NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040509].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228031 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.05.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nema nove afere, Vlada i »Quaestus« dijelovi su novog modela partnerstva javnog i privatnog sektora</p>
<p>»Quaestus« nudi izvanredan projekt razvitka »Sunčanog Hvara« i suvremen europski model zajedničkog ulaganja, privatnog kapitala i neiskorištenih resursa u javnom vlasništvu. Samo zajedništvom i radom svih, prije svega samih Hvarana, »Sunčani Hvar« može postati ono što zaslužuje i za što ima potencijal – uspješna i profitabilna kompanija koja pruža vrhunske turističke usluge / Vlada je uvijek kriva za sve, zar ne. I zato što pada kiša ili zato što ne pada. Kad ne donosi odluke, Vlada »zanemaruje gospodarstvo«, a kad ih donosi, onda je to »na brzinu i netransparentno«. »Quaestusove« investitore i projekt nitko ozbiljan još nije doveo u pitanje. A mi mislimo da je izgubljeno previše vremena. No, nekima je draže da sve propadne, samo da oni skupe svoje politikantske poene</p>
<p>Nekadašnji potpredsjednik HDZ–ove Vlade i »tvorac« čuvenog PDV–a od 22 posto, Borislav Škegro, ovih je dana ponovno pod »povećalom« javnosti. Privatni investicijski fond »Quaestus«, kojemu je na čelu s još nekoliko najbližih suradnika, odlukom je Vlade postao njezin partner u zajedničkom projektu privatizacije turističkog kompleksa »Sunčani Hvar«.</p>
<p> Upravo je taj, kako ga zovu, hvarski biser, svojedobno bio jedan od glavnih razloga razmimoilaženja bivše koalicijske vlasti, a SDP i HSS lomili su koplja i političke bodove zbog »Sunčanog Hvara«. Prije nekoliko je dana Vlada donijela odluku kojom se uvodi novi model u privatizaciji, a to je partnerstvo državnog i privatnog kapitala. »Sunčani Hvar« početak je tog modela kojim Vlada poziva privatne investitore u ulaganja u gospodarstvo, pa i u partnerstvu s državnim kapitalom.</p>
<p>• Nakon što je Vlada donijela odluku kojom je za svoga partnera u privatizaciji »Sunčanog Hvara« izabrala privatni investicijski fond »Quaestus« kojemu ste Vi na čelu, krenule su spekulacije da će se s privatizacijom »Sunčanog Hvara« ići »ispod žita«. A što je to »ispod žita«?</p>
<p>– Jedan izvanredan projekt razvitka »Sunčanog Hvara«. I jedan suvremen europski model zajedničkog ulaganja, privatnog kapitala i neiskorištenih resursa u javnom vlasništvu, koji jedini može pomoći ozdravljenju i uzletu, ne vlastitom krivnjom, posrnulog turističkog prvaka. Eto, to je »ispod žita«. I puno neznanja, zavisti i politikantskog podmetanja.</p>
<p> • Je li na pomolu još jedna političko–privatizacijska afera, kako tvrde neke oporbene političke stranke, ali i analitičari?</p>
<p>– Ne vjerujem. Naime, upravo zbog nesretne, politikom preopterećene prošlosti u pokušaju privatizacije »Sunčanog Hvara«, i Vlada i »Quaestus« cijelom su projektu pristupili s posebnom pozornošću i dužnim oprezom. Podsjećam na nekoliko činjenica koje se često zaboravljaju. Prvo, preliminarnu ponudu za »Sunčani Hvar« predali smo još davnog 29. listopada 2003. godine, mjesec dana prije izbora. Pisana i konkretizirana ponuda otišla je na četiri službene adrese – gospode Krešimira Starčevića, Ljube Jurčića, Slavka Linića i Zlatka Tomčića. Drugo, ponudu smo predali tek nakon što smo tijekom rujna i listopada dobili čvrsta uvjeravanja od mjerodavnih institucija (HFP i glavni koalicijski partneri u tadašnjoj Vladi) kako postoji politička volja da se problem »Sunčanog Hvara« pokuša razriješiti u suradnji s »Quaestusom«, ili bilo kojim drugim zainteresiranim partnerom, polazeći od tada postojećih realnih ograničenja. Treće, nakon zaprimljene preliminarne ponude, tadašnji su se koalicijski partneri vrlo pozitivno očitovali o predloženom projektu, a nisu ga stigli staviti pred mjerodavna tijela samo zbog nadolazećih izbora, što je sasvim razumljivo. Peto, nakon izbora i formiranja nove HDZ–ove vlade, »Quaestus« je u siječnju ove godine osnažio već poslanu ponudu i dopunio je novim elementima javno–privatnog partnerstva, kao rezultat temeljitog ispitivanja kompanije tijekom studenog i prosinca.</p>
<p>Šesto, HFP i HDZ–ova Vlada tražili su i postigli dodatne uvjete i osiguranja za uspješnost projekta sa stajališta države. Sedmo, predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader inzistirao je na upućivanju javnog poziva svim zainteresiranima da na načelima javno–privatnog partnerstva predlože projekte, za »Sunčani Hvar« i bilo koje druge. Osmo, predsjednik Vlade u tri je navrata javno pozvao sve zainteresirane da predlože projekte, a u pisanoj i službenoj formi na sjednici Vlade u Rijeci, 23. travnja. Istoga je dana poziv objavljen i na Vladinoj internetskoj stranici, a tjedan kasnije Vlada je javni poziv dala tiskati i u dnevnim glasilima i »Narodnim novinama«. </p>
<p>Deveto, »Quaestus« šalje svoju ponudu točno tjedan nakon objavljenog poziva. Deseto, Vlada donosi odluku dva tjedna nakon javnog poziva. Nitko se drugi nije javio, niti barem nagovijestio javljanje za »Sunčani Hvar«, a »Quaestusov« prijedlog Vlada je jako dobro poznavala. I konačno, sve ovo vrijeme, već devet mjeseci, mediji su intenzivno pratili svaki korak – imamo u dokumentaciji točno 346 dokumenta o novinskim, radijskim i televizijskim prilozima na temu »Quaestus i Sunčani Hvar«. I svi su imali pristup svim bitnim elementima projekta. A vrijeme prolazi...</p>
<p>• Privatizacija »Sunčanog Hvara« prije godinu–dvije skoro je »došla glave« tadašnju vladajuću koaliciju, a SDP i HSS »pucali« su jedni na druge svim raspoloživim sredstvima. I zašto se sad opet otvara afera za koju uopće još ni ne znamo ima li elemente afere?</p>
<p> – Ta je afera bila potpuno nepotrebna. Ona je nanijela puno štete, prije svega »Sunčanom Hvaru«, ali i ukupnom procesu privatizacije. Osim toga, ona je stvorila nova realna ograničenja za »Sunčani Hvar« – volio ih netko ili ne – poput onog o blokadi 28 posto dionica, ili onog o poželjnosti stranih investitora. Mi smo u svojoj ponudi morali uvažiti te realnosti, a ne nečija maštanja o idealnom modelu privatizacije. Inače, nema nove afere. Osim uobičajenog i razumljivog političkog nadmetanja i sitnog podbadanja ili vraćanja starih političkih dugova. Pa Vlada je uvijek kriva za sve, zar ne. I zato što pada kiša ili zato što ne pada. Kad ne donosi odluke, Vlada »zanemaruje gospodarstvo«, a kad ih donosi, onda je to »na brzinu i netransparentno«, zar ne? »Quaestusove« investitore i projekt nitko ozbiljan još nije doveo u pitanje. A mi mislimo, nasuprot oponentima, da je izgubljeno previše vremena. No, nekim je ljudima draže da sve propadne, samo da oni skupe svoje politikantske poene.</p>
<p>• Zlatko Tomčić kaže da će ova privatizacija biti pravi »cirkus«, da će HSS tražiti saborsku raspravu, a ako Vlada ne odustane od svoje odluke o privatizaciji »Sunčanog Hvara« po modelu javno–privatnog partnerstva, da će podnijeti tužbu sudu. Što Vi imate reći na te HSS–ove prigovore?</p>
<p>– Već sam dijelom odgovorio. Zlatko Tomčić preiskusan je političar da ne bi znao pronaći pravu mjeru o bilo kojoj temi, pa tako i o »Sunčanom Hvaru«. Ne znam kome bi koristile saborske rasprave, »Sunčanom Hvaru« i Hvaranima sigurno ne bi. Ni HSS–u, vjerujte mi. Pogledajte u kojem su stanju hvarski hoteli pa će vam sve biti jasno. S druge strane pak, javnost treba znati da »Quaestus« razmatra tridesetak drugih projekata i da će ubrzo investirati u još barem dva vrlo atraktivna projekta. Bilo bi bolje da se i o njima vodi barem mrvica brige...</p>
<p> • S druge strane, mali dioničari »Sunčanog Hvara«, kao i tamošnji sindikat, podržavaju ovaj model privatizacije. Znaju li oni kakav je taj novi model?</p>
<p>– Znaju dosta. Mi smo najprije u listopadu prošle godine otišli u Hvar i susreli se sa svim za projekt bitnim ljudima – upravom, zaposlenicima, članovima nadzornog odbora, gradonačelnikom, predstavnicima turističke zajednice, biskupom, časnim sestrama, bivšim vlasnicima – svima koji imaju veze sa »Sunčanim Hvarom«. U tim smo izravnim kontaktima osjetili dovoljno pozitivnog raspoloženja za naš projekt. To nam je dalo dodatno ohrabrenje da dođemo tamo gdje smo danas – pred konkretizacijom planova razvitka »Sunčanog Hvara« i novog zapošljavanja.</p>
<p>• Što djelatnici »Sunčanog Hvara«, ali i cijelog otoka Hvara, mogu očekivati od ove privatizacije?</p>
<p>– Pa oni su jedini sigurni dobitnici. Umjesto nesigurne budućnosti u tvrtki koja je zadužena do grla i godinama paralizirana političkim trvenjima, slijedi razdoblje intenzivnog investiranja, stotinjak novih zaposlenika – svih struka, najviše visokoškolovanih – utrostručenje ukupnog prihoda, bolje plaće... Naravno, i mnogo rada. Naš projekt polazi od pretpostavke da samo zajedništvom i radom svih, prije svega samih Hvarana, »Sunčani Hvar« može postati ono što zaslužuje i za što ima potencijal – uspješna i profitabilna kompanija koja pruža vrhunske turističke usluge i podiže razvitak cijelog otoka kao jedinstvenog turističkog odredišta.</p>
<p>• Mislite li Vi da opozicijske kritike dolaze zbog stvarne zabrinutosti oko daljnje sudbine zaposlenika i otočana, ili je riječ o politikantskim igrama kojima se u startu želi onemogućiti privatizacija tog turističkog bisera?</p>
<p>– Oporba mora kritizirati. Inače nema demokracije. A poneka teža riječ pokušaj je da se dopre u medije – umjerenim govorom ne stižete u naslove i u udarne termine. S time treba znati živjeti. Ponavljam, svima mora biti najvažniji cilj dobrobit naših otoka i otočana. Hvar je otok, zar ne?</p>
<p> • Jesu li ovi žestoki napadi usmjereni protiv Sanadera i Vlade koja je tom odlukom uvela novitet u gospodarstvo, a to je zajedničko ulaganje države i privatnog kapitala? Ili je riječ o napadima na Vas osobno, kojima ste ionako bili izloženi posljednjih nekoliko godina?</p>
<p>– Ma kakvi žestoki napadi. Možda bi netko htio da ih bude, to je druga stvar. Predsjednik Vlade Sanader uspješno je parirao i deset puta snažnijim napadima. I promovira jedan vani već dosta prisutan, a kod nas relativno nov pristup – partnerstvo javnog i privatnog sektora. Svaka novina izaziva nepovjerenje. Sjetite se uvođenja PDV–a, ha, ha. Neki su mislili da će sunce prestati izlaziti uvođenjem PDV–a. A danas ga brane snažnije od onih koji su ga uvodili. Tako će biti i s ovim JPP–om. A napadi na mene osobno? Teško da je to u pitanju. Evo, čitam ovih dana da me hvale i oni koji su karijere radili napadajući me. Ne znam što se to događa, zbunjen sam.</p>
<p>• Iako Vas je bivša vlast optuživala za silne pronevjere novca u doba dok ste bili potpredsjednik HDZ–ove Vlade, ali to na sudu nikad nije dokazano, čini se da nemate pravo na »rehabilitaciju«. Izgleda kao da, čim se Škegro počne baviti biznisom, Vaši protivnici tvrde da se iza toga sigurno krije nešto mračno, tajno i nezakonito. Kome smetate?</p>
<p>– Nije to samo bivša vlast. Neki su i dalje na vlasti. A i mediji su na vlasti, vječno. Ne samo da nije dokazano na sudu, jer se nema što dokazati, već nije podignuta barem jedna prekršajna prijava. A sjetite se naslova iz 2000. i 2001. – glavno da se pisalo.... Neka to služi na čast onima koji su to činili ili poticali. Ja sam im već oprostio, ali nisam zaboravio. A protivnici? Kome smetam? Nemojte pretjerivati, molim vas.</p>
<p>• Kaže stara narodna izreka da je kod Hrvata jedino nepromjenjiv njihov jal. Slažete li se s time?</p>
<p>– Da, nažalost. Neki će vam Hrvati i Hrvatice tolerirati sve, samo uspjeh ne. Valja nam boriti se protiv takvog pogubnog životnog stava.</p>
<p>• Kako to da je Vlada 29. travnja objavila javni poziv privatnim investitorima da sudjeluju u »novim društvenim razvojnim programima«, a već 5. svibnja donijela odluku kojom je za partnera u privatizaciji »Sunčanog Hvara« izabrala baš »Quaestus«? Jesu li Vlada i »Quaestus« tajno dogovarali i »petljali« oko tog dogovora?</p>
<p>– Pa, već sam detaljno opisao vremenski slijed događaja. Vlada je za moj ukus potrošila i previše vremena. Nismo se dogovarali tajno, već javno da ne može biti javnije – ponavljam, od listopada 2003.! Od Jurčića i Tomčića do Hebranga i Kalmete. A i Tonči Tadić i Miroslav Rožić znaju sve o projektu – osobno smo ih detaljno informirali, na njihovo traženje. I opet ćemo, ako bude potrebno.</p>
<p>I ja bih predložio smanjenje stope PDV-a</p>
<p>• Je li Vas »zaboljelo« srce kada je, kao prvu odluku, nova Vlada donijela onu kojom će od 1. siječnja iduće godine smanjiti stopu PDV-a s 22 posto na 20, budući da Vas svi i danas pamte kao »oca« uvođenja PDV-a?</p>
<p>- Ništa me nije zaboljelo. Niti sam ja odredio 22 posto, niti sam donio Zakon o PDV-u! Ja sam samo, kao skrušeni ministar, provodio zakon koji je donio Hrvatski sabor, i to još 1995. godine, na prijedlog Valentićeve vlade u kojoj je ministar financija bio Božo Prka. Jer, da ga nisam provodio, prekršio bih prisegu koju sam dao – »...da ću poštivati zakone RH...«. Iskreno, da sam kojim čudom ostao ministar financija i nakon 28. siječnja 2000. godine – vjerojatno bih predložio i smanjenje stope PDV-a – jer sam to javno obećao u Saboru još tamo 1997. godine – kada su me napadali, ne zbog PDV-a, već zbog HDZ-a i Franje Tuđmana.</p>
<p>• Bavite li se uopće radom u HDZ-om? Nigdje Vas nema.</p>
<p>- Radim kao običan član, ne više kao član HDZ-ove Vlade. Ima me, u »Quaestusu«, a nakon radnog vremena povremeno i u HDZ-u. Ništa ne brinite.</p>
<p>• Jeste li i dalje predsjednik Nadzornog odbora stranke?</p>
<p>- Bio sam donedavno. No, zbog zauzetosti u novim poslovima predložio sam da izaberu novu osobu, što je i učinjeno.</p>
<p>Svi gube u depresivnom ozračju međusobnog sumnjičenja</p>
<p>• Kako objašnjavate dobar rejting Sanaderove Vlade i jeste li zadovoljni potezima koje vuče?</p>
<p>- Iznimno sam zadovoljan i ponosan na našu Vladu. Ivo je u kratkom vremenu uspio razriješiti neke probleme koji su godinama opterećivali hrvatsku politiku. Poput uvjeta za članstvo u EU. Dobar rejting posljedica je dobrog rada. Valja ga održati i povećati.</p>
<p>• Vladi se stalno spočitava da nema gospodarski program i da neće »pokrenuti Hrvatsku«, što je bio glavni HDZ-ov slogan u predizbornoj kampanji. Je li uopće realno očekivati da će se gospodarstvo pokrenuti u svega četiri-pet mjeseci od promjene vlasti?</p>
<p>- Ponavljam, nekima je svejedno imate li ili nemate neki program. Uvijek će reći da ga nemate. Ili da je loš. Neka pročitaju HDZ-ov izborni program, ako to već nisu učinili prije, pa neka kažu što je to. U četiri-pet mjeseci učinjeno je dosta. O dometima ekonomske politike općenito, već sam ranije govorio i pisao. Primjerice, naš stabilizacijski program iz 1993. godine objavljen je točno šest mjeseci nakon formiranja Valentićeve vlade. Hiperinflacija je nestala preko noći. Nasuprot tome, u strukturnim reformama kakve mora provoditi i Sanaderova vlada, učinci postaju vidljivi tek nakon nekoliko godina. Upravo zato ne smije se gubiti ni dana.</p>
<p>• Kao čovjek koji je godinama bio zadužen za gospodarstvo, recite, je li ova Vlada na dobrom putu? Ali iskreno, a ne zato što ste i osobno član stranke koja je formirala Vladu.</p>
<p>- Znači, ovo je prije sve bilo neiskreno? Iskreno, vjerovali ili ne, Vlada je na dobrom putu. On je trnovit, prepun nepopularnih i iznuđenih poteza, ali ujedno i jedini koji vodi istinskom boljitku na dulji rok. Najvažnije je zadržati postignut pozitivan naboj i elan – u depresivnom ozračju međusobnog sumnjičenja svi gube. Vjerujte mi barem toliko, gospođice Latinović... </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvate proglašavaju genocidnim, a točno se zna tko je počinio agresiju </p>
<p>U ovoj ustanovi kakve dosad nije bilo u Hrvatskoj, prikupljat će se svjedočanstva i dokumentacija o srpskim koncentracijskim logorima, žrtvama i patnjama kojima su bili izvrgnuti zarobljeni hrvatski branitelji i civili što su mahom odvedeni nakon pada Vukovara 18. studenoga </p>
<p>1991. godine</p>
<p>Kada se sa stručnjacima dogovori izrada upitnika potrebnog za prikupljanje dokumentacije osoba koje su u vrijeme ratne agresije bile u srpskim koncentracijskim logorima, zaživjet će rad nedavno otvorenog Centra za istraživanje ratnih zločina, smještenog u Borovu Naselju. U ovoj ustanovi kakve dosad nije bilo u Hrvatskoj, prikupljat će se svjedočanstva i dokumentacija o srpskim koncentracijskim logorima, žrtvama i patnjama kojima su bili izvrgnuti zarobljeni hrvatski branitelji i civili što su mahom odvedeni nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. godine.</p>
<p>Centar će raditi u sklopu aktivnosti Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, čiji će predsjednik, Vukovarac Danijel Rehak u početku obnašati i mjesto voditelja.</p>
<p> U razgovoru s Vjesnikovim reporterima kazao je da će se Društvo povezati s ostalim sličnim ustanovama u svijetu, a postoji namjera da Centar jednog dana preraste u Institut kako bi se buduće generacije nastavile baviti istom problematikom sa znanstvenog aspekta. »Trenutačno okupljamo 4948 evidentiranih članova, međutim prema podacima vladinih ureda u Hrvatskoj ima još oko 8000 logoraša«, tvrdi Rehak te ističe da je od tog broja čak 50 posto osoba iz Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p>Kada je riječ o podacima koji će se prikupljati, mjesta, odnosno logori koji su se u njima nalazili, obrađivat će se opisno i slikovno. To će, veli Rehak, zasigurno olakšati traženje osoba, posebice što su, smatra, državne institucije u pokretanju traženja, odnosno izvođenja pred sud onih koji su činili zlodjela - spore.</p>
<p>Kako bi Centar normalno funkcionirao, za rad bi u njemu bile potrebne barem dvije osobe, no značajni posao obavljat će vanjski suradnici, a pomoć su ponudili djelatnici Instituta za društvene znanosti »Dr. Ivo Pilar«. Pilot-projekt, otkriva nam Rehak bio bi rad i obrada slučajeva s vukovarskog »Veleprometa«, u kojem su bili smješteni zarobljeni Vukovarci odvedeni iz bolnice, a koji su potom završili na Ovčari ili odvedeni u logore prema Dalju, te mjestima bivše SRJ.</p>
<p> »Slučajevima ćemo pristupiti selektivno, odnosno ovisno je li riječ o braniteljima ili civilima, ženama, djeci te prema starosnoj dobi, umrlima, onima koji još nisu pronađeni, tjelesno i psihički mučenima«, dodaje predsjednik Hrvatskog društva logoraša koji nas podsjeća kako je Društvo već napravilo izvjesnu bazu podataka ali, kaže, nestručno vođenu. </p>
<p>Naglašava kako ova kategorija broji i predstavnike ostalih nacionalnih manjina, jer mnogi Srbi i pripadnici ostalih manjina su zajedno stradali s hrvatskim civilima, pa i braniteljima koji su se bili uključili u obranu Hrvatske. Za sve će pojedinačno biti izrađeni životopisi, te uneseni podaci koji govore o detaljima proživljenog vremena u logorima, lokacijama istih, kada, gdje i na koji se način s njima postupalo, a bit će unesene i njihove stare adrese još iz vremena posljednjeg popisa stanovništva prije nego je došlo do agresije i rata.</p>
<p>Po evidenciji Hrvatskog društva logoraša više od 20.000 osoba prošlo je različite oblike zatočenja, od nekoliko dana do dvije godine i više. Na području Srbije postojala su 64 logora, te 14 u BiH, a u njima je ubijeno 295 Hrvata. »Dakle, nestalo je i ubijeno gotovo 8000, a mnogi podaci još nisu do kraja provjereni jer se događalo da nestaju čitave obitelji«, upozorava Rehak i tvrdi da postoji određeni broj osoba za koje uopće ne postoje podaci pa ih se i ne traži. Društvo logoraša, informacije je počelo prikupljati još 1995. godine, a logori su se, podsjetimo nalazili u Dalju, Boboti, Negoslavcima, na Ovčari, u Jagodnjaku, Belom Manastiru, Šidu, Sremskoj Mitrovici, Bogojevu, Novom Sadu, Begejcima, Stajićevu, Bosanskom Šamcu, Omarskoj, Bjeljini, pa i u Crnoj Gori.</p>
<p>Bivši logoraši još su prošle godine spominjali pokretanje tužbi protiv države Srbije i Crne Gore koja je sljednica nekadašnje SRJ i tzv. JNA kako bi mogli ostvariti obeštećenje za patnje i stradanja koje su doživjeli u tamošnjim logorima. Trenutačno na sudu u Beogradu postoji gotovo 4500 zaprimljenih privatnih tužbi, a odvjetnici s hrvatske i srpske strane preuzeli su slučajeve prve skupine logoraša među kojima su žene i djeca koji su prošli kroz srbijanske logore. Da se novac preživjelim članovima dodjeljuje kao pomoć kojom bi se podmirili dosadašnji troškovi života članova obitelji logoraša ili pak samim preživjelim osobama na neki nam je način potvrdio i pukovnik Ivan Grujić, pomoćnik ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti koji vodi Upravu za zatočene i nestale.</p>
<p>»Jasno je da svaka žrtva ima pravo na obeštećenje, kako moralno tako i materijalno«, ponavlja i podsjeća kako je, primjerice Njemačka isplaćivala obeštećenja onima koji su prošli strahote tijekom Drugog svjetskog rata, a upravo zbog posljedica koje su nanesene od strane okupatora iz te države. Što se pak tiče zahtjeva hrvatskih logoraša, Rehak naglašava kako se oni kreću u iznosima međunarodnih prosjeka, odnosno postotaka. Tako bi se naknada za izgubljeni život u logoru ili za posljedice koje su uzrokom mučenja i fizičkog maltretiranja kretala u iznosu od 400.000 eura. Sigurno je da, javnosti poznat slučaj obitelji Zec, može pokrenuti pitanje hrvatskih stradalnika i žrtava iz proteklog Domovinskog rata...</p>
<p>Suđenje optuženima za zločin počinjen na Ovčari, a što je u ožujku započelo u Beogradu, preživjeli logoraši doživljavaju kao većina onih što su osjetili strahote agresorske ruke i oružja. »Mislimo da je svako pravosuđe jednako, zavisi kako ga ljudi sprovode, odnosno primjenjuju«, kaže Rehak koji smatra da se u Beogradu »sudi mahom hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti zbog čega će na kraju izgledati kako su u ovom dijelu regije i Europe, hrvatska država i njezini stanovnici, najveći zločinci«. Naime, zaključuje predsjednik Hrvatskog društva logoraša, »ima nas u Haagu, pa sad i u Beogradu jer tamo se sudi hrvatskim državljanima koji su se u Srbiju sklonili zbog privatnih problema i neriješenih životnih situacija«.</p>
<p> Teško je citirati riječi ovog stradalnika, međutim nemoguće je ne poslušati njegovo mišljenje kada kaže: »Ne može se govoriti da su optuženi mogli raditi što su htjeli jer ipak su bili pod nečijom ingerencijom i zapovijedanjem, a mnogi su dobili odličja od tadašnjeg Generalštaba SRJ za sudjelovanje u »otadžbinskom« ratu čime im je nekadašnja JNA priznala sva njihova djela!«. Ocjenjujući neshvatljivim činjenicu da Hrvate proglašavaju genocidnim, a točno se zna tko je počinio i odgovoran je za agresiju, podsjeća na tragediju Vukovara za koju kaže da je tamo »ubijeno dva puta više Hrvata, nego što je Srba stradalo u cijelom ovom ratu«.</p>
<p>Stoga, upozorava, ne treba zaboraviti da su se Srbi iz Vukovara iseljavali još od svibnja do srpnja 1991. godine. »Otišla su djeca, žene i drugi, svi osim onih koji su imali zadaću da tu ostanu i budu kao peta kolona te dio onih koji nisu željeli otići već su s nama branili grad«, prisjeća se bivši logoraš Danijel Rehak, koji je bio zarobljen tri dana nakon pada Vukovara, a potom odveden u Dalj gdje su ga ispitivali i gdje je, kako kaže, shvatio »da su svi oni koji su vodili rat protiv Hrvatske razmišljali jednako, od običnog vojnika do oficira koji su Hrvate htjeli ubiti i rastjerati s ovih prostora, jer je želja Srbije i njezinih vlasti bila da se šire izvan granica te države«.</p>
<p> Nakon Dalja, u prosincu 1991. godine prevezen je u Stajićevo, a potom u Sremsku Mitrovicu. Nakon devet mjeseci zatočeništva i povratka u normalan život, i danas, nakon više od dvanaest godina zadrhti mu glas kada se sjeti fizičke i psihičke torture koju je prošao, a posebno pamti mlađe ljude za koje kaže da su njihovi »ožiljci« i traume koje su uzrokom doživljenih trenutaka u tom vremenu, možda još veće i bolnije nego što je to u starijih koji su tada već imali životnog iskustva pa su bili nešto otporniji.</p>
<p>»Nisu mogli trpjeti poput nas starijih, a danas su mnogi od preživjelih logoraša ruine koje svakog trenutka mogu eksplodirati«, sa žaljenjem i ljudskom nelagodom je zaključio naš sugovornik. Zbog svega što se može sjetiti iz ne tako davne osobne logoraške prošlosti, kao i mnogih koji su ipak ostali na životu unatoč zvjerstva koja su nad njima počinjena, izražava nezadovoljstvo što populacija logoraša nije pravilno zastupljena u Hrvatskoj. Upozorava kako su zbog dugog boravka po logorima, a u vrijeme kada je RH već bila međunarodno priznata država u svijetu, najteži stradalnici koji su tada još bili maltretirani i mučeni. Ipak bi, mišljenja je, država ovu kategoriju društva trebala primjerenije obilježiti, tek sa možda 50 kuna zbog toga što su bili u logoru, ili još bolje nekim priznanjem ili godišnjom zahvalom.</p>
<p>»Svi koji su bili branitelji ipak su to riješili statusno, neki su u mirovini ili na skrbi, a mi nažalost nismo mogli biti branitelji jer smo se nalazili u okruženju srpske vojske i JNA«, kaže Rehak i upozorava javnost da bivši logoraši polako umiru bez mrvice svjetla koje bi ih obasjalo kada bi osjetili da se država brine o njima. Danas ih u Hrvatskoj ima tek 6000 preživjelih, a svakog ih je dana sve manje jer psihičke i fizičke rane iz ratnih dana zbog kojih često pobolijevaju neumitno pokazuju svoju uništavajuću snagu. Novootvoreni centar za istraživanje ratnih zločina za njih znači mnogo, a sasvim izvjesno postoji nada da jednog dana preraste u ustanovu poput centra Simona Wiesenthala, koji je pridonio otkrivanju velikog broja ratnih zločinaca koji su se na koncu ipak našli pred licem pravde.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvati na čelu Argentine i Slovačke, a vladali i Austrijom i Kostarikom</p>
<p>Novi slovački predsjednik u svojoj je karijeri obnašao nekoliko visokih dužnosti, među ostalim nakon baršunaste revolucije bio je javni tužitelj tadašnje Čehoslovačke, a od 1992. do 1998. i predsjednik slovačkog parlamenta. U predizbornoj kampanji nije skrivao svoje hrvatsko podrijetlo, a sam je izjavio da dobro razumije hrvatski, čita hrvatske knjige i sluša hrvatsku glazbu</p>
<p>Kad 15. lipnja Ivan Gašparović položi prisegu kao treći predsjednik Slovačke od proglašenja nezavisnosti 1993., po prvi puta će se na čelu jedne članice Europske unije naći osoba hrvatskog porijekla. Naime, 63-godišnji pravnik Gašparović, unuk je Tome Gašparovića iz Triblja u okolici Crikvenice, koji se 1920. sa suprugom Agnom preselio u Slovačku i ondje radio kao umjetnički klesar.</p>
<p> Novi slovački predsjednik u svojoj je karijeri obnašao nekoliko visokih dužnosti, među ostalim nakon baršunaste revolucije bio je javni tužitelj tadašnje Čehoslovačke, a od 1992. do 1998. i predsjednik slovačkog parlamenta. U predizbornoj kampanji nije skrivao svoje hrvatsko podrijetlo, a sam je izjavio da dobro razumije hrvatski, čita hrvatske knjige i sluša hrvatsku glazbu.</p>
<p> Više je puta bio u Hrvatskoj u posjetu obitelji, a najavio je i službeni dolazak nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti. Gašparović, čije prezime Slovaci izgovaraju s naglaskom na prvom slogu ipak nije prvi visoki slovački političar s hrvatskim korijenima. Naime, Gustávu Husáku (1913.–1991.), zadnjem čehoslovačkom komunističkom vođi, baka je bila Hrvatica, pripadnica hrvatske manjine koja već stoljećima živi u okolici Bratislave. Husák je 1944. bio jedan od vođa slovačkog narodnog ustanka protiv njemačke okupacije i kvislinškog režima Jozefa Tisa, a 1951. osuđen je na doživotnu robiju zbog titoizma. Za vrijeme Praškog proljeća 1968. postaje potpredsjednik vlade, a 1969. nasljeđuje Alexandera Dubčeka na čelu Komunističke partije Čehoslovačke. </p>
<p>Predsjednik Čehoslovačke postaje 1975., kao prvi i jedini Slovak na toj dužnosti, 1988. povlači se s čela partije, a izbijanjem baršunaste revolucije 1989. podnosi ostavku na dužnost šefa države. Prigodom posjeta Jugoslaviji 1987., Husák je posjetio i Zagreb, a među razlozima za takvu odluku spominjali su se i njegovi djelomični hrvatski korijeni. </p>
