NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031230].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220814 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vukušić: Teško da postoji primjerenija osoba za taj posao od Jadranke Kosor</p>
<p>Osim potvrde da je i sam među potencijalnim kandidatima s kojima se razgovara, Vukušić ništa više nije želio otkriti / Bez obzira koja garnitura preuzela rješavanje braniteljskih problema, Vukušić smatra da jedan od prvih zadataka treba biti jasno odvajanje stručnih od političkih pitanja</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Predsjednik zagrebačkog HSLS-a, psihijatar, dr. Herman Vukušić, u ponedjeljak je Vjesniku potvrdio da se još razgovara o izboru pomoćnika Jadranke Kosor, koji bi se u novom Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti trebao brinuti o hrvatskim braniteljima. </p>
<p>Osim načelne potvrde da je i sam među potencijalnim kandidatima s kojima se razgovara, Vukušić ništa više nije želio otkriti. »Dok to ne bude riješeno u konačnom smislu, ne namjeravam davati nikakve komentare«, oprezno je odgovorio. </p>
<p>Mnogo otvorenije od toga hoće li se izravno baviti braniteljskom problematikom Vukušić je komentirao izbor Jadranke Kosor za ministricu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. </p>
<p>»U cijeloj političkoj garnituri, a ne samo unutar HDZ-a, teško da postoji primjerenija osoba za taj posao od Jadranke Kosor«, tvrdi dr. Vukušić. Stoga će joj, kaže, i ubuduće stajati na raspolaganju, bez obzira postao njezin pomoćnik za branitelje ili ne.</p>
<p>Kad je riječ o njegovom zalaganju da se ukine vremensko ograničenje za utvrđivanje posttraumatskog stresnog poremećaja, Vukušić podsjeća da nije riječ o nekakvim njegovim idejama, nego o stavu struke. Zemlje zapadne demokracije reguliraju pitanje PTSP-a na posve drukčiji način nego što je to bilo kod nas. »Umjesto revizija, progona i 'lova na vještice', odgovore ubuduće treba dati znanost«, upozorava šef zagrebačkog HSLS-a.</p>
<p>Posve neosnovanima smatra strahove da bi se branitelji mogli »izgubiti« u novom megaministarstvu. Podsjeća, naime, da se gotovo sličan otpor javio u vrijeme kada se osnivalo zasebno ministarstvo za hrvatske branitelje.</p>
<p>»Bez obzira u kojem organizacijskom obliku to bilo, važno je da se ovim poslom konačno počnu baviti stručnjaci, a da progone i revizije napokon zamijeni briga o pojedincima, hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima«, poručuje Vukušić.</p>
<p>Podsjećajući da si je dio psihijatrijske i psihološke struke dopustio da bude ispolitiziran u posljednjih nekoliko godina, Vukušić očekuje da se politizacija braniteljskih problema napokon prekine. Stoga, bez obzira koja garnitura na sebe preuzela rješavanje braniteljskih problema, prema njegovu mišljenju, jedan od prvih zadataka treba biti jasno odvajanje stručnih od političkih pitanja. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ako politiku shvaćate samo kao moć, pravo na utjecaj, onda se za takav posao ne nudite</p>
<p>Znam da je riječ o najtežem resoru u Vladi, ali ponuditi se za to mjesto je i osobni odnos prema mjestu u državnoj administraciji / Ingrid Antičević Marinović obavila je golem posao / Ne slažem se s promjenama u Kaznenom zakonu, pa mislim da ćemo tu morati neke stvari revidirati / Ne slažem se ni s rješenjem o doživotnom zatvoru, bliže mi je rješenje o dugotrajnom zatvoru, kaže Vesna Škare Ožbolt</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Vesna Škare Ožbolt predložila je sebe za ministricu pravosuđa, mandatar Ivo Sanader je rekao – može. </p>
<p>– Moj prijedlog je bio stvar političkog ukusa, shvaćanja državnih prioriteta i osjećaja da se primam posla za koji vjerujem da ću ga znati obaviti, kaže u razgovoru Vjesniku Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuđa. – Naravno, znam da je riječ o najtežem resoru u Vladi, ali ponuditi se za to mjesto je i osobni odnos prema mjestu u državnoj administraciji. Ako politiku shvaćate isključivo kao moć, kao pravo na utjecaj, onda se za takav posao ne nudite.</p>
<p>• Kako je vaša kandidatura uopće prošla u uskim HDZ-ovim uvjetima da Vladu sastavi isključivo od svojih ljudi?</p>
<p>– Još prije izbora razgovarala sam s čelništvom HDZ-a. Pokazalo se da su moj program i njihov odnos prema pravosuđu vrlo bliski. Od toga da se provede reforma pravosuđa, ali i kompletna pravna reforma u društvu, do toga da se ojača uloga sudova u gospodarstvu.</p>
<p>• Što je točno vaš program?</p>
<p>– Prvo, smatram da Hrvatska nema vremena za nove reformske planove. Drugo, smatram da treba uvesti u rad nove sudove, posebno u Zagrebu, a onda i u Splitu i Rijeci, da bi se postojeći sudovi rasteretili. Treće, smatram da bi suci trebali postati, da tako kažem, menadžerima, voditeljima ekipa savjetnika okupljenih oko njih. Četvrto, formiranje pravne akademije podiglo bi razinu obrazovanja sudaca i uopće pravnika. Peto, osnovala bi se tzv. konferencija sudaca kao tijelo utjecajno na sve aspekte sudskih dužnosti i radnih obveza. Šesto, vratila bi se besplatna pravna pomoć, pa bi je pod zakonskim uvjetima, uz odvjetnike, pružali i suci i državni odvjetnici. Sedmo, edukaciju sudaca bi s obrasca ex cathedra preveli u debatne klubove da bi i suci dobili prigodu reći svoje viđenje i pozitivnih i normi koje se pripremaju. Na kraju, informatizaciju sudova shvaćam kao stvaranje mreže iz koje bi se vidjela svaka sudska odluka, njezino obrazloženje i pravni kriterij primijenjen u dosuđivanju.</p>
<p>• Što je od toga vaš prvi ministarski potez?</p>
<p>– Nakon što je uprava izašla iz resora, treba najprije ustrojiti Ministarstvo. Ustrojstvo ovisi i o tomu hoće li u konačnoj verziji Ured za odnose s Haagom dopasti u sklop ovog resora. To podrazumijeva i imenovanje državnog tajnika u Ministarstvu, a ja bih htjela da to bude Snježana Bagić, čovjek od prakse i struke.</p>
<p>• Vaša je prethodnica, osim reforme, započela i mnogo drugih poslova. Hoćete li ih nastaviti ili želite krenuti po svome od početka?</p>
<p>– Ingrid Antičević Marinović obavila je golem posao. Od građevinskih radova, priskrbljivanja novih zgrada za sudove do informatizacije. I ti će poslovi biti nastavljeni.</p>
<p>Osobno, ne slažem se s promjenama u Kaznenom zakonu, pa mislim da ćemo tu morati neke stvari revidirati. Suci, istina, traže da se posjedovanje lakih droga, ali ne i njihovo prodavanje, stavi u prekršajnu oblast. No, čini mi se da te norme treba očistiti tako da bude jasno što se regulira kaznenim, a što prekršajnim normama. </p>
<p>Ne slažem se ni s rješenjem o doživotnom zatvoru, bliže mi je rješenje o dugotrajnom zatvoru. Doživotni zatvor nije nikakva odgojna mjera i stoga ću tražiti od stručnjaka da tu penalnu oblast urede u skladu s europskim rješenjima.</p>
<p>• Spominjali ste nove sudove. Ne bojite li se prevelikog broja sudova kao odgovora na zaostatke? Što će biti kad se zaostaci jednoga dana riješe?</p>
<p>– Tom problemu ću pristupiti na dva načina. Prvi je da se mrežom sudova ravnomjerno opterete svi sudovi u zemlji, što danas nije slučaj. Drugi se tiče pojave da je država veliki parničar. U tom smislu namjeravam zakonski pojačati obvezu mirenja između države i njenih stranaka pred sudom, povećati ovlasti Državnog odvjetništva. Naravno, najprije želim utvrditi koji to resori, koji dijelovi državne administracije gomilaju tolike predmete i ne žele ih riješiti.</p>
<p>• Kako se mislite uhvatiti u koštac s najosjetljivijim dijelom pravosuđa, kadrovskom politikom? HDZ je već najavio »da će se ispraviti neke nepravde«.</p>
<p>– Ja suce ne želim nazvati ni lijenima, ni nesposobnima ni neukima. Broj predmeta po jednom sucu opravdava i to gomilanje zaostataka. No, mislim da je Hrvatska prekasno krenula u postupak imenovanja sudaca na trajnu funkciju, uz previše iskazanoga nepovjerenja u mlade suce. To je dovelo do velikih rupa u imenovanjima pa ćemo to pod hitno nadomjestiti. Na kraju, kod imenovanja predsjednika sudova napravljene su neke nepotrebne pogreške, pa ćemo se i tim problemom vrlo skoro pozabaviti. Na tom pitanju se politika previše primakla sudovima.</p>
<p>Politika je često nadomještala zakonske mehanizme u suradnji s Haagom</p>
<p>• Vama će, čini se, dopasti i svi haaški poslovi. Kakvo je vaše viđenje tih odnosa?</p>
<p>– Hrvatska će još dugo biti prepoznavana kao pravna država isključivo prema kvaliteti suradnje s Haagom. Tomu valja dodati da će iz te ocjene proizlaziti i zaključak mogu li hrvatski sudovi suditi ratnim zločincima. Smatram da svi zakonski mehanizmi nisu dokraja upotrijebljeni u toj suradnji i da ih je politika često nadomještala. Ova vlada namjerava prekinuti tu praksu. Taj će stav Vlada, vjerojatno, formalizirati već na svojoj prvoj sjednici, 5. siječnja.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kolcem na sudsku odluku o »Valpovu«</p>
<p>Sindikati nemaju petlje stati na stranu pravne države, nego je samo zazivaju, iako je jasno da dok je presuda takva kakva jest, ne mogu biti u pravu.</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Je li Ivo Brzica vlasnik 42 posto dionica »Valpova« d. d.? Jest, tako kaže Visoki trgovački sud u Zagrebu, čijom je odlukom poduzetnik i većinski vlasnik imenovan predsjednikom Nadzornog odbora te tvrtke. Ali, od 5. rujna ove godine Brzica ne može ući u tvrtku jer je Uprava poduzeća, s Ivicom Berečićem na čelu, uložila sudu žalbu na tu odluku.</p>
<p>Valpovački slučaj, koji je teško nazvati privatizacijskim, previše se medijski rasteže, poglavito u novinama. Nedavno se pokušalo optužiti nekoliko sudaca Visokog trgovačkog suda da su od Brzice primili mito, nakon čega je njegov udjel u »Valpovu« d. d. legaliziran. Obilato su punjeni novinski stupci tvrdnjom da postoji snimka korupcijske primopredaje. </p>
<p>Kad je Uskok ušao u predmet i kad je, od u novinama spomenutih osoba, pokušao dobiti materijalne dokaze, pokazao se – ćorak: ni traga snimci ili bilo kojem drugom dokazu, a posebno ne izjavama navodnih svjedoka o neposrednom uvidu u okolnosti davanja i primanja mita. Na žalost, osim Uskokova priopćenja da korupcije nije bilo, nikad se nije doznalo što je bilo s ljudima koji su obijedili suce. </p>
<p>Neke od tih osoba, posebno iz čelništva navodne udruge za obranu »Valpova« d. d., koje su teretile suce za korupciju, i dalje »brane« tvrtku, i to kolcima i tko zna čime sve ne u mraku tamošnjih zategnutih odnosa. Jer, svjetlo je u cijelom slučaju ugašeno kad je odluka Visokog trgovačkog suda prepuštena sudbini lokalnih sukoba. </p>
<p>Pa su se javili nekakvi zaštitari, a njihovo mjesto u provedbi sudske odluke ne postoji. Onda dođe policija, koja bi morala provesti sudsku odluku, ali samo kao »vatrogasac« u sukobu obiju strana. Suci trgovačkog sudišta više se u svemu tome ne spominju, a sve u strahu da im se ne prikvači nekih novih »milijun eura mita«, iz čega su se jedva ispetljali.</p>
<p>Sindikati nemaju petlje stati na stranu pravne države, nego je samo zazivaju, iako je jasno da dok je presuda takva kakva jest, ne mogu biti u pravu. I nema toga kolca kojim bi se mogao slomiti i najmanji zakonski paragraf. Osim u Valpovu. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>PPK »Valpovo« prvo polugodište završilo sa 10,3 milijuna kuna gubitka</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Poljoprivredno prehrambeni kombinat »Valpovo« najznačajniji prihod ostvaruje prodajom stočne hrane, brašna i pekarskih proizvoda, te mesa i mesnih prerađevina. Prošla godina završena je s prihodom od 125,25 milijuna kuna i gubitkom od 3,42 milijuna kuna.</p>
<p>No, u ovoj su se godini rezultati poslovanja pogoršali pa je na polugodištu PPK »Valpovo« zabilježilo gubitak od 10,3 milijuna kuna. Razlozi su višestruki: od crnog tržišta istovrsnih proizvoda, preko katastrofalne suše, do nestabilne vlasničke strukture tvrtke i pokušaja neprijateljskog preuzimanja od manjinskog vlasnika, osječke tvrtke »Novocommerce« u vlasništvu Ive Brzice. Zaposlenici u PPK-u navode da je Brzica također odgovarao njihove dotadašnje poslovne partnere od poslovne suradnje s »Valpovom«.</p>
<p>Temeljni kapital PPK-a »Valpovo« je 122,23 milijuna kuna. Brzičin »Novocommerce« ima 42,03 posto dionica. Prema podacima iz prospekta društva, izrađenog za uvrštenje na burzu u travnju ove godine, Hrvatski fond za privatizaciju ima 3,78 posto dionica »Valpova«, predsjednik Uprave Ivica Berečić ima 0,78 posto, Fima vrijednosnice 0,72 posto, a ostali dioničari, uglavnom bivši i sadašnji zaposlenici »Valpova«, pojedinačno imaju manje od 0,60 posto, s tim da samo društvo ima određeni manji dionički paket. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Borbaševi zaštitari </p>
<p>OSIJEK, 29. prosinca</p>
<p> – Nakon incidenta i fizičkog sukoba u PPK Valpovo d. d. u nedjelju, u kojem su sudjelovali i djelatnici zaštitarske tvrtke »Borbaš Security«, vlasnik tvrtke Alen Borbaš je podsjetio da njegovi zaštitari već tri mjeseca dežuraju unutar PPK Valpovo gdje su ih dežurni radnici, kako je rekao, nerijetko gađali kamenjem i vodom iz šmrkova. Ustvrdio je da nitko od njegovih djelatnika u ovom sukobu nije prvi napao niti pucao, ističe da napad nije bio unaprijed planiran nego se sve dogodilo u samoobrani.</p>
<p>Tvrtka »Borbaš Security« osigurava velike sportske i estradne događaje u posljednjih desetak godina, osiguravala je i predizborne stranačke kampanje domaćih političara i stranaka, a javnosti je postala poznata nakon sudjelovanja u osiguravanju 7. općeg sabora HDZ-a. Tada su »borbaši«, obrijanih glava, odjeveni u prepoznatljivu crnu odoru, motrili kutije za izborne listiće i, među ostalim, osiguravali red na tom velikom političkom skupu, pridruživši se ostalim zaštitarskim tvrtkama. Tih su dana u medijima opisivani kao »Glavaševi batinaši« ili »Borbaševi gorile koji su srušili Pašalića«.</p>
<p>Vlasnik te zaštitarske tvrtke Alen Borbaš aktualni je svjetski prvak u karateu (IKA verzija) i višestruki prvak Hrvatske u karateu, kick-boksu i tajlandskom boksu</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pobjeda šešeljevaca dramatični je poraz Europe</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Trijumf radikalne desnice u Srbiji, bez obzira na to mogu li radikali sa socijalistima oformiti vladu, poraz je Europske unije i imat će ozbiljnih posljedica za odnose svih zemalja u regiji. Srpski radikali ne samo da nisu promijenili odijelo i rječnik iz vremena kada su palili i žarili zemljama bivše Jugoslavije, nego su u svojoj političkoj platformi zadržali planove osvajanja tuđih teritorija. Kada se uzme u obzir da je Vojislav Koštunica drugi izborni pobjednik, posve je sigurno da srbijansko skretanje u nacionalizam znači i radikalizaciju odnosa sa susjedima.</p>
<p>Pobjeda šešeljevaca dramatični je poraz Europljana koji su godinama u Srbiju ulagali i novac i logistiku da se zaliječe rane nacionalizma i da Srbija postane moderna država čiji će cilj biti što prije ući u europsku obitelj. Ovi su izbori pokazali da Europa i dalje »ne stanuje« u Srbiji i da će s nestabilnom vladom i gorljivim nacionalistima biti vrlo teško ostvariti koncept regionalne suradnje, na kojem EU tako uporno inzistira.</p>
<p>Tonovi koje su radikali slali prema Hrvatskoj uoči srbijanskih izbora podsjećali su na poznato »bubnjanje« iz vremena Miloševića i raznih četničkih vojvoda koji su za njega obavljali prljave poslove i palili i žarili, među ostalim i u Hrvatskoj. Padom srbijanskog vožda činilo se da je to vrijeme otišlo u neslavnu povijest i da će se time ubuduće baviti samo Haag. Odlaskom Vojislava Šešelja u »ugodno« društvo u Scheveningenu bilo je još izvjesnije da će se moderna Srbija okrenuti budućnosti i zaboraviti nacionalističku inspiraciju koja ju je i dovela među najzaostalije zemlje Europe.</p>
<p>Ove godine su učinjeni mnogi koraci prema normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa. Riječi mržnje, koje su devedesetih godina uporno dolazile iz Beograda, zamijenjene su konstruktivnim naporima da se amortizira prošlost i krene prema budućnosti. Europa je inzistirala da zemlje regije koje su stavljene u koš Zapadnog Balkana međusobno surađuju i da demokratske snage dokažu da je zajednička budućnost svih u Europi.</p>
<p>Hrvatska je učinila mnogo da se odnosi dviju država poboljšaju. Dug je popis riješenih problema, a očekivalo se da će već sljedeće godine sve važnije teme, poput reguliranja granica i putovanja bez viza, biti riješene.</p>
<p>Novi hrvatski premijer diplomatski je dočekao jedno od prvih neugodnih pitanja novinara nakon preuzimanja dužnosti: što će, nakon trijumfa nacionalista, biti s hrvatsko-srpskim odnosima. Izjavio je da treba pričekati formiranje vlade koja će sigurno biti koalicijska, da Hrvatska treba nastaviti svoj put prema Europi i da ne može biti ničiji talac.</p>
<p>Mesić u svom stilu za sve ono što se dogodi kaže da – nije iznenađenje. Za hrvatskog predsjednika to je dodatno zeleno svjetlo Hrvatskoj za EU, jer će Europa prepoznati hrvatski put.</p>
<p>U pravu su obojica, ali nitko naravno u ovom trenutku ne može reći koliko će pobjeda ultranacionalista pokvariti dosadašnji uzlazni trend odnosa dviju država. U slučaju da nekom (ipak nemogućom) alkemijom radikali dođu na vlast, sigurno je da od regionalne suradnje ne bi bilo ništa, jer su oni prijetili i prekidom diplomatskih odnosa s Hrvatskom.</p>
<p>Kako se vjeruje da će nova vlada u Srbiji ipak biti sastavljena od krhotina demokratskih snaga, plus Vojislav Koštunica i moguće Vuk Drašković, može se očekivati da se dosadašnja suradnja ipak drastično neće mijenjati. </p>
<p>Europa, čija je vanjska politika s izborima u Srbiji doživjela veliku pljusku, nastojat će svim snagama nastaviti svoj koncept regionalne suradnje, ali je jasno da početnog elana više neće biti. Jer, teško je surađivati punim srcem s državom u kojoj najviše glasova na izborima dobije stranka koja nije daleko od terorističke organizacije. A srpski radikali baš su to – ljudi ogrezli u zločinima, kojih se Europa treba stidjeti i kojima je mjesto u sudnicama, a ne parlamentima.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Valpovo ili crne točke hrvatske pretvorbe</p>
<p>Hrvatska je pretvorba bila zanimljiv proces u kojem je, kažu mi, u većini slučajeva sve izvedeno po zakonu, da bi na kraju mnogi završili na ulici, neki u ludnici, rijetki u sudnici, gotovo nitko u zatvoru, a novac su pojele sestre-firme i djeca-firme spretnih mahera, sve dok ne bi jednostavno evaporirao</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Deset ozlijeđenih u Valpovu: sedam radnika, tri zaštitara. Gomila policijskih automobila s upaljenim plavim svjetlima ispred tvornice. Pozvana policijska pojačanja iz drugih gradova. Radnici čuvaju tvornicu zabarikadirani, a predsjednik Nadzornog odbora, vlasnik, što li, izvjesni Brzica, s unajmljenim zaštitarima priprema valjda novi napad.</p>
<p>Hrvatska pretvorba u proteklih 13 godina počinje u gospodarskoj, a često završava u crnoj kronici. Hrvatska pretvorba, koju je omogućio i zamislio HDZ za prvoga mandata, a čije devijacije i ekscesne slučajeve nije sankcionirala ni Račanova vlada, svoje će repove ostaviti opet HDZ-ovoj vladi. Hrvatska je pretvorba bila zanimljiv proces u kojem je, kažu mi, u većini slučajeva sve izvedeno po zakonu, da bi na kraju mnogi završili na ulici, neki u ludnici, rijetki u sudnici, gotovo nitko u zatvoru, a novac su pojele sestre-firme i djeca-firme spretnih mahera, sve dok ne bi jednostavno evaporirao.</p>
<p>Čovjeku dođe muka kad se sjeti svih tih tvrtki kojima je isisan novac ne bi li se upumpavao na posve neočekivanim mjestima u nove firme i na nove privatne račune. Revizorske kuće trebale su utvrditi jesu li određene pretvorbe bile obavljene u skladu sa zakonom. Otkriva se sve više slučajeva u kojima su i revizorske kuće bile umiješane u lažno prikazivanje stanja i ostale malverzacije.</p>
<p>Neke su tvrtke otišle u stečaj. Otkriva se da su stečajni upravitelji često koristili stečajeve da se sami okoriste. Najpoznatiji je friški slučaj najpoznatije stečajne upraviteljice Blaženke Tuđen-Mazuth koja je osumnjičena za primanje mita.</p>
<p>Ne bi u Hrvatskoj postojao ceh profesionalnih stečajnih upravitelja kad se stečajevi barem njima ne bi isplatili. Slažem se da su oni pravi profesionalci koji ponekad znaju oživjeti mrtvo poduzeće. Slažem se da su to iskusni peljari koji vode oštećeni brod kroz plićake, ali sve to ipak najčešće završava tako da pola posade usput poispada u more, a brod se na kraju nasuče.</p>
<p>Iskreno govoreći, ne znam tko je u pravu u slučaju Valpova. Je li taj Brzica pravi vlasnik ili su radnici nasanjkani? Kažu mi da je Brzica u pravu, a radnici u krivu jer brane nešto što više nije njihovo. Sve će završiti po zakonu samo što provedba zakona još nije razrađena pa nominalni vlasnik angažira vlastite jurišne odrede da bi »ušao u vlastiti posjed«.</p>
<p>Sjetimo se slučaja Croatiabusa u Zagrebu, ili Belja, Vrbovca i još neostvarene prodaje Gavriloviću. Brane li to svi ti radnici neko svoje imaginarno pravo kojem je rok trajanja istekao ili novi vlasnici, ako su uopće pravi, za male pare dolaze do velikog vlasništva istresajući, kao kiperom šljunak na cestu, zatečene radnike na ulicu.</p>
<p>Svaka je pretvorba vjerojatno bila drukčija, ali mi to nikad nismo imali prigodu doznati jer prave revizije privatizacije nije bilo. To predizborno Račanovo obećanje ostalo je naivnom radovanje. Prevelik bi to, je li, zahvat bio koji je mogao, držali su SDP i koalicijski partneri, ugroziti glatki neuznemiravajući prijenos vlasti nakon izbora 2000. godine.</p>
<p>Račanovoj koaliciji su radnici sa sindikalistima masovno hodočastili kroz Kamenita vrata na Markov trg. Novi neriješeni slučajevi pretvorbi dočekat će tako povratak HDZ-a na vlast. </p>
<p>Za politiku neraščišćenih računa obično se tvrdi da je kratkoročna. U Hrvatskoj ona stasa u dugoročnu. Svakome je jasno da je Ingrid Antičević-Marinović ostavila Vesni Škare Ožbolt šepavo pravosuđe s 1,3 milijuna neriješenih predmeta u kojem se lako barata sa zastarama i sumnjivim presudama. Stječe se dojam da su u paraliziranom hrvatskom pravosuđu najučinkovitiji pojedini odvjetnici koji za dobru proviziju mogu izboksati bilo kakvu presudu. Kako se u tom kaosu snalaze radnici ili običan građanin, znaju samo oni koji dijele njihovu sudbinu, ponajprije njihove obitelji.</p>
<p>Vlasnik zaštitarske tvrtke Borbaš, koju je unajmio navedeni Brzica, kaže da njegovih 30 zaštitara nije napalo radnike i čak pucalo na njih. Tvrdi da su sami radnici inscenirali taj napad i sami sebe ozlijedili! Ne podsjeća li vas to na tvrdnje JNA i crnogorskih rezervista da su Dubrovčani sami inscenirali napad na svoj grad paleći autogume koje su trebale odglumiti pogotke i požare nakon tobožnjeg, je li, srpskocrnogorskog napada topovima.</p>
<p>Valpovački napad zaštitara na radnike u tvornici pokazuje koliko je krhka granica između prividnog mira i nagomilanog bunta zbog socijalnog jada na mnogim mjestima u Hrvatskoj. To su crne točke gdje su sumnjive pretvorbe i mutavo pravosuđe ostavili tisuće ljudi bez nade u pravdu, prisiljene da se sami za nju bore. Koliko su oni u pravu, treba procijeniti zakon Države, a ne zakon Divljeg zapada. Ne može neki lokalni šerif okačiti značke svojih pomoćnika tridesetorici revolveraša i poslati ih u osvajanje već zauzetog ranča na koji on polaže pravo. Vlast, a sad je to Sanaderova, treba se pobrinuti da se to u Hrvatskoj više ne događa. Pa makar Brzica bio u pravu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Hebrang nije ni Linić ni Škegro</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Postavljanje Andrije Hebranga na čelo Vladine koordinacije za gospodarstvo prvo je veliko iznenađenje Sanaderove vlade. I to doista veliko iznenađenje. Tu su koordinaciju, naime, u svim dosadašnjim vladama vodili ekonomisti, u Račanovoj je to bio Slavko Linić, a u Matešinoj Borislav Škegro. I nikome od njih nije bilo lako. Zato je vjerovati kuloarskim informacijama da Hebrang nije iz prve prihvatio tu dužnost. No, autoritet premijera bio je, očito, jači, a čini se kako je Sanader čvrsto odlučio da će na ključnim mjestima imati osobe od najvećeg povjerenja, osobe s kojima je najtješnje surađivao u reorganizaciji stranke, pa ih je zato i postavio na potpredsjednička mjesta u Vladi. </p>
<p>Takva je logika razumljiva. No, jednako je razumljiva i sumnjičavost koju će u javnosti sasvim sigurno izazvati ta Hebrangova dužnost. Ipak je Hebrang liječnik, pa makar liječnik s dugogodišnjim iskustvom ministra, dakle iskustvom u organizaciji rada Vlade. A hrvatsko gospodarstvo je tek počelo izlaziti iz duboke krize i nalazi se pred izuzetno velikim izazovom pripreme za konkurenciju koju donosi približavanje, a potom i članstvo u Europskoj uniji. Zbog toga se očekivalo da će i u Sanaderovoj vladi dužnost koordiniranja gospodarskih resora preuzeti neki ekonomist koji će svoj autoritet graditi i na stručnosti, a ne samo na formalnoj poziciji potpredsjednika Vlade. </p>
<p>No, ova Hebrangova dužnost ne mora značiti da će Hebrang biti jedan od glavnih kreatora gospodarske politike, kao što su to bili njegovi prethodnici na toj dužnosti. Nadati se da je ipak vjerojatnije da će on biti samo koordinator provođenja odluka koje će Sanader donositi uz pomoć ekonomskih savjetnika i resornih ministara. Među njima će sasvim sigurno jedan od važnijih biti Ante Babić, jedan od autora HDZ-ova gospodarskog programa i budući državni tajnik za strategiju razvoja. Ključnu bi ulogu trebao imati i ministar financija Ivan Šuker, kojem, zbog predizbornih obećanja, barem u prvoj godini, sigurno neće biti lako uspostaviti ravnotežu između proračunskih prihoda i rashoda. A s obzirom na to da se očekuje da će Sanader svoj kabinet ojačati i brojnim vanjskim savjetnicima, može se očekivati je da će se baš na gospodarskom polju među njima naći neko jače ime, ali i da neće proći kao Lajos Bokrosz u Račanovoj vladi.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Povratak šešeljevaca poziva na oprez</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Ultranacionalizam u Srbiji ne samo da nije poražen padom Slobodana Miloševića u jesen 2000. nego je otada do danas trostruko ojačao! Ta teza nije nimalo spekulativna jer ju je lako potkrijepiti čistom matematikom: tada su radikali na parlamentarnim izborima dobili 320.000 glasova, a u nedjelju više od milijun. Također, mandati koje su sada šešeljevci osvojili u skupštini zbrojeni s mandatima socijalista uzimaju više od 40 posto od 250 zastupničkih mjesta, što im teoretski daje manevarski prostor znatnog utjecaja na izgled budućeg srbijanskog ustava. Tako su Šešelj i Milošević iza haaških zatvorskih rešetaka imali razloga nazdraviti izbornome trijumfu svojih vjernih sljedbenika i retrogradnih politika.</p>
<p>S druge strane, stranke koje su prije tri godine srušile Miloševića osvojile su oko 400.000 glasova manje nego 2000., a još više glasova potrošeno je uzalud na male stranke koje nisu uspjele prijeći izborni prag od pet posto. Također je neugodna vijest da su zatajili manjinci: koalicija »Zajedno za toleranciju Čanak-Kasa-Ljajić« nije uspjela prijeći izborni prag, što može imati dalekosežnih posljedica za interese manjina u Srbiji.</p>
