NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040402].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223585 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.04.2004</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Četvorka nije optužena za agresiju, ali jest za zločinački pothvat</p>
<p>Haaški sud još nije skinuo embargo sa sadržaja jer optužnice u srijedu nisu bile uručene Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću / Udruživanje u zločinački pothvat u BiH počelo je 18. studenoga 1991. i trajalo do travnja 1994., piše u preambuli optužnica / Teritorijalni cilj tog zločinačkog pothvata, piše dalje, bio je osnivanje hrvatskog teritorija na području BIH, a u granicama negdašnje Banovine Hrvatske iz razdoblja od 1939. do 1941. godine / Namjera je bila te krajeve u kratkom roku pripojiti sastavu tzv. velike Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – »Udruživanje u zločinački pothvat u BiH počelo je 18. studenoga 1991. godine i trajalo do travnja 1994. godine. U tom razdoblju je više osoba osnovalo i sudjelovalo u zločinačkom pothvatu političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih muslimana i drugih nehrvata. Oni su živjeli u onim dijelovima BiH za koje se tvrdilo da pripadaju hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni. Namjera je bila te krajeve pripojiti sastavu tzv. velike Hrvatske, u kratkom roku. Cilj je bio da ti prostori postanu dijelom Republike Hrvatske ili njoj blisko povezanih krajeva. To pripajanje trebalo se ostvariti silom, prijetnjom sile, zastrašivanjem, progonima, zatočavanjem ili prisilnim premještanjem i deportacijama nehrvatskog stanovništva i muslimana. Sve to je u suprotnosti s djelima opisanim u 2., 3. i 5. članku Statuta Haaškoga suda.«</p>
<p>Tako glasi preambula jedne od četiriju optužnica pristiglih u kopijama 31. ožujka u Zagreb, s čijim su sadržajem upoznati Slobodan Praljak, Jadranko Prlić, Milivoj Petković i Bruno Stojić, četvorica od šestorice optuženika u najnovijim aktima Carle del Ponte. Unatoč najavi, puni sadržaj optužnica nije se pojavio na internetskim stranicama Haaškog suda jer je sadržaj svih četiriju optužnica isti dok su promijenjena samo imena optuženika, a Haaški sud još nije skinuo embargo sa sadržaja jer optužnice u srijedu još nisu bile uručene i ostaloj dvojici, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću. Kaže li se išta o sadržaju jedne optužnice, i ta dvojica bi iz novina doznala karakter optužbi protiv njih, iako u rukama još nemaju optužnicu.</p>
<p>Vjesnik je ipak u posjedu teksta preambule svih šest optužnica. </p>
<p>»Teritorijalni cilj tog zločinačkog pothvata«, piše dalje u optužnicama, »bilo je osnivanje hrvatskog teritorija na području BiH, a u granicama negdašnje Banovine Hrvatske iz razdoblja od 1939. do 1941. godine«.</p>
<p>Taj dio optužnice, s pozivom na povijesnu činjenicu o postojanju Banovine, ali s preskočenom činjenicom da je ta državna tvorevina funkcionirala u sklopu negdašnje Kraljevine Jugoslavije, s centralističkim i unitarnim elementima monarhije u raspadu, trebao je poslužiti za tužiteljsko opisivanje dometa spomenutog zločinačkog pothvata.</p>
<p>»Udruženi zločinački pothvat obuhvaćao je i kreiranje političke i nacionalne mape (karte) tih područja tako da njime dominiraju Hrvati u političkom i demografskom smislu«, piše u nastavku preambule.</p>
<p>»Brojni sudionici u zločinačkom pothvatu su kao akteri, činjenjem ili nečinjenjem, postupcima ili ponašanjem, individualno ili u grupi, samostalno ili u dosluhu s drugim osobama, pridonijeli provedbi toga pothvata«. Na tom mjestu optužnica u uvodnom dijelu navodi ključne čimbenike, prema mišljenju tužiteljice Carle del Ponte, s kojima su optuženici bili u dosluhu. To su Franjo Tuđman (optužnica navodi da je hrvatski predsjednik umro 10. prosinca 1999. godine), Gojko Šušak (umro 3. svibnja 1998.), Janko Bobetko (umro 29. travnja 2003.) te Mato Boban (umro 8. srpnja 1997.). </p>
<p>U takvom »popisu kreatora zločinačkog pothvata«, pri čemu su datumi smrti u funkciji sadržaja optužnica, Carli del Ponte ta imena trebaju da bi mogla poentirati: »Oni su, Tuđman, Šušak, Bobetko, Boban, u suradnji s drugim osobama na političkim, vojnim, policijskim i obavještajnim funkcijama, na svim razinama (sve do općinskih i mjesnih čelnika i vodstava HDZ-a u BiH, lokalnih obrambenih snaga i paravojske) i pod njihovim nadzorom ostvarivali ciljeve zločinačkog pothvata«.</p>
<p>»Te su osobe«, piše dalje u optužnicama »vodile, upravljale, planirale, promovirale, naređivale, izvršavale i omogućavale provedbu tih ciljeva zločinačkog pothvata«.</p>
<p>Citirani sadržaj uvodnog dijela optužnica eliminira dosadašnja nagađanja o spominjanju Hrvatske kao agresora na teritorij susjedne BiH. Ali, ta je »agresorska« opcija zamijenjena mnogo težom tezom prema kojoj su državni dužnosnici, politički i vojni, bili izravno upetljani u rat u BiH i to kao sudionici u »zločinačkom pothvatu«. S obzirom na to da su optužnice napisane identično onima protiv Gotovine, odnosno Čermaka i Markača, citat iz preambule jedne obuhvaća i navod iz svih ostalih.</p>
<p>No, tu nije kraj modelu koji je Carla del Ponte i u ovim slučajevima upotrijebila. Sve optužnice, na osnovi podataka s kojima je Vjesnik upoznat, imaju navode o 26 kaznenopravnih inkriminacija kojima se terete optuženici. Te inkriminacije su u svakoj od optužnica podijeljene na 238 točaka »razrade« s kojom onda tužiteljica želi individualizirati odgovornost Praljka, Petkovića, Prlića, Stojića, Ćorića i Pušića.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U smrt s litice</p>
<p>Krajem kolovoza 1999. u španjolskom je ljetovalištu Lloret del Maru poginuo 17-godišnji Marko Pilić iz Josipovca, maturant osječke Prve gimnazije</p>
<p>OSIJEK, 1. travnja</p>
<p> – Tragične su vijesti o osječkim maturantima iz brojnih europskih država u ljeto 1999. godine dolazile gotovo svakodnevno i bile udarna vijest svih domaćih medija.</p>
<p>Osječani dobro pamte tragediju što se dogodila krajem kolovoza 1999. u španjolskom ljetovalištu Lloret del Maru, kada je 17-godišnji Marko Pilić iz Josipovca, maturant osječke Prve gimnazije, poginuo nakon što je pao s litice visoke 20 metara. </p>
<p>Marko je s razredom i profesorima bio na sedmodnevnom maturalcu. Noć na 29. kolovoza proveli su u diskoklubu, a oko 5 sati je petnaestak učenika s vodičem krenulo natrag u hotel. Usput su stali na litici vidikovcu iznad plaže, na čijem je rubu kip zaštitnice Lloret del Mara. Tamo su sjeli i zabavljali se, a Marko je otišao do kipa i počeo se penjati na njega. U jednom je trenutku izgubio ravnotežu i pao u ponor.</p>
<p>Unatoč padu sa 20 metara visine još je davao znakove života pa je u vrlo teškom stanju hitno prevezen u bolnicu u Barceloni. Međutim, istoga je dana oko 19 sati preminuo zbog teških ozljeda.</p>
<p>Samo tri dana nakon te tragedije, Osječane je uznemirila nova vijest iz istog španjolskog ljetovališta, kada je nestala 17-godišnja Vlatka Jelić, učenica Trgovačke škole. Ona je u hotelskoj sobi 'cimericama' ostavila poruku da odlazi u Barcelonu naći se s dečkom kojega je tamo upoznala dok su bili na cjelodnevnom izletu i da će se vratiti idućeg jutra, kad su trebali krenuti u Osijek. No sljedećeg se dana nije vratila, niti javila, pa je, kada su o svemu obaviješteni profesori, odlučeno da grupa krene put Osijeka, a da Vlatkina razrednica ostane u hotelu čekati mladu buntovnicu koja je u Barcelonu otišla bez dokumenata i stvari. Vlatka se, srećom živa i zdrava, vratila idućega dana oko 22 sata. </p>
<p>Osječki su maturanti toga ljeta doista bili »aktivni«. O tome govori i priča tri treća razreda osječke Opće gimnazije koji su, na putu Amsterdam – Pariz – Milano, doživjeli dvije nezgode. Prvo je jednoj učenici pozlilo pa je zadržana u bolnici u Parizu gdje je s njom ostala razrednica, a druga se nezgoda dogodila u Njemačkoj, u blizini Baden Badena, kada su stali na benzinskoj crpki. Skupina mladića izašla je iz autobusa zapalili cigarete. Policajci koji su se tamo zatekli pregledali su džepove mladića i kod jednog pronašli marihuanu. Odmah je priveden na saslušanje, pa je grupa nakon višesatnog neplaniranog čekanja do granice s Austrijom putovala uz policijsku pratnju. </p>
<p>Još je jedna skupina maturanata prošla neslavno – na povratku u Osijek zaboravili su jednog učenika u Monte Carlu. Za jednosatne pauze, on je zaspao na klupi...</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čačić: Stvara se alibi za propuste sadašnje nesposobne Vlade</p>
<p>Uputio sam Kalmeti pismo i zatražio da mi u roku sedam dana dostavi argumente za te svoje tvrdnje / Ako se na cesti nije događalo ništa o čemu govori, tražim da mi se ispriča / Odgovornost treba ispitati, od geoispitivanja tla, preko projektanata i izvođača radova do nadzornog tijela / HNS će biti vertikala građanske opcije, a SDP i dalje poželjan koalicijski partner, kaže Čačić </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Ministar Božidar Kalmeta tvrdi da su ceste koje su građene dok je Radimir Čačić bio na čelu ministarstva u promet puštene nedovršene samo zato da bi se mogle otvoriti u predizbornoj kampanji. Kalmeta sumnja da je razlog proklizavanja ceste na dionici od Novog Marofa do Varaždina Čačićev nalog za promjenu dokumentacije da bi se sve ubrzalo u predizbornoj kampanji. Što o svemu misli bivši ministar Čačić?</p>
<p> – Sve što ministar Kalmeta kaže za to i odgovara. On je ministar koji je u boljoj poziciji od ostatka Vlade jer se ima priliku slikati svakih nekoliko dana na rezultatima mog modela i gradnje i financiranja koje Vlada, srećom, nije uspjela upropastiti i zaustaviti jer sustav funkcionira neovisno o Vladi. Trudili su se ponešto od toga uništiti neplaćanjem – 200 milijuna kuna koliko je od ukupno šest milijardi kuna išlo iz budžeta, a ni to nisu platili. Time su stvorili dodatnu financijsku nesigurnost, pridonijeli pokretanju ciklusa nelikvidnosti itd. Šteta se dakle nanosi, a dio štete nanosi se i ovakvim kontinuiranim pokušajem klevetanja, blaćenja, podmetanja. Na pitanje kako komentira točku klizišta kod čvora Varaždinske Toplice, a to dakle nije autocesta nego dio silaska s autoceste, on je rekao ovo što ste i vi rekli – da se, prema nekim njegovim informacijama, radi o promjenama projekta za koje sam znao i ja i tada moje ministarstvo i HAC, i da će se to ispitati. Na to sam jasno odgovorio da ministar laže. Nema se tu što dugo provjeravati, treba samo dići telefon i pitati je li na spornoj točki rađeno bilo što prema nalogu bivšeg ministra. I na to bi dobio odgovor svojih službi – nije. Ministar svjesno i namjerno laže ako to zna, a ako ne zna onda je stvar još tužnija. </p>
<p>• Vaša reakcija na to?</p>
<p>– Uputio sam mu pismo u kojem sam zatražio da mi u roku od sedam dana dostavi argumente za te svoje tvrdnje. Ako se na toj cesti nije događalo ništa o čemu govori, tražim da mi se ispriča ili opovrgne vjerodostojnost izjava. </p>
<p>• U čemu je onda problem na toj dionici?</p>
<p>– Na tih 300.000, 400.000 metara koliko se izgradilo i gradi autocesta sigurno će biti 10, 15, 20 ili 50 metara na kojima će biti takvih problema. To je kao kad se na 100 riječi javi jedan tipfeler, kao što se na 100.000 četvornih metara stanova javi 50 vrata, 62 kvake i 74 pipe koje ne rade ili tri krova koji propuštaju. Ovdje se konkretno radi o velikim kišama na terenu koji je klizište, došlo je i do odrona željezničkih pruga koje tamo funkcioniraju desetljećima. To su najnormalnije pojave koje se događaju u ekstremnim uvjetima i za koje ispitivanja tla trebaju pokazati da je moguće da postanu klizišta. Prema izjavi šefa gradilišta, izvođači su napravili sve točno prema projektu, pa se ovdje očigledno radi o tome da projekt nije predvidio klizište na toj točki. </p>
<p>• Čija je to odgovornost?</p>
<p>– Odgovornost treba ispitati, od geoispitivanja tla, preko projektanata i izvođača radova do nadzornog tijela. Jasan je slijed odgovornosti.</p>
<p>• Prema vašim informacijama, do koje razine ide odgovornost?</p>
<p>– Prema informacijama koje imam, očigledno je do razine projektanta stvar čista, projekt nije predviđao klizište pa ispada da izvođač u tom smislu nije kriv. A je li kriv projektant, revizor ili kuća koja je radila geoispitivanja, to će se utvrditi. </p>
<p>• Zašto se onda vas optužuje a niste, tvrdite, davali naloge za promjenu projekata radi otvaranja ceste u predizbornoj kampanji?</p>
<p>– To je još jedna prljavština koja mi se pokušava podmetnuti. Riječ je o pokušaju pranja od odgovornosti i stvaranja alibija za propuste i kašnjenja do kojih je dovela nesposobnost Vlade, a koje mogu rezultirati time da 31. lipnja ne budu otvorene autoceste. Kalmeta to i sam najavljuje i pretpostavljam da mu je ovo traženje alibija za kašnjenja sutra, iako je očigledno da smo mogli raditi i 10 godina isto bi se dogodilo ako projekt nije predvidio klizište. </p>
<p>• Odmetnuti Žagar osnovao je Hrvatske narodnjake i najavljuje koaliciju sa SDP-om u Zagrebu. Hoće li to oslabiti pozicije HNS-a u gradskoj vlasti? </p>
<p>– Gospodin Žagar formira još jednu jubilarnu 87. ili 187. stranku u Hrvatskoj, najavljuje suradnju sa SDP-om,a SDP će sam procjenjivati tko su njegovi partneri. Cijela priča je bespredmetna. Mi smo pred izborima koji se moraju održati najkasnije do treće nedjelje u svibnju 2005. Poslije izbora ćemo se pozicionirati ovisno o ponašanju naših sadašnjih koalicijskih partnera.</p>
<p>• Uvjereni ste da će SDP i HNS u koaliciji dočekati sljedeće izbore?</p>
<p>– Apsolutno. Ali, ako bi bilo koji od koalicijskih partnera odustao od sadašnje koalicije, moralo bi se ili formirati vlast s desnicom ili ići na izbore. Bez obzira na međusobne kritike između HNS-a i SDP-a, tako neracionalni ni jedni nisu da bi sada išli na izbore. Taj koji otvori prijevremene izbore gubi nekoliko posto glasova. A hoće li naš partner i nakon izbora biti SDP, odlučit ćemo na bazi iskustava koja smo dosad imali, makar se radilo o koalicijskim partnerima koji su vezani jedni na druge. No neke će stvari morati biti jasnije postavljene bez nadmetanja i nadglasavanja, kao što je to slučaj u Zagrebu, ali srećom, u drugim koalicijskim situacijama sa SDP-om u Hrvatskoj rijetko. </p>
<p>• Na državnoj razini želite približavanje liberalnoj opciji?</p>
<p>– Mi smo otvoreni za suradnju sa svim strankama i već dobro surađujemo s Librom, a nadamo se tome i s LS-om. To će biti proces koordinacija aktivnosti i zajedničkog političkog nastupa na prostoru građanskog centra u kojem smo mi prema svim rezultatima apsolutni lider. Mi smo treća najjača stranka u Hrvatskoj, jedini punopravni član Europske liberalne stranke, a u političkom centru nitko s nama nije ni približno usporediv.</p>
<p> • Najavili ste da vam je namjera preuzeti liderstvo na ljevici?</p>
<p>– Ne, i to je dio nesuvislih prljavština. Rekli smo da ljevica ima definiranog reprezenta a to je SDP, desnica ima definiran prostor s HDZ-om. Mi smo se pak jasno profilirali kao vertikala oko koje se okuplja građanski centar, čiji je potencijal i do 25 posto. Razliku od naših 10 posto do tih 25 posto političkog centra treba okupiti. Mi se ne trebamo nadmetati sa SDP-om na ljevici nego se trebamo pretvoriti u starijeg partnera za buduću koaliciju sa SDP-om. S njim ćemo formirati lijevi centar koji će biti alternativa kad dođe trenutak da ovu grotesknu nesposobnu vladu smijenimo, a u interesu je ove zemlje da to bude što prije.</p>
<p> • Hoće li haaške optužnice uzdrmati Sanaderovu vladu?</p>
<p>– Neće, Sanaderova vlada nema stav. Neki su naivno mislili da romantičarski nacionalizam karakterizira HDZ i njegove predstavnike u vrhu, a sad se razotkrilo da je to potpuna farsa. Na djelu je gola, tvrda, sirova, prizemna borba za vlast. Do jučer su se busali u hrvatska prsa »ne damo hrvatske generale«, a sad ćemo u Haag slati svakih pet dana po jedan autobus. Vlast, vlast i vlast, to je sva ideologija HDZ-a. Nemaju oni druge političke pozicije, a na žalost i dio njihovih glasača.</p>
<p>• Kako objašnjavate to što Hrvatska nije vezana lancima sad kad šaljemo generale u Haag?</p>
<p>– To je kupovanje vremena. Sanader se nada da će ipak pozitivnim avisom i otvaranjem procesa pregovora o članstvu u EU doći i do mogućnosti da pod nekakvim normalnijim uvjetima, bez pretvrdog stava MMF-a i financijskih institucija, uhvati malo daha i plati sve ovo što mora plaćati koalicijskim partnerima da bi opstao na vlasti. Dakle, generali nek samo idu, lakše ćemo doći do EU-a... To je direktna prodaja političkih stavova za malo vlasti. Odustali su od političkih poruka za što duži ostanak na vlasti. Tako da od lanaca ništa, a evo vidim i potpredsjednika Sabora da hoda bez lanaca.</p>
<p>• Prema istraživanjima jednog tjednika, vi ste 17. među 200 najbogatijih Hrvata. Kritičari kažu da vam se imovina povećala u vrijeme Račanova mandata i gradnjom autocesta.</p>
<p>– Bio sam još 1989. godine, dok se HDZ još nije pojavio na sceni, proglašen jednim od tri najbolja menadžera u Hrvatskoj. Bio sam među 10 najboljih u bivšoj Jugoslaviji i, za razliku od nekih koji su ni iz čega u posljednjih desetak godina stekli bogatstva i vile po raznim brežuljcima ovdje okolo, za mene nikada nije bilo sporno da imam od čega živjeti, ni onda ni danas. Tvrtke grupe Coning nikad se nisu bavile niskogradnjom, tako da ne stoji tvrdnja da se vrijednost kapitala tvrtki povećavala zbog gradnje cesta. Povećavanje vrijednosti kapitala tvrtke vezano je uz izniman rast i oporavak graditeljstva u posljednje četiri godine. Zatekli smo 12,5 posto pada 2000. kad sam preuzeo Ministarstvo, a završili smo s prosječno 27 posto rasta. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Iskrivljavanje povijesti </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Pokažu li se točnim pretpostavke da se u optužnicama protiv bosanskohercegovačkih Hrvata sukob između HVO-a i Armije BiH kvalificira kao agresija Republike Hrvatske na BiH, onda je to samo najnoviji pokazatelj da haaško tužiteljstvo pod svaku cijenu, pa i iskrivljavanjem nedavne povijesti, pokušava povući znak jednakosti između uloge Hrvatske i uloge Srbije u ratu u BiH.</p>
<p>Tako se, valjda prema uzoru na optužnicu protiv Miloševića, i sukob između HVO-a i Armije BiH predstavlja kao zločinački pothvat koji je navodno predvodio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman uz pomoć Gojka Šuška i Mate Bobana radi etničkog čišćenja dijela teritorija BiH i potom njezina pripajanja RH, i to navodno u granicama Banovine Hrvatske.</p>
<p>Nema nikakve sumnje da su i postrojbe HVO-a tijekom sukoba s Armijom BiH počinile određena nedjela koja Hrvatima ne služe na čast (kao i obratno). Međutim, jedno bi bilo procesuiranje odgovornih za te zločine, a nešto je posve drugo pokušaj da ih se izjednači s velikosrpskim genocidnim programom. Uostalom, sukob između HVO-a i Armije BiH izbio je tek kad su Srbi protjerali Bošnjake s oko dvije trećine BiH na područja koja su uglavnom obranili Hrvati.</p>
<p>Pritom valja znati da je sve naoružanje Bošnjacima došlo preko Hrvatske (ako je Tuđman imao plan o banovini, zašto je propuštao oružje?), a nije tajna ni da su pojedine postrojbe HV-a u BiH bile upućivane da se ne bi dogodio raspad HVO-a i potpuni izgon Hrvata iz BiH. Uostalom, vojni su eksperti već u procesu Blaškiću dokazali da su postrojbe HV-a bile toliko malobrojne, odnosno da nisu bile dovoljno snažne da izvrše prodor u tada opkoljene hrvatske enklave u srednjoj Bosni koje je htjela eliminirati Armija BiH. Zašto je Carla del Ponte sve to ignorirala i obrazac optužnice protiv Miloševića zamijenila Tuđmanom i njegovim suradnicima, valjda je samo njoj znano. Činjenica je, međutim, da ono što nije uspjela na primjeru Ruande – poništiti razliku između žrtve i agresora – sada pokušava s Hrvatskom, pretvarajući je u agresora i u BiH i pri oslobađanju vlastitog teritorija u međunarodno priznatim granicama.</p>
<p>Takve optužnice klasični su primjeri selektivnog odabira i krivotvorenja činjenica, a njihova je neobjektivnost toliko očigledna da će jednog dana vjerojatno služiti kao ogledni primjeri kako se to haaško tužiteljstvo od instrumenta prava i pravde pretvorilo u sredstvo politike. U sadržaju optužnica nemoguće je ne prepoznati onaj isti rukopis koji su godinama propagirali zagovornici bilo kakve Jugoslavije, s tim da im je prihvatljivija bila i Miloševićeva velika Srbija od samostalne Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sto dana bez proslave</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ni jednom riječju nije u četvrtak na sjednici Vlade spomenuto da je Vlada Ive Sanadera odradila svojih prvih sto dana. Prema neslužbenom objašnjenju to je prešućeno jer Sanaderova vlada svojim prvim radnim danom ne smatra dan izglasavanja Vlade u Saboru nego dan preuzimanja dužnosti pa će se prvih sto dana obilježiti na sljedećoj sjednici koja će se održati u Varaždinu. Vlada Ivice Račana je prvih sto dana obilježila malim multimedijskim spektaklom pod naslovom »Vlado je dobar dečko«, na što se u kuloarima Markova trga dodalo da to možda i jest točno, ali je već očito da Vlado pati od sindroma višestruko podijeljene (koalicijske) ličnosti. Naime, već se na samom početku mandata moglo uočiti koliko su snažni parcijalni stranački interesi u trećesiječanjskoj koaliciji. Dakle, najveći problem te vlade bio je jasno uočen već nakon samo tri mjeseca. Sanaderova vlada takvih problema nema, iako su i za njeno formiranje bili potrebni koalicijski partneri u Saboru. Sanader u Banskim dvorima vodi zapravo jednostranačku vladu, koja je homogenija od svih dosadašnjih, pa i bivših HDZ-ovh vlada. Ali i ona je već pokazala svoje velike mane. </p>
<p>Jedna od najvećih je činjenica da je u dosadašnjem Vladinu radu vanjska politika u potpunosti zasjenila sve ostale resore, čak i gospodarski, iako su izvlačenje Hrvatske iz gospodarske krize i povećanje standarda građana bila temeljna predizborna obećanja HDZ-a. Zbog toga se Vlada Ive Sanadera već na samom početku mandata našla pred velikim rizikom. Ako se već ovog proljeća ne isposluje pozitivno mišljenje Bruxellesa o hrvatskoj kandidaturi za članstvo – i to bez ikakvih dodatnih uvjeta – Vlada će se morati suočiti s opravdanim prigovorom da je sve stavila na jednu kartu i izgubila. Isto će joj se dogoditi i ako se do jeseni ne dogovori početak pregovora o članstvu u EU i to najkasnije za početak sljedeće godine. </p>
<p>No, i ako sve to isposluje, Sanader mora računati da će biti izložen snažnim kritikama zbog svoje zasad neuvjerljive gospodarske politike, od koje se još ni obrisi ne mogu razaznati. Štoviše, ni najbolji poznavatelji Vladina rada još ne mogu reći tko je u njoj zadužen za smišljanje i nadzor operativnog provođenja novog gospodarskog koncepta. Zbog toga bi Sanader vrlo ozbiljno morao početi razmišljati o političkoj krilatici prema kojoj se na vanjskoj politici izbori mogu izgubiti, ali ne i dobiti. Oni se dobivaju samo na domaćem terenu, a najizvjesnije se mogu dobiti ako se promjene na bolje osjete u novčanicima većine građana. Za takve je promjene potrebno vrijeme, a čini se da je za Sanaderovu vladu ova godina na tom polju već izgubljena.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ništa bez cirkusa</p>
<p>Smjena, čistki ili kako će ih tko zvati, u prvih sto dana Sanaderove vlade bilo je daleko manje negoli je percepcija u javnosti. Valja biti pošten pa reći da je bivša vlast prije četiri godine bila daleko učinkovitija - dovoljno je samo pogledati »Narodne novine« iz tog vremena i pročitati imena smijenjenih u medicinskim ustanovama, javnim poduzećima i državnim zavodima</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Analitičari su izračunali da je u prvih sto dana Vlade koju vodi premijer Sanader izvan države proveo trećinu vremena. Istina je da Sanader neumorno putuje svijetom i lobira za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno za pozitivan avis Europske komisije koji bi nam omogućio pristup u predvorje društva velikih i moćnih država. Činjenica jest da se njegov ritam teško može pratiti: tek što je stigao iz Bruxellesa već je u avionu za Washington i nastavlja dalje.</p>
<p>Predsjednik Vlade ne skriva da se potpuno usmjerio na vanjskopolitičke aktivnosti koje mu – to ne osporava ni oporba – odlično »leže«. Istodobno mu se u vlastitoj državi prigovara da zanemaruje ono što se u njoj događa, ali to baš nije točno. Naime, ako i jest u avionu ili u nekoj europskoj destinaciji, premijer pod kontrolom drži stanje u zemlji. Jer se okružio suradnicima koji, dok šefa nema, dobro paze što se događa u kući. </p>
<p>I tu pogreške nema; uostalom, treba samo pogledati koliko su Sanaderovi ministri u ovih stotinjak dana boravili u inozemstvu na službenim putevima. Brojka je zanemariva.</p>
<p>Oporba Vladi također prigovara (što je, dakako, njezino pravo, pa i obveza) da nije pokrenula Hrvatsku (što je bio HDZ-ov prijeizborni slogan) u gospodarskom smislu. Ali, bilo je neozbiljno smatrati da se to može dogoditi u tri mjeseca – za takav su krupan korak potrebni mjeseci, ako ne i godine. Dobro, Sanaderova ekipa nema na raspolaganju neke silne godine jer bi, zakaže li u poslu koji joj je povjeren, već na idućim izborima, bili oni prijevremeni ili redovni, mogla biti smijenjena. </p>
<p>No, očekivati da se zamašnjak ekonomskog uspona pokrene odmah doista je naivno. Za tako nešto treba najprije stvoriti brojne preduvjete i ispraviti ono što je prethodna vlast učinila pogrešno. To je princip i potpuno je nevažno je li bivša vlast bila Račanova ili nečija treća. </p>
<p>Ali, tu dolazimo do otvaranja nove Pandorine kutije: smjena, ili čistki, kako ih vole nazivati HDZ-ovi protivnici. U HDZ-u i dalje tvrde da je riječ o »ispravljanju nepravdi« no, kada se analizira i taj problem, može se uočiti da je tih smjena, čistki ili kako će ih tko zvati, u ovih stotinjak dana bilo daleko manje negoli je percepcija u javnosti. Valja biti pošten pa reći da je bivša vlast prije četiri godine bila daleko učinkovitija – dovoljno je samo pogledati službeno glasilo, Narodne novine, iz tog vremena i pročitati imena smijenjenih u medicinskim ustanovama, javnim poduzećima i državnim zavodima.</p>
<p>Najkritiziraniji i najprozivaniji član Vlade, potpredsjednik i ministar zdravstva i socijale Hebrang, kojega neki mediji od početka razapinju zbog svakog poteza i kojemu se pripisuju teške riječi poput »revanšist«, »osvetnik«, »isključiv«, »netolerantan«, u ovih je sto dana pokrenuo samo dvije smjene ravnatelja. No, iako on, kao i svatko u Vladi, ima pravo razriješiti one za koje smatra da ne obavljaju dobro svoj posao, naravno, poštujući snagu argumenata i zakonsku proceduru, Hebrang je u dobrom dijelu javnosti percipiran vrlo negativno. Opozicija na čelu sa SDP-om najradije bi ga izgnala iz države, liječnički je ceh podijeljen kad je riječ o njegovim metodama, a u javnosti se stvara strah da će HDZ-ovci, nakon što su se vratili, posmjenjivati sve koji ne dišu u ritmu HDZ-a.</p>
<p>Jedan od ravnatelja koje Hebrang želi razriješiti dužnosti digao je veliku medijsku buku. Ravnatelj dobiva udarne strane medija, traži peticije, govori kako je žrtva revanšista. </p>
<p>Javno govori kako je žrtvovao vrijeme koje je mogao posvetiti svojoj obitelji da bi vodio bolnicu, a, evo, sada ga se smjenjuje iz političkih razloga. U toj priči koja poprima mučne razmjere i kojom se opterećuje javnost, obje strane imaju svoje argumente i razloge. Ravnatelj se iz petnih žila upire dokazati kako ga ministar smjenjuje zato što je postavljen u mandatu bivše vlasti. Ponavlja kako mu nije stalo do njegove funkcije, a opire se smjeni zato što ministar nije u pravu i kaže da se bori zbog načela. </p>
