NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030628].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 201736 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iako su nam skupe, u Hrvatskoj su cestarine među najjeftinijima u Europi</p>
<p>Cestarine će narednih godina biti glavni izvor financiranja otplate kredita dobivenih za izgradnju cesta / Cijene u Hrvatskoj ispod svjetskog standarda od 60 američkih centi po kilometru / Ne postoji propis kojim bi se kamione prisililo na korištenje autocesta, no prihod od cestarina ipak iz godine u godinu raste</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Prema usvojenom modelu financiranja izgradnje autocesta u Hrvatskoj, predviđeno je da će se krediti dobiveni za realizaciju tih velikih infrastrukturnih projekata vraćati u prvom redu naplatom cestarina. Tako će vožnja od Zagreba do Splita novom autocestom, kad ona 2005. bude u potpunosti završena, za osobna vozila stajati 127 kuna. U dva smjera to su 254 kune, što znatno povećava putne troškove, a većini hrvatskih građana zvuči skupo. </p>
<p>Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač cijenu cestarine objašnjava jednostavnom formulom da jedan kilometar autoceste vozači osobnih vozila plaćaju 33 lipe, što bi značilo da se za kunu možemo voziti tri kilometra. Prema njegovim riječima, to nije skuplje nego u Europi i ispod je svjetskog standarda, koji predviđa 60 američkih centi za kilometar, što je oko 40 lipa.</p>
<p>I ministar pomorstva prometa i veza Roland Žuvanić ističe da su cestarine u Hrvatskoj među najjeftinijima u Europi. Prema njegovim riječima, cijena korištenja autocesta u nas je ista kao i u Sloveniji, dok Italija, Francuska ili Portugal imaju osjetno skuplje cestarine s cijenom od približno 50 lipa po kilometru, dok je u Španjolskoj ta cijena čak 92 lipe.</p>
<p>Po logici da jedan kilometar iznosi 33 lipe, vožnja od Zagreba do Karlovaca stoji 15 kuna, a dionica od Gornje Ploče do Zadra, dugačka 61 kilometar i koja se otvara u ponedjeljak, stajat će 20 kuna. Od čvora Bosiljevo do Male Kapele, gdje je od četvrtka u prometu novih 36 kilometara autoceste, naplata počinje u utorak u šest sati ujutro i za osobne automobile cijena će biti 10 kuna. Isto se pravilo primjenjuje na svim autocestama, a jedina je iznimka (polu)autocesta Rijeka - Zagreb, odnosno njezina dionica kroz Gorski kotar. Nakon ovotjednih otvorenja novih dionica - osam kilometara od Vukove Gorice do Bosiljeva, i 17 kilometara od Kupjaka do Vrbovskog, vožnja od Zagreba do Rijeke stoji čak 50 kuna. Od toga cestarina za autocestu od Zagreba do Bosiljeva iznosi 27 kuna, dok će se 65 kilometara poluautoceste od Rijeke do Vrbovskog naplaćivati 23 kune. </p>
<p>U svijetu, naime, nije običaj da se poluautocesta naplaćuje, dok je dionica Rijeka - Vrbovsko skuplja od autoceste, jer da se primjenjuje pravilo 33 lipe po kilometru, cestarina na toj dionici ne bi smjela biti skuplja od 21 kune. Međutim, Zoran Klarić, direktor Autoceste Rijeka - Zagreb, poduzeća zaduženog za izgradnju i održavanje istoimene autoceste, napominje da se na poluatocesti ne naplaćuje cesta nego tuneli, vijadukti i drugi objekti, koji su znatno poskupili izgradnju te moderne ceste. Kad bi cestarina bila niža, poduzeće Autoceste Rijeka - Zagreb moralo bi za gradnju preostale dionice od Vrbovskog do Bosiljeva zagrabiti u državni proračun, a odluka je Vlade da se krediti otplaćuju iz nezavisnih izvora. Stoga Klarić ističe da autocestu od Zagreba do Rijeke neće otplatiti svi porezni obveznici, nego samo oni koji se njome koriste, što je, smatra on, poštenije. </p>
<p>Istodobno, Stanko Kovač napominje da se gradnja autoceste Zagreb - Split prema financijskom planu do 2005. godine, 40 posto financira iz naplate cestarina i cijene naftnih derivata (iz svake litre goriva 60 lipa odlazi za naknadu za ceste), a 60 posto iz kredita. Kad cesta bude gotova, zarada od cestarine i naknade za ceste iz goriva, bit će, kaže Kovač, dovoljna za otplatu kredita i, dakako, održavanje autoceste. </p>
<p>I Kovač i Žuvanić su nam potvrdili da se Hrvatska definitivno odlučila za sustav naplate na naplatnim kućicama i da se ne planira uvođenje vinjeta po uzoru na neke susjedne zemlje. Prema Žuvanićevim riječima, vjerojatno će se uvesti sustav godišnje ili mjesečne pretplate poput slovenskih ABC kartica, za one koji žele platiti unaprijed kako na naplatnim kućicama ne bi morali čekati nego prolaziti posebnim trakom. </p>
<p>Također, Hrvatska, potvrđuju naši sugovornici, nema propis po kojem bi se teretna vozila morala koristiti autocestom. U praksi se tako nerijetko događa da se kamioni s prikolicama, kako bi uštedjeli, voze starim državnim cestama, što povećava troškove njihova održavanja. Tom problemu Hrvatske autoceste, ističe Kovač, namjeravaju doskočiti pristupačnim cijenama. Namjera je, dakako, da se što više vozila koristi autocestom, a Kovač tvrdi da statistike pokazuju da se na svim autocestama iz godine u godinu povećava iznos naplaćenih cestarina i za osobna i za teretna vozila.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Galbraithovi iskazi mogli bi bitno izmijeniti optužnice protiv Ademija i Gotovine</p>
<p>Optužnica izrijekom spominje progon 150.000 građana srpske nacionalnosti kao odgovornost generala Ante Gotovine / Peter Galbraith, koji je cijelu akciju srpskog napuštanja »krajine« promatrao s jednog od izbjegličkih traktora, pred Haagom je pobio upravo tu optužbu / Više puta upozoravali smo i tužiteljstvo i Sud proteklih godina na političku dimenziju optužnica. Došlo je vrijeme da u hrvatskom interesu taj navod spomene i netko drugi, kažu neki Vladini dužnosnici</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith okrenuo je još jednom istu povijesnu stranicu Domovinskog rata. Svjedočeći u postupku protiv Slobodana Miloševića, opisao je bitne okolnosti u kojima se odvijala oslobodilačka akcija »Oluja«. Ponovio je činjenicu da je Hrvatska vojska oslobađajući dijelove hrvatskog teritorija nailazila na sela i gradove iz kojih je srpsko stanovništvo otišlo na nagovor i na zapovijed srpskih vlasti i srpskog vojnog vrha. Dakle, Galbraith svjedoči da akciji »Oluja« nije bila namjera etničko čišćenje okupiranog teritorija tzv. krajine.</p>
<p>Time je još jednom, ovaj put pred Haaškim sudom, potvrđeno ono što je za hrvatsku vladu već dvije godine sporno u optužnici protiv Ante Gotovine. A to je opis »Oluje« ne samo kao oslobodilačkog, vojnog čina nego i akcije sračunate na definitivno »izbacivanje« Srba iz Hrvatske. </p>
<p>Valja podsjetiti da se istim činjenicama odmah po dolasku optužnice u Hrvatsku poslužio i premijer Ivica Račan. On ih navodi, među ostalim, u svojem pismu glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte, koja je optužnicu protiv Gotovine potpisala u ljeto 2001. </p>
<p>Odjeci Galbraithova svjedočenja u Hrvatskoj su protumačeni na dva načina. Prvi pristup je naglašeno odobravanje iskaza bivšeg američkog veleposlanika, jer se smatra da bi uvažavanjem njegovih navoda i optužnica protiv Gotovine trebala doživjeti bitnu rekonstrukciju. Jer, takvo shvaćanje »Oluje« u optužnici poslužilo je tužiteljici i za ostale optužbe koje se izravno tiču haaškoga bjegunca i njegove zapovjedne odgovornosti. </p>
<p>Drugi pristup je suzdržaniji i upozorava na činjenicu da optužnica opisom »Oluje« stvara, istina, negativan kontekst za jednog od zapovjednika Hrvatske vojske u toj akciji, ali da su glavni dijelovi ipak individualizirali njegovu odgovornost. </p>
<p>Kada odvjetnik Luka Mišetić iz ekipe branitelja odbjeglog Gotovine kaže da Galbraithovo svjedočenje ide u prilog njegovu branjeniku, onda se on naslanja na činjenicu da optužnica izrijekom spominje progon 150.000 građana srpske nacionalnosti kao odgovornost generala Gotovine. Galbraith, koji je cijelu akciju srpskog napuštanja »krajine« promatrao s jednog od izbjegličkih traktora, pred Haagom pobija upravo tu optužbu. Znači, i odvjetnik Mišetić želi naglasiti tu činjenicu, a posebno to, što ju je izrekao jedan od nekadašnjih pripadnika američke administracije. </p>
<p>Odvjetnik optuženoga generala Rahima Ademija Čedo Prodanović, također smatra da je Galbraithovo svjedočenje važno i za generala Gotovinu. On to procjenjuje i iz pozicije Ademijeva branitelja, koji trenutačno piše odgovor Sudu na mišljenje Carle del Ponte o dokazima koje je Ademijeva obrana već ranije podnijela Sudskom vijeću. Taj akt Prodanović mora Sudu dostaviti do 1. srpnja, čime bi se dovršile sve pripremne radnje za početak suđenja Rahimu Ademiju. </p>
<p>Gdje će ono biti još se ne zna, ali se zna da su i Ademi i Gotovina bili zapovjednici dijelova akcija vođenih u »Oluji«. Stoga je razumljivo da se politička dimenzija »Oluje«, koju Galbraith osporava, nalazi spomenuta i u jednoj i u drugoj optužnici. </p>
<p>Vjesnik je u povodu Galbraithova svjedočenja razgovarao i s Vladinim dužnosnicima zaduženih za odnose Hrvatske i Haaga. Prema njihovu mišljenju, učinak Galbraithovih riječi za aktivne optužnice, kao i one koje tek trebaju uslijediti, značajan je samo utoliko što će primorati tužiteljstvo da s više pravne preciznosti konkretizira svoje akte na osobe imenovane u tim optužnicama. </p>
<p>»Više puta upozoravali smo i tužiteljstvo i Sud proteklih godina na političku dimenziju optužnica. Došlo je vrijeme da u hrvatskom interesu taj navod spomene i netko drugi«, rekli su nam Vladini dužnosnici, dodajući da je »daleko lakše pravno zastupati interese naših građana koji su u Haagu optuženi, ako se akt optuženja naslanja na pravila Statuta i drugih akata Haaškog suda«. </p>
<p>Tko god je dobro pročitao optužnicu protiv Ante Gotovine zna da je tu bila riječ o jednom od zapovjednika u Hrvatskoj vojsci, čiji je zadatak bio djelomičan u odnosu na »Oluju« u cjelini. Nadalje, vojni zapovjednici mogu odgovarati za eventualna kaznena djela, počinjena u zoni njihove odgovornosti, a ne na cijelom teritoriju koji se »Olujom« oslobađao. </p>
<p>Vremenski gledano, njihova odgovornost je trajala dok vojnu vlast na oslobođenom teritoriju nije zamijenila civilna vlast.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Glavaš: Klarić se ponudio HDZ-u na sljedećim izborima</p>
<p>Klarić je u razgovoru sa Šeksom dao do znanja da više ne misli obnašati dužnost pravobranitelja nego je izrazio političke ambicije na sljedećim izborima / Jasno je da postoji simbioza Klarića i vlasti / Nećemo se vraćati u Skupštinu Osječko -baranjske županije i ne odustajemo od stava da se trebaju raspisati izbori </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Zastupnik HDZ-a Branimir Glavaš izazvao je pozornost javnosti nakon što je u utorak u Saboru pučkog pravobranitelja Antu Klarića optužio za paktiranje s vlašću. U razgovoru za Vjesnik iznio je pozadinu tog slučaja, istaknuvši da je Klarić preko HDZ-a namjeravao ostvariti svoje političke ambicije.</p>
<p>• Koje su Vaše zamjerke na rad Ante Klarića i na njegovo izvješće za 2002.?</p>
<p>- Ante Klarić se ponio vrlo nekorektno i neprofesionalno. Prije 20 dana on je razgovarao s Vladimirom Šeksom vezano uz krizu u Osječko-baranjskoj županiji, izrazivši jasno slaganje s predsjednikom Kluba SDP-a Matom Arlovićem da je riječ o teškom kršenju Ustava, zakona i prava za lokalnu samoupravu te Europske povelje o lokalnoj samoupravi. </p>
<p>Šeksa je uputio da mu tri stranke iz Županije podnesu pismenu pritužbu i da će on javno iznijeti svoj stav. Kad smo to napravili, nakon nekoliko dana je reterirao i rekao Šeksu da smo ga »uvalili« u velike probleme. Treba reći da je Klarić u razgovoru sa Šeksom dao do znanja da više ne misli obnašati dužnost pravobranitelja nego je izrazio političke ambicije na sljedećim izborima, rekavši da bi HDZ trebao na njega računati. Kako nije dobio potvrdan odgovor, naglo je napravio zaokret. Odjednom nije želio dati mišljenje i počeo je govoriti da je u Županiji napravljen puč, shvativši da neće dobiti potporu HDZ-a za izbore i da stranka na njega kao kandidata ne računa, pa se odlučio na podilaženje i paktiranje s vlašću. </p>
<p>• Tvrdite da je to razlog ovakvu Klarićevu izvješću?</p>
<p>- Da, a medijski se posebno oštro usmjerio prema meni. Lani su ga, naime, oni napadali, želeći ga smijeniti, a ja sam ga branio. Čim vlast brani pravobranitelja, nešto u tim odnosima nije u redu. A da bi im se dodvorio odabrao je mene kao metu, pa me napada u medijima bez razloga i osnova. U Saboru je zastupnicima poručio da ih iduće godine, za razliku od njega, tu neće biti, no preračunao se. Idući put ću i ja biti u Saboru i duboko sam uvjeren kad bude podnosio izvješće za 2003. da će se o njemu drukčije raspravljati. Jasno je da postoji simbioza Klarića i vlasti, i da je u mjesec dana napravio iznenađujući zaokret. Kad se imaju na umu njegove ambicije, pokazao je i potvrdio da je riječ o moralnoj nuli i političkom hohštapleru.</p>
<p>• Kakvi će biti vaši daljnji potezi vezani uz krizu u Skupštini Osječko-baranjske županije?</p>
<p>- Mi smo se u Županiji držali svih pravnih mogućnosti bez radikalnih poteza. Podnijeli smo tužbu Ustavnom i Upravnom sudu te Županijskom sudu u Osijeku. U četvrtak smo bili primljeni u OESS-u kod Petera Semnebyja i izvijestili ga o našim gledanjima na krizu. Nećemo se vraćati u Skupštinu i ne odustajemo od stava da se trebaju raspisati izbori.</p>
<p>• Kako komentirate nedavno održani Osmi opći sabor HDZ-a?</p>
<p>- Prezadovoljan sam događajima na saboru i novom atmosferom koja se osjetila u Ciboninoj dvorani. Bitno je istaknuti govor Doris Pack, koji potpuno podržavam jer su u njemu poslane poruke međunarodne zajednice kakav HDZ treba biti da bi bio prihvatljiv svijetu, ali i Hrvatskoj. </p>
<p>HDZ 21. stoljeća mora biti neopterećen prošlošću, oslobođen nacionalizma. političke percepcije o HDZ-u. Bitna je i poruka Doris Pack o nužnosti suradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>• Neki izaslanici te su izjave popratili zviždukom.</p>
<p>- Riječ je o zanemarivom broju u odnosu na ukupan broj izaslanika. No, smatram nekorektnim od HTV-a što je u svojoj bombastičnoj najavi u Dnevniku izvukao upravo to.</p>
<p>• U Saboru ste tijekom rasprave o stanju u vašoj županiji citirali izjavu bivšeg vijećnika te stranke da je HSS agromafijaška stranka, zbog čega nisu željeli poslati svog izaslanika na Opći sabor. Hoćete li se ispričati HSS-u i smatrate li sebe preprekom mogućoj koaliciji HDZ-a i HSS-a?</p>
<p>- Ne smatram se odgovornim i ne vidim razloga da ikome upućujem isprike jer nikoga nisam uvrijedio. Riječ je o mom citatu koji je zloupotrijebljen u trenutku kad je HSS trebao odlučiti hoće li poslati izaslanika na Opći sabor. HSS se odlučio za takav način opravdanja, smatrajući da će tako pokazati da HDZ-u nisu potpuno zalupili vrata za buduće koalicije. Smatram da je HSS mnogo ranije donio odluku da neće s nama u koaliciju, iako ga Sanader nikad nije izričito pozivao, nego je samo govorio da je HDZ spreman koalirati sa strankama centra i desnog centra. </p>
<p>Kroz ove četiri godine HSS je pokazao da je bio najvjerniji član lijeve vladajuće koalicije. On samo želi kupiti vrijeme radi svojih birača da bi se stvorio dojam kako ipak postoji mogućnost budućeg koaliranja s HDZ-om, iako im to nije na kraj pameti. Duboko sam uvjeren da je HDZ u stanju s HSLS-om, HSP-om i DC-om stvoriti poslijeizbornu koaliciju s dostatnim brojem mjesta u Saboru kako bi izabrali novu vladu.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hoće li Zagreb učiniti i drugi korak prema toleranciji</p>
<p>Zagreb Pride održat će se u subotu s početkom u 11 sati / Povorku organiziraju grupe za zaštitu i promicanje različitih spolnih usmjerenja Iskorak i Kontra / Uz organizatore skupa, govorit će i Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e., Zoran Pusić, predsjednik Odbora za građanska prava, Jelka Glumičić iz Odbora za ljudska prava iz Karlovca te Furio Radin, saborski zastupnik / Ove godine povorka će biti praćena mnogo jačim policijskim te dodatnim zaštitarskim osiguranjem, a Zrinjevac će biti ograđen metalnom zaštitnom ogradom</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Ovogodišnja povorka lezbijskih i gej skupina, u organizaciji grupa za zaštitu i promicanje različitih spolnih usmjerenja Iskoraka i Kontre, pod nazivom Zagreb Pride 2003., održat će se u subotu s početkom u 11 sati. Pod budnim okom policijskih snaga, praćenim video nadzorom, povorka će, nakon okupljanja na Zrinjevcu, krenuti u šetnju Praškom, Trgom bana Josipa Jelačića, Ilicom, Margaretskom, Trgom Petra Preradovića te Teslinom natrag do Zrinjevca.</p>
<p>Na Zrinjevcu će se okupljenim sudionicima i posjetiteljima obratiti mnogobrojni predsjednici i članovi mirovnih udruga te političari. Tako će uz organizatore skupa, Dorina Manzina i Sanju Juras, govoriti Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e., Zoran Pusić, predsjednik Odbora za građanska prava, Jelka Glumičić iz Odbora za ljudska prava iz Karlovca, Furio Radin, saborski zastupnik i mnogi drugi. Skupu će se pridružiti i udruga za gluhonijeme Dodir. Oni će, prema riječima Dorina Manzina, imati tumača za gluhonijeme.</p>
<p>Ovogodišnja povorka trebala bi biti veselija i življa od prošlogodišnje, tvrde organizatori, uspoređujući prošlogodišnju s »pogrebom«. </p>
<p>Ove godine će povorka biti praćena mnogo jačim policijskim te dodatnim zaštitarskim osiguranjem, Sokol Marićem. Zrinjevac će tako zbog sigurnosti sudionika biti ograđen metalnom zaštitnom ogradom, a ulaz se neće dopustiti onima koji nisu sudionici ili posjetitelji skupa.</p>
<p>Organizatorima su uvelike koristila iskustva prošlogodišnjeg, prvog Gay Pridea u Hrvatskoj. Povorka je prošle godine organizirana s dva cilja. Uz to što su građanima htjeli ukazati na diskriminaciju homoseksualaca pred zakonom i u svakodnevnom životu, koju su uostalom potvrdile i reakcije dijela Zagrepčana za vrijeme održavanja skupa, drugi razlog je obilježavanje tradicionalnog Dana homoseksualaca. </p>
<p>»Svaki element tradicije ima svoj početak. Strašno je da se u ovakvoj hajci manipulira vjerskim osjećajima građana za koje znamo da nas, unatoč svemu, iskreno vole. Vi ste se izborili za Dinamo, Stojedinicu i Trg žrtava fašizma, izborite se i za naša prava. Mi nemamo drugu zemlju osim Hrvatske u kojoj plaćamo jednake poreze, služimo vojni rok i glasamo. Međutim, teško se aktivirati u društvu, u kojem je 40 posto stanovništva nepismeno. Zagrepčani nisu homofobi nego neznalice«, istaknuo je tada u svom obraćanju Manzin. </p>
<p>Ulogu voditelja političkog programa preuzeli su novinar Drago Pilsel i predstavnica Centra za mirovne studije Vesna Teršelič, a pridružili su im se i Zoran Pusić te ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, koji je homoseksualcima, lezbijkama, biseksualcima i transseksualcima čestitao na dostojanstvenosti i poručio: »Volite se i borite za svoja prava«. </p>
<p>»Rat« za prava homoseksualaca vodio se i transparentima i povicima. Dvjestotinjak boraca za ljudska prava i antidiskriminaciju homoseksualnih osoba nosili su transparente s natpisima »Naša prava su ljudska prava«, »Protiv homofobije i patrijarhata«, »Budimo solidarni i hrabri (E)«. Podijeljenost javnosti zorno je prikazana u Teslinoj ulici, gdje je povorka s jedne strane dočekana pljeskom, a s druge pljuvanjem i uvredama poput »Marš u geto, smeće jedno«, »Ponovno otvorite Jasenovac«, »To nisu ljudska bića« i sl. Nezadovoljni provokatori oko 13 sati rastjerali su skup, bacivši suzavac koji je policija ubrzo neutralizirala i okončala čitav događaj. </p>
<p>Prvi incident na prošlogodišnjem Prideu dogodio se prije samog početka. Režiser Mario Kovač, koji je trebao voditi program na Zrinjevcu, pretučen je u ranojutarnjim satima na Kvatrenikovu trgu, a bolje nisu prošli ni oni koji su nakon skupa otišli u klub »Mama« u Preradovićevoj ulici u koji je upala skupina izgrednika. </p>
<p>Fizički su napadnuta i dvojica novinara Internet portala, koji su kamerom pokušali snimiti manifestaciju. Teže posljedice izbjegnute su samo zahvaljujući odlučnosti jednog zaštitara Zagrebačke banke, koji je rastjerao nasilnike. </p>
<p>Tijekom i nakon Gay Pridea 2002. privedeno je 27 osoba, desetoro zbog remećenja javnog reda i mira, šest osoba zbog utvrđivanja identiteta, a jedanaestorica su privedeni iz preventivnih razloga. Po završetku skupa policija je osiguranje ocijenila uspješnim, rekavši da je »policajaca u osiguranju bilo onoliko koliko je bilo potrebno«. </p>
<p>Ana Rukavina i Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Krizmanić: Polako se primičemo toleranciji</p>
<p>Ne treba inzistirati na braku, ali ljudima treba omogućiti da imaju prava kakva postoje u zajedničkim kućanstvima / Netolerancija je bila korisna kada smo živjeli u špiljama i kada je dolazak nekog drugog ili stranog nekoga mogao i fizički ugroziti. Danas se različitih ne treba bojati, kaže dr. Krizmanić</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Vlada je na sjednici u četvrtak uputila u saborsku proceduru Nacrt prijedloga zakona o istospolnim zajednicama. Javna rasprava o toj problematici, uvelike ubrzana nakon lanjskog, ujedno i prvog, Gay Pridea održanog u Zagrebu, time je i formalizirana. U prošlih godinu dana dosta se u javnosti raspravljalo o toj temi, raspravljalo se treba li ona zakonski biti regulirana u sklopu Obiteljskog zakona ili na koji drugi način. Vlada je o Nacrtu prijedloga zakona o istospolonim zajednicama raspravljala uoči ovogodišnjeg Pridea koji će se održati u subotu u Zagrebu. </p>
<p>Sveučilišna profesorica psihologije u mirovini dr. Mirjana Krizmanić kazala je da je zadovoljna time što je Nacrt prijedloga prošao na Vladi. »Ne treba inzistirati na braku, ali ljudima treba omogućiti da imaju prava kakva postoje u zajedničkim kućanstvima«. Činjenicu da dio javnosti i Vlada uvažavaju i nastoje regulirati problematiku istospolnih zajednica, a dio javnosti tome se oštro protivi, Krizmanić tumači netolerancijom onih koji se protive. »Riječ je o netoleranciji prema svima drukčijima, pa tako i prema homoseksualnim osobama«. Krizmanić je napomenula da je danas netolerancija oznaka neciviliziranosti. Pojasnila je da je netolerancija bila korisna »kada smo živjeli u špiljama i kada je dolazak nekog drugog ili stranog mogao nekoga i fizički ugroziti«. Međutim, različitih se danas ne treba bojati, napomenula je Krizmanić. </p>
<p>Kada je riječ o Gay Prideu što će se održati u subotu, Krizmanić se boji da će i ove godine biti nereda, kao što su i lani ekstremisti fašistoidnih ideja izazvali nerede. Međutim, ipak se »pomalo primičemo prema toleranciji, sporo i teško«, zaključila je profesorica Krizmanić.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gruden: Normalno će postati patološko, a patološko normalno</p>
<p>Profesor i psihijatar Vladimir Gruden se na pitanje o istospolnim zajednicama prisjetio dvaju velikana prošlosti: Ericha Fromma i Arthura Schopenhauera. »Fromm je još 1956. u svom djelu 'Anatomija ljudske destruktivnosti' kazao da će doći vrijeme kada će normalno postati patološko, a patološko će postati normalno«, ističe Gruden, te dodaje da to karakterizira i njegovo razmišljanje o istospolnim zajednicama. </p>
<p>»Isto tako, Schopenhauer je smatrao da je ovaj život prepun boli i patnje te da je jedini način da se ljudi riješe boli taj da ne rađaju djecu, tj. da čovječanstvo izumre«, kaže Gruden, dodajući da će se to upravo i dogoditi u tim istospolnim zajednicama.