<p>Opći zaključak bio bi da su građani Srbije bili nezadovoljni postignućima postmiloševićevske vlasti pa su je »kaznili« vraćanjem u okrilje navodnih zaštitnika nacionalnih interesa. Zato se s pravom postavlja pitanje kamo su otišla sva lijepa obećanja o demokratizaciji i reformama u Srbiji, na što je potrošen moralni kredibilitet demokratske oporbe i silni milijuni dolara kojima su Europa i Amerika prošle tri godine pomagale preustroj susjedne države. </p>
<p>Ako i jest tako, prije donošenja ozbiljnih procjena o bližoj budućnosti Srbije, a samim tim i regije odnosno susjeda među koje pripada i Hrvatska, ipak treba pričekati formiranje nove vlade i naznake njezine politike. Baš kao što su u prvim komentarima rekli hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader, Hrvatska i dalje ima nadu u demokratsko i proeuropsko usmjerenje Srbije i želi nastaviti normalizaciju međudržavnih odnosa. To bi, valja dodati, ipak bilo neusporedivo lakše sa stabilnom vladom demokrata i reformista koja bi imala europsku potporu. U tom bi slučaju crveno-crna koalicija mogla postati »konstruktivna oporba«, pa ne bi uspjela »hraniti« antisrpstvo i nestabilnost izvan svojih granica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Bilo bi bolje da majke nikada ne moraju raditi nedjeljom i da im novac koji tako zarade nije nužan</p>
<p>Da je netko od tih brižnih duša našao vremena, volje i interesa da porazgovara s prodavačicama u našim velikim prodajnim centrima, čuo bi od njih da im taj tako zarađeni novac iznimno mnogo znači; da im nedjeljom suprug može pripaziti na djecu; da im je slobodan dan u tjednu (koji su mnogi poslodavci redovno osiguravali) važan za obavljanje niza različitih poslova... </p>
<p>A što bi tek rekle majke koje žive s »očevima koji nemaju stalno zaposlenje!« I što će te majke sada učiniti kad im Metro ili Getro, Mercator ili Mercatone daju otkaz / U vrijeme kad se ljude telefonom, pismenim anketama, zaustavljanjem na ulici, gotovo već i golubovima pismonošama pita što jedu, što odijevaju, u čemu hodaju i koga žele za predsjednika, ne može se zaposlene žene ispitati o uvjetima njihova rada, pa tada, ako su zaista izrabljivane krenuti, zajedno s njima u bitku za bolje radne uvjete / U kardinalovu nabrajanju onih na koje misli izostale su pretučene, zlostavljane i na različite načine maltretirane žene, a dakako i djeca, što je bez ikakve sumnje teži i bolniji problem od rada nedjeljom. Nasilje prema ženama dugoročno uništava živote tih žena i njihove djece, a nažalost i njihovih budućih unuka. Ne spominju se ni prevareni, opljačkani, na ulice izbačeni radnici koji su cijelo desetljeće poput tihe, beskonačne kolone nevidljivih ljudi bili prisiljeni napuštati tajkunima poklonjena poduzeća, tvornice, trgovine ...</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Nema sumnje da je u ovoj dolini suza svakom narodu potrebna zaštita njegovih crkvenih pastira, pa stoga godi srcu svaka njihova riječ upućena napaćenom puku. Narod koji je ponosan što je opet dobio svog kardinala, narod koji je Sveti Otac posjetio čak tri puta, zahvalan je za svaki znak brige; spreman svaku preporuku svog kardinala shvatiti kao u kamen uklesanu istinu. </p>
<p>Ne čudi stoga što su sve dnevne novine prenijele riječi našeg kardinala izrečene na ponoćnoj misi u katedrali, a kojima je pobrojio sve za koje brine, o kojima misli i skrbi. Te je badnje noći kardinal, među ostalim rekao: »Mislim prije svega na obitelji čije su majke nedjeljom i blagdanima prisiljene raditi, na očeve koji nemaju stalno zaposlenje...«</p>
<p>Nedjeljni rad prodavaonica već mjesecima zaokuplja pažnju političara, građana, trgovaca, a ponajviše crkvenih ljudi. Svaki se od njih, dakako, skrbi zbog svog »resora«, pa trgovci žale zbog zarade koja će se smanjiti, građani zbog nedjeljnjih obiteljskih izlazaka u kupnju, političari se žele umiliti Crkvi i pokazati »europskijima od Europe«, a Crkva želi da se nedjeljom i blagdanom ne radi, kako bi se vjernici mogli posvetiti odmoru i kršćanskim dužnostima. </p>
<p>Nigdje ni glasa od majki i žena koje nedjeljom rade; nigdje njihovih želja, potreba ili stajališta. Nitko ih ne intervjuira, nitko ih ništa ne pita, a svi ih kao žele zaštititi od izrabljivanja. Na neki su se čudan način i sindikati solidarizirali s Crkvom, umjesto da su tim zaposlenim majkama izborili europske nadnice, koje su nedjeljom i blagdanom nekoliko puta veće nego radnim danom. </p>
<p> Da je netko od tih brižnih duša našao vremena, volje i interesa da porazgovara s prodavačicama u našim velikim prodajnim centrima, čuo bi od njih da im taj tako zarađeni novac iznimno mnogo znači; da im nedjeljom suprug može pripaziti na djecu; da im je slobodan dan u tjednu (koji su mnogi poslodavci redovno osiguravali) važan za obavljanje niza različitih poslova ... </p>
<p>A što bi tek rekle majke koje žive s »očevima koji nemaju stalno zaposlenje!« I što će te majke sada učiniti kad im Metro ili Getro, Mercator ili Mercatone daju otkaz? A nema sumnje da to svi oni mogu učiniti, jer su to napokon privatni vlasnici i slobodno tržište koje smo toliko željeli.</p>
<p>U vrijeme kad se ljude telefonom, pismenim anketama, zaustavljanjem na ulici, gotovo već i golubovima pismonošama pita što jedu, što odijevaju, u čemu hodaju i koga žele za predsjednika, ne može se zaposlene žene ispitati o uvjetima njihova rada, pa tada, ako su zaista izrabljivane krenuti, zajedno s njima u bitku za bolje radne uvjete. </p>
<p>O ženama koje rade nedjeljom govori se i odlučuje kao da one ne postoje, kao da nemaju svoj stav, sud i mišljenje, pa o njihovim nedjeljama i blagdanima smiju i trebaju odlučivati drugi. Pritom je jedino važno tko će u tom prijeporu biti pobjednik, a sve je ostalo samo kolateralna šteta.</p>
<p>Nažalost, u kardinalovu nabrajanju onih na koje misli izostale su pretučene, zlostavljane i na različite načine maltretirane žene, a dakako i djeca, što je bez ikakve sumnje teži i bolniji problem od rada nedjeljom. Nasilje prema ženama dugoročno uništava živote tih žena i njihove djece, a nažalost i njihovih budućih unuka. </p>
<p>Ne spominju se ni prevareni, opljačkani, na ulice izbačeni radnici koji su cijelo desetljeće poput tihe, beskonačne kolone nevidljivih ljudi bili prisiljeni napuštati tajkunima poklonjena poduzeća, tvornice, trgovine... Jest da je bio rat i da je mnogo toga bilo razoreno, ali sve je to samo mali dio onog što je nestalo u postupku navodno legalno organizirane privatizacije.</p>
<p>Svatko tko vodi brigu o svom narodu, a ponajprije crkveni ljudi, trebao bi tražiti da se ljudima vrati ono za što su desetljećima radili, a bez čega su ostali nečijim potpisom ili usmenim dogovorom, hirom ili odlukom. Pa čak ako se i ne može sve vratiti, ako je zaista sve već više puta preprodano i iz zemlje izneseno, ipak je i ovdje mnogo toga ugrađeno u dvorce i vile, vozne parkove i golema poduzeća. </p>
<p>Ne bi imalo mnogo smisla ponavljati ono što je već bezbroj puta prikazano, pobrojeno, opisano i protumačeno, da naš kardinal odjednom ne ističe kako je obnova pravnog poretka jedan od prioritetnih zadataka hrvatskih vlasti. </p>
<p>Kardinal Bozanić tom je prigodom zaboravio spomenuti da bi najprije trebalo kazniti sva zlodjela, sve otimačine i prijevare, kao i sve one koji su činili zločine bilo koje vrste. Bez toga bi preporuka našeg kardinala mogla značiti da sada kad su brojna materijalna dobra ove zemlje na ovaj ili onaj način podijeljena to treba i pravnim poretkom zaštititi. </p>
<p>Kao što je to svojedobno kratko i jasno rekao Ljubo Ćesić Rojs: »Tko je jamio, jamio je.« </p>
<p>Ali ne može se pravni poredak uspostaviti brisanjem prošlosti poput oprosta grijeha na ispovijedi. Uspostava pravnog poretka morala bi početi čišćenjem Augijevih štala, a ne zaboravljanjem svega što se u posljednjem desetljeću dogodilo.</p>
<p>Svaka je briga za bližnjeg hvalevrijedna i treba biti dočekana sa zahvalnošću. Ali prava skrb nužno uključuje empatiju, uživljavanje u položaj one druge osobe za koju skrbimo i čija nas muka pogađa. Bilo bi bolje da majke ne moraju raditi nedjeljom i da im novac koji na taj način zarade nije nužan – ali to ne odgovara činjeničnom stanju. </p>
<p>Isto bi tako bilo bolje da nemamo siromaha kojima su potrebne pučke kuhinje, ali ih imamo, pa je stoga dobro da pučke kuhinje postoje. Manje je dobro što se političari u njima slikaju zajedno s onima koji preživljavaju zahvaljujući tom obliku pomoći. S nešto malo empatije shvatili bi muku onih koji se protiv svoje volje moraju dati snimiti, kako bi barem tog dana došli kući siti. </p>
<p>Očito treba znati skrbiti za druge, a to je znanje moguće steći i koristiti samo onda ako se zaista pokušamo staviti u njihov položaj. Ako to ne znamo ili ne umijemo, trebali bismo njih pitati kako im možemo najbolje pomoći. Od žena koje rade nedjeljom tada bismo čuli da bismo im najbolje pomogli ili da im zaposlimo muževe ili da se zajedno s njima izborimo za veće nadnice nedjeljom i blagdanom i jedan slobodan dan tijekom tjedna. </p>
<p>Briga za bližnje uvijek mora biti praćena i spoznajom da su i oni kojima je potrebna naša pomoć razumna i osjetljiva ljudska bića, koja uvijek i u svakoj situaciji zaslužuju da se s njima tako i postupa. </p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Poruke hrvatskih batinaša s bejzbolskim palicama: Za dobru naknadu možemo dobro prebiti baš svakoga</p>
<p>Pravo na osnovnu fizičku zaštitu od razbojnika i nasilnika svih vrsta moralo bi biti ugrađeno u temelje sigurnosnoga i pravnog sustava zemlje kojoj osim što je svi neizmjerno volimo svi i plaćamo porez da bi nas zaštitila od mnogo toga, ali ako ne može baš od svega, jer još nije dovoljno snažna i organizirana, onda valjda da bi nas zaštitila barem od te vrste nasilja kojoj već godinama svakodnevno svjedočimo / U zemlji koja je smrtno uvrijeđena ako joj nabiju pod nos da joj stanje ljudskih prava i medijskih sloboda baš ne cvjeta, u toj zemlji na početku dvadeset prvoga stoljeća problemi se rješavaju bejzbolskim palicama u podzemnim garažama i mračnim haustorima ili se »metu« na miru nišani u koljena u pol bijela dana, jer cilj nije likvidacija nego smrskani zglobovi, dakle, pretvaranje zdrave pokretne osobe u nepokretnu metu kojoj će se, ako ne bude shvatila prvu poruku, dogoditi ono što je namijenjeno da se dogodi</p>
<p>MLADEN KEVO</p>
<p>Recimo da je neki general u »Pustinjskoj oluji« ili neposredno nakon nje prekoračio svoje ovlasti i da je pod istragom američkog pravosuđa, a pitanje postavljeno iz hrvatske, a zapravo iz civilizacijske, perspektive glasi: možete li zamisliti da netko usred bijela dana u središtu Washingtona u javnoj garaži koja je 50 metara od sjedišta FBI-ja bejzbolskim palicama prebije generala američke vojske i da se potom ne dogodi nikom ništa.</p>
<p>U SAD-u i u svakoj drugoj ozbiljnoj demokratskoj zapadnoj zemlji prevrnuli bi kamen na kamenu dok ne bi našli i priveli ruci pravde razbojnike koji su to počinili.</p>
<p>U Lijepoj našoj stanje je potpuno obratno samo što to obratno stanje izvrnute stvarnosti i iskrivljenih elementarnih parametara traje toliko dugo i o njemu se toliko nevoljko, mlitavo i samo kad se mora govori da su se građani počeli opasno nadvikivati da je to potpuno nenormalno stanje zapravo nešto normalno. </p>
<p>Pravo na osnovnu fizičku zaštitu od razbojnika i nasilnika svih vrsta moralo bi biti ugrađeno u temelje sigurnosnoga i pravnog sustava zemlje kojoj osim što je svi neizmjerno volimo svi i plaćamo porez da bi nas zaštitila od mnogo toga, ali ako ne može baš od svega, jer još nije dovoljno snažna i organizirana, onda valjda da bi nas zaštitila barem od te vrste nasilja kojoj već godinama svakodnevno svjedočimo.</p>
<p>Generala Hrvatske vojske ovih su dana bejzbolskim palicama prebili u javnoj garaži u središtu Zagreba u ulici za koju već i vrapci na svim zagrebačkim krovovima znaju da je u njoj sjedište Policije?! Dotični je general pod istragom. Dobro, to je njegov problem, možda je nešto doista zgriješio i za to će odgovarati pred sudom i, ako je kriv, bit će mu izrečena osuđujuća presuda i kada ona postane pravomoćnom onda je on kriv i od tog trenutka o tom će hrvatskom generalu hrvatska javnost zacijelo imati neko drugo manje povoljno mišljenje. Sve do tog trenutka on je slobodni građanin Hrvatske i general Hrvatske vojske.</p>
<p>I tu nije riječ o tome da su prava na sigurnost običnih građana manja od prava istaknutih javnih osoba, nego je tu riječ o tome da su oni koji obnašaju ili su obnašali određene dužnosti kao takvi i simboli nečega pa su i izvrgnuti većem riziku i većoj vjerojatnosti napada od ostalih. </p>
<p>Stoga oni imaju i posebnu zaštitu ili ako ju nemaju (kao u slučaju ubijene švedske ministrice) onda se barem, nakon napada, pokreću svi mehanizmi kako bi se otkrili počinitelji i kako bi ih se privelo i pravedno kaznilo, kako bi svi u društvu i državi primili jasnu poruku koja glasi: nitko ne može nekažnjeno napasti bilo koga, a ponajmanje zaslužne i istaknute pojedince.</p>
<p>Primjerice, svi bivši američki predsjednici imaju doživotnu zaštitu američkog sigurnosnog sustava. Zašto bi netko recimo doživotno čuvao jednog proizvođača kikirikija iz Alabama koji je prije trideset godina bio predsjednik, i to samo jedan mandat i u njemu nije napravio Bog zna što, a izblamirao je cijelu naciju i zemlju jednom neuspjelom operacijom oslobađanja civilnih talaca zatočenih u jednoj u tom trenutku neprijateljskoj zemlji? </p>
<p>Zašto bi trideset godina poslije njega netko štitio kad ima dobru, vrlo dobru doživotnu mirovinu pa ako se boji neka plati zaštitaru i problem riješen.</p>
<p>Zato što je on bio predsjednik a onaj tko je u toj zemlji bio predsjednik taj je simbol toga dok god je živ, a isti je slučaj i s generalom i s vlasnikom medijske kuće i s direktorom neke velike banke na Wall Streetu i s pročelnikom za urbanizam grada Los Angelesa. </p>
<p>Tako je to tamo i drugdje gdje se zna što se hoće, gdje su definirane nacionalne vrijednosti i nacionalni simboli i gdje je određen prag sigurnosti koji nitko nekažnjeno ne može prijeći i gdje je definiran minimum javnog morala i društvene etike ispod kojeg se nitko nekažnjeno ne može spustiti.</p>
<p>U Hrvatskoj to nije tako. Lijepa naša je valjda jedina je zemlja na svijetu koja se protiv otvorenoga brutalnog nasilja bori humanitarnim koncertima, spotovima, telefonskim SOS pozivima i samaritanskim apelima: onome tko je prebio dijete, polomio rebra vlastitoj ženi ili prvom susjedu, spalio automobil pripadniku druge navijačke skupine edukativno se poručuje: »Hvala Ti moj dobri anđele ali nemoj više, nemoj je/ju/ga više prebijati, pa daj nemoj, pa znaš da to ti uopće nije u redu«.</p>
<p>Treba se samo prisjetiti sad već bivšega legendarnog hrvatskog ministra policije koji je usred turističke sezone, dok je cijeli Jadran gorio od podmetnutih i slučajno izazvanih požara, u stanci filmskog festivala na kom su ga zatekli novinari našao vremena dati samo kratku ležernu izjavu o tome kako svi trebaju raditi svoj posao i pritom samo popravio »rejbanice« kako mu sunce ne bi slučajno prodrlo do zjenica i spokojno odšetao na premijeru sljedećeg filma. </p>
<p>Već dugo vremena sustav opće sigurnosti i faktično stanje osobne nesigurnosti su dvije tračnice, istina, na istoj pruzi, ali koje se rijetko i samo iznimno u posebno važnim i posebno svečanim prigodama (poput Zagrebačkog summita, dolaska Svetoga Oca ili posjeta tužiteljice Međunarodnog suda aktivno dodiruju) preklapaju i podižu na onu potrebnu razinu u kojoj se i slučajni prolaznik doista osjeća sigurnim.</p>
<p>Vratimo se na »naše batinaše«. U Hrvatskoj oni, za te stvari inače dobro istrenirani i posebno unajmljeni, usred bijela dana u javnim garažama i haustorima, pred vratima obiteljskih kuće ili privatnih stanova, na križanjima najprometnijih ulica, prebijaju hrvatske generale i hrvatske novinare, hrvatske bankare i Hrvate -vlasnike hrvatskih nacionalnih medija, oni u Hrvatskoj prebijaju kada hoće.</p>
<p>Nedodirljivi su u tom pogledu i zasad valjda samo oni koji izdaju takve narudžbe, iako kako batina oduvijek je imala dva kraja nije isključeno da se ona jednom i protiv njih samih okrene.</p>
<p>Što su zapravo poruke tih naših hrvatskih batinaša, tih momaka u crno odjevenih, obrijanih glava koji su izronili odnekud iz mraka dinarskih i ostalih balkanskih gudura i klanaca, tih što su uzeli silu u svoje ruke a pravdu i pravnu državu javno izvrgavaju ruglu. Poruke i to jasne, egzaktne i neumoljivo nedvosmislene su: Možemo prebiti svakoga i za dobru naknadu prebit ćemo svakoga.</p>
<p>Ako je nakon ubojstva premijera Đinđića otvorena poruka srbijanske mafije i onih koji logistički stoje iza nje, ako je poruka tog atentata cijeloj srbijanskoj javnosti bila: »Možemo likvidirati svakoga«, jer u zemlji u kojoj se može ubiti premijera može se ubiti svakoga; onda je u Hrvatskoj nakon što su pretučeni svi koji su pretučeni i premlaćeni svi koji su premlaćeni od generala i bankara do medijskih magnata i istaknutih javnih djelatnika, od pročelnika za urbanizam do novinara i urednika poruka je, dakle, neka se svi paze, jer baš svatko može biti premlaćen.</p>
<p>Onaj komu se to dogodi može biti prilično siguran da se ništa osim nekoliko redaka priopćenja o tome »kako se poduzimaju određene operativne radnje«, ništa osim toga neće dogoditi a na konferencijama za novinare nastavit će se uvjeravanja kako su to samo »izolirani slučajevi koje treba promatrati odvojeno od stanja opće sigurnosti koje je potpuno zadovoljavajuće« (mi ironično dodajemo) i za toliko i toliko postotnih bodova u padu u odnosu prema istom razdoblju u doba kada su Hrvati doseljavali u ove krajeve?!</p>
<p>U zemlji koja je smrtno uvrijeđena ako joj nabiju pod nos da joj stanje ljudskih prava i medijskih sloboda baš ne cvjeta, u toj zemlji na početku dvadeset prvoga stoljeća problemi se rješavaju bejzbolskim palicama u podzemnim garažama i mračnim haustorima ili se »metu« na miru nišani u koljena u pol bijela dana, jer cilj nije likvidacija nego smrskani zglobovi, dakle, pretvaranje zdrave pokretne osobe u nepokretnu metu kojoj će se, ako ne bude shvatila prvu poruku, dogoditi ono što je namijenjeno da se dogodi.</p>
<p>I uslijede neka smiješna priopćenja nekih smiješnih ljudi koji sjede na nekim ozbiljnim adresama i koji nam poručuju da nije u redu da se to dogodilo, ali, eto, dogodilo se, jer u Hrvatskoj - kako je presudilo hrvatsko pravosuđe - nema organizirane mafije niti zločinačkih organizacija, nameće se samo jedno pitanje: ima li onda uopće rješenja?</p>
<p>Umjesto bezbroj političkih stranaka koje sve odreda obećavaju sve, a najčešće ne naprave gotovo ništa, bilo bi dobro kada bi se pojavila jedna jedina i rekla: mi vam gotovo ništa ne možemo obećati, ne možemo vam obećati punu zaposlenost niti viši standard, ali vam možemo obećati da vas nitko usred bijela dana u vašoj zemlji neće prebijati bejzbolskim palicama i bokserima, lancima i gumiranim komadima električnih vodova.</p>
<p>Već i samo to bio bi sasvim dobar početak. Tko nam, međutim, može jamčiti da se i na osnivačkoj skupštini takve stranke neće pojaviti batinaši s bejzbolskim palicama. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Javnim radovima protiv nezaposlenosti</p>
<p>Grad će i dalje poticati zapošljavanje određenih skupina nezaposlenih, pojačat će brigu za starije, uz težnju da što duže ostanu u okruženju u kojemu su dotad živjeli, posebna pažnja posvetit će se žrtvama nasilja, beskućnicima,</p>
<p>korisnicima pučkih kuhinja</p>
<p>Nedavno usvojeni Program socijalne politike Grada Zagreba 2004. do 2007. godine što ga je izradio Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, predstavlja cjelovit sustav mjera i aktivnosti za opće poboljšanje uvjeta života ponajprije najsiromašnijih građana. O glavnim odrednicama programa razgovarali smo sa Zvonimirom Šostarom, pročelnikom Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb.</p>
<p>Jedan od gradskih problema svakako je nezaposlenost koja, ističe pročelnik, direktno dovodi do siromaštva. »U Zagrebu je krajem listopada evidentirano 39.985 nezaposlenih što je 17 posto manje nego potkraj 2002. A kako bi nastavio trend smanjivanja broja nezaposlenih Grad će uvesti nove mjere, od kojih je najzanimljivije organiziranje javnih radova.</p>
<p> »Javnim radovima želimo omogućiti zapošljavanje osoba s nižom stručnom spremom. Takvim javnim radovima mogli bi se urediti, primjerice, jezero Bundek ili Medvednica. Dodatnim mjerama poticat ćemo i samozapošljavanje, obiteljsko poslovanje i sl. Organizirat ćemo i informatičke seminare za nezaposlene te seminare za poslodavce kako bi im približili metode rada s invalidnim osobama«, objasnio je Šostar.</p>
<p>Osobe starije od 65 godina čine 15 posto stanovnika Zagreba. »Stoga će se«, , rekao je Šostar, »u Domu za starije i nemoćne Trnje otvoriti gerontološki centar koji će imati i savjetovalište i SOS telefon i drugo za pomoć građanima treće životne dobi«. Otvaranje centra omogućit će ostanak ljudi u njihovoj primarnoj sredini što je najhumaniji i najracionalniji oblik skrbi. </p>
<p>S obzirom na veliki broj molbi za smještaj u 11 zagrebačkih domova za starije i nemoćne, stvorit će se jedinstvena baza, a radit će se i na poboljšanju zdravstvene skrbi u stacionarima i domovima za stare. Razmatra se i mogućnost da Grad plaća dopunsko zdravstveno osiguranje za starije od 75 godina. </p>
<p>Što se pak socijalne pomoći tiče, Šostar napominje kako se povećava broj korisnika. U pučkim kuhinjama tako se prehranjuje tisuću korisnika više nego početkom godine, odnosno 3800 osoba. Stoga će se otvoriti nova blagovaonica na Trešnjevci, u naselju Kosnica osnovat će se prihvatiše za odrasle osobe u okviru kojeg će im se osigurati boravak, prehrana, hitna medicinska pomoć, odjeća, obuća i troškovi prijevoza. Tijekom 2004. godine planira se osposobiti dva paviljona odnosno 96 ležajeva a do 2007. godine adaptirat će se sva četiri objekta za prihvat 192 osobe. »Taj će nas projekt stajati pet milijuna kuna«, rekao je Šostar. </p>
<p>Šostar je najavio i rekonstrukciju Dom za starije i nemoćne Trešnjevka za potrebe invalida u kolicima. Zagreb bi uskoro trebao dobiti ustanovu za oboljele od Alzheimerove bolesti te centar za branitelje i članove njihovih obitelji. </p>
<p> »U projektu je i osnivanje obiteljskog centra u užem centru grada, a i osnivanje volonterskog centra«, najavio je Šostar. </p>
<p> Govoreći o odgojno-obrazovnim ustanovama Šostar je rekao da će se inicirati otvaranje privatnih dječjih vrtića kao i ulaganje u postojeće objekte. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Svake nedjelje u Zagrebu će raditi samo 156 dežurnih trgovina</p>
<p>Od 860 trgovina koje zadovoljavaju uvjete, svaka će raditi jednu nedjelju mjesečno, a prijedlog je Ureda za gospodarstvo da one nedjeljom i blagdanima rade od osam do 13 sati</p>
<p>Zagrebačko će Gradsko poglavarstvo na sjednici u utorak, među ostalim, raspravljati i odlučiti o radu malih trgovina nedjeljom i blagdanima. S obzirom na to da novi Zakon o trgovini, koji stupa na snagu 1. siječnja, predviđa da nedjeljom i blagdanima trgovine veće od 200 četvornih metara ne rade, Poglavarstvo bi na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici trebalo odlučiti koje će trgovine manje od 200 »kvadrata« tim danima raditi.</p>
<p>Vlasnici malih trgovina podnosili su zahtjeve za odobrenje rada nedjeljom do 15. prosinca. Zakon propisuje da nedjeljom bude dežurna jedna, pretežno prehrambena prodavaonica na 5000 stanovnika. Pročelnik Ureda za gospodarstvo, Ladislav Prežigalo, Poglavarstvu će predložiti da rad nedjeljom i blagdanima odobri za 860 malih trgovina.</p>
<p>»Kako će svaka od tih trgovina raditi otprilike svake četvrte nedjelje, u isto će vrijeme u Zagrebu tim neradnim danom dežurati samo 156 trgovina, a naš je prijedlog da njihovo radno vrijeme bude od osam do 13 sati«, rekao je Prežigalo Vjesniku Prežigalo </p>
<p>Iako se kod donošenja Zakona o trgovini puno govorilo o tome da će novim zakonom najviše profitirati Konzum, među 860 trgovina koje će raditi nedjeljom, tek je 45 njegovih.</p>
<p>Raspored dežurnih prodavaonica po gradu napravljen je, kaže Prežigalo, u suradnji s Udruženjem obrtnika Grada Zagreba i vijećima gradskih četvrti. »Ako se pokaže da u nekoj četvrti nema dovoljno dežurnih trgovina s obzirom na broj stanovnika, odobrit ćemo rad još nekima«, objasnio je Prežigalo.</p>
<p>Predsjednik Udruženja obrtnika Ivan Obad rekao nam je, da se Hrvatska obrtnička komora protivi radu nedjeljom, ali da pristaje na rad dežurnih prodavaonica. U slučaju da ih ne bude dovoljno, složio se, njihov broj trebao bi se povećati.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Spas za tradicionalne obrte</p>
<p>Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić i upraviteljica Zanatske štedno-kreditne zadruge Suzana Barada potpisale su u ponedjeljak ugovor kojim će Grad Zagreb plasirati pet milijuna kuna u tu financijsku ustanovu za kreditiranje razvoja zagrebačkog obrta.</p>
<p>To je treći od ugovora, kojima Grad poduzetnicima i obrtnicima omogućuje povoljnije uvjete kreditiranja i efikasniju proceduru odobravanja kredita. Slični ugovori već su potpisani sa Zagrebačkom i Privrednom bankom. Ugovorima je dogovoreno da Grad poduzetnicima subvencionira dio kamate pa se kamatne stope na poduzetničke kredite u bankama kreću od 6,5 posto, a u zadruzi od 5,6 posto godišnje.</p>
<p>Kako je prilikom potpisivanja ugovora istaknuo pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, na temelju ugovora između Grada, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i tih poslovnih banaka, u 2003. godini na ime depozita bankama je bilo doznačeno šest milijuna kuna, pa je poduzetnicima na raspolaganju za kredite bilo 120 milijun kuna.</p>
<p>Od 209 primljenih zahtjeva, Povjerenstvo za odabir poduzetničkih projekata dosad je pozitivno ocijenilo 191 projekt, a banke su odobrile 109 kredita u ukupnom iznosu od 79,3 milijuna kuna. »Poduzetnici kojima je kredit odobren, zapošljavaju 871 radnika, a realizacijom daljnjih razvojnih projekata planiraju zaposliti 394 nova radnika«, kazao je Prežigalo.</p>
<p>U tri dosadašnja programa – Gruda snijega, Poduzetnik i Poduzetnik II – ukupno je odobreno 457 kredita, vrijednih 341,2 milijuna kuna. Ti poduzetnici zapošljavaju 3195 radnika, a planiraju zaposliti ih još 1541. Novi program koji u Gradu pripremaju jest kreditiranje tradicionalnih obrta, a natječaj za primanje zahtjeva bit će u siječnju. Prežigalo je stoga pozvao sve tradicionalne zagrebačke obrtnike da se prijave na natječaje, obećavši da će novca biti za sve dobre projekte. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iako tvrde da nisu zadovoljni, trgovci se vraćaju i iduće godine</p>
<p>U ponedjeljak su s Trga bana Jelačića odvezene terase, a srijeda (do 15 sati) je zadnji dan ovogodišnjeg Božićnog sajma. Ostaje jedino klizalište koje će na raspolaganju najmlađima biti sve do kraja zimskih praznika.</p>
