu, zamrznuti svoje poduzetničke projekte, raditi u politici volonterski, ili – ako nemaju drugih prihoda – za prosječnu plaću u državi, i obvezati se da će, ako zloporabe dobiveno povjerenje, na zahtjev birača vratiti svoj mandat.</p>
<p>Politička nezavisnost i suverenost koja je stečena nakon toliko vremena i žrtava neće značiti ništa ako se izgubi nazor nad svim važnim gospodarskim resursima i postanemo ekonomska kolonija. To stajalište ne dovodi u pitanje ulazak u Europsku uniju, koji ostaje trajni cilj hrvatske politike, ali u taj savez treba ući uspravno. </p>
<p>Primjeri nam trebaju biti Finska i Danska, koje su, u sličnom okruženju u kakvom je Hrvatska danas, razvile vlastite industrije, od kojih su neke vodeće u svijetu. </p>
<p>Hrvatsku treba pretvoriti u zemlju socijalnog tržišnog gospodarstva, prema europskom, a ne latinoameričkom modelu. </p>
<p>Značajno povećanje industrijske proizvodnje i ubrzani rast DBP-a jedini mogu pomoći rješavanju nagomilanih problema, jer u sklopu istog ili neznatno većeg društvenog proizvoda nema načina da se riješe problemi nezaposlenosti, zdravstvenog ni mirovinskog sustava, niti poveća životni standard stanovništva Hrvatske. </p>
<p>To se sada čini kao utopija, koja se može početi ostvarivati ako se skupi kritična masa znanja i političke volje da se formulira i počne ostvarivati cjelovit program promjena u Hrvatskoj. Ako to ne možemo postići, onda smo osuđeni na globalizaciju na balkanski način, koju vidimo svud oko nas i koja može postati naša sudbina – globalkanizacija.</p>
<p>Autor je magistar znanosti, ekonomski analitičar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kako europski bezbolno »demontirati« Josipa Broza</p>
<p>Slijedeći općeniti komunistički obrazac, Josip Broz je apsolutnu pravdu htio postići sredstvima sile. Zbog toga se ubrzo prestao razlikovati »od bilo kojeg moćnika u starom režimu«, koji je nastojao srušiti. Na vlasti se održavao zahvaljujući »crvenoj gardi, doušnicima, agitatorima«, odnosno zahvaljujući uhodanom aparatu prisile i propagande koji je cijele naraštaje hrvatskih građana pokušao pretvoriti u sljedbenike Karla Marxa</p>
<p>TIHOMIR RAJČIĆ</p>
<p>Nakon što su u ime borbe protiv totalitarizma »pali« spomenici ustaškom ministru Mili Budaku i vojskovođi Juri Francetiću, nemalo Hrvata očekuje da će se isto dogoditi i sa spomenicima Josipu Brozu i njegovim pristašama. Štoviše, dio javnosti već čuje kako bruje »bageri u Kumrovcu«.</p>
<p>No to, prema svemu sudeći, neće biti jednostavno. Pristaše i poštovatelji bivšeg jugoslavenskog maršala neće tek tako dopustiti da se njihova miljenika tretira kao zločinca i diktatora. Neće šutjeti ni pristaše marksizma-komunizma i jugoslavenstva, čiji je utjecaj u javnosti danas prilično jak. I jedni i drugi javnu će raspravu pokušati zaglušiti glasnim sviranjem u trublju antifašizma. A tu će melodiju, kad odjekne u Europi, Banski dvori sigurno poslušati.</p>
<p>Ipak, upravo europska iskustva nude rješenja za bezbolno »demontiranje« kulta svih onih koji su na tragu radikalnog filozofa Karla Marxa odbacivali vrijednosti demokracije zapadnoeuropskog tipa, zauzimajući se za nasilno ostvarenje »diktature proletarijata«.</p>
<p>Riječ je o spoznajama klasika sociologije Maxa Webbera, koji je, kao suvremenik, analizirao marksiste-komuniste i revolucionarne pokrete koje su oni diljem Europe pokušali organizirati iza 1918. Opisujući te prevrate, a posebno onaj od listopada 1917. u Rusiji, Webber je hladno zaključio da je riječ o vojnoj diktaturi koju nisu, kako je to običaj u ljudskoj povijesti, organizirali generali nego kaplari odbjegli s bojišta Prvog svjetskog rata. </p>
<p>Oni su se »udružili sa seljacima gladnima zemlje i naviklima na agrarni komunizam, ili su vojnici zahvaljujući svom oružju nasilno zauzeli sela i tamo uveli namete, a tko im se suprotstavljao, toga bi ustrijelili«. Rezultat njihove djelatnosti opisao je kao »zadovoljavanje mržnje, osvetoljubivosti, a prije svega srdžbe i potrebe za pseudoetičkim potvrđivanjem vlastitog prava, dakle potrebu za klevetanjem i optuživanjem protivnika za krivovjerje«. </p>
<p>Umjesto proklamirane »budućnosti socijalizma« ili »međunarodnog mira«, predvidio je beskrajno perpetuiranje nasilja i diktature.</p>
<p> Elitu tih prevratnika, koji su umjesto nesavršena mira uvijek radije odabirali »još nekoliko godina rata«, Webber je opisao kroz osobu ruskog komunističkog vođe Lava Trockog. U njemu je vidio neodgovornog avanturista »kojemu nije stalo da društveni eksperiment do kraja izvede u vlastitoj kući nego da ga nedovršenog izvozi«. </p>
<p>Komunisti su, dakle, proklamirajući borbu protiv socijalne nepravde, zajahali neman društvenog nasilja i diktature te uz pomoć nje vladali.</p>
<p>Budući da je odbjegli austro-ugarski vojnik Josip Broz svoj mentalni sklop napokon izgradio upravo u takvu okružju, i na njega se može primijeniti Webberova »dijagnoza«. Slijedeći općeniti komunistički obrazac, on je apsolutnu pravdu htio postići sredstvima sile. Zbog toga se, kao i ostali komunistički lideri, ubrzo prestao razlikovati »od bilo kojeg moćnika u starom režimu«, koji je nastojao srušiti. Na vlasti se održavao zahvaljujući »crvenoj gardi, doušnicima, agitatorima« tj. zahvaljujući uhodanom aparatu prisile i propagande koji je cijele naraštaje hrvatskih građana pokušao pretvoriti u sljedbenike Karla Marxa.</p>
<p>Stoga se razumnim čini postaviti pitanje jesu li Hrvatskoj u dvadeset i prvom stoljeću potrebni spomenici koji bi slavili nasilje, diktaturu i odbacivanje vrijednosti demokracije zapadnoeuropskog tipa?</p>
<p>I je li možda pametnije, prema uzoru na Mađare, Broza, Pavelića i sve slične smjestiti u muzej »crveno-crnih« totalitarizama?</p>
<p> Autor je profesor povijesti iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Obnavljaju se i škole u Županiji</p>
<p>Učenici će od ove godine moći na info-punktovima, koji će biti postavljeni po školama, dobivati i informacije o značajnijim događanjima u školama i u Gradu, a moći će dostavljati i svoje primjedbe i pitanja</p>
<p>Prema riječima Miroslava Burića, pročelnika Ureda za školstvo i predškolski odgoj Županije zagrebačke, ta je županija ljeto iskoristila za nastavak kapitalnih investicija u školama te za tekuće održavanje škola za koje je zadužena. U školama u Jastrebarskom i Bistri rekonstruirane su kotlovnice za prelazak na plin, a u školi u Krašiću zamijenjen je kotao. U zgradi srednjoškolskog centra u Velikoj Gorici saniran je dio krovišta te prozora. To će biti potrebno napraviti i u OŠ Pokupsko, u kojoj je nevrijeme sredinom kolovoza napravilo velike štete. Sportske dvorane se grade u osnovnoj školi u Ivanić Gradu te u samoborskoj Srednjoj školi. Gradec će pak dobiti novu školu, a u Farkaševcu će se dograditi jedna učionica. U Cugovcu novoizgrađeni objekt čeka priključenje na vodu, a u Nespešu preostaje uređenje okoliša. </p>
<p>U najvećem županijskom gradu, Velikoj Gorici, škole su tijekom ljeta također bile velika gradilišta. Kako nam je, naime, kazao pročelnik Upravnog odjela za školstvo i predškolski odgoj, Neven Topoljnjak, sanirani su mnogi objekti (stolarija, krovovi i slično), a u dvije škole obnovljene su i kotlovnice. Osnovne škola u Vukovini dobila je sportsko igralište. </p>
<p>Ove je godine, inače, u velikogoričke škole upisano oko 800 prvašića. Njih su prvoga dana škole dočekali pokloni iznenađenja, koje je Grad bio pripremio za svakoga učenika pojedinačno te za razredna odjeljenja.</p>
<p>Roditeljima se, kao i prošle godine, sa 170 odnosno 350 kuna (za više razrede) pomoglo pri nabavke udžbenika. Uz to, Grad nastavlja financiranje izborne nastave (110 sati tjedno u svakoj od osam škola), rano učenje stranih jezika (za učenike trećega razreda, dok za prva dva plaća Ministarstvo), školu plivanja za treće razrede i školu prirode za četvrte razrede. U osnovnim školama Eugen Kumičić i Nikola Hribar organiziran je produženi boravak za učenike prvog i drugoga razreda.</p>
<p> Kako bi se izbjeglo negativno ponašanje učenika oko škola i vrtića u večernjim satima, svi će ti prostori biti osvijetljeni. Učenici će od ove godine moći na info-punktovima, koji će biti postavljeni po školama, dobivati i informacije o značajnijim događanjima u školama i u Gradu, a moći će dostavljati i svoje primjedbe i pitanja. </p>
<p>Sudeći po ovim, ali i nedavno u Vjesniku objavljenim informacijama o investicijama u zagrebačke škole, škole se polako ali sustavno obnavljaju. </p>
<p>J.F.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Isplata pomoći umirovljenicima </p>
<p>Isplata pomoći zagrebačkim umirovljenicima za rujan počet će preko Hrvatske pošte u ponedjeljak, 13. rujna. Umirovljenici koji pomoć nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima od 13. do 24. rujna. Ako pomoć nije podignuta u poštanskim uredima može se podići od 27. do 30. rujna u FINI, Ulica Grada Vukovara 70, na šalteru 18. Nakon 30. rujna pomoć za navedeni mjesec više se neće isplaćivati. Pomoć će biti isplaćena samo umirovljenicima koji su, zaključno s 31. prosincem 2003. godine, potpisali izjavu o ukupnim prihodima, osim nepokretnih osoba, bolesnih i sl. koji se mogu javiti u prostorije Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u Ulici grada Vukovara 56a, telefon 610-0923.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Na velesajam 40 posto jeftinije</p>
<p>Hrvatske željeznice (HŽ) odobrile su posjetiteljima Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma (JMZV) povlasticu od 40 posto redovne prijevozne cijene vlaka iz svih kolodvora na prugama HŽ-a do Zagreba i natrag u 1. i 2. razredu svih vrsta vlakova. Tako će svi posjetitelji Jesenskog velesajma, koji u Zagreb dolaze vlakom, od 13. rujna u 12 sati do 20. rujna, imati taj popust. </p>
<p>Ova povlastica vrijedi i za slovenske državljane koji koriste dvosmjerno putovanje iz svih kolodvora na području Slovenskih željeznica do Zagreba.</p>
<p>Kako bi mogli iskoristiti tu povlasticu putnici pri kupnji karte obvezno moraju izjaviti da putuju na Zagrebački velesajam, a pri dolasku na Velesajam kartu moraju ovjeriti na informacijskom mjestu HŽ-a.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stipendije za učenike strukovnih škola</p>
<p>Gradsko će poglavarstvo u sljedećih nekoliko dana raspisati natječaj za dodjelu stipendija zagrebačkim učenicima strukovnih škola koji se školuju za deficitarna zanimanja. Za tekuću školsku godinu učenicima prvih razreda strukovnih škola dodijelit će se ukupno 150 stipendija, koje mjesečno iznose po 900 kuna.</p>
<p>Prema listi koju je pripremio Ured za obrazovanje i sport, u Zagrebu su deficitarna 23 zanimanja, od kojih najviše zidari, stolari, tesari i elektroinstalateri. Uvjeti natječaja su, osim državljanstva, najmanje dobar uspjeh u sedmom i osmom razredu osnovne škole, da su upisani u strukovnu školu za tražena zanimanja i da su sklopili ugovor naukovanju s ovlaštenim obrtnikom.</p>
<p>Na natječaju mogu sudjelovati i učenici koji su u završnim razredima osnovne škole ostvarili i slabiji uspjeh, a stipendija će im se dodijeliti ako se na natječaj ne javi dovoljno učenika s boljim prosjekom. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U studenome 36. INFO</p>
<p>Na Zagrebačkom velesajmu održat će se od 9. do 13. studenoga 36. međunarodni sajam informatike, tehnologije, telekomunikacije i novih medija INFO. Kako su prijave u tijeku, još se ne zna koliko će biti izlagača. Borislav Čizmek, direktor grupe sajmova, rekao je kako su prva dva dana sajma predviđena za poslovnu publiku, sa sadržajima i programima prilagođenima njoj, te će tada INFO biti zatvoren za javnost. Najavio je i Start Up Forum, program osmišljen za sve izlagače koji su svoje poslovanje započeli u posljednje četiri godine. Suorganizator ovogodišnjega INFO-a je tvrtka IDC Adriatic, vodeća svjetska konzultantska tvrtku u industriji informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Za posjetitelje će u Kineskom paviljonu biti i Info Playbox, multimedijalne igraonice. </p>
<p>K. H.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sajmovanje </p>
<p>U utorak, 14. rujna, otvara se 80. Zagrebački velesajam, najveća poslovno sajamska manifestacija i središnji gospodarski događaj u Zagrebu, Hrvatskoj i jugoistoku Europe. Nastavak je to duge tradicije održavanja sajmova u našem gradu. Zagreb je, ne zaboravimo, uz Frankfurt, Leipzig, Pariz i Padovu, jedan od pet europskih gradova s najstarijom velesajamskom tradicijom.</p>
<p>Zagrebački sajmovi, od tjednih, do glasovitih godišnjih utemeljenih na kraljevskim privilegijama, stari su koliko i sam grad. Rasli su i razvijali se zajedno s njim. Stoljećima su se održavali na prostoru dvaju tada središnjih gradskih trgova: pred crkvom Sv. Marka i ispred utvrda katedrale. Kako se grad širio pomicala su se i mjesta sajmovanja. Sredinom 17. stoljeća novim je gradskim središtem postao prostor oko Manduševca. Poglavarstvo je otkupilo zemlju oko vrela od tadašnjih vlasnika i tako osiguralo gradu novi, primjereniji, sajmišni prostor. Budući da se od ranije ovdje nalazila i carina, trg je dobio ime Harmica. Sajmovi su se na njemu održavali puna dva stoljeća. Čak i kasnije, kad bi se zbog raznih razloga, poput ratova, odustajalo od organizacije velikih sajmova, uobičajeno trgovanje na glavnom gradskom trgu nije prestajalo. Sredinom 19. stoljeća sajmovanje se nakratko preselilo na prostor današnjeg Zrinjevca, no budući da je on ubrzo bio pretvoren u perivoj, novim je sajmištem postala livada između tvornice duhana, plinare i potoka Tuškanac. Danas je to Trg maršala Tita. Tu se održalo nekoliko velikih gospodarskih izložbi koje se mogu smatrati direktnim pretečama Zagrebačkog zbora, odnosno Velesajma. Trideset godina kasnije i taj se prostor preobrazio u jedan od najreprezentativnijih gradskih trgova. Početkom 20. stoljeća, na poticaj gradonačelnika dr. Milana Amruša, skupina hrvatskih gospodarstvenika osnovala je Zagrebački zbor. Bio je to početak današnjeg ZV. </p>
<p>Miroslav Šašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Velikoj Gorici i Cavtatu srebrni cvjetovi Asocijacije za cvijeće i okoliš </p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Na svečanosti u subotu u francuskom gradiću Aix-le-Bainsu, hrvatskim gradovima Velikoj Gorici i Cavtatu dodijeljene su prestižne nagrade europske Asocijacije za cvijeće i okoliš za uređenost – Srebrni cvijet 2004.</p>
<p>Pripreme za te prestižne nagrade, za koje se hrvatski gradovi i općine natječu drugi put, počele su nakon prošlogodišnjeg splitskog sajma turizma, kada su se Velika Gorica i Cavtat kandidirali u kategoriji 5300 europskih gradova i općina. Da su među favoritima, znalo se kada su ušli u uži krug, među 12 europskih gradova i naselja.</p>
