NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030627].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 201242 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.06.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Galbraith: Milošević se nadao istočnoj Slavoniji i u tome ga je podupirao Owen</p>
<p>Bivši američki veleposlanik rekao je da su do Miloševića, tada predsjednika Srbije, stizali »signali« o mogućnosti uzimanja dijelova Hrvatske. U takvom razmišljanju podupirali su ga i neki predstavnici međunarodne zajednice, poput lorda Davida Owena</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith posvjedočio je u četvrtak u Haagu da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević 1995. prepustio Hrvatskoj područje tzv. Republike Srpske Krajine vjerujući da će zadržati dijelove istočne Slavonije.</p>
<p> »Po mom shvaćanju, optuženik se od početka rata u Hrvatskoj i BiH... nadao da će moći stvoriti veliku Srbiju«, izjavio je Galbraith.</p>
<p>Bivši američki veleposlanik rekao je kako su do Miloševića, tada predsjednika Srbije, stizali »signali« o mogućnosti uzimanja dijelova Hrvatske, a u takvom razmišljanju podupirali su ga i neki predstavnici međunarodne zajednice poput lorda Davida Owena.</p>
<p> Prema Galbraithovim riječima, s vremena na vrijeme i predsjednik Tuđman »davao je neke znakove da bi se odrekao dijelova istočne Slavonije«.</p>
<p> Galbraith je bio veleposlanik u Zagrebu od 1993. do 1998. godine. </p>
<p>Tijekom protuispitivanja ustrajao je na tome da je do »Oluje« došlo zato što je srpska strana, na čelu s Miloševićem, odbila plan Z-4, koji je jamčio visok stupanj autonomije srpskoj manjini.</p>
<p> Milošević je, pak, ustrajao u tvrdnji da nije odbio plan, a da je »Oluja« uslijedila zato što hrvatsko vodstvo nije imalo interesa za mirno rješenje jer tako ne bi »moglo istjerati 250 tisuća Srba«.</p>
<p> »Ako vam je doista bio važan opstanak Srba u 'Krajini', zašto onda niste podržali plan koji bi im dao vrlo značajnu autonomiju i koji bi im omogućio da ondje ostanu? Zašto se 2. i 3. kolovoza (1995.) niste sastali s Babićem, zašto ste 2. i 3. kolovoza odbili susresti se s američkim otpravnikom poslova?«, pitao je Galbraith.</p>
<p> Milošević je odgovorio da se nije susreo s američkim predstavnikom jer je tada bio - na odmoru. </p>
<p>Peter Galbraith je pojasnio da je razlog Miloševićeva odbijanja plana Z-4 bio u tomu da je on davao značajnu autonomiju Srbima u Hrvatskoj, čime se stvarao presedan u korist albanske manjine na Kosovu.</p>
<p>Slobodan Milošević je pak optužio bivšeg američkog veleposlanika da pokušava opravdati zločine počinjene tijekom operacije »Oluja«.</p>
<p>»Galbraith opravdava ovaj zločin političkim razlozima«, kazao je tijekom protuispitivanja Milošević, poručivši da je »Oluja« »najveći zločin protiv Srba« kojim je »protjerano 250.000 civila«.</p>
<p>Bivši američki veleposlanik je odgovorio da je SAD učinio sve kako bi se postiglo mirno rješenje za problem »krajine«, čime je ugrozio i odnose s tadašnjim hrvatskim vlastima jer su se zalagale za visok stupanj autonomije za Srbe.</p>
<p>On je kazao kako je Milošević odbio surađivati, kao i da mu je više srpskih vođa kazalo da im je naredio odbijanje plana Z-4, koji je jamčio visoki stupanj autonomije srpskoj manjini.</p>
<p>»Posljedice su bile rat i 180.000 izbjeglih Srba«, rekao je Galbraith, jer je srpsko odbijanje pružilo »izgovor Hrvatskoj vojsci da započne rat«.</p>
<p>U operaciji »Oluja« Hrvatska je počinila mnogo toga što je bilo nezakonito, pa čak i zločinačko, rekao je Galbraith, nabrajajući sustavno spaljivanje imovine Srba, ubijanje nekoliko stotina preostalih Srba te, kao treće, Tuđmanove napore da se Srbi ne vrate u svoje domove, što je ocijenio »rasističkim«.</p>
<p>Ponovio je da su Sjedinjene Države kritizirale Hrvatsku zbog toga i nametnule joj sankcije kako bi se ishodili pomaci na području poštivanja ljudskih prava. </p>
<p>Na Miloševićevo pitanje je li ono što se događalo tijekom operacije »Oluja« odgovaralo kriterijima za etničko čišćenje, Galbraith je odgovorio: »Je li se (etničko čišćenje) dogodilo tijekom operacije 'Oluja'? Ne. Jer je cjelokupno stanovništvo napustilo te teritorije«.</p>
<p>U dodatnom ispitivanju, koje je vodio glavni tužitelj u predmetu »Milošević« Geoffrey Nice, Galbraith je posvjedočio kako vjeruje da je stanovništvo napustilo prostore »krajine«, jer je znalo za skoru operaciju.</p>
<p>Milošević je tijekom protuispitivanja tvrdio da nitko u vodstvu Srbije (on je tada bio predsjednik Srbije) neposredno prije »Oluje« nije znao da postoji mogućnost hrvatske vojne operacije.</p>
<p>Događaji u Hrvatskoj u 1995., uključivši i samu operaciju »Oluja«, kojoj je posvećeno dosta prostora i tijekom glavnog ispitivanja i tijekom protuispitivanja, nisu obuhvaćeni optužnicom protiv Miloševića. On je, naime, optužen za zločine počinjene na području Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine.</p>
<p>Jedina javna haaška optužnica vezana uz operaciju »Oluja« je ona protiv hrvatskoga generala Ante Gotovine, jednog od zapovjednika HV-a, kojeg se tereti za progon oko 200.000 »krajinskih« Srba te za uništavanje njihove imovine i ubojstva oko 150 Srba, koje su počinile hrvatske snage.</p>
<p>Bivši američki veleposlanik završio je svjedočenje, a suđenje se nastavlja izvođenjem novog svjedoka Tužiteljstva, Bošnjaka iz Vlasenice, koji svjedoči o zločinima u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Galbraith zadao udarac haaškom tužiteljstvu</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Svjedočenje Petera Galbraitha u procesu Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom u nas je najviše pozornosti izazvalo zbog njegovih stajališta izrečenih o »Oluji« te niza dosad manje poznatih detalja koje je bivši američki veleposlanik iznio u vezi s tom akcijom, ali i reintegracijom Podunavlja.</p>
<p>Galbraith je u više navrata ponovio da u »Oluji« nije bilo etničkog čišćenja nego pojedinačnih povreda ljudskih prava. »To nije bilo etničko čišćenje, jer kad je hrvatska vojska ušla u gradove, stanovništva više nije bilo«, jasan je bio Galbraith. Njegovo svjedočenje ima priličnu važnost s obzirom na to da je riječ o diplomatu koji je imao vrlo živu aktivnost uoči i tijekom »Oluje«. </p>
<p>Bivši američki veleposlanik, naime, ni kao svjedok optužbe u Haagu nije tajio da je do posljednjeg trenutka pokušavao spriječiti »Oluju«. Hrvatskoj javnosti je poznat njegov sporazum s Milanom Babićem, predsjednikom vlade tzv. krajine, dan uoči pokretanja te akcije, kojim je Babić navodno prihvatio plan Z-4. Međutim, tadašnji hrvatski predsjednik Tuđman, prema Galbraithovu svjedočenju, nije mnogo držao do Babića s obzirom na to da je znao kako stvarnu moć ima samo Milošević, a da je njegova produžena ruka u Kninu bio Milan Martić. </p>
<p>Međutim, Martić plan Z-4 nije ni htio uzeti u ruke, a Miloševiću se 2. i 3. kolovoza 1995. nije zbog toga dalo prekidati godišnji odmor. Hrvatsku odluku u vezi s »Olujom« ubrzala je, prema Galbraithu, i sudbina Srebrenice. Kako se to isto ili čak i gore moglo očekivati i u vezi s tzv. bihaćkom enklavom, SAD se nije protivio »Oluji«, ali je nije ni podržavao, rekao je bivši američki veleposlanik. </p>
<p>Bez obzira na neke nedorečenosti pa i kontradikcije, iz Galbraithova svjedočenja proizlazi ipak ključna teza da »Olujom« nije provedeno etničko čišćenje srpskog stanovništva kao što se to, među ostalim, tvrdi u haaškoj optužnici protiv generala Ante Gotovine.</p>
<p>Kako se odlazak stanovništva događao i tko ga je organizirao, danas znamo prilično jasno iz samih srpskih izvora. Prema knjizi jednog od zapovjednika tzv. krajinske vojske Milisava Sekulića »Knin je pao u Beogradu«, već prvog dana »Oluje« u Kninu je u 17 sati na sastanku Martića i Mrkšića donesena odluka o evakuaciji, izvlačenju civilnog stanovništva s tog područja. Najprije je krenulo vodstvo srpske paradržave sa svojim obiteljima, njih su slijedili i drugi, potom su vojnici počeli napuštati položaje, da bi ujutro 5. kolovoza, kada su hrvatske snage ušle u Knin, grad bio uglavnom prazan. Ista situacija se ponavljala i u ostatku tzv. krajine. </p>
<p>Uostalom, već 8. kolovoza 1995. Milan Babić je u izjavi Reutersu oštro napao Martića, tvrdeći da je odlukom o evakuaciji stanovništva već prvog dana »Oluje« htio Jugoslaviju uvući u rat. Bio je to, prema Babiću, Martićev katastrofalan potez koji je prouzročio i potpuni vojni poraz tzv. krajinskih Srba u samo četiri dana.</p>
<p>Protivnici te akcije i predsjednika Tuđmana, već su po uspješnom okončanju »Oluje« počeli tvrditi da je njezina namjera bila etničko čišćenje srpskog stanovništva i da zapravo nije riječ o hrvatskoj vojnoj pobjedi nego o posljedici navodnog dogovora Tuđman – Milošević. Neki su išli čak toliko daleko da su tvrdili kako je u zamjenu za tzv. krajinu Tuđman Miloševiću obećao istočnu Slavoniju.</p>
<p>I u vezi s tim Peter Galbraith je iznio nekoliko detalja. Potvrdio je da su takvi prijedlozi prije same »Oluje« postojali u dijelu međunarodne zajednice poimence u vezi s tim spominjući lorda Davida Owena. Navodno je, prema Galbraithu, i predsjednik Tuđman »davao neke znakove da bi se odrekao istočne Slavonije«. Međutim, u Daytonu, prema tvrdnjama bivšeg američkog veleposlanika, pokojni hrvatski predsjednik nije uopće htio razmatrati Miloševićevu ideju da se u tom prethodno etnički očišćenom području održi nekakav referendum o tom kome će pripasti. Navodno je priprijetio i vojnom akcijom. </p>
<p>S obzirom na te činjenice, teško je razumjeti Galbraithove tvrdnje da je Milošević 1995. prepustio područje tzv. krajine Hrvatskoj, »vjerujući da će zadržati dijelove istočne Slavonije«. Ako je postojao takav dogovor, zašto je onda Tuđman u Daytonu svega nekoliko mjeseci kasnije tražio i dobio cijelo to područje koje se potom kroz mirnu reintegraciju i vratilo Hrvatskoj? </p>
<p>Na ta i slična pitanja vezana uz Galbraithovo svjedočenje svoj komentar vjerojatno će dati i neki drugi akteri tih događanja. No, bez obzira na te nejasnoće, Galbraithov iskaz je važan jer s »Oluje« skida stigmu etničkog čišćenja. Ako je stanovništvo otišlo po nalogu tamošnjih vlasti, a prije dodira s hrvatskim snagama, onda je i više nego nategnuto optuživati za to hrvatsku stranu.</p>
<p>Stoga njegovo svjedočenje ide u prilog moguće izmjene ili povlačenja haaške optužnice protiv generala Gotovine, odnosno obustavljanja sumnjičenja i progona drugih generala koji su sudjelovali u toj hrvatskoj vojnoj pobjedi. </p>
<p>Svojim iskazom bivši američki veleposlanik zadao je udarac haaškom tužiteljstvu koje je »Oluju«, kroz neke optužnice, pokušalo predstaviti kao zločinački projekt s namjerom etničkog čišćenja srpskog stanovništva.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Nova hrana« stiže i na domaće stolove</p>
<p>»Nova hrana« je zapravo marketinški naziv za proizvode koji ponajprije sadržavaju GMO, na primjer rajčica koja sadrži gen ribe</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – U sporu između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije u vezi s genetički modificiranim organizmima (GMO) u hrani, Hrvatska je odavno izabrala stranu. Odolijeva pritiscima, iako uskoro više neće moći spriječiti uvoz genetski modificiranih prehrambenih proizvoda na domaće tržište.</p>
<p>Iako je EU lani prekinuo petogodišnji moratorij na uvoz i stavljanje u promet GM proizvodaAmeriku to nije zadovoljilo. SAD je nedavno tužio Uniju pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO), tvrdeći da američka industrija gubi na godinu 300 milijuna dolara zbog toga što Europa, nakon što je većina zemalja na drugim kontinentima prihvatila GMO, već devet godina ne želi tzv. novu hranu. </p>
<p>»Nova hrana« je zapravo marketinški naziv za proizvode koji ponajprije sadržavaju GMO, na primjer rajčica koja sadrži gen ribe. Riječ je o proizvodima koji bi trebali iskorijeniti glad u svijetu, ali i pripomoći spašavanju proizvodnje, na primjer, banana. Za 20 godina, prema sadašnjim predviđanjima, bez genetike banana više neće biti. </p>
<p>U SAD-u se priprema 70 posto genetički modificirane hrane koja završava na svjetskom tržištu, dok se, prema nekim podacima, u Europi proizvodi samo 0,03 posto GMO-a od svjetske proizvodnje. Ipak, pokusna polja GMO-a postoje i u zemljama EU-a, jer nitko ne želi zaostati u utrci za sve većim profitom u proizvodnji hrane.</p>
<p>U sporu s EU, na američku je stranu stalo 12 zemalja, među njima i veliki izvoznik hrane Kanada te jedno od najvećih svjetskih tržišta Egipat. U Europi, pak, u Velikoj Britaniji, ali i u Njemačkoj, slabi trend otpora javnog mnijenja prema GMO-u, u prvom redu u tamošnjim medijima. </p>
<p>S druge strane, Hrvatska je malo tržište za velike svjetske multinacionalne kompanije, u prvom redu proizvođače sjemena.</p>
<p>Tako danas u Americi gotovo da nema soje ili kukuruza koji nije genetički modificiran.</p>
<p>U Europi, pak, multinacionalne kompanije imaju drukčiju strategiju. Primjerice, u Bugarskoj »multinacionalke« otvaraju disko-klubove za poljoprivrednike kako bi ih privoljele da koriste njihovo sjeme.</p>
<p>U Hrvatskoj je, prema Zakonu o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, načelno zabranjeno stavljanje takvih predmeta na domaće tržište. No, ako se prema postupku utvrđenom provedbenim propisima, koji će na temelju prvog zakona o hrani donijeti ministarstva zdravstva te poljoprivrede i šumarstva, dokaže njihova neškodljivost za zdravlje ljudi, oni će moći biti stavljeni na tržište, uz uvjet da prethodno proizvodi koji sadrže GMO budu označeni.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva uzdaju se i u poseban Zakon o genetički modificiranim proizvodima, za koji smatraju da je kvalitetniji od sličnih zakona u zemljama EU-a. Osim toga, novi zakon o zaštiti prirode, trebao bi napokon zabraniti mogućnost uvoza GM sjemena, odnosno stavljanja u promet i njegova sijanja, pa makar bila riječ i samo o pokusima.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Šuvar: Hoće li biti kažnjeni i najodgovorniji</p>
<p>Stipe Šuvar govori o 115 ubijenih u ratnim zločinima počinjenim s hrvatske strane na području Siska i Banovine, a policija barata brojkom od 35 žrtava / Dvojica uhićena na temelju ratnog dnevnika jednog od osumnjičenih za ubojstva</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Nedjeljnim uhićenjem dvojice bivših policajaca Stanislava Gavrona (40) iz Vojnića i Ivana Hubelića (48) iz Siska, istraga o ratnim zločinima u Sisku iz 1991./1992. kao da se pomaknula s mrtve točke. Uhićenici su osumnjičeni za ubojstvo civila srpske nacionalnosti Nikole Drobnjaka 5. travnja 1992. </p>
<p>Prema policijskom priopćenju, osumnjičenici su 5. travnja 1992. između 17 i 18 sati iz Pola na desnoj obali Save policijskim vozilom u Blinjski Kut kod Siska dovezli Nikolu Drobnjaka i ubili ga s više hitaca iz automatske puške. Nikola Drobnjak se nalazio na popisu žrtava koji je prošle godine objavio časopis Hrvatska ljevica, što ga uređuje predsjednik Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP) Stipe Šuvar.</p>
<p>»Prošla je godina otkad je Hrvatska ljevica počela s objavljivanjem 'dosjea Sisak' i 12, 13 godina od kada su se zločini dogodili i tek sada je došlo do ovog uhićenja. Teško je reći je li se klupko nerazriješenih zločina u Sisku i na Baniji počelo odmotavati i hoće li ruka pravde stići i najodgovornije, a u sisačkoj se javnosti jako dobro zna tko su oni«, komentirao je sisačka uhićenja glavni urednik Hrvatske ljevice Stipe Šuvar. </p>
<p>U svakom slučaju, kaže Šuvar, do pomaka u rješavanju slučaja došlo je angažmanom Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a ne policije i pravosuđa u samom Sisku, »koji su i 1991/1992. i svih godina naovamo mogli nešto poduzeti, a nisu«.</p>
<p>Prema evidenciji Hrvatske ljevice, 115 građana Siska i Banije ubijeno je pod dosad nerazjašnjenim okolnostima, dok policija službeno barata brojkom od 35 ubojstava. Prošle godine u srpnju SRP-ov časopis je započeo s objavljivanjem popisa žrtava, nakon što je stranka sudski kažnjena za »nanošenje duševnih boli« Ivanu Bobetku, koji je u tom listu bio označen kao jedna od ključnih osoba u zbivanjima u Sisku i na Baniji 1991.</p>
<p>Šuvar za srpanjski broj Hrvatske ljevice najavljuje još jedan nastavak »Dosjea Sisak« u kojem bi popis žrtava trebao biti dopunjen.</p>
<p>Prošle godine u kolovozu sisačko je pravosuđe otpočelo s istragama o ratnim zločinima iz 1991./1992. Predsjednik Županijskog suda u Sisku Danko Kovač tada je u svom uredu »pritvorio« trojicu novinara koji su se došli raspitati o saslušanju majke ubijene Siščanke Ljubice Solar. Sudac Kovač tvrdio je da je taj dio postupka tajan za javnost te da se novinari moraju obvezati da nijednu pojedinost iz postupka neće objaviti.</p>
<p>Ovaj utorak pred zgradom Županijskog suda u Sisku prosvjedovala je skupina od tridesetak branitelja i dužnosnika lokalnih i županijskih vlasti izvikujući: »Bando crvena«, »Sudite četnicima, a ne braniteljima«, »Što ćete nakon smjene vlasti?«.</p>
<p>Predsjednik Županijskog suda Danko Kovač je na konferenciji za novinare postupak prosvjednika nazvao pritiskom na sud i »neprihvatljivom metodom u civiliziranim europskim zemljama«.</p>
<p>Prigodom nedavnog pokušaja ekshumacije na jednoj lokaciji u blizini Siska nisu pronađeni tragovi zločina. Stoga su analitičari procjenjivali da do jeseni, za kada su najavljeni novi pokušaji ekshumacija na drugim lokacijama, neće biti novina u »slučaju Sisak«.</p>
<p>»Iako, zasad, istražni organi nisu pronašli leševe kao materijalne dokaze zločina, pronađen je dnevnik jedne od osoba za koju se osnovano sumnja da je sudjelovala u likvidacijama, u kojem je detaljno opisano tko je koga, kada i gdje likvidirao«, otkriva za Vjesnik izvor blizak istrazi.</p>
<p>Županijski državni odvjetnik Ante Vrdoljak najavio je pak nova uhićenja. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Klarić pod stresom</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ </p>
<p>Svake godine nekoliko saborskih zastupnika jedan dan posveti Godišnjem izvješću pučkog pravobranitelja Ante Klarića. No, sudeći po iskustvima, od ove i prošle godine, tog se dana uglavnom ne raspravlja o njegovu izvješću nego o tome je li izvješće politizirano ili nije. Prošle godine zastupnik SDP-a Nenad Stazić žestoko je napao pučkog pravobranitelja zbog njegove kritike Vlade. Ove godine žestoko ga je napao zastupnik HDZ-a Branimir Glavaš zato što u ovogodišnjem izvješću nema žestoke kritike. </p>
<p>Saborski zastupnici (onih nekoliko koliko ih je zainteresirano za to izvješće) uglavnom, dakle, smatraju da je posao pučkog pravobranitelja biti za ili protiv Vlade. Pučki pravobranitelj, pak, godinama smatra da je njegov posao u skladu s ovlastima pomagati onima kojima su oštećena prava. Pojedini saborski zastupnici smatraju da je pučki pravobranitelj politička funkcija, a Ante Klarić misli suprotno. Tako to, uz Klarića, ide već godinama. Nekadašnji zastupnik HDZ-a u Saboru, od prvog je dana nastojao svoj posao obavljati savjesno, u skladu s propisima i nestranački. Počesto se Ured pučkog pravobranitelja bavi slučajevima koje mu servira upravo politika (problem povratka, povrata imovine, statusna pitanja...), ali se isto tako bavi i gotovo bizarnim slučajevima (ima li pravo jedna službenica karlovačkog Ureda za obranu koristiti sanitarni čvor na poslu ili ne). Istina, znao je i promijeniti mišljenje o dijelovima vlastita izvješća (stanje Roma u Međimurju).</p>
<p>Ured pučkog pravobranitelja jedna je od najpodcjenjenijih institucija. Priče o njegovu godišnjem proračunu, slabim uvjetima rada, činjenici da dio posla koji po zakonu mora obavljati obavlja zahvaljujući stranim donacijama, da je prošlogodišnje izvješće napisao u zadnji tren zato što ga doslovce nije imao na čemu pisati poznate su javnosti, pa su možda i neki zastupnici o tome nešto čuli. No, iako je pučki pravobranitelj odgovoran Saboru, pa se takvim odnosom prema njemu diskreditira i sam Sabor, iz godine u godinu ne poduzima se skoro ništa da bi se stanje poboljšalo. Zato i ne čudi ocjena iz analize nezavisnog stručnjaka Johna Huckera o radu pučkog pravobranitelja da se njegov ured doima kao organizacija pod stresom. </p>
<p>Istodobno takav odnos većine saborskih zastupnika (posebno onih koji smatraju da ne trebaju biti u sabornici kada Klarić podnosi izvješće) prema pučkom pravobranitelju pokazuje koliki je njihov interes za zaštitu ljudskih prava i ostvarenje načela vladavine zakona.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Loše odigrane uloge</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Uvede li se izmjenama Zakona o radu doprinos solidarnosti, koji bi plaćali i oni koji nisu članovi sindikata, zato što »uživaju« dobrobiti od sindikalne borbe kao i članstvo koje plaća sindikalnu članarinu, bahatosti pojedinih sindikalnih čelnika i besmislu koje u posljednje vrijeme obilježava njihov rad vjerojatno više neće biti kraja. Novca im, naime, neće nedostajati, bez obzira na to što su napravili, odnosno jesu li ili nisu obranili interese svoga članstva, ili energiju troše na međusobna nadmetanja i prepucavanja.</p>
<p>Tužno, no nakon svih igara u vezi sa sindikalnim referendumom, na kojem se trebalo pokazati kakav je odnos sindikalnog članstva prema izmjenama Zakona o radu koje su – u većem dijelu uz suglasnost sindikata – već krenule u proceduru, čini se da je uvođenje tog doprinosa sindikatima i bio najvažniji cilj. Drugi cilj po važnosti vjerojatno je pripremanje terena za politički angažman na listi neke od stranaka ili nekoj »sindikalnoj«, barem što se nekih sindikalnih lidera tiče. Jer, iako sindikalci koji su sudjelovali u pregovorima o izmjenama Zakona jednako misle o prijedlozima Vlade vezano uz smanjenje otpremnina i otkaznih rokova, svojom su oštricom prema poslodavcima i glavnom Vladinu pregovaraču ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću nastupili kao srednjovjekovni vitezovi u SF-filmu. Ni te uloge, istina, nisu odigrane vrhunski, no i takvi igrači domaće sindikaliste mogu pobijediti bez mnogo argumenata. Vidjelo se to već kod neodlučnosti sindikalaca u vezi s tim o kojem će se pitanju radnici izjašnjavati. Zatim po njihovu strahu da od odgovora koji bi upućivao na spremnost članstva na generalni štrajk protiv izmjena ZOR-a, po nesigurnosti kad je javnosti trebalo reći koliko bi smanjenjem otpremnine mogli izgubiti stariji radnici (a onima s 35 godina staža u slučaju otkaza otpremnina bi mogla biti skoro 50.000 kuna manja nego prema važećem zakonu!), kao i po velikim razlikama između onoga što iskazuju sindikalne podružnice i granski sindikati, a rade središnjice. </p>
<p>Čini se kao da odozdo vrije, dok oni na vrhu snagu ulažu samo u to da spuste temperaturu, na razinu na kojoj tu i tamo mogu dati poneku oštriju izjavu za medije ili na saboru neke političke stranke, ali koja ne zahtijeva ozbiljniji sindikalno obojen angažman. I zato ni Vladu, ni ministra rada, kao ni zastupnike koji će uskoro raspravljati o izmjenama ZOR-a s pravom nije »strah« činjenice da se većina onih koji su izašli na sindikalni referendum izjasnila protiv takvih izmjena.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Osuđeni na dvije opcije</p>
<p>Podjela na hrvatskoj političkoj sceni je čista i neupitna: s jedne je strane HDZ koji je na stranačkom saboru pokazao izrazitu amneziju za vlastitu negativnu prošlost i jaka sklonost prepoznavanju svih mogućih defekata sadašnje vlasti/ S druge je strane vladajuća koalicija koju na okupu drže cestogradnja, turizam, približavanje Europi i jaka želja da dovrše ono što su započeli, a toga ima barem za još jedan mandat</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Predsjednik, premijer i predsjednik Sabora sjeli su u oldtimere i provezli se novom dionicom autoceste. Letjeli su baloni, a razdragani stanovnici Gorskog kotara okružili su ih izguravši čak i na sve spremne novinare i fotoreportere. Ne tren sam pomislio da je možda počela predizborna kampanja u američkom stilu. Nešto slično nastupu profesionalnog lobista, prezbiterijanskog patera i masona Vander Jagta na HDZ-ovu saboru.</p>
<p>S druge je strane vladajuća koalicija koju na okupu drže cestogradnja, turizam, približavanje Europi i jaka želja da dovrše ono što su započeli, a toga ima barem za još jedan mandat. Učinilo mi se da je u nastup vladajuće koalicije na dionici Kupjak – Vrbovsko prste umiješao novi savjetnik za komunikologiju Banskih dvora kojem na televiziji nisu dali da radi takve spektakle.</p>
<p>Premda će Mesić, Račan i Tomčić tvrditi da su uz Čačićevu logistiku narodu samo predali ono što su najkorisnije napravili u svom mandatu, sasvim je očito da se predizborna kampanja zahuktava na svim stranama. Navedena četvorka raspodijelila si je puštanje u promet četiriju dionica na glavnim smjerovima u Hrvatskoj. Ako se prisjetimo kako je komad autoceste Zagreb – Karlovac pušten u promet još davne 1973., kako se u međuvremenu stiglo od Rijeke samo do Delnica i onda Kupjaka, te od Karlovca do Vukove Gorice, onda je koalicijski blitzkrieg prema Goričanu, Rijeci i Splitu još važniji.</p>
