NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040702].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 163551 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.07.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska bi trebala potpisati ugovor o neizručenju Amerikanaca</p>
<p>Bili smo zadovoljni kada smo lani u predizbornoj kampanji vidjeli da je HDZ otvoren za potpisivanje sporazuma o neizručenju američkih građana MKS-u i žao nam što još nisu pronašli načina da to provedu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zamjenica pomoćnika američkog državnog tajnika Colina Powella Kathleen Stephens zadužena za Europu u Zagreb je došla na službene razgovore odmah nakon što je NATO na summitu u Istanbulu odlučio da će o hrvatskom statusu raspravljati na sljedećem sastanku na vrhu, najvjerojatnije za dvije godine. S visokom dužnosnicom State Departmenta razgovarali smo o odnosima SAD-a i Hrvatske te rješavanju otvorenih pitanja o kojima se dvije zemlje ne mogu dogovoriti neko vrijeme. </p>
<p>• Zašto ste baš sada došli na razgovore u Zagreb?</p>
<p>- Preuzela sam posao lani, no već neko vrijeme sam pokušavala doći u Hrvatsku, i ovo je bila dobra prilika da, nakon Sarajeva, obavim razgovore i u Zagrebu. Naravno, ne samo o summitu nego i o našim bilateralnim odnosima.</p>
<p>• Kakvi su bilateralni odnosi SAD-a i Hrvatske?</p>
<p>- Mislim da su jako dobri. Promatramo stanje u Hrvatskoj s velikim interesom i ohrabreni smo potezima koji su uslijedili nakon izbora.. Iskreni smo i što se tiče razlika, o kojima smo razgovarali s hrvatskom stranom. Radimo zajedno kako bismo ih prevladali. </p>
<p>• Jeste li tražili da Hrvatska potpiše sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (MKS)?</p>
<p>- Na sastancima je to pitanje pokrenula hrvatska strana, a o tome smo razgovarali i u Washingtonu i na ministarskoj razini. Bili smo zadovoljni kada smo lani u predizbornoj kampanji vidjeli da je HDZ otvoren za potpisivanje takva sporazuma i žao nam što još nisu pronašli načina da to provedu. Nadamo se da će Hrvatska potpisati taj sporazum.</p>
<p>• Lani su predstavnici bivše vlade tvrdili da rade na nekim drugim pravnim aranžmanima, nekim drugim ugovorima kako bi se izašlo ususret vašim zahtjevima. Postoji li takva opcija?</p>
<p>- Čula sam o tome, ali dosad nisam vidjela ništa konkretno. Naša rasprava s bivšom vladom na tome se i završila. Ne želim umanjivati važnost tog pitanja, no nije jedino u našim bilateralnim odnosima. Osim toga, za nas je frustrirajuće što smo Hrvatskoj morali suspendirati vojnu pomoć jer nije potpisala sporazum i novac poslati na neku drugu adresu. Mislim da je to frustrirajuće i za Hrvatsku, jer je bilo dobrih programa pomoći.</p>
<p>• Koliko je SAD-u važno sudjelovanje Hrvatske u međunarodnim vojnim misijama?</p>
<p>- Vjerujemo da Hrvatska ima potencijalno važnu i pozitivnu ulogu i u regiji, u Europi, ali i globalno u ratu protiv terorizma. Priznajemo doprinos koji Hrvatska daje u Afganistanu, a dobili smo najave da se razmišlja i o drugim oblicima suradnje u Afganistanu i Iraku. Jedna od mogućnosti je i doprinos unutar okvira tzv. Jadranske povelje, gdje Hrvatska zajedno s Albanijom i Makedonijom raspravlja o mogućnosti doprinosa misiji Isafa u Afganistanu i možda u Iraku. Raspravlja se o cijelom nizu mogućnosti. Pitate bismo li željeli vidjeli više? Naravno. Mislimo da Hrvatska može i da bi trebala igrati veću ulogu. Posebno sada kada je u Iraku uspostavljena prijelazna vlada. Nadamo se i očekujemo da će Hrvatska iskoristi taj trenutak, podržati iračku vladu i napore u demokratizaciji i stabilizaciji zemlje.</p>
<p>• Kako vam se čini dio zaključaka NATO-ova summita koji se tiču Hrvatske?</p>
<p>- Dobri su. Bilo je jasno mnogo prije summita da se na njemu neće dijeliti nove pozivnice. Odluka o stalnom promatranju i ocjeni postignutog na sljedećem summitu dio je diplomatskog jezika, no naglašava nastavak interesa koji bi trebao biti obećavajući. Svaka od tri zemlje - Hrvatska, Albanija i Makedonija - nalazi se u svojem Akcijskom planu za članstvo, a nijedna ga još nije ispunila. A to je potrebno da bi došle u sljedeću fazu. Diplomatski rječnik u završnom dokumentu dokazuje predanost da se i dalje radi na planu. Kada je riječ o BiH i SCG, u završnom se dokumentu željelo naglasiti da je primijećen napredak u reformama i put na kojem ćemo ih podržavati kada uklone preostale prepreke.</p>
<p>• Zemlje Jadranske povelje nemaju istu razinu pripremljenosti za NATO. Hoće li se razbijati paket za pozivanje u članstvo ako jedna ili dvije zemlje budu i dalje zaostajale u ispunjavanju kriterija ili postoji plan za primanje sve tri zemlje?</p>
<p>- Nisam upoznata, barem kada je o SAD-u riječ, s bilo kakvim planom osim MAP-a. Riječ je o transparentnom procesu. Svrha Jadranske povelje je da se pokaže kako tri zemlje mogu kombinirati napore da bi privukle pozornost na sebe i ono što rade, No, MAP ostaje individualan plan prema kojem se postignuća ocjenjuju zasebno. Zamisao nikad nije bila prisilno vezanje tih zemalja, nego partnerstvo i suradnja da bi svaka zemlja posebno napredovala. Hrvatska može igrati važnu ulogu u regiji i biti model ostalima. Pozitivan avis Europske komisije odličan je signal za jačanje međunarodne uloge. Naravno, za to se stvari moraju i napraviti, a potencijal je tu. </p>
<p>• Je li SAD zadovoljan suradnjom Hrvatske s Haagom?</p>
<p>- Ono što se dogodilo u posljednjih nekoliko mjeseci važno je i impresivno i na tome sam čestitala hrvatskim vlastima. Posao s Haagom će biti završen kada posljednji preostali optuženik gospodin Gotovina bude uhićen i prebačen u Haag.</p>
<p>• Jesu li zbog nekih pitanja, o kojima smo razgovarali, SAD i Hrvatska u posljednje vrijeme zahladili odnose? </p>
<p>- Razgovaramo vrlo otvoreno o razlikama koje imamo, o onome što je važno za nas, ali i pokušavamo pažljivo slušati hrvatsku stranu o onome što je važno za nju i koje su poteškoće, a Ne mislim da je to problem, nego se to je pozitivan znakradi o pozitivnom znaku. Međutim, važne su akcije u različitim područjima. Želimo podržati Hrvatsku da ostvari rezultate i uspije. Mislim da se slažemo u mnogim dijelovima ocjene tog uspjeha. Jedna od definicija uspjeha je da Gotovina završi u Haagu, ali i snažniji angažman u globalnom ratu protiv terorizma i na međunarodnoj sceni. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pacijentica na Rebru vraćena s kemoterapije</p>
<p>Pacijentica koja boluje od raka otpremljena je kući s obrazloženjem da nema lijeka, odnosno da je lijek naručen, ali nije stigao/ Dr. Željko Reiner tvrdi da u KBC-u Zagreb nema nestašice lijekova/ Dr. Zdenko Krajina, predstojnik Onkologije, kaže da je u četvrtak kemoterapija odgođena za dvoje, troje pacijenata zbog potrošenog limita </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako naručena za kemoterapiju u četvrtak, pacijentica K.K. (podaci poznati redakciji), koja boluje od raka, otpremljena je kući s obrazloženjem da nema lijeka odnosno da je lijek naručen, ali - nije stigao. </p>
<p>Dr. Željka Reinera, ravnatelja KBC-a Zagreb, pitali smo što se događa na Klinici za onkologiju na Rebru. Iako, naime, lijeka trenutačno može nestati iz raznih razloga, nemoguće je ne staviti taj događaj u kontekst problema u sklopu mjera za snižavanje cijena lijekova. Neki inozemni dobavljači neslužbeno su najavili da bi jednostrane odluke o snižavanju cijena mogle dovesti do nestašica, odnosno odustajanja od opskrbe ako u tome ne ostvaruju profit.</p>
<p>Dr. Reiner odlučno tvrdi da u KBC-u nema nestašice lijekova, a dok ne istraži o čemu je riječ postupak prema pacijentici tumači mogućnošću da lijek nije pravodobno naručen. Reiner žali što se pacijentica nije obratila predstojniku Klinike ili ravnateljstvu, gdje bi odmah riješili problem koji, kako vjeruje, nije ništa više do pitanja pravodobno narudžbe. </p>
<p>Mlađa onkologinja, o kojoj se pacijentica vrlo pohvalno izrazila, nije željela objašnjavati pozadinu događaja jer poštuje hijerarhiju na Klinici. Uvjerava, međutim, da je za takav postupak bilo opravdanih razloga na koje se nije moglo utjecati.</p>
<p>Naknadno doznajemo od predstojnika Onkologije dr. Zdenka Krajine da je u četvrtak kemoterapija odgođena za dvoje, troje pacijenata zbog potrošenog limita odnosno proračuna koji je Onkologija dobila za ovaj mjesec. Novac je bio brižno raspoređen, ali se istog dana pojavio pacijent kojemu je trebao skuplji lijek i koji je, jednostavno rečeno, »pojeo« sredstva namijenjena ostalim naručenim pacijentima.</p>
<p>U medicinskom smislu to ne pogoršava stanje otkazanim pacijentima, ali Krajina priznaje da je učinjen propust što pacijenti nisu obaviješteni o promjeni termina terapije. Klinika je, kako kaže, prevelika da bi mogao držati pod nadzorom sve pojedinosti njezina funkcioniranja. Doznajemo još da je sadašnji limit Onkologije 1,25 milijuna kuna mjesečno, a to nije dovoljno za tu inače vrlo skupu granu medicinu, ali da im je ravnatelj KBC-a obećao »povišicu«. Da se ne bi ponavljale odgode terapije pacijentima koji su opravdano vrlo osjetljivi na postupke prema njima, trebalo bi im još oko 200 do 300 tisuća kuna na mjesec, rekao je Krajina.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nemoguća misija za ravnatelje ili boljitak za pacijente?</p>
<p>Županijske vlasti najavljuju da su im neprihvatljivi uvjeti ugovaranja za bolnice/ Pojačan nadzor rada u bolnicama koristit će pacijentima, kaže dr. Gojko Buljat, ravnatelj Traumatološke klinike / Čakovečka bolnica je već u prvom dijelu godine napravila zdravstvenih usluga u vrijednosti od 3,5 milijuna više od ugovorenog limita, a HZZO najavljuje da neće platiti »višak« faktura, kaže ravnatelj dr. Franjo Fundak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovih dana bolnice razmatraju uvjete ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) za tekuću godinu. Većina ravnatelja je nedostupna, jer se na upravnim vijećima satima raspravlja, no nije ni raspoložena za komentare prije nego njihovi vlasnici zaključe jesu li uvjeti prihvatljivi i njima, hoće li njihove bolnice uspješno poslovati s razrezanim limitima, ako ne, hoće li im pokriti dugove...</p>
<p>Jedino je ravnateljstvo Svetoga Duha, opće bolnice u vlasništvu Grada Zagreba, jasno dalo do znanja da premali limit prijeti zaustavljanjem dijela »pogona«. </p>
<p>Ugovori su pod povećalom i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu, ali će ona tek za tjedan dana objaviti svoje zaključke. Ima naznaka da su i po njima uvjeti ravni »nemogućoj misiji« za ravnatelje - kako, naime, poslovati bez gubitaka, na nuli, a da to ne osjete pacijenti-osiguranici?</p>
<p>U međuvremenu će stići i reagiranja iz županija, ali je Mile Klepo, ravnatelj Udruge, Vjesniku rekao da županijske vlasti nisu sklone prihvatiti uvjete HZZO-a.</p>
<p>Čakovečka opća bolnica slovi za jednu od uspješnijih županijskih bolnica, ali nova pravila to dovode u pitanje. Ravnatelj dr. Franjo Fundak kaže da su u prvom dijelu godine već napravili zdravstvenih usluga u vrijednosti od 3,5 milijuna iznad ugovorenog limita, a HZZO im najavljuje da neće platiti »višak« faktura, iako je jasno da bolnica ne može planirati tko će se kad razboljeti i kad će mu trebati liječnička pomoć u bolnici.</p>
<p>Fundak napominje da broj usluga raste sezonski (proljetni poljoprivredni radovi donose i više intervencija) koji se s krajem godine »izniveliraju«, pa dosad nisu imali problema s prebačajem. Ovogodišnji proračun te bolnice nešto je veći, ali u međuvremenu su rasle i plaće tako da vrlo malo novca ostaje za lijekove i druge medicinske potrepštine. </p>
<p>Rastu dugovi, vjerovnici pritišću, a Županija nema novca za sanaciju kao što je to država učinila za »svoje« kliničke bolnice i one na područjima posebne državne skrbi. Fundak dodaje da su problemi gotovo isti u svim županijskim bolnicama, ako ne i veći, ali pozdravlja mjere ministra Hebranga u dijelu koji se odnosi na lijekove, odnosno uvođenje više generičkih i jeftinijih lijekova na listu. Ravnatelji kliničkih bolnica već su prošli brifing u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi o ugovorima koji povećavaju odgovornost za poslovanje na nuli. Udruga je reagirala podrškom mjerama štednje, do granice koja ne ugrožava »tehnologiju« rada u bolnici. Kako će se to izvesti, ne znaju ni Klepo niti (svi) ravnatelji...</p>
<p>No dr. Gojko Buljat, ravnatelj Traumatološke klinike u Zagrebu, smatra da su ponuđeni ugovori realni i korektni. Napominje i da je Klinika našla razumijevanje u HZZO-u.</p>
<p>»Strogi nadzor svih odjela, liječnika i drugih zaposlenika, propisivanja lijekova i terapijskih postupaka, itd., uobičajena je stvar u zapadnim zemljama«, govori Buljat i dodaje da nije riječ o zadiranju u stručne kompetencije medicinara. Naprotiv, riječ je o kontroli kvalitete na svim razinama, ne samo radi štednje, odnosno smanjivanja nepotrebnih postupaka, već i na korist pacijentima. Trauma od prije ima quality managera koji će sada samo pojačati svoj rad za što je potrebno određeno vrijeme prilagodbe.</p>
<p>Buljat prihvaća da liječnici imaju različita mišljenja o »strogoći« u provjeri njihova rada, no to je, po njemu, njihova osobna stvar - za bolesnike je bitna kvaliteta medicinske skrbi.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Nekima plaće i do 10 posto veće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državnim službenicima i namještenicima koji imaju više od 20 godina staža plaće će se povećati od četiri do 10 posto. Povišica je ugovorena novim kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike koji će u petak, nakon tri mjeseca pregovora, potpisati Vlada i pet sindikata državnih službi.</p>
<p>Službenicima s 20 do 29 godina staža povećavaju se koeficijenti, a time i plaće, četiri posto, onima s 30 do 34 godine staža osam posto, a zaposlenima s 35 i više godina staža - 10 posto.</p>
<p>Kolektivni će ugovor vrijediti četiri godine, a primjenjivat će se na oko 80.000 službenika i namještenika u državnoj upravi, carini, policiji i vojsci. Uvodi se naknada za pripravnost (10 posto plaće), što je novost za vatrogasce i policajce, kojima se to nije plaćalo. Godišnji odmor ubuduće će trajati najviše 30 dana, uvodi se i plaćeni dopust za stručno i opće školovanje, a djeca stradalih službenika dobivat će pomoć od 50 do 90 posto prosječne plaće. Novost je da će sindikalni povjerenici smjeti dvaput godišnje organizirati sastanak u radno vrijeme.</p>
<p>»Zadovoljan sam pregovorima jer smo postigli zadovoljavajuću razinu prava«, istaknuo je predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas dodajući da će za mjesec ili dva sindikati i Vlada početi pregovarati o povećanju osnovice za plaće te o izmjeni Uredbe o koeficijentima.</p>
<p>Kolektivnim se ugovorom predviđa uvođenje doprinosa solidarnosti (0,65 posto sindikalne članarine), koji bi plaćali nečlanovi kao naknadu za ugovorene povoljnosti. Najžešće se pregovaralo o tom doprinosu jer Vlada u početku nije pristajala na njegovo uvođenje. Sva ugovorena prava primjenjivat će tek kada zaposleni na referendumu prihvate kolektivni ugovor u paketu s uvođenjem doprinosa solidarnosti. »Vjerujem da će s obzirom na nova prava koja smo izborili, kolektivni ugovor proći na referendumu«, rekao je Ihas. Sindikat još nije odredio datum referenduma, no mora se provesti u roku 90 dana.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sindikat: Regres još nije isplaćen</p>
<p>Sindikat državnih službenika i namještenika upozorio je u četvrtak da zaposleni u uredima državne uprave još nisu dobili regres za godišnji odmor, ugovoren Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, iako je korištenje godišnjih već počelo. Službenike je razljutila činjenica da je njihovo matično državno tijelo Središnji državni ured za upravu svojim djelatnicima podijelio regres 14. lipnja. Sindikat je doznao da Središnji državni ured potražuje od Ministarstva financija dodatna sredstva za tekuće poslovanje i isplatu prava iz Kolektivnog ugovora, što će im biti odobreno u obliku preraspodjele sredstava, pa će se, kažu u Ministarstvu, regres moći isplatiti sljedećeg tjedna. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Što je Mesić znao o Bagiću</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Željko Bagić, jedan od donedavna najbližih suradnika predsjednika Stjepana Mesića, više ne može putovati u zemlje Europske unije zbog sumnje da je pomagač odbjeglom umirovljenom generalu Anti Gotovini. Mesića su mnogi (uključujući i Carlu del Ponte) upozoravali mjesecima na Bagića, a Mesić se odlučio riješiti njegovih usluga prije nešto više od mjesec dana. No, prema izvještajima iz Bruxellesa prije osam tjedana, Zagreb je bio upoznat s novim popisom osoba kojima će zbog pomaganja haaškim bjeguncima biti zabranjen ulazak u zemlje EU-a. Dakle, u trenutku kad se Mesić riješio Bagićevih usluga po svoj prilici je znao za popis na kojem će se Bagić naći.</p>
<p>Pitanje je je li se Mesić riješio kamena o vratu ili nije. Formalno, Mesićev je vrat bez kamena otprije mjesec dana. Činjenica da će Bagić još pet mjeseci primati plaću u Uredu predsjednika nije pretjerano ugodna, ali uvijek se može svesti na pitanje radnih odnosa i izbjegavanje nepotrebnog radnog spora. Međutim, unatoč toj formalnoj lišenosti kamena o vratu, »slučaj Bagić« mogao bi biti veoma opasan za Mesića. Naime, u prošlogodišnjem »slučaju Gotovina«, nastalom nakon objavljivanja intervjua u »Nacionalu«, Mesić se (nepotrebno) istrčao u javnosti, zauzevši se za odbjegloga generala. Pokušaj da ostvari spektakularnu političku pobjedu na terenu dotad rezerviranom za desnicu je propao, a posljedica toga (vjerojatno ne samo toga) je Bagićevo ime na listi nepoželjnih. Dodatne probleme Bagić može stvoriti Mesiću zbog Predsjednikova beskompromisnog stava o suradnji s Haaškim sudom. Upravo je Mesić bio najtvrđi zagovornik suradnje s Tribunalom, a upravo je jednom od njegovih najbližih suradnika zabranjen ulazak u EU zbog opstrukcije tog suda. </p>
<p>Pitanje je, dakle, je li Bagić radio Mesiću iza leđa, je li u razgovorima koje je vodio (samostalno?) zloupotrebljavao autoritet predsjednika Republike, a najvažnije je pitanje što je Predsjednik znao i kada je za to znao?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Statistički - ipak živimo bolje </p>
<p>BORIS PETROVIĆ</p>
<p>Svaki put kad se u paketu objavi brdo statističkih podataka o gospodarskim kretanjima, uvozu, izvozu, BDP-u, inflaciji i slično prosječan čovjek prvo se zapita znači li to da nam ide bolje ili gore i što on osobno od toga može očekivati. Za razliku od analitičara, obični građani prilike u gospodarstvu vrednuju metodom vlastite kože.</p>
<p>Prema stanju nakon samo pet ovogodišnjih mjeseci, oprezno se može zaključiti da Hrvatska gospodarski ipak lakše diše. Tako i porast BDP-a za 4,2 posto više nije samo običan makroekonomski podatak. Jer najavljuje da su realna očekivanja o ovogodišnjem porastu BDP-a po stanovniku za najmanje 3,7 posto (na 6153 eura). Ako tome dodamo da stopa inflacije iznosi vrlo prihvatljivih 2,4 posto, to, prevedeno na svakodnevni rječnik, znači da, makar i u prosjeku, živimo nešto bolje nego prošlih godina. Uostalom, to potvrđuju i službeni podaci o povećanju osobne potrošnje za 3,9 posto.</p>
<p>Statističari nas podsjećaju da već osam tromjesečja bilježimo rast industrijske proizvodnje, a ovog je svibnja, u usporedbi s lanjskim, ona bila veća za 3,2 posto. Ali treba podsjetiti i da je prijašnjih godina taj rast izveden matematički, bez osvrtanja na bolnu činjenicu da je upravo industrija dijelila najviše otkaza. Kako je val otkaza zaustavljen, ni ovogodišnjih 3,2 posto, što je upola manje nego lani, nije baš tako loš rezultat.</p>
<p>Među analitičarima najviše se prijepora može očekivati u vrednovanju podatka po kojem je ove godine uvoz rastao znatno sporije od izvoza. Jer, svako smanjenje uvoza, ako se time umjesto stranih, ponude jednako kvalitetni domaći proizvodi, dobra je vijest. Ali ne i ako znači usporavanje uvoza novih tehnologija. Podrobnijih podataka o tome zasad nema, a zna se jedino da jenjava višegodišnja pomama za kupnjom automobila. Mjereno kunama, izvoz je zasad porastao za 14,4 posto (uvoz za 4,1 posto), ali blago povećanje pokrivenosti uvoza izvozom ostaje i kad se sve preračuna u dolare.</p>
