NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030928].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 209501 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sanaderove su optužbe neutemeljene, to je HDZ-ov pokušaj mračne manipulacije </p>
<p>Hrvatska može birati između maksimalnog, a to je proglašenje gospodarskog pojasa, i minimalnog, a to su ribolovne i ekološke zone. Ispod tog minimuma ne smijemo ići / »Viktor Lenac« nije dobivao samo državna jamstva, već i značajne kredite preko HBOR-a. Uvijek smo bili protiv toga / HSS neće ni razmatrati SDP-ove ponude o prijeizbornoj suradnji i »obećanju« o koaliciji nakon izbora </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić sugovornik je Vjesnika na kraju burnog tjedna, što su ga obilježile tvrdnje HDZ-a o navodnom prisluškivanju, upozorenje Hrvatskoj iz Bruxellesa da »dobro razmisli« hoće li proglasiti gospodarski pojas na Jadranu, SDP-ova ponuda najjačim partnerima da i predizborno koaliraju... </p>
<p>• Lider HDZ-a Ivo Sanader optužio je SDP i HSS da, po njihovu nalogu, tajne službe prisluškuju vodeće oporbenjake i novinare. Kako ste doživjeli te optužbe? </p>
<p>- Optuživati nije zabranjeno, ali iza toga moraju stajati i dokazi. Sanaderove su optužbe, po mojim spoznajama, potpuno neutemeljene. Posrijedi je njegov i HDZ-ov pokušaj mračne manipulacije. Stvari su, međutim, već otišle predaleko, optužbe se ponavljaju i dopunjuju tehničkim detaljima, »bubicama« i »krakovima« za prisluškivanje. Zato sve ne može više ostati na razini trača i nepotkrijepljenih tvrdnji. Ili će HDZ tvrdnje dokazati, ili će zbog neosnovanih optužbi odgovarati! Ako pak uspiju potkrijepiti optužbe, odgovarat će oni koji su prisluškivali, odnosno zapovijedili prisluškivanje. Netko mora odgovarati, jer Hrvatskoj ne treba da se za predizbornu kampanju priprema u ozračju neosnovanih optužbi o zloporabi tajnih službi. Zato sam kao predsjednik Sabora poduzeo ono što je u mojoj nadležnosti - naložio sam glavnoj tajnici Sabora da angažira neovisnu agenciju koja će pregledati prostorije Kluba HDZ-a. Na moj je prijedlog šef Odbora za nacionalnu sigurnost sazvao izvanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o »aferi prisluškivanja«. Hoće li, i kako, reagirati Vlada, Državni odvjetnik ili netko treći, to u ovom času ne mogu komentirati. Ali, optužbe su jako ozbiljne i zato se sve mora raščistiti. Javnost mora znati što je istina, a što laž.</p>
<p>• Sanader tvrdi da ima pouzdane informacije i o tome da se prisluškuju pojedinci iz vladajuće koalicije. Imate li Vi kakvih spoznaja o tome?</p>
<p>- Ta je Sanaderova izjava smišljena zato da se među stranke koalicije posije nesigurnost, možda i netrpeljivost. Ali, i optužba da netko nekog prisluškuje u koaliciji vrlo je ozbiljna, kao i optužba da netko prisluškuje njega i HDZ. Ni ja ni drugi u HSS-u nismo, inače, opterećeni time prisluškuje li nas se. Trenirao sam tu »disciplinu« u vrijeme HDZ-ove vlasti, ali nisam tome pridavao previše pozornosti. Iako sam i ja tad imao ozbiljne indicije da me se prisluškuje, nisam s tim izlazio u javnost. Samo sam im poručivao da im se na mene ne isplati trošiti vrijeme i novac, jer sve što saznaju prisluškivanjem, to kažem i javno. </p>
<p> • Dvije godine su se predsjednik države i premijer natezali s imenovanjem šefova tajnih službi, godinu i pol dana odugovlači se s formiranjem Vijeća za njihov civilni nadzor. Nije li to ipak otvorilo prostor za političko manipuliranje tajnim službama?</p>
<p>- Niti su se predsjednik i premijer trebali toliko nadmudrivati oko toga tko će voditi tajne službe, niti je Odbor za nacionalnu sigurnost trebao toliko čekati s formiranjem Vijeća za civilni nadzor. Tu smo nepotrebno i neodgovorno izgubili puno vremena. I meni je pomalo zagonetno zašto se od travnja 2002. pa do svibnja ove godine nije ni pokušala donijeti odluka o formiranju Vijeća. Možda dio odgovora treba potražiti kod Đurđe Adlešić, koja je do lanjskog studenog bila na čelu Odbora za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>• A od tad je na čelu odbora Ante Markov, koji je i član najužeg vodstva HSS-a. </p>
<p>- Razgovarao sam o tome s Markovom, koji tvrdi da je nekoliko mjeseci prošlo u natezanju saborskih odbora o tome treba li poseban zakon ili odluka o Vijeću za civilni nadzor. To je u svibnju ipak okončano odlukom koja je predložena Saboru. Vrijeme od svibnja do danas ne bih stavljao pod kritičko povećalo, jer je trebalo raspisati javni poziv i provjeriti kandidate za članove Vijeća. To je sad pri kraju. </p>
<p>• Je li točno da Hrvatska pod pritiskom izvana odustaje od proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu?</p>
<p>- Osobno se zalažem za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa, ali neću biti tvrdoglav u korištenju izvornog prava Hrvatske da taj pojas i proglasi. Postoje i druge mogućnosti, poput proglašenja ekološke i ribarske zone. Istodobnim donošenjem, te bi dvije odluke pokrile 95 posto prava koje bi potpalo pod gospodarski pojas. Ako je to pomoć Hrvatskoj da premosti nesporazume s međunarodnom zajednicom i susjedima, onda sam za taj »mekši« pristup. </p>
<p>• To što ste rekli praktički znači odustajanje od gospodarskog pojasa.</p>
<p>- Možemo birati između maksimalnog, a to je proglašenje gospodarskog pojasa, i minimalnog, a to je istodobno proglašenje ribolovne i ekološke zone. Ispod tog minimuma Hrvatska ne smije ići. Treba ipak sačekati prijedlog Vlade koja to mora cjelovito razmotriti, vodeći računa i o mogućim lošim posljedicama za Hrvatsku u slučaju proglašenja gospodarskog pojasa bez prethodnih konzultacija.</p>
<p>• Odluči li se Hrvatska za taj minimum, bit će to velik uzmak naše diplomacije, ali i HSS-a. Cijelo ste nas ljeto uvjeravali u nešto drugo, a sad i Vi pripremate javnost na to da »zaboravi« gospodarski pojas. </p>
<p>- HSS se zalaže za proglašenje gospodarskog pojasa, pa ne možete reći da pripremam javnost na nešto drugo. Ali, ako smo dio međunarodne zajednice, jasno je da se u nekim svojim isključivim pravima moramo i prilagođavati. Međunarodna zajednica želi da se tako krupne odluke donose u suglasju svih zainteresiranih. Na Hrvatskoj je da odvaže. Ne isključujem ni jednu ni drugu mogućnost, pa zato još i ne govorim o reteriranju.</p>
<p>• Ova će vlast ostaviti iza sebe golemi vanjski dug od gotovo 21 milijarde dolara. Hoće li HSS, kao dio te vlasti, u svojoj kampanji reći građanima kako ćemo te dugove vraćati? </p>
<p>- Gleda li se samo iznos vanjskog duga, on je neosporno visok, pa i zabrinjavajući. O tome govore i ljetošnji sukobi između izvršne i monetarne vlasti. Gleda li se, međutim, struktura vanjskog duga, mislim da ipak ne treba davati prestroge ocjene o prezaduženosti zemlje. Središnja je država zadužena na tolerantnih 52 posto BDP-a. Građani koji imaju ušteđevine u bankama registriranim u Hrvatskoj, a radi se o milijardama dolara, imaju i značajna zaduženja koja sudjeluju u ukupnom vanjskom dugu. Svoj dug građani uredno podmiruju i on ne može ugroziti državni proračun. </p>
<p>Najspornije je zaduženje trgovačkih društava i banaka. Monetarna i izvršna vlast moraju naći odgovarajući model kako taj dug ne bi prenabubrio i kako se, u slučaju nemogućnosti otplate, ne bi prevalio na državu. Dugovi banaka i trgovačkih društava su potencijalna opasnost i zato ih treba »držati na oku«. Tu ne smije biti nagodbenjaštva između monetarne i izvršne vlasti, želi li se zadržati monetarna stabilnost. Iz toga vidite i kakvo će stajalište HSS imati u kampanji. Vjerojatno ćemo ići i na redefiniranje uloge HNB-a, kako bi se devizne rezerve mogle koristiti za izravno kreditiranje u zemlji. Ne vidim zašto bismo na depozitima deviznih rezervi, zapravo, gubili, ako možemo zaraditi plasiramo li ih u zemlji. </p>
<p> • Koji su glavni aduti s kojima će stranke vladajuće koalicije, pa i HSS, pokušati uvjeriti birače da im još jednom daju povjerenje?</p>
<p>- Zajedništvo ove koalicije traje do 23. studenog i sve ono što smo dobro ili loše napravili, svim će strankama biti u kampanji plusevi, odnosno minusi. Iako i tu treba napraviti distinkciju, jer je u ovoj koaliciji netko imao više utjecaja, a netko manje. Nije pravo pitanje što će stranke koalicije učiniti u kampanji, jer ova koalicija neće, barem što se tiče HSS-a, u kampanji činiti ništa zajedno. HSS će samostalno voditi svoju kampanju. Analizirat ćemo svoje dobre i loše poteze dok smo bili na vlasti, ali fokus našeg interesa neće biti prošlost, pa ni sadašnjost, već vizija razvoja Hrvatske. </p>
<p>• Što će biti glavne teme HSS-ove kampanje?</p>
<p>- Za nas je temeljno pitanje može li Hrvatska postići gospodarski razvoj po visokim stopama, od sedam i više posto. HSS upravo priprema ekonomski program po kojem bi se hrvatsko gospodarstvo razvijalo po tako visokim stopama. To, međutim, neće ići bez otklanjanja kočnica u funkcioniranju cijelog sustava. Tih je kočnica jako mnogo. Spomenut ću tek sivu ekonomiju, neodgovarajući porezni sustav, preglomaznu javnu upravu, korumpiranu birokraciju...</p>
<p>• Niste li, uz štošta drugo, to obećali i na izborima 2000.</p>
<p>- Spremni smo i na takve kritike. S nekim od tih kočnica pokušavali smo se uhvatiti u koštac u ovom mandatu, a o nekima spoznaje imamo tek danas. Birači će na izborima tražiti među strankama onu političku snagu kojoj će povjerovati da može zemlju izvući iz ove gospodarske i financijske situacije i omogućiti svima bolji život. Ali, s jasnim vizijama, a ne s tvrdnjom da je već bolje, samo što to građani još ne osjećaju. Ne živim u iluziji da je to lako postići. Ali, onaj tko se ne uhvati u koštac s kočnicama sustava, a to su i netransparentna privatizacija i korupcija i kriminal, taj neće moći ponuditi razrješenje ključnog pitanja - kako da se naše gospodarstvo digne do razvojnih stopa od sedam, pa i deset posto. </p>
<p> • Pored niza drugih zakona obećanih 2000., na kraju mandata donosite i Zakon o sukobu interesa dužnosnika koji će vrijediti za novu vlast. Zar mislite da birači neće »naplatiti« brojna pogodovanja političara svojim tvrtkama ili onima koje su prenijeli na odvjetničke urede?</p>
<p>- Mislim da su naši građani inteligentni i da dobro razumiju što se događa. Ne može se, međutim, o sukobu interesa govoriti općenito, nego uvijek s imenom i prezimenom. Ne može to biti stvar nagađanja, nego konkretne istrage i dokaza. A prije svega se mora definirati što je to sukob interesa. Za mene je to zloporaba političkog položaja radi pribavljanja poslova i materijalne koristi. U ovom je zakonu bitno kontrolirati, a manje propisivati. Time što će netko svoja upravljačka prava prenijeti na nekog drugog, ne postiže se ništa. </p>
<p>• Aludirate li na ministra graditeljstva Čačića?</p>
<p>- Nemam informacije o tome što ministar Čačić ima ili što je prenio na nekog drugog. Ne želim o tome razgovarati, jer nisam istražitelj. Ako je i prenio svoja upravljačka prava na odvjetnički ured, nije to morao, jer takvog propisa u Hrvatskoj nema. Nije rješenje u prenošenju upravljačkih prava, jer to ne znači automatski i da nema sukoba interesa. Mora se razlučiti što je vlasništvo, a što business. Nitko nikome ne može zabraniti da bude vlasnik, ali se može političarima zabraniti bavljenje businessom, izravno ili neizravno. </p>
<p>• Nećete o ministru Čačiću, ali valjda hoćete o »svom slučaju«?</p>
<p>- Hoću, pa i po stoti put. Sa 22 posto udjela jedan sam od šest suvlasnika male projektantske tvrtke. Tvrdim da nikad nisam bio niti sam sad u sukobu interesa. Dokaz: 11 godina ne radim u toj tvrtki i 11 godina s nikim nisam prozborio o njenu poslovanju. To se može provjeriti. Ako se dokaže suprotno, spreman sam odgovarati, ali se suvlasništva neću odreći. </p>
<p>• Kako i od koga ta tvrtka dobiva poslove? Zna se da neke poslove dobiva i od države.</p>
<p>- To pitajte one koji u njoj rade, a ne mene koji tamo ne radim već 11 godina. Ako dobiva poslove od države, treba provjeriti je li to legalno ili nelegalno, te govoriti na temelju činjenica, a ne dojma. </p>
<p>• Vaši partneri SDP i HNS predizborno uvjeravaju građane da Hrvatska može zaboraviti na ulazak u EU dođe li HDZ na vlast. Dijeliti li i Vi njihovo uvjerenje?</p>
<p>- Članstvo u EU-u nacionalni je interes Hrvatske, s ovom ili nešto izmijenjenom koalicijom na vlasti, ili s nekom sasvim novom. Nitko tko će sutra upravljati neće smjeti zaboraviti da je to nacionalni interes zemlje, a ne projekt ove ili one vlasti. Istina, Račanova je vlada inaugurirala to kao strateško nacionalno pitanje, ali su ga u Saboru prihvatile sve stranke. Bez obzira na to gdje će HSS biti nakon izbora, na vlasti ili u oporbi, s malim ili velikim utjecajem, zalagat ćemo se za što brži ulazak u EU, po mogućnosti već 2007. </p>
<p>• HDZ je kampanju počeo sloganom »Glas za HSS je glas za SDP«, što je u većem dijelu javnosti ocijenjeno kao izrazito negativna, pa i prljava kampanja. Namjeravate li odgovarati Sanaderu u svojoj kampanji?</p>
<p>- Nikome u HSS-u, pa ni meni, ne pada ni na kraj pameti odgovarati na »slogane« drugih stranaka. HSS se time neće zamarati. </p>
<p>• Otkud tolika »koncentracija« HDZ-a baš na HSS? Osjeća li se Sanader možda prevarenim, s obzirom na to da se proljetos nagađalo o mogućoj koaliciji HDZ-a i HSS-a</p>
<p>- Nagađanja i stvarnost često nemaju nikakvih dodirnih točaka. Nitko s nikim o tome nije razgovarao, ništa se nije dogovaralo niti dogovorilo, bar što se mene i HSS-a tiče. A je li Sanader možda razočaran zato što se neke njegove želje nisu ostvarile? To morate njega pitati. </p>
<p>• Jeste li prošlog tjedna razgovarali s potpredsjednikom njemačkog CDU-a i je li Vam »sugerirao« da nakon izbora koalirate s HDZ-om, a ne sa SDP-om? </p>
<p>- Nisam razgovarao s potpredsjednikom CDU-a, ali sam razgovarao s jednim zastupnikom te stranke koji je i potpredsjednik zastupničkog kluba CDU-CSU u Europskom parlamentu. Nije bilo sugestija, ali je bilo propitkivanja o tome kakva je naša izborna strategija i što namjeravamo nakon izbora. Jasno sam rekao kolegama parlamentarcima iz iste europske frakcije - jer je i HSS u članstvu Europske narodne stranke - da će HSS sam odlučivati o mogućim partnerima nakon izbora. </p>
<p>• Je li ranije bilo pritisaka na HSS?</p>
<p>- Bilo je poluprivatnih i privatnih razgovora, ali nikad nije bilo pritisaka s razine Europske narodne stranke. Uvijek su to bili pojedinci iz stranaka članica Europske narodne stranke. Bilo je u zadnjih godinu dana u više navrata i pokušaja da se utječe na HSS. Ali, uvijek sam to doživljavao kao razmjenu mišljenja, jer se HSS, pristupom Europskoj narodnoj stranci, ni na što nije obvezao kad se radi o ponašanju u vlastitoj državi. </p>
<p>»HSS može mirno spavati«</p>
<p>• Birači će tražiti i objašnjenje o obećanoj, a neobavljenoj reviziji pretvorbe, o nastavku privatizacijske pljačke, o pumpanju državnog novca u privatni »Viktor Lenac«, o brojnim primjerima sukoba interesa političara...</p>
<p>- Vlada je pogriješila što, u vezi revizije pretvorbe, nije predočila zbirni prikaz svih dosadašnjih revizija koje je napravio Ured za državnu reviziju. Vlada griješi i što ne daje analizu razloga zbog kojih, na osnovu tih revizija, nadležna tijela nisu odradila svoj posao, zašto se, dakle, nije išlo do kraja i zašto nema kažnjenih za brojne nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji. Tu HSS nema nikakva kompleksa. Uvijek smo na tome »jahali«, pa se ne osjećamo nimalo krivi. Isto se odnosi i na nastavak privatizacijske pljačke. Ne bih to baš nazvao pljačkom, jer je toga u privatizaciji od 2000. do danas bilo puno manje nego u vrijeme HDZ-a. </p>
<p>Bilo je promašaja, a neki su bili na obzoru, ali ih je HSS uspješno zaustavio. Spomenut ću primjer ACI-ja, koji danas ne bi bio hrvatska nautička kompanija, nego bi bio prodan. Isti je slučaj i sa »Sunčanim Hvarom«. Kod prodaje PIK-ova nismo podlegli nastojanjima nekih da ih se proda bilo kome i uz bilo koju cijenu. Trpjeli smo zato optužbe da usporavamo privatizaciju, što nije točno. Mi usporavamo rasprodaju, a zalažemo se za sustavnu privatizaciju koja će imati dva cilja - da država kvalitetnije upravlja svojom imovinom i da daljom privatizacijom zadržimo razinu zaposlenosti. </p>
<p>• Ispada da HSS ni za što nije kriv, kao da i niste bili u vladajućoj koaliciji! Nećete valjda reći i da vaši ministri nisu glasovali za davanje tolikih državnih jamstava privatnom »Lencu«?</p>
<p>- Bili smo u koaliciji, i te kako smo bili. A »Lenac« nije dobivao samo državna jamstva, već i značajne kredite preko HBOR-a. Uvijek smo bili protiv toga, nekad suzdržani, nekad nadglasani. Ali, ne može, primjerice, ministar prosvjete ne vjerovati kolegi u Vladi zaduženom za gospodarstvo. Mora među ministrima postojati povjerenje. Dogodilo se, nažalost, to da nekoliko godina velika investicija u »Viktor Lenac« nije bila pod nikakvim državnim nadzorom, nitko se nije pitao na što se troši golem državni novac preko kredita i jamstava. Sve dok stvar »nije pukla«! Ne mogu reći ništa drugo no da je za to odgovoran onaj tko je u Vladi zadužen za gospodarstvo. A je li ministar poljoprivrede za to glasovao, to je manje važno. Zato HSS, kad se radi o »Lencu«, može mirno spavati. </p>
<p>Bit ćemo uteg, ne jezičac</p>
<p>• SDP je upravo ponudio HSS-u i HNS-u zajednički izlazak na izbore u nekim jedinicama, a potom i prijeizborno »obećanje« o poslijeizbornoj koaliciji. Hoćete li prihvatiti SDP-ove ponude?</p>
<p>- Ništa od toga nije ponuđeno HSS-u. A radi zadržavanja nekakve ozbiljnosti, svakom tko s HSS-om ima ikakvih ambicija mogu samo reći neka poruke ne šalje preko medija. HSS neće ni razmatrati te ponude. Na izbore ćemo sami, što je odluka naše skupštine iz prosinca. O tim sam »ponudama«, inače, razgovarao s premijerom Račanom. Rekao mi je da one i nisu odaslane HSS-u, a ni HNS-u.</p>
<p>• Ivica Račan i Vesna Pusić u više su navrata izjavili da će nakon izbora sigurno doći do koalicije SDP-a, HNS-a i HSS-a. Otkud im ta sigurnost, zna li se da se HSS još nikome »nije obećao«?</p>
<p>- Znam za takve izjave gospođe Pusić, ali mi je promaklo da je i premijer Račan o tome govorio. A otkud im ta sigurnost? Bilo bi dobro da to njih pitate. Sa mnom o tome nisu razgovarali, a takve razgovore ne bih ni prihvatio sve do objave izbornih rezultata. U vezi konstatacije da se HSS još nikom nije obećao - bojim se da će se nakon izbora morati pitati tko se sve nama obećao. Moram upozoriti i na to da HSS »ne slijedi« razmišljanja kojima se puni naš medijski prostor, a po kojima postoje dvije jake stranke i HSS koji balansira između njih...</p>
<p>• Koji je svojevrsni jezičac na političkoj vagi?</p>
<p>- Mi obično kažemo: ako ćemo već biti odlučujući čimbenik, onda ćemo biti uteg, ne jezičac. I sebe i javnost pripremamo na to da HSS bude odlučujuća i najvažnija stranka kod sastavljanja nove koalicije. Hoćemo li to i biti, odlučit će birači.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uvjeren sam da će odnosi Hrvatske i Srbije jednoga dana biti uzorni</p>
<p>Kako više ne bi bilo incidenata poput onog lani kod Šarengradske ade, bilo bi dobro sklopiti privremeni sporazum kojim bi se ljudima s hrvatske obale koji imaju imovinu na Šarengradskoj adi i na vojvođanskoj obali, dopustili dolazak na nju, obrađivanje zemlje, držanje i napasanje stoke. To ne bi prejudiciralo graničnu crtu, ali bi stvorilo dobru klimu / O POTPORI MILOŠEVIĆU: Svatko tko negira da je Milošević i prije 1990., ali osobito do 1995. i 1996. u Srbiji uživao golemu potporu, svjesno ne govori istinu. A potpora i to golemog broja ljudi tom režimu, bila je velika. Ljudi tu optužuju druge, a pritom nikako ne postavljaju pitanje vlastite odgovornosti za sve to</p>
<p>Socijalni psiholog dr. Žarko Korać potpredsjednik je srbijanske vlade. U razgovoru za Vjesnik Korać uz ostalo govori i o aktualnoj situaciji u Srbiji, ostatcima Miloševićevog režima, kriminalu, odnosima s Hrvatskom, o isprikama.... </p>
<p>• Iz beogradskog okružnog zatvora gotovo svakodnevno izlaze osumnjičeni za povezanost s kriminalnim skupinama. Koliko je doista uspjela policijska akcija »Sablja«?</p>
<p>- Policijskom akcijom »Sablja« postignut je veliki uspjeh, jer u Srbiji je funkcionirao model dotad neviđen u Europi, država se sama bavila organiziranim kriminalom i švercom što je podrazumijevalo goleme privilegije. No istovremeno je u suradnji s dijelovima bivše Službe državne sigurnosti i kriminalcima, država imala postrojbe za fizičko eliminiranje političkih protivnika. Bila je to jedinica za specijalne operacije MUP-a Srbije, »crvene beretke«, a paradigmatski slučaj bila bi likvidacija Ivana Stambolića, kojeg su ubili ljudi s policijskim značkama. Bila su to dva specifikuma srbijanskog društva koje je operacija »Sablja« eliminirala u velikoj mjeri. </p>
<p>Ono što bi se nazvalo organiziranim kriminalom danas imamo u smanjenom obimu, nemamo više državni kriminal i šverc, te političke likvidacije koje su bile obilježje Miloševićeve vlasti. Te su strukture nažalost ostale i nakon njega, i potom ubile Zorana Đinđića. </p>
<p>• U javnosti je bilo dosta upozoravajućih tonova da nova vlast nije raščistila stanje u srbijanskoj obavještajnoj zajednici koja je, tvrdi se, i dalje premrežena Miloševićevim kadrovima, čime ugrožava aktualnu vlast.</p>
<p>- Nekadašnja služba državne sigurnosti (SDS) reformirana je po europskim standardima, danas je nezavisna agencija pod ingerencijom vlade, nije pod policijom, znatno je reducirana u odnosu na prošlu i danas djeluje samo temeljem sudskih odluka. No vezano uz tu problematiku otvoreno je pitanje kadrovskog sastava što je uostalom problem u gotovo svim postkomunističkim zemljama. Ono što je bitno jest činjenica da su čelnici nekadašnje SDS danas u zatvoru i čekaju suđenja za vrlo teške prijestupe čak i zločine. U tom smislu ne može se reći da postoji kadrovski kontinuitet. Nisam prezadovoljan, no nikad ne bih branio tezu da po tom pitanju nije ništa učinjeno. </p>
<p>No morate shvatiti da je vrlo teško, ako ne i najteže mijenjati organe države koji su predstavljali stupove Miloševićevog režima. Vojsku, policiju, obavještajnu zajednicu, pa i neke druge institucije poput primjerice Carine, Radiotelevizije Srbije... I tamo dakako ima ljudi za koje mnogi vjeruju da ne bi trebali raditi. Milošević je za deset godina jednim dijelom promijenio strukturu ovog društva, kriminalizirao ga i u kadrovskom smislu cementirao sve te institucije. Stoga ih je vrlo teško naglo preustrojiti.</p>
<p>S druge strane nama nedostaje zakon o političkim dossierima. Mi nažalost još nismo premjestili političke dossiere iz MUP-a i mislim da bi aktualna vlast, prije svog odlaska, bez obzira kad budu izbori, morala donijeti i taj zakon. Moć bivše SDS jednim dijelom još počiva samo na činjenici što još posjeduju dossiere koji su danas, sa stajališta političkog pluralizma potpuno neprihvatljivi.</p>
<p>• Šira javnost, obični ljudi s kojima sam razgovarao, sumnjaju u to da sadašnja vlast ili barem njezin dio nije povezan s organiziranim kriminalom. Apostrofiraju pritom vicepremijera Čedomira Jovanovića.</p>
<p>- Prije svega postavlja se pitanje prirode medija u Srbiji, naročito tiskovnih. Kod nas postoji dobar dio novina čije je financiranje nejasno i koje nastupaju s vrlo jasnim političkim ciljevima. Sve što piše u novinama ne znači da je i točno. Kad govorimo o Jovanoviću, morate znati da je on kao parlamentarni zastupnik tražio osnivanje parlamentarnog odbora na kojem je, u živom televizijskom prijenosu odgovarao na zastupnička pitanja. I ta sjednica odbora nije potvrdila da ima veze s mafijom. Riječ je dakle o glasini koja neprekidno kola medijima pri čemu se ne iznose nikakvi realni argumenti. Stalno se ponavlja teza o kriminaliziranoj vlasti, pa ste permanentno u situaciji da se opravdavate od takvih optužbi, a de facto, ozbiljni argumenti za takve tvrdnje u Srbiji ne postoje. Nemam dojam da je naša vlast kriminalizirana i da radi za kriminalce. Ona radi za europske integracije. Ne želim reći da kod nas nema i nečasnih i nepoštenih stvari, no to zasigurno nije glavna karakteristika ove vlasti. U Srbiji međutim postoji problem o kojem ovdašnji ljudi ne žele govoriti. </p>
<p>• A to je?</p>
<p>- Svako tko negira da je Milošević i prije devedesete, ali osobito do 1995. i 1996. godine u Srbiji uživao golemu potporu, svjesno ne govori istinu. A potpora tom režimu, pa i participacija golemog broja ljudi u njemu, bila je velika. Ljudi ovdje optužuju druge, a pritom nikako ne postavljaju pitanje vlastite odgovornosti za ono što se događalo. Imate primjerice novinara koji je bio prijatelj Mirjane Marković i promovirao njezinu, oprostite na grubim riječima, maloumnu literaturu u superlativima, a danas je žestoki kritičar vlasti s visokim moralnim pozicijama. </p>
<p>• Koliko će takvu situaciju riješiti izglasani zakon o lustraciji?</p>
<p>- Njegova realizacija bit će vrlo teška, jer još nisu formirane sve institucije koje bi ga trebale provoditi. On sankcionira kršitelje ljudskih prava i takvim osobama zabranjuje svaku javnu djelatnost u roku od pet godina. Iako su sankcije niske on ipak ima moralnu komponentu. No problem je u tome da i mi u vladajućoj koaliciji imamo ljude koji su bili »na drugoj strani«. I za tu vrstu raskida, oni bi morali neka pitanja postaviti sami sebi. Primjerice, gdje su bili i što su radili za vrijeme ratova od 1991. do 1995. godine. Neki ovdašnji takozvani borci za ljudska prava djeluju na javnoj sceni tek od '86., '87. pa nadalje. Čestitam, ali ih pitam, gdje su bili prije i zašto nisu reagirali kad se rat pripremao kad je započeo i kad se vodio? Jesu li išta rekli kad su se dogodili zločini u Vukovaru ili Srebrenici? Dakle, ovdje imamo čitavu kategoriju pseudoboraca za ljudska prava koji su se javili onog trenutka kad je Milošević izgubio osvajačke ratove. Krajnje bizarno zvuči da moralne lekcije upućuje velik dio društva koji nije ništa rekao o najstrašnijim zločinima koji su se događali pred njihovim nosom. </p>