<p>Europska je asocijacija ljepšim i uređenijim gradom od Velike Gorice smatrala jedino britanski grad Herritage, koji je osvojio Zlatni cvijet. Tko je osvojio glavnu nagradu u kategoriji naselja, nismo uspjeli doznati. Velikoj Gorici je uručeno i posebno priznanje koje se ove godine dodjeljivalo za očuvanje stabala, a taj ga je grad dobio za očuvanje turopoljske šume, ali i kulturne baštine i spomenika. Dio hrvatske kulturne baštine u Francuskoj je predstavio Folklorni ansambl Turopolje.</p>
<p>Tim su nagradama Velika Gorica i Cavtat postali i službeni članovi Asocijacije za cvijeće i okoliš te će sudjelovati u raznovrsnim projektima koje ta asocijacija organizira i potiče, kao što je program razmjene iskustava između gradova članova.</p>
<p>»Velika Gorica se nema namjeru zadržati na ovoj, premda visokoj stepenici, što je uostalom potvrdio i velikogorički gradonačelnik Franjo Sever potpisavši u Francuskoj jamstvo da će Grad i dalje napredovati i ulagati u očuvanje i uređenje okoliša. Vjerujemo da će ova nagrada biti poticaj daljnjem turističkom razvoju Velike Gorice, kao i motivacija za daljnje uređenje okoliša i Grada, čemu već godinama pridonose svi građani Velike Gorice«, rekla je Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Grada Velike Gorice.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>»Ivan« sve jači i kreće prema Kajmanskom otočju i Kubi </p>
<p>HAVANA </p>
<p> - Uragan Ivan koji se sada već može svrstati u skupinu »katastrofalnih« u nedjelju se zaputio prema Kajmananskom otočju, Kubi i Floridi, nakon što je od srijede na Karibima usmrtio ukupno četrdesetak ljudi.</p>
<p> »Ivan će imati rušilačku snagu na Kajmanskom otočju i na zapadu Kube«, upozorilo je Američko središte za uragane sa sjedištem u Miamiju, na Floridi.</p>
<p> Meteorolozi koji su u nedjelju ponovo vratili uragan na petu razinu snage (katastrofalni), na sami vrh Saffir-Simpsonove ljestvice, upozorili su k tome da bi Ivan još mogao dodatno dobiti na snazi.</p>
<p> Specijalni zrakoplov američkih zračnih snaga uspio je ući u središte ciklona, gdje je izmjerio tlak od 912 milibara, »šesti po redu najniži tlak izmjeren u ciklonu na Atlantiku«, izvijestilo je Središte u Miamiju.</p>
<p> »Zbog svega toga Ivan je iznimno poguban«, ističu u Središtu, dok izvješća o žrtvama koje je izazvao na svom putu govore o najmanje 14 mrtvih na Jamajci koju je pogodio u noći s petka na subotu, najmanje 17 na Grenadi, otoku koji je, prema riječima tamošnje vlade, razoren 90 posto, pet u Venezueli, četiri u Dominikanskoj Republici i jedan mrtav na Trinidadu i Tobagu.</p>
<p> U nedjelju ujutro, s vjetrovima maksimalne jačine 250 kilometara na sat, Ivan je bio 90 kilometara jugoistočno od Velikog Kajmana, najvećeg otoka kajmanske skupine i sićušne države od 259 kilometara četvornih i s 35.000 stanovnika.</p>
<p> U ranim jutarnjim satima u ponedjeljak Ivan bi trebao stići na Kubu, najmnogoljudniji karipski otok s jedanaest milijuna stanovnika, gdje je vlada odlučila evakuirati oko dva milijuna ljudi i prvi put dopustila ulazak civila u podzemna vojna skloništa. Ivan je od srijede, kada je opustošio Karibe, odnio ukupno 41 život. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zeleni protiv kamenoloma na Papuku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – »Na temelju Zakona o zaštiti prirode i članka 261 a Kaznenog zakona, zahtijevamo od Vlade i premijera Ive Sanadera da odmah interveniraju i putem mjerodavnih službi Državnog inspektorata i MUP-a zatvore protuzakoniti kamenolom Veličanka 2, koji koristi tvrtka Kamen-Ingrad, iz Velike«, priopćili su u nedjelju osječki Zeleni.</p>
<p>Zeleni smatraju da je dugogodišnja nezakonita eksploatacija kamena prouzročila golemu i nepopravljivu štetu prirodnom nacionalnom bogatstvu, te ugrozila temeljnu sigurnost stanovništva. Uz to, eksploatator je uzurpirao dio državne ceste D-49, te tako ugrozio sigurnost u prometu i nanio veliku štetu ugledu Hrvatske u europskim zemljama, i to u razdoblju kada se ona kandidira za članicu EU.</p>
<p>Postojanje tog kamenoloma, tvrde Zeleni, postalo je prepreka uvrštavanju Papuka na UNESCO-ov popis najvrjednijih geoparkova, te zahtijevaju sankcioniranje tvrtke Kamen-Ingrad i predsjednika Uprave Vlade Zeca, kao i hitno saniranje goleme štete načinjene zakonom zaštićenom prirodnom blagu. Traže, također, da Vlada i mjerodavne državne službe, javno i istinito informiraju javnost o rješavanju tog ekocida i nacionalne sramote. </p>
<p>V.J.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Došao puškom tražiti pravdu pa dobio batine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nekoliko gostiju u kafiću »Renato« u Lupoglavskoj ulici u nedjelju oko pet sati pretuklo je 36-godišnjaka koji se, nakon što je izbačen iz kafića, vratio naoružan pištoljem i automatskom puškom. Kako je priopćila policija, 36-godišnjak se posvađao s vlasnikom kafića, koji ga je izbacio van. Ogorčen time, 36-godišnjak je odlučio uzeti pravdu u svoje ruke te se naoružan vratio u »Renata« kako bi se obračunao s vlasnikom i gostima. Čim je ušao u kafić, gosti su ga razoružali i oteli mu »kalašnjikov«, a vlasnik kafića uzeo mu je pištolj i potom ga u nužniku kafića ispraznio. No pritom je ispalio hitac koji, srećom, nikoga nije ozlijedio. Ozlijeđen je samo naoružani 36-godišnjak, koji je u naguravanju zadobio potres mozga i nekoliko hematoma.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Berlin planira sagraditi šetalište slavnih zvijezda </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Potsdamer Platz, gdje se svake godine održava Berlinski filmski festival, Berlinčani kane pretvoriti u aveniju zvijezda, prema uzoru na hollywoodski Walk of Fame (Šetalište slavnih). Na šetalištu bi se postavile zvijezde u čast filmskih i televizijskih glumaca i redatelja. Među mnogima koji su uzeti u razmatranje je i Marlene Dietrich, koja je rodom iz Berlina. Čast da ima zvijezdu na berlinskom šetalištu slavnih dobio bi i Emil Jannings, koji je s Dietrich glumio u »Plavom anđelu«, Fritz Lang, redatelj filma »Metropolis«, te Ernst Lubitsch, poznat po hollywoodskim komedijama. Prva bi se zvijezda trebala postaviti na 55. berlinskom filmskom festivalu u veljači sljedeće godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Poginuo 18-godišnji motociklist</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – U prigradskom karlovačkom naselju Zadobarju u nedjelju u ranim jutarnjim satima (oko četiri sata) poginuo je 18-godišnji Ž.G. iz Karlovca. Kako je priopćila Policijska uprava karlovačka, mladi je Karlovčanin, vozeći se na motociklu karlovačkih registracijskih oznaka sa suvozačicom, 17-godišnjom M.M., bez položenog vozačkog ispita, zbog prevelike brzine sletio u jarak pokraj ceste. Zbog teških ozljeda mladić je ubrzo preminuo, a suvozačica je s teškim ozljedama prevezena u karlovačku Opću bolnicu. Doznajemo da je izvan životne opasnosti. </p>
<p>T.G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Trijumf filmova i autora s pričom o malim ljudima </p>
<p>Zasluženo najbolji proglašeni su filmovi »Vera Drake« Mikea Leigha, »Mar Adentro« Alejandra Amenabara i »Binjip« Kima Ki-duka te glumci Javier Bardem i Imelda Staunton / Talijani ogorčeni što su ostali bez ijedne nagrade za pretjerano favoriziran film »Le Chiave di casa« Giannjia Amelija</p>
<p>Ovogodišnji, 61. međunarodni filmski festival u Veneciji sigurno će biti zapamćen po hrabrosti i poštenju žirija koji je odolio svim pritiscima, posebno onima u talijanskim medijima što su posljednja tri dana žestoko pritiskali želeći pod svaku cijenu da njihov film »Le Chiave di casa« (Ključevi kuće) ne samo dobije neku od nagrada, nego da pobijedi.</p>
<p>Neobjektivne ocjene, egzaltirane izjave i prepotencija na svakom koraku, gotovo su podsjećali na naše pulske okršaje gdje i domaći mediji misle da su jedini bitni i odlučni u prosuđivanju kvalitete i odlučivanju o pobjedniku, ne dopuštajući ni mogućnost, a kamoli objektivnu činjenicu, da tamo neki drugi ljudi u žiriju imaju pravo i na svoje, drugačije, možda i pogrešno, ali vlastito mišljenje. </p>
<p>Dnevnik »La Republica« čak je prorokovao na sam dan dodjele nagrada da onaj tko ne dopusti pobjedu talijanskom filmu sigurno otpada – aludirajući na direktore Mostre i La Biennala – s tvrdnjom da se slično dogodilo i prošle godine kada također nije trijumfirao nametljivo favoriziran talijanski film.</p>
<p>No, čini se da su agresivni domaćini najviše odmogli samom Gianniju Ameliju koji je ostao bez ijedne nagrade te se mora zadovoljiti činjenicom da je upravo on posljednji talijanski redatelj koji je osvojio Zlatnog lava – 1998., za film »Cosi Ridevano«.</p>
<p>Ma koliko se Talijani žestili, ostaje činjenica da se žiriju pod vodstvom Johna Boormana nema što prigovoriti. Članovi ocjenjivačkog suda doista su nagradili tri najbolja filma i dvoje najboljih glumaca. I bez obzira kako nagrade bile raspoređene (što je stvar ukusa i osobnih sklonosti), to je bila rijetko viđena manifestacija nagrađivanja stvarnih vrijednosti, a ne manipuliranja s mnogoznačnim interesima – od onih političkih do interesa određenih producenata ili kinematografija. Ili čak do koketiranja s minulim radom i starim zaslugama autora te s novim interesima i podjelama u filmskom svijetu. </p>
<p> Mike Leigh je skroman čovjek i velik redatelj koji se ne nameće skupim projektima s i pretencioznim sadržajima. Najčešće bira priče iz života koje se događaju oko nas, tako da su sudbine njegovih junaka prepoznatljive i univerzalne ma gdje se događale i o čemu god govorile. </p>
<p> Ovaj put redatelj je smjestio radnju u pedesete godine u Engleskoj kojoj je u središtu žena iz radničke klase što sprema po kućama i nesebično pomaže svima oko sebe. Ona dugi niz godina obavlja i ilegalne abortuse koje ne naplaćuje, misleći da pomaže sirotim djevojkama i ženama u nevolji. </p>
<p> Veličina Mike Leigha nije samo u savršenoj režiji i besprijekornom dijalogu, nego i u odlučnosti da ne bude sudac, ali ni nezainteresirani promatrač. On nas spretno, nenametljivo, postupno uvodi u sredinu kojom je okružena Vera Drake, u njezinu skromnu vrijednu i poštenu obitelj, u međusobne odnose i način razmišljanja tih malih ljudi, posebno kada se nađu u velikim problemima.</p>
<p>Svaki njegov lik precizno je i dokraja osmišljen, a glumci savršeno odabrani. Imelda Staunton ostvarila je životnu filmsku ulogu te nije bilo ni najmanje dvojbe da je najbolja glumica festivala.</p>
<p>Čini se nevjerojatnim da je Canneski festival odbio proljetos taj film ne uvrstivši ga u glavni program, iako je Leigh dobio Zlatnu palmu 1996. (»Tajne i laži«), a nagradu za režiju 1993. (»Naked«).</p>
<p>Španjolski film »Mar Adentro« (Iz morskih dubina) također naglašava ljepotu običnih životnih radosti, oslanjajući se na smrt i umiranje. I dok se Mike Leigh bavi problemom pobačaja, Alejandro Amenabar okrenut je problemu eutanazije, iako to i jednom i drugom redatelju nisu središnje teme.</p>
<p> Amenabar je također imao sjajnog glumca – Javiera Bardema, kao središnjicu svih događanja, bez kojeg film ne bi funkcionirao. On je jednostavno taj jadni, šarmantni, zavodljivi čovjek, oduzet i zakinut za sve što je volio, patnik koji se godinama bori za časno umiranje na koje nema pravo. Redatelj nam ponovno ne dopušta da presuđujemo, samo nas uvjerava da ma kojoj se strani odnosno odluci privoljeli, nećemo pogriješiti. </p>
<p>Život je nešto drugo. No život može biti i te kako bogat, pun iznenađenja i ljepote, čak i u trenutcima kada mislimo da ga trebate napustiti – poručuju nam akteri toga filma snimljenog po knjizi »Pisma iz pakla«pokojnog Ramona Sampedra koji je na kraju sam sebi presudio. </p>
<p>Javier Bardem nije imao ozbiljnijeg konkurenta u glumačkoj konkurenciji. Fenomenalno je odigrao tu ulogu za koju će jamačno biti nominiran za Oscara, ako ne i osvajač zlatnog kipića sljedeće godine. Zato članovi žirija nisu mnogo marili što je Bardem već osvojio Kup Volpi prije četiri godine, za ulogu u filmu »Before Night Falls« Juliana Schnabela. </p>
<p>Ljubimac kritičara Kim Ki-duk nagrađen je za poetičnu režiju filma »Bin-jip« (3-željezo) o prepoznatljivim vječnim temama – o ljubavi i osamljenosti. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Mike Leigh: »Hvala Cannesu što me je odbio!«</p>
<p>Zahvaljujući u Veneciji na Zlatnom lavu što ga je dobio za »Veru Drake«, kao najbolji film 61. Mostre, britanski redatelj Mike Leigh nije mogao ne spomenuti Cannes koji taj film nije uvrstio u svoj program:</p>
<p> – Želim najviše zahvaliti Cannesu koji je odbio moj film – kazao je nagrađeni redatelj. – Time mi je omogućio da se nađem ovdje, u Veneciji, na pobjedničkom tronu. Hvala Veneciji!</p>
<p> Leigh se osvrnuo i na niski budžet svoga filma: – U ciničnom svijetu divno je i kada tako financijski jeftin, a ozbiljan europski film nezavisne produkcije, naiđe na prepoznavanje i odobravanje javnosti. </p>
<p>Filmski posao je težak i »Vera Drake« nije nikakva iznimka, pogotovo što je taj film nastao pod nemogućim uvjetima i s nevjerojatno niskim budžetom. </p>
<p> l Zašto ste željeli snimiti upravo tu priču o Veri Drake? </p>
<p>– Većina mojih filmova govori o odnosima roditelja i djece, dilemama: imati djeci ili nemati, očekivati ih ne – kaže nagrađeni redatelj. – Taj film događa se u vremenu kada je abortus bio ilegalan u Engleskoj. </p>
<p>Želio sam pokazati teškoće ljudi koji su vjerovali da je rješavanje neželjene trudnoće đavolji posao. Vera Drake je pozitivna, omiljena osoba, iako je niz godina radila abortuse različitim ženama. Ona za to nije uzimala novac, jednostavno je vjerovala da tako pomaže tim nesretnicama. </p>
<p>Gledano općenito, uvijek je sve radila nesebično i s motivom da pomaže ljudima. </p>
<p> l Ali zašto takav film danas?</p>
<p> – Možda zato što je u današnjem promiskuitetnom svijetu abortus postao glavni izlaz. Stavljajući radnju filma u 1950. godinu, mogao sam otvoriti moralnu dilemu mnogo jasnije nego da sve izgleda kao nametljiva propaganda. Priroda moga posla je to da postavljam pitanja, čak i kada ne mogu uvijek lako naći prave odgovore kada se radi o delikatnoj i teškoj temi.</p>
<p> l U središtu Vašeg filma ponovno je obitelj. Što je s politikom?</p>
<p>– Obitelj je uvijek središte moga svijeta, no obitelj je i mikrokozmos sveukupnog društva. Dakle, svi moji filmovi su i politički, pa tako i »Vera Drake« pokazuje događanja individualne sudbine u društvu i sistemu. Naravno da se nikada neću služiti izravno političkim argumentima, niti ćete susresti političare u mojim filmovima. </p>
<p>Film je pročišćena, univerzalna metafora i mnogi likovi u određenim okolnostima, ili odnosima, postaju nevažni. </p>
<p> l Kad već govorimo o Veri Drake, ona može biti dobrodušna žena koja pomaže drugima, ali isto tako i masovni ubojica?</p>