<p>Ukratko, Hrvatska se - iako sporo - gospodarski stabilizira što je značajno za strane financijske institucije i ulagače. A nastavak tog trenda trebao bi se vidjeti i u obiteljskim proračunima.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Umjetnica bez autorskog djela</p>
<p>PETRA BOIĆ PETRAČ</p>
<p>Kao da joj svibanjska afera</p>
<p> – koja je, eto, ostala u tračerskim kuloarima sve do danas – nije bila dovoljna, Severini je u srijedu doletjela još jedna pljuska. Sve ono na što se preko odvjetničkog društva Nobilo – Mlinarić požalila Općinskom državnom odvjetništvu, nakon što je podigla tužbu protiv Matije Babića, urednika Indexova portala, koji je preko noći postao javna osoba, protiv Marka Zirduma, urednika portala Voajeri 385, protiv njihovih nakladnika Prve stranice d.o.o. i Hiperlink d.o.o. te protiv novinara Drage Pilsela, kao da je palo u vodu. Naime, Općinsko državno odvjetništvo obavijestilo je Severinin odvjetnički ured da je tužiteljstvo odbacilo prijavu, smatrajući da se u slučaju snimka ne radi ni o autorskom djelu niti o izvedbi umjetnika.</p>
<p>I tako umjetnica Severina ostaje kratkih rukava. Barem zasad. Jer novac koji je željela dobiti, uvjerena da je njezin jedanaestminutni snimak autorsko djelo – a kako je svatko od tuženih zaradio više od 30.000 kuna, pjevačica je mogla dobiti pet puta toliko – neće je obogatiti jer film nema špicu s imenima glumaca, režisera, snimatelja i cjelokupne ekipe koja se takvim stvarima u javne svrhe bavi. Osim toga, tužiteljstvo je ustvrdilo da neko djelo, da bi bilo autorsko, mora biti originalna intelektualna tvorevina, a jedanaest minuta, koje su na hrvatsku javnost djelovale u svakom smislu, prema njihovu mišljenju to nisu.</p>
<p>Nobilo i Mlinarić, međutim, slučaj ne smatraju izgubljenim. Kopajući po člancima Zakona o autorskim i srodnim pravima, pronašli su jedan, točnije peti, u kojemu stoji da nije bitno za koju je namjenu djelo stvoreno – privatnu ili javnu, odnosno da autorsko djelo može biti namijenjeno i privatnoj uporabi. Tako će Općinskom sudu podnijeti optužni prijedlog protiv prijavljenih osoba.</p>
<p>Ipak, uvjereni smo da bi splitskoj umjetnici najbolje bilo da spomenute ljude tuži zbog nanošenja duševne boli. Tu bi nedvojbeno izašla kao pobjednica. Jer, da duševno pati, dokazuje i činjenica kako se pobrinula da Hrvatska misli da je otišla iz države. Da je svi ostave na miru. Premda bolje upućeni tvrde da je nestala samo iz svog novog doma. U tonski studio.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Britanci teško kontra Splita</p>
<p>U ogledu jedne splitske ulice i desetmilijunskog Londona pobijedila je ponovo splitska ulica. Sasvim suprotno uobičajenoj usporedbi da je londonsko predgrađe veće od cijele Hrvatske, kada je o tenisu riječ ispada da je jedna splitska ulica veća od cijele Velike Britanije/ Split kao sportski inkubator oduvijek je svijetu mogao ponuditi svoje vrhunske sportske proizvode, no Split kao grad vrlo malo pažnje pridaje brizi za svoje sportaše i sve čini kako bi ih potjerao iz svoje sredine </p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Prije točno tri godine u sportskoj rubrici Vjesnika objavljen je komentar pod naslovom »Kako kontra Splita?«. Povod za to je bila upravo nevjerojatna činjenica da su tijekom jednog nedjeljnog popodneva na raznim stranama svijeta sportske pobjede ostvarili tenisač Goran Ivanišević, atletičarka Blanka Vlašić, plivač Duje Draganja, te veslači Tomislav Smoljanović, Siniša i Nikša Skelin, Igor Boraska i Damir Vučičić. Pozornost je, dakako, privukla činjenica da su svi oni Splićani.</p>
<p>Goran Ivanišević je te 2001. u polufinalu Wimbledona pobijedio Britanca Tima Henmana, tada »predodređenog« za pobjedu na najuglednijem svjetskom teniskom turniru. Iako je na terenima All England Cluba zajedno s Henmanom igrala čitava Engleska, Splićanin mu je zatvorio vrata finala. Henman je i ove godine igrao odlično, pa su se Britanci ponadali da bi nakon višedesetljetnog posta napokon mogli do pobjede na »svetoj« wimbledonskoj travi. Vjerojatno su odahnuli kada se u trećem kolu od turnira i tenisa oprostio Goran Ivanišević jer - sigurno je sigurno. </p>
<p>No, Henmanu i Britancima je očito jako teško igrati kontra Splita. Tek što su se riješili Ivaniševića - kojeg tamo inače obožavaju barem koliko i svoje sportaše - došao je novi Splićanin koji pokapa njihove (pre)velike ambicije. Da stvar bude za njih još gora, Mario Ančić odrastao je praktično u istoj ulici kao i Ivanišević! U ogledu jedne jedine splitske ulice i desetmilijunskog Londona pobijedila je, tako, ponovo splitska ulica. Sasvim suprotno uobičajenoj usporedbi da je londonsko predgrađe veće od cijele Hrvatske, kada je o tenisu riječ ispada da je jedna splitska ulica veća od cijele Velike Britanije.</p>
<p>Nije sve to, dakako, ništa nova. Split i splitski sportaši su oduvijek znali iznenaditi, pa i šokirati svjetsku sportsku javnost. Jednom je to četverac splitskog »Gusara« sa zlatom na Olimpijskim igrama u Helsinkiju, drugi put je to Đurđica Bjedov koja na Olimpijske igre u Meksiko ode samo kako bi popunila mjesto u plivačkoj štafeti, a onda osvoji pojedinačnu zlatnu i srebrenu medalju, treći put su to košarkaški biseri Toni Kukoč i Dino Rađa, četvrti put wimbledonski pobjednik Goran Ivanišević, peti put Blanka Vlašić iznad letvice na visini od dva metra... Da ne spominjemo brojne druge splitske tenisače, plivače, veslače, nogometaše, pa i bob-četverac koji je nastupio na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. </p>
<p>No, cijela ta priča o Splitu kao »najsportskijem gradu na svitu« ima i drugu stranu medalje. Split kao sportski inkubator oduvijek je svijetu mogao ponuditi svoje vrhunske sportske proizvode, no Split kao grad vrlo malo pažnje pridaje brizi za svoje sportaše i sve čini kako bi ih potjerao iz svoje sredine te skrb nad njima prepustio nekom drugom. Iz Splita su, tako, ne zbog hira nego zbog nužde, morali otići svjetski priznati sportaši Miloš Milošević, Tomislav Karlo, Miro Žeravica i Duje Draganja, a svako malo takvu mogućnost najavljuje i Blanka Vlašić. Grad, naime, ima problema čak i s plaćanjem najamnine za hangar koji su Vlašići sami pretvorili u sportsku dvoranu primjerenu za zimski trening splitske i svjetske atletske senzacije.</p>
<p>Split se jako ponosi svojim sportskim pedigreom, organizira spektakularne dočeke svojim najboljim sportašima, no Split za sport baš previše ne mari. Osim ako, naravno, nije riječ o Hajduku. Split je svojedobno imao Europsko prvenstvo u plivanju, no od impozantnog plivačkog kompleksa ostalo je tek neupotrebljivo ruinirano zdanje. Split je imao i Europsko atletsko prvenstvo, no to ni na koji način nije uspio kapitalizirati. Splićani gunđaju kada ih zaobilazi organizacija utakmica hrvatske nogometne reprezentacije, no prijete bojkotom kada im se ona napokon dodijeli. Splićani vole sport, no ne znaju niti su ikad znali što, zapravo, od sporta hoće. Osim da Hajduk bude prvak.</p>
<p>U takvu nesustavnom, kaotičnom i histeričnom praćenju sporta Split, dakako, nije nikakav hrvatski specifikum. Priča o hrvatskom sportskom čudu nastala je upravo na tvrdnji da je pravo čudo to što je Hrvatska, unatoč svemu, tako dobro zastupljena na sportskoj karti svijeta. </p>
<p>Događanja proteklih godina su vjerojatno i definitivno pokopala tezu da Hrvatska ne može vječno proizvoditi sportske talente. Djelomice je odbačena i teza da na sportskim borilištima postoje veliki i mali, sportske velesile i sportski patuljci. Da nije tako, vrlo teško bi nam se svega tri godine nakon Ivaniševića na Wimbledonu »dogodio« Mario Ančić.</p>
<p>Netko bi, eto, još mogao reći da je i bolje što hrvatska nema izrađen sustav školskog, sveučilišnog, amaterskog, profesionalnog i tko-zna-kakva sve ne sporta. Možda bi se u nekakvu osmišljenom hrvatskom sportskom sustavu izgubili svi oni Ivaniševići, Ančići, Kostelići i Vlašići koji sasvim dobro funkcioniraju u svom vlastitom sportskom sustavu. E, sad, kad ćemo uz potporu takva nesustava ponovo zaigrati u finalu olimpijskog košarkaškog turnira ili osvojiti treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu, to je već sasvim drugo pitanje. Odgovor je sasvim lako dokučiv...</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Borosane naše turističke</p>
<p>Bilo bi idealno da turisti dođu, ništa ne traže, budu zadovoljni </p>
<p>onim što dobiju i zauzvrat ostave mnogo novca u državnoj blagajni. Zašto da nam se umaraju djelatnici, koji se ionako žale da su slabo plaćeni, da su nam gosti »loši«, a oni još moraju i truditi oko njih</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Hrvatska mora razvijati turizam, to je naše blago, nešto predivno, prekrasan položaj, razvedena obala, tisuću otoka... Godinama slušamo parole da moramo udarnički razvijati turizam, kao naš najunosniji proizvod. Jer smo jedina zemlja na svijetu koja ima more, planine, doline i nizine. Zašto nam se onda svake godine ponavlja isti scenarij - nepregledne kolone turista zaobilaze Hrvatsku i odlaze u neka, do jučer gotovo egzotična odredišta.</p>
<p>Prije koju godinu smo se ismijavali onima koji su nakanili provesti svoj godišnji u, primjerice, Turskoj. Tko normalan ide u Tursku? Pa to su divljaci, kao da oni pojma imaju što je turizam. I more im je bezvezno. Kad ono - šok. Turci »razvaljuju« u turizmu godinama. Poslovni, ljubazni, pristojni, uslužni. More dobro, plaže super, hrana malo premasna, ali nije katastrofa. Cijene? Prava sitnica u usporedbi s hrvatskim. Portugal, Španjolska..., o njihovoj turističkoj bum-ekspanziji ne treba trošiti previše riječi.</p>
<p>No, hrvatski se turističko-ugostiteljski djelatnici i dalje ljute. Na turiste koji nam dolaze. Jer oni valjda nisu dostojni ni primirisati hrvatsku obalu. Idu nam na živce Česi koji nakrcaju prtljažnike i dovuku sve što im treba za ta dva-tri tjedna skupo plaćenog odmora u Hrvatskoj. Gledamo ih s prezirom kao nižu turističku i ljudsku vrstu. Nerviramo se kad ih vidimo onako bjelopute i svjetlokose, pravilno raspoređene po lijepoj hrvatskoj obali. I kad zalutaju u koji kafić, ili još većom pogreškom u restoran, pa nešto i naruče, poslužujemo ih svisoka, gotovo s gađenjem. Zaboravljamo da su oni u nas dolazili i spašavali nam sezonu kad nitko drugi nije htio doći ni do granice. U ratnim godinama kad je Europa u velikom luku zaobilazila Hrvatsku u krvi i užasu, Česi su dolazili. Onda su nam bili dobri, a danas nam više ne valjaju, jer su nam i apetiti porasli.</p>
<p>A što mi nudimo, osim mora, sunca i plaža? Ljubaznost domaćina? Pristupačne cijene? Odličan smještaj i prikladnu izvanpansionsku ponudu? Luksuz? I ne baš. Nudimo sramotne sanitarne čvorove u objektima uz ceste prema moru. Kad je prije nekoliko godina jedan bivši ministar turizma krenuo u patrolu tih objekata, uglavnom su mu se ismijavali. Situacija se nije previše promijenila; i danas znojni i umorni turisti na putu prema hrvatskom moru svoje potrebe radije obavljaju u prirodi, negoli da uđu u katastrofične toalete.</p>
<p>I dalje skapavaju na vrućinama čekajući satima ukrcaj na trajekte, jer se godinama vode borbe o tome treba li pojačati linije u sezoni. Zaključak je uvijek isti: treba. Ali onda zaškripi u praksi. Dok se turisti dokotrljaju do naših otoka, već su iznemogli. A tamo ih dočeka još jedan relikt socijalističkog vremena - konobarice u borosanama. U 21. stoljeću, kad se i one zemlje koje po vokaciji nisu turističke, iz petnih žila trude dovabiti turiste i zgrnuti novac, turistička Hrvatska i dalje ima konobarice sa soknicama i borosanama na nogama. U redu, poznato je da su borosane ugodne i pomažu ženama koje cijeli dan stoje »trpjeti« dosadne turiste i njihove nemoguće zahtjeve. Ali, borosane podsjećaju na vremena uravnilovke i rada na traci. Njima jednostavno nije mjesto u turizmu 21. stoljeća, ma koliko ugodne bile. Nije valjda da vlasnici turističkih objekata ne mogu izdvojiti nešto novca i pristojno odjenuti i obuti zaposlenike.</p>
<p>Nešto je čudno u našem mentalitetu; htjeli bismo zaraditi, ali ne i previše raditi. Bilo bi idealno da turisti dođu, ništa ne traže, budu zadovoljni onim što dobiju i zauzvrat ostave mnogo novca u državnoj blagajni. Zašto da nam se umaraju djelatnici, koji se ionako žale da su slabo plaćeni i da su nam gosti »loši«, a oni još moraju i truditi oko njih. Pa i ta »nategnuta« dva mjeseca postaju problematična. Deset mjeseci se, kao, pripremamo za sezonu. A onda smo u srpnju i kolovozu nervozni i jedva čekamo da se turisti vrate otkud su došli. Zato oni radije odlaze tamo gdje more i nije tako lijepo, ali im se domaćini raduju kad ih vide.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Žele javno »liječiti« svoje neistomišljenike</p>
<p>Ima puno primjera inverzije i nasilne »terapeutizacije«... Kada se objekt »terapeutizacije«, o kome god je riječ, nađe pred objedama i etiketiranjima, jednostavno osjeti da bi bilo blasfemno da se od takvih izmišljotina i podmetanja ograđuje. I što na kraju zaključiti, nego riječima same »terapeutkinje društva«, gospođe Grünfelder – da je novinski papir strpljiv i podnosi svakojake nonsense</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Intelektualni izričaj i mišljenje velik je doprinos u bogatstvu stavova, i javnom prostoru daje jedno obogaćenje, koliko god se s tim stavom ne slagali. Mogućnost polemike baš zbog toga i dopušta da se pokuša, naravno iz jednog subjektivnog aspekta, raščlaniti nečije razmišljanje i promisliti ga na jedan kritički način.</p>
<p>Stoga je normalno da svaki intelektualac i javna osoba koja izlazi sa svojim mišljenjem mora računati da će naići na neistomišljenika, što se apsolutno razumije, jer svijet ne bi bio zanimljiv kada ne bi postojala određena intelektualna slojevitost i raznolikost u stavovima, što na neki način pokazuje bogatstvo čovjekove društvenosti.</p>
<p>Problem se javlja kada netko dogmatizira svoje stavove, pa neistomišljenike suptilno ponižava i proglašava ih netolerantnima, a činjenica intelektualne inverzije baš pokazuje da je onaj koji proglašava za netoleranciju, sâm netolerantan. I tu treba ustrajno raskrinkavati jednu takvu vrst inverzije. Američki publicist i političar Pat Buchanan u svojem djelu »Smrt zapada« vrlo jasno opisuje metodu polemiziranja kod nekih nositelja lijevoliberalne misli.</p>
<p>Temeljna metoda u javnim polemikama, kreirana šezdesetih godina prošlog stoljeća, jest neistomišljenike proglašavati bolesnicima i umno poremećenim osobama, fašistima, rasistima i ksenofobima. Upravo je takav arsenal verbalnih bombaških koktela doveo do jedne vrste intelektualnog nasilništva ultraliberalne misli, koja je svoje stavove pretvorila u nepobitan zakon, iz čega se rodila potreba da se bude neprestani terapeut društva.</p>
<p>Ta potreba javlja se iz nutarnjeg prezira one osobe koja želi javno »liječiti« svoje neistomišljenike. Ima puno primjera takve inverzije i nasilne »terapeutizacije« neistomišljenika. Kao temeljni primjer naveo bih izjavu teologinje Anne Marie Grünfelder o svojim neistomišljenicima. </p>
<p>Ona govori o svojim neistomišljenicima kao o »svećenicima slomljenim ličnostima«, kao o onima punim »crnog pesimizma u samoj čovjekovoj ličnosti«, o potpisniku ovih redaka kao o »osobi koja ima poteškoća u prihvaćanju samoga sebe i da se zato ne može pomiriti sa tuđom nesavršenošću« (Vjesnik, Stajališta, 26. studenoga 2002.).</p>
<p>Kada se objekt takve »terapeutizacije«, o kome god je riječ, nađe pred takvim objedama i etiketiranjima, jednostavno osjeti da bi bilo blasfemno da se od takvih izmišljotina i podmetanja ograđuje. Međutim, smisao ultraliberalnih ideologa i jest u tome da se neistomišljeniku nabaci nekoliko takvih etiketa kako bi mu se zatvorila usta. Druga metoda jest ravnati se načelom intelektualne inercije i to tako da se na takav način pobija stav neistomišljenika. To je isto učinila spomenuta teologinja kao odgovor na članak uvaženog odvjetnika Zlatka Krstića »Sloboda jednih uvijek je ograničena slobodom drugih« (Vjesnik, Stajališta, 19. lipnja 2004.), pobijajući argument o psihijatru koji je uspio izliječiti trećinu svojih homoseksualnih pacijenata. Ona navodi da je trebalo navesti ime i prezime tih osoba.</p>
<p>Znači, prema mišljenju gospođe Grünfelder, cijenjeni psihijatar Sociarides trebao je javno izreći imena i prezimena svojih pacijenata i prekršiti svoju profesionalnu dužnost o čuvanju tajne? Prof. Sociarides s jedne strane imao je ljubavi za svoje pacijente, pa je i samim time bio svjestan dijela okoline koja nekršćanski gleda na osobe sa homoseksualnim sklonostima, te je imao intelektualnog poštenja da javno ne izriče imena svojih pacijenata i time ih zaštiti.</p>
<p>Međutim, ako gospođa Grünfelder hoće neke podatke, valjda će joj biti dovoljan primjer dr. Johana van der Sluisa, nizozemskog liječnika, bivšeg homoseksualca, koji je javno izrekao: »Poslije više nisam nikad imao homoseksualnih osjećaja. Ali moram paziti da se ne bih doveo u situaciju u kojoj bi se oni mogli ponovno javiti«.</p>
<p>Postoje također i mnogi stručnjaci koji su imali, uz spomenutog dr. Sociaridesa, pozitivnih iskustva s liječenjem homoseksualnosti: Meves, Cohen, Nicolosi, Vonholdt, Payne, Gasser, itd. Mnogo primjera ima i katolička američka udruga Courage – Ozbiljan program za čistoću srca.</p>
<p>Treća metoda djelovanja jest ravnati se načelom intelektualne kontradikcija koja se sastoji u takvu načinu polemiziranja da se sebi daje pravo etiketirati i prezirati drugoga, a čim netko odgovori upola sličnom mjerom, odmah se pravi od sebe žrtva te se drži lekcija o polemikama: »Časno je biti konzervativac, časno se može biti liberalom ili socijaldemokratom, vjernikom, ateistom ili agnostikom. No i jedno i drugo i sve ostalo može biti časno samo ako pritom ne izvrgnete ruglu vlastitoga ideološkog protivnika« (Vjesnik, Stajališta, 26. lipnja 2004.). </p>
<p>A intelektualnu »dosljednost« gospođa Grünfelder najbolje će pokazati u kolumni »Kapelan i jakobinci« (Feral, 28. studenog 2002.), u kojoj možete pročitati jednu vrstu kolosalnog ruganja i cinizma prema neistomišljeniku.</p>
<p> I što na kraju zaključiti, nego riječima same »terapeutkinje društva« – da je novinski papir strpljiv i podnosi svakojake nonsense.</p>
<p>Autor je diplomirani teolog, svećenik i katolički publicist.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Moćan nedirnut lanac narkomafije u Hrvatskoj</p>
<p>Hrvatska narkomafija, nakon što je dobro potkupila dijelove policijskog i pravosudnog aparata, širi svoje tržište zadnje desetljeće kroz pretvorbu i privatizaciju javnih poduzeća, kupnju atraktivnih lokala, zemljišta i drugih nekretnina. Narkomafija ima udjela i u vlasništvu nad pojedinim medijima, kupuje i otvara lance privatnih kladionica, a na određeni način (preko kandidata) sudjeluje i u pojedinim predizbornim kampanjama i u vrhu određenih političkih stranaka s takozvanim demokratskim ili liberalnim predznakom</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA</p>
<p>Vlast u Hrvatskoj nije zatajila nažalost samo u suzbijanju trgovine ljudima, kako je upravo u svojem godišnjem izvješću o modernom ropstvu u svijetu objavilo američko ministarstvo vanjskih poslova, nego i u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, pranja novca, krijumčarenja cigareta i ukradenih automobila.</p>
<p>Nakon netom dobivene kandidature za ulazak Hrvatske u EU, hrvatska će vlada morati napraviti svojevrsni kopernikanski obrat u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, koji svoj vrhunski oblik imaju u postojanju snažnog narkokartela, uvučenog u utjecajne političke, medijske i poslovne krugove sadašnjeg hrvatskog društva.</p>
<p>Opravdano je i argumentirano upozorilo Ministarsko vijeće EU-a iz Bruxellesa da područje zapadnog Balkana nije samo tranzitno područje za goleme količine heroina i kokaina, nego se obje droge skladište na tom području i ubacuju u zemlje članice EU-a, čime organizirani kriminal ugrožava njihovu unutranju sigurnost.</p>
<p>Stanje u policiji i u ostalim institucijama u zemljama poput Hrvatske takvo je da se te zemlje ne bi nikako mogle uklopiti u europska društva, budući da su zahvaćene teškim oblicima korupcije iz koje proizlaze svi ostali oblici organiziranog kriminala, uključujući narkomafiju, koja dio svoje bajoslovne zarade upravo i troši na korupciju u policiji i u pravosuđu.</p>
