NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030322].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 226036 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bitka oko naftnih polja</p>
<p>Do petka prije podne, američki marinci koji su u Irak ušli iz Kuvajta, stigli su do zaljevske luke Umm Qasr te tamo podigli američku zastavu / Britanske trupe preuzele su pak kontrolu najvažnijih naftnih postrojenja na poluotoku Al Faw</p>
<p>LONDON, 21. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Ima znakova da se dio iračkog vodstva urušava, premda je otpor američko-britanskoj invaziji prisutan«, rekao je u petak u Donjem domu britanski ministar obrane Geoff Hoon. On je također izrazio sućut obiteljima prvih žrtava na savezničkoj strani. Riječ je o sam britanskih i četiri američka marinca koji su poginuli u padu njihovog helikoptera u Kuvajtu. </p>
<p>Nesreća helikoptera »46 sea knight« dogodila se u trenutku dok su savezničke snage na jugu vršile proboj do iračkog lučkog grada Umm Qasr te strateški važnog poluotoka Al Faw na kome se nalaze naftna polja. Vjeruje se da je razlog nesreći dotrajalost helikoptera tog tipa, starih 40 godina. </p>
<p>Do petka prije podne, američki marinci koji su u Irak ušli iz Kuvajta, stigli su do Umm Qasra, koji leži na Zaljevu, te tamo podigli američku zastavu. No nisu odmah imali nadzor nad cijelim kompleksom, zbog iračkog otpora u starom dijelu te luke. Britanske trupe preuzele su pak kontrolu najvažnijih naftnih postrojenja na poluotoku Al Faw. </p>
<p>Na sjeveru Iraka zabilježene su oštre borbe oko naftnih polja, koja su pokušali osigurati američki specijalci. Jedan od BBC-jevih dopisnika javio je iz sjevernog grada Kirkuka da se tamo čuju zvuci oružja i bitke iz pravca obližnjih naftnih izvora. I u okolici južnog grada Basre, koji se nalazi blizu granice s Kuvajtom, čule su se velike eksplozije. Prva nepotvrđena izvješća govorila su da je zapaljeno nekoliko naftnih izvora i u tom području. </p>
<p>Amerikanci i Britanci su se prije početka intervencije pribojavali da bi Saddam mogao sabotirati iračke naftne izvore. Sličnu stvar on je 1991. učinio u Kuvajtu, izazvavši veliku gospodarsku i ekološku štetu. </p>
<p>Premda je invazija Iraka u petak nastavljena iz raznih pravaca, promatrači se i dalje pomalo čude činjenici da je vojna akcija počela s mnogo manje žestine nego se očekivalo. Izostala su, naime, jaka zračna bombardiranja. Prvi udari na Bagdad bili su neobično kratki i ciljanima strogo na institucije vlasti i rezidencije vodećih iračkih dužnosnika. Američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld priznao je da je takav razmjerno tihi početak bio namjeran kako bi se poštedjeli ne samo nedužni civili, već i iračka vojska. </p>
<p>Pentagon se i u prvoj polovini petka činio spremnim da barem još nekoliko sati pričeka s ranije najavljivanom intenzivnom zračnom akcijom koja sobom nosi veliku opasnost od ljudskih žrtava. Imajući u vidu taj rizik, čini se da Amerika prvo želi vidjeti može li dobiti rat drugim, blažim sredstvima.</p>
<p>No, američke i britanske snage svejedno imaju naređenje da djeluju brzo. Bushu se žuri da čim prije okonča rat, ne toliko radi javnog mišljenja u Americi ili Europi, koliko u regiji Srednjeg istoka. Razvučena vojna intervencija mogla bi, kako se vjeruje, još više antagonizirati ionako već neprijateljski raspoloženo javno mnijenje u tom dijelu svijeta. </p>
<p>Zahvaljujući golemoj američkoj vojnoj premoći, postoje izgledi da rat doista bude kratak. Neki promatrači ocjenjuju da bi on mogao biti gotovo za mjesec dana, a najveći optimisti spominju i rok od samo dva tjedna. Jedina nepoznanica je Saddam Hussein za koga je njegov ministar informiranja u petak izjavio da je živ i zdrav. Uvijek je prisutna bojazan da bi irački vođa svojim generalima mogao narediti upotrebu oružja masovnog uništenja. Zapadni stratezi se međutim nadaju da će i dio tih generala u zadnji tren okrenuti leđa Saddamu.</p>
<p>Do petka je potvrđeno da su u prvim bombardiranjima Bagdada pogođeni glavna predsjednička palača Saddama Husseina i vladini uredi. Američki dužnosnici se nadaju da je time jako potkopana cijela Saddamova infrastruktura vlasti. Nakon što su te zgrade uništene, Saddam će biti teže da koordinira odgovor na savezničku invaziju. No ne treba isključiti mogućnost da irački predsjednik, kome je gradnja palača i bunkera uvijek bila posebna strast, drži u rukavu još poneku opciju. </p>
<p>Britanci i Amerikanci napreduju gotovo bez zastoja. Savezničke snage mogle bi ući u Bagdad za »tri do četiri dana«, izjavio je glasnogovornik britanskih trupa. U petak su iz baze Fairford u Britaniji ponovo uzletjeli veliki američki bombarderi B-52. Amerika je za te operacije prisiljena koristiti Britaniju, budući da Turska i dalje odbija ustupiti svoj teritorij. Zbog navodnih tehničkih detalja, zapinje i otvaranje turskog zračnog prostora američkim avionima, premda se parlament Turske s time složio u četvrtak. </p>
<p>Invazija u petak nije tekla sasvim glatko, pa je konvoj američkih marinaca koji su tijekom noći ušli u Irak naišao na otpor iračkih snaga koje su otvorile vatru. No drugdje su marinci nailazili na slab otpor, prolazeći svojim dugačkim konvojima kroz iračku pustinju. Jedan od BBC-jevih dopisnika javio je da se na desetke iračkih vojnika u petak predalo britanskim marincima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Saddam Hussein i njegovi suradnici još neuhvatljivi za američke »krtice«</p>
<p>Drugi dan operacije »Iračka sloboda« prošao je u znaku neizvjesnosti i oprečnih izvješća o prvom odmjeravanju snaga/ Turske snage čekaju naredbu da uđu na irački sjever, o čemu je odlučio parlament i čega se pribojavaju Amerikanci</p>
<p>ANKARA, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bagdad je proveo relativno mirno ostatak protekle noći, a sirene za uzbunu oglašavale su se samo povremeno. Nove eksplozije začule su se tek ujutro. U gradu još ima struje i vode, što potvrđuje da se glavni infrastrukturni objekti nisu našli pod udarom američko-britanskih zračnih udara. </p>
<p>Prema nekim izvorima, doduše nedovoljno pouzdanima, poginulo je samo nekoliko građana, a 37 ih je ranjeno. Iračka tv-mreža prenijela je, također, da su poginula četvorica branitelja, a petero ih je ranjeno. Četveromilijunska iračka metropola u petak je prije podne bila pošteđena bombardiranja, a u opustjelome gradu iz »1001 noći« mogu se zamjetiti samo vojne osobe u uniformama. Irački ministar informiranja ponovno je održao konferenciju za tisak te naglasio kako će Saddamovi borci sigurno poraziti anglo-američke postrojbe.</p>
<p>Krstareće rakete »tomahawk« i »pametne bombe« uništile su više zgrada iračkih ministarstava, ali i jednu od palača predsjednika Saddama Husseina, vilu potredsjednika vlade Tariqa Aziza, zgradu u kojoj je radio Saddamov mlađi sin Qussai (zadužen za obavještajnu službu), luksuzne vile Saddamove dvije kćeri (čije je muževe pobio Saddamov stariji sin Udai) i više drugih objekata. Vjeruje se kako su svi ti ciljevi bili pravodobno ispražnjeni i napušteni, tako da su izbjegnute ljudske žrtve.</p>
<p>Amerikancima i Britancima ostala je utjeha da su to nekad bili centri iračke vlasti i moći. Kako se saznaje, Saddam Hussein i drugi najviši vladini, stranački i vojni dužnosnici još su neuhvatljivi za američke »krtice.</p>
<p>Najžešće se borbe, kako se čini, vode na jugu Iraka. Američko-britanske zrakoplovne snage počele su žestoko bombardirati drugi po veličini irački grad Basru, u blizini kuvajtske granice. Iračani tvrde kako taj povijesni grad na Shaat-el-Arabu uspješno izdržava te nalete zračnih udara.</p>
<p>Istodobno, kuvajtska novinska agencija KUNA javila je kako su Iračani zapalili 30 naftnih izvora. Bagdad je odbacio te tvrdnje. U okršajima oborena su tri američka helikoptera. Prema zapadnim izvorima, samo u jednoj takvoj letjelici poginulo je osam britanskih i četiri američka vojnika. Nešto poslije, potvrđena je pogibija još jednoga američkog marinca. </p>
<p>Zapadni su izvori u četvrtak navečer javili kako su američko-britanske kopnene postrojbe, koje su se aktivno uključile u vojne operacije »Iračka sloboda«, zauzele važnu luku Umm Qasr i grad Savfar, a da je važan strategijski naftni terminal Fao (na samoj granici s Kuvajtom) pod stalnom opsadom britanskih komandosa. Međutim, neovisni izvori nisu mogli potvrditi informacije koje su došle iz Washingtona i Londona. U petak su Amerikanci priopćili da su zauzeli samo dio Umm Qasra. Iračani su, međutim, energično opovrgnuli takva izvješća kao izmišljena, sračunata da se oslabi moral tamošnjih branitelja. U svakom slučaju, radoznale tv-kamere nisu, barem do poslijepodnevnih sati, prikazale snimke koji bi mogli potvrditi zauzimanje tih gradova. </p>
<p>Pokretima savezničkih kopnenih trupa prethodila je snažna artiljerijska vatra. Javljeno je da se u luci Umm Qasru predalo 30 iračkih vojnika, ali se na tv-snimcima, negdje na autocesti, moglo vidjeti samo nekoliko mlađih civila s podignutim rukama na potiljku. </p>
<p>Inače, bitka za Fao odlučila je »neriješen ishod» posve nepotrebnoga i isprovociranoga osmogodišnjeg iračko-iranskog rata (1980.- 1988.). U tome malom mjestu, koje je Saddam dao obnoviti za samo šest mjeseci, živi nekoliko stotina žitelja. Nalazi se u šumi desetina tisuća palmi s datuljama (od kojih je svaka oštećena eksplozijama bombi), na samome ušću Shat-el-Araba u Zaljev. Iranci su tijekom dvogodišnjega držanja toga mjesta u svojim rukama izgradili goleme podzemne hodnike i bolnicu do koje ne mogu prodrijeti ni najrazorniji američki projektili. </p>
<p>Tijekom prošle noći počeli su i zračni udari na sjeverni irački grad Mosul, u čijoj se blizini nalaze golema naftna polja. Razmjeri tih napada nisu poznati, ali neka izvješća govore o požaru koji je zahvatio pojedine njegove dijelove. Inače, sa sjevera Iraka stižu i izvješća o pregrupiranju američkih i kurdskih snaga. U tri zračne luke na tom području pod upravom kurdskih frakcija navodno sliječu američki borbeni zrakoplovi. Pritom se tvrdi kako se u gradu Zaho, pod kontrolom iračkih Kurda, nalazi glavni stožer buduće sjeverne fronte. Pod američkom komandom nalaze se i kurdske milicije koje bi mogle preokrenuti ishod rata na sjevernim bojišnicama. </p>
<p>Dozvola turskog parlamenta da se američkim zrakoplovima dopusti prelijetanje turskoga teritorija mogla bi, također, odigrati važnu ulogu u obezglavljivanju Saddamovih branitelja. </p>
<p>Vlada premijera Recepa Tayyipa Erdogana još nije izdala dozvolu za takve prelete turskim zračnim koridorima. Visoki dužnosici SAD i Turske cijenkali su se gotovo cijele noći oko uvjeta za prelazak američkih ratnih letjelica. Bivši turski šef diplomacije Yasar Yakis potvrdio je u petak da se »teški pregovori« dvije strane nastavljaju.</p>
<p> Amerikanci se, očito, pribojavaju ulaska turskih postrojbi na ekskluzivna »naftna područja«, koje su turske snage napustile još davne 1926. Toga se plaše i kurdske frakcije Massouda Barzanija i Jelala Talabanija. Međutim, kako je u petak izjavio britanski ministar obrane Hoon, uloga Turske u raspletu iračke vojne drame mogla bi biti ključna. </p>
<p>Turske snage, u međuvremenu, čekaju naredbu Erdogana, koji je, po Ustavu, i vrhovni zapovjednik oružanih snaga, da masovno uđu na irački sjever. Odluku o tome razmještanju snaga prihvatio je u četvrtak parlament. Turska je na tome području okupila oko 100.000 pripadnika elitnih jedinica s tri temeljna cilja: prvo, spriječiti uspostavu neovisne kurdske države; drugo, zaustaviti val izbjeglica; i, treće, zaštititi iračko turkmensko pučanstvo. Ni kratak ni lak rat</p>
<p>U svakom slučju, pokretanje sjeverne fronte, bit će novi veliki ispit za iračke obrambene snage. Iako su Amerikanci i Britanci superiorni u naoružanju i vojnoj opremi, što ne bi trebalo dovoditi u pitanje konačni uspjeh invazionih snaga, zamjetno je da irački zapovjedni centri zasad dobro funkcioniraju, a da vojnici sa zastarjelim oružjem, preostalim iz Zaljevskog rata 1991., uspješno odolijevaju američk-britanskim trupama. Budući da je neka zemlja zauzeta kada je zaposjedne neprijateljski vojnik, put do toga cilja, čini se, mogao bi voditi do stotina i tisuća žrtava. </p>
<p>Prema mnogim spoznajama, američke obavještajne procjene, prema kojima je moral iračkih branitelja slab ili gotovo nikakav, pokazale su se suviše ishitrenima i nepouzdanima.</p>
<p> Irak, koji se već godinu dana tajno i javno pripremao za novi obračun s Amerikancima, uspio je razraditi prepoznatljivu vojnu taktiku koja bi, čini se, dugo mogla zagorčavati život vojnim planerima Pentagona. </p>
<p>Odlučnost Iračana da brane zemlju nije, barem zasad, pokolebala ni oko 20 milijuna bačenih američkih letaka koji pozivaju na predaju, te drugi oblici psihološko-propagandnog rata. Iračani su pritom, kako se vjeruje, zanemarili svoje vjerske podjele na sunite i šijite. A upravo vjerski velikodostojnici obje »islamske škole«, upozoravajući da je obrana zemlje najviša i najčasnija islamska dužnost, snažno su se našli na crti nimalo omiljenoga Saddamova režima. Upravo bi u tom ozračju, ali i u općem poimanju civilizacijske psihologije »istočnog svijeta«, trebalo promatrati sadašnje odmeravanje vojnih snaga, ali i budućnost suvremenog svijeta.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rat u Iraku prate prosvjedi širom svijeta </p>
<p>Stotine tisuća ljudi diljem svijeta traže da Sjedinjene Države prestanu napadati Irak / Prosvjednici traže bojkot američke i britanske robe, prijete napadima na američka predstavništva ... </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Nakon velikih prosvjeda u četvrtak u Berlinu, Parizu, Rimu, Bruxellesu i drugim gradovima svijeta, demonstranti su se i u petak okupljali i zahtijevali prekid rata u Iraku. </p>
<p>Prosvjedi protiv američkog napada na Irak održani su i u nekoliko američkih gradova. U kišnom Washingtonu prosvjednici su se okupili ispred Bijele kuće izvikujući »Ne krv za naftu«. U znak prosvjeda protiv rata u glavnom američkom gradu organizirane su i blokade prometa te napuštanje nastave u školama. Više od 1.000 ljudi u San Franciscu blokiralo je ulice i ulaze u urede. U jutarnjim satima blokirano je bilo i 20-ak najprometnijih raskrižja.</p>
<p> U Philadelphiji je uhićeno oko 100 ljudi koji su blokirali glavnu zgradu savezne vlade u tom gradu. </p>
<p>Petnaestak tisuća ljudi prosvjedovalo je i na ulicama danskih gradova protiv rata u Iraku i podrške koju je danska vlada dala Sjedinjenim Državama.</p>
<p> Najveće okupljanje zabilježeno je u Kopenhagenu gdje su demonstranti osudili akciju Sjedinjenih Država kao »američki imperijalizam« kao i sudjelovanje Danske u vojnoj akciji protiv Bagdada.</p>
<p> Više tisuća osoba prosvjedovalo je u svim većim gradovima Austrije izražavajući svoje protivljenje ratu u Iraku. Između 5.000 i 8.000 ljudi prosvjedovalo je u Beču, a novi prosvjedi zakazani su za subotu, kada se očekuje 20.000 ljudi, javila je austrijska novinska agencija. Prosvjedi su također održani u Grazu, Linzu i Innsbrucku.</p>
<p> U petak su prosvjednici blokirali ulaz u američki vojni kompleks u blizini Stuttgarta. Prosvjednici su nosili transparente »Bez Busha ne bi bilo rata« i »Čovječanstvo mora zaustaviti rat«. </p>
<p> Proturatni prosvjedi nastavljeni su i u Italiji. U Rimu se u petak okupilo oko 200.000 poljodjelnika iz cijele Italije koji su pozivali na mir, a u noći na petak pred američkim veleposlanstvom prosvjedovali su mirovni aktivisti.</p>
<p> Protiv rata u Iraku izjasnila su se i dvojica bivših talijanskih predsjednika Francesco Cossiga i Oscar Luigi Scalfaro, koji su bili na bakljadi pacifista u blizini Koloseja.</p>
<p> Deseci tisuće mirovnih aktivista izišli su u petak, drugi dan zaredom, na ulice australskih gradova kako bi izrazili protivljenje ratu u Iraku i australskoj ulozi u njemu. Uz zvuke lažnih sirena za zračnu uzbunu više od 5000 ljudi blokiralo je ulice Melbournea.</p>
<p> Deseci tisuća proturatnih prosvjednika u Tokyju zahtijevali su hitan prekid američke ofenzive u Iraku, pozivajući na bojkot američkih proizvoda. Prosvjednici su se okupili nedaleko od zgrade japanskog ministarstva vanjskih poslova i zatim se uputili do američkog veleposlanstva. Organizatori su procijenili da je na prosvjedima sudjelovalo oko 50.000 osoba. </p>
<p> Tisuće muslimanskih studenata i mladih održalo je prosvjedne skupove protiv rata u Iraku u nekoliko većih gradova Indonezije, najnapučenije muslimanske zemlje u svijetu. Ispred zgrade američkog veleposlanstva u indonezijskom glavnom gradu Jakarti okupilo se više od 2000 studenata koji su zatražili od SAD-a da odmah zaustavi rat. </p>
<p> »Ako Sjedinjene Države ne zaustave rat u roku od 60 sati, napast ćemo veleposlanstvo«, rekao je jedan studentski čelnik okupljenima. Stotine Pakistanaca okupile su se drugi dan zaredom u gradovima Lahoreu i Multanu. Izvikivali su parole poput »Bush je ubojica muslimana« te spaljivali američke zastave i lutke nalik na američkog predsjednika.</p>
<p> Opći štrajk u znak prosvjeda protiv rata, na koji je pozvao glavni pakistanski muslimanski oporbeni savez, propao je. U glavnom gradu Islamabadu i gospodarskom središtu Karachiju život se odvija normalno. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kurdistan kao vječni san</p>
<p>Dvije kurdske stranke u Iraku, koje zajedno imaju oko 20.000 boraca, prvi su se put dogovorile da stvore zajedničke vojne postrojbe za svrgavanje »zajedničkoga neprijatelja« Saddama </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Irački su Kurdi 13. ožujka utemeljili zajedničku frontu kako bi pomogli SAD-u u ratu protiv režima Saddama Husseina u Bagdadu. Dvije glavne kurdske političke skupine, Kurdska demokratska stranka (KDP) koju vodi Massoud Barzani i Domoljubna unija Kurdistana (PUK) na čijemu je čelu Jalal Talabani, stvorili su zajednički vojni odbor. To je povijesni događaj, jer su te dvije kurdske stranke bile u »unutarnjem sukobu« do 1998. kada je potpisan »mirovni sporazum« u Washingtonu.</p>
<p>Otada su te dvije skupine podijelile vlast u većinskom kurdskom području na sjeveroistoku Iraka, koje u biti uživa autonomiju od 1991. Tada je Irak napao Kuvajt i međunarodna mu je zajednica nametnula dvije »zabranjene zone« (bez nazočnosti vojske i preleta vojnih zrakoplova), u kojima se našla i »autonomna« kurdska »pokrajina«. Sada su se dvije kurdske stranke u Iraku, koje zajedno imaju oko 20.000 boraca, doduše slabo naoružanih, prvi put dogovorile da stvore zajedničke vojne postrojbe za svrgavanje »zajedničkoga neprijatelja«, Saddama Husseina.</p>
<p>Tako su irački Kurdi postali važan američki adut. U biti, to znači da bi pomireni irački Kurdi trebali biti veliki oslonac i čak pružiti vojnu podršku američkom napadu na Irak u nakani da se svrgne Saddam i njegova diktatorska vlast. Pritom Kurdi za uzvrat očekuju da će ih Bush mlađi, uspije li srušiti Saddamov režim, što nije uspio njegov otac prije 12 godina, »nagraditi« stvaranjem samostalne države Kurdistana, što bi bilo ostvarenje njihova vječnog sna, a sada je, možda, posljednja šansa da se to ostvari.</p>
<p>Prigoda je to istodobno mnogim znanstvenicima i osobito novinarima širom svijeta da se sjete zaboravljenih Kurda, njihove prošlosti i sadašnjosti. Naime, Kurdi su vrlo stari narod koji živi na kompaktnom, cjelovitom ozemlju u zapadnoj Aziji, ali koji nikad nije imao svoju samostalnu državu, već je uvijek bio podijeljen između više država, kao što je to i danas između Turske, Iraka, Irana i Sirije. Kurdima je bilo nemoguće stvoriti svoju državu jer bi time razbili cjelovitost susjednih država.</p>
<p>Kurdi su, inače, narod iranske skupine, potječu od midijskih i perzijskih plemena, a pod sadašnjim se imenom prvi put javljaju u 7. stoljeću. Njihov je jezik kurdski, koji pripada zapadnoiranskom ogranku indoiranske grane indoeuropskih jezika. Njime danas govori oko 18 milijuna ljudi koji su po vjeroispovjesti većinom muslimani suniti i većina ih živi u četiri države. Kurdistan je bogat naftom, iako se Kurdi pretežno bave zemljoradnjom i stočarstvom. Najviše ih živi u jugoistočnom dijelu Turske: više od sedam milijuna. U Iranu živi oko 5,5 milijuna Kurda, u Iraku gotovo četiri milijuna, a u Siriji oko 800.000. Ima ih još u Libanonu, Afganistanu, Azerbajdžanu ... U pojedinim povijesnim razdobljima, osobito u 19. i 20. stoljeću, državu su pokušali ostvariti neki njihovi »autonomistički« i »oslobodilački« pokreti. Bili su pod Arapima od 7. stoljeća, a zatim pod Mongolima, Turcima i Perzijancima. </p>
<p>Sadašnje je stanje, podjela Kurdistana, uspostavljeno sporazumom u Lausannei 1923. Tadašnje su europske velike sile, pobjednice Prvoga svjetskog rata, podijelile Kurdistan između Turske, Irana, Iraka i Sirije, usprkos dotad najsnažnijemu pokretu Kurda za osamostaljenje. No, Kurdi su u Iranu 1946. proglasili autonomnu republiku koju je, međutim, vrlo brzo likvidirala iranska vojska. Pokret za autonomijom, kao prvi korak ka osamostaljenju, osobito je bio snažan u Iraku gdje su Kurdi od 1961. vodili oružanu borbu protiv vladajućeg režima. Čak im je i Saddam 1979. priznao neka autonomna prava i slobodnu uporabu kurdskog jezika.</p>
<p>Međutim, nakon Zaljevskoga rata 1991., u kojemu ga nisu podržali, nad Kurdima je režim Saddama Husseina proveo krvavo nasilje. To je izazvalo masovni bijeg iz zemlje, ali se intervencijom međunarodne zajednice, koja je Saddamu oduzela nadzor nad kurdskom »autonomnom zonom«, znatan dio tih izbjeglica vratio u svoja ognjišta. Danas je najveći problem Turska gdje živi najviše Kurda. Njihova oružana pobuna, koju je povela Radnička stranka Kurdistana (PKK) 1984., do danas je odnijela gotovo 8000 kurdskih života. Zato je Turska, velika američka saveznica u ratu protiv Iraka, najveća protivnica stvaranja neovisnoga Kurdistana u Iraku iz straha da će se i turski Kurdi zaželjeti priključiti toj državi.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>UN ili Pax Americana? </p>
<p>Zaposjedanjem Iraka, zemlje bogate naftom i na važnom strateškom položaju, SAD će dalje graditi svoj svjetski poredak, mimo Ujedinjenih naroda i protiv njihove Povelje / A cijeli svijet će se lomiti pred dilemom koju je postavila najjača i najbogatija svjetska sila: hoćemo li dalje graditi svijet na načelima Ujedinjenih naroda i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ili će naša budućnost biti pax americana?</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK </p>
<p>Ne vjerujem da bi Bush, Cheney, Rumsfeld et Co. bili tako zli da bi sami inscenirali strahoviti atentat 11. rujna 2001., kao što neki novinari insinuiraju, ali je činjenica da je dotična milijunaška grupa iskoristila to fanatično bezumlje samoubojica da ostvari ciljeve američke globalizacije. Predsjednik George Bush je smjesta najavio križarski pohod na teroriste, pogotovo na zemlje koje podupiru ili daju utočište Al Quaedi, a prvi se napad sručio na Afganistan.</p>
<p> No, primamljivija je meta bila Irak s tako okrutnim diktatorom Saddamom Husseinom koji je kršio prava svojih podanika i prava nesretnih Kurda na kakvu-takvu samostalnost. Taj Staljin Bliskog ili Srednjeg istoka bacio se već godine 1990. u invaziju Kuvajta, a poražen od saveznika pod okriljem Vijeća sigurnosti UN bio je izvrgnut sankcijama, osobito uništenju svega oružja masovnog uništenja, što su inspektori UN sve do ove godine s malo uspjeha nadgledali. No, ipak je to razoružanje efikasnije počelo, tako da je većina članica Vijeća sigurnosti bila sklonija nastavku toga rada nego li američkom zahtjevu za invazijom.</p>
<p> Prema Povelji UN dopušten je samo striktno obrambeni rat, ali nije preventivni napad na Irak, naročito kad se nikako nije prihvaćala teza da taj vojni invalid i patuljak ugrožava sigurnost jedine preostale supersile.</p>
<p>Svakako, oružje masovnog uništenja prijeti cijelom svijetu. Kad se nakon demonstracije atomske i hidrogenske bombe shvatila ta pogibelj, Ujedinjeni narodi su donijeli jednoglasno zaključak da je opće i potpuno razoružanje, GCD (General and Complate Disarmament), njihov glavni i hitni cilj.</p>
<p>Zacijelo, nije se moglo ići samo na nuklearno razoružanje, jer je tada SSSR imao premoć u konvencionalnom naoružanju, a ljudski potencijal Kine bio je također zastrašujući. No s općim i potpunim razoružanjem mogli bi Ujedinjeni narodi sa Silom mira održavati svjetski mir. Vijeće sigurnosti imenovalo je Komitet za razoružanje od 18 svojih članica sa sjedištem u Ženevi.</p>
<p>Uoči rada toga komiteta sastalo se nas 50 u Cambridgeu da izradimo platformu koja će poslužiti ženevskim razgovorima o razoružanju. Bili su tu utjecajni Britanci Philip Noel-Baker i Cecil Powell, prvi nositelj Nobelove nagrade za mir, drugi za otkriće pi-mezona, a među Amerikancima dojmio me se Leontief, nositelj Nobelove nagrade za ekonomiju, dosta tih je bio Henry Kissinger, harvardski profesor, dok je među Sovjetima bila znanstvena akademijska elita. Jednoglasno smo zaključili nakon jednotjednih diskusija da je GCD moguće provesti kroz četiri godine, na dobrobit svima i predložili postupne korake prema tom cilju.</p>
<p> Poslije godine dana na velikoj Pagvaškoj konferenciji u Dubrovniku još smo konkretnije razmatrali te korake, a kao što smo prije pripremali zabranu nuklearnih testova, tu smo pripremali pakt o neširenju nuklearnog oružja. Pri tom smo upozorili da taj pakt neće uspjeti ako same supersile ne počnu s ozbiljnim razoružanjem, uz opću obustavu proizvodnje i trgovine oružjem. Nobelovac za fiziku Isaak Rabi je rječito ustao protiv gradnje antiraketnog štita, što su zagovarali neki političari savjetovani od oca H-bombe Tellera.</p>
