NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040908].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 162995 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.09.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Koalicije: aparat za održavanje stranaka na životu</p>
<p>Zahtjevima za »preživljavanje« u nekoj koaliciji vjerojatno će više biti izložen SDP. Ta se stranka u prošlosti pokazala spremnom koalirati, pa i dotegliti male stranke u Sabor/ HDZ se praktično prvi put našao u poziciji da mora koalirati nakon izbora u studenom 2003. No, u predizbornim koalicijama HDZ baš i nema iskustva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Giba li se hrvatska stranačka scena prema dvostranačju ili birači oprezno kalkuliraju sa svojim glasovima pazeći da ih ne rasipaju na stranke za koje nisu sigurni da će prijeći izborni prag? Rezultati izbora u Požegi te ankete objavljivane posljednjih dana upućuju na mogućnost obaju zaključaka. Naravno, uspoređivati rezultate lokalnih izbora u samo jednom gradu i rezultate anketa koje se provode na razini države praktično nije moguće.</p>
<p>Prema rezultatima ankete koju agencija Promocija plus kontinuirano provodi od početka godine, izborni prag prelaze četiri stranke, pri čemu dvije velike - HDZ i SDP - imaju osjetnu prednost pred dvije manje - ali ipak dovoljno snažne za samostalan prelazak izbornog praga - HNS i HSP. HDZ-u popularnost posljednjih mjeseci kontinuirano pada - s travanjskih 35,2 posto na kolovoških 30,4 posto, a SDP je izgleda dostigao svoj »plafon« na oko 23 posto glasova. </p>
<p>Podrška HNS-u i HSP-u je stabilna, i njih podržava oko deset posto (HNS) odnosno oko sedam posto (HSP) birača. Jasno je, dakle, da će se za vlast boriti i na skorim lokalnim izborima SDP i HDZ (uz iznimku IDS-a i mjestimičnu mogućnost uključivanja neovisne liste u borbu za vlast). No, što mogu male i sitne stranke? One mogu ili preživjeti zahvaljujući dobrohotnosti neke velike stranke koja će njihove kandidate udomiti na svojoj listi ili čekati svoju potpunu političku marginalizaciju i odumiranje.</p>
<p>Zahtjevima za »preživljavanje« u nekoj koaliciji vjerojatno će više biti izložen SDP. Ta se stranka u prošlosti pokazala spremnom koalirati, pa i dotegliti male stranke u Sabor. Na prošlim je izborima na taj način SDP sačuvao parlamentarni status Libre i LS-a. Na lokalnim izborima imat će ipak nešto drukčiji zadatak, jer je njegov koalicijski partner HSS. Treća, a nakon ljeta 2002. druga stranka bivše koalicijske vlasti, prema rezultatima anketa ne prelazi izborni prag, iako je u posljednjih mjesec zabilježila porast od 0,5 postotnih bodova. Zbog velikog udjela u lokalnim vlastima (od općinskih do županijskih) lokalni su izbori iznimno važni za HSS. Istodobno, ta stranka ima problema sa svojom biračkom bazom. Ona jednostavno nestaje. Seljaka je sve manje, njihova je prosječna životna dob iznad 50 godina, a HSS se od obnove višestranačja u Hrvatskoj nije uspio »usidriti« u gradovima.</p>
<p>Stranke liberalnog nazivlja (ne računajući HSLS) odlučile su se prikloniti HNS-u, koji bi s vremenom mogao postati nešto poput stranke-matice za Libru i LS. Libra je od osnutka uglavnom neprepoznatljiva, a LS nije uspjela trgnuti ni »pila naopako« i izbor Ive Banca za predsjednika stranke u siječnju 2003.</p>
<p>HDZ se praktično prvi put našao u poziciji da mora koalirati nakon izbora u studenom 2003. No, u predizbornim koalicijama HDZ baš i nema iskustva. Njegovi eventualni partneri su oduvijek slabi DC i HSLS, stranka koja je sredinom devedesetih bila ne samo druga po snazi u državi nego i oporbena jezgra, a danas je jedva zamjetna. No, vjerojatnije je da bi se DC i HSLS htjeli udomiti na nekoj listi HDZ-a nego što bi ih HDZ htio udomiti. </p>
<p>Nakon izbora u Požegi, stranačka scena djeluje dvoglavo. O dvoglavosti (ili dvostranačju) u Hrvatskoj govori se desetak godina, tada u kontekstu HDZ-a i HSLS-a. Zagovornici raščišćavanja političke scene i praktične političke eliminacije malih stranaka moraju imati na umu da bi time u perspektivi politička scena u Hrvatskoj doista mogla prestati biti kongres mnijenja (što je bitna odlika parlamenta prema Johnu Stuartu Millu), a što nije nužno opasno za demokraciju, ali jest za pluralizam.</p>
<p>Istodobno, pitanje je zašto bi velike stranke HDZ, SDP, a donekle HNS i HSP, teglile za sobom male stranke čije se ambicije iscrpljuju u činjenici da će nekoliko vodećih članova stranke biti dotegljeno na koliko-toliko zadovoljavajuću poziciju.</p>
<p>Koalicije se u Hrvatskoj sve više shvaćaju kao medicinski, a ne politički fenomen. One, naime, imaju funkciju aparata za održavanje nekoga na životu.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatski korak unatrag</p>
<p>Aktivisti Antiratne kampanje podsjećaju da civilna služba nije u mjerodavnosti MORH-a nego Ministarstva zdravstva/ Smeta im što se civilna služba pokušava prikazati kao izbjegavanje obveze/ Ističu da i sadašnje zakonsko rješenje koje predviđa osam mjeseci civilnog nasuprot šest mjeseci trajanja vojnog roka diskriminira civilne obveznike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon najava ministra obrane Berislava Rončevića o uvođenju reda i o mogućem produljenju civilne službe s osam na deset mjeseci, Antiratna kampanja Hrvatske (AKH) u ponedjeljak je pozvala mjerodavno ministarstvo da se očituje o slučaju. </p>
<p>»Za civilnu je službu mjerodavno Ministarstvo zdravstva, a ne MORH. U Ministarstvu zdravstva najbolje znaju kakvo je doista stanje na terenu, no dosad nismo primijetili da je tamo netko reagirao na istup ministra Rončevića«, rekla je Vjesniku predstavnica AKH-a Natali Šipak. </p>
<p>Šipak je odbacila mogućnost organizacije prosvjeda zbog Rončevićeve najave mogućeg produljenja civilne službe i zbog uvođenja strožih kriterija. Reakciju su izazvale ministrove riječi da su u važećem zakonu uočene nejasnoće i manjkavosti, koje bi trebalo izmijeniti i dopuniti. </p>
<p>»Ministar Rončević ima pravo na svoje mišljenje, mi se s njim možemo složiti ili ne, no činjenica je da u saborsku proceduru prijedlog upućuje Vlada i mjerodavno ministarstvo, a to je u ovom slučaju Ministarstvo zdravstva«, podsjeća aktivistica Antiratne kampanje. </p>
<p>Prema njezinim riječima, AKH podržava svaku inicijativu da se isprave nedostaci i uvede reda, no upozorava kako se o toj temi rijetko govori u pozitivnom svjetlu.</p>
<p>Nepravilnosti i manipulacija u političke svrhe bili su, uostalom, razlozi zbog kojih je AKH, zajedno s Amnesty Internationalom, lobirao za donošenje Zakona o civilnoj službi. </p>
<p>Zakon je, podsjeća Natali Šipak, na snazi od svibnja 2003., a zahtjevi za promjenom nekih njegovih dijelova dolaze sa svih zainteresiranih strana. </p>
<p>U AKH-u kažu da nisu protiv promjena, priznaju kako nitko ne tvrdi da nema mladića koji nastoje zaobići obvezu, jer takvih vjerojatno ima i kod vojnog roka i kod civilne službe. Smeta im, međutim, kada se u Hrvatskoj cijela civilna služba pokušava prikazati kao izbjegavanje obveze. Dijalog svih zainteresiranih strana u AKH-u smatraju najboljim putem, ako se nešto želi mijenjati. </p>
<p>Upozoravaju da i postojeće zakonsko rješenje koje predviđa osam mjeseci civilnog nasuprot šest mjeseci trajanja vojnog roka, diskriminira civilne obveznike. </p>
<p>»Ako produlji civilnu službu na deset mjeseci, Hrvatska će napraviti veliki korak unatrag«, poručuju aktivisti Antiratne kampanje Hrvatske. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Dok roditelji rade, djecu čuvaju domari</p>
<p>Zagrebački ured za obrazovanje zatražio je prije nekoliko godina od Zavoda za školstvo stručno mišljenje o organizaciji produženog boravka u školama/ U odgovoru Zavoda stajalo je da se produljeni boravak organizira - do 16 sati/ Zagreb je potom samoinicijativno boravak produljio do 17 sati </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Radno vrijeme zaposlenog roditelja više nije kao nekad, kada smo s posla odlazili u 15 sati i stigli ležerno po djecu u školu u 15.30. Sada radimo službeno do 17, a šef nas ostavlja na poslu do 18 sati. Kada mu kažemo da moramo otići po djecu u školu, jer produženi boravak završava u 17, kaže nam da to nije njegov problem«, požalio se Vjesniku roditelj zagrebačkog osnovca </p>
<p>Činjenica je da mnogima radno vrijeme završava u 17 sati, a kada stignu po dijete, u školi vide tužnu sliku. </p>
<p>Školski hodnici prazni, nigdje nastavnika, a jedno jedino dijete sjedi na domarevoj klupici. Domar, pak, radi po školi svoj posao...</p>
<p>Tajnik zagrebačke Osnovne škole Nikole Tesle, Marijan Krušelj, takvu sliku doživljava drukčije nego roditelj: »Nastava traje do 16 sati, a do 17 je s djecom u boravku dežurna učiteljica. Ako roditelj ne dođe na vrijeme po dijete, čuva ga spremačica. Glavno da dijete nije na cesti«. Krušelj dodaje da je tako oduvijek. To je, kaže, uhodana stvar i ne predstavlja mnogima problem.</p>
<p>Iako je odlukom Gradskoga ureda za obrazovanje, obaveza škola organizirati svakodnevno boravak od sedam do 17 sati i to za učenike prvog i drugog, a po potrebi i trećeg razreda, neke se škole toga ne pridržavaju. Boravak im traje do 14.30, 15 ili 16 sati, a zaposleni roditelj nema drugu mogućnost nego u oglasniku pronaći »pouzdanu žensku osobu koja se brine za dijete dok roditelji rade«. </p>
<p>Neke škole u Zagrebu, unatoč odluci Gradskog ureda, nemaju uopće organiziran dnevni boravak jer se nisu pobrinuli za to da im se odobri novo radno mjesto učitelja u produženom boravku. </p>
<p>Produženi boravak organiziran je u 83 zagrebačke škole. Prema podacima Gradskog ureda, u dnevnom boravku radi 285 učitelja koje plaća Grad Zagreb, a koji se brinu o 7000 učenika obuhvaćenim boravkom. Obveza nastavnika je da u boravku bude zadužen 25 sati tjedno. </p>
<p>Božica Šimleša iz Gradskog ureda za obrazovanje kaže da su im dokazi roditelja potvrdili da ravnatelji škola ne poštuju odluku o organiziranju boravka do 17 sati. »Problem duljeg ostanka nastavnika u školi zbog potrebe zaposlenog roditelja, morao bi biti dogovorno riješen između ravnatelja škole i roditelja«, kaže Šimleša. </p>
<p>Sadašnja organizacija produženog boravka u školama napravljena je 2001. godine. Zanimljivo je da je Gradski ured godinu ranije zatražio od Zavoda za školstvo stručno mišljenje o organizaciji produženog boravka u školama. U odgovoru Zavoda, koji je potpisala viša savjetnica Danica Vrgoč, stajalo je da se produženi boravak organizira do 16 sati. </p>
<p>»Kada je Grad Zagreb 2001. preuzeo osnivačka prava nad osnovnim školama, uzeli smo si za pravo boravak produžiti do 17 sati. </p>
<p>Nismo se mogli obazirati na prijedlog Zavoda o boravku do 16 sati, tim više što su nam se često javljali roditelji koji su tražili dulje vrijeme boravka«, objašnjava Šimleša, napominjući - nema govora o tome da bi boravak trebao trajati kraće od 17, a Ured je spreman razmisliti - ovisno o potrebama roditelja - o još duljem boravku. Problem bi pritom bio što bi trebalo mijenjati i radna zaduženja nastavnika.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Prethodnica« hrvatskim gospodarstvenicima</p>
<p>I hrvatska i makedonska strana složile su se u tome da treba intenzivirati i ojačati gospodarsku suradnju/ Sanader i Kostov nisu razgovarali o slučaju Boškoski, jer smatraju da to nije stvar politike nego pravosuđa </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ </p>
<p>SKOPJE, OHRID</p>
<p> – Hrvatska je osmi trgovinski partner Republike Makedonije, no njezine su ambicije da ubrzo uđe među prvih pet najvažnijih trgovinskih partnera te države. Stoga je i hrvatsko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom te ministrima vanjskih poslova Miomirom Žužulom i gospodarstva Brankom Vukelićem početkom ovog tjedna bilo »prethodnica« hrvatskim gospodarstvenicima.</p>
<p>Naime, nakon sedam godina to je prvi službeni posjet predsjednika hrvatske vlade, u ovom slučaju Sanadera, Makedoniji. Posljednji je put u najjužnijoj državi bivše Jugoslavije službeno boravio HDZ-ov premijer Zlatko Mateša, a bivši premijer Ivica Račan nije pokazivao želju za posjetom toj zemlji. </p>
<p>Makedonija je nedavno aplicirala za ulazak u Europsku uniju i stoga će joj iskustva Hrvatske u tome i te kako pomoći. </p>
<p>No važnije od toga je da su se i makedonska i hrvatska strana složile u tome da treba intenzivirati i ojačati gospodarsku suradnju, jer je gospodarstvo kotač zamašnjak za sve druge promjene. Stoga je i službeni makedonski vrh dobio podršku Zagreba za svoja nastojanja da Makedonija uđe u EU, a Sanader je naglasio da je nakon nekoliko stoljeća ratovanja i kriza na ovom području došlo vrijeme za mir i napredak.</p>
<p>Zato je s premijerom ovom prigodom u Makedoniju došlo i dvadesetak hrvatskih gospodarstvenika, od kojih najjače poslove u Makedoniji ima »Končar«. »Končar« ima poslove u Makedoniji vrijedne oko 60 milijuna eura, a zanimljiv je i podatak da ta tvrtka u Makedoniji godišnje prodaje oko 20.000 aparata. I Hrvatska i Makedonija smatraju da zbog poznavanja tržišta i proizvoda te zemljopisne blizine mogu ostvariti još bolje gospodarske kontakte. Dvojica su premijera dogovorili kontinuiranu suradnju između dviju država.</p>
<p>Poseban dio posjeta bili su i susreti ministara vanjskih poslova Hrvatske i Makedonije, Miomira Žužula i Ilinke Mitreve. Ti su susreti posebno važni jer Makedonija mora proći vrlo težak put želi li postati članica EU-a, u čemu će joj Hrvatska sa svojim iskustvima sigurno biti iznimno korisna.</p>
<p>Sanader i Kostov nisu razgovarali o »slučaju Boškoski«. Obojica su se, doznajemo, složili da to nije stvar politike nego pravosuđa koje moraju rješavati dvije države. Očekuje se da će Hari Kostov na poziv premijera Sanadera uskoro posjetiti Hrvatsku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Povratak čaše uz ručak</p>
<p>Uz pad broja poginulih na prometnicama Vladu bi mogao inspirirati neizostavni pad uplata u proračun ako se zakon o prometu ne promijeni. Nad Hrvatsku se nadvila opasnost velike bezalkoholne rupe u proračunu, a to je nešto s čime se ne treba šaliti</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Sretnem kolegu s kojim sam nekad radio. Uvijek je bio poznat po tome da je u autu imao najnovije, u Americi nabavljene, modele uređaja koji upozoravaju vozača gdje ga čeka policija s uključenim radarom za kontrolu brzine. Sad mi pokazuje nekakav, na prvi pogled, mini mobitel. Hukne u njega. Pogledam na displej. Svijetli 0,03. Kaže mi da i ja huknem. Postižem samo 0,00. Eto, vidiš, kaže: Uvijek znam koliko sam popio i smijem li voziti. </p>
<p>Strah se uvukao u jednu od najviše proganjanih ljudskih kategorija u ovoj državi. Vozače. Konspirativno razmjenjuju podatke o tome što smiju pojesti (ne daj Bože, popiti) a da ne ugroze vlastitu budućnost padnu li u ruke policiji. Koliko nosi vinski ocat u salati? Koliko je opasna voćna salata ako su u njoj breskve u predstadiju truleži? S gnušanjem i prijezirom odbijaju sve čokoladne bombone jer nisu sigurni kriju li alkoholno punjenje. Sa strahom se u tvorničkim menzama biraju jela: ne kriju li i fileki neki opasan promil? Nakon posla više ne idu s dečkima, onim slobodnjacima bez auta, na pivo: crta doma gdje već čeka brižna žena s alkotesterom. Nikad se ne zna; moža je i neka od njih u dosluhu s policijom.</p>
<p>Kažem vam: lakše je bilo u doba Al Caponea i prohibicije. Ljudi su mirno pili viski u speakeasyju (ilegalnoj točionici) u nekom podrumu i mirno sjedali za volan. Policija još nije imala alkotestere jer ionako nitko nije smio ništa popiti, vozio on ili samo hodao okolo.</p>
<p>Strah se uvukao u kosti hrvatskim vozačima. Slobodno piju, pretpostavljam, još jedino političari i poslovni ljudi na službenim ručkovima i večerama. Oni imaju dvije goleme prednosti: ne plaćaju iz svog džepa, a ionako ih pred restoranom uvijek čekaju službeni vozači koji ih voze doma, ma u kakvom stanju napustili lokal.</p>
<p>Jako cijenim ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca. Čovjek kad i pogriješi najčešće spretno reterira i prihvati bolje rješenje. Čini se da će njegov primjer slijediti i cijela Vlada.</p>
<p>Naime, Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je dva tjedna na snazi već je navodno uspio smanjiti broj poginulih na cestama. Nitko, međutim, ne može pouzdano tvrditi da je to stoga što manje pijanih vozača sjeda za volan. Oni koji su puno pili ranije čine to i dalje, ako u međuvremenu nisu izgubili vozačku dozvolu. Ili voze bez nje. Prije bi se moglo reći da je broj nesreća smanjen jer se rigoroznije kažnjava prekoračenje brzine, prolazak kroz crveno i slični prekršaji.</p>
<p>Vlada je, međutim, iznenada zgrožena činjenicom da je strogim prometnim zakonom ugrožen turizam kao glavna gospodarska grana dok proizvođači alkohola, kao treći punitelj proračuna, uz naftaše i tvornice duhana, nisu više u stanju pridonijeti svoj dio jer im pada prodaja. Direktor Badela kaže da im je u dva tjedna plasman prepolovljen i izvući će ih prodaja alkoholnih pića u regiji. U Sloveniji, Bosni i Srbiji pije se i dalje po starom. </p>
<p>Ugostitelji prijete zatvarenjem lokala i na Jelačić-placu su organizirali potpisivanje peticije »Pravo na čašu vina« (skromno, količinski). U samo dva tjedna promet je u lokalima u Osijeku pao za 50 posto, a prodaja alkoholnih pića i do 80 posto. Promet je u Varaždinu pao 30 posto, a u okolici 70 posto. Gosti, kažu, naručuju sa strahom i čak mjere količinu alkohola u bezalkoholnom pivu. Vlada, dakle, ima sad već sasvim solidne argumente da promijeni vlastitu odluku o tome da se u Hrvatskoj do daske ne pije kad se sjeda za volan. Turistička sezona se još nekako izvukla jer stranci nisu ni znali ili nisu marili za novi zakon. </p>
<p>Domaći su očito pazili da oni to ne doznaju dok naručuju. Ali domaći gosti su dobro informirani i više ih ni vrag neće natjerati na grijeh, osim ako su već nepopravljivo ogrezli u alkoholu. Vlada, elem, ima rupu u budžetu koja raste jer se sve manje pije pa bi i ugostitelji mogli pasti na teret državi. Vinske ceste po Istri i Međimurju sad služe kao prilazni putevi prema slovenskim vinskim cestama. Tamo turisti i putnici namjernici smiju probati prije nego što kupe butelju vina, a kod nas mogu kupiti zadnji kiseliš ako ih zavede etiketa. Ugostitelji, proizvođači žestice, vinari, pa napokon i pivari stisli su državu jer im egzistencija ovisi o pet promila. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske obrtničke komore izvukao je podatak da je najmanje prometnih nesreća u zemljama koje dopuštaju najviše promila alkohola u krvi (Italija, Irska...) pa zaključuje da nije problem u alkoholu. Za izmjenu zakona je i HGK Zagreb i razne cehovske udruge. Napokon, HDZ je glatko poražen i na lokalnim izborima u Požegi, središtu kutjevačke »Zlatne doline«. Stekli su se, eto, svi uvjeti da Vlada dobro razmisli o svemu. </p>
<p>Ne iznenađuje stoga što je premijer Sanader, na upit Vjesnikova novinara na Ohridu jučer izjavio kako je moguće da će Vlada razmisliti o izmjeni Zakona o sigurnosti prometa na cestama »ako se nastavi trend pada smrtnih slučajeva na cestama«. Uz pad broja poginulih Vladu bi mogao inspirirati i neizostavni pad uplata u proračun ako se zakon o prometu ne promijeni. Nad Hrvatsku se nadvila opasnost velike bezalkoholne rupe u proračunu, a to je nešto s čime se ne treba šaliti. Vozači, osobito trezveni, glavu gore. Smiješi vam se povratak čaše vina uz ručak.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neuspješnost ocjenjivanja</p>
<p>MIRELA LILEK </p>
<p>Dugo se raspredalo o tome treba li djecu u školi ocjenjivati likovno, opisno ili brojčano. Onda se redom isprobavalo u praksi. Dijete je odjednom stiglo kući ponosno pokazujući nekakav okrugli žig s dvije točkice koje bi trebale predstavljati oči, a ona crta ispod njih razvučeni osmijeh. »Što ti je to?!«, čudili su se roditelji, u čije vrijeme toga nije bilo.</p>
<p>Smješko i plačko nisu dugo opstali, iako se djetetu činilo manje strašnim ako bi mu učitelj nacrtao otužan lik, nego napisao šiljatu i opaku jedinicu. No, likovi su proglašeni neozbiljnima i nejasnima. Potom su isprobane opisne ocjene. Umjesto jedne brojke, nastavnik je nizao rečenice. »Milan je apsolutno nezainteresiran za nastavu povijesti i zemljopisa, ali u sportu postiže odlične rezultate...«, pisao je učitelj roditelju. Ni opisne ocjene nisu poživjele, nakon čega je nastavnicima laknulo. Ne samo da su ih tjerale da provode vrijeme smišljajući što će napisati, nego su se savjesniji učitelji opterećivali je li mali, čije je povjerenje napokon zadobio, pročitao što je njegov »omiljeni učitelj« napisao roditeljima. »Vaše dijete je nezrelo za školu...«.</p>