<p>Zato nimalo ne iznenađuje izjava Milorada Lukovića zvanog Legija, osumnjičenog srpskog atentatora na bivšeg jugoslavenskog premijera Zorana Đinđića, koji na početku iznošenja svoje obrane, bez da trepne okom, izjavljuje ovih dana »da je u Hrvatsku išlo stotine kilograma heroina iz Srbije te da su drogu u Hrvatskoj preuzeli njemu nepoznati ljudi i odvezli je traktorom«, dok glasnogovornik hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova neuvjerljivo izjavljuje da »MUP nema takvih saznanja«.</p>
<p>Naravno, kao što MUP nema saznanja ni o tome od koga je Legija odavno dobio legalnu hrvatsku putovnicu, kao što i nema pojma da se u javnosti provlači tvrdnja da se osumnjičeni atentator godinu dana skrivao u Hrvatskoj, odnosno u Mostaru.</p>
<p>Uska suradnja srbijanskog i hrvatskog narkokartela odavno je poznata: uzajamne usluge i veze duboko su isprepletene s političkim i obavještajnim podzemljem ali i pojedinim političkim predstavnicima obiju zemalja, pa zato nije nimalo slučajno što su se u javnosti posljednjih mjeseci pojavile tvrdnje da se neki od organizatora otmice malodobnog sina Tuđmanova generala Zagorca kriju u Srbiji, dok je dojučerašnji dugogodišnji tajnik hrvatskoga predsjednika Željko Bagić bio kućni prijatelj s jednim od glavnih narkobosova u Hrvatskoj i naručiteljem spomenute otmice.</p>
<p>Za spomenutog se Bagića ovih dana utvrđuje da je sudjelovao u »provaljivanju« istrage Uskoka i Državnog odvjetništva protiv Hrvoja Petrača samom Petraču, koji je nakon toga u bijegu, dok istodobno njegov odvjetnik i branitelj s Petračem drži kockarnicu u Hotelu »Sheraton« u srcu Zagreba.</p>
<p>Slučaj s povezanošću Mesićeva tajnika i šefa kabineta Bagića sa šefom zagrebačke narkomafije dovoljno je snažan argument za pokretanje ne samo istrage protiv njega, nego i opoziva i davanje ostavke predsjednika Stjepana Mesića, koji je time izgubio svaki alibi za drugi mandat. Treba ga podsjetiti da je i njemački kancelar Willy Brandt godine 1974. odstupio s položaja kada je otkriveno da je njegov osobni tajnik radio kriminalne radnje u korist istočnonjemačke obavještajne službe. </p>
<p>Trideset godina je sasvim dovoljno vrijeme da i sadašnji predsjednik Mesić povuče konzekvence u skladu s demokratskim standardima i uzusima. Nedavno je i legalni predsjednik Litve, Rolandas Paskas, morao podnijeti ostavku zbog navodne povezanosti s ruskom mafijom.</p>
<p>Mesićeve tvrdnje da »oni koji ga povezuju s Petračem, vode kampanju protiv njega«, posve su neuvjerljive jer je činjenica da je njegov tajnik Bagić ne samo bio duboko povezan s Petračem, nego je i pod Uskokovom istragom nakon što je Mesić bio prisiljen smijeniti ga na intervenciju jednog zapadnog diplomata u Zagrebu.</p>
<p>Ne treba smetnuti s uma da su istragu protiv Petrača, nakon otkrića transkripata o krijumčarenju droge i cigareta 2002. godine, spriječili unutar MUP-a, što je vrlo razumljivo kada se zna da su ljudi iz podzemlja upleteni u trgovinu i krijumčarenje kokaina i heroina (Bagarić, Skender, Nikolić, Džeba, Cappiau, Dilber i dr.), istodobno bili ili jesu dio suradničke mreže hrvatskih tajnih civilnih i vojnih službi od kojih su pojedini čak posjedovali službene iskaznice, a nekima je omogućen bijeg svojim stvarnim poslodavcima u južnoameričku Kolumbiju.</p>
<p>Kod Petrača su ove godine pronađeni dokumenti Interpola o njemu i o njegovoj mreži suradnika, koje Interpol sumnjiči za povezanost s atentatorima na srbijanskog premijera Đinđića, što također pokazuje dokle se uvukao lanac organizirane domaće narkomafije.</p>
<p>Kolika je stvarna opasnost za sigurnost, pravni i politički ugled Republike Hrvatske povezanost dijelova hrvatskog političko-pravosudnog establishmenta s domaćom i uvezenom narkomafijom, govori i nedavni izvještaj Državnog tajništva, Ministarstva pravosuđa, kao i FBI-a u Washingtonu, koji su u studenom 2003. upozorili zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku da »strani ulagači ne žele ulagati u zemlje u kojima se ne poštuje zakon, u kojima postoji korupcija i sveprisutni organizirani kriminal«.</p>
<p>Umjesto da vlast sustavno i organizirano radi na uhićenjima, istragama i suđenjima aktera za organizirani unos i raspačavanje droge u Hrvatskoj, na djelu je procvjetali biznis domaće narkomafije, koja se o uvozu kokaina (koji je u međuvremenu zavladao Hrvatskom, umjesto demokratske i pravne države) dogovara s latinskoameričkim kartelima (uhićeni za slučaj krijumčarenja 600 kg kokaina pronađenog za Božić 1999. u riječkoj Brajdici danas slobodno šeću po Hrvatskoj i inozemstvu), dok heroin krijumčare na samom izvoru robe – u Turskoj, u koju se neki i sklanjaju od fingiranih istraga domaćeg pravosuđa. Čini se da Hrvatskom neometano vladaju organizirani kriminal i narkomafija.</p>
<p>Hrvatska narkomafija, nakon što je dobro potkupila dijelove policijskog i pravosudnog aparata, širi svoje tržište zadnje desetljeće kroz pretvorbu i privatizaciju javnih poduzeća, kupnju atraktivnih lokala, zemljišta i drugih nekretnina. Nedavno je objavljeno da je najatraktivnije zemljište u Zagrebu u vlasništvo Petrača. </p>
<p>Narkomafija ima udjela i u vlasništvu nad pojedinim medijima, kupuje i otvara lance privatnih kladionica, a na određeni način (preko kandidata) sudjeluje i u pojedinim predizbornim kampanjama i u vrhu određenih političkih stranaka s takozvanim demokratskim ili liberalnim predznakom. Postoje inozemne procjene da je domaća narkomafija obrnula više milijardi eura u posljednjih nekoliko godina, a njezini prsti mogu se prepoznati i u kampanji za legalizaciju lakih droga.</p>
<p>Iz svega izloženoga jasno je da Sanaderovu vladu, nakon dobivanja službene kandidature, na odgovornom putu prema EU ipak čeka teži, a ne lakši dio posla.</p>
<p>Autor je predsjednik stranke HSP 1861.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Prijatelji životinja protiv prodaje egzotičnih životinja</p>
<p>Čovjekom obučenim u kostim majmuna i zatvorenim u kavez, transparentom »Zabranimo trgovinu egzotičnim životinjama« i dijeljenjem letaka, aktivisti Udruge Prijatelji životinja u četvrtak su ispred Pet centra u Heinzelovoj upozoravali građane da ne kupuju egzotične životinje, kako ne bi podupirali nehumanu trgovinu njima</p>
<p>»Majmuni, gušteri, zmije, prerijski psi, kornjače, tropske ptice i druge egzotične životinje ponekad, zbog svoje visoke cijene, dugo čekaju kupce u skučenim i neprikladnim kavezima u pet-shopovima. A zaposlenici najčešće ne znaju dovoljno i o specifičnim potrebama tih životinja, a slično je i s kupcima pa životinje ugibaju zbog neprikladnog držanja, stresa zbog zatočeništva i krive prehrane«, objasnila nam je Snježana Klopotan, aktivistica Udruge. </p>
<p> Prijatelji životinja upozoravaju i da većina veterinara kod nas nije obrazovana za prepoznavanje bolesti i liječenje egzotičnih životinja. A te životinje mogu biti i nositelji zaraznih bolesti kao što su bjesnoća, tuberkuloza, hepatitis i salmoneloza.</p>
<p>»Stoga ćemo«, istaknula je Snježana Klopotan, »pet shopove koji prodaju egzotične životinje prijaviti Veterinarskoj inspekciji«. Uzeto iz prirode, oko 90 posto životinja strada prilikom hvatanja i pri transportu, od vrućine ili hladnoće, manjka vode i hrane, prenatrpanosti u zatvorenim kutijama i od zaraznih bolesti. »Pri ilegalnom transportu pticama se vežu krila i kljunovi, guštere drogira i stavlja u spremnike s dvostrukim dnom, bebe kornjače vežu tako da ostanu unutar svojih oklopa kako bi ih mogli ugurati u šuplje štapove, a bebe pitone stavljaju u kutije od CD-ova«, ispričala nam je Snježana Klopotan. </p>
<p>Novim zakonom o dobrobiti životinja, koji predlaže Udruga i za koji očekuje da će u rujnu krenuti u saborsku proceduru, Prijatelji životinja žele zabraniti uzgoj, prodaju i držanje životinja koje su na CITES-ovoj (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka) listi egzotičnih životinjskih vrsta.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U garaži Langić od četvrtka može se plaćati i mobitelom </p>
<p>Zagrebparking je u četvrtak u javnoj garaži Langić, ispod Langova trga, uveo M-garage sustav naplate parkiranja, koji korisnicima omogućava plaćanje putem mobitela, SMS-om. Prema tvrdnjama direktora Mate Kraljevića, Zagrebparking je prvi u svijetu svojim korisnicima ponudio takav način plaćanja i parkinga u garaži. U razvoju sustava M-garage sudjelovale su tvrtke RAO (za informatički inženjering), VIPnet, HTmobile i Siemens, čija je oprema instalirana u garaži.</p>
<p>»Ovaj proizvod hrvatske pameti uskoro će se naći u svim garažama Zagrebparkinga. Nastojat ćemo da to bude do rujna«, izjavio je Kraljević na predstavljanju sustava M-garage u prostorijama Zagrebparkinga. Kraljević je podsjetio kako je mogućnost plaćanja parkinga putem mobitela u garaži obećana još prilikom otvorenja Langića – »najsuvremenije garaže u Europi«, još krajem prošle godine. S primjenom sustava čekalo se nešto duže jer se, prema objašnjenju direktora, željela osigurati pouzdanost sustava i izbjeći njegovo eventualno urušavanje. Uvođenjem ovog sustava Zagrebparking je zaokružio cjelinu svojih sustava (»4M«), koji se oslanjaju na mobilnu telefoniju. Među njima su M-pauk, M-patrol, M-parking i posljednji, M-garage. »Zagrebparking želi sve svoje usluge pružiti preko mobitela i s vremenom ćemo postići to, da se naš djelatnik i korisnik neće uopće morati susresti. Prošli mjesec zabilježili smo veći broj plaćanja putem SMS-poruke, nego na automatima za parkiranje«, rekao je Mate Kraljević. Garaža Langić odabrana je kao prvi nositelj novog sustava zato što je najsuvremenije opremljena i na dobrom mjestu.</p>
<p>Plaćanje parkiranja na ovakav način korisnicima će biti skuplje samo za cijenu poslane SMS-poruke. Korisnici VIPneta moći će mobitelom odjednom platiti najviše sedam, a HTmobilea najviše pet sati parkiranja. </p>
<p>Za razliku od sustava M-parking kakav se primjenjuje na gradskim parkiralištima, korisnik M-garagea ne plaća parkiranje unaprijed već netom prije izlaska iz garaže i to tako, da u sadržaj SMS poruke unese serijski broj parkirne karte što ju je uzeo pri ulasku u garažu, i pošalje na broj 8080. Povratna poruka iz M-garage centra potvrđuje plaćanje. Nakon primitka poruke vozač ima 15 minuta vremena da izađe iz garaže, za što treba umetnuti parkirnu kartu u izlazni automat. Prekorači li taj rok, vlasnik vozila dobiva SMS obavijest o isteku vremena za izlazak. </p>
<p>Svi »staromodniji« i oni koji nemaju mobitel, u garaži Langić mogu i dalje plaćati parkiranje »opiplijvim« kovanim, ali i papirnatim kunama na automatu. A ako se baš nikako ne »slažu« sa strojevima, mogu platiti kod djelatnika u garaži. Napredni Siemensov automat prepoznaje sve novčanice, a uskoro će, najavljuju u Zagrebparkingu, prepoznavati i kreditne kartice.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Franjić: HNS-ovci privatno koristili službene automobile</p>
<p>Morana Paliković Gruden (HNS), predsjednica Skupštine Grada Zagreba, i Stipe Tojčić, predsjednik zagrebačkog HNS-a, koristili su službene automobile i vozače Skupštine u privatne svrhe. Kazao je to u četvrtak na konferenciji Krešimir Franjić, predsjednik Središnjeg odbora Hrvatskih narodnjaka. Prema Franjićevim riječima, čelni su se gradski HNS-ovci vozikali na račun Grada u Gospić, na sastanak Predsjedništva HNS-a, a često su putovali i u Trakošćan... »Doista ne znam koliko je to puta bilo, jer su se službeni automobili često puta koristili u privatne svrhe«, kazao je Franjić. Komentirajući smjenu predsjednice Skupštine, Franjić je kazao kako je HN-ovce posebno zasmetalo to što je Morana Paliković- Gruden, bez znanja Skupštine, prihvatila pokroviteljstvo nad okruglim stolom o Daytonskom trokutu.</p>
<p> »Očito je išla na ruku nekome tko želi na mala vrata ući u diplomaciju«, rekao je Franjić. »Prijedlog desnih stranaka da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg dr. Franje Tuđmana, a Rooseveltov trg u Trg maršala Tita, pokazuje svu apsurdnost političke etike jer ne vjerujem da bi desničari željeli vidjeti spomenik Titu nasuprot Tuđmanovu spomeniku. Također, pitanje je gdje bi se kod zgrade HNK-a uopće mogao postaviti spomenik Tuđmanu«, dodao je Galić.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Poduzeća u 2004. prepolovila gubitke</p>
<p>U prva tri ovogodišnja mjeseca 23 gradska poduzeća ostvarila su zajedno pozitivan financijski rezultat u iznosu od 37,4 milijuna kuna, što je devet puta veća zbirna vrijednost od prošlogodišnjih 3,9 milijuna kuna. U isto vrijeme neto gubitak, koji je prikazalo sedam poduzeća, prepolovljen je i iznosi 14,7 milijuna kuna. Ti su podaci najvažniji iz osvrta o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu Zagreba za prvi kvartal ove godine. Osvrt je pripremio Ured za gospodarstvo a u četvrtak ga je usvojilo Poglavarstvo. Na sjednici koju su obilježile gospodarske teme, zaključeno je da je Zagreb veliki potrošač svih oblika energije i da potroši od 25 do 30 posto ukupno potrošene energije u Hrvatskoj.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Telefonom do savjeta o izboru škole ili fakulteta</p>
<p>Nevladina udruga Psihološki centar Tesa (ranije Telefon za psihološku pomoć) četvrtu godinu provodi profesionalnu orijentaciju i savjetovanje učenika pri odlučivanju o upisu u srednju školu i fakultet.</p>
<p> Akcije je nazvana Odluka u posljednji čas i uključuje telefonsko informiranje sa psihologom. Učenik se upoznaje i sa zahtjevnošću pojedinih vrsta školovanja, te šansama za upis. Savjetovanje se provodi radnim danom od 10 do 22 sata na telefon broj 4828 888. ></p>
<p>S.D.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Veća ulaganja u školstvo i zaštitu od tuče</p>
<p>Zbog kredita koje će Zagrebačka županija podići kako bi ulagala u školstvo te zbog povećanja prihoda od poreza, u srijedu je na gotovo osmosatnoj sjednici Županijske skupštine odobren prvi rebalans proračuna. Time je proračun povećan za 17,3 milijuna kuna, a osim u školstvo, novac će se rasporediti za promet i komunalnu infrastrukturu, obnovu zgrade velikogoričkog veleučilišta (500 tisuća) te obranu od tuče (700 tisuća kuna). Veleučilište i obrana od tuče u rashode su uvršteni na prijedlog HDZ-ovaca. Razmatrali su se izvještaji o održavanju slivnih voda, a u okviru tematske rasprave o stanju socijalne skrbi u Županiji, na Skupštini se raspravljalo i o osnivanju županijskog doma za stare. Istaknuto je da to, što ne postoji takav dom, stvara brojne probleme, jer su stare osobe smještene po ustanovama na području cijele Hrvatske. </p>
<p>Stoga će se nastojati ostvariti dugogodišnja intencija da se učenički dom u Ivanić Gradu prenamijeni u dom za stare.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Britney: »Ovaj put se udajem iz ljubavi«</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Ovaj se put udajem iz ljubavi, prokomentirala je Britney Spears napise o nedavnim zarukama za plesača Kevina Federlinea. </p>
<p>»Udaja za Kevina nije mi bila ni na kraj pameti«, kazala je Spears u intervjuu magazinu People što izlazi 12. srpnja. »No, tada sam kazala: 'Znaš što? Ovo je moj život i uopće me ne zanima što ljudi o njemu misle. Udat ću se, zaljubljena sam u njega'«.</p>
<p>Dvadesetdvogodišnja pjevačica i četiri godine stariji plesač počeli su svoju ljubavnu romansu prije dva mjeseca, nakon njezina izleta u brak s prijateljem iz djetinjstva Jasonom Alexanderom, što je bila glavna siječanjska vijest iz čuvenih kapelica Las Vegasa. Brak je trajao 55 sati. »To je bilo totalno bezveze. Uopće nisam bila zaljubljena«, prokomentirala je Britney, koja nakon novih zaruka na ruci ima petkaratni dijamant obložen platinom, te dodala: »Sada je drukčije«.</p>
<p>Federline je Spears zaprosio u avionu, tijekom leta iz Irske u New York, nakon što je pjevačica završila europsku turneju. »Već neko vrijeme znam da je ona prava za mene«, kazao je.</p>
<p>»Poljubila sam mnogo žaba i napokon pronašla svog princa«, dodaje Spears. »Osjećam se kao da sam pronašla svog partnera za vijeke vjekova«.</p>
<p>Federline, koji je plesao uz bivšeg dečka svoje zaručnice Justina Timberlakea, prije Britney bio je u vezi s tv zvijezdom Sharom Jackson, s kojom ima dvogodišnju kći i koja s njim čeka još jedno dijete.</p>
<p>U intervjuu za tv show »Access Hollywood«, Jackson je izjavila: »Otkako sam je upoznala (Britney), sve je cool i sada možemo biti jedna velika sretna obitelj«. Dodala je da prema Britney ne osjeća nikakav animozitet. </p>
<p>»Nikad ne treba kriviti ženu, nikada. Osim toga, i nakon Kevina postoji život, i ja ga živim«.</p>
<p>Spears je kazala da planira upoznati Federlineovu kćer te dodala kako planira jednog dana postati majka. »Nisam trudna, no sigurno je da želim imati djece – četvero, petero«.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Janetina bradavica kažnjena s pola milijuna dolara</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Mjesecima nakon skandala s bradavicom Janet Jackson, koja se pojavila u izravnom televizijskom prijenosu tijekom Super Bowla, medijska prašina još se nije spustila, a čini se kako bi taj slučaj konačno mogao dobiti svoj epilog u vidu novčane kazne od pola milijuna dolara. No, novac će morati isplatiti vlasnici televizijske kuće koja je emitirala direktan prijenos tog događaja. </p>
<p>Federalna komisija za komunikacije predložila je da bude kažnjena tvrtka »Viacom Inc.«, u čijem se vlasništvu nalazi 20 televizijskih kuća koje su prenosile događaj, i to svaka sa po 27.500 dolara. Ista komisija nije predložila kažnjavanje još čak 227 kuća, koje su prenosile taj show, jer one nisu u vlasništvu navedene kompanije te su samo preuzimale njen program. Komisija je takvu kaznu predložila svjesna da se radilo o namjernom potezu Timberlakea i Jacksonove, budući da su njihovu provokaciju pratili stihovi: »Moram te vidjeti golu prije svršetka ove pjesme«. </p>
<p>Ovogodišnji je Super Bowl gledalo gotovo 90 milijuna televizijskih gledatelja, što je rekordan broj još od finala iz 1998. godine, a Viacom je 30 sekundi reklamnog vremena naplaćivao čak 2,3 milijuna dolara. Jednostavnom računicom došlo se do podatka da je medijski konglomerat Viacom zaradio 711 milijuna dolara već tijekom prve četvrtine utakmice, u čijem se poluvremenu dogodio skandal. Znajući taj podatak, novčana se kazna od tek pola milijuna dolara čini doista beznačajnom. </p>
<p>D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Skalinada hitova« kao uvod u splitsku »Glazbenu fjeru 2004.«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Prva večer 44. Festivala zabavne glazbe Split, za razliku od prijašnjih godina, za izvođače bi trebala proći bez uobičajene nervoze. </p>
<p>Naime, tzv. »Skalinada hitova«, koja je na Prokurativama bila na programu u četvrtak navečer, nije bila natjecateljskog karaktera, a pjesme nisu izvođene uživo. Nove pjesme, njih 24 po izboru skladatelja Đorđa Novkovića, između ostalih izveli su Alka Vujica, Natali Dizdar, Šajeta, Minea, Zlatko Pejaković, Danijela Martinović, Magazin, Colonia, Saša, Tin i Kedžo. Ipak, da bi sve prošlo u najboljem redu, u srijedu je održana generalna proba, na koju čak nisu niti došli svi izvođači. Naime, mnogi su u Split doputovali tek uoči početka trodnevne »Glazbene fjere (fešte) 2004.«. Generalnu probu organizatori su iskoristili i za »ušminkavanje« scene, usavršavanje ozvučenja i rasvjete, a plesači za uvježbavanje plesnih koraka. Voditeljice »Skalinade hitova« bile su djevojke iz »Po ure torture« Petra Nižetić i Marijana Batinić. </p>
<p>Nakon odrađene prve probe »Splitskog festivala 2004.«, na pozornicu se popeo Hari Rončević, koji će u sklopu show programa, u pauzi finalne večeri, kratkim nastupom proslaviti 10 godina nastupanja na Melodijama Jadrana. </p>