<p>U višestoljetnom razdoblju hrvatsko–austrijskih veza, samo je jednom Hrvatu uspjelo zavladati Austrijom. Riječ je o Fredu Sinowatzu, gradišćanskom Hrvatu, rođenom 1929. u Neufeldu, koji je od 1983. do 1986. bio austrijski kancelar. Za svoje hrvatsko porijeklo govorio je da ga ne smatra ni prednošću ni nedostatkom, a roditelji mu, prema njegovim riječima, nisu znali njemački. Sinowatz, kojeg su zvali »miran čovjek iz Gradišća«, po obrazovanju je bio povjesničar, a obnašao je visoke položaje u vlastima Gradišća, sve dok 1973. nije postao savezni ministar kulture i prosvjete. Vicekancelar postaje 1980., a kad tri godine kasnije kancelar Bruno Kreisky podnosi ostavku zbog lošeg izbornog rezultata Socijalističke stranke, Sinowatz ga nasljeđuje. S obzirom da je socijalistički kandidat Kurt Steyrer 1986. izgubio na predsjedničkim izborima od Kurta Waldheima, Sinowatz podnosi ostavku, a dvije godine kasnije povlači se iz politike. </p>
<p>Ivan Gašparović ipak nije jedini aktualni predsjednik neke zemlje hrvatskog porijekla. Prošle godine u Argentini je za predsjednika izabran Nestor Carlos Kirchner Ostoic, čija majka Maria Juana Ostoic iz Punta Arenasa je porijeklom s Brača, dok mu je otac porijeklom iz Švicarske. Prigodom inauguracije, Kirchner se vrlo obradovao kad mu je pristupila predstavnica hrvatskog veleposlanstva, a čak je pozvao i svoju majku riječima »vidi, mama, iz Hrvatske«. Za sebe kaže da razumije hrvatski, no govori samo par riječi.</p>
<p>Kirchner Ostoic ipak nije prvi predsjednik jedne latinskoameričke zemlje hrvatskog porijekla. Prvi je bio Francisco José Orlich Bolmarcich (1907.-1969.), predsjednik Kostarike od 1962. do 1966. </p>
<p>Otac mu je bio José Rafael Orlich Zamora, porijeklom iz Punta na Krku, a majka Georgina Bolmarcich Lemecich s Cresa. I nakon iseljenja u Kostariku obitelj je zadržala veze s rodnim krajem pa je Francisco Orlich ondje boravio kao jednogodišnjak. Kad mu je bilo 14, došao je s majkom na Cres, ondje boravio godinu dana i djelomice naučio hrvatski. Ponovno je u Hrvatsku došao u ožujku 1962., odmah nakon izbora, a zajedno sa suprugom posjetio je Cres, Punat i Rijeku.</p>
<p> »Možda za svoje uspjehe u ekonomiji i politici mogu zahvaliti upravo tome što potječem iz ovih krajeva i što sam naslijedio upornost ovih naroda«, izjavio je Orlich tom prigodom novinarima. Kao predsjednik razvio je dobre odnose s SAD–om, a poduzeo je i velike infrastrukturne radove. Godinu dana nakon Orlicheve smrti postojala je mogućnost da i Čile dobije predsjednika hrvatskog porijekla. Kandidat demokršćanske stranke na izborima bio je Radomiro Tomic koji je s 28 posto glasova osvojio treće mjesto, dok je pobjednik bio Salvador Allende. </p>
<p>Prema nekim izvorima, potkraj 16. stoljeća jedan Hrvat je vladao Meksikom. Bio je to Dubrovčanin Vice Bune (1559.–1612.) kojeg je španjolski kralj imenovao meksičkim potkraljem. O tome nema detaljnijih podataka pa se ne zna ni koliko dugo je Bune bio na toj dužnosti. </p>
<p>Smatra se da je hrvatskog porijekla bio i papa Siksto V. (1585.–1590.). Njegovo pravo ime bilo je Felice Peretti, a izvorni oblik prezimena mogao bi biti Perić. </p>
<p>Zbog sličnosti prezimena vjerojatno bi netko za još neke svjetske državnike mogao ustvrditi da su porijeklom Hrvati. Tako je postojalo mišljenje da i američki predsjednik Calvin Coolidge (1923.–1929.) ima hrvatske korijene i da mu pravo prezime zapravo glasi – Kulić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Pripreme za članstvo u EU najveća zadaća u hrvatskoj povijesti </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Dan Europe, kada Stara dama slavi najveće proširenje do sada i kada se Europska unija priprema za donošenje povijesnog dokumenta, europskog ustava, za Hrvatsku ima posebno značenje. Trinaest godina poslije srpske agresije i rata, koji je odnio brojne živote i razaranja u cijeloj državi, Hrvatska kreće prema ostvarenju svog najvećeg sna, ulaska u veliku europsku obitelj.</p>
<p>Pozitivan avis i očekivani početak pregovora s Hrvatskom kao zemljom kandidatkinjom, pobjeda je cijele Hrvatske, bez obzira na stranačke podjele i politička opredjeljenja. Cijela se Hrvatska jednodušno opredijelila za europsku orijentaciju i godine koje dolaze bit će prilika da se sve manje dijelimo - što je u povijesti bio čest slučaj - i sve više zajednički izgradimo europsku Hrvatsku.</p>
<p>Pred cijelom Hrvatskoj sljedećih godina su zadaće veće i složenije nego ikad u hrvatskoj povijesti. Hrvatska se mora definitivno i zauvijek istrgnuti iz društva zapadnog Balkana i jugoistoku Europe pripadati samo zemljopisno. </p>
<p>A po svemu ostalom Hrvatska mora izgledati kao svaka druga europska zemlja koja pripada velikoj obitelji.</p>
<p>Sve ono što je Hrvatska izborila u nametnutom ratu sada će trebati okruniti i finalizirati u miru, u okruženju koje više nije kao devedesetih. Hrvatska jest i mora ostati primjer zemljama u regiji koje su još daleko od Europe, most između zapada i istoka. Hrvatska više nego ikada mora učiniti iskorak u gospodarstvu, stvoriti uvjete da njeni građani, koji su u prošlom stoljeću svašta prošli - od krajnje desnih do krajnje lijevih ideologija - žive u slobodnom društvu u kojem poduzetništvo donosi progres i u kojem rad osigurava bogatstvo.</p>
<p>Posljednji hrvatski korak za punopravno članstvo u Europi trajat će godinama i najmanje je važno sada licitirati kada je realno da Unija primi Hrvatsku. Daleko je važnije da se stvori uvjeti da Europa zaživi u Hrvatskoj. Realno, posla ima više nego ikad, a mi još uvijek vučemo stare greške koje su nas i prije često udaljavale od Europe. Bolni i neugodni rezovi čekaju sve građane Hrvatske, ali to je jedini način da sljedeće generacije žive u slobodi, potpunoj demokraciji i nastave zajednički put s ostalim europskim narodima.</p>
<p>Europska Hrvatska san je svih prošlih generacija, a na sadašnjoj je da to i ostvari.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Što je ostalo iza »željezne lady«</p>
<p>Britanci su 4. svibnja 1979. prilično neočekivano izabrali Margaret Thatcher i Velika Britanija je dobila prvog ženskog premijera u svojoj povijesti. Dolaskom u Downing street premijerka Thatcher postala je poznata po oštrom vojnom odgovoru Argentincima u krizi oko Falklanda, po svom programu privatizacije nacionalnih poduzeća, po sporovima sa sindikatima i pravom ratu s britanskim rudarima. Tijekom 11 godina provedenih na vlasti imala je zdušne pristalice i ogorčene protivnike</p>
<p>JASNA ZANIĆ-NARDINI</p>
<p>Godina je 1979. Mladi tenisač John McEnroe probija se prema svom prvom naslovu pobjednika Grand Slama, u kinima igraju »Apokalipsa danas« i »Kramer protiv Kramera«, a Britanija je u jadnom stanju. Upravo je proživjela val štrajkova koji je paralizirao zemlju do te mjere, da se nije dostavljala pošta, odvozilo smeće, niti ukapali mrtvaci. Britanska inflacija ruši rekorde. No 4. svibnja 1979. događa se nešto neočekivano – Britanci biraju Margaret Thatcher, prvog ženskog premijera u svojoj povijesti. Ovih dana bivša konzervativna šefica vlade proslavila je u Londonu četvrt stoljeća od dolaska na vlast. Bio je to povod za neminovna razmišljanja na temu što je ostalo od njenog naslijeđa. </p>
<p>Nakon nekoliko manjih moždanih udara, 79-godišnja Margaret Thatcher danas je krhkog zdravlja i drži se kuće. No ta odrešita žena s plavom kacigom od kose, koju su Rusi prozvali »željeznom lady«, ostavila je neizbrisivog traga na nacionalnoj psihi. Kćer malog trgovca živežnih namirnica iz Lincolnshirea, koja je dobro razumjela psihologiju srednjih i nižih slojeva, počela se na početku sedamdesetih isticati u Konzervativnoj stranci.</p>
<p> Nakon ulaska u Downing street postala je poznata po oštrom vojnom odgovoru Argentincima u krizi oko Falklanda, po svom programu privatizacije nacionalnih poduzeća, po sporovima sa sindikatima i pravom ratu s britanskim rudarima. Imala je zdušne pristalice i ogorčene protivnike. No prevlast slobodnog tržišta - za koju se borila tijekom svoje vladavine - danas je postala političkom dogmom na Otoku pa i šire. </p>
<p>Njeni zagovornici pripisuju joj u zasluge da je spasila britansko gospodarstvo, koje je u trenutku njenog dolaska na vlast bilo pred rasulom. Obožavali su je novopečeni kućevlasnici, kojima je jeftino rasprodala državne kuće i stanove, te poduzetnici kojima je dobro krenulo u doba 'tačerizma'. Protivnici joj međutim do danas predbacuju privatizaciju željezničkog prometa i komunalija, a optužuju je i za nestanak velikog dijela britanske industrijske baze. </p>
<p>Margaret Thatcher iznad svega je vjerovala u tržište i njegove zakone. Odbijala je državnim novcem podupirati poduzeća koja nisu mogla opstati vlastitom snagom. U tom je procesu Britanija ostala bez znatnog dijela svoje teške industrije – ali to danas nadoknađuje procvatom tercijarnih djelatnosti. Ukrotila je i inflaciju. To da država ne spašava problematična poduzeća, proračunska disciplina i minimalna inflacija, danas su postali dio novog političkog pravovjerja, koje slijedi i tekući stanar Downing streeta, Tony Blair – pa makar on nije konzervativac, nego laburist. </p>
<p>Prije dolaska Margaret Thatcher, sindikati su praktički vladali Britanijom. Ako je štrajkala jedna sindikalna grana, druge su iz solidarnosti također obustavljale rad, što je bio recept za opću paralizu. Početkom siječnja 1979. britanski vozači kamiona krenuli su u štrajk, tražeći povišicu od 25 posto. Ubrzo im se priključilo milijun i po radnika u javnom sektoru, što je dovelo do zatvaranja škola, pa čak i mrtvačnica. Dolazilo je do redukcija struje, a bolnice su primale samo hitne slučajeve jer su štrajkali i vozači bolničkih kola te pomoćno osoblje. Nova konzervativna premijerka brzo je donijela zakone koji brane štrajkove solidarnosti, a mnogi su joj Britanci zbog toga bili zahvalni jer je zemlja, prepuštena hirovima sindikalnih vođa, ranije često bila u kaosu. </p>
<p>Godine 1997., kada je na vlast u Britaniji došao Tony Blair, u štrajkovima je bilo izgubljeno 235.000 radnih dana – u usporedbi s nevjerojatnih 29 milijuna izgubljenih radnih dana 1979., uoči dolaska »željezne lady«. Godine 1979. inflacija je u Britaniji iznosila više od 17 posto, a danas se kreće oko 2,5 posto. Prije dolaska, Margaret Thatcher najviša porezna stopa u Britaniji, na tzv. nezarađeni prihod, npr. od kamata, iznosila je nevjerojatnih 98 posto. Najviša današnja britanska stopa poreza je 40 posto. Britanski laburisti izvikuju sada mantru male inflacije i niskih poreza jednako pobožno poput samih konzervativaca. Brižljivo gospodarenje i monetarna disciplina postali su i dijelom međunarodnog političkog rječnika. </p>
<p>No gorki lijekovi koje je »željezna lady« propisivala naciji imali su i svoju cijenu - prije svega rekordnu nezaposlenost. Njeni protivnici optuživali su je i za sve veće podjele u britanskom društvu, te kritizirali proračunsku štednju, koja je nagrizla nacionalno zdravstvo, te druge tekovine države blagostanja. Usprkos tome, Margaret Thatcher proslavila je 1987. svoj hat trick – treću za redom konzervativnu pobjedu. U svojoj zadnjoj administraciji uvela je međutim jedan izrazito nepopularni lokalni porez, koji je izazvao takvo nezadovoljstvo, da je u Britaniji došlo do masovnih demonstracija i uličnih nereda.</p>
<p> Njen kabinet bio je pak u previranju zbog premijerkinog sve nepopustljivijeg stava prema Europi. Ostavka njenog zamjenika, bivšeg ministra vanjskih poslova Geoffreya Howea 1990., kada je održao i vrlo kritični govor u Donjem domu, bili su početak kraja Margaret Thatcher. Shvativši da je izgubila podršku svojih kolega, ona se povukla, nakon 11 godina provedenih na vlasti. Njeni konzervativci nastavili su međutim vladati čak do 1997., potukavši sve otočne rekorde političke dugovječnosti.</p>
<p>Nedugo prije svog odlaska s vlasti, Margaret Thatcher apelirala je na tadašnjeg američkog predsjednika, Georgea Busha starijeg, da ne popušta Saddamu Husseinu, koji je bio upao u Kuvajt. Kasnije, kada se raspadala bivša Jugoslavija, zagovarala je vojnu intervenciju protiv srpske agresije. Njeni konzervativci, koji su u to vrijeme i dalje vladali u Britaniji pod vodstvom Johna Majora, ignorirali su te apele. Pravog nasljednika, pogotovo u vanjskoj politici, našla je tek u laburističkom premijeru Tonyju Blairu.</p>
<p>Slično kao što je »željezna lady« očitala lekciju argentinskim generalima, tako je Blair bio odlučan da treba kazniti Slobodana Miloševića zbog Kosova. Morao je na to nagovarati američkog predsjednika Billa Clintona, koji se kolebao. Blair je kasnije čvrsto stao uz Ameriku u afganistanskom i iračkom ratu, uvjeren da ne treba popuštati političkim nasilnicima niti terorizmu. Uz Ameriku ga je dodatno vezala i vjera u važnost transatlantskih veza – opet nešto što dijeli s Margaret Thatcher. Irak ga je stajao sukoba s vlastitom strankom, no Blair se čini gotovo jednako beskompromisnim, pa i svojeglavim, kako je to nekad znala biti »željezna lady«. </p>
<p>Laburisti danas uredno i redovno kritiziraju konzervativce, ali Blair i njegov ministar financija Gordon Brown preuzeli su dosta tačerovskih ideja i u vođenju gospodarstva. Zagovaraju tako niske poreze i malu inflaciju, a štrajkovi solidarnosti do danas su zabranjeni na Otoku. »Blair i Brown priznali su da je Thatcher uvela novu ortodoksiju. Uspjeh im je što su svoju stranku natjerali na prihvaćanje činjenice da nema vraćanja natrag«, napisao je nedavno u Sunday Timesu bivši konzervativni ministar obrane, Michael Portillo.</p>
<p> Problem je za Blaira u tome što, gurajući tu »novu ortodoksiju«, često pliva u suprotnom smjeru od vlastite stranke - koja se čini pozicioniranom ljevije od njega. Najbolje se to vidjelo nedavno, kada je zaratio sa svojim zastupnicima, kako bi progurao zakon o uvođenju visokih školarina za studente. Blair sada u još nečemu pokušava slijediti »željeznu lady« – sanjajući o tome da na općim izborima 2005. pokuša ponoviti njen hat trick iz 1987.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Višim tarifama za hitne upise u zemljišne knjige protiv organiziranog kriminala u gruntovnicama</p>
<p>U gruntovnici Općinskog suda u Varaždinu upis vlasničkih i srodnih prava slijedi isti dan kada je zahtjev zaprimljen. Izgovori predsjednika Općinskog suda u Zagrebu i predsjednika Zemljišnoknjižnog odjela istog suda da to nije moguće u tako velikom gradu i da je to cijena življenja u velikom gradu, samo je bacanje prašine u oči građanima i privrednim subjektima koji godinama čekaju na upis u zemljišne knjige ako se ne posluže »posrednicima koji imaju dobre veze u gruntovnici« / U Hrvatskoj su političari dosad bili uglavnom sastavni dio takvih kriminalnih lobija koji su onemogućavali svaki gospodarski i ini napredak, te udaljavali Hrvatsku od europskih integracija, što im je zapravo i bio cilj, jer uspostava pravne države bi ugrozila njihove interese. Teško je zamisliti da je sadašnja vlast bitno drukčija</p>
<p>ZLATKO ZELJKO</p>
<p>Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu godinama je sumnjičen kao žarište organiziranog kriminala u pravosuđu. </p>
<p>Naime, na tom sudu koji raspolaže s daleko najvećim materijalnim i ljudskim resursima po glavi stanovnika u Hrvatskoj nije moguće dobiti upis vlasničkih i srodnih prava u razumnu roku. Da je to ipak moguće i u Hrvatskoj neka posluži primjer Općinskog suda u Varaždinu na čijem čelu je kompetentan i odgovoran predsjednik suda. U gruntovnici Općinskog suda u Varaždinu upis vlasničkih i srodnih prava slijedi isti dan kada je zahtjev zaprimljen.</p>
<p>Izgovori predsjednika Općinskog suda u Zagrebu i predsjednika Zemljišnoknjižnog odjela istog suda da to nije moguće u tako velikom gradu, te da je to cijena življenja u velikom gradu samo je bacanje prašine u oči građanima i privrednim subjektima koji godinama čekaju na upis u zemljišne knjige, ako se ne posluže »posrednicima koji imaju dobre veze u gruntovnici«. Udruga kojoj je na čelu autor ovog članka predlagala je još prije četiri godine u pismenoj formi da se organizacija rada u Zemljišnoknjižnom odjelu promijeni tako da se razdvoje upisi pravno nesređenih nekretnina od onih koje su već uredno upisane u zemljišnim knjigama. Upis promjene vlasnika ili upis drugih prava u nekretninama koje su već uredno upisane u zemljišne knjige je vrlo jednostavan i zahtjeva neznatno vrijeme u odnosu prema nekretninama za koje još nisu sređeni preduvjeti za upis. </p>
<p>Prijedlog se je odnosio na pokretanje inicijative za donošenje najmanje triju vrsta tarifa za upis u zemljišne knjige. Normalni upis, ubrzani upis i hitni upis. Za normalni upis su već predviđene osnovne tarife, za ubrzani upis trebalo bi povećati osnovnu tarifu za pet do deset puta, a hitni upis (u roku 48 sati) petnaest do dvadeset puta. Tako bi se riješilo pitanje korupcije u gruntovnici preko noći. </p>
<p>Prekovremeni rad referenata i sudaca mogao bi se izdašno financirati iz dodatnog prihoda, a pravosudni dužnosnici bi rado radili za dvostruke honorare i u kasne noćne sate. Naime oni kojima je hitno, kao što su investitori i vlasnici koji zalažu nekretninu za dobivanje kredita, imali bi mogućnost hitna ili ubrzana upisa relevantnih prava uz plaćanje višestruke tarife na sasvim legalan način, a proračun bi se punio dodatnim sredstvima koja bi omogućavala poboljšanje materijalnog stanja i time trajno rješavanje ažurnosti gruntovnica. </p>
<p>Takva vrsta obračuna tarifa je već u primjeni u nekim tranzicijskim zemljama. Inicijativa nije naišla na razumijevanje, jer bi uvođenje regularnog plaćanja povišene tarife za hitne upise u zemljišne knjige onemogućila organizirani kriminal povezan s upisom u zemljišne knjige. </p>
<p>Naime, podnositelji zahtjeva za upis nekog prava u zemljišne knjige radije bi regularno platili i znatno više nego da su prisiljeni upuštati se u ponižavajuće dogovore s raznim posrednicima kako bi ostvarili svoja prava koja im ionako pripadaju. </p>
<p>U zagrebačkoj Gruntovnici vlada ponižavajući kaos. Ponajprije je predsjednik tog odjela samovoljno uveo rok trideset dana koji bi svaki zahtjev trebao čekati prije nego smije ići u rad. </p>
<p>Tek nakon toga može se podnijeti takozvana požurnica, a vrhunac tragikomedije je dežurstvo predsjednika odjela dva puta na tjedan kada podnositelji zahtjeva idu na »oprost grijeha«. Naime oni koji se dođu pokloniti, i ako se uredujući sudac smiluje, mogu računati s upisom u nekom određenom roku. Ostali su osuđeni na vječno čekanje. </p>
<p>Postoje procjene da samo zbog neažurnog upisa prava povezanih s nekretninama u Zagrebu nastaje šteta koja iznosi više od dvije milijarde dolara na godinu. Čekanje na upis od najmanje šest mjeseci po nekretnini i zbrajanjem svih u jednoj godini upisanih nekretnina dolazi se do ukupnoga financijskog pokazatelja iz kojeg se može izračunati nastala šteta i odmakla dobit. </p>
<p>Takva gospodarska šteta zbog nefunkcioniranja gruntovnice u glavnom gradu Hrvatske, a slično je i u mnogim drugim manjim gradovima, donosi toliku štetu da je nijedna razumna vlast ne bi trpjela. </p>
<p>U Hrvatskoj su političari dosada bili uglavnom sastavni dio takvih kriminalnih lobija koji su onemogućavali svaki gospodarski i ini napredak, te udaljavali Hrvatsku od europskih integracija, što im je zapravo i bio cilj, jer uspostava pravne države bi ugrozila njihove interese. Teško je zamisliti da je sadašnja vlast bitno drukčija. </p>
<p>Bez radikalnog zahvata u pravosuđe, te odlučnoga i osmišljenog obračuna s organiziranim kriminalom unutar pravosuđa neće biti moguće »pokrenuti Hrvatsku«, kako je to najavila sadašnja vlast. Ministarstvo pravosuđa do sada još nije prešlo s riječi na djela. </p>
<p>Unutar samog Ministarstva su mnogi visokopozicionirani službenici koji se ni na koji način ne žele zamjeriti svojim podređenim kolegama, a slična je situacija i u Državnom sudbenom vijeću. Tako raznorazni lobiju unutar Državnog sudbenog vijeća paraliziraju njegov učinkovit rad. </p>
<p>Nužno bi bilo umnogostručiti broj stegovnih postupaka protiv pravosudnih dužnosnika i znatno pooštriti izricanje stegovnih mjera, pa i izricanje najtežih kazni suspenzije pravosudnih dužnosnika. Jedino će se tako moći disciplinirati pravosudne dužnosnike i povećati stupanj njihove odgovornosti i time »pokrenuti Hrvatsku«. U suprotnom ona će još više tonuti bez obzira na formalno približavanje Europi. Hrvatska treba efikasno i nekorumpirano pravosuđe bez obzira na približavanje europskim asocijacijama. To je uvjet za trajnu opstojnost građana i države. </p>
<p>Autor je poslovni savjetnik i predsjednik udruge »Juris protecta«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ukidanjem carinskih tarifa povećava se ranjivost nacije subvencijama njenih trgovinskih partnera</p>
<p>Analiza rizik-dobit i poticaji koje daje uspješna inovacija bit će različiti ako donositelj odluke zna da može dobiti subvenciju bez obzira na uspjeh. Znatan dio ekonomske literature proučio je ove aspekte, imenujući to »moralnim hazardom«. Nadalje, poduzetnički napori mogu biti usmjereni pokušajima maksimiziranja subvencija koje se mogu dobiti lobiranjem i izlaženjem u javnost. Ekonomska literatura poznata kao javni izbor bavila se tom opasnošću </p>
<p>koja je utjelovljena u vladinim programima / U tom procesu provođenja i regulacije, zanimljiva pitanja će proizaći iz činjenice o učinkovitosti pojedine države da se osveti kada je oštećena. Pritom će biti važna priroda i opseg odnosa s vladom prekršiteljicom. Slabiji potpisnici možda će se morati osloniti na zajedničku odmazdu ili dobru volju jačih članova. Politički elementi bez sumnje će ponovno ući u mehanizme provođenja i rješavanja sporova / Mnoge države stigle su do raskrižja na kojem bilo kakva značajna promjena smjera mora uključiti subvencioniranje prilagodbe. Bez toga politički dogovor o traženju novoga smjera neće biti moguć. Stoga će novi trgovinski sporazumi uključivati i subvencije prilagodbi kao dio aranžmana</p>
<p>LUKA BRKIĆ</p>
<p>U većini ekonomskih sustava subvencije igraju važnu ulogu. One mogu pomoći određenim ekonomskim aktivnostima smanjujući troškove proizvodnje. Subvencije mogu pomoći pojedincima tako što smanjuju cijene dobara i usluga, a neke od novčanih subvencija su dizajnirane tako da podižu prihode siromašnih. </p>
<p>Ciljevi subvencija proizvodnje općenito su povećanje efikasnosti i stimuliranje ekonomskog rasta, dok subvencije potrošnje i dohodaka imaju za cilj postizanje više razine jednakosti. Bez obzira ma to o kakvom je programu riječ, potrošačke subvencije obično počivaju na filozofiji paternalizma. </p>
<p>Društvo isključivo zainteresirano za razinu potrošnje ljudi s niskim prihodima može osigurati novčane transfere ili subvencije siromašnima. Zajamčeni godišnji dohodak ili negativni porez na dohodak mogu svakoj osobi osigurati razinu potrošačke moći kako bi održala određeni životni standard. </p>
<p>Neke subvencije proizvodnje usmjerene su u određene regije s nadprosječnom nezaposlenošću, što je moguće promatrati kao pokušaj postizanja zemljopisno razmjerne distribucije mogućnosti i dohodaka u društvu.</p>
<p>Subvencije mijenjaju razine cijena koje bi bile rezultat slobodnoga kompetitivnog tržišta. Subvencije potrošnje potiču ljude na kupnju dobara i usluga koje su subvencionirane. Korisnici subvencija moći će ponuditi dobra i usluge po nižim cijenama nego što bi to bilo bez subvencija utječući tako na potrošnju.</p>
<p>Strane korporacije mogu smatrati te niže cijene nelojalnom konkurencijom. Upravo zbog toga su se mnogi od tih programa subvencija našli u fokusu međunarodnih trgovinskih pregovora kao trgovinska distorzija koju je potrebno ograničiti formalnim međunarodnim ugovorima. </p>
<p>Tako je tokijska runda pregovora GATT-a rezultirala pravilima za određene tipove subvencija.</p>
<p>Ulogu subvencija treba promatrati u kontekstu međunarodnih trgovinskih pregovora. S aktualnim i planiranim smanjenjem carinskih ograničenja, sve važnijom postaje uloga subvencija kao procesa koji odlučujuće utječe na trgovinu. Posebno u raspravama o slobodnoj trgovini sve više se mora raspravljati o subvencijama, jer ukidanjem carinskih tarifa povećava se ranjivost nacije od subvencija koje su priskrbili njeni trgovinski partneri.</p>
<p>Ponekad se pravi razlika između vladinih subvencija koje su usmjerene onim ljudima koji imaju niske dohotke i korporacijama kojima treba osigurati preživljavanje i vladinih subvencija koje predstavljaju ex ante dijeljenje poduzetničkog rizika. </p>
<p>Prva vrsta može destimulirati poduzetništvo dok ga druga vrsta može stimulirati. </p>
<p>Analiza rizik-dobit i poticaji koje daje uspješna inovacija bit će različiti ako donositelj odluke zna da može dobiti subvenciju bez obzira na uspjeh. Znatan dio ekonomske literature proučio je ove aspekte, imenujući to »moralnim hazardom«. </p>
<p>Nadalje, poduzetnički napori mogu biti usmjereni pokušajima maksimiziranja subvencija koje se mogu dobiti lobiranjem i izlaženjem u javnost. Ekonomska literatura poznata kao javni izbor bavila se tom opasnošću koja je utjelovljena u vladinim programima koji nude financijsku pomoć pojedincima ili grupama.</p>
<p>Određena ulaganja u privatni sektor mogu priskrbiti čitavom društvu eksternalije ili javna dobra poput mogućnosti novih radnih mjesta, veće porezne osnovice i tržišta za proizvode postojećih poduzeća. Od onih zemalja kojima bi određeno ulaganje u privatnom sektoru priskrbilo najveće eksternalije ili javna dobra može se očekivati da ponude najveće subvencije kako bi privukle to ulaganje.</p>
<p>Pretpostavimo da međunarodni sporazum postavlja granice subvencioniranju do neke ugovorene razine. S takvim sporazumom ulaganja i proizvodnja neće biti locirani u zemlji u kojoj mogu osigurati najveća javna dobra. Taj efekt će biti to veći što je niža maksimalno dopuštena razina subvencija. Općenito, eksternalije ili javna dobra bit će od najveće vrijednosti onim zemljama ili regijama koje imaju najveću razinu nezaposlenosti i stoga bi upravo ta područja mogla biti najviše pogođena takvim nekompetitivnim sporazumom.</p>
<p>U velikom broju zemalja vode se rasprave o utjecaju carinskih tarifa na različite regije zemlje. S aktualnim i planiranim smanjenjima carinskih tarifa te će se rasprave fokusirati na subvencije i regionalne političke snage branit će svoje pojedinačne interese u bilo kakvom pregovaranju o sporazumu o subvencioniranju. </p>
<p>Sporazum toga tipa izlaže sve svoje sudionike riziku da će koristi od njega uživati i oni koji nisu njegovi potpisnici. Sudionici sporazuma lišavaju se seta potencijalnih investicija. Ekspanzija međunarodnih ulaganja nakon 1945. godine sugerira smanjenje koristi od takvog sporazuma jer su poduzeća sve sposobnija u prebacivanju postrojenja u druge zemlje, a posebno u kontekstu aktualnih i planiranih smanjenja carinskih tarifa. </p>
<p>Sporazum o subvencioniranju koji se bavi samo novim investicijama može prebaciti kompetitivno natjecanje na sanacije, kako se članovi sporazuma sve više trude zadržati investicije koje već posjeduju. </p>
<p>Opseg u kom će se takvo natjecanje za sanacije intenzivirati, ovisit će o stupnju u kojem sporazum o subvencioniranju nameće nove investicije drugim državama. Dakle, sporazum o subvencioniranju koji poduzeća mogu zaobići putem međunarodnog ulaganja, stvarat će posebno velike teškoće u natjecanju za sanaciju između potpisnika. </p>
<p>Sporazum o subvencioniranju može se također fokusirati na određeni tip subvencija poput vladina financiranja izvoza i članice OECD-a složile su se o minimiziranju vladine kamatne stope na financiranje izvoza. Posebno nestabilnost kamatnih stopa i deviznih tečajeva ističu potrebu za fleksibilnošću u odredbama takvih sporazuma. Novi trgovinski sporazumi uvijek će prijetiti ugrozom nekih individua, korporacija, ekonomskih sektora ili zemljopisne regije. </p>
<p>Oni koji se boje da će njima biti oštećeni, ne samo da se protive takvim promjenama nego često i lobiraju za specijalnu vladinu pomoć kao kompenzaciju za njihove gubitke. </p>
<p>Mnoge države stigle su do raskrižja na kojem bilo kakva značajna promjena smjera mora uključiti subvencioniranje prilagodbe. Bez toga politički dogovor o traženju novoga smjera neće biti moguć. Stoga će novi trgovinski sporazumi uključivati i subvencije prilagodbi kao dio aranžmana.</p>