<p>Bitno je pritom da je sada financiranje cestogradnje transparentno, što nije bio slučaj kada su Rojsovi bageri, koje je kupila država, kopali bez javnog natječaja, a preko MORH-a su se plaćali stanovi i gorivo. Čačić kaže da je dokumentaciju vezanu uz gradnju ceste Zagreb – Goričan predao policiji i Državnom odvjetništvu.</p>
<p>Za Rojsovu mehanizaciju u ono doba nisu postojale granice: sjećamo se kako su se gradile i asfaltirale ceste do rodnih zaselaka HDZ-ovih moćnika u Hercegovini. Kao olakotnu okolnost Rojs može reći kako u ono doba s granicom između Hrvatske i Herceg Bosne nitko iz radikalnog krila HDZ-a nije ozbiljno niti računao. Hrvatska se trebala protezati do zadnje HDZ-ove podružnice u Hercegovini, a isto načelo nije vrijedilo za srednju Bosnu i Posavinu. To je bio teritorij za trgovinu.</p>
<p>Teritorijalne trampe su bile u igri pa je iz hercegbosanskog kuta sasvim normalno bilo da novac hrvatskih poreznih obveznika odlazi na niskogradnju: prilazne putove privatnim posjedima hercegovačkih Hrvata. Danas smo barem sigurni da se u Gorskom kotaru i Lici uz autoceste ne grade priključci lokalnim moćnicima. </p>
<p>Hoću reći, danas se ipak može povući neka crta koja dijeli bivšu od sadašnje vlasti. Barem u cestogradnji. Istina je, također, da sadašnja vlast nije homogena, osim u cestogradnji. </p>
<p>SDP, HNS i HSS se slažu da je pametno zajednički iskoristiti one adute koji su neupitni. Pa su si tako podijelili otvaranja pojedinih dionica novih autocesta, a i dalje se ne slažu o privatizaciji, raspodjeli mjesta u ministarstvima, brodogradnji, poljoprivredi, školstvu i manje važnim temama.</p>
<p>Ono u čemu se slažu je to da nitko od njih ne bi išao prije ili nakon izbora u koaliciju s HDZ-om. Primjetno je novo zbližavanje Račana i Tomčića što se vidjelo i u napadnoj odsutnosti HSS-a na HDZ-ovu saboru. Glavaš je odmah proglasio da će HDZ-u biti dovoljna pomoć HSP-a, HSLS-a i DC-a da sam osvoji natpolovičnu većinu na izborima i izbori povratak na vlast. To je klasična izjava tipa kiselo grožđe. Osim toga nitko ne jamči da su HSLS i DC u stanju sami prijeći izbornu granicu.</p>
<p>Poseban je slučaj Bančev LS. Oni jesu dio koalicije ali se Bancu sve više gadi taj položaj. Tako je Liberalna stranka trenutačno u neobičnoj situaciji: oni čekaju hoće li progurati svog kandidata za ministra zaštite okoliša umjesto Bože Kovačevića koji odlazi za veleposlanika u Prag. Oni, dakle, principijelno i vrlo oštro osuđuju sve interne dogovore među vodećom trojkom u koaliciji ali, na istoj liniji, ne odustaju od svog čovjeka za ministarsku fotelju.</p>
<p>Podjela na hrvatskoj političkoj sceni je čista i neupitna: s jedne je strane HDZ koji je na stranačkom saboru pokazao izrazitu amneziju za vlastitu negativnu prošlost i jaku sklonost prepoznavanju svih mogućih defekata sadašnje vlasti. Tom i takvom HDZ-u su na sabor stigli samo angažirani stranci i druga liga potencijalnih domaćih partnera. </p>
<p>U svjetlu takve podjele sasvim izvanvremenski zvuče pozivi na stvaranje nekakve vlade nacionalnog jedinstva. Predsjednik Foruma hrvatske sloge Davorin Rudolf piše u Vjesnikovim Stajalištima da je 1992. autokrat mogao sastaviti nacionalnu koalicijsku vladu, pa zašto to onda ne bi mogli i današnji demokratski vođe. Ne vjerujem da bi mogli. Prvo, Hrvatska je 11 godina poslije nesavršena, ali sređena zemlja bez opasnih vanjskih neprijatelja i dovoljno domaće demokracije da joj to ne treba. </p>
<p>Drugo, svi bismo bili sretni kad bi u Banskim dvorima sjedili najsposobniji hrvatski stručnjaci kao stranački bespolci predani uzvišenu cilju narodnoga i državnog napretka. U Hrvatskoj je, međutim, takve, barem trenutačno apolitične znalce, teško naći. Stoga je vlada nacionalnog spasa i nepotrebna i nemoguća. Osuđeni smo da nas vode u alternaciji ili kontinuitetu dvije glavne opcije dok ne stasa neka treća, bolja od njih.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Amerikanci i Britanci napokon počinju shvaćati da je Irak »bačva baruta«</p>
<p>Glavni nositelji podzemnog otpora su naoružani pripadnici bivšeg Saddamova režima za koje su SAD i Velika Britanija vjerovali da nikad neće biti sposobni ustrojiti gerilu</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Amerikanci i Britanci napokon počinju shvaćati da je Irak uistinu »bure baruta« i da zbivanja u toj zemlji ne idu u smjeru kako su to zamislili i predviđali u Washingtonu i Londonu. </p>
<p>U Iraku, okupacijske snage suočavaju se s nizom organiziranih sabotaža i diverzija. One ometaju stabilizaciju lokalnih prilika i u znatnoj mjeri onemogućavaju proizvodne i upravne djelatnosti koje okupacijska sila mora provoditi. Glavni nositelji podzemnog otpora su naoružani pripadnici bivšeg Saddamova režima za koje su SAD i Velika Britanija vjerovali da nikada neće biti sposobni ustrojiti gerilu. Oni izvode tzv. materijalne (izravne) sabotaže koje ugrožavaju iračku naftnu industriju (pod savezničkom kontrolom), elektroenergetski sustav i dostavu humanitarne pomoći. Takve operacije provode se najviše u sunitskim dijelovima Bagdada i široj okolici, dok se šijitsko stanovništvo u središtu i na jugu zemlje donedavno orijentiralo samo na tzv. psihološke sabotaže (pasivni otpor, bojkot okupacijske uprave). </p>
<p>No, do krvavog preokreta došlo je u trenutku kada su britanske okupacijske vlasti u Basri i drugim gradovima koje nadziru, odlučile vući agresivnije poteze. Britanski vojni policajci, padobranci i druge specijalne postrojbe prešle su na pretragu sumnjivih područja kuću po kuću. Uz detektore, britanski vojnici u takvu poslu rado koriste i izvježbane pse (njuhom otkrivaju skriveni eksploziv i streljivo). Ali, šijitski irački jug nije Sjeverna Irska. Tamošnje stanovništvo tradicionalno je osjetljivo na upade u vlastite domove, a kamoli detaljne pretrese. A kada su im još i policijski psi nasilno prešli kućni prag, iskra je bljesnula i otkopani su i kalašnjikovi i raketni bacači. </p>
<p>Dio šijita već duže otvoreno tvrdi da im nije jasno zbog čega su Amerika i Britanija uopće intervenirale kada njihova zajednica živi lošije i nesigurnije nego za vrijeme diktature. Sada je i Bijeloj kući jasno da situaciju treba smirivati (»pacifizirati«) ne samo s vlastitim nego i domaćim trupama. U Pentagonu su načinili ozbiljan plan o novačenju (nakon rigorozne provjere) 12.000 iračkih profesionalnih vojnika s kojima će se potpisati sporazum o vojnoj službi na tri godine. </p>
<p>U tom razdoblju američki instruktori trebaju osposobiti i obučiti još 28 tisuća dobrovoljnih iračkih vojnika, pa bi do 2006. nove iračke oružane snage imale u punom sastavu ukupno 40 tisuća ljudi (redovito pješaštvo, inženjerija, specijalne postrojbe, vojna policija, vojna administracija, vojni obavještajci, graničari). </p>
<p>Ta vojska bi osiguravala državne granice, kontrolirala ključne putove i bavila se najvažnijim poslom do 2010. godine - razminiravanjem golemih područja zemlje s kojih nisu uklonjene ni mine zaostale još iz sukoba s Iranom (osamdesetih godina prošlog stoljeća) i prvog rata u Zaljevu 1991. godine. Nakon dva mjeseca okupacije Iraka, anglo-američka vojna uprava može zaključiti nekoliko stvari: Saddam je vjerojatno živ i nitko ne zna gdje su mu najvažnija skrovišta; njegovi uhićeni suradnici smišljeno dezinformiraju američku stranu navodeći je na krive tragove i nepotrebne akcije (npr. neoprezno raketiranje sirijskih graničara nakon lažne obavijesti); oružje za masovno uništenje nije pronađeno, a sve je više dokaza da je glavninu svog ABK-arsenala Saddam Hussein demontirao i razarao nekoliko godina (od 1991. do 1998. godine); Al Qaide i njezinih spomena vrijednih operativaca u Iraku nije niti bilo. Dugog i kratkog oružja u Iraku ima u privatnom posjedu u milijunima komada, što otežava sustavno razoružavanje i demilitarizaciju iračkog društva; kriminalnih bandi po gradovima i duž cesta ima toliko da će sigurnosni problemi u Iraku dugoročno biti gori nego u Namibiji, Južnoj Africi i Zimbabveu.</p>
<p>Otežavajuća okolnost za Amerikance i Britance je i mentalitet lokalnog stanovništva koje je od saveznika očekivalo samo blagodati, a ne obećanja koja se ne ispunjavaju (stalni dotok pitke vode, struje, hrane, funkcioniranje komunalnih službi posebice kada je riječ o stalnom odvozu smeća, zapošljavanje ljudi, brza desaddamizacija itd.). </p>
<p>Čak i oni Iračani koji su otvoreno simpatizirali i surađivali s okupacijskim snagama, počinju se pitati nisu li samo nafta i nešto malo geopolitike bili jedini razlozi za vojni ulazak u Irak. </p>
<p>Mora se također priznati da Busheva administracija nema jasne geopolitičke stavove kada je u pitanju budućnost Iraka i njegov preobražaj u demokratsku državu, a da istodobno započinje nimalo bezazlenu igru prijetnji s još dvije vojnički vrlo snažne i politički dobro organizirane islamske države: Sirijom i Iranom. Sjevernu Koreju kao posebnu priču (i prijetnju) da i ne spominjemo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Europski pokret Hrvatska jedna je bivša priča</p>
<p>Kako Graniću i Morsanu nije ni na kraj pameti bilo da se posrame svog postupka – bjelodane nakane da »slučaj Čučić« iskoriste za infiltraciju u strukture EPH i za preuzimanje sjedišta Pokreta, Europskog doma Zagreb, a pogotovo da se ispričaju za (namjenski iskrivljeno) prepričavanje tijeka prethodne sjednice u bliskomu im tjedniku, za mene je ta priča završena. S ljudima koji vam takvo nešto mogu činiti gledajući vas u oči – ne sjedi se ni u istoj kavani, a kamoli u istoj građanskoj udruzi proeuropskih usmjerenja! / U prošlih trinaest godina nijedna institucija u Republici Hrvatskoj nije pridonijela »Europi građana« na našemu nacionalnom prostoru više nego što je to učinio Europski pokret Hrvatska i bizarno je pomisliti da bi u »cipele« jedne takve ustanove mogla uskočiti ortačka udruga pod barjakom bilo koje stranke</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Već je tijekom sjednice Središnjeg odbora Europskog pokreta Hrvatska i Upravnog odbora Europskog doma Zagreb, održane 17. lipnja, bilo jasno da te dvije građanske udruge – više ne postoje. Barem ne u koncepcijskom izdanju u kakvom su utemeljene i u kakvom su, uza sva posrtanja i svijetle trenutke, uspijevale preživjeti trinaest godina burnih previranja na hrvatskoj društvenoj i političkoj sceni.</p>
<p>Naime, bjelodanim se pokazalo da sadašnji sastav spomenutih tijela nije u stanju razriješiti dvije ključne kontroverze koje su zaprijetile integritetu Pokreta, odnosno Doma: naći konsenzusom prihvatljivo rješenje »slučaja Čučić« i, također, konsenzusom odrediti se spram agresivna pokušaja Demokratskog centra da u Europski pokret Hrvatska uvede kritičan broj svojih »trojanskih konja« – iznebuha u EPH učlanjenih članova svojih središnjih tijela i njihove bliske rodbine! </p>
<p>Što se tiče određenja prema Ljubomiru Čučiću, jednom od inicijatora i osnivača, a kasnije godinama središnjem pokretaču djelovanja Pokreta, kao i na prethodnoj sjednici rečenih tijela – koja je na krajnje tendenciozan i namjenski način interpretirana u tjedniku koji tjednima »procesira« Čučićeve obiteljske (ne)prilike – zinula je duboka podjela na većinu koja Čučića više »bez suvišnih zašto« ne želi vidjeti u Europskom domu i manjinu koja smatra da se njegov konačni status ipak treba rješavati nakon sudskog raščišćavanja pripisanoga mu nasilja.</p>
<p>Ali uvođenjem u igru dvaju novih elemenata, upada DC-a, čiji je predsjednik – suprotno Statutu! – član Središnjeg odbora EPH-a, te agresivne inicijative stanovitoga novog člana (gle, istodobno i člana DC-a) za sazivanjem izvanredne izborne skupštine EPH na kojoj bi se »Čučiću napokon dalo nogom u tur«, atmosfera na sjednici pomakla se daleko od regularne i konstruktivne, pa je sastanak završen – rastankom.</p>
<p>Olga Carević prva je podnijela neopozivu ostavku, nekoliko članova obaju tijela reklo je da će njihova odluka ovisiti o ishodu sjednice i napustilo dvoranu, a potpisnik ovih redaka izašao je demonstrativno u trenutku kad je Sergej Morsan, također član DC-a, pokušao – krajnje licemjerno – objasniti politiku svog šefa Mate Granića. </p>
<p>Kako, međutim, Graniću i Morsanu nije ni na kraj pameti bilo da se posrame svog postupka – bjelodane nakane da »slučaj Čučić« iskoriste za infiltraciju u strukture EPH i za preuzimanje sjedišta Pokreta, Europskog doma Zagreb, a pogotovo da se ispričaju za (namjenski iskrivljeno) prepričavanje tijeka prethodne sjednice u bliskomu im tjedniku, za mene je ta priča završena.</p>
<p>S ljudima koji vam takvo nešto mogu činiti gledajući vas u oči – ne sjedi se ni u istoj kavani, a kamoli u istoj građanskoj udruzi proeuropskih usmjerenja!</p>
<p>Da se razumijemo: ni u kom slučaju ne »držim stranu Čučiću« – kako je navedeno u tjedniku u kojemu Mate Granić ima povlaštenu poziciju kolumnista i kućnog prijatelja ključnih članova uredništva. </p>
<p>Kao i ostali članovi Središnjeg odbora koji smatraju da nijedna redakcija ne smije preuzeti funkciju istražitelja, tužitelja i suca, nego jedino objektivno prikazati problem, odnosno slučaj – na spomenutoj sam sjednici glasao za prihvaćanje Čučićeve ostavke i sazivanje skupštine kad se stvore uvjeti za njeno održavanje bez pritiska uzavrelih emocija i bilo čijih ambicija. I ništa povrh toga!</p>
<p>No izvanredna će skupštine biti – 3. srpnja, točno kad ju je Granićeva grupa za pritisak htjela. Naime, neobičnom je koincidencijom (?) Asim Kurjak, predsjednik Skupštine koji je vodio sjednicu nakon odlaska Vlatka Silobrčića, predsjednika EPH, sazvao njeno održavanje za isti dan kad je to, u pismu upućenom nekim članovima središnjih tijela, učinio i Granićev čovjek za »događanje članstva« – pa će se tako na istom skupu naći preostali od 142 (do)sadašnja člana EPH i 129 (i tko zna koliko još) naprasnih članova, onih koje je DC delegirao u EPH u posljednja dva-tri tjedna. Osim ako Mate Granić ne iščlani – kako je obećao – svoje jurišnike, ili ako pozive za sudjelovanje ne dobiju samo nesumnjivi članovi Pokreta… koji će do dvorane proći kontrolu akreditacijske službe, a vjerojatno i »verifikaciju« zaštitarskog osiguranja. </p>
<p>Odvijanje i ishod tog skupa nije teško predvidjeti – i upravo zato vjerujem da je Europski pokret Hrvatska bivša priča.</p>
<p> Građanska inicijativa koja je odoljela otvorenoj nesnošljivosti bivše vlasti, općoj apatiji u hrvatskom društvu koju kao da namjerno potiče sadašnja, kao i općenito mizernu zanimanju građana za sudjelovanje u projektima koji ne donose novac ni statusnu promociju, a koja se ipak, uza sve nedaće, bila uzdigla do institucije relevantne u nacionalnomu i europskom krajoliku – posrnula je tako pod bremenom jedne osobne kontroverze i njene vulgarne instrumentalizacije u svrhu hostile takeovera. I to u režiji čovjeka koji je (i) predsjednik saborskog Odbora za europske integracije!</p>
<p>Šteta, višestruka šteta, budući da se s Europskim pokretom Hrvatska kakav smo znali gasi i jedna od rijetkih oaza entuzijazma u elaboraciji, kritičkom vrednovanju i promociji one pregršti euro-integracijskih ideja kojima se ne mogu baviti ni Sabor, ni Vlada, ni bilo koja hrvatska službena ustanova.</p>
<p> Nesuglasice koje se roje nad nacrtom ustava ujedinjene Europe sjajno svjedoče o tome koliko je važna građanska sastavnica toj projekta – i(li) koliko zaista vrijedi Europska unija ako (p)ostane samo zajedničko tržište, bez jedinstvena demokratskoga, ekonomsko-socijalnoga, kulturnoga… identiteta.</p>
<p>U prošlih trinaest godina nijedna institucija u Republici Hrvatskoj nije pridonijela »Europi građana« na našemu nacionalnom prostoru više nego što je to učinio Europski pokret Hrvatska i bizarno je pomisliti da bi u »cipele« jedne takve ustanove mogla uskočiti ortačka udruga pod barjakom bilo koje stranke.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatsko predizborno uveseljavanje pučanstva</p>
<p>Grad je imao razne gradonačelnike – konstruktivne, destruktivne, produktivne, raspoložene, a ovaj bivši spada u – veseljake. Tako je došao na sjajnu ideju da pokrene inicijativu da se u gradu podno Marjana organiziraju olimpijske igre / Po svemu bi se dalo zaključiti – veselo je, a posebno kada poslove preuzmu takvi veseljaci u predizbornim olimpijskim igrama. Pitanje je spada li u predizborno uveseljavanje ili možda u predizbornu mutež (jer toliki su se zabavili teškim predizbornim mukama, pa ne vide stvarni život oko sebe) rušenje kompleksa hotela Haludovo, a na čijem mjestu bi se trebalo naći zdanje nekoga talijanskog arhitekta</p>
<p>JADRANKA SAMOKOVLIJA</p>
<p>Počelo je, počelo! Istina, bučno i prilično nisko ispod pojasa, uz sami rub epicentra svijeta. Praši na sve strane. Naravno, riječ je o predizbornom uveseljavanju žitelja ove zemlje. </p>
<p>Ma koliko im se činilo da su navikli na sve, opet ih poneki javni istup iznenadi. Malo ugodno, ali više neugodno. Uostalom, stvar je ukusa i političkog opredjeljenja. Tako jedni kažu da vlast koja je na vlasti, ne zna da je s vlasti već sišla i da će oni koji su se već okušali na toj vlasti, kada ponovno dođu – uvesti zemlju u Europu. </p>
<p>Hajde, neka. Drugi kažu isto nešto slično o vlasti, ali svi kažu prilično toga nemuštoga, prljavoga i niskoga. Tako se u trend općega predizbornog uveseljavanja stanovništva uključio i jedan bivši splitski gradonačelnik. U gradu se zbog toga nisu mnogo zabrinuli, osim nekih koji su ocijenili da tu inicijativu treba u svakom slučaju podržati. Grad je imao razne gradonačelnike – konstruktivne, destruktivne, produktivne, raspoložene, a ovaj bivši spada u – veseljake. </p>
<p>Tako je došao na sjajnu ideju da pokrene inicijativu da se u gradu podno Marjana organiziraju olimpijske igre. Istina, nije bio posve precizan, pa nije pojasnio je li riječ o ljetnim ili zimskim olimpijskim igrama. Jer one ljetne moglo bi se »bez po muke« organizirati, a s onim zimskima je malo teže. </p>
<p>Možda baš zbog problema u organizaciji te velike svjetske manifestacije sporta, spomenuti bivši gradonačelnik, a sadašnji zastupnik u Saboru, nije bio u klupi, kada ga je prozvalo da na Aktualnom satu postavi važno zastupničko pitanje nekome od članova Vlade. </p>
<p>Ako nije bio na onom svima poznatom važnom mjestu, možda je upravo tada po saborskim hodnicima lobirao za olimpijske igre ili dogovarao gdje bi se mogla smjestiti skakaonica za skijaške skokove. One preko 200 metara. </p>
<p>Tako nije uspio postaviti zastupničko pitanje i javno prezentirati ono što mu je njegova izborna baza zatražila. Neka, ima još vremena, do kraja ovoga zastupničkog mandata bivšemu gradonačelniku Splita, a bit će vremena i do početka priprema za olimpijske igre. Po svemu bi se dalo zaključiti – veselo je, a posebno kada poslove preuzmu takvi veseljaci u predizbornim olimpijskim igrama. Pitanje je spada li u predizborno uveseljavanje ili možda u predizbornu mutež (jer toliki su se zabavili teškim predizbornim mukama, pa ne vide stvarni život oko sebe) rušenje kompleksa hotela »Haludovo«, a na čijem mjestu bi se trebalo naći zdanje nekoga talijanskog arhitekta. </p>
<p>Zdanje iz klasične radionice industrijskog turizma, koje bi čak i u njegovoj lijepoj zemlji, punoj spomenika i starina, bilo teško negdje smjestiti. Ali kada ne može doma, može u inozemstvu. Cijena tog zahvata je rušenje postojećeg zdanja i obezglavljivanje prepoznatljiva načina građenja, koji je godinama služio svojoj namjeni i brojnim gostima, među kojima su u zavidnom broju bili i sunarodnjaci dičnoga arhitekta. Kada su stanovnici grada ispod Marjana pomislili – riješili smo se AFCO-a, javila se »ekipa« s tvrdnjom da se njima za uloženi trud treba platiti, jer ako ne dobiju »lovu« momci će pravo na sud. I opet, izgleda, poslali jednu ružnu kompjutersku animaciju, za koju već mjesecima tvrde da je to jedino moguće i spasonosno rješenje za Split i njegovu Rivu. </p>
<p>Rivu prepoznatljivu već desetljećima, čvrsto smještenu u razne monografije, povijesna i enciklopedijska izdanja. Na toj istoj Rivi prije kojih desetak godina trebalo je promijeniti dvije stare i bolesne palme, koje su prijetile prolaznicima. </p>
<p>Danima je grad bio u iščekivanju hoće li stručnjaci iz gradskog komunalnog poduzeća umjesto bolesnih palmi postaviti iste takve nove, onakve prema kojima se gradska Riva prepoznaje u cijelom svijetu. </p>
<p>Ne tako davno odlučeno je da se zbog dotrajalosti i opasnosti koju je stvarala za kupače i prolaznike, sruši zgrada kupališta na Bačvicama. Investitori i izvođači radova, odnosno, autori projekta dobili su samo jedan zadatak – projektirati i izgraditi repliku zgrade kakva je bila na tom mjestu i koja je gotovo stoljeće krasila razglednice Splita. </p>
<p>U protivnom nitko neće dobiti posao. Kako je dogovoreno, tako je i učinjeno. Pritom nitko nije tražio pomoć važnih uvoznih arhitekata, uz dužno poštivanje njihove stručnosti, nego je to uradila domaća ekipa. Samo njih nekoliko od gotovo 200 splitskih arhitekata koji na raznim natječajima dobivaju priznanja, ali ne tako da se oni kod kojih bi se njihove zamišljene kuće trebale graditi – groze te pomisli, nego tako da poštuju osobitost grada i zemlje, gdje bi se objekt smjestio. </p>
<p>Pa valjda bi onda oni u svojoj zemlji i u svome gradu znali kako se gradi neko novo »haludovo« (ili osuvremenjuje postojeće) ili neki novi »afco« bez nasilja i zlostavljanja prepoznatljive vizure grada starog 1700 godina, kao što je to slučaj sa Splitom.</p>
<p>Autorica je novinarka iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Italija se nikad nije odrekla svog fašističkog naslijeđa: Hoćemo li u Istri i Dalmaciji smjeti govoriti hrvatski</p>
<p>Za razliku od Nijemaca, koji su izgubili rat i morali podnijeti posljedice i doći do otrježnjenja i kajanja, Talijani misle da su oni Drugi svjetski rat dobili. I zbog toga se u kolektivnoj svijesti nikad nisu oprostili od plodova fašističkog osvajanja i zatiranja, a osvajanja dužda Pietra Orseola iz 1000. godine i Mletačku upravu Dalmacije od 1420. do 1797. smatraju dijelom talijanske nacionalne baštine / U svakom Talijanu čuči mali iredentist! O tom uče u školi, i to je nevjerojatno duboko ukorijenjeno u njihovoj svijesti, da je bedasto to zanemarivati. S prošlom vladom lijevog centra to nije toliko dolazilo do izražaja u politici, no sadašnja vlada premijera Berlusconija nešto je drugo. U njoj su nacionalisti i reformirani fašisti, a s njima treba biti oprezan / A mi nastavimo s međusobnim sukobima crvenih i crnih, titoista i ustaša, antifašista i fašista! Upravo su nas unutarnji sukobi slabili u prošlosti i omogućavali strancima da s lakoćom nama vladaju i iskorištavaju naše potencijale. Čini se da iz povijesti nismo ništa naučili! Onaj koji ne uči na svojim pogrješkama, osuđen je na to da ih ponavlja! A možda je u globalimperijalizmu ispiranje mozga do te mjere uznapredovalo, da smo spremni uzeti pusta obećanja o ne znam kakvom euroblagostanju u zamjenu za svoj identitet i svoj ponos </p>
<p>NIKOLA JELOVAC</p>
<p>U svibnju ove godine izašla je iz tiska knjiga »Euroglobal« koju je napisao Adolfo Urso, zamjenik ministra za proizvodne djelatnosti (viceministro delle Attivita produttive) u sadašnjoj talijanskoj vladi, član Berlusconijeve stranke, novinar i zastupnik u parlamentu Italije. Knjiga se bavi gospodarskom ekspanzijom Italije u cijeli svijet u sklopu novih »globalnih« pravila igre.</p>
<p>Autor je vrlo ponosan na postignuća Italije u posljednjih nekoliko godina, valjda zato što je i sam tome pridonio, o čemu referira patriotski gordo u putopisno-novinarskom stilu. </p>
<p>U Hrvatskoj bi se za takve stavove reklo da su nacionalistički, desničarski i zaostali. U Italiji, koja za koji dan počinje predsjedati Europskom unijom, eto nisu! Baš je prije nekoliko dana predsjednik vlade Silvio Berlusconi postigao da parlament donese zakon o sudskom neproganjanju šefa vlade i još nekih visokih državnih dužnosnika, Zakon o imunitetu, čiji je jedini cilj bio da se njega osobno zaštiti od sudskog postupka zbog sumnji na korupciju, koji je upravo u tijeku. </p>
<p>U Hrvatskoj bi se s pravom reklo da je premijer diktator, ako bi se usudio takvo nešto napraviti. No Silvio Berlusconi sa svojim širokim showmanskim osmijehom, ne trepnuvši, poručuje opoziciji da je to samo početak i da će ostati opozicija još mnogo, mnogo godina. </p>
<p>Prema onome što piše njegov ministar u toj knjizi, nama bi bolje bilo da tako ne bude! Iako se u knjizi Hrvatska i Balkan (eto, tu smo u geopolitičkom smislu sada smješteni) spominju na mnogo mjesta u različitim kontekstima, osvrnut ćemo se na poglavlje pod naslovom: »Europa koja ne postoji: crna rupa na Balkanu«.</p>