»Dakle, i Fromm i Schopenhauer su došli na svoje«, ističe Gruden, uz napomenu da ne želi dalje komentirati tu tematiku i izlagati se osudi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Tanki argumenti za HDZ-ovu prozivku</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>HDZ je s potencijalnim poslijeizbornim partnerima odlučio zaoštriti predizbornu kampanju. Pozvali su Vladu da objavi datum izbora, jer »da se pet mjeseci prije ragularnog roka za održavanje izbora ne zna« kad će se održati, što je »suprotno demokratskim standardima europskih zemalja na koje se Vlada poziva«. Tom su zahtjevu dodali i najavu bojkota u radu Sabora zbog neraščišćena stanja u Skupštini Osječko-baranjske županije.</p>
<p>Prvo o datumu izbora. Krajnji rok za njihovo održavanje je kraj ožujka sljedeće godine. Prema tome, do tog roka još je preostalo ne pet nego čak devet mjeseci. Demokratski standardi u europskim zemljama na koje se pak HDZ tako lako poziva kao da s njima živi od osnutka ne nalažu ništa u vezi s proglašenjem datuma izbora. Onaj koji je na vlasti bira vrijeme izbora i trenutak kad će to oporbi i glasačima objaviti. Pritom se ravna prema vlastitim interesima i nastoji iznenaditi, koliko je god to moguće, one s kojima će se suočiti na izborima. Drugo, zavrzlama u Skupštini Osječko-baranjske županije. HDZ smatra da je ostavkom 26. zastupnika, koji je bio iz HSS-a, preostalih 25 SDP-ovaca izgubilo većinu. Oni ne priznaju zamjenika koji je uskočio na mjesto tog HSS-ova zastupnika. Pozivajući se na dio Zakona o izboru vijećnika lokalne samouprave, oni tvrde da o izboru zamjenika vijećnika mora odlučivati većina od 26 članova skupštine. </p>
<p>Pozivajući se na drugi dio istog tog zakona, Ministarstvo pravosuđa je objavilo svoj stav kako samim izborom mandat zamjenika vijećnika odmah stupa na snagu. Prema tome, ne treba ga ovjeriti većina u skupštini.</p>
<p>HDZ, HSLS, HSP i DC potegnuli su dva jaka argumenta kako bi destabilizirali koaliciju na vlasti, nakon što blještavi HDZ-ov sabor nije polučio očekivani učinak na političkoj sceni. Tomčić s Račanom i dalje otvara dionice autocesta, pa se Sanader vratio spomenutim satelitskim strankama koje inače stalno drži u predsoblju da mu antišambriraju dok ih ne zatreba.</p>
<p>Bojkot glasovanja u Saboru, osim ako je riječ o zakonima o kojima nam ovisi približavanje Europi i prozivanje vlasti jer se još nije udostojala objaviti datum izbora, tanki su argumenti za tako krupne odluke tvrde jezgre opozicije. Realnije bi i jače zvučao HDZ-ov argument da su oni već održali predizborni sabor, objavili prve slogane za privlačenje birača, pa je, eto, zbog toga krajnje vrijeme da im vladajuća koalicija prilagodi svoj datum izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ne treba pristati na MMF-ov eksperiment </p>
<p>DARKO MARKUŠIĆ</p>
<p>Iako Hrvatska nije u predviđenom roku ispunila nijedan od planiranih privatizacijskih projekata (Ina, Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka), najavljenih u Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici Vlade i HNB-a Međunarodnom monetarnom fondu, koji je sastavni dio važećeg stand-by aranžmana, i unatoč tome što se u dopuni Memoranduma utvrđuju novi rokovi, MMF zbog toga ne kritizira hrvatsku vladu. Glavno nesuglasje između MMF-a i hrvatskih monetarnih i izvršnih vlasti su mjere koje je HNB početkom godine uvela radi ograničavanja rasta kreditnih plasmana i koje tek sada počinju davati rezultate, a u konačnici bi trebale rezultirati i smanjivanjem deficita na tekućem računu platne bilance. </p>
<p>Istina je i da spomenute mjere, koje su neprijeporno administrativnog karaktera, najviše pogađaju brzorastuće strane banke koje posluju u Hrvatskoj. Odlučan istup guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da još jednom ne posluša savjet MMF-a, o onome što je Fond sugerirao i početkom godine, te pribjegne povećanju kamatnih stopa na blagajničke zapise može se tumačiti na više načina. No, sve se u konačnici ipak svodi na to da vodstvo HNB-a ovaj put ne želi udovoljiti zahtjevu MMF-a, jer nije uvjereno u dobar ishod predloženih mjera. MMF sugerira tržišni pristup, ali on podrazumijeva i eksperimentalno povećanje kamatnih stopa na blagajničke zapise sa sadašnjih 2,49 na 3,5 ili više, dok iz HNB-a poručuju da se željeni učinak može postići samo dramatičnim povećanjem kamata na 10 ili 11 posto. </p>
<p>Tek tada bi banke ozbiljno reducirale kreditne plasmane na domaćem tržištu, ali bi to bitno otežalo (i poskupjelo) i zaduživanje države, što je jedan od razloga potpore koju članovi Vlade pružaju guverneru Rohatinskom u ovom slučaju. Drugi razlog je i taj što ako on ode s mjesta prvog čovjeka HNB-a vladajuća koalicija jednostavno neće moći postići suglasnost o novom kandidatu. Predstavnici MMF-a zatečeni su odlučnim istupom guvernera, jer su u razgovorima s Vladom stekli dojam da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni u tišini. Hrvatska, međutim, ne bi trebala biti ničiji eksperiment, a neispunjenje privatizacijskih planova s početka priče dokaz je da MMF katkad ne traži potpunu poslušnost. No tada treba svakako znati što se želi postići i ustrajati u tome, pa i po cijenu raskida postojećeg stand-by aranžmana s MMF-om.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Država, tko je to?</p>
<p>Hrvatska tek mora naučiti koji sve mehanizmi za pritisak postoje u civilnom društvu. No, naš problem je i u tome što se i ovo malo poznatih nam sredstava pritiska najčešće koristi za »akcije« u kojima su građani samo pijuni koje politika (ona na vlasti ili ona koja se za nju bori, svejedno) i njoj pridruženi financijski interes pokreće uz pomoć daljinskog upravljača. I puni džepove iskorištavajući protestni žar siromašnih prosvjednika. Koji nakon ispunjenja protestnih zahtjeva najčešće neće živjeti ni pola posto bolje</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Jesu li radnici Kutjeva dio hrvatske države? Ako je vjerovati njihovu sindikalnom čelniku- nisu! On je, naime, prije nekoliko dana od državnih pregovarača o privatizaciji svog Kutjeva sasvim ozbiljno zatražio da Kutjevo proda Božjakovini Envera Moralića tako što će se odreći potraživanja države, ali ne na uštrb radnika.</p>
<p>Dakle, radnici Kutjeva s hrvatskom državom baš i nemaju nekakve veze. Osim, valjda, geografske. Kao da radnici Kutjeva nisu građani te iste države i kao da nemaju ama baš nikakve veze s njezinom blagajnom. Kao da je i oni ne pune svojim poreznim novcem i kao da se iz nje ne financira stotinu i jedna potreba tih istih kutjevačkih radnika. Od vrtića i škola, preko bolnica do cesta... Kao da se praznija državna blagajna na njihove živote uopće neće odraziti.</p>
<p>Nije kutjevački sindikalist jedini koji razmišlja i govori po principu »država, to su oni«. Oni tamo u Zagrebu, oni tamo na Markovu trgu, oni tamo u Vladi... Kao da je država doista samo tlo i politička elita s pratećim upravnim aparatom. A obični građanin sa svim tim nema nikakve veze. Nit' je kriv, nit' je odgovoran. A uvijek je nevina žrtva. </p>
<p>Zato je zanimljivo upitati se što se događa kada ta daleka »država« posao uistinu odradi kako treba ili barem prilično dobro. U četvrtak je, na primjer, Vlada u Sabor poslala paket četiriju zakona koji prilično moderno reguliraju odnose u obitelji, ravnopravnost spolova, istospolne životne zajednice i odnos prema nasilju u obitelji. Hoće li zbog tih zakona Hrvatska postati država s manje nasilja u obitelji? Hoće li biti manje prebijenih žena i seksualno zloupotrijebljene djece? Hoće li istospolni partneri smjeti bez drastične osude okoline, pa i fizičkog nasilja, smjeti izaći iz posvemašnje sjene? Hoće li žene postati ravnopravnije? Neće. </p>
<p>Država je dala samo početni zakonski okvir u sklopu kojeg građani moraju odraditi svoje. Tužiti susjeda koji premlaćuje ženu. Prijaviti svaku sumnju na seksualno iskorištavanje djece. Boriti se protiv nezainteresiranosti državnih službenika koji se time bave. Ne pristajati na seksualno uznemiravanje kolegice samo zato što je bolje da uspaljeni šef gnjavi nju nego mene. Buniti se zbog premalo utočišta za žrtve nasilja. </p>
<p>Pa makar se znalo da će to često biti naporan posao bez zadovoljavajućih rezultata. Nažalost, prečesto. Jer, mi preko svojih glasačkih listića u Sabor šaljemo dične muže koji su se protivili prijedlogu da nasilnik, koji premlaćuje ženu ili seksualno iskorištava dijete, bude izbačen iz stana. I to samo na tri mjeseca. Jer, boje se ti naši dični muži saborski da se time ugrožavaju nasilnikova prava vlasništva. Valjda im je najnormalnije da čovjek u svom stanu ima pravo raditi što hoće. Ako se ženi i djeci ne sviđa što im radi - neka odu. Nek' se potucaju u tri ujutro po cesti. Pa, ipak je on vlasnik! Ima on svoja prava!</p>
<p>Dobro, tankoćutnost prema nasilnicima ovaj put nije prošla Saboru. No, nažalost, nije izazvala ni dovoljno društvenog zgražanja. Kao ni izjave onog zagrebačkog liječnika kojemu dolaze premlaćene žene da su si često same krive jer previše pričaju. Očito, prosječni Hrvat smatra da se on time ne mora baviti. Valjda je to posao države. I sitni, privatni problem s kojim se mi nećemo baviti. </p>
<p>Ali se zato svi želimo baviti privatizacijom i sličnim velikim stvarima. Svaki prosječni Hrvat jako dobro zna koliko vrijedi Ina. Ili, komu treba a komu ne treba prodati Sunčani Hvar ili Kutjevo. Zna da državna blagajna mora svake godine s par milijardi uskakati u pomoć brodogradilištima koja propadaju, iako u Hrvatskoj postoje dokazi da ne moraju propadati; postoje brodogradilišta koja dobro posluju. A zna i da je moguće graditi 500 kilometara cesta godišnje i usput u Hrvatskoj isplaćivati njemačke mirovine i švedske dječje doplatke. </p>
<p>Svemu tome je u stanju posvetiti sate i sate razgovora, pisanja medijima, protestiranja pred Banskim dvorima. I pritom mu uopće ne smeta što ne zna barem pet od deset podataka potrebnih za donošenje meritornih zaključaka i odgovornih odluka. Pa najčešće i ne primjećuje da ga navlačenjem na te teme i takvu vrstu diskursa ova ili ona politička opcija povlači za nos bez imalo napora.</p>
<p>Ne želim, naravno, reći da obični građani nemaju što raspravljati o privatizaciji, državnom proračunu i dugu, ili da ulični protesti nisu legitimno i često uistinu potrebno sredstvo pritiska na one koji odlučuju. Dapače. Hrvatska tek mora naučiti koji sve mehanizmi za pritisak postoje u civilnom društvu. No, problem je i u tome što se i ovo malo poznatih nam sredstava za pritisak najčešće koristi za »akcije« u kojima su građani samo pijuni koje politika (ona na vlasti ili ona koja se za nju bori, svejedno) i njoj pridruženi financijski interes pokreće uz pomoć daljinskog upravljača. I jako dobro živi iskorištavajući protestni žar siromašnih prosvjednika. Koji nakon ispunjenja protestnih zahtjeva najčešće neće živjeti ni pola posto bolje.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Više od sto stranica pitanja zahtijeva nekoliko tisuća stranica odgovora </p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi dolazi 10. srpnja u Hrvatsku kako bi službenom Zagrebu uručio 150 stranica upitnika. Tim činom Hrvatska ulazi u najozbiljniju fazu EU integracija / Hrvatski upitnik ima 29 poglavlja i sasvim je sigurno opsežniji od upitnika koji je 1996. slan tranzicijskim zemljama srednje Europe </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Predsjednik Europske komisije Romano Prodi dolazi 10. srpnja u Hrvatsku kako bi službenom Zagrebu uručio 150 stranica upitnika. Tim činom Hrvatska ulazi u najozbiljniju fazu EU integracija dosad, jer će o uspješnosti odgovora najvećim dijelom ovisiti hoće li Hrvatska za godinu dana dobiti zeleno svjetlo Europske komisije za status zemlje kandidatkinje te datum za početak pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p>U samoj Europskoj komisiji tvrde da je riječ o dosad najozbiljnijem i najopsežnijem dokumentu koji se sastoji od cijelog niza detaljnih pitanja koji su važni za Europsku uniju. Komisija s upitnikom kasni oko tjedan dana zbog složenosti samog posla. Sve uprave moraju poslati svoje želje za pitanjima Hrvatskoj, koja se zatim klasificiraju, analiziraju i bruse, prije slanja konačne verzije u Zagreb. Budući da se popis uvjeta za punopravno članstvo aquis communautaire svake godine povećava, hrvatski upitnik ima 29 poglavlja, i sasvim je sigurno opsežniji od upitnika koji je 1996. slan tranzicijskim zemljama srednje Europe. </p>
<p>Komisijin upitnik detaljan je popis pitanja koji se tiču doslovce svih dijelova funkcioniranja društva, od broja uzgojenih pilića godišnje pa do krupnih političkih pitanja. Sastoji se od dva dijela. Prvi je zajednički svim državama, a drugi specifičan za svaku zemlju posebno. </p>
<p>Rok za odgovor je tri mjeseca. Da je riječ o iznimno složenom poslu, govori i podatak da su odgovori koje su države slale Komisiji sadržavali i po nekoliko tisuća stranica. Na temelju odgovora, ali i svih drugih izvora (države članice EU-a, međunarodne organizacije), Europska će komisija prvo donijeti mišljenje o mogućnosti države da ispuni uvjete za članstvo u EU, a zatim i preporuku glede otvaranja pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p>Ovom procedurom Hrvatska ulazi u najvažnije razdoblje EU integracija, a proces ispitivanja i odgovaranja s punim se pravom može nazvati »vađenjem utrobe«. Europsku uniju prije nego što se odluči da neka zemlja može započeti pregovore o punopravnom članstvu zanima cijeli niz pitanja. </p>
<p>Upitnik Europske komisije će tako sadržavati pitanja o odnosima Hrvatske i EU-a, posebice onih ugovornih. Posebna pozornost posvetit će se ispunjenju političkih uvjeta, kako onih o funkcioniranju demokracije i vladavine prava, tako i specifičnih, hrvatske suradnje s Haaškim sudom i pitanja povratka izbjeglica i njihove imovine.</p>
<p>Ta još škakljiva pitanja bit će, zajedno sa stanjem u pravosuđu, ključna za općenitu ocjenu hrvatske spremnosti za članstvo u EU. Europski čelnici u posljednje su vrijeme često naglašavali da će prolaznu ocjenu o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom dati tek kada to učini sam Sud, odnosno Ured glavne tužiteljice Carle del Ponte. Velika Britanija i Nizozemska koje još nisu završile proces ratifikacije, odnosno notifikacije hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te će procedure pokrenuti tek kada im iz Haaga bude poručeno da su zadovoljni hrvatskom suradnjom s tim sudom. </p>
<p>Europsku će komisiju u upitniku zanimati i ocjena stanja i mogućnosti ispunjavanja gospodarskih uvjeta te analiza sposobnosti prihvaćanja obveza koje proizlaze iz članstva (prihvaćanja pravne stečevine EU-a ).</p>
<p>Hrvatska je koalicijska vlast, sudeći barem po izjavama, ovaj proces ozbiljno shvatila, pa je do kraja godine najavljeno donošenje 50 zakona potrebnih za EU, a zbog posla odgovaranja na Komisijin upitnik u Vladi je već »ukinut« godišnji odmor. </p>
<p>Iako vremenski rok za Komisijino mišljenje nije određen, očekuje se da bi ona do ljeta iduće godine mogla izreći svoje mišljenje o hrvatskom zahtjevu za ulazak u EU. Ako mišljenje bude pozitivno, država dobiva status kandidata i mogućnost da koristi brojne predpristupne fondove koji bi joj trebali osigurati brži razvoj i pomoć u reformama. Tek tada Hrvatska bi, najesen iduće godine, započela pregovore o punopravnom članstvu. U tom procesu trebala bi biti iznimno brza i efikasna kako bi bila u stanju dostići sljedeći val proširenja predviđen za 2007. U povijesti Europske unije Europska je komisija negativno mišljenje izrekla o Turskoj, što je i dalje na snazi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Dobro došli na zapadni Balkan: Nijedna nacionalna država ne može graditi identitet na neznanju drugih </p>
<p>Stoljetni strah Hrvata od germanizacije, talijanizacije i mađarizacije generirao je jugoslavensku ideju. Dakako, stvaranjem države SHS koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju doveo je u pitanje jugoslavenstvo kao ujedinjujuću ideju. Možda je Staljinov napad na Tita i njegovu Jugoslaviju ponešto ojačao jugoslavensku ideju, ali to je relativno kratko trajalo, pa je jugoslavenstvo izgubilo status ujedinjujuće ideje. Ovaj put definitivno / Ako se pojedinac na putu u neku zapadnoeuropsku zemlju ponekad i morao predstaviti kao Jugoslaven, razlog je tome više bio temeljito neznanje osnovnih pojmova i kategorija vezanih za taj geopolitički prostor. Nije tada bilo nikakvo iznenađenje ako netko, šaljući pismo iz Pariza, navede kao bitni dio adrese: Zagreb kod Beča</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Termin zapadni Balkan službeno je promoviran na zagrebačkom summitu na jesen 2000. godine, a u tom kratkom razdoblju između Zagreba i Soluna prihvaćen je kao normalan (neupitan) naziv za jugoistočni dio Europe minus Slovenija i Grčka.</p>
<p>No nije francuska diplomacija izmislila taj naziv on se može naći i u ranijim enciklopedijskim izdanjima. Tamo se zapadni Balkan definira kao brdovito područje bivše SFRJ, a pritom se izričito isključuju iz tog pojma ravničarski dijelovi bivše države kao npr. Vojvodina. </p>
<p>Dakako, i ravnice su geografski pojam isto kao i planinski masivi. Nadalje, isključuje se obalni pojas kao i otoci.</p>
<p>Tu je očito posrijedi neki drugi faktor, a ne geografija. Možemo ga označiti kao sociokulturni faktor. Stoga se na temelju geografskog faktora kao zapadni Balkan definira sjeverozapadni dio bivše Jugoslavije uključivši tu i Sloveniju.</p>
<p>Međutim, na zagrebačkom summitu pojam zapadni Balkan obuhvaća sve novostvorene države bez obzira na to jesu li to planinski masivi ili ravnice, a sam pojam proširuje se i na Albaniju, koja nikad nije bila sastavnica Jugoslavije, a isključuje se Slovenija.
Zapadni Balkan samo je drugi naziv za »regionalni pristup« u »približavanju« jugoistočnog dijela Europe Europskoj uniji i NATO-u. Nije čudo što takav »regionalni pristup« nije izazvao nikakvo oduševljenje među hrvatskim političarima. Kako je onda moguće da on bude prihvaćen kao neupitna kategorija u svakodnevnom političkom diskursu?</p>
<p>Stvar je u tome što je pojam »regionalni pristup« u međuvremenu ipak redefiniran. Naime, prije zagrebačkog summita regionalni pristup označavao je pristup Europskoj uniji u obliku konvoja u komu najsporiji brod određuje njegovu brzinu. Kad je regionalni pristup redefiniran kao individualni pristup svake zemlje u tom konvoju, on je postao prihvatljivim i onim političarima koji su se tome prije zagrebačkog summita načelno protivili.</p>
<p>Tu bi trebalo razmotriti počiva li taj novelirani regionalni - individualni pristup na nekim ujedinjujućim velikim idejama, ili pak sadržava neku strategijsku ideju, a na kraju sadržava li neku ideju kolektivnog identiteta ljudi koji žive na zapadnom Balkanu. </p>
<p>Moglo bi se, na primjer, reći da je poslije Prvoga svjetskog rata on izražavao jednu političku ideju koja bi se mogla nazvati jugoslavenskom (odnosno) južnoslavenskom idejom.</p>
<p>Uostalom, jugoslavenska ideja pojavila se znatno prije početka Prvoga svjetskog rata na prvom mjestu u Hrvatskoj, gdje se ona naziva različitim imenima (npr. Ilirski pokret u prvoj polovici devetnaestog stoljeća). </p>
<p>Njezin je zagovornik bio Josip Juraj Strossmayer. No on ističe ideju južnoslavenstva, jer ono uključuje među Južne Slavene i Bugare.</p>
<p>Bilo je i drugih političkih ideja: npr. ideja balkanske federacije koja nije bila ograničena samo na Hrvatsku. Čini se da je ta ideja još bila na životu u prvim danima poslije Drugoga svjetskog rata. Tu ideju zastupao je bugarski komunist i ujedno visoki dužnosnik Treće internacionale. U praksi bi to značilo federaciju sklopljenu između »nove Jugoslavije« i Bugarske.</p>
<p>Čini se da toj ideji nije bio nesklon ni Josip Broz Tito. No Staljin je bio žestok protivnik takve ideje, a pogotovo kad bi se ona proširila još i na Albaniju. To je svakako bio jak poticaj otvorena sukoba između Staljinova SSSR-a i Titove Jugoslavije.</p>
<p>Zanimljivo je primijetiti da su u montiranim političkim procesima račun platili Trajče Kostov iz Bugarske i Koči Dzodze iz Albanije, kao »titoisti«. Dakako, procesi protiv »titoista« proširili su se na druge zemlje istočnog bloka, u prvom redu na Mađarsku i Čehoslovačku. Tako je i ta integrativna ideja propala.</p>
<p>Međutim, francuska diplomacija nije zaboravila da je veliki dio Austro-Ugarske Monarhije bio reorganiziran kao Mala antanta. </p>
<p>Taj su savez činili Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Rumunjska i Čehoslovačka Republika. Savez je nastao 1920., a formalno je ukinut 1939., a sklopljen radi održavanja stanja stvorenog Versailleskim mirovnim ugovorom.</p>
<p>Je li to bila dublja motivacija francuske administracije još za vrijeme vladavine Françoisa Mitterranda koja u Chiracovoj inicijativi na zagrebačkom summitu 2000. godine. Teško je reći, ali cijelo razdoblje od raspada SFRJ do zagrebačkog summita obilježeno je možda nikad zaboravljenom Malom antantom.</p>
<p>Jugoslavenska ideja bila je uvjetovana položajem Trojedne Kraljevine Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji. </p>
<p>Stoljetni strah Hrvata od germanizacije, talijanizacije i mađarizacije generirao je jugoslavensku ideju. Dakako, stvaranjem države SHS koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju doveo je u pitanje jugoslavenstvo kao ujedinjujuću ideju. Možda je Staljinov napad na Tita i njegovu Jugoslaviju ponešto ojačao jugoslavensku ideju, ali to je relativno kratko trajalo, pa je jugoslavenstvo izgubilo status ujedinjujuće ideje. Ovaj put definitivno.</p>
<p>Na kraju, je li proces koji je iniciran na zagrebačkom summitu počivao na nekom kolektivnom jugoslavenskom identitetu? Ostavimo li po strani pojedince ili manje skupine koje su propast druge Jugoslavije doživjeli kao propast Atlantide, ta ujedinjujuća ideja većinom je izbrisana iz kolektivnog identiteta.</p>
<p>Što bi značilo kad bi se neki Hrvat ili Srbin predstavio u nekoj zapadnoj zemlji kao Jugoslaven? Takvo predstavljanje imalo je smisla dok je još postojala druga Jugoslavija kao država. No stvaranje Jugoslavena kao neke tradicionalne kategorije nije ni tada bilo sasvim uspješno. </p>
<p>Uostalom, znamo kako je završilo stvaranje kategorije »sovjetskog naroda«, pa nas to upućuje da ni stvaranje jugoslavenskog naroda nije moglo biti išta uspješnije.</p>
<p>Ako se pojedinac na putu u neku zapadnoeuropsku zemlju ponekad i morao predstaviti kao Jugoslaven, razlog je tome više bio temeljito neznanje osnovnih pojmova i kategorija vezanih za taj geopolitički prostor. Nije tada bilo nikakvo iznenađenje ako netko, šaljući pismo iz Pariza, navede kao bitni dio adrese: Zagreb kod Beča. Danas su i ljudi zapadnih zemalja mnogo toga naučili iz geografije pa se takva pogreška u adresi ne bi dogodila.</p>
<p>Dakako, pogrešna adresa bi glasila »Zagreb - Jugoslavija«. Međutim, ni jedna nacionalna država ne može graditi svoj vlastiti identitet na pukom neznanju zemalja iz one zajednice kojoj se dotična zemlja zapadnog Balkana želi priključiti.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pomilovanje 22 narkodilera: kako se izrečena jedna poluistina pretvorila u potpunu neistinu</p>
<p>Rigidna teza o odvjetnicima lopovima koji zarađuju na nesreći poznata nam je još iz prijašnjih vremena. Zamislite koliko odvjetnici mogu zaraditi i mogu dobro živjeti od predmeta s tog područja, kako si to zamišlja Milanka Opačić, kad je riječ o ovisnicima koji obično kradu od roditelja, razbijaju kioske i provaljuju u ljekarne da dođu do droge / Odvjetnici brane individualno pravo čovjeka pred vlašću, pa gospođa Opačić treba, kao i njeni kolege u Saboru, shvatiti da je mnogo lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Istina počiva u dubini, a zabluda uvijek leži na površini i s njom možemo lako izaći na kraj. Zato smo mi odvjetnici u svim režimima neprihvatljivi jer znamo što je istina, poznajemo jednu i drugu stranu, a svima smo nepoželjni, jer smo neovisni </p>
<p>SILVIJE DEGEN</p>
<p>Dana 17. lipnja 2003. održana je konferencija za tisak Kluba zastupnika SDP-a, na kojoj je, među ostalim, izrečena poluistina koja se pretvorila u potpunu neistinu, a ona je u obliku naslova izvješća s te konferencije objelodanjena kao činjenica: »U nekoliko godina Mesić pomilovao 22 narkodilera« (Vjesnik, 18. i 19. lipnja). </p>
<p>Neugodno sam zatečen tom profesionalnom površnošću u redakcijskoj obradi teksta, a i nekim nakaznim konstatacijama, koje su vjerojatno dio političkog habitusa nekih SDP-ovih saborskih zastupnika. </p>
<p>U tijeku konferencije za novinare zastupnici Kluba SDP-a Marin Jurjević i inače vrlo šarmantna Milanka Opačić, osim organiziranim kriminalom pozabavili su se i problemom veće ili male količine droge, te prekršajne ili pak kaznene odgovornosti počinitelja takvih djela, odnosno treba li one koji posjeduju drogu, a nisu uhvaćeni u preprodaji, kazneno goniti kao i organizirani kriminal, odnosno dilere.</p>
<p>Naravno da o tomu postoje različita mišljenja, ali u svom razmišljanju Milanka Opačić iznijela je više netočnosti. Tako, među ostalim, kaže: »Dobar dio odvjetnika počeo je dobro živjeti od predmeta s tog područja, suci su njima ispunjavali radne kvote, a Državno odvjetništvo se iscrpljivalo podizanjem optužnica protiv mladih kojima treba liječenje, a ne progon.«</p>
<p>Sve to da bi pojačala svoju tvrdnju da ne treba goniti mlade ljude, jer tako i tako »u zadnjih nekoliko godina Predsjednik Republike je pomilovao 22 narkodilera«.</p>
<p>Istina, gospođa Milanka Opačić nije rekla koji predsjednik, ali je ipak u Vjesniku izašao naslov da je Mesić pomilovao 22 dilera, a gospođa zastupnica SDP-a to nije javno demantirala, barem to ja nisam vidio.</p>
<p>Zabrinjava nešto drugo, a to je do koje mjere površnost i neznanje s političkim bezobrazlukom formiraju javno mnijenje pa se, među ostalim, o odvjetnicima govori kao o profiterima i lopovima, te o sucima, koji su upravo »zaslugom gospode iz Sabora, a i izvršne vlasti« ostali sa svojih milijun i tristo tisuća neriješenih predmeta.</p>
<p>Suci rade u okviru zakona, kao i odvjetnici koji brane individualno pravo čovjeka pred vlašću, dok, kao što gospođa Opačić kaže, državni odvjetnici se iscrpljuju, a i oni rade u okviru zakona, koji se nisu promijenili već mnogo godina, a za to je očito odgovorna vlast i Sabor.</p>