<p>Kakvi su dojmovi? Odgovorni u Tržnicama, gradskom poduzeću koje je sve organiziralo, zadovoljno trljaju ruke – zaradili su milijun kuna i može im se predbaciti sve, ali ne i slaba posjećenost, jer gradsko je središte čitav ovaj mjesec živjelo intenzivno. S druge strane, dojmovi većine trgovaca ostali su isti kao i prošle godine, opet im se, kažu, dogodila slaba prodaja i, u najboljem slučaju, »pozitivna nula«. Dakako da to baš i nije sasvim tako, jer neki od njih za svoja prodajna mjesta ne bi izdvajali desetke tisuća kuna ako im se ne bi isplatilo. Negiranje zarade tako postaje tradicija. Ima i onih koji nakon početnog skepticizma sa sajma na kraju ipak odlaze zadovoljni. »Marketinški i financijski ovo je bio pun pogodak«, rekle su nam Daria i Tanja, prodavačice sa štanda Kutjevačkih vina. Upravo su nam one, naime, u našoj anketi na početku sajma, izjavile kako se ne nadaju dobiti već misle kako je najam štanda samo izuzetna marketinška prilika. Kutjevačka vina Zagrepčani su tako bolje upoznali jer su ih i kupovali po povoljnoj cijeni. Ove prodavačice vjeruju da je njihovoj dobroj prodaji razlog to, što se njihova ponuda razlikovala od one u preostalom dijelu Bogovićeve. A kada već spominjemo taj dio sajma, podsjetimo i na izjavu gradonačelnice Vlaste Pavić koja ga je nazvala »vašarom«. Istom mjerom odgovorili su joj trgovci kojima se nije svidjelo »vrijeđanje«. »Čuo sam kako nas je vrijeđala dok je tu prolazila. To je sramota, jer ona je i naša gradonačelnica a mi smo joj, ako ništa drugo, ove godine izdašno napunili proračun«, kaže Josip i naglašava kako su ga dan prije Badnjaka posjetili novinari jedne njemačke televizijske postaje i pohvalili za urednost. </p>
<p>Slična priča je i s prodavačima knjiga koji su, kako tvrde, jedva pokrili troškove. No, doći će i iduće godine...</p>
<p>Obrtnici iz Gajeve ulice, koji su za kućicu plaćali povlaštenu cijenu od 5000 kuna, više su nego zadovoljni. Na pitanje kada je prodaja išla najbolje, svi su se složili da su to bili dani uoči Božića. </p>
<p> Iznimka nisu bili ni trgovci s hranom. »Nama je bila velika gužva, čak i na sam Badnjak. Tada, iako je bio post, nitko nije jeo ribu, svi su se sladili kobasicama«, rekla nam je prodavačica.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Od 3. do 10 siječnja Zimska škola tehničkih vještina </p>
<p>Zagrebačka zajednica tehničke kulture organizira 5. zimsku školu tehničkih vještina koja će biti održana od 3. do 10. siječnja 2004. godine u Gradu mladih, u Granešini.</p>
<p>Zimska škola tehničkih vještina okuplja tridesetak djece, polaznika programa u centrima tehničke kulture Črnomerec, Dubrava, Sesvete i Trnje, koji će tijekom škole pohađati tečajeve građevinskog maketarstva, zrakoplovnog maketarstva, automodelarstva, brodomodelarstva, fotografije, elektronike i kreativne radionice. Prilikom završetka zimske škole, 9. siječnja u 20 sati, bit će otvorena izložba radova polaznika škole te podjela diploma polaznicima. Sve informacije o 5. zimskoj školi tehničkih vještina mogu se dobiti kod glavnog organizatora Zagrebačke zajednice tehničke kulture, Adrijana Rakića, na telefon broj 46 18 805 ili mobitel broj 091 2516 827.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Besplatni tečajevi Interneta </p>
<p>Tijekom zimskih školskih praznika IkoInternet u suradnji s Nutellom organizira besplatne tečajeve Interneta za zagrebačke osnovnoškolce. Tečajevi će se održavati u Hrvatskoj zajednici tehničke kulture u Dalmatinskoj. Svaki polaznik tečaja za Internet bit će nagrađen darom Nutelle. Predviđeni termini tečajeva su 29. prosinca 2003. te 5., 7., 9., 12., 14. i 16. siječnja 2004. godine u terminu od 10 do 12 sati. Prijave za besplatne tečajeve Interneta za osnovnoškolce primaju se isključivo na info-telefon broj 0800-1000.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Jubilarno slavlje »Lisinskog« uz Zdenku Kovačiček i Divasice</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – »Doživjeti glazbu« naziv je koncerta kojim je u nedjelju navečer započela trodnevna kulturna manifestacija kojom zagrebački glazbeni hram Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski ovih dana obilježava 30 godina postojanja.U nedjelju su na Dane dvorane ali i 50. obljetnicu Big banda HRT-a došli brojni glazbenici od Miljenka Prohaske i Drage Diklića do Mire Ružića Mukija, bivšeg člana popularnog kvarteta 4-M, jednog od prvih glazbenih sudionika od postojanja »Lisinskog«, a pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika na pozornici u velikoj dvorani zapjevale su Zdenka Kovčiček i grupa Divas. Dok je Zdenka pjevala poznate svjetske hitove poput legendarne »New York, New York«, Divasice su se predstavile sa svojim glazbenim programom.</p>
<p> Kako je rečeno, izgradnja dvorane započela je 29. prosinca 1957. godine za vrijeme gradonačelnika Većeslava Holjevca, a zbog nekoliko je poplava koje su u to doba zadesile Zagreb, odnosno financijskih problema, završena tek 1973. godine. Trideset i šest izvođača koji su svojedobno nastupili na otvorenju dvorane prvo su pogledala zagrebačka djeca. Arhitektonski je dvoranu osmislio poznati Marijan Haberle, a koliko je njegovo djelo uspješno potvrđuje izvrsna akustičnost prostora koju je među ostalim pohvalio i glasoviti Zubin Mehta, poznati izraelski dirigent. Kroz Lisinski je u tri desetljeća prošlo oko deset milijuna posjetitelja, a na njegovu je čelu dugo bio ravnatelj Ivo Vuljević. U spomen na njega u ponedjeljak će se u organizaciji Hrvatske glazbene mladeži zaslužnim mladim glazbenicima uručiti nagrade za prošlogodišnja ostvarenja. Kako smo doznali, očekuje se i dolazak predsjednika Republike Stjepana Mesića, odnosno gradskih čelnika, a glazbeni će program biti isti kao prije 30 godina. Tada su se Velikom dvoranom koja može primiti 1.800 gledatelja pored pijanistice Pavice Gvozdić i operne dive Ruže Pospiš Baldani mogla čuti djela Dvoržaka, Berse i Čajkovskog.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nova godina u atmosferi Moulin Rougea</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – U poplavi organiziranih dočeka Nove godine od onog u Severininom društvu za 1800 kuna, pa preko dočeka na središnjem zagrebačkom trgu uz Škoru i zvijezde Music Talentsa, vjerojatno će dobar dio Zagrepčana za mjesto dočeka odabrati Club Casina Vega gdje je organiziran doček 2003 u stilu čuvenog pariškog Moulin Rougea. </p>
<p>Cilj je organizatora približiti dah dekadentnih pariških noći, a prostor će u potpunosti biti rekonstruiran kako bi što više podsjećao na čuveni pariški klub. Scenografija bi trebala nuditi romantične pariške krovove, Eiffelov toranj, te neizbježne cancan plesačice. Uz živu glazbu za atmosferu će se brinuti i DJ-i, a među tematskim prostorijama na dva kata nuditi će se prilika za opuštanje u božićnoj atmosferi mirnijeg prostora Christmas Cluba uz hitove Franka Sinatre, Deana Martina. i drugih legendi svjetske glazbe, a uživo će pjevati Christina Uichita, jedna od zvijezdi Music Talentsa. </p>
<p>Novogodišnja zabava će se odvijati na 850 kvadratnih metara, a biti će podijeljena na tri tematske prostorije i to: Moulin Rouge, Orient galerija i Christmas Club. </p>
<p>Za izvedbu svega nabrojanog zadužen je projektni menadžer Armanijeve retrospektivne izložbe Sascha Machiedo, a cijena karte iznosi 550 kuna. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Britney Spears i Eminem najveće zvijezde Interneta</p>
<p>NEW YORK, 29. prosinca</p>
<p> – Prema tradicionalnoj godišnjoj statistici koju koncem godine iznose velike Internet kompanije poput Lycosa, Yahoo!-a ili Lycosa jasno je kako je pop princeza Britney Spears i ove godine bila najveća zvijezda na »mreži svih mreža«. </p>
<p>Nekoliko seksualno provokativnih naslovnica kao i poljubac s Madonnom na dodjeli MTV-jevih nagrada vratili su Britney među najtraženije zvijezde. U biti je Britney na Lycosovoj listi zauzela drugo mjesto, dok se ispred nje nalazi samo Kazaa, servis za razmjenu glazbe. Što se tiče Yahho!-a, situacija je gotovo identična jer se ispred nje nalazi samo Eminem, te također nekoliko različitih servisa. </p>
<p>Pregledavajući koji je termin ili ime na Yahoo! tražilici tijekom godina stekao najveći porast popularnosti došlo se do imena Paris Hilton, nasljednice čija je snimka seksa i novi reality show potakao porast popularnosti od 212 posto. Ako je suditi po brojnim forumima ovog internetskog service providera, najveća tema godine na AOL-u bila je rat u Iraku. Odmah nakon rata, pažnju je zaokupljala politika općenito, posebno Arnoldova politička kampanja u Kaliforniji te miniserija »The Reagans«, o životu bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana. </p>
<p>Skandali i zvijezde povezane s njima još su jedna od vrućih internetskih tema, a ove ih je godine bilo doista mnogo, dok su među najzanimljivijima svakako bili slučajevi Kobea Bryanta i Michaela Jacksona. </p>
<p>Trilogije su čini se prirasle srcu mnogim internetskim korisnicima jer se, prema Yahoo! listi, na ljestvici najtraženijih filmova na vrhu nalaze se »Harry Potter«, »Gospodar prstenova« te »Matrix«. »Spiderman« i »8 Mile« zaokružuju imena najtraženijih pet naslova. </p>
<p>Al-Jazzera, arapska kabelska TV mreža, ove je godine zabilježila svojih pet minuta slave jer je u travnju njen naziv bio traženiji nego riječ 'sex'. Svoju kratku slavu Al. Jazzera može zahvaliti videozapisu s američkim ratnim zarobljenicima koje je postavila na svoj internetski site. </p>
<p>Najtraženiji TV proizvodi prema Lycosu bili su: reality potraga za glazbenim zvijezdama »American Idol«, serija »Buffy the Vampire Slayer«, najdugovječnija televizijska animirana serija »The Simpsons« te još jedan reality projekt »Survivor«. Među najtraženijim sportašima su se uz Brayanta našli tenisačica Ana Kournikova, legendarni Michael Jordan, najveća sportska zvijezda David Beckham i Allen Iverson. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Briljantin« najomiljeniji mjuzikl svih vremena</p>
<p>LONDON, 29. prosinca</p>
<p> – Rock and roll ljubavna priča »Briljantin« proglašena je najomiljenijim mjuziklom svih vremena, javlja BBC u ponedjeljak. Film, snimljen 1978. godine, s Johnom Travoltom i Oliviom Newton-John u glavnim ulogama, pobijedio je klasike poput »Moje pjesme, moji snovi« i »Čarobnjak iz Oza«.</p>
<p>Kad se film, čija se radnja događa 50-ih u SAD–u, počeo prikazivati u Velikoj Britaniji zahvaćenoj punkom smatran je bezopasnom protutežom Sex Pistolsima. Ujedno, film »Briljantin« je postao pravi rekorder zaradivši 340 milijuna dolara na kino blagajnama diljem svijeta.</p>
<p>Film je u izboru koji je organizirao britanski Channel 4 pobijedio 100 mjuzikla. Neke pjesme iz »Briljantina« poput »You're The One I Want«, »Hopelessly Devoted to You«, »Summer Nights« i »Greased Lightnin'« postali su hitovi na glazbenim ljestvicama. </p>
<p>Holivudski su producenti, potaknuti velikom zaradom »Briljantina«, odlučili 1982. godine snimiti nastavak. Međutim, nisu uspjeli nagovoriti Travoltu i Oliviu Newton John na snimanje. »Briljantin 2« nije postigao nikakav uspjeh unatoč pojavi tada jako mlade Michelle Pfeiffer te je zaradio samo 6,5 milijuna dolara u SAD-u, za razliku od 96 milijuna dolara za prvi dio. </p>
<p>»Briljantin« je jedini film iz zadnje četvrti prošlog stoljeća koji se našao u prvih deset mjuzikla.</p>
<p>Julia Andrews, prema mnogima vodeća dama mjuzikla, ušla je u prvih pet s čak dva filma »Moje pjesme, moji snovi« i »Mary Poppins«. </p>
<p>Najmoderniji film koji se nalazi među prvih deset dobitnik je Oscara »Chicago«, snimljen 2002. godine, a nalazi se na osmom mjestu. </p>
<p>Među iznenađenjima je film rappera Eminema »8 milja«, na 40. mjestu, dok je najčudniji izbor glazbena verzija kultne televizijske serije za tinejdžere »Buffy: ubojica vampira«.</p>
<p>Prvih deset mjuzikla su: »Briljantin«, »Moje pjesme, moji snovi«, »Čarobnjak iz Oza«, »Priča sa zapadne strane«, »Mary Poppins«, »Ples na kiši«, »Rocky Horror Picture Show«, »Chicago«, »Oliver«, »Moulin Rouge«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Gospodar prstenova: Povratak kralja« i dalje najgledaniji u SAD</p>
<p>LOS ANGELES, 29. prosinca</p>
<p> – »Gospodar prstenova: Povratak kralja«, posljednji nastavak filmske trilogije, nastavio je svoju vladavinu i proteklog vikenda na američkim kino blagajnama prema podacima specijalizirane tvrtke Exhibitor Relations, objavljenima u ponedjeljak.</p>
<p>Posljednji nastavak fantastične trilogije snimljene prema kultnom djelu J.R.R. Tolkiena, koji je potukao sve rekorde zaradivši u prvih pet dana prikazivanja u SAD-u i Kanadi 124,1 milijuna dolara, ostvario je zaradu od 51,2 milijuna dolara drugog vikenda prikazivanja.</p>
<p>Od premijere 17. prosinca film Petera Jacksona zaradio je na sjevernoameričkom kontinentu 223,6 milijuna dolara, tvrdi Exhibitor Relations.</p>
<p>»Cheaper by the Dozen«, komedija sa Steveom Martinom u glavnoj ulozi, na drugom je mjestu sa zaradom od 28,2 milijuna dolara. Martin glumi oca 12-ero djece koji se doseljava u Chicago da preuzme novi posao.</p>
<p>»Cold Mountain«, epopeja o američkom građanskom ratu, na trećem je mjestu s 14,5 milijuna dolara, dok su »Something's Gotta Give« i »Paycheck« na četvrtom i petom mjestu sa zaradama od 14,2 i 13,9 milijuna dolara.</p>
<p>Preostalih pet filmova koji su ušli u prvih deset po zaradi su nova komedija Julije Roberts »Mona Lise Smile« s nešto više od 11 milijuna dolara, »Peter Pan« s 11,4 milijuna), »Posljednji samuraj« s 8,3 milijuna, božićna komedija »Bad Santa« zaradila je 4,5 milijuna, a jedan od najisplativijih ovogodišnjih naslova komedija »Elf« uspjela je zaraditi 4,2 milijuna što ukupnu zaradu ovog filma penje do vrtoglavih 164 milijuna. </p>
<p>S obzirom na mali proračun filma i odsutnost većih zvijezda riječ je o izuzetnom uspjehu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Rodila se kći Clotilde Courau i Emmanuela Philiberta od Savoje</p>
<p>ŽENEVA, 29. prosinca</p>
<p> – Francuska glumica Clotilde Courau, supruga princa Emmanuela Philiberta od Savoje, rodila je u nedjelju navečer djevojčicu, objavila je u ponedjeljak vladarska obitelj. Beba je rođena u Ženevi 28. prosinca u 19.32 sati. Majka i dijete osjećaju se dobro, kaže se u priopćenju Savojske obitelji, u kojem se ne navodi ime djevojčice.</p>
<p>Talijanski tisak objavio je spekulacije prema kojima je princ Emmanuel Philibert kazao svojim bližnjima kako želi da se dijete zove Umberto, ako bude dječak, ili Maria Cristina za djevojčicu. Princ Emmanuel i Clotilde Courau vjenčali su se 25. rujna u bazilici Svete Marije od anđela u Rimu.</p>
<p>Muški nasljednici obitelji Savoje bili su prognani iz Italije nakon Drugog svjetskog rata zbog proglašenja Mussolinijevih rasnih zakona od strane kralja Victora Emmanuela II., djeda sadašnjeg poglavara Savojske obitelji, princa Victora Emmanuela od Savoje. Smjeli su se vratiti u Italiju tek u ožujku 2003., godinu dana nakon što su se zakleli na vjernost Republici te zahvaljujući zakonu koji je izglasao parlament. </p>
<p>Princ Emmanuel Philibert koji živi u Švicarskoj, ozlijeđen je početkom prosinca u prometnoj nesreći na motoru. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nije uspio ni sedmi pokušaj veze s Beagleom 2 </p>
<p>LONDON, 29. prosinca </p>
<p> - Sedmi pokušaj uspostave veze s europskim robotom Beagle 2, koji se trebao spustiti na Mars u četvrtak ujutro, u nedjelju nije uspio, objavio je navečer glasnogovornik projekta Peter Barratt.</p>
<p> »Možemo potvrditi da Odyssey nije primio signal« s Beaglea 2, rekao je Barratt govoreći o Mars Odyssey, američkom svemirskom brodu u orbiti Marsa, koji je u nedjelju navečer trebao nadlijetati zonu za koju se pretpostavlja da se u njoj spustio Beagle 2. </p>
<p> Odyssey je uzaludno pokušavao uhvatiti očekivani signal, sekvencu od devet nota, glazbu britanske pop skupine Blur.</p>
<p> Za Mars Odyssey bio je to četvrti pokušaj uspostave veze s Beaglom 2. Prethodna tri odvijala su se putem radioteleskopa iz Jodrell Banka, blizu Manchestera (u Velikoj Britaniji).</p>
<p> Beagle 2, čija je zadaća otkriti tragove prošlog ili sadašnjeg života na Marsu, trebao se spustiti na taj planet u četvrtak u 3 sata 54 minuta po srednjoeuropskom vremenu, no otada je potpuno ušutio.</p>
<p> Pokušaji stupanja u vezu s Beagleom 2 nastavit će se sve do 31. prosinca s Mars Odyssey i radioteleskopa Lovell iz Jodrell Banka.</p>
<p> Misija Beagle 2 smatrat će se definitivno izgubljenom tek nakon što protekne desetak dana bez vijesti od njega, pojasnio je Barratt. </p>
<p> Dodao je, međutim, da »postoje i druge mogućnosti«.</p>
<p> Sve nade polažu se sada na brod-maticu, Mars Express, koji je u orbitu postavljen u četvrtak ujutro i zapravo je glavni element te prve europske misije istraživanja tragova života na Marsu. </p>
<p> Kanali komunikacije između Mars Expressa i Beaglea 2 već su testirani, i znanstvenici očekuju da 4. siječnja Mars Express stupi u akciju. Mars Express trentuačno je zaposlen obavljanjem vrlo delikatnih manevara kako bi se postavio u polarnu orbitu Marsa.</p>
<p>U ponedjeljak su britanski znanstvenici spomenuli, a BBC prenio i mogućnost da je Beagle 2 upao u manji krater koji je nedavno otkriven nedaleko od mjesta gdje je predviđeno slijetanje letjelice. U tom slučaju, za koji je »otac Beaglea« prof. Colin Pillinger da bi bio »apsolutno najgori scenarij« moguće je da se letjelica zaustavila ili oštetila na strmim stijenkama u položaju nepogodnom za komuniciranje, da se našla preduboko da bi mogla signale poslati u širem kutu ili da se našla u sjeni, što bi značilo da ne može napajati svoje fotoelektrične ploče za napajanje sunčevom energijom. Vjerojatnost da je sonda završila u krateru ocijenili su, međutim, vrlo malom. (Hina, d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Tko se ne naspava, teže će učiti</p>
<p>CHICAGO, 29 prosinca </p>
<p> - Dobar san mogao bi imati vrlo velik utjecaj na pamćenje, otkrili su američki znanstvenici.</p>
<p> Zapravo, kada nekome kažemo da nešto mora »prespavati« to je stvarno dobar savjet, smatraju američki znanstvenici koji su otkrili da san može »spasiti« sjećanje izgubljeno tijekom dana.</p>
<p> Znanstvenici su također otkrili da je najbolji način za učenje stranog jezika, ili drugih intelektualnih sposobnosti, taj da se nakon svake lekcije dobro naspavamo.</p>
<p> I dosad je bilo dobro poznato da san ima ključnu ulogu u procesuiranju novog pamćenja, te da se naše osnovne sposobnosti poboljšavaju nakon sna.</p>
<p> Novo istraživanje, koje su proveli znanstvenici sveučilišta u Chicagu, daje prve dokaze da san također poboljšava našu sposobnost da bolje ispunjavamo zahtjevnije zadatke.</p>
<p> Dobrovoljci su tijekom istraživanja slušali riječi koje je izgovarao sintesajzer koji nema dobru kvalitetu govora.</p>
<p> Iako je dobrovoljcima u prvo vrijeme bilo vrlo teško razumjeti što aparat govori, oni su s vremenom postojali sve bolji u ispunjavanju svoje zadaće. Na kraju jedne seanse oni su se naučili prepoznavati riječi koje prethodno nisu razumjeli.</p>
<p> Dobrovoljci su zatim podijeljeni u dvije grupe - jedna je imala pravo spavati, dok je druga skupina dobrovoljaca morala ostati budna.</p>
<p> Kada je isti eksperiment razumijevanja riječi ponovljen nakon 12 sati, oni koji su spavali razumijevali su nove riječi, dok dobrovoljci koji nisu spavali to nisu uspijevali.</p>
<p> Rezultati, objavljeni u listu Nature, pokazuju da su samo oni dobrovoljci koji su spavali obnovili svoju sposobnosti generalizacije.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ucjenjivači prijete brisanjem datoteka i instaliranjem pornografije</p>
<p>LONDON, 29. prosinca</p>
<p> - Elektronički ucjenjivači počeli su terorizirati uredsko osoblje u Velikoj Britaniji. Žrtvama prijete da će im, ako ne plate ucjenu, izbrisati datoteke s računala ili na njih instalirati pornografiju ili druge kompromintantne materijale zbog kojih se može dobiti otkaz. </p>
<p>Žrtvom ucjena, za koje se vjeruje da su se počele pojavljivati prije godinu dana, može biti bilo tko u uredima tko ima računalo povezano s internetom. Ucjena obično počinje putem elektroničke pošte prijetećom porukom čiji autor tvrdi da je uspio ući u uredsku mrežu i zahtijeva da žrtva plati neki manji iznos - obično dvadeset ili trideset eura - ili će napasti njegovo računalo programom koji briše disk ili na stroj postaviti dječje pornografske slike.</p>
<p>»Oni vrebaju dobre tajnice koje ne snivaju nikakvo zlo. Kad neka od njih dobije takvu poruku, pomislit će 'O, Bože, što ću sad?' Zato uzima kreditnu karticu i prenese traženi iznos na račun ucjenjivača, u nadi da će to prestati«, rekao je agenciji Reuters jedan britanski detektiv koji se bavi informatičkim kriminalom. Taj policajac preporučuje da se s varalicama ne surađuje. »Ako tko plati, recimo i samo 20 eura, oni su tako otkrili ranjivu žrtvu. Mogli bi se vratiti po još i drugi put tražiti više novca.«</p>
<p>Istražitelji kažu da je u svijetu informatičkoga kriminala ucjenjivanje jedna od stvari koje je najsloženije progoniti. Budući da su iznosi ucjena mali, ljudi su ih skloni platiti i šutjeti.</p>
<p>Policija kaže da broj slučajeva nije velik jer mnogi ostanu neprijavljeni, ali nema podataka da se takva aktivnost smanjuje.</p>
<p>U prosincu je, prema podacima finske tvrtke za računalnu sigurnost F-Secure, napadnuto jedno veliko skandinavsko sveučilište. Nekoliko ljudi dobilo je e-mail od ucjenjivača za koje g se čini da je u Estoniji, kaže Mikko Hypponen, voditelj istraživanja u F-Secureu. U porukama se tvrdilo da je na mreži sveučilišta otkriveno nekoliko ranjivih mjesta i da će, ne plati li na ucjenjivačev račun preko interneta dvadeset eura, biti »pušteno« nekoliko virusa. Hypponen kaže da je sveučilištu savjetovao da poduzme sigurnosne mjere, obavijesti policiju i da ne plati. »Mnogi od takvih slučaja samo su jednostavno blefiranje. Ali siguran sam da ima i blefiranja i pravih provala«, kaže Hypponen. Policija kaže da su zločinačke organizacije takvo informatičko ucjenjivanje u novije vrijeme pretvorile u velik posao. Najdraža im je metoda grub, ali djelotvoran napad zatrpavanjem lokalne mreže golemim količinama podataka. Često se događa da tvrtke, osobito manje i srednje, plate ucjenu u strahu da će se inače napadi pojačati, kaže policija. Ucjenjivači prijete i sabotažom, a trik pali čak i samo rijetki od velikog broja napadnutih nasjednu i plate. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dvorana koja je osvojila grad</p>
<p>Tijekom tri desetljeća Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog primila je više od 10 milijuna posjetitelja / Svojim atraktivnim programima »Lisinski« je postao simbolom Zagreba te snažno obilježio i kulturni život cijele zemlje </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Kruna velikoga trodnevnoga slavlja što ga je u povodu svoga 30. rođendana, za Dan Dvorane, priredila Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu dogodila se u ponedjeljak na večer, kada je u tome hramu umjetnosti izveden isti program kao i prigodom njegova otvorenja prije puna tri desetljeća. U godini kada se proslavlja taj značajni jubilej, vrijedno je ponovno se ukratko prisjetiti što je sve prethodilo velikome događaju. Prema projektu arhitekta Marijana Haberlea gradnja nove, velike koncertne dvorane započela je 1961. godine, iako je odluka o njezinoj gradnji donesena četiri godine prije, a trajala je s prekidima do 1973. godine. </p>
<p>No, početni je entuzijazam splasnuo nakon katastrofalne poplave u Zagrebu, kada je Sava doprijela sve do željezničke pruge uz današnji Cibonin toranj. Štete su ispraznile gradsku blagajnu za nekoliko godina, a nova je dvorana građena bez državne pomoći. Zgrada je godinama stajala prazna, a onda je jednoga dana u njezino otvoreno prizemlje uselila skupina Roma. </p>
<p>Zagrebački se glazbeni život za sve to vrijeme uglavnom odvijao u staroj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda i u dvorani nekadašnjega kinematografa, a današnjega Zagrebačkoga kazališta mladih. No, Zagrebu je i te kako trebala nova koncertna dvorana, pa su gradske strukture odlučile da se dovrši započeti Haberleov projekt.</p>
<p>Postavljen je i direktor u izgradnji, Ivo Vuljević, sjajan organizator koji je bio i prvim ravnateljem »Lisinskog«. Napokon se zagrebački gradonačelnik Ivo Vrhovec osobno zauzeo za dovršennje Dvorane i osigurao potreban novac. Detaljno razrađen plan radova na dovršenju nove zgrade, koji je visio u provizornoj sobi Ive Vuljevića, ispunjen je u svim rokovima, jer su svi uključeni u njezinu gradnju prionuli na posao s velikim žarom i entuzijazmom. </p>
<p>Nova zgrada, podignuta na trnjanskoj poljani, koja je u to vrijeme bila daleko izvan gradskoga središta, pa je postojala bojazan da je ljudi neće posjećivati, bila je višenamjensko i vrijedno arhitektonsko ostvarenje. </p>
<p>No, sada, nakon što je napokon zablistala u svojoj iznimnoj ljepoti, pred Dvoranom, odnosno pred njezinim programskim vodstvom našao se novi problem. Naime, kako novu kulturnu ustanovu uvesti i uklopiti u glazbeni i društveni život grada, jer su počela govorkanja da je »Lisinski« izvan ruke (u Dvoranu se dolazilo pješačkim mostom preko perona željezničkoga Glavnog kolodvora, jer još nije bio sagrađen pothodnik), a uz to bilo je i mišljenja da će nova dvorana biti namijenjena samo »gornjim« društvenim slojevima. Ivo Vuljević doskočio je i tome problemu – uvođenjem cjelodnevnih besplatnih priredaba u velikoj i u maloj dvorani te u predvorjima. Zaredali su izvrsni, dobro posjećeni koncerti, koji su danas postali dio nezaboravnih sjećanja te ušli u povijest, poput onih priređenih 30. prosinca 1973. godine, kada je u obje dvorane održano ukupno 36 raznovrsnih programa, koji su osvojili zagrebačku publiku. Ta ista publika ostat će vjerna svome »Lisinskom« sve do naših dana, čemu svjedoči i podatak da je tijekom tri desetljeća Dvorana primila više od 10 milijuna posjetitelja. Tijekom godina koje su dolazile »Lisinski« je postao simbolom Zagreba te snažno obilježio i kulturni život cijele zemlje. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nastupi velikih imena svjetske glazbe</p>
<p>U proteklih je 30 godina Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog živjela punim glazbenim životom, a svojim je posjetiteljima priredila doista nezaboravne doživljaje. Kroz njezine su prostore prodefilirala slavna imena domaće i svjetske glazbene scene. Spomenut ćemo samo neka od njih. Bio je tu operni ansambl legendarnoga Boljšog teatra, London Symphony Orchestra, Los Angeles Philharmonic Orchestra, Izraelska filharmonija, Wiener Symphoniker, Orkestar RAI, Tokyo Metropolitan, London Royal Philharmonic Orchestra i brojni drugi orkestri. Dvorana je ugostila i ugledne soliste poput pijanista Arturija Benedettija Michelangelija, violinista Vadima Rjepina, gitarista Pacca de Lucije te pijanista Johna Lilla i Lazara Bermana. Orkestrima su ravnali veliki dirigenti Lovro pl. Matačić, Leonard Bernstein, Zubin Mehta, Karl Richter, Michel Legrand, Lorin Maazel i brojni drugi. »Lisinski« je imao čast ugostiti i Dizzyja Gillespiea, Louisa Armstronga, tenore Luciana Pavarottija i Joséa Carrerasa, sopranistice Monsserat Caballé, Ceciliju Gasdiju i Editu Gruberovu, ali i velikane jazz i zabavne glazbe – Ellu Fitzgerald, Charlesa Aznavoura, Sergija Endriga, Claudija Villu i Tinu Turner. Također, u Dvorani su gostovali i Golden Gate Quartet, Glenn Miller orchestra, The Platters i drugi ansambli. </p>
<p>S. V. A.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U »Lisinskom« svečano kao pri otvorenju prije 30 godina </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – »Hvala svima koji su kroz ova tri desetljeća pridonijeli da 'Lisinski' postane jednim od simbola suvremenoga Zagreba i da ubilježi naš grad na glazbenu i kulturnu kartu svijeta« – riječi su kojima je Lovro Lisičić, dugogodišnji ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, najavio u ponedjeljak navečer svečani koncert, središnji događaj trodnevne proslave 30. godišnjice otvorenja dvorane. </p>