<p>U jedan iza ponoći, umorni su organizatori prvu probu »Glazbene fjere« ocijenili uspješnom. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Santana ipak u Domu sportova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako je u srijedu na konferenciji za novinare tvrtke Impresario bilo rečeno kako će koncert Santane najvjerojatnije biti održan, no kako nije sigurno hoće li to biti u Rijeci ili u Zagrebu, već dan kasnije organizator javlja da će koncert ipak biti održan u zagrebačkom Domu sportova. Što se bitnog promijenilo u manje od 24 sata nije objašnjeno, ali posljednje službene vijesti kažu kako će Carlos Santana nastupiti 20. srpnja u Velikoj dvorani Doma sportova. Organizatori ponavljaju kako je do lokacijske promjene i prebacivanja koncerta sa stadiona u dvoranu, došlo zbog »objektivnih okolnosti« koje, da pojasnimo, znače iznenađujuće slab interes za gotovo sve koncerte što ih je Impresario najavio u posljednje vrijeme. Kao gosti na koncertu nastupit će grupa Santaninog sina, Salvador Santana Band. Ujedno je potvrđeno da će Seal nastupiti na Ljetnoj pozornici u Opatiji 25. srpnja te da će tamo kao predgrupa nastupiti Urban & 4. Najavljeno je i gostovanje najvećeg latinskog jazz gitariste suvremenog doba Ala Di Meole, koji će nastupiti u cross-over verziji Bizetove opere »Carmen«, 31. srpnja u pulskoj Areni. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Bowie otkazao ostatak europske turneje </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – David Bowie ipak će biti prisiljen otkazati ostatak europske turneje zbog ukliještenog živca u ramenu, objavili su organizatori francuskog dijela turneje. Problem se prvi put pojavio na koncertu u Pragu, 23. lipnja, kada je Bowie skratio koncert zbog jakih bolova u ramenu. Tri dana poslije, poznati je pjevač nakon koncerta proveo cijelu noć u bolnici u njemačkom gradu Rotenburgu, a zatim je otkazao nastupe u Beču, Salzburgu i na Roskilde festivalu u Danskoj. Bowie je na svojoj službenoj internetskoj stranici (www.davidbowie.com) pojasnio da je »nevoljko prihvatio savjet liječnika«, koji su ga upozorili da bi daljnji nastupi mogli pogoršati njegovo zdravstveno stanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ivana Trump sretna uz 23 godine mlađeg Rossana</p>
<p>SAINT TROPEZ</p>
<p> – Ivana Trump ovih dana uživa u Francuskoj, u društvu svog dečka Rossana Rubicondija. 55-godišnja milijunašica i njezin 23 godine mlađi izabranik, dane provode na suncu u luksuznom ljetovalištu Saint Tropeza. »Ne mogu biti sa starijim muškarcem«, izjavila je rođena Čehinja koja je talijanskog glumca upoznala putem prijatelja prije nekoliko godina i otad su nerazdvojni. No, čini se kako još uvijek ne kreće stopama bivšeg supruga Donalda, koji je najavio vjenčanje sa slovenskom manekenkom Melaniom Knauss. »Donaldova je djevojka veoma simpatična i dokle god Donalda čini sretnim, kao i Rossano mene, sve je super«, kazala je Trump.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Astronauti obavili popravak na međunarodnoj svemirskoj postaji </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Dvojica astronauta uspješno su obavila popravak na međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), objavila je u četvrtak NASA. Ruski i američki astronaut zamijenili su pokvarenu sklopku na jednom od četiri žiroskopa koji održavaju rotaciju postaje, stabilizirajući je tako tijekom leta. Za misiju u svemiru bilo je predviđeno šest sati ali astronauti su je završili za pet sati, priopćila je NASA. Tijekom misije nosili su ruska svemirska odijela jer su američka bila neispravna. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Spektakl s lipicanerom i žonglerima</p>
<p>Djelomično kvalitetan, ali i dezorijentiran program / Izvedba komične opere »Služavke gospodarice« ispunjena nevjerojatnom količinom uspjelih scenskih doskočica pred prepunim gledalištem </p>
<p>Prvi zagrebački barokni festival krenuo je spektakularno, počevši već od brojnih i izdašnih najava i okupljanja organizatora na čelu s Koncertnom direkcijom Zagreb i ovoga puta pridruženim snagama Hrvatskoga narodnog kazališta.</p>
<p> Manifestacija je nadahnuta očito ovoga časa pomodnim europskim kulturnim pokretom predstavljanja glazbe prošlih epoha. To je u pozdravnom govoru naglasio i direktor KDZ-a dirigent Saša Britvić, te opširno komentirao program koji u mjesec dana predviđa čak tridesetak priredaba u Klovićevim dvorima i trima zagrebačkim crkvenim prostorima.</p>
<p> Nameće se odmah pitanje: nije li to suviše gust program stilski suženog sadržaja na epohu baroka koja sama po sebi, osim djela dvojice velikana Bacha i Händela, ne nudi repertoar atraktivan za prosjek ljetne publike? Možda će potrebnu atraktivnost postići najavljena gostovanja uglednih inozemnih solista i ansambala – to ćemo znati kad festival završi krajem srpnja; da ne spominjemo potpunu nekoordiniranost s već prije najavljenim programima drugog organizatora priredaba na tom istome Gornjem gradu, scene »Amadeo«, u atriju Prirodoslovnog muzeja. </p>
<p> Otvorenje ZABAF-a u srijedu obilovalo je svim i svačim, ponuđenim najprije ispred Klovićevih dvora na Jezuitskom trgu. Ondje je pozornost privukao krasan bijeli konj, čistokrvni lipicaner s jahačem u baroknom kostimu, ali se ni na koji drugi način nije uklopio u program otvorenja. Na trgu su nastupili i žongleri s upaljenim bakljama i vatrometnim efektima, uz jednog hodača na štulama. U tom dijelu programa izostala je prije najavljena Händelova »glazba kraljevskog vatrometa«.</p>
<p>Pred prepunim gledalištem Atrija (ulaz je tu večer bio slobodan, što je privuklo mnoge mlade) s velikim je zakašnjenjem počela izvedba komične opere »Služavka gospodarica« Bachova i Händelova mnogo mlađeg suvremenika Pergolesija, djela kojemu pripada istaknuto mjesto u povijesti barokne opere. Po smjeloj zamisli redatelja Ozrena Prohića izvedba je djelo prebacila u naše vrijeme, a ispunjena je nevjerojatnom količinom uspjelih scenskih doskočica u karakterizaciji dvaju pjevanih i jednog glumačkog lika bez teksta.</p>
<p> U funkcionalnoj i likovno duhovitoj scenografiji Dinke Jeričević i odlično zamišljenoj kostimografiji Irene Sušac odvijala se jednostavna intriga o starcu Ubertu kojega lukavošću na ženidbu s njom privoli temperamentna služavka Serpina, u čijoj intrigi sudjeluje priglupi starčev sluga Vespone. A upravo taj, naoko sporedni lik redatelj je razigrao paralelnim radnjama, sve do duhovite lascivne igre s lutkom gole žene. U toj ulozi briljirao je Luka Petrušić, jedini o kojemu nam kazališni program nije dao nikakvu obavijest.</p>
<p> Odlična je bila u naslovnoj ulozi sopranistica Ivana Kladarin, scenski živahna i glasovno sigurna. Bariton Saša Ivaci, iako presvijetla glasa za tu ulogu, također je predano slijedio redateljeve zamisli; jedino je zasmetalo što nije bio maskiran, čime se izgubila ipak osnovna dramaturška oznaka prevarenog starca. Glazbeni dio izvedbe vodio je, prateći ujedno recitative na čembalu, finski dirigent Aapo Kakkinen, očito dobar poznavatelj djela i stila barokne epohe. Svirao je Hrvatski barokni ansambl. </p>
<p>I do tuda bi sve bilo u redu da nije, bez posebne najave, na istoj sceni nadovezana spomenuta Händelova glazba, ilustrirana nekom vrsti pantomime i plesa baroknih likova u njemuštom komešanju koje se dijelom oslanjalo na imitaciju lutaka. Potpuno nepotrebno i dosadno zbog preduga trajanja, što je neželjeno produljilo i cijelu večer otvorenja. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arkadijska ozračja </p>
<p>Tridesetak ulja na platnu u svom tematsko-motivskom krugu uključuju krajolike, cvijeće, mrtve prirode, aktove i portrete</p>
<p>Zaokruživanje cjeline nije moguće ako nedostaje i najmanji dio njezine ukupnosti, a u pregledu hrvatskoga slikarstva na početku prošloga stoljeća treba istražiti mnogo umjetničkih karika što nose različite poetike koje doprinose stvaranju izoštrene slike ovoga razdoblja. U potonje svakako treba uključiti opus slikara Josipa Crnoborija (1907.) koji je u Hrvatskoj stvarao do godine 1947., kada je emigrirao u Argentinu, a potom u New York. Izabrani radovi iz Crnoborijeva opusa izloženi su u Galeriji Kordić u Velikoj Gorici.</p>
<p>Josip Crnobori započinje studij slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod profesora Tomislava Krizmana i Maksimilijana Vanke, a studij završava u klasi Marina Tartaglie. Prvu samostalnu izložbu Crnobori je održao godine 1937. u Salonu Ulrich, a sudjelovao je na izložbi »Pola vijeka hrvatske umjetnosti« te na venecijanskom Biennalu 1942. godine.</p>
<p>Tridesetak ulja na platnu izloženih u velikogoričkoj galeriji u svom tematsko-motivskom krugu uključuju krajolike, cvijeće, mrtve prirode, aktove i portrete. Upravo su portreti likovni žanr po kojemu je Crnoborijev slikarski opus poznat i vrednovan, a među uglednicima koji su pozirali pred slikarevim platnom su Milka Trnina i Ronald Reagan.</p>
<p> Kao što je model bio ključan u portretnom segmentu njegova opusa, rad prema predlošku kada je riječ o ostalim žanrovima u osnovi je metode Josipa Crnoborija. »Međutim, zabluda bi bila nazvati takav skrupulozni pristup realizmom u bilo kojem stupnju, premda u skromnoj pomnjivosti i serioznoj savjesnosti slikar nastoji zabilježiti samo ono vidljivo i osobno mu blisko«, zapisao je u katalogu izložbe kritičar Nikola Albaneže. </p>
<p>Dok arkadijski krajolici evociraju corotovsku slikarsku atmosferu u koju Crnobori smješta aktove čija je tjelesnost izvedena na način skulpturalne voluminoznosti, pejsaži i vedute (Sarajevo, Čakovec, Dubrovnik, Maksimirsko jezero, Plitvičko jezero) odjek su tradicije, koju Josip Crnobori osvježava postimpresionističkim težnjama. </p>
<p>U zagasitoj gami slikar ne eksperimentira s rasponom kolorističkih mogućnosti skrivajući tako i perspektivne dosege što su imanentni slikanim (i gledanim) prostorima. Razloge potonjem neki kritičari i tumači Crnoborijeva opusa nalaze u slikarevu odlasku iz domovine, od kada i njegova stvaralačka evolucija ne dosiže umjetničke vrhunce. </p>
<p>Nikolina Vrekalo</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pruga između nebodera</p>
<p>Mogu li se iskustva New Yorka, Tokija i Rotterdama koristiti u osmišljavanju razvoja željezničke infrastrukture u Zagrebu?</p>
<p>Mreža kolosijeka kroz gradove i općine u Hrvatskoj te objekti i teren uz prugu u vlasništvu Hrvatskih željeznica neiskorišten su kapital koji se treba pokrenuti. Da bi osmislio i osuvremenio taj prostor prema svjetskim mjerilima, Hrvatske željeznice su stipendirale studij arhitektice Dinke Pavelić na Berlage institutu za arhitekturu u Rotterdamu, koja je o temi razvoja željezničke infrastrukture kod nas priredila magistarski rad. Pavelić viziju razvoja tvrtke temelji na iskustvima New Yorka, Tokija i Rotterdama.</p>
<p>Željeznica i danas povezuje središte Zagreba s predgrađem preuzimajući dijelom funkciju ceste. Stare trase bi trebalo obnoviti te povezati i preusmjeriti, a stajališta progustiti i u bezličnom okružju oblikovati atraktivno stajalište s nadstrešnicom u obliku nakošenog luka. Stajalište bi se moglo arhitektonski osmisliti građevinom s dizalom i poslovnim prostorima. </p>
<p>Takav bi upliv u prostoru odredio okoliš te usmjerio kretanje ljudi. Prolaz do stajališta bi mogao biti izgrađen od čelične konstrukcije i staklenog zidnog plašta te izvana skretati pažnju na sebe. Ti prijedlozi naišli su na odobravanje u HŽ-u koji već godinama traga za novom vizijom ustroja. Ono što nije oduševilo tvrtku jest prijedlog Pavelićeve o osmišljavanju građevinskog zemljišta uz prugu.</p>
<p>Arhitektica Pavelić predlaže da se na zemljištu uz prugu urbanistički predvide zgrade ne niže od deset katova. Željeznica omogućuje protok kapitala pa teren uz nju ne treba smatrati nedoličnim boravka već atraktivnim. Drži da bi se trebalo odustati od strogih mjerila odstojanja građevine od pruge, te pristajati na ustupke navodeći za primjer Hoto centar u Savskoj ulici. Željeznica bi za sada prolazila nadzemno, a podzemni tuneli bi se gradili naknadno. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Akademijino usporeno moderniziranje</p>
<p>Studenti režije navodili su vodu tijekom razgovora na svoj mlin, te su dekana Vjerana Zuppu posjeli na »vrući stolac«, ali pokazalo se da krivnja nije samo – »na onima drugima« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Akademiji dramske umjetnosti, posebice Odsjeku kazališne režije i radiofonije, posvetio se posljednji dan 18. Eurokaza u Zagrebu. Nakon što su predstavljeni radionica Bobe Jelčića i redateljski ispit Darija Harjačeka u srijedu, povela se javna rasprava pod nazivom »Koga odgaja ADU«. </p>
<p>Nevještim vođenjem razgovora studenti režije Saša Božić i Miran Kurspahić navodili su vodu na svoj mlin, te su dekana Vjerana Zuppu posjeli na »vrući stolac« postavljajući mu već prežvakana pitanja. </p>
<p>Diskusija se povela tek kad su je preuzeli oni stariji i iskusniji, ponajviše sami profesori. Tako je dekan Vjeran Zuppa uvidio da Akademiji nedostaje teorijsko-praktične suradnje, smatrajući nužnim da glumac dobije i stanovita praktična znanja. Naznačio je i problem transformacije »talentirane dece na početku studija u netalentirane budale na kraju u istoj osobi«. Branko Brezovec smatra da se studentima glume treba pružiti edukacija za novi tip kazališta putem kolegija inovativna gluma, a među trenutnim studentima režije uviđa »epidemiju ikonoklazma koja vodi u nekreativnost«. </p>
<p>Izražavanje vlastite osobnosti studenata režije kroz performativne ispite bilo je povod razgovoru o tome treba li Akademija podržavati performans. Svi su se složili da će između tradicionalnog teatra i performansa uvijek postojati sukob, te da Akademija treba pružiti temelje, a ne povoditi se za pojedinčevim sklonostima. »Za autorski pristup režiji nije potrebna nikakva škola. Na Akademiji se moraju steći osnovna znanja«, izričito je naglasila Ivica Boban. </p>
<p>Matko Sršen, predstojnik Odsjeka kazališne režije i radiofonije, navodio je Akademijine uspjehe u provedenim reformama i nadolazećim planovima. Akademija se tako otvorila redateljima poput Bobe Jelčića i Branka Brezovca, glumcima kao što su Rene Medvešek, u posljednjih četiri godine održano je četrdesetak radionica, a od nedavno studenti mogu jedan semestar studirati u Americi jer je ostvaren program razmjene. U skorašnjem je planu pronaći prikladan prostor gdje bi se mogli reprizirati ispiti kako bi redatelji mogli vidjeti živi li njihova predstava s publikom i od toga, prema Sršenovim riječima, dosta naučiti. </p>
<p>Unatoč brojnim usponima i padovima ove institucije, treba gledati u budućnost i, kako naglašava Zuppa, zaboraviti zlo, a pamtiti dobro. Akademija se ipak, čini nam se, usporeno modernizira.</p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Frida intimno</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO</p>
<p> – Nećakinja meksičke slikarice Fride Kahlo u srpnju će objaviti knjigu »Frida intimno« u kojoj će iznijeti nepoznate pojedinosti iz života svoje tete. Isolda Pineido kaže da će knjiga pokazati »kako je humana bila Frida«, a knjiga će biti objavljena na 50. godišnjicu umjetničine smrti. Meksički dnevnik »La Jornada« pretpostavlja da će se u knjizi naći i podatci kako je Fridi Kahlo njezin suprug, slavni muralist Diego Rivera, pomogao da ode s ovoga svijeta jer je godinama trpila strašne tjelesne bolove. (Hina) </p>
<p>Iz albuma Fride Kahlo</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Maksim Mrvica oduševio Osječane</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Svjetski poznati pijanist Maksim Mrvica predstavio je u srijedu na večer u Osijeku svoj album »The Piano Player«, čije je skladbe izveo na koncertu pred prepunim dvorištem Rektorata Osječkoga sveučilišta u sklopu Osječkoga ljeta kulture. Pravi glazbeni spektakl Osječani su pozdravili burnim pljeskom te ovacijama. Mrvica je pozdravio publiku po završetku koncerta zajedno s gradonačelnikom Zlatkom Kramarićem s balkona zgrade Rektorata. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jubilej Zrinka Soče </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tenor Zrinko Sočo nastupom u ulozi Alfreda u Verdijevoj »Traviati« u petak, 2. srpnja, obilježava u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 25. obljetnicu umjetničkog rada. Zrinko Sočo debitirao je u operi u prosincu 1981. godine, kada je u Zagrebačkoj operi pjevao Tamina u »Čarobnoj fruli«, ulogu za koju će 1996. dobiti nagradu »Vladimir Ruždjak«. Slavljeničkog Alfreda kojim će obilježiti 25. obljetnicu umjetničkog rada, Zrinko Sočo nedavno je pjevao na proslavi 25. godišnjice umjetničkog rada sopranistice Olge Šober. Njegov Alfredo bio je strastven u ljubavi, bijesu i pokajanju. Takav je u svakoj ulozi. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>»Srebrni« pogodak Trainosa Dellasa za finale EP-a</p>
<p>Grčki nogometaši su još jednom na ovom prvenstvu, četvrti put, umrtvili igru favorita s druge strane i doslovno okupirali teren fanatičnom trkom i, istina ponekad, preizraženom borbenošću. Naime, nakon Portugala, Španjolske i Francuske, Grčka je uspjela otupiti i češki napad i »rudarskim« nogometom voditi igru na svoj mlin</p>
<p>IZ PORTUGALA IZVJEŠĆUJE ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>PORTO</p>
<p> – Minimalni broj ljudi je očekivao ovakav kraj drugog polufinala Europskog prvenstva. I koliko god su svi bili impresionirani fanatičnom dosadašnjom igrom Grka, koliko god je Rehhagel od momčadi stvorio savršeni mehanizam, očekivala se pobjeda Čeha. No, nakon što su izdržali sve češke nalete, koji nisu bili pretjerano opasni, Grci su napravili čudo u 105. minuti »srebrnim« pogotkom Trainosa Dellasa. Pogodak za finale protiv Portugala.</p>
<p>Grčki nogometaši su, dakle, još jednom na ovom prvenstvu, četvrti put, umrtvili igru favorita s druge strane i doslovno okupirali teren fanatičnom trkom i, istina ponekad, preizraženom borbenošću. Naime, nakon Portugala, Španjolske i Francuske, Grčka je uspjela otupiti i češki napad i »rudarskim« nogometom voditi igru na svoj mlin. Makar, sve je moglo drugačije završiti...</p>
<p>U 2. minuti »češki div« Koller je spustio loptu Rosickyom, a ovaj je sa dvadesetak metara volejom pogodio gredu grčkih vratiju. Češka je pokušala u uvodnom, desetominutom transu, steći prednost no taj put ih je izdala sreća, a četiri minute kasnije Jankulovski je mogao i bolje reagirati od udarca ravno u Nikopolidisa.</p>
<p>Poslije dvije češke šanse nastala je grčka invazija na travnjaku stadiona u Portu. Gotovo je za nevjerovati koliko je snage skupljeno u tih deset grčkih tijela, jer doslovno je u svakom momentu češki igrač s loptom bio okružen s najmanje tri Grka. Uz to, sramežljivo su Grci znali i krenuti prema češkim vratima, a to su radili na besprijekoran način. Brzim promjenama strane, preciznim dodavanjima i odličnim ubacivanjima. No, sve se u završnici svodilo na dosadna nabacivanja na njihovog »nebodera« Charisteasa što je značilo i bezopasnost za Čecha.</p>
<p>Dominacija atletski sjajnih grčkih nogometaša apsolutno je bila dominatna do 33. minute, kada je Marek Jankulovski još jednom, iz drugog plana, došao do velike šanse. No, njegov udarac s desetak metara, instiktivno je i sjajno, obranio grčki vratar. No, sekundu prije samog udarca Jankulovskog dogodio se peh za Čehe – ozljeda Pavela Nedveda, koja ga je deset minuta naknadno izbacila iz igre.</p>
<p>Drugo poluvrijeme ništa bitnije nije promijenilo u igri. Iako su Grci, logično, fizički bili sve manje dominatni, jer u takvom »luđačkom« ritmu dobro da su izdržali i cijelo poluvrijeme, Češka nije previše koristila veći broj suparničkih grešaka. Tako su i dalje igrači Karela Brücknera uporno tražili Kollera, koji te večeri nije mogao doći do izražaja. Naime, Grci su mu elegantno »darovali« udarce laktom ili potezanje, što Colina nije sankcionirao niti jednom. Uostalom, i jedan prekršaj u šesnaestercu je ostao prešućen od Talijana.</p>
<p>I tako je »naporna« utakmica u kojoj je Češka uzaludno pokušavala, a Grčka »ubijala« sve lijepo što nudi nogomet, došla do posljednjih deset minuta kada su se dogodile nove dvije sjajne šanse Češke. Dvojac iz dortmundske Borussije (Rosicky i Koller) se poigrao s grčkom obranom, nakon čega je Koller ostao sam na jedanaestercu, ali je pucao pored stative. Istim putem prohujala je lopta i tri minute kasnije upućena od Milana Baroša iz nešto veće udaljenosti. I tu je bio kraj devedeset minuta.</p>
<p>U prvom produžetku, za divno čudo, dominirala je Grčka. Jedna, druga, treća šansa i na kraju korner Tsiartasa i pogodak Dellasa. Pogodak za finale s Portugalom i reprizu otvorenja prvenstva, što će se dogoditi prvi put u nogometnoj povijesti.</p>
<p>l Stadion »Dragao«</p>
<p>ČEŠKA – GRČKA 0-1 (0-0, 0-0)</p>
<p>ČEŠKA: Čech 6.5 – Grygera 6, Ujfaluši 6.5, Bolf 5.5, Jankulovski 6.5 – Poborsky 6, Galasek 6, Rosicky 6, Nedved 6.5 (od 40. Šmicer) – Koller 6, Baroš 5.5.</p>
<p>GRČKA: Nikopolidis 6.5 – Seitaridis 6.5, Kapsis 6.5, Dellas 7, Fyssas 6 – Zagorakis 6, Karagounis 6.5, Basinas 6 (od 71. Giannakopoulos -), Katsouranis 6.5 – Vryzas 6 (od 91. Tsiartas -), Charisteas 6.</p>
<p>SUDAC: Pierluigi Colina (Italija); GLEDATELJA: 52.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Dellas (105.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Galasek, Šmicer, Baroš (Češka), Seitaridis, Charisteas, Karagounis (Grčka)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Trainos DELLAS.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Portugal opet nije spavao </p>