<p>Ženevska konferencija nije zakoračila naprijed, uglavnom zbog opozicije SAD-a i SSSR-a. Dakle, što se povećavalo i širilo oružje masovnog uništenja, glavnu krivnju snose obje supersile. I s kojim moralnim pravom smije američka vlada danas osuđivati koju malu državu, čak uz prijetnju rata, kad potajno snuje i pravi oružje masovnog uništenja? </p>
<p>No, nije to bilo jedino odvajanje američke vlade od Ujedinjenih naroda. Jednaki se otpor pojavio i protiv stvaranja novoga svjetskog ekonomskog poretka pod krovom UN. Naravno, većina zemalja nije prihvaćala neoliberalnu doktrinu o slobodnom tržištu, privatnom poduzetništvu i neobuzdanoj jagmi za profitom, što bi multinacionalnim kompanijama ili globalnom financijskom kapitalu otvorilo sve granice, uništavajući domaće, puno slabije i još nekonkurentne ekonomije.</p>
<p>Videći sve te zapreke i teškoće, a pozvani od pensilvanijske vlade da prilikom 200. obljetnice dopunimo suvremenom porukom Deklaraciju neovisnosti 1776., sastali smo se u Dubrovniku Noel-Baker, Eva i Linus Pauling, Peccei i Wadia i napisali Dubrovačko-filadelfijsku deklaraciju koja je uz razoružanje i humanistička načela zagovarala socijalno, ekološki i kulturno usklađeno tržišno gospodarstvo. No, i ta jamačno najdosljednija vizija novog svijeta bila je odbačena od samih američkih naručitelja - sudbina svih vizionara u ovoj vladavini političara.</p>
<p>Kad se ima pred očima cijela ta povijest, očiti su motivi američkih jastrebova. Nakon što su zaposjeli Afganistan, na redu je mnogo važniji Irak, a na nesreću tamošnjeg napaćenog naroda predstavlja jedan mali Staljin bogomdani razlog intervencije, tobože u ime slobode i pravde. A Bushev ultimatum više i ne krije pravu svrhu »križarskog pohoda«.</p>
<p> Zaposjedanjem te zemlje bogate naftom i na važnom strateškom položaju SAD će dalje graditi svoj svjetski poredak, mimo Ujedinjenih naroda i protiv njihove Povelje. A cijeli svijet će se lomiti pred dilemom koju je postavila najjača i najbogatija svjetska sila: hoćemo li dalje graditi svijet na načelima Ujedinjenih naroda i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ili će naša budućnost biti pax americana?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Mala Hrvatska i veliki rat</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Teško topništvo, u pozadini velika rata, odjekuje i na hrvatskoj političkoj sceni. Jesu li Ivica Račan i Stipe Mesić - dvojac koji, uz svoje suradnike naravno, ponajviše kreira hrvatsku unutarnju i vanjsku politiku - dobro manevrirali u danima uoči rata koji će definitivno izmijeniti svjetsku politiku. Između Scila i Haridba, jastrebova i mirotvoraca, stare Europe i novog svjetskog poretka, međunarodnog prava i poljuljanog UN-a, nije bilo lako držati ni kormilo male Hrvatske.</p>
<p>I mi, koji tako zagriženo uvijek najviše volimo lupiti po svojima, bili lijevo ili desno, moramo ovaj put ustvrditi da je, uz sva početna lutanja, hrvatska politika pokazala da može biti i jasna i odlučna, svidjelo se to nekom ili ne. Hrvatski predsjednik, kojem se tako često zamjera da voli solirati kada to ne treba, ovaj je put bio fantastično jasan. Ako je njegov prethodnik volio upotrebljavati riječ »povijesno«, Mesićev istup daje elemente da to i bude, jer se kao čelni čovjek male zemlje - koja još uvijek gradi identitet u Europi bez granica - opredijelio za opciju kojoj pripada budućnost.</p>
<p>»Ne možemo prihvatiti marginalizaciju UN-a«, poručuje Mesić, »ne možemo prihvatiti da se uspostavi model ponašanja koji onima koji raspolažu silom omogućuje pokretanje vojne akcije«. </p>
<p>»Tko će biti sljedeći«, pita Mesić.</p>
<p>Možemo Mesića voljeti ili ne, zamjerati mu sve i svašta, ali ovim istupom ozbiljno je zakoračio u društvo državnika s identitetom, »kuražno«, znajući da će »oči sa Zrinjevca«, od odlazećeg Lawrencea Rossina, biti još namrgođenije.</p>
<p>I Vlada, koja s toliko muke donosi odluku o prodaji kakve seoske tvornice, bila je ovaj put usuglašena, precizno jasna. </p>
<p>Znači li to pogoršanje hrvatsko-američkih odnosa. Ne! Odakle uopće takvo razmišljanje. Pa zar, ponovimo ono mala, Hrvatska nema pravo na svoj principijelan stav. Pa tko uopće spori potrebu borbe protiv terorizma i da je Saddam krvavi diktator. Ali, međunarodno pravo traži proceduru, usuglašavanje i poštivanje mišljenja i onih koji nemaju razarače, rakete i ubojite bombe. Budući događaji će pokazati da je lakše ići u rat nego dočekati mir. Vojnici koji gledaju samo naprijed često imaju i lakši zadatak od političara koji moraju gledati i naprijed, ali i unatrag. </p>
<p>Mesić i Račan neće se trebati stidjeti tog pogleda.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Jedini adut mirovnjaka - upornost </p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Početak vojne intervencije protiv Iraka pokazao je da mirovni pokreti u svijetu, sve popularnijom vojnom terminologijom rečeno, ne odustaju od operacija ograničenog dometa. Manje-više mirni mirovni prosvjedi održani su širom svijeta. Njima se zahtijeva prekid američke vojne intervencije u Iraku, a u zemljama koje su izravno umiješane u intervenciju protestira se i zbog uloge tih zemalja. </p>
<p>Jednako uporno kao što je George W. Bush inzistirao na vojnom rješenju nečega što se netočno naziva iračkom krizom ili borbom protiv terorizma, mirovnjaci inzistiraju na mirnom rješavanju problema. Zasad se upornost više isplatila Bushu. Nema vijesti o mnogobrojnim civilnim žrtvama što je, više iz propagandnih a manje moralnih razloga, važno za SAD i njegove saveznike. Međutim, glavni je mogući doseg mirovnih operacija ograničenog dometa, pritisak na vlade u intervenciju umiješanih zemalja ne bi li one, na kraju pod pritiskom javnosti, promijenile svoju politiku.</p>
<p>Nekih ozbiljnijih naznaka da će se to zbiti u SAD-u i Velikoj Britaniji nema. Bush vjerojatno ni ne pokušava razmišljati o tako nečemu, a Blair, sudeći prema izjavi danoj u Bruxellesu, tako nešto zasad nema namjeru činiti. Međutim, ako stvari za protuiračku koaliciju, posebno za Veliku Britaniju gdje su i ministri davali ostavke zbog Blairove iračke politike, krenu po zlu, investiranje u svakodnevne mirovne prosvjede moglo bi rezultirati profitom. </p>
<p>Svakodnevni mirovni prosvjedi i velik pritisak javnog mnijenja prvo bi mogli »razmrdati« vlade, vojno gledano, manje važnih, a to može značiti i manje odlučnih, zemalja u koaliciji. Eventualno iskakanje iz protuiračke koalicije (ili zamrzavanje članstva), primjerice Australije, vojno ne bi odmoglo SAD-u. No, za Busha je važan broj članova u koaliciji, a ne kvaliteta članstva. Brojkom pokazuje koliko ga velik dio svijeta podržava. Brojke pokazuju i kakvo je raspoloženje javnosti u tim zemljama prema vojnoj intervenciji u Iraku, ali ta brojka ne zanima Busha nego mirovne prosvjednike. </p>
<p>Snagu mirovnih prosvjeda ne bi trebali podcijeniti ni Bush ni Blair. Ne treba zaboraviti da su, uz ostalo, veliki i dugotrajni mirovni prosvjedi promijenili službene američke stavove prema Vijetnamu.</p>
<p>Mirovnim prosvjednicima jedini je adut njihova upornost. Samo volja da se svakodnveno prosvjeduje može dovesti do cilja koji oni žele. Pitanje je, naravno, je li ta volja dovoljna.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Irak naš predizborni</p>
<p>Sanader je demonstrativnim svrstavanjem uz Busha i Blaira pokazao da je za uspjeh na hrvatskim izborima još važna podrška izvana te da HDZ još nije ishodio podršku EU-a. Iako je upravo članstvo u EU jedan od ciljeva koji podržava većina hrvatskih građana. To je, pak, Račanovu koaliciju nagnalo da se prikloni Bruxellesu, Parizu i Berlinu, a ne Washingtonu i Londonu</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Satelitsku sliku Bagdada prepoznajem brže i lakše nego snimku Zagreba iz zraka. Snimku aviona kojeg katapultiraju s nosača vidjela sam barem 47 puta. Već mi se čini da bih s pilotom mogla razgovarati »na ti«. Uskoro ću znati više imena američkih nego hrvatskih generala. Htjela-ne htjela, popamtila sam stotine informacija o turbo-super-pametnim bombama i projektilima. Znam sve o nestašici hrane u Bagdadu.</p>
<p>I znam da pojma nemam o tome što se u Iraku stvarno događa. Iako jako dobro znam što je rat.</p>
<p>Jesen i zimu 1991. proživjela sam uglavnom u istočnoj Slavoniji, od Vukovara do Laslova, od Osijeka do Vinkovaca. U opkoljenom Dubrovniku sam naučila koliko je lakše živjeti bez struje nego bez vode. Doživjela sam da ljudi pokraj mene padaju pokošeni mecima. Puzala sam po blatu. Panično vozila u »rikverc« pod snajperskom paljbom. Vidjela sam tijela raskomadana šrapnelima.</p>
<p>U Domovinskom ratu vidjela sam i kako rade neka od proslavljenih novinarskih imena velikih tv-postaja. Uglavnom ih nije bilo tamo gdje je bilo uistinu »gusto«. Iz svojih baza - na sigurnoj udaljenosti od prvih linija - došli bi, na primjer, u Osijek na dva-tri sata. Snimili bi kraći intervju, našli pogodno mjesto za »dramatično« javljanje uživo i zbrisali glavom bez obzira. Ponekad se od njih moglo čuti i da im šefovi ne dopuštaju da se dulje zadrže u zonama velikog rizika jer su osigurani na goleme iznose.</p>
<p>I zato unaprijed znam da nema nekog velikog smisla danonoćno pratiti izvješća s ratišta. To su izvješća filtrirana dozvolama (koje izdaju Amerikanci ili Iračani, svejedno). Nisu sva izvješća baš takva, ali ona proizvedena u velikim medijskim kućama u pravilu jesu.</p>
<p>A veliki i bogati diktiraju i cijene na tržištu »ratnih« informacija. Njihovi producenti na teren odlaze s, doslovce, kovčezima novca s kojim plaćaju informacije, vodiče, veze, propusnice... Riječ je o iznosima koje ne mogu plaćati manji mediji, pa čak ni nacionalne televizije manjih zemalja. I tako su iz trke za najkvalitetnijim informacijama s terena izbačeni svi koji nisu veliki i bogati. A veliki su i bogati jer »informacijama« opskrbljuju cijeli svijet. Pa su baš zbog toga i prvi na popisima onih koji se pripuštaju u stožere, na nosače zrakoplova, i sva ona silno fotogenična mjesta koja ćemo upoznati ovih dana. I svi su veliki zadovoljni. Veliki ratnici jer su uspjeli svijet prezasititi informacijama po svojoj mjeri. Veliki mediji jer ih nitko ne može ugroziti u tom velikom biznisu informiranja svijeta. </p>
<p>Da bi stvar bila gora, prosječni hrvatski građanin ne može sa sigurnošću reći ni zašto je taj rat uopće pokrenut. Iako smo se proteklih tjedana naslušali inozemnih i domaćih argumenata za i protiv ratnog obračuna sa Saddamom.</p>
<p>Protiv ratne intervencije bez blagoslova UN-a izjasnile su se sve značajnije hrvatske stranke osim HDZ-a. Američki veleposlanik Rossin je Sanadera zbog toga razdragano pohvalio, a ostatku Hrvatske najavio kaznu. Što je, pak, glasnogovornika HDZ-a nagnalo da ustvrdi kako je Rossinova izjava dokaz vjerodostojnosti i ugleda HDZ-a u svijetu i nedosljednosti vanjske politike Račanove koalicije. </p>
<p>Kao da je svijet samo Bushova Amerika. Kao da smo svi mi potpuno zaboravili prekonoćni obrat stava HDZ-ovih zastupnika u saborskoj raspravi o slanju hrvatskih vojnika u Afganistan pod patronatom UN-a. Sanader je, istina, oštro opovrgnuo tvrdnje da je HDZ glasao »za« tek nakon što je od Amerikanaca »dobio po prstima«. Ali malo je tko od upućenih u zbivanja na Markovu trgu u to povjerovao nakon svega što je samo dan ranije čuo od tih istih hadezeovaca. </p>
<p>Zašto je Sanaderu i HDZ-u odjednom toliko stalo do američkih pohvala, unatoč pretežitom protivljenju hrvatske javnosti Bushovu ratu u Iraku? Zašto je HDZ odlučio baš na pitanju rata u Iraku tako demonstrativno stati uz Busha i Blaira, a protiv ostatka Europske unije?</p>
<p>Ima li to možda ipak više veze sa skorim hrvatskim izborima nego istinom o ratu u Iraku? Ima. </p>
<p>Ali ne zato što je Sanader toliko naivan da vjeruje da se na iračkom ratu dobivaju glasovi hrvatskih birača. Ili zato što najveća opozicijska stranka jednostavno mora biti protiv svakog poteza stranaka na vlasti.</p>
<p>Sanader je, naime, demonstrativnim svrstavanjem uz Bushovu Ameriku pokazao da vjeruje kako je za uspjeh na hrvatskim izborima još važna, a možda čak i presudna, podrška izvana. Posredno je pokazao da u tom poslu HDZ još nije ishodio podršku EU-a. Iako je upravo članstvo u EU jedan od ciljeva državne politike koji podržava golema većina hrvatskih građana. To je, pak, Račanovu koaliciju očito nagnalo da se prikloni Bruxellesu, Parizu i Berlinu, a ne Washingtonu i Londonu.</p>
<p>I tu je priči, zasad, kraj. Istinu o ratu u Iraku i detaljima koketiranja hrvatskih političara s ovom ili onom svjetskom opcijom doznat ćemo za nekoliko desetljeća, kada se otvore vojni i obavještajni arhivi te objave memoari glavnih aktera.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Stari izborni zakon umirio stranačke strasti</p>
<p>Zašto je podignuta tolika tenzija u vezi s izbornim zakonodavstvom kad se dobro znalo da za donošenje novoga zakona nema vremena / A bio je dovoljan jedan pogled na kalendar i spoznaja da je 2. travnja preblizu da bi se izborni rogovi u saborskoj vreći stigli posložiti</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Na početku sjednice Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav zainteresiranih novinara bilo je daleko više nego članova toga radnoga tijela i njihovih gostiju. Očekivala se bespoštedna politička bitka za svaki zarez u izbornom zakonu.</p>
<p>A onda se, za jednosatne rasprave, ispostavilo da je jedina primjedba ona o nefiksnoj kvoti predstavnika srpske nacionalne manjine (prijedlog je predviđao fiksna tri zastupnika Srba u Saboru).</p>
<p> I još, da se uplitanje u mandate gradonačelnika, posebno u Zagrebu, kao funkcije nespojive s dužnošću zastupnika, nalazi izvan mandata koji je Odbor dobio na plenarnoj saborskoj sjednici. Naime, da iz prijedloga izmjena i dopuna nisu brisane dvije »gradonačelničke« odredbe, u nekoliko bi slučajeva nositelji današnjih funkcija gradskog čelnika i saborskoga zastupnika moralo odlučiti na koju će stranu. A to bi izazivalo nove izbore i dodatne komplikacije. </p>
<p>Članovima Odbora, ali i donedavno velikim zakonodavnim strastima stranaka (na raspravi su bila čak četiri zakonska prijedloga) ambicije oduzeo generalni zastupnički stav: izborno zakonodavstvo treba samo uskladiti s ustavnim i promjenama u ustavnoj regulaciji prava manjina. Tako se i nehotice dogodilo da će, ma koliko se načelno sve stranke za to zalagale, hrvatski birač prvi put u 13-godišnjoj hrvatskoj samostalnosti birati po pravilima iskušanim na prethodnim parlamentarnim izborima.</p>
<p>Istina, bilo je pokušaja da se izborno zakonodavstvo malo »dotjera«. Recimo, da se u zakon ubace »obvezujuće upute« koje donosi Državno izborno povjerenstvo. Sumnjalo se da će »ustavnim usklađivanjem« nekako proći i ideja o smanjenju broja zastupnika, sadašnjih 151 smanjilo bi se 20 ili 30 zastupnika. A računalo se da će se nekako u zakon ugurati i GONG-ov prijedlog o povratku »izbornih rezanaca« čijom bi dostavom biračima bilo jasno stavljeno do znanja, kao na nekadašnjim izborima, da je on na biračkom popisu, bez dodatnog administriranja. I iako su svi članovi Odbora na umu imali ograničavajuću obvezu da izborni zakon mijenjaju samo po Ustavu i Ustavnom zakonu o manjinama, prijedlozi za »još ovu ili onu korekciju« dolazili su iz različitih stranaka. A onda su one »druge« stranke opominjale da to prelazi granice usklađivanja.</p>
<p>Za sat se Odbor za Ustav umorio od tog ping-ponga. I izglasao konačan prijedlog zakona. Na opće iznenađenje, pa i samog Mate Arlovića. Sav sretan je stavio prijedlog na glasanje, većina je bila 'za' i posao koji je prijetio novim saborskim sukobima stranačkih klubova bio je zgotovljen.</p>
<p>Nakon što je takvim ishodom glasanja stručna služba Obora za Ustav dobila pohvalu zbog dobro učinjenog posla na usklađivanju, Sabor je, barem zasad, odahnuo od izbornih tema.</p>
<p>Ostaju, međutim, na tom tragu i neka pitanja. Zašto je podignuta tolika tenzija u vezi s izbornim zakonodavstvom kad se dobro znalo da za donošenje novoga zakona nema vremena. Nekmoli kad su se na stolu našli ne jedan nego čak četiri zakonska prijedloga iz četiri različite stranačke skupine. A bio je dovoljan jedan pogled na kalendar i spoznaja da je 2. travnja preblizu da bi se izborni rogovi u saborskoj vreći stigli posložiti.</p>
<p>Ovakav saborski rasplet, nadalje, ponovo je sve sveo na pitanje koliko će predstavnika u parlamentu imati nacionalne manjine, zapravo Srbi. A znalo se, još za rasprave o manjinskom ustavnom zakonu, da se na tragu toga propisa u izbornom zakonodavstvu mora propisati na koliko zastupnika manjine moraju računati. Ili pet ili osam, ovisno o tome koliko će Srba na izborima iskoristiti svoj drugi, manjinski izborni glas. To se, dakle, znalo, pa je opet na raspravu stigla fiksna srpska izborna kvota. Kao da papra u tim raspravama i dosad nije bilo dovoljno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>U islamskim će zemljama rat protiv Iraka dobiti obilježje novoga križarskoga rata protiv islama</p>
<p>Zna se da se Saddam i Osama bin Laden nisu trpjeli. U Iraku se ni Al Qaida nije mogla ukorijeniti. To je sekularizirana država i u njoj Bin Ladenov koncept islama i države, njegov vehabizam nije mogao opstati. Međutim, valja voditi računa o mogućnosti da bi Saddam u ratnoj stisci potražio strateško savezništvo i s Bin Ladenom. Saddam i Bin Laden su se do sada odnosili jedan prema drugome, većinom, kao pas i mačka. Sjedinjene Države i Velika Britanija im daju prigodu da se pomire i nađu na zajedničkoj liniji / Iran i Irak također su dosad bili neprijateljski raspoloženi, ali ni to u ratnim uvjetima nije nepremostiva zapreka. Iran je već osudio američki napad na Irak i time pružio ruku pomirnicu Saddamu Husseinu. Ako se dogodi savezništvo između Saddama i Bin Ladena i još k tome s Iranom zaokružit će se vrlo snažno savezništvo protiv SAD-a i Velike Britanije, ojačat će radikalizam islamističkih skupina i organizacija, a to bi zacijelo bila velika prijetnja miru u cijeloj međunarodnoj zajednici</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Šturi novinski izvještaji iz Iraka upućuju na zaključak da su u toj zemlji, još prije početka rata SAD-a protiv nje, viđani sve brojniji mudžahedini ili borci »svetog rata«. U tome nema ničega novoga niti neočekivanoga. U Irak doista dolaze mudžahedini sa svih strana, čak i iz onih islamskih zemalja koje slove kao saveznici i prijatelji SAD-a i Velike Britanije.</p>
<p>Središnjica je svih mudžahedina Saudijska Arabija, zemlja saveznik i prijatelj SAD-a, ali i zemlja u kojoj je dominantna radikalna varijanta islama nazvana vehabizam. Saudijska je Arabija bila središnja točka okupljanja i obuke mudžahedina prije njihova odlaska u Bosnu i Hercegovinu za nedavnog rata. Tri mjeseca prije nego što su se mudžahedini bili počeli upućivati u BiH dolazili su u Saudijsku Arabiju i tu polazili obuku ratovanja u BiH okolnostima, poučavani su kako će razlikovati muslimane od kršćana.
U Saudijsku Arabiju dolazili su mudžahedini iz Afganistana, Egipta, Jemena, Alžira. Saudijska Arabija sve je to financirala i davala novac za putovanja mudžahedina u BiH i za prve dane života u nepoznatoj zemlji. U BiH stizali su preko Hrvatske, među ostalima, jedan punkt je bio na Braču, a drugi u Splitu.</p>
<p>Amerikanci su znali i da njihov partner Saudijska Arabija to sve radi, ali nisu ni pokušali nešto učiniti da mudžahedini ne dođu u Bosnu i Hercegovinu i da tamo ne počine strahovite zločine, ubijanja nepoznata u europskoj povijesti zločina. </p>
<p>Zna se da se Saddam i Osama bin Laden nisu trpjeli. U Iraku se ni Al Qaida nije mogla ukorijeniti. To je sekularizirana država i u njoj Bin Ladenov koncept islama i države, njegov vehabizam nije mogao opstati. </p>
<p>Međutim, valja voditi računa o mogućnosti da bi Saddam u ratnoj stisci potražio strateško savezništvo i s Bin Ladenom. </p>
<p>Saddam i Bin Laden su se dosad odnosili jedan prema drugome, većinom, kao pas i mačka. Sjedinjene Države i Velika Britanija im daju prigodu da se pomire i nađu na zajedničkoj liniji.</p>
<p>Iran i Irak također su dosad bili neprijateljski raspoloženi, ali ni to u ratnim uvjetima nije nepremostiva zapreka. Iran je već osudio američki napad na Irak i time pružio ruku pomirnicu Saddamu Husseinu. </p>
<p>Ako se dogodi savezništvo između Saddama i Bin Ladena i još k tome s Iranom zaokružit će se vrlo snažno savezništvo protiv SAD-a i Velike Britanije, ojačat će radikalizam islamističkih skupina i organizacija, a to bi zacijelo bila velika prijetnja miru u cijeloj međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Nemamo još nikakvih pouzdanih vijesti jesu li mudžahedini iz Bosne i Hercegovine krenuli u Irak. Zna se da su mudžahedini iz BiH, oni iz stranih zemalja kao i iz redova domaćih muslimana, odlazili ratovati na strani muslimana u Čečeniju i na Kosovo. Pouzdano se zna da je Bin Laden u BiH uputio do četiri tisuće mudžahedina iz islamskih zemalja. </p>
<p>Ljudi iz bosanskohercegovačkih tajnih službi godinama nas uvjeravaju da je za rata u toj zemlji, od 1992. do 1995. godine, Bin Laden navraćao u Bosnu i, štoviše, pitaju se gdje su nestale fotografije i videozapisi na kojima se vidi da se družio s Alijom Izetbegovićem.</p>
<p>Rat Zapada protiv Iraka nosi u sebi i nekoliko tragičnih implikacija. On će bez sumnje biti nova injekcija porastu i snaženju islamističkog ekstremizma. Onoga koji se poziva na islam, a da i nema unutarnje veze s vjerom. Rat će nadalje pojačati pa čak i radikalizirati terorizam.</p>
<p>Sam po sebi rat je poseban oblik nasilja pa se utemeljeno može očekivati da će izazvati kontranasilje te ojačati i umnožiti mrežu islamističkih terorističkih skupina i organizacija. Sa svršetkom rata taj i takav terorizam neće se sam od sebe i jednostavno ugasiti tamo gdje je posijan. On će biti trajna dominantna crta svjetske političke scene.</p>
<p>U nekim islamskim krugovima rat protiv Iraka opet će dobiti etiketu novoga križarskog rata protiv islama. Zagovornici takve kvalifikacije rata protiv Iraka zaobići će i stav Vatikana i Pape Ivana Pavla II., koji su preventivni rat nazvali agresijom. Papa je pak rekao da je započeti rat protiv Iraka, protivno i mimo odluka UN-a, ispit savjesti i odgovornost pred Bogom i poviješću. </p>
<p>Nadbiskup Renato Martino, predsjednik Papinskoga vijeća pax et iustitia, izjavio je da se bombama ne stvara demokracija i pored toga stalno ponavlja riječi pape Pija XII. da se mirom dobiva sve, a ratom sve gubi. </p>
<p>Još i danas se iz redova bosanskohercegovačkih muslimana čuje da je rat 1992. - 1995. godine bio novi križarski rat Europe protiv islama. To je ona sintagma koju je izgovorio reis dr. Mustafa ef. Cerić u Tuzli, na tamošnjem aerodromu, poslije strahovitog zločina vojnika Ratka Mladića nad muslimanima Srebrenice. </p>
<p>A svakome je jasno da rat u BiH nisu zametnuli ni biskupi, ni muftije, ni episkopi, ni kardinal ni reis, iako su svi na svoj način bili u njega uvučeni. A taj rat su zametnuli političari, a vodili ga generali. </p>
<p>Papa Ivan Pavao II. bio je jasan i u stavu protiv rata u Zaljevu 1991. godine kao i sada. Upirao je sve sile da protiv rata dobije i Tonyja Blaira i Silvija Berlusconija. </p>
<p>Na Pepelnicu 5. ožujka 2003. pozvao je Papa svoje vjernike na post i molitvu za mir, a protiv rata. Kažu da je bio strašno razočaran Berlusconijem i Blairom. </p>
<p>Bio je vrlo oštar na riječima, u susretu s njima, govorio je podignuta prsta i glasa, čak lupao i šakom o stol. Razočarao se u katolicima Berlusconiju i Blairu, a zacijelo je s tugom primio i udvaranje predsjednika HDZ dr. Ive Sanadera Amerikancima. </p>
<p>To više što se hrvatski političari često pozivaju na posebnu odanost Apostolskoj stolici još od vremena kneza Branimira. </p>
<p>I doista je teško shvatiti da prononsirani katolici političari tako olako prelaze preko socijalnog nauka svoje Crkve i preko izričitih stavova Svetog Oca protiv novog rata u Zaljevu. </p>
<p>Kada sve to znamo nezaobilazan je zaključak da se novi rat u Zaljevu protiv Iraka ne može nikako nazvati križarskim ratom protiv muslimana. To se ponajprije ne smije pripisati Katoličkoj crkvi i sadašnjem Papi. Ivan Pavao II. već je vrlo skrušeno osudio križarske ratove smatrajući ih štetnim i za samu Crkvu. </p>
<p>Jačanje i umnažanje ekstremističkih skupina i organizacija, koje se pozivaju na islam, na prostorima bivše Jugoslavije ima još teške konotacije. Još je u BiH dosta mudžahedina, domaćih i onih uvezenih. Njihova sljubljenost s dijelovima aktualne vlasti još je snažna. </p>
<p>Neki primjeri to vrlo uvjerljivo pokazuju. Kandidat za ravnatelja FOSS-a, Federalne obavještajno-sigurnosne službe bio je Sead Kikić, ali je njegova kandidatura odbijena, jer je priječio slanje dokumenata o mudžahedinima u Haag. Kikić je bio šef ureda AID-a u Zenici i vrlo dobro je bio upoznat sa svim zločinima koje su počinili mudžahedini u Bosni nad hrvatskim i srpskim civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a i Vojske RS. </p>
<p>A sve ono što se događa u terorističkom kampu u Pogorelici kod Fojnice još jedan je dokaz relativiziranja terorizma. O Pogorelici se u muslimanskim redovima govori prema klišeju: moj je narod izabrani narod od Alaha u BiH, a druga dva su đavolska naroda.