<p>Mi doista nismo proveli stvarnu lustraciju u velikom broju državnih institucija. Ne samo u policiji i vojsci već i u prosvjeti, novinarstvu...To je ozbiljno pitanje na koje ne postoji jednostavan i lak odgovor. Debata o preispitivanju prošlosti Srbije tek slijedi, doći će generacija koja će moći otvoreno govoriti o tome.</p>
<p> • Znači li to da se ne može govoriti o katarzi u Srbiji?</p>
<p> - Mnogi ljudi u Srbiji doživljavaju 5. listopada 2000. godine kada je srušen Miloševićev režim svojevrsnom katarzom. Bio je to grč naroda koji je zbacio režim koji je ubijajući sve oko sebe počeo ubijati i vlastiti narod. No, činjenica je da će se ovdje morati postavljati mnoga pitanja pri čemu će pasti mnoge lažne veličine. </p>
<p>• U Beogradu je prošli tjedan održan kvaziznanstveni skup o »sukcesiji Jadrana i granicama bivše SFRJ« koji je obilježilo snažno antihrvatsko orgijanje. Kako to komentirate kao vicepremijer Srbije?</p>
<p> - Morate imati na umu da nije slučajno što skupu nije nazočio niti jedan predstavnik države, jer naša odluka bila je da se u tom skupu operetskog karaktera, ne sudjeluje ni na jedan način. Čini mi se da je nedostajalo još samo da se zamoli Carla Del Ponte da pusti Slobodana Miloševića, da umjesto Zmage Jelinčiča predsjedava skupom. Poslije svega što se dogodilo u posljednjih dvanaest godina, nakon više od 200.000 mrtvih zbog crtanja granica, netko dolazi u Beograd, upravo tu gdje je ideja o crtanju zemljovida i prekrajanju granica i započela, predlagati neko novo prekrajanje granica. I naravno, glavni je lik tu gospođa Smilja Avramov, istaknuta aktivistica Miloševićevog režima.</p>
<p> Nevjerojatna je spoznaja da netko još pokušava mijenjati granice. Crtati ponovo neke zemljovide za mene je dokaz da je ljudska glupost vječna. I još nešto. Primijetili ste da je Jelinčičev skup u ovdašnjoj javnosti dobio vrlo mali publicitet, mediji su ga gotovo potpuno ignorirali. Ukoliko Zmago Jelinčič želi ponovo organizirati sličan skup bilo bi zgodno da to učini u Ljubljani ili na nekom pustom otoku, ali neka ubuduće izbjegava Beograd. </p>
<p>• Kad govorimo o granicama, upravo je ona sjeverna, na Dunavu, otvoreno pitanje koje priječi punu normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije. Što će Srbija poduzeti po tom pitanju?</p>
<p> - Ja ne vodim pregovore o rješavanju graničnih pitanja, to je u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova Srbije i Crne Gore. Očigledno je da se postojeće početne pozicije naših država razlikuju, no bit je u tome da se promijenila klima i da odnosi Srbije i Hrvatske postaju sve normalniji. Govorim to jer nije svejedno da li se o otvorenim pitanjima raspravlja u atmosferi normalizacije odnosa ili u klimi zategnutih odnosa. </p>
<p>Kako se ubuduće ne bi događali neugodni incidenti poput onog lanjskog kod Šarengradske ade, bilo bi dobro, govorim to u svoje ime, sklopiti privremeni sporazum. Kojim bi se ljudima s hrvatske obale Dunava koji imaju imovinu na Šarengradskoj adi i na vojvođanskoj obali, dopustio dolazak na nju, obrađivanje zemlje držanje i napasanje stoke. Takvim sporazumom trebalo bi se dopustiti i dolazak vlasnicima zemlje iz Vojvodine na hrvatsku stranu. Bio bi to uvjeren sam, čin dobre volje, koji ne bi prejudicirao graničnu crtu, a stvorio bi pozitivnu klimu. Jer ovdje nije samo ideja uspostaviti granicu, već da ona bude protočna. Čini mi se da bi na taj način polako išli ka rješavanju tog problema. Znate, uostalom, da je Prevlaka uspješno riješena.</p>
<p>• Privremeno, bez određivanja granične crte na moru.</p>
<p>- Točno, mislim da je to dobro rješenje i solidan temelj za konačni dogovor. No, probleme i otvorena pitanja možete riješiti samo u dobroj klimi i obostranim kompromisima. U lošoj je to nemoguće, jer svatko će ostati na početnim pozicijama. Pitanje granica često reflektira karakter odnosa između dvije države. Granica gotovo nikad nije uzrok loših odnosa među državama, najčešće je tek povod. </p>
<p> • Otvorili smo temu odnosa Hrvatske i Srbije. Hrvatski predsjednik Mesić nedavno je službeno posjetio Beograd, pri čemu su u javnosti odjeknule uzajamne isprike. Podržava li srbijanska javnost ono što je rekao predsjednik Svetozar Marović?</p>
<p>- Rekao bih da su reakcije javnosti bile predvidive. Oni koji su na pozicijama bivše politike, a to je manjina, negativno su je komentirali. No većina je javnosti ipak reagirala pozitivno. Isprike su zasigurno pozitivna gesta, ne treba ih podcjenjivati niti precjenjivati. Daleko bi od istine bilo reći da je njima sve završeno, one više pokazuju, čini mi se, spremnost da se govori o vlastitoj odgovornosti. Niti je to izjednačavanje odgovornosti, niti je to negiranje zločina. To je gesta koju ukupnu atmosferu čini boljom. Ipak čini mi se da se gesta Willija Brandta kod nas, naročito u Hrvatskoj i BiH, previše naglašava. Bio je to povijesni čin do kojeg je došlo gotovo dvadeset godina nakon Drugog svjetskog rata u kojem Brandt nije sudjelovao ni na koji način.</p>
<p> Da Njemačka nije postala demokratska zemlja, da nije obnovila diplomatske odnose s Poljskom i uspostavila s Izraelom, takva gesta bila bi eksces. No ona je u tom trenutku bila demokratska i Brandtova gesta protumačena je kao iskrena gesta države i naroda. Sjetite se obilježavanja završetka bitke kod Verdena, gdje su se ispred spomenika, oko kojeg je poginulo stotine tisuća ljudi, Helmut Kohl i François Mitterrand držali za ruku. Kohl je Mitterranda u jednom trenutku uhvatio za ruku što znači da ljudi uvijek nađu način geste koju će druga strana shvatiti kao svojevrsno priznavanje odgovornosti.</p>
<p> U ovom trenutku ja ne mogu predvidjeti kad će se tako nešto dogoditi i kod nas i tko će to biti. No to će se dogoditi, jer to je čin koji simbolizira proces pomirenja. Kad bih se ja ispričao, vrlo bi vjerojatno reakcija glasila - to je lijepo, no mi to od vas nismo očekivali. Često se očekuje isprika od krvnika, no krvnik vam se neće nikad ispričati. Obično visoke simboličke geste dolaze u trenutku kad je proces pomirenja još vrlo dalek. No uopće ne sumnjam da će se poboljšanjem odnosa između naših zemalja i to dogoditi.</p>
<p>• U procesu normalizacije odnosa značajan čimbenik predstavljaju gospodarska suradnja i povrat imovine. No privatizacija Beopetrola koji je nastao na otetoj imovini Ine u Srbiji, u Hrvatskoj je odjeknula negativno. Zbog čega se vlada, kojoj ste potpredsjednik, odlučila na takav potez?</p>
<p>- Beopetrol je privatizirala Agencija za privatizaciju a vlada je dala tender. Tu se nameću dva pitanja. Jedno je pravno i u arbitraži će se moći utvrditi je li izdvajanje Ininih benziskih postaja u Beopetrol odrađeno po tada važećim socijalističkim zakonima. Mislim da se o tom pitanju govori s previše strasti, tim više što to nije jedini slučaj gdje su se odcijepili dijelovi neke tvrtke. Ovdje se stvar tumači kao posve ispravna i odrađena po tada važećim zakonima. To tvrdi i ministarstvo za privatizaciju. Drugi je aspekt, koji vi otvarate terminom otimanja imovine, političko-gospodarsko pitanje. Vidim da je to u hrvatskoj javnosti izazvalo vrlo negativne reakcije i žao mi je zbog toga. Ina je artikulirala svoje zahtjeve, ona je velika tvrtka i uvjeren sam da ima mogućnosti zaštititi svoje interese. Uostalom arbitraža će dati svoj pravorijek, presuda će biti javna pa ćemo vidjeti zbog čega je donesena. To je prednost europskih integracija, arbitraže su, koliko god bile skupe i dugotrajne, ipak dobro rješenje. No mislim da će takvih problema poput Beopetrola i Ine biti još.</p>
<p> • Što bi po Vama trebalo učiniti za punu normalizaciju odnosa Zagreba i Beograda?</p>
<p>- Ne više od ovoga što sada radimo. Činimo korak po korak i odnosi će se popraviti. Na to će utjecati rodbinski i prijateljski odnosi, turizam i ekonomija ubrzavati normalizaciju. Uvjeren sam da će odnosi Hrvatske i Srbije jednog dana biti uzorni, vrlo dobri dobrosusjedski kao što danas imaju primjerice Francuska i Njemačka. </p>
<p>No u ovom trenutku odjeci prošlosti su vrlo jaki i oba se naroda navikavaju na poziciju da su susjedi. Znate što, Srbi i Hrvati zajednički su, simbolički govoreći, živjeli od 1918. godine. Mi praktično više nemamo generacije koje pamte kako je to bilo kad smo živjeli u razdvojenim državama. Dakle oba se naroda navikavaju na život u samostalnim državama, što je za mnoge nova povijesna situacija. Ono što meni osobno nedostaje jest više prosvjetne i kulturne suradnje Zagreba i Beograda. Volio bih više pratiti hrvatsku kulturnu produkciju. Znate, meni je lako doći u Zagreb, ali uvijek sa zanimanjem gledam one koji su govorili protiv Hrvatske ili Slovenije kako će oni tamo. Primjerice, Bora Đorđević koji se »proslavio« svojim »patriotskim« stajalištima i pjesmama, u Sloveniji se ispričao Slovencima. Sa zanimanjem gledam kako će reagirati oni koji su huškali i proizvodili ratnu propagandu.</p>
<p>»Pitajte roditelje« o Vukovaru, Gospiću, »Oluji«, Srebrenici, Sarajevu... </p>
<p>• Hoće li se u nastavnim programima, povijesnim prije svega, promijeniti vrlo pristran i ideologiziran prikaz nedavne prošlosti. Gdje se u udžbenicima za osnovnu školi Hrvati prikazuju kao »ustaše, razbijači Jugoslavije i slično«. </p>
<p> - Djeca više ne uče po tim knjigama, one su povučene. No današnje stanje stvari s udžbenicima povijesti za osnovnu školu u najmanju je ruku zanimljivo. Umjesto prikaza događaja s početka 90-ih, autori su napisali djeci »pitajte roditelje«. Dakle, izašlo se iz Miloševićevske ere gdje je sve bilo posve jasno i govorilo se o obrambenom ratu nametnutom Miloševiću te se došlo u fazu bez stava. Djeca se ne uče antihrvatstvu, antibošnjaštvu i antialbanizmu, to nije dominantno ni u javnosti. No, morat će proći još vremena da djeca u svojim knjigama dobiju realno i povijesno nepristrano poglavlje o Vukovaru, ali i o »Oluji«, Srebrenici, Gospiću i Sarajevu.</p>
<p>Đinđićev politički testament</p>
<p>• Koliko je ubojstvo Zorana Đinđića oslabilo vladajuću koaliciju?</p>
<p>- Ostavilo je veliki vakuum, jer on je vremenom postao veliki autoritet unutar DOS-a i držao ga na okupu. DOS je ostao na okupu, a ujedno funkcionira i najveća koalicijska vlada na europskim prostorima, što je po meni najveći politički testament Zorana Đinđića. A ima ih ujedno dva. Prvi je izručivanje Miloševića Haagu i zbog toga je ubijen, stojim iza toga da ga je likvidirao antihaaški lobi, a drugi je da je ujedinio 17 stranaka najrazličitije orijentacije i napravio funkcionalnu vladu. </p>
<p>Njegova se smrt osjeća, kao velika praznina na ovdašnjoj političkoj sceni, gdje mnogi pokušavaju mešetariti. Uključujući i Koštuničinu Demokratsku stranku Srbije, koja ima vrlo konzervativnu viziju, kao i G 17 plus.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kopački rit uskoro na popisu atraktivnih turističkih odredišta</p>
<p>Područje od 5500 hektara s lijeve obale Dunava unutar međunarodno priznate granice RH uz sjeverni dio do ušća Drave, što je ukupno oko 11.500 hektara, pripada parku prirode »Kopački rit«. Sporni se teritorij nalazi unutar vlasti SCG, iako pripada Hrvatskoj, što je sukladno mišljenju tzv. Badinterove komisije</p>
<p>Obnova i revitalizacija prostora unutar Kopačkog rita kojim je obuhvaćeno i područje povijesnog zdanja svjetski prepoznatljivog kompleksa Tikveških dvoraca, do svršetka ove godine napokon će dati sasvim vidljive rezultate. Do kraja listopada, predviđen je završetak obnove zgrade nekadašnje vojarne unutar Tikveša u kojoj će biti smještena Bioekološka stanica. Ukupna infrastruktura objekta je riješena, uključujući laboratorije i istraživačke kabinete. Spomenuta Bioekološka stanica moći će uslužiti tridesetak osoba, a planira se uređenje prostorije za obrazovni i znanstveni turizam, biblioteke i velike multimedijalne dvorane za prezentaciju Kopačkog rita. Dio buduće stanice ispunit će i sobe za noćenje znanstvenika, istraživača i studentskih skupina koje će tu povremeno obavljati svoj posao.</p>
<p> »Slijedeće godine u ritu ćemo postaviti kamere, tako da se u multimedijalnoj dvorani može promatrati bilo koja točka u Parku prirode, odnosno život močvare, a najsuvremenijom digitalnom tehnologijom istraživati najvrednije ekološke značajke rita« - ističe dr. Melita Mihaljević, ravnateljica Javne ustanove Park prirode »Kopački rit«.</p>
<p>Na ulasku u jedno od najočuvanijih močvarnih područja u Europi, točnije u dijelu parka u Malom Sakadašu, grade se četiri objekta u duhu tradicionalne arhitekture. Riječ je o tzv. suvarama, posebnom obilježju slavonsko-baranjskog podneblja, nekad starim mlinovima koje su pokretali konji. Radovi koštaju oko milijun kreditnih eura Svjetske banke.</p>
<p> Jedan će objekt biti Prijamni posjetiteljski centar, čiji se izgled već sasvim dobro uočava, a jednako je atraktivan kao i preostala tri. Ovaj Centar bit će namijenjen prihvatu posjetitelja, prodaji ulaznica, dalekozora i drugih rekvizita za promatranje pri obilasku rita, dok bi u drugoj kućici poput male eko-tržnice lokalno stanovništvo Kopačeva i Bilja prodavalo autohtone baranjske proizvode. Jedna »suvara« zamišljena je kao prezentacijska dvorana, dok bi četvrta bila uređena kao bistro-kavana. </p>
<p>U starom i novom dvorcu u Tikvešu čiji se završetak obnove očekuje u prvoj polovici 2004. godine, planira se napraviti muzejsko-izložbeni prostor i koncertna dvorana, dok će dijelovi dvorca u konačnici postati apartmani visoke kategorije.</p>
<p>Još potkraj proljeća, iz jezera Sakadaš, na obalu je izvađena »Liska«, nekadašnji sinonim za Kopački rit i najljepši mogući način da posjetitelji vozeći se u ovom turističkom brodu upoznaju sve ljepote Parka prirode.</p>
<p>»Dali smo ju ispjeskariti i konzervirati jer bi, da je još koji mjesec ostala na suhom, definitivno propala«, smatra dr. Mihaljević. Brod je u potpunosti konzerviran i repariran što ga je očuvalo od daljnjeg propadanja. Upravo da nisu postojale mogućnosti njezinog popravka i skorog ponovnog korištenja, »Liska« bi ostala na obali kao »spomenik«, a zapravo turistička atrakcija koja bi gostima mogla govoriti o nekadašnjim vremenima kada je bila simbolom Kopačkog rita.</p>
<p> Ukoliko iduće proljeće i ljeto donese povoljni vodostaj, uslijedit će i njezina prva turistička plovidba. Da ovaj nekadašnji brod ne ostane usamljen slučaj, pobrinut će se riječka »Internautica barba« koja u Karlovcu gradi brod što će goste i namjernike prevoziti po ritskim jezerima i močvarama. Njegov će kapacitet, poput »Liske« biti dovoljan za prihvat 50 osoba.</p>
<p>Budućnost Kopačkog rita sasvim sigurno treba promatrati i kroz povezivanje kontinentalnog i jadranskog turizma u čemu svoju potporu, kako materijalnu, tako i moralnu treba pružiti Ministarstvo turizma. To prije svega znači da će prava promidžba igrati glavnu ulogu.</p>
<p> U tom je smislu već izrađen zajednički projekt Javne ustanove i Ministarstva za obilježavanje i prepoznatljivost Slavonije i Baranje po turističkom proizvodu. Primjerice, nešto slično je već realizirano u Istri. Nadalje, s Mađarima, odnosno njihovim Nacionalnim parkom »Dunav - Drava« se radi na zajedničkoj karti poplavnih područja, te se posebno djeluje u smislu zajedničke turističke promidžbe.</p>
<p>»Postoji mnogo turista iz ove susjedne države koji obilazeći Budimpeštu žele doći i do Kopačkog rita Dunavom, te drugim mogućim putevima«, tvrdi ravnateljica Javne ustanove i dodaje kako se s udruženjem bankara i industrijalaca sa Sicilije pregovara oko darovnice, ali i dolaska talijanskih gostiju koji ljetuju u Hrvatskoj na jednodnevni i višednevni izlet u Kopački rit. Njihova bi donacija za pomoć razvoja ovog područja bila teška 60.000 eura. U Parku prirode se pripremaju i za povezivanje sveučilišta iz Venecije u sklopu INTEREG projekta koje im je već uputilo poziv za suradnju i partnerstvo. </p>
<p>Nasuprot onomu što je potrebno izgraditi i obnoviti za ljepšu budućnost i potpuniju valorizaciju Kopačkog rita, predstavlja mogućnost dobivanja statusa Rezervata bio-sfere po UNESCO-ovim kriterijima i standardima.</p>
<p>»Želimo to područje nominirati kao spomenuti rezervat na način da bi se on protezao do granice s Mađarskom, odnosno njihovim Nacionalnim parkom, a uključivao bi sva hrvatska područja s lijeve obale Dunava koja pripadaju Kopačkom ritu«, kazala nam je dr. Mihaljević. Inače, u Hrvatskoj postoji samo jedan ovakav rezervat koji se nalazi na Velebitu. Riječ je, dakle, o velikim zaštićenim područjima koje imaju goleme ekološke vrijednosti.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Je li hrvatska poljoprivreda na pravome putu </p>
<p>Mjere koje se primjenjuju - od reformi sustava poticaja, uvođenja poljoprivrednog Upisnika i europskog sustava kontrole, te ruralnog razvitka - sukladne su mjerama koje primjenjuju zemlje pristupnice u EU. To, naravno, znači da su usklađene i s politikom EU-a </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Nakon što iduće godine pet članica Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (Cefta) Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija uđu u Europsku uniju (EU) u Cefti će ostati Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Zemlje kandidati za ulazak u Ceftu Srbija i Crna Gora, BiH, Makedonija i Albanija moraju u potpunosti ispuniti uvjete za ulazak u Ceftu, zaključak je u petak održanog sastanka ministara poljoprivrede zemalja Cefte u Portorožu.</p>
<p>Hrvatska je, naime, nakon što je 1. ožujka ove godine postala punopravna članica Cefte, prvi put sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede zemalja Cefte. Tijekom 2002. godine, odnosno u prvoj godini primjene ugovora o slobodnoj trgovini s većinom zemalja Cefte, bilježi se rast našeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 26 posto.</p>
<p> Time je naša negativna bilanca trgovinske razmjene smanjena, ali ne i uklonjena, budući da je uvoz ovih proizvoda iz Cefte gotovo tri puta veći od izvoza. Primjerice, hrvatski izvoz u Sloveniju je porastao lani 21 posto, a uvoz iz Slovenije se smanjio za dva posto.</p>
<p>Hrvatska, još uvijek, ima osjetni robni deficit sa svim članicama Cefte. Primjerice, Hrvatska u Sloveniju godišnje izvozi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od oko 60 milijuna dolara, a uvozi robe u vrijednosti 70 milijuna dolara. </p>
<p>Tržište Cefte pokriva 100 milijuna stanovnika, i ono od početka primjene bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini postaje sve značajnije za naš izvoz.</p>
<p> Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi čine značajnu stavku uvoza iz zemalja Cefte u kojima sudjeluju s 27,1 posto. Ovi proizvodi ujedno čine 14,5 posto ukupnog izvoza u Ceftu. Najznačajniji trgovinski partneri su Slovenija, Mađarska i Češka. </p>
<p>Ovaj sastanak bio je prilika raspraviti o specifičnim uvjetima ove godine i elementarnim nepogodama s kojima se susreću sve zemlje. Riječ je o istoj vrsti problema zbog kojih je u svim zemljama nastala potreba za nadoknadom nastalih troškova. </p>
<p>Uz to, sastanak je bio prilika i za bilateralne razgovore s Rumunjskom i Bugarskom o budućnosti Cefte.</p>
<p> Naime, nakon proširenja EU-a 1. svibnja 2004. godine u Cefti ostaju samo tri zemlje članice. </p>
<p>Ali potvrđena je spremnost za proširenje Cefte na ostale zainteresirane zemlje, ali samo u slučaju potpunog ispunjavanja uvjeta, a to su članstvo u WTO-u i Sporazum s EU-om. </p>
<p>Također je dogovorena mogućnost proširenja međusobnih koncesija u području liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima u skladu s izvoznim interesima svih strana. </p>
<p>Na temelju do sada ostvarenih izvoznih rezultata i novih izvoznih mogućnosti može se očekivati rast našeg izvoza u sektorima ribarstva, vina i alkohola, konditorskih proizvoda, dječje hrane i proizvoda visokog stupnja obrade (vegeta, juhe, kvasci, cedevita).</p>
<p>Također, ovaj je sastanak potvrdio da je hrvatska poljoprivreda na pravom putu, jer su mjere koje se primjenjuju - od reformi sustava poticaja, uvođenja poljoprivrednog Upisnika i europskog sustava kontrole, te ruralnog razvitka - sukladne mjerama koje primjenjuju zemlje pristupnice u EU. To naravno znači da su usklađene i s politikom EU-a.</p>
<p>Slovenski ministar poljoprivrede i prehrane Franc But napomenuo je da nisu iskorištene sve mogućnosti međusobne trgovinske razmjene između osam članica Cefte. Dodao je da se radi se o državama koje su naslijedile različite gospodarske sustave, odnosno imaju različite izvozne potpore.</p>
<p>Primjerice, cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kaže But, nešto su veće u Sloveniji nego u Hrvatskoj. Cefta je, svi se slažu, bila dobra škola za skori ulazak pet zemalja Cefte u EU, iako nakon toga, kažu, neće prestati gospodarska razmjena između postojećih članica Cefte i to ne samo zbog razumljivih gospodarskih interesa, nego i zbog prijateljskih i osobnih veza zemalja.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>More je jedino važno</p>
<p>Kada se političari bave zaštitom mora i ribarstva, zemlja koja će dogodine u EU, budući da će biti u EU, ona je uvijek, uvijek u pravu - i premda prema vlastitim podacima raspolaže s tek 14 ribarskih brodova od kojih deset lovi, i 80-ak ribarskih brodica i desetak opremljenih ribarica u privatnom vlasništvu. I svaka EU članica za EU - nad Jadranom ima snažnije ingerencije nego li jedna glupa, mala, poluizolirana Hrvatska, koja tamo nešto gnjavi i podastire nalaze stručnjaka</p>
<p>LADA STIPIĆ - NISETEO</p>
<p>Na pripremnom sastanku venecijanske Konferencije o održivom ribarstvu na Sredozemlju »Hrvati su nešto stalno gnjavili«, kako je »svojim« novinarima objasnio predstavnik jedne male sredozemne delegacije. Čovjek nije shvaćao ništa do li što je bio životno zainteresiran sakupiti dovoljno povoljnih bodova za udobno ubacivanje u jedno EU-tijelo. </p>
<p>Vjerojatno nije pojma imao u čemu je razlika između cipla od porta, od brancina, ali je htio biti više u politici. Na tom pripremnom sastanku svađali su se do u nebo, naročito Grci i Turci, pa se još jednom potvrdilo da su najbolji susjedi, pogotovo većega kalibra, i najgori susjedi. Na sastanku je, konačno, hrvatsko izaslanstvo ponovno (prvi je put to učinilo u lipnju u Ateni, također na pripremnom skupu) ponovilo hrvatske namjere o proglašavanju gospodarske zone i elaboriralo ih s tzv. position paper, dokumentom sa stručnim obrazlaganjem.</p>
<p>Došli smo na pravi teren. Stručno obrazlaganje nije imalo nikakvih prigovora. Ne od stručnjaka. Znalac naime razlikuje cipla od porta, od brancina, i znade sve i o jednome i o drugome. Na papiru, iz zemlje na istočnoj strani Jadrana bilo je sve što bi stručnjak učinio da mu dadu štititi jedno more i ribarstvo, održivo ribarstvo na njemu. Niti jedan stručnjak nije mogao naći nikakve stručne zamjerke position paperu, iz čega slijedi da bi u pragmatičnom, zdravorazumskom racionalnom svijetu potez pojačane zaštite morao bio razumljiv, očekivan i poželjan potez. A nije.</p>
<p>Jer, za razliku do stručnjaka, političari - naglasak na političari - imali su neke primjedbe.</p>
<p>Svatko mora raditi svoj posao, pa i političar. Stručnjaci znadu sve o ciplu od porta i brancinu i paketima »Erika«, ali ne i o crnim rupama, lobbyjima, interesima. Političar, kada ne radi svoj posao u području gdje bi struka trebala imati prvu, zadnju i glavnu riječ, čini štetu koja će se kasnije mjeriti milijardom eura i tu će štetu plaćati njegova izborna baza.</p>
<p> Sjećate li se slučaja tankera »Prestige«? Brod se prepolovio pred galicijskom obalom, rasuo teret koji se, nošen strujama, valovima i vjetrovima, raspljeskao po svakom komadiću obale od sjevera portugalske do juga francuske. »Prestige« je postao problem i činovnici su, na sugestiju političara i ne slušajući bilo koga tko ima veze s brodovima, protjerali tanker umjesto da ga dovuku u luku, zadrže zagađenje plutajućim barijerama i minimaliziraju štetu.</p>
<p> Brod je poslat na pučinu, visoki, snažni valovi slomili su ga. Nafta je stala hrliti prema obalama. Otkriveno je da, zahvaljujući politici i brojnim rupama u zakonima, broj ima jednu zastavu, drugog vlasnika, trećeg unajmitelja, četvrtog korisnika, petu adresu ureda, šestu posadu i sedmog kapetana. A zaprljao je osmu, devetu i desetu zemlju, da bi račune plaćalo još 12 povrh. Klasika na svjetskim morima. </p>
<p>U svijetu gdje se toliko trse zaštititi ribe da od toga čine predstave, svi u potrazi za preostalim ribljim repovima koriste jeftine zastave zemalja čije politike dozvoljavaju prelovljavanje. It's economy, stupid! Zakonski jeste, profitabilno jeste, moralno nije, no tko o moralu pita kada se šuška lovom. »Prestige« je dakle glupošću lokalnih organa protjeran na pučinu. Kada je nafta, skupa s valovima, počela nalijegati na obalu, glavni su političari, oni koji će odlučivati, bili u lovu na Pirinejima (lokalni drmator) i fazani su mu bili važniji od nekog tamo tankera, a kada je katastrofa već počela ugrizati u svojoj pravoj veličini, šef vlade je rekao da neće u Galiciju »jer je to samo prilika za slikanje« - premijeri se keze u kamere za manje nezgode, recimo dva mrtva u vlaku, ne za mrtvu obalu, mrtvu privredu, mrtvi turizam. Pametan čovjek, znao je da bi ga gađali krpetinama nafte i jajima. </p>
<p> Tragedija »Prestigea« je nedavno dobila svoj sramotni političarski nastavak. Europski je Parlament tražio istragu o potonuću broda. Parlament to radi. Radio je i s »Erikom«. On se bavi i minornijim stvarima nego li brodom koji je, eto, zbrojem nečije gluposti, taštine, rupa u zakonima , meteorologije i zle sreće, postao slučaj. Ali slučaj iz kojega se mogu naučiti lekcije da se »Prestige« ne ponovi. Parlament je bio taj koji je živo i u najbržem mogućem ritmu provukao pakete osnaženih zakona za zaštitu mora - znane kao »Erika« I i II. Parlament je htio i »Prestige« u paleti. Jedva je izglasao. Jer, kada se političari bave egzaktnom disciplinom zaštite mora, obale, ribe, ribarenja i ribara, onda narodnjačka vlada države - članice zatraži od narodnjačke većine u europskom Parlamentu malo solidarnosti, narodnjaci u Parlamentu onda glasuju protiv istrage jer bi mogla biti nezgodna i neugodna, i istraga biva odobrena uz tijesan rezultat. Je li bilo prave, iskrene, odgovorne istrage u Španjolskoj? Nije. »Ne talasaj« politika - obožavana je u Uniji.</p>
