NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030430].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218460 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.04.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pravosudna drama Janka Bobetka i Hrvatske</p>
<p>Punih sedam mjeseci su optužnica i problem njena uručenja optuženom generalu bili glavni razlog za diplomatske pritiske na Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Osobni liječnik generala Janka Bobetka dr. Mijo Bergovec Vjesniku je još prije mjesec i pol rekao: »Kako možete o nekakvom procesuiranju razgovarati sa mnom? Pa Bobetko je uglavnom u polusvjesnom stanju. </p>
<p>Čak me molio da ga pustim kući, jer želi umrijeti u svojoj postelji«.</p>
<p>Želja mu je ispunjena prije nekoliko dana, smrt je došla četiri dana kasnije.</p>
<p>Pravosudna drama Janka Bobetka počela je 19. rujna 2002. godine. Tog je ponedjeljka predstavnik Međunarodnog kaznenog suda uručio optužnicu hrvatskoj vladi. Istina, optužnica je došla još u petak, 16. rujna, ali je iz formalnih razloga dr. Goran Granić nije htio zaprimiti. Formalni je nedostatak otklonjen istoga dana, ali u Banskim dvorima više nije bilo nikoga. U ponedjeljak, 19. rujna, dr. Granić najavljuje pravnu bitku s Međunarodnim kaznenim sudom. </p>
<p>Vrlo je burno, posebno noću, u Banskim dvorima tih dana. Račan okuplja vrhunsku ekipu pravnika. Dr. Ivo Josipović, odvjetnik Goran Mikuličić, šef Ureda za odnose s Haagom Frane Krnić u prvim danima mandata. Sastanci i sastav suradnika u dubokoj su »ilegali«.</p>
<p>Ali, rezultati su javni. Vlada na Ustavnom sudu pokreće postupak utvrđivanja ustavne nadležnosti u predmetu optuženog generala. Istodobno se predmet upućuje Županijskom sudu u Zagrebu, na stol istražnog suca Zorana Luburića. Haaškom se sudu upućuju podnesci, koji su zapravo odgovori tužiteljstvu.</p>
<p>A onda, u kasnu jesen 2002. godine slijedi pravni rasplet. Ustavni sud donosi odluku o Vladinu podnesku, da je Haaški sud presudno pravosudno tijelo za postupanje u tom slučaju. Istražni sudac Luburić nastavak postupka uvjetuje liječničkim vještačenjem da bi se utvrdila sposobnost optuženoga za sudjelovanje u procesu. Podnesci Vlade Haaškom sudu dovode do osnivanja sudskoga vijeća koje vodi tadašnji predsjednik Suda Claude Jorda.</p>
<p>Usporedno s tim pravnim poslovima zbiva se i domaća politička drama. Bobetkovo okruženje, nakon optužnice, koristi sva medijska sredstva ne bi li bio na svakom ekranu, na svakoj naslovnici. I u tome uspijeva. Pritom njegovi »politički savjetnici« vode dvije bitke protiv Vlade. Prva, onemogućiti Bobetka da, prema savjetu liječnika, ode u bolnicu i tamo nastavi liječenje. Druga, onemogućiti da se prebacivanje u bolnicu normalno obavi, što su kanili spriječiti famozni »berači kestena«.</p>
<p>Dvosmislene poruke </p>
<p>Za to vrijeme Bobetko odbija braniteljske usluge Gorana Mikuličića i umjesto njega za branitelje imenuje, formalno, Bosiljka Mišetića - potpisujući mu punomoć - i Petra Šalu, koji tu punomoć nikad nije dobio. Dva su datuma iz toga razdoblja ušla u igru tek sedam mjeseci kasnije. Prvi je 19. rujna, kad Bobetko opunomoćuje Mišetića za branitelja. Drugi je 20. rujna, kad podneskom Vladi informira premijera Račana da se svi dokumenti u vezi s njegovim slučajem trebaju slati odvjetniku Mišetiću.</p>
<p>Punih sedam mjeseci su optužnica i problem njena uručenja optuženom generalu bili glavni razlog za diplomatske pritiske na Hrvatsku.</p>
<p>U međuvremenu, liječnici vještaci ustanovljuju Bobetkovu nesposobnost da prisustvuje suđenju. Tužiteljica Carla del Ponte šalje Hrvatskoj dvosmislene poruke u smislu »ne insistiramo na izručenju, ali uručite tu optužnicu«. Sudsko vijeće kojem predsjeda Jorda odlučuje u Zagreb, u KB Dubrava, poslati svoje liječnike. Početkom prosinca oni su u Zagrebu, ali njihova izvješća nema sve do početka veljače 2003. godine.</p>
<p>Tada, na pritisak hrvatske javnosti i nekih hrvatskih medija, ipak stiže haaški nalaz koji potvrđuje nalaze hrvatskih liječnika.</p>
<p>Odvjetnici generala Bobetka, Mišetić i Šale, cijelo vrijeme više komuniciraju s Vladom nego s branjenikom. Dio odvjetničkog posla preuzima hrvatska vlada.</p>
<p>Ta uloga odvjetnika optuženog generala dobiva na značenju onda kad Carla del Ponte, da bi zatvorila jedan dosje u svojemu uredu, pritišće Hrvatsku kako bi Vlada na neki način barem uručila optužnicu i time slučaj bio zaključen.</p>
<p>Finale političke i pravne drame slijedi prvih dana travnja. Tada, naime, istječe 15-dnevni rok sudskoga vijeća iz Haaga Vladi u Zagrebu da uruči optužnicu. Ključni dan je 11. travnja. Dan ranije, u Vladi je optužnica stavljena u omotnicu s memorandumom Ureda za odnose s Haagom. Ta je omotnica preporukom poslana na adresu odvjetnika Mišetića, u skladu s Bobetkovim podneskom od 20. rujna 2002. godine. Poštar zvoni, Mišetić otvara, potpisuje primitak, otvara omotnicu, a kad vidi o čemu je riječ, vraća preporuku i križa vlastiti potpis na prijemnici. Je li optužnica uručena?</p>
<p>Neizvjesnost traje do srijede poslijepodne, kad se javio glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale i potvrdio Vjesnikovu informaciju od ponedjeljka: sudsko vijeće smatra uručenje optužnice legalnim i automatski ukida uhidbeni i nalog o transferu optuženika. Optužnica ostaje na snazi sve do 29. travnja, kad je iz Bobetkova doma na Tuškancu stigla vijest da je general umro.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sve Bobetkove bolesti</p>
<p>Uoči Uskrsa Bobetko je pušten kući da blagdan provede s obitelji, a nakon povratka u bolnicu vjerojatno je u njemu sazrela želja da se s neizbježnom sudbinom suoči u poznatom okruženju / U subotu 26. travnja, Bobetko je opet otišao kući - liječnici mu nisu odlučno zabranili izlazak iz bolnice, ocjenjujući težinu i važnost pacijentove odluke da se povuče</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Umirovljeni general Janko Bobetko umro je u utorak u 11.55 sati u svom domu u Zagrebu u prisustvu obitelji«, potvrdio je Vjesniku prof. dr. Mijo Bergovec, voditelj Bobetkova liječničkog tima.</p>
<p>Uzrok smrti je zatajenje kardiorespiratornog sustava, odnosno cirkulacije i dišnog sustava. »Srce je zatajilo i prestao je disati«, rekao je Bergovec, dodavši da reanimacija nije uspjela.</p>
<p>Liječnički je konzilij upozoravao umirovljenog generala i njegovu obitelj na opasnost kućnog liječenja još od jeseni prošle godine, kad je Bobetko odbijao otići u bolnicu strahujući za svoju sigurnost. Ipak, nakon drugog infarkta postalo je jasno da mu ni soba s opremom koronarne jedinice ne daje sigurnost kao stalni nadzor u KB Dubrava, gdje je konačno otišao polovicom studenoga.</p>
<p>Njegovo se stanje nakon toga stabiliziralo, jer su mu dnevno prilagođavane potrebne doze lijekova. Uoči Uskrsa Bobetko je pušten kući da blagdan provede s obitelji, a nakon povratka u bolnicu vjerojatno je u njemu sazrela želja da se s neizbježnom sudbinom suoči u poznatom okruženju. U subotu 26. travnja, unatoč upozorenjima liječnika da ga neće moći nadzirati kao u bolnici, Bobetko je otišao iz bolnice - sad se može reći, umrijeti u krugu najbližih.</p>
<p>Vremešnom se pacijentu s 14 dijagnoza u prošla gotovo četiri i pol mjeseci provedena u bolnici pomoglo, ali svako daljnje agresivno liječenje, medicinski možda poželjno, u etičkom je pogledu bilo dvojbeno. Zato liječnici nisu Bobetku odlučno zabranili izlazak iz bolnice, ocjenjujući težinu i važnost pacijentove odluke da se povuče i suoči sa sudbinom.</p>
<p>Dogodilo se ono što se moglo i očekivati kad je riječ o čovjeku u 84. godini, teškom srčanom bolesniku koji je nosio i traume iz Drugoga svjetskog rata, a jesen života zagorčala mu je, nakon potpunog angažmana u Domovinskom ratu, optužnica za ratni zločin. Stres je nakon toga bez dvojbe pridonio razvoju bolesti. </p>
<p>Bobetko je, kako se približavao kraj agonije, sve češće spavao, ali je, koliko je mogao, pratio sve što se događalo u vezi s optužnicom i pokušajima Haaškog suda da ga se privede. Svaki je novi napad pogoršavao njegovo zdravstveno stanje. Polovicom listopada prošle godine, u sklopu Izvješća o zdravstvenom stanju umirovljenog stožernog generala Janka Bobetka - koje su sastavili prof. dr. Mijo Bergovec, predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Interne klinike Medicinskog fakulteta i prof. dr. Velimir Božikov, predstojnik Interne klinike Medicinskog fakulteta Kliničke bolnice Dubrava, javnosti su obznanjene sve njegove dotadašnje dijagnoze:</p>
<p>1. Status post infarctum myocardii (1994. i 2002.), odnosno dva infarkta srca.</p>
<p>2. Status post imlautationem electrostimulatoris cordis Vitatron VVIR, Topaz beta 500 cum stimulationem endocardiale unipolare facta a.a. VI et reimplantationem bateriae electrostimulatoris cordis facta 2002. - ugradnja elektrostimulatora srca.</p>
<p>3. Cardiomyopathia ischaemica - oštećenje i proširenje srca zbog bolesti koronarnih arterija.</p>
<p>4. Insufficientia valvulae mitralis gradus III - popuštanje zaliska između desne pretklijetke i lijeve klijetke 3. stupnja.</p>
<p>6. Tachicardia ventriculis repetetiva - težak poremećaj ritma srca.</p>
<p>7. Thrombus ventriculi sinistri - tromb u lijevoj klijetki.</p>
<p>8. Cor decompensatum (NYHA III/IV) - visok stupanj dekompenzacije srca.</p>
<p>9. Hidrotorax lateris dextri - kronično punjenje tekućinom u desnom prsištu u više od polovice desne strane pluća.</p>
<p>10. Insufficinentio renalis chronica (azothaemia) - kronično zatajenje bubrega.</p>
<p>11. Hypothyreosis - zatajenje funkcije štitne žlijezde.</p>
<p>12. Paresis nervi peronei sinistri - oštećenje peronealnog živca lijeve noge (ratna rana).</p>
<p>13. Diathesis urica - nakupljanje urične kiseline u krvi.</p>
<p>14. Diabetes mellitus, typus 2 B - dijabetes umjerenog stupnja tipa 2.</p>
<p>Nalaz su potpisala dvojica spomenutih liječnika te prof. dr. Boris Brkljačić, prim. dr. Josip Vincelj i doc. dr. Milan Kujundžić. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jedan od simbola Domovinskog rata</p>
<p>General Bobetko je za života postao jednom od rijetkih legendi Domovinskog rata / Ono što ga je razlikovalo od nekih drugih zapovjednika je da zapovjedna mjesta nije postavljao daleko od fronte nego je bio uvijek blizu prvih crta - vojnici to nisu zaboravili</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Zbog svog temperamenta i neposrednog odnosa prema vojnicima, a posebice zbog vojnih pobjeda u kojima je kao časnik Hrvatske vojske uzeo udjela, general Janko Bobetko još je za života postao jednim od simbola Domovinskog rata. Jedna od njegovih rijetkih legendi. Ono što ga je razlikovalo od nekih drugih zapovjednika je da zapovjedna mjesta nije postavljao daleko od fronte nego je bio uvijek blizu prvih crta. Vojnici mu to nikada nisu zaboravili.</p>
<p>U obranu zemlje s početkom srpske agresije 1991. uključio se u već poodmakloj dobi. Imao je 72 godine kada je pristupio Zboru narodne garde u Sisku, gradu nedaleko od kojeg je i rođen 10. siječnja 1919. godine (u selu Crnac). Početkom 1992. predsjednik Tuđman dodjeljuje mu čin generala zbora da bi već u proljeće iste godine postao zapovjednikom Južnog vojišta. Upravo su na tom području hrvatske postrojbe postigle prvu veliku ratnu pobjedu.</p>
<p>Najprije su zaustavile napredovanje bivše JNA koja je iz istočne Hercegovine stigla na lijevu obalu Neretve. Potom su u svibnju krenule duž obale prema Slanom i oslobodile ga. Drugi krak oslobađanja Dubrovnika išao je kroz unutrašnjost. Nakon što je JNA odbačena od Neretve, obilaznim manevrom preko Ravnog išlo se sve do obale istočno od Dubrovnika. Bobetko je potom s ponosom postrojio postrojbe koje su izvele taj pothvat i zbog čega se srpsko-crnogorski agresor nakon kasnijih pregovora povukao i s ostatka dotad okupiranog hrvatskog juga.</p>
<p>Već krajem te godine postaje načelnikom Glavnog stožera Hrvatske vojske. U siječnju 1993. izvedena je operacija »Maslenica« kojom su spojeni sjever i jug hrvatske države. Iste je godine poduzeta i akcija »Medački džep« da bi se olakšala obrana Gospića koji je, unatoč primirju, bio izložen stalnom granatiranju i stradavanju civila. </p>
<p>Istodobno s tim akcijama general Bobetko je koordinirao izradu planova za oslobađanje okupiranih područja Hrvatske, jer je već tada bilo jasno da politički pregovori o reintegraciji okupiranih područja neće dati rezultata.</p>
<p>Početkom svibnja 1995. pod njegovim je zapovjedništvom izvedena vojnoredarstvena akcija »Bljesak« kojom je oslobođena zapadna Slavonija. Bobetko je ostao načelnikom Glavnog stožera do 15. srpnja 1995. kada je, zbog bolesti, umirovljen. Kasnije se iz njegovih razgovora stekao dojam da nikada nije prežalio što, unatoč zdravstvenim problemima, i u vrijeme »Oluje« nije bio na toj funkciji. Međutim, i njemu neskloni analitičari priznaju da su se u toj, kao i u prijašnjim oslobodilačkim akcijama, operacije izvodile prema modelu što ga je Bobetko primjenjivao pri oslobađanju dubrovačkog područja.</p>
<p>Hrvatske su postrojbe nastupale u dva ešalona. U prvom su bile ne toliko brojne ali odlično uvježbane profesionalne brigade, koje bi uz potporu topništva probijale neprijateljeve prve crte i izvodile dublje prodore u dubinu protivnika. Nakon njih, u drugom ešalonu, nastupale su pričuvne, mobilizirane brigade koje su zauzimale i širile taj prostor i borbeno ga osiguravale.</p>
<p>Prestankom vojne karijere Bobetko postaje zastupnikom Hrvatske demokratske zajednice u Saboru. Često je istupao i u sabornici i u javnosti, želeći valjda donekle nadoknaditi sve one godine prisilne šutnje na koje ga je jugoslavenski komunistički režim bio osudio 1972. godine, nakon sloma hrvatskog proljeća. Bobetko je tada s još 19 hrvatskih generala, zbog rada na afirmaciji hrvatskih nacionalnih interesa, poslan u mirovinu uz zabranu javnog istupanja i djelovanja koja je vrijedila sve do 1990.</p>
<p>Važan dio u njegovoj biografiji jest i sudjelovanje u antifašističkoj borbi. Kao student, sa samo 21 godinom, Bobetko odlazi u šumu Brezovicu nadomak Siska gdje postaje pripadnikom Prvog sisačkog partizanskog odreda. Mnogi povjesničari će kasnije tvrditi da je to zapravo bila prva antifašistička postrojba u tada porobljenoj Europi. Poslije rata Bobetko završava Vojnu akademiju JNA, nakon toga obavlja razne visoke dužnosti unutar te vojske da bi 1966. s činom general potpukovnika postao načelnikom stožera tadašnje 5. vojne oblasti.</p>
<p>Pri kraju životnog puta general Bobetko je na temelju tzv. objektivne zapovjedne odgovornosti postao i haaški optuženik zbog stradanja civila tijekom akcije »Medački džep«. Optužnicu je odbio primiti a zbog pogoršanog zdravstvenog stanja boravio je u KB Dubrava u Zagrebu. U subotu se, kako je objavljeno, na zahtjev obitelji, a po svoj prilici i na vlastitu želju, Bobetko vratio u svoju kuću gdje je i umro u utorak 29. travnja.</p>
<p>Tako se završio jedan odista buran život ispunjen brojnim događanjima koji je krunu imao devedesetih godina prošlog stoljeća kada je, uz mnoge duge, i general Janko Bobetko dao iznimno važan doprinos u obrani i oslobađanju samostalne hrvatske države.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Od zabrane dječjeg rada do države blagostanja i neoliberalizma</p>
<p>Osim loših radnih uvjeta, radnici su se u 19. stoljeću suočavali i sa slabim i nesigurnim plaćama / Krajem 19. stoljeća počela se razvijati država blagostanja / Položaj radnika i njihova prava vjerojatno se nikad neće vratiti na razinu 19. stoljeća, ali nakon mnogih desetljeća postupnog povećanja prava i blagostanja, danas su ne samo zaustavljena nego i polako klize unazad</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Povijest borbe radnika za prava i njihovog sindikalnog organiziranja počinje prvom industrijskom revolucijom, krajem 18. stoljeća. Tada se u Velikoj Britaniji osnivaju prvi sindikati, a najvažniji je sindikat bio radnika u preradi vune. Međutim, godine 1799. posebnim zakonom sindikalno organiziranje je zabranjeno. Taj je zakon bio na snazi točno četvrt stoljeća, a radnici su se za to vrijeme organizirali u tzv. prijateljska društva. Velika Britanija, domovina prve industrijske revolucije, ujedno je i domovina radničkog organiziranja i borbe za prava radnika.</p>
<p>Položaj se radnika u Velikoj Britaniji počeo regulirati i prije nego što su sindikati i radnički pokret ojačali nizom tzv. tvorničkih zakona u prvih pedestak godina 19. stoljeća. Mnogi su prigovarali (radnici, intelektualci, svećenici, pojedini političari) zbog iznimno dugog radnog vremena i korištenja djece kao radne snage. Posebno je važan za reguliranje dječjeg rada bio zakon iz 1833. godine. Njime je bilo zabranjen rad djeci mlađoj od devet godina u tekstilnim predionicama. Djeca u dobi od devet do 13 godina nisu smjela raditi više od devet sati dnevno (ili 48 sati tjedno), djeca u dobi od 14 do 18 godina nisu smjela raditi više od 12 sati dnevno (ili 68 tjedno).</p>
<p>Ustanovljena je i dužnost tvorničkog inspektora, ali isprva ih je bilo samo četiri, pa je svaki od njih trebao nadzirati oko 2700 tvornica s otprilike četvrt milijuna radnika. Koliko god navedeni propisi djeluju nehumano, riječ je bila o velikom koraku naprijed, jer je barem zakonom bilo jasno utvrđeno što se smije, a što ne.</p>
<p>Tvorničko se zakonodavstvo razvijalo i dalje, pa je 1842. godine zabranjen rad ženama i djeci mlađoj od 10 godina u rudnicima. Godine 1874. zabranjeno je zapošljavanje djece mlađe od 10 godina, a 1920., barem u Velikoj Britaniji, djece mlađe od 14 godina. Zanimljivo je, međutim, da radni uvjeti za odrasle muškarce uopće nisu regulirani do 1908. godine, kad je za njih reguliran zakonom o rudnicima ugljena osmosatni radni dan.</p>
<p>Osim loših radnih uvjeta, radnici su se u 19. stoljeću suočavali i sa slabim i nesigurnim plaćama. Plaće su bile tjedne, a radnik je rijetko kad početkom tjedna znao koliko će mu na kraju tjedna biti isplaćeno. Radnici nisu imali socijalno i zdravstveno osiguranje, nisu imali plaćeno bolovanje ni godišnji odmor, a ni osiguranje na radu. To je, velikim dijelom, posljedica načina razvoja kapitalizma u većem dijelu 19. stoljeća. Tad se kapitalizam razvijalo »divlje«, dakle, bez državne regulative i s malim državnim uplitanjem u privredu. Tvrtke su bile ponajprije vlasništvo i briga pojedinca (ili obitelji). S vremenom se djelovanje sindikata ipak legalizira i to olakšava borbu za radnička prava.</p>
<p>Međutim, krajem 19. stoljeća počela se razvijati država blagostanja, koja brine o socijalnim službama, obrazovanju, zdravstvu, stanovanju, osiguranju od bolesti i ozljeda, nezaposlenosti i sigurnosti u kasnoj životnoj dobi. Razvoj te države, a za što je uvelike zaslužan njemački kancelar Otto von Bismarck, stvarajući osamdesetih godina 19. stoljeća državni socijalizam, polako je amortiziralo radničke nemire. Zanimljivo je da je za razvoj tzv. državnog socijalizma u Njemačkoj u doba Bismarcka uvelike zaslužna tvrtka Krupp, čija je mnoga rješenja (osnivanje mirovinskog sustava, zdravstvenog fonda i fonda posmrtne pripomoći, stambenog fonda) prenio na državnu razinu. Ta se država razvijala desetljećima u kontinentalnoj Europi i zahvaljujući njoj, u velikom dijelu Europe dosegnut je iznimno visok socijalni standard za iznimno velik broj stanovnika.</p>
<p>Velika Britanija, koja je desetljećima, uz sve napore i protivljenja, bila predvodnik u radnom i socijalnom zakonodavstvu, posljednji je veliki iskorak napravila 1911. godine prihvaćanjem zakona o nacionalnom osiguranju. Tim je zakonom zajamčeno pravo na novčanu naknadu za vrijeme bolovanja svim fizičkim radnicima, a u to je uključeno i pravo na naknadu za vrijeme porodiljnog dopusta. Nakon Prvog svjetskog rata, Velika Britanija gubi primat u tom području.</p>
<p>Sindikati jačaju između dvaju svjetskih ratova, međutim, velik udar i za njih i za postignutu razinu prava i životnog standarda zbio se izbijanjem velike ekonomske krize 1929. godine. Tridesete su godine svugdje u svijetu značile pad prava i socijalne sigurnosti te slabljenje sindikata. U demokratskim zemljama uglavnom zbog ekonomske krize. U Njemačkoj je, pak, Hitler ubrzo po dolasku na vlast zabranio sindikalno djelovanje zbog političkih razloga. Istodobno, tad jedva primjetno, na sjeveru Europe, u Skandinaviji, razvijao se najnapredniji oblik socijalne države. Porezi su bili veliki, ali je i ono što je država zajamčila da će osigurati stanovnicima novcem prikupljenim porezima također bilo znatno.</p>
<p>Nakon Drugog svjetskog rata, posebno u Zapadnoj Europi, naglo se razvija država blagostanja, zasnovana na svojevrsnom socijalnom paktu države, poslodavaca i sindikata. To, naravno, ne znači da nije bilo štrajkova, ali je potpuno slobodnu ekonomiju, činilo se zauvijek, pobijedila država blagostanja, koja je podrazumijevala državni intervencionizam u privredi i društvenim djelatnostima.</p>
<p>U socijalističkim su državama sindikati svedeni na polugu vlasti, a glavna im je briga bila namicanje radnicima dovoljnih količina jeftine zimnice. Međutim, upravo u socijalističkoj Poljskoj nastao je sindikat »Solidarnost«, koji je imao i veliku političku snagu - slobodu medija i slobodno iskazivanje vjerskih uvjerenja. Sindikat je s vremenom ojačao i ugrozio socijalistički poredak u Poljskoj. Pod pritiskom tadašnjeg SSSR-a, krajem 1981. godine, zbog djelovanja »Solidarnosti«, uvedeno je izvanredno stanje. Vođa »Solidarnosti«, električar Lech Walesa, dobitnik je Nobelove nagrade za mir.</p>
<p>Devedesetih godina su ekonomska globalizacija i neoliberalna ekonomija ozbiljno uzdrmali desetljećima stvaranu državu blagostanja. To je desetljeće bilo povoljno za privredu, pa je zanimljivo da je u desetljeću u kojem su ostvarena velika bogatstva i mnoge tvrtke izvrsno poslovale za državu blagostanja bilo sve manje novca. Položaj radnika i njihova prava vjerojatno se nikad neće vratiti na razinu 19. stoljeća, ali nakon mnogih desetljeća postupnog povećanja prava i blagostanja, danas su ne samo zaustavljena nego i polako klize unazad.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Važna je prava mjera</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Pregovori o izmjenama Zakona o radu dobro napreduju, tvrde i premijer Ivica Račan i ministar rada Davorko Vidović. A i sindikati su i ove godine pozvali državne čelnike da progovore na pozornici sindikalne proslave Prvog svibnja u Maksimiru. </p>
<p>Može li se, dakle, reći da je problem, o kojem se raspravlja već tri godine, pred samim rješenjem? Ne može. Izmjene Zakona o radu dogovaraju se u najgori mogući trenutak - pred izbore. Nije to loše samo zbog uobičajenog predizbornog ulagivanja političara, makar i na uštrb promjena koje smatraju doista nužnim.</p>
<p>Problem je, prije svega, to što radikalne promjene - da bi donijele željene plodove - mora pratiti opći optimizam i vjerovanje građana da će one uistinu donijeti obećane dobre plodove. Nakon tri godine koalicijske vladavine, takav je optimizam »ispario«. Previše se obećanog nije ostvarilo, iako su zakoni doneseni. Na primjer, zakoni o poticanju ulaganja koja su, obećavalo se, trebala ubrzati gospodarski oporavak. A nisu. Zašto bi onda građani odjednom povjerovali da će smanjivanje prava radnika značiti baš onaj presudan poticaj oživljavanju poduzetništva bez kojeg nema gospodarskog napretka?</p>
<p>Takvo nepovjerenje građana omogućuje i sindikatima da s malo buke i parola prikriju i svoju dugogodišnju neučinkovitost. Zbog koje ipak nijedan od danas tako glasnih i borbenih sindikalnih čelnika nije ostao bez dobro plaćene funkcije. </p>
<p>Atmosfera je, dakle, nepovoljna za ozbiljan posao na fleksibilizaciji tržišta rada. Da je fleksibilizacija nužna, svjedoče i zakonodavstva razvijenih zemalja i onih u tranziciji. Uostalom, zakon što ga sindikati u početku nisu dopuštali niti taknuti nije značio ama baš ništa svim onim desecima tisuća radnika koji su ostali bez posla u proteklih 12 godina. Zato su, vjerojatno, istraživanja i pokazala da većina građana pojma nema koja to prava danas imaju, a trebali bi izgubiti.</p>
<p>Dakle, uopće nije pitanje treba li Zakon o radu mijenjati. Pitanje je samo koliko i kako. Zato u cijeloj priči najviše zabrinjava neuvjerljivost sindikata koji bi trebali izboriti pravu mjeru promjena. A svih ovih godina nisu pokazali da se znaju nositi s ozbiljnim izazovima. Današnja »igra« na predizbornu ima, naime, jasno vidljiv kraj - izbore. A što nakon njih?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Grijeh zvan 700.000 kuna</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Što je sud napravio u procesu protiv građanina Zvonimira Markovića? Ocijenio je podnesene dokaze optužbe, saslušao obranu te utvrdio da je tri godine zatvorske kazne primjerena odšteta društvu za nezakonito usmjeravanje 700.000 kuna iz državne blagajne na otplatu privatnoga kredita.</p>
<p>Ali, slika osuđenog Markovića drastično se mijenja kad se navodi da to nije »obični« građanin, nego bivši veleposlanik u Beogradu i da je u ranijem sustavu bio 11 godina na robiji »za Hrvatsku«. I kad se odmah nakon osude navede i njegova izjava »da je riječ o osveti i sramoti pravosuđa«.</p>
<p>Zapravo, Marković je nakon pokušaja da svoj privatni kreditni dug prikaže kao donaciju pokušao svoju privatnu osudu prikazati kao nastavak »komunističkog progona«. I pritom mu nije smetalo to što je kreditni marifetluk pokušao izvesti kao veleposlanik Hrvatske, dakle kao javna politička osoba koja uživa osobito povjerenje javnosti. </p>
<p>Nije mu smetalo ni to što je otpis privatnoga duga tražio i od predsjednika Republike i ministra vanjskih poslova, koji bi to učinili samo da su mogli. U ime čega? Kojeg to zakona i kojeg to prava za veleposlanike ili javne osobe onoga doba? Ni Tuđman ni Mate Granić, dužnosnici »koji su htjeli pomoći, ali nisu mogli«, nisu osobe koje bi se po Markoviću »trebale sramotiti«; sram bilo hrvatski sud.</p>
<p>Zvonimir Marković već dugo nije dio hrvatskog diplomatskog zbora. Znači, ako mu je sud u obzir uzeo kao olakotnu okolnost životnu dob, zdravstveno stanje i umirovljenički status, onda sramota za kreditno dugovanje pripada isključivo optuženiku. Nije mu isprika ni to što je ovdašnje pravosuđe kroz svoje »rupe« propustilo daleko veće ribe od njega. Ali da zbog vlastita lopovluka tvrdi da »sram bilo sudove«, to je ipak previše. Tko je potrošio 700.000 kuna? Tko ih nije htio otplatiti, nego je radi otpisa dugovanja obijao i najviše državne pragove? </p>