Moj je narod nebeski, i to je bio cijelu povijest »zemljice« Bosne. A neki tekstovi kojima je cilj obrana Pogorelice idu poznatom ideološkom linijom: u BiH će živjeti sva tri naroda, sve tri monoteističke vjere, i to u međusobnu miru uz dominaciju šerijata. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Skandalozna »vizija promjena školskog sustava«: Ministar Strugar barem bi se mogao ispričati </p>
<p>Čini se gotovo nevjerojatnim, ali sve sam više uvjeren da pojedinci kojima je reforma školstva postala unosno zanimanje sve ove godine namjerno ne žele napraviti objektivno prihvatljiv dokument, jer bi time iscrpili mogućnost zarade na projektima koji donose velik novac. Kad će napokon doći vrijeme da pojedinci koji bi morali raditi u interesu svih građana tome podrede svoje osobne interese i ambicije i kad će opće dobro postati jedino mjerilo domoljublja i hrvatstva? / Uzimajući u obzir objektivne materijalne mogućnosti društva predlažem postupne promjene tako da se zadrži postojeći model osmogodišnje osnovne škole četiri + četiri uz trajanje obvezne škole deset godina tako da se postojeća obvezna osmogodišnja škola produlji na desetogodišnju, i to u sklopu prva dva razreda srednje škole. U sklopu desetogodišnje obvezne škole učenici koji ne namjeravaju ići dalje u školu stekli bi odgovarajuće zanimanje tako bi se djelomično riješio i problem ranijeg ispadanja učenika iz obrazovnog sustava</p>
<p>VINKO FILIPOVIĆ </p>
<p>Nakon trogodišnjeg bavljenja reformom školstva ministar Strugar i »stručna elita« kojom se okružio nisu se pomaknuli s početne pozicije. Projekt hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće doživio je nepodijeljene kritike, od neovisnih stručnjaka, do zastupnika u Saboru. Jedini koji su nekritički branili taj dokument bili su autori dokumenta i stranačke kolege ministra Strugara. </p>
<p>Nevjerojatna je autističnost i tvrdoglavost predlagatelja koji su uporno gurali rješenja za koja se od početka znalo da nisu prihvatljiva i od kojih su na sreću u konačnici i sami odustali.</p>
<p>Dobro je da su na kraju reformatori ipak shvatili da je u postojećim materijalnim uvjetima nemoguće provesti projekt devetogodišnje obvezne škole prema modelu tri + tri + tri. Skandalozno je da ministar Strugar uradak koji je doživio nezapamćen fijasko naziva »vizijom promjena školskog sustava«. </p>
<p>Dokument nije niti mogao biti bolji s obzirom na odabir stručnjaka koji su sudjelovali u njegovoj izradi.</p>
<p>Najmanje što bi ministar Strugar mogao iz pristojnosti napraviti jest da se barem ispriča prosvjetnoj javnosti, ali, nažalost, ni to nije učinio.</p>
<p>Ako je osnovna zadaća ministra da radi za opće dobro građana, onda ministar Strugar tu zadaću nije obavio. Potrošio je tri godine i nekoliko stotina milijuna kuna na projekt kojim nije napravljen nikakav pozitivan pomak u procesu promjena. Višemjesečnim kritikama dokumenta struke i novinarske javnosti na kraju se priklonila i saborska većina vraćanjem dokumenta u Vladu na doradu što je samo ublažena varijanta potpunog odbacivanja predloženih promjena. </p>
<p>Kolikogod se ministar Strugar trudio uvjeriti javnost da dokument i nakon odustajanja od spornih prijedloga ima smisla nuditi u izvornoj varijanti, sve činjenice govore da za to nema nikakvog opravdanja. Naime, novi prijedlozi kao što su državna matura i informatička pismenost su premalo za 209 stranica teksta spomenutog dokumenta. Imam dojam da ministar pred javnošću na taj način, bezuspješno, pokušava opravdati potrošeno vrijeme i sredstva uložena u predloženi projekt.</p>
<p>Dakle, definitivno je jasno da je nakon deset hadezeovskih godina i koalicijska vlast nepovratno potrošila još tri godine u kojima nije napravila nikakve kvalitativne promjene. Međutim, prema svemu sudeći, proći će još najmanje dvije godine bez konkretnih promjena, a ništa ne jamči da će se promjene i tada dogoditi.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete očekuje da će Centar za istraživanja i razvoj obrazovanja u sljedeće dvije godine napravit projekte modela trajanja školstva, modela cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika, izradu novih nastavnih planova i programa za obvezno obrazovanje i projekt državne mature. Izrada svih tih projekata će, dakako, stajati 3,4 milijuna kuna.</p>
<p>Nekoliko je razloga moje skeptičnosti u uspješnost tih projekata. Gotovo su svi voditelji projekata već na različite načine (ne)uspješno sudjelovali na sličnim zadacima. Osim toga tu se isprepleću neke nejasnoće i nelogičnosti. Ako se projekt bude bavio modelom školstva, ostaje nejasno hoće li konačna saborska odluka o modelu i trajanju obveznog obrazovanja morati pričekati naručene projekte, a to znači još najmanje dvije godine? </p>
<p>Projekt bi se trebao baviti i izradom nastavnih planova i programa pa nije jasno kako je moguće raditi nove nastavne planove i programe ako se još ne zna model trajanja obveznog obrazovanja. </p>
<p>Zanimljivo je da će se Institut, uz ostalo, baviti analizom postojećih planova i programa, mrežom škola, analizom postojećeg pedagoškog standarda, te nastavničkih kadrova po županijama. Pitam se što radi i što će raditi 250 zaposlenih u ministarstvu, na desetine zaposlenih u županijskim i državnim uredima, i čemu onda služi Zavod za unapređenje školstva?</p>
<p>Pretpostavka je da će na tim projektima većinom raditi ljudi koji su na platnom popisu Ministarstva i Zavoda koji će putem Instituta kao vanjski suradnici dodatno zarađivati na tim projektima. Pitam se zašto sve to nije moguće napraviti u sklopu postojećih institucija? </p>
<p>Čini se gotovo nevjerojatnim, ali sve sam više uvjeren da pojedinci kojima je reforma školstva postala unosno zanimanje sve ove godine namjerno ne žele napraviti objektivno prihvatljiv dokument, jer bi time iscrpili mogućnost zarade na projektima koji donose veliki novac.</p>
<p>Kad će napokon doći vrijeme da pojedinci koji bi morali raditi u interesu svih građana tome podrede svoje osobne interese i ambicije i kad će opće dobro postati jedino mjerilo domoljublja i hrvatstva?</p>
<p>Dakle, uzimajući u obzir objektivne materijalne mogućnosti društva predlažem postupne promjene tako da se zadrži postojeći model osmogodišnje osnovne škole četiri + četiri uz trajanje obvezne škole deset godina tako da se postojeća obvezna osmogodišnja škola produlji na desetogodišnju, i to u sklopu prva dva razreda srednje škole. </p>
<p>U sklopu desetogodišnje obvezne škole učenici koji ne namjeravaju ići dalje u školu stekli bi odgovarajuće zanimanje tako bi se djelomično riješio i problem ranijeg ispadanja učenika iz obrazovnog sustava.</p>
<p>Takav model trajanja obveznog obrazovanja morao bi se donijeti što prije kako bi se moglo ići u izradu nastavnih planova i programa po vertikali od prvog do desetog razreda obvezne škole s mogućnošću razlikovnih programa u devetom i desetom razredu, ovisno o vrsti srednje škole.</p>
<p>Istodobno bi se morao donijeti pedagoški standard s jasno ustanovljenim maksimalnim brojem učenika u razrednom odjelu, dinamikom rješavanja deficitarnosti školskog prostora i opće opremljenosti škola.</p>
<p>Takav dokument morao bi biti prihvaćen saborskim konsenzusom, jer bi time jamčio svoju provedbu unatoč mogućim političkim promjenama. Dotad je nužno napraviti reviziju nastavnih programa i sukladno tome napraviti odgovarajuće promjene u udžbenicima.</p>
<p>Da bi se sve to uspješno napravilo nužna je odlučnost ministra da se usprotivi osobnim interesima sveprisutnih reformatora i različitih lobija od autora udžbenika do nakladnika. </p>
<p>Autor je predsjednik Hrvatskoga školskog sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Osim dobrih ciljeva, čije ostvarenje ovisi o nama, ECTS sustav Hrvatskoj olakšava i odljev mozgova </p>
<p>Uvođenje ECTS-a dovodi do bitnih promjena ne samo u formalnom omogućavanju priznavanja nastavnog procesa ostvarenog na drugim studijima i sveučilištima, nego je suštinsko otvaranje sveučilišta prema svijetu i uključivanje u sustav svjetskih sveučilišta, posebno europskih. Na razini hrvatskih sveučilišta donesene su sve potrebne odluke, ali sama je realizacija tako spora da se nositeljima uvođenja ECTS-a može postaviti pitanje: Zašto je tako i što se čini da se prevladaju teškoće / Što osigurava ECTS sustav Europi? Odgovor je jednostavan, protok studenata kroz njihova sveučilišta time i prirodnu pozitivnu selekciju. Ne moraju se svi zadržati, neki će nastaviti put u zemlje gdje su uvjeti još bolji. Najbolji će završiti u onim sveučilištima u kojima se ostvaruje najviše, npr. Nobelovih nagrada, jer tamo su mogućnosti, materijalni i radna okolina, za razvoj najbolji</p>
<p>IVICA ŠTERN</p>
<p>Jedan od važnijih detalja, vezanih uz reformu sveučilišnog obrazovanja u Hrvatskoj, jest uvođenje europskog sustava prijenosa bodova (ECTS-a). Sustav je povezivan, među ostalim, s unapređenjem nastavnog procesa, postizanjem transparentnosti, usuglašavanjem s obrazovnim procesima u razvijenom svijetu. </p>
<p>Uvođenje ECTS-a dovodi do bitnih promjena ne samo u formalnom omogućavanju priznavanja nastavnog procesa ostvarenog na drugim studijima i sveučilištima, nego je suštinsko otvaranje sveučilišta prema svijetu i uključivanje u sustav svjetskih sveučilišta, posebno europskih.</p>
<p>Na razini hrvatskih sveučilišta donesene su sve potrebne odluke, ali sama je realizacija tako spora da se nositeljima uvođenja ECTS-a može postaviti pitanje: Zašto je tako i što se čini da se prevladaju teškoće. Isprika da je najprije trebalo stvarati zakonsku osnovu je neopravdana, jer je ECTS mogao zaživjeti i uz minimalne promjene u statutima sveučilišta i fakulteta. Promjena strukture studija s pet + tri + tri na (tri + dva)+ tri nije nužan preduvjet za uvoženje ECTS-a.</p>
<p>Jedna od važnih posljedica do kojih dovodi ECTS, o kojoj se praktički ne govori, jest olakšavanje pa i poticanje »odljeva mozgova«. Također se dovoljno ne čini na ostvarenju uvjeta kojima bi se povećao i »doljev mozgova« u Hrvatsku. </p>
<p>Cijeli proces uvođenja ECTS-a, kao i svakog drugog sustava, odvija prema prirodnim zakonitostima što znalci iskorištavaju za svoju dobrobit. </p>
<p>Prirodne zakonitosti vezane uz vladanje sustava, iskazuju se kao osnovne termodinamičke postavke. Prva je zakon bilance, najjednostavnije rečeno: masa tvari i energije u izoliranom sustavu je konstantna. Druga opisuje mogući smjer spontanog procesa u izoliranom sustavu. </p>
<p>Sustav se tako mijenja da prelazi u vjerojatnije stanje, a to je stanje većeg nereda. Na osnovi navedenih zakona nije se moglo npr. objasniti kako se odvija i zašto dolazi do procesa kojima se sustav razvija (npr. sustav čovjek). Odgovor na to pitanje počeo se dobivati dvadesetih godina dvadesetog stoljeća kada su istraživači, primarno fizičari i kemičari, počeli sustav promatrati kao otvoren, ne kao izoliran, te kad su promjene počeli povezivati i s vremenskim tijekom. </p>
<p>Jedan od rezultata do kojeg se došlo jest: u otvorenom sustavu, kada je ostvarena izmjena tvari i energije s okolišem - protok tvari i energije - moguće je da u dijelovima sustava dođe do povećanja reda; znači razvoja sustava. Navedene zakonitosti vrijede za sve sustave; tehničke, biološke i društvene.</p>
<p>Ta, na prvi pogled, jednostavna postavka treba se uzeti u obzir pri donošenju odluka npr. o izgradnji, ako se želi da ona vodi napretku. Često se kaže: bez ulaganja nema napretka. Ali to nije dovoljno, pitanju napretka treba pristupiti s punim razumijevanjem, uz kvantitativni iskaz.</p>
<p>Može se reći da je to poznato. Točno, i prije se je npr. znalo da jabuka pada prema tlu, a ne prema nebu, ali tek kad je tu činjenicu Newton iskazao kvantitativno, jednostavnom jednadžbom F = m a, ostvarena je i mogućnost da se na iskustvenu činjenicu, sada iskazanu trima slovima osloni razvoj najprije fizike, a zatim i sveg napretka koji je slijedio.</p>
<p>Olakšana negativna selekcija</p>
<p>Što osigurava ECTS sustav Europi? Odgovor je jednostavan, protok studenata kroz njihova sveučilišta time i prirodnu pozitivnu selekciju. Ne moraju se svi zadržati, neki će nastaviti put u zemlje gdje su uvjeti još bolji. Najbolji će završiti u onim sveučilištima u kojima se ostvaruje najviše, npr. Nobelovih nagrada, jer tamo su mogućnosti, materijalni i radna okolina, za razvoj najbolji. </p>
<p>Prema tome, osim dobrih ciljeva, čije ostvarenje ovisi jedino o nama, ECTS sustav Hrvatskoj olakšava i negativnu selekciju, odlazak najkvalitetnijih. </p>
<p>Ako se žele iskoristiti prednosti njegova uvođenja potrebno je u Hrvatskoj ostvarivati potrebne uvjete za vrhunski rad najboljih. Novi zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti daje zakonsku osnovu za osnivanje središta izvrsnosti, ali među prijelaznim odredbama Zakona nema onih koje osiguravaju i financijsku osnovu za gradnju takvih središta. </p>
<p>Drukčije rečeno, manjka materijalna osnova potrebna za ostvarivanje radnih uvjeta, kojima će se podržavati protok - osim odtoka i dotok - najkvalitetnijih.</p>
<p>U Hrvatskoj je »ECTS« u jednoj struci ipak ostvaren. U glazbenika. Treba slušati Treći program radio Zagreba. U većem broju emisija sudjeluju mladi glazbenici. Srednju školu završavaju u Hrvatskoj. Diplomske i poslijediplomske studije u Hrvatskoj, ali i u svijetu; na akademijama na kojima djeluju najbolji pedagozi... </p>
<p>Na natjecanjima osvajaju prva mjesta. Ako posjećujete koncerte, npr. Zagrebačke filharmonije, poznato vam je da su članovi orkestra i glazbenici iz drugih zemalja te da vrhunski dirigenti vode naše orkestre. Nije li time ostvarena ECTS ideja, ali ne bodovima nego nadarenošću, znanje i organiziranost. Kada je voditeljica jedne emisije upitala mladu klaviristicu, koja je izvodila djela s natjecanja na kojem je pobijedila: »Kakva je razlika između studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu«, odgovorila joj je, među ostalim: »Naši su nastavnici odlični, ali vani imam i gdje vježbati«.</p>
<p>I na kraju koristim prigodu za jedan prijeko potreban ispravak. U Stajalištima je 20. ožujka objavljen moj članak pod naslovom: »Splitsko veleučilište: Očito je da se mobitel-nastavnici ne mogu usporediti sa sveučilišnim nastavnicima«. U pripremi teksta za tisak dogodila se je pogreška. Kratica SV nije ispisana kao Splitsko veleučilište nego kao Splitsko sveučilište.</p>
<p>Time je tekst u dvije rečenice dobio pogrešan smisao. </p>
<p>Ispravno napisane te dvije rečenice glase: »... rektor Splitskog veleučilišta rekao je sljedeće:»Ono što Veleučilište razlikuje od bilo kojeg fakulteta jest činjenica da su naši profesori dostupni studentima u svakom trenutku zahvaljujući tome što imaju na uporabu 150 službenih mobitela«. </p>
<p>Te, »...gledajući na svoj način, istaknuo i sam rektor (prema Nacrtu navedenog zakona ubuduće dekan) Splitskog veleučilišta«. </p>
<p>Prema tome, tekst se niti u jednom detalju ne tiče Splitskog sveučilišta niti njegova rektora. </p>
<p>Autor je umirovljeni sveučilišni profesor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB </p>
<p>Jedini hrvatski grad modernog razdoblja</p>
<p>Prof. dr. Ivo Banac, predsjednik Liberalne stranke</p>
<p>Često se šalim da mi je stan u Dubrovniku, a vikendica u Zagrebu. Jer zagrebačka adresa ipak vas ne čini Zagrepčaninom. Unatoč tomu, lakše je doći do zagrebačkog identiteta nego do onog bilo kojeg drugog hrvatskog urbanog središta, s mogućim izuzetkom naših primorskih gradova što su bitno promijenili stanovništvo nakon Drugog svjetskog rata. To je zato što Zagreb prima. Strogo horvatski Zagreb Šenoina vremena, ta uska varoš nad kojom je Matoš naricao u svojim povremeno crnim raspoloženjima, više ne postoji. Zagreb je, za bolje ili gore, postao središte neka vrste hrvatske sinteze. U tom smislu on je zapravo jedini hrvatski grad modernog razdoblja.</p>
<p>U Zagreb sam prvi put ušao kao vozač iznajmljenog Fiata 124 s talijanskim tablicama jednog sunčanog lipanjskog poslijepodneva davne 1967. godine. Prvo mi je noćište u Zagrebu bila soba s pogledom na Sljeme u onoj Esplanadi na koju je Krleža ukazivao kao granicu između Europe i Balkana. Vremena su bila optimistična. Ranković je pao pred manje od godinu dana. Kad sam odjezdio iz Zagreba, gepek mi je bio krcat paketa knjiga, kupljenih u Znanstvenoj knjižari JAZU na Cvjetnom trgu i kod Marijančeka na Zrinjevcu. Nisam ni slutio da će taj potez biti moja glavna maršruta tri desetljeća kasnije. I, da, tog sam lipnja otišao Starom na grob u Šestine i pojeo svoj prvi lungić s policama u Šestinskom lagviću. </p>
<p>Kad bih se mogao prisjetiti svih mojih zagrebačkih staništa spomenuo bih još neizgrađenu Pešćenicu jeseni 1971. gdje vas je subotom još uvijek mogao probuditi romski mečkar svojim bubnjanjem, zatim sobicu s konca sedamdesetih koju je u bivšoj Kraševoj držala jedna stroga gazdarica, prekrasan stan na Trgu žrtava fašizma s manom ritmičkog tramvajskog potresanja, te, napokon, čitav niz stanova u Preradovićevoj - mojoj najomiljenijoj zagrebačkoj ulici. Moj Zagreb su i tri čitaonice stare Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu. </p>
<p>Miris tih prostora, u kojima je dominaralo drvo i (sezonski) dah jesenske kiše, ne može nadomjestiti nijedan tehnički bolje opremljen staklenjak na periferiji. Također, rukom ispisane kartice (i one tipkane starinskim pisaćim mašinama) u bibliografiji Leksikografskog zavoda, prije devedesetih u Matičinoj zgradi na Strossmayerovom trgu, te podkrovna soba Macana i Vujića u istom zdanju; onda ured Marijana Matkovića u Akademijnoj zgradi na uglu današnje Hebrangove i Zrinjevca, gdje se Radić skrivao 1924. godine; zatim, kapelica Ranjenog na Trgu, ali samo iz Turčinovićeva vremena; te, ne na kraju, soba u Traumatološkoj u Draškovićevoj, gdje sam više od mjesec dana ležao okovan u gipsu prevratničke jeseni 1989. godine.</p>
<p>No, Zagreb su i slike. Studentske demonstracije na Trgu odmah nakon Karađorđeva, proljetno cvijeće na Dolcu, kavane u Gajevoj, cvječarnice na Cvjetnom, najbolja jadranska riba kod najboljeg hadezeovskog Lopuđanina, naši mrtvi na Mirogoju, policijski kvart u Petrinjskoj i tisuće drugih. Ali nemojmo zaboraviti i Zagrepčane u svoj njihovoj zagrebačkoj i nezagrebačkoj raznolikosti. Zašto volim Zagreb? Kao što vidite ima mnogo razloga. Najbolji su oni koje ovdje i neću spomenuti.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kraj SEX-telefona: Zbog seksa preko žice na ulicu 500 žena</p>
<p>Odluku o ukidanju potpisuje Ante Dodig, direktor Zavoda za telekomunikacije, a u njoj se navodi kako su vlasnici linija prekršili članak 29. Zakona o telekomunikacijama / »To su banalni razlozi iza kojih stoje lažni moral i politička kuhinja« / Prema riječima M. K. »krajem ožujka u Saboru će se održati rasprava kojom bi se zakonski regulirala ta vrsta usluga a to znači da ćemo već plaćenu koncesiju morati platiti još jednom </p>
<p>Korisnici tzv. komercijalnih telefonskih linija koje počinju s 060 od četvrtka se više ne mogu koristiti širokom lepezom raznovrsnih usluga.</p>
<p> Odluka je to Hrvatskog zavoda za telekomunikacije koju potvrđuju i pošiljke pristigle na adrese vlasnika tih linija. Njima su u srijedu uručena rješenja kojima im se zabranjuje daljnji rad. Već u četvrtak linije na kojima se tražila psihološka pomoć, ali i nježni ženski glas za utjehu su - isključene su.</p>
<p>Bez posla su tako, među ostalima, ostali M. K. i T. K. iz Zagreba (podaci poznati redakciji), vlasnici linija koji kažu da će se ovim potezom na burzi naći petstotinjak radnih knjižica. U obrazloženju te »neočekivane« i »neopravdane odluke«, koju potpisuje Ante Dodig, direktor Zavoda za telekomunikacije, stoji kako su vlasnici linija prekršili članak 29. Zakona o telekomunikacijama.</p>
<p>»To su banalni razlozi iza kojih stoji nešto drugo, a to su lažni moral i politička kuhinja«, navode naši sugovornici i dodaju: »Svoje obaveze državi, koncesiju za liniju Ministarstvu, pomorstva, prometa i veza, Hrvatskom telekomu, ali i sve druge doprinose za radnike, redovito smo plaćali«.</p>
<p>Prema riječima M. K., krajem ožujka u Saboru će se održati rasprava kojom bi se zakonski regulirala ta vrsta usluga.</p>
<p>»Koncesiju koju smo dobili prije nepunu godinu i za nju platili 30 tisuća kuna, dakle, osim ukradenih mjeseci, oduzeto nam je i pravo na rad. Koncesija nam je oduzeta kako bi nam ju nakon izglasavanja zakona ponovno mogli naplatiti, samo u još skupljoj varijanti«, zaključuje T. K.. </p>
<p>Pritužbama pak tu nije kraj. Vlasnici tvrde kako nikada nisu dobili nikakvo upozorenje ili obavijest da njihovo poslovanje nije u skladu sa zakonom. »Sve registrirane linije pružaju svakojake usluge. Ne poričemo da među pozivima nije bilo onih seksualne prirode, no to isključivo ovisi o željama osobe koja okrene naš broj«, ističu ogorčeni vlasnici. Ako se prašina podigla zbog seksa, slijedom toga, brojna bi zagrebačka kazališta ali i televizijske kuće trebale biti zatvorene.</p>
<p>Koliko se puta, navode, dogodilo da ih nazovu ljudi na rubu suicida ili oni koji se spremaju počiniti neko kažnjivo djelo. »Često se odgađa da primimo poziv od osoba su u tom trenutku seksualno uzbuđene i ako im mi ne pružimo zadovoljstvo, spremni su nekoga silovati«, napominju vlasnici.</p>
<p> Javljaju se i drogirani maloljetnici koji u trenucima panike ne znaju što učiniti ali i branitelji oboljeli od PTSP-a kojima samo treba razgovor.</p>
<p> Koliko je od ukupno tridesetak linija dosad isključeno nismo uspjeli saznati jer su isključenja u tijeku...</p>
<p>»Usluge spolne naravi zakonom zabranjene«</p>
<p>Kako se direktor Hrvatskog zavoda za telekomunakcije kao i njegov zamjenik trenutno nalaze na službenom putu, komentar u vezi isključivanja komercijalnih linija nismo uspjeli dobiti. </p>
<p>No, kako je odluka donesena na temelju članka 29. Zakona o telekomunikacija i članka 170. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga, prenosimo skraćene verzija tih članaka. </p>
<p>Dakle, članak 29. Zakona o telekomunikacijama kaže da »pravo obavljanja telekomunikacijskih usluga... ...stječe se podnošenjem pisane prijave Zavodu u kojoj se mora podrobno opisati poslovni prostor i potrebna oprema, te vrsta i opseg usluga ili djelatnosti.</p>
<p>Zavod može zabraniti obavljanje djelatnosti i usluga iz navedene prijave ako obavljanje te djelatnosti ili usluga nije u skladu s ovim Zakonom i propisima«. U članku 170. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga, otprilike stoji »usluge spolne naravi koje podrazumijevaju erotiku i spolnu zabavu ili slične usluge koje sadržavaju poruke s aluzijom na spolnost nisu dozvoljene i za njih se neće davati koncesije«. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»U gradu sam 20 godina i mogao bih te ubiti. Ajde, samo te čekam...«</p>
<p>Kako doznajemo iz PU zagrebačke, kriminalistička obrada je u tijeku / »Ako se utvrdi da je kontrolor fizički napao putnika, može dobiti otkaz«, rekao je inž. Julius Pevalek, direktor ZET-a</p>
<p>Prije 11 sati u petak na stajalištu tramvaja u Vlaškoj 64, kontrolor ZET-a fizički je napao 24-godišnjeg studenta. </p>
<p>Oko 10.30 sati kontrolor je uhvatio u vožnji bez karte dvojicu 24- godišnjih studenata. </p>
<p>Obzirom da nisu imali karte, sišli su na tramvajskoj stanici u Vlaškoj 64, u pratnji kontrolora. Kontrolor ih je potom zatražio osobnu iskaznicu, no studenti su mu je odbili dati obrazlažući kako će je pokazati samo policiji.</p>
<p> Kontrolor, očito revoltiran ponašanjem studenata, prvo ih je, tvrde studenti, verbalno napao.</p>
<p> »U gradu sam već 20 godina, mogao bi te ubiti. Ajde, samo te čekam...«, govorio im je, a nakon toga udarcem noge srušio studenta na tlo i potom otišao sa stanice i ukrcao se u drugi tramvaj linije broj 4.</p>
<p> Kako doznajemo iz Policijske uprave zagrebačke, kriminalistička obrada je u tijeku. </p>
<p>»Ako se utvrdi da je kontrolor fizički napao putnika, može dobiti otkaz«, rekao je inž. Julius Pevalek, direktor ZET-a. </p>
<p>»Naravno, to ovisi i o tome da li kontorolor od ranije ima svoj dosje«, zaključio je direktor Pevalek. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uređenjem Save do povećanja BDP-a</p>
<p>U Staroj gradskoj vijećnici predstavljena je u petak Prethodna studija izvodljivosti uređenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice. Studiju su prezentirali Ladislav Prežigalo pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo i predsjednik Povjerenstva za nabavu usluge izrade studija izvodljivosti za korištenje rijeke Save i hidroelektrane i projektanti iz Elektroprojekta d.d. Zlatko Pletikapić i Željko Pavlin. </p>
<p> Riječ je o studiji koja predviđa izgradnju četiri višenamjenska hidroenergetska objekta (Podsused, Prečko, Drenje i Zagreb) čija bi izvedba trajala 17 godina i koštala milijardu eura. Studija se bavi iskorištavanjem energetskih potencijala Save, a njenom provedbom bi se pokrilo 23 posto potrošnje električne energije Zagreba i okolice, procjenjuju stručnjaci. </p>
<p>Ništa manje značajno jest to da se studija povoljno odražava i na gospodarstvo Zagreba zapošljavajući mnoge građane, jer bi se na razini države proizvodnja električne energije uvećala za 6 posto, što bi se, prema procjenama stručnjaka Elektroprojekta odrazilo na uvećanja bruto domaćeg proizvoda za oko 1 posto. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Branitelji pokrenuli peticiju za smjenu ministra Pančića</p>
<p>Zajednica udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja pokrenula je potpisivanje peticije za smjenu ministra hrvatskih branitelja Ivice Pančića. Potpisi se skupljaju na Trgu bana Jelačića do kraja tjedna, a kako je rekao Miljenko Anzulović, jedan od volontera, pokrenuta je »zbog ministrovog obmanjivanja javnosti i iznošenja neistinitosti putem sredstava javnog priopćavanja, kao i zbog davanja izjava uvredljivog karaktera, direktno upućenih braniteljima i širem pučanstvu«. </p>
<p>»Ministar Pančić prekršio je Ustav Republike Hrvatske, članak 23., a nije poštivao ni preporuke i zaključke Hrvatskog psihološkog društva prema kojima branitelji s PTSP-om ne moraju popunjavati upitnik MMPI-2«.</p>
<p>No, kako je rekao Anzulović, zbog toga što nisu odgovarali na taj upitnik, brojni branitelji s PTSP-om imali su neugodnih iskustava. Ispod peticije u nepuna se dva dana potpisalo više od 600 građana. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sto kuna više u džep zagrebačkih kulturnjaka </p>
<p>Ugovor se primjenjuje retroaktivno, točnije od 1. siječnja ove godine, na taj način podmiruju se neisplaćene razlike </p>
<p>Novim kolektivnim ugovorom potpisanim u petak za 1632 zaposlena u 37 kulturnih ustanova Grada Zagreba uvećana je bruto osnovica plaće za 4,5 posto pa će ona odsad iznositi 2300 kuna (prije 2200 kuna). Ugovor koji su u Gradskom poglavarstvu potpisali gradonačelnica Vlasta Pavić, predsjednica Nezavisnog sindikata bibliotečnih djelatnika Hrvatske Đurđica Pugelnik i tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ferdo Boban primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja 2003. godine. Kulturnjacima će se tako u narednim plaćama podmiriti neisplaćene razlike. Kolektivni ugovor predviđa dodatak za topli obrok u bruto iznosu od 412 kuna i druga materijalna prava jednaka pravima zaposlenih u Gradskoj upravi Zagreba. Ugovorne strane sporazumjele su se da će od 2. do 16. lipnja ove godine pregovarati o povećanju iznosa osnovice.</p>
<p>Gradonačelnica Pavić istaknula je kako je kolektivni ugovor odraz objektivnih mogućnosti. </p>
<p>Predsjednica NSBDH Đurđica Pugelnik podsjetila je kako je u prvom kolektivnom ugovoru za kulturne djelatnike potpisanom 1998. godine osnovica plaće iznosila 1510 kuna. Od tada su potpisana još tri ugovora kojima je cilj da se osnovica kazalištaraca, glazbenika, muzejskih djelatnika, knjižničara i drugih kulturnjaka izjednači sa osnovnom plaćom u Gradskoj upravi koja iznosi 2600 kuna. Ona smatra da je značajno da su povećana izdvajanja za kulturu pa se novac za programe neće više pretakati u plaće. </p>
<p>Mogućnost da se svakih šest mjeseci daju novi prijedlozi kolektivnog ugovora osigurava sigurnost i socijalni mir, ocijenio je Ferdo Boban. On je zaključio kako sindikati s područja kulturne djelatnosti dosad nisu poduzimali nikakve akcije jer je Poglavarstvo uredno izvršavalo svoje obaveze.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA </p>
<p>Prema prognozi Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, sastavljenoj do 24. ožujka, uz stabilnu vremensku situaciju prevladavat će povoljne biometeorološke prilike što će donijeti dobar radni učinak, miran san i općenito dobro raspoloženje. Koncentracije peluda u zraku su visoke, s dominacijom čempresa i johe. Vrijednosti sumpornog i dušikova dioksida su unutar preporučenih, a koncentracije lebdećih čestica su unutar graničnih vrijednosti. Kroničnim plućnim bolesnicima i osobama alergičnim na pelud drveća ne preporučuju se jutarnji izlasci, kao ni jutarnja prozračivanja prostorija.</p>