<p>S druge strane, ministar svakodnevno ponavlja priču kako je ravnatelj vrstan liječnik, ali da ne može više voditi bolnicu zato jer je odgovoran za velike financijske gubitke. Ministar poručuje kako ga se uopće ne tiče to je li ravnatelj lijeve, desne ili srednje političke orijentacije, nego ga zanima jedino uvođenje reda u financije zdravstva. Dodaje i da je ravnatelj politička funkcija, što u demokratskim zemljama ipak ne bi tako trebalo biti. Ravnatelj bi trebao biti čovjek struke sa sposobnošću dobrog organiziranja reda i rada u ustanovi.</p>
<p>S Pantovčaka se zbog te medijske buke javio i Predsjednik, jasno upozoravajući da se protivi političkim smjenama. Ministar se ne da, ali se ne da ni ravnatelj i svakoga dana izmjenjuju međusobne optužbe. Ravnatelj je upravo poslao prosvjedna pisma Predsjedniku, premijeru i nekolicini ministara da ga zaštite od Hebrangove »metle«. Kraj afere još nije ni blizu: ministar neće ni po koju cijenu odustati od svoje odluke, a ravnatelj i dalje traži i liječničku, i političku i javnu podršku. U svakom slučaju, ravnatelj se, za razliku od ministra, pokazao medijski uspješniji – znao je kako treba iskoristiti televizijske kamere.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Umjetnost i politika: Svjedoci i suci vlastitih uvjerenja</p>
<p>Politika voli nametati vlastite kriterije unutar fragilnih umjetničkih ideja i ostvarenja / I taman kada smo pomislili da je prošlo vrijeme komunističkog, teledirigiranog, sovjetskog modela veličanja svega što državi ili partiji treba, a bunkeriranja svega suprotnoga, evo nam svjedoka »novog« stranačkog ideologiziranja, ovaj put po mjeri Hrvatske stranke prava </p>
<p>BRANKA SÖMEN</p>
<p>Tko sam ja da ti sudim</p>
<p> – motiv je jedne od zapamtljivih pjesama Olivera Dragojevića, i ne samo zbog izuzetne pjevnosti, nego i mudrosti sadržane u tom jednom jedinom stihu... I to mudrosti koja je primjenjiva na sve nas i na ono što se oko nas zbiva, posebno kada su posrijedi delikatni odnosi između umjetnosti i politike, dakle prožimanje dvaju potpuno različitih interesa, namjena i namjera. </p>
<p>»Problem« je vječan, osobito u našim krajevima u kojima su, dugi niz godina, politika i umjetnost bili u funkciji zajedničkih »viših« interesa. I taman kada smo pomislili da je riječ o prošlom vremenu komunističkog, teledirigiranog, sovjetskog modela veličanja svega što državi ili partiji treba, a bunkeriranja svega suprotnoga, evo nam svjedoka »novog« stranačkog ideologiziranja po kojem je u pravilu loše sve ono što nije onako kako mi želimo. </p>
<p>Sudeći po akciji Hrvatske stranke prava provedenoj u Šibeniku pod pretencioznim naslovom »Od Jurja Dalmatinca do Vinka Brešana«, pravaši su krenuli upravo takvim ortodoksnim, zastarjelim modelima ocjenjivanja i odnosa prema umjetničkom djelu, koje je samo po sebi subjektivan čin, pa ma kakav bio. Ponašati se po modelu umjetnosti koja treba (da ne kažemo mora) biti u službi politike nije samo zastarjelo, nego i vrlo opasno razmišljanje, neprimjereno bilo kakvim i bilo čijim slobodama. </p>
<p>Politika jednim svojim dijelom, posebno materijalnim, sasvim sigurno treba služiti umjetnosti, ali ne pod uvjetima kontrole i diktata, što po pravašima znači: »Da, Brešan može raditi film kakav želi, ali ne s našim novcima!?« </p>
<p>Tu se automatski postavlja pitanje kakav bi se to film trebao raditi za državne, »naše« novce?! I tko je Bogom dan da o tome odlučuje? Kakvi bi kriteriji bili presudni? Zasigurno ne umjetnički, najmanje oni koji pružaju dovoljno autorske slobode, bez unaprijed zadanih okvira i uvjeta.</p>
<p>Znači li apel za takvim promišljanjem kulture, posebno filmske umjetnosti, vraćanje unazad ili promoviranje neke nove stranačke kulturne orijentacije? U tom slučaju uskoro ćemo dobiti stranačke kulturne trendove, tako što će nam svaka stranka diktirati koje filmove da gledamo, a koje da snimamo, u koje kazalište smijemo ići, o kojim redateljima pisati i čije filmove slati na inozemne festivale, bez obzira na to kolika je njihova stvarna vrijednost. </p>
<p>Da bismo se prisjetili kako to u praksi izgleda, podsjetimo se samo ne tako davne prošlosti i slučaja Krste Papića i njegova filma »Lisice«, kada ga tadašnje jugoslavenske vlasti ni po koju cijenu nisu željele postiti u Cannes, ne zato što nije bio kvalitetan. Dapače, upravo zato što je bio predobar, ali sadržajem nije odgovarao istini koju je tadašnja Jugoslavija propagirala o sebi i svojoj prošlosti. Papićeve »Lisice« ipak su se našle u Cannesu, ali u drugom programu i bez mogućnosti za nagrađivanje. Tada je cilj političkih intriga postignut, a jedan kvalitetan redatelj i hrvatska kinematografija ostali su trajno bez zasluženog priznanja. </p>
<p>Zar doista želimo da se nešto takvo ponovi u ime viših interesa i nekih samo nama prepoznatljivih filmskih kriterija? </p>
<p>O čemu se tu radi i tko je dovoljno kvalificiran i objektivan da jedno umjetničko viđenje dijela ratnih zbivanja, poput filma »Svjedoci« Vinka Brešana – viđenje koje je dakako subjektivno, proglašava otvorenim kolaboriranjem s Haaškim sudom koji ide prema osudi cijeloga hrvatskog naroda? Znači li to da i svi oni koji su dobro ocijenili Brešanov film nisu ništa drugo do li »kolaboranti«, što u ovoj terminologiji automatski znači i neprijatelji zemlje. Tako se razmišljalo prije trideset i više godina u vrijeme kada upravo hrvatski filmski redatelji nisu smjeli ni mogli ni misliti, a kamoli slobodno umjetnički djelovati. </p>
<p>Srećom, mi smo negdje drugdje, u zemlji u kojoj ljudi govore i razmišljaju drugačije, o čemu najbolje svjedoči sjajna, mudra i napredna misao uzoritog kardinala Josipa Bozanića, koji je na novinarsko pitanje što misli o filmu »Pasija« kao umjetničkom djelu odgovorio: »Želio bih prepustiti umjetnicima od zanata da o tome kažu svoju riječ.«</p>
<p>Eto poruke svima onima koji se vole petljati i tamo gdje im nije mjesto.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Slučaj Jordanić, zakon i javnost: mali korak za očuvanje prostora, ali veliki za demokraciju</p>
<p>Ne znamo gdje je bila građevinska inspekcija, ali znamo gdje je mogao bio glavni inspektor – kad nije bio u svojoj bespravno dograđivanoj kući, bio je na radnom mjestu koje porezni obveznici plaćaju da spriječe to što se upravo zbivalo. Ukratko, Branko Jordanić je tu iscrpljenu kravu muzaru dva puta oštetio. Prvi puta kada kao »čovjek iz naroda« koji ne plaća što ne mora nije platio dozvolu, te drugi puta kad za plaću koju dobiva nije učinio što mu je dužnost / Miroslav Kržak je tvrdnju Milenke Pervan Stipić da slučaj Jordanić znači otvaranje nove stranice demokracije osporio opasnim pitanjem nije li njegovo razrješenje uvod u revolucionarni revanšizam. Odgovor je jednostavan – nije. Ako je uvod ičemu, onda je ono uvod u funkcioniranje pravne države </p>
<p>TOMISLAV KIKIĆ</p>
<p>U Stajalištima od 29. ožujka (»Drukčije o Jordaniću: tradicionalno ponašanje čovjeka iz naroda koji neće platiti ništa osim onoga što mora«) zamjerio je Miroslav Kržak Milenki Pervan Stipić što je tri dana prije u istoj rubrici iznijela samo razloge za odlazak Branka Jordanića s dužnosti glavnoga državnog inspektora, te se prihvatio nemoguće misije da ispravi njezin propust i dokaže kako bi premda uhvaćen in flagranti za djelo čije sprječavanje mu je u opisu posla, Branko Jordanić trebao ostati na dužnosti.</p>
<p>Ako sam se kroz labirint autorovih argumenta uspio probiti do njegove temeljne poruke, ona glasi: Branko Jordanić je čovjek iz naroda koji neće platiti ništa osim onoga što mora, no uhvaćen da je pokušao izbjeći plaćanje građevinske dozvole, postao je žrtvom revolucionarne pravde i revanšizma prinijetom na oltar interesa mnoštva drugih bespravnih graditelja. </p>
<p>Premda mi se ta poruka već i sama po sebi učinila vrlo egzotičnom, testirao sam je na jednostavnom primjeru vijesti iz tiska o sudskoj presudi i otkazu s posla skladištaru koji je prisvajao robu povjerenu mu na čuvanje. Premda je i tu riječ o »čovjeku iz naroda«, pa kao takav ni on nije htio platiti ništa osim onoga što mora, nikako se nisam mogao saživjeti s hipotetskim komentarom da je i on postao žrtvom revolucionarne pravde i revanšizma radi odvraćanje pozornosti s mnoštva drugih lopova.</p>
<p>Istina, prigodom ovog teksta Kržakove analize slučaja Jordanić primjerom nesretnog skladištara nisam uzeo u obzir eventualne olakotne okolnosti kakve je za slučaj Jordanić našao Miroslav Kržak, a među kojima se po ekstravagantnosti ističe retoričko pitanje »gdje je bila građevinska inspekcija« dok se podizala kuća glavnog državnog inspektora. </p>
<p>Dakako, ne znamo gdje je bila građevinska inspekcija, ali znamo gdje je mogao bio glavni inspektor – kad nije bio u svojoj bespravno dograđivanoj kući, bio je na radnom mjestu koje porezni obveznici plaćaju da spriječe to što se upravo zbivalo. Ukratko, Branko Jordanić je tu iscrpljenu kravu muzaru dva puta oštetio. </p>
<p>Prvi put kada kao »čovjek iz naroda« koji ne plaća što ne mora nije platio dozvolu, te drugi put kad za plaću koju dobiva nije učinio što mu je dužnost i samome sebi poslao inspekciju. </p>
<p>Dakako, ta je druga mogućnost zamisliva je jedino u scenariju za film o Baltazargradu. No šalu na stranu, jer Miroslav Kržak je tvrdnju Milenke Pervan Stipić da slučaj Jordanić znači otvaranje nove stranice demokracije osporio za demokraciju opasnim pitanjem nije li njegovo razrješenje uvod u revolucionarni revanšizam. </p>
<p>Odgovor je jednostavan – nije. Ako je uvod ičemu, onda je ono uvod u funkcioniranje pravne države u kojoj se na temelju zakona kažnjava neplaćanje onoga što se mora platiti, ruši ono što je bespravno sagrađeno, te uklanja s posla koji se ne obavlja. </p>
<p>Još nam samo ostaje da iskusimo i primjenu načela jednakosti pred zakonom. Stoga, koliko neumjesno toliko i sablasno zvuči uvođenje priče o giljotiniranju Robespierrea kao dokaza da je posve zakonita posljedica jedne sitne, banalne nepodopštine državnog službenika izraz revanšizma i revolucionarne pravde. </p>
<p>Uostalom, povijesna je činjenica da Robespierre nije giljotiniran prema revolucionarnoj pravdi nego kao jedna od prvih žrtava njena dokidanja i uvođenja pravne države koje je kulminiralo Napoleonovim zakonodavstvom.</p>
<p>Slučaj Jordanić je – da parafraziram jednu slavnu izreku – uistinu mali korak za očuvanje to malo preostaloga nedevastiranog prostora, ali velik korak za demokraciju, i to iz jednostavnog razloga što su glavnu ulogu u razotkrivanju afere i nametanju rješenja odigrali mediji. </p>
<p>Možda je to znak da se i u Hrvatskoj uspostavlja javnost kao relevantna politička sila nasuprot svemoćnoj partitokraciji i njenoj klijenteli.</p>
<p>A kao pouku svima koji za svoje građevinarske nepodopštine iznose bijedne isprike i opravdanje i vrijeđaju inteligenciju građana navest ću da poznajem jedanaestogodišnjeg dječaka koji je tražio i našao vlasnika jedne nenastanjene malološinjske ruševine sa zapuštenim dvorištem kako bi ga zamolio da mu dopusti da se u njemu igra. Nadam se da će takav ostati i kad postane, recimo, župan.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist iz Maloga Lošinja.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Rasplinute nade i fantaziranja o jeftinom plinu</p>
<p>Iako je poslije Drugog svjetskog rata ostvarena zamjetna proizvodnja plina u Hrvatskoj ni u tom razdoblju, pa ni danas nije bilo promjena u vezi s neutemeljenim predviđanjima njegove proizvodnje i potrošnje. Slično se, dakako, događalo i događa se i u brojnim drugim područjima života u Hrvatskoj u približavanju EU, a sve bližoj Balkanu / »Stratezi« su u svojoj strategiji razvitka energetike, koju su prije pobjede koalicije predlagali Saboru, u zadovoljavanju energetskih potreba u budućnosti – pridavali istaknutu ulogu plinu. Međutim, zaboravili su da ima dosta nepoznanica vezanih uz pouzdanost njegove dobave i cijene. Oduševljenje »pobjednika« (plinskog lobija) plinom nije se razlikovalo od onog početkom tridesetih godina ovog stoljeća, i nebrojeno puta se već ponavljalo, a svi su izgledi da će se i dalje tako nastaviti</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Povijest se ciklički ponavlja. Generacije se mijenjaju, a načini razmišljanja i djelovanja na Balkanu ostaju isti. Ako to shvatimo, lakše ćemo razumjeti treba li pokrenuti cijene ili Hrvatsku, ma što to značilo, pa makar bila i prvotravanjska šala. </p>
<p>Tako je to bilo u našoj povijesti s plinom. </p>
<p>U jednim se našim novinama moglo još 1922. pročitati: »Naša javnost obavještavana je već nekoliko puta o radu bušotine Bujavice između Lipika i Pakraca. Sada pak možemo javiti pobliže o uspjehu toga bušenja te o predloženoj projektovanoj osnovi, koja ima da se izvede uskoro. </p>
<p>Poznato je javnosti, da su inicijatori te akcije Magjari i da je jedno budimpeštansko dioničko društvo počelo prvo sa bušenjem još u vrijeme rata 1917. na polju pokraj sela Bujavice, čiji su stanovnici još prije duljeg vremena opazili, da nešto buji neprestano iz zemlje.«</p>
<p>»Povodom ove ogromne pojave plina poslala je ovih dana uprava bušotine Bujavica i financirajuće 'Trgovačko dioničko društvo Terra' općinskom poglavarstvu u Lipiku dopis, u kom se obavezuju, da će u kratkom vremenu izgraditi o svom trošku električni tramvaj izmedju kupališta Lipika i trgovišta Pakraca, da će podići električnu rasvjetu Pakracu, Lipiku i okolnim selima i davati struju za pogon industrijskih strojeva ovog kraja, sve uz vrlo jeftinu cijenu od 9 K po kilovatu. </p>
<p>(Za sadašnju električnu rasvjetu ima da se plaća od sada do 24 K po kilovatu). U tu svrhu podigli bi kraj samih izvora veliku električnu centralu, a izgradnju ovoga svega preuzelo bi i izvelo jedno bečko tehničko društvo.</p>
<p>Na ovu vrlo interesantnu ponudu pristalo je oduševljeno općinsko zastupstvo trgovišta Pakraca i dalo društvu predkoncesiju na 3 mjeseca s tim, da može nakon dozvole vlade početi sa radom. </p>
<p>Nakon ovoga zaključka izašlo je općinsko zastupstvo pakračko sa kotarskim upraviteljem, upraviteljem općine Lipik i pridruženim zainteresiranim građanstvom do spomenutih vrela, da se na licu mjesta osvjedoči o vrijednosti njihovoj.« </p>
<p>»Uprava bušotine je mišljenja, da bi se sa pojavljenim plinom, koji ima jakost 38 atmosfera, mogla opskrbljivati sva mjesta do Daruvara i Požege, šta više i do Zagreba, a i sam Zagreb, nadalje da bi se mogla podržavati na tom prostoru električna željeznica i ložiti donekle peći za kuhanje i grijanje soba. </p>
<p>Kad se ostvari predložena osnova vjerojatno je, da će pohrliti u ovaj kraj mnogi tvorničari, da naprave u njem tvornice, kojima će moći dovadjati gotovo besplatno plin za pogon svojih strojeva, pa će tako doći na jeftin način do fabrikata. Naša sirotinja naći će tada ovdje dobru zaradu i ne će morati ići u Ameriku, jer će je i ovdje naći. U našim građanskim krugovima je veliko interesovanje za ovu stvar. Ovo je jedno vrelo kakvoga nema više u našoj državi, a malo gdje ga ima i u svijetu, možda jedino u Americi.«</p>
<p>Godine 1933. pisalo je: »Okolica Bujavice i cijelo područje oko Siska i Capraga zapravo je naftensko-termalno. Tu su terme, mineralne ljekovite vode, nafta, sumporovodični bunari i zemni plin. Ne treba mudrovati vilinim rašljama, jer je pouzdano da će u stanovitoj dubini biti pozitivnih nalaza.</p>
<p>Zagrebu je nuđen bujavički plin, Zagreb još i sada čeka na čarobnu formulu 'Sezame otvori se'. Bujavički toranj je sada zatvoren. Zagreb bi htio čudom riješiti svoje probleme«.</p>
<p>Mnogo godina je prošlo od otkrića prvoga našeg ležišta plina, Pakrac nije dobio tramvaj, niti električnu centralu na plin, a ni Zagreb goleme količine plina iz Bujavice. Iako je poslije Drugog svjetskog rata ostvarena zamjetna proizvodnja plina u Hrvatskoj ni u tom razdoblju, pa ni danas nije bilo promjena u vezi s neutemeljenim predviđanjima njegove proizvodnje i potrošnje.</p>
<p> Slično se, dakako, događalo i događa se i u brojnim drugim područjima života u Hrvatskoj u približavanju EU, a sve bližoj Balkanu.</p>
<p>»Stratezi« su u svojoj strategiji razvitka energetike, koju su prije pobjede koalicije predlagali Saboru, u zadovoljavanju energetskih potreba u budućnosti – pridavali istaknutu ulogu plinu. Međutim, zaboravili su da ima dosta nepoznanica vezanih uz pouzdanost njegove dobave i cijene. </p>
<p>Oduševljenje »pobjednika« (plinskog lobija) plinom nije se razlikovalo od onog početkom tridesetih godina ovog stoljeća, i nebrojeno puta se već ponavljalo, a svi su izgledi da će se i dalje tako nastaviti. </p>
<p>Autori »strategije« prije su planirali korištenje ugljena, a zatim naglo promijenili stavove, pa su u »strategiji« obećavali plinske elektrane i vjetrenjače, a javnost je u Hrvatskoj sve više zbog visokih cijena energenata, dugovanja…, »orijentirana« na korištenje energije Sunca. </p>
<p>Argumenti koji su prije važili (ugljen) nisu se promijenili, samo su autori zbog izborne godine naprasno promijenili stavove kako bi se dodvorili dezinformiranoj javnosti. Tadašnji Sabor je s razlogom odbio tu »strategiju«, a HDZ je nakon toga 2000. godine izgubio izbore. Nakon pobjede koalicije novi Sabor je prihvatio to isto, što su nazivali »energetska strategija«. </p>
<p>Sada kada je ponovno došlo do promjene vlasti, a možda i do otrežnjenja u vezi s izvorom i nabavom »jeftinog« plina, opet nije »strategija« samo svemogući plin nego se spominju i drugi energenti. Uz to novi izbori za Sabor još su daleko, pa nisu političarima mrski ni ugljen ni nuklearke. </p>
<p>No još ima i fantaziranja o »jeftinom« plinu, kojem podižu cijenu za široku potrošnju. Opet se »predviđa« gradnja megalomanskog terminala za uvoz skupog ukapljenog metana na Krku ili u dolini Neretve. Možda je i to u funkciji izbora, ali ne za Sabor? </p>
<p>Dakako da pritom zaboravljaju da je takav terminal potencijalna vrlo razorna bomba, koja je kao i nuklearne elektrane potpuno neprihvatljiva u neorganiziranim društvima kakvo je Hrvatska, u kojoj su takvi objekti samo igračke političara. </p>
<p>Slična je pogreška napravljena pri gradnji promašenog i neiskorištenog naftovoda Janafa, kojem sada žele uz nova ulaganja izokrenuti smjer za transport – izvoz ruske nafte preko Krka.</p>
<p>Zbivanja u energetici u Hrvatskoj odnosno »strategije« nepromjenjivih »gazda« neodoljivo podsjećaju na poznati vic: Huso i Haso mukotrpno rade. Huso kopa jarak, a Haso ga odmah nakon njega zatrpava. Slučajni prolaznik ih upita: Što to radite dobri ljudi, nema logike u vašem poslu. Obojica mu odgovoriše: Ima i te kako logike, ali nema Mehe da postavlja u jarak cijevi. </p>
<p>Sada valjda, opet u cilju »veće uporabe plina u domaćinstvima«, podižu njegovu cijenu, uz razloge valjane samo kao prvotravanjska šala.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Opasno je širiti iluzije da je međunarodna zajednica odustala od projekta zapadnog Balkana</p>
<p>Najmanje što se može učiniti za branitelje i sudionike Domovinskog rata jest obrana od lažnih optužbi. Zato nije dovoljno tvrditi kako će se braniti istina samo na Haaškom sudu. Istinu o Domovinskom ratu potrebno je znanstveno utvrditi i poduzeti veliku diplomatsku i političku akciju, kako bi se krivotvorena povijest, koju nameće tužiteljstvo Haaškog suda i dio međunarodne zajednice, opovrgnula / Umjesto korištenja svih argumenata da bi se utvrdila istina, u našim medijima grme i dalje »zvučnici« haaškog tužiteljstva i »proteze« međunarodne zajednice koji naširoko propagiraju neistine iz još nezapečaćenih optužnica protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Čak se ide i dalje, pa se od hrvatske vlasti traži da se javno ispriča za ono što nismo učinili, odnosno traži se ne samo da se laž prizna kao istina nego i da osudimo vlastitu državu i preuzmemo povijesnu krivnju bez krivice. Zato je došao krajnji trenutak da se prekine hrvatska šutnja i da se skupe sve nacionalne snage u obrani istine i vlastitog dostojanstva</p>
<p>ZDRAVKO TOMAC</p>
<p>Ponovno se i na slučaju Hrvatske potvrđuje da je borba za prošlost uvijek i borba za budućnost, odnosno da međunarodna zajednica krivotvorenjem prošlosti želi stvoriti pretpostavke za poželjnu budućnost. (Prvi dio ovog teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) </p>
<p>Zato je opasno širiti iluzije da je međunarodna zajednica odustala od projekta zapadnog Balkana koji se temelji na nekoliko ciljeva. </p>
<p>Prvo, stvaranjem regionalne zajednice država nastalih raspadom bivše Jugoslavije minus Slovenija, plus Albanija u regiji želi se osigurati politika otvorenih granica sa slobodnim kretanjem ne samo roba i ideja nego i ljudi (radne snage). </p>
<p>Zato će uskoro Hrvatska biti pritisnuta zahtjevom da prihvati stvaranje zajedničke zone trgovine kako ne bi bilo bitno s koje strane granice i u kojoj od država zapadnog Balkana žive Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci, jer bi na neki način svi živjeli zajedno. </p>
<p>Smatra se da se albansko-srpsko-makedonski odnosi i hrvatsko-srpski-bošnjački odnosi ne mogu riješiti bez uspostavljanja regionalnog zajedništva. </p>
<p>Smatra se da će prestati zahtjevi za promjenom granica i stvaranjem »velike Srbije«, »velike Albanije« i »velike Hrvatske« samo onda ako svi Hrvati, svi Srbi, svi Bošnjaci, svi Albanci i svi Makedonci budu živjeli u regionalnoj zajednici u kojem će granice država biti formalne.</p>
<p>Drugo, u ostvarivanju projekta zapadnog Balkana iznimno je važno da se Hrvatska pretvori u multietničku državu kako bi bila slična Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini, te kako bi se problem manjina u svim državama zapadnog Balkana mogao rješavati na istim načelima. Zato međunarodna zajednica ne inzistira na povratku svih prognanika i izbjeglica nego prije svega Srba u Hrvatsku kako bi Hrvatska od nacionalne države hrvatskog naroda postala multietničkom državom, te kako bi se onda na istim načelima rješavala autonomija Albanaca u Srbiji i Makedoniji i Srba u Hrvatskoj.</p>
<p>Treće, haaške optužnice trebaju pomoći da se potisnu s političke scene svi političari koji ne prihvaćaju da se povijesnim falsifikatom stvore prepreke za programiranu zajedničku budućnost.</p>
<p>Zato će se nastojati na sve moguće načine onemogućiti svi oni koji ne prihvaćaju projekt razaranja Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda, a Bosne i Hercegovine, kao države triju ravnopravnih naroda, u kojem će Hrvati imati ista prava kao i ostala dva naroda.</p>
<p>Ako se najtežim optužbama obezvređuju stvaratelji hrvatske države i proglašavaju zločincima, ako se Domovinski rat od ponosa pretvara u sramotu, onda Hrvatska kao demokratska država ne samo da nema izgleda postati članicom Europske unije, nego nema prigodu ni za opstojnost jer ono što je utemeljeno na zločinu ne može opstati – mora propasti.</p>
<p>Zato je pitanje svih pitanja: Smiju li se prihvatiti takve optužnice jer onda svatko tko je sudjelovao na bilo koji način u Domovinskom ratu može biti jednako kažnjen kao i nevin Blaškić.</p>
<p>I vlast i oporba i golem dio hrvatskog naroda uvjereni su da »Oluja« nije bila zločinački pothvat, da Hrvatska nije bila agresor na Bosnu i Hercegovinu, da za takve monstruozne optužbe nema argumenata, ali svejedno bez otpora ili bilo kakve pobune tvrdi se da nemamo alternative nego nevine ljude slati u Haag, čak tražiti od njih da se ponovno žrtvuju za svoju domovinu. </p>
<p>Teza da se nevinost mora dokazivati je opasna teza i podsjeća na olovna vremena staljinizma kada je Staljinov tužitelj Višinski, ne samo tvrdio nego postupao prema načelu: Moje je pravo da te optužim, ja ne moram dati dokaze da si kriv, jer ti moraš dokazati da si nevin! </p>
<p>Kako je moguće da veliki demokrati, barem oni koji tvrde da su veliki demokrati, podržavaju stavove tužiteljstva iz Haaga koje podnosi optužnice bez dokaza na osnovi falsificiranja povijesti, tražeći da optuženi dokazuju svoju nevinost.</p>
<p>Nikada nisam osporavao potrebu da se sudi svima onima koji su počinili zločine i u obrani ili koji su neposredno odgovorni za te zločine prema zapovjednoj odgovornosti ali sam se žestoko suprotstavljao meni nerazumljivoj hrvatskoj politici koja se mirila s lažnim optužbama koje su kriminalizirale Domovinski rat. Smatrao sam kao i što danas smatram da se ni po koju cijenu takve laži ne smiju prihvatiti kao navodna istina.</p>
<p>Još 2000. godine na spomen groblju u Vukovaru rekao sam: »Ako gospoda iz Haaga neistinito pokušavaju izjednačiti agresora i žrtvu ako žele oslobodilačke akcije proglasiti planiranim smišljenim zločinačkim akcijama i na osnovi toga suditi našim generalima onda treba energično reći: dosta gospodo iz Haaga«.</p>
<p>Stalno sam tražio od bivše vlasti da se svim demokratskim, pravnim i političkim sredstvima suprotstavi kriminalizaciji Domovinskog rata i lažnim optužbama. Zato sam bio izložen pravom medijskom linču i napadan kao nacionalist, te se tražila i moja smjena.</p>
<p>Nisam mijenjao svoja stajališta zato sam i napustio tadašnju svoju stranku i vladajuću koaliciju i podržao promjenu vlasti očekujući da će ona znati bolje zaštititi hrvatske nacionalne interese. Promijenila se vlast, ali ne i politika prema Haagu.</p>
<p>Zato smo dužni svi koji mislimo da je najvažniji nacionalni interes opovrgnuti lažne optužbe da je ova država utemeljena na zločinu zatražiti od ove vlasti isto ono što smo tražili i od bivše vlasti da zaštiti dignitet Domovinskog rata i naše nacionalno dostojanstvo.</p>
<p>Samo istina o Domovinskom ratu oslobađa krivnje ne samo branitelje nego i hrvatski narod i hrvatsku državu. Najmanje što se može učiniti za branitelje i sudionike Domovinskog rata jest obrana od lažnih optužbi. </p>
<p>Zato nije dovoljno tvrditi kako će se braniti istina samo na Haaškom sudu. Istinu o Domovinskom ratu potrebno je znanstveno utvrditi i poduzeti veliku diplomatsku i političku akciju, kako bi se krivotvorena povijest, koju nameće tužiteljstvo Haaškog suda i dio međunarodne zajednice, opovrgla.</p>
<p>Nažalost, mora se konstatirati, da monstruozne optužnice i laži koje krivotvore povijest bezbroj puta su rečene i ponovljene u Hrvatskoj i izvan Hrvatske često nažalost i od predstavnika koji su govorili i nastupali u ime odgovarajućih institucija i organizacija, a time i Hrvatske. </p>
<p>Stvorena je atmosfera straha od istine zbog čega je ponovno Hrvatskom zavladala poznata hrvatska šutnja pa se ne usudimo javno govoriti i propagirati i istine o Domovinskom ratu i ratu u Bosni i Hercegovini koje na umjetnički i znanstven način otkrivaju stranci.</p>
<p>Nedavno je u Hrvatskoj izašla knjiga američkog pukovnika i znanstvenika Charlesa R. Shradera pod naslovom: »Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni« (koju Vjesnik upravo feljtonizira u svojoj rubrici Podlistak, op. ur.) u kojoj autor vrlo argumentirano opovrgava netočne optužbe tužiteljstva Haaškog suda ali i mnoge brojne optužbe po kojima je Hrvatska agresor na Bosnu i Hercegovinu, a Hrvati u srednjoj Bosni agresori i zločinci, koji su planirali i pokušali provesti etničko čišćenje Muslimana.</p>
<p>Knjiga potvrđuje da je u jesen 1992. muslimansko vodstvo, u nemogućnosti da se vojno suprotstavi jačim Srbima, donijelo odluku da napadne svoje dosadašnje saveznike Hrvate i osigura u Lašvanskoj dolini prostor za golem broj muslimanskih izbjeglica. </p>
<p>Drugi razlog je bila želja muslimanskog vodstva da osvoji važna postrojenja za proizvodnju oružja u srednjoj Bosni te da osvoji važne komunikacije.</p>
<p>Knjiga dokazuje da Hrvatska nije bila umiješana ni na koji način u muslimansko-hrvatski rat u srednjoj Bosni, niti su Hrvati u srednjoj Bosni vodili agresivni rat s ciljem etničkog čišćenja Muslimana. </p>