<p>U Markovićevoj izjavi »sram bilo sudove« sadržan je onaj stupanj bahatosti, već viđen, u kojem optuženik smatra da smije grijeh svojih 700.000 kuna kao grudu blata baciti na one koji se nikad neće usuditi podići toliki kredit. I još tražiti da se dugovanje naplati nekomu drugom.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Mi i Oni </p>
<p>Golema je pogreška govoriti o standardima i kriterijima EU-a kao pritiscima ili čak uvjetima. Zbog takve retorike hrvatskih političara neki nepristrani promatrač mogao bi biti sasvim zbunjen - svi se političari silno trude dokazati da Hrvatska zaslužuje svoje mjesto u EU i NATO-u, no kada to treba konkretno dokazati, onda se koristi formula - Mi i Oni</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Hrvatskoj na međunarodnom planu, bez svake sumnje, ide iznimno dobro. Na velikoj europskoj sceni, sceni velikih poteza, Hrvatska je među zemljama zapadnog Balkana pokazala da može biti pravi hit i uspješan primjer. No, kako vrijeme odmiče, a pitanja integracija postaju sve preciznija, u hrvatskoj izbijaju integracijske dječje bolesti. </p>
<p>Kada se napokon izabere pregovaračka ekipa za EU, sasvim je izgledno da će se taj posao obaviti uspješno. Administracija i stručnjaci, tvrdi se, neće imati problema. No, čekaju nas civilizacijski i mentalitetni problemi. Političari u Hrvatskoj, bez obzira na to bili na vlasti ili u oporbi, i dalje o euroatlantskim standardima razmišljaju kao o pritiscima na Hrvatsku. S vremena na vrijeme, kada im voda dođe do grla ili se, pak, nađu na udaru kritike jer nešto nije napravljeno, riječ pritisak vole obogatiti pridjevom neopravdan, nepravedan. Takve teze imaju i svoje nastavke u izvedenicama koje su u stalnoj potrazi za razlozima tog strašnog i nepravednog pritiska. Tako na kraju ispada da ti birokrati u međunarodnim institucijama zapravo ne rade ništa drugo nego gledaju kako će napakostiti Hrvatskoj. </p>
<p>Golema je pogreška govoriti o standardima i kriterijima Europske unije kao pritiscima ili čak uvjetima. Zbog takve retorike hrvatskih političara neki nepristran promatrač mogao bi biti sasvim zbunjen - svi se političari silno trude dokazati da Hrvatska zaslužuje svoje mjesto u Europskoj uniji i NATO-u, no kada to treba konkretno dokazati, onda se koristi formula - Mi i Oni. Oni tamo nešto od nas traže, ali Mi smo mi i vidjet ćemo što od toga nama odgovara. Dok se u Hrvatskoj EU i NATO doživljavaju kao Oni a ne kao Mi, ključan cilj - istinska integracija (načelo zajedništva gdje jedna zemlja u velikoj i moćnoj skupini dokazuje svoju međunarodnu važnost i potvrđuje suverenitet) neće se dogoditi. Isticanjem nekih nacionalnih interesa, kao izlikom za bijeg od ispunjavanja obveza, ispada da su interesi Bruxellesa i Zagreba suprotstavljeni.</p>
<p>Zbog takva razmišljanja Hrvatska i dalje ima istinskih problema da se poistovjeti s nekim zajedničkim ciljevima integracija za koje tvrdi da želi ući. Europska unija, NATO, pa čak i strani veleposlanici, na koje je toliko ljut potpredsjednik hrvatske vlade Goran Granić, nemaju, dakle, nikakva razloga pritiskati Hrvatsku. Ona u EU i NATO želi ući, pravila koja je potrebno usvojiti da bi se to ostvarilo poznata su, a na Hrvatskoj je da odluči želi li ih prihvatiti ili ne. </p>
<p>Iskustvo tranzicijskih zemalja pokazalo je da im se integracija u EU i otvorenost tržišta isplati. Mađarska je 1990. izvozila 50 posto više od Hrvatske. Danas izvozi šest puta više. Ulazak u EU integracije stvar je odabira, a ne pritiska. Pritisak dolazi kasnije, i to kao politička i gospodarska izolacija, dovodeći državu u položaj koji diplomati zovu out in the cold.</p>
<p>Svim zagovarateljima nekakve hrvatske neutralnosti bilo bi korisno kada bi im Ministarstvo vanjskih poslova podijelilo tekst predavanja koje je u Zagrebu za hrvatske diplomate održao slovački ministar vanjskih poslova Eduard Kukan. On je ustvrdio da Slovačka ulaskom u EU i NATO više nikada neće biti objekt međunarodnih odnosa nego jednakopravan globalni igrač, odnosno da se odluke više nikad neće donositi bez njegove zemlje. </p>
<p>Takvu retoriku hrvatski političari još nisu usvojili, a radije upotrebljavaju fraze o povijesnom »ne«. Jedan od prvih znakova da dijete nakon prve godine života počinje razmišljati svojom glavom i to jasno artikulirati jest kada roditeljima kaže »ne«. Međunarodni odnosi su ipak ponešto složeniji od takva stava. Hrvatska je svoje povijesno »ne« rekla ratu u Iraku pa nije ostala na istoj strani s koalicijskim snagama, no istodobno je ponudila svoje tvrtke za pomoć u obnovi Iraka. Kada se »ratni neprijatelji« preko Atlantika do kraja dogovore, bit će zanimljivo vidjeti na kojoj ćemo onda strani biti. </p>
<p>Slična je situacija i s NATO-om. Teško se, naime, shvaća kako je njegov sustav kolektivne obrane skrojen tako da se u obrambenim pitanjima blisko surađuje. Hrvatska u toj integraciji mora biti sposobna shvatiti da je NATO-ov prioritet ponuditi nešto kvalitetno u zajedničkom obrambenom planiranju. Zato se i teško prihvaćaju kritike iz Bruxellesa da Hrvatska još ima oružane snage koje su ustrojene na staromodan način teritorijalne obrane (čiji je temelj obrana od agresije susjednih država), a ne kao moderna oružana sila koja sudjeluje u kolektivnoj obrani. </p>
<p>Ispunjavanje Unijinih pravila zapravo je usvajanje standarda i kriterija zapadne demokracije koja u tako snažnoj zajedničkoj integraciji poput EU-a osigurava napredak. Međutim, unutar bogatih i razvijenih europskih zemalja nalaze se i one koje su te standarde postigle same. Na zapadnom Balkanu je takav proces, potvrdilo se to odavno, bez uvjeravanja i pritisaka, bio nemoguć.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>SAD - imperijalna sila poput Rima i Britanije</p>
<p>»The New York Times« sve češće piše o zabrinutosti svijeta američkom politikom i analizira zašto američka politika postaje sve nepopularnija </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>»Rat u Iraku potvrđuje status Sjedinjenih Država ne samo kao supersile nego nedvosmisleno i nesporno kao imperijalne sile, koja koristi svoju moć da uspostavi vlast nad većim dijelom ostatka svijeta, kako je to učinio Rim u davnini ili Britanija u 18. i 19. stoljeću.« To nije napisao neki zagriženi protivnik Amerike, nego The New York Times informirajući svoje čitatelje o zabrinutosti svijeta američkom politikom i odgovarajući na pitanja koja se čuju sve češće - zašto je američka politika sve nepopularnija u svijetu ili zašto SAD zna kako pobijediti u ratu, ali ne i kako dobiti mir - kao nedavno u Afganistanu i sada u Iraku? </p>
<p>Tražeći odgovore čak se ne treba pozivati na ekstremno negativna mišljenja, poput onoga što ga je izrekao vrhovni iranski duhovni vođa Ali Khamenei, da »američki napad na Irak simbolizira rađanje novog hitlerizma u povijesti«. Ili da je američki predsjednik George W. Bush prema svome rječniku veoma blizak Osami bin Ladenu. »Obojica uvijek govore o Bogu. Obojica vjeruju da je Bog na njihovoj strani. Taj čovjek, Bush, opasnost je za svoju zemlju. On je uništio ugled Sjedinjenih Država.« </p>
<p>Usporedba s Bin Ladenom potječe od Nijemca Güntera Grassa, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1999. Izrekao ju je u razgovoru koji je objavio New York Times, a slično je govorio i za BBC te još neke medije. Grass kaže da su mnogi Amerikanci užasnuti izdajom njihovih temeljnih vrijednosti i bahatošću onih na vlasti. On i sebe svrstava uz takve (užasnute) i kaže da je proamerički opredijeljen, iako neokonzervativci i jastrebovi svako kritično mišljenje o aktualnoj američkoj politici proglašavaju antiamerikanizmom. </p>
<p>Analizirajući zašto Amerika zabrinjava svijet, New York Times među reprezentativnim europskim mišljenjima na prvome mjestu spominje britanski The Guardian. Nastojeći vjerojatno preduhitriti moguće prigovore da nekritički i bez ograda prenosi negativna mišljenja, autor teksta pojašnjava da je Guardian ljevičarski usmjeren i da »malokad propušta prigodu da SAD prikaže u negativnom svjetlu«.</p>
<p>Kao »posebno otrovno i neprijateljsko prenosi stajalište kolumniste Seumasa Milne koje je postalo uobičajeno posljednjih dana«. Uz takve ograde citira se dio Milneove kolumne u Guardianu: »Ono što se sada ne može prikriti, dok se američki marinci razmeću po iračkom glavnom gradu omatajući srušeni kip Saddama Husseina zastavom sa zvijezdama i prugama i objavljujući 'Mi vladamo Bagdadom', primitivna je kolonijalna priroda tog poduhvata«. </p>
<p>New York Times objavljuje i tvrdnju: »Neokonzervativci u SAD-u razvili su novo imperijalno stajalište«. Izrekao ga je Guillaume Parmentier, ravnatelj Centra za Sjedinjene Države pri Francuskom institutu za međunarodne odnose. Kaže da se stariji savjetnici u Bushevoj administraciji, poput Paula Wolfowitza i Richarda Perlea, u Europi doživljavaju kao oni koji su stekli odlučujući utjecaj nad vanjskom politikom na štetu državnog tajnika Colina Powella, na koga se gleda kao na neku vrstu poraženog multilateraliste. »Tradicionalno, SAD je isticao svoju veliku moć uvjeravanja... Danas, SAD afirmira mnogo grublje i brutalnije stajalište«, zaključuje Parmentier. </p>
<p>Čak i Frankfurter Allgemeine Zeitung, »konzervativni dnevnik s dugom tradicijom proameričkih pogleda«, piše o »hegemonističkom imperijalizmu« SAD-a. Pod tim je naslovom Stefan Frlich, profesor međunarodne politike na njemačkom Sveučilištu Friedrich-Alexander u Erlangenu, napisao: »Rat protiv terorizma sigurno je samo izlika i nekakvo organizacijsko načelo, a ne sam po sebi temeljni motiv za strateški novi smjer u međunarodnim odnosima i američkoj politici prema svijetu... U tom smislu, rat protiv Iraka može se promatrati kao logična i nužna obrana američke prevlasti«. </p>
<p>Njemački tjednik Der Spiegel ironizira kako je američka sudbina da »mir svijetu donosi ratom«. Drugim riječima, motiv je dobar, čak iako su akcije nasilne i možda neopravdane. »Kroz povijest čovječanstva, sigurno nije postojala zemlja koja je sa svojom politikom, svojim tenkovima i svojim proizvodima tako temeljito dominirala svijetom kao Sjedinjene Države danas«, navodi Der Spiegel. </p>
<p>Prenoseći takve različito obojene kritičke ocjene pod rječitim naslovom: »Zvali to imperijalizmom ili unilateralizmom, Amerika zabrinjava svijet«, autor teksta u New York Timesu zaključuje da je jednostrano korištenje američke moći ili - kako to neki kažu - njezino imperijalno korištenje, podijelilo transatlantski savez i otuđilo veliku većinu europskog javnog mnijenja. </p>
<p>Potpisani novinar ne može se oteti dojmu da je New York Times, dnevnik poznato liberalnog usmjerenja i nagrađivan za razobličavanje nepodopština administracije i političara, u ovom razdoblju pobjedničke euforije i nespremnosti da se čuju i negativne ocjene, pribjegao metodi tako često korištenoj u poluslobodnim društvima: prenoseći tuđa mišljenja uz poneku kritičku opasku »zbog ravnoteže«, zapravo je tuđim riječima lakše izrekao ono što i sam misli.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Uskoro na Bleiburgu: bez službenih pozdrava prije mise</p>
<p>Prvi put službeno, misno će slavlje predvoditi jedan biskup, pa valja sve učiniti da ove godine to liturgijsko slavlje ne bude obojeno ni opterećeno političkim, stranačkim, ideološkim (anti)kulturološkim, niti ikakvim drugim sličnim ozračjem ili nabojem, osim molitvenim. Predlažem stoga, konkretno, da nikakvih službenih pozdrava ne bude prije svete mise. To više što se prije samog euharistijskog slavlja redovito moli krunica i pjevaju liturgijske pjesme, što je jedini prikladan sadržaj za uvod u bogoslužje / Respektirajući i razumijevajući osjećaje nekih sudionika bleiburškog slavlja, kao dijete čovjeka koji je s toga tragičnog mjesta »nosio križ« do Osijeka, žarko želim da oni čija je nostalgija jače okrenuta prošlosti pokušaju shvatiti i nas mlađe hrvatske naraštaje koji s golemom nostalgijom gledamo prema budućnosti Hrvatske</p>
<p>ANĐELKO KAĆUNKO</p>
<p>Bleiburg je još u svijesti i podsvijesti Hrvata traumatično »mjesto«. Ni nakon demokratskog preokreta, kad je posljednjih trinaest godina bilo moguće na posve nov, slobodan način i bez (barem naizgled) izvanjskog pritiska komemorirati taj tragičan događaj i znanstveno ga vrednovati, nije se dogodio bitan pomak, osim u vanjskom, manifestativnom pogledu.</p>
<p>Ulogu u tome odigralo je i držanje vrha Katoličke crkve, koje je bilo u stilu dužne i (ne)nužne (pre)oprezne distance. Hrvatski su biskupi privatno odlazili na Bleiburško polje, ali na samoj komemorativnoj svečanosti, u organizaciji Hrvatskog sabora i Katoličke misije u Klagenfurtu, nisu se pojavljivali.</p>
<p>No u posljednje je tri godine »led probio« i načinio velik iskorak predstavnik Vojnog ordinarijata fra Nikola Mate Roščić, tada pastoralni vikar, predvodeći misno slavlje, te osobito svojim bez sumnje, kako je to i s najkompetentnijih mjesta već vrednovano, povijesnim propovijedima, čime je zapravo također »pripravio teren« za nov odnos Hrvatske biskupske konferencije prema Bleiburgu.</p>
<p>Na nedavnom, proljetnom, zasjedanju hrvatskih biskupa u Zagrebu donesena je, kako su neki mediji naveli, »povijesna odluka o preuzimanju mise na Bleiburškom polju«. Kao prvi biskup HBK, koji će ove godine službeno predvoditi misu na toj godišnjoj komemoraciji bleiburških žrtava određen je dubrovački biskup, msgr. dr. Želimir Puljić, kao predsjednik Vijeća HBK za inozemnu pastvu.</p>
<p>Ove godine bleiburška tragedija obilježit će se 11. svibnja. Do toga dana ostalo je manje od dva tjedna. Ipak, smatram, to je dovoljno vremena da naša javnost, a osobito organizatori razmisle i domisle, te s tim u skladu i drukčije prirede neke pojedinosti.</p>
<p>Pamteći, naime, nažalost nezaboravnu, tužnu prošlogodišnju »uvertiru« u bogoslužje na Bleiburgu, koja je kulminirala triste furioso »zborskim finalom« zvižduka predstavniku Hrvatskog sabora, želim na to upozoriti i istaknuti neke važne aspekte koji se nipošto ne smiju previdjeti kad je riječ o liturgijskom skupu, kako se više nikada ne bi dogodio kulturološki vandalizam, uljudbeno-civilizacijski skandal i ljudska blamaža - gotovo sakrilegij, odnosno oskvrnuće najsvetijega bogoslužnog čina Katoličke crkve, svete mise.</p>
<p>Poglavito stoga što će, prvi put službeno, misno slavlje predvoditi jedan biskup (premda to za samo dostojanstvo svetog čina ne mora imati primarno značenje), valja sve učiniti da ove godine to liturgijsko slavlje ne bude obojeno ni opterećeno političkim, stranačkim, ideološkim (anti)kulturološkim, niti ikakvim drugim sličnim ozračjem ili nabojem, osim molitvenim.</p>
<p>Predlažem stoga, konkretno, da nikakvih službenih pozdrava ne bude prije svete mise. To više što se prije samoga euharistijskog slavlja redovito moli krunica i pjevaju liturgijske pjesme, što je jedini prikladan sadržaj za uvod u bogoslužje.</p>
<p>Ugledni predstavnici bilo koje političke, državne ili vjerske ustanove, dakako, zaslužuju naše poštovanje, ali svi bez razlike moraju shvatiti i prihvatiti da njihovi govori, koji neizbježno imaju i političku konotaciju, nikako ne mogu biti poticaj za sabranost i priprava za uživljavanje u najdublje tajne Katoličke crkve. Tako je barem dosadašnje iskustvo pokazalo. </p>
<p>Budući da je u takvim situacijama Crkva jedina kompetentna da »odlučuje o duhovnom raspoloženju ljudi, o mjestima, obredima i obrascima koji se odnose na slavljenje presvete Euharistije«, kako ističe Opća uredba Rimskog misala (OURM), sigurno je da će svaki kulturan čovjek priznati taj njezin autoritet.</p>
<p>Kako bi se, dakle, sačuvalo dostojanstvo liturgijskog slavlja te ništa ne bi poremetilo svetost čina i pretvorilo ga u nekakav mitingaški »gemišt« katoličko-nacionalne provenijencije, svi neliturgijski sadržaji neka se obave nakon što biskup, odnosno, predvoditelj misnog slavlja službeno na uobičajen način otpusti narod. </p>
<p>Jer katolička misa, ili Gospodnja večera, »jest sveti sastanak, odnosno zbor Božjega naroda koji se sastaje u jedno pod vodstvom svećenika koji zastupa osobu Krista da proslavi Gospodnji spomen-čin ili euharistijsku žrtvu« (OURM, 7).</p>
<p>To je, dakle, u prvom redu eminentno liturgijski skup, bez obzira na to što ga (je) netko (dosad) doživljava(o) ili možda pokušava(o) zlorabiti odnosno, najblaže rečeno, iskoristiti (čak i bez loše namjere), kao domoljubno komemorativni zbor, koliko god Bleiburg nosio neizbrisiv pečat tragedije i bio smatran, matoševski rečeno, »teškim križem jedne nacije«.</p>
<p>Međutim, vrijeme je da barem organizator liturgijskog dijela slavlja shvati i odluči da je vrijeme da se prestane s miješanjem nespojivih »krušaka i jabuka«. Naime, crkveni su disciplinski propisi u tome vrlo decidirano i strogo precizni.</p>
<p>Tako već spomenuta Opća uredba Rimskog misala (u točki 2.) napominje, jer se misa može prirediti i na prostorima izvan crkve, da je veoma važno to slavlje tako urediti »da službenici i vjernici, svaki prema svom položaju, u njemu sudjeluju i crpe iz njega što obilatije plodove«. </p>
<p>A ta »druga dolična mjesta«, precizira dalje ista Uredba, moraju biti »dostojna tolikog otajstva« i »prikladna za obavljanje svetog čina i za djelatno sudjelovanje vjernika«.</p>
<p>O svemu tome vrlo precizno i koncizno izražava se i Zakonik kanonskog prava u trećem dijelu pod naslovom Presveta euharistija. Odmah na početku kaže se da je »presveta euharistija najuzvišeniji sakrament«, te »vrhunac i izvor svega bogoštovlja i kršćanskog života«. </p>
<p>Potom se u sljedećem kanonu određuje da »vjernici u najvećoj mjeri štuju euharistiju, sudjelujući djelatno u slavljenju najuzvišenije žrtve, primajući veoma pobožno i često taj sakrament i časteći ga najdubljim klanjanjem«. Mjesto pak i vrijeme euharistijskog slavlja reguliraju kanoni 932 i 933.</p>
<p>Posebnu važnost i težinu za razumijevanje značenja svete mise za katolike ima konstitucija Drugoga vatikanskog sabora Sacrosanctum concilium (o svetoj liturgiji). Budući da je taj Sabor definirao da se upravo biskupa »ima smatrati velikim svećenikom svoga stada«, njemu je (i svećeniku) kao posebna zadaća namijenjen odgoj puka za dolično sudjelovanje u liturgiji.</p>
<p>»Neka pastiri duša marljivo i strpljivo nastoje oko liturgijskog odgoja i djelatnoga, unutarnjega i vanjskoga, sudjelovanja vjernika prema njihovoj dobi, staležu, načinu života i stupnju vjerske izobrazbe. Obavljajući tako jednu od glavnih dužnosti vjernog djelitelja Božjih otajstava, neka svoje stado u toj stvari vode ne samo riječju nego i primjerom« (SC 19).</p>
<p>Respektirajući i razumijevajući osjećaje nekih sudionika bleiburškog slavlja, kao dijete čovjeka koji je s toga tragičnog mjesta »nosio križ« do Osijeka, žarko želim da oni čija je nostalgija jače okrenuta prošlosti pokušaju shvatiti i nas mlađe hrvatske naraštaje koji s golemom nostalgijom gledamo prema budućnosti Hrvatske.</p>
<p> Jer samo se novim zajedništvom i slogom, utemeljenima na opraštanju i kršćanskom pogledu na zločince i žrtve može ne samo odati pijetet svim stradalima za Hrvatsku nego i udariti temelj za nov narodni svakovrsni polet. </p>
<p>Nadam se da zajedničkim zauzimanjem svih sudionika to već ove godine može biti uočljivo na Bleiburgu.</p>
<p>Autor je slobodni novinar, katolički publicist, svećenik, na službi u Vojnom ordinarijatu u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Dokle do naših kulturnih spomenika »alejom« otpada </p>
<p>Najprije smo ugledali smeće, onda nju. A ta crkvica je najbolje sačuvan primjerak šesterolisne crkvene građevine iz ranog srednjeg vijeka (vrijeme gradnje je između osmoga i jedanaestog stoljeća), svake nedjelje se u njoj služe mise, kako piše na vratima, no do nje se dolazi »alejom« otpada: građevinski otpad, frižideri, automobili, stari namještaj (ima čak i fotelja, zlobno sam primijetila)</p>
<p>ANA ŠVOB</p>
<p>Lijepa naša Hrvatska ...« pjevaju djeca svakodnevno na radiju i televiziji. U pjesmi se spominje obala jadranska, gorja zagorska, polja slavonska i jezera Plitvička, a na kraju je želja da sve to bude »s više cvijeća, manje smeća«. I na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, išli su po novozagrebačkom naselju Travno klinci iz vrtića s plakatima, na kojima je, uz poruku o više cvijeća manje smeća, pisalo i da oni hoće čisti zrak.</p>
<p>(Bilo je takvih povorki i poruka i u drugim naseljima i gradovima, no u Travnom je transparent »Više cvijeća, manje smeća« nosila moja unuka Sara, zbog koje sam prije šest godina, upravo u ovo vrijeme, apelirala na stranicama Vjesnika da se prepar - retard, lijek za održavanje trudnoće, stavi na listu besplatnih lijekova. A brige za natalitet su nam i onda, baš kao i danas, bila puna usta.) </p>
<p>Dakako da klinci iz Novog Zagreba hoće čisti zrak, jer se smrad s odlagališta otpada Jakuševac sve više širi, pa i u središte grada. Njegova sanacija je u tijeku, ide doduše sporije no što bi mi željeli, ali i smeće se skupljalo više od trideset godina. Kad je početkom 1995. Stjepan Brolich, tadašnji predsjednik Gradske skupštine izjavio da će biti zadovoljan ako se pitanje Jakuševca počne rješavati za vrijeme njegova mandata, nisam mogla da u Vjesniku, u Stajalištima, ne napišem: »Triput hura za gospodina Brolicha!«</p>
<p>Naime, pitanje zbrinjavanja otpada često se odgađalo (i odgađa) prema načelu NIMTOO (Not in my term of office, ne za vrijeme moga mandata!), posljedice čega su tisuće ilegalnih odlagališta, rijetka su ona sa svim dozvolama, a naslov članka novinarke Gordane Petrovčić »Kamo sa smećem: građani u prvi jarak ili šumu, a grad pod tepih« (Vjesnik, 11. travnja 2003.) kaže sve.</p>
<p>No nije uvijek ni samo u jarak ili u šumu. Zapravo, mislila sam ne pisati o ovom što slijedi, da se ne shvati pogrešno, ali me muči, a možda (?) nekoga ponuka da nešto učini. </p>
<p>Naime, bila sam nedavno u Splitu, usput obišla Trogir, Solin, Salonu i »napunila baterije« u tim prelijepim mjestima, no ovo što ću ispričati pokvarilo mi je raspoloženje.</p>
<p>Moram odmah reći da jako volim Split u koji smo mi iz unutrašnjosti dolazili tijekom školovanja na izlete i maturalna putovanja (nekada se nije išlo u Grčku i Španjolsku). Nakon maturalca došla sam sljedeći put u Split tek poslije dvadeset godina na neki stručni skup i tada prvi put posjetila Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. </p>
<p>Tog posjeta se sjećam kao danas: bilo je sunčano siječanjsko popodne (u Zagrebu je danima bila magla), u muzeju sam bila jedini posjetitelj i uživala u razgledavanju predivnih ciborija starohrvatskih crkvica, Višeslavove krstionice, ulomaka raznih ploča - i odjednom mi je sijevnulo: Ne idem ja nikuda iz svoje zemlje! </p>
<p>Znam da današnji mladi ne mogu tako rješavati dvojbe: ići van ili ostati, mnogo ih je bez posla, tvornice zatvaramo, novih radnih mjesta ima samo u predizbornom prepucavanju stranaka, pa tako imamo lijepu zemlju za sve manje ljudi. </p>
<p>Ovaj put sam u Splitu potražila crkvu sv. Trojice na Poljudu koju dosad nisam vidjela. Nije je bilo baš lako naći, ali onda nas je (supruga i mene) jedan mlađi čovjek uputio da idemo ravno, pa lijevo, pa pokraj hrpe smeća i ugledat ćemo je. </p>
<p>Imao je pravo, najprije smo ugledali smeće, onda nju. A ta crkvica je najbolje sačuvan primjerak šesterolisne crkvene građevine iz ranog srednjeg vijeka (vrijeme gradnje je između osmoga i jedanaestog stoljeća), svake nedjelje se u njoj služe mise, kako piše na vratima, no do nje se dolazi »alejom« otpada: građevinski otpad, frižideri, automobili, stari namještaj (ima čak i fotelja, zlobno sam primijetila).</p>
<p>Volimo isticati da smo mi tu od stoljeća sedmoga, crkva je iz osmoga (ili jedanaestoga stoljeća, svejedno!), a smeće je iz dvadesetog! Rekla bih da je to nacionalna sramota, a riječi »Volim Hrvatsku« na kraju dječje pjesmice postaju upitne. (A gdje piše da se državu mora voljeti, rekoše mi nedavno.)</p>
<p>Gotovo bih se složila s penjačem Stipom Božićem (Vjesnikov prilog Caffe od 16. travnja 2003.) da »današnje Ministarstvo za očuvanje okoliša (zove se malo drugačije) trenira strogoću na rušenju nekoliko kuća na Biokovu i Vranskom jezeru, a istodobno nam tone starih štednjaka, automobila i vreća stoje uz cestu...« (Da su samo uz cestu).</p>
<p>Govorila sam u Splitu o tome s nekim znancima, svi se slažu da je to sramota i - sliježu ramenima. Može li se to smeće maknuti i naći neko drugo mjesto za odlaganje tzv. krupnog i građevinskog otpada? </p>
<p>Naravno, svatko mi iz Splita može odgovoriti onom narodnom »Imate i vi toga svraba«, što je točno (imamo i smrada!), ali nemamo takvu crkvu iz osmoga stoljeća. </p>
<p>Zamolila bih na kraju da mi neki stručnjak odgovori: uništava li raslinje (korov i cvijeće) što raste po zidinama Dioklecijanove palače, kule Kamerlengo u Trogiru i drugim starim zdanjima (djeluje, doduše, vrlo dekorativno) te građevine? Baš kao i stabalca što rastu na krovu mirogojskih arkada. Da ne bude - više cvijeća, više smeća? </p>
<p>Autorica je umirovljena inženjerka kemije i magistrica kemijskih znanosti, urednica rubrike Zaštita okoliša u časopisu »Polimeri«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vlast i oporbene stranke potpuno su se oglušili o apele i vapaje kardinala Puljića i biskupa Komarice</p>
