NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030826].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 195222 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Oko pola milijuna Hrvata živi na granici egzistencije</p>
<p>U nedavnom izvještaju UN-a ističe se podatak o približno 10 posto siromašnih u Hrvatskoj / Taj postotak odgovara onome iz istraživanja Svjetske banke još iz 1998. godine, a odnosio se na nacionalnu granicu siromaštva / Apsolutna granica siromaštva iznosila je 4,3 posto - to bi značilo da imamo oko 200.000 siromašnih osoba, što Hrvatsku ne svrstava među zemlje s velikim brojem siromašnih / Prema jednom pokazatelju ipak smo bili »posebni«: među siromašnima je zabilježen vrlo velik postotak starijih i osoba koje su nesposobne za rad </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Većina istraživanja o rasprostranjenosti siromaštva u Hrvatskoj u odnosu prema rasprostranjenosti siromaštva u svijetu u posljednje vrijeme daju vrlo slične rezultate. Tako se i u nedavno objavljenom izvještaju Ujedinjenih naroda ističe podatak o približno 10 posto siromašnih u Hrvatskoj. Riječ je o postotku koji odgovara onome iz istraživanja Svjetske banke još iz 1998. godine, a odnosio se na nacionalnu granicu siromaštva. Prema tom kriteriju, koji uključuje pretpostavku da su siromašne osobe one čiji su godišnji prihodi manji od 15.200 kuna (iznos je utvrđen 1998. godine), ili oko 1260 kuna mjesečno, u Hrvatskoj je, doduše, bilo 8,4 posto siromašnih. No, kako to istraživanje nije obuhvatilo područja koja su prethodnih godina bila obuhvaćena ratom, ukupan broj siromašnih procijenjen je između 10 i 12 posto. Prema posljednjem popisu stanovništva, to bi značilo da u Hrvatskoj ima barem oko 500.000 siromašnih. </p>
<p>S druge strane, apsolutna granica siromaštva, koja se utvrđuje radi usporedbe tih pokazatelja s drugim zemljama, iznosila je 4,3 posto. To znači da, prema međunarodno usporedivim kriterijima, imamo oko 200.000 siromašnih osoba, što Hrvatsku ne svrstava među zemlje s velikim brojem siromašnih.</p>
<p>Stručnjaci Svjetske banke tu su granicu 1998. godine utvrdili na oko četiri dolara dnevno, što bi prema današnjem tečaju podrazumijevalo da je riječ o pojedincima čiji su prihodi ispod 850 kuna mjesečno. I nedavno istraživanje o rasprostranjenosti siromaštva, koje je na temelju ankete o potrošnji kućanstava po narudžbi Ministarstva rada i socijalne skrbi izradio Ekonomski institut, potvrdilo je te rezultate.</p>
<p>Ta istraživanja u obzir uzimaju samo parametre koji se odnose na temeljnu egzistenciju, kao što su prehrana i stanovanje, a istraživanje je pokazalo da u tom segmentu nismo bitno različiti od mnogih drugih zemalja. Naime, među siromašnima su prevladavale slabo obrazovane osobe, ljudi bez redovnog posla ili oni koji nisu redovno plaćeni (u to je doba bilo oko 150.000 ljudi koji mjesecima nisu primili plaću).</p>
<p>No, prema jednom pokazatelju ipak smo bili »posebni« u odnosu prema drugima: u Hrvatskoj je, naime, među siromašnima zabilježen vrlo velik postotak starijih i osoba koje su nesposobne za rad. Tako je, prema procjenama Svjetske banke iz 1998. godine, polovica umirovljenika živjela na granici siromaštva. </p>
<p>Ako bismo danas primijenili iste granice siromaštva koje su utvrđene 1998. godine, među umirovljenicima je između 300.000 i 350.000 onih za koje bi se moglo reći da žive na granici siromaštva (naravno, ako im je mirovina jedini prihod), jer oko 500.000 ljudi ima manje od 1500 kuna mirovine. Ako bi se pak ta granica uvećala s obzirom na porast troškova života koji je u međuvremenu zabilježen, u kategoriju siromašnih moglo bi se ubrojiti i pola milijuna umirovljenika, što je samo nešto manje od polovice te populacije.</p>
<p>Specifičnost siromaštva na »hrvatski način« bila je i činjenica da je ono u većini slučajeva dugoročno stanje, odnosno da osobe koje zapadnu u teškoće iz njih vrlo teško izlaze, često i unatoč državnoj pomoći. To se posebno održava u slučaju osoba koje u srednjim godinama ostanu bez posla, od kojih mnogi na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dočekaju - mirovinu.</p>
<p>Drugi problem odnosio se na vrlo rigorozne kriterije koje kod utvrđivanja prava na socijalnu pomoć primjenjuje država, i prema kojima je granica siromaštva procijenjena tako da siromašnoj osobi jamči temeljnu egzistenciju ali samo za - trećinu mjeseca.</p>
<p>Naime, osnovica za utvrđivanje prava u sustavu socijalne skrbi iznosi 400 kuna, s tim da se ona za određene (i malobrojne) kategorije korisnika uvećava. To znači da će osoba ostvariti pravo na pomoć ako su joj mjesečni prihodi manji od 400 kuna, te da će ostvariti pravo na pomoć do tog iznosa. Treba ipak naglasiti da ukupna pomoć koju samac ili obitelj mogu ostvariti može biti viša.</p>
<p>Tako se, primjerice, obiteljska mirovina više ne računa u prihode obitelji kod utvrđivanja prava na osobnu invalidninu, što je pomoć za osobe koje su invalidi od rođenja. Slično je i u slučaju prava na doplatak za djecu i socijalne pomoći. Valja reći i da je država utvrdila posebne granice iznosa pomoći koje pojedinac ili obitelj mogu primiti iz državnog budžeta, ovisno o broju članova obitelji. Ti iznosi su samo nešto manji od granice siromaštva koju je utvrdila Svjetska banka, pa se može reći da se u nekim slučajevima siromaštvo ipak uspijeva ublažiti.</p>
<p>No, istraživanja koja su provedena u sklopu ispitivanja granice siromaštva pokazala su i da je pomoć vrlo loše raspoređena, odnosno da stvarno siromašnima odlazi manje od 10 posto ukupnih sredstava koje za tu namjenu izdvaja država. Samo u sustavu socijalne skrbi, naime, postoji 13 različitih prava, dok se broj socijalnih naknada koje se i u nekim drugim resorima mogu ostvariti penje na više od 30, pri čemu se često ne primjenjuju isti kriteriji, ili se pomoć u nekim slučajevima duplira. Tako država za socijalne programe troši mnogo, ali njima ne rješava sve probleme.</p>
<p>Jedan od primjera za to je i razlika između procijenjenog broja siromašnih i onih koji primaju takvu pomoć - gledano prema nacionalnom pragu, prema kojem imamo oko 10 posto siromašnih, u Hrvatskoj osnovnu socijalnu pomoć prima samo trećina onih kojima je pomoć potrebna. U svibnju ove godine, naime, imali smo oko 120.000 korisnika pomoći za uzdržavanje. Primjer za to je i činjenica da se s ukupnim izdvajanjima za različite socijalne programe, koja se kreću oko 26 posto bruto domaćeg proizvoda, Hrvatska ubraja među zemlje s izrazito visokim izdvajanjima za tu namjenu, ali efekti baš i nisu odgovarajući. </p>
<p>Tako su, primjerice, stručnjaci sa Studija za socijalni rad na zagrebačkom Pravnom fakultetu utvrdili da osnovna socijalna pomoć ne rješava ni temeljne egzistencijalne potrebe ugroženih građana: 1998. godine, kad je osnovica za utvrđivanje pomoći još iznosila 350 kuna, utvrđeno je, naime, da za prehranu samca mjesečno treba oko 570 kuna, što znači da je pomoć daleko od potreba. Istraživanje je, osim toga, pokazalo da samo 18 posto onih koji primaju osnovnu socijalnu pomoć njome može podmiriti troškove prehrane.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bi li Slovenija danas ispunila uvjete za ulazak u EU kakvi se nameću Hrvatskoj</p>
<p>Slovensko zakonodavstvo priznaje samo dvije autohtone nacionalne manjine, mađarsku i talijansku - prema posljednjem popisu stanovništva, u Sloveniji danas živi samo nešto više od 6000 Talijana i Mađara / Više od 190.000 ljudi je hrvatske, srpske, bošnjačke, makedonske i romske nacionalnosti, ali oni za službenu Ljubljanu ne postoje / Drugi uvjet koji se nameće Hrvatskoj za pristup EU je odnos prema susjednim državama / Četiri više od 10 godina otvorena pitanja Slovenije u odnosima s Hrvatskom teško bi zadovoljila stroge europske kriterije namijenjene Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Iako službena Ljubljana to zasad ne ističe, sve je više naznaka da će se Slovenija skorašnjim ulaskom u Europsku uniju znatno koristiti EU-ovim kišobranom u budućim pregovorima s Hrvatskom. Stoga mnogi analitičari odnosa Zagreba i Ljubljane slovensko otezanje u pregovorima s Hrvatskom tumače svjesnim nastojanjem da se rješavanje otvorenih pitanja odgodi do iduće godine. Kad će jedna od zvjezdica na zastavi EU-a biti i slovenska.</p>
<p>Priča je, dakle, potpuno jasna: slovenski put u EU posve je čist i otvoren, a hrvatska je trasa za Europu i dalje puna prepreka. Uvjeti EU-a za hrvatsko članstvo i dalje su nepromijenjeni. Suradnja s Haagom, povratak Srba, stanje u medijima, posebice na HRT-u, položaj nacionalnih manjina, odnos prema susjedima te izborno zakonodavstvo i dalje opterećuju odnose Hrvatske s EU-om.</p>
<p>No u cijeloj priči o putu u Europu indikativni su (neujednačeni) kriteriji koje je Bruxelles postavljao i danas postavlja zemljama kandidatima. Jedni su vrijedili za tranzicijske države srednje Europe, drugi za istočnoeuropske, treći za Hrvatsku, četvrti za balkanske države. Iako se ništa više ne može promijeniti, zanimljivo je pitanje bi li Slovenija danas uopće ispunila uvjete za ulazak u EU kakvi se nameću Hrvatskoj?</p>
<p>Raspadom Jugoslavije i krvavim ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, Slovenija je već krajem 1991. godine ispala iz geopolitičkih odrednica bivšeg jugoslavenskog područja. U međunarodnoj medijskoj zavjetrini, kada je interes i kritička oštrica svjetske zajednice bila usmjerena na zaustavljanje srpske agresije, a potom na saniranje ratne i svih inih šteta u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, Slovenija se pripremala na put u EU. I u mnogim segmentima tog zahtjevnog posla prošla je bez većeg monitoringa EU-a. </p>
<p>Stoga bi naš zapadni susjed danas vjerojatno teško prošao kriterije EU-a o poštivanju manjinskih i ljudskih prava kakvi se nameću Hrvatskoj. Slovensko zakonodavstvo, naime, priznaje samo dvije autohtone nacionalne manjine, mađarsku i talijansku. Prema posljednjem popisu stanovništva u Sloveniji danas živi samo nešto više od 6000 Talijana i Mađara. Ostale manjine za službenu Ljubljanu ne postoje.</p>
<p>U tom je kontekstu indikativan benigni, turistički letak slovenske turističke organizacije koji stranim turistima daje osnovne podatke o državi. Uz informacije o površini, klimi, većim gradovima i političkom sustavu, tu je i podatak o stanovništvu. Od dva milijuna stanovnika, »90 posto je Slovenaca, uz mađarsku i talijansku manjinu«. Neobaviješteni strani turisti tako će pomisliti da u Sloveniji živi i gotovo 200.000 Talijana i Mađara. No istina je drukčija. Talijana i Mađara je malo više od 6000, a više od 190.000 ljudi je hrvatske, srpske, bošnjačke, makedonske i romske nacionalnosti. Koje kao da ne postoje.</p>
<p>Sve je to za malobrojne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava u Sloveniji dokaz da službena Ljubljana posljednjih 13 godina sustavno krši manjinska prava i da je daleko ispod međunarodnih kriterija njihove zaštite. </p>
<p>U tom je kontekstu znakovita i afera »izbrisani«, u kojoj je slovenski MUP iz registra stalno prijavljenih stranaca izbrisao gotovo 130.000 neslovenaca i oduzeo im sva građanska i politička prava. Slovenija je danas jedna od najčišćih etničkih država u Europi.</p>
<p>Drugi uvjet koji se nameće Hrvatskoj za pristup EU je odnos prema susjednim državama. Bi li Slovenija danas, da je na hrvatskom mjestu, mogla zadovoljiti istančane kriterije EU-a kad je riječ o odnosima sa susjedima?</p>
<p>Ne treba mnogo mudrovati da bi se došlo do odgovora. Četiri, već više od 10 godina otvorena pitanja u odnosima s Hrvatskom, teško da bi zadovoljila stroge europske kriterije namijenjene Zagrebu. Teritorijalni sporovi, nedefinirana granica na moru, problem duga štedišama Ljubljanske banke i Nuklearna elektrana Krško najvažnija su otvorena pitanja hrvatsko-slovenskih odnosa. No njihovo nerješavanje za Sloveniju nije imalo nikakvih posljedica.</p>
<p>Ne ulazeći u slovenske odnose s Austrijom, Italijom i Mađarskom, neriješeni odnosi s Hrvatskom su konstanta. Evidentno otezanje njihova rješavanja Sloveniji, kao što se vidi, nije naškodilo na putu u Europu.</p>
<p>Zbog poznatih okolnosti i kratkoće, prema nekima kontroverznog, slovenskog rata za osamostaljenje, Slovenija nema problema s Haaškim sudom. Iako je nedavno haaško svjedočenje Milana Kučana u procesu protiv Slobodana Miloševića u slovenskoj javnosti popraćeno s vidnom nervozom javnosti i medija. </p>
<p>Slovenija bi, međutim, glatko prošla medijske uvjete, jer je elektroničke medije na vrijeme transformirala u javni servis, a medijska scena je, uz manje afere, pluralistička i neovisna. Ukupno gledajući, slovenski su mediji danas utjecajni, a kritičnom sudu javnosti izložene su sve poluge vlasti. Nakon kompromitirajućih otkrića slovenskih novinara mnogi su slovenski ministri posljednjih godina podnosili ostavke.</p>
<p>Slovenija je, dakle, jednom nogom već u Europi. Hoće li članstvo u EU snažnije utjecati na njezinu pregovaračku poziciju u rješavanju otvorenih pitanja s Hrvatskom, vidjet će se uskoro. Ovisit će to, dakako, i o potezima hrvatske diplomacije.</p>
<p>Prolaze kriterije za medije</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Svi Jambovi prijatelji</p>
<p>Za Luku Bebića Jambo je nekad govorio da je veliki sin Neretve i da svakome želi pomoći / Vladimir Šeks ga je 1993. u Zagrebu primio u HDZ / Kupio je portret Gojka Šuška za 300.000 maraka u želji da pomogne »nepravedno optuženim Hrvatima u haaškim kazamatima«</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Stipe Gabrić Jambo, metkovićki gradonačelnik koji je HDZ i njegove čelnike Vladimira Šeksa i Luku Bebića optužio da su ga reketarili, dobio je, čini se, novog političkog mentora, predsjednika Stjepana Mesića, koji kaže: »Što se tiče Jamba, on je gradonačelnik, nije nikada osuđen za kriminal i, ponavljam, moja je dužnost surađivati«.</p>
<p>Šeks i Bebić proglašavaju Jamba lažljivcem i najavljuju tužbe. Predsjednik Mesić pak priziva pravnu državu da ispita Jambove navode o reketarenju.</p>
<p>Današnja se Jambova priča potpuno razlikuje od one kada je, devedesetih, branio Bebića i Šeksa da nemaju ništa s njegovim poslovnim uspjehom. Luku Bebića, tadašnjeg predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, i Stipu Gabrića Jamba, metkovskog poduzetnika, prvi se put povezalo u jednom tekstu iz 1994., transkriptu tajno snimljenog razgovora. Prema tom transkriptu, Bebić je Jambu davao instrukcije kako »osvojiti« tvornicu tjestenine »Metkovka« (da više ne bude konkurencija Jambovom privatnom poduzeću) i Nogometni klub Neretva (radi poslovnih prostora).</p>
<p>Ni Bebić ni Jambo nisu demantirali napis. Bebić je jedino izrazio zabrinutost što mu se prisluškuje telefon. Jambo je kazao da on to ne želi komentirati, te da je ta snimka dio akcije podmetanja kojom se njega po svaku cijenu željelo ocrniti. Požalio se da ga u Metkoviću nisu željeli primiti u HDZ, pa ga je u tu stranku 1993. u Zagrebu učlanio Vladimir Šeks.</p>
<p>Na prigovore da iza njega stoji Bebić stoji iza njega, Jambo je odgovarao: »On je jedan od velikih sinova Neretve i čovjek spreman svakome izaći u susret. On nema nikakve veze sa mnom. Kada je mene 1993. ispitivala kriminalistička policija, rekao je da, ako sam griješio, odgovaram. Nisam njegovu sinu kupio stan u Zagrebu. Njegov je sin podstanar. Nedavno je dobio dijete, živi prilično skromno«.</p>
<p>Inspektori nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva otkrili su još 1991. nepravilnosti kojima je tvrtka »Razvitak«, u kojoj je Stipe Gabrić Jambo bio komercijalni direktor, oštećena za 20 milijuna maraka. Tek 1994. pokrenut je pravosudni postupak, a tadašnji državni odvjetnik Vladimir Šeks obećavao je da će krivci biti kažnjeni. Dosad nitko nije odgovarao u tom slučaju.</p>
<p>Pisalo se da je Vladimir Šeks pogodovao da Jambo dođe do dionica poduzeća »Metkovka«. »To o Šeksovoj pomoći najobičnija je laž. Šeks nije imao nikakve veze s tim, a nas je nekoliko poduzetnika redovnim putem došlo u posjed dionica 'Metkovke'«, govorio je Jambo. </p>
<p>Jambu je, navodno, dosta pomogao i nekadašnji predsjednik fonda za privatizaciju i predsjednik Nadzornog odbora »Razvitka« Milan Kovač. On je, navodno, Jamobovoj privatnoj tvrtki, objekt po objekt, prodavao »Razvitkov«. Njega Stipe Gabrić ne proziva. Zlobnici vele da je to zato što je Kovač danas u vrhu Pašalićeva HB-a s kojim je Jambo blizak.</p>
<p>Upamćeno je i tajkunovo prijateljstvo s generalom Milivojem Petkovićem, nekadašnjim načelnikom GS HVO-a i Antom Jelavićem, nekadašnjim glavnim logističarem HVO-a. Svojedobno su objavljeni dokumenti prema kojima je Jambovo poduzeće HVO-u prodavalo robu po dvostruko višim cijenama od tržišnih.</p>
<p>Kontroverzni metkovski gradonačelnik nekad se ponosio prijateljstvom s pokojnim ministrom obrane Gojkom Šuškom. Na jednoj aukciji u Širokom Brijegu kupio je Šuškov portret za 300.000 maraka. Obrazlažući taj potez kazao je: »Pokojni ministar Šušak bio je počasni građanin Metkovića, moj osobni prijatelj i uz predsjednika Tuđmana najzaslužnija osoba za neovisnost Hrvatske. Kupnjom te slike želio sam barem malo olakšati život nepravedno optuženim Hrvatima, koji se trenutno nalaze u haaškim kazamatima i koje očekuje nepravedno suđenje«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prolaz ili pad na političkim preduvjetima</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Bez puno pompe, kako i dolikuje radnoj atmosferi, objavljeno je da je Hrvatska već sada odgovorila na sva pitanja Europske komisije. Sva ministarstva potrudila su se da bi na upitnik odgovorila što brže i tako bila označena kao vrijedna, europska i brza. No, ovo malo, ali poticajno interno nadmetanje tek je jedan u nizu koraka koji Hrvatsku dijeli od statusa zemlje-kandidata za ulazak u Europsku uniju i ocjene da je sposobna za početak pregovora o punopravnom članstvu. </p>
<p>Brzina odgovora, naravno, ne jamči ništa. Ako se odgovaralo brzopleto, ali nekvalitetno, Komisija će odgovore vratiti na doradu.</p>
<p>Ipak, mnogo je važnije nešto drugo. Hrvatska mora paziti što će odgovoriti na pitanja koja se tiču političkih preduvjeta. Politički kriteriji još uvijek u svakodnevnom političkom životu nisu ispunjeni. Hrvatska se ne može pohvaliti da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, a ranije »igre skrivača« u »slučaju Bobetko« i »slučaju Gotovina« nisu ostavile dojam da se uistinu želi poštivati pravna država. Isto tako, u pitanju povratka izbjeglica i njihove imovine hrvatska je vlast učinila sve kada su bile potrebne pompozne najave i odgovarajući zakoni. Provedba ide nešto teže. </p>
<p>Hrvatska bi vlast baš u pitanju političkih preduvjeta trebala biti izuzetno oprezna. Europska komisija vrlo je dobro upoznata sa stanjem u našoj zemlji, te joj je jasno da se gospodarski kriteriji ne mogu ispuniti preko noći. Stoga će, na proljeće sljedeće godine, kada se o Hrvatskoj u Europskoj komisiji bude odlučivalo, ključna stvar biti je li Hrvatska uistinu ispunila političke uvjete. </p>
<p>Neovisno o donesenim zakonima i regulativama potrebnima za EU, za Hrvatsku će biti najvažnije da se svi zakoni i pravila na kraju i provode. Stoga nedavno doneseni zakoni o povratku izbjeglica i njihove imovine neće imati nikakva učinka ako se ne budu provodili. U suprotnom, u zraku bi opet mogla lebdjeti nezgodna kvalifikacija »nedostatka političke volje«. </p>
<p>Isto se odnosi i na pitanje suradnje s Haaškim sudom i reformu pravosuđa. Ako uspješno riješi pitanja političkih preduvjeta, Hrvatska na proljeće ne treba strahovati ni zbog dijela upitnika koji se tiče gospodarstva ni zajedničke vanjske i sigurnosne politike.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Već plaćamo sušu </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>Zbog katastrofalne ovogodišnje suše na poljoprivrednim usjevima, cijene voća i povrća, ali i mesa, ove su godine »odletjele u nebo«. Država još traži način na koji će namiri štetu poljoprivrednicima, ali hrvatski potrošači već plaćaju posljedice suše.</p>
<p>Izgleda da je suša najviše »pogodila« prekupce i nakupce koji uglavnom drže prodaju voća i povrća na neuređenom domaćem tržištu. Kako drukčije objasniti da je cijena rajčice ove godine u odnosu na prošlu veća za 50 i 60 posto, dok je kilogram krumpira skuplji 128 posto.</p>
<p>Meso zbog povećane potražnje usred turističke sezone također ima visoku cijenu.</p>
<p>Hrana je skupa zato što domaći proizvođači mogu proizvesti samo šest poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kad obilnija kiša ne padne četiri mjeseca, »najbolje« rastu cijene hrane.</p>
<p>U Hrvatskoj se na hranu troši 35 posto kućnog proračuna, a u zemljama Europske unije 14 posto. Dakle, ono što zaradimo, pojedemo i popijemo. </p>
<p>Suša je »ubrala ljetinu« ove godine, te bi na jesen troškovi hrane mogli biti još veći. Stočari, primjerice, upozoravaju da usred ljeta moraju u stajama hraniti stoku jer je suša poharala livade i pašnjake.</p>
<p>Najveće štete su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je suša »ubrala« više od 220 milijuna kuna. Dok su u cijeloj državi štete goleme (oko 1,7 milijardi kuna), država je spremna pomoći s 400 milijuna kuna. </p>
<p>Lijek je u navodnjavanju jer ni cvijeće neće rasti ako se ne zalijeva. Zato ako su neki spremni ugroziti redovitu opskrbu vodom da bi imali lijep balkon ili vrt, onda i država mora osigurati osjetnija sredstva za navodnjavanje u proračunu za iduću godinu. </p>
<p>Vode, navodno, imamo dovoljno. No pravo je pitanje zašto smo žedni i gotovo gladni pored zemlje koja bi prema kvaliteti mogla hraniti 27 milijuna ljudi. </p>
<p>Ako se uvoz nastavi galopirajućim tempom, kakav je bio u prvom dijelu godine, onda bi prošlogodišnji crni rekord uvoza hrane, veći od milijardu dolara, mogao biti osjetno premašen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kiša važnija od izbora</p>
<p>Je li samo zbog ozonske rupčage nad Antarktikom - za koju su dobrim dijelom krivi Amerikanci svojim kaubojskim ponašanjem ne samo u Iraku, nego i u zaštiti okoliša - ili zbog još nekih razloga, ali dobra stara Zemlja opasno se naherila prema Suncu. Ledene se kape na polovima tope. Klima se mijenja/ Dok su se Slovenci bavili nama i gospodarskim pojasom, istopio im se ledenjak pod Triglavom, posljednji u ovom dijelu Alpa. Dok smo se mi bavili Slovencima, presušilo je, mjesec dana prije roka, Modro jezero kod Imotskog</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Već tri mjeseca vodeće vijesti u Hrvatskoj nisu više političke. Požari, suša i prijeteće redukcije vode i struje pokazali su koliko je krhka današnja tehnički usavršena civilizacija ako joj priroda uskrati ono što joj normalno pruža. Nije pogođena samo Hrvatska, jer požari i ekstremne vrućine haraju i Portugalom, Španjolskom, Francuskom... Ali u Hrvatskoj se vidi, među ostalim, koliko je ova država spremna odgovoriti na takve izazove. </p>
<p>Je li samo zbog ozonske rupčage nad Antarktikom - za koju su dobrim dijelom krivi Amerikanci svojim kaubojskim ponašanjem ne samo u Iraku, nego i u zaštiti okoliša - ili zbog još nekih razloga, ali dobra stara Zemlja opasno se naherila prema Suncu. Ledene se kape na polovima tope. Klima se mijenja. Na površini Jadranskog mora temperatura skače na 30 stupnjeva i možemo očekivati dolazak tropskih riba, proždrljivih i šarenih. Ako se ovako nastavi, ne ginu nam i barakude i »veliki bijeli« koji haraju u južnim morima. </p>
<p>Dok su se Slovenci bavili nama i gospodarskim pojasom, istopio im se ledenjak pod Triglavom, posljednji u ovom dijelu Alpa. Dok smo se mi bavili Slovencima, presušilo je, mjesec dana prije roka, Modro jezero kod Imotskog. U Slavoniji vrije voda u ribnjacima i krepavaju šarani. Grožđe je dozrelo mjesec dana ranije. U požarima je izgorjelo stotine hektara maslinika. Cijena litre maslinovog ulja skočila je s 50 na 70 kuna.</p>
<p>Nitko ne može regulirati vrućinu, pa su i u Londonu skakali u fontanu na Trafalgar Squareu na plus 35 stupnjeva. Međutim država koja drži do sebe i svojih stanovnika mora imati strategiju kojom čuva svoja bogatstva i spremna dočekuje ovakve elementarne katastrofe. Hrvatska nije takva država. U Hrvatskoj, koja je treća po rezervama vode u Europi, navodnjava se šest posto obrađenog zemljišta. U Zagrebu, koji leži na vodi, nitko nije u stanju pouzdano reći (ili neće reći) koliko još ima vode u pet glavnih prisavskih bunara - u Maloj Mlaki, Petruševcu, Sašnjaku, Strmecu i Zapruđu. Ako oni presuše, u 20 vodosprema na brdima ima vode za šest sati potrošnje. </p>