<p> Srčani bolesnici trebaju redovito uzimati lijekove, naročito prve jutarnje doze, a lijepo vrijeme iskoristiti za šetnje. Kod reumatskih bolesnika bolovi će biti znatno manjeg intenziteta, te se preporučuju dulje šetnje i umjereno povećanje tjelesnog napora. Ovo ne treba primjenjivati u ranojutarnjim satima, kada se očekuje hladnije vrijeme.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>»Goli kuhar« u seriji i koricama</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - U četvrtak je na tiskovnoj konferenciji u hotelu Dubrovnik predstavljena knjiga »Goli kuhar« Jamieja Olivera u izdanju »Algoritma«. Predstavljanje knjige zajednička je »akcija« Algoritma i Nove TV, koja će od 22. ožujka svake subote prikazivati istoimenu BBC-jevu seriju, odnosno kulinarski show. Knjigu i seriju novinarima su predstavili Neven Antičević, urednik Algoritma i uredništvo Nove TV. Serija »Goli kuhar« je, rečeno je na konferenciji, kod gledatelja i kritičara izazvala senzaciju, a Jamie Oliver je za svoje kulinarsko i televizijsko umijeće osvojio nagrade BAFTA, Royal Television Society i TV Quick. </p>
<p>Uoči početka prikazivanja serije i tiskanja knjige s kulinarskim receptima mnoge je zbunjivao sam naziv. Naime, mnogi su mislili kako će kuhar uistinu biti gol, no on će ostati odjeven. Naime, bit će razgolićene sve tajne pripremanja hrane. </p>
<p>»Ono što u njegovim receptima fascinira sve koji su ih isprobali je lakoća primjene. To nisu recepti prema kojima morate kuhati satima već jednom malom 'cakom' hranu možete pretvoriti u gastronomski užitak«, naglasio je Neven Antičević, urednik Algoritma. Ono što čini tu medijsku pompu oko serije i knjige je personality mladog kuhara Jamieja Olivera koji ustvari ne glumi već je takav i u stvarnosti. Proslavio se jelima koja su jednostavna za pripremu, ukusna i primamljivog izgleda. Knjiga »Goli kuhar« je tiskana u 4000 primjeraka, a omogućit će čitateljima da uz jednostavne upute i namirnice, predjela, glavna jela ili deserte pretvore u prave delicije. Ukusne delicije pripremljene prema receptima Jamieja Olivera kušali su i novinari na prigodnom domjenku.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>TV film o kaštelanskom Romeu i Juliji</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> - Splitska novinarka Draženka Franjić, koja se proslavila televizijskim emisijama »Ćakula« u kojima osvjetljava sve profesionalne i privatne strane domaćih zvijezda s estradne, kulturne i sportske scene, krenula je u još jedan zanimljivi projekt. Riječ je o pisanju scenarija za jednosatni TV film o tragičnoj ljubavi Miljena i Dobrile, mladog kaštelanskog para koji je živio u 17 stoljeću. </p>
<p>Prema legendi, Miljenka je na dan vjenčanja ubio Dobrilin otac, dok je mlada Kaštelanka nakon muževe smrti od boli poludjela, a zatim i umrla. Film će režirati Ognjen Sviličić, a cijeli projekt je »težak« milijun kuna. U filmskoj realizaciji tragične ljubavne legende, koja nije ništa manje potresna od veronske priče o Romeu i Juliji, autorima će sa 100 tisuća kuna pomoći Grad Kaštela i brojni zainteresirani sponzori. Film će biti preveden na nekoliko jezika, a nakon završetka snimanja bit će ponuđen i HTV-u. </p>
<p>U ulozi nesretnog Miljenka, sina bogatog kaštelanskog kontea naći će se mladi glumac splitskog HNK Robert Kurbaša koji, prema riječima scenaristice, apsolutno odgovara glavnom liku. »Kurbaša je visok, crn i zgodan muškarac, pravi dalmatinski tip. Međutim, cijela autorska ekipa trenutačno je u potrazi za glumicom koja će tumačiti lik Dobrile, jer nije lako naći osobu koja može glumiti djevojku od 16 godina. Moramo napraviti audiciju, jer je uloga Dobrile najvažnija i najteža u filmu. Budući da će film biti snimljen na kaštelanskom dijalektu, potraga za glumcima još je teža«, istaknula je Draženka Franjić, te dodala kako se nada da će HTV biti zainteresiran za emitiranje filma, jer je riječ o kvalitetnom projektu koji će također biti ponuđen nekim talijanskim i njemačkim TV postajama. Scenaristica Franjić ističe da će prva klapa pasti u srpnju ove godine, a filmsku premijeru očekuje početkom iduće godine. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>I Mile Gizdić snima film o kaštelanskim ljubavnicima?</p>
<p>Draženka Franjić, čini se, nije prva došla na ideju o snimanju filma o Miljenku i Dobrili, jer nakon što je vijest o pokretanju projekta »procurila« u javnost, oglasio se i splitski snimatelj Mile Gizdić koji tvrdi da na dugometražnom filmu o srednjovjekovnim kaštelanskim ljubavnicima radi već nekoliko godina. Prema Gizdićevim riječima, na filmu, koji se razrađuje prema motivima izvornika Marka Kažotića, radit će zanimljiva autorska ekipa. Scenarij pišu splitska novinarka Nataša Bakotić i skladatelj Ljubo Stipišić, a režiju će potpisati legendarni Lordan Zafranović. Za glazbenu podlogu zaduženi su Ljubo Stipišić i njegov sin Gibonni. </p>
<p>Što se tiče snimateljskih snaga, pregovara se s Andrijom i Mirkom Pivčevićem. Moguća je i koprodukcija s talijanskom televizijom, a Gizdićev tim pregovarao je s glavnim producentom kompanije »Vittoria Checci« Lucianom Lunom. Filmski sinopsis već je prevden na talijanski i engleski jezik, a zahtjev za financiranje scenarija predan je bivšem ministru kulture Boži Biškupiću, te aktualnom Antunu Vujiću. Gizdićeva ekipa još uvijek čeka povratnu informaciju i nada se da filmska priča o Miljenku i Dobrili neće uzaludno biti potrošena.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Početak koncertne turneje El Bahatteeja</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujak</p>
<p> - El Bahattee, dobitnik prestižne domaće diskografske nagrade Porin za najbolji alternativni rock album tijekom prošle godine, 29. ožujka će održati prvi koncert nakon objave hvaljenog albuma »Amen«, u zagrebačkom klubu Pauk. </p>
<p>El Bahattee će na koncertu zajedno s pratećim bendom odsvirati pjesme s oba studijska albuma, kao i nekoliko novih skladbi. Zagrebački koncert uz moćan novi razglas i rasvjetu označava početak Bahatteejevih koncertnih aktivnosti nazvanih »Audio Genocid 2003«, tijekom kojih će ovaj žestoki reper nastupiti u svim većim gradovima u Hrvatskoj i susjednim zemljama. </p>
<p>Na koncertu pod medijskim pokroviteljstvom Radija 101, prije i poslije El Bahatteeja će nastupiti Bass Culture Soundsyste - Sensimilla Soundsystem, dok se karte za koncert mogu nabaviti po cijeni od 30 kuna. </p>
<p>U međuvremenu je završeno snimanje videospota za pjesmu »Jebanje majke«, u režiji proslavljenog domaćeg autora video spotova Radislava Jovanova Gonza, čija bi premijera na HTV-u trebala biti u idućih desetak dana. Kako je riječ o par minuta energične glazbe koja prati prilično eksplicitan tekst s obiljem psovki, autori su napravili i cenzuriranu verziju primjereniju emitiranju u ranijim televizijskim terminima.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Monica Lewinsky voditeljica novog reality showa</p>
<p>LOS ANGELES, 21. ožujak</p>
<p> - Monica Lewinsky, koja je ostala zapamćena kao žena zbog koje je nekadašnji američki predsjednik Bill Clinton skoro ostao bez posla, uskoro će postati voditeljicom novog reality showa televizijske mreže Fox, izvijestio je u četvrtak Daily Variety. </p>
<p>Ova 29-godišnja bivša zaposlenica Bijele kuće dobila je posao voditeljice reality showa »Mr. Personality«, koji će se početi prikazivati na američkoj televiziji 21. travnja, a radit će se o projektu u kojemu će se nepoznate maskirane osobe boriti za naklonost jedne djevojke.. Zanimljivo je kako je Monica Lewinsky ovaj posao dobila nedugo nakon što je njen bivši šef Bill Clinton dobio posao televizijskog komentatora na CBS-u, gdje je već vodio debatu s nekadašnjim rivalom Bobeom Doleom. »Mr. Personality« će pratiti grupu mladića prosječnog izgleda kojima će lica biti maskirana za vrijeme njihovih pokušaja da osvoje simpatije atraktivne mlade djevojke. Njihov izgled i identitet polagano će biti otkrivan tijekom showa kako već bude tekla eliminacija potencijalnih udvarača.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rowan Atkinson najbogatija TV zvijezda u Britaniji</p>
<p>LONDON, 21. ožujka</p>
<p> - Iako se proslavio ulogama nespretnjakovića, ponajviše u hit filmu »Mr. Bean«, britanski glumac Rowan Atkinson u pravom je životu iznimno uspješan, osobito na polju financija. Naime, Atkinson je »težak« 60 milijuna funti što ga je svrstalo na sam vrh ljestvice najbogatijih britanskih TV zvijezda. </p>
<p>Lik »Mr. Beana« prikazivan je u 94 zemlje svijeta, što je popularnom glumcu donijelo 11 milijuna funti. </p>
<p>Zahvaljujući iznimno velikoj popularnosti filma napravljen je i animirani film, a raspravljalo se i o mogućem nastavku. Četrdesetosmogodišnji glumac veliku je slavu zadobio snimajući lik Crne guje u istoimenom serijalu, pri čemu je zaradio milijun funti. Zahvaljujući sigurnim ulaganjima u producentske kuće poput Tiger Aspect, koja je i zaslužna za realizaciju »Mr. Beana«, Rowan Atkinson je zaradio veliko bogatstvo. </p>
<p>Odmah iza njega, na listi najbogatijih britanskih TV zvijezdi je britanski voditelj kviza »Tko želi biti milijunaš« Chris Tarrant s 20 milijuna funti bogatstva. Na trećem je mjestu Cilla Black s 15 milijuna funti, dok je Frank Skinner na četvrtom mjestu sa zaradom od 14 milijuna funti. Na listi se nalaze i Carol Vorderman, Jonathan Ross, Ian Wright, Richard Madeley, Judy Finnigan, Graham Norton i Ulrika Johnson.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Gotovo trećina američkih vojnikinja silovana </p>
<p>NEW YORK, 21. ožujka</p>
<p> - Trideset posto bivših pripadnica američke vojske silovano je ili je pretrpjelo pokušaj silovanja.</p>
<p>Voditeljica istraživanja dr. Anne Sadler i njezine kolege iz Medicinskoga centra za veterane u mjestu Iowa City istražili su slučajeve žena koje su bile u vojsci od vijetnamskoga rata do danas, a na poslane upite ženama dobili su 506 odgovora.</p>
<p> Ispitanice u istraživanju bile su u dobi od 20 do 83 godine, prosječne starosti 40 godina. Većina njih pripada bijeloj rasi, polovina ih je služila u kopnenoj vojsci, njih 22 posto u mornaričkim snagama, a 23 posto u zrakoplovstvu.</p>
<p> Trideset i sedam posto žena koje su odgovorile da su bile silovane ili da su pretrpjele pokušaj silovanja, silovane su više puta, a 14 posto žrtava silovanja ili pokušaja silovanja pretrpjelo je grupno silovanje.</p>
<p> Mnoge su žene izjavile da su u strahu za vlastitu sigurnost promijenile ponašanje kako bi izbjegle probleme. Postale su manje prijateljski raspoložene, izbjegavale kontakt očima i nastojale što više sličiti muškarcima. Neke od njih izjavile su znanstvenicima da se druže samo sa ženama ili su našle dečka da izbjegnu spolno uznemiravanje. Neke nose oružje, dok su se druge premjestile izvan baze kako bi se osjećale sigurnije ili da bi "mogle uživati u slobodnom vremenu bez izlaganja spolnome uznemiravanju«.</p>
<p> Silovatelji su često bili dočasnici i vojnici sličnoga ranga, a često su bili pod utjecajem droge ili alkohola pri napadu na žrtvu.</p>
<p> Tri četvrtine silovanih žena nije prijavilo silovanje višem časniku. Jedna trećina njih tvrdi da nije poznavala postupak za prijavu silovanja, a jedna petina silovanih misli da je silovanje nešto što se mora očekivati u vojsci. </p>
<p> Najvažnije otkriće ovoga istraživanja, smatra dr. Anne Sadler, jest činjenica da se čimbenici koji povećavaju izloženost žena silovanju mogu utvrditi te da vojska može povećati sigurnost svojih pripadnica.</p>
<p> Časnici zaduženi za nadzor mogu promicati zdravu radnu okolinu za žene zahtijevanjem odgovornijega ponašanja časnika i u vojarni i na terenu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tuži MI 5 zbog remećenja seksa</p>
<p>LONDON, 21. ožujka</p>
<p> - Jedan Britanac traži odštetu od Vlade optužujući tajne službe da su skrivenim kamerama snimile kako vodi ljubav s djevojkom. Londonski sud objavio je da Carl Bokuma tuži ministarstvo unutarnjih poslova zbog povrede ljudskih prava i traži naknadu od 150 tisuća funti.</p>
<p> Tvrdi da su u njegovom domu južno od Londona tajna policija i agenti MI5 postavili sićušne kamere u njegov televizor i snimile kako vodi ljubav s trudnom djevojkom. To je, tvrdi on, uništilo njegovo samopouzdanje, zdravlje i karijeru. On je već jednom zbog šikaniranja neuspješno tužio ministarstvo unutarnjih poslova i londonsku policiju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Arsenov lirski dnevnik </p>
<p>Arsen Dedić ovjenčan Goranovim vijencem za svekoliki pjesnički opus / Branku Vasiljeviću dodijeljena Nagrada Goran za mlade pjesnike za rukopis »Zid« / Zahvaljujući na nagradi, Arsen Dedić istaknuo je kako ova nagrada dolazi iz čistih ruku u čiste ruke</p>
<p>LUKOVDOL, 21. ožujka</p>
<p> - Malo se koja kulturna manifestacija može pohvaliti četiri desetljeća dugom tradicijom i kontinuitetom kao što je to Goranovo proljeće, koje ove godine obilježava svoj 40. jubilej, 90 godina od rođenja pjesnika na koga čuva uspomenu Ivana Gorana Kovačića, 60 godina od smrti ovoga pisca koji je hrvatskoj književnosti podario najpotresnije amblematske stihove. Toj nesvakidašnjoj svečanosti pridružuje se i SKUD »Ivan Goran Kovačić«, organizator ove ugledne priredbe, sa svojih 55 godina postojanja - a sve se to dogodilo pod pokroviteljstvom ministra kulture dr. Antuna Vujića.</p>
<p> U tome ozračju održano je ovogodišnje slavljeničko Goranovo proljeće, koje je svih tih godina bilo otvoreno prema svim poetama i najrazličitijim naraštajima. A u središtu ovogodišnje pozornosti bio je ugledni pjesnik i kantautor Arsen Dedić, ovjenčan Goranovim vijencem za svoj svekoliki opus i prinos hrvatskoj književnosti, prestižnim priznanjem što mu je na prigodnoj svečanosti upriličenoj u Lukovdolu u petak predao Branko Čegec, predsjednik ove manifestacije.</p>
<p> Od svoje prve pjesničke zbirke »Brod u boci« (1971.), koja je postala svojinom čitatelja različitih naraštaja, Arsen je svojom osobnošću, glazbom i poezijom natkrilio cio glazbeni i kulturni prostor. Jer, malo se koji pjesnik na našim prostorima poput Dedića može pohvaliti da mu je knjiga prodana u 60.000 primjeraka. Ispisao je ovaj umjetnik riječi u posljednjih tridesetak godina niz poetskih zbirki, skladao partiture za više od stotinu kazališnih predstava, a uglazbio je i interpretirao velik broj stihova naših pjesnika, počevši od Ivana Gorana Kovačića, Ivaniševića, Kaštelana, Paljetka, Krleže i Šoljana do Sabola i Goloba. Prvi je otpočeo i ciklus »Pjevam pjesnike« što ga pamte protekla Goranova proljeća. </p>
<p>Prosudbena komisija u sastavu Bernarda Katušić, Branko Maleš, Tonko Maroević, Miroslav Mićanović i (predsjednik) Nikica Petrak jednoglasno je nagradila Dedića kao autora »koji je svojim stihovima ispisao lirsku autobiografiju što je prisvojena i čitana od drugih kao prostor njihove nostalgije ili kao njihov lirski dnevnik pisan rukom drugoga... Govoreći o zanosima i čežnjama, gubitcima i padovima, Dedićevi stihovi pogađali su nas više nego što smo sami to htjeli priznati« - kaže se među ostalim u obrazloženju što ga je pročitao Miroslav Mićanović. </p>
<p>Zahvaljujući nekonvencionalnim riječima na nagradi koja mu je, kako reče, draga, jer je godinama dolazio u Lukovdol pjevajući i slaveći hrvatsku pjesničku riječ, Arsen Dedić dodao je kako ova nagrada dolazi iz čistih ruku u čiste ruke. Potom je otpjevao Goranove stihove (»Moj grob«) što ih je još sedamdesetih godina uglazbio, a koji su ispisani i na Goranovu humku, na koji je izaslanstvo Proljeća i ovom prigodom položilo cvijeće. </p>
<p>Od 1977. godine tradicija je da se dodjeljuje nagrada za darovite mlade pjesnike, koju je ove godine primio student Filozofskog fakulteta iz Pule Branko Vasiljević (1980.) za rukopis »Zid«. Žiri u sastavu Tomica Bajsić, Maša Kolanović i Tvrtko Vuković u svom je obrazloženju istaknuo da je prepoznatljiv iskorak što ga je ovaj mladi pisac učinio stupajući na književnu scenu, jer Vasiljevićev »pjesnički subjekt ima tendenciju iskočiti iz vlastita četiri zida privatne jezičnosti k stvarnosti nepošteđene ideološko-socijalne konkretnosti«.</p>
<p> Nagrade su dodijeljene i učenicima osnovne i srednje škole za najuspješnije poetske uratke, a posvećenost poeziji nastavljena je pjesničkim rukovetom Arsena Desića u interpretaciji Edite Majić. Valja istaknuti da je prvi put u svojoj tradiciji Goranovo proljeće otpočelo džezističkim muziciranjem tria Matije Dedića, hvatajući tako korak sa suvremenosti. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Je li Zrinjevac skuplji nego Central park?</p>
<p>Problem je nastao nakon što je četverokatnica na adresi Trg kralja Tomislava 18 na Zrinjevcu denacionalizacijom vraćena bivšim vlasnicima / Vlasnici traže najamninu od 12.500 eura mjesečno ili prodaju prostora - prva je cijena bila dva milijuna eura, a potom 500.000 eura</p>
<p>Hoće li naš istaknuti slikar Edo Murtić nakon pola stoljeća korištenja Bukovčeva atelijera biti istjeran iz njega? Problem s atelijerom je nastao nakon što je četverokatnica na adresi Trg kralja Tomislava 18 na Zrinjevcu denacionalizacijom vraćena bivšim vlasnicima, koji, prema izvješću HDLU-a, traže Murtićevo iseljenje. Udruga se zalaže da Murtić ostane u atelijeru jer ima iznimni status u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, te da ga se zbog starosti poštedi stresa iseljenja. Odlukom suda o povratu nacionalizirane imovine zgrada je vlasništvo troje osoba, a to su Juraj Božičević, Blanka Marenzi i Ivanka Brkanović.</p>
<p>»Nitko od Murtića ne traži da se iseli, već da plaća stanarinu vlasnicima po tržišnoj cijeni«, kaže Hrvoje Božičević, Jurjev sin, te nadodaje da je Edi Murtiću Grad Zagreb dao na korištenje taj prostor 1987. godine kada je bio na vrhuncu svoje političke moći, uz uvjet da vrati atelijer u Martićevoj 14 E. </p>
<p>Tragom tih informacija telelefonski smo razgovarali s Edom Murtićem, kojega smo zatekli u Parizu, jer upravo izlaže u Toulouseu. Saznali smo od umjetnika da je 1987. vratio Gradu bivši manji atelijer. Tvrdi da je novi veći atelijer uređivao od 1986., kada ga je dobio, do 1987., kada je bio uređen za korištenje. »To je bila ruševina. U atelijeru sam promijenio sve od poda do krova, proveo vodovodne i električne instalacije, uveo grijanje i za to onda utrošio 180.000 DEM, što imam na papiru od građevinske tvrtke, koja je izvodila radove. Kada bih iselio, tražio bih od vlasnika da mi taj novac koji sam uložio u obnovu vrate. Oni, pak, traže od mene da za korištenje toga prostora plaćam enormno visoku najamninu ili da ga otkupim«, rekao nam je Edo Murtić.</p>
<p>Umjetnik nas je, među ostalim, upoznao da je Emil Božičević, Jurjev otac, kupio 1945. godine kuću u kojoj se nalazi atelijer za male novce, jer su bivši vlasnici zbog straha od nacionalizacije htjeli na brzinu izvući iz nje bilo kakvu korist. Potom je zgrada ipak nacionalizirana, a današnji nasljednici traže za nju spomenute svote. Tako, primjerice, otkriva Murtić, traže da za korištenje atelijera plaća mjesečnu najamninu od 12.500 eura ili da ga otkupi za dva milijuna eura, a tu su cijenu potom spustili na 500.000 eura. »Tada bi to bio najskuplji prostor na svijetu«, tvrdi Murtić, nadodajući da to ne može postići ni onaj u Central parku u New Yorku. </p>
<p>Zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode Silvije Novak kaže da je sporni prostor nekada bio atelijer Vlahe Bukovca, koji je kuću i sagradio 1897. godine, te se ona nalazi u Registru Ministarstva kulture RH zaštićenog kulturnog dobra. Zaključio je da se radi očuvanja povijesnog kontinuiteta ustanova zalaže da se taj prostor koristi samo za atelijer, ali se ne bavi pitanjima vlasništva i ne određuje njegovu cijenu. Također je otkrio da je riječ o jedinom umjetničkom atelijeru u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj sa sačuvanim arhitektonskim obilježjima. </p>
<p>Kako smo saznali, prvenstvo otkupa po zakonu ima Grad, koji bi ga potom dao umjetnicima na korištenje. Robert Šimrak, predsjednik HDLU-a, staje u obranu časti i ugleda Ede Murtića, zalažući se da Grad i vlasnici pronađu rješenje da se slikar koristi prostorom doživotno. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Razmatrana je mogućnost osnivanja središnjih i krovnih kulturnih centara Hrvata u Australiji </p>
<p>PERTH, 21. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ministar kulture Antun Vujić završio je u četvrtak, razgovorom s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga, višednevni službeni posjet Zapadnoj Australiji, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo kulture. Vujić, koji je u toj australskoj državi u kojoj živi velik broj građana hrvatskog podrijetla boravio na poziv ministrice kulture Sheile McHale, razgovarao je i s guvernerom Johnom Sandersonom, ministrom pravosuđa Jimom McGintyjem i parlamentarnim zastupnicima hrvatskoga podrijetla.</p>
<p> U razgovorima s visokim političkim dužnosnicima isticana je posebno aktivna uloga Hrvatske u međunarodnoj kulturnoj suradnji kao zemlje koja ove godine predsjedava Međunarodnom mrežom kulturnih politika (INCP). Načelno je prihvaćen poziv da i Australija bude zemlja-gost na svjetskoj konferenciji ministara kulture koja će se održati u Opatiji u listopadu ove godine, koja će biti posvećena pitanjima očuvanja kulturne različitosti unutar procesa globalizacije.</p>
<p> U razgovorima s predstavnicima hrvatske zajednice u Australiji, ministar Vujić je govorio o promjenama u položaju te zajednice u svjetlu ostvarenja hrvatske državne neovisnosti te novim izazovima koji su prvenstveno vezani za očuvanje njezina kulturnog identiteta i socijalnog i ekonomskog prosperiteta. </p>
<p> Razmatrana je mogućnost osnivanja središnjih i krovnih kulturnih centara u nekim većim gradovima koji bi kao točke kulturne, obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti nadišli zastarjele, mahom neproduktivne političke podjele, a koje bi poduprla i hrvatska zajednica u Australiji i Hrvatska kao država putem resornih ministarstava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Europa je naša budućnost </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj iskazuje svoju podršku uključivanju Republike Hrvatske u Europsku uniju - stoji u izjavi koju je u četvrtak dala HAZU, te se naglašava da se Hrvatska akademija pridružuje naporima Vlade i Sabora Republike Hrvatske za izravnim i neodgodivim sudjelovanjem u europskim povezivanjima.</p>
<p>Dalje se u izjavi obrazlaže da su Republika Hrvatska i hrvatski narod od svojeg postanka neodvojivi dio europske kulturne civilizacije. Utkani u europsko tkivo svojim srednjoeuropskim i mediteranskim odrednicama već su više od tisuću godina neraskidiv dio europske kulturne i materijalne povijesti. Na prostorima zapadnoeuropskog rimskog carstva, Hrvatska je baštinila bogato europsko nasljeđe oplodivši ga vlastitim prinosima na svim područjima umjetnosti i kulture. Svojim su materijalnim radom i hrvatski djelatnici godinama uspješno prinosili europskom gospodarskom napretku živeći skladno u zemljama zapadne Europe.</p>
<p>Sada, kada je konačno pao Berlinski zid europske odvojenosti, ne možemo i ne smijemo dopustiti podizanje novoga, isto tako umjetnog zida. Svjesni smo da Europska unija nije obećana zemlja, već stvarnost i nužnost sa svim svojim dobrim i lošim stranama u kojima moramo sudjelovati.</p>
<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osjeća kao svoju dužnost upozoriti na važnost trenutka na isti onaj način kojim je tijekom obrane upozorila brojnim pozivima širom svijeta na nužnost obrane i užasnost bespomoćnosti kojim smo bili izloženi okrutnom ratnom stroju.</p>
<p>Danas, kada se oblikuju novi prostori gospodarske i političke suradnje, ne možemo ostati u predvorju svijeta. Europa je oduvijek bila naše materijalno i duhovno stanište, naše polazište, naša prošlost, a vjerujemo i budućnost.</p>
<p> Za uključivanje u tu budućnost moramo uskladiti sve svoje političke, gospodarske, kulturne i znanstvene napore, stoji u izjavi HAZU. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ferimportova zgrada za Muzičku akademiju </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Gradski ured za kulturu poslao je u petak dopis u kojem traži potpori inicijativi da se zgrada Ferimporta na Trgu maršala Tita u Zagrebu dodijeli Muzičkoj akademiji. Dopis je poslan Stjepanu Mesiću, Zlatku Tomčiću i Ivici Račanu te Gvozdenu Flegi i Antunu Vujiću. Inicijativu su potpisale sve umjetničke strukovne udruge u kulturi, među kojima i Hrvatsko društvo skladatelja, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Hrvatska udruga komornih i orkestralnih umjetnika, Hrvatska glazbena unija, Hrvatska unija za zaštitu izvođačkih prava, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, Hrvatska udruga filmskih snimatelja, Hrvatsko društvo filmskih redatelja, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, hrvatsko društvo likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo naivnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika. ></p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zapisi Ive Valentić</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka </p>
<p> - U Galeriji »Vladimir Bužančić« postavljena je izložba radova Ive Valentić (1966.) u tehnici tuša na rižinu papiru, sabranih u seriju »Zapisi«. Nakon petogodišnje zaokupljenosti kineskom kaligrafijom, svjesna zloporabe riječi i slike u suvremenom društvu, odlučila je svoja djela lišiti predmetnoga. Promatrač sam postaje umjetnik jer sam kreira svoje viđenje slike. Iva Valentić rođena je u Zagrebu, gdje je i završila Školu primijenjene umjetnosti. Diplomirala je 1990. na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji, u slikarskoj klasi prof. Carmela Zottija. Školovanje nastavlja u Salzburgu, Veneciji i Pekingu, gdje na Centralnoj akademiji lijepih umjetnosti pohađa među ostalim odjel tradicionalnog slikarstva, klasu kineske kaligrafije. Samostalno izlaže od 1992. u Veneciji, Trstu, Karlovcu, Zagrebu, Kopenhagenu, Vinkovcima, Pekingu i Velikoj Gorici. Izložba u Galeriji »Vladimir Bužančić« ostaje otvorena do 30. ožujka. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Raina Kabaivanska nastupa u Splitu</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> - Na pozornici splitskoga HNK u subotu će koncert održati operna diva Raina Kabaivanska, bugarska sopranistica svjetskoga glasa, koja četiri i pol desetljeća živi i radi u Italiji. Nastupit će u pratnji svojih učenika s Umjetničke akademije u Anconi: mezzosopranistice Kamelie Kader, bas baritona Giulia Mastrototara i tenora Jeonga Won Leeja. Orkestrom će ravnati maestro Ivo Lipanović, a na programu će biti operne arije iz Rossinijevih, Leoncavallovih, Mozartovih, Puccinijevih, Massenetovih i Verdijevih djela. Koncert su organizirali splitsko Hrvatsko narodno kazalište, Umjetnička akademija iz Ancone i Rotary klubova iz Splita i Osime. Kabaivanska u Splitu gostuje prvi put, a riječ je o opernoj pjevačici u rangu Placida Dominga i Luciana Pavarottija. Profesorica je na Muzičkoj akademiji Chigiana u Italiji, a vodi i majstorske tečajeve za pjevače iz cijeloga svijeta. U rodnoj Bugarskoj osnovala je zadužbinu koja nosi njeno ime i koja podržava kulturni i moralni razvoj djece bez roditelja. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rekord pariškoga Sajma knjiga </p>
<p>PARIZ, 21. ožujka</p>
<p> - Sajam knjiga u Parizu, na kojemu će počasni gost biti književnost nizozemskog govornog područja Flandrije i Nizozemske, otvara se u petak, a traje do 26. ožujka. Da bi predstavili književnost nizozemskog govornog područja, na pariški će sajam, jedan od najvećih kulturnih događaja u Europi otvoren za širu publiku doći 56 autora. Među njima su i kandidati za Nobelovu nagradu Flamanac Hugo Claus i Nizozemac Cees Nooteboom te dramatičar Jan Fabre i pisci poput Helle S. Haasse i Harryja Mulischa, koji su danas među najviše prevođenim autorima. Nakon 11. rujna 2001., francuski su čitatelji radije čitali geopolitičke i povijesne dokumente, kao i Nostradamusove knjige, nego romane, podsjeća Pierre Capperon, direktor u Reed Expositions France. Sajam bi trebao potući rekord po broju naslova: tri tisuće naslova 1800 autora. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nečuvena Viskovićeva objeda o fašistoidnosti </p>
<p>Od svega je najstrašnije da Velimir Visković oponaša diskurs Radovana Zogovića i Gorana Babića - neutemeljenim tvrdnjama, uvredama, izmišljotinama i političko-policijskim diskvalifikacijama, zaključuje Upravni odbor DHK </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Upravni odbor Društva hrvatskih književnika (DHK) objavio je u četvrtak odgovor na uvodnik prvoga dvobroja časopisa »Književna republika« kako bi upozorio hrvatsku javnost na niz netočnih tvrdnja, »klevetanja i nečuvenih uvreda« o radu sadašnje i bivših uprava Društva, koje se iznose u tom tekstu. </p>
