NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030723].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211845 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zmago Jelinčič u Beogradu organizira međunarodnu konferenciju o podjeli »jugoslavenskog mora«(!)</p>
<p>Indikativno je što Jelinčič svoj skup priređuje u Beogradu / Vjerojatno je procijenio da tamo ima još prilično zainteresiranih za »sukcesiju« hrvatskog mora, možda baš stoga što je iza njih nedavni neuspjeli pokušaj da do njega dođu agresijom</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Član parlamenta Republike Slovenije, član parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije i predsjednik Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič uputio je hrvatskim akademicima Vladimiru Ibleru i Davorinu Rudolfu pismeni poziv za sudjelovanjem na - kako ju je nazvao - prvoj međunarodnoj tribini o sukcesiji Jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ. </p>
<p>Tribina bi se, kako stoji u dopisu (kojeg sa suglasnošću akademika objavljujemo u cijelosti, vidi okvir) trebala održati u rujnu u Beogradu, a na njoj bi trebali sudjelovati predstavnici republika bivše SFRJ, zatim međunarodnih organizacija koje rade na pitanjima sukcesije, odnosno »koje imaju direktan interes kod ovog pitanja«, te druge zainteresirane zemlje od kojih je zastupnik Jelinčič imenovao Rusiju i Italiju.</p>
<p>U svom dopisu akademicima Ibleru i Rudolfu, predsjednik Slovenske nacionalne stranku iznosi i svoje polazište za razgovore. Ono je najzornije opisano u sljedećoj rečenici: »Fakat je, da je Hrvatska dobila celo Jadransko more, koje nikad nije bilo njezino nego od SFRJ«. Jelinčič je »zabrinut« i zbog drugih pitanja, poput Piranskog zaljeva, Neuma ili Prevlake. »Cilj je Međunarodne tribine o sukcesiji jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ sa pravnog i historijskog stava osvetliti sva pitanja i tako pomoči ka brzom i zadovoljavajućem rješavanjem problema«, pojašnjava se u dopisu. </p>
<p>Mnogi u Hrvatskoj Zmagu Jelinčiča ne doživljavaju kao ozbiljnog, a onda ni opasnog političara, iako svoj politički habitus uglavnom izvodi zastupanjem ekstremnih stajališta prema Hrvatskoj, kojima su osnova teritorijalne pretenzije prema našoj zemlji (prema Jelinčiču bi slovensko-hrvatska granica u Istri trebala biti na rijeci Mirni). Međutim, činjenica je da njegova stranka u slovenskom parlamentu ima svoj zastupnički klub i da on redovito dobiva potporu određenog dijela slovenskog biračkog tijela.</p>
<p>Nadalje, isto je tako činjenica da se dio političkih stajališta koje zastupa Jelinčič svako malo može čuti i u drugim slovenskim znanstvenim i političkim krugovima. Tako se u Sloveniji već udomaćila teza da je ta država navodno izgubila dio svog kopnenog i morskog teritorija pri razgraničenju bivše SFRJ i Italije te bi »bio red« da joj sada Hrvatska da nekakvu teritorijalnu kompenzaciju ustupanjem dijela kopna i mora uz Piranski zaljev.</p>
<p>Osim toga, da Jelinčič nije samo ekstremistički usamljenik u vezi sa »sukcesijom« hrvatskog mora, svojedobno smo bili svjedoci i u Hrvatskom saboru. Početkom prosinca 2001., za službenog posjeta, slovenski je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izazvao diplomatski incident na sjednici vanjskopolitičkog Odbora. Naime, na zaključak saborskih zastupnika da granicu na moru između dviju država treba rješavati u skladu s međunarodnim konvencijama i da ne treba isključivati ni međunarodnu arbitražu, Rupel je rekao da je tu riječ o »bivšem jugoslavenskom moru, a ne moru dviju država«, te da se sad »oni dogovaraju«.</p>
<p>Indikativno je i što Jelinčič svoj skup priređuje u Beogradu. Vjerojatno je procijenio da tamo ima još prilično zainteresiranih za »sukcesiju« hrvatskog mora, možda baš stoga što je iza njih nedavni neuspjeli pokušaj da do njega dođu agresijom. S obzirom na očekivanu atmosferu, ne treba dvojiti da se mogući sudionici jednog takvog druženja neće odveć opterećivati međunarodnim pravom ili zaključcima Badinterove komisije.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Pismo zastupnika Jelinčiča profesoru Ibleru</p>
<p>Poštovani!U okviru svog političkog rada Slovenska nacionalna stranka, a posledično i Poslanička grupa Slovenske nacionalne stranke u Parlamentu Republike Slovenije, zalaže se za striktno zagovaranje i poštivanje nacionalnih interesa slovenačke države i njezinih državljana.</p>
<p>Jer su nacionalni interesi Slovenije, a i nekih drugih država nastalih na području bivše Jugoslavije, uskračeni i poništavani, u mjesecu septembru u Beogradu Poslanička grupa Slovenske nacionalne stranke organizira prvu međunarodnu tribinu o sukcesiji Jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ. Pošto znam za vaš višegodišnji rad na području, vrlo bliskom temama, koje će biti diskutirane i prezentirane na tribini, odlučio sam da vas kontaktiram tome u vezi.</p>
<p>U nekadašnjoj SFRJ je poslije raspada ostalo puno nerešenih problema oko granica. Dok su u vrijeme SFRJ unutrašnje granice bile prije svega administrativnog značaja, je poslije raspada na pojedine zemlje ovo pitanje postalo puno značajnije. Ostalo je puno otvorenih pitanja, sa kojima se sve nekadašnje republike susreču u svakodnevnim međusobnim odnosima. Fakat je, da je Hrvatska dobila celo Jadransko more, koje nikad nije bilo njezino, nego od SFRJ. A i bilateralna pitanja, kao što je Piranski zalijev, Neum i Prevlaka u velikoj mjeri nisu rešena. Neka od tih, kao što je Prevlaka, počela su da se rešavaju. Koliko je to zadovoljivo i za koga, to je več drugo pitanje.</p>
<p>Historijski i pravni elementi mogu u velikoj mjeri pomoći kod rješavanja ovih i drugih otvorenih pitanja. Cilj je Međunarodne tribine o sukcesiji jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ sa pravnog i historijskog stava osvjetliti sva pitanja i tako pomoči ka brzom i zadovoljavajućem rješavanju problema. </p>
<p>Saučesniki na tribini će biti stručnjaci sa pravnog i historijskog područja, koji rade na pitanju sukcesije. Sa obzirom na temu saučesnici će biti iz tri grupe: 1. republike nekadašnje SFRJ; 2. međunarodne organizacije, koje rade na pitanjima sukcesije odnosno imajo direktan interes kod ovog pitanja; 3. druge zainteresirane zemlje (Rusija, koja se sa sličnim problemima kao što je Jadransko more susreče na Kaspijskom moru; Italija, koja ima zbog blizine interes za rješavanje graničnih pitanja).</p>
<p>Pošto je pitanje granica prije svega političko, a naravno i medijsko eksploatirano pitanje, pozvani će biti i mediji, zainteresirana i stručna javnost, politički predstavnici zemalja saučesnika, Zapadnoeuropske unije i Europske unije i diplomati, koji rade u sadašnjim republikama nekadašnje SFRJ.</p>
<p>Tribina će trajati dva dana. Na sjednicama plenarnog foruma diskutirana će biti najznačajnija i najžešča pitanja, sa kojima se susrečemo. Takođe če teči i tematske sjednice, na kojima će svatko od saučesnika, koji će slati svoji referat, dobit će priliku da prezentira svoj prilog i tako osvijetli problem.</p>
<p>Pošto znam za vaš strućni renome, odlučio sam se obratiti na vas. Tribina je izvrsna prilika da prezentirate svoj rad u oblici referata, koji će pridonjesti ka rješavanju pitanja granica. Zato Vas molim da razmislite, da li i sa kojom temom bi željeli učestvovati na tribini. Ako ste zainteresirani zvat ću Vas sledeće sedmice.</p>
<p>Do tada, pozdravljam vas sa puno poštovanja,</p>
<p>Zmago Jelinčič Plemeniti</p>
<p>član parlamenta Republike Slovenije,</p>
<p>član parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije i predsednik Slovenske nacionalne stranke</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šest kandidata čeka sedam glasova za predsjednika Ustavnog suda</p>
<p>Ako se parlamentarni izbori održe sredinom studenoga, kako najavljuje premijer Račan, do prosinca - kad treba izabrati novog predsjednika Ustavnog suda - već će se znati konture buduće vlasti, a one bi mogle izravno utjecati na odluku o predsjedniku Ustavnoga suda / Postoji mogućnost da izbor u Ustavnom sudu bude svojevrsna kontra parlamentarnoj većini</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Početkom prosinca 2003. godine istječe prvi mandat dr. Smiljka Sokola na mjestu predsjednika Ustavnog suda. S obzirom na njegovo zdravstveno stanje (o kojem su mediji ispleli mnoge, pa i neukusne priče), računalo se da se Sokol neće drugi put kandidirati za mandat na koji inače ima pravo.</p>
<p>Sadašnji potpredsjednici, dr. Petar Klarić i dr. Jasna Omejec, svaki na svoj način kandidiraju za Sokolova nasljednika. </p>
<p>Klarić (svrstan u desničare) već je dugo u Ustavnom sudu i predsjedničko bi mu mjesto dokraja zaokružilo sveučilišnu karijeru. Jasna Omejec (ubrojena u ljevičare) i kao sveučilišna profesorica (katedra upravnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu) lako bi mogla istaknuti kandidaturu za mjesto predsjednika, s obzirom na nekoliko teških predmeta čija su rješenja njeni kolege u Sudu prihvaćali jednoglasno. </p>
<p>Otkud onda kandidatura Vice Vukojevića, kao što to najavljuje jedan hrvatski tjednik? U sudskim se kuloarima tvrdi da je riječ o testiranju javnoga mnijenja. Jer, ambiciju da se natječe pokazao je i član Ustavnog suda Željko Potočnjak. I Milan Vuković bi svakako htio na to mjesto, makar je dosad dolazio i odlazio iz Ustavnog suda kao s kolodvora. To je već sasvim ozbiljan niz kandidata koji, uz eventualnu Sokolovu odluku da obnovi mandat, čini šest kandidata koji računaju na sedam glasova potrebnih za izbor.</p>
<p>Ako se izbori održe sredinom studenoga, kako najavljuje premijer Račan, do prosinca - kad treba izabrati novog predsjednika Ustavnog suda - već će se znati konture buduće vlasti, a one bi mogle izravno utjecati na odluku o predsjedniku Ustavnoga suda. Postoji mogućnost da izbor u Ustavnom sudu bude svojevrsna kontra parlamentarnoj većini.</p>
<p>Naime, Ustavni sud je, ponajprije, mjerodavan za nadzor izbora. Odlučuje i o odgovornosti predsjednika Republike, nadzoru rada političkih stranaka, ustavnim tužbama protiv državnih tijela i o suglasnosti zakona s Ustavom. </p>
<p>U tom smislu, svrstavanje sudaca na lijeve i desne, prema mišljenju nekih sudaca s kojima je Vjesnik razgovarao, nije bez uporišta, jer o tome svjedoče njihovi glasovi pri odlučivanju. Na takvo svrstavanje »miriše« odluka o ukidanju pravilnika</p>
<p>MORH-a o pravu uposlenika na davanje javnih izjava. Na sjednici su mišljenja izdvojili Sokol, Omejec i Račan (svrstani ulijevo). Na sjednici o HT-pretplati na računima protiv su glasali Sokol, Račan, Omejec, Klarić i Matija.</p>
<p>Međutim, neki suci, i lijevi i desni, slažu se da bi smisao vijesti o Vukojeviću kao predsjedniku mogao biti sračunat i na obezvrjeđivanje uloge Ustavnoga suda u cjelini. Tome još dodaju ocjenu da bi se tim omalovažavanjem unaprijed obezvrijedio i rad Ustavnoga suda tijekom izbora za Sabor, a i njegove buduće odluke.</p>
<p>Kuloari ne daju mira ni jednoj sutkinji i sucu. Tako se uzalud Nevenka Šernhorst, stažom najmlađa među sucima, od dana izbora brani od desne orijentacije koja joj se pripisuje.</p>
<p>Matija se veže uz činjenicu da mu je mandat ustavnoga suca počeo kad i mandati Vukojevića (HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik neslavne komisije za istragu o žrtvama rata i poraća). Istodobno se u Ustavni sud vratio i Milan Vuković (iz predsjedničkog kabineta Vrhovnog suda, na kojem ga više nije mogla braniti ni Tuđmanova naklonost). Marijan Hranjski i Ivan Mrkonjić »nagrađeni« su ustavnim mandatima za ulogu u Državnom odvjetništvu (Hranjski) i predsjedavanjem Upravnim sudom (Mrkonjić).</p>
<p>U tim političkim igrama najslabije je prošla Agata Račan, s uspješnom karijerom na najtežim poslovima pisanja i oblikovanja zakona. Zadržano ju je prezime koštalo »opaski« da joj je bivši muž (a sadašnji premijer) osigurao sinekuru na Markovu trgu.</p>
<p>Sad su svi ti stvarni i izmišljeni dogovori došli na naplatu. Stradat će, prema običaju, i nedužni. Ali, ono što može zabrinjavati je da čak šestero od 13 sudaca misli da zaslužuje predsjedničko mjesto. To govori o pomanjkanju osobnih kriterija.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U sljedećem Saboru trebalo bi sjediti najmanje 200 zastupnika</p>
<p>Sve manje stranke tvrde da će osvojiti najmanje 10 do 20 zastupničkih mjesta, iako neke danas u Saboru imaju samo po dva ili četiri zastupnika / HDZ najavljuje čak 35 posto glasova, odnosno oko 63 zastupnička mjesta / U SDP-u računaju da bi sadašnjih 45 zastupnika bio dobar rezultat, a HSS i HNS računaju s najmanje dvadesetak zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - U Saboru bi nakon sljedećih izbora moralo biti najmanje 50 zastupnika više nego danas, ako je suditi prema izjavama stranačkih čelnika. Gotovo sve stranke, pa i one koje su u dosad javno objavljenim anketama tavorile na jedva pet posto ili manje, tvrde da im je pet, šest zastupničkih mjesta osigurano, a ozbiljno računaju i s desetak pa i više zastupnika.</p>
<p>Sve manje stranke tvrde da će osvojiti otprilike dvostruko više saborskih mandata nego što ih imaju sada. Ali ni velike stranke ne pate od skromnosti. Pojedinačno najjači HDZ, kojem nezavisne ankete daju oko 23 posto glasova, odnosno otprilike isto koliko i na trećesiječanjskim izborima, tvrdi da će osvojiti čak 35 posto glasova, što bi mu trebalo donijeti oko 43 posto saborskih mandata. Dakle, više od 60, najvjerojatnije 63 zastupnika. HDZ je 2000. godine u Sabor ušao sa 46 zastupnika, da bi nakon raskola i izlaska frakcije Ivića Pašalića spao na 34.</p>
<p>SDP je kao vodeća stranka koalicije na vlasti ipak nešto skromniji. U javnost se još ne izlazi s konkretnim procjenama broja zastupnika, no neslužbeno se može čuti da je cilj zadržati postojeći broj (45) ili dobiti pokojeg zastupnika više. No, priznaju da će se i za taj rezultat još morati pomučiti. To govore i posljednje ankete, bez obzira na očiti uzlazni trend rejtinga SDP-a.</p>
<p>Iako analitičari u pravilu tvrde da je HSS treća stranka po snazi, u HSLS-u su drugog mišljenja. Predsjednik stranke Dražen Budiša ustvrdio je, na primjer, prošlog tjedna da će HSLS biti treća stranka nakon izbora i tako odlučiti o rušenju nekadašnjeg partnera SDP-a s vlasti. To bi u praksi značilo da će HSLS osvojiti najmanje 20 saborskih mandata, što toj stranci ni jedna anketa nije predvidjela.</p>
<p>I u HSS-u tvrde da će na sljedećim izborima proći bitno bolje nego 2000. Smatraju kako je realno očekivati da će osvojiti oko 15 posto glasova, a najoptimističkija predviđanja idu i do 30 posto, što je doista teško očekivati. U svakom slučaju, Tomčićeva ekipa računa s više od 20 zastupnika u sljedećem sazivu Sabora. </p>
<p>Sličan rezultat očekuju i u HNS-u koji prema posljednjim anketama doista u stopu prati HSS. Za dvadesetak zastupnika, u HNS-u računaju, potrebno je oko 15 posto glasova. Prema nekim anketama, HNS među opredijeljenim biračima imao oko 12,5 posto glasova pa mu se čini realnim da će u završnici kampanje uspjeti privući još dva, tri posto glasača.</p>
<p>Prema anketama nezavisnih naručitelja, među manjim strankama najbolje stoji HSP. Naravno, i u toj stranci računaju da će uz današnja četiri zastupnika stranka u sljedećem sazivu Sabora imati još najmanje dva do četiri zastupnika, a u najoptimističkijoj varijanti računa se čak s 11 zastupnika. </p>
<p>Ništa manje optimistični nisu ni u DC-u, u kojem tvrde da će u sljedećem Saboru imati 10 do čak 12 mjesta.</p>
<p>Sve te silne mandate na izborima u drugoj polovici studenoga stranke moraju osvojiti u 10 izbornih jedinica. No, u svakom ozbiljnijem razgovoru priznaje se da je u računice zapravo ozbiljno uključeno devet izbornih jedinica. Jer, u osmoj izbornoj jedinici je IDS još nesporni miljenik birača. To je SDP i ponukalo na koalicijsku igru s IDS-om u Istri. </p>
<p>Zanimljivo je da čak tri stranke tvrde da fenomenalno stoje u Slavoniji - HDZ, HSS i HSP, a i DC računa da će mu Vesna Škare Ožbolt na tom terenu donijeti jedno zastupničko mjesto.</p>
<p>U HDZ-u, inače, tvrde da fenomenalno stoje u čak šest od 10 izbornih jedinica, a uz Slavoniju, velika im je uzdanica i Dalmacija.</p>
<p>U HSS-u pak tvrde da su sigurni u dobar rezultat u Slavoniji, jer tu imaju jaku organizaciju i potporu raznih seljačkih i ekoloških udruga. No, najjači su, smatraju, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje sigurnim smatraju 25 posto glasova, a vjeruju da mogu dotjerati i do 30 posto. </p>
<p>S mogućnošću osvajanja dva zastupnička mjesta u dvije slavonske izborne jedinice računa i HSP, u kojem su sigurni da će najmanje po jedno zastupničko mjesto osvojiti u četvrtoj, petoj, šestoj, sedmoj, devetoj i 10. jedinici. Ozbiljno se razmišlja i o mogućnosti da se u Zagrebu, gdje HSP ne stoji dobro, na stranačku listu upiše Slavena Leticu da bi stranka dobila na građanskom imidžu. </p>
<p>U DC-u su pak sigurni da će i Mate Granić izboriti zastupničko mjesto u Zagrebu, gdje će većinu stranačkih lista predvoditi predsjednici stranaka. Mnogo očekuju i od Pavla Miljavca na karlovačkom području, u Dalmaciji od nove stranačke akvizicije, Hajdukove odvjetnice Doris Košte, na dubrovačkom području od Nikole Obuljena, a u Lici od Joška Morića.</p>
<p>HDZ ima čak 200 gradonačelnika i načelnika</p>
<p>Dok manje stranke izborni uspjeh zasnivaju na nekoliko jakih osoba koje tradicionalno dobro stoje u nekim izbornim jedinicama, veće se oslanjaju na jaku infrastrukturu. SDP je, na primjer, već kompjuterski umrežio 10.000 aktivista, a i u središnjici su nedavno zaposleni novi ljudi koji bi trebali modernizirati stranačku infrastrukturu i komunikaciju, s naglaskom na brz pristup velikom broju podataka koji mogu odlučivati o uspjehu na izborima. No, najveća snaga svake stranke su lokalni ogranci koji obnašaju vlast. Tu je HDZ nesporno najjači, jer ima čak 200 gradonačelnika i načelnika općina. Slijedi HSS s oko 150 gradonačelnika i načelnika. Lista regionalno ozbiljno rasprostranjenih stranaka završava sa SDP-om koji, prema podacima s internetske stranice stranke, ima 27 gradonačelnika i 34 načelnika općina. HSS-ov glavni konkurent za treću stranku, HNS, na primjer, ima samo osam gradonačelnika i 14 načelnika općina.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dobro došli u Ministarstvo</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>»Dobro došli u Ministarstvo, profesore Banac«, neispisana je poruka Dinka Berberine i njegovih 860 kanti punih opasnog medicinskog otpada ostavljenih u štaglju u Manjerović Selu. Za brzo učenje novoga ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja jedva da se i mogao zbiti simptomatičniji slučaj. Skoro sve se može iščitati iz »slučaja Berberine« i 860 kanti opasnog medicinskog otpada - nedostatak spalionice opasnog otpada u Hrvatskoj (od kolovoza prošle godine i zatvaranja Puta), nedostatak propisa kada je riječ o otpadu (ne samo opasnom), nedostatak uređenih odlagališta otpada (ponovno ne samo opasnog), spremnost pojedinaca da na poslu s opasnim otpadom (dakle, na ekološkim temama) zarade ne poštujući zakone, ali i zabrinutost građana za zaštitu okoliša, barem kada se nešto prljavo zbiva u njihovu dvorištu ili štaglju.</p>
<p>Hrvatska godišnje proizvodi 30.000 tona opasnog otpada, a na razne legalne načine godišnje se rješavala oko 15.000 tona (uključujući i spaljivanje u Putu). Dakle, 15.000 tona negdje nestaje, što samo potvrđuje koliko je potencijalno velik ilegalan posao s opasnim otpadom. </p>
<p>U niti godinu dana zbila su se barem tri opasna incidenta s opasnim otpadom. Prije godinu izbio je požar u Putu, prije tri mjeseca izbio je požar u skladištu tvrtke Kemis u Zagrebu, kada je izgorjelo dvadesetak bačava ilegalno skladištenog opasnog otpada (tom prilikom u susjednoj prostoriji pronađeno je ilegalno skladište opasnog otpada tvrtke Teseco), a prije nekoliko dana otkriven je opasni otpad što ga je ponovno Teseco skladištio u Manjerović Selu. </p>
<p>Istodobno, čim je zasjeo u ministarsku fotelju, Banac se suočio sa slučajem rušenja bespravne gradnje u Vodicama. Nadalje, čim pročita (ako već nije) Prijedlog strategije gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, Banac će znati da ni odlaganje neopasnog otpada u Hrvatskoj nije bezopasno. Naime, od 126 službenih odlagališta otpada, samo ih osam ima uporabnu dozvolu. Dakle, 118 zasad nije legalno. Hrvatska će, prema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, u sljedećih 10 godina u zaštitu okoliša morati uložiti oko 10 milijardi dolara, a upravo ćemo u tom području morati uložiti najviše ne bismo li dostigli europske standarde. Sva sreća da nam je domovina ekološki dosta dobro uščuvana.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ponovno iskušenja kratkoga ljeta</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Više od dvije stotine i pedeset tisuća gostiju prešlo je ovoga vikenda našu zapadnu granicu (Rupe i Pasjak) i stiglo u svoja odredišta duž rivijere. Prometnice od Zagreba preko Karlovca prema Rijeci i Dalmaciji odavno ne pamte takve kolone i sporiju vožnju. Jasno, istoga vikenda dio gostiju napustio je našu rivijeru (smjena), ali u odnosu na broj prispjelih riječ je o naglašenoj »manjini« i, sve u svemu, može se govoriti o uspješnom fizičkom početku špice sezone '03.</p>
<p>Uostalom, procjene kažu da se od Umaga do Cavtata trenutačno odmara čak oko pola milijuna turista. Po običaju slijede točni podaci statističke službe Hrvatske turističke zajednice i njima, također po uhodanom običaju, treba odmah pribrojiti oko 15 do 20 posto onih neregistriranih (»rođaka« i »prijatelja«) i eto brojke veće od pola milijuna...</p>
<p>Špica se inače nestrpljivo očekivala nakon srpanjske »rupe« i oseke turista, nakon »nervozne« predsezone, te pravoga vršljanja hotelijera u određivanju cijena i raznih aranžmana za »rupu«, odnosno njezino skraćivanje, što je u određenoj mjeri dovelo do nekih nesporazuma između njih i poslovnih partnera, a kad se god takvo nešto događa, posljedice snose uglavnom gosti i - hrvatski turizam. Osim toga, natezanja uoči špice potvrđuju propuste u politici cijena i bukiranja i stvaraju probleme za glavni dio sezone.</p>
<p>Inače, tijekom dosadašnjeg dijela sezone nismo, na žalost, kao domaćini ostavili baš dobar dojam, posebno ne s izvanpansionskim cijenama i odgovarajućom ponudom, pa je nastavljeno već uhodano »klasificiranje« gostiju na one plitkih i dubljih džepova (kao da je to nešto nepoznato!), ali mnogo se manje, također po običaju, govori i čuje o (ne)prilagođenosti ponude i cijena od onoga pitanja »tko nam dovodi takve goste«!?</p>
<p>Bilo kako bilo, jedno je u ovoj priči sigurno: podizanje cijena (izvan)pansionskih usluga bez opipljiva pokrića u poboljšanju njihove razine. Srećom da to ne vrijedi za sve domaćine, ali je lista onih za koje vrijedi, na žalost, mnogo dulja... Pred našim turističkim domaćinima (i kreatorima turističko-poslovne politike), sudeći prema trenutačnom stanju i (ne)prilikama, je, čini se, još jedna kraća špica od samo oko četiri tjedna, a to uglavnom dovodi do »deranja gostiju«. Kako?</p>
<p>Kratke sezone (i njihove špice) prava su napast za domaćine, jer u kratku vremenu treba što više utržiti, a isto tako i velika napast za goste koji na svoj način plaćaju ceh toj »kratkoći«...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Samuraj Kelly i manipulator Blair</p>
<p>Dr. Davidu Kellyju, autoritetu za suvremeno biološko naoružanje, vrag nije dao mira. Kopkalo ga je beskrupulozno laganje iz samog vrha vlasti, posebice kada je i nakon okupacije Iraka postalo jasno da je Saddamov ABK program odavno jalov. I znanstvenik koji je čitav život dobro pazio da sve tajne ostanu unutar zidova državnih laboratorija i obavještajnih ureda dragovoljno se BBC-ju ponudio da postane »duboko grlo« / Na kraju je odlučio sačuvati čast i otići u smrt kao samuraj kojeg je izdao vlastiti gospodar</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Dotjerivanje obavještajnih podataka u demokratskim sustavima rizičan je i opasan posao. To na svojoj koži posljednjih tjedana najdrastičnije osjećaju George Bush i Tony Blair. Položaj britanskog premijera je kompliciraniji jer se on spotaknuo o truplo dr. Davida Kellyja te dopustio svojim najbližim suradnicima da »okrvave ruke« i izruče nesretnog znanstvenika britanskim tabloidima koji su ga tek počeli »čerečiti« (što je Kelly prekinuo počinivši samoubojstvo).</p>
<p>Sve je ispalo kao gorka ironija. Laburist Tony Blair došao je u Downing Street br. 10 s reputacijom karakternog čovjeka koji uvijek govori istinu i jednostavno zrači poštenjem. No, čim je namjestio svoj ured, okružio se ambicioznim suradnicima, održao brojne dobronamjerne i općehumane govore, počeo se koncentrirati i na to kakav će trag ostaviti u povijesti svoje zemlje. Jedan moderan političar polako se pretvarao u »Mesiju« kojeg svi, prije svega oni oko njega, moraju slijediti bez pogovora - svuda, pa i u jedan ne posebno dobro argumentiran rat.</p>
<p>Tony Blair i njegov uži kabinet nesumnjivo su vješti manipulatori javnošću. Njegova siva eminencija za medije Alastair Campbell ništa nije prepuštao slučaju. S njim nije bilo šale ni u odnosu prema novinarima, koje je stalno držao na vezi, ni prema profesionalnom sloju britanskih obavještajaca. Dopustio je da jedan očiti falsifikat podvaljen talijanskoj obavještajnoj službi (o Saddamovoj kupnji urana u Nigeru) postane glavni Blairov argument u zagovaranju vojne intervencije protiv Iraka, da bi s nešto malo suptilnog prerađivanja ista dezinformacija bila ponuđena na tacni američkoj CIA-i i George Bushu. CIA je brzo otkrila da je »nigerska veza« krivotvorina, ali se George Tenet (direktor CIA-e), kojeg je Bijela kuća držala na vrlo kratkoj uzici, nije usudio javno proturječiti Bushevu ratničkom kabinetu.</p>
<p>U britanskoj tajnoj obavještajnoj službi MI6 morali su, još gore, trpjeti zbog nametnute političke volje. Alastair Campbell je u gotovo izvješće MI6 o Iraku ubacio čuvenih »Saddamovih 45 minuta«. Ta legenda baratala je mitom da odmah nakon ratne uzbune irački raketni stručnjaci, kemičari i mikrobiolozi pune bojne glave raketa zemlja - zemlja s kemijsko-biološkim sredstvima i za manje od jednog sata lansiraju ih na Saudijsku Arabiju, Tursku, zemlje Zaljeva i Izrael (držeći u dometu sve tamošnje britanske i američke vojne baze).</p>