<p>Rasprava o provođenju odredbi sporazuma o subvencioniranju kristalizira ambivalentnost i kompleksnost ovog predmeta. Definiranje subvencija potrebno je za prihvaćanje sporazuma i esencijalno za njegovo provođenje. Sigurnosni mehanizam vladinih subvencija može biti shvaćen kao način dijeljenja rizika ekonomske promjene. U tom pogledu, takvi programi mogu omogućiti bržu ekonomsku promjenu od one koja bi se inače dogodila. Postoji znatna literatura koja ocjenjuje kakve efekte na cjelokupno društvo imaju promjene koje poboljšavaju blagostanje jednih, a ugrožavaju druge, a središnji element te literature je koncept kompenziranja. </p>
<p>Vlada može biti najprikladniji mehanizam koji će upravljati takva plaćanja. U svakom slučaju, literatura koja se bavi kriterijima kompenzacije formira koristan okvir za ocjenjivanje vladinih programa za financijsku redistribuciju. Iz te se perspektive može smatrati da ti programi potiču poduzetništvo i inovacije kompenzirajući one koji su pogođeni te tako kupujući njihov pristanak.</p>
<p>U modernoj demokraciji neke će interesne grupe aktivno nastojati usporiti one aspekte ekonomskog rasta koji će ih pogoditi. U demokraciji može biti potrebno platiti da se kompenziraju oni koji će biti pogođeni ekonomskim rastom, ne bi li se tako kupio njihov pristanak. U tom slučaju društveni konsenzus može uključivati prihvaćanje promjene i rasta, jer postoji sigurnosni mehanizam za one koji će biti pogođeni</p>
<p>U velikom broju zemalja mehanizmi uključivanja provincijskih i državnih vlada u pregovore bit će novost za mnogo sudionika, a sam proces podosta nejasan. </p>
<p>Sporazum koji uključuje subnacionalne vlade vjerojatno će se u početku fokusirati na podrobnu i preciznu definiciju subvencija s postupnim proširenjem u budućim sporazumima koji bi uključili i dodatne oblike vladine pomoći. </p>
<p>Nadalje, veliki broj vlada razvio je značajne programe subvencioniranja razvoja i oplemenjivanja karakteristične kulture. </p>
<p>Bez sumnje, mora se priznati želja nacije da učvrsti svoj kulturni identitet i za tu svrhu mora biti dopušten određen stupanj potpore, no koliki stupanj i koji tipovi programa prelaze razumno ponašanje i stoga trebaju postati predmetom međunarodnih sporazuma o subvencioniranju, pitanje je koje se nameće.</p>
<p>Napokon, u ovom procesu provođenja i regulacije, zanimljiva pitanja će proizaći iz činjenice o učinkovitosti pojedine države da se osveti kada je oštećena. </p>
<p>Pritom će biti važna priroda i opseg odnosa s vladom prekršiteljicom. </p>
<p>Slabiji potpisnici možda će se morati osloniti na zajedničku odmazdu ili dobru volju jačih članova. </p>
<p>Politički elementi bez sumnje će ponovno ući u mehanizme provođenja i rješavanja sporova.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, profesor je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Program za sigurnost na plažama</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Projekt »Sigurnost na vodi«, koji je osmislila Služba za spašavanje života na vodi i ekološku zaštitu priobalja Hrvatskog crvenog križa, okupio je u subotu na jarunskom Velikom jezeru poveći broj djece iz Zagreba, Istre i Ivanić Grada. Instruktori spasilačkih službi i liječnici djeci su prezentirali kodove, odnosno osam osnovnih pravila ponašanja na vodi, koja vrijede i za odrasle. Ukratko, u vodu se ne bi smjelo ulaziti pod utjecajem alkohola, jedan sat nakon obroka, kada smo zbog fizičkih aktivnosti prezagrijani... Također, ne bi trebalo skakati u nepoznate dubine, plivati daleko od spasilaca, a u slučaju nevolje treba ostati smiren i jednom rukom mahati za pomoć. </p>
<p>Instruktori su djeci pokazali kako se ponašati i u situacijama kada mogu postati slučajni spasitelji, te o neodgodivim postupcima pružanja prve pomoći. Uz to, organizirane su i prigodne igre, a jedna od njih je bila i određivanje imena za zaštitni logo tog projekta.</p>
<p>Kako je »Vjesniku« kazala koordinatorica tog projekta Silvana Radovanović, cilj projekta je podizanje svijesti javnosti o opasnostima i rizicima povezanim s vodom. U tu svrhu osmišljena je promotivna kampanja »Kodeks sigurnosti na vodi«, a plakati će biti postavljeni u vrtićima, školama i domovima zdravlja u svim većim gradovima. Radionice o opasnostima na vodi i samospašavanju održat će se i u osnovnim školama te odmaralištima Crvenog križa, a škole plivanja u suradnji s Gradskim organizacijama Crvenog križa i pod vodstvom profesora tjelesne kulture. Također, izradit će se baza podataka o nesrećama na vodi, kako bi se otkrile krizne točke i osmislili kvalitetni programi za njihovu prevenciju.</p>
<p>Prema riječima koordinatorice Radovanović, podršku projektu pružaju mnogi, a najviše škole i turistička mjesta koja su zainteresirana za dobivanje Plave zastave. Ta se zastava, naime, dodjeljuje plažama koje zadovoljavaju sve europske standarde o čistoći i sigurnosti.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zapaljene tri govornice kod Pravnog fakulteta</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Nepoznati vandal zapalio je u noći na subotu tri telefonske govornice kod zgrade Pravnog fakulteta na Trgu maršala Tita.</p>
<p>U požaru je jedna telefonska govornica u potpunosti izgorjela, dok su dvije samo nagorjele. Dan ranije, nepoznati je počinitelj, nakon što je provalio u zgradu Pravnog fakulteta i ukrao prijenosno računalo, zapalio pisač u jednoj od kancelarija fakulteta. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Objesio se na tavanu obiteljske kuće</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Na tavanu obiteljske kuće u Kvaternikovoj ulici 163 u Kustošiji, u noći na subotu, samoubojstvo vješanjem počinio je Igor Hudina (23). </p>
<p>Policija istražuje motive samoubojstva, a mrtvo tijelo je nakon obavljenog očevida prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ivica i Janica Kostelić rock 'n' rollom zaboravili ozljede</p>
<p>Ove godine skijaški klub Zagreb dočekao je »svojih pet minuta« u hotelu Opera. Bez golemih stolova sa stotinjak menua, bez tzv. osoba koje su same sebi prišile etiketu hrvatskog jet-seta, bez bljeskajućih kamera, jedan dio hrvatske skijaške obitelji uživao je u rock 'n' rollu. Naime, »požarni« te večeri za dobru atmosferu bio je Ivica koji nije silazio s podija gdje je manevrirao s gitarom</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Statistički gledano skijaški klub Zagreb vjerojatno je jedan od najtrofejnijih svjetskih klubova. Naravno, zasluga je to isključivo dvoje njihovih članova - Janice i Ivice Kostelić. S epicentrom na dvije hrvatske sportske ikone u petak navečer je skijaški klub Zagreb međusobnim druženjem proslavio i zaokružio još jednu skijašku sezonu.</p>
<p>Inače je ovaj dio kalendarske godine bio rezerviran za glamurozne i kičaste proslave na razini skijaškog saveza. No, ove godine svojih »pet minuta« skijaški klub Zagreb dočekao je u hotelu Opera. Bez golemih stolova sa stotinjak menua, bez tzv. lica koji su sami sebi prišili etikete hrvatskog jet-seta, bez bljeskajućih kamera, jedan dio hrvatske skijaške obitelji uživao je u - rock 'n' rollu. Naime, »požarni« te večeri za dobru atmosferu bio je Ivica Kostelić koji gotovo da nije silazio sa podija gdje je manevrirao s gitarom, uz pratnju svog dobro poznatog benda. Ivičino raspoloženje je na prvi pogled pokazalo odlično stanje što se tiče oporavka od ozljeda, jer se »stageom« gibao poput pravog rock pjevača.</p>
<p>– Odavno je poznato koliko obožavam gitaru i glazbu. I vjerojatno bi se, da nisam skijaš, ozbiljno posvetio glazbi. Naravno, da je ova gitara uvijek uz mene. I tijekom rehabilitacije često sjednem na krevet u sobi i sviranjem »ubijam« sate, kazat će Ivica Kostelić.</p>
<p>Janica je, pak, tijekom večeri švrljala hotelom. Čas u društvu dečka Raula, čas u društvu prijateljica, čas u društvu novinara...</p>
<p>– Vraćamo se u Topusko i nastavljamo s oporavkom. Joj, samo da prođe tih nekoliko mojih zadnjih dana rehabilitacije i 12. svibnja odlazim na austrijski Hintertux. Jedva čekam dotaknuti snijeg, stati na skije, veselo je pričala Janica.</p>
<p>Neobavezno druženje uz gotovo obiteljsku atmosferu upotpunili su i Ante i Marica Kostelić. Pa, iako su postojale neke pikantnije teme za razgovor, kao što je nedavni izlazak u javnosti bivšeg liječnika skijaške reprezentacije Željka Šućura, Ante Kostelić niti jednom riječju nije želio upropastiti večer u kojoj je bio okružen prijateljima i opuštajućim temama. Jer, petak je, barem za skijaški klub Zagreb, bio dan uživanja, veselja i - rock'n'rolla...</p>
<p>S. Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kinez proveo 49 dana bez hrane i oborio rekord Davida Blainea </p>
<p>PEKING, 8. svibnja</p>
<p> – Kineski liječnik Chen Jianmin (50) uspio je u dobrovoljnoj izolaciji i bez hrane provesti 49 dana, čime je za pet dana oborio rekord što ga je nedavno postavio američki iluzionist David Blaine u Londonu, izvijestili su u subotu kineski mediji, od kojih nekih dovode u pitanje valjanost postavljenog rekorda.</p>
<p> Chen je 49 dana proveo u staklenom kavezu obješenom 14 metara iznad tla u turističkoj dolini Bifengxia koja se nalazi na jugozapadu zemlje. U tom je razdoblju navodno konzumirao samo vodu.</p>
<p> Taj 50-godišnji liječnik, koji se bavi tradicionalnom kineskom medicinom, pristalica je tehnike proizašle iz određenih ezoterijskih metoda koje kombinira s elementima joge, a zove se »pigušu« ili »pigušengong«.</p>
<p> Informacije o tomu koliko je Chen izgubio kilograma kontroverzne su. List »Xin Jing Bao« piše da je Chen prije ulaska u stakleni kavez težio 69 kilograma, a u razdoblju od 20. ožujka do 7. svibnja, koliko je ondje proveo, izgubio ih je 20. Agencija Nova Kina prenosi da je Chen prije dva mjeseca težio 56 kilograma te da je izgubio manje od petnaest kila, a i kineski specijalist za dijetu na čiju se izjavu poziva agencija Kineske novosti, dovodi u pitanje valjanost ovoga rekorda. On je, naime, izrazio sumnju da je Chen tijekom boravka u izolaciji povremeno konzumirao tablete s vitaminima i mineralima. Skrivao ih je navodno iza poduljih nokata na rukama, a uzimao ih je kada se grebao po licu.</p>
<p> Sumnje povećava i činjenica da je kineski liječnik, u trenucima kada je trebao meditirati kako bi sačuvao toliko potrebnu energiju, prakticirao tai ci te povremeno telefonom razgovarao sa svojim prijateljima.</p>
<p> Bez obzira na valjanost spomenutog rekorda, sigurno je jedno – rezultatima Chenova pothvata iznimno su zadovoljni gradski oci općine Ya'an, s obzirom na to da je od 20. ožujka do 7. svibnja dolinu Bifengxia posjetilo 87.000 turista više nego 2002. godine, što znači i zaradu od dodatnih 6,9 milijuna juana (830.000 američkih dolara). Godine 2003. dohodak od turizma u cijeloj je Kini bio znatno niži zbog epidemije SARS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Umirovljenica kažnjena s 200 funti zbog prespore vožnje </p>
<p>GLASGOW, 8. svibnja</p>
<p> – Patrola škotske prometne policije bila je uvjerena da pred sobom ima težak slučaj vožnje u pijanom stanju kada je na prometnoj ulici u blizini Glasgowa uočila automobil koji puževom brzinom krivuda po cesti.</p>
<p> Sud okruga Sterling suglasio se nekoliko dana kasnije da je vozačica Mary Limond (75) počinila prekršaj i kaznio je s 200 funti i šest kaznenih bodova. Limond je, međutim, bila potpuno trijezna, ali u »velikom sukobu« sa svojim novim naočalama, gužvom na cesti i sumrakom koji se spustio.</p>
<p> Policija ju je zaustavila jer je na prometnici na kojoj je dopuštena brzina od 100 kilometara na sat vozila dvadeset puta sporije. Odnosno »šibala« je 5 km/h. Usput je u svakom zavoju svojom »hondom civic« udarala u rubnjake.</p>
<p> Limond je, naime, svoje prijateljice odvezla na izlet, ali se putem kući zagubila pa ju je na povratku uhvatio mrak, što nikako nije planirala. </p>
<p>»Prije nekoliko dana kupila sam nove naočale na koje se još nisam privikla. A automobili koji su mi išli u susret svojim su me farovima potpuno zaslijepili«, iskreno je priznala na sudu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vraćaju se najpoznatije blizanke </p>
<p>Najpoznatije hollywoodske blizanke Mary-Kate i Ashley Olsen, koje pamtimo po ulogama u humorističnoj seriji »Puna kuća«, vraćaju se u kinodvorane s filmom »New York Minute«. U filmu, koji se u petak počeo prikazivati u američkim kinima, blizanke glume blizanke Roxy i Jane koje putuju u New York. Jane da bi održala govor koji bi joj mogao donijeti prestižnu školarinu za studij, a Roxy da bi »uvalila« svoju demosnimku grupi Simple Plan na snimanju njihovog novog spota. </p>
<p>Stvari se zakompliciraju kada sestre slučajno postanu umiješane u ilegalnu trgovinu kompjutorskim čipovima, zbog čega postaju mete prerevnog policajca, a usput su optužene i za krađu senatorovih pasa. Film dolazi neposredno prije njihovog 18. rođendana (13. lipnja), što je njihov prvi kinoprojekt nakon 1995. kada su kao devetogodišnjakinje glumile u komediji »It Takes Two«. No, sestre Olsen u međuvremenu nisu mirovale. </p>
<p>Nakon prestanka snimanja »Pune kuće« (1987.-1995.) otvorile su producentsku kuću »Dualstar Productions« i posvetile se snimanju i produciranju videonaslova. Pokrenule su vlastitu liniju odjeće za djevojčice, izdavačku kuću, proizvode lutke, ukrasne sitnice i slično. Ukratko, stvorile su carstvo vrijedno nekoliko milijaradi dolara, a svaka sestra uštedjela je oko 150 milijuna dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Steve Martin kao novi inspektor Clouseau</p>
<p>Američka glumica i pjevačica Beyonce, u društvu iskusnijih glumačkih kolega Stevea Martina i Kevina Klinea, na konferenciji za novinare u New Yorku odgovarala je na pitanja vezana uz njihov novi film, remake kultnog »Pink Panthera«. Snimanje počinje sljedećeg tjedna, a snimat će se u New Yorku i Parizu. U ulozi smušenog inspektora Jacquesa Clouseaua okušat će se Steve Martin.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Novi doživljaji Fione, Shreka i Magarca </p>
<p>Mike Myers, Cameron Diaz i Eddie Murphy još su jednom udružili svoje glasove u nastavku velikog hita iz 2001. godine – animiranog filma »Shrek«. Nastavljajući tamo gdje je prvi dio filma završio, »Shrek 2« bavi se razočaranjem roditelja princeze Fione kada saznaju da se njihova kćer udala za ogra (ljudoždera). </p>
<p> Novopečeni se par također mora suočiti s mladoženjinom konkurencijom koja stiže u liku princa kojem je glas posudio Rupert Everett. John Cleese i Julie Andrews osigurali su glasove za Fionine roditelje, a i glas Antonija Banderasa pridružuje se ekipi. Premijera »Shreka 2« očekuje se 19. svibnja u Americi.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kremenkova mačka s Cipra</p>
<p>Do jučer se smatralo da su stari Egipćani pripitomili mačke i pretvorili ih u kućne ljubimce prije nekih četiri tisuće godina. Najnovije arheološko otkriće na Cipru otkriva da se pripitomljavanje mačke i njeno pretvaranje iz divlje životinje u kućnog ljubimca dogodilo mnogo ranije.</p>
<p> Jean-Denis Vigne iz Nacionalnog muzeja prirodne povijesti u Parizu i njegovi kolege iskapali su na lokalitetu neolitskog naselja Shillourokambos, koje je bilo nastanjeno između 8300 i 7000 godina prije Krista. Iz toga doba, otprilike iz 7500. godine prije Krista, potječe i kostur čovjeka koji su otkrili. </p>
<p>Budući da je zdjelica kostura teško oštećena, nije lako razaznati njegov spol. Međutim, relativno bogati grobni prilozi, koji se sastoje od poliranog kamenog alata i školjaka, ukazuju na to da je pokojnik uživao znatan stupanj društvenog statusa.</p>
<p> Četrdesetak centimetara od ovog kostura nalazio se kostur mačke, položen u grob i okrenut na zapad, kao i čovjek. Oba su kostura položena simetrično, pa se iz načina na koji je mačka sahranjena zaključuje da je ona bila kućni ljubimac.</p>
<p> Mačka je pripadala vrsti Felis silvestris, divljoj mački većoj od moderne domaće mačke, koja uglavnom od nje i potječe. Sahranjena mačka imala je tek osam mjeseci pa se pretpostavlja da je vjerojatno ubijena da je ukopaju uz svoga gospodara. Njen kostur ne pokazuje tragove sječenja, pa se zaključuje da nije poslužila za hranu. Štoviše, blizina ljudskog kostura sugerira čvrstu vezu čovjeka i životinje.</p>
<p> Vigneovo objašnjenje veze između ljudi i mačaka čini se najjednostavnijim mogućim - ljudi su trebali mačke da love miševe. Naime, kada se potkraj posljednjeg ledenog doba razvila poljoprivreda, rani poljodjelci su primijetili da njihove zalihe žita privlače miševe. Kako bi se broj miševa smanjio, pripitomljene su mačke koje su ih lovile. Tako se mačka povezuje s poljodjelcima na isti način na koji se psi povezuju s lovcima.</p>
<p> Ovo nije prvi nalaz ostataka mačke na Cipru. Već je osamdesetih godina pronađena čeljust mačke, ali ništa u tom nalazu nije govorilo o tome da je mačka bila pripitomljena. No, i taj je nalaz bio zanimljiv jer je govorio o tome da su ljudi prije desetak tisuća godina donijeli mačke s kopna na otok, jer na Cipru nije bilo divljih mačaka. Već i sama ta činjenica pomalo mijenja sliku života ljudi u to doba, jer je Cipar od turske obale udaljen 70 kilometara, pa ova plovidba zahtijeva znatnu vještinu.</p>
<p> Pripitomljavanje mačke je, po svemu sudeći, bilo dio mnogo šireg i dalekosežnijeg projekta. Prapovijesni ciparski Noa donio je na otok i niz drugih životinja kojih tu ranije nije bilo – lisice, svinje, koze, jelene, goveda. Vigne i njegovi kolege pronašli su tragove svih ovih životinja, koje su vjerojatno bile namijenjene uzgoju. Iako pripitomljavanje svih ovih vrsta očito nije uspjelo, mačke su, čini se postale kućni ljubimci.</p>
<p>Kada i gdje je mačka prvi put pripitomljena i dalje ostaje tajna. Ovaj nalaz daje nam za pravo da drugim očima promatramo ranije, dobro poznate nalaze. Figurice i prikazi mačaka pojavljuju se u Turskoj, Izraelu i Siriji tijekom pred-keramičkog neolitika (mlađeg kamenog doba), koji je trajao između devet i osam tisuća godina prije Krista. Do sada se nije znalo odnose li se ovi prikazi na divlje mačke, jesu li totemi i kakva je njihova funkcija. Sada se čini sasvim prihvatljivom pretpostavka da su mačke tu prvi put pripitomljene i to upravo u vezi s pojavom poljodjelstva i potrebom smanjivanja broja miševa.</p>
<p> Iako se pripitomljavanje mačke povuklo u prošlost više nego dvostruko u odnosu na ono što se ranije znalo, pas ipak ostaje najstariji čovjekov ljubimac. Najranija poznata sahrana psa zajedno s čovjekom zabilježena je prije 12.000 godina, na istom ovom području. Možemo samo zamisliti stanovnika naselja iz kamenog doba, koji poput Freda Kremenka, uvečer izbacuje mačku iz kuće.</p>
<p>T. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Želimo izbrisati bijela područja s kulturne karte Hrvatske </p>
<p>U protekla četiri mjeseca učinili smo puno. Osim novog ustrojstva Ministarstva i preuzimanja poslova zaštite prirode i koordinacije s UNESCO-om kao proširenja djelokruga, donošenjem Državnog proračuna za ovu godinu, uspostavili smo kvalitetne temelje. Započeli smo proces decentralizacije promjenom Zakona o kulturnim vijećima te intenzivno pripremamo nove propise koji će osigurati daljnju decentralizaciju... Jedna od vrijednosti koje nosimo sa sobom na našem putu u Europu jest svijest o hrvatskoj kulturi koja će nas u toj velikoj zajednici i nadalje činiti posebnima i prepoznatljivima. Omogućavanje suradnje na međunarodnim projektima umjetnicima i stvarateljima, poticanje produkcije i stvaranja u klasičnim i novim medijima, vrednovanje institucionalne kulture i promicanje alternativnih izričaja – to je politika Ministarstva kulture kojem sam na čelu</p>
<p>U brojčano malih naroda koji sve do najnovijih vremena nisu mogli ni smjeli ostvariti svoju samostalnost, upravo je kultura tijekom stoljeća igrala presudnu ulogu čuvara nacionalnog identiteta. Taj poseban status u životu naroda zadržat će kultura i u prvom desetljeću života sada osamostaljenih državnih zajednica, posebice u primjeru baltičkih i slavenskih naroda. Pa tako i u nas. Poseban, ali nešto drukčiji status obojen nacionalnim ali i multikulturalnim bojama koje bi ju trebale povesti putem ujedinjene Europe, odredit će kulturu i danas. </p>
<p>Ministar kulture znači zato u nas, mnogo više od uobičajenog birokratskog statusa te funkcije i titule nego u zapadnom svijetu. Ministar kulture kreće se među nama kao onaj netko izabran koji je, posvećen tradicijom i baštinom, odgovoran podjednako i za oslobođenje moderniteta nastajućega u vremenu u kojem živimo, u čemu mu je položaj otežan zbog suvremene nabujale ponude na tržištu kulture, u kojoj ima mnogo zvanih, a malo odabranih.</p>
<p>Nedvojbeno je da mr. Božo Biškupić pokušava kao ministar kulture svih kreativnih snaga, ali i frakcija hrvatske kulturne scene, ispuniti oba zadatka: i onaj okrenut čuvanju i onaj koji planira budućnost koja će odsada biti u svjetlu promišljanja kulture i nacionalnog identiteta unutar europske zajednice. To doduše otvara nove probleme, poput zamki globalizacije, ali istodobno raduje konačno ostvarenim zajedništvom, koje definitivno pomiče u stranu dosadašnje povijesne netrpeljivosti. </p>
<p>Tim prije jer ovaj je ministar zadužen i za toleranciju unutar vjerskih zajednica kao predsjednik te komisije, a primjetna je i njegova briga za nacionalne manjine. S aktualnim ministrom kulture Božom Biškupićem, kojega hrvatska javnost dobro poznaje evo već u drugom mandatu, razgovarali smo o strateškim ciljevima koje kani ostvariti, ali i o problemima s kojima se svakodnevno neminovno susreće.</p>
<p>• Kad se osvrnete na proteklih pet mjeseci svoga mandata na mjestu ministra, kako ocjenjujete rad Ministarstva i svoj osobni udio u njemu? Jeste li zadovoljni početnim rezultatima i što će Vam biti prioriteti u budućem radu?</p>
<p> – U protekla četiri mjeseca učinili smo puno. Osim novog ustrojstva Ministarstva i preuzimanja poslova zaštite prirode i koordinacije s UNESCO-om kao proširenja djelokruga, donošenjem Državnog proračuna za ovu godinu, uspostavili smo kvalitetne temelje. Započeli smo proces decentralizacije promjenom Zakona o kulturnim vijećima, te intenzivnom pripremom novih propisa koji će osigurati daljnju decentralizaciju.</p>
<p>Isto tako uspjeli smo u vrlo kratkom roku ponoviti postupak donošenja Zakona o medijima, intenzivirati pripremu usuglašavanja Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima s europskim standardima, što je vrlo bitno za približavanje Hrvatske Europskoj uniji. </p>
<p>Pojačali smo promidžbu na međunarodnom planu primjerice izložbom »Renesansa u Hrvatskoj« otvorenoj u Parizu, gostovanjem hrvatskih glazbenika u Južnoj Africi, Italiji, Belgiji, Rusiji, Austriji, SAD-u, Velikoj Britaniji i drugdje. Uspješnim predstavljanjem hrvatske knjige na Sajmu knjiga u Leipzigu, gostovanje uglednih hrvatskih umjetnika Dušana Džamonje u Bruxellesu, Ivana Kožarića u Teheranu, primjeri su zapaženih nastupa hrvatskih umjetnika u svijetu. Inicirali smo i organizirali u prostorijama Ministarstva kulture skup »Creating cultural capital« uz nazočnost 15 zemalja članica Vijeća Europe. Međunarodni projekt zaštite kulturne i prirodne baštine u suradnji s talijanskim stručnjacima, skup međunarodnih stručnjaka muzeja o žrtvama holokausta, sastanak sa generalnim direktorom UNESCO-a Matzurom u Parizu i dogovor o podršci projektima hrvatskih arheoloških parkova i projektu Vukovar-Ilok-Vučedol, samo su neke od brojnih aktivnosti na međunarodnom planu. </p>
<p>Decentralizaciju sam već spomenuo kao mogućnost lokalne samouprave u prepoznavanju i odlučivanju o prioritetima vlastitih vrijednosti značajnih za njihovu sredinu. </p>
<p>Promicanje hrvatskih kulturnih vrijednosti, ali i hrvatskog kulturnog proizvoda u Europi i svijetu (glazba, film, knjiga), obnova i čuvanje hrvatske kulturne i prirodne baštine naše su važne zadaće. Nadalje, tu je i poticanje nakladništva i promocija hrvatske knjige, uspostava sustavnog poticanja ulaganja u kulturni razvitak, unapređenje socijalne sigurnosti umjetnika i kulturnih djelatnika, investicijski programi u kulturi i prirodi kao i drugi brojni programi.</p>
<p>• Što je to dobro što ćete preuzeti od ekipe bivšeg ministra dr. Antuna Vujića, a što ćete mijenjati i zašto?</p>
<p> – U svojim ranijim intervjuima već sam naglašavao da ćemo nastaviti sve programe i projekte koji su započeti u mandatu prethodne Vlade, a koji su na dobrobit kulture. Ono što nije dobro a naslijedio sam i što moram nastaviti jesu ugovorene obveze u prethodnom mandatu, a do sada nisu plaćene. Što se tiče, najužeg kruga suradnika, promjene koje sam smatrao potrebnim – učinjene su.</p>
<p>Strategija prilagodbe Europskoj uniji</p>
<p>• Koji su Vaši strateški projekti u koje ćete uložiti glavninu svojih napora?</p>
<p> – Na Vaše prvo pitanje govorio sam Vam o prioritetima, a dio tih projekata su i strateški ciljevi, a tome bih dodao nastojanje da na cijelom području Hrvatske kvalitetnijom infrastrukturom izbrišemo što više bijelih područja s kulturne karte. Sukladno europskim integracijskim nastojanjima utvrdit ćemo strategiju kulturnog razvitka, kako bi se u predstojećim godinama prilagodili trenutku ulaska Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>• Budući da je glavni cilj Hrvatske postati članicom EU-a, recite što sve Ministarstvo kulture na toj crti poduzima? Hoćete li naime u taj proces uključiti uz nadležne političare, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, kao i vrhunske hrvatske intelektualce koji bi kao trust mozgova mogli mnogo pomoći na tom zajedničkom putu?</p>
<p> – Ministarstvo kulture započelo je s radom na budućoj strategiji kulturnog razvitka koju možemo nazvati strategijom prilagodbe. Naime brojne promjene i prilagodbe, koje se danas jasno traže od hrvatskoga gospodarstva, neminovno će se odraziti i na područje kulture. Primjerice promjena na tržištu rada, knjige, kao i novonastali odnosi kulturne suradnje nakon brisanja granica, slobodan protok znanja, ljudi i kapitala, otvorit će nove mogućnosti umjetnicima posebno u području kreativnih industrija.</p>
<p>Okupljanje i uključivanje hrvatskih stručnjaka, akademika, vrhunskih hrvatskih intelektualaca i mladih umjetnika otvorenih novim idejama na projektu izrade nove kulturne strategije okupit će Ministarstvo kulture u zajedničkom radu. Nije nam namjera sa strategijom kulturnog razvitka obvezati buduće generacije za cijelo 21. stoljeće, već naprotiv utvrditi zadaće koje moramo izvršiti prije no što Hrvatska postane punopravni član Europske unije. </p>
<p>• Često s premijerom Sanaderom putujete kao čovjek od njegova iznimna povjerenja. No, uspijete li na tim putovanjima što učiniti i za međunarodnu kulturnu suradnju i plasiranje naših umjetnika i kulture na izbirljivim stranim tržištima?</p>
<p> – S premijerom Sanaderom sam u posljednje četiri godine puno putovao surađujući s njime na prepoznavanju i promidžbi hrvatskih vrijednosti u europskom političkom prostoru. Bilo je to u funkciji međunarodnog tajnika HDZ-a, a danas sam nazočan na njegovim putovanjima kao član Vlade i ministar kulture, te nastojim, kao što sam to činio i protekle četiri godine, stvarati kontakte i promicati hrvatske kulturne vrijednosti koje su vrlo značajan integracijski čimbenik u zajednici kojoj težimo. </p>
<p>Jedna od vrijednosti koje nosimo sa sobom na našem putu u Europu je svijest o hrvatskoj kulturi koja će nas u toj velikoj zajednici i nadalje činiti posebnim i prepoznatljivim. Uvjeren sam da je i hrvatska kultura pridonijela pozitivnom mišljenju Europske komisije o kandidaturi za punopravno članstvo. </p>
<p> • Glavna odlika bivšeg ministarstva bila je transparentnost u odlučivanju, o čemu je javnost svakodnevno saznavala preko web stranica Ministarstva. Hoćete li tu praksu zadržati? To pitam stoga jer zasad na web stranicama ne možemo saznati ništa o raspodjeli novca za programe, udruge i časopise za ovu godinu.</p>
<p> – Odlika ovog Ministarstva jest i bit će maksimalna transparentnost. To znači svi programi o kojima su donijete odluke objavljeni su na web stranicama, a oni koji su u rješavanju bit će objavljeni. No, za razliku od prethodne prakse Ministarstva mi ćemo objavljivati i podatke o stupnju izvršenosti pojedinih programa. Nastojat ćemo da kulturna vijeća vrednuju izvršenje programa kako bi se mogli u budućnosti odrediti prema njihovom nastavku i financiranju. Ujedno ćemo osigurati da novoformirana kulturna vijeća objave kriterije na temelju kojih donose odluke. </p>