<p>Rigidna teza o odvjetnicima lopovima koji zarađuju na nesreći poznata nam je još iz prijašnjih vremena. Zamislite koliko odvjetnici mogu zaraditi i mogu dobro živjeti od predmeta s tog područja, kako si to zamišlja Milanka Opačić, kad je riječ o ovisnicima koji obično kradu od roditelja, razbijaju kioske i provaljuju u ljekarne da dođu do droge.</p>
<p>Odvjetnici brane individualno pravo čovjeka pred vlašću, pa gospođa Opačić treba, kao i njeni kolege u Saboru, shvatiti da je mnogo lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Istina počiva u dubini, a zabluda uvijek leži na površini i s njom možemo lako izaći na kraj.</p>
<p>Zato smo mi odvjetnici u svim režimima neprihvatljivi jer znamo što je istina, poznajemo jednu i drugu stranu, a svima smo nepoželjni, jer smo neovisni i samo u zemljama gdje su neposredni izbori, a ne gdje odlučuje partiokracija imamo istinsko priznanje i samo tamo možemo dokazati koliko smo stručni i potrebni demokratskom društvu.</p>
<p>Što se tiče predsjednika Republike Stjepana Mesića, danas jedne od rijetkih moralnih vertikala, te »pakovanja« da je pomilovao 22 narkodilera, a Opačić privatno tvrdi da je mislila na predsjednika Franju Tuđmana, sve govori o tezi da su novinari iznimno odgovorni za interpretaciju tuđih stajališta, i to posebno osoba koje su narodni tribuni.</p>
<p>Sasvim opravdano se čudimo da se takav naslov stavlja, a to zastupnica nije kazala »ili ni mislila«. Predsjednik države je u ovom slučaju, kao i mi iz pravosuđa, očito pogođen tezom o kojoj ja stalno govorim, a to je da se državna tijela koriste načelom oportuniteta, a ne zakonitosti, pa su primjer površnosti a često i zloporabe. Vjerujem da je riječ o površnosti, a ne o umišljajnom krnjenju ugleda Predsjednika.</p>
<p>Kao dugogodišnji pravnik, javni radnik i građanin ove zemlje još jednom ističem deontologiju profesije - a naši političari su, nažalost, oduvijek samo profesionalni političari - osoba koje su odgovorne za javnu riječ na bilo kojoj razini. No, dok političari za svoje nastupe obično bivaju kažnjeni na izborima, novinari gotovo nikada ne odgovaraju za svoju površnost ili nestručnost. </p>
<p>Možda izgleda sarkastično, ali je slikovito kada kažemo da između »čovjeka i muhe nema razlike, jer oboje možemo ubiti novinama«.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Izmjene Zakona o radu pogoršat će položaj radnika </p>
<p>Želeći opravdati nove restriktivne mjere u radničkim pravima predstavnici vlasti obmanjuju javnost kada kažu da su zakonske promjene, među ostalim, u funkciji usklađivanja s europskim radnim zakonodavstvom. Nesporna je činjenica da je razina radničkih prava u europskim zemljama u čitavom nizu elemenata znatno povoljnija</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ I ZORANA JANČIKOVIĆ</p>
<p>Zakon o radu u osmoj godini primjene doživljava treće promjene. Već nekoliko mjeseci socijalni partneri vode neproduktivne pregovore o usklađivanju prijedloga izmjena zakona. Hrvatska javnost razumljivo sa zanimanjem prati promjene radnog zakonodavstva jer će one dodatno pogoršati položaj radnika. </p>
<p>U kontekstu predloženih promjena stvara se pogrešan dojam da su postojeća prava radnika zadovoljavajuća zaboravljajući kako su radnička prava već ranije drastično smanjena.</p>
<p>Želeći opravdati nove restriktivne mjere u radničkim pravima predstavnici vlasti obmanjuju javnost kada kažu da su zakonske promjene, među ostalim, u funkciji usklađivanja s europskim radnim zakonodavstvom. Nesporna je činjenica da je razina radničkih prava u europskim zemljama u čitavom nizu elemenata znatno povoljnija.</p>
<p>Milijuni Francuza štrajkaju i prosvjeduju zbog Vladine namjere da poveća radni staž za punu mirovinu sa 37,5 na četrdeset godina staža, a u nas se, na žalost, to povećanje sa trideset pet na četrdeset za žene, a sa četrdeset na četrdeset pet za muškarce dogodilo tiho bez ikakvoga značajnijeg protivljenja sindikata. </p>
<p>Obračun mirovine u Austriji trenutačno se izračunava na temelju petnaest, a u Francuskoj dvadeset najpovoljnijih godina. Zbog nastojanja Vlade da se izračun produlji na čitav radni vijek organiziraju se masovni prosvjedi i generalni štrajkovi.</p>
<p>Podsjetimo, u nas se ta promjena dogodila mnogo drastičnije tako što je deset najpovoljnijih godina za obračun mirovine povećano na puni radni vijek, odnosno četrdeset za žene, a četrdeset pet za muškarce. </p>
<p>To je svakako jedan od razloga što je prosječna mirovina danas samo četrdeset posto prosječne plaće, a bojim se da će se taj trend smanjenja mirovine u odnosu prema prosječnoj plaći i dalje nastaviti.</p>
<p>No tu nije kraj smanjenja radničkih prava koja su se dogodila u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, dok je promjena statusa malog poslodavca sa pet na deset zaposlenih radnika u nas prošla nezapaženo u Italiji je zbog toga prosvjedovalo više od milijun radnika.</p>
<p>Promjene uz blagoslov sindikalnih središnjica</p>
<p>Ni tu se kad je u pitanju naše radno zakonodavstvo nije stalo pa se sada predlaže još drastičnija mjera tako što bi se taj broj trebao povećati na dvadeset radnika. To bi gotovo potpuno obuhvatilo većinu malih privatnih poduzeća. Podsjetimo, svi oni koji imaju status malog poslodavca mogu otpustiti radnika bez ikakvog razloga i objašnjenja.</p>
<p>Treba na kraju podsjetiti da su se sve te promjene u našem radnom zakonodavstvu dogodile uz blagoslov sindikalnih središnjica, koje osim povremena verbalna protivljenja nisu ništa konkretno poduzimale da se drastične promjene ne dogode. Važno je spomenuti da su na čelu sindikalnih središnjica bili gotovo svi sadašnji čelnici.</p>
<p>Vladin prijedlog novih restrikcija radničkih prava moramo promatrati u kontekstu svih tih promjena i razine radničkih prava u spomenutim europskim državama. Naknada za nezaposlene u europskim zemljama omogućava pristojan život, a u nas sa 900, odnosno tisuću kuna na mjesec, ne mogu se zadovoljiti niti najnužnije životne potrebe.</p>
<p>Vladajući će reći kako je sve to odraz gospodarskih uvjeta i mogućnosti naše zemlje što bi se moglo i prihvatiti da istodobno oni koji nam to govore neće uživati tzv. povlaštene mirovine. Mirovine saborskih zastupnika, ministara i ostalih državnih dužnosnika koji odrade samo pola mandata, višestruko su veće od mirovina akademika, sveučilišnih profesora, da o učiteljima i ne govorimo.</p>
<p>Nesporna je činjenica da je uređivanje uvjeta rada najsloženije pitanje radnog zakonodavstva. Provoditi reformu radnih odnosa u državi u kojoj zapošljavanje i nezaposlenost predstavljaju jedan od osnovnih problema, ionako složen posao čini još složenijim. Nedopustivo je provoditi predložene izmjene i dopune bez socijalne reforme koja bi donekle balansirala novonastale probleme.</p>
<p>Naime, danas većina država nastoji održati kombinirani sustav socijalne sigurnosti s rastom zaposlenosti ono što se u nas događa nije na tragu tih nastojanja. U nas se smanjuju naknade za bolovanja, obuzdava se rast plaća, naknade za nezaposlene neprimjereno su male, potiče se zapošljavanje s nepunim radnim vremenom i sklapanje radnih odnosa na određeno vrijeme.</p>
<p>Vlada ne smije zaboraviti da su pravo na rad, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, pravo na zaradu kojom radnik može sebi i svojoj obitelji osigurati slobodan i dostojan život zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske.</p>
<p>Potreba za fleksibilnošću na području rada koja podrazumijeva što veću fluktuaciju radne snage, jednostavnije procedure otkazivanja ugovora o radu, manje otpremnine temeljni je razlog koji se navodi u uvodu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Slijedom toga u prvi plan stavljaju se fleksibilni oblici rada (privremeno zapošljavanje, zapošljavanje na određeno vrijeme, rad izvan konvencionalnog radnog mjesta).</p>
<p>Zakon o radu uređuje radne odnose i ima karakter općeg zakona na području radnog prava, stoga promjene radnog zakonodavstva trebaju biti na tragu suvremenih demokratskih procesa.</p>
<p>Sporni instituti</p>
<p>Četiri su sporna instituta u Prijedlogu; ugovor o radu na određeno vrijeme, utvrđivanje najmanjeg trajanja otkaznog roka, utvrđivanje najnižih iznosa otpremnine i definicija malog poslodavca.</p>
<p>Posljednjih mjeseci vodili su se o tim institutima pregovori između Vlade, poslodavaca i sindikata. Jedino je dogovoreno kako se nova definicija ugovora o radu na određeno vrijeme neće prihvatiti.</p>
<p>Prihvatljivije je postojeće rješenje iz više razloga. Naime, izjednačavanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme i ugovora na određeno dovelo bi do fluktuacije radne snage, stvorili bi se lakši uvjeti za otkazivanje takvih ugovora, obveze poslodavaca prema radnicima bile bi minimalne, gotovo nikakve, i na kraju to su ugovori s rokom trajanja.</p>
<p>Osim toga zloupotrebljava se i postojeća odredba koja daje mogućnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme samo u taksativno navedenim slučajevima uz vremensko ograničenje od tri godine nakon čega to postaje ugovorom na neodređeno vrijeme. </p>
<p>Sklapaju se prividni ugovori o radu na određeno vrijeme za koje Zakon o obveznim odnosima kaže: »Prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi važi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost«.</p>
<p>Naime, velika većina ugovora o radu na određeno vrijeme ima sve karakteristike ugovora na neodređeno, međutim radi lakšeg otpuštanja, »čuvanja« radnog mjesta i niza drugih razloga koji idu na štetu radnika sklapaju se upravo ugovori na određeno vrijeme bez zakonskog uporišta.</p>
<p>O ostalim spornim pitanjima socijalni partneri nisu se uspjeli dogovoriti i konačna je odluka prepuštena saborskim zastupnicima.</p>
<p>Autor je predsjednik Sindikata Preporod; autorica je pravnica Sindikata Preporod.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Senzacija novog se potroši, a Zagreb ostaje</p>
<p>Nina Ivančić, akademska slikarica</p>
<p>Rodni grad, grad u kojem si odrastao, školovao se, započeo karijeru, kao što sam ja u Zagrebu, voliš ali i uzimaš »zdravo za gotovo«. Sve ti je poznato pa i pomalo dosadno. Promjena je dobrodošla.</p>
<p> Otišla sam u New York i tamo živjela skoro osam godina. Ogroman, živ, centar umjetnosti, sasvim me osvojio. Sve usporedbe bile su na štetu Zagreba. Ali samo neko vrijeme dok se senzacija novog ne potroši. I tako sam naučila cijeniti Zagreb.</p>
<p>Ugodne mjere grada u kojem na sastanak krećeš deset minuta, a ne sat i pol prije dogovorenog vremena. Arhitekturu, koju u početku impozantni koridori newyorških ulica sa poznatim slavnim neboderima potpuno zasjene, gledaš novim očima. Uspostaviš relaciju s Pragom i Bečom, Budimpeštom i Trstom, a uske Gornjogradske ulice odjednom dobivaju neodoljivi srednjoeuropski šarm. Kao i miris vlažnih magličastih večeri kasno ujesen. I najvažnije: ljude, prijatelje koje voliš i cijeniš.</p>
<p>Što još volim? Neprestano zadovoljstvo pruža mi pogled iz ateliera. Sate rada prekidam gledajući panoramu grada kroz velike prozore. Sljeme, Trešnjevka i Cibonom toranj lijevo, hotel Opera, krovovi bivše Sveučilišne, pa Katedrala lijevo. Ljeti čarobno u sumrak, zimi bijelo i pomalo nadrealno, nekad banalno i sivo, svaki put je drugačije. Prije je tu bio atelier mog oca i tada je Vukovarska bila daleko, na južnom rubu grada. Kao djevojčici doći ovamo bilo mi je kao ići na izlet i tu sam i ja "slikala" do mile volje. Sada je Zagreb dvostruko veći i s južne strane vidim panoramu koja je "narasla" u međuvremenu: Novi Zagreb, Zagrepčanka, Rakete, nova Sveučilišna. </p>
<p>Zagrebu bih rado dodala malo sjaja, veću cirkulaciju ljudi i događanja, pogotovo na profesionalnom, umjetničkom planu. Zatim manje prometne gužve, približavanje Savi, podzemnu željeznicu... Ali to je već druga priča.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U redovima za pakete koji život znače</p>
<p>Posljednjih godina voditelji skladišta kuhinje u Branimirovoj bilježe porast broja obitelji koje se bez pomoći Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb ne bi mogle prehraniti</p>
<p>U Ulici kneza Branimira 35 radost života pretvara se u tugu preživljavanja.</p>
<p> U krug »sretnih« obitelji kojih se grad sjeti barem jednom na mjesec i pokloni im paket namirnica, ulazi se teško. Uz uvjerenje Centra za socijalnu skrb, obitelj mora brojati troje ili više djece, a u Zagrebu te uvjete zadovoljava 985 obitelji s 3900 djece. Ipak, dobiti svaki mjesec paket namirnica koji si jedna, prosječna obitelj priušti tjednim šopingom, za neke je nedosanjani san.</p>
<p>»Posljednjih godina bilježimo blagi porast broja obitelji koje se bez pomoći Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb teško prehranjuju«, doznajemo od voditelja Odjela za socijalnu skrb Alena Župana.</p>
<p>Paketi u kojima se uvijek nalazi brašno, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, riža, ulje, tjestenina i margarin, slažu se odmah, ovisno o broju djece.</p>
<p> »Uz osnovne namirnice pakete dopunjavamo sokovima, čokolinom, marmeladom ovisno o željama ljudi«, ističe Župan. Uz prehrambene, tri puta na godinu obitelji dobivaju i higijenske pakete dakle, sapun, prašak za rublje, pasta za zube i sl. Podjela počinje u 8 sati i iako ljudi dolaze sat ranije strpljivo se čeka u redu. </p>
<p>Četrdesetogodišnja Milja Kerac iz Črnomerca u Branimirovu dolazi dvije godine.</p>
<p> »Za samohranu i nezaposlenu majku s troje djece, kao što sam ja, ovi paketi znače život. O ljudima koji ovdje rade mogu reći samo riječi pohvale i zahvale«, objasnila je Milja. Mjesečna primanja njene četveročlane obitelji iznose 1032 kune i preživjeti mogu »ako se dobro, dobro potrude«.</p>
<p>I, kad se učini da je Miljina priča tužna, pogled samo krene niz dug red gladnih pogleda. Viktorija Jozić stiže iz Ferenčice, majka je devetero djece i supruga invalida. Oboje su na burzi i preživljavaju uz socijalnu pomoć.</p>
<p> »Trudim se ne razmišljati o budućnosti jer znam da nije sretna«, kaže Viktorija.</p>
<p>Malo dalje Bisera Bobarić koja nema pravo na paket zove nas u stranu i traži da joj pokušamo iz skladišta iznijeti bilo što.</p>
<p> »Imam šestero djece ali što mi to vrijedi kad su svi punoljetni. U pučkoj kuhinji dobijem ručak, ali što za večeru?«, potužila se Bisera.</p>
<p> Večeru je isprosila na obližnjoj Branimirovoj tržnici... </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U KB »Merkur« već najavljuju novu, težu transplantaciju</p>
<p>Dr. Miran Martinac, ravnatelj KB »Merkur«: Pacijentima je poboljšana kvaliteta života i više ne moraju na dijalizu tri puta na tjedan / Vladimir Detoni: Ja sam sada drugi čovjek </p>
<p>Pacijenti Ksenija Murvaj (25) i Vladimir Detoni (48) kojima su u KB »Merkur« prije tri tjedna izvršene transplantacije bubrega i gušterače u petak su otpušteni kući. Ove dvije multiorganske transplantacije koje su izvršili kirurzi, anesteziolozi i internisti s KB »Merkura« uz suradnju s urolozima KBC »Rebra« imaju poseban značaj jer predstavljaju prve takve sustavne zahvate u Hrvatskoj. </p>
<p>Dr. Miran Martinac, ravnatelj KB »Merkur« rekao je da je operiranim pacijentima značajno poboljšana kvaliteta života, te više ne moraju ići tri puta tjedno na dijalizu. »U Hrvatskoj ima jako malo donacija organa od živih davatelja. Mnogi ne znaju da, suprotno općem vjerovanju, ne treba postojati velika podudarnost tkiva između donora organa i primatelja«, naglasio je nefrolog dr.sc. Mladen Knotek.</p>
<p> Dodao je kako nakon transplantacije postoji 18 posto šanse da dođe do reakcije odbacivanja organa, što se potiskuje lijekovima. »Ja sam sada sasvim drugi čovjek. O transplantaciji ne treba uopće dvojiti, ona je katkada jedina šansa«, istaknuo je Detoni. </p>
<p> Buduća pravnica, Vinkovčanka Ksenija Murvaj našalila se kako sada svog zaručnika ima u šaci jer je u novinama izjavio da će je oženiti. No, liječnici iz Zajčeve bolnice ne namjeravaju odmarati na lovorikama jer, kako su najavili, spremni su za nove vrhunske medicinske pothvate. Na redu je, naime, multiorganska transplantacija jetre i bubrega, također prva takve vrste u Hrvatskoj. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Autobus umjesto noćnog tramvaja</p>
<p>U noći na nedjelju 29. lipnja umjesto tramvaja 34, vozit će autobusi izmijenjeno: Ljubljanica - Savska - Frankopanska - Trg bana J. Jelačića - Jurišićeva - Vlaška - Maksimirska - Dubec. </p>
<p>Autobusna linija 230 Dubrava - Granešinski Novaki od utorka, 1. srpnja, pa do završetka radova u Novačkoj ulici, prometuje izmijenjenom trasom: prema Granešinskim Novakima redovnom trasom do zone raskrižja Oporovečka/Novačka, a u nastavku Oporovečka - Ljubijska - Novačka i dalje redovno; u smjeru terminala Dubrava autobusi će prometovati redovno do Novačke/Zadravečke, u nastavku Zdenački zavoj - Ljubijska - Oporovečka. Za vrijeme trajanja ove organizacije ukida se autobusno stajalište u Novačkoj (Škabrnjska).</p>
<p>Autobusna linija 177 Zagreb (Črnomerec) - Poljanica - G. Bistra će zbog asfaltiranja prometnice u Poljanici u subotu i ponedjeljak, 28. i 30. lipnja biti ukinuta od 8 do 18 sati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>J.K. Rowling: »Harry Potter bi mogao umrijeti« </p>
<p>LONDON, 27. lipnja</p>
<p> - Harry Potter bi mogao umrijeti prije nego postane odrastao čovjek, izjavila je autorica pustolovina mladog čarobnjaka J. K. Rowling na susretu s 4000 školaraca u Royal Albert Hallu u Londonu, koji je za ovu priliku preobražen u školu Hogwarts.</p>
<p>Na pitanje djece o mogućnostima izdavanja novih knjiga s Harryjem Potterom kao odraslim junakom, Joanne Kathleen Rowling odgovorila je: »Morate čekati i vidjeti hoće li on preživjeti. Ne kažem da neće, ali ne želim ništa otkrivati«.</p>
<p>Autorica Harryja Pottera potvrdila je, međutim, da će napisati još dva nastavka pustolovina svojeg mladog junaka koji će završiti školovanje u Hogwartsu, školi za čarobnjake i vještice koju pohađa s prijateljima Ronom i Hermionom.</p>
<p>Pred oko 4000 školaraca, koji su je došli vidjeti manje od tjedan dana nakon izlaska petog nastavka »Harry Potter i velered Feniksa«, J.K. Rowling je otkrila da ne vjeruje u magiju. </p>
<p>»Vjerujem u magiju ljubavi, u magiju mašte, ali ne u magiju čarobnih štapića«.</p>
<p>Međutim, priznala je da bi, kad bi imala magičnu moć, izabrala onu da postane nevidljiva: »Voljela bih imati moć da se učinim nevidljivom. Otišla bih vjerojatno u neki kafić i tamo bih provela dan pišući. No sada to ne mogu učiniti jer ima tako puno ljudi koji me dolaze vidjeti i pitaju: 'Vi ste gospođa koja piše o Harryju Potteru?'«.</p>
<p>Za ovaj susret između obožavatelja Harryja Pottera i njihove omiljene spisateljice, Royal Albert Hall je potpuno preobražen kako bi što više nalikovao na školu Hogwarts, a J. K. Rowling sjedila je u uredu nalik na onaj profesora Dumbledora. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Snoop Dogg u središtu novog skandala</p>
<p>LOS ANGELES, 27. lipnja</p>
<p> - Djelatnici losanđeleske policije priveli su šestero ljudi iz pratnje poznatog hip hopera Snoop Dogga, zbog sumnje u ilegalno posjedovanje oružja u blizini održavanja ABETA, televizijskih nagrada najboljim crnim zabavljačima. </p>
<p>Policija je ispred hotela »Renaissance« zaustavila tri vozila, među kojima je bilo i neprobojno vozilo s otvorima za oružje, a nakon što je pronađeno sedam pištolja policija je privela šestoricu muškaraca kojima je pripadalo oružje. Oni su se pak branili da su djelatnici osiguranja, te su već pušteni iz pritvora i čekaju mogući krivični proces. Snoop Dogg se nalazio u drugom vozilu i nije priveden, no svejedno je zvao u pomoć odvjetnika s kojim je razgovarao na ulici pred brojnim svjedocima. </p>
<p>Inače, Snoopu ovo nije prvi sukob sa zakonom jer je već 1990. godine osuđen za posjedovanje kokaina, a zatečen je i u jednom automobilu iz kojeg je pucano na ulici, ali je naknadno utvrđeno da nije imao veze s ispaljenim hicima. </p>
<p>Na trećoj dodjeli godišnjih televizijskih nagrada namijenjenih crnim zabavljačima Snoop Dogg je primio nagradu za najbolju suradnju na pjesmi »Beautiful«, na kojoj nastupa s mlađim kolegom Pharellom Williamsom.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pariška Comedie Francaise u sezoni 2003./04. odlazi u svijet</p>
<p>PARIZ, 27. lipnja</p>
<p> - Comedie-Francaise dopustit će si u sezoni 2003./04. laganu amerikanizaciju koju će obilježiti zatvaranje pariške pozornice Salle Richelieu tijekom pet mjeseci te turneja po Francuskoj i izvan francuskih granica. </p>
<p>Glavno pariško kazalište unutar Moliereova doma bit će zatvoreno od 16. svibnja do 14. listopada 2004. godine. Za to vrijeme trupa će nastupiti u New Yorku, Chicagu i Kanadi (lipanj 2004.), zatim u Pekingu, Šangaju i Hong Kongu (listopad 2004.), dok će druge dvije dvorane, Vieux-Colombier i Studio- theatre, nastaviti s radom.</p>
<p>Salle Richelieu se zatvara radi obnove zgrade i same dvorane u kojoj se svake godine izvede između 350 i 370 predstava.</p>
<p>Osim turneje preko Atlantika s Moliereovim »Umišljenim bolesnikom«, Comedie-Francaise najavljuje suradnju s dva američka kazalištarca: s redateljem Bobom Wilsonom, koji potpisuje režiju verzije La Fontaineovih »Basni« (premijera u Salle Richelieu 31. siječnja), te s dramatičarom Tonyjem Kishnerom čija će predstava »Homebody/Kabul« u režiji Jorgea Lavellija biti postavljena na sceni Vieux-Colombiera od 17. rujna do 31. listopada ove godine.</p>
<p>Za iduću sezonu ravnatelj Comedie-Francaise Marcel Bozonnet predvidio je, prije zatvaranja Salle Richelieu, osim reprize La Fontaineovih »Basni«, Čehovljeva »Platonova« u režiji Jacquesa Lassallea, »Grand Theatre du Monde« španjolskog autora Calderona de la Barce u režiji Christiana Schiarettija te novu postavu Shakespeareova »Na tri kralja« u režiji francusko-poljskog redatelja Andrzeja Seweryna.</p>
<p>Osim »Umišljenog bolesnika« na turneji po Francuskoj bit će prikazan Moliereov »Dom Juan« u režiji Jacquesa Lassallea, i to u dvanaest gradova od rujna do kraja prosinca 2003., s gostovanjima u Luksemburgu, Španjolskoj i Nizozemskoj, kao i u Poljskoj od 5. do 25. siječnja 2004., te produkcija »Savannah bay« Marguerite Duras u režiji Erica Vignera, u jedanaest gradova od studenog 2003. do veljače 2004. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pavarotti: »Rock zvijezde su operne dive 21. stoljeća« </p>
<p>BERLIN, 27. lipnja</p>
<p> - Talijanski tenor Luciano Pavarotti stigao je ovih dana u Berlin, gdje je izjavio da su rock zvijezde nove operne dive 21. stoljeća. </p>
<p>»Rock zvijezde poput Rickyja Martina, Erica Claptona i Eltona Johna dostojni su nasljednici diva i velikih opernih skladatelja 19. stoljeća«, izjavio je Pavarotti, dodajući da Donizettijeva arija nije ništa drugo nego pop hit u današnjem smislu riječi.</p>
<p>»Suvremeni skladatelji ozbiljne glazbe više ne znaju skladati za ljudski glas«, objašnjava Pavarotti.</p>
<p>Talijanski se tenor nalazi u Berlinu gdje će u subotu nastupiti u »Tosci« Giacoma Puccinija u Deutsche Oper. </p>
<p>Već su prije nekoliko mjeseci rasprodane sve ulaznice za tu izvedbu.</p>
<p>Pavarotti nastupa u ulozi Maria Cavaradossija, a američka sopranistica Carol Vaness pjevat će naslovnu ulogu. Prošloga je mjeseca pjevač najavio da se namjerava povući sa scene 2005. godine kako bi provodio što više vremena sa svojom kćerkicom te kako bi se oženio svojom životnom partnericom Nicolettom Mantovani.</p>
<p>Pavarotti, koji će u listopadu 2005. napuniti 70 godina, za iduću godinu najavljuje »pozdravnu turneju« koja će započeti u operi Metropolitan u New Yorku.</p>
<p>Namjera mu je nastupiti na svim kazališnim scenama koje su povezane s njegovom karijerom, kako bi se pozdravio sa svojom publikom i svima koji su ga voljeli.</p>
<p>Iako još uvijek osjeća da može pjevati, prioritet mu je biti kod kuće s kćerkicom Alice, koja mu je, kako tvrdi, promijenila život. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Likovni užitak i dokument </p>
<p>Izložba je poprimila oblik multimedijske intervencije u prostoru Paviljona, koji je privremeno postao kazališni muzej pun scenografija i kostima te maketa, zastora i plakata</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Trinaest godina rada Hrvatskoga narodnog kazališta skupljeno je u izložbenom projektu »Otvorena scena - pogled na Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu od 1990. do 2003.« koji autorski potpisuje slikar i scenograf Zlatko Kauzlarić Atač, a što je u četvrtak na večer otvorena u Umjetničkom paviljonu. </p>
<p>Na jednom mjestu našle su se scenografske i kostimografske skice i rješenja najpoznatijih hrvatskih umjetnika, makete, dijelovi scenografije, kostimi, zastori i plakati, djela što ih potpisuju gotovo svi relevantni hrvatski likovni umjetnici te fotografije brojnih predstava u posljednjih 13 sezona. Namjera izložbe je, kako je to na otvaranju rekao ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković, predstaviti široj javnosti djelatnost nacionalne kazališne kuće. U izvedbi Zlatka Kauzlarića Atača izložba je poprimila oblik multimedijske intervencije u prostoru Paviljona, koji je privremeno postao kazališni muzej, kazao je Vuković. </p>
<p>U tom kazališnom muzeju našla su se likovna rješenja Ike Škomrlj, Zlatka Boureka, Diane Kosec-Bourek, Dinke Jeričević, Ede Murtića, Nives Kavurić-Kurtović, Mersada Berbera, Vasilija Jordana, Ivana Lackovića, Dimitrija Popovića, Dubravke Babić, Brace Dimitrijevića, Borisa Bućana, Vaska Lipovca i drugih. </p>
<p> Pogled u bogat i često čaroban svijet kazališnog fundusa prilika je da i oni koji u kazalištu »nisu kod kuće« vide kakvi predmeti i kostimi izlaze iz tame kazališnih radionica, te da zavire u svijet teatra s druge strane pozornice. Brojni plakati predstava HNK te fotografije iz predstava i video zapisi likovni su užitak i dokument za sebe. Izložba ostaje otvorena do 14. kolovoza.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ogledni ispit zrelosti</p>