<p>Ta informacija bila je točna 1990. i 1991. godine, kada je držana u strogoj tajnosti. Ipak, Saddam tada nije koristio ABK punjenja (iako je gađao Tel Aviv i saudijske gradove). Nakon rata, irački program za razvoj oružja za masovno uništenje uglavnom je postupno napušten i demontiran, a udarna moć posebnih raketnih postrojbi iračke vojske početkom 2003. nije dostigla ni petinu operativnih kapaciteta iz 1991.</p>
<p>Istina je očito vrlo jednostavna, ali ne ide u prilog objašnjenjima koje je s toliko strasti mjesecima uoči rata iznosio Tony Blair. S kampanjom je započeo još u rujnu 2002. i medijski je doveo do vrhunca početkom ožujka 2003. godine, kada je britanski tisak još samo odbrojavao dane do početka vojne invazije.</p>
<p>A onda je nešto zaškripalo. Zapravo, pobunio se jedan mali kotačić u velikom političko-vojnom stroju kojim raspolaže Velika Britanija. Samozatajnom mikrobiologu dr. Davidu Kellyju dozlogrdilo je da svakodnevno sluša Tonyja Blaira i Alastaira Campbella kako se sada retroaktivno izgovaraju i sve prikazuju savršeno čistim. </p>
<p>Dr. Kelly bio je znanstvenik iz stare britanske škole. Njegov moto je glasio: budi stručan, pošten, objektivan i uvijek govori istinu, posebno o neprijatelju. Pozicija savjetnika u britanskom ministarstvu obrane osiguravala mu je dobro plaćen posao i pristojnu mirovinu. Iračku epizodu trebao je samo mudro odšutjeti i dalje uživati u brojnim privilegijama visokog državnog službenika čija su temeljita izvješća podjednako uvažavali u vladi, obavještajnoj zajednici i oružanim snagama te u inspektorskim timovima Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Takvu autoritetu za suvremeno biološko naoružanje vrag, međutim, nije dao mira. Kopkalo ga je beskrupulozno laganje iz samog vrha vlasti, posebice kada je i nakon okupacije Iraka postalo jasno da je Saddamov ABK program odavno jalov. I znanstvenik koji je čitav život dobro pazio da sve tajne ostanu unutar zidova državnih laboratorija i obavještajnih ureda dragovoljno se BBC-ju ponudio da postane »duboko grlo«. Blairov kabinet se bijesno obrušio na BBC upravo zato što je ta medijska kuća objavila istinu a ne laž o preuređivanju obavještajnih analiza.</p>
<p>A onda je Campbell (uz Blairovu dozvolu) krenuo na »krticu« iz ministarstva obrane. Pronašao je zbunjenog doktora i nemilosrdno ga bacio vukovima (parlamentarnom istražnom odboru i britanskim tabloidnim novinarima), demonstrirajući i rijetko viđenu bezobzirnu spremnost da se žrtvuje netko vrijedan iz vlastita tabora samo zato da bi se dobili kratkoročni politički bodovi i sprala vlastita krivica.</p>
<p>Fizički krhki znanstvenik, koji je kroz svoj mikroskop desetljećima gledao najstrašnije mikroorganizme upregnute u vojne doktrine, nije izdržao stisak vučjih čeljusti. Najviše ga je boljelo što ga je zemlja za koju je toliko učinio odbacila tako lako, a da istodobno drugima u inozemstvu stalno dijeli lekcije o moralu, pravilima ponašanja i potrebi depolitizacije vojske i policije.</p>
<p>Dr. David Kelly odlučio je sačuvati svoju čast i otići u smrt kao samuraj kojeg je izdao vlastiti gospodar, ne uzimajući u obzir tolike godine njegove vjerne službe. Oduzeti si život hladnim sječivom nije lako, jednako kao što britanskoj sigurnosno-obavještajnoj zajednici neće biti lako priznati da joj je u posao itekako ušla politika.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sporna zakonitost studija u netaknutoj prirodi</p>
<p>Veleučilište u Splitu studentima nudi projekt »Svjetlo Visa«, točnije otočić Host u blizini Visa. Nudeći, uz prihvatljivu cijenu, boravak na otoku, Veleučilište u svojoj ponudi ističe: »Boravak na svjetioniku u netaknutoj prirodi, gdje je jedini znak civilizacije mobitel«. Na pustom otočiću... / Studentima je u ponudi i znanstveni projekt »Ovce i koze«, projekt gradnje aluminijskog broda i onaj o uzgoju dalmatinskih autohtonih poljoprivrednih i voćnih kultura</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Iako se nakon ovogodišnjih upisa mnogim fakultetima, a i sveučilištima u cjelini, moglo naći niz zamjerki, nelogičnosti pa i nepravdi, najviše se i ove upisne sezone spominje Veleučilište u Splitu. Logično, s obzirom na to da je riječ o jedinoj visokoškolskoj instituciji kojoj je Vlada prije mjesec dana zabranila upis studenata te dala rok od četiri mjeseca da uskladi svoje poslovanje sa zakonima. </p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego ponovio je da se studentima upisanim na Veleučilište od 2002., kada je Vlada prvi put zabranila upis, neće priznavati diplome. </p>
<p>Prema Ministarstvu znanosti, Veleučilište u Splitu (nije privatno, kao što to neki zaključuju, nego ga je 1998. osnovala Vlada) da bi funkcioniralo po zakonu mora uskladiti svoj Statut sa Zakonom o visokim učilištima i Zakonom o ustanovama te početi poštovati niz »sitnijih« pravila akademskog ponašanja, poput onoga o otvaranju dislociranih studija ili onoga o izboru u zvanja svojih nastavnika. No, dok Ministarstvo i Vlada tvrde da Veleučilište ne posluje u skladu sa zakonom, iz Splita se čuje odgovor: Ministarstvo znanosti i tehnologije ne poštuje zakon. </p>
<p>Komu bi trebali vjerovati studenti? U uvjetima u kojima se od 1996. razvijaju veleučilišta u Hrvatskoj, nije čudno da većina njih nisu uspjela profunkcionirati (razviti se) kako su trebala. Čudno je ipak da se najbrže širi ono veleučilište za koje Vlada ima najviše zamjerki. Ne bi li bilo logično da napokon profunkcionira pravna država i da se kaže je li u krivu Veleučilište ili Ministarstvo? I da, nakon toga, netko snosi odgovornost. </p>
<p>Veleučilište u Splitu ima (ili će, prema najavama, imati od jeseni) 12 nastavnih središta. Pokriva gradove: Imotski, Knin, Korenicu, Križevce, Murter, Ploče, Sisak, Solin, Split, Stari Grad, Umag, Vodice, Vinkovce, Zadar i Zagreb. Iako s većinom tih gradova ima potpisan sporazum o suradnji, iz Ministarstva znanosti upućuju gradonačelnicima dopis i obavještavaju ih o Vladinu stavu: Veleučilište ne smije upisivati studente dok svoje poslovanje ne uskladi sa zakonom. Još, međutim, nije postavljeno pitanje - imaju li uistinu svi ti gradovi potrebu za stručnim studijem? </p>
<p>Gradonačelnici očito ne mare previše za Vladin stav. Splitski gradonačelnik Slobodan Beroš ističe tako da Vlada raspolaže krivim informacijama o Veleučilištu i da razvoj te institucije treba podržati. </p>
<p>Veleučilište po raznim gradovima, ovisno o procijenjenoj potrebi, otvara studije te obrazuje za zvanje inženjera brodogradnje, ekonomista, inženjera elektrotehnike, građevinarstva, kemijske tehnologije, strojarstva, upravnog pravnika, inženjera računovodstva, višeg fizioterapeuta, više medicinske sestre, inženjera medicinske radiologije i slično. U planu im je i studij za više sportske trenere, studij novinarstva te studij za malo poduzetništvo i razvoj.</p>
<p>Otvarajući dislocirani studij u Imotskom (kao ispostavu Veleučilišta u Splitu) koriste moto »Imoćani studiraju kod kuće«. Otvarajući ispostavu u Vodicama (u zgradi Poglavarstva), dobivaju glasnu podršku gradonačelnik Vodica Rade Ivasa. I on se očito oglušuje na Vladinu odluku. Nije li u najmanju ruku čudno da za otvaranje svih tih studija i suradnju po gradovima Ministarstvo znanosti doznaje tek iz dnevnoga tiska? </p>
<p>Što studente privlači na Veleučilište? Ono im u svojoj ponudi (uz cijenu za izvanredne studente od 6300 kuna po godini) nudi niz zanimljivih sadržaja i projekata. Tu je, primjerice, projekt »Svjetlo Visa«, točnije otočić Host u blizini Visa, što ga je za potrebe svojih studenata zakupilo Veleučilište. Nudeći studentima, uz prihvatljivu cijenu, boravak na otoku, Veleučilište u svojoj ponudi ističe: »Boravak na svjetioniku u netaknutoj prirodi, gdje je jedini znak civilizacije mobitel«. Cilj toga projekta je, objašnjavaju na svojim web stranicama, stjecanje znanja i iskustava kroz praktičan rad. Na pustom otočiću...</p>
<p>Studentima je u ponudi i znanstveni projekt »Ovce i koze«, konkretnije njihov uzgoj u kavezima i prirodnim uvjetima otoka Visa i Dalmatinske zagore. Imaju i projekt gradnje aluminijskog broda i onaj o uzgoju dalmatinskih autohtonih poljoprivrednih i voćnih kultura.</p>
<p>Pretpostavlja se da Veleučilište u Splitu ima oko 10.000 studenata. Prema nalazu Ministarstva znanosti, zaposleno je svega 26 nastavnika, a s tri stotine njih imaju autorske ugovore. Zvuči li to dobro za ozbiljnu, modernu visokoškolsku instituciju, kakvom se Veleučilište predstavlja? Istina, ima i boljih primjera. Društveno veleučilište u Zagrebu (osnovano iste godine kada i splitsko), nema nijednog stalnozaposlenog. No, oni i ne pokušavaju širiti svoju djelatnost, barem ne bez znanja Ministarstva znanosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Priča o Molu kao strateškom partneru ne čini se uvjerljivom</p>
<p>Osnovni problem hrvatske politike, a time i sadašnje vlasti i oporbe, je da Hrvatska nema gospodarsku strategiju (koja bi obvezivala i bila kriterij procjene), a slijedom toga ni strategiju postupanja s Inom, pa nije moguće ni govoriti uklapa li se ovaj posao ili ne u strategiju i tko strateški griješi / Prodajom dijela od 25 posto plus jedna dionica (kontrolnog paketa) i davanjem Molu prava i iznad toga (da Ina ne može bez dopuštenja Molovih predstavnika investirati više od deset milijuna eura) oni ne postaju strateški partneri nego Ina prestaje biti respektabilan konkurent Molu, kao mogući regionalni igrač. Takvim je ugovorom razvoj Ine podređen Molovoj volji, a djelovanje Mola nije ničim ograničeno što se Ine tiče. Kako Molovi dioničari imaju u Molu interes od sto posto, a u Ini od samo 25 posto, jasno je da će im dobit biti veća ako se razvija Mol, a ne Ina i da će Molova uprava tako postupati</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Dok istodobno traje euforija kreatora prodaje dvadeset pet posto plus jedne dionice Ine mađarskom Molu, kao o komercijalno uspješnom, poštenom i transparentnom poslu, kojim je navodno Ina dobila »strateškog partnera« i »osigurala budućnost« i oporbena vika koja ugovor naziva »najgorim nakon hrvatsko-ugarske nagodbe«, mirna analiza bi trebala pokazati »koji je car gol«.</p>
<p>Osnovni je problem hrvatske politike, a time i sadašnje vlasti i oporbe, da Hrvatska nema gospodarsku strategiju (koja bi obvezivala i bila kriterij procjene), a slijedom toga ni strategiju postupanja s Inom, pa nije moguće ni govoriti uklapa li se ovaj posao ili ne u strategiju i tko strateški griješi.</p>
<p>A ako nema strategije, slijedi da ne može biti ni strateškog partnera, pa se priča o Molu, kao strateškom partneru, ne čini uvjerljivom.</p>
<p>Za pozitivnu strategiju potrebno je nešto više nego što ocjenjuju Crkvenac, Jurčić i Račan.</p>
<p>Ako su Ina i Mol bili konkurenti na istom prostoru djelovanja tada mogu biti samo strateški partneri ili ako se udruže u jedinstveno društvo, ako uspostave kao različita društva koordinaciju prema trećima ili međusobno postanu sudioničari sa sličnim pravima jedan u drugome.</p>
<p>Takvom prodajom dijela od 25 posto plus jedna dionica (kontrolnog paketa) i davanjem Molu prava i iznad toga (da Ina ne može bez dopuštenja Molovih predstavnika investirati više od deset milijuna eura) oni ne postaju strateški partneri nego Ina prestaje biti respektabilan konkurent Molu kao mogući regionalni igrač.</p>
<p>Takvim ugovorom je razvoj Ine podređen Molovoj volji, a djelovanje Mola nije ničim ograničeno što se Ine tiče.</p>
<p>Kako Molovi dioničari imaju u Molu interes od sto posto, a u Ini od samo 25 posto, jasno je da će im dobit biti veća ako se razvija Mol, a ne Ina i da će Molova uprava tako postupati. A to može značiti i da je Ina umjesto strateškog partnera dobila »strateškog kočničara«!</p>
<p>Ako se još uzme u obzir da se prema ugovoru dobit ne bi isplaćivala sljedeće tri godine (kao ni otpuštalo ikoga), proizlazilo bi da je Mol na tri godine »tezaurirao« 505 milijuna dolara i cijelu moguću svoju dobit za te tri godine na temelju 25 posto dionica. Svrha takvog poteza može biti samo dvojaka: ili je dobit Ine tako velika da se isplati »čekati« tri godine na takav »bingo« ili je »bingo« u nečem drugom.</p>
<p>No, ako bi Inina dobit bila takva da bi opravdavala takvo »tezauriranje« kapitala - tada je opravdano pitanje čemu prodavati »koku koja nosi zlatna jaja« i veseliti se toliko što je ostvareno od prodaje oko 80 milijuna dolara više od očekivanoga.</p>
<p>Ako Inina dobit nije takva, tada Molova uprava nije kupila Inin kontrolni paket da bi od nje ostvarivala neku ekstremnu dobit, nego da bi onemogućila konkurenciju i otvorila sebi prostor za Molov razvoj.</p>
<p>Ako je tako tada je Molova uprava napravila strateški dobar potez, a Inini prodavači stratešku pogrešku. A ako je napravljena strateška pogreška - tada je moguće da je Ina dobila strateškog partnera za negativnu strategiju svojeg razvoja.</p>
<p>Naime, prije ugovora Ina je bila slobodna u odlukama, a nakon ugovora ovisi o volji (i interesima) dojučerašnjeg konkurenta, a koji sigurno neće Molov razvoj podrediti Ininom.</p>
<p>Da je Mol dokapitalizirao Inu sa 505 milijuna dolara tada bi taj novac bio kapital kojim bi Ina ojačala radi financiranja svojeg razvoja i jačanja kao regionalnog igrača. No u tom slučaju niti bi Mol imao kontrolni paket, niti bi Crkvenac i društvo dobili novac za proračunsko trošenje i izbjegavanje socijalne »škripe« prije izbora.</p>
<p>Tako gledajući proizlazi da su kod toga posla bili samo u pitanju Molovi strateški interesi i taktički interesi dijela hrvatske političke strukture, a nikako ne strateški interesi Ine i Hrvatske.</p>
<p>Takav ugovor može se tretirati i svojevrsnim »oročavanjem« Molovih 505 milijuna dolara s kamatama i visini dobiti u tri godine uz istodobnu dobit od onemogućavanja Ine da mu bude konkurent u osvajanju regionalnog tržišta. U tom je kontekstu taj ugovor najgore što se Ini moglo dogoditi u trci za postajanjem regionalnim igračem.</p>
<p>A iz toga bi opet proizlazilo da je uz dobro prodanih 25 posto dionica, prema statičkoj procjeni, ostalih 75 posto dionica obezvrijeđeno (jer i kupnjom 75 posto minus jedne dionice ne mogu se onemogućiti prava koja je dobio tim ugovorom Mol), a sve iz razloga, jer se od drveća (statičke vrijednosti dionica i trenutačne financijske koristi) nije vidjela šuma (strateški interesi i dinamička vrijednost, odnosno mogućnosti).</p>
<p>Tako umjesto dugoročnog promišljanja prolaza u budućnost (koje su Molu očito učinili) hrvatska vlada preferira kratkoročna zadovoljstva radi prolaza na izborima!</p>
<p>Dok je hadezeovska vlada državnu imovinu »isporučivala na milost i nemilost« domaćim »maherima«, esdepeovska je tu »uskogrudnost za domaću (zlo)porabu« zamijenila globalističkim pristupom »isporukama na milost i nemilost« sposobnim strancima kojima je, očito, jasno da mi ne znamo što bi s onim što imamo.</p>
<p>Kao što nije važno koje je boje mačka ako lovi miševe, tako u gospodarstvu nije važno tko je vlasnik čega ako donosi opću gospodarsku korist. Ako Ina ne može sama, a nema načina osiguranja sredstava za njen razvoj (mada se to moglo riješiti na nekoliko načina bez zaduživanja) - tada ju je trebalo prodati u cijelosti i dobiveni (daleko veći novac) novac pametno utrošiti za razvoj nečeg drugog što će Hrvatskoj donositi druge koristi, a ne ostati »vlasnicima bez moći«, novac »spiskati« kroz proračun u tekuće održavanje neodrživoga, a Inu napraviti »invalidom«.</p>
<p>Ako se željelo onemogućiti utjecaj politike u Ini moglo se ići na spajanje Ine i Mola, stvaranje jakoga regionalnog igrača koji bi imao interesa tada za sve svoje dijelove. No tada bi Hrvatska bila vlasnikom samo kontrolnog paketa barem 25 posto dionica takvog društva i imala bi utjecaj na njega, a ovako nema utjecaj ni kada je vlasnik 75 posto »svoga« društva!</p>
<p>No kako se ima razloga Molovu upravu smatrati sposobnom, neće proći mnogo vremena da bi se vidjelo kakvu će to strategiju razvoja podržavati navodni »strateški partner«! I je li je opet riječ o praznom političkom vergloslovlju vladajućih radi trenutačnih predizbornih potreba ili gospodarski mudrom potezu premijera i ostalih dama i gospode radi dugoročnih hrvatskih interesa.</p>
<p>Pritom je tužno da oporba, osim »vike na kraju plesa« nije na vrijeme imala nikakav drukčiji ozbiljan prijedlog, pa proizlazi da su i »vlast« i oporba samo u međusobno interesnim reakcijama, a ne u akciji dugoročnih hrvatskih interesa.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ivo Banac, kako je to nekoć gordo zvučalo</p>
<p>Banac je postao ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja, a da o toj problematici i o tome području rada ne zna ništa više od običnoga laika. Izjavio je da on brzo uči! O Bože, kao da je Vlada »škola za pačiće male«. I kako »ima pravo na malo vremena kako bi dokazao što hoće i što može«. Do kada? U ovih nekoliko mjeseci dok se ne sazovu izbori? Sva glumatanja, da upotrijebim Bančev termin, samo su pojačala gorak okus izazvan foteljaštvom čovjeka kojemu to nije trebalo / Neposredno prije ustoličenja gospodina Banca čulo se gunđanje nezadovoljnih zastupnika u Saboru. Predsjednik SDP-a Ivica Račan je, međutim, rezonirao: odbijanjem će se Banca učiniti političkim herojem. Onako elokventan i razoran u kritici, još će srušiti Vladu i pobrati bodove za sljedeće izbore u Hrvatskoj. Izborom za ministra, nakon svega što je o aktualnoj Vladi izjavljivao, naći će se na političkoj margini</p>
<p>DAVORIN RUDOLF</p>
<p>U posljednjih desetak dana drugi put pišem o političaru Ivi Bancu, predsjedniku Liberalne stranke (LS), koja je dio koalicijske vlasti u Hrvatskoj. U Vjesnikovim Stajalištima, 12. srpnja 2003., podržao sam njegov izravan i beskompromisan stil obračuna s vlašću »nesposobnom za bilo koju ozbiljnu promjenu«, njegovo hrabro dijagnosticiranje političkih i gospodarskih uvjeta u zemlji. </p>
<p>U nas se, ustvrdio je Banac, razlila močvara. Ustajala, smrdljiva mlaka, leglo neproduktivne dosade. Poruka, koja je zgrozila našu ljevičarsku ortodoksiju, bila je jasna: močvara se mora isušiti! Izrazio sam poštovanje tome hrabrom intelektualcu. Napisao sam da je Banac »u hrvatskome političkom miljeu paradigmatska ličnost koja uživa moje poštovanje, a način i stil njegova političkog djelovanja apsolutnu podršku, premda se u nekim važnim političkim pogledima i ocjenama razlikujemo, te, dakako, razilazimo«. </p>
<p>Gotovo sam uskliknuo: evo nepotkupljivoga! Bio sam spreman ustremiti se na svakoga tko bi mu pripremao giljotinu.</p>
<p>U petak, 18. srpnja, čitava se ta konstrukcija mojih dojmova, pohvala i podrške srušila odjednom. Ivo Banac, povjesničar, sjeo je u ministarsku fotelju unatoč vlastitome načelu da najodgovornija mjesta u državnoj izvršnoj vlasti, hrvatskoj Vladi, obnašaju znalci. Banac je postao ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja, a da o toj problematici i o tome području rada ne zna ništa više od običnoga laika. Izjavio je da on brzo uči! </p>
<p>O Bože, kao da je Vlada »škola za pačiće male«. I kako »ima pravo na malo vremena kako bi dokazao što hoće i što može« (Novi list, 20. srpnja). Do kada? U ovih nekoliko mjeseci dok se ne sazovu izbori? </p>
<p>Račanovo slamanje liberala</p>
<p>Sva glumatanja, da upotrijebim Bančev termin, samo su pojačala gorak okus izazvan foteljaštvom čovjeka kojemu to nije trebalo. Povlačim, stoga, riječi podrške političaru Ivi Bancu i molim čitatelje Vjesnika za razumijevanje. Moja isprika čitateljstvu, dakako, ne znači Bancu ništa, ali meni znači mnogo.</p>
<p>Između sveučilišta Yale i močvare izabrati močvaru da bi se ojačala a ne isušila, jer za to predsjednik LS-a moći i vremena nema, tužno je. Ivo Banac, kako je to nekoć gordo zvučalo.</p>
<p>Kada se slegla prašina poslije gromoglasna Bančeva uskakanja u udobnu ministarsku fotelju, legitimnog dakako, ali politički, moralno i etički dvojbenoga, razaznaju se i neki drugi detalji.</p>
<p>Najprije, predsjednik Vlade Ivica Račan potvrdio se kao iskusan rasturač liberala u Hrvatskoj. </p>
<p>Dražena Budišu, predsjednika HSLS-a, koji je SDP-u, u siječnju 2000. (uoči izbora), dao domoljubno-rodoljubni kolor (da ne kažem: nacionalni), detronizirao je uz pomoć dotad najprisnijega Budišina suradnika, liberala Gorana Granića (Banac je Granića podrugljivo nazvao »slamnatim šeširom«, Bože, kako li će ta dvojica sada surađivati?). »Iscijeđeni limun« HSLS Račan je hladno bacio na bunjište. Potom je nezadovoljne haeselesovce, koji su Libru, novu liberalnu stranku osnovali u Saboru a ne na biralištima, pretvorio u odani pretorijanski navijački klub. </p>
<p>Neposredno prije ustoličenja gospodina Banca čulo se gunđanje nezadovoljnih zastupnika u Saboru. Predsjednik SDP-a Ivica Račan je, međutim, rezonirao: odbijanjem će se Banca učiniti političkim herojem. </p>
<p>Onako elokventan i razoran u kritici, još će srušiti Vladu i pobrati bodove za sljedeće izbore u Hrvatskoj. Izborom za ministra, nakon svega što je o aktualnoj Vladi izjavljivao, naći će se na političkoj margini. Dao je nalog da se glasa »za« i ambiciozni Banac je definitivno politički umrtvljen. </p>
<p>Kada su u pitanju liberali maleni, Račan je nedostižan meštar. Odbio je kandidaturu člana LS-a Dražena Susića za ministra zaštite okoliša, jer je dugo živio u Austriji, a prihvatio je Banca koji je dugo živio u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Priča se (Jutarnji list, 19. srpnja) da je članu LS-a Boži Kovačeviću naprasno poništio veleposlaničko mjesto u turističkome Pragu i uputio ga u gospodarski i politički važnu Moskvu. Nitko ne zna zašto. Banac je zaprijetio revanšizmom. Njegova izjava »moja je nakana slabiti socijaldemokrate i jačati liberale« (Vjesnik, 20. srpnja) loš je vic, farsa. </p>
<p>Prije negoli je postao ministrom Ivo Banac je javno izjavio da »ovu koaliciju vodi haesesovsko-haenesovska korupcija«! Tu tešku objedu, molim lijepo, nije izgovorio nikakav oporbenjak, neovisni intelektualac ili neki zadrti »tuđmanovac«, nego predsjednik političke stranke koja sudjeluje u vlasti. </p>
<p>Nakon što je postao Vladinim članom, Banac je na pitanje novinara Novoga lista »znači li vaš pristanak na ministarsko mjesto da su vaše dosadašnje kritike Račana bile netočne«, odgovorio: »Ne. Moje su kritike bile na mjestu. Ili, ako tako hoćete, točne. Ja od njih ne odustajem«.</p>
<p>Prirodno je pretpostaviti da su se saborski zastupnici HSS-a i HNS-a s Bančevom tvrdnjom o korumpiranosti prešutno složili, pošto su ga bez ikakve rezerve uvrstili u Vladu. Hrvatska javnost je, dakako, iznimno osjetljiva na svaki oblik korupcije i želi znati istinu. Misle li gospodin Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, i gospođa Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, ignorirati objedu o mogućoj korupciji i ostaviti taj rep da se vuče hrvatskom političkom scenom u nedogled?</p>
<p>Napokon, valja mi odgovoriti na podvalu ljevičarske ortodoksije da su moje pohvale Banca u njegovu prije-ministarskom razdoblju bile izrečene pošto je Banac »političkoj opoziciji postao koristan«. Jer »naš posao (opozicijski, prema tome i moj, premda nisam član nijedne političke stranke) radi bolje od nas samih«. </p>
<p>Tako je o »pohvalama koje zabrinjavaju« pisao u Vjesniku smrtno zabrinut gospodin Vice Vukov (Panorama, 19. srpnja). Ustao je u obranu sveučilišne profesorice Mirjane Krizmanić koja je Banca pribila na križ, jer je javno (a ne nasamo, na zatvorenim sjednicama u našim novim centralnim komitetima) kritizirao aktualnu vlast u kojoj sudjeluje. </p>
<p>Tako, pisala je uzrujano profesorica u Stajalištima, Banac izravno pridonosi izbornoj pobjedi mrskih političkih protivnika - osamdesetak hrvatskih političkih stranaka koje ne sudjeluju u aktualnoj vlasti! - koji vabe građane »obećanjima i lažima«. Vice Vukov zna da je Banac kritizirao aktualnu vlast kao predsjednik političke stranke, a ne kao ministar u vladi, pa ipak navodi primjer francuskog ministra koji je, nakon što je kritizirao svoju vladu, morao odstupiti. Prati li gospodin Vukov rasprave u zapadnoeuropskim vladama? Ministar u demokracijama smije kritizirati svoj kabinet, a odstupiti mora tek ako u svojemu stavu ustraje, unatoč drukčijem zaključku vlade. </p>
<p>Vukov, dalje, želi poistovjetiti političku stranku s vladom, tijelom izvršne državne vlasti. Nažalost, to i jest žalostan hrvatski fenomen. Koliko smo puta čitali u tisku da se Vladine odluke donose na sjednicama koalicijskih političkih vođa. Umjesto u vladi. Zlatko Kramarić, dok je bio predsjednik Liberalne stranke, očajnički je larmao po novinama kako se na te sjednice ne pozivaju i o tako donesenim odlukama ne obavještavaju čak ni svi koalicijski partneri. </p>
<p>Napokon, gospodin Vukov šuti o tome da je Banac u svojim javnim nastupima »derao« desnicu, HDZ, pa i važne znanstvene i kulturne institucije. Jer je taj i takav Banac dobrodošla ovčica koju će razni »vice-vukovi« držati pod paskom u toru, tako da ne zalazi javno u lijevi politički sektor.</p>
<p>Autor je akademik, predsjednik Foruma hrvatske sloge, udruge za dijalog, toleranciju i zajedništvo.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Godišnji odmor je vrijeme svođenja računa sa sobom</p>
<p>Za političare je važno da u danima odmora razmisle tko ih je birao, tko ih plaća i jesu li doista učinili sve da usreće narod boljim životom. Ako je to tako, to će postati uzrokom da i sami budu sa sobom zadovoljni. Isto vrijedi i za novinare. Trebaju se zapitati, služe li istini i dobru naroda ili nekome klanu? </p>
<p>LUKA VUCO</p>
<p>Vrijeme godišnjih odmora je posebno vrijeme za modernog čovjeka. To posebno vrijedi za političare koji na svoj način »kreiraju« sudbinu mnoštva ljudi. Čak je i Isus pozvao svoje učenike na odmor nakon naporna puta na koji ih je poslao kako bi navijestili njegov dolazak i pripremili ljude kao svjedoci njegova učenja. </p>