<p>Ako nema vode, onda prijeti i manjak struje. Hidroelektrane iscijede 10 do 15 posto struje, a ostalo daju termoelektrane i Krško dok 15 do 20 posto stiže iz uvoza. Sad se vidi da je bilo pametno što smo se sa Slovencima ipak uspjeli dogovoriti da dobivamo opet struju iz Krškog, a nije bilo pametno što već 20 godina nije izgrađena nijedna termoelektrana.</p>
<p>Ljetna serija požara pokazala je da nije dovoljno imati kanadere ako manjka pamet i novac za organizaciju. Požari još plamte, a posvađali su se »savezni« i županijski vatrogasci zbog načina gašenja i trošenja novca. Jedino se slažu u tome da vatrogasni sustav ne valja. Laiku sa strane nije teško zaključiti sljedeće: državni proračun mora osigurati više novca za nove kanadere, opremu i stimulaciju profesionalnim vatrogascima. Mala mista po Dalmaciji trebala bi, zar ne, dio dobiti od turizma uložiti u nova vatrogasna vozila (a postojeća izložiti u tehničkim muzejima) jer sigurno oni više zarađuju od turista nego što seljaci u Zagorju ili Međimurju zarađuju od krumpira i kupusa, a imaju sasvim solidna dobrovoljna vatrogasna društva. Istina je da im uglavnom služe za subotnje veselice, ali barem imaju čime gasiti kad plane.</p>
<p>Budući da turistička sezona kod nas traje u vrh glave tri mjeseca, obalni, priobalni i otočki župani, gradonačelnici, činovnici i vatrogasci imaju dovoljno vremena da za iduću sezonu nabave nova vozila, uvježbaju se i pripreme planove za gašenje. </p>
<p>Hrvatska je zemlja koju je priroda bogato obdarila ljepotama i gospodarskim izvorima (more, voda, obradive površine...), ali joj je uskratila na ključnim mjestima ljude s vizijom i voljom da je ostvare. Imali smo, recimo, Holjevca koji je prebacio Zagreb preko Save. A dalje? Budući da Hrvatska, među ostalim, iskorištava samo dio onoga što može, računi za naplatu elementarnih nepogoda stižu joj ranije nego drugima. </p>
<p>Hrvatska je na vrijeme krenula u proglašenje gospodarskog pojasa da bi sačuvala Jadran. Glupo je, međutim, da su se oko toga počele igrati predizborne igre, a riječ je o nacionalnom interesu. Riječ je o nacionalnoj strategiji koja se provodi konsenzusom, čvrsto, ali smireno i s uvažavanjem interesa i frustracija susjeda. Prvo Talijana, a onda i Slovenaca. Hrvatska će sasvim sigurno na kraju proglasiti taj pojas, ma što o tome laprdao Zmago Jelinčič kao slovenski »probirštift«, ali je pitanje kako će to učiniti. </p>
<p>U priči o gospodarskom pojasu pokazat će se može li se ova zemlja ozbiljno pozabaviti svojim vitalnim interesima. Nakon toga, Hrvatska bi se trebala prihvatiti izrade nacionalne strategije u proizvodnji struje, u iskorištavanju vode, u povećanju poljoprivredne proizvodnje i prevenciji požara. </p>
<p>Zasad, ovoj je zemlji važnija kiša od izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Vjerojatnost skandala početkom školske godine</p>
<p>Skorašnji početak školske godine, procijenili su neki, prilika je da se već gotovo zaboravljena priča o Eli i Nini aktualizira. Zasad, srećom, bez medijskog uspjeha, što znači bez skandala. Svakako, rezultat koji ne treba podcjenjivati/ Prilično je izvjesno (matematički vjerojatno) da se neće baš svi potencijalno mogući skandali dogoditi u istoj školskoj godini. Za sljedeću školsku godinu nećemo još dugo čekati - niti dva tjedna</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Ela i Nina sele se iz Kaštel Novog u Kutinu. Ela i Nina ne sele se iz Kaštel Novog u Kutinu. Ela i Nina ne sele se nikamo nego ostaju u Kaštel Novom. Tako je otprilike izgledao medijsko-toponimijski ping-pong s dvije vjerojatno najpoznatije djevojčice u Hrvatskoj. </p>
<p>Taj ping-pong nikome nije koristio (osim što su novine pred kraj sušnog razdoblja za vijesti uspješno punile prostor, a da nisu pisale o suši). No zasad nikome nije ni štetio. Čak se ni političari - koji su u slučaju Ele i Nine pokušali djelovati iz plemenitih pobuda, ali sa »šlampavim« učinkom (među kojima je bio i premijer Ivica Račan) - ovaj put nisu uključivali u ponovno aktualiziranu temu o dvije HIV-pozitivne djevojčice. To bi, pak, moglo značiti da neki, istina polako, počinju poštivati barem nečiju privatnost. </p>
<p>Istodobno, aktualizacija teme o dvije djevojčice i njihovoj udomiteljskoj obitelji Oblak nije neočekivana. Sjetimo se samo svih prošlogodišnjih zbivanja vezanih uz polazak Ele u prvi razred Osnovne škole »Bijaći«. Jedna je djevojčica mjesecima bila (uz jednog umirovljenika - Janka Bobetka) glavna medijska tema u Hrvatskoj. Ono što je, pak, važnije od toga je li Ela bila medijska tema broj jedan ili dva, jest da se društvo na jednom vrlo osjetljivom primjeru (u pitanju je bila sedmogodišnja djevojčica) uvježbavalo u kakvoj-takvoj snošljivosti, a kojoj su prethodile rasprave (isprva zasnovane na emocijama) koje su ipak bile argumentirane. </p>
<p>Skorašnji početak školske godine, procijenili su neki, prilika je da se već gotovo zaboravljena priča aktualizira. Zasad, srećom, bez medijskog uspjeha, što znači bez skandala. Svakako, rezultat koji ne treba podcjenjivati.</p>
<p>No, kako se bliži početak školske godine (koji bi se trebao zbiti 8. rujna), aktualiziraju se i neke druge teme. Tu je ponajprije vječna tema udžbenika. Svake zime raspravlja se o tome hoće li nakladnici udžbenike na vrijeme poslati na natječaj. </p>
<p>Svako proljeće raspravlja se o tome hoće li Ministarstvo prosvjete i sporta pravodobno ocijeniti i odobriti udžbenike za sljedeću školsku godinu, kao i o tome što piše u udžbenicima povijesti za osmi razred i u udžbenicima književnosti. Krajem svake sezone godišnjih odmora (počinje obično oko Velike Gospe) piše se o tome hoće li udžbenici pravodobno stići u knjižare. </p>
<p>Već pred kraj sezone godišnjih odmora (kraj kolovoza, svakako prije Male Gospe) piše se o tome zašto udžbenici nisu pravodobno stigli u knjižare, te se zaključi da će roditelji i ove godine stajati u redovima ne bi li kupili, primjerice, pučkoškolske potrepštine za svoju djecu. Unatoč svim naporima, nitko još nije pouzdano otkrio tko je u četverokutu Ministarstvo-nakladnici-roditelji/učenici-novinari kriv za kašnjenje udžbenika i stajanje u redovima. </p>
<p>Treća tema vezana uz početak školske godine, o kojoj se zasad nije raspravljalo (što ne znači da neće), jest obrazovanje Roma. Početak prošle školske godine bio je obilježen i skandaloznim nepočetkom školske godine u Držimurec-Strelecu, a pitanje je u osnovi glasilo mogu li mali Romi i mali Hrvati zajedno u školu?</p>
<p>Naravno, mogući popis skandala i neugodnosti kad je riječ o početku školske godine potencijalno je i veći, ali prilično je izvjesno (matematički vjerojatno) da se neće baš svi dogoditi u istoj školskoj godini. Za sljedeću školsku godinu nećemo još dugo čekati - niti dva tjedna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Programe svakoga liječenja, pa i duhovnoga, treba podvrgnuti stručnoj i znanstvenoj provjeri</p>
<p>Uzimajući u obzir uspješnost dosadašnjeg pastoralnog rada Katoličke crkve, začuđuje inicijativa s osnivanjem »duhovnog lječilišta« u kojem bi na istom mjestu djelovali različiti stručnjaci i crkveni djelatnici. Nije, naime, nikako razvidno u čemu se zapravo sastoji »duhovno« liječenje. Radi li se o nekom novom programu, utemeljenom na nekim novim znanstvenim spoznajama, koje psihijatrijsko liječenje ili psihologijsko savjetovanje čine zastarjelima ili nedovoljnima? / Koje je službeno zdravstveno i/ili obrazovno tijelo proučilo i odobrilo program nove institucije i tko su stručnjaci koji su ga potpisima ovjerili?... Čini se samim po sebi razumljivim da bi takva nova inicijativa trebala proći sve odgovarajuće korake i provjere koje inače, na primjer, prolaze </p>
<p>novi lijekovi ili novi načini liječenja</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Ići u korak s vremenom i pratiti razvoj društva jedan je od znakova prilagođenog ponašanja pojedinca ili skupina ljudi koji u tom društvu žive. To, dakako, vrijedi i za različite organizacije i institucije koje u društvu obavljaju određene funkcije, pa se tako društvenim promjenama prilagođavaju i oni koji ih i sami potiču i na njih utječu, poput npr. znanstvenih i obrazovnih institucija.</p>
<p> Osnivaju se tako nove privatne škole, veleučilišta i studiji, čiji je cilj osuvremeniti način poučavanja i proširiti raspon znanja koja će ponuditi svojim studentima.</p>
<p> Hvale je vrijedno što je i Katolička crkva odlučila pratiti ta kretanja u društvu, pa je ove godine prvi put otvorila vrata svoje gimnazije i djevojkama, ne štedeći truda i novca da školu prilagodi novim đacima. </p>
<p>Ovih je dana objavljeno da Katolička crkva osniva i pokreće rad »duhovnog lječilišta« u kojem će crkveni djelatnici, zajedno s psihijatrima, psiholozima i drugim stručnjacima, pomagati u liječenju i duhovnoj obnovi traumatiziranih i oboljelih branitelja i drugih osoba kojima je takva pomoć potrebna.</p>
<p>Znači li to da se Crkva odlučila prikloniti modernim trendovima različitih psihologijskih i psihijatrijskih škola i »pravaca« koji, na različitim vikend-seminarima ili radionicama, ublažavaju traume i stresove, rješavaju životne probleme i neprilagođenost, pomažu u postizanju sreće i zadovoljstva?</p>
<p>Nema sumnje da su mnogi od tih seminara, kao i mnoge radionice namijenjene svladavanju stresa ili stjecanju nekih vještina, korisni i zanimljivi načini pružanja pomoći i poučavanja. Nema isto tako sumnje ni da su mnoge od tih aktivnosti vrlo lukrativne za one koji ih organiziraju i održavaju.</p>
<p> Ovu tvrdnju nikako ne treba shvatiti kao prigovor, jer se svaki stručno obavljen posao treba i nagraditi, a ljudi koji na te seminare dolaze sami se, dobrovoljno i na temelju vlastitog izbora, odlučuju za sudjelovanje u takvim aktivnostima, pa ih sami i plaćaju.</p>
<p>Katolička crkva već je prije više od dvadesetak godina u pojedinim župama organizirala bračna savjetovališta, kao i savjetovališta za mladež i ovisnike o drogama, koja su vrlo uspješno popunjavala nedostatak institucija u društvu u koje bi pojedinac bez novca i bez liječničke uputnice mogao doći po pomoć. Pastoralni rad uključivao je i pružanje savjetodavne pomoći u rješavanju životnih problema u obitelji, tijekom odrastanja ili starenja, u susretu s bolestima i nesrećama. </p>
<p>Posebne su prednosti takvog rada bile i ostale, što su se crkveni djelatnici bavili vjernicima unutar određene lokalne zajednice, u kojoj su mnoge od članova vjerske zajednice poznavali od djetinjstva, kao što su poznavali i događanja u većini obitelji. Istodobno je i sama vjerska zajednica pružala određenu pomoć svojim članovima, ne samo u različitim oblicima socijalne podrške, nego i u održavanju vjerskih obveza i načina života.</p>
<p>Uspješnost pastoralnog rada Katoličke crkve očitovala se i u bliskoj suradnji sa stručnjacima različitih struka, pa su tako, primjerice, za vrijeme Domovinskog rata svećenici surađivali s timovima za pružanje psihosocijalne pomoći, bilo da su im upućivali vjernike kojima je bila potrebna stručna pomoć, bilo da su od njih primali one kojima je zatrebala pastoralna utjeha.</p>
<p> Nema sumnje da je bliska suradnja stručnjaka iz različitih struka i vjerskih djelatnika i do sada bila uspješna i korisna, što u određenoj mjeri potvrđuju i znanstvena istraživanja.</p>
<p>Uzimajući u obzir uspješnost dosadašnjeg pastoralnog rada Katoličke crkve, začuđuje ova inicijativa s osnivanjem »duhovnog lječilišta« u kojem bi na istom mjestu djelovali različiti stručnjaci i crkveni djelatnici. Nije, naime, nikako razvidno u čemu se zapravo sastoji »duhovno« liječenje. </p>
<p>Radi li se tu o nekom novom programu, utemeljenom na nekim novim znanstvenim spoznajama, koje psihijatrijsko liječenje ili psihologijsko savjetovanje čine zastarjelima ili nedovoljnima? Ili duhovno liječenje traži vremensku i prostornu multidisciplinarnost, koja se u ostalim oblicima liječenja i pružanja pomoći do sada uspješno ostvarivala u vremenskoj i prostornoj odvojenosti?</p>
<p> Koje je službeno zdravstveno i/ili obrazovno tijelo proučilo i odobrilo program nove institucije i tko su stručnjaci koji su ga svojim potpisima ovjerili? Čini se, naime, samim po sebi razumljivim da bi takva nova inicijativa trebala proći sve odgovarajuće korake i provjere koje, na primjer, prolaze novi lijekovi ili novi načini liječenja.</p>
<p> Bit će da je sve to i obavljeno, samo to nije rečeno novinarima kako bi mogli o tome izvijestiti javnost. Bit će da su ispitivanja i provjeravanja novog pristupa pokazala njegove iznimne prednosti, kad je odlučeno zbog duhovnog liječenja ljude izdvojiti iz vjerske zajednice u kojoj žive (eventualno i rade) i u kojoj imaju društvenu podršku susjeda i drugih vjernika. </p>
<p>Bit će da je »liječenje« mnogo uspješnije u prilagođenom hotelu u kojem »gostuju« stručnjaci iz različitih bolnica i ustanova, iako su i u tim bolnicama i ustanovama mogli dobiti pastoralnu pomoć, koja im je, osim toga, uvijek bila na raspolaganju i u njihovoj župi.</p>
<p>Pitanje je, dakako, i tko će financirati taj novi oblik liječenja: sama Crkva, korisnici usluga ili šira društvena zajednica. Bude li Katolička crkva velikodušno financirala cijeli projekt »duhovnog liječenja«, moramo se na vrijeme suočiti s činjenicom da će to tada na isti način moći, smjeti i trebati učiniti i druge religiozne zajednice koje također nude svoja duhovna izlječenja.</p>
<p>Novija psihologijska istraživanja pokazuju, naime, da su religiozni ljudi u prosjeku sretniji i zdraviji od nereligioznih, što se pripisuje činjenici da mnoge religije zabranjuju nezdrava ponašanja, poput uzimanja droga i pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola ili promiskuitetnog života. Samo se po sebi razumije da se ispitivani utjecaj religioznosti na zdravlje i prilagodbu ljudi ne odnosi samo na katoličku vjeru, nego na religioznost kao svojstvo, usmjerenje i odabir pojedinca. Treba stoga pozdraviti otvaranje duhovnog lječilišta u Mariji Bistrici, jer time Katolička crkva otvara vrata ne samo novom načinu liječenja, nego i svim drugim religioznim pristupima duhovnom liječenju. Nema, međutim, sumnje da programe svakog liječenja, pa i duhovnog, svakako treba prije svečanog »presijecanja vrpce« podvrgnuti rigoroznoj stručnoj i znanstvenoj provjeri.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Još jedna stranka: uvijek je vrijeme za promjene</p>
<p>Načelno, više stranaka trebalo bi značiti žešću konkurenciju programskih zamisli i ljudi koji su sposobni ostvariti ih na dobrobit biračke većine, pa je Zubakova Unija još jedna dobrodošla »štuka u ribnjaku«. Nema ničega lošeg ni u tome što jedan uspješan poduzetnik - koji je, kako sam ističe, stekao pozamašnu imovinu u uvjetima realne ekonomije i besprijekorno djelujućega zapadnoga zakonskog i poreznog ambijenta - kani svoje iskustvo »nacionalizirati« zarad rješavanja </p>
<p>ekonomsko-socijalnih problema ove zemlje</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>Hrvatska je stranačka pozornica, i to za pasje žege kad se tradicionalno »ništa ne događa«, obogaćena još jednom političkom organizacijom - Demokratskom socijalnom unijom, »kontroverznog trgovca oružjem« Zvonka Zubaka. I, kako se u nas već uvriježilo, nova je stranka krenula u život u znaku »nerazmjerno velikih« obećanja, agresivno-anegdotalnih poruka svog čelnika na račun vladajuće udruge i optimističkih procjena učinka na predstojećim izborima.</p>
<p>Što je u tome loše? Baš ništa! Načelno, više stranaka trebalo bi značiti žešću konkurenciju programskih zamisli i ljudi koji su sposobni ostvariti ih na dobrobit biračke većine, pa je Zubakova Unija još jedna dobrodošla »štuka u ribnjaku«.</p>
<p>Izokrenuti Horvatov SDU?</p>
<p> Nema ničega lošeg ni u tome što jedan uspješan poduzetnik - koji je, kako sam ističe, stekao pozamašnu imovinu u uvjetima realne ekonomije i besprijekorno djelujućega zapadnoga zakonskog i poreznog ambijenta - kani svoje iskustvo »nacionalizirati« zarad rješavanja ekonomsko-socijalnih problema ove zemlje.</p>
<p>(Sukladno tome, u navodnike zaodjenutu kontroverznost - koju su mu prišili u dnevniku nacionalne dalekovidnice - ili mu zlonamjerno podmeću, ili je ističu zbog toga što čovjek trguje oružjem, robom koja a priori izaziva etičke dvojbe o svima koji je dotaknu; no, zaista bizarno od medija koji je nedavno oružje nazvao jedinim realnim izvoznim adutom posustale hrvatske metaloprerađivačke industrije!)</p>
<p>Nešto dvojbe izaziva jedino imenom stranke naznačena vrijednosno-programska orijentacija DSU-a: jesmo li dobili »obrnuti pandan« još jedva tinjajućoj Horvatovoj Socijalno-demokratskoj uniji, ili su točke bliskosti tih dviju, čini se - prema likovima i objelodanjenim idejama čelnih im imena - stubokom oprečnih inicijativa, iscrpljene njihovim »naopako« poredanim etiketama? </p>
<p>Ta nedoumica, međutim, traje samo dok se ne sjetimo da programsko-ideološke definicije, u hrvatskoj stranačkoj nomenklaturi, znače malo ili ništa. </p>
<p>Dovoljno je spomenuti koliko je klasične, ili moderne, trećeputaške socijaldemokracije ostalo u praksi Račanove partije, gdje se narodnjaštvo zagubilo u djelovanju i vrijednosnoj gami HNS-a (ili HSS-a), kamo li se djenuo liberalizam HSLS-a... pa da se nitko ne zanosi »izvornim odrednicama« bilo koje hrvatske stranke.</p>
<p>Čini se da jedino njihovoj marketinškoj nedomišljenosti treba pripisati što se tvrdokorno drže notorno ocvalih naljepnica i što se, barem ambicioznije među njima, nisu odavno preimenovale u postmoderne udruge pod propagandno inteligentnim generičkim imenima poput Masline, Jabuke ili Vodencvijeta.</p>
<p>Novcem u politiku, </p>
<p>a ne politikom do novca</p>
<p>Zubakova stranka, međutim, ponajmanje će zbog tog propusta patiti od tanašna identiteta - jer će joj on biti podcrtan osobnošću osnivača. Zvonko Zubak, lansirajući DSU posve osobnom porukom »Ja imam, imat ćete i vi!«, na osebujan je način koncepcijski ponovio svojedobno osnivanje HDZ-a Tuđmanovim sretno pogođenim »Zna se!«</p>
<p> Naime, Zubak je - sublimirajući u toj tvrdnji iskustvo koje može dokumentirati bogatstvom - politički instrumentalizirao svoj najsnažniji adut, jednako kao što je i svojedobno Tuđman izrazio neupitnu spoznaju o plebiscitarnom opredjeljenju hrvatskog naroda za osamostaljenje i izlazak iz posrbljene SFRJ.</p>
<p>Još jednu kvalitativnu novost Zvonko Zubak donosi na hrvatsku stranačku scenu: on toliko vjeruje u svoju misiju da ne žali novca kako bi je pretvorio u program poduprt impresivnim postotkom biračkih glasova - dok je devet desetina aktualne nacionalne političke nomenklature ušlo u politiku da bi se domoglo novca što ga u profesionalnoj karijeri nije moglo ni na zidu narisati. </p>
<p>(Doduše, Zubaka će još dugo pratiti insinuacije da je stranku osnovao kako bi političkim pritiskom naplatio golema potraživanja za oružje isporučeno u Tuđman-Šuškovo vrijeme - što bi prilično odudaralo od trezvena nastupa i zapadnjačke poslovne logike kojom zrače njegove dosadašnje poruke.)</p>
<p>Gdje počinju problemi? U prvom redu, u zakrčenosti hrvatske stranačke scene, a time i čvrstoj razdijeljenosti barem triju četvrtina biračkog prostora. Više je izgleda da bi na sljedećim izborima mogao nestati dio sada parlamentarnih stranaka, nego da bi se neke nove opcije - prema sadašnjemu izbornom zakonu, a osobito u nepovoljnu okolišu aktualnog zakona o izbornim jedinicama - ugurale u taj privilegirani klub. </p>
<p>Doduše, nešto potencijala otvara se zanimljivom pozitivnom »marginom« između postotka onih koji će, prema recentnim istraživanjima, svakako izaći na izbore, ali još ne znaju za koga će glasovati. Međutim, za tim će neodlučnim biračima nastati jagma u kojoj propagandni novac može, ali i ne mora igrati ključnu ulogu.</p>
<p>Pretežit dio biračkog tijela ima svoju prvu opciju, bilo stalnu - poput stabilnih birača obiju velikih stranaka totalitarne provenijencije - bilo oscilirajuću unutar stanovite vrijednosne lepeze, zahvaljujući čemu se pozamašan dio nekadašnjih Budišinih glasova odlio »liberaliziranim narodnjacima«, a značajan postotak HDZ-ovih birača otplutao prema HSS-u.</p>
<p>Drugi značajan problem Zubakove inicijative jest u tome što se ona, premda nominalno ljevičarska, ipak »upucava« onom dijelu glasača koji svojim smatraju Sanader, Pašalić, Budiša, Mate Granić... Naime, na to upućuje način na koji Zubak ističe svoju ulogu »domoljubnog opskrbljivača oružjem« u kritičnoj fazi rata - kad je svoju robu zaista mogao drugdje prodavati po povoljnijoj cijeni i uz nemjerljivo manje rizika - njegova »fundamentalistička« retorika o Den Haagu i »generalima herojima, a ne zločincima«, kao i to što je za potpredsjednika uzeo hadezeovskog rektora zagrebačkog Sveučilišta (i one-off diplomata) Marijana Šunjića.</p>
<p>Pitanje je, dakle, što i koliko privlačno taj uljez može reći biračima koji tradicionalno optiraju za etikete desno od centra, dok nema nikakve dvojbe da mu je prednost što je crpi iz formule self-made mana, u odnosu prema liderima strančica koji su političarima postali u sjeni klijentelističke milosti »državnog poglavara«, praktično nedostižna. </p>
<p>(Zanimljivo je da se, tom osobitošću, »postpopulist« Zubak približava »postliberalu« Bancu; naime, i potonji među svoje najjače karte ubraja to što je, premda posve drugačijeg identiteta, došao kao profesionalac potvrđen u uvjetima realne konkurencije i što je njegova osobnost postala bitno snažnijim elementom imagea stranke koju vodi, nego što bi to bila njezina programsko-vrijednosna orijentacija.)</p>
<p>Nadalje, prema početničkim komunikacijskim nespretnostima čini se da će Zubak imati mnogo više muke dok sažeto i čitko objasni, nego dok lucidno i oslanjajući se na svoje životno iskustvo sroči svoje »prevratničke« poruke.</p>
<p> (Bančev problem, kad ih već uspoređujem, posve je drugačije prirode: u želji da primatelja očisti od svega što bi zamagljivalo prihvaćanje njegovih poruka, on ga tako ošine svojim britkim eliptičnim definicijama da nehotice potakne »aktiviranje radarske obrane« od stranačke ponude koja nije izravno podudarna njegovim, primateljevim, opredjeljenjima.)</p>
<p>Na kraju, riječ-dvije o primjedbi koja se, u dijelu medija, čula i prigodom osnivanja Zubakove stranke: da je potrebna samo svom utemeljitelju (i nekolicini ljudi oko njega), jer je »stranaka u Hrvatskoj ionako previše«, i to bez produktivna odraza po stanje nacionalne pameti i sposobnost elita da riješe nemale »tranzicijske« teškoće koje su se nadvile nad našu zemlju i njezinu budućnost.</p>
<p>U svjetlu zaista mizerna uroda na hrvatskoj stranačkoj livadi, na kojoj se šareni »stotinu cvjetova mlade hrvatske demokracije«, lako se složiti da kvantiteta koja ne donosi kvalitetu nije nikom potrebna. Ali, zar moć da odijele žito od kukolja nije u rukama građana-birača - i ničijim više?</p>
<p>Načelno je, međutim, dobro da se nove stranke rađaju i stare, bilo programski mrtvorođene ili kadrovski potrošene, odumiru, jer samo to svjedoči o nasušno potrebnoj dinamici političke scene. Broj registriranih stranaka ne znači ništa, on možda govori o neutaživim - a jalovim - taštinama, ali ne i o navodnoj tuposti hrvatskih birača koji nisu prepoznali ingenioznost nekih inicijativa, pokleklih u prvom sudaru s raspoloženjem glasačkog tijela.</p>
<p>Je li za budućnost demokracije i propulzivnost kreativnih ideja u Republici Hrvatskoj dobar evidentan pomak težišta integriteta stranaka s njihovih programskih etiketa na image čelnog čovjeka - što, premda se dalo i ranije zamijetiti, Ivo Banac pretvara u trend jednako uporno poput Gerharda Schrödera ili Jacquesa Chiraca na prošlim njemačkim, odnosno francuskim parlamentarnim izborima - tek će se vidjeti. Ali, personalizacija stranačke politike u principu je, nema sumnje, bolja nego skrivanje za stranačkom etiketom buljuka kreatura u kojih je potencijal obrnuto proporcionalan ambiciji.</p>