<p>U slučaju da se na slijepom crijevu maloga Jadrana dogodi nekakav »Prestige« - jer luka Omišalj mogla bi postati i lukom ukrcaja a ne samo luka iskrcaja nafte što znači i više prometa - i u slučaju da se jadranski »Prestige« raspadne izvan teritorijalnih voda Italije i Hrvatske, tko će plaćati račune? Ima li ikoga tko će zabraniti pristup prastarim »ruzinavim brodovima« o kojima pjeva »Daleka obala«. Neće nitko. Hoće li, u slučaju katastrofe, političari čistiti obale? Neće! Angažirat će svoje da se sva ta nafta i tuga i smrad stavi pod tepih kao što su to učinili Španjolci.</p>
<p>Političara će boljeti briga zbog spoznaje da je 75 posto svjetskog ribljeg fonda stanjeno preko ruba održivosti ukoliko su lobbyji jači od struke. Obično jesu. Političar odbija potpisati Kyoto protokol jer je dužan lobbyjima za financiranje predizborne kampanje, a onda svi skupa plaćaju posljedice. Lobbyji su se tukli da bi održali kvote gotovo sasvim izlovljenog bakalara u Sjevernom moru i jedva su ih ušutkali. Prestali su jer se nije moglo loviti izlovljeno, a ne jer su konačno uvažili zabrinutost struke. One koja zna sve o ciplu od porta i brancinu.</p>
<p>No, televizije i izjave političara ostale su pune uvrijeđenosti radi »Bruxellesa«. Je, Franz Fischler je držao mrežu i ganjao bakalar. I slao ratne brodove u pratnju ribarica kada se privredna grana malo puno - pa, politizirala. Nažalost, Fischler se morao pomiriti da je njegov stručni nalaz izlovljenosti preliven ružičastom bojom sa strane država - članica, i zaštita mora manje je striktna nego što je objektivno trebala biti.</p>
<p>Eto, sada smo saznali o pismu predsjednika europske Komisije Romana Prodija premijeru Ivici Račanu - sa snažnim preporukama da Hrvatska do daljnjega ne čini što namjerava činiti. Zadnji put nije bilo pismo ali je ton preporuke deja vu: kada je Hrvatska najavila da će postaviti pitanje kandidature nježno joj je i obzirno savjetovano da to ne čini. Kada je ipak učinila, sada se svi u EU deru kako je to Unijina zasluga i ishod Unijine pametne, mudre, dalekovidne itd. politike. Ajde, neka. </p>
<p>Komisija može preporučavati »ne talasaj« politiku čak i ako se time odgađa stvaranje instrumenata za zaštitu Jadrana. Je li u pravu samo zato što je Komisija i samo zato što je europska praksa, da su svi koji su »unutra« u pravu a svi koji nisu u krivu. I iz tog se razloga suverena država Makedonija »unutar EU-a« ne zove svojim ustavnim imenom Makedonije, nego FYROM-om, oliti Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom (BJRM), jer to jedna članica hoće - a EU-članice uvijek su, uvijek, uvijek u pravu! </p>
<p>U ovoj egzaktnoj disciplini ribarstva se tako događa - jer politiku kroje činovnici a ne stručnjaci - da , eto, španjolska vlada u ime EU-a organizira skup o famoznom IUU (illegal, unregulated and unreported - ilegalni, neregularan, neprijavljen) ribolovu, na njega zove buduću jadransku članicu jer je to red ali ne i druge, i čak iako članica, prema vlastitim podacima podastrijetim FAO-u raspolaže s tek 14 ribarskih brodova od kojih deset lovi, potom 80-ak ribarskih brodica i desetak opremljenih ribarica u privatnom vlasništvu, izlovi do dvije tisuće tona ribe godišnje i ima »malog utjecaja« na provedbu Unijine ribarske politike, makar tako stoji u službenim papirima Fischlerove Opće uprave za poljoprivredu i ribarstvo.</p>
<p> No, kada se političari bave zaštitom mora i ribarstva, zemlja koja će dogodine u EU, budući da će biti u EU, ona je uvijek, uvijek, uvijek u pravu. I svaka EU članica za EU - nad Jadranom ima snažnije ingerencije nego li jedna glupa, mala, poluizolirana Hrvatska koja tamo nešto gnjavi i podastire nalaze stručnjaka.</p>
<p>Dogodi li se sutradan jadranski »Prestige« jer svi elementi zaštite Jadrana nisu stavljeni na papir, u zakone i u praksu, odgovorni zasigurno neće čistiti obale. Niti će bilo tko moći optužiti EU da je svojom »solidarnošću« pripomogla katastrofi. </p>
<p>Zajednička je EU ribolovna politika samo mali dio velikog pitanja zaštite mora. Jadran je, naime, i prometni pravac, uključujući i prometni pravac za naftu. Iz čega slijedi, kada o temi zdravorazumski govore znalci a ne teoretiziraju političari, uvođenje zaštićene ribolovne zone regulirati će dio pitanja ali ne sva pitanja. Ekologija će ostati izvan venecijanskog rješenja. Ali će ostati problemom. Dobrojutro, probudite se! Jer, zakoni će protjerati korejske IUU ribarice, ali neće postaviti zakonsku branu jadranskim »Prestigeima«.</p>
<p>Gospodarska zona s hrvatske strane Jadrana štitit će okoliš, s njime turizam, talijanska će čuvati talijanske ribarske interese koji su mnogo veći od hrvatskih, toliko veliki da se talijanski političari bune, vrijeđaju i ucjenjuju kada organi pravne države susjednih zemalja uhvate njihove u grijehu krivolova. Oba su interesa, a s njima slovenski, srpsko-crnogorski, BiH i albanski, ugrožena ostane li bezakonje na širokom prostoru ekologije.</p>
<p>Naravno, kada se spoje sve nesreće, od gluposti do meteorologije kao sa »Prestigeom«, nafta se u slučaju katastrofe može razliti po svim obalama, tako da će crne plaže biti ne samo na prostoru Rupelove »crne rupe«, već i kod Berlusconijevih frendova u Riminiju a i na onih četrdeset i nešto kilometara slovenske obale, jer nesreća, pogotovo kada ide ruku pod ruku s glupošću, ne pita ni za nacionalne granice, ni za nepovoljni geografski položaj, niti za članstvo u EU-u, a najmanje za granice nacionalnih jurisdikcija. Ona se događa. Kao što se dogodio Černobil.</p>
<p>»Prestige« je protjeran na pučinu u susret sudbini i novinskim naslovnicama odlukom španjolskih vlasti - posljedice odluke plaćali u EU. Koji će sutradan, dogodi li se »Prestige« jer je, eto, Prodi pisao Račanu a ovaj ga ozbiljno shvatio, platiti štetu Sloveniji, pomoći čišćenje Italiji i možda na velika zvona razglasiti solidarnu milostinju ostalima. Ali Prodi neće biti kriv.</p>
<p>Jer, protiv zaštite Jadrana racionalnim sredstvima stručnjaci nemaju ništa. Imaju političari, i radi imaginarnog osjećaja klaustrofobije da je, eto, zemlja, zatvorena teritorijalnim vodama druge zemlje. Ni sav novac Ljubljanske banke ne bi bio u stanju očistiti crnu naftu najgoreg scenarija na Jadranu. A taj se novac može korisnije upotrijebiti, recimo, vratiti vlasnicima..., no to nema veze s Jadranom i održivim ribolovom ali ima s politikom koja spriječava sustavno očuvanje zajedničkog mora.</p>
<p>Mora čuvaju živi ljudi, jer živi ljudi žive od tih mora. Dio živih ljudi, angažiranih u disciplini zvanoj politika, može spriječiti istinski proces promjena na bolje. Živi su ljudi umirali radi kravljeg ludila, drugi su živi ljudi - ali političari - blokirali rad Europske unije u svim njezinim poslovima jer su treći živi ljudi - ali vrhunski specijalisti - predložili embargo na izvoz britanske govedine dok se ne otkrije kako i koliko kravlje ludilo rastače ljudske mozgove. </p>
<p>Živi čovjek veterinar koji je ujedno bio i živi čovjek - prelojalni građanin svoje zemlje, glasovao je protiv struke, ali za Domovinu političara i lobbysta. Greške živih ljudi plaćali su svi porezni obveznici u EU i cijena borbe s jednom velikom pogreškom koštala je koliko dva proširenja EU s deset novih država. </p>
<p>Toliko o interesima, političarima i struci. I uvjerenju EU-a da je, osim pape, ona jedina nepogrešiva.</p>
<p>Možemo se još nadati da će nas sankcijama zato što, eto, zemlja odlučuje o zaštiti mora uz svoje obale koristeći sve elemente međunarodnog pravnog sustava u kome je, uzgred budi rečeno, i to tvrde stručnjaci lakše, bolje i efikasnije provesti zaštićenu gospodarsku zonu nego li ribolovnu. I te je zakone prihvatila EU. Ukoliko nas gnjave radi Gotovine ne ispunjava se preuzeta međunarodna obaveza i to smo zaslužili u svakome slovu.</p>
<p> Ukoliko EU nastavi insistirati radi suverene državne odluke temeljene na međunarodnom pravu jer je, eto, jedna njezina buduća članica klaustrofobična (što nitko ne smije zaobići jer je i klaustrofibija problem!) ili makar samo fobična (s razlogom, jer što činiti kada na red dođu neriješeni problemi... dobro je imati nešto streljiva za trgovinu, oni iz crne rupe će jednom u EU i moći ćemo ih ucjenjivati kao što su najdraži sjeverni i zapadni susjedi ucjenjivali nas...), u tom će se slučaju postaviti s pravom upit, je li to baš Unija u kakvu želimo ući i smatramo je korisnom za nas.</p>
<p>Nego, vratimo se na početnu i jedinu relevantnu temu u cijelom ovom kaosu, zaštiti mora. Da od drva, balvana i suhih grana ne vidimo šumu. More je naime to koje je jedino važno. Važno i stoga što se čak i političari kupaju u njemu, investiraju u privredu na njegovim obalama, jedu brancina ukoliko im ne podvale cipla od porta, konačno tamo i bivaju izabrani od ljudi koji će zasigurno drugačije gledati na njihovu podobnost vođenja u bolju budućnost - ukoliko će njihova budalaština i nesposobnost biti krivci za jadranski »Prestige«!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Spasimo Hrvatsku od velikih Hrvata i mafijaša</p>
<p>Alijansu su nastavili razbijati ljudi koji su od samog početka »njuškali« sve što se događa u Alijansi i okolo nje - pravi »profesionalci«, a da nisu nikad postali članovi Alijanse. Čudno ili još jedan dokaz kako tzv. tajne službe ili privatni lobiji određenih politikanata uspijevaju razbiti svaku ozbiljnu građansku inicijativu za formiranje alternative mafijašima i politikantima na vlasti. Za to im dobro dođu i neka imena uglednih i još nepotrošenih građana / Svojedobno sam mislio: Ako nas isti budu i dalje vodili, bit će isto. Sada u to nisam više uvjeren. Bit će mnogo gore! Mi doista živimo naš dvadesetpeti sat! Ipak pozivam još jednom: »Spasimo Hrvatsku« od velikih Hrvata, politikanata i mafijaša. Spasimo je od nereda, nerada i neodgovornosti odgovornih</p>
<p>IVAN GRUBIŠIĆ</p>
<p>Mi bez afera, nažalost, ne možemo. Prate nas od famoznih barikada sve do sadašnjeg prisluškivanja. Tragično je što u njima često sudjeluju ljudi znanstvenih i stručnih referenci, a upitne moralne prepoznatljivosti i temeljna poštenja. </p>
<p>Siromasi duhom, posežu za tuđim idejama, nazivima, programima sve pod etiketom profesionalizma i slobode, etičnosti i morala. Opravdavaju takve postupke zabrinutošću za opće dobro, za pravnu državu.</p>
<p>Došlo je to do izražaja prigodom osnivanja još jedne političke stranke Alijanse za pravnu državu. Dotična su gospoda već jednom zloupotrijebila projekt akademika Supeka i don Ivana Grubišića i sudjelovala u osnivanju Alijanse za treću Hrvatsku kao političke stranke 15. ožujka 2003. </p>
<p>Nakon što su se posvađali i razišli na općem saboru te navodne stranke 28. lipnja 2003., došli su do ideje da osnuju novu političku stranku, ni manje ni više, nego Alijansu za pravnu državu.</p>
<p>To su i učinili 20. rujna ovoga mjeseca u Zagrebu. Za predsjednika su postavili dobrog čovjeka prof. Zdravka Radmana, uvjeravajući ga da upravo iza te nove stranke stoje Supek i Grubišić. </p>
<p>Bila je to još jedna nesmiljena prijevara i bezočna manipulacija.</p>
<p>Alijansu su nastavili razbijati ljudi koji su od samog početka »njuškali« sve što se događa u Alijansi i okolo nje - pravi »profesionalci«, a da nisu nikad postali članovi Alijanse. Čudno ili još jedan dokaz kako tzv. tajne službe ili privatni lobiji određenih politikanata uspijevaju razbiti svaku ozbiljnu građansku inicijativu za formiranje alternative mafijašima i politikantima na vlasti. Za to im dobro dođu i neka imena uglednih i još nepotrošenih građana.</p>
<p>Nositelji projekta Alijanse Supek - Grubišić oštro su se distancirali od Alijanse za treću Hrvatsku i kao udruge i kao političke stranke već 19. veljače 2003. i osnovali Alijansu za mir i pravdu - Glas za čovjeka 5. travnja 2003. u Splitu kao udrugu i alternativu partitokratskom haranju Hrvatskom.</p>
<p>Za predsjednika te udruge izabran je don Ivan Grubišić a za počasnog predsjednika Ivan Supek. Za nas dvojicu druge Alijanse, bilo kao udruge ili političke stranke, ne postoje. S njima, radi dosadašnjega negativnog iskustva, ne želimo suradnju. Suradnja je moguća samo pod jedinstvenom Alijansom - Glas za čovjeka. Ujediniti sve članstvo još nije kasno!</p>
<p>Nažalost, ima pojedinaca koji su uredno ispunili i pristupnice i postali članovi Alijanse za mir i pravdu - Glas za čovjeka, a koji se služe svim mogućim sredstvima da i nju sruše, posebno suradnju Supeka i Grubišića na tom projektu.</p>
<p>I tu su na djelu »profesionalci«. Oni su tražili neku novu strukturu, a ne Alijansu kao savez udruga za izlazak na predstojeće izbore premda su bili na osnivačkoj skupštini Alijanse u Splitu. Čini se da su u tome donekle i uspjeli osnivanjem inicijative Alternativne Hrvatske.</p>
<p>Tu najnoviju (mislim prema nazivu i najneuvjerljiviju inicijativu), posebno kad se zna tko ju podržava, Alijansa ne može prihvatiti. </p>
<p>Osobno ću podržati Ivana Supeka kao nositelja neovisne liste, jer radimo na istom programu, u onim izbornim jedinicama gdje Alijansa ne bude imala svoju listu, a javnu podršku kandidatima na listama gospodina Supeka dat ću ovisno o tome tko će biti kandidat. </p>
<p>Nadam se da akademik Supek neće stavljati na listu osobe koje su razbijale zajednički projekt Alijanse.</p>
<p>Alijansa će pokušati izaći na izbore u onim izbornim jedinicama gdje ima svoje članstvo i svoje osnovane krugove, pod uvjetom da nađemo pouzdane, sposobne-mlađe ljude koji će prihvatiti naš program i za njega se zauzimati u eventualnom zastupničkom mandatu u Saboru. Bez stručnih, mlađih, poštenih i nepotrošenih ljudi na listama na izbore ne treba izlaziti.</p>
<p>Postavlja se pitanje: Da li, i kako dalje?! Čini se da još nije vrijeme za ozbiljnije »buđenje« naroda. Meni ostaje dvojba »gurati Mosor« i dalje posve sam (čini mi se manje glupim), nego tražiti od ljudi da se »probude«.</p>
<p>Još bi bilo bolje pridružiti se nacionalnom hodočašću u Rim, solidarizirati se s našim episkopatom nego preuzeti ulogu klauna koji viče: Spasimo Hrvatsku! </p>
<p>Uostalom, može nam se lako dogoditi istinitost određene izreke: bolje da propadne narod nego zablude toga naroda o sebi. </p>
<p>Svojedobno sam mislio: Ako nas isti budu i dalje vodili, bit će isto. Sada u to nisam više uvjeren. Bit će mnogo gore! Mi doista živimo naš dvadesetpeti sat! Ipak pozivam još jednom: »Spasimo Hrvatsku« od velikih Hrvata, politikanata i mafijaša. Spasimo je od nereda, nerada i neodgovornosti odgovornih. Alijansa - Glas za čovjeka može biti naša šansa. </p>
<p>Autor je predsjednik Alijanse za mir i pravdu - Glasa za čovjeka.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Daleko je još pravna država, daleko je Europa: Na najnižoj točki hrvatske činovničke hajdučije </p>
<p>Naši moćnici imaju neke božanske osobine. Prva je božanska osobina da su njihovi putovi nedokučivi što znači da je njihovo ponašanje nepredvidljivo. Druga je božanska osobina da moćnik nikome nije odgovoran. Ako pođemo od takvih osobina, onda su moćnici nešto više od metafore. No pa gdje su onda (gdje stoluju) naši mali bogovi? Zna se gdje su: oni su negdje u državnoj administraciji / Pojedini službenik može po volji kršiti ili ignorirati propise prema kojima je dužan raditi, a za to ga nitko neće pozvati na odgovornost, čak ni njegov neposredan šef, a kamoli neki čudak koji bi pokušao alarmirati javnost na takvo ponašanje / Svakako ostaje zanimljivo pitanje zašto neki (možda veći dio) normalno obavljaju svoj posao, a drugi se ponašaju nevjerojatno bahato. Ti drugi sigurno dobro znaju da u današnjoj administraciji nitko neće biti nagrađen ako ispravno radi niti će biti kažnjen ako radi prema vlastitom ćefu. Jer nezamislivo je u našoj situaciji da bi lošem radniku neki šef mogao reći: »Otpušteni ste«, što bi se u Americi vrlo vjerojatno dogodilo</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Jedan moj profesionalni kolega sa Zapada koji je proveo oko godinu dana u Ljubljani još u doba kada je Ljubljana bila samo glavni grad Socijalističke Republike Slovenije ovako je sažeo svoje iskustvo stečeno za vrijeme boravka u tadašnjoj Jugoslaviji: »Tako mala zemlja, a tako mnogo malih bogova u njoj«.</p>
<p>Sasvim je svejedno je li time mislio samo na Sloveniju ili na čitavu tadašnju Jugoslavensku federaciju. U svim republikama tadašnje Jugoslavije bilo je isto: svuda mnoštvo malih bogova. A tako je to i danas u svim osamostaljenim republikama bivše Jugoslavije.</p>
<p>Čitatelj mi može prigovoriti da je pojam »mali bog« samo metafora za različite moćnike koji i danas vedre i oblače kao nekad, ali da je povijesno gledano termin »mali bog« ipak neutemeljen. Pa ipak, jedan pisac u starom Rimskom Carstvu napisao je i ovo: »Kad izađeš na ulicu, prije ćeš sresti boga nego čovjeka«.</p>
<p>Naime, većina čitatelja ne zna da je vlast u Rimu (bio to sam imperator ili Senat) mogao nekoga proglasiti bogom. Uostalom, poznato je da je imperator Kaligula proglasio svoga konja senatorom. Ako je to bilo moguće, onda je još lakše bilo proglasiti nekog čovjeka bogom.</p>
<p>Pa ipak, vratimo se u naše vrijeme.</p>
<p>Naši moćnici imaju neke božanske osobine. Prva je božanska osobina da su njihovi putovi nedokučivi što znači da je njihovo ponašanje nepredvidljivo. Druga je božanska osobina da moćnik nikome nije odgovoran. Ako pođemo od takvih osobina, onda su moćnici nešto više od metafore.</p>
<p>No pa gdje su onda (gdje stoluju) naši mali bogovi? Zna se gdje su: oni su negdje u državnoj administraciji. I za našu administraciju vrijedi definicija koju je za američku administraciju nakon Drugoga svjetskog rata upotrijebio veliki američki sociolog C. Wright Mills u svojoj glasovitoj studiji White Collar: »To je sustav organizirane neodgovornosti«. Ta definicija u punoj se mjeri može primijeniti na hrvatsku državnu administraciju u cjelini. </p>
<p>Pojedini službenik može po volji kršiti ili ignorirati propise prema kojima je dužan raditi, a za to ga nitko neće pozvati na odgovornost, čak ni njegov neposredan šef, a kamoli neki čudak koji bi pokušao alarmirati javnost na takvo ponašanje. Takvi ljudi se na Zapadu nazivaju wistle blowers što je u nas neprevodivo odnosno najbliže bi bilo reći da su to ljudi koji zvone na uzbunu.</p>
<p>U tu kategoriju bi spadala npr. Ankica Lepej i Vesna Balenović, ali dobro je poznato kako su se provele.</p>
<p>Doduše božansku moć mogu imati i različite naprave, na primjer, kompjutor. Tako je nedavno neki kompjutor u Zavodu za mirovinsko osiguranje »samovoljno« izbrisao s popisa cijelu jednu kategoriju ljudi koja na temelju saborske odluke prima uz redovitu i dodatnu mirovinu. </p>
<p>Nakon nekoliko mjeseci redovite isplate tako uvećane mirovine, kompjutor se sjetio da bi im tu mirovinu trebalo izbrisati. Dakako, nakon verbalnih intervencija pogođenih umirovljenika administracija je priznala da je to pogreška pa je na kraju ta pogreška ispravljena.</p>
<p>Ali ne zna se niti će se ikad doznati tko je dao nalog kompjutoru da te dodatne mirovine izbriše. Stoga valja zaključiti da je to kompjuter sam uradio na temelju vlastite prosudbe. Ako bi to bila istina, onda bi to značilo da je napravljen robot s vlastitom inteligencijom, pa bi onda trebalo taj izum patentirati.</p>
<p>Uostalom na takvim se robotima radi u svijetu, pa je konstruiran i robot na kojem se mogu vježbati liječnici stažisti: na njemu se može mjeriti krvni tlak i vršiti neke krvne pretrage. Nije mi poznato je li neka medicinska ustanova nabavila takav robot. Vjerojatno nije, jer je takav robot vrlo skup (košta više od 30 tisuća američkih dolara), a pacijenti su ipak jeftiniji.</p>
<p>Ili da navedem drugi primjer. Riječ je o starijem gospodinu čije ime i prezime (pa čak ni inicijale) neću navesti. On je zaposlio osobu da mu vodi kućanstvo i pomaže u nekim drugim poslovima. Ali kao legalist nije je zaposlio na crno nego je prijavio na neodređeno vrijeme.</p>
<p>Ispočetka je sve teklo normalno: svaki mjesec dobivao je uplatnice od Mirovinskog zavoda i Zavoda za zdravstveno osiguranje. A onda se pojavljuje nešto čudno. Na uplatnicama Mirovinskog zavoda pojavljuje se nekakav saldo koji mu nitko nije znao objasniti što je to. Pored naznake mjesečne rate, zahtijeva se uplata veća od te rate.</p>
<p>No on se ograničio na to da uplaćuje propisanu mjesečnu ratu dok ne dobije rješenje da se rata povećala.</p>
<p>Njegove intervencije da se to ispravi bile su neuspješne, jer tako je kompjutor odredio. Na tome nije završilo. Jer u poreznoj upravi ukinuta je kategorija kućanstvo pa je trebalo prijeći na posve drukčiji način plaćanja pri čemu mu je sugerirano da zaposli još jednu osobu koja će mu voditi računovodstvo. Čak mu je jedan činovnik u poreznoj upravi zaprijetio da će vidjeti svoga boga ako ne zaposli računovođu.</p>
<p>Bitno je da se što je moguće više komplicira uplata doprinosa i da pritom neke posredničke agencije naplate svoju proviziju. Dakle, kompjutor je predvidio ili barem naslutio što se sprema u poreznoj upravi.</p>
<p>Ne mogu reći kako se dotični umirovljenik »snalazio« i kako se »snalazi«, jer bi to za njega bilo čak i opasno za zdravlje. Zaseban je problem unutarnje funkcioniranje administracije, odnosno kolanje dokumenata unutar istog nadleštva ili ureda. Tu se možemo susresti s dvije vrste administrativaca. </p>
<p>Postoji vrst administrativaca koja normalno procesuira određene predmete kako je to i propisano. Ali postoje i takvi koji jednostavno zanemaruju da pregledaju poštu koja im je stigla i da postupe dalje uzevši u obzir novopristigle dokumente. A tu je ponajprije riječ o osobama koje su se vratile u Hrvatsku i sada napokon žele srediti mirovinu. Takve osobe znaju reći: ja ću mu ponovo napisati rješenje koje već ima, a on ako je nezadovoljan neka se žali.</p>
<p>Svakako ostaje zanimljivo pitanje zašto neki (možda veći dio) normalno obavljaju svoj posao, a drugi se ponašaju nevjerojatno bahato. Ti drugi sigurno dobro znaju da u današnjoj administraciji nitko neće biti nagrađen ako ispravno radi niti će biti kažnjen ako radi prema vlastitom ćefu. Jer nezamislivo je u našoj situaciji da bi lošem radniku neki šef mogao reći You are fired (otpušteni ste), što bi se u Americi vrlo vjerojatno dogodilo.</p>
<p>Ovdje ne bismo smjeli izostaviti i jednu noviju administrativnu pošast: da pojedina tijela vlasti i s njima povezane tvrtke traže ponovnu uplatu računa koji su davno plaćeni. Čini se da takvi administratori uopće nemaju pojma da u hrvatskom pravu postoji i institut zastare i da nikad nisu imali u rukama sada važeći Zakon o obaveznim odnosima, ili se možda prave ludi. </p>
<p>Uostalom ja sam nakon trideset i šest godina dobio rješenje za porez na garažu koja je bila evidentirana u Gradskom stambenom poduzeću i za koju sam redovito dobivao uplatnice koje sam podmirivao.</p>
<p>Maheri kao »mali bogovi«</p>
<p>I na kraju kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> mogu spomenuti da neka lokalna tijela državne uprave rade u sprezi s pojedinim uzurpatorima koje su tobože izabrali stanari neke zgrade uz mjesečnu naknadu od npr. pet tisuća kuna, što se plaća iz pričuve. Oni sada nabijaju račune za komunalije kako to odgovara lokalnim tijelima uprave. Time se čini da je tu ipak dostignuta najniža točka te činovničke hajdučije.</p>
<p>Pa kako drukčije nazvati sve te mahere u kojima je sjedinjeno teško neznanje s potpunom neodgovornošću negoli »mali bogovi«. Daleko je pravna država, daleko je Europa!</p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor, redoviti član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kutinski slučaj pljuska je svima nama u Hrvatskoj</p>
<p>Dojam je da se resorni ministri, odnosno aktualna vlast servilno dodvoravaju iracionalnim roditeljima koji demokraciju pretvaraju u anarhiju. Mjerodavni moraju biti odlučni, jer su roditelji zakonski obvezni slati djecu u osnovnu školu. Nedopustivo je da Ministarstvo prosvjete dopušta roditeljsku samovolju ispisivanja djece iz jedne škole i gostovanja te iste djece u drugoj školi. Roditeljskoj samovolji, nažalost, (ne)svjesno je pridonijela i druga kutinska škola koja je prihvatila djecu u statusu gosta</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ </p>
<p>Aktualna vlast nažalost nije imala hrabrosti i znanja uhvatiti se u koštac s nizom negativnih pojava u društvu, a u kojoj mjeri je nesposobna riješiti bilo kakav problem najbolje pokazuje slučaj male Ele. Tri tjedna od početka nastave su prošla, a problemi vezani uz taj slučaj još nisu riješeni. Nesposobnost resornih ministarstava, a posebno prosvjetnoga, više nikog ne iznenađuje. Međutim, zabrinjava da ni uži kabinet Vlade na prošlotjednom sastanku nije ponudio nikakva rješenja.</p>
<p>Javnost je u međuvremenu, istina samo deklarativno, senzibilizirana za problem, ali mjerodavne institucije koje ga moraju riješiti nemaju hrabrosti presjeći agoniju nesretne djevojčice. </p>
<p>Kutinski slučaj, kad se već dogodio, morao je biti okončan već nakon prvog tjedna nastave. </p>
<p>Sve što se događa nakon toga pljuska je svima nama, a posebice odgovornim osobama koje ga ne znaju riješiti.</p>
<p>Dojam je da se resorni ministri, odnosno aktualna vlast servilno dodvoravaju iracionalnim roditeljima koji demokraciju pretvaraju u anarhiju. Mjerodavni moraju biti odlučni, jer su roditelji zakonski obvezni slati djecu u osnovnu školu. Nedopustivo je da Ministarstvo prosvjete dopušta roditeljsku samovolju ispisivanja djece iz jedne škole i gostovanja te iste djece u drugoj školi. Roditeljskoj samovolji, nažalost, (ne)svjesno je pridonijela i druga kutinska škola koja je prihvatila djecu u statusu gosta.</p>
<p>Na tragu toga događa se još jedan apsurd. U jednoj riječkoj osnovnoj školi roditelji žele drugu učiteljicu, jer je, tvrde oni, postojeća učiteljica preblaga. Apsurd koji se može dogoditi samo učiteljima. Pogrešno i preširoka shvaćena teza da roditelji moraju biti involvirani u kreiranje politike škole.</p>