<p>A mnogo je toga te noći podsjećalo na inauguracijsku koncertnu večer Dvorane »Lisinski« 29. prosinca 1973. godine – i njezin dupkom ispunjen prostor brojnim ljubiteljima glazbene umjetnosti, i koncertni program koji je bio istovjetan onome izvedenom prigodom otvorenja Dvorane. Naime, Zagrebačka je filharmonijapod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja, uz solističke nastupe mezzosopranistice Renate Pokupić i pijanista Gorana Filipeca, izvela čuveni Prvi koncert za glasovir i orkestar u b-molu P. I. Čajkovskog, ariju iz Gluckove opere »Orfej i Euridika«, Bersinu simfonijsku pjesmu »Sunčana polja«, te Dvorákovu 9. simfoniju iz »Novoga svijeta«. </p>
<p>»Lisinski« je u proteklih 30 godina, istaknula je tom prigodom zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, bio središtem glazbenih, kazališnih i drugih zbivanja, a ta nas tradicija, dometnula je, obvezuje da i dalje obogaćujemo i unapređujemo Dvoranu »Lisinski«. </p>
<p>Još jednome vrhunskom glazbenom užitku prisustvovali su u ponedjeljak navečer i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić sa suprugom, pod čijim je visokim pokroviteljstvom i održana svečanost, te novi ministar kulture Božo Biškupić. </p>
<p>Svečanost Dvorane, pod medijskim pokroviteljstvom lista Vjesnik, nastavljena je dugo u noć popratnim zabavnim programima s ansamblom Borisa Ciglenečkog i njegovim solistima, zatim Big Bandom Hrvatskoga glazbenoga zavoda, te uz Disko club, Salsa show, ansambl Cubizmo i poznati glazbeni film »Chicago«.</p>
<p>Proslava završava u utorak Filharmonijskim balom. </p>
<p>Sandra Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Poticaj za vrhunske mlade glazbenike</p>
<p>Laureati su sopranistica Valentina Fijačko te Jazz orkestar HGM / Glazbeno znanje i inteligencija te mladenački šarm odlike su interpretacija Valentine Fijačko / Jazz orkestar HGM ide u sam vrh omladinskih orkestara</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Laureati nagrade Hrvatske glazbene mladeži »Ivo Vuljević« za najbolje ostvarenje mladih umjetnika ove su godine sopranistica Valentina Fijačko i HGM Jazz orkestar Zagreb. Nagrada »Ivo Vuljević« dodjeljuje se po petnaesti put, a predana je tradicionalno na dan dvorane u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u ponedjeljak. </p>
<p>Dobitnica nagrade u kategoriji solistice Valentina Fijačko rođena je u Varaždinu, a studij solo pjevanja završila je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 2002. u klasi Lidije Horvat Dunjko. Solističku karijeru započela je još u studentskim danima. Nastupala je uz brojne orkestre, a operne je uloge pjevala na daskama HNK u Zagrebu i Osijeku.</p>
<p> »Pjevačko umijeće Valentine Fijačko već danas pokazuje odlike zrelih umjetničkih dosega. Odlično školovan, njezin glas posjeduje volumen, disciplinu i gipkost koji joj omogućavaju besprijekornu artikulaciju glazbene fraze u skladu s različitim zahtjevima stilova i žanrova, od baroka do glazbe 20. stoljeća, od razigranog virtuoziteta klasične opere do ekspresiviteta kasnoromantične glazbeno scenske poetike.</p>
<p> Glazbeno znanje i glazbena inteligencija u njezinim su interpretacijama udruženi iskonskim muzikalitetom, mladenačkim šarmom i žarom koji jamče budućnost jedne ozbiljne i velike pjevačke karijere«, stoji u obrazloženju nagrade. </p>
<p>Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladeži nagradu je dobio u novoj kategoriji instrumentalnog sastava. Osnovan je u Grožnjanu na inicijativu HGM-a i mladih glazbenika polaznika Ljetne jazz škole Međunarodnog kulturnog centra HGM-a. </p>
<p>»Iako osnovan u ožujku 2002. godine, ovaj orkestar mladih vrlo talentiranih entuzijasta na razini profesionalaca postigao je već u prvoj godini djelovanja zapažene uspjehe zahvaljujući voditelju i izvrsnom big band pedagogu Sigiju Feiglu. Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladeži se po raznovrsnosti stilova, atraktivnosti i kvaliteti izvedbe te istaknutim gostima koji s njim nastupaju doveo vrlo brzo u sam vrh omladinskih jazz orkestara«, objašnjenje je uz ovogodišnju nagradu. Dodjelu nagrada popratio je i kratki koncert laureata.</p>
<p> Nagrada »Ivo Vuljević« u obliku diplome, novčanog iznosa i koncerta svake se godine dodjeljuje za kategorije solista/solistice i komornog ansambla (ove godine nije dodijeljena), a sada je prvi put uvedena i još jedna kategorija – instrumentalnog ansambla. Ocjenjivački sud za dodjelu ovogodišnje nagrade radio je u sastavu Naima Balić, Eva Sedak i Saša Britvić. </p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Neprimjereno etiketiranje neistomišljenika</p>
<p>Budući da ne vidim načina kako i dalje sudjelovati u radu Upravnog odbora DHK, koje ne samo da nije htjelo razumjeti već je i marginaliziralo moju iskrenu preporuku da se pred Skupštinom zapita o svom radu – istupam iz Upravnog odbora DHK / Iz članstva DHK ne istupam jer vjerujem u vrijeme bez podjela, na koje je Upravni odbor do sada poticao umjesto da ih smiruje, te u vrijeme bez administrativnih i proceduralnih smicalica koje ionako stupidnu situaciju čine još stupidnijom – kaže se u ostavci Jakše Fiamenga / Tim činom nastavlja se duboka kriza u DHK </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Kao što se i očekivalo nakon sporne Izvanredne skupštine Društva hrvatskih književnika, na kojoj je odbijen zahtjev člana Upravnog odbora Jakše Fiamenga za glasovanjem o povjerenju cjelokupnom vodstvu ove strukovne udruge, ovaj ugledni pjesnik istupio je iz Upravnog odbora. Svoju je ostavku Jakša Fiamengo obrazložio sljedećim riječima:</p>
<p> »Budući da ne vidim načina kako i dalje sudjelovati u radu Upravnog odbora DHK, koje ne samo da nije htjelo razumjeti već je i marginaliziralo moju iskrenu i, smatram, poštenu preporuku da se pred Skupštinom zapita o svom radu (a još sam se na prvim sastancima Upravnog odbora, kada su nas ugledni članovi počeli napuštati, izjasnio da pred tom činjenicom ne možemo ostati ravnodušni), ovime vam stavljam do znanja da nakon tri uzastopna mandata, na koja sam biran voljom biračkog tijela, istupam iz Upravnog odbora DHK.</p>
<p> Ta mi odluka nije ni laka ni draga, ali je donosim mirne savjesti smatrajući je jedinom mogućom s obzirom da ne želim i nadalje statirati u tijelu koje je išlo čak dotle da volju pojedinca nadređuje glasu većine.</p>
<p>Iz članstva DHK ne istupam jer vjerujem u vrijeme bez podjela, na koje je Upravni odbor do sada poticao umjesto da ih smiruje, te u vrijeme bez administrativnih i proceduralnih smicalica koje ionako stupidnu situaciju čine još stupidnijom.</p>
<p>Ovime ni sebi ni DHK, čiji sam član od 1969. godine, nisam htio kvariti blagdane, ali naprosto u novu godinu ne mogu ući bez objavljivanja odluke, koju sam već prije donio, potajno se nadajući da ću imati razloga od nje odustati. No, ništa od toga. Štoviše, osobito me oneraspoložila izjava u kojoj se navodi da je iz DHK do sada izašla politika u obliku 31 člana, a u kojoj se, na žalost, može prepoznati nastavak meni neprihvatljive prakse posve neprimjerenog etiketiranja neistomišljenika.«</p>
<p>Tim je riječima, upućenim svojim kolegama, Fiamengo još jedanput izrazio svoje neslaganje s politikom vođenja Društva i manipuliranja glasačkim tijelom, zbog čega više ne želi dijeliti odgovornost donošenja odluka koje su ovu staru umjetničku udrugu posve difamirale u javnosti. </p>
<p>Kako je korak po korak gotovo posve izmijenjen sastav Upravnog odbora, a da se uprava ni jednom trenutku nije zabrinula što je nezadovoljni njezinim autokratskim radom napuštaju pisci od ugleda i imena, tako će se i preko ovoga prosvjednog istupa prijeći kao da se ništa i nije dogodilo. Na Fiamengovo mjesto zasjest će idući na listi koja je izglasana na neslavnoj Izvanrednoj skupštini, a to bi po broju glasova mogla biti Marija Peakić Mikuljan. Vrtuljak nepoželjnih i nezadovoljnih neće stati ovom brzinskom manipulativnom izmjenom, koja, da apsurd bude veći, opet po Statutu DHK ima svoje tzv. demokratsko pokriće. </p>
<p>S obzirom na to da je u Upravnom odboru ostalo još nekoliko onih iz staroga sastava, među kojima i neki potpisnici internog pisma petorice, među kojima je bio i Fiamengo, može se očekivati da će se osipanje posljednjih tolerantnih članova nastaviti. Time se nastavlja duboka kriza u toj našoj književničkoj udruzi.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Akademija sukreator društvene zbilje</p>
<p>Prihvaćen izvještaj rada za proteklo dvomandatno razdoblje kojim je predsjedao akademik Ivo Padovan / U 2004. kao najvažniji zadatak najavljen izbor novih članova, što će biti i prilika za pomlađivanje članstva čija prosječna dob iznosi 75 godina </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Primopredajom dužnosti i prihvaćanjem izvješća sada već bivšeg predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ive Padovana u proteklom šestogodišnjem razdoblju otpočela je redovita skupština koja je kao središnju točku predviđenoga dnevnoga reda predočila planove rada za 2004. godinu i potvrdila odluku o osnivanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru.</p>
<p>Razdoblje od 1998. do 2003. akademik Padovan ocijenio je uspješnim kada su Akademijine znanstvenoistraživačke jedinice radile na četrdesetak matičnih projekata. Posebna je pozornost posvećena nakladničkoj djelatnosti preko koje može javnosti najbolje prezentirati svoj rada. U protekla dva mandata objavljena su 622 sveska, što je, kako je rečeno, 45 posto više nego u razdoblju od 1992. do 1997. Pojačana je međunarodna suradnja potpisivanjem sporazuma s brojnim akademijama od Albanije, Austrije i Bugarske do Velike Britanije i Rusije. Posebno je istaknuta aktivnost u raspravama o aktualnim problemima društva i znanosti, među kojima su spomenuti deklaracija – Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća, deklaracija o znanju te Prijedlog strategije obrazovanja za 21. stoljeće te Izjava o podršci ulasku Republike Hrvatske u EU.</p>
<p> Tijekom proteklih godina uloženi su i veliki napori u pravno sređivanje Akademijine imovine, a svemu učinjenom pridodana je ocjena Hrvatskoga sabora, kao Akademijina osnivača, koja je izrazila zadovoljstvo ispunjenim očekivanjima postignutim. Istaknuta je potpora primjerene materijalne podrške kako bi Hrvatska akademija mogla svoje djelatnosti uspješno obavljati kao elitna i krovna znanstvena ustanova.</p>
<p>O planovima rada za iduću godinu, koji su prethodno raspravljeni po razredima, govorio je glavni tajnik akademik Andrija Kaštelan. Podsjetio je da je 2004. izborna godina, kada će se održati izbori za sve kategorije Akademijina članstva. Izbor novih članova, prema Kaštelanovu sudu, jedan je od najvažnijih zadataka kao i prigoda za pomlađivanje njezina članstva kojemu prosječna dob iznosi 75 godina.</p>
<p>Nastavit će se rad na 44 znanstvena projekta, od kojih je 12 iz prirodnih znanosti, 11 iz književnosti i jezikoslovlja, 16 iz društvenih znanosti, tri s područja umjetnosti i dva iz tehničkih znanosti. Za te je projekte odobrena financijska potpora od 2,410.000 kuna. U idućoj godini planira se na planu izdavaštva objaviti stotinjak naslova, a uz rečeno održat će se veći broj predavanja, 20-ak izložaba i drugi aktivnosti. Bit će to i godina značajnih investicija i građevinskih zahvata na brojnim zapuštenim Akademijinim zgradama. Za sve svoje predviđene aktivnosti izrađen je financijski plan u iznosu od 71,192.924 kune, što je u odnosu na prošlogodišnja planirana sredstva više oko petnaestak posto.</p>
<p>Prema svemu rečenom za očekivati je bogatu i plodnu 2004.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>»Kod nas nijedan klub ne može biti profesionalan!« </p>
<p>»Hrvatska javnost i medijska scena bili su taoci silnih afera u sportu, kao i osoba koje su više iz sporta odnijele nego što su u sport donijele. Jasno je da je u percepciji običnog čovjeka sport bio poprištem velikih makinacija i pranja novca« / »Postoji više dijelova novog Zakona o sportu koji su apsolutno neprihvatljivi nekim klubovima« </p>
<p>Zlatko Mateša je, dolazeći prošle godine na čelo Hrvatskog olimpijskog odbora, zagovarao smirivanje brojnih sukoba koji su u to vrijeme gotovo blokirali rad krovne udruge hrvatskoga sporta i želja mu se, čini se, potpuno ispunila. Iz HOO-a više ne dopiru u javnost nikakvi povišeni tonovi, a medijima nekad vrlo atraktivne Skupštine HOO-a pretvorile su se u prave »uspavanke«. Barem s gore postignutim u predolimpijskoj godini Zlatko Mateša bi, stoga, trebao biti zadovoljan. </p>
<p>– Naš je glavni cilj u predolimpijskoj godini bio omogućiti uredan ciklus priprema svim hrvatskim sportašima, a posebice potencijalnim kandidatima za olimpijska odličja. U tome smo u cijelosti uspjeli, iako bismo voljeli da je u nekim slučajevima to moglo ići brže i bolje. Tu prije svih mislim na Blanku Vlašić i njezine potrebe, no to dosta ovisi i o gradovima koji moraju osigurati određene uvjete svojim sportašima.</p>
<p>• Ne mogu li se, međutim, nekakvom intervencijom Hrvatskog olimpijskog odbora osigurati maksimalni uvjeti barem onim sportašicama i sportašima koji su neupitna svjetska vrijednost i evidentni kandidati za olimpijska odličja, kao što je to spomenuta Blanka Vlašić?</p>
<p>– To se može i mora napraviti, ali zajedno s državom odnosno nadležnim ministarstvom. Potrebno je, naime, formirati jedan olimpijski centar i to na jadranskoj obali – najvjerojatnije u okolici Zadra – gdje za to postoje povoljni klimatski uvjeti. Nemoguće je, naime, u svakom gradu svim specifičnim potrebama sportaša osigurati upravo takve uvjete. U tom kontekstu na ruku nam ide i odluka Vlade da se Hrvatski olimpijski centar na Bjelolasici konačno infrastrukturno zaokruži izgradnjom dvorane i bazena. </p>
<p>• Iz rezultata hrvatskih sportaša u 2003. godini mogu se nazrijeti i njihove mogućnosti na Olimpijskim igrama u Ateni. Što vi očekujete od te akcije HOO-a? </p>
<p>– Ja sam optimist budući da su naši rukometaši dokazano svjetske klase, a ja jako vjerujem i u vaterpoliste, iako oni nastup na Igrama u Ateni tek trebaju izboriti na kvalifikacijskom turniru u Rio de Janeiru. Nadalje, među plivačima, atletičarima i veslačima - što prije svih vrijedi za braću Skelin - oni su koji mogu, ako im se sve poklopi, doći do olimpijskih odličja. </p>
<p>• Nakon ZOI u Salt Lake Cityju i četiri medalje Janice Kostelić kalkuliralo se da bi se naši sportaši i iz Atene mogli vratiti s barem četiri odličja. </p>
<p>– Ja bih to jako volio, no sport je nepredvidljiv, na olimpijskim igrama mnogo je sportaša u krugu onih koji pretendiraju na odličja i tu svatko svakoga može pobijediti. Izrazitih favorita tu, zapravo, i nema, pa je teško unaprijed računati na sigurne medalje.</p>
<p>• Početna želja bila je da se na OI u Atenu ode sa 120 sportašica i sportaša. Nakon što su iz te ekspedicije definitivno otpali košarkaši i rukometašice, tu je brojku nemoguće dostići. </p>
<p>– To je sada sasvim nemoguće. Realno je da ta brojka bude između 50 i 70 olimpijaca. </p>
<p>• Na sjednici skupštine rekli ste da je dobro što se HOO više ne povlači svaki dan po novinskim stupcima. No, ne mislite li da se HOO previše zatvorio i da se posljednjih mjeseci čak premalo piše o vama?</p>
<p>– Hrvatski olimpijski odbor nije institucija koja bi trebala voditi agresivnu medijsku kampanju. Mi nismo glavni glumci, glavni su glumci sportaši. Mi moramo sportašima stvoriti uvjete za normalno funkcioniranje. Dakle, u medijima moramo nastupati agresivno tek toliko da uvjerimo javnost, odnosno one koji donose odluke od kojih zavisi sudbina sporta, da sportu treba osigurati odgovarajuća materijalna sredstva. </p>
<p>• Vjerujete da ćete sljedeće godine sportašima osigurati čak 104 milijuna kuna. Je li tako ambiciozan financijski plan posljedica promjene vlasti ili pozitivnije percepcije sporta u javnosti?</p>
<p>– Možda se neki neće složiti sa mnom, no ja mislim da je to posljedica novog raspoloženja prema sportu koje smo uz podršku medija pokušali kreirati u Hrvatskoj. Naime, hrvatska javnost i medijska scena bili su taoci silnih afera u sportu, kao i osoba koje su više iz sporta odnijele nego što su u sport donijele. Jasno je da je u percepciji običnog čovjeka sport bio poprištem velikih makinacija, pranja novca, itd. Mi, pak, pokušavamo uvjeriti javnost da naši sportaši zavrjeđuju svaku kunu koja se u njih uloži.</p>
<p>• Nakon izbora ste bili vrlo zadovoljni rezultatima i novim sastavom Sabora, valjda ne samo zbog vašeg stranačkog opredjeljenja. </p>
<p> – Jako sam zadovoljan što su Lino Červar, Perica Bukić, Franjo Arapović, Mirko Filipović i ostali u Saboru prije svega zato jer i to doprinosi stvaranju pozitivne percepcije sporta u javnosti. To će, siguran sam, doprinijeti boljoj poziciji sporta u društvu i boljem razumijevanju potreba sportaša. </p>
<p>• Nije li i dosad u Saboru bilo istaknutih sportaša i sportskih djelatnika, pa od toga sport ipak nije imao naročite koristi?</p>
<p>– Ne sjećam se da je osim Damira Škare u Saboru bio neki aktivan ili svjetski priznat sportaš. Ovako pozitivnu situaciju nismo sasvim sigurno nikada imali.</p>
<p>• Unatoč tome vaš je potpredsjednik Ivo-Goran Munivrana na Skupštini govorio o apatiji koja je zahvatila sportski milje, pa čak i članove Skupštine HOO-a?</p>
<p>– Ta je apatija posljedica činjenice da se pametni ljudi znaju uspoređivati s drugim djelatnostima, posebice u našem slučaju s kulturom, i mogu lako prepoznati da je pozicija sporta posljednjih godina nazadovala u svakom pogledu: u društvenom tretmanu, vrijednosnom tretmanu i financijskom tretmanu. Kod ljudi iz sportskog miljea to stvara osjećaj razočarenja, a upravo je to ono s čime se želimo suočiti. </p>
<p>• Kako, kad se ne možete izboriti čak ni za to da se zakonski regulira minimum izdvajanja za sport u Hrvatskoj? </p>
<p>– To nije točno! Pripremamo amandman na Zakon o sportu kojime ćemo tražiti da se najmanje pet posto proračuna općina, gradova i županija izdvaja za sport. Tako ta davanja neće ovisiti tek o dobroj volji i zanimanju za sport lokalnih čelnika. Tako je to regulirano i u slučaju nekih drugih djelatnosti, pa nema nikakve zapreke da tako bude i sa sportom.</p>
<p>• Čini se da donošenje novog Zakona o sportu netko sabotira, već je predugo u proceduri... </p>
<p>– Nije riječ o sabotaži. Zakon je uvršten u dnevni red saborske sjednice koja nikad nije dovršena zbog izbora, pa je on još uvijek u drugom čitanju. Mislim da bi novi Zakon o sportu mogao biti donesen već do kraja veljače. </p>
<p>• Mislite li da su neki njegovi dijelovi uistinu neprihvatljivi nekim našim klubovima i pojedincima?</p>
<p>– Postoji više dijelova koji su apsolutno neprihvatljivi nekim klubovima i razni klubovi imaju sasvim različite interese po pojedinim pitanjima. No, zakon se ni ne može raditi tako da zadovolji svaki određeni klub, već se mora tražiti sustavno rješenje koje je dobro za hrvatski sport. </p>
<p>• Mislite li da su predložena zakonska rješenja dobra, naročito ona koja se tiču profesionalizacije klubova?</p>
<p>– Mislim da predložena rješenja nisu najbolja jer, primjerice, smatram da kod nas nijedan klub ne može biti profesionalan. Treba krenuti u drugom smjeru kad je riječ o organiziranju sportskih klubova. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Barić s primjedbama ispratio sedmu silu u 2004. </p>
<p>»Razumijem da ste me razapinjali u prvoj fazi, kad vam se možda nisam čini dovoljno poznatim. No, čudi me da vam nepoznanicom može biti čovjek koji je osvojio 12 naslova prvaka, ima sedam pobjeda u kupovima i vodio desetke klubova po svijetu, nanizavši tisuće utakmica. Ljudi se čude i pitaju je li to zaista tako, pa proizlazi da sam najobičniji šuster koji je napravio dva para cipela, a napravio sam ih najmanje dvije tisuće...« </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Niti tri dana prije kraja godine, a u povodu posljednjega službenog druženja s novinarima u HNS-u, nogometni izbornik Otto Barić nije se mogao suzdržati od primjedbi na sedmu silu. Pitajući se po tko zna koji put: »Da mi je samo znati tko ima koristi od sustavnog serviranja neistina...«, ovoga ga je puta »zasvrbjelo« što su neki Igora Bišćana promovirali u pokajnika te što ga već vide u konkurenciji za sastav protiv Njemačke u prijateljskoj utakmici 18. veljače u Splitu. </p>
<p>– Znajte da Bišćana ni u teoriji neće biti u izboru do daljnjega, pogotovo za tu utakmicu, među ostalim i zato što, koliko mi je poznato, Bišćan nije kažnjen zbog samozvanog napuštanja reprezentacije. Priznajem da me čudi što se taj postupak nepotrebno odugovlači, izjavio je Barić. </p>
<p>Izbornik svoje čuđenje nije mogao samo tako primiriti, unatoč našim uvjeravanjima da je HNS-ov standardni običaj odugovlačiti do zaborava sve slučajeve koji nose obilježje »opipljivo«. Također, nikako nije želio prihvatiti ni teoriju da bi u našem podneblju bilo neobično kad izmišljanja ne bi bilo. To naše uvjeravanje nikako ga nije primirivalo povodom još jednoga nedavnog slučaja koji ga je zabolio, aludirajući dakako na nedavne Tudorove riječi na račun izbornika i njegova rada: </p>
<p>– S koliko se samo riječi Tudor ispričavao i objašnjavao da ništa od spomenutog nije rekao, a nakon toga - nikome ništa. Kako to može samo tako proći, kakvi su to ljudi koji sve to toleriraju i samo traže da ti nešto podmetnu, pitao se Barić i nastavio: </p>
<p>– Razumijem da ste me razapinjali u prvoj fazi, kad vam se možda nisam čini dovoljno poznatim. No, čudi me da vam nepoznanicom može biti čovjek koji je osvojio 12 naslova prvaka, ima sedam pobjeda u kupovima i vodio desetke klubova po svijetu, nanizavši tisuće utakmica. Ljudi se čude i pitaju je li to zaista tako, pa proizlazi da sam najobičniji šuster koji je napravio dva para cipela, a napravio sam ih najmanje dvije tisuće. Stoga neka jedna od mojih molbi vama nakon svega što smo napravili u godinu i pol dana, a valjda nešto ipak jesmo kad smo se plasirali na EP, bude zalog za pomoć u dolazećim danima, jer ipak imamo zajedničke interese. </p>
<p>Dakako da posljednje ovogodišnje zajedničko druženje nije moglo proći bez Zorislava Srebrića, glavnog tajnika HNS-a, i riječi kojima nas obavještava da je hrvatska Kuća nogometa sigurno jedna od rijetkih u svijetu koja ovih slavljeničkih dana nije prekinula raditi: </p>
<p>– Dapače, na taj nas udarnički rad tjeraju brojne obaveze, preokupacije, ciljevi, programi... Ispričavam ovom prilikom Vlatka Markovića zbog opravdanog izostanka, koji je već u Budimpešti u kojoj godinama dočekuje Novu godinu. No, budite sigurni da će mu boravak biti uobičajeno radni i prepun kontakata. </p>
<p>U povodu tih riječi netko se od nazočnih prisjetio jednoga takvoga radnog dočeka i njegovih konkretnih posljedica: ideje o zajedničkoj organizaciji i kandidaturi za nogometni EP 2008. Mađarske i Hrvatske. Ideja je dakako pala u vodu kad je Mađarska shvatila gdje je Hrvatska što se tiče nogometne i ostale infrastrukture, kao i odnosa države prema sportu, pa je Marković partnerstvo potražio u BiH. Tko zna, možda će Marković ovoga puta imati više sreće s Mađarima... </p>
<p>Srebrić je novinarima uspio prezentirati kalendar najvjerojatnijih utakmica prvog polugodišta. Uz već spomenutu splitsku utakmicu, novost bi bilo pojavljivanje Turske umjesto Rumunjske 31. ožujka. Tako bi se Rumunjska ugurala najvjerojatnije u termin 29. svibnja ili 5. lipnja, kada je u kombinaciji i susret sa Slovačkom. Domaćinstvo bi podijelili Osijek i Rijeka. S tri se saveza pregovara oko utakmice 28. travnja, a najbliži je tome BiH. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Ne bojimo se odgovornosti«</p>
<p>»Reprezentacija ima limite i otići na EP s mišlju da će svi pasti na pod pred nama, jer smo svjetski prvaci, čista je zabluda. Treba nam golem podvig u Sloveniji i za to treba dati sve od sebe, više nego ikad. Ma, tko će maloj Hrvatskoj samo tako dati na bude na vrhu? Trebamo biti ponizni, hrabri, borbeni i vedri«, nadahnuto je zborio Lino Červar</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Ka7ko su velika natjecanja rukometaša posljednjih godina u siječnju, prosinac je za rukometaše zapravo najradniji mjesec. Prvi dio priprema naših reprezentativaca za EP u Sloveniji je završen, razići će se do 2. siječnja, a onda nastavljaju u Poreču do 21. siječnja.</p>
<p>Poprilično je nejasnih situacija bilo posljednjih dana oko reprezentacije, pa je rukometno vodstvo odlučilo to raščistiti. Ipak se bliži Nova godina, a loše je započeti godinu u lošem tonu, pogotovo tri tjedna prije EP-a.</p>
<p>– Na Europsko prvenstvo idemo kao svjetski prvaci i takav nam pristup treba u svakoj utakmici i svaki put trebamo ići po pobjedu, rekao je Željko Kavran, predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza (HRS), dodavši kako će nakon Nove godine HRS započeti pregovore sa slovenskim savezom oko organiziranog dolaska hrvatskih navijača.</p>
<p>Koordinator muškog rukometa, Zoran Gobac osvrnuo se na neke novinske napise oko eventualne smjene izbornika Line Červara u slučaju lošeg rezultata na EP.</p>
<p>– HRS vjeruje struci i uopće nije upitno tko će voditi reprezentaciju na EP. I ne samo to, ovaj će stručni stožer voditi reprezentaciju na barem još četiri velika natjecanja. Stručni stožer i igrači rade vrlo kvalitetno, znam da će odigrati odgovorno, a vidjet ćemo što će biti u Sloveniji, u blagdanskom je duhu bio i Gobac.</p>
<p>Lino Červar je bio vrlo nadahnut, kao i u većini svojih govora. Rekao je kako zasad reprezentacija ima dva problema, ozljede Ivana Balića (prst) i Petra Metličića (rame), ali je u oba slučaja optimist.</p>
<p>– Ivano će biti spreman u Poreču, a, poznavajući Peru, i on će se potruditi. U Poreču će svi biti orni i spremni, ovdje smo pripremali momčad, ali i isprobavali mlade igrače, u Poreču je ozbiljan rad. Tvrdim: nismo gubitnici koji se boje odgovornosti. Ali optimizam treba graditi na realnoj situaciji. Naša reprezentacija ima limite i otići na EP s mišlju da će svi pasti na pod pred nama, jer smo svjetski prvaci, čista je zabluda. Kardinal Bozanić je rekao da se moramo žrtvovati i platiti cijenu. Treba nam golem pothvat u Sloveniji i za to treba dati sve od sebe, više nego ikad. Ma, tko će maloj Hrvatskoj samo tako dati na bude na vrhu? Trebamo biti ponizni, hrabri, borbeni i vedri. Na EP idemo s velikim teretom na leđima, jer svatko od nas traži da dostojno branimo boje naše zemlje. Pa što Bog dâ, pričao je Červar.</p>
<p>Kapetan Slavko Goluža je dodao kako je najvažnije da su svi zdravi i da mogu izdržati sve napore koje nose pripreme i natjecanje, Ivano Balić je kazao kako je prst odlično, dok je Vlado Šola objasnio da će pokušati nagovoriti suigrače da se pofarbaju u neke zgodne boje. I, naravno, svima su poželjeli sve najbolje u Novoj 2004.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Potraga za nasljednikom Pletikose obilježila splitsku jesen </p>
<p>Dino Rađa je s trenerom Skansijem te suigračima Sesarom i Zdovcom neiskusnu momčad žutoga ružnog pačeta pretvorio u labuda za jednokratnu izložbu, na užas Zadra i Cibone, postavši hrvatski prvak / Najbolja hrvatska atletičarka Blanka Vlašić napravila je značajna skok u vrh svjetskog skoka u vis. Preskočila je »svemirsku« granicu od dva metra u Zagrebu te osvojila svoj prvi Grand Prix miting, i to u Parizu </p>
<p>SPLIT, 29. prosinca</p>
<p> – Splitski je sport i u 2003. ostvario niz upečatljivih uspjeha pa se može kazati da je Split zadržao primat »najsportskijega grada na svijetu«. </p>