<p>Poglavlje započinje, dakako, s posjetom Srbiji: »Beograd je povijesno srce Balkana«. S Koštunicom je razgovor bio vrlo srdačan, jer Talijane i Srbe »spaja ista svijest, govoreći o nacionalnim osjećajima«. Zatim autor govori o svojim posjetima Kosovu, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj i Rumunjskoj. No <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> dolazi na kraju: gotovo pola poglavlja posvećeno je Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. </p>
<p>Na Balkanu Italija ima svoju vojsku, kaže Urso, pet i pol tisuća vojnika, najviše od svih. Ta vojska hrabro osigurava mir (iako mi je poznato da po Sarajevu noću ne idu sami u uniformi, jer je preopasno), usput donose talijansku kulturu i štite talijanska ulaganja. </p>
<p>Autor procjenjuje da u Hrvatskoj ima oko četiri tisuće talijanskih poduzeća, gotovo sve banke su u talijanskim rukama, te »Hrvati znaju da je sad njihovo gospodarstvo neraskidivo vezano uz naše i da njihov rast ovisi o našim ulaganjima«. Italija, prema Ursu, »bezrezervno i s punim uvjerenjem« podržava hrvatski prijam u EU, jer je hrvatski zamjenik premijera pred njim jednom prigodom nazvao talijanske izbjeglice nakon Drugoga svjetskog rata »naši« esuli. </p>
<p>Italija zahtijeva da se tim ljudima dade »moralna satisfakcija«, inače ne bi podržala hrvatski put u Europu. </p>
<p>Na više mjesta autor govori o jadranskoj obali, o teškoćama koje su imali u pregovorima s Hrvatima, jer je Hrvatska »oklijevala« da odobri veća talijanska ulaganja u turizam. </p>
<p>No napokon je hrvatska vlada shvatila da treba i tu popustiti, jer »Jadransko more je jedno jezero, jedinstven veliki bazen koji može i mora biti iskorištavan zajedno. S jedne strane najbolje od talijanskoga turističkoga i hotelijerskog know how, jedno veliko poduzetničko iskustvo jednoga marljivog naroda, s druge strane najbolje od hrvatske ponude: dvije tisuće otoka i obala koji su velik potencijal, najveća prigoda Hrvatske... trinaest velikih socijalističkih lanaca hotela, tristo malih pogona i dvadeset predivnih marina, koje još treba valorizirati«. Italija se posebno brine za Jadran: »talijanska obveza je i ovo: omogućiti pravičan pristup moru i Bosni i Hercegovini«, kako je autor »potvrdio ministrima u Sarajevu«. </p>
<p>Urso čuje venecijanski dijalekt na dalmatinskoj obali, vidi na svakom koraku da je »na obali jasan trag naše kulture«. Ali na sreću: »lav sv. Marka vraća se u Boku kotorsku, u Perast, odakle je bio skinut i zamijenjen Titovom zvijezdom«.</p>
<p>Tekst ide laganim crescendom i poglavlje završava na nedopustiv, neprihvatljiv i incidentan način: »Zona slobodne trgovine na Balkanu bit će velika prigoda za naša poduzeća. U toj će zoni bdjeti naša vojska i vojske drugih europskih nacija. U njoj će prije svega djelovati, tome se nadamo, naša poduzeća, zajedno s drugim europskim poduzećima. </p>
<p> To je zona našega primarnog strateškog interesa. Ovdje, u ovoj izmučenoj zemlji, u kojoj su esuli ostavili svoja sjećanja, dio je budućnosti našega gospodarstva i, prema tome, našeg društva. Zadnjih deset godina prošlog stoljeća Balkan je bio crna rupa Europe. Sljedećih deset godina bit će kotač zamašnjak Europe. I ponovno će rasti Venecijanska Republika.« </p>
<p>Imam dosta prijatelja u Italiji i svi, bez razlike, su u pitanju Dalmacije i Istre jedinstveni: to je bilo talijansko i Italiji je učinjena nepravda što im je to oduzeto. </p>
<p>U svakom Talijanu čuči mali iredentist! O tom uče u školi, i to je nevjerojatno duboko ukorijenjeno u njihovoj svijesti, da je bedasto to zanemarivati. </p>
<p>S prošlom vladom lijevog centra to nije toliko dolazilo do izražaja u politici, no sadašnja vlada premijera Berlusconija nešto je drugo. </p>
<p>U njoj su nacionalisti i reformirani fašisti, a s njima treba biti oprezan. Italija se nije odrekla svoga fašističkog naslijeđa. Nedavno mi je jedan prijatelj Talijan rekao da Mussolini uopće nije bio agresivan i da ga je na rat prisilio Hitler! Vjerojatno bi Italiji bio potreban zakon o defašizaciji! Prije nekoliko godina predsjednik Republike Ciampi je odlikovao fašističku upravu grada Zadra, jer je bila »rodoljubna«. </p>
<p>Hrvatska je samo blijedo protestirala, kako kaže Urso, poslije su Hrvati sami zatražili daljnji nastavak gospodarskih dogovora. </p>
<p> Za razliku od Nijemaca, koji su izgubili rat i morali podnijeti posljedice i doći do otrježnjenja i kajanja, Talijani misle da su oni Drugi svjetski rat dobili. I zbog toga se u kolektivnoj svijesti nikad nisu oprostili od plodova fašističkog osvajanja i zatiranja, a osvajanja dužda Pietra Orseola iz 1000. godine i Mletačku upravu Dalmacije od 1420. do 1797. smatraju dijelom talijanske nacionalne baštine.</p>
<p>A mi nastavimo s međusobnim sukobima crvenih i crnih, titoista i ustaša, antifašista i fašista! Upravo su nas unutarnji sukobi slabili i u prošlosti i omogućavali strancima da s lakoćom nama vladaju i iskorištavaju naše potencijale. </p>
<p>Čini se da iz povijesti nismo ništa naučili! Onaj koji ne uči na svojim pogrješkama, osuđen je na to da ih ponavlja!</p>
<p>A možda je u globalimperijalizmu ispiranje mozga do te mjere uznapredovalo, da smo spremni uzeti pusta obećanja o ne znam kakvom euroblagostanju u zamjenu za svoj identitet i svoj ponos! Obećanje ludom radovanje!</p>
<p>Autor je psihijatar, doktor medicinskih znanosti iz Splita.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Đacima najzanimljivije ekonomske škole</p>
<p>Klaićeva V gimnazija: težak upis, prijavljeno 150 učenika od ukupno 180 / Učenici koji imaju sreću upisati se u ovu gimnaziju, kažu u školi, u pravilu imaju odličan prosjek ocjena / Medulićeva I ekonomska škola: Do 10 sati zaprimljeno 50 posto upisnih kvota / Savska, Drvodjeljska škola: Malo prijava, gužva tek od jeseni</p>
<p>Prvog dana prijava za upis u srednje škole, u četvrtak, u zagrebačkim školama u centru grada nije vladala velika gužva kakvu smo očekivali. Profesori u školama koje smo posjetili, kažu, pak, da se u petak, zadnjeg dana prijava, očekuje puno veća gužva.</p>
<p>Osim dobre organizacije prijava, jedan od glavnih razloga što u V gimnaziji u Klaićevoj nije bilo gužve je i taj, što ona slovi kao najbolja i najteža zagrebačka gimnazija, u koju se jako teško upisati. Članica upisne komisije, profesorica tjelesnog odgoja Dubravka Ris potvrdila nam je, da se u prva dva jutarnja sata prijavilo čak oko 150 učenika, a ukupno ih se prima 180. Učenici koji imaju sreću upisati se u ovu gimnaziju, kažu u školi, u pravilu imaju odličan prosjek ocjena. </p>
<p>O kvaliteti ove škole govore i učenici koji zbog nje dolaze na školovanje iz svih krajeva Hrvatske. Iz Rakovice pokraj Plitvica je, tako, na prijave za upis stigao i 15-godišnji Željko Mihić. Živjet će, kaže, u đačkom domu na Mažurancu, a želja mu je nakon završene gimnazije studirati pravo.</p>
<p>Nešto veću gužvu zatekli smo u I. ekonomskoj školi u Medulićevoj, u kojoj su zadovoljni brojem prijava.</p>
<p> »Od osam do deset sati već smo zaprimili toliko prijava da bismo popunili oko 50 posto upisnih kvota«, rekao nam je profesor gospodarstva Miroslav Puntar. Upisni prag za ovu školu je 50 bodova, a učenica Matea Mlinar, koja ima 51 bod, smatra da će se uspjeti upisati u ovu, kako kaže, najbolju ekonomsku školu.</p>
<p>Već smo navikli na činjenicu da završene osnovce u pravilu ne privlače strukovne škole, pa se nismo začudili malim brojem prijavljenih učenika u Drvodjeljskoj školi u Savskoj. Prema riječima predsjednika upisne komisije Tihomira Paukovića, odaziv učenika ove je godine slabiji nego prošle. U prva tri sata stiglo je tek 20-ak prijava, odnosno dvije, tri po razredu. »Ipak se sve popuni najesen, pa u razredu bude oko 25 učenika. Ne obaziremo se previše na broj bodova za upisni prag, pa se gotovo svi prijavljeni i upišu«, kaže Pauković. </p>
<p>Većina zanimanja u toj školi deficitarna su na tržištu rada, pa je za, na primjer stolare, besplatan zdravstveni pregled pri upisu. Ohrabruje činjenica, da se u ovu školu sve više upisuju i djevojke, koje sada čine gotovo 50 posto učenika u tehničarskim smjerovima. Buduća učenica ove škole Mirela Papa zajedno će s prijateljicom putovati svaki dan u školu iz Vrbovca, jer će, iz svoje ljubavi prema biologiji, kaže, upisati smjer za šumarskog tehničara.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kretanje gay povorke pod stalnim video nadzorom</p>
<p>Veći broj policajaca i stalni video nadzor sudionika povorke »Zagreb Pride 2003.« koja će se održati u subotu, glavne su mjere zaštite koje je u četvrtak, u povodu tog događaja, objavila zagrebačka policija. Pripadnici temeljne policije u subotu će, već od 7 sati pokrivati okolne ulice na Zrinjevcu i Jelačić placu, a oko 9 sati temeljnoj policiji pridružit će se i pripadnici Interventne policije.</p>
<p> Mjesto prijavljenog okupljanja je Trg Nikole Šubića Zrinskog gdje će se u subotu, u 11 sati, formirati povorka koja će se potom uputiti u šetnju Praškom, Trgom bana Jelačića, Ilicom, Margaretskom, Trgom Petra Preradovića, Preradovićevom i Teslinom ponovo do Zrinjevca. Kako je naglasio Goran Burušić, načelnik Sektora PUZ, policija već neko vrijeme kontaktira s organizatorima skupa iz grupe za zaštitu i promicanje različitih spolnih usmjerenja »Iskorak« i lezbijske skupine »Kontra« kako bi se, nakon prošlogodišnjeg iskustva, izbjegli neredi.</p>
<p>Policija napominje kako će Zrinjevac za potrebe osiguranja biti ograđen metalnom zaštitnom ogradom i da se neće dozvoliti zadržavajne osoba koje nisu sudionici ili posjetitelji skupa.</p>
<p> Na ulazima u prostor okupljanja posjetitelje će pregledavati redari. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zašto slušati francuske stručnjake koje ne slušaju ni Francuzi?</p>
<p>Nakon tri godine bezuspješnih pokušaja diskreditiranja obrane od tuče, Gelo i njegovi saveznici nisu uspjeli ponuditi ništa originalnije od video snimke na kojoj trojica meteoroloških dužnosnika iznose svoje osobne stavove</p>
<p>Povjereništvo saveza samostalnih sindikata</p>
<p> - podružnica Državni hidrometeorološki zavod ocijenilo je kako je nedavna konferencija za novinare ravnatelja DHMZ-a dr. Branka Gele bila zamišljena kao predstavljanje »krunskih dokaza« o tome da je obrana od tuče u Hrvatskoj »velika zabluda«. </p>
<p>»Nakon tri godine bezuspješnih pokušaja diskreditiranja obrane od tuče, Gelo i njegovi saveznici nisu uspjeli ponuditi ništa originalnije od video snimke na kojoj trojica meteoroloških dužnosnika iznose svoje stavove o opravdanosti provođenja obrane od tuče. Oni nesumnjivo imaju pravo na svoje mišljenje, ali to ne sprječava Francusku, gdje žive i rade dvojica od njih, da na preko 6 milijuna hektara provodi operativnu obranu od tuče«, istaknuo je povjerenik podružnice SSSH-DHMZ Damir Ščavničar. </p>
<p>Budući da francuski stručnjaci nisu uspjeli uvjeriti svoje seljake u uzaludnost obrane od tuče, Ščavničar se pita zašto Gelo misli da bi ih onda Hrvatska trebala poslušati? Podsjetio je kako je Vlada RH zatražila istraživanje učinkovitosti obrane od tuče od DHMZ-a iako ga je mogla naručiti kod neke inozemne institucije, zaključivši kako je Vlada očito htjela vlastite rezultate i iskustva.</p>
<p>»Rezultati istraživanja, provedenog u DHMZ-u, pokazali su značajne pozitivne učinke obrane od tuče. Kako se takvi rezultati nisu uklapali u Geline planove, zabranio je njihovo iznošenje, a Vladi i javnosti podmetnuo mišljenje nekolicine kao negativan stav svekolike stručne javnosti«, ukazuje Ščavničar.</p>
<p>Vlada je, međutim odlučila da će se s obranom od tuče nastaviti i povjerenik SSSH kaže da je suviše hrabro i slobodno ravnateljevo tumačenje da je Vlada takvu odluku donijela »iz psiholoških razloga«. Nadalje, ravnatelj Gelo je rekao: »..Vlada je pokrenula istraživanje obrane od tuče jer se uvijek pričalo da tu nešto nije u redu...«. »Možda nekad i nije bilo sve u redu, ali je sigurno da sada, nakon njegovog trogodišnjeg ravnateljevanja, ništa nije u redu. Gelo neometano i dalje svakodnevno razara sustav obrane od tuče i onemogućuje operativni rad«, tvrdi sindikalac Ščavničar. </p>
<p>On se posebno osvrnuo na ravnateljevu izjavu da: »rakete ne zadovoljavaju sigurnosne i balističke standarde«. »Ova tvrdnja zahtijeva žurno objašnjenje u interesu sigurnosti i zaštite života. Ako rakete koje se koriste u obrani od tuče nisu dovoljno sigurne, mora se trenutno prekinuti njihovo korištenje. U suprotnom, Gelo tendenciozno i neargumentirano plaši javnost iz samo njemu poznatih razloga«, zaključuje Ščavničar.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Baby boom u Maksimiru</p>
<p>Čitava afera oko tigrića je izmišljena jer eutanazija nikada nije bila opcija, tvrdi Anić</p>
<p>»U Zoološkom vrtu nastojimo kontrolirati reprodukcijske nagone naših životinja no, isto kao i kod ljudi, padne noć i mi smo tu jednostavno nemoćni«, objasnio je u četvrtak iznimno plodno proljeće u Maksimiru, direktor Zoo vrta Mladen Anić. </p>
<p>Iako je deva Barbara do sad imala nekoliko pobačaja, ovaj put su ona i mužjak Fudo uz svesrednu pomoć veterinara, napravili dobar posao i napravili Tarima. </p>
<p>Šira javnost već je upoznala tri tigrice Zitu, Lenku i Dvinu čiji su roditelji Dijana i Fjodor, posljednjih dana bili u bezrazložnom strahu da će ostati bez svojih mladih. </p>
<p> »Čitava afera oko tigrića je izmišljena jer eutanazija nikada nije bila opcija. Gdje ćemo ih smjestiti, odlučit ćemo do kraja godine«, rekao je Anić. </p>
<p>Potomcima se mogu pohvaliti i jaguari Negra i Bobby, no njihova tri mladunca još nemaju imna iz jednostavnog razloga jer im se još nije utvrđen spol. </p>
<p>Uz mladunce adaks antilope i sabljorogog oriksa, Zoo vrt bogatiji je i za jednog tapira, odnosno južnoameričku tapiricu.</p>
<p> »Ženke tapira su izuzetno rijetke i za njom će biti velika hajka, vrlo su tražene«, naglasio je Anić. Dobrim vijestima tu nije kraj. Iz povjerljivih izvora doznajemo, da su i zebre bile iznimno aktivne, pa uskoro možemo očekivati još jednu životinju u »pidžami«. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stanarima smeta buka, policija zapisala organizatore</p>
<p>Jedini zagrebački festival uličnih izvođača »Cest is d´best« u srijedu je započeo s bogatim programom na četiri pozornice, a istim će se intenzitetom nastaviti do nedjelje. Na pozornici Cvjetnog trga nakon parade izvođača, klaunova i žonglera festival je svečano otvoren svirkom organizatora festivala Kraljeva ulice. Vruća zagrebačka praznična večer na trgove je izvukla velik broj Zagrepčana, no bilo je prisutno i mnogo turista, koji su se okupljali oko pozornica. Jer, upravo su oni razlog što festival ove godine umjesto tri traje sedam dana. No, ipak su iskrsnuli problemi zbog buke, a moglo se čuti kako dnevni program završava (pre)rano. Naime, svirka mora prestati do 22 sata jer se stanari okolnih zgrada žale na buku. Neki i previše, pa je tako u nekoliko navrata policija, usprkos dozvoli i velikom broju posjetitelja na ulicama, zapisala Paju i Hadžija kao organizatore festivala.</p>
<p> »Ne razumijem kako ljudima u centru grada smeta buka, pa oni su u buci cijelo vrijeme. Da meni smeta glazba preselio bih se u šumu ili na more«, malo je grubo komentirao jedan posjetitelj. »Ovo je najbolje kaj se u gradu događa u ovo doba, ali i tijekom cijele godine. Napokon smo nožnim prstom odškrinuli vrata prema Europi«, pokazivao je mladić na skupine slušatelja koji su ispred glazbenog paviljona na Zrinjevcu sjedili na travnatoj površini i slušali jazz glazbenike. Svoj je stav potkrijepio činjenicom da u gotovo svim zapadnoeuropskim gradovima travnate površine u parkovima služe za odmor u kojem nema ometanja policajaca.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagreb i dvije županije zajednički će zbrinjavati otpad </p>
<p>Na sjednici Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije u četvrtak je prihvaćen Sporazum o suradnji u zbrinjavaju otpada i izgradnji spalionice u Zagrebu koji trebaju potpisati Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija. </p>
<p>Grad na svom području planira izgraditi postrojenje za termičku obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, u kojem bi se prema sporazumu, zbrinjavao i otpad Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.</p>
<p> Uvjet za dobivanje lokacijske dozvole za gradnju spalionice na Žitnjaku, kod glavnog kolektora pročistača otpadnih voda, je Studija utjecaja na okoliš čiji bi rezultati trebali biti poznati krajem ovog mjeseca. Financiranje izgradnje buduće spalionice predviđeno je po modelu koncesije.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prosvjed protiv ubijanja klokana</p>
<p>Zbog odluke Vlade u Australiji kojom se dozvoljava odstrel 6,5 milijuna klokana, u četvrtak su ispred hotela Dubrovnik, a kasnije ispred veleposlanstva Australije u Centru Kaptol, prosvjedovali članovi udruge Prijatelji životinja i britanska organizacija VIVA (Vegetarians inernational voice for animals). Neilu Francisu, australskom ambasadorutom je prilikom uručen zahtjev za ukidanjem akcije. Ovo je najveći pokolj divljih kopnenih životinja nakon pokolja bizona u 19. stoljećutvrde prosvjednici. U Hrvatskoj će 30. kolovoza biti organiziran prosvjed protiv Adidasa, tvrtke koja kopačke izrađuje od kože klokana. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Britney Spears priznala korištenje droga</p>
<p>LOS ANGELES, 26. lipnja</p>
<p> – Pop princeza Britney Spears priznala je korištenje droga u ekskluzivnom razgovoru za američki tabloid The Star kojemu je rekla da je počinila neke greške u prošlosti zbog kojih se danas kaje. </p>
<p>»Recimo da ljudi tijekom života dođu u jednu fazu kada su jako znatiželjni, pa sam i ja u jednom trenutku bila previše znatiželjna. Međutim, ja sam previše fokusirana da bih dozvolila da me bilo što zaustavi. Ako me pitate je li to bila greška, odgovor je da, bila je«, rekla je Britney u spomenutom razgovoru. Međutim, iako je pop pjevačica priznala korištenje droga, ona tvrdi da su medijski napisi o njenim divljim tulumima prenapuhani, te da nemaju veze s istinom. </p>
<p>»Svi pričaju o mom divljem životu, ali ja već mjesec dana nisam izašla van, a i kad izađem nakon dva pića sam spremna za odlazak kući. Naravno, nekoliko puta sam se malo opustila i dobro provela, primjerice za svoj rođendan, ali ne vidim zašto to ne bih učinila. Nedavno sam s prijateljicom zaplesala u njujorškom klubu Lot 61, pa što? Julia Roberts je skinula grudnjak u klubu, tako da je naš ples naspram toga bio sasvim bezazlen«, nastavlja dalje Britney u razgovoru za tabloid s kojim se sudski spori zbog priče objavljene još u veljači, kada je The Star naveo da je Britney šmrkala kokain u jednom klubu u Miamiju. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dickens – izvorni san izdavača </p>
<p>LONDON, 26. lipnja</p>
<p> – Strelovit uspjeh romana o Harryju Potteru donosi nove rekorde, no najveće promjene u izdavaštvu dogodile su se prije više od 150 godina, iz pera tada 24-godišnjeg Charlesa Dickensa. </p>
<p>Dickens je stekao slavu 1837. godine, iste godine kada je kraljica Viktorija došla na prijestolje, svojim prvim velikim komičnim romanom »Pickwickovi spisi«. Do svoje smrti 1870. godine postao je gotovo nacionalna institucija, čije su priče i likovi obilježili cijelu jednu eru. </p>
<p>Njegova djela, »Božićna priča« i »Oliver Twist«, objavljivana su u tjednim ili mjesečnim nastavcima te opisivana kao sapunice svojeg vremena. Ovaj način objavljivanja potpirivao je iščekivanja novih obrata u zapletu priče i povećavao prodaju. Tijekom serijala romana »Velika iščekivanja«, nastavci priče nadmašili su prodaju novina Times. </p>
<p>Dickens je prodao iznimno velik broj primjeraka s obzirom na činjenicu da polovica stanovništva nije znala čitati. Smatra se da ga je čitao svaki deseti pripadnik pismene populacije. Mnogo više nepismenih ljudi uživalo je u njegovim djelima, skupljajući se u konačištima ili kavanama kako bi slušali čitanja najnovijih poglavlja. U trendu koji je najavljivao suvremene filmske adaptacije, Dickensova su djela odmah adaptirana za kazalište, dok su se suveniri, primjerice Pickwickovi šeširi ili cigare, prodavali željnoj publici.</p>
<p>»Dickens je jednom rekao da je na ulicama Londona poznat kao i katedrala St. Paul's, i vjerojatno je bio u pravu«, primijetio je profesor Michael Slater, stručnjak za Dickensa.</p>
<p>Međutim, piščev glavni problem bio je da su u to vrijeme zakoni o autorskim pravima bili prilično slabi, rekao je profesor Slater. Dickens nije mogao kontrolirati trgovanje svojim djelima i nije imao nikakvih prihoda od mnogobrojnih predstava baziranih prema njegovim djelima. Stoga, iako se njegova slava može usporediti s onom suvremene spisateljice J. K. Rowling, novac ne može. U trenutku smrti, njegov imetak je ipak iznosio 93.000 funti, što nije bio mali iznos 1870., ali sigurno se nije mogao pohvaliti činjenicom da je bogatiji od same kraljice, za razliku od 280 milijuna funti »teške« J. K. Rowling.</p>
<p>U nedavnom BBC-evom istraživanju o omiljenim knjigama stanovnika Velike Britanije, nijedan autor nije imao više knjiga na ljestvici najpopularnijih 100 od Charlesa Dickensa – s pet naslova. Treba priznati da je J. K. Rowling na ljestvicu uspjela ubaciti četiri naslova - i to prije nego je objavljen nastavak »Velered Feniksa«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oženio se Adam Sandler </p>
<p>LOS ANGELES, 26. lipnja</p>
<p> – Američki komičar Adam Sandler (36) vjenčao se proteklog vikenda na privatnoj svečanosti sa svojom dugogodišnjom djevojkom, modelom i glumicom Jackie Titone. Par se sreo 1999. na snimanju Sandlerova filma »Tata od formata« i komedije Roba Schneidera »Muški žigolo«, u kojoj je Sandler bio izvršni producent. </p>
<p>Titone je također imala manju ulogu u Sandlerovu filmu »Mali Nikcy«. Bivša zvijezda showa »Saturday Night Live«, koji je nekada izlazio s glumicom Aliciom Silverstone, trenutačno glumi u filmu »Bijes pod kontrolom«, zajedno s Jackom Nicholsonom. Sandlerovi poznatiji filmovi su »Vodonoša«, »Luda vjenčanja«, »Slučajni bogataš« i »Punch Drunk Love«, koji mu je donio nominaciju za Zlatni globus. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Newyorška premijera »Charliejevih anđela«</p>
<p>NEW YORK, 26. lipnja</p>
<p> – Američka glumica Demi Moore i njen dečko, 25-godišnji glumac Ashton Kutcher prisustvovali su u srijedu u New Yorku na premijeri drugog dijela »Charliejevih anđela« u kojem se Demi u ulozi glavne negativke pridružila Cameron Diaz, Lucy Liu i Drew Barrymore. </p>
<p>Film se u američkim kinima počinje prikazivati u petak.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Robbie Williams u filmu UN-a</p>
<p>LONDON, 26. lipnja</p>
<p> – Britanski pjevač Robbie Williams nastupit će u kratkom filmu UN-a kojim se u Velikoj Britaniji namjerava povećati svijest o trgovini djecom, priopćio je UNICEF. U trominutnom filmu Robbie Williams će recitirati pjesmu u kojoj se opisuje kako se djecu prodaje kao da su egzotično voće. »Trgovina djecom uništava živote djece. Robbiejeva potpora pomoći će UNICEF-u da javnost postane svjesnija tog kršenja dječjih prava i da ga zaustavi«, rekao je direktor UNICEF-a za Ujedinjeno kraljevstvo David Bull. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Tajlandu spaljeno šest tona droge</p>
<p>BANGKOK, 26. lipnja </p>
<p> - Gotovo šest tona zaplijenjene droge spaljeno je u četvrtak u Tajlandu u sklopu obilježavanja svjetskog dana borbe protiv droge.</p>
<p> Na čelu akcije uništavanja zaplijenjene droge i iskazivanja dosljednosti u dugogodišnjoj borbi protiv trgovine drogom bio je ministar zdravstva Sudarat Keyuraphan, a na javnom spaljivanju koje je izvedeno sjeverno od glavnog grada Bangkoka bili su i strani veleposlanici te resorni državni dužnosnici.</p>
<p> Prema priopćenju Ministarstva zdravstva, u pepeo je pretvoreno ukupno 5916 kilograma narkotika, zaplijenjenih pri otkrivanju 18.858 kriminalnih dijela i procijenjenih na 15 milijardi bahta (357 milijuna dolara).</p>
<p> Tajlandske vlasti u posljednjih 28 godina svake godine provode akciju javnog spaljivanja zaplijenjene droge. U akciji u četvrtak spaljeno je deset vrsta droge: 61 milijun tableta metamfetamina, 114.070 tableta ecstasyja, 321 kilogram heroina, 6,12 kilograma kokaina, 217.44 kilograma opijuma, 45.99 kilograma marihuane itd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kreće festival urbane glazbe »Summer in the Movie«</p>
<p>SPLIT, 26. lipnja</p>
<p> – Prostor ljetnog kina Bačvice i ovoga ljeta bit će poprište multimedijalnog projekta »Summer in the Movie«, jedinog festivala urbane glazbe u Splitu koji se već četvrtu godinu za redom uspješno održava na siromašnoj splitskoj koncertnoj sceni koja je preplavljena šund glazbom. </p>
<p>Podatak da je festival u protekle tri godine posjetilo više od dvadeset tisuća gledatelja vjerodostojan je pokazatelj da splitska kulturna scena oskudijeva zbivanjima takve vrste, što je bila motivacija organizatorima, tvrtki Furgla Team, da i za ovogodišnji srpanj pripremi bogat i kvalitetan program. Naime, na splitskom festivalu urbane glazbe nastupit će Urban & 4, Bare i plaćenici, Vlatko Stefanovski i trio, te Električni orgazam. U Furgla Teamu ističu kako će svi koncerti biti ekskluzivni, jer će izvođači prvi put predstaviti nove materijale splitskoj publici. </p>