<p>Roditeljima se ne smije dopustiti neograničena mogućnost utjecaja na organizaciju i politiku škole osobito ako se to temelji na njihovu neznanju ili površnim impresijama. Ministarstvo i u riječkom slučaju neopravdano popušta i predlaže privremeno rješenje postavljanjem treće učiteljice. </p>
<p>Takvim rješenjima Ministarstvo doprinosi i daljnjoj devalvaciji učiteljskog poziva. Ako se nastavi na taj način udovoljavati roditeljima, čeka nas organizacijska anarhija, čemu nitko neće moći stati na kraj. U nekoj novoj prigodi možemo očekivati apsurdnu situaciju da će roditelji htjeti drugu učiteljicu, jer im se kod postojeće ne sviđa njezina frizura. Neodgovorno je i međusobno optuživanje mjerodavnih institucija tko je više kriv za nastali slučaj. Nakon svega Ministarstvo prosvjete mora biti odlučno i ne dopustiti upisivanje djece u bilo koju drugu školu, osim u onu koja je predviđena sukladno postojećoj mreži škola. Računajući na zakonsku obvezu roditelja da šalju djecu u školu takvim potezom napravit će se važan korak u rješavanju spomenutih i svih drugih takvih i sličnih slučajeva. </p>
<p>Autor je predsjednik Sindikata Preporod.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Policija širom Zagreba s građanima</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Povodom Dana policije »momci u plavom« u subotu su doslovno okupirali gradske trgove i parkove diljem Hrvatske. Slaveći svoj dan brojnim su građanima predstavili svoje aktivnosti na promotivnim štandovima. U Zagrebu ih je obišao ministar unutarnjih poslova Šime Lučin.</p>
<p>Obilježavanje Dana policije u Zagrebu započelo je otvaranjem izložbe Muzej policije u osnivanju, u zgradi Ministarstva unutarnjih poslova. Izložbu su otvorili ministar kulture Antun Vujić i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Brojni eksponati predstavljaju policiju i njezinu opremu nekad i u današnje vrijeme. Najdojmljiviji dio izložaka odnosi se na policiju tijekom Domovinskog rata, a osobitu pozornost privlače maskirno obojeni oklopni transporteri, parkirani ispred ulaza u Ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p>Tijekom cijele subote na prostorima ŠRC-a Jarun Interventna jedinica policije demonstrirala je građanima borilačke vještine i organizirala sportska natjecanja u kojima su sudjelovali i građani. Trojica najboljih nagrađeni su panoramskim letom policijskim helikopterom iznad Zagreba.</p>
<p>Na Trgu bana Jelačića Odjel prometne policije postavio je štand s promotivnim materijalima o prevenciji nesreća u prometu, dječju igraonicu i štand na kojemu su se dijelile brošure »Kako si pomoći?«.</p>
<p>Na Britanskom trgu oko 11 sati otvoren je štand na kojem je predstavljen program Policija u zajednici, koji će se, nakon uspjeha u Zagrebu, uskoro proširiti na područje čitave Hrvatske.</p>
<p>Na Tomislavovu trgu simuliran je policijski očevid pa su mnogi šetači pomislili kako se doista nešto dogodilo. Nešto slično priredila je na Kvaternikovu trgu Prometna policija, simulirajući očevid prometne nesreće.</p>
<p>»Napeto« je bilo i na Zrinjevcu gdje su se trgom šetali policijski psi, posebno obučeni za otkrivanje eksploziva, što je mnoge prolaznike prestrašilo jer su mislili kako je na nekoj od obližnjih zgrada postavljena bomba.</p>
<p>Vrhunac proslave Dana policije bio je na pomoćnom Dinamovu igralištu u Maksimiru, gdje su svoje nogometno umijeće pokazale ekipa policije pod nazivom »Jake snage MUP-a« i stručnim vodstvom Ravnatelja policije Ranka Ostojića, te »Nogopolis«, izabrana vrsta saborskih zastupnika koje je predvodio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Valcerom u podne upozorili na probleme bubrežnih bolesnika</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - U povodu 2003. godine - Europske godine osoba s invaliditetom, Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Zagreb u subotu je na Cvjetnom trgu organizirala manifestaciju »I mi smo s vama - Valcer u podne«. Cilj akcije je bio senzibiliziranje javnosti na problematiku vezanu uz bubrežna oboljenja, dijalizu, transplantaciju i doniranje organa u Hrvatskoj. Kako nam je rekla Tanja Watz, tajnica Udruge, valcerom koji su zaplesali sudionici akcije i građani htjelo se Zagrebu dati gradski štih. Na nekoliko štandova Udruga je izložila promotivne materijale, a Zagrepčani su mogli besplatno izmjeriti tlak i šećer. </p>
<p>»U Hrvatskoj 10 posto stanovništva obolijeva od nekog oblika bubrežnih bolesti. Od tih 10 posto, njih 3000 trenutno je na dijalizi. Kako su dvije rizične skupine kod kojih postoji opasnost od oštećenja bubrega dijabetičari i visokotlakaši, željeli smo apelirati na potrebu kontrole tlaka i šećera najmanje jednom godišnje«, naglasila je Watz. </p>
<p>U Udruzi ističu i problem nedostatka centara za dijalizu diljem Hrvatske. Primjerice, stanovnici Krapinsko-zagorske županije moraju svaki drugi dan putovati do Zagreba. Problem, međutim, tu ne prestaje, jer je i organizacija prijevoza za te bolesnike prilično loša. Naime, kako doznajemo od tajnice Udruge, dijalizirani pacijenti nerijetko se moraju voziti u kolima hitne pomoći zajedno sa ostalim pacijentima poput nekih koji imaju visoku temperaturu. Stoga se Udruga zalaže za nabavku specijalnih kola za prijevoz na dijalizu. </p>
<p>Zagrepčani su se u subotu dosta raspitivali i o mogućnosti doniranja organa, a 500 donorskih kartica planulo je za 15 minuta. »O doniranju i transplantaciji premalo se zna. Ljudi nisu dovoljno informirani, te se često događa da odbiju darivati neki organ koji bi drugome spasio život«, istaknula je Watz. </p>
<p> Građanima su dijeljene i crvene ruže kao simbol ljubavi i života, kao i baloni s natpisima »Udahnite život«. Mogli su se vidjeti i novi spotovi koji propagiraju transplantaciju organa. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Trčanjem protiv droge</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Petnaestak tisuća ljudi sudjelovalo je u subotu na »Samsung running festivalu« na RŠC Jarun. Utrka je, već sedmu godinu zaredom, održana pod geslom »Sportom protiv droge«, a organizatori su bili Zagrebački atletski savez i »Europatrade«. </p>
<p>»Cilj nam je bio da što više sudionika pretrči, propješači ili se rolama odveze oko Jaruna u svrhu promoviranja zdravog načina života«, rekao nam je Franjo Kordić, tajnik Zagrebačkog atletskog saveza. U utrci, koja je startala ispred jarunskog Doma tehnike, sudjelovali su i stari i mladi.</p>
<p>Svi su sudionici za nagradu dobili prigodne majice kao uspomenu na utrku. Okupljeni su, osim toga, mogli uživati i u zabavno-glazbenom programu, kao i u tomboli u kojoj su se mogli osvojiti i video rekorderi i ostale zanimljive nagrade. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U 55 godina više od 90.000 planinarskih izleta</p>
<p>Najstarije i najbrojnije planinarsko društvo u Hrvatskoj, HPD »Zagreb-Matica« proslavilo je ovoga tjedna 55. obljetnicu djelovanja. Proslava zavidnog jubileja okupila je uz predstavnike Grada Zagreba i Ministarstva okoliša i prostornog uređenja i nekoliko stotina planinara. Kako je tom prigodom istaknuto, društvo je od 1948. godine do danas organiziralo oko 90.000 izleta u zemlji i inozemstvu, u kojima je sudjelovalo oko milijun ljudi. </p>
<p>HPD »Zagreb-Matica« danas u svojih šest sekcija okuplja više od tisuću planinara i zaljubljenika u prirodu, a godišnje organizira i više od tisuću izleta. Društvo, također, upravlja planinarskim Domom »Ivan Pačkovski«, što je pravo ime popularne Puntijarke, najvećeg planinarskog doma na Medvednici, poznatog po domaćoj kuhinji.</p>
<p> U prostorijama Zagreb-Matice u zagrebačkoj Petrićevoj ulici gotovo svakog tjedna organiziraju se predavanja s planinarskom i putopisnom tematikom. Društvo organizira i akcije za očuvanje i uređenje planinskog okoliša, markira planinarske putove i održava tri planinarske obilaznice - Goranski planinarski put, Planinarski put »Velebno« i Seniorski planinarski put. Također, već 25 godina svake godine u travnju i svibnju održava se Opća planinarska škola, koju godišnje polazi oko 80 ljudi.</p>
<p>Osim hrvatskih planina i slovenskih Alpi, koje su relativno blizu, »matičari« su se popeli na mnoge bosanskohercegovačke planine (Kamešnica, Tušnica, Vranplanina, Šator, Čvrsnica), bili su na Durmitoru u Crnoj Gori, zatim poljskim i slovačkim Tatrama, rumunjskim Karpatima, talijanskim Dolomitima, na grčkom Olimpu, te na Mont Blancu (4810 metara). Alpinisti iz Matice popeli su se na neke od najzahtjevnijih svjetskih uspona na svim kontinentima. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Jake snage MUP-a dotukle izabranu vrstu Sabora </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Pred oko dvadesetak gledatelja, uglavnom rodbine i prijatelja, na pomoćnom Dinamovom stadionu »Hitrec-Kacijan« u subotu poslijepodne »Jake snage MUP-a« glatko su porazile izabranu vrstu Hrvatskog sabora rezultatom 4-0.</p>
<p>Tehnički potkovanija ekipa MUP-a, predvođena izbornikom Marijanom Tomuradom, inače načelnikom PU Vukovarsko-srijemske i Rankom Ostojićem, Ravnateljem policije u potpunosti je nadigrala ekipu Hrvatskog Sabora koju su uglavnom sačinjavali zaposlenici Sabora, a ne zastupnici kako je to prvotno bilo najavljeno.</p>
<p>Nakon prvih deset minuta ujednačene igre obje momčadi, centarfor »Jakih snaga MUP-a« Ostojić zatražio je izmjenu, očito premoren silnim obavezama povodom Dana policije. Nedugo nakon prve izmjene policajci su poveli a zatim i povećali vodstvo još jednim zgoditkom, koji je, pak, naljutio vođu saborovog napada Zlatka Canjugu, koji je početkom drugog poluvremena promašio vrata s metra udaljenosti. Grešku Hrvatskog Sabora kaznili su policajci i ubrzo povećali prednost na tri pogotka.</p>
<p>Pred sam kraj utakmice u igru je ušao i izbornik »Jakih snaga MUP-a« Tomurad i u zadnjoj minuti utakmice efektnim zgoditkom zapečatio sudbinu Hrvatskog Sabora.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kanuima po Krki, biciklom i pješice po Žumberku </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Krka, mirna, široka i bistra, s granama vrba uronjenima u vodu, šašem koji izrasta iz rijeke i jatima labudova. Pokoja osamljena siva čaplja odmara na suhoj grani koja izvire iz vode, a u Krki jata riba i školjke čiji sedefasti sjaj privlači poglede.</p>
<p>Tu idilu i tišinu poremetili smo udaranjem vesla po površini rijeke i uzvicima »hop, hop« kako bismo prestigli susjedni kanu. Pridružilo nam se glasanje ptica i udaranje njihovih krila o površinu rijeke. </p>
<p>Bio je to dio turističkog triatlona za novinare koji je ovoga vikenda Zagrebačka županija organizirala u sklopu prvih Turističkih susreta pograničnih regija Zagrebačke županije i slovenskih općina Posavje - Dolenjska.</p>
<p>Naša je avantura počela u Kostanjevici u Sloveniji. Nedaleko toga mjesta nalazi se i Kostanjevička jama koja zadivljuje mnoštvom siga - stalaktita i stalagmita te raznim drugim špiljskim ukrasima i jezercima. </p>
<p>Najaktivniji dio uslijedio je ukrcavanjem u kanue. U dva kanua smjestilo se sedam ljudi i počelo je spuštanje niz rijeku do Krške vasi kod Čateža. Nekima nije bilo dovoljno veslanje i uživanje u prirodi te su htjeli i sami »okusiti« vodu. Tako nije izostalo ni kupanje.</p>
<p>Druženje je nastavljeno uz streličarstvo, a u nedjelju slijede paintball i vožnja biciklima od Žumberačkog Eko-sela do Bregane. Slične sadržaje uključivat će i prvi prekogranični turistički paket aranžman. Zamišljen je kao trodnevni triatlon s vožnjom kanuima po Krki, vožnjom bicikla i trekingom po Žumberku, a na tržište će se plasirati u idućeg proljeća. Cijena će mu biti oko 900 kuna. </p>
<p>Prvi Turistički susreti organizirani su kako bi pridonijeli razvijanju pogranične suradnje i promicanju turističke ponude pogranične regije, a proizišli su iz međunarodnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije o formiranju turističke zone. </p>
<p>U sklopu prekograničnih susreta između općina Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, grada Samobora i općine Brežice te grada Samobora i općine Krško, potpisana su pisma namjere kako bi se turistima omogućilo da prelaze granicu izvan graničnih prijelaza, na mjestima gdje postoje povezani pogranični turistički sadržaji - pješačke i biciklističke staze...</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Slovaci vole hrvatski folklor i dalmatinske pjesme </p>
<p>Mnogi su Slovaci ovoga ljeta uživali u ljepotama jadranske obale, čistoći mora i morskim delicijama, no i Slovačka ima svojih turističkih prednosti. Unatoč mnogim razmišljanjima da je turistima privlačna jedino Bratislava, uvjerili smo se da se i u drugim mjestima može vidjeti i doživjeti mnogo toga. Slovačka posjetiteljima nudi izvrsne uvjete za ljetnu rekreaciju i zimske sportove te lov i ribolov, a priroda ju je obdarila i visokim planinama sa zastrašujućim stijenama, pećinama, vodopadima i zelenim dolinama. </p>
<p>Mi smo ovoga puta posjetili Dubnicu nad Vahom, grad u dolini koju okružuju dvije planine - Bijeli Karpati i Stražovske vrhi. Najstariji pisani podaci o Dubnici sežu još u 1193. godinu, pa stanovnici ove godine slave 810. obljetnicu svoga grada. Iako Dubnica na prvi pogled djeluje neprivlačno, sa sivim, gotovo jednakim zgradama i bez obiteljskih kuća, u gradu se još može vidjeti barokni dvorac, koji je na renesansnoj osnovi izgradio grof Gaspar Ileshazy, stup srama iz 1783. godine te barokna crkva sv. Jakova iz 18. stoljeća. </p>
<p>Dubnica je status grada dobila 1960. godine, a danas ima oko 26.000 stanovnika. Ima pet osnovnih i srednjih škola, a mnogi slavni sportaši, poput hokejaša, nogometaša, rukometaša ili atletičara koji su nastupali za bivšu Čehoslovačku, dolaze iz Dubnice. No, taj je grad, zahvaljujući dubničkom međunarodnom folklornom festivalu, posljednjih godina poznat kao središte kulturnih i društvenih zbivanja u regiji. U tom se gradu već godinama na jednom mjestu spajaju različite kulture i tradicije. </p>
<p>U Dubnici djeluje jedno od najpoznatijih i najuspješnijih slovačkih folklornih društava, ansambl »Vršatec« koji je ove godine gostovao u Novom Marofu. To je društvo folklornu tradiciju svoje zemlje počelo njegovati prije 50 godina, a budući da su gradski čelnici željeli nastaviti promovirati ljepotu narodnih običaja, 1994. godine organiziran je prvi međunarodni folklorni festival. Tijekom godina, na festivalu su nastupila mnoga slovačka društva, ali i ansambli iz Meksika, Španjolske, Gvatemale, Cipra, Rumunjske, Bugarske i Rusije. Hrvatsku je ove godine predstavljao KUD »Marof« iz Novog Marofa, koji se slovačkoj publici predstavio pjesmama i plesovima iz cijele Hrvatske. Osim u Dubnici, nastupali su i u Ilavi i Novoj Dubnici, a njihovi su nastupi uvijek bili iznimno dobro primljeni. Hrvatski se folklor nije svidio samo Slovacima, već i Rusima koji su također nastupili na ovogodišnjem festivalu, pa su Marofčani pozvani da iduće godine gostuju na festivalu u Moskvi. </p>
<p>Dubnički folklorni festival prati i veliki sajam, na kojem se, osim jela i pića, može kupiti gotovo sve - od turskog meda, donjeg rublja i posteljine, pa do sobnog namještaja, kreveta i ormara koji se prodaju uz cestu. Cijene su, čak i za hrvatske prilike, vrlo povoljne, osobito za ljubitelje piva, jer će za malo točeno pivo izdvojiti samo tri kune, i to u diskoteci. Poznato češko, plzensko pivo, tek je kunu skuplje. Uvjerili smo se i da Slovaci osim hrvatskog folklora i mora, vole i hrvatsku glazbu, a Karma i Colonia najveća su senzacija. Njihovi se hitovi slušaju u svim lokalima, a CD-i naveliko prodaju. Naišli smo i na CD pod nazivom »Marijana« na kojem se nalaze sve najpoznatije hrvatske jadranske melodije. </p>
<p>Posjetili smo i susjedni grad Trenčin, čiji najupečatljivi dio čini dvorac iz 11. stoljeća koji se uzdiže nad gradom. On je, međutim, ove godine zatvoren za razgledavanje, jer se jedan zid dvorca urušio. Dio gradskih zidina čini i sat ispod kojeg morate proći šuteći, pa ćete, kaže legenda, imati sreće. Trenčin slovi i kao financijsko, obrazovno i gospodarsko središte regije, što se može vidjeti i po modernim zgradama, dobro uklopljenim u staru gradsku jezgru, u kojima se nalaze važnije institucije. U gradu ima i ekskluzivnih dućana, no cijene su više, pa roba poznatijih marki stoji kao i kod nas.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U majčinom mlijeku pronađene otrovne kemikalije s kućanskih aparata </p>
<p>U mlijeku nekoliko američkih majki pronađene su veće koncentracije potencijalno otrovnih kemikalija koje inače služe za umanjivanje rizika od zapaljenja, izvijestila je američka udruga za zaštitu okoliša (EWG). Ti inhibitori zapaljenja temelje se na bromu i koriste se u velikom broju proizvoda, uključujući namještaj, računala, televizore, automobile, fotokopirne uređaje, sušila za kosu, kako bi se smanjila mogućnost zapaljenja. Te se kemikalije mogu tijekom godina nataložiti u tijelu.</p>
<p>»Ove kemikalije imaju loš učinak na koncentraciju, učenje, pamćenje i ponašanje laboratorijskih životinja već u sasvim malim količinama«, objavio je EWG. Neprofitna udruga - EWG, obznanila je velik broj kemikalija koje se nalaze u različitim proizvodima i okolišu, a testirala je mlijeko 20 majki, prvorotkinja, širom SAD-a. U njihovom izvještaju stoji da je prosječna količina te kemikalije u mlijeku 75 puta veća od one utvrđene nedavnim europskim istraživanjima. Mlijeko dviju sudionica istraživanja sadržalo je najveće količine te tvari ikada zabilježene u SAD-u, a u mlijeku nekoliko drugih majki pronađena je dosad najveća koncentracija te kemikalije u svijetu. Rezultati pokazuju da su američka djeca izloženija većoj koncentraciji tih tvari no djeca u Europi, gdje su neke od tih kemikalija zabranjene. Ni jedno istraživanje do sada nije dokazalo vezu između dobivanja tih kemikalija preko majčinog mlijeka s problemima kod djece. EWG pretpostavlja da ta kemikalija ima loš utjecaj na zdravlje dok je dijete još u utrobi. (A. Š.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Dani europske baštine u Hrvatskoj</p>
<p>KRAPJE, 27. rujna</p>
<p> - U organizaciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Općine Jasenovac i Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje u subotu je održana ovogodišnja, 9. po redu, manifestacija Dani europske baštine u Hrvatskoj. Dani su obilježeni nizom kulturnih i gospodarskih sadržaja u Krapju koje je 1995. godine, otkad se u Hrvatskoj obilježavaju Dani europske baštine, proglašeno selom graditeljske baštine.</p>
<p>Manifestaciju Dani europske baštine u Hrvatskoj prigodnim riječima otvorila je zamjenica ministra kulture Bjanka Perčinić Kavur koja je naglasila: »To su dani kad se glasnije nego u ostalim dijelovima godine progovara o vrijednostima spomeničke baštine ovog lijepog i velikog kontinenta, ali ne samo o vrijednostima nego i o različitostima i specifičnostima kulturne baštine svih zemalja koje taj kontinent čine«.</p>
<p>Inače, Dani europske baštine počeli su se u Europi obilježavati 1991. godine, a danas je u tu manifestaciju uključeno 50 europskih zemalja. U Hrvatskoj je ove godine u okviru Dana u Zagrebu predstavljena »Baština na filmu«, čime se pokušalo građane upoznati sa spomeničkom baštinom i ljepotom Mediterana, a potom završna faza konzervatorsko-restauratorskih radova na antičkoj brončanoj skulpturi mladog sportaša Apoksiomenusa pronađenoj u Jadranu.</p>
<p>U Krapju, uz nastupe KUD-ova, izložbe starih obrta, u likovnoj koloniji ove je godine u okviru seminara »Baština i turizam« bilo riječi o iskustvima Slovenije i Hrvatske u ostvarivanju projekta »Putovima baštine s obje strane Kupe«, a za najuređeniju okućnicu u tradicionalnom duhu prvu nagradu dobio je Stjepan Čemeljšević, dok je paprenjak Ljubice Božić proglašen najboljim kolačem. </p>
<p>Z. S.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dobri čovjek iz Omiša </p>
<p>SREĆKO LIPOVČAN</p>
<p>Otišao je prijatelj, dobri čovjek iz Omiša. Nenadano, neočekivano: na prvi glas o odlasku nitko u to nije ni mogao niti želio povjerovati... Bila je čast s Anđelkom godinama prijateljevati i surađivati, ali to nije bila povlastica nekolicine; stotine i stotine pisaca, tisuće i tisuće ljubitelja književnosti dobro su ga znale, jer u hrvatskom javnom životu malo je bilo toliko predanih, upornih, iskrenih i nadasve uspješnih promicatelja književne riječi. Ne samo na redovitim Tribinama Društva hrvatskih književnika (kojemu je bio višegodišnjim potpredsjednikom), ne samo u Zagrebu, nego doista u cijeloj Hrvatskoj: književni susreti, nagrade i priznanja koja je inicirao ili marno brinuo oko njihovih provedbi.</p>
<p> Vjerujući u književnu riječ kao ljepotu, ali i intelektualnu i ljudsku odgovornost, nadasve potrebu, davao je priliku mnogima, radovao se onima koji su tek započinjali. Kao promicatelj književnoga života mudro je izmaknuo ulozi vrhovnog sveznajućeg arbitra, znajući da bi to u našim prilikama nužno odvelo u pristranosti, u koterije koje se oblikuju iz posve drugačijih motiva. Zamjerali su mu da Tribina DHK koju vodi nije »ekskluzivnija«, da se na njoj ne predstavlja samo »ono najbolje«. Trpio je te prigovore stoički, jer je njegova zamisao bila drugačija: pružiti šansu većem broju različitih glasova, dakle dati što točniju sliku onoga što se zbiva - po tome bi bio odličan novinar.</p>
<p> Koliko je u tome bio širok, toliko je u poštovanju vrednota tradicije bio uporan: Dan hrvatske knjige samo je jedna od najpoznatijih njegovih zamisli koja je općeprihvaćena, a tu su i nagrade Judita, Davidias i Slavić, suvremeni otisak staroglagoljaškog i slobodarskog duha njegovih Poljica, Prika i Omiša, kraja uz Cetinu i njenih pjesničkih velikana na koje je s pravom bio toliko ponosan, koje je s toliko odanosti poštovao i uvijek iznova promicao (Kašelan, Milićević, osobito pak Pupačić). </p>
<p>Izvorno pjesnik, mogao je zacijelo ostaviti veći i snažniji opus, ali je vlastitu stvaralaštvu dao daleko manje šansi nego drugima. Nismo imali još jednog, drugog Anđelka, koji bi njega poticao: za sve je druge knjige više brinuo nego za vlastite. Taština mu je bila tuđa i nije za nju imao razumijevanja. Koliko je kao znalac pjesništva mogao uraditi, neka govori samo jedan od primjera: njegov antologijski izbor pjesama Viktora Vide. Živeći samozatajno, u vrlo skromnim prilikama, brinuo je puno za druge, premalo za sebe. Ostat će trajnom sramotom naših vlasti da mu nisu osigurale više od jedne male i vlažne dvorišne sobice, kutka ni za život, a kamoli za rad. </p>
<p>Bilo je u njemu i njegovu shvaćanju svijeta neke izvorne pučke istinitosti, izvornosti koju zagrebački asfalt nije uspio ugroziti. Bio je, valja to kazati, pravi, iskreni vjernik, istinski čuvar dobroga. Nije trpio psovki: »Ajme, koja ružna rič!«, kazao bi uvijek kad se nekome omaklo u razgovoru. Dobro i jest izvorište svekolikog njegova ponašanja, signatura njegovih zanosa i upornosti, dakako i svih sitnih, nevažnih ljudskih slabosti, dobro je to moćno vrelo bez kojega ne bi mogao istodobno biti i tolerantan i strog u poštovanju temeljnih načela ljudskosti. Anđelko: koje bi mu ime bolje pristajalo? Majka koju je toliko poštovao i volio, zvala ga je Anđele... Nismo se usuđivali tako ga zvati, iako smo znali da mu baš to najviše pristaje. </p>
<p>Hrvatska knjiga i kultura izgubili su preranom i besmislenom smrću Anđelka Novakovića mnogo. Valjat će nastaviti tamo gdje su ga prekinuli, ali taj nastavak neće, koliko god se bude nastojalo, nikad više biti isti. Tribina DHK koju je osmislio, trebala bi od sada nositi njegovo ime.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Iza rešetaka i obični kriminalci mogu postati borci za ideale</p>
<p>»S obzirom na to da sam sama bila 13 godina u zatvoru, gdje se moj suprug Zvonko još uvijek nalazi, želim ljude upoznati s tim skrivenim svijetom i temama vezanom za zatvor. To je, dakako, bio jedan od najpresudnijih razloga zbog čega sam inicirala projekt zatvorske književnosti« - kaže urednica biblioteke Julienne Bušić / »Izgnanstvo i zatvor oduvijek su bili plodno tlo za umjetnike, glazbenike i pisce. Dostojevski, nobelovac Wole Soyinka, Eldridge Cleaver, Solženjicin, de Sade i Ezra Pound, a posebno Oscar Wilde sa svojim »De profundisom« - svi su oni pisali pod tim uvjetima. Zapravo, većina utjecajne židovsko-kršćanske književnosti napisana je u takvim uvjetima« </p>
<p>Ovih dana u središtu pozornosti hrvatske javnosti ponovno je književnica, prevoditeljica i urednica, Amerikanka koja je zbog ljubavi prema svom suprugu Zvonku Bušiću postala Hrvatica i zajedno s njim završila u zatvoru - Julienne Bušić.</p>
<p>Zatvorska književnost naziv je projekta koji je Julienne osmislila, a kao primamljivo i tržišno kurentno štivo prihatio za objavljivanje Profil International. Prve dvije knjige tek što su objavljene izazvale su nemalen odjek, to prije jer je Julienne na njihovo predstavljanje dovela i autore, sve odreda bivše prijestupnike koji su i svojim biografijama i književnim štivom šokirali hrvatsku publiku, kojoj je ovo prvi susret s aktualnom književnošću nastalom iza zatvorskih rešetaka.</p>
<p> To je bio povod da porazgovaramo s ovom nesvakidašnjom ženom, kojoj je upravo izašlo četvrto izdanje knjige »Ljubavnici i luđaci«, napisane za vrijeme njezina trinaestogodišnjeg boravka u zatvoru, knjigom koja se izvrsno prodaje i na engleskom govornom području. Uz to, Julienne zajedno s nekim našim piscima surađuje i na projektu »Suvremene kratke priče« koji bi, uz pomoć Flooyda Salsa i Petera Sussmana, trebao biti predstavljen u Americi.</p>
<p>• Odnedavna ste urednicom u izdavačkoj kući Profil International biblioteke »Zatvorska književnost«. Je li Vaša sudbina, o kojoj ste pisali u knjizi »Ljubavnici i luđaci«, i sudbina Vašega supruga Zvonka Bušića bila presudna da široj javnosti objelodanite nešto od toga svijeta skrivenoga iza rešetaka?</p>