<p>Međutim, uspješna stranka je ponajprije funkcionirajući demokratski klub u kojemu se valjane, inovativne i provedbena truda vrijedne zamisli bruse u ozračju poštivanja ideja i rada mnogih lucidnih i marljivih članova, dok je pritisak »predimenzionirana« lidera za dobre vibracije češće poguban nego poticajan.</p>
<p>Utoliko Zvonko Zubak može prodrijeti sa svojom novom inicijativom, a Ivo Banac udahnuti snažan vjetar u jedra mnogim burama zamorene stare (Gotovčeve) stranke - ako budu umjeli produktivno uravnotežiti potencijale svojih prodornih osobnosti i »limitirajuće faktore« neizbježno inertnih, ali zato demokratski legitimirajućih stranačkih organizama.</p>
<p>U svakom slučaju, njih su dvojica (premda svaki na posve osebujan način) razumjeli i u svakodnevno djelovanje pretočili istinu da je uvijek vrijeme za promjene i da, u dinamičnim demokracijama, stranka (ili koalicija) na vlasti, dok je na vlasti - trči svoj posljednji krug.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novi humanisti, beskrajni lažljivci i znanstveni fašisti</p>
<p>Hrvatski trećemilenijski kulturni pjev je još guslarsko-epski. On je, doduše, suvremeno aranžiran, ali kakav god bio, nikad se nije osobito trudio u svom socijalnom angažmanu potpuno prekriti ojkavicu dinarskih plemena. U takvom ozračju mladost raste kao »zaista sretno dijete uz junačke pjesme pune boli« / Teza da bi povijesni hrvatski općekulturalni pesimizam mogao i trebao zamijeniti izvana uvezenim znanstvenim optimizmom čini se sjajnim receptom za korjenitu izmjenu hrvatske duše i uma. Iz nekih primjera moglo bi se, štoviše, naprečac zaključiti da i kod nas već djeluju novi humanisti</p>
<p>IGOR RATKOVIĆ</p>
<p>Dvanaest godina nakon što je napisao programatsko djelo »Izranjanje treće kulture«, američki pisac i izdavač John Brockman poželio je napraviti inventuru postignutog u promociji trećekulturaške paradigme. »Nešto radikalno novo je u zraku!«, ozareno tvrdi Brockman u kratkom tekstu s naslovom »Novi humanisti«.</p>
<p>Piše: »Novi načini razumijevanja fizikalnih sustava, novi načini razmišljanja o mišljenju koji dovode u pitanje mnoge temeljne pretpostavke. Realistična biologija uma, napredak u fizici, informacijska tehnologija, genetika, neurobiologija, inženjerstvo, kemija materijala - sve sami izazovi temeljnih pretpostavki o tome tko smo i što smo, što znači biti čovjek. Umjetnost i znanost ponovno su ujedinjene u jednu kulturu, treću kulturu. Oni koji su uključeni u ovaj napor, oni s druge strane stare podjele C. P. Snowa, središte su današnjeg intelektualnog pokreta. Oni su novi humanisti.«</p>
<p>Ključno zapažanje Brockmanove inventure odnosi se na evidentiranje postojanja dvaju prevladavajućih i oprečnih raspoloženja u suvremenom intelektualnom prostoru: pesimizam klasičnih humanista i optimizam znanstvenika. Humanisti se i dalje bave nepodnošljivim prevrtanjem povijesnih slojeva. I nadalje propitkuju, primjerice, tko je bio Staljin ili, kod nas Hrvata, posljedice Drugog svjetskog rata, odnosa »crvenih« i »crnih«...</p>
<p> Nadalje, umjetničke kritike svega i svačega samo su ignorantska naklapanja o stvarima o čijoj se biti ne zna ništa. </p>
<p>Suvremeni ignorantski pesimizam humanista samo je završnica pogrešno shvaćenog, tumačenog i kroz vrijeme prenošenog renesansnog univerzalizma koji je u samom svom početku shvaćao da ideja intelektualne cjelovitosti obuhvaća i umjetnost i znanost. Leonardo i Michelangelo su arhetipovi i giganti toga ranoga holističkog svjetonazora.</p>
<p>No renesansni san izgubio se u sustavu suvremenog obrazovanja. Raslojio se na društveno prvorazredno humanističko i društveno drugorazredno znanstveno. Društveni supstrat koji je uzgojio takvu podjelu bio je, kako je ustvrdio Arthur Herman u »Ideji dekadentnog u povijesti Zapada«, bolesno društvo. Teme raspadanja, propadanja, fatalnog poniranja u predviđene konačnice postale su dominantan diskurs zapadnih klasičnih intelektualnih sredina. Rezultat je humanistički pesimizam.</p>
<p>Kulturni pesimizam obilježje je i hrvatskog društva koje se naraštajima nije uspjelo othrvati fatumu hrvatske povijesne izgubljenosti. Sjetiti se treba matoševskih ocjena nekih kazališnih kulturologa da su Hrvati »rođeni« tragičari pred kojima se vrte uvijek isti tragični filmovi. </p>
<p>Ako je obilježje ili prevladavajući diskurs zapadnog čovjeka pesimizam an general, hrvatski trećemilenijski kulturni pjev je još guslarsko-epski. On je, doduše, suvremeno aranžiran, ali kakav god bio, nikad se nije osobito trudio u svom socijalnom angažmanu potpuno prekriti ojkavicu dinarskih plemena. U takvom ozračju mladost raste kao »zaista sretno dijete uz junačke pjesme pune boli«.</p>
<p>Teza da bi povijesni hrvatski općekulturalni pesimizam mogao i trebao zamijeniti izvana uvezenim znanstvenim optimizmom čini se sjajnim receptom za korjenitu izmjenu hrvatske duše i uma. Iz nekih primjera moglo bi se, štoviše, naprečac zaključiti da i kod nas već djeluju novi humanisti. </p>
<p>Nasumce odabrane dvije emisije iz radijskog prostora koje se bave znanošću svjedoče barem o postojanju različitih pristupa. Dok »Znanost i business« zrači nepodnošljivo arogantnim znanstvenim reklamerstvom (što ne čudi kad se zna da je riječ o emisiji pod patronatom), stilom su joj antipod emisije s prvog državnog programa koje već godinama nastavljaju s tradicionalnim salonskim repertoarom »u kutu nikom na putu«.</p>
<p>Vrijedna su iznimka suvremene i provokativne znanstvene teme s Trećeg programa. One su, nažalost, prečesto preelitističke da bi mogle čak i ovlaš zainteresirati prosječnoga domaćega građanina. </p>
<p>Kruna analize odnosa znanstvenoga i opće kulturnoga u audiovizualnome medijskom prostoru Hrvata jest činjenica da bi znanost mogla pričekati, ne koju godinu, nego i desetljeće prije nego što se primjerice u nečemu nalik »Latinici« stavi na dnevni red neka tema koja se tiče spomenutog znanstvenog optimizma. </p>
<p>Brockmanov trijumfalizam i osjećanje nečeg revolucionarno novog u intelektualnom ozračju Zapada uglavnom se temelji na zapažanju promjene u stremljenjima nekih novih školaraca humanističkih usmjerenja. Postali su eklektičari u smislu da ih zanimaju nova, znanstvena, prije svega na empiriji zasnovana tumačenja života i svijeta. </p>
<p>Te nove generacije nisu sljednici velikih filozofija ili religija. Oni nisu ni freudovci, ni marksisti ni katolici. Oni su u osnovi znanstvenici koji raspolažu htijenjem i voljom za empirijom, ali i sposobnošću da znanstvenom spoznajom oboje subjektivne stavove. </p>
<p>U tom okretanju stvarnom svijetu i empiriji Brockman vidi glavno obilježje nadolazećih mladih novih humanista. Oni prihvaćaju znanstveni stav i odnose se prema njemu kao dijelu opće javne kulture. »Mi smo pobijedili!«, slavodobitno poručuje Brockman svojim esejom »Treća kultura iznova«. Znanost je obogatila i osvježila intelektualni život. Znanost je, reklo bi se, danas jedina prava igra u gradu (svijetu).</p>
<p>No, nije začudno da je, uz gromka odobravanja većine znanstvenika iz kruga poznatoga kao »Edge« (rub), oponiranje Brockmanovu trijumfalizmu pristiglo upravo iz sfere znanstvenika koji pripadaju »njegovoj« trećoj kulturi. Jedni, poput psihologa teoretičara Nicholasa Humphreja, smatraju kako nema nikakve sumnje da živimo u zlatnom dobu znanosti, ali da smo vrlo daleko od stvaranja amalgama novohumanističkog svjetonazora. Znanost jest optimistična, ali i zatvorena u sebe. </p>
<p>Činjenica da neki znanstvenici pišu popularne knjige ne znači mnogo na zajedničkom društvenom portretu. Umjetnost još nudi mogućnosti koje znanost u skorije vrijeme neće nuditi. Stoga bi se znanstvenici trebali pripremiti za suočavanje sa sljedećom fazom ljudske kulture koja bi se mogla povući u »tradicionalne provincije umjetnosti«. Znanstvena otkrića, naime, ne moraju nužno pridonijeti povećanju neto iznosa ljudske sreće.</p>
<p> Ono što Brockman tumači kao klasični humanistički pesimizam, kažu njegovi oponenti, nije ništa drugo do zdrav realizam. Znanost je ograničena u onom što može učiniti za čovjeka. Beskrajni su lažljivci oni koji uzvikuju po ulicama: »Znanstvene su mogućnosti fantastične!«. </p>
<p>Problem s Brockmanovim novim humanistima (koji nisu ni freudovci, ni marksisti ni katolici) jest u tome da su zapravo postali znanstveni fetišisti. Izdigli su znanost na razinu jedine ideologije koja može uliti nadu i promijeniti život. Najveći je problem sa znanošću to da bi mogla, ako već nije, postati ideologija s paranoidnim proklamatorima. </p>
<p>Autor je konstruktor robota, predsjednik je Hrvatskoga robotičkog društva</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Prometne gužve »jer se asfalt nije mogao prije obnoviti«</p>
<p>Zagrebačke ceste počele su obnavljati raskršće u nevrijeme - kad su se gotovo svi vratili s godišnjeg odmora / Vozači se snalaze kako znaju, pa i vozeći po nogostupima i među strojevima, »naganjajući« pješake i radnike / Završetak radova u utorak navečer, promet od srijede ujutro </p>
<p>Prvi radni dan u tjednu na izmaku ljeta, kada se najveći broj Zagrepčana vratio s godišnjeg odmora, u Novom je Zagrebu na najvećem tamošnjem raskršću - križanju avenija Dubrovnik i Većeslava Holjevca - počeo gužvama i prometnim zavrzlamama, jer su u Zagrebačkim cestama tek sada odlučili da poprave asfalt. </p>
<p>Brojne vozače i pješake koji onuda idu na posao, već je u zoru dočekao raskopani asfalt i postavljanje novoga temeljnog sloja na Aveniji Dubrovnik u smjeru istoka. Tijekom cijelog dana stvarale su se kolone vozila i do sto metara od centra križanja, u svim smjerovima osim u Holjevčevoj, kojom se ipak moglo prolaziti preko raskršća, no dosta otežano, zbog iskopanog asfalta i samo jedne vozne trake. U Dubrovačkoj aveniji pošteđeni su bili jedino putnici u tramvajima i to u oba smjera..</p>
<p>Do kakvih je posljedica doveo ovakav tajming obnove asfalta najbolje se vidjelo za vrijeme jutarnje i popodnevne špice, kada su kolone bile i duže od stotinu metara, pa su vozači pronalazili svaku mogućnost da se što prije dočepaju željenog pravca, makar se provlačili i među strojevima i pješacima. Tako je, recimo, u svakih sat vremena po desetak automobila koji su dolazili iz grada, usprkos znakovima, skretalo iz Avenije Većeslava Holjevca lijevo, prema Zapruđu, i provlačilo se među strojevima i vozeći preko nogostupa i zelene površine.</p>
<p> Policajca koji je tamo trebao dodatno usmjeravati promet i sprečavati nesavjesne vozače da ugrožavaju ne samo radnike nego i pješake - nije bilo!</p>
<p>»Bio je jedan na motoru u rano jutro, malo se vozikao po raskršću, ali brzo je nestao«, ispričao nam je šef gradilišta, moleći nas da ostane anoniman.</p>
<p>Gotovo nesnosne gužve nastajale su ujutro na ulazu u grad iz smjera Velike Gorice, jer se moralo čekati na skretanje u Siget ili Sopot kako bi se prema centru krenulo alternativnim putem. Nervozu su vozačima priskrbile i kolone koje su se u smjeru istoka stalno stvarale kod skretanja u Siget, a nisu prestajale sve do izlaska iz naselja, pri skretanju u Holjevčevu, prema Velikoj Gorici. Najbolje su, čini se, prošli vozači u smjeru zapada jer su za obilazak raskopanog raskršća imali na raspolaganju cestu uz Bundek. </p>
<p>Slične bi se scene mogle ponoviti i u utorak, kada bi se trebao postaviti završni sloj asfalta. Raskršće se pustiti u promet u srijedu ujutro. </p>
<p>Robert Juriša</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Obnavljaju se Glavni i Zapadni kolodvor i zgrada u Mihanovićevoj</p>
<p>Za sve građevine izrađeni su projekti u suglasnosti s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode / Na zgradi Glavnog kolodvora sanirat će se krov i peronske nadstrešnice, terasa i ograda, temeljito restaurirati skulpture</p>
<p>Hrvatske željeznice (HŽ) započele su potkraj prošlog tjedna sanaciju zgrada zagrebačkog Glavnog i Zapadnog kolodvora te upravne zgrade u Mihanovićevoj ulici, a za uređenje pročelja i krovišta tih objekata poduzeće će izdvojiti 18 milijuna kuna. </p>
<p> Kako se objekti nalaze u području urbanističke cjeline Stari grad Zagreb, a u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture upisani su u registar nepokretnih spomenika kulture, za sve građevine izrađeni su projekti u suglasnosti s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.</p>
<p> Zgrada Glavnog kolodvora ima najviši stupanj zaštite jer se smatra kulturnim dobrom. Kako stoji u priopćenju, njezina izgradnja dovršena je 1892. po projektu mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa, a posljednja veća rekonstrukcija izvedena je za Univerzijadu. U obnovi će se sanirati krov i peronske nadstrešnice, terasa i ograda, popravit će se prozori i vrata, obojiti stolarija, temeljito sanirati pročelje i skulpture na kojima će se obaviti restauratorski radovi. U drugoj fazi uredit će se prostor za prodaju karata i čekaonica za putnike, a u HŽ-u planiraju uvesti i mnoge druge sadržaji namijenjeni putnicima, od kojih će jedan biti sustav za odlaganje prtljage. Radovi će trajati osam mjeseci.</p>
<p> Na zgradi Zapadnog kolodvora, sagrađenoj 1862. godini, zamijenit će se krov i peronske nadstrešnice. Obnovit će se prozori i vrata, popraviti oštećeni dijelovi, obojiti stolarija i pročelje. Radovi će trajati četiri i pol mjeseca. U drugoj fazi uredit će se unutrašnjost kolodvorske zgrade.</p>
<p> Projektom sanacije HŽ-ove upravne zgrade u Mihanovićevoj ulici obuhvaćena je zamjena krova, popravci prozora i balkonskih vrata, bojenje stolarije, temeljita sanacija pročelja i kamenog podnožja sa svim ukrasnim dijelovima te obnova podruma. Radovi bi trebali biti završeni za osam mjeseci.</p>
<p> HŽ je u priopćenju najavio da priprema i sanaciju svoje zgrade na Trgu kralja Tomislava 11. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Epidemija mikrosporoze nije zabrinjavajuća </p>
<p>Epidemija gljivične bolesti mikrosporoze, koju prenose uglavnom mačke i psi, proteklih je tjedana u porastu, ali stanje nije alarmantno, izjavio je Mihael Skerlev, voditelj centralnog mikološkog laboratorija na Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a Šalata i Medicinskog fakulteta.</p>
<p> »Nije potrebno dizati paniku, ova godina ni po čemu nije posebna jer je bolest u Hrvatskoj stalno prisutna već petnaestak godina«, rekao je Skerlev dodajući da se epidemija mikrosporoze pojavljuje najčešće krajem ljeta i početkom jeseni. </p>
<p> Naveo je da se u posljednjih tjedan-dva pojavilo 12 novih slučajeva, a danas su zabilježena četiri, rekao je. Godišnje u Hrvatskoj, najviše u Zagrebu i okolici, od te gljivične bolesti oboli više od 400 osoba, najčešće djece. </p>
<p> Epidemiolog u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Borislav Aleraj izjavio je kako mikrosporoza nije u popisu bolesti koje se pojedinačno prijavljuju, kao primjerice ospice. Bolest se prenosi uglavnom s mačke na čovjeka, a praktički nema prijenosa bolesti među ljudima. Najvažnije je, rekao je da je mikrosporoza izlječiva. </p>
<p>Kako bi roditelji bili sigurni je li mačka oboljela, najbolje je odvesti je veterinaru, poručuju Skerlev i Aleraj. HinaStanari Jagićeve protive se ukidanju parkirnih mjesta</p>
<p>Nakon što su nedavno saznali da će se tijekom obnove Austrijske ulice dosadašnja parkirna mjesta ispred zgrada duž Jagićeve ulice pretvoriti u zelene površine, stanari te ulice u petak i ponedjeljak prikupljali su potpise protesta. Građani su uputili prosvjedno pismo zagrebačkoj gradonačelnici Vlasti Pavić, na što je ona poslala u ponedjeljak uredništvima priopćenje s tvrdnjom da će »mjerodavni uredi pronaći rješenje«. Duž pločnika u Jagićevoj ulici planira se, naime, postaviti ogradu, tako da ni Hitna niti vatrogasci ne bi mogli obavljati svoj posao kako spada, ispričala nam je Vlasta Mihavec, stanarka s broja 29.</p>
<p> »Nama bi posadili zelenilo i drveće, a u isto vrijeme na već postojećoj zelenoj površini, između obližnje Talovčeve i Hanušove ulice, najavljuju gradnju podzemne i nadzemne garaže, u kojoj bismo i mi trebali parkirati«, objašnjavaju stanari nelogičnosti ovog rješenja.</p>
<p>Nitko im, kažu, nije rekao, kada bi se ta garaža trebala početi graditi, kada bi bila završena i bi li oni onda morali plaćati parkiranje. Tvrde da netko u gradu izmišlja poslove kako bi si namaknuo veliki novac. Stanare Jagićeve svojim potpisom došli su u ponedjeljak podržati i predstavnici HDZ-a, LS-a, HSP-a 1861, te SDP-a. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stipendije za učenike deficitarnih zanimanja od 15. rujna</p>
<p>Ove će godine Zagreb prvi put dodijeliti stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja. Nakon što se do 15. rujna objavi, a zatim i provede natječaj, stipendije u iznosu od 900 kuna mjesečno dobit će 150 učenika koji upisuju prvi razred. U drugom će se razredu stipendija povećati na 1200, a u trećem na 1500 kuna. Rečeno je to na konferenciji za novinare koju su u ponedjeljak zajednički održali Ured za obrazovanje i sport i Obrtnička komora. Ured i Komora sastavili su listu deficitarnih zanimanja, među kojima prednjače alatničar, zidar, stolar, bravar, limar, pediker itd. Pravo sudjelovanja imaju redovni učenici prvog razreda u trogodišnjim strukovnim školama, koji su sedmi i osmi razred završili s barem dobrim uspjehom. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Biometeorološka prognoza</p>
<p>Biometeorološka situacija u iduća dva dana bit će relativno povoljna, no u četvrtak će se pogoršati. U utorak će biometeorološka situacija biti relativno povoljna, tako da se tijekom dana očekuje ugodno raspoloženje i dobra radna koncentracija, a navečer miran san. Kronični srčani, plućni, gastroenterološki i reumatološki bolesnici trebaju redovito uzimati lijekove i dovoljne količine tekućine i ne izlagati se tjelesnom naporu. U srijedu će stanje biti relativno povoljno, pa se očekuje poboljšanje općeg stanja, bolji san i raspoloženje. U četvrtak će biometeorološka situacija biti nepovoljna pa su kod ljudi osjetljivih na vrijeme mogući razdražljivost, glavobolje i smanjenje koncentracije.</p>
<p> Kronični srčani, plućni, reumatološki i gastroenterološki bolesnici mogu imati više tegoba. Savjetuje im se redovito uzimanje lijekova i dovoljnih količina tekućine te izbjegavanje tjelesnih aktivnosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Zvijezda »Čarolije« Barbara Livi zasjenila sve natjecateljice</p>
<p>SPLIT, 25. kolovoza</p>
<p> - Najavljen kao jedan od najvećih događaja sezone, uz sat vremena zakašnjenja u nedjelju je na plaži Bačvice održan izbor Miss Universe Dalmacije za Miss Universe Hrvatske 2004. Kao posebna gošća u Split je samo za tu prigodu doputovala Barbara Livi, zvijezda talijanske sapunice »Čarolija«, koja je pomažući u mađioničarskom triku voditelju izbora Luki Vidoviću na uštrb natjecateljica zasigurno bila glavna zvijezda večeri. </p>
<p>»Dođi, vezat ću te ja«, čuo se glas iz publike kada je Barbara u ruke primila uže. </p>
<p>Nakon što je svojim nastupom grupa ET razbila led te oduševila mnogobrojne Splićane, improviziranom je pistom uz more u kupaćim kostimima prošetalo 15 natjecateljica zbog kojih je žiri na čelu s talijanskom glumicom imao težak posao.</p>
<p>Za Miss Universe Dalmacije 2004. izabrana je 20-godišnja Vesna Mladin iz Krila Jesenice, prva pratilja je Splićanaka Gorana Čukušić, a druga Sanja Stamernić iz Dubrovnika. Iznenađena pobjedom Vesna, inače višestruka prvakinja hrvatske u kick boxingu nije skrivala suze radosnice. Zahvaljujući mnogobrojnim splitskim zlatarima izbor je bio u znaku bisera. Naime, s bisernim ogrlicama kući su otišle Barbara Livi i nova Miss Universe.</p>
<p>Ovogodišnji izbor obilježilo je i niz humanitarnih djela. Mnogobrojni posjetitelji kupnjom su ulaznice pomogli da se na Bačvicama sagrade staze za invalidne osobe, dok je kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju generalni sponzor izbora, talijanski poslovni čovjek Riccardo Mazzucchelli, hvarskom gradonačelniku Zoranu Domančiću uručio ček od 10.000 eura za pomoć otoku uništenom požarima.</p>
<p>Nakon izbora na terasi hotela Park je uz kamenice i bijelo vino upriličen raskošni koktel. </p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kurnjikova na promociji grudnjaka</p>
<p>NEW YORK, 25. kolovoza</p>
<p> - Iako ruska teniska zvijezda Ana Kurnjikova ove godine ne nastupa na US Openu, New York je posjetila kako bi promovirala specijalan grudnjak pod nazivom »Multiway Bra«. Spektakularna promocija održana je u newyorškom Grand Central Terminalu, a kako bi grudnjak što bolje predstavila američkoj publici na svečanom događaju ga je i sama odjenula. Promociju grudnjaka popraćena je i sloganom:»Samo bi lopta trebala odskakati«. Seksepilna tenisačica najpopularniji je sportaš Rusije i kao takva najbolji je mamac za kupce promoviranog proizvoda, a spomenuti proizvod najprodavaniji je proizvod u Europi, dok će se moći naručiti od 19. rujna na internet adresi Amazon.com. U vrijeme US Opena grudnjak će se moći kupiti po cijeni od 38.50 dolara a skupljeni novac bit će doniran neprofitnoj organizaciji Harlem Junior Tennis Programme. I.M.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Udala se Julianne Moore</p>
<p>LONDON, 25. kolovoza</p>
<p> - Julianne Moore, zvijezda filma »Far From Heaven«, udala se za svog partnera i oca njihovo dvoje djece, filmskog redatelja Barta Freundlicha.</p>
<p>Tek je 36 ljudi prisustvovalo intimnoj svečanosti, održanoj tijekom vikenda na još uvijek nepoznatoj lokaciji. Moore, koja je ove godine imala čak dvije nominacije na dodjeli Oscara, imala je haljinu ružičaste boje s potpisom Prada, te prekrasne naušnice koje joj je posudila prijateljica, glumica Ellen Barkin, koja je također prisustvovala na vjenčanju. Mladoženja je svoje »da« izrekao u bež odijelu, no kravata koju je odjenuo bila je iste boje kao i mladenkina haljina. </p>
<p>Njihova su djeca, dakako, bila na vjenčanju. 42-godišnja Julianne u naručju je nosila jednogodišnju Liv, dok je devet godina mlađi Bart za ruku držao petogodišnjeg Cala.</p>
<p>Julianne na svom radnom rasporedu već ima četiri uloga koje će ostvariti 2004. godine, a trenutačno snima »Laws Of Attraction«, film u kojem će joj partner biti Pierce Brosnan.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Freddy vs. Jason« opet prvi po zaradama na kino-blagajnama</p>
<p>LOS ANGELES, 25. kolovoza</p>
<p> - Horror film »Freddy vs. Jason« i ovaj je tjedan najgledaniji u američkim kinodvoranama sa zaradom od 13,4 milijuna dolara, objavila je tvrtka Exhibitor relations.</p>
<p>Akcijski film »S.W.A.T.« na drugom je mjestu s 10,8 milijuna dolara, a vestern Kevina Costnera »Open Rage« dijeli treće mjesto s »Freaky Friday« (9,4 milijuna dolara). Slijede ih novi hit Jackie Chana »The Medallion« (8,2 milijuna dolara), »Pirates of the Caribbean« (7,3 milijuna), »Seabiscuit« (6,3 milijuna), »Uptowon Girls« i »American Wedding« (5,6 milijuna) te »My Boss's Daughter« (5 milijuna dolara).</p>
<p> »Freddy vs. Jason«, krvavi obračun zlikovaca iz prijašnjih horror hitova »Strava u Ulici brijestova« i »Petak 13«, u deset je dana prikazivanja zaradio 61,5 milijuna dolara. To je također i jedini filma od svibnja i nakon »X2: XMen United« koji je dva tjedna zaredom bio prvi po zaradama na kino-blagajnama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Nemo« na kino ulaznicama u SAD zaradio više od »Kralja lavova« </p>
<p>LOS ANGELES, 25. kolovoza</p>
<p> - »Finding Nemo«, animirana priča o ocu i sinu ribi, »potukla« je na kino blagajnama »Kralja lavova« i postavila novi rekord zarade od kino ulaznica za neki animirani film, objavio je kino-distributer »Exhibitor Relations«.</p>
<p>»Nemo« je najgledaniji film ovoga ljeta i godine, a postao je i najgledaniji crtić u povijesti, rekao je direktor tvrtke Paul Dergarabedian.</p>
<p> »Nemo« je zaradio 328.7 milijuna dolara od prodaja ulaznica u Sjedinjenim Državama, pretekavši »Kralja lavova«, koji je ostvario dobit od 328.5 milijuna.</p>
<p> No, »Kralj lavova« i dalje vodi po zaradi na kino blagajnama u svijetu s više od 780 milijuna dolara, ali »Nemo« se još prikazuje, pa ima šansu oboriti i taj rekord. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sin Gerarda Depardieua optužen za »nasilje s oružjem« </p>
<p>LISIEUX, 25. kolovoza</p>