<p>SINIŠA I NIKŠA SKELIN: Braća su i u 2003. zadržala svjetsku razinu. Osvojili su srebro na SP u dvojcu »bez«, a najavili su da će se za meadlju boriti i u Ateni na Olimpijskim igrama. Važnu ulogu, osim njihova samoprijegornog rada, igra i njihov klub Gusar, za koji se može kazati da spada u najbolje organizirane kolektive u Hrvatskoj. Braća Skelin perjanica su našeg veslanja i vrh su uspješno postavljene veslačke piramide. </p>
<p>BLANKA VLAŠIĆ: najbolja hrvatska atletičarka napravila je u 2003. značajna skok u vrh svjetskoga skoka u vis. Preskočila je »svemirsku« granicu od dva metra (u Zagrebu) te osvojila svoj prvi Grand Prix miting, i to u Parizu. Blankin sportski uzlet najviše je rezultat obiteljskoga truda, a njezina upornost i želja za uspjehom jači su od svakodnevnih prepreka. </p>
<p>DINO RAĐA: Svojim je povratkom na parket u siječnju 2003. podsjetio kako se kvalitetna košarka nekad igrala u Splitu. Zajedno s trenerom Skansijem te suigračima Sesarom i Zdovcom neiskusnu je momčad žutoga ružnog pačeta pretvorio u labuda za jednokratnu izložbu, na užas Zadra i Cibone. Cibona je prvi put otkad je neosvisne Hrvatske ostala bez trofeja, a Zadranima se dogodilo da su njihovi konkurenti iz susjednog Splita postali hrvatski prvaci prije njih. Rađa je nakon sezone postao predsjednik kluba, a za stolom tek mora pokazati da se snalazi kao pod obručima. Posao mu nije nimalo lak ni ugodan, jer u blagajni kluba s Gripa još otprije vlada propuh. </p>
<p>ODLAZAK SRNE, PLETIKOSE I RAPAIĆA: Hajduk je na krilima Rapaića, Srne i Pletikose u proljeće ove godine igrao lepršavo, ali je osvojio samo Kup, a naslov prvaka uzeo je Dinamo. Srna i Pletikosa u tandemu su otišli u malo poznati Šahtar iz Donjecka, što je iznenadilo nogometne zaljubljenike. Rapaić je pak novi klub tražio sve do početka prosinca i pronašao posljedneplasiranu momčad talijanskog prvenstva Anconu. Ta su trojica bila među ključnim igračima hrvatske reprezentacije u uspješno završenim kvalifikacijama za odlazak na EP u Portugal. </p>
<p>HAJDUKOVI VRATARI: Odlazak najboljega hrvatskog vratara Stipe Pletikose iz Hajduka obilježio je jesenski dio sezone splitskog prvoligaša. Na vratima su se rotirala dvojica mlađih Runje i Sunara i nijedan se nije ustalio kao nezamjenjivi. Svoju darovitost nisu uspjeli pretočiti u kvalitetu, pa je na kraju u posljednjoj utakmici prvog dijela protiv Dinama priliku dobio iskusni Balić. Uglavnom, iza vratara je i za proljeće ostao upitnik, jer se pokazalo da je teško nositi se s Pletikosinom aureolom nesavladivog. </p>
<p>HAJDUK - ROMA: Dvije Hajdukove utakmice u drugom kolu Kupa Uefe protiv Rome ušle su u deset najboljih europskih ogleda splitskih »bijelih«. U Rimu su kapitulirali u 93. minuti (Cassano), a u Splitu je Hajduk pogotkom Bule u prvom dijelu anulirao prednost Rimljana. Do 85. minute Hajduk je bio u igri. Tada je pogriješio vratar Runje, ispala mu je lopta iz zagrljaja, došlo je do nesporazuma s Miladinom pa Cassanu nije bilo teško »ugasiti« Poljud. </p>
<p>ZORAN VULIĆ: Hajdukov je trener imao mnogo nemirniju jesen nego proljeće. Čak je dvaput bio blizu odlaska s klupe »bijelih«, prvi put nakon poraza od Inkera u Poljudu sa 1-4, koji je doveo do sastanka s igračima. Riječi pojedinih prvotimaca zaboljele su Vulića, ali je vatra nesporazuma brzo ugašana. Nakon poraza i blijede igre protiv Dinama u Maksimiru (0-1), Vulić je ponudio ostavku. Nije prihvaćena, a na kraju jeseni Vulić je sa svojom momčadi ostvario prednost od tri boda pred najvećim suparnikom Dinamom. I s hrvatskom reprezentacijom Vulić je pobrao lovorike, bio je pomoćnik Ottu Bariću i sprema se na put u Portugal na smotru europskog nogometa. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Parma pred bankrotom </p>
<p>PARMA, 29. prosinca</p>
<p> – Talijanski nogometni ligaš Parma, koja je u gotovo stopostotnom vlasništvu agroindustrijskoga kompleksa Parmalat, mogao bi potpuno krahirati te bi prvi puta talijanska Serie A mogla prvenstvo završiti s klubom manje. </p>
<p>O takvom crnom epilogu u ponedjeljak piše talijanski dnevnik »Corriere della Sera«, napominjući da je multinacionalna tvrtka Parmalat pred bankrotom, a takvo se stanje naravno izravno odražava i na nogometni klub, čiji je gubitak - 77 milijuna eura. Parmu je 1990. godine otkupio Calisto Tanzi, utemeljitelj Parmalata, a koji je pod optužbom za bankrot od subote navečer u milanskom zatvoru. Za 31. je prosinca sazvana skupština dioničara nogometnoga kluba Parma te druga za 9. siječnja 2004. godine. Društveni kapital kluba iznosi 52 milijuna eura i treba vidjeti na koje se sve načine može izvući iz financijske krize, jer je, što se tiče igre i plasmana na ljestvici (Parma je šesta), klub posve pozitivan. Jedno je od rješenja prodaja nekih igrača. </p>
<p>Za brazilskog je napadača Adriana zainteresiran Inter, čiji bi predsjednik Massimo Moratti za njega mogao odmah platiti 22 milijuna eura, s time što bi igrač iz Parme prešao u Milano tek u srpnju 2004. No, tek će se nakon 31. prosinca znati nešto više o Parminoj sudbini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Riva Grupa obranila naslov</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Riva Grupa obranila je naslov pobjednika malonogometnog turnira »Kutija šibica« pobijedivši u finalu Natoju Aquavivu sa 2-0. Objektivno gledajući Riva je po imenima bila najjača momčad na ovogodišnjoj »kutiji« i igrama je opravdala ulogu favorita, iako se ne može reći da se »prošetala« putom do prvog mjesta na 33. izdanju najprestižnijeg turnira u Hrvatskoj. U utakmici za 3. mjesto Renault Auto Krešo, Krapina je sa 5-0 pobijedio FS »Diego«-AS »Anglo trade«.</p>
<p>Riva je na ovogodišnjoj »kutiji« osvojila praktički sve. Robert Prosinečki je izabran za najboljeg igrača turnira, a Vjesnikov pehar najboljem vrataru zaslužio je Mario Švigir. »Izmaknuo« im je tek trofej Fair play koji je pripao Renaultu, te nagrada za najboljeg strijelca turnira koju će podijeliti Emanuel Benković (Betonmix) Mario Dokupil (Turbo sport). Inače, finale je, vjerojatno zbog radnog dana i prijenosa na televiziji, u dvorani pratilo tek oko 1500 gledatelja.</p>
<p>Do posljednje minute prvoga dijela, kada je kapitulirala obrana Natoje, zabilježili smo tri akcije, dvije pogođene vratnice Rive, te pokušaj Leke za Natoju u 4. minuti kojim je iznudio refleksnu obranu Švigira. U 20. minuti Krešimir Čivrag se odlično snašao i iskoristio kiks Natojine obrane »špicom« poslavši loptu pod gredu, a je pobjednika odlučio Nikica Pavlek četiri minute prije kraja, u trenucima kad je Natoja igrala na »sve ili ništa« zamijenivši vratara kako bi stvorila višak igrača u polju. Krizmanić je suviše komplicirao kao posljednji igrač, što iskusni Pavlek nije propustio iskoristiti. </p>
<p>– Odlično se osjećam, treći put sam osvojio »kutiju«, a izabran sam i za najboljeg igrača turnira što mi mnogo znači. Odlična smo »škvadra« i zahvaljujući tomu smo obranili lanjski naslov. Igrat ćemo i sljedeće godine, zborio je Robert Prosinečki nakon utakmice. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pettersenu najbolje »legao« novi Schattenberg</p>
<p>OBERSTDORF, 29. prosinca</p>
<p> – Obnovljena Schattenberg skakaonica u Oberstdorfu definitivno je najbolje »legla« Norvežaninu Sigurdu Pettersenu. Oba dana natjecanja na prvoj od četiri postaje »Novogodišnje turneje« skijaša skakača Pettersen je bio najbolji, te ostvario uvjerljivu pobjedu, a usto u drugoj seriji i postavio fantastičan novi rekord skakaonice koji sada iznosi 143.5 metara! Takav rezultat više spada u sferu »letova«, a ne »skokova«, iako je ostvaren na 120-metarskoj skakaonici.</p>
<p>Drugo mjesto osvojio je mladi 17-godišnji Austrijanac Thomas Morgenstern sa velikih 22.5 boda zaostatka za Pettersenom. No, ovaj rezultat također je veliki pothvat s obzirom na težak pad kojega je mladi Austrijanac doživio početkom ove sezone u Trondheimu i zbog kojega je izbivao iz Svjetskog kupa oko mjesec dana. Na treću stubu pobjedničkog postolja uspeo se austrijski veteran Martin Höllwarth, koji je nakon prve serije bio sedmi. U suprotnom pravcu krenula je najveća slovenska mlada nada, 17-godišnji Rok Benkovič koji je s drugog mjesta nakon prve serije pao na šestu poziciju.</p>
<p>Poprilično je podbacio vodeći trojac u Svjetskom kupu, Norvežanin Roar Ljökelsöy, Finac Janne Ahonen i Poljak Adam Malysz. Ljökelsöy i Malysz podijelili su deveto mjesto, dok je Ahonen bio još skromniji, 13.</p>
<p>• Rezultati: 1. Sigurd Pettersen (Nor) 295.2 bodova, 2. Thomas Morgenstern (Aut) 272.7, 3. Martin Höllwarth (Aut) 269.1, 4. Michael Uhrmann (Njem) 267.9, 5. Noriaki Kasai (Jap) 261.8, 6. Rok Benkovič (Slo) 261.6, 7. Georg Spaeth (Njem) 261.3, 8. Tommy Ingebrigtsen (Nor) 260.2, 9. Roar Ljökelsöy (Nor) 254.4, 9. Adam Malysz (Polj) 254.4...</p>
<p>• Ukupni redoslijed u Svjetskom kupu: 1. Ljökelsöy 317 bodova, 2. Pettersen 306, 3. Janne Ahonen (Fin) 288, 4. Malysz 269, 5. Tami Kiuru (Fin) 198, 6. Höllwarth 187, 7. Sven Hannawald (Njem) 185, 8. Veli-Matti Lindström (Fin) 176, 9. Bjřrn Einar Romřren (Nor) 159, 10. Matti Hautamäki (Fin) 158... </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Srpski radikali trijumfirali na izborima, Vuk Drašković presudan za sastav vlade</p>
<p>Sljedbenici haaškog optuženika Vojislava Šešelja od izbora 2000. godine na kojima je svrgnut Slobodan Milošević trostruko su ojačali: tada su osvojili tek oko 320 tisuća glasova, a sada više od milijun / Neizvjesno je kako će se ponašati druga po jačini stranka, Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice, koji je u nedjeljnoj izbornoj noći izjavio da sve odluke o eventualnim koalicijama donosi Glavni odbor stranke</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Srpski radikali trijumfirali su na parlamentarnim izborima u Srbiji osvojivši više od milijun glasova. Sljedbenici haaškog optuženika Vojislava Šešelja od izbora 2000. godine na kojima je svrgnut Slobodan Milošević trostruko su ojačali: tada su, naime, osvojili tek oko 320 tisuća glasova.</p>
<p>Demokratski reformski blok stranaka koje su prije tri godine, kao koalicija DOS, porazile Miloševića s 2,4 milijuna glasova, na nedjeljnim su izborima osvojile oko 400 tisuća glasova manje nego 2000. godine. Najveći broj među 18 stranaka tadašnje koalicije na ovim je parlamentarnim izborima ostao ispod praga od pet posto potrebnog za osvajanje skupštinskih mandata, pa je na taj način »propalo« 450 tisuća glasova. </p>
<p>Najveću štetu pretrpjet će, čini se, koalicija »Zajedno za toleranciju Čanak-Kasa-Ljajić« koja je ostala na četiri posto čime je ujedno najveći dio manjinskih stranaka i glasača ostao bez prava na parlamentarnu borbu. Naime, srbijanski izborni zakon ne poznaje manjinske liste i cenzuse. </p>
<p>Prema još nepotpunim podacima Republičkog izbornog povjerenstva, u Srbiji bi nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u novi parlament moglo ući samo šest stranaka. Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja, sudeći po rezultatima sa 85 posto obrađenih izbornih mjesta, imat će 81 zastupnika, Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice 53, Demokratska stranka pokojnog premijera Zorana Đinđića koju je predvodio Boris Tadić 37, G17 Plus Miroljuba Labusa 34, koalicija Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića i Nove Srbije Velimira Ilića 23, te Socijalistička partija Srbije Slobodana Miloševića 21. Konačni službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije do 20 sati 1. siječnja 2004. godine.</p>
<p>Radikalima se ipak neće ispuniti najvažniji san, onaj o osvajanju 84 skupštinska mandata čime bi stekli »kontrolni paket« od jedne trećine glasova dovoljan da presudno utječu na karakter i sadržaj novog ustava Srbije koji bi trebao biti donesen u sljedećih pola godine. </p>
<p>Za formiranje buduće srbijanske vlade bit će neophodno stvaranje postizbornih koalicija, ali niti jedan od čelnika ili predstavnika stranaka koje su ušle u parlament nije se tijekom izborne noći izjasnio s kime je spreman koalirati. Tek su većinom rekli da s radiklaima neće. Jasno je da SRS ne može sam formirati vladu za koju treba prikupiti 126 od ukupno 250 mandata u parlamentu. Na dohvat ruke radikala, baš kao i Šešelju u Haagu Milošević, samo je koalicija sa Socijalističkom partijom Srbije i ove dvije stranke zajedno imaju (nedovoljnih) 103 mandata.</p>
<p>Bez koalicije SPO i NS niti jedan blok u budućem parlamentu neće moći formirati vladu. Vuk Drašković se odmah izjasnio: ove se dvije stranke zalažu za demokratski i reformski pravac Srbije i samim tim koalicija s radikalima i SPS-om (i njegovim kumom Šešeljom) nemoguća je jer budućnost Srbije ne može biti u suprotnosti s Europom i SAD-om. Drašković je također rekao da SPO-NS neće eventualni koalicijske dogovore uvjetovati monarhijom.</p>
<p>Drugu postizbornu koalicija mogli bi činiti DSS, DS, G17 Plus te SPO-NS. Demokratska stranka, čiji je nositelj liste aktualni ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić, već je prije izbora odbacila mogućnost podrške ili koalicije s radikalima, a isti je bio i stav G17 Plus Miroljuba Labusa. Najneizvjesnije je kako će se ponašati druga po jačini stranka, Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice, koji je u nedjeljnoj izbornoj noći izjavio da sve odluke o eventualnim koalicijama donosi Glavni odbor stranke, te se nije želio izjasniti. Inače, upjeh radikala Koštunica je protumačio kao posljedicu politike vođene u zemlji, ali i politike Europe i svijeta prema Srbiji. Kad bi se u obzir uzele izjave u predizbornoj kampanji, onda od koalicije Koštunice s Đinđićevim nasljednicima i Labusom ne bi bilo ništa. Tada bi sigurna bila treća opcija, koju spominju neki analitičari u Srbiji, a to su novi parlamentarni izbori.</p>
<p> Međutim, računica će ih sigurno natjerati na kakav-takav dogovor. Boris Tadić drži da su mogući novi izbori do kraja 2004. i po njemu četiri stranke u vladi predstavljaju tehničku i političku nestabilnost. Zanimljivi su socijalisti: otvoreni su za sve dogovore, rekao je njihov čelnik Branko Ružić u izbornoj noći, ali pod uvjetom da jedna od top-tema budu odnosi s Haaškim sudom. Za dogovaranje koalicija na raspolaganju je desetak dana.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Njemački predsjednik upozorava da su političke stranke u opasnosti da izgube kontakt s narodom</p>
<p>BERLIN, 29. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački savezni predsjednika Johannes Rau obnašat će tu dužnosti još samo nekoliko mjeseci. Isključeno je produženje njegovog mandata. Stoga je on u svojim istupima u posljednje vrijeme, bez opterećenja reizborom, slobodno i kritički govorio o nekim dnevnopolitičkim pitanjima. Nije se čak ustručavao biti i protiv crveno-zelene koalicije čijom je milošću postao savezni predsjednik. </p>
<p>Rau drži, primjerice, da je »šteta što će u narednih dvanaest mjeseci biti održano ni manje ni više nego četrnaest izbora«. Distanciran od svakodnevnog posla političara, Rau zaključuje da su političke stranke u opasnosti da izgube kontakt s narodom. </p>
<p>Političari se ne trebaju upisati u školu govorništva, ali bi trebali pohađati nastavu u slušanju drugoga, kaže on i dodaje da bi »u pitanjima reformi političari morali budi razumljiviji narodu«.</p>
<p>Savezni se predsjednik izjasnio i o aktualnim socijalnim reformama koji bi trebali povećati učinkovitost i konkurentnost njemačkog gospodarstva u globalizaciji. On je i tu moralni korektiv koji u je božićnom govoru naciji proročki govorio: »Moramo paziti da naš čitav društveni život ne bude sveden na ekonomičnost i učinkovitost. Bilanca, kapital, resursi - to su pojmovi koji su neophodni u gospodarstvu, ali ne spadaju u ostala područja. Inače će i u obitelji, u vezama i kod djece uvijek prvo biti računica: što me to košta, što će mi donijeti. Taj način razmišljanja, osobno smatram, vodi u slijepu ulicu.«</p>
<p>Jedan novinski komentator cinično primjećuje: »Lijepo, ali valja reći da predsjednici mogu lijepo govoriti, ali nemaju moć.« Premda je položaj saveznog predsjednika doista tek reprezentativan, premda su izbori na proljeće, svi političari i stranke najavljuju da imaju svoga konja za izbornu utrku. Wolfgang Schäuble, dopredsjednik kluba zastupnika CDU/CSU u Bundestagu izjavio je da je spreman za izbornu trku. </p>
<p>No, on nije jedini potencijalni kandidat Unije CDU/CSU. Kao najozbiljniji kandidat spominje se Berndhard Vogel, zapadni političar koji je više godina proveo na istoku Njemačke i stekao reputaciju čovjeka koji spaja još uvijek duboke pukotine u nacionalnom jedinstvu.</p>
<p>Savezni kancelar Gerhard Schröder (SPD), još se nije izjasnio o imenu kandidata, ali je, kao i više vodećih socijaldemokrata, pledirao da bi najbolje bilo da budući formalni poglavar njemačke države bude žena. Kandidatura žene ne bi bila presedan.</p>
<p> Naime, sve su političke stranke dosad neuspješno kandidirale i žene. Kritičari, međutim, podsjećaju Schrödera da nije presudno je li savezni predsjednik žena ili muškarac, nego da Njemačka dobije osobu koja će zemlju integrirati bez obzira na stranačke svađe i ine podjele. </p>
<p>Skeptici kažu da bilo lijepo, iako je malo vjerojatno, kad bi se potraga za predsjedničkom kandidatom ovaj put ravnala prema društvenim potrebama. Novi kandidat bi, naime, prema prevladavajućem mišljenju trebao biti karizmatičan, mlad, ženskog roda, staložen i vješt u ophođenju s medijima. </p>
<p>No, dosadašnje potrage za kandidatom i izbori za saveznog predsjednika pokazuju da je odlučujuća stranačka potpora, odnosno broj glasova koje stranke i koalicije imaju u izbornom gremiju. On je ovaj put na strani oporbenih stranaka, pa će od proljeća iduće godine u Berlinu vjerojatno biti kohabitacija. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pisma s nepoznatim prahom za međunarodne dužnosnike u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 29. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na adresu japanskog veleposlanstva u Sarajevu, te urede komesara i zamjenika Europske policijske misije (EUPM) u BiH stigle su pošiljke s nepoznatim bijelim prahom, koji asocira na klice antraksa, tvrde u ponedjeljak banjalučke Nezavisne novine.</p>
<p>Po tvrdnjama ovog lista, Tužiteljstvo BiH vodi istragu o ovim sumnjivim pošiljkama. Komesar EUPM-a Sven Frederiksen i pet njegovih zamjenika, dobio je pošiljku koja je na njegovu adresu, u sjedište Policijske misije dopremljena 26. prosinca, a glavni državni tužitelj Marinko Jurčević kazao je da su još nepoznati pošiljaoci krajem prošlog tjedna poslali paket sa sličnim sadržajem i na adresu japanskog veleposlanstva.</p>
<p>U tom diplomatskom predstavništvu nisu željeli otvarati pošiljku s prahom, a nisu ih otvorili niti Frederiksenovi zamjenici. No, pošiljka s prahom, koja je bila adresirana na komesara, otvorena je pred njim, a nepoznati prah tom prilikom se rasuo.</p>
<p>Tužitelj Jurčević kazao je kako Tužiteljstvo BiH ozbiljno tretira ovaj slučaj. Obavljen je očevid i vještačenje, no istragu otežava činjenica da BiH nema odgovarajuće stručnjake koji bi mogli precizno utvrditi je li doista riječ o antraksu, pa je zatražena pomoć međunarodnih eksperata.</p>
<p>Zanimljivo je da je to u ovoj godini ovo drugi slučaj slanja pisama s nepoznatim prahom na adrese međunarodnih službenika u BiH. Navodni psihički bolesnik Abdulah Omerović uhićen je prije mjesec i pol, nakon što je u razdoblju od svibnja do početka studenog poslao čak 14 prijetećih pisama na adresu ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice Paddyja Ashdowna, a u nekima od njih nalazio se i bijeli prah, za koji se u prvi mah sumnjalo da bi mogli biti opasni uzročnici antraksa. Ispostavilo se, međutim, da su se u pošiljkama zapravo nalazila soda bikarbona, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i otrov protiv žohara.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>UN stavio organizaciju i osobu iz BiH na teroristički popis </p>
<p>WASHINGTON / NEW YORK, 29. prosinca</p>
<p> – Odbor Vijeća sigurnosti UN za sankcije stavio je nevladinu organizaciju Vazir iz BiH i njezinog predstavnika na svoj teroristički popis subjekata podložnih sankcijama zbog povezanosti s Al Qaidom, objavio je u ponedjeljak UN.</p>
<p> Na popis osoba i entiteta povezanih s Al Qaidom stavljena je nevladina organizacija Vazir sa sjedištem u Travniku i predstavnik organizacije Safet Durguti. </p>
<p> Durguti (36) rođen je u Orahovcu na Kosovu, ali njegova nacionalnost nije poznata. SAD i Saudijska Arabija su zatražile ovu akciju UN-a. </p>
<p> SAD je u zahtjevu rekao da je Vazir samo novo ime za podružnicu saudijske humanitarne organizacije Al Haramain sa sjedištem u Sarajevu koja je nakon što ju je u ožujku 2002. UN stavio na popis organizacija s vezama s al Qaidom i podvrgnuo sankcijama promijenila ime i premjestila sjedište u Travnik. </p>
<p> Durguti je otvorio ured Vazira u kolovozu 2003. u istim prostorijama u kojima je ranije djelovao Al Haramain, nakon što su vlasti Srednjebosanskog kantona registrirali Vazir kao udrugu za sport, kulturu i obrazovanje.</p>
<p> Vijeće sigurnosti obvezuje sve zemlje članice UN-a da zamrznu imovinu subjekata pod sankcijama, spriječe njihov ulazak u zemlju te onemoguće njihovu opskrbu oružjem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Slovenski parlament o »izbrisanima«</p>
<p>LJUBLJANA, 29. prosinca</p>
<p> - Slovenski parlament u utorak će na izvanrednoj sjednici odlučivati o raspisivanju referenduma o »izbrisanima«.</p>
<p> Referendum na kojemu bi se odlučivalo o vraćanju prava za domicil u Sloveniji za nešto više od 18.000 neslovenaca koji 1991. godine nisu zatražili slovensko državljanstvo vjerojatno će biti raspisan unatoč nekim mišljenjima da bi mogao imati protuustavne posljedice.</p>
<p> Ustavni sud prošlog je tjedna o tome odbio iznijeti svoje stajalište, navevši da je riječ o političkoj odluci, te tako »vratio lopticu« parlamentu. Ustavni suci naglasili su međutim da eventualno raspisivanje referenduma - kojemu stranke desnog centra pripisuju veliko političko značenje, ne poništava pravorijek istog suda o obvezi vraćanja prava na domicil za one kojima je on oduzet početkom 1992. bez zakonske osnove.</p>
<p> Stranke koje se protive provođenju odluke ustavnog suda naglašavaju moguće teške posljedice eventualnih odšteta koje bi mogli tražiti »izbrisani«, te zahtijevaju da se njihova visina limitira. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Šijiti i suniti sve češće zajedno u otporu Amerikancima</p>
<p>Širenje stotina iračkih gerilskih ćelija smrti među šijitima mogao bi biti prvi znak da su oni nadvladali svoj tradicionalni vjerski rivalitet sa sunitima te da je prevagu odnijela svijest o zajedničkoj pripadnosti iračkoj, odnosno arapskoj naciji</p>
<p>ANKARA, 29. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ubojstvo dvojice i ranjavanje osmorice američkih vojnika, u dva odvojena napada, zlokoban su znak da sve više Iračana sudjeluje u oružanom otporu vojnoj nazočnosti okupacijskih trupa koje predvode Amerikanci. U tom ozračju novih svakodnevnih krvavih sukoba i izazova, Washington naročito zabrinjava sve zamjetnije saznanje da se gerilskim snagama pridružuju i dosad relativno mirni šijiti koji čine oko 55 posto iračkog pučanstva. </p>
<p>Prvi se napad dogodio u Bagdadu gdje su od postavljene bombe poginuli jedan Amerikanac i dvoje iračke djece, a ranjena su petorica američkih vojnika, njihov irački prevoditelj i petorica pripadnika iračke civilne obrane. Drugi se napad dogodio u Falluji, pedeset kilometara zapadno od Bagdada. Američko patrolno vozilo naletjelo je u nedjelju navečer na minu od koje je poginuo jedan, a ranjena trojica vojnika. </p>
<p>U međuvremenu, u bolnici u Karbali (sveti šijitski grad) od rana zadobivenih u eksploziji dva vozila krcata eksplozivom, za čijim upravljačima su se nalazile gerilci samoubojice, preminuo je jedan bugarski vojnik i pet Iračana. Time se broj žrtava »crne subote« popeo na devetnaest, od kojih su petorica bugarski, a dvojica tajlandski vojnici. U tim napadima, najžešćim od uhićenja bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina (13. prosinca), ranjeno je više od 200 ljudi. </p>
<p>Na sve dužoj listi gerilskih akcija našao se i nedjeljni napad na jednog od vodećih kurdskih dužnosnika zaduženog za sigurnosna pitanja. Priopćeno je da je general Javamir Atiyah Kaki ranjen, a da su trojica njegovih tjelohranitelja ubijeni. Saznaje se da je na kurdskog dužnosnika pucalo više nepoznatih napadača kojima se ubrzo izgubio svaki trag.</p>
<p>Širenje stotina iračkih gerilskih ćelija smrti među šijitima mogao bi biti prvi znak da su nadvladali svoj tradicionalni vjerski rivalitet sa sunitima te da je prevagu odnijela svijest o zajedničkoj pripadnosti iračkoj, odnosno arapskoj naciji. A to bi, u ključnim povijesnim trenucima zemlje, moglo označiti ostavljanje međusobnih trvenja po strani i usmjeravanje na zajedničke akcije protiv okupacijskih snaga. </p>
<p>Svjetovno i duhovno rukovodstvo šijita čija su sjedišta u Najafu i Karbali nastojalo je izbjeći izravne sukobe sa anglo-američkim okupatorima. Njihov vjerski čelnik ajatolah Ali al Sistani nije viđen u javnosti od formalnog okončanja rata. Taj čovjek neospornog autoriteta, kao vođa vrhovnog vjerskog vijeća Hawze, nije izašao u susret Amerikancima da stiša protivljenje šijita okupaciji iako, prema nekim saznanjima, kontrolira Irak u većoj mjeri od američkog upravitelja Paula Bremera. </p>
<p>Al Sistani, koji je na crti zalaganja za multietnički i multireligijski Irak na islamskim temeljima, postaje objektivno jedan od najvažnijih čimbenika za razrješenja iračke poratne enigme. Ako bi njegovo verbalno protivljenje nazočnosti stranih trupa zamijenio poziv na opći svenarodni otpor okupaciji, Amerikanci i njihovi saveznici našli bi se u teško savladivim teškoćama. Bila bi to izravna prijetnja njihovom daljnjem zadržavanju na ionako užarenom iračkom tlu. </p>
<p>A to bi nesumnjivo dovelo do pravog bujanja, kako ih mnogi već nazivaju, »iračkih gerilskih ćelija smrti«. Prema nekim pretpostavkama, te male jedinice broje između 5 i 30 boraca. Riječ je o vrlo brzim, pokretnim snagama koje su teško predvidive po izboru ciljeva, mjestu i vremenu izvedbi munjevitih napada. Američki general Jimmy Orr upozorio je na činjenicu da irački gerilci stalno mijenjaju taktiku, što dovodi do sve većeg broja američkih žrtava.</p>
<p>Uhićenje Saddama Husseina nije smanjilo val gerilskih akcija, naročito u tzv. sunitskom trokutu. Među preostalih jedanaest osoba s američke tjeralice (sadržavala je ukupno 55 imena ključnih ljudi bivšeg režima) nalazi se i bivši potpredsjednik Vijeća iračke revolucije Izzet Ibrahim Al Douri. Nekad drugi čovjek bagdadskog režima naknadno je ucijenjen na 10 milijuna dolara. Za preostale s američke tjeralice, doušnicima bi se za njihovo pojedinačno odavanje isplatilo po milijun dolara. </p>
<p>U međuvremenu, američki agenti CIA-e nastavljaju saslušanje Saddama. Član Vijeća za privremenu upravu Irakom Iyas Alawi izjavio je u ponedjeljak da je uhićeni Saddam odao gdje se nalazi novac, oružje i vojna oprema. Dodao je da se još traga za 40 milijardi dolara koje je bivši tiranin sklonio na račune izmišljenih tvrtki u Švicarskoj, Njemačkoj, Japanu i drugim zemljama. Saddamova priznanja mogla bi, ako se pokažu vjerodostojnima, mogla bi utjecati na sadašnja zbivanja u turbulentnom Iraku.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Europska unija u potrazi za »energičnijim Prodijem«</p>