<p> Novopokrenuta »Književna republika« (1-2) objavila je uvodnik glavnoga i odgovornog urednika Velimira Viskovića »Riječ urednika« u kojemu piše o razlozima pokretanja toga časopisa i osnivanja Društva hrvatskih pisaca. Podsjetivši na skandalozne izgrede na izbornoj skupštini DHK, Visković u uvodniku piše da kada su »fašistoidnim riječima izvrijeđani članovi uredništva Republike (Petlevski i Visković) umjesto da to vrijeđanje spriječi, veći dio članova Uprave, uključujući i predsjednika, pridružio se napadačima«.</p>
<p> U nastavku iznosi ocjenu kako se u devedesetim godinama uprava Društva (DHK) »permanentno svrstavala na stranu rigidnih, fašistoidnih političkih struja u hrvatskom društvu«, što se očitovalo »u napadima na PEN nakon potpisivanja Praške deklaracije, u osnivanju Hrvatskog slova po izravnom nalogu Pantovčaka, u sukobljavanju s mlađim piscima«. </p>
<p> U priopćenju dostavljenom Hini Upravni odbor DHK, koji je 7. ožujka raspravljao o značaju teksta »Riječ urednika« Velimira Viskovića, navodi kako je »netočno i neistinito« da se veći dio članova Uprave, uključujući i predsjednika, na lipanjskoj skupštini Društva »pridružio napadačima«, koji su vrijeđali Sibilu Petlevski i Velimira Viskovića. »Te 'napadače' nitko tada nije podržao, najmanje članovi uprave DHK«, tvrdi se u priopćenju i dodaje kako su »bili zatečeni i zaprepašteni držanjem svih sudionika u stvaranju nereda« te odatle i stanoviti 'nemar' u postupcima njihova smirivanja«.</p>
<p> U vezi s tvrdnjom da se uprava Društva »u devedesetim godinama permanentno svrstavala na stranu rigidnih, fašistoidnih političkih struja u hrvatskom društvu...«, Upravni odbor napominje kako je to »nečuvena objeda ne samo za članove uprava tih godina nego i za svekoliko članstvo koje ih je izabralo (među njima i V. Visković), jer za to nije podastrijet niti jedan jedini dokaz«.</p>
<p> Upravni odbor u nastavku postavlja pitanje kako to da Visković ni na jednom od sastanaka, plenuma i skupština, koje su tih godina održavane, »nije ustao i o tome progovorio?« »Imale bi njegove riječi, pod pretpostavkom da su utemeljene, zasigurno daleko veću težinu nego nekog 'običnog' člana jer je baš devedesetih godina, u doba navodne 'fašistoidnosti', bio dugogodišnji glavni urednik najvažnijega glasila DHK, časopisa Republika«, navodi Upravni odbor, koji se pita kako je mogao »izdržati u takvoj - kako sada želi uvjeriti javnost - stalnoj 'fašistoidnoj' atmosferi?«</p>
<p>Glede tvrdnje da se osnivanje Hrvatskog slova zbilo »po izravnom nalogu s Pantovčaka«, Upravno odbor pita kako Pantovčak pak nije »bio zainteresiran i za to kako se uređuje Republika?«</p>
<p> Od svega je najstrašnije, kako navodi zaključno Upravni odbor, da Visković neutemeljenim tvrdnjama, uvredama, izmišljotinama i političko-policijskim diskvalifikacijama, koje nisu ništa drugo nego kleveta, oponaša diskurs Radovana Zogovića i Gorana Babića.</p>
<p> »Možda bi želio da se s njim polemizira na isti način, da ga se na primjer vrijeđa kao 'komunjaru'? To bi onda bila razina moderne Hrvatske za koju se tobože zalaže? Ne, od nas to ne će dočekati«, piše, uz ino, u priopćenju Upravnog odbora DHK. Dodaje da će priopćenje biti objavljeno u novom broju časopisa »Republika«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="37">
<p>Zadar, Split i Zagreb za petama Ciboni</p>
<p>U lovu na Cibonu VIP, jedinog nositelja naslova u svih 11 godina, bit će ne jedna nego tri momčadi: Zadar, Zagreb i Split CO. Borba će utoliko biti zanimljivija jer će slijedeće godine u Goodyear ligi biti mjesta za samo tri momčadi, što znači da će jedan iz velike četvorke ostati bez važnog natjecanja koje puno donosi i u marketinškom smislu </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Nakon što je osam klubova odigralo prvi dio prvenstva Hrvatske za košarkaše, u subotu započinje Ožujsko liga za prvaka i liga za ostanak. U »gornjem« domu igrat će osam momčadi, četiri kluba koja su dosad igrala u Goodyear ligi - Cibona VIP, Zagreb, Zadar, Split Croatia osiguranje, te četiri koja su pravo nastupa među osam najboljih izborila kroz prvi dio prvenstva - Istra, Hiron, Hermes Analitica i Svjetlost Brod. </p>
<p>Mnogi su ovo prvenstvo Hrvatske već unaprijed označili najzanimljivijim dosad. U lovu na Cibonu VIP, jedinog nositelja naslova u svih 11 godina, bit će ne jedna nego tri momčadi: Zadar, Zagreb i Split CO. Borba će utoliko biti zanimljivija jer će slijedeće godine u Goodyear ligi biti mjesta za samo tri momčadi, što znači da će jedan iz velike četvorke ostati bez važnog natjecanja koje puno donosi i u marketinškom smislu.</p>
<p>Cibona je, čini se, ozbiljno shvatila »prijetnje« ostalih klubova, pa je nakon posrtanja u Kupu u posljednji čas dovela Darrena McLintona. Amerikanac bi na poziciji razigravača trebao pomoći pomalo izgubljenim Zoranu Planiniću i Davoru Kusu. Cibosi su utakmicom protiv Unicaje vratili vjeru u svoje snage, prvom pobjedom u drugom krugu Eurolige pokazali su, prema mišljenju trenera Petrovića, da su »još živi«. Ciboninog stratega posebno je razveselilo vrlo dobro izdanje bivšeg kapetana Nikše Prkačina i solidan učinak novopridoškog Darrena McLintona. </p>
<p>- Ovakav Prkačin sigurno konkurira za najboljeg igrača Lige, zadovoljno je ustvrdio Petrović.</p>
<p>Za obranu naslova cibosima će trebati sve raspoložive snage, prava forma Prkačina, Rimca, Mujezinovića, Planinića... </p>
<p>Raste apetit Zadrana</p>
<p>Zadrani su već napravili veliki posao osvojivši Kup Krešimira Ćosića. Apetiti momčadi iz Jazina time sigurno nisu zadovoljeni. Trener Danijel Jusup dobro je posložio momčad koju predvodi Marko Popović. Zadrani su već pokazali da mogu daleko kad se zahuktaju i uđu u pravu seriju. </p>
<p>Na početku sezone Splićani su radili projekt s mladim igračima. Dino Rađa, međutim, nije mogao gledati s tribina kako se »klinci« muče na parketu i odlučio je pomoći mladoj momčadi. Zatim su došli Josip Sesar, Jure Zdovc i trener Petar Skansi i »žutima« su s pravom narasle ambicije. Osim plasmana u Goodyear ligu Splićani će predvođeni ambicioznim Rađom sigurno tražiti i naslov prvaka. U Kupu su naznačili koliko mogu, ali tada još nisu imali dovoljno snage. Bit će zanimljivo vidjeti igru dvojca Rađa-Sesar.</p>
<p>Zagreb je jedina momčad koja je ostala bez pojačanja uoči Ožujsko lige. U društvu »četvorice« Zagreb će svoju priliku čekati iz prikrajka. Glavni cilj Anzulovićeve momčadi je biti među tri sastava. Već ove sezone »mravi« su pokazali da znaju igrati protiv hrvatskih klubova u šest utakmica Goodyear lige poraženi su samo jednom. Ivan Tomas i društvo uvijek su najbolje igrali protiv jačih suparnika. U Ožujsko ligi imat će puno prilika za dokazivanje.</p>
<p>U sustavu natjecanja osam momčadi igrat će dvokružno 14 kola. Nakon toga slijedi doigravanje. Polufinale i finale igraju se na dvije pobjede. Na temelju plasmana, kako smo već spomenuli, tri momčadi će igrati u Goodyear ligi slijedeće sezone, dok će ostali po plasmanu izboriti razna natjecanja FIBA-e. Cibona ima zaštićen status u Euroligi, dok je Zagreb već izborio nastup u Uleb Kupu slijedeće sezone. </p>
<p>Liga za ostanak</p>
<p>U Ligi za ostanak borit će se šest klubova - Osijek, Dubrava, Triglav osiguranje, Sunce, Zrinjevac i Šanac Karlovac. Momčadi će prenijeti bodove iz međusobnih ogleda iz prvog dijela. Posljednje plasirana momčad iz Lige za ostanak ispast će u A-2 ligu, dok će petoplasirana momčad u dodatnu mini ligu sa pet pobjednika A-2 lige iz tih kvalifikacija, dvije momčadi probit će se do A-1 lige slijedeće godine. </p>
<p>• Parovi 1. kola, Liga za prvaka (subota): Split CO - Istra (20 sati), Zadar - Svjetlost Brod (20), nedjelja: Cibona VIP - Zagreb (19), Hiron - Hermes Analitica (18); Liga za ostanak, (subota): Zrinjevac - Šanac Karlovac (18), Osijek - Dubrava (20.30), Sunce - Triglav osiguranje (20).</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Dobro sam, ništa me ne boli!«</p>
<p>Sada se nastavlja dvotjedna postoperativna terapija u Selcu, a za dva do tri tjedna Janica bi trebala biti sposobna za sva opterećenja, kaže dr. Miroslav Hašpl</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Dok se muški dio obitelji Kostelić nalazi u Innerkremsu na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, Janica je u petak ujutro u pratnji mame Marice napustila KBC Šalata. Najbolja svjetska skijašica je, podsjetimo, u srijedu bila na operaciji desnog koljena koje je teško ozlijedila još prije tri godine na treningu spusta u St. Moritzu.</p>
<p> Ove su se godine, tijekom Svjetskog prvenstva, ponovno javili manji bolovi, a artroskopijom koju je napravio prof. dr. Miroslav Hašpl ti bi problemi trebali biti riješeni. Janica je iz bolnice izašla bez štaka, lagano šepajući, ali dobro raspoložena.</p>
<p>- Dobro se osjećam, ništa me ne boli. Sada me čekaju dva tjedna rehabilitacije u Selcu kod dr. Vlaste Brozičević, a nakon toga se vraćam u Zagreb, kratko je kazala Janica.</p>
<p>Jednako zadovoljan razvojem situacije bio je i dr. Hašpl.</p>
<p>- Janica ne osjeća nikakve bolove, nisu joj potrebne štake. Ovaj dio liječenja je protekao potpuno u redu, a sada se nastavlja postoperativna terapija u Selcu. Za dva do tri tjedna Janica bi trebala biti sposobna za sva opterećenja.</p>
<p>Hrvatska skijaška kraljica na snijegu bi ponovno trebala biti već početkom svibnja, spremna za nove uspjehe, na veliku žalost svojih konkurentica. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ana Jelušić najbolja i u veleslalomu</p>
<p>U subotu je na rasporedu slalom, kojem najviše izgleda ima Nika Fleiss / Upitan je nastup Ane Jelušić koja ima brohnitis, tako da će najvjerojatnije otpasti dvoboj Ane i Nike </p>
<p>INNERKREMS (Od Vjesnikova izvjestitelja), 21. ožujka</p>
<p> - Drugoga dana Otvorenog prvenstva Hrvatske u alpskom skijanju Ana Jelušić je uvjerljivo pobijedila u disciplini koja joj najviše »leži«, veleslalomu. Ne samo da je time postala prvakinja Hrvatske u ovoj disciplini, već je i osvojila nove FIS bodove budući da je i ukupna pobjednica utrke. Ana je dvije vožnje prošla u vremenu 2:18.64, drugo je vrijeme imala Austrijanka Kerstin Reisenhofer (+ 0.59), a treća je bila Nika Fleiss (+ 0.79).</p>
<p>- Bilo je odlično, pogotovo u prvom laufu. Daj Bože da tako bude i u subotu, pa da ostvarim hat-trick u prvenstvu, kratko je prokomentirala svoju pobjedu Ana koja postiže dobre rezultate bez obzira na prehladu i neugodan kašalj.</p>
<p>Jelušić je dominaciju u veleslalomu u Innerkremsu dokazala sjajnim prvim laufom u kojem je bila brža od Fleiss za nešto više od sekunde. U drugoj je vožnji imala osmo vrijeme, ali to nije ugrozilo ukupnu pobjedu, što potvrđuje zaostatak drugoplasirane Reisenhofer.</p>
<p>Još su dvije naše skijašice nastupile u veleslalomu prvenstva Hrvatske, Yvone Schnock, koja je zauzela treće mjesto u prvenstvu (2:23.20), a četvrta je bila Mateja Ferk (2:26.15).</p>
<p>U subotu je na rasporedu slalom u kojem najviše izgleda ima Nika Fleiss. Upitan je nastup Ane Jelušić u subotnjem slalomu na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Innerkremsu. Ana već duže vrijeme jako kašlje, a stanje se pogoršalo u petak nakon čega je i otišla na slikanje pluća u obližnju bolnicu. Ana nije u potpunosti preboljela bronhitis kojeg je dobila još za vrijeme utrka u SAD-u. Postoje mali izgledi da ona u subotu odvozi slalomsku utrku, no odluka će biti donesena uoči same utrke. </p>
<p>• Rezultati, skijašice: 1. JELUŠIĆ (HRV) 2:18.64, 2. Reisnehofer (Aut) 2:19.23, 3. FLEISS (HRV) 2:19.45, 4. Hrstkova (Češ) 2:19.61, 5. Mielke (SAD) 2:19.66... 33. SCHNOCK (HRV) 2:23.20... 49. FERK (HRV) 2:26.15...</p>
<p>Prvenstvo Hrvatske, skijašice: 1. Jelušić 2:18.64, 2. Fleiss 2:19.45, 3. Schnock 2:23.20, 4. Ferk 2:26.15.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ivicu razljutila prva vožnja </p>
<p>Ivica Kostelić bio je ukupno drugi, a prvi u domaćem prvenstvu. Drugi skijaš Hrvatske u veleslalomu je Ivan Ratkić, a treći Dalibor Šamšal</p>
<p>INNERKREMS, 21. ožujka</p>
<p> - Sjajnom drugom vožnjom u veleslalomu na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u alpskom skijanju Ivica Kostelić je naposljetku zauzeo drugo mjesto u ukupnom poretku, u vremenu 2:08.17, 30 stotinki iza pobjednika Petra Zahrobskog (2:07.87) iz Češke. Treći je bio Slovenac Andrej Šporn (+ 0.73).</p>
<p>U prvoj je vožnji Ivica je bio tek 11., što ga je, prema riječima njegovog trenera Vincencija Jovana prilično naljutilo, pa je u drugoj vožnji više zapeo.</p>
<p>- Možda je i dobro što je u prvoj vožnji toliko zaostao jer se zabrinulo pa je u drugom laufu, koji je bio više tehnički postavljen, bolje potegnuo. Ljutnja ga je motivirala, ipak je kraj sezone. Teško je pronaći pravi motiv, pogotovo kad je riječ o FIS utrci, kazao je trener Jovan. </p>
<p>Ivica je dakako ponovio prošlogodišnji uspjeh, kad je riječ o domaćem prvenstvu u kojem je i dalje neuhvatljiv za ostale, mlade hrvatske skijaške nade. No, dobar je rezultat polučio Ivan Ratkić koji je bio 25. u ukupnom poretku (+ 3.86), a drugi u prvenstvu. Na treće je mjesto doskijao Dalibor Šamšal (ukupno 34., + 4.98)</p>
<p>• Rezultati, skijaši: 1. Zahrobsky (Češ) 2:07.87, KOSTELIĆ (HRV) + 0.30, 3. Šporn (Slo) + 0.73, 4. Bečirbegović (BiH) + 0.76, 5. Flaschberger (Aut) + 0.93...</p>
<p>Prvenstvo Hrvatske, skijaši: 1. Kostelić, 2. Ratkić + 3.56, 3. Šamšal + 4.68, 4. Štefančić + 6.58, 5. Vučinić + 7.39, 6. Zrnčić-Dim + 7.80, 7. Marinelli + 8.03, 8. Široki + 9.44, 9. Capak + 25.97, 10. Korenov + 34.04. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatska u Atenu sa 125 olimpijaca! </p>
<p>»Bilo bi 'nepristojno' ne očekivati da se na OI plasiraju naši košarkaši i vaterpolisti, pa čak i rukometašice koje Svjetsko prvenstvo igraju u Hrvatskoj«, pojasnio je glavni tajnik HOO-a Ivica Miočić-Stošić popis potencijalnih putnika u Atenu </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Prvim sastankom Povjerenstva za projekt »Atena 2004« započeto je u Hrvatskom olimpijskom odboru završno odbrojavanje do Olimpijskih igara u Ateni, koje će se održati od 13. do 28. kolovoza iduće godine. Na Igrama u Ateni sudjelovat će 10.500 sportašica i sportaša iz 199 zemalja, te 5500 osoba iz njihove pratnje. U tom bi broju Hrvatska trebala sudjelovati sa 125 olimpijaca i 60-ak pratećih osoba.</p>
<p>Ta je brojka, zapravo, želja čelnih ljudi HOO-a i uvelike ovisi o tome koliko će se hrvatskih reprezentacija u ekipnim sportovima u konačnici kvalificirati za OI. Među reprezentacijama na koje se računa u HOO-u, zanimljivo, uz rukometaše koji su već »unutra« računaju još na rukometašice, košarkaše i vaterpoliste, ali ne i na nogometaše, barem ako je vjerovati trenutačnom popisu potencijalnih hrvatskih olimpijaca.</p>
<p>- Računamo na nastup reprezentacija iz tri, četiri kolektivna sporta i nije točno da smo otpisali nogometaše. Štoviše, dogovorili smo sa čelnicima Hrvatskog nogometnog saveza da na kvalifikacijski turnir pošalju što jaču momčad, no svjesni smo da će nogometaši teško do olimpijskog turnira. S druge, pak, strane bilo bi »nepristojno« ne očekivati da se na OI plasiraju košarkaši i vaterpolisti, pa čak i rukometašice koje Svjetsko prvenstvo igraju u Hrvatskoj, pojasnio je glavni tajnik HOO-a Ivica Miočić-Stošić.</p>
<p>Inače, stipendije HOO-a trenutačno prima 39 evidentnih i potencijalnih olimpijskih kandidata kojima je HOO dužan osigurati dopunske pripreme i natjecanja, stručni rad, vitaminizaciju, zdravstvenu skrb, dopinške kontrole, itd. Za to će u 2003. godini HOO izdvojiti 9,400.000 kuna, a za olimpijski će program u 2004. trebati osigurati još 15,900.000 kuna.</p>
<p>Govoreći o sportskim objektima i infrastrukturi u olimpijskoj Ateni, glavni tajnik HOO-a kao mogući je problem izdvojio promet i transport, s čime se složio i član Povjerenstva Aljoša Asanović, koji je zahvaljujući igračkim danima u Grčkoj dobro upoznat s prednostima i manama olimpijskog grada:</p>
<p>- Grci su vrlo osebujan narod, no siguran sam da će svi objekti biti dovršeni na vrijeme. Ono s čime će skoro sigurno biti problema je transport, iako će u Ateni za vrijeme Igara biti osigurane posebne olimpijske rute, objasnio je Asanović.</p>
<p>Na sastanku Povjerenstva bilo je riječi i o Hrvatskoj kući u Ateni. Objekt u kojem bi se trebale održavati gospodarske, kulturne, turističke i ine promotivne aktivnosti smješten je, prema riječima članova Povjerenstva, u elitnom dijelu Atene, samo dva kilometra od glavnoga sportskog olimpijskoga kompleksa. Riječ je o objektu hrvatskoga poslovnog čovjeka Slavka Šimunovića, koji će za vrijeme Igara u Ateni ustupiti Hrvatskom olimpijskom odboru i u kojem se čelnici HOO-a nadaju proslaviti barem tri, četiri hrvatske olimpijske medalje.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Porazi Ljubičića i Ančića, Ivaniševiću presudila školjka </p>
<p>MIAMI</p>
<p> - Udarni hrvatski Davis kup trio Ivan Ljubičić, Mario Ančić i Goran Ivanišević trebao je u četvrtak igrati dvoboje 1. kola 6,2 milijuna dolara vrijednog ATP turnira u Miamiju. No, to su učinili samo Ančić i Ljubičić. Ivanišević je, naime, otkazao nastup, i to ne zbog bolova u ramenu ili laktu, ili pak, problema s koljenom. Naime, u šetnji plažom porezao je petu kad je nespretno stao na školjku pa će Ekvadorac Nicolas Lapentti igrati protiv Slovaka Karola Becka. </p>
<p>Ljubičić će imati više vremena za pripremu nastupa na zemljanim terenima u Valenciji, gdje će se od 4. do 6. travnja održati četvrtfinalni ogled protiv Španjolske. Kvalifikant Francuz Cyril Saulnier sa 7-6 (4), 6-4 pobijedio je prvoga hrvatskog tenisača, nakon što je Ljubičić vodio sa 5-2 u prvom setu. I u drugom je setu Ljubičić imao »break«, vodio je sa 4-2, ali je 28-godišnji Francuz, 133. tenisač svijeta, nanizao četiri uzastopna gema. </p>
<p>Veći otpor, ali s jednakim ishodom pružio je Mario Ančić protiv Argentinca Franca Squillarija. Nakon što su oba tenisača dobila po jedan »tie-break«, odlučivao je treći set, u kojem je presudni »break« zaslužio Argentinac u devetom gemu. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, tenisači: Squillari - ANČIĆ 6-7 (5), 7-6 (4), 6-4, Philippoussis - Lopez 7-6 (5), 6-4, Chang - Kiefer 6-2, 6-2, Spadea - Ch. Rochus 6-3, 6-4, Verkerk - Sargsian 5-7, 7-5, 7-6 (1), Mantilla - Burgsmüller 6-3, 6-1, Lisnard - Gasquet 3-6, 6-1, 2-1 predaja, Enqvist - Llodra 6-4, 6-7 (5), 6-3, Clavet - Volčkov 6-0, 3-0 predaja, Clement - Luczak 6-4, 6-4, Björkman - Sa 3-6, 6-4, 6-4, Calleri - Sanchez 6-1, 6-4, Vicente - Stoljarov 6-4, 7-5, Dupuis - Sluiter 6-3, 6-4, Sanguinetti - Montanes 6-4, 6-1, Saulnier - LJUBIČIĆ 7-6 (4), 6-4, Horna - Davidenko 6-3, 6-4, Verdasco - Kučera 6-2, 4-0 predaja, Massu - Carlsen 6-4, 6-3, O. Rochus - Vacek 3-6, 7-5, 6-1, Saretta - A. Martin 6-3, 6-1;</p>
<p>tenisačice: Safina - Kurnjikova 6-1, 6-4, Tu - Mattek 6-1, 6-7 (4), 7-6 (4), Taylor - Washington 5-7, 6-4, 6-0, Gullickson - Kruger 2-6, 6-3, 6-2, Srebotnik - Golovin 6-1, 2-6, 6-4, Čladkova - Zvonareva 6-4, 6-4, Bedanova - Foretz 6-3, 6-3, Doučevina - Wartusch 6-0, 6-3, Gagliardi - Razzano 6-4, 6-0, Asagoe - Serna 6-4, 6-4, Pouček - Grande 6-2, 1-6, 6-3, Marrero - Koukalova 4-6, 7-5, 6-0, Rodionova - Benešova 6-4, 7-6 (6), Jidkova - Barna 7-5, 6-3, Weingartner - Müller 6-2, 7-5. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ćiro otvorio »nagradni natječaj«</p>
<p>»Ako je netko fatalan za našu momčad, onda je to svakako Kamen Ingrad. Pa, izbacili su nas iz Kupa, a u prvenstvu su u Maksimiru uzeli bod!« / »Morat ću razgovarati s Balabanom. Ma, zapravo... Neću razgovarati, jer ja - ne razgovaram! Obratit ću mu se kao otac«, kaže Miroslav Blažević </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Zanimljiv je »nagradni natječaj« kakvoga je Dinamov trener Miroslav Blažević namijenio svojim igračima u subotnjem prvenstvenom okršaju protiv Kamen-Ingrada u Velikoj (15.30 sati). Doduše, još nije poznato kakav je nagradni fond u pitanju, ali je karakter natječaja doista neobičan:</p>
<p>- Tko se prvi javi da više ne može i smatra da je dao sve od sebe, bit će nagrađen! </p>
<p>Tako je Ćiro najavio subotnju »nagradnu igru« za svoje igrače. No, čini se da će pobjednik takvog »natječaja« na kraju biti onaj tko je fizički - najslabije pripremljen! Jer, tko prvi posustane, dobit će nagradu! A što je s najizdržljivijima? Oni će valjda svoje puno zadovoljstvo pronaći u slučaju pobjede u Velikoj...</p>
<p> - Ako je netko fatalan za nas, onda je to svakako Kamen Ingrad, naglasio je Blažević. - Pa, izbacili su nas iz Kupa, a u prvenstvu su u Maksimiru uzeli bod! Ako se dobro sjećam, onaj Vidović nam je, nakon što je ušao s klupe, na toj utakmici mogao zabiti još dva gola. Odlično su organizirani, bez najbanalnijeg simptoma onoga najgoreg, anarhije.</p>
<p> Ćiro posebno naglašava sjajnu strukturu veličkoga kluba, predvođenu predsjednikom Vladom Zecom.</p>
<p> - On je jedini »zec« kojeg se svi boje! Ondje, zapravo, vlada uspješan trijumvirat, koji se iznimno dobro nadopunjuje. Sportski direktor Marijan Vlak, predsjednik Zec i trener Tomljenović.</p>
<p>Veličani su u srijedu imali sjajnu uvertiru za okršaj protiv Dinama. U Kranjčevićevoj su, u uzvratnoj utakmici četvrtfinala Kupa, »dotukli« Zagreb sa 3-1, te se tako, jasno, progurali u polufinale.</p>
<p> - Vidljivo je da je Kamen-Ingrad momčad s prepoznatljivom igrom. Zamislite, pa njihov centarfor Zekić prvi je golgeter lige, uz Balabana, Olića... Ipak, prema mom mišljenju, Joško Popović ostaje najveća vrijednost te momčadi. Galinović je dobar vratar, za braniča Gusića već sam rekao da je bio najbolji igrač lige u jesenskom dijelu sezone. Tu je i Bešlić, koji je protiv Zagreba igrao libera, ima veliki radijus kretanja, a inače je - dinamovac!</p>
<p> A kako je Blažević detektirao Zagrebovu igru? Momčad iz Kranjčevićeve, naime, u subotu dočekuje zahuktale Splićane. Može li Hajduk »pasti« u subotu? </p>
<p>- Ne vjerujem u tu vrstu čudâ. Ma, zamislite u kakvoj bi psihološkoj prednosti bio Hajduk da mi odigramo neodlučeno u Velikoj, a oni pobijede u Kranjčevićevoj!</p>
<p> Kako li će uopće izgledati Dinamova momčad u subotnjoj utakmici? Zasad je pod upitnikom nastup Kristijana Polovanca zbog ozljede aduktora. Ne bude li mogao istrčati u Velikoj, njegovo će mjesto preuzeti Jasmin Agić. No, u posljednjoj utakmici protiv Šibenika u Zagrebu Ćiro je najavio kako će lijevu stranu obrane ostaviti posve otvorenom(!?), s obzirom na »skromne kapacitete« suparničkog igrača, koji bi ordinirao na toj strani terena. Sumnjamo da je sličan scenarij Dinamov trener pripremio i za ovu utakmicu. Zasad je, međutim, izvjesno da u veznom redu Ćiro neće imati niti jednoga defanzivca! Ondje, dakle, neće biti ni Agića, niti Poldrugača...</p>
<p> - Ne treba mi defanzivni vezni! To su velike kolizije u razmišljanjima između mene i većine stručnjaka. Ma, pogledajte sad tog Mujčina. On je tehničar, ali on i uzima lopte. A uzme ih na poseban, »kurvanjski« način. On te lopte ukrade...</p>
<p> Još jedan igrač okupira znatan dio Blaževićeve koncentracije. Riječ je o Bošku Balabanu, s kojim je Ćiro najavio poseban razgovor.</p>
<p> - Morat ću s njim razgovarati. Ma, zapravo... Neću razgovarati, jer ja - ne razgovaram! Obratit ću mu se kao otac. Kod njega imam veliki kredit na kojeg ću ga još i podsjetiti. Nitko neće biti sretniji od mene ako uspijem kod njega isprovocirati psihološko stanje koje će mu omogućiti da pokaže ono što može. Kad sam ga kritizirao, onda je sjajno igrao, ali kad sam ga počeo hvaliti...</p>
<p> Dakle, u subotu bi okaljan obraz iz jesenskog dijela sezone u Velikoj trebali isprati: Butina - Mikić, Sedloski, Smoje, Agić (Polovanec) - Marić, Kranjčar, Mujčin, Mitu - Balaban, Olić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Splićane ne zavarava Zagrebov poraz </p>
<p>»Nemam ništa protiv toga da Dinamo nagradi Zagreb. To se radi i u drugim zemljama. Mogu samo kazati da je paradoksalno da mi nemamo za plaću, a drugi imaju i za nagrade«, kazao je trener Hajduka Zoran Vulić</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> - Hajduk ide u Kranjčevićevu protiv Zagreba po tri boda, koja bi ga ostavila barem na istoj udaljenosti od Dinama za početak doigravanja. Sada, nakon prvih proljetnih kola, vidi se da su četiri boda značajna prednost i Poljud se hrabri formom hajdukovaca. Odnosno, dobre igre bűde nadu da će im se ukazati prilika sustići »plave«. Ogled u Kranjčevićevoj inicirao je priče da će susjedi iz Maksimira nagraditi zagrebačke »bijele« pobijede li Hajduk. </p>
<p>Ove priče ne treba shvaćati nesportski, jer stimulacije momčadi za pobjedu nad konkurentima nisu nedopuštene. Uostalom, Udruga prvoligaša napravila je velik posao kako bi se skinule sve sumnje o mogućim dogovaranjima, odredivši da se sve utakmice igraju u isto vrijeme. Tako će sve priče o namještanjima, koje su svakodnevnica kod kladioničara, teško držati vodu. Uglavnom, Hajduk je okrenut sebi, a trener Zoran Vulić ističe: </p>
<p>- Ne želim komentirati priču da će Dinamo stimulirati Zagreb, a neće me zavarati ni poraz »pjesnika« od Kamena u Kupu. Zagreb je uvijek motiviran protiv Hajduka, a ja nemam ništa protiv toga da Dinamo nagradi Zagreb. To se radi i u drugim zemljama. Ali, mogu reći da je paradoksalno da nemamo za plaću, a drugi imaju i za nagrade.</p>
<p>Vulića, pak, vežu lijepe uspomene uz Kranjčevićevu, 1994. je postigao pogodak vrijedan naslova, a kao trener je ostvario omjer od četiri pobjede i jednog neodlučenog rezultata protiv Zagreba. Valja dodati da su prošle sezone splitski i zagrebački »bijeli« vodili utrku za naslov, a tada su slavili Zagrepčani, s Kranjčarom na čelu. Danas se Zagreb bori za ulazak u Ligu za prvaka, a Vulićeva momčad »trči« za Dinamom. Tri su boda važna i jednima i drugima, stoga se može očekivati otvorena i zanimljiva utakmica. </p>
<p>Vulića brinu Vuković i Carević (koji imaju gripu i vjerojatno neće nastupiti), a Đolonga je lakše ozlijeđen, ali će stisnuti zube i zaigrati. </p>
<p>- Pogodak Žitnjaku 1994. godine u Kranjčevićevoj i slavlje nakon toga lijepa su uspomena. Danas imam problema sa sastavom, jer Vuković i Carević vjerojatno neće igrati. No, bez obzira na to, onaj tko istrči zna što je naš cilj i obveza. Kao trener Hajduka obveza mi je da moja momčad prikaže lijep nogomet i uvijek ide na pobjedu, kazao je Vulić. </p>
<p>Dvojba je tko će zamijeniti Vukovića. Miladin je tijekom jeseni igrao desnog stopera, a tu su i Vejić, koji se oporavio od ozljede, te Radeljić. Za očekivati je da će nastupiti lakše ozlijeđeni Đolonga, pa prema tome u Kranjčevićevoj možemo očekivati sljedeću 11-oricu: Pletikosa - Miladin (Vejić), Miše, Neretljak - Srna, Andrić, Đolonga - Bule, Turković, Rapaić, Krpan. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Bombama i raketama zapaljen Bagdad, Pentagon počinje pravi rat</p>
<p>Treću noć za redom bombe su padale na Bagdad, na dio grada gdje su zgrade ministarstava / Washington je zračni napad na Bagdad, u kojem će biti bačeno više od 3000 satelitski navođenih raketa i bombi, nazvao »šok i strahopoštovanje« / Podignuta američka zastava u Umm Qasru izazvala je niz reakcija, uz tvrdnje da Amerikanci okupiraju, a ne oslobađaju Irak / Američki državni tajnik Colin Powell izjavio da se SAD konzultira s Ujedinjenim narodima o budućoj vlasti u Iraku / Chirac najavio da će se Francuska usprotiviti da UN rezolucijom legalizira upravu SAD-a i Velike Britanije nad Irakom poslije Saddama</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Bagdad gori, novi saveznički napad na grad, jači od svih dosadašnjih, počeo je nešto poslije 20 sati prema lokalnom vremenu. Uoči napada, iz Pentagona je stiglo upozorenje da »pravi rat počinje«, Rumsfeldov najavljeni »dan A«. »Danas je odlučujući dan, početak velikog zračnog napada na Irak«, izjavili su visoki dužnosnici Pentagona. Treću noć za redom bombe su padale na Bagdad, na dio grada gdje su zgrade ministarstava. Eksplozije se čuju iz smjera predsjedničke palače, a projektili su pogodili i Republičku palaču, glavno sjedište Saddama Husseina. Zgrada je u plamenu.</p>
<p> Washington je zračni napad na Bagdad, u kojem će biti bačeno više od 3000 satelitski navođenih raketa i bombi, nazvao »šok i strahopoštovanje«.</p>
<p>Američki vojnici potpuno su preuzeli kontrolu nad Umm Qasrom, a došli su i do pregrađa Basre. Počeli su i zračni napadi na Mossul, na sjeveru zemlje. Podignuta američka zastava u Umm Qasru izazvala je niz reakcija, uz tvrdnje da Amerikanci okupiraju, a ne oslobađaju Irak.</p>
<p>Američki državni tajnik Colin Powell izjavio je da se SAD konzultira s Ujedinjenim narodima o budućoj vlasti u Iraku. Francuski predsjednik Jacques Chirac odmah je reagirao najavom da će se Francuska usprotiviti da UN rezolucijom legalizira upravu SAD-a i Velike Britanije nad Irakom poslije Saddama. »Koalicijskim snagama ide dobro«, poručuje Powell.</p>
<p>Otvarajući i sjevernu frontu, saveznici napreduju u unutrašnjost Iraka, zasad bez većeg otpora, a vojni zapovjednici predviđaju da će za tri do četiri dana doći i do Bagdada. Postoji, međutim, strah da će Iračani namjerno poplaviti područje oko Tigrisa. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush kazao je da će njegov zadatak biti završen u trenutku kada padne sadašnji irački režim. Britanski premijer Tony Blair procijenio je da se vojna operacija dobro odvija, ali ističe da ne treba imati iluzija da će sve ići brzo. </p>