<p>Urban & 4 u Split dolaze nakon pune tri godine, a promovirat će još neobjavljeni album radnog naslova »Merkur«, čiju su live izvedbu već usavršili na koncertima održanim u Hrvatskoj i BiH. Nakon trogodišnje stanke, Vlatko Stefanovski ponovno nastupa s Triom promovirajući novi album »Kula od karti«, koji bi se uskoro trebao pojaviti i na hrvatskom tržištu. Stefanovski i ovoga puta priprema originalnu koncertnu izvedbu, koja će zasigurno zadovoljiti splitske glazbene sladokusce. Bare i plaćenici dolaze predstaviti upravo objavljeni album »7«, a poklonici hrvatske rock legende moći će se uvjeriti u opravdanost izvrsnih kritika kojima je album dočekan. Grupa Električni orgazam u Split dolazi nakon više od petnaest godina, a osim dobro poznatih starih hitova publici će ponuditi uvid u svoj rad u proteklom razdoblju.</p>
<p>Kao i prethodnih godina, svi će koncerti biti obogaćeni umjetničkim projekcijama i animacijama koje će sadržajno i ambijentalno pratiti njihov tijek, a cilj cjelokupnog projekta je obogaćenje kulturne ponude grada Splita u ljetnim mjesecima, te podizanje koncertne kulture na višu, europsku razinu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Šerbedžija i Vitez protiv političkih klišeja</p>
<p>Ni ja nisam krajnji desničar, niti Šerbedžija krajnji ljevičar. Rade mi je pomogao i vratio me u »Gavellu« kada su me odatle osamdesetih istjerali neki tzv. Hrvati koji su danas postali veliki Hrvati, kaže Zlatko Vitez koji će s Radom Šerbedžijom ovog ljeta glumiti u predstavi »Marat–Sade« kazališta »Ulysses«</p>
<p>Kazalište »Ulysses«, čiji naziv metaforički podsjeća na lutanje, egzil i potragu, već treću godinu pristaje na ljetni žal svoje Itake, na otok Mali Brijun. Danas Brijunsko ljeto i program »Ulyssesa« prati uhodani mehanizam. Scenarij je poznat, pa tako u lipnju, napuštajući svoje bjelosvjetske angažmane u Hrvatsku dolazi kozmopolitski bračni i umjetnički par – Rade Šerbedžija i Lenka Udovički, zaljubljeni u Istru, i okupljaju ekipu, počinju probe, a održe se i konferencije za tisak na kojima poslovično ima paprenih pitanja novinara. </p>
<p>Iznimka je bio ovotjedni susret s novinarima u hladu »Kerempuha« koji je prošao u sasvim ležernu tonu. Je li se hrvatska javnost navikla na glumačko osvajanje Brijuna, na za neke kontroverznoga Šerbedžiju o čijem su liku i djelu dobivali raznolike informacije, na kazalište koje je otvorilo novi teatarski prostor oko austrougarske Tvrđave Minor?</p>
<p>Možda je tajna u tome, što je svaki početak težak, pa je i »Ulyssesa« moralo prihvatiti traumatizirano hrvatsko društvo. Naime, kada su 2001. godine glumac i redatelj Rade Šerbedžija i književnik Borislav Vujčić osnovali »Ulyssesa«, dio kulturne javnosti digao je glas protiv tog projekta. Prvi su u tome vidjeli na bivšem Titovu otoku (i Tuđmanovu) pokušaj stvaranja male jugoslavenske obitelji kulturnjaka, a drugi su prebrojavali krvna zrnca glumcima u podjeli. Treći su se pak prisjetili da je samo ambiciozna »nova vlast« mogla dignuti oluju koja je omogućila »Ulyssesu« sretno usidrenje.</p>
<p> Odgovor utemeljitelja teatra bio je jasan. »Okupljamo internacionalnu ekipu, bavimo se umjetnošću i ne priznajemo nacionalne ključeve kao kriterij!«</p>
<p>Prvi projekt »Kralj Lear«, u režiji Lenke Udovički, realizirali su umjetnici iz raznih dijelova svijeta, od Nigela Osbornea kao skladatelja do koreografkinje Kate Foley. Osim toga, i slavna Vanessa Redgrave, inače bliska prijateljica Šerbedžijinih, svečeno je otvorila kazalište »Ulysses« dobrotvornim koncertom. </p>
<p>Financijska potka i podrška državnog proračuna projektu također je bio razlog prijepora, najvećim dijelom stoga što je projekt »Ulyssesa« podržao Grad Zagreb, a zauzvrat nije dobio predstavu. Službeno objašnjenje je bilo da je tu ambijentalnu predstavu nemoguće prenijeti u Zagreb. Prvu godinu kazalište je završilo s financijskim poteškoćama, (iako ga je velikodušno podržala i Općina Grožnjan), što je Šerbedžija na početku sljedeće sezone optimistično prokomentirao: »Došli smo do pozitivne nule«. </p>
<p>Prošle godine »Ulysses« angažira dobitnu kombinaciju u području producentskog posla Duška Ljuštinu i nove programe koji su stajali oko 2 i pol milijun kuna. »Medeju« u režiji Lenke Udovički rade s vrlo jakim sponzorskim poolom te s oko 400 tisuća kuna proračunskog novca i manje izdašnom pomoći Istarske županije.</p>
<p>Druga velika bura protiv kazališnih Brijuna digla se zbog dviju okolnosti koje su opet bole u oči, svaka iz svojih razloga. Prva je svakako novac iz zagrebačke blagajne, koji je »opet« otišao Brijunima, (bez konkretnih obećanja da će se »Medeja« igrati u Zagrebu), a druga je igranje Mire Furlan. Profesionalna i privatna sudbina talentirane glumice u centrifugalnoj medijskoj perilici devedesetih producirala je tenzije i nalijepila Miri Furlan brojne diskutabilne disidentske etikete. Bilo je mnogo i njezinih kolega glumaca, koji ju na Brijunima nisu željeli vidjeti ni pod koju cijenu, iako je nemilosrdnost vremena pomutila prave razloge takvih promišljanja. Kako bilo, Mira Furlan je odigrala Medeju i time se vratila kazalištu nakon mnogo godina.</p>
<p>Najveće Brijunsko iznenađenje dogodilo se ove godine, kada je najavljen projekt Petera Weissa »Marat-Sade« s Radom Šerbedžijom i Zlatkom Vitezom u glavnim ulogama i naravno u režiji Lenke Udovički. Stari kolege i veliki prijatelji iz kazališta »Gavella« sretno su promovirali zajedničko igranje. Kako očito ni jedan brijunski projekt ne može proći bez bujice pitanja, tako se ponovno rasplelo klupko čuđenja, kako je moguća ta suradnja. </p>
<p>»Htjeli bi nam nametnuti političke klišeje. Ni ja nisam krajnji desničar, niti Šerbedžija krajnji ljevičar. Mi smo dugo i uspješno surađivali, cijelo vrijeme njegova izbivanja bili u kontaktu, posjećivali se i družili. Dapače, Rade mi je pomogao i vratio me u 'Gavellu' kada su me odatle osamdesetih istjerali neki tzv. Hrvati koji su danas postali veliki Hrvati. U više navrata i s predsjednikom Franjom Tuđmanom razgovarao sam o potrebi vraćanja Šerbedžije, jer je on za mene najveći hrvatski glumac. Ljudi su zaboravili da sam ga i ja kao ministr kulture primio kada ga je napao jedan kaskader u Jadran filmu. Predizborno je vrijeme i sada su razna politikanstva jako aktualna, a mene politika više ne zanima«, rekao je za Vjesnik Zlatko Vitez, dodajući kako Histrioni nisu bili dobrodošli na Dubrovačkim ljetnim igrama, no sada će igrati na Brijunima te 29. i 30. lipnja gostovati s »Romeom i Julijom«. </p>
<p>Na pitanje kako to da više ne kritizira politiku Grada Zagreba da potpomaže Brijune, Vitez kaže da je i njegov uvjet sudjelovanja u cijelom projektu bio taj da se predstava »Marat-Sade« igra na Opatovini. Na taj način će se i pokušati naći kompromis između Brijuna i Zagreba oko sporne lanjske svote od 200 tisuća kuna, što je potvrdio i Duško Ljuština, pa će se umjesto »Medeje« igrati »Marat-Sade« od 5. do 10. rujna u Zagrebu.</p>
<p>Što se tiče financijske konstrukcije »Brijunsko ljeto« stajat će oko 2,5 milijuna kuna, 300 tisuća dalo je Ministartvo kulture, a očekuje se i pomoć Istarske županije, dok će ostatak namaknuti sponzori i vlastiti prihodi. </p>
<p>Rade Šerbedžija, nesklon političkim komentarima i prekapanju po prošlosti, kao što je i više put isticao, raduje se cijelom projektu što dokazuje uspješnost njegova privatnoga teatra. </p>
<p>Čini se da će treća sreća »Brijunskog ljeta« ima najviše izgleda proći mirno i u znaku onoga zbog čega i postoji – kvalitetnog kazališta i zadovoljne publike. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Osmero veličanstvenih </p>
<p>Hrvatski pisci Dubravka Ugrešić i Predrag Matvejević odabrani među osam najboljih autora EU te ovjenčani posebnim izdanjem prestižne nagrade Strega / Novo je to proširenje djelatnoga polja hrvatskoga pisca u inozemstvu / Sve to potvrđuje da je hrvatska beletristika danas doista u punom zamahu </p>
<p>Vijest da su književnica Dubravka Ugrešić (rođena u Kutini 1949. godine) i esejist, kritičar i putopisac Predrag Matvejević (rođen u Mostaru 1932. godine) dobitnici Europske nagrade Strega, što će je zajedno sa šest drugih pisaca iz Europe primiti u Rimu 2. srpnja ove godine, obradovat će prijatelje domaće knjige, kao što ih moraju radovati i sve one druge doista ugledne književne nagrade koje su tijekom proteklih nekoliko godina posve zasluženo stigle iz Europe na adresu najistaknutijih današnjih hrvatskih pisaca. </p>
<p>Nagrada Strega utemeljena je u Rimu 1947. godine na poticaj obitelji Marije i Goffreda Belloncija (uglednoga talijanskoga književnoga kritičara i novinara, koji je umro 1964. godine), koji su supružnici svake nedjelje u svom domu okupljali intelektualce prijatelje književnosti željne buđenja talijanskoga književnoga života tijekom tih prvih teških poratnih godina. </p>
<p>Među njima nalazio se i vlasnik tvornice likera Strega, pa su »Prijatelji nedjelje«, kako su sebe nazivali, došli na sretnu zamisao da pokrenu takvu demokratski osmišljenu književnu nagradu koju neće dodjeljivati žiri književnih stručnjaka nego sami članovi »Prijatelja nedjelje«, i to tako da predloženi naslovi književnih djela budu potvrđeni izborom i preporukom dvaju članova. U naše dane Talijani, dobitnici nagrade Strega primaju za nju pet tisuća eura. </p>
<p>U slučaju osmero nagrađenih pisaca: Bernarda Atxaga, Johna Banvillea, Pétera Esterházyja, Franz-Oliviera Giesberta, Harryja Mulischa i Ingo Schulza kojima su se pridružili i dvoje hrvatskih pisaca, ovaj put kao predstavnici Nizozemske (Ugrešić), odnosno Italije (Matvejević), gdje već duži niz godina žive – riječ je međutim o međunarodnoj inačici nagrade Strega kojom se želi obilježiti skoro talijansko preuzimanje predsjedanja Europskom unijom, pri čemu su u obzir uzimani oni strani pisci čija su djela već objavljena u Italiji, pa tako i knjige Dubravke Ugrešić i Predraga Matvejevića. Nagrade su tim vrednije jer ih je dodijelilo dvadesetero dosadašnjih dobitnika Strege. </p>
<p>Sve donedavno naši su pisci primali u Europi priznanja ili zaslugom kakvoga dobro informiranoga tamošnjeg stručnoga žirija (što bi u nas odjeknulo kao iznenađenje i senzacija), ili uspješnim lobiranjem domaćega izdavača (koji se brinuo isključivo za »svoje« pisce, što je i razumljivo i dobro), ili pak umješnošću samoga domaćega pisca da sam sebi krči put do inozemnoga priznanja (protiv čega nitko ne smije imati ništa protiv jer je i u takvu slučaju naša knjiga na dobitku).</p>
<p> Europska varijanta talijanske nagrade Strega (za koju bi bilo poželjno da ne ostane samo na ovoj političkoj prigodi) znači tako novo proširenje djelatnoga polja hrvatskoga pisca u inozemstvu. Sve to potvrđuje činjenicu da je hrvatska beletristika danas doista u punom zamahu i kao nikada do sada tako širokoga izbora tema, stila, jezika, generacijskoga štiha i pozivanja na bilo tradicijske bilo najsvježije uvezene pozornosti vrijedne uzore. </p>
<p>Kod svega ovoga ne treba međutim zaboraviti na presudnu činjenicu koja se tiče sve većega broja u inozemstvu osposobljenih ljudi da prevode s jednoga maloga jezika kao što je hrvatski jezik. Treba naime podsjetiti na danas pomalo zaboravljenoga, a u svoje vrijeme lucidnoga i rado čitanoga komentatora kulturnih zbivanja u nas i u svijetu, pjesnika Gustava Krkleca, koji je u povodu Pasternakove Nobelove nagrade bio priznao da se izlasku u svijet djela naših pisaca ispriječila »teško savladiva jezična zapreka«.</p>
<p>Stoga nikada dovoljno ulaganja države i resornih ministarstava u kroatističke studije širom svijeta, jer su takvi stručnjaci nužni hrvatskoj kulturi, hrvatskoj politici i hrvatskom gospodarstvu, posebice kad Republika Hrvatska postane članicom Europske unije. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Elsinor na Lokrumu</p>
<p>Pariški Theatre des Bouffes du Nord izvodi na Lokrumu »Tragediju Hamlet«, predstavu koja je obišla sva europska kazališna središta / Brookova adaptacija suočava Hamleta s našim vremenom</p>
<p>DUBROVNIK, 26. lipnja</p>
<p> – U godini kada se proslavljaju četiri stoljeća od prvoga izvođenja najslavnije svjetske tragedije na Lokrumu će se u petak, subotu i nedjelju na večer izvoditi »Tragedija Hamlet« u produkciji pariškoga Theatrea des Bouffes du Nord. Dubrovačke ljetne igre u svojoj 54. sezoni, uoči svečanog otvaranja, ugostili su predstavu koja je obišla sva europska kazališna središta, a koju je uprizorio Peter Brook, redatelj koji je odredio smjerove teatra druge polovice 20. stoljeća. </p>
<p>»Zaustavite na ulici nekoga, bilo koga, i recite mu: 'Što znate o Shakespeareu?' Velika je vjerojatnost da odgovor bude: 'Biti ili ne biti'. Zašto upravo to? Što se krije iza ove male rečenice? Tko ju je izgovorio? U kojim prilikama? S kojim razlozima? Zašto je ta mala rečenica postala besmrtna? Hamleta se postavlja posvuda – kao prosjaka, ženu, bijednika, biznismena, početnika, filmsku zvijezdu, klauna, čak i kao lutku. Hamlet je neiscrpan, bezgraničan. Svako novo desetljeće nudi njegovu analizu, novu koncepciju. Pa ipak Hamlet ostaje tajnovit, fascinantan, neiscrpan…«. Tako piše Peter Brook i gledateljima nudi jednu novu mogućnost u iščitavanju te nedokučive literarne tajne.</p>
<p> Njegova adaptacija Shakespeareova dramskog teksta naziva se »Tragedija Hamlet« i izvodi se u francuskom prijevodu Jeana-Claudea Carrierea i Marie-Helene Estienne. U Dubrovniku se izvodi na ruševinama Crkve sv. Marije, u fascinantnom prostoru koji će za tu priliku predočiti elsinorski dvorac. To je po drugi put da se Brookov »Hamlet« prikazuje na otvorenom prostoru, a dubrovačka izvedba završetak je turneje Theatrea des Bouffes du Nord.</p>
<p> Na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak u dubrovačkim festivalskim prostorima, predstavljeno je Brookovo viđenje »Hamleta«, peto u njegovoj bogatoj umjetničkoj karijeri. »Još uvijek pokušavam razumjeti 'Hamleta'. Postoji misterij koji se uvijek javlja u radu s Peterom Brookom. To je nešto što je povezano s tajnom koja se prenosi sa starije na mlađu generaciju. I postoji nešto što se ne može izreći riječima, već se samo može odigrati. Riječ je o zagonetki koju pred nas postavlja William Shakespeare sa svojom spisateljskom genijalnošću, Peter Brook sa svim svojim kazališnim iskustvom. Svaki pojedinac koji dolazi na Brookovu predstavu otkriva tu zagonetku, svaka osoba u gledalištu mora sama sebi odgovoriti na pitanja što ih postavlja naša izvedba«, rekao je William Nadylam, glumac koji tumači ulogu Hamleta.</p>
<p> Gostovanje Theatre des Bouffes du Nord s »Tragedijom Hamlet« u režiji Petera Brooka zasigurno je jedan od najvećih kazališnih događaja ljetne sezone. Hrvatska publika nakon tridesetak godina ponovno će biti u prilici vidjeti kazališna nadahnuća velikoga maga svjetskog teatra.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ispraznost provokacije </p>
<p>Melankoličnost, zbrkanost i hinjena ravnodušnost izvođača predstave »Život Cezara« teatra iz Bitole i njemačke skupine »Showcase Beat Le Mot« teško je mogla zabaviti / Odlična makabristička igra u predstavi »Splendid's« skupine »Motus«</p>
<p>Već poprilično zahuktali Eurokaz u Zagrebu ponudio je dvije predstave kojima je zajednička karakteristika neutaživa žeđ za miješanjem najraznorodnijih kazališnih pripravaka i parafraziranih dramaturških složenaca.</p>
<p>Iako se formalno ne mogu podvesti pod fenomen »novog cirkusa«, čemu je jednim dijelom posvećen ovogodišnji Eurokaz, predstava »Život Cezara«, nastala u kooprodukciji Naroden teatra iz Bitole i njemačke skupine »Showcase Beat Le Mot« iz Njemačke prikazana u Zagrebačkome kazalištu mladih obiluje pomalo iščašenom cirkuskom ikonografijom.</p>
<p> Petnaestak glumaca različitih scenskih imidža napadno »forsiraju« klošarski stil, defilirajući u raznorodnim kostimografskim rješenjima i koketirajući s klaunovskim gegovima i prpošnim skečom. Underground umjetnicima sklonima bufoneriji glavna je zadaća šokirati i provocirati gledatelje sasvim neočekivanim postupcima kao što je ispucavanje lopti u gledalište, iznenadnim i ničim izazvanim plesom i širokim rasponom različitih netipičnih kazališnih dosjetki i čudesnih dramskih križaljki.</p>
<p> U tome najčešće i uvelike pretjeruju, gomilajući silan »materijal« cabaretskih točaka, glazbenih brojeva, simulacija seksa te raskošnih buketa senzacija gušeći gledateljevu percepciju. Estetski okvir »Života Cezara« oblikuje otužni kičasti hotel iz sedamdesetih sličan bordelu kao i ludnici u kojem se puši nargila, održava modna revija s jazzom u pozadini, rekreativne aktivnosti, vode se apsurdni i besmisleni razgovori. </p>
<p>Skupina autora »Showcase Beat Le Mot« na čelu s Ognenom Drangovskim posegnuli su za tekstovima Williama Shakespearea »Julije Cezar«, Roberta Gravesa »Ja Klaudije« te apokrifnom građom evocirajući u dekadentnom stilu antičku epohu i reciklirajući zgode iz života slavnih careva i njihove dvorske svite. Iako se pokušava govoriti i o bitnim pitanjima u vrtoglavici besmislenih povijesnih zbivanja, sama forma cool popa potpuno zasjenjuje sadržaj.</p>
<p> Balansirajući između otkvačena performansa začinjenog ludizmom i pokušaja usustavljenosti artificijelnosti, work in progressa i improvizacije, »Život Cezara« snažno podsjeća na redateljski rukopis Branka Brezovca.</p>
<p> Melankoličnost, zbrkanost i hinjena ravnodušnost izvođača kojima je samo do razuzdanosti urodila je i sličnim osjećajima u publici, koja se teško mogla zabaviti, no zato se mogla umoriti i podosta dosađivati. </p>
<p>Bolji dojam ostavila je skupina »Motus« iz Riminija. Iako poetički neusporedivo čišći od »Života Cezara«, i njihova obrada »Splendid's« Jeana Geneta dijeli istu fascinaciju u poigravanju s već postojećim kazališnim ili filmskih kanonima.</p>
<p>U hotelu »Opera« u priređenoj hotelskoj sobi i komornoj atmosferi nabijenoj bliskošću koja gledatelje stavlja u položaj voajera, mladi glumci oboružani puškama u stilu gangstera pričaju priču o zločinu i osveti. Tu se mogu naći i natruhe američkog filma pedesetih te kultnoga »Pulp Fictiona«. Genet se bavi posljednjim trenutcima skupine prijestupnika, a ono po čemu ćemo ekspresivne interpretacije umjetnika pamtiti su isprepleteni homoseksualni elementi u okviru makabrističke igre. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Šprem »travnatim» neiskustvom do poraza</p>
<p>Japanka Akiko Morigami sa 6-3, 6-3 pobijedila je posljednju hrvatsku predstavnicu u Londonu Karolinu Šprem, koja je u Wimbledonu prvi put igrala na nekom Grand Slam turniru</p>
<p>LONDON, 26. lipnja</p>
<p> – Hrvatski tenis više nema predstavnica u Wimbledonu. Jedino je Karolina Šprem preko Čehinje Ivete Benešove stigla do 2. kola, ali dalje nije išlo u njenom premijernom nastupu u All England klubu i općenito na travnatoj podlozi. Japanka Akiko Morigami pobijedila je 19-godišnju Varaždinku sa 6-3, 6-3 uvelike zahvaljujući neiskustvu Šprem koja je previše griješila. Dvostruko više neprisiljenih pogrešaka upisala je Šprem (20-10), što je Morigami znala iskoristiti. No, Šprem je pokazala kako može jednako kvalitetno igrati na travi kao i na zemljanoj podlozi. Stoga slijedeće godine neće biti samo prolaznik u Londonu...</p>
<p>Najviši tenisač na Touru, 208 centimetara visoki Ivo Karlović, nakon branitelja naslova Lleytona Hewitta »bombardirao« je još jednog Australca i stigao do 3. kola u Wimbledonu. Svjetska senzacija, 24-godišnji Zagrepčanin sa 6-4, 7-6 (3), 5-7, 6-2 pobijedio je Paula Baccanella i sada očekuje Maxa Mirnjog, koji je nadigrao Ivana Ljubičića. </p>
<p>Ponovo je Karlović djelovao smireno u presudnim trenucima, a stečenu prednost sigurno je čuvao servirajući čak 29 asova. Tako je 203. tenisač svijeta nakon dva sata i osam minuta upisao i drugu Grand Slam pobjedu u jednako toliko nastupa, odnosno petu uzastopnu pobjedu na wimbledonskoj travi.</p>
<p>– Uopće nisam sretan svojim izdanjem u ovom meču. Igrao sam daleko slabije nego protiv Hewitta. Imao sam dosta sreće, naročito u četvrtom setu. Baccanello je promašio nekoliko voleja i to je preokrenulo rezultat u moju korist, komentirao je Karlović.</p>
<p>Iako se Ivan Ljubičić u juniorskoj konkurenciji odlično snalazio na wimbledonskoj travi, među velikim dečkima nema previše uspjeha. Četiri godine dolazi u London i četiri godine ne može do 3. kola. Istina, ovaj put je put do druge pobjede bio itekako težak. Osim što osjeća bol u ramenu, Ljubičić je u srijedu igrao protiv izuzetno raspoloženog Bjelorusa Maxa Mirnjog. </p>
<p>Popularna »Zvijer« servirala je neobranjivo. Kada bi izuzeli treći set, koji je osvojio Ljubičić, Mirnji je ubacio oko 85 posto prvog servisa uz 19 asova. Koliko god je Ljubičić dobro reternirao toliko je Mirnji precizno servirao, anulirajući tako većinu »break« prilika.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo, tenisači: KARLOVIĆ – Baccanello 6-4, 7-6 (3), 5-7, 6-2, Hanescu – Chela (32) 6-2, 6-1, 6-4, Saretta – Calleri (23) 6-4, 6-7 (13), 6-2, 6-7 (5), 10-8, Mirnji – LJUBIČIĆ 6-3, 6-4, 2-6, 6-2, Roddick (5) – Rusedski 7-6 (4), 7-6 (1), 7-5, Robredo (25) – Vahaly 6-4, 6-4, 6-2, F. Lopez – Južnij (16) 7-6 (5), 6-3, 6-2, Srichaphan (12) – Mutis 4-6, 1-6, 7-6 (4), 7-5, 7-5, T. Martin – Kuerten (17) 7-6 (4), 6-4, 6-4, Federer (4) – Koubek 7-5, 6-1, 6-1, Schüttler (9) – Santoro 6-2, 6-3, 6-3, Novak (11) – Ferrer 6-2, 7-5, 6-3, Henman (10) – Llodra 6-4, 6-4, 6-3, O. Rochus – Dupuis 2-6, 6-3, 4-6, 7-6 (5), 6-4, Nalbandian (6) – Sa 6-2, 7-5, 6-2, Nieminen (30) – Galvani 6-4, 5-7, 6-4, 7-6 (3), Soderling – Elseneer 2-6, 7-6 (8), 6-4, 6-3;</p>
<p>tenisačice: Capriati (8) – Mikaelian 6-2, 6-1, Dementieva (15) – Parra 6-1, 6-1, Raymond (23) – Weingartner 6-3, 6-0, Loit – Camerin 3-6, 6-2, 6-3, Pierce – Daniilidou (14) 6-4, 6-1, Miškina (10) – Krasnoruckaja 6-1 6-4, Asagoe – Hantuchova (9) 0-6, 6-4, 12-10, Clijsters (2) – Razzano 6-1, 6-3, Schiavone – Coetzer (17) 4-6, 7-5, 6-4, Petrova (29) – Widjaja 7-6 (3), 6-3, Davenport (5) – Grande 6-3, 6-1, Farina Elia (27) – Drake 7-6 (3), 6-1, Zvonareva (16) – Martinez Granados 6-3, 6-1, V. Williams (4) – Srebotnik 6-4, 6-1, Rubin (7) – Frazier 6-4, 6-4, Dechy (22) – Bedanova 6-2, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>AEK kažnjen sa 23 milijuna eura</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Grčko ministarstvo financija kaznilo je nogometni klub AEK iz Atene sa čak 23 milijuna eura zbog financijskoga kriminala. Istragom je ustanovljeno da su od 2001. od svibnja ove godine, otkad je u AEK-u predsjednik bio Makis Psomiadis, u klubu falsificirali račune, ugovore i ostale dokumente, kako bi izbjegli plaćanje poreza. Novi predsjednik AEK-a Giannis Granistas najavio je tužbu na odluku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šteko »protutnjao« Münchenom</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Blitz-krieg bi mogao biti najbolji opis münchenske borbe za svjetski naslov u full-contactu u poluteškoj kategoriji ISKA federacije. Hrvatski borac Mladen Šteko u drugoj je rundi dotukao suparnika Masimilliana Catastu, osvojivši tako svoj drugi svjetski naslov, nakon pojasa po WKA verziji.</p>
<p>Kratkim desnim direktom u bradu hrvatski je borac »odrezao« noge protivniku, koji je na podu ležao dok sudac nije izbrojao do osam, nakon čega je nastavio borbu. Nakon toga je uslijedila serija čvrstih krošeja koja je Catastu prisilila na uzmak i novo brojanje. Ovo je Štekina 21. pobjeda u karijeri, od čega ih je 20 okončao nokautom. </p>
<p> – Ovo mi je bio velik ispit, s obzirom na to da sam napadao svjetski naslov po drugoj federaciji. No, isplatilo se. Sretan sam, rekao je Šteko.</p>
<p>M.T.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kako je Bol »preselio« u Cinncinati</p>
<p>Početak kraja stigao je uoči ovogodišnjeg, 13. izdanja Croatian Bol Ladies Opena. Tada je Plenković sporazumno raskinuo ugovor s Upravom Zlatnog rata, kojim je predsjedao, a koji je bio organizator turnira. Pritom je dobio otpremninu 75.000 eura, koje je morao uložiti u turnir</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Hrvatska je ostala bez jedinog WTA teniskog turnira! Antun Plenković, vlasnik licence turnira, više nije direktor Croatian Bol Ladies Opena. Amerikaci su brzo reagirali i premjestili turnir u Cinncinati. Iako voli poslovne izazove, Plenković ovog puta nije htio ići »glavom kroz zid«. Strpljenja je nestalo, baš kao i novca za još jedno izdanje turnira, koji je Ženska teniska organizacija (WTA) progglasila najbolje organiziranim u svojoj kategoriji. </p>
<p>Kulminacija je to višegodišnjih Plenkovićevih molbi za pomoć upućenih Hrvatskom teniskom savezu, Hrvatskoj turističkoj zajednici, kao i mnogim drugim državnim institucijama za koje je smatrao da bi mogle imati interesa u vrlo isplativom projektu kao što je teniski turnir. Preživio je bolski turnir ratne godine, nakon premijernog izdanja 1991. godine bio je »zamrznut« sve do 1996. I dok su se sportske priredbe u Hrvatskoj »gasile«, Plenković je marljivo tražio sponzore i osigurao nastup nekih od ponajboljih svjetskih tenisačica (Kim Clijsters, Amelie Mauresmo, Ana Kurnjikova..) na Bolu. </p>