<p>Što se zapravo događa ljudima kada se oslobode svojih radnih obveza? Rad, svakako, ima nešto zajedničko s opijatima. Čovjekova unutarnjost je sva upravljena radnim učincima i stjecanju materijalnih dobara, pa čovjek lako zaboravi da u tome nije smisao njegova života niti njegov. </p>
<p>Poznato da rad ne iscrpljuje ljude samo fizički, nego i psihički. Nakon velikih rezultata ljudi su obično i duhovno ispražnjeni. Mnogo zabavljača i uspješnih ljudi, koji druge zadivljuju ili razveseljavaju, kad se stiša pljesak često posežu za narkoticima ili novim životnim suputnicama da ispune unutarnju prazninu. </p>
<p>Frustracija nakon velikih uspjeha je česta pojava. Velika djela znaju slijediti i velika iscrpljenost, ogorčenje i bezvoljnost. Zašto je tako? Zato jer čovjek nije ono što je uspio učiniti i postići. Pokušaj da u uspjehu i novcu nađe trajno zadovoljstvo i sreću, uzaludan je posao. </p>
<p>Tada je u napasti da novim užicima ispuni prazninu u sebi. Odmor je jedinstvena prigoda da se čovjek rastavi od svoga posla, kao svoje igračke, i vrati sebi. </p>
<p>Svaki čovjek nosi vrijednost u sebi, a ne u svojim djelima. Treba za odmora doći k sebi, pogledati u svoju dušu i zapitati se, tko sam ja i što hoću. To je pravi put za čovjekov odmor. Za vjernika je život dar ljubavi Božje, za one koji to nisu, život je dar koji je primio od roditelja. </p>
<p>Svakako bi se trebalo zapitati, jesu li Bog, moji roditelji i moja savjest zadovoljni s onim što i kako radim. Na praznicima čovjek može pogledati u zdenac svoje nutrine i savjesti i pogledati kako izgleda njegova slika u mirnoj vodi njegove nutrine. Praznici su vrijeme da budemo sa sobom i s Bogom. Oni koji praznike koriste tako da ne nađu vrijeme tišine nego uživaju u buci turističke gužve, zamjenjuju jedan opijat drugim i ne vraćaju se na posao odmorni i spremni novim snagama bolje i pametnije živjeti i raditi. </p>
<p>Za političare je važno da u danima odmora razmisle tko ih je birao, tko ih plaća i jesu li doista učinili sve da usreće narod boljim životom. Ako je to tako, to će postati uzrokom da i sami budu sa sobom zadovoljni. Isto vrijedi i za novinare. Trebaju se zapitati, služe li istini i dobru naroda ili nekome klanu? </p>
<p>Vjernici se nikad ne bi smjeli rastaviti od Boga i molitve. Za njih je važno znati, da ih je Bog htio i da ih je zavolio i prije nego su išta učinili. Vjernik bi se morao zapitati, razgovara li sa svojim mislima ili s Bogom i njegovim riječima. </p>
<p>Možda nijedan čovjek nije tako izvrgnut opasnosti kao vjernik da služi svojim pokvarenim i zlim maštanjima. Svaki je čovjek jedinstvena osoba koja nije ni sa kim, poput zavrtnja, zamjenjiva. Čovjek je stvoren da čini dobro. Rad je nužni dio čovjekova života, jer tako možemo činiti dobro i drugima. Nagrada za dobro djelo je osjećaj sreće i zadovoljstva. A to znači da su praznici vrijeme za popravak životnog smjera. </p>
<p>»Za vrijeme odmora treba pohvatati nepravilnosti pravoga života« (Yehudi Menuhin). Zato Crkva treba nastojati da ljudi imaju nedjeljni odmor, jer je to prigoda da dođu k sebi, a to koristi i državi jer odmorni ljudi mogu raditi bolje i više. »Bez odmora ne ide ništa. Odmor je građanska dužnost.« (A. H. Hoffmann). </p>
<p>Odmor je vrijeme da čovjek dozna da je veći od svojeg djela. Svaki čovjek radi svoj posao i svaki posao ima smisao za društvo, te je tako svaki i najmanji posao velik. Naravno da bi političari na odmoru trebali razmišljati o tome jesu li učinili ono što je najvažnije.</p>
<p>Pored autocesta prevažno je ljudima omogući ti da stvaraju nove proizvode i vrijednosti, a ne da im se samo trgovinom i uslužnim djelatnostima izvlači novac iz džepova. Nisu potrebna ministarstva za trgovinu, nego samo za industriju i proizvodnju. A naši se političari najmanje mogu podičiti onim što im je dužnost. </p>
<p>Godišnji odmor je veoma važno vrijeme susreta i svođenja računa sa sobom. Budući da se tada svi ljudi bave sobom i svojim manjkavostima nisu skloni uvećavati tuđe neuspjehe. »Zato kad se čovjek vrati s praznika sklon je da i vlast blaže prosuđuje. Spretna vlast zbog toga raspisuje izbore u ranu jesen.« (D. Frost)</p>
<p>Autor je magistar znanosti, publicist i svećenik iz Kaštela.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Od 1. kolovoza voda i odvodnja skuplje 40 posto</p>
<p>Zagreb već godinama gubi čak 40 posto iscrpljene vode, što je godišnja potrošnja vode grada Splita(!)/ Sanacija cjevovoda, koja bi trebala završiti 2008., koštat će 515 milijuna kuna/ Radovi na stadionu Maksimir počinju krajem kolovoza</p>
<p>Zagrepčani će od 1. kolovoza kubični metar vode plaćati 6,27, umjesto dosadašnjih pet kuna. Gradsko je poglavarstvo, naime, na sjednici u utorak dalo suglasnost gradskom poduzeću Vodoprivredi i odvodnji da povisi cijenu vode i odvodnje za domaćinstva čak 40 posto, a za ostale korisnike 17,7 posto.</p>
<p>Pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo poskupljenje objašnjava time, da dosadašnja cijena nije bila dostatna za potrebna ulaganja u održavanje i razvijanje vodoopskrbnog sustava, pa se u Zagrebu izgubi čak 40 posto od sve iscrpljene vode, dok je europski standard oko 18 posto.</p>
<p>Dovoljno je reći, dodao je, da Splićani godišnje potroše toliko vode, koliko je Zagreb izgubi(!).</p>
<p>»Mreža cjevovoda datira od 1878., a dio je sagrađen od materijala koji se danas više ne smiju upotrebljavati, poput azbesta, čija je prašina čak i kancerogena. Zbog toga će to poduzeće u razdoblju od ove do 2008. godine u projekt optimalizacije sustava i sanacije cjevovoda uložiti 515 milijuna kuna. Od prihoda iz povećane cijene usluga i ušteda nakon ulaganja Vodoopskrba i odvodnja uložit će 217 milijuna kuna, dok će se za ostatak podići kredit«, objasnio je novinarima Prežigalo.</p>
<p>Nakon zadnjeg poskupljenja iz 1998., od 1. kolovoza ponovo poskupljuje i »placovina« za one koji prodaju na zagrebačkim tržnicama i to za 28 posto. Kako je rekao Prežigalo, Tržnice Zagreb htjele su utvrditi jedinstveni cjenik i jednu naknadu, tako da zakupnici štandova više neće plaćati ostale naknade (za vodu, struju, smeće, deratizaciju itd.). </p>
<p>A da bi nastavak radova na stadionu Maksimir konačno trebao uslijediti i to krajem kolovoza, najavio je pročelnik Ureda za izgradnju Nenad Crnić. </p>
<p>Iako su radovi trebali početi još u svibnju to s nije dogodilo, jer je Ministarstvo financija u dva navrata odbilo izdati suglasnost, da se radovi ugovore izravnom pogodbom, pa je bio raspisan javni natječaj.</p>
<p> »Na sjednici 23. srpnja odabrat će se najpovoljniji izvođač radova, a oni bi trebali početi krajem kolovoza«, ustvrdio je Crnić.</p>
<p>Poglavarstvo je u utorak bilo izdašno što se tiče pomaganja raznih projekata i udruga iz sredstava tekuće pričuve, kojih je podijeljeno par milijuna kuna. Grkokatolička župa sv. Ćirila i Metoda dobila je pola milijuna kuna za obnovu pročelja i zvonika crkve u Ćirilometodskoj 1, a isti je iznos za obnovu starodrevne gradske crkve na Gornjem gradu dobila župa Sv. Marka. Grad sa 520 tisuća kuna potpomaže i održavanje 37. međunarodne smotre folklora koja je završila u nedjelju, dok je Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti odobreno 250 tisuća kuna za vođenje registra akutnog infarkta miokarda.</p>
<p>Gradonačelnica Vlasta Pavić zabrinuto je reagirala na to što se već treću godinu za redom iz tekuće pričuve izdvaja čak 250 tisuća kuna za pokriće putnih troškova gostovanja Zagrebačke filharmonije i Akademskog zbora I. G. Kovačić na Dubrovačkim ljetnim igrama.</p>
<p> »To je postala preskupa zagrebačka tradicija«, komentirala je.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Posjet Zagrebu za 950 djece branitelja iz 20 Županija </p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Ivica Pančić i pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb Miro Laco u utorak su sa četrdesetak djece hrvatskih branitelja posjetili Planetarij Tehničkog muzeja u Zagrebu. </p>
<p>Ova grupa sastavljena je od djece iz Siska i Petrinje, a u doputovali su u sklopu zajedničkog programa Ministarstva i Grada Zagreba »Grad Zagreb - djeci branitelja« u kojemu će Zagreb ovoga ljeta posjetiti 950 djevojčica i dječaka iz 20 Županija, ne uključujući zagrebačku. Šesterodnevni program predviđen je za djecu do 14 godina i sastoji se od boravka u pansionu Medvednica na Sljemenu, likovnih radionica i obilaska kulturnih znamenitosti Zagreba, sportskih igara, izleta i predavanja. </p>
<p>»Jedan od prioriteta ministarstva je rad sa djecom hrvatskih branitelja kroz akcije poput one 'Dajmo da čuju' do manjih projekata kao što je ovaj sa Gradom Zagrebom«, istaknuo je ministar Pančić. </p>
<p>Njezin cilj, kako je objasnio, bio je da se u Zagreb dovedu djeca iz drugih dijelova Hrvatske od kojih neka možda dosad nisu imali prigodu vidjeti Zagreb i njegove znamenitosti, posebice ako nemaju mogućnosti otići na more. </p>
<p>Za program je osigurano 1,2 milijuna kuna. Pančić je podsjetio da Ministarstvo financira i druge aktivnosti za djecu branitelja, te da je otvoreno za suradnju i druge prijedloge gradova koji bi se odnosili na djecu hrvatskih branitelja.</p>
<p>Inače, mališani su pokazali podosta interesa za predavanje o zvijezdama i nebeskim tijelima koja je za njih pripremio voditelj Tehničkog muzeja, postavljajući brojna pitanja, ali dajući i vlastite komentare kao i osobno viđenje svemira. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Na ulicama uskoro veći broj spremnika za korisni otpad</p>
<p>Na području grada zasad je postavljeno ukupno 6000 spremnika za sakupljanje reciklažnog otpada, no taj bi se broj za godinu dana trebao značajnije povećati, rekao je za Vjesnik, rukovoditelj Službe odvoza kućnog otpada Čistoće Marko Bilušić.</p>
<p>»Prvi spremnici za sakupljanje korisnog otpada, odnosno plastičnih boca, stakla i papira postavljeni su prije pet godina. U početku se broj posuda povećavao, no sad možemo reći da on već neko vrijeme stagnira«, ustvrdio je Bilušić. Naime, količina otpada konstantno raste, stoga je, smatra on, sasvim logično da taj trend prati i porast broja odlagališta u zagrebačkim naseljima.</p>
<p> »Uz edukaciju vrlo je važno stalno ulaganje financijskih sredstava, jer bez toga ne možemo puno napredovati«, rekao je Bilušić. Osim nedostatka novca i manjka posuda poput onih za odlaganje baterija, na negativni trend utječe i to što je već godinu dana zatvorena spalionica opasnog otpada Puto.</p>
<p>Uz već spomenute posude za plastičnu, staklenu ambalažu i papir, prošle je godine Čistoća u Petrovoj ulici i naselju Zapruđe pokrenula pilot projekt sakupljanja biootpada. Postavljeni su spremnici u koje građani mogu odložiti koru krumpira, krastavaca, lišće, grane, ali ne i otpad mesnog porijekla.</p>
<p> »U Petrovoj smo zabilježili jako dobre rezultate, dok je u Zapruđu rezultat bio upravo suprotan. Stanari Zapruđa u spremnike su bacali svašta, te takav otpad ne možemo odvesti u kompostanu jer je neupotrebljiv«, zaključio je Bilušić. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Tramvaj pokidao naponske žice</p>
<p>Veliki zastoj koji je u utorak malo prije 16 sati, usred popodnevne »špice«, blokirao sav tramvajski promet po Savskoj cesti, ali i Vodnikovoj ulici i tako znatno otežao cestovni promet, nastao je zbog puknuća naponskih žica na samom raskrižju Savske i Vodnikove. </p>
<p>Za žicu ovaj put nije zapeo kakav kamion, kao što to u pravilu biva, nego tramvaj!</p>
<p> Kako se to moglo dogoditi, u ZET-ovoj dežurnoj stanici nisu htjeli odgovoriti, pravdajući se »hrpom drugih poslova«, kao da ih i s ovim nemaju dovoljno. Tramvaj koji je zapeo za žicu na samom raskršću nakon toga je tamo i ostao, tako da prijevoz putnika nisu spasili ni autobusi. </p>
<p>R. J.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Mala kuća« na čekanju</p>
<p>Osnivanje Referalnog centra potrebno je, jer je u nas trenutno evidentirano sedamstotinjak slijepe djece s višestrukim oštećenjima, a broj im i dalje raste</p>
<p>Nakon što su prije godinu dana dobili zgradu sa zemljištem na oko 1.600 četvornih metara budući Referalni centar na uglu Baštijanove i Selske ulice za višestruko oštećenu slijepu djecu još uvijek čeka lokacijsku i građevinsku dozvolu. Idejni je projekt gotov, kreditiranje građevinskih radova s milijun eura izvršit će Hypo banka, a za vraćanje kredita obvezalo se ministarstvo rada i socijalne skrbi. Hrvatskoj je taj centar potreban jer je trenutno kod nas evidentirano sedamstotinjak slijepe djece s višestrukim oštećenjima, a broj im i dalje raste. Ideja i realizacija referalnog centra potekla je iz svojedobno nevladine udruge »Vision of hope« koja je brinula o takvoj djeci da bi kasnije prerasla u tzv. Malu kuću, sada ustanovu socijalne skrbi. U njoj se danas stručno (s defektolozima, psiholozima, socijalnim radnicima, studentima - volonterima) skrbi o pedesetak djece i mladeži iz Zagreba i šire okolice. Prema riječima prof. Petra Turkovića zainteresirani im se stalno javljaju i sve ih je više. Na jesen namjeravaju pokrenuti akciju poput one »Dajmo da čuju« kako bi prikupili sredstva za opremanje budućeg centra. U njemu bi se, doznajemo, osim tzv. programa ranih intervencija do 5 godine (pravodobne pomoći djetetu s višestruklim oštećenjima ali i njihovim roditeljima) osnovao i centar za dnevnu skrb.</p>
<p> Jedna od zadaća je i osnivanje zaštitnih radionica u kojima bi osposobljene osobe mogle koristiti preostale psihofizičke mogućnosti i tako zarađivati džeparac te se osjećati društveno korisnima. Kako bi to postigli, kaže Turković, valja još pronaći znatna financijska sredstva za kupovinu didaktičkog materijala, dijagnostičkih testova i različite stručne opreme za njihovo osposobljavanje.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>U subotu će zaploviti Brod ljepote Suzy Josipović</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Tradicionalno uplovljavanje Broda ljepote vlasnice zagrebačke modne agencije »Suzy« i nekadašnje manekenke Suzy Josipović Redžepagić zakazano je za subotu, 26. srpnja, a ukrcaj će se deseti puta zaredom održati u Crikvenici. Jubilarno putovanje trajat će do 9. kolovoza, a brod će redom posjetiti Krk, Senj, Pag, Mali Lošinj, Kukuljicu, Murter, Biograd, Šibenik, Bašku Vodu, Tučepe i Makarsku, a vesela će se posada broda iskrcati u Splitu. </p>
<p>Uz plesačice Tihane Škrinjarić te estradnjake Mineu, Sandyja, Ivanu Kindl, Donnu, Paolu Valić, Lea, Alana Hržicu i Jacquesa, na brodu će biti Suzyne manekenke Danijela Alavanja, Zorica Pupavac, Valerija Čilaš, Nataly Križan, Sara Kocijan, Tiana Šafar i mnoge druge. Voditelji programa, kao i prijašnjih godina, bit će Mladen Horvat i Antimon Al Rahim.</p>
<p>Ako se uzme u obzir da je Giuliano, gostujući prije tri godine na Suzynom brodu, upoznao svoju suprugu Kristinu, za očekivati je da bi se neka ljubavna priča mogla dogoditi i ovoga ljeta... </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hewitt bi darovao princu Charlesu Dianina ljubavna pisma</p>
<p>LONDON, 22. srpnja</p>
<p> - Nekadašnji ljubavnik pokojne princeze Diane spreman je predati njezina ljubavna pisma princu Charlesu, ako on to zatraži »na civiliziran i pristojan način«, objavio je Sunday Telegraph. </p>
<p>James Hewitt, 45-godišnji bivši časnik britanske vojske, kojeg su novine optužile da je pokušao prodati ta pisma za 16 milijuna dolara, sada ih nudi princu Charlesu zabadava. »Ako bi me princ pozvao na čaj i pružio mi priliku da porazgovaramo o tom problemu na razuman način, bio bih spreman odazvati se«, izjavio je Hewitt novinarima dodavši da dosad nije dobio nikakav sličan prijedlog. </p>
<p>Britanski tabloidi u posljednje su vrijeme »razvalili« Hewitta jer je javnosti otkrio pojedinosti o svojoj vezi s Dianom i dozvolio da izvatci iz njezinih pisama budu pročitani u TV-dokumentarcu koji bi se trebao emitirati idućega tjedna, iako je tvrdio da će pisma prodati samo ako neće biti publicirana. U dokumentarcu je također izrekao neke neotesane komentare na račun Diane i svojega uspjeha kod žena. Zbog toga ga je Dianin nekadašnji batler i pouzdanik Paul Burrell u novinama nazvao »huljom, štakorom, propalicom, sramotom i zmijom«.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U Hollywoodu održana svečana premijera nastavka filma »Tomb Rider«</p>
<p>LOS ANGELES, 22. srpnja</p>
<p> - Svečana premijera nastavka hit filma »Tomb Rider« održana je u ponedjeljak u Hollywoodu, a prema očekivanjima okupila je veliki broj fanova i slavnih uzvanika među kojima je, naravno, blistala glavna zvijezda Angelina Jolie. </p>
<p>Originalni »Tomb Rider«, temeljen na mega uspješnom serijalu video igara o ženskoj verziji Indiane Jonesa avanturistički raspoloženoj arheologinji neobičnoj junakinji Lari Croft, bio je jedan od većih filmskih hitova 2001. godine sa zaradom od čak 130 milijuna dolara samo na američkom tržištu, iako ga filmski kritičari nisu hvalili. No, mišljenje kritičara očito nije previše utjecalo na vojsku fanova što se godinama stvarala zbog popularnosti video igrica, pa je odmah postalo izvjesno kako su producenti dobili novu filmsku franšizu koju će moći eksploatirati unedogled. </p>
<p>Na nastavku je jedina prinova bio novi redatelj Jan De Bont, dok je ostatak ekipe ostao isti, a sudeći po prvim reakcijama napravljen je puno bolji posao nego u slučaju originala. </p>
<p>»Produbili smo lik Lare Croft puno više nego u originalu tako da se ja sad osjećam vrlo ugodno u njenoj koži«, rekla je novinarima Angelina Jolie koja je navodno neke od opasnih scena u filmu izvodila bez pomoći kaskadera kako bi izgledale što uvjerljivije. </p>
<p>Film »Tomb Rider: The Cradle Of Life« u svoj pohod po američkim kinima kreće 25. srpnja. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Londonska premijera »Terminatora«</p>
<p>LONDON, 22. srpnja</p>
<p> - Najnoviji filmski hit Arnolda Schwarzeneggera, treći dio kultnog »Terminatora«, premijerno je prikazan i u Londonu, a mjesto radnje je, kako to i obično biva kad su u pitanju britanske premijere, kino Odeon na Leicester Squareu. Američkog glumca rođenog u Austriji u Londonu je dočekala vojska obožavatelja, a uantoč činjenici da je stigao sa suprugom Mariom Shriver, 55-ogodišnji Schwarzenegger nije zapostavio obožavatelje i s njima je proveo punih dvadesetak minuta. Upravo je to bio razlog da ih se okupi oko osam tisuća. </p>
<p>»Prekrasno je vidjeti takav entuziazam«, komenitao je Arnold. »Ako moji obožavatelji hrle u kina ne bi li pogledali 'Terminatora', znači da ga žele još i ja ću se vratiti i četvrti put«, najavio je Schwarzenegger.</p>
<p>Bivši Mr Universe priznao je da se dosta naradio ne bi li se vratio u formu potrebnu za lik Termiantora. »Mnogo sam vježbao da bih stekao snagu i bilo mi je potrebno mnogo discipline da se odreknem junk-fooda«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Michael Jackson protiv zatvaranja pirata </p>
<p>LOS ANGELES, 22. srpnja</p>
<p> - Pop zvijezda Michael Jackson usprotivio se novom zakonu po kojemu bi se glazbeni pirati kažnjavali zatvorom. Iako drži da treba iskorijeniti nezakonito »skidanje« pjesama s Interneta, osebujni »kralj popa« smatra da su kazne za taj prekršaj preoštre. </p>
<p> »Nezamislivo mi je da bi zbog glazbe u zatvoru mogli završiti njezini ljubitelji, uglavnom tinejdžeri«, rekao je Jackson u priopćenju. »Pogrešno je krasti glazbu, no zatvor je krivi odgovor. Ovdje u Americi pružamo šanse za izražavanje različitosti i umjesto oštrih zakona trebali bi pronaći neki drugi način«.</p>
<p> Po novom zakonu o Zaštiti i sigurnosti podataka na Internetu, nezakonito skidanje zaštićenih pjesama smatralo bi se krivičnim, a ne više prekršajnim djelom.</p>
<p> Američka glazbena industrija krivi slobodno skidanje glazbe s Interneta glavnim krivcem za pad prodaje nosača zvuka, zbog čega traže hitan obračun s piratima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Hoće li Lewis zbog vožnje pod utjecajem alkohola završiti u zatvoru</p>
<p>LOS ANGELES, 22. srpnja</p>
<p> - Osvajač devet olimpijskih odličja Carl Lewis mogao bi izbjeći zatvor zbog prometne nesreće koju je izazvao pijan vozeći svoj novi sportski automobil, rekao je njegov odvjetnik.</p>
<p> »Zatvor je uvijek moguć, no ako me pitate koliko je to vjerojatno, rekao bih da nije«, izjavio je odvjetnik Mark Raffel. </p>
<p> To je prvi put da je Lewis vozio pod utjecajem alkohola, dodao je. Kada bi ipak bio osuđen, prijeti mu kazna od šest mjeseci zatvora. Osim toga, slavni atletičar morao bi platiti 1.400 dolara kazne i odraditi 34 sata dobrotvornog rada, a izgubio bi vozačku dozvolu na tri mjeseca.</p>
<p> Kalifornijska policijska patrola uhitila ga je 21. ožujka, nakon što je izgubio kontrolu nad vozilom i sletio s ceste.</p>
<p> Bivši sprinter i skakač u dalj osvojio je zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1984.,1988., 1992. i 1996. godine. Jedan je od samo troje atletičara koji su u jednoj disciplini, u njegovom slučaju u skoku u dalj, osvojili zlatnu medalju na četiri Olimpijade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Na prosvjedima za zaštitu životinja uhićena pjevačica Pretendersa</p>
<p>PARIZ, 22. srpnja</p>
<p> - Chrissie Hynde, pjevačica skupine The Pretenders, uhićena je u nedjelju na prosvjedu aktivista za zaštitu životinja, što se održavao u samom centru Pariza, pred restoranom Kentucky Fried Chickena.</p>
<p>U svijetu je već odavno uobičajeno da se slavne osobe poput pjevača ili glumaca bave različitim aktivnostima kako bi svojim imenom dali dodatnu težinu pojedinim humanitarnim, političkim ili sličnim problemima. Tako se sir Bob Gedolf zalagao za gladnu djecu u Africi, Sting za prašume u Južnoj Americi, Bono za otpis dugova zaduženim zemljama, a popis sličnih aktivnosti i imena je nepresušan. Kako su takve akcije česte nije nimalo rijedak slučaj da neka zvijezda ipak završi u zatvoru, kao što je primjerice privođen Martin Sheen u vrijeme prosvjeda protiv američkog rata s Irakom, a Chrissie Hynde je najnovija pridošlica u svijetu privođenih slavnih aktivista. Rock'n'roll zvijezda je brzo pritvorena zajedno s ostatkom prosvjedničke ekipe, a među njima su bili i čelnici grupe za zaštitu životinja PETA-e.</p>
<p>Optužbe zbog kojih je pjevačica na kratko vrijeme bila pritvorena odnosile su se na blokiranje prometa na glavnom gradskom trgu, te nered koji je nastao po prozorima restorana koje su aktivisti obojili u crveno aludirajući tako na nehumano ubijanje pilića i simbolizirajući njihovu prolivenu krv. </p>
<p>»U Francuskoj je zdravo izaći na ulice, reći svoje mišljenje i ono što te smeta. Došli smo u policijsku postaju, ispunili smo formulare, platili globu i bili smo slobodni«, rekla je novinarima pjevačica nakon izlaska iz policijske postaje gdje su je zadržali manje od sat vremena.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Skinuo hlače na primanju kod britanske kraljice </p>
<p>LONDON, 22. srpnja</p>
<p> - Britanska je kraljica Elizabeta imala je u utorak neočekivanu priliku vidjeti jednog svog podanika iz nesvakidašnje perspektive kada je na njezinom prijamu skinuo hlače i počeo trčkarati među gostima. </p>
<p> »Radi se o mladom čovjeku, pozvanom gostu. Nalazio se na deset metara od kraljice kada je odjednom spustio hlače i poćeo trčkarati među gostima«, kazao je jedan od prisutnih gostiju.</p>
<p> »Uhvatio ga je jedan član kraljičine garde«, dodao je. </p>
<p> Glasnogovornik londonske policije potvrdio je da se radi o 17- godišnjem mladiću. Policija je s njim razgovarala no nije ga uhitila.</p>
<p> »Ovo je bio slučaj neprimjerenog ponašanja, no to je sve«, rekao je, ističući kako sigurnost kraljice nije ni u jednom trenutku bila ugrožena. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Hrana govori o karakteru ljudi</p>
<p>Kada biste znali koje su mi svote ponuđene da napišem nastavak »Čokolade«, vjerojatno biste pozelenjeli / Trenutačna londonska književna scena je precijenjena i postoji cijeli odjeljak moderne književnosti koji uopće ne čitam - kaže Joanne Harris</p>
<p>Britanska književnica Joanne Harris, šarmantna poput glavnoga lika svoga megahita, romana »Čokolade« Vianne Rocher, koju u filmskoj verziji utjelovljuje glumica Juliette Binoche, ponovno, u razmaku od samo dvije godine, gostuje u Hrvatskoj. Neposredan su povod njezina posjeta našoj zemlji knjige »Otimači plaže«, »Kupinovo vino« i »Francuska kuhinja«, netom izašle u izdanju zagrebačkoga »Algoritma«, koji je i organizirao gostovanje popularne britanske spisateljice u Zagrebu, Rijeci, Puli i Dubrovniku.</p>
<p>Joanne Harris (1964.), profesorica njemačkoga i francuskog jezika s diplomom Cambridgea, svjetsku je slavu stekla romanom »Čokolada«, prema kojemu je snimljen istoimeni film švedskoga redatelja Lassea Hallströma, nominiran za pet Oscara. Nakon uspjeha što ga je postigla s »Čokoladom«, koja je prevedena na više od 40 svjetskih jezika, Joanne Harris prestaje predavati francuski jezik u jednoj srednjoj školi u Leedsu i potpuno se posvećuje pisanju. </p>
<p>Zanimljiv je podatak da je Joanne Harris rođena u prodavaonici slatkiša svoga djeda u Bransleyu u Engleskoj, ali je odrasla pod velikim utjecajem francuske kulture, koja nadahnjuje cjelokupno njezino literarno stvaralaštvo. Nakon pisanja horor romana i znanstveno-fantastične proze, njezino se literarno zanimanje usmjerava prema propitivanju nekih vječnih odnosa između osamljena pojedinca i jake skupine ili organizacije, slobode, tolerancije, ljubavi... </p>
<p>S Joanneom Harris, koja je u Hrvatsku doputovala s 10-godišnjom kćerkom Anouchkom, razgovarali smo uoči zagrebačkoga predstavljanja njezinih knjiga, u ponedjeljak na večer u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p> l Prije dvije godine, za svoga prvoga posjeta Hrvatskoj, rekli ste kako biste ponovno voljeli doći. Želja Vam se ostvarila.</p>
<p>- Da, vrlo mi se svidjela vaša zemlja, dapače toliko da sam povela kćerku sa sobom, premda to inače nikada ne radim. Svidjeli su mi se svi gradovi koje sam tada obišla - Split, Zagreb, Rijeka, Osijek, a posebno Dubrovnik, koji je zaista predivan. </p>
<p> l Vaše najpoznatije knjige - »Čokolada«, »Pet četvrtina naranče« i »Kupinovo vino« - uvijek sadržavaju hranu kao metaforu za ljubav ili mržnju. Otkuda ta fascinacija hranom? Mislite li da se preko nje mogu najvjernije dočarati složeni odnosi među ljudima?