<p>»Ovo je moj veći uspjeh nego kada sam s Brazilom postao svjetski prvak. Brazil je dotad četiri puta bio svjetski prvak, a Portugal je prvi puta u finalu«, govori izbornik Portugalaca Brazilac Felipe Scolari</p>
<p>LISABON</p>
<p> – U noći sa srijede na četvrtak deset je milijuna ljudi slavilo do zore, a onda su krenuli na posao prepričavati događaje s polufinalne utakmice protiv Nizozemske (2-1). Zemlja domaćin Europskog prvenstva ima pravo na svoje sretne trenutke. Prvo je glavni tajnik Uefe Christer Olsson ustvrdio da je europska smotra u Portugalu najbolje organizirano prvenstvo u povijesti, a potom je i sam Portugal stigao u finale najbolje organizirane europske smotre. </p>
<p>– Od ranih 90-ih uključen sam u priređivanje europskih prvenstava. Nije to samo moje mišljenje, već i ostalih članova IO Uefe - ovo je najbolje organizirano natjecanja s izvrsnim utakmicama, ovdje se igra sjajan nogomet, rekao je Olsson. </p>
<p>Ovakvi komplimenti Portugalu mnogo znače, dosad nijedna zemlja zacijelo nije tako zdušno i emocionalno povezano pratila i organizirala prvenstvo. Zasluge za to ima i portugalska reprezentacija, koja se uspjela izdići iz prosječnosti te nakon slabog početka nanizati nekoliko antologijskih utakmica. Napose se takvima mogu nazvati dvoboji protiv Engleske u četvrtfinalu i Nizozemske u polufinalu. </p>
<p>– Ovo je moj veći uspjeh nego kada sam s Brazilom postao svjetski prvak. Brazil je dotad četiri puta bio svjetski prvak, a Portugal je prvi puta u finalu, govori izbornik Portugalaca Brazilac Felipe Scolari. </p>
<p>Scolariju je Portugalski nogometni savez već ponudio novi ugovor, a rezultat finalne utakmice za produljenje vjernosti postao je nebitan. </p>
<p>– Igramo moderan i napadački nogomet. Rezultat je tu, a šarm koji smo dali nogometnom svijetu vrijedi kao i rezultat. Oni koji vole nogomet navijaju za Portugal, kažu čelnici portugalskog nogometa. </p>
<p>Prvo je ime portugalskog sastava Deco, vezni igrač iz Brazila koji je lani preuzeo brazilsko državljanstvo. Doteglio je svoj klub do finala Lige prvaka i na kraju ga i osvojio. Danas je Porto europska moderna, a sad bi to mogla biti i portugalska vrsta u europskom reprezentativnom nogometu. </p>
<p>Uspjeh Portugala potvrdio je još jednom kako (ne)evoluira europski nogomet. Kao što se nogomet prije deset, dvadeset ili pedeset godina nije mogao igrati bez tehnički dotjeranih igrača u veznom redu, tako je i danas nemoguće razmišljati o vrhu ako nemate takvog igrača. Ti su igrači najčešće nosili brojeve 8 i 10, a riječ je o desnom i lijevom veznom. Naš legendarni kapetan Zvonimir Boban jednom je rekao: </p>
<p>– Igrači s brojem 10 posebne su vrijednosti. Oni se nikad ne bi smjeli zamijeniti!</p>
<p>Portugalski vezni red loptu je spustio na zemlju, nema dosadnih, upornih i nepreciznih visokih nabacivanja. Lijepo za oko, a opet svrsishodno. Jedna Decova ili Figova lopta u sekundi stavlja napadača samog pred suparnička vrata. Izgleda jednostavno, no u sportu su najjednostavnije akcije plod najkompliciranije tehnike. </p>
<p>Domaći navijači koji proživljavaju zvjezdane trenutke svoje reprezentacija također zaslužuju desetku. Emocije i slavlje bez ijednog incidenta. Lisabon je doživio prave nogometne migracije, bilo je tu 30.000 Španjolaca, 60.000 Engleza, 10.000 Hrvata, 15.000 Nizozemaca. Svima su Portugalci ponudili čašicu nogometnog razgovora, prijateljski stisak ruke, a Španjolcima, Englezima i Nizozemcima zaželjeli sretan put. Najljući su zbog toga sebični ugostitelji, koji svaki dan povisuju cijene usluga. Tako se portugalske novine šale na račun ugostitelja koji bi trebali podnijeti tužbu protiv svoje reprezentacije. »Poslali su tako rano 100.000 ljudi s pretrpanim džepovima eura kućama. Od čega će sada živjeti?« Portugal ovih dana doista živi neki drugi život... </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tko određuje listu sudaca </p>
<p>Uprava Udruge profesionalnih klubova Prve HNL traži hitno ukidanje privremenog Povjerenstva za suce koje i dalje djeluje iako je ispunilo svoju zadaću reorganizacije sudačke organizacije kojom sad upravlja Komisija za suce </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Upravni odbor Udruge profesionalnih klubova Prve HNL vrlo je decidiran što se tiče svrhe postojanja Povjerenstva za suđenje IO HNS-a. Naime, zahtjeva njegovo promptno ukidanje, jer je Povjerenstvo ispunilo svrhu, a uz to se, prema mišljenju UO-a Udruge, počelo uplitati tamo gdje mu nije mjesto. </p>
<p>Kao što je poznato, Povjerenstvo IO-a za suce (Zec, Herjavec, Katalenić, Vičan, Vučemilović, Srebrić) ustoličeno je kao privremeno tijelo i to nakon što je svima postalo jasno, pa i IO-u, da u sudačkim redovima nešto »smrdi« i da bi unutar njihove organizacije trebalo doći do ozbiljnog preustroja kako se ne bi ponovila završnica prvenstva kojoj smo nedavno svjedočili. Prešlo se s riječi na djela, pa su obavljeni neki uglavnom kozmetički zahvati. Ipak, umjesto ukinutog Zbora nogometnih sudaca, zbog poboljšanja rada, formirana je Komisija za suce (Djedović, Matovinović, Blaek, Kulušić, Horvat, Puljiz) kao organ IO-a, u čiju bi kompetenciju, među ostalim, spadalo određivanje prijedloga liste glavnih sudaca za novo prvenstvo. </p>
<p>Upravo u tom dualizmu Uprava Udruge vidi sporni moment, pa traži od IO-a hitno ukidanje Povjerenstva za suđenje. Naime, posljednjih je dana javnost zapljusnuta raznim prijedlozima o sudačkim listama, koje suvereno nudi Povjerenstvo za suce IO-a i njegovi članovi, uglavnom predstavnici klubova. Budući da Fifa i Uefa ne dopuštaju sudjelovanje predstavnika klubova u kreiranju lista, jer se time trebaju baviti stručni ljudi iz Komisije za suce, Udruga zahtjeva hitno ukidanje Povjerenstva, na žalost nekih članova koji su već sve skrojili po svom ukusu i potrebama. </p>
<p>Uprava Udruge pozabavila se i pitanjem promjene sustava natjecanja. S razlogom, budući da je praktički posljednji trenutak želi li se ispoštovati Zakon o sportu, na temelju kojeg se najavljivane promjene sustava trebaju usvojiti na Skupštini HNS-a godinu dana unaprijed. Budući da je do Uprave Udruge stiglo mišljenje prvoligaških klubova koji u većini zagovaraju proširenje na 16 klubova, valja i ovdje promptno djelovati. </p>
<p>Iako je blagajna Kuće nogometa puna poput silosa, klubovi sve teže nalaze 300 tisuća kuna za obaveznu kotizaciju, iz koje se pokrivaju troškovi sudaca i delegata. Tako se delegatima smanjuje taksa sa 800 na 400 kuna, a četvrtom sucu sa 500 na 400 kuna. Još se oštrije zadire u smanjenje sudačkih taksi na utakmicama juniora i kadeta, a osim toga suci će ubuduće morati boraviti u hotelima koje im Udruga unaprijed odabere. Također je potvrđen stav da klub koji je pod blokadom ne može angažirati igrača ako se za njega traži odšteta. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dinamo 72., Hajduk 141. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na najnovijoj ljestvici Međunarodnog saveza za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) među više od 350 svjetskih klubova rangirane su četiri hrvatske momčadi, a najbolje je plasiran osvajač kupa zagrebački Dinamo. Zagrepčani su napredovali za dva mjesta i sada su na 72. Hrvatski prvak Hajduk mnogo je slabiji, zauzima 141. mjesto, Varteks je 206., a Kamen Ingrad 228. na ljestvici. Prvi je put na vrhu škotski prvak Celtic, slijede brazilski Sao Paulo i španjolska Valencia. Boca Juniorsi pali su s prvog na sedmo mjesto, a europski je prvak Porto šesti.</p>
<p> • Poredak: 1. (4.) Celtic 281.5, 2. (3.) Sao Paulo 280, 3. (6.) Valencia 266, 4. (2.) AC Milan 258, 5. (8.) Real Madrid 257, 6. (7.) FC Porto 254.5, 7. (1.) Boca Juniors 254, 8. (9.) Manchester United 253, 9. (10.) Chelsea 250, 10. (11.) Arsenal 248, 11. (14.) River Plate 244, 12. (5.) Santos 238, 13. (13.) Newcastle 233, 14. (16.) AS Monaco 229, 15. (14.) Juventus 225, 16. (17.) Deportivo La Coruna 219, 17. (19.) Cienciano del Cusco (Peru) 216, 18. (20.) Olympique Marseille 211, 19. (21.) Lazio 208, (11.) Cruzeiro 208... 72. (74.) Dinamo Zagreb 130... 141. (119.) Hajduk 95... 206. (213.) Varteks 78... 228. (230.) Kamen Ingrad 75. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Baby Goran« ruši diva za divom</p>
<p>Prije dvije godine Ančić je prozvan »Baby Goran« nakon pobjede protiv Federera. A nakon najboljeg meča u karijeri i plasmana u polufinale Ančić je postao – ubojica divova. Svu raskoš potencijala 20-godišnjeg Splićanina najbolje je osjetio Henman, a u petak je na redu Roddick </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Posljednja tri dana Wimbledona Tim Henman će ponovno provesti na terenima za golf, daleko od All England kluba. Ponovno je britanske snove srušio hrvatski tenisač, nakon Gorana Ivaniševića prije tri godine u polufinalu, ove je godine Tiger Tima rasplakao Mario Ančić u četvrtfinalu. I dok malo tko vjeruje kako Henman u 30. godini može ispuniti svoj životni san, većina teniskih stručnjaka zaključuje kako je Ančić, nekoć budućnost svjetskog tenisa, postao sadašnjost.</p>
<p>– Ančić je imao 30 konjskih snaga više od Tima u svakom dijelu svoje igre, čak i u voleju, komentirao je trostruki wimbledonski pobjednik Boris Becker i dodao: </p>
<p>– Ovakav nastup mogao se predvidjeti otkako je Ančić prije dvije godine pobijedio Federera. Pa on je, napokon, Hrvat, isto kao i Goran. Čak i govori na isti način. </p>
<p>Popularni Henman Hill, brdo gdje su stotine gledale kako je Super Mario »ukrotio« Tiger Tima, na najboljem je putu da postane Heartbreak Hill. Britanci čekaju domaćeg tenisača s wimbledonskim pokalom u rukama još od Freda Perryja 1936. godine, no čini se kako će pričekati još neko vrijeme. Koliko na Otoku vjeruju Henmanu, najbolje govore omjeri u kladionicama. Više se Britanaca kladilo da će Rosie, 20-mjesečna Henmanova kćer, osvojiti Wimbledon, omjer je 250-1. A za jednu uloženu funtu dobit ćete 20 ako Henman ne osvoji Wimbledon. </p>
<p>– Nisam ja izgubio, već je Ančić pobijedio, priznao je Henman nakon pobjede 20-godišnjeg Splićanina, četvrtog Hrvata u polufinalu nekog od »četiri najveća«, rezultatom 7-6 (5), 6-4, 6-2. </p>
<p>Prije dvije godine Ančić je prozvan »Baby Goran« nakon pobjede protiv Federera. A nakon najboljeg meča u karijeri i plasmana u polufinale Ančić je postao – ubojica divova. </p>
<p>– Mislim da sam napredovao s trenerom Goetzkeom. Popravio sam servis. Naročito sam ponosan što sam nekoliko važnih poena dobio drugim servisom. Radili smo mnogo na agresivnijem stilu igre. Ovo su rezultati tog rada, ustvrdio je Ančić. </p>
<p>Sa svakom stepenicom više u All England klubu Ančić je dobio i dodatnu razinu samopouzdanja u svoje kvalitete. Staložen, koncentriran, ne »prosipa« i ne srlja kao prije. Razornog servisa, preciznog voleja, briljantnog reterna – neupitno odlike velikog pobjednika, možda već i ove godine. Svu raskoš potencijala 20-godišnjeg Splićanina najbolje je osjetio Henman, a u petak je na redu Roddick. </p>
<p>– Ne znam što je u hrvatskoj vodi, no čini mi se kao da je svaki tenisač viši od sedam stopa (213 centimetara, op. a.). Ančić sjajno servira, svakim je danom sve bolji i iskusniji. Predan je svakom udarcu. Za njega ne postoje nepoznanice u igri. Kao da govori: »Ovo imam za ponuditi, a vi se nosite s tim ako možete.« Mislim da je to dobar stav, biranim je riječima pričao Roddick o Ančiću. </p>
<p>Samprasov i Agassijev nasljednik zna o čemu govori, budući da je »visio« protiv nasljednika Gorana Ivaniševića uoči ovogodišnjeg Wimbledona. Naime, iako je njihov prvi međusobni dvoboj u osmini finala okončan Roddickovom pobjedom u tri seta, Ančić je imao veliku priliku, što je i A-Rod priznao: </p>
<p>– Imao sam sreće u Queensu i zato očekujem tešku borbu u polufinalu. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Krstić i Bader pod Ciboninim tornjem </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svlačionica Cibone VIP bogatija je za još jedno ime. Nakon Mađara Martona Badera (krilni centar), »vukovi« su se pojačali razigravačem Vladimirom Krstićem (32), koji je prošle sezone branio boje Pau Ortheza. Tako su upotpunjena mjesta nastala odlascima Bariše Krasića i Davora Kusa. Inače, Krstić je već igrao pod »tornjem«, od 1998. do 2000., a ovog je puta za najtrofejniji hrvatski klub potpisao jednogodišnji ugovor. </p>
<p>K. Đ.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Arantxa Sanchez-Vicario na petim OI zaredom </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Španjolska tenisačica Arantxa Sanchez-Vicario, koja je zaključila karijeru prije dvije godine, nastupit će na Olimpijskim igrama u Ateni u paru s Anabel Medinom, objavio je predsjednik Teniskog saveza Španjolske Agustin Pujol. Osvajačica četiri Grand Slam turnira teniskim terenima vratila se u svibnju kako bi se pripremila za Atenu. U Wimbledonu je poražena u 1. kolu od španjolsko-slovačke kombinacije Conchita Martinez/Janette Husarova. Nastup u Ateni bit će joj pete olimpijske igre zaredom, a dosad je osvojila četiri medalje, što nije uspjelo niti jednom španjolskom sportašu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Debi McLarenova bolida na VN Francuske</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> – Novi McLarenov bolid MP4-19B debitirat će na utrci formule 1 za Veliku nagradu Francuske, koja se u nedjelju održava na stazi Magny-Cours. Takva odluka donesena je nakon uspješnih testova u španjolskom Jerezu.</p>
<p>– Testovi su dobro prošli i nadam se da će bolid biti jednako pouzdan ovog vikenda u Magny-Coursu, izjavio je vozač McLaren-Mercedesa Finac Kimi Raikkonen. Njegov momčadski kolega David Coulthard uvjeren je da je novi bolid korak naprijed u dobrom pravcu. Jedan od čelnika McLarenove momčadi Norbert Haug kazao je da je na novom bolidu promijenjeno puno stvari, a Martin Whitmarsh ističe da je napredak očit. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sljedeće sezone 19 utrka u kalendaru F1 </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – U sljedećoj sezoni formule 1 moglo bi biti 19 utrka. Predsjednik Međunarodnog automobilističkog saveza (FIA) Max Mosley izjavio je da je čelni čovjek formule 1 Bernie Ecclestone već napravio nacrt kalendara za sljedeću godinu, kojim je predviđeno 19 utrka. </p>
<p>– Da bi stvar bila konačna FIA mora dati svoju suglasnost, a moraju se složiti i momčadi, kazao je Mosley. </p>
<p>Sljedeće godine u kalendar formule 1 ulazi Turska, a bez utrke bi mogla ostati Imola, iako se za nju žestoko bori Ferrari. Osim toga, interes pokazuje Indija, a Ecclestone bi želio jednu od utrka vidjeti u Rusiji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Saddam: Suđenje je teatar, Bush je pravi zločinac </p>
<p>Tijekom prvog pojavljivanja pred sudom, Saddam nije imao odvjetnika ni bilo kakvog pravnog savjetnika / Podizanje službene optužnice protiv Saddama Husseina moglo bi uslijediti za nekoliko mjeseci, a suđenje 2005. godine</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ja sam Saddam Hussein al Majid, predsjednik Republike Irak«, rekao u predsjedniku Posebnog iračkog suda Salamu Chalabiju bivši irački diktator. Tom je prilikom Saddamu uručena optužnica koja ga tereti za mnoge zločine. Saddam je odbacio sve optužbe. »Ovo je kazalište, istinski je zločinac Bush«, rekao je Saddam u četvrtak pred sudom odbivši potpisati dokumente koji su mu predočeni. </p>
<p>Saddama su u sudnicu dopratila šestorica iračkih stražara. Kako se očekuje, podizanje službene optužnice moglo bi uslijediti za nekoliko mjeseci, a samo suđenje moglo bi početi 2005. godine. Tijekom prvog pojavljivanja pred sudom, Saddam nije imao odvjetnika ni bilo kakvog pravnog savjetnika. </p>
<p>I jedanaest njegovih najbližih suradnika suočava se s optužnicom pred Posebnim sudom kako bi i formalno saslušali optužbe koje ih tereti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Na Saddamovu dušu se posebno stavlja krvavo gušenje kurdskih pobuna, pokretanje besmislenog osmogodišnjeg rata s Iranom, te invazija na susjedni Kuvajt.</p>
<p> Prvo Saddamovo saslušanje, zbog pojačanih mjera sigurnosti, obavlja se na tajnoj lokaciji i bez nazočnosti javnosti. Strani izvjestitelji iz Iraka pretpostavljaju da je u improviziranu sudnicu pretvorena jedna od zgrada bagdadske zračne luke. </p>
<p>Bivši potpredsjednik iračke vlade Tariq Aziz i Ali Hassan al Majid, poznatiji kao »Kemijski Ali« (koji je taj nadimak dobio zbog korištenja kemijskih otrova protiv Kurda i Iranaca) pojavili su se pred sudom u srijedu, odnosno dan ranije. Detalji tog saslušanja koje je uključivalo i čitanje optužnice nisu poznati. </p>
<p>Privremena iračka vlada, na čijem je čelu bivši član Saddamove Baas stranke, a potom britanski i američki obavještajac Iyad Alawi preuzela je u srijedu od Amerikanaca pravnu nadležnost nad svim optuženicima te izmijenila njihov status od ratnih zarobljenika u optuženike za počinjene zločine nad vlastitim narodom. </p>
<p>No, u nadležnosti dojučerašnjih okupatora ostat će i dalje sigurnosni nadzor i briga o optuženicima. Što očekuje nakon suđenja Saddama i njegovu bivšu vladajuću vrhušku u kojoj su i dva njegova polubrata nije teško pretpostaviti. Neke naznake je u posebnoj izjavi već dao irački predsjednik Ghazi al Yawar. On je najavio ponovno uvođenje smrtne kazne za neke zločine. A ta najteža kazna bi u prvom redu prijetila upravo Saddamu.</p>
<p>Mnogi međunarodni istaknuti pravnici izražavaju sumnju da iračko pravosuđe koje je godinama bilo na marginama međunarodnog prava može voditi takav vrlo složeni sudski proces. Jedan od Saddamovih odvjetnika Mohammed Rashdan nije uvjeren u punu transparentnost predstojećeg suđenja, predbacujući novim iračkim vlastima da mu nije dopušten pristup klijentu. Štoviše, rekao je da je stalno izložen prijetnjama smrću. </p>
<p>No, ima i onih, poput američkog pravnika Michaela Scharfa izravno uključenog u oživljavanje iračkog pravosuđa, koji smatraju da će proces Saddamu Husseinu i njegovim najbližim suradnicima pridonijeti istini i pomirenju Iračana. Scharf smatra da će to pomoći Kurdima na sjeveru zemlje i šijitima na jugu da ostanu u ujedinjenom Iraku.</p>
<p> Slično misli i novi savjetnik za iračku nacionalnu sigurnost Mowaffaq al Rubale koji tvrdi da suđenje neće biti revijalna farsa. Bez obzira što su Saddamovi zločini poznati iračkoj i svjetskoj javnosti, opće je uvjerenje da će ih biti mnogo teže dokazati nego u slučaju Slobodana Miloševića. Neki u tome već vide »operetnu sapunicu« sračunatu na to da se Iračanima pozornost skrene sa svakodnevnih briga: poludnevnih nestašica struje, lijekova, zaposlenja, s nasilja i sukoba sa pobunjenicima. </p>
<p>Posljedice iračke ratne avanture odrazile su se na mentalno zdravlje svakog petog američkog vojnika. Riječ je o posljedicama, kako se je pokazalo provedeno zdravstveno istraživanje, posttraumatskog stresa. Nažalost, takvo istraživanje nije obuhvatilo i 25 milijuna Iračana. Pretpostavlja se da je u tom razdoblju oko 20.000 ljudi ubijeno, a znatno više ranjeno. Udruge za ljudska prava smatraju da će sadašnje iračke generacije imati trajne posljedice zbog izloženosti psihičkim stresovima, frustracijama i osjećaju beznađa.</p>
<p>Unatoč svemu, ne postoje ni najmanji znaci smirivanja sukoba u Iraku. U Falluji koja se nalazi pod kontrolom sunitskih pobunjenika, američki ratni zrakoplovi gađali su raketama navodno skrovište zloglasnog jordanskog terorista Abu Musaba al Zarkawija. Bilanca tog napada je 7 mrtvih i 17 ranjenih. Bolnički izvori kažu da se uglavnom radi o ženama i djeci. Amerikanci su priopćili da povećavaju ucjenu na Zarkawijevu glavu sa 10 na 25 milijuna dolara. </p>
<p>Mnogi elektronski mediji zabilježili su u četvrtak odlazak iz Iraka dojučerašnjeg glavnog zapovjednika američkih snaga generala Ricarda Sancheza. On se vraća na svoju raniju dužnost zapovjednika američkih postrojbi u Njemačkoj. Na njegovo mjesto došao je general George Casey, dosadašnji zamjenik zapovjednika Glavnog stožera američkih oružanih snaga. </p>
<p>Zamjetno je da general Sanchez nije razriješen dužnosti, iako su iz njegove najbliže okolice stizale optužbe da je znao za mučenja, zlostavljanja i neljudska iživljavanja nad stotinama potpuno nemoćnih iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib. Iz toga neki vodeći zapadni i arapski mediji izvode zaključak da je administraciji američkog predsjednika Georgea W. Busha iznimno stalo (pred izbore) da se cijela »afera Abu Ghraib« što prije potisne na margine, daleko od javnosti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kuvajt traži smrtnu kaznu </p>
