NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030820].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215121 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vlada i HNB razrješuju ekonomske dvojbe</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, premijer na sastanku želi razriješiti neke dvojbe prije nego što se zacrta rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, odnosno dogovori prijedlog proračuna za 2004. godinu / Premijer je početkom tjedna od Linića i Crkvenca, svojih glavnih suradnika za gospodarstvo i financije, navodno dobio različite odgovore odnosno tumačenja mogućih rješenja nekih problema</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Premijer Ivica Račan, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac sastat će se u petak s čelnicima Hrvatske narodne banke. Prema neslužbenim informacijama, premijer na tom sastanku želi razriješiti neke dvojbe prije nego što se zacrta rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, odnosno dogovori prijedlog proračuna za 2004. godinu.</p>
<p>Nije, naime, nikakva tajna da unutar Vlade (ali i SDP-a) još nisu usuglašeni stavovi o rješavanju najvećih državnih financijskih problema, od vanjskog duga do deficita tekućeg računa platne bilance. Neslužbeno se u Banskim dvorima može čuti da je premijer početkom tjedna od Linića i Crkvenca, svojih glavnih suradnika za gospodarstvo i financije, dobio različite odgovore odnosno tumačenja mogućih rješenja nekih problema.</p>
<p>Rebalans ovogodišnjeg proračuna neće biti nimalo lagan jer se, uz već teško pronađenih 400 milijuna kuna za štetu od suše prije Vladina ljetnog odmora, novac treba pronaći i za novu veliku štetu, i od suše i od požara. A ministar Crkvenac tvrdi da se neće ići u povećanje rashoda nego u preraspodjelu.</p>
<p>Koliko će se teško pronaći novac za nepredviđene troškove svjedoči i upozorenje MMF-a da Hrvatska previše troši na zdravstvo, ukupno devet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što je dva do tri posto više od drugih tranzicijskih zemalja. Stoga u MMF-u upozoravaju da se to može nastaviti samo ako se uspore kapitalne investicije. </p>
<p>No, doista je teško očekivati da bi se Račanova vlada mogla odreći takvih ulaganja (npr. u ceste), jer ih smatra svojim glavnim predizbornim adutom, a teško je očekivati i da bi se Vlada uoči izbora mogla odlučiti za drastičnija kresanja u zdravstvu, bez obzira na očite i vrlo skupe neracionalnosti u sustavu.</p>
<p>Na sastanku će se vrlo vjerojatno raspravljati i o upozorenjima MMF-a vezanim za inozemni dug (ukupno 18,6 milijardi dolara). To pitanje, naime, ima i veliku političku odnosno predizbornu težinu, jer ga je oporba već iskoristila kao vrlo važno predizborno pitanje tvrdnjom da je današnji vanjski dug po glavi stanovnika već premašio iznose iz doba Jugoslavije. </p>
<p>Koliko su ozbiljna upozorenja da Hrvatska polako, ali sigurno ulazi u zonu opasnog rizika s inozemnim dugom svjedoči odluka da se sa 143 milijuna kuna od prodaje dionica Ine već u ovoj godini otplatiti dio duga koji na naplatu dospijeva u prvom polugodištu 2004. S druge strane, dio Račanovih suradnika smatra da su neki makroekonomski pokazatelji, pa i vanjski dug, zabrinjavajući samo ako se promatraju u okvirima službene statistike koja, naravno, ne obuhvaća vrlo raširenu zonu sive ekonomije.</p>
<p>Hrvatski javni dug, uključujući i izdana državna jamstva, iznosi gotovo 50,8 posto BDP-a, a ukupni inozemni dug oko 68 posto BDP-a. Zbog toga MMF od države traži da mnogo opreznije izdaje jamstva, odnosno da potpuno odustane od izdavanja novih dok ne isteknu stara. Suzdržavanje od izdavanja jamstava od Vlade traži i HNB. No ove godine Vlada nije pokazivala mnogo sluha za takve savjete ekipe guvernera Željka Rohatinskog.</p>
<p>Račan i suradnici će, vrlo vjerojatno, ozbiljno porazgovarati i o deficitu tekućeg računa platne bilance. Službenih podataka za prvo polugodišta nema, jer još nedostaju podaci o izvozu usluga, odnosno rezultatima turističke sezone. No, neslužbeno se procjenjuje da bi deficit do kraja godine mogao dosegnuti i osam posto BDP-a, iako je u stand-by aranžmanu s MMF-om zacrtano da se 31. prosinca 2003. zaustavi na 5,5 posto. Lani je, pak, iznosio 7,1 posto. </p>
<p>U tom će sklopu biti zanimljivo vidjeti hoće li Račanova vlada u završnici mandata ispuniti obećanje i donijeti poseban paket mjera za poticanje izvoza preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj. U Banskim dvorima se, naime, početkom srpnja moglo čuti da će se s prvim danima rujna u javnost izaći s tim paketom. No, on je do danas ostao obavijen gustim velom tajne, pa mnogi analitičari smatraju da će to obećanje doživjeti istu sudbinu kao i slična obećanja prijašnjih vlada te obećanje da će se domaćim proizvođačima pokušati pomoći uvođenjem strožih standarda kvalitete proizvoda koji se smiju pojaviti na hrvatskom tržištu, kako bi se spriječio uvoz nekvalitetne, ali jeftine robe. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uklanjanje neugodnih svjedoka rata</p>
<p>Reutersov je kamerman Mazen Dana u Bagdadu hladnokrvno ubijen s oklopnog vozila američkog vojnika, poput HTV-ova snimatelja Žarka Kaića kojeg su potkraj kolovoza 1991. nedaleko od Osijeka ubile snage JNA / Posebno je šokantno službeno objašnjenje američkih vojnih vlasti: »Vojnici su zapucali prema osobi za koju su mislili da u njih ima uperen ručni bacač«</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Smrt Reutersova kamermana Mazena Dane u Bagdadu šokirala je i novinarsku zajednicu i svjetsku javnost. On nije poginuo snimajući ratne operacije, nije se našao u unakrsnoj vatri u kojoj su moguće »kolateralne žrtve«, nego su ga hladnokrvno ubili nervozni američki vojnici dok je snimao ispred zatvora Abu Ghraib u jednom bagdadskom predgrađu.</p>
<p>Poput nekih drugih snimatelja iz nekih drugih ratova, Palestinac Mazen Dana svojom je kamerom zabilježio posljednje trenutke svoga života: američki tenk koji kreće prema njemu te paljbu iz tog tenka u kojoj je smrtno ranjen.</p>
<p>Novinari i strukovne organizacije širom svijeta ponovno su prosvjedovali zbog još jedne smrti profesionalca u potrazi za istinitom informacijom, ponovo zatraživši istragu i upozorivši na opasnosti koje vrebaju ratne reportere i snimatelje. No, osobito je šokantno službeno hladnokrvno objašnjenje američkih vojnih vlasti: »Vojnici su zapucali prema osobi za koju su mislili da u njih ima uperen ručni bacač«. </p>
<p>Smrt Reutersova kamermana, ali i objašnjenje Pentagona izravno podsjeća na slučaj HTV-ova snimatelja Žarka Kaića koji je potkraj kolovoza 1991. ubijen jer se »oficiru JNA u oklopnom transporteru učinilo da je kamera na njegovu ramenu nalik novom ručnom bacaču« pa je zapovjedio da se puca na ekipu HTV-a koja je obavljala svoj posao nedaleko od Osijeka. </p>
<p>Poput Kaića, i Dana je hladnokrvno ubijen s oklopnog vozila stranog vojnika koji si je, »djelujući u samoobrani« - takvo je bilo objašnjenje i JNA i sadašnje Pentagonovo - ubio neugodnog svjedoka. </p>
<p>U Bagdadu je u ponedjeljak jedan vojni izvor pokušao ublažiti brutalnost »službene« izjave, objašnjavajući da »američki vojnici žive u stalnoj napetosti i stalno su u opasnosti od atentata«. No to je slaba utjeha za obitelji poginulih i za cijelu profesiju.</p>
<p>Kako je u povodu Danine smrti napisao Alfonso Rojo, specijalni dopisnik madridskog lista El Mundo iz Bagdada, i sam veteran ratnog novinarstva, »smrt Mazena Dane nije lako opravdati, a ni objasniti nekim priopćenjem«. Prema izjavama svjedoka, situacija je bila posve jasna: uz zid zatvora bila je Reutersova ekipa, a američki su vojnici morali znati da nije riječ o »neprijateljskim snagama«. </p>
<p>Na sličan način kao što su poginuli Kaić i Dana, potkraj američko-britanskog napada na Irak, poginulo je i nekoliko novinara u bagdadskom hotelu »Palestina«. Tada su američki vojnici »zamijenili« kameru španjolskog snimatelja Joséa Cousa za ručni bacač i otvorili vatru na hotel. Poslije je Pentagon priznao da je to bila »tragična pogreška«, ne odustajući ipak od verzije kako se činilo da se priprema napad na američka vojna vozila.</p>
<p>Hotel »Palestina«, koji su neki nazvali »nebranjenim novinarskim rovom«, u kolektivnom sjećanju ratnih reportera ostao je zapamćen kao »vojna meta« američkih tenkovskih projektila. Svima je bilo poznato da su upravo iz tog hotela neovisni novinari pokušavali koliko-toliko objektivno pratiti britansko-američke udare na Bagdad, kad ih je pogodila američka raketa. </p>
<p>Činilo se tada da će, nakon brojnih prosvjeda novinarskih organizacija, poput Reportera bez granica - koji su javno upozorili da »Amerikanci posve drukčije tretiraju neovisne novinare od onih koji putuju s američkim postrojbama, čiji rad mogu kontrolirati i usmjeravati kako bi širili svoju propagandu« - vojska više paziti da novinari ne postanu njezine žrtve. No, pokazalo se da nije tako.</p>
<p>Smrt 18 novinara u Iraku nije samo tragedija za njihove obitelji i novinarsku profesiju. Mnogi medijski analitičari upozoravaju da je previše takvih »slučajnih« smrti da ne bi bile sumnjive. I uvijek sličan scenarij: s jedne strane oklopno vozilo u kojemu su vojnici pod visokim adrenalinom, a s druge kamera, fotoaparat, magnetofon i bilježnica neugodnih svjedoka rata koji je već na samom početku proglašen čudnim. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Šešelju ne treba zamjena jer nije dao ostavku </p>
<p>HSLS je predložio da Zlatka Šešelja zamijeni sljedeći sa zajedničke liste, Darko Tuček / Jozo Radoš, predsjednik Libre i Mandatno-imunitetnog povjerenstva, smatra da je HSLS-ov prijedlog »provokacija«, a njegov stranački kolega Mladen Godek misli kako bi bilo sasvim logično da Tuček zamijeni Šešelja</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Potencijalna afera - hoće li SDP dopustiti da njegova zastupnika Zlatka Šešelja u Saboru zamijeni HSLS-ovac Darko Tuček - završila je prije nego što je i počela. </p>
<p>Naime, iako je Šešelj u travnju demonstrativno najavio neopozivu ostavku na dužnost saborskog zastupnika, nije to učinio.</p>
<p>»Zlatko Šešelj nije podnio nikakvu ostavku, dakle on je i dalje saborski zastupnik SDP-a«, rekla je Vjesniku u utorak SDP-ova tajnica za odnose s javnošću Karolina Leaković. To nam je neizravno potvrdila i tajnica Sabora Danica Orčić koja, kaže, Šešeljevu ostavku uopće nije vidjela.</p>
<p>Iako do Šešelja u utorak nismo uspjeli doći, jasno je da u Saboru njegove ostavke nema. Naprotiv, među zastupnicima se priča da je još u travnju, kad je Šešelj prestao dolaziti na saborske sjednice, rečeno da neće formalno dati ostavku. Stoga postaje bespredmetan prijedlog koji je HSLS ovih dana uputio Mandatno-imunitetnom povjerenstvu Hrvatskog sabora, da Šešelja zamijeni kandidat iz iste izborne jedinice, odnosno Darko Tuček iz HSLS-a, koji je bio sljedeći kandidat na zajedničkoj listi SDP-a i HSLS-a. Zlatko Šešelj je, nezadovoljan time što je Sabor prihvatio prijedlog udžbeničkog standarda ministra prosvjete i sporta Vladimira Strugara, najavio da će dati ostavku na mjesto zastupnika i prestao je dolaziti na saborske sjednice. </p>
<p>No ostavkom je, očito, mahao u afektu, jer je nikad nije podnio u pisanom obliku. Javnost će tako ostati prikraćena za još jedan »slučaj« vezan uz odnose bivših koalicijskih partnera, koji je već bio na vidiku.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Libre, ujedno i šefa Mandatno-imunitetnog povjerenstva Joze Radoša, zamjena zastupnika koji je dao ostavku trebala bi biti stvar stranačkog dogovora. </p>
<p>Osobno smatram logičnim da zastupnika iz SDP-a zamijeni netko iz njegove stranke, kaže Radoš. »Stoga mislim«, dodaje, »da je HSLS-ov prijedlog provokacija koja je trebala poslužiti za ponovno potezanje teške artiljerije, optužaba i stvaranje političkog slučaja«. Da postoje korektni međustranački odnosi, kaže Radoš, HSLS sigurno ne bi povukao taj potez. </p>
<p>Radošev stranački kolega Mladen Godek, također član Mandatno-imunitetnog povjerenstva, smatra kako bi bilo sasvim logično da Šešelja zamijeni Tuček, jer je on bio sljedeći na listi, a ona je bila zajednička. Osim toga, kaže Godek, na toj listi više nema nikoga iz SDP-a, pa to prema zakonu može biti samo netko iz HSLS-a. Budući da je lista bila jedinstvena, ističe on, nije se znalo tko je iz SDP-a, a tko iz HSLS-a, pa je i s te strane korektno da se redoslijed poštuje.</p>
<p>S fer-igrom u međusobnim odnosima SDP-a i HSLS-a već je bilo problema kad je u pitanju zamjena zastupnika. Naime, kad je iz Sabora u Vladu odlazila SDP-ovka Gordana Sobol trebao ju je zamijeniti stranački kolega Boris Mahač. HSLS na to nije htio pristati, no Mandatno-imunitetno povjerenstvo ipak je odlučilo da Mahač uđe u Sabor.</p>
<p>Kad je riječ o zakonskim odredbama, one su potpuno jasne. Članak 12. Zakona o izborima kaže da »zastupnika izabranog na listi u izbornoj jedinici zamjenjuje neizabrani kandidat s liste s koje je izabran i zastupnik, a određuje ga politička stranka koja je listu predložila«.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Proračunskim novcem za narkomane kupljen stan?</p>
<p>Kako je dr. Ante Barbir, šef Vladina ureda za borbu protiv droge i glavni rušitelj Nacionalnog programa koji je vodio dr. Slavko Sakoman, od tužitelja u sjeni postao glavni osumnjičeni za malverzacije s proračunskim novcem</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Glavni tužitelj postao je preko noći glavni optuženi, jer je splitska policija - ne gledajući tko se kako zove nego tko je za što sumnjiv - preokrenula cijelu priču o neracionalnom trošenju novca koji proračun odvaja za liječenje narkomana i sprječavanje ovisnosti.</p>
<p>Prije nepunih šest mjeseci, iz Vladinih je krugova priopćeno kako je prof. dr. Slavko Sakoman sumnjiv da je proračunski novac trošio neracionalno, a kao dodatak mu se prigovorilo da je i jednu stručnu knjigu neovlašteno tiskao državnim novcem.</p>
<p>Ugledni sveučilišni profesor, stručnjak za borbu protiv ovisnosti s 20-godišnjim stažem u tom poslu, branio se iznoseći činjenice: novac kojim je bio odvojen za provođenje Nacionalnog programa za borbu protiv droga trošen je tako da se svaka stavka odobravala u Vladinim uredima, a knjiga je tiskana u Institutu društvenih znanosti »Dr. Ivo Pilar«. </p>
<p>Prema tome, svaka je lipa pokrivena službenim odobrenjem, tvrdio je Sakoman. No nitko nije reagirao niti provjeravao te navode.</p>
<p>U razgovoru za Vjesnik Sakoman je tada naznačio i moguće razloge napada na njegov rad. U pitanju su, rekao je, izgledne velike narudžbe skupih uređaja za detekciju droga kod, primjerice, studenata, ročnika i profesionalnih vojnika, kao i nabava stotina tisuća listića-testera koji u slini, mokraći, čak i kosi otkrivaju prisutnost narkotika u organizmu. Za uvoznike tih uređaja i pomoćne opreme proračun bi trebao izdvojiti velik novac, a prijedlog je išao iz Vladina ureda za borbu protiv droge.</p>
<p>Osramoćeni je profesor tada apelirao: »Ili me optužite, ili mi se ispričajte«. To se nije dogodilo, ali se dogodilo nešto drugo.</p>
<p>Splitska je policija u ponedjeljak navečer istražnom sucu privela prvog čovjeka Vladina ureda za borbu protiv droge dr. Antu Barbira, predsjednika splitske udruge »Help« za pomoć ovisnicima Marijana Puljiza i prvog čovjeka Službe za borbu protiv ovisnosti splitskog Poglavarstva Vedrana Mardešića.</p>
<p>Optužba, ali ovog puta u obliku kaznene prijave splitske policije, sumnja da se, blago rečeno, proračunski novac trošio nenamjenski. I to za posudbe šefu Ureda za borbu protiv droge dr. Anti Barbira (za kupnju stana), a neki svjedoci - koji su nepravilnosti i prijavili - govore i o ucjenama i davanju provizije, od državnog novca, dakako.</p>
<p>Afera je počela upozorenjem koje je policiji dala bivša voditeljica udruge »Help« Vesna Pilić, tvrdeći da postoji sprega sadašnjeg predsjednika »Helpa« Marija Puljiza s Antom Barbirom, ali i Vedranom Madrešićem iz splitskog Poglavarstva. Bivša predsjednica dala je MUP-u u Zagrebu i neke materijalne dokaze.</p>