<p> – Možda, ali najvjerojatnije u nekom hollywoodskom filmu gdje vole takvu vrstu drame i zapleta. Kao što sam rekao, stotine žena isto to su činile za tisuće žena. Vera je radila što i ostali, a infekcija je moguća i kod ozbiljnih operacija.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Javier Bardem: »Lik koji me je poučio ljubavi«</p>
<p> Glumac Javier Bardem ostvario je fenomenalnu, tipično oscarovsku ulogu hendikepirana, oduzetog čovjeka Ramona Sampedra, koji 28 godina preživljava nepokretan, a da nije izgubio određen šarm, znatiželju i borbenost. Samo što se ovaj put ne bori protiv mora,, nego za vlastitu, časnu smrt.</p>
<p> l Kako ste svladavali tu zahtjevnu ulogu? Čime Vas je osvajao lik Ramona Sampedra?</p>
<p> – Ono što me najviše pogodilo, vezano uz Ramona, bila je ta njegova jednostavna prirodnost kojom je govorio o važnim stvarima kao što su ljubav, smrt, život ili seks. On se mogao distancirati od činjenica da o svemu tome samo razmišlja 28 godina. Istodobno je bio jednostavan čovjek koji nikoga nije želio opterećivati. Bio je čovjek s mora koji je akumulirao određen intelektualni teret u prilici kada je nalazio da mora čitati i pisati, što i nije uvijek bilo lako. Za mene je bila najzanimljivija upravo ta kombinacija, mješavina intelektualca i jednostavnog čovjeka koji je čvrsto stajao na zemlji. </p>
<p> l Kako ste uspijevali razlučivati stvarne činjenice od onih izmišljenih za potrebe filmske priče?</p>
<p>– Uvijek kada igrate lik koji je postojao u stvarnom životu postoji strah i opasnost da nećete dovoljno poštivati ono što je ta osoba bila i što je ostavila za sobom. Ramon nam je ostavio u svojoj knjizi vrlo snažne poruke o stvarima o kojima nam je dao misliti, kao što su smrt, vlasništvo nad svojim tijelom, sebičnost i nesebičnost ljubavi. Sudarajući se s takvim likom, glumac se mora povući i pričekati da postane običan medij, da ga preuzme osoba koju igra. </p>
<p> l Sigurno je teško glumiti čovjeka koji se ne može služiti rukama i nogama, koji govori galicijskim narječjem i koji je 20 godina stariji od Vas?</p>
<p> – Prije svega radilo se o golemoj fizičkoj preobrazbi. Štoviše, imao sam vrlo lošu dikciju, nisam volio svoj glas i mnogo sam radio na tom nivou. S druge strane, igram lik koji može pomicati samo vrat, glavu i oči. Možete li zamisliti mene koji sam uvijek igrao likove što su se oslanjali na zdravlje, upravo na fizičku stranu likova? No pet, šest sati pripremanja make upa svakoga dana pomoglo mi je u koncentraciji, da pronalazim putove do konačnih rješenja.</p>
<p> l More ima posebnu ulogu u filmu. </p>
<p> – More prije svega označuje život, nešto što ne možete čuti kroz stetoskop. I doista, more je znak potpune slobode, a tako ga Ramon i doživljava. </p>
<p> l Kako danas gledate na film i što Vam on sve znači?</p>
<p>– »Mar Adentro« je priča o ljubavi, o odustajanju od svega što inače želimo. To je priča o nekomu kojemu je jedini Bog njegova savjest što ga je učinila humanijim i slobodnijim čovjekom.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Grčki simbolični svijet kao putokaz</p>
<p>Tema skupa bila je »Olimpizam, grupa – transkulturna matrica i moždana pokretljivost« / Iskoristivši čak i zastavu Olimpijade kao zastavu konferencije, grčki su domaćini inzistirali na izostavljanju politizacije</p>
<p>Mladi grčki kazališni umjetnici u suradnji s grupnim terapeutima jednoga od dva grčka instituta za grupnu analizu i psihoterapiju svojim su scenskim nastupima na svečanom otvorenju dali ton Drugoj regionalnoj konferenciji mediteranskih zemalja održanoj u Ateni od 1. do 5. rujna. Konferenciju su priredili Međunarodna udruga za grupnu psihoterapiju i Helenska udruga za grupnu analizu i psihoterapiju</p>
<p> Na otvorenju Druge regionalne konferencije mediteranskih zemalja, naslovljene »Olimpizam, grupa – transkulturna matrica i moždana pokretljivost« izveli su performance i pantomimu duboko utemeljene u povijest onoga što zovemo zapadnom civilizacijom. Bile su to slike iz djetinjstva svijeta u kojemu su bogovi predstavljali ideje. Te ideje prihvaćene od ljudi dovele su do očovječenja i razvoja civilizacije.</p>
<p> Ples, koji uvijek svatko pleše za sebe, nije samo individualni izraz jedne umjetnosti nego i element zajedništva u kojem se moguće uskladiti, povezati i s njim rasti.</p>
<p> Uglavnom, svijet koji Mediteran ujedinjuje i razlikuje svijet je izvorišta ideja koje su velike po svom značenju i malene ako nisu dobro prihvaćene. U tom smislu glumac na hoduljama kao personifikacija ideje postaje dijete u ljuljački koje treba čuvati u radosti igre. To je jedini način dobra odrastanja. </p>
<p> Glazbena umjetnost od zemlje do zemlje pokazala je i druge elemente spajanja i susreta Sredozemlja, a mladi grčki psihoterapeuti i analitičari inzistirali su na vremenu svijeta koje u budućnosti treba prepoznavati sklad poruka duboke prošlosti. Simbolični svijet stare Grčke oni su skloni vidjeti kao putokaz u budućnost u kojoj prestaju sukobi jer ljudi temelje života više ne traže u razlikama, nego u elementima koji ih povezuju.</p>
<p> Za razliku od prve konferencije održane u Zadru prije tri godine, kad se u mnogome raspravljalo o traumama i žarišnim točkama krize na prostoru Sredozemlja, konferencija u Ateni ponudila je drugačije viđenje i mogućnosti toga prostora.</p>
<p> Iskoristivši čak i zastavu Olimpijade kao zastavu konferencije, grčki su domaćini inzistirali na izostavljanju politizacije i okretanju k individualnim mogućnostima čovjeka utemeljenoga u društvo bez represivne dominacije pojedinih grupa, društvu čiji stil nalaže skladno spajanje u zajedništvo. </p>
<p> Naravno, grupni analitičari i psihoterapeuti različitih mediteranskih zemalja nisu mogli dijeliti oduševljenje mladih grčkih stručnjaka, za koje je lako primijetiti kako i nakon Olimpijade duh olimpizma suprotstavljaju destrukciji i agresiji. Iskustva grupnih analitičara koji dolaze iz kriznih područja pokazuju sasvim druge teme i gledanje na sadašnjost.</p>
<p>U tome smislu iskustvo izraelskih i palestinskih psihoterapeuta, primjerice, ponudilo je gotovo iste, ali suprotstavljene slike. I jedni i drugi na isti su način ispričali scene u čijem temelju je strah od smrti, terorizma i osvete. Tako roditelji školske djece u jutro prije nastave pregledavaju školu ne bi li uočili za život opasne naprave, a tek nakon toga mogu ići u školu. Razlika između izraelske i palestinske djece je u tome što velik broj malih Palestinaca nema mogućnost školovanja.</p>
<p> Za razliku od društava koja još stječu traume, postoje ona (kao naše) u kojima je u tijeku proces prorade traume i izlječenja, ali i ona treća koja ne pripadaju tim kategorijama. </p>
<p> Zbog realnih situacija u pojedinim zemljama pokazuje se skala mogućnosti: u trenutku dok jedne razdvajaju novi zidovi, većina ostalih bavi se različitim posebnostima skupina. Među njima su skupine u zatvorima, žrtve političkog mobinga, svijet terorizma (analiza terorista, njihovih žrtava i društava koje umnogome određuje strah od terorizma) i slično. </p>
<p> Mediteranska konferencija u Ateni u mnogome je bila plod mjesta i vremena u kojem je održana. Na izvorištu europske civilizacije ostvaren je pokušaj da se kroz realizam postojećega i sjećanje na simbolizam prošlosti razgovara o svijetu koji nije ni dobar ni sretan, ali u sebi nosi elemente koji ga takvim mogu napraviti.</p>
<p> Oni su prije svega u različitim vidovima kulture, oni su u simbolima koje svi prepoznaju i izražavaju u svojoj tradiciji i nadati se kako je samo pitanje vremena da se različite zemlje i društva počnu prepoznavati po tim elementima zajedničkoga civilizacijskog nasljeđa. </p>
<p>Grozdana Cvitan</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nakon nježnosti, komadi o strasti</p>
<p>Pitanjem »kako putem osjećanja otvoriti granice slobode«, obrazložila je naglasak nove sezone intendantica Mani Gotovac / Otvara se Mala scena u nekadašnjem kinu Kvarner / Ljubitelji opere imat će priliku vidjeti jedno posve novo izdanje »Carmen« Georgesa Bizeta</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – »Komadi o strasti« naziv je predstojeće sezone 2004./2005. riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca koju je najavila intendantica Mani Gotovac sa suradnicima. »Nakon prošlogodišnje sezone koja je nosila naziv 'Naše nježne godine', predlažem 'povratak emociji' poput naslova jednoga ulomka u književnom časopisu Europski glasnik. Zašto? Zato jer naš život nije samo politika; nije samo crna kronika, nasilje i droga, ma koliko sve to oko nas bilo nazočno«, kazala je Gotovac najavljujući predstave pune strasti koje se vezuju na sredozemni prostor.</p>
<p> Jedna od novosti je da će se u idućoj kazališnoj sezoni otvoriti i Mala scena u nekadašnjem kinu Kvarner. Ondje će se uprizoravati predstave mlađih i manje poznatih hrvatskih i stranih autora. Nakon nekih predstava organizirat će se i razgovori s publikom. Na repertoaru Hrvatske drame je koreodrama »Krvavi svatovi« F. G. Lorce, redatelja Damira Zlatara Freya. Jagoš Marković režirat će komediju »Kate Kapuralica« s Nevom Rošić u glavnoj ulozi. Rošić će se u predstojećoj sezoni prvi put okušati u redateljskom poslu, i to u predstavi Talijanske drame »La maratona di New York/ Newyorški maraton«, čime će se ujedno obilježiti i značajna obljetnica, odnosno 50 godina njena uspješnog umjetničkog rada.</p>
<p> Na velikoj pozornici u HNK-u glumci Hrvatske drame reprizirat će komediju s pjevanjem i pucanjem »Karolina Riječka« redatelja Larya Zappie, »Filumenu marturano« u režiji Jagoša Markovića i »Hamleta« redatelja Kreše Dolenčića. Ponovit će se i izvedbe drame Filipa Šovagovića »Jazz« koju je režirao Marin Lukanović, »Komšiluk naglavačke« čiju režiju potpisuje Saša Anočić i komedije »Muškardin«, koju je redateljski dotjerao Davor Mojaš.</p>
<p> Na Maloj pozornici »Zajc off« slijedi praizvedba drame Dore Delbianco »Prokleti ne idu na Bali« redateljice Marice Grgurinović. Na sceni Hrvatskoga kulturnog doma na Sušaku izvest će se hrvatska praizvedba crne komedije Giuseppea Manfridia »Bludi« koju režira Matjaž Latin.</p>
<p> Talijanska drama u sezoni 2004./2005. premijerno će izvesti glazbenu dramu »Maria Callas master class/ Majstorska klasa Marije Callas« autora Terencea McNellyja, a koju će režijski prilagoditi Lary Zappia. Redatelj Pierluca Donin radit će na romentičnoj komediji Carla Goldonija »La Pamela«, koja se također ubraja među premijere Talijanske drame, dok će isti ansambl i predstojeće sezone reprizirati Goldonijevu komediju »La Baruffe Chiozzotte/ Ribarske svađe«, čiju režiju također potpisuje Donin.</p>
<p> Ljubitelji opere ove će sezone imati priliku vidjeti jedno posve novo izdanje »Carmen« Georgesa Bizeta, kojom ravna Nada Matošević, u režiji Jagoša Markovića. Glavne uloge na premijeri će pjevati Jadranka Jovanić i poznati Rus Nikolaj Doroškin. U svim ostalim opernim izvedbama izmjenjivat će se Dubravka Šeparović i Kristina Kolar, uz Sergeja Kiseljeva. Tu je i musical »Jalta, Jalta« autora Milana Grgića i Alfia Kabilja pod dirigentskom palicom Alana Bjelinskoga, a koju režira Bugarin Bojko Bogdanov. U tom komadu, najavljeno je, nastupit će velika pjevačka zvijezda, ali nije riječ o Severini.</p>
<p> Svečano će se obnoviti i »Trubadur« G. Verdija, kojim će ravnati dirigent Miroslav Homen, a režirat će ga Ches Thermann Urich. Opera će reprizirati »Nabucco«, »Rigoletto«, »Turčina u Italiji«, »Ljubavni napitak« i komičnu operu »Il signor Bruschino«. Balet će premijerno izvesti »Marquezomaniju« Saše Zurovca i »Željenu ljubav – dana samoća« koreografa i redatelja Gagika Ismailiana. Reprizirat će Zurovčev rad »Volite li Brahmsa?«.</p>
<p> »Upravo ta mreža isprepletena od spomenutih djela osnova je našeg pitanja i našeg traženja odgovora: kako putem osjećanja otvoriti granice slobode«, poručila je publici intendantica Gotovac.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Kuznjecova produžila ruski »stampedo«</p>
<p>»Želim posvetiti ovaj naslov svim žrtvama 11. rujna u New Yorku i 1. rujna u Beslanu. Teško je bilo izlaziti na teren i uživati u tenisu kad znate što se dogodilo u vašoj zemlji« rekla je 19-godišnja Kuznjecova</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Nesuđena biciklistica Svetlana Kuznjecova više nije »samo jedna od Ruskinja«. Nakon Anastazije Miskine u Roland Garrosu, Marije Šarapove u Wimbledonu, tenisku besmrtnost je dostigla i 19-godišnja Kuznjecova 6-3, 7-5 pobjedom u finalu US Opena. Ruski stampedo »melje« sve ispred sebe, prije ove sezone nijedna Ruskinja nije osvojila Grand Slam naslov, a sada okupiraju polovicu »top 10« kluba.</p>
<p>I dok je Kuznjecova uživala potpunu anonimnost – 90 minuta prije početka finala šetala je teniskim centrom, nitko je nije pitao za autogram ili slikanje – Dementiejeva je nakon ruskog finala u Parizu bila i dio ruskog finala u New Yorku. Ipak, morat će čekati treću priliku za Grand Slam naslov.</p>
<p>Uoči subotnje završnice u udarnom terminu Kuznjecova je ponajviše bila poznata kao partnerica Martine Navratilove u parovima. Legendarna tenisačica pomogla joj je vrijednim savjetima.</p>
<p>– Zahvaljujem Martini. Uzela sam njene riječi sa mnom na teren, pobijedila je u svom prvom Grand Slam finalu, i ja sam uspjela isto, rekla je Kuznjecova, pokazala prema crnoj traci na majici i dodala:</p>
<p>– Želim posvetiti ovaj naslov svim žrtvama 11. rujna u New Yorku i 1. rujna u Beslanu. Teško je bilo izlaziti na teren i uživati u tenisu kad znate što se dogodilo u vašoj zemlji.</p>
<p>Novinari su nakon finala u šali dobacili kako su je prije očekivali u borbi za olimpijsko zlato prije dva tjedna, ali ne u tenisu, već u biciklizmu. Kuznjecova, naime, dolazi iz biciklističke obitelji. Majka Galina je šesterostruka svjetska prvakinja, otac Alksandr je olimpijski trener, dok je brat Nikolaj osvojio srebro u Atlanti 1996. godine. Očito je genetski naslijedila »biciklističke noge«, vrlo pokretne i spretne. Kuznjecova se okušala u biciklističkoj utrci, no ipak je izabrala tenis. Otac je sa 15 godina poslao u Barcelonu kod Sergija Casala, s kojim i danas uspješno surađuje.</p>
<p>– U tenisu se mogu izraziti. To je kao kad pjevač pjeva pjesmu iz srca, obrazložila je Kuznjecova svoj životni izbor.</p>
<p>Prije US Opena nije imala većih uspjeha na Grand Slam turnirima, ove godine je iz Melbournea i Londona otišla nakon prvog kola. Ali u New Yorku je dočekala svojih pet minuta, do polufinala nije izgubila nijedan set. Razornim udarcima s osnovne linije, garnirane odličnim kretanjem slomila je konkurenciju, protiv Dementijeve je zabila 37 »winnera«. U finalu je iskoristila slab drugi servis suparnice, koja se cijeli turnir mučila s početnim udarcem, no do završnice je sve nadoknadila »winnerima«, kojih je u subotu upisala tek sedam.</p>