<p>Otvaranjem sjeverne fronte, saveznici su, očito, krenuli u proboj do Bagdada. Posebice je delikatan posao zauzimanja naftnih polja koja iračke snage pale. Da su Iranci zapalili tridesetak bušotina nafte u južnom dijelu Iraka, potvrdio je i britanski ministar obrane Geoff Hoon. »U sadašnjem kontekstu to možda nije tako strašno kako smo se bojali, jer u južnom Iraku ima nekoliko stotina bušotina nafte«, dodao je. »Bojali smo se kako možda postoji sustavni napor iračkih snaga da unište te bušotine, ali to dosad nije bio slučaj«, dodao je Hoon.</p>
<p>Drugi dan vojnih operacija donio je brojnije žrtve na objema stranama. U nesreći helikoptera »CH-46 Sea Knight« poginulo je osam britanskih i četiri američka marinca, a mrtvih i ranjenih ima i među savezničkim vojnicima na terenu.</p>
<p>Uz rat na terenu, sve žešće se vodi i onaj promidžbeni. Dvojba je li Saddam Hussein ranjen ili čak ubijen i dalje se provlači kroz svjetske medije, a Geoff Hoon izjavio je kako je nastavljena analiza Saddamove snimke da bi se utvrdilo je li riječ o njemu ili njegovu dvojniku. Međutim, dvojba je razriješena nakon drugog Saddamova pojavljivanja na televiziji, jer je opći zaključak stručnjaka iz SAD-a i Britanije da je riječ o »pravom« Saddamu.</p>
<p>Iračani su objavili da neće poštivati zakone vezane za ratne zarobljenike i da će zarobljene savezničke vojnike smatrati »plaćenicima i ratnim zločincima«. Zbog ratnih prilika sve je veći broj izbjeglica koje napuštaju Irak i bježe prema Iranu i susjednim zemljama.</p>
<p> Washington je pozdravio tursku odluku o otvaranju zračnog prometa, ali i upozorio Ankaru da ne djeluje jednostrano i ne ulazi u sjeverni Irak. Turske postrojbe kontroliraju nekoliko putova u sjevernom dijelu Iraka, a obrazloženje je da će spriječiti val izbjeglica na turski teritorij.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bushu sve veća podrška Amerikanca </p>
<p>WASHINGTON, 21. ožujka</p>
<p> - Amerikanci su se nakon početka rata okupili oko predsjednika Georgea W. Busha i sve jače podržavaju američku vojnu akciju u Iraku, pokazala su u petak istraživanja javnoga mišljenja.</p>
<p>Anketa CBS-a i New York Times pokazuje da 62 posto Amerikanaca podržava američku vojnu akciju u Iraku, a u anketi CNN-a i Gallupa potporu predsjedniku daje 70 posto ispitanika. Istraživanje javnoga mišljenja Washington Posta i ABC-a pokazalo je da 67 posto ispitanika odobrava način na koji Bush obavlja svoj predsjednički posao što je porast za desetak posto u odnosu na ankete prije početka rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Turska objavila da će ući u Irak, unatoč američkom protivljenju </p>
<p>ANKARA / WASHINGTON, 21. ožujka</p>
<p> - Turska je u petak objavila da će njezine postrojbe ući na sjever Iraka kako bi spriječile da izbjeglički val prijeđe njezine granice, no nije navela kad će to učiniti. SAD se protivi tom potezu. Ulazak turskih snaga na sjever Iraka trebao bi spriječiti »terorističke aktivnosti« iračkih Kurda, rekao je turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul u Ankari.</p>
<p> »Znamo da Turci misle da im je nužna vojska za uspostavu humanitarnog koridora na sjeveru, no mi se s tim ne slažemo«, rekao je u Washingtonu jedan dužnosnik, navodeći da se o tome još pregovara. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Španjolski premijer Aznar »američki trojanski konj u Europskoj uniji«</p>
<p>Španjolski pacifisti zamjeraju premijeru da se priklonio Americi koja je izvršila »svjetski državni udar« protiv UN-a i civilizacije/ On je pak zamolio oporbu da mu ostavi »prostor za približavanje i budući sporazum« </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Španjolski premijer José María Aznar, uz Tonyja Blaira najglasniji zagovornik američke ratoborne politike prema Iraku, nakon što u četvrtak ujutro počeo napad na tu zemlju, zamolio je oporbu da mu ostavi »prostor za približavanje i sporazum za budućnost, jednom kad rat završi«. </p>
<p>Ponovivši da španjolski vojnici neće sudjelovati u ofenzivnim operacijama u Iraku nego će biti u »časnoj i važnoj misiji humanitarne potpore«, premijer je španjolskim vojnicima poslao poruku da ih podržava i vjeruje u njih. </p>
<p>Htijući umiriti španjolsku antiratno orijentiranu javnost, Aznar je ustvrdio da je riječ o »vojnim akcijama proporcionalnim s ciljem razoružanja Iraka«, te da će se »štete i gubitak ljudskih života smanjiti na minimum«. </p>
<p>Vođa oporbenih socijalista José Luis Rodríguez Zapatero, koji je već prije upozoravao kako je »Aznar toliko potčinjen Bushu da je to vrlo zabrinjavajuće«, početak udara na Irak nazvao je »crnom stranicom u povijesti čovječanstva«, rekavši da je »svaka bomba na Irak atentat na demokraciju, ljudska prava i Povelju UN-a«.</p>
<p>Zapaterov stav da će napad na Irak bez UN-ova mandata izazvati mržnju među ljudima i narodima, dijele i milijuni Španjolaca koji svakodnevno prosvjeduju protiv rata. Španjolski pacifisti otvoreno poručuju premijeru da je bezrezervno stao uz zemlju koja si dopušta »teror i genocid« i koja je sama sebi »izdala dozvolu za ubijanje«. Protivnici rata upozoravaju da je Amerika izvršila »svjetski državni udar protiv UN-a i civilizacije«, i traže od svoje vlade da ne sudjeluje u tome.</p>
<p>Pa zašto se onda Aznar upustio u opasnu igru podrške Washingtonu, koja ga je toliko udaljila od većine zemalja Europske unije, domaće oporbe i javnosti? Ankete, naime, već tjednima pokazuju da se španjolska javnost golemom većinom (između 75 i 90 posto) protivi premijerovoj politici i tako otvorenom »ulizivanju Washingtonu«. </p>
<p>Kakvu bi on korist mogao izvući za sebe i za Španjolsku u toj igri? Skok tog ambicioznog političara prema Americi neki tumače kao pragmatični pokušaj stvaranja »trokuta Madrid-London-Washington« iz kojega bi želio izići kao neka vrsta međunarodnog lidera. </p>
<p>No, Španjolci očito nemaju razumijevanja za ambicije svog premijera, vođe Narodne stranke koja se teškom mukom riješila Francova nasljeđa. Premijera koji se, prema brojnim političkim analizama, posljednjih mjeseci toliko trudi profilirati kao najbliži američki saveznik u Europi </p>
<p>Ovih ga dana i javnost i oporba upozoravaju da ne žele biti tamo gdje ih on želi voditi - u ratnom sukobu koji bi mogao imati dalekosežne posljedice. Za njegovo suprotstavljanje mišljenju većine Europljana, lider Ujedinjene ljevice Gaspar Llamazares nedavno je rekao: »Aznar se u Europi osjeća toliko usamljen da je odlučio postati trojanski konj Sjedinjenih Država u Europi«. </p>
<p>A mnogi sada javno pitaju španjolskog premijera hoće li mu Sjedinjene Države nekako honorirati tu bezrezervnu podršku za tako nepopularan rat, ili će ga ostaviti da se sam koprca kad se rat okonča. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Blair: Rat neće biti dobiven preko noći</p>
<p>BRUXELLES, 21. ožujka</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair u petak je izjavio da se vojna kampanja u Iraku dobro odvija, ali da rat neće biti gotov preko noći.</p>
<p> Govoreći na konferenciji za novinare u Bruxellesu, gdje je bio nazočan summitu EU-a, Blair je rekao da postoje znakovi koji govore o daljnjem dezertiranju vojnika na svim razinima režima iračkog predsjednika Saddama Hussiena. »Ali moram upozoriti sve naše snage da će se tijekom kampanje suočiti s otporom i da svi ciljevi rata neće biti ispunjeni preko noći«, dodao je.</p>
<p> Govoreći o neslaganju unutar EU-a oko odluke da se napadne Irak, Blair je inzistirao na tome da unutar EU-a postoji potpora stajalištu njegove vlade.</p>
<p> »Postoji prilično velika potpora, politička i praktična... za stajalište koje smo zauzeli«, rekao je britanski premijer dodajući da je tekst EU-a o rekonstrukciji poslijeratnog Iraka, bio »puno pozitivniji« od onoga što je očekivao.</p>
<p> Blair, koji je u pitanje doveo svoju političku budućnost time što je odlučio slijediti SAD u rat, rekao je kako nije ništa manje optimističan oko budućnosti Europe, usprkos razmirica oko Iraka. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pariz, Berlin, Moskva i Haag neće izbaciti iračke diplomate </p>
<p>PARIZ/BERLIN/MOSKVA/HAAG, 21. ožujka</p>
<p> - Pariz je odbio američki zahtjev da iz Francuske izbaci iračke diplomate i zatvori iračko veleposlantsvo, rekao je u petak glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova. »Francuska smatra da taj zahtjev zadire u njezin suverenitet«, rekao je on. </p>
<p>Rusija bi također odbila izbaciti iračke diplomate u slučaju da dobije službeni zahtjev Amerikanaca, izjavio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov novinarima. Rusija nema namjeru prekinuti odnose s Irakom, dodao je njegov zamjenik Aleksandar Saltanov. Njemačka vlada je zasad isključila mogućnost izbacivanja iračkih diplomata sa svog teritorija, rekao je u petak glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. I Nizozemska je odbila uvažiti američki zahtjev o izbacivanju iračkih diplomata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zbog rata u Iraku Rusi traže izvanrednu skupštinu UN-a</p>
<p>MOSKVA, 21. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Iračka kriza izišla je iz okvira lokalnog konflikta i predstavlja izvor potencijalne nestabilnosti u drugim regijama uključujući tu i prostor Zajednice neovisnih država«, izjavio je u petak ruski predsjednik Vladimir Putin ocjenjujući pri tom da će američki rat protiv Iraka nesumnjivo dovesti do porasta ekstremizma i terorizma. Međutim, ruski parlament traži od svog šefa države da se nakon energične osude američkog vojnog pohoda protiv Iraka, ne zadržava samo na verbalnim ocjenama, već da poduzme i konkretne političke akcije kako bi se taj, u Vijeću sigurnosti nesankcionirani rat, zaustavio.</p>
<p>Tako je u petak državna Duma usvojila rezoluciju kojom se od predsjednika Putina traži da u ime Rusije inicira sazivanje izvanredne skupštine UN-a i da »Moskva u Vijeću sigurnosti postavi pitanje upućivanja u Irak vojnih snaga UN-a radi uspostavljanja mira i razdvajanja zaraćenih strana«. Tu rezoluciju ruski je parlament usvojio nakon što sto su deputati saslušali izuzetno emocionalan govor Igora Ivanova u kojem je šef kremaljske diplomacije osudio protupravnu angloameričku vojnu intervenciju protiv Iraka. Istina, na izravno pitanje i traženje nekoliko članova parlamenta, Igor Ivanov nije htio američki napad na Irak (zasad) kvalificirati i nazvati »agresijom«.</p>
<p>»Rusija je, zajedno s državama koje ne odobravaju sadašnju vojnu akciju Washingtona, postavila pred pravnu službu UN-a zadatak da utvrdi kako kvalificirati tu akciju SAD i Velike Britanije i može li se ona nazvati agresijom«, izjavio je Igor Ivanov dodajući da je prema njegovom osobnom mišljenju ta angloamerička vojna akcija protupravna jer za njezino pokretanje nije bilo nikakvih pravnih osnova. Uz to, nastavio je Ivanov, Washington i London pokušavaju sada tu svoju vojnu operaciju neosnovano prikazati kao »oslobodilačku akciju«. »Međutim, nitko nije molio SAD da oslobađa Irak«, naglasio je šef ruske diplomacije ukazujući da o karakteru angloameričke vojne operacije najbolje govore masovne antiratne demonstracije širom svijeta uključujući takve prosvjede i u samoj Americi. Ipak, nastupajući pred parlamentom Igor Ivanov upozorio je deputate da Rusija neće ići na oštro suprotstavljanje SAD-u. »Tamo gdje treba zauzeti oštru poziciju Rusija je zauzima i tako će postupati i dalje, ali ići na konfrontaciju samo radi konfrontacije nema smisla jer to neće biti od koristi nikome«, rekao je Igor Ivanov. </p>
<p>Primjer takvog oštrog stava bez histerične konfrontacije Rusija je prema Washingtonu zauzela i u petak. Naime, Washington je u petak ultimativno prijeteći zatražio sve zemlje svijeta da u svojim bankama zamrznu račune Iraka, i taj je američki zahtjev potpredsjednik ruske vlade i ministar finacija Aleksej Kudrin javno i energično odbacio. Međutim, dok se u izjavama i osudama američkog napada na Irak najviših kremaljskih dužnosnika vodi računa da se odviše ne zaoštre i pokvare odnosi s Washingtonom, najšira ruska javnost i mediji ne biraju riječi u tim osudama. Rast antiamerikanizma u Rusiji je sada očevidanan na svakom koraku. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Rječnik neprimjeren visokom domu, ali...</p>
<p>U Vjesniku od 3. ožujka objavljen je osvrt o seriji prostakluka, uvreda, pa čak i prijetnji, koje su se u jednom danu čule na sjednici Sabora. A sjećamo se i ne tako davne uzbune oko prostačke usporedbe mudrac - madrac.</p>
<p>Ne želeći opravdavati takvo ponašanje, spomenuo bih da to nije specijalnost samo našeg Sabora.</p>
<p> Čak i Westminsterska palača nije toga pošteđena. Svojedobno je tadašnjeg premijera Winstona Churchilla prekinuo za ekspozea poslanik Pole uzvikom: »Vi ste jedan buldog!« Nakon kratke zadrške - kao da nije čuo primjedbu - Churchill je uzvratio: »Da li cijenjeni zastupnik zna što radi pas s telegrafskim stupom?« Naime, na engleskom je to igra riječi, jer »pole« znači kolac, telegrafski stup.</p>
<p>Čim smo dalje od Westminstera, tim je veća vjerojatnost da se čuju takvi »biseri«. Ne treba ići daleko, spomenimo samo naše susjede. U Italiji se svako malo događaju ljuti okršaji - i to ne samo verbalni - među senatorima na podiju Senata. A pred dvadesetak godina je jedan »onorevole« i ošamario tadašnjeg premijera Goriu, što je on dostojanstveno podnio. Takvi prizori spadaju već u talijanski politički folklor. </p>
<p>I u Austriji gdje su ljudi manje temperamentni, nalaze se analogije našem slučaju. Tako su ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća u tamošnji parlament ušli i Zeleni. U ono vrijeme bila im je dna od čestih metoda borbe - opstrukcija rada parlamenta upadicama, proceduralnim pitanjima, razvlačenjem diskusije. Jednom se dogodilo da je lider Zelenih, poslanica iz Gradišća, uzela riječ za govornicom. Mikrofon je kao za inat, ostao mrtav. Ona se zbunila i počela ga nervozno tresti, a jedan poslanik iz prvog reda dobacio joj je: »Uzmite ga u ruke«. Govornica je histerično reagirala a slijedećih dana su joj razne ženske organizacije dale podršku. Epilog: dotični poslanik je morao podnijeti ostavku.</p>
<p>U zastupničkim domovima znale su se događati i gore stvari. U jugoslavenskoj Skupštini ili u španjolskom Cortesu bilo je čak pucnjave i ubojstava, sve u stilu O.K. Corrala. A konačno i Rimljani su svijetu dali takve primjere (ubojstvo Julija Cezara).</p>
<p>Moramo shvatiti da je i to jedno od obilježja demokracije. U autoritativnim režimima se takve stvari ne mogu događati, jer su rukovodni kadrovi strogo zaštićeni. Ni u snu se nije moglo dogoditi da bi se netko u Saboru našalio s Vladimirom Bakarićem, a da ne govorimo o njegovu šefu.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Goni se stoka, a ljudi progone </p>
<p>Nisam jezikoslovac pa o jeziku ne mogu pisati znanstveno, neoborivo i nepogrešivo, niti želim ikome soliti pamet. Pišem jer imam ljubavi i osjećaj za jezik, svojeg naroda.</p>
<p>Još 1958. sa optuženičke klupe Okružnog suda u Puli branio sam čistoću hrvatskog jezika i ukazivao na razlike hrvatskog i srpskog, osobito glede stručnih izražaja.</p>
<p>Na ovo pismo potaklo me je i pisanje gospođe Silvije Rabačević (Vjesnik od 15. ožujka o.g., »Pisma čitatelja«).</p>
<p>Osobno ne smatram pogrešnim izgovoriti riječ pogreška umjesto pogrješka, koja mi riječ zvuči nekako nategnuto. Protivnik sam napregnutom (i)jekaviziranju. Ne bih se složio sa onima na televiziji koji govore »bura će oslabjeti« i »zagrmjelo je umjesto da kažu onako kako puk (narod) kaže oslabit će, zagrmilo je«. Umjesto strane riječi entitet trebalo bi pisati i govoriti: bitnost, biće kako stoji i u rječniku stranih riječi i u prijevodu sa stranih jezika. Na žalost, to se ne čini.</p>
<p>U potpunosti se slažem sa gospođom Rabačević glede drugih izričaja koje ona spominje.</p>
<p>Sa svoje strane još bih dodao i ovo: Umjesto riječi »remećenje javnog reda i mira trebalo bi reći ometanje«. Riječ remećenje mi grubo zvuči... Zašto reći gonjenje okrivljenika a ne progon, goni se stoka a ljudi progone. Zašto izbaciti iz uporabe staru hrvatsku riječ oružnik umjesto iskrivljene francuske riječi žandar. Zašto ne reći službujući liječnik a ne dežurni, što je prijevod francuskih riječi etre de jour (biti u službi, dežurati).</p>
<p>Htio bih naročito naglasiti ovo: U novinama se stalno ističe briga za hrvatski jezik, održavaju se predavanja, simpoziji o hrvatskom jeziku, o kroatistici, u izlozima knjižara brojne su knjige o hrvatskom jeziku, gramatici, pravopisu o hrvatskom rjčeniku a s druge strane nam ti isti mediji i političari nameću strane riječi i onda kad imamo odgovarajuće hrvatske riječi.</p>
<p>Francuzi i Rusi čuvaju i njeguju svoj jezik, zašto ne i mi? </p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Najmoprimci kane nešto uloviti u mutnom</p>
<p>Čitateljica Slavica Dravoj u pismu Vjesniku od 12. ožujka o.g. (»Ako im stanovi nisu oduzeti zašto traže povrat?«), uglavnom komentira moje pismo objavljeno u Vjesnikovoj rubrici »Pisma čitatelja« samo dva dana ranije (10. ožujka), koje je bilo vezano na »Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova«, a koji je u saborskoj proceduri.</p>
<p> Da čitateljica poznaje sadržaj Nacrta, koji svatko može naći na Internetu, shvatila bi da je naslov njenog pisma neutemeljen. Prvo, vlasnicima kuća odnosno stanova, koje koriste zaštićeni najmoprimci, nikada nije nikakvim aktom oduzeto njihovo vlasništvo, pa ne može biti ni traženja povrata. Da im je vlasništvo bilo oduzeto ne bi s njima trebalo sklapati ugovor o najmu (ranije je to bio ugovor o korištenju stana). Drugo, već je u Nacrt ugrađena odredba po kojoj će neki vlasnici moći useliti u svoj stan (ako im nije riješeno stambeno pitanje), a da nikome od zaštićenih najmoprimaca ne bude povrijeđeno pravo na dom (stan) jer će dobiti drugi, odgovarajući od grada ili općine. I dosad je uvijek i svagdje bilo i preseljenja i zamjene stanova. Međutim, vlasnici traže da im se omogući nesmetano i slobodno korištenje njihova vlasništva.</p>
<p>Čitateljica, kao i neki drugi zaštićeni najmoprimci, želi izboriti pravo na otkup tuđeg privatnog stana u kome sada stanuje i to za nekih 10 posto stvarne vrijednosti a protiv volje vlasnika. Kako je takav prijedlog najmoprimcima odbio i Ustavni sud RH i Europski sud za ljuska prava u Strasbourgu trebalo bi da te sudske odluke svi poštuju pa i saborski zastupnici. No, čitateljica piše da su te odluke pogrešne i utemeljene »na neistinitim podacima kojima su ti sudovi bili obmanuti«. Zaista je hrabrost javno iznesti ovako originalno vlastito mišljenje o vrhovnim sudskim tijelima! Ta, tko je mogao obmanuti Europski sud kad je rješavao žalbe (zahtjeve) pojedinih zaštićenih najmoprimaca? Vlasnici sigurno ne. </p>
<p>Čitateljica žali što nije prošla ideja o moratoriju na sve sudske (stambene) sporove i postupke jer »zastupnici trebaju donijeti pravedne (tj. nove) zakonske odredbe po kojima će sudovi suditi«. A »pravedno« je, naravno, samo ono što odgovara čitateljici i njenim istomišljenicima! Ja i dalje tvrdim da je ideja o moratoriju neprimjerena.</p>
<p>Povišenje zaštićene najamnine već je predviđeno Nacrtom a nije moja ideja, no čitateljica piše: »Taj čitatelj bi htio nekakvu »realniju najamninu« koja mu ne pripada«. Itekako pripada jer treba imati na umu da stambena zgrada ima, osim stanova, i krovište, žljebove, dimnjake, fasadu, kućne instalacije i dr., sve s određenim vijekom trajanja. Nije li vrijeme da nakon toliko godina bezbrižnog stanovanja u tuđem stanu dio troškova održavanja preuzmu i zaštićeni najmoprimci.</p>
<p>Je li moje pismo »novi pokušaj prešućivanja pravih argumenata radi postizanja neopravdanih ciljeva«, kako tvrdi čitateljica, može prosuditi tek objektivan čitatelj. No, upravo takva kvalifikacija važi za pismo čitateljice.</p>
<p>STJEPAN KOVAČEVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Poginuo ispavši iz BMW-a, dvojica ozlijeđena</p>
<p>RIJEKA, 21. ožujka</p>
<p> - Zagrepčanin Boris Golubić (51) poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila na Jadranskoj cesti između Bakra i Bakarca, u četvrtak u 22.55 sati.</p>
<p>Nesreća se dogodila kada je vozilo marke BMW RI 131-KI, kojim je upravljao M.U. (31) iz Crikvenice, krečući se u pravcu Rijeke u jednom oštrom desnom zavoju prešlo na lijevu stranu kolnika, a u tom trenutku je iz suprotnog pravca naišao autobus marke »Man« RI 981-KO. Da bi izbjegao sudar vozač BMW-a je skrenuo u desno i pritom udario u kameni usjek. </p>
<p>Od siline udarca nesretni Golubić je ispao iz vozila, te se kotrljajući udario u noseći stup željeznog odbojnika uz prometnicu. Udarac je bio tako snažan da je na mjestu preminuo. U međuvremenu, vrludajući prometnicom BMW je još jednom udario u kameni usjek, a pritom su lakše ozljede zadobili vozač M.U. i drugi putnik u tom vozilu M.M. (32), također iz Crikvenice. </p>
<p>Zbog ove teške nesreće promet Jadranskom cestom bio je u prekidu tri i pol sata. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Otac devetero djece progoneći žrtvu ispalio dva hica </p>
<p>Otac oštećenog potužio se da je njegova obitelj u posljednjih nekoliko godina desetkovana; jedan sin umro je od predoziranosti, drugi se objesio u talijanskom zatvoru, jednog je ubila »mafija«, a snahu su izrešetali sa 16 metaka</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Raspravno vijeće Županijskog suda počelo je suđenje Nenadu Šečiću (33), ocu devetero djece i sakupljaču starog željeza kojeg Državno odvjetništvo tereti za teški pokušaj ubojstva koji se dogodio 19. rujna 2001. godine.</p>
<p>Prema optužnici, Šečić je jednim hicem pogodio Izeta Zahirovića u prepone a potom ga proganjao dok je ovaj bježao ispalivši prema žrtvi još jedan metak, poslije čega je pištolj zakazao.</p>
<p>U to vrijeme u velikoj robnoj kući, kao i ispred nje bio je veliki broj kupaca i gostiju koji su sjedili u kafiću. Zahirović je spašen brzom intervencijom hitne pomoći i kirurga. U petak je on kao oštećeni svjedočio prvi i izjavio.</p>
<p>»Ovog gospodina (pokazujući na optuženog Nenada Šekića) uopće ne poznajem«. Kasnije su se takvi odgovori pred raspravnim vijeće zaredali, a sve u stilu, ne poznajem ga, ali se samo znamo na »Bog«.</p>
<p>Zahirović je, nakon mnogih propitivanja suca Ivana Turudića, optužbe i branitelja ipak rekao da optuženoga zna, a vjeruje da je motiv pucnjave bio to što je jednom svjedočio protiv optuženikova brata, prigodom obračuna pištoljima.</p>
<p>Na kraju je zatražio odštetu od optuženog, jer » je dugo bio bolestan, a uz to je uvrijeđen i ponižen«.</p>
<p>Upečaljivo svjedočenje dao je drugi svjedok, otac ranjenog Izeta, Kemal Zahirović. On je opisao događaj dosta općenito u onim dijelovima koji se odnose na pucnjavu u njegova sina. Vidio je kako je sin pogođen u prepone, kako nastaje gužva, a on se sam potom sklonio na sigurno.</p>
<p> Na pitanje nosi li oružje odgovorio je da tog dana nije pri sebi imao pištolj, jer da ga je imao svakako bi intervenirao.</p>
<p>Kao razlog istakao je da je njegova obitelj u posljednjih nekoliko godina desetkovana; jedan sin umro je od predoziranosti, drugi se objesio u talijanskome zatvoru, a jednog je ubila »mafija«, a njegovu snahu izrešetali su sa 16 metaka.</p>
<p>U ovoj horror priči, opovrgavajući kako bolje pozna optuženog, rekao je kako je unazad nekoliko godina taj isti Šečić za šest tisuća njemačkih maraka u Sloveniju ilegalno prebacio jednog od njegovih sinova sa cijelom obitelji.</p>
<p>Sada je, rekao je Kemal Zahirović, na dnu, zadnji sin Izet je bolestan, a on sam mora hraniti petnaest gladnih usta.</p>
<p>Svjedočenje policajca Muje Đogića također je obilovalo izjavama poput, »ne sjećam se, nisam vidio, zasmetali su mi vidik dva vozila pauka...«. On je, opisujući događaj kojemu je osobne nazočio, izjavio, kako je počela panika kad je došlo do incidenta, ljudi su skakali preko stolova kafića i u panici bježali.</p>
<p>No sudac nije bio zadovoljan tim općenitim opisima pa je svjedoka zapitao, je li mu tko prijetio, na što je ovaj odgovorio niječno. Svjedoku Đogiću je potom predočen fotoelaborat koji je policija načinila prigodom uviđaja. Đogić je pokazao mjesto gdje je sjedio u kafiću ispred Superkonzuma, sa kojega se, kako je sudac Turudić primijetio, dobro vidi što se događalo na prizorištu zločina.</p>
<p>No svjedok Đogić je i dalje ostao kod ranije izjave da su mu pogledu smetali pauci koji su odvozili nepropisno parkirane automobile. Upitan je li čuo pucnjeve, svjedok je odgovorio da je tada imao upalu uha, i kako je o tome priložio liječničku dokumentaciju.</p>
<p>Suđenje za teški pokušaj ubojstva ispred Superkonzuma u kome je moglo biti i slučajnih žrtava odgođeno je za kraj travnja. Obrana je zatražila da se optuženi pusti iz pritvora jer ne postoji bojazan da će dovršiti započeto kazneno djelo.</p>
<p>On je osim toga otac brojne male djece a jedini zarađuje za njihovu egzistenciju. Županijski odvjetnik usprotivio se ukidanju pritvora jer je istakao da je Šečić i ranije pokazao upornost da ubije oštećenoga. Tako optuženi odlukom vijeća ostaje i dalje u pritvoru.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za prijevoz 21.600 tableta ecstasyja, te kokaina i amfetamina, 10 godina</p>
<p>ZLATAR, 21. ožujka</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u petak je izreklo nepravomoćnu presudu kojom se na deset godina zatvora osuđuje Stevo Škorić (29) iz Obrovca, zbog kaznenog djela zloporabe opojnih droga.</p>
<p>Škorić, koji ima hrvatsko i nizozemsko državljanstvo je, prema optužnici, zaustavljen na međunarodnom graničnom prijelazu Macelj 18. studenog oko 18,15 sati i pri pregledu vozila policijski pas je pozitivno reagirao na drogu.</p>
<p>Pri pregledu njegovog »forda mondeo« nizozemskih registarskih oznaka u rezervoaru vozila pronađeno je 9 boca Coca cole od 0,5 litara i jedna od 0,3 litre sa 12.843 tablete ecstasyja.</p>
<p>Nakon pronalaska droge Stevo Škorić je uhićen, a naknadnim pregledom auta, nakon što je dobiven nalog za detaljnu pretragu, u posebno izrađenom metalnom spremniku ispod akumulatora pronađeno je još 8 paketa sa 8.757,5 tableta ecstasyja, 198,07 grama kokaina i 1881,75 grama amfetamina.</p>
<p>U završnim riječima njegova braniteljica rekla je kako bi sud trebao suditi po Zakonu o kaznenom postupku, jer, smatra, ključni dokazi su pribavljeni na nezakonit način. Za to je navela primjer da su pri pretrazi vozila svjedoci kao automehaničari aktivno sudjelovali.</p>
<p>Vijeće Županijskog suda nije prihvatilo njezinu obranu, budući da je neosporno dokazano da je u vozilu, kojim se optuženi dovezao na granični prijelaz, pronađena velika količina droge, a osim toga na skrivenim paketima pronađeni su i njegovi otisci. </p>
<p>Olakšavajuća mu je okolnost da je mlada osoba i da ima maloljetno dijete. </p>
<p>Inače, za kazneno djelo zloporabe opojnih droga može se izreći kazna do 12 godina zatvora. Stevo Škorić, koji se u pritvoru nalazi od uhićenja nakon pronalaska droge, ostat će u njemu do pravomoćnosti presude.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vozač poginuo, trojica ozlijeđenih </p>
<p>OSIJEK, 21. ožujka</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a tri su ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak oko 21 sat na raskrižju Svačićeve i Opatijske ulice koje vodi prema osječkoj južnoj obilaznici. </p>
<p>Nesreća se dogodila kada se Dario J. (28), upravljajući osobnim vozilom »ford mondeo« registracijskih oznaka OS 316 - EJ, nije zaustavio na znak »stop« te je ušao u raskrižje i zaletio se u automobil »VW golf«, oznaka OS 184 - DO, koji je imao prednost, a kojim je upravljao Mario Radovanović (23).</p>
<p>Od siline udarca, automobil »VW golf« se prevrnuo na krov. </p>
<p>Vozač »golfa« Mario Radovanović od zadobivenih je višestrukih teških ozljeda na mjestu preminuo. Njegov suvozač Goran I. (24) lakše je ozlijeđen, a Dario Č. (25) koji se nalazio na stražnjem sjedalu zadobio je teške ozljede pa je zadržan u osječkoj Kliničkoj bolnici na liječenju. </p>
<p>Vozač Dario J. koji je prouzrokovao nesreću također je zadobio teške tjelesne ozljede, a protiv njega je nakon očevida koji su na mjestu nesreće obavili istražni sudac osječkog Županijskog suda i djelatnici Postaje prometne policije PU osječko-baranjske podnesena kaznena prijava. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Umrla u rodilištu nakon poroda zdravog djeteta</p>
<p>VINKOVCI, 21. ožujka</p>
<p> - Tridesettrogodišnja Ljerka M. iz Bošnjaka u četvrtak je u jutarnjim satima, pod još neutvrđenim okolnostima, preminula tijekom poroda u vinkovačkoj Općoj bolnici. Kako stoji u priopćenju Policijske Uprave vukovarsko-srijemske koja je odmah obaviještena o cijelom događaju, nesretna je žena preminula zbog neočekivanih komplikacija, dok je beba rođena zdrava. </p>