<p>Početak kraja stigao je uoči ovogodišnjeg 13. izdanja Croatian Bol Ladies Opena. Tada je Plenković sporazumno raskinuo ugovor s Upravom Zlatnog rata, kojim je predsjedao, a koji je bio organizator turnira. Pritom je dobio otpremninu 75.000 eura, koje je na kraju morao uložiti u turnir, budući da je u posljedni trenutak ostao bez jednog od glavnih sponzora, Ine. Dignuo je tada glas protiv Tomislava Dragičevića, predsjednika Inine Uprave (bez objašnjenja je dogovorenih 400.000 kuna sponzorstva umanjio na 50.000), kao i protiv predsjednika HTS-a Radimira Čačića, koji je odmah nakon preuzimanja funkcije Bol označio privatnim turnirom kojem HTS nema interesa pomoći.</p>
<p>Kraj je uslijedio kada je Plenković molio vlasnike Zlatnog rata za 40.000 američkih dolara, koliko koštaju pristojbe za 2004. godinu, a oni su odbili. Plenković više nije htio ulaziti u dodatne dubioze, budući da bi uplatom pristojbi preuzeo obvezu osiguranja nagradnog fonda od 200.000 dolara. </p>
<p>– Nemam više osobnih sredstava koje bih mogao uložiti u turnir. Uložio sam i otpremninu, jadao se nedavno Plenković. </p>
<p>– Već sam ove godine u minusu 200.000 američkih dolara, ne želim se više kockati. Ako ne žele uplatiti 40.000 USD, znači da ih ne zanima. Kad je tako, onda turnira neće biti. Što se mene tiče, osigurao sam se, ako ću htjeti, 2005. godine mogu napraviti turnir negdje u Hrvatskoj. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Anzulović traži razigravača</p>
<p>NBA draft je u četvrtak i vrlo je vjerojatno da će Planinić otići u najjaču ligu svijeta. Naime, ako se na prodaji 21-godišnjeg razigravača može dobro zaraditi, u »tornju« neće ni sekunde razmišljati o njegovu puštanju </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Novi trener Cibone VIP Dražen Anzulović, osim redovnih treninga s igračima koji su pod ugovorom, traži igrače koji bi bili zanimljivi za njegovu momčad u sljedećoj sezoni. Od cibosa kojima su istekli ugovori (Krunić, Prkačin i Rimac), Anzulović je zasad razgovarao samo sa Slavenom Rimcem, koji bi rado i najesen ostao u Ciboni. </p>
<p>– Želja je obostrana i trenutačno klub s Rimcem dogovara uvjete o novom ugovoru, kazao je trener Anzulović. </p>
<p>Rimčeva supruga čeka dijete, što nije zanemarivo za dogovor s klubom. Najefikasnijem igraču cibosa u takvoj se situaciji baš ne ide u inozemstvo. Osim ako ne stigne velikodušna ponuda. </p>
<p>Od ovogodišnje momčadi, osim Prkačina i Krunića, cibosi bi mogli ostati i bez Zorana Planinića. Iako ima ugovor s Cibonom, velika potražnja na NBA draftu može odvući 21-godišnjeg razigravača »preko bare«. Kako je rekao direktor Bože Miličević, sve se radi u dogovoru s klubom, što znači da Cibona odlučuje hoće li igrača pustiti u NBA ili ne. Draft je u četvrtak i ako neki klub ozbiljno »zagrize« za njega, vrlo je vjerojatno da će Planinić otići u najjaču ligu svijeta. Pored kurtoaznih riječi kako Cibona neće nikome kočiti karijeru, sve će naravno ovisiti o visini odštete koju će izvjesiti klub iz Savske. Ako se na prodaji Planinića može dobro zaraditi, u »tornju« neće ni sekunde razmišljati o puštanju mladog igrača.</p>
<p>Ako bi Cibona ostala bez Planinića, ostalo bi otvoreno mjesto razigravača momčadi. U tom bi slučaju logičan bio pogled cibosa preko Save. Zagrebaš Ivan Tomas afirmirao se ove sezone na mjesto koje igra i Planinić. Anzulović vrlo dobro zna da u Trnskom ima zanimljvih igrača za Cibonu:</p>
<p>– Tri igrača Zagreba mogu bez problema igrati u Ciboni - Ivan Perinčić, Damir Miljković i Ivan Tomas. Samo je Perinčiću istekao ugovor i mislim da bi Miljkovića i Tomasa vrlo teško mogli dobiti. Sve će ovisiti o Zagrebu, kazao je Anzulović. </p>
<p>Cibonin je strateg tražio inozemna pojačanja: </p>
<p>– Naravno da ima zanimljivih igrača, ali u ovom su trenutku cijene vrlo visoke. Prvenstva su tek završila, počinju dogovori oko transfera i menadžeri se razmeću nerealnim brojkama. Treba pričekati da sve dođe u normalne okvire.</p>
<p>Inače, u Hrvatskoj prijelazni rok za košarkaše traje od 7. do 25. srpnja, a dopunski rok od 11. do 18. rujna. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sa slabijom momčadi u bolju budućnost?</p>
<p>Novi maksimirski trener Nikola Jurčević u svoj je »laboratorij« dobio znatno slabiju supstancu od one koju je na raspolaganju imao donedavni trener Miroslav Blažević</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Radni naslov projekta kojim će Dinamo zakoračiti u novu sezonu doista bi mogao glasiti: »Sa slabijom momčadi u bolju budućnost«. I to je, čini se, najbolji opis trenutačne kadrovske križaljke u Dinamu. Novi maksimirski trener Nikola Jurčević u svoj je »laboratorij« dobio znatno slabiju supstancu od one koju je na raspolaganju imao donedavni trener Miroslav Blažević. Gledajući iz toga kuta, izjave klupskih čelnika o stvaranju snažnog i europski konkurentnog Dinama mogu se doimati pomalo čudnima. No, maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić s prilično velikim entuzijazmom najavljuje novoga nogometnoga giganta kakav bi za koju godinu trebao egzistirati u Maksimiru. Štoviše, Mamić dodaje da će za najkasnije četiri godine »plavi« imati najjaču momčad u svojoj povijesti, iako i sam priznaje da u novu sezonu ulaze - oslabljeni.</p>
<p>Strateški je cilj okupiti mlade talente, ostaviti ih nekoliko godina zajedno i od njih stvoriti momčad koja bi trebala postati važan čimbenik u europskoj - Ligi prvaka. Ali, što je s kratkoročnim planovima? Šturi pogled na aktualni kadar u Dinamovoj svlačionici baš i ne sugerira na zaključak da je Dinamo apsolutni favorit u domaćem prvenstvu, kao što je to, primjerice, bio slučaj prošle godine u ovo vrijeme. Odlasci Silvija Marića i Boška Balabana svakako će biti žestoki udarac, a veliko je pitanje mogu li ih eventualne zamjene adekvatno nadomjestiti.</p>
<p> Jedan od ključnih maksimirskih igrača prošle sezone nedvojbeno je bio vratar Tomislav Butina, koji je već navukao dres belgijskog Bruggea. No, čini se da Dinamo ipak ima dostojnu zamjenu u liku 22-godišnjeg Ivana Turine, koji je, kako tvrde neki stručnjaci, možda i veći potencijal od dosadašnjeg vratara. Otišla su i dva dosad standardna člana obrambenog zida, Dario Smoje i Kristijan Polovanec. Doduše, ima i onih koji će ironično procijediti da je odlazak ove dvojice zapravo najveći Dinamov - dobitak. Istina je da su i Polovanec i Smoje bili i te kako skloni kiksevima, no imali su oni i svojih blistavih izdanja.</p>
<p> Pa, kako će, dakle, izgledati momčad u novoj sezoni? Zasad je još nejasno kakvu će uopće formaciju koristiti novi trener Jurčević. Hoće li se opredijeliti za varijantu s četvoricom obrambenih igrača u liniji ili će pak igrati sustavom 3-4-1-2. U onoj prvoj varijanti obrambeni bi red najvjerojatnije tvorili Mikić, Sedloski, Drpić i Čutura. Tu je, jasno, i povremeni slovenski reprezentativac Boštjan Cesar. Tko zna, možda se za mjesto izbori i burno najavljivani Stipe Lapić, mladić koji je tri godine proveo u drugoj momčadi PSV Eindhovena. Možda će biti mjesta i za Ivana Ćosića, no njegovi nastupi na posudbi u Inkeru varirali su od sjajnih do onih na granici tolerancije. </p>
<p>Ako bi se novi trener ipak odlučio za igru s posljednjim čovjekom obrane, pitanje je opet tko bi preuzeo tu ulogu, tko bi igrao libera. Iz sadašnje garniture maksimirskih nogometaša to je mjesto svojedobno pokrivao samo Dino Drpić, a povremeno i Dalibor Poldrugač (ali ne u Dinamu). Sigurna mjesta u veznom redu imaju Edin Mujčin i Jasmin Agić. Tako se barem dalo iščitati iz posljednjih Jurčevićevih izlaganja u javnosti.</p>
<p> Napokon bi, eto, Mujčin kao najinventivniji Dinamov igrač trebao dobiti otvorene ruke i igrati bez ikakvog opterećenja. Tu je, jasno, i Niko Kranjčar. Napadački dvojac činit će Olić i Mitu, a Jurčević će vjerojatno tražiti prostor i za darovitog Brazilca Eduarda Da Silvu. U najužem krugu kandidata za prvu momčad svakako će se vrtjeti Dalibor Poldrugač, Hrvoje Štrok i Dario Zahora. A i Danijel Pranjić, ukoliko »plavi« realiziraju njegov transfer iz Osijeka.</p>
<p> Ovakva je momčad, naravno, sposobna osvojiti naslov hrvatskog prvaka, pogotovo ako Hajduk ostane bez trojca Pletikosa - Srna - Rapaić. No, teško je odgovoriti mogu li »plavi« s takvom supstancom načiniti kakav značajniji iskorak na europskoj sceni.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kako prodati da bi se kupilo?</p>
<p>»Situacija je na tržištu takva da igrače ne možeš ni darovati, a kamoli prodati. No, Srna, Pletikosa i Rapaić imaju ponuda, ali treba dobro sagledati situaciju«, kaže sportski direktor Hajduka Igor Štimac / U Hajduk dolaze Ćaćić i Rukavina, a kao pojačanja još se spominju Blatnjak, Pranjić, Pavličić....</p>
<p>SPLIT, 26. lipnja</p>
<p> – Škarice su Hajdukove igračke križaljke u rukama sportskog direktora Igora Štimca, iako dolaske i odlaske uveliko kroji recesija nogometnog tržišta. Ovisno o odlasku ili ostanku Srne, Pletikose ili Rapaića ovisit će financijska slika »bijelih«, ali i brojnost pojačanja. Zasad su sigurno pridošli Rukavina i Ćaćić, koji bi u subotu trebali potpisati ugovore. Štimac je pak pojasnio što se događa oko trojice najboljih Hajdukovih igrača: </p>
<p>– Situacija je na tržištu takva da igrače ne možeš ni darovati, a kamoli prodati. No, Srna, Pletikosa i Rapaić imaju ponuda, a treba dobro sagledati situaciju. Srna sigurno odlazi, u kontaktima smo sa Šahtjorom, Borussijom Dortmund, Kaiserslauternom te dva jaka talijanska kluba (Juventus i Inter, op. a.), ali ćemo još nekoliko dana razmišljati pa odlučiti. Postoji i mogućnost da neki klub plati milijun eura, koliko je Srna dužan dati Hajduku, te da onda ostane još šest mjeseci na Poljudu. Pletikosa je, pak, isključivi gospodar svoje sudbine. Očekujemo čelnike Fenerbahçea na pregovorima, premda je zapelo, jer su objavljeni uvjeti o raspodjeli transfera. Tu je i Šahtjor, no odlazak ovisi samo o Pletikosi. </p>
<p>Rapaić je došao u veljači i svojim je igrama u Hajduku učvrstio mjesto u reprezentaciji. Kad je dolazio, isticao je da će ostati samo do kraja sezone, a u džepu ima ponude Udinesea i Ancone. Štimac sada kaže: </p>
<p> – Rapaiću nećemo raditi nikakav pritisak, niti silovati njegov ostanak. On će sam odlučiti, ima dovoljno ponuda, premda nisu onako bogate kakve je možda očekivao. Želim istaknuti da je igrao dobro i u Perugiji i Fenerbahçeu, a tek je dobrim igrama u Hajduku ovog proljeća izborio status prvog igrača reprezentacije. Također, nijednog igrača koji dobije zadovoljavajuću ponudu nećemo zadržavati, jer imamo dovoljno kvalitetnih igrača i svaki ima zamjenu. U situaciji smo da su neki klubovi previše obećavali, pa nisu ispunjavali dogovore te se nama sad igrači nude bez velikih potraživanja. </p>
<p>Ipak, na Poljudu nije ostao Stjepan Skočibušić. Štimac o tome kaže: </p>
<p>– Uprava je prihvatila dogovoreno između Skočibušića i mene, ali je uvjetovala da isplata bude samo u slučaju da odigra 50 posto utakmica. Nije prihvatio, a ne bi mu se računale utakmice ako bi bio ozlijeđen. Nema tu previše priče, želimo ugovorima motivirati igrače na rad i borbu. Ako Skočibušić ne vjeruje u sebe, kako ćemo mi u njega?, upitao je Štimac. </p>
<p>Još je najavio ostanak Miše, Vejića i Brglesa, a kao pojačanja spominju se Blatnjak, Pranjić i Pavličić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Stiže li Prosinečki na razgovor </p>
<p>U petak bi se u Kranjčevićevoj trebalo obaviti nekoliko zanimljivih razgovora s mogućim prinovama, od kojih je svakako najzanimljiviji Robert Prosinečki, a kao prinove još se spominju Franja i Skočibušić / U subotu u 17.30 Zagreb će pokušati anulirati rezultat 0-1</p>
<p> protiv Kopra u Intertoto kupu </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – U Zagrebu su dijelom okrenuti subotnjoj uzvratnoj utakmici Intertoto kupa u Kranjčevićevoj protiv Kopra (0-1), a dijelom pak onome što bi se trebalo dogoditi dan ranije. Kakav će to biti petak za Zagreb znat će se nakon što uredom v.d. direktora Stjepana Budinskog prodefiliraju Prosinečki, Franja, Skočibušić... To bi trebao biti najatraktivniji dio ponude nakon što je postalo evidentno da dolaskom Kranjčara i Ine Zagreb nudi neke nove, vedrije tonove.</p>
<p>Dakako da je opcija mogućega dolaska Roberta Prosinečkog najzanimljivija, no baš stoga i najneizvjesnija. Naime, koliko god se Prosinečki najavljivao da će osobno doći na razgovor u Kranjčevićevu, jer karijeru želi završiti u klubu i gradu podno Medvednice koji se ne zove Dinamo, pitanje je hoće li to biti razgovori licem u lice, kako se najavljuje, ili telefonski, budući da iz slovenskih novina doznajemo da je Prosinečki upravo na sedmodnevnom odmoru u Malinskoj. </p>
<p>Naši sjeverni susjedi, zapravo ljubljanska Olimpija, budno prate svaki korak Prosinečkog, jer ga i dalje žele vidjeti u svojim redovima. Dapače, čak je s Bežigrada već pušten glas da Prosinečki gotovo sigurno nastavlja u Olimpiji. Odnosno, ako neće u Ljubljanu onda neće niti u Inker, koji je već odbio, a da je i Zagreb već prekrižio, pa ga za okončanje karijere jedino zanima dobra inozemna ponuda, ali ne iz arapskog svijeta. </p>
<p> Zagrebov v.d. direktora Budinski ipak se nada tom najavljenom i dogovorenom sastanku. Žarko to želi i Zlatko Kranjčar, kojeg je pak ražalostilo saznanje da je Hajduku još u subotu pristupio Franjo Ćaćić, bez obzira na to što ga je Ćaćić još dva dana kasnije osobno uvjeravao kako ga prvenstveno zanima - Zagreb. Dakako, podmiri li mu klub dug. </p>
<p> No, Kranjčaru se vratio osmijeh zbog saznanja što su Lovrek i Ješe znatno omekšali stavove kad je u pitanju namirivanje klupskih nemalih zaostataka. Tako neće odmah inzistirati na isplati cjelokupnog iznosa, nego kroz nekoliko obroka. Time su se odmah ubacili u konkurenciju za sastav za subotnju utakmicu u Kranjčevićevoj (17.30), kad će Zagreb pokušati anulirati koparskih 0-1 i plasirati se u idući krug Intertoto kupa. </p>
<p>Sljedećih bi se dana trebao znati i Kranjčarov popis želja. Tad će se znati sudbina skupine igrača koji bi mogli dobiti slobodne ruke (Milas, Verhas, Šimić, Stavrevski, Brunčević...), ne prihvate li klupske znatno mekše uvjete igranja za Zagreb, pri čemu će samo igrač prve kategorije (ne računajući na Prosinečkog) moći godišnje zarađivati između 30.000 i 40.000 eura brutto, i to u vidu mjesečnih primanja.</p>
<p>Kranjčar govori da nema ništa protiv da se uz spomenutu trojku - Prosinečki Franja i Skočibušić - pregovara s pouzdanim obrambenim igračem Milinovićem, koji bi navodno bio voljan opet zaigrati u Kranjčevićevoj. Zanimljiv je i napadač Bartolović, ali teško da Zagreb može konkurirati Blaževićevoj Muri, koja »puca« na sve što imalo odskače od prosjeka. Kranjčar, međutim, niti ne pokušava razmišljati o zamjeni za pouzdanog vratara Vladimira Vasilja, koji je završio u Varteksu, jer smatra da Tomislav Pelin zaslužuje priliku. O Tomiću iz Dinama kao mogućoj akviziciji koju netko(?) nudi klubu, Kranjčar nema pojma. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Fifina ljestvica: Hrvatska 26. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Aktualni svjetski prvak Brazil i dalje je na prvom mjestu ljestvice Međunarodne nogometne federacije (Fifa). »Selecao« je u vodstvu sa 834 boda, 20 više od Francuske, dok je na trećem mjestu Španjolska sa 762 boda. Hrvatska je zadržala 26. mjesto sa 640 bodova.</p>
<p> • Ljestvica: 1. (1) Brazil 834 boda, 2. (2) Francuska 814, 3. (2) Španjolska 762, 4. (5) Argentina 754, 5. (6) Nizozemska 752, 6. (4) Njemačka 745, 7. (8) Turska 733, 8. (7) Engleska 727, 9. (10) SAD 717, 10. (13) Češka 712, 11. (12) Italija 711, 11. (9) Meksiko 711, 13. (10) Danska 710, 14. (15) Irska 703, 15. (14) Portugal 692, 16. (18) Kamerun 691, 17. (16) Belgija 672, 18. (17) Kostarika 663, 18. (20) Švedska 663, 20. (19) Paragvaj 657... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Brazilac Lucio u Romi</p>
<p>RIM</p>
<p> – Talijanski prvoligaš Roma kupio je od Bayer Leverkusena brazilskoga braniča Lucia, piše Il Corriere della Sera. </p>
<p>Ukupna vrijednost prijelaza je 15 milijuna eura, koje će Roma isplaćivati u ratama u sljedećih šest godina. </p>
<p>Lucio (25) je jedan od najboljih braniča svijeta, član je standardne postave svjetskih prvaka Brazilaca, a u Romi će mu plaća biti tri milijuna eura godišnje. </p>
<p>Corriere della Sera donosi i najavu novih prijelaza, pa je tako navodno Barcelona ponudila Interu 35 milijuna eura za talijanskog braniča Fabia Cannavara i urugvajskoga napadača Alvara Recobu. Barcelona je u kontaktima i sa talijanskim prvakom Juventusom od kojega žele uzeti francuskoga napadača Davida Trezegueta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Boca Juniors - Santos 2-0</p>
<p>BUENOS AIRES, 26. lipnja</p>
<p> – U prvom finalnoj utakmici južnoameričke Lige prvaka Copa Libertadores argentinski Boca Juniros je u Buenos Airesu pobijedio brazilski Santos 2-0 pogocima Marcela Alejandra Delgada (32, 83). </p>
<p>Uzvratni susret igra se 2. srpnja u Sao Paolu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Napokon dogovor EU o reformi poljoprivrede</p>
<p>Najvažnije je u toj revolucionarnoj promjeni načina subvencioniranja poljoprivredne proizvodnje - prekidanje vezanosti količine proizvoda s iznosom potpore / Nova formula glasi: plaćanje prema proizvodnim kapacitetima, površini, uz dodatno honoriranje elemenata zaštite okoliša, proizvodnje zdrave hrane, inovacija</p>
<p>BRUXELLES, 26. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ministri poljoprivrede petnaest zemalja članica EU-a napokon su na sastanku u Luxembourgu prihvatili tzv. poljoprivrednu reformu. U ovom »povijesnom dogovoru«, kako ga je opisao povjerenik za poljoprivredu Europske komisije Franz Fischler, osnovno je da se poljoprivredne subvencije više neće vezivati uz proizvedene količine. »Prekidajući veze između subvencija i proizvodnje učiniti ćemo poljoprivrednike u EU kompetitivnijima i tržišno orijentiranima, osiguravajući im istovremeno nužnu stabilnost prihoda«, ističe se u priopćenju Europske komisije. </p>
<p>Grčko je Predsjedništvo ostvarilo još jedan politički uspjeh u svojih pola godine predsjedavanja EU-om. »Reformom EU šalje snažnu poruku europskim poljoprivrednicima, građanima Europe i svijeta i posebno zemljama u razvoju«, izjavio je predsjedavajući Ministarskim vijećem poljoprivrede, grčki ministar Georgios Drys, podsjećajući da će dogovor, osim u sustav podupiranja poljoprivrede u EU, unijeti i novu kvalitetu u međunarodno gospodarstvo i ojačati poziciju EU u rujanskim pregovorima u WTO-u o liberalizaciji poljoprivrede.</p>
<p>»Na tom ćemo skupu WTO-a biti spremni upotrijebiti ovaj pojačani kapital za pregovaranje ali samo ukoliko dobijemo nešto za uzvrat; unilateralna mjera ne znači niša; lopta je sada na strani drugih zemalja, poput SAD, čije politike potpore poljoprivredi nastavljaju poticati visoku ovisnost o subvencijama uzrokujući poremećaje na tržištu«, konstatira se u priopćenju Europske komisije. Subvencije su naime predstavljale zapreku nastavku pregovora, i EU je konačno učinio presudni korak koji bi u meksičkom Cancunu trebao spasiti proces liberalizacije svjetske trgovine. EU je krenuo prvi nadajući se da će i ostatak razvijenog svijeta učiniti isto.</p>
<p>Kao i svaka reforma s elementima revolucije, ova je neizbježna velika mijena bila dugo pripremana i dogovarana. Pregovori su nosili snažne značajke političke igre jer je već prije prvog od tri ministarska skupa bilo poznato da su se Francuska i Njemačka usuglasile, a kada se dogovore najveća unosnica u EU proračun (Njemačka) i najveća korisnica sredstava (Francuska), dogovor mora proći, i jedine izmjene koje se priznaju jesu one kozmetičke naravi. </p>
<p>Revolucija u poljoprivredi neće se provesti preko noći, tranzicijsko razdoblje je do 2005., uz mogućnost produženja do 2007. godine. Reforma poljoprivrede ide u detalje, precizno određujući kvote za svaki proizvod. Esencijalno je baš to prekidanje vezanosti količine proizvoda s iznosom potpore, nova formula glasi plaćanje prema proizvodnim kapacitetima, površini, uz dodatno honoriranje elemenata zaštite okoliša, proizvodnje zdrave hrane, inovacija. </p>
<p>Reforma regulira cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda, naročito strateških. Francuzi su zadovoljni što će se reforma provoditi u etapama, a francuski će poljoprivrednici, barem zasad, dobivati oko 9,2 milijarde eura, kao i dosad svake godine iz proračuna EU. Reforma za Francusku znači: istu količinu novca drukčije raspoređenu. Nepromijenjen iznos zapravo je »ona tajna šifra« neočekivanog uspjeha dogovora o reformi. Jedina zemlja koja je navodno odbacila dogovor je Portugal, iako su Grci njihovo neslaganje ublažili izjavom o »izvjesnim primjedbama« iz tabora ove zemlje članice.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Višegradska četvorka ostaje zajedno i nakon ulaska u EU</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Premijeri zemalja tzv. Višegradske četvorke (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) dogovorili su se na sastanku u slovačkom Taleu, da će prilikom donošenja ustava Europske unije i njenom budućem funkcioniranju te četiri zemlje, poznate i kao V4, zauzimati zajednička stajališta. Time je praktično skinuto s dnevnog reda pitanje hoće li se zajedničkim aktivnostima tri članice - Češke, Mađarske i Slovačke - priključiti i velika Poljska. </p>
<p>Poljski premijer Leszek Miller na tom je skupu jasno izjavio da je Poljska zainteresirana za zajednički nastup zemalja V4 u zbog »težine« glasova u skupnom predsjedništvu, broja povjerenika te pri kreiranju zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike. No, naglasio je da »jačanje europskog obrambenog identiteta ne može biti upereno protiv NATO-a«.</p>
<p>Višegradsku skupinu označili su premijeri kao perspektivnu i nakon ulaska tih zemalja u Europsku uniju, ali se V4 ne namjerava širiti, već, kako je rekao slovački premijer Mikulaš Dzurinda, preferira teoriju stvaranja »prstena prijateljskih zemalja«. Na sastanku u Taleu bio je i ukrajinski premijer Viktor Janukovyčan koji je izrazio rezervu prema ekonomskoj i političkoj suradnji svoje zemlje sa skupinom V4 nakon njihova ulaska u Europsku uniju. </p>
<p>Nakon Slovačke, u srpnju predsjedavanje skupinom V4 preuzima Češka.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»The New York Times« uzdrman novim skandalom</p>
<p>Judith Miller, novinarska zvijezda uglednoga lista, pod paljbom je optužbi da se, prateći rat u Iraku, miješala u posao postrojbe kojoj je bila »pridružena«, te da je sudjelovala na ispitivanju ratnog zarobljenika </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Poznata novinaraka lista The New York Times Judith Miller izazvala je, čini se, novu krizu u tom uglednom američkom dnevniku kojega je prije tri tjedna uzdrmao skandal s novinarom Jaysonom Blairom. Tada su dvojica urednika Howell Raines i Gerald Boyd dali ostavke kad se saznalo da je Blair iz svoje kuće pisao reportaže s mjesta na kojima nije bio te izmišljao izjave ljudi s kojima nije bio u kontaktu. </p>
<p>List se još nije oporavio od tog skandala, a reputacija mu je ponovo dovedena u pitanje ovih dana, nakon što je zvijezda list Judith Miller optužena da je »sudjelovala u manipuliranju američke javnosti u korist iračkoga rata« te radila na način nespojiv s novinarskom profesijom.</p>
<p>List The Washington Post u srijedu je, naime, objavio dugi članka o »vrlo neuobičajenoj ulozi« koju je Miller odigrala za vrijeme iračkoga rata, kao reporterka »pridružena« specijalnoj postrojbi američke vojske zaduženoj da traži Saddamovo oružje za masovno uništenje Mobile Explotation Team Alpha, (MET Alpha). </p>
<p>Post piše kako je novinarka dobivala informacije za većinu svojih ekskluzivnih članaka od iračkog oporbenog lidera Ahmeda Chalabija koji je blizak Pentagonu, a s kojim se ona godinama poznaje. List također navodi da su se neki neimenovani američki vojni izvori potužili da se miješala u njihov posao, pa su postrojbu MET Alpha neki nazivali »timom Judith Miller«. Navodno im je čak ponekad prijetila da će negativno pisati o njihovim operacijama, pozivajući se na ministra obrane Donalda Rumsfelda.</p>
<p>List piše kako je Miller uz Chalabijevu pomoć »pomogla američkim postojbama da uhite dvojicu visoko pozicioniranih Iračana«. Jedan od njih bio je Saddamov zet Jamal Sultan Tikriti, čijem je ispitivanju navodno prisustvovala. »Ona se nije smjela miješati u obavještane aktivnosti«, kažu vojni izvori Posta, optužujući je da je »gotovo preuzela tu postrojbu«.</p>
<p>Judith Miller jedna je od - veterana The New York Timesa, dobitnica Pulitzerove nagrade i koautorica knjige o bakteriološkom oružju. koja je postala bestseller nakon misterioznih pisama s antraksom što su stizala širom Amerike prije otprilike godinu i pol.</p>