<p>• Jedan od prioriteta vašega Ministarstva, kako ste to znali isticati, jest i veća skrb za nacionalne manjine. Podrazumijeva li ona i obnovu njihovih razrušenih sakralnih objekata, ali i ubrzan povrat umjetnina koje još nisu u cijelosti vraćene Hrvatskoj? </p>
<p>– Točno, dobro ste primijetili da je jedan od naših prioriteta skrb za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina, i o tome ćemo posebno brinuti. Zaštićene sakralne objekte obnavljamo bez obzira kojoj vjerskoj zajednici pripadaju jer su oni sastavni dio hrvatske kulturne baštine. A za povrat umjetnina skrbimo i skrbit ćemo i dalje. </p>
<p>• Koliko će se smanjeni priljev novca u budžet Ministarstva kulture odraziti na opseg rada i ambiciozne planove? Tko će taj nedostatak najviše osjetiti?</p>
<p> – Proračun Ministarstva kulture nije smanjen, ali već spomenuti dugovi koje smo naslijedili umanjuju nam učinkovitost.</p>
<p>• Bili ste jedan od rijetkih koji je pozdravio nakladničke projekte »Jutarnjeg« i »Večernjeg lista«. Držite li i dalje da oni neće nanijeti štetu hrvatskom nakladništvu i knjižarstvu, već da će naprotiv demistificirati neke procese u proizvodnji knjige, njena otkupa i previsoke prodajne cijene?</p>
<p> – Premda sam bio jedan od rijetkih, pokazalo se da imam brojne sljedbenike, a o tome svjedoče stotine tisuća prodanih primjeraka, odnosno kupaca. Siguran sam da su akcije Jutarnjeg i Večernjeg lista utjecale na demistifikaciju procesa proizvodnje knjige, ali su isto tako ukazale na nezamjenjivost marketinga na današnjem tržištu, kao i jasnu ulogu cijene kao magneta za kupca.</p>
<p> • Hoće li se otkup knjiga i potpora novih naslova provoditi na isti način kao i do sada ili će i tu biti nekih pomaka? </p>
<p> – Dosadašnji način nije bio najbolji i podložan je promjenama. Pomoćnik za izdavaštvo u Ministarstvu kulture sa svojim suradnicima radi na promjenama. Bit će pomaka.</p>
<p> • Sve su glasnija nezadovoljstva Hrvatskog društva pisaca koji su Vas ovih dana prozvali da ste ministar samo »Hrvatskom slovu«, koje da ste odmah primili i obećali mu dostatan novac za financiranje njihove djelatnosti, dok čelni ljudi HDP-a čekaju na taj prijem već mjesecima. U čemu je naime problem? To pitam tim prije jer medije pune naslovi o sporu koji je izbio između Klovićevih dvora, vlasnika zgrade, i udruga koje su useljene u Vilu Arko, oko prostora za njihove promotivne aktivnosti. Hoćete li Vi ili ljudi iz Gradskog poglavarstva morati posredovati u tom sporu? </p>
<p> – Neozbiljno prozivanje. Činjenica je da sam ministar i »Hrvatskom slovu«, kao i drugim časopisima u kulturi, stoga me čude izjave nekih članova Društva hrvatskih pisaca koji kao da mi žele to zabraniti. </p>
<p>Mali problemčić, pred kojim se našla uprava Društva hrvatskih pisaca i drugih korisnika prostora je rješiv po mom mišljenju jednim međusobnim prijateljskim razgovorom svih korisnika zgrade u Basaričekovoj ulici. Čak sam se ovih dana i našalio u odgovoru jednim novinama komentirajući nastalu situaciju kako se odrasli valjda mogu bez mame i tate – Ministarstva i Grada – dogovoriti. Ukoliko ne uspiju u tome osnovat ćemo posebno povjerenstvo za međusobnu suradnju korisnika prostora. Koliko mi je poznato ugovorom o korištenju prostora vrlo je jasno što je čije. </p>
<p>Kad je riječ o prijamu, ministrova vrata su uvijek otvorena, vrlo često i do jedanaest sati navečer. </p>
<p> • Prošlom ministru pripisivalo se da je preferirao alternativnu i suvremenu umjetnost na račun tradicionalne, Vama pak da preferirate tradicionalizam, tj. svojevrsni konzervativizam. Kako pomiriti ta dva pola?</p>
<p> – Neutemeljeno mi je nalijepljena etiketa koju vrlo često stranke europske ljevice, a Hrvatska tu nije nikakav izuzetak, lijepe članovima konzervativnih stranaka. Racionalna kulturna politika za koju se zalažem u Ministarstvu je upravo ona koja omogućava prepoznavanje, vrednovanje i objedinjavanje tradicije i novoga, kako sam već pred nekoliko godina slikovito kazao: preslice i laptopa. Jer samo takav put jedinstva u raznolikosti je put koji nas vodi naprijed. Omogućavanje suradnje na međunarodnim projektima umjetnicima i stvarateljima, poticanje produkcije i stvaranja u klasičnim i novim medijima, vrednovanje institucionalne kulture i promicanje alternativnih izričaja – to je politika Ministarstva kulture kojem sam na čelu. Sve ćemo učiniti da u vremenu koje je pred nama kulturi damo novi zamah. </p>
<p>• Jeste li uvođenjem ograničavajućeg postotka u Zakonu o medijima željeli ograničiti monopol na hrvatskom medijskom tržištu? </p>
<p> – Ovim ograničenjem koncentracije onemogućava se da veliki nakladnici 'pojedu male', ali istovremeno se ne priječi da nakladnik opće informativnog tiska, svojom kvalitetom osvoji i 90 posto tržišta. Zakon štiti pluralizam tiskanih medija, slobodu medija, prava i nezavisnost novinara. </p>
<p>Kulturna vijeća nismo ukinuli, već osnovali </p>
<p>• Što je ključni razlog ukidanja nekih vijeća za kulturu, koje je bivše Ministarstvo ustoličilo po principu decentralizacije u odlučivanju i snošenja odgovornosti struke za vlastite odluke. Vaša odluka izazvala je u kulturnoj javnosti niz kontroverznih reakcija, tumačeći je među ostalim povratkom centralizaciji. Pojasnite nam Vaše argumente.</p>
<p> – Kulturna vijeća nismo ukinuli već osnovali, dapače osigurali smo županijama i gradovima da preuzmu svoj dio odgovornosti i da kulturna vijeća i na njihovoj razini suodlučuju o kulturnoj politici. Ako osnivanje vijeća na razini županija i gradova, smatrate centralizacijom, kako onda nazivati ovo dosadašnje stanje kad je o svemu odlučivalo Ministarstvo kulture. Vrijeme će demantirati zlonamjerne. </p>
<p>• Mislite li da je dosadašnjim vijećima bilo sukoba interesa, koji su za sobom povlačili određene skandale i napuštanja članstva u njima? Hoćete li to i kako izbjeći?</p>
<p> – Bilo je i ne malo, a novi Zakon to sprečava. </p>
<p>• Koja će biti Vaša uloga u novim komisijama iliti vijećima?</p>
<p> – Vidim da se i Vi teško mirite s promjenom kad spominjete riječ »komisije«. Zakon vrlo jasno ministra obvezuje na suradnju, tako će i biti. </p>
<p>• Koji su kriteriji za izbor novih članova koje Vi po novim pravilima imenujete i kada možemo očekivati novi sastav?</p>
<p> – Vrlo je jasno da će kriteriji biti: struka, ravnomjerna zastupljenost struke iz cijele Hrvatske i sprečavanje sukoba interesa.</p>
<p> • Koliko buduća županijska vijeća mogu biti efikasna u svom radu, kad se zna koliko se malo novca u većini siromašnih i ratom opustošenih županija diljem Hrvatske, gdje ni privreda ne funkcionira, izdvaja za kulturu?</p>
<p> – Imam veliko povjerenje u stručnjake na županijskoj i lokalnoj razini, a na nama je da zakonima omogućimo osiguranje financijskih sredstava kako bi u cijelosti vijeća mogla ispunjavati svoje zadaće. </p>
<p>Odgovornost za nastale dugove</p>
<p>• Hoće i kada biti doneseni Zakon o filmu i Zakon o kazalištu, gdje su se također nagomilali mnogi neriješeni problemi?</p>
<p> – Na Zakonu o kazalištu i Zakonu o filmu radimo i oba zakona bit će donesena tijekom ove godine. Planiramo i donošenje Zakona o poticanju kulturnog razvitka, u kojim će se na sustavan način osigurati unapređenje i razvitak svih područja kulture, a osobito ona koja nisu uređena posebnim zakonima.</p>
<p>• Kako ćete riješiti slučaj HNK u Zagrebu, njegove nepokrivene dugove i nerazriješene odnose unutar kuće? </p>
<p> – Pratimo i analiziramo procese u zagrebačkom HNK-u, te nastojimo utvrditi stvarno stanje. Čude nas veliki dugovi, o kojima nas je izvijestio sam intendant, nastali početkom godine, ali i oni iz proteklih razdoblja. Od intendanta smo zatražili prijedlog financijske konsolidacije i mjere koje će poduzeti kako bi osigurao normalan rad HNK-a. </p>
<p>• Hoće li se ravnatelji kazališta mijenjati po istom principu kao ravnatelji bolnica koje posluju s gubitkom?</p>
<p> – Dobra je usporedba kad je riječ o odgovornosti za nastale gubitke. Zbog toga jer je i ovdje kao i u sustavu bolnica riječ o novcu poreznih obveznika. Premda su kazališta neprofitne ustanove ekscesi se ne bi događali kad bi ravnatelji poštivali zadane okvire. Dogovoreni program i njegovo financiranje na razini Ministarstva i Grada kad je riječ o zagrebačkom HNK mora biti poštivan, a namicanje dodatnih vlastitih prihoda pokazalo bi sposobnost ravnatelja i managementa u kući. U protivnom nastaju gubici za koje se neopravdano prozivaju osnivači. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Džamonjino osvajanje Europe </p>
<p>»Veliki sanjar Džamonja radi uzbudljive arhitektonske projekte spomenika poput Daniela Libeskinda, Franka Gheryja i Zahe Hadid« pišu eksperti u povodu recentnih kiparevih izložaba u Trstu, Bruxellesu i Kölnu, nakon čega slijede dvije izložbe u Londonu, te izlaganje na Olimpijskim igrama u Ateni! Hoće li Zagreb prihvatiti Džamonjinu malu donaciju sastavljenu od djela nastalih nakon devedesetih, ili pak veliku koju kipar već 30 godina pokušava donirati Zagrebu, a za koju postoji idealan smještaj u praznoj hali u neposrednoj blizini Crkve sv. Petra</p>
<p>U svemiru sam </p>
<p> – kaže Dušan Džamonja odgovarajući na prijateljevo pitanje gdje je. </p>
<p>I doslovno je tako, kipar kojeg je najveći talijanski teoretičar umjetnosti Giulio Carlo Argan proglasio »najvećim simbolistom našeg vremena«, već pedeset godina stvara zagonetne skulpture vjerojatno kozmičkog podrijetla.</p>
<p>»Ja sam umjetnik intuicije i imaginacije«, pojašnjava Džamonja milujući rukom skulpturu nalik na komad vulkana. Upravo je svojim čudesnim skulpturama hrvatski majstor postigao svjetski uspjeh. Zavareni čavli i lanci iz kojih je gradio svoje glasovite željezne tapiserije nalik srednjovjekovnim pancirkama križara, bez sumnje su nosili sjećanja na prastare zlatarske rukotvorine hercegovačkih predaka. S druge strane, u skulpturama od stakla i željeza, što su propuštale svjetlo, pulsirajući na suncu napetim formama, uspijevao je iznova kreirati božansku i zagonetnu geometriju prirode.</p>
<p>No, upravo danas svjetski uspjeh Džamonja postiže sa svojim spomeničko-arhitektonskim projektima koje engleski teoretičari arhitekture otkrivaju kao senzaciju. »Veliki sanjar Džamonja radi uzbudljive arhitektonske projekte spomenika poput Daniela Libeskinda, Franka Gheryja i Zahe Hadid«, pišu engleski eksperti najavljujući kiparevu izložbu u Londonu 10. srpnja!</p>
<p> Od kada je na Venecijanskom bijenalu 1960. izložio nagoreni panj s čavlima – u kojem je inicirao notu žrtve, Džamonja radi velike spomenike žrtvama kao intrigantne arhitektonske vizije u kojima je zaživio dobro poznat paradoks hrvatske poslijeratne skulpture: hrvatski kipari (Džamonja, Bakić) su nakon rata, u doba najžešćeg komunizma radili vrhunske apstraktne skulpture, da bi danas mogli vidjeti potpun poraz suvremene spomeničke skulpture koja se gotovo vraća u socrealizam!</p>
<p>Bez presedana u novijoj izlagačkoj praksi, svakako jest da jedan umjetnik istovremeno izlaže u čak tri, odnosno pet europskih gradova u godinu dana... Trst, Bruxelles, Köln u kojima Džamonja upravo ima četiri izložbe, te London i Atena koji ga tek čekaju, svakako su dobar pokazatelj da je moguće vrhunsku hrvatsku umjetnost uspješno predstavljati diljem Europe... </p>
<p>U Trstu Džamonja izlaže retrospektivu svojih radova – skulptura, crteža, skica i kiparskih studija u ekskluzivnom izložbenom prostoru nekadašnjih konjušnica (Scuderie) u dvorcu Miramare kraj Trsta. Riječ o projektu kojeg naš kipar ostvaruje na poziv galerije Colussa iz Udina, točnije Franca Bocchierija, direktora Zavoda za kulturu i spomeničku baštinu regije Friuli–Veneto–Gulia. </p>
<p> U scuderiama izloženo je oko 150 skulptura, crteža i ambijentalnih projekata od studentskih dana, kada se Džamonja potvrdio kao i vrhunski figurativni kipar. Djela su to od crteža tetke Fanije iz 1943., portretnih glava najbližih, crteža iz šezdesetih godina, te poznatih skulptura razlistalih kugla i geometrijski čistih objekata sastavljenih od stotina zavarenih čavala, pa sve do metalnih reljefa i prostornih kompozicija od lanaca iz sedamdesetih godina. </p>
<p>Uspjeh u Bruxellesu</p>
<p>Napose je zanimljiva dionica izložbe na kojoj su predstavljeni crteži perom i desetak visokopoliranih bronci manjih dimenzija, kao i glavnina Džamonjinih projekata za memorijalne spomenike, od najnovijega na Mirogoju koji je u izradi, preko spomenika na Kozari, memorijala za Barlettu (Italija)...Ta izložba predstavlja dio donacije koju kipar već trideset godina bezuspješno pokušava donirati gradu Zagrebu, za što još traju pregovori.</p>
<p>U Bruxellesu, s druge strane, u kojem je Džamonja živio trinaest godina, čak su dva reprezentativna prostora ugostila njegova djela: ispred Palače Pravde velike su skulpture koje su oplemenile Place Vendôme u Parizu, trg u Lisabonu i Tomislavov trg u Zagrebu tijekom devedesetih godina. Skulpture su građene od jednog monoelementa koji se ritmički ponavlja. Budući da je riječ o oskudnom izboru u tri dimenzije, taj monoelement u sebi sadržava dinamiku koja ritmički obogaćuje žive, napete i pulsirajuće skulpture. Budući da je gradbeni element samo naoko geometrijski, jer mu se tzv. inicijalna krivulja izdvaja iz orbite kruga i »lansira« u prostor, trećina gradbenih elemenata nema oslonca u geometrijskoj formuli, već je prepuštena mašti i intuiciji. Takvo, »glazbeno« komponiranje monoelementima, kako ga zove Džamonja, ima neograničenu mogućnost ritmičko-prostornih kombinacija, koje se ponavljaju u raznim varijacijama, kako u velikim, tako i posve malih skulpturama.</p>
<p>U drugom prostoru CIVA (The International Centre for Urbanism, Architecture and Landscape – Ixelles) izloženi su, pak, brojni projekti za spomeničku i arhitektonsku plastiku kojom se proslavio u svijetu i kojom je, zapravo anticipirao arhitektonska razmišljanja 21. stoljeća od ekspresivne prostorne kompozicije urešene monoelementima Spomen kosturnica u Barletti (1969.), makete Spomenika žrtvama Auschwitza sastavljene od staklenih lamela što su prizivale prisuće smrti i mučenja, (1958.), vertikalnog spomenika revolucije na Kozari u kojem je pokazao antagonizam između života i smrti (1972.), pa sve do Projekta memorijalne grobnice za Dachau (1959.) u kojoj gradi mistični tjeskobni prostor četrdeset godina prije (!) Daniela Libeskinda i njegova Židovskog muzeja u Berlinu. </p>
<p>Ne manje impresivni su projekt za spomenik bataljunu Teleman u Slavoniji nalik na dvije rastvorene lepeze (1967.), projekt za spomenik na Dotrščini (1980.), jednostavan i čistih linija Dom Rušnjak u Istri (1976.), izvanredni futuristički projekt za spomenik Stubičkoj bitci (1969.), kao i projekt za spomenik pobjedi i palim borcima na Srijemskom frontu nalik na kakav uzbudljiv grad budućnosti.</p>
<p>Izložio je Džamonja i Projekt za veliku džamiju i islamski kulturni centar u Rijeci, projekt bolničkog centra u Amanu (2001.) i nevjerojatan projekt nebodera od 100 katova (1985.). Sve su te građevine nalik na futurističke vizije gradova budućnosti, koji u nekim svojim segmentima nadmašuju i današnje revolucinarne vizije Zahe Hadid dokazujući da je Džamonja u skulpturi stvorio upravo senzacionalnu arhitekturu!</p>
<p>Zbog toga Jasia Rechardt Džamonju prepoznaje kao »alternativnu povijest dvadesetog stoljeća«.</p>
<p>U Kölnu, pak, otvorena je izložba Džamonjinih crteža iz devedesetih godina. Riječ je velikim trimetarskim, ili posve malim radovima u kojima varira sedam različitih lučnih elemenata kao »sedam nota u glazbenoj ljestvici«. </p>
<p>Zaslužni za ostvarivanje ovakvih velikih izložbenih projekata, hrvatska su veleposlanstva, ističe Džamonja. Nemalo važnu ulogu pri otvorenju inozemnih galerijskih prostora, imao je i pozitivan avis za Hrvatsku. </p>
<p>No, najveći uspjeh stigao je pozivom iz Londona, u kojem nakon Bruxellesa Džamonjina seli izložbe. Riječ je o nevjerojatnim prostorima – Royal Institutes of British Architects gdje izlaže spomeničke projekte i Regent's parku u koji seli velike skulpture punih pet mjeseci! No, ovdje nije kraj, jer će poslije Londona Ivan Kožarić i Dušan Džamonja, svaki sa po jednom skulpturom izlagati na Olimpijskim igrama u Ateni, u aleji do Partenona, sa ostalim svjetskim skulptorima! </p>
<p>O mukotrpnoj borbi s gradom Zagrebom kojem Džamonja već desetljećima pokušava uručiti donaciju, kipar kaže:</p>
<p> »Ponudio sam gradu Zagrebu skulpture, crteže i projekte nastale poslije devedesetih godina, vrijednosti 500.000 eura, koje bih se mogle smjestiti jedino u predloženi Atelijer Džamonja u Jurkovićevoj ulici, a riječ je o maloj donaciji jer on ima svega 200 četvornih metara. Međutim, ja o tom prostoru još uvijek nemam nikakvo rješenje.</p>
<p>Što će biti s mojom velikom donacijom koju pokušavam dati Zagrebu već trideset godina, a koja vrijedi pet milijuna eura, doista ne znam. Još sam 1982. u Klovićevim dvorima predstavio tu donaciju kojom bi ostao spomen gradu u kojem sam živio i radio punih 70 godina. </p>
<p>Inače, tik uz Crkvu sv. Petra, točnije Jurkovićevu ulicu u kojoj živim, nalazi se veliki prazni hangar s više od 3000 četvornih metara koji bi bio idealan za moju veliku donaciju, ali i za raznovrsne druge kulturne sadržaje – da ne govorim da u taj prostor stane 15 umjetničkih atelijera! Upravo bi se takvim preuređenjem kulturno aktivirala zona između Importane galerije i Kvaternikova trga, a danas zapuštena zgrada (hangar), pravo ruglo idealno za razmnožavanje štakora i okupljanje narkomana, pretvorila bi se u muzej Džamonja i kulturni centar!«</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uslišan vapaj splitske kulturne javnosti </p>
<p>Središnji odjel Gradske knjižnice bit će smješten u Depandansi bivšega Doma JNA, prostoru koji već 15 godina ničemu ne služi. Vapaj splitske kulturne javnosti konačno je urodio plodom, a najzadovoljnija je ravnateljica Gradske knjižnice »Marka Marulića« Eli Pecotić </p>
<p>Zaštitnik Splita sv. Duje donio je svojim sugrađanima sreću, jer je samo dva dana prije proslave 1700. obljetnice njegova mučeništva premijer Ivo Sanader objavio kako će država, odnosno MORH Splićanima ustupiti zgradu Depandanse za smještaj središnje Gradske knjižnice »Marka Marulića«. Naime, uoči dolaska pape Ivana Pavla II. u Split, u srpnju 1998. godine, središnji odjel Gradske knjižnice izbačen je iz svojih prostorija u Biskupskoj palači koja je vraćena Crkvi. Od tada do danas 80.000 svezaka, što je gotovo pola cjelokupnoga fundusa splitske Gradske knjižnice, leži zapakirano u kutijama i nedostupni su korisnicima.</p>
<p>Zahtjev splitskih pisaca</p>
<p> Svi splitski čitatelji upućeni su na svega tri područne biblioteke koje oskudijevaju prostorom i brojem knjiga. Iseljenjem iz prizemlja Biskupske palače u središtu grada Split je postao jedini grad u Hrvatskoj koji nema središnji odjel Gradske knjižnice, što je, po mišljenju većine kulturne javnosti, pravi kulturocid! </p>
<p>Split je već dobivao obećanja da će knjižnica biti smještena u Depandansi bivšega Doma JNA, prostoru koji već 15 godina ničemu ne služi. Ministarstvo obrane, međutim, nije poštovalo dogovor, a zgradu je odlučilo prodati po tržišnoj cijeni. Splićani su se zato s pravom pitali zašto Split ne može koristiti beskorisne zgrade bivše JNA, a upravo se tako riješio smještaj gradskih knjižnica u Zadru, Šibeniku i Puli. </p>
<p>Prije Sanaderove dobre vijesti o prepuštanju Gradske dvorane splitskoj knjižnici, glas protiv nebrige za knjižnicom podiglo je i devetoro splitskih pisaca: Jakša Fjamengo, Ante Tomić, Veljko Barbieri, Renato Baretić, Jurica Pavičić, Boris Dežulović, Đermano Senjanović, Damir Karakaš i Bože V. Žigo. Oni su potpisali Zahtjev za hitno rješavanje problema s kojima se susreće središnji odjel Gradske knjižnice, upozorili na potrebu njezina konačnoga udomljenja, a pomoć su tražili od Grada Splita, županije Splitsko-dalmatinske i Ministarstava kulture. Pisci su upozorili kako je nedopustivo da drugi po veličini grad u Hrvatskoj, od čijih su 250.000 stanovnika 15 posto stalni korisnici knjižnice, ima problem sa smještajem knjiga. </p>
<p>Vapaj splitske kulturne javnosti konačno je urodio plodom, a najzadovoljnija je ravnateljica Gradske knjižnice »Marka Marulića« Eli Pecotić, koja je istaknula kako se s peticijom i brojnim potpisima građana za pomoć knjižnici htjela obratiti predsjedniku Mesiću i premijeru Sanaderu prilikom njihova posjeta Splitu, na Dan grada 7. svibnja. </p>
<p>»Kad sam čula vijest da smo konačno dobili prostor za smještaj knjižnice mislila sam da je riječ o nekoj slanoj šali, jer se sve dogodilo tako brzo i neočekivano. Depandansa je idealno rješenje za Gradsku knjižnicu i u potpunosti odgovara strogim standardima bibliotekarske struke« – rekla je Pecotić, ističući kako će se središnji odjel knjižnice smjestiti na ukupno 2700 metara četvornih prostora, što je dovoljno za okupljanje svih, do sada, rascjepkanih i dislociranih sadržaja. </p>
<p>Projekt preuređenja već postoji</p>
<p>Središnji odjel knjižnice bit će suvremeno opremljen, a gravitirat će mu više od 100.000 stanovnika. </p>
<p>Član poglavarstva Splita zadužen za kulturu Marijan Šare ističe kako je i sam bio iznenađen kada je prije mjesec dana saznao da je Grad izgubio Depandansu, jer je donesena odluka da se bivši vojni objekti prodaju po tržišnim cijenama za bilo koju namjenu.</p>
<p>»Nakon ove vijesti da je Depandansa ipak poklonjena knjižnici ne mogu biti sretniji, jer nikada nismo odustali od njezinog udomljavanja. Nismo pristajali na to da se Depandansa, koja ima javnu namjenu, pretvori u nešto sasvim drugačije« – kazao je Šare, napominjući kako je u gradskom resoru kulture za uređenje Depandanse i izradu projektne dokumentacije u ovoj godini rezervirano 500.000 kuna. On smatra da je izbacivanje središnjeg odjela Gradske knjižnice iz Biskupske palače bila ishitrena odluka, budući da za smještaj knjiga prethodno nije bio rezerviran zamjenski prostor. </p>
<p>»Idejno rješenje buduće knjižnice u Depadansi već postoji, a autor je arhitekt Damir Rako. Nadam se da će cijeli projekt biti realiziran u kratkom vremenskom roku, budući da zgrada ne zahtijeva veće građevinske radove. Siguran sam da ćemo dodatna novčana sredstva za uređenje Depandanse pronaći u višku sredstava iz prošle godine, a dobili smo i podršku Ministarstva kulture koje će, prema prvim najavama, u stvaranju nove knjižnice, sudjelovati s 50 posto financijskog udjela« – zaključio je Šare. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Što se to događa s Oltarom Domovine</p>
<p>Dok se u svijetu spomen područja »pro patria mori« – poginulima za domovinu, od vojnih groblja, oltara domovini i spomenika neznanim junacima, štuju s dostojnom pozornošću prema mrtvim ratnicima, Oltar domovine na Medvedgradu danas je devastiran i zaboravljen spomenik palima...</p>
<p>Zbogom uspomene, zbogom heroji</p>
<p> - spomenik poginulim borcima Domovinskog rata, Oltar Domovine, kipara Kuzme Kovačića danas je žalostan primjer sveopćeg zaborava!</p>
<p>Nebrigom društva, spomenik kolektivnog sjećanja za one koji su poginuli za domovinu »pro patria mori«, gotovo je do kraja devastiran. Zarastao u travu i šipražje, oltar koji je kipar zamislio kao slobodnu interpretaciju hrvatskih simbola (grba), nenametljivo smjestivši bijele kocke uz stare zidine Medvedgrada - danas je popucao na više mjesta i nalikuje ruševini baš kao i sam stari grad. Primjer je to devastacije i sramotnog zaborava, nezamislivih u Francuskoj ili Americi, gdje na spomenicima poginulima u ratu gori »vječna vatra«, a mnoge od njih čuva i straža. </p>
<p>Povijest štovanja mrtvih ratnika vrlo je stara. Još su Kelti, odlazeći u rat, nosili po jedan kamen i stavljali ga na gomilu u središnjem dijelu naselja. Oni koji bi se iz rata vratili, odnijeli bi s humka jedan kamen kući, a kamenje onih koji su pali u ratu, ostajalo bi na hrpi. Tako je nastajala mogila ili humka, kao uspomena i predmet poštovanja prema mrtvima.</p>
<p>Iako još Katon i Horacije spominju koncept »pro patria mori«, on napose postaje bitan tijekom Srednjeg vijeka, kada svjetovna vlast uzima za pravo zahtijevati od svakog svoga pripadnika »da samovoljno žrtvuje život za domovinu«. Žrtvovanje za druge tako postaje »najuzvišeniji čin pojedinca«, za što je kršćanska mistika imala presudnu ulogu.</p>
<p>Nakon Francuske revolucije 1789. godine, kad francuska domovina postaje la Patrie, uspostavlja se građanska religija (religion civil), a umjesto srušenih rojalističkih spomenika u svakom su kutku Francuske dizani »Oltari domovini« (l'autuel de la Patrie) posvećeni ratnim herojima koji obično imaju formu sarkofaga. Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine, kojega je Karl Kraus s pravom nazvao »posljednjim danima čovječanstva«, jer su prvi put u povijesti zabilježene milijunske žrtve, u mnogim je europskim državama uvedena i institucija Neznanog junaka..</p>
<p>U srcu Pariza ispod Trijumfalnog luka gori »vječna vatra« Neznanom junaku svjetskih ratova. I vojnička groblja u Europi niknula tijekom Drugog svjetskog rata, na kojima su pokopani saveznički vojnici, brižno su čuvana mjesta uspomena baš kao i slavno groblje Arlington u Washingtonu.</p>
<p>Što se to onda događa s Oltarom Domovine iznad Zagreba, u srcu Sljemena? Ništa što već ne gledamo godinama - jer odavno se ruše ili zapuštaju spomenici poginulima, kako onima iz Drugog svjetskog rata, tako i onima nestalima u užasu Domovinskog rata.</p>
<p>Američki povjesničar Mitchell objašnjava nebrigu ili rušenje spomenika ovim riječima: »Postoji neorganizirano nasilje prema spomeniku u doba ratnih konflikata, ali postoji i drugo, kada se spomenici premještaju s centralnih mjesta gradova što je 'civilizirana forma ikonoklazma'«.</p>
<p>Što reći nego da se onima koji ne pamte ratne žrtve, povijest kad-tad osvećuje....</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Otvorena izložba Dimitrija Popovića »Hommage a Dali«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Neviđena gužva stvorila se na svečanom otvorenju izložbe slikara, kipara i pisca Dimitrija Popovića »Hommage a Dali« u subotu u zagrebačkoj galeriji »Mala«.</p>
<p>Stota obljetnica rođenja glasovitog španjolskog slikara Salvadora Dalija (1904.-1989.) nadahnula je Dimitrija za ciklus uzbudljivih nadrealističkih crteža, triptiha i kolaža u kojima rabeći prepoznatljive dalijevske motive, poput brojčanika sata, insekata ili slikarevih tankih brkova, ali i vlastite »dimitrijevske« poput kostiju, jaja, perja i žlica, stvara djela u kojima se isprepleću smrt i život.</p>
<p>Izložbi su nazočili, među ostalima, »ruža Hrvatska« Savka Dapčević Kučar, Biserka Petrović, Veljko Bulajić, Tihana Harapin Zalepugin.... Otvorile su je galeristica Mirna Reiser i priređivačica izložbe Vesna Kusin, a izvedena je i prigodna baletna točka u koreografiji Dinka Bogdanića. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Otvoreni Bečki svečani tjedni</p>
<p>BEČ, 8. svibnja</p>
<p> - Jedan od najuglednijih austrijskih kulturnih događaja godine - tradicionalni proljetni šestotjedni festival »Bečki svečani tjedni« (Wiener festwochen) otvoren je u petak navečer pred gradskom vijećnicom u Beču.</p>
<p> Multimedijski program otvaranja - od klasične do rock glazbe pod naslovom »Konačno živjeti«, okupio je po hladnom vremenu na otvorenom oko 50.000 posjetitelja.</p>
<p> »Bila je to svečanost radosti i razmišljanja o pustolovini i prolaznosti života« - kazao je otvarajući Festival gradski savjetnik za kulturu Andreas Mailath-Pokorny. »Radujemo se tjednima u kojima će u središtu pozornosti biti umjetnost koja postavlja pitanja, pobuđuje razilaženja, budi radoznalost i stvara temelje za razumijevanje u ujedinjenoj Europi«, rekao je Mailath-Pokorny. Označio je ovogodišnje Bečke svečane tjedne 'međunarodnim prozorom Beča' s najinternacionalnijim programom. Do 20. lipnja ponudit će u kazališnom, likovnom i glazbenom programu 23 produkcije, uključujući pet praizvedbi, 11 premijera i ukupno 223 izvedbe sa umjetnicima iz 19 zemalja.</p>
<p> Glazbeni program sadržava isključivo suvremenu i glazbu 20. stoljeća. Direktor Festivala Luc Bondy i ostali organizatori očekuju 200.000 posjetitelja. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamo ostavio prednost u zadarskom grotlu</p>