<p>Hrvati su vodili obrambeni rat strategijom aktivne obrane protiv osam do deset puta brojnijeg protivnika. Obrana se vodila legalno, bez planiranja zločina s jednom iznimkom – Ahmići, gdje je zločin počinjen, ali nije planiran u vojnom i političkom vodstvu nego je rezultat divljanja grupe ljudi koji za to trebaju odgovarati.</p>
<p>Obrana generala Blaškića počinila je neoprostivu pogrešku jer je, suprotno činjenicama i istini, prihvatila lažne optužbe da je Hrvatska agresor u Bosni i Hercegovini pa i u srednjoj Bosni, odnosno da su Hrvati srednje Bosne počinili zločine smišljenoga etničkog čišćenja tvrdeći da general Blaškić nije kriv, jer su postojale paralelne linije zapovijedanja. Dakle, knjiga argumentirano potvrđuje nevinost generala Blaškića koji godinama trune u zatvoru kao nevin čovjek.</p>
<p>Postavlja se pitanje ako Hrvati opet prihvate lažne političke optužbe, da je Domovinski rat bio zločinački projekt s ciljem etničkog čišćenja Srba i zbog komadanja Bosne i Hercegovine, neće li svi novooptuženi bez obzira na to što nisu krivi doživjeti Blaškićevu sudbinu.</p>
<p>Umjesto da koristimo u svoju obranu znanstvene i stručne argumente američkog znanstvenika i vojnog povjesničara, koji je napisao vjerodostojnu i istinitu knjigu ona se u našim medijima prešućuje. </p>
<p>Ponavlja se povijest jer je i ova knjiga sramno prešućena kao i američki film »Harrisonovo cvijeće« koji na umjetnički snažan način govori o tragediji Vukovara i koji jasno pokazuje tko je agresor, a tko je žrtva.</p>
<p>Umjesto korištenja svih argumenata da bi se utvrdila istina, u našim medijima grme i dalje »zvučnici« haaškog tužiteljstva i »proteze« međunarodne zajednice koji naširoko propagiraju neistine iz još nezapečaćenih optužnica protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine. </p>
<p>Čak se ide i dalje, pa se od hrvatske vlasti traži da se javno ispriča za ono što nismo učinili, odnosno traži se ne samo da se laž prizna kao istina, nego i da osudimo vlastitu državu i preuzmemo povijesnu krivnju bez krivice. Zato je došao krajnji trenutak da se prekine hrvatska šutnja i da se skupe sve nacionalne snage u obrani istine i vlastitog dostojanstva.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U najvećim prometnim špicama od Gajnica do Kolodvora za samo petnaest minuta</p>
<p>Ni jedno prometno sredstvo ne može brže od željeznice prijeći udaljenost od nekog prigradskog naselja do centra grada, kažu putnici / Kažu, međutim, </p>
<p> da ne bi škodilo više vlakova i više vagona</p>
<p>Svakodnevne vožnje, ili bolje rečeno »puzanja« u kilometarskim kolonama automobila ili pak dugotrajno gužvanje u tramvajima za vrijeme jutarnjih i poslijepodnevnih prometnih »špica« zacijelo nisu nešto što bi ikoga veselilo. </p>
<p>Stanovnici prigradskih naselja stoga su se okrenuli ponuđenoj im alternativi – prigradskoj željeznici. Koliki je njezin potencijal uvjerili smo se kada smo se s prepunoga stajališta u Gajnicama ukrcali na vlak i krenuli prema Glavnom kolodvoru. </p>
<p>Za ono što kombinaciji ZET-ova autobusa i tramvaja treba sat i 15 minuta, vlaku je potrebno manje od 15 minuta. Tako barem tvrdi Marinka Stipetić, a mi smo se i sami u to uvjerili, stigavši, štoviše, do Kolodvora za 12 minuta. Ona se svakodnevno vozi na posao na relaciji Gajnice - Zapadni kolodvor, za što joj treba samo desetak minuta u jednom smjeru. Slobodno se može zaključiti da se ta razdaljina u vrijeme jutarnjih gužvi ne bi mogla prevaliti brže ni jednim prijevoznim sredstvom, ne računamo li letjelice.</p>
<p> Marinka Stipetić primijetila je, međutim, kako se u vrijeme jutarnjih špica dosta osjeća nedostatak vlakova, jer na toj liniji od 7.20 do 7.50 ne vozi ni jedan. Iako sama nije prometni stručnjak, ponudila je i stvarno zanimljivo rješenje prometnih gužvi na Aleji Bologne, i to privremenim regulacijama prometa, kakve se inače već primjenjuju na Zapadu, osobito u SAD-u. </p>
<p>»Ujutro bi se tri prometne trake mogle otvoriti u smjeru istoka prema centru grada, dok bi jedna traka dostajala za smjer prema zapadu. Kasnije, kad se ljudi vraćaju s posla, regulaciju bi trebalo preokrenuti«, predlaže.</p>
<p>Lidija Greget je gotovo odustala od drugih oblika prijevoza. Ona se svakodnevno vozi vlakom, doduše samo na relaciji Gajnice - Kustošija za što joj trebaju u prosjeku samo tri do četiri minute. Zbog kratkoga trajanja vožnje gužva u vagonima joj je podnošljiva, no smatra kako ne bi bilo nimalo loše kada bi vlakovi vozili češće, ili kad bi barem imali više vagona. </p>
<p>Ipak, zaključila je kako je brza prigradska željeznica u odnosu na spori ZET-ov autobus, koji vozi paralelno Alejom Bologna (i ne može zaobići kolone) – super!</p>
<p>Kad smo već govorili o strpljenju, ono je itekako potrebno Zdenku Gajšeku iz Zagorja. Iako nije rekao u kojem zagorskom mjestu živi, napomenuo je kako do Glavnog kolodvora putuje svaki dan oko sat i 45 minuta, samo u jednom smjeru. »Gužve su strahovite i obavezno bi trebalo uvesti veći broj vagona«,rekao je Gajšek, koji se do Podsuseda vozi autobusom, a tamo uskače u prigradsku željeznicu.</p>
<p>U korist onih koji su uvjerenja kako željeznica još sasvim dobro funkcionira u odnosu na ostali prijevoz prevagnula je Vrapčanka Rahela Lazić. Nakon što smo je prekinuli u čitanju jednog od nastavaka Tolkienova »Gospodara prstenova«, odvratila je kako je »mnogo bolje voziti se željeznicom nego bilo čim drugim«, jer njome najbrže stigne do centra grada. No kao i većina putnika s kojima smo razgovarali, rekla je da je veći broj vagona ili vlakova – nužnost.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Grad odgodio naplatu naknade za pročišćavanje otpadnih voda</p>
<p>Ugovor o koncesiji za pročistač otpadnih voda štetan je po Grad i treba na reviziju / Grad se još uvijek spori s državom zbog prostora koji se ne vraćaju bivšim vlasnicima </p>
<p>Jedva okupivši kvorum, Poglavarstvo Zagreba u četvrtak nije Zagrebačkim otpadnim vodama (ZOV) dalo suglasnost na tarife za pročišćavanje otpadnih voda. Time je samo odgođena naplata te nove komunalne usluge, koja će četveročlanu obitelj koštati oko 34 kune mjesečno.</p>
<p>Protiv davanja suglasnosti nije glasao nitko, ali su uz SDP-ovce Ladislava Prežigala, Slavka Kojića, Davora Jelavića i Zvonimira Šostara koji su glasali za prijedlog, suzdržani bili gradonačelnica Vlasta Pavić, njezin zamjenik Stipe Tojčić (HNS), Blanka Sunara (SDP), te haenesovci Srećko Ferenčak Nenad Crnić i Franjo Tomić.</p>
<p>Najviše prigovora u vezi s prijedlogom o naplati usluge imao je Tojčić. »Umjesto 167 milijuna eura potrebnih za projekt pročišćavanja otpadnih voda, Grad će na kraju platiti 800 milijuna. Kamate u ugovoru previsoke su za Grad i nisam siguran da je ovaj model koncesije zaista dobar. Jer samo ove godine moramo koncesionaru, ZOV-u, platiti 28 milijuna eura pa dio toga treba naplatiti od građana. Do 2010. trebamo platiti ukupno 294 milijuna eura. Otkud takav izračun«, upitao je Tojčić.</p>
<p>Njegov stranački kolega Srećko Ferenčak bio je puno oštriji. »Ugovor je štetan po Grad Zagreb i treba ga revidirati jer zahtijeva preveliko povećanje cijena usluga i za građane i za gospodarstvo. Uz to, Vodoopskrba i odvodnja gubi 40 posto iscrpljene vode pa moramo što prije sanirati i vodovodnu mrežu. Uskoro će, znači, i to poduzeće tražiti povećanje cijene vode. Kako ćemo s tim izići pred građane«, pita se Ferenčak.</p>
<p>Druga zanimljiva rasprava prethodila je jednoglasnom usvajanju izvješća o stanju gradske imovine na dan 31. prosinca 2003. Član Poglavarstva za upravljanje gradskom imovinom Srećko Ferenčak istaknuo je, da je prošle godine sređena situacija oko poslovnih prostora te da su redari obišli 2300 poslovnih prostora i stanova. »Naplatu najamnine podigli smo sa 50 posto u 2002. na 90 posto u prošloj godini. Ukupni je dug Gradu sada 600 milijuna kuna«, izvijestio je Ferenčak.</p>
<p>Najveći je problem, rekao je, odnos s državom, jer ona Gradu oduzima prostore koji se neće vraćati vlasnicima. Istovremeno, najmoprimci tih prostora nemaju kome plaćati najamninu, jer je s tim u vezi grad i država spore na sudu. »Uz to, pravna država uopće ne funkcionira, pa se u te prostore svakodnevno provaljuje. Dug od onih koji ne plaćaju najamninu sudski se naplaćuje tek nakon 10 godina, a u zadnje se vrijeme događa i da se gradski stanovi preprodaju«, kazao je Ferenčak, dodavši kako nije zadovoljan time kako Državno odvjetništvo zastupa Grad.</p>
<p> Gradonačelnica Vlasta Pavić sama je u nekoliko navrata, kaže, imala sastanke s predstavnicima Vlade, kako bi se riješila pitanja imovine između Grada i RH. »Gradu ne trebaju poslovni prostori, već bivši vojni objekti. Jedini smo grad u Hrvatskoj koji od MORH-a nije dobio ništa. Na dobrom smo putu da dobijemo prostor bivše Vojne bolnice u Vlaškoj«, kazala je iznenađujuće odlučnim tonom. </p>
<p>Što se tiče usluga Državnog odvjetništva, rekla je da ni glavni državni odvjetnik nije zadovoljan suradnjom s Gradom, jer mu pojedini uredi sporo dostavljaju informacije potrebne za postupanje. »Državnom odvjetništvu godišnje plaćamo 6,9 milijuna kuna, a kad to podijelite s brojem predmeta, dobijete svotu od 891 kune. Koji bi odvjetnik vodio predmet za taj iznos, toga nema ni u Zanzibaru«, zaključila je gradonačelnica.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Iveković: Leon Sulić ismijava i omalovažava sud</p>
<p>Iako je sudsko vijeće Županijskog suda još 9. ožujka izdalo nalog za privođenje Leona Sulića, bivšega direktora Croatia busa, i odredilo mu pritvor, uz nastavak bolničkog liječenja u zatvoru, neizvjesno je hoće li on u petak 2. travnja biti izveden pred »lice pravde«, upozorili su u četvrtak iz Novog sindikata.</p>
<p> Za taj je dan, naime, zakazan nastavak suđenja Leonu Suliću i ostalim okrivljenima za nekoliko kaznenih djela zloporabe u gospodarskom poslovanju i za protupravno stjecanje imovinske koristi. </p>
<p>U priopćenju koje potpisuje predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, piše kako prema informacijama, kojima raspolaže sindikat, policija nije izvršila sudski nalog. Nekadašnji direktor prijevozničke tvrtke Croatia bus tako bi, strahuje Iveković, mogao opet »izigrati hrvatsko pravosuđe«. </p>
<p>Leon Sulić trenutačno je na liječenju u KBC-u Sestara milosrdnica. U Novom sindikatu ističu kako Sulić »zbog navodne bolesti« već duže vrijeme izbjegava suđenje. Tvrde i da je Marko Turić, predsjednik Upravnog vijeća bolnice u kojoj se Sulić liječi, suprug njegove sestre. Mario Iveković podsjeća da je »nakon prošloljetnog 'moždanog udara', Leon Sulić već idući dan viđen za volanom svog automobila«. </p>
<p>No nada se da će se suđenje ipak uspješno nastaviti u petak, te da policija i pravosuđe više neće dopustiti javno ismijavanje i omalovažavanje suda, »kako to već godinama čini Leon Sulić«. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Policija istražuje odakle otpad čiji će izvoz platiti Grad, sumnja u malverzacije ostaje </p>
<p>Jakuševčani nisu sigurni da je novootkriveni otpad stigao u Puto nakon požara / Radnici Puta tvrde da je količina u prvom trenutku samo krivo procijenjena / Svemu je kriv ugovor po kojemu dva manjinska vlasnika Puta, diktiraju uvjete većinskome, Gradu, kaže Prežigalo </p>
<p>Nakon otkrivanja dodatnih 370 tona otpada u krugu spalionice Puto, nametnule su se sumnje da je riječ o otpadu koji je stigao »na crno« i za koji je netko nekome naplatio zbrinjavanje.</p>
<p>Jakuševčani o tome ne žele spekulirati, već traže da se otpad izveze što prije, zajedno s onim koji je početkom godine nađen na nekoliko lokacija u gradu pa pohranjen u reciklažno dvorište do spalionice. Jakuševčani ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je otpad dovezen u spalionicu nakon požara. </p>
<p>»Prilikom posjeta tadašnjeg ministra Banca Jakuševcu, u listopadu prošle godine, obišli smo s njim i spalionicu te vidjeli nove plastične crne kante s crvenim poklopcima, u kojima je bio infektivni otpad. Predobro su izgledale a da bi tamo stajale godinu i pol dana, no možda je stari otpad samo prepakiran u njih«, rekao nam je Ratko Bedeković, predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec. »No«, dodaje, »ne isključujemo ni mogućnost da je dio otpada iz spalionice završio na Jakuševcu«. </p>
<p>»Policija će utvrditi radi li se ili ne o malverzacijama. Čim smo obaviješteni o dodatnom otpadu, naredili smo upravi Puta da u suradnji s policijom ispita slučaj«, rekao nam je pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, dodajući da nije bio iznenađen dodatnom količinom otpada već činjenicom da o tome nitko iz uprave Puta nije ništa znao. </p>
<p>»Začeci svih problema s Putom leže u ugovoru koji je sklopljen 1998. godine, a loš je po grad. Sad, naime, 30-postotni vlasnici Puta, Josip Ivanković i Heinrich Hafner, diktiraju 70-postotnom vlasniku što da radi, jer on ne može donijeti nikakvu odluku ako se s njom ne slože i manjinski vlasnici«, rekao je. Oko zbrinjavanja naknadno otkrivenoga otpada Gradski ured za gospodarstvo uputio je dopis upravi Puta 15. ožujka. Tvrtka APO zatražila je, naime, garanciju Grada da će joj biti plaćeni troškovi zbrinjavanja otpada. U dopisu stoga piše da će, »ako Puto ne bude imao sredstva ili će otići u stečaj, razlika sredstava, potrebna za zbrinjavanje otpada, biti nadoknađena iz proračuna Gradskog ureda za gospodarstvo«.</p>
<p>Svota novca koju Grad ove godine planira dati Putu iznosi više od 5,1 milijun kuna. To je namijenjeno za hladni pogon, izvoz preostalog otpada te eventualno zbrinjavanje solidifikata i filter pepela. U tu svotu nije uključen trošak amortizacije. </p>
<p>Prosječna plaća djelatnika puta od 1. siječnja ove godine iznosi 5200 kuna, dok je prošle godine bila viša za 30 posto. A što se radi da bi se zaslužila takva plaća? </p>
<p>»Radimo na održavanju i čišćenju strojeva, paljenju agregata da bi ostali u radnom stanju, sa zaštitarskom službom nadziremo otpad i postrojenje 24 sata dnevno«, rekao nam je Tomo Krivačić, voditelj postrojenja. Od ukupno 21 zaposlenog u Putu, u krugu spalionice radi njih 17. Kada smo ih u četvrtak posjetili, baš je bila pauza, barem su nam tako rekli, pa smo vidjeli samo četiri zaposlena.</p>
<p>Krivačić je naglasio da se »nakon požara u spalionicu nije dovozio novi otpad, a za sav otpad koji je ušao u krug spalionice, postoje dokumenti. Nakon požara količina preostalog otpada jednostavno je krivo procijenjena«. </p>
<p> Sporni otpad koji još treba izvesti, saznajemo, nalazi se na tri lokacije unutar spalionice. </p>
<p>Radi se o oko 60 tona neopožarenog i oko 20 tona opožarenog otpada, koji su u bačvama, te o oko 170 tona organskog tehnološkog otpada u kontejnerima. No, radi sigurnosti, ukupna količina otpada procijenjena je na oko 370 tona. </p>
<p>Prema riječima direktora Puta, Milivoja Mucka, taj će se otpad zbrinuti izvozom na osnovi rješenja Ministarstva zaštite okoliša o uklanjanju otpada, od 9. rujna 2002. godine. Prema dosadašnjem iskustvu, voditelj postrojenja Krivačić pretpostavlja da bi se otpad mogao izvesti za oko 100 dana.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Timski rad liječnika, biologa, meteorologa, biokemičara i psihologa</p>
<p>U Zavod za javno zdravstvo najprije stižu meteorološki podaci koji se, dopunjeni podacima o zraku i peludu, šalju u pet raznovrsnih zdravstvenih ustanova. Mišljenja i savjeti tih ustanova objedinjuju se, uz sudjelovanje psihologa / Bioprognoza i peludni kalendar</p>
<p> mogu se svakodnevno naći na internetskoj stranici Zavoda </p>
<p>Građani već više od godinu dana putem bioprognoza koje se redovito objavljuju u medijima, mogu saznati kakav će utjecaj vremenske prilike imati na njihovo zdravlje. Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba prvu je bioprognozu objavio 3. ožujka 2003. godine. </p>
<p>»Izrada bioprognoze timski je rad liječnika, meteorologa, biologa, medicinskih biokemičara i psihologa. A svrha je pravodobna prevencija simptoma koji mogu pogoršati zdravstveno stanje ljudi, kao i unapređenje zdravlja«, rekla nam je dr. Branislava Resanović, koordinatorica tima za izradu bioprognoze u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. </p>
<p>Dva puta tjedno meteorolozi šalju u Zavod vremensku prognozu za sljedeća tri do četiri dana. Ona sadrži temperaturu, vlagu i tlak zraka, jačinu i smjer vjetra, moguće oborine te tendencije mijenjanja tih faktora. »Ti podaci upotpunjuju se našim podacima o koncentraciji određenih plinova u zraku i podacima o vrsti i koncentraciji peluda«, objasnila nam je dr. Resanović. </p>
<p>Sve se to potom šalje u pet zdravstvenih ustanova – Polikliniku za srčane bolesti, Polikliniku za bolesti dišnog sustava, Polikliniku za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Psihijatrijsku bolnicu Vrapče i u KBC Rebro na Odjel za interventnu gastroenterologiju. Tamo kardiolozi, gastroenterolozi, pulmolozi, psihijatri, neurolozi te specijalisti fizikalne medicine i reumatologije predviđaju kako će ti vremenski uvjeti utjecati na kronične bolesnike i ostale ljude.</p>
<p> Svoja opažanja i savjete šalju u Zavod a u njemu se onda, uz pomoć psihologa, formira jedinstvena bioprognoza koja se šalje u javnost. A svakoga se jutra najnoviji podaci mogu saznati na internetskoj stranici Zavoda, na adresi www. publichealth-zagreb.hr.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nove štale, dvorane, kladionica </p>
<p>Grad Zagreb uvrstio je zagrebački Hipodrom među kapitalne sportske objekte, te do 2006. godine planira uložiti u njegov razvoj dva milijuna kuna, najavio je u četvrtak Ante Šimleša, ravnatelj Ustanove za upravljanje sportskim objektom Hipodrom Zagreb.</p>
<p>Ove godine izgradit će se štale sa 40 boksova pa će uz sadašnjih 160, hipodrom moći udomiti ukupno 200 konja. Sljedeće godine gradit će se, pak, štale sa 120 boksova. Planira se i izgradnja dvorana za preponsko i dresurno jahanje, kako bi Hipodrom postao pravim sportskim centrom. </p>
<p> Hrvatska lutrija uložit će 100 milijuna kuna u izgradnju centra za klađenje na istočnom dijelu Hipodroma. </p>
<p>Šimleša je rekao da Hipodrom u programu za 2004. godinu ima 30 konjičkih priredbi, od kojih su 15 vrhunska međunarodna ili nacionalna natjecanja. Spomenuo je mogućnost da Austrijanac Pepo Puch, član Konjičkog kluba Hiperion, predstavlja našu zemlju na Olimpijskim igrama u Ateni. Puch je kandidat za tzv. ispit svestranosti u kojemu se iskazuju vještine u preponskom, dresurnom i cross country jahanju.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otvoren sajam »Priroda i zdravlje«</p>
<p>U Pučkom otvorenom učilištu u Vukovarskoj, od 1. do 3. travnja, od 10 do 19 sati, održava se 14. sajam »Priroda i zdravlje« koji je okupio više od 50 izlagača iz Hrvatske. Na su štandovima izložene prirodne kreme za ruke, ulja i losioni za tijelo na bazi meda, bazge i drugih ljekovitih biljaka. Zagrepčane ove godine posebno zanimaju prehrambeni proizvodi – od kozjih i ovčjih sireva po 40 kuna, mlijeka po 10 kuna, do jabučnog octa po 25 kuna. Prema riječima Zorice Popovčić voditeljice knjižnice Pučkog otvorenog učilišta, pored izložbe gljiva i knjiga o zdravom životu i prehrani održat će se i radionice o bojanju i ukrašavanju pisanica prirodnim materijalima – ljuskama od luka, djetelinom. Upriličit će se i predavanja o prevenciji liječenja urinarnog trakta, prevenciji prekomjerne težine, zdravom snu te GMO hrani.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Princ Albert počašćen nošenjem olimpijske baklje</p>
<p>ATENA, 1. travnja</p>
<p> – Bivši olimpijski reprezentativac u vožnji bobom, monegaški princ Albert, rekao je da je bio počašćen prilikom da sudjeluje u nošenju baklje s olimpijskim plamenom koja najavljuje ovogodišnje Olimpijske igre u Grčkoj.</p>
<p>Odjeven u plavobijelu olimpijsku majicu, kratke hlače i tenisice, princ je nosio plamen na otoku Egina blizu Atene. Olimpijski plamen već šest dana putuje oko Grčke. </p>
<p>Tisuće nositelja olimpijske baklje - uključujući i slavnu glumicu Angelinu Jolie - sudjelovali su u tradicionalnom obredu uoči Olimpijade u kolovozu. </p>
<p>»Olimpijski je plamen tako znakovit baš zbog ujedinjenosti koju propagira već i kroz samo nošenje plamena. To je valjda jedinstveni primjer u današnjem svijetu«, rekao je princ Albert, dodajući da je nošenje plamena predivan osjećaj i vrijedna ceremonija u kojoj je čast sudjelovati.</p>
<p>Plamen će sve do 4. svibnja biti u Ateni, a tad će krenuti na put oko svijeta, po šest kontinenata i 27 zemalja, te će ukupno prevaliti 78,000 kilometara.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stiže Disneyjev crtić koji bi mogao označiti kraj klasične animacije</p>
<p>LOS ANGELES, 1. travnja</p>
<p> – U petak svoju distribuciju po američkim kinima započinje Disneyjev animirani crtić »Home on the Range« koji bi mogao ostati zapamćen kao crtić koji je označio kraj doba rukom animiranih crtića. Naime, riječ je o klasičnom 2D animiranom filmu kakvi se u posljednje vrijeme sve rjeđe rade budući da su novim generacijama klinaca, čini se, ipak bliži kompjutorski animirani crtići u novoj 3D tehnologiji. </p>
<p>Disneyjev filmski studio, odnosno njegov odjel klasične animacije, bio je pod velikim pritiskom te je zbog toga bio prisiljen otpustiti veliki broj djelatnika, a prekinuli su i suradnju s kućom Pixar, vjerojatno najmoćnijim tvorcem kompjutorski animiranih crtića među kojima su naslovi poput »U potrazi za Nemom« ili »Priča o igračkama«. </p>
<p>»Home on the Range« je crtić o pokušajima jedne mudre krave (glas joj daje poznata komičarka Roseanne) koja pokušava spasiti farmu na kojoj živi, a novinari su obaviješteni kako je riječ o posljednjem Disneyjevom crtiću nacrtanom rukom. Štoviše, uz to što se Disney odlučio na ukidanje odjela klasične animacije, isti je trend primjetan i kod drugih studija koji u većini naginju kompjutorski animiranim projektima. </p>
<p>»To je jednostavno logičan smjer u kojem se stvari razvijaju iako ja ne vjerujem da je ovo kraj ere klasične animacije«, uvjeren je jedan od šefova Disneyjeva studija. </p>
<p>Međutim, pogledate li popis najuspješnijih crtića posljednjih godina na popisu ćete ugledati tek nekoliko rukom crtanih uradaka, dok su prva mjesta ipak rezervirana za »Shreka«, »Potragu za Nemom« i »Ledeno doba«. Štoviše, većina je Disneyjevih klasično animiranih crtića postizala ispod prosječne uspjehe za razliku od razdoblja od prije nekoliko godina kad su blagajnama vladali »Kralj lavova« (do pojave Nema najuspješniji crtić svih vremena), »Ljepotica i zvijer«, »Alladin« i drugi. Disneyjev je studio bio prisiljen rezati troškove nakon propasti »Planeta s blagom« u čiju je produkciju uloženo čak 180 milijuna dolara dok se zarada zaustavila na 80-tak milijuna manje. Procjene su da je novi crtić koštao između 80 i 100 milijuna dolara, pa su Disneyjeve glavešine sasvim opravdano zabrinute zbog povratka uloženih novaca. Stoga se već najavili svoj kompjutorski animirani projekt »Chicken Little« od kojeg mnogo očekuju iduće godine.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tko je bolji vatrogasac: ovce ili kanaderi </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Iz ljeta u ljeto, uvijek ista pitanja - je li u borbi protiv tolikih sezonskih požara bolje koristiti ovce ili kanadere? Naime, zrakoplov za gašenje požara iz zraka, popularni kanader, stoji više od 20 milijuna dolara, a ovca samo sto dolara (USD). </p>
<p>Naravno, kanader troši gorivo i rezervne dijelove, a pritom ne daje ni mlijeko ni sir ni janjetinu... I gasi tlo koje je uslijed izumiranja sitne stoke postalo idealnim požarištem.</p>
<p> Jer bez koza i ovaca trava se širi i suši te postaje detonatorom ljetnih požara. Dakle, što više stoke sitnog zuba - to manje požara. Stručnjaci ovu tezu dokazuju uspoređujući brojnost koza i ovaca s brojnošću požara. Tako je, piše M. Alilović u Gospodarskom listu, 1952. godine Dalmacijom tapkalo više od milijun i dvjesto tisuća ovaca. Broj koza nije se mogao utvrditi jer je u to doba započelo njihovo istrebljivanje - proglašene su štetočinama.</p>
<p> Godine 2000. na dalmatinskim vrletima pase i brsti svega oko 200 tisuća ovaca i oko 30 tisuća koza. Prema podacima dr. Joze Rogošića sa Sveučilišta u Splitu to je po hektaru deset puta manje nego u ostalim mediteranskim zemljama. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskih šuma, 1952. godine u cijeloj je Dalmaciji bilo svega 14 požara u kojima je izgorjelo raslinje na površini od 523 hektara. Godine 2.000. buknula su 493 požara u kojima je izgorjelo raslinje na površini većoj od 60 tisuća hektara. Jednostavno - 114 puta više nego prije pedesetak godina.</p>
<p> Zagovornici stočne borbe protiv požara otišli su u svojim istraživanjima toliko daleko da tvrde kako je za protupožarnu zaštitu najbolja ovca pramenka. Mogu li pramenke dostojno zamijeniti kanadere? Računa se da jedan kanader stoji kao 240 tisuća ovaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Grobaru« iz »Maratonca« ponuda za grobarske reklame</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Prema pisanju beogradskog lista Kurir, glumcu Bogdanu Dikliću, kojeg je proslavio lik Mirka Topalovića, grobarskog pomoćnika u filmu »Maratonci trče počasni krug«, stigle su dvije poslovne ponude i to od - pogrebnih poduzeća. </p>
<p>Nakon dvadeset i dvije godine, filmskog i kazališnog glumca nazvao je jedan mladić i rekao kako bi njegov otac htio da glumi u reklami. Na upit o kakvoj je reklami riječ, mladić je samo rekao: »To je specifično poduzeće«, te kako će ga drugi dan nazvati njegov otac. I doista, sutradan je otac nazvao i objasnio kako je riječ o reklami za pogrebnu opremu i transport mrtvih iz inozemstva. </p>
<p>»Izgleda da ljudi ne mogu shvatiti da ja privatno nemam iste preokupacije kao Mirko Topalović u filmu«, izjavio je Bogdan Diklić.</p>
<p>No, jadima glumca tu nije bio kraj, jer je ubrzo uslijedio još jedan poziv čovjeka iz Novog Sada koji mu je ponudio da reklamira njegovo pogrebno poduzeće. U tom bi spotu, uz njega, navodno trebali glumiti i partneri iz istog filma, Bora Todorović i Seka Sablić. </p>
<p>Šokirani je Diklić čovjeka upitao »je li se vi to podsmjehujete tuđoj nesreći«, no, uslijedio je hladan odgovor, kako njegova reklama nema nikakve veze s popularnim filmom.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prvi šminkeri dolaze iz Afrike </p>
<p>WASHINGTON, 1. travnja </p>
<p> - Ogrlice od nojevih jaja i druge rukotvorine s nalazišta u Tanzaniji pokazuju da su se ljudi počeli urešavati mnogo prije nego što se mislilo, i to u Africi prije nego u Europi. Još nije utvrđena točna starost rukotvorina, ali znanstvenici vjeruju da su starije od 40 tisuća godina. Ako je to točno, u pitanje se dovode dvije popularne teorije: da su ljudi počeli simbolički razmišljati prije 35 tisuća godina te da se to najprije dogodilo u Europi. Nalazište u nacionalnom parku Serengetiju staro je najmanje 40 tisuća godina, a možda i starije i pripada srednjem kamenom dobu. Ljudi iz tog doba fizički su imali moderne osobine, ali postoje dvojbe oko njihove kulture i običaja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Nagrade za najsretnije obožavatelje Kravitza i Metallice</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Organizatori gostovanja Metallice i Lennyja Kravitza na predstojećem Ožujsko Open Air festivalu od 23. do 27. lipnja odlučili su prirediti nekoliko iznenađenja posjetiteljima, među kojima je bilo i štampanje posebnih »limited edition« koje bi mogle poslužiti kao pravi i originalni suvenir s ovih koncerata. </p>