<p>Stručnjaci nikako da se slože u tome kako treba ocjenjivati učenike. Da im mašta nije proradila pokazuje i novi prijedlog izmjena Pravilnika o ocjenjivanju. Učitelji su od toga prijedloga svašta očekivali, pa i to da će možda po novome ocjenjivati u postocima ili da se prva četiri razreda uopće neće ocjenjivati. No, ništa od toga. Prođe li prijedlog, plačko i smješko i dalje će se crtati samo prvašićima i to u prvom polugodištu, a nastavnici neće smjeti organizirati više od dvije usmene provjere znanja u jednome danu. Nema veze što to ni dosad nisu smjeli, ali su, naravno, radili. </p>
<p>Pomaka ipak ima. Sasvim dobro zvuči prijedlog da se pismene provjere znanja ne provode na kraju školske godine. Postoji opasnost da se, shvate li takav naputak ozbiljno, nastavnici prebace na usmeno rešetanje. U kojemu je učenik zakinut za svoje omiljeno pravo - prepisivanje.</p>
<p>Ne treba zaboraviti da su za maniju ocjenjivanja krivi i roditelji koji svog školarca pitaju - »I, sine, koliko si dobio«, umjesto: »Koliko ti, dijete moje, zapravo znaš?«</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Putinova (ne)osjetljivost </p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Fotografije Vladimira Putina kako bez osjećaja, ledena pogleda koji ne otkriva emocije, stoji uz djecu stradalu u Beslanu šokirale su svijet. »Hladan i ustrajan, vjeran slici bivšeg birokrata KGB-a«, piše pariški Le Monde. Zbignew Brzezinski tvrdi da u sadašnjoj ruskoj vladi, proistekloj iz KGB-a, nema tolerancije i mudrosti za političko rješenje u Čečeniji.</p>
<p>Činjenice su neumoljive: u tri i pol godine otkako je na čelu Rusije, Putin nije uspio riješiti čečenski čvor. Rusija više nije zemlja u kaosu, kakva je bila poslije Jeljcina, ali divljanje terorizma predstavlja problem koji bi mogao destabilizirati i tu veliku zemlju i moćnike koji iz Kremlja vladaju.</p>
<p>Putin smatra da se sila može suzbiti silom i da su korijeni zla u međunarodnom terorizmu, koji se reflektira i u Rusiji. Možda nije dobro zapamtio riječi slavnog ruskog pisca Ljermontova koji je za Čečene, koji se stalno bore za neovisnost, napisao: »Njihov Bog je sloboda, njihov zakon je rat«.</p>
<p>Putin ide čak tako daleko da odbija javnu istragu o Beslanu i naređuje internu, jer se prljavo rublje, očito, mora skriti od javnosti koja je sve nervoznija. U dobrom, starom stilu javnih mitinga potpore, Moskovljani masovnim izlaskom na ulice pružaju podršku svom predsjedniku. Moramo osjetiti da stojimo rame uz rame, poručuju.</p>
<p>Analitičari već primjećuju da je, unatoč desecima tisuća ljudi koji iskazuju ruski patriotizam, Putin sve usamljeniji. Zatvarajući oči pred problemom Čečenije i odbijajući svaku pomisao da bi Čečeni mogli dobiti veći stupanj autonomije, Putin pokazuje da u stilu kremaljskih lidera nastavlja stoljetnu tradiciju čvrste ruke, gdje nema prostora za tolerantnost i racionalnost.</p>
<p>Svijet je dirnulo što Putin nije pokazao koliko je zgrožen tragedijom u Beslanu, a s druge je strane toliko osjetljiv kada mu se pod nos stavlja što nije u stanju riješiti problem Čečenije. Svojim kritičarima u svijetu poručio je neka pozovu u goste Osamu bin Ladena, ako tako uporno traže da on razgovara s ubojicama djece.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Mentalitet koji Hrvatsku dijeli od Europske unije</p>
<p>Ako izjednačavanje narodnog mentaliteta bude značilo i EU-ov standard koji Hrvatska mora prihvatiti, odnosno ako ne bude dovoljno ujednačenoga sustava kulturnih normi i vrijednosti s Unijinim sustavom, onda ništa od primanja Hrvatske u Uniju, ali i od stabilizacije jugoistočne Europe. Ona će i dalje ostati anus Europe</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Kao primjer uzimam nedavnu medijsku hajku protiv obitelji Branka Jordanića. Ne ulazeći u meritum stvari, valja primijetiti da je glavna vatra otvorena na muškog člana te obitelji. Supruga Fadila koja je javno priznala svoju odgovornost, kao da je ostala pošteđena. Bez obzira na to što naše feministice mogu to upotrijebiti kao svoj argument, isključeno je da je to dokaz muške kavalirštine.</p>
<p>U stara vremena, čak i u Engleskoj, žena nije mogla biti vlasnikom nikakve nekretnine niti je odgovarala za štetu nanesenu drugima jer je ona sama bila u vlasništvu neke muške glave: do udaje – oca, a nakon udaje – muža. Otada se mnogo promijenilo i u pravnim normama i u javnom mišljenju. Kako je došlo do takve promjene, nije predmet ovog napisa.</p>
<p>Kakva je situacija u Hrvatskoj? Pozitivno pravo, ne od jučer, priznaje potpunu pravnu odgovornost i ravnopravnost žene. S tim u vezi mi jesmo na razini civilizirane Europe. </p>
<p>Ali što o tome misli narod i na svjesnoj i na nesvjesnoj razini. </p>
<p>Na svjesnoj razini, odnosno na razini pravnih normi, mi samo al pari Europskoj uniji. Također i na razini kulturnih vrijednosti.</p>
<p>Empirijska istraživanja na Fakultetu političkih znanosti to nepobitno pokazuju. Naime, većina ispitanika ima pozitivan stav prema jednakosti muškoga i ženskog roda. Ni u tome se osjetno ne razlikujemo od drugih zemalja Europske unije. Ali kako je na nesvjesnoj razini koju možemo nazvati mentalitet?</p>
<p>Sjetimo se što o tome kaže narodna poslovica: Kad čovjekom žena vlada, ...mu je brk i brada. Ima doduše i druga: Bolje pametna žena nego muškarac bena. U našoj povijesnoj tradiciji glavnu riječ i glavnu odgovornost ima muška glava u obitelji, čak i ako je riječ o malodobniku.</p>
<p>U toj tradiciji takav mentalitet zajednički je i muškarcima i ženama: muškarci ga javno promiču i zastupaju, a žene se s time izrijekom ili šutke slažu. Taj mentalitet dijeli nas od Unije. Koliko je takav mentalitet u nas i dalje, makar latentno, prisutan?</p>
<p>To može biti predmetom sporenja. Ali polazeći od osobnog iskustva čovjeka koji je navršio osamdeset godina, mogu kao ilustraciju spomenuti podjelu imanja u višečlanoj obitelji. Naime, moja majka koja je bila jedina odrasla članica biološke obitelji (otac je bio u emigraciji), izvansudski je dobila diobu imanja.</p>
<p>Ja sam bio jedini muški član te biološke obitelji. Pri podjeli svake pojedine zemljišne čestice na terenu, ja sam vukao ždrijeb al pari sa svojim stricem. Bio je to njegov zahtjev koji sam ne razmišljajući prihvatio, jer ja sam bio jedina muška glava u obitelji – a bio sam malodoban.</p>
<p>Takva se podjela faktički pretvorila u posjed, najprije moje majke, a zatim mojeg oca nakon povratka iz emigracije. Ali takvi slučajevi stvorili su neopisivu zbrku u zemljišnim knjigama, jer nije riječ o jednom ili o dvama slučajevima nego o neizbrojivu broju slučajeva nastalih zbog masovne emigracije te zbog promjena u obiteljskoj strukturi samih iseljenika a koji nigdje nikad nisu pravno registrirani.</p>
<p>To je danas – što dalje to više – nerazmrsivo klupko koje se ne može pravno riješiti bilo kakvim novim propisima, jedino se može posjeći mačem javne vlasti bez obzira na fikciju »pravne države« ili »vladavine prava«.</p>
<p>Kakve to ima konzekvence na naš gospodarski život, a da i ne govorimo na EU-ove standarde, ne treba posebno ni govoriti. </p>
<p>Ukratko, čini mi se da bi mnogim pitanjima »vladavina prava« trebala imati nultu točku kao što ju je imao razvoj našeg svemira u trenutku »velikog praska«. Sve drugo pokazat će se kao »nemoguća misija«.</p>
<p>Ako izjednačavanje narodnog mentaliteta bude značilo i standard EU-a koji Hrvatska mora prihvatiti, odnosno ako ne bude dovoljno ujednačenoga sustava kulturnih normi i vrijednosti s Unijinim sustavom, onda ništa od primanja Hrvatske u Uniju, ali i od stabilizacije jugoistočne Europe. Ona će i dalje ostati anus (čmar) Europe.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Javnost se ne može prevariti traženjem revizije procesa</p>
<p>O procesu Budaku pred vojnim sudom u Zagrebu u lipnju 1945. može se, dakako, raspravljati s obzirom na proceduru i visinu kazne, ali nema toga suda, ni onda ni danas, ni u Hrvatskoj ni u Europi, koji bi Budaka kao supotpisnika rasnih zakona i člana Pavelićeve kvislinške vlade oslobodio krivnje. Ustrajati danas na reviziji toga procesa znači tražiti prigodu za rehabilitaciju ustaštva li barem pojedinih istaknutih ličnosti i ideologa toga pokreta </p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Svojim javnim nastupima posljednjih dana hrvatska krajnja desnica priprema opasnu zamku javnosti uoči saborske rasprave o dopuni Kaznenog zakona. Kad već ne mogu spriječiti osudu i sankcioniranje veličanja nacifašizma i ustaštva, svim silama nastoje pod isti tretman osude svrstati i hrvatski antifašizam i hrvatsku ljevicu, predvođenu svojedobno komunistima, organizatorima antifašističkog otpora, najsnažnijega općenarodnog pokreta otpora u okupiranoj Europi za Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>To se očituje u nastupima, na primjer, Ante Đapića i Ivana Gabelice, koji traže uklanjanje Titova spomenika u Kumrovcu, to proizlazi iz apela 120-orice koji traže reviziju sudskog postupka protiv Mile Budaka 1945. </p>
<p>To smo čuli i u televizijskom nastupu Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske, koji za takav svoj istup nema nikakve ovlasti Matičina članstva nego zloupotrebljava svoj položaj da bi se u javnosti stvorila pogrešna predodžba o stavovima hrvatske inteligencije.</p>
<p>Da se zadržim malo na tome. Zidić, naime, kaže da oni, apelaši, traže reviziju procesa Budaku, s ustaške strane, te Keršovaniju, Adžiji i Cesarcu s druge, ljevičarske, strane.</p>
<p>O procesu Budaku pred vojnim sudom u Zagrebu u lipnju 1945. može se, dakako, raspravljati s obzirom na proceduru i visinu kazne, ali nema toga suda, ni onda ni danas, ni u Hrvatskoj ni u Europi, koji bi Budaka kao supotpisnika rasnih zakona i člana Pavelićeve kvislinške vlade oslobodio krivnje.</p>
<p>Ustrajati danas na reviziji toga procesa znači nešto drugo: znači tražiti prigodu za rehabilitaciju ustaštva ili barem pojedinih istaknutih ličnosti i ideologa toga pokreta koji se iz faze tzv. nacionalnih revolucionara prije rata Pavelićevim vezivanjem s fašističkom Italijom i nacističkom Njemačkom pretvorio u zločinačku organizaciju u službi tuđina. Riječ je o pokretu koji je počinio najveću prijevaru svoga naroda u njegovoj stoljetnoj težnji za vlastitom slobodnom državom.</p>
<p>Cvijet hrvatske lijeve inteligencije: Cesarec, Adžija, Prica i pedesetak drugih ustaše su pobili već u srpnju 1941. pri pokušaju njihova bijega iz logora u Kerestincu. Književnika Augusta Cesarca, pisca potresne drame o tragičnoj pogibiji hrvatskog revolucionara Eugena Kvaternika u Rakovici 1871., pogubili su ustaše bez ikakva suđenja, zajedno s njegovim drugovima, pošto su ih najprije zatočili u podrumu u Račkoga 9 u Zagrebu.</p>
<p>Zidić veli neka se obavi revizija i tih suđenja. Kakvih suđenja? Pa nije ih ni bilo. Zar je nekome potrebno dokazivati da su kerestinečki zatočenici bili nevini?</p>
<p>Ili da spomenem još jedan u nebo vapijući ustaški zločin, onaj što su ga počinili »Maksovi mesari«: ubojstvo seljačkog književnika, istinskog radićevca i humanista Mihovila Pavleka Miškine u Staroj Gradiški u lipnju 1942. Što je on ikome skrivio? Bio je kriv jedino zato što se nije poklonio Paveliću, prema onoj Budakovoj prijetećoj poruci: »Ili se pokloni, ili se ukloni!« Oni su ga »uklonili«, zna se kako.</p>
<p>Prema svemu tome, hrvatsku javnost ne možete, Zidiću, prevariti traženjem tobožnje revizije procesa. Kao što rekoh, nešto drugo vama treba. A to vam hrvatska vlada, usrdno se nadam, neće dopustiti.</p>
<p>Iz proglasa hrvatskog PEN-a i Hrvatskog društva pisaca htio bih na kraju citirati jedan znakoviti pasus: »Po nas je sramotna činjenica da nigdje u Europi, osim u Hrvatskoj, nitko nije pokušao rehabilitirati ni jednog osuđenika Nürnberških procesa nacistima, od kojih su mnogi bili manje krivi nego Mile Budak«.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Škola P. Zrinski još bez dvorane</p>
<p>Dvorana je dovršena s više od godinu i pol zakašnjenja/ Učenici su do početka gradnje imali tjelesni odgoj u »dvorani« veličine 100 četvornih metara, a zatim u učionicama...</p>
<p>Učenici i roditelji čija djeca pohađaju Osnovnu školu Petra Zrinskog u Krajiškoj ulici na Črnomercu, na početku nastave ostali su neugodno iznenađeni time što tek izgrađena nova školska dvorana još uvijek nije u funkciji. Gradnja nove dvorane, veličine 1100 četvornih metara, u toj je školi počela još u svibnju 2002. godine, a prema tadašnjim najavama Ureda za izgradnju grada, trebala je biti završena početkom 2003. godine.</p>
<p>To znači da je najkasnije početkom prošle školske godine trebala biti u funkciji, a nije spremna ni na početku ove. Prema riječima ravnatelja škole Krešimira Mihajlovića, u najmanju je ruku sramotno što to toliko traje i što će djeca i dalje tjelesni odgoj imati u učionicama. Prije početka izgradnje, podsjetimo, djeca su nastavu tjelesnog odgoja imala u dvorani veličine stotinjak »kvadrata«, popularno zvanoj gombaona.</p>
<p>»Nova dvorana nije prošla tehnički pregled zbog niza nepravilnosti u gradnji i odstupanja od projekta. Kada će biti otvorena, ne znam. Mislim da su zakazali svi koji su imali veze s projektom dvorane, počevši od Ureda za izgradnju grada. Škola, nažalost, tu nije imala nikakva utjecaja«, priča ravnatelj Mihajlović. Kaže kako djeca željno očekuju nastavu u novoj dvorani, ali on ih u nju ne može pustiti sve dok se ne izda uporabna dozvola.</p>
<p>U Uredu za izgradnju grada, pak, kažu, da radovi kasne zbog »više sile«. »Iskrsnuli su problemi pod zemljom, pa ih je trebalo sanirati. Naknadno smo naručili projekt za uređenje okoliša, te za prilaznu cestu i rasvjetu. Problem je i denacionalizacija, odnosno neriješeni imovinsko-pravni odnosi«, tvrde u tom uredu. Kažu kako se trenutno uklanjaju posljednji nedostaci pa bi dvorana uskoro trebala dobiti uporabnu dozvolu.</p>
<p>U cijeloj priči o izgradnji nema Ureda za obrazovanje i sport. Pročelnik Ivica Lazanja objasnio nam je da njegov ured samo predlaže program gradnje školskih objekata i određuje projektni zadatak. »Dalje sve preuzima Ured za izgradnju grada. U svibnju sam zatražio očitovanje o dvorani u Krajiškoj i rekli su mi da će sve biti spremno za početak nastave. Nadam se da će dvorana biti otvorena tijekom rujna«, kazao je Lazanja.</p>
<p>Izgradnja moderne zeleno-sive montažne dvorane koštala je Grad 11 milijuna kuna. Projektant je tvrtka Konzalting, glavni izvođač radova je Centrogradnja, a okoliš uređuje tvrtka Jelačić.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Izložba Eko etno Hrvatska</p>
<p>U sklopu 80. jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, koji se održava od 14 do 19. rujna, održat će se i druga izložba »Eko etno Hrvatska« na kojoj će biti predstavljeni proizvodi i usluge iz ruralnih područja. »Eko etno Hrvatska objedinjuje nastup 10 hrvatskih županija te nekih slovenskih ruralnih područja. Na više od dvije tisuće četvornih metara u prvom paviljonu svoje će tradicijske proizvode i običaje predstaviti 350 izlagača. </p>
<p> Izložbeni prostori bit će uređeni u ambijentalnom stilu, s autentičnim predmetima, uz svakodnevne degustacije autohtone hrane i pića. Izložba će sigurno prerasti u tradicionalni i prepoznatljivi projekt«, rekla je predsjednica organizacijskog odbo ra i predsjednica Udruge Hrvatski farmer Dijana Katica na konferenciji koja se u utorak održala na Velesajmu. »Na ovaj projekt potaknula su nas načela Europske unije iz Strategije za ruralnu Europu, prema kojima su zemlje članice EU prepoznale vrijednost očuvanja i razvoja svojeg ruralnog prostora i održive poljoprivrede«, dodala je Dijana Katica. </p>
<p>Izložba se održava pod pokroviteljstvom ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, odnosno mora, turizma, prometa i razvitka RH, te Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Republike Slovenije. </p>
<p>»Ruralni prostor posebna je problematika u Hrvatskoj, a ovaj sajam je idealno mjesto za promociju zajedništva svih naših županija!«, rekao je pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, Srećko Selanec. »Posebnu pozornost ne samo na ovom sajmu, već i u budućnosti posvetit ćemo ekološkoj proizvodnji koja je tek u povojima. Imamo velike prespektive jer naši prirodni resursi poput tla, vode i zraka imaju sve predispozicije za uspješnu ekološku proizvodnju. Mi u Ministarstvu napravit ćemo sve da zaštitimo prave ekološke proizvođače od onih koji na sumnjive proizvode dodaju etiketu bio i eko«, zaključio je Selanec.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Maksimirske jeseni za umirovljenike</p>
<p>Na velikoj svečanosti koja će se održati u parku Maksimir, u nedjelju, 12. rujna otvaraju se prve Maksimirske jeseni. Na Velikoj pozornici u Maksimiru održavat će se već od 10 sati bogat kulturno-umjetnički program, predviđen za osobe starije dobi. Nastupat će plesne skupine i pjevački zborovi zagrebačkih umirovljeničkih domova, razna kulturno-umjetnička društva, a za glazbenu potporu biti će zaduženi glazbeni sastavi Baruni, Gazde, Sick swing i Zakon šutnje.</p>
<p> Za umirovljenike će biti organizirane i sportsko-rekreacijske aktivnosti, poput boćanja, badmintona, šaha, ribolova, viseće kuglane i mnogih drugih.</p>
<p> Održat će se i zdravstveni program u sklopu kojega će svi okupljeni moći mjeriti krvni tlak, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i masnoću u krvi, te putem kože testirati prisutnost minerala i vitamina. Organizatori ovog događaja su organizacije iz Maksimira – Dom umirovljenika »Maksimir«, Društvo za sport i rekreaciju, Centar za kulturu i Matica umirovljenika.</p>
<p>Glavni pokrovitelje svečanosti je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p> Iako je program namijenjen starijima, pozvani su svi. </p>
<p>M. N.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U Zagrebu D. William Friedrich psihoterapeut s Mayo klinike </p>
<p>»Na putu u Hrvatsku u ruke mi je došao Herald Tribune u kojem sam uočio naslov koji kaže da je noćna mora za preživjelu djecu u Beslanu konačno završila. Nažalost, svi stručnjaci dobro znaju da ona nipošto nije završila nego da tek počinje«, kazao je u pozdravnom govoru D. William Friedrich, klinički psiholog Mayo klinike. Friedrich je u Zagreb stigao na poziv i u organizaciji Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, Gradskog poglavarstva i Zavoda za javno zdravstvo, kako bi vodio dvodnevni edukacijski seminar o tretmanima traumatizirane i zlostavljane djece.</p>
<p> »Dr. Friedrich je jedan od najznačajnijih kliničkih psihologa, a na jednom od najvećih psihijatrijskih odjela na svijetu, u Mayo klinici u Rochesteru, posebice se bavi traumom uslijed doživljaja zlostavljanja i njezinim posljedicama, poput PTSP-a, agresivnog ponašanja i suicidalnih reakcija« , kazala je ravnateljica Poliklinike Gordana Buljan-Flander. </p>
<p>Stručnjake i američkog gosta u ime Grada pozdravio je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar, a u ime Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa državni tajnik za znanost Slobodan Uzelac.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prijatelji životinja pozivaju na darivanje krvi </p>
<p>Udruga Prijatelji životinja u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu poziva građane da se upravo u ovo vrijeme nestašice krvi, u što većem broju odazovu darivanju krvi. </p>
<p> Ovoj humanitarnoj akciji odazvat će se i članovi Udruge koji su vegetarijanci pa time i ljudi dobrog zdravlja. </p>
<p> Svi zainteresirani pozivaju se da dođu u četvrtak, 9. rujna od 17 do 19 sati na dobrovoljno davanje krvi u Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, u Petrovoj 3. Svakog darivatelja krvi očekuje i ukusan vegetarijanski obrok.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>»Fahrenheit 9/11« ipak u utrci za Oscara</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Jedan od najkontroverznijih američkih filmaša posljednjih godina, dokumentarist Michael Moore, ipak će kandidirati svoj uradak »Fahrenheit 9/11« za najcjenjeniju filmsku nagradu – Oscar. Prema Mooreovim riječima, svoje djelo namjerava kandidirati u kategoriji najboljeg filma jer ga Oscar za najbolji dokumentarni film ne bi zadovoljio.</p>