<p> - Francuski glumac Guillaume Depardieu koji je osumnjičen da je prijetio vatrenim oružjem u ponedjeljak je priveden u Lisieuxu (sjeverozapad) zbog »nasilja s oružjem«. Nakon što je pušten na slobodu jer je platio jamčevinu, pred sudom bi se trebao pojaviti u rujnu. </p>
<p>Glumac, inače sin Gerarda Depardieua, optužen je za »ilegalno posjedovanje i nošenje oružje« te »prijetnje«. Guillaume Depardieu (32) je priveden u petak jer je prijetio muškarcu, koji se predstavio kao njegov »obožavatelj«, uperivši u njega pištolj. Depardieu je također ispalio hitac u zrak, a jedan od svjedoka mu je oružje uspio uzeti iz ruke. </p>
<p>Guillaumeu Depardieu, kojem je u lipnju amputirana desna noga nakon bolničke infekcije, nedavno je osnovao zakladu koja će se baviti sakupljanjem svjedočanstava o bolestima koje se mogu dobiti u bolničkim sredinama. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Otkriće rubnog života </p>
<p>Statuta »Orlando« pripala Nataši Rajković i Bobi Jelčiću za redateljsko-dramaturšku postavu »Radionice za šetanje, pričanje i izmišljanje« / Ansambl narodnih plesova i pjesama »Lado«.pružio nesvakidašnji doživljaj ponoćnim koncertom u Kneževu dvoru</p>
<p>DUBROVNIK, 25. kolovoza</p>
<p> - Dobitinici ovogodišnje nagrade HRT-a »Orlando« koja se već dvanaest godina dodjeljuje za najbolju dramsku i glazbenu izvedbu na Dubrovačkim ljetnim igrama su redateljski dvojac Nataša Rajković i Bobo Jelčić te Ansambl narodnih plesova i pjesama »Lado«.</p>
<p> U palači Sponza u ponedjeljak je, posljednjeg dana ovogodišnjih 54. dubrovačkih ljetnih igara, održana svečana dodjela statuta »Orlando« Nataši Rajković i Bobu Jelčiću za redateljsko-dramaturšku postavu »Radionice za šetanje, pričanje i izmišljanje« koja je premijerno izvedena 20. srpnja ove godine u kooprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba te Ladu za izniman umjetnički doseg u glazbenom dijelu programa Igara na ponoćnom koncertu u Atriju Kneževa dvora.</p>
<p> U obrazloženju ocjenjivačkog suda koji su činili Hrvoje Ivanković, Davor Mojaš i Željka Turčinović stoji kako su Nataša Rajković i Bobo Jelčić, nastavljajući razvijati svoj prepoznatljivi i originalni kazališni koncept utemeljen na radioničkim načelima rada i estetizacije običnosti, kroz »Radionicu za šetanje, pričanje i izmišljanje« otišli korak dalje. </p>
<p>Uključili su, ističe se, u proces nastajanja, a potom i prezentacije kazališnog čina i amatere bez kazališnog iskustva, čime su svoj teatar unijeli dozu dokumentarizma i autentičnosti.</p>
<p> Ocjenjivački sud pohvaljuje i sjajno uravnotežen odnos između glumaca profesionalaca i studenata Akademije te stanara doma Domus Christi i četvrti Sveta Marija, čime je predstava nadrasla okvire intrigantnog kazališno-laboratorijskog rada te postala svojevrsna sociološka sonda rubnog i manje znanog, ali itekako stvarnog i životnog Dubrovnika, skrivenog iza očaravajuće povijesne kulise i »pozlate« turističkog bisera. Tom predstavom otvoreno je i novo poglavlje u povijesti ambijentalnog kazališta Dubrovačkih ljetnih igara, zaključio je među ostalim ocjenjivački sud dodjeljujući nagradu »Orlando« redateljima Nataši Rajković i Bobi Jeliću.</p>
<p> Za Ansambl narodnih plesova i pjesama »Lado« ocjenjivački sud u sastavu Ileana Grazio, Mario Polzer i Zoran Brajša zaključio je da se radi o ansamblu koji već desetljećima uspješno nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, koji svojim standardnim plesnim izvedbama prikazuje umjetnički obrađenu ljepotu, bogatstvo i raznolikost hrvatske glazbene i plesne tradicije.</p>
<p>»Uz plesne programe folklornih sadržaja već petnaestak godina 'Lado' istražuje i hrvatsku sakralnu glazbu pučke provenijencije, najvećima zanemarenu i godinama potisnutu pa i zaboravljenu. Poseban pozornost posvećena je Božićnom, Trikraljskom i Uskrsnom ciklusu, dio kojih je ljetos čula i dubrovačka festivlalska publika« - stoji u obrazloženju ocjenjivačkog suda, koji ističe kako je ponoćni koncert održan 5. kolovoza na 54. dubrovačkim ljetnim igrama u Atriju Kneževa dvora izveden u dva dijela izazvao takve ovacije publike da je »Lado« otpjevao i odsvirao i treći neslužbeni dio tog uistinu uspješnog i umjetnički vrhunskog glazbenog doživljaja. </p>
<p> Nagrade »Orlando« Bobi Jelčiću, s obzirom na to da je Nataša Rajković bila spriječena doći u Dubrovnik, te ravnateljici Ansambla »Lado« Ivani Lušić u ime direktora HRT-a uručila je Ivanka Lučev. Dobivši nagradu »Orlando«, redatelj Bobo Jelčić pozvao je stanare Svete Marije i štićenike doma za starije i nemoćne Domus Christi da zajednički otpjevaju poznatu kanconu »Adio Mare«, što je među prisutnim uzvanicima izazvalo oduševljenje.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zaštitni faktor kao zaštitni znak</p>
<p>Skrivena poruka kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom u prenesenom smislu poziva gledatelje da neograničeno uživaju u programu Igara bez posljedica / Takav otvoren poziv s nenametljivim šarmom dobrodošlice mjera je galantnosti gostoljubivog domaćina</p>
<p>Oblikovati znak kulturne manifestacije koja se diči s više od pola stoljeća tradicije u gradu bremenitom poviješću, a pri tom biti u dosluhu s današnjicom, delikatan je zadatak. Odabir vizualnog identiteta Dubrovačkih ljetnih igara, koje se ove godine održavaju u gradu pod Srđem 54. put, upravo je pomirio te dvije krajnosti, prošlost i suvremenost, a rješenje je ove godine kao i lani osmislio dizajner Orsat Franković. </p>
<p>Od prošlosti znak je zadržao crveni fond i žuti natpis rastavljen na slogove - LI BER TAS koji se nižu jedan ispod drugoga. Riječ sloboda na latinskom vjerni je pratitelj festivala u Dubrovniku koji je nekada bio samostalna republika. Sloboda se čuvala, štitila i kupovala kao neprocjenjivo blago te bila preduvjet razvijanju kulture.</p>
<p>Ono što ovogodišnji znak čini trendovskim je motiv kreme za sunčanje u tubi sa zaštitnim faktorom 54. Krema se zove Libertas, a sadrži i barkod - kompjutorski kod s cijenom koji je prošlogodišnja varijacija logotipa Igara istoga autora što ga je i ove godine zadržao Festival. Linije koda na jednom su mjestu u blagom otklonu od ravnine poput odškrinutog kazališnog zastora.</p>
<p>Krema za sunčanje šaljiva je i simpatična dosjetka autora koja je kod publike izazvala simpatije. Motiv se crvenom bojom neznatno razlikuje od fonda, tek po iluziji osvjetljenja tube koja stvara dojam prostornosti, trodimenzionalnosti valjkastog tijela na dvodimenzionalnoj ravnini plohe.</p>
<p>Skrivena poruka kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom u prenesenom smislu poziva gledatelje da neograničeno uživaju u programu Igara bez posljedica. Takav otvoren poziv s nenametljivim šarmom dobrodošlice mjera je galantnosti gostoljubivog domaćina. Tu ima i zavodljivih trikova koji komuniciraju sa širokim potrošačkim masama</p>
<p>Znak zauzima pravokutnik postavljen okomito, a na desnom gornjem uglu smjestio se narančasti trokut s natpisom NEW. Tom oznakom noviteta na znaku koji je zastupljen i na rasporedu što se rastvara u obliku cik-cak linije, autor potiče na listanje i zavirivanje u program Festivala. Biljeg »novo« redovito se nalazi na katalozima velikih lanaca supermarketa koji reklamiraju proizvode tek plasirane na tržište. </p>
<p>Na taj način znak potiče potrošačku groznicu koja je u ljetno doba izražena. Znak na kojemu je krema za sunčanje uz to promiče i ostale ljetne artikle u koje bi svakako spadala osim materijalne baze još i duhovna nadgradnja. Marketing Igara time gura svoje proizvode u nezaobilazan sadržaj potrošačke košarice. Krema štiti od UVA i UVB zraka, te je pogodna i nakon sunčanja o čemu govori natpis: After Sun Experience (Iskustvo nakon sunčanja). </p>
<p>Motiv tube zauzima središnji dio formata, te je blago nakošena i tvori dijagonalu. Otklon od vertikale motiv čini dinamičnim, a tempo poruke time brže stiže do svijesti potrošača. K tome ide u prilog i crvena boja fonda koja je prema fizikalnim istraživanjima najvidljivija iz daleka, te je u svojim vizualnim identitetima rabe mnoge vodeće svjetske tvrtke. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Čudo zvano Dubrovnik</p>
<p>Oko 40.000 posjetitelja uživalo je u više od 90 glazbenih, dramskih i folklornih izvedaba, u kojima je sudjelovalo više od 1200 umjetnika iz 20 zemalja svijeta / Internetska stranica Ljetnih igara do ponedjeljka je zabilježila 18 milijuna posjeta, s tim da ih je dnevno bilo oko 200.000.</p>
<p>DUBROVNIK, 25. kolovoza</p>
<p> - Izvedbom Držićeve komedije »Grižule« i svečanim spuštanjem Libertasove zastave s Orlandova stupa točno u ponoć u ponedjeljak ispred Crkve sv. Vlaha završit će ovogodišnje, 54. po redu, Dubrovačke ljetne igre. Tim povodom u ponedjeljak je u press uredu najstarijega hrvatskog festivala održana i zaključna konferencija za novinare na kojoj su se, po uzoru na prijašnje godine, razmotrili dosezi festivala.</p>
<p> Intendant Igara Ivica Prlender naglasio je da ponajprije valja biti ponosan na emocije što su podijeljene s publikom, pa tek onda na brojke. No, kako ni potonje ne valja zanemariti, izdvajamo podatke da je tijekom 47 dana trajanja Festivala, koji je ove godine započeo još u lipnju »Hamletom« u režiji Petera Brooka, ostvareno više od 90 glazbenih, dramskih i folklornih izvedaba. U njima je sudjelovalo više od 1200 umjetnika iz 20 zemalja svijeta, u čijim je nastupima uživalo oko 40.000 posjetitelja.</p>
<p>Ostvareno je 33 dramskih programa, 37 glazbenih te sedam ponoćnih i šest folklornih. U sklopu Igara bile su i tri izložbe te još šest tzv. programa plus, među kojima je svakako najzapaženija bila glavni pokus kantate »Carmina burana«, za koju su ulaznice planule za desetak minuta. </p>
<p>Prvi put u trideset godina uspješno su ostvarena tri premijerna dramska naslova: »Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje«, »Amfitrion« i »Grižula«. U glazbenom programu bila je to već spomenuta kantata »Carmina burana«. Kao jedan od najuspjelijih trenutaka ovogodišnjih Igara izdvojen je i onaj ostvaren sa svjetski poznatim baritonom Leo Nuccijem.</p>
<p>Što se tiče novih inicijativa 54. igara, to je svakako potpisivanje protokola o suradnji s međunarodnim natjecanjem Čajkovski, sudjelovanje pobjednika Pula gilm festivala u Dubrovniku samo 24 sata nakon proglašenja pobjednika te gostovanja produkcija Dubrovačkih ljetnih igara u Mostaru (»Posjet stare dame«) i Šibeniku (»Carmina burana«).</p>
<p>Ovogodišnje su Igre pratila ukupno 223 novinara, od kojih 80 iz inozemstva i 143 iz naše zemlje. Ljetne su Igre zabilježile i svjetske televizijske kuće, Kabel 1, RTL, ABC, ARD i druge. Dosad je napisano oko 1100 članaka, dok ih je na internetskim stranicama objavljeno 1815. Internetska stranica Ljetnih igara do ponedjeljka je zabilježila 18 milijuna posjeta, s tim da ih je dnevno bilo oko 200.000.</p>
<p> U ime sudionika Igara Ivica Prlender zahvalio je novinarima na pozornosti, ocjenama i obavijestima, posebno istaknuvši kako su svi gosti na Igrama, uključujući i one kojima je to bilo prvi put, stvorili čvrsta prijateljstva, što nadmašuju »normalne poslovne aranžmane«. »Vjerujem da ćemo dobar dio njih vidjeti i idućih godina«, rekao je Prlender dodavši kako je Dubrovnik čudo koje »jednostavno nikoga ne ostavlja hladnim«. </p>
<p>Što se, pak, Igara dogodine tiče, Prlender je rekao: »Napredak koji smo uspjeli napraviti u produkcijskim ritmovima prošle godine ne će biti značajnije poboljšan u rokovima. Naime, postoje zadanosti u Hrvatskoj koje vas onemogućuju da precizno planirate više godina unaprijed«. Pritom je podsjetio na datume što su prethodili 54. igrama - objavljivanje pretprograma 5. prosinca, 2002. te konačnoga programa 31. siječnja, 2003.</p>
<p>Prlender je ujedno naglasio da prije izricanja bilo kakvih ocjena, osobito uobičajenih usporedbi s festivalom u Salzburgu, valja imati na umu da je proračun Igara 1,5 milijuna eura, dok je u slučaju Salzburga riječ o iznosu od 47 milijuna eura. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Moj igrokaz je komedija</p>
<p>U dvorani ljetnikovca Sorkočević u Komolcu u utorak će biti izvedena predstava »Medeja-materijal« u režiji Ivice Buljana / Medeju interpretira glumica Senka Bulić</p>
<p>LDramski tekst neobičnog naslova »Medeja-materijal«, u nas malo izvođenog njemačkog dramatičara Heinera Müllera (1929. - 1995.), objavljen godine 1982. ostao je nepoznat hrvatskoj publici. Izrazito slojevita i zgusnuta struktura ove obimom kratke drame navela je redatelja Ivicu Buljana da se za izvedbu u programu Festivala »Karantena« ograniči na uprizorenje središnjeg dijela tročlane dramske kompozicije.</p>
<p> Sam je autor ostao neodređen i zagonetan u određenju onoga na što se tekst pobliže odnosi. U hrvatskom kontekstu danas možda bi najizravnija referenca bila upotreba i zloupotreba kazališta u političkoj promociji i obrnuto, ovisnost kazališta o političkoj želji, u zaboravu i izdaji njegovog poetskog karaktera.</p>
<p>Kao i u mnogo poznatijem tekstu »Hamlet-mašina«, mitska figura Medeje nije dramski lik odnosno osoba, već uloga. Uloga bi bila kazališna figura što zaprečava zaborav glumčeve osobnosti u poistovjećenju s likom pri čemu je narušena transparentnost glumca u odnosu gledatelja i dramskog karaktera. S tim u vezi, možemo podsjetiti da je kontinuirana suradnja Ivice Buljana i Senke Bulić započela njezinom interpretacijom Kirke u predstavi »Odisej i sin« Vita Taufera, te valja imati na umu da je tumač današnje Medeje glumica koja je nekada igrala mitsku zavodnicu: a u mitskoj osnovi čarobnica iz Odiseje i legende o Argonautima Medejina je tetka. K tome, Müllerov tekst još udvaja pojam uloge u Medejinom opisu ubojstva Jazonove nevjeste kada ona govori: »Moj igrokaz je komedija«.</p>
<p>Predstava se izvodi u iznimno lijepoj i napuštenoj dvorani ljetnikovca Sorkočević u Komolcu kojeg diskretna intervencija Slavena Tolja pretvara u kazališni prostor. Kostim Ane Savić-Gecan podcrtava dramaturški stav da glumica ulazi u ulogu kao što mijenja kostim. Müllerov tekst je na hrvatski prevela Snježana Rodek. Producent predstave »Medeja-materijal« je Mini teatar iz Ljubljane, a koproducenti Kazalište »Hotel Bulić« i »Novo kazalište« iz Zagreba te ljubljanski Cankarev dom.</p>
<p>Zlatko Wurzberg</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatska književna topografija </p>
<p>DUBROVNIK, 25. kolovoza</p>
<p> - U Dubrovniku je u ponedjeljak u organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Centra za postdiplomski studij počela Zagrebačka slavistička škola, hrvatski seminar za strane slaviste. To je 32. seminar hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, koji će i ove godine do 6. rujna okupiti brojne stručnjake, sveučilišne profesore i polaznike iz 25 zemalja svijeta. Oni će, među ostalim, pozornost posvetiti novostima iz jezikoslovne kroatistike, hrvatskoj književnoj topografiji, te temama hrvatske književnosti sjevera i juga. </p>
<p> Jezikoslovni dio vodi Ivo Pranjković, a središnja je tema »Imenske riječi u hrvatskom jeziku«. Predavači su profesori Josip Silić, Marko Samardžija, Marija Znika i Lada Badurina. Voditelj književnog bloka je Krešimir Nemec, a raspravljat će se o temi »Hrvatska književna topografija«. Akademici Luko Paljetak, Pavao Pavličić i Tonko Maroević govorit će o Dubrovniku i hrvatskoj književnosti, hrvatskoj književnosti sjevera i juga te o moru u hrvatskoj književnosti.</p>
<p> Slavonija i hrvatska književnost tema je izlaganja Vinka Brešića, a Zagreb i hrvatska književnost tema je Ljiljane Marks, dok će Krešimir Nemec izlagati o temi »S otoka na kopno i natrag« te o novostima iz književne kroatistike. </p>
<p>U sklopu seminara, voditelj kojega je prof. dr. Stipe Botica, predviđeno je i niz kulturoloških zbivanja. Među ostalima, Ivica Prlender izlagat će o povijesnom i kulturnom identitetu Dubrovnika, bit će otvorene i prigodne izložbe...</p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>»Eduardo će biti čovjek odluke« </p>
<p>»Ne sjećam se da je ikad bila ovakva potražnja za ulaznicama. Doista ne pamtim takvo zanimanje za neku utakmicu. Primjerice, dobio sam stotinjak narudžbi za ulaznice. Bit će sigurno pun stadion«, dobacio je Mihael Mikić, igrač koji je s Dinamom čak dvaput igrao u Ligi prvaka </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - »Joj, gospon Jurčević, mogu li vas zamoliti za uslugu?«, priuptao je sredovječni gospodin, primaknuvši se stolu za kojim su sjedili Dinamov trener Nikola Jurčević i nekolicina novinara. »Dajte 'utrpajte' Ukrajincima barem tri gola. Samo vas to molim.« </p>
<p>Maksimirski je trener, naravno, sa smiješkom potvrdno kimnuo glavom. Jurčević se u ponedjeljak oko podneva zajedno s kompletnom Dinamovom momčadi došetao do središta grada, uveličavši tako promotivnu akciju kluba. Na Cvjetnom je trgu, naime, otvoren Dinamov štand na kojem su građani kupovali ulaznice za uzvratnu utakmicu trećeg pretkola Lige prvaka između zagrebačkog i kijevskog Dinama u srijedu u Maksimiru (20.45 sati). Ulogu prodavača nakratko su preuzeli i sami igrači, koji su usput, naravno, dijelili autograme navijačima. </p>
<p>- Ne sjećam se da je ikad bila ovakva potražnja za ulaznicama, dobacio je Mihael Mikić, igrač koji je s Dinamom čak dvaput igrao u Ligi prvaka. - Doista ne pamtim takvo zanimanje za neku utakmicu. Primjerice, dobio sam stotinjak narudžbi za ulaznice. Bit će sigurno pun stadion. Štoviše, postoji sasvim realna mogućnost da organizatori za srijedu otvore i gornji dio zapadne tribine maksimirskog stadiona.</p>
<p> - Ako ovako bude, sigurno će morati otvoriti i »gornji zapad«, dodao je Mikić.</p>
<p> Doduše, taj mladi maksimirski nogometaš još nije sasvim siguran u nastup protiv Kijevljana. Muči ga ozljeda aduktora, identičan problem s kakvim se trenutačno bori i posljednji čovjek Dinamove obrane Andre Mijatović. Pod upitnikom je i Ante Tomić zbog bolova u gležnju.</p>
<p> - Mislim da će u srijedu svi oni ipak igrati, optimistično je najavio trener Jurčević. - Ipak, ovaj dvoboj nosi poseban, iznimno veliki naboj. Uostalom, i ja sam kao igrač već prošao takve utakmice. Dobra je atmosfera i mislim da ćemo uz pun Maksimir moći postići željeni cilj. Ne osjeća se baš nikakva nervoza i to je u ovom trenutku vrlo bitno. Zaigrat ćemo žustro od početka i siguran sam da imamo izgleda. Naravno, u ovoj nam se situaciji mora poklopiti i pravi dan. U svakom slučaju, vjerujem u podvig!</p>
<p> A kakav scenarij priželjkuje maksimirski trener? Naravno, idealno bi bilo kad bi se lopta već u prvom poluvremenu »barem« pet puta zanjihala u mreži Kijevljana.</p>
<p> - Bilo bi sjajno kad bismo u prvih 45 minuta uspjeli zabiti gol. Naravno, i pritom ga ne primiti. Ma, vjerujem da u ovoj utakmici nećemo primiti niti jedan pogodak. Onda bismo u drugom jurili taj drugi gol. Pa, neka padne i u 90. minuti... </p>
<p> »Plavi« su u posljednje vrijeme najčešće primali pogotke iz - prekida. I to je, čini se, u ovom trenutku najveći problem maksimirske obrane. </p>
<p> - Istina je da su nam prekidi bolna točka. No, u posljednjim utakmicama, protiv Osijeka i Slavena Belupa nismo imali problema s tim. Štoviše, na tim utakmicama nismo primili nijedan pogodak, a to nam ipak dodatno podgrijava nadu uoči utakmice s Ukrajincima.</p>
<p> Na upit tko bi, prema njegovu mišljenju, mogao biti čovjek odluke, Jurčević je kratko dobacio:</p>
<p> - Eduardo Da Silva!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Besek (zasad) ostaje</p>
<p>Čelnici kluba, pomalo iznervirani nevjerojatnim konstrukcijama i propitkivanjima o odlasku Dražena Beseka i dolasku Miroslava Blaževića, žele izbjeći tu temu. Ukratko, priča o Ćirinu dolasku zasad »ne drži vodu«</p>
<p>VARAŽDIN, 25. kolovoza</p>
<p> - Unatoč slabim rezultatima na početku prvenstva i novom porazu, ovog puta u utakmici protiv Hajduka, trener Varteksa Dražen Besek ipak ostaje na svom radnom mjestu. Čelnici kluba, pomalo iznervirani nevjerojatnim konstrukcijama i propitkivanjima o odlasku Beseka i dolasku Blaževića, žele izbjeći tu temu. Ukratko, priča o dolasku Blaževića zasad »ne drži vodu«. U takvoj situaciji Besek se predao analizi utakmice protiv Hajduka, koju je glatko izgubio. Imao je vremena pomno pregledati videosnimku te je zaključio: </p>
<p>- Hajduk vizualno nije bio toliko nadmoćan koliko to sugerira rezultat. Bili smo gotovo ravnopravni tijekom igre. No, to za uspjeh u Splitu nije dovoljno. Prije odlaska u Split uvijek se javljaju velike ambicije, mnogo se priča o snazi Varteksa, ali da bi se pobijedilo ipak je potrebno nešto drugo. Primjerice, potrebno je igrati agresivnije. Prebrojao sam prekršaje i zaključio da taj odnos nije zadovoljavajuć. Naime, varteksovi su igrači napravili premalo prekršaja pa je Hajduk mogao razviti svoju igru. S druge strane, domaćini su sva naša nastojanja završavali prekršajima. Dakle, pokazali su agresivnost koju moji igrači naprosto nisu imali. </p>
<p>Besek je progovorio, što mu inače nije navika, i o suđenju. Žalio se na sudački kriterij, koji je hajdukovcima dopuštao agresivniju igru, a s druge strane kažnjavao Varteksove igrače. </p>
<p>- Bili smo zakinuti! Igrači na terenu najbolje mogu osjetiti sitna sjeckanja i puštanja. Zbog razlike u kriteriju slabi koncentracija igrača i tu se stvara prednost, ljutito je kazao Besek. </p>
<p>No, svjestan je da je Hajduk ipak bio bolja momčad: </p>
<p>- Hajduk je osjetio veliku odgovornost pred svojom publikom. Mi smo stajali daleko od njihovih vratiju, nismo bili ni opasni ni hrabri. Samo je šest, sedam igrača bilo na razini, a ostali su bili ispod očekivanja. S takvim se snagama ne može očekivati ni pobjeda ni neodlučen rezultat u Splitu. Uz to, trenutačno nemamo igrača koji u realizatorskoj formi.</p>
<p>Već u četvrtak u Varaždinu gostuje Levadia Maardu, suparnik u Kupu Uefe. Na gostovanju u Estoniji Varteks je u prvoj utakmici pobijedio sa 3-1 i u Varaždinu očekuje lagan prolazak. Uz to, očekuje se da će skromni Estonci biti dobar poligon za konačno buđenje varteksovih strijelaca. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kiks Hake, Kijevljani i dalje tek treći u Ukrajini</p>
<p>Varteksov suparnik, Levadia Maardu, u prvenstvu je ubilježila po pobjedu i poraz / Luksemburška Etzella u posljednjem je kolu prvenstva u subotu odigrala miroljubivih 1-1 u gostima protiv Dudelangea</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Budući da su uzvratni dvoboji Dinama, Hajduka, Varteksa i Kamena Ingrada u europskim klupskim natjecanjima odnosno kvalifikacijama za Ligu prvaka i Kup Uefe sasvim blizu, zanimljivo je pogledati kakav su učinak imali njihovi suparnici u domaćim prvenstvima. </p>
<p>Dinamov kijevski imenjak posljednju je utakmicu ukrajinske lige odigrao 17. kolovoza, a s gostovanja protiv Metalurga iz Zaporožja vratili su se s osvojenim bodom, bilo je 2-2. Zanimljivo je da su Kijevljani imali 2-1 vodstvo do 90. minute, no gosti su tad izjednačili. Nakon toga su uspješno apsolvirali kup utakmicu protiv drugoligaša Mikolajiva, kojeg su nadigrali s visokih 6-0. Dinamo je nakon šest odigranih kola treći u prvenstvu (uvjerljivo vodi Šahtar sa šest pobjeda) sa 13 osvojenih bodova.</p>
<p>Hajdukov suparnik, finska Haka, uvjerljivo vodi u prvenstvu, no kod kuće je ubilježila poraz sa 0-1 protiv Jokerita, a to im je drugi put u 17 ligaških kola da su ostali bez boda na vlastitom travnjaku. Unatoč porazu, i dalje imaju značajnu prednost na ljestvici, koja je sad sedam bodova. Većina je navijača Hajduka vijest o Hakinu porazu primila s veseljem, no sumnjamo da je slično razmišlja i strateg »bijelih« Zoran Vulić. Naime, uopće nas ne bi začudilo da su Finci sve snage usmjerili na uzvrat u Splitu, pritom žrtvujući prvenstvene bodove...</p>
<p>Estonska Levadia Maardu, koju su u prvoj utakmici Varaždinci pobijedili sa 3-1, za vrijeme europske pauze odigrala je dva prvenstvena kola i ubilježila polovičan uspjeh. Prvo su 18. kolovoza izgubili kod kuće od drugoplasiranog TVMK-a sa čak 1-4, a u subotu su, također pred svojim navijačima, pobijedili Trans rezultatom 5-3. Levadia je na prvenstvenoj ljestvici trenutačno vrlo daleko od vodeće Flore, za kojom zaostaje 13 bodova. Ingrad je pobjedom sa 2-1 u Luksemburgu , kao i Varteks, riješio pitanje ukupnog pobjednika, a s obzirom na formu Luksemburžana sumnjamo da neće pobijediti i u Velikoj, pogotovo nakon prve prvenstvene pobjede protiv Inkera u subotu. Etzella je nakon prve utakmice kvalifikacija odigrala samo jednu ligašku utakmicu u kojoj su u gostima odigrali miroljubivih 1-1 protiv Dudelangea.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Na EP ćemo biti 30 posto bolji nego što smo sada«</p>