<p>Ishod zadarske utakmice bi bio sasvim drukčiji da je Goce Sedloski u posljednjim sekundama pogodio cilj. Sa pet je metara, posve usamljen pred suparničkim vratarom, promašio gol. Znači li to da je Sedloski, najbolji maksimirski strijelac ove sezone upravo u ovoj utakmici promašio – naslov prvaka?</p>
<p>ZADAR, 8. svibnja</p>
<p> – Dinamo je ponovno izgorio u zadarskom grotlu. Zadarski su nogometaši već drugi put ove sezone otrgnuli dva boda maksimirskome klubu, i tako, čini se, ispisali rasplet utrke za naslov prvaka. Konačnih 1-1 (1-1) automatski je promoviralo Splićane u status prvih favorita za osvajanje konačnog prvog mjesta. Sada je, eto, Hajduk u poziciji u kakvoj je bio tjedan dana ranije, dakle, prije poraza u maksimirskom derbiju protiv Dinama. Sad Splićani drže »iglu i konac« u vlastitim rukama i samo je pitanje hoće li u preostala dva prvenstvena kola uspjeti »isplesti goblen« do kraja ili će se, pak, nabosti na iglu. Dinamo, dakle, sad ovisi o Splićanima i mora čekati njihov kiks.</p>
<p>Najbučniju podršku u subotnjoj utakmici zadarskim su nogometašima pripremili upravo – Hajdukovi navijači. Tribinama su dominirali Torcidini transparenti, a decibeli splitskih navijača bili su snažan vjetar u leđa domaćim igračima. Sve bi, međutim, bilo sasvim drukčije da je Goce Sedloski u posljednjim sekundama utakmice pogodio cilj. Sa pet je metara, posve usamljen pred suparničkim vratarom promašio gol. Znači li to da je baš Sedloski, najbolji maksimirski strijelac ove sezone upravo u ovoj utakmici promašio – naslov prvaka!? Na odgovor ćemo pričekati do kraja sezone i zadnja dva kola. Dinamo gostuje kod Rijeke, a potom dočekuje Osječane. S druge strane, Splićane prvo gostuju kod Osijeka, a u posljednjem kolu na svom terenu čekaju Varteks.</p>
<p>Nakon početnih minuta zadarske utakmice nismo mogli naslutiti ovakav razvoj događaja. Kranjčar je, naime, već u drugoj minuti zatresao mrežu za vodstvo Dinama. Zanimljiv je, međutim, način na koji su domaći navijači nastojali zaustaviti ovu akciju. Kad je Bartolović iščeprkao loptu iz Krivićevih »ralja«, uz samu aut-crtu, s tribina je prema njima doletio – kišobran! No, ni to nije zaustavilo maksimirski napad. U nastavku akcije Kranjčar je osvanuo sam pred Kaleom i smjestio loptu u mrežu. Izjednačujući pogodak djelo je Mate Brajkovića, koji je u 23. minuti zakucao loptu u Turininin lijevi kut iz slobodnog udarca. Prethodno je Poldrugač srušio Prpića nadomak kaznenog prostora. Dinamovac se kasnije kleo da to nije bio prekršaj.</p>
<p>Da je zadarski kapetan Jakov Surač bio barem malo spretniji, mogao je posve nokautirati Dinamo. Prvo je u 55. minuti pobjegao Drpiću i Mijatoviću, no Turina mu je ipak obranio udarac. Četiri minute kasnije Surač je, nakon sjajne Gudeljeve asistencije, opet izbio sâm pred maksimirskog vratara. No, nekoliko se sekundi namještao na udarac, pa mu je na kraju loptu oteo Mujčin.</p>
<p>Nakon takvih nespretnosti zadarskih nogometaša s tribina se sručila lavina psovki na momčad Stanka Mršića. »Prodali ste utakmicu!«, »Suraču, prodana dušo!«, »Zabite si sami gol, ne morate čekati da to učini Dinamo...«</p>
<p>No, zadarska publika nije bila bolja ni prema Dinamu, ali je zato euforično skandirala svome junaku, vrataru Tvrtku Kaleu, inače rođenom – Zagrepčaninu. U ovoj je utakmici doista sjajno branio, skinuo barem dva-tri naoko sigurna Dinamova pogotka i svojim je nastupom potvrdio epitet ponajboljeg vratara u hrvatskom prvenstvu ove sezone.</p>
<p>• Stadion u Stanovima</p>
<p>ZADAR – DINAMO 1-1 (1-1)</p>
<p>ZADAR: Kale 7 – Jurić 5,5; Zebić 6, Duilo 5,5 – Bilaver 6 (od 86. Jurjević -), Surač 5, Amugi 6,5, Prpić 6, Krivić 6 – Brajković 6,5 (od 67. Čustić -), Gudelj 6 (od 76. Zurak -)</p>
<p>DINAMO: Turina 6 – Drpić 6, Sedloski 6, Mijatović 6, Mujčin 6,5 – Bartolović 6 (od 46. Štrok -, od 76. Zahora -), Poldrugač 6.5, Agić 6,5, Mitu 6 – Kranjčar 6,5; Strupar 6</p>
<p>SUDAC: Bebek (Rijeka) 6,5. GLEDATELJA: 6.500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Kranjčar (2), 1-1 Brajković (23)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mitu, Surač, Prpić, Zebić, Zurak, Sedloski</p>
<p>CRVENI KARTONI: Čustić (91 – grubi prekršaj)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tvrtko KALE </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Gimnastika kao slika sporta u Hrvatskoj </p>
<p>Da bi Hrvatski olimpijski odbor, koji je trenutačno pod paljbom Hrvatskoga rukometnog saveza (koji ima neprispodobivo veću pomoć HOO-a) pomogao razvoj nadarenog Filipa Udea, tražio je jamstvo njegova uspjeha, koji se u sportu nipošto ne može jamčiti</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Neočekivani bljeskovi hrvatske gimnastike na nedavnom Europskom prvenstvu kao da su zatekli našu sportsku javnost ili pak možda uopće nije važno uspjeti u tako starom i raširenom sportu kao u nekoj menadžerskoj novotariji s kojom se bavi tek nekoliko stotina sportaša. </p>
<p>Gimnastika je veoma stari sport. Njegovo moderno izdanje seže u početak 19. stoljeća, a u Hrvatskoj krajem toga stoljeća. Veoma se malo zna o tome da su Hrvati prvi puta nastupali pod svojim imenom ne krajem nego početkom 20. stoljeća (1907.), Hrvatski je sokol učlanjen u najstariji međunarodni sportski savez - gimnastički. No, gimnastika je bila tako razvijena, pogotovo što se tiče potrebnih uvjeta, da su hrvatski gimnastičari počeli zaostajati, a neinformirana javnost priznaje samo zvučne rezultate, točnije medalje. </p>
<p>Zapanjujuća je u ovim iznenadnim bljeskovima hrvatske gimnastike činjenica da ona ni danas nema ni osnovnih uvjeta za rad kojima bi se približila ili stigla do apsolutne virtuoznosti današnje gimnastike. Da bi Filip Ude, učenik Čakovčana Igora Križinskog i Marija Vukoja, drugim mjestom na juniorskom EP-u premašio predavnu brončanu medalju Ivana Čakleca (1957.) trebao je Križinski dobiti privolu svog prijatelja u Bratislavi da bi Ude imao uvjete iskazati veliki talent. Magda Milošević-Ilić sa svojom sjajnom učenicom Tinom Erceg mora ići iz navodno sportskog Splita u daleku Ljubljanu da se posluži uvjetima kojima su se Slovenci probili u svjetski vrh. Kad se u Zagrebu prostor slavne, ali posve neprikladne dvorane Hrvatskog sokola za Silvestrovo, zbog novca, mora pretvoriti u zabavni prostor, onda trener mora sjesti u auto i voziti 2000 km do prijatelja u Francuskoj koji će mu ustupiti nenadmašne uvjete za trening. U toj dvorani preskok završava pred zidom, a nadarene juniorke, osma europska vrsta(!) naskok i saskok s grede može vježbati samo s jedne, iste strane. </p>
<p>Karakteristično je da su sve te dvorane prastari ostatak nekadašnjeg Sokola, odnosno Partizana, kraj stotina milijuna uloženih u pogrešne planove. Ništa se nije našlo za taj sport kojim se mogu baviti osobe od šeste do 66. godine. Da nije bilo tv prijenosa (svaka čast!) pa i u jedan sat ujutro (za koga!?), za sjajnu hrvatsku mladost ne bi se uopće znalo, jer su rezultati zabilježeni u stilu: »Među ostalim, dogodilo se i...« </p>
<p>Ono što se dogodilo s tom našom gimnastikom neobično dobro osvjetljava općenito stanje hrvatskog sporta. Kad se neki snalažljivi menadžer dosjeti da vulgarnu uličnu tučnjavu proglasi sportom, onda rezultati tih samo nekoliko stotina odsluženih i manje neuspješnih sportaša kod nas zauzimaju čelne prostore novina, radija i televizije. Kad Hrvatski gimnastički savez za svoj očito veoma uspješan i koristan rad s najmlađima dobije 270 tisuća kuna, a kad nadarenu djecu valja poslati na neko od rijetkih natjecanja, onda moraju pomoći i jednako siromašni klubovi, pa i sami roditelji. </p>
<p>Da bi Hrvatski olimpijski odbor, koji je trenutačno pod paljbom Hrvatskoga rukometnog saveza (koji ima neprispodobivo veću pomoć HOO-a) pomogao razvoj nadarenog Filipa Udea, tražio je jamstvo njegova uspjeha, koji se u sportu nipošto ne može jamčiti. Pri ukupnoj ocjeni treba istaknuti da taj sport kod nas nije ograničen na jedan, dva ili tri velika grada, nego da važne stimulativne uspjehe postižu »mali« gradovi kao što je Čakovec s Filipom Udeom ili Kaštel Sućurac s Tinom Erceg, Osijek sa Seligmanom i Majstorovićem, pa Zagreb s Markom Brezom, a svi zajedno s četiri djevojčice Fišter i Perunić iz Zagreba i Delalio i Tkalčec iz Čakovca. </p>
<p>Na kraju valja zabilježiti da je uspjeh gimnastičara zatekao one koji bi ga trebali propagirati (uz iznimku HTV-a). Zaista, da se nešto napiše o »ultimate fightu« ne treba znati ama baš ništa, osim zapisati izjave. Atletika i plivanje može se pratiti samo štopericom i metrom, a gimnastika i umjetničko klizanje, za njih je bolje da i ne postoje... </p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Braća Skelin i osmerac u finalu </p>
<p>Hrvatski dvojac u finale se plasirao uvjerljivom pobjedom u polufinalu, dok je osmerac finale izborio trećim mjestom u repesažu</p>
<p>POZNAN, 8. svibnja</p>
<p> – Svjetski doprvaci u dvojcu bez kormilara braća Siniša i Nikša Skelin plasirali su se u finale na prvoj ovosezonskoj regati Svjetskoga veslačkog kupa u poljskom Poznanu, a isto je u repesažu uspjelo i hrvatskom osmercu.</p>
<p>Braća Skelin krenula su rezervirano u polufinalnu utrku, pa su nakon četvrtine staze bili tek četvrti. Najbolje su startali Nijemci, koji su pred Skelinima imali nešto više od sekunde prednosti. Naši su najbolji veslači do polovice staze preuzeli prednost i na kraju pobijedili s više od tri sekunde prednosti pred posadom Njemačke 1. Ujedno su imali najbolji rezultat u polufinalu. U finale su se još plasirale posade Njemačke 2, Danske 1, Slovenije 1 te Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Osmerac, u sastavu Marko Dragičević, Petar Milin, Danijel Bajlo, Oliver Martinov, Mario Vekić, Damir Vučičić, Igor Boraska i Branimir Vujević s kormilarom Silvijom Petriškom, u finale se plasirao trećim mjestom u današnjem repesažu. U finale su išle četiri posade. Hrvatski veslači do polovice staze bili su na četvrtom mjestu, a u posljednjih 500 metara ušli su kao trećeplasirani. Najbrži u repesažu bili su Nizozemci. U nedjeljnom finalu će uz naš osmerac nastupiti još i Nijemci, Rumunji, Nizozemci, Britanci i Francuzi.</p>
<p>• Dvojac bez kormilara, polufinale, skupina 1: 1. Hrvatska 6:31.86, 2. Njemačka 1 6:34.88, 3. Danska 2 6:37.15, 4. Poljska 1 6:41.84, 5. Slovenija 2 6:42.96, 6. V. Britanija 6:49.24; skupina 2: 1. SiCG 6:35.35, 2. Njemačka 2 6:38.08, 3. Slovenija 16:38.46, 4. Poljska 2 6:40.37, 5. Danska 1 6:41.67, 6. Španjolska 1 6:58.39; Osmerac, repesaž: 1. Nizozemska 5:29.00, 2. V. Britanija 5:31.44, 3. Hrvatska 5:32.39, 4. Francuska 5:33.75, 5. Poljska 5:33.77, 6. Češka 5:39.56. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jugu prednost u finalu</p>
<p>DUBROVNIK, 8. svibnja</p>
<p> – U prvoj utakmici finala za naslov vaterpolskog prvaka Hrvatske, dubrovački je Jug-CO pobijedio je riječko Primorje-EB 12-11 nakon produžetaka. Dubrovčani su tako poveli u finalu 1-0, koji se igra na tri pobjede. Druga utakmica finala igra se na Costabeli u srijedu, 12. svibnja, a treća u Kuparima u subotu ili nedjelju, 15. ili 16. svibnja. Pobjednik je odlučen pogotkom Frane Karača u produžetku. Riječani su imali vodstvo od 3-0 i 4-2. No, sa pet uzastopnih pogodaka Jug je stigao do svoje najveće prednosti od tri pogotka razlike. Zahvaljujući centru Premušu, Riječani su izjednačili krajem treće četvrtine na 8-8, a isti igrač donosi pred kraj prednost Primorju 11-10. Smodlaka je do kraja četvrte četvrtine postiga svoj četvrti pogodak za 11-11. Nakon toga su se igrali produžeci, a Jug nije ispustio pobjedu.</p>
<p>• Plivalište u Kuparima</p>
<p>JUG CO – PRIMORJE EB 12-11 (1-0, 0-0, 2-4, 4-0, 2-4, 3-3)</p>
<p>JUG CO: Volarević, Joković, Burić, Računica 1, Kržić 3, Smodlaka 4, Marković, Bušlje, Sutić, Dovud, Drobac, Fatović 2, Karač 2, Balić</p>
<p>PRIMORJE EB: Car, Vurić 2, Gudić, Sablić, An. Brala, Franković 2, Tišivski 1, Turina, Premuš 3, Kancijanić 1, Beltrame 1, Vukovac 1, Al. Brala, Španjol</p>
<p>SUCI: Vlašić i Jambrović (oba iz Zagreba). GLEDATELJA: 600</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Jug 11-7, Primorje 4-2. ČETVERCI: Primorje 1-1</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mile SMODLAKA</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Stipe Drviš obranio naslov europskog prvaka</p>
<p>DORTMUND, 8. svibnja</p>
<p> – Hrvatski boksač Stipe Drviš obranio je naslov europskog profesionalnog prvaka u poluteškoj kategoriji nakon što je na bodove nakon 12 rundi svladao izazivača Ukrajinca Konstantina Šveca. </p>
<p>Ovo je bila 26. Drviševa profesionalna borba i 26. pobjeda, a do nje je došao apsolutno dominiravši u svih 12 rundi dvoboja protiv Šveca, te je pravo čudo kako dvoboj nije bio završen i prije isteka 12. runde. Izdržljivi Ukrajinac stoički je uspio otrpjeti brojne i precizne udarce našega boksača koji su neprestano pogađali Švecovu glavu.</p>
<p>– Ovakvim tempom mogao sam boksati još nekoliko rundi. Nije bilo razloga više riskirati i ići na završetak borbe nokautom, rekao je Drviš nakon obrane naslova.</p>
<p>Drviš je još jednom pokazao da je sposoban nakon europskog naslova napasti i naslov svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji, a nada se da će što prije i dobiti ti šansu.</p>
<p>– Želim što prije dobiti priliku boksati za naslov svjetskog prvaka i to protiv najboljega u mojoj kategoriji, Roya Jonesa, prvaka po WBC verziji. Ukoliko ne dobijem tu priliku, ne vidim smisla u daljnjem bavljenju boksom, izjavio je Drviš. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Splićani pjevali Zadru u čast</p>
<p>Pobjedom 2-0 protiv Rijeke te remijem Zadra i Dinama, Hajduk je opet prvi na ljestvici dva kola prije kraja. Splićani slave Zadar i njegovog vratara Kalu. Riječani, pak, nisu razočarani porazom, jer samo s Hajdukom prvakom i Dinamovim osvojenim Kupom, Rijeka ide u Europu</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> – Hajduk je pobijedivši Rijeku 2-0, te zahvaljujući remiju Zadra protiv Dinama izbio na prvo mjesto sa dva boda prednosti. Najdramatičniji trenuci na Poljudu su se odigravali nakon što je sudac Željo Širić odsvirao kraj. U tišini su Hajdukovi igrači, uprava i gledatelji slušali prijenos iz Zadra, a po završetku zadarskog susreta, hajdukovci su dali sebi oduška. Skandiralo se Zadru, a na poljudskom se stadionu orilo: »Igraj Zadre, volimo te mi!«. Osvoji li Hajduk naslov prvaka, to treba zahvaliti svojim susjedima i svojem vrataru na posudbi u Zadru, Tvrtku Kali.</p>
<p>Splitska je utakmica prošla u nervoznoj i rastrganoj igri Splićana, te opuštenoj Riječana, kojima je čak i odgovaralo da izgube od Hajduka. Naime, samo u slučaju da Hajduk bude prvak, a Dinamo osvajač Kupa, Rijeka kao trećeplasirana u prvenstvu ide u Europu.</p>
<p>Gostima je sve išlo od noge, dok su domaćini griješili i griješili. Promašivali su prigode, čak i jedanaesterac, kad je u 23. minuti Praliji vratar Kalinić obranio penal, te su sve do 66. minute strepili svi kojima je bijela boja u srcu. Tada je Vejić nakon kornera savladao dobrog vratara Kalinića, a tri minute kasnije Deranja je vanbastenovskim pogotkom zaključio utakmicu. Ćaćić je preciznom dugom loptom »pogodio« Deranju, a ovaj je volejom rasparao mrežu. Pogodak je nagrada Deranji za devetomjesečni oporavak od ozljede koljena.</p>
<p>Nisu ni Riječani bili bez šansi na Poljudu, pogotovo Sharbini, ali je vratar Hajduka Balić bio koncentriran. Hajdukovci nisu oduševili, ali su uspjeli u svom naumu da dva kola prije kraja izbiju na prvo mjesto. U prestizanju Dinama pomogao im je Zadar i Splićani sada sve drže u svojim rukama. Za naslov hrvatskog prvaka Splićani bi trebali pobijediti Osijek u Gradskom vrtu i na kraju Varteks. Stoga, previše euforije nije bilo među hajdukovcima.</p>
<p>• Stadion na Poljudu </p>
<p>HAJDUK – RIJEKA 2-0 (0-0)</p>
<p>HAJDUK: Balić 7, Vejić 7, Rukavina 6 (od 44. Balajić 6), Neretljak 6, Blatnjak 6, Andrić 6,5, Ćaćić 6,5, Pralija 6, Carević 6, Rački 6 (od 58. Deranja 7), Krpan 6 (od 90. Matos -)</p>
<p>RIJEKA: Kalinić 6,5, Knežević 6, Bulat 6,5, Milinović 6, D. Šarić 6 (od 66. Batkoski -), Vušković 6, Butić 6,5 (od 75. Linić -). M. Šarić 6,5, Milas 6, Klić 6, Sharbini 6</p>
<p>SUDAC: Širić (Osijek) 7. GLEDATELJA: 4.000 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Vejić (66), 2-0 Deranja (69)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: – </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje VEJIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ješe osigurao zlata vrijedne bodove</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Zagreba izborili su iznimno važnu 2-1 (0-1) pobjedu u konačnici utakmice protiv vinkovačke Cibalije, izravnog suparnika u borbi za ostanak. Zagreb je od 55. minute igrao s igračem više, jer je sudac Trivković opravdano isključio Pavličića zbog nerazumno oštrog starta nad Ješeom.</p>
<p>Za »pjesnike« otvaranje utakmice nije moglo početi lošije. Tek što se krenulo s centra, lopta je došla do Tomića, desnog stopera Cibalije. On je po lijevoj strani Zagrebovog prostora koračao sve odlučnije, a nitko ga od domaćih nije pokušao zaustaviti. Zato se Tomić ohrabrio, došao nadomak Zagrebovog kaznenog prostora, a onda dodao Peraici, koji je oštrim udarcem s 14 metara savladao nemoćnog Stojkića. Bio je to hladan tuš za domaćina koji nakon toga nije imao ideju kako zaprijetiti Vinkovčanima. Stoga smo zabilježili tek uobičajeni promašaj Đalovića iz zaista izgledne prigode, kao i pokušaj glavom mladog Babića.</p>
<p>Zagreb je u nastavku djelovao poduzetnije, ali su mu akcije i dalje bile stihijske. No, »bijelima« je mnogo pomogao izlazak iz igre »pocrvenjelog« Pavličića u 55. minuti. Nakon toga se Zagreb još više ohrabrio, a tek ušli Pelaić odmah se u 78. minuti upisao u strijelce. Hucika je sa 20 metara oštro opalio, Vranjić kratko odbio, pritrčao je Pelaić i smjestio loptu u mrežu. Sedam minuta kasnije igrači Zagreba radovali su se kao rijetko kada. Lijevi bok je vrlo dobro probio Kovačević, loptu proslijedio do Popovića, koji je odmah naciljao Ješu. Zagrebov branič okrenuo je jednog igrača i sa osam metara postigao zlata vrijedan pogodak.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB – CIBALIA 2-1 (0-1)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6 – Hucika 6; Ješe 7, Smoje 6 – Žilić 6 (od 77. Pelaić 6,5), Marić 6, Prosinečki 6, Mujdža 6 (od 77. Perković 6,5), Kovačević 6,5 – Đalović 6, Babić 6 (od 69. Popović 6,5).</p>
<p>CIBALIA: Vranjić 6 – Lučić 6; Tomić 6,5, Jozinović 6 – Križanović 6 , Pavličić 5, Kovačević 6 (od 72. Jurić -) Lajtman 5,5 (od 83. Pernar -), Ivanković 6 – Greer 6 (od 46. Žgela 5,5), Peracia 6. </p>
<p>SUDAC: Trivković (Split) 7; GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Peraica (1.), 1-1 Pelaić (78.), 2-1 Ješe (85.) </p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lajtman, Babić, Peraica, Tomić, Perković, Kovačević</p>
<p>CRVENI KARTONI: Pavličić (55., oštar start) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Vedran JEŠE</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Oproštaj od Prve lige</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 8. svibnja</p>
<p> – Nogometaši Marsonije zasluženim su se 0-3 porazom od Intera iz Zaprešića oprostili od Prve lige iako su još do kraja dva kola. Igra im samo teorija, ali čuda su rijetka. Inter nije imao što izgubiti, a kad je Srećko Bogdan u igru uveo Karabodgdana i Lalića, gosti iz Zaprešića stigli su do pogodaka i do zaslužene pobjede. </p>
<p>l Stadion uza Savu </p>
<p>MARSONIA – INTER 0-3 (0-0)</p>
<p>MARSONIA: Vidaković 6, Hodonj 5, S. Marković 5, Šimić 5, Barišić 5 (od 61. Petrović 5,5), Rogić 6 (od 46. Švađumović 5), Martinović 5, Jukan 5,5, Pranjković 5, Vuka 5 (od 64. Alić -), Tadić 5</p>
<p>INTER: Čavlina 6,5, Čičak 6, Brlek 6,5, Brnas 6,5, Ceraj 5,5, Skulić 6, Gulić 5,5, Poljak 6 (od 66. Lalić 6,5), Bodrušić 5,5, Gondžić 5,5 (od 79. Dujmović 6), Piškor 5 (od 57. Karabogdan 7)</p>
<p>SUDAC: Pristovnik (Zagreb) 6,5. GLEDATELJA: 700</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Karabogdan (60), 0-2 Lalić (82), 0-3 Karabogdan (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Barišić, Martinović, Skulić, Brlek</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica KARABOGDAN. </p>
<p>J. Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bodovi ostali u Velikoj</p>
<p>VELIKA, 8. svibnja</p>
<p> – U dvoboju Kamena Ingrada i Slavena Belupa slavili su domaćini pobjedom 1-0 (0-0). Prave prigode mogle su se nabrojiti na prste jedne ruke, a 85. minuta donijela je Smojin pogodak i zasluženu pobjedu Veličanima.</p>
<p>• Stadion SRC Kamen Ingrad </p>
<p>KAMEN INGRAD – SLAVEN BELUPO 1-0 (0-0)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 6,5, Kovač 7, Jakirović 6 (od 66. Bajsić -), Šaranović 6,5, Balašković 6,5, Rendulić 6,5, Kralj 6 (od 80. Čižmek -), Poleti 6,5, Smoje 6,5, Vuica 6, Lišnić 6 (od 62. Karoglan -)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Lisjak 6, Jurić 6, Radić 6,5, Crnac 6,5, Gal 6, Brgles 6 (od 87. Bošnjak -), Vukojević 6, Guć 6,5 (od 74. Vručina -), Dodik 6, Posavec 6,5, Kosić 6 (od 67. Sertić -)</p>
<p>SUDAC: Modrić (Zagreb) 7; GLEDATELJA: 600</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Smoje (85)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jurić </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Antonio KOVAČ. D. Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zagreb ipak manje nervozan</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – U tvrdoj utakmici prepunoj napetosti koja je rezultirala velikim brojem pogrešaka košarkaši Zagreba slavili su u Trnskom pobjedu protiv Šibenke 77-69 u 9. kolu Lige Ožujsko.</p>
<p>Koliko je utakmica bila važna za obje momčadi koje se bore za nastup u Goodyear ligi u sljedećoj sezoni, najbolje pokazuje podatak da su zagrebaši prvi koš iz igre ubacili nakon više od šest minuta. Za to vrijeme, dok su »mravi« promašili prvih 10 šuteva, gostujuća je momčad ubacila tek devet poena. Ipak, serijom 16-6 Zagreb prvu dionicu zaključuju rezultatom 18-15.</p>
<p>Drugu i treću četvrtinu Šibenka rješava u svoju korist, pa u posljednjih 10 minuta ulaze s četiri poena viška (57-53). Zagreb je posljednju dionicu otvorio nizom 12-2 i preuzeo vodstvo koje nije ispuštao do kraja dvoboja, čime je osvojio dva, itekako vrijedna boda, nad direktnim suparnikom u borbi za Goodyear ligu.</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB – ŠIBENKA 77-69 (18-15, 17-21, 18-21, 24-12)</p>
<p>ZAGREB: Šaronja, Miljković 10, PIPLOVIĆ 13 (8-10), PEHAR 2, Jelavić 3 (1-1), I. TOMAS 19 (4-4), Kaurić, KRUNIĆ 8 (2-2), Nnaji, M. TOMAS 16 (3-6), J. Garma 6 (2-4), N. Garma</p>
<p>ŠIBENKA: Jurić, BAILEY 17 (3-3), Papak, Toroman 15, Bura, ŠARIN 2, Vidačak, HELBICH 16 (4-4), HULJEV 9, Duvančić, Palada, DIXON 10 (2-6)</p>
<p>SUCI: Radović (Dubrovnik), Šarac (Osijek), Štrok (Varaždin); GLEDATELJA: 1200</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko TOMAS</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hermes srušio splitske snove </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – U dvoboju u kojem je za obje momčadi glavni ulog bila Goodyear liga, košarkaši Hermes Analitice pobijedili su Split CO 87-68 (41-29) u 10. kolu Ožujsko lige za prvaka. </p>
<p>Hermes je srušio splitske snove o regionalnoj ligi u kojoj ima mjesta za četiri momčadi iz hrvatskog prvenstva. Posljedice subotnjeg rezultata daleko će se više osjećati na Gripama, nego što će donijeti radosti »analitičarima«. Jer, poraz »žutih« neminovno znači i osipanje momčadi koja je prije dva i pol mjeseca briljirala osvojivši Kup Krešimira Ćosića. S druge strane, Hermes je vrlo blizu Goodyear lige, no nitko u klubu nije siguran hoće li momčad iz Kemijske škole uistinu tamo i igrati sljedeće sezone. </p>
<p>Splićani su doživjeli potop u drugoj četvrtini, kada se nisu snašli na zonski presing domaće momčadi. »Analitičari« su od zaostatka 16-22 nakon prve četvrtine serijom 25-3 došli do vodstva 41-25 u 19. minuti. Igra »žutih« se raspala, a njihov ponajbolji igrač Roko Leni Ukić je u prvih 20 minuta ubacio samo dva poena. Do kraja je povećao učinak na skromnih šest poena, uz šut 0-7 za tricu. Splićani pod obručima nisu mogli parirati Parezanoviću i Pašaliću, pokušali su prednost dostići tricama, no šut izvan linije 6,25 m potpuno im je zakazao (3-21). Hermes Analitica se još jednom pokazala kao momčad u kojoj svatko zna što radi. Novosel je dobro organizirao napade, pritom pogodivši dvije trice kada su Splićani početkom 3. četvrtine došli na 36-44. Parezanović i Pašalić zatvorili su reket, dok Troha, Marinović i Rimarčuk za svoj učinak nisu potrošili mnogo lopti. </p>
<p>Potop svoje momčadi s tribina su gledali čelnici Splita CO Dino Rađa i Velimir Perasović, koji su nakon utakmice dugo analizirali razloge neuspjeha svoje momčadi. – Čestitke mojim igračima. Mislim da su Splićani, od svih momčadi koje se bore za Goodyear ligu, najneiskusnija momčad, što je presudno u odlučujućim utakmicama, kazao je nakon utakmica trener Hermes Analitice Josip Tus. </p>
<p>– U ključnom trenutku sezone moji igrači su pali u formi. Poraz protiv Zagreba u prošlom kolu dosta nas je uzdrmao. Protiv Hermesa ništa nismo odigrali, bio je iskren trener »žutih« Jurij Zdovc.</p>
<p>• Dvorana KGTŠ-a</p>
<p>HERMES ANALITICA - SPLIT CO 87-68 (16-22, 25-7, 19-20, 25-19)</p>
<p>HERMES ANALITICA: Novosel 13 (2-2), Paić, Rimarčuk 3 (1-3), V. Pašalić 15 (5-6), Parezanović 17 (4-6), Sarić, Marinović 15 (9-11), Tišma 10 (2-2), Čibej, Jurjević 5 (2-2), Troha 9. </p>
<p>SPLIT CO: Petrović 2 (2-2), Oršulić 6 (1-2), Morić 2, Kedžo 9 (1-2), RAnčić 16 (1-2), Ukić 6 (0-2), D. Pašalilć 14 (2-2), Vučica, Delić 3 (3-4), Kaštropil 6 (0-1), Šporar 4 (1-2). </p>
<p>SUCI: Nakić (Varaždin), Anzulović (Zagreb), Čanković (Zadar). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Milan PAREZANOVIĆ. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zadar spreman za Cibonu </p>
<p>ZADAR, 8. svibnja</p>
<p> – Zadrani spremni dočekuju derbi s Cibonom u Ožujsko ligi košarkaša, u kojoj će najvjerojatnije pasti odluka o tome tko će u doigravanje krenuti s prvog mjesta. </p>
<p>– Bilo bi lijepo, ali Cibona ima pravi arsenal kvalitetnih igrača. To će biti vrlo teška utakmica, no nadam se ipak rezultatski neizvjesna. U Jazinama smo glatko došli do pobjede sa 12 koševa prednosti, no nova je utakmica nova priča, kazao je Marin Pestić, koji je u susretu s Triglav Osiguranjem odličnom igrom najavio povratak na parket. </p>
<p>Snaga Zadra je u dobrom vanjskom redu, koji čini nekoliko raspoloženih pucača, nerijetko tricaša, kojima nije teško zasuti suparnički obruč. </p>
<p>– Naša je momčad tako posložena i to što svi igrači imaju kvalitetan vanjski šut maksimalno dobro koristimo. Nadam se da nas šut ovog puta neće izdati. S druge strane, Cibona može zaprijetiti istim oružjem, igraju sve bolje. Vratio im se i Scoonie Penn te su na taj način još jači na ionako odličnim vanjskim pozicijama. Ipak, vjerujem da ćemo mi parket napustiti veseliji, kazao je na kraju Pestić. </p>
<p>R. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Šprem propustila »nokautirati« Venus</p>
<p>Usprkos porazu 19-godišnja Varaždinka odlazi iz Berlina s najboljim rezultatom karijere »u džepu«, prvi put je izborila mjesto među četiri najbolje na turniru Tier I kategorije, što je stepenicu niže od Grand Slama</p>
<p>BERLIN, 8. svibnja</p>
<p> – Karolina Šprem je imala priliku »nokautirati« ponajbolju tenisačicu svijeta Amerikanku Venus Williams u polufinalu milijun eura vrijednog German Opena. Najbolja hrvatska tenisačica je vodila sa 3-0 u odlučujućem setu, no treća nositeljica se vratila s pet uzastopnih gemova te je zaključila 2-6, 6-3, 6-4 slavlje nakon nešto manje od dva sata igre. Dvostruka pobjednica Wimbledona tako je upisala 15 uzastopnu pobjedu te će u finalu protiv Francuskinje Amelie Mauresmo pokušati osvojiti treći uzastopni turnir na zemljanoj podlozi.</p>
<p>Usprkos porazu 19-godišnja Varaždinka odlazi iz Berlina s najboljim rezultatom karijere »u džepu«, prvi put je izborila mjesto među četiri najbolje na turniru Tier I kategorije, što je stepenicu niže od Grand Slama. Pobjedama protiv Grönefeld, Shaughnessy i Zuluage, priskrbila je Šprem 170 WTA bodova te će na novoj ljestvici biti na 23. mjestu.</p>