<p>Na dnevnom redu subotne Skupštine DHK naći će se i žalba Ante Matića / Upravni odbor o sramotnim istupima toga bivšeg člana jednoglasno izrekao stav i nema nikakve dvojbe u ishod glasovanja - kaže potpredsjednik DHK Anđelko Novaković / O tome koliko će predstavnici DHK biti glasni pri rješavanju ključnih pitanja struke, kao i odnosu prema Hrvatskom društvu pisaca, ovisit će njihova slika u javnosti </p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Tresla se brda rodilo se niš'- inačica je glasovite narodne poslovice kojom bi se u najkraćem moglo označiti razdoblje proteklih godinu dana koliko je prošlo od tektonskog potresa što je Društvo hrvatskih književnika razlomio na dvije udruge. Niti je u proteklih 365 dana počelo djelovati novo društvo, niti se staro uspjelo oporaviti od pretrpljenih gubitaka i odlaska mnogih uglednih pisaca iz njihovih redova. </p>
<p> Naime, nakon neslavne prošlogodišnje Izborne skupštine DHK koja će u stogodišnjoj povijesti ovoga spisateljskoga društva ostati kao tamna mrlja, kada su uvrede pljuštale na sve strane - a nakon čega je jednoglasnom odlukom Upravnog odbora Ante Matić, kao inicijator spornih događaja, izbačen iz Društva - Društvo hrvatskih književnika ponovno zasjeda.</p>
<p> Redovita skupština sazvana je u subotu u deset sati, a najavljeni dnevni red ne bi bio ni po čemu senzacionalan i neuobičajen da se kao šesta točaka nije pojavila žalba istoga onoga Ante Matića, koji je toj istoj udruzi nanio nemalu »moralnu štetu«. Upravo tim riječima Uprava Društva ispratila je toga bivšeg člana iz svojih redova.</p>
<p> »Po Statutu Ante Matić ima pravo žaliti se višem organu, a to je Skupština«, rekao nam je potpredsjednik DHK Anđelko Novaković dodajući kako je to formalan čin. »Upravni odbor o sramotnim istupima toga svog bivšeg člana jasno je izrekao stav i po meni nema nikakve dvojbe u ishod glasovanja. Sada, po pisanju medija, ispada da je Ante Matić najvažnija točka naše skupštine. To je nonsens, jer proteklu godinu dana toga čovjeka nema ni u našim članstvu, a nekmoli u našim aktivnostima« - prokomentirao je Novaković nemali interes javnosti za tu točku.</p>
<p>Što se pak tiče aktivnosti kojima je DHK u ovom prijelomnom vremenu bio prepoznat u javnosti, Novaković spominje 100 novih knjiga, od kojih je trećina tiskana izvan Zagreba, a koje su u suorganizaciji s DHK bile predstavljene što na Tribini Društva, što na mnogim književnim susretima diljem Hrvatske u koje je bilo uključeno 800 sudionika, od čega 50 njih iz inozemstva. »Uz to, u novom uredništvu izlaze naši tradicionalni časopisi kakvi su Most i Republika, koja je, to treba istaknuti, sada postala mjesečnik. Iza nas je i dvadesetak literarnih susreta, a na većini njih dodjeljujemo nagrade za najprestižnija književna postignuća« - kazao je Novaković.</p>
<p>Ipak, većina prigovora kada je riječ o dvjema spisateljskim udrugama, odnosi se na premalo zauzimanje za autorske honorare i status pisca u društvu, što i jest njihova osnova zadaća. O tome aktualni potpredsjednik kaže: »Sudjelovali smo u svim akcijama udruga u kulturi što se tiče autorskih prava i honorara. Međutim, ništa se ne može parcijalno riješiti bez zajedničkog dogovora i usvajanja Zakona o autorskim pravima, koji je poslan u Bruxelles na verifikaciju i usuglašavanje s iskustvima zapadnoeuropskih zemalja. Takav zakon u nas nema pravnu praksu, a kako je riječ o vrlo slojevitoj problematici, gdje često dolazi do preklapanja interesa, jer neki nakladnici su i pisci, tek usvajanjem i zaživljavanjem ovakva zakona moći će riješiti ovi zamršeni problemi« - bio je kategoričan Novaković.</p>
<p>Upravo o tome koliko će predstavnici DHK biti glasni pri rješavanju ključnih pitanja struke ovisit će i njihova slika u javnosti, kao i o toleranciji prema mnogo mlađem konkurentskom Hrvatskom društvu pisaca koje, istini za volju, nakon glamuroznih aktivističkih najava, ništa još na tom području nije učinilo. Hoće li nova Skupština, nakon gorkih iskustava, kao ogledni ispit zrelosti, proteći u tolerantnim i demokratskih tonovima - bez obzira na »nagaznu minu« podmetnutu u točki 6 - pokazat će subotni skup.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dolaze Holland i Anderson </p>
<p>Novosti su nagrada »odAdoA« najboljem filmu u regiji od Albanije do Austrije te motovunska filmska škola / Bit će prikazano više od 70 filmova, od kojih je 23 u utrci za glavnu nagradu »Propeler Motovuna«</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Dvoje istaknutih filmaša - redateljica Agnieszka Holland i redatelj Paul Thomas Anderson posjetit će Motovun film festival, peti po redu, koji će se održati u istarskome gradiću Motovunu od 28. srpnja do 1. kolovoza. Anderson će na festivalu predstaviti svoj novi film »Punch-Drunk Love«. Novi zlatni laureat motovunskoga festivala je glumac Relja Bašić, koji će primiti priznanje za pedeset godina života i rada na filmu. </p>
<p> To su najavili direktorica festivala Olinka Vištica, umjetnički direktor Rajko Grlić i glasnogovornik festivala Igor Mirković u petak pred novinarima. Novosti ovogodišnjega festivala u srcu Istre su i nagrada »odAdoA« najboljem filmu u regiji od Albanije do Austrije te motovunska filmska škola, predavanja o specifičnostima svih vidova filmskog zanata. </p>
<p>Za »Propeler Motovuna«, glavnu nagradu festivala, borit će se 23 filma, među kojima kontroverzni dokumentarac »Bowling for Columbine« Michaela Moorea, »Dogville« Larsa von Triera, već spomenuti film gosta P.T. Andersona i »Ljilja 4-ever« Lukasa Moodyssona. Od domaćih filmskih snaga u Motovunu će se natjecati Vinko Brešan sa »Svjedocima« i Goran Rušinović sa »Svjetskim čudovištem«.U programu nacionalne perspektive u planu je pet najboljih naslova iz novije ruske produkcije, a ponajviše pažnje, prema riječima organizatora, privući će »Russian Ark« Aleksandra Sokurova, cjelovečernji film koji je svjetsku slavu stekao činjenicom da je snimljen u jednom jedinom kadru. </p>
<p>U Motovunu je predviđeno prikazivanje sedamdeset filmova u nekoliko programa; glavni, nacionalni, kratki, dokumentarni te diplomski filmovi iz Motovunske filmske škole i eksperimentalni filmovi, a sitni jutarnji sati namijenjeni su za »Off off Croatia«: domaću filmsku produkciju iz kućne radinosti neovisnu o bilo kakvim profesionalnim ili amaterskim organizacijama. </p>
<p>Prvih pet godina »Motovun film festivala« skupljeno je u knjigu, koja će prvo predstavljanje javnosti doživjeti na festivalu. Oni koji ne mogu doći u Motovun, i ove godine moći će pratiti događaje na internetskoj stranici www.motovunfilmfestival.com.</p>
<p>M. I.Freak</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ekstatična proslava Bola </p>
<p>»Igra na domaćem terenu«, projekt Bobe Jelčića i Nataše Rajković, uspjela otjerati publiku / Skupina »The Happy Sidshow« potvrdila se kao najveća atrakcija Eurokaza - duboka kritika zapadnjačkom propagiranju lake zabave</p>
<p>Na programu Eurokaza među ugodnim i manje ugodnim iznenađenjima pojavile su se dvije predstave čiji je kuriozum što su publici ponudili podosta razloga za bijeg. Kretanje nezaustavljive kolone kazališnih bjegunaca prouzročila je »Igra na domaćem terenu«, inozemni projekt Bobe Jelčića i Nataše Rajković ostvaren u njemačkom kazalištu »Schauspielhannover«. </p>
<p>Performance je postavljen u neizdržljivo zagušljivoj Galeriji u Frankopanskoj ulici, u neprikladnu prostoru. Osam glumaca pozvalo je u goste u zamišljen stan s nekoliko soba gledatelje kako bi s njima na lošem engleskom lagano čavrljali. </p>
<p>Oni su navodno željeli biti dobri domaćini, dok je publika navodno trebala pokazati silnu interaktivnost. Ideja ispovijedanja biografija glumca koji, pristajući na razlomljenu dramaturgiju, prihvaćaju iskustva gledatelja - jednostavno je propala. Razlozi očito samo ekshibicionističkog susreta su se poništili, a time i kazališni čin. </p>
<p>Iz sasvim drugih, koliko god to zvučalo začudno, »pozitivnijih« pobuda osipali su se gledatelji u »Tvornici«, zgroženi, ustravljeni, vidljivo skvrčena lica estradno šokantnim i krajnje ekstravagantnim nastupom australske skupine s projektom »The Happy Sideshow«. Jer njihovo viđenje »novoga cirkusa« nije za svakoga. Dramaturški odlično zamišljeni i dobro koreografirani performance ponudio je perceptivnu iznimno bolnu zabavu koja se kreće rubovima gledateljske izdržljivosti.</p>
<p>Sve poznate i već viđene »žene zmije«, mađioničari i ostali freakovi kakve poznajemo iz bogate cirkuske riznice početnički su pokušaji i mačji kašalj u odnosu na martirij kojem Australci izlažu svoje tijelo. Skupina prijatelja istetoviranih, ukrašenih piercingom i odjevenih kao da rade u sado-mazo salonu umjetničkih imena - Shep Huntly, Captain Frodo, Tiger Lil i The Space Cowboy - prvo su nas zagrijavali sasvim bezazlenim ekvilibrističkim i žonglerskim točkama sa šeširom i hulahupom, te pokazivali vještine s bičem.</p>
<p>Hrabro gutanje mača, balona i neonske lampe, da bi otklonili mogućnost trika, kakvi se kriju u zapadnjačkim cirkusima, posebno su ozvučili pa se moglo čuti stezanje jednjaka i rad želudca izvođača. Za finale priredili su veličanstveni vatromet varnica uz pomoć brusilice uz akrobatsku točku, koja je publiku ostavila bez daha.</p>
<p>Revija djelomice paranormalnih umijeća skupine »The Happy Sidshow« prati iskreno i do kraja predano sudjelovanje u umjetničkom iskazu. Oni se ne boje izraziti svoju bol, pustiti vrisak, gotovo povraćati od užasa, no sve prati optimistična krilatica »Thinks just get better«, koju scenski proživljavaju s nevjerojatnom količinom glumačke energije i u nekoj ekstatičnoj zadivljenosti.</p>
<p> Njihova filozofija bola na autsajderski i marginalni način je antipod i duboka kritika zapadnjačkom propagiranju lake zabave. Nasuprot tomu, oni se djelomice vraćaju pradavnim vremenima, srednjovjekovnim sajmišnim čudacima i osebenjacima, te gotovo slaveći drevne kultove osakaćivanja i trapljenja tijela kao dio magije. </p>
<p>Oblikujući odjeke te esencijalne magije svijeta u suvremeni paket, Australci su se potvrdili kao najveća atrakcija Eurokaza.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Baletnim korakom do kulturne suradnje</p>
<p>Zagrebački HNK nastupa u Beogradu s baletom »Cirkus primitif« koreografa Staše Zurovca / Beogradsko Narodno pozorište predstavit će se baletom »Dr. Jekyll and Mr. Hyde« koreografa i redatelja Vladimira Logunova u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Nakon dužeg pregovaranja o kojem je javnost počela primati prve informacije lanjskoga rujna, uprava zagrebačkoga HNK dogovorila je kazališno gostovanje u Srbiji, a ugovoren je i uzvratni dolazak Narodnoga pozorišta iz Beograda u Hrvatsku. Time će se ostvariti prva službena kazališna razmjena Hrvatske i Srbije nakon rata.</p>
<p>Kako nas je izvijestila glasnogovornica HNK Lili Štokalo, odluka je pala da se beogradskoj publici predstavi Balet Hrvatskoga narodnog kazališta, i to s mnogostruko nagrađivanim projektom Staše Zurovca »Cirkus primitif«, koji će u Srbiji nastupiti 10. i 11. srpnja. Nakon Beograda »Cirkus primitif« nastavlja turneju u okviru koje će gostovati 13. srpnja na Ohridskom ljetu.</p>
<p>Svojedobno se govorilo kako će se zagrebački Balet u Srbiji najvjerojatnije predstaviti nekim od svojih uspješnih bijelih klasičnih baleta, no odabran je »Cirkus primitif« kao odličan primjer najnovije i respektabilne moderne hrvatske koreografije.</p>
<p>U nekim hrvatskim medijima je Lili Štokalo izjavila kako je važno da u Beograd ide upravo ansambl Baleta, jer je tijekom rata 1995. godine od famoznih zvončića ponajviše stradala baletna dvorana HNK. Naravno, daleko je tužnije što su ozbiljno bili ozlijeđeni i naši baletani, među njima i Almira Osmanović. Upit želi li se time srpskim političarima i umjetnicima održati mala podsjetnička lekcija na protekla stradanja, Lili Štokalo nije željela komentirati, naglašavajući da je najvažnije predstavljanje zagrebačkoga Baleta jer je u proteklih godinu i pol doslovno procvjetao. </p>
<p>Balet Narodnoga pozorišta u Beogradu odlučio se za dvodnevni nastup predstave »Dr. Jekyll and Mr. Hyde« koreografa i redatelja Vladimira Logunova - 9. i 10. srpnja u Zagrebu. Spomenuti autor bivši je baletni prvak beogradskoga Narodnog pozorišta, koji je potpisao već niz srpskih baleta, a po riječima naše primabalerine Vesne Butorac-Blaće, koja je predstavu gledala prije nekoliko godina u Beogradu, riječ je o »sasvim solidnom i gledljivom djelu, suvremenog stila i zanimljive glazbe s dominacijom bubnjeva«.
Projekt dvosmjernog gostovanja stajat će 30 tisuća eura, koje će osigurati ministarstva kulture obiju zemalja. Troškovi su smanjeni jer iz Beograda dolazi samo 70 sudionika projekta, kojima će biti osiguran smještaj, na čelu s Ljubivojem Tadićem, intendantom Narodnog pozorišta, te Višnjom Đorđević, direktoricom Baleta NK. Do daljnjega su obustavljeni planovi o gostovanju Drame HNK u Srbiji, a u tome kazalištu ne razmišlja se ni o gostovanju Opere HNK u toj zemlji. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jergoviću nagrada »August Šenoa« </p>
<p>Nagrada je Miljenku Jergoviću pripala za prozu »Buick Rivera« / Nagrada »Matoš« Krunoslavu Pranjiću, a nagrada »Kučera« Nenadu Cambiju</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Godišnju nagradu Matice hrvatske za književnost dobio je Miljenko Jergović, za najbolju knjigu eseja Krunoslav Pranjić, za znanost Nenad Cambi te tri izdavača za najbolje objavljeno djelo u ograncima Matice hrvatske »Časoslov opatice Čike«, objavio je najnoviji »Vijenac«, novine Matice hrvatske. </p>
<p> Godišnju nagradu Matice hrvatske za književnost i umjetnost »August Šenoa« dobio je književnik Miljenko Jergović za novelu »Buick Rivera«, koju je lani objavio zagrebački nakladnik Durieux.</p>
<p> Matičinu nagradu »Antun Gustav Matoš« za najbolju knjigu eseja dobio je Krunoslav Pranjić za knjigu »O Krležinu stilu & koje o čem još«, koju je objavila zagrebačka Naklada ArTresor.</p>
<p> Nagradu Matice hrvatske za znanost »Oton Kučera« dobio je Nenad Cambi za knjigu »Antika«, koju je objavila Naklada »Ljevak« u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti.</p>
<p> Za najbolje djelo u izdanju Matičinih ogranaka - nagradu »Ivan Kukuljević Sakcinski« - dobili su Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost i ogranak Matice hrvatske u Zadru, koji su objavili znanstvenu monografiju Marijana Grgića »Časoslov opatice Čike« i fototipsko izdanje »Časoslova opatice Čike«, najstarijega poznatoga ženskog časoslova u kršćanskom svijetu, nastao u 11. stoljeću u Zadru u skriptoriju samostana Sv. Krševana, a čuva se u Oxfordu.</p>
<p> Nagrade će biti svečano uručene 30. lipnja u palači Matice hrvatske u Zagrebu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bagić, Matanović I Jukić - laureati </p>
<p>Tema okrugoga stola »Koliko urednik utječe na ukus književnih kritičara i čitatelja« obrađena je na primjeru uredničkoga rada Zlatka Crnkovića </p>
<p>ĐAKOVO, 27. lipnja</p>
<p> - Šesti đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara završeni su u petak proglašenjem laureata. Odlukom prosudbenog povjerenstva Nagrada »Julije Benešić« ove je godine pripala Krešimiru Bagiću za knjigu kritika objavljenu pod nazivom »Brisani prostor«, a »Povelja uspješnosti« pripala je Sanji Jukić. Iznimno ove godine, kako je u ime povjerenstva objasnio prof. dr. Stanislav Marijanović, Nagrada »Julije Benešić« dodijeljena je i Julijani Matanović za njezin sveukupni dosadašnji književno kritičarski rad. </p>
<p> Novom koncepcijom Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara po kojoj izbornik Susreta određuje temu i sudionike okruglog stola čini se da je prevladana kriza u koju je, nakon početnog uzleta, zapala ta manifestacija.</p>
<p> Izbornica ovogodišnjih Šestih đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, što su održani u četvrtak i petak, bila je Julijana Matanović, a tema koju je predložila za okrugli stol »Koliko urednik utječe na ukus književnih kritičara i čitatelja«, obrađena je na primjeru dosadašnjeg rada uredničke legende Zlatka Crnkovića.</p>
<p> »Suvremena hrvatska književna proza bila bi bitno drugačija da nije bilo Zlatka Crnkovića«, rekla je između ostalog izbornica ovogodišnjih Susreta govoreći o uredničkom radu svog gosta urednika. O Crnkovićevu uredničkom radu i općenito o poziciji i ulozi i utjecaju urednika te o uredniku nekada i sada govorili su Robert Francem, Ana Lederer, Stanislav Marijanović, Helena Sablić-Tomić i Josip Cvenić, a nakon okruglog stola predstavljene su i Crnkovićeve knjige »Prošla baka s kolačima« i »Knjiga snova«.</p>
<p>Drugog dana Šestih đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara predstavljena je najnovija knjiga Josipa Cvenića »Glad«, za koju je Helena Sablić-Tomić između ostalog rekla da je knjiga zbog teme koju obrađuje, a to je pedofilija, izazvala reakcije i prije nego se pojavila.</p>
<p> Šesti susreti hrvatskih književnih kritičara, čiji organizatori su đakovački Ogranak Matica hrvatske i Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak Društva hrvatskih književnika, održani su kao prateća kulturna manifestacija ovogodišnjih 37. đakovačkih vezova.</p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Zvijer pojela Kralja Karla</p>
<p>Bjelorus Max Mirnji, popularna Zvijer, sa 7-6 (5), 3-6, 6-3, 7-6 (4) pobijedio je u dvoboju 3. kola posljednjeg hrvatskog tenisača u Wimbledonu Ivu Karlovića</p>
<p>LONDON, 27. lipnja</p>
<p> - Najveća priča Wimbledona dobila je svoj kraj u petak. Posljednji hrvatski tenisač u All England klubu Ivo Karlović neće vidjeti drugi tjedan londonskoga Grand Slam turnira, a nakon 7-6 (5), 3-6, 6-3, 7-6 (4) pobjede Bjelorusa Maxa Mirnjog u dvoboju 3. kola. Popularna Zvijer ponovila je blistav tenis kao i prije dva dana kada je pobijedio Ivana Ljubičića. Vrhunsko izdanje ponudio je i 208 centimetara visoki Karlović, no 26 asova nije bilo dovoljno, 70-43 prednost u »winnerima« također nije bila dovoljna. Jedna lopta u prvom setu, jedna lopta u trećem setu i sudac u četvrtom setu uvelike su odredile pobjednika. Teren broj 13 još jednom je bio sretan za 25-godišnjeg Bjelorusa. A Kralj Karl je na grubi način osjetio koliku vrijednost na travi ima samo jedan udarac u pravom trenutku.</p>
<p>Sve je 24-godišnji Zagrepčanin u prvom setu odigrao bez pogreške. Istina, baš kao i Mirnji. Igre je bilo vrlo malo, najviše tri-četiri udarca. Nijedna »break« prilika s obje strane. Samo jedan forhend retern 25-godišnjeg Bjelorusa u »tie-breaku« presudio je prvi set. Čak je i tada Karlović ubacio prvi servis. Tipičan scenarij u Wimbledonu.</p>
<p>Izvrsnim reternima Karlović je prvi natjerao 43. tenisača svijeta na pogrešku u drugom setu. Iako je Mirnji vodio sa 40-15, uslijedila su četiri uzastopna poena, četiri ponajljepša poteza 203. tenisača svijeta za dva sata i 22 minutu igre. Nakon toga je »bombama s drveća« stigao do izjednačenja u setovima.</p>
<p>Jedan »break« odlučio je i treći set. Karlović je u drugom gemu uvelike pomogao Mirnjom dvostrukom pogreškom i promašenim zicerom na mreži. Kod 4-2 je Karlović zaslužio dvije prednosti, dvije prilike za povratak. Ali Mirnji je svojih 7 asova ostavio za najteže trenutke.</p>
<p>Gorostas ubojica i bjeloruska Zvijer u četvrtom setu ponovo su se vratili navikama s početka meča. S jednom razlikom. Karlović je u 12. gemu imao set-loptu. Mirnji je potegnuo preko 200 kilometara na sat, nije imao šanse. A onda je u »tie-breaku« Mirnjom pomogao i sudac s nekoliko dvojbenih odluka, koje su vidno uzdrmale inače mirnog Karlovića.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, 3. kolo: Schüttler (9) - T. Martin 4-6, 7-5, 6-7 (1), 6-1, 7-5, Björkman - Gimelstob 6-1, 6-3, 6-3, Srichaphan (12) - Nadal 6-4, 6-4, 6-2, Roddick (5) - Robredo (25) 7-6 (5), 6-4, 6-4, Schalken (8) - Hanescu 6-2, 6-4, 7-6 (3), Mirnji - KARLOVIĆ 7-6 (5), 3-6, 6-3, 7-6 (4), Federer (4) - Fish 6-3, 6-1, 4-6, 6-1, Lopez - Saretta 6-4, 6-4, 6-4; tenisačice: Suarez - Matevžič 5-7, 6-3, 7-5, Farina Elia (27) - Rubin (7) 7-6 (6), 6-3, Davenport (5) - Black 6-2, 6-2, V. Williams (4) - Petrova (29) 6-1, 6-2, Clijsters (2) - Reeves 6-1, 6-2, Asagoe - Schiavone 7-5, 6-2, Sugiyama (13) - Dechy (22) 6-4, 6-4, Zvonareva (16) - Tuljaganova 6-3, 7-5. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Franja dogovorio, čeka se Prosinečki </p>
<p>U Kranjčevićevoj su uvjereni da razgovor s Robertom Prosinečkim nije imao samo kurtoazno obilježje, nego da je bio dovoljno čvrsta podloga da se povjeruje kako će legendarni »vatreni« zaigrati u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - U subotu u 17.30 sati pomlađeni Zagreb, uz ulaznicu od 10 kuna, nastojat će anulirati koperskih 0-1 iz prve utakmice Intertoto kupa. No, iako je i Kranjčaru i klubu vrlo važan prolaz u idući krug, glavnina zanimanja bila je vezana uz iščekivanje dolaska na pregovore Roberta Prosinečkog.</p>
<p> U petak poslijepodne Prosinečki se pojavio, snimio atmosferu i porazgovarao s mjerodavnima, ostavljajući Zagrebove čelnike, ali i novinare, u uvjerenju da njegov dolazak u Kranjčevićevu uopće nije pucanj u prazno. No, zato je skoro sve uglavljeno oko dolaska Antonija Franje.</p>
<p> Za Prosinečkog se moglo i pretpostaviti da stvari baš neće ići jednostavno. Dao je neki dan »košaricu« Inkeru, potvrdivši usput da je ljubljanska Olimpija za njega zatvorena knjiga. Novom je društvu iz Kranjčevićeve obećao novi razgovor za dva-tri dana, zapravo odgovor prihvaća li Zagrebovu ponudu da mu Kranjčar bude šef, a da nakon završetka igračke karijere bude sportski direktor. Dakako, usput i dioničar ako se klub tako postavi...</p>
<p> Sve je to za Prosinečkog, kako je rekao, odjednom jako puno informacija koje mora odvagati u miru. Ističući kako novac uopće nije presudan, jer da jest, potražio bi ga na drugim stranama. Sviđa mu se optimistična vizija novog Zagreba, Kranjčara je dočekao sa »evo šefa«, i uglavnom otišao je ostavljajući sve u uvjerenju da će se uskoro vratiti. Ne treba dvojiti koliko bi to Zagrebu dalo novih poticaja.</p>
<p>Tako je pomalo u drugi plan skrenula također za Zagreb važna vijest da je Franjin otac Petar gotovo sve uglavio sa Stjepanom Budinskim, v.d. direktorom Zagreba u svezi dolaska u klub sina Antonija. Za očekivati je da bi se Franja momčadi mogao priključiti već u ponedjeljak.</p>
<p> U petak je nakratko s menadžerom u Kranjčevićevu navratio 24-godišnji Rijekin branič Stjepan Skočibušić. Tim je posjetom, makar najavljenim, pomalo iznenadio »zagrebaše«jer se već pronio glas kako je navodno već sve dogovorio s nekim klubom u Ukrajini. Tu je vijest u hodu zamijenila još svježija o tome da je Skočibušić upravo potpisao za - Dinamo, što, uzgred, nije točno. Odmah je s tim u svezi krenula priča o tome da je Skočibušić zanimljiv Dinamu, ponajprije zato da se Zagreb ne bi previše osnažio i postao konkurentan.</p>
<p> U vezi dvoboja protiv Kopra, Kranjčar misli da je ishod iz prve utakmice dohvatljiv. Pogotovo jer je momčad, makar naglašeno mlada, ipak nakupila nekoliko dana treniranja, a vratit će se Lovrek i Ješe. Kranjčar pritom nije želio računati na skupinu igrača koja je s čelništvom u pregovorima o uvjetima ostanka. Radi se o Brunčeviću, Šimiću, Milasu, Verhasu... No, ne i Stavrevskom koji je pohitao za angažmanom u turskoj Adani. Kranjčar se odlučio za sljedeći sastav: Pelin - Barišić, Ješe, Žilić, Spahić - Novaković (Babić), Biskup, Mujdža, Popović - Lovrek - Đalović. U pričuvi su, osim veterana Perkovića, dojučerašnji juniori: Delkić, Mamić, Skeja, Fuček i Vrdoljak.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Umirali i od udara groma</p>
<p>Najbizarniji smrtni slučaj dogodio se 2002. godine kad su dvojica nogometaša kolumbijskoga prvoligaša Deportivo Calija smrtno stradali od udara groma. Giovanny Cordoba je odmah preminuo, a Herman Gaviria tri dana kasnije u bolnici, dok je još 17 nogometaša ozlijeđeno / Srčani udar na igralištu nije rjetka pojava </p>
<p>PARIZ, 27. lipnja</p>
<p> - Smrt kamerunskog nogometaša Marca-Viviena Foea tijekom utakmice Konfederacijskoga kupa Kamerun - Kolumbija prvi je smrtni slučaj u nogometu na tako važnom međunarodnom natjecanju, no ne i jedini u povijesti najpopularnije igre na svijetu. </p>
<p>Prije osam mjeseci na sličan je način kao i Foe, od srčanog udara na terenu, preminuo mladi nogometaš makedonskog Napretka Stefan Toleski u Kumanovu. Prošle je godine od srčanog udara na terenu preminuo i 32-godišnji Cipranin Michael Michael, a njegova je nesreća bila što na drugoligaškim utakmicama na Cipru nema kola hitne pomoći, pa je umro praktički na terenu. </p>
<p>Najbizarniji slučaj dogodio se 2002. godine kad su dvojica nogometaša kolumbijskoga prvoligaša Deportivo Calija smrtno stradali od udara groma. Giovanny Cordoba odmah je preminuo, a Herman Gaviria tri dana kasnije u bolnici, dok je još 17 nogometaša ozlijeđeno. </p>
<p>Nigerijac John Ikoroma (17) srušio se za vrijeme utakmice u Abu Dabiju 2000. godine, gdje je nesretni mladić došao na probu za klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Al Wahd. Dva sata kasnije preminuo je u bolnici od posljedica srčanog udara. Tri godine ranije još je jedan nigerijski mladi nogometaš, Tunde Charity smrtno stradao, a za njega je bio koban sudar glavama sa suparničkim igračem. Ta je godina bila posebno tužna za nigerijski nogomet, jer je u njemačkoj Drugoj ligi na terenu srčani udar s najtežim posljedicama doživio i Emmanuel Awanegbo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nogometni svijet oplakuje nesretnoga Kamerunca </p>
<p>Vezni igrač afričkih prvaka srušio se za vrijeme polufinalnog ogleda protiv Kolumbije te je, unatoč brzoj liječničkoj pomoći i 45-minutnom oživljavanju, preminuo / Svijet šokiran smrću na nogometnom terenu, sućut izrazio i predsjednik Fife Sepp Blatter </p>
<p>LYON, 27. lipnja</p>
<p> - Vijest o smrti nogometaša Marca-Viviena Foea (28) na utakmici Kamerun - Kolumbija šokirala je sportsku javnost širom svijeta. Vezni se igrač afričkih prvaka za vrijeme polufinalnog ogleda protiv Kolumbije srušio te je, unatoč brzoj liječničkoj pomoći i 45-minutnom oživljavanju, preminuo. Pretpostavljalo se da je uzrok smrti srčani udar, no autopsija je otkrila da to nije točno. Predsjednik Fife Sepp Blatter kazao je kako je nogomet izgubio sjajnog igrača i sjajnu osobu, no dodao je i kako nedjeljni finale Konfederacijskoga kupa Kameruna i Francuske ne želi odgoditi. Službenog stava iz kamerunske reprezentacije još nema, no kamerunski novinari koji su nazočni u Francuskoj drže kako je moguće da nogometaši Kameruna odbiju nasupiti.