<p>KUWAIT</p>
<p> - Kuvajt je u srijedu odredio svojeg predstavnika na suđenju Saddamu Husseinu, gdje će ponoviti svoj zahtjev da mu se odredi smrtna kazna zbog okupacije Kuvajta (1990.-1991.) koja je dovela do Zaljevskog rata. Ministar pravosuđa Ahmad Baqer rekao je kako je za kuvajtskog predstavnika na suđenju izabran profesor s pravnog fakulteta Mohammad Bouzabar koji će sudjelovati u radu odbora posebnog iračkog suda koji će suditi Saddamu Husseinu i njegovim najvažnijim suradnicima. Kuvajtski državni tužitelj još je u ožujku je rekao kako će njegova zemlja tražiti smrtnu kaznu za Saddama.» Zločini u Kuvajtu obuhvaćaju ubojstva, silovanja, progone, krađe i druge ratne zločine, uz zločine kažnjive po iračkim zakonima«, rekao je Baqer. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>SFOR traži Karadžića u bivšem Mladićevom sjedištu</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Pripadnici SFOR-a, u pratnji nekolicine policajaca iz Republike Srpske, izveli su u četvrtak akciju na području Han-Pijeska, mjestu gdje je tijekom rata u BiH bio stožer zapovjednika vojske bosanskih Srba, optuženog ratnog zločinca Ratka Mladića, a pretpostavlja se da traže haaškog bjegunca Radovana Karadžića.</p>
<p>SFOR je akciju započeo u četvrtak rano ujutro, a zatvoreni su svi prilazi području operacije. Službeni izvori potvrdili su da je cilj akcije pretraživanje određenih objekata te da je riječ »o uobičajenoj operaciji SFOR-a, sukladno mandatu Stabilizacijskih snaga i s ciljem stvaranja sigurnog okružja«.</p>
<p>U Han-Pijesku nalaze se podzemni vojni objekti koje je napravila bivša JNA i u kojima je trebao biti smješten glavni stožer jugoslavenske armije u slučaju napada izvana na tadašnju SFRJ. Više se puta spominjalo da je to moguća lokacija Skrovišta bivšeg vođe bosanskih Srba. </p>
<p>Inače, SFOR je i u četvrtak nastavio nadzor graničnih prijelaza između BiH i SCG-a. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown uvjeren je da će haaški bjegunac Radovan Karadžić biti uhićen unatoč tome što se, po njegovim pretpostavkama, skriva na neprohodnom području, u šumama Durmitora, Maglića i Zelengore, objavio je Radio Slobodna Europa.</p>
<p>Prema njegovim riječima, smjena dužnosnika RS-a nije uperena protiv srpskog naroda, nego protiv pojedinaca koji štite Karadžića.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Umro haaški sudac Richard May</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) - Sir Richard May, donedavno predsjedavajući sudac u haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, umro je u prvim satima četvrtka, priopćio je s velikim žaljenjem Haaški sud. </p>
<p>Ovaj Britanac bio je sudac tribunala od 1997. godine do svibnja ove godine, kada je na vlastiti zahtjev iz zdravstvenih razloga otišao u mirovinu. Vodio je do sada najteži i najzahtjevniji haaški proces, prvu polovicu suđenja Miloševiću. </p>
<p>Ozbiljni, koncentrirani i dosljedni Richard May u sudnici se nije dao smesti optuženikovim tiradama i predstavom trudeći se u svakom trenutku sačuvati dignitet sudske ustanove, pozivati na pravila, na proceduru i držati proces tamo gdje mu je mjesto, u zakonskim okvirima i na terenu pravosuđa. U ulozi predsjedavajućeg suca nije pokazivao emocije, ljutnju, cinizam, nestrpljenje, čak ni frustriranost; smireno je obavljao svoj posao maestralno koristeći odlično dubinsko poznavanje procedure i zakona. I dok smo mi, novinari, u gledalištu iza staklenog zida pokušavali bez glasnih komentara pratiti ono što se zbivalo pred tročlanim sudskim vijećem, Richard May je, unatoč očitom trudu optuženog Miloševića da od ozbiljnog suđenja napravi predstavu, držao sve konce suđenja u rukama, podsjećajući, citirajući, upozoravajući optuženika na njegov interes i na interese pravde, na činjenicu da je sudnica mjesto iznošenja činjenica, a ne politička tribina. Ostalo je zapamćeno i Mayevo zadnje sredstvo kada bi Milošević prešao granicu lakrdije i vrijeđanja - isključivanje mikrofona, pri čemu je čovjek u crvenoj sudskoj togi uvijek znao održati onu finu ravnotežu između prava optuženika na govorenje i prava suda na zaštitu digniteta institucije. </p>
<p>Za šest godina rada u Haaškom sudu Richard May postavio je visoke profesionalne standarde potvrdivši u najkompliciranijem od haaških procesa ugled jednog od najboljih, najsposobnijih i najbolje pripremljenih sudaca Tribunala. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sudanskoj pokrajini Darfur prijeti golema humanitarna kriza</p>
<p>KARTHOUM</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Koffi Annan pozvao je u četvrtak sudansku vladu da drži pod kontrolom pripadnike provladine milicije optužene za masovna pogubljenja stanovnika sudanske pokrajine Darfur.</p>
<p> Annan, koji je zbog humanitarne krize u četvrtak doputovao u sudansku regiju Darfur. Dan prije u Sudanu je boravio američki državni tajnik Colin Powell zahtijevajući od sudanskih dužnosnika provedbu mjera kojima trebaju svladati krizu u pokrajini Darfur. </p>
<p> »Poslat ćemo vojno i policijsko pojačanje, ukinut ćemo sva ograničenja za humanitarnu pomoć i ubrzat ćemo političke pregovore«, obećao je sudanski ministar Ismail na konferenciji za tisak koju je održao zajedno s Powellom. Amerikanci zahtijevaju da se uspostavi nadzor nad arapskom provladinom milicijom optuženom za pokolj stanovnika, omogući rad humanitarnim organizacijama te da i počnu pregovori s pobunjeničkim pokretima.</p>
<p> Istodobno, glavni pobunjenički pokret u Darfuru zatražio je u srijedu dolazak međunarodnih snaga i optužio redovnu vojsku i miliciju koja je s njom povezana da nastavljaju napade na puk.</p>
<p> Optužuju vladine snage i miliciju povezanu s vladom, da »nastavljaju napade na civile« te ističu da vlasti nisu poduzele ništa protiv te milicije, kao što su bile obećale. MLS i druga pobunjenička skupina Pokret za pravdu i jednakost (MJE) od veljače 2003. su u oružanom sukobu sa središnjom vladom u Karthoumu kojoj predbacuju da je zanemarila pokrajinu Darfur.</p>
<p> U sukobu je već ubijeno 10.000 ljudi, milijun ih je izbjeglo, a gotovo 150.000 ih je pobjeglo u susjedni Čad, prema procjeni UN-a. Darfuru prijeti golema humanitarna kriza, tvrde humanitarne organizacije na licu mjesta.</p>
<p> SAD je u srijedu podnio Vijeću sigurnosti nacrt rezolucije za uvođenje embarga na oružje namijenjeno miliciji koja je opustošila Darfur. Nacrt predviđa i zabranu putovanja za pripadnike milicije, ali ne i sankcije za sudansku vladu. Naime, nacrt rezolucije je objavljen u času kada su američki državni tajnik Colin Powell i glavni tajnik UN-a Kofi Annan boravili u Karthoumu kako bi načinili pritisak na sudansku vladu i posjetili opustošenu pokrajinu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Britanski nadbiskupi upozoravaju Blaira na kršenje međunarodnog prava u Iraku</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Najviši anglikanski crkveni velikodostojnici dr. Rowan Williams i dr. David Hope, nadbiskupi Canterburyja i Yorka uputili su pismo Tonyju Blairu, u kome kritiziraju ponašanje zapadnih snaga u Iraku. U pismu, napisanom uz jednodušnu podršku 120 anglikanskih biskupa navodi se da »kršenje međunarodnog prava u vezi s postupkom prema iračkim zatvorenicima nanosi velike štete«.</p>
<p>Ne pamti se da su se dvojica nadbiskupa ikad ranije pismeno obratila izravno premijeru na ovakav način. Pismo čiji je sadržaj objavljen listu Times upućeno je u Downing street prošlog petka, dakle uoči prijenosa vlasti u Iraku. Ono je bilo sastavljeno nakon sastanka anglikanskih biskupa i nadbiskupa koji je održan u Liverpoolu. U pismu se kaže da dvostruka mjerila »umanjuju vjerodostojnost zapadnih vlada kod ljudi u Iraku te u islamskom svijetu općenito«. Dvojica nadbiskupa također konstatiraju da u Americi raste utjecaj »kršćanskog cionističkog lobija«. Dodaju da se ne smije ugroziti ugled Britanije kao nepristranog posrednika u izraelsko-palestinskom sukobu. Anglikanski su biskupi od samog početka jednodušno osuđivali rat u Iraku. U jednoj nedavnoj propovijedi održanoj u Cambridegeu, dr. Williams je izjavio kako postoji opasnost da Tony Blair ugrozi povjerenje javnosti u britanski politički sustav. </p>
<p>No, najnovija intervencija najjača je do sada. Obično biskupi koriste 26 predstavničkih mjesta koliko ih imaju u Domu lordova da izraze svoja politička gledišta. Činjenica da su ovaj put zaobišli taj sustav svjedoči o dubini njihovih osjećaja, tvrde promatrači. Downing Street je potvrdio da je primio sporno pismo. »Nadbiskupi imaju pravo na svoje mišljenje, a premijer će im odgovoriti u dogledno vrijeme«, izjavio je službeni glasnogovornik.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Besmisleno je raspravljati o odvjetničkim tarifama jer je sve prepuno apsurda</p>
<p>Inicijativa Odvjetničke komore za vrednovanje radnog sata odvjetnika s 500 kuna konkretno znači da odvjetnik za osam sati radnog vremena treba sebi naplatiti 4000 kuna ili prosječnu zagrebačku mjesečnu plaću, i to za jedan jedini radni dan!</p>
<p> Ako to pomnožimo s dvadeset pet radnih dana mjesečno dobit ćemo lijepu svoticu od sto tisuća kuna mjesečno, ili 1,2 milijuna kuna godišnje – sasvim pristojnu plaćicu za zemlju u kojoj više od 300 tisuća ljudi nema posla, a mnogi zaposleni ne primaju plaću, pri tome 60 posto zaposlenih preživljava uz pomoć minusa na tekućim računima, a osamdesetak posto građana smatra se i jesu siromašni. Uz to imamo broj umirovljenika jednak broju zaposlenih, da i ne komentiramo zaduženost i sličnu problematiku. Analogno toj satnici liječnici bi, primjerice, trebali, radi očuvanja pariteta, tražiti minimum od 700 kuna po satu za svoj rad, a liječnici-specijalisti barem tisuću kuna.</p>
<p> Kao argument (?) Odvjetnička komora navodi kako se više od desetljeća nije mijenjao cjenik, pa je to kao razlog za opravdanje nebuloznog tisuću-postotnog poskupljenja.</p>
<p> Međutim, ako se prisjetimo tečaja njemačke marke iz razdoblja kada je cjenik nastao, koji je služio kao univerzalni odnos vrijednosti i tečaja oko 4,40 naspram današnjeg oko 3,7 kuna za marku, onda je jasno da tarife ne samo da nisu smjele rasti, nego ih je trebalo zapravo sniziti. Što je onda s ostalim intelektualnim uslugama i njihovom paritetu. </p>
<p>Zapravo je besmisleno ulaziti u raspravu o tarifama, kako ih je formirala Odvjetnička komora, jer je sve prepuno apsurda.</p>
<p> Ne možemo se ne prisjetiti da, na primjer, sudačka struka ima više godina velike plaće u odnosu na ostale struke, a unatoč tome svjedoci smo kontinuirane opstrukcije pravosuđa i nagomilavanja neriješenih predmeta, a upravo su oni bili glavni razlog povišenja sudačkih plaća. Zato bi sudačke plaće trebalo zapravo vratiti na razinu prije povišenja, jer je sada jasno da je argument niskih plaća bio lažan!</p>
<p>Kao da je nekome stalo stvoriti kaos u zemlji i uspostaviti neokolonijalne odnose u Hrvatskoj. Samo tako možemo logično shvatiti ovakve i slične destruktivne poteze, koji uništavaju samu struku i njezine nositelje. </p>
<p>IVAN RADOČAJZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Javna okupljanja: zašto bi druga pravila vrijedila za LGBT zajednicu </p>
<p>Osvrćemo se na članak »Sloboda jednih uvijek je ograničena slobodom drugih« Zlatka Krstića, objavljen u Stajalištima, u Vjesniku 19. lipnja 2004. Autor iznosi neutemeljene podatke i potiče predrasude prema LGBT (lezbijeke, gej-muškarci, biseksualne osobe, transrodne osobe) osobama. Budući da je autorova »selekcija prava« direktno diskriminirajuća prema dijelu populacije, treba istaknuti neke činjenice vezane uz neporecivu važnost zaštite ljudskih prava kao neotuđivanog prava koje pripada svakom ljudskom biću. </p>
<p>Prava LGBT osobna su ljudska prava. Sva ljudska prava su univerzalna i jednako važna, tako da je obveza jedne demokratske i civilizirane države baviti se njima, a posebice ljudskim pravima manjinskih skupina, koja su u najvećoj mjeri ugrožena. Ljudska prava nisu količinski ograničena, tako da time što bi se jednoj skupini građana priznala ljudska prava, zajamčena Ustavom, drugoj skupini se ona ne bi umanjila. A što je najvažnije, ta se prava nikako ne određuju gledajući da li ih netko može »podnijeti« ili ne. Autor piše: »Homoseksualci su danas u svojim pravima u svim civilnim državama potpuno izjednačeni s ostalim građanima... Pa čemu onda javno manifestirati i izazivati negodovanje većine građana?« A jedine dvije države na području Europe koje homoseksualnim osobama omogućuju potpuno jednaka prava kao i heteroseksualnoj većini su Belgija i Nizozemska, tako da nam nije jasno na koji izvor se on poziva. U nekoliko država svijeta (Afganistan, Iran, Jemen, Mauritanija, Pakistan, Saudijska Arabija i Sudan) homoseksulanost je još kažnjiva smrću. </p>
<p>U Hrvatskoj, na primjer, istospolno orijentirane osobe još nemaju pravo u ime svoje partnerice/svog partnera donositi odluke vezane uz hitne medicinske slučajeve, kao ni pravo na posjet partnerici/partneru na intenzivnoj njezi u bolnici, ne ostvaruju niti približno jednak broj bračnih prava ili pravo na usvajanje djece. Zakoni koji postoje u sebi sadrže samo zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, i to su Zakon o radu, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o ravnopravnosti spolova, te amandmani na Kazneni zakon. No, ostali se zakoni tek trebaju uskladiti u tom smislu. </p>
<p>Autor također, u više navrata, izjednačuje homoseksualnost s patološkim, nenormalnim ponašanjem. »Pa čemu onda tražiti brak? Zar samo zato da se jedno patološko i nenormalno ponašanje ozakoni?« Pritom se poziva na američkog psihijatra Charlesa Sociaridesa, koji je navodno izliječio trećinu svojih istospolno orijentiranih »pacijenata«. Apsurd liječenja homoseksualnosti leži i u tome da se nekada »liječila« elektrošokovima, te su mnogi liječnici tvrdili da su je na taj način izliječili. </p>
<p>Upućujemo autora na dokument iz 1973. godine, koji je izdala Američka psihijatrijska udruga i koji je homoseksualnost izričito izbacio s popisa mentalnih bolesti, te je opisao kao prirodnu dimenziju ljudske seksualnosti. Nužnost je i građansko pravo svake diskriminirane skupine javno tražiti poštivanje ljudskih prava. Javna okupljanja, demonstracije i svaki »javni govor« legitimni su načini ukazivanja na bilo koju vrst diskriminacije. Zašto bi druga pravila vrijedila za LGBT zajednicu? </p>
<p>UDRUGA »LORI«Lezbijska organizacija Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Participacija je jedini izlaz iz financijske krize u zdravstvu </p>
<p>Poznato je da je hrvatsko zdravstvo u priličnoj financijskoj krizi, osobito zbog sve veće potrošnje lijekova i medicinskih usluga. Općenito se smatra da bi se ta kriza mogla znatno umanjiti uvođenjem participacije na lijekove i sve medicinske usluge. Prof. dr. Igor Francetić u Vjesniku od 24. i 25. lipnja drži da je participacija jedini izlaz iz krize hrvatskoga zdravstva. To je vjerojatno točno, no mislim da bi kod uvođenja te participacije trebalo imati na umu socijalni čimbenik i etička načela, naročito kod starijih ljudi i umirovljenika, koji troše najviše lijekova i medicinskih usluga.</p>
<p>Primjerice, ne bi bilo pravedno da participacija za neki lijek koji košta sto kuna iznosi deset kuna, i to jednako za umirovljenika čija je mirovina tisuću kuna kao i za onoga koji ima mirovinu pet tisuća ili deset tisuća kuna. Ti drugi trebaju participirati mnogo više! Drugim riječima, participacija za lijekove i sve medicinske usluge trebala bi biti u stanovitom proporcionalnom odnosu s mirovinom. Tako, na primjer, ako je za mirovinu od tisuću kuna određena participacija od deset posto, onda bi za velike mirovine ona trebala iznositi znatno više, možda čak i do pedeset posto. Ti bi postotci mogli biti označeni na iskaznicama (dopunskoga) zdravstvenog osiguranja. Na taj način bi tehnička strana participacije bila vrlo jednostavna: kad osiguranik dobije recept(e) za potrebne mu lijekove, ljekarnik izračuna kolika je puna cijena tih lijekova, pogleda u osiguranikovu zdravstvenu iskaznicu na kojoj je naveden postotak participacije, i zaračuna osiguraniku njegovu participaciju.</p>
<p> Sličan postupak primjenjivao bi se i iza ostale medicinske usluge, bolničko liječenje itd.</p>
<p>Kao s umirovljenicima, moglo bi se postupiti i sa svim ostalim zdravstvenim osiguranicima, i odrediti im participaciju u skladu s njihovim plaćama i ostalim prihodima. Sve bi to zahtijevalo prilično administrativnog posla i računanja, ali to je vjerojatno jedini izlaz iz krize.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Motociklistu oduzeo prednost teško ga ozlijedivši</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Na raskrižju cesta između Orehovice i Male Subotica dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđen dvadesetosmogodišnji motociklist iz Podbresta. </p>
<p>Nesreća se dogodila kada je dvadesetdvogodišnji vozač iz Vularije prilikom skretanja motociklu oduzeo prednost i udario ga, a motocikl je zatim udario u metalni stup, dok je motociklist pao na zemlju. Tom je prilikom zadobio teške tjelesne ozljede i zbrinut je u čakovečkoj bolnici. Valja spomenuti da se na tom mjestu dogodilo već nekoliko prometnih nesreća i to uvijek u vrijeme zalaska sunca.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bivši generalni direktor tvrdi kako je za bazen bio odgovoran njegov nasljednik</p>
<p>DONJA STUBICA</p>
<p> – Svjedočenjem bivšeg generalnog direktora HTP »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica, Zdenka Pošteka, i inženjera zaštite na radu, Vladimira Žegreca, u četvrtak je na donjostubičkom Općinskom sudu nastavljeno suđenje petorima okrivljenima za utapanje petogodišnje Doris Orešković.</p>
<p>»Za otvaranje bazena i kupališne sezone odgovoran je generalni direktor. Dok sam bio na toj funkciji, donosio sam takve odluke, a kad me eventualno ne bi bilo, zamjenjivala me direktorica hotela Ljubica Krumpak, koja pak nikakve važne odluke nije donosila a da se sa mnom barem telefonski nije posavjetovala, izjavio je Poštek, koji je smijenjen s dužnosti bekoliko tjedana prije nemilog događaja. Poštek je istaknuo da on nikad ne bi dozvolio da se bazeni otvore, a da nisu postavljene zaštitne rešetke, kojih tog kobnog 30, svibnja 1999. godine nije bilo na otvorima bazena, pa se djevojčica utopila, a njezinog je vršnjaka spasio odvažni kupač. </p>
<p>Žegrec je kazao da on, prema svim važećim propisima, nije bio zadužen za sigurnost kupača, već samo za sigurnost radnika poduzeća. Donjostubičko državno odvjetništvo za utapanje male Doris optužilo je pomoćnog i kućnog majstora Ivana Papigu, odnosno Zvonka Šurinu, generalnog direktora Ivicu Malčića, direktoricu hotela Ljubicu Kumpar i poslovođu bazena Stjepana Drempetića. </p>
<p>Suđenje se nastavlja 13. rujna, kad će biti saslušan Damir Poštek, brat bivšeg generalnog direktora, koji mu je pomagao u nadgledanju radova na bazenima.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prednjim dijelom »golfa« u more, stražnjim na pješačku stazu</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Na putu Lapadska obala u Dubrovniku, u četvrtak se oko 11 sati dogodila prometna nesreća u kojoj na sreću nitko nije teže ozlijeđen, dok je automobil sletio u more. </p>
<p>Vozeći »golfa«, registracije DU 618 AR, N.S. (49) zbog brzine je izgubio kontrolu nad vozilom te nije uspio proći krivinu nego je automobilom sletio u more. Prednji dio Golfa tako se našao ispod morske površine nadomak vezanih brodica a zadnji točak ostao je na pješačkoj stazi. N.S. kako saznajemo zadobio je tek lakše tjelesne ozljede, a djelatnici JP »Sanitet« su »golf« izvukli iz mora.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vozačica automobila poginula u sudaru s autobusom</p>
<p>POSEDARJE</p>
<p> – U četvrtak se oko 12,30 sati u Posedarju kod »Čvora 1«, na izlazu s autoceste Zagreb - Split, dogodila teška prometna nesreća u kojoj je poginula vozačica automobila slovenskih registracijskih oznaka. Naime, ona se uključivala u promet na državnoj cesti D-8 te se nije zaustavila da propusti nadolazeća vozila, nego se uključila velikom brzinom prilikom čega je podletjela pod kotače autobusa. Vozač autobusa je lakše ozlijeđen, a putnici iz autobusa neozlijeđeni.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Putnik poginuo u slijetanju »bmw-a« u provaliju i more</p>