<p>U proteklih osam dana, prodano je nekoliko tisuća »limited« ulaznica, a svi vlasnici takvih ulaznica za koncert Lennyja Kravitza potencijalni su dobitnici nekoliko nagrada koje su izuzetno zanimljive. Naime, moguće je osvojiti tri susreta s Lennyjem prije koncerta, šest odlazaka na Aerodrome rock festival u Austriji, na kojem će 10. lipnja nastupiti Red Hot Chilli Peppers, a dan kasnije Metallica. Moguće je također osvojiti i 25 slobodnih ulaza na Lennyjev koncert na Ožujsko Open Airu. Svi oni koju su kupili limitirano izdanje ulaznica za koncert Mettalice, ulaze u utrku za istim nagradama ali vezano za Metallicu. </p>
<p>Posebno izdanje ulaznica za ove koncerte u prodaji će se nalaziti do iscrpljenja zaliha, zaključno s 10. travnjem, a nakon toga će u prodaji biti uobičajene ulaznice za navedena koncertna događanja po cijeni od 275 kn za Lennya i 330 kn za Metallicu. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Charlize Theron na londonskoj premijeri »Čudovišta«</p>
<p>LONDON, 1. travnja</p>
<p> – Dobitnica Oscara Charlize Theron zasjala je u srijedu navečer pred ljudima skupljenima na britanskom Leicester Squareu gdje je u čuvenom kinu Odeon održana premijera filma »Čudovište«. Zanimljivo je da je film »Monster« premijerno prikazan u svim većim svjetskim središtima, pa čak i u Zagrebu, tjednima prije nego li je stigao do britanske prijestolnice. Za film koji je ovoj glumici donio prvog Oscara, Charlize je svakodnevno morala prolaziti kroz višesatna šminkanja koja su od nje trebala napraviti osobu što sličniju istinitoj ženi – ubojici Aileen Wuornos. </p>
<p>Južnoafrikanka Theron (28) nosila je na londonskoj premijeri crni večernji komplet dizajnera Alexandera McQueena te dijamantne naušnice Jade Jagger.</p>
<p>»Uvijek mi je posebni užitak doći u Britaniju, jer me ljudi posebno ljubazno dočekuju. Dirnulo me koliko je ljudi odvojilo vrijeme da večeras budu ovdje...«, rekla je zadivljena Theron. </p>
<p>Vrativši se u Južnu Afriku, gdje ju je primio i Nelson Mandela, koji nije štedio riječi čestitka, ali i zahvala što je svojoj domovini priskrbila prvu Akademijinu nagradu, Charlize je priznala da joj se život sasvim promijenio. </p>
<p>»Za dva dana napokon odlazim kući na duže vrijeme, i nadam se da će stvari opet biti normalne. Jedva to čekam«, dodala je Theron.</p>
<p>Južnoafričku je prelijepu glumicu na londonskom trgu Leicester pratio njezin prijatelj i ljubavnik, irski glumac Stuart Townsend.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Tragovi Mediterana u srcu Beča</p>
<p>Matko Trebotić ponudio je bečkoj publici slikarstvo duboko ukorijenjeno u zemlji i identitetu, slikarstvo u kojem tragovi starohrvatske crkvice bivaju ono što ostaje nakon vjetrova povijesti, rekao je Petar Selem </p>
<p>BEČ, 1. travnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Slikarski svijet Matka Trebotića na kojem tragovi starohrvatskih crkvica, križeva i čempresa svjedoče o hrvatskom jugu gdje se tišina vjere spaja sa samoćom čovjeka u prostoru, gdje je drama ljudskoga izložena najsnažnijim svjetlima, oživio je u srijedu izložbeni prostor palače Porcia u samom srcu Beča tik uz Kunstforum u kojem se održava izložba Vasilija Kandinskoga.</p>
<p>Trebotićeva izložba »Tragovi Mediterana« s 40 ulja na platnu na kojima snažno žive boje Jadrana i njegova mala instalacija »Gomila ili kako preživjeti« sastavljena od bračnoga kamena s upisanim križom i kamenicom ispunjenom maslinovim uljem tako su bljesnuli istom snagom poput velikog ruskog majstora i njegove izložbe »Ruske noći«. </p>
<p> No, to nije bila jedina Trebotićeva izložba. Isti dan ranije, uz Katedralu svetog Stjepana u Dijecezanskom muzeju što skriva remek djela sakralne umjetnosti Europe, otvorena je izložba hrvatskoga slikara s kolažiranim akvarelima što govore o genius loci prostora što se stoljećima vjerom odupirao sudbinskim povijesnim udarima.</p>
<p> Za uspješan nastup Matka Trebotića u Beču zaslužna je i kustosica Biserka Rauter Plančić iz zagrebačke Galerije Klovićevi dvori, koja je uz pomoć hrvatskog veleposlanika Dražena Vukova Colića i Gradskog ureda za kulturu, a uz financijsku podršku Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih poslova, Županije splitsko-dalmatinske i Kulturkontakta uspjela prirediti kulturni događaj par excellence, kojem su nazočile kamere austrijske televizije ÖRF 1, gradonačelnik Beča dr. Michael Häupl, bečki likovni kritičari, jedan od najvećih europskih kolekcionara Karlheinz Essl, župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja i gradonačelnik te zamjenik gradonačelnika Splita Miroslav Buličić i Ljubomir Urlić.</p>
<p> U ime grada Beča, točnije saveznog kancelara za kulturu Franza Moraka, izložbu je pozdravio predstojnik Ureda za kulturu dr. Manfred Matzka vezavši Trebotićev svijet uz »Mediteranski brevijar« Predraga Matvejevića, iskonski i ishodišni civilizacijski prostor, koji ne pripada nikomu, ali čije more oplakuje obale zemalja čije se kulture od iskona prožimaju. Među ostalim nazočnima se obratio dr. Petar Selem, predsjednik saborskoga Odbora za kulturu, znanost i obrazovanje.</p>
<p> »Gledajući Matkove slike, prisjetio sam se Dunda Maroja. Kao što je Dundo Maroje tražio svoje blago u Rimu, tako je Trebotić ponudio svoje blago bečkoj publici, slikarstvo duboko ukorijenjeno u zemlji i identitetu, slikarstvo u kojem tragovi starohrvatske crkvice bivaju ono što ostaje nakon vjetrova povijesti. U Trebotićevoj likovnosti tragovi su znakovi tla kao onaj temeljni sloj koji potvrđuje mjesto i prostor. </p>
<p>Motiv križa ne pojavljuje se kao agresivni simbol, već simbol civilizacije koja povezuje i sjedinjuje. Uz tragove tla na slikama živi i solarni pogled koji nam pruža slikarstvo snažne vertikale govoreći nam o onome što jesmo i o onome čemu težimo. Trebotić je umjetnik koji uvijek preispituje samoga sebe postavljajući pitanja o nama samima«, rekao je Selem.</p>
<p> Na posljetku, kurator Dijecezanskog muzeja Bernhard A. Böhler istaknuo je dubinsku kršćansku simboliku i univerzalan likovni jezik, kojim se Trebotić uvrstio među najbolje suvremene sakralne slikare našavši svoje mjesto u Dijecezanskom muzeju tik uz majstore poput Cranacha, Goye, Rembrandta i nepoznatih majstora što su u dubini srednjovjekovlja slikali Kristovu dramu. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Život posvećen književnosti</p>
<p>To nije samo priznanje za doprinos profesora Flakera razvitku znanstvenih i kulturnih odnosa, nego i ljudskih, osobnih kontakata koji su bitni u kulturnoj suradnji međusobno bliskih i prijateljskih naroda, istaknuo je poljski veleposlanik Kazimierz Kopyra</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Istaknutomu hrvatskom znanstveniku i akademiku Aleksandru Flakeru u četvrtak je u Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu predana nominacijska diploma kojom je taj umirovljeni profesor zagrebačkoga Sveučilišta postao inozemnim članom Poljske akademije znanosti i umjetnosti. Ugledno je priznanje akademiku Flakeru uručio veleposlanik Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Kazimierz Kopyra.</p>
<p>»Diploma je izraz priznanja za bogat znanstveni opus gospodina profesora, za njegov doprinos razvitku znanstvene discipline kojoj je posvetio cijeli svoj život. Za nas ovdje okupljene ovaj susret nije samo prigoda da odamo priznanje istaknutomu znanstveniku, već i da zahvalimo gospodinu profesoru za njegov doprinos razvitku znanstvenih i kulturnih odnosa, a isto tako i ljudskih, osobnih kontakata koji su tako bitni u kulturnoj suradnji međusobno bliskih i prijateljskih naroda«, istaknuo je Kazimierz Kopyra.</p>
<p>Kopyra je također podsjetio da je Flaker rođen u poljskome gradu Bialistoku 1924. godine, a odgojen u Lodzu, odakle je 1931. s roditeljima preselio u Zagreb. Tijekom rata Aleksander Flaker, zajedno s obitelji, pomaže Poljacima koji su, nošeni ratnim nedaćama, dospjeli u Hrvatsku. Čitav svoj život, kazao je Kopyra, djelovao je u korist razvitka poljsko-hrvatske suradnje. </p>
<p>Osim u Zagrebu, akademik Flaker je predavao na sveučilištima u Beču, Baselu, Innsbrucku, Budimpešti i Getingenu. Njegov opsežan i vrijedan znanstveni opus obuhvaća radove na području ruske i hrvatske književnosti, teorije književnosti, teorijske i slavenske komparatistike, teorije avangarde te intermedijalnih odnosa književnosti i slikarstva. Aleksandar Flaker član je HAZU te počasni član Mađarske akademije znanosti i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.</p>
<p>U govoru što ga je izgovorio na poljskome i hrvatskome jeziku, Flaker se prisjetio svoga djetinjstva, bijeloga Zagreba, života u Primorju i Gorskome kotaru te, među inim, naglasio da je Hrvatska domovina njegova izbora.</p>
<p>Svome su prijatelju, suradniku i profesoru, koji je stigao u pratnji kćeri Gorane Flaker, čestitali i mnogi ugledni gosti, među kojima su bili i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan, predsjednik HAZU akademik Milan Moguš, ravnateljica Staroslavenskoga instituta akademkinja Anica Nazor i predsjednica Poljskoga kulturnog društva »Mikolaj Kopernik« Valentina Lončarić.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Eboli za Biserku Cvjetić </p>
<p>Nakon što je druga izvedba Verdijeve opere »Don Carlos« u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu izvedena u okviru 5. Gostičevih dana, treća izvedba u srijedu 31. ožujka bila je posvećena obilježavanju 80. rođendana primadone Biserke Cvejić.</p>
<p> Mezzosopranistica Biserka Cvejić bila je tijekom cijele veličanstvene karijere stalna i omiljena gošća Zagrebačke opere, a od 1974. do povlačenja sa scene na vrhuncu karijere 1979. godine i njezina prvakinja. Dvadeset je godina bila članica Bečke državne opere, gdje je ovjenčana titulom »komorne pjevačice«. Sedam je sezona bila glavni mezzosopran za talijanski repertoar njujorškoga Metropolitana. Pjevala je na oproštajnom koncertu od stare zgrade Meta i nastupala u prvim predstavama u novoj zgradi. Dva je ljeta pjevala Amneris u veronskoj Areni kao prva pjevačica u toj ulozi koja nije bila Talijanka.</p>
<p> Već je taj sažetak dovoljan da izrazi izvanrednost karijere Biserke Cvejić među karijerama naših opernih umjetnika u svijetu. Osim toga, gostovala je širom svijeta i na najuglednijim opernim pozornicama briljirala kao princeza Eboli u »Don Carlosu«, Amneris u »Aidi«, Azucena u »Trubaduru«, Carmen, Dalila, Charlotta u »Wertheru«, Laura u »Giocondi«, princeza de Bouillon u »Adriani Lecouvreur«, Preziosilla u »Moći sudbine«, Ulrica u »Krabuljnom plesu«, uz niz drugih uloga.</p>
<p> Biserka Cvejić rođena je 1923. godine u Krilu Jesenice blizu Splita. Odrasla je u Belgiji gdje se obitelj iselila zbog teških ekonomskih prilika. Poslije Drugoga svjetskog rata dolazi u Beograd, počinje studij pjevanja, 1950. godine debitira u Beogradskoj operi i nakon više nego solidnog temelja odlične pjevačke škole i niza svladanih uloga 1959. uspješno polaže audiciju u Bečkoj državnoj operi.</p>
<p> Biserka Cvejić pratila je njoj posvećenu predstavu opere u kojoj je glavna mezzosopranska uloga jedna od najtežih, a ona je kao Eboli doživljavala najveće uspjehe. Toplim riječima i aplauzom pozdravili su je ravnatelj Opere Zoran Juranić i brojna publika. Sjedila je u cvijećem ukrašenoj loži kazališta u kojemu je rekla zbogom publici, ne želeći da naruši neprekinuti tijek uspjeha i maksimalnih pjevačkih dometa. Otada se, punih 25 godina, bavi pedagoškim radom, ne s manjim uspjehom.</p>
<p> Svjetske operne kuće zovu je kada trebaju nove pjevače i mnogi su se od njih uspješno afirmirali u inozemstvu. I mladi hrvatski operni pjevači rado pitaju Biserku Cvejić za dragocjeni savjet, te su i za vrijeme rata nalazili načina da je posjete u Beogradu i upotpune znanje. Pjevačkom pedagogijom bavi se i danas, u visokim godinama, s punim žarom i angažmanom, a najviše s punim srcem i sa željom za uspjehom mladih, kako je to sama doživjela od svojega profesora tenora Josipa Rijavca, i ne naplaćujući studentima satove. S pokojnim suprugom, prof. dr. sc. Duškom Cvejićem, otorinolaringologom i fonijatrom, ali i pjevačem, pripremila je opsežnu knjigu »Umjetnost pjevanja«.</p>
<p> Izvedbom »Don Carlosa« ravnao je Daniel Lipton. Solistička podjela bila je većim dijelom s premijere. Dubravki Šeparović Mušović nije pred Biserkom Cvejić bilo lako u ulozi Eboli, ali se izvrsno iskazala.</p>
<p> Talijanska sopranistica Simona Bertini izgledom je mlada, ali zvuči kao ispjevana pjevačica, nedorasla za ulogu Elizabete. Bas Neven Belamarić dao je mnogo glasovnog i psihološkog nijansiranja u ulozi Velikog inkvizitora, pa je prizor između njega i kralja Filipa u interpretaciji Paate Burchuladzea ponovno bio vrhunac predstave.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Violina mladosti </p>
<p>Pretplatnike ciklusa »Svijet glazbe« Koncertne direkcije Zagreb očito je privukla najava reprezentativnih gostovanja, pa je Velika dvorana Lisinski u Zagrebu u srijedu bila rasprodana. Večer je prošla u sjajnom raspoloženju, ispunjenom jednako dobrim izvedbama kao i stalnim burnim odobravanjem i ovacijama upućenima Engleskomu komornom orkestru, jednomu od najboljih u svijetu, i mladoj američkoj violinistici korejskog porijekla, 21-godišnjoj Sarah Chang.</p>
<p>Zapravo je ona bila glavna senzacija koncerta: bila je čudo od djeteta, s četiri godine počela je svirati violinu, a već s osam zainteresirala je svjetske dirigente Zubina Mehtu i Riccarda Mutija, i pod njihovim vodstvom nastupila s Njujorškom filharmonijom i Filadelfijskim orkestrom. Od tada krstari kontinentima, svirajući s prvim orkestrima i surađujući sa svim velikim dirigentima. Snima diskografska izdanja, a nastupa mnogo i na televiziji.</p>
<p> A za dirigentskim pultom Engleskoga komornog orkestra stajao je David Stern, jedan od sinova-dirigenata legendarnog violinista Isaaca Sterna. Danas je već umjetnik značajne međunarodne karijere, posebno u izvođenju suvremene glazbe.</p>
<p>Program večeri bio je ponešto neuobičajen, što je svakako i posljedica sudjelovanja mlade solistice. Dirigent i orkestar na početku su pobrali živo odobravanje izvedbom uvertire »Hebridi« Felixa Mendelssohna-Bartholdija, predstavljenom živim tempima i dobro uravnoteženim instrumentalnim skupinama. Zatim su slijedila dva nastupa sa solisticom, najprije manje poznata Dvorakova Romanca u f-molu op. 11, gdje je Sarah Chang potvrdila svoj ugled vrhunske violinistice, dosta nježna tona i dovoljno temperamentna nastupa.</p>
<p> No ovacije je izazvala u nastavku koncertantnom fantazijom za violinu i orkestar slavnog violinista Pabla de Sarasatea na teme iz Bizetove opere »Carmen. Djelo je, naravno, posvetio svojim čudesnim tehničkim mogućnostima, a solistica je sve tehničke zahtjeve ostvarila začudnom sigurnošću i lakoćom.</p>
<p>Drugi dio programa započeo je izborom od četiri stavka također manje poznatih »Legendi« Antonina Dvoraka, kojih se glazba ugodno sluša kao povod za opuštanje – ne više od toga. A na kraju čuli smo omiljeni Prvi koncert za violinu i orkestar u g-molu Maxa Brucha, u ponešto suzdržanoj izvedbi sjajne violinistice i dobrog orkestra, s povremeno iznenađujućim dirigentovim tempima. No oduševljenje u dvorani nije splasnulo, naprotiv. Dugotrajne ovacije izazvale su još dva dodatka, očito pripremljena za izvedbu solistice i orkestra.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Umjetnost u parama opijata</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Koliko god se divili umjetnosti, često se zaboravlja na njezinu tamnu i često pokretačku stranu – opojne droge. Od samih početaka umjetnost je obavijena alkoholnim parama i utopljena u različite opijate, a pisani dokazi za tu tvrdnju potječu još od Ovidija. Čini se da su opijatima sviju vrsta najskloniji književnici i glumci, čulo se na prigodnom skupu »Stvaralaštvo i psihostimulativna sredstva« što je povodom četrdesete godišnjice zagrebačkog Centra za alkoholizam održan u četvrtak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.</p>
<p> Skup je okupio kako liječnike i terapeute za liječenje ovisnosti, tako i umjetnike i intelektualce koji s druge strane imaju što za reći o dugom suživotu različitih opijata i umjetnosti. Može li stvaralaštvo postojati bez opijata ili je problem stvaralaštva neraskidivo vezan uz prelazak na onu stranu percepcije, kako to naziva Aldous Huxley, ekstatičnost i žrtvovanje, pita se akademik Tonko Maroević. </p>
<p>Čini se da su u likovnoj umjetnosti alkohol i droga neizbježni pratitelji, a kao očit primjer stvaranja pod utjecajem opijata, kojega bez njih zasigurno ne bi bilo takvo, Maroević je naveo američkog slikara Jacksona Pollocka. Opijati u početku služe kao izvor nadahnuća, zahvaljujući njima nastala su neka najveća umjetnička djela sviju vremena, ali da li je vrjednije suzdržavanje nego žrtvovanje u ime umjetnosti, čulo se od voditelja rasprave psihijatra alkohologa prim. dr. Darka Breitenfelda. U tom pogledu niti terapija umjetnošću nije bezazlena, s obzirom da čak i neka vrhunska, ponajprije književna djela mogu djelovati razorno. </p>
<p>Simbiozu umjetnosti i droge od engleskih romantičara, preko beat generacije i kulture šezdesetih i sedamdesetih pa sve do osamdesetih i devedesetih i pojave sintetičkih droga podrobno je iznio književnik Borivoj Radaković, dokazujući kako stvaralaštvo pojedinih vrlo cijenjenih autora, primjerice Williama Burroughsa, bez droga ne bi niti nastalo. Na alkohol i ostale opijate nije (bila) imuna ni hrvatska književnost, a prvi antialkoholni interes pokazao je već Marko Marulić u »Juditi« gdje u petom dijelu spominje pijenje alkohola i posljedice, kazao je dr. Duško Wölfl.</p>
<p> O problemima i praksi liječenja ovisnosti govorili su i psihijatar i pisac Bartul Matijaca te pedagoginja Nada Matović. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Barić u potrazi za izgubljenim vremenom</p>
<p>Barić tvrdi da će uskoro pronaći dva nova vezna igrača, kao da sam na shvaća kako za to ima sve manje vremena. Pa do prve utakmice europske smotre u Portugalu protiv Švicarske jedva ima nešto više od dva mjeseca/ Preostale su još tri prijateljske utakmice, protiv Makedonije, Slovačke i Danske. Na koga Barić još računa? Zacijelo silno želi provjeriti Kranjčara u Makedoniji, ne možemo se oteti dojmu da bi mogao pozvati i Bjelicu iz Kaiserslauterna i Ivana Leku iz Malage, koji bi svojom kreacijom mogli pripomoći našem agilnom, ali ne i maštovitom srednjem redu </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić doista nema razloga za zadovoljstvo nakon prijateljske utakmice protiv Turske (2-2). Barić ne može biti zadovoljan, jer praktički nije došao u poziciju da konačno rješi košmar u našem srednjem redu.</p>
<p> Dvoboj protiv Turaka samo je još jednom potvrdio najveću boljku naše reprezentacije. Naš je srednji red neučinkovit i nekreativnošću zapravo tjera cijelu momčad na bjesomučnu jurnjavu koja, pak, i suparniku ostavlja dosta prostora za ugrožavanje naših vrata.</p>
<p> Stoga, nije čudno da u ovim posljednjim utakmicama naša reprezentacija prima zgoditak odmah nakon postignutog, jer u toj praznini i neredu između napada i obrane nema nikoga tko bi mogao smiriti igru, zadržati loptu, posložiti igrače, što je inače dužnost kreativaca u momčadi. </p>
<p> Dakako, Bariću doista kao opravdanje može poslužiti neigranja stupa naše obrane, Roberta Kovača kojeg je solidno zamijenio Tokić. Nadalje, Barić je zaista računao na Niku Kranjčara kao veznog igrača koji bi trebao primati loptu od obrane i svojom je lucidnošću slati kao upotrebljiv materijal prema naprijed. Kako su i ozljede sastavni dio nogometa tako i izbornik mora biti svjestan kako na nekim pozicjama mora imati barem slične pričuve. </p>
<p>Postaviti vezni red s Babićem i Tudorom u sredini, te na krilima s Mornarom i Rapaićem znači samo odreći se bilo kakve kreativnosti, te se usredotočiti na prodore preko bokova. Babiću to, inače, nije prirodna pozicija, dočim Tudor na mjestu zadnjeg veznog nerado igra, što je odmah uočeno kao problem. Kad se, k tome, zna kako Mornar i Rapaić nisu dorasli obrambenim zadacima, onda je posve jasno da je iza naše sredine zjapila rupa u koju su Turci ulazili odveć lako. </p>
<p> U nastavku je ulaskom Srne živnula desna strana, ali je izlaskom Šimunića preosjetljiva postala lijeva strana koju se pokušalo zakrpati s Agićem. Turci su to osjetili i opet zapalili vatru. Sve to u isto vrijeme dok su se Leko i Rosso mučili na sredini terena. Ni oni ne pribjegavaju kreaciji, jer jednostavno za to nemaju vremena dok krpaju rupe na sredini. </p>
<p> Barić tvrdi da će uskoro pronaći dva nova vezna igrača, kao da sam na shvaća kako za to ima sve manje vremena. Pa do prve utakmice europske smotre u Portugalu protiv Švicarske jedva ima nešto više od dva mjeseca. </p>
<p>– Ne brinite se, pronaći ću ja još dvojicu novih u vezi, kao papagaj ponavlja Barić jedno te isto već mjesecima. </p>
<p> Do nastupa na EP preostale su još tri prijateljske utakmice, protiv Makedonije, Slovačke i Danske. Na koga Barić još računa? Zacijelo silno želi provjeriti Kranjčara u Makedoniji, ne možemo se oteti dojmu da bi trebao pozvati i Nenada Bjelicu iz Kaiserslauterna i Ivana Leku iz Malage. Riječ je o dvojici kreativnih igrača koji bi morali dobro doći našem agilnom, ali ne i maštovitom srednjem redu.</p>
<p> Dado Pršo koji se uvijek izvuče iz neugodne situacije, ili predribla ili doda ili se zagradi, zacijelo vapi za pravom loptom. Napadač Monaca najveća je vrijednost ove reprezentacije i gotovo uvijek je raspoložen u reprezentativnom dresu. Teško ga je gledati kako se muči i sam kreće po loptu koju bi trebao dobiti u prostor od srednjeg reda. </p>
<p> – Nemate pojma koliko nama nedostaje Niko Kovač, slagali se vi s time ili ne. Svi već dugo znamo kako imamo solidnu obranu i dobar napad, a bojimo se stanja u sredini. To se i ovoga puta potvrdilo, kaže Barić priznajući da još uvijek traga za pravim rješenjima. </p>
<p> Ocjene igrače bilo je teško podijeliti, jer u utakmici s pregršt izmjena mnogi se igrači, a kamoli novinari-ocjenjvači nisu snašli. Ipak, može se vidjeti kako se Srna polako vraća u nekdašnju formu, jasno je kako se na Šimiću osjeti poduže neigranje, što si on možda ne želi priznati, dočim je posbebna priča Tudor. On u reprezentaciji dugo, predugo ne pruža ni približne partije sukladno svojoj reputaciji. Kako ocijeniti Agića? Taj vrijedan i zahvalan igrač oduzima dosta lopti, ali ih jednako toliko pogubi. Pitanje je samo je li Barić najozbiljnije računa na tog igrača? Jer, Agić je dosad skupio više od dvadesetak nastupa za reprezentaciju a nikad nije bio u ozbiljnim kombinacijama za natjecateljske utakmice i velike priredbe. Pa, ako je i sada tako, zar ne bi bilo bolje na tom mjestu forsirati nekog drugog? </p>
<p>Uglavnom, Barić bi morao biti svjestan kako je vremena sve manje i da je još uvijek daleko od idealne momčadi. Istna je, pak, da tijekom dvodnevnih okupljanja ne može puno učiniti na uigravanju i taktici, ali bi se već morao nazirati kostur standardnog sastava za Portugal! Dakle, Barićev magistarski rad bit će jednomjesečne pripreme za nastup na europskoj smotri. Tada neće biti alibija kako nije imao vremena osvježiti, osokoliti, pripremiti i taktički potkovati svoju i našu reprezentaciju. Pritom mu mora biti jasno da će svi tražiti samo rezultat. Koji se može istrpiti u prijateljskim utakmicama. U Portugalu Bariću će za opstanak biti važan svaki bod. Uostalom, predsjednik Saveza Vlatko Marković po svemu sudeći ne želi produžiti ugovor s Barićem prije završetka Europskog prvenstva, kako bi to htio naš današnji izbornik. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Više od 4000 učenika i studenata na Jarunu</p>
<p>Ovogodišnji će Kros po broju natjecatelja nadmašiti sve prethodne. Dosad je stiglo čak 2519 prijava učenika osnovnih škola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon zimske stanke Športsko-rekreacijski centar Jarun ove će nedjelje ponovno oživjeti i to u velikom stilu. Više od 4000 učenika osnovnih i srednjih škola i studenata Sveučilišta u Zagrebu trčat će na 21. Krosu Sportskih novosti koji će ujedno biti i državno prvenstvu učenika u trčanju u prirodi.</p>
<p>Ovogodišnji će Kros po broju natjecatelja nadmašiti sve prethodne. Dosad je stiglo čak 2519 prijava učenika osnovnih škola, a prednjače OŠ Ljubljanica i OŠ Ivana Mažuranića. Veliki broj učenika dolazi i iz Slavonije i Baranje, ponajprije iz Otoka koji je prošle godine odnio najviše pojedinačnih i ekipnih pobjeda. Važno je spomenuti da će se učenici moći prijaviti do posljednjeg trenutka, odnosno do nedjelje u 10 sati kad počinje natjecanje. Pokrovitelj Krosa je Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa, a ministar Dragan Primorac će i otvoriti natjecanje.</p>
<p>– Ministarstvo je prepoznalo važnost i višeznačajnost Krosa kojeg odlikuje masovnost i koji djeci nudi boravak na svježem zraku. Bilo bi dobro kad bi što više županija, poput ove godine Međimurske, organiziralo prednatjecanja jer to pridonosi kvaliteti Krosa. Ministarstvo će sigurno i u sljedećim godinama sudjelovati u promociji ove manifestacije, kazala je na prigodnoj konferenciji za novinare doministrica za sport Romana Caput-Jogunica.</p>
<p>Spomenimo još kako će Kros ove godine prvi put imati međunarodni karakter. Naime, nastup su najavili učenici nekoliko škola iz Bosne i Hercegovine i Slovenije koji će trčati izvan konkurencije.</p>
<p>V. Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo plaća za svoje navijače</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Dinamo i Bad Blue Boysi opet zajedno! Velika ljubav klupskih čelnika i organizirane skupine navijača (među kojima i velikog broja huligana) zacaklila se i uoči poljudskog derbija. Dinamov direktor Damir Vrbanović javno je osudio visoke cijene ulaznica za gostujuće navijače za subotnji dvoboj Hajduka i Dinama na Poljudu. Dinamovi će navijači za utakmicu morati izdvojiti 80 kuna...</p>
<p> – Cijene su stvarno pretjerane, naglasio je Vrbanović. – Mislimo da je 80 kuna neprimjereno visoka cijena i osuđujemo želju organizatora za financijskom stranom cijele priče. Mislim da bi nam svima trebalo biti u cilju da što veći broj gledatelja bude prisutan na utakmicama. Dakako, nitko pritom ne misli da bi ulaznice morale biti besplatne, da bi ih organizator morao dijeliti, no mislimo da bi 40 kuna ipak trebao biti nekakav plafon.</p>
<p> Maksimirski je direktor dodao da je Dinamo u dogovoru s Bad Blue Boysima odlučio platiti 50 posto ulaznice!</p>
<p> – Navijači će platiti ulaznicu 40 kuna, a mi ćemo potom Hajduku nadoplatiti onih 50 posto razlike u cijeni. Dinamo će, pak, u sljedećem derbiju u Maksimiru gostujućim navijačima odrediti cijenu od 40 kuna za ulaznicu. I ne očekujemo da nam Hajduk bilo što plati. Vjerujte nam, ovo govorimo iskreno i nije u pitanju nikakva demagogija. Naposljetku, po međunarodnim je principima zacrtano da organizatori ne smiju nabijati veću cijenu za goste. Osim toga, uzevši u obzir imovinsko stanje većine navijača, potom i opće stanje u društvu, doista mislimo da bi 40 kuna trebao biti plafon.</p>
<p> A kakav je zaključak ako uzmemo u obzir psihološki profil većine »navijača«? Što bi, primjerice, o nižim cijenama ulaznica rekli organizatori nedavnog turnira u Širokom Brijegu, kada su podivljali Torcida i BBB pomalo promijenili arhitektonsku strukturu hercegovačkog gradića? Kako god bilo, maksimirski je direktor diplomatski odgovorio na upit hoće li i Dinamo snositi odgovornost ako zagrebački navijači načine (već uobičajeni) kraval na stadionu:</p>
<p> – Mi ne dovodimo organizirano navijače, samo želimo riješiti pitanje visoke cijene ulaznica.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kezelj i Blažević pronašli zajednički jezik </p>
<p>Dok je Ćiro izjavljivao da sigurno odlazi iz Varteksa, jer ga nitko nema pravo tretirati kao debitanta, Tomislav Kezelj uzvraćao je da ne zna što se događa, jer su rezultati dobri. No, uz pomoć novinara izgladili su nesporazum </p>