<p>- Da će hrvatskom tržištu biti zanimljiva tema zatvora, znala sam kada sam projekt zatvorske književnosti predložila izdavaču Profil International. S obzirom na to da sam sama bila 13 godina u zatvoru, gdje se moj suprug Zvonko još uvijek nalazi, želim ljude upoznati s tim skrivenim svijetom i temama vezanom za zatvor. To je, dakako, bio jedan od najpresudnijih razloga zbog čega sam inicirala projekt. Sudbina je htjela da su američki autori zatvorske književnosti stigli u Hrvatsku baš na danu Zvonkove 27. »obljetnice« utamničenja, 12. 9. 1976. do 12. 9. 2003.</p>
<p> Kako piše Dannie Martin, zvan Crveni Prasac, u svojoj knjizi, »lako je sucu reći 20 ili 30 godina, potrebno je samo nekoliko sekundi da se odluka donese...dvije godina su puno vremena. 20 ili 30 godina je brdo Everest vremena (brdo Everest je najviše brdo na svijetu) i rijetki se mogu uspeti na njega. A zbog toga što im se događa tijekom uspona, nitko ne želi biti u njihovoj blizini kada se i ako se vrate.« To je točno.</p>
<p> Vječna je borba u zatvoru zadržati svoj dignitet, svoj integritet, da se ne slomiš, da preživiš. Želim da ljudi malo razmisle kako bi bilo živjeti u paklu tjedan dana, a kamo li 27 godina, jer moj je suprug ipak ljudsko biće s dostojanstvom, želim da se zna što proživljava svaki dan. Neću dopustiti da ga se zaboravi.</p>
<p> • Kakvi su danas izgledi za Zvonkovo oslobođenje i ima li nade da i on preko Vas objavi nešto od svojih turobnih iskustava kao što je to učinio njegov zatvorski kolega Red Hog?</p>
<p>- Čovjek ne može opstati bez nade, iako onaj koji razumije kako svijet funkcionira, baš i nema razloga za optimizam. Moje nade i Zvonku daju snage u najtežim trenucima, ali i obrnuto. Znalo se dogoditi da je mene morao ohrabriti iz zatvora, što je stvarno apsurdna situacija. </p>
<p>Po američkim zakonima, morao bi biti pušten u rujnu 2006., jer bi tada bio krajnji rok - sve skupa 30 godina, što je nezamislivo za čovjeka bez kriminalne prošlosti. Serijske ubojice rijetko služe toliko godina. Moram podsjetiti da je on već 17 godina duže u zatvoru nego što je sudac odlučno preporučio, u nekoliko navrata. Čekamo odluku Komisije za uvjetnu slobodu, koja bi trebala stići svaki čas. Svi koji su imali priliku proučavati slučaj, uključujući bivšu i aktualnu vladu, složni su oko toga da ga se treba pustiti ili transferirati. </p>
<p>• Piše li što?</p>
<p> - Što se tiče njegova pisanja, on mi kaže da sam ja pisac obitelji, a on mislilac. Ne slažem se s tim, jer on vrlo dobro piše, samo nema mira, nema inspiracije iza rešetaka, stalno je velika buka, opasno je i ne može se nikada opustiti. Nadam se da će se tomu jednog dana posvetiti, jer bi imao puno toga zanimljivo reći. Samo činjenica da je još živ, da nije poludio, ukazuje na snagu koja se rijetko vidi - o tome bi trebalo svakako pisati.</p>
<p>• Kako je zamišljena biblioteka i koji su njezini stožerni autori?</p>
<p>- Počeli smo s dva odnosno tri autora, jer su Red Hog i Peter Sussman suautori iste knjige, i Floyd Salas.</p>
<p> Namjeravamo objaviti u ovoj seriji još jednu knjigu aktualnog zatvorenika koji će vjerojatno umrijeti u zatočeništvu. Imao je vrlo buran i zanimljiv život. Družio se s puno svjetskih poznatih likova iz kriminalnog miljea. Proveo je sve skupa 49 godina u zatvoru, od djetinjstva do današnjega dana. Sada ima 64 godine. Odrastao je u mom rodnom gradu u Portlandu, Oregonu, njihova obiteljska tvrtka poznata je i slavna po cijeloj Americi. Njegova me priča podsjeća na Dreiserovu knjigu »Američka tragedija«, samo u obrnutom smislu. Čovjek počinje na vrhu društva, ali stalno čezne za dnom. Na kraju stigne na dno i ostaje tamo dok se ne počine iskupljivati, spašavati pisanjem... Namjerno još ne želim spomenuti njegovo ime, da ne bi imao problema u zatvoru dok ne završi knjigu.</p>
<p> • Ovih dana javnosti je predstavljena knjiga Floyda Salasa te Petera Y. Sussmana i Danniea Martina. Možete li nam pobliže predstaviti taj zanimljivi dvojac i u čemu je njegov krimen, te kako je prošla hrvatska turneja s koje ste se upravo vratili?</p>
<p>- Floyd Salas rođen je u saveznoj državi Colorado, ali već dugo živi u Berkeleyu, Kalifornija. Časopis »Saturday Review of Literature« pozdravio je njegovu prvu knjigu, »Tetoviraj opaki križ«, ovih dana promovirana na hrvatskome kao najbolji debitantski roman desetljeća. Salas je dobio brojne stipendije, na primjer Fondacije Rockefeller i američke Nacionalne zaklade za umjetnost. Aktualni je predsjednik ogranka PEN-a u kalifornijskom gradu Oaklandu, profesor kreativnog pisanja, a nedavno se vratio iz Hollywooda, gdje je radio kao scenarist za američku stanicu NBC na emisiji »Kingpin«. Zanimljivo je da je dobio i posebnu nagradu PEN-a jer je odbio cenzurirati svoj prvi roman na zahtjev izdavača. Važnije mu je bilo sačuvati integritet svoga romana nego se predati izdavaču.</p>
<p>»Tetoviraj opaki križ« napisana je iz vizure glavnog junaka petnaestogodišnjeg Aarona D'Aragona i prikazuje okrutni svijet kalifornijske zatvoreničke farme gdje vladaju sadisti i pervertiti koje štiti šutnja nametnuta zatvorenicima. Salas je sam služio kaznu u jednoj od tih farmi (zbog druženja s bandama i tučnjava), a knjiga je utemeljena na tim iskustvima i na pričama koje je on čuo od drugih. </p>
<p>Peter Y. Sussman je visoki dužnosnik Društva profesionalnih novinara, stručnjak za novinarsku etiku i bivši urednik San Francisco Chronicle. Objavljivao je zatvorske eseje osuđenika i poslije spisatelja Danniea Martina. Svoja iskustva o okrutnosti kaznenog sustava Martin je uz pomoć Sussmana 1993. godine sabrao u knjizi »Počinio sam novinarstvo« s podnaslovom »Zatvorski zapisi Crvenog Prasca«.</p>
<p> Poslije 29 godina rada u novinama, Sussman je napustio San Francisco Chronicle i prešao u slobodne književnike. Danas drži predavanja po cijeloj Americi o novinarskoj etici, posebno za vrijeme rata, na primjer u Iraku, a dobitnik je i nekoliko uglednih američkih nagrada za svoj književni i društveni rad. </p>
<p>Prasac danas živi u državi Tennessee, piše svoju treću knjigu i surađuje sa scenaristima u vezi sa snimanjem filma na temelju jedne njegove knjige. Još uvijek je na uvjetnoj slobodi i ne smije putovati izvan Amerike. Proveo je više od 20 godina iza rešetaka u više navrata, jer je gotovo cio život bio ovisnik o heroinu pa bi pljačkao banke i slično da bi došao do novca za droge. Davno se toga odrekao, čist je i vrlo produktivan kao pisac. Čuli smo se prije nekoliko dana...obećao je da će doći u Hrvatsku čim bude mogao, bio je oduševljen projektom. Kada sam mu rekla da smo stavili na naslovnicu knjige njegovu sliku, smijao se i komentirao da to nije baš najpametnije ako hoćemo prodavati knjige. </p>
<p>• Mislite li da su izgnanstvo i zatvor, kao krajnja kušnja, doista plodno tlo za umjetničko stvaranje?</p>
<p>- Kada pomislimo koliko ima slavnih literarnih djela koja su bila napisana pod uvjetima neslobode, onda moramo zaključiti da ima nešto u tome. Dostojevski, nobelovac Wole Soyinka, Eldridge Cleaver, Solženjicin, de Sade i Ezra Pound, a posebno Oscar Wilde sa svojim »De profundisom« - svi su oni pisali pod tim uvjetima. Izgnanstvo i zatvor oduvijek su bili plodno tlo za umjetnike, glazbenike i pisce. Zapravo, većina utjecajne židovsko-kršćanske književnosti napisana je u takvim uvjetima. Ali, naravno, mora postojati talent, ne može se stvoriti umjetnika ni iz čega.</p>
<p>l Koliko se zatvorskim kaznama mogu slomiti i preobratiti politički zatvorenici, intelektualci i revolucionari koji su se borili za raskrinkavanje jednog sustava i ostvarenje svojih ideja? Takvih slavnih zatvorenika u povijesti je podosta.</p>
<p>- Moje je iskustvo bilo drukčije. Sa mnom u zatvoru bilo je dosta političkih zatvorenika, samo jedan od njih se »preobratio«. Čak je jednu skupinu portorikanskih članovi grupe FALN-a Clinton pomilovao prije isteka svoga mandata. Uvijek su politički zatvorenici najčvršći, jer su se žrtvovali zbog ideala, stoga posjeduju nešto što obični kriminalci nemaju, što naravno ne znači da se ovi drugi ne mogu pretvoriti u borce za ideale iza rešetaka, jer smo i to često viđali.</p>
<p>Vjerska obraćenja u zatvoru </p>
<p> Ipak, dok je za jedne zatvor bio još jedan otpor na putu do ostvarenja svojih zamisli, za druge je bio spas i prilika za razmišljanje, kajanje i ojačavanje vjerskih uvjerenja. </p>
<p> - Neki su tvrdili da su na primjer Oscar Wilde i Jean Genet trebali zatvor kako bi pisali, te da su kroz zatočenje ostvarili duhovnu obnovu koju ne bi postigli na slobodi. U svom djelu »De profundis« Wilde piše: »Tišina, samoća, sramota - sve te stvari moram pretvoriti u duhovno iskustvo. Svako poniženje tijela moram pretočiti u oduhovljenje duše.« Bila sam s drugima koji su se na sličan način »preobratili«. Primjerice, nekoliko članovi Mansonove obitelji koji su se pokajali i postali vrlo religiozni za vrijeme odsluženja kazne.</p>
<p> Poznat je primjer Charlesa Colsona, osuđenika urotnika u aferi Watergate. Colson je u zatvoru doživio vjersko obraćenje. Bio je uvjeren, kako piše u svojoj knjizi »Doživotne kazne«, da »mu je Bog dao da vidi kako treba raditi u zatvorima«. Kad je pušten na slobodu, organizirao je rad zatvorskih kapelana i borio se za reformu zatvora, mislim da je još uvijek aktivan. </p>
<p>• Šezdesetih godina, kada je u zatvoru sve više pobunjenika i boraca za ljudska prava, u SAD-u se počela stvarati nova vrsta zatvorskih pisaca: kriminalac koji se preobratio u borca za ljudska prava. I zatvori se tada počinju mijenjati. Čini se u tom vremenu prednjače crni zatvorenici? Kakva vrsta literature tada nastaje i tko su njezini predstavnici?</p>
<p>- Da, sigurno. Šezdesetih godina u Americi, kad je u zatvoru bilo sve više pobunjenika i boraca za ljudska prava, članova revolucionarnih organizacija, Crnih pantera, itd., Sjedinjene Države počele su stvarati novu vrstu zatvorskih pisaca: običan kriminalac koji se preporodio u borca za ljudska prava i revolucionara. Zatvori su služili kao škole, počeli stvarati političke vođe i pokrenuli val zatvorske književnosti. Ta promjena je posebno vidljiva među zatvorenim Crncima, koji su otkrili da imaju glas koji je vanjski svijet želio čuti.</p>
<p> • Kakva vrsta literature tada nastaje i tko su njezini predstavnici?</p>
<p> - Spomenut ću poznate predstavnike: »U dvorištu« Malcolm Braly, koju je Kurt Vonnegut pohvalio kao »veliki američki zatvorski roman«. Zatvorski memoari »Duša na ledu« Eldridgea Cleavera »šokirali su i zgranuli Amerikance, te ih na kraju natjerali da promijene stav prema crnačkom iskustvu...« (književni podlistak New York Timesa). Najpoznatiji je Malcolm X, crnački separatist koji je stalno bio u zatvoru zbog pljačke, svodništva i bezbroj drugih zločina. U knjizi »Autobiografija Malcolma X« opisuje kako je od sitnog kriminalca postao i čvrsti politički borac za prava. </p>
<p>• U borbu za ljudska prava uključuju se i profesionalni kriminalci, ali i oni koji su zbog te borbe i završili iza rešetaka, ima li razlike među njima? </p>
<p> - Kao što se dogodilo s mnogim Crncima, i neki su se drugi ili radikalizirali ili »probudili« iza rešetaka, počeli djelovati kao reformisti na neki način. Jedan je primjer Crveni Prasac koji je svojim člancima raskrinkao brutalitet, apsurde i okrutnost američkih zatvora, iako je bio svjestan da će zbog toga biti dodatno kažnjen. Ne dijelim zatvorenika na političke i kriminalce, nego na one sa savješću ili bez nje, sa srcem ili bez njega. </p>
<p> Čovjek sa srcem mora reagirati na sve što se oko njega zbiva. Neki su počeli kao politički svjesni zatvorenici, revolucionari, reformisti, a drugi su postali takvi, samo su došli do cilja različitim putem. Ali treba napomenuti da je još uvijek velika većina zatvorenika potpuno neangažirana, bez glasa, jer je to sistem koji ima za cilj uništavanje ljudske duše, a većina zatvorenika jednostavno se prilagođava ili se naprosto preda. </p>
<p>• Terorizam je novi bauk 21. stoljeća. S obzirom na to, kakva je danas situacija u zatvorima, posebno onima u SAD-u. Hoće li aktualna zatvorska književnost naći novi odjek u terorističkim pričama novog vala i hoće li takve priče i sudbine moći naći mjesta u recentnom tisku širom svijeta?</p>
<p> - Zanimljivo pitanje. Pratim svaki dan američke i druge novine i već se pojavilo stotine, ako ne tisuće knjige koje se bave 11. rujnom i temom terorizma. No, te su knjige napisali stručnjaci, sudionici borbe protiv terorizma ili preživjele žrtve. Prije nekoliko mjeseci držala sam predavanje na američkom Sveučilištu u Dubrovniku na temu terorizam, u tijeku priprema saznala sam da je terorizam pojam za koji ima stotine definicija, ovisno o interesima države ili pojedinca.</p>
<p>Svi želi razumjeti teroriste i terorizam da bi se on mogao spriječiti. Sigurno je da će se pojaviti i puno knjiga s druge strane, tj. sa strane terorista i zatvorenika uhićenih zbog sumnje da su upleteni u terorizam, jer mora se čuti i glas onih koji su se time bavili, ne samo stručnjaka koji nemaju dublji uvid u problematiku. Mnogi su se autori bavili temom terorizma prije no što je to postala udarna tema dana, primjerice Doris Lessing (»Dobra teroristica«), Joseph Conrad (»Secret Agent«) ili Mary McCarthy (»Cannibals and Missionaries«).</p>
<p>Situacija u zatvorima danas je puno gore od 11. rujna, sve je mnogo strože. Sve se opravdava argumentima »sigurnosti«. Ne želim previše o tome, jer je moj suprug još tamo. Hoće li zatvorska književnost naći novi odjek u takvim pričama? Sigurno. Gospodin Sussman je čak o tome govorio ovih dana.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uzništvo kao inspiracija </p>
<p>Moderno vrijeme u mnogome je obogatilo skalu optuženika i osuđenika u širokom rasponu od političkih kažnjenika do stvarnih zločinaca. Ovisno o tome kako se budu umnožavale diktature i rastao terorizam, među sve većim brojem uhićenika bit će i onih koji će o svojim zatvorskim iskustvima htjeti i moći napisati književno djelo. Kod nas su o svojim zatvorskim iskustvima do sada pisali uglavnom politički zatvorenici, no još nismo dobili djelo koje bi bilo ispisano iz pera kakva okorjela kriminalca kao u Americi, gdje je žanr zatvorske književnosti danas kurentna roba na tržištu</p>
<p>Bili su u pravu stari Rimljani kada su istim pojmom označili i nečije redovito zapisivanje vlastite intime i svakidašnju hranu. Bila je to latinska riječ diarium. Od tolikih pisaca dnevnika, dijarija, koji ne moraju nužno biti javnosti poznati ljudi, jer i običnom smrtniku pisanje dnevnika može biti svakidašnja hrana, pozornost moraju privući oni izuzeci koji to svoje privatno »knjigovodstvo« vode u najnepogodnijim uvjetima. To su oni koji o sebi svjedoče lišeni slobode: književnici, robijaši, izgnanici, logoraši...</p>
<p>Je li pjesnik Ovidije, kojega je car August prognao na daleko Crno more, prvi na svojoj koži iskušao pisanje u gorkoj neslobodi, nije važnije od činjenice da je taj najobljubljeniji rimski poeta kao kažnjenik zaplakao nad istim onim stvarima nad kojima će bugariti i svi kasniji pisci robijaši - svjedočio je, naime, o gorkoj svojoj sudbini i umirao od želje za svojim domom. </p>
<p>Staljinizam je, primjerice, »obogatio« kažnjeničku književnost vrhunskim djelima iz pera jednoga Varlama Šalamova ili Aleksandra Solženjicina. Na kraju desetogodišnjeg pisanja »Arhipelaga Gulag«, strahovitoga svjedočenja o arhipelagu sovjetskih logora u razdoblju od 1918. do 1956. godine, Solženjicin piše i ovu rečenicu: »Završavam knjigu ove značajne, dvostruko jubilarne 1967. godine: 50. godišnjice revolucije koja je stvorila 'Arhipelag' i 100. godišnjice pronalaska bodljikave žice (1867.)«.</p>
<p>A da bi objasnio o čemu svjedoče »Priče s Kolime«, Šalamovu je dovoljna i ova kratka primjedba: »Osnovna Staljinova parola bila je fizički uništiti neprijatelja«.</p>
<p>Iz Drugog svjetskog rata kuriozno je izdvojiti dva krajnje suprotstavljeno vođena kažnjenička svjedočenja. Jedno su mračni »Zapisi s vješala« češkoga pisca Juliusa Fučika, kojega su nacisti utamničili u praškom zatvoru, a drugo »Tajni dnevnik« Giovannija Guareschija, inače oca serije svjetskih slavnih romana o Don Camillu, koji je u zarobljeništvu u nacističkoj Njemačkoj tijekom posljednje tri godine rata vodio humorističan dnevnik. U njegovu predgovoru Guareschi je u tom stilu i obećao da »ako ovaj moj 'Tajni dnevnik' iz zarobljeništva ne valja, trsit ću se da tijekom budućega zarobljeništva budem bolji!«</p>
<p>Gotovac i Frankopan</p>
<p>Jedan od najpoznatijih hrvatskih mučenika-logoraša, Vlado Gotovac, komu hrvatska kažnjenička književnost duguje nastanak zatvorskih dnevnika iz 1972. - 1973. pod naslovom »Zvjezdana kuga«, kao i zbirku pjesama »Zabranjena vječnost«, koja je nastala u zatvoru u Lepoglavi između veljače 1982. i siječnja 1984., prkosno je pjesmi »Bilješke iz Lepoglave« stavio za moto Shakespeareov stih iz »Kralja Leara«: »... iskren bit je časno kad moć poludi«. </p>
<p>Gotovac kao da je slijedio mučnu povijest jednoga Filipa Grabovca, Frana Krste Frankopana ili Stjepana Radića. Prvi je, naime, skupo platio tužbu povrijeđenih sunarodnjaka kojima se izvjesni stihovi u njegovu »Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga« nisu previše dopali, pa su ga tužili mletačkom sudu, a ovaj ga utamničio u najstrašnijem venecijanskom zatvoru Sotto i piombi, gdje se na smrt razbolio i uskoro umro. Frankopan je utamničen kao veleizdajnik i urotnik protiv bečkoga Dvora, a u iščekivanju izvršenja smrtne kazne pisao je mnogo i sjajno, kakva je i ona njegova potresena tužaljka nad samim sobom »Srce žaluje da vilu ne vidi«. Svoje »Uzničke uspomene«, koje su neki uspoređivali s glasovitim zapisima Fjodora Dostojevskoga, Stjepan Radić napisao je kao politički osuđenik. </p>
<p>Europska kasnosrednjovjekovna književnost bilježi francuskoga pjesnika Villona i kao zločinca, koji je dopao najtežih zatvora i nekoliko smrtnih presuda, što će se na prijelomu 18. i 19. stoljeća dogoditi i legendarnom markizu de Sadu, počinitelju sramotnih opačina, koji je skončao u ludnici.</p>
<p>Jednako su spektakularni bili u novije vrijeme i sudski procesi protiv Oscara Wildea odnosno Jeana Geneta - obojica su bili optuženi za homoseksualizam i za skandalozno izazivanje normi građanskoga društva, pa je Wilde odradio dvije godine prisilnoga rada (što će ubrzati njegovu smrt), a Genet prošao put od popravnoga doma u mladosti do zatvorske ćelije u zreloj dobi.</p>
<p>Moderno vrijeme ne samo da je u mnogome obogatilo skalu optuženika i osuđenika u širokom rasponu od političkih kažnjenika (kakav je veliki češki pisac Vaclav Havel koji je potom postao predsjednik ČSSR-a i Republike Češke) do stvarnih zločinaca (slučaj Eichmann), nego sve veći broj ovih ili onih uhićenika, ovisno o tome kako se budu umnožavale diktature i rastao terorizam, jamči da će među njima biti i sve više onih koji će o svojim zatvorskim iskustvima htjeti i moći napisati književno djelo. A zahvaljujući aktualnim medijskim trendovima u svijetu, takvo će djelo vrlo brzo biti ekranizirano i popularizirano.</p>
<p>Kod nas su o svojim zatvorskim iskustvima pisali do sad uglavnom politički zatvorenici, no još nismo dobili djelo koje bi bilo ispisano iz pera kakva okorjela kriminalca kao u Americi, gdje je žanr zatvorske književnosti danas kurentna roba na tržištu.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Filmska debitantska elita u zagrebu </p>
<p>Nenadmašan ruski film »Povratak« Andreja Zvjagintseva, duhovit »Gori vatra« Pjera Žalice iz BiH, izvrstan »Schultze gets the blues« Michaela Schorra iz Njemačke, originalan »Lost in Translation« Sophie Coppole iz SAD, samo su neki od naslova koji će nesumnjivo obilježiti prvi Zagreb film festival i privući velik broj gledatelja željnih da u Zagrebu napokon vide kvalitetan autorski film. Pozitivno je i to što će se cijela manifestacija održavati u prostorima Studentskog centra jer je krajnje vrijeme da se tom zagrebačkom, nepravedno zapostavljenom, iako savršeno smještenom kulturnom objektu, vrati stari image</p>
<p>Nakon prvog Festivala svjetskog kazališta, Zagreb dobiva i jedan relevantan međunarodni filmski festival. To je Zagreb film festival, međunarodna smotra prvih i drugih filmova na kojoj će biti prikazani igrani, kratki igrani i studentski filmovi uz niz popratnih manifestacija i prezentacija. Napokon, eto, da i Zagrepčani dobiju prigodu biti na vrijeme informirani o recentnoj umjetničkoj i autorskoj proizvodnji, a ne da uvijek potpadaju pod utjecaj hollywoodske komercijalne mašinerije koja ih putem kino, video i DVD-distribucije godinama bombardira gomilom glupih sadržaja prepunih nasilja, psovki i banalnih zapleta.</p>
<p>Zagreb je dosad imao Svjetski festival animiranog filma koji se održava svake druge godine kao i rutinske (ili diplomatske) revije filmova pojedinih zemalja, što je ipak premalo za prijestolnicu s bogatom kulturnom tradicijom. </p>
<p>Oni koji su se željeli informirati o djelomičnim dosezima novije autorske kinematografije, odlazili su u Motovun. Pula još nije do kraja definirala svoj međunarodni filmski program, dok se Split profilirao u promoviranje novih medija, tako što prati razvoj primjene novih tehnologija u umjetnosti.</p>
<p>Zagrebu je stoga pripalo ono što i zaslužuje jedan ozbiljan međunarodni filmski festival koji će, nadamo se, ispuniti očekivanja. Jer, sudeći po filmovima u programu, bit će užitak sudjelovati u doista najnovijim filmovima što nam stižu netom nakon svjetskih premijera na nekom od velikih svjetskih festivala.</p>
<p>Osim zanimljive koncepcije, organizatori Zagreb film festivala predvođeni direktorom Borisom T. Matićem imali su ove, prve, godine i prilično sreće jer se dogodilo da su čitav niz odličnih filmova u drugoj polovici godine završili upravo debitanti ili autori kojima je to drugi film, što nije uvijek slučaj. Međutim, njihova je nesumnjiva zasluga to što su se potrudili nabaviti te filmove i organizirati njihovo prikazivanje u Zagrebu, primjerice mjesec dana nakon festivala u Veneciji, Locarnu i Sarajevu, te na taj način omogućiti ljubiteljima dobrog filma da ne čekaju cijelu godinu ili čak dvije kako bi neki od tih naslova možebitno vidjeli tek u Motovunu.</p>
<p>Pozitivno je i to što će se cijela manifestacija održavati u prostorima Studentskog centra jer je krajnje vrijeme da se tom zagrebačkom nepravedno zapostavljenom, iako savršeno smještenom kulturnom objektu, vrati stari image. U stara je vremena, naime, upravo Studentski centar bez pretjerane pompe i »šminkeraja« odisao trendovima novih, mladih autorskih europskih pokreta, bilo da su posrijedi bila kultna IFSK-ova okupljanja, Teatar ITD koji je promovirao drugačija kazališna promišljanja, ili pak nezaboravni autorski recitali Arsena Dedića, bilo da je kino dvorana uvijek bila prepuna novog mladog svijeta, bilo da su u kasnijim devedesetim godinama upravo tamo, u mračnoj atmosferi rata, započinjali Dani hrvatskog filma ispunjeni rijetkim optimističkim ozračjem.</p>
<p>S obzirom da je Studentski centar dobar predložak za neko buduće filmsko središte, što se već dugo planira, ovaj je festival dobar početak, promocija za stvaranje navika novih generacija.</p>
<p>Na Festivalu će biti prikazano devet igranih filmova te pobjednički filmovi s četiri međunarodna filmska festivala namijenjena debitantima - »Thesalonikki« iz Grčke, »Transilvania« iz Rumunjske, »Cottbus« iz Njemačke i »Premier Plans Angers« iz Francuske. U pratećim će programima biti predstavljene aktivnosti filmskih škola iz Kopenhagena, Lodja, Münchena, Beograda i Zagreba, s namjerom da idućih godina jedan od festivalskih programa bude i Festival studentskog filma. S obzirom da će svaka škola predstaviti najbolje studentske filmove, danska Filmska akademija stiže s diplomskim radovima svojih najboljih učenika - Larsa Von Triera »Images of a releif« iz 1982. godine i Thomasa Vinterberga »Last Round« iz 1993. U sklopu programa »Digital Exchange Croatia«, 10. će listopada predavanje održati Joshua Davis, jedan od najpoznatijih web dizajnera u svijetu.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zahora donio, Zahora odnio </p>
<p>Strijelac vodećeg pogotka za Dinamo bio je u 38. minuti Dario Zahora, koji je deset minuta prije kraja imao prigodu zapečatiti sudbinu Zaprešićana, no bio je sebičan, previdio je samoga Mikića pred Inkerovim vratima. Pogodak za Inkerov bod postigao je Ceraj u 85. minuti </p>
<p>ZAPREŠIĆ, 27. rujna</p>
<p> - Nakon trijumfa protiv Hajduka na Poljudu nogometaši Inkera zasluženo su oteli bodove i Dinamu. Za konačnih 1-1 i veliko veselje u Zaprešiću zaslužan je Tomislav Ceraj koji je u 85. minuti poništio vodstvo gostiju pogotkom glavom sa 20 metara! Naime, nakon slobodnog udarca Lalića, Dinamov vratar Šarlija je istrčao daleko od svojih vratiju, izboksao loptu koja je doletjela do, ni krivog ni dužnog Ceraja, koji je prebacio »buket« igrača u šesnaestercu i izjednačio. </p>
<p>Pogodak za Dinamo postigao je Dario Zahora u 38. minuti, no valja naglasiti kako se »modri« nisu pokazali u osobitom izdanju u Zaprešiću, za razliku od svojih suparnika koji su borbenošću i čvrstom obranom osvojili bod. </p>
<p>Trener Inkera Josip Kuže ostao je vjeran svojem običaju da napravi nekoliko zamjena u dan ranije najavljenom sastavu. Tako je odustao od napadačke formacije s Katulićem i Karabogdanom u napadu, posljednjeg je zamijenio veznjakom Cerajem. No, i ovakva taktika prilično je namučila momčad Nikole Jurčevića koja se nije mogla nositi s opasnim Inkerovim protuudarima. Uostalom, Ceraj je i »presudio« Dinamu.</p>