<p>Ta vijest iznenađuje budući da je Moore, inače žestoki protivnik i kritičar američkog predsjednika Busha i njegove vlade, najavio da je spreman prikazati svoj hvaljeni dokumentarac na televiziji. To bi značilo da njegov film gubi pravo na nominaciju za Oscara, no Moore je tvrdio da bi tako njegov film pogledali mnogi televizijski gledatelji, što bi i te kako utjecalo na predstojeće američke predsjedničke izbore.</p>
<p>Međutim, Moore je i to iskoristio za obračun s Bushem izjavivši da bi mu najveća nagrada bila njegov poraz na izborima. »Za mene će pravi Oscar biti Bushev poraz 2. studenoga«, izjavio je za Associated Press.</p>
<p>»Fahrenheit 9/11« postao je ovogodišnja filmska senzacija, a ovoga je ljeta samo u SAD-u od prodanih kinoulaznica zaradio 117 milijuna dolara, unatoč tomu što je studio Walta Disneyja bio zabranio tvrtki Miramax njegovu distribuciju. Svjetska zarada filma iznosi 179 milijuna, što Mooreov uradak čini najgledanijim dokumentarnim filmom u povijesti. </p>
<p>Zna li se da je produkcija koštala tek 15 milijuna, to ga ujedno čini i jednim od najisplativijih filmova svih vremena. Gotovo jednako dobar rezultat kontroverzni je redatelj postigao svojim prethodnim uratkom »Ludi za oružjem«, kojim je već osvojio Oscara za najbolji dokumentarac.</p>
<p>Moore je istaknuo da će pojavljivanje filma na dodjeli Oscara u veljači sljedeće godine, bez obzira na to tko pobijedi na izborima, otvoriti oči Amerikancima da razmisle o njegovoj poruci. On je uvjeren da terorizam, Irak i druge teme kojima se bavi njegov film, neće biti ništa manje aktualne ni sljedeće godine. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Modni dvorac« Castello u središtu Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prigodnim programom, temeljenim na bajci kao light-motivu, kojem su nazočile mnoge poznate osobe, u ponedjeljak poslijepodne u središtu Zagreba – u zgradi u kojoj je donedavno bio Hrvatski nogometni savez – otvoren je jedinstveni trgovački centar »Castello«, koji u ugodno uređenu prostoru na tri etaže nudi proizvode desetak priznatih svjetskih modnih i kozmetičkih imena.</p>
<p>Uz konjanike i ljepotice s košaricama (»crvenkapice«) te prigodni domjenak, Vladimir Babić, predsjednik »Irisa« – tvrtke koja je vlasnik prve takve modne kuće u Hrvatskoj – strpljivo je pozdravljao goste koji su bili zadovoljni raznolikošću ponuđenoga. U Castello centru, koji je prvog dana iznimno bio otvoren do ponoći, nalazi se oko 80 posto uvoznih brandova. Tu se mogu naći proizvodi iz linije Freda Perryja, Lacostea, Naf-Nafa, Chevignona, Sportmax Codea...</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dino Jelusić objavljuje album za svjetsko tržište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon odličnog uspjeha mladog Dina Jelusića, koji je postao prvim hrvatskim eurovizijskim pobjednikom (skupina Riva pobijedila je na Eurosongu kao predstavnica Jugoslavije), ovih je dana stigla vijest da će se njegov album »No. 1« objaviti u čak 13 zemalja. Album bi se tako trebao naći na tržištu Danske, Norveške, Švedske, Grčke, Poljske, Češke, Hong Konga, Libanona, Izraela, Latvije, Litve, Estonije i Rusije, i to u izdanju velike diskografske kuće EMI, ekskluzivnog licencnog partnera Dallas Recordsa.</p>
<p>Na albumu je 19 pjesama i sve su izvedene na engleskom jeziku, a uz tri remixa, pobjedničku pjesmu »Ti si moja prva ljubav«, na albumu je i pet karaoke pjesama, što bi i te kako trebalo zanimati ciljanu slušateljsku publiku – mlađi naraštaj. Simpatični Dino planira u rujnu snimiti i treći videospot za pjesmu »Moj život je rock'n'roll«, što će biti treći službeni singl s albuma »No. 1«. Objavom Dinova albuma u 13 svjetskih zemalja, mlada zvijezda postaje jednim od rijetkih izvođača čiji je album objavljen izvan granica Lijepe naše. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Krema hrvatskog javnog života na rođendanskoj proslavi ženske revije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Glamuroznim partyjem u ponedjeljak navečer u Gliptoteci HAZU-a otvorena je svečana izložba fotografija »Deset godina Glorije« te ujedno proslavljen i deseti rođendan tog popularnog ženskog magazina.</p>
<p>Već prvi pogled na gužvu koja je vladala u prostorima Gliptoteke te na brojne poznate osobe koje su se našle na slavljeničkom tulumu, dao je naslutiti da je riječ o društvenom događaju kojem se moralo nazočiti. Među brojnim uglednim gostima iz hrvatskog estradnog, sportskog, kulturnog i političkog života uglavnom su bili oni koji su u proteklih deset godina bili protagonisti na Glorijinim stranicama. Toliko poznatih na jednom mjestu doista je teško okupiti, što dovoljno govori o utjecaju što ga ima taj ženski magazin.</p>
<p>No i ovoga su puta brojnim televizijskim kamerama i fotoaparatima bili zanimljiviji slavni gosti, a 11 fotografa čije su fotografije odabrane za izložbu, ostalo je u njihovoj sjeni. </p>
<p>Otvorenje izložbe kasnilo je sat vremena, a svečani su program vodili duhoviti Relja Bašić i Jelena Buljan. Počasna gošća proslave u Gliptoteci bila je talijanska glumica Linda Batista, zvijezda serije »Čarolija«. Za odličan ugođaj brinuo se popularni talijanski lounge sastav Coctail Montefiori, a uzvanike su na ulazu dočekivale atraktivne manekenke agencije Casper.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Časnik zaspao i brodom udario u obalu</p>
<p>PLOMIN</p>
<p> – Na ulazu u Plominski zaljev kod rta Mašnjak, u noći na utorak, približno sat iza ponoći, u obalu je udario teretni brod »Sea Eagles« pod zastavom St. Vincenta i Grenadina. Pritom je teško oštećen pramčani dio broda: nadvodno i podvodno na pramčanoj oplati otvorilo se više rupa. Nitko od osam članova posade nije ozlijeđen, a nesreću je skrivio prvi časnik palube koji je zaspao na zapovjednome mostu. </p>
<p>»Sea Eagles«, nosivosti 1799 GT, nekoliko sati prije isplovio je iz riječke luke prema Casablanci s teretom – drvima i željezom. Nakon havarije, brod je dotegljen na sidrište ispred riječke luke. Pregledom je utvrđeno da, bez obzira na oštećenje, iz brodskih tankova ne curi gorivo. Iz pramčanih tankova ispumpane su balastne vode radi podizanja oštećenog pramca iz mora. Inspektori u riječkoj Lučkoj kapetaniji zabranili su isplovljenje broda, a privremeno su oduzeli i sve brodske dokumente i dokumente posade. Slijedi prekršajna prijava protiv odgovornih za taj prekršaj.</p>
<p> »Sea Eagles« je u vlasništvu brodarske tvrtke »Maritime Eagle« iz Pireja u Grčkoj, kojoj je to jedini brod. Lani je taj 31 godinu star brod, zbog 51 tehničkog nedostatka, bio duže vrijeme zaustavljen u grčkoj luci.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Cigarete zagađuju zrak više od dizelskih motora</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Dim cigareta zagađuje zrak desetak puta više od dizelskog motora, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal. Eksperiment je proveden u talijanskom gradiću Chiavenni, u kojemu je zrak relativno čist i ima nisku razinu PM čestica. One su najopasniji element zagađenja zraka i dolaze iz raznih izvora, uključivo cigarete i ispušne plinove iz motora. Njihova visoka razina u zraku povećava rizik od bronhitisa, astme i raka pluća. </p>
<p>Eksperiment je proveden u zatvorenoj garaži, u kojoj je pola sata bio upaljen dizelski motor »forda«, a potom su pola sata gorjele tri cigarete. Znanstvenici su došli do neočekivanih rezultata – autori tvrde da je, dok su gorjele cigarete, razina PM čestica u garaži bila 15 puta veća nego na otvorenome, a samo dva puta dok je bio upaljen motor. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Film koji potiče kulturni dijalog</p>
<p>Svjetska premijera filma »Jeruzalemski sindrom« Jakova i Dominika Sedlara održana je u sklopu posebne večeri koju je priredila pokrajina Veneto, koja im je dodijelila nagradu »Dijalog filma i kulture« / Direktor Mostre Marco Muller nije krio zadovoljstvo što je napokon jedan hrvatski film na festivalskom programu uvjeravajući nas kako će to postati pravilo u budućnosti</p>
<p>VENECIJA (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – Autori filma »Jeruzalemski sindrom« Jakov i Dominik Sedlar nagrađeni su od pokrajine Veneto nagradom za »Dijalog filma i kulture«, koja je prvi put ustanovljena ove godine. Svečanost je održanoj u sklopu Venecijanskoga festivala u Dvorani Perla na Lidu. Uz hrvatske redatelje dobio ju je i Talijan Luca Raffaelli za četverominutni animirani film »Pace of Peace«. </p>
<p>O važnosti ove nagrade svjedoči nazočnost najvažnijih uglednika ne samo Venecijanskoga festivala nego i pokrajine Veneto s obzirom na to da su nagradu dodjeljivali Davide Croff, predsjednik cjelokupnoga Venecijanskog biennala, Marco Muller, direktor Filmskoga festivala u Veneciji, i Roberto Galan, predsjednik pokrajine Veneto.</p>
<p>Ni jedan od trojice uglednih sugovornika koji drže konce cjelokupnog kulturnog događanja u Veneciji nije krio zadovoljstvo što je ove godine prvi put izravno otvorena veza između pokrajine Veneto i samog Festivala pokretanjem ove nagrade, koja je pripala hrvatskom filmu, jer otvara mostove za dijalog i snošljivost dajući priliku miru i mogućnost kulturnih dijaloga i kulture sporazumijevanja.</p>
<p>Jakov Sedlar zahvalio je na nagradi ističući kako su film radili gotovo dvije godine i ne sluteći da će se naći na tako uglednu festivalu kao što je ovaj u Veneciji. </p>
<p>»Željeli smo napraviti film u kojem bismo opisali mjesto umjetnika u društvu, bez obzira na to kojih i gdje oni bili. Također smo željeli pokazati što se događa iza sukoba na Srednjem istoku. Jeruzalem i Izrael su srce cijeloga civilizacijskog svijeta. Oni su uvijek u našim srcima i iskreno se brinemo o svemu što se tamo događa. Kao umjetnici i osobe koji su i sami iskusili užase rata, želimo da se napokon postigne mir na Srednjem istoku i da se okonča antisemitizam u Europi«, rekao je Sedlar. </p>
<p>DAVIDE CROFF, predsjednik venecijanskog Biennala, izrazio je zadovoljstvo što je zahvaljujući poticaju pokrajine Veneto napokon uspostavljena veza između festivala i onoga što se događa u svijetu, jer nemoguće je ignorirati strašni pokolj u Rusiji i ostati ravnodušan. Zato je dobrodošla ova ideja o dijalogu filma i kulture i uopće namjera da pokažemo koliko se svi zajedno zalažemo za toleranciju i mirna rješenja, zaključio je Croff. </p>
<p>ROBERTO GALAN, predsjednik pokrajine Veneto, izjavio je: »Vidio sam film prvi put na DVD-u i jako mi se dopao. Od prijašnjih dana obožavam Charlotte Rampling, to je žena koja ima posebnu privlačnost. Dakako, kada govorimo o film u cjelini, privukla me priča koja govori Jeruzalemu, ali i najsloženijim odnosima u kojima se može naći neka osoba. Zaključio bih na kraju da je 'Sindrom Jeruzalem' film koji svakomu preporučujem.« </p>
<p>JAKOV SEDLAR rekao nam je: »Dominik i ja se u Veneciji osjećamo jako lijepo zato što smo dobili nagradu, a posebno mi je drago što je svijet prepoznao ono što smo mi željeli već dvije i pol godine. To nije vezano uz dobivanje nagrade, nego da kažemo nešto o problemu koji neće riješiti svijet, ne možemo ga ni mi riješiti. Ali smo barem pokušali preko jedne teme, za koju mislim da će ju svijet prepoznati, otvoriti neke vidike i pokazati ljudima i neka razmišljanja, pa neka svatko uzme što mu odgovara. Meni je najvažnije da je to prepoznato.«</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Napokon veza s hrvatskim filmom </p>
<p>Filmovi iz našeg neposrednog susjedstva kao što su Slovenija i Hrvatska potrebni su Mostri, kaže Marco Muller </p>
<p>Iskoristili smo nazočnost Marca Mullera, direktora Venecijanskog festivala, da mu, uz razgovor o filmu »Jeruzalemski sindrom«, postavimo i neka druga pitanja.</p>
<p>– Mislim da je vrlo važno što je predsjednik Galan pružio svima nama sjajnu priliku da kroz nagradu Pokrajine Veneto napokon uspostavimo vezu s hrvatskom kinematografijom. Jer je hrvatski film dugo vremena izostajao s glavnoga programa ovoga Festivala.</p>
<p> Filmovi iz našeg neposrednog susjedstva kao što su Slovenija i Hrvatska potrebni su ovom Festivalu. Srećom, slovenski film je već bio nagrađen u Veneciji, ali potrebno je da ti naši susjedi budu i predstavljeni jer pripadamo istoj obitelji i istoj kulturi.</p>
<p> Zato mislim da je to početak jednoga novog dugoročnog odnosa jer Mostra mora pokušavati sve više biti okrenut predstavljanju i otkrivanju novoga hrvatskog filma, što bi mu pomoglo kod promicanja u međunarodnim medijima i filmskom marketu, kako bi počeli učiti i spoznavati nešto više o novom hrvatskom filmu, kaže Muller.</p>
<p>• Jeste li vidjeli »Jeruzalemski sindrom«?</p>
<p>– Naravno da jesam. I ono što stvarno zagovaram jest da taj film nije literarna transkripcija onoga što se događa jer smo vidjeli tako mnogo filmova u sličnoj maniri. Oni su pak ovoga puta pokušali naći uzroke izraelsko palestinskog sukob bez prevelika odmaka od televizijske reportaže. Jakov je radeći ovaj film uspostavio veze sa svim stranama, s obiteljima i prijateljima onih koji su željeli biti dio toga procesa razumijevanja. </p>
<p>• Za službeni program se zasigurno nudilo nekoliko hrvatskih filmova?</p>
<p>– Da. Nudilo se nekoliko. Ne mogu vam govoriti o detaljima, ali zasigurno ćete znati o kojem se naslovu radi kada vam kažem da je jedan od njih bio vrlo blizu. Ne želim o tome diskutirati, jer članovima moje komisije nije se posebno svidio film iz Splita, jer su mislili da je to previše hrvatski Tarantino, premda sam ja želio da hrvatski film bude u Veneciji. </p>
<p>• Koncepcija festivala u cjelini?</p>
<p>– Mi želimo uspostaviti vezu između popularnih filmova, hitova s umjetničkim, originalnim, jedinstvenim ostvarenjima. Kao što ste vidjeli, imali smo sreću i dobili smo kao posebni poklon veliki broj velikih i slavnih imena koji su uveličali ovogodišnji festival od samoga početka. Dakle, naše namjere su se ostvarile. </p>
<p>• I na kraju, očekujemo Vas u Puli?</p>
<p>– Želim se vratiti u Pulu i biti tamo jedno ljeto za vrijeme festivala. No, problem je u rasporedu jer je to vrijeme kada najviše moram gledati i selekcionirati filmove. No, čini se da ćemo to nekako morati riješiti da jednog dana napokon dođem u Pulu.</p>
<p>Br. S.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ursulease zvijezda večeri </p>
<p>Michaela Ursuelasa u dvostrukoj ulozi – kao pijanistica i dirigentica / Drugo druženje s Rachlinom i njegovim prijateljima pružilo je velik i izniman doživljaj </p>
<p>Drugi koncert drugoga komornog festivala »Julian Rachlin i prijatelji« bio je u znaku Mozarta i zvijezde večeri rumunjske mlade pijanistice Michaele Ursuelase. Prema zamisli organizatora Festivala i umjetnika-sudionika, svake sezone će se predstaviti mladi glazbenik veliki talent pa je ove godine izbor pao na jednu iznimnu mladu glazbenicu i djevojku jake osobnosti.</p>
<p> Na umjetnicu je posebno utjecalo prijateljstvo s Marthom Argerich i moglo bi se reći da je ona svoj umjetnički portret oblikovala pod utjecajem te velike pijanistice.</p>
<p> Michaela Ursuelasa imala je dvostruku ulogu na koncertu, vodila je Komorni orkestar Bavarskog radija i svirala Mozartov Koncert za klavir i orkestar br. 9 u Es-duru, KV 271.</p>
<p> Mlada umjetnica već svojom pojavom privlači nazočne, njeno upravljanje orkestrom svodi se na sugestivan pogled, na diskretno micanje glave i vrlo rijetko podizanje ruke. </p>
<p>Dodir s klavirom urodio je izvanrednom kreativnošću, kao da Mozartova glazba dobiva nove dimenzije, baš onako kako je umjetnica razmišljajući o glazbi zapisala u programskoj knjižici: »Postoji svrha u glazbenikovu životu kad se glazba odnekud izdigne i počne s tobom razgovarati.«</p>
<p> Michaela Ursuelasa u Komornome orkestru Bavarskoga radija imala je sjajne suradnike koji su cijelu večer zadržali istu razinu sviranja: kultiviranu tonsku paletu, savršeno sinkronizirani hod i sve pod lukom Mozartova stila, bilo da su svirali Simfoniju br. 29 u A-duru, KV 201 ili kad su bili podrška violinistici Janine Jansen i violistu Julianu Rachlinu u interpretaciji Simfonije concertante za violinu i violu i orkestar u Es-duru, KV 364. </p>
<p>Janine Jansen pokazala je iznimnu spretnost i muzikalnost, bilo u solo nastupima ili u duu sa sjajnim Julianom Rachlinom. </p>
<p>Između Mozartovih djela bila je smještena »Žalobna glazba za violu i gudače«, koju je Paul Hindemith 1936. samo za nekoliko sati pred koncert napisao kad je dočuo da je umro engleski kralj George.</p>
<p> Solističku dionicu svirao je Gerard Caussé donijevši je daleko od svakoga površinskog doživljaja, naprotiv, duboko osjećajnim, gotovo jecajućim odzvonom. I drugo druženje s Rachlinom i njegovim prijateljima bio je velik i izniman doživljaj.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nekropola iz brončanog doba </p>
<p>ŽUPANJA</p>
<p> – Nakon dvomjesečnih radova završila su arheološka iskapanja na Popernjaku na budućoj dionici autoceste Zagreb – Lipovac od Županje do Lipovca, potvrdio je za Hinu voditelj arheoloških istraživanja na tom prostoru i ravnatelj županjskoga Zavičajnog muzeja »Stjepan Gruber« Marijan Boško. </p>
<p> Među brojnim nalazima koji svjedoče o životu na Popernjaku u kasno brončano doba, oko 1200. prije Krista, izdvaja se nekropola s 32 groba, u kojima su se pokriveni glinenim posudama nalazili spaljeni posmrtni ostatci pokojnika. </p>
<p> Voditelj istraživanja Marijan Boško je uvjeren kako je istražen samo dio nekropole, koja se vjerojatno prostire na većoj površini. »Na žalost, ostatak nekropole je izvan granica područja predviđena za gradnju autoceste«, kazao je Boško, istaknuvši kako se nalazi mogu pripisati kulturi na nalazištu Barice Gređani, koja pripada kompleksu druge faze kulture polja sa žarama iz kasnoga brončanog doba. </p>
<p> Nedaleko od nekropole arheolozi su naišli na nastambu s jamskim objektima u kojima je pronađeno više brončanih predmeta, narukvica i oruđa. »Po nalazima koje smo u tim objektima pronašli zaključili smo da se vjerojatno radi o obrtničkim objektima ljudi toga doba, koji su znali za metalurgiju i izrađivali predmete od bronce«, rekao je Boško. </p>
<p> Svi pronađeni predmeti bit će poslani na stručnu analizu, a nakon nje, po Boškovim riječima, postat će dio bogate arheološke zbirke županjskoga Zavičajnog muzeja »Stjepan Gruber«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatski umjetnici izlažu u Cardiffu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U okviru kulturne razmjene Republike Hrvatske (Ministarstva kulture) i Walesa u galeriji g39 u središtu Cardiffa otvorena je izložba pod naslovom »The Independents« (Nezavisni) na kojoj je svoje radove izložilo i šest suvremenih hrvatskih umjetnika. Prikazan je film Ivana Faktora s dokumentarnim snimcima nastalim tijekom rata u Osijeku. Forografije izlažu Igor Grubić, Ana Sertić i Ana Hušman. Kristina Leko u svom video projektu »O mlijeku i ljudima« razgovara s obiteljima u Hrvatskoj i Mađarskoj. Plakat sa slikom prodavačice iz Name postavljen je na oglasnom stupu ispred galerije, a drugi dio instalacije Andreje Kulunčić nalazi se na posljednjem katu galerije. Autorica izložbe je Leila Topić. Izložbu su priredili Ministarstvo kulture RH i Veleposlanstvo RH u Londonu i Walesharts International. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mesić primio izaslanstvo studija dizajna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je izaslanstvo Studija dizajna Arhitektonskog fakutleta u Zagrebu, koje ga je izvijestilo o problemima koje imaju s prostorom, priopćeno je u utorak iz Ureda predsjednika. Zgrada u Frankopanskoj ulici u kojoj se nalaze gotovo od osnutka, vraćena je vlasnicima, pa se Studij idućeg tjedna mora iseliti. Predsjednika Mesića su izvijestili o kampanji koju su pod nazivom »Hrvatska treba dizajn« prošlog tjedna pokrenuli dizajneri, kao i o obećanju ministra Primorca da će u roku 20 dana pronaći rješenje za njihov problem. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatska se brani napadom</p>
<p>»Iluzorno je pozornost usmjeriti samo prema Ibrahimoviću kad su tu istodobno i prijetnje s drugih strana. Ne želimo misliti samo na to kako se sačuvati od švedskih napadača, nego ćemo kontinuiranim napadima pritiskati domaćine što dalje od naših vratiju, pokušati što češće zaprijetiti«, kaže izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Kranjčar</p>