<p>Pohod nadbiskupa Bozanića Crkvi u BiH nosi u sebi, nesporno, suptilne implikacije i poruke. One su upućene ne samo Sarajevu nego i Zagrebu i međunarodnoj zajednici. Na sve češće pritužbe kardinala Vinka Puljića i na vapaje biskupa dr. Franje Komarice, koji je i predsjednik Biskupske konferencije BiH, o teškom položaju katolika, posebice u Sarajevu, nadbiskup Bozanić sa svojim klerom došao je na lice mjesta s time se upoznati. Ono što je vidio i čuo znat će prenijeti i na međunarodnu razinu, jer je jedan od potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija / Današnja politička vrhuška u Hrvatskoj kao da se boji podržati bilo koje zahtjeve Hrvata u BiH, osobito kada je riječ o njihovoj ravnopravnosti u svojoj državi i domovini. U borbi za svoj jezik tamošnji Hrvati su ostali bez potpore iz Hrvatske, izuzevši pojedince, pa nitko nije javno kazao da tražiti pravo na svoj jezik nije nacionalizam nego opće ljudsko pravo. U pohod Hrvatima u BiH više ne dolaze aktualni političari iz Zagreba. Ne posjećuju ih ni delegacije Sabora pa ni oporbenih stranaka / S dolaskom koalicije na vlast u Hrvatskoj kao da je netko sjekirom presjekao veze službenog Zagreba, osobito one političke, između dvaju dijelova hrvatskog naroda u dvije države. Dolazili su hrvatski političari u BiH, ali nijedan od njih nije zalazio u Vareš, Žepče, Kraljevu Sutjesku, Ramu, Čapljinu, Bugojno</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Neshvatljivo je s koliko su ignorancije i negacije hrvatski mediji pratili i hrvatsku javnost izvijestili o svrsi i ciljevima četverodnevnog pohoda, duhovnoga i studijskoga, četrdesetorice svećenika i đakona Zagrebačke nadbiskupije katolicima i Hrvatima BiH, a koje je predvodio uz asistenciju pomoćnog biskupa, dr. Josipa Mrzljaka, zagrebački nadbiskup dr. Josip Bozanić.</p>
<p>Bio je to, prije svega, pohod katolika katolicima jedne mjesne crkve drugoj, ali i čin solidarnosti s ugroženim vjernicima što se može argumentirano reći. Ujedno to je bio i pohod potpore i solidarnosti katolika Hrvata iz RH s katolicima sunarodnjacima u BiH, koji se žilavo i strpljivo bore za svoja vjernička i narodna prava, jer je ugrožen njihov vjerski, nacionalni i kulturni identitet.</p>
<p>Bozanićev pohod nije nešto izolirano i slučajno, nego je to samo kontinuitet kardinala Franje Kuharića, njegova predšasnika, Kuharić je odlazio u »grad mučenika«, kako ga je nazvao papa Ivan Pavao II., u vrijeme njegove tragedije, dajući mu potporu kao i Crkvi u BiH tražeći puteve mira u regiji. </p>
<p>Dizao je javno glas protiv tadašnjih pogrešaka hrvatske vlasti prema BiH, razilazio se s njom tada kao i Bozanić s današnjom u nekim potezima i namjerama.</p>
<p>U svom pohodu Kupresu, Konjicu, Rami, Bugojnu, Kreševu, Sarajevu, nadbiskup Bozanić je izjavljivao: »došli smo svojima«, »potičemo Hrvatsku da pomaže Hrvatima u BiH«, »želimo ovime dati potporu svim katolicima i svim ljudima dobre volje da žive u miru i međusobnu poštovanju«. </p>
<p>U Kreševu, za boravka u župi i franjevačkom samostanu, biseru i riznici hrvatske i kršćanske kulture u BiH o tome je posebno govorio. Uz samostane u Kraljevoj Sutjesci i Fojnici Kreševo je čvorna točka hrvatske duhovnosti i prisutnosti u BiH od vremena pa i prije Kulina bana.</p>
<p>»Dok sam gledao vaše mlade folkloraše, vaše narodne nošnje, vašu crkvu i vas u tolikom broju, osjetio sam da sam došao svojima. I to zajedništvo smo na osobit način osjećali u ovoj molitvi. A na svoju prošlost, na svoju povijest budite ponosni i nju čuvajte. Došli smo da se zajedno učvrstimo u vjeri i da na ovim dubokim korijenima katoličke vjere učvrstimo svoju vjeru«, rekao je nadbiskup Bozanić.</p>
<p>On je odao priznanje ocima franjevcima koji su toliko stoljeća čuvali katolički identitet svojih vjernika sunarodnjaka, ali i uvijek radili na uspostavi dobrih međuljudskih odnosa s pripadnicima drugih dvaju naroda u BiH. Odao je čast Crkve, kamenoj i živoj, koja je toliko trpjela u prošlosti kao i u skorašnjoj budućnosti. To je vjernički narod koji poznaje svoj križ, ali koji ga zna nositi do uskrsnuća.</p>
<p>Pohod nadbiskupa Bozanića Crkvi u BiH nosi u sebi, nesporno, suptilne implikacije i poruke. One su upućene ne samo Sarajevu nego i Zagrebu i međunarodnoj zajednici. Na sve češće pritužbe kardinala Vinka Puljića i na vapaje biskupa dr. Franje Komarice, koji je i predsjednik Biskupske konferencije BiH, o teškom položaju katolika, posebice u Sarajevu, nadbiskup Bozanić sa svojim klerom došao je na lice mjesta s time se upoznati. Ono što je vidio i čuo znat će prenijeti i na međunarodnu razinu, jer je jedan od potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija.</p>
<p>Sarajevo pak neće moći hladno promatrati kršenje vjerskih sloboda i vrijeđanje osjećaja hrvatskih katolika u BiH. Dovoljno je to ilustrirati suludim činom nazovi intelektualaca Feđe Štukana, koji je na sarajevskom kipu Srca Isusova počinio svetogrđe navlačeći kondome na Kristove prste.</p>
<p>Nadbiskup Bozanić je posjetio i obitelj Ruže Anđelić u Kostajnici, čijeg je muža i dvije kćeri ubio, a sina Marinka ranio domaći mudžahedin Muamer Topalović.</p>
<p>Poruka Griču u Zagrebu je suptilnija. Hrvatska aktualna vlast pa i oporbene političke stranke potpuno su se oglušili o apele i vapaje kardinala Puljića i biskupa Komarice. Prema Hrvatima u BiH hrvatska vlast, sadašnja kao i prethodna, vuče pogrešne poteze. </p>
<p>Današnja politička vrhuška u Hrvatskoj kao da se boji podržati bilo koje zahtjeve Hrvata u BiH, osobito kada je riječ o njihovoj ravnopravnosti u svojoj državi i domovini. U borbi za svoj jezik tamošnji Hrvati su ostali bez potpore iz Hrvatske, izuzevši pojedince, pa nitko nije javno kazao da tražiti pravo na svoj jezik nije nacionalizam nego opće ljudsko pravo.</p>
<p>U pohod Hrvatima u BiH više ne dolaze aktualni političari iz Zagreba. Ne posjećuju ih ni delegacije Sabora pa ni oporbenih stranaka. Ne mislimo pritom na službene i hijerarhijske posjete Sarajevu i Mostaru. A vareški Hrvati i danas se sjećaju pohoda saborske delegacije, u kojoj su bili Dražen Budiša, Ivan Lacković Croata, Damir Zorić i drugi.</p>
<p>Bilo je to nakon tragičnog izgona Hrvata iz Vareša i njihova dijela zatočenog na Daštanskom, okružena srpskim i muslimanskim vojnicima s uperenim puškama na njih. Bilo je to u proljeće 1994. A tu su se upoznali sa zločinima koje su počinili mudžahedini postrojbe Armije BiH, kada je ubijeno pedeset sedam civila i zarobljenih vojnika HVO-a, te kada su četiri žene životinjski silovane.</p>
<p>A danas? S dolaskom koalicije na vlast u Hrvatskoj kao da je netko sjekirom presjekao veze službenog Zagreba, osobito one političke, između dvaju dijelova hrvatskog naroda u dvije države. Dolazili su hrvatski političari u BiH, ali nijedan od njih nije zalazio u Vareš, Žepče, Kraljevu Sutjesku, Ramu, Čapljinu, Bugojno.</p>
<p>A kako to izgleda pokazao je primjer hrvatskog predsjednika Stipe Mesića. Za svoga drugog pohoda BiH-u kao predsjednika, u svibnju 2001. godine on se kretao najviše u društvu Zlatka Lagumdžije, tada ministra vanjskih poslova BiH. A još po nekim drugim kontaktima izgledalo je da je pohodio muslimane, ali ni njemu nisu bili baš naklonjeni svi sarajevski mediji pa su neki pod upitnik stavljali da je on »prijatelj Bosne«.</p>
<p>Vrhunac cinizma bio je kada je predsjednik Mesić htio posjetiti Ahmiće i tu se poigrati Willyja Brandta. Prema protokolu trebao je najprije posjetiti srednjobosansku županiju, ali je to htio zaobići. Zato mu je župan Rudolf Vuković poručio kako će to izgledati da ulazi u Ahmiće, a ne svraća u kuću župana Vidovića, koji tu stanuje. </p>
<p>Nadalje, kako će on ući u Ahmiće i odati počast žrtvama hrvatskog zločina, a ne učiniti to isto u susjednom Križančevu Selu i Buhinim Kućama, u kojima su muslimanske postrojbe pobile sedamdeset četiri, pa dvadeset šest hrvatskih civila i zarobljenih vojnika HVO-a. </p>
<p>Nije li logičnije bilo odati počast svim žrtvama rata i tako zagovarati pomirenje i mir.</p>
<p>Hrvati u BiH su vjernici katolici i njima nije potrebna samo potpora u vjeri. Oni su je znali očuvati netaknutom i za četiri stoljeća osmanlijskog jarma. Njima je danas potrebna potpora za očuvanje vlastitoga nacionalnoga i kulturnog identiteta. </p>
<p>Motivi i granice te potpore moraju biti moralni, jer Hrvati u BiH ne traže za sebe ništa posebno, oni žele uživati ista prava i slobode kao i pripadnici drugih dvaju naroda. U politici oni žele da se uvažava da je hrvatski narod u BiH državotvoran narod. Jedino u memoriji hrvatskog naroda stoljećima je živjelo sjećanje na samostalno bosansko kraljevstvo. </p>
<p>A obični hrvatski ljudi u BiH nadaju se da će hrvatski političari jednom zaviriti u njihove sredine i domove, te upoznati se s njihovim teškoćama. Njihove oči su uvijek bile i bit će uprte u Zagreb. I tko im to smije zamjeriti ili osporiti?</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Do kraja sanacije Jakuševca ostalo najviše 140 dana</p>
<p>U razdoblju od 17. do 24. travnja smanjene su emisije organskih sumpornih spojeva koji uzrokuju smrad / U naselju Jakuševec nije bilo prekoračenja granične vrijednosti tih spojeva / Za smanjenje smrada zaslužni polijevanje vodom i otplinjavanje ali i meteorološke prilike / Još nije uvedena treća smjena a pitanje je hoće li i biti </p>
<p>Do završetka sanacije odlagališta na Jakuševcu, planiranog za 15. rujna, ostaje još 140 dana. No, u Poduzeće za zbrinjavanje gradskog otpada i sanaciju (ZGOS) i dalje ističu da bi sanacija mogla biti gotova i prije toga roka. Treća smjena, o kojoj se pričalo nakon izvještaja Inspekcije Ministarstva, a kojom bi se radovi ubrzali, još nije uvedena. »Treba stvoriti uvjete za to, jer to značilo danonoćni rad strojeva i zapošljavanje dodatnih ljudi. No prije svega treba vidjeti isplati li se to financijski«, objasnio je direktor ZGOS-a Zdravko Vac u utorak, na konferenciji za novinar. </p>
<p>Iz ZGOS-a zato i dalje mole građane za strpljenje jer, unatoč mjerama koje poduzimaju, smrada u Jakuševcu i okolnim naseljima moglo bi biti i dalje. »Smeće se dovozilo bez reda 40 godina i sada ga treba sanirati«, napominje Vac. </p>
<p>U cijeloj priči oko Jakuševca napada se ZGOS, a pojedini građani i dalje bez imalo grižnje savjesti smeće istovaruju izvan ograde, iako je odlaganje i unutar nje besplatno, rekao je. </p>
<p> Novinari su pozvani zato da bi ZGOS nastavio izvještavati javnost o tijeku sanacije i o mjerenjima kakvoće zraka, nakon objavljivanja zabrinjavajućeg izvještaja Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša o kakvoći zraka u naseljima oko odlagališta Jakuševec.</p>
<p>U razdoblju od 17. do 24. travnja smanjene su emisije organskih sumpornih spojeva koji uzrokuju smrad. U naselju Jakuševec tako nije bilo prekoračenja granične vrijednosti za merkaptane. Njihovo minimalno prekoračenje zabilježeno je samo tijekom dva dana na dvije mjerne stanice unutar odlagališta. </p>
<p>Emisije prašine nisu bile iznad granične vrijednosti, no u jednom danu u naselju Jakuševec i dva dana na mjernoj stranici kod glavnog ulaza na odlagalište zabilježena su prekoračenja preporučene vrijednosti. </p>
<p>»Prašina se dizala zbog kvara cisterne s vodom kojom se polijevaju zemlja i smeće koje se raskopava, kao i prometnice oko odlagališta«, objasnio je direktor Vac. Najviše izmjerenih vrijednosti, rekao je, ukazuje na kakvoću zraka prve kategorije. </p>
<p>Za smanjenje neugodnih mirisa, izazvanih merkaptanima, »zaslužno« je vrijeme, ali i pojačano otplinjavanje smeća te polijevanje i čišćenje prometnica. Da bi smanjio smrad, ZGOS razmatra i dva pilot projekta koji predlažu prskanje i posipavanje (bakterijama i određenim sredstvima) mjesta na kojima se otkopava i polaže smeće. »O projektima, koje su nam predložile dvije domaće tvrtke izvijestit ćemo javnost kada se detaljnije upoznamo s njima«, rekao je Miljenko Weiss iz Instituta građevinarstva Hrvatske. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Manje napada i ubojstava, više krađa i razbojstava</p>
<p>U 2002. godini dogodilo se najmanje ubojstava u posljednjih 10 godina - njih »samo« 11/ Krađe automobila u porastu su za 21 posto, pa ih je prošle godine otuđeno 1139, najviše »golfova«, »passata« i »audija«</p>
<p>Iako se u njemu gotovo svake dvije minute dogodi neko kazneno djelo ili prekršaj, Zagreb je, barem prema izvješću o zadacima obavljenim u 2002. godini koje je neki dan Gradskoj skupštini predstavila Policijska uprava zagrebačka, još uvijek najsigurniji grad u ovom dijelu Europe. Za usporedbu, u njemačkom se Münchenu na 100.000 stanovnika dogodi 8500 kaznenih djela. Ta je brojka za Zagreb relativno niska - 682 djela, dok se za Hrvatsku penje na 1780 kaznenih djela.</p>
<p>U Zagrebu se u 2002. godini dogodilo 21.198 kaznenih djela, što je pad od 1,5 posto u odnosu na godinu prije, dok je rješavanje tih kaznenih djela ostalo na istoj razini - 51 posto. Najviše je u padu gospodarski kriminal, za čak 39,5 posto (852 djela), kriminal vezan uz drogu za 22,1 posto (1626). U isto je vrijeme u porastu organizirani kriminal, i to za 32,1 posto (210 djela).</p>
<p>Treba istaknuti, da se lani dogodilo najmanje ubojstava u zadnjih 10 godina - njih 11, a nerazriješeno je ostalo samo jedno. Također je, za čak 83,3 posto, manje (pokušaja) silovanja (njih 18). Poseban problem, međutim, predstavljaju razbojstva i provalne krađe u domove građana, kojih je bilo 595, odnosno 57,8 posto više nego godinu prije. Policija bilježi uspjeh. Riješena su, naime, 254 razbojstva - oko 40 posto slučajeva, što je dvostruko veći postotak nego u 2001.</p>
<p>Problem su i teške krađe koje su u porastu za 10 posto. Provala je najviše u motorna vozila, stanove i kuće i trgovine. Što se tiče krađa automobila, one su u velikom porastu od čak 21 posto. Tako je prošle godine na području grada ukradeno 1139 automobila, najviše »golfova«, »passata« i »audija«</p>
<p>Što se tiče prometnih kaznenih djela, može se reći da je prošla godina bila jedna od najsigurnijih godina u zadnje vrijeme. Dogodilo se 19.312 nesreća, u kojima su poginule 53 osobe, 501 je osoba teže ranjena, a 3122 lakše. Najčešći su razlozi nesreća vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, neprilagođena brzina i vožnja pod utjecajem alkohola. Od prometnica, u broju prometnih nesreća predvode Slavonska avenija i Zagrebačka obilaznica.</p>
<p>Policijska će uprava zagrebačka u ovoj godini posebnu pozornost posvetiti sprečavanju provalnih krađa u domove građana, i to posredstvom medija. Sprečavanju kriminala, pak, stoji u izvješću, pomoći će program policajca u zajednici, koji se počeo provoditi prije desetak dana.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U obnovu vlakova grad ulaže 20 milijuna kuna </p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić i predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić potpisali su u utorak u Poglavarstvu Zagreba ugovor o sufinanciranju popravka i modernizacije triju elektromotornih vlakova koji će prometovati na gradsko-prigradskim linijama. Investicija vrijedi 27 milijuna kuna od kojih će 20 milijuna uložiti Grad. Vlakove će tokom ove godine modernizirati domaće tvrtke TŽV Gredelj i Končar Ellok.</p>
<p>Prema riječima gradonačelnice Pavić, ugovor predstavlja značajan korak u uvođenju vlakova u javni gradski prijevoz. Time će taj prijevoz biti redovitiji i u većoj mjeri zadovoljavati potrebe građana. </p>
<p>»Ovo je tek početak, jer HŽ planira u narednih pet godina nabaviti još 20 novih vlakova koji bi prometovali u Zagrebu«, najavio je predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić, govoreći o suradnji s Gradom. </p>
<p>Obnovom se vijek trajanja vlakova produljuje za 15 godina. Uredit će se i njihova unutrašnjost, pa bi u jednom vlaku bilo 350 putničkih mjesta, od čega bi trećina bila sjedeća. </p>
<p>Dogovoreno je da će se u suradnji s Gradom obnoviti ukupno pet elektromotornih vlakova, pa će se još dva vlaka modernizirati sljedeće godine. Ukupna je vrijednost te investicije 51,5 milijuna kuna, u čemu će Grad sudjelovati sa 31 milijunom, a HŽ će osigurati sve potrebne dijelove i ostatak novca. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Klub Zagrepčana pokreće stipendiju za siromašne đake</p>
<p>Poslovni klub Kluba Zagrepčana započinje akciju stipendiranja srednjoškolskog obrazovanja jednog djeteta slabijeg imovinskog stanja, najavio je u utorak na konferenciji za novinare Silvije Degen, predsjednik Kluba. Riječ je o četvorogodišnjoj školarini u vrijednosti od preko 100.000 kuna, a mogu se kandidirati svi oni koji imaju vrlo dobar i odličan prosjek na kraju godine u sedmom i osmom razredu osnovne škole. Stipendirani će pohađati Privatnu srednju ekonomsku školu »Katarina Zrinski«. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>AMK Maksimir pomaže u polaganju eko-testa </p>
<p>U nastojanju da pomogne vozačima čija vozila ne prolaze na tehničkom pregledu jer ne zadovoljavaju na eko-testu, Auto-moto klub Maksimir prikazat će kemijsko čišćenje unutrašnjosti motora. Klub stoga poziva vozače koji se žele uvjeriti u učinkovitost postupka da se prijave za besplatnu demonstraciju na svojem inače tehnički ispravnom automobilu, čija bi starost trebala biti od četiri do deset godina.</p>
<p>Automobili izabrani za demonstraciju bit će podvrgnuti eko-testu, čišćenju unutrašnjosti motora, vožnji od 20-ak kilometara i zatim provjeri stanja na eko-ispitivaču. Prijave i druge obavijesti mogu se dobiti u prostorijama AMK Maksimir u Ružmarinki 17 ili na telefonu broj 2304-029. Svim građanima koji žele postati članovima Kluba zajamčene se besplatna eko-test kontrole tijekom cijele godine. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Predstavljena knjiga »Bolesti jetre«</p>
<p>Prof. dr. Marko Duvnjak u utorak je u KB Sestre milosrdnice predstavio knjigu »Bolesti jetre</p>
<p> - vodič za pacijente i njihove obitelji«, koju je Belupo izdao u sklopu akcije Znanjem do zdravlja.</p>
<p>Knjižica sadrži informacije o funkciji, oštećenjima, dijagnostici i terapiji jetre. </p>
<p>U njoj je objašnjeno kako su žutica, povišena temperatura, svijetla stolica i tamna mokraća, te mršavljenje i umor neki od simptoma koji zahtijevaju daljnju obradu. Ako se pak pojavi crna stolica ili povraćanje krvi, potrebna je hitna hospitalizacija. </p>
<p>Alkohol je jedan od najvećih uzroka bolesti jetre, pri čemu je bitna količina a ne vrsta pića.</p>
<p> Valja biti pažljiv i pri uzimanja lijekova, jer se najveći dio njih prerađuje u jetri. Belupo je ovom prilikom predstavio i Silymarin kapsule za poboljšanje funkcije jetre. Podijeljeno je i stotinjak besplatnih uputnica za pretragu jetre u KB Sestre milosrdnice.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Velikogoričkim školama 30 računala </p>
<p>Osam velikogoričkih osnovnih škola dobit će, prema odluci Gradskog poglavarstva od utorka, 30 novih računala, koja će se raspodijeliti ovisno o dosadašnjoj opremljenosti škola. Uz to, odlučeno je da Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu dobije 50.000 kuna kako bi, tim i drugim novcem, trajno riješio problem s prostorom, s obzirom na to da ga sad unajmljuje. Za sufinanciranje kupnje voćnih sadnica, ove će se godine iz proračuna izdvojiti 220.000 kuna. Novost je da će se i manji poljoprivrednici moći natjecati za sufinanciranje, što dosad nije bio slučaj. Oni, pak, koji ne budu uništavali ambroziju na svojim poljoprivrednim dobrima, mogu ubuduće biti kažnjeni sa 300 i 1500 kuna. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Divlje jagode predstavile novi album</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Ravno dva i pol desetljeća nakon izdavanja debi albuma Zele Lipovača i nova postava Divljih jagoda predstavili su javnosti svoj najnoviji studijski uradak »Od neba do neba« u izdanju Croatie Records. Album se već neko vrijeme nalazi u prodaji, a s njega je skinut i prvi singl, balada »Marija« za koju je snimljen i spot koji se već vrti na televiziji. </p>
<p>»Od neba do neba« povratnički je album skupine Divlje jagode jer je dugo vremena Lipovača nastupao po Velikoj Britaniji s bandom Wild Strawberries, te po Njemačkoj gdje je objavio dva albuma. Nakon višegodišnjeg izbivanja Zele se vratio u Zagreb, reaktivirao Divlje jagode, ali s novom postavom u kojoj su se našli Pero Galić, bivši pjevač grupe Opća opasnost, bubnjar Thomas Balaš i basist Dejan Orešković. Lipovača je inače poznat kao autor glazbe nekoliko televizijskih serija, potpisao je album mlade sarajevske zvijezde Deena, potpisan je ispod najvećih hitova Divljih jagoda poput »Motora«, »Jedina moja«, »Krivo je more« i drugih, a može se pohvaliti s preko četiri milijuna prodanih nosača zvuka. </p>
<p>Predstavljanje albuma održano je u klubu Sax gdje su Zele i dečki iz banda održali mini koncert za okupljene fanove i novinare među kojima su primijećene kolege glazbenici Emir Bukovica, Tony King, televizijski voditelj, te odnedavno i osoba zadužena za nova izdanja Croatie Records Mladen Horvat, njegova tamnija polovica Antimon, estradni menadžer Zoran Škugor i drugi. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Donnin spot prevulgaran za HTV?</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Pjevačica Zorica Andrijašević Donna na pressici održanoj u utorak optužila je HTV i urednika glazbene redakcije Zabavnog programa HTV-a Željka Mesara za nekorektno i neprofesionalno ponašanje. </p>
<p>»Video broj za moju novu pjesmu 'Kao da si loše vino' predan je glazbenoj redakciji HTV-a još prije tri tjedna, a do sada još niti jednom nije emitiran«, ogorčena je Donna koja je snimanjem novog spota prilično uzburkala duhove. U spotu se pjevačica pojavljuje prilično razodjevena u društvu nekoliko jednako razodjevenih manekenki, što su mnogi komentirali očajničkim pokušajem pjevačice s estradne margine da konačno učini nešto sa svojom karijerom. Međutim, Donna tvrdi da zabrana emitiranja njenog spota na HTV-u nema nikakve veze s »eventualnom vulgarnošću«.</p>
<p>»Na moj telefonski upit o razlozima neemitiranja spota dobila sam odgovor od gospodina Mesara da je pjesma prenarodnjačka, da izgleda i zvuči prejeftino, te da nije pogodna za emitiranje u terminu kada televiziju gledaju djeca«, tvrdi Donna koja smatra kako se u HTV-ovim emisijama redovito vrte pjesme sličnih elemenata poput hitova s Dore, te spotovi koji sadrže eksplicitnije kadrove poput Robbieja Williamsa. </p>
<p>»Ova je presica način da se izborim za svoja prava jer već godinama gradim karijeru i ne dam da mi je pojedinci guše na ovakav način. Tim više što ne nalazim ništa vulgarno u ovom spotu«, kaže Donna. </p>
<p>Spot je za sada emitiran samo na CCN-u, a svi koji su ga vidjeli uglavnom se slažu da se ne radi o pretjerano kontroverznom spotu jer se ionako ništa ne vidi, no s druge strane spot svojom realizacijom teško zadovoljava i najniže zanatske kriterije. </p>
<p>»Spot nije zabranjen jer HTV ne zabranjuje spotove već je jednostavno ocijenjeno da zbog određenih nezgodnih, a možda malo i amoralnih slika, nije pogodan za emitiranje u terminu Glazbene televizije koju gleda mlađa populacija«, rekao nam je Željko Mesar zamoljen za komentar cijelog slučaja dodajući da je spot na raspolaganju svim drugim glazbenim urednicima koji, očito, nemaju interesa za njega. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Susret dalmatinskih klapa 6. i 7. svibnja u Splitu</p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - U sklopu proslave sv. Dujma, zaštitnika grada Splita, na gradskoj Pjaci i pozornici splitskog HNK, 6. i 7. svibnja bit će održan tradicionalni 17. susret dalmatinskih klapa »Sudamja 2003«. </p>
<p>U prvoj večeri nastupit će ukupno 14 klapa, dok će na svečanom kazališnom koncertu sudjelovati 11 najboljih klapa iz Splita, Šibenika, Makarske, Zadra, Korčule i drugih gradova i mjesta s područja cijele Dalmacije. </p>
<p>Organizator susreta je Grad Split, a produkcija je povjerena splitskoj tvrtki New song. Vlasnica agencije Nada Ujević-Bosnić ističe kako će ove godine ova glazbena manifestacija biti popraćena izravnim radijskim prijenosom, dok će koncert snimati i kamere HTV-a koji će naknadno emitirati snimku. </p>
<p>»Snimit ćemo i nosač zvuka obaju večeri, a valja istaknuti kako scenografiju za Pjacu i kazalište radi Neno Stojaković iz Zadra«, istaknula je Nada Ujević-Bosnić, te dodala kako će Ljubo Stipišić na koncertu u kazalištu premijerno izvesti klapsku pjesmu s Vokalistima Salone. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Počast modnim ikonama</p>
<p>NEW YORK, 29. travnja</p>
<p> - Nicole Kidman i glavni dizajner za modnu kuću Gucci Tom Ford, koje danas mnogi nazivaju najupečatljivijim modnim figurama, predsjedali su u ponedjeljak u Metropolitan muzeju u New Yorku otvaranju nove izložbe koja slavi povijest svjetskih ikona stila. </p>
<p>Show nazvan »Boginja« odao je počast klasici kroz povijest, kao i nekolicini ljudi iz današnjeg vremena koji slove kao osobe s najviše stila. Događaju je prisustvovalo mnoštvo poznatih osoba, poput Kate Hudson, Diane Ross, Victorie Beckham, Naomi Campbell, Davida Bowieja i njegove supruge Iman. </p>
<p>Uzvanike su zabavljale Diana Ross i Ashanti, dok je specijalni žiri radio selekciju najboljih kreacija. </p>
<p>Tijekom priredbe prikazane su grčke tunike iz antičkog doba, glamourozne večernje ženske kreacije iz 1920. godine koje je dizajnirao Mariano Fortuny, kao i moderne kreacije popularnog talijanskog kreatorskog dvojca Dolce & Gabbana i kontroverznog britanskog dizajnera Alexandera McQueena. Predstavljene su i kreacije Toma Forda koji posljednjih godina osmišljava kreacije za renomiranu modnu kuću Gucci. </p>
<p>»Sada je idealno vrijeme za 'božice' «, rekao je slavni američki kreator »jer su žene slobodne i emancipirane i razumiju svoju moć, ljepotu i ženstvenost. To se moglo vidjeti na ovogodišnjoj dodjeli Oscara«.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Roditelji Jima Morrisona tužili Doorse</p>
<p>LOS ANGELES, 29. travnja</p>
<p> - Obitelj pokojnog frontmana Doorsa Jima Morrisona optužila je bivše članove benda, Raya Manzareka i Robbyja Kriegera, za narušavanje ugleda slavnog benda time što su nakon smrti njihova sina nastavili stvarati novu glazbu pod imenom Doorsa. </p>
<p>Tužbu su roditelji Jimma Morrisona, George i Clare, podnijeli Višem sudu u Los Angelesu, a u tome su im se pridružili i roditelji Pamele Courson, pokojne supruge njihova prerano umrlog sina. </p>
<p>U tužbi se navodi kako su Manzarek i Krieger zlonamjerno prisvojili ime i znak grupe Doors, a pored toga su koristili i Morrisonovu poeziju i fotografije bez ikakve dozvole. Tužba navodi da su njih dvojica ukrali imovinska prava na publiciranje novog benda, koje uključuju nove članove, poput bivšeg člana Culta, pjevača Iana Astburya, koji nikada nije bio povezan s izvornom verzijom popularnog američkog benda. Tužitelji su naveli i kako nova postava koristi ova prava kako bi pokrenula »američku i međunarodnu turneju kako bi se neovlašteno obogatila«. </p>