<p>Vesna Pilić svjedoči da je jedan od sudionika afere, Vedran Mardešić, od »Helpa« zatražio - proviziju. Obećao je, navodno, novac za nabavu šprica, igala, kondoma, ali i režijske troškove, ako on dobije 30 posto od svote. Troškovi će se pravdati preko Studentskog servisa, tako što će studenti dijeliti propagandni materijal i kondome. </p>
<p>U svjetlu tih otkrića postaju jasniji i neki iznosi koje je su dobivali drugi sudionici u borbi protiv ovisnosti od droga. Udruga »Help«, koja se pretvorila u minornu građansku organizaciju (bavila se pretežno podjelom igala i šprica) dobila je čak 350.000 kuna za plaćanje desetero zaposlenih.</p>
<p>Za usporedbu, udruga za borbu i sprječavanje uporabe droge pod vodstvom mr. Drage Plečka jedva je iskamčila 80.000 kuna za program koji je, po stručnosti i kvaliteti, daleko iznad današnjeg »Helpa«. Ili, Sakomanov odjel u Vinogradskoj bolnici, čija se stručnost potvrđuje godinama, dobio je jedva 250.000 kuna iz proračuna za evidentan rad s narkomanima. Tehnički poslovi - nabava pomoćnih sredstava protiv širenje narkomanije, AIDS-a i hepatitisa C, bolje su se plaćali nego stvarni stručni rad u odvikavanju i sprječavanju širenja droge. Sada pomalo postaje jasno i zašto.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Presuđuje »umor« domaćina</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Nakon završene smjene turista prošli vikend (nedjelja popodne), prema podacima MUP-a našu je granicu prešlo u izlaznom smjeru 456.066 gostiju, a u Hrvatsku ih je ušlo 395.306. Ako je to točno, a zašto ne bi bilo, onda znači da se sezona kreće po već ustaljenom običaju, točnije, da je svaki prvi vikend (smjena) nakon Velike Gospe početak smanjivanja broja turista. Ipak, riječ je o smanjenju od oko šezdesetak tisuća, pa je li to »pad« ili nešto slično? Ne, nije. Kako?</p>
<p>Podsjetimo da je turistička sezona 2000. godine bila (ne)službeno nazvana »prvom pravom nakon desetak posnih godina« (rat, poraće...), sljedeća je sezona (2001.) bila bolja od »prve prave«, a lanjska još bolja od prethodne. Ovogodišnja će prema fizičkom prometu nedvojbeno nadmašiti lanjsku! Dakle, prisutan je stalni uspon, pa nema potrebe govoriti o nekim »čudima« nego jednostavno o ostvarivanju određenih nastojanja i aktivnosti sračunatih na porast posjeta.</p>
<p>Drugo je, međutim, pitanje zašto je kod nas polovica kolovoza (ili blagdan Velike Gospe) tradicionalna »prekretnica«? Uz respektabilan porast ukupnog fizičkog prometa iz godine u godinu, naš je turizam još uvijek poznat po (relativno) kratkim sezonama i još kraćim njihovim »špicama«. Produživanja sezona nekako nam ne idu od ruke, a ponajbolji dokaz (žalosni!) za to bila je sezona 2001. Nakon duga vremena napokon nam se dogodila željena posezona s iznenađujućim brojem gostiju, ali se dogodilo i to da su im naši »umorni« domaćini takoreći pred nosom pozatvarali dućane... Slično se ponovilo i lani, ali srećom u nešto blažemu obliku. Što će i kako biti ove godine? Ako se dogodi, nek' barem bude u - još blažem!</p>
<p>Ima još nešto u našoj sezonskoj tradiciji. Postalo je i nekakvo pravilo da je prekretnica i »prva kiša nakon Velike Gospe«... E, kad se spomenu onaj »umor domaćina« i kišni oblaci, onda se nastavlja, također po tradiciji, priča o našim skromnim izvanpansionskim programima i sadržajima koji ni u glavnom dijelu sezone nisu na željenoj razini, pa što očekivati u rujnu i listopadu?</p>
<p>Trenutačno ima i nade i izgleda da u spomenuta dva mjeseca naša rivijera neće biti »pustinja«, naprotiv, ali ostaje upitnik nad raspoloženjem i »umorom« jadranskih domaćina...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Svi čekaju kraj istrage</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Nakon što je šef Vladina ureda za borbu protiv ovisnosti Ante Barbir priveden na policiju radi istrage o navodnoj korupciji, i u Uredu i u Vladi vlada poprilična zbunjenost.</p>
<p>Barbirova tajnica kaže da »nije u kontaktu s Barbirom koji je još uvijek predstojnik« i upućuje na Vladin ured za odnose s javnošću gdje »ne žele davati nikakve komentare dok policijska istraga ne bude gotova«. Ministar zdravstva Andro Vlahušić odbija također bilo kakvu vezu s Uredom, još manje sa »slučajem HELP« i ističe da njegovo ministarstvo nije nadležno Uredu za suzbijanje zloporabe droge, nego da je nadležna Vlada. </p>
<p>Zacijelo je mnoge šokirala mogućnost da je jedan tako visokopozicionirani Vladin dužnosnik »zaglibio« u mutne korupcionaške vode. Svi se boje da bi ih bilo kakav komentar Barbiru u korist mogao povući za njim u slučaju da su optužujući navodi istiniti. </p>
<p>Sa sumnjom kao da pada u vodu sve što je Barbir učinio u provođenju Nacionalnog programa suzbijanja zloporaba opojnih droga pod pokroviteljstvom Vlade i Sabora, koji su blagoslovili program »težak« 106,7 milijuna kuna. Nikad se dosad nije za tu svrhu dalo više novca nego ove godine, a u Nacionalnom programu za ovu godinu stoji da svi nositelji zadatka moraju surađivati s nevladinim sektorom. S obzirom na sredinu kokoj je namijenjen, pitanje je tko nadzire putove novca »za droge«, tim prije ako ima istine da se, kako su javile neke novine, ucjenama izvlači proračunski novac za »privatne potrebe«. </p>
<p>Svojedobno je packe zbog navodno nenamjenskog trošenja novca dobio i nekadašnji šef Vladine komisije za borbu protiv droge Slavko Sakoman. Pa iako je to sve kasnije demantirao, i protiv njega je u travnju ove godine pokrenuta istraga. Sakoman je kritizirao i program i nepotrebno trošenje novca na savjetnike... Sad je na udaru druga garnitura na čelu borbe protiv narkomanije, što je promatraču sa strane tek potvrda »da novac kvari ljude«. </p>
<p>Je li se to doista dogodilo i Barbiru, vidjet ćemo kad završi istraga, što je sada nezahvalan, ali jedini dostupan alibi za sve koji se ne žele opredijeliti u najnovijoj aferi. </p>
<p>Zašto je Tomčić razgovarao s Iblerom i izvjesnim Šeparovićem</p>
<p> Sastanak ove trojke i njegovi zaključci nažalost nisu ništa novo. Oni samo pokazuju da hrvatska politika, posebice ona vanjska, treba drastične promjene u promjeni shvaćanja o tome kako ostvariti taj hrvatski interes i potvrditi suverenitet.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Situacija je malo složenija, jer je riječ o 21. stoljeću</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić odlučio je da je za razgovore o gospodarskom pojasu na Jadranu najbolje razgovarati s eminentnim stručnjacima. Tako se našao sa stručnjakom za međunarodno pravo Vladimirom Iblerom ali i izvjesnim Zvonimirom Šeparovićem. Sva trojica zaključila su da Hrvatska ima pravo proglasiti gospodarski pojas bez obzira na sve političke okolnosti, dogovore sa susjedima, Europsku uniju, UN... Ukratko, Hrvatska se ima pravo ponašati kao da je Pale sam na svijetu. </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Tako su trojica stručnjaka u Saboru zaključili, što je posebice podržao Šeparović (onaj drugi koji je na razgovor došao sa stručnjakom Iblerom), da se Hrvatska nema što dogovarati o gospodarskom pojasu s bilo kime jer je riječ o suverenoj odluci. Saznali smo, naime, da će se proglašenjem gospodarskoj pojasa hrvatski suverenitet povećati čak za 54 četvorna kilometra. To će, nesumnjivo, snažno odjeknuti u međunarodnim odnosima. </p>
<p>Vijest da je Tomčić razgovarao s dvojicom stručnjaka o gospodarskom pojasu i suverenitetu nije bila tiskarska pogreška u novinama, stari napis s početka devedesetih ili pak prepisana teza iz neke enciklopedije europske povijesti 19. stoljeća. Samo nekoliko mjeseci prije nego što Europska komisija donese odluku o početku pregovora o punopravnom članstvu, Hrvatska još uvijek ne zna kako ostvariti svoj suverenitet u novim globaliziranim odnosima. </p>
<p>Nekadašnji šef hrvatske diplomacije, zatim revni pisač Tutinih ispričnica Haagu te šetač gusaka po zagrebačkim trgovima, ipak je bio, nema nikakve dvojbe, zadovoljan sastankom s predsjednikom Sabora; zaključeno je da će se hrvatski suverenitet ojačati, i to u četvornim kilometrima. </p>
<p>Sastanak ove trojke i njegovi zaključci nažalost nisu ništa novo. Oni samo pokazuju da hrvatska politika, posebice ona vanjska, treba drastične promjene u promjeni shvaćanja o tome kako ostvariti taj hrvatski interes i potvrditi suverenitet. Situacija je malo složenija, jer je riječ o 21. stoljeću. To 21. stoljeće donijelo je neke »nepotrebne« komplikacije; međunarodne organizacije, multilateralne dogovore te složene višenamjenske međunarodne ugovore. Kada u takvom svijetu jedna zemlja napravi potez, posljedice osjećaju njih nekoliko. </p>
<p>Bez obzira na to jesu li male ili velike, slabe ili jake. Ranije je uistinu bilo jednostavnije. Stoga su se ne tako davno s jedne i druge strane granice mogli naći istomišljenici koji su tvrdili da je Prevlaka od izuzetne strateške važnosti. Njezina važnost je, ona strateška, prestala onaj trenutak kada je izmišljen top koji može dobaciti dalje od onih austrougarskih na tadašnjoj Prevlaci. </p>
<p>Dakle, bez obzira na »sastanak trojke«, Hrvatska će potvrdu svojeg suvereniteta ipak morati potražiti izvan svojih granica i izvan svojih četvornih kilometara gospodarskog pojasa, u integracijama do kojih joj je toliko stalo. No takav angažman znači da će taj suverenitet morati prenositi još mnogo dalje, za političkim i diplomatskim stolom u Bruxellesu ili pak sa svojim policajcima u Kabulu. </p>
<p>Iako se oko najave proglašenja gospodarskog pojasa podigla velika prašina, sasvim je jasno da Hrvatska tu odluku ne može donijeti potpuno sama. Da stvari tako ne funkcioniraju, upravo je pokazala susjedna Slovenija. U ime vlastita suvereniteta, oko gospodarskog pojasa digla je nepotrebno veliku buku. U pregovaračkom je smislu takvom nervozom malo toga dobila. Čak je i od druge zainteresirane strane, susjedne Italije, doživjela hladan tuš; jednostavnom tvrdnjom Rima da je Ljubljana u svojoj nervozi ipak malo - pretjerala. </p>
<p>Potvrdu svojeg suvereniteta Hrvatska će ipak morati potražiti na mnogo većoj političkoj sceni, kada se u integracije do kraja i uključi. Do tada može uvježbavati jačanje vlastita međunarodnoga kredibiliteta, za početak u izbjegavanju nepromišljenih poteza. Tada će potvrda hrvatskog suvereniteta imati dalekosežnije učinke od dometa austrougarskog topa na Prevlaci i razdaljine koju hrvatska koća može u jednom danu prevaliti na Jadranskome moru. Zašto je Zlatko Tomčić razgovarao sa stručnjakom za međunarodno pravo i Zvonimirom Šeparovićem?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Još jedno talijansko posezanje za hrvatskom obalom</p>
<p>Guido Castelli, zastupnik regije Marche i član stranke Alleanza nazionale, predlaže donošenje regionalnoga zakona kojim bi se promicala »svijest o kulturnom identitetu koji veže Marche s julijsko-dalmatinskim područjem«. Zakon je predložio zbog slabog poznavanja povijesti, ali primjeri koje je izabrao pokazuju da ni sâm njome ne vlada </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Može li se u Italiji donijeti zakon koji se bavi hrvatskim teritorijem i hrvatskom poviješću? Pitanje je, dakako, apsurdno što, međutim, ne znači da je i nemoguće. Donošenje takvoga zakona predložio je ovih dana Guido Castelli, zastupnik regije Marche, koji je član stranke Alleanza nazionale. Obznanio je to u izdanju Il Messaggera za regiju Marche, gdje je pojasnio i razlog donošenja tog regionalnoga zakona. Cilj mu je »promicanje svijesti o kulturnom identitetu koji veže Marche s julijsko-dalmatinskim područjem«.</p>
<p>Što ga je na to ponukalo? Neposredan povod bila mu je turistička sezona tijekom koje brojni Talijani odlaze na odmor na, kako on to kaže, »hrvatsku i istarsku obalu«, sugerirajući zapravo da istarska nije dijelom hrvatske obale, a i ta je izgleda upitna. Ono što Castellija muči, jest to da Talijani odlazeći u hrvatske priobalne gradove ne znaju njihovo »pravo porijeklo«. I to stoga što u svim turističkim prospektima, kao i na svim zemljovidima, ta mjesta nose isključivo slavenske nazive koji su im »pripisani posljednjih desetljeća« (!). Zato Castelli želi Talijane, pogotovo one iz regije Marche, kojima svoj zakon i namjenjuje, poučiti o »talijanskome porijeklu« tih krasnih mjesta. Tako bi oni, kad odu u Hrvatsku, bili svjesni da zapravo dolaze na svoje, odnosno osjećali bi se »kao u vlastitoj kući«.</p>
<p>Da bi potkrijepio svoje tvrdnje Castelli je naveo nekoliko primjera: »Grad koji je stoljećima bio Ragusa, sada se zove Dubrovnik dok je Lesina postala Hvar, a mnogi su turisti koji stižu u Zaru uvjereni da posjećuju Zadar«. Ta tri primjera koja bi, prema Castelliju, trebala samo naznačiti čitav niz talijanskih gradova na hrvatskoj obali, zbog kojih je jedan član predloženog zakona posvećen prihvaćanju rječnika talijanske toponomastike istarskih i dalmatinskih lokaliteta, pokazuju zapravo da Castelli slabo poznaje povijest.</p>
<p>Dubrovnik je, naime, osnovan oko 614. godine, kada Italija još nije postojala, a Rimsko se Carstvo već bilo raspalo. Utemeljili su ga izbjeglice iz Epidaura (Cavtata) kojima su se pridružili i oni iz Salone, i to na otočiću Rausij, latinsko ime kojega je Ragussium. To prvo naselje, kasnije slavnoga grada, zvalo se Rausij, ali je odmah dobilo i svoje hrvatsko ime Dubrovnik, izvedeno iz riječi dubrava. Romanski naziv Ragusa, pak, izveden je iz imena otočića Rausij. U to je doba Dubrovnik pripadao Dalmaciji koja je bila pokrajina Bizantskoga Carstva. Mlečani su, doduše, više puta u povijesti posezali za Dubrovnikom, ali je to uvijek bilo kratkoga daha.</p>
<p>Kada je pak riječ o Hvaru, Castelli obrće redoslijed povijesti - Lesina nikako nije mogla postati Hvarom, jer su Pharos kao koloniju osnovali Grci s otoka Para davne 384./5 g. pr. Kr. Iz grčkog imena Pharos izvedena je hrvatska varijanta Hvar. Pharosom se zvao današnji Stari Grad, pa i otok, a kada je utemeljen novi grad Hvar, drevni je Pharos nazvan Starim Gradom da bi se razlikovao od novoga.</p>
<p>Zadar je doduše bio rimski municipij, ali se tada nije zvao Zara. Rimski ga izvori spominju kao Jaderu, a Konstantin Porfiorogenet u 10. st. kao Diadoru. Iz prvotnog imena Jader (Iadera) izvedeno je ime Zadar, koji su kasnije Talijani nazivali Zarom. A da je uvijek bio hrvatskim gradom svjedoči doček što su ga Zadrani 1177. priredili papi Aleksandru III. pjevajući pjesme na svome slavenskom jeziku.</p>
<p>Da ironija bude veća Castelli je predložio spomenuti zakon zbog slabog poznavanja povijesti. A primjeri koje je izabrao pokazuju da ni sâm njome ne vlada. Osim što poseže za hrvatskim obalnim gradovima i to u ime regije Marche, smetnuo je s uma, tražeći pravo na povijesna imena hrvatskih gradova, da su našom obalom u ta povijesna vremena vršljali Mlečani, a to je danas pokrajina Venetto. Naravno, ne bi čudilo da i ona, preko svojih nacionalističkih desničarskih stranaka, predloži sličan zakon. Ne bi čudilo ni to da imena Istre i Dalmacije proglase talijanskima (Istria i Dalmazia), iako su njihova imena izvedena iz imena ilirskih plemena Histra i Dalmata, koja su ovdje bila i prije Rimljana.</p>
<p>Tendenciozno svojatanje prvotnih imena hrvatskih gradova, a sve u ime talijanskoga kulturnog identiteta, zapravo ima drugu poruku - svojatanje hrvatskog teritorija. Čini se to iz zemlje koja je upravo predsjedavajuća Europskom unijom, u koju Hrvatska toliko žudi ući, a sve zbog složnog zajedništva europskih naroda!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Tlapnje iz elaborata i divne nemušte statistike</p>
<p>Gospođa Pave Župan Rusković (ministrica) i gospar Niko Bulić (paraministar na čelu paraministarstva znanog kao Hrvatska turistička zajednica) možda nisu dospjeli pročitati i ovo: jedan euro Nijemcu u Turskoj ovoga ljeta vrijedi po stvarnoj kupovnoj moći 1,40 eura; jedan euro Nijemcu u Italiji vrijedi 0,90 eura; jedan euro Nijemcu u Hrvatskoj vrijedi 0,70 eura. Prema toj računici, Nijemcima je ove godine od Hrvatske jedino tradicionalno skuplja francuska Azurna obala. A u zlatnoj se sredini uravnotežene kupovne moći, u omjeru 1:1 za euro, ustobočila, dakako, Španjolska</p>