<p>GÖTEBORG (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Ne treba mijenjati momčad koja pobjeđuje. Tog se načela drži i Zlatko Kranjčar, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, osokoljen uvjerljivom subotnjom pobjedom protiv Mađarske u Zagrebu sa 3-0 na startu kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo 2006. u Njemačkoj. Stoga je za drugu kvalifikacijsku utakmicu, u srijedu protiv Švedske u Göteborgu (20.15 sati), koja je ipak sasvim drukčije, specifične težine od one maksimirske, najavio isti početni sastav. Isijavajući pritom, kao i igrači, neskrivenim optimizmom, iako ih očekuje gromovitih 43.000 gledatelja sasvim rasprodanog Ullevi stadiona.</p>
<p> – Ne vidim razloga zbog kojih bih trebao uskratiti povjerenje ijednom igraču koji je sudjelovao u pobjedi protiv Mađarske. To, međutim, ne znači da prema potrebi i zbivanju na travnjaku neće doći do izmjena, ranijih ili kasnijih, obratio se Kranjčar brojnim novinarima, hrvatskim i švedskim, u uvodu službene konferencije za medije.</p>
<p> Ne nailazeći na nikakva podpitanja o sastavu koji je najavio, a samim time očigledno u njega ima i povjerenja, Kranjčar je dodao:</p>
<p> – Nedvojbeno je da u tu utakmicu ulazimo sasvim drugačije nego protiv Mađara, znajući i te kako tko je Švedska, i da nije bez razloga proglašena prvim favoritom naše kvalifikacijske skupine. Gledajući ih na Europskom prvenstvu, a uključujući i njihovu zadnju visoku pobjedu sa 7-0 u gostima protiv Malte, valja ih i te kako respektirati.</p>
<p> Podvlačeći da su sve to razlozi za respekt, ali nikako za strah i eventualni uzmak već prije bitke, Kranjčar je nastavio:</p>
<p> – Imamo se i mi s čime predstaviti. Zato smo i došli s visokim moralom i ambicijama, kako bismo igrom i taktikom pokušali pobijediti. Ne dogodi li se to, znači da su Šveđani bolji, ali i da su se i te kako morali oznojiti za pobjedu. Znam Šveđane vrlo dobro, jer sam ih kao TV sukomentator pratio na EP u Portugalu. Temeljem moje analize malo su mijenjali u sastavu, zato su još opasniji. No, imaju i oni svojih slabih točaka i moj ih je pomoćnik Vatroslav Mihačić posebno podvukao nakon što je Šveđane promatrao uživo na Malti.</p>
<p> Dakako da je švedske izvjestitelje ponajviše zanimalo kako to Kranjčar zamišlja zaustaviti njihov ubojiti napadački trojac Larsson - Ljungberg - Ibrahimović. Zanimalo je to i nas, kad se već sve švedske novine na povećanom prostoru vrte uglavnom oko tih pitanja. Gurajući u prvi plan Zlatana Ibrahimovića kao mogućeg glavnog egzekutora, koji bi to trebao obaviti s još većom strašću, s obzirom na podrijetlo. Majka mu je Hrvatica, otac Bosanac, a brojni su ga navijači, na što podsjećaju Šveđani, koncem travnja prošle godine u Stockholmu grdno izviždali prigodom prijateljske utakmice Švedska – Hrvatska (1-2). Naprosto mu nisu mogli oprostiti što se nije priklonio igranju za Hrvatsku već je izabrao rodnu Švedsku:</p>
<p> – Iluzorno je pozornost usmjeriti samo prema Ibrahimoviću kad su tu istodobno i prijetnje s drugih strana. Bilo kakva razmišljanja o striktnom čuvaru ne dolaze u obzir, ali će se striktno morati prilijepiti uz njega i ne dozvoliti mu da slobodno primi loptu onaj igrač koji će u datom trenutku njemu biti najbliže.</p>
<p>Time je u biti Kranjčar odgovorio kako u općenitom smislu treba zaustaviti švedski napad, nudeći usput patent da je i napad s hrvatske strane najbolja obrana:</p>
<p> – S taktičke strane ne želimo nikako samo misliti na to kako se sačuvati od švedskih napadača, nego ćemo kontinuiranim napadima pritiskati domaćine što dalje od našega gola, pokušati što češće zaprijetiti. Očito da imamo s čime kad, eto, čujem od švedskih novinara da nas njihov izbornik Lars Lagerbäck tretira i kao fizički i kao brzinski drugačijom reprezentacijom nego prije. Znači da nas i te kako prati i analizira, kao uostalom i mi njih, i zapravo više nema nikakve tajne, zaključuje Kranjčar ostavljajući pritom i Šveđane i Hrvate u uvjerenju da ima igrače koji se mogu nadigravati sa svakom reprezentacijom.</p>
<p> Koliko je to točno najbolje će se moći prosuditi u srijedu navečer u Göteborgu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Uzbuna u Ateni i Amsterdamu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Uz utakmicu Švedske i Hrvatske, ove su srijede u pogonu još 42 europske reprezentacije, koje pokušavaju izboriti Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 2006. godine.</p>
<p>Skupina 1</p>
<p>Spektakl večeri dogodit će se u Amsterdamu. Dvije se godine putovi Nizozemske i Češke isprepliću - bili su u zajedničkoj skupini za Europsko prventsvo, ždrijeb ih je smjestio u istu skupinu i u Portugalu. I treći su im se puta kuglice »poljubile«, tako da će kroz zajedničke utakmice tražiti i put na Svjetsko prvenstvo 2006. godine. Nakon spomenute tri utakmice u prednosti je Češka (dvije pobjede i neodlučeno), no prije večeri u Amsterdamu prednost je na strani domaćina. Naime, Češka je bitno oslabljena, igrat će bez Nedveda, Poborskyoga, Galašeka i Šmicera. </p>
<p>Skupina 2</p>
<p>Albanske je nogometaše pobjeda protiv europskih prvaka Grčke lansirala u svijet mašte. Naime, već sada glasno razmišljaju o mogućem prvom mjestu u skupini, pa shodno tome kreću u Gruziju po pobjedu. Popravne ispite imat će Grčka i Turska, nakon premijernih kikseva. U grčkoj reprezentaciji vlada nezadovoljstvo zbog neisplaćenih premija nakon senzacije na Europskom prvenstvu, a turski se nogomet stropoštao vrlo nisko.</p>
<p>Skupina 3</p>
<p>Portugal je očito ekspresno prebolio odlazak dvije ikone, Figa i Rui Coste. Svjedok tome je gostujuća pobjeda protiv Latvije (2-0). No, ništa jednostavnije im neće biti u srijedu, kad igraju protiv jednog od najboljih europskih »bunkera« - estonskog. </p>
<p>Skupina 4 </p>
<p>Francuski bijes nakon mizernih 0-0 s Izraelom vjerojatno je pozamašan. I na egzotično putovanje na sjever odlaze popraviti dojam koji narušavaju svakom sljedećom utakmicom. Vatreno bi moglo biti u Baselu, jer i Švicarska i Irska imaju jednake aspiracije - tri boda.</p>
<p>Skupina 5</p>
<p>Talijanska je reprezentacija pod patronatom Marcella Lippija prilično promijenila izgled. Svjedoci igre u Palermu protiv Norvežana (2-1) ocijenili su je visokom ocjenom, iako je Italija igrala bez Tottija, Cassana, Del Piera, Vierija... Gostovanje u Moldaviji trebalo bi potvrditi Lippijevu »politiku« pomlađivanja momčadi, a opasne namjere imaju Bjelorusi u ovim kvalifikacijama - žele kopirati Latviju iz prošlih kvalifikacija. </p>
<p>Skupina 6 </p>
<p>Engleska je u dvije minute ispustila pobjedu u Austriji. Ove su srijede na još većoj kušnji - u poljskom Chorzowu. Beckham je upitan zbog ozljede rebra, britanska javnost ismijava vratara Jamesa i pitanje je dokad će posao napadača obavljati Lampard, Gerrard... </p>
<p>Skupina 7</p>
<p>Zenica je, kažu, spremna za nogometnu večer iz snova. To podrazumijeva uspjeh protiv španjolske »furije«, koja je sve češće slabog intenziteta. Mnoge jake reprezentacije nemaju dobrih iskustava protiv momčadi Blaža Sliškovića, koja uz veliki nacionalni naboj ostvaruje uspjehe. </p>
<p>Skupina 8</p>
<p>Lothar Matthäus je pred utakmicom koja umnogome određuje njegovu i mađarsku sudbinu. Neuspjeh protiv Islanda gura ih u zapečak ove skupine, a islandski je specijalitet igra u gostima i konkretna kontra. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjeda manja od iskazane kvalitete</p>
<p>Od prvog trenutka bilo je nedvojbeno jasno tko su gazde na travnjaku. Bili su to hrvatski nogometaši koji su tijekom cijele utakmice djelovali zrelije, konkretnije, tehnički potkovanije a naposljetku i – inteligentnije</p>
<p>TROLLHATTAN</p>
<p> – Sjajan uvod uoči glavnog događaja u srijedu načinili su hrvatski mladi nogometni reprezentativci protiv svojih švedskih vršnjaka u kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo. Izabranici Slavena Bilića i Aljoše Asanovića s 2-0 (0-0) su formalno »razmontirali« svoje domaćine i nakon drugog kola imaju maksimalan broj bodova. </p>
<p>Od prvog trenutka bilo je nedvojbeno jasno tko su gazde na travnjaku. Bili su to hrvatski nogometaši koji su tijekom cijele utakmice djelovali zrelije, konkretnije, tehnički potkovanije a naposljetku i – inteligentnije. Sve to zajedno naprosto ih je moralo gurnuti u vrijednu pobjedu, koju su, mora se priznati, sa velikom strpljivošću relativno dugo hvatali.</p>
<p>Poslije niza vrlo lijepih akcija u prvom dijelu, ali bez odgovarajuće završnice, stvari su počele dolaziti na svoje mjesto početkom nastavka. Uvod u veliki uspjeh učinio je Mario Grgurović u 50. minuti. Lopta se od nekog iz švedskog zida odbila do Grgurovića, a ovaj je od prve, punom snagom sa dvadesetak metara kroz šumu nogu pogodio na pravo mjesto. Švedski vratar samo je pogledom ispratio loptu u mrežu.</p>
<p>Dakako da je ovaj pogodak značio dodatni poticaj hrvatskim nogometašima koji su još više pritisli prema suparničkim vratima. Osam minuta kasnije možda su mogli i povećati prednost da je sudac presudio jedanaesterac u korist Marčića koji je bio oboren u kaznenom prostoru. No, stvari su počele poprimati svoje konačne i realne obrise u 69. minuti. Tada smo svjedočili jednoj krasnoj akciji u kojoj su sudjelovali Da Silva, Ljubojević i Modrić. Lopta je naposljetku ponovno došla do onoga tko je začeo ovaj dio priče, Da Silve, koji je rutinirano loptu sproveo u mrežu.</p>
<p> Time priča i nije trebala biti gotova jer je tri minute kasnije Ljubojević bio u velikoj prigodi za povišenje rezultata. Sam je, udarcem glavom, i pogotkom u suparničku ruku u kaznenom prostoru izborio jedanaesterac, sam se pogurnuo da ga izvede. Želio je da to bude obavljeno na gromoglasan način, oštrim udarcem koji je trebao rasparati mrežu. No, lopta je na njegov očaj, ali i žalost suigrača fijuknula preko vrata. To međutim ništa nije utjecalo na daljnji tijek zbivanja, jedino što bi konačnih 3-0 u biti bila prava slika odnosa snaga na travnjaku. </p>
<p>No, i ovako je sve bilo više nego sjajno, na veliku radost čak oko tisuću hrvatskih navijača, koji su ovu prekrasnu izvedbu začinili povicima: Idemo na Göteborg!</p>
<p>• Gradski stadion</p>
<p>ŠVEDSKA – HRVATSKA 0-2 (0-0)</p>
<p>ŠVEDSKA: Källkvist 6 – A. Jonsson 6, Svensson 6, Granqist 6, Stenman 6,5 – Mostrom 6,5, J. Jonsson 5 (od 10. Đurić 7), Olsson 5,5 (od 52. Holmen 6), Farnerud 6,5 (od 65. Andersson 5,5) – Dahlberger 6, Runstrom 6.</p>
<p>HRVATSKA: Vranjić 7 – Vukman 7,5; Vučko 7,5, Bodrušić 7,5 – Pelajić 7, Marčić 7,5 (od 89. Čustić –), Modrić 7,5, Grgurović 7, Benko 7 – Da Silva 8 (od 82. Čale –), Cesarec 6,5 (od 46. Ljubojević 7).</p>
<p>SUDAC: WHITBY (Wales) 6,5. GLEDATELJA: 8000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Grgurović (50.), 2-0 Da Silva (69.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Marčić, Holmen, Runstrom, Pelajić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Eduardo Da SILVA.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dalić umjesto Blaževića </p>
<p>»Četiri igrača u obrani i jedan istureni napadač koji radi mnogo pomutnje uz probijanje po bokovima odlike su igre kojom Rijeka pobjeđuje. No, i tome ima lijeka. Doskočit ćemo im i ne sumnjam u pobjedu«, kazao je Zlatko Dalić, koji se, bez Blaževića na klupi, studiozno priprema za dvoboj s Rijekom </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Zbog zdravstvenih problema trener Varteksa Miroslav Blažević do daljnjega neće voditi treninge, a umjesto njega na klupi će biti sportski direktor Zlatko Dalić. Očekuje se da će Blažević izbivati desetak dana. U tom će se razdoblju Varteks pripremati i odigrati u subotu jednu od svojih najvažnijih utakmica prvog dijela sezone. U Varaždinu u subotu u 18 sati gostuje Rijeka, koja je svojim rezultatima najavila ozbiljnu kandidaturu za vrh ljestvice. </p>
<p>Dok je Rijeka, uz Inter, hit ove jeseni, pomlađeni Varteks igra promjenljivo. Nakon uvjerljive pobjede nad Slavenom Belupom i uspjeha u gostima protiv Osijeka, Varteks se stradao u Puli izgubivši sa 0-3. Nakon toga, Blažević je govorio o psihološkoj nestabilnosti momčadi, nedostatku golgetera sa životinjskim instinktom za postizanje pogotka, ali i o svojim pogreškama u postavljanju momčadi. Ne može se reći da Varteksu ove sezone ne nedostaju kvalitetni igrači, a čak ih je osam postalo reprezentativcima. Iz prošlosezonskoga prvog sastava otišli su samo Vasilj i Karić pa se doista ne može govoriti o nedostatku kvalitetnih igrača. </p>
<p>Kad se gube utakmice od publike se zahtijeva razumijevanje i strpljenje. No, porazi od slovenskih prvoligaša i trećeligaša ozbiljno upozoravaju. Varteks je na turniru u Ludbregu izgubio od Publikuma iz Celja sa 0-3, a protiv domaćeg trećeligaša Podravine odigrao je tek 0-0. Iako je igrao bez najjačih igrača, Varteksu se ne bi smjeli događati takvi kiksevi. Zlatko Dalić ima bezgranično povjerenje u svoju momčad: </p>
<p>– Bit će bolje, vidjet ćete. Sad bi najlakše bilo »pokopati« igrače, optužiti ih i napasti. To se tako ne radi. </p>
<p>No, kad krene u ozbiljnu analizu prvih šest kola Dalić će konkretno reći: </p>
<p>– Podbacili smo tamo gdje smo se najmanje nadali. U pet smo kola primili čak 12 pogodaka. Posljednji su porazi produbili našu zabrinutost da poneki igrači nisu u dobrom stanju. Pogotke smo primali iz evidentnih, pojedinačnih pogrešaka, a uži dio obrane ne funkcionira najbolje. Kastel, Granić, Kristić i Rumbak, naši najiskusniji igrači, trebali su biti najbolji dio momčadi, ali očito nisu u formi. No, treba im dati novu priliku. Nisu zaboravili igrati, uz malo strpljenja opet će biti pravi. </p>
<p>Bez Blaževića, Dalić se studiozno priprema za Rijeku. Proučio je sve detalje igre pa je pred novinarima najavio: </p>
<p>– Rijeka je sve svoje susrete dobivala neuobičajenim rasporedom igrača. Formacija 4-1-4-1 naš je novi sustav. Četiri igrača u obrani i jedan istureni napadač koji radi mnogo pomutnje uz probijanje po bokovima odlike su igre kojom Rijeka pobjeđuje. No, i tome ima lijeka. Doskočit ćemo im i ne sumnjam u pobjedu. </p>
<p>U prilog ohrabrenju pred važnu utakmicu ide i informacija da su igrači konačno primili plaće. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rusi došli bez Kiriljenka </p>
<p>Spahija dobro poznaje Ruse, prošle je godine nekoliko mjeseci radio u Avtodoru iz Saratova, a pamti i poraz s prošlog EP-a u Švedskoj, kad su Rusi hrvatskim košarkašima zatvorili vrata četvrtfinala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski košarkaši još jednom kreću ispočetka, pred Spahijinom je momčadi kvalifikacijski ciklus za Europsko prvenstvo 2005. godine u SCG. Prva će prepreka na priželjkivanom uzletu naših reprezentativaca biti momčad Rusije koja gostuje u zadarskim Jazinama u srijedu (17.45 sati) u 1. kolu skupine A. </p>
<p>Glavna bi vijest iz suparničkog tabora trebala razveseliti izbornika Nevena Spahiju. Naime, u Zadar nije doputovao najbolji ruski košarkaš Andrej Kiriljenko. Dugo se nagađalo sa sastavom ruske reprezentacije, jer se momčad iz pripremnih i kvalifikacijskih utakmica trebala bitno razlikovati. No, u Zadar nije doputovao Kiriljenko, Giričekov suigrač iz Utah Jazza, nema niti ozlijeđenih Sergeja Monije i Aleksandra Bašminova, dok se još ranije znalo da u sastavu neće biti Johna Holdena, Amerikanca s ruskom putovnicom, na kojeg se računa tek od sljedeće godine. </p>
<p>Jasno je da igra ruske reprezentacije s Kiriljenkom ili bez njega nije ista, ali izbornika Nevena Spahiju ipak više zanima igra hrvatskih igrača. </p>
<p>– Cijenimo suparnika, ali pobjedom želimo pokazati kako smo ispravno radili proteklih mjeseci, kazao je Spahija, koji dobro poznaje rusku momčad. </p>
<p>Prošle je godine nekoliko mjeseci radio u Avtodoru iz Saratova, a Spahija pamti i poraz otprije točno godinu dana kada je hrvatska reprezentacija poražena protiv Rusa na EP-u u Švedskoj u ključnom dvoboju za plasman u četvrtfinale. Niti povijest dvoboja s Rusima ne ide nam u prilog, Hrvati su pobijedili tek jednom i skupili tri poraza. Spahija se nada da će Hrvatska imati veliku prednost u domaćem terenu u zadarskim Jazinama. </p>
<p>– Izbor Zadra za domaćina ove utakmice nije slučajan, inzistirao sam da protiv Rusa igramo u Jazinama. Računam na veliku podršku publike, kazao je Spahija. </p>
<p>Podsjetimo, Hrvatska u kvalifikacijama za EP igra u skupini A s Rusijom i Švedskom. Dvije od tri reprezentacije izborit će nastup na EP-u sljedeće godine u SCG. Posljednjeplasirana reprezentacija imat će dodatnu priliku u repesažu. Uz pet reprezentacija (Grčka, SCG, Italija, Litva, Španjolska) koje su već »unutra«, prvi krug kvalifikacija dat će još deset momčadi iz pet skupina, a posljednja, 11. dobit će se razigravanjem devet momčadi u tri skupine. </p>
<p>Za hrvatsku će momčad u srijedu nastupiti: Ukić, Popović, Novosel, Rančić, Miljković, Baždarić, M. Tomas, Mamić, Banić, Žižić, Vujčić, Bagarić. </p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Košarkašice traže prvu pobjedu u Latviji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U srijedu u Rigi (17 sati) hrvatske će košarkašice protiv Latvijki otvoriti kvalifikacije za Europsko prvenstvo 2005. godine u Turskoj. U drugoj utakmici skupine B u Kijevu sastaju se Ukrajina i Slovačka. Igračice izbornika Viktora Kovača prije tjedan su dana u Izmiru odmjerile snage sa suparnicama iz 1. kola, tada su bolje bile košarkašice iz Latvije (93-80). </p>
<p>– Pokazalo se da su za nas neugodan sastav, no svakako se protiv Latvijki može igrati. Trebamo im zaustaviti šut s vanjskih pozicija i brzi prijenos lopte, tu su najopasnije, kazao je uoči puta izbornik Viktor Kovač. </p>
<p>Priprema košarkašica za ovaj kvalifikacijski ciklus pratile su brojne ozljede i otkazi, pa je put u Rigu krenulo sljedećih 11 igračica: Popović, Jelavić, Puzar, Raguž, Erceg, Ivezić, Šoda, Maloča, Mazić, Bedalov, Zanze. </p>
<p>Hrvatske će košarkašice za plasman u Tursku morati biti prve u skupini ili se naći među dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije. U suprotnom im slijede dodatne kvalifikacije kroz koje će se na EP-u naći tek jedna od deset reprezentacija. Domaćin Turska, Češka, Grčka, Španjolska i Rusija već su izborili nastup u EP-u sljedeće godine. </p>
<p>I. P. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hewitt bez greške do četvrtfinala</p>
<p>Antonio Veić je glavni turnir u juniorskoj konkurenciji izborio kao »lucky looser«. Priliku je 16-godišnjak s Malog Lošinja sjajno iskoristio plasmanom u treće kolo</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Negdašnji »broj jedan« tenisač svijeta Australac Lleyton Hewitt je stigao do četvrtfinala US Opena bez izgubljenog seta. Povratak u formu iz 2001. godine, kada je osvojio posljednji Grand Slam sezone, najavio je već uoči dolaska u New York. Osvojio je turnire u Washingtonu i Long Islandu, dok je u Cininnatiju stigao do finala. Četvrti nositelj u osmini finala je ispustio osam gemova protiv Slovaka Karola Becka.</p>
<p>– Igrao je dobro do 4-4 u prvom setu. A onda sam mu oduzeo servis i on se izgubio do kraja meča. Sretan sam zbog moje igre i spreman sam u nastavku turnira podići igru za još jednu razinu, komentirao je Hewitt nakon 14. uzastopne pobjede.</p>
<p>U četvrtfinalu Hewitt očekuje pobjednika dvoboja Nijemca Tommya Haasa i Čeha Tomasa Berdycha.</p>
<p>Nakon poraza Belgijanke Justine Henin-Hardenne, »broj jedan« poziciji se približila Francuskinja Amelie Mauresmo. Trebala joj je još jedna pobjeda u Flushing Meadowsu. Istina, i nakon poraza u četvrtfinalu može postati prva tenisačica svijeta, no ipak će morati pričekati. Jer, »broj jedan« može preuzeti Lindsay Davenport ukoliko osvoji turnir.</p>
<p>A imala je Mauresmo sudbinu u svojim rukama, vodila je u trećem setu četvrtfinalnog dvoboja protiv Ruskinje Jelene Dementijeve sa 2-0. K tome su Ruskinju mučili bolovi u trbuhu. Ipak, druga nositeljica još jednom je ostala neodlučna u presudnim trenucima, pa će prvi Grand Slam naslov morati tražiti negdje drugdje. Usprkos bolovima i čak 15 dvostrukih pogrešaka Dementijeva je ostala čvrsta u završnici i na kraju slavila sa 4-6, 6-4, 7-6 (1). Tako Mauresmo nije uspjela uzvratiti Dementijevoj za poraz također u četvrtfinalu Roland Garrosa.</p>
<p>Dementijeva u polufinalu čeka bolju iz ogleda Serene Williams i Jennifer Capriati.</p>