<p>Iako nikakav konkretan zahtjev za štetu još nije istaknut, Morrisonovi i Coursonovi zahtijevaju da tuženici »vrate sav novac koji su nevaljano stekli«.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mariah Carey najavila svjetsku turneju</p>
<p>LOS ANGELES, 29. travnja</p>
<p> - Nakon trogodišnje pauze, otkad je posljednji put bila na turneji, pop pjevačica Mariah Carey odlučila je ponovno uživo pjevati svojim vjernim obožavateljima. </p>
<p>Naime, nekad vrlo popularna Mariah obznanila je detalje svoje skorašnje svjetske turneje koju će započeti 24. lipnja koncertom u Osaki. Pjevačica, koja je nedavno izdala svoj najnoviji hit »I Know What You Want«, odradit će pored Osake još deset koncerata u Japanu prije negoli prijeđe Pacifik i otpočne 18. srpnja u Anchorageu na Aljasci dio turneje po sjevernoj Americi. </p>
<p>U okviru svjetske turneje nazvane »Charmbracelet« održat će se najmanje 20 koncerata u SAD-u, te potom u Aziji i Europi. </p>
<p>Što se tiče europskih nastupa, za sada je poznat tek</p>
<p>datum gostovanja u Parizu, 4. studenog.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Izabrana nova stara ravnateljica</p>
<p>Upravno vijeće s predsjednikom akademikom Velimirom Neidhardtom podržalo kandidaturu mr. Snježane Pintarić na međunarodnome natječaju za ravnatelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu / Najozbiljniji protukandidat Werner Fenz iz Graza ne govori hrvatski jezik, što je bila preporuka Ministarstva kulture / Kandidaturu mr. Pintarić treba potvrditi i Gradska skupština Zagreba </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Na međunarodnome natječaju za izbor ravnatelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, što je izazvao velik interes javnosti, Upravno vijeće Muzeja s predsjednikom akademikom Velimirom Neidhardtom, kojega je na tu dužnost imenovalo Gradsko poglavarstvo, podržalo je kandidaturu mr. Snježane Pintarić za ravnateljicu MSU u sljedećem mandatu, i to s dvije trećine glasova od ukupno 10 članova vijeća.</p>
<p>To znači da je mr. Snježana Pintarić, koja sada obavlja dužnost ravnateljice MSU, ponudila najjači program razvoja budućega željno iščekivanog muzeja što će se prema projektu arhitekta Igora Franića graditi u Novom Zagrebu, a osim nje na natječaj su se javili austrijski kustos Werner Fenz iz Graza, koji je jedno vrijeme vodio projekte i izložbe Neue Galerie u Grazu, te Jara Bubnova iz Bugarske. Usprkos tomu što Werner Fenz ne govori hrvatski jezik, a što je bila preporuka Ministarstva kulture slijedom zakonske obveze, njegov se program, kako saznajemo, bio svidio stručnom vijeću, no ipak je nešto slabiji od programa Snježane Pintarić isto kao i program bugarske povjesničarke umjetnosti. </p>
<p> Tom odlukom podržano je i mišljenje stručnog vijeća MSU da dosadašnja ravnateljica nastavi posao, a to je ne samo redovita izložbena djelatnost i participacija u međunarodnim projektima, već, dakako, i izgradnja nove muzejske zgrade. Odluku Upravnoga vijeća treba još potvrditi i početkom svibnja Skupština grada Zagreba.</p>
<p>Kako nam je pojasnila Snježana Pintarić, zahvaljujući intenzivnu radu na prvim fazama izgradnje nove zgrade muzeja u proteklih pet godina, MSU ne samo da se našao u središtu pozornosti hrvatske kulturne javnosti, već je postao prioritetom u financiranju javnih potreba u kulturi grada Zagreba i RH. Do sada utrošena sredstva, kao i buduća oko 20 milijuna eura vrijedna investicija obvezuju Muzej na ozbiljan i intenzivan rad koji će javnosti biti predstavljen činom otvorenja zgrade što će se graditi sljedeće četiri godine. Osim suradnje s arhitektom Franićem, angažirat će se domaći i međunarodni stručnjaci kao konzultanti za pojedina područja (muzeolozi, informatičari, scenski stručnjaci), a izradit će se i 3D simulacija objekta.</p>
<p>Što donosi plan razvoja MSU od 2003. do 2007.? Kako ističe ravnateljica Pintarić, inzistirat će da muzej u tom razdoblju pojačanim intenzitetom razvija one oblike djelatnosti koji će profunkcionirati u trenutku preseljenja. Naime, nova zgrada donijet će nove oblike rada muzeja i nove mogućnosti za one aktivnosti koje nije bilo moguće realizirati u dosadašnjim uvjetima (stalni postav, multimedijalna dvorana, restauratorske radionice, klub prijatelja muzeja).</p>
<p>Rad na pripremi fundusa i dokumentacije usko je povezan s rješavanjem prostornih problema. Kako kaže mr. Pintarić, osigurala je dio prostora te će muzej ove godine dobiti depo na Gradecu, no da bi se prišlo opsežnim pripremama na fundusu, potrebno je pronaći i dodatni prostor izvan postojećih lokacija. »Bit će to moja prioritetna zadaća kako bi kolegama osigurala optimalne uvjete za ovaj dugoročan i kompliciran posao«, ističe Snježana Pintarić. U novu zgradu muzeja, naime, moći će se prenijeti samo restaurirani i konzervirani radovi, te u potpunosti obrađena dokumentacija. U skladu s tim ciljem bit će izrađen plan preventivne zaštite i restauratorskih radova te sukladno njemu restauracija i oprema građe. Uz to, inzistirat će se na suradnji s inozemnim muzejima i praćenju suvremene literature o opremanju depoa i metodama restauracije. Prije preseljenja svi predmeti i dokumentacija bit će obrađeni u kompjutorskom programu.</p>
<p>Izložbena djelatnost zadržat će intenzitet, respektirajući svu širinu likovnih zbivanja na hrvatskoj i međunarodnoj sceni, ali istovremeno predstavljajući najkvalitetnije pojave i osobnosti. Osim izložaba što će revalorizirati fundus, pratit će se recentna situacija te retrospektivne koncepcije, a program će se pojačati, kako ističe ravnateljica Pintarić, »kompleksnim problemskim izložbama i monografskim izložbama ključnih pojava 20. stoljeća«. Želeći senzibilizirati javnost za mogućnosti nove zgrade te nastojeći vratiti Zagreb na kartu najvažnijih likovnih zbivanja, pojačat će se međunarodna aktivnost, suradnja s velikim muzejima, između ostalog i na predstavljanju kolekcija.</p>
<p> Posebna pažnja bit će usmjerena stalnom postavu MSU - njegovu razvoju i koncepciji te izradi publikacija. Muzej u svojim planovima za novu zgradu također planira rad audiovizualnoga studija, digitalnog muzeja i multimedijalne dvorane, što znači da će se paralelno s izgradnjom pripremati materijali koji će omogućiti ovaj dio programa - kompjutorski uvid u fundus i dokumentaciju, pregledavanje audiovizualnih zapisa, interaktivno sudjelovanje u umjetničkim projektima. S tim u vezi nastavit će se snimanje filmova o umjetnicima i likovnim pojavama.</p>
<p>»U postojećim uvjetima MSU je bio sputan u razvoju marketinških programa«, kaže mr. Pintarić. Odnosi s javnošću ticali su se najvećim dijelom na izložbene programe. Stoga će se marketinška djelatnost usmjeriti ka suradnji sa sponzorima prema akcijama otkupa umjetnina, i većim međunarodnim izložbenim programima. Nužna će biti i pojačana suradnja s donatorima, bilo da bi se prezentirale donacije ili zainteresiralo potencijalne donatore. Također, nastojat će se »osigurati povećanje broja zaposlenih, i to profila koji sada nije prisutan u muzeju«. U dogovoru s Gradskim poglavarstvom i Ministarstvom kulture radit će se na rješenju dugoročnog financiranja materijalnih i programskih potreba MSU. Na posljetku, Snježana Pintarić nadasve će se zalagati da MSU postane na hrvatskoj i međunarodnoj sceni važna točka posjeta kulturnjačkih nomada što kruže Europom u potrazi za likovnim otkrićima.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Znanje pokretač društvenog napretka</p>
<p>U povodu 142. obljetnice osnivanja i rada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predsjednik Ivo Padovan održao uvodno izlaganje / Dodijeljene nagrade za najviša znanstvena i umjetnička postignuća u 2002. / Otkrivena spomen-ploča posvećena utemeljiteljima Akademijine zaklade</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Svečanom sjednicom i dodjelom nagrada za najviša znanstvena i umjetnička postignuća u prošloj godini obilježen je Dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnost, tj. njezina 142. obljetnica osnutka i rada. Svečanost, kojoj su nazočili visoki predstavnici državne vlasti i kulture, uvodnom izlaganjem otvorio je predsjednik ove najznačajnije hrvatske institucije akademik Ivo Padovan. On je podsjetio na neke bitne činjenice iz duge i burne Akademijine prošlosti, počevši od njena utemeljitelja đakovačko-srijemskoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji je 1860. položio prvi prinos od 50.000 forinta za osnivanje Akademije, te je Hrvatski sabor 29. travnja 1861. jednoglasno prihvatio tu ideju, pa se taj datum i obilježava kao dan njezina rođenja.</p>
<p> No tek za pet godina Franjo Josip I. odobrio je pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Sabor odabrao prvih 16 akademika, a za prvoga predsjednika imenovao dr. Franju Račkoga. I premda je Strossmayer Akademiju u početku nazvao južnoslavenskom, ona je, kako je naglasio akademik Padovan, po sastavu članstva i po svome djelovanju bila i trajno ostala hrvatskom akademijom trajno usmjerena istraživanjima hrvatske povijesti, kulture, jezika i njezine prirodoslovne baštine.</p>
<p>Iako Akademija raspolaže bogatom znanstvenom knjižnicom, dragocjenim arhivom, palačama i galerijom starih majstora sa 3100 umjetnina, njezini su članovi oduvijek bili najveće bogatstvo na koje se poziva. A danas ona broji 146 redovitih te 138 dopisnih članova i 92 člana suradnika. Valja istaknuti da je od osnutka do 2002. objavljeno čak 4.070 svezaka različitih edicija preko kojih je javnost pratila rad ove kuće od posebnog društvenog značenja.</p>
<p> Razgranatom međunarodnom suradnjom sa 570 institucija i 55 zemalja svijeta značajno pridonosi razmjeni znanstvenih postignuća i zbližavanju naroda. No, Akademija, kako kaže njezin predsjednik, želi biti aktivna i u problemima daljnjega razvoja Hrvatske i poticanju njezinih stvaralačkih snaga . »A jedna od koncentracija tih snaga svakako je u našoj Akademiji, koja je pokazala da može sagledati probleme i preporučiti pravce strategijskog razvoja Hrvatske. Učinila je to Deklaracijom - Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća, Deklaracijom o znanju, Prijedlogom strategije obrazovanja za 21. stoljeće te podrškom ulaska Hrvatske u EU«, ističe akademik Padovan, istodobno se osvrnuvši na nezadovoljavajuću recepciju i u tijelima vlasti i u medijima.</p>
<p>»Dan Hrvatske akademije prilika je da se prisjetimo kako je ona oduvijek okupljala najveće umove hrvatskoga naroda i nezaobilazne ličnosti znanosti i kulture. A upravo su takva nastojanja bila spoznaja o znanju kao pokretačkoj snazi društvenog napretka« - zaključio je akademik Padovan. </p>
<p>Bila je to prigoda da se najzaslužnijim osobnostima dodijele nagrade za najviše znanstvene i umjetničke prinose u protekloj godini. </p>
<p>Na području prirodnih znanosti i matematike nagrađeni su dr. sc. Mladen Žinić i prof. dr. sc. Zlatan Bajraktarević: na području medicinskih znanosti prof. dr. Stipan Jonjić, na području filoloških znanosti dr. sc. Milan Mihaljević, za književnost Andriana Škunca, za likovne umjetnosti Ivan Lesiak, za glazbenu umjetnost dr. sc. Mirjana Babić-Siriščević te za tehničke znanosti prof. dr. sc. Vedran Žanić.</p>
<p>Na kraju svečanosti u atriju Akademije potpredsjednik Vlade Goran Granić i predsjednik HAZU Ivo Padovan otkrili su spomen-ploču posvećenu dosadašnjim utemeljiteljima Akademijine zaklade u znak zahvalnosti i priznanja za njihovu nesebičnu podršku.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mesić se založio za nove udžbenike povijesti</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Knjigu Ive Goldsteina 'Hrvatska povijest' posebno bih preporučio piscima povijesnih udžbenika«, kazao je predsjednik Republike Stipe Mesić na predstavljanju spomenute knjige u utorak u zagrebačkom HNK. Mesić je kazao da mladi koji danas nose znakovlje NDH nisu za to krivi, jer su krivo obrazovani, te bi stoga bilo dobro napisati nove udžbenike. </p>
<p>Napomenuo je da je Goldsteinova knjiga »sigurno nedostajala Hrvatskoj te da bi ju preporučio za čitanje svima koji razmišljaju i govore o hrvatskoj povijesti«.</p>
<p>Prof. dr. Ivo Banac ocijenio je knjigu »izvrsnom«, a Goldstein o 20. stoljeću, kojem je posvetio oko pola knjige, piše odmjereno, zabilježivši pritom sve bitno. Banac je naveo da Goldstein »nije mijenjao povijest, ali ju je obogatio«, pri čemu posebno ističe Goldsteinov interes i za popularnu kulturu kao neizostavni dio posebno suvremene povijesti.</p>
<p> »Ova sinteza daje argumente hrvatskoj raznolikosti«, zaključio je Banac.</p>
<p>Književnik Zdravko Zima ocijenio je posebno vrijednim to što knjiga »ide do današnjih dana«, odnosno sve do predaje molbe za punopravnim članstvom u EU prije samo dva mjeseca. Autor ne robuje »lažnim mitovima, nego činjenicama, a knjiga je pisana bez patetike«. Zima je zaključio da je Goldsteinova knjiga »povijest bez pozlate«.</p>
<p>Redaktor knjige doc. dr. Ivo Žanić istaknuo je da knjiga nudi »temeljne etičke stavove, neovisno o ideologiji«, a sve je dokumentirano činjenicama.</p>
<p>Autor prof. dr. Ivo Goldstein kratko je opisao kako je knjiga nastala, te zahvalio suradnicima.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zaokružena slika o stvaralaštvu</p>
<p>Monografija prati likovni opus Mile Kumbatović od 1938. do 2003. godine / U stilskim preobrazbama krčkog krajobraza ogleda se gotovo antejska pripadnost zavičaju </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Monografija dr. Ivanke Reberski »Mila Kumbatović i njezino razabiranje svijeta« predstavljena je u utorak u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Izdanje je tiskano u nakladi Instituta za povijest umjetnosti i Skener studija, a u povodu retrospektivne izložbe te naše istaknute slikarice i kiparice. Monografija i izložba prate likovno stvaralaštvo umjetnice od 1938. do 2003. godine, a tim projektima obilježava 65. godišnjicu djelovanja. </p>
<p>Dr. Milan Pelc, ravnatelj Instituta, rekao je da je to jedna u nizu monografija autorice o značajnim hrvatskim likovnim umjetnicima što ih je napisala u posljednjih nekoliko godina. Vesna Mažuran Subotić, autorica retrospektive Mile Kumbatović održane 1996. u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, kazala je da ovom monografijom i izložbom možemo sagledati zaokruženu sliku o stvaralaštvu te umjetnice, istaknuvši tečan stil autorice. </p>
<p>Akademik Tonko Maroević, govoreći o umjetničinim fazama, izdvojio je njezine stilske preobrazbe i vizije krčkog krajobraza u kojima se ogleda gotovo antejska pripadnost zavičaju. Naglasio je da je jedna od odlika postmoderme nomadizam umjetnika, a tu je zadaću Kumbatovićeva ostvarila s jednog mjesta. Njezin opus opisuju otočnost, mediteranizam te cézanneizam, kojeg je razvijajući se, obogatila temperamentnim potezima kista, postižući dinamizam.</p>
<p>Osvrnuo se na njezino mijenjanje medija i materijala, jer je umjetnica iz dimenzije slikarstva izašla u prostor oblikujući industrijsku skulpturu i staklo. Sa zavičajnog kamena u stvaralačkom smislu otisnula se u svemir, primijetio je Maroević, ističući kako je otok sinonim svijeta za sebe, a opet morem povezan s njime. Autorica monografije dr. Ivanka Reberski obznanila je da je na izdanju radila dvije godine prateći evoluciju stvaralaštva Mile Kumbatović kojoj zasigurno pripada istaknuto mjesto na hrvatskoj likovnoj sceni druge polovine 20. stoljeća u slikarstvu i sklupturi. </p>
<p>Tiskanje monografije koja sadrži 300 stranica s fotografijama u boji omogućili su Ministarstvo kulture, Gradsko poglavarstvo Zagreba i Gradski ured za kulturu te Ministarstvo znanosti i tehnologije. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mladima se sviđa čarobnjak Potter </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Kako djeci približiti književnost i probuditi u njima buduće čitače, koje vrijednosti promiče suvremena dječja književnost i drugi problemi vezani za dječju književnost bili su teme stručnog skupa »Književnost i odgoj« što ga je u utorak povodom Međunarodnog dana dječje knjige priredio Hrvatski centar za dječju knjigu. Uz brojne knjižničare i stručnjake sa Pedagoških fakulteta u Zagrebu, Čakovcu, Rijeci i Petrinji svoje viđenje dali su i kolege iz Ljubljane i Maribora na skupu u Gradskoj knjižnici. </p>
<p> Na skupu su iznijeti primjeri poticanja djece i mladih na čitanje. Tako je Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice u Zagrebu proveo anketu o planetarnom fenomenu Harryja Pottera, koju je među mladima provela mr. Maja Verdonik. Mladima se najviše svidio Potter kao hrabri, požrtvovni i plemeniti čarobnjak. Dr. Dubravka Težak pokazala je primjere nekoliko romana za mlade u kojima se dotiču problemi ljudskih prava i socijalnog angažmana. Literatura za mlade otvorena je za sve probleme, tabui su nestali, ali problematika vjere i politike još je uvijek slabo zastupljena u njima, iznijela je u svom izlaganju mr. Željka Nenadić Tabak. Prof. dr. Stjepan Hranjec smatra da dječja književnost u zadnje vrijeme često gubi etičku komponentu. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prvo hrvatsko kazalište u BiH </p>
<p>MOSTAR, 29. travnja</p>
<p> - Otvorenjem novoizgrađene Male scene Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru službeno je u ponedjeljak obilježen i početak rada prve profesionalne hrvatske kazališne kuće u BiH. Službeno je potvrđen nastavak radova na izgradnji velike scene, čime će biti dovršena izgradnja nove zgrade HNK Mostar. Izgradnju ovog objekta pomaže i Vlada Republike Hrvatske, čemu se u utorak posebice zahvalio intendant HNK Mostar Ivica Ovčar. Svečanosti otvaranja Male scene HNK Mostar nazočan je bio i hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić, a brzojav čestitku uputio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ratko Maričić. Predsjednik Upravnog vijeća HNK Mostar Mijo Brajković proglašen je doživotnim počasnim predsjednikom Uprave HNK Mostar, zbog, kako je rečeno, golemog prinosa u izgradnji ovog kazališta i pronalaženju donatora. Na svečanoj ceremoniji nastupila je i prvakinja Opere HNK Zagreb Blaženka Milić-Cigić, rođena Mostarka. U ime HNK iz Zagreba nazočne je pozdravila poslovna ravnateljica te kuće Jasna Jakovljević. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Barićev cilj ne primiti pogodak</p>
<p>»U zadnje četiri utakmice nismo primili pogodak, što nam je cilj i u utakmici u srijedu, te da provjerom nekih igrača i taktičkih zamisli udarimo temelje našoj igri za 40 dana u Tallinu protiv Estonije. Tada, međutim, nećemo igrati samo da ne izgubimo, nego ćemo imperativno tražiti pobjedu«, kaže hrvatski izbornik Otto Barić </p>
<p>STOCKHOLM, 29. travnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Obzirom da je utakmica najboljih hrvatskih nogometaša protiv Švedske u srijedu (16 sati) prijateljskog obilježja, naš izbornik Otto Barić od prve je otvorio karte. Izdiktirao je novinarima startnu jedanaestoricu već dan uoči utakmice što mu inače nije običaj. Potom je podvukao osnovni moto nastupa protiv Šveđana:</p>
<p>- U zadnje četiri utakmice nismo primili pogodak, a to nam je cilj i u utakmici u srijedu. Uostalom, zato i igramo tu utakmicu, da ju ne izgubimo, ali i da provjerom nekih igrača i taktičkih zamisli udarimo temelje našoj igri za 40 dana u Tallinu protiv Estonije. Tada, međutim, nećemo igrati samo da ne izgubimo, nego ćemo imperativno tražiti pobjedu!</p>
<p>Zato je Barić za utakmicu protiv Švedske i ispisao startnu jedanaestoricu koja bi trebala biti vrlo elastična. Izbornik ju je formacijski zamislio u sustavu 3-3-2-2, što su novinari odmah preveli na 3-5-2. Zadnji tercet pred Pletikosom čine Robert Kovač, Tomas i Šimunić. Ispred njih je Niko Kovač koji bi trebao povezivati obranu i napad, Šimić bi se morao, uz Živkovića, što češće probijati prema naprijed, odnosno pomagati i čuvati leđa Rossi, odnosno Rapaiću. U tim okolnostima Olić bi, kako kaže Barić, trebao »ići kuda želi«, Pršo, pak, ne bi imao toliko slobode, jer može poslužiti i kao suptilan dodavač, a ne samo kao vješti strijelac.</p>
<p>- Premda u predočenom sastavu ima više defanzivnih igrača, oni moraju češće ići prema naprijed. Sigurno je da ćemo ovu momčad izmijeniti za utakmicu protiv Estonije, kada, istina, zbog kartona nećemo moći računati na Tudora. Obavezno ćemo u igru uvesti i jednog veznog igrača s ofanzivnim sklonostima, koji može pravodobno gurnuti napadačima pravu loptu, veli Barić.</p>
<p>Dakako, pritom se odmah postavilo pitanje - tko je taj? Je li možda Leko, koji će u nastavku utakmice protiv Švedske zamijeniti Niku Kovača. Ili postoji možda još neko rješenje...</p>
<p>- Možda će vas iznenaditi kad kažem da Leko, po mom mišljenju, može igrati na još nekim pozicijama. Primjerice, na onoj na kojoj igra Rapaić. Znam samo da tražim odgovornog graditelja igre, koji i vodi igru i pazi svog igrača. Jednog takvog imaju Šveđani u liku Andersa Svenssona, koji je istodobno i robusni razbijač oštar u duelima, a pritom i suptilan, točan graditelj igre i dodavač. U pravom smislu - radilica.</p>
<p>Barić na raspoložbi ima 19 igrača i misli da mu je to dovoljno. Dozvoljeno je šest zamjena, što ne znači da će zbog toga dva igrača morati otići na tribine. </p>
<p>- Svi će sjediti na klupi, a tijek igre će diktirati tko će umjesto koga ući u igru. Znam da će u nastavku zaigrati Srna, kojeg pomalo štedim zbog umora. Želim vidjeti Šerića kojemu će mjesto u nastavku ustupiti Živković. Planiram još da Leko zamijeni Niku Kovača, Stanić možda Olića, ili ode na bok. Čisto sumnjam da ću uvoditi Tomislava Marića, jer još nije potpuno oporavljen od ozljede lica. Znam za sada to da će od trojice Niko Kovač, Leko i Rosso, jedan od njih obavezno otpasti kada ćemo igrati protiv Estonije.</p>
<p>Oglasio se i kapetan Boris Živković da kapetanski nešto priopći u svezi utakmice protiv Švedske.</p>
<p>- Nema razloga da se ne nastavi naš uspješan niz. Znam samo po raspoloženju igrača da ćemo u srijedu poduzeti sve da ne primimo pogodak, a da makar jednog postignemo, kaže Živković.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ibrahimović - mamac za gledatelje</p>
<p>Švedske su novine pune švedskog reprezentativca hrvatskih korijena, a na radu u amsteredamskom Ajaxu koji će, uz Marcusa Allbäcka predvoditi ambicioznu domaću vrstu</p>
<p>STOCKHOLM, 29. travnja </p>
<p> - Dan uoči prijateljskog nogometnog dvoboja Švedska - Hrvatska domaće novine ovu utakmicu najavljuju velikim slovima uglavnom samo kroz ime Zlatana Ibrahimovića. Švedskog reprezentativca hrvatskih korijena, na radu u amsteredamskom Ajaxu koji će, uz Marcusa Allbäcka predvoditi ambicioznu domaću vrstu.</p>
<p>Sve se pozivnice za taj susret za koji se ne očekuje previše gledatelja, svode na Ibrahimovićevo ime. </p>
<p>Jedva da se bilo gdje provlači informacija da za domaće neće nastupiti najpoznatije njihove zvijezde Ljungberg, Mjällby, Larsson i Lantz. Kao da se vjeruje da je Ibrahimović taj glavni mamac koji će na stadion dovesti gledatelje, a susretu dati dodatni začin.</p>
<p>Stoga se pomno secira Ibrahimovićev životopis. Od toga da je prije 22 godine rođen u Malmöu od majke Julke (Hrvatice) i oca Šefika (Bosanca), pa do njegovih sve sjajnijih Ajaxovih dana. </p>
<p>Spominju se Ibrahimovićeve riječi kako ga uopće ne zanima taman pristigla ponuda Rome, ali da mu i te kako godi što o njemu vode računa Real i Barcelona. No, sâm priznaje da je mogući odlazak iz Ajaxa u planu tek nagodinu, što mu, kako kaže, odgovara, jer se trenutačno u Amsterdamu sjajno osjeća. Navode se i njegove riječi o nedavnom susretu s Milanom u četvrtfinalu Lige prvaka, za koji kaže da su ga nezasluženo izgubili i zato ispali. Podsjeća da od tada vuče bolan udarac, pa čak dovodi pod upitnik svoj nastup u srijedu. Priznaje međutim da bi želio zaigrati protiv Hrvatske, jer ipak, kako kaže, krv nije voda. </p>
<p>Kontaktirali smo tim povodom Darija Šimića koji je nedavno kao igrač Milana imao na travnjaku izravan sudar s Ibrahimovićem.</p>
<p>- Igrali smo na takvim pozicijama da smo imali vrlo malo direktnih duela. Riječ je o sjajnom igraču, ali i čovjeku. Razmijenili smo nekoliko riječi i drago mi je što ćemo se u srijedu opet susresti, rekao je Šimić.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Ispričavam se ako sam nekoga uvrijedio«</p>
<p>»Nisam nikoga htio podcijeniti, niti uvrijediti Bjelovar kao grad. Nisam gledao na način da bih nekoga uvrijedio. Ja sam taj koji se ozlijedio, meni je najgore«, kaže Boško Balaban</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Ubuduće neću davati bombastične izjave. Toga više nema«, razočaranim je glasom u utorak procijedio Dinamov napadač Boško Balaban. Javna kritika treneru i nespretna izjava u kojoj je Bjelovar nazvao selom, iako doista tako nije mislio, pomalo će stanjiti Balabanov novčanik. Klupski su čelnici odredili disciplinsku mjeru svome nogometašu, koji će tako u maksimirsku blagajnu morati položiti 5.000 eura. Uz to se morao i javno ispričati zbog svoga oratorskog nadahnuća i razigranog jezika. I doista, u utorak je u klupske prostorije zakoračio spuštenim, pokunjenim pogledom, lagano jagodicama gladeći obrve. U ovim se pokretima nisu mogli nazrijeti baš nikakvi obrisi onoga goropadnog maksimirskog napadača, kakvoga smo naviknuli gledati na samome travnjaku. Vidljivo je da mu je krivo i u utorak smo doista gledali lice pokajnika.</p>
<p> - Žao mi je što je jedna moja nespretna izjava uzela toliko prostora u medijima. U ovome trenutku nisam bitan ja, nije bitan niti Ćiro Blažević, kao niti itko drugi. Bitan je Dinamo!</p>
<p> Balaban je, nakon ozljede u prijateljskom ogledu s trećeligašem Bjelovarom, javno spočitnuo treneru što na takvim utakmicama moraju nastupati igrači iz prve momčadi. Smatra da bi u takvim ogledima priliku trebali dobiti oni mlađi, koji se tek bore za ulazak u prvih 11. Dinamovo gostovanje u Bjelovaru pritom je svrstao u kontekst »divljih, seoskih utakmica«, što je pak izazvalo bijes Bjelovarčana.</p>
<p> - Ispričavam se svim Bjelovarčanima, kao i svima ostalima koje sam možda uvrijedio. Ne mislim da mi ne trebamo igrati u manjim sredinama, ali prva momčad bi se ipak trebala okrenuti glavnome cilju, a to je osvajanje prvenstva. Nisam nikoga htio podcijeniti, niti uvrijediti Bjelovar kao grad. Nisam htio uvrijediti ni naše navijače, pogotovo zato što je meni doista stalo baš do svakog našeg navijača. Nisam na to gledao na način da bih time mogao nekoga uvrijediti. Uostalom, ja sam taj koji se ozlijedio i meni je ipak najgore. U tom trenutku čovjek svašta kaže.</p>