<p>»Naša komisija za unutarnji nadzor vrši sve potrebne kontrole kako bi se točno utvrdilo što je dovelo do ove tragedije. Na tijelu preminule žene bit će obavljena obdukcija kako bi se ustanovio stvaran uzrok smrti koja je nastupila iznenada i sve nas šokirala«, kazao je za Vjesnik zamjenik ravnatelja vinkovačke Opće bolnice dr. Martin Božić, dodavši da su o svemu obavijestili i Ministarstvo zdravstva.Istaknuvši da zasad nema nikakvih naznaka da je smrt pacijentice nastupila liječničkom pogreškom, dr. Božić je kazao da će se sve točno znati za nekoliko dana. Glasnogovornik Policijske Uprave vukovarsko-srijemske Luka Kalinić je potvrdio da policija, vezano za ovaj slučaj, još nije podnijela nikakvu kaznenu prijavu protiv eventualno odgovorne osobe. Objasnio je kako su obaviješteni o događaju, no da čekaju nalaz obdukcije kojim će se otkriti pravi uzrok smrti, odnosno je li netko od liječnika eventualno odgovoran za smrt pacijentice.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za ubojstvo nožem osuđen na sedam godina</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Slavko Merković (53), proglašen je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu krivim za ubojstvo Zdravka Vahčića i osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu.</p>
<p>Vahčić je nožem ubijen u stanu u Mirogojskoj ulici 11. siječnja prošle godine, a Merković je priznao djelo koje mu se stavlja na teret. Međutim u svojoj obrani, tvrdio je da je Vahčić bio mlađi i snažniji od njega i da ga je htio napasti, pa se on samo branio. Merković je također izrazio žaljenje zbog Vahčićeve smrti, tvrdeći da ga nije imao namjeru ubiti. Merkoviću, koji je u trenutku ubojstva bio jako pijan, sutkinja Duška Zastavniković Duplančić, je uz kaznu izrekla i mjeru obaveznog liječenja od alkohola, te mu odredila pritvor. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Maloljetnog sina nožem ubola u leđa</p>
<p>PULA, 21. ožujka</p>
<p> - U četvrtak predvečer oko 19 sati 46-godišnja majka, čije inicjale policija nije htjela priopćiti, svog je 16-godišnje sina teško ozlijedila kuhinjskim nožem. Majka je sinu, kako je priopćila policija, kuhinjski nož zabola u leđa. </p>
<p>U strahu da joj se jedinac drogira izbila je svađa koja je potom okončana fizičkim sukobom sa teškim tjelesnim ozljedama. </p>
<p>Dječaku je pružena liječnička pomoć, a protiv majke je podiguta kaznena prijava za djelo nanošenja teških tjelesnih ozljeda u pokušaju. </p>
<p>Z. B.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>426 štediša od »Dukata« potražuje 44 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 21. ožujka</p>
<p> - Stečajni postupak nad štedionicom »Dukat« otvoren je sredinom svibnja 2001. godine, a utvrđeno je da od »Dukata« 426 oštećenih štediša potražuje oko 44,2 milijuna kuna. Stečajni postupak prilično je zamršen, jer su u tijeku brojni ovršni, parnični i kazneni postupci, pa Stanko Makar, stečajni upravitelj »Dukata« očekuje da će stečajni postupak trajati još najmanje tri godine. </p>
<p>»Razlučnim je vjerovnicima prodajom 'Dukatovih' nekretnina do sada isplaćeno oko 550 tisuća kuna, a u pripremi su i isplate od 1,26 milijuna kuna. Postignutim kupovinama, prema procjeni, razlučni će se vjerovnici isplatiti u visini od oko 50 posto, no nije realno očekivati da će se iz kupovina nekretnina i unovčenja hipoteka moći u dogledno vrijeme osigurati novac za isplatu štedišama, bivšim zaposlenicima ili namiriti obaveze prema zavodima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, jer je potrebno namaknuti sredstva za vođenje stečajnog postupka«, rekao je Makar Vjesniku.</p>
<p>Troškovi stečajnog postupka dosad su iznosili oko 580 tisuća kuna, a vrlo su visoki zbog tužbi koje su protiv »Dukata« podnijeli dužnici kako bi poništili ugovor o dijelu »zelenaških« kamata. No, dosad su sve takve parnice, a vođeno ih je 96, završile presudom u korist »Dukata«.</p>
<p>»Osnov kredita su javnobilježnički ugovori koji su stranke, odnosno dužnici, dobrovoljno potpisali te su tako preuzeli i obaveze u dijelu kamata, koje su i najsporniji dio. Svi su dužnici uložili žalbe Visokom trgovačkom sudu te su time na najmanje godinu dana odgodili mogućnost plaćanja svojih dugova 'Dukatu'«, kaže Makar.</p>
<p>Stečajni upravitelj ističe i kako je kod unovčenja nekretnina osnovni problem što ovršni postupci dugo traju, a uglavnom se radi o ovrhama radi predaje posjeda, jer se nekretninama još uvijek koriste dužnici. Ovrhe, pak, stoje zbog parnica koje su u tijeku, a njima se traži poništenje javnobilježničkog akta na temelju kojeg je izvršen zemljišno - knjižni upis. U tijeku je još 59 ovršnih postupaka.</p>
<p>Problem je i naplata kredita koji su dani na temelju krivotvorene dokumentacije, odnosno krivotvorene zemljišno - knjižne izvatke i osobne iskaznice, a taj dug iznosi čak oko 18,8 milijuna kuna. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Bagarić će ti slomiti sve kosti ukoliko ne platiš«</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - U četvrtak i petak održane su na zagrebačkom Županijskom sudu dvije rasprave u postupku koji se protiv Gordana Kolarića i Zorana Petrovića Ivice vodi zbog ubojstava Petra Brajkovića i Omera Zahirovića, te pokašaja ubojstva Hazeme Zahirović.</p>
<p> U četvrtak su najprije pred sucem Horvatovićem iskazivali njegova kći Đanija Zahirović i sin Rašid Zahirović. »Otac je u vrijeme prije ubojstva bio preplašen, i nije puno izlazio iz kuće«, ispričao je Rašid Zahirović te dodao da je nekoliko dana prije očeva ubojstva u susjedstvu primijetio parkiran »audi A8«, njemačkih registracija. Upravo za takav automobil njegov pokojni otac mu je rekao da ga vozi Petrović. Uskoro je kao svjedok pozvan i prijatelj pokojnog Zahirovića, Neno Šečić, protiv kojega se na istome sudu vodi postupak zbog pokušaja ubojstva, no on je rekao da se ne prisjeća dobro događaja kada je Omer ubijen.</p>
<p>Branka Osmanović, prijateljica obitelji Zahirović, koja je pred istražnim sucem, tvrdila da joj je pokojni Omer ispričao da su mu Petrović i društvo iz »Tiffanyja« prijetili smrću, te tražili od njega 200.000 DEM zbog bombe koju je bacio u »Tiffanyju«, a čije su krhotine teško ozlijedile Petrovića, sada se nije jasnom mogla prisjetiti događaja. No, ostavila je mogućnost da ju je tijekom istrage pamćenje bolje služilo.</p>
<p>U petak je kao svjedok pozvana supruga ubijenoga Petra Brajkovića, koja tvrdi kako je njenom mužu Petrović telefonski više puta prijetio, navodno mu govoreći »Bagarić će ti slomiti sve kosti ukoliko ne platiš«. Iris Brajković je također rekla da njihova potraživanja potječu od jedne partije kocke, kada je Petar Brajković osvojio 1,5 miljuna DEM. Petrović je od njega tražio postotak osvojenog novca, ali Brajković mu je odbio platiti.»Pokazao mi je i jednu Petrovićevu sliku , te rekao ako mi se što dogodi on je to učinio«.</p>
<p>Juraj Dodić je, najprije rekao da mu nije ugodno svjedočiti, jer su mu ubijena tri prijatelja, Vjeko Sliško, Mijat Vrdoljak i Mladen Šiškić, ali je ipak ispričao da je od jednog taksista u Frankfurtu čuo da su za Brajkovićevu likvidaciju krivi Bagarić, Petrović i Krojf, a da mu je isto potvrdio i pokojni Vjeko Sliško, jednom u Pragu. </p>
<p>Krešimir Srbić, navodna žrtva Kolarićeva i Crnojevićeva »reketarenja«, rekao je da je od Crnojevića čuo da je Gogo (Kolarić, op.a) ubio Zahirovića, a prilikom jednog od njihovih »posjeta«, Kolarić je bio naoružan automatom sa prigušivačem, »hecklerom« ili »uzijem«.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Optužena se osjeća strašno, ali se ne smatra krivom</p>
<p>Psihijatrijski vještak je rekao da je neposredno poslije nesreće kod okrivljene utvrđen poremećaj ličnosti uzrokovan depresijom, kao i naznake epilepsije, a toksikolog da je u krvi imala 1,73 promila alkohola</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Na općinskom je sudu počelo suđenje Renati Pataran (29), koju se optužnicom Općinskog državnog odvjetništva tereti za izazivanje prometne nesreće u kojoj su 2. lipnja 2001. godine poginuli Perica i Zdeslav Pančić.</p>
<p>Na pitanje suca Nenada Lukića osjeća li se Pataran kriva za djelo koje joj se stavlja na teret, odgovorila je da »se osjeća strašno zbog posljedica nesreće, no ne smatra se krivom«.</p>
<p>Naime, Pataran se tereti da je oko 20.18 sati spomenutog dana osobnim automobilom »BMW«, talijanskih registarskih oznaka u pijanom stanju (1,73 promila alkohola u krvi) upravljala Alejom mira, te počela krivudati kolnikom, zbog čega je ispred objekta »Bar-San« automobilom naletila na bračni par. Policijskim je očevidom utvrđeno kako je okrivljena u trenutku nesreće vozila brzinom većom od 65 kilometara na sat. Od siline udarca Zdeslav, koji je bio poručnik HV-a, odbačen je preko ograde lokala, dok je Perica odbačena na travnati teren. </p>
<p>Psihijatrijski je vještak na raspravi rekao da je neposredno poslije nesreće kod okrivljene utvrđen poremećaj ličnosti uzrokovan depresijom, kao i naznake epilepsije. Također je naveo da alkohol kod takvih poremećaja utječe veoma štetno. </p>
<p>Toksikološki je vještak napomenuo da utvrđena količina alkohola u krvi od 1,73 promila odgovara popijenom 1,7 decilitru žestokog pića ili 1,3 litri pive. </p>
<p>Svjedok Neven V., vlasnik »BMW-a«, a koji se u trenutku nesreće nalazio na mjestu suvozača napomenuo je kako su on i Renata tog dana popili skoro dvije litre šampanjca. Što se pak tiče Renatinog »krivudanja« po cesti, svjedok je izjavio kako to nije točno. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Tri starije cure u posao namamile i maloljetnicu</p>
<p>Organizatorica prostitucije mušterije i »radnu snagu« tražila preko oglasa /Dvadesetdvogodišnjakinja priznala da je u mjesec i pol imala 480 mušterija od kojih je zaradila oko 280 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka policija otkrila je četiri djevojke iz okolica grada, od kojih je jedna maloljetna, koje su se organizirano bavile prostitucijom.</p>
<p>Kako je priopćeno u PUZ-u organizatorica »posla« je bila 25 - godišnjakinja iz Pregrade, a usluge su pružane u stanu u Heinzelovoj ulici u vlasništvu dvadesetdvogodišnjakinje iz Sesveta.</p>
<p>Djevojka iz Pregrade je od 1. ožujka ove godine počela objavljivati oglase u »Plavom oglasniku« u rubrici »osobni kontakti - žene«, u kojima je nudila svoje i usluge više djevojaka, svojih vršnjakinja. U oglasima je također tražila i »radnu snagu« za svoj obrt, zapravo djevojke koje će se baviti prostitucijom. Početkom tjedna na oglas se javila i jedna sedamnaestogodišnjakinja.</p>
<p> Maloljetnica je pristala raditi po »tarifi« od 400 kuna za pola sata i 600 kuna za sat vremena pružanja seksualnih usluga. Dogovoreno je da 50 posto zarade ide »gazdarici«. </p>
<p>U cijeli posao bila je uključena i jedna 23 godine stara djevojka iz Zlatara.</p>
<p>Policija je, saznavši što se događa, u utorak upala u stan u Heinzelovoj ulici gdje su zatečene sve četiri djevojke, nakon čega su privedene sucu za prekršaje, zbog kršenja »članaka 7 i 12 zakona o javnom redu i miru«. </p>
<p>Protiv tri punoljetne prostitutke podnesena je i kaznena prijava zbog kaznenog djela podvođenja maloljetne osobe na prostituciju. Zakon za to kazneno djelo predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do 5 godina.</p>
<p>Inače vlasnica stana u kojem su se djevojke bavile nedozvoljenim poslom, priznala je policiji da je ona, od kraja siječnja ove godine pa do privođenja, imala 480 mušterija od kojih je zaradila oko 280 tisuća kuna. </p>
<p>D. Gr.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Nafta ispod 25 dolara, pad cijena se nastavlja</p>
<p>Da će se pad cijena nastaviti potvrđuje i potpuni izostanak bilo kakve reakcije na tržištu nakon što su se zapalila neka naftna polja u Iraku</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Vrijednost londonske Brent nafte pala je u petak ujutro ispod 25 dolara za barel, razine koja se spominje kao optimalna cijena što zadovoljava interese i proizvođača i potrošača. Samo u zadnjih tjedan dana cijena nafte je izgubila četvrtinu vrijednosti, a u odnosu na početak godine oko 13 posto.</p>
<p> Da će se pad cijena nastaviti potvrđuje je i potpuni izostanak bilo kakve reakcije na tržištu nakon što su se zapalila neka naftna polja u Iraku. Čini se da je zapaljeno oko 30 naftnih polja, ali još uvijek nema naznaka o sustavnoj akciji. </p>
<p>Prema nepotvrđenim izvještajima, vojne snage Amerike i Velike Britanije uspjele su zračnim desantom zauzeti ključna naftna polja oko Kirkuka na sjeveru Iraka. </p>
<p>Proizvodnja nafte u Iraku koncentrirana je na sjeveru i jugu zemlje, a velik dio područja još nije istražen. Irak, je obustavio proizvodnju i isporuku nafte, koja je u posljednje vrijeme iznosila do dva milijuna barela dnevno. OPEC je već odavno i opetovano obećao da će povećanjem proizvodnje nadoknaditi manjak koji nastane na tržištu. Ako pak dođe do nepredviđenih zastoja u isporukama nafte na svjetskom tržištu, najbogatije zemlje, a prema najnovijim informacijama i Hrvatska, raspolažu dostatnim količinama za tromjesečnu opskrbu. </p>
<p>Ipak, sadašnji pad cijena ne odgovara proizvođačima, osobito OPEC-u. Ima naznaka da će se ako se nastavi ovako velik pad cijena grupa sastati kako bi ponovo ograničila proizvodnju i uspostavila ravnotežu na tržištu. No, vjerojatno se nikakve odluke neće donositi naprečac i bez daljnje procjene situacije oko Iraka. </p>
<p>Najnovija vrijednost OPEC-ove košarice iznosi 27,12 dolara po barelu i prvi se put nakon tri mjeseca nalazi unutar ciljanog raspona između 22 i 28 dolara po barelu. Probijanje donje razine bio bi znak za uzbunu članicama grupe. </p>
<p>Jedino što trenutačno može pogodovati skupljoj nafti su neredi oko naftnih polja u Nigeriji, također članici OPEC-a. ChevronTexaco je ondje do daljnjega obustavio proizvodnju oko 140.000 barela, a Shell je u srijedu prekinuo proizvodnju oko 130.000 barela dnevno. Nigerija dnevno proizvodi 2,2 milijuna barela.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Bivši radnici Dalmatinke blokirat će tvornicu i ceste</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> - Oko 450 bivših radnika sinjske Dalmatinke blokirat će u ponedjeljak tvornicu i zapriječiti glavnu prometnicu u Cetinskoj krajini, a organizirani prosvjed potrajat će sve dok im se ne isplate priznata potraživanja za otpremnine i zaostale plaće. Tu informaciju potvrdio nam je u telefonskom razgovoru Branko Matić, predsjednik Stožera za zaštitu potraživanja bivših radnika Dalmatinke, koji su nakon otvaranja stečajnog postupka upućeni na Zavod za zapošljavanje. </p>
<p>Od 850 radnika, koliko ih je u Dalmatinki bilo zaposleno prije otvaranja stečajnog postupka, na posao se vratilo 400, nakon što je prije sedam mjeseci ta tvornica prodana talijanskoj kompaniji La Distributrice. Talijanski kupac preuzeo je tvornicu u trenutku njena potpunog kolapsa, pokrenuo proizvodnju i radnicima koje je vratio na radna mjesta uredno isplaćuje plaće. Međutim, Matić nam je rekao da ugovor o prodaji Dalmatinke »nije konzumiran«, odnosno pravno valjan, što znači da će 450 bivših radnika zapravo blokirati i onemogućiti rad tvornice »koja još uvijek postoji kao Dalmatinka d.d. u stečaju, a ne kao privatna tvrtka«. </p>
<p>Stožer za zaštitu bivših radnika Dalmatinke odluku o pokretanju radikalnih akcija donio je nakon sastanka sa stečajnom upraviteljicom Blankom Tuđen-Mazuth, koja ih je, tvrdi Matić, razočarala »jer je gladnim radnicima ponudila samo obećanja, od kojih oni više ne mogu živjeti«. Na upit hoće li takvim radikalnim postupkom ugroziti budućnost 400 radnika, kojima talijanski vlasnik uredno isplaćuje solidne plaće, Matić je kazao da su stvari »pravno jasne i da je zakon na njihovoj strani«. </p>
<p>Zaostale plaće i otpremnine trebaju se isplatiti samo onim radnicima koji su sada na Zavodu za zapošljavanje, jer 400 radnika koje je preuzeo talijanski vlasnik uredno primaju novac, i to iz Fonda koji je namijenjen za isplatu otpremnina svim zaposlenicima Dalmatinke.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Željezara Split postigla sporazum s vjerovnicima</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Željezara Split gotovo je završila pregovore s vjerovnicima te je s većinom potpisala ugovore kojima joj se odobrava otplata duga na 24 rate. Naime, dogovor s vjerovnicima bio je jedan od uvjeta koje je postavio ministar gospodarstva Ljubo Jurčić za oživljavanje splitske tvrtke. </p>
<p>Dodatno je olakšanje da će se dug od 159 milijuna kuna početi vraćati 15. lipnja, kad Željezara počne s radom. Prema riječima Jurice Fiamenga, člana Uprave Željezare Split, većina vjerovnika spremna je na takve uvjete vraćanja duga. »Nismo jedino još dogovorili uvjete s HEP-om i Brodomerkurom«, rekao je Fiamengo. Iako je Brodomerkur najveći vjerovnik (22 miljuna kuna duga), a HEP najvažniji (dug od 7,5 milijuna kuna), Fiamengo je uvjeren kako će pristanak dobiti od oba vjerovnika. </p>
<p>Na pitanje kako će isplatiti sedam zaostalih plaća radnicima, Fiamengo je odgovorio: »Samo treba pričekati početak proizvodnje, a plaće će se pokriti iz tekućeg poslovanja.« Fiamengo je uvjeren kako će Željezara iz tekuće proizvodnje vraćati dugove vjerovnicima te isplaćivati tekuće i zaostale plaće. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Slovenske Terme Olimia žele kupiti TRC Mihanović u stečaju</p>
<p>TUHELJSKE TOPLICE, 21. ožujka</p>
<p> - Na šesti natječaj za prodaju TRC Mihanović u stečaju ovaj put su se traženim pologom javile slovenske Terme Olimia, poznatije kao Atomske toplice. Hoće li biti prihvaćena njihova ponuda, čija visina nije poznata i čuva se kao poslovna tajna, možda već sljedećeg tjedna odlučit će stečajno vijeće, a u slučaju preniske ponude, kao u zadnjem natječaju, postoji mogućnost raspisivanja sedmog javnog natječaja. </p>
<p>Kako doznajemo, Terme Olimia žele od Tuheljskih toplica napraviti turističko središte u kojem bi turistička sezona trajala svih dvanaest mjeseci, po uzoru na slovenska kupališta. Naime, dok su hrvatska lječilišta prošle godine imala 197.000 noćenja, samo u Termama Olimia zabilježeno je 293.000 noćenja. Da bi se to ostvarilo, u tri godine bi se uložilo 7 milijuna eura u sanaciju objekata, okoliš i vanjske bazene, a sljedeće godine bi se izgradio zdravstveno-terapijski centar, dok bi hotel preuređenjem mogao dobiti četiri zvjezdice. Uvjet za to je da se prihvati ponuda Termi Olimia koju vežu uz kupnju koncesije na vodu termalnog izvora, jer inače za njih investicija u TRC Mihanović nema nikakve vrijednosti. </p>
<p>Radnici koji još rade u TRC Mihanović u stečaju morali bi odraditi pokusno razdoblje, nakon kojeg bi novi poslodavac odlučio tko će ostati, a tko biti zamijenjen. </p>
<p>TRC Mihanović je nakon privatizacije prije dvije godine završio u stečaju. Provedeno je šest javnih natječaja, pa iako mu je procijenjena vrijednost od oko 40 milijuna eura padala, nije bilo kupaca čije bi ponude stečajno vijeće smatralo realnim. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Burze: Indeksi porasli prateći vijesti iz Iraka</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Europske blue chip dionice u petak su rasle, predvođene osiguravateljima, a optimizam ulagača potaknule su vijesti o brzom napredovanju američko-britanskih snaga u Iraku.</p>
<p>Londonski indeks FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 1,41 posto na 3818,7 bodova. Frankfurtski DAX je, pak, dobio znatnih 2,83 posto dosegavši 2678,59 bodova. Pariški CAC 40 je porastao 2,68 posto na 2869,8 bodova, a milanski MIB 30 2,36 posto na 23.053 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je dobio 2,48 posto dosegavši 2281,52 boda. U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi vodeći indeksi također porasli. Tako je Dow Jones Industrial Average u prvih sat vremena trgovanja dobio gotovo 1 posto. Širi S 500 je porastao 0,8 posto, a tehnološki Nasdaq Composite 0,6 posto. Tokyjska burza je u petak bila zatvorena zbog praznika. </p>
<p>Najveću pažnju tržište je i dalje usmjeravalo na Irak. Optimizam je u Londonu potaknula i izjava britanskog ministra obrane Geoffa Hoona da rat napreduje »iznimno dobro«. Međutim, »stvari bi se mogle promijeniti ako se uđe u krvave ulične obračune u Bagdadu«, kazao je za Reuters jedan pariški trgovac dionicama.</p>
<p>Dobitnika je bilo najviše među osiguravateljima, a znatan pomak - 3,4 posto - ostvario je i France Telecom, nakon što je objavio da je prodao svoj udio u talijanskoj energetskoj kompaniji Enel i u telekomu Wind, kako bi smanjio golemi dug od čak 68 milijardi eura.</p>
<p>»Tržište kao da stremi rastu cijena, ali ulagači još oklijevaju dok ne budu mogli jasno vidjeti u kojem smjeru taj rat ide«, smatra Florian van Laar iz fonda Eureffect u Amsterdamu. </p>
<p>P. Bu/Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Sabor u srijedu o iračkoj krizi</p>
<p>Raspravi o Iraku usprotivili su se HDZ i HNS, za su bili SDP, HSP i DC, dok se HSS nije izjašnjavao/ Pusić: U ovom je trenutku rasprava o Iraku bespredmetna jer na ovoj razini potpore SAD-u i njihovim saveznicima odlučuje Vlada/ Škare-Ožbolt ustvrdila da su Granić i Picula potvrdili kako je nacionalna sigurnost podignuta na višu razinu te da je Hrvatska osigurala dovoljno zaliha nafte</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Hrvatski će sabor u srijedu, na početku Aktualnog prijepodneva svoje 31. sjednice, dobiti informaciju premijera Ivice Račana i ministra vanjskih poslova Tonina Picule o iračkoj krizi i Vladinim stavovima o njoj. </p>
<p>Potom će se o tome izjasniti i predsjednici zastupničkih klubova, svaki po pet minuta. Zaključak je to s proširene sjednice Predsjedništva Sabora održane u petak, kojoj su, uz predsjednike zastupničkih klubova, nazočili potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Iako je zaključak donesen jednoglasno, na sjednici održanoj iza zatvorenih vrata vodila se polemika o tome treba li Sabor održati raspravu o iračkoj krizi ili ne. Nakon što su predstavnici Vlade parlamentarce izvijestili o iračkoj krizi, podizanju stupnja nacionalne sigurnosti na višu razinu i naftnim pričuvama, saborskoj raspravi o Iraku usprotivili su se HDZ i HNS, dok su se za nju zalagali SDP, HSP i DC. HSS se o toj temi, doznaje se od sudionika sastanka, nije izjašnjavao.</p>
<p>I dok Vladimir Šeks (HDZ), čija stranka jedina podržava američko-britansku akciju u Iraku, nije nakon sastanka želio pred novinare pravdajući se obvezama, predsjednica HNS-a Vesna Pusić pojasnila je razloge protivljenja njezine stranke raspravi o Iraku. </p>
<p>»U ovom je trenutku rasprava o Iraku bespredmetna«, ističe čelnica narodnjaka. »Sabor na ovoj razini potpore SAD-u i njihovim saveznicima ionako ne odlučuje, nego to čini Vlada. No parlamentarna će rasprava biti potrebna, u slučaju daljnjeg, višeg stupnja uključivanja Hrvatske u savezničku akciju«, smatra Vesna Pusić.</p>
<p>Za razliku od HNS-a, Vesna Škare-Ožbolt (DC) smatra da Sabor treba raspravljati o Iraku. Istaknula je da su se o Iraku izjasnili mnogi europski parlamenti, a trebao bi i hrvatski, jer »svijet nakon ovog rata više neće biti isti, a Hrvatska aktivno radi na ulasku u EU«. Predsjednica Kluba DC-a kazala je da su Granić i Picula potvrdili da je nacionalna sigurnost podignuta na višu razinu, te da je Hrvatska osigurala dovoljno zaliha nafte.</p>
<p>Izjavu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o američkoj intervenciji u Iraku Škare-Ožbolt ocijenila je kritičkom, te ustvrdila da je, u odnosu na Vladino stajalište, Mesić »iskočio daleko više od Vladina stava«. »Mislim da njegove kritike na račun SAD-a neće oslabiti položaj Hrvatske, te da će Vlada nastaviti razgovore sa SAD-om kako bi ublažila razlike između SAD-a i Hrvatske«, zaključila je Škare-Ožbolt.</p>
<p>Ocjenjujući sjednicu, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao je da ne trebaju čuditi različita mišljenja o tako važnom pitanju kao što je rat u Iraku.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan: Živimo u nestabilnoj regiji i ne smijemo griješiti ni u gospodarstvu niti u politici</p>
<p>Trebamo zajedničkim snagama sačuvati perspektivu turizma i osigurati rast, no neke stvari ne ovise o nama. Na turizam mogu utjecati okolnosti u široj regiji, poput rata u Iraku, izjavio Račan nakon što je pustio u rad novi Vindijin pogon / U hrvatskom je gospodarstvu još dosta onih koji bježe od konkurencije prema monopolu, smatra hrvatski premijer </p>
<p>VARAŽDIN, 21. ožujka</p>
<p> - »Članovi hrvatske vlade uglavnom se nose s problemima u gospodarstvu i problematičnim tvrtkama. Ali, važno je vidjeti i dobar dio gospodarstva koji je zaslužan za visoku stopu rasta u Hrvatskoj. Doprinos toj stopi od pet posto dale su tvrtke poput Vindije, a sudeći prema njezinim razvojnim ambicijama, ona će tako nastaviti«, rekao je hrvatski premijer Ivica Račan, koji je u petak pustio u rad novo Vindijino postrojenje za obradu mlijeka zadržive svježine. </p>
<p>Dodao je da je Vindija tvrtka koja se ne boji konkurencije, nego je smatra dobrodošlom. </p>
<p>»U hrvatskom je gospodarstvu još dosta onih koji bježe od konkurencije prema monopolu. Hrvatska, ulazeći na šira europska tržišta, suočava se s gospodarskom filozofijom koja se gradi na konkurenciji. U prehrambenoj industriji imamo doista dobru konkurenciju zbog koje možemo s optimizmom gledati i na dane kad ćemo na europskom tržištu biti još prisutniji. Tu će opstati samo oni koji se s tom konkurencijom mogu nositi«, istaknuo je premijer. </p>
<p>Naveo je Vindiju i kao dobar primjer privatizacije, koja je dovela do dobrog poslovnog rezultata i otvaranja novih radnih mjesta. Rekao je i kako razumije da građani nemaju povjerenja u privatizaciju jer je u njoj štošta bilo loše, no »upravo zato valja vidjeti i ono što je dobro i na čemu se privatizacija mora graditi«. Posebno ga je, prema njegovim riječima, impresionirala povezanost Vindije i turizma, jer ta tvrtka više od 40 posto proizvodnje ostvaruje u tri udarna turistička mjeseca.</p>
<p> »Trebamo zajedničkim snagama sačuvati perspektivu turizma i osigurati daljnji rast. Da bismo to mogli, važno je očuvati Hrvatsku kao makroekonomski i politički stabilnu zemlju, jer turisti neće dolaziti u nestabilnu zemlju. No, neke stvari ne ovise o nama, na turizam mogu utjecati okolnosti u široj regiji, poput rata u Iraku. Živimo u još nestabilnoj regiji i u tim okolnostima trebamo pokazati da je Hrvatska stabilna i sigurna. Ne smijemo griješiti u gospodarskim planovima niti u političkim stavovima«, izjavio je Račan. </p>
<p>Nova proizvodno-tehnološka linija za proizvodnju mlijeka i tekućih jogurta, rekao je generalni direktor Vindije Dragutin Drk, jedinstveno je takvo postrojenje u Hrvatskoj u koji je uloženo oko 46,5 milijuna kuna. Ta je tehnologija Vindiji omogućila da prva na hrvatskom tržištu ponudi svježe mlijeko u bocama s produljenim rokom trajanja.</p>
<p>S premijerom postrojenje su razgledali i potpredsjednik Vlade Slavko Linić te ministri financija, poljoprivrede i gospodarstva, Mato Crkvenac, Božidar Pankretić i Ljubo Jurčić.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Ne prijeti nam nestašica hrane ni ako rat u Iraku potraje</p>
<p>Zalihe osnovnih namirnica osigurane su za mjesec dana, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva/ Lani je zabilježen rekordan uvoz prehrambenih proizvoda vrijedan 1,35 milijarde dolara/ Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda manja je od 50 posto, a u zemljama EU-a 93 posto </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Hrvatska ima samo pet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (pšenica, vino, kukuruz, meso od peradi i jaja) dovoljnih za svoje potrebe. No, ne treba očekivati potrese u opskrbi hranom ako irački rat potraje jer su zalihe osnovnih namirnica osigurane za mjesec dana, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Dodaju da analiza samodostatnosti domaće proizvodnje hrane pokazuje manjkavost kod većine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Trenutačno, na domaćem tržištu nedostaje gotovo svih vrsta mesa, osim svinjskog i mesa peradi. </p>
<p>Proizvođači u Slavoniji, bez obzira na prihvatljivu cijenu, ne mogu prodati 10.000 komada svinja, a u 2002. je samo iz EU uvezeno svinjskog mesa za 32 milijuna eura. Lani je, pak, samo uvoz svinjskog mesa povećan za devet milijuna eura u odnosu na 2001. godinu. </p>
<p>Studijom proizvodno-potrošnih bilanci poljoprivrednih proizvoda obuhvaćeno je više od 50 poljoprivrednih proizvoda, koji u ukupnoj vrijednosti domaće agrarne proizvodnje sudjeluju s više od 90 posto.</p>
<p>Rezultati studije pokazuju da mediteranskog voća proizvodimo samo 16 posto dovoljno za potrebe domaćeg tržišta. Proizvodnja biljnog ulja kreće se oko 52 posto u odnosu na potrebe, voća 56 posto, ovčjeg mesa 61 posto, šećera 79 posto, goveđeg mesa 75 posto, mlijeka 85 posto, povrća 83 posto.</p>