Svijet je obišla i slika francuskih nogometaša Thierrya Henrya i Roberta Piresa, koji su pogotke u drugom polufinalu protiv Turske posvetili Foeu. U proslavljanju pogodaka nije bilo oduševljenja, a Henry i Pires upiranjem su prsta u nebo pokazali kome izražavaju počast. </p>
<p>Oglasio se i Foeov klub Manchester City, čiji je predsjednik John Wardle kazao da su izgubili jednog od najboljih nogometaša.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kamerun želi igrati finale</p>
<p>Nakon što je Marc-Vivien Foe preminuo, pojavila se mogućnost da Kamerun odustane od finala / Nakon razgovora s predsjednikom Fife Seppom Blatterom, Kamerunci su ipak pristali na finalni ogled s Francuskom</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - U finalu nogometnoga Konfederacijskoga kupa igrat će reprezentacije Kameruna i Francuske. Nakon što su u prvom polufinalnom ogledu afrički prvaci pobijedili Kolumbiju sa 1-0, što je ostalo zasjenjeno smrću Marca-Viviena Foea, u drugom je susretu Francuska porazila treću reprezentaciju svijeta Tursku sa 3-2. U utakmici odigranoj pred 42.000 gledatelja na stadionu Stade de France, strijelci za domaću momčad bili su Thierry Henry (11), Robert Pires (26) i Sylvain Wiltord (43), dok su pogotke za Tursku postigli Gokdeniz Karadeniz (42) i Tuncay Sanli (48). Turska je u samoj završnici imala priliku izboriti produžetke, no Okan je u 88. minuti promašio jedanaesterac. </p>
<p>Posebno je zanimljivo bilo odavanje počasti nesretno preminulom Foeu. Kada su Francuzi postigli pogodak, svi bi upirali prstom u nebo, pokazujući time u čiju su počast postizali pogotke. Nakon što je kamerunski internacionalac Marc-Viven Foe preminuo za vrijeme polufinalnog ogleda Konfederacijskoga kupa, pojavila se mogućnost da afrički prvak odustane od finalnog ogleda. Međutim, nakon razgovora s predsjednikom Fife Seppom Blatterom, Kamerunci su ipak pristali na finalni ogled s Francuskom.</p>
<p>- Smrt Marca-Viviena Foea veliki je gubitak za kamerunski, ali i afrički nogomet. Bio je sjajan nogometaš i još bolja osoba. Znam da će njegovim suigračima biti teško, no ipak će igrati finale, kazao je predsjednik Fife. </p>
<p>Finalni ogled između Kameruna i Francuske igrat će se u nedjelju u Parizu u 21 sat. U subotu u 18 sati u St. Etienneu odigrat će se dvoboj za treće mjesto Kolumbija - Turska.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Jarun ugošćuje najbolje svjetske kanuiste i kajakaše </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Peta i posljednja utrka Svjetskoga kupa u kajaku i kanuu na mirnim vodama održat će se na Jarunu od 4. do 6. srpnja. U sklopu natjecanja održat će se i 3. memorijalna utrka Matije Ljubeka, natjecanje na 1000 metara za kanuiste. </p>
<p>Na natjecanju se očekuje nastup 300 natjecatelja iz 33 zemlje svijeta, a o kvaliteti natjecanja dovoljno kazuje podatak da će među natjecateljima nastupiti i najjača imena kajakaša i kanuista, Čeh Martin Doktor, drugoplasirani u ukupnom poretku Svjetskoga kupa u kategoriji kanua jednosjeda te drugi i treći u ukupnom poretku seniora u kategoriji kajaka jednosjeda, Austrijanac Nathan Baggaley i Litvanac Balciunas Egidijus. I u ženskoj se konkurenciji očekuje nastup najboljih. U seniorskoj kategoriji kajaka jednosjeda nastupit će tri prvoplasirane - Mađarke Katalin Kovacs, Silvia Szabo i Kinga Bota.</p>
<p>- Mnogo zemalja (33) i sudionika natjecanja (približno 300) dokazuju kvalitetu natjecanja. Hrvatska će reprezentacija biti zastupljena velikim brojem natjecatelja, a najviše očekujemo od kanu-dvokleka Funtak/Ljubek, koji se pripremaju za Ol u Americi - ulazak u A finale, a i Horvatićek u kanuu jednokleku mogao bi ostvariti dobar rezultat - ulazak u B finale, rekao je Branko Lovrić, glavni tajnik hrvatskoga kajakaškog saveza i direktor reprezentacije na divljim vodama.</p>
<p>Natjecanja počinju u petak 4. srpnja izlučnim utrkama na 500 i 1000 metara, nastavljaju se u subotu polufinalnim i finalnim utrkama na 1000 metara, Memorijalnom utrkom Matije Ljubeka i izlučnim utrkama na 200 metara. U nedjelju, 6. srpnja na rasporedu su polufinalne utrke na 500 metara te finala na 500 i 200 metara. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blanka preskočila 1.95, Adere odlična na 5000 metara</p>
<p>Najvredniji rezultat mitinga postigla je Etiopljanka Berhane Adere koja je istrčala drugo vrijeme svih vremena na 5.000 metara</p>
<p>OSLO, 27. lipnja</p>
<p> - Hrvatska atletičarka Blanka Vlašić na prvom je ovosezonskom mitingu iz serije »Zlatne lige« održanom u Oslu zauzela osmo njesto u skoku u vis. Vlašić je preskočila 1.95 metara iz drugog pokušaja, da bi zatim dva puta rušila letvicu na visini 1.97, dok je treći pokušaj sačuvala za visinu 1.99. No, niti na visini svog osobnog rekorda nije bila uspješna. Pobjednica natjecanja u skoku u vis je Ukrajinka Inga Babakova sa preskočenih 2.01 metara, drugo mjesto zauzela je još jedna Ukrajinka Vita Palamar sa 1.99, dok je istu visinu preskočila i trećeplasirana Ruskinja Irina Mihaljčenko.</p>
<p>Najvredniji rezultat mitinga postigla je Etiopljanka Berhane Adere koja je istrčala drugo vrijeme svih vremena na 5.000 metara. Adere je tu dionicu istrčala za 14:29.32 minuta, samo sekundu sporije od rekorda Kineskinje Bo Jiang iz 1997. godine.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 100 m: 1. Lewis-Francis (VB) 10.12; 400 m: 1. Van Branteghem (Bel) 45.55; 800 m: 1. Mulaudzi (JAR) 1:44.11; 5000 m: 1. Bekele (Eti) 12:52.26; 110 m prepone: 1. Olijars (Lat) 13.14; 400 m prepone: 1. Gorban (Rus) 49.95; motka: 1. Hysong (SAD) 5.70; koplje: 1. Makarov (Rus) 85.61, atletičarke, 100 m: 1. Sturrup (Bah) 10.96; 800 m: 1. Mutola (Moz) 2:00.62; 1500 m: 1. Liščinska (Ukr) 4:04.62; 5000 m: 1. Adere (Eti) 14:29.32 - najbolji rezultat sezone i drugo vrijeme svih vremena; 400 m prepone: 1. Pittman (Aus) 54.42; vis: 1. Babakova (Ukr) 2.01; troskok: 1. Aldama (Kub) 15.11 - najbolji rezultat sezone. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jarun ugošćuje najbolje svjetske kanuiste i kajakaše </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Peta i posljednja utrka Svjetskoga kupa u kajaku i kanuu na mirnim vodama održat će se na Jarunu od 4. do 6. srpnja. U sklopu natjecanja održat će se i 3. memorijalna utrka Matije Ljubeka, natjecanje na 1000 metara za kanuiste. </p>
<p>Na natjecanju se očekuje nastup 300 natjecatelja iz 33 zemlje svijeta, a o kvaliteti natjecanja dovoljno kazuje podatak da će među natjecateljima nastupiti i najjača imena kajakaša i kanuista, Čeh Martin Doktor, drugoplasirani u ukupnom poretku Svjetskoga kupa u kategoriji kanua jednosjeda te drugi i treći u ukupnom poretku seniora u kategoriji kajaka jednosjeda, Austrijanac Nathan Baggaley i Litvanac Balciunas Egidijus. I u ženskoj se konkurenciji očekuje nastup najboljih. U seniorskoj kategoriji kajaka jednosjeda nastupit će tri prvoplasirane - Mađarke Katalin Kovacs, Silvia Szabo i Kinga Bota.</p>
<p>- Mnogo zemalja (33) i sudionika natjecanja (približno 300) dokazuju kvalitetu natjecanja. Hrvatska će reprezentacija biti zastupljena velikim brojem natjecatelja, a najviše očekujemo od kanu-dvokleka Funtak/Ljubek, koji se pripremaju za Ol u Americi - ulazak u A finale, a i Horvatićek u kanuu jednokleku mogao bi ostvariti dobar rezultat - ulazak u B finale, rekao je Branko Lovrić, glavni tajnik hrvatskoga kajakaškog saveza i direktor reprezentacije na divljim vodama.</p>
<p>Natjecanja počinju u petak 4. srpnja izlučnim utrkama na 500 i 1000 metara, nastavljaju se u subotu polufinalnim i finalnim utrkama na 1000 metara, Memorijalnom utrkom Matije Ljubeka i izlučnim utrkama na 200 metara. U nedjelju, 6. srpnja na rasporedu su polufinalne utrke na 500 metara te finala na 500 i 200 metara. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Račan: Hrvatska će svoje obveze prema Uniji dovršiti tijekom 2006. godine</p>
<p>Premijer Mikulaš Dzurinda rekao je da je Slovačka spremna pružiti konkretnu pomoć Hrvatskoj pri ulasku u EU/ Račan je izjavio da je ta potpora bitna Hrvatskoj, te da je važno da se EU ne umori od proširenja, barem ne u slučaju Hrvatske, i da se Hrvatska ne umori od reformi/ Dvojica premijera otvorila gospodarski forum na kojem su se slovačkim gospodarstvenicima predstavile hrvatske tvrtke</p>
<p>BRATISLAVA, 27. lipnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Hrvatska je dosad ostvarila više od 65 posto obveza koje propisuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a planira sve obveze ispuniti tijekom 2006., rekao je u petak u Bratislavi predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan, prvoga dana svoga službenog posjeta Slovačkoj. </p>
<p> »Zbog rata i dijelom loše politike, Hrvatska je malo zaostala, ali sad ubrzava pridruživanje. Na Europskoj je uniji da odluči kad će nas primiti«, istaknuo je Račan nakon razgovora sa slovačkim premijerom Mikulašem Dzurindom.</p>
<p>Premijer Račan doputovao je u Slovačku sa suprugom Dijanom Pleštinom i izaslanstvom u kojem su ministrica turizma Pave Župan-Rusković, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. </p>
<p>Hrvatski je premijer razgovarao i s predsjednikom slovačkog parlamenta Pavolom Hrušovskym te s predstavnicima hrvatske manjine.</p>
<p> Zajedno s domaćinom Račan je otvorio gospodarski forum na kojem su se slovačkim gospodarstvenicima predstavile hrvatske tvrtke. Premijer Dzurinda naglasio je da je Slovačka spremna pružiti i konkretnu pomoć Hrvatskoj pri ulasku u Europsku uniju. Dodajući kako je Slovačka dobila poziv za EU godinu kasnije nego njezini susjedi Češka, Mađarska i Poljska, Dzurinda je usporedio situaciju u Slovačkoj s onom u Hrvatskoj koja je ove godine predala kandidaturu za članstvo u Europsku uniju u koju želi ući 2007. zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. </p>
<p>Slovački premijer drži da je princip regate što ga je njegova zemlja iskoristila na svom putu u Europsku uniju, dobar model koji treba iskoristiti i Hrvatska. Pritom je naglasio da je put u EU bio težak. </p>
<p> Istaknuo je i važnost reforme oružanih snaga kao prvi korak približavanja NATO-u. </p>
<p>Dzurinda je rekao da su odnosi Slovačke i Hrvatske vrlo dobri te da nema otvorenih pitanja iako intenzitet političkih odnosa nije praćen odgovarajućom gospodarskom suradnjom. To je istaknuo i premijer Račan. Čestitajući Slovačkoj na velikim uspjesima pri ulasku u europske i transatlantske integracije, hrvatski je premijer izjavio da je slovački put prema Europskoj uniji inspiracija i za Hrvatsku da jednako brzo nastavi ostvarivati svoje ambicije.</p>
<p> Zahvaljujući na slovačkoj potpori, Račan je istaknuo da je ona za Hrvatsku veoma važna, dodajući kako je »važno da se EU ne umori od proširenja, barem ne u slučaju Hrvatske, te da se Hrvatska ne umori od reformi«. Ujedno, hrvatski je premijer pozvao slovačkog kolegu da uskoro posjeti Zagreb. </p>
<p>Govoreći o konkretnoj potpori Hrvatskoj da uđe u EU, Dzurinda je izjavio kako je predložio Račanu da se organizira sastanak glavnih pregovarača za EU. Smatra da je to dobar model koji je poslužio Slovačkoj. </p>
<p>Račan je ocijenio da je za Hrvatsku, kao i za Slovačku, ulazak u Europsku uniju strateški važno opredjeljenje. </p>
<p>Priliku za suradnju sa Slovačkom Hrvatska vidi i u primjeni sporazuma dviju vlada o korištenju hrvatskih luka za međunarodni promet, a ponajprije se misli na riječku luku.</p>
<p> Priznajući da je politička suradnja dviju država mnogo bolja od gospodarske, i slovački i hrvatski premijer naglasili su da je gospodarski forum u Bratislavi prilika da se vrijednost razmjene uravnoteži. Hrvatska je u 2002. godini u Slovačku izvezla robe u vrijednosti 15,46 milijuna američkih dolara, a iz Slovačke uvezla robe vrijedne 96,834 milijuna dolara. Ukupna robna razmjena iznosila je 112,300 milijuna dolara, ili 70 posto više nego 2001. </p>
<p>Udjel robne razmjene sa Slovačkom u ukupnoj trgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosi tek 0,71 posto. To je bolje nego proteklih godina, ali daleko ispod stvarnih mogućnosti.</p>
<p> Oba premijera vjeruju da će se debalans u razmjeni iznivelirati zahvaljujući dolasku mnogih slovačkih turista na Jadran. Naime, hrvatska je obala jedna od najomiljenijih destinacija slovačkih turista. U 2001. bilo ih je 205.000, a u prvih deset mjeseci 2002. godine 8,4 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Udio hrvatskih roba u ukupnom uvozu Slovačke je 0,13 posto, reka je slovački premijer. No naglasio je kako su neki slovački poduzetnici već uložili u razvoj turizma u Hrvatskoj što smatra vrlo povoljnim razvojem događaja, posebice nakon što je Hrvatska pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. </p>
<p> Subota, drugi dan Račanova posjeta, rezervirana je za neformalno druženje dvojice premijera u Visokim Tatrama i razgledanje prirodnih ljepota toga kraja.</p>
<p>Zahvaljujući reformama Hrvatska izišla iz oskudice i stagnacije</p>
<p> Premijer Račan je, otvarajući gospodarski forum u Bratislavi, izrazio nadu da trgovinska razmjena može biti još veća. Prema njegovim riječima, Hrvatska je zahvaljujući reformama u posljednje tri godine izišla iz oskudice i stagnacije. Istaknuo je da se prihodi od privatizacije usmjeravaju na stimulaciju poduzetništva, posebice malog i srednjeg. Ono što Hrvatska priželjkuje jest razvoj privatnog sektora s fleksibilnom poduzetničkom klimom, a to je i jedan od uvjeta za ulazak u EU. Ponovo naglašavajući da su sva slovačka iskustva i potpora dragocjeni za Hrvatsku, Račan je ocijenio da gospodarski forum daje novu perspektivu odnosima među dvjema zemljama. S njime se suglasio slovački premijer Dzurinda. </p>
<p>»Od Hrvatske želimo naučiti kako oplemeniti i sačuvati potencijal u turizmu«, rekao je Dzurinda primjećujući da Slovaci katkad drže tajanstveno kad su u pitanju prirodne ljepote jer mnogi turisti ni ne znaju što sve krije Slovačka. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Napredak u pregovorima o izraelskom povlačenju </p>
<p>Paralelno s pregovorima Izraelci nezaustavljivo napadaju / Četiri su Palestinca ubijena kada su izraelske snage upale u jedno selo u Pojasu Gaze i opkolile obiteljsku kuću pripadnika skupine Hamas </p>
<p>GAZA, 27. lipnja</p>
<p> - Palestinski dužnosnici rekli su u petak da je napravljen »izvanredan napredak« na razgovorima s izraelskim pregovaračima o povlačenju izraelskih snaga s palestinskih područja, koji bi trebao omogućiti prekid vatre i provedbu mirovnog plana za Srednji istok.</p>
<p> Oni su rekli da se na razgovorima između palestinskog ministra sigurnosti Mohammeda Dahlana i izraelskog koordinatora za okupirana područja generala Amosa Gilada u četvrtak navečer također raspravljalo o palestinskom zahtjevu za oslobađanje zatvorenika, te ukidanju izraelske zabrane putovanja za mlade Palestince. »Napravljen je izvanredan napredak glede potpunog izraelskog povlačenja iz pojasa Gaze i iz Betlehema«, rekao je visoki palestinski dužnosnik koji sudjeluje u pregovorima. On je dodao da su na razgovorima sudjelovali i američki posrednici. </p>
<p>Međutim, istodobno četiri su Palestinca ubijena u noći na petak kada su izraelske snage upale u jedno selo u Pojasu Gaze i opkolile obiteljsku kuću pripadnika radikalne skupine Hamas, koji je navodno sastavljao eksplozivne naprave korištene u terorističkim napadima.</p>
<p> Mohamed al Ghul i Emrem al Ghul, članovi obitelji Adnana al Ghula, ubijeni su u kući koju je vojska digla u zrak nakon izmjene vatre s njima. Pucnjava s vojskom privukla je palestinske militante koji su se sakupili sa svih strana i počeli izmjenu vatre s izraelskim snagama. Jedan pripadnik Islamskog džihada također je ubijen u sukobu, doznaje se iz bolničkih izvora.</p>
<p> Tri helikoptera u pratnji 15 tenkova otvarali su vatru na ulicama, prenosi agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca. Na pitanje novinara o operaciji u pojasu Gaze izraelski vojni izvor je kazao samo da je tamo u tijeku »operacija uhićenja« pripadnika Hamasa za kojim se traga. Isti je izvor dodao da je jedan izraelski vojnik lakše ranjen, ali nije otkrio više pojedinosti. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Može li EU disciplinirati Berlusconija </p>
<p>Iako su se oko Iraka strasti stišale, a Unija ušla u fazu pomirenja s Amerikom, Bruxelles će s Berlusconijevom vladom oko vanjske politike i dalje imati problema, onih koji nemaju direktne veze s SAD-om </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Za tri dana, 1. srpnja Italija će preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom. Predsjedavanje se smatra izrazito izazovnim i zahtjevnim. U drugoj polovici ove godine Italija bi zajedno s partnerima u EU trebala završiti opsežan posao dogovaranja konačnog teksta europskog ustava, ali i dogovoriti se o politici prema ilegalnim migrantima i azilantima.</p>
<p> Osim toga, Italija preuzima europsku palicu u jeku skandala talijanskog premijera Silvija Berlusconija koji je osumnjičen za korupciju. Europska unija je na summitu u Solunu dala novi zamah jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike, politike koja više neće patiti od razlika koje su se pokazale izuzetno opasnim u pogledu iračke krize. Talijanska vlada cijelo je vrijeme krize zadavala velike probleme toj zajedničkoj politici. Iako su se oko Iraka strasti stišale, a Unija ušla u fazu pomirenja sa SAD -om, Bruxelles će s Berlusconijevom vladom oko vanjske politike i dalje imati problema, problema koji nemaju direktne veze sa SAD -om.</p>
<p>Uniji je izuzetno stalo da profunkcionira »road map«, mirovni plan za Izrael i Palestinu, no Silvio Berlusconi je nedavno izrazio protupalestinsku izjavu. Berlusconijevo shvaćanje vanjske politike EU-a odudara i od općenite percepcije dosega EU proširenja. Dok se proces proširenja Unije vodi i u sklopu rasprave o tome dokle uopće seže Europa, Berlusconi je već nekoliko puta iskočio iz »tračnica« ubrajajući Rusiju, Bjelorusiju i Izrael kao zemlje koje moraju postati dijelom Europske unije. </p>
<p>Ipak jedan dio posla za trajanja talijanskog predsjedavanja trebao bi biti uspješno obavljen. Talijanski premijer već je izjavio kako će pitanje donošenja europskoga ustava biti prioritetna zadaća talijanskog predsjedavanja. U listopadu će se u Italiji održati poseban sastanak na kojem bi se još uvijek sporni dijelovi oko ovlasti trebali riješiti. </p>
<p>»Već sada vlada napeta atmosfera oko tog sastanka i svi računamo da ćemo se zatvoriti u sobu i nećemo izlaziti dok se dogovor oko ustava ne postigne«, izjavio je jedan talijanski diplomat. Europska unija ustav u svakom slučaju mora donijeti do sredine slijedeće godine, prije održavanja izbora za Europski parlament. </p>
<p>Talijansko predsjedništvo intenzivno će se baviti i problemom ilegalnih migracija i azila. Na solunskom summitu do rješenja se nije došlo, pa su ta pitanja, zajedno sa onim o zaštititi vanjskih granica unije, prebačena na talijansko predsjedništvo.</p>
<p>Britanski prijedlog o osnivanju posebnih centara za azilante izvan EU-a u Solunu nije prošao, no EU će u slijedećih godinu dana intenzivno razgovarati o uspostavi centara u samim zemljama iz koje azilanti žele izići. </p>
<p>Ilegalni migranti veliki su problem ponajprije za mediteranske zemlje poput Italije i Grčke, no dok se ne donese zajednička politika po tom pitanju, Italija je sama poduzela neke korake. Talijanski premijer Berlusconi najavio je kako je Italija na pragu dogovora s Libijom. Po tom dogovoru talijanska policija moći će patrolirati unutar libijskih teritorijalnih voda kako bi spriječila odlazak ilegalnih migranata iz Libije u Italiju. Razgovori o takvom dogovoru su počeli nakon što je Libija, ta bivša talijanska kolonija, priznala da sama ne može kontrolirati odljev ilegalnih migranata. Potpisivanje takvog sporazuma korak je dalje od ranijeg aranžmana jer je Italija već ranije libijskoj policiji poslala pomoć u opremi. Najavljeni aranžman s Libijom zapravo je samo prenošenje uspješnog recepta upotrebljenog u Albaniji. </p>
<p>Već nekoliko godina talijanska policija u Albaniji nema samo pravo patroliranja albanskim morem već i fizički kontrolirati ključne albanske luke. No, i po tom pitanju Berlusconi će morati zauzdati članove vlastite vladajuće koalicije poput Bossija, koji je već izjavio da po ilegalnim migrantima treba - pucati. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Na Malti ili Cipru tranzitni logori za izbjeglice </p>
<p>Zemlje članice EU spremne su solidarno sufinancirati »centre za izbjeglice« pogotovo što zaustavljanje rijeke imigranata na jednoj strani »tvrđave Europe« znači smanjivanje pritiska na ostale zemlje unutar schengenske zone</p>
<p>BRUXELLES, 27. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Koncept logora za izbjeglice i azilante preživio je, iako je službeno odbačen na solunskom summitu lidera EU. Prema riječima talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija, Italija podržava ideju »tranzitnih logora« za imigrante Sredozemlja.</p>
<p>Italija je isto tako raspoložena realizirati projekt po kojem bi se ovakvi logori organizirali na istočnom dijelu Mediterana. U igri je Cipar, sjeverni ili južni dio, svejedno, glavno da je što dalje od apeninske čizme! Cipar bi dobio ulogu koju su britanski mediji nedavno »spontano« namijenili Hrvatskoj u svojevrsnom testu spremnosti zemlje za ovakvu vrst aranžmana. </p>
<p>Talijanski prijedlog govori o »centru za izbjeglice lociranom na morskoj obali« što je moguće bliže krajevima odakle stižu imigranti, s tim da veličina centra i raspon njegove aktivnosti tek trebaju biti određeni. Zemlje članice EU su dale do znanja da su spremne solidarno sufinancirati takve poduhvate, pogotovo što zaustavljanje rijeke imigranata na jednoj strani »tvrđave Europe« znači automatsko smanjivanje pritiska na ostale zemlje unutar schengenske zone. </p>
<p>Talijanski je ministar, primjerice, spomenuo Maltu kao potencijalnu adresu jednog ovakvog efikasnog »tranzitnog logora«. Ciparska lokacija odmah je prihvaćena od Britanaca budući da dobra solucija otvara put ustanovljavanju sličnih centara i na drugim mjestima. Možda se dogodi i cijela mreža »zbirnih logora«, »tranzitnih centara«, ili kako se već budu nazvala ova »skladišta« nedobrodošlih imigranata. </p>
<p>Na Malti bi se »logor za izbjeglice« (ili »tranzitni centar«, što je svejedno jer je žica žica, a ograda ograda) podigao i vodio u punoj kooperaciji Italije, Velike Britanije i Španjolske. S Cipra ili Malte će se teže doplivati u »tvrđavu Europu« nego što se iz Hrvatske može probiti do bilo koje države EU. </p>
<p>Talijansko bi predsjedništvo EU-om moglo, gurajući ovu temu izbjeglica i sprečavanja ilegalnih ulazaka u dramatičnim brojkama, za svojih pola godine u praksu EU unijeti neke novitete. Recimo, povećati broj useljeničkih kvota građanima zemalja koje »postižu uspjehe u zauzdavanju ilegalaca«. »To bi predstavljalo izvjesnu vrst nadoknade, nagrade za napore«, obrazložio je ministar Frattini novinarima. </p>
<p>Italija je nedavno povela kampanju razglašavanja na velika zvona svakog broda s ilegalcima koji bi doplovio do talijanskih teritorijalnih voda. Takvi su brodovi svakodnevica u Španjolskoj i Italiji, a u udarnim su vijestima tek ako političari ocijene da moraju nešto poduzeti. Nakon tragedije Tunižana stradalih pri pokušaju prijelaza Sredozemlja, rješavanje tog problema postalo je hitno. Talijani žele koncept provjeriti u nekoj relativno stabilnoj zemlji kako bi imali argumente za nicanje takvih institucija i susjedstvu.</p>
<p>Rim je prije šest godina sklopio sporazum s Albanijom. Sporazum je obrazac dobre suradnje i efikasnog zaustavljanja ilegalaca, i Italija ne bi imala ništa protiv da to postane praksom i u vezama s drugim zemljama s kojima EU dijeli imigrante. Repatrijacija ilegalaca je jednostavan postupak, zajedničke patrole Albanaca i Talijana po Otrantu otežavaju promet gumenjacima i gliserima s ilegalcima, a albanska luka Vlora prestala je biti polazište za ilegalce. </p>
<p>Italija je odredila kvote za sezonce tako da svatko tko iz Albanije ide na nekoliko mjeseci rada na zapadnu stranu Jadrana dobiva legalne papire, ako upadne među tih tri tisuće osoba. Talijanska statistika veli da su Albanci, nakon Marokanaca, sa 144.000 ljudi druga po brojnosti imigranstka skupina u zemlji. Albanija je i od EU dobila neke beneficije u zamjenu za (čvršći) nadzor šverca ljudima i efikasniju policiju, uključivši otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Tako je Albanija postala treća zemlja zapadnobalkanske regije u SSP kompoziciji. </p>