<p> A hoće li Bjelovarčani prihvatiti ovu iskrenu Balabanovu ispriku? Pa, nadamo se da hoće, jer doista nije mislio ništa loše. Najbitnije je ipak da je ozljeda zgloba gotovo sanirana i da će biti spreman za subotnji prvenstveni okršaj protiv Kamen-Ingrada u Velikoj. Balaban pritom odlučno odbacuje kuloarske priče prema kojima se »ne slaže najbolje sa svojim partnerom u napadau, Ivicom Olićem«.</p>
<p>- Olić i ja smo veliki prijatelji i drago mi je kad god zabije gol! Zapravo, možda čak više želim da on zabije gol, nego ja, pa da se i on može što bolje prodati. Dobro poznajem i njega i njegovu obitelj i stalo mi je da mu bude što bolje. Znam što je dosad sve prošao, nije mu bilo nimalo lako, bio je pod velikim pritiscima. S druge strane, ja više namam takvih opterećenja, riješio sam svoje probleme... Ali, svojedobno sam i ja prolazio ovo što i on sada. Ma, vjerujem da ćemo na kraju obojica biti najbolji strijelci!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prva utakmica u Puli</p>
<p>Čelništvo Uljanika predložilo je Hajduku da u prvoj utakmici budu domaćini Splićanima, što su na Poljudu prihvatili</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Prva utakmica finala hrvatskog nogometnog Kupa u kojem će se 21. svibnja u 17 sati sučeliti Uljanik i Hajduk, bit će odigrana na Gradskom stadionu u Puli, odlučila je Komisija za natjecanje Hrvatskog nogometnog saveza. Uzvrat u Splitu je 4. lipnja, a o točnom vremenu početka utakmice, te sucima i delegatu prve utakmice, odlučit će se na organizacijskom sastanku 14. svibnja. Iako pravilnik nalaže da se domaćinstvo finalnog dvoboja određuje ždrijebom, prijedlog je čelništva NK Uljanik o odigravanju prve utakmice u Puli naišao na odobravanje na Poljudu, što je zapravo i logično. Splićani imaju prednost domaćeg terena, dok Uljaniku više odgovara domaćinstvo prve utakmice zbog velikog zanimanja navijača, jer da je Poljud domaćin prve utakmice, objektivno gledajući, u uzvratu najvjerojatnije ne bi bilo toliko neizvjesnosti.</p>
<p>- Potrudit ćemo se da će i uzvrat biti zanimljiv, kazao je predsjednik Uljanika Gianni Rossanda te dodao kako se iskreno nada da će Hajduk osvojiti prvenstvo. U tom bi slučaju Uljanik ostvario plasman u prvo kolo Kupa Uefe sljedeće sezone kao finalist Kupa, dok bi Splićani ušli u kvalifikacije za Ligu prvaka. </p>
<p>Inače, ovaj će finale biti poseban zbog tri podatka. Prvi put se u finale plasirao drugoligaš, prvi put se finale ne igra u Zagrebu, te je ovo tek druga završnica bez zagrebačkih klubova. </p>
<p>• Čini se da vam je nastup u Kupu ostavio traga u Drugoj ligi u kojoj ste posustali u posljednja dva dvoboja.</p>
<p>- Svakako da je finale Kupa motiv više za momčad, pogotovo psihološki. No, fizički smo platili ceh, pogotovo u utakmicama u tjednu kad se igrao Kup. Najlošije smo igrali u Sigetu u nedjelju, prvo poluvrijeme je bilo u redu, ali smo u drugom ostali bez »benzina«. Iako, moram naglasiti, da je utakmica bila regularna i taj bi »benzin« bio dovoljan za pobjedu. </p>
<p>Lj. Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Mario Carević dva tjedna izvan terena</p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Mario Carević nikako na zelenu granu. Jesen će pamtiti po kartonima, a proljeće po ozljedama. Nesreća se priljepila za Carevića, te se nije naigrao. Daroviti je nogometaš Hajduka u nedjeljnoj je utakmici protiv Varteksa ozlijedio ligamente ramena i pauzirat će sigurno sljedeća dva kola. </p>
<p>- Užasno me boli. Osjećam se loše. Nisam nakon utakmice mogao podignuti ruku. Zamotalo me »ciloga«, ruku, rame, preko prsiju... Nervozan sam. Cijeli proljetni dio sezone me prate bolesti, ozljede... Nisam povezao ni pet treninga, pa kako onda povezati utakmice. Kad te krene peh, onda te ne pušta. Valjda sam ga sada ispucao.</p>
<p>Liječnici prognoziraju barem dva tjedna pauze, dok se Carević nada bržem oporavku.</p>
<p>- Još tri dana ću nositi ovaj zavoj, a onda će mi staviti plastičnu longetu. Nadam se ipak da ću biti u krugu kandidata za utakmicu protiv Dinama. Dovoljno je što sam propustio maksimirski derbi, ne želim i ovaj splitski.</p>
<p>Trka za Dinamova četiri boda prednosti muči bijele, koji ne vide gdje bi Zagrepčanimogli izgubiti barem dva boda. </p>
<p>• Što je uzrok blijedom izdanju prošle nedjelje protiv Varteksa?</p>
<p>- Umor zbog prevelikog broja utakmica je razlog naše slabije igre protiv Varteksa. Ne treba dizati paniku. Pobijedili smo i to je najvažnije. Očekuju nas dva teška gostovanja, u Vinkovcima i u Velikoj, a mi nemamo nikakvog izbora osim pobijediti. Neće nam biti lako, a i čini mi se da moramo biti dvostruko bolji od Dinama ako želimo osvojiti prvenstvo. Cilj nam je pobjeđivati i strpljivo čekati eventualni kiks </p>
<p>modrih, zaključio je Carević.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Amerikanci pred ispadanjem</p>
<p>ZAGREB/HELSINKI, 29. travnja</p>
<p> - Šesnaest najboljih hokejaših reprezentacija svijeta bore se za naslov svjetskog prvaka, koji brani Slovačka. Nakon dva kola najneugodnije iznenađenje priredila je reprezentacija SAD-a, koja je izgubila dvoboje protiv Danske 2-5 (novaka u elitnoj skupini) i Švicarske 0-1. U posljednjem dvoboju u skupini B igrat će protiv Rusije, no za ostanak će igrati protiv nominalno slabijih momčadi (Japana, Latvije te Austrije ili Slovenije). To daje nadu Amerikancima da će ostati u elitnom razredu, ali je i veliko upozorenje da im za svjetsku smotru ipak treba jača momčad. Igrača im ne nedostaje.</p>
<p>Naši susjedi Slovenci teško su stradali protiv Finaca, favorita skupine D, koji pred svojim navijačima traže put do naslova svjetskih prvaka. Na tom su putu samljeli Slovence 12-0. U toj skupini će se Finci protiv Čeha boriti za prvo mjesto u skupini, dok će se Slovenci i Austrijanci sudariti za ostanak u elitnom razredu.</p>
<p>U skupini A svjetski prvaci Slovaci nemaju većih problema, iako su ponešto promijenili momčad. Ali, ne toliko da ne bi bili favoriti. Kao i Slovaci, i u skupini C olimpijski pobjednici Kanađani i Česi, bivši svjetski prvaci i olimpijski pobjednici, imaju poprilično nove momčadi (Česi, naime, imaju čak 14 novih igrača), ali nimalo slabije. Zato čvrsto drže mjesto među favoritima.</p>
<p>Ugodno su iznenadili Danci. Svojim nastupima pokazuju da zaslužuju biti među najboljim momčadima svijeta.</p>
<p>• Rezultati 2. kola; skupina A: Slovačka - Japan 10-1 (3-1, 5-0, 2-0); redoslijed: Slovačka (razlika pogodaka 19-4) 4 boda, Njemačka (5-4) 2, Ukrajina (3-9) 0, Japan (5-15) 0;</p>
<p>skupina B: SAD - Švicarska 0-1 (0-1, 0-0, 0-0), Rusija - Danska 6-1 (1-0, 5-1, 0-0); redoslijed: Rusija (razlika pogodaka 11-3) 4 boda, Danska (6-8) 2, Švicarska (3-5) 2, SAD (2-6) 0;</p>
<p>skupina C: Kanada - Latvija 6-1 (2-1, 1-0, 3-0), Švedska - Bjelorusija 2-1 (1-1, 0-0, 1-0); redoslijed: Kanada (razlika pogodaka 9-1) 4 boda, Švedska (5-2) 4, Bjelorusija (1-5) 0, Latvija (2-9) 0;</p>
<p>skupina D: Finska - Slovenija 12-0 (4-0, 4-0, 4-0), Češka - Austrija 8-1 (1-0, 5-0, 2-1); redoslijed: Finska (razlika pogodaka 17-1) 4 boda, Češka (13-2) 4, Austrija (2-13), Slovenija (2-17) 0. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>I Kuba će se kandidirati za domaćinstvo OI 2012.</p>
<p>HAVANA, 29. travnja</p>
<p> - Predsjednik Kubanskog olimpijskog odbora Jose Ramon Fernandez potvrdio je da će predati kandidaturu za organizaciju Olimpijskih igara 2012. godine.</p>
<p>- Kuba svojim sportskim rezultatima zaslužuje OI. Naše je mišljenje da bi rezultati trebali biti mjerilo pri dodjeljivanju domaćinstva, a ne bogatsvo zemlje ili moć televizijskih kompanija, kazao je Fernandez. Kuba će, kako se očekuje, službeno predati kandidaturu početkom svibnja. Odluku o tome tko će dobiti domaćinstvo Međunarodni olimpijski odbor donijet će u srpnju 2005. godine. Dosad su svoju kandidaturu za OI 2012. najavili New York, Madrid, Leipzig, Moskva, Pariz, London, dok se Brazilci dvoume između Rio de Janiera ili Sao Paula. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Jače prometno povezivanje Hrvatske i Mađarske </p>
<p>Mađarska, nakon što uđe u Europsku uniju neće, postaviti schengensku granicu prema Hrvatskoj/ Izražena mađarska potpora hrvatskim nastojanjima da se priključi europskim i atlantskim integracijama </p>
<p>BUDIMPEŠTA, 29. travnja</p>
<p> - Mađarska, nakon što uđe u Europsku uniju, neće postaviti schengensku granicu prema Hrvatskoj. Rezultat je to dvodnevnog posjeta premijera Ivice Račana Mađarskoj, tijekom kojeg se sastao s predsjednicom parlamenta, predsjednikom države te svojim domaćinom, mađarskim premijerom Peterom Medgyessyjem. </p>
<p>Mađarska će do 2007. godine završiti izgradnju svog dijela autoceste Rijeka-Budimpešta, koja bi tada trebala biti puštena u promet. Hrvatska će svoj dio autoceste izgraditi do 30. lipnja 2004. Dogovorena je i izgradnja zajedničkoga graničnog prijelaza Letenye te mosta na rijeci Muri. Za taj će se projekt u roku mjesec dana zatražiti sredstva od Europske komisije, koja bi trebala osigurati polovinu iznosa, dok bi ostatak osigurale Hrvatska i Mađarska.</p>
<p>Nakon sastanka dvojice premijera, na konferenciji za novinare održanoj u utorak u zgradi mađarskog parlamenta, naglašeno je kako Mađarska podržava hrvatska nastojanja da se priključi europskim i atlantskim integracijama te da između dviju zemalja nema otvorenih pitanja. »Tijekom godine bit će potpisan sporazum o pograničnom prometu«, rekao je mađarski premijer. Njime bi se minimalizirale carinske formalnosti, što bi još više olakšao prelazak mađarsko-hrvatske cestovne granice, dok bi se u vlakovima granična i carinska kontrola obavljale tijekom putovanja. </p>
<p>Dogovoreno je da se i ubrza putovanje vlakom iz Zagreba za Budimpeštu tako da se uvede jedan inter-city vlak dnevno, koji bi za manje od pet sati vožnje povezivao dva grada. </p>
<p>Povećao bi se i broj zrakoplovnih linija prema Zagrebu na tri dnevno, a od 5. svibnja mađarska zrakoplovna kompanija Malev uvest će redovite dnevne linije prema Splitu, čime će biti znatno olakšan dolazak mađarskih turista. </p>
<p>Mađarska je također podržala hrvatsku ideju osnivanja trilateralne komisije Mađarske, Hrvatske i BiH, koja će dogovoriti izgradnju koridora C5, odnosno autoceste što će Budimpeštu, preko Osijeka, povezivati s lukom Ploče. I BiH je zainteresirana sudjelovati u projektu za koji su financijska sredstva neupitna, a s hrvatska je strana spremna da, ako u BiH nastanu nepredviđeni problemi, Hrvatska i Mađarska zajednički izgrade tu autocestu. S BiH će se o tome razgovarati vjerojatno sljedeći mjesec, kada bi Račan trebao posjetiti Sarajevo. </p>
<p>Premijer Račan je najavio da će hrvatska vlada u srijedu donijeti odluku o davanju jamstava za ulaganje u riječku luku. Neslužbeno se doznaje da će Svjetskoj banci biti dana jamstva od 150 milijuna dolara. Koncesija o zajedničkom hrvatsko-mađarskom korištenju luke Rijeka potpisana je u siječnju prošle godine, a u utorak su zaduženi ministri gospodarstava dviju zemalja da u dva tjedna raščiste sve nedoumice vezane uz gradnju skladišta za soju u toj luci. Govora je bilo i o spajanju plinovoda. Mađarska strana smatra da bi se to moglo riješiti za tri godine. </p>
<p>Dogovoren je i zajednički rad na potpuno novom projektu - »Ekoturistička rijeka Drava« - koji je predložio hrvatski premijer. »Vrijeme je da se sada pripremi taj projekt kako bismo bili spremni kada jednog dana nestane granica između dviju zemalja«, kazao je Račan.</p>
<p>Na duljem sastanku dvojice premijera pokrenuto je i pitanje zastupljenosti hrvatske manjine u mađarskom parlamentu. Mađarski premijer naglasio je da se uskoro može očekivati novi zakon koji će to pitanje regulirati, no da je za njegovo donošenje potreban konsenzus svih mađarskih političkih stranaka u parlamentu. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje o zainteresiranosti mađarske naftne kompanije MOL za kupnju 25 posto dionica Ine, Račan je kazao da postoje tri kandidata i da će postupak javnog natječaja biti dovršen za nekoliko mjeseci. »Nadam se da će ponuda MOL-a biti kvalitetna, što će pomoći o odlučivanju o najpovoljnijem ponuđaču«, rekao je Račan.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Supruga i kćeri Saddama Husseina vratile se iz Sirije u Irak</p>
<p>BEJRUT, 29. travnja</p>
<p> - Prva supruga iračkog predsjednika Saddama Husseina i njezine tri kćeri vratile su se u Irak gdje su, nakon protjerivanja iz Sirije, pod zaštitom vođe plemena Chumar u Mosulu, izvijestio je u utorak arapski list Al-Hayat. List prenosi kako je prva supruga Saddama Husseina Sajida Kheir, majka njegovih sinova Udaya i Qusaya i triju kćeri, stigla u Mosul gdje je zajedno s kćerima pod zaštitom plemenskog vođe. Četiri su žene »iz Sirije u Irak protjerane pod snažnim pritiskom SAD-a«, piše list pozivajući se na izjavu bivšeg šefa iračkog protokola Haithama Rachida Wehaiba. Obitelj Saddama Husseina, prema Wehaibovim je riječima, Irak napustila neposredno prije početka rata u pratnji konvoja i uz 60 tjelohranitelja. No, »Sirija je shvatila da Saddamova obitelj mora napustiti« teritorij te zemlje, strahujući da bi njihova prisutnost ondje mogla negativno utjecati na odnose između Damaska i zapadnih zemalja. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prve sumnje na SARS u Italiji</p>
<p>Zabilježeni i prvi slučajevi oboljelih od SARS-a u Južnoj Koreji, Novom Zelandu i Mongoliji / U Kini je od SARS-a umrlo još devet ljudi a novooboljelih je 202</p>
<p>RIM/ZAGREB/BANGKOK, 29. travnja</p>
<p> - U Italiji ima osam slučajeva kod kojih se sumnja na netipičnu upalu pluća (SARS), objavilo je u utorak talijansko Ministarstvo zdravlja.</p>
<p>Od utorka je operativna posebna ekipa liječnika stručnjaka koju je imenovao talijanski ministar zdravlja Girolamo Sirchia koja će koordinirati rad liječnika u sprečavanju širenja SARS-a. Posebno zabrinjavaju dva slučaja oboljelih djevojčica koje su zrakoplovom stigle u Italiju i stavljene su u izolaciju. Jedna se nalazi u bolnici u Trstu, a druga u Milanu. Jedna djevojčica ima 8 godina, a jedna 8 mjeseci.</p>
<p>Povučene papirnate novčanice</p>
<p> U Bologni je pod sumnjom zaraze izolirana jedna turistkinja iz Kanade. Ministar Sirchia je posebno ljut na Kinu i prijeti prekidom zrakoplovnih veza ako putnici prije polaska ne budu dobro pregledani. Povećana je kontrola i u svim talijanskim zrakoplovnim lukama. </p>
<p>Kina je u utorak objavila da je od atipične upale pluća (SARS) umrlo još devet ljudi a novooboljelih je 202, čime se broj smrtnih slučajeva od SARS-a u toj zemlji popeo na 148 dok se broj oboljelih kreće oko 3300. Kinesko Ministarstvo zdravstva priopćilo je da je sedam od devet smrtnih slučajeva zabilježeno u Pekingu, dok je većina novooboljelih, 148 od 202, također zabilježena u glavnom gradu Kine.</p>
<p>Kako bi se ukrotilo širenje SARS-a, kineske banke su na 24 sata povukle sve novčanice, potičući ljude na korištenje kartica, iako liječnici govore da »nema čvrstog dokaza« da se SARS može prenijeti novčanicama, izvješćuju kineski mediji. Banke su također započele akciju dezinficiranja bankomata, a štampaju se i dodatne novčanice kako bi se osigurala zaliha »čistog« novca. I kineske turističke vlasti nastoje dati svoj obol borbi protiv bolesti. Nacionalna turistička uprava zabranila je strane turističke posjete središnjoj Kini ali i Tibetu, iako na tom 5000 metara visokom golemom platou nema SARS-a.</p>
<p>Južna Koreja je u utorak izvijestila o svom prvom slučaju SARS-a. Ravnatelj Nacionalnog instituta za zdravstvo Kim Moon Sik je izjavio da je 40-godišnji muškarac koji se u ponedjeljak vratio iz Kine imao simptome SARS-a. I Novi Zeland je objavio da je ta zemlja dobila svoj prvi slučaj SARS-a. Radi se o ženi koja je tri tjedna putovala po Kini. Taj je slučaj, kao i svi ostali, prijavljen Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Glasnogovornik Ministarstva zdravstva Mongolije izvijestio je o prva dva slučaja SARS-a u toj siromašnoj azijskoj zemlji, a četvero ljudi sa simptomima bolesti nalazi se u izolaciji u bolnici. Oboljeli se nalaze u bolnici u Ulan Batoru. Jedan je pacijent u teškom a drugi u kritičnom stanju. Mongolija je kao mjere zaštite zatvorila sve osim glavnih graničnih prijelaza s Kinom.</p>
<p>Zabrana posjeta bolnicama</p>
<p>Šest bolnica u Singapuru uvelo je zabranu posjeta kako bi se obuzdalo širenje SARS-a, ali bijesne obitelji se boje da njihovi bližnji, zbog preopterećenosti osoblja, ne dobivaju svu potrebnu njegu. Ministar zdravstva Lim Hong Kiang je, nakon što je WHO objavio da je najgore u Singapuru, Hong Kongu i Kanadi prošlo, ocijenio da je ipak prerano to tvrditi. Mjere zabrane posjeta su uvedene nakon što se jedna trećina oboljelih zarazila tijekom bolničkih posjeta.</p>
<p>Šefovi država ili vlada zemalja članica ASEAN-a (zemlje jugoistočne Azije) sastali su se u utorak na izvanrednom summitu posvećenome koordinaciji borbe protiv teškoga akutnog respiratornog sindroma (SARS), bolesti koja najviše pogađa upravo tu regiju.</p>
<p> Tajlandski premijer Thaksin Shinawatra, čija je zemlja domaćin tog summita, trebao bi svoju zemlju proglasiti »slobodnom od prijenosa zaraze SARS-om«. U toj je zemlji dosad dijagnosticirano sedam slučajeva bolesti, a svi su oboljeli došli iz drugih zemalja.</p>
<p> Dosad je od SARS-a u svijetu umrlo oko 300 ljudi, a oko 5000 ih je zaraženo. Većina oboljelih registrirana je u kineskoj provinciji Guangdong i u susjednome Hong Kongu, a prema najnovijim informacijama širi se i u Pekingu. (AFP/AR/dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U Izraelu i logorima obilježeno sjećanje na židovske žrtve</p>
<p>JERUZALEM, OSWIECIM 28. travnja </p>
<p> - Izrael je u utorak obilježio uspomenu na šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata, a zvuk sirene koja se oglasila širom zemlje točno u 10 sati po mjesnom vremenu označio je, kako se to službeno naziva, »Dan sjećanja na heroje i mučenike«. Na zvuk sirene, od Haife na sjeveru do Beershebe u pustinji Negev, Izraelci su na dvije minute prekinuli svoj posao i aktivnosti.</p>
<p>Ovogodišnja komemoracija koncidirala je s obilježavanjem 60. godišnjice ustanka u Varšavskom getu kao i izvanrednim zasjedanjem Palestinskog zakonodavnog vijeća i glasovanju o imenovanju Mahmouda Abbasa za premijera. </p>
<p>Predsjednici Izraela i Poljske Moshe Qatzav i Aleksander Kwasniewski položili su u utorak vijence ispred »Bloka smrti 11« u bivšem nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitzu, u južnom poljskom mjestu Oswiecim, nakon čega su poveli tisuće ljudi u 12. godišnjoj Povorci živih. Povorka je organizirana na Dan sjećanja na mučenike i heroje holokausta, kojim se odaje počast šest milijuna Židova koje su nacisti ubili tijekom Drugog svjetskog rata. </p>
<p> Gotovo 2200 mladih Židova iz cijelog svijeta, od kojih su neki bili omotani u izraelske zastave, a kojima se pridružila i mala skupina Židova koji su preživjeli holokaust, prešlo je 3 kilometra dugi put između bivših koncentracijskih logora Auschwitz i Birkenau, najozloglašenijih simbola holokausta u kojima je ubijeno više od milijun Židova. Povorci se pridružilo i oko 600 Poljaka.</p>
<p> Na kraju puta, u Birkenauu, izmoljen je kadiš, židovska molitva za mrtve, nakon čega su predsjednici Qatzav i Kwasniewski održali prigodne govore.</p>
<p> Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na holokaust posvećeno je židovskom otporu nacistima, osobito 60. obljetnici ustanka u Varšavskom getu 1943. godine, koja će biti svečano obilježena u srijedu u Varšavi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uskoro će biti gotov upitnik EU s četiri tisuće pitanja za Hrvatsku</p>
<p>Iako je hrvatska strana uredno predala svu dokumentaciju i nastavila informirati o mjerama poduzetim nakon »šećerne afere«, Unija još nije ispunila obećanje da će povući zaštitne mjere </p>
<p>BRUXELLES, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U toku je sastavljanje sadržaja upitnika s gotovo 4000 pitanja za Hrvatsku, kao prva faza u pripremama terena za provjeru spremnosti Hrvatske za kandidaturu u Europskoj uniji (EU). Upitnik će biti upotpunjen »uskoro«, obećao je u ime Europske komisije Reinhard Priebe nakon prvoga dijela maratonskoga sastanka Odbora za provedbu prijelaznoga sporazuma Hrvatska-EU.</p>
<p> Drugi po redu sastanak uslijedio je nakon godine dana primjene dvostranih odnosa Zagreba i Bruxellesa u praksi. A to znači da su se na tapetu našle sve teme od obostranog interesa. Što je posebno zanimljivo, radni je sastanak testirao i način djelovanja »Velike Europe« jer su mu, koristeći pravo dobiveno stavljanjem potpisa na pristupne sporazume, prisustvovali i predstavnici zainteresiranih pristupajućih zemalja Slovenije, Poljske i Mađarske. Rezime je sa strane EU-a: Hrvatska je postigla «zamjetan napredak», kako je rekao direktor Komisijine Opće uprave za vanjske poslove Robert. Priebe koji je prvi put sudjelovao na takvome »proširenom« skupu.</p>
<p> Šaren i golem dnevni red obilježile su klasične teme odnosa EU i Hrvatske: političke uz neke očekivane, gotovo konfekcijske primjedbe (suradnja s Tribunalom u Haagu, demokratizacija medija, zaštita manjina, povratak izbjeglica), te gospodarske, na čelu »dvostranim trgovinskim pitanjima«. Šećerna afera, tvrde obje strane, nije više afera, »ona ne postoji jer se rješava odličnom suradnjom«, smatra voditeljica izaslanstva RH Olgica Spevec. Ipak, konačno rasplitanje te afere još se nije dogodilo, osim što je jedna od Unijinih članica, inače najveći uvoznik šećera iz Hrvatske, Italija, selektivno povukla obvezu stavljanja depozita na izvozne kontigente. A to bi značilo da zaštitna mjera nije povučena već se primjenjuje na, recimo, svakom 30. kamionu.</p>
<p> Iako je hrvatska strana uredno predala svu dokumentaciju i nastavila informirati o mjerama, Unija još nije ispunila obećanje da će povući zaštitne mjere. EU kasni i u ispunjavanju obećanja važnih za gospodarstvo Hrvatske. Pitanje uključenja Hrvatske u paneuropsku kumulaciju podrijetla znači mogućnost da se na tržište EU izvoze hrvatski proizvodi s registriranim uvezenim sastavnim elementima. No, to je još točka dnevnoga reda umjesto da je već početkom ove godine postao, kako je obećavano, element koji će pospješiti hrvatski izvoz na otvoreno Unijino tržište.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>I čelnici srpske pobune i hrvatska mafija slušali su naloge iz Srbije</p>
<p>HAAG / ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Zaštićeni svjedok C-48 u utorak je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću u Haagu svjedočio o nalogodavnom odnosu srbijanskih vlasti prema čelnicima pobunjenih Srba u Hrvatskoj i razjasnio kanale preko kojih je SDB Srbije ubacivala heroin u Hrvatsku. </p>
<p>Svjedok C-48 je od 1992. do 2000. bio suradnik Službe državne sigurnosti (SDB) MUP-a Srbije u Novom Sadu, blizak Miloševićevim suradnicima koji su vodili pobunu Srba u istočnoj Slavoniji.</p>
<p>Govorio je o posjetima vojno-policijskom centru u Erdutu u društvu Franka Simatovića Frenkija iz SDB-a i Mihalja Kertesa iz SPS Vojvodine u travnju i svibnju 1993. i razgovorima s lokalnim srpskim čelnikom Goranom Hadžićem, kada su Simatović i Kertes hvalili Hadžića da poslušno prima zapovjedi i »ne miješa se u svoj posao«, za razliku od Milana Babića i Radovana Karadžića.</p>
<p>Potvrdio je da mu je Milovan Popivoda, načelnik centra SDB-a Novi Sad, rekao da su Simatović i Kertes organizirali distribuciju oružja za tzv. RSK iz skladišta Teritorijalne obrane (TO) Srbije i zaliha oružja koje je JNA oduzela od TO Hrvatske.</p>
<p> Optuženi Milošević, koji se na suđenju brani sam, u protuispitivanju je nastojao diskreditirati svjedoka za kojeg se doznalo da mu je otac Srbin a majka Hrvatica te da od 1998. ima hrvatsko državljanstvo.</p>
<p> Milošević je osporavao njegov moralni kredibilitet činjenicom da je špijunirao svoje prijatelje Hrvate, župnika u Petrovaradinu Marka Kljajića i novinara Roberta Čobana, sumnjičene za suradnju s hrvatskom tajnom službom.</p>
<p>Na Miloševićevo traženje da objasni zašto u pisanom iskazu nije spominjao kako je SDB Srbije devedesetih godina ubacivala velike količine heroina u Hrvatsku, svjedok je rekao da je o tome informirao istražitelje ICTY-a tek nakon odlaska iz Srbije, jer se za »takvo što gubi glava«.</p>
<p> Prema njegovim je riječima po nalogu Jovice Stanišića, načelnika SDB-a, distribuciju heroina u Hrvatsku organizirao Darko Ašanin. </p>
<p> »Organizator u Hrvatskoj bio je Željko Šobot koji je kasnije nastradao u obračunu srpske i albanske mafije u Zagrebu«, kazao je C-48. Dodao je da su mu to potvrdili ljudi iz obavještajnog miljea u Zagrebu, gdje je boravio za vrijeme bombardiranja SRJ 1999., kao i »jedna osoba u uredu predsjednika Gradske skupštine Zagreba Zlatka Canjuge s kojim je, kao predsjednikom NK Croatia, tada ugovarao neke nogometne transfere«. </p>
<p> Svjedok je ukazao i na umiješanost tzv. zločinačke organizacije kojoj je suđeno u Zagrebu, rekaviši da su od devet optuženih šest bili Srbi te da je i Šobot po nacionalnosti bio Srbin. </p>
<p> Ponovio je i da je dokaz operacije SDB-a 600 kg heroina nađenih 2001. u trezoru Komercijalne banke u Beogradu. </p>
<p> Svoju upućenost u metode rada tajnih službi Jugoslavije i Srbije C- 48 je potvrdio objasnivši ulogu bivšeg saveznog ministra policije Stane Dolanca i šefa savezne službe sigurnosti Zdravka Mustača pri odlukama o likvidaciji političkih emigranata u Europi.</p>
<p> Na Miloševićevo uobičajeno pitanje je li ikada od nekog dužnosnika čuo za plan stvaranja Velike Srbije, C-48 je rekao da je »uz ostalo i od njega u ožujku 1993. čuo da spominje stvaranje jedinstvene srpske države od Srbije, RS, tzv. RSK i Crne Gore«.</p>
<p> Svjedok je naveo i kako je SDB Srbije, nakon povlačenja svojih centara iz istočne Slavonije 1996. »osigurala funkcioniranje svoje operativne mreže ubacivanjem u administraciju UN-a, policiju i druge službe te preko recepcionara, konobara i taksista«.