<p>RATKO MANDIĆ</p>
<p>Obezličeni turizam, pretvoren u suhoparnu statistiku, tu varljivu i uvijek nedorečenu igru brojki, jezdi i ove godine nad jadranskim valovima i zapljuskuje nas, na odmoru ili radu, poput suptropske ljetne žege, čak poput nečiste vode. I ugledni Vjesnik - a što drugo preostaje - prežvakava od naslovne do unutarnjih stranica tu famoznu našu, ishitrenu, »statistiku rekorda« kao da ona ikome išta znači. </p>
<p>A ne znači ništa, baš ništa, ni ekonomski, politički, socijalno...</p>
<p>Na rubu je zdrave pameti neprestano se (samo)hvaliti da je »ostvareno noćenja koliko i rekordne godine« ili da se »od turizma ove godine očekuje rekordnih... milijardi eura«. Ekonomistima je, kao bijeli dan, jasno da nije svejedno razbacivati se statističkim milijardama eura ili dolara (američkih), jer je paritet američke valute u odnosu prema europskoj valuti monetarne unije bruxelleske jedanaestorice znatno slabiji. Pa bi, barem na toliko omiljenom statističarskom papiru koji se olako mrči svakakvim brojkama, turizam ispao neuspješniji po zaradi. A nikako nije financijski zbilja uspješan niti, ovakav, može biti.</p>
<p>Turizmu, možda više nego i jednoj drugoj privrednoj djelatnosti, ne samo u Hrvatskoj nego općenito na Sredozemlju, valjalo bi ponajprije vratiti - običnu ljudsku dušu. Dakle, više znatiželje, traganja za odmorom po vlastitoj mjeri onih koji odmor traže i plaćaju da ga ostvare podalje vlastita doma, više starog dobrog gostoprimstva sa smokvom i domaćom rakijom u ruci, osmijeh i lijepa riječ (pa makar na šepavom stranom jeziku). A što manje armiranog betona u horizontalama i vertikalama hotela, terasa, plaža, autocesta, parkirališta, supermarketa...</p>
<p>Uopće nije točno da se prosječni stranac koji tradicionalno - a pogotovu prvi put - izabire Hrvatsku kao odredište svoga ljetnog raja s okusom mora i sredozemnog bilja pali, tobože, na blještavilo neona, mondenost sastajališta koja postoje samo zato da se bude viđen u odjevnoj kolekciji s potpisom (nipošto samo dame, gospoda su još sujetnija kada troše na odjeću s potpisima bjelosvjetskih kreatora, a tako ih uvjerljivo oponašaju, skupa s potpisima, u »kopiraj me« tvornicama od Pakistana do Tajlanda, o nama bližoj turskoj bofl-robi da i ne govorim) itd.</p>
<p>Sociolozi tvrde da moderni nomad, znan i kao turist, traži autentičnost svijeta u koji dolazi, zanimljivost, pa mnogi i pravo avanturističko uzbuđenje. A sve skupa za ne (pre)više novca nego što ih doma stoji svakodnevica.</p>
<p>To potonje, s razlogom, ističu ekonomisti, pa su njihove komparativne tablice kupovne moći prava ljetna biblija za motorizirane putnike. Tu životnu statistiku objavljuju, obično, turistički uredi velikih nacionalnih autoklubova, kao što je njemački ADAC. A mi, kao zmija noge, krijemo sami od sebe baš te usporedbe. Kao da se nojevska politika zabijanja glave u žarki pijesak može podvaliti strancima i domaćoj javnosti.</p>
<p>Hoće li naša vrla gospoda iz Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (slučajno, ali nipošto dobro za zemlju, jest to što su oba glavna turistička čelnika iz istoga grada, Dubrovnika, o regionalnom turističkom pristupu i iskustvu da i ne govorim) napokon malo zaviriti u ovogodišnju statistiku po životnoj mjeri, i to baš njemačkog ADAC-a?</p>
<p>Gospođa Pave Župan Rusković (ministrica) i gospar Niko Bulić (paraministar na čelu paraministarstva znanog kao Hrvatska turistička zajednica, HTZ) možda nisu dospjeli pročitati i ovo: jedan euro Nijemcu u Turskoj ovoga ljeta vrijedi po stvarnoj kupovnoj moći 1,40 eura; jedan euro Nijemcu u Italiji vrijedi 0,90 eura; jedan euro Nijemcu u Hrvatskoj vrijedi 0,70 eura.</p>
<p>Prema toj komparativnoj računici (koja uzima u obzir cijene aranžmana, ali i hrane, pića, suvenira, razonode i tipičnih ljetnih potrošačkih roba i usluga) Nijemcima je ove godine od Hrvatske jedino tradicionalno skuplja francuska Azurna obala. A u zlatnoj se sredini uravnotežene kupovne moći, u omjeru 1:1 za euro, ustobočila, dakako, Španjolska.</p>
<p>Pa bih rado, ovako javno, priupitao gospođu ministricu i gospara paraministra je li to, možda, u skladu s njihovom ove godine bombastično proklamiranom turističkom politikom »restrukturiranja gostiju po kupovnoj moći i navikama potrošnje«? Ako jest - što se onda time i ne hvale? Umjesto što nam, ovako u »socrealističkom« stilu iz pedesetih godina prošlog stoljeća, nemušto muljaju po novinama s brojem noćenja i prijelaza državne granice.</p>
<p>To je statistika za samozavaravanje. A ova ADAC-ova je životna, presudna za izbor zemlje u koju Nijemac odlazi ljetovati. Dodam li tome činjenicu da je, počevši od Bundeskanzelara (Schrödera), četvrtina Nijemaca manje ovoga ljeta otišla na odmor izvan Njemačke - eto objašnjenja zašto su s naših cesta nestali njemački turistički autobusi, nema čarter-letova naših i njemačkih zračnih prijevoznika s novim gostima svakoga tjedna. A s parkirališta u mojem Rovinju gotovo su nestale njemačke »targe«. Na sve strane samo mađarske, češke, slovačke, slovenske, poljske registarske tablice. Odavna su otišli i njemački touroperatori.</p>
<p>U nas nitko i nikako da životno progovori dokle mi to mislimo da možemo olako privući bogatije zapadne Europljane, ako su nam cijene takve kakve jesu. Od mineralne vode i piva u limenkama do sokova, dječje hrane, hrane za domaće životinje, vina, sireva, mesnih prerađevina, kozmetike... - sve je dvadeset do sto posto skuplje nego u Njemačkoj! </p>
<p>Večera za četveročlanu obitelj (riba s leda, crni rižot za predjelo, kuhano povrće kao prilog, salate, butelja vina sedam decilitara i litra gaziranog pića za djecu) stoji u Rovinju najmanje 100 eura. Takva večera na Costa Bravi stoji najviše 60 eura, a u Turskoj - vjerovali ili ne - 35 do 40 eura. S bakšišem, dakako.</p>
<p>A mi bismo olako, pa i s ministarskih visina, pometali pod tepih činjenicu da, povrh svega toga, u Turskoj stranac dobiva polupansion u hotelu s tri zvjezdice za 230 eura tjedno. Kod nas je skuplje i u kućnoj radinosti.</p>
<p>Kada ćemo se, dakle, pogledati međusobno u oči? Kada ćemo početi razgovarati o razvoju turističkog biznisa kao o nečemu što se tiče života i novčanika? A ne robovati tlapnjama iz elaborata za ladice i nemušte statistike koje tako divno (ne)razumljivo zvuče!</p>
<p>Grčku sam, namjerno, ostavio kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju naše otužne turističke priče. S moje rovinjske plaže u uvali Cuvi (prema otvorenom moru) svakodnevno gledam kako »bajpasiraju« našu obalu i otoke grčki superferiboti (megatrajekti) koji u Trstu ukrcavaju odjednom šesto osobnih automobila, sto autobusa i nekoliko tisuća turista iz tih vozila. Ti Nijemci stižu do Trsta autocestom od Münchena (koja se u Njemačkoj ne plaća), pa 24 sata putuju do odredišta u Grčkoj (kupajući se u brodskim bazenima i odmarajući u klimatiziranim salonima). Isto se tako vraćaju u Trst, pa autocestom natrag kući.</p>
<p>Pazite dobro, cijena tog (pred)turističkog boravka uključena je u cijenu dvotjednog aranžmana u Grčkoj! A iznosi od 450 do 650 eura po osobi za polupansion u prvorazrednom hotelu na nekom od grčkih otoka.</p>
<p>A mi bismo da nam Nijemac - za isti novac, ili čak skuplje - stoji u koloni od 20 kilometara na izlazu iz Italije u Sloveniju, a onda (avan)turistički gmiže smrtonosnom »jadranskom magistralom« do srednjodalmatinskih odredišta. </p>
<p>O Dubrovniku naše gospođe ministrice i gospara paraministra da i ne govorim. Preskup je apsolutno.</p>
<p>Autor je nezavisni novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mrzimo, varamo i krademo, hvaleći se da smo kršćani</p>
<p>Zašto biskupi do sada nisu reagirali na ugrožavanje »Kristova načina produhovljavanja tijela i utjelovljivanje duha« koje se zbiva u nas već poduži niz godina. Zar uistinu ne primjećuju raskorak između manifestacijskoga i življenoga kršćanstva kojem svjedočimo svakodnevno? / Za primitivizam i divljaštvo na koncertu miroljubiva romantičara, ali ipak Srbina, nema osude. Kriv je sam Bajaga što je došao u Split, odnosno oni koji su ga pozvali. Trebali su znati da u nas policija i zaštitari nisu uvijek spremni obavljati svoju dužnost kako je shvaćamo u civilnom društvu. Za maloljetne je, pak, huligane ministričin pristup drukčiji - preodgoj</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Ima ova vrućina i svoje dobre strane. Provocira misaonu aktivnost naših vodećih političara. U prošlom napisu spomenuh antologijsku izjavu predsjednika Sabora o »požarnim« zbivanjima. Da žene ne bi bile zapostavljene, ministrica turizma brzo se pridružila društvu antologičara. </p>
<p>Kao komentar na izjavu novinara o bacanju suzavca na 1500 posjetitelja Bajagina koncerta u Splitu, kratko i jasno je odgovorila: »Nije ga trebalo ni organizirati.« </p>
<p>Međutim, spominjanje kaznene i prekršajne prijave protiv maloljetnika za koje se sumnja da su napadali strance, izmamilo je mnogo sadržajniji i opširniji ministričin odgovor: »Očito je da s tim mladim ljudima nešto nije u redu, nešto je zakazalo u njihovu odgoju. </p>
<p>Mislim da ih treba negdje smjestiti, kao što se to radi s onima koji se odvikavaju od droge, i ponovno ih početi odgajati.«</p>
<p>Isto ipak nije uvijek isto, ma što mi mislili o tome. </p>
<p>Za primitivizam i divljaštvo iskazano na koncertu miroljubiva romantičara, ali ipak Srbina, nema osude. Kriv je sam Bajaga što je došao u Split, odnosno oni koji su ga pozvali. Trebali su znati da u nas policija i zaštitari nisu uvijek spremni obavljati svoju dužnost kako je shvaćamo u civilnom društvu. </p>
<p>Za maloljetne je, pak, huligane ministričin pristup drukčiji - preodgoj. Svakako bi bilo jednostavnije pričekati da odrastu. Tada će njihovo ponašanje, zbog kojeg ih se sada goni, biti protumačeno kao specifičnost naše kulture. Ako strance budu napadali mladi, ispričat ćemo im se i obećati kažnjavanje počinitelja, a ako ne budu te sreće, poruka koju ćemo odaslati glasit će: »Što tražite ovdje?« </p>
<p>Bismo li umjesto mladih naše političare morali poslati makar na ljetni, skraćeni preodgoj - da se, primjerice, nauče odgovornosti za javno izgovorenu riječ? Posljedice njihovih riječi mogu ponekad biti štetnije i od velikih požara.</p>
<p>U skladu s ministričinim stavom »sam si kriv što su nastupile nevolje«, pitam se hoće li netko tko potraži pomoć za svoje dijete-ovisnika, možda čuti odgovor: »Zašto rađaš djecu u današnje vrijeme, pa znaš kako je svijet opasan?«</p>
<p>Ako pijani vozač usmrti nekoga na pločniku, kamo je naletio izgubivši kontrolu nad vozilom, hoće li mu opravdanje glasiti: »Što su ti pješaci u to doba radili izvan kuće?«</p>
<p>Ako lopovi nekome opljačkaju stan, hoće li možda policija, umjesto da ih pokušava pronaći, pitati okradene: »Kako u ovo doba besparice, općeg siromaštva imate toliko novca u kući?« </p>
<p>Naravno, i zlostavljači žena i djece mogu se naći u okrilju ovakvog načina razmišljanja: »Što se uopće udavala kad nije spremna prihvatiti brak s dodatkom padanja niz stepenice?«</p>
<p>I naši biskupi nikako da iskorače iz sličnih misaonih zamki - okrivljavanja drugoga zbog vlastitih propusta, površnosti, nedosljednosti.</p>
<p>»Nije nama kršćanima potreban lijek s Istoka... Mi hrvatski biskupi uvijek ćemo intervenirati kad je ugrožen Kristov način produhovljavanja tijela i utjelovljivanje duha«, reče nadbiskup Barišić na Pojišanu o blagdanu Vele Gospe. </p>
<p>Ostavimo Istok na miru, on nam ništa nije skrivio. Kriv je jedino što postoji. </p>
<p>Zašto biskupi do sada nisu reagirali na ugrožavanje »Kristova načina produhovljavanja tijela i utjelovljivanje duha« koje se zbiva u nas već poduži niz godina. Zar uistinu ne primjećuju raskorak između manifestacijskoga i življenoga kršćanstva kojem svjedočimo svakodnevno? </p>
<p>Mrzimo se i ubijamo pozivajući se na Boga, varamo, potkradamo bližnjega hvaleći se da smo kršćani. Nisu li tu Krist i njegova poruka ugroženi?</p>
<p>Već i ptice na grani znaju da djeca poslije primljenih sakramenata u velikom postotku više ne dolaze u crkvu. Poželjet će se možda vjenčati u njoj i krstiti djecu, ako ih slučajno budu imali. Red je red, nek' se zna tko smo. Tko smo, najčešće iskazujemo o blagdanima: Božiću, Uskrsu i, naravno, Velikoj Gospi. Nisu li i tu Krist i njegova poruka ugroženi? </p>
<p>Na taj blagdan u jednu crkvu na Braču (sigurno nije iznimka) gotovo da se nije moglo ući, svi su zanosno pjevali »našoj Gospi, kraljici Hrvata« i koračali u procesiji za njezinim drvenim kipom pod zlatnom krunom. Na nedjeljnoj misi, dva dana nakon blagdana, i prvašić je mogao, koristeći prste obiju ruku, izbrojiti prisutne. </p>
<p>Kip smo očito spremni slijediti jednom na godinu, ali poruku ispisanu životom ispunjenim patnjom, bezuvjetnom ljubavi i potpunim povjerenjem u Boga, baš nismo. Od Gospe tražiti i samo tražiti kao da je ona vlasnica super-marketa, a zauzvrat ponuditi pješačenje satima, ako treba i bosih nogu, kupovanje i ljubljenje kipova i slika, čini nam se sasvim primjerenim. </p>
<p>Nisu li tu Krist i njegova poruka ugroženi? Nije li tu, umjesto utjelovljenja duha, prisutno utjelovljenje trgovine, umjesto vjere, samo tradicija i praznovjerje? </p>
<p>Koju od dviju uputa naše ministrice slijediti u ovakvim slučajevima: poslati sve nas negdje na vjerski preodgoj jer u ovom koji iskazujemo mnogo toga škripi, ili, što je mnogo lakše, ostati gdje jesmo i kakvi jesmo i uživati u lažnom uvjerenju o istinskoj vjerskoj razini do koje smo se vinuli? </p>
<p>I pritom se neizostavno zgražati i osuđivati pokušaje (stvarne ili samo umišljene) nuđenja nečeg drukčijeg, životnijeg, upotrebljivijeg.</p>
<p>»Produhovljavanja tijela i utjelovljivanje duha« dogodit će se kada se počnemo voljeti, kada postanemo odgovorni, strpljivi i snošljivi, spremni opraštati i tražiti oprost, suosjećati kako s kršćanima tako i s hinduistima, budistima, muslimanima, svakim čovjekom. </p>
<p>Krist, koji je navodno alfa i omega našeg života, sve što je učinio, učinio je za čovjeka, za sve ljude ovog svijeta.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od »Sunčanoga Hvara« do »Vražjega otoka«</p>
<p>Teško je doznačiti sredstva iz državnog proračuna za gašenje šumskih požara, jer to može značiti da se oduzima dio sredstava za neku drugu namjenu i populaciju. To pitanje možda uznemiruje sadašnje financijere protupožarnih aktivnosti, premda se iz nonšalantnog ponašanja visokih dužnosnika na samim požarištima ne može objasniti nekom njihovom velikom zabrinutošću. Čini se da oni ipak ne vjeruju u to da bi ih na bliskim izborima birači mogli kazniti za takvo držanje</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Nije tome tako davno da su se među hrvatskom političkom elitom vodile burne raspre o prodaji »Sunčanog Hvara«. Te su raspre definitivno završile ovih dana kad je požar pretvorio otok Hvar u »Vražji otok«. Pa zašto se i kako to dogodilo? Budući da u nas uvijek netko mora biti kriv, onda možemo iz prve ruke okriviti lošu koordinaciju gašenja požara na višim razinama različitih dužnosnika za gašenje požara.</p>
<p>Koordinacija je vjerojatno bila loša, ali teško da je mogla biti i bolja. Naime, kad je riječ o požarima velikih razmjera, tada je jedina ispravna strategija gašenja djelovati odmah čim se požar pojavio, a mora se djelovati velikim vodenim bombama - drugim riječima, mora se djelovati iz zraka, u prvom redu »kanaderima«, helikopterima i drugim sredstvima djelovanja iz zraka.</p>
<p>Dakako, održavanje postojećih »kanadera« i drugih sredstava za djelovanje iz zraka zahtijeva prilično velik novac, a da i ne govorimo koliko košta nabava novih »kanadera«.</p>