<p>SENJ</p>
<p> – U srijedu navečer oko 23,30 sati u Senju, kod parka »ART«, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, dok su ronioci za jednom intenzivno tragali. Naime, Dragan Lopac (24) iz Senja, upravljao je osobnim vozilom »bmw«, registracije KA 991-DB iz smjera Karlobaga prema Rijeci, te je pretječući vozilo ispred sebe, zbog brzine u zavoju počeo kočiti, prilikom čega se vozilo zanijelo i sletilo u provaliju duboku oko 30 metara, a potom i u more na dubinu od 7 metara. U nesreći je na mjestu poginuo putnik u vozilu, maloljetni D.K. (15) iz Senja, a putnik P.Š. (21) iz Senja isplivao je iz mora, te mu je prva pomoć ukazana u Domu zdravlja Senj, nakon čega je prevezen na daljnje liječenje u KBC Rijeka. Vozač nije pronađen i za njim su u obalnom pojasu tragali ronioci Specijalne jedinice policije PU Primorsko goranske, službenici pomorske policije PP Senj sa jednim gumenim plovilom i jedno plovilo Lučke kapetanije Senj. Očevid prometne nezgode obavili su istražni sudac Županijskog suda u Gospiću, županijski državni odvjetnik i službenici PU Ličko senjske - PP Senj. </p>
<p>D.P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>U deset godina otvoreno 40.000 novih obrta</p>
<p>Od osnutka HOK-a 3500 obrtnika položilo je majstorski ispit, a 10.000 ih je završilo strukovnu izobrazbu kroz strukturu Komore / Nagradu Zlatne ruke za životno djelo dobili su Željko Lordanić, suvlasnik zadarske radionice Elektrostroj, te vlasnice zagrebačkog frizerskog salona Kincl, Branka Kincl i Vesna Kincl Murtić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska obrtnička komora je u srijedu, prigodom godišnje svečanosti Dana HOK-a, obilježila desetu godišnjicu obnoviteljske skupštine Komore - Trgovačko-obrtnička komora u Hrvatskoj osnovana je još 1852. godine. U posljednjih deset godina, kazao je predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, otvoreno je 40.000 novih obrta i 70.000 novih radnih mjesta. U tom je razdoblju 3500 obrtnika položilo majstorski ispit (ove godine više od 900), a 10.000 ih je završilo strukovnu izobrazbu kroz strukturu HOK-a. Te brojke, kazao je Šafran, dokazuju opravdanost Vladinih poticajnih mjera za razvoj obrtništva i malih i srednjih poduzeća.</p>
<p>Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić kazao je kako će Vlada i dalje nastaviti podupirati obrtništvo, osvrnuvši se na sporazum koji je Ministarstvo gospodarstva potpisalo s HOK-om i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa o izradi obrazovnih programa za 57 strukovnih zanimanja. Ti će programi, koji će od sljedeće školske godine ući u program obrazovanja, biti usmjereni na ispunjavanje stvarnih potreba gospodarstva, istaknuo je Vukelić.</p>
<p>Važnost obrtništva za gospodarstvo istaknuo je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On je kazao kako će se i osobno zauzeti za nastavak Vladine potpore razvoju poduzetništva. Svečanosti su prisustvovali i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, te ministar financija Šuker i potpredsjednici Hrvatskog sabora Đurđa Adlešić i Darko Milinović.</p>
<p>Komora je i ove godine dodijelila nagrade Zlatne ruke. Nagradu za životno djelo dobili su Željko Lordanić, suvlasnik zadarske radionice Elektrostroj, te vlasnice zagrebačkog frizerskog salona Kincl (osnovanog još 1935.), Branka Kincl i Vesna Kincl Murtić. U toj kategoriji HOK nagradu dodjeljuje uspješnim obrtnicima s najmanje 20 godina rada u obrtu, koji su znatno pridonijeli razvoju institucija obrtničkog komorskog sustava Hrvatske.</p>
<p>U kategoriji obrtnika godine, Zlatnu ruku dobili su Neda Makjanić-Kunić, vlasnica modne kuće Mak iz Splita; Stjepan Jagić, vlasnik obrta za termičke instalacije, građevinarstvo i trgovinu Jagić iz Varaždina; te Zlatko Puntijar, vlasnik zagrebačkog restorana Stari Puntijar.</p>
<p>Prigodom Dana HOK-a nagradu - Šegrt Hlapić - uručuje i Ministarstvo gospodarstva, i to za najbolju obrtničku školu, majstora stručnog učitelja, naučnicu i naučnika. Dobitnici su vinkovačka Industrijsko-obrtnička škola S. S. Kranjčević, majstor Zlatko Ravlić iz Osijeka, te naučnici Marija Kalić i Siniša Peričić.</p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Obveznice Grada Koprivnice uvrštene na Zagrebačku burzu</p>
<p>Ukupni iznos emisije je 60 milijuna kuna, a obveznice će biti emitirane u tri tranše, svaka u iznosu od 20 milijuna kuna, s kamatnom stopom od 6,5 posto, polugodišnjom isplatom i dospijećem 2011. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Službeno tržište Zagrebačke burze u četvrtak su uvrštene prve municipalne obveznice, izdavatelj kojih je Grad Koprivnica. Ukupni iznos emisije je 60 milijuna kuna, a obveznice će biti emitirane u tri tranše, svaka u iznosu od 20 milijuna kuna, s kamatnom stopom od 6,5 posto, polugodišnjom isplatom i dospijećem 2011. godine. Prva tranša upisivala se i uplaćivala od 21. do 28. lipnja, druga će se upisivati od 9. do 12. kolovoza, a treća od 23. do 28. rujna. No, pri upisu druge i treće tranše pravo prvenstva imat će oni koji na svojim vlasničkim pozicijama u Središnjoj depozitarnoj agenciji već imaju upisanu obveznicu. Trgovanje obveznicama pod burzovnom oznakom GDKC-O-116A počelo je u četvrtak.</p>
<p>Ugovor o uvrštenju potpisali su gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić i direktor Burze Marinko Papuga. Inače, izdanje koprivničkih obveznica odobrila je prijašnja vlada još lani u studenom. Agent i pokrovitelj izdanja su Erste vrijednosni papiri i Podravska banka.</p>
<p>Sredstva ostvarena prodajom obveznica Koprivnica će koristiti za namjensku izgradnju kapitalnih objekata, školskih i sportskih, te unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture na gradskom području. Gradonačelnik Mršić kazao je da podizanjem bankovnog kredita umjesto izdavanja obveznica zaradila samo banka, a ovako se mogućnost zarade pruža i građanima. Također je najavio da će za 15-ak dana Koprivnica predstaviti prvi projekt javno-privatnog partnerstva na izgradnji škole, a dodao je, zamolit će i Vladu da podupre taj projekt. Dodao je i da, budući da je ovo prvo izdanje municipalnih obveznica koje će biti uvršteno u najvišu burzovnu kotaciju, ono može poslužiti i kao primjer i financijski benchmark ostalim gradskim izdanjima.</p>
<p>Direktor Burze Marinko Papuga kazao je da će financiranje lokalnih potreba izdavanjem obveznica doprinijeti povećanju konkurentnosti postojećih načina financiranja lokalnih zajednica.</p>
<p>»Za daljnji razvitak ovog tržišta od najveće je važnosti potpuno i stalno razotkrivanje lokalnih proračuna i financijskog stanja lokalnih zajednica, a što je i konzistentno s većom transparentnošću svih javno-financijskih transakcija, čemu svi težimo na ulasku u EU«, kazao je Papuga.</p>
<p>Uvrštenjem prvih gradskih obveznica tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi dosegla je 26,3 milijarde kuna.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HUP protiv monopola u pomorskom putničkom i poštanskom prometu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dosadašnji pristup demonopolizaciji i privatizaciji ocijenila je nedovoljno učinkovitim, osobito na području pomorskog putničkog prometa i poštanskog prometa, istaknuto je u četvrtak u HUP-u.</p>
<p>U HUP-u drže kako je potrebno što hitnije zakonskim rješenjima omogućiti otvaranje tržišta, kako bi privatni sektor imao ravnopravnu tržišnu poziciju, te mogućnost sudjelovanja u privatizaciji monopolističkih poduzeća.</p>
<p>Posebno je naglašen negativan utjecaj monopola, koji u pomorskom putničkom prometu drži Jadrolinija, a u poštanskom Hrvatska pošta.</p>
<p>Glavni direktor HUP-a Bernard Jakelić rekao je kako bi na području pomorskog putničkog prometa i poštanskog prometa trebalo poraditi na modelu javno-privatnog partnerstva, koji je Vlada predložila kao jedan od načina privatizacije.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Uprave poduzeća City Express Borisa Vidića, propadanje te tvrtke sa 600 zaposlenih moguće je zbog monopola Hrvatske pošte na poštanski promet i njezina pokušaja da se proširi i na područje kurirske službe kojom se bavi City Express.</p>
<p>Prema smjernicama EU krajem 2007. ukida se monopol Hrvatske pošte na poštanske usluge, no Vidić smatra da ga je potrebno ukinuti i ranije, kako 6000 zaposlenika Hrvatske pošte ne bi ostalo bez posla zbog ulaska stranih operatera u Hrvatsku. Rješenje tog problema moguće je prijevremenim ukidanjem monopola na području poštanskih usluga, te omogućavanje zaposlenicima da se zaposle u kurirskim službama u Hrvatskoj, ističe Vidić.</p>
<p>Predsjednik Uprave splitskog brodara SEM Marine Igor Lučić naglasio je kako se monopolom Jadrolinije onemogućava djelovanje privatnih brodara, a kao primjer navodi i to da je SEM Marina kupila trajekt vrijedan pet milijuna dolara, no nije dobila dozvolu za obavljanje putničkog prometa na županijskoj razini.</p>
<p>Na pitanje o mogućim kadrovskim promjenama u HUP-u, nakon odustajanja Nevena Mimice od funkcije glavnog direktora HUP-a, Bernard Jakelić odgovorio je kako će on do daljnjega obnašati tu dužnost.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Stupio na snagu Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SCG</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Srbije i Crne Gore u četvrtak je stupio na snagu, potvrdila nam je pomoćnica ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za međunarodne gospodarske odnose Predraga Boić-Ljubić.</p>
<p>Riječ je o simetričnom ugovoru o liberalizaciji trgovine, za čijim su sklapanjem gospodarstvenici proteklih godina pokazivali velik interes. Njegovim stupanjem na snagu ukidaju se carine i kvote za najveći dio industrijskih i dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Za manji dio industrijskih proizvoda, kao što su proizvodi od čelika i željeza, elektrode, nafta i bitumenska ulja, naftni plinovi, staklo i dio proizvoda za osobnu higijenu i upotrebu u kućanstvu, carine će se ukidati dogovorenom dinamikom do 2007. godine.</p>
<p>Postupno ukidanje carinskih opterećenja do 2007. predviđeno je i za velik dio poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao što su meso i mesne prerađevine, mlijeko, sir, jaja, žitarice, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i duhan. Dodatan element zaštite u ovom su segmentu trgovine ostaju kvote.</p>
<p>Ugovor o slobodnoj trgovini s tadašnjom SR Jugoslavija Hrvatska je potpisala krajem 2002. U međuvremenu je došlo do preobrazbe Jugoslavije u zajednicu Srbije i Crne Gore, početkom ove godine potpisan je Ugovor o izmjenama i dopunama ugovora o slobodnoj trgovini, koji su ratificirali Hrvatski Sabor i Skupština SCG-a.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i SCG u prvih je pet mjeseci ove godine iznosila oko 134,5 milijuna dolara. Hrvatski izvoz u SCG u prvih je pet mjeseci vrijedio 89,4 milijuna dolara, ili 34,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz SCG u Hrvatsku u istom razdoblju porastao čak 75,8 posto, dosegavši vrijednost od oko 45,1 milijun dolara. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Norac u Haagu 8. srpnja</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je da će osigurati da se optuženi general prebaci u Nizozemsku/ Nije nam do kraja jasno zbog čega se od našeg branjenika traži da putuje u Haag i da ponavlja ono što je u ranijem kontaktu s haaškim istražiteljima rekao, kažu Norčevi branitelji </p>
<p>HAAG/ZAGREB</p>
<p> - General Mirko Norac izjasnit će se 8. u Haagu pred Haškim sudom o tome osjeća li se krivim za zločine počinjene u akciji »Medački džep«, objavio je u četvrtak Haaški sud.</p>
<p>Generala Norca Haaški je sud u svibnju ove godine optužio za zločine počinjene 1993. u Medačkom džepu, a prošli tjedan predsjednik Suda predmet »Norac« dodijelio je istom sudskom vijeću zaduženom za generala Rahima Ademija, protiv kojega je optužnica za zločine u Medačkom džepu podignuta 2001. godine.</p>
<p>Sudsko vijeće, koje vodi kineski sudac Liu Daqun, trebalo bi odlučiti i o zahtjevu haaškog tužiteljstva za objedinjavanjem optužnica protiv Norca i Ademija, a potom i o prijedlogu glavne haaške tužiteljice o prebacivanju predmeta na suđenje hrvatskom pravosuđu. </p>
<p>U odluci sudskog vijeća o datumu Norčeva izjašnjavanja o krivnji od Hrvatske se traži da osigura da se optuženi general prebaci 8. srpnja u Nizozemsku i preda nizozemskim vlastima. U Ministarstvu pravosuđa smatraju da vijesti iz Haaga nemaju što dodati. Naime, zna se da je prije nekoliko dana u sjedištu Suda boravila ministrica Vesna Škare-Ožbolt. Tada je bilo riječi i o ovom slučaju, posebice o pravnim posljedicama objedinjavanja postupaka protiv Ademija i Norca.</p>
<p>Vjesniku je potvrđeno da će Norac biti u Haagu 8. srpnja. Isto su nam rekli i u Državnom odvjetništvu. Činjenica da će Norac morati na put u Haag ne mijenja ništa na dogovorenim gabaritima preuzimanja haaških slučajeva. To znači da će se tek po Norčevu iskazu pred sudskim vijećem o optužnici koja je protiv njega podnesena, tribunal moći izjasniti hoće li Ademiju i Norcu suditi vijeće u Haagu ili vijeće nekog županijskog suda u Hrvatskoj. Što se tiče raspoloženja u obrambenoj ekipi Mirka Norca, Vjesniku je rečeno samo da su iznenađeni pozivom da se njihov branjenik o optužnici izjašnjava baš u Haagu. Očekivali su da će on sve što ima reći o optužnici moći kazati hrvatskim sucima. </p>
<p>Istodobno, obrana Mirka Norca podsjeća da je on pred haaškim istražiteljima u zagrebačkoj Selskoj ulici već dao iskaz o svojoj ulozi u slučaju »Medački džep«. </p>
<p>»Nije nam do kraja jasno zbog čega se od našeg branjenika traži da putuje u Haag i da ponavlja ono što je u ranijem kontaktu s haaškim istražiteljima već rekao«, kažu Norčevi branitelji. </p>
<p>Norčev branitelj pred Haaškim sudom, odvjetnik Željko Olujić izjavio je u četvrtak da je nalog za izručenjem Norca Haagu loš znak, ali da to ne znači da će mu se i suditi na tom sudu.</p>
<p>Olujić smatra da je suđenje Norcu pred hrvatskim sudom »apsolutno u interesu Norca, ali i Hrvatske«.</p>
<p>»Za to postoji mnogo argumenata, među ostalim, hrvatske pravosudne institucije bolje su upoznate s događajima u Medačkom džepu, a smatram da bi domaći sudovi mogli objektivnije procijeniti okolnosti i vrijeme u kojemu se dogodio zločin za koji se tereti Norac«, kazao je Olujić.</p>
<p>Kada je prvi put spomenulo objedinjeno suđenje Norcu i Ademiju za Medački džep, branitelj optuženog Ademija Čedo Prodanović nije bio presretan. S obzirom da je Ademi u to vrijeme već bio general, a Norac pukovnik, bilo je jasno da će se objedinjavanjem predmeta sukobiti interesi jednog i drugog optuženika. Vjesnik u četvrtak nije mogao doći do Prodanovića, jer se on nalazi na putu u inozemstvu. Stoga valja podsjetiti na njegove riječi od prije nekoliko tjedana. Tada je Prodanović ustvrdio da ne može komentirati puku agencijsku vijest, makar se ona oslanjala i na priopćenje Suda. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Griješimo tražeći bogataše, a intelektualni potencijal ne koristimo</p>
<p>Tražimo naše ljude koji su se obogatili u inozemstvu kako bi donijeli novac u Hrvatsku i tako pomogli privredu, a imamo jak intelektualni potencijal koji može potaknuti ne samo razvoj privrede i jačanje znanosti, nego poboljšanje ukupnog stanja u zemlji/ Bivšeg studenta koji želi donacijom zahvaliti svome fakultetu treba osloboditi poreza, smatra Predsjednik Republike </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić sudjelovao je u četvrtak na III. saboru udruga AMCA (Almae Matris Croaticae Alumni), koji se do 3. srpnja održava na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o skupu kojemu je cilj okupljanje bivših studenata hrvatskih sveučilišta u zemlji i svijetu (alumni). </p>
<p>»Griješimo kada tražimo naše ljude koji su se obogatili u inozemstvu, kako bi donijeli novac u Hrvatsku i tako pomogli privredu, jer imamo jak intelektualni potencijal koji ne koristimo. On može potaknuti ne samo razvoj privrede i jačanje znanosti, nego poboljšanje ukupnog stanja u zemlji«, rekao je Mesić. </p>
<p>Izrazivši potrebu za većim ulaganjima u obrazovanje i znanost, pokazao je nezadovoljstvo postojećim poreznim sustavom. Podsjetio je, naime, da u razvijenim zemljama svijeta donacije visokoškolskim i znanstvenim institucijama nisu opterećene porezom, kao što je to slučaj kod nas. »Kada se bivši student koji boravi vani želi donacijom zahvaliti svome fakultetu, morao bi biti oslobođen poreza«, smatra Predsjednik. </p>
<p>Sveučilište ostavlja velik trag u daljnjim profesionalnim i znanstvenim aktivnostima čovjeka, rekao je Mesić, dodavši da alumni mogu puno pomoći u napretku Hrvatske. Samo udruživanjem potencijala - znanosti, tehnologije i obrazovanja - Europa može biti partner Americi, rekao je Predsjednik, naglasivši da Hrvatska na velika vrata ulazi u Europsku uniju.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Breglec: Treba hitno mijenjati Zakon o sigurnosti na cestama </p>
<p>Ministarstvo prometa smatra da su zakonodavna regulativa i stanje prometnica među najvažnijim uzrocima velikog broja prometnih nesreća, kaže državni tajnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potrebno je hitno donijeti izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim će se na primjeren način regulirati stanje prometa, od ograničenja brzine do obrazovanja vozača, signalizacije na cestama i kaznenih odredaba, izjavio je državni tajnik za promet i veze Dražen Breglec, na pitanje što se kani poduzeti da bi se stalo na kraj velikim brojkama poginulih i ozlijeđenih na hrvatskim cestama koje izazivaju sve veće uznemirenje javnosti. »Zakon o sigurnosti prometa na cestama nije mijenjan od 1996.«, podsjetio je, dodavši kako bi taj zakon trebao biti izmijenjen do 30. kolovoza. </p>
<p>Breglec, državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, smatra da je hrvatska zakonodavna regulativa jedan od najvažnijih uzroka velikog broja prometnih nesreća, a tome pribraja i stanje prometnica. </p>
<p> »Razvoj cestovne infrastrukture ne prati porast broja vozila u Hrvatskoj, svake godine znatno se povećava broj novih vozila, čak više od 70.000, a vozačka kultura ne pripada europskom, nego neeuropskom okruženju«, kaže državni tajnik.</p>
<p> »Sam zakon bez dosljedne primjene ništa ne će značiti«, izjavio je, dometnuvši kako je osim toga potrebno postići tehničko unaprjeđenje stanja na prometnicama, preusmjeriti promet teretnih vozila s državnih cesta na nove autoceste te putem HAK-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa educirati vozače.</p>
<p> Breglec smatra anomalijom sustava što je nositelj izmjena toga zakona Ministarstvo unutarnjih poslova, koje istodobno i nadzire promet, umjesto da to bude Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, koje je odgovorno za organizaciju sustava prometa i nadležno je za ostale prometne zakone. Mnogi se stručnjaci slažu u tome kako bi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka trebalo biti odgovorno za čitav sustav prometa, jer je takva praksa, kako kaže Breglec, u većini zaopadnoeuropskih zemalja, za razliku od nama jugoistočnih susjeda. Po njegovim riječima ako se nastavi trend stradalih na hrvatskim cestama u prva četiri mjeseca, prijeti opasnost da dosegnemo tragičnu brojku poginulih od prije deset godina - 1994., kad je na cestama smrtno stradalo 804 osoba.</p>
<p> Državni tajnik upozorava i na sve veći broj ozlijeđenih u cestovnom prometu. U prva četiri mjeseca ove godine 1202 osobe teško su ozlijeđene, što je za 10,7 posto više, nego u istom razdoblju lani. Lakše je ozlijeđeno 5856 osoba i taj je broj veći za 14,8 posto u usporedbi s prva četiri mjeseca prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Novi načelnik zagrebačkih policajaca preuzeo dužnost od Ivana Babića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Odlukom ministra unutarnjih poslova dr. Marijana Mlinarića od četvrtka novi je načelnik PU zagrebačke Krešimir Šulc, koji je na tom mjestu zamijenio umirovljenog Ivana Babića. Novi načelnik je diplomirani kriminalisti koji u policiji radi od 1984. godine, a o njegovoj bogatoj policijskoj karijeri novinare je izvijestio zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić.</p>