<p>Kao rezultat svih tih napora, nedavnih 45.000 ljudi godišnje na ovoj južnojadranskoj švercerskoj ruti spalo je na podnošljivijih 7500, a i stalno se smanjuje. Međunarodna organizacija za imigracije tvrdi pak da je ritam iseljavanja iz Albanije usporen ne toliko zbog dobro skrojene, mudre politike i uzorne koordinacije na obje obale Jadrana, nego zbog činjenice da danas već svaki peti građanin Albanije živi izvan matične zemlje.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nestali - čileanska nezacijeljena rana </p>
<p>Žrtve Pinochetove vojne diktature traže istinu o nestalima, pravdu i odštetu od države / Pripadnici pučističke vojske pak žele izbjeći odgovornost za zločine / Otkriveno je da su tijela 14 Allendeovih savjetnika i tjelohranitelja bačena u more</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Dok obitelji žrtava čileanske vojne diktature traže istinu, pravdu i odštetu za svoje nestale, predsjednik Ricardo Lagos intenzivno pokušava naći formulu koja bi zadovoljila suprotstavljene strane podijeljene zemlje.</p>
<p> Premda su svi svjesni da će trebati još dosta vremena da zacijeli ta najdublja rana čileanske bolne povijesti, traži se rješenje koje bi otvorilo prostor za pomirenje i budućnost s manje konfrontacije između progonjenih i onih koji su sudjelovali u progonima režima generala Augusta Pinocheta.</p>
<p>Trideset godina nakon krvavog vojnog puča protiv predsjednika Salvadora Allendea i više od desetljeća od povratka demokracije, još se otkrivaju masovne grobnice i detalji o mučenjima, ubojstvima i tajnim dosjeima. </p>
<p>Još se ne zna istina o oko 1200 Čileanaca koji su uhićeni nakon vojnog puča, a tek je ovih dana sutkinja Amanda Valdovinos potvrdila da je 14 savjetnika i tjelohranitelja predsjednika Allendea bačeno u more kako bi se uništili dokazi o zločinima. Potvrdila je da su mnogi odgovorni za te zločine identificirani, a među njima su visoki časnici vojske, uključujući i nekoliko Pinochetovih generala. </p>
<p>Prošlog tjedna u Santiagu de Chile održane su masovne demonstracije u kojima su, uz obitelji nestalih, sudjelovali i bivši politički zatvorenici, mučeni, progonjeni i izbjegli Čileanci. Oni su od vojske tražili da omogući uvid u dosjee koji bi otkrili istinu o žrtvama hunte koja je vladala Čileom od 1973. do 1990. </p>
<p>Od predsjednika Lagosa tražili su da im pomogne u pronalaženju istine o nestalima te zadovoljenju pravde. Predložili su da se imenuju posebni suci za postupke koji se još vode o kršenjima ljudskih prava, a od parlamenta su zahtijevali da poništi zakon o amnestiji koji je Pinochet progurao 1978. kako bi zaštitio sve koji su sudjelovali u torturama i ubojstvima protivnika njegova režima. </p>
<p>Udruga obitelji nestalih odbacuje plan Demokratske neovisne unije (UDI), stranka koja je podržavala vojni režim, a u kojemu se predlaže da se što prije okončaju sudski postupci protiv odgovornih pripadnika vojske, ali i da se žrtvama plati odšteta.</p>
<p>Ovih je dana čileanska vlada objavila da će u srpnju predložiti model koji bi pomogao da se napokon zadovolji pravda u otvori mogućnost pomirenja.</p>
<p>Čileanska vojska, koja sada priznaje civilnu vlast, želi staviti točku na prošlost i ne protivi se istragama koje bi otkrile istinu. No, mnogi od visokih časnika te vojske strahuju da će biti izvedeni pred sud kako bi odgovarali za politička ubojstva svojih sunarodnjaka, protivnika vojne diktature. </p>
<p>Dosad je oko 200 pripadnika vojske dalo je svoje iskaze, a postupci su vođeni protiv njih 174, među kojima je petnaestak generala i 11 pukovnika. Zanimljivo je da je među njima sve više onih koji priznaju da je u vrijeme vladavine vojne hunte bilo »nasilja, zločina i terora«. Već i ta priznanja mnogima su znak da je došlo vrijeme za istinu, a potom i za pomirenje podijeljenog čileanskog društva.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zagreb će davati novac Hrvatskoj zajednici u Slovačkoj </p>
<p>Hrvatska bi uskoro mogla novčano pomagati rad Hrvatske zajednice u Slovačkoj iz fonda predviđenog za manjine, najavio je u petak u Bratislavi hrvatski premijer Ivica Račan tijekom susreta s predstavnicima hrvatske manjine u Slovačkoj. </p>
<p> »U Hrvatskoj već postoji fond za financiranje autohtonih hrvatskih manjina«, rekao je Račan. »Raspodijelit ćemo 25 milijuna kuna na manjine u Srbiji, Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Italiji, a i Slovačkoj.« Premijer je posjetio i gradilište Hrvatskog kulturnog centra za koji je Hrvatska zajednica zatražila novčanu pomoć. </p>
<p> »Taj iznos nije dovoljan za sve, ali bit će stalan. Odluku ćemo donijeti za dva do dva i pol tjedna i ja ću poduprijeti da se financira gradnja Hrvatskoga centra«, rekao je Račan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Agotić: JNA izigrala sve dogovore</p>
<p>Teritorijalna obrana Hrvatske razoružana 1990. prema Adžićevoj naredbi, pod izgovorom da je nesigurno skladištila oružje/ JNA 1991. izigrala sve dogovore o evakuaciji ranjenih iz vukovarske bolnice </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 27. lipnja </p>
<p> - Savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za nacionalnu sigurnost Imra Agotić u petak je, na haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, izjavio da je Teritorijalna obrana Hrvatske razoružana pod lažnim izgovorom da je nesigurno skladištila oružje. Agotić je na početku svoga svjedočenja opisao kako je u svibnju 1990., temeljem naredbe načelnika Generalštaba JNA Blagoja Adžića, razoružana TO u Hrvatskoj, s obrazloženjem da su skladišta oružja bila nesigurna.</p>
<p> »Bit te naredbe nije bio sigurniji nadzor nego da se straže TO-a i MUP-a zamijene stražama JNA«, objasnio je Agotić. </p>
<p>Opisao je i kako nakon toga Savezni sekretarijat za narodnu obranu nije odgovorio na zahtjev tadašnjeg hrvatskog ministra obrane generala Martina Špegelja da izda novo naoružanje za potrebe hrvatskog MUP-a.</p>
<p> Agotić je opisao kako je formiran ZNG pa Hrvatska vojska, te kako je teklo naoružavanje hrvatskih snaga.</p>
<p> Posvjedočio je da je potkraj 1991. JNA izigrala sve dogovore o evakuaciji ranjenih iz vukovarske bolnice. </p>
<p> Pozivajući se na tekst sporazuma tadašnjeg hrvatskog ministra zdravstva Andrije Hebranga i glavnog pregovarača JNA generala Andrije Rašete od 18. studenoga 1991. kojim su Republika Hrvatska i JNA jamčile neutralnost vukovarske bolnice za vrijeme evakuacije ranjenih, tužiteljica Hildegard Ürtz-Retzlaff upitala je je li sporazum ostvaren.</p>
<p> »To JNA nije poštovala«, odgovorio je Agotić. Istaknuo je i da JNA nije poštovala ni druge dogovore o putovima kojima se trebala odvijati evakuacija bolesnih i ranjenih iz Vukovara. </p>
<p>Rašetini odgovori o tome gdje su nestali ranjeni i bolesni bili su neodređeni i Hrvatska nikad nije dobila službeni odgovor, rekao je svjedok. </p>
<p> Agotić je bio glavni hrvatski pregovarač kad su se 1991. vodili pregovori s JNA o njezinu povlačenju iz Hrvatske. JNA je predstavljao general Andrija Rašeta. Pregovaralo se pod pokroviteljstvom Promatračke misije EZ-a u zagrebačkom hotelu »I« od 8. listopada 1991. do konca te godine.</p>
<p> Tijekom Agotićeva svjedočenja uvedeni su kao dokaz pisma i prosvjedi kojima je od JNA tražen i prestanak napada na Vukovar. Agotić je rekao da je tijekom pregovora neprestano ulagao prosvjede zbog napada JNA i srpskih snaga na hrvatska mjesta, na što je general Rašeta uglavnog odgovarao da su tvrdnje lažne te da se na terenu događalo upravo suprotno, ili da su hrvatske snage fingirale napade, primjerice na zaštićenu jezgru Dubrovnika.</p>
<p> Tijekom pregovora Agotić je ulagao i stalne prosvjede zbog protjerivanja Hrvata, na što bi Rašeta odgovarao kako će vidjeti o čemu je riječ i tvrdio da se ljudi dobrovoljno iseljavaju.</p>
<p> »To nije odgovaralo istini. Sva su sela prije napada bila žestoko bombardirana i ljudi su se zbog toga iseljavali. Na okupiranim područjima postojali su pritisci srpskih vlasti da se ljudi isele«, rekao je Agotić.</p>
<p> Opisao je i kako je u JNA prije rata postojala netolerancija prema srpskom nacionalizmu, no početkom rata ta se politika promijenila pa su se srpski nacionalisti uzdigli do visokih zapovjednih pozicija. Posvjedočio je i da je 2. ožujka 1991. smijenjen nakon ocjene koju je dan prije dao o ulozi JNA u događajima u Pakracu, te kako je JNA i njezina služba sigurnosti očišćena od nesrba i onih koji nisu željeli podržati Pokret za Jugoslaviju.</p>
<p> Agotić je posvjedočio kako je tijekom 1991. iz SSNO-a (saveznog ministarstva obrane), preko linija Političke uprave i Uprave sigurnosti, dobio informacije o planu da se cijelu Hrvatsku stavi pod kontrolu JNA.</p>
<p> »To je bio plan iz druge polovice 1991., a kasnije je korigiran u plan B, kako sam ga zvao - da se Hrvatsku stavi pod kontrolu do linije Virovitica - Karlovac - Karlobag.« Potom je i taj plan korigiran, kazao je Agotić, i išlo se na plan C - da JNA, uz pomoć srpskih pobunjenika, uspostavi kontrolu hrvatskih područja koje su pretežno nastanjivali Srbi.</p>
<p> Agotić je rekao kako je, među dokumentima zaplijenjenim nakon osvajanja samoborske vojarne JNA, vidio plan Generalštaba JNA o zaposjedanju granica Hrvatske. Dokument nije priložen kao dokaz, jer ga, kaže tužiteljstvo, svjedok nije uspio pronaći. Neki su dijelovi plana o kontroli Hrvatske i presijecanju njezina teritorija ostvareni, primjerice na potezu Knin-Zadar te blokadom Dubrovnika, dodao je svjedok. No, istaknuo je, plan nije u cijelosti realiziran zbog otpora hrvatskih snaga i zato što JNA nije u potpunosti uspjela provesti potrebnu mobilizaciju snaga.</p>
<p> Opisao je i kako su se prema zapovjednom lancu u Službi sigurnosti JNA prenosili s terena izvještaji o zločinima do vrha. Tužiteljstvo je uvelo nekoliko takvih izvještaja o zločinima u Škabrnji i Bruškoj upućenih zapovjedništvu 9. kninskog korpusa. </p>
<p>Milošević je u protuispituvanju pokušao iskoristiti priliku kako bi ishodio potvrdu svoje teze o postojanju velike opasnosti od albanskog nacionalizma u osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća. »Ja već dugo na to gledam malo drukčije«, odgovorio je Agotić dodajući kako danas ne vjeruje ni u utemeljnost svojedobnih optužbi protiv skupine albanskih zapovjednika JNA. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rajić se u Haagu izjasnio da se ne osjeća krivim </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Bivši zapovjednik HVO-a Ivica Rajić, kojeg je Haaški sud optužio za ratne zločine počinjene u Stupnom Dolu 1993. godine, u petak se u Haagu izjasnio da se ne osjeća krivim za te zločine. </p>
<p> »Časni sude, ne osjećam se krivim«, odgovorio je Rajić na svaku od šest točaka optužnice. Optužen je kao zapovjednik druge operativne grupe HVO-a iz Kiseljaka za pokolj najmanje 16 bošnjačkih civila u srednjebosanskom selu Stupnom Dolu, počinjen u listopadu 1993. godine. Prema optužnici, služio se i imenom Viktor Andrić.</p>
<p> Haaški sud podignuo je optužnicu protiv Rajića u listopadu 1995., no on se uspješno skrivao sve do travnja ove godine kad je uhićen u Splitu. Nakon toga prebačen je u pritvor zagrebačkog Okružnog zatvora u Remetincu.</p>
<p> Zagrebački Županijski sud odobrio je 30. travnja Rajićevo izručenje Haaškom sudu, a tu je odluku 9. lipnja potvrdio Vrhovni sud odbacivši žalbu njegovih odvjetnika. Rajić je u utorak izručen Haagu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Sarajevu izgrednik vrijeđao kardinala Puljića i biskupa Komaricu</p>
<p>SARAJEVO, 27. lipnja</p>
<p> - Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup Franjo Komarica verbalno su napadnuti u srijedu navečer u središtu Sarajevu nakon što su se vraćali s mise zahvalnice služene u sarajevskoj katedrali.</p>
<p> Kardinala Puljića, uz kojega je bio tajnik njegova ureda Željko Marić, te biskupa Komaricu u središtu grada, u vrijeme kad su ulice pune ljudi, presrela je osoba koja je vozila automobil »lada« dobacujući im pogrde i izvikujući provokacije.</p>
<p> Vozač je prema kardinalu Puljiću i biskupu Komarici uzvikivao: »Tekbir« i »Allahu ekber« i psovao ih, a nakon toga odvezao se glavnom gradskom prometnicom.</p>
<p> Policijska uprava Centar Sarajevo priopćila je da je otkrila izgrednika. Riječ je o Faruku Emirhafizoviću (23) koji živi u Sarajevu, a policija ga je pronašla prema registarskim pločicama čije su oznake uspjeli zapisati očevici. Emirhafizović je odmah pozvan u policijsku upravu radi saslušanja, no nijekao je da je on počinio izgred.</p>
<p> Kardinal Puljić i biskup Komarica ipak su ga prepoznali, a policija je podnijela prekršajnu prijavu.</p>
<p> Sarajevski su mediji izvijestili o tom izgredu, no samo je Oslobođenje procijenilo da to zaslužuje biti na naslovnici dok je mnogo tiražniji Dnevni avaz tu vijest krajnje neupadljivo plasirao tek na osmoj stranici. »Čudno je kako je bez straha prišao taj čovjek i vrijeđao kardinala, našeg gosta iz Banje Luke i mene. Problem je u ovom gradu što viđeniji intelektualci i mediji šute o takvim stvarima«, izjavio je za Oslobođenje kardinalov tajnik Marić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Poziv za pomoć povratku Hrvata u BiH</p>
<p>MOSTAR, 27. lipnja </p>
<p> - Hrvatska zajednica prognanika i izbjeglica-povratnika BiH i Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva u BiH u petak su zajednički pozvali ustanove vlasti u BiH i međunarodnu zajednicu da pomognu povratku Hrvata na njihova ognjišta.</p>
<p>Naime, prema popisu pučanstva 1991. u BiH je živjelo gotovo 800.000 Hrvata, a sada ih je, prema crkvenim podacima, oko 400.000. Najdramatičnije je stanje na području banjalučke biskupije u Republici Srpskoj, gdje je od prijeratnih oko 80.000 Hrvata sada samo desetak tisuća. </p>
<p> Prilikom nedavna posjeta Banjoj Luci pape Ivana Pavla II. banjalučki biskup Franjo Komarica alarmantno je upozorio kako se »katolička crkva u široj banjalučkoj regiji voljom ovozemaljskih moćnika sada nalazi pred potpunim istrebljenjem« te da se na to područje nakon rata vratilo samo tri posto prijeratnih katolika.</p>
<p> Hrvatska zajednica prognanika i izbjeglica-povratnika i Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva u BiH pozvali su hrvatske, srpske, bošnjačke i posebno predstavnike međunarodne zajednice u BiH da javno predoče podatke o dosadašnjoj pomoći povratku Hrvata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Biljana Plavšić prebačena u Švedsku gdje će služiti kaznu </p>
<p>STOCKHOLM, 27. lipnja</p>
<p> - Švedska je u petak priopćila da je bivša čelnica bosanskih Srba Biljana Plavšić (72) prebačena iz Haaga u tu zemlju gdje će u jednom od zatvora služiti kaznu na koju ju je osudio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). </p>
<p> Haaški je sud zatražio od Švedske da omogući odsluženje kazne Biljani Plavšić nakon što ju je osudio na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH. Osuđenica je trenutačno u zatvoru Kronobergshaktet u središtu Stockholma, potvrdila je zamjenica ravnatelja Švedske zatvorske agencije Doris Hogne.</p>
<p> »Stigla je i uskoro ćemo odlučiti u koji će zatvor biti upućena«, rekla je Hogne.</p>
<p> Glasnogovornik ICTY-ja Jim Landale rekao je da je Biljana Plavšić u četvrtak prebačena iz Haaga u Švedsku.</p>
<p> Osuđena je u veljači za zločine protiv čovječnosti, ali Sud dosad nije donio odluku o tome gdje će odslužiti kaznu. Biljana Plavšić dosad je najviše pozicionirani političar osuđen pred ICTY-jem. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>SAD neće ukinuti vojnu pomoć budućim članicama NATO-a zbog ICC-a? </p>
<p>WASHINGTON, 27. lipnja</p>
<p> - Buduće istočnoeuropske članice NATO-a mogle bi izbjeći ukidanje vojne pomoći Sjedinjenih Država zbog nepotpisivanja sporazuma o neizručenju Amerikanaca Međunardnom kaznenom sudu (ICC) ako američki Kongres prihvati zakon kojim se od sankcija izuzimaju i zemlje koje su pred uključenjem u taj savez. To je u četvrtak rekao predsjednik Pododbora za Europu Zastupničkog doma Kongresa Doug Bereuter.</p>
<p> Takav prijedlog proširio bi izuzeće od Zakona o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA) i na sedam istočnoeuropskih zemalja koje 2004. trebaju ući u NATO, osiguravajući im isti odnos kao i članicama Saveza. Zakon je u proceduru Zastupničkog doma Kongresa 19. lipnja uveo kongresnik John Shimkus podrijetlom iz Litve.</p>
<p> Prema ASPA-i, od 1. srpnja Sjedinjene Države ne mogu pružati vojnu pomoć zemljama koje su stranke u Međunarodnom kaznenom sudu, jer Washington odbija prihvatiti nadležnost suda strahujući da on može biti iskorišten za politički motivirane procese protiv Amerikanaca. Od tog zakona izuzete su članice NATO-a i važni američki saveznici, a Sjedinjene Države nastoje potpisati što više bilateralnih sporazuma o neizručenju američkih državljana ICC-u kako bi praktički izbjegle njegovu nadležnost nad Amerikancima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Irački gerilci počeli otimati američke vojnike</p>
<p>Dvojica američkih vojnika oteti su i odvedeni s jedne od nadzornih točaka sjeverno od Bagdada / Postoji mala nada da bi oteti vojnici mogli biti zamijenjeni za neke uhićene Iračane</p>
<p>ANKARA, 27. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američke trupe u petak su uz potporu helikoptera nastavile potragu za dvojicom svojih vojnika koje su dan ranije na jednoj promatračkoj postaji sjeverno od Bagdada zarobili nepoznati irački gerilci. Riječ je o dosad najozbiljnijoj akciji koja potvrđuje da su gerilske snage vrlo dobro organizirane i spremne i za veće pothvate. </p>
<p>Sudbina otetih američkih vojnika nije poznata. Neki američki zapovjednici nisu baš preveliki optimisti glede sigurnosti njihovih života.</p>
<p> Izvjesne nade se polažu u mogućnost razmjene zarobljenih vojnika sa nekim ranije uhićenim iračkim vojnim i civilnim dužnosnicima. Uhićena su trojica sumnjivih Iračana.</p>
<p>Jedna iračka militantna skupina koja sebe naziva mudžahedinima preuzela je, posredstvom katarske tv-postaje Al Jazeera, odgovornost za ranije akcije, a obećala je uskoro i nove. Oglasio se i izvjesni Narodni otpor za oslobođenje Iraka koji je pozvao na osvetničke napade protiv svih američkih ciljeva. </p>
<p>U međuvremenu dogodio se drugi odvojeni napad iz zasjede, jugozapadno od Bagdada. Tom prilikom ubijen je jedan pripadnik specijalnih američkih snaga, a osam je ranjeno. Američki izvori nisu dali nikakve pojedinosti o toj, kako se kaže, drskoj akciji gerile. Gotovo istodobno od postavljene mine na autocesti koja vodi prema bagdadskoj zračnoj luci poginuo je jedan, a ranjen drugi američki vojnik. Javlja se isto tako o ubojstvu još jednog američkog vojnika, te ranjavanju druge dvojice Amerikanaca. Tom prilikom poginuo je i njihov irački vozač. </p>
<p>Oružani incidenti su sve češći, a strani su izvjestitelji u Iraku na pravoj muci da iz američkih izvora pravodobno saznaju za gerilske napade. Zbog toga se, umjesto čekanja službenih priopćenja američkih okupacijskih snaga sve češće koriste izjavama očevidaca. </p>
<p>Otkako je američki predsjednik George W. Bush službeno proglasio pobjedu nad poraženim snagama Saddama Husseina, širom te arapske zemlje ubijeno je 59 američkih vojnika. Od početka rata (20. ožujka) do danas ubijeno je 197 Amerikanaca. </p>
<p>Sve su snažnije kritike da su američki vojnici otišli nepripremljeni u malo poznato iračko ratno grotlo. Tvrdi se da su najviše zakazale obavještajne službe i procjene o prijemu na koji će naići snage ratne osovine Washington-London u poratnim uvjetima iračke obnove. Isto tako, američkim vojnim planerima se predbacuje nedovoljno poznavanje psihologije i mentaliteta iračkog pučanstva, ali i cjelokupnog područja u koje su ušli bez jasnih naznaka kako i kada bi od tamo mogli izaći. </p>
<p>Zamjetno je da američki vojnici već pokazuju znakove nervoze i zamorenosti u surovim iračkim uvjetima kada se ljetne dnevne temperature penju i do 50 stupnjeva. Ima i onih koji tvrde da je njihova vojnička misija okončana, a da bi posao uprave Irakom trebalo prepustiti civilnim i policijskim snagama sigurnosti. Također se čuju zamjerke da mnogi od njih već mjesecima nisu vidjeli svoje obitelji, a da gerilski napadi postaju sve učestaliji i pogibeljniji.</p>
<p>Na meti gerilskih napada, iza kojih se još pouzdano ne zna tko stoji, poraženi Saddamov režim ili samonikle snage svenarodnog otpora, našli su se ponovo naftovodi. Snažne eksplozije praćene golemim plamenim buktinjama prekinule su isporuku nafte namijenjene izvozu. Do napada je došlo unatoč prethodnog turskog upozorenja Amerikancima da učinkovitije zaštite naftne žile kucavice.</p>
<p> Američki upravitelj Iraka Paul Bremer ipak najavljuje povećanje iračkog izvoza nafte, čija bi dnevna proizvodnja u srpnju trebala biti oko milijun barela. Ranija mirnodopska iračka izvozna kvota iznosila je više od 2,7 milijuna barela. </p>
<p>U takvoj situaciji, kada Amerikanci muku muče da pokrenu poratnu obnovu Iraka, došao je novi, ovaj put snažan vanjski udarac za Washington. Naime, Povjerenstvo UN-a za terorizam izdalo je priopćenje u kojem se kaže da nije našlo vezu između terorističke mreže Osame bin Ladena, Al Qaide i svrgnutog Saddamovog režima. Za Amerikance negativan učinak te vijesti, moglo bi donekle umanjiti otkriće jednog iračkog znanstvenika da se je bagdadski vlastodržac prije 1991. aktivno nastojao domoći nuklearnog oružja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Jelinčić dijeli Jadransko more, a slične su idiotarije već nanijele dovoljno štete i žrtava</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Stajališta od 18. svibnja akademik Davorin Rudolf iznio je svoj stav o kontroverznom slovenskom političaru Zmagi Jelinčiču i njegovoj bizarnoj ideji o sukcesiji Jadranskog mora, koje je nekad bilo jugoslavensko, a nikad samo hrvatsko, pa ga treba podijeliti na novonastale države na tlu bivše Jugoslavije.</p>
<p> Kako javlja ljubljanski tjednik Mag, Jelinčič već za 20. rujna priprema veliku međunarodnu konferenciju na tu temu. Pozvani su predstavnici Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Italije, Bugarske i Rusije. Službene Slovenije neće biti, ali će biti Jelinčič. Hrvatska nije pozvana jer nju nitko neće ništa pitati. Doći će i inozemni stručnjaci za takve diobe, jer će se raspravljati i o promjenama teritorijalnih granica, koje također Jelinčiča ne zadovoljavaju. </p>
<p>Naime, kako kaže, Istra nije nikad bila hrvatska, nego je poslije Drugoga svjetskog rata nepravedno oduzeta Sloveniji. To su skrivili Kardelj i Bakarić koji su dogovorili slovensko-hrvatsku granicu na rijeci Dragonji, a ne niže dolje na rijeci Mirni.</p>
<p> Janezu Janši prigovara se da u času raspada Jugoslavije nije na Mirnu poslao svoje teritorijalce da uspostave novu granicu. Sada će to riješiti Jelinčič, koji zna s kime i kako će to učiniti. Mislim da mu je ideja sljedeća: Sloveniji ide Istra, od Rijeke do Umaga te otoci Cres, Lošinj, Krk i Brijuni. Hrvatskoj će biti dosta mora od Bakra do Karlobaga, senjska bura, Goli otok i slani otok Pag. Srbiji i Crnoj Gori sve od Karlobaga do Prevlake jer, zato su se borili. Budući da Slovenci vole Dalmaciju, uzet će još sunčani Hvar i zeleni Brač. Da bi Bosanci bili za slogu, njima Neum i Ploče te poluotok Pelješac da se imaju gdje kupati.</p>
<p> Još je Jelinčič Talijanima obećao Zadar u zamjenu za Trst! Sasvim ozbiljno. </p>
<p>Na tu Jelinčičevu provokaciju nema nikakva reagiranja ni s hrvatske ni sa slovenske strane, na što se s pravom žali akademik Rudolf. A znamo da su slične idiotarije na ovim prostorima nanijele velike štete i žrtava. Rudolf smatra da će to imati političke učinke u Sloveniji (a i u Hrvatskoj) jer će u javnom mišljenju poticati animozitet i nesnošljivost između građana obiju država, stvarajući ujedno sliku Hrvatske i Slovenije kao egoističnih i arogantnih zemalja, što sve otežava i narušava i njihove međusobne odnose.</p>
<p>Novinar Vilko Luncer pak, također u rubrici Stajališta, drži da je Jelinčič marginalan i neopasan tip kojemu u ime demokracije, dijaloga, tolerancije i zajedništva treba dopustiti da iznosi svoja stajališta i baca pasje bombice. Možda bi gospodin Luncer mogao tražiti akreditaciju za Beograd, odakle bi čitatelje Vjesnika izvještavao o diobi plavog Jadrana! Gospodin Luncer je upotpunio sliku o »liku i djelu« Zmage Jelinčiča pa sad znamo s kim imamo posla. Stoga je malo vjerojatno da on sam, u ime svoje stranke, bez dodatne podrške i pomoći, organizira skup u Beogradu.</p>
<p> Slušao sam akademika Rudolfa na okruglom stolu na RTV Sloveniji, gdje je stručno i politički razložno objašnjavao hrvatska stajališta, s opaskom da je parafirani dogovor Račan - Drnovšek o granici na moru i kopnu otežavajuća okolnost za Hrvatsku na eventualnoj međunarodnoj arbitraži.</p>