<p>Prema tome, mogli bismo reći da protupožarna sezona ne počinje u ljetnim mjesecima niti pak u nekim regionalnim centrima kao što su Divulje, nego u Zagrebu, ponajprije u Ministarstvu financija i drugim vladinim uredima koji su ovlašteni da alociraju proračunska sredstva za vatrogasnu službu u cijeloj državi.</p>
<p>Ako se pri tome računa da će neki znatan dio tih sredstava dati lokalne zajednice, onda će to biti ista stvar kao i hodanje preko mosta koji nije izgrađen. Krajnji učinak je bio i morao biti subfinanciranje cjelokupne vatrogasne službe. A u tom slučaju vatrogasne jedinice na terenu moraju se ograničiti većim dijelom na vatrogasna kola i druge naprave za gašenje požara sa zemlje.</p>
<p>To je pogrešna strategija: nasuprot tome dosadašnje iskustvo nam govori da gašenje treba započeti sredstvima za djelovanje iz zraka i to velikim količinama vode. Tek nakon takvog početnog udara dolazi vrijeme da se djeluje sa zemlje (da se kontrolira požarište koje još nije potpuno ugašeno). Ako se ide obrnutim putem, tada se vatra može raspiriti bilo gdje i na bilo koji način, što se i dogodilo u prvom redu na Hvaru.</p>
<p>Čudno je da ta lekcija nije naučena u prošlogodišnjoj sezoni, pa nam ovdje ne ostaje drugo nego da upozorimo na jednu narodnu poslovicu: »Budala uči na vlastitim iskustvima, a pametan uči na iskustvima drugih«. Prema tome, podfinanciranje vatrogasne službe unaprijed izaziva lošu koordinaciju na terenu.</p>
<p>Nije poznato jesu li, makar u duši, naši financijeri računali na neku pomoć NATO-ovih agencija koje su sudjelovale u zajedničkim pokaznim vježbama na područje Republike Hrvatske. Međutim, veliki šumski požari na brdima oko Mostara pokazali su da SFOR nije pripremljen za gašenje šumskih požara. Uključenje jednog jedinog helikoptera u BiH pokazalo je da SFOR nije pripremljen gasiti šumske požare. Pa na što su računali naši financijeri? Možda na to da će se klimatske prilike i u ovoj godini kretati na razini prosjeka. </p>
<p>To se, na žalost, nije dogodilo, prosječna se očekivanja nisu ostvarila. Dogodilo se nešto sasvim suprotno očekivanju.</p>
<p>Međutim, u svakom strategijskom planiranju uvijek se moraju predvidjeti mogući gubici štete koji se još mogu smatrati prihvatljivim. To osobito vrijedi za vojno planiranje, pa čak i uporabu nuklearnog oružja: uvijek se mora predvidjeti neka granica »prihvatljivih« gubitaka i šteta. Nije mi poznato vodi li se i u stožerima borbe protiv požara računa da gubici i štete od požara ne smiju prijeći neku granicu. Vjerojatnije je da se takvi parametri ne uključuju u strategiju borbe protiv šumskih požara.</p>
<p>I tako se dogodilo da je izgorio i jedan od tisuću bisera (kako se od milja tepa jadranskim otocima). To što je ovaj put izgorio otok Hvar, puka je slučajnost. To se moglo dogoditi i na otoku Korčuli, pa i na Mljetu. A umalo se nije dogodilo da i čitav otok Brač doživi takvu sudbinu. Dogodilo se to i otoku Biševu, ali Biševo je premali otok da bi sagorijevanje 80 posto vegetacije pobudilo neku veću pozornost javnosti.</p>
<p>Prema tome, ako se želi locirati odgovornost za dosadašnje štete ne samo na otocima nego i na priobalju, onda bi nju trebalo tražiti u onim strukturama vlasti koje u krajnjoj liniji alociraju financijska sredstva za borbu protiv požara. </p>
<p>Ne bi se trebalo zavaravati da su ovogodišnje štete limitirane bliskim svršetkom protupožarne sezone. Vidjeli smo, naime, da su se ove godine pojavljivali ozbiljni požari i na lokalitetima na kojima ih prije gotovo nije bilo.</p>
<p>Dakako, teško je doznačiti sredstva iz državnog proračuna za gašenje šumskih požara, jer to može značiti da se oduzima dio sredstava za neku drugu namjenu i za neku drugu populaciju. To pitanje možda uznemiruje sadašnje financijere protupožarnih aktivnosti, premda se iz nonšalantnog ponašanja visokih funkcionara na samim požarištima ne može objasniti nekom njihovom velikom zabrinutošću.</p>
<p>Čini se da oni ipak ne vjeruju u to da bi ih na bliskim izborima birači mogli kazniti za takvo držanje. No, ostaje da se to vidi na samim izborima.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti član HAZU.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Igralište NK Sava polijeva se vodom ukradenom s hidranta</p>
<p>O krađi vode, građani su obavijestili i dežurnu službu Vodoopskrbe i odvodnje i njihovi su djelatnici teren na Savi posjetili nekoliko puta, jedan su hidrant zapečatili no drugi je još uvijek u upotrebi / »Sramotno je da se u vrijeme kad Zagrepčanima prijeti redukcija vode, neki ponašaju bahato i ignorantski«, ustvrdili su stanari Gredica </p>
<p>Zagrebom već danima kruže priče o mogućoj redukciji vode uzrokovanoj dugim i sušnim razdobljem. I dok iz gradskog poduzeća Vodoopskrbe i odvodnje poručuju da smanjivanje tlaka u vodovodnoj mreži u sljedećih nekoliko dana ovisi isključivo o tome koliko će Zagrepčani odgovorno trošiti vodu, neki su, čini se, (ne)namjerno prečuli to upozorenje.</p>
<p>Tako su stanari zagrebačkog naselja Gredice javili Vjesniku kako se travnjak Nogometnog kluba Sava svakodnevno polijeva vodom iz obližnjeg hidranta. O krađi vode su, ističu, obavijestili i dežurnu službu Vodoopskrbe i odvodnje i njihovi su djelatnici teren na Savi posjetili nekoliko puta, jedan su hidrant zapečatili no drugi je još uvijek u upotrebi. »Sramotno je da se u vrijeme kad Zagrepčanima prijeti redukcija vode, neki ponašaju bahato i ignorantski«, ustvrdili su stanari Gredica. </p>
<p>Objašnjenje optužbi upućenih na adresu Uprave NK Save potražili smo u utorak na nogometnom igralištu uz Savu. »Tužno je da sudbina kluba s tradicijom dugom gotovo 50 godina, a u kojemu trenutno trenira 200 sportaša svih uzrasta, ovisi o jednom hidrantu. Istina je da uzimamo vodu, kao i da za to nemamo dozvolu, no to je jedini način da klub opstane«, rekao je voditelj omladinske škole NK Sava Zvonko Matijević. </p>
<p>On ističe kako je Uprava kluba nekoliko puta pokušala ishoditi dozvolu za priključenje na vodovodnu mrežu, ali svaki puta bezuspješno. </p>
<p>»Zagrebački nogometni savez financirao je uređenje travnate površine igrališta sa 140 tisuća kuna, a bez redovitoga zalijevanja teren propada. Novac bi u tom slučaju bio bačen«, kaže Matijević. </p>
<p>Na krađu vode su, dodaje, primorani jer liga počinje krajem kolovoza i ako se žele natjecati, igrališta mora biti u zadovoljavajućem stanju. Do prije nekoliko mjeseci teren su, kaže Matijević, navodnjavali vodom iz bunara smještenog do hidranta, no i on je presušio.</p>
<p> S problemom krađe vode za navodnjavanje nogometnog igrališta upoznat je i rukovoditelj održavanja vodovodne mreže zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje, Tomislav Benjak. »Sa slučajevima poput ovoga na Savi susrećemo se svakodnevno ali neodgovornom ponašanju teško možemo stati na kraj«, ustvrdio je Benjak. </p>
<p>Najučinkovitije rješenje u ovom slučaju je demontirati hidrant no to je, kaže Benjak, dvosjekli mač jer bi time u slučaju požara onesposobili vatrogasne postrojbe. </p>
<p>Zapitan za procjenu ukupne količine ukradene vode na području Zagreba, Benjak je rekao kako poduzeće ne raspolaže takvim podacima. »Gubici nastali što zbog dotrajale vodoopskrbne mreže a što zbog krađe iznose 40 posto«, rekao je. </p>
<p>Iz Vodoopskrbe i odvodnje pozivaju građane Zagreba da, uoče li slučajeve poput ovoga nogometnog, nazovu dežurnu službu kako bi se barem djelomično spriječila krađa vode.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrebačke tvrtke: Ako suša potraje, bit će posljedica</p>
<p>Uredba Državne uprave za vodu kojom su tvrtke obavezane da smanje ispuštanje otpadnih voda u rijeku Savu zbog njezine niske razine, kao i apel Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. odrazile su se na poslovanje mnogih poduzeća na području grada Zagreba. </p>
<p>U ZET-u kažu kako ih zahtjev iz Vodoopskrbe i odvodnje nije zatekao, jer štede na svim područjima pa tako paze i na potrošnju vode. Tramvaji se, ipak, peru redovito.</p>
<p>Direktor investicija i tehničkog održavanja u Francku, Vladimir Gazibara kaže kako za proizvodnju ne koriste tehnologiju za koju bi voda bila neophodna. »Mi radimo čips, pržimo kavu i pakiramo čajeve, za što se ne koristi voda. Ona nam je potrebna za pranje i čišćenje, a pri tome pazimo na štednju«, objasnio je Gazibara. </p>
<p>»Normalno je da u ovakvim uvjetima štedimo. Imamo jedan vlastiti bunar koji ćemo pokušati iskoristiti, o tome smo upravo danas razgovarali. Redovito provjeravamo vodovodne instalacije, a smanjili smo i pranje osobnih automobila«, kaže Krešimir Kovačević, direktor tvrtke Klara - Zagrebačke pekarne d.d. Proizvodnja kruha, dodaje, ipak ne može bez vode a i osobna higijena radnika mora biti besprijekorna. </p>
<p>U Krašu se više rade keksi</p>
<p>Tehnički direktor Chromosa-boje i lakovi, Saša Podbršček napomenuo je da njegova tvrtka nije veliki potrošač vode jer za svoje tehnološke potrebe uglavnom koristi vodu koja nije obrađena za piće. »Proizvodnju za koju se koristi voda iz vodovodne mreže smanjili smo za 50 posto«, rekao je. Smanjena potrošnja vode zasad nema značajnih posljedica za proizvodnju, kaže, ali ako suša potraje više od tjedan dana, moglo bi ih biti.</p>
<p>U Krašu su asortiman proizvoda prilagodili situaciji, tako da se trenutno više, na primjer, rade keksi. No u Krašu se više vode potroši na higijenu nego u proizvodnji, jer kako je riječ o prehrambenim proizvodima, higijenski standardi ne mogu biti zaobiđeni. Da se pridržavaju uputa o štednji, uvjeravali su nas tvrdnjama kako više ne peru krug tvornice niti zalijevaju zelenilo. </p>
<p>Zelene površine više se ne zalijevaju niti u krugu objekata Badela 1862. d.d.. Kako nam je rekla Ljerka Krpina, direktorica Poslovne funkcije proizvodnja i usluge, Badel 1862. već nekoliko godina ne troši velike količine vode - otkad se ne radi s povratnom ambalažom. </p>
<p>U Jamnici d.d. ne zalijevaju se ni travnjaci niti se peru kamioni te se na taj način štedi voda.</p>
<p> »Što se tiče proizvodnje, ne koristimo se vodom iz vodovoda, već imamo vlastite izvore, stare nekoliko tisuća godina, a njihovo e obnavljanje ne ovisi o trenutnim vremenskim prilikama«, naglasio je Tomislav Smolčec, komercijalni direktor Jamnice d.d.</p>
<p>Čistoća za pranje ulica koristi otpadne vode iz Plive</p>
<p>Roberta Brusić iz Odnosa s javnošću Plive d.d. rekla nam je da se ta tvrtka, služeći se suvremenom tehnologijom, oduvijek brinula poštivati načela ekonomičnosti i ekologije. Prvoga srpnja Pliva je s Čistoćom potpisala i ugovor da se Plivine vode za hlađenje rashladnih uređaja, koje su se dotad bacale, koriste za pranje cesta. Ta voda je nezagađena i neopterećena kemijskim tvarima. Također, u Plivi su remonti industrijskih postrojenja ove godine napravljeni ranije, upravo zato da se ne bi radili u razdoblju eventualnih suša.</p>
<p>Dr. Željko Vrbanović, član Uprave i izvršni direktor za rafinerijsku preradu i veleprodaju u Ini, istaknuo je da se tzv. procesna voda u određenim proizvodnim procesima u rafinerijama koristi kontinuirano u zatvorenom krugu, što znači da se prerađuje i koristi ponovno. U Coca-Coli Beverages Hrvatska, prema riječima Majde Tafra-Vlahović, direktorice odnosa s javnošću, se centralno doziraju svi spojevi čišćenja i automatski dodaje voda u zadanom omjeru, čime se ostvaruju značajne uštede, a zatvoren je i sustav hlađenja i grijanja.</p>
<p>Sunčica Dolušić i Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Zaprešiću tek četvrtina kafića prijavljuje ljetnu terasu</p>
<p>Iako u Zaprešiću ima mnogo ugostiteljskih objekata najrazličitije vrste, za ovu je sezonu Upravnom odjelu za graditeljstvo, komunalnu djelatnost i zaštitu okoliša prijavljeno samo desetak ljetnih terasa, što je tek četvrtina uobičajenog broja. Veći dio ljetnih terasa koristi se ilegalno, bez plaćanja za korištenje javne gradske površine pa grad Zaprešić trpi financijske gubitke.</p>
<p>Računa se da naknadu ne plaća tridesetak terasa veličine 30 do 40 četvornih metara, što znači ukupno oko 1000 četvornih metara. Uzme li se u obzir da mjesečni najam iznosi u prosjeku pedesetak kuna po četvornom metru, lako je izračunati da grad mjesečno gubi 50 tisuća kuna, a u čitavoj sezoni i više od 200.000. Zato će gradski komunalni inspektor utvrditi stanje na terenu i, na temelju toga, najam za korištenje javne površine naplaćivat će se od trenutka kada je terasa počela raditi. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bandić neovlašteno uzeo službeni automobil predsjednice Skupštine</p>
<p>Na misu koja se povodom blagdana Velike Gospe održala u petak u remetskoj crkvi, zamjenik zagrebačke gradonačelnice Milan Bandić dovezao se iz Krapinskih toplica službenim automobilom predsjednice Gradske skupštine. Za »posuđivanje« tog automobila, marke »passat«, kojim se smiju služiti samo gradonačelnica i predsjednica Skupštine, Bandić nije imao ovlaštenje gradonačelnice Vlaste Pavić, niti je za tu vožnju izdan pismeni nalog.</p>
<p>Potvrdila nam je to i sama predsjednica Gradske skupštine Morana Paliković Gruden, dodavši da nju o tome nitko nije obavijestio.</p>
<p> »U jednom sam trenutku zatrebala službeni automobil, a u garaži su mi rekli da je Bandićev vozač uzeo auto, i to bez naloga«, objasnila je.</p>
<p> »Passat«, koji je, dok je on vodio grad, koristio upravo Bandić, predsjednica Skupštine dobila je na korištenje tek početkom ovoga ljeta, nakon što je od gradonačelnice zatražila službeni automobil bolji od onoga dotadašnjega - stare ljubičaste »honde«.</p>
<p> »Od Skupštine se službeni automobil može uzeti samo u dogovoru s Gradom te po nekom redu i važećem pravilniku«, komentirala je na kraju Morana Paliković Gruden. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Počinje predizborna kampanja na račun 'farme'</p>
<p>Gradski će HDZ nastaviti s potpisivanjem peticije protiv izgradnje POS-ovih stanova na području bivše svinjogojske farme u Sesvetama, koje je donedavno provodilo Vijeće gradske četvrti Sesveta i pritom skupilo oko 5000 potpisa Sesvećana. Najavila je to u utorak, na konferenciji za novinare ispred ulaza u bivšu sesvetsku farmu Jadranka Kosor, predsjednica Povjerenstva te stranke za grad Zagreb.</p>
<p>Kako je rekla, potpisi će se prikupljati svakog četvrtka za trajanja sesvetskog sajma na ulazu u Jelkovečku ulicu, a počet će 28. kolovoza. Potpisivanje peticija trajat će, rekla je Kosor, do ispunjenja cilja, a to je odustanak od gradnje stanova na tom području ili, u suprotnome, do početka gradnje. Taj bi se početak mogao, rekla je, poklopiti s početkom kampanje za parlamentarne izbore, odnosno početkom studenoga.</p>
<p>»Ubrzane pripreme za početak gradnje stanova streme k tome da to bude početak slikanja koalicijskih partnera u izbornoj kampanji, a što će biti nakon toga, to je drugo pitanje«, zaključila je Jadranka Kosor.</p>
<p>Razlozi zbog kojih se gradski hadezeovci protive izgradnji tzv. Čačićevih stanova na prostoru bivše svinjogojske farme, svakim se danom gomilaju, kažu oni. Ne postoji neki plan koji bi mogao jamčiti, na primjer, opskrbu plinom za oko 7000 budućih stanovnika, a s obzirom na sadašnju lošu prometnu infrastrukturu, moglo bi doći i do potpunog prometnog zagušenja toga dijela Zagreba.</p>
<p>»Iz Plinare, Vodoopskrbe, Elektre i drugih gradskih poduzeća trebali bi javno reći s kojim poteškoćama će se suočiti kada budu morali dovesti plin, struju i vodu u buduće naselje«, naglašava Kosor. Ističe, kako i iz udrugâ arhitekata i inženjera izražavaju negodovanje i sumnju u uspjeh toga projekta. I odgovorni iz gradskih službi, prema njezinim saznanjima, snebivaju se nad ovim zadatkom.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Rickyja Martina djevojka pratila na australskoj turneji</p>
<p>SYDNEY, 19. kolovoza</p>