<p>Osim što je postala najniže postavljena tenisačica koja je otišla do kraja na US Openu, Kuznjecova ima priliku osvojiti i turnir parova sa Jelenom Lihovčevom.</p>
<p>l Rezultat, tenisačice, finale: Kuznjecova (9) – Dementijeva (6) 6-3, 7-5. I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dirk Nowitzki njemačka lokomotiva</p>
<p>Kako bi kvalifikacije »ostatka« Europe bile zanimljive potrudile su se neke zvijezde NBA lige koje su odlučile još jedno ljeto provesti s nacionalnom momčadi i igrati po košarkaški egzotičnim zemljama poput Estonije, Belgije, Portugala, Poljske...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbolje europske reprezentacije, Litva, Italija, Španjolska, Grčka i SCG na odmoru su nakon Olimpijskih igara i mirno čekaju EP sljedeće godine. Kako bi kvalifikacije »ostatka« Europe bile zanimljive potrudile su se neke zvijezde NBA lige koje su odlučile još jedno ljeto provesti s nacionalnom momčadi i igrati po košarkaški egzotičnim zemljama poput Estonije, Belgije, Portugala, Poljske...</p>
<p>Njima nije bilo teško odvojiti dane dragocjenog odmora uoči »naporne NBA sezone « pa tako na primjer u rujnu možemo u Kijevu vidjeti Dirka Nowitzkog kako se nadmeće protiv Ukrajinaca ili kako ubacuje 32 poena i donosi pobjedu protiv Mađarske, momčadi s kojom se Njemačka mučila cijelu utakmicu. </p>
<p>»Najvažnije je plasirati se na EP«, kazao je skromni Nowitzki koji u Dallas Mavericksima igra za ugovor vrijedan 90 milijuna dolara. Najbolji njemački košarkaš je zbog reprezentacije stalno u sukobu s vlasnikom kluba Markom Cubanom koji bi bio najsretniji kad ne bi postojale nikakve nacionalne momčadi, nikakva europska i svjetska prvenstva, i kada Nowitzki nikad ne bi napustio granice Teksasa. </p>
<p>Od ostalih najpoznatijih igrača iz američke profesionalne lige, reprezentativne utakmice odlučili su igrati Giričekovi suigrači iz Utah Jazza. Andrej Kiriljenko igra za Rusiju, doduše samo u domaćim utakmicama, dok se Mehmet Okur znoji u turskom dresu. Slovence pak predvodi Radoslav Nesterovič, igrač San Antonija. Sve te reprezentacije, Njemačka, Turska i Slovenija, uvjerljive su u svojim skupinama. Njihove zvijezde nisu razmišljale da bi momčadi i bez njih, što je vjerojatno točno, došle na europsku smotru. </p>
<p>Drugačijeg su razmišljanja Francuz Tony Parker i hrvatski reprezentativac Gordan Giriček. I dok nas previše ne zanimaju razlozi francuskog razigravača i zvijezde Spursa, Giriček je pred izbornika Nevena Spahiju prosuo argumente kako je već deset godina u reprezentativnom pogonu i kako se želi dobro odmoriti pred zahtjevnu sezonu u Jazzerima, sezonu u kojoj je potpisao ugovor života vrijedan 16 milijuna dolara. No, Giriček će ovo ljeto nastojati što prije zaboraviti, umjesto odmora, zbog obiteljskih problema sve se za hrvatskog košarkaša pretvorilo u noćnu moru. Možda bi mu bilo bolje da je 40-ak dana, jer bi sigurno imao popust kod Spahije, proveo u reprezentaciji koja ovog ljeta stvara nove temelje. Ovako, Giriček će sljedećeg ljeta možda biti »strano tijelo« u momčadi u kojoj će glavnu riječ preuzeti neki novi klinci. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Barrichello napokon ispred Schumachera</p>
<p>Fernando Alonso do 41. kruga kandidirao je za deveti podij u karijeri, no prebrz ulazak u zavoj koštalo ga je izletanja sa staze i utrke. Potom je Schumacher prestigao Buttona i Ferrarijevo dvostruko slavlje moglo je početi</p>
<p>MONZA</p>
<p> – Rubens Barrichello i Michael Schumacher dvostrukom su pobjedom zaokružili uspješan vikend u Monzi. Treći i četvrti bili su BAR-ovi vozači Jenson Button i Takuma Sato.</p>
<p>Unatoč vrtnji na samom početku utrke, koja ga je nakon starta koštala 12 mjesta (u prvom krugu je bio 15.) Michael Schumacher sigurno se dovezao do novih osam bodova.</p>
<p> Strategija Ferrarijevih vozača i u ovoj je utrci bila složena na način »sa Schumacherom ćemo na sigurno, a Barrichella ćemo staviti na kocku«. Tako je sedmerostruki svjetski prvak, kao i većina favorita, u utrku krenuo s gumama za suhu pistu, dok je Barrichellov ulazak u utrku, s prve pozicije, bio na intermedium gumama. Kiša nije pala i do tada vodeći Brazilac u petom je krugu prvi puta morao u boks radi promjene guma.</p>
<p>Noćna mora McLaren-Mercedesa nastavila se izlijetanjem pobjednika VN Belgije Kimija Raikkonena u 13. krugu, a da u McLarenu smiješak, ipak ne bude previše kiseo pobrinuo se veteran David Coulthard zauzevši šesto mjesto. Spomenimo i to da se Gianmariji Bruniju u 31. krugu u boksu zapalio bolid, no prve informacije iz Monze kazuju da je Talijan prošao bez ozljeda. Fernando Alonso do 41. kruga kandidirao je za deveto pobjedničko postolje u karijeri (bio je drugi), no prebrz ulazak u zavoj koštao ga je izlijetanja sa staze i utrke. Potom je Schumacher je prestigao Buttona i Ferrarijevo dvostruko slavlje moglo je početi...</p>
<p> l Poredak: 1. Barrichello (Ferrari) 1:23.348, 2. M. Schumacher (Ferrari) +1.3 s, 3. Button (BAR-Honda) +10.1, 4. Sato (BAR-Honda) +15.3, 5. Montoya (BMW-Williams) +32.3, 6. Coulthard (McLaren-Mercedes) +33.4, 7. Pizzonia (BMW-Williams) +33.7, 8. Fisichella (Sauber) +35.4... ukupni poredak vozača: 1. M. Schumacher 136 bodova, 2. Barrichello 98, 3. Button 71, 4. Trulli 46... ukupni poredak konstruktora: 1. Ferrari 234 boda, 2. BAR-Honda 94, Renault 91, 4. BMW-Williams 60... K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamov rezultat jači od igre</p>
<p>Nasuprot maksimirskih nogometaša se ljuljkao posve grogirani i mamurni Hajduk, beskrvna momčad s kojom bi se te večeri zasigurno poigrao i trećeligaš Graničar Gradip iz Tučenika. Dakako, malo pretjerujemo, ali istina je da se ovakav mlitavi Hajduk naprosto namjestio Dinamu »na volej«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pomalo je nezgodno prigovarati momčadi koja je (napokon) nekoga pobijedila, a pogotovo kad je svoga protivnika rezultatski dotukla. A Dinamo je, dakle, u subotnjem prvenstvenom derbiju u Maksimiru s lakoćom svladao Splićane čak sa 3-0, time upisao tek drugu pobjedu u sedam prvenstvenih dvoboja, ali i najavio izranjanje iz krize u kakvu je bio utopljen praktički od starta same sezone.</p>
<p> Pitanje je, međutim, je li sama igra »plavih« doista sukladna euforiji kakva je zapljusnula kompletnu momčad i klupsko vodstvo nakon ove pobjede. Slavlje je bilo tako »raspojasano« da bi netko neupućen mogao pomisliti da se Dinamo upravo plasirao u Ligu prvaka. A zapravo se tek popeo u »ligu za prvaka«, skočivši sa sedmog na peto mjesto prvenstvene ljestvice. Najbitnije je, valjda, pobijediti Hajduk.</p>
<p> Pitanje je, nadalje, je li onakva subotnja igra dostatna za skorašnje europske ispite. Doduše, možda bi i mogla biti dostatna za skromnu momčad švedskog Elfsborga, koji će u četvrtak gostovati u Maksimiru u prvom dvoboju prvog kola Kupa Uefe. No, što je s protivnicima iz nešto jače kategorije, koji bi Zagrepčane trebali dočekati u sljedećem krugu Kupa Uefe, kada slijedi natjecanje po skupinama? Preskoči li Šveđane, Dinamo će u Ligi Uefe, želi li ostaviti zapaženi dojam, morati ponuditi znatno više nego u subotu protiv Hajduka. Dakako, ne rezultatski, već igrački.</p>
<p> Nasuprot maksimirskih nogometaša se ljuljkao posve grogirani i mamurni Hajduk, beskrvna momčad s kojom bi se te večeri zasigurno poigrao i trećeligaš Graničar Gradip iz Tučenika. Dakako, malo pretjerujemo, ali istina je da se ovakav mlitavi Hajduk naprosto namjestio Dinamu »na volej«.</p>
<p> Nije nam sad namjera umanjiti uspjeh novog trenera Nenada Gračana i njegovih nogometaša, ali dojma smo da su kreativni kapaciteti maksimirske momčadi znatno veći. Pozitivno je tek što su sada, za razliku od dosadašnjih utakmica, ipak pokazali natruhe svojih nesporno velikih potencijala. Osim toga, sasvim je jasno da novi trener u nepuna dva tjedna, koliko je prošlo od njegovog dolaska na maksimirsku klupu, jednostavno ne može servisirati stroj onako kako bi i sâm želio. Za takvo što mu ipak treba ponešto vremena, ali utakmica protiv Hajduka pokazala je da je Gračan - na dobrom putu.</p>
<p> Sada će biti zanimljivo vidjeti kako će momčad reagirati u kontinuitetu. Iako su rezultatski pomeli Splićane, maksimirski će nogometaši i u četvrtak protiv Elfsborga biti pod jednako teškim psihološkim pritiskom kao što je to bio slučaj uoči subotnjeg derbija. Jedina je razlika u tome što su subotu dočekali u žestokom grču, deprimirani serijom slabih rezultata i jedva gledljivih nastupa, dok će se Šveđanima suprotstaviti osokoljeni uvjerljivom pobjedom u derbiju. No, golemi pritisak ipak nije nestao, s obzirom da je pred »plavima« imperativ prolaska prvog kola Kupa Uefe i ulaska u ligaški dio natjecanja. Samo, Elfsborg će zasigurno pružiti žešći otpor nego momčad »bijelih«. Zapravo, »blijedih«...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rođaci »potopili« Hajduk</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sjajnim »kolibarskim« akcijama Dinamo je u subotnjem maksimirskom derbiju posve razmontirao Hajduk. Kolibe Gornje su, naime, mjestašce pet kilometara udaljeno od Bosanskog Broda, mjestašce koje je u subotnjem derbiju bilo zastupljeno sa čak dvojicom svojih predstavnika. Junak utakmice Veldin Karić i njegov bratić Edin Mujčin generatori su uvjerljive Dinamove pobjede.</p>
<p> – Ma, nas dvojica zajedno funkcioniramo još od malih nogu. Uostalom, moj otac i njegova majka su brat i sestra. Već smo se zafrkavali da su to bile »kolibarske akcije«, smijao se Karić dan nakon sjajnog debija u dresu maksimirskoga kluba. – Ovo je fantastičan osjećaj. Bolju premijeru nisam mogao ni sanjati. Istina, mislio sam da će Hajduk biti jači, pogotovo zato što je ovo derbi. Ali, istina je i to da im nismo pružili priliku da se razmašu, s obzirom na to da smo već u osmoj minuti vodili sa 2-0. Nisu više znali što će ni gdje će.</p>
<p> Ovako nadahnuta Karićeva igra pomalo nas je i iznenadila, s obzirom da je gotovo tri mjeseca bio bez kluba. Skrasio se tek prošloga tjedna dolaskom u Dinamo.</p>
<p> – Radio sam sa svojim kondicijskim trenerom Daliborom Kišićem. Posljednja dva i pol mjeseca smo uglavnom radili na fizičkoj pripremi, a nešto manje s loptom. U tri sam mjeseca smršavio 12 kilograma. Trenirao sam triput dnevno.</p>
<p> Malo je, međutim, nedostajalo da u subotnjem derbiju Karić čini nered u suprotnom kaznenom prostoru, onom Dinamovom. Maksimirski ga je klub, naime, u posljednji trenutak »oteo« pred Hajdukom, koji je bio ustrajan u nakani da angažira osebujnog Varteksovog napadača.</p>
<p>– Ma, bilo je nekih priča, ali ništa konkretno. Pravi su razgovori uslijedili tek s Dinamovim dopredsjednikom Zdravkom Mamićem nakon što je klubu loše krenulo u prvenstvu. Razgovarali smo i sve brzo riješili.</p>
<p> U kratkoj retrospektivi svoje karijere Karić izdvaja dvojicu trenera - Miroslava Blaževića koji ga je trenirao u Varteksu i Nenada Starovlaha, nekad popularnog igrača i trenera sarajevskog Željezničara. Karić je, naime, u posljednjoj sezoni u ligi bišve Jugoslavije igrao za Željezničar gdje mu je »cimer« bio ario Stanić. Štoviše, Starovlah je Kariću svojedobno - spasio život!</p>
<p> – Bilo je to vrijeme rata, srpska mi je vojska uletjela u stan u Sarajevu, strpali su me u konvoj i odveli na Pale. Stavili su mi lisice i pričalo se da mi ostaje još možda samo sat vremena života. Tada su me spasili Starovlah i bivši poznati vratar i trener Ilija Pantelić iz Vojvodine. Organizirali su helikopter koji me pokupio na Palama i odveo u Beograd. Odigrao sam tada jednu sezonu za Vojvodinu. Imao sam godinu dana teških trauma nakon te epizode, ali je srećom sada sve prošlost.</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poljudska kriza je golema</p>
<p>Ovaj derbi je pokazao kako je trener Slišković izabrao težak put do uspjeha. Traži od igrača da više razmišljaju o nadigravanju nego o destrukciji i izgleda da nije spreman na kompromise. No pitanje je mogu li igrači koji se trenutačno nalaze na Poljudu odgovoriti tim zahtjevima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hajduk je razočarao u subotnjem derbiju, što najbolje oslikava i rezultat, konačnih 3-0 za Dinamo. Kapitulacija je začinjena jednom neobjašnjivom nemoći, pa nije niti čudo da među igračima Hajduka vlada rezigniranost. Svi se slažu da Splićani nisu bili ravnopravni protivnik Dinamu i da ovako slabo izdanje ne nudi nadu u bolje sutra.</p>
<p>S druge strane u maksimirskom taboru ova pobjeda je dočekana kao izlaz iz krize. Novi strateg Dinama Neno Gračan, bivši igrač i trener Hajduka, u samo dva tjedna uspio je svoje ideje poput discipline u izvršavanju zadataka, čvrste igre u obrani i okomitih napada prenijeti igračima i stoga može uživati u uspješnom startu na klupi zagrebačkog kluba. S druge, pak, strane Blaž Slišković je bio zauzet reprezentacijom BiH-e, te se čini da se tijekom utakmice informirao o mogućnostima pojedinaca. Vjerojatno je očekivao da njegovi izabranici mogu mnogo više, i pojedinačno i kolektivno, kada mu je ideja vodilja za Maksimir bila samo nadigravanje. Tražio je da se kratkim dodavanjima osvaja teren, što se pokazalo utopijom.</p>
<p>Problem se pokazala i obrana (s četiri igrača u liniji), koju je lucidni Karić s lakoćom izigravao. I sam Slišković je bio iznenađen slabostima Hajduka.</p>
<p>– Ovo nije niti H od Hajduka. Jako sam razočaran i ne preostaje nam ništa drugo nego da se motiviramo za daljnji rad. U ponedjeljak ću porazgovarati s predsjednikom Grgićem, ova utakmica mi je dodatno otvorila oči. Moj prethodnik je slagao momčad za sustav 3-5-2 i čini mi se da ću i ja morati ići u tom smjeru.</p>
<p>Činjenica je, kako je Slišković dosta riskirao gurnuvši u vatru Maksimira momčad u novom sustavu, zatim zaigravši otvorenog garda i s mnogo igrača debitanata u derbiju (Kale, Šuto, Bartulović, Lovrek, Bušić, Grgurović, Žilić, Damjanović). Također, i neke taktičke inovacije nisu pronašle plodno tlo poput one s Šutom na lijevom boku. Hajdukov trener je ubrzo uvidio slabosti, mijenjao je, no dobitnu kombinaciju tijekom utakmice nije pronašao. Ovaj derbi je pokazao da je Slišković izabrao težak put, traži od igrača da više razmišljaju o nadigravanju nego o destrukciji i izgleda da nije spreman na kompromise. No pitanje je mogu li ovi igrači odgovoriti zahtjevima. Hajduk je već tri puta poražen, ima samo deset bodova i težak raspored (u idućih sedam utakmica čak pet puta gostuje), pa prema tome nema ni puno prostora ni vremena za čekanje uspješnijih dana. Kriza je odavna stisnula Poljud, ispadanje iz Europe duboka je rane koje ne zacijeljuje. Jer je rezultatski krah doveo do propuha u blagajni, a bivši igrači pritišću potraživanjem dugovanja. Tako Bule preko Arbitražne komisije potražuje oko 100 tisuća eura, a očekuje se da će istu stvar učiniti i Krpan, Deranja, Andrić, Vuković (svaki po 100 tisuća eura). A, 13. rujan dolazi i Mornar sa zahtjevom za isplatu 900 tisuća eura (raspodjela transfera u Sevillu). Prema tome problema je na Poljudu je milijun, a ovaj maksimirski poraz samo je nova sol na duboku ranu.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Nadmudrivanja oko »nemogućeg rata« u Iraku</p>