<p>Izbornik Neven Spahija u Zagrebu će se odlučiti za konačni sastav reprezentacije, to znači da će morati otpisati dva igrača </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Na posljednjoj provjeri uoči Europskog prvenstva u Švedskoj, hrvatski su košarkaši na turniru u njemačkom Braunschweigu zauzeli treće mjesto. Spahijina momčad upisala je pobjedu protiv Švedske (84-69) i dva poraza, protiv Francuske (87-94) i Njemačke (84-91). </p>
<p>Porazi su stigli u samim završnicama utakmica, u tom razdoblju hrvatski košarkaši odigrali su najslabije, promašivali slobodna bacanja i brzopleto završavali napade. Francuzi su do pobjede došli u produžetku, dok su Nijemci slavili na krilima Dirka Nowitzkog koji je u posljednje dvije minute ubacio čak devet poena i zaključio pobjedu svoje reprezentacije. Ipak, u njemačkim redovima situacija je daleko od idealne, jer je Nowitzki protiv Francuske ozlijedio gležanj koji je ove godine već bio načet. </p>
<p>Niti hrvatski košarkaši nisu mogli bez manjih ozljeda u Njemačkoj. Gordan Giriček je tek što je preležao virozu, na prvoj utakmici protiv Francuske za tri minute zaradio posjekotinu usnice. Moguću zabrinutost izbornika Nevena Spahije Giriček je na kraju otklonio sa 25 ubačaja Šveđanima. Taj dvoboj preskočio je Damir Mulaomerović zbog bolova u koljenu, ali navodno se radi o lakšoj ozljedi. </p>
<p>Nakon odrađenog turnira u Njemačkoj, izbornik Neven Spahija smatra kako hrvatski košarkaši još nisu iskazali sve mogućnosti. </p>
<p>- Ostvarila su se naša predviđanja, bili smo slabiji 20-30 posto od onog kako bi trebali izgledati u Švedskoj. Igrali smo bez Mamića i Skelina. Šveđani nisu bili suparnik na našoj razini, dok smo s Nijemcima i Francuzima bili ravnopravni.</p>
<p>Po povratku iz Njemačke hrvatski su košarkaši dobili dva dana odmora i do polaska za Švedsku sljedeći ponedjeljak, reprezentativci će trenirati u Zagrebu. </p>
<p>- Tu moramo podići igru za još 20 posto, doraditi taktiku, napadačku i obrambenu, te podići šutersku formu, kazao je Spahija. U traženju željene forme hrvatske su košarkaše dosta omele ozljede. Pred odlazak u Njemačku u Zagrebu su ostali Mate Skelin i Matej Mamić. Situacija s Mamićem je povoljnija, dok je Mate Skelin vrlo upitan za Švedsku, jer je preskočio veći dio priprema reprezentacije. Izbornik Neven Spahija u Zagrebu će se odlučiti za konačni sastav reprezentacije, to znači da će morati otpisati dva igrača. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Atletska pravila treba prilagoditi čovjekovoj nesavršenosti </p>
<p>Najparadoksalnije je u cijeloj situaciji to što je program na Stade de Franceu u nedjelju potpuno poremećen upravo zbog primjene pravila kojim su se slične situacije željele izbjeći / Ništa ne opravdava Drummonda koji si je uzeo za pravo potpuno poremetiti tijek natjecanja na Svjetskom prvenstvu i četvrtfinalnu utrku na 100 metara pretvoriti u privatnu zabavu </p>
<p>PARIZ (Od Vjesnikova izvjestitelja), 25. kolovoza</p>
<p> - Jacques Rogge i Juan Antonio Samaranch, sadašnji i bivši predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora, kiselo su se smješkali u VIP-loži Stade de Francea, promatrajući »cirkus« koji se događao u četvrtfinalu utrke na 100 metara, najpopularnije discipline glavnog olimpijskog sporta. Suci su zbog preranog starta diskvalificirali dvojicu trkača, no oni nisu željeli napustiti stazu, zbog čega je program kasnio pola sata i sve je preraslo u pravi skandal.</p>
<p>Čelnici Svjetskog atletskog saveza su, uglavnom zbog zahtjeva televizije, promijenili pravilo starta u trkačkim disciplinama kako bi se izbjegli brojni pogrešni startovi u utrkama na 100 metara. Nekad bi se trkači kažnjavali diskvalifikacijom tek kad bi dvaput pogrešno startali, pa nije bilo neuobičajeno da se start ponekad ponovi i četiri, pet puta, što je bitno remetilo satnicu natjecanja.</p>
<p>Prema članku 162.7 novog pravila dozvoljen je samo jedan pogrešan start, nakon čega svaki sljedeći, tko god da ga napravi, znači diskvalifikaciju. U konkretnom slučaju, to je značilo da nakon pogrešnog starta Jamajčanina Dwighta Thomas nitko više u drugoj četvrtfinalnoj utrci na 100 metara nije imao pravo na pogrešan start. Ponovljeni je start za čovjekovo oko, čak i na usporenoj televizijskoj snimci, bio korektan, no elektronski uređaji rekli su nešto drugo. Startna reakcija Jona Drummonda bila je 0.052 sekunde, a Assafe Powella 0.086 sekundi. Oni, dakle, nisu krenuli prije startnog pucnja, ali su krenuli brže negoli znanost kaže da čovjek može reagirati na zvučni podražaj - dakle brže od 100 tisućinki sekunde - što se prema atletskim pravilima smatra preranim startom. Suci su, stoga, obojici pokazali crvene kartone, nakon čega je uslijedio »show-program« Jona Drummonda i odgoda starta.</p>
<p>Najparadoksalnije je u cijeloj situaciji to što je program na Stade de Franceu u nedjelju potpuno poremećen upravo zbog primjene pravila kojim su se slične situacije željele izbjeći. Iako su svi atletičari, kao i svi oni koji prate atletiku bili protiv donošenja tako rigoroznog i nehumanog pravila koje sprinterima oduzima pravo na pogrešku, prevagnuli su zahtjevi televizije za predvidljivijim satnicama, koje se neće otegnuti zbog brojnih pogrešnih startova. A, i ti su pogrešni startovi, naročito u važnim utrkama, doprinosili dramatici i zanimljivosti utrka. Skandalozan ishod primjene novog pravila već na prvom velikom natjecanju na kojem se pravilo primjenjuje kao da je »znak odozgora«. Gledatelji su, pak, rekli što misle o tome tako što su negodovanjem i fućkanjem desetak minuta sprječavali start utrke u kojoj nije bilo Drummonda i Powella. Činjenica je da ni čovjek ni elektronski uređaji nisu i ne mogu biti savršeni, pa tome treba prilagoditi i pravila. Pravilo starta od čovjeka traži da bude ono što nije - hladni i nepogrešivi stroj. </p>
<p>Jasno, sve navedeno ne opravdava Jona Drummonda koji si je uzeo za pravo potpuno poremetiti tijek natjecanja na Svjetskom prvenstvu i četvrtfinalnu utrku na 100 metara pretvoriti u privatnu zabavu. Nakon što se dvadesetak godina bavi atletikom, kaže da nije znao da se trzaj smatra pogrešnim startom, iako pogrešan start i nije ništa drugo negoli prerani trzaj odnosno pokret kojeg registriraju elektronski uređaji. Ne bude li njegov nedjeljni ispad strogo sankcioniran, IAAF će omogućiti svakom atletičaru nezadovoljnom odlukom sudaca da blokira natjecanje koliko god dugo to želi. Pravila i pravda su, znamo, dvije različite stvari, no svijet funkcionira (ili ne funkcionira) na poštivanju zakona i propisa, koliko god oni loši i nepravični bili...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Krah američkog sprinta</p>
<p>PARIZ, 25. kolovoza</p>
<p> - »Kada su Amerikanci posljednji puta ostali bez medalje u utrci na 100 metara?«, zapitao se jedan kolega nakon finalne utrke stometraša na Svjetskom atletskom prvenstvu u Parizu. Odgovor je vrlo jednostavan: to se još nikad nije dogodilo! Nikad do sasvim netipične i ishodom teško predvidljive finalne utrke u Parizu.</p>
<p>Muški sprint je ove godine poprilično čudljiva disciplina, no laže svatko tko vam kaže da je očekivao da će: a) najbrži sprinter sezone Patrick Johnson (9.93) ispasti već u četvrtfinalu; b) trostruki svjetski prvak i olimpijski pobjednik Maurice Greene ispasti u polufinalu; c) svjetski rekorder Tim Montgomery sa 10.11 zauzeti tek peto mjesto u finalu.</p>
<p>Do zlata je, tako - što i nije prevelika senzacija - došao osvajač bronce na Olimpijskim igrama u Sydneyju, Kim Collins iz karipske državice St. Kitts i Nevis i to s najslabijim rezultatom u posljednjih 20 godina, za današnji sprint slabašnih 10.07 (istim je rezultatom 1983. u Helsinkiju pobijedio Carl Lewis). Puno veće iznenađenje je drugo mjesto svjetskog juniorskog prvaka i rekordera Darrela Browna, kao i treće mjesto Britanca Darrena Campbella. Pravi je kuriozitet svakako i to što ni jedna stometraška utrka u Parizu - od kvalifikacija do finala - nije bila brža od 10 sekundi, no to je skoro logičan vrhunac sezone u kojoj i nije bilo pravih sprinterskih utrka i pravih rezultata.</p>
<p>Maurice Greene je, inače, nakon polufinalne utrke rekao da je odmah nakon starta osjetio bol u butnom mišiću, pa do kraja utrke nije mogao postići potrebno ubrzanje. Vezano uz utrke na 100 metara zanimljivo je i to da je IAAF kažnjavanje Jona Drummonda zbog nedjeljnog ispada prepustio Američkom atletskom savezu.</p>
<p>Ponedjeljak je, tako, bio dan potpunog kraha američke atletike u Parizu, budući da je dosadašnja svjetska prvakinja u skoku motkom Stacy Dragila zauzela tek četvrto mjesto, dok je svjetska prvakinja na 100 metara prepone Anjanette Kirkland ispala već u prvom krugu kvalifikacija. Obavljena je u ponedjeljak i smjena »vladara« u muškom troskoku, u kojem je zlato sa čak pet skokova preko 17.50 metara osvojio Šveđanin Christian Olsson, dok se najbolji troskokaš svih vremena Jonathan Edwards od atletike oprostio 12. mjestom u finalu...</p>
<p>• Rezultati, finala, atletičari, 100 m: 1. Kim Collins (SKN) 10.07 sekundi, 2. Darrel Brown (TiT) 10.08, 3. Darren Campbell (VB) 10.08; troskok: 1. Christian Olsson (Šve) 17,72 metara, 2. Yoandri Betanzos (Kub) 17,28, 3. Leevan Sands (Bah) 17,26; kladivo: 1. Ivan Tihon (Bje) 83.05 m, 2. Adrian Annus (Mađ) 80.36, 3. Koji Murofushi (Jap) 80.12; skok u vis: 1. Jacques Freitag (JA) 2,35 m, 2. Stefan Holm (Šve) 2,32, 3. Mark Boswell (Kan) 2,32;</p>
<p>atletičarke, disk: 1. Irina Jačenko (Bje) 67,32 m, 2. Anastasia Kelesidou (Grč) 67,14, 3. Ekaterini Voggoli (Grč) 66,73; motka: 1. Svetlana Feofanova (Rus) 4.75 m, 2. Annika Becker (Njem) 4.70, 3. Jelena Isinbajeva (Rus) 4.65. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Nisam znao da je trzaj pogrešan start!</p>
<p> »Protestirao sam, jer je to u mojoj prirodi. U ovoj je točki moje karijere gubitak mogućnosti ostvarenja snova prava katastrofa«</p>
<p>PARIZ, 25. kolovoza</p>
<p> - Nakon što je satima nakon diskvalifikacije uglavnom psovao i plakao, Jon Drummond je u nedjelju navečer ipak pojasnio događanja na startu četvrtfinalne utrke na 100 metara:</p>
<p>- Trznuo sam, trkač pored mene je također trznuo, a trznuo je još jedan. Nisam znao da trzaj znači pogrešan start. Protestirao sam, jer je to u mojoj prirodi. U ovoj je točki moje karijere gubitak mogućnosti ostvarenja snova prava katastrofa. Živio sam za ovo i naporno se pripremao cijele godine. Reakcije drugih sprintera na Drummondov ispad kretale su se od podrške do oštre osude njegova ponašanja. Ato Boldon je, tako, gotovo bezrezervno podržao Drummonda:</p>
<p>- Govorio sam ljudima iz Svjetskog atletskog saveza da novo startno pravilo neće funkcionirati. Nitko se ne slaže s tim pravilom i trebalo bi ga promijeniti, jer ni startni uređaji nisu nepogrešivi. Ovog su puta pogriješili i zbog toga Jon ispašta. Dwight Thomas, čiji je prvi pogrešan start na neki način prouzročio kasnije isključenje Drummonda i Powella, nudio je sljedeće rješenje:</p>
<p>- Trebali su ih pustiti da trče, nakon čega bi sucima vjerojatno stigli protesti o kojima bi se mogli izjasniti. Nisu trebali odgađati nastup naše skupine. </p>
<p>Osvajač bronce na Olimpijskim igrama u Sydneyu Kim Collins, bio je, međutim, vrlo ljut na Drummondovo ponašanje, svađu sa sucima i odbijanje da napusti stazu:</p>
<p>- Drummond se pokazao u vrlo lošem svjetlu. Nadam se da će nadležni pronaći načina da to zaustave. Svi znamo propise, a kad ih prekršiš moraš otići. Ne se slažem s tim novim pravilima, no Jon je punoljetan i o njegovu bi ponašanju trebala raspraviti sportska komisija IAAF-a. Razumijem da mu je teško, dugo se pripremao za to natjecanje i to je za njega veoma bolno, no tu se ništa više ne može učiniti. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Montoya uvjeren u naslov svjetskog prvaka </p>
<p>Michael Schumacher ove sezone može šesti put postati svjetski prvak, čime bi bio jedinstven u povijesti tog sporta. No, do ostvarenja tog cilja čeka ga nikad teži put </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Nedramatično i izluđujuće dosadno izgledala su Svjetska prvenstva u Formuli 1 tijekom posljednje tri sezone. »Njemačka mašina« Michael Schumacher lakoćom je uništavao konkurenciju i ove je sezone došao nadomak šestog naslova prvaka, čime bi postao svjetski rekorder (trenutačno dijeli vrh s Juanom Manuelom Fangijom). </p>
<p>No, pojava mladih snaga na svjetskim stazama, Montoye i Raikkonena, unijela je nemir u Ferrarijeve odaje. Scenariji je tri utrke prije kraja hitchcockovski izrežiran. Montoya za hladnim Germanom zaostaje bod, a Raikkonen dva. Evidentno je kako će Monza, Indianapolis i, prije svih, Suzuka prirediti tulume na stazi i izvan nje.</p>
<p>Većina ljubitelja tog sporta s oduševljenjem je dočekala dan kad je Schumijeva glava na panju i kad milimetri dijele krunjenje nekoga drugog u svjetskog prvaka. Međutim, iako većina diže palac za Kolimbijca i Finca, Schumacher, unatoč slabijoj formi i nagriženom samopouzdanju, slovi kao favorit završnice. </p>
<p>Iako je Ferrari u posljednje vrijeme pokazivao znakove »zamora« (problemi u Hockenhaimu) i slabe rezultate obojice vozača tijekom ljetnih tjedana, navijači talijanskog »ponosa« vjeruju u savršenstvo njihova bolida. Također, neprocjenjiva prednost na strani Schumachera su iskustvo, drskost i arogancija na stazi, koja će definitivno isplivati na površinu ako bude potrebna. Uz to, bude li se odlučivalo na posljednjoj utrci u Suzuki, Schumacher ima novi plus. Veliku nagradu Japana Schumi doživaljava kao vlastito dvorište, jer je tamo pobijedio u posljednje tri godine. </p>
<p>Od ovog terceta forma je na strani Juana Pabla Montoye. Na posljednjih pet utrka nikad nije bio ispod trećeg mjesta. </p>
<p>- Znate da volim borbu na stazi i, hvala Bogu, dogodit će se u idućih mjesec dana, komentirao je Schumacher samu završnicu. </p>
<p>Montoya se samo nadovezao: </p>
<p>- Već na sljedećoj utrci, pred njegovim navijačima u Monzi, preuzet ću vodstvo! </p>
<p>Definitivno, Montoya ima i srca i znanja svrgnuti s trona Michaela Schumachera. No, u taj trojac potkrada se još jedno ime, Montoyin kolega u Williamsu Ralf Schumacher. Matematički ima izgleda za vrh, a pitanje je kome će pomogati ili odamagati bude li potrebno - bratu ili momčadskom kolegi? </p>
<p>• Poredak: 1. M. Schumacher (Njem) 72 boda, 2. Montoya (Kol) 71, 3. Raikkonen (Fin) 70, 4. R. Schumacher (Njem) 58, 5. Alonso (Špa) 54...</p>
<p>• Povijest posljednje tri Velike nagrade: </p>
<p>MONZA (14. rujna)</p>
<p>2002. - 2. M. Schumacher..., 14. Montoya, 15. Raikkonen</p>
<p>2001. - 1. Montoya..., 4. M. Schumacher..., Raikkonen bez plasmana </p>
<p>INDIANAPOLIS (28. rujna) </p>
<p>2002. - 2. M. Schumacher..., 4. Montoya..., 17. Raikkonen</p>
<p>2001. - 2. M. Schumacher..., 17. Montoya..., 22. Raikkonen </p>
<p>SUZUKA (12. listopada) </p>
<p>2002. - 1. M. Schumacher..., 3. Raikkonen, 4. Montoya </p>
<p>2001. - 1. M. Schumacher, 2. Montoya..., 22. Raikkonen </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bombe u Bombayu ubile 40 i ranile 125 ljudi </p>
<p>BOMBAY/ISLAMABAD, 25. kolovoza</p>
<p> - Bombe koje su u ponedjeljak eksplodirale u indijskom financijskom sjedištu Bombayu ubile su najmanje 40 i ranile 125 osoba među kojima neke teško, objavila je policija. Indijska vlada navodi da još ne zna tko je odgovoran za bombaški napad u Bombayu, ističući kako je odmetnička muslimanska studentska skupina sudjelovala u sličnim napadima u posljednjih nekoliko mjeseci. Bombe su eksplodirale, jedna u blizini hinduskog hrama Mumba Devi, a druga pokraj povijesnog spomenika Vrata Indije, slavoluka u južnom dijelu grada, mjestu uvijek prepunom turista, priopćio je šef policije u Bombayu. </p>
<p>Policijski dužnosnik S. K. Tonapi izjavio je za Reuters da je 40 osoba ubijeno, a najmanje 125 ranjeno. </p>
<p>U blizini spomenika Vrata Indije vjerojatno je eksplodiralo taksi-vozilo, javile su agencije. Dužnosnik indijskog ministarstva unutarnjih poslova u izjavi za Reuters potvrdio je da su u gradu bile četiri eksplozije, no nije mogao reći gdje su bombe bile postavljene.</p>
<p> Zamjenik indijskog premijera Lal Krishna Advani naglasio je da su istrage pokazale kako su u nekim prijašnjim napadima na Bombay sudjelovali članovi Indijskog islamskog studentskog pokreta (SIMI), uz pakistansku militantnu skupinu Lashkar e-Taiba, sa sjedištem u Kashmiru. </p>
<p>»Prije su takvi napadi bili orijentirani na autobuse, a u njima je gotovo u svim slučajevima sudjelovala skupina SIMI u suradnji s militantima Lashkar e-Taiba«, rekao je Advani novinarima.</p>
<p>Pakistan je oštro osudio eksplozije u Bombayu ocijenivši ih kao teroristički čin. »Žalimo zbog tog čina i osuđujemo terorizam«, istaknuo je ministar vanjskih poslova Masood Khan, izrazivši sućut žrtvama eksplozije i njihovim obiteljima.</p>
<p>Eksplozije u Bombayu u ponedjeljak uslijedile su nakon poboljšanja odnosa Pakistana i Indije. Prije toga je New Delhi optuživao susjednu zemlju da sponzorira islamske militante i da je odgovorna za prethodne napade na indijskom teritoriju, posebice za krvavi napad u indijskom parlamentu u New Delhiju u prosincu 2001. Na bombayskom tržištu vrijednosnica odmah je zabilježen pad dionica za tri posto, a oslabila je i rupija u odnosu na dolar. (Reuters/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>HDZ BiH kažnjen s dvadeset tisuća eura jer ometa ujedinjavanje škola</p>
<p>»Nedopustivo je da škole imaju dvostruki broj čuvara i čistačica jer je to bacanje novca«, rekao je voditelj misije OESS-a u BiH Robert Beecroft / Visoki predstavnik Ashdown istaknuo da se time ne dovodi u pitanje nastava na hrvatskom jeziku </p>
<p>SARAJEVO, 25. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown kaznio je HDZ BiH zato što su predstavnici te stranke u tijelima Županije Srednje Bosne odbili provesti naputak o ujedinjenju školskih administracija u »školama pod jednim krovom«. Naime, u tim se školama nastava odvojeno provodi po hrvatskom, odnosno bošnjačkom programu. </p>
<p>HDZ BiH kažnjen je novčano s 40 tisuća konvertibilnih maraka (20 tisuća eura, odnosno više od 150 tisuća kuna), nakon što je 22. kolovoza istekao rok za ujedinjenje administracija u etnički podijeljenim školama. </p>
<p>Ako vlasti Županije Srednje Bosne nastave opstruirati naputak o ujedinjavanju školskih administracija do 29. kolovoza, HDZ-u će za svaki dan kašnjenja biti oduzimano novih 40 tisuća konvertibilnih maraka. To će mu se oduzimati od novca koji ta stranka dobiva iz županijskih, entitetskih te iz državnog proračuna. Možda će biti razmotrene druge mjere poput kažnjavanja općina koje su osnivači škola. </p>
<p>Ashdown je rekao u ponedjeljak da su čelnici HDZ-a Bariša Čolak i Dragan Čović još u petak obaviješteni da će stranka biti kažnjena nakon što istekne rok za provedbu naputka. </p>
<p> »Srednjobosanska županija izdala je tek danas takav naputak. Moramo ga najprije proučiti i vidjeti ispunjava li uvjete«, rekao je u ponedjeljak visoki predstavnik.</p>
<p>Ukidanje segregacije u školama jedna je od obveza koju je BiH prihvatila nakon ulaska u Vijeće Europe. </p>
<p>Prema naputku o ujedinjenju, uspostavlja se jedna školska administracija. Predviđeno je da se nastava pohađa u istim smjenama, zajednički se koriste sportske dvorane, knjižnica... Time se smanjuju troškovi u 52 škole koji su dosad bili udvostručeni, a djeca i nastavnici razdvojeni prema etničkoj osnovi. </p>
<p>Inače, problematičan je ostao još samo status gimnazije u Mostaru, no tu je riječ o tome koje će sve škole pod jednim krovom biti ujedinjene. </p>
<p>Predstavnici međunarodne zajednice tvrde da ujedinjenje neće ugroziti pravo hrvatske djece da se školuju na materinskom jeziku, što je navodno glavni razlog zašto se neke hrvatske strukture protive tome. </p>
<p>»Ujedinjavanje znači postavljanje jednog ravnatelja, jednog upravnog odbora i jedne administracije. Nedopustivo je da takve škole imaju dvostruki broj čuvara i čistačica jer je to bacanje novca«, izjavio je u Sarajevu voditelj misije OESS-a u BiH Robert Beecroft. Ashdown tvrdi da reforme neće utjecati na nastavu na hrvatskom jeziku, niti na program. Ocijenio je da je tim opstrukcijama HDZ ugrozio stanje u BiH i doveo u pitanje izradu studije izvodljivosti kao idućeg koraka na putu prema europskim integracijama. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>U blizini farme Branjevo dvije jedinice strijeljale 1200 Bošnjaka civila</p>
<p>Svjedok je izjavio da su žrtve bili muškarci u dobi između 18 i 60 godina, svi u civilnoj odjeći / Iz autobusa su u grupama po deset dovođeni u iskopani rov na polje pokraj farme, leđima okrenuti streljačkom vodu u kojem je bio i Erdemović / Optužba je u sudnici prikazala TV-snimku Mladićeva ulaska u Srebrenicu kad je rekao: »Došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, osvetimo Turcima na ovom prostoru«</p>
<p> HAAG/ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Suđenje bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haaškim sudom nastavljeno je u ponedjeljak svjedočenjem Dražena Erdemovića, pripadnika vojske bosanskih Srba kojeg je Tribunal osudio zbog likvidacije Bošnjaka iz Srebrenice.</p>
<p> Erdemović, bosanski Hrvat iz Tuzle, kao pripadnik 10. diverzantskog voda vojske RS - u kojem je, tvrdi, uz Srbe bilo još Hrvata, Bošnjaka te jedan Slovenac - u srpnju 1995. sudjelovao je u zauzimanju Srebrenice. Rekao je da su u gradu zatekli oko 200 starijih civila i da gotovo nije bilo otpora. U Srebrenici je 11. srpnja 1995. vidio zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. </p>
<p> Optužba je u sudnici prikazala TV-snimku Mladićeva ulaska u grad. »Došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, osvetimo Turcima na ovom prostoru«, izjavio je Mladić pred TV-kamerama. </p>
<p>Svjedok je prepoznao zapovjednika Milorada Pelemiša i trojicu članova svog voda. Erdemović je izjavio da je pet dana kasnije, na farmi Branjevo u blizini sela Pilice, zajedno sa sedmoricom iz voda strijeljao Bošnjake koji su dovođeni autobusima. Naveo je da se suprotstavio časniku Brani Gojkoviću zbog naredbe za strijeljanje, koji mu je rekao da svoju pušku da zarobljenicima. </p>
<p> »Da nije bilo zapovijeđeno, ja ne bih nikome naudio«, rekao je Erdemović tvrdeći da su i njegovi suborci bili protiv strijeljanja, osim jednoga kojem su Bošnjaci ubili brata pa je toga dana, kako mu je priznao, iz osvete ubio 250 zarobljenika.</p>
<p> Svjedok je precizirao da su žrtve bili muškarci u dobi između 18 i 60 godina, svi u civilnoj odjeći. Iz autobusa su u grupama po deset dovođeni u iskopani rov na polje u blizini farme, leđima okrenuti streljačkom vodu u kojem je bio i Erdemović. </p>
<p> Prema riječima svjedoka, njegov je vod strijeljao od 10 do 15 sati kad je ubijanje preuzela jedinica iz Bratunca, te da se sve odvijalo u nazočnosti jednog potpukovnika vojske RS. U blizini farme ubijeno je između 1000 i 1200 ljudi koji su kasnije pokopani u masovnoj grobnici na mjestu likvidacije. </p>
<p> Milošević je u protuispitivanju svjedoka ustvrdio kako je »opće poznato da Srbija i on nisu imali ništa sa Srebrenicom«.</p>
<p> Kredibilitet svjedoka osporavao je činjenicom da je riječ o čovjeku koji je priznao ubojstvo 100 ljudi, a zahvaljujući sporazumu s tužiteljstvom osuđen je na samo pet godina i to ne za ubojstva nego za kršenja ratnog prava i običaja.</p>
<p> Milošević je ocijenio apsurdnim da se Erdemovića dovelo kao svjedoka i zato što je uhićen u SRJ 3. ožujka 1996. gdje je protiv njega otvorena istraga zbog ratnog zločina, a kasnije su ga jugoslavenske vlasti izručile Haagu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Nakon operetne svađe, Berlin i Rim u zajedničkom projektu protiv imigranata</p>
<p>Berlinski tisak objavljuje da je postignuta talijansko-njemačka suglasnost oko projekta prema kojemu bi vanjske granice EU-a nadgledali Nijemci, zračne luke Talijani, a morske granice Grci i Španjolci </p>