<p> - Veza između Rickyja Martina i njegove djevojke Rebecce de Albe svakim je danom, čini se, sve čvršća. Naime, nakon što su konac prošlog desetljeća proveli zajedno, par se razišao, ali su s vremenom shvatili kako su napravili pogrešku i ponovno potražili jedno drugo. Izgleda da je druga šansa bila i - ona prava. Rebecca je tako Rickyja najprije pratila na koncertima u Švedskoj i Norveškoj, da bi nakon toga s njime krenula na turneju po gradovima Australije. Fotoreporteri španjolskog tjednika ˇHola! pronašli su ih na ulicama Sydneyja, gdje popularni pjevač i njegova izabranica nimalo nisu krili sreću. </p>
<p>Ricky se trenutačno nalazi na australskoj turneji, na kojoj promovira svoj posljednji album »Almas del silencio« (Duše tišine), a u Australiju je stigao, zajedno s Rebeccom, u svom privatnom zrakoplovu. Kako je raspored koncerata slavnog pjevača bio doista u potpunosti ispunjen, Ricky i Rebecca uživali su u tek jednom slobodnom danu, koji su iskoristili za razgledavanje Syneyja. </p>
<p>Ricky je Rebeccu odveo u sydneyjsku Operu, gdje ih je i fotografirao za uspomenu, a obišli su i tamošnje muzeje. </p>
<p>Iako se vole javno, Martin i njegova djevojka izbjegavaju pričati o svojoj ljubavi. Kada je nedavno bila upitana hoće li se udati za Rickyja, lijepa je Meksikanka kazala kako nema namjeru komentirati njihovu vezu, a kamoli najavljivati vjenčanje. </p>
<p>»Možemo govoriti o mom sudjelovanju u Udruzi za borbu protiv raka, ali Rickyja mi nemojte spominjati. Moj privatni život ne bi trebao novinarima biti zanimljiv i obećajem vam da od mene nećete izvući baš ništa«, oštra je bila Rebecca de Alba.</p>
<p>Ni Martin nije bio rječit. »Ako Rebecca i ja odlučimo da je vrijeme da se skrasimo i postanemo roditelji, to je naša stvar. Poznajemo se dugo godina, moja je prijateljica i prekrasna osoba. Volio bih da zauvijek ostane u mom životu«, priznao je Ricky, no ipak je izbjegao odgovor na novinarsko pitanje namjerava li svoju izabranicu zaprositi.</p>
<p>Portorikanska je zvijezda, koja je svojim glasom i stasom osvojila svijet, za kraj dodala: »Presretan sam i doista se osjećam bolje nego ikad«.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Placebo u Zagrebu 1. rujna</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Čast da otvore predstojeću jesensku zagrebačku koncertnu sezonu pripast će skupini Placebo koja će svojim nastupom domaće fanove počastiti 1. rujna u Domu sportova s početkom u 21 sat. S njima će tom prilikom nastupiti i njihovi gosti - skupina The Fiction. Budući da su inozemne agencije donijele odluku o promjeni poslovnog partnera u Hrvatskoj, koncert Placeba organizirat će nova agencija Impresario, čiji su čelni ljudi dijelom iz prvotne organizacijske kuće Kajda, te zbog toga dosadašnje ulaznice više ne vrijede, a mogu se vratiti na mjesta gdje su kupljene. </p>
<p>Nove ulaznice za koncert su u prodaji od 18. kolovoza, i to na prodajnim mjestima Integrala, te u svim CD shopovima Dallas Recordsa i Aquarius Recordsa po cijeni od 200 kuna. </p>
<p>Već 23. rujna u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski nastupit će The Mistery of the Bulgarian Voices. Ulaznice su u prodaji na blagajni dvorane i u Integralu, a mogu se kupiti po cijeni od 200, 230 i 250 kuna. Budapest Gipsy Symphony Orchestra u istoj će dvorani nastupiti 30. studenog, a cijene, ovisno o mjestu sjedenja, iznose 250, 280 i 300 kuna. </p>
<p>Za sam kraj godine, točnije 10. prosinca, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održat će se koncert skupine Harlem Gospel Singers.</p>
<p>I za ovaj koncert karte se mogu kupiti na blagajni dvorane po cijeni od 200, 230 i 250 kuna. U glazbenom dijelu večeri nastupit će grupa E.T.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Izbor za Miss Universe Dalmacije 24. kolovoza u Splitu</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Izbor Miss Universe Dalmacije za Miss Universe Hrvatske održat će se u nedjelju, 24. kolovoza, na splitskim Bačvicama s početkom u 21 sat. </p>
<p>Na izboru će se 14 djevojaka iz cijele Dalmacije natjecati za ulazak u finale izbora za Miss Universe Hrvatske 2004., a pored pobjednice u finale ulaze i njena prva i druga pratilja. </p>
<p>Predstojeći izbor ljepote u potpunosti je humanitaran, budući da je prihod od prodaje ulaznica namijenjen izgradnji pristupnih staza i prilagodbe za invalide na plaži Bačvice. </p>
<p>Posebna gošća izbora bit će talijanska televizijska zvijezda - Barbara Livi, koju domaća publika svakog dana ima prilike vidjeti u seriji »Čarolija«. Na izboru će djevojke nositi odjeću s potpisom American Jeans, večernje haljine modne kuće Mak iz Splita, kupaće kostime Pletix i obuću Baldinini. </p>
<p>Program će voditi mladi iluzionist Luka Vidović i Miss Universe Hrvatske za 2000. godinu Renata Lovrinčević, a u glazbenom dijelu večeri goste će zabavljati zagrebačka skupina E.T. </p>
<p>Osim laskave titule, pobjednica će dobiti i mnoštvo poklona, poput biserne ogrlice Akoya, vrijedne 800 eura, zlatni nakit zlatarne Dodić, umjetničku sliku Marija Tomasa, večernju haljinu modne kuće Mak te mnoštvo drugih poklona. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Sex i grad« - novi Mirandin dečko crnac</p>
<p>LOS ANGELES, 19. kolovoza</p>
<p> - Mirandin novi dečko u seriji »Seks i grad« je zgodan, uspješan i šarmantan. No, on je uz to i crnac. Vrlo neobično za tu seriju u kojoj uglavnom glume bijelci.</p>
<p>Serija o četiri slobodne žene iz New Yorka tako je napokon uvela dio gradske etničke raznolikosti.</p>
<p>Blair Underwood, koji se pojavio u epizodi prikazanoj u nedjelju u Sjedinjenim Državama, glumi doktora Roberta Leedsa, liječnika košarkaške momčadi New York Knicksa.</p>
<p>»Sve smo se već dugo za to zalagale, a najviše Sarah Jessica«, izjavila je Samantha Nixon, koja glumi Mirandu. </p>
<p>»Velik sam poklonik serije, no ako postoji dio gdje smo mogli uvesti poboljšanja, onda je to svakako ovo«, dodala je.</p>
<p>Serija u kojoj nastupaju Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis i Cynthia Nixon u posljednjoj je sezoni prikazivanja, a Underwood će se pojavljivati u nastavcima do 14. rujna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Brad Pitt i Jennifer Aniston uselili u novi dom</p>
<p>LOS ANGELES, 19. kolovoza</p>
<p> - Dvije godine nakon što su kupili vilu na Beverly Hillsu vrijednu 13,5 milijuna dolara, glumački par, Brad Pitt i Jennifer Aniston, napokon su se u nju i uselili. </p>
<p>Kuća je sagrađena tridesetih godina prošlog stoljeća, a nekad je pripadala dobitniku Oscara Fredericu Marchu. </p>
<p>Prelijepa vila sastoji se od šest spavaćih soba, velikog dnevnog boravka, teniskog igrališta, kućnog kina i mnoštva drugih luksuznih prostorija i sadržaja u kojima će njihovi slavni vlasnici zasigurno uživati. Iako im se kuća svidjela na prvi pogled, Pitt i Anistonova ipak su se odlučili za njeno renoviranje, a to je i glavni razlog zašto su se u nju uselili tek nakon dvije godine. </p>
<p>S idejama za kreiranje novog doma bili su uključeni i sami, pa je tako prema zamislima slavnog glumca kuća dobila i gimnastičku dvoranu, vinski podrum i prostorije za djecu, iako par još nije osjetio čari roditeljstva. No, sama Jennifer izjavila je medijima kako će se kada završi sa snimanjem humorističnog serijala »Prijatelji«, na kojem je bila angažirana deset godina, posvetiti proširenju obitelji. </p>
<p>Slavni par nikad nije skrivao svoju ljubav prema djeci, pa tako ne treba sumnjati da će im uskoro trebati svaki kvadratni metar vile sagrađene u francusko-normandijskom stilu. </p>
<p>»Oduvijek želimo djecu, uvijek sam mislila da ću ih imati dvoje ili troje, no Brad ih želi sedmoro. Sviđa mu se ideja da ima tako veliku obitelj«, rekla je zvijezda »Prijatelja« koja se za Pitta udala prije tri godine.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Preminuli član Bee Gees-a ostavio supruzi gotovinu i nekretnine</p>
<p>MIAMI, 19. kolovoza</p>
<p> - Preminuli član Bee Gees-a Maurice Gibb oporučno je ostavio svojoj supruzi Yvone više od dva milijuna dolara gotovine, šest kuća i vlasnička prava na njegove pjesme. Maurice u oporuci, koju je napisao prije 12 godina, traži i da se osnuje zaklada za njegovo dvoje odrasle djece, 27-godišnjeg Adama i 22-godišnju Samanthu. Par, koji se vjenčao prije 30 godina, posjedovao je po dvije kuće u Engleskoj i Miami Beachu te po jednu u Španjolskoj i na Bahamima. Većina njih ponuđena je na prodaju. Maurice (53) umro je 12. siječnja nakon hitne operacije u bolnici u Miami Beachu, kamo je dospio zbog zapletaja crijeva. Preostala braća Gibb, Barry i Robin, tvrde da je Maurice umro zbog greške liječnika i najavljuju tužbu. Trojica braće nastupali su zajedno više od 40 godina. Krajem ove godine, Barry i Robin najavili su početak snimanja prvog albuma Bee Gees-a bez Mauricea. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kazališno traženje sreće</p>
<p>Redatelj Paolo Magelli i Festivalski dramski ansambl pročitali su Držićevu pastoralu iz vizure ove suvremenosti / Bijeg u pustinju kao bijeg od civilizacijskog kaosa / Umjesto idilične arkadije tragični zov pastoralnog ozračja</p>
<p>Držić je genijalan pisac, čija je genijalnost nerijetko potiskivana folklornim interpretacijama. I pastorala se često zamišlja kao dramski zapis o idiličnom prostoru arkadije u kojem se susreću vile i pastiri. Po svojoj strukturi Držićeva »Grižula« podsjeća me na Büchnerova »Woyzecka«. Ona problematizira bijeg u pustinju, bijeg od civilizacijskog kaosa i utopijsko traganje za srećom. Ta pustolovina našeg otkrivanja »Grižule« ostvarila se u tragičnom zovu pastorale.</p>
<p> Tako je na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u festivalskim prostorijama, o »Grižuli« govorio redatelj Paolo Magellli, čija će spektakularno teatarsko viđenje Držićeve pastorale biti premijerno izvedeno u četvrtak na večer. Nakon 14 godina Magelli se izvedbom »Grižule« vraća na Dubrovačke ljetne igre. Njegova uprizorenja Euripidovih »Feničanki« (1987.) i Držićeva »Dunda Maroja« (1989.) antologijske su predstave suvremenoga hrvatskog teatra koje su anticipirale tragična ratna zbivanja na našim prostorima.</p>
<p> Za prostor Držićeve »Grižule«, koja je prvi put izvedena »pred Dvorom« 1556. na piru Vlaha Sorkočevića, Magelli odabire park dubrovačke Stare bolnice, gdje na stabla smješta vile i vilenjake, prisjećaju se tako talijanskoga baroknog kazališta. Pod stablima nalaze se svi koji su pobjegli iz Grada i koje još uvijek u tome idiličnom mjestu muče nemiri, oni isti koji su ih i nagnali na bijeg. Opsesija bijegom pokreće prizore rasute stvarnosti, koje Magelli predočava prepoznatljivim redateljskim rukopisom, i to onim što uvijek dotiče bolna pitanja naše stvarnosti.</p>
<p> Uz redatelja Paola Magellija, autorsku ekipu »Grižule« čine dramaturginja Željka Udovičić, scenograf Hans Georg Schafer, kostimografi Svetlana Vizantin i Leo Kulaš, skladatelj Ljupčo Konstantinov, dizajner svjetla Zoran Mihanović, pomoćnica redatelja Ana Tomić i asistentica Morana Foretić. Vilinski svijet predočavaju Suzana Nikolić, Goran Navojac, Livio Badurina, Perica Martinović, Frano Mašković, Jelena Perčin i Dora Lipovčan, dok bjegunce iz Dubrovnika interpretiraju Predrag Vušović, Doris Šarić Kukuljica, Pjer Meničanin, Kristina Krepela, Nikša Butijer, Barbara Prpić, Milka Podrug Kokotović, Pero Kvrgić i Branimir Vidić. Rijetko izvođena u našim teatrima, »Grižula«, dramatizirajući nemir i komunikacijske nesporazume, nudi jedno drugačije viđenje pastoralne stvarnosti. Za redatelja Paola Magellije ona je zrcalo naše rasute zbilje. »Držić uručuje povijesne pozive pastirima bukolike. Ali on to čini strojem kazališta, teatrom kao povijesnim alatom... Držić je poslao prinčeve, koji stižu iz dubine vremena.</p>
<p> I budući da nije našla azil u imaginaciji zelenog toka, historijska svijest nakon pastorale, a Držić već i u njoj podiže simbole minulosti kao zavičajni prostor te nesretne svijesti.</p>
<p> Iste one svijesti koja u gradovima podiže vrtove, a onda u vrtovima gradi ruševine. Kao simbolske gravitacijske točke oko kojih se prikuplja postojanje. Ne iz nekog novog dara, nego iz zalihe. Svijest autora koji je napisao u pastorali dramu pastorale ne može bez ironije. </p>
<p>Ona je prateći glas čovjeka koji zna o čemu govori, koji to dosuđeno zna, i koji je time bio osuđen. Koji je dakle tragičan«, pisao je Petar Brečić o »drami Držićeve pastorale«.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Svjetlosni spektakl na moru</p>
<p>Svjetlost će povezati otok sv. Ivan na pučini, otok Banjol i Crkvu sv. Eufemije u Rovinju / Crkva će se zbog izmjena svjetlosti pojavljivati potpuno obojena plavetnilom, a potom nestajati pred očima gledatelja</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Najveća svjetlosna instalacija Gorana Petercola pod naslovom »Tri otoka« bit će otvorena u petak u 22 sata u rovinjskoj ACI marini. Instalacija će povezati tri specifične točke rovinjskog područja: otok sv. Ivan na pučini, otok Banjol i Crkvu sv. Eufemije. Ta crkva zaštitni je znak grada Rovinja i najviša točka staroga grada, nekadašnjeg otoka koji je 1763. godine povezan s kopnom.</p>
<p>Sa zvonika Sv. Eufemije, najveće barokne sakralne građevine u Istri, bit će osvijetljen otok Banjol udaljen dva kilometra. Svjetionik na otoku sv. Ivana na pučini svoje će treptaje uputiti prema pet kilometara dalekoj crkvi. Zbog ritmičkog osvjetljenja crkva će najprije biti potpuno obojena plavetnilom, a potom nestajati pred očima gledatelja.</p>
<p>Sve tri povezane točke predstavljaju pomorske putokaze. Otok sv. Ivana na pučini najudaljenija je kota rovinjskog otočja sa svjetionikom koji svakih deset sekundi odašilje svjetlosne signale. Otok Banjol, nekad zvan i Isoletta dei Piloti, Otočić peljara, lađara, bio je u prošlosti luka iz koje su brodovi plovili prema Veneciji i Istanbulu. Smjer vjetra pomorcima trajno pokazuje pomični kip sv. Eufemije smješten na vrhu crkvenog zvonika visokog 60 metara. </p>
<p>Projekt Gorana Petercola »Tri otoka« pomoću svjetlosnog ritma potpuno mijenja izgled grada i evocira njegove mitove i povijest. »To je priča o Rovinju ispričana svjetlom. Ideja za projekt proizašla je iz osobnog iskustva jer sam dostao plovio i bio pomorac. Svjetionik koji odašilja svjetlosne poruke putokaz je u pomorskoj tradiciji kraja. Projekt u prostoru čini mi se u ovom trenutku za Rovinj zanimljiviji od izložbenoga« - izjavio je za Vjesnik Goran Petercol.</p>
<p>Iz rovinjske ACI marine pruža se nesmetan pogled na crkvu, a prilikom otvorenja bit će postavljen video koji će prikazivati ostale dvije lokacije. Svjetlosna instalacija vidjet će se za mraka do kraja kolovoza u doba mladoga mjeseca. Otvorenjem toga spektakularnog projekta započinju i ostale priredbe manifestacije Rovinjsko ljeto. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Za humor je nekad potrebna hrabrost </p>
<p>Možda je očekivati Oscara preambiciozno, ali nije nemoguće, kazao je redatelj Pjer Žalica / Hrabrost da se nasmijemo kada nam je najteže - to je ono što nam pomaže da preživimo sve užase mira koji nas je zadesio, drži redatelj objašnjavajući svoj nagrađeni film </p>
<p>SARAJEVO, 19. kolovoza</p>
<p> - Trideset devetogodišnji sarajevski redatelj Pjer Žalica dočekao je priliku snimiti debitantski cjelovečernji film nakon višegodišnjih priprema i brojnih problema povezanih uglavnom s nedostatkom novca. Zbog toga je početak snimanja odgađan nekoliko puta, no Žaličino strpljenje i upornost ipak su se isplatili.</p>
<p> Svi koji su vidjeli film »Gori vatra«, tvrde da je riječ o izvanrednom uratku, a potvrda o dometu filma stigla je i s festivala u Locarnu, gdje je Žalica dobio »Srebrnoga leoparda«. </p>
<p>Organizatori toga Festivala pozvali su Žalicu na dan predaje nagrada, no nisu mu otkrili koju je nagradu dobio. Kazali su tek »da će ga obradovati«.</p>
<p> »Nisam spavao cijelu noć nakon što su mi javili da sam dobio nagradu«, prisjeća se Žalica uzbuđenja nakon poziva iz gradića s juga Švicarske. Kazao je da mu je bilo svejedno je li »Leopard« srebrni ili zlatni, »jer je važno da je nešto divlje«.</p>