- Pa to je vrlo zanimljivo s obzirom na to da je hrana zapravo vrlo trivijalna. Međutim, ona je i uzrok velikoga užitka, ona je nešto s čime dolazimo u kontakt više puta na dan, a s druge strane, i sve kulture imaju veze s hranom. </p>
<p>Gledajući ljude i ono što oni jedu, možete steći određen uvid i u njihove karakterne osobine, u njihovu osobnost, pa čak i kulturu. Katkad možete vidjeti kakav je njihov odnos prema užitku, jer se neki ljudi boje užitka, a neki se boje i samoga života. To su sve stvari koje možete otkriti preko hrane. </p>
<p> l Volite li čokoladu? Koja Vam je vrsta najdraža?</p>
<p>- Dakako da volim čokoladu. Imam prijatelja koji je napisao knjigu o tome kako se može reći nešto o čovjekovoj osobnosti prema tome koju će vrstu čokoladice pojesti iz bonbonijere. Otkrio mi je da sam ja zapravo čokoladna trešnja i ja zaista volim čokoladu s trešnjama. Osobnost čokoladne trešnje je po njemu vrlo senzibilna i istodobno strastvena osoba te na određeni način i ekstravagantna. Ne znam da li sam zaista takva, ali tako mi je rečeno.</p>
<p> l Neki likovi u »Čokoladi« nadahnuti su stvarnim osobama iz Vašega života, primjerice Anouk je poput Vaše kćeri Anouchke, pa Armande, koja je vrlo slična Vašoj prabaki. Da li i u nastavku te takozvane trilogije o hrani, odnosno u romanima »Pet četvrtine naranče« i »Kupinovu vinu« postoje likovi koje je utjelovio stvarni život?</p>
<p>- O da, u svim se mojim knjigama pojavljuju takvi likovi. Oni, dakako, nisu sasvim vjerni stvarnim osobama, jer u umjetničkoj prozi nikada ne možete doslovno prenijeti živi lik. U »Kupinovu vinu« možda je najizrazitiji takav lik moga engleskoga djeda, koji je radio vino, a između ostaloga i kupinovo vino. </p>
<p> l Hoće li još neki Vaš roman, poput »Čokolade«, biti pretočen u filmsku priču? Čini se da bi romantična komedija »Otimači plaže« bila idealan materijal za filmsku ekranizaciju.</p>
<p>- Apsolutno, filmska prava za tu priču već su prodana engleskoj producentskoj kući Contagious Films, a na mnogo strana raspituju se i za ekranizaciju romana »Pet četvrtina naranče«. No ja tražim nekoga tko će to doista napraviti na pravi način, pa čekam s prodajom prava. </p>
<p>Sviđa mi se kako radi Contagious Films, a zajedno s njima radim na scenariju. Kada to bude gotovo, prijeći ćemo na sve one druge zabavne stvari koje sačinjavaju stvaranje jednoga filma, kao što je na primjer skupljanje pravih glumaca. </p>
<p> l Za glavni lik filmske »Čokolade« predložili ste Juliette Binoche i ona je stvarno i dobila tu ulogu. Imate li i za »Otimače plaže« nekih glumačkih prijedloga?</p>
<p>- Voljela bih da i u tome filmu glumi Juliette, jer je obožavam. No znam da sigurno ne bi pristala raditi taj film, jer ne voli raditi istu stvar više puta. Mislim da bi u toj ulozi bila dobra i Kate Winslet. No to nije fiksan izbor, jer ima mnogo ljudi koji bi također mogli dobro odigrati tu ulogu.</p>
<p>l Koji su Vam najdraži pisci? Što volite čitati?</p>
<p>- Obožavam Raya Bredberyja i mislim da je on vrlo podcijeljen, čak i u Americi. Isto tako volim i Iana Banksa, koji također nije dobio priznanje koje je zaslužio, možda i zato što je Škot. </p>
<p>Čini se da je većina pisaca koje čitam ili već pokojna, ili nije baš mlada, s obzirom na to da ne volim modernu književnost. Trenutačna londonska književna scena je precijenjena i postoji cijeli odjeljak moderne književnosti koji uopće ne čitam. </p>
<p> l Što trenutačno radite, pišete li neke nove knjige?</p>
<p>- Uvijek radim nekoliko stvari paralelno, ali u prvome planu sada mi je pisanje scenarija za »Otimače plaže«. Sljedeće godine izlazi mi zbirka kratkih priča, a imam i neke nove projekte, koji će morati pričekati da nađem trenutak vremena za njih. </p>
<p> l Hoćete li možda napisati nastavak »Čokolade«?</p>
<p>- Kad biste znali koje su mi svote ponuđene da napišem nastavak »Čokolade«, vjerojatno biste pozelenjeli. Jednostavo to ne mogu, jer ne mogu napisati nastavak nečega. Ne vjerujem u nastavke ili druge dijelove nečega što je bilo uspješno. </p>
<p>Moj argument je da ako netko želi ponovno pročitati »Čokoladu«, mnogo mu je bolje da uzme prvi dio i pročita ga još jednom, nego da ga moram ponovno napisati. I ako mi ne dođe neka zaista fantastična ideja, sigurno se toga neću prihvatiti. No, u nekoj dalekoj budućnosti možda postoji mogućnost da napišem knjigu o Anouk, kao neku vrstu nastavka »Čokolade«.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Povratak publike u Arenu </p>
<p>»Infekcija« Krste Papića kao opća metafora zla u novo tranzicijsko doba / »Onaj koji će ostati neprimijećen« - zaigran, ali nedovoljno osmišljen film Zvonimira Jurića / Prvoga radnog dana festivalska publika i dalje ostala u Areni u velikom broju</p>
<p>Nakon mnogih nepogoda kroz koje je morao proći ovogodišnji Pulski filmski festival, čini se da je izdržljivost i povjerenje najodanijih nagrađeno - jer publika se vratila u Arenu. To je potvrđeno trećega dana u ponedjeljak, od kojeg su svi strijepili, jer radilo se o prvom radnom danu. No, želja za filmom i Arenom pokazala se kod Puljana napokon zaraznom, pa se dogodilo da i nakon subotnoga otvaranja s više od sedam tisuća gledatelja i nedjeljnog sjajnog posjeta Brešanovu i Rušinovićevu filmu u ponedjeljak ni Ogresta i Jurić ne ostanu zakinuti. </p>
<p> Istodobno je kino u Kaštelu bilo prepuno na projekciji filma »Muzika za svadbe i sprovode« Unni Straume u kojem Goran Bregović igra glavnu ulogu. Prije projekcije, Bregović se predstavio publici zadovoljan što sudjeluje u proslavi 50. obljetnice festivala i uvjeren da tu tradiciju treba održati. </p>
<p>Na žalost, izgleda da program retrospektive, o kojem je bilo najviše rasprava i polemika, najmanje zanima gledatelje. Svakodnevno je samo pedesetak i manje gledatelja, što svjedoči o nezainteresiranosti mladih za filmsku baštinu. Ili su prije odgledali sve filmove, što je malo vjerojatno, ili je riječ o tihom protestu izborom - jednih nezadovoljnih što su neki filmovi i autori iz zemalja bivše Jugoslavije na programu, drugih nesretnih što nema još više hrvatskih filmova ili jednostavno ljudi ne stignu od silne ponude sve pratiti.</p>
<p> U službenom programu prikazan je film »Infekcija« Krste Papića. To nije nastavak »Izbavitelja«, iako se tematski oslanja na njega. Za razliku od prvoga filma, koji se bavio događajima s početka prošlog stoljeća, kada su se rađali fašizam i komunizam, »Infekcija« donosi priču iz današnjih dana, iz naše svakodnevnice u kojoj ponovno vladaju monstruozne sile zla, beskrupuloznih ljudi i njihovih poriva kojima se ne mogu oduprijeti. Nije važno jesu li štakori, kao utjelovljenje zla, u svima nama, jer činjenica jest da jesu, važnije je koliko, kako i da li im se uopće možemo oduprijeti. </p>
<p> Film obiluje nizom isprepletenih poruka, metafora i zamki dvosmislenosti tako da je vrlo važna sabranost jer obilje poruka koje redatelj daje u svakome novom kadru teško je svladati, poput primjerice nekoliko početnih »savjeta« iza kojih možete zaključiti kako policija neprekidno preporučuje psihijatra, a intelektualci inozemstvo... Počinje s nizom ubojstava intelektualaca, te se infekcija vrlo brzo širi i na druge slojeve društva, jer osobine štakora poprimaju političari, novinari, ljudi s vlasti, intelektualci, a posebno bogati i moćni ljudi. </p>
<p>U nekoj vrsti nove hrvatske filmske slojevitosti, redatelj se služi formama thrillera i horrora, s detaljima ljubavne priče i sociološkoga presjeka društva. Autor pri tome ne štiti pripadnike ni jedne od njih, naglašavajući užase mafijaških kombinatorika, korupcija i bezobzirnosti koje su prodrle u sve slojeve društva i prijete njegovu razaranju. Možda je tek početak ljubavne romanse između glavnog lika, pisca Ivana Gajskog i tajanstvene djevojke - nešto što redatelj naglašava kao drugačije, izdvojeno od općega mraka i beznađa. </p>
<p>Papić spretno i lukavo uvlači ženski lik u film slikajući ju gotovo uvijek kako hoda s leđa, u ritmu »trećeg čovjeka«, i stvarajući tako dramaturgiju hoda s krajnjom neizvjesnošću kamo ide i zašto, te koga ili što napušta, ostavljajući otvorenim i dvojbu komu ona okreće leđa - njemu, nama, svojoj prošlosti ili zlu koje ju okružuje... </p>
<p>»Infekcija« je vrlo zanimljiv film, bitno drugačiji od uobičajenih hrvatskih filmskih promišljanja, iako je po količini mraka i pesimizma ravnopravan sa svojim prethodnicima u ovogodišnjoj produkciji. Papić je iskusan redatelj, a ovim filmom pokazuje koliko je bio željan žanra i povratka delikatnim temama. </p>
<p>Za razliku od iskusnoga Papića, perspektivni debitant Zvonimir Jurić nije potvrdio vrijednost i svježinu svojih ranijih, kratkih, radova. Njegov film »Onaj koji će ostati neprimijećen« kao da je, uklet naslovom u težnji da bi ipak bio primijećen po svaku cijenu, promašio osnovnu ideju utapljajući se u redateljevoj pretjeranoj želji da impresionira.</p>
<p> A napravio je samo mali, nespretni film o temi beskrajno dosadnog i nemotiviranog lutanja troje ljudi noćnim gradom, bez cilja i s nerazgrađenim karakterima. U mješavini zaigranosti bez nadzora i dijaloga bez probira, Jurić je, na žalost, zanemario svoje prije pokazane sposobnosti, a istaknuo tuđe slijedeći ih bez potrebe i oponašajući ih bez efekta.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Papićev san o Kafki</p>
<p>PULA, 22. srpnja</p>
<p> - Četvrtog festivalskog dana, u utorak, u središtu festivalske javnosti bio je i jedan od najnagrađivanijih hrvatskih reditelja u Puli - Krsto Papić, autor filma »Infekcija« koji je prikazan ujutro najprije za novinare, a zatim navečer u Areni u službenoj konkurenciji.</p>
<p> U festivalskom centru novinari nisu imali pitanja ni za redatelja, ni za njegovu glumačku ekipu, ali je zato u razgovoru s voditeljem konferencije Krsto Papić iznio zanimljive poglede na svoj redateljski postupak, a i planove. Po njegovim riječima, nakon filma »Izbavitelj« koji se bavio istom temom iz 20. stoljeća, Papić je još prije deset godina načinio prvu verziju scenarija »Infekcije«, koju dugo nije nikome nudio. Smatrajući prvi film nedovršenim krenuo je dalje, s ciljem da početkom 21. stoljeća obradi isti motiv, ali s otklonom - prikazujući ono što će biti, a ne što je bilo. Papić je uz to kazao kako je opsjednut piscima poput Orwella i Kafke te da je prvi put s Brešanom mislio raditi samostalni film po Kafki, ali da nisu pronašli ključ. Treći put ću to sigurno učiniti, poručio je Papić. </p>
<p>Lucija Šerbedžija koja ima glavnu žensku ulogu u Papićevu filmu, rekla je da je prvi put u hrvatskom filmu dobila drukčiju ulogu od tipiziranih kakve su joj bile namijenjene i na tome je Papiću zahvalila. Film će prvi put vidjeti tek u Areni. I ostala dva ključna glumca Leon Lučev i Božidar Alić komplimentirali su Papiću, na što je on dodao: »Ako me budete i dalje hvalili - odoh ja!« Ipak, Lučev je kazao kako je dragocjeno iskustvo igrati s velikim režiserom, a Alić je to ocijenio pravom srećom. Svaka uloga u Papićevu filmu je magisterij glume, a budem li dobio još jednu priliku, bit će to doktorat - rekao je Alić. Zanimljivu mogućnost ima Papićev film kada krene pred publiku, jer ovisno o posjećenosti može dobiti milijun dolara koje je obećao producent Ben Stassen.</p>
<p>Izvan konkurencije u utorak je prikazan film Jakova Sedlara »Milost mora«.</p>
<p> Nakon projekcija u Areni i ocjena žirija publike u konkurenciji za Zlatna vrata Pule i dalje vodi film Vinka Brešana »Svjedoci« s ocjenom 3,82. Ogrestin film »Tu« dobio je 3,47, a posljednji je s ocjenom 2,34 Rušinovićev film »Svjetsko čudovište«. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Placido domingo - pjevač magične snage</p>
<p>Pulska Arena pamti znamenite glasove Josea Carrerasa i Montserrat Caballe, a uskoro će taj sjajni niz nastaviti još jedan njihov sunarodnjak. Tenor Placido Domingo nastupit će na koncertu u Areni u srijedu, 30. srpnja. Koncert će podijeliti sa sopranisticom Elisabettom Matos. Oni će pjevati uz pratnju Simfonijskog orkestra HRT i maestra Josea Collada, dirigenta znanog s nastupa Montserrat Caballe.</p>
<p>Domingo je postao jednim od najvećih opernih umjetnika svih vremena. Njegov glas izrazite dramske snage i karaktera uspoređivalo se s najvećim tenorskim glasovima prethodnog razdoblja. Luciano Pavarotti preuzeo je primat u čistom belkantu, Placido Domingo u verizmu i drugim pjevačkim stilovima što sadrže verističke elemente. U raznolikosti repertoara s njim se može donekle mjeriti samo Nikolaj Gedda.</p>
<p> Osebujni su Domingova magistralna gluma i životna uvjerljivost likova koje tumači, ostvarenih s pravom mjerom svih psiholoških, interpretativnih, glasovnih i tehničkih elemenata. </p>
<p>Odličan fizički izgled i scenska privlačnost uvjetovali su njegov odabir za nekoliko filmskih ekranizacija opera. Osim toga, jedinstvenosti njegove umjetničke ličnosti pridonosi i to što se afirmirao kao uspješan dirigent i ravnatelj opernih kuća.</p>
<p> Danas 62-godišnji tenor nakon puna četiri desetljeća intenzivne operne karijere pjeva jednako sugestivno i magičnom snagom privlači nove ljubitelje. Zato ne treba sumnjati da će Domingov drugi nastup u Hrvatskoj, u pulskoj Areni, ostati zabilježen kao nesvakidašnji glazbeni događaj.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Malo poznata Afrika </p>
<p>Kvintet je zapalio publiku prekrasnim melodijama iz Afrike koje počivaju na razigranom ritmu</p>
<p>Razumljivo je da je gitaristička legenda John Williams bio atraktivan poziv pa su i mladi i stari slušatelji pohrlili na prostranu terasu tvrđave Revelin da ga vide i čuju u okviru 54. dubrovačkih ljetnih igara. Odavno takva »marka« nije bila na Dubrovačkim ljetnim igrama. Umjetnik je podjednako cijenjen kao interpret klasične glazbe, jazz glazbe i pop-glazbe, a u zadnje vrijeme njegovo zanimanje se proširilo i na etno-glazbu iz Afrike, pa je dubrovački koncert nazvao »Afrički dojmovi«.</p>
<p> Od 1983. godine često nastupa s odabranim glazbenicima pod naslovom John Williams Friends. I ovog puta sa sobom u Dubrovnik je doveo: gitarista Johna Echeridgea, kontrabasista Chrisa Laurencea, udaraljkaša Paula Slavirsa te flautista, klarinetista i svirača na raznim instrumentima Richarda Harveya. </p>
<p>Program večeri nije tiskan s imenima skladba, već su umjetnici pred svaku točku najavili iz koje je afričke zemlje. Plodna i nama malo poznata glazba afričkih naroda obogaćena je raznim izvornim instrumentima. Portugalci su na taj kontinent donijeli gitaru, međutim, ona nije zadugo imala utjecaja na autohtonu glazbu plemenskog i seoskog života, tek u 20. stoljeću ona se uklapa u glazbu Zaira, Kameruna, Madagaskara itd. Kvintet je na samom početku zapalio publiku prekrasnim melodijama koje počivaju na razigranom ritmu (u izvedbi diskretno naglašen). Zanimljivo, bili su prepoznatljivi ljestvični rodovi, ni traga od tzv. primitivne ljestvice. </p>
<p>Nevjerojatna je uigranost ansambla, čvrsta je komunikacija između svirača, oni jednako dišu, podudarno razmišljaju, maštovito improviziraju. Koncert Johna Williamsa Friendsa daleko je nadmašio sve slične priredbe kroz povijest Dubrovačkih ljetnih igara.</p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>»Odričemo pravo Ćiri da govori o Dinamu!« </p>
<p>»Mamić je, zbog izjava o sucima, bio kažnjen sa šest mjeseci, a izjave Hajdukovih čelnika još su gore od Mamićevih« / »Sad baš svi s Hajdukove klupe i iz ureda 'stručno' ocjenjuju što je to jedanaesterac! A pritom 'znaju' kakav bi bio rezultat da ga je sudac dosudio«, kažu u Dinamu </p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Ni uvjerljiva pobjeda u derbiju protiv Hajduka, ni prvi trofej u novoj sezoni, ni bljesak mladih nada Tomića i Eduarda, ni Mariborovih šest primljenih pogodaka... Baš ništa ne može do kraja razvedriti i opustiti Dinamove čelnike. Umjesto da zapjevaju onu veselu Amulićevu pjesmicu »Opusti se i uživaj«, maksimirski su trudbenici i dalje napeti i pate od osjećaja - progonjenosti. Nije sad ni toliko važno je li taj osjećaj opravdan ili ne. Činjenica je tek da prvenstvena sezona još nije praktički niti počela, a već su potpaljene prve iskrice i medijska prepucavanja...</p>
<p>Negativne su strasti nakon nedjeljnog okršaja nogometaša Dinama i Hajduka u borbi za Superkup još uvijek vruće. Je li bio jedanaesterac za Hajduk ili nije? To je najčešće pitanje nakon nedjeljnog derbija i nije teško pretpostaviti tko je zauzeo kakav stav i tko je kako vidio tu spornu situaciju. Dakle, u 73. je minuti Hajdukov napadač Krpan pao u suparničkom kaznenom prostoru, a iza njega se u tom trenutku nalazio maksimirski branič Mihael Mikić. </p>
<p> - Vidite da imam zavoj oko noge. Dakle, Mikić me srušio, uvjeravao je Krpan.</p>
<p> - Nisam ga niti taknuo, pravdao se Mikić.</p>
<p> Bilo kako bilo, u nastavku akcije Dinamo je postigao treći pogodak, a na kraju pobijedio s uvjerljivih 4-1.</p>
<p> - Moramo reagirati na posljednje događaje i strelice iz Splita, zagrmio je maksimirski govornik Ado Kožul, prenijevši tako stav kluba. - Žao nam je da se nakon naše nedavne pripremne utakmice protiv Partizana više govorilo o incidentima, a manje o igri. Sad se ponovno dogodilo nešto slično. Nakon utakmice protiv Hajduka više se govori o suđenju nego o nogometu i rezultatu. Pa, i mi smo prošle sezone izgubili utakmicu u Splitu, također sa 4-1, pa nismo sasuli drvlje i kamenje po sucima. A što si Hajduk dopušta? Sad baš svi s njegove klupe i iz ureda »stručno« ocjenjuju što je to jedanaesterac! Pritom »znaju« kakav bi bio rezultat da ga je sudac dosudio. </p>
<p> Splitski trener Zoran Vulić energično je ustvrdio da je jedanaesterac vidjela cijela Hrvatska. A takve su ocjene, jasno, automatski naišle na protureakciju iz Maksimira.</p>
<p> - Naš je dopredsjednik Zdravko Mamić, zbog izjava o sucima, bio kažnjen sa šest mjeseci zabrane obavljanja bilo kakve dužnosti u nogometu. A izjave Hajdukovih čelnika još su gore od Mamićevih. Uostalom, riječkog suca su Bebeka ovom prilikom gledali inozemni kontrolori. On nema ni Dinamove ni Hajdukove naočale, uvjeravao je maksimirski govornik.</p>
<p> Doista je pomalo začuđujuće zbog čega su se u maksimirskom klubu toliko uzbudili, i to nakon što su suparniku »podarili« čak četiri lopte u mrežu...</p>
<p> - Zašto smo se uzbudili? Pa, zato što sad, prema izjavama iz Hajduka, ispada da Dinamo radi sa sucima! Samo ćemo podsjetiti da je Hajduk jedina momčad koja prošle sezone u hrvatskoj ligi nije izgubila nijednu utakmicu na svom terenu! A mi smo pak gubili bodove upravo u utakmicama protiv klubova koji bi, prema »zaključcima« is Splita, trebali biti naši saveznici. Dakle, klubovi iz »tramvaj lige«!</p>
<p> Verbalnu je »packu«, uz Hajdukova sportskog direktora Igora Štimca, dobio i donedavni maksimirski trener Miroslav Blažević.</p>
<p> - Odričemo pravo našem bivšem treneru da komentira događaje vezane uz Dinamo. Kaže da se čudi što Hajduk nije pružio veći otpor Dinamu! Neka se lijepo posveti svom poslu u Muri. Samo bismo htjeli poručiti svima da rade svoj posao. Mi se nikada nismo osvrtali na izgled splitske momčadi. S druge strane, Štimac kaže da Mijatović i Štrok nisu pojačanja za Dinamo. A mi smo svejedno pobijedili Hajduk! Što bi tek bilo da oni jesu pojačanja!? I opet u Hajduku glume nekakve moralne pobjednike... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Počele igre na štetu Hajduka«</p>
<p>»Uputit ćemo dopis Hrvatskom nogometnom savezu, jer se na početku sezone želimo zaštititi od takvih sudaca i suđenja kakvo je bilo Bebekovo u Maksimiru. Ako nam se to još jednom dogodi, bez razmišljanja ćemo napustiti teren. Nećemo dopustiti da netko na nama dokazuje svoju moć«, kaže Štimac </p>
<p>SPLIT, 22. srpnja</p>
<p> - Sportski je direktor »bijelih« Igor Štimac, baš kako je i najavio dan nakon poraza u Superkupu protiv Dinama, stigao je u utorak pred novinare kako bi i on rekao što misli o zbivanjima u Maksimiru. </p>
<p>- Najprije moramo pogledati u vlastito dvorište. Pogriješili smo što smo u većini utakmice priliku dali igračima iz prošlog prvenstva i na taj su način mnogi pomislili da su sigurni prvotimci. Nažalost, razočarali su me, ali sreća što se ne radi o prvenstvenim bodovima, pa možemo mirno reagirati i neke od njih upozoriti na to što su napravili u Maksimiru. Doista imamo vremena razmisliti na koji način ćemo riješiti tu situaciju. Imamo dovoljno kvalitetnih igrača, dat ćemo im priliku da pokažu što mogu i vjerujem da nam se nedjeljna utakmica neće ponoviti. </p>
<p>Nakon povika iz splitskih redova na djelitelja pravde u nedjeljnoj utakmici, ni Štimac ga nije mogao zaobići. </p>
<p>- Sudac Bebek napravio je nekoliko pogrešaka, ali ne želim ni pomisliti da su bile namjerne. Mislim da ljudi koji vode suce ipak moraju razmišljati koga će delegirati za utakmice između Dinama i Hajduka. Nije dosudio čisti jedanaesterac za nas. Da je to uradio, morao bi isključiti Mikića, a mi bismo vjerojatno izjednačili na 2-2. Nije sankcionirao ni namjerno igranje rukom Mujčina u kaznenom prostoru, jer je i to bio jedanaesterac i crveni karton. Agiću je izgleda dopušteno da može raditi što hoće, posebno protiv Hajduka. No, dinamovcima čestitam na zasluženoj pobjedi. </p>
<p>• Jeste li u utakmici Superkupa razmišljali o tome da napustite travnjak? </p>
<p>- Nakon nedosuđenog jedanaesterca htjeli smo otići s travnjaka. To bismo i uradili, ali je četiri, pet naših nogometaša igralo neodgovorno. Da su se borili kao ostatak momčadi, onda bismo to uradili. Prema tim ćemo igračima biti rigorozni i novčano ih kazniti. </p>
<p>• Možete li reći o kojim se igračima radi?</p>
<p>- Neću o imenima. Još ću jednom pogledati snimku i uvjeriti se u to kako je tko igrao. Također, uputit ćemo dopis Hrvatskom nogometnom savezu, jer se na početku sezone želimo zaštititi od takvih sudaca i suđenja. Ako nam se to još jednom dogodi, bez razmišljanja ćemo napustiti teren. Mislim da su već na početku počele igre na štetu Hajduka, ali nećemo dopustiti da netko na nama dokazuje svoju moć. Uostalom, neki je dan Mamić u svom stilu poručio da će »svima j.... majku«. E nama neće, zaključio je Štimac. </p>
<p>Kasnije nam je u neobaveznom razgovoru ipak natuknuo kako nije bio zadovoljan Vukovićem i Vejićem, a ostala će imena obznaniti nakon što pogleda videosnimku. Na odlasku je dodao da će na Poljud stići i novi igrači. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Planiniću za 7 dana 160.000 USD</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Hrvatski košarkaš Zoran Planinić došao je u utorak na pripreme reprezentacije nakon najplodonosnijeg tjedna u igračkoj karijeri. Osim što je bio uspješan u Ljetnoj ligi igrajući za NBA momčad New Jersey Netsa, Planinić je za tjedan dana inkasirao 160.000 dolara. </p>
<p>- Za tjedan dana u SAD-u zaradio sam više nego za pet godina u Ciboni, kazao je Zoran Planinić. </p>
<p>Za tri godine, koliko mu traje ugovor s Netsima, Planinić će zaraditi ukupno 3,2 milijuna dolara. </p>
<p>U Netsima su iznimno zadovoljni igrama hrvatskog razigravača u Ljetnoj ligi, a zadovoljan je i Planinić: </p>
<p>- Ljudi nisu mogli vjerovati da mogu raditi neke stvati, pogotovo nakon loše sezone u Ciboni. Nadmašio sam samog sebe. O bivšoj momčadi, zagrebačkoj Ciboni, 21-godišnji član Netsa kratko je kazao: </p>
<p>- Nisam se našao u toj momčadi, nisam igrao dobro ni mnogo. Cibona je za mene zatvorena knjiga. </p>
<p>Planinić je imao i kratku opservaciju na pisanje jedinog sportskog dnevnika u Hrvatskoj, čijem je novinaru uskratio izjavu, ali to je neka druga priča... U NBA ligi morat će promijeniti navike. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pilić: Ivanišević se nasmijao na vijest da će me smijeniti </p>
<p>Teniska vlada zamjera sadašnjem izborniku Nikoli Piliću što živi u Njemačkoj i za njegova nasljednika predlaže Gorana Ivaniševića, dok Goranu Prpiću spočitavaju zanimanje za kladionice i kartanje te bi rado na njegovu mjestu Fed kup izbornika vidjeli Sašu Hiršzona</p>
<p>UMAG, 22. srpnja</p>
<p> - Nekoliko dana prije početka kvalifikacijskog ogleda za ostanak u Svjetskoj skupini Hrvatske i Brazila, izbornik Goran Prpić nam je rekao kako su do njega stigle glasine o mogućem otkazu.</p>
<p>- Znate da meni ništa ne govore, ali sve se brzo sazna, govorio je tada Prpić. Ured Hrvatskog teniskog saveza organizirao je sjednicu Upravnog odbora nekoliko dana poslije, u nedjelju, u varaždinskom hotelu Turist. Klima uređaj nije radio, pa su vrata ostala otvorena. Stoga su vjerojatno i »procurile« informacije do novinara. Iako su ih u HTS-u ponovno htjeli zadržati za sebe. Uglavnom, predsjednik Stručnog odbora Davorin Prpić je pred okupljenim članovima Upravnog odbora HTS-a ponovio što i novinarima nekoliko dana prije, kada je zapravo najavio početak sukoba sa Goranom Prpićem i Nikolom Pilićem.</p>
<p>- Nismo previše zadovoljni njihovim radom. Kad je Branko Ivanković bio trener Irana, živio je i radio u Iranu. Kad je Mirko Jozić bio izborik Čilea, živio je i radio u Čileu. Kad je Otto Barić bio izbornik Austrije, živio je i radio u Austriji. Kad je Nikola Pilić bio izbornik Njemačke, živio je i radio u Njemačkoj. Stoga ne vidim razloga da sada, kada je Pilić hrvatski izbornik, ne živi i radi u Hrvatskoj, ustvrdio je Davorin Prpić.</p>
<p>Jednako tako se obrušio na rad Gorana Prpića, kojemu se predbacuje kako više pažnje posvećuje kladionicama i kartanju nego praćenju igračica. </p>
<p>- Sjednica se održala zadnjeg dana Fed kupa, a već znaju mog nasljednika. Meni nitko nije ništa rekao, sve sam saznao po sistemu rekla-kazala. Ako žele veći angažman, onda valjda trebaju sa mnom razgovarati. U ovom je trenutku najbitnije da imam podršku igračica, komentirao je Goran Prpić. Čelni ljudi HTS-a nisu zadovoljni angažmanom Fed i Davis kup izbornika. Pritom Davorin Prpić zaboravlja kako je upravo on objavio nakon Davis kup dvoboja</p>
<p>protiv SAD-a novu politiku HTS-a »ne miješati se u posao izbornika«. Čak su odlučili kako će im dodijeliti pomoćnike, koji bi pratili napredak tenisača i tenisačicama u juniorskim kategorijama. No, očito je došlo do preokreta...</p>
<p>- Nezadovoljni smo prvenstveno jazom između juniorskog i seniorskog tenisa. Trebamo seniorske izbornike koji bi nadzirali i A i B reprezentataciju, ustvrdio je Davorin Prpić na sjednici UO-a HTS-a. </p>
<p>I što je najbolje, već su našli zamjene za Pilića i Prpića. Naime, u HTS-u se nadaju kako će se Goran Ivanišević ubrzo oprostiti od tenisa i odmah slijedećeg dana s velikim zadovoljstvom smijeniti Nikolu Pilića na izborničkoj stolici. A u Saši Hiršzonu su našli dostojnu zamjenu za Prpića, budući da je potvrdio veliki trenerski potencijal sa Karolinom Šprem, a i već je vodio žensku tenisku reprezentaciju.</p>