<p>Sada neki mediji podsjećaju kako je Miller punila stranice svoga lista s člancima o kemijskom i biološkom oružju Saddama Husseina, s informacijama koje su se kasnije pokazale upitnima. Premda je urednici The New York Timesa brane da je pratila rat u Iraku poput mnogih drugih novinara »pridruženih« američkim ili britanskim postrojbama, optužbe na njezin račun stavljaju list u neugodnu situaciju. Osobito zato što američki Kongres i mediji (uključujući i The New York Times), sve glasnije zahtijevaju od predsjednika Georgea Busha da objasni gdje je navodno iračko oružje za masovno uništenje čijim se postojanjem opravdavao napad na Irak. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nijemci se nostalgično prisjećaju Kennedyjevog prijateljstva</p>
<p>Prije četrdeset godina J.F. Kennedy je u Berlinu, u jeku hladnog rata izjavio »Ja sam Berlinčanin« / Nedavno su Berlinčani dočekali Georgea Busha parolom: »Ti nisi Berlinčanin«</p>
<p>BERLIN, 26. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - »Ich bin ein Berliner« (Ja sam Berlinčanin), legendarna rečenica koju je prije 40. godina u vrijeme hladnog rata u podijeljenom gradu Berlinu izgovorio američki predsjednik John F. Kennedy predstavljala je simbolično vrhunac dobrih njemačko-američkih odnosa nakon Drugog svjetskog rata. </p>
<p>U povodu 40. obljetnice posjeta Kennedyja Berlinu, njemački je ministar vanjskih poslova Joschka Fischer u četvrtak iskoristio prigodu da naglasi rastuću važnost njemačko-američkih odnosa. »Transatlantsko partnerstvo nikad nije bilo važnije, rekao je Fischer na otvaranju izložbe o Kennedyju u Njemačkom povijesnom muzeju u Berlinu.</p>
<p>Nikita Sergejevič Hruščov, šef partije i države bivšeg SSSR-a, koji je samo nekoliko dana poslije Kennedyja stigao u Istočni Berlin ohrabriti svoje istočnonjemačke drugove, nije se proslavio sličnom izjavom, niti je o njemu priređena izložba u Njemačkom povijesnom muzeju, ali njegov nasljednik Vladimir Putin ima mnogo bolji rejting u njemačkom glavnom gradu od Kennedyjeva nasljednika Georgea Busha. </p>
<p>Naime, njemačko-ruski odnosi nakon Drugoga svjetskog nikad nisu bili bolji, istodobno njemačko-američki odnosi nisu bili nikad gori. U takvom ozračju nije čudno da su demonstranti Busha dočekali u Berlinu pod motom: »Ti nisi Berlinčanin«. </p>
<p>Njemačko-američki odnosi su u krizi samo na relaciji između Bijele kuće i Ureda saveznog kancelara, tješe se neki analitičari. Prema njihovom mišljenju, sve bi bilo dobro kad bi u Berlinu češće zvonio telefon nakon poziva iz ovalnog ureda u Bijeloj kući. </p>
<p>Međutim, njemački kancelar Gerhard Schröder može samo sanjati o tako dobrim odnosima s Bushom, kao što ih imali Konrad Adenauer i Kennedy za vrijeme kubanske krize, ili Bush senior s Helmutom Kohlom u vrijeme pada Berlinskog zida. Između Schrödera i Busha stvari »ne štimaju« od početka. No, svima je jasno da nije riječ o »osobnoj kemiji«, nego o nacionalnoj ekonomiji, odnosno o nacionalnim interesima. </p>
<p>Schröder pokušava istovremeno uspostaviti protutežu (u okviru EU) i obnoviti partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Berlin se nada da bi zasad samo rutinski sastanak čelnika EU i SAD u Washingtonu mogao ipak biti prvi korak na putu strateškog približavanja SAD i EU. </p>
<p>Iako nije bilo naznaka tako dramatične transatlanske svađe kakva se dogodila oko pitanja Iraka, nakon redovitog godišnjeg susreta čelništva EU s Georgeom Bushom, sve je manje nade za »dobre stare odnose« SAD s Berlinom i »starom Europom«, a sve više znakova da će ostati po starom. Svađa između Busha i Schrödera (i preko EU) će se nastaviti i poslije iračke krize koja je zatrovala njemačko-američke odnose. </p>
<p>Tu je rat oko genetski modificirane hrane. U Berlinu nije ostalo nezamijećeno da je Bush na samom početku susreta u Washingtonu, takoreći tijekom pozdravnog govora, nimalo diplomatski Europljane proglasio odgovornima za glad koja vlada u nerazvijenim zemljama. Uostalom, Washington podigao tužbu pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji protiv zabrane uvoza genetski modificirane hrane koja postoji u EU. Njemački komentatori primjećuju da se Bush ne brine toliko za gladne u Africe, već da su mu na srcu ponajprije američki poljoprivrednici koji zbog te zabrane trpe velike gubitke.</p>
<p>Hladni rat je odavno završio - transatlantski ekonomski ratovi traju. Uzalud njemački predsjednik Johannes Rau (koji ima bolje osobne odnose s Bushom od kancelara) koristi prigodu 40. obljetnice Kennedyjeva boravka u podijeljenom Berlinu te u pismu Bush to ističe kao temelj njemačko-američkih odnosa. Bushovo i Schröderovo inzistiranje na nacionalnim interesima, koji se često teško usklađuju, upozorava da su odnosi iz vremena Kennedyja i Adenauera prošlost prikladna samo za Njemački povijesni muzej.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Hamas najavio prekid vatre, Izraelci odgovorili raketnim napadom</p>
<p>Palestinske militantne skupine su se, kako se saznaje, spremne suzdržati od napada ne samo unutar Izraela, već i Zapadne obale i Pojasa Gaze gdje su izgrađena naselja za židovske doseljenike</p>
<p>ANKARA, 26. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski borbeni helikopteri ispalili su na jedno vozilo u pojasu Gaze nekoliko teških projektila. Prema tvrdnjama očevidaca, poginule su najmanje dvije, a ranjeno je petnaest osoba. Do napada je došlo neposredno nakon što su se palestinske militantne skupine Hamas, Islamski džihad i Brigada mučenika Al Aqse (djeluje pod okriljem vojnog krila PLO Al Fataha), dogovorili tromjesečni prekid napada na izraelske ciljeve. </p>
<p>Palestinski militanti formalno bi mogli proglasiti tromjesečni prekid neprijateljstava već u četvrtak. To je osobno potvrdio i palestinski čelnik Yasser Arafat, dodavši da još nije donesena i službena odluka o prekidu vatre. Inače, međupalestinski konsenzus o prekidu neprijateljstava došao je nakon iscrpljujućih jednotjednih pregovora u Damasku. Palestinske militantne skupine su se, kako se saznaje, spremne suzdržati od napada ne samo unutar Izraela, već i Zapadne obale i Pojasa Gaze gdje su izgrađena naselja za židovske doseljenike. Proglašenje prekida vatre poklapa se sa dolaskom u regiju Condoleezze Rice savjetnice američkog predsjednika Georgea W. Busha za nacionalnu sigurnost.</p>
<p> Američka dužnosnica pokušat će u izravnim razgovorima s Izraelcima i Palestincima, kao i nedavno državni tajnik Colin Powell, krenuti »putokazom mira«. Na trojnom summitu u jordanskoj luci Aqaba (3. lipnja) »putokaz« je dobio svestranu potporu šefa Bijele kuće, ali i izraelskog premijera Ariela Sharona i palestinskog premijera Mahmouda Abbasa. </p>
<p>Izraelski premijer Sharon primio je vrlo suzdržano i čak neprijateljski, najavu prekida vatre militantne palestinske trojne skupine. On je zatražio od palestinskih vlasti hitno i bezuvjetno razoružanje svih militanata. Bijela kuća je također izrazila ozbiljne sumnje glede međupalestinskog dogovora. </p>
<p>Zanimljivo je da je i palestinski premijer Abbas, na određeni način, kritizirao dogovor militantnih frakcija postignut u Damasku. Ocijenio je kako je tromjesečni prekid vatre isuviše kratak zadani vremenski rok da bi se potvrdile dobre palestinske namjere. Abbas se, međutim, suprotstavio ideji o razoružanju Hamasa, Islamskog džihada i Brigade mučenika Al Aqse, ustvrdivši da bi to neminovno dovelo do međupalestinskog građanskog rata.</p>
<p>U međuvremenu došlo je do ubojstva jednog židovskog doseljenika na Zapadnoj obali. Palestinci su ispalili i nekoliko projektila ručne izrade na židovska naselja koji su ostali bez ikakvog učinka. Izraelci su odgovorili buldožerima kojima su do temelja srušili kuću jednog navodnog aktivista Hamasa. Židovsko vijeće Yesha Rabis zatražilo je od Sharonove vlade da gradi nova naselja za doseljenike na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze umjesto, kako je rečeno, da se nastoje sačuvati postojeće nastambe. Sve to govori da predstojeći dolazak Condoleezze Rice teško može smiriti sukobljene strane. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Obnova puta svile miri dva azijska diva, Kinu i Indiju</p>
<p>Ovotjedni posjet indijskog premijera Vajpayeeja Kini, prvi u posljednjih deset godina, trebao bi smanjiti povijesni teret koji su im ostavili kolonizatori / Ostalo je nekoliko vrlo ozbiljnih graničnih sporova, koji utječu na odnose u regiji i ometaju obostrano poželjnu gospodarsku suradnju</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Ovotjedni posjet indijskog premijera Atalija Beharija Vajpayeeja Kini, prvi u posljednjih deset godina, i njegovi razgovori s novom generacijom na kineskom vrhu, smanjuje povijesni teret koji su im ostavili kolonizatori ali i ono što su i sami tom teretu dodali. U zajedničkoj izjavi, objavljenoj u utorak, dvije strane su se suglasile da će »razmotriti okvire pograničnog sporazuma«, što zapravo znači da još nisu pronađena obostrano prihvatljiva rješenja za većinu sporova. </p>
<p>Dva azijska i svjetska susjeda divovskih razmjera (svaki s više od milijarde stanovnika, zajedno 40 posto svjetskog stanovništva), doista imaju o čemu razgovarati. Prošlost im je ostavila nekoliko vrlo ozbiljnih graničnih sporova, koji utječu na odnose u regiji i ometaju obostrano poželjnu gospodarsku suradnju. I jedne i druge muče separatisti koji ne izbjegavaju ni terorizam u borbi za samostalnošću. Hoće li i kako će Indija i Kina srediti svoje odnose, važno je ne samo za njih, nego i za cijelu Aziju, pa i svijet, a najviše za Amerikance i Ruse koji ih pažljivo motre. I za Pakistan koji se najviše pribojava kinesko-indijske normalizacije. </p>
<p>Kad je Indija 1998. isprobala svoje nuklearno oružje, njen ministar obrane George Fernandes izjavio je da to nisu učinili zbog obuzdavanja pakistanskih nuklearnih ambicija nego zbog dugoročnih prijetnji iz Kine. Pored toga, Indija uznemireno promatra kineski nesporan gospodarski uspon i sve snažniji strateški utjecaj širom Azije. Stoga je, za Indijce, »kineska prijetnja« najmanje trovrsna. </p>
<p>Indija se oslobodila britanskih kolonizatora 1947., a u Kini su komunisti pobijedili u građanskom ratu i proglasili novu Kinu 1949. Tadašnji vođe, Nehru i Mao, sanjali su o indijsko-kineskom bratstvu i o tome potpisali sporazum 1954. No, ubrzo su počeli »bratski sporovi« oko granica, koje su - kako tvrde Kinezi - britanski kolonizatori bezobzirno i pristrano povukli. Napetosti su se povećale kad je 1959. Dalaj lama s više od sto tisuća svojih sljedbenika pobjegao iz Kine i našao sklonište u Indiji (odakle se i dalje bori za samostalnost Tibeta, što je stalna smetnja sređivanju indijsko-kineskih odnosa). Sada je Indija priznala kineski suverenitet nad Tibetom, što je doduše samo priznanje stvarnog stanja, ali i značajna gesta dobre volje. </p>
<p>Međusobna potraživanja dovela su 1962. do kratkog i krvavog rata i indijskog ponižavajućeg poraza. Indija optužuje Kinu da drži 38.000 četvornih kilometara njenog teritorija u Kašmiru, te da je tzv. kinesko-pakistanskim graničnim sporazumom iz 1963. </p>
<p>Pakistan ilegalno Kini prepustio još 5180 četvornih kilometara indijskog teritorija u Kašmiru koji je okupirao Pakistan. Na indijska potraživanja, Kina odgovara polažući prava na 90.000 četvornih kilometara sadašnje indijske države Arunachal Pradesh. </p>
<p>U susjedstvu je i Sikkim, tri stoljeća staro kraljevstvo na području Himalaja, nekad ovisno o Tibetu. Od 1886. Sikkim je pod vlašću Britanaca, a od 1950. indijski je protektorat. Monarhija je ukinuta 1975., a proglašena republika pripojena je Indiji, što Kina ne priznaje, govori o prisilnom priključenju i ponaša se kao da je Sikkim i dalje neovisna država. </p>
<p>Moralo je proteći više od 20 godina, da se odnosi približe normalnima. Tadašnji premijeri Rajiv Gandhi i Li Peng dogovorili su 1988. da će se uz granicu održavati mir dok se ne nađu obostrano prihvatljiva rješenja. Od tada, radne skupine sastale su se 15 puta, ali još se nisu dogovorile ni kuda idu linije nadzora. Prošle godine je kineski premijer Zhu Rongji posjetio Indiju, a sada indijski premijer uzvraća posjet. Gospodarski odnosi relativno uspješno napreduju - razmjena je 1992. iznosila tek nešto više od 300 milijuna dolara, a prošle godine već je bila blizu pet milijardi. Što je samo ilustracija neiskorištenih mogućnosti. </p>
<p>Dogovor o Sikkimu već dugo sazrijeva. Kroz taj dio himalajskih bespuća nekad je vodio put svile od Tibeta do Bengalskog zaljeva. Sada se nastoji ponovno otvoriti ta prometnica, ali se dugo tražila formula prihvatljiva za obje strane. Indijci su predlagali izravni sporazum Peking-New Delhi, a Kinezi nisu pristajali jer bi time neizravno priznali da je Sikkim dio Indije. Umjesto toga, predlagali su da sporazum potpišu lokalne vlade pokrajina Tibet i Sikkim. </p>
<p>Prema nekim najavama, Kinezi su nudili da će priznati pripadnost Sikkima Indiji ako u zamjenu Indija odustane od svojatanja Aksai China. Taj dio Kašmira je za Kinu strateški važan jer tuda prolazi cesta između Tibeta i Xinjianga, dviju kineskih pokrajina u kojima separatisti najsnažnije djeluju. Suprotno tome, Indijcima taj dio obronaka Himalaja nije toliko važan - trebalo im je deset godina da saznaju da tuda Kinezi probijaju cestu. </p>
<p>Zasad su dogovorili prekograničnu trgovinu preko dviju točaka na granici Tibeta i Sikkima. Iako nije mnogo, početak je obnove puta svile od Tibeta do Bengalskog zaljeva, znak ublažavanja napetosti uz indijsko-kinesku granicu i općeg poboljšanja odnosa, što bi trebalo povećati gospodarsku i svaku drugu suradnju.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>U nas se ni autocesta ne može otvoriti bez suprotstavljanja »oni – mi«</p>
<p>Svi znamo da su autoceste za Hrvatsku važne i da se one grade novcem svih nas. Zato neugodno djeluje kad se time na jeftin način pokušavaju skupljati politički poeni, posebice ako se to čini na proziran način.</p>
<p>Izbori još nisu objavljeni, ali po tempiranom otvaranju novih dionica autoceste njihov se datum može naslućivati. U mnoštvu nepotrebnih političkih manipulacija gradnjom autocesta dosta je za ilustraciju navesti jedan primjer. Prigodom otvaranja 18 kilometara nove autoceste od Kupjaka do Vrbovskog predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan između ostaloga je izjavio: »Za razliku od naših prethodnika, mi ne postavljamo kamene temeljce, već završavamo poslove.«</p>
<p> Najprije bismo mogli analizirati točnost te tvrdnje, no to može učiniti svaki objektivni promatrač. Nešto drugo u svemu tome zabrinjava. U nas ništa ne može bez suprotstavljanja oni – mi. Umjesto da se nastavi, ako treba i brže i bolje, na onome što su prethodnici započeli, sve njihovo treba obezvrijediti i početi ispočetka. Da je u navedenoj izjavi izostavljeno ono »za razliku od naših prethodnika«, ništa se ne bi izgubilo. Izjava bi čak bila uvjerljivija i vjerodostojnija.</p>
<p> Kako je riječ o predizbornoj kampanji, možemo reći da se takvim postupcima podcjenjuju hrvatski birači, ocjenjujući ih se politički i u svakom drugom pogledu nezrelima. U sličnu zamku upadaju mnogi političari.</p>
<p>Što se tiče predizborne kampanje, još nešto jako upada u oči. Premda se datum izbora još ne zna, glavno su stranačko pitanje predizborne koalicije. Uza sva goruća pitanja kojih ima na pretek, stranke se radije bave same sobom, a mediji to nekritički još više naglašavaju umjesto da upućuju na probleme koje hitno treba rješavati.</p>
<p>PETAR BAŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Predizborna igra sa zabranjenim Latinicama</p>
<p>U Vjesniku od 20. lipnja u prilogu Antena navodi se da će od 30. lipnja do 18. kolovoza biti na HTV-u prikazane zabranjene »Latinice«. Ona, iz 1995. s temom imidža političara u kojoj su gosti ocjenjivali prvoga hrvatskog predsjednika, zatim emisija o deustašizaciji. Također se navodi da će se prezentirati intervjui s Antunom Vrdoljakom, Stipom Šuvarom, Ibrahimom Dedićem te televizijski dvoboj o hrvatskoj kulturi u kojem je odbila sudjelovati tadašnja ministrica kulture Vesna Girardi Jurkić. </p>
<p>Zaista čudno da se iste »zabranjene« emisije nisu emitirale prije, a ni poslije 2000. godine, već upravo sada prije izbora i u vrijeme godišnjih odmora. </p>
<p>Predlažem da se te zabranjene emisije emitiraju poslije novih izbora, jer u protivnom su zbog »nepoznatog« sadržaja (vjerojatno negativnog za tadašnju vlasti) čista predizborna igra, koja je po svim demokratskim načelima, ne samo Europe, nego i svijeta licemjerna i nedopuštena. </p>
<p>MIJO VRBANČIĆ,prof. dipl. iur.Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ovdašnji navijački neredi pogrešno se poistovjećuju s engleskim huliganstvom </p>
<p>Novinare koji su nakon nereda u Kranju napisali da ime naše zemlje možemo pisati i malim početnim slovom treba žaliti, jer s »majčinim mlijekom nisu udahnuli duh hrvatstva« (S. S. Kranjčević). </p>
<p>Svi ovdašnji navijački neredi pogrešno se poistovjećuju s engleskim huliganstvom. Naime, riječ je isključivo o izrazu narodnog nezadovoljstva političkom situacijom, a nadasve hrvatsko-srpskim odnosima, pa otuda njihova eskalacija na kranjskom finalu. Odnos prema braniteljima nije se bitnije poboljšao u odnosu na HDZ-ovo doba, a razvijamo dobrosusjedske odnose s državom koja nam nije platila ratnu odštetu, niti to namjerava.</p>
<p> Predsjednik Mesić na oduševljenje srbijanskih dužnosnika poziva se na procvat njemačko-francuskih odnosa nakon njihovih triju krvavih ratova, ali prešućuje da su se njemačke vlasti pokajale za svoju agresiju. </p>
<p>Dobrosusjedski odnosi sa Srbijom možda i jesu naš vanjskopolitički prioritet, ali o njihovu uspostavljanju trebaju odlučivati isključivo Srbijanci. Dok ne pošalju svoga Willyja Brandta na Ovčaru i Srebrenicu, o bescarinskom graničnom režimu ne bismo smjeli ozbiljno razgovarati, a kamoli ga uvesti.</p>
<p> Kao dugogodišnji BBB-ovac moram odgovoriti Vašem cijenjenom suradniku Stjepi Martinoviću (Vjesnik, Stajališta, 20. lipnja) i ovo: licemjerno je predbacivati Bad Blue Boysima i Torcidi bliskost s HDZ-om 1990. godine, jer je nakon toga gotovo cijeli hrvatski narod bio prevaren, svi osim anacionalnih vlastodržačkih pripuza i nekolicine vizionara koji su slutili predstojeće malverzacije.</p>
<p>SLAVEN JAJIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Oznake na pješačkom prijelazu na Bukovačkoj odavno su izblijedjele </p>
<p>Zaprepašteni smo tolikim prometnim nesrećama u kojima stradavaju ljudi. Znaju se uzroci tomu: brza vožnja, nepažnja, alkohol itd. No, jedna od težih krivnji mnogih vozača je njihovo nezaustavljanje pred pješačkim prijelazima, pa su u posljednje vrijeme učestali slučajevi ozljeda pješaka, čak i smrtna stradavanja. </p>
<p>Uzrok je tomu i nemar nadležnih službi u gradu Zagrebu da redovno bijelom bojom obilježe pješačke prijelaze kako bi vozači bili i na taj način upozoreni da uspore vožnju i pripaze na pješake koji prelaze cestu.</p>
<p>To je slučaj i s pješačkim prijelazom na Bukovačkoj cesti 53 u Zagrebu gdje je, možda baš zbog toga, 14. veljače stradao pješak jer vozačica automobila, jureći cestom, nije pazila na okomite oznake sa strane, a oznake bojom na samoj cesti davno su izbrisane.</p>
<p>Tko je kriv za tu nesreću u kojoj je pješak završio u bolnici? Vozač ili ipak i nadležna služba Gradskoga poglavarstva zbog nemara da redovno jedanput ili dvaput godišnje bijelom bojom obilježava pješačke prijelaze?</p>
<p>Ovim javno prozivam tu službu i kao građanin Zagreba tražim da se oglasi, te da odmah učini ono što je dužna. To bi značilo i sigurnost za korisnike obližnjeg staračkog doma, putnike koji se koriste autobusnom postajom te djelatnicima Kineskoga veleposlanstva s druge strane ulice. Svi se oni služe tim prijelazom. </p>
<p>IVO HORVATINZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Izgradnja stanova za izbjegle Srbe – sredstvima od ratne odštete </p>
<p>Premijer je pozvao izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku, a hrvatska će im država osigurati dom. No, to se može učiniti samo tako da se troši novac poreznih obveznika, od kojih mnogi i sami nemaju riješeno stambeno pitanje.</p>
<p> Kako do danas nema odgovarajuće isprike od strane Srbije i Crne Gore, niti nadoknade ratne štete, prijeporno je pitanje stambenog zbrinjavanje izbjeglih Srba prebacivat na leđa nezbrinutih i općenito osiromašenih hrvatskih poreznih obveznika. Svaki hrvatski građanin već je teško opterećen sa 17 milijardi dolara neprekidno rastućeg inozemnog duga, trajnim izvoznim deficitom, nezaposlenošću, a gotovo 80 posto obitelji ne može podmirivati minimalne životne troškove. </p>
<p>Od ratne odštete mogla bi se financirati izgradnja stanova za izbjegle Srbe, a minimum pristojnosti bio bi i da financiraju ili sudjeluju u razminiranju Hrvatske, a ne da hrvatska država »prosjači« od vlastitih građana po pet kuna za četvorni metar razminiranja. </p>
<p>IVAN KLASIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>»Bumerang« razotkrio skupinu krijumčara droge i oružja</p>
<p>Jedanaesteročlana skupina u Nizozemsku »izvozila« oružje a »uvozila« drogu/U akciji kazneno prijavljena i dva zagrebačka policajca, ali se njih za sada ne dovodi u vezu sa skupinom </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Uspješno okončanom policijskom akcijom »Bumerang«, razotkrivena je 11-jedanaesteročlana skupna krijumčara droge i oružja. Javnost je o svemu obaviještena u četvrtak na konferenciji za novinare u MUP-u, kojoj su prisustvovali ravnatelj Uskoka Željko Žganjer i načelnik MUP-ova Odjela kriminaliteta droga mr. Darko Dundović.</p>
<p>U utorak je prijavljeno 5 osoba od kojih su tri uhićene a dvojica su u bijegu. U isto vrijeme i nizozemska je policija uhitila nekoliko osoba. Šestorica članova organizacije već su od ranije u zatvoru a neki su i nepravomoćno osuđeni na kazne od 9 do 10 godina zatvora. Do sada je od članova grupe zaplijenjeno preko 96 tisuća komada ecstasyja, 11 kilograma amfetamina (speed), kilogram kokaina, 30- tak komada oružja, streljivo i određena količina eksploziva. U sklopu akcije kazneno su prijavljena dvojica zagrebačkih policajaca, kod kojih je pronađena manja količina droge i streljiva, međutim njih se za sada ne sumnjiči za pripadnost skupini.</p>
<p>U »Bumerangu« koji je pokrenut u studenome prošle godine sudjelovala je i nizozemska policija, a doprinos su dali kolege iz Austrije i Slovenije. </p>
<p>Sve je počelo 19 studenoga prošle godine kada je na graničnom prijelazu Macelj »pao« vozač »ford mondea« kod kojeg je zaplijenjeno oko 21 tisuća komada ecstasyja i 1,2 kilograma amfetamina. Sljedeći uspjeh policija je zabilježila 14. prosinca kada je na prijelazu Bregana u automobilu »ford sierra« zaplijenjeno oko 42 tisuće ecstasyja i 990 grama kokaina. Istog dana na Macelju je u kombiju »Iveco« pronađeno oko 20 tisuća ecstasyja i 9 kilograma amfetamina. 6. veljače ove godine na Macelju je u »audiju 6« nizozemskih oznaka zaplijenjeno oko 10 tisuća ecstasyja. U nekoliko kasnijih zapljena oduzeto je još oko 1300 komada ecstasyja te 29 komada automatskog oružja, streljivo i određena količina eksploziva.</p>
<p>Ravnatelj Uskoka, rekao je kako njegov Ured ima rok do četvrtka u 23,20 sati za podnošenje istražnog zahtjeva protiv osumnjičenika, što će se u roku i učiniti. Žganjer je također rekao kako se šestorici koja su već ranije uhićeni ne može ponovno suditi za isto djelo. Od spomenute jedanaestorice dvojica se terete kao šefovi dok su ostali članovi grupe. Jedan od navodnih šefova je u bijegstvu.</p>
<p>Načelnik Dundović objasnio je kako se u ovom slučaju radilo o »trampi« droge za oružje. Naši državljani »izvozili« su oružje porijeklom iz BiH, Srbije i Crne Gore, te Hrvatske u Nizozemsku, odakle je oružje distribuirano u skandinavske zemlje. U zamjenu za oružje nizozemci su davali drogu.</p>
<p>U MUP-u je rečeno i kako su u akciji »Bumerang« korištene i mjere praćenja, snimanja i prisluškivanja sumnjivaca. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Otkriveni »skupljači« nakita i tehničke robe po stanovima</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Nakon višemjesečne istrage policajci Odjela općeg kriminaliteta PU zagrebačke uhitili su i proveli kriminalističku obradu nad tridesetdvogodišnjim Hrvatom zbog sumnje da je zajedno s deset godina mlađim pomagačem počinio 14 teških krađa provaljivanjem u stanove i ukrao više od 600 vrijednih predmeta.</p>
<p>Obradom je, naime, utvrđeno kako su njih dvojica tijekom ove godine provaljivali u stanove na čitavom području Zagreba i zatim krali novac, zlatni i srebrni nakit te tehničku robu.</p>
<p>Tijekom opservacije i istrage policajci su otkrili stan u Sigetu, gdje je prvoosumnjičeni neprijavljeno boravio te je pretragom stana pronađena velika količina vrijednih tehničkih uređaja poput fotoaparata, prijenosnih računala, video kamera i mobitela.</p>