<p>BERLIN, 25. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vrijeme talijanskog predsjedanja Europskom unijom, ipak, neće proći kao komična opera u kojoj se Talijani i Nijemci teatralno svađaju na veselje europske publike. Dapače, čini se da je na pomolu EU osovina Berlin-Rim u pitanjima ilegalnog useljavanja u Europsku uniju.</p>
<p>Naime, u sjeni spektakularnog susreta talijanskog premijera Silvija Berlusconija i njemačkog kancelara Gerharda Schrödera u Veroni prošlog vikenda, prema pisanju berlinskog tiska od ponedjeljka, postignuta je talijansko-njemačka suglasnog oko zakonskog projekta prema kojemu bi vanjske granice EU-a nadgledali Nijemci, zračne luke Talijani, a morske granice Grci i Španjolci. </p>
<p>Berlinski Tagesspiegel piše da se, premda Nijemci i Talijani za ovu ideju trebaju pridobiti druge europske partnere, zajednička granična policija EU čini sve vjerojatnijom. Uostalom, prošle veljače Španjolska, Portugal, Italija, Francuska i Velika Britanija imale su zajedničke vježbe obrane protiv ilegalnih useljenika. </p>
<p>Talijanske pomorske snage nisu bile pozvane zbog neadekvatne opremljenosti i komunikacijskih problema. Konačno, na EU summitu u Solunu dogovoreno je da se izdvoji 140 milijuna eura za repatrijaciju ilegalnih emigranata i zajedničku kontrolu granice.</p>
<p>Premda detalji njemačko-talijanskog prijedloga nisu poznati nitko ne vjeruje da je prošao prijedlog koji se čuo iz Berlusconijeva koalicija da se na ilegalne useljenike puca topovima. </p>
<p>Ispostavilo se, dakle, da je suradnja Rima i Berlina u okviru EU-a moguća unatoč verbalnom ratu koji je kulminirao sredinom ljeta. Zapravo, i prije nego što su pale prve uvrede, mnogi su promatrači sa strepnjom očekivali stupanje Italije i njenog premijera Berlusconija na čelo EU, budući da je poznato kako njemu nedostaje i najosnovniji diplomatski senzibilitet, te da on prilično prezire složene političke procese.</p>
<p>Konačno, u Berlinu odmah nakon dolaska Berlusconija na vlast nisu krili da nisu oduševljeni rimskom vladajućom koalicijom u kojoj su sudjelovali transformirani neofašisti Gianfranca Finija i ksenofobna Sjeverna Liga Umberta Bossija, slično kao nekoć bečkom u kojoj su sudjelovali desničarski populisti Jörga Haidera. No, dok je tada Austrija bila bojkotirana, kod prijeporne talijanske koalicije nije se ni razmišljalo o sličnim mjerama u Berlinu i drugim metropolama.</p>
<p>Talijanskoj vladajućoj koaliciji pečat daje Berlusconi. On je za većinu njemačkih medija podjednako populist i agresivan, voli taktičke skrivene poteze i povremeno iznenađuje »velikim idejama«, primjerice da se u EU primi Rusija. Schröderov susret Berlusconijem nije prošao bez impulzivnih reakcija: najprije je prihvatio posjet operi s svojim njemačkim gostom da bi ga zatim otkazao. </p>
<p>No, Schröder je sve uz osmijeh »progutao«. Istodobno je njegov ministar unutarnjih poslova kovao je svojim talijanskim kolegom planove o ozbiljnim projektima. Berlin je ovaj put pragmatičan jer nije u pitanju mala »alpska republika«, nego utemeljiteljica EU, »velika Italija«. </p>
<p>Osim toga EU je pred završnom fazom donošenja zajedničkog ustava i još važnijim zadatkom, a to je poboljšanje odnosa s Amerikom, nakon sukoba zbog Iraka. Predsjedavajući Vijeća EU Berlusconi kao da se počeo koncentrirati na te zadatke umjesto da se svađa s onima koji misle drukčije. »Šest mjeseci nije mnogo vremena«, u tome je Berlusconi u pravu. No, to ne znači da su se njegovi protivnici mogli mirno zavaliti u fotelju i čekati da prođe razdoblje talijanskog predsjedavanja.</p>
<p>Nijemci nisu čekali, a Talijani su sada konstruktivni. U Berlinu se javlja nada da će stvar dobro proći. Berlusconijevi neukusni ispadi u Europskom parlamentu polako se zaboravljaju. Pogotovo kad Berlusconi pokazuje brigu za kontrolu granicu EU zbog čega su i Nijemci također zabrinuti.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nove terorističke grupe stižu u Irak </p>
<p>WASHINGTON/KAIRO, 25. kolovoza</p>
<p> - Američki upravitelj u Iraku Paul Bremer izjavio je u nedjelju da su Sjedinjene Države suočene s tri vrste sigurnosnih problema u Iraku, od kojih je jedan ubacivanje terorista. </p>
<p>»Postoje tri razine sigurnosnih problema ovdje. Jedan od njih su teroristi koji se ubacuju u Irak, posebice Ansar al Islam i druge strane terorističke skupine«, izjavio je Bremer na američkoj tv mreži Fox News.</p>
<p> »Trebamo više informacija za borbu protiv tih skupina i pokušavamo ih prikupiti«, dodao je američki civilni upravitelj. Ansar al Islam je fundamentalistička skupina od 700 do 900 članova koji su upravljali pograničnim područjem na sjeveroistoku Iraka do napada koji su u ožujku na njihov baze izveli kurdski borci i američke postojbe.</p>
<p> »Zatim imamo napade na snage kolacije. Oni su ograničeni na malo područje Iraka i dolaze od male skupine pobornika bivšeg režima. Treće su napadi na infrastruture, posebice naftovode i vodovode«, podsjetio je Bremer. »Za ove posljednje, čini se da su djelo članova bivše stranke Baas (raspuštena Stranka svrgnutog predsjdniak Sadama Huseina)«, naglasio je Bremer.</p>
<p>Čelnik Vijeća za privremenu upravu Irakom, čije je članove imenovao Washington a koje nije dobilo potporu Arapa, izjavio je u nedjelju da će predstavnik tog vijeća sudjelovati u rujnu na sastanku ministara vanjskih poslova Arapske lige u Kairu. Ibrahim Jaafari održao je razgovore u Kairu s egipatskim ministrom vanjskih poslova Ahmedom Maherom i premijerom Atefom Obeidom, unatoč prijašnjem ustrajavanju Egipta na nepriznavanju legitimiteta iračke prijelazne vlade.</p>
<p>Jaafari je rekao novinarima da će Vijeće za privremenu upravu Irakom poslati svog predstavnika na sastanak u rujnu, ili ministra vanjskih poslova koji bi trebao uskoro biti imenovan, ili nekog drugog, kako bi »zauzela prirodno i legitimno mjesto Iraka među arapskim ministrima vanjskih poslova«. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Krvavi atentati potresaju Kolumbiju</p>
<p>U nedjeljnoj eksploziji paketa-bombe poginulo najmanje sedmoro ljudi, a četrdesetak ih je ranjeno/ Istodobno u velikoj policijskoj akciji uhićeno 60 gerilaca</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Dok se kolumbijski predsjednik Álvaro Uribe Vélez (koji je 7. kolovoza napunio prvu godinu svoga mandata) hvali rezultatima u borbi protiv ljevičarskih gerilskih skupina te sve većom kontrolom nad trgovinom droge, zemljom odjekuju ubojite bombe. Nakon neuspjelog atentata na Uribea u nedjelju 17. kolovoza te planiranog atentata prošle subote, u nedjelju je u eksploziji paketa-bombe poginulo najmanje sedmoro ljudi, a četrdesetak ih je ranjeno.</p>
<p>Scenarij je nešto drukčiji od uobičajenog za kolumbijske prilike i podsjeća na srednjoistočne samoubilačke napade. Nedjeljna eksplozija dogodila se u na molu kad se aktivirao paket-bomba koji je nosila žena što se iskrcala s broda u selu Puerto Rico, oko 200 kilometara od Bogote. Prema vojnim izvorima, »brod sa 56 osoba stigao je u luku, a među putnicima koji su silazili bila je žena koja je nosila kutiju koja je eksplodirala«. </p>
<p>Druga je bomba, prema izjavi glasnogovornika vojske, detonirana na samom brodu, punom putnika. Još se istražuje je li žena koja je nosila bombu bila pripadnica gerilske organizacije, ili nije znala što je u paketu. </p>
<p>Svi napadi posljednjih desetak dana, uključujući i subotnje ubojstvo jednog novinara, imaju potpis najveće i najjače gerilske organizacije Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koje ne odustaju od 40-godišnjeg građanskoga rata, unatoč pregovorima s nekoliko vlada.</p>
<p>Predsjednik Uribe ne odustaje od svog nepomirljivog stava prema svim oružanim skupinama - bile one lijeve ili desne. Prema posljednjim anketama, njegova je popularnost bez presedana: podržava ga čak 70 posto ispitanih. Njegova politika »demokratske sigurnosti« očito uživa povjerenje Kolumbijaca, iscrpljenih ratom i nasiljem. »Ako vratimo sigurnost, bit će i novih ulaganja i novih radnih mjesta, a zemlja će se izvući iz gospodarske krize«, poručuje Uribe kojega mnogi opisujukao konzervativnog i nesimpatičnog »čvrstorukaša«.</p>
<p>Kolumbijci, inače, strahuju od nove spirale nasilja karakteristične za predizborna razdoblja. Kako se približava 26. listopada, datum izbora za vijećnike i gradonačelnike 1100 općina, tako raste i napetost u društvu i pritisak gerilskih skupina.</p>
<p>No, vlada ne posustaje u borbi protiv pobunjeničkih skupina, nesklonih pregovorima o okončanju građanskoga rata. U nedjelju je objavljeno da je u širokoj operaciji na zapadu zemlje, u kojoj je sudjelovalo oko 600 policajaca i dvadesetak sudaca, uhićeno 60 pripadnika FARC-a, među kojima je i jedan svećenik. Oni su optuženi za sudjelovanje u napadima na energetska postrojenja i cestovnu infrastrukturu, tj. na javna dobra.</p>
<p>Od ožujka ove godine, u policijskim je akcijama uhićeno oko 770 osoba osumjičenih za niz atentata.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Britanija ne želi da Chirac otrgne Europu iz vojnog partnerstva sa SAD</p>
<p>Promičući samostalno europsko vojno planiranje u sklopu Sjevernoatlantskog saveza, London se trudi da održi i sačuva veze EU s NATO-om/ Francuzi, posebice njihov predsjednik Jacques Chirac, smatraju međutim da je Europi potrebna mnogo veća vojna samostalnost, te da se ona u pitanjima obrane ne bi trebala pokoravati NATO-u</p>
<p>LONDON, 25. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Velika Britanija nastoji spriječiti pokušaje grupe zemalja, na čelu s Francuskom, da stvore europske vojne snage koje bi bile izvan zapovjedne strukture NATO-a. Radi jačanja vojne dimenzije Europske unije, Britanci će ovih dana predložiti stvaranje samostalnog europskog odjela za vojno planiranje, najavljuje u ponedjeljak londonski Times. Da bi se izbjegao sukob interesa s NATO-om, taj bi se odjel, prema britanskom prijedlogu, trebao nalaziti u vojnom sjedištu Atlantskog saveza u belgijskom gradu Monsu. </p>
<p>Britanski planovi izravno konkuriraju obrambenim prijedlozima koje su u travnju iznijele Francuska, Njemačka, Belgija i Luksemburg. Na svom mini-summitu o obrani u Bruxellesu ta je četvorka u travnju nastupila zajedno, kao okosnica zemalja koje bi promicale dublju vojnu integraciju unutar EU. Njihovi poticaji trebali bi voditi ka sustavu zajedničke europske obrane, slično kao što već, recimo, postoji monetarna unija unutar EU.</p>
<p>Novi obrambeni poticaj četiriju zemalja, proljetos lansiran u Bruxellesu, smatraju međutim u Londonu i još nekim europskim prijestolnicama vrlo provokativnim, pa i protuameričkim - tim više što iza njega stoje četiri najžešće protivnice američkoj politici u Iraku. Tony Blair upozorio je još u travnju Jacquesa Chiraca da je vizija Europe, koju francuski predsjednik zamišlja kao suparnicu Sjedinjenim Državama, »opasna i destabilizirajuća«. Britanski premijer također je rekao da će blokirati svaki potez koji prijeti jedinstvu NATO-a. I britanski ministar obrane Geoff Hoon opominjao je u isto vrijeme na opasnost od podjele i »stvaranja obrambene politike odvojeno od NATO-a«.</p>
<p>Sada Britanija namjerava izaći s vlastitim protuprijedlogom. On se može shvatiti kao uvertira u žestoku borbu s francuskim blokom. Odjel posvećen isključivo planiranju, a povezan s NATO-m, trebao bi, prema britanskoj zamisli, dati operacijama EU »odgovarajući identitet« i spriječiti da francuske ideje steknu širu podršku, tvrde britanski dužnosnici. London se nada da će njegove najnovije prijedloge podržati Španjolska, Italija, Irska, te velik broj novih članica EU iz istočne Europe. Britanija je svim zemljama EU već uputila svoj prijedlog, naslovljen »Tema za razmišljanje«.</p>
<p>Promičući samostalno europsko vojno planiranje, London se trudi da održi i sačuva veze EU s NATO-m. Francuzi, posebice predsjednik Chirac, smatraju međutim da je Europi potrebna mnogo veća vojna samostalnost, te da se ona u pitanjima obrane ne bi trebala pokoravati NATO-u. I u završni prijedlog novog ustava Europske unije Francuzi su uspjeli ubaciti dio koji govori o većoj suradnji na planu obrane. No kada ujesen počne rasprava o tom dokumentu, Britanci, kako se tvrdi, kane blokirati te odlomke. </p>
<p>Sa svoje strane, francuski blok (kome se uskoro navodno kane priključiti i Grci) vjerojatno će odbaciti zadnje britanske zamisli o europskoj obrani, smatrajući da ne idu dovoljno daleko. Izvor u Foreign Officeu izjavio je međutim Timesu da britanski prijedlog vodi k jačanju vojnih operacija EU, a da se »iznova ne izmišlja kotač«. </p>
<p>Francuzi međutim smatraju kako je iračka kriza pokazala da je Europska unija zakazala na planu obrane. Da bi postala pravom vojnom silom, EU mora sebe definirati kao netko tko »održava ravnotežu« protiv Sjedinjenih Država, smatra francuska škola mišljenja - a preduvjet za to bile bi nezavisne vojne snage. </p>
<p>Britanija i neke druge pro-atlantski nastrojene europske države sumnjaju, međutim, kako Jacques Chirac prije svega želi ostvariti staru francusku ambiciju, da otrgne Europu iz vojnog partnerstva s Amerikom. Do novog nadmetanja između ta dva gledanja na obranu Starog kontinenta doći će u listopadu, kada počinju konzultacije o konačnom tekstu ustava EU. Izvori u Londonu tvrde da je Britanija spremna na kompromise u nekim drugim područjima, kako bi ishodila ustupke na planu obrane. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Požari se gase kada još ne bukte</p>
<p>Požari, požari i opet požari, to je, nažalost, sada svakodnevna tema svih sredstava informiranja. Da smo pravodobno izradili planove protupožarne aktivnosti i samo dio vremena, sada utrošenog na informiranje, utrošili za edukaciju stanovništva oko usvojenih planova protupožarne zaštite, sigurno bismo ostvarili tri osnovna cilja.</p>
<p> Prvo, ne bi bilo tako velikih, a ja bih rekao neprocjenjivih šteta, drugo, ne bismo utrošili golem novac za troškove gašenja, i treće, kao najvažnije, umjesto zgarišta imali bismo šume, maslinike i vinograde za čiju ukupnu obnovu će trebati velika sredstva i vrijeme, jer, kako tvrde neki stručnjaci, za obnovu šuma treba stoljeće.</p>
<p>Normalno u ovakvoj situaciji moramo si postaviti pitanje što rade na stotine općina i gradova, niz županija, pa i Republika, veliki broj organa i stručnjaka, zatim šumske i druge organizacije da nisu na vrijeme izradili planove i organizirali konkretne akcije i mjere. </p>
<p>Naši državni predstavnici sada obilaze zgarišta, umjesto da su to učinili u proljeće i utvrdili stanje pripremljenosti za obranu od požara. Obilazeći zgarišta, sada ističu - moramo ovo, moramo ono, moramo to i to - ali, nažalost, to je sve sada prekasno kada smo u plamenu, kada imamo tisuće i tisuće hektara zgarišta od Istre do Dubrovnika. </p>
<p>Vjerujem da će neki pokušati svu tu našu nedaću opravdati velikom sušom ili činjenicom da i u drugim zemljama ima puno požara. To je točno. Ali njihovi požari su njihova briga, a nažalost naši samo naša. </p>
<p>Mi bismo se ipak morali zapitati kako su naši djedovi i pradjedovi sačuvali šume, maslinike i vinograde i branili se od požara, i to u vrijeme kada nije bilo kanadera i moderne vatrogasne opreme. </p>
<p>Njihovo osnovno oružje u obrani bilo je zajedništvo i odgovornost da sačuvaju ono što su godinama uzgojili i izgradili i ako se pojavio požar, sve je bilo, kako to naši ljudi kažu, na nogama i staro i mlado i malo i veliko. Svi su odmah išli u akciju i zaštitu cjelokupne imovine bez obzira na to čija je bila. Nažalost, danas u mnogo slučajeva vidimo na gašenju vatrogasce, policiju i vojnike, pa ispada kao da je to samo njihova obveza. </p>
<p>Vjerujem da će i ovogodišnji požari biti opomena nama svima, da se požari trebaju gasiti onda kada još ne bukte, da se u vrijeme njihova mirovanja moraju obaviti temeljite pripreme, a najviše na edukaciji stanovništva, da svi shvate da je njihova obveza činiti sve da do požara ne dođe. A ako i dođe, da je gašenje obveza svih nas.</p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆ Jastrebarsko</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jesmo li svi mi u Hrvatskoj doista nepismeni </p>
<p>Svojedobno se drznuh pripomenuti kako cijenjeni Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, rabi termin »skoncentrirati se« umjesto ispravno »koncentrirati se« (»Ni predsjednik Matice hrvatske niti kandidat za Nobela ne vladaju baš najbolje hrvatskim«, Vjesnik 3. veljače 2003.).</p>
<p>Tada neki ustaše u obranu Igora Zidića (i Nedjeljka Fabrija), među njima i cijenjeni lingvist Stjepan Babić: »Odmah mogu reći jasno i glasno: ako su Igor Zidić i Nedjeljko Fabrio nepismeni, onda u Hrvatskoj pismenih ljudi nema!« (Fokus, 7. ožujka 2003.).</p>
<p>Nu, ne lezi vraže, eto mene opet. Naime, nedavno u galeriji Tvornice duhana Rovinj obiđoh izložbu Ljube Babića, uzeh u ruke katalog izložbe i s uživanjem počeh čitati briljantni komentar uvaženog likovnog stručnjaka Igora Zidića (»Ljubo Babić u svjetlu nekih političkih kontroverzija«). No, zadovoljstvo mi pomuti ne baš besprijekorni jezik kojim je tekst napisan.</p>
<p>Naime, prvo se začudih korištenju termina »ponjela« umjesto ispravno »ponijela« (»I ta je Krležina rečenica ponjela dio istine, no je li cijelu?«), a potom me oneraspoložila uporaba srbizma »sinhroni« (»... da se stekne kakav-takav uvid u Babićevu sinhronu potporu književnoj avangardi i političkoj ljevici.«). Dakle, cijenjeni predsjednik Matice hrvatske nam nakon »skoncentrirati se« sada servira i termin »sinhroni« umjesto ispravno »sinkroni«. Naime, kao što je poznato, Srbi jednostavno rabe pojmove kao što su »hemija«, »Hrist«, »hor«, pa tako i »sinhronizacija«, dok mi govorimo »kemija«, »Krist«, »kor« i »sinkronizacija«, a jezikoslovci bi nam mogli pojasniti zbog čega je tomu tako. </p>
<p>Nakon tog me šoka jedna obična pogrješka nepažljive korekture teksta (»prijatlja« umjesto »prijatelja«) uopće ne ozlovoljiše, premda, ipak mislim da se ni ona nije smjela dogoditi tako skupocjenom projektu i veleuvaženom autoru.</p>
<p>Pa sada skromno pitam jesmo li svi mi u Hrvatskoj doista nepismeni, a kako to kategorički tvrdi uvaženi lingvist Stjepan Babić, jer je, eto, sada ipak postalo bjelodano kako, na žalost, naš cijenjeni Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske - jest. </p>
<p>DINKO ŠIMATOVIĆ, pravnik Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kako to da jedan subjekt upravlja, a drugi gospodari vodama </p>
<p>Ponovno se mr. Željko Makvić, glavni državni vodopravni inspektor, javlja u Vjesniku (Pisma čitatelja, 25. kolovoza) i jalovo polemizira.</p>
<p> Tvrdi tako inspektor Makvić da se u skrbi o vodama ničije nadležnosti ne isprepleću. I što reći na takovu tvrdnju inspektora Makvića, koji, eto, uvjerava hrvatsku javnost da danas kada je, uz požare u Republici Hrvatskoj, problem upravljanja, gospodarenja, korištenja pa i zagađenja voda problem broj jedan - sve teče u redu.</p>
<p> Tako uvaženi inspektor kaže da bi bilo potrebno znatno opširnije odgovoriti kako stati na kraj zagađivačima, što je bilo moje pitanje. Kaže da aktivnosti (njegove i Uprave) prilikom onečišćenja započinju dojavom. Žalosno je da te aktivnost ovise o tome hoće li građani, ribiči, zaštitari prirode, policajci ili novinari dojaviti da bi se reagiralo. Ovisiti dakle o ekološkoj svijesti građana da bi se pokrenuli iz svoga ureda u Zagrebu i došli za dva, tri ili pet sati do mjesta zagađenja. O preventivi ni riječi.</p>
<p>U reagiranju mr. Makvić kaže da je netočna moja tvrdnja da postoji suviše državnih institucija koje skrbe o vodama. Kaže da postoji samo jedna Državna uprava za vode koja upravlja vodama i samo jedne Hrvatske vode koje gospodare vodama u RH. Objasnite, gospodine inspektore, poreznim obveznicima Republike Hrvatske kako to da jedan subjekt upravlja, a drugi gospodari vodama. </p>
<p> Pa kad Vaša aktivnost ovisi o dojavi (i svijesti građana, novinara ili policije) i dok ja i Vi neučinkovito polemiziramo, dojavljujem Vam, gospodine inspektore, da je u subotu 23. kolovoza između 21 i 22 sata istekla još jednom plitvička hotelska kanalizacija. Vjerojatno tamo niste bili i nećete. Jer je i taj eko-incident zataškan i ispran plitvičkom vodom pod redukcijom iz vatrogasne cisterne.</p>
<p>Dojavljujem Vam, gospodine Makviću, da po nalazima Zavoda za javno zdravstvo iz Karlovca, »kupanje u Korani nije zabranjeno, no tuširanje nakon kupanja je obavezno.« Mikrobiološki nalazi pokazuju da je broj kaliformnih bakterija i fekalnih kaliforma dvadesetak puta veći od dopuštenih. </p>
<p>Dojavljujem Vam, gospodine inspektore, da su karlovački ekolozi u Lemić brdu minulog vikenda utvrdili da su nakon godinu dana od upozorenja (i saborskih zastupnika iz Karlovca) sada vidljivi tragovi istjecanja kemikalija iz bačava odloženih osamdesetih godina.</p>
<p> Vi kažete u reagiranju od 25. kolovoza da je nužno otkriti počinitelje odlaganja otpada u Lemić brdu. Dobro je poznato karlovačkim ekolozima i građanima tih naselja da su bačve stigle iz Slovenije iz tvornice iz Semića kraj Črnomlja. Vi utvrđujte i dalje otkud otpad u Lemić brdu.</p>
<p> Polemizirali ste sa mnom na ovim istim stranicama oko zagađenja Korane iz Cazina polovinom 1999. I tada ste me uvjeravali, kao i danas, kako je onečišćenje došlo na područje Hrvatske potokom Mutnicom. I tada ste mi rekli javno na ovim stranicama (i telefonom), ako Vas pamćenje služi, da Vaša Uprava ne može djelovati prema počiniteljima na prostoru druge države. I da se u suradnji dviju država razgovaralo i razgovara o tom problemu. I što se, gospodine Makviću, dogovorilo? Ništa.</p>
<p>I nemojte pokušavati uvjeriti hrvatsku javnost i čitatelje kako, eto, imate posla s neznalicom kad je riječ o vodama i zaštiti okoliša. Tridesetak godina bavio sam se zaštitom i očuvanjem Plitvičkih jezera, kao direktor zaštite prirode i turizma. U vrijeme kad su one upisane u Registar Svjetske prirodne baštine Unesca, uz napomenu da to, svakako, ne mogu pripisati (samo) sebi.</p>
<p>TRAJKO GRKOVSKI novinar Vjesnika, Karlovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Preticala u zavoju, udarila u autobus i poginula</p>
<p>ZABOK, 25. kolovoza</p>
<p> - Na trećem kilometru druge dionice ceste D 1 u visini naselja Gornji Macelj dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala tridesettrogodišnja austrijska državljanka Zita K. iz Zillingtala.</p>
<p> Prema priopćenju krapinsko - zagorske policije, Austrijanka je u nepreglednom zavoju automobilom pretjecala kolonu vozila i sudarila se s češkim autobusom koji je naišao iz suprotnog smjera. </p>
<p>Autobus, kojeg je vozio Anton K. (44) iz Tuchyna u Slovačkoj, sletio je s ceste na travu i prevrnuo se, dok je Austrijankin automobil odbačen na drugu prometnu traku te udario u poluprikolicu teretnog automobila kojim je upravljao bugarski državljanin Vasil H. (51) iz Plovdiva. Na otpale dijelove automobila potom je naletio češki autobus kojeg je vozio dvadesetšestogodišnji Petr Š. iz Breclava. </p>
<p>Zita K. preminula je na mjestu nesreće, a njezino je tijelo prevezeno na Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu radi obdukcije. Putnik u njezinom automobilu zadobio je teške tjelesne ozljede opasne po život i prevezen je u zabočku Opću bolnicu. Njegov identitet nije utvrđen.</p>
<p>Policajci su utvrdili i da se u češkom autobusu, koji je sletio s ceste, vozila 31 osoba, no nitko od njih nije zatražio liječničku pomoć. </p>
<p>Tijekom očevida, kojeg je, osim policajaca, obavljao i zagrebački istražni sudac Krešimir Devčić, promet se odvijao zaobilaznim smjerom makadamskom cestom od Lepe Bukve do Malog Stoga te dalje državnom cestom broj 1 prema graničnom prijelazu Macelj, a teretni je promet bio isključen.</p>
<p> Državna cesta broj 1 za sav je promet ponovo otvorena oko podneva.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Jednu djevojku izbacio iz automobila, drugu silovao</p>
<p>OSIJEK, 25. kolovoza</p>
<p> - Muškarac srednjih godina sa područja Osijeka priveden je u nedjelju u Istražni centar osječkog Županijskog suda zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo silovanja. </p>