<p>- Odmah sam nazvao Ivaniševića. Samo se slatko nasmijao na vijest o promjeni. Ustvari je realno da Goran mene naslijedi u Davis kup reprezentaciji, ali ne još i ne ovako. S Davorinom Prpićem sam dogovorio večeru ovdje u Umagu, pa će mi on u četiri oka objasniti s čime nije zadovoljan, komentirao je Pilić.</p>
<p>Nakon gafa s organizacijom Davis kup dvoboja HTS je ponovo napravio pogrešku u koracima.</p>
<p> Čenici HTS-a ponovno su ignorirali javnosst, pokušali su zatajiti svoje odluke. Vjerojatno su i sami pomalo svjesni koliko su njihovi potezi »popularni« i kakav će odjek imati u medijima. </p>
<p>No, i njihova (ne)sposobnost »zamračivanja« informacija dovoljno govori o tome koliko su kvalificirani za vođenje krovne teniske organizacije u Hrvatskoj. Valjda će se slijedeći puta sjetiti zatvoriti vrata...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Vanja Rogulj ponovno »potonuo«</p>
<p>Rogulj je u kvalifikacijama na 50 metara prsno s razočaravajućih 28.83 zauzeo 24. mjesto. Rogulj bi se svojim najboljim rezultatom (28.08) bez problema plasirao i u finale / Dvoboj Thorpe - Van den Hoogenband na 200 slobodno završio pobjedom Australca</p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikova izvjestitelja), 22. srpnja</p>
<p> - Iako su tri dana premalo za ocjenu nastupa hrvatskog plivanja na Svjetskom prvenstvu u Barceloni, dosadašnji rezultati naših plivača počinju pomalo zabrinjavati. Štoviše, nastup Vanje Rogulja, našeg najboljeg prsaša i najboljeg plivača ovogodišnjeg »Zlatnog medvjeda«, već sada možemo ocijeniti - promašenim. Nakon 38. mjesta na 100 metara prsnim načinom, Rogulj je i na dvostruko kraćoj dionici bio loš i s razočaravajućih 28.83 zauzeo 24. mjesto.</p>
<p>Do polufinala se, primjerice, moglo sa 28.44, a Roguljev najbolji rezultat (28.08) nosio bi čak 6. mjesto u kvalifikacijama. Štoviše, kasnije se pokazalo da bi se tim rezultatom Rogulj bez problema plasirao i u finale! Čudeći se Roguljevom rezultatu, Slovenac Emil Tahirović mu je u prolazu dobacio da je trebao tempirati formu za Svjetsko prvenstvo.</p>
<p>- Ovo definitivno nije pravi pokazatelj moje stvarne vrijednosti. Prema svim pokazateljima ovdje sam trebao plivati mnogo bolje, bolje negoli na »Zlatnom medvjedu«. Jednostavno, nemam kontrole nad tijelom, ne osjećam otpor vode, nemam svježine... Ovo nije moje natjecanje.</p>
<p>• Kako sada stvari stoje, isto bi mogli reći i ostali naši plivači. Što je, međutim, uzrok tome?</p>
<p>- Možda je problem u tome što smo se pripremali u tri različita bazena u Zagrebu i Rijeci, ovdje se rasplivavamo u četvrtom, a plivamo u petom. Možda je problem u preplitkom bazenu u kojem imaš dojam da plivaš puno brže negoli stvarno plivaš. Sigurno nas je malo poremetilo i ono što se događalo sa Strahijom, pa u reprezentaciji nema pravog pozitivnog ozračja. No, koliko god izgovora našli, uvijek je problem u nama samima, rekao je Rogulj kojeg u Barceloni očekuje još nastup u štafeti 4x100 mješovito.</p>
<p>Petra Banović je u Barcelonu došla isključivo zbog nastupa u štafeti 4x200 slobodno, no relativno dobro odrađuje i pojedinačne nastupe. I na 200 metara slobodno je plivala svoj najbolji rezultat sezone, no tih 2:02.77 bilo je dovoljno za 25. mjesto. Za ulazak u polufinale trebalo je plivati sekundu brže.</p>
<p>- Plivala sam svoje najbolje rezultate i na 200 mješovito i na 200 slobodno, što mi je bio cilj. Naravno, moglo je to biti još i bolje, no glavno je da dobro ispadne naš nastup u štafeti. Sigurna sam da imamo velike šanse plasirati se na Olimpijske igre, što bi za hrvatsko žensko plivanje, koje već godinama nema štafetu, bila velika stvar. Sanja, Smilja, Anita i ja ne pričamo ni o čemu drugome nego o toj štafeti, uvježbavamo izmjene i sigurna sam da ćemo dati 120 posto svojih mogućnosti u toj utrci, optimistična je Banović.</p>
<p>Finalno popodne plivačkih natjecanja ponovno je bilo prepuno velikih plivačkih priča. Središnji događaj dana u Barceloni svakako je bio treći dvoboj Pietera van den Hoogenbanda i Iana Thorpea na 200 metara slobodno. Nizozemac je bio bolji u Sydneyju, Australac u Fukuoki, a u Barceloni ponovno - Thorpe, kojem je ovo druga zlatna medalja na ovom Svjetskom prvenstvu i ukupno 13. (!?) na svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama. </p>
<p>Svoj je privatni »party« u Barceloni započeo i Michael Phelps koji je već u polufinalu sa 1:53.93 oborio vlastiti svjetski rekord na 200 metara leptir. Malo je, međutim, vjerojatno da će mu se dogoditi ono što se dogodilo Leisel Jones na 100 metara prsno. Australka je, naime, u polufinalu srušila svjetski rekord, da bi u finalu osvojila »samo« brončanu medalju. Zanimljivo je također da je u finalnoj utrci plivačica na 100 metara leđnim načinom pobijedila Njemica Antje Buschschulte. Zanimljivo zato jer je prije petnaestak dana na »Zlatnom medvjedu« sve njezine rekorde zagrebačkog plivačkog mitinga srušila - Sanja Jovanović. Dobro zvuči...</p>
<p>• Rezultati finala, plivači, 200m slobodno: 1. Ian Thorpe (Aus) 1:45.14, 2. Pieter van den Hoogenband (Niz) 1:46.43, 3. Grant Hackett (Aus) 1:46.85; 100m leđno: 1. Aaron Peirsol (SAD) 53.61, 2. Arkadij Vjačanin (Rus) i Matt Welsh (Aus) 53.92; plivačice, 1500m slobodno: 1. Hannah Stockbauer (Njem) 16:00.18, 2. Hayley Peirsol (SAD) 16:09.64, 3. Jana Henke (Njem) 16:10.13; 100m prsno: 1. Xuajuan Lou (Kina) 1:06.80, 2. Amanda Beard (SAD) 1:07.42, 3. Leisel Jones (Aus) 1:07.47; 100m leđno: 1. Antje Buschschulte (Njem) 1:00.50, 2. Louise Ornstedt (Dan) 1:00.86, 3. Katy Sexton (VBr) 1:00.86...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska kažnjena sa 100 tisuća eura</p>
<p>BARCELONA, 22. srpnja</p>
<p> - Slovenska novinska agencija (STA) objavila je vijest da je Europski plivački savez (LEN) kaznio Hrvatski vaterpolski savez sa 100 tisuća eura zbog izgreda hrvatskih navijača za vrijeme finalnog ogleda Europskog prvenstva između Hrvatske i Srbije i Crne Gore. U Hrvatskom vaterpolskom savezu (HVS) još uvijek nisu dobili nikakvu pismenu odluku, a glavni tajnik HVS-a Aleksandar Černi potvrdio je kako vodstvo Saveza nema informacija o kazni.</p>
<p>- Još uvijek nismo dobili nikakve vijesti o kazni. Pokušali smo u privatnim razgovorima doznati nešto više, no članovi LEN-a nisu željeli o tome razgovarati. Dobili smo tek informaciju kako ćemo do kraja tjedna dobiti njihovu odluku, kazao je za Hinu Černi.</p>
<p>Ured LEN-a je odluku o kazni donio u ponedjeljak nakon trosatnog sastanka u Barceloni, međutim čelnici LEN-a nisu je željeli obznaniti, već su najavili kako će njihova odluka biti poznata u roku od 15 dana.</p>
<p>Informaciju je, inače, prva objavila njemačka agencija DPA, što neki dovode u vezu s time da u Izvršnom odboru LEN-a sjedi predstavnik Njemačke.</p>
<p> Direktor Europskog plivačkog saveza Laszlo Szakadati je na upit hrvatskih novinara u Barceloni izjavio da ne zna odakle je ta informacija došla spomenutoj agenciji, te da jamči da nije »procurila« iz Izvršnog odbora. Također je napomenuo da ne može ni potvrditi niti opovrgnuti vijest sve dok odluku ne dobije Hrvatski vaterpolski savez. </p>
<p>(Hina)/ M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Probudili se na vrijeme i preokrenuli rezultat</p>
<p>Pobjedom protiv Njemačke naši su vaterpolisti osigurali nastup na dodatnim kvalifikacijama za OI u Ateni / U borbi za deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Barceloni Hrvatska će u četvrtak ujutro igrati protiv Rusije</p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikova izvjestitelja), 22. srpnja</p>
<p> - Hrvatski su vaterpolisti pobijedili Nijemce sa 7-3 i u četvrtak u 10.45 igrat će protiv Rusije utakmicu za deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Barceloni. Pobjedom protiv Njemačke naši su vaterpolisti ujedno osigurali nastup na dodatnim kvalifikacijama za Olimpijske igre u Ateni, čime su prekinute bezbrojne kalkulacije oko toga što će biti ako budemo 11. ili 12. na ovom prvenstvu. </p>
<p>Utakmicu protiv Njemačke naši su vaterpolisti započeli kao i sve dosad na ovom prvenstvu - loše. U prvoj su četvrtini imali realizaciju udaraca prema njemačkim vratima iznimno loših 1-8, pa su Nijemci poveli sa 2-0. </p>
<p>Međutim, naši su se vaterpolisti, ovog puta probudili na vrijeme. Nakon dva pogotka Štritofa na kraju druge četvrtine rezultat je bio izjednačen, da bi tek nakon toga naši vaterpolisti zapravo počeli igrati. Nijemci punih 19 minuta (!?) nisu postigli pogodak - nisu postigli nijedan pogodak s igračem više, a to im nije uspjelo čak ni kad su dva naša igrača bila isključena - pa tako Hrvatska »bježi« na za Nijemce nedostižnih 5-2. U tom je preokretu svakako veliku ulogu odigrao i naš vratar Frano Vićan, koji je obranio čak 9 od 12 lopti upućenih prema njegovim vratima.</p>
<p>Nije to, naravno, bila utakmica za pamćenje ni naročito dojmljivo izdanje naše reprezentacije, no u usporedbi s potopom protiv Australaca bilo je to nešto sasvim drugo. Ne bez razloga, postojala je bojazan da naši igrači neće pronaći motiv za nastavak natjecanja na Svjetskom prvenstvu, pa bi ionako loš dojam o njihovu nastupu u Barceloni bio još gori. Na ovom su prvenstvu, valjda, ipak naučili da sve utakmice treba odigrati maksimalno dobro, bez obzira na to što pobjeda u njima donosi ili ne... </p>
<p>l Plivalište CN Barcelona</p>
<p>HRVATSKA - NJEMAČKA 7-3 (1-2, 1-0, 2-0, 3-1)</p>
<p>HRVATSKA: Vićan 9-12, Volarević Burić, Šimenc 1, Vranješ, Štritof 2, Smodlaka, Đogaš, Franković, Barač, Hinić 2, Fatović 2, Kobeščak, </p>
<p>NJEMAČKA: Tchigir 7-14, Zelmmer, Dierolf 1, Schröder, Weissinger, Politze, Wollthan, Schertwitis 1, Kreuzmann, Nossek 1, Purschke, Mackeben, Pohlmann</p>
<p>SUCI: Clemencon (Francuska), Rycaert (Belgija)</p>
<p>REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 1-4, Njemačka 0-10</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska 2-2</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tuksar iskoristio status »sretnog gubitnika«</p>
<p>UMAG, 22. srpnja</p>
<p> - Nakon Ive Karlovića i Marija Radića 2. kolo jedinog hrvatskog ATP turnira izborio je i Saša Tuksar. »Sretni gubitnik« je i na startu Croatia Opena imao prilično sreće. Španjolac Albert Montanes je predao dvoboj zbog ozljede lijeve noge nakon što je 20-godišnji Zagrepčanin dobio prvi set sa 7-5. Ostala dva hrvatska tenisača nisu uspjeli proći prvu prepreku, Švicarac Stanislas Wawrinka je sa 6-4, 6-4 pobijedio Roka Karanušića, dok je drugi nositelj Čileanac Fernando Gonzalez identičnim rezultatom nadigrao Lovru Zovka.</p>
<p>Kao i mnogi hrvatski tenisači tako je i Saša Tuksar prvi nastup na ATP turniru upisao u Umagu. Nastup u glavnom turniru Tuksar je izborio kao »sretni gubitnik« nakon otkaza nastupa Španjolca Felixa Mantille zbog virusne infekcije. </p>
<p>- Moram barem platiti piće Mantilli, puno mu hvala. Naime, u ponedjeljak je ekao kako može izaći na teren, odigrati dva gema i onda predati. Ali nije htio, vidio je hrvatskog tenisača kao prvog na popisu »sretnih gubitnika«, koji k tome nikad nije okusio ATP turnir. Stoga mi je odlučio pružiti priliku da zaradi malo novaca i iskustva, komentirao je Tuksar.</p>
<p>Ipak, početak nije nudio konačan scenarij. Naime, Montanes je poveo sa 4-1, Tuksar je nadoknadio zaostatak, te je kod 5-4 vodstva Montanesa servirajući spasio set-loptu.</p>
<p>- Naravno, bilo je malo nervoze na početku. Ipak je ovo moj prvi ATP turnir. Ali, cijelo vrijeme sam vjerovao kako ga mogu pobijediti. Čuo sam prije meča da je ozlijeđen, ali nisam previše razmišljao o tome. A on je predao jer nije htio izgubiti od anonimnog tenisača, da je dobio prvi set sigurno bi se nastavio boriti. No, presudne poene sam bolje odigrao, komentirao je Tuksar, koji je rođen u Čakovcu ali se smatra Zagrepčaninom »jer su oni puno više pomogli u karijeri od Čakovčana«. Nakon tri pobjede u kvalifikacijama Roko Karanušić je potpuno ostao »bez benzina« protiv Švicarca Stanislasa Wawrinke. Još jednom je pokazao raskoš talenta, ali i manjak profesionalnosti. Opet su Umagom kružile priče o ludim noćima s Karanušićem u glavnoj ulozi.</p>
<p>Lovro Zovko nema za čime žaliti. »Čileanski bombarder« Fernando Gonzalez jedan je od ponajvećih favorita u Umagu. Protiv Zovka je drugi nositelj pokazao zašto ima nadimak »bombarder«, razornim forhednom rješavao je svaki pokušaj napada.</p>
<p>- Kako sam se pripremio i došao ovdje ne mogu biti nezadovoljan. Gonzalez je odličan igrač i zasluženo je pobijedio. Prošlih tjedana sam bio mrzovoljan, ovdje se sve malo pomaknulo na bolje. Tri pobjede u kvalifikacijama za mene su velike kao kuća, rekao je Zovko.</p>
<p>Branitelj naslova Španjolac Carlos Moya uspješno je otvorio pohod na četvrto umaško slavlje. U prvom je kola sa 7-6 (1), 6-4 pobijedio je Čeha Jirija Vaneka.</p>
<p>Trećeg dana Croatia Opena, u srijedu, na rasporedu su dvoboji 2. kola. Ivo Karlović će igrati protiv Španjolca Alberta Martina ne prije 20 sati, a nakon njih slijedi dvoboj Marija Radića i Slovaka Dominika Hrbatya.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Nadal - Voinea 6-3, 1-0 predaja, Gonzalez (2) - ZOVKO 6-4, 6-4, Wawrinka - KARANUŠIĆ 6-4, 6-4, TUKSAR - Montanes 7-5 predaja, Ferrer - Arazi 6-0, 3-1 predaja, Volandri - Savolt 6-3, 6-0, Norman - Ramirez-Hidalgo 4-6, 6-3, 7-5, Lisnard - Knowle 6-4, 6-3, Moya (1) - Vanek 7-6 (1), 6-4.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Mediji otvaraju »vatru« po Blairovoj vladi nakon Kellyjeve smrti </p>
<p>U utorak je više londonskih listova optužilo britanskog ministra obrane Geoffa Hoona, da je upravo on bio taj koji je dozvolio da se Kellyja imenuje u javnosti kao traženu krticu / Premda je pokojni dr. Kelly u BBC-jevu izvješću bio naveden kao »obavještajni izvor«, on nije bio namještenik nijedne tajne službe</p>
<p>LONDON, 22. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Ovoga trenutka je u Britaniji tek 37 posto građana zadovoljno time kako Tony Blair obavlja premijersku dužnost, a više od polovine (54 posto) ih je nezadovoljno, pokazuje najnovija anketa, čije rezultate u utorak prenosi Guardian. Rat protiv Iraka bio je nepopularan u britanskoj javnosti, što je pogodilo i rejting britanskog premijera. Nakon pada Saddama, on je na kratko porastao, no sada opet tone na predratnu razinu. Jedan od razloga tome je nedavno samoubojstvo britanskog stručnjaka za naoružanje, Davida Kellyja, koji je protiv svoje volje bio uvučen u veliku svađu oko Iraka.</p>
<p>U britanskoj javnosti postavlja se pitanje kako je došlo do toga da je taj znanstvenik u Ministarstvu obrane bio javno imenovan kao izvor jedne BBC-jeve priče koja je izazvala buru. Priča se vrtila oko tvrdnje da vlada uvećava opasnost od Iraka, kako bi opravdala rat. Kelly je tražio da ga se ne imenuje kao izvor, a njegovo identificiranje natjeralo ga je u smrt, vjeruju mnogi.</p>
<p>U utorak je više londonskih listova optužilo britanskog ministra obrane Geoffa Hoona, da je upravo on bio taj koji je dozvolio da se Kellyja imenuje u javnosti kao traženu krticu. Independent tako tvrdi na naslovnoj stranici kako su visoki dužnosnici u ministarstvu obrane htjeli da Kellyjevo ime ostane tajna. Službena istraga mora utvrditi je li ministar obrane slijedio liniju vlastitog ministarstva, ili Downing streeta, smatra spomenuti list. Financial Times tvrdi kako je Hoon »osobno odobrio« da se novinarima omogući da identificiraju Kellyja kao »krticu«. Ministar obrane navodno je naredio da glasnogovornici ministarstva odgovore novinarima potvrdno, budu li oni izričito spomenuli ime doktora Kellyja. </p>
<p>Tony Blair, koji se nalazi na dalekoistočnoj turneji, rekao je kategorički novinarima koji su ga pratili na letu između Shanghaija i Hong Konga: »Ja nisam odobrio da se provali ime dr. Kellyja«. Na upit zašto je vlada potvrdila znanstvenikovo ime, Blair je odgovorio: »To je sasvim druga stvar, jednom kada se ime već pojavi. Time se može baviti nezavisna istraga«. Usprkos premijerovom demantiju, nije isključeno da je, mimo premijerovog znanja, određenu ulogu u cijelom slučaju odigrala aparatura Dowing streeta koja brine za odnose s tiskom. Daily Telegraph navodi tako da je upravo jedan brifing u Downing streetu dao novinarima dovoljno podataka, na temelju kojih su uspjeli pogoditi da je u pitanju dr. Kelly.</p>
<p>Times postavlja brojna pitanja na koja bi trebala odgovoriti istraga o tome što je uglednog znanstvenika odvelo u smrt. »Je li dr. Kelly imao ikakva razloga da pomisli kako bi nešto mogao izgubiti - svoj posao, mirovinska prava, šansu da se vrati u Irak da nastavi svoj...vrlo vrijedan rad...ako ne bude surađivao«? pita taj list. Times dodaje da lord Hutton, čovjek kome je povjerena istraga o slučaju Kellly, neće lako moći postaviti šira pitanja, poput onog je li bilo ispravno korištenje tajnih podataka da bi se opravdao rat. </p>
<p>U svakom slučaju, javna uporaba takvih podataka bila je presedan, na koji su britanske tajne službe nevoljko pristale. Njih je dodatno zasmetalo što se neke nedovoljno provjerene indikacije, pribavljene tajnim kanalima, u javnosti prezentirale kao gotove činjenice. Priče o tom nezadovoljstvu procurile su u javnost i mimo dr. Kellyja. Njemu osobno pripisuje se međutim ubojita tvrdnja kako je vlada radila na tome da činjenice o Iraku ispadnu »što više seksi«. Pokojnom znanstveniku, koji je u petak pronađen mrtav, s prerezanim zapešćem, pripisuje se također da je za uljepšavanje činjenica okrivio Blairovog šefa za odnose s javnošću, Alastaira Campbella.</p>
<p>Premda je pokojni dr. Kelly u BBC-jevu izvješću bio naveden kao »obavještajni izvor«, on nije bio namještenik nijedne tajne službe. No kao uglednog mikrobiologa, stručnjaka za iračko naoružanje i bivšeg inspektora oružja, one su ga vjerojatno redovno brifirale, nakon njegovih čestih posjeta Iraku. Kako svjedoči smrt dr. Kellyja, za koga se vjeruje da je sebi oduzeo život, odluka o puštanju obavještajnih podataka u javnu domenu urodila je neočekivano ozbiljnim posljedicama. </p>
<p>Osim na političare, neki prst krivice upiru i na BBC. Nacionalna televizijska kuća do sada je jednodušno stala u obranu Andrewa Gilligana, novinara koji je prenio Kellyjeve navode. Times međutim tvrdi u utorak da je jedan neimenovani član upravnog odbora BBC-ja zatražio izvanrednu sjednicu - kako bi se razmotrilo je li Odbor imao pred sobom sve potrebne činjenice kada je odlučio podržati svog novinara. No u utorak je javljeno i to da je Andrew Gilligan provjerio svoje navode kod dr. Kellyja. Ako se tvrdnja pokaže točnom, to bi smanjilo pritisak na BBC, vrativši loptu natrag u vladino dvorište.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blair u Pekingu izjavio da nimalo ne žali zbog rata u Iraku</p>
<p>PEKING, 22. srpnja</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair u utorak je rekao kako nimalo ne žali zbog rata u Iraku, unatoč dvojbama oko njegove opravdanosti nakon smrti znanstvenika Davida Kellyja.</p>
<p> U obraćanju kineskim studentima Blair nije želio podrobnije komentirati Kellyjevu smrt, ali je, unatoč krizi koju je ona izazvala, rekao kako ne žali zbog poduzimanja akcije protiv Iraka.</p>
<p> »Ne, ne žalim zbog toga. Uopće ne dvojim da je Irak nastojao razviti to oružje. Vjerujem, ma kako je teško to bilo, da smo postupili ispravno«, rekao je Blair na studentskoj tribini na prestižnom pekinškom sveučilištu Tsinghua. Također je rekao kako se Sjevernoj Koreji ne smije dopustiti nastavak razvoja programa nuklearnog naoružanja, ali je isključio mogućnost napada, rekavši kako bi on želio krizu riješiti diplomatskim načinom.</p>
<p> »Moramo imati zajedničko stajalište da neka zemlja ne može jednostavno činiti što joj je volja«, rekao je Blair, objašnjavajući kako se svjetska zajednica mora suprotstaviti zemljama koje krše međunarodno pravo.</p>
<p> No, u nastavku je rekao kako to vrijedi i za drugu stranu, založivši se za suptilno rješavanje devetomjesečne krize, a ne vojnu prijetnju. »Ne možemo jednostavno izvršiti invaziju na neku zemlju samo zato što nam se to hoće«, rekao je britanski premijer. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ubijeni Saddamovi sinovi? </p>
<p>WASHINGTON, 22. srpnja</p>
<p> - Dvojica sinova Saddama Husseina, Uday i Qusay možda su pronađena u Iraku nakon pucnjave u Mosulu, gdje su američki vojnici ubili četiri visoka iračka dužnosnika, rekao je u utorak jedan američki dužnosnik. </p>
<p> »U pucnjavi u Mosulu ubijeno je nekoliko ljudi, među njima bi mogli biti i Sadamovi sinovi«, rekao je dužnosnik, dodajući da to još nije konačno potvrđeno.</p>
<p> Sjedinjene Države ponudile su nagradu od 15 milijuna dolara za svaku informaciju koja bi pomogla u uhićenju bilo kojeg sina, a 25 milijuna dolara za samog Sadama Huseina.</p>
<p> Za vrijeme četverosatne borbe u Mosulu, kad su američke snage opkolile i napale vilu, ubijena su četiri visoko pozicionirana iračka dužnosnika, priopćila je američka vojska. Bojnik Trey Cate iz 101. zračno-desantne divizije rekao je da je u napad na tu zgradu poslano 200 vojnika, nakon što je primljena dojava da se tamo nalaze važne osobe odane Huseinu.</p>
<p> Sinovi Saddama Husseina, Uday i Qusay, pomagali su bivšem iračkom diktatoru u skoro 30-godišnjem zadržavanju vlasti utemeljene na okrutnosti i nasilju. </p>
<p> Stariji sin Uday (39) volio je brze automobile, kaubojske čizme i ubojstva, ali je neko vrijeme bio u očevoj nemilosti nakon što je do smrti pretukao jednog obiteljskog slugu.</p>
<p> Smatra se da je bio određen za Saddamovog nasljednika na čelu Iraka, sve dok nije teško ranjen u atentatu 1996., nakon čega je u vladajućim krugovima u pitanje doveden njegov autoritet. Čak i u najužem obiteljskom krugu smatran je neuračunljivim, s prevelikom sklonošću ka nasilju, jer je svojim rukama ubio ili ranio nekoliko ljudi.</p>
<p> Službeno je imao nekoliko relativno skromnih dužnosti. Bio je predsjednik iračkog Olimpijskog odbora, Iračkog nogometnog saveza i Iračkog novinarskog društva, vlasnik najutjecajnijeg iračkog lista Babel i vodio je popularnu televizijsku postaju Shebab.</p>
<p> Nakon Udayevog ranjavanja, smatralo se da će Saddama naslijediti drugi sin, Qusay, rođen 1966. </p>
<p> Qusay je 1996. preuzeo zapovijedanje dijelovima vojske i službama sigurnosti. Također je zapovijedao elitnom Republikanskom gardom i posebnim snagama koje su čuvale njegova oca, te je bio drugi najmoćniji čovjek u Iraku. </p>
<p> Bio je daleko mirniji od svojeg brata i rijetko je govorio na sastancima iračkog vodstva, pažljivo slušajući i bilježeći što govori otac.</p>
<p> No bio je jednako bezobziran u slamanju protivnika, što se pokazalo u gušenju nemira 1998. i ubijanju disidenata. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush traži pomoć drugih zemalja u rješavanju iračke krize</p>
<p>Moral 150.000 američkih vojnika, razmještenih širom okupiranog Iraka, ozbiljno je uzdrman nakon serije napada iračke gerile / Po danu američke vojnike vrebaju hici iz streljačkog oružja, a noću gerilske zasjede uz uporabu ručnih bacača raketa </p>
<p>ANKARA, 22. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Serija napada na američke postrojbe u Iraku nastavljena je i u utorak pedesetak kilometara sjeverno od Bagdada gdje je jedan vojnik poginuo, a drugi ranjen. Američki vojni izvori kažu da je napad izveden u tzv. sunitskom trokutu, gdje su gerilske akcije sve učestalije. Od početka anglo-američke operacije »Iračka sloboda« do danas ubijeno je ukupno 153 američkih vojnika. </p>
<p>Moral 150.000 američkih vojnika, razmještenih širom okupiranog Iraka, ozbiljno je uzdrman nakon sve učinkovitijih napada iračke gerile. Na tu činjenicu sve više upozoravaju vodeći američki i drugi listovi, a potvrda toga su i sve češći uzleti vojnih zrakoplova koji gotovo svakodnevno iz Iraka u SAD prevoze kovčege s tijelima ubijenih vojnika. </p>
<p>Takav razvoj iračkih zbivanja, koji je malo tko očekivao, dovodi američke vojnike na rub panike i beznađa, jer gotovo nitko, pa ni sam američki predsjednik George W. Bush, ne može pouzdano reći kada i kako će se iračka drama okončati. Američki zapovjednici obećali su vojnicima kratku i blistavu pobjedu, a time i njihov brzi herojski povratak u zemlju. Prvi dio tog obećanja je, manje ili više, ispunjen. Režim iračkog predsjednika Saddama Husseina je relativno brzo srušen s vlasti, ali do toliko željenog povratka kućama američkih vojnika, ipak, nije došlo. </p>
<p>Naime, dogodilo se ono što vojni stratezi Pentagona, na temelju obavještajnih podataka, nisu predvidjeli i dokučili. Umjesto cvijeća i dobrodošlice savezničkim »osloboditeljima«, učestali su gerilski napadi. Zbog toga je odgođen povratak kući postrojbi Treće divizije kopnene vojske koje su prije tri mjeseca uklonile s kormila Iraka omrznuti Saddamov režim. </p>
<p>Američki vojnici ističu da je njihova misija završena, a da bi njihovu sadašnju ulogu patroliranja iračkim gradovima i selima trebale preuzeti policijske postrojbe. Mnogi od njih se stoga trude da ophodnje završe što je moguće prije, jer ih po danu vrebaju hici iz streljačkog oružja, a noću gerilske zasjede uz uporabu ručnih bacača raketa. Time se Amerikancima jasno daje do znanja da su okupacijska vojska koja nije dobrodošla u njihovoj zemlji.</p>
<p>U takvoj napetoj iračkoj atmosferi, kada se dnevne temperature penju iznad 50 stupnjeva, američki vojni psiholozi (računa se da ih ima oko 200) čine sve kako bi popravili poljuljani moral i raspoloženje vojnika. U vojarne se uvode rashladni uređaji, a u kuhinjama pripremaju omiljena domaća jela. Najveće osvježenje donose novootvoreni bazeni za plivanje, te internet-kafei u kojima se održava svakodnevna veza s obitelji i drugim najbližima u SAD. No, i pored toga, borbeni slogan Treće pješadijske divizije: »Ako treba pošaljite nas«, dobio je i svoj nastavak: »Pošaljite nas, ali kući«.</p>
<p>U međuvremenu, iračka gerila poručila je kako Amerikancima nije mjesto u njihovoj zemlji. U posebnom priopćenju skupine koja sebe naziva Organizacija brigade iračkog džihada, što ga je emitirala katarska tv-postaja Al Jazzera, Iračani se pozivaju na gerilski rat protiv SAD, te ubojstvo svih onih koji surađuju s okupacijskim snagama. Među tim odabranim metama su i članovi nedavno utemeljenog civilnog Vijeća koje, uz budni američki nadzor, upravlja Irakom. </p>