<p>Antonio Veić je glavni turnir u juniorskoj konkurenciji izborio kao »lucky looser«. Priliku je sjajno iskoristio plasmanom u treće kolo. U drugom kolu 16-godišnjak s Malog Lošinja je sa 6-3, 3-6, 7-5 pobijedio Danca Nielsa Deseina. Za 104 minute Veić je zabio pet asova, a za osminu finala će igrati protiv sedmog nositelja Ukrajinca Sergija Stakhovskija.</p>
<p>A osmi nositelj Nijemac Mihail Zverev je sa 7-6 (3), 4-6, 6-4 pobijedio najboljeg hrvatskog tenisača do 18 godina Franka Škugora.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, osmina finala: Hewitt (4) – Beck 6-4, 6-2, 6-2; juniori, 2. kolo: VEIĆ – Deisen 6-3, 3-6, 7-5, Zverev (8) – ŠKUGOR 7-6 (3), 4-6, 6-4;</p>
<p>tenisačice, četvrtfinale: Dementijeva (6) – Mauresmo (2) 4-6, 6-4, 7-6 (1). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Milošević nezadovoljan neuvjerljivim iskazom Smilje Avramov</p>
<p>Svjedokinja je rekla da je Milošević bio opsjednut idejom o očuvanju SFRJ, a za njezin raspad optužila je Slovence i Bošnjake, koji su »počinili velika zvjerstva nad JNA«, a najviše hrvatsku emigraciju/ Također, kazala je da je Jugoslavija od 1945. do 1990. bila na rubu građanskog rata</p>
<p>HAAG/ZAGREB</p>
<p> - Umirovljena profesorica međunarodnog prava iz Beograda Smilja Avramov, u utorak se pojavila kao prvi svjedok obrane na haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, a njezino ispitivanje vodi branitelj po službenoj dužnosti Steven Kay.</p>
<p>Milošević je na početku sjednice ponovo prosvjedovao zbog odluke Suda da mu za branitelje postavi Stevena Kaya i Gillian Higgins, dosadašnje »prijatelje suda«.</p>
<p>»Inzistiram da mi vratite moje pravo na obranu«, kazao je Milošević nakon čega ga je predsjedavajući sudac Patrick Robinson prekinuo i uputio da podnese žalbu.</p>
<p>Milošević će moći ispitivati svjedoke obrane tek nakon branitelja, ako mu Sud to dopusti, a branitelji imaju sve ovlasti u vođenju obrane i izboru svjedoka.</p>
<p>Profesorica Avramov u svom je iskazu potvrdila da je u vrijeme raspada SFRJ i nastanka novih država na njezinu teritoriju bila važna suradnica i pravna savjetnica optuženoga.</p>
<p>Rekla je da je na poziv Miloševića, svog bivšeg studenta, u ožujku 1991. bila u srpskom izaslanstvu u razgovorima s intelektualcima iz Hrvatske i kasnije na pregovorima uoči raspada Jugoslavije u Bruxellesu, Londonu i Haagu.</p>
<p>»Milošević je htio upozoriti na strašne posljedice raspada Jugoslavije. Bio je opsjednut idejom da Jugoslavija mora biti sačuvana«, kazala je svjedokinja.</p>
<p>Hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića optužila je da ju je, svjedočeći pred Sudom, dva puta spomenuo kao osobu koja je »crtala granice« za Miloševića. Istodobno je ustvrdila kako države nastale na prostoru SFRJ ni danas »nemaju pravni legitimitet, nego samo revolucionarni«, jer se njihove granice temelje na »revolucionarnim stečevinama« AVNOJ-a, a ne na međunarodnim ugovorima.</p>
<p>Na upit branitelja Kaya je li cilj politike i strategije Miloševića bila »Velika Srbija«, odgovorila je da nije: »Velika Srbija, to je blago rečeno smiješno. Za Miloševića nije postojalo ništa osim Jugoslavije. U Srbiji su ga optuživali za bratstvo i jedinstvo«.</p>
<p>U iskazu je svu krivnju za raspad SFRJ i krvavi rat pripisala drugima, počevši od Slovenaca, koji su počinili »velika zvjerstva nad JNA«, do Bošnjaka koji su počinili »stravična zvjerstva u opkoljenim vojarnama JNA u Tuzli, Sarajevu«, dok je glavnu ulogu namijenila hrvatskoj emigraciji.</p>
<p>»Jugoslavija je bila u krizi i na rubu građanskog rata od 1945. do 1990., kada je zabilježeno 400 terorističkih djela ustaške organizacije Hrvatski oslobodilački pokret«, rekla je Avramov citirajući svoju knjigu »Genocid u Jugoslaviji u svjetlu međunarodnog prava«. Ustvrdila je da je ta organizacija imala »presudan utjecaj na vodstvo Komunističke partije Hrvatske« te da je surađivala i sa Zapadom i s Istokom ne bi li ostvarila hrvatsku neovisnost.</p>
<p>Ocijenivši hrvatsko-srpske odnose ključnima za sve vrijeme postojanja Jugoslavije, sucima je predala dokument koji je sastavila u lipnju 1991. s varijantama za »rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj«.</p>
<p>Prva je verzija bila da Hrvati izlaze, a »srpski teritoriji ostaju u Jugoslaviji na temelju prava naroda na samoopredjeljenje«, a druga da »srpski teritoriji« budu »svojevrsni kondominij« pod zajedničkom kontrolom Hrvatske i Jugoslavije i međunarodne zajednice, uz postupno osamostaljenje, rekla je Avramov.</p>
<p>Na njezin potpuno nekritičan, a time i neuvjerljiv iskaz reagirao je Milošević rekavši da pitanja koja postavlja Kay nisu u skladu s njegovom koncepcijom obrane, nego još nanose štetu.</p>
<p>Rekao je da ne želi koristiti pravo da nakon branitelja postavlja dopunska pitanja, jer »ne želi prihvatiti mrvice koje mu se nude«.</p>
<p>Sudac Robinson vrlo je autoritativno vodio sjednicu prekidajući opširne odgovore vremešne profesorice i tražeći od nje da se drži postavljenih pitanja, dok je branitelja Kaya često požurivao.</p>
<p>Prema pisanju podgoričkih medija, na popisu 1600 svjedoka koje je pozvao Milošević nalaze se i predsjednik SCG-a Svetozar Marović i crnogorski premijer Milo Đukanović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Moguća suradnja Ohrida i Dubrovnika </p>
<p>OHRID</p>
<p> - Posjetom Ohridu, glavnom makedonskom turističkom odredištu, premijer Ivo Sanader u utorak je završio dvodnevni službeni posjet Makedoniji. U vili Biljana ponovo je razgovarao sa svojim domaćinom, predsjednikom makedonske vlade Harijem Kostovim, a tijekom ručka razgovaralo se i o mogućoj suradnji Ohrida i Dubrovnika. </p>
<p>U crkvi Plaošnik Sanader i članovi Vladina izaslanstva posjetili su grob sv. Klimenta Ohridskog, prvog makedonskog episkopa i jednog od učenika svetih Ćirila i Metoda. Također su obišli i ostale kulturno-povijesne spomenike Ohrida, galeriju ikona, crkve Sv. Klimenta i Sv. Sofije te manastir Sv. Nauma, a tijekom šetnje gradom odvojili su vrijeme i za kupnju poznatih ohridskih bisera. »Ohrid je zaista biser, ne samo makedonske, nego svjetske kulture, a baština koju čuva govori o višestoljetnoj i višemilijunskoj kulturi koja je ovdje vladala. I ja i članovi izaslanstva ovdje smo se osjećali fantastično«, izjavio je Sanader novinarima. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Srijemski Hrvati zadovoljni što će se Šešelju suditi i za deportacije</p>
<p>SUBOTICA</p>
<p> - Vijest da će se haaškom optuženiku, čelniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, suditi i za ratne zločine u Vojvodini tijekom 1992., primljena je u zajednici srijemskih Hrvata s olakšanjem, a čelnici hrvatske zajednice ocijenili su da će time pravda barem djelomično biti zadovoljena.</p>
<p>»Ta će odluka djelomice zadovoljiti Hrvate iz Srijema«, kazao je župnik u Petrovaradinu, velečasni Marko Kljajić, autor najiscrpnijeg svjedočanstva o stradanju Hrvata u 90-tima. Žalbeno vijeće Haaškog suda ustvrdilo je u ponedjeljak u odluci da postoji nadležnost tog suda za zbivanja u Vojvodini i da će Šešelj morati odgovarati za deportacije Hrvata iz Vojvodine 1992. iako u njoj tada nije bilo oružanog sukoba. </p>
<p>Pretpostavlja se da je Žalbeno vijeće odluku o nadležnosti tribunala donijelo i na temelju iskaza velečasnog Kljajića ovoga lipnja te svjedočanstva iz knjige »Kako je umirao moj narod«. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u SCG-u Josip Ivanović rekao je da će time napokon netko odgovarati za maltretiranje i protjerivanje oko 40.000, uglavnom srijemskih Hrvata«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Stega nad ruskim novinarima </p>
<p>Glavni urednik »Izvestije« morao je dati ostavku zbog izvještavanja o tragediji u Beslanu/ Jedna poznata ruska repotrerka otrovana na putu za taj grad, a jedan ruski radio-dopisnik zbog navodnog huliganizma uhićen u moskovskoj zračnoj luci/ Pritvoren i urednik moskovskog dopisništva arapske tv-postaje Al Arabiya, te dva gruzijska novinara </p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pitanjima koja i dalje pljušte po vlastima u Moskvi, nakon krvavo okončane talačke drame u Beslanu, priključuje se sada i serija optužbi zbog navodne cenzure ruskih medija. Na Zapadu je posebnu pažnju izazvala vijest da je otpušten Raf Šakirov, urednik uglednog ruskog lista Izvestija. No, nije to jedini primjer pritiska na novinare, koji se zadnjih dana citira. </p>
<p>Šakirov je dobio otkaz zato što je prije nekoliko dana preko cijele naslovnice objavio snimku muškarca kako iz škole u Beslanu iznosi polugolu djevojku. Na unutarnjim stranicama lista tiskan je naslov: »Po čitavom podu bila su razasuta tijela mrtve djece«. U jednom radio-intervjuu Šakirov je rekao da je bio prisiljen odstupiti zbog »emocionalnog« pisanja o opsadi škole u Beslanu. Londonski Times podsjeća međutim da je vlasnik Izvestija, magnat Vladimir Potanin, poznat po dobrim odnosima s Kremljom, te da se Šakirovljeva naslovnica nije uklapala »u službene pokušaje umanjivanja užasa u Beslanu«. Britanski list također tvrdi da je nagrađivana ruska reporterka, Ana Politkovskaja, bila otrovana te je završila u bolnici, nakon što je popila čaj na letu za Beslan, dok je radio-dopisnik Anatolij Babicki uhićen već u moskovskoj zračnoj luci, zbog navodnog huliganizma.</p>
<p>Arapska tv postaja Al Arabiya javila je da je na povratku iz Beslana uhićen šef njenog moskovskog dopisništva. BBC prenosi da su, prema navodima Gruzije, pritvorena i dva gruzijska novinara. Times pak tvrdi da su tijekom beslanske krize, »na izravnu intervenciju Kremlja«, voditelji i reporteri na ruskoj televiziji pokušavali odagnati moguće kritike upućene na adresu vlasti. Ističe se da bi javljanje ruskih tv-dopsinika bilo prekidano čim bi oni počeli spominjati broj mrtvih i ranjenih.</p>
<p>Prije samo šest mjeseci, ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je drugi predsjednički mandat i uživao golemu popularnost. No, beslanska tragedija povod je mnogim kritikama na račun njega i Kremlja. Čak je i Putinu inače skloni list Moskvski Komsomolac sada osvanuo s velikim naslovom: »Kronika laganja«. Grupe za zaštitu ljudskih prava izražavaju bojazan da bi u Rusiji moglo doći do daljeg ograničavanja ljudskih sloboda, ako Vladimir Putin uvede stegu. U govoru što ga je održao u subotu, ruski predsjednik je najavio borbu protiv unutarnjih i vanjskih neprijatelja. Moskva inače tvrdi da nema ustupaka čečenskim zahtjevima za nezavisnost. Jedan od njenih argumenata je geopolitčki, a glasi da bi odvajanje Čečenije dovelo do sličnih zahtjeva i u drugim dijelovima Ruske Federacije. Osim toga tu je i argument terorizma. Moskva strahuje da bi Čečenijom, u slučaju nezavisnosti, zavladali ekstremisti, te bi ona postala bastionom islamskog terorizma. Prema mišljenju Margot Light, profesorice na London School of Economics, Putin ima geopolitčke argumente, ali je otvoreno pitanje postoje li ikakvi izgledi za rješavanje čečenskog problema metodama koje je on odabrao. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Putin odbija javnu istragu o talačkoj krizi </p>
<p>MOSKVA/LONDON</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je javnu istragu o beslanskoj talačkoj krizi. Ruski predsjednik je izjavio da se neće protiviti bude li parlament želio povesti neovisnu istragu najtežega terorističkog napada u Rusiji.</p>
<p>Istodobno ruske službe sigurnosti još su do nedavno pratile kretanje nekoliko terorista koji su ubijeni u akciji oslobađanja talaca u Beslanu, a neki od njih bili su donedavno u zatvoru, objavile su u petak ruske novine Vremja Novostei. Izvori u specijalnim policijskim snagama u Čečeniji čak su rekli da su bili uvjereni da su ti ljudi još u zatvoru. Kako dalje pišu novine, identificirano je desetak ubijenih terorista, među kojima su Arsen Meržojev, Hanpaša Kulajev, Majrbek Šajbehanov i Vladimir Hodov (Abdul).</p>
<p> I dalje su zbunjujuće i proturječne okolnosti terorističkog napada na školu u Beslanu u Sjevernoj Osetiji u kojemu je prema službenim podacima ubijeno 335 ljudi, od kojih 156 djece. Direktorica napadnute škole Lidija Calijeva (72) koja je ranjena u nogu, ne može shvatiti zašto su vlasti tvrdile da su teroristi oteli 350 ljudi. »Bilo je puno djece, svi su došli zbog početka školske godine, i puno roditelja. Bilo nas je 1300 u sportskoj dvorani veličine 14 na 24 metra i ne razumijem zašto su (vani) mislili da nas je 350«, rekla je ona za AFP. </p>
<p> Snimka koja prikazuje jedinog pripadnika skupine otmičara koji je uhvaćen živ, emitirana je u ponedjeljak navečer na ruskoj televiziji, a potonji je izjavio da su otmicu u Beslanu planirali pobunjenički čečenski vođe Aslan Mashadov i Šamil Basajev. »Okupili smo se u šumi, a čovjek kojemu je ratno ime bilo »Pukovnik« rekao nam je: moramo zauzeti školu u Beslanu. Mashadov i Basajev su pred nas postavili taj cilj«, rekao je mladi zatočenik koji je na snimci bio sam. Izjavio je da su u skupini bili Arapi, Uzbeci i Čečenci. »Kada smo upitali Pukovnika zašto to moramo učiniti, zbog čega, odgovorio nam je: zato što treba pokrenuti rat na čitavom Kavkazu«, dodao je mladić čiji identitet nije otkriven i koji je slabo govorio ruski. Zatočenik je, kako navode istražitelji, odao ratna i šifrirana imena svojih suradnika i iscrpno je opisao kako su pripremali otmicu. Prema komentaru televizijske postaje, »bio je voljan odgovoriti na sva pitanja samo da ga se ne izruči obiteljima žrtava«. U Moskvi i Vladikavkazu, glavnom gradu Sjeverne Osetije održani su prosvjedi protiv terorizma. (AFP/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Brazilski političari »prali« milijune dolara </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Brazilski istražitelji objavili su da su identificirali 137 političara i više od 400 javnih dužnosnika umiješanih u multimilijunski skandal s pranjem novca i korupcijom. Brazilski mediji ocjenjuju taj slučaj kao »bombu« u sadašnjem političkom trenutku zemlje. Neki čak govore o »najvećem korupcionaškom skandalu« u posljednjih deset godina. </p>
<p>Istražitelji procjenjuju da je između 1996. i 1999. u inozemstvo tajno poslano između 30 i 60 milijardi američkih dolara. Ta je svota, kako se naglašava, četvrtina vanjskog duga te prezadužene zemlje. </p>
<p>Prema dosad prikupljenim podacima, glavnina tog novca potječe od korupcije i krijumčarenja droge.</p>
<p>Premda istražitelji nisu objavili imena osoba upletenih u taj skandal, već se govori da su među njima i utjecajni zastupnici Kongresa. Brazilske novine navode da su među njima i neki utjecajni oporbeni lideri te dužnosnici Centralne banke koji su u tom razdoblju obnašali važna položaje.</p>
<p>Smatra se da će skandal više naštetiti oporbi nego vladi i pristašama predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve koji je preuzeo dužnost prije dvije godine. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Bagdadu rat za svaku kuću</p>
<p>Veliki broj američkih žrtava potvrđuje promjenu taktike iračkih snaga otpora / Umjesto iračkih snaga sigurnosti, na meti su sve više snage savezničke koalicije na čelu s Amerikancima</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U bagdadskoj četvrti Sadr u kojoj živi gotovo dva milijuna šijita, u posljednja 24 sata došlo je do vrlo oštrih sukoba američke vojske i pristaša radikalnog šijitskog vođe Moqtade al Sadra. Očevici opisuju borbe kao pravi urbani rat, nezabilježen otkako je američki predsjednik George W. Bush l. svibnja prošle godine proglasio formalno okončanje ratnih sukoba sa snagama iračkog diktatora Saddama Husseina. </p>
<p>O snazi sukoba govore i izvješća o najmanje 34 poginula i 193 ranjenih ljudi. Iračko ministarstvo zdravlja tvrdi da je samo u utorak ujutro bilo 15 ubijenih i 67 ranjenih. Među njima je nažalost mnogo civila. U taj zastrašujući scenarij smrti uklapa se i pokušaj atentata na bagdadskog guvernera Alija al Haidarija. Tijekom napada na guvernerov konvoj, u utorak ujutro, poginule su dvije i ranjene tri osobe iz njegove pratnje. Guverner je ostao neozlijeđen.</p>
<p>Američki časnik Brian O'Malley rekao je da je u četvrti Sadr ranjeno i nekoliko marinaca, ali bez navođenja njihovog točnog broja. No, pukovnik James Hutton je nešto kasnije objavio da je jedan vojnik poginuo, a dvojica ranjena. Američka vojna akcija je navodno uslijedila nakon više uzastopnih napada šijitskih pobunjenika na rutinske patrole američke vojske. </p>
<p>Glavni stožer američkih snaga potvrdio je, naime, da su u ponedjeljak navečer u nekoliko odvojenih napada pobunjenika u okolici Bagdada i u blizini grada Mosula na sjeveru zemlje poginula četiri američka vojnika. Rečeno je da su tri vojnika smrtno stradala u samom Bagdadu, a četvrti kod mjesta Qayarrah, nedaleko od Mosula. </p>
<p>Veliki broj američkih žrtava, nezabilježen u nekoliko posljednjih tjedana potvrđuje promjenu taktike iračkih snaga otpora. Umjesto iračkih snaga sigurnosti, koje se označavaju kao »kvislinzi«, odnosno suradnici neprijateljskih snaga, na meti bi mogle sve više biti snage savezničke koalicije na čelu sa Amerikancima. Na taj način, slanjem povećanog broja mrtvačkih kovčega u SAD, želi se očito uzdrmati sadašnja dosta snažna predizborna pozicija aktualnog šefa Bijele kuće.</p>
<p>Inače, od početka anglo-američke invazije na Irak do danas, na mnogim vidljivim i nevidljivim iračkim bojišnicama ubijena su 992 američka vojnika. Iračani su, prema neslužbenim procjenama, imali oko 20.000 žrtava, većinom nezaštićenih civila.</p>
<p>Amerikanci su doživjeli još jedan neugodan udarac. U blizini Falluje, simbola sunitskog otpora, srušio se izviđački zrakoplov bez posade. Nešto ranije, u napadu automobilom bombom na američki konvoj poginulo je sedam američkih vojnika. Istodobno, živote su izgubila i trojica pripadnika iračke nacionalne garde. Dva oklopna vozila su potpuno uništena. Falluja je opkoljena američkim vojnicima. Vrlo ozbiljna sigurnosna kriza riješena je pregovorima s pobunjenicima u gradu. </p>
<p>Do vrlo ozbiljnog incidenta došlo je i u svetom šijitskom gradu Najafu kad je iračka policija opkolila ured mladog šijitskog imama Moqtade al Sadra. No, pokušaj pretraživanja njegovih prostorija spriječile su imamovi ratoborni pristaše. Najaf je nakon dolaska velikog ajatolaha Alija al Sistanija iz Londona gdje imao operaciju na srcu, miran grad.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bin Ladenov suradnik posjeduje i banku u Sarajevu?!</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – Nakon što je prošloga tjedna objavljeno da posebni odjel Državnog suda BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, provjerava financije Yassin A. A. Kadija, osnivača tvrtke »Risala« i jedne osnovne škole u Sarajevu – nova saznanja govore o tome da je taj navodni suradnik Osame bin Ladena suvlasnik i Vakufske banke sa sjedištem u glavnom bosanskohercegovačkom gradu!</p>
<p>Kako tvrde banjolučke Nezavisne novine, čelnici Banke i Agencije za bankarstvo Federacije BiH potvrdili su da je Kadi suvlasnik Vakufske, nekoć Depozitne banke. Američki istražitelji dovode je u vezu s mogućim financiranjem terorističkih operacija, a istraga u BiH pokrenuta je temeljem obveza koje je ta zemlja preuzela u borbi protiv terorizma. Među ostalim, Saudijcu su vlasnička prava u Banci »zamrznuta« – do okončanja istrage.</p>
<p>Zanimljivo je da je Vakufska banka i ranije spominjana u kontekstu optužbi za financiranje terorizma, no čelnici te novčarske institucije tvrde da rade sukladno zakonu. Preko nje su išle i transakcije Al-Harameina, jedne od »humanitarnih ogranizacija« koje su također dovođene u vezu s financiranjem terorizma u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bush uzimao kokain u Camp Davidu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Prljava kampanja« u predizbornoj utrci za prvoga čovjeka Bijele kuće nastavlja se objavljivanjem knjiga koje iznose kompromitirajuće podatke o jednom od kandidata. Nakon knjige »Neprikladan za zapovjednika«, u kojoj je skupina vijetnamskih veterana ocrnila ratnu prošlost Johna Kerryja, na američkom se tržištu pojavila knjiga Kitty Kelley pod naslovom »Obitelj: Prava istina o dinastiji Bush«, u kojoj tvrdi, ni manje ni više, da je aktualni američki predsjednik sredinom šezdesetih prvi put uzimao kokain na sveučilištu.</p>