<p>Osim propuštenih prilika u trećem setu, Šprem će zasigurno pamtiti igru u prvom setu. Manje od pola sata bilo je potrebno 29. tenisačici svijeta za impresivnih 6-2. Starija sestra Williams bila je potpuno nemoćna pred »bombama« prvog hrvatskog reketa. U nastavku je Venus povela sa 2-0, Šprem je nadoknadila zaostatak, no presudni »break« za izjednačenje u setovima Venus je zaslužila u osmom gemu za 5-3 vodstvo.</p>
<p>Iako je 23-godišnja Amerikanka poslije meča izjavila kako nikad nije vjerovala da će izgubiti meč, nakon deset minuta igre u trećem setu bila je »na konopcima«. Uoči početka Šprem je otišla na toilet, dok je fizioterapeutkinja masirala i stavila povez oko lijevog butnog mišića Amerikanke. Što je nakon 3-0 vodstva Šprem bio još jedan razlog za početak hrvatskog slavlja. No, Venus je stisnula zube i vratila se na 3-3, iako je u šestom gemu Šprem imala dvije »break« lopte. U slijedećem gemu Šprem je propustila materijalizirati 40-15 i dvije prednosti. A kad je Venus servirala za 5-3, Šprem je izvrsnim »winnerima« stigla do 0-40, no i te su »break« lopte otišle u nepovrat.</p>
<p>– Kod 3-0 osjetila sam umor u nogama. Ipak, bilo je ovo sjajno iskustvo za mene, jer Venus je sigurno jedna od najboljih tenisačica svijeta, komentirala je Šprem.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: Mauresmo (2) – Capriati (6) 6-2, 6-0, ŠPREM – V. Williams (3) 6-2, 3-6, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Rumsfeld se ispričao i preuzeo odgovornost za zlostavljanja iračkih zatvorenika ></p>
<p>Ministar obrane dao je svoj iskaz pred senatskim odborom nakon tjedna ispunjenog kontroverznim izvješćima o snimkama američkih vojnika kako zlostavljaju svoje zarobljenike, često ih tjerajući na zauzimanje seksualno ponižavajućih poza. Prema anketi u medijima samo 20 posto Amerikanaca želi da Rumsfeld zbog afere podnese ostavku</p>
<p>WASHINGTON, 8. svibnja</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld ponudio je u petak »iskrenu ispriku« i preuzeo »punu odgovornost« za aferu oko zlostavljanja iračkih zatvorenika.</p>
<p> »Nudim svoju najiskreniju ispriku Iračanima koje su zlostavljali pripadnici američke vojske«, kazao je Rumsfeld u izjavi pred senatskim odborom za oružane snage tijekom saslušanja o zlostavljanju iračkih zatvorenika koje je doprlo u javnost nakon što su to prvi objavili britanski mediji.</p>
<p> »Ti su se događaji dogodili tijekom mog mandata. Kao ministar obrane ja sam za njih nadležan i preuzimam punu odgovornost«, rekao je Rumsfeld.</p>
<p> »Nisam shvatio koliko je bilo važno tako ozbiljnu stvar podastrijeti na najvišoj razini, uključujući predsjednika i članove Kongresa«, dodao je ministar.</p>
<p> Rumsfeld je dao svoj iskaz pred istražnim odborom nakon tjedna ispunjenog kontroverznim izvješćima o objavljenim snimkama američkih vojnika kako zlostavljaju svoje zarobljenike, često ih tjerajući na zauzimanje seksualno ponižavajućih poza. Nekoliko američkih kongresnih zastupnika iz demokratskih redova zatražilo je nakon izbijanja skandala Rumsfeldovu ostavku.</p>
<p>Rumsfeld je također prilikom ispitivanja izjavio da bi bez razmišljanja dao ostavku da misli kako više ne može ispunjavati svoje dužnosti, ali ne zbog skandala o zlostavljanju iračkih zatvorenika. </p>
<p>Rumsfeld je dodao da postoje video-kazete o zlostavljanjima kojima su američki vojnici podvrgavali iračke zatvorenike, kao i puno drugih fotografija uz one već objavljene u medijima. »Postoji još puno fotografija i video-zapisa i ako budu objavljene, to će svakako pogoršati stanje«. Dodao je da Kongres, američki narod i svijet to moraju znati, opisavši prikazana zlostavljanja kao sadistička, okrutna i neljudska. Svi članovi američkog ministarstva obrane nakon gledanja tih fotografija osjećali su se »uvrijeđenim i bijesnim«. </p>
<p>Ministar Rumsfeld rekao je pred senatskim odborom da traži »način kako osigurati prikladnu odštetu zatvorenicima koji su pretrpjeli tako okrutno zlostavljanje i takvo zvjerstvo nekih pripadnika američkih oružanih snaga«. Ustvrdio je da se Ženevska konvencija o postupanju s ratnim zatočenicima primjenjuje i na iračke zatvorenike i da ju njihovi američki čuvari moraju poštovati. Rumsfeld je, odgovarajući na pitanje jednog člana povjerenstva Oružanih snaga Senata, izjavio da je »sklon« uništenju zatvora Abou Ghraid. Nekoliko parlamentaraca, među kojima republikanski senator Pat Roberts, predsjednik Obavještajnog povjerenstva Senata, tražili su posljednjih dana uništenje tog zatvora blizu Bagdada u kojem se nalazi nekoliko tisuća zatvorenika. </p>
<p>Velika većina Amerikanaca protivi se ostavci ministra obrane Donalda Rumsfelda koji se posljednjih dana nalazi pod pritiskom domaćih medija i nekih političara zbog afere izazvane zlostavljanjem iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru, objavio je u subotu Washington Post i televizijska postaja ABC. Prema anketi dvaju navedenih medija, samo 20 posto Amerikanaca želi da Rumsfeld zbog afere podnese ostavku, njih 69 posto se tomu protivi, a 11 posto nema mišljenje. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sukobi u Basri, Al-Sadrova milicija želi otjerati Britance </p>
<p>BASRA, 8. svibnja</p>
<p> - Pripadnici milicije lojalne pobunjenom šijitskom kleriku Moqtadiju al-Sadru pokrenuli su u subotu niz brzih napada na britanske vojnike u južnome iračkom gradu Basri, izvijestili su svjedoci. Pripadnici milicije naoružani strojnicama i bacačima granata preuzeli su nekoliko gradskih četvrti i na ulicama postavili kontrolne točke, a gradom su odjekivale eksplozije i pucnjevi.</p>
<p>U sukobima je poginulo najmanje dvoje Iračana, a ozlijeđen je jedan britanski vojnik, izvijestila je britanska vojna glasnogovornica. Milicija je napala zgradu u kojoj se nalaze uredi guvernera Basre. Pripadnicima osiguranja u pomoć su pritekli britanski vojnici, a prema izjavama očevidaca, Britanci su preuzeli kontrolu nad zgradom. </p>
<p> Stanovnici Basre prenose da su im neki Al-Sadrovi vojnici rekli kako im je cilj istjerati britanske vojnike iz grada. Britanski glasnogovornik rekao je da situacija u Basri još nije u potpunosti »jasna« te da britanski vojnici nastoje izbjeći eskalaciju nasilja. Rekao je kako su u tijeku pregovori s lokalnim čelnicima čjiji je cilj ublažiti nastale napetosti. Al-Sadrov pomoćnik šeik Abdul Sattar al-Bahadli ponudio je u petak pripadnicima milicije Al Mahdi novac za uhićenja ili ubojstva koalicijskih vojnika, kao odgovor na američka poniženja i maltretiranja iračkih zatvorenika. Tijekom noći na subotu bilo je okršaja između britanskih snaga i Al-Sadrove milicije u Amari, 180 kilometara sjeverno od Basre. Ubijena su trojica gerilaca, a jedan Britanac je lakše ranjen. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Srbiji tvrde da se Hrtkovci neće ponoviti </p>
<p>SUBOTICA, 8. svibnja</p>
<p> - Dužnosnici i stranački čelnici u Vojvodini ne vjeruju kako se ponovno mogu dogoditi veći međunacionalni sukobi koji bi doveli do progona ili iseljavanja nesrpskog stanovništva, prenosi vojvođanski Građanski list podsjećajući ovdašnju javnost na događaj kojim je 6. svibnja prije 12 godina počeo progon srijemskih Hrvata. </p>
<p>Toga dana u srijemskom selu Hrtkovci održan je miting na kojem su u prisustvu četničkog vojvode Vojislava Šešelja pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno iseljenjem. Taj događaj iz 1992. uzima se kao početak progona nesrpskog stanovništva, uglavnom Hrvata iz Srijema. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić ovim je povodom Građanskom listu izjavio kako ponovno jačanje desno orijentiranih stranaka u Srbiji može izazvati nove međunacionalne ekscese u Vojvodini, ali da oni ne mogu biti širih razmjera.. Predsjednik novosadskog odbora Srpske radikalne stranke Igor Mirović odbija sve optužbe na račun radikala ističući da su »priče o protjerivanju hrvatskog stanovništva iz Hrtkovaca i ostalih mjesta u Vojvodini čiste laži i besmislice«. Mirović također isključuje mogućnost da bi u budućnosti moglo doći do progona nacionalnih manjina.</p>
<p>Od 1991. do 2002. godine, Vojvodinu je napustilo oko 30.000 uglavnom srijemskih Hrvata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Povijesni susret europskih crkava i crkvenih zajednica u Stuttgartu</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi rekao je da ne treba zaboraviti vjeru i duh ekumenizma, snošljivosti i poštivanja različitosti te da religija može Europi udahnuti dušu bez koje ovaj kontinent ne može živjeti. Skupu je nazočio i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić </p>
<p>STUTTGART, 8. svibnja</p>
<p> - Međunarodni skup kršćana raznih europskih crkava i crkvenih zajednica, koji se organizira po prvi puta u povijesti, otvoren je u subotu u Stuttgartu pod nazivom »Zajedno za Europu«.</p>
<p>U tamošnjoj sportskoj dvorani »Hans Martin Schleyer« okupilo se 10.000 pripadnika 175 pokreta, zajednica i skupina od Atlantika do Urala, među kojima i veća skupina pokreta fokolara iz Hrvatske. </p>
<p> Na skupu u funkciji potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (VCCEE) sudjeluje i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. </p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi, koji također boravi u Stuttgartu, podsjetio na proširenje Europske unije i ponovno čestitao novim članicama. Pritom je rekao da sada slijedi donošenje europskoga ustava kao temeljnog kamena »europske zajedničke zgrade« i instrumenata za djelotvornu zajedničku gospodarsku, obrambenu i vanjsku politiku te stvaranje nadnacionalnog suvereniteta. </p>
<p> »Nikako ne treba zaboraviti vjeru i duh ekumenizma, snošljivosti i poštivanja različitosti. Zato religija može Europi udahnuti dušu bez koje ovaj kontinent ne može živjeti«, poručio je Prodi.</p>
<p> Spomenuvši i terorizam koji uzima taoce da bi širio strah, Prodi je naglasio da na terorizam ne treba odgovoriti ratom nego demokracijom, jačanjem institucija koje pomažu spriječavati širenje mržnje i akcije očajnika, te rješavaju sukobe.</p>
<p> Subotnji skup u Stuttgartu »Zajedno za Europu« satelitski je povezan u izravnom prijenosu sa 151 gradom u cijeloj Europi, među kojima i sa Zagrebom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Slovenski parlament odbio zakon o privilegijama za dijasporu </p>
<p>LJUBLJANA, 8. svibnja</p>
<p> - Slovenski parlament odbio je u petak zakon o dijaspori koji bi davao posebna statusna prava stanovnicima drugih država slovenskog podrijetla iako od 150.000 iseljenika samo polovica ima tzv. dvojno državljanstvo. Zakonski prijedlog oporbe predviđao je da se oni priznaju Slovencima u ostvarivanju prava u Sloveniji, na osnovi izjave da su slovenske nacionalnosti i da su lojalni Sloveniji, no parlament u kojem većinu ima koalicija lijevog centra odbio je takav prijedlog sa 22 glasa za i 44 protiv.</p>
<p> »Slovenija je matična domovina svih Slovenaca i u moralnom smislu nijednog Slovenca ne bi smjela smatrati strancem«, izjavio je pred glasovanje jedan od predlagača zakona Franc Pukšič, dok je vlada inzistirala na stajalištu da je takav zakon u suprotnosti sa stajalištima Europske unije i da bi iziskivao mnogo sredstava. Čelnik oporbe Janez Janša izjavio je da je slovenska vlada dijaspori i iseljenicima »maćeha«, a njegov stranački kolega Jože Bernik, jedan od dvojice predstavnika dijaspore u parlamentu, izazvao je zgražanje ljevice tvrdnjom da je Slovenska matica iseljenika »udbaška organizacija«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush i Arafat suprotnih stavova o palestinskoj državi do 2005.</p>
<p>CAIRO/JERUZALEM, 8. svibnja</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush izjavio je da uspostava palestinske države do 2005. godine više nije »realan« cilj, zbog nasilja i promjena u palestinskom vodstvu, a palestinski je predsjednik Yasser Arafat odbacio Bushova gledišta i ustvrdio da je uspostava države do 2005. »više nego realna«.</p>
<p>U intervjuu egipatskom listu Al-Ahram objavljenom u subotu, Bush je rekao da će Washington ustrajati na mirovnom planu koji predviđa osnivanje palestinske države, ističući međutim da 2005. godina nije realna kao prije dvije godine. »Ipak, držim da moramo snažno pojačati napore da bi država profunkcionirala«, rekao je Bush. »Objavio sam u četvrtak da ću poslati pismo palestinskom premijeru (Ahmedu Koreiu) u kojem ću mu reći da ću ustrajati na mirovnom planu«, rekao je američki predsjednik, a prenosi egipatski list. No, dodao je da su promjene u palestinskom vodstvu i nasilje u regiji utjecali na rokove za puno oživotvorenje plana.</p>
<p> Bushovi komentari uslijedili su u vrijeme velikog nezadovoljstva arapskog svijeta američkom ulogom u Iraku, osobito zlostavljanjem iračkih zarobljenika, i ulogom u bliskoistočnom mirovnom procesu.</p>
<p> Arafat je, odgovarajući na Bushov intervju, rekao da je 2005. godina više nego realna, »jer je po potpisanim sporazumima, naša država trebala biti proglašena do 1998. ili 1999. godine«. Druge pojedinosti nije naveo. (Reuters/Hina) </p>
<p>Osnivanje neovisne palestinske države 2005. godine, kako je predviđeno mirovnim smjernicama, »nemoguće je«, izjavio je u subotu za France presse diplomatski savjetnik izraelskog premijera Zalman Shoval. »Osnivanje palestinske države 2005. nemoguće je jer smo jednostavno još uvijek na istoj polaznoj točki mirovnog plana, a to je zato što se palestinska uprava odbija boriti protiv terorizma. U ovakvim uvjetima, očito je da 2005. više nije realan rok za osnivanje neovisne države«, ocijenio je Shoval. </p>
<p> Shoval je iznio rezerve u pogledu sastanka čije je održavanje predviđeno između 17. i 23. svibnja između Bushove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice i palestinskog premijera Ahmeda Koreija, koji bi trebao obilježiti nastavak kontakata između dviju strana na najvišoj razini. Savjetnica predsjednika Georgea W. Busha za nacionalnu sigurnost susrest će ses Koreijem u prigodi već planiranog posjeta Condoleezze Rice Njemačkoj, rekao je službeni predstavnik američkog vijeća za nacionalnu sigurnosti (NSC) Frederick Jones, ali nije naveo točno mjesto susreta. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dogovara se susret Pape i Busha </p>
<p>RIM, 8. svibnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush doći će u službeni posjet Italiji 4. lipnja na razgovore s talijanskim državnim vrhom, no još se ne zna hoće li papa Ivan Pavao II. tom prigodom primiti američkog predsjednika, objavljuje u subotu list Corriere della Sera. </p>
<p>Naime, američka strana predložila je susret Pape i Busha za 5. lipnja, ali toga dana ujutro Ivan Pavao II. putuje u Švicarsku na susret s mladima u Bernu. Prema tome, do eventualnog susreta Ivana Pavla II. i Busha moglo bi doći 4. lipnja poslije podne, u vrijeme koje nije uobičajeno za audijencije kod Pape. Susret Pape i Busha bio bi iznimno važan i vjerojatno će se ugovoriti jer će Papa po svoj prilici napraviti iznimku i primiti Busha 4. lipnja poslije podne. List procjenjuje da je Bushu taj susret posebno važan i zbog činjenici da vodi predsjedničku izbornu kampanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>UNMIK odbija optužbe Amnesty Internationala za trgovinu ljudima</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Civilna uprava UN-a na Kosovu energično odbacuje optužbe Amnesty Internationala o trgovini bijelim robljem i prostituciji na Kosovu s kojima posredno ima veze jer ih ne suzbija u dovoljnoj mjeri, ali i kao »korisnik usluga«. </p>
<p>U neuobičajeno dugom priopćenju UNMIK u subotu ocjenjuje da je izvještaj AI-ja krajnje neodmjeren, da sadrži mnogo generalizirajućih ocjena i da u cjelini ne oslikava pravo stanje i napore međunarodne civilne i vojne misije i mnogih nevladinih organizacija da suzbiju taj vid kriminala.</p>
<p>Kako je prenio radio B92, UNMIK tvrdi da je izveštaj utemeljen na podacima od 1999. do 2001., neposredno poslije dolaska UNMIK-a i međunarodnih vojnih snaga KFOR-a. Nedopustiv je dojam da je situacija 2004. identična onoj iz 2001. Navodi se podatak da je specijalizirana postrojba UNMIK- ove policije tijekom 2003. provela 2047 racija u barovima i drugim objektima širom Kosova za koje se sumnjalo da su mjesta na kojima se obavlja trgovina ljudima ili da su korišteni za prostituciju. »Tijekom racija u tim su barovima zatečeni samo jedan međunarodni policajac i ukupno tri službenika UNMIK-a«, kaže se u propćenju, ali se ne navodi je li protiv njih pokrenut bilo kakav postupak. Zbog nedozvoljenih aktivnosti tijekom 2003. je na Kosovu zatvoreno 57 objekata, a protiv 60 osoba su podignute optužnice pod sumnjom da su umiješane u trgovinu ljudima. U tim barovima je otkriveno 1100 djevojaka koje se tretiraju kao moguće žrtve trgovine ljudima, a u skladu s tim im je pružena adekvatna pomoć, navodi se u priopćenju. Dodaje se da UNMIK ozbiljno i sustavno prilazi rješavanju problema trgovine ljudima i prostitucije i surađuje s brojnim međunarodnim agencijama i nevladinim organizacijama.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković razgovarao je u subotu Washingtonu s državnim tajnikom SAD-a Colinom Powellom i, kako prenose srbijanski izbori, razgovori su u najvećoj mjeri bili posvećeni upravo stanju na Kosovu kao i obvezama Srbije i Crne Gore prema Haaškom sudu. Drašković se nije bavio ljudskim pravima, trgovinom ljudi i prostitucijom nego je predstavio nedavno donesen plan Vlade Srbije za decentralizaciju Kosova. </p>
<p>Prema nepotvrđenim informacijama iz srbijanskih izvora, američka strana nije odbila plan koji predviđa formiranje posebnih regija za srpsku zajednicu, već je navodno bila zadovoljna činjenicom da je plan samo osnova za razgovor a ne papir na principu »uzmi ili ostavi«. Predviđeno je da Drašković 11. svibnja pred Vijećem sigurnosti govori o situaciji na Kosovu i o tom planu, a cijeli je boravak podređen lobiranju srpske strane.</p>
<p>Kosovski dužnosnici inače su vrlo oštro reagirali na beogradski plan za Kosovo i ocijenili da Srbija nema nadležnosti koje bi joj dale pravo da donosi odluke njegovoj budućnosti. Premijer Kosova Bajram Rexhepi izjavio je, kako prenosi prištinski tisak, da je plan nastavak destabilizirajuće politike Beograda koji nije zainteresiran za napredak Kosova. »Mi smo fokusirani na primjenu standarda za Kosovo i to je naš plan«, zaključio je Rexhepi i upozorio da kosovski Albanci nikada neće prihvatiti decentralizaciju utemeljenu na etničkim principima.</p>
<p>Muhamet Hamiti, glasnogovornik predsjednika Kosova Ibrahima Rugove, ocijenio je da decentralizacija može doći na dnevni red tek poslije priznavanja nezavisnosti Kosova. Savjetnik predsjednika Skupštine Kosova Nexhata Dacija Ramush Tahiri također je odbacio mogućnost miješanja Srbije u unutarnje poslove Kosova jer nema jurisdikciju. »Plan je prijetnja koja može dovesti samo do rata i nasilnog preseljenja stanovništva. Spremnost UNMIK-a da razmotri plan za Kosovo vrlo je opasna i za Kosovo i za UNMIK, rekao je Tahiri.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Malim trgovcima treba pomoći da opstanu na tržištu</p>
<p>Napisi i naklapanja pojedinaca u našem tisku glede radnog vremena trgovina na malo nikako ne prestaju, pače i apetiti pojedinih lešinara u ovom predmetu, kako se iz tiska može razabrati, sve više rastu. Ne može se nazvati drugačije nego naklapanje, kada se vlastiti interesi zamataju u celofan visoke stručnosti i podmeću javnosti kao opći.</p>
<p>A upravo je u cijeloj priči izmakla rasprava o interesima svih građana, dakle i onih koji ne žele ili bolje reći ne mogu putovati do Jankomira ili Stupnika i drugih mjesta udaljenih od njihovog stana da bi kupili najnužnije što im je potrebno. Bez obzira htjeli to priznati pojedinci vođeni svojim uskim interesima ili ne, ovi građani postoje, njihov broj starenjem stanovništva sve više raste i njima su potrebne trgovine u susjedstvu koje su dolaskom velikih trgovačkih lanaca dobrim dijelom nestale.</p>
<p>Dakle nije pitanje svih pitanja u vezi s gotovo neograničenim radnim vremenom maloprodajnih trgovačkih megacentara i cijele maloprodaje da li se to nekome sviđa ili ne, te da li to nekome omogućuje veću ili manju zaradu, nego da li su time zadovoljeni interesi svih građana ili nisu.</p>
<p>Predstavnici ovih lanaca mogu reći što se to nas tiče, naša je zadaća što veći promet i što veća zarada. I doista nisu njihova briga interesi građana izvan vlastitih interesa, ali je to briga države.</p>
<p>Kada se radi o interesima svih građana o tome je dužna skrbiti država i zbog toga ju nitko ne smije i ne može pozivati na odgovornost. Radno vrijeme trgovine na malo dio je politike unutarnje trgovine za koju je odgovorna država, koja svojim propisima mora osigurati uvjete poslovanja svim oblicima trgovine radi ravnomjerne opskrbe građana.</p>
<p>Nije tajna da su dolaskom velikih trgovačkih lanaca uništene mnoge male trgovine u susjedstvu, osobito u starim gradskim jezgrama, jer nisu mogle biti cjenovno konkurentne. Kasno su se počele udruživati da bi povećanom zajedničkom nabavom smanjile nabavne cijene. Osim što su građani izgubili mogućnost opskrbe u trgovini u susjedstvu, ugasila su se i brojna radna mjesta zaposlenih u tim trgovinama.</p>
<p>Postavlja se pitanje kako država može pomoći malim trgovačkim pogonima da opstanu na tržištu pored snažnijih i organiziranijih megalanaca. Razne države pronašle su na ovo pitanje različite odgovore, ali mahom sve dobro uređene države posebnu brigu posvećuju malim i srednjim trgovačkim pogonima, omogućujući im opstanak u konkurentskoj borbi s velikim lancima.</p>
<p>Jedan od oblika pomoći je i selektivno radno vrijeme trgovine, odnosno kraće radno vrijeme za velike trgovačke lance i robne kuće. Dakle na državi je da propisuje radno vrijeme trgovine u interesu svih građana, i u tome ne smiju prevladati interesi jačih. Umjesto da se lokalne zajednice uključe u stvaranje uvjeta za opstanak malih i srednjih poduzetnika na svojem području (selektivnim radnim vremenom, politikom najamnina i sl.), one su požurile proglašavati turističku sezonu na svojem području, dajući tako prednost velikima i dokazujući nedoraslost ulozi koju trebaju obnašati. Silom prilika, odnosno zbog nepoštivanja vlastitih propis pojedinih državnih institucija, u ovaj problem se umiješalo i pitanje zaštite radnih prava zaposlenika u trgovini. </p>
<p>IVANKA FATOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Srednjoj školi Vrbovec višestruko su vraćeni njezini »izvorni prihodi« </p>
<p>U Vjesniku od 3. svibnja 2004. godine objavljen je tekst pod naslovom »Ako država nema strategiju, kako da škole razviju upisnu politiku«. Reagiramo na dio navoda iznesenih u tom tekstu. </p>
<p>Držimo da nam je dužnost osvrnuti se na izdvojeni dio članka, uokviren pod naslovom »Županija školi ne vraća prihode«. Ne možemo ulaziti u to koliko su to stvarno riječi ravnateljice Srednje škole Vrbovec gospođe Butković, a koliko interpretacija. Ipak, zbog čitatelja, moramo reći da je na snazi Pravilnik Ministarstva financija iz 1998. godine koji propisuje da ustanove od prihoda ostvarenih vlastitom djelatnošću uplaćuju u proračun osnivača 40 posto. A što se tiče vraćanja tih sredstava, dosta je reći da je u 2003. godini dograđena zgrada Srednje škole Vrbovec (četiri učionice, zbornica, kosi krov) u iznosu od 2.964.000 kuna, a za tekuće i investicijsko održavanje, te za obnavljanje opreme izdvojeno je za tu školu još oko 100.000 kuna. Školi su u punom iznosu podmireni svi troškovi za utrošene energente (oko 308.000 kuna), pa tako i za one koji su potrošeni tijekom najma športske dvorane. Mimo decentraliziranih sredstava za školstvo, određenih odlukom Vlade RH, Zagrebačka županija je u 2003. godini izdvojila za kapitalnu izgradnju i pojačano investicijsko održavanje škola na svom području još devet milijuna kuna. Stoga su navedeni »prihodi« Srednjoj školi Vrbovec više nego višestruko »vraćeni«.</p>
<p>Glavni dio članka, koji se odnosi na upise i upisnu politiku, ne možemo komentirati, jer ne znamo što se točno razgovaralo prilikom posjeta državnog tajnika za srednje školstvo spomenutoj vrbovečkoj srednjoj školi. Naime, o tom posjetu Zagrebačku županiju, kao osnivača Srednje škole Vrbovec, nije nitko obavijestio, ni Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa niti sama ravnateljica škole.</p>
<p>MIROSLAV BURIĆ pročelnik Upravnog odjela Zagrebačke županije za kulturu, šport i tehničku kulturu</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za nerede na stadionu uglavnom je kriva neučinkovita kontrola na ulazu</p>
<p>Nazočio sam prvosvibanjskom »derbiju nad derbijima« u Maksimiru i ponovno se osvjedočio u nepremostivu nesnošljivost i međusobni prezir navijački suprotstavljenih strana. One su nerijetko začinjene krvlju i vandalizmom širih razmjera, ali gotovo uvijek »lakšim« oblicima necivilizacijskoga načina ponašanja.</p>
<p> Čim zauzmete mjesto na nedovršenomu maksimirskom zdanju sa svih strana do vas će dopirati mirisi alkoholiziranih posjetitelja, unatoč brojnim najavama i upozorenjima kako publici »pod gasom« neće biti dopušten ulaz na tribine. Tek sam u nekoliko navrata na ulicama primijetio intervencije osiguranja oko zaplijene alkohola. Ipak očito nedovoljna i neučinkovita kontrola. Ali neučinkovita je i strategija protiv nasilja bilo kakve vrste što zadaje jade mnogima. Svi problemi kod nas, pa i problemi s navijačima, lome se preko zakona. A upravo Zakon o navijačima nažalost nije ništa riješio, a problem je prebačen sa športskih borilišta na mjesta izvan njih. Tako ni ovaj put nije izostao scenarij na ulicama metropole koja je toga dana sličila opsadnome gradu. Već slušana fraza kako je nogometni spektakl prošao u najboljem mogućem redu, uz fer i korektno navijanje, znak je tek da u tom srazu nitko nije izgubio glavu. Takvu otrcanu frazu upotrijebit će svi naši športski komentatori, a da pritom nikada nisu definirali što je to u prvom redu "navijanje", a što "fer i korektno". To što je samo uoči derbija četrdesetak navijača privedeno, a, prema pisanjima medija, ukupno (prije i poslije) stotinjak izgrednika i što su pripadnici navijačkih skupina staklenim predmetima gađali policijske snage, narušavali javni red, a neki čak i htjeli dijeliti pravdu i isprobavati snagu u okršajima sa specijalnim postrojbama, pri čemu su »porciju« izgleda dobili i jedni i drugi, kod nas nikoga više ne zabrinjava, a sve se ubraja u već uobičajene popratne dekore. Javnost se tek donekle zgrozila nad incidentom u kojem su dvojici navijača poslije derbija maskirani huligani na leđima gasili pirotehnička sredstva. Srećom što i ostala hladna oružja nisu bila rabljena. Organizatori susreta drže da su sa svoje strane sve učinili: utržak je osiguran, a masa zadovoljena golovima u mreži Splićana. Organi (ne)reda smatraju da su učinili ono što spada na njih, onoliko koliko im to zakon dopušta. Zaključak je većine: ipak je srećom sve skupa dobro prošlo. Treba priznati: atmosfera se na našim športskim arenama, osobito nogometnim, pokazuje primitivnom, jadnom, otkriva pravo lice i naličje hrvatskoga športa, ma ne znam što sve tvrdili ljudi športa i ostalih institucija. Nije važno što niste na travnjaku da bi svim Splićanima tzv. Mamićevim »tovarima«, igračima i neigračima, neobuzdana masa dobacivala psovke, od kojih će i ljudi čvrsta želuca dobiti mučninu. I sve živo i sve mrtvo, i sve s neba i sve sa zemlje dobit ćete u salvama uvreda i poniženja, često neshvatljivima za ljudsku vrstu. Tko je to zaslužio? Zar jalovi igrači na terenu? Zar mnogi koji su došli pogledati tzv. nogometni spektakl?! Transparent raširen na jugu maksimirske tribine »Zagreb ruši Hrvatsku« izazvao je kipuće bjesnilo domaćina s povicima: »Plakali ste nad Titom«, »Idite u Beograd«… I tko će nas osloboditi te vrste barbarstva i primitivizma? Tko zna, možda ulazak Hrvatske u Europsku uniju jednoga lijepoga sunčanog dana pridonijeti ljubavi sjevera i juga naše domovine.</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ Split</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Poginuli otac, njegova tri sina i njihova tetka</p>
<p>Otac, njegova tri sina i njihova teta preminuli su na mjestu nesreće, dok je majka zadobila teške tjelesne ozljede i prebačena je u Opću bolnicu Šibenik </p>