<p>»Ubit ćemo sve špijune i izdajnike koji surađuju s Amerikancima«, kaže se u poruci iračke gerile. Na video-snimci je, inače, prikazano šest maskiranih ljudi kako sjede u nekoj prostoriji dok se iza njihovih leđa nalazi mali portret bivšeg iračkog silnika Saddama Husseina. Time se očito želi dati do znanja tko predstavlja srce, dušu i mozak cjelokupne iračke gerile. Zanimljivo je da je američki upravitelj Irakom Paul Bremer odbacio takve navode.</p>
<p>No, među Amerikancima sve više vlada uvjerenje, koje naročito naglašavaju demokrati, prema kojem SAD ne mogu same preuzeti teret poratne iračke obnove i izgradnje demokratskih političkih i drugih institucija. Toga je sve više svjesna i Bijela kuća, a predsjednik Bush je čak upozorio na nužnost veće međunarodne pomoći u obnovi Iraka.</p>
<p>»Što je više ljudi uključeno u Irak, to je bolje«, rekao je tijekom prijema na svom teksaškom ranču talijanskog premijera Silvija Berlusconia. Iračka kriza, u novim uvjetima anglo-američke nemoći, dominirat će i na sjednici Vijeća sigurnosti UN. Očekuje se da bi to tijelo moglo preporučiti mnogim zemljama da daju svoj doprinos u izgradnji Iraka i njegovom cjelovitom demokratskom preobražaju. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pobunjenici odlučni zauzeti Monroviju </p>
<p>ABIDJAN, 22. srpnja</p>
<p> - Vođa liberijskih pobunjenika, Sekou Damate Conneh rekao da njegov pokret nema izbora nego preuzeti »potpunu kontrolu« nad Monrovijom, liberijskom prijestolnicom gdje se vode silovite borbe između vladinih snaga i pobunjenika. </p>
<p> »Već smo ušli u glavni grad, a ovaj se put nećemo povući«, dodao je Conneh, ali nije obznanio pojedinosti o zauzetim područjima. Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) u utorak je objavilo da je stanje u Liberiji »zastrašujuće«, izražavajući veliku zabrinutost za sudbinu nekoliko desetaka tisuća ljudi koji se slijevaju prema glavnom gradu Monroviji.</p>
<p> Situacija je tim gora što je UNHCR morao prekinuti operacije vraćanja izbjeglica iz Liberije u glavni grad Sierra Leonea, Freetown. Naime, 15.000 izbjeglica iz Sierra Leonea živi u Monroviji i okolici, nakon što su iz domovine pobjegli zbog građanskog rata. Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Ruud Lubbers ponovio je također apele glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da se u Liberiji što žurnije rasporede međunarodne mirovne snage.</p>
<p>Humanitarci u glavnome gradu Liberije izračunali su da je u žestokom granatiranju poginulo više stotina civila. Predstavnici zapadnoafričkih država i dalje nastoje pronaći način da prekinu nasilje u Liberiji.</p>
<p> Predstavnici ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja (ECOWAS) sastali su se u glavnome gradu Gane Accri i raspravljali o mogućnosti slanja skupine promatrača koji će procijeniti mogućnost razmještanja mirovnih snaga.</p>
<p> ECPWAS se već bio dogovorio oko slanja mirovnih snaga, ali nastavak sukoba to je zakomplicirao. Organizacija Liberijaca ujedinjenih za pomirbu i demokraciju (LURD) želi da predsjednik Charles Taylor ode s dužnosti, a i Sjedinjene Države ga pozivaju da to učini.</p>
<p>Taylor je načelno prihvatio ponudu azila u Nigeriji, ali odlazak uvjetuje razmještanjem međunarodnih mirovnih snaga u svojoj zemlji.</p>
<p>Istodobno, američki predsjednik George W. Bush izjavio je da je poslao vojnike u Liberiju kako bi zaštitio američko veleposlanstvo i interese, a da u suradnji sa zapadnoafričkim zemljama još nastoji odrediti kada bi mirovne snage mogle biti raspoređene u toj zemlji.</p>
<p>»Upravo smo poslali skupinu vojnika (četrdesetak marinaca) kako bi zaštitili naše interese. Zabrinuti smo za naše ljude u Liberiji. Nastavit ćemo promatrati stanje vrlo pomno«, rekao je Bush na konferenciji za novinare s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem na svom ranču u Crawfordu u Texasu. </p>
<p> »Radimo zajedno s Gospodarskom zajednicom zapadnoafričkih zemalja (ECOWAS) da bi odredili kada će oni biti spremni rasporediti mirovne snage za koje sam rekao da bismo bili spremni pomoći da se rasporede«, rekao je Bush.</p>
<p>Američki predsjednik je također rekao da će u suradnji s Ujedinjenim narodima nastojati pomoći da se u Liberiji uspostavi prekid vatre. Sjedinjene Države su izrazile spremnost poslati svoje snage u Liberiju kao potporu mirovnim snagama UN-a, ali žele da se prethodno postigne određeni stupanj mira u toj zemlji. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pad potpore američke javnosti Bushu</p>
<p>WASHINGTON, 22. srpnja </p>
<p> - Potpora američke javnosti predsjedniku Bushu opada zbog usporenog rasta američkog gospodarstva i sve većih žrtava u Iraku, pokazalo je u utorak istraživanje javnoga mišljenja USA TODAY/CNN/ Gallup.</p>
<p> Odobravanje Amerikanaca predsjedniku Bushu opalo je na 59 posto, što je najniže od ožujka. Najniže ocjene za obavljanje svoga posla George W. Bush je dobio za baratanje gospodarstvom, koje odobrava 45 posto anketiranih, dok 51 posto ne odobrava.</p>
<p> Ispitanici sa 53 prema 36 posto smatraju da bi demokrati bolje upravljali američkom ekonomijom nego Bushovi republikanci, dok je taj odnos u siječnju bio 43 prema 42 posto u korist demokrata.</p>
<p> Republikanci, međutim, u očima Amerikanaca s 55 prema 29 posto uživaju veći ugled od demokrata u borbi protiv terorizma.</p>
<p> Glede vanjske politike republikanci imaju blagu prevagu nad demokratima od 46 prema 41 posto. Republikanci također uživaju prednost u odnosu na demokrate i u bavljenju poslijeratnim Irakom s 51 prema 36 posto.</p>
<p> Bush i dalje ima prednost u odnosu na demokratske kandidate za predsjednika. Na pitanje bi li podržali Bushov reizbor za predsjednika u odnosu prema demokratskim kandidatima, 47 posto je reklo da bi u odnosu prema 41 posto koji ne bi. Ipak, i tu je došlo do pada od šest postotaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Boris Trajkovski: Makedonija s Hrvatskom vrlo uspješno surađuje</p>
<p>Politički odnosi između Republike Makedonije i Republike Hrvatske na izvanredno su visokoj razini, ali gospodarska suradnja zaostaje, tvrdi makedonski predsjednik / Pozitivna je činjenica u tome da je građevinsko poduzeće »Granit« iz Skopja upravo potpisalo sporazum o sudjelovanju u gradnji autoceste Zagreb-Split</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Makedonije Boris Trajkovski iznimno je zadovoljan trodnevnim službenim i uzvratnim posjetom Republici Hrvatskoj. Neki makedonski mediji su izvijestili i zatim komentirali kako je makedonski predsjednik Trajkovski bio »ponižavajuće primljen i praćen« u Hrvatskoj, koja je »posve okrenula leđa Makedoniji na putu prema Europi«. Zamjerili su, uz ostalo, hrvatskom protokolu što je u zadnji čas otkazan predsjednikov govor u Saboru i što ga je u šetnji zagrebačkim Gornjim gradom pratila »samo« gradonačelnica Vlasta Pavić. Međutim, u okruženju predsjednika Trajkovskoga, kako smo saznali, imaju potpuno razumijevanje za »uobičajeni hrvatski protokol«, koji nije isti kao i onaj makedonski. Pritom naglašavaju kako se makedonsko izaslanstvo »divno osjećalo« u Hrvatskoj. Za svojega jednodnevnog boravka u Zagrebu dao je ekskluzivni intervju Vjesniku. </p>
<p>• Kako ocjenjujete dosadašnje odnose, političke, ekonomske i kulturne, između dviju država te što ste se dogovorili da se promijeni u budućnosti? </p>
<p>- Moj uzvratni službeni posjet Hrvatskoj došao je kao dobra završnica odlične suradnje koju s mojim hrvatskim kolegom, predsjednikom Mesićem, imamo od 2000. pa sve do danas. Ona se osobito pojačala od studenoga 2002., kada smo, u okvirima nekoliko regionalnih inicijativa za bržu euroatlantsku integraciju, predsjednik Mesić i ja sudjelovali na nekoliko važnih summita koji su jasno izrazili namjere regije u tome smjeru. Notorna je istina da su politički odnosi između Republike Makedonije i Republike Hrvatske na izvanredno visokoj razini, ali naša gospodarska suradnja zaostaje. Pozitivna je činjenica u tome da je građevinsko poduzeće »Granit« iz Skopja upravo potpisalo sporazum o sudjelovanju u gradnji autoceste Zagreb-Split. </p>
<p>• Kakvi su Vaši osobni odnosi s predsjednikom Mesićem? Stekao se dojam, na temelju vaših dosadašnjih susreta, kojima sam bio nazočan, da ste vrlo bliski prijatelji?</p>
<p>- Dojam je točan. Taj odnos uzajamnoga povjerenja i poštovanja počeo se graditi od samoga početka naših mandata predsjednika Hrvatske i Makedonije. Razumije se, mi namjeravamo to prijateljstvo nastaviti i kada više nećemo biti na ovim položajima. Naš je zajednički dojam da taj osobni odnos, koji postoji između nas, pridonosi i kvalitetnijem funkcioniranju međusobnih odnosa u interesu naših dviju država.</p>
<p>•Gdje se danas nalazi Makedonija, u kojoj fazi na putu prema uključivanju u NATO i Europsku uniju? </p>
<p>- S formalne strane gledajući, Makedonija je kandidat za člana NATO-a i potencijalni kandidat za članstvo u EU. Kada je riječ o NATO-u, mi se nalazimo u četvrtome krugu Akcijskoga plana za članstvo, a u Partnerstvu za mir sudjelujemo od 1995. U tome kontekstu, naša su velika očekivanja vezana uz summit NATO-a u travnju 2004. A kada je riječ o integraciji u EU, nedavno izvješće Europske komisije o napretku Republike Makedonije prema obvezama iz Sporazuma o suradnji i pridruživanju općenito je pozitivan i u njemu je naznačen niz pitanja koja trebaju biti upućena do kraja ove godine. Vlada je pripremila ambicioznu agendu za učlanjenje u EU i ako se ostvare naši planovi o cjelovitom preuzimanju odgovornosti za sigurnosno stanje u zemlji primjenom Okvirnog sporazuma iz Ohrida, onda će biti posve logično da, po uzoru na hrvatski primjer, do kraja ove godine podnesemo molbu za članstvo. Inače, s Hrvatskom surađujemo kontinuirano o oba ta pitanja i to prilično uspješno.</p>
<p>• Za Makedoniju ova je godina povijesna: 2. kolovoza slavi se 100. obljetnica Ilindenskog ustanka u Kruševu. </p>
<p>- Makedonija se priprema obilježiti na dostojanstven način stotu obljetnicu Ilindena. I tim će povodom, na toj proslavi, među ostalim šefovima država i vlada koji su već potvrdili svoj dolazak, biti nazočan i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, što nam izaziva iznimno zadovoljstvo. Inače, današnja Republika Makedonija povijesni je kontinuitet Kruševske Republike od 2. kolovoza 1903. i zasjedanja ASNOM-a u Prohoru Pčinjskom od 2. kolovoza 1944. Stoga je s današnjeg aspekta posve jasno da bez načela i ideala, koji su bili proglašeni prije 100 odnosno 59 godina, ne bi bilo moguće ni stvaranje Republike Makedonije kao međunarodno-pravnog subjekta prije 12 godina. </p>
<p>• Kakvo je danas stanje u Makedoniji, političko, gospodarsko i sigurnosno, nakon onih tragičnih sukoba među Makedoncima i Albancima prije dvije godine, kada je zemlja bila dovedena do praga građanskog rata?</p>
<p>- Država sa svim svojim životnim funkcijama i građani vratili su se na normalni životni kolosijek te sada pojačanim tempom i s više optimizma gledaju na budućnost, u kojoj će taj sukob i njegove posljedice biti samo loša povijesna prošlost. Iako smo svjedoci povremenih izoliranih oružanih incidenata i akata urbanog terorizma, oni ipak ne mogu ugroziti ideju o pomirenju i suživotu među ljudima različitoga etničkog porijekla i vjerskog uvjerenja, koji velikom većinom podržavaju koncept Republike Makedonije kao suvremene građanske države koja je dio Europe. Premda je sigurno da ćemo biti suočeni s još mnogo neugodnih iskušenja, građanima Republike Makedonije dobro je znana alternativa tolerancije, dijaloga i poštovanja različitosti drugih. </p>
<p>• Makedonija je nedavno, nakon stanovitoga oklijevanja, potpisala sporazum sa SAD-om o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom krivičnom sudu, dok je Hrvatska to odbila. Što mislite o tome osjetljivom pitanju?</p>
<p>- Ne bih mogao komentirati razloge Republike Hrvatske što je odbila potpisati taj sporazum, koji se, vjerojatno, temelje na vlastitim interesima. Mi smo se, međutim, vodeći se onim što je naš nacionalni i državni interes, odlučili učiniti taj korak. Pritom, istodobno, i dalje poštujemo opća načela koja važe za Međunarodni krivični sud da se ne bi smjelo dopustiti da netko ne bude suđen za počinjeni zločin. Dakle, načelo kažnjivosti mora biti sačuvano. Ipak, pritom smo vodili računa i o važnoj ulozi koju je SAD odigrao u stabilizaciji i uspostavi sigurnosti u našoj regiji, i to u skladu s našim interesima i prioritetima. Zato smo se odlučili na taj korak, pri čemu je nama važno što je u tome sporazumu prvi put upotrebljeno pravo ime naše države, Republika Makedonija, što je vrlo važan proboj u konačnom priznanju toga imena.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Doista, tko će promicati hrvatski duh?</p>
<p>Opet nam se nudi siguran ulazak u Europsku uniju, treba samo srediti neke stvari, odgovoriti na pitanja koja ispitivači sebi ne bi nikad postavili, i - dakako - predati »ratnog zločinca« Gotovinu Haagu. Tako se još jednom preko leđa generala Gotovine lažno optužuje Hrvatska, što je samo nastavak politike neprekidnog tjeranja Hrvatske u balkanski tor, bez obzira kako se zvao. </p>
<p>Smiješna su uvjeravanja kako bi se optužnica odmah povukla ili promijenila, čim bi se general Gotovina predao, a možda bi se i branio sa slobode. Od čega bi se branio? Od lažnih optužbi? Zar je to potrebno? Ako drugi ne, već je sam Galbraith potvrdio neutemeljenost optužnice! Uostalom, kome bi bilo u interesu povući ili izmijeniti optužnicu? Zar tužiteljici? Ili možda sudu? Pa njihov je politički interes da izjednače krivnju svih iz bivše Jugoslavije (osim, naravno, Slovenije) za strahote koje je svima nanijela borba za Veliku Srbiju, a Hrvatska je uz to kriva za raspad drage im Jugoslavije. U tome svoj politički interes nalaze i neke naše domaće političke snage. Od »Svi smo mi krivi« i »Interes je Hrvatske da se Gotovina pojavi u Haagu«, pa do novinskih komentara i komentatora. Pogotovo kad su se kao pojačanju u takvoj kampanji pojavila istaknuta pera crvene provenijencije iz razdoblja socijalističke demokracije, što se danas visoko cijeni u Bruxellesu. </p>
<p> Je li hrvatska Vlada zatražila povlačenje sramotne optužnice, makar je već svima jasno da je lažna i iskonstruirana? Naravno da nije, a niti neće, jer bi se time tražilo preispitivanje rada Suda, koji djeluje kao politički, a ne da osudi krivce za ratne strahote i time spriječi ponavljanje takve budućnosti. Rad Suda razvidno je usmjeren na izjednačavanje krivnje. Korištenje lažnih optužbi u postizanju prozirnih političkih ciljeva srušilo je autoritet i službene zadaće Suda.</p>
<p>Ciljevi takve politike su jasni - treba suzbiti hrvatski otpor prekrajanju povijesti, treba poništiti rezultate Domovinskog rata i prikazati ga agresorskim i genocidnim, treba izbrisati hrvatsku samosvijest i pretvoriti »ustašoidni« i »fašistoidni« hrvatski narod u bezličnu, deprimiranu masu. Tada će se opet moći poslušno uklapati u sve njihove planove. Dotle će uvijek biti novih ucjena, pitanja i obećanja o ulasku u »Europu« bez rokova.</p>
<p> Neki je dan cijenjena novinarka Vjesnika gospođa Branka Džebić pitala »Tko će promicati hrvatski duh«? Pravo pitanje za našu političku elitu. </p>
<p> Hrvatska je postala nevjerojatno društvo - potrošena obećanja u nas su vječna, neprestano se troše i iznova obnavljaju.</p>
<p>ZLATKO ŠIMIĆ Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Svi su incidenti jednako za osudu</p>
<p>Iako je iz naših medija teško saznati kad se nešto dogodi što se doista dogodilo, vjerujem da nitko razuman ne odobrava ono što se, prema javljanju hrvatskih medija, nedavno zbilo u Vukovaru, naime to da je malom Srbinu uskraćeno da nastupi na nogometnom turniru sa hrvatskom djecom. No koliko god se mi ne slagali s onim što se dogodilo, teško je složiti se s preuveličavanjem tog ispada. Svakodnevno nam se događaju i mnogo teži, a manje razumljivi incidenti koje jedva tko i zapazi. Drastičan je u tom pogledu nedavni primjer na ljetnoj studentskoj školi u Zadru. Švedska delegacija studenata odbila je večeru koju je organizirao zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, s obrazloženjem da ne žele večerati s gradonačelnikom koji u svom uredu drži sliku Ante Gotovine. Švedski »demokrati« drže dakle političku lekciju gradu domaćinu i njegovu legalnom i legitimnom gradonačelniku. Od mnogih pitanja koja se u vezi s time mogu postaviti nameće se ponajprije ono tko im je servirao to o zadarskome gradonačelniku.</p>
<p>U istu skupinu incidenata može se uvrstiti i postupak predsjednika Europske komisije Romana Prodija. On je za svoga nedavnog posjeta Hrvatskoj razgovarao i s hrvatskim oporbenim strankama, ali je glatko zaobišao HSP jer da ta stranka još nije dovoljno europska. Prodi ne samo da nije izbjegao svoj bučno najavljeni dolazak u Hrvatsku u predizborno vrijeme nego kao da je upravo to vrijeme birao i, još k tome, bez imalo krzmanja miješa se u hrvatske izbore u vrlo osjetljivu trenutku. U svemu je tome ipak najneobičnije to što mu nitko zbog toga nije zamjerio (ni iz vlasti ni iz oporbe), nego se to shvaća kao nešto sasvim normalno. Očito je najteže osloboditi se kolonijalnog mentaliteta.</p>
<p>PETAR BAŠIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Višestruki razbojnik i silovatelj nedavno pušten iz zatvora</p>
<p>Osumnjičeni počinitelj otprije je poznat policiji zbog 19 kaznenih djela teških krađa, prijevara, razbojstava i silovanja</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - U noći na utorak policija je u mjestu Hrtić u Pokupskom uhitila 52-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog ubojstva Đurđice Zubak (55) prošle srijede u njezinoj kući u Remetama 32.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo, radi se o Iliji Škvorcu, koji je otprije poznat policiji zbog 19 kaznenih djela teških krađa, prijevara, razbojstava i silovanja, a 1. srpnja pušten je s izdržavanja 15-godišnje kazne zatvora iz kaznionice Turopolje.</p>
<p>Podsjetimo, Đurđica Zubak ubijena je 16. srpnja oko 8,45 sati. Odmah po saznanju policajci su poduzimajući operativne mjere i pretragu terena prikupili saznanja od građana u svezi događaja, a pribavljen je i osnovni opis počinitelja, te vozila kojim je osumnjičenog, nekih 500 metara od kuće gdje se dogodio zločin, dovezao prijatelj s kojim je prije nekoliko godina zajedno služio zatvorsku kaznu. Nakon niza prikupljenih podataka policija je došla do prijatelja osumnjičenog koji je policiji ispričao da ga je jutro uoči zločina zamolio da ga odveze do Remeta i ostavi stotinjak metara od kuće u Remetama 32, ne sumnjajući pritom da će se nešto dogoditi. Tek dan kasnije, prijatelj osumnjičenog vidio je u novinama da je u Remetama ubijena Đurđica Zubak, pa je posumnjao na prijatelja, koji mu je, pak, dan poslije priznao u jednom kafiću što je učinio.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je nekoliko dana prije ubojstva osumnjičeni na autobusnoj postaji u Remetama doznao za Đurđicu Zubak, pa je 16. srpnja oko 8,45 sati u namjeri da se domogne Đurđičinog novca došao do njezine kuće. Više puta je pozvonio i pokucao na vrata koja mu nitko nije otvorio, pa je provalio misleći da unutra nema nikoga. Nakon što je provalio, osumnjičeni je u dnevnom boravku zatekao vlasnicu koja je počela vikati i dozivati u pomoć, pa se uplašio moguće intervencije susjeda te je u nju ispalio dva hica iz pištolja kojeg je ilegalno posjedovao, ne uzevši ništa i potom pobjegao pješice.</p>
<p>Kako je izvijestio Predrag Brkopac, načelnik Odjela općeg kriminaliteta PUZ-a, policija je tijekom intenzivne istrage došla do saznanja da se osumnjičeni, koji se nakon izlaska iz zatvora nije javio svojoj područnoj policijskoj postaji u Črnomercu, niti je prijavio novo mjesto prebivališta, nalazi na području Pokupskog, te je u noći na utorak otkriven u napuštenom kombiju kojeg lovci koriste kao sklonište.</p>
<p>Prilikom uhićenja nije pružao otpor te je priveden na kriminalističku obradu koja još traje.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ubojica posedarskog župnika »čovjek s tri adrese«?</p>
<p>Svećenikov »golf« vozio je muškarac koji je pokušao silovati djevojku iz Gaćeleza i policija za njim traga uz pomoć foto-robota</p>
<p>ZADAR, 22. srpnja</p>
<p> - Iako je od ubojstva posedarskog župnika don Mije Stijepića prošlo već skoro mjesec dana, novi detalji istrage još nisu poznati. Jedini indirektni svjedok ovoga zločina za sada je samo 17-godišnja djevojka iz Gaćeleza koja je tog dana, stopirajući na putu kući, upravo sjela u svećenikov »golf«.</p>
<p> Prema iskazu djevojke, automobil je vozio muškarac koji se nije zaustavio u Gaćelezama nego je produljio, uz namjeru da je siluje. Djevojka je uspjela pobjeći svom napadaču, a od tada mu se gubi svaki trag. Policijska potraga i dalje traje, izrađen je fotorobot muškarca za kojeg se sumnja da je usmrtio svećenika, a djevojka iz Gaćeleza je čak na fotografiji prepoznala čovjeka koji ju je pokušao silovati. Neslužbeno doznajemo da taj čovjek ima čak tri adrese u Hrvatskoj, no policija ga nije pronašla ni na jednoj. Zanimljivo je i to da policija javnosti još nije pokazala fotorobot osumnjičenog za ubojstvo posedarskog župnika. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Utopljenik u Savi nađen kod Suvoja</p>
<p>SUNJA, 22. srpnja</p>
<p> - Na lijevoj obali Save, kod mjesta Suvoj, u ponedjeljak u 14.50 sati policija je našla tijelo nepoznatog muškarca, što se dovodi u vezu s prijavom o mogućem utapanju protekle nedjelje.</p>
<p> Prema priopćenju načelnika Ureda načelnika PU sisačko-moslavačke, mr. Petra Mašića, policija raspolaže s podacima o mogućem identitetu utopljenika. Međutim, nakon obdukcije moći će se utvrditi točan uzrok smrti muškarca i njegov identitet, priopćeno je u utorak. Kako smo već pisali, naime, policija u Sunji primila je obavijest o mogućem utapanju muške osobe u Savi kod Bobovca. Prema iskazu očevidaca, tridesetogodišnji muškarac, za vrijeme kupanja protekle nedjelje oko 21.30 sati, potonuo je na sredini toka Save, a nitko nije zapazio da je i isplivao na obalu. Ni u ponedjeljak u prijepodnevnim satima policija nije mogla sa sigurnošću potvrditi što se zaista dogodilo. Poduzete su istražne radnje kako bi se utvrdile okolnosti događaja, a za muškarcem se intenzivno tragalo.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo da se, prema svemu sudeći, radi o čovjeku iz Starog Petrovog Sela koji je toga dana gostovao na smotri folklora i pučkom veselju »Savski vali«, koja se u Bobovcu organizira u povodu blagdana zaštitnika sela, Sv. Ilije. </p>
<p>M.G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pretukli mladića jer je snizio cijenu lubenica</p>
<p>VIROVITICA, 22. srpnja</p>
<p> - Zbog toga što je snizio cijene lubenicama na 90 lipa, devetnaestogodišnjeg Ivu Kojadina iz sela Lipovac pretukli su u subotu navečer na »kirvaju« u Gradini braća Miroslav (19) i Vlatko (18) Crljen iz Virovitice, koji, kao i on, prodaju lubenice ispred trgovačkog centra KTC u Virovitici. </p>
<p>»Presreli su me u Gradini ispred Doma zdravlja, dok sam s dvanaestogodišnjim bratom Oliverom išao popiti sok u obližnji lokal. Rekli su mi da će mi 'isplatiti dug' i počeli me udarati. Udarali su me rukama dok nisam pao a onda su me cipelarili. Govorio sam im da ja nemam ništa s time. Da cijenu određuje moj otac, ali me nisu slušali. Brat je plakao i preklinjao ih da me ne udaraju, ali nisu slušali ni njega«, prepričao nam je subotnji događaj Ivo Kojadin, kojega smo posjetili na kiruškom odjelu virovitičke Opće bolnice gdje je zadržan jer liječnici, kaže nam, sumnjaju da su mu ozlijeđeni bubrezi. </p>
<p>U Policijskoj upravi virovitičko-podravskoj potvrdili su nam Ivinu priču. </p>
<p>»Prema našim saznanjima u subotu oko 23.20, na Trgu kralja Zvonimira, Miroslav i Vlatko C. više su puta udarili Ivu K. u predjelu glave nakon čega je pao na pločnik. Potom su ga nastavili udarati nogama zbog čega je zadobio ozljede zbog kojih je zadržan u bolnici«, doznali smo od Maria Hanića, voditelja Ureda načelnika PU. Tijekom istrage i policija je došla do saznanja da je motiv mladićima koji su napali Ivu Kojadina bila cijena lubenica. Ivo nije bio pod utjecajem alkohola, a jesu li bili napadači policija nije moga utvrditi jer ih nije pronašla iste večeri.</p>
<p>Slavica Bakić-Gazdek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Utopljenik u Savi nađen kod Suvoja</p>
<p>SUNJA, 22. srpnja</p>
<p> - Na lijevoj obali Save, kod mjesta Suvoj, u ponedjeljak u 14.50 sati policija je našla tijelo nepoznatog muškarca, što se dovodi u vezu s prijavom o mogućem utapanju protekle nedjelje.</p>
<p> Prema priopćenju načelnika Ureda načelnika PU sisačko-moslavačke, mr. Petra Mašića, policija raspolaže s podacima o mogućem identitetu utopljenika. Međutim, nakon obdukcije moći će se utvrditi točan uzrok smrti muškarca i njegov identitet, priopćeno je u utorak. Kako smo već pisali, naime, policija u Sunji primila je obavijest o mogućem utapanju muške osobe u Savi kod Bobovca. Prema iskazu očevidaca, tridesetogodišnji muškarac, za vrijeme kupanja protekle nedjelje oko 21.30 sati, potonuo je na sredini toka Save, a nitko nije zapazio da je i isplivao na obalu. Ni u ponedjeljak u prijepodnevnim satima policija nije mogla sa sigurnošću potvrditi što se zaista dogodilo. Poduzete su istražne radnje kako bi se utvrdile okolnosti događaja, a za muškarcem se intenzivno tragalo.</p>
<p> Neslužbeno doznajemo da se, prema svemu sudeći, radi o čovjeku iz Starog Petrovog Sela koji je toga dana gostovao na smotri folklora i pučkom veselju »Savski vali«, koja se u Bobovcu organizira u povodu blagdana zaštitnika sela, Sv. Ilije. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osumnjičenima dodijeljeni odvjetnici po službenoj dužnosti</p>
<p>Trojica muškaraca, od kojih je jedan švicarski državljanin, osumnjičeni su na osnovu rezultata vještačenja psihologa nad trogodišnjom djevojčicom</p>
<p>ZADAR, 22. srpnja</p>
<p> - Trojica muškaraca Zlatko Anzulović Goldy, Mario Lutz i Mauro Morović, koji su prošlog tjedna pritvoreni zbog sumnje da su seksualno zlostavljali djevojčicu u iznajmljenom stanu na Bulevaru, još uvijek su u pritvoru i sud im je po službenoj dužnosti dodijelio odvjetnike.</p>
<p> Oko ovog slučaja pojavilo se dosta različitih informacija, od dobi zlostavljanje djevojčice pa sve do imena osumnjičenih. Doznajemo da je zaista bila riječ o trogodišnjoj Anzulovićevoj kćeri, a ne 12-godišnjoj pastorki. Naime, trojica muškaraca, od kojih je jedan švicarski državljanin, osumnjičeni su na osnovu rezultata vještačenja psihologa nad djevojčicom. Zasad se još uvijek sa stopostotnom sigurnošću ne može govoriti da je bila riječ o zlostavljanju. Anzulovićeva supruga Danijela novinarima je, naime, svaki puta ispričala drugu verziju, napominjući da sa svim ipak ne bi htjela ići u javnost jer se boji supruga. Osim toga, neslužbeno saznajemo da su pritvorenici u zadarskom zatvoru izvrgnuti maltretiranju drugih zatvorenika, koji kao i gotovo svugdje u svijetu ne podnose »kolege« osumnjičene za tu vrst delikta. </p>