<p>S velikom Europom i još nedefiniranim djelokrugom rada Europske komisije, nužno je da na njenom čelu bude energična osoba/ EU traži poduzetnu ličnost, tehnokrata, radoholičara, čovjeka koji je u stanju povezati sve konce, držati ih u ruci i uspješno ih vući u pravom trenutku bez previše pompe i parade</p>
<p>BRUXELLES, 29. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Europska komisija, želi li u Uniji dvadesetpetorice igrati ulogu efikasnog poslovodstva zajednice, morat će na čelu imati jakog, sposobnog, utjecajnog čovjeka kadrog nositi se s predstavnicima država članica jednako kao i s otvorenim pitanjima. </p>
<p>Romano Prodi i njegov tim završavaju mandat dogodine. Zasad nije poznato koliko će povjerenika ući u novu komisiju. Da li 25, po principu svaka članica, bila Malta veličine njemačkog gradića ili Njemačka brojna kao gotovo 200 Malti, ima jednog člana u Komisiji, ili će možda prijedlog ići na stranu velikih poput Francuske i njihovog stava da se veličina honorira s dva povjerenička mjesta. </p>
<p>Treća je opcija da se države racionalno opredijele za manju eurovladu. Ne uspije li dogovor o europskom ustavu, bit će kako je to zacrtao Sporazum iz Nice: jedna zemlja – jedan povjerenik. Još se ne zna niti kako će se organizirati rad u samoj Europskoj komisiji, a da ne bude svađa nego koordinirani posao ključnih i onih manje ključnih igrača.</p>
<p>Mnogi misle da je razrješenje ovog gordijskog čvora sastava Komisije ne toliko u broju povjerenika ili unutarnjoj organizaciji sustava odlučivanja, koliko u pravim osobama, pogotovo u predsjedniku. </p>
<p>Komisija iza sebe ima praktično iskustvo Jacquesa Delorsa. On je na njezinu čelu u velikom stilu odradio dva mandata i za njegova je »vladanja« Europska unija napravila sve bitne korake pretvaranja iz Zajednice u Uniju. Delors je s pravom smješten među najveća imena europskog udruživanja. Poziciju među EU besmrtnicima zaslužio je optimalnom mješavinom državničke mudrosti, vizionarstva, poduzetnosti, beskompromisnosti, notom francuske arogancije i odlučnosti da dogovoreno ostvari bez obzira na okolnosti. On je imao energiju, karizmu, ugled, moć. </p>
<p>Delors je bio graditelj i kreator. Nasljednici su birani da bi učvrstili sve ono što je za Delorsova rada lansirano u praksu EU. Nakon Delorsa stigao je Jacques Santer, završivši prerano mandat kolektivnom ostavkom nakon prilično nategnutog skandala oko neregularnosti (ne i nezakonitosti!) u radu Komisijinih službi. Santer je , ogorčen, morao otići iako je potvrđeno da je njegov rad bez mrlje. </p>
<p>Santer je izabran kao rezervni kandidat nakon što se Europsko vijeće sudarilo s britanskim vetom za Jeana Luca Dehanea, energičnog Belgijanca. Dehane je Johnu Majoru bio »previše federalist« ili, prevedeno, suviše samostalan i energičan da bi zadovoljio ukuse Londona i viziju podobnog, marljivog činovnika bez prevelike strasti za stvaranje novoga, kakvu je savršeno odražavao kvalitetni, ali bezbojni bivši luksemburški premijer. </p>
<p>Poslije brodoloma Santerove Komisije, na dužnost je stupio tim Romana Prodija. Sam je Prodi uvijek više muke imao s medijima, pogotovo kad bi lansirao nekakvu izjavu ne previše u skladu s Komisijinim postulatima. Školski je primjer Prodijeva spontana kritika rigidnih pravila financijske discipline koju je Komisija morala čuvati kao žandar, a neke su je države prekršile odlučivši da su nacionalni interesi iznad europskih pravila. Francuska i Njemačka su u stabilizaciju državnih financija krenule po svome, a ne prema onome kako je to propisanu u EU.</p>
<p>S velikom Europom i još nedefiniranim djelokrugom rada Europske komisije te dosegom njezine moći, pitanje »novoga Delorsa« postalo je aktualno. Kandidati za Prodijevog nasljednika već uredno poziraju pod reflektorima. Iskustvo s Delorsovom veličinom, vizionarstvom i poduzetnošću potvrdilo je da na mjesto prvog čovjeka Europske komisije mora doći bivši premijer.</p>
<p>Belgijanac Guy Verhofstadt će u drugoj godini drugog premijerskog mandata biti u kombinacijama za »novog Delorsa«. Grk Kostas Simitis stvorio si je najbolje preporuke senzacionalno kvalitetnim grčkim predsjedavanjem EU-om. Dobro odrađenih šest mjeseci Grka potenciralo je talijanskih pola godine koje se još - i to samo iz kurtoazije - ne opisuje primjerenim terminom »katastrofalno«. </p>
<p>Na listi potencijalnih kandidata je i Finac Paavo Lipponen, osoba najbliža Delorsovoj energiji, poduzetnosti i spremnosti na izazove. Rezervni je veoma ozbiljni kandidat José María Aznar, pogotovo ne usvoji li EU novi ustav s institucijom predsjednika u dvoipolgodišnjem mandatu, za što je Španjolac navodno živo zainteresiran. </p>
<p>Dvojica sadašnja povjerenika također su među favoritima. Günter Verheugen izgleda zasigurno ostaje njemački povjerenik, a Portugalac Antonio Vitorino, tihi i efikasni čovjek mogao bi svoj staž u Bruxellesu nastaviti čelnom pozicijom u eurovladi. </p>
<p>Irsko predsjedništvo čeka još jedan težak radni europski zadatak: izabrati pravoga čovjeka za ovu poziciju. Irci se možda neće usuditi javno protežirati svog tajnog kandidata, sadašnjeg predsjednika Europskog parlamenta Pata Coxa, mada bi vješti Irac mogao ući u play off , odluči li nastaviti europsku karijeru na novoj adresi. I Irci i cijela Unija traže poduzetnu osobu, tehnokrata, radoholičara, čovjeka koji je u stanju povezati sve konce, držati ih u ruci i uspješno ih vući u pravom trenutku bez previše pompe i parade, ali s puno osjećaja za pravi trenutak jer će se svaki potez odražavati na dnevno funkcioniranje Europske unije. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Današnja očekivanja potrošača jednaka su internetskom poslovanju kroz neprekidnu dvadesetčetverosatnu dostupnost</p>
<p>Od siječnja Hrvatska</p>
<p> – prema zakonu, koji je kao i mnogi drugi nedorečen (kriterij po kojem dežurne trgovine mogu raditi) – nedjeljom ostaje bez trgovina. I dok neki trgovci pozdravljaju takav razvoj događaja, a potrošači ga uglavnom kritiziraju iz perspektive vlastitog komoditeta, ipak bi se morao objektivnije sagledati svijet u koji se danas taj Zakon želi ugraditi.</p>
<p> Taj se svijet proteklih desetak godina drastično izmijenio, postavši globalno selo, naviknuo nas na Internet i trenutnu dostupnost informacija. Način poslovanja svih ljudskih djelatnosti usmjeren je prema prilagodbi okolini kako bi se zaradilo i preživjelo na globaliziranom, konkurentnom tržištu. Ograničavati radno vrijeme trgovina, u doba kada su očekivanja ljudi (potrošača) jednaka današnjem internetskom poslovanju kroz neprekidnu 24-satnu dostupnost, besmislena su, a što je i opasnije, društveno kontraproduktivna i nazadna.</p>
<p>Nametnuta zakonska ograničenja trgovina ostavljaju otvorena sljedeća pitanja: treba li zabraniti rad nedjeljom i drugim profesijama poput vojske, policije, liječnika ostalog zdravstvenog osoblja (ne samo iz hitne službe), turističkih djelatnika, djelatnika u svim vrstama prijevoza, novinara i sl.? Po čemu su to trgovci u nepovoljnijem položaju od nabrojenih profesija ?</p>
<p> Misli li se Zakonom zatvoriti i internetske trgovine nedjeljom (molim pravno tumačenje)? Ako je orijentacija Hrvatske turizam, kako se misli poslovati u turističkoj sezoni ? Ili je to iz perspektive današnjeg dvomjesečnog trajanja sezone irelevantno?</p>
<p>Odgovori su, naravno, poznati i pokazuju svu apsurdnost pristupu rješavanja problema u trgovini, a on je vrlo jednostavan. Rad na »crno«, neplaćanje prekovremenih sati, nepoštivanje principa osmosatnog radnog tjedna uz maksimalnih 40 sati prekovremenog rada mjesečno, već je uređeno Zakonom. Nadzor provođenja postojećeg Zakona je u nadležnosti države, a »njene« teškoće u provedbi ne mogu se riješiti donošenjem novog Zakona o ograničenju rada u trgovini.</p>
<p> Na državi je da osigura uvjete inspekcijskim službama za djelotvornu provedbu zakona koji se odnose i na trgovinu, a po kojima svaka firma može i budućnost će pokazati da treba poslovati po principu 365/7/24 nastojeći maksimalno prilagoditi se kupcima.</p>
<p> Hoće li pojedini trgovci svoja dva neradna dana u tjednu pri tome iskoristiti isključivo subotom i nedjeljom, treba pustiti na volju vlasnicima. Ali državni mehanizmi kontrole vlasnika, plaćanja pune cijene rada zaposlenima, svih doprinosa državi te izričaji kazna za nepoštivanje Zakona trebaju biti drastični. Time će se osigurati ravnopravna tržna utakmica svih trgovaca, povećati zaposlenost i zadovoljstvo potrošača koji su, ne zaboravimo to, barem jedanput u četiri godine i glasači.</p>
<p>Dipl. ing. DAMIR TUČKAR Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Treba li nam ukočena labudica Sofija i ravnodušni Maksimilijan na zapuštenom Maksimirskom jezeru </p>
<p>Prije nekoliko tjedana Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu premijerno je izvelo balet »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog. Tom prigodom pred zgradu HNK postavljeni su štandovi s kuhanim vinom, isklesani su labudovi od leda, dovedena su dva konja, a zgradu HNK su »ukrašavala« svjetla reflektora koja su ispisivala »Labuđe jezero« po zidovima zgrade. Svime time su upravljali ljudi prerušeni u odjeću s kraja 19. stoljeća u koje je smješteno ovo »Maksimirsko« labuđe jezero. </p>
<p>Neću zalaziti u razlike ili šokantne događaje koje donosi novo napisani libreto prepun domoljubnih motiva, libreto koji labudove smješta u Maksimirsko jezero, a glavne likove pronalazi u hrvatskim povijesnim ličnostima. Ipak, mogli bismo se zapitati zašto promijeniti srž općepoznatog i svevremenog »Labuđeg jezera« kako bi njegova priča pričala hrvatsku povijest? Također, imamo li uopće na to pravo?</p>
<p>Premijera »Labuđeg jezera« uzburkala je javnost i zaljubljenike u balet, no da su se i odlučili prisustvovati premijeri, želja im ne bi bila uslišana. Probrana publika na premijeri sastojala se samo od javnih osoba i sretnika kojima su izvođači poklonili karte. Za građanstvo tu nije bilo mjesta.</p>
<p> Očito je da je HNK svjetlima reflektora pokušao privući građane, te im na ulazu zalupiti vrata pokazujući im da ih premijera hrvatskog »Labuđeg jezera« nije dostojna. To je donekle i istina jer je toliko slavljena premijera bila, po mojem mišljenju, katastrofalna. Nije prvi put da se na premijeri baleta plesni ansambl i orkestar nisu mogli uskladiti. Dok je orkestar ispuštao note i svirao na nivou izlizane gramofonske ploče, plesači su, umjesto da odišu gracioznošću i elegancijom, odisali nervozom i ukočenošću, što je onemogućavalo gledateljima da se užive, iako publiku s premijere nije bilo teško navesti na pljesak.</p>
<p>U predstavama nakon premijere velike su gostujuće zvijezde u potpunosti zamijenjene ansamblom HNK, koji je uspio mnogo bolje realizirati zadatak koji im je dan. Zapitajmo se onda treba li uopće HNK sjaj reflektora, gostujuće zvijezde i moćnici u publici kada sve to vlastiti ansambl može izvesti mnogo bolje pred pravom kazališnom publikom koja je zahvalna na kvaliteti i angažiranosti u izvedbu.</p>
<p> Treba li nam zbilja ukočena labudica Sofija i ravnodušni Maksimilijan na zapuštenom Maksimirskom jezeru ili se možemo zadovoljiti Odettom i princem Siegfriedom koji su dio svjetske, a ne samo hrvatske povijesti?</p>
<p>RAMONA BOBAN-VLAHOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nije riječ samo o »velikim pogreškama« </p>
<p>Osvrnuo bih se na pisanje doktora znanosti, redovitog sveučilišnog profesora i povjesničara gospodina Ive Goldsteina u Vjesnikovoj rubrici Stajališta od 22. prosinca 2003. </p>
<p>Upozoravam g. Goldsteina glede jezika da onaj koji ima osjećaja za hrvatski književni jezik ne bi smio kod sklonidbe imenice bitka pisati bici jer bi taj padež mogao podsjećati na neku imaginarnu imenicu bica. Bolje je pisati i govoriti bitki ili bitci. </p>
<p>Gospodin Goldstein ubraja među velike Hrvate Tita i Bakarića bez obzira na neke njihove velike pogreške. Tito i Bakarić, a ne samo oni, zaslužni su što su hrvatski i slovenski krajevi oslobođeni talijanske okupacije. No, oni su pritom nastupali kao svjesni komunisti, a ne nacionalno svjesni Hrvati. Valja imati na umu i to da je do oslobođenja okupiranih krajeva došlo uz pomoć i pristanak velikih savezničkih sila.</p>
<p>Tito je, što je opće poznato, u praksi stalno i javno napadao sve što je hrvatsko. A ono što je prešućivao ili pak dopuštao, kao primjerice Bleiburg, Goli otok, sudska ubojstva, ne može se kvalificirati kao velike pogreške, nego kao zločin. </p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Tijekom privođenja krivotvoritelj napao fotoreportera Zadarskog lista</p>
<p>ZADAR, 29. prosinca</p>
<p> - Djelatnici PU zadarske u subotu su dobili dojavu o stavljanju u opticaj novčanica za koje se sumnjalo da su krivotvorene, nakon čega je organizirana akcija potrage. Istoga dana policajci su u na parkiralištu kod motela u Gračacu zatekli u vozilu 21-godišnjeg Tomislava Marjanovića iz Zagreba i 19-godišnjeg Josipa Marića iz Udbine. </p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da su istog dana u poslovnici jedne banke u Gračacu njih dvojica stavili u promet 1.200 eura, za koje se sumnja da su krivotvorene. Krivotvorine su bile u apoenima od 200 eura. </p>
<p>Dvojica mladića nakon toga su pokušali razmijeniti više novčanica od 200 eura u poslovnici druge banke, nakon čega su pobjegli.</p>
<p>Kod Tomislava Marjanovića i Josipa Marića je pronađeno i oduzeto 59 krivotvorenih novčanica od 200 eura i oko 19.000 kuna. Zbog osnovane sumnje da su počinili kaznena djela krivotvorenje novca i isprava, obojica su u ponedjeljak uz kaznenu prijavu privedeni istražnom sucu zadarskog Županijskog suda Vladimiru Mikolčeviću. </p>
<p>Istražni sudac obojici je odredio jednomjesečni pritvor, i to zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, ali i zbog velike količine krivotvorenih novčanica. Ujedno, istragom je utvrđeno kako vozilo u kojem su pronađeni ne pripada ni jednom od dvojice osumnjičenika, a i osobna iskaznica koju su predočili u banci pripada trećoj osobi. </p>
<p>Policija moli građane da u slučaju uočavanja novčanica, koje su žućkaste boje i loše kvalitete papira, odmah obavijeste policiju.</p>
<p>Spomenimo i to da je tijekom privođenja u Županijski sud osumnjičeni Tomislav Marjanović napao fotoreportera Zadarskog lista Zvonka Kucelina. Udario ga je po ruci u namjeri da mu baci fotoaparat. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U sudaru sudjelovao i Mato Crkvenac sa svojim starim »golfom«</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – U lakšoj prometnoj nesreći, u kojoj je oštećen »golf« dosadašnjeg ministra financija 527-DK, Mate Crkvenca, u drugom oštećenom automobilu lakše je ozlijeđena vozačica »renaulta clio« ZG 9956–AP, L.M. (48).</p>
<p>Iako se vozačica držala za vrat, nije pozvana hitna pomoć, a druge osobe nisu zadobile ozljede.</p>
<p>Do nesreće je došlo u 12.05 sati, na Mostu Slobode, odnosno aveniji Većeslava Holjaevca u smjeru prema koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisniski«, kada je, prema riječima vozačice »clia«, došlo do zastoja kolone. Nakon toga se u nju zabio spomenuti »golf« u lančanom sudaru.</p>
<p> Prema riječima Mate Crkvenca, riječ je o »golfu« s kojim je 2000. godine došao u Vladu i dalje ga vozi. Na automobilima je nastala samo materijalna štete.</p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ugušila se u požaru nastalom od bačenog opuška cigarete</p>
<p>KNEŽEVO, 29. prosinca</p>
<p> – Šezdesettrogodišnja Alka Bošković iz baranjskog mjesta Kneževo smrtno je stradala u požaru koji je u noći na nedjelju izbio u njezinom stanu u Radničkoj ulici gdje je živjela sama. </p>
<p>Kako je izvjestila policija, u neutvrđeno vrijeme, tijekom noći na nedjelju, izbio je požar u kojemu je izgorio namještaj, pa tako i krevet u kojem je spavala nesretna žena. Obavljenim očevidom na mjestu događaja, utvrđeno je kako je požar izbio zbog neopreznog odbacivanja opuška cigarete. </p>
<p>Pregledom tijela pokojnice je utvrđeno kako je smrt nastupila gušenjem nakon čega je izgorjela.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Saslušanje Grubišića određeno za 14. siječnja</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda, Mirjana Rigljan, zakazala je za 14. siječnja ročište na kojemu bi povodom zahtjeva za provođenjem istražnih radnji trebao biti saslušan bivši direktor OTV-a, Vinko Grubišić. Podsjetimo, Grubišić je trebao biti saslušan već prošloga tjedna, no na dogovorenome ispitivanju nije se pojavio, a njegov branitelj je sutkinji rekao da s Grubišićem nije uspio stupiti u kontakt, pa je sutkinja o svemu sačinila službenu zabilješku. No, za ispitivanje najavljeno za 14. siječnja, Grubišiću će se uručiti i službeni poziv, te ako se na njega ne odazove, može mu biti određen i pritvor. </p>
<p>Grubišić je uz direktora i predsjednika uprave »Jadran filma« Borisa Gregurića, koji je jedno vrijeme bio i član nadzornog odbora Nove TV, te Stipu Božića, direktora TV Zastupstva, trebao biti saslušan zbog sumnji da su malverzacijama omogućili Grubišiću da dobije tri kredita vrijedna ukupno 1.296.210 DEM od firme »GRP Media d.o.o.«, čiji je većinski vlasnik i direktor, Ivan Ćaleta, suvlasnik Nove TV, kojega je prije dva tjedna nepoznati muškarac ranio pištoljem u obje noge. Upravo je taj događaj skrenuo pažnju javnosti na ovaj postupak koji se vodi protiv Grubišića, poglavito zato jer je upravo Ćaletina firma bila podnosilac kaznene prijave protiv Grubišića. Sutkinja Rigljan do sada je ispitala i Gregurića i Božića, no Grubišić je već neko vrijeme nedostupan. Kao svjedok u ovome postupku trebao bi biti ispitan i sam Ćaleta zbog mogućih saznanja o navodnim fiktivnim računima koje je TV Zastupstvo proslijedilo »GRP medii«.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vranješov transfer vrijedio je deset, a ne sedam milijuna maraka</p>
<p>Kada je došao u Leverkusen, ističe Vranješ, doznao je da je njegov transfer zapravo iznosio 10 milijuna njemačkih maraka/ «Po tome je meni trebalo pripasti dva milijuna njemačkih maraka. Budući da mi je uplaćeno 1,4 milijuna maraka, smatrao sam da sam zakinut pa sam nazvao svoju odvjetnicu Doris Košta i sve joj ispričao zamolivši je da u NK Osijek provjeri gdje je nestala razlika novca od 600.000 maraka», ispričao je Vranješ/Nakon obavljenih razgovora sa predstavnicima NK Osijek, odvjetnica ga je nazvala te mu rekla kako su joj objasnili da je spornom razlikom novca uplaćen porez</p>
<p>OSIJEK, 29. prosinca</p>
<p> – Salušanjem Jurice Vranješa, mladog hrvatskog nogometnog reprezentativca i igrača Bayera iz Leverkusena, u ponedjeljak je na osječkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje poznatom slavonskom poduzetniku i bivšem predsjedniku NK «Osijek» Antunu Novaliću (51) kojega se tereti za više kazenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. </p>
<p>Podsjetimo, Novalić je optužen da je kao predsjenik NK Osijek, u vremenskom razdoblju od 1996. do 2001. godine, u više navrata iskoristio svoj položaj i ovlasti te tako prisvojio 64 milijuna kuna od transfera igrača Jurice Vranješa i Marka Babića u Bayer iz Leverkusena te Tončija Žilića, Igora Pamića i Petra Krpana. </p>
<p>Svjedok Jurica Vranješ istaknuo je kako je 1999. godine, nakon nekoliko dobrih utakmica odigranih za hrvatsku reprezentaciju, dobio ponude čak nekoliko europskih klubova. </p>
<p>«U to sam vrijeme bio igrač NK Osijek u kojem sam prošao i nogometnu školu. </p>
<p>S tim sam klubom imao potpisan ugovor u kojem je stajalo da će, u slučaju mog transfera, meni pripasti 20 posto od dogovorenog iznosa», objasnio je Vranješ. </p>
<p>Po njegovim riječima, najuporniji su bili predstavnici Bayera iz Leverkusena koji su ga, zbog dogovora oko transfera, pozvali na sastanak u Zagreb. </p>
<p>«Na sastanak sa predstavnicima Bayera i Osijeka, među kojima je bio i tadašnji predsjednik Osijeka Antun Novalić, otišao s ocem. Nakon što su predstavnici ova dva kluba dogovorili 'moju cijenu', otac i ja smo ih upitali koliko će iznositi transfer. Tada su nam 'obje strane' rekle da je transfer vrijedan sedam milijuna njemačkih maraka, po čemu bi meni trebalo pripasti 1,4 milijun», kazao je Vranješ. Dodao je kako su on i otac bili zadovoljni tom ponudom, kao i ostalim uvjetima, pa su pristali na to. </p>
<p>Međutim, kada je došao u Leverkusen, ističe Vranješ, doznao je da je njegov transfer zapravo iznosio 10 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p> «Po tome je meni trebalo pripasti dva milijuna njemačkih maraka. Budući da mi je uplaćeno 1,4 milijuna maraka, smatrao sam da sam zakinut pa sam nazvao svoju odvjetnicu Doris Košta i sve joj ispričao zamolivši je da u NK Osijek provjeri gdje je nestala razlika novca od 600.000 maraka», ispričao je Vranješ. </p>
<p>Nakon obavljenih razgovora sa predstavnicima NK Osijek, odvjetnica ga je nazvala te mu rekla kako su joj objasnili da je spornom razlikom novca uplaćen porez. «Potom su joj rekli i da je se to ne tiče», dodao je Vranješ. </p>
<p>On je istaknuo kako je optuženog Novalića, kojega je u to vrijeme nekoliko puta sreo u Leverkusenu, također upitao zašto mu nije uplaćen sav novac od transfera na što mu je i on odgovorio da je s tim uplaćen porez. </p>
<p>Na suđenju u ponedjeljak saslušan je i Đuro Vuković, nakadašnji član izvršnog odbora NK Osijek te bivši direktor koncerna «Novalić» d.d. Riječ je o Novalićevom prvom suradniku koji s njim dijeli optuženičku klupu u slučaju koji se također vodi na osječkom Županijskom sudu, a u kojem se njih dvojicu te još deset njihovih suradnika tereti za zloporabe položaja i ovlasti u poslovanju koncerna «Novalić», odnosno pribavljanje protupravne imovinske koristi veće od 53 milijuna kuna.</p>
<p>Po njegovim riječima, između Novalića i nekih igrača, te NK Osijek potpisivani su trostrani ugovori prema kojima je dio novca od transfera trebao pripasti Novaliću zbog njegovih ulaganja u klub.</p>
<p>«NK Osijek bio je u blokadi pa se igračima novci nisu mogli redovno isplaćivati. Stoga je klub od Novalićevih tvrtki uzimao brojne pozajmice da bi namirio igrače. Sve te kredite vraćao je osobno Antun Novalić», objasnio je Vuković. </p>
<p>Zamjenik županijskog državnog odvjetnika, Zvonko Kuharić, stavio je primjedbu na Vukovićev iskaz ocijenivši ga »potpuno suprotnim od svih dosad izvedenih dokaza.« </p>
<p>Nove rasprave zakazane su za 15. i 16. siječnja kada bi trebali biti saslušani svjedoci predloženi od strane obrane. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ludbreški poduzetnik oštetio državni proračun za 6,57 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 29. prosinca</p>
<p> - Nakon provedene istrage, ludbreško Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je Općinskom sudu u Ludbregu optužnicu protiv Zvonka Magića i Željka Orehovca zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. </p>
<p>Magića, kao direktora poduzeća »V & M Electronic«, i Orehovca, kao voditelja službe općih i pravnih poslova te prokurista istog poduzeća, optužnica tereti da su u razdoblju od 20. kolovoza 1993. do 21. prosinca 1998. godine, kako bi izbjegli plaćanje poreza, organizirali poslovanje poduzeća preko raznih off - shore tvrtki. Te su tvrtke, tobože, za poduzeće obavljale usluge ispitivanja tržišta, zastupanja i posredovanja, što u zbilji nisu činile. Direktor tih tvrtki postao je Orehovec, s kojim je Magić sklapao godišnje ugovore o poslovnoj suradnji, nakon čega je Orehovec ispostavljao fakture za tobožnje ispitivanje tržišta. Magić je fakture plaćao na nerezidentne račune off - shore tvrtki, koji su u tu svrhu otvoreni u Hrvatskoj i Austriji, a na njih je dospjelo oko 13, 47 milijuna kuna. </p>
<p>S tih je računa, zatim, Orehovec podizao novac i donosio ga u »V & M Electronic«, koristeći ga dalje u poslovanju i to za isplatu plaća zaposlenicima u »kućnoj radinosti«. Optuženi na to nisu obračunavali porez na dohodak, dok su istovremeno iznose plaćenih računa off - shore tvrtkama knjižili kao troškove poslovanje društva, iako oni stvarno nisu nastali. Na taj su način umanjili dobit poduzeća, a time i osnovicu za oporezivanje, pa tako nisu obračunali ni platili porez na dohodak i dobit za razdoblje od 1994. do 1998. godine u iznosu od 6, 57 milijuna kuna.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prilikom rušenja stabala u šumi, jedan poginuo, drugi teško ozlijeđen</p>
<p>ZABOK, 29. prosinca</p>
<p> - U ponedjeljak oko 10,30 te u 12,20 sati jedna je osoba poginula, a jedna je teško stradala prilikom rušenja drva u šumi. Prema priopćenju krapinsko - zagorske policije, njih je u 12,20 sati liječnica Doma zdravlja u Pregradi obavijestila da je konstatirala smrt Josipa Vrbanca (61) iz Svetojurskog vrha. </p>
<p>Muškarac je poginuo rušeći drva u šumi zvanoj Na Kunštekovom u naselju Benkovo, a jedno se drvo na njega srušilo. Od zadobivenih je ozljeda preminuo. Vladimir D. (43) iz Jalšja, pak, teško je ozlijeđen oko 10,30 sati u šumi zvanoj Sjenično - rupa. Na njega je također palo drvo, a zadobio je teške tjelesne ozljede i prebačen je na liječenje u zagrebačku bolnicu Sestre milosrdnice. M.Z.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bivšem dečku grebla auto, pa ga pokušala pregaziti</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Neraščišćeni »ljubavni računi« bili su uzrokom drame koja se dogodila u nedjelju popodne u zagrebačkom Voltinom naselju i u kojoj je sve, srećom, prošlo bez žrtava.</p>
<p>Naime, kako je priopćeno u zagrebačkoj policiji, oko 16,30 sati 27-godišnja Zagrepčanka došla je do »BMW-a« svog bivšeg dečka D.S. (32) i počela automobil grepsti ključem. </p>
<p>D.S. je to vidio iz svog stana pa je izašao spašavati automobil. </p>
<p> Djevojka je međutim bila jako ljuta pa je spazivši bivšeg dečka sjela u svoj »VW golf« i krenula prema njemu. On ju je pokušao zaustaviti, ali je u naletu pao na poklopac motora i uhvatio se za brisače kako ne bi pao. Nakon 15 metara vožnje djevojka je ušla u zavoj i naglo zakočila, pri čemu je D.S. pao, a ona se odvezla dalje.</p>
<p>D.S. je prošao bez ikakvih ozlijeda. Policija je protiv djevojke podnijela prijavu zbog »dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom«, a kako smo čuli oštećeni nije podnijeo prijavu protiv bivše djevojke, rekavši kako će to »oni sami rješiti«. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>U ljubomori »suparnika« četiri puta ubo nožem </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Policija je dežurnom istražnom sucu zagrebačkog Županijskoga suda u četvrtak prepratila dvadesetdvogodišnjaka zbog sumnje da je četiri dana ranije, 24. prosinca, u stanu svoje 25-godišnje djevojke na Trešnjevci, nožem pokušao ubiti 45-godišnjeg muškarca. </p>
<p>Kako je priopćila policija, povod je navodno bila ljubomora, jer su se obojica viđala s navedenom djevojkom. Sukob je kulminirao u stanu kada je 22-godišnjak, nakon svađe i naguravanja, dohvatio kuhinjski nož te ubo svoga »suparnika« četiri puta nožem u prsa. </p>
<p>Muškarac je tom prilikom zadobio teške ozlijede opasne po život, a spašen je samo zahvaljujući hitnoj liječničkoj intervenciji u KB Sestara milosrdnica. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Mečelj željezara poslovat će bez gubitaka tek u 2005. godini</p>