<p>Po dolasku u Sarajevo je smirenije ustvrdio da je nagrada poput ove koju je dobio u Locarnu prije svega važna zbog toga »što pomaže da se osjećate bolje i olakšava put da vaš film bude prikazan u svijetu«.</p>
<p>»Logično je da su ambicije nakon ovoga porasle i sada očekujem da se film dobro proda u svijetu«, kaže redatelj. Žalica je u Sarajevu završio Filozofski fakultet i kasnije Odsjek režije na Akademiji scenskih umjetnosti.</p>
<p>Iako je »Gori vatra« njegov prvi dugometražni igrani film, Žalica nije potpuno nepoznato ime u svijetu filma. Režirao je niz kratkih i dokumentarnih filmova, od kojih su MGM SARAJEVO (La Quinzaine de Realisateurs - Cannes 1994) i »Kraj doba neprijatnosti« prikazani na nekim od najznačajnijih svjetskih festivala. Nekoć student, sada je docent na Odsjeku režije Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.</p>
<p>Put do snimanja »Vatre« bio je mukotrpan i ponekad je izgledalo da film nikada ne će biti snimljen. Žalica ipak nije želio slijediti put Danisa Tanovića, koji je potražio inozemne producente za snimanje svoga filma. To mu je, kaže Žalica, ostavilo više autorske slobode. Međutim, iako su im putovi drugačiji, Žalica iznimno cijeni Tanovića: »On je vratio vjeru u bosanskohercegovački film«, kaže.</p>
<p>O nastanku filma »Gori vatra«, koji govori o zbivanjima u gradiću u bosanskoj provinciji dvije godine nakon rata, a pred najavljeni dolazak američkoga predsjednika, Žalica kaže:</p>
<p>»U ratu sam pravio filmove o ratu. Napravio sam ih desetak, neki su ocijenjeni kao vrlo dobri. U to vrijeme za njih sam dobivao pohvale, nagrade, neke i vrlo važne nagrade, govorilo se o hrabrosti, veličini i važnosti onoga što smo tada radili... A ja sam jedino osjećao mučninu zato što moram praviti filmove o tako strašnoj stvari kao što je rat koji me je okruživao, pritiskao, koji sam disao. Dosta mi je bilo umiranja, krvi, dokazivanja tko je kriv.</p>
<p> Mislio sam - samo da dođe mir pa da pravim filmove o miru. Onda je mir došao, napravio sam film, i shvatio, na žalost, da mir može biti gori od rata. Ali, na svu sreću, potvrdilo se da ona neobjašnjiva snaga i veličina ljudskog duha, hrabrost da se nasmijemo kada nam je najteže - ne umire tako lako, i da je to ono što nam pomaže da preživimo sve užase mira koji nas je zadesio, i s tragikomičnim optimizmom ipak i dalje vjerujemo u život.«</p>
<p>Za Žalicu sve je ipak lakše nakon nagrade i sjajne reakcije publike na festivalima u Locarnu i rodnom Sarajevu, koji je još uvijek u tijeku. »Nisam se nadao da će moj film biti uvršten u natjecateljski dio festivala u Locarnu, a kada se to dogodilo, bilo me je strah kako će sve proći. Nisam očekivao da će svi biti ovako dobro«, tvrdi Žalica.</p>
<p>Slanje filma na festival u Švicarskoj očito je bio pravi potez nakon što »Gori vatra« nije uvršten u glavnu selekciju Venecijanskoga festivala. Iako ga ne će biti u Veneciji, film će tijekom idućih mjeseci biti prikazan na brojnim drugim svjetskim festivalima, a u konkurenciji je i za nagradu Sarajevo film festivala (SFF).</p>
<p> »Od svih nagrada Sarajevo film festivala najdraža bi mi bila nagrada publike«, izjavio je Žalica za sarajevsku agenciju Onasa. Dodao je da Bosna i Hercegovina pravi dobre filmove i da je logično da oni budu nagrađeni, jer kad nema nagrada, ipak nešto nije u redu. Objašnjavajući uspjeh filmova iz BiH usprkos očajnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, Žalica kaže: »Mi jednostavno nemamo novca da pravimo loše filmove.«</p>
<p>Neizbježne su i usporedbe s uspjehom Danisa Tanovića: »Možda je očekivati Oscara preambiciozno, ali nije nemoguće«, kazao je Žalica, po povratku u Sarajevo, još pomalo oduševljen nakon nagrade u Locarnu.</p>
<p>Bilo Oscara ili ne, film »Gori vatra« nastavit će svoj život na festivalima i u kino dvoranama, a Žalica već radi na svom novom filmu s radnim naslovom »Bajram na Brooklynu«, koja govori o Bosancu u SAD nakon terorističkih napada 11. rujna.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Teatru potrebni mir i stručnjaci</p>
<p>Umjesto sanacije krovova u gradskoj jezgri, treba se poduzeti obnova infrastrukture za Pustijernu, restaurirati palača Dubrovačkih ljetnih igara i drugo</p>
<p>DUBROVNIK, 19. kolovoza</p>
<p> - Među dvadesetak točaka dnevnoga reda, što ih je u utorak raspravljalo Poglavarstvo Grada Dubrovnika, pozornost nazočnih bila je usmjerena i na Kazalište Marina Držića te obnovu dubrovačke spomeničke cjeline. Primljeno je na znanje, naime, prošireno izvješće o poslovanju Kazališta Marina Držića za razdoblje od 1. siječnja do 31. svibnja ove godine, te dana suglasnost na prijedlog zaključka u svezi s Prijedlogom programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za godinu 2004. uz alternativne prijedloge. </p>
<p>U nazočnosti ravnateljice dubrovačkoga Kazališta Mire Muhoberac, a nakon svojedobnih primjedaba na račun izostanka publike i otkazivanja nekih od predstava, ovaj je put očito mnogo toga jasnije, te su predložena i konkretna rješenja. Rečeno je, naime, kako za otkazivanje predstava (šest), odnosno manjak publike u teatru, nije kriv loš rad ravnateljice, ali da problem nije ni u publici, nego u vrlo lošem marketinškom pristupu. Zato je podržan ravnateljičin prijedlog o zapošljavanju jedne stručne osobe na to mjesto.</p>
<p> Članovi Poglavarstva ujedno su primili na znanje i ravnateljičinu opasku kako u teatru općenito ima osoba s neodgovarajućom stručnom spremom, te da nedostaje ekonomskih stručnjaka. Naglasivši da je dubrovačkom Kazalištu u ovom trenutku najpotrebnije stabilno stanje, gradonačelnica Dubravka Šuica istaknula je kako će Grad biti ustrajan u nastojanju da Kazalište Marina Držića dobije status nacionalnoga kazališta.</p>
<p>Što se tiče programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2004. Zavoda za obnovu Dubrovnik, koji se 60 posto financira sredstvima Ministarstva kulture, a po 20 posto iz proračuna Grada i Županije, on je usvojen uz alternativne prijedloge. Poglavarstvo drži, naime, da se sredstva za obnovu trebaju objediniti, te da se umjesto sanacije krovova u gradskoj jezgri, što bi stajalo 5,52 milijuna kuna, trebaju uvrstiti programi obnove i izgradnje infrastrukture za Pustijernu u iznosu od 4,62 milijuna kuna, restauracija palače Dubrovačkih ljetnih igara za 900.000 kuna te konstruktivna sanacija Lugareve kuće na otočiću Lokrumu.</p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Marulićeva latinska remek djela </p>
<p>Prvi prijevod na hrvatski najprevođenijega Marulićeva djela - »Pjesma o pouci« </p>
<p>SPLIT, 19. kolovoza</p>
<p> - U Splitu su u ponedjeljak na večer u povodu obilježavanja 533. obljetnice rođenja Marka Marulića predstavljeni prepjevi triju pjesama »oca hrvatske književnosti« napisanih na latinskom jeziku: Himan Bogu, Pjesma o pouci i Pjesma o Blaženoj Djevici, koja je zapravo djelo Francesca Petrarce koju je s talijanskog na latinski prepjevao Marulić.</p>
<p> Ta »Tri remek djela Marulićeve latinske muze«, kako je i naziv posebnog otiska časopisa »Mogućnosti« u kojemu su izašla, na hrvatski jezik prepjevao je Bratislav Lučin, pjesnik i predsjednik Društva Marulianum, koje je i organizator obilježavanja obljetnice. Kako je istaknuo to je prvi put da se ta djela prevode na hrvatski jezik, i to u cijelosti i u stihu, jer do sada su prevedena samo fragmentarno i u prozi, što nije dovoljno za potpun doživljaj Marulićeva pjesničkog djela.</p>
<p> Po njegovim riječima »Pjesma o pouci« najobjavljivanije je i najprevođenije Marulićevo djelo. Doživjela je više od 100 izdanja, pa je tim više zanimljivo da je tek više od 500 godina od njezina nastanka prevedena na hrvatski. »Himan Bogu«, kazao je Lučin, vrhunsko je djelo humanističkog pjesništva ne samo za hrvatski latinizam.</p>
<p> Treća pjesma, posvećena Blaženoj Djevici Mariji, dio je glasovita Petrarcina Kanconiera, kojoj je Marulić, drži Lučin, prepjevavši je na latinski postao sustvarateljem, jer to nije bio samo prevoditeljski posao, što je u potpunosti u skladu s tadašnjim humanističkim duhom.</p>
<p> Te tri pjesme svojevrstan su triptih jer prva se obraća Bogu i govori o stvaranju univerzuma, druga se obraća Kristu i govori o kraju Svijeta, a treća, skrivena molitva, izravno seobraća za pomoć Majci Božjoj posrednici između ljudskog roda i Svevišnjega, rekao je Lučin.</p>
<p> Prevoditelj Bratislav Lučin prepjevom je želio zadržati vjernost Marulićeva izražaja, ali pri tom ne biti »drven«, i u tome je uspio, ocijenio je književnik Tonko Maroević.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dubravka Šuica primila Luku Paljetka </p>
<p>DUBROVNIK, 19. kolovoza</p>
<p> - Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica primila je danas akademika Luku Paljetka u povodu njegova 60. rođendana. </p>
<p> Razgovarali su o važnosti kulture za Dubrovnik, posebno o ulozi dubrovačkog kazališta u kulturnom životu grada. Naglašeno je da kazalištu treba vratiti publiku i tako vratiti građanski štih koji se posljednjih godina pomalo izgubio.</p>
<p> U povodu 60. rođendana Luke Paljetka, Matica hrvatska Dubrovnik organizira predstavljanje njegove nove zbirke pjesama »Sve po šest«. Istodobno bit će predstavljen i najnoviji broj časopisa »Dubrovnik«, tiskan o 60. godišnjici života ovoga dubrovačkog književnika.</p>
<p> Pjesnik, prevoditelj, esejist, feljtonist, pisac za djecu, kazališni i likovni kritičar Luko Paljetak rodio se u Dubrovniku 19. kolovoza 1943. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjeda protiv Hrvatske bila bi premija za Engleze </p>
<p>U ponedjeljak navečer na treningu su se ozlijedili Tudor i Hrman, obojica su osjetili bolove u aduktoru, dijelu butnog mišića koji zbog naprezanja može biti vrlo bolan. I dok stanje Igora Tudora nije toliko ozbiljno, Hrmana je reprezentativni liječnik dr. Boris Nemec zbog jakih bolova odmah otpisao </p>
<p>IPSWICH, 19. kolovoza (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Otto Barić dan prije prijateljske utakmice prije Engleske (srijeda, 21 sat) morao se odreći nastupa Igora Tudora i Danijela Hrmana te zbog određenog mijenjanja koncepcije igre hitno u reprezentaciju hitno u reprezentaciju pozvati Jasmina Agića! Naime, u ponedjeljak navečer na treningu su se ozlijedili Tudor i Hrman, obojica su osjetili bolove u aduktoru, dijelu butnog mišića koji zbog naprezanja može biti vrlo bolan. I dok stanje Igora Tudora nije toliko ozbiljno, Hrman osjeća jake bolove. Stoga ga je liječnik reprezentacije dr. Boris Nemec odmah otpisao, a za Tudora je rekao: </p>
<p>- Igor bi možda i mogao nastupiti, no budući da se radi o igraču koji nam doista treba u predstojećim utakmicama odlučili smo ništa ne forsirati i ne riskirati. Tudor neće igrati. </p>
<p>Dakako, Barić je odmah u svojim razmišljanjima krenuo mijenjati formaciju za prijateljsko nadmetanje protiv Engleza. Bez Tudora kao posljednjega veznog odlučio se na klasični 3-5-2 sustav, koji i najviše odgovara našim reprezentativcima, iako je protiv Engleza i njihova 4-4-2 sustava mislio nešto mijenjati. Tako je naš izbornik dan prije utakmice na prigodnoj konferenciji za novinare, zajedno sa svojim nogometašima kapetanom Živkovićem i Šimunićem, objašnjavao: </p>
<p>- Žao mi je što nećemo biti u najboljoj postavi, ali imamo igrača, što smo uostalom pokazali i u kvalifikacijskim utakmicama kad nismo bili kompletni. Naša je obrana čvrsta i u nju imam potpuno povjerenje, pa nema mjesta za paniku. </p>
<p>Potom je izbornik i objelodanio sastav. Na vratima će biti Pletikosa, Robert Kovač će dirigirati obranom, a Šimunić i Tomas će mu pomagati. U veznom će redu biti Živković na lijevom boku, a Dario Šimić na desnom. U sredini veznog reda bit će Niko Kovač i Rapaić, a malo iza njih, zapravo u sredini Jerko Leko. U napadu će u početnoj postavi zaigrati Mario Marić i Olić. Na klupi će biti sedmorica Hrvata - Butina, Šerić, Babić, Rosso, Mornar, Srna i Agić, koji je u utorak došao u Englesku. </p>
<p>- Počašćeni smo što igramo protiv Engleske, zemlje koja je najviše učinila za nogomet u svijetu. To je velik događaj, a velik će događaj biti i uzvrat u Hrvatskoj, u Splitu možda već na proljeće, izjavio je Barić, dodavši da bi Hrvati i Englezi mogli igrati u Splitu iduće godine prije EP-a, ako ne budu u istoj skupini u Portugalu. Tom je rečenicom praktički i priznao da bi se dvoboj kvalifikacija za EP Hrvatska - Bugarska trebao održati u Zagrebu, a da bi Split kao »zamjenu« trebao dobiti gorde Engleze. </p>
<p>Međutim, kako će se razviti ta trampa teško je pretpostaviti, jer, koliko doznajemo, Split je i dalje najviše zainteresiran za kvalifikacijsku utakmicu, posljednju u našoj skupini, protiv Bugarske. </p>
<p>Engleski novinari pričali su našem izborniku da su veoma ljuti što je za ovu utakmicu dogovoreno čak pet izmjena. Cilj napada je očito bio njihov izbornik Sven-Göran Eriksson, prema kojem je Barić bio kolegijalan: </p>
<p>- A kad ćemo isprobati nogometaše ako ne u ovako jakoj prijateljskoj utakmici? Uostalom, ta se utakmica i igra zbog provjera stanja i naših prvih momčadi, kao i naših pričuva. </p>
<p>Kapetan naše reprezentacije Boris Živković odnedavno igra za engleskog premijerligaša Portsmouth. </p>
<p>- U ovih nekoliko dana dobro sam osjetio bělo engleskog nogometa. Uvjeren sam da engleska reprezentacija silno želi pobjedu protiv renomiranog suparnika kao što smo mi i to baš u povijesnoj utakmici za Ipswich. </p>
<p>Ovo je prva utakmica engleske reprezentacije u tom gradu koji je dao mnoge velike engleske nogometaše, kazao je Živković, koji će paziti na Beckhama i čuvati leđa Rapaiću. </p>
<p>Josip Šimunić Englezima je bio zanimljiv zbog svog australskog podrijetla. Pokušavali su ga najprije primiriti pitanjima o Kewellu, Viduki, Šeriću i drugima, a zatim uplašiti spoznajom da će morati čuvati izvrsnoga tamnoputog napadača Liverpoola Emila Heskeya. </p>
<p>- U Australiji se igra dobar nogomet, a jako sam sretan što igram za Hrvatsku, zemlju mojih roditelja. Heskeya se ne bojim, čuvao sam najbolje svjetske napadače, pa i Vierija. Mislim da se ne bi smio nikoga bojati, završio je Šimunić. </p>
<p>Englezi, sukladno svojoj tradiciji o hrvatskoj reprezentaciji pišu malo odnosnno ništa. No, kad se pažljivije zagrebe ispod površine tekstova sportskih novinara koji su nahrupili u Ipswich, primjećuje se kako se i o engleskoj reprezentaciji piše relativno malo. Sve stranice gotovo su slijepljene slikama i tekstovima Davida Beckhama. Englesku javnost zaintrigirao je dolazak Beckhama u domovinu nakon prvog mjeseca u madridskom Realu. Beckham je u Englesku stigao već u nedjelju te se odmah zaputio u Manchester, gdje se sastao sa svojim nekadašnjim suigračima. No, Englezi su odmah primijetili kako se nije susreo s Fergusonom. Dakako, od te se priče po engleskim novinama rade romani. Na upit zašto se odlučio igrati protiv Hrvatske, iako ga je izbornik Eriksson namjeravao poštedjeti, čovjek koji slavu tako lako podnosi, lakonski je odgovorio: </p>
<p>- Engleski sam kapetan i znam što mi je činiti. </p>
<p>Ipak, uvjereni smo da su u engleskoj reprezentaciji razmišljali malo drukčije. Hrvatska, koja nije suparnik za podcjenjivanje, morala bi se pobijediti kako bi se iznova stvorio zanos oko engleske reprezentacije, koji je puknuo još u veljači, kad su Engleze na Wembleyu Australci »namlatili« sa 2-0. Iduće pobjede, protiv Srbije i Crne Gore te Slovačke sa po 2-1, nisu vratili ni zanos ni povjerenje u englesku nacionalnu momčad. </p>
<p>- Uspjeh protiv Hrvatske, čiji se rezultati u svjetskim okvirima još pamte u Engleskoj, bila bi prava premija za Erikssona i društvo, kazao je engleski novinar. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jančevski i Karić osigurali prvu pobjedu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - U susjedskom derbiju 4. kola Hrvatskoga nogometnog prvenstva Varteks je sa 2-0 (0-0) pobjedom protiv Slavena Belupa potvrdio dobru formu nakon nastupa u Europi. </p>