<p> Inker je u početku prepustio inicijativu gostima, čekao pogreške »modrih« u sredini i preko Lalića i Katulića prijetio. Prva ozbiljnija, ali i dvojbena situacija zbila se u 10. minuti kada je Mikić, kao posljednji igrač obrane srušio Katulića. Ali, sudac Svilokos se oglušio što je izazvalo burnu reakciju Inkerove klupe. Dinamovi napadi bili su jalovi, borbeni obrambeni bedem »keramičara« bio je nepremostiva prepreka. Nemoć »plavih« potvrđuje i podatak da su prvi udarac uputili tek u 34. minuti. No, četiri minute kasnije Dinamo je poveo. Nakon duge akcije Eduardo je lijepom dugom loptom po zemlji slijeva pronašao Zahoru, čiji je čuvar zaspao, a Dinamov napadač najprije se spetljao, a onda ipak uspio iz mrtvog kuta poslati loptu ispod prečke. Možda najbolju priliku za domaćina propustio je u prvom poluvremenu Pecelj u smiraju prvoga dijela kad je glavom, nakon kornera, pucao u Šarliju. </p>
<p>U drugome dijelu ništa se nije promijenilo, Dinamo je u svakom pokušaju ugrožavanja vratiju domaćina ostao kratkih rukava. Lalić je bio kreator svih akcija Inkera, a valja naglasiti kako su njegovi slobodni udarci tijekom cijele utakmice prolazili malo pokraj vratiju. Ipak, priliku za mat Dinama imao je upravo prvi strijelac Dario Zahora koji je deset minuta prije kraja oteo loptu na sredini igrališta, sjurio se u šesnaesterac i odlučio se za prebacivanje vratara iako je mogao uposliti idealno postavljenog i usamljenog Mikića. </p>
<p>Sve u svemu, sama igra nije mogla zadovoljiti posjetitelje u Zaprešiću, prije svega zbog mnogobrojnih prekršaja i neopravdanog valjanja po travnjaku, no barem je lijepo vrijeme uljepšalo zaprešićkog popodne.</p>
<p> l Sportski centar Zaprešić</p>
<p>INKER - DINAMO 1-1 (0-1)</p>
<p>INKER: Čavlina 6,5 - Vidak 6, Pecelj 5,5 (od 49. Čičak 6), Brnas 6, Bodrušić 6 - Ceraj 6, Skulić 5,5 (od 58. Karabogdan 5,5), Dujmović 6, Lalić 6,5 - Terkeš 6 (od 74. Brlek -); Katulić 6</p>
<p>DINAMO: Šarlija 5,5 - Mijatović 5,5; Sedloski 5,5, Drpić 5 - Mikić 5,5, Tomić 5 (od 46. Poldrugač 5), Agić 5,5, Mujčin 5; Štrok 6 (od 76. Krznar -) - Eduardo 5,5 (od 61. Jurić 5,5), Zahora 6</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 6; GLEDATELJA: 5000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Zahora (38), 1-1 Ceraj (85)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bodrušić, Pecelj, Eduardo, Skulić, Sedloski</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marin Lalić.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vinkovčani produžili krizu Varteksa</p>
<p>Pitanje pobjednika riješeno je u drugom poluvremenu. Vinkovčane je do rezultatske prednosti doveo Ratković, a definitivnu potvrdu osvojenih bodova donio je igrač s klupe, Boško Peraica</p>
<p>VINKOVCI, 27. rujna</p>
<p> - Cibalija je upisala i treću pobjedu ove sezone, ali tek nakon pet sušnih kola. Crni niz Vinkovčani su prekinuli pobijedivši Varteks 2-0 (0-0).</p>
<p>Pitanje pobjednika u utakmici protiv tradicionalno neugodnog suparnika Varteksa, riješeno je u drugom poluvremenu. Vinkovčane je do rezultatske prednosti doveo Zoran Ratković, udarcem glavom s šest-sedam metara, a definitivnu potvrdu osvojenih bodova donio je igrač s klupe, Boško Peraica, koji je također matirao Vasilja udarcem glavom. Zanimljivo, oba puta asistent je bio isti - Darko Jozinović. Varteks je očito u dubokoj krizi, jer niti u Vinkovcima, a nakon sramotno loše igre protiv Debrecena u prvom kolu Kupa Uefa (1-3), nogometaši iz baroknog grada nisu pokazali apsolutno ništa. Cibalia je također bila u svojevrsnoj krizi, ne toliko igre koliko rezultata, ali se nakon subotnje pobjede mnogo lakše diše.</p>
<p> l Stadion HNC Cibalia </p>
<p>CIBALIA - VARTEKS 2-0 (0-0) </p>
<p>CIBALIA: Marić 6 - Križanović 6, Jozinović 7, Lučić 6, Leutar 6, Pernar 6, Jurić 6, D. Pavličić 6 (od 72. Raić-Sudar -), Ratković 7, Čutura 6 (od 89. Ivelj -), Ćorić 6 (od 80. Peraica 6,5). </p>
<p>VARTEKS: Vasilj 6 - Režić 5, Polovanec 5 (od 64. Melnjak 5), Granić 5,5, Vučković 5, Kastel 5,5, Huljev 5,5 (od 71. M. Pavličić -), Jančevski 5,5, Karić 5, Šafarić 5,5, Halilović 5 (od 65. Jolić 5).</p>
<p>SUDAC: Petir (Kašina) 6; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Ratković (53.), 2-0 Peraica (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Leutar, Jozinović, Kastel</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran RATKOVIĆ</p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uvjerljivi »slaveni«</p>
<p>KOPRIVNICA, 27. rujna</p>
<p> - Slaven Belupo je, utakmicom protiv Zadra u kojoj je pobijedio sa 4-0, prošao pu »od trnja do zvijezda«. Ovom se pobjedom našao na trećem mjestu prvenstvene ljestvice i u subotu će u Koprivnici igrati derbi kola s drugoplasiranim Hajdukom.</p>
<p> Osim visoke pobjede, domaće najviše raduje činjenica da su se posebno istaknuli 20-godišnjaci Pejić i Milas, koji su zabili svoje prve prvoligaške golove, te neumorni Vukojević. Ti su mladići morali igrati silom prilika, jer su čak šestorica standardnih starijih igrača Slavena ozlijeđeno. Iako je trener Zadra Stanko Mršić rekao nakon utakmice, da je to najlošija igra Zadra dosad, treba reći da se Slaven tako postavio na terenu da Zadru gotovo i nije pružio šansu za nešto više od poraza. Slaven je poveo vrlo rano u 12. minuti. Višković je pogodio Šimekovu glavu, a ovaj golmana Kalea, koji je loptu kratko odbio, a Pejić proslijedio u mrežu. U drugom poluvremenu počelo je krasnim akcijama Slavenovih veznih igrača Posavca i Kosića, da bi u 64. minuti bilo 2-0. Pejić je dodao loptu Petru Bošnjaku, ovaj je pucao prema golu, a nesretni Zvonimir Jurić podmetnuo glavu i skrenuo loptu u gol za Slavenovih 2-0.</p>
<p> U 78. minuti mladi Milas dugo je vodio loptu po desnoj strani, a onda nesebično dodao Kosiću koji je bez problema svladao golmana Zadrana na 3-0. U posljednjoj minuti bilo je konačnih 4-0, kada je Posavec doslovce oteo loptu Zuraku, a onda nesebično poslužio Milasa, koji je zabio svoj prvi prvoligaški gol.</p>
<p> l Gradski stadion</p>
<p>SLAVEN BELUPO - ZADAR 4-0 (1-0)</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 7 - P. Bošnjak 7,5 (od 83. M. Jurić -), S. Bošnjak 7, Gal 7, Božac 6 (od 46. Landeka 6,5), Pejić 7,5, Vukojević 7, Posavec 7,5, Višković 7,5, Kosić 8, Šimek 6,5 (od 57. Milas 7,5)</p>
<p>ZADAR: Kale 5,5 - Zurak 5, Milin 5. Z. Jurić 5, Dedaj 5,5 (od 30. Jurjević 5,5; od 64. Jerković -), Amugi 6,5 (od 71. Čustić -), Prpić 6, Surać 6, Pintar 5,5, Gudelj 5,5, Brajković 5,5.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan-Pag) 7,5; GLEDATELJA: 2.500</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Pejić (12.), 2-0 P. Bošnjak (64.), 3-0 Kosić (78.), 4-0 Milas (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: P. Božnjak, Prpić, Amugi</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Domagoj KOSIĆ</p>
<p>IA:vo Čičin - Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zagreb s igračem manje do boda</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Obzirom na trenersku smjenu u Kranjčevićevoj, Zagreb je s rezultatom 1-1 (0-0) i dobro prošao protiv Rijeke. Pogotovo jer su domaćini od 37. minute igrali bez isključenog Biskupa, što Riječani, koji su sveukupno ostavili bolji dojam, nisu iskoristili.</p>
<p>Nogometaši Rijeke imaju razloga žaliti što nisu uzeli sva tri boda, ali sami su krivi za to. Očigledno ih je uljuljkalo uvjerenje u siguran uspjeh, budući da nešto manje od jednog sata imali igrača više. Riječani su i tijekom razdoblja dok su snage bile poravnate, a i nakon toga djelovali uigranije, samim time i opasnije po suparnička vrata. Lakše su dolazili do prigode za pogodak ponajprije stoga što im više igrača iz veznog reda, ali i pozadine, sudjeluje u gradnji napada u odnosu na nogometaše Zagreba.</p>
<p>Rezultat te njihove lagane prednosti iz prvog dijela bila je doduše samo uzdrmana vratnica u 10. minuti Klića, iznenadnim udarcem s dvadesetak metara, ali i trenutak kad je Zagreb ostao s igračem manje.</p>
<p>Tehnički gledano sudac je ispravno postupio u 37. minuti, jer je Biskup, prigodom gostujućeg slobodnog udarca s 20-ak metara od vratiju Stojkića, duboko iskoračio prema loptu prije sučevog zvižduka. A kako je već imao žuti karton, morao je napustiti utakmicu.</p>
<p>Dakako da je to za podosta konfuzan i nedorečeni Zagreb bio dodatni udarac, a onaj još veći dogodio se u 49. minuti. Poslije kornera Riječana Karabatić je glavom gađao Zagrebova vrata, lopta je usput pogodila Spahićevu ruku, i bio je to jedanaesterac kojeg su gosti sigurno iskoristili. </p>
<p>Očekivalo se nakon toga da će Riječani rutinirano zaokružiti posao, i nokautirati grogiranog suparnika. No, izmjene koje su se u međuvremenu dogodile, potaknule su domaće na živost, i kao da im je proradio neki prkos. Rezultat toga bio je Zagrebov sve žešći pritisak što se utakmica bližila završetku, a ishod toga bio je Lovrekov poravnavajući pogodak poslije dobrog prodora Žilića. Domaći su s razlogom poskočili u 81. minuti, kad je u jeku Zagrebovih naleta Babić oboren desetak metara od vrata gostiju s loptom u nogama. Sudac je samo odmahnuo rukom. Valja također spomenuti da je sreća pomazila Zagreb u 90. minuti, kad je Samardžić pogodio - greda.</p>
<p> l Stadion u Kranjčevićevoj </p>
<p>ZAGREB - RIJEKA 1-1 (0-0) </p>
<p>ZAGREB: Stojkić 7 - Smoje 6; Ješe 6,5, Spahić 6 - Žilić 6,5, Biskup 5,5, Prosinečki 6,5 (od 68. Babić 6), Pilipović 6, Maras 6 (od 46. Barišić 6,5) - Lovrek 6,5, Đalović 5,5 (od 46. Mujdža 6,5).</p>
<p>RIJEKA: Kalinić 6,5 - Karabatić 6,5, Vušković 6, Milinović 6, Šarić 6, Bulat 6, Butić 6 (od 80. Tadić -), Duro 6 )od 68. Linić -), Čaval 6,5 (od 55 Vidović 6) - Samardžić 6,5, Klić 6,5</p>
<p>SUDAC: Šunjić (Split) 5,5; GLEDATELJA: 1.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Klić (49. - 11m.), 1-1 Lovrek (76.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Biskup, Duro, Šarić, Tadić </p>
<p>CRVENI KARTONI: Biskup (drugi žuti), </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dragan STOJKIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Osijek na Poljudu traži svjetlo u tunelu </p>
<p>»Očekujem tešku utakmicu, jer nam susret protiv Osijeka dolazi nakon europske srijede. Igrači su se emocionalno potrošili i ispraznili u prekrasnom ambijentu stadiona Hardturm. No, izbora nemamo i moramo se vratiti domaćoj svakodnevici«, rekao je trener Hajduka Zoran Vulić </p>
<p>SPLIT, 27. rujna</p>
<p> - Hajduk u prvenstvenoj utakmici protiv Osijeka (nedjelja, 18 sati) ima priliku pokazati da dobre rezultate u posljednje vrijeme prati i uzlaz forme te bolja tečnost igre. Budući da je nakon europskog remija protiv Grasshoppera Poljud zahvatio val optimizma, u zraku titra opasnost od mogućeg iznenađenja u novome prvenstvenom okršaju.</p>
<p>Naime, »bijeli« su se ipak »ispraznili« u Zürichu i treba velika doza samoprijegora kod prvotimaca za koncentriranje na domaće obveze. Ujedno, Osječani su dobra momčad koju ne ljube rezultati. Posljednja tri poraza u nizu sigurno nisu u skladu s igračkim ugledom Špehara, Igora Cvitanovića, Ljubojevića, Pranjića... Stoga hajdukovci moraju širom otvorenih očiju dočekati nedjeljni ogled i materijalizirati trenutačno poticajno ozračje kako bi nastavili ravnopravnu utrku s Dinamom. </p>
<p>- Očekujem tešku utakmicu, pogotovo jer nam susret protiv Osijeka dolazi nakon europske srijede. Igrači su se emocionalno potrošili, ispraznili su se u prekrasnom ambijentu stadiona Hardturm. Nije uobičajeno da vas na gostovanju, kao nas protiv Grasshoppera prati 7000 navijača. Međutim, izbora nemamo i moramo se vratiti domaćoj svakodnevici, rekao je trener Hajduka Zoran Vulić. </p>
<p>Osijek je zaredao negativnim rezultatima i na Poljudu će tražiti svjetlo u tunelu. Bod(ovi) bi mu pomogli da krene prema vrhu prvenstvene ljestvice, sukladno kvaliteti sastava i ambicijama. Stoga i Vulić kaže: </p>
<p>- Osijek je dobra momčad. Ima niz kvalitetnih igrača. Uostalom, pola mlade reprezentacije igra u Karačićevoj momčadi uz nekolicinu iskusnih poput Špehara i Igora Cvitanovića. Sposobni su iznenaditi, a i zakon velikih brojeva govori da moraju negdje prekinuti niz poraza. No, duboko sam uvjeren da se to neće dogoditi u Splitu. </p>
<p>Vulić je malo pomalo iskristalizirao sastav, 13-14 igrača rotira. Pa, shodno tome i Hajduk igra bolje. Moguće je pak da se u nedjelju odmori Računica, koji je među ponajboljim igračima »bijelih« u dosadašnjem dijelu sezone. </p>
<p>Njegovu bi ulogu u tom slučaju preuzeo Carević, a u vrhu napada zaigrao bi Krpan. Prema tome, sastav za Osijek mogao bi biti: Sunara - Skočibušić, Rukavina, Neretljak - Miladin, Andrić, Carević, Đolonga - Blatnjak, Bule, Krpan. Za utakmicu ne konkuriraju ozlijeđeni Turković, Deranja, Hrvoje Vuković i Vejić. Prvenstveni ogled Hajduka i Osijeka sudi Draženko Kovačić iz Križevaca. </p>
<p> Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uefa kaznila BiH, Makedoniju i SiCG zbog rasizma </p>
<p>NYON</p>
<p> - Europski nogometni savez (Uefa) kaznio je nogometne saveze BiH, Makedonije i SiCG zbog rasističkog vrijeđanja suparničkih igrača od strane njihovih navijača tijekom nedavnih kvalifikacijskih dvoboja za odlazak na Euro 2004.</p>
<p>Bosanski savez kažnjen je sa 30.000 švicarskih franaka zbog rasističkog ponašanja publike tijekom dvobja protiv Norveške 6. rujna u Zenici.</p>
<p>Makedonski savez morat će platiti 25.000 franaka zbog vrijeđanja tamnoputih reprezentativaca Engleske i paljenja engleske zastave 6. rujna u Skopju.</p>
<p>Nogometni savez SiCG također je kažnjen sa 25.000 franaka i to zbog vrijeđanja nogometaša Walesa tijekom dvoboja mladih reprezentacija 19. i A reprezentacija 20. kolovoza.</p>
<p>Kažnjen je je Talijanski nogometni savez (FIGC) i to sa 60.000 franaka zbog nedovoljno dobrog osiguranja na utakmici protiv Walesa 6. rujna u Milanu, a zbog čega je došlo do nereda na tribinama. Wales je tek upozoren zbog nedoličnog ponašanja svojih navijača na toj utakmici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ferrero preko Ljubičića do šestog finala sezone</p>
<p>Španjolac Ferrero je uzvratio Ivanu Ljubičiću za dva poraza u prethodnim dvobojima. Ovaj put je Španjolac slavio sa 6-3, 6-3</p>
<p>BANGKOK, 27. rujna</p>
<p> - Pobjednik Roland Garrosa i finalist US Opena Španjolac Juan Carlos Ferrero uzvratio je Ivanu Ljubičiću za dva poraza u prethodnim međusobnim ogledima. Prvi nositelj 550.000 američkih dolara vrijednog ATP turnira u Bangkoku pobijedio je u polufinalu najbolje rangiranog hrvatskog tenisača sa 6-3, 6-3. </p>
<p>Ključno je bilo vraćanje servisa. To mi je dodatno povećalo samopouzdanje. Mislim da sam odlično odigrao, izjavio je Ferrero.</p>
<p>Ljubičić nije uspio ponoviti izdanje kao u četvrtfinalu protiv Tajlanđanina Paradorna Srichaphana, kada je upisao 22 asa. Umor je učinio svoje, nakon četvrtog gema drugog seta Ljubičić je morao tražiti liječničku pomoć. Bolovi u ramenu hrvatskog tenisača uvelike su pomogli Ferreru u pohodu na šesto finale ove sezone. A u finalu će do petog naslova ove sezone pokušati stići preko Amerikanca Taylora Denta. S druge strane, Ljubičić odlazi iz Bangkoka u Moskvu na Kremlin kup sa trećim porazom u polufinalu ove sezone.</p>
<p> l Rezultati, polufinale: Ferrero (1) - LJUBIČIĆ (6) 6-3, 6-3, Dent (8) - Nieminen (5) 7-6 (3), 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>U Zadru počela Velika nagrada Hrvatske u Formuli 2000</p>
<p>ZADAR, 27. rujna</p>
<p> - Brujanje motora i miris nafte u zraku na sunčanoj zadarskoj Obali kralja Petra Krešimira IV u subotu su u podne označili početak Velike nagrade Hrvatske, dvodnevnog natjecanja u Formuli 2000. Tako su se zadarskim kanalom provozali morski bolidi pokretani motorima od 200 konja koji spadaju među najbrža plovila na svijetu. </p>
<p>Glavna utrka koja se održava u nedjelju popodne i u kojoj sudjeluje 18 vodećih svjetskih vozača boduje se za SP u Formuli 2000 i jedna je od samo šest takvih utrka u svijetu, koja se u Hrvatskoj ove godine održava prvi put. U subotu su se nakon kvalifikacijskih utrka popodne održale i dvije utrke - Speed record i Match race. Speed record je utrka u kojoj po jedan bolid vozi krug oko vode te se mjeri njegova brzina, a najbrži je pobjednik utrke. Match race je utrka u kojoj sudjeluju po dva bolida koji voze dva kruga, a pobjednik je onaj tko prvi prođe kroz cilj. U finalnoj nedjeljnoj glavnoj utrci svih 18 bolida kreće u isto vrijeme koji voze 40 krugova, a pobjeđuje onaj koji prvi odvozi stazu.</p>
<p>U Zadar je stigao i predsjednik Međunarodne federacije motosportova na vodi (UIM) Ralf Fröhling, a u nedjelju će na ceremoniji otvaranja utrke biti i predsjednik Mesić, pokrovitelj zadarske manifestacije. Organizatori vjeruju da bi se među uzvanicima mogli pojaviti Slavica i Bernie Ecclestone, a usprkos najavama u Zadar ipak neće doći Sylvester Stallone. Glavni organizator natjecanja Davor Buljan iz Hrvatskog motonautičkog saveza ističe da je ovaj događaj od iznimne važnosti za promociju Hrvatske u krugovima najvišeg europskog jet-seta među kojima je Formula 2000 veoma popularna te je velik uspjeh da je u konkurenciji od 52 zemlje organizacija utrke povjerena upravo Zadru. </p>
<p>Vozač hrvatske reprezentacije Ivan Šola, javnosti poznatiji kao motoristički as i reprezentativac u bobu, u nedjelju, kako nam je otkrio, ipak neće voziti jer nema najmanje sedam odvoženih utrka u SP-u kako nalažu pravila. Tako će hrvatski bolid voziti Amerikanac Jerry Prike, a Šola kaže da će odvoziti nekoliko promotivnih utrka te tako stjecati iskustvo za nova natjecanja. Za subotu navečer na zadarskoj je rivi najavljen koncert poznatih izvođača kao i najveći vatromet u gradu ikad viđen. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Pole position« Kimiju Raikkonenu</p>
<p>INDIANAPOLIS, 27. rujna</p>
<p> - Finski vozač Kimi Raikkonen u McLarenu startat će s prve pozicije u nedjeljnoj utrci za Veliku nagradu SAD-a, koja se vozi u Indianapolisu.</p>
<p>Raikkonen, koji se trenutačno nalazi na trećem mjestu ukupnog redoslijeda Svjetskog prvenstva, najbrže je odvozio krug na službenom treningu, sa 124 tisućinke prednosti u odnosu na drugoplasiranog Brazilca Rubensa Barrichella u Ferrariju.</p>
<p>Treće mjesto zauzeo je Francuz Olivier Panis, dok su dvojica najvećih favorita za krunu najboljeg ove sezone, Montoya i Michael Schumacher, razočarali. Kolumbijac je bio četvrti, a Nijemac tek sedmi što prilično komplicira ionako zamršeni situaciju na samom vrhu. </p>
<p> l Rezultati službenog treninga: 1. Raikkonen (Fin / McLaren) 1:11.670, 2. Barrichello (Bra / Ferrari) 1:11.794, 3. Panis (Fra / Toyota) 1:11.920, 4. Montoya (Kol / Williams) 1:11.948, 5. R. Schumacher (Njem / Williams) 1:12.078, 6. Alonso (Špa / Renault) 1:12.087, 7. M. Schumacher (Njem / Ferrari) 1:12.194... (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Picula podupire pristup SCG i BiH Partnerstvu za mir i MAP-u </p>
<p>OHRID, 27. rujna </p>
<p> - Hrvatski šef diplomacije Tonino Picula u subotu je u Ohridu, na sastanku s makedonskom ministricom vanjskih poslova Ilinkom Mitrevom i s glavnim tajnikom albanskog ministarstva vanjskih poslova Rolandom Dimasom, izrazio potporu pridruživanju Srbije i Crne Gore, te BiH NATO-ovu programu Partnerstvo za mir i Akcijskom planu za članstvom (MAP).</p>
<p> Trojni sastanak održan je u sklopu Konferencije o provedbi Jadranske povelje kojom su se prije nekoliko mjeseci Hrvatska, Makedonija i Albanija obvezale na reforme nužne za NATO i Europsku uniju.</p>
<p> »Složili smo se da će naše zemlje snažno podupirati SCG i BiH u Programu NATO-a Partnerstvo za mir i akcijskom planu za članstvo«, doznaje se iz zajedničke izjave troje visokih dužnosnika. Uvjereni smo da su »naši susjedi u potpunosti kvalificirani za spomenute mehanizme« te da će njihovo sudjelovanje pridonijeti europskoj sigurnosti, kazali su dužnosnici.</p>
<p> Osvrnuvši se na mogućnost proširenja Jadranske povelje dvjema novim zemljama - Srbijom i Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom, ministar Picula je hrvatskim novinarima kazao da Povelja nije zamišljena kao kakav ekskluzivan klub i zatvoreni krug... ali da će prije svakog pristupa zemlje morati ispuniti određene kriterije.</p>
<p> Albanski dužnosnik je rekao da njegova strana podupire proširenje tog procesa.</p>
<p> Trilateralni sastanak završen je zaključkom da će tri strane svoja stajališta prenijeti i američkom državnom tajniku Colinu Powellu, kolegama u Vilnijuskoj skupini (koja okuplje države aspirante za članstvo u NATO-u) te kolegama u samome NATO savezu.</p>
<p> Trojicu ministara u studenome očekuje sastanak u Washingtonu a početkom 2004. godine parlamentarni predstavnici triju zemalja nastavit će proces koordiniranja reformi. O provedbi Jadranske povelje raspravljat će se 2004. na summitu Vilnijuske skupine u Bratislavi te na summitu NATO-a u Istambulu u svibnju iste godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Grčka poziva na olimpijsko primirje</p>
<p>NEW YORK, 27. rujna</p>
<p> - Grčka je u petak u sjedištu UN-a predstavila nacrt rezolucije kojom poziva na uspostavu olimpijskog primirja u svijetu tijekom održavanja Olimpijade u Ateni sljedeće godine. </p>
<p> »Olimpijske igre vitalna su prigoda za mirno rješenje sukoba. Ako uspijemo imati mir u svijetu tih 16 dana, možda, naglašavam možda, bi ga mogli imati zauvijek«, rekao je grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreou predstavljajući nacrt rezolucije.</p>
<p> Olimpijsko primirje ima drevnu tradiciju - još u antičko doba ratovi su prestajali kako bi se natjecateljima i gledateljima omogućile pripreme i siguran dolazak na Olimpijadu. U novije doba, UN je pokušao obnoviti tradiciju 1992. godine. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mitreva: Članstvo u Jadranskoj povelji uvijek otvoreno za SCG i BiH </p>
<p>OHRID, 27. rujna</p>
<p> - Makedonska ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva otvorila je u subotu u Ohridu Konferenciju o provedbi Jadranske povelje i poručila kolegama iz Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine da im je članstvo u Povelji uvijek otvoreno. </p>
<p>Jadranska povelja je prije nekoliko mjeseci potpisani dokument o partnerstvu Hrvatske, Makedonije i Albanije u provedbi reformi nužnih za NATO-u i EU.</p>
<p> »Posebno pozdravljam ministre SCG i BiH kojima je članstvo u ovoj povelji uvijek otvoreno«, rekla je Mitreva u svom uvodnom govoru na ohridskom skupu.</p>
<p> Šefica makedonske diplomacije istaknula je da je Povelja partnerstvo za kolektivno političko djelovanja triju zemalja potpisnica, ali i partnerstvo individualnih postignuća. </p>
<p>Naime, 7. točka preambule Jadranske povelje sadrži odredbu o individualnom pristupu i naglašava načelo da će se zemlje vrednovati prema vlastitim postignućima. Povelja ne implicira obavezan zajednički ulazak u NATO tih triju zemalja ili kako je nakon potpisivanja Povelje u svibnju u Tirani istaknuo visoki hrvatski dužnosnik, radi se o »solidarnosti u nastupu, ali individualnosti u konačnom pristupu«.</p>
<p> Osim hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule, Ilinke Mitreve i albanskog šefa diplomacije Ilira Mete, svoj potpis na Povelju stavio je i američki državni tajnik Colin Powell, čime je formalizirana potpora Sjedinjenih Država trima zemljama na njihovom putu u NATO. </p>
<p> Povelja predviđa suradnju triju država na jačanju demokracije, ljudskih prava, provedbi gospodarskih reformi, regionalnoj sigurnosti i suradnji na započetim reformama oružanih snaga. Četiri mjeseca nakon potpisivanja Povelje u Tirani su se sastali ministri obrane Hrvatske, Makedonije i Albanije, podrobnije određujući smjernice buduće vojne suradnje. </p>
<p> Tada su se Albanija i Makedonija založile za tješnju suradnju dok je hrvatsko izaslanstvo zagovaralo realne okvire bilateralne suradnje. Tom prilikom je ocijenjeno da bi trilateralni pristup bilo teško pa i kontraproduktivno uspostaviti jer se tri zemlje nalaze u različitim statusima u odnosu na stupanj razvijenosti unutar integracijskog procesa. </p>
<p>Uz Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju na skupu se nalaze i šefovi diplomacija drugih zemalja iz bližeg i daljeg susjedstva - BiH, Slovenije, SCG, Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske, kao i stručnjaci Sjedinjenih Država, NATO-a i EU. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>SAD se neće protiviti širenju Jadranske povelje </p>
<p>OHRID, 27. rujna</p>
<p> - Hoće li se Jadranska povelja, partnerstvo Hrvatske, Albanije i Makedonije za suradnju u približavanju NATO-u i EU, povećati za još dvije članice, SCG i BiH, ovisi o odluci postojećih triju partnerskih zemalja, a Sjedinjene se Države takvom povećanju neće protiviti, kazao je američki republikanski lobist Bruce Jackson. </p>
<p>Jackson, jedan od idejnih arihetekata Jadranske povelje, a prethodno i Vilinuske skupine, istaknuo je da odluka o proširenju ovisi o postojećim partnerskim zemljama. »Mi se nećemo protiviti formuli tri plus dva«, rekao je Jackson, predsjednik američkog nevladinog Odbora za NATO, odgovarajući na novinarski upit da komentira izjavu Mitrove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Irak i Iran u središtu razgovora Busha i Putina </p>
<p>WASHINGTON, 27. rujna</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin u petak su navečer u Camp Davidu započeli dvodnevni summit koji će, drže analitičari, vjerojatno biti u znaku velikih razilaženja oko iranskog nuklearnog programa. </p>
<p>Drži se sasvim izvjesnim da će tijekom razgovora Bush zatražiti od Putina da suspendira nuklearnu suradnju s Iranom, kojega SAD optužuje da pokušava razviti nuklearno oružje. Rusija, koja na jugu Irana gradi prvu nuklearnu elektranu, dosad je odbila sve takve zahtjeve iz Washingtona i ustvrdila da i druge zapadne zemlje surađuju s Iranom na tom području. </p>
<p>Amerikance posebno zabrinjava činjenica što će prema tom ugovoru Rusija deset godina, počevši od 2005., Iran opskrbljivati uranom. </p>
<p>Na poticaj Washingtona, iranski nuklearni program ispituje i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koja je službenom Teheranu dala rok da do kraja listopada uvjeri međunarodnu zajednicu da ne nastoji tajno razviti nuklearno oružje. </p>
<p>Druge teme rusko-američkog sastanka na vrhu su obnova Iraka, mirovni proces na Srednjem istoku i sukob u Čečeniji.</p>