<p>U osposobljavanje pogona i pokretanje proizvodnje u Željezari uložili smo dosad ukupno 30 milijuna eura, naglašava glavni direktor Mečelj željezare, te najavljuje nova ulaganja od još 30 milijuna eura / Gubici Željezare kreću se oko deset milijuna eura, a ona će s gubitkom poslovati i u 2004. / Vrijednost proizvedene uskladištene robe iznosi čak 23 milijuna eura / Javili smo se i na drugi natječaj za kupnju Remont Capraga, zainteresirani smo za kupnju novljanskoga Metaflexa, ali nam još nitko nije službeno ponudio prodaju te tvrtke, kao ni Željezare Split, kazao je Mukhatdinov</p>
<p>SISAK, 29. prosinca</p>
<p> - U posljednje vrijeme pojavile su se špekulacije o tome kako je Mečelj željezara »na izdisaju«. Glavni direktor Mečelja željezare Nasibulla Mukhatdinov otklanja, međutim, mogućnost odlaska iz Siska.</p>
<p>• Kada je Mečelj Grupa ulazila u posjed pogona Željezare Sisak u stečaju, najavljivali ste da ste spremni dulje vrijeme poslovati s gubitkom. Jesu li oni ipak veći od očekivanih?</p>
<p>– Znali smo što kupujemo, kao i da nas očekuju velika ulaganja i brojni drugi problemi. Do sada smo u osposobljavanje pogona i pokretanje proizvodnje uložili 30 milijuna eura, od čega 5 milijuna eura u osuvremenjivanje elektropeći u pogonu čeličane. Gubici se kreću oko 10 milijuna eura, ali nismo ni planirali dobit, koja vjerojatno neće biti ostvarena ni sljedeće godine. Naši analitičari planiraju poslovanje na pozitivnoj nuli tek u 2005. godini.</p>
<p>Trenutačna vrijednost zaliha trake, čelika, starog željeza, cinka, rezervnih dijelova i gotovih roba na skladištu je 23 milijuna eura. Tko bi to samo odbacio? Pritom redovito isplaćujemo plaće radnicima (oko 1700 zaposlenih), a 1,5 milijuna kuna mjesečno plaćamo i Remont Capragu. </p>
<p>• Kakvi su daljnji investicijski planovi?</p>
<p>– Smatramo da svaka država mora imati jaku i sigurnu vlastitu proizvodnju čelika. Tijekom prvog tromjesečja 2004. godine raspisat ćemo natječaj za prikupljanje ponuda za modernizaciju čeličane, valjaonice bešavnih cijevi i pogona hladne prerade, o čemu smo već razgovarali s nekim njemačkim i talijanskim tvrtkama. Bit će to investicija vrijedna 30 milijuna eura. Podsjećam da u sisačku željezaru desetljećima nije ništa ulagano. Stoga smo sisačke metalurge slali u našu tvornicu u Rusiju, a i u Sisku je do sada boravilo pedesetak ruskih vrhunskih stručnjaka, koji su zaokružili projekte tehničko-tehnološkog razvoja. </p>
<p>• Planirate li kupnju bivših Željezarinih pogona? Postoji li zanimanje za Željezaru Split?</p>
<p>– Javili smo se i na drugi natječaj za kupnju Remont Capraga pa ćemo vidjeti kakav će biti ishod, jer konačan rezultat ovisi i o Željezari Sisak u stečaju. Kontaktiramo i s novljanskim Metaflexom, ali još nitko nije službeno ponudio prodaju. Tako je i sa Željezarom Split, s kojom smo u dobrim odnosima, ali još nema službene ponude za njezinu prodaju. Moram naglasiti i da u svojoj grupaciji već imamo kapacitete koji proizvode 400.000 tona betonskog željeza na mjesec.</p>
<p>• Više ste puta kao problem isticali plasman cijevi, ali i režim nabave starog željeza, o čemu su nedavno razgovarali i predsjednici Stjepan Mesić i Vladimir Putin. Kako stvarno stoji stanje s plasmanom vaših proizvoda i imate li problema s naplatom? </p>
<p>– Sretni smo što se hrvatsko-ruski odnosi dobro razvijaju. Činjenica je da su nam tržište i plasman trenutačno najveći problemi. Primjerice, hrvatsko tržište godišnje treba 60.000 tona cijevi, a mi uspijevamo plasirati 20.000 tona. Uvoz je slobodan, dok se istodobno izvozi staro željezo, koje je nama jako potrebno. </p>
<p>Kod energenata kao što su električna energija i plin nije problem u cijeni nego u dinamici naplate. Ini i Hrvatskoj elektroprivredi moramo plaćati odmah, dok mi našu robu naplaćujemo u razdoblju do 90 dana. No tu sam optimističan, jer očekujem da će se nova Vlada posvetiti i tim problemima.</p>
<p>Mirjana Gerić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Janaf u 2003. transportirao 6,8 milijuna tona nafte</p>
<p>Jadranski naftovod je od Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti dobio dozvole za transport nafte te skladištenje nafte i derivata na maksimalni rok od 15 godina</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Jadranski naftovod ove je godine transportirao 6,8 milijuna tona nafte, a prihodi od transporta trebali bi iznositi oko 34 milijuna dolara. To je u skladu s planom, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Uprave Vesna Trnokop Tanta na uručenju energetskih dozvola Janafu, ocijenivši pritom ovu godinu zadovoljavajućom.</p>
<p>Prema njenim riječima, ispunjeni su svi poslovni planovi osim ulaganja u izgradnju infrastrukture za provedbu projekta Družba Adria. Ona su odgođena za iduću godinu jer se čeka dovršenje studije o utjecaju tog projekta na okoliš, koja potom treba dobiti odobrenje komisije koju imenuje Ministarstvo zaštite okoliša. Nedavno su produženi rokovi za njenu izradu, a Ministarstvu će, prema najavama, biti predana početkom drugog tromjesečja iduće godine.</p>
<p>Predsjednica Uprave Janafa primila je u ponedjeljak od predsjednika Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti Miće Klepe dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata, i to na maksimalni mogući rok od 15 godina.</p>
<p>Klepo je rekao da je Janaf zadovoljio sve zahtjeve iz energetskih zakona te dokazao svoju tehničku i financijsku kvalificiranost kao i stručnu osposobljenost za transport i skladištenje nafte i derivata. Utvrđeno je to pregledom dokumentacije, postrojenja i instalacija te trogodišnjih planova pogona, održavanja i razvoja, koji je Vijeće provelo u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar.</p>
<p>Pritom smo utvrdili da su sve instalacije i tehnička oprema Janafa u zadovoljavajućem stanju, odgovorio je Klepo na upit o ispravnosti naftovoda. No, najavio je da će Vijeće narednih 15 godina najmanje jedanput godišnje provjeravati zadovoljava li Janaf i dalje sve uvjete za dobivene dozvole.</p>
<p>Vijeće je na posljednjoj sjednici donijelo i odluku o iznosu maksimalnih tarifa za transport nafte naftovodom za pravne i fizičke osobe u 2004., kao i odluku o davanju suglasnosti na tehničke uvjete za pristup transportnim kapacitetima Janafa, dodao je Klepo. Za podmorsku dionicu Janafa od Omišlja do Inine rafinerije u Rijeci maksimalna cijena je 3,17 dolara po toni, a za sve ostale dionice 3,41 dolar po toni. Cijene su više od ovogodišnjih, ali se pregovorima mogu smanjiti, kaže Klepo.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ugovor HŽ-a i Končara o gradnji elektrovučne podstanice Zaprešić</p>
<p>Gradnja elektrovučne podstanice prva je etapa elektrifikacije pruge Zaprešić-Zabok / Posao je vrijedan 23 milijuna kuna, a bit će završen za 21 mjesec</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatske željeznice i Končarevo društvo Inženjering za energetiku i transport potpisali su u ponedjeljak Ugovor o izgradnji elektrovučne podstanice Zaprešić.</p>
<p>Riječ je o prvoj većoj investiciji u osnaženje željezničke elektroenergetske opskrbe koja, među ostalim, služi za prigradski željeznički promet u Zagrebu. Izgradnja ove podstanice ujedno predstavlja i prvu etapu elektrifikacije pruge Zaprešić-Zagreb, čime će Zabok postati dio zagrebačke prigradske željeznice, a omogućit će se i veća točnost vlakova. Ukupna vrijednost radova i opreme je 23 milijuna kuna, a posao bi trebao biti završen za 21 mjesec.</p>
<p>Elektrovučna podstanica predviđena je za opskrbu električnom energijom za predgrijavanje vagona, grijanje skretnica, napajanje novopredviđenih objekata te za napajanje električne vuče na cijelom području zagrebačkog željezničkog čvorišta. Ova suvremena podstanica od 110/20 kilovolta izgradit će se u sklopu postojeće HEP-ove trafostanice Zaprešić, a predviđena je za uključenje u sustav daljinskog upravljanja iz Centra za daljinsko upravljanje Zagreb.</p>
<p>Ističući važnost suradnje s Končarom, predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić kazao je da je riječ o još jednom ugovoru koji će realizirati domaća tvrtka, koja će si tako stvoriti reference za dobivanje sličnih poslova u inozemstvu. Predsjednik Uprave koncerna Končar Darinko Bago rekao je da je riječ o jednom u nizu ugovora HŽ-a i Končara, vrlo značajnom ne samo za Končar nego i za njegove partnere. Kao nastavak suradnje dviju tvrtki najavljeno je za prvo tromjesečje 2004. i potpisivanje ugovora za izmjenu sustava vuče na pruzi Moravice-Rijeka-Šapjane.</p>
<p>Drempetić je u ponedjeljak izvijestio i da je početkom mjeseca HŽ s Radionicom željezničkih vozila Čakovec ugovorio isporuku ukupno 50 niskopodnih vagona (Ro-La) za prijevoz kamiona te prateće opreme u vrijednosti od oko 62 milijuna kuna. Vagoni će biti isporučeni do kraja 2005. godine, s tim da će do 1. srpnja 2004. biti isporučeno 15 vagona, a nakon toga po dva svakog mjeseca. Uvođenjem u promet ovih vagona rasteretit će se ceste, smanjiti onečišćenje okoliša i povećati prometna sigurnost, ističu u HŽ-u.</p>
<p>Vagoni Ro-La vozit će u zatvorenim kompozicijama od po dvadesetak niskopodnih vagona i s jednim vagonom za spavanje i boravak vozača. Takvi vlakovi voze po posebnom režimu prema bilateralnim sporazumima koji se zaključuju između pojedinih željezničkih uprava na čijem području postoje utovarne rampe (Njemačka, Austrija, Švicarska, Mađarska, Italija).</p>
<p>Drempetić je također najavio da će se iduće godine nastaviti s rekonstrukcijom vagona, te će do kraja godine HŽ imati ukupno 50 klimatiziranih vagona za prijevoz putnika. Nabavit će se i novi elektromotorni i dizel vlakovi. Podsjetio je i da je ove godine obnovljeno već 14 putničkih vagona, a u suradnji s Končarom 16 elektromotornih lokomotiva.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje hoće li ostati na čelu HŽ-a, Drempetić je kazao »zasad da«, objašnjavajući da mandat sadašnje Uprave HŽ-a traje do studenog 2004., te da svaka Uprava veže svoj mandat za određeni poslovni plan. </p>
<p>»Naš plan prihvatila je bivša Vlada, a bude li on prihvatljiv novom vlasniku, očekujemo i da će se realizirati«, kazao je Drempetić.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatski izvoz u južnoameričke zemlje trideset puta manji od uvoza </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatska vanjskotrgovinska razmjena sa svijetom u devet ovogodišnjih mjeseci iznosila je 15,32 milijarde dolara. Pritom je izvoz porastao 24 posto, na 4,44 milijarde, dok je uvoz bio više nego dvostruko veći – uz porast od 31,8 posto iznosio je 10,88 milijardi dolara. Deficit je bio 6,44 milijarde dolara, čime je nadmašio hrvatski robni izvoz.</p>
<p>Slično je bilo i u razmjeni s južnoameričkim zemljama. Primjerice, s Brazilom, Argentinom, Čileom, Peruom i Venezuelom hrvatski je robni izvoz ukupno iznosio 2,85 milijuna dolara, dok je uvoz bio čak 91,56 milijuna dolara.</p>
<p>Hrvatska je najviše izvozila u Brazil, 1,68 milijuna dolara, dok je istodobno uvezla robe u vrijednosti 76,76 milijuna dolara. Iz Brazila smo najviše uvozili prehrambene proizvode (kavu, soju i šećernu repu) te električne aparate, a izvozili smo motore i aluminijske folije.</p>
<p>U Argentinu je Hrvatska izvezla proizvoda u vrijednosti od 255.000 dolara, a uvezla za 9,26 milijuna dolara, stvorivši tako manjak od devet milijuna dolara. </p>
<p>U Čile je izvezeno robe u vrijednosti od 463.000 dolara, dok je hrvatski uvoz iz Čilea bio 2,73 milijuna dolara, pri čemu je deficit iznosio 2,27 milijuna dolara. Hrvatska je u Čile izvozila cement, vodu, tkaninu i strojeve, a uvozila je uglavnom suho i svježe voće te riblje prerađevine. Iznimka iz opisane vanjskotrgovinske prakse bila je 1999. godina kad je izvoz u Čile iznosio 62,21 milijun dolara, a uvoz 1,11 milijuna dolara, što je dovelo do trgovinskog viška od 61,1 milijun dolara.</p>
<p>Vanjskotrgovinska razmjena s Peruom bila je vrijedna 2,3 milijuna dolara. Pritom je izvoz u Peru bio 29.000 dolara, a uvoz 2,27 milijuna dolara. Hrvatska u Peru izvozi uglavnom cement i kravate, dok uvozi prehrambene proizvode.</p>
<p>U sklopu 941.000 dolara vrijedne trgovinske razmjene s Venezuelom izvozili smo cement i pištolje, a među uvezenim proizvodima prevladavali su kameni ugljen, koža i strojevi.</p>
<p>D. Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Od 1. veljače tehnički pregled osobnih automobila poskupljuje 7,6 posto</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Tehnički pregled i naknade za registraciju vozila poskupjet će od 1. veljače 2004. u prosjeku za nekoliko postotaka.</p>
<p>Prema rješenju Ministarstva unutarnjih poslova te odluci Centra za vozila Hrvatske i Hrvatskog autokluba, za tehnički pregled osobnog automobila plaćat će se ubuduće 115,57 kuna, umjesto dosadašnjih 107,38 kuna, odnosno 7,62 posto više. Tehnički pregled mopeda stajat će 68,85 kuna, dok će za autobuse i teretna vozila iznositi 181,97 kuna.</p>
<p>I naknade za ispitivanje ispušnih plinova (eko-test) bit će više. Za vozila bez katalizatora iznosit će 40,98 kuna, za vozila s benzinskim motorom i katalizatorom 75,41 kunu, a za vozila s dizel motorom i katalizatorom 77,05 kuna.</p>
<p>»Padne« li vozilo na eko-testu, vlasnici će morati platiti 50 posto troškova za ponovni eko-test, obave li ga u roku od osam dana. Povisit će se i cijena periodičnog pregleda kočnica za radna vozila, autobuse, kamione i priključna vozila (prikolice).</p>
<p>Pomoćnik direktora Centra za vozila Hrvatske Zoran Kalauz rekao nam je u ponedjeljak kako će naknade za tehnički pregled vozila od 1. veljače biti prosječno svega nekoliko postotaka veće, te kako se na taj način zapravo prati opći porast troškova života.</p>
<p>Opovrgnuo je, međutim, napise jednog dnevnog lista prema kojima bi uskoro trebale poskupjeti cestarine i police autoosiguranja.</p>
<p>»To uopće nije istina. O tome, barem zasad, nemamo nikakvih službenih obavijesti, a mi bismo to svakako trebali znati«, kaže Kalauz. Ni u HAK-u ne raspolažu nikakvim informacijama o većim cestarinama i skupljem osiguranju vozila.</p>
<p>B. Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kina postaje četvrta trgovinska nacija u svijetu</p>
<p>PEKING, 29. prosinca</p>
<p> - Kineska vanjskotrgovinska razmjena trebala bi u ovoj godini porasti 35 posto u odnosu na 2002. i premašiti 840 milijardi dolara, čime bi postala četvrta po veličini trgovinska nacija u svijetu, kazao je kineski doministar za trgovinu Yu Guangzhou.</p>
<p>U 2003. kineski će izvoz premašiti 430 milijardi dolara, dok će uvoz iznositi oko 410 milijardi dolara. Prema njegovim riječima, kineska je dinamična trgovinska izvedba temeljena na ubrzanom gospodarskom rastu, domaćem tržištu velikog potencijala, te jeftinoj radnoj snazi.</p>
<p>Prilagodbe globalne potražnje i ponude također idu u prilog Kini, koja ujedno uvozi više proizvoda kako bi zadovoljila potrebe svog rastućeg domaćeg potrošačkog tržišta. Ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) također je pridonio rastu trgovine, budući da je rezultirao snižavanjem uvoznih carina i ukidanjem necarinskih mjera, dodao je Yu Guangzhou.</p>
<p>Izravna strana ulaganja u Kinu tijekom 11 mjeseci ove godine dosegnula su 47,2 milijarde dolara, a očekuje se da će u čitavoj 2003. biti otprilike jednaka prošlogodišnjoj razini od 52,7 milijardi dolara. Ukupan kineski izvoz, prema podacima kineskih vlasti, istodobno je iznosio 390 milijardi dolara, ili 32,9 posto više nego u isto vrijeme godinu dana ranije, dok je uvoz porastao za 39,1 posto na godišnjoj razini, odnosno na 370,6 milijardi dolara.</p>
<p>Prema podacima WTO-a, Kina je u 2002. bila peti najveći svjetski izvoznik roba, s izvozom vrijednim 325,6 milijardi dolara.</p>
<p>Postajući četvrta svjetska trgovinska nacija, Kina s toga mjesta potiskuje Francusku, te staje iza SAD-a, Japana i Njemačke. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rasle dionice u naftnom i tehnološkom sektoru</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak rasli, potaknuti prije svega dionicama tehnološkog i naftnog sektora. Indeks najjačih europskih dionica FTSE 300 tako je porastao 0,4 posto, dosegavši 853,67, najvišu vrijednost ove godine. Slično je prošao i uži DJ Stoxx 50, koji je dosegao 2643,6. Frankfurtski Dax je dobio 0,8 posto, dosegavši 3934,4 boda. Pariški CAC 40 je porastao 0,12 posto, na 3514,5, a milanski MIB 30 0,34 posto, na 26.777 bodova.</p>
<p>U New Yorku je u prvih pola sata trgovanja Dow Jones Industrial Average dobio 0,4, a Nasdaq Composite 0,7 posto. Tokyjski Nikkei 225 je u ponedjeljak porastao 0,8 posto, na 10.500,62 boda, dok su drugdje u Aziji indeksi mahom pali zbog strahovanja od nove epidemije SARS-a.</p>
<p>Royal Dutch/Shell je porastao 1,1, odnosno 0,8 posto. Prema medijskim navodima, ta nizozemsko-britanska grupacija razmatra ulaganje 2 milijarde dolara u izgradnju rafinerije u Kini, u sklopu postojećeg projekta s kineskom tvrtkom CNOOC. BP je dobio 0,2, a francuski Total 0,6 posto.</p>
<p>U tehnološkom sektoru, Ericsson je dobio 2,4 posto, a proizvođači čipova STMicroelectronics i Infineon 0,5, odnosno 1,9 posto. Philips i Siemens dobili su oko 1,5 posto. Iznimka tom trendu bila je Nokia, čija je dionica pala 2,2 posto.</p>
<p>Lufthansa je porasla 0,6 posto nakon što je uprava najavila da će kompanija ove godine poslovati bez gubitaka, a sljedeće godine ostvariti dobit. </p>
<p>British Airways i Air France dobili su 0,8, odnosno 0,4 posto, nakon nedavnih gubitaka uzrokovanih upozorenjima da su mogući novi teroristički napadi u SAD-u. British Airways je u ponedjeljak najavio naoružane čuvare na letovima prema SAD-u, a Air France ponovno pokrenuo letove na liniji Pariz-Los Angeles. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Hebrang koordinator gospodarstva, Kosor društvenih djelatnosti, Žužul unutarnje i vanjske politike</p>
<p>Jedna od glavnih točaka na dnevnom redu Vlade 5. siječnja bit će izmjene Zakona o PDV-u / HDZ je u predizbornoj kampanji obećao smanjenje PDV-a s 22 na 20 posto, no čini se da još nije odlučeno kada bi to smanjenje trebalo stupiti na snagu/ Vlada će izmijeniti uredbu o privremenom financiranju za prvo tromjesečje jer umjesto 19 ministarstva Sanaderova vlada ima samo 14/ Na prijedlog Andrije Hebranga raspravljat će se i o ukidanju radne obveze liječnicima</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang vodit će koordinaciju za gospodarstvo, koju je u Račanovoj vladi vodio Slavko Linić. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor bit će na čelu koordinacije za društvene djelatnosti, koju su u bivšoj vladi vodili Željka Antunović i Ante Simonić. Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul vodit će koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku, koju su u bivšoj vladi vodili Goran Granić, a kraće vrijeme i Dražen Budiša. Takvu organizaciju svoje vlade premijer Ivo Sanader najavio je u ponedjeljak nakon sastanka sa svim ministrima na kojem se pripremala prva sjednica Vlade zakazana za ponedjeljak 5. siječnja.</p>
<p>Jedna od glavnih točaka na njezinu dnevnom redu bit će izmjene Zakona o PDV-u. HDZ je, podsjećamo, u predizbornoj kampanji obećao smanjenje PDV-a s 22 na 20 posto, no čini se da još nije odlučeno kada bi to smanjenje trebalo stupiti na snagu. Takva odluka može se očekivati tek kada Ministarstvo financija sagleda moguće posljedice tog smanjenja na državni proračun. A na prvoj sjednici Vlade bit će tek izmijenjena uredba o privremenom financiranju za prvo tromjesečje jer umjesto 19 ministarstva, za koje je uredbu pisala Račanova vlada, Sanaderova ima samo 14.</p>
<p>Na prijedlog Andrije Hebranga, Vlada će 5. siječnja raspravljati i o ukidanju radne obveze liječnicima. Na dnevnom redu bit će i izvješća o primopredaji u ministarstvima. Posebna pažnja će biti posvećena kadrovskim i financijskim odlukama donesenim nakon proglašenja proteklih izbora. U toj inventuri u jednom će stupcu biti odluke donesene od raspisivanja izbora do 23. studenoga, a u drugoj od dana izbora do proglašenja nove vlade 23. prosinca.</p>
<p> »Ako su te odluke rezultat natječaja raspisanih u prethodnim mjesecima, onda je sve u redu«, rekao je premijer Sanader, te najavio da će o rezultatima te inventure razgovarati i s bivšim premijerom Račanom. </p>
<p>Na prvoj sjednici Vlade bit će imenovani i neki državni tajnici, a potpuni popis tih novih dužnosnika bit će poznat tek potkraj siječnja. Među onima koji će se imenovati već na prvoj sjednici na dužnost državnih tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova bit će sigurno Hidajet Biščević i Goran Jandroković, a u MUP-u Ivica Buconjić. Budući državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravu je Antun Palarić. Ministrica Vesna Škare Ožbolt želi da dužnost državnog tajnika za pravosuđe u Ministarstvu pravosuđa preuzme Snježana Bagić. Na čelu Središnjeg ureda za razvojnu strategiju bit će Ante Babić, dok će Miro Kovačić biti državni tajnik u Središnjem uredu za e-Hrvatsku. Na čelo premijerova ureda, u rangu državnog tajnika, bit će Bianca Matković, a Vladin ured za odnose s javnošću vodit će Ratko Maček. </p>
<p>Sanader: Treba pričekati formiranje vlade u Srbiji </p>
<p>Izbori u Srbiji »pokazali su vrlo zanimljiv trend raspoloženja birača«, rekao je u ponedjeljak premijer Ivo Sanader naglasivši da »za donošenje konačne političke ocjene rezultata izbora treba pričekati formiranje vlade, koja će sigurno biti koalicijska«. Sanader je dodao da Hrvatska »želi daljnju normalizaciju stanja u SCG-u, želi da ona uđe u Europsku uniju kada za to dođe vrijeme i želi pomoći međunarodnoj zajednici u stabilizaciji regije, ali ne može niti hoće biti talac bilo koga«. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kosor: Robne zalihe bez mlijeka u prahu, dječje hrane i pelena</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Prilikom prikupljanja pomoći za stradale od potresa u Iranu, Vlada je ustanovila da »u Državnim robnim zalihama nedostaje toliko važnih stvari da čovjek to ne može vjerovati«, rekao je u ponedjeljak premijer Ivo Sanader i pozvao hrvatsku javnost da se pridruži slanju pomoći. </p>
<p>»Bili smo iznenađeni, da ne kažem zaprepašteni čega sve nema u Državnim robnih zalihama iako bi po zakonu trebalo biti«, rekao je premijer. </p>
<p>»U njima nema nijedne deke, nema mlijeka u prahu, dječje hrane, pelena, toaletnog papira«, kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Naglasila je da je bivša vlada o stanju u Državnim robnim zalihama bila izvještena još 1. srpnja, ali na to izvješće nije reagirala. Zbog toga će stanje u Državnim robnim rezervama biti i jedna od točaka prve sjednice Vlade u ponedjeljak.</p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hebrang: S onim što je dobro napravljeno treba nastaviti</p>
<p>Zdravstvo i socijala imaju brojne dodirne točke; na temelju informacija o projektu reforme sustava socijalne skrbi čini se da će ta iskustva biti korisna jer u reformi zdravstva ima pogrešaka, rekao je ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang/ Moj će cilj biti održati visoku razinu socijalnog dijaloga, ali i osigurati nekakve rezultate, najavio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – »Iako se Ministarstvo rada i socijalne skrbi dijeli u tri nova resora, sigurno je da ćemo nastaviti sa svim projektima koji su započeti, jer ono što je napravljeno dobro, mora ostati konstanta«, rekao je novi ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Andrija Hebrang na konferenciji za novinare u ponedjeljak na kojoj je s ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Brankom Vukelićem od dosadašnjeg ministra Davorka Vidovića preuzeo resor socijalne skrbi. </p>
<p>Vukelić i Vidović u ponedjeljak su obavili primopredaju resora rada, dok se za mirovinsko osiguranje, po Hebrangovim riječima, još nije znalo hoće li biti premješteno u Ministarstvo gospodarstva ili u Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kojemu je na čelu Jadranka Kosor. Odluka o tome očekivala se u ponedjeljak poslijepodne.</p>
<p>»Preuzimam ministarstvo u kojem su zdravstvo i socijala zajedno, kao što sam ih zatekao na funkciji ministra zdravstva 1990. godine. </p>
<p>To ima i dobrih i loših strana. No svijet i građani zahtijevaju da se smanji državna uprava, a između zdravstva i socijale ima brojnih dodirnih točaka«, rekao je Hebrang. Prema njegovim riječima, na temelju informacija koje je dosad prikupio o projektu reforme sustava socijalne skrbi - koji se priprema pod okriljem Svjetske banke i očekuje se ugovaranje kredita za provedbu - čini se da će iskustva u socijalnoj skrbi biti korisna jer »u reformi zdravstva ima pogrešaka«. Među ostalim, i zato bi od spajanja tih dvaju resora moglo biti koristi, istaknuo je Hebrang. </p>
<p>Nakon što je Davorko Vidović novim ministrima predstavio svoje pomoćnike te napomenuo da nitko od njih nije član SDP-a, odnosno ni jedne političke stranke - što je potvrda da je jedini kriterij za odabir kadrova u tom ministarstvu bila stručnost - Hebrang je dodao da će tako ostati i ubuduće.</p>
<p>Pohvalio je i izvještaj o radu Ministarstva rada i socijalne skrbi u protekle četiri godine za koje je Vidović istaknuo kako vjeruje da će biti kvalitetan izvor informacija o stanju u sustavu, financijskim obvezama, ali i kao adresar svih institucija u sustavu.</p>
<p>»Ministarstvo rada i socijalne skrbi, bez zavoda, raspolagalo je s proračunom od približno 27 milijardi kuna. To je više od trećine državnog proračuna, što govori o tome koliko je toga trebalo koordinirati. Brinuli smo se i o provedbi 27 različitih prava iz sustava socijalne skrbi«, rekao je Vidović. Osim projekta reforme sustava socijalne skrbi, čija je priprema dovršena, te provedene reforme sustava mirovinskog osiguranja, Vidović je istaknuo da je Ministarstvo rada krenulo s informatizacijom sustava te obavilo sve predradnje radi dobivanja ISO standarda 9001, kojim bi se standardizirao rad tog ministarstva.</p>
<p>»Ministarstvo rada je, koliko je poznato, uspostavilo vrlo visoku razinu socijalnog dijaloga među partnerima na tržištu rada, no dosad je bilo malo konkretnih rezultata. Moj će cilj biti održati tako visoku razinu dijaloga, ali i osigurati nekakve rezultate«, rekao je Branko Vukelić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, radno zakonodavstvo mora biti više u vezi sa zbivanjima u gospodarskom sustavu. Ministar Vukelić novinarima je obećao da će biti otvoren za suradnju. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Osam magistralnih plinovoda za plinofikaciju priobalja i otoka</p>
<p>Priobalje i otoke planira se plinoficirati nakon 2007. / Projekt plinofikacije područja Splita, Solina i Kaštela trajao bi sedam godina; osnovni model za provedbu projekta bit će dodjela koncesije, pri čemu se predlaže organizacija distributivnog poduzeća na županijskoj razini; u lipnju 2004. već izbor koncesionara za Kaštela, Split i Solin</p>
<p>SPLIT, 29. prosinca</p>
<p> – Splitsko-dalmatinski Upravni odjel za gospodarstvo u suradnji s Energetskim institutom »Hrvoje Požar« i splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje izradio je Strategiju energetskog razvitka županije. Posebna pozornost posvećena je programu plinofikacije i korištenja obnovljivih izvora energije kao što su sunce i vjetar. </p>
<p> Rezultati rada na Strategiji pokazali su da Županija raspolaže znatnim potencijalom te da može otvoriti nova radna mjesta, ne samo s proizvodnjom za domaće tržište, nego i izvozom, jer bi tvornice koje treba graditi imale kapacitete koji jamče vrlo konkurentne cijene na svjetskom tržištu.</p>