<p>VARAŽDIN, 1. travnja</p>
<p> – U dobrom raspoloženju varteksovci dočekuju Rijeku, koja u Varaždin stiže u subotu. U borbi protiv suparnika za treće mjesto Varteks sigurno neće taktizirati već će otvorenom borbom tražiti put prema Europi. </p>
<p>Događaji na početku tjedna, kad su u novinama polemiku nespretnim i neodmjerenim izjavama poveli predsjednik kluba Tomislav Kezelj i trener Miroslav Blažević o njegovu odlasku prijetili su da će unijeti nemir u klub prije ključnih utakmica. I dok je Ćiro izjavljivao da sigurno odlazi iz Varteksa, jer ga nitko nema pravo tretirati kao debitanta, a Tomislav Kezelj uzvraćao da ne zna odakle puše vjetar i što se zapravo događa, jer su rezultati sada dobri, novinari su zapravo shvatili da u pozadini tih prepucavanja leži vrlo prozaičan razlog - novac. Novinari su odigrali kurirsku ulogu, poruka je stigla na pravo mjesto pa je Blažević u četvrtak izjavio: </p>
<p>– Predsjednik i ja pronašli smo zajednički jezik i izgladili nesporazum. Konflikta nema, a moram priznati da me moja preosjetljivost dovela u tu situaciju. No i predsjednik mora naučiti da je vođenje kluba zanat. Uvjeren sam da će Kezelj realizirati konkretne stvari prema igračima, jer su to oni zaslužili kako bi bili odgovarajuće nagrađeni za ono što su postigli. </p>
<p>Isprovocirani Blažević govorio je o tome kako većina igrača živi od mizerne plaće, a sportski direktor kluba Zlatko Dalić potvrdio je da igrači posljednjih godinu dana nisu primili nikakve nagrade. </p>
<p>No, motiviranost za utakmicu protiv Rijeke nije u vezi s najavama o isplati nagrada. Vodstvo kluba mudro je i strateški vrlo lukavo postupilo, prebacivši termin sjednice Izvršnog odbora s petka na ponedjeljak. Varteks je na pragu realizacije visoko postavljenih ciljeva, koji su se u jednom trenutku čini vrlo dalekima. Iako nitko ne podcjenjuje Cibaliju, suparnika u polufinalu kupa, Varteks cilja na finale, a ni treće mjesto u prvenstvu nije plan bez pokrića. Evidentan je pomak nabolje, jer katastrofa protiv Dinama u Maksimiru, tvrde u klubu, nije ostavila dubljeg traga na igračima. </p>
<p>Blažević je pun iznenađenja i uvjerava nas da još nije ispucao sve adute. Koliko god se ponekad čudili njegovim potezima, kao npr. guranje Vučkovića u napad, dosad je svim skepticima začepio usta rezultatom. Za utakmicu protiv Rijeke već je pripremio iznenađenje. U prvu jedanaestoricu stavit će mladoga, 18-godišnjeg Nevena Vukmana, desnog stopera, još jedan talentirani izdanak varteksove škole nogometa. To je u skladu s proklamiranom politikom kluba kako će se u Ligi za prvaka prilika dati mlađim igračima, a istodobno će klub loviti dobar rezultat i visoku poziciju. U situaciji kad Petričević još ne može u sastav i kada Pavličić nije ozdravio, u sastav ulaze igrači za koje je rijetko tko čuo. Pa ipak, Blažević uzvikuje pripremljene duhovite dosjetke: </p>
<p>– Nema Rijeka šanse u Varaždinu! Šansu su im kao u miša koji se želi najesti u željezariji. Varteks je sada jak, jer smo stavili glave skupa. </p>
<p>Izravno upitan je li ponovno promijenio mišljenje i ostaje li u Varteksu, Blažević je odgovorio diplomatski: »Osvojit ću s Varteksom trofej!« </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Niti Francuska ne može bez Zidanea </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Da i u velikim reprezentacijama ipak postoje nezamjenjivi igrači pokazale su prijateljske nogometne utakmice protivnika Hrvatske na Euru u Portugalu. Francuska bez Zidanea i Engleska bez Beckhama nisu niti izbliza tako jake kao sa svojim predvodnicima. Švicarski izbornik Köbi Kuhn također već dulje ne može računati na svoje ponajbolje igrače, a to se jako dobro vidi i na rezultatima i na igri našega prvog protivnika na Euru. </p>
<p>Na gostovanju u Grčkoj za Švicarsku nisu igrali Murat Yakin i Johan Vogel, pa su bili potpuno bezopasni za vrata domaćina koji pod vodstvom Otta Rehhagela igraju sve bolje, Grčkoj je ovo bila već 15. uzastopna utakmica bez poraza. </p>
<p>Iako Hrvatska nije u poziciji nikoga podcijeniti, ipak smo dojma da je Švicarska upravo protivnik po mjeri za prvu utakmicu na velikom natjecanju te idealna prilika za pobjednički start. Doduše, do početka Eura ostala su dva i pol mjeseca i možda se i Švicarci poprave u formi. </p>
<p>Francuzi su protiv Nizozemaca u Rotterdamu istrčali u »šarenom« sastavu, posebice u veznom redu i napadu, te su i takvi uspjeli zadržati početnih 0-0 protiv jake Nizozemske. I dok je obrana funkcionirala kako treba, potraga za Zidaneovim nasljednikom, nakon što se »veličanstveni ćelavac« povuče iz reprezentacije, nije dala željenih rezultata. Johan Micoud, Ludovic Giuly, a posebice Benoit Pedretti i Brono Cheyrou svoju priliku nisu iskoristili. </p>
<p>Sven Göran Eriksson je i dvoboj protiv Švedske u Göteborgu iskoristio za traženje novih lica. Praktički druga postava Engleske odigrala je solidnu utakmicu protiv vrlo dobrog protivnika, ali rezultat nije »pomazio« engleskog izbornika. Završilo je sa 1-0 za Švedsku, iako su Englezi kod 0-0 pogodili vratnicu i gredu. Od svih je novih igrača u engleskoj reprezentaciji najpovoljnije ocjene dobio napadač Tottenhama Jermain Defoe, koji je u srijedu debitirao u reprezentaciji. </p>
<p>Od ostalih utakmica valja spomenuti pobjedu Italije sa 2-1 u Portugalu, a pobjednički pogodak postigao je omaleni Fabrizio Miccoli izravno iz kornera. Niz bez poraza Karela Brücknera na mjestu češkog izbornika završio je na brojci 21. U Dublinu je Irska svladala Češku sa 2-1, a pobjednički pogodak postigao je Robbie Keane u sudačkoj nadoknadi.</p>
<p> • Rezultati: Grčka – Švicarska 1-0, Švedska – Engleska 1-0, Nizozemska – Francuska 0-0, Irska – Češka 2-1, Slovačka – Austrija 1-1, Njemačka – Belgija 3-0, Škotska – Rumunjska 1-2, Poljska – SAD 0-1, Albanija – Island 2-1, Luksemburg – BiH 1-2, Mađarska – Wales 1-2, Moldavija – Azerbajdžan 2-1, Estonija – Sjeverna Irska 0-1, Slovenija – Latvija 0-1, Makedonija – Ukrajina 1-0, SiCG – Norveška 0-1, Malta – Finska 1-2, Bugarska – Rusija 2-2, Španjolska – Danska 2-0, Portugal – Italija 1-2. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Atena sretan grad za cibose </p>
<p>Ono što je propustio protiv Tau Ceramice u prvom kolu, Marko Popović vratio je u Ateni, postigavši pobjednički koš tri sekunde prije kraja</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Košarkaši Cibone »lakše dišu«, jer ipak neće, uz istanbulski Ülker, ostati jedina momčad bez pobjede u drugom krugu Eurolige. Izgledi za takav rasplet bili su veliki, jer su momčadi Dražena Anzulovića uoči gostovanja u Ateni ostale još samo dvije utakmice za spašavanje ugleda. Cibona je protiv grčkog Olympiakosa dohvatila počasnu pobjedu sa 70-68 u 5. kolu drugoga kruga Eurolige. </p>
<p>Atena je sretan grad za Cibonu. Osim što će je zauvijek pamtiti po prvom osvojenom naslovu europskog prvaka iz 1985. godine, zagrebačka je momčad u bodovima siromašnim gostovanjima tri posljednje pobjede donijela baš iz grčke metropole - dvaput protiv AEK-a i u srijedu navečer protiv Olympiakosa. </p>
<p>Iako su Šakotina i Anzulovićeva momčad izgubile sve izglede za plasman među četvoricu najboljih, pobjeda Zagrepčana mnogo znači Ciboninu strategu. </p>
<p>– Iznimno sam zadovoljan pobjedom, momčad je pokazala karakter. Ovo nam je putokaz kako moramo igrati i nadam se da smo na pragu povratka, kazao je Anzulović, čija je momčad od nove godine u velikim problemima s ozljedama. U Atenu je otputovalo samo deset igrača, u momčadi nije bilo Josipa Sesara i Slavena Rimca te Scoonieja Penna, čiji je povratak još uvijek vrlo neizvjestan. Dakle, Cibona je igrala bez trojca izrazito napadačke orijentacije, što se u posljednjim utakmicama odrazilo i na broj postignutih koševa. Po tome je momčad iz Savske posljednja u Top 16 Eurolige, sa skromnim prosjekom od 67.8 poena po utakmici. Za ilustraciju, najefikasniji je Benetton sa 89.5 postignutih poena, 21.7 poena više od Cibone. U nedostatku prvih strijelaca momčadi, trener Anzulović bio je zadovoljan učinkom Andrije Žižića (19 poena), Marijana Mancea (13) i Marka Popovića (15). Ono što je propustio protiv Tau Ceramice u prvom kolu, Marko Popović vratio je u Ateni, postigavši pobjednički koš tri sekunde prije kraja. No, protiv Španjolaca Popovićev šut za tricu imao je mnogo veću težinu, jer je Cibona još bila u igri za »final four« Eurolige. Na ostalim terenima vodila se velika borba za završni turnir u Tel Avivu. Prava se drama odvijala u Moskvi i Bologni. U Ciboninoj skupini, Tau Ceramica je bila na pragu pobjede protiv CSKA. Španjolci su vodili s pet koševa i imali loptu 50 sekundi prije kraja, no Holden i Brown sve su preokrenuli i donijeli Moskovljanima drugu godinu zaredom »final four«. Ništa manje zanimljivo nije bilo u Bologni gdje je Basile pogodio tricu dvije sekunde prije kraja za pobjedu Skippera protiv Efes Pilsena. Tako je Jasmin Repeša, nakon pet godina i Petra Skansija, prvi od hrvatskih trenera došao u priliku osigurati završni turnir svojoj momčadi. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Utah čuva osmo mjesto na Zapadu </p>
<p>SALT LAKE CITY, 1. travnja</p>
<p> – Košarkaši Utah Jazza i dalje pobjedama brane osmo mjesto u Zapadnoj konferenciji. U svom Delta Centeru svladali su New Orleans Hornetse sa 89-76 i tako zadržali minimalnu prednost (omjer 39-36) ispred Portland Trail Blazersa (38-36) i Denver Nuggetsa (39-37). Najučinkovitiji igrač Jazza bio je naš Gordan Giriček sa 19 koševa za 21 minutu, uz šut 9-15, </p>
<p> • Rezultati: Boston – Portland 98-105, Washington – New Jersey 99-103 (produžetak, Zoran Planinić - 11 minuta, 3 koša, 1 skok, 2 asistencije), Orlando – Chicago 91-109, Indiana – Milwaukee 111-78 (Toni Kukoč - 28 minuta, 15 koševa, 2 skoka, po 1 asistencija i osvojena lopta), Atlanta – Miami 97-100, Toronto – Golden State 78-85, Detroit – LA Clippers 108-99, Minnesota – Seattle 90-83, San Antonio – Sacramento 107-89, Utah – New Orleans 89-76 (Gordan Giriček - 21 minuta, 19 koševa, po 1 skok, asistencija, osvojena lopta, blokada). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dementijeva pobijedila ozlijeđenu Venus </p>
<p>MIAMI, 1. travnja</p>
<p> – Amerikanci ipak neće imati materijala za priču o »finalu sestara Williams nakon devet mjeseci stanke«. Venus je ove sezone stupila na teren kako bi vidjela koliko je uspjela zaliječiti ozljedu. No, bez puno uspjeha. A Serena prije Miamija nije igrala od prošlogodišnjeg Wimbledona. Jednako toliko sestre nisu igrale zajedno na istom turniru. </p>
<p>A nakon srijede je postalo jasno kako će proći još neko vrijeme prije njihova međusobnog ogleda u finalu. Ruskinja Jelena Dementijeva nakon dva i pol sata igre nadigrala je Venus sa 6-3, 5-7, 7-6 (3) i tako izborila polufinale »petoga Grand Slama«. Uvelike joj je pomogla druga nositeljica, u posljednjem gemu drugog seta izvrnula je zglob i tek nakon devet minuta stanke dobila je »zeleno svjetlo« za nastavak.</p>
<p>– Nakon tretmana mislila sam kako je Venus odlična glumica, budući da se kretala mnogo bolje nego prije pada, komentirala je Dementijeva. </p>
<p>Naime, Venus je dobila 14 od 17 poena na početku trećeg seta za 3-0 vodstvo. Kod 5-3 je servirala na meč, no upisala je tri uzastopne dvostruke pogreške i ponudila Dementijevoj priliku za preokret, koju je Ruskinja spremno iskoristila. </p>
<p>Nakon starije sestre Williams peta nositeljica u polufinalu očekuje sunarodnjakinju Nadiju Petrovu, koja je lakoćom nadigrala Francuskinju Nathalie Dechy.</p>
<p>Polufinale kod tenisača izborili su Čileanac Fernando Gonzalez i Argentinac Guillermo Coria. Tako su prvi put u 20-godišnjoj povijesti Nasdaq Opena dva Južnoamerikanca izborila mjesto među najbolja četiri tenisača. Coria je upisao 16. pobjedu sezone, uz samo četiri poraza, bez problema, budući da je Kiefer pomogao sa 30 neforsiranih pogrešaka. A Gonzalez se vratio nakon izgubljenoga prvog seta protiv Rumunja Andreja Pavela.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, četvrtfinale: F. Gonzalez (21) – Pavel 6-7 (5), 6-3, 6-4, Coria (3) – Kiefer 6-3, 6-3; tenisačice: Petrova (8) – Dechy (21) 6-2, 6-2, Dementijeva (5) – V. Williams (2) 6-3, 5-7, 7-6 (3). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pivovara Osijek - Mladost Lipovac 0-3</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> – U prvim utakmicama četvrtfinala doigravanja kod odbojkašica postignuti su sljedeći rezultati: Pivovara Osijek – Mladost Lipovac 0-3, Vibrobeton – Kaštela DC 3-2, Split 1700 – Tifon Azena 1-3, Šibenik Freeport – Rijeka KWSO 0-3. Kod odbojkaša su odigrane tri utakmice: Osijek – Mladost KL 3-2, Karlovac – Centrometal 3-0, Rijeka – Varaždin 1-3. ></p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Svjetski rekord za 19-godišnju Australku</p>
<p>SYDNEY </p>
<p> – Na australskim kvalifikacijama za Olimpijske igre u Ateni plivačica Libby Lenton postavila je svjetski rekord na 100m slobodno. </p>
<p>U polufinalu kvalifikacija 19-godišnja Australka je dionicu preplivala za 53.66 sekunde, što je 11 stotinki brže od svjetskog rekorda kojeg je na OI 2000. u Sydneyu postavila Nizozemka Inge de Bruijn. Koliko je bila brza polufinalna kvalifikacijska utrka na 100m slobodno pokazuje je da je još jedna plivačica Jodie Henry plivala 53.77, što je bilo vrijeme dosadašnjeg rekorda. Na prošlogodišnjem SP-u u Barceloni Lenton je bila peta na 100m slobodno, a na 50m slobodno osvojila je broncu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Zračni desant na Pale, Karadžiću ni traga, teško ranjen srpski svećenik i njegov sin</p>
<p>Četrdesetak vojnika SFOR-a izvršilo zračni desant na Pale / Četrdesetak vojnika opkolilo je pravoslavnu »Crkvu uznesenja Presvete Bogorodice«, parohijski dom i prostor oko Doma kulture na Palama</p>
<p>SARAJEVO, 1. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Još jedna akcija potrage za Radovanom Karadžićem koju su izveli pripadnici Stabilizacijskih snaga (SFOR) u BiH završila je debaklom koji je ovaj put utoliko veći jer su umjesto uhićenja bivšeg lidera bosanskih Srba, SFOR-ovi vojnici teško ranili dvojicu civila, lokalnog pravoslavnog svećenika Jeremiju Starovlaha i njegovog sina Aleksandra.</p>
<p>Na osnovu očito krivih obavještajnih informacija da bi se Karadžić u noći između srijede i četvrtka mogao nalaziti u Parohijskom domu na Palama, gdje se navodno trebao sastati sa svojom kćerkom Sonjom, nekoliko desetaka američkih, britanskih i pripadnika SFOR-ovih multinacionalnih posebnih postrojba (MSU) u četvrtak u 1 sat i 15 minuta iza ponoći izveli su helikopterski desant na središte Pala. </p>
<p>Nakon spuštanja, četrdesetak vojnika opkolilo je pravoslavnu »Crkvu uznesenja Presvete Bogorodice«, parohijski dom i prostor oko Doma kulture na Palama. Kako tvrde svjedoci ovog događaja, čula se eksplozija i pucnjava iz vatrenoga oružja. Pretpostavlja se da je eksploziv korišten za probijanje ulaznih vrata na svećenikovoj kući, a od siline detonacije popucala su stakla i na obližnjim objektima. Cijela akcija, u okviru koje su pretraženi Starovlahov i stan u kojem živi drugi svećenik Miomir Zekić, trajala je oko tri sata, nakon čega su nadzor nad mjestom događaja preuzeli pripadnici Policije Republike Srpske, koji su obavili i očevid.</p>
<p>SFOR je nakon okončanja akcije, službeno priznao neuspjeh. »Izveli smo ovu operaciju, no Radovana Karadžića nismo pronašli«, kazao je u Sarajevu glasnogovornik Stabilizacijskih snaga Dave Sullivan. On je rekao da pravoslavni svećenik i njegov sin nisu bili meta napada. Naime, neki mediji su prenijeli dijelove nedavne izjave svećenika Jeremije Starovlaha podgoričkoj Publici, u kojoj je kazao da je »dužnost svakog srpskog svećenika pomoći Radovanu Karadžiću, jer njemu neko poput Tribunala u Hagu ne može suditi zbog toga što se stavio na čelo naroda koji je u Drugom svjetskom ratu pretrpio genocid i koji je spriječio da se taj genocid ponovi«. </p>
<p>Sullivan je odbacio špekulacije da je akcija povezana s ovim intervjuom, kazavši da je riječ o pukoj slučajnosti. U priopćenju Stabilizacijskih snaga navedeno je kako je akcija izvedena us skladu s mandatom SFOR-a da traži i privodi osobe optužene za ratne zločine, kao podršku radu Međunarodnog kaznenoga suda za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY).</p>
<p>»Na žalost, usprkos svim mjerama predostrožnosti radi umanjivanja rizika, tijekom provedbe operacije došlo je do ranjavanja dvojice civila. </p>
<p>Te osobe su povrijeđene dok su bile u kući«, navedeno je SFOR-ovom priopćenju te naglašeno kako su vojnici Stabilizacijskih snaga djelovali sukladno odobrenim pravilima angažiranja te da su koristili minimalnu silu neophodnu za obavljanje pretraživanja. Ranjeni svećenik i njegov sin prebačeni su SFOR-ovim helikopterom u bolnicu u Tuzli, »sukladno pravilima Stabilizacijskih snaga za ponašanje u nepredviđenim medicinskim situacijama«. Nakon prijema ozlijeđenih u bolnicu, liječnici su kazali da je njihovo stanje vrlo ozbiljno i da su odmah obavljeni hitni kirurški zahvati. 28-godišnji Aleksandar Starovlah dovezen je u besvjesnom stanju i neurokirurškom operacijom liječnici su mu pokušali spasiti život. </p>
<p>Njegov otac Jeremija zadobio je povrede glave, grudnoga koša, rebara i ključne kosti. SFOR-ova akcija izazvala je ogromno ogorčenje lokalnoga pučanstva na Palama, i u znak prosvjeda u okolini Parohijskog doma okupilo se više stotina građana, koji su uzvikivali parole tipa »Kosovo ste jučer popalili, Pale danas palite, gdje ćete stati«, »Gore glave srpski narode«, »Nitko neće zarobiti Srbina«. </p>
<p>Negativne emocije potaknule su i glasine da su pravoslavni svećenik i njegov sin ranjeni pucnjima u glavu, premda su prve informacije iz službenih izvora govorile o tome da je do ranjavanja došlo uslijed posljedica »sekundarne eksplozije«. Policija, od koje se očekuje da nakon očevida priopći detalje o uporabi vatrenog oružja, poduzela je pojačano osiguravanje spomenutog skupa. </p>
<p>Na mjesto događaja došli su srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Dragan Kalinić i ministar unutarnjih poslova RS Zoran Đerić. Pravoslavni mitropolit Nikolaj također je u četvrtak obišao mjesto događaja.</p>
<p>U prvim reakcijama srpskih političara i udruga iz BiH, iskazano je krajnje nezadovoljstvo načinom na koji je izvedena SFOR-ova akcija. Tako je ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić ocijenio neprihvatljivim ovakvo ponašanja pripadnika Stabilizacijskih snaga i kazao da će inzistirati za otkrivanju odgovornih za civilne žrtve. »Razumijem zainteresiranost za uhićenje osumnjičenih za ratne zločine. To je uostalom i obveza BiH, no ovaj slučaj pokazuje kako Bosna i Hercegovina, kakva god bila, ne može biti predmet pukog eksperimentiranja«, kazao je Ivanić. Akciju je osudio i predsjedatelj zastupničkoga doma Parlamenta BiH Nikola Špirić koji je kazao da ona govori »o tragičnom ambijentu države BiH u kojoj službene institucije, uključujući ministra sigurnosti, nisu obaviještene što se događalo«. </p>
<p>Ministar vjera RS Dušan Antelj rekao je kako je, bez obzira na motiv, riječ o »demonstraciji sile«, a slično su reagirali i brojni drugi srpski političari iz BiH.</p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, izrazivši žaljenje zbog ranjavanja civila, pozvao je na razumnu i odmjerenu reakciju, te podsjetio da se ovaj incident ne bi dogodio »da su vlasti u BiH ispunile svoje međunarodne obveze da u potpunosti surađuju s Haškim sudom«.</p>
<p>Inače, ozljede nanesene civilima mogle bi kompromitirati SFOR-ove napore za uhićenje ratnih zločinaca, posebno bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, optuženog od ICTY-ja, te bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. </p>
<p>Stabilizacijske snage su u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirale napore na njegovom hvatanju; izvedeno je nekoliko akcija i uhićenja s ciljem prikupljanja obavještajnih podataka, no zasad bez rezultata.</p>
<p>Ipak, SFOR je priopćio kako će nastaviti podržavati Haaški tribunal, kao i suradnju s međunarodnom zajednicom i vlastima u BiH u potrazi za osobama optuženim za ratne zločine, te da je svaka ovakva operacija predstavlja korak bliže uspjehu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Srbiji uskraćena američka pomoć</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Sjedinjene Države zamrznule su financijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne suradnje s Haaškim sudom za ratne zločine. Iz State Departmenta došla je vijest da je državni tajnik Colin Powell u skladu s odredbama Zakona o financijskoj pomoći inozemstvu zaključio kako ne može Kongresu potvrditi da Srbija surađuje s Haagom i da kao rezultat toga 31. ožujka prestaje upućivanje uobičajenog iznosa. Blokirano je 57 milijuna dolara od ukupno 100 namijenjenih Srbiji za fiskalnu 2004. godinu, ali od toga su izuzete tri kategorije - humanitarna pomoć, pomoć demokratizaciji te Kosovu i Crnoj Gori. </p>
<p>Službeni je Washington pozvao vlasti u Beogradu da uhite i predaju Haagu sve optuženike, a naročito Ratka Mladića, i ostavio mogućnost naknadnog razmatranja odnosno procjene. Na upit, po čemu je ova godina drukčija od prethodnih kad je problema u suradnji s Haagom također bilo, ali su novci ipak odobravani, protumačeno je da je ranije Beograd surađivao s Haaškim sudom »u većoj mjeri« budući da je bilo predaje optuženih. Sada se procjenjuje kako Beograd zapravo provocira: optuženi su na teritoriju SCG, a država nije učinila ništa da ih uhiti i preda. Opet se misli prije svega na Ratka Mladića kojeg se povremno viđalo u Beogradu odnosno negdje u središnjoj Srbiji. Na takve primjedbe i prethodna je i aktualna vlast u Beogradu cinično poručivala - ako ga vide neka ga sami i uhite.</p>
<p>Beogradski stručnjak za međunarodne odnose Predrag Simić izjavio je nakon odluke SAD-a da suspendira financijsku pomoć Srbiji da će sljedećih pet mjeseci pokazati hoće li problem biti prevladan kao i prošle godine kad je odobrenje za nastavak pomoći stiglo naknadno. Simić ne vjeruje da će suspenzija pomoći suštinski odmah utjecati na odnos prema Srbiji u međunarodnim financijskim institucijama, ali ipak navodi da odluka SAD-a ima priličnu specifičnu težinu. Da je potez SAD-a uvijek više simbolički dokaz u kojoj je mjeri Beograd partner međunarodnoj zajednici, a ne samo oblik materijalne pomoći, misli i većina državnih dužnosnika. </p>
<p>S druge strane, stigle su potvrde američkih ocjena. Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron i glavna tužiteljica Carla del Ponte zabrinuti su zbog odnosa novih vlasti u Beogradu prema Sudu, a glasnogovornica Florance Hartmann izjavila je da je suradnja »zamrznuta već neko vrijeme« i da vlasti time krše svoje međunarodne obaveze. »Nova vlada ne surađuje, nema uhićenja optuženih, ne znamo ni tko će biti u Nacionalnom savjetu za suradnju koji odlučuje o našim zahtjevima za pomoć. Na mnoge od tih zahtjeva nije nam odgovoreno, iako su neki podneseni prije više od godinu dana«, prenosi dnevnik Danas njezine riječi.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Novi francuski ministri u »nemogućim misijama«</p>
<p>Iz Bruxellesa je povučen Michel Barnier kome je pripao resor vanjskih poslova / Vanjskopolitička zvijezda Dominique de Villepin dobio je unutarnje poslove / Sarkozy je ponovno dobio »nemoguću misiju« ministra financija / Raffarin bi mogao biti smijenjen ukoliko do sredine jeseni ne ispuni neka od danih obećanja, poput smanjivanja nezaposlenosti ili oživljavanja gospodarstva</p>
<p>BRUXELLES, 1. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuska je dobila novu vladu uz staroga premijera. Jacques Chirac prekrojio je, prema očekivanjima, vladu, sačuvao premijera Jean-Pierrea Raffarina s izgledima da novi raspored snaga dugoročnije definira dvije stvari. Prvo, ojača najslabije resore pojačavajući tempo izvršavanja obećanja i obaveza, i drugo, riješi pitanje nasljednika. </p>
<p>Pomevši na regionalnim izborima Chiracovu ujedinjenu desnicu (desnici je od 22 preostalo jedno jedino uporište, Alsace), blok srodnih stranaka lijevog centra, kombinacija socijalista, zelenih i reformiranih komunista zahtijevala je već nakon prvih rezultata glasovanja ozbiljne izmjene u vladi, a mnogi, bili političari ili tek zainteresirani građani, i Raffarinovu glavu. Chirac je odlučio drukčije.</p>
<p> Raffarin, vrijedna lojalna radilica ostaje. Iz Bruxellesa, iz Europske komisije povučen je Michel Barnier kome je pripao resor vanjskih poslova. </p>
<p>Vanjskopolitička zvijezda Dominique de Villepin prebačen je na poslove koje je do sada izvrsno vodio ministar unutarnjih Nicolas Sarkozy. Računa se da će Villepin s ovog položaja, berući prve plodove prethodnikovog rada (Sarkozy je radi rezultata u sprečavanju kriminala postao bez konkurencije najpopularniji ministar), biti katapultiran ravno na mjesto Chiracovog nasljednika. </p>
<p>Uloga nasljednika dugo je bila rezervirana za Alaina Juppea, no nakon prvostupanjske presude zbog muljanja sa stranačkim fondovima i s izgledima da mu potvrda kazne zakonski uskrati sudjelovanje u javnom životu i obavljanje državnih funkcija, Juppe je svrgnut, i sad se kao »budući Chirac« već tretira De Villepin. </p>
<p>Sarkozy je ponovno dobio »nemoguću misiju« ministra financija. Nakon brzog uvođenja reda u podzemlje i slanja većeg broja policajaca na ulice, što je prosječan Francuz veoma dobro osjetio i entuzijastički pozdravio, Sarkozy sad mora pripomoći oživljavanju francuske ekonomije štedeći na sve strane. </p>
<p>Drugo po veličini gospodarstvo EU na velikim je mukama. Za vratom mu je EU sa zahtjevima za smirivanjem ritma državne potrošnje, a najnovije prognoze vele da je gospodarski rast sporiji od predviđenog i pogotovo priželjkivanoga. Sarkozyjeva će neizmjerna popularnost dobiti mnogo udaraca u poslu u kojem mu je primarni zadatak strateški mudro stezati remen čak i tamo gdje je to objektivno nemoguće. Sarkozy je također prisiljen iznaći efikasnu formulu kako ubrzati privredni rast te istovremeno ne podižući poreze napuniti državnu blagajnu bez pobune na ulicama. </p>
<p>Nagla selidba Michela Barniera iz Europske komisije u francusko ministarstvo vanjskih poslova, za Romana Prodija bila je »veoma dobra vijest i potvrda da europovjerenici igraju značajne uloge na najvišim razinama«. </p>
<p>Barnier je, nakon Grkinje Anne Diamantopoulou i Španjolca Pedra Solbesa treći Komisijin teškaš povučen u nacionalnu centralu. Na mjesto povjerenika za regionalni razvoj doći će ambiciozni Jacques Barrot, lider UMP-ove parlamentarne većine u francuskoj Nacionalnoj skupštini. </p>
<p>Francuska vlada s Barnierom na poziciji šefa diplomacije dobiva glasnog zagovornika europskog povezivanja, a od mijene na vrhu velike se pozitivne mijene očekuju u procesu finaliziranja europskog ustava gdje Barnier može, i nesumnjivo hoće, odigrati ulogu posrednika i poticatelja. Barnier nije toliko tvrd u nekim pitanjima kao prethodnik mu De Villepin. Njegov je pogled na politiku zapadne obale Atlantika blaži i po tonu pomirbeniji od De Villepinove isključivosti i kritike Washingtona u svakoj prigodi. Konačno, nova francuska vlada nije sastavljena ni brzo ni lagano. Analitičari joj predviđaju mnogo teškoća jer radi u teškim vremenima, sada i uz ojačanu i osokoljenu oporbu. Prve će muke doći ukoliko se rezultat regionalnih izbora ponovi na lipanjskim izborima za Europski parlament. Premijeru Raffarinu prognoziraju da će preživjeti samo nekoliko mjeseci. De Villepinu je ipak lakše nego premijeru. Raffarin bi mogao biti smijenjen ukoliko do sredine jeseni ne ispuni neka od danih obećanja, poput smanjivanja nezaposlenosti (skoro deset posto) ili oživljavanja gospodarstva. Dakle, ne radi se samo o jednom već o najmanje dvojici ministara u »nemogućim misijama«.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Slike užasa iz Falluje vidio cijeli svijet, ali ne i Amerikanci </p>