<p>Prema priopćenju osječko-baranjske policijske uprave, osumnjičeni je u noći na nedjelju, oko 2,30 sati na Vinkovačkoj cesti u Osijeku zaustavio automobil vidjevši njemu dvije nepoznate djevojke koje su pješice išle iz pravca centra grada. Upitavši ih kamo će, djevojke su strancu odgovorile da idu kući iz »noćnog života«. Tada im je on ponudio da ih svojim automobilom odveze do njihovih kuća na što su one pristale. </p>
<p>Kada su djevojke sjele u automobil, osumnjičeni im je predložio da odu zajedno negdje u grad popiti još jedno piće, pa će ih on nakon toga odvesti kućama. Djevojke su se složile s prijedlogom, ali su tražile da to bude negdje u gradu. </p>
<p>Unatoč njihovom negodovanju, njihov ih je »taksist« odvezao izvan Osijeka cestom koja vodi prema Vukovaru. Na dijelu gdje više nema javne rasvjete, skrenuo je na poljski put gdje je zaustavio automobil. </p>
<p>Nakon svađe sa obje djevojke koje su insistirale da ih vrati u grad, istjerao je jednu od njih auta, dok se s drugom odvezao nazad prema Osijeku. Na putu prema Osijeku, u blizini gradskog deponija, ponovno je skrenuo na makadamski put gdje je silovao djevojku koja je ostala s njim u automobilu. Oko tri sata iza ponoći policija je zatekla dvadesetogodišnjakinju koja je bila izbačena iz automobila, koja se sama pješice vraćala prema Osijeku. Nakon što im je sve ispričala, počela je potraga za automobilom i »noćnim taksistom«. </p>
<p>Sat vremena kasnije, na križanju južne obilaznice i Trpimirove ulice u Osijeku, policajci su opazili opisani automobil te ga zaustavili. Za upravljačem se nalazio osumnjičenik, dok je na mjestu suvozača još bila silovana dvadesettrogodišnjakinja, koja je policiji ispričala što se dogodilo. </p>
<p>Djevojka je potom prevezena na liječnički pregled, a silovatelj je uz kaznenu prijavu zadržan u pritvoru osječkog Okružnog zatvora.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Vrhovni sud slučaj otmice vratio na početak</p>
<p>ZADAR, 25. kolovoza</p>
<p> - Presuda Županijskog suda u Zadru kojom su Zadrani Leonard Ćibarić (25), Jakov Rodić (42) i Bekim Miftari (31) osuđeni zbog otmice makedonskog državljanina Ljupča Dimitrijevskog, poništena je na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Sudski se postupak stoga vraća na početak, a zbog niza nepravilnosti koje je Vrhovni sud našao u postupku u kojem je sudio sudac Milivoj Lasan, ovaj je predmet sada uzeo sudac Branimir Zorica. </p>
<p>Nakon presude Vrhovni sud prihvatio je žalbu Marka Marinkovića, inače branitelja Rodića i Ćibarića, u kojoj se tvrdi da su prekršene odredbe kaznenog postupka, a činjenice pogrešno utvrđene. Tako će, odlukom Vrhovnog suda mnoge dvojbe biti riješene svjedočenjem oštećenika na glavnoj sudskoj raspravi. </p>
<p>Naime, Ćibarić, Rodić i Miftari osuđeni su zbog toga što su ispred kafića »Zlatna kopačka«, usred dana i pred mnogobrojnim svjedocima, u automobil strpali Dimitrijevskog i odveli ga u Kistanje, gdje su ga u Rodićevoj kući tukli i prijetili mu, tražeći da vrati sto tisuća DEM. Ljupče Dimitrijevski bio je poznat kao trgovac voćem, bavio se raznim poslovima, a na suđenju nije bio prisutan jer je za njim raspisana međunarodna tjeralica zbog prijevare. Trojica otmičara iz Kistanja na suđenju su kazala kako im Dimitrijevski već dvije godine duguje sto tisuća njemačkih maraka te je to bio razlog otmice. Nakon presude suca Milivoja Lasana, Bekim Miftari nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora te je sudu morao platiti 15 tisuća maraka jamčevine. </p>
<p>Jakov Rodić dobio je kaznu od godine i pol, a Leonardo Ćibarić osam mjeseci zatvora. Sva trojica nakon presude su puštena iz pritvora. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Automobile krali po narudžbi i prodavali u BiH i bivšoj SRJ </p>
<p>Zbog »pogreške u proceduri« na raspravu nije iz pritvora doveden devetooptuženi Mišel Juran, a Božo Polić i Marijan Medvešek oglušili su se na uredno dostavljeni sudski poziv </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Zbog nedolaska šestooptuženoga Bože Polića (40) i osmooptuženoga Marijana Medvešeka (25), te »pogreške u proceduri«, zbog koje na raspravu nije doveden iz pritvora devetooptuženi Mišel Juran (27), suđenje za organiziranu krađu te šverc automobila, koje je u ponedjeljak trebalo otpočeti na zagrebačkom Županijskom sudu odgođeno je za 1. listopada.</p>
<p>Budući da su Polić i Medvešek uredno zaprimili sudske pozive, na raspravu u listopadu dovesti će ih policija. Juran se, pak, nalazi u pritvoru nakon što je u proljeće nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu zbog istog kaznenog djela zbog kojega se i u ponedjeljak trebao naći na optuženičkoj klupi. Naime, Juran je zajedno sa Goranom Stopićem (24), kojemu se također sudi i u ovom (novom) postupku, te Markom Sunarom, nepravomoćno osuđen zbog organizirane krađe automobila te njihove preprodaje, a očitovanje Vrhovnog suda o toj presudi očekuje se uskoro.</p>
<p>U ponedjeljak su se na optuženičkoj klupi, osim Stopića, našli, Tomislav Pribanić (28), Josip Batinić (37), Krunoslav Pokrovac (23), Branko Bokan (37) i Amir Lapić (33).</p>
<p>Sve njih Uskok tereti da su organizirani u zločinačku grupu, pod navodnom vodstvom Pribanića, na području Hrvatske u rujnu i listopadu prošle godine krali mercedese linije 124, te ih po prethodnom dogovoru sa nepoznatim suučesnicima na području SRJ i BiH, u tim zemljama prodavali. Za krađu automobila bili su navodno »zaduženi« Pribanić, Stopić, Pokrovac, Lapić, Medvešek i Juran, dok su Polić, Batinić i Bokan prevozili automobile te ih dalje »dilali«. Na ukradena vozila prethodno bi bile stavljene lažne tablice, a neki od »mercedesa« bili bi uz novčanu naknadu vraćeni vlasnicima. Automobili su prevoženi u SRJ i BiH preko prijelaza u Vinkovcima, Vukovaru i Imotskome.</p>
<p>Uz navodno udruživanje u grupu optuženike se i individualno tereti za pojedine krađe automobila, te krivotvorenje dokumenata za ukradene automobile. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pijan upao u sljemenski šaht i teško ozlijedio glavu </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Dvadesetčetverogodišnji je mladić u noći na ponedjeljak nakon cjelonoćnog opijanja na Sljemenu pao u odvodni šaht i zadobio teške ozljede glave</p>
<p>Kako se doznaje u zagrebačkoj policiji petorica mladića cijelu je noć u šumarku na Sljemenu ispijala alkoholna pića i, kako smatra policija, pušila marihuanu.</p>
<p> U jednom trenutku, jedan od njih otkotrljao se niz livadu i pao u rupu u kojoj se skupljaju planinske vode.</p>
<p> Ondje mu je otpala tenisica i on se, pokušavajući je dohvatiti, otkotrljao još 10-tak metara niže i pao u odvodni šaht, pri čemu je teško ozlijedio glavu.</p>
<p>Na dojavu prijatelja uskoro su stigli vatrogasci i uspjeli ga izvući iz šahta, nakon čega je prevezen u KBC Rebro gdje je zadržan na liječenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Građevinca iz BiH svezali za drvo i iznudili potpis</p>
<p>PULA, 25. kolovoza</p>
<p> - Pulska je policija u ponedjeljak izvijestila da je u subotu popodne nakon kriminalističke obrade pritvorila Č.T. (46), N.V. (30) iz Pule, te D.D-C. (52) iz Zagreba zbog sumnje u kazneno djelo protupravne naplate. </p>
<p>Naime, ova su trojica 20. kolovoza u Vodnjanu u sred dana sačekala S.Ž. (40), državljanina BiH s prebivalištem u Puli, i prisilili ga da njihovim vozilom krene s njima prema šumi uz cestu za mjesto Barban. Kad su ga doveli na mjesto događaja, više su ga puta udarili, prijeteći da će ga ubiti, te su ga vezali za stablo i nisu ga pustili dok ovaj nije pristao potpisati izjavu o dugovanju koje ima prema N.V. i Č.T. Dugovanje je, naime, zaista nastalo zbog činjenice da S.Ž. nije obavio građevinske radove u roku, premda su mu uredno bili plaćeni. </p>
<p>Kad je S.Ž. potpisao izjavu trojica su ga prisilila da isti postupak ponovi i u javno-bilježničkom uredu u Puli. Protiv njih će biti podignuta optužnica zbog kaznenog djela protupravne naplate. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Iz Drave izvukli vreću s ljudskom lubanjom</p>
<p>OSIJEK, 25. kolovoza</p>
<p> - Osječani koji su vruće nedjeljno popodne odlučili provesti kupajući se u rijeci Dravi, na pješčanim plažama nedaleko od zapadnog ulaza u grad, ostali su šokirani ugledavši u plićaku jutenu vreću iz koje je virila ljudska lubanja.</p>
<p> Ovo nesvakidašnje otkriće dogodilo se na desnoj obali Drave, nedaleko od Konjičkog kluba. Inače, mjesto na kojemu je lubanja pronađena za normalnog je vodostaja dno rijeke koje se nalazi nekoliko metara od obale. No, kako je posljednjih tjedana vodostaj povijesno nizak, to je mjesto danas dio obale. </p>
<p>Na mjesto događaja odmah je pozvana policija, pa je očevidom utvrđeno da je doista riječ o ljudskoj lubanji koja je bila zavezana u jutenoj vreći. No, kako se duže vrijeme vreća nalazila na dnu Drave, ona je na nekoliko mjesta popucala pa se naziralo što se nalazilo u njoj. </p>
<p>Iako su policijski službenici pretražili dio na kojemu je pronađena lubanja, još nisu pronađene kosti drugih dijelova tijela. </p>
<p>Nakon obavljenog očevida, lubanja je prevezena u osječku Kliničku bolnicu na Odjel patologije gdje su nam potvrdili kako je pretpostavlja da je riječ o muškoj osobi srednjih godina. Na njoj nema vidljivih tragova nasilne smrti, kao što su primjerice rupe od metaka, a također se pretpostavlja kako se na dnu Drave nalazila desetak godina. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ruski Lukoil za Beopetrol nudi ukupno 207 milijuna eura</p>
<p>Lukoil je za 79,5 posto dionica Beopetrola ponudio 117 milijuna eura, dodatnih 85 milijuna eura za investicije i pet milijuna eura za socijalni program / Mađarski Mol ponudio je ukupno 187 milijuna eura, od čega za dionice Beopetrola 101 milijun eura, 84 milijuna eura za investicijske programe i dva milijuna eura za socijalni program / Ponuda grčkoga Hellenic Petroleuma i službeno je odbačena zbog nepotpune dokumentacije</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Srpsko Ministarstvo privatizacije objavilo je u ponedjeljak da je najbolju ponudu za 79,5 posto dionica Beopetrola, koji drži oko 20 posto srpskog tržišta, dala je ruska naftna kompanija Lukoil. Oni su ponudili 207 milijuna eura, a mađarski Mol (strateški partner Ine) 187 milijuna eura, dok je ponuda grčkog Hellenic Petroleuma odbačena zbog nepotpune dokumentacije.</p>
<p>Lukoil je ponudio da će 117 milijuna eura platiti u gotovini, 85 milijuna eura u narednih pet godina uložiti u Beopetrol te za socijalne programe izdvojiti 5 milijuna eura. Mol, njihov glavni konkurent u borbi za drugu po veličini srpsku naftnu tvrtku, ponudio je 101 milijun eura u gotovini, 84 milijuna eura za investicijske programe i oko dva milijuna eura za socijalne programe.</p>
<p>»S Lukoilom dobivamo snažnog igrača koji će biti prisutan na srbijanskom naftnom tržištu«, izjavio je na konferenciji za novinare srbijanski ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahović.</p>
<p>Prema informacijama iz tog ministarstva, slijede ekskluzivni pregovori s Lukoilom, a ugovor bi trebao biti potpisan u idućih 30 dana. Ako ruska kompanija odustane, većinski vlasnik Beopetrola postat će Mol. </p>
<p>U Molu su uvjereni da bi spoj Mola, Slovnafta, Ine i Beopetrola imao veliku prednost na regionalnom tržištu. Također vjeruju da će srbijanska vlada kod donošenja konačne odluke uzeti u obzir sve elemente njihove ponude. »Ako pregovori s Lukoilom propadnu, spremni smo odmah započeti pregovore sa srbijanskom Vladom«, kažu u Molu. Pritom ističu da im je srbijansko tržište izuzetno zanimljivo i da namjeravaju biti nazočni na njemu.</p>
<p>U Ini u ponedjeljak, dok ne prikupe sve podatke, nisu htjeli komentirati izbor najbolje ponude za Beopetrol.</p>
<p>No poznato je da na Trgovačkom sudu u Beogradu već godinama vode spor zbog Beopetrolovog nezakonitog oduzimanja 1990. Traže isplatu odštete zbog izgubljene dobiti, što s kamatama iznosi oko 91,5 milijuna dolara, te povrat svih nekretnina čija je vrijednost procijenjena na više od 368 milijuna dolara. To znači da je ukupan Inin odštetni zahtjev veći od 500 milijuna dolara. </p>
<p>Zato čudi odluka srbijanske vlade da ipak proda većinski dio Beopetrola za 117 milijuna eura u gotovini plus još 90 u obećanim investicijama i socijalnom programu. Naime, preuzeli su obavezu da će, dobije li Ina sudski spor, oni isplatiti odštetu koja bi mogla biti znatno veća od novca dobivenog za 79,5 posto dionica Beopetrola.</p>
<p>No, ministar Vlahović je izjavio da ne bi krenuli u privatizaciju Beopetrola da postoji bilo kakva pravna prepreka. </p>
<p>Zasad je nejasno i što će biti s Beopetrolovom imovinom na Kosovu gdje se nalazi 28 benzinskih postaja, tri skladišta i drugi poslovni prostori. Naime, u Ini tvrde da je za privatizaciju imovine na Kosovu odgovoran isključivo UN, a od bivšeg predstavnika UN-a na Kosovu su dobili obećanje da će im ta imovina biti vraćena.</p>
<p>Ali u srpskom ministarstvu tvrde da upravljanje tom imovinom ovisi o dogovoru UNMIK-a i srpske vlade, ali da je za njenu privatizaciju nadležna jedino država. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hrvatska više izvozi u Italiju, nego u Kinu, Indiju i Indoneziju zajedno</p>
<p>Hrvatske tvrtke, uz rijetke iznimke, gotovo su zapostavile glavna azijska tržišta, a prošlogodišnji robni izvoz na to heterogeno tržište od 2,6 milijardi potrošača iznosio je manje od jedan posto hrvatskog robnog izvoza u Italiju, koja je naš glavni vanjskotrgovinski partner</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska s tri velike, dalekoistočne zemlje - Kinom, Indijom i Indonezijom - ostvaruje godišnje daleko manju robnu razmjenu nego s Italijom, svojim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerom.</p>
<p>Iako se radi o heterogenom tržištu s gotovo 2,6 milijardi ljudi - Kina ima 1,28 milijardi stanovnika, Indija oko 1,05 milijardi, a Indonezija oko 235 milijuna - hrvatske tvrtke ta tržišta očito zanemaruju. </p>
<p>Takvo stanje, međutim, nije od danas, a hrvatske tvrtke uglavnom su usmjerene na izvoz u europske zemlje. Tako tržište Europske unije, kao i ono susjednih zemalja, i dalje ostaje glavno hrvatsko izvozno tržište. Na zemlje EU-a otpada više od polovice hrvatskog robnog izvoza, kao i najveći dio uvoza. Glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri već godinama su, iako ne stalno tim redoslijedom, Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija i Bosna i Hercegovina, s kojom Hrvatska pored Albanije, Malte, Litve i Latvije i Srbije i Crne Gore još jedino ostvaruje višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni.</p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine hrvatski robni izvoz iznosio je 2,9 milijardi dolara. </p>
<p>U Italiju, glavno hrvatsko izvozno tržište, u prvoj polovici godine izvezeno je roba u vrijednosti od 772 milijuna dolara, dok je istodobno uvoz iz Italije iznosio čak 1,14 milijardi dolara. Prošle je godine robna razmjena između Hrvatske i Italije iznosila 2,9 milijardi dolara, pri čemu je hrvatski izvoz bio 1,1 milijardu dolara, a uvoz oko 1,8 milijardi američkih dolara. </p>
<p>Hrvatski robni izvoz na spomenuta azijska tržišta, s druge strane, daleko zaostaje za plasmanom azijske robe u Hrvatsku. </p>
<p>S Kinom, primjerice, s kojom je ovogodišnja šestomjesečna robna razmjena vrijedna 177 milijuna dolara, hrvatski vanjskotrgovinski deficit iznosio je čak 172,4 milijuna dolara.</p>
<p>Hrvatska na kinesko tržište izvozi samo osam vrsti roba, dok je kineski uvoz u Hrvatsku bitno raznovrsniji, iako to ne znači i kvalitetniji. Hrvatska u Kinu izvozi u prvom redu lijekove, obrađeno drvo, bešavne i željezne cijevi, motore, izoliranu žicu, strojeve i aparate za lemljenje, električne aparate te aparate za žičnu telefoniju i telegrafiju. </p>
<p>Na indijsko tržište Hrvatska izvozi, među ostalim, vodene turbine, antibiotike, ljudsku krv, vunu i dijelove za motorna vozila. Iz Indije u Hrvatsku stiže bogat, ne nužno i kvalitetan, asortiman roba - od pamučnog prediva do instrumenata za medicinu i začina. </p>
<p>Hrvatska je s Indijom u prvom polugodištu 2003. ostvarila vanjskotrgovinski manjak od 21,8 milijuna dolara, a samo je 1993. zabilježila višak u robnoj razmjeni, od dva milijuna dolara. Lani je hrvatski robni izvoz u Indiju dosegnuo 1,47 milijuna dolara. </p>
<p>Deficit je konstanta hrvatske trgovinske razmjene s Indonezijom. U prvih šest mjeseci iznosi gotovo 19 milijuna dolara, dok je prošle godine dosegnuo rekordnih 32,1 milijun dolara. Izvoz je pritom iznosio samo 690.000 dolara. U izvoznoj strukturi prevladava tek nekoliko roba među kojima su naftna ulja, ljudska i životinjska krv pripremljene za terapiju, cement, strojevi i aparati za zavarivanje i lemljenje, brašno i krupica te električni transformatori i statički pretvarači. No ni uvoz iz Indonezije u Hrvatsku nije bio izrazito bogat - tek je četrnaest proizvoda konkuriralo na hrvatskom tržištu.</p>
<p>Davor Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Dalmacijacement izvozi više od pedeset posto proizvodnje</p>
<p>SPLIT, 25. kolovoza</p>
<p> - Nakon privatizacije i financijskog oporavka, solinska tvornica Dalmacijacement među vodećim je tvrtkama i jedan od najvećih izvoznika s područja Dalmacije. U tvornici je zaposleno 750 radnika koji, po nedavno potpisanom kolektivnom ugovoru, imaju prosječnu plaću od oko 5700 kuna. </p>
<p>Potpredsjednik HUS-a Ozren Matijašević rekao je da Dalmacijacement predstavlja jedno od rijetkih poduzeća u Dalmaciji koje strogo poštuje partnerski odnos poslodavca i sindikata. </p>
<p>Tvornica je lani proizvela gotovo dva milijuna tona cementa, od čega je nešto više od polovice plasirano na inozemno tržište. Unatoč žestokoj konkurenciji na svjetskom tržištu, Dalmacijacement je izvezla oko milijun tona cementa u Italiju, Španjolsku, Portugal, Veliku Britaniju, Albaniju, Crnu Goru i BiH.</p>
<p>Kompanija RMC, većinski vlasnik tvornice odobrio je tadašnjih 10 milijuna maraka za nabavu elektrofiltara, koji su postavljeni na mlinice i peći u tvorničkim postrojenjima Sveti Juraj i Sveti Kajo, pa je koncentracija cementne prašine svedena na 15 miligrama po četvornom metru. Uprava tvornice obvezala se da će nastaviti program sanacije štetnih utjecaja na zrak, a njegovo dovršenje planirano je do kraja 2004. godine. Osim toga, Zavod za ionizirajuće zračenje proveo je istraživanje i zaključio da nema zračenja iznad dopuštene granice, a pozitivno mišljenje dalo je i Ministarstvo zaštite okoliša.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ingra prebacila dugove na Geotehniku</p>
<p>Geotehnika nikada nije naplatila radove u Sudanu i Iraku u ukupnoj vrijednosti od oko 59 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - U Geotehnici ni pretvorba niti privatizacija nisu obavljene po zakonu, a državni revizori podnijeli su dvije kaznene prijave, stoji među ostalim u posljednjem, petom po redu izvješću Državnog ureda za reviziju o kojem Hrvatski sabor još nije ni raspravljao. </p>
<p>U procjenu vrijednosti Geotehnike nije uključeno zemljište vrijedno 1,34 milijuna DEM, te nekretnine vrijedne 2,07 milijuna kuna, koje su prodane jednoj zagrebačkoj tvrtki. Predsjednik uprave Geotehnike u to je doba bio Zvonimir Šepac.</p>
<p>U privatizaciji se spočitava Hrvatskom fondu za privatizaciju što od 1994. do 1997. nije pokušao prodati 16.934 dionice Geotehnike (više od 30 posto), što nije bilo u skladu sa zakonima o pretvorbi i privatizaciji. </p>
<p>Financijska izvješća o poslovanju Geotehnike u 1999. su frizirana, pa je prikazano da je u toj godini ostvareno 2,82 milijuna kuna dobiti umjesto 15,36 milijuna kuna gubitka. </p>
<p>Geotehniku su pokopali nenaplaćeni radovi u Sudanu (45,15 milijuna dolara), te u Iraku (13,62 milijuna dolara), a krediti korišteni za izvođenje tih radova došli su na naplatu. Potraživanja iz Sudana prenesena su na državu i do danas nisu naplaćena. </p>
<p>Od 2001. do danas vodi se na Trgovačkom sudu postupak radi utvrđivanja ništavosti pojedinih ugovora Geotehnike, Ingre i nespomenute poslovne banke. Traži se poništenje ugovora prema kojem su obveze po kreditu za izvođenje radova u Alžiru s Ingre prebačene na Geotehniku, te poništenje ugovora o dugoročnom kreditu od 1,7 milijuna DEM, ugovora o zasnivanju založnog prava na nekretnine Geotehnike, te povrat 20 milijuna kuna koje je banka naplatila po raznim ugovorima o kreditu.</p>
<p>Godine 1997. uprava na čelu s Brankom Bosančićem trebala je zbog blokade žiro računa pokrenuti stečaj, a nije to učinila. Društvo je prodavalo nekretnine, a sredstva koristilo za isplatu plaća, naknada i otpremnina te dobavljača. Od 1993. do kraja 2002. broj zaposlenih u Geotehnici smanjen je sa 731 na 262.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pad cijena dionica spustio tehnološke indekse </p>
<p>FRANKFURT, 25. kolovoza</p>
<p> - Pad cijena tehnoloških dionica spustio je u ponedjeljak europske burzovne indekse tijekom inače slabe trgovine, budući da je londonska burza zatvorena zbog praznika.</p>
<p>Frankfurtski DAX indeks spustio se do podneva 1,24 posto, na 3505 bodova.</p>
<p>Među gubitnicama predvodile su tehnološke dionice. Tako su cijene dionica najvećeg svjetskog proizvođača mobilnih telefona, finske Nokije, pale za 1,6 posto. </p>
<p>Najveći europski proizvođač potrošne elektronike, nizozemski Philips, pretrpio je gubitak cijene dionica od 1,4 posto nakon što je objavljeno da u toj grupaciji planiraju zatvoriti ili rasprodati trećinu od ukupno 150 tvornica u sklopu programa smanjivanja troškova.</p>
<p>Pale su i cijene dionica najvećeg europskog reosiguravatelja Münchena Rücka, za 1,9 posto, jer je osiguravatelj Allianz ponudio na tržištu pet milijuna dionica Münchena kako bi otkupio svoje konvertibilne obveznice. </p>
<p>Na tokyjskoj burzi indeks NIKKEI 225 oslabio je za 0,04 posto, na 10.276 bodova. </p>
<p>Tečaj eura donekle se stabilizirao nakon što je krajem prošloga tjedna dosegnuo višegodišnju najnižu razinu prema dolaru i jenu. </p>
<p>Do podneva je tako euro ostao gotovo nepromijenjen, na 1,09 dolara. Prema jenu spustio se za 0,5 posto, na 128,12 jena.</p>
<p>»Euro se konsolidira nakon golemog prošlotjednog pritiska«, ocijenila je ekonomistica AIB Group Treasury, Geraldine Concagh. Očekuju se novi američki gospodarski pokazatelji i, ako budu dobri, euro bi mogao pasti i na 1,08 dolara«, dodala je. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska za prekid rata notama sa Slovenijom, sastanak o gospodarskom pojasu 16. rujna </p>
<p>Slovenska strana želi da se razgovara na nižoj stručnoj razini, dok hrvatska diplomacija smatra kako je riječ o važnom, ne samo stručnom nego i političkom pitanju / Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović iznio slovenskom veleposlaniku Bekešu niz primjedaba na slovenske teze o tome da Hrvatska ne smije proglasiti gospodarski pojas bez suglasnosti Ljubljane / Bekeš rekao da će hrvatsko neslaganje s razinom dogovorenog sastanka odmah prenijeti Ljubljani </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska i slovenska diplomacija dogovorile su se u ponedjeljak da će prekinuti rat diplomatskim notama zbog gospodarskog pojasa, te održati sastanak 16. rujna u Ljubljani. No, unatoč tome, obje strane sasvim različito shvaćaju pitanje proglašenja gospodarskog pojasa, a i oblik samoga sastanka još je upitan.</p>
<p> Slovenska strana želi da se razgovara na nižoj stručnoj razini, dok hrvatska diplomacija smatra kako je riječ o važnom ne samo stručnom nego i političkom pitanju.</p>
<p>Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović razgovarao je u ponedjeljak sa slovenskim veleposlanikom u Hrvatskoj Petrom Bekešom. U tom razgovoru, Šimonović mu je uputio niz primjedaba na slovenske teze o tome da Hrvatska ne smije proglasiti gospodarski pojas bez suglasnosti Slovenije.</p>
<p> Ne postoji nikakva obveza Hrvatske da prvo do kraja riješi pitanje granica sa Slovenijom, kao pretpostavka za proširenje jurisdikcije na Jadranu. Parafirani sporazum o državnoj granici iz 2001. godine komad je papira bez pravnog učinka, istaknuo je Šimonović. </p>
<p>Hrvatska je diplomacija nezadovoljna što slovenska strana za sastanak 16. rujna predviđa razinu niske, tehničke naravi. Šimonović je stoga predložio slovenskom veleposlaniku da se na sastanku moraju naći i stručnjaci za pitanje ribarstva te zaštite okoliša.</p>