Suđenje Miloševiću nastavlja se u četvrtak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svilanović: Tužbe će posvađati susjede</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Koju god odluku donio Međunarodni sud, doći će do znatnog zahlađenja u odnosima Hrvatske i Srbije i Crne Gore i do ozbiljne krize u regiji. To bi svi trebali shvatiti«, izjavio je u intervjuu za beogradski dnevnik Blic ministar vanjskih poslova SCG Goran Svilanović. </p>
<p> Apelirajući za izvansudski dogovor u tužbama Hrvatske i Bih pred sudom, Svilanović je rekao: »Mi inzistiramo na individualnoj odgovornosti i zbog toga moramo biti još odlučniji kad je u pitanju suradnja s haškim sudom za ratne zločine, gdje moramo učiniti sve da pravdi privedemo sve optužene. Ali, Međunarodni sud pravde uspostavlja kolektivnu odgovornost, odgovornost države, a to će svi kod nas razumjeti kao odgovornost naroda«.</p>
<p>Beogradski šef diplomacije ocjenjuje da je šteta što nisu svi u međunarodnoj zajednici svjesni »da će pothranjivanje kroz ove sudske postupke vratiti aveti prošlosti na dnevnu političku scenu, ponovno u vidu najprimitivnijeg nacionalizma, pa ćemo se tako vratiti bar deset godina unazad«. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Chiracova nova packa Amerikancima: Europa u vojne operacije samo u okvirima UN-a</p>
<p>Ono što su četiri zemlje htjele postići summitom u Bruxellesu, istaknuo je francuski predsjednik Jacques Chirac, jest »vojno i sigurnosno snažnija, efikasnija, poduzetnija Europa« </p>
<p>BRUXELLES, 29. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jaka Europska unija znači i snažniji NATO, budućnost europske sigurnosti vidimo u okvirima transatlantske osovine, nema nikakvog udvajanja obrambenih kapaciteta ni struktura, još manje rivaliteta između EU i NATO-a, poruke su s mini summita na temu europske obrane što su ga organizirale četiri od šest država utemeljiteljica Europske unije : Francuska, Njemačka, Belgija i Luksemburg. Mediji su uglavnom isticali činjenicu da je riječ o zemljama koje su se izjasnile protiv američke vojne intervencije u Iraku, a neki su dovodili u pitanje kredibilitet skupa na kome nije bilo Britanije i Italije. </p>
<p>Ono što su četiri zemlje htjele postići summitom, istaknuo je francuski predsjednik Jacques Chirac, jest »vojno i sigurnosno snažnija, efikasnija, poduzetnija Europa«. Istina, ta će Europa u operacije očuvanja mira ulaziti »samo u okvirima UN-a«, Chiracova je politička »packa« Amerikancima. </p>
<p>Stoga su četiri države lansirale inicijativu koja sadrži praktične prijedloge o europskom stožeru za europske snage za brzo djelovanje. Koncept sa 60.000 vojnika zacrtan je inače na francusko-britanskom summitu u St Malou 1999. godine, na što je znakovito upozorio Chirac. Lideri četvorice pozvali su EU da »poduzme nužne korake kako bi se osnovao, ne kasnije od 2004. godine, multinacionalni stožer za zajedničke operacije«. </p>
<p>Riječ je o novoj etapi u unutareuropskom povezivanju, upozorio je njemački kancelar Gerhard Schröder. Lideri sugeriraju osnivanje agencije za naoružavanje koja bi koordinirala i povezivala segmente europske industrije, na što su, opet, apelirali direktori upravnih odbora nekoliko europskih tvrtki. </p>
<p>Naime, na jedan euro EU investicija u obranu i sigurnost i istraživanje dolazi osam eura ulaganja na američkoj strani, a raspon se penje do jedan prema petnaest u korist Amerikanaca na osjetljivim područjima najnovijih svemirskih tehnologija. </p>
<p>Europska sigurnost ojačat će se kombinacijom snažnog izricanja političke volje i koordinacijom rada obrambene industrije. Prijedlog je poslan svim sadašnjim i budućim članovima EU kao doprinos raspravi unutar Konvencije o budućnosti Europe. </p>
<p>Gerhard Schröder potvrdio je kako do svibnja očekuje prijedloge ostalih i »izjašnjavanje o našoj inicijativi«. Ako ništa drugo, četiri su zemlje potvrdile čvrstu povezanost EU obrane s transatlantskim sigurnosnim interesima i naznačile da za njih jačanje obrambene i sigurnosne komponente EU-a znači i snažniji NATO. »Ova naša inicijativa je inicijativa uključivanja, a ne isključivanja drugih država iz rasprave«, rekao je luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. »Želimo dati novi materijal za rad Konvencije o budućnosti Europe«, dodao je Guy Verhofstadt. Važno je upozoriti i na činjenicu da su se lideri pozvali na integracijski uspjeh eura, koncept koji bi se mogao i morao primijeniti i u drugim područjima procesa kontinentalnog interesnog povezivanja.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Bombonijerski summit« jako ljuti Washington i London</p>
<p>BERLIN, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Od »bombonijerskog summita«, kako njemački mediji ironično nazivaju bruxellesko vijećanje šefova država i vlada Njemačke, Francuske, Belgije i Luksemburga u utorak u Bruxellesu, Berlin je radikalno smanjio očekivanja. </p>
<p>Ključni razlog smanjenih očekivanja summita četvorice jest američko-britanska vojna pobjeda u ratu s režimom Saddamma Huseina. Osim toga, s obzirom na Europu podijeljenu pitanjem iračkog rata i na ozbiljno uzdrmane odnose sa SAD, manevarski prostor Chiraca, Schrödera, Junckera i Verhofstadta na njihovu susretu na vrhu vrlo je sužen. A da se planirano priopćenje iz Bruxellesa potpuno ne rasprši poput mjehura od sapunice te da bi ono, barem načelno, bilo prihvaćeno i od Britanaca i Nizozemaca, njemačka vlada ionako već danima potajno sve poteze usklađuje s Londonom.</p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder i britanski premijer Tony Blair navodno su uoči sastanka četvorke uskladili svoja stajališta. No Blair, kao najodaniji saveznik SAD-a, nije bio spreman pridružiti se »bombonijerskom summitu«. To znači da bez britanske vojne sile u Uniji ništa nije moguće.</p>
<p>U Berlinu se već danima pokušava ukloniti sve što bi eventualno moglo naškoditi EU-u, Washingtonu i NATO-u od susreta četvorke u Bruxellesu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Amerika bi mogla smanjiti vojnu nazočnost u Europi</p>
<p>WASHINGTON, 29. travnja </p>
<p> - Zapovjednik američkih snaga u Europi rekao je kako Pentagon razmatra smanjenje broja svojih vojnika i baza u Europi. Pentagon razmatra zatvaranje ili smanjenje baza, koje su sada većinom u Njemačkoj, uz istodobno otvaranje manjih baza u istočnoeruopskim zemljama kao što su Mađarska, Rumunjska, Poljska i Bugarska.</p>
<p> General James Jones, zapovjednik američkih snaga u Europi, rekao je kako bi se Pentagon mogao okrenuti od velikih baza s velikom koncentracijom vojnika na Europu kao polazište za krizna žarišta u svijetu, na primjer koristiti baze u istočnoj Europi za brzo premještanje snaga prema Srenjem istoku, Africi ili Aziji. U reformi koja bi mogla označiti najtemeljitije promjene američke vojne nazočnosti u Europi od Drugog svjetskog rata djelomično se želi kazniti Njemačku jer nije dala potporu američkom napadu na Irak, i nagraditi istočnoeuropske zemlje koje su ga podržale, ali je glavna ideja učiniti američku vojsku što fleksibilnijom i pokretljivijom.</p>
<p> Sjedinjene Države u Europi imaju 112.000 vojnika i 499 postrojenja, od kojih 68.000 u Njemačkoj, 12.000 u Italiji i 10.000 u Velikoj Britaniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Propao pokušaj Jaya Garnera da ujedini iračku oporbu</p>
<p>ANKARA, 29. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pokušaj američkog civilnog upravnika za Irak, umirovljenoga generala Jaya Garnera, da postigne konsenzus različitih etničkih, plemenskih, vjerskih i drugih iračkih frakcija, doživio je potpuni neuspjeh zbog različitih, često dijametralno suprotnih viđenja iračke budućnosti. </p>
<p>Jedini uspješni pomak bagdadske konferencije jest dogovor da se organizira novi takav skup. Na dnevnom redu toga skupa nisu se ni našla goruća pitanja, poput uvođenja reda i mira, što podrazumijeva obnovu rada policije. Po strani je ostao i povratak namještenika državne uprave na posao, te reguliranje njihovih plaća. </p>
<p>Šarolika i vrlo složena iračka oporba - Arapi, Kurdi, Turkmeni, Asirci, Yazidi, šijiti, suniti i drugi - ostala je ukopana u svojim nacionalnim ili vjerskim rovovima. Time se ozbiljno dovodi u pitanje što skorija uspostava prijelazne iračke vlade. U prvi su plan izbile duboke podjele o ulozi »američkih osloboditelja« i javno su izražene bojazni da bi Washington mogao nametnuti svoju volju iračkom narodu. </p>
<p>Arapski šijiti, koji su se nametnuli kao vodeća i najorganiziranija snaga, zalažu se za uspostavu islamske republike. Kurdi, koji čine oko 18 posto iračkoga pučanstva, žele federalni državnopravni i politički ustroj u kojemu bi zadržali sadašnju široku autonomiju, praktički dvije neovisne mini države. </p>
<p>U takvoj isprepletenoj političkoj situaciji, kao najbolje pokazalo se Saddamovo rješenje: podjela Iraka na 18 provincija. Svaka provincija imala bi vlastiti parlament i vladu. Središnja krovna administracija u Bagdadu zadržala bi kontrolu nad strateškim sirovinama u zemlji, ponajprije nad naftom. Izvori crnoga zlata privatizirali bi se, nakon čega bi Irak istupio iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). </p>
<p>Međutim, ti planovi mogli bi ispasti građenje kule u zraku ako se za njihovu provedbu ne pridobije golema šijitska većina (60 posto iračkoga pučanstva). Vrlo dobro organizirani šijiti, koji su priredili antiameričke prosvjede u Bagdadu, zahvalni su Amerikancima zbog nasilnog uklanjanja Saddama Husseina, ali sada zahtijevaju da o daljnjoj političkoj sudbini zemlje odlučuju sami Iračani. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Američki vojnici u Falluji ubili 13 Iračana</p>
<p>AS SAYLIYA, 29. travnja</p>
<p> - Središnje američko zapovjedništvo (Centcom) u Kataru priopćilo je u utorak da su američki vojnici smješteni u jednoj školi u mjestu Falluja blizu Bagdada, noćas odgovorili na vatru koju je na njih otvorila skupina naoružanih iračkih muškaraca, što je u suprotnosti s izjavama lokalnog stanovništva, prema kojima su Iračani bili nenaoružani. </p>
<p>»Pripadnici Prvog bataljuna 325. pješačke regimente sinoć su naišli na skupinu naoružanih Iračana. Iračani su počeli pucati iz automatskog oružja, a američki su vojnici uzvratili vatru«, kazala je glasnogovornica američkih vojnih snaga čije je zapovjedništvo u Kataru. Lokalni stanovnici, među kojima i ravnatelj glavne bolnice u gradu, ranije su za Reuters izjavili da je najmanje 13 osoba poginulo, a 75 ozlijeđeno kada su vojnici smješteni u lokalnoj školi zapucali na oko 200 Iračana koji su ondje mirno prosvjedovali. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Izložba fotografija nije bila bez pravila i kriterija</p>
<p>U Vjesniku od 24. travnja u »Pismima čitatelja« javio se gospodin Vladko Lozić, tajnik Foto kluba Zagreb, s osvrtom na Prvu međunarodnu izložbu fotografija na temu »Voda i čovjek« u organizaciji Fotokluba »Zagifoto« iz Zagreba. </p>
<p> Gospodin Lozić naravno ima pravo iznijeti svoje mišljenje i stav, ali je ipak trebao provjeriti činjenice. Kako sam bio jedan od pet članova žirija te izložbe trebao bi biti suodgovoran za sve eventualne propuste koje iznosi gospodin Lozić.</p>
<p> Gospodinu Loziću mogu jamčiti da u žiriranju izložbe nije bilo baš nikakvih manipulacija. Trojicu članova žirija upoznao sam na samom žiriranju. Kao i na većini fotoizložaba radovi sudionika se identificiraju istom nakon što žiri donese svoje odluke. Tako je bilo i ovog puta. To što je bilo 35 fotografija članova kluba koji je organizator izložbe, nije nikakav presedan niti minus izložbe. I njihovih 35 radova u bloku od ukupno 650 fotografija, koliko je prijavljeno na natječaj, bilo je za žiri anonimno do odluke o nagradama.</p>
<p>Letak koji gospodin Lozić naziva katalogom, nije katalog. To je prva informacija, a katalog u kojem će biti otisnuti svi radovi koju su izloženi, dakle 120 fotografija, upravo je u tisku. Naš klub, Foto kino klub »Drava« iz Đurđevca, jedan je od četiri organizatora međunarodnih izložbi fotografija u Hrvatskoj. Na prvoj izložbi održanoj 1999. godine, gospodin Lozić je bio »one man jury«, I ta izložba je organizirana po istim pravilima i kriterijima kao što je i ova sporna izložba. Ne sjećam se da je kolegu Lozića tada smetala ta činjenica. Zato ovu spornu izložbu treba pozdraviti i na prvi i na drugi pogled. Gospodin Lozić vrlo dobro zna koliko truda i volonterskog rada treba uložiti da bi se organizirala međunarodna izložba, o novčanim sredstvima ne ćemo ni govoriti. Foto klub »Zagreb« otvara 27. svibnja ove godine međuklupsku izložbu fotografija, vjerojatno na isti način kao i mi ostali »bez pravila i kriterija«, jer kako sam kaže ona ne postoje. Svaki klub sam radi propozicije, poštujući pritom neke međunarodne uzuse. </p>
<p>Ipak izložba Foto kluba »Zagreb« će uspjeti jer ju organizira dobar organizator i većina hrvatskih klubova je poslala svoje radove. U propozicijama te izložbe nema odredbe da članovi Foto kluba »Zagreb«, kao organizatora izložbe, nemaju pravu sudjelovati, što naravno znači da će i tu gospodin Lozić otkriti desetke radova članova svog kluba. Zbog čega postoji animozitet među zagrebačkim fotoklubovima i pojedinim fotoamaterima, ne samo zagrebačkim, gospodin Lozić ne kaže ništa. Podsjeća me taj slučaj na jednu rečenicu koju je rekao Đuro Utješanović, mislim baš u jednom od Vjesnikovih priloga: »Hrvat Hrvatu može sve oprostiti, samo ne uspjeh«.</p>
<p>Situacija bi bila sigurno bolja kada bi naš Hrvatski fotosavez bio organiziran da služi fotoklubovima. No na žalost to ni iz daleka nije slučaj. U tom pogledu gospodin Lozić ima pravo. Hrvatski fotosavez jednostavno ne zna niti ga zanima što i kako rade klubovi. Međutim dopisivanje preko novina nije dobar način da se riješe problemi hrvatske amaterske fotografije, niti besmislen i bahat odnos Hrvatskog fotosaveza prema fotoklubovima.</p>
<p>KRUNO HEIDLER član žirija izložbe »Čovjek i voda«</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tragično neznanje i lažna poruka dr. Šostara</p>
<p>Na emisiju »Glamour caffea«, urednika Siniše Svilana, ne bih se osvrtao, iako o njoj imam svoje mišljenje, da u subotu 26. travnja, nije prikazana Bogovićeva ulica, pretvorena u leglo skorojevića, blaziranih faca i političara, koji takvom stilu naginju. No, na to ću se osvrnuti drugom prilikom. Razlog mojem napisu je intervju s čelnikom zagrebačkog zdravstva dr. Šostarom baš u tom okruženju.</p>
<p>Dakle, svi znamo da se pravi znalci i pravi stručnjaci vrlo rijetko laćaju politike, a još manje prihvaćaju političke funkcije. Ne zato što bi se toga gnušali, nego zato što vole svoju struku i ničim je ne bi zamijenili. Dr. Šostar je na pitanje što bi izabrao: »tri dana slušati političare ili tumor na mozgu« odgovorio, »tumor na mozgu ako bi bio dobroćudan«! Pokušao je biti duhovit i kazati d mu se politika zapravo gadi, ali tragično je kakvu je poruku poslao kao liječnik. Naime, dobroćudni ili zloćudni tumor u mozgu gotovo su jednako opasni radi svoje lokalizacije. Pa to znadu već i obrazovaniji laici. Daljnji zaključci nameću se sami od sebe: gadi mu se politika od koje živi, a medicinu ne zna! Ali, spomenuti gospodin znade žestoko nametati svoje stavove i biti karijatida tamo, gdje se već strop ruši i gdje temelji tonu, polako ali sigurno. </p>
<p>Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska liječnička komora i Medicinski fakultet morali bi reagirati na ovakvo tragično neznanje jednog liječnika i njegovu još tragičniju poruku, da dobroćudni tumor mozga nije opasan. Ali, bolje je da ostane u politici nego da se vrati u struku, jer to bi tek bila tragedija! On je zapravo za mirovinu, korisnu za politiku i za pacijente. </p>
<p>Dr. MARIJAN ZEMLJARIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Što će hrvatsko državljanstvo ratnim zločincima?</p>
<p>Nekako je široj javnosti ostala nepoznata inicijativa jedne udruge proistekle iz Domovinskog rata Bjelovarsko bilogorske županije o oduzimanju hrvatskog državljanstva srpskim ratnim zločincima i protjerivanje iz RH koji su pravomoćnim sudskim presudama osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zatvora. </p>
<p>Dakle, onima kojima je nepobitno činjenje ratnog zločina dokazano i koji su odslužili dosuđenu zatvorsku kaznu.</p>
<p>Ovakva inicijativa udruge motivirana je prije svega strašnim zločinom koji je počinjen nad mladim Bjelovarcima 8. rujna 1991. godine u selu Kusonje kod Pakraca kada su lokalni četnici masakrirali osamnaest gardista. Za taj zločin osuđeni su i kaznu služe od 1995. godine samo četvorica koljača kojima je dosuđeno od 10 do 20 godina zatvora. Već prvi će izaći iz zatvora za nešto manje od dvije godine i vratiti se u normalan civilni život u mjestu zločina kao i ostali građani. Paradoksalno je da su navedenim zločincima razne humanitarne organizacije obnovile imanja gdje ih željno čekaju, jer i Srbi imaju svoje ratne heroje. </p>
<p>Činjenica da se gotovo svakog dana privode osumnjičeni za ratne zločine diljem Hrvatske, vrlo je vjerojatno da bi se nakon zajedničkog nalaženja na slobodi neotkriveni zločinci sa onima koji su kazne odslužili okrenuli prema aktivnostima rušenja Ustavnog poretka RH.</p>
<p>Umjesto da se bave ovim problemom neki u vlasti skloni su optužiti hrvatske branitelje kada se javno usprotive odlukama Vlade da su rušitelji ustavnog poretka kojega su prije svih uspostavili upravo oni naši branitelji. </p>
<p> Možda se inicijative lokalne braniteljske udruge i neće ostvariti no svakako bi trebala pobuditi odgovorne za zauzimanje oko sustavnog bavljenja sa zločincima jer onaj koji je mogao mučiti pred očima cijelog sela Kusonja 18 mladića i nožem im oduzimati život sigurno je da bi mogao u prvoj prilici počiniti nešto »manje« strašno primjerice ubiti »samo« nekoliko Hrvata onako iz navike. </p>
<p>BERNARD STIPIĆ Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Po Bibliji je subota »stvorena radi čovjeka«</p>
<p>Ovih smo dana iz medija saznali za opću zabranu rada nedjeljom za koju se zauzimaju Rimokatolička crkva i sindikati, pa su odlučili potporu za to tražiti i od Pape.</p>
<p>Tako je i u Vjesniku od utorka, 29. travnja objavljen tekst pod naslovom »Pokrenuta kampanja za zabranu rada trgovina nedjeljom«.</p>
<p> Kao kršćanin - sljedbenik Isusa Krista i njegove riječi - Biblije upozorio bih na potpuni promašaj te akcije. Naime, iz Svetog Pisma saznajemo da je Isus riječju i primjerom istaknuo subotu kao dan odmora, a ne nedjelju:</p>
<p>»Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote«. (Marko 2:27).</p>
<p>»Dođe (Isus) u Nazaret gdje je odrastao te po svom običaju u subotu uđe u sinagogu. Zatim ustade da čita«. (Luka 4:16).</p>
<p>U svom proročkom govoru o velikoj nevolji i progonu koji će se zbiti pred sam kraj ovog zlog svijeta, tj. prije uspostave Novog svijeta; Krist potvrđuje subotu: »Molite da vaš bijeg ne bude zimi ili u subotu, jer će tada biti tolika nevolja kakve nije bilo od postanka svijeta...« (Matej 24:20)</p>
<p>Dakle, nema ni spomena o nekakvoj promjeni dana odmora sa sedmog na prvi dan u tjednu. S time je, dakako, u suglasju i četvrta Božja zapovijed koja kaže: </p>
<p>»Sjeti se da svetkuješ dan subotni. Šest dana radi i obavlja sav svoj posao. A sedmoga je dana subota - počinak posvećen Gospodu, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nema raditi...« (Izlazak 20:8)</p>
<p>Prva Crkva dala nam je primjer poslušnosti živome Bogu, a ne smrtnim i grešnim ljudima, apostol Petar, uz druge apostole, izjavljuje: </p>
<p>»Treba se više pokoravati Bogu nego ljudima«. (Djela apostolska 5:29)</p>
<p>Izaberimo i mi danas pokornost Bogu, jer Otac naš nebeski najbolje zna što je dobro za sve nas! </p>
<p>BORIS KRMPOTIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Šobot - »običan« kriminalac ili »trovač hrvatske mladeži«</p>
<p>Na suđenju »zločinačkoj organizaciji« za Šobotovo je ubojstvo bio optužen Davor Zečević, koji je nepravomoćnom presudom oslobođen odgovornosti / Drugi navodni sudionik likvidacije Damir Džeba i sam je, koji mjesec kasnije, na sličan način ubijen ispred jednog kafića na Prisavlju </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Željko Šobot ubijen je 13. ožujka 1999. godine na križanju Selske i Ozaljske ulice na zagrebačkoj Trešnjevci, dok je jeo burek. </p>
<p>Šobota je dok je sjedio u automobilu nepoznati ubojica izrešetao hicima iz vojne strojnice. U suđenju »zločinačkoj organizaciji« za ovo je ubojstvo optužen Davor Zečević. Nepravomoćnom presudom Zečević je oslobođen optužbe, a drugi navodni sudionik likvidacije Damir Džeba i sam je, nekoliko mjeseci kasnije, na sličan način ubijen ispred jednog kafića na Prisavlju.</p>
<p>Svjedočenje zaštićenog svjedoka na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu aktualiziralo je pitanje Šobotovog ubojstva, a također i uvijek prisutnu sumnju da su pojedinci iz hrvatske »mafije« bili neposredno povezani s obavještajnim službama.</p>
<p>Haaški svjedok ustvrdio je da je Služba državne bezbednosti (SDB) MUP-a Srbije preko jednog punkta u Orašju i preko Željka Šobota u Zagrebu u Hrvastku ubacivala velike količine heroina, a s ciljem slabljenja hrvatske mladeži.</p>
<p>Zagrebački Srbin Šobot, bio je jedan od »jačih igrača« gradske kriminalne scene. Početkom 90-tih počeo se baviti reketarenjem i kamatarenjem, a što je na suđenju u Remetincu potvrdio i njegov otac. »Šobica«, kako su ga prijatelji zvali spominjan je kao počinitelj spektakularne pljačke Zagrebačke banke u Paromlinskoj kada je ukradeno više od milijun njemačkih maraka. Šobotovo se ime, međutim, nije konkretno povezivalo s poslovima s drogom, osim jednog slučaja. On je naime 1997. godine uhićen s šest kilograma bijelog praha za koji se međutim utvrdilo da je <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>. Pričalo se da su šećer Šobotu podvalili »dečki s Knežije«.</p>
<p> Neki su remetinečki svjedoci Željka Šobota povezivali i s kontroverznim pokojnim bankarom Ibrahimom Dedićem. Njih su dvojica, kaže jedna priča, zajedno odradili posao s krivotvorenim slovenskim tolarima, a zbog čega su se kasnije na smrt posvađali. Po spomenutoj priči Šobot je bio taj koji je najprije ranio Dedića, da bi kasnije Dedićevi ljudi likvidirali Šobota, a nakon toga pak Šobotovi iz osvete Dedića.</p>
<p>No nisu samo Dedićevi ljudi radili Šobotu o glavi. Na suđenju u Remetincu utvrđeno je nepravomoćnom presudom da nema dokaza da je Šobota ubio optuženi Zečević. Utvrđeno je. međutim, a to je tvrdio i sam Zečević, a i pokojni Veselin Marinov, da je u ubojstvu sudjelovao Damir Džeba. U policijskim krugovima kao jedan od atentatora spominjao se i famozni Boro Konj, pravim imenom Boro Orlović, Srbin iz Dalja, početkom rata »krajinski vojnik«, a kasnije plaćeni ubojica pripadnika hrvatskih tajnih službi. »Šobicu« je, navodno, »naštelio« Manojlo Moro, inače policijski doušnik. </p>
<p>Damir Džeba poznat kao »gazitelj maćuhica« ispred HNK-a, bio je suradnik SZUP-a, a također je radio za haaškog optuženika Mladena Naletilića Tutu. Džeba je dovozio oružje iz Hercegovine, a bavio se i dilanjem heroina. Po nekim informacijama, Damir Džeba trebao je biti pokajnik u procesu »zločinačkoj organizaciji«, a navodno je ubijen upravo u noći kada je trebao biti uhićen. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Okrivljenoga za šverc Vegete privest će policija</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Na općinskom je sudu u utorak odgođeno suđenje Tinu Brali, Zoranu Gariću i Branku Omaziću, optuženima za šverc 110 tona Vegete vrijedne pola milijuna eura, zbog izostanka drugookrivljenog Garića.</p>
<p>Naime, optužnicom ih se tereti da su tijekom 1993. godine nekoliko puta u ime poduzeća »Joks Trans«, a čiji je direktor Bralo, naručivali veću količinu Vegete u Podravki, lažno predočivši kako je namijenjena izvozu. Robu su prodavali na crno i tako Podravci i državnom proračunu nanijeli oko pola milijuna eura štete. </p>
<p>Na sljedeću će raspravu u lipnju kako je odlučila sutkinja Tamara Pleše, Garića privesti policija, jer svoj izostanak nije opravdao.</p>
<p> Također će se na prijedlog zastupnice optužbe pribaviti podatak iz Kaznene evidencije za okrivljene, jer postojeći datira od 1. ožujka 2000. godine. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Trag Šobotovih ubojica vodi u Gardijski zdrug?</p>
<p>Ubojstvo Željka Šobota jedna je u nizu nikad razjašnjenih profesionalno izvedenih likvidacija ljudi iz zagrebačkog podzemlja. Na sličan način, oružjem vojnog porijekla ubijeni su Šakota, Tači, Burić, Hutinski, Dedić, Vjeko Sliško, a nedavno i njegov brat Marko.</p>
<p>Nedaleko od mjesta Šobotova ubojstva pronađena je kratka strojnica »ero«, kalibra 9 mm. Istim su oružjem ubijeni i Marko Sliško, Ibrahim Dedić te u listopadu prošle godine osječki kamatar Darko Dakić.</p>
<p>Iako je utvrđen tvornički serijski broj »ere«, kojim je likvidiran Šobot, nije se uspjelo utvrditi iz koje je postrojbe potekao.</p>
<p>Ipak određeni trag postoji. Naime u dopisu MORH-a, poslanom na zahtjev suda navodi se da je ukupno proizvedeno oko 24 tisuće komada »era«, koji su kasnije iz centralnog skladišta distribuirani u postrojbe HV-a, a manjim djelom i u HVO. »Ero« kojim je počinjeno Šobotovo ubojstvo nije evidentiran ni u jednoj postrojbi, međutim sanduci sa strojnicama, čiji su redni brojevi ispred i iza spornog »ere«, bili su zaduženi u Gardijskom zdrugu, specifičnoj postrojbi HV-a, koja nije bila pod zapovjedništvom Glavnog stožera, već izravno podređena ministru obrane, odnosno Predsjedniku Republike. </p>
<p>Nakon promjene vlasti, odlukom predsjednika Stipe Mesića, Zdrug je rasformiran.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»To su mi smjestili čelni ljudi mostarskog Poglavarstva«</p>
<p>Na gostovanje u Osijek mladi mostarski nogometaši doputovali su pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Mostara i sportskog Saveza Mostara / Vjerovali su čvrstom obećanju mostarskog gradonačelnika Hamdije Jahića, a on ih je ostavio » na cjedilu« </p>
<p>OSIJEK, 29. travnja</p>
<p> - »Sve su mi ovo smjestili čelni ljudi grada Mostara! Sada zbog njihovih 'mutnih' poslova ja sjedim na optuženičkoj klupi, a u pritvoru sam proveo mjesec i pol dana ni kriv ni dužan. No, dokazat ću da nisam kriv, a da pravi krivci sjede u foteljama gradskog Poglavarstva Mostara«, rekao nam je Damir Talasman, predsjednik nogometnog Saveza mladeži Mostara.</p>
<p> Damir Taslaman (25), je 11. ožujka ove godine u Osijeku priveden pod sumnjom da je počinio kazneno djelo prijevare na štetu hotela »Osijek«. </p>
<p>Podsjetimo, 7. ožujka u tom je hotelu odsjelo 75 mladih nogometaša iz Mostara, njihova dva trenera i dva vozača autobusa te Taslaman kao organizator i vođa puta. U razgovoru sa predstavnicima hotela bilo je dogovoreno da će mladi mostarski nogometaši u Osijeku ostati do utorka 11. ožujka u večernjim satima, a da će račun od 97.500 kuna biti doznačen sa računa Gradskog poglavarstva grada Mostara u ponedjeljak, odnosno dan prije njihova odlaska. </p>
<p>»Račun u ponedjeljak nije podmiren, a Taslaman je bio uvjeren da će novac iz Mostara stići i da će račun biti plaćen do utorka u 17 sati«, rekao nam je Dominik Nikolić, direktor hotela »Osijek«. </p>
<p>Po njegovim riječima, u utorak je prije podne cijela mostarska 'delegacija' otišla iz hotela. Na recepciji su objasnili da će se u hotel vratiti u popodnevnim satima jer idu u Vinkovce na prijateljsku utakmicu te da će do tada smještaj biti plaćen. </p>
<p>Međutim, u utorak iza 17 sati nije bilo niti novca niti Mostaraca, pa su predstavnici Hotela o svemu obavijestili policiju.</p>
<p>»Mi smo na put u Osijek, kao i prije toga u brojne druge gradove diljem Hrvatske gdje smo imali zakazane prijateljske nogometne utakmice, krenuli pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Mostara i sportskog Saveza Mostara. Dotad nikad nije bilo problema s plaćanjem računa«, kazao je Taslaman. </p>
<p>Po njegovim riječima, gradonačelnik Mostara Hamdija Jahić im je kazao da krenu na put u Osijek, a da će gradsko Poglavarstvo, do ponedjeljka 10. ožujka u 15 sati, uplatiti traženi iznos hotelu »Osijek«. </p>
<p>S obzirom da u ponedjeljak do zakazanog roka novac nije uplaćen na račun hotela, osoblje se obratilo Taslamanu kako bi ga upozorilo da javi u Mostar da podmire račun. </p>
<p>»Nakon što sam nazvao u Mostar, iz Poglavarstva su mi faksirali nekakav virman na kojemu je stajalo da je gradsko Poglavarstvo prebacilo određeni iznos na nogometni savez mladeži Mostara. Međutim, uskoro je osoblje hotela utvrdilo kako je taj virman krivotvoren i da ima lažni žig. Ostao sam šokiran i odmah sam zvao u poglavarstvo da im kažem kako je taj virman neispravan. Oni su mi odgovorili kako će sve biti riješeno do utorka u 17 sati, da nisu novac mogli uplatiti jer je u Mostaru dan Herceg-Bosne, blagdan koji slavi zapadni dio grada Mostara pa da Gradsko poglavarstvo i banke na zapadnom dijelu grada ne rade«, priča ogorčeno Taslaman dodavši kako je sve to poručio direktoru hotela Dominiku Nikoliću. </p>