<p>Bijela kuća i Pentagon naglasili su da nitko od službenih organa washingtonske administracije nije tražio cenzuru / Televizijski urednici neemitiranje snimaka iz Falluje objašnjavaju rijetko zabilježenim prizorima zvjerstava, što je u suprotnosti s dosadašnjom praksom: gotovo sve televizije prenijele su mrcvarenje tijela američkog vojnika u Mogadishu, što je dovelo do povlačenja SAD iz Somalije </p>
<p>ANKARA, 1. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hoće li scene strave i užasa, zabilježene u srijedu, kada razjarena masa ljudi ulicama Falluje vuče i udara lopatama izgorena tijela američkih civila, utjecati na skraćenje ili produženje nazočnosti okupatorskih koalicijskih snaga, na čelu sa SAD u Iraku? To pitanje dominira u četvrtak na naslovnim stranama vodećih svjetskih listova kako na zapadu, tako i istoku koji pišu o napadu iračke gerile na dva civilna vozila u kojima su se nalazila najmanje četvorica američkih civila. </p>
<p>Zamjetno je da su te prizore grozote, uključujući i vješanje izgorenih tijela iz zapaljenih vozila na starom mostu u Falluji, mogli vidjeti gledatelji širom svijeta, ali ne i Amerikanci. Urednik noćnih vijesti američke postaje NTV Steve Capus pravda izostanak slika užasa upravo rijetko zabilježenim prizorima zvjerstava. </p>
<p>Slično obrazloženje za izostavljanje scena divljaštva, dale su i druge tv postaje. Potpredsjednik tv kompanije Fox Bill Shine je kategorički odbacio mogućnost emitiranja prijepornih scena iz Falluje. Postoje neki znaci da bi taj medijski proboj straha mogla prenijeti tv mreža CNN. </p>
<p>Kako će Amerika tada reagirati, ostaje da se čeka i vidi.</p>
<p>U svakom slučaju, iznenadno medijsko čistunstvo je mnoge, ako ništa drugo, itekako zbunilo i iznenadilo. Jer, iste američke tv postaje su 1993., prekinule emitiranje redovitih programa, da bi prenijele zastrašujuće snimke iz Somalije kada su pobunjenici, praćeni razdraganom masom, ulicama glavnog grada Mogadishua vukli tijelo ranije ubijenog američkog vojnika. Scene tog trenutka istine i otriježnjenja, dovele su do hitnog povlačenja američkih snaga iz Somalije. One su, kako je to napisao komentator jednog zapadnoeuropskog lista, »obogaljile« američku vanjsku politiku do kraja desetljeća. </p>
<p>Bijela kuća i Pentagon su, što posebno pada u oči, velikom brzinom reagirali na takvu samocenzuru iračkih filmskih priloga u izdanju američkih tv postaja. U odvojenim priopćenjima naglašeno je da nitko od službenih organa washingtonske administracije nije tražio bilo kakvu vrstu cenzuriranja tv horror snimaka iz Falluje. </p>
<p>Bitka za tv istinu iz Falluje, bez obzira na sve grozote, mogla bi, kako se vjeruje, imati veliki odjek, ali i posljedice, širom svijeta. Gotovo je sigurno da bi prizori zvjerstva mogli demoralizirajuće djelovati na dolazak privatnih tvrtki u Irak, a što će se negativno odraziti na dinamiku obnove zemlje. Može se također očekivati da će zabilježeni užasi ojačati frontu protivnika iračke okupacije, naročito u SAD-u. Istodobno, scene jeze snimljene u Falluji mogle bi otrijezniti Amerikance i nanijeti težak udarac administraciji američkog predsjednika Georgea W. Busha.</p>
<p>Iskustva Somalije mogla bi, prema nekim saznanjima, potencijalno imati najveći učinak na američko javno mnijenje, naročito na onaj sloj građana koji su dosad odobravali okupaciju Iraka. Bushev osobni kredibilitet, ionako ozbiljno uzdrman nepronalaženjem Saddamovog oružja masovnog uništenja, mogao bi mu konačno zatvoriti sve mogućnosti da obnovi stanarsko pravo u Bijeloj kući. Takvi signali već polako ali sigurno stižu iz tabora demokrata, čiji predsjednički kandidat John Kerry već obilato koristi sve Busheve iračke i druge slabosti da bi, na izborima 3. studenoga, pokušao osigurati pobjedu u već započetoj izbornoj utrci.</p>
<p>No, Irak sa svojim rezervama nafte, koje su druge u svijetu odmah iz Saudijske Arabije, nije siromašna Somalija. Time se tumači, a po mnogima i opravdava svrgavanje sa vlasti bivšeg iračkog silnika Saddama Husseina koji je, istini za volju, bio samo jedan od šezdesetak svjetskih diktatora. Naime, svojeglavi irački tiranin je zatvorio svaki pristup tom golemom bogatstvu poslovično vječito žednim američkim i britanskim naftnim kompanijama. </p>
<p>Vrijeme do zakazanog prijenosa suvereniteta i vlasti sa okupacijskih snaga na Iračane, koje ističe 30. lipnja, ne obećava ništa dobro. Potvrdio je to u četvrtak i novi napad iračke gerile na američke postrojbe u okolici Falluje. Američki vojni predstavnik nije iznio nikakve detalje o toj akciji podzemnih snaga otpora koje se protive nazočnosti stranih trupa na iračkom tlu. </p>
<p>Međutim, brzina kojom su američki vojnici zatvorili sve prilazne puteve gradu, upućuje na zaključak da se nešto ozbiljno ipak dogodilo. Neki arapski mediji u četvrtak pomalo ironično zamjećuju kako je Falluja prvi irački grad koji su oslobodili gerilci. Naime, zbog bojazni od novih napada, Amerikanci su bili prisiljeni da se povuku iz središta grada na njegove rubne cestovne prilaze.</p>
<p>Akcije gerile zabilježene su u četvrtak i u Bagdadu. Vijesti govore da je napadnuta jedna američka ophodnja koja je pratila konvoj sa naftom. Tom prilikom je navodno poginuo jedan Iračanin. Nemirno je bilo i u Basri, na jugu zemlje. Tamo je došlo do sukoba mase građana koji su prosvjedovali protiv nezaposlenosti. Iračka policija je, uz potporu britanskih vojnika, otvorila vatru na sudionike prosvjeda. Saznaje se da je jedan demonstrant poginuo, a više ranjeno. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Britanci suočeni s novim profilom međunarodno povezanih terorista</p>
<p>Policija u Britaniji vjeruje kako je pravodobnom akcijom spriječila islamske teroriste da načine veliku auto-bombu / Smatra se da je jedan od mogućih ciljeva napada bio veliki trgovački centar na obilaznici oko Londona</p>
<p>LONDON, 1. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon velike racije u Londonu i okolici, u kojoj je u utorak bilo uhićeno osam osumnjičenih simpatizera Al Qaide, slučaj je počeo poprimati međunarodne razmjere. </p>
<p>U međuvremenu se, naime, pojavila mogućnost da su britanski uhićenici možda bili u vezi s jednim stručnjakom za kompjutore koji je nedavno uhićen u Kanadi. Riječ je o 29-godišnjem Mohammadu Mominu Khawayji, koji je, kao i svi britanski uhićenici, porijeklom Pakistanac. </p>
<p>Khawaya je optužen da je planirao terorističke napade u Londonu, te u glavnom gradu Kanade Ottawi. U ponedjeljak ujutro, u Ottawi su ga uhitili pripadnici kanadske konjičke policije, koji su pretražili i njegov stan. Vjeruje se da je Khawaja nedavno posjetio London. </p>
<p>Britanska prijestolnica kao i mjesta u njenoj okolici, poput Crawleya i Slougha, bili su u utorak poprište velike racije, u kojoj je sudjelovalo 700 britanskih policajaca. Osim što je uhitila osmoricu osumnjičenih, policija je zaplijenila i pola tone amonijevog nitrata, umjetnog gnojiva od kojeg Al Qaida i druge terorističke skupine često izrađuju bombe. </p>
<p>Policija smatra kako je pravodobno spriječila plan da se načini velika automobilska ili kamionska bomba. Vjeruje se da je jedan od mogućih ciljeva napada bio veliki trgovački centar na londonskoj obilaznici, a možda i jedna od dviju glavnih londonskih zračnih luka, Gatwick ili Heathrow. Policija je iz jednog internet-caffea zaplijenila nekoliko kompjutora preko kojih su osumnjičeni komunicirali s vanjskim svijetom. </p>
<p>Racija je bila združeno djelo britanske obavještajne službe MI6, koja operira u inozemstvu, domaće službe sigurnosti MI5, vladinog centra za elektronsko prisluškivanje GCHQ i britanske policije. </p>
<p>Premda najstariji među britanskim uhićenicima ima 32 godine, svi ostali mlađi su od 22 godine. Iako su im roditelji Pakistanci, svi su rođeni u Velikoj Britaniji. Neki od njih posjetili su Pakistan, gdje je barem jedan od njih, kako se vjeruje, prošao obuku u jednom tamošnjem terorističkom logoru. Obavještajni izvori tvrde da uhićenici nisu izravno povezani s poznatim pripadnicima Al Qaide. No moguće je da im je ta teroristička mreža dala nadahnuće. Većina uhićenih nisu jaki islamski vjernici, pa se pretpostavlja da im motivi nisu vjerski, nego ideološki. </p>
<p>Britanska služba sigurnosti MI5 smatra da je u pitanju mržnja protiv Zapada. Dio britanskih muslimana živi u deindustrijaliziranim dijelovima zemlje gdje nezaposlenost i siromaštvo mogu biti povod nezadovoljstvu. No, osobe uhićene u utorak redom su mladi, obrazovani muslimani iz prosperitetnijih dijelova južne Engleske. Tim je veći šok britanskih vlasti nakon njihova uhićenja. </p>
<p>Radi se, naime, sasvim novoj pojavi. Do sada su osobe nadahnute ideologijom Al Qaide stizale u Britaniju iz inozemstva. Pokaže li se da su uhićenici od utorka doista krivi, označit će to pojavu nove vrste terorista, rođenog i odraslog na samom britanskom otoku. Guardian smatra da je takve »islamiste iz predgrađa« radikalizirao međunarodni kontekst. »Počelo je sa sporom međunarodnom reakcijom u Bosni, no danas se to proteže preko cijelog svijeta, od Čečenije i Palestine, do Francuske gdje (njihove) sestre ne smiju nositi pokrivalo za glavu.« </p>
<p>List smatra da napetosti »počinju na školskom igralištu«, gdje rano dolazi do segregacije, jer roditelji svoju djecu šalju u škole u kojima dominira njihova rasa. Dok Guardian zagovara multikulturni pristup, tabloid Daily Mail predlaže veće »promicanje onog što je britansko u školama i drugim institucijama«. Sličnog je gledišta i Daily Telegraph. Daily Express je intervjuirao stanovitog Sayfula Islama iz Lutona blizu Londona, koji je izjavio da je Britanija »legitimni cilj« za terorističke napade. </p>
<p>Najistaknutiji muslimanski vođa u Britaniji Iqbal Sacranie zatražio je, međutim, uvođenje stege protiv islamskih propovjednika koji zagovaraju mržnju. Sacranie, glavni tajnik Muslimanskog vijeća Britanije optužio je takve ljude da mladićima »ispiru mozak« svojim propovijedima u kojima zagovaraju sveti rat protiv Zapada. Sacranie tvrdi kako već neko vrijeme nagovara britansku vladu da uvede kazneni prekršaj širenja rasne mržnje. </p>
<p>Muslimansko vijeće pisalo je u sve džamije diljem Britanije s apelom da pomognu u borbi protiv terorizma. Takav stav podupire šef Scotland Yarda sir John Stevens. No on je također naglasio da se na Otoku neće tolerirati islamofobija. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nisam rekao da je odgovorna ministrica Matulović–Dropulić</p>
<p>Reagiram na tekst objavljen u Vjesniku od 31. ožujka pod naslovom »Čačić: Kalmeta laže, a prozvati se može ministricu Matulović-Dropulić«, novinara C. Kramarića, zbog toga što se iz teksta ne vidi jasno što sam zapravo rekao.</p>
<p>U razgovoru s novinarom Vjesnika Claudiom Kramarićem jasno sam istaknuo, da bi, ako ćemo u traženju odgovornosti stvari dovesti do apsurda, mogli prozvati i ministricu Marinu Matulović-Dropulić, kao dioničara IGH, koji je obavljao nadzor nad većinom radova o kojima je u tekstu riječ, a ne da je ministrica Dropulić stvarno odgovorna, kako je u tekstu naveo Vjesnikov novinar. </p>
<p>RADIMIR ČAČIĆpredsjednik Odbora Hrvatskog sabora za pomorstvo, promet i veze</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bajaši diskreditiraju sami sebe, a onda se žale da ih se zapostavlja</p>
<p>Kao predsjednik Centra kulture Roma Hrvatske dužan sam reagirati na tekst objavljen u Vjesniku od 30. ožujka pod naslovom »Kleiner nas omalovažava i diskriminira«.</p>
<p>Gospoda Milena Kleiner, inače je, predstojnica Ureda za nacionalne manjine, a navodi u tekstu, kojeg je potpisala novinarka Karmen Gumbas, naprosto ne odgovaraju istini.</p>
<p> Naravno da za to nije kriva novinarka nego oni koji su neutemeljeno iznosili netočne činjenice o položaju nacionalnih manjina. Mnogo je toga rečeno, a da se ničim ne može dokumentirati. Naprosto ne odgovara istini da Ured nacionalnih manjina, na čijem je čelu gospođa Milena Kleiner, obilno pomaže, kako to tvrdi Željko Balog, Rome u Zagrebu, odnosno brojne doseljene romske obitelji s Kosova, a nije tako široke ruke kad su u pitanju Romi-starosjedioci u Međimurju. </p>
<p>Ured nacionalnih manjina Republike Hrvatske financira kulturne manifestacije, kulturni amaterizam i izdavaštvo manjina u Republici Hrvatskoj, ali onih udruga ili organizacija koji na vrijeme predaju listu ili obrazac za financiranje s programom djelovanja u narednoj godini. Nemamo spoznaje o tome da je Ured ikad nekoga posebno preferirao ili izdvajao bilo koju udrugu Roma, a posao Ureda i nije da pomaže u doseljavanju. Za sebe osobno mogu reći da, iako sam otac troje djece i podstanar, s najdužim stažem u volonterskom radu, odnosno u prikupljanju pomoći udrugama Roma, a nikada nisam dobio bilo kakvu pomoć za moju obitelj. Ništa u tome ne mijenja na činjenici to što dolazim s Kosova. Tvrdnje Roma iz Pribislavca besmislene su, neistinite i uvredljive.</p>
<p>Sredstva za naš centar dobivamo pod uvjetom da naš program bude prihvaćen i da bude podnesen na vrijeme, a pod istim uvjetima Uredu (danas Savjetu za nacionalne manjine) mogu se obratiti i ostale udruge. </p>
<p>Gospođa Kleiner i Ured nacionalnih manjina RH uvijek su imali razumijevanja za populacije Roma u RH, a priče Željka Baloga i Josipa Baloga bez utemeljenja žele stvoriti negativnu sliku o tom Uredu. Oni i za sebe ne znaju jesu li Romi ili Bajaši, koji žive kao Romi, a pokazali su da ne poznaju romsku kulturu, niti znaju jezik Roma.</p>
<p>Istina je da vlast u Pribislavcu ne uvažava gospodina Željka Baloga, ali to je zbog njegovog ponašanja, a ne zbog toga što je prema potrebi danas Bajaš, a sutra Rom. Željko i Josip Balog sami sebi, ali i ostalim i Romima u Međimurju, stvaraju probleme, jer se odbijaju integrirati u civilizirano društvo, a nazivaju se starosjediocima. Neka se prvo izvole informirati koja su njihova prava i dužnosti, neka se za eventualno pomoć obraćaju nadležnim institucijama i neka prestanu stvarati ružnu sliku o Romima i širiti razdor među pripadnicima naše manjinske zajednice. </p>
<p>KASUM CANApredsjednik Centra kulture Roma HrvatskeZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvatska i prije potpisivanja provodi odredbe Protokola 7 </p>
<p>Sve do neki dan na Zagrebačkom velesajmu trajao je veličanstveni Zagreb-auto-show, kažu peti u Europi. Blago nama! Ova neviđena jagma za automobilima, rekli bismo, opovrgava pesimistička vladina predviđanja o porastu BNP-a od samo 3,2 posto. Biti će značajno veći ako oborimo prošlogodišnji rekord od 75.000 prodanih motornih kočija. </p>
<p>S druge strane naličja naše svakidašnjice stoji seljak s neprodanim svinjama, junadi i sve u svemu teška recesija u agraru.</p>
<p>Gledao sam tako prilog o dvojici stočara iz slavonskog sela Paučje. Ti uzgajivači svinja ne znaju kome će ih, kada i po kojoj cijeni prodati. nema potražnje za tovljenicima iz domaćih obora, pa su uzgajivači primorani tovljenike trampiti za sol, brašno, ili <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Netom iza toga iznesen je podatak da je u Hrvatsku u prvom tromjesečju uvezeno 88.000 svinja (iz Mađarske). Možda to Hrvatska, a da mi to i ne znamo, već primjenjuje odredbe famoznog protokola 7, ili je to, što je vjerojatnije, igrokaz u režiji uvozničkih lobija. </p>
<p>Svi se još sjećamo teških vremena i nestašice, recimo kave i kako smo je švercali iz Austrije. Sjećamo se i dosjetljivosti naših trgovaca i vezane trgovine: da bi dobio kilogram kave morao sam kupiti servis za kavu, set četkica za zube sa zubnom pastom, suncobran za plažu, ili nešto drugo. Radi spašavanja malih seoskih gazdinstava, koja žive na rubu egzistencije, predlažem da se svakoga tko kupi novi automobil u »vezanoj trgovini« obaveže da kupi i tovljenu svinju od barem onoliko kilograma koliko njegov metalni ljubimac ima konjskih snaga.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆSamobor</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mogućnosti nikad neće biti takve da bi umirovljenicima vratili dug</p>
<p>Obećanju Vlade da će umirovljenicima biti vraćen dug povjerovao je, vidim, i predsjednik Gradske organizacije HSU u Zagrebu, Petar Kuzele. Gospodin Kuzele dao si je truda i izradio i tablicu s izračunima koliko bi novca i kojom dinamikom sjedalo na račun umirovljenicima na ime duga kojeg im je priznao i Ustavni sud Hrvatske.</p>
<p> No, ne treba biti vrhunski matematičar da bi se otkrilo da računica »ne drži vodu«. Mene je to zanimalo, jer ću u dogledno vrijeme i ja u mirovinu, a moja se tablica uopće ne podudara s onim što nam pokušava »prodati« predsjednik Zagrebačke organizacije sindikata. U osobito teškom položaju naši će se svi kojima će u izračun ući sve godine staža i uplate u mirovinske fondove i oni nikad neće sustići one koji su »imali sreću« i mirovinu ostvarili prije 1998. godine.</p>
<p> Budući da je od presude Ustavnog suda prošlo već šest godina dug se i dalje gomila, a kada bismo mu pripisali i zakonsku zateznu kamatu, iznosi bi bili toliko da bi od njih čovjeka zaboljela glava.</p>
<p>Nejasno je osim toga što u obećanju Vlade znači da će dug umirovljenicima vraćati prema gospodarskim mogućnostima društva, jer se uvijek može reći da su nam mogućnosti takve da se dug ne može vratiti.</p>
<p>Poznato mi je, osim toga, da su tužbe stigle i do Međunarodnog suda u Strasbourgu, a s nestrpljenjem čekamo barem jednu presudu i već pomalo sumnjamo da su se te presude negdje zagubile. Inače, da se zna, prema mojem izračunu prosječan dug po umirovljeniku s 31. prosincem 31. godine iznosio je 122.760 kuna, plus 22.049 kuna zatezne kamate, dakle 144.809 kuna po umirovljeniku. ,Zar doista još netko vjeruje da će dug umirovljenicima biti vraćen?</p>
<p>IVAN MIKOVaraždin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Petrač neće moći reći »što je klevetničko, a što uvredljivo«</p>
<p>Sudac je odbio prijedlog za saslušavanjem Petrača, jer je »činjenica koju bi trebalo utvrditi nevažna za tijek postupka«</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Nakon što je zahtjev odvjetnika Dragutina Gajskog da se obustavi postupak protiv njegovog branjenika, bivšeg državnog odvjetnika Radovana Ortynskog u povodu tužbe Hrvoja Petrača za klevetanje i uvredu, s obrazloženjem da je Ortynski u to vrijeme imao imunitet, nakon kraćeg odlučivanja sud odbio, suđenje je u četvrtak na Općinskom sudu nastavljeno. </p>
<p>Poduzetnik Petrač, za kojim je raspisana međunarodna tjeralica zbog sumnje na poticanje otmice sina umirovljenog generala Zagorca, tužio je tadašnjeg državnog odvjetnika zbog klevete i uvrede objavljene u »Jutarnjem listu« od 19. srpnja 2000. godine. Naime, tada je Ortynski, kako se navodi u privatnoj tužbi, između ostaloga rekao kako je »preko poduzeća AGM Trgovina oprano 70 milijuna mafijaških njemačkih maraka sumnjiva porijekla, a kojeg poduzeća je suvlasnik Hrvoje Petrač, te da je zbog toga 'blokirao to poduzeće'«. </p>
<p>Petračev je odvjetnik Marijan Pedišić predložio saslušanje svog klijenta, na što je sudac napomenuo kako je prema pisanjima medija Petrač trenutno izvan Hrvatske, te je upitno hoće li doći na sljedeću raspravu. Odvjetnik Pedišić na to je reagirao kako treba biti sumnjičav prema medijima jer pišu svašta. No, kad je sudac upitao zašto onda Petrač nije pristupio na raspravu u četvrtak, Pedišić je odgovorio »nemam tih saznanja«. </p>
<p>Pedišić je potom odustao od saslušavanja Petrača te kao svjedoka predložio autoricu teksta, no, u tom je trenutku reagirao odvjetnik Gajski, napomenuvši da oni inzistiraju na saslušavanju Petrača i to na okolnost je li i na koji način on taj tekst shvatio klevetničkim i uvredljivim. </p>
<p>Sudac je odbio prijedlog za saslušavanjem Petrača, jer je »činjenica koju bi trebalo utvrditi nevažna za tijek postupka«. </p>
<p>Ovaj je sudski postupak već jednom bio obustavljen, i to zbog učestalih Petračevih nedolazaka na rasprave. No, na njegov je zahtjev postupak ipak ponovno vraćen u »prijašnje stanje«, nakon što je on svoj izostanka opravdao medicinskom dokumentacijom o svojoj bolesti. </p>
<p>Novu je raspravu sudac odredio za polovinu travnja, na koju će biti pozvana autorica teksta te Hrvoje Petrač. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>MUP ne zanimaju videosnimke koje policajca povezuju s ratnim zločinom</p>
<p>Hrvatskog policajca koji je temeljem »Erdutskog sporazuma« u službu prešao iz »krajinske milicije«, videosnimke terete za sudjelovanje u ratnom zločinu/ On je u međuvremenu optužen za izazivanje prometne nesreće s teško ozlijeđenom osobom, za što je predviđena kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Na Općinskom sudu u Dvoru vodi se postupak protiv hrvatskog policajca Mihajla Resanovića (43), optuženoga da je u kolovozu 2002. godine pijan skrivio prometnu nesreću u kojoj je jedna osoba teško ozlijeđena. Zadnja rasprava u tom slučaju održana je još u svibnju prošle godine, a optuženi policajac tada nije došao. Od tada do danas nije određen nastavak suđenja.</p>
<p>Policajac Resanović imao je već problema sa hrvatskim zakonima, međutim sve mu je oprošteno. Naime u prosincu 1992. godine Mihajlo Resanović zvan Mišo, iz Hrvatske Kostajnice, prijavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku zbog sumnje da je počinio kazneno djelo oružane pobune. Zakonom o općem oprostu donesenom 1996. godine svi sudionici pobune su amnestirani. Resanović ne samo da je amnestiran već je temeljem »Erdutskog sporazuma« iste godine primljen u hrvatsku policiju i tada je počeo raditi na graničnom prijelazu Tovarnik.</p>
<p>Pažnju dijela javnosti Resanović je zaslužio par godina kasnije nakon što je umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Ivica Pandža Orkan u suradnji s redateljem Pavlom Vranjicanom, počeo od videozapisa srpskih snimatelja, »slagati« dokumentarne filmove. Tako je na snimci četničkog osvajanja Hrvatske Kostajnice od 13. rujna 1991. godine Resanović prepoznat u situaciji koja ga, ako ne kazneno, onda barem moralno teško diskreditira. Naime, sa snimke je vidljivo kako Resanović sudjeluje u grupi »martićevaca« koja vodi trojicu zarobljenih Hrvata. U jednom trenutku jedan »martićevac« prilazi zarobljenicima i repetira strojnicu »škorpion«. Tu se snimka prekida, a u nastavku se vide samo dvojica od trojice zarobljenika. Treći, Dražen Kostrić, najvjerojatnije je tada ubijen, a njegovo tijelo nije pronađeno do danas. Druga dvojica zarobljenika Tomo Jergović i Željko Vujanović ubijeni su nešto kasnije i njihova su tijela pronađena nakon rata u jednoj od brojnih banijskih masovnih grobnica. </p>
<p>Ivica Pandža Orkan, koji je trenutno HSP-ov zastupnik u skupštini sisačko moslavačke Županije, poslao je između ostalih i spomenutu snimku još 2001. godine tadašnjoj predsjednici saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Đurđi Adlešić, koja je kasnije snimke proslijedila MUP-u. Tadašnji ministar Šime Lučin izjavio je nakon primitka video kaseta kako će ti snimci pomoći već otvorenim kriminalističkim obradama o nestanku osoba na Banovini.</p>
<p>Zanimljivo je da se nitko u hrvatskom MUP-u, do današnjeg dana nije sjetio ispitati Mihajla Resanovića o njegovim eventualnim saznanjima o sudbini Dražena Kostrića, protiv čijeg ubojice nikada nije podnesena kaznena prijava.</p>
<p>Inače, 2001. godine u vrijeme masovnog otpuštanja u policiji, Resanović ja nakratko ostao neraspoređen, ali je ubrzo ponovno vraćen u službu i sada radi u postaji granične policije Pasjak – Rupe. Niti izravne sumnje za sudjelovanje u ratnom zločinu, niti postupak koji se protiv njega vodi zbog optužbe za izazivanje prometne nesreće, očito je neće spriječiti Mihajla Resanovića da u miru dočeka mirovinu države protiv koje se borio.</p>
<p>Branko Lazarević, Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tko će i gdje nadgledati spaljivanje droge</p>
<p>Iskustva iz bližeg susjedstva govore međutim da se droga ne mora uništavati isključivo u spalionicama otpada. Prošle godine je u Srbiji velika količina droge uništena u pećima poduzeća »Zastava energetika« u Kragujevcu. U tom gradu i okolici nisu tada zabilježene nikakve štetne posljedice za okolinu</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – U Hrvatskom saboru u srijedu je aktualizirano pitanje uništavanja zaplijenjene droge. Naime, Vlada i oporbeni SDP su izašli s prijedlogom izmjena Zakona o suzbijanju droga, kojima bi se reguliralo to područje.</p>
<p> Važeće rješenje iz 2001. godine, po kojem bi sudovi imenovali povjerenstva, u praksi nije zaživjelo budući da do danas niti jedno takvo povjerenstvo nije osnovano. Zadnje »veliko« spaljivanje droge obavljeno je u srpnju 2001. godine. Tada je u prisutnosti tadašnjeg ravnatelja policije Ranka Ostojića u spalionici opasnog otpada »Puto« spaljeno 3,6 tona marihuane. </p>
<p>Po podacima MUP-a, danas je uskladišteno i spremno za uništavanje oko dvije tone različitih vrsta droge, a osim zakonskih nejasnoća problem predstavlja i činjenica da je u međuvremenu »Puto« izgorio u požaru, tako da se sada, po nekim mišljenjima, droga nema gdje spaljivati. Inače u »Putu« je najveća akcija spaljivanja obavljena 1999. godine kada je spaljeno 14,5 tona marihuane. </p>
<p>U listopadu 2000. godine u pećima »Puta« spaljeno je 862 kilograma kokaina. Na taj je način u dim otišlo oko 35 milijuna eura, koliko se procjenjuje vrijednost 90 postotnog kokaina zaplijenjenog u Rijeci i Puli. </p>
<p>U svojim prijedlozima Vlada i oporba se slažu da uništavanje droge trebaju nadzirati povjerenstva. Vlada međutim predlaže da predsjednik takvog povjerenstva bude netko iz MUP-a, dok SDP predlaže da se na čelo povjerenstva bira novinar, član Hrvatskog novinarskog društva (HND).</p>
<p> Prijedlozi vladajućih i oporbenih zastupnika razlikuju se i u samom postupku uništavanja droge. Vlada smatra da se droga, kao dokazni materijal, može uništiti tek nakon donošenja pravomoćne presude, odnosno nakon završetka sudskog postupka, pravdajući to mogućnošću poteškoća u sudskom postupku. SDP pak predlaže da se zaplijenjena droga uništava odmah nakon evidentiranja i fotografiranja, upozoravajući na velike troškove skladištenja i čuvanja te na mogućnost manipulacije takvom »robom« </p>
<p>Po nekim mišljenjima objavljenim u našim medijima u Hrvatskoj trenutno ne postoji mogućnost uništavanja droge, budući da je jedina domaća spalionica opasnog otpada izvan pogona, a i pitanje je hoće li u dogledno vrijeme proraditi. Po tim istim mišljenjima jedina mogućnost je izvoz droge na spaljivanje u strane zemlje, na primjer Austriju. </p>
<p>Iskustva iz bližeg susjedstva govore međutim da se droga ne mora uništavati isključivo u spalionicama otpada. Tako je prošle godine u Srbiji velika količina droge uništena u pećima poduzeća »Zastava energetika« u Kragujevcu. U tom gradu i okolici nisu tada zabilježene nikakve štetne posljedice za okolinu. </p>
<p>Sigurno je i da u Hrvatskoj postoje slični pogoni u kojima bi se narkotici mogli uništavati. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Još mjesec dana pritvora otmičarima Zagorčeva sina</p>
<p>Istražni sudac Zoran Luburić u četvrtak je ispitao i policajca koji je bio »dodijeljen« Vladimiru Zagorcu te mu pomagao pri pregovorima s otmičarima</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskoga suda je na prijedlog istražnog suca Zorana Luburića, produljio za još mjesec dana pritvor devetorici osumnjičenih za udruživanje u zločinačku organizaciju koja je namjeravala oteti sinove Todorića, Šelendića i Denžića te je otela sina umirovljenoga generala Vladimira Zagorca.</p>