<p>KNIN, 8. svibnja</p>
<p> - U stravičnoj nesreći koja se u prvom satu subote, oko 00.35 sati, dogodila kod Knina, smrtno je stradalo petero osoba, jedna je zadobila teške tjelesne ozljede, a dvije lakše. Smrtno su stradali Zdenko Mandić (35) iz Zagreba, tri njegova sina - sedmogodišnji Antonio, petogodišnji Luka i trogodišnji Frano, te njihova teta Monika Buzuk (22), dok je Zdenkova supruga i Monikina sestra, Svjetlana Mandić (34), zadobila teške tjelesne ozljede.</p>
<p>Zdenko Mandić i njegov šogor Franjo Buzuk (24) upravljali su osobnim automobilima »audi 80« odnosno »opel kadet«, krećući se iz smjera Gračaca prema Kninu. Do nesreće je došlo kad je Mandić, dolaskom na predjel zvan Kravlja Draga, odlučio svojim automobilom registarskih oznaka ZG 2998 L, preteći šogorov »opel«. U tom je času iz suprotnog smjera naišao autobus mostarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao Ante Pehar (48), pa je frontalni sudar bio neizbježan. »Audi« se zatim odbio od autobusa i sudario s »opelom.</p>
<p>Otac, njegova tri sina i njihova teta preminuli su na mjestu nesreće, dok je majka zadobila teške tjelesne ozljede i prebačena je u Opću bolnicu Šibenik. U nesreći je lakše tjelesne ozljede zadobilo i dvoje putnika u autobusu, 69-godišnjak iz Posušja i 50-godišnjakinja iz Mostara pa im je liječnička pomoć pružena u kninskoj bolnici.</p>
<p>Na mjestu nesreće dočekala nas je stravična slika, a i priča je sama po sebi vrlo šokantna. Saznali smo, naime, da je Zdenko Mandić s obitelji krenuo iz Zagreba prema Biskupiji, na rođakovu krizmu. Zajedno s njima putovali su i njihovi rođaci u »opel kadetu«. </p>
<p>Zašto ih je Zdenko, došavši do Kravlje Drage, htio nepropisno preteći, vjerojatno nikad neće biti razjašnjeno.</p>
<p>Cijela je Biskupija zgrožena tragedijom. U tom mjestu, živi, naime, Smiljko Buzuk, djed trojice dječaka, otac poginule Monike, koja je u nedjelju trebala proslaviti rođendan, Franje Buzuka koji je vozio »opel« i teško ozlijeđene Svjetlane. Svi su se oni u subotu trebali naći na velikom obiteljskom krizmenom slavlju. No, umjesto slavlja, Biskupija je zavijena u crno.</p>
<p>Tragedija je, saznajemo, mogla biti još i veća da se autobus, nakon sudara s »audijem«, nije zaustavio na braniku. Naime, stravičan sraz vozila dogodio se točno iznad - duboke provalije. Srećom, autobus sa 40 putnika, zaustavio se na branicima uz cestu. Ante Pehar, koji je u času nesreće upravljao autobusom, te drugi vozač Šimun Pranjić, koji se u to doba odmarao, ispričali su nam da u svome životu nikad nisu vidjeli stravičniju sliku od one koju su morali gledati nakon sudara.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uhićen Denis Maras iz afere s Autobusnim kolodvorom u Puli</p>
<p>Zbog činjenice da je i gradonačelnik Delbianco kazneno prijavljen pod sumnjom za zlouporabu službenog položaja i ovlasti, u Puli ne isključuju mogućnost postavljanja povjerenika</p>
<p>PULA, 8. svibnja</p>
<p> – U Puli je, kako narod kaže – »odnio vrag šalu«. Nakon kaznenih prijava protiv gradonačelnika Delbianca i njegovih suradnika na isteku ovoga tjedna uslijedila su i prva policijska privođenja istražnom sucu. Ništa odveć čudno kad se zna da policija i Državno odvjetništvo terete gradsku petorku za 1,3 milijarde štete na teret gradskog proračuna. Međutim, cijela priča ne bi bila toliko zanimljiva da u petak točno u podne gradonačelnik Delbianco i predsjednik Gradskog vijeća Livio Bolković nisu iz petnih žila uvjeravali novinare da je posrijedi naručeni linč. </p>
<p>Ključni element njihove obrane bila je tvrdnja da je sporni ugovor s autotransportnim poduzećem »Brioni« zaključen na 60 godina korištenja novog autobusnog kolodvora ovjerio zamjenik Općinskog državnog odvjetnika Aleksandar Puh.</p>
<p> I onda slijedi poučak: ako je državni odvjetnik rekao da su papiri OK, zašto mu gradonačelnik ne bi vjerovao i na njih stavio svoj potpis! Međutim, problem je u tome što uz osporeni ugovor nisu priloženi nalazi vještaka o procjeni ulaganja »Briona« u autobusni kolodvor, kao ni tzv. financijske kartice kojima se to potvrđuje. Policija i Državno odvjetništvo krenuli su od toga, ne objavljujući da u rukama imaju podmetnutu ugovornu dokumentaciju. U međuvremenu, kao u nekom lošem scenariju, oglasila se i tzv. Istarska teroristička akcija (ITA) koja tobože od Delbianca traži da se otarasi lopuža oko sebe ili će se oni riješiti i njega zajedno s njima! Iako je taj letak, koliko se zna, ubačen samo u jedan sandučić, ipak je publiciran u lokalnom tisku zajedno sa svim imenima prokazanih. Međutim, na konferenciji za novinare Bolković i Delbianco ne sumnjiče nikoga iz gradske uprave i administracije, nego lopticu prebacuju na Državno odvjetništvo.</p>
<p>Županijski državni odvjetnik Vlatko Nuić, nedugo iza konferencije u Gradskoj palači, obznanjuje da je jedan iz petorke protiv koje je podnesena kaznena prijava Denis Maras, pomoćnik pročelnice Odjela za izgradnju i komunalni sustav, priveden policiji, te da će privođenja biti još. Obrazložio je kako Državno odvjetništvo nije nikada dalo suglasnost za ugovor koji je u petak podijeljen novinarima. On kategorički tvrdi da je Državno odvjetništvo dalo suglasnost na klasični ugovor o najmu koji je kasnije modificiran, što praktički znači da je netko iz gradske uprave podvalio novinarima i Državnom odvjetništvu paralelne ugovore drukčijeg sadržaja. </p>
<p>Naime, u rujnu 2002. Općinsko državno odvjetništvo dalo je suglasnost za ugovor o najmu poslovnih prostora na autobusnom kolodvoru na deset godina i šest stajališta autobusa na 175 godina.</p>
<p> Novinarima su, međutim, podijeljeni ugovori po kojima se šest autobusnih stajališta ustupa na 60 godina na ime ulaganja poduzeća »Brioni«! I time je cijela obrana gradske uprave pala u vodu, pa ovoga vikenda mnogi ne spavaju mirno očekujući policiju pred kućnim vratima. </p>
<p>Tko je u gradskoj upravi »imao petlju« preinačivati ugovore, ako se to uistinu dogodilo, saznat će se brzo, a gradonačelnik Delbianco već u nedjelju namjerava objasniti kako je »navučen« da novinarima podijeli druge ugovore kao vjerodostojne. A predsjednik Gradskog vijeća Livio Bolković u subotu je popodne bio »izvan kolosijeka« zbog ubrzanih zbivanja i reagirao je jezgrovito: »Netko će nastradati, svejedno na kojoj strani, u Državnom odvjetništvu ili gradskoj upravi. Ja sam štitio proceduru, vjerujući da su predočeni dokumenti izvorni, ali nakon istupa županijskog državnog odvjetnika Nuića, uslijedit će ubrzani rasplet, izbit će na vidjelo mnogo toga o čemu se dosad samo govorkalo. To je u interesu stabilizacije prilika u Puli i povrata povjerenja građana u institucije pravne države!«</p>
<p>A privedeni Denis Maras u policiji nije otvarao usta, a sam je tražio da ga se proslijedi sucu istražitelju, što je u subotu i učinjeno. O njegovu iskazu ovisi rasplet pa i opstanak aktualne gradske vlasti. Zbog činjenice da je i gradonačelnik Delbianco kazneno prijavljen pod sumnjom za zlouporabu službenog položaja i ovlasti, u Puli ne isključuju mogućnost postavljanja povjerenika, o čemu se u Zagrebu navodno već ozbiljno razmišlja. A takav ishod priželjkuju, gle čuda, istodobno i pulski HDZ i IDS!</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zbog mafijaškog obračuna policija traga za 32-godišnjakom</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Dan nakon mafijaškog obračuna pred kafićem »Modena« na Antolovečkom putu u Dubravi, kada je hicima iz pištolja ranjen Ivica Mijatović (31), policija se i službeno oglasila o samom događaju.</p>
<p>Prema navodima PU zagrebačke, Ivicu Mijatovića, zvanog Mijo, u petak je oko 19 sati hicem iz pištolja ranio 32-godišnjak otprije poznat policiji, a koji je nakon pucnjave pobjegao u crvenom »golfu«. Samoj pucnjavi prethodila je kraća prepirka ispred kafića, nakon čega je osumnjičeni izvadio pištolj i ispalio jedan hitac u Mijatovićevu lijevu nogu, dok je drugi hitac ispalio u »fiat« koji je bio parkiran u blizini.</p>
<p>Ranjeni Ivica Mijatović je nakon pucnjave kolima Hitne pomoći prevezen u KB Dubrava, gdje je zadržan na liječenju, dok je policija započela opsežnu kriminalističku obradu i potragu za 32-godišnjakom. Na mjestu pucnjave očevid su obavili policajci iz ekipe za očevide PU zagrebačke, a kako neslužbeno doznajemo, policija traga i za Trpimirom J. koji je pripadnik zagrebačkog podzemlja te koji se u više navrata pojavljivao kao svjedok tijekom suđenja sada već nepostojećoj »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu, te tijekom suđenja za ubojstvo Vjeke Sliška i njegovog atentatora Jamesa Cappiaua.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Bacila se s drugog kata staračkog doma</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – S drugog kata Doma za starije i nemoćne osobe u Drenovečkoj ulici u Dubravi, u petak oko 8.30 sati bacila se štićenica Anica Grahovac (73).</p>
<p>Što je nagnalo staricu da počini samoubojstvo policija još istražuje, dok je mrtvo tijelo nakon obavljenog očevida prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U prevrnutom vozilu vozač poginuo, a suputnice ozlijeđene</p>
<p>VINKOVCI, 8. svibnja</p>
<p> – U vinkovačkoj Ulici Ružina, ispred kućnog broja 15, u petak se dogodila prometna nesreća u kojoj je Rafael G. (18) iz Vinkovaca, upravljajući osobnim automobilom »opel vectra« registarskih oznaka VK 160-AC, uslijed neprilagođene brzine izgubio kontrolu nad vozilom te udario u drvenu ogradu i rasvjetni stup, a potom se prevrnuo na krov. </p>
<p>Od teških ozljeda vozač je preminuo u OB Vinkovci. Teško je ozlijeđena i Ana B. (17) iz Vinkovaca, a lakše je ozljede zadobila Natalija Č. (17) iz Cerića. </p>
<p>S. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zagrebačka zračna luka, vrata EU za jugoistok Europe</p>
<p>»Upravi ZLZ-a jasno je da su za osmišljavanje i ostvarenje svih tih razvojnih projekata nužni partnerstvo s Vladom i podrška viših državnih političkih razina, što s pravom očekujemo«, kaže dipl. ing. Boško Matković</p>
<p>Sjedimo u sobi dipl. ing. strojarstva Boška Matkovića, glavnog direktora Zračne luke Zagreb (ZLZ). Unatoč zvučnoj izolaciji, do nas dopire grmljavina mlaznjaka koji slijeću i uzlijeću iz zračne luke. Tako je cijeli dan. Pa i noću, jer ZLZ dežura zbog sigurnosti zrakoplova koji nadlijeću ovaj dio Europe. Tema razgovora je: ZLZ i ujedinjena Europa , ili točnije, što EU zahtijeva od zagrebačke zračne luke u vezi s očekivanim ulaskom Republike Hrvatske u shengenski sporazum i što luka nudi Shengenu.</p>
<p> Na današnjoj lokaciji luka postoji od travnja 1962., dakle više od četiri desetljeća, i bez obzira na brojne adaptacije i modernizacije, nabujala je dotle da je gotovo u potpunosti iskoristila prostorne, pa i tehnološke mogućnosti za razvitak. Među sedam hrvatskih aerodroma osposobljenih za međunarodni promet, Zagreb drži gotovo polovicu od ukupnog prometa zrakoplova, broja putnika i tona robe. </p>
<p>Luka se mora proširiti ne samo zbog Shengena, nego i zbog toga što kao prometno čvorište na jugoistoku Europe dobiva sve značajniju ulogu u europskom sustavu zračnog prometa s konačnim ciljem da postane regionalno čvorište zračnog prometa. Uzgred rečeno, moj sugovornik ima iskustva sa širenjem zračnih luka, jer je do godine 1999. bio voditelj projekta na proširenju dijela zračne luke u Frankfurtu. </p>
<p> l Radite li na ispunjenju zahtjeva koje pred zračnu luku postavlja EU?</p>
<p>– Da, već se nekoliko godina u tom pogledu pripremamo, uz određenu suradnju s Upravom zračnog prometa u nadležnom Ministarstvu. Nisu u pitanju samo propisi koje u oblasti zračnog prometa zahtijeva EU, nego su za nas, uz te i druge regulative na širem području, važne i određene tržišne promjene koje se na našem području rada očekuju. Također smo temeljito razradili postojeće stanje luke, te razna rješenja na novoj lokaciji, procjenu troškova, modele financiranja i drugo. Na dan 23. ožujka ove godine Hrvatska je, nakon trogodišnjih priprema, primljena u punopravno članstvo JAA (Joint Aviation Authorities – Združene zrakoplovne uprave EU), organizaciju koja će obuhvatiti cjelokupni europski zračni promet.</p>
<p> l Što za Hrvatsku znači prijem u članstvo JAA?</p>
<p> – To je značajan preduvjet za ulazak u EU, koji smo ispunili u relativno kratkom vremenskom roku. Tim članstvom Hrvatska prihvaća sve sigurnosne i ostale mjere civilnog prometa što sve, osim političke dimenzije, ima i niz praktičnih prednosti. Istovremeno nam se nameće i pitanje potpisivanja Open Sky Agreementa (OSA, Sporazum o otvorenom nebu), a kasnije i Single Sky Agreementa vezanog za jedinstvenu kontrolu zračne plovidbe unutar EU-a, čime nebo nad Unijom postaje jedno nebo pod kontrolom zračne plovidbe.</p>
<p> l Što OSA nudi hrvatskom zračnom prometu?</p>
<p>– To znači da sve zračne kompanije koje su u EU registrirane za linijsko komercijalno letenje mogu, ako im to računica dozvoljava, slijetati na sve naše zračne luke što, dakako, ima pravo i hrvatska Croatia Airlines na području EU-a. Sada se dogovori o broju kompanija, korištenju zračnih luka i broju letova donose sporazumima na bilateralnoj osnovi, a nakon našeg pristupa OSA-i cijeli se taj složeni posao pojednostavljuje: Hrvatska otvara svoje nebo kompanijama iz EU-a, a za uzvrat i hrvatska zračna kompanija dobiva otvoreno nebo nad Europskom unijom. Croatia Airlines dobiva snažnu konkurenciju, ali nema sumnje da će naša mlada, moderna i žilava kompanija sve to ne samo izdržati, nego će tako i ojačati. Mislim da ćemo ulazak u OSA-u potpisati početkom sljedeće godine. </p>
<p> l Zračna luka Zagreb već je danas pretijesna za rastući promet putnika i robe, a sutra, ako se ne proširi, ona će postati limitirajući faktor u usponu zračnog prometa u Hrvatskoj. Kakvi su planovi za širenje luke i dokle se u tome stiglo?</p>
<p> – Već godinama imamo potrebne dokumente i pripremljene projekte za izgradnju novog putničkog terminala, jer sadašnja jednoetažna putnička zgrada zbog nedostatka prostora onemogućava primjenu nekih suvremenih prometno-tehnoloških rješenja (avio-mostovi i drugo). Obavili smo ozbiljne pripreme i za niz drugih projekata, ali bez odluke Vlade ne možemo to pokrenuti. Nužno je da od Vlade dobijemo zeleno svjetlo za početak službenih aktivnosti na tim projektima, te da Vlada odredi tko će voditi projekt unutar Vlade i ZLZ-a. Za nas je to akutni problem, jer naša zračna luka mora sebe što ranije komercijalno, tehnološki i prostorno definirati na otvorenom tržištu juga Europe. Moramo što prije izaći iz oklopa prostorne skučenosti, već i zato što smo okruženi razvijenim lukama Beča, Budimpešte i Praga, a danas-sutra pojavit će se kao ozbiljan konkurent i Beograd.</p>
<p> l Koliko treba novca za izgradnju novog putničkog terminala?</p>
<p> – Približno oko 166 milijuna eura. ZLZ ne može iz svoje akumulacije financirati projekt, iako smo prošle godine ostvarili stanovitu dobit. Naravno, postoje modeli financiranja po kojima je to izvedivo. Već smo uspostavili kontakte s financijskim institucijama i analiziramo optimalni model za financiranje tog projekta.</p>
<p> l Koji oblici financiranja dolaze u obzir? </p>
<p>– Klasični je oblik izdavanje državne garancije za zaduživanje u Europskoj investicionoj banci i Europskoj banci za obnovu i razvoj uz udruženo kreditiranje domaćih banaka, a druga je varijanta da se ZLZ direktno zaduži u bankama bez garancija države. Treća varijanta uključuje mogućnost ulaganja inopartnera (suvlasništvo), a četvrta je koncesija, stari model koji još nije opozvan. </p>
<p> Dipl. ing. Boško Matković ističe da je još 1997. izrađen prijedlog master plana za dugoročni plan razvitka cjelokupnog kompleksa zračne luke do 2030. godine. Plan je razrađen po fazama, a prva bi faza bio novi putnički terminal. (NPT, putnička zgrada), koji bi funkcionirao uz postojeću uzletno-slijetnu stazu, a nalazio bi se oko 2,5 km sjeveroistočno od sadašnjeg.</p>
<p>Taj plan je izradila nizozemska tvrtka NACO (Netherlands Airport Consultants), a programske osnove izgradnje novog putničkog terminala prihvatio je 1998. Nadzorni odbor ZLZ-a.</p>
<p> Već u studenom 1999. obavljeno je međunarodno prednametanje za izgradnju prve faze projekta ZLZ-a, a tender (ponudu) je otkupilo 25 tvrtki od kojih je 16 u roku dostavilo prijave. Tada je Povjerenstvo Ministarstva prometa i veza izabralo pet najboljih ponuđača, i to iz Austrije, SAD-a, Njemačke, Kanade i Francuske. Godine 2000. izrađena je i studija o utjecaju na okoliš, a 2002. godine stručni je tim ZLZ-a izradio urbanističko-arhitektonski natječajni program izgradnje kompleksa NPT-a. To i niz drugih poslova vezanih uz izgradnju pokazuje koliko je zračnoj luci stalo do izgradnje NPT-a, odnosno do početka cjelovite rekonstrukcije i proširenja zagrebačke zračne luke.</p>
<p> Novi putnički terminal trebao bi imati dva kata s ukupnom površinom od 47.000 četvornih metara (danas ima 15.000), 11 avio-mostova (danas nema nijedan), a od ostalih sadržaja sagradit će se stajanka na kojoj će se parkirati 21 komercijalni zrakoplov (danas 18), zatim znatno proširiti i modernizirati razni drugi prateći sadržaji i poslovni prostori (robni promet, carina, cargo terminal, špedicija i drugo), te stajanka za male zrakoplove i još neke letjelice. Objekti NPT-a bit će sagrađeni tako da će se kasnije moći dograđivati usporedo s proširenjem ZLZ-a.</p>
<p> U prvo vrijeme novi će terminal moći primiti godišnje tri milijuna putnika (danas 1,5 milijuna), a razrađena prognoza prometa pokazuje da će godine 2020. primati oko pet milijuna. U konačnoj fazi izgradnje ZLZ će se u tri faze proširiti sjeveroistočno od postojeće površine na još 700, uz postojećih 300 hektara. Već će se u prvoj fazi izgradnje pojednostavniti cestovni pristup zračnoj luci, koji je danas dosta otežan. Izgradit će se cesta kojom će se sa zagrebačke obilaznice ZLZ povezati s mrežom hrvatskih autocesta, a gradska spojnica povezat će ZLZ sa Zagrebom rekonstruiranom Radničkom cestom preko novog Domovinskog mosta... </p>
<p>»U planu za 2004. godinu predvidjeli smo značajnije povećanje prometnih pokazatelja, i to slijetanje zrakoplova za 15,4 posto i promet putnika za 6,5 posto. Očekujemo osobito jak porast međunarodnog prometa, i to u redovnom prometu Croatia Airlinesa i inozemnih kompanija. Svi ti, kao i niz drugih pokazatelja, znatno će, prema realnoj prognozi, porasti idućih godina, a uvjet za to je da se više ne smije čekati s gradnjom nove putničke zgrade u zagrebačkoj zračnoj luci, vratima EU-a za jugoistok Europe. Upravi ZLZ-a jasno je da je za osmišljavanje i ostvarenje svih tih razvojnih projekata nužno partnerstvo s Vladom i podrška viših državnih političkih razina, što s pravom očekujemo«, kaže dipl. ing. Boško Matković. </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Petinu poljoprivrednih usjeva uništila je poplava </p>
<p>Nekonkurentna domaća poljoprivreda sve teže drži korak s poljoprivredom u razvijenim zemljama. U Ministarstvu izlaz vide u okretanju sustava poticaja prema poljoprivrednim kulturama, koje mogu dati veće prinose i osigurati dohodak proizvođačima</p>
<p>Ovogodišnja proljetna sjetva je završena. Posijano je osamdesetak posto sjetvenih površina od planiranih 900.000 hektara, a nažalost zasad je utvrđeno da je petinu poljoprivrednih usjeva ove godine uništila poplava.</p>
<p>To znači da na jesen nećemo imati, primjerice, dovoljno šećerne repe ni za svoje potrebe, iako je <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> postao najvažniji izvozni domaći poljoprivredni proizvod na tržište EU-a. No, poplava je učinila svoje i poljodjelci ni pored više puta preoranih usjeva nisu mogli izvan optimalnih agrotehničkih rokova ući u polje.</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva pokrenulo je izmjenu Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi sa ciljem povećanja samodostatnosti poljoprivrednih proizvoda i kultura u hrvatskoj poljoprivredi. </p>
<p>Pritom će se voditi računa da poljoprivredni poticaji budu što bolje raspoređeni po svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Nova politika poticaja poljoprivrede, primjerice, nastojat će u proizvodnju uključiti neke nove kulture, u prvom redu uzgoj povrća, voća i cvijeća, ali i zadržati postojeće iznose za ratarske kulture i mlijeko. </p>
<p>Za model kapitalnih ulaganja u poljoprivredu izdvojeno je 122 milijuna kuna, a dosad je odobreno više od 800 zahtjeva za projekte. Novac, pak, za ruralni razvoj povećan je 2,5 puta u odnosu prema prošloj godini. Dohodovne potpore, pak, povećat će se sa 600 na 1000 kuna.</p>
<p>Umjesto plana proljetne sjetve uvode se nacionalne kvote. Sve to je trebalo biti jamstvo kako se na godinu ne bi morao uvoziti konzumni šećer, te veće količine sirovog ulja, jer se domaće potrebe ne mogu podmiriti iz vlastite proizvodnje.</p>
<p>Naime, zabrinjava da naša zemlja ima ukupno samo šest proizvoda (vino, pšenica, kukuruz, peradarsko meso, jaja i masline) dovoljnih za svoje potrebe, iako bi prema uvjetima, odnosno na »zeleno-plavoj njivi«, mogla proizvoditi sve osim južnog voća, kave i začina. </p>
<p>No, sjetvene površine pod sustavom poticaja se planski smanjuju iz godine u godinu. Iako poljoprivrednici ne žele sijati izvan sustava poticaja, jer tvrde da nemaju novaca za financiranje sjetve. Riječ je o ukupnom iznosu od oko 500 milijuna kuna za proljetnu sjetvu, a poljoprivrednici bi sami trebali financirati nabavu sjemena, umjetnog gnojiva i zaštitnih sredstava. </p>
<p> No, od kada je prije dvije godine promijenjen način financiranja sjetve (poljoprivrednici dobivaju kompletan iznos poticaja nakon žetve) počeli su i problemi sa sjetvom. Naime, sjetva se ranije financirala na način da poljoprivrednici pedeset posto sredstava dobiju prije sjetve u obliku repromaterijala, a pedeset posto sredstava nakon žetve.</p>
<p>Neisplativu hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, Ministarstvo će nastojati promijeniti kroz okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta na način da se poticaji vežu za tri hektara poljoprivrednog zemljišta. Naime, pokazalo se da nikakvi poticaji i naknade ne mogu uroditi plodom na usitnjenim poljoprivrednim posjedima (prosjek 2,8 hektara). U zemljama EU-a prosječan poljoprivredni posjed iznosi 20 hektara.</p>
<p>Studijom proizvodno-potrošnih bilanci poljoprivrednih proizvoda, obuhvaćeno je više od 50 poljoprivrednih proizvoda, koji u ukupnoj vrijednosti domaće agrarne proizvodnje sudjeluju s više od 90 posto. Ona pokazuje da tropskog i mediteranskog voća proizvodimo samo 16 posto dovoljno za potrebe domaćeg tržišta. Proizvodnja biljnog ulja kreće se oko 52 posto u odnosu na potrebe, voća (ukupno) 56 posto, ovčjeg mesa 61 posto, šećera 79 posto, goveđeg mesa 75 posto (do pojave kravljeg ludila, nakon čega je prodaja govedine smanjena za 50 posto!), mlijeka 81 posto, povrća 83 posto...</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da u posljednjih pet godina pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosi tek 60 posto. Primjerice, u zemljama Europske unije oko 93 posto hrane se proizvodi iz vlastite proizvodnje, a uvozi se samo ono što se mora uvoziti: kava, južno voće, začini itd.</p>
<p>No, zasigurno će se u sustavu poticaja povećati sjetvene površine pod šećernom repom i uljaricama, dok se će pšenice (150.000 ha) i kukuruza trebalo manje sijati za tržište, a više za osobne potrebe. Naime, nekonkurentna domaća poljoprivreda sve teže drži korak s poljoprivredom u razvijenim zemljama. U Ministarstvu izlaz vide u okretanju sustava poticaja prema radno intenzivnim poljoprivrednim kulturama, koje mogu dati veće prinose i osigurati dohodak proizvođačima. Poticaji po jedinici sjetvene površine dosegnuli su plafon, zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Ivica Račan po četvrti put izabran za predsjednika SDP-a</p>
<p>Željka Antunović izabrana za zamjenicu predsjednika stranke – Milan Bandić najveći gubitnik / Za potpredsjednike stranke izabrani su Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranski, te saborske zastupnice Milanka Opačić i Ingrid Antičević Marinović</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Ivica Račan, koji je 14 godina predsjednik SDP-a, dobio je u subotu na 9. izbornoj konvenciji ponovni mandat, te je tako po četvrti put izabran za prvog čovjeka te stranke. Od 1142 delegata koliko ih se prijavilo za glasanje, Račan je dobio 958 glasova, odnosno 84 posto. </p>
<p>Novi/stari predsjednik SDP-a nije imao protukandidata, no oštra se borba vodila za mjesto zamjenika predsjednika, novu funkciju u SDP-u. Premoćnom većinom glasova, potpredsjednica SDP-a postala je Željka Antunović, pobijedivši u drugom krugu glasanja zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića rezultatom 710 prema 288 glasova. </p>
<p>U prvom glasovanju za zamjenika predsjednika Anntunović je također imala najviše glasova – 428, dok je Milan Bandić osvojio isti broj glasova kao i u drugom krugu – 288. To znači da su za bivšu SDP-ovu potpredsjednicu Vlade u drugom krugu glasali većina onih koji su u prvom krugu poklonili povjerenje preostaloj dvojici kandidata, a koji su ispali nakon prvog kruga - Davorku Vidoviću, koji je tada dobio 238 glasova, te Mati Arloviću koji je dobio 157 glasova. Time su se ostvarila sva kuloarska predviđanja o zamjeniku predjednika SDP-a, što je dokazala i atmosfera u dvorani, gdje su delegati burnim pljeskom pozdravili izbor Željke Antunović. </p>
<p>Za tri potpredsjednička mjesta također se glasalo u dva kruga. Novi potpredsjednici SDP-a su primorsko goranski župan Zlatko Komadina koji je osvojio 652 glasa, Milanka Opačić koja je osvojila jedan glas manje, te Ingrid Antičević Marinović sa 641 glasom. Prijavljeno je bilo 15 kandidata, od kojih su u prvom krugu najviše povjerenja dobili Zlatko Komadina sa 331 glasom, Milanka Opačić sa 305 glasova, koliko su ih dobili i Ingrid Antičević Marinović i koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić. </p>
<p>Ivica Račan je, nakon što je ponovo izabran za predsjednika stranke rekao kako stranku očekuje potvrda na lokalnim izborima, na kojima će, obećao je, »SDP pokazati snagu«, kao i na budućim parlamentarnim izborima. »Ovo je najženskije vodstvo u nekoj političkoj stranci u Hrvatskoj. Nama muškarcima u ovoj konstelaciji neće biti lako«, rekao je, dodavši u šali da »muškarci moraju osnovati forum«. Figurativno je, okrenuo prometni znak »radovi na cesti« koji se nalazio na tribini, a na drugoj strani je bio, također prometni znak koji pokazuje 33 posto uspona. To je ono što SDP želi ostvariti na sljedećim izborima, poručio je Račan. </p>
<p>No, možda najveći gubitnik ove SDP-ove konvencije Milan Bandić, ipak je izabran za člana Glavnoga odbora stranke, funkciju za koju se kandidirao na samoj konvenciji. Za 63 mjesta u Glavnom odboru kandidirala su se 180 kandidata, od kojih ih je 14 prijavljeno na konvenciji. Pedesettroje kandidata biralo se s lista županijskih organizacija, a 10 sa lista saborskih zastupnika. Bandić, koji se kandidirao preko zagrebačke gradske organizacije u Glavni odbor, izabran je - tek četvrti. Povjerenje delegata prvenstveno su od zagrebačkih kandidata dobili Boris Šprem, gradonačelnica Vlasta Pavić, te Mirjana Ferić Vac. </p>
<p>Ivica Račan je, komentirajući Bandićev poraz, ponovio da je lobiranje normalno u demokratskim strankama, ali ipak je dodao da rezultati govore jesu li »nečije aspiracije bile prevelike i nerealne«. Račan tvrdi da ga ne zanima tko je izgubio, »zanima me tko je pobijedio, a pobijedila je reformska linija, odnosno oni koji mogu napraviti iskorak. Ako su izgubili oni koji su protiv toga, valjda se od mene ne očekuje da žalim«. Također je naglasio da smatra dobrim što je Bandić ušao u Glavni odbor, no najavio je i »neke razgovore« u zagrebačkoj gradskoj organizaciji, jer je očito da je ovakav rezultat Milana Bandića i njegovih suradnika poruka stranke zagrebačkoj organizaciji. </p>
<p>Od zastupnika, u Glavni odbor ušli su Tonino Picula, Mato Arlović, Snježana Biga Friganović, Mato Crkvenac, Slavko Linić, Ivica Pančić, Davorko Vidović, Josip Leko i Marija Lugarić. Jedini od bivšeg sastava predsjedništva SDP-a koji se nije kandidrao ni za jednu funkciju je Šime Lučin. </p>