<p>No, direktor hotela to je provjerio i doznao kako se blagdan Herceg Bosne uopće ne obilježava 10. ožujka. Tada je rekao Taslamanu kako će svi oni morati ostati u hotelu sve dok se račun ne podmiri, te da im neće vratiti putne isprave jer one moraju ostati kao jamstvo da nećemo pobjeći iz države. </p>
<p>»U utorak 11. ožujka otišli smo u Vinkovce odigrati zadnju dogovorenu prijateljsku utakmicu. Konzultirao sam se sa trenerima te smo zaključili kako bi bilo najbolje da krenemo put državne granice Županja - Orašje, iako nismo imali putne isprave. Tamo sam sve objasnio policajcima, no oni su nas odbili pustiti preko granice«, kazao je Taslaman, dodavši da su tada djecu ostavili na granici, dok su se on i jedan trener vratili u Osijek. </p>
<p>Dolaskom u Osijek, Taslaman je priveden, a treneru su predane putovnice kako bi mogao djecu vratiti u Mostar. </p>
<p> »Protiv mene se vodi sudski postupak na osječkom Općinskom sudu. Optužen sam za prijevaru hotela »Osijek« za 97.500 kuna. Mjesec i pol dana sam proveo u pritvoru, a sada se branim sa slobode, no ne smijem izaći iz Hrvatske. Pokušao sam stupiti u kontakt sa čelnim ljudima grada Mostara, no nitko mi se ne želi javiti na telefon. Dug hotelu »Osijek« još uvijek nisu podmirili. I dok ja ovdje sjedim na optuženičkoj klupi, odgovorne osobe mirno se šetaju Mostarom«, tvrdi Taslaman.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Žalba na presudu »zločinačkoj« na 170 stranica</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo dostavilo je u utorak zagrebačkom Županijskom sudu žalbu protiv presude tzv. zločinačkoj organizaciji. Ovu vijest potvrdio nam je sudac Ratko Ščekić, koji je predsjedavao vijećem na suđenju u Remetincu. No, Ščekić je u međuvremenu postavljen na mjesto istražnog suca, dok je predmet »zločinačke« preuzeo sudac Marijan Garac. U kratkom telefonskom razgovoru, Ščekić nam je pristao samo potvrditi vijest o dostavljanju žalbe, te je rekao da žalba koja sadrži oko 170 stranica teksta, nije više u njegovoj nadležnosti. »Žalba je tek danas stigla u pisarnicu Županijskog suda te mora proći tehničku i administrativnu proceduru. «, rekao nam je Ščekić, dodavši da nije upoznat da li se ŽDO žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ili je u pitanju i žalba na presudu. </p>
<p>No, kako Vjesnik neslužbeno doznaje žalba se odnosi i na utvrđivanje činjeničnog stanja i na visinu presude.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Uzrujao se, pao i umro na parkingu motela »Plitvice«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Muškarac srednje dobi u utorak je oko 11 sati pronađen mrtav na parkiralištu motela »Plitvice«, na zagrebačkoj zaobilaznici kod Lučkog. Tijelo je ležalo pokriveno kraj »reanaulta 18«, za kojeg se kasnije utvrdilo da je najvjerojatnije riječ o vlasniku automobila. </p>
<p>Naime, nakon dolaska ekipe za očevide PU zagrebačke, tijelo je otkriveno, policajci su skinuli tamnoplavu vjetrovku i iz nje izvadili ključeve, s kojima su otvorili »renault«, te dokumente.</p>
<p>Na mjestu događaja službene podatke nismo mogli dobiti, jer je očevid trajao, a prema neslužbenima, sumnjalo se i na nasilnu smrt. Naime, prema riječima navodno očevica, koji se u nekom trenutku našao na parkiralištu, kada je unesrećeni muškarac pao na tlo, s parkirališta se velikom brzinom udaljio »golf II« zelene boje.</p>
<p>No, je li to u vezi sa smrću muškarca i što je zapravo uzrok njegove smrti, znat će se nakon potpuno završenog očevida i eventualno potrebne obdukcije, o čemu će službeno priopćenje dati PU zagrebačka. Isto tako, policija će objaviti i identitet mrtvog muškarca.</p>
<p>Naknadno smo nazvali i glasnogovornicu PU zagrebačke, Stanku Saraju, koja je potvrdila da se točan uzrok smrti ne zna i da će zadnju riječ imati obdukcija. No, napomenula je da se ipak najvjerojatnije ne radi o nasilnoj smrti. Muškarac je imao ozljedu na glavi, ali je navodno bio srčani bolesnik, koji se uzrujao u nekon razgovoru i srušio se na tlo.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poginuo vozač kamiona</p>
<p>ZEMUNIK GORNJI, 29. travnja</p>
<p> - U utorak se kod Zemunika Gornjeg na križanju državne ceste 502, dogodila teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva teretna kamiona i jedno osobno vozilo.</p>
<p>Poginuo je vozač terentog vozila marke »raba«, Boško Brkić (50), koji se kretao iz smjera Smilčića prema Zemuniku, a dolaskom do raskrižja kod gradilišta autoceste počeo je pretjecati osobno vozilo »fiat punto« austrijskih registarskih oznaka, nakon čega se sudario s teretnjakom marke »man«, kojim je upravljao A. J. Č. (48), koji se kretao iz suprotnog smjera.</p>
<p>Iako je očevid prometne policije potrajao više sati, pretpostavlja se da je i ovoj nesreći glavni uzrok bila neprilagođena brzina. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pijan skrivio nesreću i nasrnuo na policajce</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Nakon što je u ponedjeljak oko 12,30 sati izazvao prometnu nesreću u Remetinečkoj, pijani 23-godišnjak nasrnuo je na policajce kada su djelatnici HAK-a htjeli odvesti njegov »VW caddy«.</p>
<p>Kako je priopćila policija, pijani mladić (3,19 promila alkohola) je zbog neprilagođene brzine naletio na parkirani autobus, odbacivši ga na obližnju žičanu ogradu.</p>
<p>Tijekom očevida prometne policije, pijani i agresivni mladić je u trenutku kada su HAK-ovci htjeli »odšlepati« njegov automobil sjeo u automobil na suvozačevo mjesto, pokušavajući spriječiti odvoženje.</p>
<p>Kada su ga policajci pozvali da izađe iz automobila, mladić je policajce udario nogama u prsa, a potom i skočio na njih. Policajci su ga uspjeli svladati i vezati, nakon čega je priveden u Šestu policijsku postaju.</p>
<p>Pri svladavanju agresivnog vozača dvojica policajaca i pijani vozač zadobili su hematome i ogrebotine, pa im je liječnička pomoć pružena u KBC Rebro.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade protiv pijanog agresivca podnijeta je kaznena prijava zbog sprečavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti i prekršajna prijava iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, temeljem čega mu je i privremeno oduzeta vozačka dozvola, a zbog remećenja javnog reda i mira doveden je i Gradskom sucu za prekršaje.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Neoprezno baratao puškom i ranio suprugu</p>
<p>ZABOK, 29. travnja</p>
<p> - Protiv četrdesetdevetogodišnjeg A. T. podnijet će se kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Zlataru zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
A. T. je, prema priopćenju krapinsko - zagorske policije, u kuhinji obiteljske kuće u Strmcu Humskom neoprezno rukovao malokalibarskom puškom te ispalio jedan hitac, a metak je pogodio njegovu suprugu N. T. (47) koja je zadobila teške tjelesne ozljede. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Otišao prijatelju u München i još se nije javio</p>
<p>ZABOK, 29. travnja</p>
<p> - Zlata L. (40) prijavila je u utorak policajcima u Donjoj Stubici nestanak svoga supruga Stjepana Leškovića (46).</p>
<p>Lešković je od kuće otišao u utorak, 22. travnja u 8 sati, supruga ga je otpratila na željeznički kolodvor u Zaboku, odakle je brzim vlakom krenuo u posjet prijatelju u München i još se nije javio.</p>
<p>Lešković je visok 170 centimetara, jače je tjelesne građe, ima smeđu kosu, kratko je ošišan i malo proćelav, a na sebi je imao plavu majicu kratkih rukava, plavu traper jaknu i plave traper hlače te crne cipele. Nosio je i plavocrvenu putnu torbu.</p>
<p>Policija moli sve koji imaju bilo kakvih saznanja o nestalom muškarcu da jave u najbližu policijsku postaju ili na telefon 92. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Prihodi dosegli 6,66 milijardi kuna, a neto dobit 101 milijun kuna </p>
<p>Zbog investicija troškovi rasli brže od prihoda / Ukupne obveze Agrokora dosegnule 3,8 milijardi kuna / Ljerka Puljić, izvršna potpredsjednica Agrokora, demantirala tvrdnje Globusa da srpska mafija ucjenjuje Ivicu Todorića </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Koncern Agrokor u prošloj je godini ostvario rekordan konsolidirani prihod od 6,668 milijardi kuna, što u usporedbi sa 2001. godinom predstavlja rast od 40,4 posto, dok je neto dobit porasla 2,9 posto na 101 milijun kuna.</p>
<p>»Poslovna 2002. bit će zabilježena kao najuspješnija godina u povijesti koncerna, a po ostvarenom prihodu Agrokor je definitivno postao najveća privatna kompanija u zemlji«, kazala je u utorak izvršna potpredsjednica za strateške poslove grupe i marketing Ljerka Puljić predstavljajući poslovne rezultate.</p>
<p> I lani je nastavljeno intenzivno investiranje koje je u odnosu na 2001. zabilježilo rast od 67,9 posto dosegnuvši 529 milijuna kuna. No, troškovi su rasli brže od prihoda, što je, kako objašnjavaju u Agrokoru, i logično uzme li se u obzir spomenuti volumen investicija. </p>
<p>Ukupne obveze Agrokora narasle su 30 posto i dosegnule 3,8 milijardi kuna. Lani je Agrokor zabilježio značajan porast izvoza od čak 47,8 posto, broj zaposlenih povećan je za 1140 ljudi (na 8300), a plaće su povećane za 10 posto.</p>
<p>»Možda naše investicije izgledaju prevelike za našu bilancu (5 milijardi kuna), no na taj način pripremamo kompanije za potpuno otvaranje tržišta, a ulaganja u restrukturiranje, objekte i distribuciju najbolji je način zadržavanja velikih tržišnih udjela«, kazala je Puljić.</p>
<p>Najveći doprinos ukupnom rastu Agrokorovih prihoda dao je Konzum, čiji su prihodi lani skočili za rekordnih 58 posto i premašili četiri milijarde kuna, dok neto dobit iznosi 16,52 milijuna kuna. No, u Agrokoru iznose podatak da Konzum drži samo 22 posto udjela u hrvatskoj maloprodaji. Najveća akvizicija Konzuma lani je bilo preuzimanje osječkog Alastora, čime se, uz širenje u Dalmaciji, ostvario dio strategije izrastanja u nacionalnu maloprodajnu mrežu. Alastor, (s prihodom od oko 800 milijuna kuna) zasad još posluje samostalno, a u Agrokoru tvrde da on donosi još 2-3 posto udjela u maloprodaji. Puljić je otklonila mogućnost prodaje Konzuma, a rekla je i da Diona Nova teško može ugroziti njegovu čelnu poziciju.</p>
<p>Jamnica je u 2002. ostvarila 505 milijuna kuna prihoda, te 54,4 milijuna kuna neto dobiti. Zadržala je 80-postotni udio na tržištu (lani je prodano 208 milijuna litara mineralne vode), povećan je izvoz kojim je ostvareno 7 posto prihoda, a lansiranjem Jane ušla je na tržište izvorskih voda. </p>
<p>Ukupna vrijednost te greenfield investicije u punionicu vode čiji se puni efekti mogu očekivati tek ove godine je 200 milijuna kuna. Nastavljeno je investiranje i u Sarajevski kiseljak, koji je lani za 30 posto povećao prodaju na BiH tržištu mineralnih voda, na kojem drži udio od 38 posto.</p>
<p>Prihod Leda lani je dosegao 580,79 milijuna kuna, a neto dobit 20,72 milijuna kuna. I Ledo bilježi rast izvoza, a njegov tržišni udio u Hrvatskoj iznosi 73, a u BiH 85 posto. Ledo je lanjskom akvizicijom daruvarske Iride ojačao položaj na tržištu smrznute ribe. Pregovori o akviziciji jedne tvornice sladoleda u Mađarskoj još traju, a nakon akvizicije srpskog Frikoma, Agrokoru se iz više zemalja u regiji nude tvrtke iz te branše, ali i financijeri.</p>
<p>Ukupni prihod Zvijezde u 2002. dosegnuo je 646,72 milijuna kuna, a neto dobit 15,84 milijuna kuna. Zvijezda je lani prodala 60.000 tona svojih proizvoda, odnosno 34.500 tona jestivog ulja. Od svog ulja napravila je brand i povećala tržišni udio na 67 posto, a izvozom je ostvarila 15 posto prihoda.</p>
<p>Prema planovima Agrokora, u 2002. ukupni bi prihodi trebali dosegnuti 9 milijardi kuna, a neto dobit 159 milijuna kuna, a već su pokazatelji za prvo tromjesečje bolji od plana.</p>
<p>Na pitanje da prokomentira napis u tjedniku Globus u kojem se tvrdi da srpska mafija prijeti i ucjenjuje Ivicu Todorića, nakon što je Agrokor kupio Frikom, Puljić je ustvrdila da ništa od toga nije istina.</p>
<p>»Članak je neistinit, a nitko iz Globusa nije nas ni pokušao kontaktirati. Onaj tko je to pisao trebao bi znati koliku poslovnu štetu može nanijeti takvim lažima, koje mogu imati ozbiljne posljedice.«</p>
<p>Odgovarajući na pitanje o odnosu s Lurom, Puljić je rekla da je lani s ograničenim asortimanom njezinih proizvoda ostvareno od 30 do 40 milijuna kuna prometa, te da je riječ o proizvodima za koje je Lura bila spremna žrtvovati dio svoje marže.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Skupština Plive odgođena za 10. lipnja</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Uprava Pliva je na sjednici održanoj u ponedjeljak odlučila Glavnu skupštinu dioničara sazvanu za 7. svibnja odgoditi za 10. lipnja.</p>
<p>Pliva je, stoji u objašnjenju ove odluke, nedavno započela proces preoblikovanja u globalnu integriranu farmaceutsku kompaniju. Pliva će na predstojećoj skupštini od dioničara zatražiti da suglasnost za pokretanje postupka reorganizacije (nove korporativne strukture), te je ta točka dodana prijedlogu dnevnog reda skupštine.</p>
<p> Posljednji dan za stjecanje prava na dividendu ostaje 30. travnja 2003. Kao što je prethodno već najavljeno, Plivini rezultati za prvo ovogodišnje tromjesečje bit će objavljeni 8. svibnja, a skupštini je predloženo da se dioničarima Plive isplati dividenda od 17 kuna po dionici i to iz neraspoređene zadržane dobiti kumulirane iz ranijih godina, zaključno sa 2000. </p>
<p>Dobit će se isplatiti svim dioničarima koji su na dan 7. svibnja 2003. evidentirani kao dioničari u Središnjoj depozitarnoj agenciji. Dividenda će se isplatiti najkasnije do kraja rujna 2003. Dobit Plive za 2002. rasporedit će se u zadržanu dobit. Dio zadržane dobiti dodijelit će se članovima Uprave, direktorima i rukovoditeljima u Plivi na ime njihovog udjela u dobiti 2002. godine putem dodjele vlastitih dionica Društva do iznosa od 17,4 milijuna kuna, te za realizaciju ugovorene opcijske kupnje dionica.</p>
<p>Radi isteka mandata članova Nadzornog odbora, za članove NO izabiru se na razdoblje od 4 godine Zdenko Adrović, Massimo Armanini, Ettore dell'Isola, Ronald Freeman, Branko Jeren, Franjo Luković, Michael Unsworth, Ivan Vidaković i Slobodan Vukičević.</p>
<p>Skupštini je predložena odluka da predsjedniku NO (koji će, kao i zamjenik biti izabran između članova NO) odobri mjesečna nagrada od bruto 4000 eura, njegovom zamjeniku 3800 eura, a članovima NO po 3700, odnosno 3500 eura mjesečno. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Grupa TDR: Neto dobit 680 milijuna kuna</p>
<p>ROVINJ, 29. travnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Tvornice duhana Rovinj Ante Vlahović potvrdio je u utorak da se TDR prijavio za kupnju tvornica duhana u Novom Sadu, Nišu i Vranju, te da je ta ponuda ocjenjena pozitivnom.</p>
<p>Na razini grupe Tvornica duhana Rovinj, vjerojatno medijski najzatvorenija uspješna tvrtka, ostvarila je lani neto dobit od 680 milijuna kuna, što je porast od 33,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p>Predsjednik Uprave TDR-a prošlogodišnje je poslovne rezultate ocijenio najboljima u 130- godišnjoj povijesti tvrtke. Izvoz Tvornice duhana Rovinj, koji čini 49 posto proizvodnje, premašio je vrijednost od milijarde kuna. Istaknuto je i da davanja državi TDR-a čine od 5,2 do 5,7 posto proračunskih prihoda. </p>
<p>Najavljeno je i restrukturiranje tvrtke, u sklopu čega će se sa sadašnjih deset za trećinu smanjiti broj članica Grupe. Tvornica duhana Zagreb, Rovinj i Ronhill iz Kanfanara spojit će se u jednu tvrtku, poduzeća za proizvodnju i obradu duhana u Virovitici, Pitomači i Kutjevu činit će jedinstvenu duhansku diviziju Hrvatski duhani, kojoj će se pripojiti i Istragrafika. Treću tvrtku činit će turističke tvrtke, najavio je predsjednik Uprave TDR-a. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Neto imovina mirovinskih fondova 2,85 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Neto imovina mirovinskih fondova iznosi oko 2,85 milijardi kuna, a samo u prva tri mjeseca ove godine povećana je za oko 30 posto. Fondovi su prošlu godinu završili s prosječnim prinosom od 11 posto, što je rezultat kojim možemo biti jako zadovoljni«, rekao je u utorak Dragan Kovačević, ravnatelj Hagene. On dobrim smatra podatak da u strukturi portfelja fondova državne obveznice više nisu toliko jako zastupljene.</p>
<p> »Udio obveznica u ukupnoj imovini fondova s 96 i 97 posto je pao na 84 posto, što pokazuje da su fondovi postali otvoreniji prema drugim vrijednosnim papirima«, naglasio je Kovačević. </p>
<p>Pozitivan trend bilježi se i kada je riječ o naplati doprinosa. Tako se na početku mirovinske reforme u fondove mjesečno slijevalo oko 150 milijuna kuna, a sada se mjesečno uplaćuje gotovo 200 milijuna kuna doprinosa.</p>
<p>»Na sastanku s predstavnicima Vrhovnog suda usuglasili smo postupak nasljeđivanja imovine iz drugog mirovinskog stupa, pa će nasljednici osiguranika moći ostvariti to pravo. Pokazalo se da ni dosad nije bilo pravnih prepreka za isplatu nasljedstva, kao što je to tvrdio Regos«, rekao je pomoćnik ravnatelja Hagene Ivica Letinić. Hagena će uskoro donijeti odluku o novom roku u kojem će Regos osiguranicima poslati dokument o udjelu. Kovačević je istaknuo da Hagena bilježi pravu »navalu« potencijalnih osnivača fondova u trećem stupu, koji su čekali izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim fondovima. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Dionica Varaždinske banke u JDD kotaciji Varaždinske burze </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Varaždinske burze u utorak su uvrštene dionice Varaždinske banke. Ugovor o uvrštenju potpisali su predsjednik Uprave banke Mato Lukinić i direktorica Burze Melita Marčeta Racanović, a trgovanje u JDD kotaciji počinje u srijedu.</p>
<p>Temeljni kapital banke iznosi 164.710.100 kuna, što je podijeljeno na 1.647.101 dionicu nominalne vrijednosti 100 kuna. Neto dobit banke u 2002. iznosila je 73,3 milijuna kuna, što je 10,2 posto više nego lani. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Adriavinil prodan Kemokompleksu i Lavčeviću za 5,32 milijuna eura </p>
<p>SPLIT, 29. travnja</p>
<p> - Kaštelanska tvornica za proizvodnju PVC-a Adriavinil prodana je u utorak za 5,32 milijuna eura tvrtki Kemokompleks iz Frankfurta i splitkom građevinskom poduzeću Lavčević. Ugovor o prodaji potpisali su stečajni upravitelj Adriavinila Ivo Jukić, predstavnik Kemokompleksa Muharem Kadić i direktor Lavčevića Petar Antić. Novi vlasnici Adriavinila namjeravaju premjestiti tvornička postrojenja, a na prostoru nekadašnje tvornice sagradit će nautički centar s hotelima i pratećim turističkim sadržajima. Lavčević, koji je u vlasništvu zagrebačke Montmontaže i Kemokompleksa čiji je vlasnik Enver Moralić obavezali su se da će u roku od sedam dana isplatiti kupoprodajnu cijenu od 5,32 milijuna eura. Obavezali su se i da će u roku od godine dana premjestiti tvornička postrojenja i to najvjerojatnije u Rusiju, gdje Moralić ima rudnik Nikla. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="70">
<p>Umro Janko Bobetko</p>
<p>Bobetko se 1941. godine uključio u antifašističku borbu/ U JNA je postigao generalski čin, a umirovljen je, kao nacionalist, nakon sloma Hrvatskog proljeća/ Bio je načelnik Glavnog stožera HV-a u vrijeme akcija »Maslenica«, »Medački džep« i »Bljesak«/ U rujnu 2002. godine stigla je iz Haaga optužnica protiv Bobetka koja ga je teretila za ratni zločin počinjen za vrijeme akcije »Medački džep« </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Umirovljeni stožerni general Janko Bobetko umro je u utorak u 11.55 u svom domu. Uzrok smrti je zatajenje kardiorespiratornog sustava, odnosno cirkulacije i dišnog sustava«, priopćio je šef Bobetkova liječničkoga konzilija prof. dr. Mijo Bergovec. Pokušaji reanimacije nisu uspjeli. </p>
<p>Janko Bobetko rođen je u sisačkom naselju Crnac 10. siječnja 1919. godine. Kao mladi student veterine uključio se 1941. godine u antifašističku borbu, te je, kao pripadnik partizanskog pokreta, sudjelovao i u bitkama na Neretvi i Sutjesci 1943. godine. Nakon završetka rada ostaje raditi u JNA, završava vojne škole i postiže čin generalpukovnika. Godine 1966. postao je načelnik stožera tadašnje 5. vojne oblasti. Bio je aktivan za vrijeme Hrvatskoga proljeća 1971. godine, a nakon sloma u Karađorđevu, umirovljen je te mu je, kao hrvatskom nacionalistu, zabranjeno javno istupanje i djelovanje. </p>
<p>S pune 72 godine uključuje se u Domovinski rat. Godine 1992. zapovjednik je Južnog bojišta i rukovodi vojnim akcijama kojima je probijena blokada Dubrovnika i oslobođena okolica Dubrovnika. Krajem iste godine predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman imenovao ga je načelnikom Glavnog stožera. Za vrijeme njegova načelnikovanja poduzete su vojno-redarstvene akcije »Maslenica«, »Medački džep« i »Bljesak«. Bobetko je umirovljen 15. srpnja 1995. neposredno prije akcije »Oluja«. Prvi je hrvatski časnik koji je postigao čin stožernoga generala. Nakon umirovljena, aktivirao se u politici, te postao HDZ-ov zastupnik u Saboru. </p>
<p>U rujnu 2002. godine stigla je iz Haaga optužnica protiv Bobetka koja ga je teretila za ratni zločin počinjen za vrijeme akcije »Medački džep«. Optužnica je izazvala krizu u zemlji, Vlada se upustila u, kako je kazala, pravnu bitku s Haaškim sudom. Istodobno, bolesni general nije htio u bolnicu, strahujući da će mu se u tom slučaju uručiti optužnica. Kuća umirovljenoga generala postala je okupljalište političara, pod danonoćnom paskom novinara, a sam je Bobetko davao kontroverzne intervjue.</p>
<p>Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, Bobetko je sredinom studenoga prošle godine pristao otići u bolnicu. Domaći su liječnici ustanovili da Bobetko nije sposoban nazočiti suđenju, a njihovu su dijagnozu kasnije potvrdili i strani liječnici. Kraj političke drame zbog haaške optužnice protiv generala Bobetka zbio se početkom travnja. Haaški je sud zatražio formalno uručenje optužnice da bi se mogao ukinuti uhidbeni nalog. Optužnica je pravovaljano i uručena - iako su Bobetkovi odvjetnici tvrdili suprotno - što je potvrdio i Haaški sud. Ubrzo potom ukinuti su uhidbeni nalog i nalog za transfer. </p>
<p>Janko Bobetko umro je, kako je već rečeno, zbog zatajenja kardiovaskularnog sustava. Njegovo zdravstveno stanje bilo je, međutim, godinama loše, a liječnici su mu postavili ukupno 14 dijagnoza.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nakon pravomoćne presude sudovi se više neće baviti pomilovanjima </p>
<p>Smatram da će biti otklonjeni svi dosadašnji nesporazumi i da će institut pomilovanja funkcionirati kao i u svim pravno organiziranim državama, izjavio je Mesić/ Novim se zakonom žele utvrditi kriteriji pomilovanja s kojima će od sada biti upoznata i javnost, objasnila je ministrica pravosuđa, napomenuvši da je institut pomilovanja, prema hrvatskom Ustavu, diskrecijsko pravo predsjednika Republike</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - O novom zakonu o pomilovanju, koji će uskoro razmatrati Vlada, stavove su u utorak na Pantovčaku usuglašavali predsjednik Stjepan Mesić i Ingrid Antičević-Marinović, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. »Imali smo završne dogovore i dogovorili smo se o svim stavkama zakona. Smatram da će biti otklonjeni svi dosadašnji nesporazumi i da će institut pomilovanja funkcionirati kao i u svim pravno organiziranim državama«, izjavio je Mesić nakon sastanka. </p>
<p>Resorna je ministrica napomenula da je njezino ministarstvo izradilo nacrt tog zakona, a prije nego li prođe na Vladi, željela je čuti mišljenje šefa države jer će ga on i primjenjivati. Zakon je, objasnila je, dio pravosudne reforme, a cilj mu je rasteretiti pravosuđe. »Novina je u tome što sudovi koji su izrekli pravorijek više nemaju nikakva dodira sa samim pomilovanjima. Na taj smo način htjeli rasteretiti pravosuđe, što i jest bit samog instituta pomilovanja«, objasnila je ministrica. </p>
<p>Osvrćući se na desetogodišnje razdoblje bivše vlasti, rekla je da je u Hrvatskoj vladala praksa »široke politike pomilovanja« od kojih su neka »zgrozila javnost«. Novim se zakonom stoga žele utvrditi kriteriji pomilovanja s kojima će od sada biti upoznata i javnost, objasnila je ministrica, napomenuvši da je institut pomilovanja, prema hrvatskom Ustavu, diskrecijsko pravo predsjednika Republike. Da bi mu olakšali razmatranje svakog pojedinog slučaja, kriterijima će odrediti što sve treba pribaviti prije nego li Predsjednik donese konačnu odluku. </p>
<p>Budući da je ministrica istaknula brojne zloporabe pomilovanja iz doba HDZ-ove vlasti, novinare je zanimalo kojim se konkretnim institutima to sprječava u novom zakonu. »Ovim zakonom predviđamo da se molba za pomilovanje ne podnosi sudu nego Ministarstvu. Na takav se način rasterećuje Ministarstvo pravosuđa. Ono je, pak, dužno taksativno prikupiti određene podatke, kriterije koji se prilažu uz molbu i dostavljaju Komisiji za pomilovanja i Predsjedniku. Novina je i u tome što će se odluke o pomilovanjima objaviti u Narodnim novinama, i to je najbolja kontrola javnosti«, pojasnila je Antičević-Marinović.</p>
<p>Na njezinu tvrdnju da je u vrijeme bivše vlasti bilo mnogo prijepornih slučajeva »široke politike pomilovanja«, novinari su primijetili da je nekoliko afera bilo i za koalicijske vlasti. No, ministrica je izbjegla odgovor na pitanje je li zbog toga afera s pomilovanjima za Predsjednikova mandata došla na usuglašavanje stavova. »Akt milosti bio je pokriven zakonom, a diskrecijsko je pravo Predsjednika. No javnost je upravo zbog široke politike pomilovanja shvatila da s tim nešto nije u redu. Upravo formiranjem nove komisije, dolaskom na vlast koalicije, izborom predsjednika Republike došlo je do prevelike opreznosti u davanju pomilovanja, i to je bio jedan od velikih razloga što ćemo novim zakonskim prijedlogom Komisiji za pomilovanja i Predsjedniku dati čvršće argumente da ne bi bili previše restriktivni u politici pomilovanja. U zadnje vrijeme smo svjedoci toga da se pomilovanja vrlo rijetko daju«, ustvrdila je Antičević-Marinović.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Crkvenac: Javni dug 97,7 milijardi kuna </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Ukupan hrvatski javni dug u veljači je iznosio 97,7 milijardi kuna ili 51,7 posto očekivanog BDP-a Hrvatske«, rekao je u utorak ministar financija Mato Crkvenac.</p>
<p>U javni dug ulaze unutarnji i vanjski dug središnje države, zatim dug jedinica lokalne samouprave, pa Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Tu su i zaduženja mirovinskog i zdravstvenog fonda, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i HFP-a te izdana državna jamstva. </p>
<p>Budući da procjene Ministarstva financija govore da će hrvatski BDP u ovoj godini iznositi 189 milijardi kuna, to znači da je razina javnoga duga Hrvatske u veljači bila znatno ispod gornje granice od 60 posto BDP-a, na koliko je postavljaju kriteriji iz Maastrichta, koji su uvjet za ulazak u Europsku monetarnu uniju (EMU). </p>
<p>Crkvenac je najavio i nastavak proračunske štednje. Deficit središnje države u ovoj bi se godini trebao smanjiti na 2,2 posto BDP-a, a cilj je Ministarstva financija u 2004. godini dodatno umanjiti proračunski minus na jedan do 1,5 posto BDP-a.</p>
<p>Neizravnim nadzorom Porezna uprava Ministarstva financija dosad je obuhvatila 568 fizičkih osoba kojima je utvrđena porezna osnovica od oko 10,17 milijuna kuna, te je utvrđeno da državi duguju više od 3,5 milijuna kuna poreza, objavili su u utorak predstavnici Ministarstva financija. Od 568 osoba podvrgnutih neizravnom nadzoru, Porezna je uprava pokrenula postupak protiv njih 440. Crkvenac je istaknuo da neizravan nadzor nije ispitivanje podrijetla imovine i naglasio da nije riječ o »hajci«.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Rajić: Ponosan sam na sve što sam učinio za svoj narod i nemam se čega sramiti</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »Ja sam kao čovjek, vojnik i Hrvat ponosan na svako djelo koje sam učinio za svoj narod i nemam se čega sramiti«, izjavio je u utorak Ivica Rajić pred tročlanim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, koje treba odlučiti o njegovu izručenju Haaškom sudu.</p>
<p>U optužnici tog suda navode se dvije točke od kojih je jedna alternativa drugoj. Prema jednoj je varijanti, naime, Rajić osobno zapovjedio napad na selo Stupni Dol u blizini Vareša 23. listopada 1993. godine, kada je ubijeno dvadesetak civila, a selo je spaljeno. Prema drugoj, Ivicu Rajića teretit će se po zapovjednoj odgovornosti, odnosno da je kao zapovjednik II. operativne grupe HVO-a, morao znati za događaje u Stupnom Dolu, te nakon zločina obaviti istragu i otkriti krivce.</p>