<p>M. V.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Lučin: Efikasna policija za demokratsko društvo</p>
<p>Ministar Lučin je rekao da do prekoračenja ovlasti u policijskom radu često dolazi iz neznanja i ovaj bi priručnik trebao pomoći da toga bude manje</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - »Namjera nam je da uz efikasnu, imamo i policiju prikladnu demokratskom društvu«, izjavio je ministar Šime Lučin u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu, na predstavljanju Policijskog priručnika, svojevrsnog podsjetnika policijskim službenicima u obavljanju njihovih svakodnevnih zadataka.</p>
<p>Lučin je rekao da do prekoračenja ovlasti u policijskom radu često dolazi iz neznanja, a što će se primjenom priručnika popraviti. Ministar je naveo podatak da je u zadnje dvije godine zabilježeno uporaba sredstava prisile u oko dvije tisuće slučajeva, od čega je u jedanaest prekoračena ovlast.</p>
<p>Autorica priručnika, dr. Irena Cajner Mraović naglasila je da policajci moraju biti vješti u socijalnom komuniciranju, osobito u stresnim situacijama kao što su razgovor s osobom koja prijeti samoubojstvom, s nasilnicima i slično.</p>
<p>Predstavljanju Policijskog priručnika prisustvovali su predsjednik HHO-a Žarko Puhovski, dekan Pravnog fakulteta Davor Krapac i savjetnik za policijske poslove misije OESS-a u Hrvatskoj David Hancock. </p>
<p>Puhovski je naveo paradoksalan podatak kako se u zadnjih par godina, gotovo pet puta više građana žali da policija ne koristi svoje ovlasti nego da ih prekoračuje. </p>
<p>Savjetnik Hancock rekao je da je izdavanje Policijskog priručnika »Mali korak koji MUP poduzima u postavljanju novih policijskih standarda, a što je i obveza Hrvatske u nastojanjima za priključenje Europskoj zajednici«.</p>
<p>Najavljeni su i novi priručnici kojima će se obraditi policijsko postupanje u istragama kaznenih djela, kao i specifična postupanja prometne, granične, interventne, specijalne, pomorske i aerodromske policije, te policijskih operativno - komunikacijskih centara. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>HŽ s Bombardierom potpisale ugovor o nabavci osam nagibnih vlakova</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Hrvatske željeznice u utorak su s kanadskom tvrtkom Bombardier Transportation potpisale ugovor o nabavci osam nagibnih dizelmotornih vlakova (Regio Swinger). Istodobno je s Westdeutsche Landes Bank potpisan ugovor o financiranju te investicije. Vlakovi su vrijedni 32,35 milijuna eura, a na relaciji Zagreb-Split-Zagreb počet će voziti 15. lipnja 2004. godine kad stupi na snagu novi vozni red Hrvatskih željeznica. </p>
<p>Vlakovi će udaljenost između Zagreba i Splita prevaljivati za manje od pet sati, tijekom dana polazit će svaka četiri sata, dok će noću na toj relaciji prometovati klasična željeznička kompozicija s klimatiziranim vagonima.</p>
<p>Kapacitet jednog (inače dvodijelnog) vlaka je 134 sjedeća mjesta od čega je oko četvrtine predviđeno za putnike prvog, a ostatak za putnike drugog razreda. U slučaju potrebe povećanja broja raspoloživih mjesta, vlakovi se mogu spajati. </p>
<p>Vlakovi su klimatizirani, dostižu brzine do 160 kilometara na sat, a pokraj svakog sjedišta će biti priključak za struju i internetski priključak, te slušalice za jednokratnu uporabu putem kojih putnici mogu slušati više radijskih programa. U cijenu karte bit će uračunata i usluga cateringa. U vagonima će biti i pokazivači smjera na kojima će putnici imati informaciju o kolodvoru u koji dolaze.</p>
<p>Prigodom potpisivanja ugovora, predsjednik uprave HŽ-a Marijan Drempetić podsjetio je da je HŽ zadnje InterCity dizelmotorne vlakove kupio prije 30 godina, kada je nabavljeno 12 takozvanih »francuza« od kojih jedan vozi i danas.</p>
<p> »Namjera je HŽ-a da novim vlakovima najsuvremenije tehnologije povežu Zagreb sa srednjim i južnim Jadranom, te da budu konkurentne cestovnim i zračnim prijevoznicima. Želja nam je nove vlakove što prije uvesti u promet, jer ćemo se iduće godine u ovo vrijeme susresti s konkurencijom koju će predstavljati novootvorena cesta«, kazao je Drempetić. Napomenuo je i da ovih dana počinju radovi na dijelu ličke pruge, koja bi do 15. lipnja 2004. trebala biti osposobljena za prometovanje novih vlakova.</p>
<p>»Planiramo nabaviti još pet elektromotornih nagibnih vlakova za prugu Zagreb-Rijeka, ali zbog potrebnog uređenja infrastrukture, vlakovi na toj relaciji trebali bi početi voziti tek 2005. godine«, dodao je Drempetić.</p>
<p> Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić istaknuo je da je modernizacija željezničkog voznog parka prioritet poslovne politike HŽ-a, te da je ovo zadnja turistička sezona u kojoj HŽ neće moći ponuditi kvalitetnu uslugu, konkurentnu zračnom i cestovnom prijevozu. Istodobno, dodao je, kupnja ovih vlakova dio je Vladine politike povezivanja kontinentalnog dijela Hrvatske s Dalmacijom.</p>
<p> Potpredsjednik prodaje Bombardiera Stefan Krenz naglasio je da je ta tvrtka u projekt od početka htjela uključiti i hrvatska poduzeća, te da je TŽV Gredelj postao Bombardierov partner koji od prošle godine isporučuje baterijske sanduke za nagibne vlakove.</p>
<p>»Nabavka ovih vlakova dokaz je da HŽ ozbiljno shvaćaju modernizaciju, ali to je i polazna točka za strateško partnerstvo, s obzirom da će HŽ trebati vozila i za svoje regionalne pruge«, rekao je Krenz. Dodao je i da će još ove godine početi školovanje osoblja za vožnju nagibnih vlakova.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Infrastrukturni projekti, turizam i trgovina u središtu interesa</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - U sklopu posjeta crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića Hrvatskoj, crnogorsko je gospodarsko izaslanstvo u utorak posjetilo i Hrvatsku gospodarsku komoru.</p>
<p>Članove crnogorskog gospodarskog izaslanstva predvodio je Ranko Četković, diplomatski predstavnik Crne Gore u Hrvatskoj. U izaslanstvu su bili predstavnici Luke Bar, Brodogradilišta Bijela, hotelskog poduzeća Budvanska rivijera i Telekoma Crne Gore, te poduzeća Plantaže, od kojih su se neki tijekom dana individualno sastali s hrvatskim poslovnim partnerima.</p>
<p>»Državni infrastrukturni projekti u Crnoj Gori, posebno u segmentu obnove i gradnje prometnica, predstavljaju veliku šansu za hrvatsko gospodarstvo«, istaknuo je u razgovoru s novinarima Damir Pinjatić, direktor predstavništva HGK u Kotoru. Istaknuo je primjer splitskoga Pomgrada, koji je u barskoj luci izgradio lukobran, što je najveća hrvatska investicija u Crnoj Gori u proteklih desetak godina. Želju za nastupom na crnogorskom tržištu pokazuju još neke hrvatske građevinske tvrtke, kazao je Pinjatić. </p>
<p>Značajne šanse za hrvatska ulaganja otvaraju se i u crnogorskom turističkom sektoru, posebno u nautičkom turizmu, dodao je Pinjatić. Crnogorski gospodarstvenici žele južni Jadran promovirati kao zajedničku turističku destinaciju. Prvi koraci u tom pravcu su već napravljeni, budući da su između Hrvatske i Srbije i Crne Gore ukinute vize, a za Crnu Goru mnogi turisti kreću iz Dubrovnika. </p>
<p>Luka Bar uspostavila je suradnju s riječkom lukom i Lošinjskom plovidbom. Velik je interes za uspostavu poslovnih veza, posebno s pulskim Uljanikom, pokazuju i u Brodogradilištu Bijela. </p>
<p>U Telekomu Crne Gore, kojeg će vlada u Podgorici sljedeće godine ponovno pokušati privatizirati, ističu kako su već uspostavili dobru suradnju s Hrvatskim telekomom i Ericssonom Nikola Tesla. Poduzeće Plantaže zainteresirano je za jačanje već uspostavljene suradnje s hrvatskim maloprodajnim lancima.</p>
<p>Značajan interes za širenjem na crnogorskom tržištu pokazuju i vodeće hrvatske tvrtke. Iskorak na crnogorsko tržište već su napravili Podravka, Ina, Borovo i Varteks. Opći je zaključak sastanka u HGK kako prostora za razvoj gospodarske suradnje između Hrvatske i Crne Gore - kako u trgovini, tako i u ulaganjima - ima još mnogo. U Podgorici očekuju i da se hrvatska poduzeća aktivnije uključe u proces privatizacije crnogorskih tvrtki, a hrvatski kapital u ovu je republiku dobrodošao, rečeno je. Ove bi godine u proces privatizacije trebalo otići 13 velikih crnogorskih poduzeća, no za njih još nisu raspisani tenderi. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>UO HFP-a u srijedu o PIK-u Vrbovec, Belju, Iločkim podrumima, Jadroplovu...</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Na dnevnom redu Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju u srijedu će biti privatizacija PIK-a Vrbovec, za koji je neobvezujuću ponudu predao Gavrilović, te zahtjev Belja za posudbom za plaće. </p>
<p>Razmotrit će se i ponuda za kupnju Iločkih podruma za koje zagrebačka tvrtka Roto promet nudi 7,37 milijuna kuna. Za prodaju Modne konfekcije Slavonija bit će najvjerojatnije raspisan novi natječaj. </p>
<p>Predložit će se i raspisivanje trećeg po redu natječaja za prodaju Hotela Makarska (42,44 posto dionica po početnoj cijeni od 67,3 milijuna kuna), te ponovni natječaj za prodaju 72,03 posto splitskog Jadroplova, čija prodaja po nominalnoj cijeni očekivano nije uspjela.</p>
<p> Članovi UO-a razmotrit će i prijedloge procjene vrijednosti i modela privatizacije objekata kojima upravlja tvrtka Adriatic club d.o.o., osnovana za upravljanje nekretninama ranije u vlasništvu MORH-a. </p>
<p>Riječ je o 12 objekata čija se vrijednost po prijašnjim procjenama kretala između 60 i 70 milijuna eura, a najvrjedniji među njima su Kupari. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Legsi indeks: Hrvatskoj viša ocjena</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Na indeksu stabilnosti Legsi investicijske banke Lehman Brothers i konzultantske kuće Eurasia Group, Hrvatska je u srpnju dobila ocjenu 60, jedan bod više nego u lipnju, te je, kako navodi Hrvatska udruga poslodavaca, među 22 zemlje u razvoju pokrivene indeksom napredovala s jedanaestog na deseto mjesto. </p>
<p>Ocjena na Legsi indeksu, koji se mjeri svakog mjeseca, s oko 65 posto pokriva političke čimbenike u zemlji, a ostatak otpada na gospodarske pokazatelje. </p>
<p>Za Hrvatsku se tako pozitivnom ocjenjuje inicijativa Predsjednika Stjepana Mesića za ubrzanje rješavanja slučaja generala Ante Gotovine, ali i činjenica da je predsjednik Europske komisije Romano Prodi premijeru Ivici Račanu osobno uručio upitnik EU. To je, prema analitičarima Eurasia Groupa, znak posebne potpore Hrvatskoj za brži ulazak u EU. Pozitivnim se, osim toga, smatra i otvaranje autocesta koje povezuju Jadran s unutrašnjošću.</p>
<p>Negativnim se pak ocjenjuje huliganizam hrvatskih navijača na Europskom prvenstvu u vaterpolu, iako se ističe i da je Vlada u hitnu proceduru uputila Zakon o navijačima te isključivanje dječaka srpske narodnosti s vukovarskog nogometnog turnira. </p>
<p>Na gospodarskom planu, kao negativan čimbenik navodi se povećanje vanjskog duga, prvenstveno zbog zaduživanja banaka koje financiraju domaću potražnju. Među ostalim rizicima ističe se i krhki socijalni mir kojeg ugrožava nezadovoljstvo sindikata promjenama radnog zakonodavstva. </p>
<p>Na vrhu indeksa nalaze se Mađarska, Poljska i Meksiko, a slijede Bugarska, Tajland, Južna Afrika, Kina, Brazil i Rusija. Iza Hrvatske nalaze se redom Filipini, Indija (koja je ovoga mjeseca prvi put uvrštena na indeks zamijenivši Egipat), Turska, Argentina, Saudijska Arabija, Ukrajina, Kolumbija, Venezuela, Indonezija, Uzbekistan, Azerbejdžan i Nigerija. </p>
<p>Ovoga je mjeseca nekoliko zemalja dobilo znatno nižu ocjenu nego u lipnju. Nigerija je tako nazadovala zbog štrajka potaknutog nezadovoljstvom oko cijene nafte, a Brazil zbog odluke vlade o odgodi rasprave o stečajnom zakonu. Na ocjenu Rusije su utjecali napadi terorista samoubojica, uhićenje čelnika naftne kompanije Yukos, te odluka vlade o zatvaranju posljednje ruske neovisne televizije. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>ZIF Expandia pripojen društvu Proficio</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - ZIF Expandia pripojen je društvu Proficio d.d. za usluge iz Zagreba. U utorak su dionice tog društva uvrštene na slobodno tržište Varaždinske burze, a u srijedu će se uvrstiti i u TN kotaciju Zagrebačke burze, izvijestili su s burze. Istog dana počet će i trgovanje tim dionicama pod burzovnim simbolom PRFC-R-A.</p>
<p>Pripajanje Expandije Proficiju upisano je u sudski registar 16. srpnja, a na temelju toga je Središnja depozitarna agencija donijela odluku o prestanku redovnih dionica Expandia ZIF d.d. Sukladno tome, od srijede se ukida uvrštenje dionica Expandije u kotacijama dviju burzi.</p>
<p>Društvo Proficio nakon pripajanja ima povećan temeljni kapital, koji iznosi 391,29 milijuna kuna, podijeljen je na 3.912.908 dionica nominale 100 kuna. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Metro porastao, a Reuters pao 5 posto</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Rast dionica u tehnološkom sektoru potaknuo je oporavak europskih indeksa do utorka poslijepodne, nakon što je u New Yorku Nasdaq Composite porastao neposredno nakon otvaranja burzi. Frankfurtski i pariški indeksi su do poslijepodneva ostali na negativnom teritoriju - DAX je sa 3281,33 boda bio 0,17 posto niži, a CAC 40 je pao 0,26 posto, na 3073,18. Londonski FTSE 100 je porastao 0,39 posto, na 4060, dok je milanski MIB 30 sa 25.190 bodova ostao gotovo nepromijenjen, jednako kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 sa 2380,4 boda.</p>
<p>Nasdaq Composite je u prvih pola sata trgovanja porastao 0,6 posto na 1690 bodova. Dow Jones Industrial Average je po otvaranju bio neznatno niži, a S 500 viši nego u ponedjeljak. Tokyjski NIKKEI 225 je u utorak ponovno pao - 0,44 posto, na 9485,98 bodova. </p>
<p>Najveći dobitnik među europskim blue chipovima bio je njemački maloprodajni lanac Metro, čije su dionice porasle gotovo 5 posto nakon što je Merrill Lynch povećao njihovu ciljanu cijenu. </p>
<p>Najveći gubitnik bio je Reuters - pao je 5,2 posto nakon što su čelnici grupacije upozorili ulagače da ne očekuju brzi oporavak, unatoč tome što su rezultati u prvom polugodištu, objavljeni u utorak, bili nešto bolji od očekivanih. Reuters je, naime, ostvario prvu dobit u posljednje dvije godine - 4 milijuna funti, u usporedbi s neto gubitkom od 73 milijuna u istom razdoblju lani. Ukupan prihod je, međutim, pao 12 posto na 1,62 milijarde funti.</p>
<p>Dionice u financijskom sektoru ostale su uglavnom nepromijenjene, iako su osiguravatelji pali nakon što je sedam vodećih u Njemačkoj optuženo za kartel. Allianz je izgubio 1,8, a München Re 1,6 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Izbori 30. studenoga, novi saziv Sabora početkom siječnja? </p>
<p>Taj datum vladajućoj koaliciji odgovara jer ostavlja dovoljno vremena za usklađivanje preostalih zakona s europskim zakonodavstvom, ali i za pripremu privremenog financiranja države za prvo tromjesečje 2004. godine/ Isti bi dan na izbore mogli izaći i Zagrepčani koji će tada birati novu gradsku vlast/ SDP uskoro započinje pregovore s IDS-om i Librom o suradnji </p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Nakon što su se u ponedjeljak premijer Ivica Račan, predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić usuglasili da se sljedeći parlamentarni izbori održe u drugoj polovici studenoga, iz SDP-a se neslužbeno doznaje da bi to mogao biti 30. studenoga. </p>
<p>Taj datum vladajućoj koaliciji odgovara iz više razloga. Ostavlja dovoljno vremena za usklađivanje preostalih zakona s europskim zakonodavstvom, ali i za pripremu privremenog financiranja države za prvo tromjesečje 2004. godine. Naime, proračun za sljedeću godinu je u pripremi, međutim usvojio bi ga novi saziv parlamenta koji bi se, ako se plan ostvari, sastao početkom siječnja.</p>
<p>U Banskim dvorima se planira da nova vlada započne svoj mandat prema novom zakonu o vladi, po kojem bi vlada imala između 10 i 14 resora, a koji bi Sabor trebao usvojiti najesen. </p>
<p>Istodobno s parlamentarnim izborima, prema nekim informacijama, 30. studenoga na izbore bi mogli izaći i Zagrepčani koji će tada birati novu gradsku vlast. Naime, u zagrebačkom se SDP-u ozbiljno razmišlja o prijevremenim izborima koji bi bili održani gotovo na polovici mandata. Glavni razlog je veliko nezadovoljstvo SDP-a koalicijom s HNS-om koja od početka loše funkcionira i gdje u sukobima često moraju arbitrirati šefovi tih dviju stranaka Ivica Račan i Vesna Pusić. Doznajemo da bi SDP-ovu listu u Zagrebu nosio šef gradskog SDP-a i zagrebački dogradonačelnik Milan Bandić, kojemu popularnost i dalje raste. Njegovi stranački kolege smatraju da je to prilika koja se ne smije propustiti ne bi li se riješili odnosi s HNS-om. </p>
<p>Esdepeovcima i na državnoj i na gradskoj razini vjeru u izbornu pobjedu daje i rast popularnosti Vlade i premijera Ivice Račana, a time i same stranke. Taj je trend, koji pokazuju sva relevantna istraživanja, započeo u ožujku. </p>
<p>Doznajemo da bi SDP uskoro trebao započeti pregovore s IDS-om i Librom o suradnji na parlamentarnim izborima. Stranke će najvjerojatnije koalirati ovisno o situaciji u izbornim jedinicama, te će se na tome, doznaje Vjesnik, i temeljiti dogovor o prijeizbornoj, ali i poslijeizbornoj suradnji Libre i SDP-a.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Vujanović: Hrvatsku vidimo kao državu koja će nam pomoći da se približimo EU </p>
<p>Prevlaka je, rekao je Stjepan Mesić, »prevladano otvoreno pitanje«, a Filip Vujanović ocijenio je da je ona »tkivo vezivanja dviju država«/ Crnogorski predsjednik razgovarao s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom/ Mesić najavio da u kolovozu ide u Crnu Goru</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - »Političko-sigurnosna pitanja između Hrvatske i Crne Gore rješavamo danas ne samo dijalogom, nego i tako da se interesi nužno ne suprotstavljaju«, izjavio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić nakon susreta s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem u utorak u Zagrebu. </p>
<p>Dvojica su čelnika u razgovorima dotakla mnoga bitna pitanja počevši od provedbe Protokola o Prevlaci, koja se uspješno odvija već šest mjeseci, zbog čega je Prevlaka, kako je rekao Mesić, »prevladano otvoreno pitanje«. Hrvatska i Crna Gora žele na Prevlaci ulagati u visoki turizam i tu granicu vide kao najotvoreniju granicu u Europi, a Prevlaku, rekao je Vujanović, kao »tkivo vezivanja dviju država«. </p>
<p>Mesić i Vujanović razmijenili su mišljenja i o potrebi učvršćivanja regionalne suradnje i zajedničkih inicijativa, o manjinama kao mostovima suradnje, a posebna je pozornost dana gospodarskoj suradnji koja nije na zadovoljavajućoj razini. Vujanović je, prema vlastitu priznanju, pozvao hrvatske gospodarstvenike da agresivnije sudjeluju u crnogorskim privatizacijskim poslovima i da se odazivaju na tendere.</p>
<p>Predsjednik Mesić je napomenuo da je Jadransko-jonska auto-cesta najbliža veza zemalja regije koja vodi u zapadnu Europu i stoga dvije države očekuju europsku pomoć u realizaciji tog projekta. Obećao je i da će u kolovozu posjetiti Crnu Goru. </p>
<p>Premijer Ivica Račan naglasio je u razgovoru s crnogorskim predsjednikom da je Hrvatska politički i gospodarski stabilna zemlja koja želi pomoći uspostavljanju stabilnosti u regiji i koja je zainteresirana za suradnju sa susjedima, pa tako i za jačanje gospodarskih veza sa Crnom Gorom, kaže se u priopćenju iz Vladina ureda. Vujanović je Račanu čestitao na makroekonomskoj stabilnosti i ostvarivanju razvojnih projekata, te napomenuo da Crna Gora provodi teške reforme čiji će se rezultati tek osjetiti, dodaje se u priopćenju. Sastanku je nazočio potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>»Hrvatska i Crna Gora ostvarile su u kratkom vremenu goleme pomake u kvaliteti međusobnih odnosa unatoč opterećenjima iz nedavne prošlosti«, ocijenio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula ugostivši predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. Picula je napomenuo da još ima pitanja između dviju država o kojima se mora voditi računa, odnosno da još uvijek postoje određena raspoloženja, osobito na jugu Hrvatske koji je osjetio ratna zbivanja početkom devedesetih godina. Kao najvažnije područje suradnje naveo je gospodarstvo, zatim kulturu, znanost i obrazovanje. Prioriteti u idućem razdoblju bit će promet, infrastruktura i izgradnja graničnih prijelaza. Picula je spomenuo i položaj nacionalnih zajednica koji je znatno bolji nego ranije, što ilustrira činjenica da Hrvati u Crnoj Gori prvi put od 1938. imaju svoje predstavnike u tijelima vlasti. </p>
<p>Predsjednik Vujanović je rekao da su za Crnu Goru iznimno važna hrvatska iskustva i status u pridruživanju Europskoj uniji, zbog čega se Hrvatsku doživljava kao zemlju koja će na tom putu pomoći Crnoj Gori. »Hrvatska je na vratima Europske unije. Njezina iskustva su golema i važna i bit će dobra za nas kako bismo i mi postali dijelom europske obitelji«, rekao je Vujanović.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Započinje li rasprodaja Lenčeve pokretne imovine</p>
<p>RIJEKA, 22. srpnja</p>
<p> - U skladištu »Viktora Lenca« na Kukuljanovu u Rijeci, uzetom u najam od tvrtke »Brodomaterijal« u stečaju, na temelju sudske odluke u ponedjeljak je popisana sva pokretna imovina »Viktora Lenca«. Uglavnom je riječ o opremi namijenjenoj ugradnji u brodove. Nekoć moćni riječki trgovački div »Brodomaterijal« potražuje od Lenca 500 tisuća kuna zbog neplaćene najamnine za skladište, a popisana roba uvelike premašuje »Lenčev« dug.</p>
<p>»Brodomaterijal« je prvi kojem je sud dopustio pljenidbu »Lenčeve« pokretne imovine, a hoće li to dopustiti i drugima ako zatraže, vidjet će se uskoro. Neslužbeno, naime, doznajemo da neke riječke tvrtke, koje imaju potraživanja prema »Lencu«, kane sudu podnijeti zahtjev za »sjedanje« na pokretnine tog brodogradilišta. Račun »Viktora Lenca« je prazan, a u slučaju njegova stečaja »Brodomaterijal« je prvi dobio mogućnost osigurati naplatu svojih potraživanja. </p>
<p>Hipoteku na »Lenčevu« nepokretnu imovinu najvjerojatnije imaju banke, pa drugi vjerovnici nemaju tu što tražiti. Može se stoga očekivati kako će neki vjerovnici zatražiti od suda da svoja potraživanja u slučaju »Lenčeva« stečaja naplate pljenidbom automobila tog brodogradilišta.</p>
<p>Proteklih je dana direktor »Viktora Lenca« Damir Vrhovnik više bio zabrinut zbog nervoznih dobavljača i kooperanata nego zbog neodlučnih bankara i dioničara. Putem medija je vjerovnicima poručivao da će s odobrenim sredstvima podmiriti njihova stara potraživanja u sljedećih godinu dana. Međutim, kooperanti i dobavljači polako gube strpljenje, te su u strahu od »Lenčeva« stečaja počeli posezati za pokretnom imovinom Vrhovnikova škvera. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Milinović mora dokazati da je potpisao ugovor za pristupanje HV-u</p>
<p>OSIJEK, 22. srpnja</p>
<p> - Hrvatski branitelj srpske nacionalnosti Žarko Milinović morat će u roku 30 dana Općinskom sudu u Osijeku dostaviti podatke o imenu, prezimenu i adresi osobe kojoj je, kako tvrdi, 1. travnja 1994. godine potpisao za pristupanje u djelatni vojni sastav HV-a. Zaključeno je to u utorak u nastavku sudskog spora koji pokrenuo Milinović podnijevši tužbu protiv Ministarstva obrane. </p>
<p>Milinović tuži MORH jer je u prosincu 1995. nečasno otpušten iz djelatnog sastava HV-a, u vrijeme dok se nalazio na postoperativnom liječenju i bolovanju koje mu je, kako kaže, zaključeno bez njegova znanja. Traži i 27 neisplaćenih plaća, s kamatama, koje bi zaradio da je bio pripadnik HV-a.</p>
<p>Milinović nije mogao predočiti ugovor o pristupanju u djelatni vojni sastav HV-a čiji mu primjerak nije vraćen s ostalom dokumentacijom koju je dobio nakon primljene zapovijedi o otpustu. Taj je ugovor, tvrdi Milinović, potpisan u krugu osječke vojarne »Gaj«. </p>
<p>Tijekom rasprave u utorak Milinović je ponovio kronologiju zbivanja u slučaju spomenuvši da je više puta prosvjedovao na Markovu trgu u Zagrebu. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Podignuta kaznena prijava protiv Dinka Breberine</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja podnijela je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv odgovorne osobe u tvrtci Teseco d.o.o. direktora Dinka Breberine, po čl. 252. st. 1. Kaznenog zakona RH (ugrožavanje okoliša otpadom), navodi se u utorak među inim u priopćenju za javnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p>Navodi se također da je u uredu državnog odvjetnika u ponedjeljak održan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici Državnog odvjetništva, Općinskog državnog odvjetništva, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva zdravstva i MUP-a na kojem je Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša izvijestila o dosadašnjem radu tvrtke Teseco te nadzoru u Manjerović Selu.</p>
<p>Na sastanku je odlučeno da će se u ponedjeljak obaviti inspekcijski nadzor tvrtke Teseco od strane svih nadležnih inspekcijskih službi Državnog inspektorata, sanitarne inspekcije i inspekcije zaštite okoliša te da će svaka inspekcija postupiti u sklopu svoje nadležnosti. Inspekcija zaštite okoliša stavit će na raspolaganje MUP-u, Odjelu za opći kriminalitet, svu raspoloživu dokumentaciju o dosadašnjim nadzorima i nalazima, ističe se u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvati bi se vratili u BiH, a nitko im ne jamči smještaj</p>
<p>Obje strane moraju znati koliko imaju izbjeglica, u kakvom je stanju njihova imovina, kako ih se može zbrinuti, tko im jamči sigurnost, od čega će živjeti... Ako se to sada operativno dogovori, s točno određenim zadaćama za obje strane, za očekivati je da povratak krene i prema BiH</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Da je povratak izbjeglica sad tehnički, operativni problem koji dogovorno trebaju rješavati sve zainteresirane strane, potvrdio je uoči posjeta Zagrebu i Mirsad Kebo, ministar za ljudska prava i izbjeglice u BiH. Uoči razgovora s hrvatskim ministrom graditeljstva i obnove Radimirom Čačićem, Kebo u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu poručuje da je došlo vrijeme da se pitanje povratka izbjeglica rješava regionalno. S hrvatske strane, odavno već nastoje spustiti loptu s političke na tehničku razinu, no sve dosad za to nije imala sluha ni BiH niti Srbija.</p>