<p>Kao svjedoka spominje bivšu Bushevu šogoricu Sharon Bush koja je navodno rekla: »Bush je uzimao kokain u Camp Davidu dok je njegov otac bio predsjednik, i to ne samo jednom«. Ostali sugovornici navode da se tada 26-godišnji pripadnik Nacionalne garde, George Bush, »volio« iskrasti u stražnje prostorije kako bi popušio »travu« ili ušmrkao kokain.</p>
<p>Bush je priznao da je bio alkoholičar tijekom predizborne kampanje 1999., a na pitanje o drogama odgovorio je: »Rekao sam Amerikancima da sam nekad napravio neke pogreške«. »Naučio sam lekcije iz svojih pogrešaka i budem li imao dovoljno sreće da postanem predsjednik, u predsjednički ured donijet ću dostojanstvo i čast«, govorio je tada Bush. Njegov je suradnik poslije medijima objašnjavao da Bush u proteklih 25 godina nije uzimao drogu.</p>
<p>Autorica Kelley tvrdi da je Busheva obitelj skrivala skandale kako bi očuvala pozitivan imidž bogate i utjecajne obitelji. Napomenula je da je Bush počeo piti alkohol u školi i nastavio na Yaleu ne bi li time prevladao sramežljivost. U knjizi navodi i Busheva kolegu sa studija koji kaže da se »jadni Bush nije usudio približiti djevojci ako nije bio 'napunjen'«. </p>
<p>Bushevi pristaše odbacili su optužbe, a iz Bijele kuće poručeno je da je knjiga Kitty Kelley »puna smeća, opovrgnutog prije više godina«. Busheva supruga Laura, koja je prema pisanju Kelleyjeve u mladosti probala marihuanu, u intervjuu Timeu rekla da je njezin suprug imao teških razdoblja u životu te da je »tražio sebe«, ali nije govorila o pojedinostima.</p>
<p>Knjiga o ratnoj prošlosti Johna Kerryja rezultirala je padom popularnosti demokratskog kandidata u nekim saveznim državama. Knjiga Kitty Kelley pojavila se baš kada je Bushu, nakon upravo završene konvencije republikanske stranke u New Yorku, prema nekim anketama, porasla popularnost.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Bili smo ponosni što napokon imamo junakinju našega Domovinskoga rata</p>
<p>Ugodno sam se iznenadila kada je prošloga tjedna Kati Šoljić, majki četvero poginulih branitelja iz Vukovara, u Zagrebu uručena nagrada »Junakinja hrvatskoga Domovinskoga rata«, koju je osmislila Udruga branitelja Podravke na čelu s Mladenom Pavkovićem, čije članke rado pročitam i na ovoj stranici. </p>
<p>Iznenađena sam što se netko uopće sjetio da i mi imamo junaka, a Kata Šoljić sigurno to jest. Bila sam nazočna na toj svečanosti u zagrebačkom Hrvatskom novinarskom domu. Više od pola ljudi je plakalo ili im se suza pojavila na očima. Bili smo ponosni što napokon imamo junakinju našega rata.</p>
<p>Vjerujem da će sada g. Pavković, koji se istinski i skromno, ali s mnogo ljubavi bori, i to godinama, za branitelje, osmisliti i priznanje – »Junak hrvatskoga Domovinskoga rata«. Iduće godine je petnaest godina od stvaranja hrvatske države. Kandidata ima dosta.</p>
<p>BRANKA PAVIĆ Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nema, gospodine Puhovski, potrebe za diobom Titova spomenika</p>
<p>Odgovarajući na pitanje novinara Andrije Tunjića (Vjesnik, Panorama subotom, 4. rujna 2004.) podržava li »zabranu svih totalitarnih ideologija i njihovih simbola«, dr. Žarko Puhovski kaže kako nema ništa protiv tog načela, ali ga smatra nepravednim, jer »simboli se ne mogu dijeliti«, postavljajući protupitanje: »Dakle, ne možete Titov spomenik podijeliti po pola ... Koji ćete dio spomenika ostaviti Titu koji je omogućio da hrvatska bude međunarodno priznata Ustavom iz 1974., a koji ćete dio ostaviti Titu kao čovjeku koji je dogovoran za ono što se događalo nakon Bleiburga?« </p>
<p>Zašto gospodin Puhovski Ustav iz 1974. povezuje s činom međunarodnog priznanja Hrvatske? Prigodom uručivanja počasnog doktorata Sveučilišta u Zgrebu gospodinu Robertu Badinteru, predsjedniku Međunarodnog arbitražnog povjerenstva, gospodin Badinter dao je intervju novinarki Hrvatske televizije Silviji Luks u kojem je on na pitanje o utjecaju »ustava bivše Jugoslavije iz 1974.« kategorički odgovorio da je njegovo arbitražno povjerenstvo djelovalo i odlučivalo: »Na temeljnim načelima međunarodnog prava« bez ikakvog povezivanja s Ustavom iz 1974. godine.</p>
<p>Razlažući tu tvrdnju, gospodin Badinter je rekao: »Pošli smo od činjenica koje je nalagala realnost, a to je da se bivša savezna Republika Jugoslavija raspadala. To nije bila politička odluka, nego činjenično stanje. Savezna država u kojoj se događaju oružani sukobi, u kojoj više nema zastupanja same države, u kojoj se javne službe raspadaju, više nije država. Bivša se Jugoslavija raspadala. Trebalo je djelovati polazeći od toga, te se usredotočiti na budućnost svake od država...« </p>
<p>Prema tome, gospodine Puhovski, nema nikakvog Titovog značaja niti značaja Ustava iz 1974. – to Vi i neki štitnici takvih shvaćanja nastojite progurati maglu u novu hrvatsku stvarnost. </p>
<p>U Zagrebu je, u izdanju Matice Hrvatske, 2003. objavljena knjiga »Život u emigraciji« gospodina Karla Mirtha. U njoj prikazuje i svoj razgovor s Meštrovićem koji je imao na Brijunima susret s Titom. Meštrovićev iskaz graniči s nevjerojatnošću. Međutim, to je napisano i iznijeto još za Titova života i nitko nije osporio! Navodi kako je Titu postavio izravno pitanje o masovnim pokoljima Hrvata, naročito u proljeće i ljeti 1945., i da mu je Tito odgovorio: »To se nikako nije moglo izbjeći. Trebalo je pustiti da se Srbi izdovolje!« Dakle, g. Puhovski, nemojte toliko voditi brigu o tome kako »podijeliti na pola Titov spomenik«, jer nema potrebe za takvom diobom! </p>
<p>IVAN FRANJIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Alkoholizirana javnost traži u Hrvatskoj alkoholizirani promet</p>
<p>Nevjerojatno je što se sve može ćuti u našoj javnosti protiv Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Na primjer, da su kazne previsoke za naše plaće, da kazne služe za punjenje proračuna, da je zabrana prisustva alkohola u krvi (i glavi) pri upravljanju vozilom smišljeni atak na naš turizam, vinogradarstvo, vinske ceste, seoski turizam, na hrvatsku tradiciju, pa sve do služenja svete mise. S druge strane duge kolone mrtvih i invalida na našim cestama te ogromne materijalne štete u javnosti glatko prolaze i nikoga ne dižu na noge.</p>
<p>Svi oni koji se bune nikomu ni za što ne odgovaraju dok je Vlada direktno odgovorna za cjelokupni cestovni promet kao najveći društveni radni proces koji se odvija u javnosti. Za uspješno vođenje tog radnog procesa Vlada ima na raspolaganju sve društvene instrumente, stručne institucije i službe, od osposobljavanja i obrazovanja sudionika do organizacije, regulacije tokova i sigurnosti te infrastrukture. Stanje u tom radnom procesu najjasnije pokazuje sposobnosti Vlade da vodi državne poslove.</p>
<p>Pri otvaranju novih autocesta članovi Vlade nisu niti spomenuli doprinos sigurnosti prometa, a kamoli iskoristiti priliku da utječu na odgovornost i kulturu sudionika prometa, već su naprotiv otvorili utrke od Zagreba do Rijeke za sat i dvadeset minuta a od Zagreba do Splita za tri i pol sata, pa tko živ tko mrtav! Svakom sudioniku u prometu jasno je da kršenjem prometnih propisa dovodi do konfuzije u prometnom procesu i time izlaže opasnosti svoj život i živote drugih sudionika. Naš se čovjek ne može odreći navike da krši propise, samo je problem što mu kazna ne odgovara džepu. U Engleskoj je kazna stotinu funti (oko 1100 kuna) za ostavljeni pseći izmet na javnoj površini i nitko se ne žali, već, naprotiv, svi budno paze da se zakon poštuje. </p>
<p>Potpuno je proizvoljna tvrdnja da se strani turisti, kad su na odmoru, žele opustiti i alkoholizirani upravljati vozilima. Koliko je meni poznato, u zemljama više prometne kulture, konzumiranje alkohola uz vožnju je osuđujuće asocijalno ponašanje. Tko vozi svoju obitelj ili prijatelje ne poseže za čašicom jer bi time svoje bližnje nepopravljivo omalovažio. </p>
<p>IVAN PAJ član Hrvatskoga znanstvenog društva za promet, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Gospodin Bilandžija nije nestručan, on zna, ali javnosti ne govori istinu</p>
<p>Iako je pismo mr. sc. Ilije Bilandžije »Inovatori i država: razumije li uopće ing. Ivan Kabalin ono o čemu piše« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 6. rujna) pisano s očitom namjerom vrijeđanja, ne javljam se kao uvrjeđenik.</p>
<p> Javljam se zato što nakon toga pisma gospodina Bilandžije čitatelji uopće više ne znaju o čemu smo pisali i ja i sveučilišni profesor Igor Čatić, pa im preporučujem da ponovno pročitaju tekst Igora Čatića »Zar će nam razvoj promišljati multinacionalne kompanije« (Vjesnik, Stajališta, 17. srpnja) i moj »Države savjesno provode proceduru patentiranja, ali Hrvatska to ne radi« (Vjesnik, Pisma čitatelja, 4. rujna).</p>
<p> Neću osporavati stručnost gospodina Bilandžije, on zna, ali javnosti ne govori istinu. On zna da se za inovaciju ne može dobiti patent, ali javnosti tvrdi da je za pet inovacija dobio patent. On zna da »inovacija« i »izum« nisu sinonimi (istoznačnice), ali ipak javnosti tvrdi da jesu. On zna da EU traži od Hrvatske da ona napokon uskladi patentni režim s Europom i ostalim svijetom, što je Hrvatska trebala učiniti još 1970. - ali javnosti ne govori istinu kada tvrdi da je s našim patentnim procedurama sve u redu.</p>
<p> On zna da zbog te »neusklađenosti patentnog režima« patenti koji i jesu u Hrvatskoj izdani – nemaju nikakvu pravnu vrijednost. On zna da su, u velesilama privredne razvijenosti, izumitelji (ne inovatori) prepušteni sami sebi i obilno pomažu svoje države, a države rade svoj posao – korektno i savjesno provode proceduru patentirenja – što Hrvatska doista ne radi.</p>
<p>IVAN KABALIN, dipl. inženjer Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Marihuanu i heroin preprodavali i u koprivničkoj vojarni</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Na varaždinskom Županijskom sudu u utorak je počelo suđenje Goranu Horvatu, Petru Jarošu i Ivanu Časeku optuženima za zlouporabu droga. </p>
<p>Prema optužnici, Horvat je dobio određeni iznos novca, te je s Jarošem dogovorio da će mu nabaviti marihuanu, koju je jednim dijelom zadržao za sebe, a ostalo je prodavao. </p>
<p>Horvat je tako preko Jaroša kupio četiri kilograma marihuane i to za 700 njemačkih maraka po kilogramu, koju je zatim prodavao. Dio marihuane je nosio i sa sobom u vojarnu u Koprivnici i tamo je predao Jarošu, koji ju je preprodavao u vojarni. </p>
<p>Trećeoptuženi je Horvata vozio u Koprivnicu, znajući da ima drogu. </p>
<p>U optužnici se navodi i da je 49,63 grama heroina pronađeno skriveno u Horvatovoj roditeljskoj kući. Devet bombica heroina, pak, pronašli su vojni policajci kod Jaroša i to u kapuljači jakne. Horvata se još tereti da je marihuanu davao na konzumiranje svojim prijateljima te da je u garaži držao tablete ecstasyja i apaurine.</p>
<p>Na raspravi je saslušan časnik Hrvatske vojske, Nedjeljko Ambrošić, koji je bio Jarošev zapovjednik voda. Rekao je da je tijekom pregleda Jaroševe vojničke opreme iz jakne ispao jedan smotuljak omotan u foliju, a nakon toga je to mjesto osigurano i pozvana je vojna policija. U toj je skupini ročnika, kojima je pregledana oprema, kod još dvojice ročnih vojnika pronađena je nekakva droga. Svjedok nije znao je li Jaroš nakon toga neko vrijeme bio u pritvoru.</p>
<p>Svjedočio je i poručnik Damir Marković, u čijoj je postrojbi bio Jaroš. On je na Jarošu u početku primijetio »neprilagođeno ponašanje«, no Jaroš mu je kazao da je sve u redu, samo ima nekih zdravstvenih problema. U kasnijem razdoblju kod njega nije primjećivao ništa neobično. Rekao je i da je u Koprivnici bio jedan vojnik od kojeg su ponekad dobivali informacije što se događa s ročnicima i kako se ponašaju kad su izvan vidokruga nadređenih, pa su tako imali saznanja da konzumiraju lake droge. Jaroša je, kako je rekao, nekoliko puta pitao ima li kod sebe opojnih sredstava i ako ima, neka ih potroši, samo neka ne raspačava dalje, no Jaroš nikad nije priznao da posjeduje drogu. </p>
<p>S obzirom na informacije, pet ročnika izdvojeno je za pretragu prije premještaja, kako bi vidjeli imaju li droge, a tom je prilikom iz jedne jakne ispao smotuljak. Jaroš je kazao da to nije njegova jakna, pozvani su vojni policajci koji su preuzeli slučaj, a svjedok je nakon nekog vremena saznao da je u tom smotuljku bio heroin.</p>
<p>»Droga je vrlo raširena pojava u vojnoj organizaciji. Znamo i na koje se načine alkohol donosi u vojarnu, ali nije naš posao da te pojedince lovimo. Da sam znao da je u smotuljku heroin, bacio bih ga u WC i do svega toga ne bi došlo«, rekao je svjedok.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rasprava odgođena zbog Miketićevih želučanih tegoba</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> – Na zlatarskom Županijskom sudu u utorak je odgođeno suđenje poznatom zagorskom poduzetniku Željku Miketiću. Taj nekad najbogatiji Zagorec potužio se na želučane tegobe, koje su i razlog odgode rasprave. Miketića se tereti da je kao direktor poduzeća »Miketić d.o.o.« zlouporabio položaj i ovlasti, odnosno da je od 28 rujna 1998. do 1. travnja 1999. godine prodao 13 automobila za 1,912.107 kuna, a novac navodno zadržao za sebe. Kupci su u gotovini plaćali automobile Miketiću ili njegovim djelatnicima, a Miketić ga, stoji u optužnici, nije uplaćivao na račun poduzeća. </p>
<p>Dosad su saslušani svjedoci koje je predložilo tužiteljstvo, a radi se o kupcima plaćenih automobila. Većina svjedoka ranije je poslovala sa Miketićem, imali su kod njega uloženi novac, kojim su neki i plaćali automobile. Miketić se inače bavio i novčarskim poslovima, posuđivao je novac i primao uloge, koje kasnije isplaćivao sa kamatama. </p>
<p>Podsjetimo, Miketić je zbog novčarskih poslova u ožujku ove godine na Općinskom sudu u Donjoj Stubici nepravomoćno osuđen na 4 godine i 10 mjeseci zatvora zbog prijevare. Sud mu je naložio i da vrati novac klijentima koji su ga tužili, a novac su kod njega uplatili poslije listopada 1998., kad je upao u financijske teškoće, i prema presudi, i dalje primao novac, iako je znao da ga neće moći vratiti. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Krojf podnio ustavnu tužbu »jer ga sud nepravedno zadržava u pritvoru«</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Rasprava u sudskom postupku u kojem se za iznudu sudi Miljenku Žaji Krojfu, Siniši Šoši i Tončiju Botici, ni nakon drugog pokušaja nije održana, jer se sudskom pozivu ponovo nije odazvao prvooptuženi Miljenko Žaja Krojf, koji je sudu neposredno pred zakazani početak ročišta iz pritvora uputio dopis u kojem stoji da i nadalje nije u stanju sudjelovati u Glavnoj raspravi jer se zdravstveno osjeća loše.</p>
<p> Napisao je još da je zatvorska hrana loša, da je to što radi sutkinja Maja Šupe zločin kao i to da ga sud ubija. Njegov dopis predsjednica sudskog vijeća Maja Šupe pročitala je na početku ročišta, a Žajini odvjetnici Velimir Došen i Jadran Franceshi dodali su da se njihov branjenik zaista loše osjeća jer da ga boli glava te da je povraćao što im je potvrdila i zatvorska liječnica. </p>
<p>Žaja Krojf u ponedjeljak 6. rujna sudu je podnio više podnesaka sa zahtjevima za izuzeće sutkinje Maje Šupe, zatim predsjednika Općinskog suda Marijana Miletića, svih sudaca Općinskog suda te predsjednika Općinskog državnog odvjetnika Emilija Kalabrića i njegovih zamjenika. Nakon podulje stanke sutkinja Maja Šupe pročitala je rješenja Županijskog suda kojim su svi Žajini zahtjevi za izuzećem odbijeni, neki kao neosnovani, a neki i kao nedopušteni.</p>
<p>Nakon toga odvjetnički je dvojac sudu podnio Žajine zahtjeve za izuzećem sudaca Županijskog suda, predsjednika Županijskog suda Sanibora Vuletina, županijske državne odvjetnice Živane Beroš-Dodig i njezine zamjenice, o čemu će odlučiti Vrhovni sud RH. Krojf je zatražio i delegiranje nadležnosti Županijskog suda u Šibeniku jer ovaj sud smatra neobjektivnim i traži da mu se sudi na splitskom sudu. O tom će zahtjevu, također odlučivati Vrhovni sud RH.</p>
<p> Odvjetnik prvooptuženog Velimir Došen upoznao nas je da je njegov branjenik dosad na različite adrese uputio čak 17 predstavki, među kojima su i kaznene prijave i zahtjevi za provodjenje stegovnih postupaka. Naime, Krojf je protiv sutkinje u njegovu predmetu Maje Šupe podnio privatnu kaznenu prijavu zbog navodne klevete. Krojf se poziva na članak objavljen u tjedniku Globus u kojem je sutkinja izjavila da joj Krojf prijeti.</p>
<p>Prigovor je podnio i na provedeno medicinsko kombinirano vještačenje kojim je utvrđeno da je sposoban psihički i fizički sudjelovati na glavnoj raspravi. Na kraju smo od Došena saznali da je njegov klijent podnio i Ustavnu tužbu, jer smatra da ga sud nepravedno zadržava u pritvoru te da se time krše njegova ustavna, odnosno ljudska prava. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Liječnica prijavljena zbog izdavanja lažnih medicinskih svjedodžbi</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je prijedlog za pokretanje istrage protiv liječnice Željke Ercegović, (navedeni su samo inicijali), te još troje pomoraca, koje splitska policija sumnjiči za kazneno djelo izdavanja i uporabe neistinitih liječničkih svjedodžbi, potvrđeno je u utorak na splitskom sudu.</p>
<p>Željka Ercegović, specijalistica medicine rada iz Splita, tereti se da je pomorcima izdavala svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti, iako oni, kako se navodi u kaznenoj prijavi, nisu bili zdravstveno sposobni za ukrcaj na brod. Trojica pomoraca sumnjiče se, pak, da su lažne svjedodžbe koristili kako bi dobili pomorske knjižice, matrikule, bez kojih se ne bi mogli ukrcati na brod. Općinsko državno odvjetništvo zasad ne raspolaže dokazima o tome jesu li pomorci plaćali osumnjičenoj liječnici uslugu izdavanja lažnih svjedodžbi, ali napominju da će se to istražiti u nastavku postupka.</p>
<p>Prema kaznenoj prijavi, koju je splitska policija podnijela protiv Željke Ercegović 2003. godine, liječnica se teretila za 20 kaznenih djela izdavanja neistinitih zdravstvenih svjedodžbi, no istraga je pokrenuta za samo pet djela, dok su druga odbačena, mahom, zbog zastare, ali i zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>Međutim, iz pravosudnih krugova doznajemo kako je dvojbena utemeljenost kaznene prijave protiv liječnice Ercegović. Prema Vjesnikovim informacijama, ona je izdavala liječničke svjedodžbe umirovljenim pomorcima, koji su bili zdravstveno sposobni za rad. Navodno je tek u jednom slučaju »neznatno smanjila visinu dioptrije jednom pomorcu«, kojemu je trebala matrikula za ukrcaj na brod koji plovi pod stranom zastavom. Također doznajemo i da je dvojbeno pitanje je li osumnjičena liječnica trebala znati da pomorci imaju umirovljenički status. </p>
<p>Stoga Vjesnikovi izvori iz pravosudnih krugova smatraju da bi pokretanje istrage moglo otvoriti Pandorinu kutiju, ako se pokaže da su osumnjičeni pomorci pravo na umrovljenički status stekli na nezakoniti način, što bi u ovaj slučaj uplelo i Fond za mirovinsko osiguranje.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vlasnica noćnog bara poriče organiziranje muške prostitucije</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – U sklopu kriminalističke obrade koja se provodi nad G. Š. vlasnicom noćnog bara »Lili Marlen« u međimurskom Trnovcu, na varaždinskom je Županijskom sudu saslušan dvadesetpetogodišnji Ukrajinac R. L. Kriminalistička obrada nad ženom provodi se zbog sumnje da je počinila kazneno djelo raspačavanja novca i međunarodne muške prostitucije. Mladog je Ukrajinca navodno poticala na prostituciju, a njegovim su se uslugama koristili muškarci u njezinom lokalu. Mladić je nakon saslušanja otpremljen u Ukrajinu.</p>
<p>Vlasnica lokala ne poriče da je poznavala mladića, kojeg je upoznala preko prijateljice. Znala je i da je sklon istom spolu, što ni on sam nije tajio. Stanovao je u mjestu nedaleko od Trnovca s još jednom Ukrajinkom, a trudio se srediti radnu dozvolu. Znao je dolaziti u njezin lokal i družiti se s gostima. U baru uvijek nastoje goste dobro zabaviti, pa im i priređuju razne programe, a mladi Ukrajinac znao je i sam zaplesati. U baru se nije družio s muškarcima. </p>
<p>Vlasnica opovrgava bilo kakvu povezanost s prostitucijom i napominje da ako se nešto u njezinom baru i dogovara, ona to ne može znati. Mladić joj se u posljednje vrijeme činio »nestabilnim«, a kad ga je posljednji put vidjela, rekao je da ga netko želi ubiti. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uhićen zbog krađa autobusa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Zagrebačka policija uhitila je 22-godišnjeg I. J. iz Zagreba, za kojim je PU splitsko-dalmatinska 25. kolovoza raspisala potragu s »mjerom uhićenja«, jer je, kriminalističkom obradom, utvrđeno da je ukrao dva autobusa vrijedna više od dva milijuna kuna. </p>