<p>Zamjenik ravnatelja policije kazao je kako je Šulc nakon završene srednje policijske škole u Zagrebu radio u policiji kao »specijalac« u Jedinici za posebne zadatke MUP-a RH, zatim u aerodromskoj policiji, kao instruktor za borbenu tehniku i zamjenik zapovjednika ATJ Lučko, dok je od 1994. do 1996. godine novi prvi čovjek zagrebačke policije radio je u PU ličko-senjskoj u svojstvu koordinatora MUP-a RH, a potom je prešao na dužnost zapovjednika Policijske ostaje Pag, gdje je prema Bukvićevim riječima, odradio veliki dio posla, s obzirom da se veći dio prometa prema Dalmaciji zbog rata usmjeravao upravo preko otoka Paga. Nakon rata Šulc je radio u sjedištu MUP-a, a potom je obnašao dužnost načelnika Odjela za suzbijanje terorizma, načelnika Postaje aerodromske policije Pleso te voditelja u Operativno-komunikacijskom centru policije. Novi načelnik je više puta odlikovan zbog aktivnog sudjelovanja u Domovinskom ratu, u kojem je i ranjen.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Mogući mirni prosvjedi hrvatskih cestovnih prijevoznika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Udruga Hrvatski cestovni prijevoznici nezadovoljna prijedlogom zakona o prijevozu, u čijoj ih je izradi Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka »potpuno eliminiralo«, u roku sedam dana traži početak pregovora o svojim zahtjevima, te primanje kod premijera Ive Sanadera i ministra Božidara Kalmete. U suprotnome, pristupit će mirnim prosvjedima u nekoliko hrvatskih gradova.</p>
<p>Predstavnici Udruge iznijeli su u četvrtak na konferenciji za novinare, u ime 2500 prijevoznika, zahtjeve koji uključuju stavljanje novog zakona o prijevozu u redovni postupak te pokretanje javne rasprave svih zainteresiranih strana iz prijevozničke struke.</p>
<p>Prijevoznici traže da u donošenju zakonskog prijedloga sudjeluje povjerentvo u koje bi ušli stručni predstavnici prijevozničkih udruga, te predstavnici Vladinog ureda za zakonodavstvo i stručnih institucija iz prometa. Traže i da se u prijedlogu poštuju interesi domaćih prijevoznika, a ne da se prepisuju zakoni drugih zemalja.</p>
<p>Kako su istaknuli, naročito su nezadovoljni prijedlogom iz novoga zakona po kojem predstavnici Udruge nisu uključeni u povjerenstvo za raspodjelu dozvola, kako je bilo do sada. Tuže se i da ih se diskriminira u odnosu na strane prijevoznike, jer se predloženim dopušta stranim prijevoznicima obavljanje prijevoza čim dođu u Hrvatsku, budući da licenca Europske unije vrijedi u Hrvatskoj, dok Hrvatska licenca ne vrijedi vani.</p>
<p>Ako ni mirni prosvjedi ne bi rezultirali rješenjem, prijevoznici će, najavljuju, biti prisiljeni i na »jače« prosvjeda.</p>
<p>Bude li prosvjeda, predsjednik Udruge Marijan Banelli napominje da je jedan od glavnih razloga za to netransparentnost i nedosljednost rada resornog ministarstva i Hrvatske gospodarske komore u vezi s provedbom natječaja za dodjelu međunarodnih dozvola.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jordan: Do kraja tjedna konačan stav umirovljenika o zakonu o povratu duga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Dobili smo konačnu verziju Nacrta zakona o povratu duga koji uglavnom odgovara onome što su umirovljenici tražili od Vlade. U zakonu je navedeno da bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u roku godinu dana od donošenja zakona trebao obaviti izračun duga za sve umirovljenike, kada će oni dobiti obavijest o tome koliki je njihov udio u fond putem kojeg se vraća dug. Taj fond, po ovom zakonu, treba biti osnovan u roku šest mjeseci, što znači da će do tada već biti formiran i obavijest o određenom udjelu u fondu imat će smisla«, rekao je Vjesniku u četvrtak predsjednik HSU-a Vladimir Jordan. U stranci umirovljenika podsjećaju i na to da će pravo na povrat duga imati i nasljednici, ali samo onih umirovljenika koji umru nakon što zakon bude donesen. Pretpostavlja se da će to biti najesen s obzirom da se još čeka da Vlada definira zakon o osnivanju fonda, pa da oba zakona u paketu budu poslana na raspravu u Sabor. Iako tekst zakona o povratu duga odgovara onome što je dogovoreno s Vladom, glavna tijela Hrvatske stranke umirovljenika, Matice i Sindikata još trebaju iščitati zakon i do kraja raspraviti još neke detalje, nakon čega ćemo dati i službenu potvrdu da zakon prihvaćamo u toj verziji«, kaže Jordan. Prema njegovim riječima, stranka će to učiniti do kraja tjedna, a to je najavljeno i u Sindikatu umirovljenika Hrvatske te Matici umirovljenika, iako za konačnu ocjenu teksta zakona ne nedostaje vremena.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zorana Banić osuđena na 10 godina zatvora </p>
<p>Medicinska sestra iz Zemunika Gornjeg, u ponovljenom sudskom postupku osuđena je zbog ratnog zločina nad pedesetak civila Škabrnje u studenome 1991. godine</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Županijski sud u Zadru u četvrtak je Zoranu Banić (52), medicinsku sestru iz Zemunika Gornjeg, u ponovljenom sudskom postupku osudio na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina nad pedesetak civila Škabrnje u studenome 1991. godine.</p>
<p>Predsjednica sudskog vijeća Enka Moković istaknula je, obrazlažući presudu, da je optuženica kao pripadnica vojske »SAO Krajine« naoružana automatskom puškom ušla u selo Škabrnja, u kojemu je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo, te zajedno s ostalima, uglavnom pripadnicima formacija »SAO Krajine« sudjelovala u nasilnom izvlačenju iz podruma civila, pretežito žena, staraca i djece. </p>
<p>»Došavši do kuće Slavka Šegarića, iz podruma su istjerana tri dječaka Neven Šegarić (14), Željko Šegarić (13) i Ivica Bilaver (11) te Krsto Šegarić (64), Joso Miljanić i Stana Vicković, dok je u podrumu ostala Luca Šegarić (69), nakon čega su u dvorištu kuće ubijeni Krsto Šegarić, Joso Miljanić (63) i Stana Vicković (55), a u podrumu Luca Šegarić«, objasnila je sutkinja.</p>
<p>U presudi stoji da je Banićeva »kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanih sukoba sudjelovala u napadu i ubijanju civilnog stanovništva čime je počinila kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv civilnog stanovništva«.</p>
<p>U obrazloženju se dodaje da je svojim ponašanjem Zorana Banić bitno pridonijela počinjenju kaznenog djela, jer je vidjela što će se dogoditi i nije poduzela ništa da se ne dogode ubojstva civila u dvorištu, gdje je nedvojbeno bila, iako tvrdi da tog dana nije bila u Škabrnji, te nije pomogla ranjenom dječaku. »Naprotiv, još je vikala da djecu treba klati!«, rekla je sutkinja. </p>
<p>Sud je također utvrdio da Zorana Banić u Škabrnji nije bila kao medicinska sestra. Iako nije sa sigurnošću utvrđeno da je ona pucala, sud je smatra supočiniteljicom. </p>
<p>Sutkinja se potom obratila Zorani Banić riječima: »Za objašnjenje supočiniteljstva u jednom ovako ružnom događaju parafrazirat ću lijepe stihove poznatog pjesnika: 'I vaša kap, tamo, optuženice, tkala je zločin, nažalost, ne slap!'«.</p>
<p>Do pravomoćnosti presude Banićeva ostaje u pritvoru. Njezin odvjetnik Luka Šušak najavio je žalbu Vrhovnom sudu te podnošenje zahtjeva za ustupanje predmeta Haaškom sudu. </p>
<p>Banićeva je prošle godine osuđena na 13 godina zatvora, a presudu je ukinuo Vrhovni sud i vratio na ponovno suđenje.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Rodiljne naknade vraćene na staro</p>
<p>Vraćena i mogućnost korištenja trogodišnjeg rodiljnog dopusta/ Kosor pozvala sve žene koje zbog želje da usklade karijeru i obitelj nailaze na prijetnje otkazom da joj se jave </p>
<p>ZAGREB, 1. srpnja</p>
<p> - »Počela je primjena kratkoročnih mjera Vladina savjeta za populacijsku politiku, odnosno, od 1. srpnja rodiljne naknade vraćene su na razinu iz 2000. godine, te je osigurana mogućnost korištenja rodiljnog dopusta do navršene djetetove treće godine u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta«, kazala je u četvrtak na konferenciji za novinare Jadranka Kosor, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Idući tjedan Savjet bi se ponovo trebao sastati, te raspraviti o provođenju dugoročnih mjera koje bi potpomogle populacijskom razvitku. Naknada ubuduće za zaposlene roditelje iznosi od 1600 do 2500 kuna, a za nezaposlene roditelje je s prijašnjih 900 povećana na 1600 kuna. </p>
<p>»Iako je ova mjera u Saboru ocjenjivana kao retrogradna, pa čak i opasna, riječ je o mjeri koja može utjecati na broj rođene djece«, kazala je Kosor upozoravajući na činjenicu da su u Hrvatskoj od 1991. do 2003. doslovce izgubljena dva grada veličine Rijeke i Splita, a do 2030., nastavi li se ovaj trend, trebalo bi nestati stanovništva u veličini Zagreba. »Tko će se onda voziti autocestom koju otvaramo i tko će za nju vraćati kredite?«, zapitala je Jadranka Kosor napominjući da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo 40.000 djece, što je najmanji broj u posljednjih 200 godina otkad se bilježe takvi podaci. Ministrica je pozvala i sve žene koje zbog želje da usklade karijeru i obitelj nailaze na prijetnje otkazom, probleme i nerazumijevanje poslodavaca da joj se osobno obrate, a ona će, obećala je, o svakom takvom slučaju javno progovoriti. </p>
<p>Na veće razumijevanje za probleme mnogobrojnih obitelji pozvala je i lokalnu upravu koja bi im mogla izaći u susret besplatnim parcelama za gradnju kuća, te hrvatske tvrtke koje, kao što to neke već čine, mogu obiteljima donirati novac. </p>
<p>»U Hrvatskoj je društveni rashod za djecu osam puta manji nego u zemljama EU-a, a čak 14 puta manji nego u nordijskim zemljama, dok je smrtnost dojenčadi dva puta veća nego u Europskoj uniji«, upozorila je Kosor, pokazavši novinarima i novi Zakon o pravima branitelja čija je izrada pri kraju. Od petka Ministarstvo raspisuje i natječaj za zastavu - simbol svih nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, koja će početkom rujna biti postavljena na ulazu u sabornicu, gdje će se nalaziti sve dok se ne pronađe i posljednji s liste.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatska kupuje dva ruska zrakoplova za gašenje požara</p>
<p>Zrakoplovi bi se trebali kupiti prebijanjem 280 milijuna dolara klirinškog duga</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivo Sanader u četvrtak je u Splitu uručio ključeve 13 najmodernijih navalnih vatrogasnih vozila namijenjenih intervencijama u priobalju. Vozila koja su došla iz Njemačke, osim splitskim, bit će raspoređena i vatrogascima na Hvaru, u Makarskoj, Benkovcu i Zadru, a pet vozila prije toga upućeno je u kontinentalni dio Hrvatske.</p>
<p>Svako od vozila vrijedno je između dva i tri milijuna kuna, a za modernizaciju vatrogasnog voznog parka, u sklopu Vladina programa, iz državnog proračuna ove je godine izdvojeno 100 milijuna kuna. Do 2009. u tu je svrhu planirano utrošiti 600 milijuna proračunskih kuna. </p>
<p>Premijer je u Splitu najavio i skori završetak pregovora s Rusima radi kupnje dva najnovija zrakoplova za gašenje požara, mnogo efikasnija od kanadera. Zrakoplovi bi se trebali kupiti prebijanjem 280 milijuna dolara klirinškog duga.</p>
<p>»Vlada čini sve da u ovim elementima prevencije olakša posao vatrogascima ako i kada dođe do požara. Vladina je namjera pojedinačnim akcijama na razini ministarstava i jedinica lokalne uprave i samouprave te putem medija podignuti razinu individualne odgovornosti da nam se ne bi ponovila lanjska katastrofalna požarna sezona«, rekao je Sanader i dodao da na požare koji nastaju prirodnim putem ne možemo utjecati, ali za njih moramo biti spremni. »Svi moramo osjetiti da ovo bogatstvo koje imamo u priobalju, nismo naslijedili od predaka, nego posudili od svoje djece«, poručio je Sanader pozvavši sve građane da se priključe vatrogascima ako dođe do požara.</p>
<p>Ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić kazao je da je sve spremno za ovogodišnju požarnu sezonu. Zapovjednik splitske Javne vatrogasne postrojbe Felicij Parčina istaknuo je da će, zahvaljujući Vladinu programu, do 2009. vatrogasci imati tipizirani vozni park i opremu koja će ih uvrstiti u elitne europske postrojbe.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ćesić-Rojs: Žalit ću se Sudu za ljudska prava u Strasbourgu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši HDZ-ov saborski zastupnik Ljubo Ćesić Rojs najavio je u četvrtak da će se, pokaže li se istinitim da mu je zabranjen ulazak u zemlje Europske unije, žaliti Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.</p>
<p>»Koristit ću sva pravna sredstva da dokažem svoju nevinost«, rekao je Ćesić novinarima u Saboru.</p>
<p>Vijeće EU-a nedavno je dopunilo popis osoba s područja bivše SFRJ kojima se zabranjuje pristup u EU, a na njemu su se našla i petorica hrvatskih državljana koje se tereti zbog pomaganja u bijegu haaškom optuženiku Anti Gotovini. Ćesić nije odgovorio na novinarsko pitanje komunicira li s Gotovinom.</p>
<p>»Ante je moj prijatelj i neću ga izdati ni po cijenu da izgubim glavu«, poručio je naglasivši da bi se Gotovina, da je u mogućnosti, trebao kandidirati za predsjednika države. Zastupnik HDZ-a Branimir Glavaš svom je bivšem stranačkom kolegi Ljubi Ćesiću Rojsu u šali na saborskom hodniku dobacio: »Što ćemo s tobom Roli? Kad Hrvatska uđe u EU, morat ćemo te prognati«.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatske pripreme pod nizozemskim povećalom</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četvrtak je u Bruxellesu Nizozemska od Irske preuzela šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom.</p>
<p>Nizozemska će se potruditi učvrstiti sve ono što su odradili Irci, dakle pomoći Uniji da se snađe i funkcionira u novom proširenom izdanju, potom nastaviti pratiti sve reforme započete tijekom zadnjih godina, rečeno je na konferenciji za novinare. Naglasak će staviti na pravnu državu sigurniju za sve njezine građane i, nakon što je politička konstrukcija ustava stavljena na mjesto, vratiti se gospodarskim pitanjima jačanja ekonomije i stvaranja novih radnih mjesta. </p>
<p>Nizozemsko predsjedništvo pratit će sudbinu Komisijina mišljenja o tome je li Turska spremna za pregovore o ulasku u EU. Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende ponovio je da će se Tursku vrednovati prema dostignućima i u skladu s kopenhagenskim kriterijima demokratizacije i gospodarske reforme. </p>
<p>Balkenende je najavio i širu europsku kampanju upoznavanja građana s time što zapravo ujedinjena Europa znači. Predsjedavajuća će zemlja pripremati teren za ključnu fazu puta europskog ustava prema praksi - ratifikaciju. </p>
<p>»Proširenje nije završeno s 1. svibnja; trebamo zatvoriti pregovore s Rumunjskom i Bugarskom i donijeti ključnu odluku o Turskoj, objektivnu procjenu, pažljivo učinjenu, a Europsko će vijeće odlučiti na temelju Komisijina izvješća; nemamo nikakvih drugih obveza nego biti objektivni«, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi. </p>
<p>Dio proširenja koji pokriva Hrvatsku neće oduzeti previše vremena Nizozemcima. Oni će pratiti tehnički proces screeninga, pripreme za pregovore uspoređivanjem kompatibilnosti hrvatskih zakona s onima EU-a.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Slučaj Čačija opet uzdrmao parlament</p>
<p>Zbog negativnog očitovanja Kluba HDZ-a o HSLS-ovom i SDP-ovom zakonskom prijedlogu, Željka Antunović je pitala zastupa li HDZ svjetonazor koji je prakticirao Stipe Čačija koji je i uz premijerovu pomoć izbjegavao brigu o svom sinu/ HDZ je HSLS-ovom prijedlogu zamjerio općenitost i neuvjerljivost a SDP-ovom da je tu ideju mogla realizirati njihova vlada/ Najavljen je adekvatan prijedlog iz Ministarstva obitelji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Razlozi za osnivanje državnog alimentacijskog fonda ostali su u četvrtak u Hrvatskom saboru u sjeni prepucavanja SDP-a i HDZ-a, a saborski zastupnici još jednom su pokazali da im baš svaka tema može poslužiti za političko obračunavanje, koje s problemom o kojemu raspravljaju zapravo nema veze.</p>
<p>Pokazalo se to i prilikom rasprave o dva prijedloga o osnivanju alimentacijskog fonda - onom koji je napisala Đurđa Adlešić iz HSLS-a u suradnji sa ženskim udrugama te drugom, SDP-ovom. Cilj im je da se država uključi u rješavanje problema samohranih roditelja koji se godinama neuspješno bore za pravo svog djeteta na uzdržavanje. Danas u Hrvatskoj, rečeno je, više od 65.000 djece ne prima alimentaciju jer roditelj s kojim ne žive, a mahom su to očevi, izbjegavaju tu obvezu. No vladajući HDZ nije dao potporu ni jednom prijedlogu jer, kako su kazali, čekaju da stigne materijal koji radi Ministarstvo obitelji njihove ministrice Jadranke Kosor. </p>
<p>Prijedlog svoje koalicijske partnerice Adlešić, Ivana Sučec-Trakoštanec je uime HDZ-a ocijenila kao rad kojim autorica neuvjerljivo i općenito govori o potrebi osnivanja fonda, »a uz to je propustila navesti koliko bi novca za to trebalo«. SDP-u je pak prigovorila da je i tu ideju mogla realizirati njihova vlada, ali su je radije prebacili na HDZ. </p>
<p>Između ostalog, Sučec-Trakoštanec je upozorila da se nijednim zakonom ne smije zadirati u osobne podatke i bankarsku tajnu. Na to je Milanka Opačić uime SDP-a rekla da je nije briga za bankarske račune neodgovornih roditelja nego za djecu, te da se samo drastičnim metodama mogu opametiti roditelji koji ne brinu o svojoj djeci. </p>
<p>Iako su sve stranke sudjelovale u raspravi, dominirala su žestoka prepucavanja između SDP-a i HDZ-a potaknuta SDP-ovim podsjećanjem na svojedobnu »aferu Čačija« koja je nastala kad su mediji otkrili da Sanaderov osobni čuvar iz izborne kampanje i kasniji pomoćnik ministra unutarnjih poslova 18 godina izbjegava plaćanje alimentacije za sina, te da je mladićeva majka godinama bila potpuno nemoćna u borbi za dječakova prava jer više od 12 godina nije mogla utvrditi čak ni Čačijinu adresu. Željka Antunović (SDP) pitala je zastupa li HDZ svjetonazor koji je prakticirao Stipe Čačija, a koji je i uz premijerovu pomoć izbjegavao brigu o svom sinu. </p>
<p>»Sanader je štitio lošeg i neodgovornog roditelja i pomagao mu da se izvuče iz priče za koju je znao i prije nego je osvanula u novinama«, ocijenila je Antunović. Čačija je, nastavila je, loš časnik koji je zaslužio nečastan otpust iz vojske, no umjesto toga čeka da bude raspoređen, svaki mjesec prima plaću i uređen se šeće po Zagrebu. </p>
<p>Od predsjedavajućeg esdepeovca Mate Arlovića HDZ-ovi su zastupnici tražili da Antunović i Stazić, koji su kazali da HDZ vodi licemjernu politiku, budu kažnjeni opomenom zbog vrijeđanja zastupnika i premijera Sanadera, no Arlović je ostao hladan kao led i nije izrekao nijednu opomenu.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HSP predlaže novi zakon o braniteljima</p>
<p>Status dragovoljca onima koji su od svibnja 1990. do siječnja 1992. u ratu sudjelovali najmanje četiri mjeseca/ Produljenje do konca 2007., rokova za ostvarivanje prava oboljelih branitelja/ Ukidanje svih revizija statusa branitelja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska stranka prava u saborsku je proceduru uputila Prijedlog zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji kojem je, ističu, najvažnija odrednica zaštita dostojanstva Domovinskog rata.</p>
<p>,Budući da Vlada još nije izradila zakon o braniteljima iako je obećala, HSP je imao moralnu obvezu to učiniti, rekao je zastupnik te stranke Pero Kovačević. Istaknuo je da je osnova za izradu novoga zakon o pravima branitelja donesen 1996. godine. Kao novina u zakon je uvedeno poglavlje o dragovoljcima Domovinskog rata kojim je definirano da status dragovoljca pripada onima koji su od svibnja 1990. do siječnja 1992. u ratu sudjelovali najmanje četiri mjeseca. Zakonom se također produljuju, do konca 2007., rokovi za ostvarivanje prava oboljelih branitelja, uvode se novosti u vezi sa zapošljavanjem branitelja, a svi oni koji dosad nisu iskoristili povlastice za uvoz automobila moći će ih iskoristiti. </p>
<p>Među ostalim, prijedlog pravaša predviđa i ukidanje svih revizija statusa branitelja, dok bi se istodobno trebao uspostaviti centralni registar hrvatskih branitelja. </p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić je napomenuo da je krajnji rok za usvajanje tog zakona listopad kako bi se u proračunu na vrijeme mogla osigurati sredstva potrebna za njegovo provođenje, a to je 2,8 milijardi kuna.</p>
<p>Osim toga, HSP-ovci su u saborsku proceduru uputili i zakonski prijedlog kojim bi se sportske kladionice izdvojile iz sustava velikih novčarskih institucija. </p>
<p>I. K.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040702].
|