<p>Nakon poduljega početnog ispitivanja snaga, na prvu se priliku čekalo do 28. minute, kad je Pavličić iskosa pucao preko vratiju, a zatim se Veldin Karić, koji se nakon dugog izbivanja ponovno našao u prvom sastavu Varteksa, istaknuo dobrim akcijama u 34. i 37. minuti. </p>
<p>Do kraja poluvremena prilike za Slaven nisu iskoristili Božac i Brgles. </p>
<p>Trener Varteksa Dražen Besek u drugom je poluvremenu ubacio Igora Jančevskog, što se pokazalo ključnim potezom utakmice. </p>
<p>U 49. minuti Jančevski je prihvatio loptu na centru, driblingom nanizao petoricu suparničkih igrača i preciznim šutem prevario Solomuna za vodstvo sa 1-0. </p>
<p>Pitanje pobjednika riješio je Karić u 77. minuti udracem iz prve s pet metara nakon lijepog ubačaja Jolića s desne strane. </p>
<p>• Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS - SLAVEN BELUPO 2-0 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Vasilj 7 - Jurčević 6, Melnjak 6, Kristić 7, Režić 6 (od 45. Polovanec 7) - Mumlek 6, Granić 7, Pavličić 6 (od 72. Jolić 7), Šafarić 6 - Kastel 6 (od 44. Jančevski 8), Karić 7.</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 5 - Bošnjak 5, Božac 6 (od 59. Šomoci 6), Međimorec 6, Bošnjak 5 - Vukojević 6, Brglez 6 ( od 76. Jurić 5), Posavec 7, Pejić 6 - Kosić 6.5 (od 70. Gradištanac 6), Višković 5.</p>
<p>SUDAC: Edi Šunjić (Split) - 6. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Jančevski (49.), 2-0 Karić (77.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Kastel, Božac, Kristić, Posavec, Brglez.</p>
<p>CRVENI KARTON: Mumlek</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor JANČEVSKI</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Potone li Kamen, s njim će i Gračan </p>
<p>»Sve je u rukama igrača, moraju shvatiti da u prvenstvu više nisu nepoznanica, tvrdi sportski direktor Kamena Marijan Vlak </p>
<p>VELIKA, 19. kolovoza</p>
<p> - Što će biti s Kamenom Igradom nakon četvrtoga prvenstvenog poraza? To je pitanje koje postavljaju mnogi navijači iz Velike, pogotovo jer je momčad koja je prošle sezone sigurno kormilarila hrvatskim prvenstvom i na kraju zauzela četvrto mjesto postigla samo dva pogotka, a prošle su sezone uzimali bodove i Dinamu i Hajduku... Na putu prema Luksemburgu, gdje su Veličani ubilježili jedinu pobjedu u sezoni, rezultatska kriza u hrvatskom prvenstvu bila je jedna od tema koju se »češljalo«. Predsjednik Kamena Vlado Zec tada je govorio:</p>
<p>- Nije lako gubiti, a još je gore što nismo realizirali vrlo izgledne prigode protiv Slavena, imali smo i Hajduk u šaci, a odnio nam je bodove. Što reći za igru protiv Zagreba? Imali smo četiri čista »zicera«. Ipak, mora i nama jednom krenuti. </p>
<p>Zec je potom odgovorio na pitanje trese li se zbog krize trenerov stolac. </p>
<p>- Gračan ostaje do isteka ugovora, to je sigurno. Nismo klub koji često mijenja trenere. Proanalizirat ćemo gdje je »kvaka«, ali ako i potonemo, Gračan će s nama! </p>
<p>Dok je predsjednik kluba u Engleskoj, gdje prati našu reprezentaciju, a trener nedostupan, spreman za razgovor bio je sportski direktor Marijan Vlak.</p>
<p>- Sigurno je da situacija nije blistava, ipak nismo osvojili niti bod. No, možemo izaći iz krize koja je evidentna. Sve je u rukama igrača. Oni su ti koji moraju shvatiti da u prvenstvu više nisu nepoznanica. Još ne ispunjavaju zadatke, ne postoji pobjednički duh, a možda i previše razmišljaju o Europi. </p>
<p>Upitali smo ga je li se u klubu razmišljalo o promjeni trenera. </p>
<p>- Nema to veze s trenerom, igrači su ti koji moraju pobijeđivati. Pa, godinu su dana zajedno, a još smo se i pojačali. No, nešto ću naglasiti. Suparnici nas poštuju, ali se pitam poštuju li naši igrači njih, kazao je Vlak te nagovijestio bolje dane za Kamen Ingrad: </p>
<p>- Ne bismo bili sportaši da ne vidimo izlaz. Stanje je zabrinjavajuće, ali uvjeren sam da ćemo prebroditi krizu. Mogli smo imati najmanje tri boda, pa bi sve izgledalo posve drugačije, zaključio je sportski direktor Veličana.</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Praznovjerni Rumunji izbacili ženu iz zrakoplova </p>
<p>BUKUREŠT, 19. kolovoza</p>
<p> - Fotoreporterka najtiražnijega rumunjskoga dnevnog lista zamoljena je da napusti zrakoplov kojim su rumunjski nogometaši otputovali na pripremnu utakmicu u Ukrajinu. Razlog je tome prava pobuna nogometaša kad su shvatili da se u zrakoplov ukrcala i jedna žena, što prema njihovu mišljenju donosi veliku nesreću. </p>
<p>Gabriela Arsenie jedna je od najboljih fotoreporterki u Rumunjskoj, dobila je i nagradu za fotografiju godine 1999., ali joj sve to nije pomoglo da otputuje s nacionalnom momčadi. </p>
<p>- Nikad se nije dogodilo da je žena u zrakoplovu s rumunjskom reprezentacijom i ta će se tradicija nastaviti, kazao je jedan od rumunjskih trenera. </p>
<p>Rumunjski nogometaši, ali i treneri, jedni su od najpraznovjernijih na svijetu. Tako izbornik Anghel Iordanescu obvezno prije svake utakmice ode u crkvu, a na klupi nosi malu ikonu za sreću. U reprezentaciji je pravilo da svaki igrač prilikom izlaska prvo desnom nogom stane na travnjak, a potom simbolično otrgne busenčić trave i pomoli se. Kad putuju autobusom, rumunjski nogometaši zabranjuju vozaču da vozi unazad, a kad je to neizbježno, svi izlaze van. Tijekom putovanja najstrože je zabranjeno i zviždanje, jer donosi nesreću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Ništa ne prelamamo preko Janičina koljena« </p>
<p>»Ne znam što se želi postići takvim pisanjem, uostalom neka pišu što hoće. Janičino je koljeno bilo u mnogo gorim stanjima i u mnogo gorim terminima nego što je sada, a posebno je loše bilo prije Olimpijskih igara u Salt Lake Cityju«, kazao je Pavlek</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Kad Janica kihne, onda to zna cijela Hrvatska, a kad Janicu boli koljeno onda to zna cijeli skijaški svijet. Ništa neobično, s obzirom na to da se radi o trostrukoj olimpijskoj pobjednici, dvostrukoj osvajačici Svjetskoga kupa i dvostrukoj svjetskoj prvakinji, koju konkurencija prati jednako pomno na snijegu i izvan njega. A našu Janicu koljeno boli još od veljače i Svjetskog prvenstva u St. Moritzu, iz kojeg se, unatoč svemu, vratila sa dva zlata. Iako je otada bila podvrgnuta čak trima operativnim zahvatima na desnom koljenu - 19. ožujka u Zagrebu, 13. svibnja u austrijskom Feldkirchu te 7. srpnja u austrijskom Schrunsu - našu prvakinju koljeno i dalje boli i ona zasad nije u mogućnosti raditi gotovo ništa od planiranog što iziskuje ovo pripremno razdoblje uoči sezone. </p>
<p>Stoga se na sve strane, i u suparničkim stožerima i u raznim medijima, nagađa o Janičinu trenutačnom stanju te njezinoj nemogućnosti da se optimalno pripremi za sezonu. Iako je prije 15-ak dana Janičin otac i trener Ante Kostelić demantirao dramatične najave o Janičinu propuštanju cijele sezone, ovih je dana jedan naš tjednik temeljito i optužujuće pisao o »zdravstvenoj drami najbolje hrvatske skijašice«, o tome kako »šefovi reprezentacije ugrožavaju Janičinu karijeru jer zbog sponzora uljepšavaju za javnost Janičino zdravstveno stanje« te je konzultirajući inozemne stručnjake zaključio »kako bi bilo najbolje da Janica cijelu predstojeću sezonu provede na rehabilitaciji teške ozljede hrskavice desnoga koljena«.</p>
<p> Ante Kostelić rekao je još prije dva tjedna da s Janičinim koljenom nije ništa tako dramatično kako se čini ljudima sa strane, da je u kategorizaciji ozljeda hrskavice, Janičina ozljeda prvog stupnja, dakle najlakša, te da će Janica možda propustiti tek uvodni dio sezone, kad se skija u SAD-u. S obzirom na to da je u najnovijem napisu, koji spekulira s Janičinim zdravstvenim statusom, izravno prozvano vodstvo reprezentacije »da zbog sponzora zašatkava pravo stanje stvari«, upitali smo direktora reprezentacije i Janičina osobnog menadžera Vedrana Pavleka što kaže na te optužbe. Bio je prilično štur i neraspoložen za još jedan razgovor na temu Janičinih koljena. </p>
<p>- Nemam stvarno što reći ni na što reagirati. Ne znam što se želi postići takvim pisanjem, uostalom neka pišu što hoće. Janičino koljeno bilo je u mnogo gorim stanjima i u mnogo gorim terminima nego što je sada, a posebno je loše bilo prije Olimpijskih igara u Salt Lake Cityju. </p>
<p>• Činjenica je da Janica praktički ništa ne može raditi u ovom trenutku.</p>
<p>- Ona je trenutačno u procesu rehabilitacije i laganih priprema za sezonu. Može biti super već za sedam dana, a možda i tek za mjesec dana. </p>
<p>• Što kažete na tezu da nije u interesu hrvatske skijaške reprezentacije da Janica preskoči dio sezone ili čak cijelu sezonu, jer mnogi žive od njezinih sponzorskih ugovora? </p>
<p>- Nemam komentara! Neka se nitko ne brine za naše sponzore, mi s njima imamo sjajne kontakte i suradnju, koju ne prelamamo preko koljena!</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>El Guerrouj u lovu na Nurmija</p>
<p>Na Olimpijskim igrama u Parizu 1924. godine legendarni Finac Paavo Nurmi ostvario je povijesni doseg - pobijedio je u utrkama na 1500 i 5000 metara, a sada to u istom gradu želi ponoviti El Guerrouj / Glavno je pitanje prije srednjeprugaških utrka kod žena može li tko ugroziti Mariju Mutolu na 800 i Süreyyu Ayhan na 1500 metara </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Na Olimpijskim igrama u Parizu 1924. godine legendarni Finac Paavo Nurmi ostvario je povijesni doseg - pobijedio je u utrkama na 1500 i 5000 metara. Nakon toga, još je nekoliko atletičara pokušalo ponoviti isto, no nitko nije uspio osvojiti dva zlata. Novi pokušaj »kopiranja« Nurmija vidjet ćemo na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Parizu. U istom gradu u kojem je to uspjelo velikom Fincu, Hicham El Guerrouj želi doći do svjetskih naslova na 1500 i 5000 metara. </p>
<p>I dok je teško povjerovati da će netko zaustaviti Marokanca na putu do četvrtog uzastopnog naslova na 1500 metara, na dužoj dionici neće mu biti nimalo lako. Premda je El Guerrouj drugi na ovogodišnjim svjetskim ljestvicama, pitanje je što će u Parizu na to reći Etiopljani predvođeni Haileom Gebrselassieom i, naravno, Kenijci (Abraham Chebii, John Kibowen, Eliud Kipchoge i Richard Limo). Tu je i najbrži čovjek ove godine, novopečeni katarski reprezentativac Saif Saaeed Shaheen. Sigurno je samo da jedan Nurmijev doseg El Guerrouj ipak neće dostići. Nurmi je, naime, svoja dva zlata osvojio isti dan, dok El Guerrouj ima priliku prvo »riješiti« 1500 metara, a onda se u miru posvetiti utrci na 5000 metara. </p>
<p>Prilična neizvjesnost vlada na 800 metara. Vodeći je čovjek ove godine Kenijac Wilfred Bungei, Južnoafrikanac Mbulaeni Mulaudzi pobijedio je na tri mitinga Zlatne lige, tu je i njegov sunarodnjak Hezekiel Sepeng, »vječita enigma« Jurij Boržakovski, oporavljeni svjetski prvak Andre Bucher, a i svjetski rekorder Wilson Kipketer ima ponešto za reći. </p>
<p>Već spomenuti Saif Saaeed Shaheen, koji je još do prije tjedan dana bio Kenijac Stephen Cherono, prvi je favorit na 3000 metara zapreke, a glavnu konkurenciju imat će u svojim dojučerašnjim sunarodnjacima, među kojima je i njegov brat Abraham Cherono. Haile Gebrselassie, koji je nakon četiri naslova zaredom na 10.000 metara, u Edmontonu bio treći, u francuskoj će metropoli tražiti povratak na vrh, a u tom nastojanju najveća će mu prepreka biti mlađi sunarodnjak Kenenisa Bekele.</p>
<p>Glavno je pitanje prije srednjeprugaških utrka kod žena može li tko ugroziti Mariju Mutolu na 800 i Süreyyu Ayhan na 1500 metara. Mozambičanki Mutoli, koja je pobijedila na svim ovogodišnjim mitinzima Zlatne lige i samo je još pobjeda u Bruxellesu dijeli od milijunskog jackpota, račune će pokušati pokvariti Slovenka Jolanda Čeplak, Marokanka Amina Aďt Hammou i Austrijanka Stephanie Graf. Odlična Ayhan, koja je u Zürichu istrčala uvjerljivo najbolji rezultat sezone (3:55.60), glavne će suparnice imati u ruskom tercetu (Rozenberg, Tomašova, Zadorožnaja), a ako bude spremna umiješati bi se mogla i svjetska dvoranska rekorderka Regina Jacobs. </p>
<p>Na 5000 i 10.000 metara dominiraju Etiopljanke, koje predvodi Berhane Adere. Na pet kilometara trebali bismo gledati njihov obračun s Rumunjkom Gabrielom Szabo, dok će im na dvostruko dužoj dionici glavna »smetnja« biti Ruskinje (Bogomolova, Žiljajeva i Grigorjeva), koje su bljesnule na nedavnom prvenstvu svoje zemlje.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>WTA lista: Clijsters vodeća, Šprem 65. </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Belgijanka Kim Clijsters ostala je vodeća svjetska tenisačica, ispred Amerikanke Serene Williams i sunarodnjakinje Justine Henin, koja je prošlog tjedna pobijedila u Torontu. Od hrvatskih tenisačica najbolje je plasirana Karolina Šprem, koja je ipak pala za četiri mjesta i sad je 65. Silvija Talaja je 70., Jelena Kostanić 75., a Iva Majoli na 79. je mjestu. </p>
<p> • Poredak: 1. (1) Kim Clijsters (Bel) 6039, 2. (2) Serena Williams (SAD) 5995, 3. (3) Justine Henin-Hardenne (Bel) 5307, 4. (4) Lindsay Davenport (SAD) 3582, 5. (5) Venus Williams (SAD) 3536, 6. (6) Amelie Mauresmo (Fra) 2644, 7. (7) Jennifer Capriati (SAD) 2277, 8. (10) Anastasia Miskina (Rus) 2039, 9. (9) Chanda Rubin (SAD) 2032, 10. (8) Daniela Hantuchova (Slk) 1949, 65. (61) KAROLINA ŠPREM 570.25, 70. (70) SILVIJA TALAJA 515.50, 75. (75) JELENA KOSTANIĆ 464.75, 79. (78) IVA MAJOLI 450. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Sedamnaest mrtvih i deseci ranjenih u bombaškom napadu na sjedište UN u Bagdadu, poginuo Vieira de Mello </p>
<p>Kamion-bomba eksplodirao ispred hotela »Canal«, u kojem je sjedište Ujedinjenih naroda u iračkom glavnom gradu /U povodu bombaškog napada, Vijeće sigurnosti UN-a održalo je u utorak hitan sastanak</p>
<p>BAGDAD/NEW YORK, 19. kolovoza</p>
<p> - Sedamnaest je ljudi poginulo u utorak u Bagdadu, a deseci su ozlijeđeni u eksploziji kamiona-bombe ispred hotela »Canal«, u kojem je sjedište Ujedinjenih naroda u iračkom glavnom gradu. U ruševinama je poginuo i posebni UN-ov predstavnik u Iraku Sergio Vieira de Mello. Prema informacijama u utorak popodne, spasioci su ga nisu uspjeli izvući iz ruševina. Vieira de Mello radio je na trećem katu hotela. Uspio se javiti mobitelom da je prikliješten pod ruševinama. Nakon sat vremena na pozive više nije odgovarao, a ubrzo iza toga stigla je vijest da je mrtav. </p>
<p> Među žrtvama su i irački i strani djelatnici. U trenutku napada, u hotelu se održavala konferencija za novinare. Kamere su djelomično zabilježile eksploziju i žbukom zasipane prisutne. </p>
<p> U povodu bombaškog napada, Vijeće sigurnosti UN-a održalo je u utorak hitan sastanak. Vijeće se sastalo u roku od jednog sata nakon eksplozije ispred bagdadskog hotela »Canal« u kojem su smješteni svi djelatnici UN-a, njih 380, među kojima i lokalni djelatnici. </p>
<p>Visoki američki dužnosnik u Bagdadu potvrdio je da je eksploziju izazvao samoubilački napad kamionom-bombom. Jedan dužnosnik UN-a je izjavio kako se čini da je De Mellov ured bio meta napadača jer se eksplozija dogodila ispod prozora njegova ureda.</p>
<p>Zastave država članica UN-a u New Yorku spuštene su na pola koplja u utorak. Vijeće sigurnosti ističe da je UN u Iraku »u mirovnoj misiji kako bi pomagao iračkom narodu« i »stoga je tim šokantnije što se takav napad dogodio« te zaključuje da se to neće odraziti na »ključnu ulogu UN-a u Iraku. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan, koji je prekinuo svoj boravak u Finskoj, rekao je da su svi u »UN-u šokirani i zaprepašteni napadom«. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bosmal želi zaraditi preprodajom zemljišta za autocestu?</p>
<p>U javnosti su se pojavile špekulacije o tome da je skrivena namjera Bosmala - kupiti zemljište uz trasu buduće prometnice da bi ga kasnije po višestruko višoj cijeni prodala onome tko bi gradio; primjerice Hrvatskoj</p>