<p>Utvrđeno je da je prvi autobus vrijedan preko milijun kuna, marke »setra«, čiji je vlasnik Austrijanac H.G. (43) ukrao u Podgori. Dva tjedna nakon u Brelima je ukrao autobus, također marke »setra«, vlasništvo njemačkog državljanin, a koji je pronađen dan nakon u BiH. </p>
<p>Nakon obrade, kradljivac autobusa prepraćen je, uz posebno izvješće, istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, koji ga je saslušao i pustio na slobodu. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Europa ponovno na hrvatskom elektroprekidaču</p>
<p>Uključivanjem pet dalekovoda u Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i BiH, 10. listopada, spojit će se dva dijela europske mreže i uspostaviti po potrošnji najveći elektroenergetski sustav na svijetu / Stručnjaci upozoravaju na opasnost koja prijeti od nedovoljno poznatih i razvijenih sustava Srbije i Crne Gore, BiH, Albanije te Rumunjske i Bugarske, koje ni prije nisu bile uključene u europski sustav</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako još nije članica Europske unije, Hrvatska će uskoro biti poprište jednog za Europu vrlo važnog događaja. Početkom listopada preko Hrvatske će se nakon 13 godina opet u jedinstveni sustav spojiti elektromreže jugoistoka i ostatka Europe, a cijeli opsežan i vrlo osjetljiv posao vodit će se iz sjedišta Hrvatske elektroprivrede. Koliko je taj posao važan za Europu najbolje pokazuju ocjene stručnjaka da je riječ o najvažnijem događaju u europskoj elektroenergetici ove godine.</p>
<p>Do raspada europskog elektroenergetskog sustava došlo je početkom srpske agresije na Hrvatsku, kad je potpuno uništena velika trafostanica Ernestinovo kod Osijeka te 400 i 220-kilovoltni dalekovodi koji su je povezivali s ostatkom Hrvatske i okolnim zemljama. Zbog toga su elektromreže Srbije i Crne Gore, Makedonije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Albanije ostale izolirane od ostatka Europe, što im je stvaralo mnogo problema jer je bio prekinut prijenos struje između ta dva sustava. Slavonija je zato godinama, prema riječima stručnjaka, »visjela na jednoj žici«, jer je s ostatkom Hrvatske bila spojena samo jednim 110-kilovoltnim dalekovodom koji je dijelom imao i drvene stupove.</p>
<p>Zato nije ni čudo da je jedan od glavnih HEP-ovih poratnih prioriteta bila obnova te trafostanice i dovršenje velike trafostanice Žerjavinec kraj Zagreba s pratećim dalekovodima, u što su uložili gotovo milijardu kuna. Nakon dovršetka tog velikog posla preostalo je još jedino opet uspostaviti cjeloviti, tehnički povezan elektroenergetski sustav od zapadne Europe do Turske i Ukrajine, najveći takve vrste na svijetu. Prvotno je bilo planirano da se to obavi tijekom proljeća. Međutim, sve je zapelo prije svega zbog nespremnosti BiH, a Grčka nije htjela da se taj veliki i osjetljivi posao radi neposredno uoči Olimpijskih igara. </p>
<p>Naime, unatoč temeljitim pripremama, spajanje dviju mreža može dovesti do privremenog raspada elektrosustava u cijeloj regiji. »Trebalo bi nam najmanje jedan do dva mjeseca da provjerimo je li sve dobro napravljeno kako bismo isključili opasnost od rušenja sustava u najgorem trenutku - za vrijeme Olimpijskih igara«, rekao je George Katsigiannakis, izvršni direktor tvrtke HTSO, grčkog operatera elektrosustava i tržišta.</p>
<p>Zato je sve odgođeno do jeseni nakon završetka Olimpijskih igara i turističke sezone, a prije uobičajenog zimskog povećanja potrošnje struje. </p>
<p>Nakon što je početkom ovog tjedna u rad pušten 400-kilovoltni dalekovod od trafostanice Ernestinovo do Ugljevika u BiH, u Hrvatskoj su ispunjeni svi tehnički preduvjeti za spajanje dvaju godinama odvojenih dijelova europskog sustava preko HEP-ove mreže, što je planirano za 10. listopada. Tada će se uključivanjem pet dalekovoda u Ukrajini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori te BiH spojiti dva dijela europske mreže i stvoriti po potrošnji najveći elektroenergetski sustav na svijetu.</p>
<p>»Kako bi se unaprijed što je moguće više smanjila opasnost od elektroenergetskog kolapsa, dogovoreno je da tog dana u svim zemljama uključenim u taj posao ne bude međunarodne trgovine strujom te da sve osiguraju dovoljno izvora za vlastite potrebe. Unatoč tome, mogu nastati problemi u opskrbi potrošača, ali vjerujem da ćemo ih ipak izbjeći jer ćemo osigurati dovoljno rezervi«, kaže Ivica Toljan, član Uprave HEP-a za prijenos i supredsjedatelj Izvršnog tima UCTE-a (Međunarodne udruge kompanija za prijenos struje i vođenje elektroenergetskog sustava), koji će voditi cijeli posao.</p>
<p>Prema njegovim riječima, unatoč velikoj bespovratnoj financijskoj pomoći EU-a, elektromreža u Srbiji i Crnoj Gori pa i u BiH još nije na odgovarajućoj razini. Ako UCTE procijeni da to onemogućuje uspješno povezivanje i rad europskog sustava može na sastanku, koji će se krajem rujna održati u Sarajevu, sve odgoditi do proljeća, napominje Toljan.</p>
<p>Naime, elektroenergetski sustavi, pojednostavljeno rečeno, rade po sistemu spojenih posuda, pa se problemi iz jednog mogu velikom brzinom »preliti« u okolne sustave. To se dogodilo i kod prvog velikog strujnog kolapsa koji je prije godinu dana pogodio SAD i Kanadu. </p>
<p>Zbog toga stručnjaci upozoravaju da veći kvarovi na nekoj elektrani ili dalekovodu u okolnim zemljama mogu nakon spajanja sustava izazvati kolaps i u hrvatskoj elektromreži, kao i u mrežama susjednih zemalja. Najveća opasnost, upozoravaju stručnjaci, prijeti od nedovoljno poznatih i razvijenih elektroenergetskih sustava Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije te Rumunjske i Bugarske, koje ni prije nisu bile uključene u europski sustav. U svakom slučaju, biti povezan s takvim nepouzdanim i nestabilnim sustavima nije ugodno, što s razlogom potiče zabrinutost domaćih stručnjaka.</p>
<p>Ali taj rizik je, čini se, nemoguće izbjeći. Naime, Hrvatska ne može planirati ulazak u Europsku uniju ako se ne uključi u zajedničku europsku mrežu za prijenos električne energije. Jer EU forsira elektroenergetsko umrežavanje Europe kako bi razvila europsko tržište strujom i tako očekivanim smanjivanjem troškova za struju poboljšala konkurentnost europskih u odnosu na američke tvrtke. Uostalom, i europske energetske direktive vode prema ubrzanom otvaranju nacionalnih tržišta strujom radi optimiranja troškova i smanjivanja njezine cijene. </p>
<p>Toljan se ipak nada da će sve, barem kod spajanja sustava, proteći bez većih problema jer je u cijeli posao uz čelnike UCTE-a uključeno više od sto vrhunskih stručnjaka. Osim toga, spajanje ta dva sustava pretvorit će hrvatsku elektromrežu u važnu prometnicu za prijenos struje. Znatno će poboljšati i HEP-ove dosad prilično ograničene mogućnosti za uvoz i izvoz struje, posebno iz zemalja u kojima je još jeftinija nego u Hrvatskoj, jer će povećati mogućnost izbora dobavljača tzv. povlaštenim potrošačima i znatno povećati kapacitete dalekovoda.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Revizija državi u javnom sektoru može uštedjeti deset posto sredstava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prezentacija pod nazivom »Razvoj unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i unutarnje revizije«, namijenjena državnim službenicima, održana je u utorak u Ministarstvu financija.</p>
<p>Prvi dio projekta CARDS 2002. bio je namijenjen razvoju koncepta PIFC-a, u skladu sa specifičnim obilježjima javnog sektora u Hrvatskoj, dok je drugi dio usmjeren na konkretnu provedbu financijskog upravljanja i kontrole (FMC) i unutarnje revizije.</p>
<p>Prva skupina od ukupno 20 službenika završila je edukaciju za unutarnjeg revizora, a drugi krug izobrazbu očekuje u listopadu.</p>
<p>Kao novi koncept, unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru (PIFC) međusobno kombinira već postojeće kontrole i inspekcijska tijela s novim kontrolnim alatima i sredstvima, koji su više usredotočeni na sprječavanje rizika, rekao je Frederic Chetcuti, voditelj tima CARDS programa za razvoj PIFC-a i unutarnje revizije.</p>
<p>Osnovni cilj PIFC-a je povećanje vrijednosti potrošenih proračunskih sredstava, a CARDS-ov projekt Hrvatskoj pomaže u izobrazbi državnih službenika i provedbi mjera. Ministarstvo financija provodit će ovu reformu kroz Središnju harmonizacijsku jedinicu.</p>
<p>Chetcuti je procijenio kako država uz pomoć unutarnje revizije i financijske kontrole može uštedjeti oko deset posto sredstava.</p>
<p>U pilot projekt uključeni su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstvo europskih integracija. </p>
<p>I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Korporativni dug vrijedan 586 milijuna eura i 150 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Domaće tržište korporativnog duga, prema podacima RBA i Zagrebačke burze, danas čini sedam euro i jedna kunska korporativna obveznica, a njihova je ukupna vrijednost 586 milijuna eura i 150 milijuna kuna.</p>
<p>Najveći dio korporativnih euroizdanja, odnosno 230 milijuna eura, odnosi se na obveznice Agrokora, a slijedi BINA Istra, čije je izdanje korporativnih obveznica vrijedno 210 milijuna eura.</p>
<p>Plivino je izdanje vrijedno 75 milijuna eura, Podravka je izdala obveznica u vrijednosti 27 milijuna eura, Belišće 17 milijuna eura, Atlantic grupa 15 milijuna eura, a Plava laguna 12 milijuna eura. Jedino kunsko izdanje, ono Hypo Alpe-Adria-Banke, vrijedno je 150 milijuna kuna.</p>
<p>No, njima se još uvijek ostvaruje manje od dva posto prometa na hrvatskom dužničkom tržištu, na kojem prevladavaju državne obveznice. Domaće tržište državnog duga, naime, vrijedno je 1,72 milijarde eura i milijardu kuna, stoji u izdanju Raiffeisen banke »Korporativne obveznice«.</p>
<p>Osim novog izvora financiranja tvrtki, korporativna su izdanja obveznica otvorila i novu mogućnost ulaganja mirovinskim i investicijskim fondovima. Oni su sredinom ove godine raspolagali s imovinom većom od devet milijardi kuna, što ih čini najvećim institucionalnim ulagačima na domaćem financijskom tržištu. Krajem lipnja korporativne su obveznice činile 6,36 posto portfelja mirovinskih i investicijskih fondova, a u Raiffeisen banci očekuju da će interes za korporativne obveznice pojačati i jačanje osiguravajućih društava, kao i potreba diverzifikacije njihovih portfelja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uprava Alitalije najavila 5000 otkaza, sindikalisti štrajk glađu</p>
<p>RIM</p>
<p> - Uprava talijanske zrakoplovne kompanije Alitalia izložila je sindikatima plan spašavanja tvrtke u kojem predviđa otpuštanje 5000 zaposlenika i razdvajanje posrnulog prijevoznika na dva dijela. </p>
<p>Ta zrakoplovna kompanija pod kontrolom države nedavno je upozorila da neće moći izbjeći stečaj ako ne dobije 400 milijuna eura zajma za premošćivanje. Uvjet za dobivanje tog zajma uz državno jamstvo je pristanak sindikata na plan spašavanja. </p>
<p>Kompanija je objavila da planira otpustiti, među ostalim, i 450 pilota, 1050 zaposlenih kao letačko osoblje, 1440 radnika koji rade na održavanju i 970 članova zemaljske posade u nastojanju da sreže gubitke, koji su u prvom ovogodišnjem tromjesečju dosegnuli 330 milijuna eura. </p>
<p>Otkazi će zahvatiti gotovo svakog četvrtog zaposlenika Alitalije, čime će kompanija uštedjeti procijenjenih 315 milijuna eura tijekom 2005. i 2006. Uprava je objavila da planira postići uštedu od 830 milijuna eura do kraja 2006., te 1,03 milijarde eura do kraja 2008. </p>
<p>Predviđeno je i razdvajanje kompanije na dva dijela, Alitalia Fly koja će upravljati aktivnostima zračnog prijevoza s 7800 zaposlenih, te Alitalia Service koja će pokrivati usluge na zemlji s 8500 radnika. </p>
<p>Sindikalisti, međutim, u utorak nisu podržali prijedlog Uprave, već su najavili štrajk glađu svojih članova. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Cijena nafte i dalje u padu, dionice naftnih kompanija porasle</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak porasli, iako je pomak uglavnom bio neznatan pošto nije bilo smjernica s američkih burzi koje su dan ranije bile zatvorene zbog praznika. </p>
<p>Cijene nafte u utorak su nastavile padati, nakon što je predsjednik OPEC-a Purnomo Yusgiantoro kazao kako je svjetsko tržište dobro opskrbljeno. Osim toga, s trendom pada mnogi ulagači prodaju naftu, unovčavajući dobit nakon što je njena cijena od početka godine skočila 40 posto. </p>
<p>U Londonu je IPE Brent do poslijepodneva pao 22 centa, na 40,4 dolara za barel, a u New Yorku je Nymex Light pao 1,01 dolar, na 42,98 dolara za barel.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,2 posto na 4571,5 bodova. Frankfurtski Dax i pariški CAC 40 su dobili 0,4 posto, dosegnuvši 3903, odnosno 3687 bodova. Milanski MIB 30 i indeks europskih blue chipova DJ Stoxx 50 su porasli 0,1 posto, na 27.862, odnosno 2693,8 bodova.</p>
<p>U prvih sat vremena trgovanja u New Yorku Nasdaq Composite je porastao 0,9 posto na 1861, a Dow Jones Industrial Average 0,75 posto na 10.367 bodova. S je dobio 0,6 posto dosegavši 1120. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao 0,49 posto, na 11.298,9 bodova.</p>
<p>Među gubitnicima je s padom od 2,3 posto bila dionica farmaceutske tvrtke Sanofi-Aventis, nakon što je Quwait Petroleum Corporation najavio prodaju svog 2,8-postotnog udjela. GlaxoSmithKline je pao jedan posto zbog navoda o novim tužbama u SAD-u jer ta britanska tvrtka nije objavila svu dokumentaciju za antidepresiv Paxil, koji ima ozbiljne štetne učinke. AstraZeneca je pala 1,1 posto, dok je Novartis porastao 0,3 posto.</p>
<p>Dionice naftnih kompanija su rasle: BP, Shell i Total dobili su između 0,1 i 0,4 posto, iako je Royal Dutch neznatno pao. Nakon dobrih polugodišnjih rezultata osiguravatelj Swiss Life je porastao 2,5 posto, dok je reosiguravatelj Swiss Re porastao 2,3 posto zahvaljujući povoljnim ocjenama analitičara.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Sanader potvrdio: Razmišlja se o ukidanju 0,0 promila</p>
<p>Ako se statistika stabilizira, a statistički je jednostavno prepolovljen broj smrtnih slučajeva u prometu, i ako se taj trend nastavi, onda ćemo zaista razmisliti o izmjenama tog zakona, rekao je Sanader/ Zagrebački ugostitelji počeli potpisivati peticiju »Pravo na čašu vina« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Moguće je da će Vlada razmisliti o izmjeni Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je dopuštena količina alkohola u krvi vozača nula promila, potvrdio je utorak Vjesniku premijer Ivo Sanader. »Ako se statistika stabilizira, a statistički je jednostavno prepolovljen broj smrtnih slučajeva u prometu, i ako se taj trend nastavi, onda ćemo zaista razmisliti o izmjenama tog zakona. Također vidim da cjelokupno društvo u Hrvatskoj radi na tome da se podigne razina svijesti o potrebi vezanja u prometu, kao i o ponašanju u prometu onako kako to treba«, kazao je Sanader.</p>
<p>U utorak je, inače, točno u podne na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Zagreba te udruge oko 3500 zagrebačkih ugostitelja počelo višednevno potpisivanje peticije protiv odredbe novog zakona. Time su se zagrebački ugostitelji pridružili prosvjednoj peticiji koja se već danima, pod motom »Pravo na čašu vina« potpisuje u mnogim gradovima. Do ponedjeljka će uz broj potpisa biti poznati i rezultati ankete kroz koju će se ugostitelji izjasniti o štetama prouzročenih tom odredbom u svojim lokalima.</p>
<p>Dajući potporu ugostiteljima na Trgu, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran rekao je da je HOK, analizirajući situaciju, izvukao točne podatke o dopuštenim promilima i nesrećama u zemljama EU-a i bližeg okruženja. Nula promila imaju zemlje istočne Europe (Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Češka), dok je u zapadnoeuropskima dopuštena količina od 0,5 do 0,8 promila. Ovaj postotak imaju Italija, Irska, Luksemburg, Švicarska i Velika Britanija. </p>
<p>»U tim je zemljama i najmanje prometnih nesreća, što govori da je problem u nečem drugom, a ne u promilima«, kazao je Šafran i dodao da se Hrvatska, želi li biti turistička zemlja, mora prilagođavati gostima kojima teži. Naglasio je da su ugostitelji za rigoroznu kontrolu onih koji ne poštuju zakon, odnosno da policija mora raditi svoj dio posla. Po njemu, smanjen broj nesreća i poginulih je prije svega rezultat pojačane kontrole vozača radi primjene novog Zakona, a ne zbog nekonzumacija alkohola do 0,5 promila, za što se svi hrvatski ugostitelji zalažu.</p>
<p>Ivan Rudenjak, predsjednik Ceha ugostitelja i turizma iz Dubrovnika dodao je da ugostiteljima nije cilj iz prosvjeda zatvarati objekte, nego uspostaviti dijalog s Vladom, koja bi trebala uvažiti argumente svih djelatnosti koje trpe štetu.</p>
<p>Jasminka Filipas i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Narodnjaci spremni za koaliciju sa SDP-om i HSS-om na lokalnim izborima </p>
<p>Procijenili smo da samo zajedničkim nastupom u predizbornim koalicijama možemo pobijediti u svim županijama i županijskim sjedištima, kaže Vesna Pusić / Ponuda za okupljanje koalicije dolazi u trenutku kad sve stranke koalicije dobro stoje, a HDZ pada i građani ga prepoznaju kao promašenu investiciju koja ne daje dobre rezultate, naglasio je Radimir Čačić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska narodna stranka (HNS) spremna je za zajednički nastup na lokalnim izborima sa SDP-om i HSS-om, te je u pismu predsjednicima tih stranaka Ivici Račanu i Zlatku Tomčiću odaslanom u utorak ponudila razgovore o osnivanju predizborne koalicije za predstojeće lokalne izbore, rekli su u utorak na konferenciji za novinare čelnici stranke Vesna Pusić i Radimir Čačić. </p>
<p>»Procijenili smo da samo zajedničkim nastupom u predizbornim koalicijama možemo pobijediti u svim županijama i županijskim sjedištima«, istaknula je predsjednica HNS-a. U suprotnom, smatra ona, bivši koalicijski partneri, SDP, HNS i HSS, riskiraju da izgube izbore u većini gradova i županija. A to je, ističe, »rizik koji ne smiju preuzeti s obzirom na to da zemlju vodi ekipa koja nema razvojnih projekata«. Stoga je važno, dodala je, već sada pripremiti se za zajednički izlazak na izbore i preuzimanje vođenja zemlje na lokalnoj razini. </p>
<p>Čačić je istaknuo da njihova ponuda za okupljanje koalicije dolazi u trenutku kad sve stranke koalicije dobro stoje, a HDZ pada. »Građani ih prepoznaju kao promašenu investiciju koja ne daje dobre rezultate«, dodao je. Čačić je podsjetio svoje nove-stare koalicijske partnere na iskustvo parlamentarnih izbora kada su dobili 134 tisuće glasova više od HDZ-a, a izgubili izbore zbog »uskih stranačkih interesa, a time smo ugrozili sadašnjost i budućnost zemlje«. </p>
<p>»To dovoljno govori o potrebi preuzimanja odgovornosti za svoje birače«, rekao je Čačić.</p>
<p>Osvrćući se na reakcije iz HSS-a prema kojima je teško složiti veliku koaliciju, Čačić je rekao kako bi u koaliciji bile tri stranke, SDP, HSS i HNS, jer narodnjaci predstavljaju svoje koalicijske partnere, Libru i LS. </p>
<p>HNS se odlučio za pismeni prijedlog o suradnji s tim dvjema strankama kako bi »pisanim tragom na vrijeme izbjegli spekulacije o razlozima koalicije«, objasnila je Vesna Pusić. Komentirajući približavanje SDP-a HSS-u, a ne HNS-u, predsjednica je narodnjaka rekla kako SDP procjenjuje da je potrebno HSS jasnije definirati i trajnije vezati uz koaliciju s obzirom na to da HNS već ima koalicijski sporazum s Librom i LS-om, PGS-om i SBHS-om.</p>
<p>Ponovno prozivanje HNS-ova člana, uglednog odvjetnika, u medijima zbog fizičkog zlostavljanja supruge, koja se sada i sama javno očitovala, Vesna Pusić ne smatra potrebnim komentirati, jer »to je stvar suda«. Osvrćući se na navode Nacionala da u Dubrovniku ima pet stanova, Čačić je kazao da je pregledao svoju kompletnu imovinu, ali nije našao ono što navodi Nacional.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U Zagrebu se osnivaju visoka teološka škola i islamski vrtić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predstavnici Islamske zajednice u Hrvatskoj na čelu s predsjednikom Mešihata muftijom Ševkom Omerbašićem sastali su se u utorak s Vladinom Komisijom za odnose s vjerskim zajednicama na čelu s predsjednikom Komisije i ministrom kulture Božom Biškupićem. </p>