<p>Američki predsjednik treba pomoć Moskve u usvajanju nove rezolucije kojom će SAD Vijeću sigurnosti predložiti podjelu tereta obnove poslijeratnog Iraka i dulje razdoblje američkog upravljanja zemljom. Iako se Putin, baš kao i francuski predsjednik Jacques Chirac protivio američkoj vojnoj akciji, Putin se čini kudikamo fleksibilnijim od Chiraca koji traži brzi prijenos vlasti na Iračane. No, najspornijom točkom razgovora u Camp Davidu mogla bi se pokazati ono što Moskva smatra svojim unutarnjim pitanjem - Čečenija. To je uoči summita priznao i visoki dužnosnik State Departmenta Steven Pifer. Putin je na susretu s američkim novinarima naime optužio SAD da tajno pregovora s predstavnicima čečenskih pobunjenika. (BBC/Reuters/J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>SAD šalje još 15.000 vojnika u Irak </p>
<p>WASHINGTON, 27. rujna</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države su u petak pozvale u aktivnu vojnu službu 10.000 pripadnika nacionalne garde i još ih 5000 stavili u pripremu, a svi će vjerojatno završiti u Iraku jer američki poziv međunarodnoj zajednici da pojača svoju vojnu nazočnost u toj zemlji nije naišao na plodan odgovor. </p>
<p> Pripadnicima 30. pješačke brigade iz Sjeverne Karoline i 39. pješačke iz Arkansasa naređeno je da je 1. listopada jave u službu. Prije odlaska u Irak proći će tromjesečnu vojnu obuku, dok je pripadnicima 81. pješačke brigade nacionalne garde iz države Washington javljeno da budu u pripremi jer također mogu očekivati poziv.</p>
<p> Zamjenik načelnika američkog združenog stožera Peter Pace još je u srijedu izjavio da će odlazak novih američkih vojnika u Irak ovisiti o odgovoru drugih zemalja na poziv predsjednika Georgea W. Busha da vojno pripomognu Amerikancima u sređivanju stanja u Iraku. Sjedinjene Države u Iraku trenutačno imaju oko 130.000 vojnika koji su izloženi stalnim gerilskim napadima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>IAEA poziva Teheran na punu suradnju </p>
<p>TEHERAN, 27. rujna</p>
<p> - Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei zatražio je u subotu od Irana da do 31. listopada u potpunosti surađuje s njegovom agencijom ili će biti prijavljen Vijeću sigurnosti UN-a, objavio je CNN. </p>
<p>Upitan postoji li mogućnost da Iran ispuni ultimatum koji mu je 12. rujna uputila IAEA, ElBaradei je rekao kako se nada da u svojem izvješću neće morati napisati da Iran u potpunosti ne surađuje s UN- ovom agencijom. Kad bi se to dogodilo, naglasio je, postoji mogućnost eskalacije pitanja i izvan djelokruga agencije. </p>
<p> »Iranci tvrde da je njihov nuklearni program pacifistički. Ako nemaju što za sakriti, neka otvore sva postrojenja i sve knjige«, rekao je. IAEA je od Irana zatražila da do 31. listopada dade čvrsta jamstva da u tajnosti ne razvija nuklearno oružje, zaprijetivši mu u suprotnom Vijećem sigurnosti UN-a i međunarodnim sankcijama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Prodi privremeno prevladao krizu </p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi umirio je parlamentarce obećanjem da će odmah potpisati vlastitu ostavku potvrdi li se daljnjom istragom bilo kakva neregularnost</p>
<p>BRUXELLES, 27. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sastav Europske komisije ostao je nepromijenjen nakon rasprave u Europskom parlamentu (EP) na kojoj se konačno i u svim raspoloživim detaljima otvorila priča o neregularnostima u Eurostatu, statističkom uredu EU-a. Parlamentarnom je zasjedanju prethodio dvosatni, sudionici vele, izuzetno napet i nervozan sastanak iza zatvorenih vrata gdje su predsjednik euro-vlade Romano Prodi i povjerenici oči u oči s vođama EP-a i njegovih parlamentarnih skupina pripremali teren za javni okršaj. </p>
<p>Problem s Eurostatovim računima vuče se još od svibnja kada su otkrivene neregularnosti u poslovanju u obliku neprijavljenih računa i ugovora s nekoliko privatnih tvrtki. U kontekstu Komisijine politike »nulte tolerancije« nezakonitih postupaka način na koji će Komisija rasplesti probleme u Eurostatu odredit će i ocjenu Parlamenta je li »nulta tolerancija« zaista takva ili pravilo ima neke izuzetke. Bolje obaviješteni su, prema očekivanjima, spekulirali da će Parlament tražiti i dobiti nečiju glavu - kao i u slučaju prošle, Santerove komisije, kada je na kraju još uvijek nerazjašnjene priče ostavku podnijela cijela Komisija. Prema pravilu, Komisija odlazi u kompletnom sastavu i to je bila opasnost u ovoj igri. Na parlamentarnom je panju najčešće spominjana glava povjerenika za financije Pedra Solbesa. Prodi je uspješno obranio svoga povjerenika i Komisiju. </p>
<p>Zapravo, privremeno obranio, istaknuvši da će on odmah potpisati vlastitu ostavku potvrdi li se daljnjom istragom bilo kakva neregularnost. »Ako se okolnosti promijene, ja ću biti prvi s pozivom na ostavku ili ostavkom«, decidiran je Prodi. U priči mora li povjerenik ili - zainate li se europski zastupnici - čak cijela Komisija morati odstupiti radi Eurostatovih neregularnosti bilo je svega. Budući da se radi o principima i svetosti ispravnog poslovanja, predsjednik Komisije je uoči glavne verbalne bitke za Komisiju, njezin ugled i pojedine povjerenike, vodio telefonski razgovor sa španjolskim premijerom Joseom Mariom Aznarom kome je izgleda bio jako u interesu sačuvati »svoga« ili »nacionalnog« člana u euro-vladi. </p>
<p>Neki su parlamentarci govorili o »preventivnom linču« na što je ova kampanja zaista nalikovala u nekim svojim etapama i istupima. Drugi su pametno vagali bi li rušenje jednog povjerenika domino-efektom srušilo cijelu euro-vladu, što baš nije preporučljivo. </p>
<p>Većina problema iz Eurostatove prakse s kojima se sada bavi Ured za istraživanje nezakonitosti (OLAF) stvorena je prije nego što je sadašnja Komisija uopće prionula poslu. Sam povjerenik Solbes, dakle povjerenik s vjetrometine, izloženiji od ostalih kandidata za potencijalni odstrjel poput povjerenice za proračun Michaele Schreyer, iako pojma nije imao što se u Eurostatu događa. Solbes je, kao i cijela Komisija, o potencijalnim muljažama saznao iz novina. Skandal je eruptirao nakon što je Financial Times objavio da se francuski istražni organi bave nekim Eurostatovim poslovnim aranžmanima koji su u izvjesnom raskoraku sa zakonima ili poslovnom etikom. Komisija je reagirala prvo suspenzijom, a potom i smjenjivanjem direktora Eurostata - bivši direktor se i dalje smatra žrtvom »preventivnog linča«. </p>
<p>Istraga je pokazala da nitko od osumnjičenih nije iz spornih aranžmana izvlačio nikakvu materijalnu korist a iz sustava je iscurilo »nekoliko milijuna eura«, ne više, dijelom i zbog ugovora koji su Eurostatu omogućavali da sve veće zahtjeve za podacima rješava angažiranjem partnerskih tvrtki sa strane. Parlamentarci će se na ovaj slučaj još vraćati jer je dovoljno zanimljiv za vježbanje volje za moć. U danima kada se odlučivalo na koju će stranu sudbina Europske komisije i njezine politike »nulte tolerancije« nezakonitosti, parlamentarci su digli ruke za transakciju kojom će Parlament postati vlasnikom a ne unajmiteljem svoje strasbourške zgrade i time, istovremeno, produžili skupi sport sjedenja na dvije adrese, strasbourškoj i bruxelleskoj - sve na veliko »veselje« poreznih obveznika koji će i dalje plaćati ekstravaganciju stvorenu u ime ravnopravnosti francuskog i belgijskog sjedišta EP-a. </p>
<p>Dan ranije, ponovno u nastupu principijelnosti, zastupnici građana EU-a jedva su izglasali istragu o katastrofi tankera »Prestige« pred španjolskom obalom iz prizemnog razloga što su se narodnjaci u Parlamentu dogovorili stati na stranu španjolske vlade, također narodnjačke, koja se zbog povelike količine putra (ili iscurjele nafte) na glavi protivi istrazi. Tek je kombinacija socijalista, zelenih i liberala tijesnom većinom izvukla pokretanje istrage davši tako lekciju da je i iznad zaštite okoliša uvijek nekakav viši interes, kakav je nesumnjivo bio i u slučaju »preventivnog linča« povjerenika.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Luksemburg traži izmjene u nacrtu europskog ustava</p>
<p>BERLIN, 27. rujna</p>
<p> - Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker zatražio je poboljšanja u nacrtu novog europskog ustava, objavio je u subotu njemački list Bild am Sonntag. </p>
<p> »Ako prijedloge predsjednika Europske konvencije Giscarda d'Estainga o reformi europskih institucija prihvatimo bez ikakvih izmjena, imat ćemo neku vrstu 'kompota' kaotične Europe«, kazao je Juncker.</p>
<p>Juncker smatra da se treba jasnije definirati resori novoga predsjednika Europskog vijeća, ministra vanjskih poslova EU-a i ostalih institucija. »Prijedlozi sadržani u planu o novom Ustavu puni su pogrešaka. Oni dovode u opasnost sposobnost djelovanja EU-a«, ocijenio je luksemburški premijer. Zbog toga bi, prema njegovu mišljenju, plan trebalo poboljšati, radeći na važim pojedinostima. O nacrtu europskog Ustava, predstavljenom krajem lipnja na summitu u Solunu, razgovarat će se u listopadu u sklopu međuvladine konferencije kojoj će nazočiti 25 šefova država i vlada postojećih i budućih članica EU. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svilanović sumnja u identitet uhićenog Novakovića </p>
<p>BEOGRAD, 27. rujna</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović u subotu je izrazio dvojbu o identitetu Mile Novakovića, osuđenog ratnog zločinca koji je na osnovu tjeralice hrvatskog Interpola uhićen u Makedoniji, javila je državna televizija. </p>
<p> »Meni se u ovom trenutku čini da je u pitanju zamjena identiteta«, kazao je Svilanović u subotu.</p>
<p>U Beogradu, inače, dio javnosti smatra da uhićeni potpukovnik Vojske SCG Mile Novaković nije osoba za kojom je tjeralicu raspisao hrvatski Interpol. </p>
<p>Udruženje ratnih vojnih invalida Srbije, kao i ravnatelj Dokumentacijskog centra »Veritas« Savo Štrbac, tvrde da je riječ o zamjeni ideniteta uhićenog s generalom Milom Novakovićem, bivšim zapovjednikom glavnog stožera tzv. Vojske RSK.</p>
<p> Mile Novaković je u Šibeniku u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina. Hrvatska priprema zahtjev za izručenje koji će biti upućen makedonskim vlastima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Objavljivanje visine javnog duga bez objave i pripadajućih kamata je obmana javnosti</p>
<p>Vanjska zaduženost Republike Hrvatske stalno je među naslovnim temama raznih medija, stoga je čudno da ni novinari ni ekonomisti nemaju hrabrosti objaviti pravo stanje stvari: naime, vanjski neprestano rastući dug, u trenutno priznatom navodnom iznosu glavnice od oko 19-ak milijardi dolara, zapravo čini samo dio stvarnog zaduženja. </p>
<p>Nitko se ne usuđuje spomenuti stvarnu veličinu duga, tj. glavnicu s pribrojenim kamatama. Uz uvjet da glavnica prestane rasti, uz pribrojene pripadajuće kamate, koje će Hrvatska neizostavno morati platiti, sveukupni vanjski dug se kreće oko stvarnih vrtoglavih 36 milijardi (desetak posto na 10 godina), a i to samo pod uvjetom da trenutno prestane bilo kakvo daljnje zaduženje, te da se dugovi redovno servisiraju, tj. redovito i na vrijeme otplaćuju i kamate i glavnica.</p>
<p>Vlada RH, umjesto da se kategorički ogradi od bilo kakve mogućnosti novog zaduženja, i dalje se namjerava zaduživati »po potrebi za tekuće proračunske deficite«, što znači za nekontroliranu potrošnju, a ne investicije! Stanje hrvatskoga vanjskog zaduženja je, dakle, puno ozbiljnije, složenije i od najcrnjih prognoza.</p>
<p> Prema tome, svako objavljivanje visine javnog duga, tj. samo glavnice, a bez objave i svih pripadajućih kamata je obmana javnosti. Takvo prikrivanje o pravom stanju zaduženja ne čini se zbog neznanja, već radi obmane prosječnog birača, a u cilju stjecanja političke moći, što je pak kažnjivo i po važećim zakonskim propisima.</p>
<p> Skrivanje pravog stanja zaduženosti je s pozicije aktualne vlasti razumljivo - jer bi priznavanjem pravog duga zapravo priznali svoju nesposobnost, osobni interes, odnosno kriminal, koji je u tome sudjelovao. </p>
<p>Da je to golemo zaduženje nastalo investicijama u privredu i nova radna mjesta, umjesto u potrošnji i raznim sumnjivim tajkunskim transakcijama, poput promašene pretvorbe i privatizacije, danas uz tu golemu svotu barem ne bismo imali nezaposlenih, te bismo prema tome imali razvijeniju industriju, od koje bi se moglo očekivati da će ipak zaraditi za vraćanje toga golemog zaduženja. </p>
<p>Danas ne postoji konkretna financijska konstrukcija, konzistentna politika niti gospodarstvo, pa čak niti ideja, kojom bi se moglo nositi s postojećim dugovanjima. </p>
<p>Dugu treba pridodati i očajnu bilancu uvoza-izvoza, katastrofalnu sušu i klimatske promjene uopće, nove bolesti-nametnike na bilju, požare, nedostatak visokoobrazovanog kadra, njihovu potplaćenost i bijeg u emigraciju, nezaposlenost, nepotizam i korupciju, negativni natalitet, tehnološko zaostajanje, nepoštivanje ustava, zakona i opću pravnu nesigurnost, prodavanje privrednih resursa strancima, opću anti-poduzetničku klimu itd.</p>
<p> Sve su to otežavajuće okolnosti, u kojima treba raditi, zaraditi i platiti inozemni dug, što stanje čini još mnogo ozbiljnijim nego to javnosti prezentira vladajuća politika.</p>
<p>Iz navedenog je vidljivo da su izračuni o zaduženosti svakog stanovnika hrvatske od oko 4.500 dolara po stanovniku samo pusta optimistična maštanja, dočim je u stvarnosti taj dug gotovo dvostruko veći, te se, da bude još gore, i dalje povećava.</p>
<p>Kako se odgovornost od vlasti ne može očekivati, jer odgovorna vlast ne bi takvo zaduženje nikada dopustila, preostaje samo slaba nada, da će na sljedećim izborima pobijediti oni kandidati koji nisu do sada sudjelovali u nastanku ove, najvećim dijelom neopravdane zaduženosti. </p>
<p>VELJKO DOBRANIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nisam bio djelatnik Phenomene</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici »Zagreb« od četvrtka 25. rujna objavljen je kraći izvještaj s konferencije za novinare direktora tvrtke Phenomena d.o.o. Seada Alića koji me je, nezadovoljan što nije dobio koncesiju za zagrebačku televiziju, optužio da sam kriv za odluku Vijeća za radio i televiziju koja nije po njegovoj volji.</p>
<p> Novinaru Vjesnika sam izjavio, ali nije objavljeno, da nisam bio djelatnik Alićeve tvrtke, već samo vanjski suradnik projekta Kulturnog centra u Centru Kaptol od početka rujna 2002., kada mi je Alić obećao potpisati honorar kojim bi se regulirala ta vanjska suradnja do 10. siječnja 2003., kada smo se razišli jer honorare nije uredno plaćao, nego bi mi novac nekoliko puta isplatio na crno, te i stoga što nije želio potpisati spomenuti ugovor.</p>
<p>Pišući o Alićevoj žalbi Vijeću zbog mog navodnog utjecaja na odluku Vijeća, Vjesnik je trebao navesti da je potpredsjednica Vijeća za radio i televiziju Marina Mučalo izjavila da moje pismo Vijeću uopće nije uzeto u obzir jer je stiglo prekasno.</p>
<p> Zaključak koji slijedi jest da Sead Alić nije kvalitetno i uvjerljivo predstavio svoj projekt zagrebačke televizije pa je koncesiju dobila tvrtka koja je bila uvjerljivija. Inače, Alić je na svojoj konferenciji za novinare izjavio, kako je prenijela Hina, da sam ja »članovima Vijeća najavljivao i dodatne tekstove koji su trebali kompromitirati i neke od članova Vijeća ukoliko Phenomena dobije koncesiju«, što je kleveta.</p>
<p>DRAGO PILSEL novinar iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Papi bi se Hrvatska trebala odužiti </p>
<p>Mnogo se toga dogodilo prošloga ljeta o čemu bih sada, početkom rane jeseni izrekao svoje mišljenje. Odlazi nadbiskup Giulio Einandi, prvi nuncij u Hrvatskoj, odlazi sa zasluženim pljeskom. </p>
<p> Papa Ivan Pavao Drugi mnogo nas je zadužio. Pamtim njegove riječi na misnim slavljima na trećem pohodu Hrvatskoj - mir vam dajem i mir vam ostavljam, to radite meni na spomen. I odužimo se tomu papi iz Krakova, iz nekadašnje Bijele Hrvatske, riječju, djelom i molitvom. Volio bih kad bi mu i Hrvatska dala spomen da mu se oduži na odgovarajući način. </p>
<p>Mnogo je zla u svijetu. Ublažimo razlike, a umjesto oružja razvijajmo dijalog, raspravljajmo o svemu što nas razdvaja i ne dopustimo da nas zarobi moć, sebičnost i laž.</p>
<p> Kako je izgubio život Andrija Hebrang, tko ga je ubio i gdje je njegov grob - pitanje je koje traži istiniti odgovor. Mislim i na mnoge žrtve i razaranja u Domovinskom ratu. Razoreno je u tome ratu gospodarstvo, nestali su novci i zlato, zastale su investicije, stambena izgradnja, infrastruktura, nadgradnja, pogoršane su demografske prilike u Hrvatskoj. </p>
<p> I pitam se zar je moguće da se ispričavamo i agresoru, a da oštećeno i razoreno nije nadoknađeno, naplaćeno... Mnoge institucije i pojedinci u Hrvatskoj očekuju naknadu, a tek onda je prihvatljiva i isprika.</p>
<p>NIKOLA PETRANOVIĆ Rijeka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Nakon prevrtanja automobila dvoje poginulih, a vozač teško ozlijeđen</p>
<p>KOPRIVNICA, 27. rujna</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu ujutro, oko 4 sata, na cesti između mjesta Guščerovec i Sv. Petar Orehovec na križevačkom području, dvije su osobe poginule, a jedna je teško ozlijeđena, izvijestila je PU koprivničko-križevačka.</p>
<p>U automobilu »opel calibra« zagrebačkih oznaka koji se prevrnuo i zapalio na otvorenom dijelu ceste, kod skretanja za mjesto Međa, poginula je zasad još neidentificirana muška osoba, dok je uslijed udara jedna ženska osoba ispala iz vozila i od zadobivenih ozljeda preminula na mjestu događaja. Teške tjelesne ozljede zadobio je, također ispavši iz vozila, muškarac za kojega se pretpostavlja da je i upravljao vozilom. On je prevezen u Medicinski centar u Koprivnicu na liječenje. </p>
<p>Očevid su na licu mjesta obavili istražni sudac Županijskog suda u Koprivnici, Dragutin Srečec, te općinski državni odvjetnik u Križevcima Milenko Ščetar, izvijestila je policija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nepoznati pješak poginuo pretrčavajući autocestu po mrklom mraku</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 27. rujna</p>
<p> - Zasad još neidentificirani pješak poginuo je u teškoj prometnoj nesreći nakon što je na njega, dok je pretrčavao kolnik autoceste Zagreb - Lipovac, naletio automobil. </p>
<p>Kako je priopćila policija, nesreća se dogodila u petak oko 20,35 sati na autocesti kod mjesta Lužani. Tada je Milan M. (36), upravljajući osobnim vozilom »renault megane«, novogradiških registracijskih oznaka, naletio na pješaka koji je pretrčavao kolnik autoceste na mjestu gdje nema javne rasvjete.</p>
<p>S obzirom da je automobil na njega naletio u punoj brzini, pješak je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede od kojih je na mjestu preminuo. Tijelo poginulog pješaka prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice u Slavonskom Brodu gdje će se obaviti obdukcija i identifikacija. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kod Zaprešića naletio na dječaka i na mjestu ga ubio</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - U petak oko 20,15 sati na području Zaprešića, u selu Igrišće, dogodila se prometna nesreća u kojoj je kao pješak poginuo dječak Željko Hrgetić.</p>
<p>Nesreća se dogodila kad je Tomislav D. (23), upravljajući osobnim vozilom »fiat uno«, krapinskih registracijskih oznaka, naletio na dječaka koji se kretao istim smjerom uz rub kolnika, usmrtivši ga na mjestu. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vlak u Susedgradu usmrtio 22-godišnjaka</p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Na željezničkoj pruzi na području Susedgrada, u subotu ujutro, poginuo je 22-godišnji Nino Goreta na kojega je naletio vlak, izvijestila je zagrebačka policija.</p>
<p> Putnički vlak na relaciji Zagreb-Savski Marof naletio je na mladića dok je prelazio prugu. Mladić je na mjestu poginuo. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ekološki znak - jamac potrošaču</p>
<p>RIJEKA, 27. rujna </p>
<p> - Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska eko misija Zemlja organizatori su tribine »Ekološki znak- jamac potrošaču«, koja je u Rijeci održana uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade prof.dr. Ante Simonića, proslavljenog sportaša i jednog od najvećih eko proizvođača u Hrvatskoj, Željka Mavrovića, načelnice Odjela za ekologiju poljoprivrede, suradnju sa udrugama i proizvođačima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva mr.sc. Željke Gudelj Velaga i brojnih drugih stručnjaka. Simonić je istaknuo da se među najvrednije odredbe Ustava Republike Hrvatske ubrajaju očuvanje prirode i prirodnog okoliša, pravo građana na zdrav okoliš i obveza države u cijelom tom procesu. Od milijun hektara hrvatske zemlje, eko poljoprivreda zastupljena je tek na 1200 hektara, kazala je Gudelj Velaga. Napomenuvši da Hrvatska ima Zakon o proizvodnji ekoloških i prehrambenih proizvoda, predstavnica Ministarstva dodala je kako je interes proizvođača i potrošača za takvu vrstu hrane svakodnevno sve veći. U mnogim hipermarketima u nas već postoje posebni štandovi s eko hranom, koja bi mogla biti značajna stavka i u izvozu na europsko tržište, koje je po tom pitanju nezasićeno, da je ima dovoljno. Procedura za proizvodnju takve hrane u skladu je s pravilima Europske unije i nije duga. No, svi proizvođači prije započetog posla moraju potpisati da su u potpunosti upoznati s važećim zakonskim propisima. Tom prigodom predstavljeni su i eko proizvodi s obiteljskog gospodarstva Mavrović. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li u napuštene uvale loza ili divlja gradnja</p>
<p>Dvije stotine mladih bez posla u isto toliko napuštenih vala na otoku Hvaru! Te su vale nekada bile vinorodne, danas su puste, mladosti na otoku ima samo ljeti, a oni malobrojni što ostaju većinom nemaju posla ili - nema ideja... O čemu se radi?</p>
<p>Drugi primjer: u Iloku, našemu najistočnijemu gradu i poznatome vinogradarsko-vinarskome adutu djeluje Srednja stručna škola koju u ovoj nastavnoj godini pohađa samo stotinu osamdeset i šest učenika, a od toga ih je tek četrdeset i šest poljoprivredne struke, među njima je simboličan broj budućih vinara, a kako ne bi i bio takav kad je se, na primjer, prije dvije godine na natječaj za vinogradarsko-vinarski smjer javio samo jedan kandidat!?</p>
<p>Ugodno je i lijepo vidjeti iločke vinograde, te uredno vinogorje tvrtke »Iločki podrumi d.d.«, a posebnu pozornost privlače mladi nasadi, ali i površine koji vlasnici pripremaju za dalju sadnju trsja. Istodobno na južnim padinama otoka Hvara, u »domovini« svjetski glasovite sorte plavac mali, vinograde obrađuju većinom sredovječni entuzijasti... </p>
<p>Što se, zapravo, događa i jest i nije lako objasniti, može se pričati o mladosti koju zanimaju suvremeni trendovi i zbivanja, te odgovornima za odgoj i sutrašnjicu među kojima su oni doista odgovorni u manjini, ali zbilja je takva kakva jest...</p>
<p>Ravnatelj spomenute iločke srednje škole Mijo Herceg ove je srijede pokazao skupini službenih gostiju iz Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, te predstavnika Ministarstva poljoprivrede i još nekih resora školska postrojenja, uz ostala i vinograde i dobro opremljeni vinski podrum čiji se program zove »Od sadnice do školske boce vina«, ali eto odaziv u struku je zabrinjavajuće slab... One dvije stotine hvarskih napuštenih vala s početka današnjih »Vinskih razgovora«, koje su u doba djedova današnje otočke mladosti bile poznato vinorodne, hranile brojne obitelji i školovale buduće stručnjake mogle bi se i trebale »naseliti« i osvježiti s dvije stotine (i više) nezaposlenih mladih Hvarana, predlaže znani hvarski vinar i enolog Andro Tomić iz sela Svirča.</p>
<p> Pola u zbilji pola u šali spomenuo je onu viziju pokojnog hrvatskog predsjednika o »dvije stotine bogatih obitelji« (u Hrvatskoj)...</p>
<p>»U ovogodišnjoj berbi na Hvaru je ubrano tek oko dvije stotine i pedeset vagona grožđa, a toliko se prije jedva tridesetak godina brala samo Poljoprivredna zadruga u mome malome selu. Bolje je i ne spominjati službeni podatak da je prije stotinjak godina na otoku Hvaru pod lozom bilo 5720 hektara, a danas ih je samo oko tri stotine... Što sada? Zanimanje mladih je nikakvo jer se nemaju na što vratiti i stoga bi im to zemljište trebalo dati i neka se za njega 'ožene', kultiviraju ga i žive«, predlaže Andro Tomić. Slično bi, kaže Tomić, trebalo vrijediti i za »cilu Dalmaciju«, posebno za otoke, jer je slika ista! Odavno je znano da jeftin proizvod nema prođu i valja proizvesti skupi, a to znači znatno bolji. E, to samo mogu, tvrdi Andro, mladi školovani ljudi!</p>
<p>Je li Tomićev prijedlog - utopija? U aktualnim (ne)prilikama, nažalost, jest iz više razloga, ali i iz jednoga gadnoga - priobalje se uporno, nekontrolirano i, čini se, nezaustavljivo pretvara u betonsku džunglu (divlja gradnja, betonski teror, apartmanija...), pa ako se tako nastavi (zasad nema izgleda da se spriječi osim u predizbornim epp-porukama!) onim »Andrinim valama« zavladat će domaći i strani divlji investitori, a da se o građevinskoj mafiji i ne govori...</p>
<p>Imamo mi, srećom, u našoj »vinologiji« i dorečenosti, određenih dobrih poteza i nastojanja, ljudi koji vole branšu i struku, ali (ah, što se može?!) i niz nedorečenosti. Jedna od njih je i »trakavica« s izradom vinogradarskog katastra, a to se godinama vuče i razvlači jer nikako da dođe do onoga »skupimo glave« i napokon barem nešto dorečenije učinimo... Jedna iz serije rasprava o vinogradarskom »evanđelju«, održana u iločkom »Dvorcu«, barem je, eto, dala naslutiti da se ozbiljnije misli, ali nije se mogao steći dojam da će katastar brzo »prohodati«...</p>
<p>Istina je da je rasprava u Iloku, u organizaciji Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, bila konkretnija od niza dosadašnjih, prikazan je ukratko i model baš k.o. Ilok, zna se što se želi i hoće, ali nakon svih diskusija ipak se nije moglo razabrati ono - kad će! Čulo se (ponovljeno je) kako je to komplicirani, složeni, odgovorni, stručni... posao, kako se od devedesetšeste na raznim skupovima sve više govori o potrebi katastra, ali je i spomenuto da bi stručna i prava priprema i izvedba mogle trajati i desetak godina... Ako je u to uračunato vrijeme od '96. do danas onda se »dade trpjeti«, još tri godine se dadu izdržati...</p>