<p>Prošle je godine zabilježen rekordan uvoz prehrambenih proizvoda u iznosu od 1,35 milijarde dolara, a i izvoz je bio rekordan - u vrijednosti 580 milijuna dolara - i povećan je za 18 posto u odnosu na 2001. godinu. No, poljoprivredni izvoz ne zadovoljava po strukturi. Tradicionalno važni hrvatski izvozni proizvodi su cigarete, rafinirani <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, tuna, vegeta, riblje konzerve i prerađevine konditorske industrije, alkoholna pića, pivo i gotove juhe.</p>
<p>U razdoblju od 2000. do 2002. ukupna je razmjena poljoprivrednih prehrambenih proizvoda prosječno iznosila 1,4 milijarde dolara godišnje, dok se izvoz kretao na razini od prosječno 496 milijuna dolara. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda manja je od 50 posto. </p>
<p>S druge strane, u zemljama EU-a oko 93 posto hrane proizvodi se iz vlastite proizvodnje. U Hrvatsku se najviše hrane uvozi iz zemalja EU-a. Najznačajniji je uvoz svinjskog mesa, zatim palete dijetalnih proizvoda, te ribe, u prvom redu za prehranu tuna, u vrijednosti 18 milijuna eura. Na četvrtom mjestu uvoza iz EU-a nalazi se sir čiji je uvoz lani utrostručen. </p>
<p> Primjerice, Hrvatska s Mađarskom ima trgovački deficit u robnoj razmjeni u iznosu od 100 milijuna dolara. Deficit je udvostručen nakon ulaska Hrvatske u Ceftu.</p>
<p>Iz Agrokora upozoravaju na nekonkurentnu domaću poljoprivredu, tzv. visoke ulazne troškove što uništava domaću trgovinu. U Podravki kažu kako zabrinjava da od 50 uvoznih proizvoda u domaćim trgovinama njih 30 ne udovoljava zakonskim kriterijima.</p>
<p>Domaći proizvođači hrane još nešto mogu i proizvesti, ali im je sve teže prodati i naplatiti svoj trud na otvorenom domaćem tržištu, koje je preplavljeno uvoznom robom sumnjive kvalitete. Sve osim južnog voća, kave i začina mogli bi proizvoditi na »zelenoj i plavoj njivi«.</p>
<p>Broj poljoprivrednog stanovništva u posljednjih deset godina u Hrvatskoj se gotovo prepolovio. Primjerice, 1991. bilo je oko devet posto poljoprivrednog stanovništva, a lani - 5,5 posto. Iako na selu živi više od pola milijuna stanovnika, među njima je samo 140.000 poljoprivrednika zainteresiranih za neki oblik državne potpore poljoprivrednoj proizvodnji. Riječ je o komercijalnim proizvođačima hrane koji su spremni proizvoditi za tržište.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vodu iz javnog sustava pije 76 posto stanovništva </p>
<p>Po registru oboljelih od tuberkuloze, u Hrvatskoj je u 2002. oboljelo 1466 osoba </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Ujedinjeni narodi su prije 11 godina proglasili 22. ožujka Svjetskim danom voda. Također, 21. stoljeće proglašeno je stoljećem vode, a 2003., na prijedlog Tadžikistana, godinom slatke vode, podsjetio je dr. Krunoslav Capak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju, u petak na konferenciji za novinare Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). </p>
<p>Po njegovim riječima, iako situacija s pitkom vodom u Hrvatskoj nije kritična, treba unaprijed razmišljati i ne onečišćavati vode. Dr. Željko Dadić, voditelj Odsjeka za kemiju voda, rekao je kako postoje procjene da će se područja s nedovoljnom količinom slatke vode stalno povećavati u svijetu. Do 2025. ova područja značajno će se povećati u zemljama Bliskog i Srednjeg Istoka, dok će u Europi biti izraženo, iako ne u istoj mjeri u Francuskoj, Njemačkoj, zemljama Beneluxa i Velikoj Britaniji. Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj veće su nego u mnogim europskim zemljama, zahvaljujući specifičnom geografskom položaju, te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima. Opskrba vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava u našoj zemlji obuhvaća 76 posto stanovništva. </p>
<p>Kako je rekao dr. Slavko Šobat, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost vode i vodoopskrbe, u Hrvatskoj po glavi stanovnika otpada 200 litara vode dnevno. »Možemo biti zadovoljni ispravnošću vodoopskrbnih sustava. Prosječan broj neispravnih uzoraka je niži od deset posto«, naglasio je dr. Šobat. Najčešći uzroci neispravnosti vode za piće u uzorcima koji nisu zadovoljili propisane vrijednosti su u kontinentalnom dijelu Hrvatske (amonijak, nitrat, nitrit...), te u priobalju (mutnoća, ukupan broj bakterija...).</p>
<p>U ponedjeljak, 24. ožujka, obilježava se Dan tuberkuloze. »Tuberkuloza je prvi uzrok smrti od zarazne bolesti u svijetu. Podaci SZO-a govore o osam milijuna oboljelih u svijetu, dok ih je registrirano oko 3,6 milijuna«, naglasila je doc. dr. Ira Gjenero-Margan, voditeljica Odjela za epidemiologiju. Tuberkuloza je posebno opasna za osobe oslabjelog imuniteta, kao što su bolesnici s HIV infekcijom. Nakon više od 20.000 registriranih oboljelih sredinom '50-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj, tuberkuloza je u padu. Po registru oboljelih od tuberkuloze u Hrvatskoj je u 2002. oboljelo 1466 osoba. Veći je morbiditet u sjevernim dijelovima zemlje. Hrvatska ima i Nacionalni program suzbijanja tuberkuloze. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Zabrana upisa studenata na novinarstvo, psihologiju i povijest</p>
<p>Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu lani je donijelo zaključak da ne postoji paralelizam tih triju studija sa studijima istih naziva na drugim fakultetima; uputili smo prigovor na odluku Senata i očekujemo da će izmijeniti svoju odluku, kaže tajnik HS-a Marinko Šišak/ Ministarstvo je odluku o kvotama prepustilo Sveučilištu </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je odluku po kojoj Hrvatski studiji u novu akademsku godinu 2003./ 2004. ne smiju upisivati studente na tri smjera - povijest, novinarstvo i psihologija. Hrvatskim studijima Sveučilište je odobrilo upis 130 studenata, i to na smjerove kroatologija, filozofija, sociologija, filozofija i religijske kulture. </p>
<p>Riječ je o postupku koji za Hrvatske studije nije novost, jer je prvi puta Senat isti stav zauzeo 2000., zaključivši da je problem triju studija u njihovoj paralelnosti s istoimenim studijima na drugim fakultetima. </p>
<p>Prošlih je godina bivši ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević na takvu odluku Sveučilišta, a na zahtjev Hrvatskih studija, reagirao preporukom koja je insistirala da se na sve smjerove Hrvatskih studija upisuje jednak broj studenata. Tražeći ravnopravnost za sve smjerove, Kraljević je tako zahtijevao ili nulte kvote za sve smjerove, ili upis jednakog broja studenata. </p>
<p>Zbog različitog stava Ministarstva znanosti i Sveučilišta o Hrvatskim studijima, protekle su dvije godine, uoči upisa na fakultete, objavljivana dva natječaja - jedan kojim se Hrvatskim studijima odobrava upis na sve smjerove (natječaj Ministarstva) i drugi u kojemu nema upisa na tri smjera (natječaj Sveučilišta). To je naravno zbunjivalo potencijalne studente, a Hrvatski studiji su se pozivali na natječaj Ministarstva znanosti i upisivali kandidate na, za Sveučilište, sporno novinarstvo, psihologiju i povijest. </p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego zauzeo je pak drukčiji stav od svog prethodnika. Ne želeći se miješati u akademske slobode, Ministarstvo znanosti dalo je ovih dana Sveučilištu suglasnost na odluku o upisu studenata, uključujući i one Hrvatskih studija, koji će studirati uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije. </p>
<p>U Ministarstvu naime ističu da je Sveučilište u Zagrebu osnivač Hrvatskih studija i da ti studiji kao sveučilišni nemaju pravnu osobnost. »Sveučilište je neposredno nadležno za odlučivanje o Hrvatskim studijima pa tako i za predlaganje odluke o broju budućih studenata.</p>
<p>Određivanje upisnih kvota na visokim učilištima pripada u kategoriju načela akademske samouprave i akademskih sloboda koja su regulirana Zakonom o visokim učilištima koja jasno navodi da odluku o upisu donosi sveučilište, odnosno veleučilište ili visoka škola«, objašnjavaju u Ministarstvu znanosti </p>
<p>Na zabranu upisa studenata na tri smjera, reagirali su studenti Hrvatskih studija, uz prijetnju da su, ne promjeni li Sveučilište svoj stav, spremni izaći na ulice. Podržao ih je Forum mladih SDP-a, koji tvrde da ne postoje razlozi za takvu odluku i ujedno upozoravaju da će to izazvati veliku štetu za studente. </p>
<p>Tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak podsjeća kako je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu lani donijelo zaključak da ne postoji paralelizam tih triju studija sa studijima istih naziva na drugim fakultetima. Time su Hrvatski studiji zaključili da su proglašeni legalnima. »Uputili smo prigovor na odluku Senata i očekujemo da će izmijeniti svoju odluku«, kaže Šišak. </p>
<p>Ostaje nejasno zbog čega se svake godine, uoči upisa, ponavlja priča o problematičnosti Hrvatskih studija, umjesto da se problem riješi na bilo koji način, po mogućnosti na dobrobit studenata. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Trenutačni podbačaj turističkih aranžmana, ljeto će sve popraviti</p>
<p>SPLIT, 21. ožujka</p>
<p> - Zbog iračke krize, zastaje prodaja turističkih aranžmana na području srednje Dalmacije, gdje će uskrsni blagdani donijeti siguran podbačaj turističkih dolazaka u Hrvatsku. </p>
<p>Dalmatinski hotelijeri tvrde kako su dosad bilježili zadovoljavajući rast turističkih rezervacija u odnosu na prethodnu godinu, ali upozoravaju da već dva tjedna većina hotelskih kuća ne bilježi nikakvu promjenu u bukingu. </p>
<p>Međutim, dodaju da ovoljetna turistička slika neće biti turobna i pesimistična. Procjenjuju da će, unatoč trenutačnom zastoju i lošijoj predsezoni, ovogodišnji planirani rast turističkoga prometa ipak biti ostvaren, pogotovo što se očekuje značajno produljenje sezone. Za razliku od hotelijera i privatnih iznajmljivača, vlasnici turističkih brodova odavno su rasprodali sve kapacitete, a prvi nautičari zaplovit će Jadranom već za petnaestak dana.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>»Ljudi s onu stranu pravde i politika žele staviti medije pod kontrolu uoči izbora«</p>
<p>Vukšić: Pogrešne informacije prenosi skupina samozvanih dioničara društva Nova tv, na čelu s Damirom Vujinovićem, koji nezakonito pretendira na položaj člana Uprave Nove tv / Vujinović i njegovi suradnici pokušali su nazočiti ovoj konferenciji za novinare, ali redari su ih zamolili da se udalje. Nakon toga, Vujinović je sazvao neformalan razgovor s novinarima i tom prigodom opovrgao sve Vukšićeve navode</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Programsko vodstvo Nove tv na čelu s direktorom programa Brankom Vukšićem i odvjetnicima sazvalo je u petak konferenciju za novinare na kojoj su pokušali objasniti sudske procese u vezi s tom televizijskom kućom.</p>
<p>Vukšić tvrdi da je posljednjih dana u medijima objavljen niz dezinformacija, koje su poprimile oblik negativne medijske kampanje. »Pogrešne informacije prenosi skupina samozvanih dioničara društva Nova tv, na čelu s Damirom Vujinovićem, koji nezakonito pretendira na položaj člana Uprave Nove tv«, tvrdi Vukšić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, radi se o »sprezi ljudi s onu stranu pravde i politike, koji žele staviti medije pod kontrolu uoči izbora«.</p>
<p>Govoreći o presudi Visokog trgovačkog suda, koji je nedavno donio odluku kojom se Damir Vujinović proglašava direktorom Nove tv, Vukšić je kazao da je to očit pritisak na sudsko vijeće. Naveo je da je cijelo vijeće smijenjeno i postavljeno novo, koje je za tri ili četiri dana donijelo takvu presudu. »To je prekratko razdoblje za upoznavanje s problemima«, kazao je Vukšić. »Radi se o napadu na slobodu medija«, zaključio je direktor programa.</p>
<p>Vujinović i njegovi suradnici pokušali su nazočiti ovoj konferenciji za novinare, ali redari su ih zamolili da se udalje. Nakon toga, Vujinović je sazvao neformalan razgovor s novinarima i tom prigodom opovrgao sve Vukšićeve navode.</p>
<p>Unatoč inzistiranju novinara, na Vukšićveoj konferenciji ipak nisu izneseni podaci o vlasničkoj strukturi Nove tv. Jedino što su odvjetnici ustvrdili jest da se trenutno vode dva spora na sudu u vezi s dioničarima Nove tv. Jedan je spor između »Studija Milleniuma« i tvrtke »Orlando F tv«, a drugi između »Pytosa« i »Continental filma«.</p>
<p>Vukšić je također kazao da je »Vujinović eksponent ljudi koji su 1999. godine dobili koncesiju, ali je nisu imali snage zadržati i nisu uložili ni kunu u program«. Vukšić i odvjetnici se pozivaju na odluke sjednice Skupštine Nove tv, sazvane u lipnju prošle godine, na kojoj je Nadzorni odbor opozvao Vujinovića s mjesta direktora i u Upravu imenovao Ivana Blažička i Ana-Mariju Crnojević. No, Vujinović je novinarima kazao da je uvažena žalba dioničara u vezi s tom sjednicom Skupštine, koja je proglašena nelegalnom.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Unatoč ratu, Croatia Airlines vozi za Siriju</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Usprkos ratu zrakoplovi Croatia Airlinesa i dalje voze charter liniju Zagreb-Damask, namijenjenu radnicima Ine koji rade u Siriji. Prema riječima glasnogovornice hrvatske aviokompanije Ksenije Žlof, Croatijin zrakoplov se prije dva dana vratio iz Damaska, a letovi će se, bez obzira na rat u Iraku, nastaviti do daljnjega. </p>
<p>Prvi charter iz Zagreba je za Damask odletio krajem veljače, a dogovoreno je 28 povartnih letova godišnje.</p>
<p>Po svemu sudeći, Croatia Airlines će uskoro podići cijene svojih međunarodnih letova za 2 do 4 posto, a Žlof napominje da je razlog takvoj odluci rast cijena goriva. Svoje cijene, pojašnjava glasnogovornica hrvatske nacionalne avio kompanije, Croatia Airlines korigira u skladu s preporukom Međunarodnog udruženja zračnih prijvaoznika (IATA), koje dvaput godišnje raspravalja i o cijenama. Zbog rata u Iraku, do posljednje odluke o povećanju cijena, koju će pratiti svi europski prijevoznici, došlo je tri mjeseca ranije. </p>
<p> U »Croatia Airlinesu« ističu kako se cijene na domaćim letovima neće mijenjati. Za sada također, ne planiraju mijenjati red letenja, svi su hrvatski zrakoplovi u petak normalno vozili, a za sada se ne osjeća ni pad prodaje. U tijeku su pripreme za nadolazeću turističku sezonu u kojoj bi, unatoč ratnim događanjima, broj letova trebao biti dodatno povećan. </p>
<p>B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ina: Svi su naši radnici na Srednjem istoku sigurni </p>
<p>Oko 650 Ininih radnika nalazi se u Siriji, Omanu, Kataru, Egiptu, Libiji i Tunisu i nitko nije tražio da ga se vrati kući/ Iako se smatra da je u tim zemljama sigurno, napravljen plan evakuacije/ Brod i autobusi za evakuaciju već opremljeni hranom i satelitskim telefonima</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - »Svi Inini radnici u području Srednjeg istoka su sigurni, a u slučaju širenja ratnog sukoba na Iraku susjedne zemlje, što je malo vjerojatno, dogovorena je njihova brza evakuacija«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare član Uprave Ine i izvršni direktor Ina-Naftaplina Željko Belošić. </p>
<p>U Siriji, Omanu, Kataru, Egiptu, Libiji i Tunisu sada se nalazi oko 650 Ininih radnika. Svi normalno žive i rade, izvijestili su Belošić i Marin Koceić, direktor Inine tvrtke kćeri Crosco. Njih dvojica su se u četvrtak vratila u Zagreb nakon obilaska radilišta u Siriji i Omanu. </p>
<p>Iako se ne očekuje da će se rat iz Iraka proširiti na zemlje u kojima su Inini radnici, ipak je u suradnji s tamošnjim vlastima napravljen plan za njihovu evakuaciju. Budući da među hrvatskim brodarima za to nije bilo interesa, osiguran je ciparski brod koji u slučaju potrebe može za najviše četiri sata uploviti u dogovorenu luku u Libanonu ili Siriji. Za to se vrijeme svi radnici iz Sirije, gdje ih je sada 223, a među njima je 36 Mađara i Poljaka, mogu prebaciti do luke. Brod i autobusi za evakuaciju već su opremljeni hranom i satelitskim telefonima. Slični planovi za evakuaciju napravljeni su i za ostala Inina radilišta na Srednjem istoku. Budući da Hrvatska u tim zemljama nema diplomatska predstavništva, dogovorena je pomoć diplomata iz Austrije i BiH.</p>
<p>Zasad je na svim radilištima posve sigurno i mirno, kažu Belošić i Koceić. Ništa ne upućuje na nesigurnost ili paniku i nitko od radnika nije zatražio da ga se vrati.</p>
<p>U srijedu i četvrtak u Siriji je obavljena redovna smjena radnika pa ih je kraće vrijeme tamo bilo čak 400.</p>
<p>Crosco blizu sirijsko-iračke granice ima tri postrojenja za bušenje koja rade za sirijsku naftnu kompaniju i Shell. »Za njih je u suradnji sa sirijskim vojnim vlastima razrađen plan postupanja u slučaju opasnosti. Štoviše, vojne vlasti su nam zajamčile da ćemo na vrijeme biti obaviješteni o eventualnoj opasnosti«, rekao je Belošić. </p>
<p>Doduše, prema njegovim riječima, postoji opasnost od situacija na koje nije moguće utjecati, kao što je veliki val izbjeglica, blizina nekih sirijskih vojnih objekata, upotreba biološko-kemijskog oružja ili eskalacija fundamentalizma, ali Inini čelnici tvrde da su spremni reagirati i na njih. </p>
<p>Pritom podsjećaju da se Ina već četiri puta zatekla u kriznim područjima: 1977. u Bangladešu, potom tijekom iračko-iranskog pa iračko-kuvajtskog rata te za vrijeme nemira u Albaniji. Ni jedan radnik tada nije stradao, a Belošić vjeruje da će tako biti i sada.</p>
<p>Ina zato nigdje ne prekida radove. U Siriji su lani u istraživanje otkrivenih plinskih polja uložili 40 milijuna dolara, ove godine planiraju investirati 70 milijuna, a sljedeće još 100 milijuna dolara kako bi početkom 2006. mogli početi komercijalnu proizvodnju. Prema Belošićevim riječima, na bloku Hayan, gdje je Ina nosilac koncesije, otkrili su rezerve za koje vjeruju da sadrže najmanje 20 milijardi prostornih metara plina. To otkriće povećat će procijenjenu vrijednost Ine i utjecati na poboljšanje ponuda za kupnju 25 posto dionica Ine, napomenuo je predsjednik njene Uprave Tomislav Dragičević.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Stotinjak hrvatskih sportaša u iračkom susjedstvu zasad sigurno</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Uz šestotinjak radnika Ine i Crosca koji rade na bušotinama u Siriji, Omanu i Kataru, nema većeg broja hrvatskih državljana u Iraku susjednim zemljama, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova. </p>
<p>»Pedesetak naših trenera i sportaša je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Toliko je i sportaša i Hrvata iz dijaspore u Kuvajtu. U Bahreinu je samo pet naših državljana koji rade u lokalnim tvrtkama, a još ih je nekolicina u Saudijskoj Arabiji«, kaže Svjetlan Berković, koordinator privremene radne skupine za praćenje iračke krize pri Ministarstvu.</p>
<p>Zasad, smatra Berković, nema opasnosti za hrvatske državljane u tim zemljama, jer su oni u gradovima relativno udaljenima od same bojišnice. »Imamo četiri konzularna predstavništva u Tel Avivu, Teheranu, Kairu i Ankari, u koje se naši državljani trebaju javiti u slučaju neke opasnosti«, kaže Berković.</p>
<p>Naglašava da se na internetskim stranicama www.mvp.hr svakodnevno može vidjeti popis s preporukama u koje zemlje ne putovati. Uz Irak, trenutačno su zemlje visokoga rizika i Afganistan, Pakistan, Sudan, Alžir, Indonezija, Tadžikistan, Uzbekistan, Izrael, Saudijska Arabija te Kuvajt. </p>
<p>Zemlje umjerenog rizika su Iran, Sirija, Jemen, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turkmenistan, Turska, Katar, Bahrein i Oman. »Samo« oprez potreban je, pak, u Egiptu. </p>
<p>Sve ostale informacije vezane uz boravak hrvatskih državljana u tim zemljama Srednjeg istoka građani mogu dobiti na telefonu Ministarstva vanjskih poslova 01/4826-381. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Amnesty International Hrvatske: Rossinova izjava je neozbiljna, neodgovorna i zabrinjavajuća </p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Amnesty International Hrvatska (AIH) ocijenio je u petak da je izjava američkog veleposlanika u Zagrebu Lawrencea Rossina, prema kojoj će se Hrvatska suočiti s posljedicama jer ne podržava američki napad na Irak, »neozbiljna i neodgovorna, ali i zabrinjavajuća«.</p>
<p> »Izjavu veleposlanika Rossina AIH smatra neozbiljnom i neodgovornom, ali i zabrinjavajućom s obzirom da dolazi od najvišeg američkog diplomata u našoj zemlji, koji iz nerazumljivih razloga šalje uznemirajuće i neprihvatljive poruke građanima Hrvatske«, navodi se u priopćenju. Dodaje se kako AIH shvaća da je američkim dužnosnicima teško objasniti javnosti u SAD-u činjenicu da od 190 članica UN-a njih samo 40 podržava »politiku rata po svaku cijenu«. »No to ne može biti razlog da se američki veleposlanik u Hrvatskoj na neprimjeren način obraća hrvatskim građanima koji, usput rečeno, svo ovo vrijeme pružaju njemu i njegovoj obitelji srdačno gostoprimstvo«, navodi se.</p>
<p> Rossinova je izjava još nerazumljivija ako se uzme u obzir činjenica da je hrvatska vlada već pružila potporu američkoj vladi i nastavlja to činiti, unatoč tomu što je rat protiv Iraka ilegalan sa stajališta međunarodnog prava i da ga ne odobrava velika većina hrvatskih građana, priopćio je AIH.</p>
<p> »Umjesto prijetnji upućenih građanima ove zemlje, ali i svim drugima u svijetu koji smatraju da se rat kada je neizbježan mora voditi samo i isključivo u skladu s međunarodnim pravom, zahtijevamo od vlade SAD-a kao okupacijske sile i svih drugih vlada koje je podržavaju, te od iračkih vlasti da se pridržavaju načela međunarodnog humanitarnog prava«, piše, između ostaloga, u priopćenju AIH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hrvatska se pridružuje zaključcima Europskoga vijeća o Iraku</p>
<p>ZAGREB, 21. ožujka</p>
<p> - Hrvatska se pridružila zaključcima Europskog vijeća koje se u četvrtak zauzelo za središnju ulogu Ujedinjenih naroda u poratnom Iraku, doznaje se u petak navečer u Ministarstvu vanjskih poslova. »Hrvatska se pridružila zaključcima u dijelu koji se odnosi na Irak«, izjavio je Hini glasnogovornik Ministarstva Žarko Plevnik. Dodao je da je hrvatska misija pri Europskoj uniji o tome notom izvijestila Vijeće ministara, Europsku komisiju i grčko predsjedništvo EU.</p>
<p> Šefovi država i vlada Unije, okupljeni na dvodnevnom zasjedanju u Bruxellesu, u zajedničkoj su izjavi upozorili na humanitarnu krizu i obećali hitnu pomoć vrijednu 21 milijun eura, te najavili prikupljanje još 100 milijuna eura. Izrazili su spremnost pružiti pomoć iračkim susjedima u primanju izbjeglica, te pozvali zemlje u regiji da se suzdrže od akcija koje bi mogle izazvati daljnju nestabilnost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Sanader: Razumijemo Amerikance i njihove saveznike, ali ne i hrvatsku vlast </p>
<p>NOVSKA, 21. ožujka</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader, govoreći u petak navečer na proslavi 13. obljetnice stranke u Novskoj, osvrnuo se i na iračku krizu. Objasnio je zašto HDZ razumije osjetljivost američkog naroda na terorističke napade i zašto razumije napad na Irak. Sanader je istaknuo: »Razumijemo sve to jer se to dogodilo i nama. Da je 1991. godine međunarodna zajednica bila odlučna i vojnom intervencijom spriječila Slobodana Miloševića, balkanskoga zločinca, izbjegla bi se četiri rata - protiv Slovenije, protiv Hrvatske, protiv Bosne i Hercegovine i protiv Kosova, te spasile stotine tisuća života. Samo da je bilo odlučnosti i volje, ograničenom vojnom intervencijom Milošević bi bio maknut s vlasti«.</p>
<p> »Ako neka vojna intervencija može spriječiti daleko veće tragedije i daleko veće zlo, mi to u HDZ-u razumijemo. Stoga razumijemo i Amerikance i njihove saveznike, a ne razumijemo hrvatsku vlast koja ne zna štititi i artikulirati hrvatske interese«, rekao je Sanader. </p>
<p>Z. Sever</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Mesić: Kad dođemo do Dubrovnika, napravili smo dio Jadransko-jonske autoceste </p>
<p>Autocesta Zagreb-Split je najveći graditeljski pothvat, a ostaje za izgraditi još 370 kilometara do Dubrovnika, kazao je hrvatski predsjednik/ Gradnja autoceste prema Dubrovniku nastavit će se odmah, rekao je Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva </p>
<p>ZADAR, 21. ožujka</p>
<p> - »Autocesta je najveći graditeljski pothvat, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. U godinu dana izgrađeno je 150 kilometara autoceste dok se nekad u Jugoslaviji u godišnje gradilo tek 30 kilometara«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u petak obilazeći gradilišta autoceste Zagreb-Split od čvora Gornja Ploča do Zadra II kod Zemunika. </p>
<p>»Ostaje za izgraditi još 370 kilometara autoceste do Dubrovnika, iako već danas zapravo jesmo na autocesti Zagreb-Dubrovnik. Pokazali smo da smo organizacijski i operativno sposobni u rekordnim rokovima graditi autoceste, što znači da naši građevinari mogu, nakon završetka gradnje cesta u Hrvatskoj, prihvaćati takve poslove i u inozemstvu. Ovo je ujedno i dio buduće trase Jadransko-jonske autoceste koja će prolaziti Hrvatskom, a koju ćemo završiti kada autocesta dođe do Dubrovnika«, kazao je hrvatski predsjednik. Dodao je da će do 2010. godine Hrvatska izgraditi planirane autoceste, što je jedna od osnovnih pretpostavki za daljnji razvitak zemlje.</p>
<p>Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, istaknuo je da će se gradnja autoceste prema Dubrovniku nastaviti odmah. O tijeku radova na zadarskom dijelu predsjednika Mesića upoznao je Stanko Kovač, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta. Predsjednik je obišao i tunel Krpani, sjeverni i južni portal tunela Sv. Rok te južni portal tunela Ledenik, tunele Bristovac i Čelinka, čvorove Maslenica, Posedarje i Zadar II. </p>
<p>Ljuba Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>»Moja i Vladina stajališta o napadu na Irak ne razlikuju se ni u nijansama«</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić rekao je da su hrvatsko-američki odnosi do sada bili dobri i da će takvi i ostati, a na upit o njegovu obraćanju naciji u četvrtak navečer rekao je da se njegova i Vladina stajališta o napadu na Irak »ne razlikuju ni u nijansama«.</p>
<p>Dodao je da su »Hrvatska i SAD zemlje prijatelji, saveznici, i u antiterorističkoj smo koaliciji te naša suradnja neće biti narušena«. »Riječ je o jednoj epizodi u razvoju UN-a. U ovom slučaju nije bilo konsenzusa o akciji«, rekao je.»Mi smo kao prijatelji rekli da treba iskoristiti sve kako bi se našlo mirno rješenje. Smatrali smo da je još bilo izgleda za mir. Američko je stajalište bilo drukčije i akcija je počela«, rekao je Predsjednik. Na upit hoće li zbog njegovih izjava Hrvatskoj biti onemogućeno sudjelovanje u poratnoj obnovi Iraka, Mesić je odgovorio: »Zašto bi bio zatvoren put bilo komu u obnovi Iraka«.</p>
<p>Upitan za komentar HDZ-ova stajališta o ratu u Iraku, Mesić je odgovorio: »Ne znam zašto HDZ tako odlučno podupire SAD. Bilo bi najbolje kad bi u Hrvatskoj bio konsenzus o vanjskopolitičkim pitanjima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Sindikat zaposlenih u poljoprivredi: Odgovorni razumiju samo jezik ulice </p>
<p>Radnici osječkog IPK Ratarstvo-stočarstvo prosvjedovat će na Markovu trgu ako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede do 10. travnja ne donesu odluke nužne za tu tvrtku </p>
<p>OSIJEK, 21. ožujka</p>
<p> - Članovi Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) istaknuli su u petak na konferenciji za novinare da je potrebno učiniti sve kako bi se ubrzala privatizacija PIK-ova. </p>
<p>»Svako otezanje samo otežava stanje u tim kombinatima, a neka već ne mogu ispunjavati svoje obveze što može poništiti učinke konsolidacije«, upozoravaju u osječkom regionalnom uredu Sindikata PPDIV-a. Socijalna izdržljivost oko 12.000 radnika u tim je tvrtkama »na rubu«, rečeno je. </p>
<p>Na sjednici sindikalnog povjerenstva u IPK-u Ratarstvo-stočarstvo dogovoreno je da će radnici prosvjedovati na Markovu trgu u Zagrebu ako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva do 10. travnja ne donesu odluke, nužne za rješavanje statusa tog društva. </p>
<p>»Ako je Vlada odlučivala o privatizaciji Željezare, onda mora razgovarati o osam 'željezara' što su naši PIK-ovi na ovim prostorima«, rekao je Slavko Kotromanović, regionalni povjerenik Sindikata. Odgovornima je poručio da im je vrijeme isteklo i da su oni ti koji »prisiljavaju na poduzimanje sindikalnih akcija, među kojima i na blokadu prometnica, jer očito razumiju samo jezik ulice«. </p>
<p>Kad je riječ o privatizaciji osječkog IPK, istaknuto je da postoji samo jedan model privatizacije koji potpuno zadovoljava interese radnika. Sindikat želi da se što prije krene u taj proces.</p>
<p> Prema riječima Šime Oreškovića, područnog povjerenika Sindikata PPDIV-a za Osječko-baranjsku županiju, u svakom modelu privatizacije društva moraju biti zastupljeni interesi radnika. »Mogući višak radnika javlja se samo u poljoprivredi, a ne u industriji, i to zbog poznate hrvatske strategije vezane uz primjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu«, tvrdi Orešković.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030322].
|