<p>»Ovo je naš prvi sastanak s Komisijom za vjerske zajednice u novom sastavu. Razgovarali smo o provedbi Ugovora između Islamske zajednice i države. Pokazalo se da imamo nove potrebe na području školstva i islamskog vjeronauka. Planiramo osnivanje visoke islamske teološke i socijalne škole pri Islamskom centru u Zagrebu, gdje bi se poučavao islamski vjerski i socijalni nauk«, rekao je za Vjesnik muftija Omerbašić, dodavši kako su dobili načelnu potporu Komisije, te da bi ta škola mogla početi s radom za godinu do dvije. </p>
<p>Islamska zajednica, napominje Omerbašić, predviđa za jesen gradnju vrtića, također u Islamskom centru, gdje bi se organizirao islamski vjeronauk u sklopu predškolskog odgoja. Islamska je zajednica zadovoljna dosadašnjom provedbom islamskog vjeronauka u osnovnim i srednjim javnim školama, no nema dovoljno vjeroučitelja. Islamski vjeronauk trenutačno pohađa 4000 učenika u 127 javnih škola u Hrvatskoj i poučavaju ga samo 44 vjeroučitelja. Od toga broja samo devet vjeroučitelja plaća država, a ostale Islamska zajednica, stoga je od države zatraženo više novca. </p>
<p>Trenutačno 24 profesionalna časnika i vojnika u Hrvatskoj vojsci, zatim tisuću djelatnika u policiji, više od tristo bolesnika u bolnicama i oko 120 osuđenika u zatvorima treba vjersku podršku islamskog dušobrižnika pa je Islamska zajednica zatražila od Komisije više dušobrižnika koje plaća država.</p>
<p>Vladina je Komisija izviještena o gradnji džamije u Rijeci, za koju postoje sve dozvole i koja bi se počela graditi na proljeće, te o kupnji zemljišta za džamiju u Osijeku koja bi se trebala graditi za tri do pet godina. </p>
<p>»Rekli su nam da država ne potpomaže gradnju vjerskih objekata ali da postoji mogućnost da pomogne lokalna samouprava«, kaže Omerbašić. </p>
<p>Za obnovu triju u ratu srušenih objekata u Vinkovcima, Dubrovniku i Slavonskom Brodu, Islamska zajednica još nije dobila financijsku pomoć Republike Hrvatske. </p>
<p>Na sastanku su bili i ministar obrane Berislav Rončević, ministar financija Ivan Šuker, te supredsjedatelji mješovitih povjerenstava i komisija.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U Waldorfskoj školi pljuskali djecu</p>
<p>Istraga je počela nakon primjedbi roditelja da se nastavni plan i program ne realizira te da djeca ne nauče čitati i pisati do trećeg razreda/ Ravnateljica škole Ivančica Puškarić izjavila je da je riječ o zlonamjernim optužbama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo je u utorak istragu u Waldorfskoj osnovnoj školi Svetog Jurja u Zagrebu zbog prijava roditelja da se djecu u toj školi neprimjereno kažnjava (pljuskama) te da je organizacija nastave vrlo loša.</p>
<p>Ministarstvo je formiralo istražno povjerenstvo koje bi u kratkom roku trebalo utvrditi što se događa u toj školi. </p>
<p>Povjerenstvo, čiji su predstavnici u utorak posjetili školu i zadržali se na sastanku s ravnateljicom Ivančicom Puškarić, sastavljeno je od tri znanstvenika, dva predstavnika Zavoda za školstvo, predstavnika nevladinih udruga, poliklinike za djecu, dječje pravobraniteljice i Vijeća za djecu. </p>
<p>Istraga je počela nakon primjedbi roditelja upućenih Ministarstvu da se nastava u toj školi u Jakuševačkoj ulici ne održava kako treba, odnosno da se nastavni plan i program ne realizira te da djeca ne nauče čitati i pisati do drugog ili trećeg razreda. Primjedbe roditelja odnose se i na fizičko kažnjavanje učenika. U jednoj od prijava spominje se pljuskanje i ostavljanje djeteta da za kaznu stoji uza zid. </p>
<p>Povjerenstvo će, doznajemo u Ministarstvu, provjeriti realizaciju plana i programa škole, te »utvrditi osnovanost sumnje roditelja u zlostavljanje djece«. </p>
<p>Neslužbeno doznajemo da su neki roditelji, razočarani takvom waldorfskom pedagogijom, odlučili svoju djecu ispisati iz škole. Tvrde da nisu zadovoljni radom škole ni odnosom prema djeci. </p>
<p>Demantirajući navode roditelja, ravnateljica škole Ivančica Puškarić u utorak je izjavila da je riječ o zlonamjernim optužbama.</p>
<p>Waldorfska pedagogija temelji se na učenju kroz doživljaje. Djeca kroz rad, razgovor ili didaktičku igru, slikanjem ili nekom drugom vještinom dolaze do pojmova. </p>
<p>Dijete kroz vlastitu kreativnu djelatnost i umjetničke doživljaje kreće u čitanje i pisanje te ga se »nikako ne gura u hladnu vodu apstrakcije na njemu nerazumljiv i neprihvatljiv način«. Podučavatelji waldorfske pedagogije smatraju da se »crtanje formi kasnije može prepoznati kao osnova za diferenciranje slova ili pak kao osnova za pletenje«. </p>
<p>Posebnosti zagrebačke škole su što se učenici od prvog do osmog razreda ocjenjuju opisno, a roditelje se odlučno odvraća da mala djeca koriste elektroničke medije, osobito televiziju. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mečelj odbio isplatiti 5,4 milijuna eura i plaće za kolovoz</p>
<p>Uprava Mečelja isplatit će plaću za kolovoz samo onim radnicima koji su tada radili, a ne i većini koje je direktor te tvrtke Nasibulla Mukhatdinov poslao na kolektivni godišnji odmor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ruski vlasnik sisačke Željezare Mečelj u utorak je službeno odbio isplatiti odštetu od 5,4 milijuna eura za troškove likvidacije, a također dovodi u pitanje i isplatu plaća za kolovoz.</p>
<p>Mečelj je, naime, u utorak dostavio Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, stečajnom upravitelju Željezare te Vladinu uredu za socijalno partnerstvo odgovor na hrvatske uvjete izlaska Rusa iz sisačke tvrtke. Potvrdili su to iz Ministarstva te Vladina ureda za socijalno partnerstvo. </p>
<p>Iako se Ministarstvo nije željelo službeno očitovati o ruskom odgovoru, Vjesnik doznaje da Mečelj ne pristaje na te uvjete. Što se, pak, tiče isplate plaća, Uprava Mečelja pristaje isplatiti plaću za kolovoz radnicima koji su tada radili, ali ne i onima koje je direktor te tvrtke u Sisku Nasibulla Mukhatdinov poslao na kolektivni godišnji odmor. Za »neradnike« Rusi traže da se plaća isplati iz bankovnog jamstva. No problem je što je u kolovozu u Željezari radilo samo nekoliko desetaka radnika, ponajprije onih koji su radili na poslovima osiguranja pogona. Naime, na sastanku održanom prošli tjedan u Ministarstvu gospodarstva s predstavnicima Mečelja Ministarstvo je tražilo od ruske tvrtke da isplati plaće za kolovoz, vrati imovinu Željezare te da nadoknadi trošak likvidacije, koji se procjenjuje na 5,4 milijuna eura. </p>
<p>Uz to, trebalo bi se i aktivirati jamstvo od 3,6 milijuna koje je ruski partner dao prilikom potpisivanja kupoprodajnog ugovora, a u slučaju da napusti Željezaru. </p>
<p>Ministar Branko Vukelić na tom je sastanku ponovio stav Vlade i Ministarstva kako hrvatska strana ne pristaje da se plaće za kolovoz isplate iz bankovnog jamstva kako želi Mečelj, čiji predstavnici smatraju da je za njihov izlazak iz Željezare dovoljno vratiti imovinu i aktivirati jamstva.</p>
<p>Međutim, čini se da su obje strane spremne na daljnje pregovore, jer su u Ministarstvu rekli kako »postoji obostrana želja da se dogovorom dođe do rješenja pitanja sisačke Željezare«. </p>
<p>Također doznajemo da je i ruska strana spremna na pregovore, a posebno kad je riječ o isplatama plaća za kolovoz. Pregovori će se nastavit u petak u 15 sati u Ministarstvu. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bugarska policija ne traži 12, nego samo tri Hrvata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bugarska policija više ne sumnjiči devetoricu od 12 hrvatskih državljana, čija su se imena i fotografije u nedjelju pojavila na službenim web stranicama njihova Ministarstva unutarnjih poslova, doznaje Vjesnik, već se traga samo za Brankom Vujanovićem, Ivanom Možeom i Robertom Matanićem. Osim za trojicom »Hrvata« bugarska policija traga i za 31-godišnjim Krešimirom Stančevom, bugarskim državljaninom koji je osumnjičen da je bio pripadnik iste skupine. Prema izjavi glasnogovornice bugarskog MUP-a Sonje Momčilove, koju je medijima dala u utorak, četvoricu muškaraca traži se zbog teških kaznenih djela, ne precizirajući o kojim je djelima riječ. Kako pak Vjesnik neslužbeno doznaje, u pitanju su više ubojstava te trgovina narkoticima. Do zaključenja ovoga broja hrvatski MUP još nije dobio nikakav službeni zahtjev bugarskih kolega da se za trojcem traga pa naša policija za njima nije raspisala potragu.Vjesnikov bugarski izvor tvrdi da je priča počela kad je u jedan stan u Sofiji provalio sitni tamošnji prijestupnik. U stanu je tada našao nekoliko pištolja i revolvera te »laptop« koji je ukrao. Kad je otvorio fileove na računalu, pronašao je fotografije 12 muškaraca, a neki od njih u rukama su držali pištolje. Uskoro je za slučaj doznala i bugarska policija te zaključila da su sva dvanaestorica na slikama – članovi kriminalne skupine. </p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mlinarić: Zaustavljen porast kriminaliteta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nakon petogodišnjeg razdoblja, u posljednjih je šest mjeseci zaustavljen stalni i već zabrinjavajući porast kriminaliteta, a novi zakon o sigurnosti prometa, unatoč tome što ga mnogi napadaju, sačuvao je mnoge ljudske živote«, izjavio je u utorak ministar Marijan Mlinarić obrativši se pripadnicima MUP-ove antiterorističke jedinice Lučko u povodu 14. obljetnice osnutka ove postrojbe. </p>
<p>»Domovinski rat bio je najvažnija zadaća koju ste uspješno odradili. Sada je to, a bojim se da će biti i ubuduće, borba protiv terorizma« rekao je Mlinarić i naglasio kako događaji od 11. rujna 2001. godine do zadnjega krvoprolića u Sjevernoj Osetiji tjeraju i našu policiju da uvijek bude spremna za djelovanje u najtežim situacijama. Također je istaknuo da unatoč skromnim materijalnim mogućnostima, hrvatska policija ostvaruje vrhunske rezultate u europskim i svjetskim mjerilima, što se osobito odnosi na najelitnije policijske postrojbe poput ATJ Lučko.</p>
<p>Ova jedinica bila je prva organizirana postrojba hrvatskih oružanih snaga. U ratu je poginulo 14 specijalaca iz Lučkog, a veći broj je ranjen. </p>
<p>Nakon svečanosti u kojoj je uz ministra, ravnatelja policije i bivšeg ministra Ivana Jarnjaka, nazočio i sudac Ustavnog suda Vice Vukojević, održana je svečana misa koju je vodio vojni ordinarij Juraj Jezerinac. </p>
<p>Pripadnici ATJ-a pokazali su potom dio svog znanja. Nakon demonstracije borilačkih vještina, održana je vježba u kojoj je simulirana obrana od napada terorista na policijsku kolonu sa »štićenom osobom«. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>HT-ovi sindikati najavili prosvjed zbog otpuštanja 700 radnika</p>
<p>Prvi prosvjed održat će se u Zagrebu u četvrtak, a nakon toga u Osijeku 10. rujna, 13. rujna u Rijeci te 15. rujna u Splitu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Republički sindikat radnika pošte i telekomunikacija (RSR HPT) i Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) održat će niz prosvjeda zbog najave Uprave HT-a o otpuštanju 700 radnika HT-a, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak.</p>
<p>Jadranko Vehar, predsjednik RSR HPT-a, rekao je da će se prvi prosvjed održati u četvrtak, 9. rujna u Zagrebu, 10. rujna u Osijeku, 13. rujna u Rijeci te 15. rujna u Splitu, a nakon toga slijedi niz prosvjeda do sredine studenoga. </p>
<p>Josip Pupić, predsjednik HST-a, napomenuo je da se sindikati protive otpuštanju 700 radnika koji rade na održavanju i izgradnji telekomunikacijske mreže te zbog svoje uske specijaliziranosti više nigdje na tržištu neće moći naći posao.</p>
<p>Dodao je da HT ostvaruje vrlo visoku dobit i višak radnika mora zbrinjavati s puno više senzibiliteta. Prema Kolektivnom ugovoru, najniža otpremnina u HT-u iznosi jednu neto plaću po godini staža, a ti radnici prosječno primaju 4500 kuna. </p>
<p>Prema Pupićevim riječima, sindikati neće odustati od prosvjeda unatoč sastanku s predstavnicima Uprave HT-a Manfredom Ohlom i Ivicom Mudrinićem, koji je održan u ponedjeljak, te najavljenom susretu s resornim ministrom Božidarom Kalmetom u utorak, s kojim će se »samo upoznati«. </p>
<p>Sindikati od Uprave HT-a traže osnivanje agencije za zapošljavanje putem koje bi se zbrinjavao višak radnika u iduće tri godine, kao i smanjenje tjednog radnog vremena na 36 sati, po uzoru na Deutsche Telekom, većinskog vlasnika HT-a. </p>
<p>U HT-u je sada zaposleno 7900 radnika, a u zadnje dvije godine iz te je tvrtke, kažu sindikalci, zbog stimulativnih otpremnina otišlo oko 2500 zaposlenih.</p>
<p>Vehar je istaknuo da je HT poligon za preispitivanje sposobnosti »trećerazrednih stručnjaka iz Njemačke kojima dolazak u Hrvatsku predstavlja protjerivanje u Sibir«.</p>
<p>Dosad su se, kaže on, promijenila četiri direktora u HT-u, a nekad vodeća tvrtka sada tehnološki zaostaje u regiji, pa Vehar ocjenjuje kako Deutsche Telekom dio djelatnosti HT-a namjerava premjestiti u Budimpeštu jer tamo treba biti središte DT-a za ovaj dio Europe, zaključuje Vehar.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Račan obećao Mesiću podršku na predsjedničkim izborima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Izaslanstvo SDP-a: Ivica Račan, Tonino Picula, Željka Antunović i Šime Lučin sastalo se u utorak na ručku s predsjednikom Stjepanom Mesićem, potvrđeno je Vjesniku u Predsjednikovu uredu. Iako u Uredu nisu željeli otkriti o čemu su prvi SDP-ovci razgovarali s Predsjednikom, Vjesnik doznaje kako su šefu države obećali da će ga podržati na predsjedničkim izborima kao alternativu HDZ-ovoj politici.</p>
<p>Osim toga, razmotrili su aktualnu političku situaciju i rezultate izbora u Požegi. Prema onome što doznajemo, Mesić je spreman primiti izaslanstva svih parlamentarnih stranaka koja to zatraže.</p>
<p>Potpredsjednica SDP-a Željka Antunović rekla nam je da nema nikakvih senzacionalnih vijesti s ručka čelnika SDP-a i predsjednika Republike. </p>
<p>»Bio je to jedan od redovitih susreta predsjednika Mesića i predsjednika SDP-a Račana koji se održavaju i nakon izbora. Na sastanku nije rečeno ništa više od onoga što smo već sto puta javno rekli o potpori predsjedničkoj kandidaturi Stjepana Mesića«, kaže Antunović.</p>
<p>To znači da, objašnjava Antunović, SDP i dalje nema nikakvog političkog interesa isticati protukandidata predsjedniku Mesiću jer smatra da je njegova politika u ovom mandatu bila dobra i da bi joj trebalo omogućiti kontinuitet. Sve to, naravno pod uvjetom da predsjednik Mesić ne počne zastupati politiku HDZ-a, ostaje i dalje SDP-ov stav. </p>
<p>Sanja KapetanićMiroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mađari snimaju Hrvatsku iz zraka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Zračnu bazu Pleso u Zagrebu u utorak je sletio mađarski zrakoplov An-26 koji će, u sklopu sporazuma »Otvorena neba«, u srijedu ujutro iz zraka snimati hrvatski teritorij. </p>
<p>Mađarski zrakoplov opremljen je posebnim uređajima za snimanje, optičkim aero-foto i video-kamerama, linijskim skenerima i radarima pomoću kojih će hrvatsko-mađarska posada snimati teren na ruti Zagreb-Pula-Zadar-Slunj-Plitvice-Zagreb. </p>
<p>Dvije će zemlje razmijeniti prikupljene podatke i snimke, a dužne su ih dostaviti i drugim potpisnicama ugovora »Otvorena neba« ako to neka od njih zatraži. </p>
<p>U Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu tvrde da će tijekom snimanja, mađarski zrakoplov imati puni prioritet. S puta bi mu se, kažu, morao maknuti čak i predsjednički zrakoplov. </p>
<p>Mađarska, kao potpisnica sporazuma »Otvorena neba«, sukladno godišnjim kvotama može samostalno odrediti rutu letenja i snimanja hrvatskog teritorija, uz zabranu snimanja nuklearnih postrojenja (kojih Hrvatska ionako nema) te zadržavanje na udaljenosti većoj od 10 kilometara od granice zemlje koja nije potpisnica Sporazuma. </p>
<p>Čitava priča svodi se zapravo na kontrolu naoružanja snimanjem iz zraka, jer mađarska letjelica ima uređaje koji mogu snimiti svaki objekt na zemlji, a koji je veći od 30 centimetara. </p>
<p>M. F.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tjelovježba svakako, ali što bi rekli porezni obveznici </p>
<p>Kramarić: Ljudi će to shvatiti kao još jedan dokaz da mislimo na sve samo ne na posao zastupnika / Đapić: Dok smo u Saboru trebamo se baviti saborskim poslovima / Pupovac: Fitnesu nije mjesto u Saboru / Adlešić: Zastupnici trebaju svoje radno vrijeme provoditi u Sabornici / Radoš: Zastupnici bi bolje radili kada bi ohladili glave u teretani / Arlović: I sam bih se došao rekreirati kada bi u Saboru postojala fitnes-sala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premda iznesena gotovo neslužbeno, pod točkom razno na sjednici Predsjedništva Hrvatskog sabora, ideja Vesne Pusić o dvorani za fitnes u Saboru već je podijelila zastupnike. </p>
<p>Nitko od zastupnika s kojima smo razgovarali ne negira važnost tjelovježbe za fizičko i, zastupnicima mnogo važnije, psihičko zdravlje. Narodni predstavnici podijelili su se, međutim, zbog čisto pragmatičnog pitanja – kako bi njihovi birači dočekali još jednu zastupničku pogodnost.</p>
<p>»To nikako nije najsretniji prijedlog, jer je percepcija parlamenta u javnosti već krhka i ljudi će to shvatiti kao još jedan dokaz da mi u Saboru mislimo na sve samo ne na posao zastupnika«, smatra tako LS-ovac Zlatko Kramarić, ističući kako se takvim prijedlogom samo nastavlja trend kojim zastupnici sami potkopavaju svoj integritet. Nema on ništa protiv fitnesa, ali jednostavno smatra da nije dobar timing za takve stvari.</p>
<p>Slično misli i čelnik pravaša Anto Đapić koji se, premda i sam ide na plivanje, protivi takvoj ideji. »Dok smo u Saboru trebamo se baviti saborskim poslovima, a kad nismo u Sabornici mi, pravaši, ionako smo zauzeti jer primamo stranke. Mnogo je važnije zastupnicima osigurati prostor za rad«, smatra Đapić. Nije isključeno, dodaje, kako bi se nakon dvorane za fitnes netko sjetio da se ponuda dopuni bazenom i saunom, a onda bi netko možda zatražio i teniske terene, jer želi igrati tenis.</p>
<p>Čelnik SDSS-a Milorad Pupovac kategoričan je kako fitnesu nije mjesto u Saboru, te smatra da zastupnici trebaju vježbati u slobodno vrijeme kada i on džogira. Potpredsjednica Sabora, haeselesovka Đurđa Adlešić nije uopće razmišljala o toj ideji i žao joj je što je to prikazano kao najvažnija tema Predsjedništva Sabora. </p>
<p>»Zastupnicima bi bilo najbolje da svoje radno vrijeme provode u Sabornici. Naravno, da bih između kafića i fitnesa i ja radije izabrala fitnes, ali prije svega nam je mjesto u Sabornici«, kaže Adlešić. </p>
<p>Ideesovac Damir Kajin je na konferenciji za novinare u Rijeci kazao je kako je prijedlog o otvaranju dvorane za fitnes ispod parlamentarne pristojnosti, jer ljudima nije stalo do izgleda zastupnika nego mirovina i radnih mjesta.</p>
<p>Svjesni činjenice da bi ih dvorana za fitnes vjerojatno dodatno koštala popularnosti, neki zastupnici ne ustručavaju se, međutim, reći kako bi rado provježbali u saborskom rekreacijskom centru. Čelnik Libre Jozo Radoš podržava tako tu ideju i kaže da bi zastupnici možda bolje radili kada bi malo »ohladili glave u teretani«. </p>
<p>Na negativne kritike i optužbe o raskoši ne treba se obazirati, kaže Radoš, jer to nije mnogo novca, a zastupnicima bi bilo korisnije vježbati nego sjediti po kafićima. Slično misli i potpredsjednik Sabora esdepeovac Mato Arlović koji ističe kako nije nepoznato da u pojedinim parlamentima postoje rekreativna središta, te čitav niz popratnih sadržaja, čak do salona za uljepšavanje... </p>
<p>»Pitanje je, dakako, je li to primjereno Hrvatskoj u ovom trenutku. No i sam bih se sigurno s vremena na vrijeme došao rekreirati kada bi u Saboru postojala fitnes-sala, ali ne znam postoji li mogućnost za to«, kaže Arlović. </p>
<p>Inicijatoricu fitnesa u Saboru, Vesnu Pusić zatekla je pak medijska pozornost dana toj temi, te se čudi da je to uopće izašlo van, jer je ideju iznijela potpuno neslužbeno na zatvorenoj sjednici Predsjedništva, pa se pita čemu onda uopće zatvarati te sjednice kad sve izrečeno na njima izađe van. »No mnogo je bolje napraviti fitnes-salu nego u Saboru držati tri restorana i dva kafića, jer zašto ljudi ne bi mogli u stankama sjednica vježbati umjesto pušiti i piti u kafiću«, pita se Pusić, dodajući kako u mnogim svjetskim parlamentima postoje dvorane za fitnes.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040908].
|