<p> Slovenska je diplomacija od samoga početka tražila da se pitanju proglašenja gospodarskog pojasa pristupi cjelovito. Stoga hrvatski pregovarači tvrde kako nema nikakvog razloga da se pregovori tako i ne održe, uzimajući u obzir sve aspekte tog pitanja i odgovarajuću pregovaračku razinu.</p>
<p> Iz takve nakane slovenske strane može se samo naslutiti da Slovenci ne žele razgovarati o tom pitanju u detalje, nego samo o procedurama. Odnosno, na koji bi način i kada Hrvatska trebala izvijestiti slovensku stranu o svojim potezima i kako dogovoriti konzultacije. </p>
<p>Takvo što nam nije potrebno, rekli su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori. Slovenski je veleposlanik kazao zamjeniku ministra vanjskih poslova Šimonoviću da će hrvatsko neslaganje s razinom dogovorenog sastanka odmah prenijeti Ljubljani.</p>
<p>U rujnu Hrvatska će ugostiti dužnosnike Europske komisije s kojima će se razgovarati o gospodarskom pojasu. Razgovori će se nastaviti i s Italijom u sklopu osnovane zajedničke komisije.</p>
<p> Talijanska je diplomacija već ustvrdila da će s Hrvatskom nastaviti razgovore o gospodarskom pojasu i pozvala sve zainteresirane zemlje da se priključe radu te komisije, među kojima i Sloveniju.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Potpisani ugovori s osamnaest stipendista za europske studije</p>
<p>Stipendisti će studirati na sedam sveučilišta u pet europskih država/ Uz potporu iz državnog proračuna studirat će njih 14 a još četiri stipendije osigurali su Ericsson Nikola Tesla, Podravka, Hrvatski telekom i Privredna banka Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Ugovori o stipendiranju za poslijediplomske europske studije u inozemstvu potpisani su sa 18 stipendista u Ministarstvu za europske integracije (MEI) u ponedjeljak. </p>
<p>Stipendisti će studirati na sedam sveučilišta u pet europskih država (Velika Britanija, Belgija, Francuska, Nizozemska i Njemačka). </p>
<p>Na ovogodišnji natječaj za stipendiranje javilo se 57 kandidata; uz potporu iz državnog proračuna studirat će njih 14. S obzirom na velik broj iznimno kvalitetnih kandidata koji su se javili na ovogodišnji natječaj te ograničen novac za tu namjenu u proračunu, Ministarstvo se obratilo hrvatskim tvrtkama za pomoć u sufinanciranju. Tako su četiri stipendije osigurali Ericsson Nikola Tesla, Podravka, Hrvatski telekom i Privredna banka Zagreb čiji su predstavnici, kao i predstavnica veleposlanstva Velike Britanije, s kojim MEI surađuje u obrazovanju od 1998. godine, bili prisutni na potpisivanju stipendijskih ugovora. </p>
<p>Cijena je prosječne školarine oko 15.000 eura, a stipendisti su pravnici, ekonomisti, politolozi i jezičari. </p>
<p>Ministar za europske integracije Neven Mimica kazao je da približavanje Hrvatske Europskoj uniji »sve više ovisi o stručnjacima koji se vraćaju s poslijediplomskih europskih studija«. Uključujući i ovogodišnje stipendiste obrazovano je skoro 120 osoba koje se u »tijela državne uprave uključuje na najbolji način«. </p>
<p>Mimica je napomenuo da približavanje Europskoj uniji »sve više postaje proces koji uključuje sve građane Hrvatske«.</p>
<p>Inače, MEI je lani organizirao 106 obrazovnih aktivnosti (predavanja, radionice, seminari...), ne samo za zaposlene u javnoj upravi, nego i za sindikate, novinare...; u tim je aktivnostima sudjelovalo više od 3000 osoba. Ove godine u prvih sedam mjeseci organizirano je više od sto aktivnosti, kazao je Mimica. </p>
<p>Hrvatski stipendisti upućuju se na sveučilišta u države Europske unije radi stručnog usavršavanja od 1998. godine; u ponedjeljak su ugovori o stipendiranju potpisivani šesti put. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Natječaj o zakupu plantaže 'Borinci' treba poništiti«</p>
<p>O zakupu ne bi trebalo raspravljati, on samo odlaže rješenje i 'Borince' dovodi u još gori položaj/ Na natječaj početkom kolovoza ponude su poslali Eko-Promet i tvrtka Lipovac</p>
<p>VINKOVCI, 25. kolovoza</p>
<p> - »Tražimo od HFP-a, odnosno Vlade, da se umjesto zakupa koji se planira, u slučaju plantaže 'Borinci' pristupi registraciji tvrtke u kojoj će se pod istim krovom naći i imovina i radnici, te reviziju procjene imovine«, rekao je Nikola Šafer, vukovarsko-srijemski župan na konferenciji za novinare u ponedjeljak, izražavajući pritom stav Županije o nekad najuglednijoj plantaži voća koju je krajem lipnja formalno preuzeo Hrvatski fond za privatizaciju. </p>
<p>Podsjetivši da je 1993. počela privatizacija i tajkunizacija »Borinaca«, koji su nedavno vraćeni državi, ali samo kao nekretnina, odnosno plantaža, Šafer je primijetio kako jedni danas tvrde da oni nemaju vrijednosti i da su devastirani, dok HFP tvrdi kako ih treba dati u zakup do konca godine. </p>
<p>»O zakupu ne bi trebalo raspravljati, on samo odlaže rješenje i 'Borince' dovodi u još gori položaj«, upozorio je župan, ocijenivši da natječaj o zakupu treba poništiti. Podsjetimo, ova plantaža voća u posljednjih je deset godina bila u vlasništvu đakovačke tvrtke PAN-Trgovine, a upravo ju je u nagodbi s vlasnikom te tvrtke Marinkom Mikulićem, država preuzela u zamjenu za Mikulićev dug, ali ne i radnike koji se danas nalaze u, u međuvremenu osnovanoj, tvrtki kćeri PAN-Trgovine, Eko-Prometu. </p>
<p>Koncem srpnja radnici plantaže prosvjedovali su tražeći isplatu tromjesečne plaće (što je Ministarstvo financija i riješilo), te rješavanje svog radno-pravnog statusa. Inače, nekretnine Borinaca procijenjene su na 115 milijuna kuna koliki je i dug PAN-Trgovine. Na natječaj početkom kolovoza ponude su poslali Eko-Promet i tvrtka Lipovac.</p>
<p>Povjerenik županijske Hrvatske udruge sindikata Nikola Kaselj novinarima je rekao da se nada razrješenju pitanja plantaže i radnika već u srijedu za kada je zakazan sastanak predstavnika Županije, Sindikata, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te HFP-a. Naglasivši da sindikat traži novu procjenu imovine kao i nagodbe jer je neprihvatljivo da je država kupila »Borince« za 120 milijuna kuna, dodao je da se traži i prijenos vlasništva dioničara u buduću tvrtku ili, ako to nije moguće, da se vlasnicima isplate otpremnine u vrijednosti od oko 4,5 milijuna kuna. </p>
<p>Na konferenciji za novinare moglo se čuti da je na djelu sprega kriminala i politike, tim više što se u HFP-u »Borinci« još uvijek vode kao cjelina, a zaposlenici zapravo rade »na crno«. Naime, smatra se da je prijenos radnika nezakonit, i stoga se očekuju i kaznene prijave, čiju je mogućnost najavio i župan Šafer. </p>
<p>Snježana Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Policija pokušala zataškati incident«</p>
<p>KARLOVAC, 25. kolovoza</p>
<p> - Incident kamenovanja aktivista Interesnog odbora mladih HNS-a, koji se dogodio u petak u Dubrovniku na parkiralištu Ilijina Glavica, službena tijela Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pokušala su zataškati, ustvrdila je u ponedjeljak predsjednica tog odbora Sonja Koenig. </p>
<p> Taj izgred zaslužuje višestruku osudu, jer je odraz netolerancije i nasilnički je čin kazala je Koenig u Karlovcu, u sklopu održavanja »kampanje za mlade«.</p>
<p> Napomenula je da je policija o tome napravila očevid te u zapisnik upisala i izjave HNS-ovih aktivista na mjestu događaja.</p>
<p> Srećom, nitko od njih nije ozlijeđen, a malo je oštećen i automobil s obilježjima stranke, rekla je Koenig.</p>
<p> Iako se incident dogodio u petak, ni do danas poslijepodne u središnjicu stranke nije stiglo izvješće dubrovačke policije, kazala je Koenig te najavila konferenciju za novinare u središnjici stranke čim stigne policijsko očitovanje.</p>
<p> Glasnogovornica zagrebačkog HNS-a Bojana Budimir, koja je također bila među kamenovanima, tvrdi da novinari nisu mogli dobiti službenu informaciju, jer se, po policiji, »ništa nije dogodilo, osim što je netko na grupu HNS-ovaca bacio nešto pijeska«. »Takvo netolerantno i nasilničko ponašanje nedopustivo je bez obzira na to jesu li napadnuti građani aktivisti neke stranke ili primjerice pripadnici druge rase, nacionalne manjine ili slično«, ustvrdio je u ponejeljak u Karlovcu saborski zastupnik HNS-a Darko Šantić. Dodao je da su takva ponašanja rezultat neprimjerene politike nekih stranaka koje nedovoljno osuđuju takve incidente, štoviše »izravno im ili neizravno daju podršku«. </p>
<p> U ime HNS-a Karlovca i Karlovačke županije Šantić je osudio kamenovanje mladih HNS-ovaca u Dubrovniku, ali i činjenicu da taj čin do sada nije osudila ni jedna stranka, niti gradske strukture Dubrovnika. HNS-ova kampanja za mlade u Karlovcu pobudila je interes građana za sve tri teme Interesnog odbor mladih HNS-a. Riječ je o edukaciji protiv droge, ukidanju obveznog vojnog roka profesionalizacijom vojske i inicijativi da se s 50 lipa po svakoj prodanoj kutiji cigareta financira informatizacija osnovnih škola, što bi godišnje donijelo 250 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Tomčić: Italija i Hrvatska imaju usklađena stajališta o gospodarskom pojasu </p>
<p>Italija podržava Hrvatsku u nastojanjima da što prije dobije status kandidata za Europsku uniju i zauzima se za individualno ocjenjivanje zemalja koje pretendiraju na taj status, rekao je predsjednik Sabora / Tomčić je ocijenio da bi bilo dobro da Slovenci budu obazriviji u svojim izjavama i ultimatumima vezanim uz gospodarski pojas </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - »Italija podržava Hrvatsku u nastojanjima da što prije dobije status kandidata za Europsku uniju i zauzima se za individualno ocjenjivanje zemalja koje pretendiraju na taj status. </p>
<p>Talijanski je senat ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a očekujemo da će to potkraj rujna ili početkom listopada učiniti i zastupnički dom talijanskog parlamenta, što je isključivo pitanje parlamentarne procedure«, rekao je novinarima u ponedjeljak predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić. Predsjednik Sabora izjavio je to nakon što je u nastupni posjet primio talijanskog veleposlanika u Hrvatskoj Alessandra Grafinija.</p>
<p>Tomčić je dodao da Italija i Hrvatska imaju potpuno usklađena stajališta vezana uz hrvatsko nastojanje da proglasi isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru. Istaknuo je kako bi bilo dobro da Slovenci budu obazriviji u svojim izjavama i ultimatumima te da pokušaju realnije sagledati situaciju vezanu uz proglašenje gospodarskog pojasa.</p>
<p> Komentirajući slovenski stav da Hrvatska može proglasiti gospodarski pojas tek nakon što prihvati sporazum o granici što su ga 2001. parafirali hrvatski premijer Ivica Račan i tadašnji slovenski premijer Janez Drnovšek, Tomčić je naglasio da za Hrvatski sabor taj sporazum ne postoji jer je samo parafiran na razini radnih grupa. Prema njegovim riječima, sporazum bi se teoretski mogao naći na dnevnom redu Sabora tek ako ga dvije vlade potpišu.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Banskim dvorima danas rasprava o odgovorima na pitanja Europske komisije</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Odgovori na više od 4650 pitanja Europske komisije vezani uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju naći će se u utorak na zajedničkoj sjednici Vladinih koordinacija društvenih i gospodarskih djelatnosti. Tada će se otvoriti i kuverta koja sadrži odgovore na najosjetljiviji dio pitanja na koja je Hrvatska morala odgovoriti - ona politička. Odgovore na ta pitanja koordiniralo je Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Najosjetljivija pitanja bila su ona vezana uz suradnju s Haaškim sudom, kojih nije bilo mnogo, no njihova politička osjetljivost daje tom segmentu veliku težinu, barem u hrvatskim razmjerima. Problem »slučaja Gotovina«, kao i pitanje vezano uz »slučaj Bobetko«, već su prešutno proglašena najškakljivijim političkim pitanjima. Međutim, hrvatska se strana susrela s mnogo ozbiljnijim pitanjima, primjerice s povratkom izbjeglica, borbom protiv korupcije te stanjem u pravosuđu.</p>
<p> Rok za odgovore za najkompleksnija pitanja bio je petak, 22. kolovoza. Među 17 posto institucija koje su prije roka odgovorile na pitanja su ministarstva unutarnjih poslova, gospodarstva, poljoprivrede te zaštite okoliša i prostornog uređenja i Državni zavod za statistiku. Hrvatski odgovori u Bruxelles trebaju stići do 10. listopada. </p>
<p>Na koordinacijama će se u utorak razmotriti i preostale obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prije svega zakoni koje Vlada u ovom mandatu treba uputiti Saboru. Među njima je paket poljoprivrednih zakona, zakon o medijima o kojem će se raspravljati na sjednici Vlade u četvrtak, kao i sporni zakon o sprječavanju sukoba interesa. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>SDP ne odustaje od koalicije s IDS-om</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - »SDP će tražiti da se raščiste afere vezane uz prodaju zemljišta u Istri i moguće zloporabe«, rekao je predsjednik SDP-a Ivica Račan uoči sjednice Predsjedništva stranke u ponedjeljak. Prema njegovim riječima, ako se i dokažu zloporabe u prodaji zemljišta na Brijunima koje se povezuju s nekim čelnim ljudima IDS-a, SDP ne namjerava odustati od najavljene koalicije s tom strankom. »Ne vjerujem da se, ako se dokažu neke stvari, može optužiti cijelu stranku«, kazao je Račan dodavši da će, ako se utvrde zloporabe, odgovorni za njih biti kažnjeni. SDP bi, i da nema najavljene koalicije s IDS-om, inzistirao na raščišćavanju afere jer je u pitanju važan razvojni projekt Brijuni - Rivijera. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja o problemima vezanim uz gradnju autoceste na koridoru 5C, za što je hrvatska vlada u četvrtak u Sarajevo poslala pismo namjere, Račan je izjavio kako očekuje da će BiH raspisati javni natječaj jer je to uobičajena praksa u Europi kad se riječ o takvim projektima. Istaknuo je da Hrvatska svojim pismom namjere i zainteresiranošću da sudjeluje u gradnji autoceste nije željela uvjetovati tko će dobiti posao na javnom natječaju, jer će o tome odlučivati vlasti u BiH. No, nakon oštrih reakcija iz Sarajeva, Račan ocjenjuje da je Hrvatska očito dirnula u ugovoreni posao jer samo tako može razumjeti »nerazumne ljutnje na njega osobno i na račun Vlade pa čak i uvrede«.</p>
<p> »Naša namjera nije bila oduzimati ičiji posao u BiH, ali je poruka susjednoj zemlji da se takav raz vojni projekt mora započeti, što je i u hrvatskom interesu«, istaknuo je Račan. </p>
<p>Potvrdio je da će Sabor raspravljati o hrvatskom visokom vanjskom dugu. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Prvi vod Vojne policije vraća se u četvrtak iz Afganistana </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza </p>
<p> - Vod Vojne policije, prve oružane postrojbe hrvatskih oružanih snaga koje su sudjelovale u međunarodnoj mirovnoj misiji u Afganistanu, vraća se u četvrtak nakon šestomjesečnog boravka, doznaje se u ponedjeljak u Ministarstvu obrane.</p>
<p> Njih će zamijeniti nova 24 pripadnika koji u Afganistan putuju u srijedu. Prethodnica od 12 pripadnika otputovala je 7. kolovoza kako bi pripremila dolazak ostalih. </p>
<p> Riječ je o međunarodnoj mirovnoj misiji ISAF koja je zasad ograničena na afganistanski glavni grad Kabul i smatra se misijom visokog rizika. Od 11. kolovoza ta je misija pod izravnim zapovjedništvom NATO-a. </p>
<p> Prvi vod Vojne policije pod zapovjedništvom poručnika Mire Kosa, u kojem je bilo četrdesetak pripadnika među kojima četiri žene, dobio je mnoge pohvale za svoj rad unatoč teškim uvjetima, velikim opasnostima i prijetnjama terorista, ističu u Ministarstvu obrane. Prvi vod ostavio je kolegama svu vojno-policijsku opremu i teško oružje, kao i vozila kojim se služio tijekom misije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Udžbenici napokon stigli u knjižare, gužvi zasad nema</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Točno dva tjedna prije početka školske godine i uz isto toliko kašnjenje, u ponedjeljak je u knjižare stigla većina školskih knjiga. </p>
<p>Prema informacijama iz knjižara, u Zagrebu nedostaju neka izdanja »Školske knjige«, a u Splitu se još očekuju izdanja manjih nakladnika koja bi na police trebala stići najkasnije do srijede. Nakladnici tvrde da je tiskanje završeno, distribucija je u tijeku, a za ona izdanja koja još nisu na policama znači da su u transportu i da će stići svakog trenutka. Gužvi u ponedjeljak nije bilo, a mogle bi se dogoditi, prema procjenama prodavača u zagrebačkim knjižarama, početkom rujna. Službeni rok za isporuku školskih knjiga (po zakonu mjesec dana prije početka školske godine) nakladnici su probili zbog kašnjenja s donošenjem udžbeničkog standarda te objavom odobrenih udžbenika za novu školsku godinu. U Ministarstvu prosvjete, međutim, ističu da gužvi neće biti i da će knjige, bez obzira na kašnjenje, biti dostupne na vrijeme. Osim toga će, naglašavaju, ove godine oko 68.000 zagrebačkih osnovaca dobiti besplatne udžbenike, dok 50 posto roditelja školske djece uopće neće morati u knjižare, jer su komplete knjiga naručili putem škola, pa bi se ti paketi trebali naći na školskim klupama prvi dan nastave, 8. rujna.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U srpnju Zavodu za zapošljavanje prijavljeno 17 posto manje radnih mjesta </p>
<p>ZAGREB , 25. kolovoza </p>
<p> - Tijekom srpnja Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 10.300 slobodnih radnih mjesta, što je 17,3 posto manje nego lani u tom mjesecu, objavili su iz HZZ-a.</p>
<p> Broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta smanjen je za VSS osobe 20,1 posto, SSS osobe 11,9 posto, KV i VKV osobe 18,9 posto, PKV i NSS osobe 16,8 posto i NKV osobe 25,7 posto, dok je za VŠS osobe povećan 15,2 posto.</p>
<p> Takav pad prijavljivanja slobodnih radnih mjesta, objasnili su u HZZ-u, uslijedio je nakon izmjena zakonskih odredaba pa se i dalje može očekivati. Naime, prema novom Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, poslodavci nemaju više zakonsku obvezu prijavljivati potreba za radnicima.</p>
<p> Prema izvještajima o zasnivanju radnog odnosa dostavljenim službama za zapošljavanje, u srpnju je realizirano 18.700 potreba za radnicima, ili 8,2 posto više nego lani. </p>
<p> Broj popunjenih radnih mjesta povećan je za PKV i NSS radnike 2,4 posto, KV i VKV radnike 3,9 posto, SSS radnike 22,5 posto, VŠS radnike 41,2 posto i VSS radnike pet posto, a smanjen za NKV radnike 2,5 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Susret slovenskih i hrvatskih katolika u subotu u Mariji Bistrici</p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - U sklopu priprema za obilježavanje Srednjoeuropskoga katoličkog dana u subotu će se u hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici susresti slovenski i hrvatski katolici. Susret za koji je pripremljen zajednički liturgijski vodič i na kojem se očekuje više tisuća hodočasnika iz Slovenije i Hrvatske održat će se pod geslom »Bog daj srečo, sosed - Dobro mi došel, prijatelj!«</p>
<p> Pomoćni zagrebački biskup i predsjednik hrvatskog Nacionalnog odbora za obilježavanje Srednjoeuropskog katoličkog dana Vlado Košić govorio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare o važnosti susreta. Istaknuo je da u sklopu priprema za Srednjoeuropski katolički dan dosad nije održan susret dvaju naroda, kakav se priprema u Mariji Bistrici.</p>
<p> Prema Košićevim riječima, bit će nazočni i predstavnici biskupskih konferencija srednjoeuropskih zemlja, a misno slavlje, uz domaćina predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Josipa Bozanića, predvodit će nadbiskup ljubljanski Franc Rode. </p>
<p> Predsjednik Slovenskoga nacionalnog odbora za obilježavanje Srednjoeuropskog katoličkog dana Janez Gril istaknuo je kako je potrebno da i Crkva, kao i političari, pridonese jačanju dijaloga i poboljšanju odnosa. »Ta incijativa ima cilj - zbližavanje dvaju naroda«, rekao je, dodajući kako se nakon misnog slavlja očekuju susreti hrvatskih i slovenskih vjernika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Urede napokon dobivaju i »obični« zastupnici</p>
<p>Svoje urede trenutačno imaju samo predsjednik i potpredsjednici Sabora, predsjednici i potpredsjednici odbora.../ Više od 80 od ukupno 151 zastupnika priprema se za sjednice u prostorijama svog stranačkog kluba, u saborskim salonima i dvoranama, u kafiću ili kod kuće/ Troje stanara dobilo je zamjenske stanove ili novčanu naknadu, a dio zgrade koji je koristio Arhiv grada Zagreba preseljen je u Ulicu grada Vukovara </p>
<p>ZAGREB, 25. kolovoza</p>
<p> - Radnici građevinske tvrtke »Konstruktor« iz Zlatara započeli su prošlog tjedna temeljito uređenje zgrade u Demetrovoj 15 na Gornjem gradu u kojoj će ubuduće biti dio ureda saborskih zastupnika. </p>
<p>Svi potrebni radovi trebali bi biti završeni za godinu dana, čime će napokon biti ispunjena dugogodišnja želja brojnih zastupnika da dobiju svoj radni prostor. </p>
<p>Naime, u saborskim zgradama na Markovu trgu i u Opatičkoj 8 svoje urede trenutačno imaju samo predsjednik i potpredsjednici Hrvatskog sabora, predsjednici i potpredsjednici 25 saborskih radnih tijela, voditelji saborskih izaslanstava u parlamentarnim skupštinama te nezavisni zastupnici s obzirom da nemaju svoj klub. </p>
<p>Više od 80 od ukupno 151 zastupnika stoga je primorano pripremati se za sjednice i pisati govore u prostorijama svojih stranačkih klubova, u saborskim salonima i dvoranama, u kafiću ili kod kuće. </p>
<p>U Demetrovoj 15 trebala bi se nalaziti 43 uredska prostora u kojima bi svoj radni stol imalo oko 70 zastupnika. U većini slučajeva će stoga u jednome uredu biti po dva zastupnika, kao što je i sada slučaj s potpredsjednicima saborskih radnih tijela kojih u jednoj sobi zna biti i po troje. </p>
<p>Zgrada u Demetrovoj ukupne je površine oko 2500 četvornih metara, a uredi će biti smješteni u prizemlju, na prvom i drugom katu te u potkrovlju. Osim ureda, u zgradi će biti i jedna velika i tri male dvorane, kafić i drugi prateći sadržaji. </p>
<p>Troškovi obnove iznose oko 10 milijuna kuna, autori projekta su arhitekti akademik Ante Vulin, Dina Vulin-Ileković i Boris Ileković, izvođač radova izabran je na javnom natječaju, a dobivena je i građevinska i lokacijska dozvola. Nakon što je prošli tjedan postavljena skela, u Demetrovoj ulici promijenjena je i regulacija prometa pa je ukinut dio parkirnih mjesta. </p>
<p>Inače, Vlada je zgradu u Demetrovoj još prije dvije godine dodijelila Saboru na korištenje, no prije početka radova trebalo je osigurati novac i dobiti dozvole; prema riječima predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, u tim pripremama bilo je i određenih opstrukcija. Također je trebalo zbrinuti i troje stanara koji su dobili zamjenske stanove ili novčanu naknadu, a dio prostora koji je koristio Arhiv grada Zagreba preseljen je u Ulicu grada Vukovara. </p>
<p>Zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Silvije Novak Vjesniku je kazao da je zgrada kao kulturno dobro upisana u registar spomenika kulture. Nju je u zadnjoj četvrtini 18. stoljeća u baroknom stilu sagradio podban Antun Bedeković, a u 19. stoljeću u zgradu se uselilo Financijsko ravnateljstvo. Kao i većina palača iz tog razdoblja, buduća saborska zgrada ima dvorišni trijem i kupolaste svodove, a zidovi su nekad bili ukrašeni štukaturama koje bi također mogle biti obnovljene. U podrumu je sačuvano sklonište iz Drugog svjetskog rata u kojem je ispod stropa naknadno postavljena drvena konstrukcija kako bi se spriječilo eventualno urušavanje. </p>
<p>Budu li radovi gotovi na vrijeme, zastupnici idućeg saziva Sabora prvi će imati čast koristiti nove uredske prostorije koje bi trebali pridonijeti kvalitetnijem obavljanju zastupničke dužnosti. Neki od zastupnika imat će urede i u zgradama na Markovu trgu i u Opatičkoj, a za sada još ne postoji nikakav model po kojem će se obaviti raspodjela tih prostorija. S obzirom da su se zastupnici do sada uspjeli posvađati i oko rasporeda sjedenja u Velikoj vijećnici, ne bi trebalo čuditi, ako razlog budućih svađa bude i to ima li netko radni prostor na Markovu trgu ili sto metara dalje u Demetrovoj.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030826].
|