<p>Optužujući Busha da je Ameriku u Iraku uvukao u rat protiv terorista kojih tamo ne bi bilo da nije bilo američke invazije, Kerry ne vidi, ili barem ne iznosi, svoje viđenje mogućeg izlaza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ni najnovije ispitivanje javnoga mnijenja (CNN-Gallup) koje je obuhvatilo uzorak od 1019 ispitanika, u kojem je Busheva prednost pred Kerryjem sada nešto manja i iznosi 52:45 posto, u predizbornim »štabovima« i među analitičarima ne drži se još previše indikativnim, čak ni vjerodostojnim. Prava se kampanja tek zahuktava, i u narednim će se danima vidjeti kako na birače djeluju, recimo, otkrića o Bushevim vojnim dosjeima iz kojih se vidi da je George W. Bush ne samo izbjegao odlazak u Vijetnam već je i služenje u teksaškoj nacionalnoj gardi, zahvaljujući vezama i raznim makinacijama, zapravo »razvodnio« ne ispunivši obveze koje je preuzeo.</p>
<p>Ako je Bush i dobio stanovitu prednost pred Kerryjem namećući u kampanji teme poput nacionalne (ne)sigurnosti i obrane od terorizma, vjeruje se da bi sada Kerry mogao uzvratiti udarac naglašavajući upravo skandale u vezi s Bushem koji sada zbunjuju javnost. Veliki vođa Bush je, čini se, nečasno izbjegao služenje domovini potkraj šezdesetih i početkom sedamdesetih. Kerry je, dakako, spreman iskoristiti taj skandal u pokušaju da uvjeri birače kako je Bush, a ne on, opasnost za Ameriku.</p>
<p>Zasad se Kerry još zadržava na općim mjestima. On tako ovih dana izravno povezuje rat u Iraku s američkom domaćom politikom nudeći podatak da je taj rat donio 200 milijardi dolara manjka u proračunu i da se taj manjak sada nadoknađuje zakidanjem obrazovanja i zdravstvenog osiguranja. Također u tom kontekstu, Kerry je sad još naglašenije i efektnije definirao Busha kao predsjednika čije srednje ime (W) znači »wrong« (krivo, pogrešno): krivi odabiri, krivi smjer u kome vodi Ameriku, i krivi vođa Amerike. Govoreći ovih dana u New Orleansu pred crnim baptističkim svećenicima, Kerry je čak optužio Busha da vraća zemlju u vremena »dviju razdvojenih i nejednakih Amerika«.</p>
<p>Bush, s druge strane, još može računati na stanovit uspjeh svoje efektne konstrukcije o Kerryju kao »nestabilnom čovjeku koji zapravo ne zna što hoće«. On pritom navodi: »Kerry je najprije glasovao za rat u Iraku, ali je poslije rekao kako predsjednik taj rat zloupotrebljava. Kerry je glasovao protiv 87 milijardi dolara poslijeratne pomoći Iraku, prosvjedujući tako zbog »lošeg Busheva planiranja i posljedica koje bi to imalo po američki proračun«; Kerry je, nadalje bio izjavio kako bi i opet glasovao za rat u Iraku, sve kada bi i znao ono što znamo danas. Naime, da Saddam nije imao oružje za masovno uništavanje. No, nakon svega toga Kerry rat u Iraku naziva 'krivim ratom na krivome mjestu i u krivo vrijeme'«.</p>
<p> Kerry i demokrati i dalje misle kako se rat u Iraku pretvorio u nešto drugo, različito od onoga što je i Kerry podržavao, naime od rata protiv terorizma. Kerry ovih dana pojašnjava kako pritom misli na činjenicu da se taj rat sveo na borbu protiv terorista kojih u Iraku prije američke invazije nije bilo.</p>
<p>Činjenica je da nakon knjige Michaela Moorea, pogotovo nakon njegova filma »Fahrenheit 9/11«, sve više Amerikanaca (a Kerry ih u to stalno uvjerava) počinje vjerovati kako im je Bush »prodao« rat u Iraku kao navodni odgovor na terorističke napade od 11. rujna. No, činjenica je također, a to potvrđuje i jedna anketa Newsweeka od prošloga tjedna, da 42 posto anketiranih i dalje vjeruje kako je Saddam Hussein bio izravno povezan s tim terorističkim napadima.</p>
<p>Pozivajući se na vrlo nametljive paralele između Vijetnama i Iraka, komentator The New York Timesa Bob Herbert podsjeća kako je Bush doveo američke trupe u Iraku u nemoguću situaciju: »Ako vam nije dopušteno pobijediti u ratu, na koncu ćete ga izgubiti. U Vijetnamu, iz mnogo razloga, SAD se nikad nije upustio u totalni rat, iako protivnik jest. Nakon sedam godina i 58.000 poginulih, Amerika je digla ruke od Vijetnama. SAD također ne želi niti smije ući u totalni rat u Iraku. No, za tamošnje ljude oni su utjelovljenje zla. Ono što su za Iračane ubojstva, za Washington su - kolateralne štete. Za drugu stranu to je totalni rat.«</p>
<p>Predsjednik Bush, i to je činjenica, nikad nije govorio Amerikancima kako bi se trebali pripremiti na dugotrajni rat u Iraku i daljnje eskalacije tamošnjeg nasilja. U kampanji u kojoj se kao glavna, najvažnija, ako već ne i jedina tema nameće rat protiv terorizma i rat u Iraku (kao pitanje nacionalne američke sigurnosti), u kampanji u kojoj dominira dilema tko je bolji vođa Amerike u vremenima rata i ugroženosti, ni Bush ni Kerry nisu ponudili precizniji plan o vraćanju američkih trupa kući. Kerry je tek najavio kao svoj cilj da na kraju prvog predsjedničkog mandata, ako uđe u Bijelu kuću, vrati trupe kući, ali ni on nije iznio nikakve pojedinosti takvog plana (ukoliko je to plan).</p>
<p>Tako se, paradoksalno, glavna dosadašnja tema američke predizborne kampanje svodi na dilemu - tko je bolji vođa: onaj koji ne vidi kako završiti rat u Iraku i izbjeći daljnje eskalacije, ili onaj drugi, koji to također ne vidi ...</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rat protiv boraca za prava životinja</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska tajna služba MI5 sprema se ubaciti svoje agente u redove boraca za životinjska prava i »oslobođenje životinja« (»animal lib«). Vlasti na Otoku već neko vrijeme razmišljaju o tome, premda još nisu donijele konačnu odluku. </p>
<p>No neki vodeći proizvođači lijekova traže od njih da poduzmu određene mjere, prijeteći da će u suprotnom prestati ulagati u istraživanja u Britaniji. Istraživački laboratoriji u kojima se lijekovi iskušavaju na životinjama već su, naime, dugo na meti napada britanskih boraca za životinjska prava. </p>
<p>Ako odluči infiltrirati se među ekstremne sljedbenika animal liba, MI5 će to učiniti ne samo radi zaštite nacionalne sigurnosti nego i gospodarskih interesa. Samo jedna od farmaceutskih tvrtki koja prijeti povlačenjem, GlaxoSmithKline ulaže godišnje više od milijardu funti u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Borci za životinjska prava tvrde da životinje osjećaju bol jednako poput ljudi. Bore se protiv ispitivanja lijekova i kozmetičkih proizvoda na životinjama, a ratuju i protiv lovaca, pogotovo onih koji love lisice uz pomoć pasa. Riječ je o posebno okrutnom obliku lova, gdje psi izmrcvare i rastrgaju svoj plijen. </p>
<p>Još od 1970-tih godina, britanska se policija pokušava obračunati s ekstremnijim pripadnicima animal liba. Zadatak joj nije lak, jer su se te grupe, ugledavši se na IRA-u, organizirale u male, konspirativne ćelije. Riječ je, dakle, o mreži koju je teško razbiti. Borci za zaštitu životinja vješti su i u izigravanju zakona. Kad je donijet zakon po kome tijekom demonstracija ne smiju nositi maske, kako bi ih policija mogla snimiti, počeli su lice kamuflirati bojom. Standardna taktika tih grupa godinama je bilo podmetanje manjih požara i provaljivanje u laboratorije. Znali su provaljivati i na farme gdje se kune uzgajaju radi krzna, te životinje puštati na slobodu. Specijalna podvrsta su tzv. saboteri lova koji ometanjem lovaca pokušavaju spriječiti lov na lisice i druge životinje. </p>
<p>Zadnjih godina borci za oslobođenje životinja postali su agresivnji pa su u napadima na laboratorije počeli koristiti i bombe. Bilo je i više primjera podmetanja bombi pod automobil nekog znanstvenika koji eksperimentira sa četveronošcima, ali srećom do sada nitko nije poginuo. Militantni animal lib danas postaje sve veća prijetnja, smatraju britanske vlasti. Britanska vlada razmišlja međutim i o tome da zabrani lov na lisice. To je izazvalo bijes među strasnim lovcima koji su tijekom vikenda demonstrirali pred Chequersom, ladanjskom rezidencijom premijera Tonyja Blaira. Demonstracije su održane u trenutku kad se premijerova supruga Cherie spremala proslaviti svoj pedeseti rođendan i očekivala brojne uzvanike. </p>
<p>Pobornici lova blokirali su na nekoliko sati sve ceste oko Chequersa. Svoju su blokadu dignuli tek nakon što je premijer Tony Blair primio dvije predstavnice lovačkog lobija, koje je pozvao da s njima malo popriča uz kamin. </p>
<p>Vlada bi zabranu lova na lisice htjela odgoditi na dvije godine, ali to neće zadovoljiti ni protivnike ni pobornike tog sporta. Sve što je vezano za životinje na Otoku se shvaća veoma ozbiljno, pa može pobuditi jake strasti i izazvati političke potrese. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rice i Rumsfeld »već 2002. znali za zlostavljanja iračkih zatvorenika« </p>
<p>Novinar magazina »The New Yorker« tvrdi da se »korijeni skandala u Abu Ghraibu ne kriju u optužbama protiv nekolicine pripadnika američke vojske«, nego »u pouzdavanju Georgea Busha i Donalda Rumsfelda da u borbi protiv terorizma provode tajne operacije i koriste silu po načelu »oko za oko« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Viši vojni i državni dužnosnici zaduženi za nacionalnu sigurnost u Bushevoj administraciji još 2002. i 2003. godine bili su upozoravani od strane svojih podređenih suradnika da se irački zatvorenici zlostavljaju i u bazi Guantanamo na Kubi i u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. </p>
<p>To tvrdi novinar uglednog američkog magazina The New Yorker Seymour Hersh koji je među prvima pisao o detaljima zlostavljanja iračkih zatvorenika od strane američkih čuvara. Najnoviju optužbu koja tereti članove Busheve administracije iznio je u knjizi »Lanac zapovijedanja: Put od 9/11 do Abu Ghraiba«, čije je objavljivanje najavio nedjeljni The New York Times. </p>
<p>Hersh tvrdi da su CIA-ini analitičari koji su posjetili zatvor u Guantanamu na Kubi krajem ljeta 2002. napisali izvješće o zlostavljanjima koja su privukla pozornost generala Johna Gordona, zamjenika savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice. Međutim, nakon što je Gordon zatražio da se slučaju posveti pozornost, a Rice o izvješću razgovarala s ostalim višim dužnosnicima, uključujući i ministra obrane Donalda Rumsfelda, ništa se nije promijenilo, tvrdi Hersh koji se poziva na anonimne izvore čija autentičnost se ne može provjeriti. Hersh također tvrdi da su vojni časnici uključeni u operacije u Iraku doznali za zlostavljanja u Abu Ghraibu u studenome i o tome izvijestili svoje nadređene, regionalnog zapovjednika generala Johna Abizaida i Lancea Smitha. Pentagon je također ostao gluh na primjedbe agenata FBI-ja koji su svoje nadređene upozorili da se na Kubi zlostavljaju zatvorenici. Hersh, koji je dobio priznanja 1969. godine za svoja otkrića masakra koja su američki vojnici napravili nad vijetnamskim civilima u selu My Lai, knjigom želi dokazati da »korijeni skandala u Abu Ghraibu nisu u optužbama protiv nekolicine pripadnika američke vojske«, nego »u pouzdavanju Georgea Busha i Donalda Rumsfelda da u borbi protiv terorizma provode tajne operacije i koriste silu po načelu »oko za oko«. Štoviše, Hersh smatra da je postojao tajni program uhićenja i ispitivanja terorista koji je na koncu doveo do zlostavljanja zatvorenika. </p>
<p>Pentagon je odbacio Hersheve optužbe kao »neutemeljene« jer se iznijete optužbe ne mogu provjeriti neovisnim kanalima, pa tako niti Hersheva tvrdnja da je za postojanje tajnog plana uhićenja i ispitivanja zatvorenika dobio potvrdu visokog člana Kongresa koji čak tvrdi da je Bush o tome u službenom dokumentu izvijestio Kongres. U obranu svog novinara stao je urednik The New Yorkera David Remnick rekavši da u je urednički običaj magazina da »pita novinara tko su neimenovani izvori, koji bi im mogli biti motivi i mogu li svoje tvrdnje dokazati«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Powell: Nije bilo nuklearne eksplozije u Sjevernoj Koreji</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjeverna Koreja »nije izvela nuklearni pokus« prema »informacijama koje posjedujemo«, izjavio je u nedjelju američki državni tajnik Colin Powell, nakon tajanstvene eksplozije koja je prije nekoliko dana zabilježena u toj zemlji.</p>
<p> Powell je za tv-postaju NBC izjavio da u ovom trenutku nije moguće utvrditi je li Sjeverna Koreja »kadra izvesti nuklearni pokus ili nije«. »Ako jest, mislim da će njihovi susjedi biti više zabrinuti od Sjedinjenih Država«, dodao je državni tajnik.</p>
<p> Powell je odgovarao na pitanje o informacijama južnokorejske agencije Yonhap koja se poziva na kineske izvore, a govore o snažnoj eksploziji na sjeveru Sjeverne Koreje.</p>
<p> »Trebamo ukloniti nuklearno oružje s Korejskog poluotoka, na način koji se može provjeriti i koji neće dati povoda sumnji«, dodao je Powell.</p>
<p> New York Times je u nedjelju prenio da su američke obavještajne službe zabilježile sumnjivo kretanje opreme u blizini nekolicine zabačenih sjevernokorejskih naselja koja bi, drže analitičari, mogla biti centri za nuklearne pokuse.</p>
<p> No, različite obavještajne službe ne slažu se u tumačenju tih kretanja. Nije otkriven nikakav kabel koji vodi u podzemne prostorije, što bi bio opipljiv dokaz za pripremu nuklearnog pokusa, tvrdi list.</p>
<p> Tri niza pregovora između Sjeverne Koreje, njezinih susjeda i SAD-a od kolovoza 2003. nisu doveli do rješavanja krize koja je izbila prije dvije godine, kada je SAD objavio da Pjongjang nastavlja raditi na tajnom programu obogaćivanja urana.</p>
<p>Južnokorejski ministar ujedinjenja Chung Dong Young zadužen za međukorejske odnose, u nedjelju ujutro je rekao da je primio »nepotvrđeno izvješće o tragovima eksplozije u Sjevernoj Koreji«, što je bila prva službena reakcija na izvješćivanja medija o eksploziji koja se dogodila prošlog četvrtka.</p>
<p>Radioaktivna razina nije porasla u Vladivostoku, 150 kilometara sjeveroistočno od Sjeverne Koreje. </p>