<p>Slična roba i nakit pronađena je također i u stanu u Dubravi, kojeg je koristio drugoosumnjičeni a koji se trenutno nalazi u bijegu. </p>
<p>Pored ukradenih predmeta, policija je u stanu drugoosumjičenog pronašla i 500 grama marihuane pakirane u više vrećica namijenjenih za daljnju preprodaju.</p>
<p>Kako je priopćeno u četvrtak u policiji, materijalna šteta počinjena ovim provalama iznosi 140.000 kuna, a policija poziva građane koji su bili na meti ove dvojice provalnika da se jave radi prepoznavanja pronađenih predmeta.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ministar Čačić na sudu zbog prometne nesreće </p>
<p>VARAŽDIN, 26. lipnja</p>
<p> - Protiv Radimira Čačića, ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, podnijet je zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka jer je skrivio prometnu nesreću o kojoj nije obavijestio policiju. Nesreća se dogodila 15. srpnja prošle godine oko 8,30 sati na varaždinskom Trgu slobode. Ministar je tada vozio automobil zagrebačke registracije te je obilazio parkirano teretno vozilo, no tom se prilikom nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Tada je zadnjim dijelom svog automobila udario u prednji dio teretnog vozila kojeg je parkirao Ivan Bingula. </p>
<p>O prometnoj nesreći, navodi se u zahtjevu, Čačić nije obavijestio najbližu policijsku postaju niti je sačekao dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. U nesreći nije bilo ozlijeđenih, već je nastala samo materijalna šteta.</p>
<p>Prva rasprava u tom je slučaju na varaždinskom Prekršajnom sudu bila zakazana za ožujak ove godine, no dostava poziva za ministra nije bila uredna, a isto se dogodilo i za mjesec dana. </p>
<p>Prema Zakonu o prekršajnom postupku, poziv Čačiću treba biti uručen osobno i umjesto njega ne može ga nitko primiti. </p>
<p>S obzirom na prirodu ministrova posla, malo je vjerojatno da će poziv primiti kod kuće, pa će mu ga sud pokušati dostaviti na radno mjesto. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Gdje su nestali projekti turbomotora?«</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Na zagrebačkom Općinskom sudu u četvrtak je održana rasprava u slučaju tužbe generala Krešimira Ćosića protiv direktora tjednika Nacional Ive Pukanića, a zbog klevete i uvrede.</p>
<p>U tekstu objavljenom u kolovozu 1999. godine pod naslovom »Gdje su nestali projekti turbo-motora ?«, novinarka Višnja Gotal je prenijevši tvrdnje Barke Guine, supruge pokojnog Milana Guine, napisala »Njegove (Guinine op.a.) projekte Krešimir Ćosić je iskoristio za napredak u karijeri, a Slavko Canjuga (direktor karlovačke Tvornice plinskih turbina), po svim indicijama, prodao je motor Francuzima.«</p>
<p>Ivo Pukanić rekao je u svojoj obrani kako je sporni tekst objavljen nakon pisma Barke Guine, u kojem ona tvrdi da je projekt turbo motora, namjenjenog za pogon raketa i mlaznih zrakoplova, koji je sačinio njen suprug, bez njegovog znanja prodan strancima. Milan Guina inače, je bio inžinjer u Westinghausu, a bavio se kontrolom sigurnosti u nuklearnim elektranama. </p>
<p>Krešimir Ćosić je niječući navode u spornom tekstu rekoa kako je doista, kao šef MORH-ovog Vojno tehničkog savjeta 1993 primio Guinu, a zatim formirao tim stručnjaka na čelu sa tadašnjim dekanom FER-a Stankom Tonkovićem. Taj je tim, tvrdi Ćosić, zaključio kako spomenuti Guinin projekt ne zaslužuje pažnju jer je neizvediv. </p>
<p>Ivo Pukanić je ispitujući Ćosića konstatirao kako je u izvješću koja je potpisao Tonković, navedeno kako projekt nije izvediv u Hrvatskoj jer je preskup.</p>
<p>Kao svjedoci bit će pozvani profesor Stanko Tonković i Josip Petrović u sporno vrijeme zamjenik Krešimira Ćosića.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Policija i dalje traga za posedarskim župnikom </p>
<p>ZADAR, 26. lipnja</p>
<p> - Zadarska policija već šest dana traga za nestalnim posedarskim župnikom don Mijom Stijepićem. </p>
<p>U četvrtak je pronađen njegov automobil »golf 4« parkiran ispred kafića »Anela« u Ulici Ante Starčevića u Zadru. Policiji je to dojavio jedan građanin koji je prepoznao registarske tablice zahvaljujući podacima koje je putem medija objavio Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije. Automobil je odmah prevezen u policijsku postaju gdje krim policija pokušava otkriti novi detalj u misterioznom nestanku 38-godišnjeg svećenika. </p>
<p>Podsjetimo, don Mijo Stijepić zadnji put je viđen u subotu oko 11 sati nakon što je bio kod svoje liječnice u Zadru i od tada mu se gubi svaki trag. </p>
<p>Policija je odmah drugi dan od nestanka župnika specijaliziranim uređajima locirala poziciju njegovog mobitela, točnije negdje u okolici Šibenika. </p>
<p>U potragu se uključila i šibenska policija. Inače, u župnom stanu u Posedarju s don Mijom Stijepićem žive još i njegove sestra Ana i majka Anđa Stijepić. </p>
<p>Njima se također nije javio, osim da ide na liječnički pregled.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Odbijen Inin zahtjev za 16-postotno poskupljenje plina </p>
<p>Zahtjev je odbijen jer nije u skladu s tarifnim sustavom za dobavu plina, izjavio je dr. Mićo Klepo, predsjednik Vijeća/Tarifni sustav, naime, određuje da dobavljač plina mora Vijeću predočiti sve podatke na temelju kojih traži promijenu cijene što Ina nije učinila</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti odbilo je u četvrtak Inin zahtjev da im od 1. srpnja odobri povećanje dobavne cijene plina za 16,2 posto.</p>
<p>Zahtjev smo odbili zato jer nije u skladu s tarifnim sustavom za dobavu plina, izjavio je za Vjesnik dr. Mićo Klepo, predsjednik Vijeća.</p>
<p>Tarifni sustav, naime, određuje da dobavljač plina (zasad je to jedino Ina) mora Vijeću predočiti sve podatke na temelju kojih traži promijenu cijene. No, Ina to nije učinila nego su se samo pozvali na interni sporazum njihovih Sektora za proizvodnju nafte i plina i Sektora za komercijalne djelatnosti o međusobnoj prodaji plina i njegovoj cijeni, kaže Klepo. Zato smo, dodaje, njihov zahtjev još jednom odbili kao i prošli kad su tražili poskupljenje od 21 posto od 1. travnja.</p>
<p>Uz poskupljenje ruskog plina, odakle uvoze od 45 posto potrebnog plina, Ina je svoj zahtjev, prema njegovim riječima, obrazložila činjenicom da zbog preniskih prodajnih cijena plina u odnosu na nabavne ne mogu iz tog dijela poslovanja osigurati dovoljno novca za velika ulaganja u plinski sustav. Ove i narednih godina planiraju, naime, povećati proizvodnju na poljima na sjevernom Jadranu i kontinentalnom dijelu Hrvatske, izgraditi podmorski plinovod od sjevernojadranskih polja do Pule, osigurati nove dobavne pravce za nabavku plina iz inozemstva te izgraditi novo skladište plina.</p>
<p>Ini smo već nakon odbijanja prvog zahtjeva detaljno objasnili zašto nije u skladu s tarifnim sustavom, ali ni ovaj puta nisu dali sve potrebne podatke, kaže Klepo. </p>
<p>Umjesto toga Ina je najavila da će od Vlade zatražiti izmjene postojećeg tarifnog sustava za dobavu plina. I Vijeće će krajem godine, ako do tada ne bude promjena, Vladi predložiti mogućnosti za njegove poboljšanje. </p>
<p>No, potrošačima je najvažnije da se postojeće cijene plina ipak neće mijenjati do 1. listopada jer po tarifnom sustavu Vijeće svaka tri mjeseca razmatra zahtjeve za njihovu promijenu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Najučinkovitije slovenske, latvijske i hrvatske banke</p>
<p>Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ustvrdio je da se Vlada i MMF slažu, a da razlike u pristupu postoje samo između HNB-a i MMF-a / Croatia osiguranje ostaje u državnom vlasništvu, dogovora sa Katoličkom crkvom o dodjeli dionica CO zasad nema, kazao je potpredsjednik Vlade</p>
<p>DUBROVNIK, 26. lipnja</p>
<p> – Potpredsjednik Vlade Slavko Linić u stanci Devete dubrovačke konferencije o tranzicijskom bankarstvu osvrnuo se na učestale rasprave o visini hrvatske inozemne zaduženosti. On smatra da po tom pitanju ima previše politikantskih, a premalo stručnih rasprava, te ponovio da Vladu ali i HNB zabrinjava visina deficita vanjskotrgovinske bilance.</p>
<p>Što se tiče stand-by aranžmana Vlade i HNB-a s Međunarodnim monetarnim fondom, Linić je kazao da između Vlade i MMF-a nema razlike u stavovima, a da Hrvatska narodna banka i MMF imaju određenih razlika u pristupu nekim pitanjima, no da se to neće odraziti na sam aranžman.</p>
<p>To se, inače, primarno odnosi na administrativne mjere koje je HNB početkom godine primijenila u cilju limitiranja rasta kreditnih plasmana banaka. Predstavnici MMF-a, a to je bilo vidljivo i na Konferenciji u Dubrovniku, čvrsto zagovaraju tržišni pristup i ističu da bi HNB trebala povisiti kamatne stope na blagajničke zapise, na što bi tržište odmah reagiralo, te bi uslijedio porast kamatnih stopa. Stav HNB-a je, kako saznajemo, nepromijenjen i nešto drugačiji. HNB vjeruje da banke ne bi odmah reagirale i povisile kamate na kredite. Da bi one to učinile i da bi se usporio rast kredita bilo bi potrebno značajno povećati kamate na blagajničke zapise s postojećih oko 2,5 posto na oko 10 posto. To bi logično poskupjelo i kredite državi na domaćem tržištu.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade osvrnuo se i na privatizaciju Ine i Croatia osiguranja. Linić vjeruje da će konačne ponude tri potencijalna kupca 25 posto plus jedne dionice Ine biti podnijete u prvom tjednu srpnja, te tvrdi da cijeli proces privatizacije Ine uredno teče bez kašnjenja.</p>
<p>Glede Croatia osiguranja konstatira kako su dva pokušaja privatizacije propala, te da nove privatizacije CO neće biti.</p>
<p>Ono što Vlada intenzivno pokušava jest u suradnji i uz pomoć Međunarodne financijske korporacije (IFC-a) i Europske banke za obnovu i razvoj izdvojiti i preuzeti dio plasmana i portfelja Croatia osiguranja, te upravljati njime, a CO na taj način osposobiti za tržišnu utakmicu – rekao je Linić.</p>
<p>Potpredsjednik Vlade pojasnio je da Vlada kani postupno manje dioničke udjele Croatia osiguranja ponuditi na tržištu pojedinim investitorima, ali da on na to ne gleda kao na privatizaciju, jer će CO ostati u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p>Razgovora sa Katoličkom crkvom o ustupanju dijela dionica CO kao nadoknade za ranije oduzetu imovinu Crkvi je bilo, no nikakav dogovor nije postignut. Tumačiti razgovore kao postizanje dogovora je pogrešno, rekao je Linić.</p>
<p>On je izrazio i razočaranje što nije provedena odluka Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o pripajanju Croatia banke Hrvatskoj poštanskoj banci, te ustvrdio da će to očito morati učiniti novi ljudi na čelu tih banaka. Govoreći o učinkovitosti banaka u tranzicijskim zemljama, Steven Fries i Anita Taci (EBRD) istaknuli su da su u vrhu tranzicijskih zemalja slovenske, latvijske, hrvatske, bugarske i litavske banke, dok su najmanje učinkovite rumunjske, češke i makedonske banke.</p>
<p>Kada su u pitanju troškovi poslovanja i ostvareni profit bankarskog sektora, John P. Bonin (Wesleyan University) ističe da su među tranzicijskim zemljama najbolje baltičke zemlje i Hrvatska, a najlošije rumunjske banke.</p>
<p>Ewan Kraft, direktor istraživačkog sektora HNB-a, govoreći o kreditnom bumu ustvrdio je da on ne mora nužno biti indikator moguće bankarske krize. Bolji indikatori rizičnog poslovanja banaka su previsoke kamatne stope i neadekvatnost kapitala, ustvrdio je Kraft. </p>
<p>On je, među ostalim, naglasio da je od 1998. do danas povećana konkurentnost u hrvatskom bankarstvu, smanjen ukupan broj banaka, ali i povećan broj banaka koje pokrivaju cijelu Hrvatsku.</p>
<p>Deveta dubrovačka konferencija, u organizaciji HNB-a, ove je godine inače posvećena razvoju bankarstva i financijskog sektora u novonastalim tržištima. Okupila je oko 80 sudionika, od međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke i EBRD-a, do više središnjih banaka i investicijskih kuća. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Riadria banka pripojena PBZ</p>
<p>RIJEKA, 26. lipanj</p>
<p> - Na izvanrednoj skupštini Riadria banke dioničari su sa 98 posto glasova podržali pripajanje banke PBZ koja već drži 85 posto udjela ta banke. Ako ugovor o pripajanju 27. lipnja odobri i skupština PBZ-a, pokreće se postupak upisa kod Trgovačkog suda. Pripajanje bi trebalo završiti do kraja godine, čime će Riadria banka postati najveća podružnica PBZ-a. Predsjednica Uprave Riadria banke Vesna Badurina naglasila je da će podružnica zadržati sve zaposlene. 114 dioničara pravnih osoba ima 93,99 posto udjela, a 491 fizička osoba 6,01 posto. Među malim dioničarima su Siemens, Jadranka Mali Lošinj, Viktor Lenac, Domus, Partner banka i drugi, a Badurina tvrdi da su svi, osim Domusa i Rijekavrijednosnica odobrili pripajanje. No, Domus je najavio sudsku žalbu protiv odluke. Mali dioničari su nezadovoljni uvjetima zamjene dionica jer za jednu dionicu Riadrie , nominalne vrijednosti 300 kuna, žele dvije dionice PBZ-a, nominalne vrijednosti 120 kuna, a ponuđena im je samo jedna. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kako zaustaviti pad telekomunikacija</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Prvu svjetsku konferenciju UNI-Telecom na kojoj će 250 sindikalnih predstavnika telekomunikacijskih tvrtki iz cijelog svijeta razgovarati o svladavanju krize telekomunikacija u svijetu, koja je dovela do otpuštanja nekoliko milijuna radnika, otvorio je predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Predsjednik hrvatskog sindikata telekomunikacija i član Izvršnog odbora UNI-Europa Josip Pupić rekao je da je cilj konferencije pritisak na vlade i regulatore zbog poticanja telekomunikacijske industrije kako bi se omogućila primjena novih tehnologija.Udruženi sindikati traže univerzalni pristup informacijskim komunikacijama putem poreznih subvencija i poreznih olakšica. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kvarner banka: 4,1 milijuna kuna dobiti </p>
<p>RIJEKA, 26. lipnja</p>
<p> - U četvrtak je održana glavna skupština Kvarner banke, na kojoj su, nakon isteka četverogodišnjeg mandata, u Nadzorni odbor ponovno izabrani Nikola Pavletić, Vito Svetina, Marijan Ključariček i Mirjana Petković, dok je Ivanu Prpić zamijenio Dušan Todorović. </p>
<p>Predsjednik Uprave banke Goran Rameša je istaknuo da je Kvarner banka, koja je 2002. završila s neto dobiti od 4,1 milijun kuna, lani ostala bez depozita javnog sektora, odnosno jedinica lokalne uprave, koji su tada činili gotovo 20 posto ukupnih depozita banke. Banka je ostala vjerna svojoj poslovnoj orijentaciji na gospodarske subjekte, a kreditni portfelj je uvećala za 9 posto. Rameša je kazao kako je svega nekoliko klijenata prema kojima izloženost banke prelazi 10 posto temeljnog kapitala, koji iznosi temeljni kapital 60 milijuna kuna, a među njima je primjerice Ina. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Američka središnja banka snizila kamatne stope</p>
<p>Birajući između dva zla, kreatori monetarne politike u SAD odlučili su se na skromnije smanjenje kamatnih stopa, koje im ostavlja dodatni manevarski prostor ukoliko se situacija još više pogorša / Kamatne stope spustile su i poljska, češka te norveška središnja banka</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Pokušavajući izbjeći sudbinu Japana, koji već godinama ne uspijeva izaći iz zatvorenog kruga deflacije, američka središnja banka donijela je, nakon zatišja koje je trajalo od studenog prošle godine, odluku o smanjenju ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotaka na 1,0 posto.</p>
<p>Riječ je o kamatnoj stopi na federalne fondove, dok je manje važna eskontna stopa također smanjena za 0,25 na 2,0 posto. Tim su potezom kamatne stope spuštene na najnižu razinu od 1958. godine, a popratno objašnjenje FED-a ostavlja prostora za primjenu još ekspanzivnije monetarne politike, ukoliko to bude potrebno. Kamatne stope Federal Reserva zasigurno se neće povećavati u bližoj budućnosti, što se objašnjava time što »rizik od neželjenog pada ionako niske razine cijena nadmašuje mogućnost izraženijeg rasta inflacije«.</p>
<p>No ova taktika ne može previše utjecati na dugoročne kamatne stope (obveznice), što će FED pokušati nadoknaditi verbalnim intervencijama, uvjeravajući javnost kako u skorije vrijeme ne namjerava promijeniti smjer kretanja kamatnih stopa. Logika je jasna - ako već dugoročne kamatne stope neće biti puno niže, onda barem neće ni rasti, što bi bio slučaj da se očekuje primjena restriktivnije monetarne politike. </p>
<p>Što se tiče ekonomske aktivnosti, predsjednik Federal Reservea Alan Greenspan očito predstavlja malobrojni krug optimista u središnjoj banci, koji vjeruju u stabilan gospodarski oporavak u drugoj polovici godine. Najnovija izvješća djelomično potvrđuju takav stav, no intenzitet oporavka još je uvijek daleko od željenog. Kada je deflacija u pitanju, još uvijek nema smisla raditi prevelike usporedbe s Japanom, između ostalog i jer je u svibnju zabilježen lagani rast stope inflacije, čemu je pridonijela i deprecijacija dolara.</p>
<p>Kamatne stope spustile su i poljska, češka i norveška središnja banka. U Poljskoj su tako kamatne stope smanjene opet za skromnih 0,25 bodova na 5,25 posto. Dok se poljske monetarne vlasti zauzimaju za postupno smanjenje kamatnih stopa, mnogima nije jasan takav pristup, jer niska stopa inflacije ne predstavlja nikakvu prepreku. Naime, inflacija je u svibnju iznosila zanemarivih 0,4% godišnje, zbog čega je Poljska i dalje na vrhu ljestvice zemalja prema kriteriju realnih kamatnih stopa. Stoga se nameće zaključak da je ovakav stav središnje banke u određenoj mjeri i kazna za ekspanzivniju fiskalnu politiku, koja je rezultirala rastućim proračunskim deficitom, ugrozivši i stabilnost domaće valute. </p>
<p>Češka središnja banka snizila je kamatne stope za četvrtinu postotnog boda na 2,25 posto, najnižu razinu u posljednjih 10 godina. Češke kamatne stope posljednji su puta snižene 31. siječnja, nakon pet lanjskih snižavanja, a nove se očekivalo tek nakon objavljivanja monetarnog izvješća za prvu polovicu u srpnju. Godišnja stopa inflacije u Češkoj u svibnju nije porasla, dok se u prethodnih nekoliko mjeseci bilježio pad. </p>
<p>Puno alarmantnijom se čini situacija u Norveškoj, gdje je središnja banka, uoči objave odluke FED-a smanjila kamatne stope za čak 1 postotak na 4 posto. Odluka je rezultirala daljnjim padom tečaja krune, a monetarne vlasti najavile su i slične akcije u bližoj budućnosti, pokušavajući ekspanzivnijom monetarnom politikom oživjeti gospodarstvo. Ta taktika jedan je od razloga zbog kojeg je u odnosu na dolar kruna jedina među važnijim svjetskim valutama koja od početka godine bilježi pad tečaja (3,3 posto), dok minus u odnosu na euro iznosi čak 13,6 posto. </p>
<p>Mario Gatara i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pad trgovine i rast nezaposlenosti usporavaju svjetsku ekonomiju</p>
<p>NEW YORK, 26. lipnja </p>
<p> - Trajna usporenost trgovine i ulaganja i rast nezaposlenosti nastavljaju zadržavati rast svjetske ekonomije kao i napredak u smanjenju siromaštva, pokazalo je UN-ovo godišnje istraživanje svjetske ekonomije.</p>
<p>Čimbenik koji dodatno komplicira oporavak gospodarstva u svijetu je opadanje vrijednosti dolara, prije svega kao reakcija na nagli rast vanjskotrgovinskog manjka Sjedinjenih Država. Istraživanje smatra da će biti potrebna šira osnova za snažniji oporavak nego što je samo američka ekonomija.</p>
<p> UN-ovo istraživanje predviđa da će svjetsko gospodarstvo rasti samo 2 posto u 2003., jednako kao i u 2002. Trgovina bi trebala porasti za 4 posto u 2003. nakon 2 posto u 2002. Inozemna ulaganja i dalje oklijevaju s jačim rastom.</p>
<p> Uz slabu globalnu potražnju pretjerani proizvodni kapaciteti stvoreni prevelikim investicijama tijekom 1990-tih, posebice u informacijskom, komunikacijskom i tehnološkom sektoru smanjuju se sporije nego se očekivalo, a politički šokovi tijekom prošle godine rezultirali su mlitavošću u drugim sektorima, prije svega u putničkoj industriji, kaže izvješće. </p>
<p> Među elementima za povratak snažnoga rasta, prema istraživanju koje će biti predstavljeno 30. lipnja na početku zasjedanja UN-ovog Ekonomskog i socijalnog vijeća u Ženevi, je mala inflacija koja dozvoljava uvođenje stimulativnih makroekonomskih i fiskalnih mjera.</p>
<p> Među drugim čimbenicima su i potreba popunjavanjem zaliha što će ojačati potražnju i činjenica da će mnoge zemlje u razvoju moći iskoristiti niske cijene roba, a one koji mogu posuđivati na međunarodnom tržištu kapitala moći će iskoristiti i niske kamatne stope.(H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Mesić: Napokon se ostvaruje san o povezivanju središnje Hrvatske i Dalmacije </p>
<p>Do 1. srpnja besplatna vožnja od Bosiljeva do Male Kapele, kao i na dionici od Gornje Ploče do čvora Zadar 2, koja se otvara u ponedjeljak, 30. lipnja / Svjedoci smo ostvarenja važnog nacionalnog cilja, naglasio je Mesić / Račan izjavio da Vlada u tri godine ostvarila mnoge projekte držeći se rokova i podižući pravne standarde jer se ceste otvaraju regularno / Tomčić: Autoceste nisu pale s neba nego su plod rada Vlade i povjerenja europskih banaka u nju /Na otvorenje dionice Mesić pozvao i dr. Savku Dabčević-Kučar jednu od začetnika ideje o gradnji autoceste Zagreb – Split </p>
<p>BOSILJEVO, 26. lipnja</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak je svečano otvorio dionicu Vukova Gorica – Bosiljevo – tunel Mala Kapela dugu 46 kilometara. Od Zagreba do Bosiljeva njome ide promet i za Rijeku, a na čvoru Bosiljevo 2 počinje autocesta za Dalmaciju. Na otvorenju su bili predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, premijer Ivica Račan, i mnogi ministri, te počasna predsjednica HNS-a Savka Dabčević-Kučar. Kao jedna od začetnika ideje o gradnji autoceste Zagreb-Split, dr. Dabčević-Kučar čestitala je svima koji su pridonijeli da se počne ostvarivati taj veliki projekt. Napokon je ostvaren san o suvremenom povezivanju središnje Hrvatske i Dalmacije. Svjedoci smo ostvarenja važnog nacionalnog cilja, naglasio je Mesić i prisjetio se kako su Savka Dabčević-Kučar i on prije 35 godina razgovarali o potrebi da se izgradi autocesta Zagreb–Split. </p>
<p>Bez te autoceste hrvatsko gospodarstvo ne može biti konkurentno u Europi. Kad je 2000. godine Hrvatska izašla iz međunarodne izolacije i postigla rejting koji danas uživa u Europi, moglo se krenuti u gradnju ove i drugih autocesta, ustvrdio je predsjednik Mesić. Prema njegovima riječima, prije 2000. godine gradile su se neke ceste, ali to nije bilo mnogo jer Hrvatska bez provedene demokratizacije nije mogla dobiti povoljne kredite, odnosno europsku političku i ekonomsku potporu. </p>
<p>Planiramo da Hrvatska 2007. godine uđe u Europsku uniju, a cestama i fizički postajemo dio Europe, naglasio je Mesić tijekom svečanosti u novom uslužnom objektu Dobra, nekoliko kilometara od Bosiljeva. </p>
<p>Ni jedna zemlja, kaže Predsjednik, ne gradi ceste novcem iz proračuna. Zaključio je da se sada ceste grade planski i na optimalan način koji će omogućiti da se 2004. završi autocesta od Zagreba do Rijeke, 2006. autocesta do Splita, a 2008. godine do Dubrovnika.</p>
<p> Predsjednik Republike izjavio je da Hrvatska kao mediteranska zemlja mora kao prioritet svoga razvoja istaknuti jadransku orijentaciju. </p>
<p>Imamo šansu politički se uključiti u Europu. Brzo građenje kvalitetnih autocesta aktivirat će sve naše potencijale. Tek će sada Hrvatska moći moći otkriti Europi svoje turističke potencijale. Hrvatska jest i treba ostati turistička velesila, ali treba razvijati i ostale gospodarske grane, smatra Mesić. </p>
<p>Premijer Račan izjavio je da Vlada već tri godine kvalitetno i u rokovima ostvaruje projekte, istodobno podižući pravne standarde jer se ceste otvaraju regularno što do prije nekoliko godina u Hrvatskoj nije bio običaj. Dodao je da se od 3. siječnja 2000. godine svi veliki projekti ostvaruju na temelju javnih natječaja. </p>
<p> Otvaranje novih dionica autocesta hrvatskom narodu vraća optimizam, kazao je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić istaknuvši kako treba imati na umu da autoceste nisu pale s neba nego su plod rada Vlade i povjerenja europskih banaka u taj rad. Nove ceste, ustvrdio je, otvaraju i brojne razvojne mogućnosti. </p>
<p>Zahvalivši predsjedniku Mesiću što ju je pozvao na otvorenje, dr. Savka Dabčević-Kučar podsjetila je da je hrvatski narod i prije 35 godina u svojim srcima nosio taj projekt čije je ostvarenje, nažalost, tada bilo prekinuto. </p>
<p>Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić istaknuo je da je autocesta Zagreb-Split simbol hrvatskoga nacionalnog ponosa. Prema njegovim riječima, iznimno je važno da teret otplate kredita ne padne na državu, već da postoje neovisni izvori financiranja - ponajprije cestarine i naknada od 60 lipa ugrađena u cijenu litre goriva. </p>