<p>IGOR JUGOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Novi novčani udar Toplinskih mreža</p>
<p>Impresionirala me reportaža novinarke Nataše Zečević: »Gdje i što rade bivši direktori gradskih trgovačkih poduzeća« (Vjesnik, 12. lipnja). Ta reportaža mogla je imati i naslov: »Kako rastrošni sinovi vladaju Zagrebom«?!</p>
<p>Cijeli život sam Zagrepčanac i ne samo da dišem u ovom gradu nego i dišem s tim gradom. Drugim riječima živim život sa Zagrebom, živim njegovu prošlost i sadašnjost i svjedokom sam da upravljanje gradom nije nikad bilo na nižoj razini. </p>
<p> Suvremenik sam Vece Holjevca, koji je znao i htio pretvoriti časnu prošlost Zagreba u svijetlu budućnost. Grabež i rasipništvo nikad nikomu nisu učinili dobro pa neće ni Zagrebu. Politizacija menadžmenta i stručnih funkcija grada uništava te tako teško uspostavljene funkcije, čime se gube i golema sredstva koja građani teškom mukom i s velikom ljubavi odvajaju za svoj grad.</p>
<p>Slučaj inž. Zvonimira Tumbrija, kao i ostali slučajevi iz spomenute reportaže, tragičan je i stoga što nije osamljen i dobro ilustrira što se događa u neuspješnom upravljanju gradskim gospodarstvom.</p>
<p>Spomenuta reportaža potakla me da napišem o još jednom udaru na džep građana koji se ilustrira kao toplinski udar Toplinskih mreža HEP-a. Naime, do ove godine u cijeni toplinske energije bilo je sadržano i ljetno pražnjenje te jesensko punjenje toplinskih sustava stambenih zgrada po stručnim radnicima Toplinskih mreža. </p>
<p>Ove godine dosjetili su se triku da to ljetno pražnjenje sustava nije potrebno, u cilju popravka i preinaka kućnih instalacija. Ako neka kuća to želi, što većina treba, onda to košta novih tisuću kuna po zgradi.</p>
<p>I ovaj slučaj pokazuje kako razni »rastrošni gradski sinovi« dolaze do novca građana, koji se onda nemilice troši. </p>
<p>IVAN PAJ, dipl. ing. strojarstva, konzultant za transfere tehnologija u mirovini, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Krivo navedeno ime glavnog tajnika HBK</p>
<p>Zahvaljujem Vjesniku što je u izdanju od petka 27. lipnja prenio osvrt kojeg sam u Novome listu od četvrtka 26. lipnja potpisao pod naslovom »Skandal u misi za domovinu«. </p>
<p>Nažalost, tehničkom je greškom u kraćenju teksta ispušteno ime glavnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, a to je mons. Vjekoslav Huzjak. Mons. Franjo Prstec nije, kako je objavio Vjesnik, glavni tajnik HBK nego župnik župne Svetoga Marka na Gornjem gradu. </p>
<p>DRAGO PILSEL kolumnist i komentator 'Novog lista'</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Revolveraški obračun ispred »Stare Knežije«</p>
<p>Iz automobila zapucali na muškarca koji je uzvratio vatru / Pogođena dva automobila, a vozač poštanskog kombija prevezen u bolnicu zbog šoka</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - U revolveraškom obračunu koji se u petak oko podne dogodio ispred kafića »Stara Knežija« oštećena su dva automobila, a za sada nema podataka o eventualnim stradalima.</p>
<p>Naime, kako smo saznali na mjestu događaja u ulici Braće Cvijića u zagrebačkom naselju Knežija, jedan je muškarac stajao uz cestu preko puta kafića kada je naišao automobil »opel vectra«, tamno plave boje. Iz automobila u kojem su bila dvojica muškaraca zapucano je na muškarca, a on im je uzvratio hicima iz pištolja. Nakon toga svi su pobjegli s mjesta pucnjave.</p>
<p> Propucani su parkirani »seat cordoba« zagrebačkih oznaka i kombi HP-a, koji je slučajno tuda prolazio. </p>
<p>Vozač kombija je zbog šoka koji je doživio kolima Hitne pomoći prevezen u bolnicu, a kako smo saznali nakon što je primio sedative pušten je kući. </p>
<p>Policija je ubrzo blokirala mjesto događaja i započela očevid. Pronađeno je nekoliko čahura, a okolni stanari, koji nisu vidjeli sam obračun, tvrde da su čuli desetak hitaca.</p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja pozvala je građane koji imaju bilo kakva saznanja o događaju da se jave na telefon 92 ili u najbližu policijsku postaju. Saraja je također upozorila kako je riječ o naoružanim i opasnim osobama.</p>
<p>Inače »Stara Knežija« je u javnosti postala poznata početkom suđenja »zločinačkoj organizaciji« kada se spominjala kao navodno okupljalište dijela optuženika, prozvanih »dečki s Knežije«.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Posedarski župnik otet zbog duga od 5000 kuna?</p>
<p>ZADAR, 28. lipnja</p>
<p> - Posedarski župnik don Mijo Stijepić (38), doznaje se, još nije pronađen. Njegov automobil pronađen je u četvrtak u Ulici Ante Starčevića u Zadru, a izuzete otiske i tragove PU zadarska je u petak poslala u Centar za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« u Zagrebu. Među Zadranima već danima kruže kuloarske priče, a jedna od najzanimljivijih, je priča o navodnoj otmici. Naime, prema neslužbenim informacijama don Mijo Stijepić je otet u Zadru i odveden u nepoznatom pravcu i to zbog svega pet tisuća kuna koje je u trebao odnijeti u Split. Don Stijepić se zadužio se kako bi njegova župa mogla kupiti haljinice za prvopričesnike. Policija isključuje mogućnost da je župnik kod sebe u subotu imao veću svotu novca, budući da je novac pronađen u njegovoj kući. Također, nakon što je prijavljen njegov nestanak, pretragom župne kuće u Posedarju nije primijećeno da se spremao na dulji put. Stoga se sve više sumnja na otmicu.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>MUP upozorava na zamjenu oružnih listova</p>
<p>ZAGREB, 27. listopada</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova u četvrtak je još jednom upozorilo vlasnike oružja kako slijedećeg ponedjeljka istječe rok do kojega vlasnici moraju zamijeniti obrasce oružnih listova, odnosno dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje ili držanje i nošenje oružja.</p>
<p>Naime, Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o obrascima isprava te obrascima i načinu vođenja evidencije o oružju i streljivu propisan je rok za zamjenu obrazaca oružnih listova do 30. lipnja ove godine, do kada je, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o oružju, propisana obveza dostave uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja.</p>
<p>Protiv građana koji ne zamijene isprave o oružju i ne dostave uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za držajne ili držanje i nošenje oružja policija će promptno podnositi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka.</p>
<p>Za građane koji ne zamjene isprave o oružju propisana je kazna u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna a za građane koji ne dostave uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti propisana je, uz zaštitnu mjeru oduzimanja oružja, i kazna u iznosu od 10.000 do 30.000 kuna.</p>
<p>Inače, od sveukupno 200.000 građana koji posjeduju registrirano oružje, do četvrtka njih 41.464 još uvijek nije zamijenilo obrasce oružnih listova, dok ih 47.119 još nije donijelo uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.</p>
<p>Vanja Majetić Tri mladića prijetila, tukla</p>
<p> i pljačkala maloljetnike</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja - Zbog osnovane sumnje da su počinili tri razbojstva, policajci Sedme policijske postaje dovršili su u četvrtak kriminalističku obradu nad trojicom hrvatskih državljana od kojih je jedan 16-godišnji maloljetnik.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je kako su trojica osumnjičenika 22. lipnja ove godine oko 22 sata na Jarunskoj cesti prišli D. B. (19), nakon čega su mu se obratili 20-godišnji i 11 godina stariji razbojnik, kazavši mu kako će ga »zviznuti ukoliko im ne preda novce«. </p>
<p>Najstariji razbojnik je potom iz džepa 19-godišnjaka uzeo pola kutije cigareta. Kako im cigareta nisu bile dovoljne, 16-godišnjak je udario šakom u glavu 19-godišnjaka i zatražio ključeve od njegovog mopeda.</p>
<p>Kako je mladić odbio dati ključeve trojica su ga okružila i istukla, nakon čega su uzeli ključeve i pobjegli mopedom.</p>
<p>Nadalje je utvrđeno kako je 16-godišnjak 7. lipnja na Savskoj cesti orobio H. R. (15). Kako je priopćila policija, maloljetni razbojnik je godinu dana mlađem dječaku kazao »ajde brzo vadi sve iz džepova ili ću te razbiti«, što je uplašilo 15-godišnjaka koji je nedugo zatim ostao bez 40 kuna, srebrnog lančića i narukvice.</p>
<p>Pored toga, 20-godišnji osumnjičenik je tjedan dana kasnije u Ulici Hrvatskog sokola presreo D. K. (15) i M. V. (17) te ih zatražio novac. Kada su mu kazali kako nemaju novca, osumnjičeni je M. V. primio rukama oko vrata i zaprijetio mu da se ne glupira jer će izvaditi nož i napasti ga, pa su mladići popustili i predali drskom razbojniku mobitele.</p>
<p>Ukupna šteta počinjena ovim razbojstvima je 28.000 kuna, a oni su nakon dovršene kriminalističke obrade privedeni istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Za »gaženje dostojanstva do temelja« traži 360.000 kuna</p>
<p>Bivši načelnik varaždinskog SIS-a traži 360.000 kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 27. lipnja - Na varaždinskom je Općinskom sudu u petak odgođena rasprava u sudskom postupku u kojem Josip Marčelan, bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju, od umirovljenog generala Ivana Korade te Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Fadige potražuje 360 tisuća kuna za naknadu štete. </p>
<p>Na raspravi je trebalo biti provedeno medicinsko vještačenje Marčelanovih ozljeda, no Marčelan do petka nije uplatio predujam od 4000 kuna za vještačenje, niti je kontaktirao s liječnicima. Njegov odvjetnik nije znao zašto Marčelan to nije učinio, pa bi stoga predujam trebao uplatiti u roku od 30 dana. Ako to ne učini, postupak će se provesti bez tog dokaza. </p>
<p>Sud je naložio i da se Marčelan u tijeku ljetnih mjeseci javi liječnicima na pregled, sa svom medicinskom dokumentacijom. Povod Marčelanovom zahtjevu za odštetom jest događaj koji se 27. listopada 1995. godine zbio u varaždinskom restoranu »Bijeli konj«. Tada je, naime, Katić Marčelana doveo u prostorije lokala, a Korade je izvadio pištolj i uperio ga Marčelanu u glavu, rekavši da će ga »ubiti« ako ne prizna da je u bivšem režimu bio pripadnik KOS-a. Prisiljavao ga je i da popije veće količine alkoholnih pića, a zatim su ga svi optuženi rukama i nogama tukli po glavi i tijelu. Kad je Marčelan pao na tlo, Korade ga je, prijeteći mu pištoljem, »prisiljavao da puzi i ljubi mu čizme«, a Katić mu je na vrat i grudi stavljao nož. </p>
<p>Marčelan je protiv spomenutih podnio i privatnu tužbu zbog nasilničkog ponašanja, a Korade je u tom kaznenom postupku pravomoćno osuđen na osam mjeseci uvjetnog zatvora, uz dvogodišnji rok kušnje. Fadiga je oslobođen, dok je za ostale Marčelan odustao od kaznenog progona.</p>
<p>U parničnom postupku Marčelan od svih njih potražuje 15 tisuća kuna za fizičke bolove, isti iznos traži za pretrpljeni strah, dok za duševne boli zbog povreda časti, ugleda i pravne osobnosti traži 330 tisuća kuna, sve s kamatama od dana pravomoćnosti presude do dana isplate. U tužbi se navodi i da je Marčelan bio izložen dugotrajnom maltretiranju, vrijeđanju i ponižavanju, a njegovo je ljudsko dostojanstvo bilo »zgaženo do temelja«.</p>
<p>Od svih tuženih, na raspravu je došao samo Branko Žeželj, koji je napomenuo da je u kaznenom postupku Marčelan odustao od tužbe protiv njega te da mu je već 1995. godine utvrđena rotacija kuka, pa nikako nije mogao počiniti djelo koje mu se stavlja na teret.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ekonomisti protiv carinske unije s Bruxellesom prije ulaska u EU</p>
<p>U najnovijem izvješću ICG-a predlaže se stvaranje carinske unije između EU-a i zemalja »Zapadnog Balkana« / Prijedlog se više odnosi na ostale zemlje regije, nego na Hrvatsku, kaže Goran Šaravanja iz HVB Croatije / Carinska unija s EU-om Hrvatskoj ne bi donijela ništa posebno novo u odnosu na ono što ima sada, kažu u HGK-u</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - U najnovijem izvješću Međunarodne krizne skupine (International Crisis Group, ICG), pod nazivom »Agenda EU-a za Balkan u Solunu i nakon njega«, predlaže se stvaranje carinske unije između Europske unije i zemalja pokrivenih procesom stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>»Kao signal da su šanse Turske za ulazak u EU ozbiljan, premda dugoročan cilj, Turska i EU su 1996. godine ušle u carinsku uniju. Carinska unija s EU-om prije ulaska u punopravno članstvo ove integracije mogla bi biti opcija i za one balkanske zemlje koje to žele i čija administrativna rješenja to dopuštaju«, stoji u ICG-ovu izvješću.</p>
<p>No, hrvatski ekonomisti s kojima je Vjesnik razgovarao smatraju da carinska unija prije ulaska u EU za nas nije realna opcija. Naime, sama EU je i carinska unija, pa ulazak u njezino punopravno članstvo - čemu se Hrvatska nada već 2007. godine - znači da će se naša zemlja naći u carinskoj uniji sa zemljama koje će tada činiti proširenu EU. Razlog za takvo carinsko povezivanje s Bruxellesom oni ne pronalaze ni u činjenici da je EU naš vodeći vanjskotrgovinski partner, s kojim razmjenjujemo preko 55 posto roba.</p>
<p>»Prijedlog ICG-a više je namijenjen ostalim zemljama tzv. Zapadnog Balkana nego Hrvatskoj. Naime, za razliku od Hrvatske, te zemlje nemaju institucionalni okvir za pregovore s EU-om i objektivno ne mogu računati na ulazak u njeno članstvo prije 2010. godine«, komentira za Vjesnik Goran Šaravanja, makroekonomist banke HVB Croatia.</p>
<p>Slično razmišljaju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). </p>
<p>»Ulaskom u EU ionako ćemo ući u carinsku uniju s njenim članicama, pa je upitno kakve bi koristi Hrvatska polučila od stvaranja carinske unije s EU-om godinu ili dvije prije toga«, tvrde nam u HGK-u. </p>
<p>Štoviše, stav je našega sugovornika, koji je želio ostati anoniman, da carinska unija između pojedinih zemalja »Zapadnog Balkana« i EU-a ne drži vodu ni kada je riječ o ostatku regije, budući da sve države na ovim prostorima još nisu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Većina njih ima i znatno više carinske stope od Hrvatske i EU-a, kojima štite svoju proizvodnju, pa je dvojbeno bi li njihova gospodarstva uopće bila u stanju izdržati ovakav »carinski udar«. </p>
<p>Naime, carinska unija znači ukidanje carina među zemljama koje ulaze u nju, ali i zajedničku carinsku tarifu prema trećim zemljama. Osim same EU, primjeri carinskih unija u Europi su Češka i Slovačka, Švicarska i Lihtenštajn, i, odnedavno, Srbija i Crna Gora, koje proces mukotrpnog usklađivanja svojih carina privode kraju. Uz njih, od 1996. godine postoji i carinska unija između EU-a i Turske, ali samo u segmentu industrijskih proizvoda, što Turskoj daje razmjerno slobodne ruke da s trećim zemljama pregovara takvu liberalizaciju trgovine koja ne mora uvijek biti sukladna onoj koju je uglavila EU. </p>
<p>Za očekivati je da bi carinska unija između EU-a i pojedinih ili svih zemalja »Zapadnog Balkana« zapravo značila preuzimanje carina koje Unija primjenjuje prema trećim zemljama, kao i potpuno ukidanje carina u trgovini između EU-a i zemalja regije. U slučaju Hrvatske, to bi najvjerojatnije značilo i promjenu niza ugovora o slobodnoj trgovini, koje je naša zemlja sklopila proteklih godina, ali i ulazak u carinsku uniju »na mala vrata« s Turskom i onim zemljama regije koje bi se također odlučile na sličan korak, pojašnjavaju u HGK-u.</p>
<p>U ministarstvima gospodarstva i euro-integracija kažu nam kako se ovdje ne radi o službenom prijedlogu Europske komisije. Dodaju kako se na relaciji Zagreb - Bruxelles dosad o tome nije razgovaralo, a sumnjaju i da će Europska komisija izaći s takvim prijedlogom. Na prijedlog ICG-a stoga gledaju samo kao na još jedan u nizu sličnih prijedloga, koje povremeno lansiraju razni instituti i analitičari. Jedan od njih je i Vladimir Gligorov, koji je u intervjuu Vjesniku nedavno također izašao s idejom stvaranja carinske unije između zemalja regije i EU-a.</p>
<p>Što bi za Hrvatsku i njeno gospodarstvo značilo stvaranje carinske unije s EU-om?</p>
<p>Ništa posebno, tvrde nam u HGK-u. Hrvatska je, naime, ulaskom u WTO ionako znatno smanjila razinu svoje carinske zaštite, a sklapanjem niza ugovora o slobodnoj trgovini carinske su prepreke dodatno smanjene, pa se domaće gospodarstvo zapravo već priprema za ulazak u EU i funkcioniranje u okvirima jedinstvenog tržišta. </p>
<p>»Sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Hrvatska do 2007. godine ionako potpuno ukida carine na gotovo sve proizvode iz EU-a, osim poljoprivrednih, a od početka 2002. godine uživa bescarinski izvoz na tržište EU-a. S te strane, dakle, Hrvatska će s Unijom trgovati u jednoj varijanti carinske unije od 2007. godine«, objašnjava Šaravanja.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Stiglo 13 ponuda za otkup pšenice</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Na pozivni natječaj za otkup pšenice ovogodišnjeg roda stiglo je 13 ponuda, rečeno je u petak u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva prilikom otvaranja ponude. </p>
<p>Sa ponudama za otkup pšenice ovogodišnjeg roda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nisu pokrivene sve županije u Hrvatskoj. Osim toga, Agrokor trgovina i Finagra nisu predale ponudu za otkup cjelokupnog uroda pšenice u Vukovarsko-srijemskoj županiji već je Agrokor ponudio otkup 50 tisuća tona pšenice, a Finagra 25 tisuća tona. </p>
<p>Svi ponuđači ponudili su otkupnu cijenu pšenice od jedne kune po kilogramu, uz rok plaćanja preuzete pšenice od 30 dana. Jedino su Čakovečki mlinovi ponudili plaćanje preuzete pšenice u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji u roku od 15 dana. Naime, novost u ovogodišnjem modelu otkupa pšenice od obiteljskih gospodarstava je u otkupu po žitorodnim županijama. Rezultati pozivnog natječaja za otkup pšenice bit će poznati u ponedjeljak, 30. lipnja kad će se raspisati i natječaj za otkup pšenice u županijama za koje nisu pristigle prijave. Radi se o Osječko-baranjskoj, Požeškoj i Istarskoj županiji. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva procjenjuju ovogodišnji urod pšenice na ukupno 550 tisuća tona. Procjenjuje se da je prinos pšenice zbog suše smanjen oko oko 40 posto. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Moguće izmjene Ugovora o slobodnoj trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Iako još nije ni stupio na snagu, Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Srbije i Crne Gore (SiCG) mogao bi doživjeti barem manje izmjene, doznaje Vjesnik u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Razlog tome leži u još uvijek neusklađenim carinskim tarifama između Srbije i Crne Gore. Naime, prošlogodišnjim dogovorom Beograda i Podgorice, uz patronat Bruxellesa, dogovoreno je da će nova/stara državna zajednica biti jedinstveno carinsko (iako ne i monetarno) područje. Stoga je u tijeku proces usuglašavanja carinskih stopa SiCG-a prema drugim zemljama. Dosad su Beograd i Podgorica - pod paskom Europske unije, koja im je jedinstvenu carinsku tarifu postavila kao uvjet za početak pregovora o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - uskladili oko 98 posto carinskih stopa, no nisu se još dogovorili oko carina za 50-ak, mahom prehrambenih proizvoda. Rezultat toga je da Crna Gora u međunarodnoj razmjeni i dalje primjenjuje svoje carine, a ne one koje je Beograd dogovorio tijekom pregovora o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama.</p>
<p>Kako nam kažu u Ministarstvu gospodarstva, izlaz iz ove situacije mogao bi se naći u dodavanju aneksa na Ugovor o slobodnoj trgovini, koji su Hrvatska i SiCG potpisale uoči Božića. Aneks bi se ticao samo trgovine između naše zemlje i Crne Gore u dijelu proizvoda za koje Beograd i Podgorica nisu uspjeli dogovoriti zajedničke carine.</p>
<p> Ipak, upućeniji ne isključuju ni mogućnost novih pregovora o liberalizaciji dijela robne razmjene između dvije zemlje, posebno u segmentu prehrambenih proizvoda. Naravno, moguće je i da se ništa u postojećem ugovoru ne mijenja, što izravno ovisi o uspješnosti Beograda i Podgorice da se u cijelosti dogovore oko zajedničkih carina.</p>
<p>Inače, prema procjeni našeg sugovornika, koji je želio ostati anoniman, dosad usklađena carinska tarifa SiCG-a ne šteti hrvatskoj strani.</p>
<p>»Nova carinska tarifa SiCG-a zapravo snižava carine koje ta zemlja primjenjuje u robnoj razmjeni s inozemstvom, a time i osnovu za dogovorenu dinamiku snižavanja carina u trgovini s Hrvatskom. Nama to ide u prilog«, kaže naš izvor u Ministarstvu gospodarstva. </p>
<p>Prema njegovim informacijama, nova carinska tarifa SiCG-a ni u jednoj stavci ne donosi povećanje carina u odnosu na postojeće. No, čak i kada bi to bio slučaj, u Ugovoru o slobodnoj trgovini postoji »osigurač«, koji brani povećanje osnove za snižavanje carina. Kako tvrdi naš izvor, veći problem od carina hrvatskim gospodarstvenicima predstavljaju necarinske barijere kojima se ograničava izvoz nafte i duhana na tržište Srbije. </p>
<p>Nakon jednogodišnjih pregovora, Hrvatska i SiCG su 23. prosinca u Beogradu potpisale Ugovor o slobodnoj trgovini. Njime se predviđa potpuno ukidanje carina i kvota za najveći dio, ili oko 70 posto, industrijskih proizvoda koji se razmjenjuju između dvije zemlje. U toj je kategoriji i tekstil. Za ostatak industrijskih proizvoda - među kojima su nafta i naftni derivati, cement, hladnjaci i dio motora - carine će se smanjivati postupno do 2007. godine, kada bi se cjelokupna trgovina industrijskim proizvodima između dvije zemlje trebala odvijati u duty free režimu. </p>
<p>Znatno manja liberalizacija trgovine između Hrvatske i SiCG-a predviđena je u segmentu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, budući da taj sektor obje zemlje ocjenjuju »osjetljivim«. Tu će se liberalizacija odvijati primjenom lista: prve, koja predviđa potpuno ukidanje carina, druge sa sniženim carinama, i treće, koja obuhvaća carinske koncesije u okviru dogovorenih kvota.</p>
<p>Hrvatski sabor je ratificirao Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SiCG-a, no izostala je ratifikacija u Skupštini SiCG-a, pa sporazum još nije stupio na snagu. </p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prva četiri mjeseca ove godine, ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i SiCG-a u navedenom je razdoblju iznosila oko 68,2 milijuna USD, s izraženim suficitom hrvatske strane.</p>
<p>U prva četiri ovogodišnja mjeseca, hrvatske su tvrtke u SiCG izvezle robu u vrijednosti 46,6 milijuna USD, ili samo 0,3 posto više nego u istom razdoblju lani. S druge strane, uvoz iz SiCG-a je porastao 14,8 posto, dosegavši vrijednost od 19,6 milijuna USD.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Upitan samostalni opstanak burzi u srednjoj i istočnoj Europi</p>
<p>DUBROVNIK, 27. lipnja</p>
<p> - Drugog, završnog dana Devete dubrovačke konferencije o bankarstvu i financijskim sustavima tranzicijskih zemalja, istaknuto je kako bi se MMF u zemljama srednje i istočne Europe trebao više angažirati na tome da prisili banke na redovno objavljivanje svih podataka o krajnjim dioničarima. Naglašeno je da bi to mogao biti jedan od načina sprječavanja nekih budućih kriza u bankarskom sektoru. </p>
<p>Michael Schroder (Centar za europska ekonomska istraživanja) istaknuo je da su tržišta kapitala u zemljama srednje i istočne Europe relativno mala, a najveće među njima je Varšavska burza, čiji promet i tržišna kapitalizacija odgovara najmanjoj zapadnoeuropskoj burzi - Bečkoj. Burze u Tallinu, Rigi i Bratislavi, primjerice, među najmanjima su u svijetu. Tržišna kapitalizacija svih burzi u srednjoj i istočnoj Europi predstavlja tek 0,2 posto ukupne svjetske tržišne kapitalizacije.</p>
<p>Dok zapadnoeuropske burze imaju tržišnu kapitalizaciju daleko iznad 50 posto bruto domaćeg proizvoda, burze u srednjoj i istočnoj Europi bilježe u prosjeku tržišnu kapitalizaciju od oko 17 posto BDP-a. </p>
<p>Tržišna kapitala zemalja srednje i istočne Europe, istaknuto je, plitka su i slabo likvidna. Najbolje su razvijene češka, mađarska i poljska burza, koja ima pak najvišu tržišnu kapitalizaciju u regiji i najbolje izglede za samostalni opstanak, iako je uspostavila i određenu suradnju sa Londonskom burzom i Euronextom. </p>
<p>Tržišta kapitala u srednjoj i istočnoj Europi morat će se povezati s nekom zapadnoeuropskom burzom ili međusobno, jer ulaskom u EU ili približavnjem Uniji njihovi izgledi i ekonomsko opravdanje za samostalni opstanak sve više blijede.</p>