<p>»Prestanemo li propuštati razvojne prilike, realno je očekivati da ćemo do 2020. u novoj, na znanju utemeljenoj tehnologiji obnovljivih izvora energije, zaposliti znatan broj ljudi«, ističe pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo Božo Sinčić.</p>
<p>Trenutačno, jedini umreženi energent na području Županije i šire regije jest električna energija koja se najviše troši za grijanje objekata i vode, a sve više i za rashlađivanje. Na području Županije se 1990. trošilo 1400 gigabajta struje, dok se potrošnja sada popela na 1800 gigabajta, s tim da danas više nema velikih industrijskih potrošača. Energetskom strategijom predviđene su sustavne promjene, posebno na termoenergetskom dijelu.</p>
<p>Plin može odgovoriti na sve energetske, gospodarske i ekološke zahtjeve. Priobalje i otoci planiraju se plinoficirati nakon 2007. godine. U prvoj godini uvođenja plina, predviđeno je stvaranje preduvjeta za potrošnju od 197 milijuna prostornih metara na kopnenom dijelu Županije. U završnici se predviđa godišnja potrošnja od 382 milijuna prostornih metara.</p>
<p>Nužno je izgraditi osam magistralnih plinovoda: Vrbovsko-Split, Split-Sinj, Split-Omiš, Omiš-Brela, Brela-Imotski, Brela-Makarska, Makarska-Podgora i Podgora-Gradac, dugačkih 435 kilometara.</p>
<p>Projekt plinofikacije miješanim plinom područja gradova Splita, Solina i Kaštela trajao bi sedam godina. Osnovni model za provedbu projekta bit će dodjela koncesije, pri čemu se predlaže organizacija distributivnog poduzeća na županijskoj razini. U lipnju 2004. već bi se mogao izabrati koncesionar za Kaštela, Split i Solin.</p>
<p>Projekt predviđa izgradnju gradskih plinara, izgradnju distributivne mreže, priključaka i plinskih instalacija unutar pojedinih objekata te ugradnju plinskih trošila.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Dvojici iz tzv. šodolovačke skupine ponovno suđenje</p>
<p>OSIJEK, 29. prosinca</p>
<p> – Vrhovni sud ukinuo je nepravomoćnu oslobađajuću presudu dvojici iz tzv. šodolovačke skupine i odredio im ponovno suđenje, dok je ostalu trojicu optuženika pravomoćno oslobodio krivnje za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.</p>
<p> Vrhovni sud objavio je u ponedjeljak na svojoj Internet stranici presudu kojom je prihvaćena žalba Državnog odvjetništva i ukinuta prvostupanjska oslobađajuća presuda za Gorana Vušurovića i Marinka Stankovića iz tzv. šodolovačke skupine. Presuda kojom je predmet protiv te dvojice optuženika vraćen osječkom Županijskom sudu na ponovno suđenje donesena je na sjednici Vrhovnog suda 27. studenoga.</p>
<p> U drugom dijelu presude Vrhovni je sud kao neosnovanu odbio žalbu tužiteljstva protiv ostale trojice - Željka Keskenovića, Pere Kličkovića i Vuje Halavanje. Petorica optuženih iz tzv. šodolovačke skupine su u ponovljenom postupku na Županijskom sudu u Osijeku, u svibnju 2000., oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Godinu ranije njima su potvrđene višegodišnje zatvorske kazne na koje su 1995. osuđeni u odsutnosti zbog optužaba da su 1991. i 1992. kao članovi srpskih paravojnih postrojba sudjelovali u topničkim napadima na Đakovo te mjesta Koritnu, Kešince, Mrzoviće, Semeljce i Vladislavce. U tim je napadima poginulo deset, a ranjeno tridesetak osoba i počinjena je znatna materijalna šteta. Na oslobađajuću presudu iz 2000. Državno se odvjetništvo žalilo zbog »bitne povrede odredaba kaznenog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja«.</p>
<p> Osječki Županijski sud Hini je u ponejeljak potvrdio da je zaprimio presudu Vrhovnog suda.</p>
<p> Od 19 članova tzv. šodolovačke skupine koji su 1995. u odsutnosti osuđeni za ratni zločin, njih 14 nije dostupno hrvatskom pravosuđu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prokazivala Hrvate i druge nesrbe koji su branili grad</p>
<p>VUKOVAR, 29. prosinca</p>
<p> – Pred vijećem Županijskog suda u Vukovaru kojim predsjeda sudac Nikola Bešenski, u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Ivanki Savić (77) iz Vukovara, koju optužnica tereti da je između listopada 1991. i travnja 1992. godine, u vrijeme agresije i nakon okupacije Vukovara, u gradu počinila ratni zločin protiv civila. </p>
<p>Prema optužnici, ona je u logoru »Velepromet« prokazivala Hrvate i druge nesrbe koji su branili grad. Tako su, nakon njezina prokazivanja, od ostalih nesrpskih zarobljenika izdvojeni Blaženka Garvanović i Janoš Barna te im se od tada gubi trag. U društvu neprijateljskih vojnika zastrašivala je Hrvate, više puta dolazila u kuću Marije Blaznić govoreći joj da je od sada njezina sluškinja, a i ukrala joj je posteljinu, posuđe i još neke predmete. </p>
<p>Riječ je o obnovljenome sudskom postupku budući da je optužena 1994. godine u odsutnosti bila osuđena na osam godina zatvora. Nakon što je prije tri godine uhićena, omogućena joj je obnova sudskog postupka a brani se sa slobode.</p>
<p>Optužena je opet imala 'dramski nastup' u sudnici pa je upadala u riječ svjedoka, a kada ju je sudac Nikola Bešenski upozorio da se smiri ona je kazala: »Nemojte mi prijetiti nego napravite već jednom što hoćete«. </p>
<p>Svjedok obrane Dušan Ivković, kojem je već bilo suđeno zbog ratnog zločina, ispričao je kako je nakon pada Vukovara, kao pripadnik vojne milicije, neko vrijeme proveo u vukovarskome »Veleprometu«. </p>
<p>»Moja je zadaća bila da čuvam ljude koji su tamo dovedeni. Ne sjećam se da su ljudi u 'Veleprometu' ubijani«, kazao je svjedok. </p>
<p>Na upit zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Emila Mitrovskog, jesu li se Hrvati koji su dovedeni u »Velepromet« mogli slobodno kretati i odlaziti svojim kućama, svjedok je odgovorio potvrdno što je izazvalo negodovanje publike u sudnici. I druge njegove tvrdnje bile su 'neobične' pa je tako »Velepromet« bilo mjesto gdje »smo zbrinjavali ljude«, a ne mjesto gdje su hrvatski branitelji i civili mučeni i ubijani. Tako, po njegovim riječima, ni optužena nije činila djela koja joj se stavljaju na teret već se 'brinula' o ljudima koji su se tamo 'zatekli'. </p>
<p>Glavna rasprava bit će nastavljena 20. siječnja, kada se očekuje saslušanje novih svjedoka. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ministarstvo otvara telefonske linije za hrvatske branitelje </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Odjel za hrvatske branitelje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od utorka otvara dvije nove telefonske linije, na kojima će hrvatski branitelji iz Domovinskog rata te članovi obitelji poginulih, nestalih i zatočenih branitelja moći dobiti informacije o načinu ostvarivanja svojih zakonskih prava.</p>
<p> Branitelji će se svakodnevno, od devet do 16 sati, moći javiti na telefonske brojeve 01/3633-900 i 01/ 3633-910, na kojima će ih pravnici i socijalni radnici Ministarstva upućivati na mogućnosti i načine ostvarivanja prava propisanih u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. </p>
<p> Na tim će telefonskim linijama branitelji moći ukazati i na poteškoće u ostvarivanju svojih prava, a jednom mjesečno na pitanja će odgovarati ministrica Jadranka Kosor, priopćeno je iz Ministarstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dva razlučna vjerovnika »Lenca« traže ovrhu od 123 milijuna kuna</p>
<p>RIJEKA, 29. prosinca</p>
<p> – Kao razlučni vjerovnici u stečajnom postupku nad »Viktorom Lencem« –- DEG (Njemačka razvojna banka) i IFC (američka financijska institucija pri Svjetskoj banci) podnijeli su prijedlog Trgovačkom sudu u Rijeci za ovrhu nad imovinom Lenca u iznosu od 123 milijuna kuna.</p>
<p> DEG i IFC odavno su stekli hipotekarno založno pravo nad imovinom Lenca, koje se odnosi na četiri broda, tri doka, dvije teglenice, te na dizalice i viličare. Uskoro se očekuje da se Trgovački i Općinski sud u Rijeci očituju o prijedlogu DEG-a i IFC-a za tu rekordno veliku ovrhu. </p>
<p>Nagađa se da bi se spomenuta imovina Lenca mogli naći uskoro na sudskoj dražbi, iako se procjenjuje da je vrijednost te imovine nekoliko puta manja od potraživanja DEG-a i IFC-a prema Lencu. Iz Lenca procjenjuju da je ovaj prijedlog za ovrhu podnesen isključivo kao instrument zaštite interesa vjerovnika, te se nadaju da neće doći do prodaje te imovine. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Pobjeda radikala u Srbiji ide na ruku hrvatskoj kandidaturi za EU</p>
<p>Hrvatski predsjednik nije iznenađen pobjedom ultradesničara na parlamentarnim izborima u Srbiji, no vjeruje da oni ipak neće uspjeti sastaviti vladu </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> – Pobjeda ultradesničara na srbijanskim izborima za hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića nije iznenađenje. Novonastale okolnosti i izborni rezultati u Srbiji idu na ruku hrvatskoj kandidaturi za Europsku uniju, zaključio je Predsjednik.</p>
<p> »Hrvatska će time još više dobiti na uvjerljivosti i ubrzanom priključenju Europskoj uniji jer će se vidjeti da je u razvoju demokracije Hrvatska lider u regiji. Hrvatski primjer može biti svima drugima motiv da i oni učine potrebne demokratske iskorake«, rekao je Mesić. </p>
<p>»Još se na predsjedničkim izborima u Srbiji vidjelo se kakav je odnos snaga na srpskom političkom prostoru pa ni ovaj rezultat sada ne iznenađuje«, naglasio je predsjednik Mesić u ponedjeljak u prigodnom novogodišnjem intervjuu koji je dao hrvatskim dnevnicima – Vjesniku, Večernjem listu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu i Glasu Istre. Intervju u cijelosti objavljujemo u novogodišnjem dvobroju. </p>
<p> Hrvatski predsjednik pretpostavlja da radikali neće uspjeti sastaviti vladu, nego će to ipak učiniti stranke s demokratskim predznakom. Za cijelu je regiju, istaknuo je, zabrinjavajuće ono što su radikali najavljivali u svojoj predizbornoj kampanji, a to su promjene granica. </p>
<p>No, Mesić smatra da će tek sad uslijediti različite analize među svim političkim faktorima u Srbiji i, kako je rekao, »za nadati se ipak da će Srbija nastaviti put prema Europi«.</p>
<p> »Trebat će joj mnogo mudrosti, a političkim partnerima međusobne tolerancije i uvažavanja da se nađe takav savez stranaka koji će imati iste strateške ciljeve, od kojih je svakako jedan euroatlanske integracije«, naglasio je predsjednik Mesić. </p>
<p>Jedan od ciljeva nove srbijanske vlade je i suradnja sa susjednim državama pa bi radikali upravo na tim pozicijama, prognozira hrvatski predsjednik, mogli izgubiti pozicije. </p>
<p>Nova vlast u Beogradu mora se osloboditi nacionalizma, a građanima Srbije ponuditi bolji život. </p>
<p> Mesić smatra da će u novonastalim okolnostima međunarodna zajednica ohrabriti osamostaljenje Crne Gore, pogotovo nakon izbornog uspjeha radikala u Srbiji. Bit će to poticaj, rekao je, i za one u Srbiji koji podupiru njezinu samostalnost i odcjepljenje od Podgorice. </p>
<p>Prema mišljenju hrvatskoga predsjednika, žilavost nacionalizma u Srbiji i na ovim prostorima iznenađuje, a pojašnjava i zašto tako misli. </p>
<p>»Srbija je '90. imala pet i pol tisuća dolara po stanovnika, a sada tisuću i petsto dolara. Svatko bi sada tražio izlaz u aktviranju privrede, suradnji sa susjedima u pronalaženju novih tržišta i demokratizaciji društva. A dobivamo obrnuti proces – vraćanje nekakvim povijesnim mitovima, politici koja je doživjela apsolutni neuspjeh i u zadnjem ratu... Na žalost, javnost nije izvukla dovoljne pouke«, zaključuje predsjednik Mesić.</p>
<p> Smatra da su srbijanski građani trebali izvući pouke iz predsjedničkih izbora, no to se nije dogodilo pa se nastavilo radikaliziranje političke scene. Mesić smatra da je nacionalizam žilav zbog toga što su njime inficirane tamošnje institucije vlasti. </p>
<p> No, Hrvatska kao susjedna zemlja mora surađivati i s takvom vlašću u Srbiji. Kako? »Kad bi radikali sastavili vladu, politički odnosi sigurno ne bi bili sjajni. Oni su čak u predizbornoj kampanji najavili prekid diplomatskih odnosa s Hrvatskom. No i unatoč tome, u privrednom smislu bi se surađivalo i opet trgovalo«, kaže Mesić. </p>
<p>Kao primjer naveo je izolaciju Srbije u vrijeme rata kad nije mogla »dobiti ni kap nafte preko Albanije, Grčke, Bugarske, Makedonije, Rumunjske, Mađarske, a dobivala ju je preko Fikreta Abdića. Tako i sada, što god se dogodilo, trgovina će naći svoje kanale«, smatra Mesić. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Sanader razgovarao s austrijskim kancelarom Schüsselom </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivo Sanader telefonski je tijekom vikenda razgovarao s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüsselom, priopćeno je u ponedjeljak iz Vladina ureda za odnose s javnošću.</p>
<p>Premijer Sanader upoznao je kancelara Schüssela s prvim koracima koje će poduzeti nova hrvatska vlada.</p>
<p>Schüssel je izrazio potporu novoj hrvatskoj vladi i njezinu radu, kao i ulasku Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Tijekom razgovora bilo je riječi i o skorom susretu dvojice predsjednika vlada koji bi se trebao održati ili u Zagrebu ili u Beču, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Premijer s dužnosnicima zemalja članica EU </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivo Sanader susreo se tijekom kraćeg odmora u Austriji ovaj vikend s dužnosnicima zemalja članica Europske unije koji su izrazili punu potporu Hrvatskoj na putu u EU, priopćio je u ponedjeljak Vladin ured za odnose s javnošću.</p>
<p>Sanader je razgovarao s povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu Franzom Fischlerom, austrijskom ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero Waldner, ministrom rada, socijalne skrbi i komunikacija u luksemburškoj vladi Francoisom Biltgenom, članom Europskog parlamenta Michlom Ebnerom te s predsjednikom Europske asocijacije općina, gradova i regija pri Vijeću Europe Herwigom Van Staaom.</p>
<p>Tijekom susreta s dužnosnicima vlada zemalja članica EU-a premijer Sanader razgovarao je o približavanju Hrvatske Uniji te o predstojećim koracima hrvatske vlade. Svi sugovornici iskazali su punu potporu Hrvatskoj na putu u EU, stoji u priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ministarstvo poljoprivrede predlaže hitne konzultacije s BiH</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca </p>
<p> – Od Bosne i Hercegovine diplomatskim je putem potrebno zatražiti da povuče odluku o tromjesečnoj odgodi primjene dijela Sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH, koji se odnosi na bescarinski uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Hrvatske od početka 2004. To ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva zalažući se za žurne konzultacije s predstavnicima susjedne zemlje kako bi se riješila novonastala situacija. </p>
<p> Vijeće ministara BiH početkom tjedna odgodilo je za tri mjeseca primjenu bescariskog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, s obrazloženjem da je takva mjera poduzeta kako bi se zaštitila poljoprivreda i prehramben industrija BiH. </p>
<p> Ističući da je poduzimanje takve mjere suprotno odredbama Ugovora o slobodnoj trgovini između dviju država, u hrvatskom ministarstvu smatraju da se poteškoće poljoprivrednika u BiH ne mogu rješavati carinskim mjerama, posebno ne kršenjem međunarodnih dogovora. </p>
<p> Zalažući se za žurnu diplomatsku aktivnost, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković u pismu koje je 24. prosinca uputio ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu predlaže da se BiH pozove na žurne konzultacije. </p>
<p> U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da trenutačno zbog važnosti tržišta BiH ne bi bilo uputno donositi ishitrene protumjere, a ocjenjuju da bi uključivanje međunarodnih ustanova i organizacija (ponajprije, Pakta o stabilnosti i Europske komisije) pridonijelo bržem rješavanju situacije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Poslodavci najavili nekoliko stotina otkaza zbog zabrane rada nedjeljom </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - U Hipermarketima Coop u ponedjeljak su najavili da bi zbog zabrane rada nedjeljom velikim prodavaonicama od Nove godine mogli otpustiti oko 100 radnika, što je 17 posto od ukupnog broja zaposlenih u toj tvrtki.</p>
<p>U trgovačkom lancu Getro kažu da su neugodno iznenađeni da će Metro - koji je registriran samo za veleprodaju iako čak 70 posto njihova ukupnog prihoda čini upravo maloprodaja - nastaviti raditi svake nedjelje. </p>
<p>Na taj se način, kažu, potiče nelegalna tržišna utakmica, jer Zakon o trgovini ne tretira sve jednako. </p>
<p>»Od nove vlade očekujemo da će Zakon o trgovini staviti izvan snage do rješenja ustavne tužbe. U protivnom će doći do velike štete u hrvatskom gospodarstvu, a razmjeri mogućih otpuštanja i financijskih gubitaka bit će mnogo veći od prvobitne procjene od nekoliko stotina otpuštenih radnika«, zaključuju u Getrou. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Policija uzela parafinske rukavice sudionicima sukoba u Valpovu</p>
<p>Policija je u krugu PPK »Valpovo« pronašla plinski pištolj / U sukobu radnika i zaštitara tvrtke »Borbaš«, prema bolničkim izvorima, ozlijeđeno sedam osoba / »Odlučili smo se usprotiviti pravnom nasilju«, poručuju radnici tvrtke</p>
<p>OSIJEK/VALPOVO, 29. prosinca</p>
<p> – Djelatnici Policijske uprave osječko-baranjske nastavljaju utvrđivati činjenice i okolnosti koje su dovele do sukoba radnika PPK »Valpovo« i zaštitara tvrtke »Borbaš« u nedjelju navečer kad je ozlijeđeno sedam osoba. To je Vjesniku u ponedjeljak potvrdio načelnik Ureda načelnika PU osječko-baranjske Stipo Rimac, ističući kako su većem broju onih koji su bili uključeni u sukob uzeti uzorci parafinskim rukavicama. </p>
<p>Naime, u krugu kombinata policija je pronašla pištolj, a svjedoci su potvrdili da je tijekom tučnjave ispaljeno nekoliko hitaca.</p>
<p> Rimac kaže da je pronađeno oružje nalik na vatreno, ali to nije po karakteristikama. </p>
<p>U policiji nam je potvrđeno da je riječ o plinskom pištolju. </p>
<p>Na naše pitanje je li policija nešto učinila nakon dojava da se oko kombinata pojavljuju automobili različitih registarskih oznaka zbog čega su radnici slutili da će i doći do sukoba, Rimac je odgovorio kako je zbog toga u nedjelju poslije 17 sati upućena ophodnja no na ulazima nisu zapažene osobe o kojima su ih izvijestili iz PPK »Valpovo«.</p>
<p>Rimac je rekao da je policija prije desetak dana dobila pismo iz valpovačke tvrtke u kojem se također upozoravalo na mogući napad. No, naglasio je, policija nije utvrdila da postoji takva mogućnost. </p>
<p>Prema dosadašnjim saznanjima, u sukobu u nedjelju ozlijeđena su sedmorica koja su zatražila pomoć na Odjelu traumatologije Kliničke bolnice Osijek. Jedan od ozlijeđenih, Željko Pelivanović, zadržan je na Odjelu zbog potresa mozga i prijeloma prstiju šake. </p>
<p>U krug kombinata sa sjeverne i zapadne strane u nedjelju nešto poslije 19 sati nasilnički je upalo 70 osoba koje su uglavnom bile u civilnoj odjeći, a nekolicina u uniformama. Ta veća skupina nasilnika, plaćena od Ive Brzice, ipak je smanjena na desetak ljudi u trenutku kad se pojavila policija, naglasili su na konferenciji za novinare u ponedjeljak radnici PPK »Valpovo« koji su se te večeri našli na poprištu gdje je došlo do teškog sukoba s pripadnicima zaštitarske službe »Borbaš Security«. </p>
<p>Kako je javnost već obaviještena, tada je ozlijeđeno nekoliko radnika, a jedan je zadržan u osječkoj bolnici, o čemu je na konferenciji za novinare govorio njegov otac Anto Pelivanović.</p>
<p>U sukobu je, tvrde ostali svjedoci događaja, ispaljeno nekoliko hitaca, a upućene su prijetnje ubojstvom. Palo je mnoštvo udaraca drvenim predmetima, najviše letvama, a nekima su napadači sprejem pošpricali oči. Vozaču Ivanu Begoviću na osječkoj traumatologiji utvrdili su da ima hematome po cijelom tijelu. </p>
<p>Te je večeri potekla i krv. Prema iskazu sudionika sukoba, skupina napadača uglavnom je bila u civilnoj odjeći, a pojedinci su tvrdili da je na mjestu zbivanja bio prisutan i vlasnik službe zaštitara Alen Borbaš. </p>
<p>Predstavnici Stožera za obranu kombinata »Valpovo« d.d., sindikata i malih dioničara poručili su u ponedjeljak da su spremni i dalje braniti tvrtku od mogućih novih pokušaja nasilnog ulaska te da će poduzeti sva zakonska sredstva kako bi obranili i ostvarili svoja prava.</p>
<p>»Pitam predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivu Sanadera dokle će mali dioničari trpjeti, a da nam nitko ne pomogne«, kazao je Anto Pelivanović. </p>
<p>Predsjednik bivše uprave PPK »Valpovo« Ivica Berečić ponovo je upozorio da je direktor osječkog Novocommercea nezakonito stekao dionice kombinata. Dio iznad 25 posto stečen je i torbarenjem, bez suglasnosti Skupštine Društva. Komisiji za vrijednosne papire od kolovoza 2001. do srpnja 2003. godine podneseno je 13 prijava, a za njih tri pokrenut je sudski postupak. </p>
<p> Berečić je podsjetio da postoji i presuda kojom je Ivo Brzica proglašen krivim za nezakonito stjecanje dionica.</p>
<p>»Odlučili smo se usprotiviti pravnom nasilju«, poručili su radnici tvrtke, dok je član Uprave za pravna pitanja Marica Kolarić naglasila da je njihova borba za PPK »Valpovo« legitimna i opravdava 53 posto vlasništva malih dioničara. </p>
<p>U priopćenju koje je u ponedjeljak potpisao Ivo Brzica, upozorava se na brojna kaznena djela bivših rukovoditelja i pojedinaca iz Stožera za obranu kombinata. Navodi se potpisivanje peticija za smjenu sudaca Trgovačkog suda u Osijeku, onemogućavanje legalnoj upravi i Nadzornom odboru da uđu u kombinat, lažne optužbe bivše uprave, telefonske prijetnje i pisma upućena Brzici, optuživanje troje sudaca Visokog trgovačkog suda u Zagrebu da su primala mito i drugo. </p>
<p>»Izražavamo žaljenje što su u incidentu ozlijeđeni ljudi, a Nadzorni odbor i Uprava PPK 'Valpovo' apsolutno nema nikakve veze s tim te se u cijelosti ograđuje od incidenta«, stoji u priopćenju u kojem se radnike pozivau na razum i dogovor te im se jamče sva njihova stečena prava i sigurnost radnih mjesta.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Kalmeta najavio nastavak izgradnje autocesta </p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - »Svi dobri projekti bivšeg ministra Rolanda Žuvanića bit će nastavljeni«, rekao je u ponedjeljak prilikom primopredaje dužnosti novi ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. </p>
<p> Odgovarajući na novinarsko pitanje, ministar je precizirao kako će nastaviti dobre projekte kao što su izgradnja autocesta, restrukturiranje Hrvatskih željeznica i liberalizacija telekomunikacija. </p>
<p>Predstavljanje novih projekata novoosnovanog ministarstva Kalmeta je najavio za jednu od sljedećih novinskih konferencija. Navodeći prioritete u radu Ministarstva kojemu je na čelu, istaknuo je kako je prvo što treba napraviti uvezivanje tri bivša u novo, kako je rekao, megaministarstvo i izrada njegova ustoja.</p>
<p> »Neće biti lako, no imamo volje i snage za realizaciju zadaća«, kazao je Kalmeta najavivši punu otvorenost Ministarstva prema medijima. Objasnio je da će novo ministarstvo obavljati poslove dosadašnjeg Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva turizma te dio poslova Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. </p>
<p> Stoga će, rekao je, sljedeći tjedan postaviti tri državna tajnika koji će se baviti poslom iz djelokruga nekadašnjih ministarstava, ističući da će to biti »ljudi od struke«. </p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li državni tajnik za turizam biti dosadašnji pomoćnik ministrice turizma Zdenko Mičić, Kalmeta je potvrdio da je on u najužem izboru. </p>
<p>Novi je ministar najavio vjerojatno spajanje poduzeća Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, obrazlažući to zaustavljanjem zaostajanja Hrvatskih cesta za projektima Hrvatskih autocesta. </p>
<p>Upitan kako će bolje nego dosad Ministarstvo afirmirati pomorsku orijentaciju Hrvatske, Kalmeta je odgovorio da je prvi korak u tom smjeru imenovanje državnog tajnika za to područje koji će biti čovjek s mora. </p>
<p> Novi je ministar najavio sistematizaciju radnih mjesta te izrazio nadu da neće biti mnogo neraspoređenih. »Ako ih bude, treba ih zbrinuti«, zaključio je Kalmeta zahvalivši bivšem ministru Žuvaniću na svemu što je učinio.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>U srijedu polijeće prvi zrakoplov s hrvatskom pomoći za Iran </p>
<p>U ponedjeljak je započelo raščišćavanje prvog paviljona Zagrebačkog velesajma u koji će hrvatske tvrtke, među njima Agrokor, Croatia Airlines, Podravka-Belupo i Pliva, već od 30. prosinca u podne dostavljati humanitarnu pomoć za preživjele u potresu u iranskom gradu Bamu</p>
<p>ZAGREB, 29. prosinca</p>
<p> - Na Zagrebačkom je velesajmu u ponedjeljak započelo uređivanje prvog paviljona u koji će hrvatske tvrtke, među njima i Agrokor, Croatia Airlines, Podravka-Belupo i Pliva, od 30. prosinca u podne dostavljati humanitarnu pomoć za preživjele u potresu i iranskom gradu Bamu. U njemu je prema zadnjim podacima poginulo oko 30.000 ljudi. </p>
<p>Prema naputku hrvatske vlade, opsežnom akcijom kojoj su se pridružila ministarstva obrane i gospodarstva koordinira Ministarstvo vanjskih poslova koje je u utorak s gospodarstvenicima održalo drugi radni sastanak da bi dogovorili logističke pojedinosti za prijevoz pomoći u razrušeni grad Bam. Kako je za Vjesnik izjavio Dražen Margeta, pomoćnik ministra vanjskih poslova, prvi »kargo-zrakoplov« koji može ponijeti i 20 tona tereta prema Iranu kreće u srijedu oko podneva iz zagrebačke zračne luke Pleso. U toj će pošiljci biti otpremljeni dječja, odnosno konzervirana (goveđa) hrana, sanitetski materijal, neki antibiotici deke i šatori. Lijekovi, posebice oni koji se moraju skladištiti na određenoj temperaturi, tim se zrakoplovom zasad neće slati, ponajprije stoga što, osim pilotske kabine, unutrašnjost zrakoplova nema grijanje, pa se na određenim visinama nužnim za siguran let temperatura zna spustiti i do 70 stupnjeva ispod ništice! </p>
<p>Prema posljednjim informacijama iz hrvatskog veleposlanstva u Teheranu, svi su prometni pravci prema razrušenom gradu Bamu, ponajprije željeznički, zagušeni jer Iranci diljem zemlje odlaze tražiti preživjele. Prema Margetinim riječima, Hrvatska Iranu neće slati pomoć u ljudstvu koje bi ispod ruševina tražilo preživjele, jer nema tako obučene specijalne ekipe poput Japanaca ili Grka, kod kojih su potresi česti. Prikupljanje velikih paketa pomoći od hrvatskih tvrtki (dosad ih se javilo dvadesetak) koje bi htjele sudjelovati u akciji do daljnjega će se prihvaćati na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>Svoje pakete odjeće, šatora i vreća za spavanje građani će moći donositi u skladište Hrvatskoga Crvenoga križa u prostorijama INA-OKI-ja na Žitnjaku, i to svakim danom od 12 do 18 sati osim 31. prosinca i 1. siječnja. Pomoć će se primati i u područnim ispostavama HCK na adresama: Ilica 233, Trg Dragutina Domjanića 6/2 u Sesvetama, Park prijateljstva 1 na Jarunu, Dubravkin trg 11 u Trnju te na Remetinečkoj cesti 60 u Novom Zagrebu. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova zamolilo je građane da ne donose hranu i lijekove. </p>
<p>Prema riječima Aziza Alilija, v. d. glavnog imama zagrebačke džamije, nogometaši omladinskog muslimanskog kluba Nur u Zagrebu ovih će dana organizirati prikupljanje krvi. Ostala se pomoć, rekao nam je Alili, koordinira s Vladom, odnosno HCK-om.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031230].
|