<p>Navodno je eksplozija bila jača od one 22. travnja na stanici u Ryongchonu, na sjeverozapadu Sjeverne Koreje u kojoj je poginulo više od 150 ljudi, a 1300 je ranjeno, prema agenciji koja je izvijestila da je bio vidljiv golem oblak dima u obliku gljive i visok između tri i četiri kilometra.m. Sjevernokorejski režim, poznat kao najtajnovitiji na planetu, nije dosad objavio o nikakvoj nesreći.Sjeverna Koreja je nedavno izjavila da je reciklirala 8000 poluga nuklearnog goriva što bi joj, prema Sjedinjenim Državama, omogućilo izradu šest atomskih bombi, uz dvije za koje Amerikanci tvrde da ih već ima. Pjongjang je u središtu intenzivnih diplomatskih napora kojima ga se pokušava odvratiti od izrade atomskog oružja. Novi pregovori o toj temi trebali bi biti organizirani potkraj rujna u Pekingu u nazočnosti dviju Koreja, Sjedinjenih Država, Japana, Kine i Rusije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Islamski džihad postavio 24-satni ultimatum Berlusconiju </p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Jedna islamistička internetska stranica objavila je u nedjelju ujutro priopćenje koje se pripisuje do sada nepoznatoj skupini Islamski džihad u Iraku, a u kojem je ta skupina postavila 24-satni ultimatum Italiji da povuče svoje postrojbe iz Iraka jer će u suprotnom pogubiti dvije otete talijanske humanitarne djelatnice. »Nakon isteka ultimatuma od 12 sati koji smo odredili talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju, dajemo novi 24-satni ultimatum od objavljivanja ovog priopćenja, i ako se talijanske postrojbe ne povuku, primijenit ćemo Božju presudu i ubiti ih hladnim oružjem«, piše u priopćenju, čiju vjerodostojnost nije odmah bilo moguće potvrditi. Tim se tekstom na talijansku vladu prebacuje »potpunu odgovornost« za ono što se događa otetim Talijankama i tvrdi »da se će nastaviti borba sve do povlačenja svih nevjernika iz Iraka«. Simona Torretta i Simona Pari koje rade za nevladinu organizaciju »Most za Bagdad« otete su usred dana 7. rujna u središtu Bagdada, istovremeno kad i jedan Iračanin koji radi u istoj organizaciji i jedna Iračanka koja je vodila projekt u drugoj talijanskoj humanitarnoj organizaciji »Intersos«. Do sada je odgovornost za njihovu otmicu preuzela nepoznata organizacija Ansar al Zawahiri (pristaše Zawahirija, desne ruke bin Ladena). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sharon: Desnica potiče građanski rat</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon je u izjavi koju je u nedjelju prenio državni radio optužio krajnju desnicu da vodi »kampanju poticanja« građanskog rata u Izraelu. »Svjedoci smo vrlo teške kampanje poticanja. Tražim od ministra obrane (Shaoula Mofaza) i unutrašnje sigurnosti (Guideona Ezre) da poduzmu mjere kako vojska ne bi bila umiješana u tu strašnu pojavu«, izjavio je Sharon u govoru na početku tjednog zasjedanja svog kabineta. »Ta se pojava mora prekinuti. Tražim od svih, a naročito doseljenika, da rade na okončanju te kampanje poticanja«, rekao je Sharon i dodao da su različita mišljenja legitimna. Sharon je aludirao je na desničare koji se suprotstavljaju njegovom jednostranom planu povlačenja iz Pojasa Gaze i četiri naselja na Zapadnoj obali sljedeće godine. Sharonovog plana o povlačenju. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Takvima ni notorni pijanci neće dati svoj glas, a kamoli oni s 0,5 promila </p>
<p>Krhotine svih mogućih malih i propalih strančica pred lokalne se izbore žele ugraditi u brod jedne veće koalicije, koji se upravo zbog njih već jednom raspao. Ponovno ga žele zalijepiti, a ljepilo je staro. Da bi se što prije ukrcali u taj brod njihovi su čelnici najglasniji protivnici HDZ-a, jer drže da je to ulaznica.</p>
<p>A jedini sloga obnove propale koalicije je ponovno isti: srušiti HDZ i ponovno doći na vlast! Oni ne nude ama baš ništa osim prozirnih insinuacija u kritici HDZ-a. Tvrdili su da će nas HDZ udaljiti od Europe i odvesti u izolaciju, a kad tamo HDZ je uspio tamo gdje oni nisu. Nakon toga koketiraju s euroskepticima. Uporno trube da će HDZ izigrati umirovljenike, ali umirovljenici prepoznaju tko ih je izigrao.</p>
<p> »HDZ ne zna nastaviti izgradnjom autocesta«, kažu, ali njemu se ni prije a ni sada niti jedna cesta nije rascvjetala kao ona varaždinska. »Ova vlada odustaje od gradnje autoceste do Dubrovnika«, a kad ta vlada to želi odmah nastaviti tada se bacaju klipovi »korupcije« pod noge toj istoj vladi i praktički odlaže početak izgradnje navedene ceste. U rečenici: »To će nas dočekati«, sve je rečeno.</p>
<p>Koristi se Zakon o prometu, da bi se, makar i po cijenu veće smrtnosti na našim cestama, pridobilo glasače »čašom vina«. Od besramnih usporedbi sa starim Grcima do »vino je hrana« i »to je dio naše mediteranske kulture« – sve same gluposti. </p>
<p>Nije mi poznato da su stari Grci vozili automobile, a vino ima kalorijsku vrijednost, ali nitko neće umrijeti od gladi ako ga ne pije prije vožnje. Još je veća bedastoća pozivanje na mediteransku kulturu, jer ako baš hoćete, pravi Mediteranci piju vino s vodom i rijetko se kada opijaju, i to uopće ne smatraju kulturom, nego navikom.</p>
<p>Onima koji takvom svojom »razigranošću« prelaze prag pristojnosti prema građanima Hrvatske ni notorni pijanci neće dati svoj glas, a kamoli oni s 0,5 promila koje zazivaju. </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Propusti u razredbenom postupku na Medicinskom fakultetu u Rijeci</p>
<p>Od 4. do 11. rujna brojni su mediji izvještavali o propustima tijekom razredbenog postupka na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Iako sam bio jedan od prvih profesora na tom fakultetu koji su upozorili na te propuste, sa žaljenjem sam pratio kako se od nedopustivih propusta struke ta priča u samo sedam dana pretvorila u navodni međustranački obračun, sukob profesorskih lobija, unutarstranački obračun, sukob bivšeg i sadašnjeg dekana, itd. </p>
<p>Budući da ni s kim na Medicinskom fakultetu u Rijeci nisam u sukobu, ne bih želio da se moja nedavna izjava u svezi s evidentnim i grubim propustom pri upisu studenata sada pokuša pretvoriti u političku intrigu.</p>
<p>Takvim izvještavanjem ne samo da je javnosti uskraćena istina, nego se svi oni koji su na bilo koji način uključeni u te nedopuštene radnje u neku ruku amnestiraju, jer na kraju ispada da je riječ samo o političkim namještaljkama »profesorskih lobija«. Nažalost, riječ je o mnogo grubljim i dalekosežnijim propustima.</p>
<p>Svatko je mogao na internetskim stranicama naših medicinskih fakulteta (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) pročitati imena, prezimena i bodove koje su na razredbenom ispitu pojedini kandidati ostvarili. U Rijeci je razredbeni postupak proveden posljednji i prijavilo se, među ostalima, i više od stotinu kandidata koji nisu prešli prag, tj. nisu zadovoljili minimalne kriterije za upis u Zagrebu, Osijeku i Splitu.</p>
<p>Dakle, na ta tri fakulteta ti kandidati ne samo da se nisu mogli upisati i studirati o trošku Ministarstva (poreznih obveznika), nego im zbog niske razine znanja nije omogućeno studiranje ni pod kojim uvjetima. </p>
<p>Da budem još jasniji, oni se ne bi mogli upisati u Zagrebu, Osijeku i Splitu čak i da su svi ostali kandidati odustali od upisa. Od preko stotinu takvih kandidata koji nisu zadovoljili minimalne kriterije na drugim fakultetima, njih više od 80 posto prelazi prag i ispunjava uvjete za upis u Rijeci.</p>
<p>U tome je tragedija tog razredbenoga postupka. Ako je razredbeni postupak bio dokazano neselektivan za tu veliku skupinu kandidata, vjerujem da sam opravdano postavio pitanje je li je bio selektivan i za ostale kandidate.</p>
<p>Dekanu zamjeram što je u početku pokušao propuste gurnuti pod tepih i što je one ljude koji su upozoravali na te propuste pokušao neutralizirati pričom o nepotrebnom narušavanje ugleda Fakulteta, a kasnije to pretvara i u priču o napadu na njega osobno. Tipičan pokušaj zamjene teza.</p>
<p>MILJENKO DORIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Potpuno je neistinito da sam Romima davao novac da idu u kafiće tražiti piće</p>
<p>U intervjuu s predsjednikom Hrvatskoga helsinškoga odbora prof. Žarkom Puhovskim (objavljenom u tjednom prilogu Panorama subotom, Vjesnik, 4. rujna 2004.) u jednom od pitanja novinar Andrija Tunjić kao činjenicu navodi tvrdnju koja je u potpunosti neistinita. Naime, u potpunosti je neistinito da sam bilo kada i bilo gdje Romima davao po 20 kuna da idu u kafiće tražiti piće te činio bilo što slično navedenome. </p>
<p>TIN GAZIVODA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Policija učinkovita u suzbijanju navijačkih nereda </p>
<p>Od ukupnog broja Hajdukovaca koji su pošli na utakmicu, deset posto završilo je u policiji umjesto na stadionu/Najveći incidenti nisu zabilježeni na samom stadionu i njegovoj okolici, već na ulazu u Zagreb i u Karlovcu/Ukupno privedene 144 osobe, 113 »tocidaša« i 31 domaći navijač </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prije, za vrijeme i poslije nogometne utakmice između Dinama i Hajduka koja je odigrana u subotu navečer u Maksimiru policija je zbog remećenja javnog reda i mira, tučnjave, posjedovanja droge i pirotehnike te alkoholiziranosti privela ukupno 144 osobe, od toga 113 Torcidaša te 31 Bad Blue Boysa, priopćio je u nedjelju načelnik Ureda načelnika PU zagrebačke Krunoslav Borovac.</p>
<p>Jake policijske snage posebno su budno motrile i na nerede na samom stadionu, gdje se iz policijskog stožera videokamera bilježio svaki incident. Policijske kamere su, naime, snimile oko dvadesetak mladića s upaljenim bakljama na sjevernoj, istočnoj i južnoj tribini te su njihove fotografije u stožeru putem moderne tehnologije tiskane nakon čega slijedi identifikacija izgrednika i njihovo procesuiranje na temelju Zakona o navijačima.</p>
<p>Najveći incident nije zabilježen na stadionu već na autocesti Zagreb-Karlovac, oko 300 metara prije naplatnih kućica Lučko gdje su se zbog gužvi oko naplate cestarine oko 19,40 sati zaustavila dva autobusa s gostujućim navijačima. Čekajući na naplatu cestarine, pripadnici Torcide su zamijetili dva minibusa s Bad Blue Boysima iz Gospića i Ogulina te su istrčali van i palicama počeli uništavati minibuseve u kojima je bilo dvadesetak Dinamovih navijača. Tijekom napada u jedan minibus je ubačena zapaljena bengalka koja je ubrzo ugašena, a zatim je uslijedio i fizički obračun među navijačima kojom prilikom su trojica Bad Blue Boysa zadobila rezne rane.</p>
<p>Uskoro je blokirano cijelo područje te je policija privela 82 pripadnika Torcide, dok su tijekom očevida u autobusu pronađene palice, bengalke i hašiš. Torcidaši su nakon kriminalističke obrade, uz policijsku pratnju, vraćeni u Split. Zbog dovođenja u opasnost života i imovine jedan Torcidaš je zadržan te mu slijedi kaznena prijava, dok je policija prekršajno kaznila vozače autobusa s navijačima iz Splita jer su dopustili hordi navijača da izađu iz autobusa i kreću se po kolniku autoceste.</p>
<p>Sličan napad oko 1,40 sati ujutro dogodio se u karlovačkom naselju Turanj na parkiralištu Inine benzinske crpke, gdje su nepoznati izgrednici palicama oštetili dva kombija zagrebačke i dubrovačke registracije kojima su se s utkamice vraćalo oko dvadesetak navijača Hajduka. Ukupna šteta je oko 65.000 kuna, a nekoliko tučnjava karlovačka policija je zabilježila u dva kafića.</p>
<p>Oko 19,30 sati novozagrebački policajci su na raskrižju Hribarovog prilaza i Ulice SR Njemačke preduhitrili sedmoricu Bad Blue Boysa koji su pripremili boca i kamenje kako bi kamenovali autobuse s gostujućim navijačima. Remećenje javnog reda i mira zabilježeno je i u kafiću »Nec« na raskrižju Savske i Veslačke ulice, gdje su 10 maloljetnika i jedan mlađi punoljetnik vrijeđali prolaznike.</p>
<p>Policija je u zoni oko stadiona prije same utakmice privela 38 osoba zbog remećenja javnog reda i mira te alkoholiziranosti i sumnjivog ponašanja, dok su na ulazu u južnu tribinu, policajci pripadnicima Torcide oduzeli oko 250 papirnatih maski za lice i nos, što ukazuje da su gostujući navijači pokušali pripremiti policiji iznenađenja u vidu dimnih bombi, koje su također oduzete.</p>
<p>Zanimljiv je podataka kako ztijekom ovog derbija nije zabilježeno niti jedno uništavanje privatne imovine i vozila javnog gradskog prijevoza. Policija, pak, najavljuje kako će u slijedećim susretima visokog sigurnosnog rizika zapriječiti dolazak gostujućim navijačima spremnih za nerede i to na način da će se pojačati kontrole na samim mjestima polazaka te na pojedinim točkama putovanja.</p>
<p>Inače, nogometni derbi je na stadionu pratilo oko 15.000 gledatelja, od toga oko tisuću gostujućih navijača, a na red i mir je pazilo oko 500 policajaca.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kontrolirano 311 vozača - otkriveno 15 pijanih</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Policijska uprava karlovačka je priopćila da je u noći na nedjelju od 22 do 5 sati ujutro provela akciju pod nazivom Noć bez alkohola, u kojoj je na karlovačkim cestama kontrolirano i alkotestirano ukupno 311 vozača. U ovoj preventivno-represivnoj akciji u kojoj je sudjelovalo pet policijskih ophodnji i 13 prometnih policajaca i policijskih službenika,15 vozača je bilo pod utjecajem alkohola, 12 vozača je ostalo bez vozačkih dozvola, a iz prometa je isključeno 15 vozila odnosno 15 vozača. Prilikom alkotestiranja koncentracija alkohola do 0,5 promila očitovana je kod 5 vozača, od 0,5 do 1,5 promila u 9 vozača ,a kod jednog vozača koncentracija alkohola u krvi bila je daleko iznad 1,5 promila. Karlovački policajci podnijeli su jednu prijavu za upravljanje vozilom bez vozačke dozvole,dvije prijave za upravljanje vozilom nakon isključenja i dvije prijave za vožnju neregistriranih vozila. Uz to podnesene su i dvije prijave zbog nepristojnog ponašanja vozača prema policajcima.</p>
<p> Ovu akciju u PU karlovačkoj ocijenjuju uspješnom no kažu,obzirom na novi Zakon o prometnoj sigurnosti još uvijek je prevelik broj vozača koji za volanom sjedaju nakon što su posegnuli za čašicom.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za vrijeme mise opljačkan župni ured </p>
<p>KRIŽEVCI</p>
<p> - Nekoliko desetaka tisuća kuna opljačkano je u nedjelju za vrijeme mise iz župnoga ureda pokraj župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Žabnom. Lopov, ili više njih, provalio je u župni dvor s dvorišne strane za vrijeme prijepodnevne mise koju je od od 9 do 10,30 sati služio župnik Danijel Žganec. Na misi su uz oko 200 vjernika bile i župnikova domaćica, jedna časna sestra i njezina sestra, koje inače stanuju u župnome dvoru, što su lopovi iskoristili. Novac od milodara provalnik je našao u kancelariji župnoga ureda, a pretražio je i sve druge prostorije Provalu su nakon mise otkrili članovi crkvenoga odbora kad su u župnome dvoru htjeli izbrojiti novac od milodara. Župnik Žganec prisjeća se da je i prije dvadesetak godina iz župnoga ureda netko ukrao novac od milodara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>S Trga bana Jelačića ukrali bankomat težak 600 kilograma </p>