<p>Predsjednik uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. investitora projekta Stanko Kovač najavio je da će se na potezu od Bosiljeva do Male Kapele, kao i na dionici od Gornje Ploče do čvora Zadar 2, koja se otvara u ponedjeljak, cestarina naplaćivati od utorka, 1. srpnja, u 6 sati. Do tada će se novim dionicama voziti besplatno.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Čak 97 posto članova protiv predloženih promjena ZOR-a</p>
<p>OSIJEK, 26. lipnja</p>
<p> - Čak 97 posto članova Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) izašlih na referendum o izmjenama i dopunama Zakona o radu protivi se izmjenama i dopunama, kazao je regionalni povjerenik PPDIV-a Slavko Kotromanović na konferenciji za novinare u četvrtak. Referendum je proveden u 268 od 319 podružnica, a izmjenama i dopunama protivi se 27.427 od 28.213 članova među kojima je referendum proveden. </p>
<p>Međutim, zbog brojnih propagandnih materijala koje su dijelili prije samog referenduma te formulacije pitanja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ne želi prihvatiti rezultate glasovanja članova sindikata PPDIV-a. </p>
<p>"Smatram kako je referendum proveden u skladu sa Zakonom. Mi smo samo zauzeli stav prema kojemu su dogovorene odredbe konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu neprihvatljive i 'kozmetičke' prirode. Stoga smo propagandnim materijalima apelirali na svoje članove da se izjasne negativno na referendumsko pitanje", kazao je Kotromanović. Navodno sporno pitanje je glasilo: "Jesu li prihvatljivi rezultati pregovora Vlade, poslodavaca i sindikata o promjenama Zakona o radu i paketu pratećih zakona?"</p>
<p>"Politički i sindikalni stratezi u SSSH ovim su nas potezom uvjerili u istinitost stečenog dojma kako se sve činilo da se referendum provede jer su se na to obvezali pred hrvatskim radništvom, ali da njegov rezultat ide u prilog dogovorenih izmjena i dopuna Zakona o radu, odnosno da njegovo održavanje bude samo formalne prirode", zaključio je Kotromanović izrazivši nezadovoljstvo radom predsjedništva SSSH. </p>
<p>Dodao je kako će se sindikat PPDIV-a sam nastaviti boriti protiv usvajanja izmjena i dopuna Zakona o radu, a jedna od aktivnosti bit će i javni prosvjed pred zgradom Sabora koji će se održavati 2. 3. i 4. srpnja, za kada je najavljena rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o radu. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nasilnicima zakonom zaprijetiti izbacivanjem iz stana</p>
<p>Vidović: To su moderni zakoni / Antunović kaže da oni neće riješiti sve probleme, ali će biti okvir koji će pomoći u stvaranju boljeg društva / Simonić zadovoljan definicijom obitelji </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Vlada je u četvrtak okončala posao na tzv. paketu obiteljskih zakona, u kojemu su uz obiteljski zakon i zakoni o zaštiti od nasilja u obitelji, o ravnopravnosti spolova te o istospolnim zajednicama. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović tvrdi da je riječ o modernim zakonima, a potpredsjednica Vlade Željka Antunović priznaje da oni »neće riješiti sve probleme, ali nude »okvir koji će pomoći u stvaranju boljeg društva«. Antunović tvrdi da je riječ o »suvremenim zakonskim rješenjima koja su uravnotežena s lokalnim, nacionalnim okolnostima«. </p>
<p>Potpredsjednik Ante Simonić zadovoljan je što je »obitelj definirana kao temeljna jedinica društva, dok ostala tri zakona štite ljudska prava u širem smislu, među kojima i pravo na različitosti te osobni izbor«.</p>
<p>Među najvažnijim odredbama obiteljskog zakona ističe se definicija izvanbračne zajednice kao životne zajednice muškarca i žene koja traje najmanje tri godine, odnosno kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Važne su i promjene u sustavu usvajanja djece, nasljeđivanju, nadležnosti sudova i socijalnih centara te rokova u kojima se postupci moraju obaviti.</p>
<p> U zakonu o sprečavanju nasilja u obitelji upućenom u Sabor, najbitnije je uvođenje mogućnosti da se nasilnik na najmanje jedan, a najviše tri mjeseca udalji iz stana iako je njegov vlasnik. Istospolni životni partneri imat će, pak, pravo na uzdržavanje, nasljeđivanje i diobu zajednički stečene imovine, kao i članovi raznospolne izvanbračne zajednice. </p>
<p>Jedini disonantni ton u raspravi bilo je suzdržano glasanje ministrice Gordane Sobol o zakonu o sprečavanju nasilja u obitelji. Ministrica Sobol smatra, naime, da se iz zakona nije smjelo izbaciti utemeljivanje posebnog pravobranitelja za ravnopravnost spolova, a to je učinjeno zato što je Vlada zaključila da se tim poslom već bavi pučki pravobranitelj. </p>
<p>Po hitnom postupku Vlada je u Sabor uputila zakon o telekomunikacijama. Umjesto dosadašnjeg Vijeća i Zavoda za telekomunikacije predviđa se uspostava Agencije za telekomunikacije kao nacionalnog regulatora tog područja. Vijeće će ipak završiti postupke koje je pokrenulo, na primjer privatizaciju trećeg programa HTV-a, najavljuje ministar kulture Antun Vujić. No, Vujić smatra da se taj posao ne bi smio protegnuti na jesen, kako najavljuju neki članovi Vijeća, jer bi to u praksi značilo produljenje mandata Vijeća koje više neće imati zakonsko uporište. </p>
<p>U Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o brdsko-planinskim područjima točno su definirani kriteriji po kojima građani i gospodarstvenici općina i gradova mogu računati s poreznim, carinskim i ostalim povlasticama po tom zakonu. U tu skupinu ubrojeno je 11 gradova - Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac - te 28 općina u Istri, zaleđu Hrvatskoga primorja i Dalmacije, Gorskom kotaru i Zagorju. </p>
<p>U prijedlogu izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti s dvije na tri godine produljen je rok za novu kategorizaciju smještajnih objekata. Ministrica turizma Pave Župan-Rusković najavila je i skori prijedlog zakona o zabrani građevinskih radova za vrijeme turističke sezone. </p>
<p>U raspravi o godišnjem izvješću inspektora Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za 2002. godinu, ministar Božo Kovačević posebno je naglasio da je inspektora premalo za posao koji bi trebali obaviti jer je »stanje alarmantno«. U Ministarstvu nisu zadovoljni ni brojem novih prostornih planova iako je, s tri godine zakašnjenja, barem ispunjen plan izrade županijskih planova. Bez njih se, naime, ne može donositi niže rangirane planove u sklopu kojih se može legalizirati barem dio nabujale divlje gradnje. Računa se da je samo u Zagrebu izgrađeno 50.000 bespravnih objekata. A lani su inspektori izdali 2782 rješenja o rušenje, provedena su 343 rješenja, od čega su 282 proveli sami vlasnici. Zeleno svjetlo Vlade dobio je i Nacrt strategije gospodarenja otpadom po kojem bi se trebalo izgraditi 10 regionalnih spalionica otpada i jedno odlagalište opasnog otpada.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prodi 10. srpnja donosi 4000 pitanja Europske unije </p>
<p>Budući da Hrvatska ekonomski stoji relativno dobro, a u nekim segmentima čak i bolje od nekih zemalja iz prvog kruga proširenja Unije, očekuje se da će Bruxelles posebnu pozornost posvetiti tzv. političkim pitanjima </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Romano Prodi, predsjednik Europske komisije, posjetit će Zagreb 10. srpnja i Vladi uručiti nešto manje od 4000 pitanja, o čijim odgovorima ovisi hoće li Europska unija priznati Hrvatsku kao službenog kandidata za članstvo, saznaje Vjesnik od visokog izvora u Vladi. U Banskim dvorima očekuje se da bi Hrvatska i nekoliko dana ranije mogla u potpunosti biti upoznata s pitanjima, naravno neslužbeno. </p>
<p>Iako pitanja Bruxellesa još nisu u Zagrebu, za Vladu ona nisu velika tajna jer je Hrvatska već dobila upitnike koje su ispunjavale zemlje iz prvog kruga proširenja. Nadležna ministarstva i neke stručne institucije koje će u ime Hrvatske odgovarati Europskoj uniji, već su proučila upite koji se tiču njihova djelokruga kako bi se unaprijed pripremili barem neki odgovori. </p>
<p>Oni koji su vidjeli te upitnike, tvrde da se najkraće mogu nazvati »dubinskim snimanjem« stanja u svakoj sferi života. Budući da Hrvatska ekonomski stoji relativno dobro, a u nekim segmentima čak i bolje od nekih zemalja iz prvog kruga proširenja Unije, očekuje se da će Bruxelles posebnu pozornost posvetiti tzv. političkim pitanjima – u rasponu od suradnje s Haaškim sudom preko povratka izbjeglica do reforme pravosudnog sustava.</p>
<p>Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji Hrvatska je službeno uručila 21. veljače u Ateni tijekom posjeta premijera Ivice Račana Grčkoj. </p>
<p>Iako se ranije tvrdilo da će upitnik Europske komisije u Zagreb stići do kraja lipnja, u Ministarstvu europskih integracija kažu da se to kašnjenje od desetak dana u odnosu na planove neće odraziti na namjeru Hrvatske da odgovore na pitanja proslijedi u Bruxelles do kraja rujna.</p>
<p>Sanja Kapetanić, Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Termoelektrane i uvoz struje spašavaju Hrvatsku od redukcija</p>
<p>Zbog sve većeg broja rashladnih uređaja potrošeno 10 posto više struje nego lani početkom ljeta</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> - Hrvatskoj zasad zbog suše ne prijete problemi u opskrbi strujom kao Italiji iako u jezerima hidroelektrana ima gotovo upola manje vode od uobičajenih količina. Uz to, Nuklearna elektrana Krško i Termoelektrana Sisak morale su smanjiti snagu rada zbog plitke i pretople Save, doznajemo u Hrvatskoj elektroprivredi.</p>
<p>No, stanje je otežano - potrošnja struje vrlo je velika, desetak posto viša nego početkom lanjskog ljeta, jer je sve više rashladnih uređaja koji pojačano rade zbog jakih vrućina. Potrošnja električne energije pojačana je u nekim dijelovima Hrvatske. Tako je u Zagrebu prije dva dana, prema HEP-ovim podacima, čak zabilježena viša potrošnja nego u zimskim špicama. </p>
<p>Probleme u opskrbi potrošača zasad izbjegavaju zahvaljujući povećanom uvozu struje i većem iskorištavanju termoelektrana koje proizvode znatno skuplju struju nego hidroelektrane i nuklearka. U posljednje vrijeme je zbog velike potražnje na tržištu znatno poskupjela i uvozna struja, posebno u doba dana kad je potrošnja najveća pa svi traže struju. Zbog toga štete od suša u HEP-u već broje u desecima milijuna kuna.</p>
<p>Kako je pojačan interes za uvoz struje i u drugim državama, sve je teže osigurati i potrebne dalekovode za njezin transport do Hrvatske. S druge strane, NE Krško i velika TE Sisak rade s otprilike 70 posto raspoložive snage jer ne mogu osigurati dovoljno riječne vode za hlađenje zato što je vodostaj Save mnogo niži, a voda toplija više nego što je uobičajeno u ovo doba godine. Ipak, u HEP-u tvrde da zasad ne prijete nikakvi problemi u opskrbi potrošača, čak ni u glavnoj turističkoj sezoni, jer termoelektrane još ne rade punom snagom, a ni jezera hidroelektrana nisu prazna. Ali pitanje je što bi se moglo dogoditi ako se nastavi jaka suša što bi moglo dodatno ograničiti snagu rada nuklearke i termoelektrana te povećati potražnju za strujom na europskom tržištu, a s druge strane ako se potrošnja dodatno poveća zbog dolaska stotina tisuća turista?</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Chirac: Francuska smatra opravdanom hrvatsku kandidaturu </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja </p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je, u povodu Dana državnosti, čestitke francuskoga predsjednika Jacquesa Chiraca i talijanskoga predsjednika Carla Azeglija Ciampija, priopćio je u četvrtak Ured predsjednika Republike. Francuski predsjednik istaknuo je da »dvanaest godina nakon stjecanja neovisnosti, Hrvatska izgleda više nego ikad sigurna u svoju budućnost i svoje prednosti«, kaže se u priopćenju. Predsjednik Chirac ponovio je kako Francuska »smatra opravdanom« hrvatsku kandidaturu za pristupanje Europskoj uniji i »davat će prijateljsku podršku naporima koje će Hrvatska uložiti kako bi zauzela mjesto koje joj po prirodi stvari pripada u napokon ujedinjenoj europskoj obitelji«. Chirac je također naglasio da su odnosi između dviju zemalja zamjetno napredovali, te da predsjednikova dva posjeta Parizu u posljednjih nekoliko mjeseci i novi potpisani ugovori najbolje pokazuju uzajamnu volju za unapređenjem suradnje, navodi se u priopćenju. U svojoj čestitki, talijanski predsjednik Ciampi naglasio je da »Italija podupire Hrvatsku u približavanju Europskoj uniji i Atlantskom savezu« te da je napredak postignut u procesu pridruživanja i stabilizacije ohrabrujući. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Rohatinski upozorio na rast inozemnog duga </p>
<p>Vanjski dug države trenutačno iznosi 17,4 milijardi dolara, za razliku od lipnja 2000., kada je iznosio 11 milijardi dolara zbog čega je HNB posegnuo za drastičnim mjerama ograničenja inozemnog zaduživanja banaka i smanjenja kreditnih plasmana, rekao je guverner HNB-a/ Šuker: U rukama stranaca je 97 posto bankarske aktive - velik udio u vanjskom dugu imaju upravo zaduženja poslovnih banaka kod svojih inozemnih matica</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – »Središnja banka neće pristati na prijedlog MMF-a da se povećaju kamatne stope na blagajničke zapise«, rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, podnoseći zastupnicima godišnje izvješće o poslovanju HNB-a. </p>
<p>Naglasio je pritom da bi takva mjera mogla predstavljati dodatni impuls poslovnim bankama na zaduživanje u inozemstvu, dovesti do većih kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija, te do povećanja proračunskog deficita. Pojasnio je da središnja banka neće pristati na taj prijedlog čak ni po cijenu zaoštravanja odnosa s MMF-om.</p>
<p> Rohatinski je upozorio na rast inozemnog zaduživanja, čija je posljedica ranjivost hrvatskoga financijskog sustava na vanjske poremećaje. Vanjski dug države, po njegovim riječima, trenutačno iznosi 17,4 milijardi dolara, za razliku od lipnja 2000., kada je iznosio 11 milijardi dolara. </p>
<p>To je jedan od razloga, pojasnio je, zbog kojeg je HNB posegnuo za drastičnim mjerama ograničenja inozemnog zaduživanja banaka i smanjenja kreditnih plasmana. Lani je, naime, inozemno zaduženje banaka povećano za oko četiri milijarde dolara, a pola od tog iznosa odnosi se samo na prosinac. </p>
<p>Uvedene mjere, po Rohatinskom, sada počinju davati očekivane rezultate, ali ako u iduća tri mjeseca ta očekivanja padnu, guverner upozorava da će HNB prisiliti banke da u HNB-u pohranjuju više kamatnih sredstava i obvezne rezerve. Kao krajnju mjeru, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju. </p>
<p>Iako je oporba pohvalila Izvješće, ono ipak, tvrde, pokazuje klimavu makroekonomsku stabilnost države i pogubnu gospodarsku politiku Banskih dvora. </p>
<p>HSLS je guverneru prigovorio što u izvješću nije spomenut problem Riječke banke. Ističući da HNB nije ništa napravio po pitanju reforme sektora kontrole unutar HNB-a, Jadranko Mijalić napominje da materijal o tome već duže vrijeme stoji na dnevnom redu saborske sjednice. »No taj kvazi materijal ne donosi ništa nova pa je možda je bolje da i ne dođe pred zastupnike, jer svojim sadržajem ignorira saborske zaključke«, komentirao je. </p>
<p>Podsjetivši na pogubne posljedice svojedobne prodaje Dubrovačke banke, Tonči Tadić (HSP) predlaže Saboru obvezujuće zaključke - da se od Vlade i HFP-a traži poništenje ugovora o prodaji Dubrovačke banke i objavljivanje ugovora, koji je po njima štetan po Hrvatsku, dovršetak objedinjavanja državnog portfelja kojim bi se HFP-u dodijelile i dionice u vlasništvu Državne agencije za sanaciju banaka (DAB). Do sljedeće sjednice DAB bi po HSP-ovu prijedlogu trebao podnijeti izvješće, a od Vlade traži razmatranje ukidanja DAB-a. </p>
<p>Oporba je kritizirala i lošu strukturu BDP-a, pa tako Tadić ističe da se rast BDP-a ne smije temeljiti isključivo na javnim radovima i trgovini, dok Ivan Šuker (HDZ) drži da je rast BDP-a umjetan, jer se temelji na zaduženju građana za kupnju uvozne robe i države za razvoj infrastrukture.</p>
<p>Podržavši Izvješće, Ante Markov (HSS) odbija prijedloge za ukidanje DAB-a koji je, kako kaže, potreban da bi se spriječile bankarske krize kao što su bile one u Riječkoj i Dubrovačkoj banci. </p>
<p>»Ne samo da podržavamo Izvješće, nego čestitamo guverneru i njegovim suradnicima na odlično obavljenom poslu«, poručio je Goranko Fižulić, u ime Kluba Libre. Ipak, Fižulić pita je li se moglo bolje upravljati deviznim rezervama i je li HNB mogao učiniti više na tom planu. Ističe pritom da središnja banka nije policajac, pa na sebe ne treba preuzeti rizike koje imaju komercijalne banke. Đuro Njavro (nezavisni) kazao je da ovo izvješće vrlo jasno govori da u Hrvatskoj postoji još veliki broj polja koja se mogu bolje voditi i poboljšati te se može spriječiti uništavanje državnog novca. </p>
<p>Zastupnički klubovi u četvrtak su pozdravili Izvješće o radu Financijske agencije (Fina) u prošloj godini, ocjenjujući da je riječ o respektabilnom subjektu hrvatskog financijskog tržišta koji je lani ostvario dobit od 65,8 milijuna kuna. </p>
<p>Vlada je, drži Ivan Šuker prigodom reforme platnog prometa, morala razmišljati o stvaranju vlastite banke iz Fine i Poštanske banke, koje su, kaže Šuker, jedine bile tehnički pripravne za poslove platnog prometa.</p>
<p>Time je, drži, propuštena prilika stvaranja snažne državne banke, koja bi bitno izmijenila odnose na financijskom tržištu, što je bitan strateški interes. Šuker je upozorio na činjenicu da je 97 posto bankarske aktive u rukama stranaca, dodavši da velik udio u vanjskom dugu imaju upravo zaduženja poslovnih banaka kod svojih inozemnih matica. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HDZ, HSLS, DC i HSP pozvali Vladu da objavi datum izbora </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Predsjednici HDZ-a, HSLS-a, HSP-a i DC-a na svom su sastanku u četvrtak zatražili od Vlade da što prije odredi datum izbora.</p>
<p>Razgovarajući o stanju u Skupštini Osječko-baranjske županije najavili su da će razmotriti svoje daljnje korake. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nakon sastanka obavijestio je novinare da su se predstavnici tih stranaka iz Županije u četvrtak sastali s veleposlanikom OESS-a Peterom Semnebyjem kako bi mu iznijeli svoje stavove te da će se takve aktivnosti nastaviti. </p>
<p>Sanader je istaknuo da Skupština Osječko-baranjske županije više ne postoji jer je ostavkama 26 vijećnika ostala bez kvoruma, a činjenicu da je 25 vijećnika vladajućih stranaka ratificiralo mandat zamjeniku HSS-ovog vijećnika koji je također podnio ostavku nazvao je kršenjem Županijskog statuta i Ustava. </p>
<p>»Činjenica da se pet mjeseci prije regularnog roka za održavanje izbora ne zna njihov datum suprotna je demokratskim standardima europskih zemalja na koje se Vlada poziva, kao i očekivanjima međunarodne zajednice i hrvatske javnosti«, rekao je Sanader. Predsjednik DC-a Mate Granić dodao je da Komisija EU-a neće dati mišljenje o hrvatskoj kandidaturi prije izbora.</p>
<p>»Ako se odlaže datum izbora, odlaže se i odluka EU-a o našoj kandidaturi. Stoga ćemo najoštrije prosvjedovati i tražiti od Vlade da se odgovorno ponaša«, rekao je Granić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>HSS predlaže dežurstvo trgovina nedjeljom </p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Klub HSS-a u četvrtak je novinarima predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini koji je u saborsku proceduru uputio po hitnom postupku. </p>
<p>»HSS-ov prijedlog potpora je kampanji Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira kojim će se ne zabraniti, već ograničiti rad nedjeljom«, rekla je predsjednica Kluba Ljubica Lalić. Kazavši kako je intencija zakonskog prijedloga zaštita ugroženih prava gotovo 70.000 radnika, Lalić je pojasnila kako se zakonskim izmjenama propisuje zabrana rada nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, uz određene iznimke. Kako bi se osigurala opskrba građana tim danima, HSS predlaže rad dežurnih trgovina koje ne bi smjele biti veće od 200 četvornih metara, a prodavale bi pretežito prehrambene proizvode. Dozvole za njihov rad nedjeljom izdavala bi općinska i gradska poglavarstva nakon provedenog javnog natječaja, te na temelju utvrđenog godišnjeg rasporeda nedjeljnih dežurstava. U jednom naselju nedjeljom i blagdanima dežurala bi jedna prodavaonica, dok bi u gradovima to dežurstvo bilo osigurano po načelu - jedna prodavaonica na 10.000 stanovnika. Tako bi se po riječima predsjednice Kluba HSS-a zajamčila prava radnika, najvećim dijelom žena, koje danas uglavnom rade nedjeljom. »Nedjelja je dan odmora i to treba poštivati«, kazala je Ljubica Lalić, »ne samo zbog Zakona o radu, već i zbog međunarodnog sporazuma Vlade i Svete Stolice u kojem piše da je nedjelja neradni dan«. </p>
<p>HSS je obavio konzultacije s većinom parlamentarnih klubova, pa tako i sa SDP-om, pri čemu su »približeni stavovi«, rekla je Lalić. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Operacija nosa - ili na listu čekanja ili odmah za 3000 eura</p>
<p>Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sve participacije, odnosno razliku u cijeni koju plaća osnovno osiguranje do pune cijene/ Neki stomatolozi s ugovorom ne priznaju karticu dopunskog osiguranja u zubnoj protetici</p>
<p>ZAGREB, 26. lipnja</p>
<p> – Hrvatsko zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) reklamira se »bezbrižnim« osiguranicima koji uplate policu njihova zdravstvenog osiguranja. Među njima je i Danica Czurda koja se nemilo iznenadila kad su joj pretragu krvi radi utvrđivanja razine kolesterola naplatili 12 kuna. Trihogram, pregled vlasišta kod dermatologa platila je, pak, 100 kuna, a vrhunac svega je, kako je ispričala Vjesniku, šturo objašnjenje HZZO-a da te pretrage plaćaju samo ako su obavljene u ugovornim zdravstvenim ustanovama. Znači li to da ambulanta na zagrebačkim Krugama nema ugovor s HZZO-om? Ovih je dana Czurda primila poštom obrazac za potpisivanje nove police s HZZO-om. Pita se isplati li joj se kad ionako plaća pretrage?</p>
<p>»Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sve participacije, odnosno razliku u cijeni koju plaća osnovno osiguranje do pune cijene usluge i to obavljene u onim ustanovama s kojima HZZO ima ugovor«, kazao je Boris Vlainić, rukovoditelj Službe za dopunsko zdravstveno osiguranje te rekao da je već potrošio grlo tumačeći što se to plaća, a što ne. Istodobno, bez pardona proziva liječnike kao krivce za nesporazume s osiguranicima. </p>
<p>Većina osiguranika, odnosno pacijenata, dobro zna kako funkcionira sustav, međutim, problem su - kao u konkretnom slučaju - krvne pretrage. Otprilike pola ih je u režimu naplate osnovne zdravstvene zaštite i na njih se ne plaća ništa ako pacijent ima karticu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ostale pretrage su u polikliničko-konzilijarnoj djelatnosti koje trebaju doplatiti i oni s karticom dopunskog osiguranja. Budući da mnogi laboratoriji danas imaju suvremene uređaje koji rade mnoge krvne pretrage odjednom, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti traže da se analizira krv i na one komponente koje ne spadaju u dopunsko osiguranje i vjerojatno je zbog toga čitateljica Vjesnika platila ceh. Vlainić je kazao da su »primarcima« u tom smislu upućena pismena tumačenja još u listopadu prošle godine sa strogim napucima po kojima treba pacijenta upozoriti na to što se plaća, a što ne. </p>
<p>Rješenje je, ustvrdio je Vlainić, da pretraga krvi u cijelosti postane usluga primarne zdravstvene zaštite, a do tada – »imamo problem«. Dodao je da tu ima i gorih pojava. Primjerice, neki stomatolozi s ugovorom ne priznaju karticu dopunskog osiguranja u zubnoj protetici (i participaciju do 50 posto) i pacijentu naplate punu cijenu. Vlainić savjetuje svim osiguranicima dopunskog zdravstvenog osiguranja da provjere ima li ustanova u kojoj se liječe ugovor s HZZO-om, te da traže račune ako smatraju da imaju pravo na povrat novca.</p>
<p>Tu, međutim, nije kraj nesporazuma s ugovornim liječnicima, jer kako je kazao Vlainić, neki od njih organizirali su prave »rekete« za pacijente kojima za 200 kuna na godinu nude sve laboratorijske usluge bez čekanja i naplate. O tome im govore pritužbe osiguranika koje, nažalost, na tome i ostaju. Nitko se od njih ne želi izložiti svjedočenju o tome kako se »snalaze« njihovi doktori. </p>
<p>Najsvježiji je primjer u prilog nerješenog pitanja plaćanja u zdravstvu, a vjerojatno i etičnosti, kojeg opisuje Vlainić, je 200 kuna naplaćeni 15-minutni pregled kod specijalista za uho-grlo-nos u redovno radno vrijeme u jednoj zagrebačkoj bolnici. Preporučena je i operacija za koju se treba svrstati na listu čekanja. Međutim, za 3000 eura, može i odmah, rečeno je osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja. </p>
<p>I ovaj slučaj, prema Vlainiću, ostat će na razini pritužbe, jer da bi se dokazao, osiguranik mora podnijeti prijavu nakon koje će posla imati USKOK kao što je to bilo kod poznatog pokušaja iznude kontrolora u HZZO-u.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030627].
|