<p>Međutim, i u susret očito dobroj volji da se napokon počnu konkretno dogovarati, na vidjelo izlaze razmimoilaženja u brojkama. Kebo tvrdi da u srpskom entitetu u BiH živi 24.000 Srba iz Hrvatske, a hrvatska strana raspolaže brojem od 13.547 srpskih izbjeglica od kojih veći dio živi u Srbiji, a tek manji broj u BiH. Hrvatska im ne priječi povratak, zahtjevi su odavno odobreni, no oni se ipak ne vraćaju. Pravu brojčanu sliku o izbjeglim Srbima očito nema ni jedna strana, s tom razlikom što Hrvatska ima spomenute zahtjeve Srba za povratak i to drži relevantnim pokazateljem, a u BiH priznaju da službemnu evdenciju nemaju i da je hrvatskih Srba kod njih možda čak i 35.000. Nisu se nikad i nikom prijavili i očito u BiH tek slijedi registracija izbjeglica, pa tek onda operativni povratak za koji će se u srijedu u Zagrebu založiti Kebo.</p>
<p>Zato se od njegova posjeta, unatoč najavi da se povratak regionalno treba rješavati, u najmanju ruku očekuju da i konkretno predloži kako kad je u pitanju vlada Republike Srpske. Što se Hrvatske tiče, poziv za povratak je konkretan: od ukupno 19.242 zauzete srpske kuće u početku mandata ove vlade do danas ih je vraćeno više od 13.500. Zauzeto je još 5496 stambenih jedinica, a za njih 3502 vlasnici su podnijeli zahtjev za povrat. Hrvatske vlasti pronašle su modele zbrinjavanja: od obnove razrušenih srpskih kuća, preko otkupa državne imovine posredstvom APN-a i pomaganja u gradnji kuća Hrvatima koji se vraćaju u BiH do povrata srpske imovine vlasnicima. Sve se to može potkrijepiti brojkama. Među 39.000 zahtjeva za obnovu, oko 23.000 je srpskih zahtjeva, a samo lani sa 20 milijuna kuna Vlada je pomogla dodjelu 400 paketa građevinskog materijala Hrvatima koji se vraćaju u BiH.</p>
<p>Isti je iznos uračunat i u ovogodišnji proračun i na isporuku građevinskog materijala čeka zasad više od 600 obitelji povratnika u bosansku Posavinu. Valja podsjetiti i na to da je između Hrvatske i BiH još u prosincu 2001. godine potpisan Sporazum o povratku izbjeglica. Od tada je u tijeku razmjena podataka s ministarstvom za izbjeglice i ljudska prava u BiH. No i to u jednom smjeru: Hrvatska je dostavila podatke za 8000 izbjeglica iz BiH koje je zbrinula, a koji bi se htjeli vratiti. S druge strane granice odgovorili su nepotpunim podacima i o obnovi njihovih kuća i o povratu imovine, a to je osnovni uvjet za povratak. Zato hrvatska strana očekuje od Kebina posjeta Zagrebu konkretan dogovor i konkretnu razmjenu podataka, a za to nije dovoljno samo reći: »Došlo je vrijeme da se pitanje izbjeglica rješava regionalno«.</p>
<p>Obje strane moraju znati koliko imaju izbjeglica, u kakvom je stanju njihova imovina, kako ih se može zbrinuti, tko im jamči sigurnost, od čega će živjeti... Ako se to sada operativno dogovori, s točno određenim zadaćama za obje strane, za očekivati je da povratak krene i prema BiH. Hoće li se to dogoditi, odgovorit će najvjerojatnije Mirsad Kebo svojim sugovornicima u Zagrebu. Barem će trebati ponuditi rješenja koja Hrvatska već ima i provodi - koliko je novca osigurano za obnovu, u kakvom su stanju kuće povratnika te kako ih i u kojem roku pripremiti za povratak.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Financiranje bolnica obveza vlasnika, u ljekarnama kontrola tlaka i šećera </p>
<p>Usvajanjem paketa zdravstvenih zakona Ministarstvo zdravstva ostvaruje pravne pretpostavke za djelomično usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, rekao je ministar Andro Vlahušić/ Ministarstvo zdravstva više neće, osim u 14 državnih ustanova, potvrđivati izbor ravnatelja/ U Hrvatskoj bi, prema novome, trebalo biti 23 doma zdravlja</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Osnivanje agencije za lijekove i medicinske proizvode i hrvatske komore medicinskih sestara do kraja ove godine samo su neki od noviteta novog paketa zdravstvenih zakona koje je na konferenciji za novinare, u utorak, predstavio ministar zdravstva Andro Vlahušić.</p>
<p>Agencija za lijekove bit će zadužena za reguliranje tržišta lijekovima i imat će ovlasti nad registrom, kontrolom i brigom o nuspojavama određenog lijeka, dok će klinička ispitivanja i dalje ostati pod ingerencijom Ministarstva zdravstva. Agencija će također provoditi prvostupanjski nadzor nad lijekovima, dok će drugostupanjski nadzor imati Ministarstvo. </p>
<p>Ovih je dana, naime, u Saboru izglasovano sedam novih zakona - o zdravstvenoj zaštiti, lječništvu, stomatološkoj djelatnosti, sestrinstvu, medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, ljekarništvu te o lijekovima i medicinskim proizvodima. Tim zakonima Ministarstvo ostvaruje pravne pretpostavke za djelomično usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije. </p>
<p>»Liberalna novost jest da će trgovačka društva moći obavljati određene poslove u zdravstvu, što označava dolazak kapitala u djelatnost. Nadalje, financiranje bolnica odsad će biti obveza vlasnika koji to pravo može delegirati na upravu bolnice«, naglasio je Vlahušić.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva više neće, osim u 14 državnih ustanova, potvrđivati izbor ravnatelja. Ono će reagirati samo u slučajevima ako se u bolnici radi na štetu osnivača ili se ne provodi ugovor s HZZO-om. U Hrvatskoj bi, prema novom planu, trebala biti 23 doma zdravlja. Ostavljena je mogućnost da se u određenim županijama formiraju dodatne radne jedinice, međutim uprava doma bit će samo jedna. Prema novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti, umjesto sedam, predviđaju se četiri državna zdravstvena zavoda. Zavod za toksikologiju djelovat će, primjerice, unutar Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Istim zakonom predviđa se i osnivanje nacionalnog instituta za mentalno zdravlje. Također se predviđa i osnivanje skupnih privatnih praksi.</p>
<p>Egidio Čepulić, član Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore, kazao je da je zadovoljan što će komore napokon postati partneri Ministarstvu zdravstvu. »Država ima određena prava, no stručna pitanja u medicinskoj djelatnosti mogu rješavati sami liječnici. Stručni i etički nadzor koji je Komora dobila omogućit će novi pristup djelovanja na pojedinca i liječničku praksu u bolnicama«, rekao je Čepulić. Dodao je da ubuduće prilikom pretraga ordinacija neće biti nazočna samo policija, nego i predstavnici liječnika. </p>
<p>Katica Vugrinčić-Tomić, povjerenica Hrvatske ljekarničke komore, rekla je da će se u ljekarnama moći kontrolirati tlak i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, ali ne i dijagnosticiranja. Također će se moći obaviti i razna stručna savjetovanja, primjerice o prestanku pušenja ili narkomaniji. Jasminka Polić, tajnica Hrvatske stomatološke komore, kazala je da su stomatolozi zadovoljni što su napokon postali neovisna i samostalna služba.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Džanko u četvrtak i petak pred haaškim istražiteljima </p>
<p>Umirovljeni general bojnik osumnjičen je za kršenje humanitarnog prava na južnom bojištu/ Njegov odvjetnik Nenad Boban kaže da je Vlada dokumentaciju potrebnu za pripremu razgovora Džanku dostavila tek u utorak navečer</p>
<p>SPLIT, 22. srpnja</p>
<p> - Umirovljeni general bojnik Luka Džanko će se u četvrtak i petak u Zagrebu susresti s haaškim istražiteljima kao osumnjičenik za kršenje humanitarnog prava na južnom bojištu gdje je bio zapovjednik HV-a. Prema riječima njegova odvjetnika Nenada Bobana Ministarstvo obrane dostavilo je samo dio dokumentacije, i to »onaj koji je pronađen«.</p>
<p>»Od 1991. godine do umirovljenja 1996., general Džanko prošao je sve faze južnog bojišta do oslobođenja Dubrovnika, zatim 'Maslenicu', 'Bljesak' i 'Oluju', za što je dobio i razna priznanja i odlikovanja. Nije sudjelovao ni u jednoj privatizacijskoj igri, nije kupio tvornicu, poduzeće. Danas, kada se nalazi pred suočavanjem s haaškim istražiteljima, ima problema s financiranjem obrane jer mu nitko nije ponudio pomoć u tome, kao što je to bio slučaj s drugima iz HV-a i HVO-a«, stoji u priopćenju koje je u utorak uputio predsjednik splitskog LS-a Ante Tešija.</p>
<p>Prema njegovim riječima, »izgleda da postoje dvije vrste generala: oni iza kojih stoje stranke, stožeri i razne udruge koji pritiskom ili prijetnjom iznuđuju angažiranje vlasti, te oni za koje se ne radi gotovo ništa, kao da ne spadaju u istu skupinu generala iz Domovinskog rata«.</p>
<p>»Dok su neki bili u udarnim vijestima svih medija, slučaj generala Džanka prolazi tiho, bez potresa sa škrtim informacijama. Možda je za to kriv sam general koji je samozatajan i koji je od početka pristao, bez pogovora, pristupiti suočavanju s haaškim istražiteljima. Možda je kriv i zbog izjave da će se braniti istinom, što vjerojatno nekima neće odgovarati«, navodi se, između ostaloga, u LS-ovu priopćenju.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Vlada čini sve da Džanku osigura tražene dokumente</p>
<p>Vladin ured za odnose s javnošću potvrdio je u utorak u priopćenju da dosad nisu pronađeni traženi dokumenti. »Činjenica je da do ovoga trenutka nisu mogli biti pronađeni dokumenti koji se prema navodima odvjetnika Nenada Bobana nalaze u Ministarstvu obrane. Vlada, međutim, naglašava da se ulažu svi potrebni napori kako bi se i ti dokumenti pronašli i pravodobno stavili generalu Džanku na raspolaganje«, kaže se u priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću. Vlada ističe da je Ured za suradnju s Haaškim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima isti dan po zaprimanju zamolbe odvjetnika generala Džanka za dostavom određenih dokumenata, tu zamolbu »proslijedio u uobičajeni postupak prema institucijama za koje se pretpostavlja da traženu dokumentaciju posjeduju«. »U tom kontekstu odvjetnik Nenad Boban već je obaviješten o eventualnoj dokumentaciji koja se nalazi u Državnom arhivu, kao i u Uredu za suradnju s Međunarodnim sudom i međunarodnim kaznenim sudovima ('Šuškovi dokumenti')«, priopćeno je iz Vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tomčić: Sabor će na jesen, do raspisivanja izbora, raditi bez stanke</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić rekao je da će se parlamentarni izbori održati u drugoj polovici studenog i da su mogući datumi 16., 23. ili 30. studenoga</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - »Hrvatski sabor svoju će izvanrednu 36. sjednicu započeti 3. rujna, dok bi 17. rujna trebala početi redovita, 37. sjednica«, kazao je novinarima u utorak predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nakon sjednice Predsjedništva parlamenta. Ponovio je da će se parlamentarni izbori održati u drugoj polovici studenog i da su mogući datumi 16., 23. ili 30. studenoga. Budući da Sabor mora biti raspušten najmanje mjesec dana prije izbora, njegovo posljednje zasjedanje vjerojatno će kontinuirano trajati sve do raspuštanja i raspisivanja izbora. </p>
<p>Na 36. izvanrednoj sjednici, koja će trajati dva tjedna, Sabor bi uglavnom trebao raspravljati o paketu zakona vezanih za usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s onim u Europskoj uniji. </p>
<p>Tomčić je najavio da će se početkom rujna na Brijunima održati proširena sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Njoj će nazočiti mnogi važni europski i svjetski dužnosnici iz područja nacionalne sigurnosti, među kojima, vjerojatno, i glavni tajnik NATO-a George Robertson. Tomčić je dodao da će održavanje takve sjednice s uglednim gostima pridonijeti jačanju ugleda Hrvatske u međunarodnim razmjerima.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Saborski zastupnici za osam mjeseci u svojim uredima </p>
<p>Troškovi građevinskih radova iznose oko 10 milijuna kuna, a njima bi se uredilo 1561 četvorni metar zatvorenog prostora te atrij koji ima 50 četvornih metara/ U zgradi, koja je oko 100 metara udaljena od Sabora, nalazit će se 43 uredska prostora za 58 zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Za oko osam mjeseci trebala bi biti ispunjena dugogodišnja želja saborskih zastupnika da svaki od njih dobije svoj radni prostor. Naime, kako je u utorak novinarima potvrdio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, ovaj tjedan trebali bi početi radovi na uređenju zgrade u Demetrovoj 15 u Zagrebu, oko 100 metara udaljenoj od Sabora, u kojoj će se ubuduće nalaziti 43 uredska prostora za 58 zastupnika. </p>
<p>Zgrada je izgrađena početkom 18. stoljeća u baroknom stilu, zaštićeni je spomenik kulture i u državnom je vlasništvu. Odlukom Vlade, još prije dvije godine dodijeljena je na korištenje Saboru, a sve donedavno trajalo je traženje potrebnih dozvola, osiguranje novca i odabir izvođača radova. Tomčić je novinarima kazao da je bio vrlo kritičan u dosadašnjim pripremama i da je, prema njegovu mišljenju, pritom bilo i određenih opstrukcija. </p>
<p>Troškovi građevinskih radova iznose oko 10 milijuna kuna, a njima bi se uredilo 1561 četvorni metar zatvorenog prostora te dvorišni atrij koji ima 50 četvornih metara. Uredi zastupnika bili bi smješteni u prizemlju, na prvom i drugom katu te u potkrovlju, gdje će se nalaziti i jedna velika te tri male dvorane, kafić i ostali prateći sadržaji. Prema planu, u nekim uredima bilo bi smješteno po dvoje zastupnika, a u većini njih po jedan. Autori projekta su arhitekti akademik Ante Vulin, Dina Vulin-Ileković i Boris Ileković. </p>
<p>Prema riječima tajnice Sabora Danice Orčić, problem je predstavljalo i zbrinjavanje troje stanara iz Demetrove 15. Dvoje je dobilo zamjenski stan od grada Zagreba, koji će zauzvrat od države dobiti dva poslovna prostora istovjetne vrijednosti, dok je treći stanar dobio naknadu iz sredstava koje je država dobila prodajom društvenih stanova. </p>
<p>Svoje urede u saborskim zgradama na Markovu trgu i u Opatičkoj ulici trenutačno imaju samo predsjednik Sabora i potpredsjednici, predsjednici i potpredsjednici 25 saborskim radnih tijela, voditelji saborskih izaslanstava u parlamentarnim skupštinama te nezavisni zastupnici s obzirom na to da nemaju svoj klub. </p>
<p>Nakon što radovi na uređenju Demetrove 15 budu završeni, »obični« zastupnici, koji prema sadašnjim kriterijima ne bi imali vlastiti ured, neće se više morati pripremati za sjednice i pisati govore u svojim stranačkim klubovima, saborskim salonima i dvoranama ili u kafiću. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»HDZ nije moderna europska stranka«</p>
<p>Sanader je silnim raspuštanjima stranačkih tijela oslabio HDZ, nije poticao stvaranje oporbenih koalicija i time znatno smanjio šanse za promjenu vlasti nakon sljedećih izbora, kazao Vukić dodavši da takvoj politici ne želi davati pokriće</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - »Zbog neslaganja s politikom predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, koja predstavlja napuštanje temeljnih načela stranke, neopozivo sam podnio ostavku na sve stranačke dužnosti i istupio iz HDZ-a. U javnosti se stvara lažna percepcija da se HDZ transformira u modernu europsku stranku, a procesi unutar stranke govore da se događa suprotno«, kaže se u kratkom priopćenju što ga je medijima uputio Dario Vukić, član Predsjedništva HDZ-a. </p>
<p>Vukić, alfa i omega HDZ-a u Primorsko-goranskoj županiji i neformalni šef stranke na području Kvarnera, na unutarstranačkim izborima u travnju prošle godine, u borbi za predsjedničko mjesto između Ive Sanadera i Ivića Pašalića, javno se opredijelio za Pašalića. Pristupio je njegovoj ekipi i bio kreator ekonomskog dijela Pašalićeva programa. U tijesnoj je utrci na VII. općem saboru HDZ-a Sanader pobijedio i preuzeo potpunu kontrolu u stranci. To se jasno potvrdilo prije mjesec dana, na VIII. stranačkom saboru, kad je više od 5000 izaslanika u prepunoj dvorani Košarkaškog centra »Dražen Petrović« ovacijama pozdravilo Sanadera, političara koji je odavno jasno dao do znanja da se nakon izbora vidi na premijerskome mjestu.</p>
<p>Budući da je Sanader postupno uklonio sve Pašalićeve suradnike, znalo se da će red doći i na preostale ako se ne »primire«.</p>
<p>Tu su lekciju vrlo dobro shvatili Ivan Šuker, Božidar Kalmeta i Krešimir Ćosić, koji su također bili u Pašalićevu stožeru, pa su svoje eventualno nezadovoljstvo Sanaderovim vođenjem stranke zaboravili. S Vukićem nije bio takav slučaj.</p>
<p>»U godinu dana potpuno nestao Tuđmanov HDZ«</p>
<p>Iako je formalno ostao član Predsjedništva na svim se sjednicama tog stranačkog tijela bunio protiv Sanaderove politike. Sanader je posebno zapamtio činjenicu da se Vukić najviše protivio njegovoj politici raspuštanja neposlušnih stranačkih podružnica. Kulminacija nesnošljivosti uslijedila je prije dva mjeseca, kada je Sanader raspustio i primorsko-goranski HDZ, čime je Vukića definitivno marginalizirao. Vukić se nije pojavio na VIII. saboru, na kojem nije bilo mjesta ni Ljubu Ćesića Rojsa, kojemu je HDZ-ovo vodstvo također dalo odbijenicu. Međutim, Vukić je pozvan, a Rojs nije. </p>
<p> HDZ-ova ga elita više nije pozivala na sjednice Predsjedništva, što je Vukić trebao shvatiti kao jasan signal da mu se u stranci u kojoj je bio godinama odbrojavaju dani. Stoga je Vukić, ne čekajući da ga Sanader i dalje javno ponižava, a potom isključi iz stranke, otišao sam. </p>
<p>»U prošlih godinu dana gotovo je potpuno nestao Tuđmanov HDZ koji se, među ostalim, temeljio na jasnom političkom programu, prepoznavanju nacionalnih interesa, demokraciji, zakonitosti rada unutar stranke i unutarstranačkoj toleranciji. Te vrijednosti su suspendirane i zamijenjene jednoumljem i nepostojanjem jasnog programa i vizije. Sanader je silnim raspuštanjima stranačkih tijela oslabio HDZ, nije poticao stvaranje oporbenih koalicija i time znatno smanjio šanse za promjenu vlasti nakon sljedećih izbora. Očito je cilj bio odbaciti politiku dr. Franje Tuđmana, a od HDZ-a zadržati samo ime, jer ono samo po sebi nosi velik broj glasova. Moja odluka je jedina moguća jer takvoj politici i procesima nisam davao niti želim dati pokriće«, kazao je Vukić.</p>
<p>Matulović-Dropulić, Mateša i Valentić sljedeći?</p>
<p>»Vukićev izlazak iz HDZ-a logičan je završetak njegova potpunog nesnalaženja u hrvatskoj političkoj zbilji nakon 3. siječnja 2000. Vukić je jedan od pripadnika politike koju je predvodio Pašalić, a koja je HDZ i dovela do gubitka izbora 2000. Iako Vukić u svojem priopćenju tvrdi suprotno, predsjednik Sanader davao mu je punu potporu u stranačkim aktivnostima, kao i tijekom svekolikih pritisaka na njega kao člana HDZ-a. Unatoč njegovim tvrdnjama o HDZ-u i njegovu rejtingu, upravo u protekle tri godine HDZ je ponovno postao najjača politička snaga u Hrvatskoj i time dokazao vjerodostojnost politike predsjednika Sanadera i stranačkog vodstva«, kazao je HDZ-ov glasnogovornik Ratko Maček.</p>
<p>»U ovom trenutku ne razmišljam o prelasku u neku drugu stranku«, istaknuo je Vukić, za kojega zanimanje pokazuju HSP i HIP. Navodno je čelništvo HIP-a razmatralo mogućnost da Vukić bude nositelj njihove liste u Primorsko-goranskoj županiji, no Vukić to opovrgava. Jednako tako, padaju u vodu i spekulacije o Vukićevu prelasku u Hrvatski blok.</p>
<p>Sve su glasnije priče da bi iz HDZ-a mogli otići zastupnici iz »tehnomenadžerske struje« - Zlatko Mateša, Marina Matulović-Dropulić i Nikica Valentić, kojima u HDZ-u također ne cvjetaju ruže i koji neće dopustiti da ih Sanader ne stavi na izborne liste i tako javno ponizi dvojicu bivših premijera i bivšu zagrebačku gradonačelnicu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Od 1. kolovoza u Zagrebu voda i odvodnja skuplja za četrdeset posto</p>
<p>Zagreb godinama gubi čak 40 posto iscrpljene vode, što je godišnja potrošnja vode grada Splita/ Sanacija cjevovoda, koja bi trebala završiti 2008., stajat će 515 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Zagrepčani će od 1. kolovoza kubični metar vode plaćati 6,27, umjesto dosadašnjih pet kuna. Gradsko je poglavarstvo, naime, na sjednici u utorak dalo suglasnost gradskom poduzeću »Vodoprivredi i odvodnji« da povisi cijenu vode i odvodnje za domaćinstva za čak 40 posto, a za ostale korisnike 17,7 posto.</p>
<p>Pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo poskupljenje objašnjava time da dosadašnja cijena nije bila dostatna za potrebna ulaganja u održavanje, a kamoli u razvijanje vodoopskrbnog sustava, pa se u Zagrebu izgubi čak 40 posto od sve iscrpljene vode, dok je europski standard oko 18 posto. Dovoljno je reći, dodao je, da Splićani godišnje potroše toliko vode koliko je Zagreb izgubi. </p>
<p>M. Majić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pijemo li (pre)skupu vodu </p>
<p>ZAGREB, 22. srpnja</p>
<p> - Cijene kubičnog metra vode razlikuju se od grada do grada, što je i razumljivo. No, je li uistinu potrebno da Opatijci plaćaju kubični metar vode 10,47 kuna, Šibenčani po ljetnoj tarifi 9,66 kuna »kubik«, a u Bjelovaru, primjerice, 3,52 kune? Hoće li voda u hrvatskim gradovima poskupjeti, tek će se vidjeti kad komunalna poduzeća »izbace« svoje računice i poglavarstva prihvate ili odbace njihove prijedloge. Ipak, treba se nadati da oni koji su se odlučili za poskupljenje vode prije nekoliko mjeseci, neće tako skoro svojim sugrađanima priuštiti novi udar po džepu.</p>
<p>»Kubik« vode za domaćinstvo Dubrovčane trenutačno stoji osam kuna. Prema računici »Vodovoda«, Dubrovčani na svaki kubični metar potrošene vode, koji se naplaćuje 2,20 kuna, plaćaju naknadu za kanalizaciju 1,30 kuna, potom za korištenje voda 0,80 kuna, za zaštitu voda 0,90 kuna te naknadu za razvoj 1,50 kuna te 7,10 kuna za održavanje vodomjera. Naravno, tomu svemu treba pridodati i PDV.</p>
<p>Hoće li će se cijena uskoro mijenjati, pokušali smo doznati u dubrovačkom Javnom poduzeću »Vodovod«, no odgovor nismo dobili jer te podatke mogu samo davati direktor, koji je na godišnjem odmoru, i njegov zamjenik, koji je »trenutačno odsutan«.</p>
<p>U Splitu domaćinstva plaćaju 5,39 kuna za kubični metar potrošene vode. Od tog iznosa 1,20 kuna građani izdvajaju za izgradnju Integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva. U gradski proračun za održavanje komunalne infrastrukture ide 0,50 kuna, a Hrvatskim vodama idu naknade od ukupno 1,70 kuna. Ostatak se odnosi na cijenu vode i PDV. Voda »za industriju« plaća se po dvjema tarifama: 7,22 kune i 6,22 kune, ovisno o stupnju zagađivanja. Cijena vode posljednji put se promijenila 1. travnja 1998. godine</p>
<p>Kako doznajemo u splitskom »Vodovodu i kanalizaciji«, 5,39 kuna nerealna je cijena, posebice stoga što je u posljednjih nekoliko godina potrošnja s 36 milijuna »kubika« pala na 25 milijuna kubičnih metara vode godišnje. »Vodovod i kanalizacija« zatražio je od mjerodavnih izradu modela povećanja cijene vode. Dosad su izrađena četiri modela, a u sva četiri se navodi da je realno povećanje cijene 50 posto. Cijena vode svakako će »skočiti«, no još se ne zna kada.</p>
<p> Kada su prije desetak dana na adrese kućanstava počeli stizati računi za vodu potrošenu tijekom lipnja, mnogi su Šibenčani ostali šokirani računima koji su dvostruko viši nego oni iz lipnja. Naime, cijena vode u zimskom razdoblju, a to znači od 1. rujna do 1. lipnja, iznosi 4,99 kuna za kubični metar vode, a ljetna cijena koja stupa na snagu 1. lipnja i traje do 1. rujna iznosi 9,66 kuna za kubični metar, dakle dvostruko je skuplja, a u nju nije uračunata odvodnja, koja se posebno plaća računima koji stižu tromjesečno.</p>
<p>Na takvu politiku cijena vijećnici Županijske skupštine, koji su prije godinu dana izglasovali, različite cijene u zimskom i ljetnom razdoblju, odlučili su se zbog povećane potrošnje u ljetnim mjesecima. Mnogi su građani Šibenika već tada protestirali protiv takve politike cijena, posebice oni koji žive u stanovima i koji se ne bave turizmom i poljoprivredom, a moraju plaćati dvostruko skuplju vodu u ljetnim mjesecima.</p>
<p>Na temelju odluke kutinskoga poglavarstva, građani će ubuduće kubični metar vode plaćati 5,66 kuna ili 17 posto više nego do sada. U poduzeću »Moslavina« povećanje cijena opravdavaju povećanjem troškova u poslovanju tvrtke. </p>
<p>Opatijci plaćaju »kubik« vode 10,47 kuna, a tamošnji hoteli i ugostiteljski objekti 13,74 kune. To je sigurno jedna od najviših cijena vode u Hrvatskoj, a nije mijenjana od srpnja 2000. godine. Opatija pola svojih potreba za vodom podmiruje iz izvora na Učki, a drugu polovicu kupuje od Rijeke i Ilirske Bistrice (oko 10 posto) iz Slovenije. Opatijski »Komunalac« kubični metar riječke vode plaća 2,96 kuna, a slovenske oko sedam kuna. Ovih su dana na rubnim područjima Opatije i Lovrana započele jednodnevne redukcije vode, a ako uskoro ne padne jača kiša, područje redukcije bit će prošireno. </p>
<p>Riječka domaćinstva za »kubik« vode plaćaju 6,04 kune, dok prigradska domaćinstva koja nemaju kanalizaciju plaćaju 5,21 kunu. Kao i u Opatiji, i u Rijeci cijena vode nije mijenjana u prošle tri godine. </p>
<p>Cijena »kubika« vode u Osijeku plaća se 8,56 kuna, a u industriji kubik plaća po 12,45 kuna. Posljednji put voda je u Osijeku poskupjela 1. rujna 2001. godine zbog uvođenja koncesije. U skorije vrijeme poskupljenja neće biti. </p>
<p>Bjelovarski distributer vode »Komunalac« zatražio je poskupljenje vode u travnju. Gradsko poglavarstvo odobrilo je poskupljenje od 25 posto, pa je za kućanstva cijena jednoga kubika porasla s 2,81 na 3,52 kune (0,71 kunu više), a za industriju s 4,54 na 5,68 kuna (1,14 kuna više). Inače, do tog poskupljenja cijena vode u Bjelovaru nije mijenjana od 1998. godine.</p>
<p>Pleternica s 8,03 kune po »kubiku« među skupljima </p>
<p>Najjeftiniju vodu u zapadnoj Slavoniji piju stanovnici Pakraca i Lipika koji sa svim davanjima za kubični metar vode plaćaju 3,32 kune, dok industrija izdvaja 5,76 kuna. Odmah za njima su stanovnici Jasenovca, gdje »kubik« vode za građane iznosi 4,61 kunu, a za industriju 7,05 kuna, dok u Požegi stanovnici toga grada i okolnih naselja »kubik« vode plaćaju 6,53 kune, a industrija 10,61 kunu. Unatoč velikim količinama, a maloj potrošnji, u Novskoj kubični metar vode građani sa svim obvezama plaćaju 7,19 kuna, a industrija 9,70 kuna. Najskuplje je u Pleternici, gdje sa svim obvezama »kubik« vode iznosi za građane 8,03 kune, a za industriju 12,02. Budući da su cijene povećane prije nekoliko mjeseci, ni jedno komunalno poduzeće ne namjeravaju povećati cijenu vode. (Vjesnikovi dopisnici)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030723].
|