<p>Carlo Cottarelli i Giovanni Dell'Ariccia (MMF) analizirajući rast bankarskih kredita privatnom sektoru, ustvrdili su kako konstantni rast tih kreditnih plasmana u proteklom desetljeću bilježe Bugarska, Hrvatska, Estonija, Mađarska, Latvija, Poljska i Slovenija. Tek u posljednjih godinu, dvije sličan trend primjetan je i u Bosni i Hercegovini, te lani nešto manje u Srbiji i Crnoj Gori.</p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Burze: DT porastao nakon azijske prodaje</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Europski su blue chip indeksi u petak pratili različite trendove, no pomaci nisu bili znatni, prije svega zato što su ulagači, nakon nepovoljnog stajališta američke središnje banke o gospodarstvu, očekivali za petak najavljeni novi indeks optimizma američkih potrošača. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,3 posto na 4054,4 boda, dok je frankfurtski DAX izgubio 0,1 posto spustivši se na 3237,6 bodova. Pao je i pariški CAC 40 - 0,26 posto na 3095,5 bodova, a milanski MIB je porastao 0,1 posto na 25.585 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,34 posto na 2423 boda. Jedan od najvećih dobitnika među europskim blue chipovima bio je nizozemski osiguravatelj Aegon, čije su dionice skočile 5,5 posto zahvaljujući povećanju njihovog rejtinga na »bolje od prosjeka« od strane Goldman Sachsa. Drugi vodeći europski osiguravatelji nisu se bitnije pomakli u odnosu na vrijednosti zabilježene dan ranije. Promjena Moody'sove ocjene rejtinga problematične francuske grupacije Vivendi sa negativnog na stabilno povećala je njene dionice za 2,5 posto, a Deutsche Telekom je dobio 1,7 posto nakon vijesti da je prodao udio u filipinskom Globe Telecomu za 427 milijuna dolara. Među gubitnicima je bio francuski Total, čije su dionice pale 1,7 posto nakon što je tvrtka Suez na burzi prodala određeni udio te naftne kompanije. BP i Shell/Royal Dutch su pali oko 0,9 posto. U New Yorku su Dow Jones Industrial Average i S 500 u prvih pola sata trgovanja pali 0,5 odnosno 0,3 posto, ali je zato Nasdaq Composite, nakon rasta od oko 2 posto u četvrtak, blago porastao. Tokyjski Nikkei 225 je u petak skočio 2 posto na 9106 bodova. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Antunović: Degman bi mogao postati izvozni hrvatski proizvod</p>
<p>Posljednjih mjeseci tvrtka Đuro Đaković proizvela pet tenkova tipa M-84, a do kraja kolovoza trebao bi biti dovršen suvremeni domaći tenk »Degman« / MORH zainteresiran za inženjerijske strojeve i oklopne transportere kakve Đaković već može proizvoditi</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 27. lipnja</p>
<p> - Dolazak u Slavonski Brod pokazuje da smo na putu ostvarenja prvog važnog cilja, a to je modernizacija Hrvatske vojske sukladno našim mogućnostima i uzimajući u obzir potencijale domaće proizvodnje, istaknula je ministrica obrane Željka Antunović u petak tijekom obilaska tvrtke Đuro Đaković - Specijalna vozila.</p>
<p>U posljednjih nekoliko mjeseci ta je tvrtka proizvela pet tenkova tipa M-84, a do kraja kolovoza trebao bi biti dovršen razvoj modernog domaćeg tenka »Degman«. »S tenkom 'Degman' imamo velike planove. Budući da je zahvaljujući svojim svojstvima konkurentan na relevantnim i velikim tržištima, 'Degman' bi mogao postati izvozni hrvatski proizvod, ali o tome ćemo govoriti ako do toga dođe«, poručila je ministrica Antunović. </p>
<p>Izaslanstvo MORH-a se nakon obilaska pogona gdje se proizvode tenkovi za potrebe Hrvatske vojske te sastanka s predsjednikom uprave pogona Specijalnih vozila d.d. Bartolom Jerkovićem i drugim predstavnicima Đure Đakovića, uputilo na tvornički poligon Kindrovo. Tamo je pripremljena demonstracija tenka M-84 u stvarnim uvjetima korištenja.</p>
<p>Dugoročno planiranje i izvjesnost ugovora koji su sklopili MORH i slavonskobrodska tvrtka, otvaraju prostor za modernizaciju HV-a , ali i za razvoj Đakovića, odnosno cijelog hrvatskog gospodarstva. To je, prema riječima ministrice, istaknuto na sastanku s predstavnicima uprave tvrtke. MORH je zainteresiran još za inženjerijske strojeve (ugovor je pred potpisivanjem), te za oklopne transportere kakve Đaković već može proizvoditi, kao i za telekomunikacijske uređaje koji bi se u početku radili prema francuskoj licenci. </p>
<p>Iako dio tenka M-84 poput motora nije proizveden u Hrvatskoj, ministrica predviđa da bi taj model mogao postupno postati potpuno domaći, ali i regionalni proizvod. »Država mora poticati gospodarsku suradnju na širem regionalnom tržištu, pa i sa Srbijom. Zašto ne?«, kaže Antunović. </p>
<p>Prema ugovoru vrijednom 186 milijuna kuna, koji je Ministarstvo obrane sklopilo s Đurom Đakovićem 1999. godine, predviđena je isporuka 20 tenkova. Nakon preuzimanja napravljenih pet tenkova M-84, do kraja godine Hrvatska vojska trebala bi postati bogatija za još šest tih tenkova, čime bi ugovor bio ispunjen.</p>
<p>Predsjednik uprave tvrtke Đuro Đaković - Specijalna vozila Bartol Jergović ukazao je na to kako je na sastanku načelno dogovoreno da bi s vremenom tvrtka mogla proizvoditi polovicu ukupnih vozila za potrebe vojske. Uklone li se zaostali problemi u tvrtki, to bi se moglo ostvariti do 2007. godine.</p>
<p>Inače, tenk M-84 kakav je isproban na poligonu, pokreće dvanaestcilindrični dizelski motor ruske proizvodnje sa 780 konjskih snaga. Oklopnjak je na ravnom dijelu postigao brzinu od 65 kilometara na sat. Nakon toga dokazao se na vrlo zahtjevnom zemljanom usponu koji je svladao bez problema, baš kao i betonsku prepreku visoku 85 centimetara. Prepreke kao da tamo i nije bilo. Iz tenka je potom ispaljena prazna granata. </p>
<p>Ministrica se nakon demonstracije popela na tenk u društvu načelnika Glavnog stožera, generala zbora Josipa Lucića, te zapovjednika kopnene vojske generala pukovnika Marijana Marekovića.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Oporba se može ljutiti, ali ne može isprovocirati izbore</p>
<p>PAZIN, 27. lipnja</p>
<p> - Na pitanje mogu li četiri oporbene stranke bojkotirati Sabor kao što su najavile i tako isprovocirati prijevremene izbore, predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je da smo demokratsko društvo u kojem se zna da vlast odlučuje kad će biti izbori. Predsjednik je, naime, odgovarao na novinarska pitanja tijekom posjeta Pazinu. </p>
<p>»Kad je HDZ imao vlast, sjećate se, tko je što pitao opoziciju. One koji danas prijete bojkotom, pitajte gdje su bili kad su oni odlučivali o izborima. Jesu li se oni s kim konzultirali«, rekao je Mesić. Pravilo je da onaj tko ima vlast odlučuje o izborima, a oporba to mora poštovati, naglasio je Predsjednik. Oni se mogu ljutiti, ali ne mogu isprovocirati izbore, kaže Mesić. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>U Zagrebu velik interes za frizere, drugdje za gimnazije</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Prema rezultatima dvodnevnog roka za primanje prijava u srednje škole zaključenog u petak popodne, u gimnazije će se u prvom krugu upisati 20,5 posto od 58.836 učenika u Hrvatskoj. Podatke o velikom zanimanju učenika za gimnazije i istodobna nezainteresiranost za strukovne škole Ministarstvo prosvjete i sporta dobilo je na temelju 90 posto prijavljenih učenika.</p>
<p>I dok je u polovici zagrebačkih gimnazija i u sve tri ekonomske škole ostalo još prilično slobodnih mjesta, u ostalim dijelovima Hrvatske gimnazijska su mjesta popunjena. Zagrebačke učenike u posljednjih nekoliko godina sve više zanimaju struke frizera, kozmetičara, trgovaca, eletrotehničara, te PT i računalih tehničara. No, neka zanimanja poput urara, alatničara i tkalca đacima su već tradicionalno nezanimljiva. </p>
<p>U obalnom području, ponajprije Istri, učenici su najviše zainteresirani za smjerove ugostiteljsko-turističkih škola.</p>
<p>U prvom upisnom roku, škole će objaviti rezultate u ponedjeljak, 30. lipnja, a učenici će se upisati u utorak, 1. srpnja. Drugi upisni rok počinje 2. srpnja kad će biti objavljena preostala slobodna mjesta. Prijave se mogu dati 3. srpnja, a učenici se upisuju dan kasnije. </p>
<p> Jesenski upisni rok počinje objavom slobodnih mjesta 22. kolovoza. Škole će primati prijave 27. kolovoza i dan kasnije objaviti rezultate. Upis učenika bit će 29. kolovoza. </p>
<p>M. Majić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Oporbu zabrinjava vanjski dug, vladajući protiv dramatiziranja</p>
<p>Kuštrak: Hrvatski dug iznosi manje od polovice BDP-a; Lanjski rast BDP-a od 5,2 posto najveći od 1997. ; stopa inflacije od 2,2 posto najniža od 1994./ Mijalić: Vlada uvela Hrvatsku u zonu prezaduženosti - vanjski dug 70 posto BDP-a/ Žuvela: Dug ne treba dramatizirati, već nadzirati i otplaćivati na vrijeme/ Šuker: Nije jasno kolika su državna jamstva izdana lanii niti kriteriji za davanje tih jamstava </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Hrvatska nije prezadužena, jer ukupni inozemni i domaći dug iznosi 96 milijardi kuna, što je manje od polovice BDP-a, rekao je u petak u Hrvatskom saboru zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, podnoseći zastupnicima godišnje Izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu. Dodao da je vanjski dug države 57 milijardi kuna (devet milijardi dolara), što najšire obuhvaća središnju državu i osam fondova, uključujući i ceste.</p>
<p>Po njegovim riječima, prošlu je godinu obilježio nastavak brzog gospodarskog rasta, pri čemu je rast BDP-a od 5,2 posto, najveći od 1997. Rekordno niska je i stopa inflacije koja je lanjske godine dosegnula 2,2 posto, što je ujedno i najniža stopa od 1994. </p>
<p>Istaknuvši kako je stand-by aranžman s MMF-om uspješno zaključen, Kuštrak je dodao kako je osobna potrošnja porasla za 6,2 posto, dok investicije bilježe rast od 10,1 posto. Pad državne potrošnje iznosi 1,8 posto, a po Kuštrakovoj ocjeni, sve su to parametri koji su pridonijeli rekordnom rastu BDP-a u usporedbi sa svim europskim tranzicijskim zemljama.</p>
<p> Naglasio je da prosječna nezaposlenost u zemlji pada ispod 390.000, a da će po predviđanjima do kraja godine broj nezaposlenih biti ispod 300.000. </p>
<p>Govoreći o likvidnosti, Kuštrak je istaknuo da je prema registru Fine u 1999. u insolventnim poduzećima radilo 164.000 ljudi, dok je danas taj broj smanjen, pa u poduzećima koje ne mogu isplaćivati plaće radi 34.000 ljudi, što je pet puta manje u odnosu na 1999. Dodao je i to da je središnji državni proračun lanjske godine prikupio 69,9 milijardi ili 99,5 planiranih prihoda, dok su rashodi iznosili 73,7 milijardi kuna.</p>
<p>Za razliku od klubova vladajuće koalicije koji tvrde da vanjski dug ne treba dramatizirati, parlamentarna je oporba upozorila da je porast vanjskog duga zbog povećane potrošnje građana bez uporišta u realnom povišenju plaća. </p>
<p>»Najblaži« oporbenjak bio je Valter Drandić (IDS) koji postavlja pitanje »kako ove dobre brojke pretočiti u bolji život građana«. Stoga IDS predlaže strategiju brže i jače decentralizacije države. To bi se osiguralo preusmjeravanjem cjelokupnog poreza na dobit jedinicama lokalne samouprave koje danas, upozorava, nemaju novca ni za vatrogasna društva uoči sezone požara. </p>
<p>»Ova vlada će ući u povijest kao vlada koja je Hrvatsku uvela u zonu prezaduženosti«, izričit je Jadranko Mijalić (HSLS), iznoseći podatak da je vanjski dug dosegao čak 70 posto BDP-a. HSLS procjenjuje da će Vlada, »zbog sve većeg deficita tekućeg računa, negativnog vanjskotrgovinskog salda i pada neto inozemnih izravnih ulaganja, pred građane staviti goleme teškoće zbog otplate vanjskog duga«. </p>
<p>S Mijalićem se ne slaže SDP, pa Tonči Žuvela poručuje da unatoč oprezu »dug ne treba dramatizirati, već nadzirati i otplaćivati na vrijeme«. Upozorava pritom na brojne pozitivne makroekonomske pokazatelje, koji su, tvrdi, najbolji nakon osamostaljenja. Ilustrirao je to podatcima o trogodišnjem rastu BDP-a, smanjenju inflacije i kamatih stopa, visokoj stabilnosti i likvidnosti financijskog i gospodarskog sustava. Hrvatska nikad nije imala bolji položaj na međunarodnom tržištu, a nezabilježen je i rast investicija, pogotovo kapitalnih, tvrdi Žuvela.</p>
<p>HDZ podatke o porastu vanjskog duga ne smatra prenapuhanima, a Ivan Šuker Ministarstvu financija zamjera što u Izvješću nisu navedeni podatci o prošlogodišnjem zaduživanju svih poduzeća vezanih uz državni proračun, uključivo i autoceste te ukupno proračunsko zaduženje. Iz Izvješća nije jasno ni kolika su državna jamstva izdana u prošloj godini niti se navode kriteriji za davanje tih jamstava, kaže Šuker, kojega posebno zabrinjava vanjskotrgovinski deficit koji je, tvrdi, »glavni generator ino-zaduživanja«. Skeptičan je i prema podacima o rastu BDP-a, budući da, kaže, u tom rastu najviše sudjeluje porast potrošnje građana i ulaganje države u infrastrukturu, pa je, tvrdi, očito da je riječ o kratkoročnim učincima.</p>
<p>Smiješnom je nazvao tvrdnje da je Vlada našla siguran izvor financiranja izgradnje autocesta. »Pa to je nešto genijalno, fantastično! Dignete građanima Hrvatske cijenu benzina za 1,20 kuna plus PDV i kažete da ste našli siguran način financianja. Tako je svatko mogao izgraditi autocestu«, rekao je Šuker, izazvavši prosvjede u klupama SDP-ovaca.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Davor Jurić napustio sjednicu revoltiran slabim odzivom zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Predsjednik najveće sindikalne središnjice, SSSH-a, Davor Jurić u petak je u znak prosvjeda napustio tematsku sjednicu Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo posvećenu izmjenama Zakona o radu (ZOR). Zbog činjenice da je sjednici nazočilo prvo petoro, a potom samo troje, od ukupno 12 zastupnika članova Odbora, Jurić je kazao da je nezadovoljan sudjelovanjem zastupnika u raspravi, budući da mišljenje tog matičnog odbora čekaju i druga saborska tijela.</p>
<p>Jurićevom odlasku prethodila je rasprava u kojoj je pomoćnica ministra Vera Babić naglasila kako je u konačnom prijedlogu izmjena ZOR-a došlo do znatnih modifikacija u odnosu na prvobitni prijedlog i »pravednog kompromisa« stavova Vlade, sindikata i poslodavaca. Iako, kako je kazala, Vlada nije uvažila sve amandmane sindikalaca i poslodavaca, kompromisi su postignuti u nekoliko najznačajnijih instituta. Tako bi otpremnine bile »socijalno pravednije« i iznosile bi trećinu bruto plaće za svaku godinu radnog staža, a najviše šest punih bruto plaća. Otkazni rok trajao bi najviše tri mjeseca, a bio bi isti za sve, bez obzira na veličinu poslodavca. Mali pak poslodavci, bili bi oni s najviše 20 zaposlenih, a ne deset kao što su to tražili sindikati, odnosno 50 za što su se zalagali poslodavci. Vlada također nije prihvatila njihov zahtjev da se dnevna stanka ne računa u radno vrijeme. Ugovori na radno vrijeme mogli bi se produžavati maksimalno do tri godine, a štrajk zbog neisplaćenih plaća za Vladu će biti legalan ako procedura za njega otpočne u roku 30 dana od zadnje neisplaćene plaće.</p>
<p>Davor Jurić je rekao da je najveće, od tri otvorena pitanja, pitanje otpremnina, koje se kako je upozorio, u mnogim slučajevima danas ne isplaćuju zbog materijalnih poteškoća poslodavaca. </p>
<p>Poslodavci su iznijeli čak 25 amandmana, na što je reagirala predsjednica Odbora Snježana Biga Friganović upitavši ih jesu li uopće sudjelovali u tripartitnim pregovorima. Unatoč zajedničkim nastupima u pregovorima, predstavnici sindikalnih središnjica podnijeli su pojedinačne amnadmane. Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak ustvrdio je da 80 posto zaposlenih nije zadovoljno izmjenama ZOR-a, pa bi trebalo, kaže, pokazati više socijalne osjetljivosti. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Osnovana udruga obitelji umrlih branitelja </p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Udruga obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (UOUHB) osnovana je u četvrtak u Zagrebu sa zadaćom da se izjednače zakonska prava obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s obiteljima poginulih, nestalih, zatočenih i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, ali i izjednače s obiteljima poginulih i ranjenih civilnih stradalnika Domovinskog rata. </p>
<p> U priopćenju Udruge od petka ističe se kako je »kategorija branitelja umrlih nakon razvojačenja potpuno izostavljena iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kao da taj problem ne postoji«. Na žalost, broj umrlih nakon Domovinskog rata svakim se danom povećava, ističe se u priopćenju i dodaje da branitelji umiru mladi, uglavnom nenadano, zbog posljedica stresa, tj. kardiovaskularnih bolesti, ili pak samoubojstva. </p>
<p> Obitelji umrlog branitelja nemaju nikakva prava, obiteljske mirovine sramotno su malene ili ih nema, a obitelji su na rubu egzistencije i nerijetko bez stambenog prostora, stoji u priopćenju novoosnovane Udruge.</p>
<p> Od Vlade i ministra znanosti traže da u Odluku o kriterijima za upis studenata 2003./2004. uvrste izravan upis uz potporu Ministarstva znanosti djece branitelja ako prođu razredbeni prag. Inače će tražiti raspravu u Saboru o toj odluci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Bulić: Lošiji svibanj kompenzirat će se u lipnju</p>
<p>Turistički rezultat prvih šest mjeseci ove godine bit će identičan lanjskom/ Povećan interes za Hrvatsku u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Skandinaviji/ Kriza na tržištima tranzicijskih zemalja/ Krajem lipnja mali broj mjesta spreman za sezonu</p>
<p>OPATIJA, 27. lipnja</p>
<p> - Lošiji svibanj kompenzirat će se u lipnju. Stanje na tržištima je dobro i s pravom očekujemo turistički prihod od 4,4 milijarde dolara po staroj, odnosno 8 milijardi dolara po metodi turističke satelitske bilance, izjavio je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić u petak, u Opatiji, prilikom dodjele priznanja za najpripremljenija mjesta predsezone.</p>
<p>Iako smo povremeno u svibnju imali zabrinjavajuće minuse u broju dolazaka gostiju, sve će se ispraviti već u lipnju, tako da će rezultat prvih šest mjeseci biti identičan prošlogodišnjem. Također, u usporedbi s lanjskom godinom, ističe Bulić, turistički aranžmani za Hrvatsku mnogo se bolje prodaju u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama. Njemačko je tržište standardno stabilno i iz te se zemlje očekuje povećanje broja turista za tri posto. </p>
<p>Kriza se osjeća u tranzicijskim zemljama, pogotovo u Poljskoj čije vlasti honoriraju svoje građane ukoliko se odluče ljetovati u vlastitoj zemlji. Osim toga u Poljskoj trenutačno vlada velika gospodarska kriza. Zasad je još krajnje neizvjesno hoće li Česi ponoviti posjetu od prije dvije godine, ili ćemo s tog tržišta bilježiti daljnji pad. Sa Slovenijom ne bi trebalo biti problema budući da tamošnje ankete pokazuju da je Hrvatska ponovno u vrhu potražnje. </p>
<p>Bez obzira što se u Opatiji dijele nagrade za predsezonsku pripremljenost mjesta, teško je reći da je Hrvatska dobro odradila početak turističke godine. Čak 70 posto pritužbi turista koji su došli posredovanjem stranih touroperatera odnosi se upravo na razdoblje prvih dolazaka i zadnjih odlazaka, ustvrdili su strani touroperateri.</p>
<p>Ove godine situacija je posebno alarmantna jer je, krajem lipnja, vrlo mali broj mjesta potpuno spreman za sezonu. Plaže se tek uređuju, u tijeku su, i to duž obale, veliki komunalni radovi, pa su raskopane mnoge ceste. Ti su se radovi mogli obaviti i zimi, smatra Bulić. Uglavnom, radovi na pripremi sezone kasne najmanje dva mjeseca što je, uz ostalo, izravna posljedica uvriježenog mišljenja da sezona počinje 1. srpnja, a (takvo mišljenje imaju čak i pojedina hrvatska ministarstva. Međutim, zaboravlja se da se gosti osjećaju potcijenjeni ako dođu u turističku zemlju koja ih dočeka s raskopanim cestama. </p>
<p>»Nije rješenje da sada tražimo krivca za ovo što se događa. Rješenje je u tome da ispitamo po kojem se zakonu može uvesti red da nam se građevinski radovi ne odvijaju nakon početka sezone«, zaključio je Niko Bulić. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Dražen Susić ostat će samo kandidat za ministra, kaže Kovačević</p>
<p>ZAGREB, 27. lipnja</p>
<p> - Pretpostavljam da će Dražen Susić ostati samo kandidat za ministra zaštite okoliša, kazao je u petak na konferenciji za novinare sadašnji ministar Božo Kovačević. Ministar nije htio komentirati učestale Susićeve tvrdnje o njegovom lošem radu. Kazao je da je jedinstven slučaj da neki kandidat za ministra dobije takav publicitet te da nije točna informacija da je predsjednik Mesić već potpisao odluku o njegovou imenovanju za veleposlanika u Pragu.</p>
<p>»Prekršitelje zakona o gradnji moramo sankcionirati i tijekom turističke sezone, iako smo planirali da akciju tijekom sezone nastavimo u kontinentalnom dijelu. Za mučne prizore odgovorni su bespravni graditelji koji su nastavili gradnju unatoč zabrani inspekcije još u veljači i ožujku«, kazao je Kovačević. Tijekom ta dva mjeseca obavljeno je 349 pregleda, izdano 206 rješenja i 123 zaključka o rušenju, a provedeno ih je 73. Sada završava druga faza sustavnog pregleda terena na dubrovačkom, šibenskom, zadarskom, riječkom i zagrebačkom području u kojoj je pregledano 259 objekata, otkriveno 148 bespravnih gradnji i doneseno 125 rješenja o rušenju. Ministarstvo priprema Zakon o sanaciji bespravne gradnje. </p>
<p>Novom Strategijom gospodarenja otpadom predviđeno je uređenje desetak regionalnih deponija i spalionica otpada, čije će lokacije određivati država, a uvodi se i naknada za odlaganje otpada koja će potaknuti korištenje svih iskoristivih dijelova otpada, kazao je Kovačević. Kovačević nije znao koji je rok za sanaciju šteta u okolišu nastalih izgradnjom auto-cesta ali je naglasio da ih izvođači radova trebaju sanirati u skladu sa studijom utjecaja na okoliš.</p>
<p>Glavnu ulogu u saniranju i zatvaranju brojnih ilegalnih kamenoloma, ima Državni inspektorat uz pomoć posebne vladine komisije, rekao je ministar. </p>
<p>Nedavno usvojeni zakon o osnivanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smatra kompromisnim. Ako će se primjenjivati sve predviđeno fond će godišnje raspolagati sa 400 do 500 milijuna kuna, ali Kovačević smatra da će Vlada ograničiti izvore novca. Prioritet kod financiranja imat će projekti vezani uz otpad. </p>
<p>Komentirajući nedavni članak u jednom tjedniku o tome da cementare previše zagađuju okoliš spaljivanjem raznih vrsta otpada Kovačević je upozorio da je tiskarskom greškom, koja će biti ispravljena, u Uredbi o količini opasnih dioksina i furana u otpadni, plinovima objavljena dopuštena razina od 0,0001 miligrama u prostornom metru, umjesto mikrograma. »Ali u otpadnim plinovima cementara nikad nije bilo ni približno toliko tih opasnih spojeva«, napomenuo je ministar. Članak je temeljen na podacima suspendirenog inspektora zaštite okoliša Danka Papište koji je želio zloupotrijebiti svoj položaj protiv tvrtki s kojima je bio u zavadi, napomenuo je Kovačević. Inspektori zaštite okoliša ovih su dana u cementari Koromačno otkrili neodgovarajući način čuvanja starih guma i petrol-koksa.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>CERD: SAD uvjetuje neprihvatljivu razinu suradnje</p>
<p>SPLIT, 27. lipnja</p>
<p> - »Nedavnim prihvaćanjem Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade RH i vlade SAD-a o suradnji na sprečavanju širenja oružja za masovno uništavanje, te promicanju obrambenih i vojnih odnosa, na mala vrata je prošao američki zahtjev da se tzv. diplomatskim imunitetom vlada SAD-a izuzme od svake zakonske odgovornosti i potraživanja za štetu koju Amerikanci počine, a do koje bi moglo doći zbog aktivnosti sporazuma«, upozorila je Semina Lončar, voditeljica Centra za razvoj demokracije - CERD. </p>
<p>Ključni problem sporazuma, ističu u CERD-u, je što SAD uvjetuju neprihvatljivo visoku razinu suradnje, a zabrinjava i dojam da je razina imuniteta koju zahtijeva SAD veća od razine koju u Hrvatskoj uživaju veleposlanici i predsjednik Republike. Lončar je napomenula da Hrvatska i SAD nemaju potpisan bilateralni sporazum o međusobnom izručenju, koji bi omogućio ravnopravnost i reciprocitet između dvije zemlje po pitanjima izuzeća od zakonske odgovornosti u zemlji u kojoj je počinjeno nezakonito djelo.</p>
<p> »Ne možemo se oteti dojmu da ovim sporazumom vlada SAD-a pokušava isposlovati jednostrano izuzeće svojih građana od međunarodnih zakonskih odgovornosti. Takvi zahtjevi su u potpunosti neprihvatljivi, jer postojeće međunarodne konvencije moraju biti iznad privatnih dogovora vlade SAD-a s vladama zemalja svijeta«, kazala je Lončar. Prihvaćanjem ovog sporazuma Hrvatska pristaje da postane vojni poligon i kolonija imperijalističkih interesa SAD-a koji će vojnim vježbama testirati oružje za čiju se zabranu proizvodnje navodno i zalaže, zaključila je Lončar. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030628].
|