<p>»Izgubili smo na izborima, nismo dobili drugi mandat kako bismo dovršili sve započete projekte. Ali dobili smo i još dobivamo priznanja za nove standarde koje smo uveli u hrvatskoj politici«, rekao je SDP-ov predsjednik Ivica Račan sudionicima Devete izborne stranačke konvencije u subotu na Zagrebačkom velesajmu. SDP-ovci su na toj konvenciji, održanoj pod krilaticom »Snaga za promjene«, birali najuže stranačko vodstvo te potvrdili promjene Statuta i usvojili programsku deklaraciju. </p>
<p>Najvećom vrijednošću koalicijske vlasti i stranke na čijem je čelu, Račan smatra promjenu atmosfere u zemlji. »Poslije razdoblja koalicijske vladavine više nema povratka na govor mržnje«, istaknuo je. Pritom je dodao da je četverogodišnje razdoblje koalicijske vlasti, predvođene SDP-om, prisililo i SDP-ove političke protivnike da se mijenjaju. »Povisili smo kriterije koje ovoj vlasti neće biti lako održati. No mi ćemo ih podupirati da ih održe«.</p>
<p>»SDP je bio i nastavlja biti snaga koja pokreće novu Hrvatsku. Ali, da bi to mogao činiti, SDP mora imati snage mijenjati sebe«, istaknuo je Račan, obećavši SDP-ovcima ponovnu pobjedu na izborima. Predsjednik SDP-a, koji na Konvenciji, usprkos nekim spekulacijama, nije dobio protukandidata za čelno mjesto u stranci, osvrnuo se na rad aktualne Vlade. Rekao je da SDP još čeka da stranka na vlasti, osim »lijepim riječima«, dokaže proklamirane stavove i svoje unutrašnje promjene. Stranačke je članove podsjetio na SDP-ovo čvrsto određenje u borbi protiv korupcije i pritom istaknuo da su socijaldemokrati u Hrvatskoj poznati po poštenju, na čemu SDP i dalje mora ustrajati. SDP će se i dalje zauzimati za izbjegavanje klijentelizma u politici te će se »kloniti pretvaranja u stranku koja javnim novcem nagrađuje i veže uz sebe posebne interesne skupine ili pojedince«.</p>
<p>Istaknuvši da snažna Hrvatska nije zamisliva bez snažnog SDP-a – bilo na vlasti, bilo u opoziciji – SDP-ov je predsjednik rekao da će biti spremni za predstojeće lokalne izbore te da ljudi u Hrvatskoj, koja postaje dio globalnog svijeta, ne smiju biti zakinuti za svoje male potrebe.</p>
<p>Sanja Kapetanić i Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kosor: Da nije bilo branitelja, ne bi bilo europske Hrvatske</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 8. svibnja</p>
<p> – »Vi hrvatski branitelji bili ste ti koji ste branili i oslobađali Hrvatsku u Domovinskom ratu. Iz Plitvica, gdje je poginuo prvi hrvatski branitelj Josip Jović, još jednom poručujemo da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski. Da nije bilo hrabrih hrvatskih branitelja, zapravo ne bi bilo ni demokratske europske Hrvatske niti bi danas govorili o pozitivnom avisu i o pristupu Hrvatske Europskoj uniji«. </p>
<p>Tu je poruku izrekla Vladina potpredsjednica i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor na Izvanrednom izborno-izvještajnom saboru Hvidre RH, održanom u subotu u plitvičkom hotelu »Jezero«. Pritom je istaknula da Vlada neće dopustiti da se revidira povijesna činjenica da je Domovinski rat bio obrambeni i osloboditeljski.</p>
<p>Pozdravljajući Sabor Hvidre u ime Vlade, Jadranka Kosor je najavila donošenje novog zakona o hrvatskim braniteljima čiji je prijedlog u izradi. Rekla je da su uklonjene sve protuustavne odredbe sadašnjeg Zakona o hrvatskim braniteljima, a posebno sustav tzv. prevođenja hrvatskih branitelja. Te je odredbe potpredsjednica Kosor nazvala sustavom prevođenja žednog preko vode. Ponovila je izrečeni stav Vlade i mjerodavnog ministarstva o vraćanju statusa i prava hrvatskim braniteljima. »Novi zakon o hrvatskim braniteljima bit će bez bedema birokracije – pravedan i životvoran«, rekla je Kosor. Dodala je da tim zakonom Vlada i mjerodavno ministarstvo ispunjavaju obećanja hrvatskim braniteljima, istaknuvši pritom da odluke o pravima branitelja ne donosi politika.</p>
<p> Kosor je najavila i rješenje statusa hrvatskih branitelja HVO-a do kraja godine. Hvidrin sabor na Plitvicama pozdravio je u ime Ministarstva obrane pomoćnik ministra Željko Goršić i rekao da su Vlada i mjerodavno ministarstvo na dobru putu reguliranja prava hrvatskih branitelja.</p>
<p>Na tom je izvanrednom saboru Hvidre u Plitvicama sudjelovalo 177 izaslanika od 186 pozvanih iz svih županija i iz grada Zagreba.</p>
<p> Izaslanici su bez žučnih rasprava i nesuglasja, uz određene prigovore, podržali izvješće Nadzornog odbora o radu Hvidre u minulom razdoblju. Ocijenjeno je da ih bivša vlast nije uvažavala i da u njoj Hvidra nije imala pravog sugovornika.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HSP želi prekinuti »stampedo« u kupnji otoka</p>
<p>DUBROVNIK, 8. svibnja</p>
<p> – HSP će u saborsku proceduru uputiti »Ljetni zakonski paket«, kojim želi uvesti promjene u zakonima koji se tiču vlasništva, PDV-a, zdravstva i uvoza hrane. To su u subotu u Dubrovniku najavili HSP-ovi dopredsjednici i saborski zastupnici Ruža Tomašić i Tonči Tadić, koji su uz predsjednika županijske stranačke organizacije Željka Kulišića nazočili izbornom Zboru dubrovačkog HSP-a.</p>
<p>»HSP izmjenama zakona o vlasništvu želi prekinuti 'stampedo' u kupnji hrvatskih otoka i to tako da se državi omogući i pravo prvootkupa kada je riječ o prodaji zemlje čija veličina prelazi 25 posto površine otoka. Nadalje, u saborsku proceduru uputit ćemo izmjene zakona o PDV-u kako bi se za turizam uvela međustopa, koju u visini od 7 do 11 posto ima većina zemalja Europske unije. Naime, naš je prijedlog da se to napravi povratom poreza i to tako da se polovica tog povrata realizira u prvom tromjesečju godine. To bi omogućilo hotelijerima da se pripreme za sezone bez dizanja kredita, a bila i stimulacija da što više poreznih obveznika uđe u sustav PDV-a«, najavio je Tadić dio HSP-ova »Ljetnog zakonskog paketa«. Pritom je objasnio da su i izmjene zakona, koji se tiče zdravstva i uvoza hrane, također vezane za turizam.</p>
<p>»Činjenica je da su domovi zdravlja na Jadranu suočeni s manjkom novca, potrebnih za rad u turističkoj sezoni kada se njihov posao povećava. HSP će predložiti da se po jednom noćenju iz boravišne takse izdvaja 20 lipa za tu namjenu pa bi se prema našim proračunima dobilo dovoljno novca za ljetne potrebe domova zdravlja.Pritom je još jednom pozvao Vladu RH da poništi privatizaciju Sunčanog Hvara koja nije u skladu sa zakonom. </p>
<p>Talijani vlasnici Dubrovačke banke</p>
<p>Na novinarsko pitanje što je s privatizacijom Dubrovačke banke, čije poništenje traži HSP, Ruža Tomašić je rekla da se otkrilo kako su pravi vlasnici te banke zapravo Talijani koji su je kupili preko investicijskog fonda te dodala da ugovor o njezinoj kupnji ima klauzulu tajnosti. »Kada sam pitala mogu li vidjeti taj ugovor, potpredsjednik Vlade RH Andrija Hebrang upitao me gdje će ga tražiti. </p>
<p>Poslije nam je rečeno da ugovor ima klauzulu o tajnosti te kako on za Vladu zapravo – ne postoji!« istaknula je HSP-ova saborska zastupnica Ruža Tomašić. ></p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Teršelić: Ukloniti spomenik Francetiću</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> – Uoči Dana Europe, Odbor za uklanjanje spomenika Juri Francetiću ponovno je zatražio uklanjanje spomenika ustaškom zločincu i zapovjedniku Crne legije Francetiću, koji se već četiri godine nalazi u Slunju. </p>
<p>Odbor je poduprlo 17 nevladinih udruga, među kojima su Građanski odbor za ljudska prava, HHO, Srpski demokratski forum, a pismo s apelom poslali su i predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu i Vladinoj potpredsjednici Jadranki Kosor.</p>
<p>MInistarstvo zaštite okoliša izvijestilo je Odbor da je Francetićeva spomen-ploča »predmet položen na zelenu površinu« za koji ne treba građevinska dozvola. Stoga u Odboru očekuju da će komunalni redari u Slunju upravo na Dan Europe u nedjelju ukloniti taj spomenik, koji je simbol režima koji je gazio ljudska prava.</p>
<p>Zoran Pusić kritizirao je ponašanje Crkve koja se, kako je rekao, pravi slijepa prema ustaškim simbolima na koje se ucrtava i križ. Osudio je i zahtjev Katoličke crkve za povratom imovine u zagrebačkoj Vlaškoj ulici koju su stekli na temelju rasnih zakona u NDH. »Uklanjanje sramotne ploče Juri Francetiću bio bi pokazatelj da je Hrvatskoj stalo do ljudskih prava i da želi biti odgovorna članica međunarodne zajednice u kojoj se zločinci kao što je Jure Francetić i drugi osuđuju a ne veličaju«, piše na kraju apela premijeru Sanaderu.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Možda ću tužiti državu i tražiti naknadu štete«</p>
<p>ROGOZNICA, 8. svibnja</p>
<p> – Bageri riječkog Konstruktora angažirani od strane Ministarstva zaštite okoliša nisu mirovali ni u subotu. Umjesto u ponedjeljak, kako je bilo najavljeno, bageri su velebnu kuću obitelji Borisa Abaza počeli rušiti u subotu rano ujutro, dok je vlasnik druge kuće predviđene za rušenje, Ivo Anić, dobio odobrenje da sam ruši svoju troetažnu kuću što je on i učinio.</p>
<p>Borisa Abaza zatekli smo u subotu prijepodne kako u društvu susjeda gleda kako mu pod naletima bagera nestaje kuća koju je počeo graditi 2002. godine. Na naš upit zašto je ne ruši sam i tako smanji troškove, odgovorio nam je da ne može rušiti ono što je s ljubavlju gradio. Dosad je u kaskadno izgrađenu kuću utrošio oko 650.000 eura. Priznaje da je bespravni graditelj, ali i dodaje da su mu svi, počevši od općinskih struktura preko županijskih do državnih, pomagali da gradi bespravno. </p>
<p>»Vidio sam da pokraj moga zemljišta iz godine u godinu niču kuće, nitko ih ne ruši, pa sam tako i ja krenuo u izgradnju ne vjerujući da će država profunkcionirati tek na mom slučaju. Poreznoj upravi platio sam porez na građevno zemljište, općini platio komunalije, ucrtao se u katastarske knjige, upisao u sudske dokumente, od MUP-a sam dobio kućni broj i osobnu iskaznicu na ovu adresu. Ova kuća je moj dom, a sada su ga srušili«, ispričao nam je smireno Boris Abaza koji kaže kako više ništa u Hrvatskoj neće graditi. </p>
<p>»Razgovarat ću sa svojim odvjetnicima i ako oni procijene da je bilo propusta od strane državnih organa, tužit ću državu i tražiti naknadu štete«, dodao je ovaj bespravni graditelj.</p>
<p>Supruga Borisa Abaza, inače Nizozemka, i njegova majka u subotu nisu bili u Stivašnici, već u Trogiru. Kako su Abazovi imali najavu da će se njihova kuća rušiti u ponedjeljak, nisu iz nje odnosili vrijedne stvari, međutim, u petak popodne saznali su da je termin predviđen za rušenje promijenjen i da će se rušiti u subotu pa su brzo organizirali odnošenje stvari iz kuće te skidanje drvenarije. </p>
<p>Boris nam nije želio ništa reći o incidentu koji se dogodio u petak popodne, već nas je uputio na policiju gdje, međutim, u subotu o tom incidentu nismo uspjeli ništa saznati. Neslužbeno, pak, doznajemo da je u petak popodne u prostorije građevinske inspekcije došao Abazov odvjetnik Boris Malešević i ispričao kako će se u terminu predviđenom za rušenje u kući nalaziti Borisova supruga te dvije starije bolesne osobe i više djece. Dodao je, navodno, kako se u vrtu kuće nalaze mine pa je odmah intervenirala specijalna policija koja je Borisa Abaza privela na informativni razgovor. Ništa od onoga što je odvjetnik Malešević naveo nije bilo točno, odnosno nikakvih mina nije bilo pa policija nije imala posla.</p>
<p>Za našeg subotnjeg posjeta Stivašnici, ispred kuće Abazovih, koja je polako nestajala pod naletima teške građevinske mehanizacije, u udaljenom kutku dvorišta, ugledali smo kamenu ploču s križem koja asocira na nadgrobni spomenik. Na ploči je krupnim slovima ispisano ime Boris Abaza, ispod godina njegova rođenja – 1958., a u produžetku 2004. Potom su flomasterom ispisana imena ministrice Matulović Dropulić, premijera Ive Sanadera te dvojice šibenskih inspektora. Na dnu kamene ploče pisalo je da su navedeni, i oni koji budu rušili, krivci ako se njemu što dogodi. Abaza smo pitali je li on postavio ploču i napisao tekst, što nam je on demantirao rekavši da su to vjerojatno učinili njegovi prijatelji i oni koji ga sažalijevaju.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uprava Končara uvjerena da su optužbe protiv Bage neutemeljene </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Uprava poduzeća Končar-Elektroindustrija d.d. u subotu je poslijepodne priopćila kako je »neugodno iznenađena posljednjim događajima vezanim za uhićenje predsjednika Uprave Končara, Darinka Bage«, te mu je iskazala punu potporu, naglašavajući da je, iako ne raspolaže službenim informacijama, uvjerena da su optužbe neutemeljene.</p>
<p> »Naše iskustvo u radu s gospodinom Bagom potvrđuje njegovu profesionalnost, poslovni moral i dignitet, te mu iskazujemo punu podršku«, ističe se u priopćenju Uprave Končara-Elektroindustroje d.d..</p>
<p> Također se navodi kako je Končar, »uz vodstvo Darinka Bage u posljednjih pet godina postigao značajne poslovne uspjehe« te da su u »tom razdoblju reviziju financijskog poslovanja svih Končarevih društava obavljale ugledne neovisne revizorske tvrtke, koje su tijekom proteklih godina davale pozitivno mišljenje o poslovanju«.</p>
<p> Uprava Končara-Elektroindustrije d.d. naglašava kako je »reviziju pretvorbe i privatizacije obavio Ured državne revizije i nije konstatirao nikakve nepravilnosti u Končaru«. Također dodaje da su »aktivnosti Uprave Končara vezane na pripremu restrukturiranja u Poslovnom području trgovine i prodaju dionica, vođene transparentno i uz suglasnost Nadzornog odbora Končara«.</p>
<p> Uprava Končara-Elektroindustrije u priopćenju ističe da je »otkup dionica Končar - TIZ ponuđen pod istim uvjetima svim dioničarima Končara- TIZ-a, (pa tako i Velimiru Delongi)».</p>
<p> No, kako dodaje Uprava, »uslijed narušene komunikacije između Nadzornog odbora društva Končar-TIZ i direktora društva, Velimira Delonge, 28. ožujka 2003. godine Nadzorni odbor je jednoglasno donio zaključak da se dotadašnjem direktoru društva, Delongi, ne povjeri novi mandat direktora Društva«. Uprava Končara na kraju priopćenja navodi kako su »napadi na politiku Končara i pojedince u njemu dio naše stvarnosti«, no da će ustrajati na svojoj poslovnoj politici i ispunjavanju društvene zadaće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Šeks: Granićevo uhićenje sjena je na sve koji su u politici</p>
<p>Kad ste s nekim tko je bio na javnoj i političkoj sceni petnaestak godina u različitim odnosima, onda to doživljavate kao mučan događaj, neovisno o njegovu krajnjem ishodu, rekao je predsjednik Sabora Vladimir Šeks</p>
<p>OSIJEK, RAB, ZAGREB, 8. svibnja –»Uhićenje bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića mučan je i šokantan događaj koji je bacio veliku sjenu na sve koji se bave politikom«, rekao je u subotu predsjednik Hrvatskog sabora za svog boravka u Osijeku. </p>
<p>Zamoljen za komentar o Granićevu uhićenju, dodao je da pravna država mora funkcionirati te da od odgovornosti nitko nije izuzet. »Kad ste s nekim tko je bio na javnoj i političkoj sceni petnaestak godina u različitim odnosima, onda to doživljavate kao mučan događaj, neovisno o njegovu krajnjem ishodu«, dometnuo je Šeks. (S. Č. D.)</p>
<p>Granić je sigurno više iznenađen, kaže Mesić</p>
<p>Na novinarski upit je li iznenađen uhićenjem Mate Granića, predsjednik Mesić, koji boravi na Rabu u povodu Dana grada, odgovorio je da je »Granić sigurno iznenađen više«. </p>
<p>Bandić: Nemam pojma o čemu se radi, ali ću se odazvati</p>
<p> Zagrebački dogradonačelnik i predsjednik zagrebačkog SDP-a Milan Bandić tvrdi da ne zna ništa o mogućnosti da bude pozvan kao svjedok u slučaju Bago-Granić, kao što su na temelju izjava odvjetnika najavljivali neki mediji.</p>
<p> »Nemam pojma o čemu se radi, ali ću se rado odazvati. Odazvao bih se i da sam osumnjičeni i kao svjedok, jer ja sam građanin ovoga grada«, rekao je Bandić tijekom SDP-ove konvencije u Zagrebu.</p>
<p>Na novinarski upit o mogućoj vezi slučaja Bago-Granić s poslovnim vezama gradskog prijevoznika ZET-a i Končara, Bandić je odgovorio da ne može napamet govoriti jer bi to bilo neozbiljno i neodgovorno. (D.Z./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Europske su institucije naš napor prepoznale i priznale</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić objavio je izjavu u povodu Dana Europe u kojoj je, pozdravljajući proces proširenja Europske unije, istaknuo da će Hrvatska nastaviti put prema punopravnom članstvu EU koji se pokazao ispravnim. </p>
<p> »Prije deset dana granice Europske unije doprijele su do Hrvatske. Prije dvadeset dana dobili smo jasnu europsku preporuku da se Hrvatska kreće prema skupini nama sličnih tranzicijskih država koje su danas punopravne članice nove europske arhitekture. Prije deset godina, Hrvatska je bila podijeljena UNPA zonama, a Europa, iako bez Berlinskog zida, na Staru i Novu. Danas Hrvatska nije podijeljena po zonama. Hrvatski birači legitimno su podijeljeni po političkim uvjerenjima. Ali smo pokazali da su predstavnici parlamentarne i izvršne vlasti nepodijeljeni u odabiru europskog smjera. To su prepoznali i mnogi međunarodni partneri koji su često s velikim oprezom promatrali naš razvoj. Moramo priznati da smo imali pogrešaka. S nekima smo se znali sami suočiti. Za neke nam je trebala pomoć. Ali mnoge od njih smo ispravili, a europske su institucije taj napor prepoznale i priznale.</p>
<p>»Danas se Hrvatska ne mjeri humanitarnim angažmanom i kriznim kriterijima. Danas se Hrvatska mjeri jednakim razvojnim kriterijima koji su vrijedili za sve druge države ujedinjene Europe, a ne kriterijima koji vrijede tek u njenom jednom dijelu. Postavljena je dijagnoza: Hrvatska se razvija u pravilnom smjeru. Dobili smo i recept: tako treba nastaviti.</p>
<p>No, prisutni su strahovi. Ali ne postoji niti jedna zemlja koja je ulaskom u Europsku uniju usporila svoj razvoj – upravo obratno. Ne postoji zemlja koja je u Europskoj uniji izgubila svoj identitet, nego ga je putem europskih obilježja lakše predstavila i drugim kontinentima. Ne postoje ljudski i prirodni potencijali koji su ulaskom u takvu europsku arhitekturu postali siromašniji, dapače, postali su zaštićeniji. Zapravo, Europska unija nije sama sebi cilj. Ona je jednostavno pretpostavka mira i razvoja njezinih članica, ali i cjelokupne ujedinjene Europe prema drugim svjetskim tržištima.</p>
<p>Mnogi žele znati kolika je cijena tog ulaska. Sigurno je da bi cijena neulaska bila iznimno visoka. Za ulazak u Europsku uniju ne treba prodavati naše otoke i prirodna bogatstva, kako to neki žele tumačiti. Treba uložiti samo našu volju i sposobnost da prihvatimo kriterije koji nam nepovratno omogućuju da se povežemo s razvijenim demokracijama i tržištima.</p>
<p>Kao što u Hrvatskoj ne želimo vidjeti schengenske zidove na našim zapadnim granicama, tako ne želimo graditi neke druge zidove prema našim istočnim susjedima. No to sigurno nije znak naše slabosti nego naše stabilnosti i zrelosti. To su prepoznali i svi međunarodni izvjestitelji o Hrvatskoj. To su prepoznale i države jugoistočne Europe koje u takvu hrvatskom ponašanju ne vide bijeg iz regije nego jedno novo ponašanje u tom području.</p>
<p>Mi smo tražili svoje mjesto u ujedinjenoj Europi. Dobili smo i potvrdu tog mjesta. Siguran sam da u takvoj Europi možemo i moramo pridonijeti da se proces ujedinjenja završi kada i njen jugoistočni dio postane sastavni dio tog procesa.</p>
<p>Dugo smo godina bili uz Dan Europe tek promatrači. Vjerujemo da je to razdoblje zauvijek iza nas. Zato pozdravljamo naše stare ali nove EU susjede. Pozdravljamo proces proširenja. Hrvatska će nastaviti ovim putem koji se pokazao ispravnim. Želimo da taj put prihvate i sve druge države na europskom jugoistoku«, piše na kraju izjave predsjednika Stjepana Mesića u povodu Dana Europe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska će biti spremna za članstvo u EU do 2007. </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader izrazio je u izjavi u povodu Dana Europe čvrsto uvjerenje da će Hrvatska biti spremna za punopravno članstvo u EU do 2007. ocjenjujući da Hrvatska može pokazati da to zaslužuje, ali i da će EU biti bolja i veća s Hrvatskom«, stoji u izjavi. »Za Hrvatsku dobru vijest u kontekstu širenja EU, da je Europska komisija 20. travnja donijela pozitivno Mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u EU. Osim toga, dogodio se i jedan vrlo značajan događaj, a to je povijesno proširenje EU na 25 članica, što nas posebno veseli jer su dvije susjedne i prijateljske zemlje postale punopravne članice EU. Neosporno je da se cjelokupan proces integracije u EU, uključujući i ispunjavanje svih političkih, pravnih, gospodarskih i administrativnih uvjeta za članstvo, stalno razvija. Proces reformi koji je Hrvatska počela ona radi za svoje dobro, za transformaciju našega društvenog i gospodarskog sustava. Poznavajući naše ljudske potencijale, institucionalne sposobnosti i kredibilitet odnosa s EU, čvrsto sam uvjeren da će Hrvatska biti spremna za punopravno članstvo do 2007. godine. Mi možemo pokazati da Hrvatska zaslužuje EU, ali i da će EU biti veća i bolja s Hrvatskom kao svojom članicom«, stoji u izjavi premijera Sanadera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: Pozvao sam Marovića i ne znam koga će on povesti</p>
<p>Na upit je li Vuk Drašković dobrodošao u Hrvatskoj, predsjednik Mesić je odgovorio: »Dobrodošao je Svetozar Marović«</p>
<p>RAB, 8. svibnja</p>
<p> – »Hrvatska može i mora surađivati sa susjednim zemljama iz kojih je na nju vršena brutalna agresija, a krivnja za počinjeno mora se individualizirati kako bi se prestalo s kolektivnim optuživanjem«, rekao je predsjednik Mesić tijekom boravka na Rabu. Pritom je istaknuo da taj standard mora vrijediti u cijeloj regiji.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o mogućem posjetu novog šefa diplomacije Srbije i Crne Gore Vuka Draškovića Hrvatskoj, predsjednik Mesić je rekao da je u službeni posjet pozvao predsjednika SiCG Svetozara Marovića i da ne zna koga će on povesti u svojem izaslanstvu. Rekao je da ne zna da je netko pozvao Vuka Draškovića. Na upit je li Vuk Drašković dobrodošao u Hrvatskoj, predsjednik Mesić je odgovorio: »Dobrodošao je Svetozar Marović«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HNS protiv privatizacije Sunčanog Hvara</p>
<p>TRAKOŠĆAN, 8. svibnja</p>
<p> – »HNS je revoltiran ovom situacijom oko Sunčanog Hvara i prodajom direktnom pogodbom prema modelu koji je bio vrlo nejasno objavljen i u kojem je došlo do one vrste privatizacije na kakvu smo bili navikli prije 2000. godine i u kakvoj se HDZ isticao. Čini se da se ponovo vraćamo na istu tehniku tzv. prijateljske privatizacije«, rekla je u subotu u Trakošćanu predsjednica HNS-a Vesna Pusić na konferenciji za novinare nakon održane sjednice Središnjeg odbora stranke.</p>
<p> Predsjednik Središnjeg odbora Radimir Čačić tom je prigodom rekao da se u modelu privatizacije HDZ-a ništa nije promijenilo. »Ako se nekoliko desetina milijuna eura vrijednosti u dogovoru nekoliko stranačkih prijatelja s rokom od četiri dana predaje jedinom ponuđaču, ne po javnom natječaju, nego po pozivu Vlade, onda je sve isto kao i što je bilo, samo malo ljepše izgleda. Štete su iste, a vjerojatno će i ostaci negdje na nekim računima biti slični, samo će se neke druge istrage u neko drugo vrijeme time baviti.«</p>
<p>Prije dvadesetak dana na tajnoj sjednici Vlade donesena je odluka o desetinama direktnih pogodbi u cestogradnji, čime je na samom startu rada nove Vlade premašen ukupan broj svih odluka o direktnim pogodbama koje je prošla Vlada donijela u četiri godine«,,rekao je Čačić. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U Zadru otvorena turistička sezona</p>
<p>ZADAR, 8. svibnja </p>
<p> - »Ljeto... ide!«, naziv je ovogodišnje manifestacije kojom je u subotu u Zadru službeno započela turistička sezona. Manifestacija je započela u prijepodnevnim satima defileom Gradske glazbe i Ninskim mažoretkinjama starim ulicama grada, a program je nastavljen u 10 sati na središnjem Narodnom trgu. Na pozornici postavljenoj ispred Gradske vijećnice izmjenjivali su se klapa »Donat«, Kulturno-umjetničko društvo »Pag«, nastupili su trubadur Bućo i Zadarski dobošari »Flex & Fun Animations«, a program su vodili Vlatka Vučić-Marasović i Vlado Puhiera. </p>
<p>Vrhunac svečanosti bila je već tradicionalna zadarska utrka konobara u kojoj je sudjelovalo 16 konobara iz mnogih kafića i restorana. Trka je započela točno u podne od Gradskih vrata kod mosta, zatim su mladi konobari trčali preko Narodnog trga pa Kalelargom do Foruma i natrag. </p>
<p>Prvi je na cilj na Narodnom trgu dotrčao konobar restorana »Zadar« Hotela »Zagreb« Frane Gregov, dakako s nerazbijenom bocom i čašama na poslužavniku, a potom je uslijedilo slavljeničko ispijanje i polijevanje šampanjcem.</p>
<p>I ove godine nije izostalo čašćenje pršutom i pićem, čemu su se strani turisti, kao i uvijek, čudili, jer nisu navikli da se takva delicija daje - besplatno. Na stubama ispred Gradske lože mlada Pažanka u prekrasnoj narodnoj nošnji demonstrirala je kako se izrađuje čuvena paška čipka, druga je gospođa demonstrirala pletenje boce poznatog zadarskog suvenira likera »Maraschino«, na posebnim izložbenim štandovima našlo se mnoštvo domaćih proizvoda i suvenira od kojih su se mnogi također nudili besplatno. Tu su se predstavili Udruga zadarskih kuhara, Sekcija barmena, Hotelijersko-turistička škola, Vinoteka »Majuris« s vinima i gastro programom s medom, maslinovim uljem, paštetama i inćunima, Vina Bibić, Vina otoka Paga, Udruga Eko Zadar i mnogi drugi.</p>
<p>Na Gradskoj je vijećnici ove godine zavijorila i zastava Turističke zajednice s novim logom kojega je izradila mlada Zadranka Dora Bilić u zagrebačkom studiju »Bilić-Muler«. Novi logo nalazit će se na svim tiskovinama i promidžbenim materijalima zadarskoga TZ-a. U subotu je otvoren i novi Informativni turistički centar TZ-a u prostoru bivše Bombonijere na Narodnom trgu, koji je doista izvrsno opskrbljen svim informativnim materijalima ne samo turističke ponude na zadarskom području nego i ponude cijele Dalmacije, uz redove letenja, plovidbene redove, autobusne veze i sl.</p>
<p>Turisti, koji su još od preduskrsnih blagdana zaposjeli Zadar, bili su oduševljeni subotnjom manifestacijom. Organizatori, TZ Zadra, cehovi ugostitelja, trgovaca, prodavača suvenira uz svesrdnu pomoć Poglavarstva, s Brankom Ganzulićem na čelu, ove su godine priredili doista impresivnu svečanost za početak turističke sezone. Ako je suditi po mnogobrojnim turistima koji su se okupili na Trgu, Zadar očekuje izvrsna turistička sezona.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Snaga je demokracije u lokalnoj samoupravi</p>
<p>OSIJEK, 8. svibnja</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora otvorio je u subotu 8. državno prvenstvo mažoretkinja u Osijeku i sastao se s osječkim gradonačelnikom Zlatkom Kramarićem, s kojim je govorio o donošenju dvaju novih zakona u Hrvatskom saboru, odnosno o izborima za lokalnu i područnu samoupravu te o Zakonu o raspodjeli središnjih državnih poreza.</p>
<p>Prema Šeksovim riječima, nužno je uvesti neposredan izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana jer snaga demokracije leži u lokalnoj samoupravi, a taj je neposredni izbor na tragu demokratskih načela u Europi. Također je najavio da će Hrvatski sabor uskoro donijeti taj zakon, a kada je riječ o onom koji se odnosi na raspodjelu novca iz središnjih državnih poreza, Šeks je zaključio da će on biti u funkciji decentralizacije, ali i kako bi jedinice lokalne samouprave mogle ispunjavati svoje obveze i terete. Napomenuo je da bi u Hrvatskoj veliki gradovi trebali imati drukčije reguliran status te prava i dužnosti u odnosu prema drugim jedinicama lokalne samouprave.</p>
<p>Kada je riječ o državnom prvenstvu mažoretkinja, na njemu sudjeluju 52 skupine iz 26 gradova, s više od 2000 mažoretkinja. One se natječu u trima dobnim razredima: kadetkinje, juniorke i seniorke, a ovogodišnja je novina uvođenje neformacijskih oblika natjecanja u koreografiranom programu. Predsjednika Hrvatskog sabora te natjecatelje i goste pozdravili su i predsjednik Hrvatskog mažoret saveza Branimir Radić Bilin i predsjednik Europske mažoret asocijacije Alen Šćuric.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040509].
|