<p> Od devetorice osumnjičenih trojica su u bijegu i to Ivan Ico Mateković, kojega se tereti da je ustrojio organizaciju te njegova dva mlađa brata Nikola i Libero, koje se pak, tereti samo za članstvo u navodnoj organizaciji. U bijegu je još uvijek i Hrvoje Petrač, čija se slika u utorak pojavila na web stranici sa tjeralicama MUP-a, kao i na Interpolovoj web stranici. Vrhovni sud je na sjednici u srijedu odlučio o žalbama Uskoka te Petračevih branitelja na odluku izvanrspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskoga suda prema kojoj je protiv Hrvoja Petrača pokrenuta istraga zbog poticanja navodne zločinačke organizacije na otmicu sina generala Zagorca. Naime, na tu odluku se Uskok žalio jer za Hrvoja Petrača traže status vođe navodne organizacije, dok obrana pak tvrdi da nema dovoljno dokaza niti da ga se osumnjiči za poticanje na otmicu. </p>
<p>No, premda odluka o žalbama formalno jeste donesena, ona još uvijek nije napisana te javnosti nije poznat njezin sadržaj. Istražni sudac Luburić, koji je u četvrtak ispitao još tri svjedoka u navedenome slučaju, također je rekao da mu odluka još nije poznata, te da mu je spis vraćen sa Vrhovnog suda, no bez odluke o žalbama. Inače, Luburić je u četvrtak ispitao Josipa Fereka, umirovljenoga pukovnika HV-a i bliskog Zagorčevog prijatelja, koji je čitavo vrijeme otmice bio u kontaktu sa Zagorcem. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo Ferek je uglavnom iskazivao sukladno kao i umirovljeni general prije nekoliko dana, te je istražnome sucu prepričao kako se Zagorac gotovo svakodnevno čuo sa Hrvojem Petračem tijekom trajanja otmice, a Petrač mu je i javio da će Ico Mateković skupiti novac za otkupninu te mu je donijeti ispred zgrade Županijskog suda. </p>
<p>Prema Ferekovim riječima tako je i bilo, a Metković mu je navodno donio oko 50.000 eura. Ferek je također upitan odakle poznaje Icu Matekovića, sada prvoosumnjičenoga u navodnoj zločinačkoj organizaciji, na što je svjedok odgovorio da ga je Hrvoje Petrač doveo Zagorcu da ga čuva nakon što je ovaj bio pretučen u garaži u Petrinjskoj.</p>
<p>Osim Fereka, istražni sudac je u četvrtak ispitao i policajca koji je bio »dodijeljen« Zagorcu te mu pomagao pri pregovorima sa otmičarima, kao i službenicu »City expressa« koja je zaprimala narudžbe kada je Ferek u hotelu »Opera« njihovom kuriru predao torbu s 750.000 eura. Ta transakcija je, podsjetimo, propala jer su otmičari uočili policiju te od kurira nisu željeli preuzeti torbu s novcem.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za koncesiju na kamenolom tražio 150.000 DEM mita?</p>
<p>U dogovoru s policijom samoborski obrtnik predao je Franji Lamotu novčanice koje su bile označene</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Vijeće Županijskog suda u Zagrebu, pod predsjedanjem Rajke Tomerlin-Almer, nastavilo je u četvrtak ispitivanje svjedoka u dosad najtežoj optužnici Uskoka. </p>
<p>Inženjer Franjo Lamot Predstojnik Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije optužen je da je od dva samoborska obrtnika, Slavka Horvata i Stjepana Beljaka zatražio mito od ukupno 150.000 tisuća DEM kako bi im isposlovao produljenje koncesije za ekspolataciju i preradu kamena u okolici Samobora. Jedna u žrtava prijavila je sve policiji koja je Lamotu pripremila kriminalističku zamku: obrtnik Slavko Horvat, kad je došao dogovoreni rok za isplatu prvih 5.000 DEM našao se s Lamotom i skrivečki mu je predao omotnicu s gotovinom koja je bila označena, a uskoro je stigla i policija.</p>
<p>Stjepan Beljak, obrtnik iz Samobora, dao je identičan iskaz. Lamota, rekao je raspravnom vijeću bolje poznaje otkad je od oca preuzeo obrt za iskorištavanje i obradu kamena. Požalio se na situaciju oko dobivanja koncesije za rad kamenoloma. »Izvadiš devet ili deset dozvola ili potvrda, ali ti uvijek jedna nedostaje i to ona najvažnija, pa ispada da nemaš ništa«. </p>
<p>Svjedok je pojasnio da je dozvolu za nastavak rada kamenoloma dobivao na šest mjeseci, ili tek samo na tri mjeseca. Razlog: Samobor, navodno, još nema usvojen Generalni urbanistički plan, pa se dozvole daju privremeno. Beljak je napomenuo da se na izdavanje tako vremenski ograničene dozvole žalio, ali žalba je odbijena, a odbijenicu je potpisao upravo Lamot. Jednom se u samoborskom restoranu »Slapovi« našao s utjecajnim djelatnikom Ureda za gospodarstvo, točnije s predstojnikom Lamotom. Prema ponovljenom iskazu obrtnik je izjavio kako mu je tada Lamot zatražio 100.000 DEM kako bi mu produljio koncesiju, što je ovaj energično odbio. Epilog je bio da je Beljaku inspekcija zatvorila kamenolom. </p>
<p>P.P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Čobanković: Hrvatska želi partnerski odnos s BiH u međusobnoj trgovini</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – »Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se od 1. travnja primjenjuje cjelovit ugovor o slobodnoj trgovini s Hrvatskom, hrabra je«, rekao je u četvrtak hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković. </p>
<p> Dodao je da Hrvatska ne može utjecati na prosvjede poljoprivrednika u BiH, koji su zbog početka primjene trgovinskog sporazuma na nekoliko mjesta blokirali granične prijelaze s Hrvatskom.</p>
<p> Čobanković je napomenuo da Hrvatska želi partnerski odnos s BiH kad je riječ o trgovinskoj razmjeni, a to znači da ne može proći politika koja se svodi na gledanje samo svojih interesa.</p>
<p>Prema ministrovim riječima, ograničavanje hrvatskog izvoza u BiH samo na one domaće proizvode koji imaju izvozni broj za EU, privremenog je karaktera. </p>
<p>Naime, proizvođači i prerađivači mesa i mlijeka u BiH nemaju ni jedan takav izvozni broj.</p>
<p> Hrvatska, pak, ima pet izvoznih objekata registriranih za preradu mesa u skladu sa zahtjevima Unije, po tri objekta za preradu mesa peradi i preradu mlijeka, te dva objekta za punjenje i pakiranje meda.</p>
<p>U Ministarstvu ne skrivaju da su očekivali lakši početak primjene trgovinskog sporazuma s BiH. No, nakon sklapanja sporazuma o veterinarskim odnosima između dviju zemalja, očekujemo lakši izvoz hrvatskih proizvoda na nama važno tržište BiH, zaključio je Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Dohodovne mjesečne potpore povećat će se sa 600 na 1000 kuna</p>
<p>Do sredine travnja trebalo bi biti isplaćeno preostalih 350 milijuna kuna poticaja i potpora, čime će biti »očišćeni« svi zaostaci za neisplaćene poticaje iz godine 2003. / Čak 46 posto poljoprivrednika upisanih u poljoprivredni Upisnik moglo bi ostati bez poticaja, jer nemaju uvjete za njihovo ostvarivanje: tri hektara zemljišta, odnosno tri proizvodne jedinice, i slično</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – »Povećanje samodostatnosti poljoprivrednih proizvoda i kultura u hrvatskoj poljoprivredi cilj je izmjena i dopuna Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi kroz utvrđivanje nacionalnih kvota«, rekao je u četvrtak Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, na sastanku s predstavnicima poljoprivrednih udruga.</p>
<p>Ministar je kao stratešku odrednicu Ministarstva spomenuo orijentaciju prema voćarstvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu i cvjećarstvu, u kojima Hrvatska ne zadovoljava vlastite potrebe. Prema njegovim riječima, treba jačati konkurentnost domaćih poljoprivrednih proizvoda. Ministarstvo je od početka godine isplatilo 637 milijuna kuna poticaja i potpora. Do sredine travnja trebalo bi biti isplaćeno preostalih 350 milijuna kuna, čime će biti »očišćeni« svi zaostaci za neisplaćene poticaje iz godine 2003.</p>
<p>Govoreći o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, ministar je rekao da će se voditi računa da državni poticaji budu što bolje raspoređeni po svim segmentima. Tako se, primjerice, želi povećati iznos za dohodovne potpore sa 600 kuna na 1000 kuna mjesečno.</p>
<p>Ministar je istaknuo da bi se novom politikom poticaja još neke povrtlarske kulture s vremenom uključile u sustav poticaja (cvijeće, jagode, lubenice i dr.), te da bi se poticaji za povrtlarstvo povećali. Također se razmišlja o uvođenju poticaja za domaću tovnu telad (600 kuna za telad do 100 kilograma), kao i o povećanju poticaja za junad i to sa sadašnjih 800 kuna po komadu na 1000 kuna.</p>
<p>U Ministarstvu se uzdaju u model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, za koji je izdvojeno 122 milijuna kuna, a dosad je odobreno 600 zahtjeva za projekte. Novac za ruralni razvoj povećan je 2,5 puta u odnosu prema prošloj godini.</p>
<p>Kapitalni projekt navodnjavanja, kaže ministar, radi povećanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda neće se financirati novcem koji je izdvojen za poticaje. Pritom je istaknuo da će uskoro biti objavljene nacionalne kvote za predstojeću sjetvu, čime će se odrediti koliko će se površina poticati za pojedine kulture (neće biti manje od prošlogodišnjih). Tako će se, primjerice, u sustavu poticaja povećati površine pod šećernom repom i uljaricama, a pšenica (150 tisuća hektara) i kukuruz više će se proizvoditi za vlastite potrebe.</p>
<p>Ivan Kolar, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, rekao je da zabrinjava da bi čak 46 posto poljoprivrednika upisanih u poljoprivredni Upisnik moglo ostati bez poticaja jer nemaju uvjete za njihovo ostvarivanje: tri hektara zemljišta, odnosno tri proizvodne jedinice, i slično.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HFP: I drugi ulagači moći će se natjecati za dokapitalizaciju Sunčanog Hvara</p>
<p>Nastavljaju se razgovori s investicijskim fondom Quaestus o Sunčanom Hvaru, no u HFP-u kažu da će se ipak ići na natječaj na koji će se moći javiti i drugi fondovi / U Fond stiglo više od 70 upita ulagača zainteresiranih za turističke tvrtke iz državnog portfelja</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju nastavlja razgovore s investicijskom fondom Quaestus o privatizaciji Sunčanog Hvara dokapitalizacijom (odnosno modelom javnog i privatnog partnerstva), kojom bi taj fond kojim upravlja Borislav Škegro s partnerima stekao većinsko vlasništvo nad hvarskom tvrtkom bez plaćanja dionica državi.</p>
<p>No, kako se saznaje u Fondu, prije konačnog dogovora morat će se ići na objavljivanje natječaja na koji bi se mogli javiti i drugi financijski ulagači, odnosno real estate fondovi. </p>
<p>Ako ipak Quaestus dobije Sunčani Hvar, time bi se, kako se saznaje, vjerojatno riješilo i pitanje manjeg paketa dionica Sunčanog Hvara na koje polaže pravo bivši PIF Pleter, a danas Validus (zbog čega država raspolaže manjinskim paketom dionica od 46 posto), jer je Holding Fima jedan od partnera u Quaestusu. No, osim što Fond ne može potpisati taj ugovor s Quaestusom, jer po zakonu tvrtke može prodavati samo na burzi ili putem javnog natječaja, iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka očekuje se najavljena nova strategija u privatizaciji turizma. Mišljenje resornog ministarstva za Fond je, rečeno je, dosta značajno kad je riječ o Sunčanom Hvaru.</p>
<p>Kako kažu u Fondu, model public-private partnership planira se primijeniti i kad je riječ o bivšim turističkim nekretninama Ministarstva obrane kojima danas upravlja HFP-ov Adriatic Club, no to je u ovom slučaju puno logičnije i racionalnije nego da Fond izravno prodaje zemljišta i nekretnine. Država bi tako u sklopu tog modela uložila nekretnine, privatni partner novac, a vlasnički omjeri »izvagali« bi se ovisno o doprinosu jedne i druge strane. No, u HFP-u priznaju da u Hrvatskoj nema velikih iskustava s modelom javnog i privatnog partnerstva, te da tu moraju biti vrlo pažljivi. Kad je pak riječ o usporedbama ponude Quaestusa i one koje su svojedobno dale Terme Čatež, ispada, kao što je poznato, da je potonja bila bitno bolja, točnije za oko 40 milijuna eura.</p>
<p>Iz HFP-a su najavili i da će ovih dana biti objavljeni međunarodni natječaji za prodaju većinskih udjela u četiri turističke tvrtke. Riječ je dubrovačkim Hotelima Srebreno, Hotelu Lapad, Apartmanima Medena iz Segeta Donjeg, te hotelsko-turističkoj tvrtki Picok iz Đurđevca. Odluke o prodaji donesene su na sjednici Upravnog odbora HFP-a 19. ožujka. Na prodaju će se ponuditi 66,28 posto Hotela Srebreno, zatim 84,4 posto Apartmana Medena, ukupno 80,31 posto Hotela Lapad te 63,93 posto đurđevačkog Picoka. Fond je, kako se saznaje, do ovoga tjedna dobio više od 70 upita investitora vezanih za turističke tvrtke iz državnog portfelja. U namjeri da animira investitore, HFP potencijalnim investitorima po novome e-mailom šalje prednatječajne obavijesti.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>RIO: Od petsto radnika, sto će odmah biti vraćeno na posao</p>
<p>RIJEKA, 1. travnja</p>
<p> – Početkom ove godine, Riječka industrija odjeće (RIO) počela je ostajati bez posla, pa se 514 radnika prisilno »odmaralo« kod kuće da bi početkom ovog tjedna i zadnjih oko 8 radnica napustilo proizvodni pogon. Nadzorni odbor RIO-a u srijedu je za novog predsjednika Uprave izabrao Nikolu Mikića, koji je s Antom Samaržijom i Brankom Pahorom sad i većinski vlasnik te tvrtke. Mikić je u četvrtak rekao Vjesniku da se nada da će već u petak dogovoriti nastavak suradnje s talijanskom tvrtkom »Pespow«, što bi značilo istodobno vraćanje na posao stotinjak radnica.</p>
<p>Napomenuo je da nije nova uprava poslala radnike na čekanje, izgubila poslove ni napravila dug veći od 20 milijuna kuna. Dodao je da se u RIO-u problemi nisu rješavali godinama te naglasio da će stotinjak »prekobrojnih« radnika te tvrtke biti zbrinuto. Opovrgao je glasine da je on svojim utjecajem »izbio« poslove RIO-u, jer se navodno želio što prije domoći te tvornice. Mikić je sa SSSH potpisao ugovor, kojim se obvezo da će očuvati dosadašnju djelatnost RIO-a, a povjerenica tog sindikata za Primorsko-goransku županiju Jadranka Tomašić nam je rekla da je Mikićevo preuzimanje tvornice možda najbrži put za njezino ozdravljenje, za spas barem većeg dijela od 500 radnih mjesta. Mikić je radnicama RIO-a poznat kao dosadašnji vrlo strog prvi čovjek tvrtke tekstilne konfekcije »Lumik« u kojoj su radni uvjeti neuporedivo teži nego u RIO-u.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uprava Deutsche Telekoma odrekla se jedne plaće</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Članovi upravnog odbora Deutsche Telekoma najavili su – nakon što su postigli dogovor s njemačkim sindikatima o smanjenju plaća koje će se odnositi na oko 120.000 njemačkih zaposlenika grupacije – da će se ove godine u znak solidarnosti odreći iznosa koji odgovara iznosu jednomjesečne plaće. </p>
<p>Naime, DT će radni tjedan smanjiti sa 38 na 34 sata, iako će plaća odgovarati dosadašnjem iznosu za 35,5 sati tjedno. </p>
<p>Na taj način, osigurat će se prostor za 10.000 novih radnih mjesta – odnosno izbjeći će se otkazi.</p>
<p>Lani je izvršni direktor DT-a Kai-Uwe Ricke dobio fiksnu plaću od ukupno 1,25 milijuna eura te varijabilni dio od 1,375 milijuna eura. Ukupna plaća i bonusi za čitav upravni odbor dosegli su vrijednost od 12,1 milijun eura, u usporedbi sa 14,48 milijuna eura u 2002. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>PBZ Invest: Najveći prinos ove će godine ostvariti mješoviti Global fond</p>
<p>PBZ-ovi fondovi upravljaju imovinom vrijednom više od 796 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - PBZ Invest, društvo koje danas upravlja s pet otvorenih investicijskih fondova, ove godine namjerava pokrenuti i šesti, dionički fond pod imenom PBZ Equity fond, kazao je u četvrtak predsjednik Uprave PBZ Investa Ivan Sladonja, prigodom obilježavanja pete godišnjice osnivanja prvog PBZ-ova otvorenog fonda PBZ Novčani fond i ujedno prvog pravog novčanog fonda u Hrvatskoj. </p>
<p>PBZ Novčani fond počeo je s radom 1. travnja 1999., a prvu je godinu završio sa 23,4 milijuna kuna imovine pod upravljanjem i ostvarenim prinosom od 15,21 posto. Do kraja prošle godine imovina pod upravljanjem ovog fonda povećana je na 550 milijuna kuna.</p>
<p>Prema Sladonjinim riječima, od postojećih pet fondova u 2003. je godini najveći prinos (5,37 posto) ostvario njihov Euro novčani fond, što je ujedno najveći prinos ostvaren od svih novčanih fondova u Hrvatskoj. Također, njihov obveznički International Bond fond s lani ostvarenim prinosom od 0,48 posto postigao je najbolji rezultat među obvezničkim fondovima.</p>
<p>U PBZ Investu očekuju da će ovogodišnji prinosi njihovih novčanih fondova iznositi između četiri i šest posto. Prinos obvezničkog International Bond fonda ove će godine iznositi od četiri do pet posto, a očekuje se da će najveći prinos, između devet i 11 posto ostvariti mješoviti Global fond.</p>
<p>PBZ-ovi fondovi danas upravljaju imovinom vrijednom više od 796 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je rečeno u četvrtak, u ovoj godini će strateška orijentacija PBZ Investa među ostalim biti i donacije umjetnosti. Tako na ovogodišnjem 27. Salonu mladih PBZ Invest sudjeluje s vlastitom instalacijom i performanceom, te dodjeljuje prvu nagradu u iznosu od 20.000 kuna. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Natječaj za treću GSM mrežu idući tjedan</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta potpisao je više pravilnika potrebnih za raspisivanje natječaja za treću GSM mrežu, kaže Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva. Radi se o pravilnicima o koncesijama i dozvolama za obavljanje telekomunikacijskih usluga, te pravilniku o naknadama.</p>
<p>Ministar je već najavio da Vijeće za telekomunikacije može raspisati natječaj za treću GSM mrežu i treću generaciju mobilne telefonije (UMTS) i prije nego što bude ustrojena i počne s radom nova Agencija za telekomunikacije.</p>
<p>Dakle, nakon objave pravilnika u Narodnim novinama, Vijeće će raspisati natječaj za koji je već pripremljena dokumentacija, a Ministarstvo osiguralo sve zakonske uvjete.</p>
<p>Još prošle godine interes za trima koncesijama DCS 1800 MHz i još trima za UMTS mrežu pokazale su tri domaće i tri inozemne tvrtke. HTmobile i VIPnet iskazali su interes za kombinirane koncesije (1800 MHz/UMTS). </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Konzum lani ostvario 5,77 milijardi kuna prihoda i 32 milijuna kuna dobiti</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Najveći hrvatski maloprodajni lanac, Agrokorov Konzum, u 2003. je godini povećao ukupni prihod na čak 5,776 milijardi kuna (1,672 milijarde više nego u prethodnoj godini), dok je neto dobit gotovo udvostručena i iznosi 32,15 milijuna kuna.</p>
<p>Konzumovi prihodi od prodaje lani su porasli 41 posto, s tim da su maloprodajni prihodi rasli brže (porast od 48 posto) od prihoda od veleprodaje koji bilježe rast od 33 posto. </p>
<p>Dugoročne obveze Konzuma lani su značajno smanjene (sa 273 milijuna kuna na 86 milijuna kuna), no golem rast bilježe kratkoročne obveze koje su sa 1,634 milijarde kuna krajem 2002. povećane na 2,555 milijardi kuna krajem prošle godine, od čega se 1,205 milijardi kuna odnosi na obveze prema dobavljačima. Povećana su i Konzumova potraživanja od kupaca za oko 134 milijuna kuna, na ukupno 431 milijun kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Ericsson skočio osam posto nakon najave boljih rezultata</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Neočekivani rast purchasing managers indeksa za eurozonu, koji mjeri nekoliko pokazatelja stanja u proizvodnom sektoru, sa 52,5 na 53,3 boda u ožujku, potaknuo je u četvrtak rast europskih indeksa, iako nije bilo znatnijih pomaka. Ulagače je dijelom razočarala i odluka Europske središnje banke da kamatne stope zadrži na 2 posto, mada je takva odluka ipak bila očekivana.</p>
<p>Frankfurtski Dax je do poslijepodneva dobio 0,57 posto dosegavši 3878,7 bodova, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 koji je porastao na 2678,3 boda. Londonski FTSE 100 je porastao 0,2 posto, na 4395,9, a milanski MIB 30 0,14 posto, na 27.366 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 0,4 posto, na 3639,6 bodova.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku DJIA je neznatno porastao na 10.358, a Nasdaq Composite 0,5 posto, na 2004 boda. Tokyjski Nikkei 225 u četvrtak je pao 0,27 posto, na 11.683,42 boda.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima je u četvrtak s porastom od 7,7 posto bio Ericsson, zahvaljujući neočekivanoj najavi da će rezultati u prvom tromjesečju biti bolji nego što je ranije predviđeno. </p>
<p>Naime, najavljen je blagi rast bruto marže u odnosu na posljednje tromjesečje 2003., umjesto neznatnog pada. Gucci je pao 0,2 posto nakon što je grupacija izvijestila o 23-postotnom padu neto dobiti prošle godine, na 174,2 milijuna eura. </p>
<p>Međutim, modna kuća, koja je u većinskom vlasništvu francuske maloprodajne grupacije PPR, u posljednjem je tromjesečju 2003. ostvarila rekordne rezultate. </p>
<p>S druge strane, ni u četvrtak nije objavljeno tko će naslijediti dugogodišnjeg izvršnog direktora Domenica Del Solea, koji je Gucci pretvorio u profitabilnu tvrtku nakon što je doveo dizajnera Toma Forda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska spremna surađivati s Haagom, ali i odlučna u obrani istine o Domovinskom ratu</p>
<p>»Naš je stav«, rekao je premijer, »suradnja - da, individualna odgovornost - da, ali kolektivna i politička odgovornost - to ne« / Ako je bilo zločina u Domovinskom ratu, oni moraju biti procesuirani, bilo na hrvatskim sudovima bilo na Međunarodnom kaznenom sudu, koji je formiran i sukladno našim zahtjevima, kazao je Sanader / Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron »pozitivno reagirao« na Sanaderovo pismo </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader izvijestio je u četvrtak Vladu da je predsjednik Haaškog suda Theodor Meron »reagirao pozitivno« na pismo koje mu je Sanader uputio 6. ožujka, nakon optužnica protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača. U pismu je Sanader iznio stavove Vlade o neprihvatljivim političkim implikacijama u tim optužnicama i najavio hrvatsko involviranje u procese.</p>
<p> »Naš je stav«, rekao je premijer, »suradnja - da, individualna odgovornost - da, ali kolektivna i politička odgovornost - to ne«. Slično pismo Sanader će poslati Meronu i u povodu najnovijih četiriju optužnica. Prema premijerovim riječima, predsjednik Suda spreman je surađivati u pronalaženju načina na koji se Hrvatska može uključiti u procese. </p>
<p>»Ako je bilo zločina u Domovinskom ratu, oni moraju biti procesuirani, bilo na hrvatskim sudovima bilo na Međunarodnom kaznenom sudu, koji je formiran i sukladno našim zahtjevima«, istaknuo je premijer. </p>
<p> »Naravno da je bolno pitanje to što i mi koji smo se branili možemo biti optuženi, da hrvatski branitelji i hrvatski časnici mogu biti optuženi. Ali, u svakom ratu, pa i oslobodilačkom i pravednom, mogu se nažalost počiniti zločini, a oni su opisani u konvencijama. Pravda mora biti apsolutno zadovoljena i svi moraju biti procesuirani«, rekao je. </p>
<p>»S druge strane, uloga je Vlade i državne politike da se svim pravnim i diplomatskim sredstvima, uobičajenim u međunarodnoj praksi, spriječi mogući politički i povijesni revizionizam«, naglasio je Sanader.</p>
<p> Vlada će »znati braniti stečevine Domovinskog rata jer, ako padne sjena na Domovinski rat, to dovodi u pitanje i hrvatsku budućnost jer je Domovinski rat ugrađen u temelje hrvatske države«, kaže Sanader. </p>
<p>»U tom smislu, Vlada će pružiti svu pravnu i logističku pomoć ali i učiniti sve da obranimo istinu o Domovinskom ratu, istinu o ulozi hrvatskog državnog vrha i predsjednika Tuđmana u Domovinskom ratu«, rekao je premijer, dodajući da se zbog toga »već kontaktiraju poznati međunarodni i domaći pravni stručnjaci«.</p>
<p>»Tužiteljstvo je samo jedna od strana u procesu, ono ne donosi pravorijek. Druga strana je obrana. I kad obje strane iznesu svoje argumente, Sud će donijeti odluku«, izjavio je premijer Sanader. Napomenuo je da postoji nekoliko mogućnosti da se Hrvatska uključi u procese, kao prijatelj suda ili na neki drugi način o čemu se upravo obavljaju konzultacije, a odluku o načinu na koji će se uključiti, na kraju mora odobriti i predsjednik Haaškoga suda. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odgođen sastanak na Pantovčaku o diplomatima </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Iako su se o imenovanjima novih veleposlanika i konzula s predsjednikom Stjepanom Mesićem u četvrtak trebali dogovarati predstavnici saborskog Odbora za vanjsku politiku i Ministarstva vanjskih poslova, sastanak nije održan, potvrđeno je Vjesniku u Uredu Predsjednika. Sudionici sa Zrinjevca i iz Odbora povukli su se s dogovorenog susreta kod Mesića, no razloge za to zasad ne objašnjava nijedna strana.</p>
<p>A na stol predsjednika Mesića ni u četvrtak nisu stigli prijedlozi imenovanja novih veleposlanika i konzula, čija imena ovih dana pune medije. Stoga u Predsjednikovu uredu do daljnjega ne žele ništa komentirati.</p>
<p> Neslužbeno poručuju da se za razlog neodržavanja sastanka o kadrovskim križaljkama u Žužulovu ministarstvu treba obratiti Ministarstvu vanjskih poslova ili vanjskopolitičkom savjetniku premijera Ive Sanadera.</p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prosvjedi poljoprivrednika u BiH nisu prouzročili veće blokade </p>
<p>SARAJEVO, 1. travnja</p>
<p> – Poljoprivrednici Bosne i Hercegovini okupili su se u četvrtak na četiri granična prijelaza s Hrvatskom prosvjedujući zbog početka cjelovite provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama, Hrvatskom i SCG-om. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH Ranko Bakić izjavio je da su prosvjednici došli na prijelaze u Izačiću, Kamenskom, Doljanima i Gradiški iskazujući nezadovoljstvo zbog nedovoljnih poticaja i zaštite domaće poljoprivredne i prehrambene proizvodnje.</p>
<p> Policija Republike Srpske spriječila je trajniju blokadu prometnice Banja Luka - Gradiška.</p>
<p> Na graničnom prijelazu u Orašju promet se odvijao bez zapreka, a unatoč najavama, prosvjednici se nisu pojavili. Prema dostupnim policijskim izvješćima, na prijelazu Kamensko blokiran je ulazak kamiona s robom iz Hrvatske. </p>
<p>Udruge poljoprivrednika iz Federacije BiH i RS-a ogradile su se od Bakićevih prosvjeda tvrdeći da on zastupa interese prerađivačke industrije i lobira za jeftin uvoz sirovina, a ne za interese domaćih proizvođača. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Kajin: Da bi kapital došao, treba debirokratizirati državu</p>
<p>Brletić: Najmanje financijske discipline ima u državnim tijelima koja su nositelji zakona i propisa / Linić: Ne zadovoljava kvaliteta internih nadzora u jedinicama lokalne samouprave; više bi pozornosti terbalo posvetiti provedbi Zakona o javnoj nabavi / Fuček: Država je brodogradilištu »Viktor Lenac« odobrila 22 milijuna eura jamstava za kredite, a i drugim poduzećima u državnom ili privatnom vlasništvu jamstva su izdavana po slobodnoj procjeni / Tadić predložio Vladi da ukine Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, jer je 90 posto banaka u stranom vlasništvu</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Svi klubovi zastupnika u četvrtak su podržali izvješće o radu Državnog ureda za reviziju u 2002. godini, napisano na čak 1079 stranica, a rasprava o njemu svela se uglavnom na kritiku nepravilnosti i problema koje su revizori našli u poslovanju državnih institucija.</p>