<p>Više kradljivaca je u noći na subotu ukralo bankomat »Raiffeisen banke« koji je bio postavljen na ulazu u trgovinu »Anić Holding« na Trgu bana Jelačića. Krađa bankomata teškog 600 kilograma zamijećena je oko 6,50 sati ujutro, a materijalna šteta još nije poznata. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zbog dječijeg plača odustali od pljačke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Policija je u subotu oko 17 sati zabilježila nesvakidašnju pokušaj pljačke koju je spriječio dječji plač. Dvojica maskiranih pljačkaša naoružanih pištoljima u navedeno su vrijeme upala u prodavaonice »Mare« u Čakovečkoj ulici i zaprijetili prodavačicama tražeći od njih dnevni utržak. U trenutku kad su prodavačice već posegnule za novcem iz blagajne, dječak koji se u tom trenutku našao u trgovini s majkom počeo je plakati što je pokolebalo pljačkaše koji su zatim pobjegli iz trgovine bez plijena. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>HEP u listopadu kreće u lov na kradljivce struje </p>
<p>U distribuciji se gubi oko 12 posto struje, od čega trećina otpada na krađu struje, zbog čega HEP gubi oko 300 milijuna kuna na godinu, a dvije trećine na tzv. tehničke gubitke u mreži, zbog kojih su godišnji gubici 600 milijuna kuna, tvrdi član Uprave Hrvatske elektroprivrede Kažimir Vrankić</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda bi sve veći problem kako osigurati dovoljno struje, naročito u zimskim i ljetnim špicama potrošnje, mogla poprilično ublažiti smanjenjem velikih gubitaka u svojoj elektromreži. Naime, u prijenosnoj i distribucijskoj mreži izgubi se čak 16 posto struje.</p>
<p>Najlošija je situacija u distribuciji gdje se, prema riječima Kažimira Vrankića, člana Uprave zaduženog za to područje, gubi oko 12 posto struje, od čega otprilike trećina otpada na krađu struje, zbog čega HEP gubi oko 300 milijuna kuna na godinu, a oko dvije trećine na tzv. tehničke gubitke u mreži, zbog kojih su godišnji gubici čak 600 milijuna kuna.</p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak kao glavni uzrok ističe dotrajalu i na mnogim mjestima podkapacitiranu distribucijsku mrežu, te promijenjenu strukturu potrošnje, nepovoljnu konfiguraciju mreže, nekoncentriranu (raspršenu) potrošnju i slično.</p>
<p>Neki stručnjaci smatraju da je dotrajalo i amortizirano čak 70 posto distribucijske elektromreže, a velike probleme HEP-u stvara i to što imaju oko dva milijuna potrošača, te da se dosta struje gubi tijekom transporta do manjih i udaljenih mjesta. Zbog toga su gubici u slabije naseljenim područjima znatno veći nego u gradovima.</p>
<p>Inače, tehnički gubici u europskim elektroprivredama kreću se oko pet posto, na krađe struje u europskim tranzicijskim zemljama otpada oko dva posto, dok su u zapadnoeuropskim zemljama minimalne.</p>
<p>Nešto je bolja situacija u dalekovodnoj mreži za prijenos struje. Tu spadaju 400, 220 i 110-kilovoltni dalekovodi kojima se struja odvodi na veće udaljenosti. Ukupni gubici u HEP-ovoj prijenosnoj mreži lani su bili oko 4,5 posto, što je malo više od prosjeka Europske unije, kaže Mravak. Te gubitke će HEP nastojati dodatno smanjiti, među ostalim i naplaćivanjem tzv. neželjenih tranzita električne energije.</p>
<p>Ali alarmantan je podatak da se zbog tehničkih gubitaka i krađe u HEP-ovoj mreži svake godine izgubi oko 16 posto struje vrijedne više od milijardu kuna.</p>
<p>Stoga nije čudno što je smanjivanje gubitaka u elektromreži uvršteno među glavne investicijske projekte u programu rada nove Uprave HEP-a do 2008. Smanjenje gubitaka je kontinuirani proces i jedan od temeljnih poslovnih ciljeva ove uprave, ističe Mravak. Zato u sljedeće četiri godine žele tehničke gubitke smanjiti na sedam, a komercijalne zbog krađe struje na dva posto.</p>
<p>Međutim, smanjivanje gubitaka u elektromreži na prihvatljivu razinu (ispod nje je neisplativo) vrlo je skup i dugotrajan posao, za što HEP nema dovoljno novca jer i dalje mora ulagati u saniranje ratnih šteta te gradnju novih elektrana i širenje prijenosne i distribucijske mreže. Konkretno, do 2008. HEP planira investirati čak 10,8 milijardi kuna. Vrankić kaže da za smanjivanje tehničkih gubitaka u distribucijskoj mreži za samo jedan posto, prema procjenama stručnjaka, treba uložiti čak 1,5 milijardi kuna. Ove je godine planirano da će se u distribucijsku mrežu ukupno uložiti oko 800 milijuna kuna.</p>
<p>Mravak zato upozorava da moraju ispravno usmjeriti aktivnosti na smanjivanju gubitaka kako bi uz minimalna ulaganja postigli maksimalne učinke. Očekuju da će znatno lakše i jeftinije smanjiti gubitke zbog krađe struje (za 0,5 do jedan posto na godinu). Zato za listopad i najavljuju lov na kradljivce struje, kojima prijeti inače i kazna zatvora do tri godine. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Dvadesetak malih banaka zajedno ostvarilo tek petinu dobiti Zagrebačke banke</p>
<p>Hrvatskim tržištem dominira šest bankarskih grupa / Erste, OTP i HVB glavni kandidati za kupnju Nove banke / Državne i privatne domaće banke nadziru manje od devet posto hrvatskog tržišta</p>
<p>Nakon što je središnja banka odobrila Novoj banci da do kraja rujna pripoji Dubrovačku banku broj banaka u Hrvatskoj smanjit će se na 38. No spajanje tih dviju banaka samo je uvertira u prodaju Nove banke. Interes za kupnju Nove banke već je iskazala mađarska OTP banka, a pretpostavlja se da će i ostale bankarske grupacije u Hrvatskoj, osim UniCredita i najvjerojatnije Hypo Alpe-Adria banke, pokušati preuzeti Novu banku. Ona predstavlja posljednju značajniju priliku na hrvatskom tržištu, uz Hrvatsku poštansku banku koja je još uvijek u državnom vlasništvu, za povećanje tržišnog udjela.</p>
<p>Najviše se izgleda daje Erste banci koja je uspješno preuzela posrnulu Riječku banku, dok nešto manje izgleda ima HVB, odnosno Bank Austria koja je imala dosta problema s informatičkim povezivanjem pripojene Splitske banke. Solidne izglede imala bi i Raiffeisen banka koja je u Hrvatskoj dosad rasla organski, no ona se možda neće ni javiti na natječaj za prodaju Nove banke, kojeg analitičari očekuju početkom 2005. Mali izgledi pripisuju se i Hypo Alpe-Adria banci, jer ona još unatoč najavama nije uspjela pripojiti ni Slavonsku banku. Probleme sa konsolidacijom manjih banaka trenutačno ima i Privredna, kojoj još predstoji pripajanje Međimurske i Privredne banke - Laguna banke. Stoga je moguće da se ni Intesa (Privredna) neće javiti na natječaj za kupnju Nove banke. Preuzimanje Nove banke prilika je i za učvršćivanje treće pozicije na tržištu ili pak Intesi za dostizanje UniCredita koji više ne namjerava povećavati svoj tržišni udio u Hrvatskoj. Vodstvo Intese je pak, kao i UniCredita, najavilo da će im upravo hrvatske banke poslužiti za daljnji iskorak u jugoistočnu Europu, iz čega se može zaključiti da će svaka buduća kupnja banaka u Srbiji i Crnoj Gori biti uglavnom financirana dobiti ostvarenom u Hrvatskoj. </p>
<p>Jasno je da će većinski vlasnici Nove banke (Sorosev SEEF Holding i SWR Investments s Kajmanskih otoka) okupljeni oko Charlemagne Capitala tražiti financijski što bolju ponudu, a manje će voditi računa o preslagivanju odnosa na hrvatskom tržištu, koje ionako već karakterizira visoki stupanj koncentracije. Dvije vodeće grupacije drže 45,4 posto tržišta, a šest najvećih kontrolira 84,3 posto. U stranom vlasništvu nalazi se i nekoliko manjih banaka (Volksbank, Dresdner, Kvarner, Podravska, Primus), tako da se u stranom vlasništvu nalazi više od 91 posto ukupne bankovne aktive.</p>
<p>Dvije banke (HPB i Croatia) su u državnom vlasništvu, a 20 banaka je u domaćem privatnom vlasništvu. Ukupna njihova aktiva manja je od devet posto ukupne bankovne aktive, koja je premašila 212,1 milijardu kuna. </p>
<p>Male i srednje hrvatske banke u domaćem vlasništvu zajedno su u prvih šest mjeseci ostvarile oko 140 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja ili tek petinu bruto dobiti Zagrebačke banke. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Telefonska pretplata ne može ostati </p>
<p>Odluka Ustavnog suda iz srpnja 2003. godine kojom je telefonska pretplata morala biti ukinuta 31. listopada 2003., ne provodi se, navode u »Potrošaču«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Otvoreno pitanje telefonske pretplate u fiksnoj telefonskoj mreži ne može ostati u sjeni natječaja za treću mobilnu mrežu, rekao je Vjesniku Ilija Rkman, predsjednik Saveza »Potrošač«, a u povodu početka prikupljanja punomoći za proširenje tužbe »Potrošača« protiv Hrvatskog telekoma i države. </p>
<p>U »Potrošaču« se čude posljednjim izjavama iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka da su pogrešna tumačenja koja prije svega dolaze iz redova društava za zaštitu potrošača da nešto što se ne koristi ne treba ništa ni platiti. U tome slučaju, navode iz Ministarstva, svi bi se troškovi obračunavali putem telefonskih impulsa, odnosno njihova bi cijena drastično porasla. </p>
<p>Takav stav Ministarstva, kaže Rkman, sve nas u »Potrošaču« uistinu čudi, zaprepašćuje i vrijeđa. To prije svega jer je izaslanstvo »Potrošača« još u svibnju ove godine, tijekom sastanka s ministrom Božidarom Kalmetom i Draženom Breglecom, državnim tajnikom za promet i veze, iznijelo sve probleme i primjedbe koje imaju korisnici telekomunikacijskih usluga u fiksnoj telefoniji. Primjerice, zabrinjava nepostojanje podzakonskih akata definiranih Zakonom o telekomunikacijama, prije svega Pravilnika o govornim uslugama. Uz to, HT ostvaruje golem profit zbog sadašnjega modela naplate u fiksnoj telefoniji, odnosno »zaokruživanja na svaku punu minutu«.</p>
<p>Uz to, odluke Ustavnog suda iz srpnja 2003. godine kojom je telefonska pretplata morala biti ukinuta 31. listopada 2003., ne provodi se, navode u »Potrošaču«. </p>
<p>»Potrošač« je za pretplatu kao tržišnu kategoriju, dakle kao obračunski element koji će, značiti određene tržišne pogodnosti za korisnike. </p>
<p>Međutim, i dalje smo protivni činjenici kako je kategorija »telefonska pretplata« u HT-u zamijenjena novom sintagmom »stalna mjesečna naknada«, iako se nije promijenilo ama baš ništa, kaže. Naime, potrošači i dalje svaki mjesec plaćaju 60 kuna uvećanih još za PDV da bi dobili bonus deset kuna. A upravo je to bio predmet našega zahtjeva za ocjenom zakonitosti, napominje Rkman. </p>
<p>Osim toga, zašto, i uz obećanja koje nam je dao ministar Kalmeta, predstavnici udruga za zaštitu potrošača nisu bili uključeni u izradu Prijedloga Pravilnika o govornim uslugama. On im, kažu, nije bio dostupan kako bi o njemu dali svoje mišljenje. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zakon o braniteljima u petak pred Vladom, starijima domovi i novi projekti </p>
<p>U Maksimiru na manifestaciji posvećenoj osobama treće dobi okupilo se oko 1200 umirovljenika iz svih zagrebačkih domova, Koprivnice, Novog Brestja, Volovskog, Krka, Pule, Bjelovara i Čakovca i drugih gradova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ne mogu još ništa konkretnije reći o novom zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji dok ga ne vide predstavnici Koordinacije udruga iz Domovinskog rata i udruge udovica, odnosno HVIDR-a«, rekla je novinarima Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, u zagrebačkom Maksimiru na početku manifestacije Maksimirske jeseni, čiji je pokrovitelj njezino ministarstvo. Kosor je tom prigodom najavila da će se prijedlog zakona naći u petak na Vladinoj sjednici. Zamoljena da komentira napise kako je većina rješenja u novom zakonu o preuzeta od njezina prethodnika Ivice Pančića, Kosor je rekla da ih ne komentira, jer očito je da za taj zakon postoji veliko zanimanje, a »sve što radimo uistinu u dogovoru s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata«. </p>
<p>Upitana ima li novca u proračunu za povlastice braniteljima, Kosor je rekla da odbija govoriti o povlasticama za branitelje i kako može govoriti samo o tom zakonu, dakle o pravima. Kosor je potom pozvala medije i političare da o tom zakonu raspravljaju dostojanstveno kao što to takav zakon i zaslužuje. </p>
<p>»Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uskoro kreće s nekoliko pilot-projekata za pomoć starijim i nemoćnim osobama. Tako ćemo 1. listopada otvoriti prvi dom za dnevni boravak starijih osoba u Belom Manastiru, a početkom studenoga sličan dom otvoriti ćemo u Šibeniku. U Vukovarsko-srijemskoj županiji krećemo sa servisom za pomoć starijim i nemoćnima u njihovim domovima, a pregovaramo i s predstavnicima lokalnih uprava o organiziranju sličnih servisa u ostalim gradovima, a uskoro počinje i program u sklopu kojeg će srednjoškolci i studenti pomagali osobama treće životne dobi«, rekla je ministrica Kosor.</p>
<p>»Društvo za sportsku rekreaciju Maksimir ima vrlo dobro organizirane programe za starije osobe. U razgovoru s njima došli smo do ideje da pozovemo sve zagrebačke domove za starije i nemoćne na jednodnevno zajedničko druženje. S vremenom su nam se u organizaciji pridružili i domovi iz cijele Hrvatske, te nas se na kraju okupilo 1200 sudionika iz svih zagrebačkih domova, Koprivnice, Novog Brestja, Volovskog, Krka, Pule, Bjelovara i Čakovca i mnogih drugih gradova«, objasnila nam je ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir Jasminka Dlesk Božić. Za sve natjecatelje organizirana je staza zdravlja na kojoj su umirovljenici testirali svoju spretnost, kreativnost u slaganju mozaika, dok su se oni mirnije ruke mogli okušati u pikadu, nabacivanju kolutova, visećoj kuglani, boćanju, badmintonu i šahu. </p>
<p>»Smatram se najboljim u boćanju i danas sam sa svojim prijateljima došao osvojiti najmanje srebrnu medalju! Boćam cijeli svoj život i nakon što sam osvajao medalje po cijeloj Europi, svim hrvatskim gradovima, vrijeme je i da kao umirovljenik osvojim nešto«, hvalio se svojim vještinama Vlado Krpina, a njegovi suigrači rekli su kako »nije važno tko će pobijediti nego je najvažnije da se svi dobro zabave!«. </p>
<p>Prve maksimirske jeseni organizirali su Dom za starije i nemoćne osobe Maksimir, Društvo za sportsku rekreaciju Maksimir, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Matica umirovljenika Maksimir, uz suorganizatore iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i Gradskog ureda za obrazovanje i šport.</p>
<p>Mislav Nekić/H</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bubalo otpao, radnici žele »Agrokor«</p>
<p>Predsjednik Uprave Belja d.d. Ivica Vrkić u nedjelju je izjavio Vjesniku kako nije dobio nikakvu službenu obavijest o tomu da je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u petak, odbio jedinu ponudu koja je pristigla na natječaj za kupnju Belja</p>
<p>DARDA</p>
<p> – Predsjednik Uprave Belja d.d. Ivica Vrkić u nedjelju je izjavio Vjesniku da nije dobio nikakvu službenu obavijest o tomu da je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u petak, odbio jedinu ponudu koja je pristigla na natječaj za kupnju Belja.</p>