<p>Ipak, vrijedi reći kako je istaknuto da vinogradski katastar nije »papir« samo za upis i kontrolu broja hektara pod lozom i trsja na njima, nego podrazumijeva i - zaštitu vinogradskih površina, posebno potencijalnih, te strategiju razvoja vinogorja!</p>
<p>»Treba imati na umu i to da se izradom katastra u određenoj mjeri rješavaju i demografski problemi«, napomenuo je prof. Nikola Mirošević (Agronomski fakultet), inače priznati vinarski stručnjak. Uostalom, baš to ima veze i s onim - napuštenim valama Andre Tomića!</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>»Nisam razmišljao o tome da bi se izbori odgodili, ali... « </p>
<p>Prema ovome što se dosad vidjelo, očito je da ima ekscesa i poruka koje nisu za ovo vrijeme. Ali, sad se moramo orijentirati na otvorena pitanja i na timove koji ta pitanja mogu rješavati. U tome se trebaju natjecati oni koji sutra žele preuzeti odgovornost. Nadam se da ćemo u ovoj izbornoj kampanji, koja praktično još nije počela, sve to staviti u jedan pravni okvir, koji će nam jamčiti da ćemo imati poštene, zakonite i europske izbore, rekao je Mesić </p>
<p>ČAKOVEC, 27. rujna</p>
<p> - »Nisam razmišljao o tome da bi se izbori odgodili, ali ako bi se dogodilo nešto što bi utjecalo na redovan tijek stvari, nešto što bi moglo dovesti do toga da izbori daju predstavnike koji će donositi europski usmjerene zakone koji će nam pomoći da osvojimo europske standarde, onda bi možda trebalo ići na odgodu kako bi se situacija sanirala i smirila«, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u Prelogu tijekom posjeta Međumurskoj županiji. </p>
<p>»Prema ovome što se dosad vidjelo, očito je da ima ekscesa i poruka koje nisu za ovo vrijeme. Ali, sad se moramo orijentirati na otvorena pitanja i na timove koji ta pitanja mogu rješavati. U tome se trebaju natjecati oni koji sutra žele preuzeti odgovornost. Nadam se da ćemo u ovoj izbornoj kampanji, koja praktično još nije počela, sve to staviti u jedan pravni okvir, koji će nam jamčiti da ćemo imati poštene, zakonite i europske izbore«, rekao je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Komentirao je i upozorenje predsjednika Europske komisije Romana Prodija da ne bi bilo dobro proglasiti gospodarski pojas prije venecijanske konferencije u studenom, rekavši da Prodijeva izjava ide u smjeru smirivanja napetosti, kako bi se svi »malo pribrali«.</p>
<p>»Hrvatska svakako ima autonomno pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas. To je njeno pravo i tu ne može nitko ništa prigovoriti. Mi ne želimo nikome napraviti štetu, već maksimalnu korist, Jadranskom moru i svim zemljama koje su prema njemu orijentiraju. Ako negdje ima nerazumijevanja, ja jesam za to da se razgovara i da se pričeka s odlukama, ali ne smijemo raditi ništa što bi nam moglo naštetiti. Ne smijemo raditi ni na tuđu štetu, ali na korist svih, to je čak i uputno«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Hrvatski je predsjednik u subotu obišao istočni dio Međimurske županije, gdje je u Donjem Vidovcu prisustvovao svečanoj sjednici Općinskog vijeća i proslavi 777. obljetnice Donjeg Vidovca. Obišao je i vrlo uspješna poduzeća »Tehnix« u Donjem Kraljevcu, »Šestan Busch« i »Hespo« u Prelogu, a posjetio je u Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje »Duga« u Čakovcu. Tom je prilikom pohvalio Međimurce, rekavši da se i uz skromne uvjete može mnogo toga napraviti, što su i pokazali.</p>
<p> »U ovaj je kraj malo novaca dolazilo sa strane, no pokazalo se da ljudi mogu napraviti sve, ako znaju što žele i ako se znaju organizirati. Pohvalno je što su Međimurci shvatili da ljudi mogu pripadati različitim strankama, ali ipak mogu međusobno komunicirati i ne moraju biti neprijatelji. To su europski standardi i treba ih razvijati«, istaknuo je hrvatski predsjednik.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Umag: Ribari zahtijevaju proglašenje gospodarskog pojasa </p>
<p>UMAG, 27. rujna </p>
<p> - Hrvatski ribari danas su s osmog susreta Hrvatske obrtničke komore u Umagu uputili zahtjev Hrvatskom saboru da bez odgađanja donese odluku o proglašenju gospodarskog pojasa. U zaključcima, usvojenim na kraju sastanka, ribari ujedno od hrvatske Vlade traže da dopuni Nacionalni program proizvodnje plave ribe tako da sukladno modelu financiranja izgradnje plovila za izlov male plave ribe omogući isti način financiranja kapitalnih ulaganja za sve komponente ribolova i marikulture. </p>
<p>Predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore Tonči Božanić ujedno je naglasio zaključak kojim, temeljem navedenog Programa, ribari traže da se prioritetno pristupi izgradnji ribarskih luka koje bi osim sigurnog privezišta osigurale potpunu logističku potporu hrvatskim ribarima. </p>
<p>Naime, kako se danas čulo, s obzirom na sadašnje stanje, hrvatski ribari mole Vladu da obveže lučke uprave da osiguraju dovoljan broj lokacija i priveznih mjesta za ribarska plovila na području svih obalnih županija prema popisu koji će biti dostavljen od strane Ceha za ribarstvo Hrvatske obrtničke komore.</p>
<p> Posebnim zaključkom s ovih susreta ribara zadužuju se cehovi priobalnih županija da do 1. prosinca ove godine s predstavnicima Uprave ribarstva i znanstvenih institucija izrade prijedlog izmjena i dopuna pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru, uvažavajući lokalne specifičnosti u ribolovu. Ribari su nadalje zatražili određene izmjene Zakona o morskom ribarstvu te su istaknuli kako je potrebno po županijama definirati prostore za razvoj marikulture na moru i na kopnu i način upravljanja njima. </p>
<p> Oni traže da se utvrde i jedinstvene cijene koncesije za uzgoj školjaka i ribe za cjelokupno uzgojno područje Jadrana, i to za uzgoj ribe 0,50 kuna po metru kvadratnom, a za uzgoj školjaka 0,20 kuna po metru kvadratnom. Slijedeći susret ribara Hrvatske održat će se slijedeće godine na području Primorsko-goranskoj županije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Liječnici prijete nastavkom štrajka </p>
<p>Skupština je trebala odlučiti što i kako dalje u sindikalnoj borbi za liječnička prava, ali se pretvorila u predizborni skup. Među prijedlozima bili su i kolektivni otkazi, štrajk usprkos radnoj obvezi te rad po »plavoj knjizi«. Zaključeno je konačno da će se provesti anketa u kojoj će »baza« reći za koju je opciju od onih što će ih predložiti Glavni štrajkaški odbor </p>
<p>ZAGREB, 27. rujna</p>
<p> - Povjerenici Liječničkog sindikata zahtijevaju da se radna obaveza, koja traje već osam mjeseci, ukine odmah a najkasnije do 15. listopada. Traže da se do istoga datuma ponovno pokrenu pregovori između vlasti i sindikata, a ako takav dogovor ne bude postignut, već 16. listopada nastavit će se štrajk u istom obliku i na način kako je i krenuo na početku ove godine. </p>
<p>Rekao je to predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić na izvanrednoj skupštini toga sindikata, koja se u subotu pretvorila u pravi politički predizborni skup, iako je trebalo odlučiti što i kako dalje što se tiče sindikalne borbe u vremenu dok svim liječnicima traje radna obaveza. Zaključeno je da će se među svim liječnicima provesti svojevrsna anketa u kojoj će oni morati odlučiti za neku od opcija što će se predložiti, za što će jamčiti svojim potpisom. Tako će se najbolje saznati što se i kako razmišlja u sindikalnoj bazi. Dok se ne prikupe podaci s terena, vrijedi odluka s početka radne obaveze - da se ona poštuje dok se drugačije ne odluči. </p>
<p>Pripreme za mogući nastavak štrajka trajat će, kako je rekao Babić, razumno vrijeme - do raspisivanja izbora, jer u vremenu promidžbe treba prisiliti stranke da se izjasne o tome kakvu će politiku voditi prema liječnicima. </p>
<p>Burna skupština koju je ministar zdravstva Andro Vlahušić napustio ispraćen zvižducima, prošla je u optuživanju ministra za politizaciju zdravstva, a među prijedlozima za rješenje aktualnog stanja bilo je i umjerenih i izrazito radikalnih. Među pitanjima u anketnom listiću koji su sindikalisti popunjavali za vrijeme rasprave, bilo je i ono, jesu li za to da odmah svi dadu kolektivne otkaze kojima bi se vlast prisililo da liječnicima popusti, digne plaće koliko traže i vrate im, kako kažu, izgubljena stečena prava, te da potpiše strukovni kolektivni ugovor. Druga opcija bila je nastaviti štrajk pod radnom obavezom, uz nejasne odgovore što bi to značilo u pravnom smislu, odnosno bi li netko od liječnika zbog toga mogao završiti u zatvoru. Na kraju se predlagalo i to da se radi po »plavoj knjizi«, što bi značilo neku vrstu pasivnoga štrajka u kojem liječnici rade prema normativima pa, na primjer, pregledavaju pacijente po 50 minuta. To, međutim, postavlja problem naplate izvršenog rada. </p>
<p>Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, svojim je nastupom nastojao smiriti uzavrelu atmosferu, predlažući da se nastavi kao i sada, da se pričekaju izbori i pregovara s novom vlašću. Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Dubravko Orlić smatra, pak, da anketa koju je predložio predsjednik Sindikata Babić neće naići na veliki odjek među liječnicima jer se mnogi boje stavljati svoje potpise na radikalne prijedloge u ovoj situaciji.</p>
<p>Ministar zdravstva Andro Vlahušić kasnije je javio novinarima da se povukao sa sjednice stoga što nije želio utjecati na rad skupštine. Na početku rada skupštine on je iznio većinu inicijativa što ih je Vlada dala da bi se popravio socijalni i materijal status liječnika pa je tako podsjetio na to da danas ima dvostruko više slobodnih radnih mjesta nego nezaposlenih liječnika, da su odobrene specijalizacije svim zainteresiranim liječnicima te da su pokrenute velike investicije u zdravstvu.</p>
<p>U raspravi, sindikalni su zastupnici teškim riječima optužili i njega i vlast »zbog toga što su ih proglasili čak i društvenim šljamom«, »iako i anketa o liječnicima provedena među 120.000 pacijenata, kazuju upravo suprotno«. </p>
<p>Među ostalim čuli su se i prijedlozi da se zbog takvog odnosa vlasti prema Sindikatu odnosno liječničkoj struci na sud strukovne komore stave i ministar i njegovi pomoćnici i suradnici, i to stoga da nova vlast više ne bi surađivala s njima. Na kraju je zaključeno da će Glavni štrajkaški odbor naknadno odlučiti o formulaciji anketnih pitanja o stavovima liječnika u bazi. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sanader obećava most Klek-Pelješac i autocestu do Dubrovnika </p>
<p>Kad HDZ dođe na vlast, rečeno je, posebna briga bit će posvećena braniteljima, Hrvatima u Bosni i Hercegovini te iseljenicima, a pripremljenim programima riješit će se problemi kao što su nezaposlenost, korupcija, velika zaduženost zemlje...</p>
<p>SPLIT, 27. rujna</p>
<p> - »Ako postoji politička snaga koja može promijeniti ovu vlast, onda je to HDZ«, kazao je to u subotu na saboru HDZ-a za 10. izbornu jedinicu predsjednik HDZ-a Ivo Sanader. Govoreći o programima koje je njegova stranka pripremila, rekao je da će posebna briga biti posvećena sada najugroženijim kategorijama hrvatskog društva a to su branitelji, Hrvati u Bosni i Hercegovini, te iseljenici. Najavio je i smanjenje broja ministarstava, odupiranje diktatu MMF-a, ukidanje monopola Jadrolinije, uvođenje kodeksa ponašanja za sve članove stranke i drugo. </p>
<p>»Nećemo dopustiti dijeljenje na domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Posebnu odgovornost osjećamo prema Hrvatima u BiH koje je ova vlast zaboravila. Njima se mora osigurati ravnopravan status, poštujući suverenitet BiH. Iseljenicima treba omogućiti glasovanje u dijaspori«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>Predsjednik HDZ-a rekao je kako će njegova stranka svojim programima riješiti ključne probleme - nezaposlenost, golemi vanjski dug, izuzetno niski izvoz, korupciju i mito, te kako ima pripremljen paket od sedam mjera za unapređenje srednjeg i malog poduzetništva. Kada dođe na vlast, HDZ će, rekao je Sanader, nastaviti izgradnju autoceste prema Dubrovniku te izgraditi most Klek-Pelješac.</p>
<p>»Došlo je vrijeme da HDZ-ova imperija uzvrati udarac«, poručila je zamjenica predsjednika stranke Jadranka Kosor. Prema njezinu mišljenju, HDZ će osvojiti najmanje 36 posto glasova te sa strankama centra i desnog centra osnovati vladu. Na njezinu čelu bit će Ivo Sanader koji će omogućiti ostvarenje Tuđmanova sna - Hrvatsku, zemlju blagostanja po mjeri svakog čovjeka. </p>
<p>»Oj, drugovi, je l' vam žao, rastanak se primakao«, zapitao je nazočne s govornice predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika i član Predsjedništva Vladimir Šeks. On je kazao kako njegova stranka ima programe za korjenite promjene pravosudnog sustava kao i antikorupcijske programe na svim poljima. Potpredsjednik stranke Andrija Hebrang rekao je kako je pred Hrvatskom sudbonosno raskrižje.</p>
<p>»Imate samo dva izbora - krenuti prema Balkanu ili pravcem koji vodi uzbrdo. Na njemu piše Ivo Sanader i HDZ, a to je put koji vodi izravno u Europu, ali ne preko Balkana«. Miomir Žužul, član Predsjedništva HDZ-a, kazao je kako Hrvatsku u Europsku uniju mogu uvesti samo oni koji su je uveli u Ujedinjene narode i Vijeće Europe. Potpredsjednik Božidar Kalmeta istaknuo je, pak, kako postoje stotine razloga za to što su građani Dalmacije nezadovoljni Vladom. »Došlo je vrijeme da Sanader preuzme kormilo hrvatskog broda, da pokažemo kako se to radi i vraća osmijeh na hrvatska lica«, poručio je potpredsjednik HDZ-a Ivan Šuker. Saborski zastupnik Luka Bebić rekao je među ostalim kako će HDZ nakon izbora »na položaje vratiti sve one koji su stvarali hrvatsku državu«.</p>
<p> Odgovarajući kasnije na jedno novinarsko pitanje, Ivo Sanader rekao je kako »za privatizaciju Slobodne Dalmacije nije sada pravo vrijeme«. »Apsolutno se zalažemo za transparentnu privatizaciju, bez političkog upletanja. Ako je ova vlast tako uvjerena u svoju pobjedu, neka list privatizira nakon izbora«, dodao je. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Delbianco raspušta IDF i osniva Istarske socijaldemokrate </p>
<p>PULA, 27. rujna</p>
<p> - U završnici rujanskih svečanosti kojima se obilježava 60. obljetnica sjedinjenja Istre s maticom domovinom Hrvatskom, i nepun tjedan dana nakon što su na Učki SDP i IDS potpisali koalicijski sporazum, iz Pule stiže pravo stranačko-političko iznenađenje. U trenutku kad IDF, prema tvrdnjama njegovim čelnika, uživa najbolji rejting, Delbianco je dogovorno s predsjednikom pulskog SDP-a Liviom Bolkovićem odlučio transformirati Istarski demokratski forum u Istarske socijaldemokrate (ISD). </p>
<p>Ta vijest iznenadila je mnoge, a osnovno je pitanje - zašto. Prema nekima, najvjerojatnije je to posljedica nespremnosti najprije parlamentarnih a zatim i drugih, manjih stranaka da koaliraju s IDF-om na predstojećim parlamentarnim izborima. S druge su, pak, strane brojne akcije Odbora za referendum te, u Puli, konfrontiranja s IDS-om, kojem je tzv. Lista za Pulu preotela vlast, ali i dio vijećnika. Prema Delbiancovu obrazloženju vrlo brzo, prije izbora, IDF će nestati, a njegovi članovi kolektivno će pristupiti Istarskim socijaldemokratima, zajedno s čelnicima pulskog SDP-a te pojedincima iz SDP-a koji su nezadovoljni koaliranjem s IDS-om. Njima će se priključiti i bivši IDS-ovci, poput Radovana Cveka, a možda i Marina Folla, Jakovčićeva protukandidata na stranačkim izborima. On je vodio pulski IDS, a onda se razišao s Jakovčićem i svojom strankom. </p>
<p>Bolković, koji je u međuvremenu već dao ostavku na dužnost predsjednika pulskog SDP-a, potvrdivši definitivni razlaz s Račanom, pojašnjava pak kako je razlog takvoj inicijativi razložna bojazan da će se istarski SDP, koji podupire Račana i surađuje u Županijskoj skupštini, utopiti u IDS. Što će se od svega toga stvarno desiti i hoće li do izbora profunkcionirati nova stranka, a posebice ima li izgleda da prijeđe izborni prag - sve su to pitanja koja čekaju odgovor. </p>
<p>Valja, međutim, podsjetiti da je IDS podržao na prvim demokratskim izborima istarski SDP, a četiri godine kasnije glavnina SDP-ovaca prešla je u IDS zajedno s Delbiancom i saborskim zastupnikom Liviom Matoševićem, zahvaljujući kojemu je tada, prije deset godina, IDS prvi put postao parlamentarnom strankom. Hoće li ovo novo stranačko okupljanje - lijeve orijentacije, sudeći prema nazivu buduće stranke - promijeniti omjer snaga na istarskoj političkoj sceni, također je teško reći. U najnovijoj Globusovoj anketi, na razini 8. izborne jedinice IDF, naime, kotira sa šest posto ukupnih glasova. To je neusporedivo manje od IDS-a koji ima 34,5 posto. U cijeloj istarskoj stranačkoj rašomonijadi želja je Delbianca da pred biračkim tijelom potvrdi lijevu orijentaciju, kojoj je izrazito pripadao kad je kao gradonačelnik stekao ugled očuvavši Pulu od razaranja. Pretvaranjem IDF-a u ISD, Delbianco bi indirektno otklonio tvrdnje pulskog HDZ-a da ga je upravo on u najnovijem mandatu instalirao na vlast, a posebice IDS-ove prigovore da Pulom vlada crveno-crna koalicija, odnosno neprincipijelna koalicija s krajnjom desnicom.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Opačić: Osnivanje Istarskih socijaldemokrata neće utjecati na članstvo SDP-a u Istri</p>
<p>RIJEKA, 27. rujna</p>
<p> - »Nastavak reformi i započetih kapitalnih projekata, proces ulaska u Europsku uniju i daljnja bitka za fiskalnu decentralizaciju glavne su odrednice daljnjeg rada primorsko-goranskih socijaldemokrata. Naš sukob s državom trajan je, bez obzira bila ona u našoj, ili tuđoj vlasti. Istodobno, zajednički s kolegama iz Istre moramo osmisliti ovaj prostor, te ujediniti i okrupniti brodogradnju«, rekao je primorsko-goranski župan i predsjednik Županijskog odbora SDP-a Zlatko Komadina, na konferenciji za novinare na kojoj su bili i saborska zastupnica SDP-a i potpredsjednica Glavnog odbora stranke Milanka Opačić te saborski zastupnik iste stranke Josip Leko. </p>
<p>Kako je uoči susreta s novinarima zasjedao ŽO SDP-a te izborni stožeri stranke iz ove i Istarske županije, Komadina je kazao da se razgovaralo jedino o principima nastupa u kampanji i odnosima na listama, ali ne i o imenima, jer će o tome biti riječi nakon završetka procesa kandidiranja.</p>
<p> Na državnoj razini, rekao je Leko, vodit će se bitka za veće zapošljavanje i poboljšanje životnog standarda. Na Vjesnikovo pitanje kakvu kampanju SDP očekuje, s obzirom da se po istupima u Saboru može očekivati najprljavija do sada, Komadina je rekao da se to može očekivati samo od onih stranačkih čelnika koji »dolaze izvana, u karavanama, poput Ive Sanadera«. No, SDP, kazao je Leko, u takvoj kampanji neće sudjelovati, nego će se držati načela pozitivne kampanje: nudit će realnu sliku i neće obećavati ono što je nemoguće ispuniti. Ipak, laži se neće trpjeti, napomenula je Milanka Opačić upozorivši da će SDP na svaku neistinu iz protivničkih redova odgovarati otvoreno.</p>
<p> Zamoljen za komentar izjave Ante Đapića kako je Hrvatska stranka prava, ukoliko se do izbora ne uspostavi desna koalicija, spremna koalirati s SDP-om, ali pod uvjetom da se Račan distancira od Tita kao što je se HSP odmakao od ustaštva, Komadina je rekao da je za ljubav potrebno dvoje. Leko je pak dodao kako je Đapiću trebalo puno vremena za izgovaranje takve rečenice.</p>
<p> Osnivanje stranke Istarskih socijaldemokrata, smatra Opačić, neće utjecati ni na SDP, ni na IDS, niti na članstvo SDP-a u Istri. Ujedno je demantirala čelnika pulskog SDP-a da cijela gradska organizacija prelazi u novoosnovanu stranku, poručivši kako će on za takvu izjavu u javnosti morati snositi političke konzekvence. Leko je uvjerenja da će odlazak glavnog pulskog esdepeovca ojačati stranku, ocjenjujući kako je takvo što poželjno, jer se onda više neće zbunjivati ni birači. Kampanja SDP-a, rečeno je tom prigodom, specifična je po tome što je s IDS-om već potpisana koalicija, a izborni stožer već je osmislio predizbornu kampanju. Rijeka i riječka regija na najbolji mogući način pokazuju kontinuitet SDP-ove vlasti i predstavljaju čvrstu točku te stranke punih 13 godina, rekao je Leko poručivši da članovi SDP-a s pravom mogu od građana tražiti novi mandat. Ujedinjenjem ljevice s obje strane Učke, zaključio je Komadina, nudi se jasna opcija biračima koji se po opredjeljenju već dulje vrijeme razlikuju od svih ostalih.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jadranski sabor nova politička stranka </p>
<p>ZADAR, 27. rujna </p>
<p> - U Zadru je u subotu održana utemeljiteljska skupština nove političke stranke, Jadranskog sabora. Pred pedesetak članova stranke, za predsjednika Jadranskog sabora izabran je Zlatko Sorić, koji je i predsjednik nestranačke udruge Otočnog sabora. Potpredsjednik Jadranskog sabora je Marko Marinović, zadarski odvjetnik, inače i suprug aktualne ministrice pravosuđa. </p>
<p> Utemeljenje Jadranskog sabora potaknula je skupina aktivista iz Otočnog sabora nakon što su zaključili da će se kroz političku stranku djelotvornije zauzimati za sveukupni razvoj hrvatskih otoka, priobalja i zaleđa. </p>
<p> »Želimo da Zagorjem upravljaju Zagorci, Slavonijom Slavonci, a jadranskim područjem 'Jadranaši' i dosta je toga da o Jadranu odlučuju oni koji ne razlikuju kravu od tovara, a soma od hobotnice«, rečeno je na osnivačkoj skupštini nove stranke. </p>
<p> Najavljeno je da će idućih mjesec dana Jadranski sabor utemeljiti podružnice u svim jadranskim županijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Ako ovako nastavi, Sabor treba što prije raspustiti«</p>
<p>OSIJEK, 27. rujna</p>
<p> - Zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt bit će nositeljica koalicijske liste DC-a i HSLS-a u 4. i 5. izbornoj jedinici. Potvrđeno je to na konferenciji za novinare u subotu, kada je Vesna Škare-Ožbolt zaključila da je »Slavonija adut Hrvatske za ulazak u Europsku uniju«. Stoga će se, dodala je, posebno zalagati za njezin izlazak iz gospodarske krize zbog kojega Slavonija posebno zaostaje za drugim regijama u državi. Po njezinim riječima koalicija DC-a i HSLS-a jasan je pokazatelj okrupnjavanja političke scene i postojanja treće opcije - političkog centra.</p>
<p>Osvrnuvši se na rad Hrvatskog sabora, primijetila je kako je ovotjedni aktualni sat bio »nešto najsramnije u radu postojećeg saziva Sabora, jer je očito, umjesto da se postavljaju konkretna pitanja, gotovo svima odgovarala farsa u koju se pretvorila afera prisluškivanja«. Rekla je kako bi Sabor, ako ovako nastavi, trebao usvojiti samo još »europske zakone« i onda se čim prije raspustiti. U nastavku je upozorila kako je proglašenje gospodarskog pojasa pitanje suvereniteta i nacionalnog ponosa Hrvatske te je pozvala Vladu RH za koju kaže kako joj u tom smislu nedostaje stručnost i odlučnost, da to učini što prije. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Flego: Anzulović više ne može biti na čelu Splitskog veleučilišta </p>
<p>Ugovor o gradnji stanova za profesore nije potpisan jer je Zagrebačka banka uložila žalbu na natječaj. Studentima će se vratiti razlika naplaćene školarine. Flego traži što skoriju raspravu Vlade o Splitskom veleučilištu </p>
<p>SPLIT, 27. rujna</p>
<p> - Iako su Ministarstvo znanosti i tehnologije, Splitsko sveučilište i Hypo Alpe Adria Banka u subotu trebali potpisati ugovor o kreditiranju izgradnje pedesetak stanova za splitske sveučilišne profesore, do toga nije došlo, jer je Zagrebačka banka, jedna od četiriju banaka koje su sudjelovale u javnom natječaju, uložila prigovor na konačno rješenje. Zagrebačka banka tvrdi kako njezina ponuda nije valorizirana na primjeren način te da je povoljnija od izabrane. </p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Felgo i rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić na susretu s novinarima, održanom u prostorijama Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Splitu, objasnili su kako je Hypo Alpe Adria Bank ponudila kredit s najpovoljnijim kamatama - od 6,25 posto, te da je, uračunavajući sva ostala davanja koja prate kredit, njezina ponuda bila najpovoljnija. »Budući da je ponude razmatralo povjerenstvo sastavljeno od dvadeset članova, uvjeren sam da navodi Zagrebačke banke nisu točni«, istaknuo je Ivan Pavić napominjući kako se od potpisivanja ugovora odustalo iz formalnih razloga, ali se nada da će problem biti riješen već za nekoliko dana. </p>
<p>Govoreći o povratu razlike studentskih školarina, ministar Flego rekao je kako će svim studentima ona biti vraćena u cijelosti, te da razlika između dosadašnje godišnje školarine i novoodobrene pa poništene svote, iznosi na državnoj razini oko 10 milijuna kuna. Od te svote na splitske studente otpada oko 2,5 milijuna kuna. Rektor Pavić predlaže da se novac za povrat namakne iz državnog proračuna. </p>
<p>Na novinarsko pitanje kada će splitsko Veleučilište uskladiti svoje poslovanje sa zakonom, ministar Flego odgovorio je kako je rok od četiri mjeseca već istekao, te da žali što rektor Veleučilišta Boris Anzulovića u medijima ističe kako je s Veleučilištem sve u redu, te da nema nikakvih problema. »Ni jedan pojedinac ne smije biti veći od ustanove u kojoj radi, a ako Anzulović nije u stanju voditi državno veleučilište po zakonima RH, ne može biti na njegovom vrhu. Nered u sustavu ne može postojati«, rekao je Flego priznavši kako je u proteklih godinu dana svoga mandata pokazao neuspjeh u rješavanju problema s Veleučilištem. Upozorio je da je Anzulović otvorio studije u Vodicama, Hvaru, Bujama i još nekim mjestima iako Veleučilište ne može donositi odluke o proširenju djelatnosti bez suglasnosti Upravnog vijeća i osnivača. Flego je na kraju zatražio od Vlade da problem Veleučilišta u Splitu uvrsti u svoj dnevni red što prije, najkasnije do 18. listopada.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030928].
|