<p>Rajić je ispričao svoju verziju događaja. Ustvrdio je da su u to vrijeme postojale informacije iz više izvora prema kojima Armija BiH priprema napad na Vareš te da lokalna brigada HVO-a neće moći obraniti grad. Zato je, uz suglasnost s generalima Tihomirom Blaškićem i Milivojem Petkovićem, poslana pomoć kako bi se barem osigurala odstupnica za izvlačenje civila i vojnika. Rajić je tada, tvrdi, ocijenio kako je potrebno zauzeti kotu Bogoš iznad Stupnog Dola. U samo se selo nije planiralo ući, ali je, dok su vojnici napredovali prema koti, snajperskim hicem iz Stupnog Dola ubijen osamnaestogodišnji vojnik Franjo Bokulić. Do vojnika se nije moglo doći zbog vatre iz sela, pa je tako neplanirano izbio sukob s muslimanskim snagama koje su se tamo nalazile. »Ako je i bilo civilnih žrtava, to nije bila posljedica planiranog zločina, nego posljedica žestine sukoba«, rekao je Rajić i dodao da je Stupni Do bio izuzetno medijski eksponiran, dok se uopće nije govorilo o događajima nakon toga kada je muslimanska vojska osvojila Vareš, protjerala stanovništvo i spalila desetak okolnih hrvatskih sela. </p>
<p>Rajićev odvjetnik Željko Olujić zatražio je da se njegovu branjeniku sudi u Hrvatskoj, te naveo kako nema automatskog izručenja Haaškom sudu, nego taj sud mora temeljito obrazložiti stupanj krivnje. Olujić je kazao i da Vlada ne smije zapovijedati Sudu te da Sud ne smije prihvatiti igre koje se plasiraju iz politike.</p>
<p>Sudsko vijeće sastavljeno od sudaca Dražena Tripala, Rajke Tomerlin Almer i Ivana Turudića rješenje o izručenju Ivice Rajića dostavit će pismeno strankama u postupku.</p>
<p>U 12.30 odvjetnici Olujić i Muselimović održali su u hotelu »Sheraton« konferenciju za novinare. Ponovili su ključne elemente nastupa svojega branjenika pred sudskim vijećem. Iskoristili su to za priopćenje da će se na eventualnu odluku o transferu Rajića u Haag žaliti, najprije Vrhovnom sudu u roku osam dana, pa Glavnom državnom odvjetniku, a onda i Ustavnom sudu. Sve te žalbe završit će obraćanjem ministrici pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Ministrica je naime ovlaštena za potpis rješenja o transferu njihova branjenika u Haag.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Cestarine: Bosiljevo-Mala Kapela od 10 do 40 kuna, Gornja Ploča-čvor Zadar 2 od 20 do 80 kuna</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Vlada će u srijedu donijeti odluku o visinama cestarine dana dionicama autoceste Bosiljevo-Split-Šestanovac. Na dionici Bosiljevo-Mala Kapela, dugoj 36 kilometara, od 1. srpnja plaćat će se cestarina od 10 do 40 kuna, ovisno o kategoriji vozila. Na 61 kilometru dionice Gornja Ploča-čvor Zadar 2 cestarina će iznositi od 20 do 80 kuna.</p>
<p> Na osam kilometara dugoj dionici Maslenica-Posedarje neće se plaćati cestarina dok se ne izgradi most na mjestu starog, u ratu srušenog mosta jer nema alternativne cestovne veze. U Hrvatskim autocestama računaju da će se u ovoj godini od tih cestarina ukupno skupiti 54 milijuna kuna, u što je uračunato i 12 milijuna PDV-a. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Mesić: Potreban dogovor između radnika i poslodavaca </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja </p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić čestitao je u utorak hrvatskim građanima Međunarodni praznik rada. »I ove godine Međunarodni praznik rada dočekujemo bez novog zakona o radu, koji bi trebao biti i jamstvo radnicima da će njihov rad biti adekvatno vrednovan, ali isto tako i usklađen s europskim zakonodavstvom. Jasno je da Hrvatska ne može naprijed bez čvrsto definiranih i usklađenih pravila u radnom zakonodavstvu i upravo je zbog toga potreban dogovor i kontinuirani razgovor između radnika i poslodavaca i svih onih koji su uključeni u donošenje zakona«, navodi se u Mesićevoj čestitci. Čestitke su uputili su i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić te Vladin ured za socijalno partnerstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Kukan: Pomoći ćemo Hrvatskoj na putu za EU</p>
<p>ZAGREB, 29.travnja</p>
<p> - Slovački ministar vanjskih poslova Eduard Kukan u Zagrebu je izjavio da će njegova zemlja pomoći Hrvatskoj na njezinu putu prema Europskoj uniji i NATO-u. »Slovačka je oduvijek Hrvatsku smatrala prijateljskom zemljom. Naša je zajednička budućnost u europskim i atlantskim integracijama«, kazao je.</p>
<p>Slovački ministar vanjskih poslova je u utorak, u sklopu dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Toninom Piculom.</p>
<p>Picula je ustvrdio da su odnosi Hrvatske i Slovačke u uzlaznoj putanji, a obje zemlje dijele iste ciljeve - ulazak u Europsku uniju i NATO. Obojica ministara razgovarali su o konkretnim pomacima da bi se suradnja dviju zemalja unaprijedila, i to posebice na ekonomskom planu. Razgovaralo se o mogućnostima unaprjeđenja odnosa u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, u transportu i turizmu. </p>
<p>Slovački ministar vanjskih poslova održao je i predavanje u Ministarstvu vanjskih poslova hrvatskim diplomatima. Kukan je pritom naglasio važnost ulaska Slovačke u EU i NATO jer »Slovačka u svjetskim procesima više nikad neće biti pasivni promatrač i objekt međunarodnih odnosa. Ulaskom u integracije postajemo jednakopravan igrač na međunarodnom planu i odluke se više nikad neće donositi bez nas«. </p>
<p>Inače Slovačka je primjer uspješnosti na putu prema Europskoj uniji jer je status kandidata za EU dobila dvije godine kasnije od nekih zemalja kandidatkinja, no uspjela je u kratkom roku dostići zaostatak i uspješno završiti pregovore o punopravnom članstvu. </p>
<p>Slovačkog ministra vanjskih poslova primili su i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić te potpredsjednik Vlade Goran Granić. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Italija i Hrvatska mogu pridonijeti jačanju sustava europske sigurnosti</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - »S Italijom ne dijelimo Jadran, on nas povezuje i predstavlja most odlične suradnje na svim područjima, pa tako i na području obrane«, kazao je načelnik Glavnog stožera, general pukovnik Josip Lucić, nakon što se u utorak u Ministarstvu obrane sastao s talijanskim kolegom, generalom zbora Rolandom Moscom Moschinijem. </p>
<p>Načelnik glavnog stožera talijanske vojske razgovarao je i s ministricom obrane Željkom Antunović, a posjet talijanskog izaslanstva obje su strane ocijenile kao »još jednu potvrdu odlučne suradnje talijanskih oružanih snaga i Hrvatske vojske«.</p>
<p>Ocjenjujući razgovore s ministricom obrane i načelnikom Glavnog stožera HV-a izuzetno zanimljivima, Moschini je rekao da su razmijenjena mišljenja o trenutačnoj situaciji u regiji. »Razgovarali smo o iznimno važnoj ulozi Hrvatske i Italije na jadransko-balkanskom području, ali i o apsolutnoj potrebi da se naši bilateralni odnosi još više konkretiziraju i pojačaju«, naglasio je. </p>
<p>Prema njegovim riječima, Italija i Hrvatska mogu pridonijeti jačanju sustava europske sigurnosti. Time će se, kako je rekao, »našim narodima zajamčiti sigurnost, a ona se danas ostvaruje suradnjom i na velikim udaljenostima«.</p>
<p>General Lucić naglasio je da se, uz razmjenu informacija o načinima povećanja sigurnosti u ovom dijelu Europe, razgovaralo i o daljnjem razvoju HV-a. »Naš zajednički cilj jest povećati sigurnost u ovom dijelu Europe, ali i ubrzati razvoj Hrvatske vojske kroz prijenos pozitivnih iskustava i dostignutog stupnja razvoja koji imaju talijanske oružane snage«, zaključio je Lucić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Za sve je kriv organizirani kriminal«</p>
<p>Sakoman je uvjeren u koincidenciju između ponovnog rasta broja ovisnika i optužbi. Kome smeta podatak o većem broju ovisnika? U prvome redu organiziranome kriminalu, koji koristi veoma suptilne metode pritiska, tvrdi on </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Profesor Slavko Sakoman, psihijatar i ugledni stručnjak za prevenciju i liječenje ovisnosti o drogama još ne zna što piše u kaznenoj prijavi protiv njega ili eventualnom prijedlogu za istragu. Naime, u utorak je visoki Vladin izvor izjavio da je Sakoman u vrijeme dok je bio Predsjednik sada bivše komisije za borbu protiv zloporabe droga nenamjenski trošio proračunski novac za svoja predavanja i tiskanje knjige.</p>
<p>»Nitko sa mnom nije ni službeno niti privatno razgovarao; nitko nije tražio moje očitovanje o trošenju sredstava, koja sam navodno nenamjenski trošio. Čak ni na sastanku Vladinog Ureda za suzbijanje zloporaba droga na koji sam bio pozvan prvi put nije bilo naznaka da se nešto takvo događa«, tvrdi Sakoman.</p>
<p>Kako je bilo moguće nenamjenski trošiti novac namijenjen sprječavanju zloporaba droga i zašto je takva optužba iskrsnula tek tri godine nakon što je Sakoman razriješen dužnosti.</p>
<p>Vladina Komisija za borbu protiv droga osnovana 1995. formirana je kao isključivo stručno profesionalno tijelo koje će stvoriti plan za borbu protiv zloporabe narkotika. Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga, sačinio je Sakoman, a materijal je prošao sve vladine i saborske instance i 1996. to je bio službeni dokument za stvaranje strategije u sprječavanju epidemije ovisnosti.</p>
<p>Na pitanje gdje je tu prostor za manipulacije s novcem, Sakoman odgovara da je svaki trošak - dnevnice za odlazak na teren, skromni honorari i sve drugo - pomno proučen u Vladinim uredima i tek nakon njihova potpisa sredstva su dostavljana u županije ili na mjesto gdje su trošena. Uloga njegova i suradnika bila je i ostala stručno-savjetodavna, tvrdi Sakoman. Godinama se, kaže, radilo volonterski a kasnije je za stručnu instruktažu na terenu dobivao po 180 kuna na sat - po odobrenju s više instance</p>
<p>Jedna od optužbi je i da su novcem iz proračuna tiskane i neke njegove knjige, što Sakoman poriče.</p>
<p>»Koje? Tri knjige izdao je jedan poznati izdavač, a ona za koju vjerujem da se nekome čini 'sumnjiva' također nema veze s novcem koji je trošen za stručni rad Komisije. Govorim o knjizi 'Društvo bez droge?', tiskanoj u 1000 primjeraka koju je financirao i izdao Institut društvenih znanosti 'Ivo Pilar'«, kaže Sakoman.</p>
<p>Gdje su onda korijeni za sumnjičenja? </p>
<p>Sakoman tumači da je 1993. zabilježen početak epidemije u uzimanju droga. Od 1995., kada je utemeljena Komisija, do 1998. uočava se stalan porast broja novih ovisnika o heroinu. No 1999. (treća godina provođenja Nacionalne strategije za borbu protiv zloporabe droga) pada broj novih ovisnika o bijelom prahu, 19 posto ih je manje u cijeloj zemlji, odnosno 25 posto manje na zagrebačkom području. Te godine bilo je 860 novih ovisnika, ali dvije godine kasnije njihov broj porastao je na 1027. Više je u tom razdoblju bilo i umrlih od predoziranosti a više i malodobnika koji uzimaju drogu.</p>
<p> Na ove podatke koji su došli iz Vladinog Ureda reagirali su novinari, zatraživši i mišljenje profesora Sakomana. On se tome odazvao pa je tako je 'otvorena' priča o povećanom broju narkomana.</p>
<p>Sakoman je uvjeren u koincidenciju između ponovnog rasta broja ovisnika i optužbi. »Kome smeta podatak o većem broju ovisnika? U prvome redu organiziranome kriminalu, koji koristi veoma suptilne metode pritiska« . Pritisak se koristi, tvrdi, i da se uplaši stručnjak koji je rekao što ne valja. Njima je u interesu da se droga i dalje plasira.</p>
<p>No, svoj interes imaju i drugi, kaže Sakoma. »Sjetimo se priprema za akcije o obveznom testiranju u studentskim domovima, pa pokušaja da se na to privole i roditelji, pa nastojanja da se testiranje sprovede kod ročnika...Sve to donosi novac. Trake za testiranje na drogu naime, brošure, knjige i slično koji se otkupljuju, sve se to plaća iz proračuna, a u tiražama od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća primjeraka. Kad se dirne u te interese nastaje lom«, tumači Sakoman.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Nismo prijavili Sakomana«</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Predstojnik vladinog Ureda za suzbijanje zloporabe droga dr. Ante Barbir u srijedu je rekao Vjesniku da njegov ured nema nikakve veze s prijavom policiji i državnom odvjetništvu protiv profesora Slavka Sakomana. </p>
<p>» Ured kojem sam na čelu ne radi s novcem, sva sredstva odobravaju se na nekoliko razina, a na trošenje odobrenih sredstava također se motri na nekoliko razina. Sve poslove koje planiramo organizira se na javan način, natječajem koji se objavljuje. Zloporabe su dakle teško moguće. To je ujedno i odgovor na primjedbe i pisanje dijela tiska«. Dr. Barbir vjeruje da će se sve o navodnom nenamjenskom trošenja sredstava uskoro i brzo razriješiti, jer Uredu predstoje veliki poslovi i obveze.</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Habsburg se simbolično pomirio sa Zrinskim i Frankopanom</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Nadvojvoda Otto von Habsburg u utorak je uz pratnju svoje supruge Regine i Josipa Mrzljaka, pomoćnog biskupa zagrebačkog, položio vijenac na kriptu Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u zagrebačkoj prvostolnici, dan uoči obljetnice njihova smaknuća. U špaliru, u počasnoj straži tom prigodom nalazili su se Zrinska garda iz Čakovca, Dubrovački trombunjeri, Varaždinska gradska garda, Požeška gradska straža, Keglevićeva straža iz Kostela, te gosti, Husarsko društvo iz Pečuha</p>
<p>Ovo se sve događalo u sklopu manifestacije »Povijesni oprosti i pomirenje« na desetu godišnjicu međimurske županije, a cilj joj je kako je rekao Zlatko Banciger, organizator ovog događaja i predsjednik Zrinske garde, »okupiti predstavnike onih naroda koji su se nekad na ovim prostorima sukobljavali kao bi se simbolično pomirili«. Tako je na kriptu vijenac položila i Ursula Fahringer, veleposlanica Austrije i opunomoćena austrijska ministrica, zatim Ferenc Kekesi, veleposlanik Mađarske u RH, Sibel Erkan, prva tajnica i zamjenica veleposlanika Republike Turske kod nas i na kraju međimurski župan Branko Levačić.</p>
<p>Ovo je bilo ujedno i prvo službeno predstavljanje Zrinske garde čija oprema ima vrijednost 250.000 kuna, a posjet katedrali Habsburg je iskoristio kako bi posjetio grobove blagopokojnog kardinala Franje Kuharića i sada već blaženog Alojzija Stepinca na čijem se grobu i poklonio.</p>
<p>Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, nakon toga, na Trgu bana Jelačića izveo je finale iz opere »N.Š. Zrinski«, kao i Kalogjerinu obradu »Živjela Hrvatska« koju je napisao Ivan Zajc. Mogle su se vidjeti djevojke u hrvatskim i mađarskim narodnim nošnjama, kao i počuti narodne pjesme iz tog vremena.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić: Moramo istaknuti Bobetkove zasluge</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Hrvatski je predsjednik, u povodu smrti umirovljenoga generala Janka Bobetka, kratko novinarima izjavio da se »nema što posebno reći osim onoga što je javljeno u povodu smrti generala Bobetka«. »Javljeno je o onom što je on radio u Drugom svjetskom ratu na svom angažmanu u antifašističkoj borbi, govorili su i o njegovom sudjelovanju u Domovinskom ratu. Ja se ne bih, sada kad je general Bobetko umro, osvrtao na ono što se njemu stavljalo na teret. Polazim uvijek od toga da je nevin tko god nije suđen. Tako se moramo odnositi i prema generalu Bobetku. Sve drugo neka bude dio povijesti, a njegove zasluge moramo istaknuti i ja ih, u stvari, ističem«, kazao je Predsjednik. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Račanova sućut obitelji generala Bobetka </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - U povodu smrti generala Hrvatske vojske Janka Bobetka premijer Ivica Račan uputio je izraze sućuti njegovoj obitelji. </p>
<p>»S velikim sam žaljenjem primio vijest o smrti Vašeg supruga i oca. Znam da je gubitak voljene osobe neizmjeran i da je mala utjeha u tome što je preminuo u svome domu okružen pažnjom i ljubavlju svoje obitelji. Pamtit ćemo ga kao čovjeka bogate političke i vojne karijere, borca protiv fašizma, sudionika Hrvatskoga proljeća, generala Hrvatske vojske, načelnika Glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga i zastupnika u Hrvatskom saboru. Molimo Vas da primite izraze moje duboke i iskrene sućuti«, stoji u premijerovu brzojavu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Antunović: Golem doprinos stvaranju hrvatske države i OS </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja </p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Željka Antunović poslala je u povodu smrti stožernog generala Janka Bobetka izraze sućuti njegovoj obitelji, istaknuvši njegov golem doprinos stvaranju hrvatske države i Oružanih snaga. </p>
<p> »U moje osobno ime i u ime svih pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske primite izraze iskrene i duboke sućuti. Srčanost kojom se general Bobetko mjesecima nosio s teškom bolesti, ustrajao u svojoj posljednjoj bitki, vrijedna je divljenja. Životni put generala Bobetka jednako tako zaslužuje naše poštovanje. Opredjeljenje za slobodu i ustrajnost na njezinu ostvarenju general Bobetko dokazao je od sudjelovanja u borbama na strani antifašističke koalicije sve do Domovinskog rata i obrane hrvatske suverenosti.</p>
<p> Izniman doprinos u stvaranju hrvatske države i hrvatskih Oružanih snaga ono je po čemu ćemo pamtiti generala Bobetka«, stoji u brzojavu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Bobetkova želja: Najdraži general Norac na pokopu </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Prema neslužbenim izvorima bliskima obitelji Bobetko, želja pokojnoga stožernoga generala bila je da njegovu pogrebu nazoči njemu najdraži general Mirko Norac.</p>
<p>Prema istim izvorima, general Bobetko želio je da mu se na pogrebu otpjevaju dvije njemu najdraže pjesme. Pjesmu »Od stoljeća sedmog« pjevao bi Dražen Žanko, a pjesmu »Mata« Miroslav Škoro.</p>
<p>Kad je riječ o vojnim počastima, generalova želja bila je da se poštuje zakon koji točno propisuje kojem činu pripadaju kakve vojne počasti. Prema raspoloživim informacijama, ispraćaj generala Bobetka bit će u petak u 10 sati na zagrebačkom groblju Mirogoju, a pogreb u 16 sati u Sisku. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>General će biti pokopan uz najviše vojne počasti </p>
<p>Prema Bobetkovoj želji ispred njegova odra, govorit će umirovljeni general Ivan Korade ili Ivan Basarac</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - General zbora Janko Bobetko u petak će biti pokopan uz najviše vojne počasti Republike Hrvatske, potvrdilo je u utorak navečer Ministarstvo obrane. Zamjenik načelnika Službe za informiranje MORH-a pukovnik Zoran Komar potvrdio je za Vjesnik da će na zgradi Ministarstva biti istaknuta hrvatska zastava na pola koplja. »General Bobetko je bio naš general, naš načelnik Glavnog stožera ali i najviši časnik Hrvatske vojske«, istaknuo je Komar, koji je u utorak zajedno sa izaslanikom ministrice obrane Željke Antunović general-bojnikom Slavkom Barićem posjetio obitelj preminulog generala. </p>
<p>Prema Komarovim riječima s obitelji su dogovoreni detalji oko sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u posljednjem ispraćaju generala Bobetka. Naime, obitelj je ta koja daje konačnu potvrdu želi li da se pokop održi uz najviše vojne počasti. »Obitelj se složila s našim prijedlogom, što znači da će general biti pokopan u skladu s najvišim vojnim počastima u Hrvatskoj«, pojasnio je. </p>
<p>Osim komemoracije koja će se u Ministarstvu obrane održati u srijedu ujutro, potvrdio je da će postrojbe HV-a sudjelovati i u posljednjem generalovu ispraćaju u petak. Osim časnika, vojnika i glazbe HV-a uz lijes generala Bobetka u Zagrebu, HV će sudjelovati i u transportu lijesa u Sisak, ali i na samom pokopu. Naime, u čast generala Bobetka postrojit će se postrojba razine satnije HV-a (oko 60 vojnika), koja će ispaliti počasni plotun. Kako doznajemo od pukovnika Komara prema oporučnoj želji generala Bobetka ispred njegova odra, govorit će samo umirovljeni general Ivan Korade ili Ivan Basarac.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Otišao je čovjek koji je obilježio pola stoljeća hrvatske povijesti </p>
<p>Tomčić: Bobetko je na sebi svojstven način znao obilježiti pojedina razdoblja hrvatske države/ Tomac: Bit će ubrojen u velikane hrvatskog naroda/ Budiša: Tužna je činjenica da je umro s optužnicom za ratni zločin/ Škare-Ožbolt: Ostat će zapamćen kao jedan od najvećih hrvatskih političara i generala/ Kramarić: Držim se one latinske »O mrtvima sve najbolje«/ Kosor: Golemi gubitak za sve članove HDZ-a/ Rožić: Ironija je da je čovjek koji se borio protiv fašizma u dva rata umro pod sjenom sumnje da je sam zločinac/ Radoš: Zahtjev za njegovim izručenjem sigurno neće umanjiti njegovu važnost u stvaranju samostalne Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Predstavnici hrvatskih političkih stranaka reagirali su na vijest o smrti umirovljenoga stožernoga generala Janka Bobetka. Većina ih je ocijenila da je general Bobetko, svojim sudjelovanjem u Drugom svjetskom ratu, Hrvatskom proljeću te Domovinskom ratu, na osobit način pridonio stvaranju hrvatske države. Također, većina žali zbog činjenice što se pod kraj generalova života nad njih nadvila sjena haaške optužnice zbog zločina počinjenih u Medačkom džepu.</p>
<p>Zlatko Tomčić (HSS): S političke scene i iz života otišla je osoba koja je obilježila nekoliko poglavlja u hrvatskoj politici, prije i za vrijeme 1971., za vrijeme Domovinskog rata, ali i nakon njega. Riječ je o čovjeku koji je bio vrlo aktivan i koji je na sebi svojstven način znao obilježiti pojedina razdoblja hrvatske države. Izražavam najdublju sućut njegovoj obitelji, svim njegovim suradnicima, Ministarstvu obrane i svima koji su voljeli generala Bobetka. </p>
<p>Zdravko Tomac (SDP): Izražavam duboku sućut i žaljenje zbog smrti legendarnoga hrvatskoga generala Janka Bobetka, čovjeka koji se u svom životu dvaput borio protiv fašizma, u vrijeme Drugog svjetskog rata i protiv novog fašizma u velikosrpskoj agresiji. Bez sumnje, on je bio čovjek koji je obilježio noviju hrvatsku povijest i koji će biti ubrojen u velikane hrvatskog naroda, bez obzira na sve što mu se pod kraj života nažalost događalo.</p>
<p>Dražen Budiša (HSLS): Duboko sam potresen viješću o smrti generala Janka Bobetka, čovjeka koji je imao goleme zasluge u stvaranju i obrani hrvatske države. Tužna je činjenica da je taj čovjek umro s optužnicom za ratni zločin. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt (DC): Iznimno mi je žao što je umro tako velik čovjek, jedan od najvećih hrvatskih generala. General Janko Bobetko ulazi u onu plejadu ljudi koji su stvarali hrvatsku državu i borili se za njezin razvoj i demokraciju. Sigurno će ostati zapamćen kao jedan od najvećih hrvatskih političara i generala jer je vodio najveće operacije za oslobođenje Hrvatske u Domovinskom ratu.</p>
<p>Zlatko Kramarić (LS): General Janko Bobetko imao je dinamičan i kompleksan život i mislim da sud o tome treba prepustiti povijesti. Imponirala je energija kojom se iz ugodne mirovine u visokim godinama stavio na raspolaganje obrani Hrvatske. Je li pritom sve bilo sjajno i sukladno onome kako je trebalo biti, ne bih htio suditi. Držim se one latinske »O mrtvima sve najbolje«.</p>
<p>Jadranka Kosor (HDZ): Smrt generala Bobetka je nenadoknadiv gubitak za cijelu Hrvatsku. Bobetko je simbol otpora hrvatskog naroda u borbi za slobodu i simbol neslomljivosti hrvatskog duha. Smrt jednog od legendarnih zapovjednika iz Domovinskog rata je odlazak heroja i simbola borbe za slobodu i samostalnost. To je golemi gubitak za sve članove HDZ-a, jer je general Bobetko bio i član Središnjeg odbora stranke i njezin neumoran član, uvijek zainteresiran, i u danima najteže bolesti, za budućnost stranke, uvijek sa svježim idejama, prijedlozima i potporom do zadnjih dana. Njegova energija i djelo koje je ostavio ostavit će poseban i neizbrisiv trag i u povijesti hrvatskog naroda i svih članova HDZ-a.</p>
<p>Miroslav Rožić (HSP): Koliko god se znalo da je general Janko Bobetko teško bolestan, zatekla me je vijest da je umro. Uistinu je bio čovjek koji je obilježio više od pola stoljeća hrvatske povijesti, kao partizan i antifašist, kao general jugoslavenske armije i konačno Hrvatske vojske te kao heroj Domovinskog rata. Tužna je činjenica da nije umro kao slavljen čovjek hrvatske povijesti, nego pod sjenom neprimjerene sumnje u njegov lik i djelo. Ironija je da je čovjek koji se borio protiv fašizma u dva rata umro pod sjenom sumnje da je sam zločinac, kako su ga optužili neki međunarodni krugovi i haaško tužiteljstvo.</p>
<p>Vesna Pusić (HNS): Moja sućut obitelji. </p>
<p>Jozo Radoš (Libra): General Bobetko dao je velik doprinos i u razdoblju prije stvaranja samostalne Hrvatske, a osobito u svojim poznim godinama kao načelnik Glavnog stožera i jedan od najvažnijih zapovjednika Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Žao mi je što su posljednji njegovi dani obilježeni odnosom prema Haagu i zahtjevom za njegovim izručenjem, ali to sigurno neće umanjiti njegovu važnost u stvaranju samostalne Hrvatske.</p>
<p>Ivan Jakovčić (IDS): Izražavam najiskreniju sućut obitelji Bobetko i svim njezinim prijateljima.</p>
<p>Andrea Latinović, Marijan Lipovac i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Vijest o Bobetkovoj smrti prenijele svjetske agencije</p>
<p>ZAGREB, 29. travnja </p>
<p> - Vijest o smrti umirovljenoga stožernoga generala Janka Bobetka, koji je umro u utorak zbog zatajenja respiratornog i cirkulacijskog sustava, prenijele su velike svjetske novinske agencije.</p>
<p>Nakon kratke vijesti u kojoj se, navodeći kao izvore Hinu ili Hrvatski radio, iznose razlozi smrti i osnovni podaci o umirovljenom generalu, većina agencija objavila je i širi tekst s najvažnijim dijelovima njegove životne, vojničke i političke karijere.
Reuters, AP, AFP i Dpa spominju da je bio partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, da je u JNA stekao čin generala, da je aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu i bio načelnik stožera Hrvatske vojske do 1995. te da je potkraj života postao optuženikom Haaškog suda kao najviši hrvatski vojni časnik, optužen za zločine i ubojstva srpskih civila tijekom akcije u Medačkom džepu 1993. godine.</p>
<p>Također se navodi da su pokojnoga generala mnogi u Hrvatskoj doživljavali kao ratnog heroja, zbog čega je objavljivanje optužnice protiv njega u rujnu prošle godine izazvalo velik otpor i izložilo hrvatsku vladu - koja je rekla da ga neće izručiti i pokušala pravno osporiti optužnicu - snažnom pritisku sa Zapada.</p>
<p> Reuters i AFP ukazuju na to da Bobetku Haaški sud nikad nije sudio zbog teškog zdravstvenog stanja, jer je on bio dugogodišnji teški dijabetičar i srčani bolesnik, da je nakon pregleda liječnika Haaškog suda u veljači utvrđeno kako je preslab da bi izdržao suđenje i da je taj sud početkom svibnja poništio međunarodni nalog za njegovo uhićenje.</p>
<p> Agencije navode i to da je Bobetko posljednjih pola godine proveo na bolničkom liječenju, da je proveo Uskrs s obitelji i da je prije nekoliko dana na osobni zahtjev definitivno napustio bolnicu kako bi umro dok su uz njega supruga i trojica sinova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Kraus: Židovi Hrvatske odbijaju rješavanje problema oružjem </p>
<p>ZAGREB, 29. travnja</p>
<p> - Židovska općina Zagreb (ŽOZ) obiležila je u utorak na Mirogoju, polaganjem vijenaca i čitanjem imena žrtava ustaškog logora Loborgrad, Dan sjećanja na žrtve holokausta. Vijence su položili predsjednik Republike Stjepan Mesić, ministar kulture Anton Vujić, izaslanstvo Hrvatskoga sabora, te zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić i dogradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>Okupljenima se potom obratio predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj i predsjednik ŽOZ-a dr. Ognjen Kraus. Podsjetio je na herojski otpor Židova nacističkom teroru. Ističući da je poruka ove komemoracije da se takvo što nikad više ne ponovi Kraus je napomenuo da Židovska zajednica Hrvatske odbija rješavanje problema oružjem i ratom već upućuje na dogovor, dijalog i razumijevanje. </p>
<p>»Želimo da uskoro svane dan kada će Židovi živjeti u svojoj pradomovini u miru i uzajamnoj toleranciji s narodom kojem je ona također pradomovina«, rekao je Krau Na kraju svog govora Kraus je rekao da i Židovska zajednica u Hrvatskoj, kao i druge židovske zajednice u dijaspori, osjeća porast antisemitizma koji je jednim dijelom i izraz antiizraelizma. </p>
<p>»Istini za volju ovdje u Hrvatskoj nismo izloženi pritiscima niti se osjećamo ugroženima«, rekao je Kraus, naglasivši da ŽOZ ima volje i snage da razvija svoju zajednicu, u čemu bi im svakako dobro došao brži povrat imovine kako bi obnovili sinagogu i Židovski kulturni centar u Zagrebu. </p>
<p>Nakon Krausova govora molitvu za žrtve holokausta održao je Kotel Da-Don, glavni rabin za Hrvatsku. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030430].
|