<p>Riječ je o ponudi osječkoga Žita, čiji su vlasnici Marko Pipunić i supružnici Bubalo. </p>
<p>»Bilo je najava da će se s Pipunićem još razgovarati o ponuđenim uvjetima, a ponudu i dopuniti, no očito to nije učinjeno«, kaže Vrkić i dodaje da se sporni dio iz ponude odnosio na isplatu otpremnina koje su radnici i sindikati uvjetovali kolektivnim ugovorom, a ne rješavanjem u skladu sa Zakonom o radnim odnosima. </p>
<p>Koordinator beljskih podružnica Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković potvrdio je Vjesniku kako se i očekivalo da će Fond odbiti tu ponudu jer su sindikati nakon prošlotjednog razgovora u Vladi, te s ministrom Petrom Čobankovićem prije dva tjedna, tražili da se takva ponuda ne prihvati zbog nepovoljnih uvjeta u vezi s isplatom otpremnina.</p>
<p>»Tražit ćemo ponovni sastanak u Vladi kako bi se eventualno dopunio sporni uvjet«, kaže Orešković. Pritom komentira da, ako radnici HT-a mogu dobiti otpremnine od 250 tisuća kuna, zašto radnici Belja ne bi mogli ostvariti svoj zahtjev od 6000 kuna za godinu staža, kako i piše u kolektivnom ugovoru. Potvrdio je da se plaće radnicima Belja redovito isplaćuju te da oni normalno rade. Orešković navodi i da radnici žale što je Ivica Todorić, odnosno Agrokor ispao iz kombinacije. »Radnici zapravo priželjkuju da se Agrokor vrati«, dodaje. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bozanić: Treba li nam umorna Hrvatska</p>
<p>MARIJA BISTRICA </p>
<p> – Nikakva politička moć ne može ugroziti hrvatske katolike prožete vjerom i krsnim zavjetom, poručio je u nedjelju nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić na 273. tradicionalnom zavjetnom hodočašću Zagrebačke nadbiskupije u Mariji Bistrici. </p>
<p>U Hrvatskoj se u dubokim slojevima društva osjeća umor, upozorio je u propovijedi na misi na otvorenom, kardinal Bozanić i zapitao treba li nam umorna Hrvatska.</p>
<p>Prema njegovim riječima neki bi željeli izbrisati pamćenje hrvatskom narodu, no o nama upravo svjedoči Božja nazočnost na ovom prostoru. </p>
<p>Obraćajući se mladeži kardinal Bozanić je istaknuo kako nas mnogi žele modernizirati nudeći nam neko pomodarstvo. Vjera kakvu oni nude za napredak društva zapravo uspavljuje Crkvu, rekao je Bozanić i dodao kako neki pokušavaju različitim tržištima zabave zarobiti našu mladež. </p>
<p>»Mladi, Crkva vas treba i voli kao navjestitelje vjere«, poručio je Bozanić istaknuvši kako je Hrvatskoj potreban njihov nepotkupljiv govor i njihova stručnost.</p>
<p>Kardinal Bozanić je nazočne pozvao na molitvu za žrtve terorističkog napada u Beslanu u Sjevernoj Osetiji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Traži se jednak pristup tržištu</p>
<p>Nakon sve češćih prigovora da Tvornica duhana Zadar nema jednak pristup tržištu kao Tvornica duhana Rovinj, jer se na kioscima Tiska teško mogu kupiti cigarete TDZ-a, gradonačelnica Ana Lovrin pisala upravi Tiska / Međunarodna duhanska grupa British American Tobacco kupila je TDZ 1999. godine i od tada je u njezinu obnovu i modernizaciju uloženo oko 70 milijuna eura i zaposleno 120 ljudi</p>
<p>ZADAR</p>
<p> – »Kiosci Tiska nalaze se na lokacijama, odnosno javnim površinama koje im je dodijelio Grad Zadar. Želimo da se na tim lokacijama, koje su u vlasništvu Grada Zadra, prodaju zadarske cigarete, a i osigurat ćemo uvjete za zakonito i ravnopravno tržišno natjecanje«, navodi se među ostalim u pismu zadarske gradonačenice Ane Lovrin predsjedniku uprave Tiska d. d., jednom od najvećih distributera duhanskih proizvoda.</p>
<p>Gradska je vlast odlučile izravno se obratiti upravi Tiska nakon sve češćih prigovora da Tvornica duhana Zadar nema jednak pristup tržištu kao Tvornica duhana Rovinj, jer se na njihovim kioscima teško mogu kupiti cigarete TDZ-a. </p>
<p>Istaknuto je također da poslovno ponašanje distributera, koji sprječavaju prodaju zadarskih cigareta, na lokalnu zajednicu može ostaviti dugoročne negativne socijalno-ekonomske posljedice, jer je u TDZ-u zaposleno više od 100 radnika, a gubitkom posla egzistencija njihovih obitelji bit će dovedena u pitanje. Bude li potrebno, istaknuto je u pismu, Gradsko će poglavarstvo i vlastitim aktima osigurati ravnopravnost tržišnog natjecanja na tim lokacijama. </p>
<p>Međunarodna duhanska grupa British American Tobacco kupila je TDZ 1999. godine i od tada je u njezinu obnovu i modernizaciju uloženo oko 70 milijuna eura i zaposleno 120 ljudi. BAT posjeduje 85 tvornica u 66 zemalja i zapošljava više od 85.000 ljudi diljem svijeta. Od samog dolaska u Zadar susreće se s problemima početka proizvodnje za što je stalno okrivljavao rovinjsku tvornicu koja, kako je isticao, nije željela konkurenciju na hrvatskom tržištu. Napokon je u siječnju počeo proizvodnju, razvivši dvije potpuno nove, visokokvalitetne domaće marke cigareta: Silver Class i Kingston Premium, koje sadrže više od 60 posto virginija i berlej duhana, uzgojenih u Hrvatskoj.</p>
<p>Nekoliko mjeseci nakon početka, proizvodnja cigareta je smanjena i u srpnju potpuno prekinuta, a radnici su poslani na čekanje. Tad se isticalo da je hrvatsko tržište monopolizirano i da nemaju iste uvjete u distribuciji i prodaji kao tvornica iz Rovinja, ali čule su se i glasine o tome da BAT seli proizvodnju u Srbiju, što je uprava opovrgnula. Početkom rujna opet počinje proizvodnja, jer je na tržištu nestalo zadarskih cigareta, što se može tumačiti i time da TDZ nije poskupio svoje cigarete, što su ljetos učinili ostali proizvođači. </p>
<p>Sad se čeka odgovor uprave Tiska, a na potezu su i TDZ i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja, navodno, nije dosad primila nikakav službeni prigovor TDZ-a o neravnopravnom položaju na tržištu zbog monopola TDR-a. Ovih se dana na službenim web stranicama Grada Zadra pojavio forum u kojemu mnogi građani pozivaju i na bojkot kupnje rovinjskih cigareta.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Okupljanje građansko-liberalne opcije </p>
<p>Predsjednici Libre i LS-a Jozo Radoš i Ivo Banac o ujedinjenju svojih dviju stranaka ne dvoje, ali u društvu žele i HNS / Budući da narodnjaci imaju stabilnih 12 posto biračke potpore, očito je da će im Vesna Pusić nametnuti svoje uvjete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U petak u središnjici Hrvatske narodne stranke s čelnicom narodnjaka Vesnom Pusić naći će se predsjednici LS-a i Libre Ivo Banac i Jozo Radoš.</p>
<p>Na sastanku će biti riječi o predstojećim lokalnim izborima na koje izlaze zajedničkim izbornim listama, što je već dogovoreno uoči godišnjih odmora. Razgovarat će se i o ujedinjenju tih triju stranaka radi okupljanja građansko-liberalne političke opcije. Predsjednici Libre i LS-a Jozo Radoš i Ivo Banac o ujedinjenju svojih dviju stranaka ne dvoje, ali u društvu žele i HNS. Budući da je to stranka sa stabilnih 12 posto biračke potpore, nema dvojbe da će im Vesna Pusić nametnuti svoje uvjete. </p>
<p>Ona nije nesklona ujedinjenju, iako iz narodnjačkih redova to tumače »dogovorom o oblicima zbližavanja«. Kalkulira se i s varijantom da bi se HNS-u dodao i naziv stranka liberalne demokracije.</p>
<p>Ako dođe do ujedinjenja, kako to nazivaju Radoš i Banac, ili »nekih oblika zbližavanja«, što je tumačenje iz HNS-a, nedvojbeno je da će šefica postati Vesna Pusić. Njezini partneri jesu iz »kluba dva posto«, ali s njima dobiva na okupljanju građanskog centra i uvođenja u igru nekoliko poznatih imena.</p>
<p> Bančevi i Radoševi liberali već poručuju da bi se radije vidjeli kao obični članovi jedne respektabilne stranke, nego kao predsjednici stranaka kojima prijeti nestanak s političke pozornice. To će nedvojbeno iskoristiti Vesna Pusić. Za sada njezini koalicijski partneri tvrde da liderstvom nisu opterećeni i da nemaju ništa protiv da im šefica bude Vesna Pusić. S njom, uostalom, ulaze u moguće pregovore o okupljanju koalicijske trojke - SDP, HNS, HSS - pa će se i o foteljama nakon izbornih rezultata s njom dogovarati. U svakom slučaju, svi polaze od toga da sad »svi svima trebaju« da bi pokušali zajednički pobijediti HDZ na skorim lokalnim izborima.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Socijalna klauzula tjera divlje investitore </p>
<p>Pliva je potpisala trogodišnju zaštitu radnih mjesta u firmi koju je kupila u Krakovu, a neke su multinacionalke dogovorile petogodišnji rok/ SDP treba bolje shvatiti poziciju i zahtjeve sindikata a sindikati da političke stranke odgovaraju biračima a ne sindikatima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uoči parlamentarnih izbora u studenome sindikati su jasno dali do znanja da SDP više nema njihovu podršku. Budući da će socijalne i gospodarske teme biti važne i u kampanji za lokalne izbore sljedećeg proljeća, o odnosu sindikata i SDP-a razgovarali smo s Damirom Gašparovićem, članom Izvršnog odbora SDP-a zaduženim za odnose sa sindikatima, koji je u političku sferu prešao nakon dugogodišnjeg sindikalnog angažmana.</p>
<p> l Kako SDP namjerava popraviti narušene odnose sa sindikatima?</p>
<p>- Svoju ulogu vidim u gradnji mosta, dakle u puno razgovora i razmjena informacija. Mislim da sporazumi koji su ranije bili praksa na kraju postanu sporazumi za jednokratnu upotrebu a to više nije potrebno ni sindikatima niti SDP-u.</p>
<p> l Dakle, ni za parlamentarne izbore ne treba očekivati neki sporazum?</p>
<p>- To bih ostavio za daleku budućnost. Nakon, pokazalo se, neopravdanog gnjeva sindikata i međusobnog nerazumijevanja bitnije je produbiti razumijevanje, da SDP bolje shvati poziciju i zahtjeve sindikata a sindikati moraju shvatiti da političke stranke prije svega odgovaraju biračima na izborima a ne sindikatima. A sindikati su, mora se priznati, dobrim dijelom bili zamislili da bi se trebali baviti državnom politikom što je bilo potpuno nerealno. </p>
<p> l Kakve su reakcije sindikata na vaš zahtjev da se u sve buduće privatizacijske ugovore unese socijalna klauzula o zadržavanju svih zaposlenih?</p>
<p>- Do sada nije bilo nikakvih negativnih reakcija ni na moj prelazak u politiku niti na taj prijedlog. Ja sam u sklopu RSH nekoliko godina bio zagovornik socijalne klauzule ali moram priznati da se nisam uspio izboriti da to bude top tema jer se sindikalni pokret posljednjih godina najviše bavio propalim firmama, stanjem u tvrtkama u krizi nego budućnošću. A socijalna klauzula je vrlo bitna za budućnost radnika u Hrvatskoj.</p>
<p> l No, na primjeru sisačke Željezare pokazalo se da zadržavanje svih zaposlenih tvrtku vodi u propast jer ni jedan ozbiljan partner na to nije htio pristati a oni koji su pristali brzo su se povukli.</p>
<p>- Taj zahtjev treba postaviti tako da se prije svega definiraju minimalni standardi za zaštitu radnika, od obveze kolektivnog pregovaranja preko dogovora o politici plaća u određenom periodu do roka zaštite radnih mjesta, kao tri osnovna elementa. Ali, u svakoj pojedinoj firmi potencijalni kupac mora najprije sjesti s predstavnicima radnika - sindikatom ili radničkim vijećem - i dogovoriti socijalnu klauzulu. Ona bi potom postala sastavni dio kupoprodajnog ugovora. </p>
<p> l Uvijek se može naći kupac koji će na sve pristati ali to ne znači da će to omogućiti opstanak tvrtke, što znači i svih radnih mjesta.</p>
<p>- Svakome treba ostaviti mogućnost da u vlastitoj firmi definira stvari ali se u prvom periodu moraju zaštititi radna mjesta čime bi se eliminiralo »divlje« investitore.</p>
<p>Nisu nam nikada ni trebali ali ih je nažalost puno došlo. A svaki će ozbiljan investitor pristati na to a naš je cilj da se sva radna mjesta zaštite na što dulji rok.</p>
<p> Mene je prije svega vodilo poljsko iskustvo, koja to ima definirano posebnim zakonom po kojem se ne može kupiti firma ako se prethodno nije dogovorila socijalna klauzula. Pliva je potpisala trogodišnju zaštitu radnih mjesta u firmi koju je kupila u Krakovu. Neke su multinacionalke dogovorile zaštitu radnih mjesta i do pet godina. I sve to nije bila prepreka da Poljska postane zemlja koja je primila najviše stranih ulaganja među tranzicijskim zemljama. </p>
<p> l Poljska je deset puta veće tržište od Hrvatske, a to je velika razlika.</p>
<p>- Da, ali u Hrvatskoj, gledano sektorski, više i nije ostalo mnogo za privatizaciju, to je turizam, Croatia osiguranje u financijskom sektoru i PIK-ovi.</p>
<p> Oko PIK-ova se vrte veliki interesi jer je zemlja u zapadnoj Europi vrlo skupa, pa mislim da je nekome u interesu da jeftino dođe do naše zemlje baš kao što je nekome bilo u interesu da jeftino kupi naše hotele. Uz to, mislim da je vrijeme za debelo zvono na uzbunu i zbog potpisanog memoranduma s MMF-om koji predviđa i privatizaciju hrvatskih voda, šuma i svega ostalog. U svakoj drugoj državi bi to izazvalo velike demonstracije ali se bojim da ih u Hrvatskoj nema tko organizirati.</p>
<p> l Zašto ih vi ne organizirate? </p>
<p>- Mislim da će sindikati morati odigrati puno aktivniju ulogu nego do sada. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Varaždin najuređeniji grad u Hrvatskoj</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Prema službenim rezultatima ovogodišnje akcije »Zeleni cvijet« Hrvatske turističke zajednice, u kojoj se ocijenjivalo uređenost mjesta i okoliša u 14 županija kontinentalne Hrvatske, u kategoriji gradova i ove je godine uvjerljiv pobjednik Grad Varaždin s osvojenim 271 bodom od mogućih 300. Na drugom je mjestu Karlovac sa 248, a na trećem Požega i Sisak sa 239 bodova. U kategoriji manjih gradova, pobjednik je Daruvar sa 257 bodova, a četvrto mjesto sa 234 boda zauzele su Varaždinske Toplice.</p>
<p>Diplomu »Zeleni cvijet« sa zlatnim znakom u pojedinačnim kategorijama iz Varaždinske su županije dobili Lepoglavska čipka, kao najoriginalniji suvenir kontinentalne Hrvatske, varaždinsko kupalište Aquacity kao najuređenije kontinentalno kupalište i varaždinski park - Šetalište Vatroslava Jagića – koji prvo mjesto dijeli s Parkom Franje Tuđmana u Sisku. </p>
<p>Ukupno je bilo 10 pojedinačnih kategorija - trg, park, ulica, okućnica, balkon, plaža-kupalište, benzinska postaja, originalni suvenir, originalna turistička ponuda i turističko-informativni centar. U ostalim kategorijama, Ulica Zrinskih i Frankopana u Varaždinu zauzela je drugo mjesto kao i balkoni obitelji Mraz iz Dubovice. Na trećem je mjestu Turističko-informativni centar Grada Varaždina. Off road festival u Knegincu plasirao se na peto mjesto u kategoriji posebne turističke ponude, a benzinska postaja SR Benz iz Grede na sedmo mjesto, isto kao i okućnica obitelji Kušter u Hrašćici, koja je među 14 okućnica osvojila 24 od mogućnih 30 bodova.</p>
<p>Predstavnicima gradova i pobjednicima u pojedinim kategorijama, nagrade »Zeleni cvijet« predat će se na svečanosti u sklopu Dana hrvatskog turizma, koji će se od 27. do 29. listopada održati u Cavtatu pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040913].
|