<p>Damir Kajin (IDS) istaknuo da bi revizija trebala ustanoviti kojom ažurnošću birokracija obavlja posao, jer bi tad, primjerice, bilo manje bespravne gradnje. »Proračuni lokalne samouprave najmanje rastu, što govori da decentralizacija nikako da počne pravim intenzitetom. Činjenica da je javna potrošnja u 2002. bila 60 posto bruto domaćeg proizvoda govori da Hrvatska troši iznad svojih gospodarskih mogućnosti. Osim Zagreba, jedino još Istra ima BDP iznad državnog prosjeka, a ostale županije su na razini nekog imaginarnog pojma zapadnog Balkana. Ili će Vlada privući strani kapital u Hrvatsku ili će građani za tim kapitalom u svijet. Da bi kapital došao, treba debirokratizirati državu«, rekao je Kajin.</p>
<p>Mate Brletić (Klub HSLS-DC-a) smatra da će ustrojavanje državne riznice omogućiti potpunu kontrolu izvršenja proračunskih sredstava, a upozorio je da je najmanje financijske discipline ima u državnim tijelima koja su nositelji zakona i propisa. »Najveći dio nepravilnosti ukazuje na nedovoljnu educiranost državnih činovnika, jer 2002. je doneseno nekoliko zakonskih rješenja koje administracija sporo prihvaća, jer je većinom navikla na šablone«, kazao je Slavko Linić (SDP), naglasivši da izvješće upućuje na to da se ne može biti zadovoljan decentralizacijom. Dodao je da ne zadovoljava kvaliteta internih nadzora u jedinicama lokalne samouprave te da bi više pozornosti terbalo posvetiti provedbi Zakona o javnoj nabavi.</p>
<p>Problem spore decentralizacije spomenuo je i Vilim Herman (Libra), upitavši što se poduzima nakon što revizija utvrdi nepravilnosti u radu državnih institucija. Katarina Fuček (HDZ) upozorila je da je država brodogradilištu »Viktor Lenac« odobrila 22 milijuna eura jamstava za kredite, a da su i drugim poduzećima u državnom ili privatnom vlasništvu jamstva izdavana po slobodnoj procjeni. Kao zabrinjavajuće je istaknula to, što je većina jamstava iskorištena za pokriće gubitaka, a manje za investicijske projekte. Tonči Tadić (HSP) predložio je Vladi da ukine Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka budući da je 90 posto banaka u stranom vlasništvu.</p>
<p>»O ministarstvu vanjskih poslova govori se u vrlo kratkim crtama, ali kad se iz novina zna da su pojedina veleposlanstva uređivana u kineskom stilu, da se kupovalo talijanski, a ne daj Bože hrvatski namještaj, da su pojedini veleposlanici plasirali vlastito vino od domaćeg mošta umjesto da su reklamirali hrvatska vina, čovjek se pita kamo sve to vodi i što se sve zbiva na grbači poreznih obveznika«, rekao je Tadić. Kao apsurd, naveo je primjer Ministarstva pomorstva, prometa i veza, za koje se u reviziji kaže da ima loš internetski i informatički sustav, iako je upravo to ministarstvo bilo nadležno za informatizaciju.</p>
<p> Željko Pecek (HSS) upozorio je da je 2002. na rad administracije potrošeno 16,3 milijardi kuna, a da su učinci njezina rada loši zbog teškog zapošljavanja mladih činovnika. »Prema mojim spoznajama, Vlada će u petak smijeniti i posljednje pomoćnike ministara koji su bili u prošloj vladi. Smatram da je to tragedija, jer je riječ o karijernim ljudima, dugo zaposlenim u državnoj administraciji«, rekao je Pecek, izazvavši kraću polemiku među zastupnicima. Josip Đakić replicirao mu je da je bivša vlada trebala smijeniti pomoćnike koji su bili pravomoćno osuđeni, aludirajući na pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva Josipa Hralu. HSS je zato tražio stanku nakon koje je Josip Vresk u ime kluba te stranke kazao da je Hrala bio uvjetno osuđen, jer je kao bankovni činovnik poslao na naplatu falsificirani akceptni nalog, iako nije mogao znati da je riječ o falsifikatu, te da je Vrhovni sud nakon dvije godine lani ukinuo tu presudu.</p>
<p>Nezavisni zastupnik Ivo Lončar podsjetio je da je u prošlom sazivu Sabora više puta postavljao pitanje o tome kako Hrala može biti pomoćnik, iako je uvjetno osuđen zbog kriminala. »HSS je bio uvjeren da Hrala nije kriv, što je na kraju potvrdio i Vrhovni sud, a oni koji su dvije godine govorili da je riječ o kriminalcu trebali bi se pogledati u ogledalo, jer ne daj Bože da se to njima dogodi«, zaključio je Božidar Pankretić (HSS).</p>
<p>Milan Jelovac, Ivana Knežević, Marijan Lipovac, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Uprave gradova trebale bi podržavati etnorestorane</p>
<p>Smetaju mi ugostiteljski objekti koji pružaju identičnu, »konfekcijsku« uslugu po istim cijenama, a u većini slučajeva su na najatraktivnijim lokacijama, kaže Križanec / Osim u borbi protiv Agencije za zaštitu autorskih muzičkih prava, ZAMP-a, javnost će novog predsjednika HUR-a vjerojatno podržati i u tome da se inspekcijski nadzori ne rade tamo gdje ima gostiju</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Vlasnici domaćih restorana pripremaju ustavnu tužbu protiv Zakona o ZAMP-u (Agencija za zaštitu autorskih muzičkih prava), zalažu se za paušalno oporezivanje, a Vladi će uskoro predstaviti model interne cehovske inspekcije putem koje će ugostitelji sami napraviti reda. Glavni cilj je visoka kvaliteta hrvatske gastronomije. </p>
<p>To su prvi koraci koje poduzima Siniša Križanec, novi predsjednik Hrvatske udruge restoratera (HUR), institucije koja ujedinjuje 2700 vlasnika restorana.</p>
<p>Križanec je dugogodišnji protivnik ZAMP-ovskih nameta (nažalost, često smo svjedočili da njegovi istupi postaju ispadi i nerijetko je na granici verbalnog neukusa) i može se očekivati da će se glavnina njegove borbe usmjeriti protiv ZAMP-a.</p>
<p> Nadalje, HUR-ovo će se članstvo nastojati proširiti vlasnicima malih hotela i pansiona, vinarima te proizvođačima zdrave hrane. Posebno će stručno povjerenstvo ustanoviti realnu kvalitetu hrvatske ugostiteljske ponude. Naime, dok s jedne strane Hrvatska ima niz vrhunskih restorana koji se kvalitetom mogu smjestiti u najelitnije svjetske turističke destinacije, s druge je i u ugostiteljstvu zamjetan rast sive ekonomije te priučeni ugostitelji koji za dva mjeseca ljetnog rada pokušavaju živjeti cijele godine.</p>
<p>Činjenica je da se ugostiteljstvom danas bavi zaista svatko, pa je zanimanje konobar (ugostitelj) sukladno tome i cijenjeno. Godinama se događa da restorane vode nestručne osobe koje istu »politiku« zapošljavanja primjenjuju i za osoblje. Ugostiteljstvo ima image zanimanja za koje ne treba nikakva škola. Naravno da nije tako, uzusi postoje, ali ih se mnogi ne pridržavaju. Posljedica je da nas nerijetko poslužuje priučeno osoblje i da iz restorana odlazimo nezadovoljni.Porastu sive ekonomije, tvrdi Križanec, pridonosi i to što je kazna za rad bez dozvole manja od kazne za slučajni propust u legalnoj situaciji. Smeta mu i kolorit svih kategorija ugostiteljskih objekata koji pružaju identičnu, »konfekcijsku« uslugu po istim cijenama, a u većini su slučajeva na najatraktivnijim lokacijama. </p>
<p>Osim u borbi protiv ZAMP-a, javnost će novog predsjednika HUR-a vjerojatno podržati i u tome da se inspekcijski nadzori ne rade tamo gdje ima gostiju. </p>
<p>Zaista, takvom se dugogodišnjom praksom ne stimulira naslov Hrvatske kao turističke države. </p>
<p>Zanimljiva je ideja da se utječe na uprave gradova da potpomažu otvaranje etnoambijentalnih restorana sa specifičnom regionalnom kuhinjom. Većina onih koji su otvorili takve restorane – primjerice istarska ili dalmatinska konoba – nisu zažalili, naravno, ako su istodobno ponudili i korektne cijene. Turisti su zasigurno zasićeni ponudom pizzerija i fast fooda koji masovnošću ubijaju ovim prostorima primjereniju i atraktivniju ugostiteljsku ponudu. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Škare Ožbolt: Del Ponte suradnju s Hrvatskom ocijenila iznimno dobrom </p>
<p>Hrvatska ministrica pravosuđa i glavna haaška tužiteljica razgovarale o zahtjevu za privremeno puštanje na slobodu generala Čermaka i Markača, dolasku novih pet optuženika u ponedjeljak, prepuštanju haaških predmeta hrvatskim sudovima, izvješću Vlade o »slučaju Gotovina« i izvješću Carle del Ponte Europskoj uniji o suradnji Hrvatske</p>
<p>HAAG, 1. travnja</p>
<p> – Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte ocijenila je da je suradnja s Hrvatskom »iznimno dobra«, izjavila je u četvrtak ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt nakon razgovora s tužiteljicom u Haagu.</p>
<p> »Tužiteljica je izrazila mišljenje da je suradnja s Hrvatskom iznimno dobra. Zadovoljna je tom suradnjom i mislim da ta suradnja ide prema svome kraju«, rekla je hrvatska ministrica pravosuđa nakon jednoipolsatnog sastanka s Del Ponte čiji je dio protekao u razgovoru u četiri oka. </p>
<p> »Rečeno nam je da je u ovom trenutku Hrvatska primjer u regiji i da najbolje surađuje«, istaknula je Škare Ožbolt. »Načelno mogu reći da sam zadovoljna s današnjim razgovorom, mislim da je bio jako dobar«, dodala je ministrica. Rekla je da su glavne teme bile zahtjev za privremeno puštanje na slobodu generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, dolazak novih pet optuženika u ponedjeljak, prepuštanje haaških predmeta hrvatskim sudovima, izvješće Vlade o »slučaju Gotovina« i izvješće Carle del Ponte Europskoj uniji o suradnji Hrvatske.</p>
<p> »Tužiteljica je rekla da će ona odrediti mjesto kad će i gdje izvijestiti o suradnji Hrvatske, a pred ovim se izaslanstvom izjasnila vrlo pozitivno«, kazala je Škare Ožbolt.</p>
<p> Tužiteljica, koja nakon sastanka nije željela dati izjavu za novinare, nije se izjasnila o tome hoće li podržati zahtjev obrane za privremeno puštanje na slobodu Čermaka i Markača, no vjerojatno će načelno inzistirati na razgovoru tužiteljstva s optuženicima prije njihova eventualnog puštanja iz pritvora.</p>
<p> Stvari se načelno odvijaju dobro, no konačnu odluku donijet će sudsko vijeće, ocijenila je hrvatska ministrica.</p>
<p> Kad je riječ o slučaju Gotovina, Del Ponte je zatražila nove informacije, a ministrica je najavila da će Tribunalu biti proslijeđena dodatna izvješća o poduzetim mjerama da se Gotovinu pronađe i uhiti. </p>
<p> Sastanku su nazočili i državni odvjetnik Mladen Bajić, pomoćnik ministrice za suradnju s ICTY-jem Jakša Muljačić i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Frane Krnić. </p>
<p> Na sastanku s Del Ponte i prije toga na susretu s tajnikom Suda Hansom Holthiusom bilo je riječi i o edukaciji hrvatskih sudaca i odvjetnika radi preuzimanja haaških suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem.</p>
<p> Ministrica Škare Ožbolt najavila je da će prvi seminari biti održani već u svibnju uz sudjelovanje predstavnika Haaškoga suda i tužiteljstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Valentin Ćorić potvrdio da je haaški optuženik i u ponedjeljak putuje u Haag </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Peti haaški optuženik Valentin Ćorić, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a, u četvrtak je u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske primio optužnicu Haaškoga suda. Ćorića će u Haagu braniti odvjetnik Tomislav Jonjić. </p>
<p>»Preuzeli smo optužnicu, no nismo je pročitali i o njenom sadržaju ne mogu govoriti«, izjavio je Ćorić novinarima ispred zgrade Ministarstva. S njim je bio hrvatski ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. </p>
<p>Prema Ćorićevim riječima, on će dragovoljno u ponedjeljak zajedno s ostalom četvoricom haaških optuženika otputovati u Haag.</p>
<p> Istaknuo je da je samoinicijativno tražio da službeni Zagreb preuzme njegovu optužnicu iz Sarajeva.</p>
<p> »Vezan sam za Hrvatsku, ovdje sam studirao i nisam se skrivao«, rekao je Ćorić, dodajući da mu nije jasno kako se nije moglo doći do njega i da bi dan prije zajedno s ostalim optuženicima primio haašku optužnicu. Potvrdio je da mu je prebivalište u Hrvatskoj gdje ima i tvrtku. </p>
<p> Ćorić je svoju putovnicu predao u četvrtak Ministarstvu pravosuđa. »Miran sam, nisam iznenađen optužnicom jer se o tome priča već šest godina, ali mi je žao prijatelja i rodbine«, kazao je. Istaknuo je da će se u Haagu braniti istinom pa se nema čega bojati. Ćorić je potvrdio da je od hrvatske vlade tražio jamstva za obranu sa slobode, te se nada da će ga Haaški sud pustiti da suđenje čeka na slobodi. Nije htio komentirati nagađanja da je šesti optuženik Haaškog suda u bijegu. </p>
<p>Ministar Mlinarić ni u četvrtak nije htio davati šire izjave. Samo je rekao kako je Ćorić potvrdio da će dobrovoljno ići u Haag. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Mesić: Nisam vidio nove optužnice, a Hrvatska može pomoći da se utvrdi istina </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Nakon predstavljanja knjige Margaret Thatcher »Državničko umijeće«, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u četvrtak da novopristigle optužnice nije vidio, »kao što ih nitko u Hrvatskoj nije vidio, jer su zapečaćene. Sve što Hrvatska može učiniti jest da pomogne da se ustvrdi istina, da se na Sudu brani istina«. Što se tiče spremnosti na svjedočenje u korist nekoga od novooptuženih, Mesić je kazao da nikad ne svjedoči u korist obrane niti optužbe, nego govori o činjenicama koje su mu poznate. Za svoju izjavu o svjedočenju za generala Slobodana Praljka, koju je objavio Feral Tribune, Mesić je kazao: »Generalu Praljku želim sve najbolje iako je govorio mnoge gluposti koje s istinom nemaju nikakve veze. No, ako se od mene traži da govorim o nekim činjenicama koje se tiču i generala Praljka, spreman sam dati iskaz«. Za kvalifikacije iz optužnica da je Hrvatska počinila agresiju na BiH, Mesić je rekao da je HV mogao prijeći granice Hrvatske samo ako »predsjednik države donese tu odluku i da je prethodno prihvati Sabor. Takve odluke nije bilo. Jesu li pojedinci ili grupe izvan toga nešto učinili, nije odgovornost Hrvatske nego onih koji su to učinili«. </p>
<p>Mesić je potvrdio i da je najveći dio imenovanja veleposlanika dogovoren.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pozitivan odgovor na hrvatsku molbu značio bi mnogo i za ostale u jugoistočnoj Europi </p>
<p>ZAGREB/STRASBOURG, 1. travnja</p>
<p> – Europski parlament izglasovao je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu preporuke Europskom vijeću o hrvatskoj molbi za članstvo. U njima se ističe da je Hrvatska spremna odgovoriti na izazove koji stoje pred njom na putu prema Europskoj uniji.</p>
<p> »Molba za članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku je izazov na koji je ona spremna odgovoriti«, a »pozitivan odgovor na tu molbu imao bi veliko značenje za ostale zemlje jugoistočne Europe«, navodi se u preporukama Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o kandidatskom statusu i početku pregovora. Preporuke, o kojima se raspravljalo u srijedu, prihvaćene su većinom glasova. Zastupnici su glasovali dizanjem ruku, a nitko od zastupnika nije glasovao protiv. Taj dokument Europskog parlamenta nastao je na temelju izvješća socijalističkog zastupnika iz Grčke Alexandrosa Baltasa. Nakon vanjskopolitičkog odbora, na plenarnoj sjednici preporuke su prihvaćene u istom obliku, uz samo jedan usmeni amandman o tome da je potreban multilateralan pristup u rješavanju pitanja ribolovno-ekološke zone u Jadranu.</p>
<p>Preporuke Europskog parlamenta, iako nisu obvezujuće, uzima u obzir i Europska komisija pri izradi avisa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Novinari nisu bili prisluškivani niti su se otvarali dosjei o njima</p>
<p>Vijeće za nadzor sigurnosnih službi dvaput je provelo kontrolu u Protuobavještajnoj agenciji / Vijeće će o rezultatima nadzora pismeno izvijestiti i četvoricu novinara koji su sumnjali da su prisluškivani</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Nakon jednosatne rasprave iza zatvorenih vrata, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak je jednoglasno prihvatio izvješće Vijeća za nadzor sigurnosnih službi o provedenoj kontroli u Protuobavještajnoj agenciji. </p>
<p>»Nije utvrđeno pokretanje postupaka niti primjena mjera tajnog prikupljanja podataka uključujući prisluškivanje novinara. Nije utvrđeno otvaranje njihovih dosjei kao ni postojanje nezakonitosti u radu POA-e«, pročitao je novinarima zaključke predsjednik Odbora Ivan Jarnjak. </p>
<p>Objašnjavajući rješavanje predstavke četvorice novinara koji su sumnjali da su prisluškivani, predsjednik Vijeća Vlatko Cvrtila izjavio je da je Vijeće 25. ožujka dobilo očitovanje POA-e prema kojem ta agencija nije provodila mjere tajnog prikupljanja podataka ni protiv jednog hrvatskog novinara ove ni prošle godine.</p>
<p>Prema Cvrtilinim riječima, Vijeće je potom provelo dva nadzora prostorija POA-e.</p>
<p> »Pregledom baza mjera tajnog prikupljanja podataka uvidjeli smo da novinari nisu bili predmet takvih obrada. Uvidjeli smo također da nisu otvarani nikakvi dosjei koji bi upućivali na nezakonito ili zakonito djelovanje sigurnosnih službi«, rekao je. Vijeće je, dodao je Cvrtila, nakon toga posjetilo još nekoliko operativnih ustrojbenih jedinica POA-e gdje su dobili identične rezultate nadzora. </p>
<p>Cvrtila je istaknuo vrlo profesionalan odnos POA-e, te naglasio da će Vijeće o rezultatima nadzora pismeno izvijestiti i četvoricu novinara, autore predstavke.</p>
<p>Odgovarajući na upit je li Vijeće istraživalo način tzv. prezentacije POA-e u Uredu Predsjednika, Cvrtila je odgovorio negativno, dodajući da prezentacija nije u djelokrugu rada Vijeća. </p>
<p>Izjavio je i da nisu utvrdili bilo kakvu odluku Vrhovnog suda kojom se odobrava takva mjera protiv novinara.</p>
<p>Odbio je i mogućnost da su novinari »uhvaćeni« u mjeri primijenjenoj prema nekim drugim osobama. »Oni bi tada bili uvedeni u bazu podataka«, objasnio je Cvrtila. </p>
<p>Na novinarsko inzistiranje hoće li Odbor istražiti jesu li prisluškivani britanski diplomati, Jarnjak je odgovorio: »Molim vas lijepo, u kojoj to zemlji možete doznati?«.</p>
<p> Pero Kovačević (HSP) kazao je da Odbor nije htio prihvatiti njegov zahtjev da se ispita je li bilo prezentacije POA-e predsjedniku Mesiću, u kojoj je navodno obznanjeno da su novinari lažno brifirali tajne službe o kretanju Ante Gotovine. Tvrdi da je odbijen i njegov prijedlog da se o tome pred Odborom izjasne ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, bivši ravnatelj policije Ranko Ostojić te bivši šef POA-e Franjo Turek, koji su navodno sudjelovali u prezentaciji na Pantovčaku.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada: Podaci iz imovinske kartice dužnosnika su javni </p>
<p>Državni dužnosnici smjet će zadržati samo darove vrijedne do 500 kuna/ U petak će Sabor raspravljati o interpelaciji o radu Vlade vezanoj uz pregovore o Protokolu 7 / Najviše novca od igara na sreću – 41,5 milijuna kuna – u ovoj godini dobit će organizacije koje promiču razvoj sporta </p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – S 25 na 0,5 posto spuštena je granica udjela u tvrtkama koje će državni dužnosnici morati predati drugima na upravljanje ako Sabor prihvati Konačni prijedlog izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti koji je Vlada usvojila u četvrtak. Krug dužnosnika na koje se taj zakon odnosi obuhvaća predsjednika Republike, glavne tajnike Ustavnog i Vrhovnog suda, državne tajnike i zamjenike državnih tajnika u središnjim državnim uredima, ravnatelja i pomoćnika ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, župane i zagrebačkog gradonačelnika te njihove zamjenike. Među važnijim izmjenama je i ona po kojoj su podaci iz imovinske kartice dužnosnika javni.</p>
<p>Državni dužnosnici smjet će zadržati samo poklone vrijedne do 500 kuna, dok je ta granica danas postavljena na iznos prosječne plaće, dakle nešto ispod 4000 kuna. Na obrazovne i športske djelatnosti proširen je, pak, krug poslova kojima se dužnosnici smiju baviti za vrijeme obavljanja dužnosti. Dodana je i klauzula prema kojoj se dužnosnici smiju baviti samostalnom poljoprivrednom ili samostalnom profesionalnom djelatnosti, obrtom ili obiteljskim gospodarstvom »ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom i ako priroda te djelatnosti nije u suprotnosti s obavljanjem dužnosti«. </p>
<p>Po hitnom postupku u saborsku su proceduru upućene i izmjene zakona o Financijskoj agenciji te Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koje Vladi olakšavaju eventualnu smjenu čelnika Fine i DAB-a. Njih danas vode Đuro Popijač koji je na prošlim izborima bio na listi HSS-a, te istaknuti haesesovac Marinko Filipović. </p>
<p>U petak će Sabor raspravljati o interpelaciji o radu Vlade vezanoj uz pregovore o Protokolu 7. Vlada je u četvrtak prihvatila odgovor na interpelaciju 20 saborskih zastupnika, u kojem se tvrdi da se ti pregovori ne mogu voditi prema Zakonu o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju po kojemu bi pregovaračka platforma unaprijed trebala biti dogovorena u Saboru. »Mi pregovaramo izravno s Europskom komisijom i o temama koje nisu dio SSP-a«, objasnio je premijer Ivo Sanader zašto se pregovori vode u skladu sa Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, pa će Sabor raspravljati o ratifikaciji sporazuma nakon što pregovori budu gotovi. </p>
<p>Sanader je naveo i osnovne ciljeve pregovora: da se ne povećaju uvozne kvote zbog širenja Unije na deset novih članica, da se smanje postojeće neiskorištene uvozne kvote, te da se zadrži mogućnost neograničenog hrvatskog izvoza u EU i nakon proširenja integracije. </p>
<p>Najviše novca od igara na sreću – 41,5 milijuna kuna – u ovoj će godini dobiti organizacije koje promiču razvoj sporta. Organizacije koje se bave problemima invalida dobit će 38,7 milijuna, za razvoj civilnog društva izdvojit će se 20 milijuna. Organizacije koje se bave socijalnim i humanitarnim djelatnostima mogu računati na 5,5 milijuna, za borbu protiv droge namijenjeno je 11 milijuna, za tehničku kulturu 8,9 milijuna, a organizacije koje se bave kulturom dobit će 6,9 milijuna kuna. Najviše novca država planira skupiti za te organizacije od igara u automat-klubovima, 42,7 milijuna kuna, dok će Hrvatska lutrija izdvojiti 27,8 milijuna kuna. Ukupno se za te svrhe izdvaja 138,4 milijuna, odnosno pola prihoda koje država ima od igara na sreću. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Kosor: Domovinski rat bio je pravedan i oslobodilački</p>
<p>Obranit ćemo istinu o Domovinskom ratu i o prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, naglasila je potpredsjednica Vlade, poručivši a se na obljetnicu Krvavog Uskrsa prisjećamo svih koji su poginuli u obrani Hrvatske./ Hrvatska je bila izložena terorizmu 1991. koji je ubrzo postao otvorena agresija, rekla je Jadranka Kosor </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 1. travnja</p>
<p> – S mjesta pogibije mladog hrvatskog policajca Josipa Jovića treba poručiti da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski, istaknula je u četvrtak potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. </p>
<p>Obranit ćemo istinu o Domovinskom ratu i o prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, naglasila je potpredsjednica Vlade na komemorativnom skupu u povodu 13. obljetnice pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama. Poručila je da se na obljetnicu Krvavog Uskrsa prisjećamo svih koji su poginuli u obrani Hrvatske.</p>
<p> Na komemoraciji, uz mnoge dužnosnike i predstavnike udruga ratnih stradalnika, bila je Jovićeva majka Marija i obitelj. </p>
<p>Josip Jović poginuo je na Uskrs 31. ožujka 1991. u akciji protiv srpskih terorista koji su blokirali plitvičku postaju, a tada su teško ranjena četvorica hrvatskih redarstvenika. </p>
<p> Kosor je ustvrdila da je Hrvatska 1991. bila izložena terorizmu. To je bio primjer terorizma, krvavog velikosrpskog, koji se svom silinom obrušio na mladu hrvatsku državu. Ističući da je Josip Jović iz Aržana prva žrtva krvave agresije na Hrvatsku, Kosor je rekla da je 1991. terorizam ubrzo postao otvorena agresija na mladu hrvatsku demokraciju, te da se žrtve Domovinskog rata ne smiju zaboraviti. </p>
<p>Stečevine Domovinskog rata bit će onoliko trajne koliko budemo poštovali one koji su za njih dali svoje živote. Hrvatski narod neće i ne smije zaboraviti hrvatske branitelje, poručio je izaslanik predsjednika Republike i ministra obrane, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general Josip Lucić, koji je u vrijeme plitvičke akcije bio zapovjednik postrojbe Specijalne policije. </p>
<p> Ivica Franić, ravnatelj policije, izjavio je da je hrvatska policija tih dana 1991. bila jedina sila koja je stala u obranu Hrvatske. »Ponosni smo što je Josip Jović bio naš hrabri pripadnik«, naglasio je Franić. »Josip Jović dao je najviše - svoj život, kao i mnogi drugi hrvatski sinovi, ugradivši ga u temelje samostalne i slobodne hrvatske države«, rekao je. Ustvrdivši da treba očuvati jedinstvo hrvatskog naroda, dodao je kako je zadovoljan što ove godine, za razliku od prijašnjih, obljetnicu Jovićeve pogibije zajednički obilježavaju predstavnici vlasti i braniteljskih udruga. </p>
<p> Ličko-senjski župan Milan Jurković rekao je da je Josip Jović simbol svih koji su nesebično krenuli u oslobađanje i stvaranje Hrvatske. Predsjednik udruge »Prvi hrvatski redarstvenik« Nenad Zovak naglasio je da Hrvatska vojska i branitelji u Domovinskom ratu nisu provodili etničko čišćenje nego su oslobađali zemlju.</p>
<p> U ime udruge »Tigar 91.« i Specijalne jedinice Rakitje u čijoj je postrojbi bio Josip Jović, govorio je Petar Bajan koji se zauzeo za istinu o Domovinskom ratu i za zaštitu časti i ponosa hrvatskih branitelja. Bajan je uputio i zamjerku što na komemoraciji nije bio predsjednik Stjepan Mesić iako je to obećao. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Učenicima odmor od nastave svaka dva mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 1. travnja</p>
<p> – Zimski praznici za učenike u Hrvatskoj, prema novom školskom kalendaru, bit će u dva dijela između kojih će nastava trajati tri tjedna, dogovoreno je u četvrtak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Prvi dio zimskog odmora bit će vezan uz božićne i novogodišnje blagdane i trajat će od 24. prosinca do 2. siječnja. Nastava se nastavlja od 3. do 21. siječnja, a drugi dio zimskih praznika bit će od 24. do 31. siječnja. </p>
<p> Nova školska godina 2004./05. počet će prije no dosad – 1. rujna i trajat će do 17. lipnja. Novost u školskom kalendaru vezana je i uz Dan mrtvih, za koji će učenici dobiti dva do čak tri slobodna dana. Primjerice, padne li ubuduće 1. studenoga u ponedjeljak, učenicima će biti slobodan utorak. Ako, pak, Svi sveti padnu u utorak, nastave neće biti u ponedjeljak, utorak i srijedu, što znači da će zajedno s vikendom učenici imati pet dana pauze od nastave. </p>
<p>Proljetni praznici bit će i dalje vezani uz Uskrs, a većih promjena nema ni u trajanju ljetnih praznika. </p>
<p>Namjera Ministarstva znanosti bila je podijeliti školsku godinu na dva jednaka dijela pa će odsad svako polugodište trajati jednako. No, broj dana nastave prema takvom kalendaru bit će nešto duži – 182 dana (zakonski minimum je 175 dana). </p>
<p>Kako saznajemo, novi kalendar sličan je njemačkom i slovenskom školskom kalendaru prema kojima učenici imaju kraće, ali češće praznike. Slovenski učenici, naime, svaka dva mjeseca imaju po tjedan dana slobodno, a po novome hrvatski će se učenici također odmarati svakih mjesec i pol do dva. </p>
<p>Prijedlog udruge ravnatelja dalmatinskih škola, koji su tražili da školska godina zbog vrućina završi već 1. lipnja, nije prošao na sastanku u Ministarstvu. Predsjednik Školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović ističe da klimatološka kretanja nitko ne može predvidjeti pa je iluzorno da se po njima radi školski kalendar. Svima bi trebalo biti poznato da se kopno u lipnju daleko više zagrijava od mora, što znači da su u lipnju vrućine nesnonije u kontinentalnom dijelu Hrvatske nego u Dalmaciji, kaže Filipović, smatrajući da će za rješavanje problema, poput tropskih vrućina ili jakih snježnih oborina, u školskom kalendaru ipak biti dovoljno slobodnih dana. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20040402].
|