<p>SARAJEVO, 19. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Koje su stvarne namjere bosansko-malezijske kompanije Bosmal kada je riječ o izgradnji autoputa trasom koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu? U javnosti su se opet pojavile špekulacije o tome da je skrivena namjera te tvrtke kupiti zemljište uz trasu buduće autoceste da bi ga kasnije po višestruko višoj cijeni prodala onome tko doista bude želio graditi autocestu. Primjerice Hrvatskoj ...</p>
<p>Različite sumnje pojavile su se nakon što je odlazeći direktor Svjetske banke u BiH Joseph Ingram otkrio da je ta Banka bila spremna kreditirati izradu tzv. feasibility studije za ovaj autoput. A upravo je navodni nedostatak novca za izradu studije izvodljivosti bio glavni argument kojim su Vijeće ministara BiH i premijer Adnan Terzić opravdali žurbu kada je riječ o prihvaćanju preliminarne ponude Bosmala koja praktično implicira odustajanje od međunarodnog natječaja.</p>
<p> Jer, navodno BiH nema novca za plaćanje izrade studije i drugih pripremnih poslova potrebnih za raspisivanje takvog tendera.</p>
<p>Bosmal se, podsjetimo, obvezao u roku od četiri mjeseca osigurati 300 milijuna dolara za izradu spomenute studije, pripremne radove i otkup zemljišta duž trase autoceste. Dio stručnjaka tvrdi da usprkos podršci koju Bosmal uživa u Maleziji, uključujući tamošnjeg premijera Mahathira, bez garancije države BiH nije moguće osigurati tako velika kreditna sredstva o kojima govore menadžeri Bosmala Edin i Nijaz Šabanović. </p>
<p>Važan razlog za sumnjičavost je činjenica da su neke ranije studije o opravdanosti izgradnje suvremene autoceste kroz BiH pokazale da je na toj trasi jedino isplativo ulagati u dionicu od Sarajeva do Zenice, gdje postoji najveća frekvencija vozila.</p>
<p>Stoga su se pojačale sumnje da se kroz izgradnju autoputa želi »oprati« dio novca koji se slio u privatne džepove od pomoći za obranu koju su islamske zemlje dale muslimanima tijekom rata u BiH.</p>
<p> Sumnje su potaknute i otkrićem o vezama bosmalovaca s radikalnim krilom SDA, a mnogi se pitaju i otkud tako velika samouvjerenost menadžera bosansko-malezijske kompanije da će upravo oni dobiti posao izgradnje autoceste. </p>
<p>Naime, prošloga tjedna iz Bosmala su uputili neobično oštro intonirano otvoreno pismo Vladi Federacije BiH, reagirajući na odluku da se raspiše natječaj i nastavi izgradnja autoceste od Sarajeva prema Zenici, na dionici od Podlugova do Visokog. Novac za ovaj projekt, 30 milijuna konvertibilnih maraka, kabinet premijera Adnana Hadžipašića namjera osigurati iz dobiti javnog poduzeća BH Telecom.</p>
<p>»Upozoravamo vas da ne možete donijeti nikakvu samostalnu odluku koja se tiče izgradnje autoceste bez suglasnosti ministra prometa i komunikacija Branka Dokića i predsjedatelja Vijeća ministara Adnana Terzića«, navedeno je u tom pismu, uz podsjećanje kako Bosmal ima sporazum s Vijećem ministara BiH o izgradnji koridora 5C, te da su u tijeku intenzivni pregovori sa svjetskim konzorcijem banaka za financiranje gradnje autoceste. </p>
<p>Federalni premijer Hadžipašić odgovorio je na Bosmalovo pismo umjereno, naglasivši kako je Vlada Federacije BiH »iznimno zainteresirana za uspješnost tekućeg poslovanja ove kompanije i ispunjavanje njezinih obveza prema državi BiH«. Državni premijer Terzić, međutim, ogradio se od Bosmalovog pisma, priopćivši da odgovor na samoinicijativnu ponudu tvrtke Bosmal za izgradnju autoceste trasom koridora 5C, koju je prihvatilo Vijeće ministara BiH, ni u kom slučaju ne daje pravo Bosmalu da na ovakav način komunicira sa tijelima vlasti u BiH.</p>
<p>U međuvremenu, Bosmal je započeo intenzivnu propagandnu kampanju, koja uključuje objavljivanje plaćenih oglasa i tekstova u novinama u kojima se govori da će projekt izgradnje autoceste preporoditi cijelu zemlju. Nadalje, potkraj prošlog tjedna pojavili su se i jumbo plakati s porukom »To je naš put - autoput 5C - Bosmal«.</p>
<p>Edin Šabanović, jedan od suvlasnika Bosmala koji se trenutačno nalazi u Kuala Lumpuru, za sarajevski je Dnevni avaz izjavio da pregovori s malezijskim bankarima o prikupljanju prvih 300 milijuna dolara za izgradnju autoceste teku dobro.</p>
<p>»Ne vraćam se dok ne osiguram barem 350 milijuna eura, ili čim osiguram jednu milijardu eura, dakle minimum ili maksimum«, kazao je Šabanović.</p>
<p>I dok barem formalno vodeći ljudi Bosmala nastupaju u javnosti kao da je sve već gotova stvar kada je riječ o njihovom dobivanju posla na izgradnji autoceste, predsjedatelj državnog Predsjedništva BiH Dragan Čović dosad se najsnažnije zauzeo za to da se posao izgradnje autoceste trasom koridora 5C kroz BiH dodijeli putem javnog natječaja. »Raspisivanje tendera ostaje jedini pravi pristup. Time bismo izbjegli bilo kakve špekulacije, ali i mogućnost da za dvije ili tri godine zažalimo. Pravo rješenje je raspisati međunarodni natječaj i vidjeti tko je iz svijeta uopće zainteresiran za ovakve poslove. S druge strane, BiH se mora zaštititi od toga da netko ne uđe u posao pa da nakon dva ili tri kilometra prepozna da taj posao ne može nositi na svojim leđima. To bi onda bila najgora moguća poruka za sadašnju vlast«, kazao je Čović za sarajevske Jutarnje novine, potvrdivši da će se nastaviti zalagati za raspisivanje natječaja, usprkos namjeri Vijeća ministara BiH da posao izgradnje autoceste neposrednom pogodbom povjeri Bosmalu. »U konačnici, izgradnju autoceste platit će građani BiH«, kaže Čović.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dvadeset mrtvih i sto ranjenih u eksploziji u Jeruzalemu </p>
<p>JERUZALEM, 19. kolovoza </p>
<p> - Najmanje je dvadeset osoba ubijeno, a stotinu ranjeno u samoubilačkom napadu što ga je u utorak navečer počinio, pretpostavlja se, palestinski terorist u autobusu u zapadnom Jeruzalemu. </p>
<p> Od glasnogovornika spasilačkih službi Zeliga Feinera doznaje se da je među poginulima najmanje troje djece. »Jedan samoubojica je aktivirao bombu usred autobusa«, rekao je na državnom radiju šef policije.</p>
<p>Oružani ogranak palestinskog radikalnog pokreta Islamski džihad ubrzo je objavio da preuzima odgovornost za taj samoubilački atentat, a nakon njega isto je učinio i radikalni islamski pokret Hamas. »Preuzimamo odgovornost za taj napad«, izjavio je anonimni sugovornik u telefonskom pozivu.</p>
<p>Hamas je priopćio da je bombaš-samoubojica Raed Abdel-Hamid Mask, 25-godišnji profesor iz Hebrona. Hamas je također objavio da je samoubilački napad u autobusu »odgovor na zločine izraelske okupacije«.</p>
<p>»Svi palestinski pokreti, islamistički i nacionalni jasno su rekli da će odgovoriti na zločine i svaku počinjenu terorističku akciju«, izjavio je čelnik Hamasa Abdelaziz al-Rantissi. »Ta operacija je dakle odgovor na zločine izraelske okupacije nad palestinskim narodom koji se nisu zaustavili«, dodao je on. </p>
<p>Izrael je odmah nakon atentata zaledio sve postupke predaje gradova Jerihona i Kalkilije palestinskoj vlasti.</p>
<p> Izraelski i palestinski dužnosnici trebali su se sastati u utorak navečer kako bi odredili načine izraelskog povlačenja iz dva grada na Zapadnoj obali.</p>
<p>Palestinski premijer Mahmud Abas osudio je »strašan« samoubilački atentat u autobusu u zapadnom Jeruzalemu, koji, kako je naglasio, ne služi palestinskom narodu. Dodao je da će pokrenuti istragu o tom atentatu.</p>
<p> Glasnogovornik izraelske vlade Avi Pazner optužio je palestinsku vlast da »ne čini apsolutno ništa protiv terorizma«, rekavši kako je »očito je da taj napad nije povezan samo s politikom terorističkih organizacija, već je i posljedica toga što palestinska vlast ništa ne poduzima« u odnosu na te pokrete.</p>
<p> I Bijela kuća je u utorak navečer osudila samoubilački atentat u Jeruzalemu. »Najžešće osuđujemo taj odvratan čin. Pozivamo palestinsku vlast da djeluje u otkrivanju terorističkih mreža«, izjavio je glasnogovornik državne sigurnosti u Bijeloj kući Sean McCormack.</p>
<p> Nešto ranije u utorak, američki predsjednik George W. Bush pozvao je sa svog ranča u Teksasu palestinske čelnike da »razotkriju i unište« palestinske terorističke organizacije. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Strujni kolaps New York stajao više od milijardu USD</p>
<p>NEW YORK, 19. kolovoza</p>
<p> - Prošlotjedni prekid isporuke električne energije, koji je trajao 29 sati, stajao je gospodarstvo grada New Yorka 1,05 milijardi američkih dolara, izvijestio je gradski revizor William Thompson. Oko 800 milijuna dolara odnosi se na izgubljene poslove te još 250 milijuna dolara na propalu hranu i ostale robe zbog ekstremnih vrućina. New York je nestanak struje stajao 36 milijuna dolara po satu.</p>
<p>Ti gubici posebice teško pogađaju grad zbog posljedica terorističkih napada u rujnu 2001., koji su gradske financije doveli u krizu iz koje se još nisu oporavile. Prekid isporuke struje dodatno je smanjio porezne prihode. </p>
<p>Stanovnici sjeveroistoka Amerike i Kanade, koji su prošli tjedan ostali bez struje, u ponedjeljak su se vratili na posao i dalje se pitajući o uzroku najvećeg raspada elektroenergetske mreže u povijesti. U New Yorku su u ponedjeljak kompozicije metroa, u kojima su u četvrtak u 16 sati bili zarobljeni deseci tisuća putnika, bile prepune a i ulice su oživjele.</p>
<p> U Detroitu su tri velika proizvođača automobila pozvali putem lokalnih radijskih postaja svoje djelatnike da se vrate na pasao.</p>
<p>U kanadskoj pokrajini Ontario situacija se vraća u normalu, posebice u Torontu, financijskoj prijestolnici zemlje gdje se podzemnom željeznicom svakog dana vozi milijun putnika. Promet je bio nešto slabijeg intenziteta nego obično jer su brojni uredi, posebice državni, ostali zatvoreni zbog štednje energije.</p>
<p>Premijer Ernie Eves je u govoru na televiziji pozvao sve, posebice industrijalce, da »rade s 50 posto svoje prosječene energetske potrošnje« tijekom ovog tjedna.</p>
<p>Stanovništvo i vlasti i dalje si postavljaju pitanja o tom kvaru koji je ostavio u mraku 50 milijuna ljudi u osam američkih država i Kanadi.</p>
<p>Istraga se posebice koncentrira na prekid linija opskrbe u državi Ohio, čije je nefunkcioniranje moglo dovesti do lančane reakcije. (AFP/Dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Istraga u slučaju Kelly sve opasnija za Tonyja Blaira</p>
<p>Alastair Campbell, šef za komunikacije u Downing streetu na svjedočenju u utorak energično odbio optužbe da je osobno »uljepšavao« vladin dosje o iračkom naoružanju / O uvjerljivosti Campbellove obrane ovisi ne samo njegova daljnja politička sudbina nego čak možda i opstanak njegovog šefa Tonyja Blaira </p>
<p>LONDON, 19. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kad se uskoro vrati s godišnjeg odmora koji provodi na Barbadosu, britanski premijer Tony Blair morat će se žestoko boriti za povjerenje britanske javnosti. Prema Guardianovoj anketi od utorka, polovina birača na Otoku drži da je Blairova vlada napuhala opasnost od režima Saddama Husseina kako bi opravdala rat protiv Iraka. Čak 68 posto Britanaca vjeruje da vlada nije bila fer prema dr. Davidu Kellyju, bivšem savjetniku u Ministarstvu obrane koji je u srpnju počinio samoubojstvo. U Britaniji je upravo u punom jeku službena istraga o okolnostima koje su tog znanstvenika gurnule u smrt.</p>
<p>Pozivajući se na visoki ali neimenovani izvor, BBC je svojedobno objavio vijest kako britanska vlada namjerno uvećava prijetnju od Saddama. To izvješće bilo je povod duboke političke svađe. Kao izvor sporne vijesti britansko Ministarstvo obrane imenovalo je Davida Kellyja koji je sebi nakon toga prerezao žile. Njegova obitelj tvrdi da je znanstvenik prethodno bio pod velikim stresom. </p>
<p>Prije nešto više od tjedan dana otvorena je službena istraga o okolnostima njegove smrti, povjerena lordu Huttonu. Pred tim istražiteljem izredalo se do sada više službenih svjedoka, a u utorak je počeo svjedočiti Alastair Campbell, šef za komunikacije u Downing streetu. Taj utjecajni pripadnik Blairovog najužeg kruga energično je odbio optužbe da je osobno »uljepšavao« vladin dosje o iračkom naoružanju, objavljen u rujnu 2002., kako bi pribavio više argumenata za rat.</p>
<p>Ključna pitanja o Iraku glase »zašto sada« i »zašto samo Irak«, zapisao je u rujnu prošle godine Campbell u svoj rokovnik koji je morao dati na uvid istražiteljima. Odgovarajući u utorak na upite istražitelja o tim svojim zabilješkama, on je rekao: »Mislim da je premijer dao odgovor kako se radi o jedinstvenoj prijetnji. Premijer je rekao ... da mu stiže sve više obavještajnih materijala koji kod njega izazivaju sve veću zabrinutost zbog iračke prijetnje, te je nešto od toga želio staviti u javnu domenu.«</p>
<p>Kako je poznato, Tony Blair se solidarizirao s američkim predsjednikom Georgeom Bushom kada je on zauzeo ratoborni stav prema Iraku. Blair je tvrdio da je Saddam Hussein velika prijetnja svjetskom miru jer da posjeduje opasan arsenal oružja masovnog uništenja. Neki u Britaniji, poput bivše ministrice za razvoj Clare Short, tvrde međutim kako je Blair najprije donio stratešku odluku da stane uz bok Amerikancima, te da je tek potom počela potraga za argumentima u prilog vojnoj intervenciji u Iraku. </p>
<p>Sada bi istraga lorda Huttona trebala ne samo objasniti okolnosti u kojima je umro dr. David Kelly nego ispitati i optužbe o zavaravanju javnosti, koje iznose Blairovi protivnici i kritičari.</p>
<p>Ranije tijekom istrage čulo se i to da je u službeni dosje o Iraku bilo ubačeno kako ta zemlja unutar 45 minuta može lansirati napad oružjima masovnog uništenja. No, nisu se pojavili dokazi da su to na svoju ruku učinili Blairovi dužnosnici, kako to tvrdi BBC. Alastair Campbell u utorak je tijekom ispitivanja još jednom inzistirao da on s time nije imao veze. O uvjerljivosti Campbellove obrane ovisi ne samo njegova daljnja politička sudbina nego čak možda i opstanak njegovog šefa Tonyja Blaira. </p>
<p>Britanska vlada, posebice njen »guru za komunikacije« Campbell, našla su se u otvorenom sukobu s BBC-jem. Dr. David Kelly bio je mimo svoje volje uvučen u njihov spor. Netko će na kraju vjerojatno morati platiti političku cijenu za smrt tog znanstvenika. Nagađa se da bi ta osoba mogla biti britanski ministar obrane Geoff Hoon koji je dopustio se Kellyja javno imenuje kao BBC-jevu »krticu«. To, kao i prateće neugodnosti na poslu bili su čini se dovoljni da znanstvenika nagnaju na samoubojstvo. U nastavku će se pred istražnom komisijom pojaviti i sam britanski premijer, Tony Blair. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Iran se boji izraelskog napada na svoju nuklearku</p>
<p>Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Hamid Reza Asefi priopćio je kako očekuje da židovska država neće ponoviti sličnu raniju avanturu, otprije 22 godine, kada je napala i uništila irački nuklearni reaktor nedaleko od Bagdada </p>
<p>ANKARA, 19. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iran je najoštrije upozorio Izrael da ne pokušava napasti i uništiti njegov prvi nuklearni reaktor Bushehr u zaljevskom priobalju, koji se već nekoliko godina gradi uz rusku tehničku i tehnološku pomoć.</p>
<p>Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Hamid Reza Asefi priopćio je kako očekuje da židovska država neće ponoviti sličnu raniju avanturu, staru već 22 godine, kada je napala i uništila irački nuklearni reaktor u okolici Bagdada. </p>
<p>»Ako bi do takvog cionističkog napada ipak došlo, uslijedila bi drastična osveta«, poručio je Asefi. Podsjetio je da Iran nije Irak i da su njegove mogućnosti da pruži »pravi odgovor« agresorima neusporedivo veće i, kako je rekao, učinkovitije. Drži kako iranski dalekometni projektili dometa 1300 kilometara, nedavno uspješno testirani, mogu dosegnuti sve ciljeve unutar Izraela. Izaslane prijetnje Teherana u smjeru Tel Aviva došle su slijedom snažnih izraelskih pritisaka na SAD i zapadnoeuropske zemlje da onemoguće realizaciju već poodmaklog iranskog nuklearnog programa. </p>
<p>One su, kako se vjeruje, došle i nakon obavještajnih dojava da bi izraelski vojni zrakoplovi mogli iznenada napasti iransku nuklearku, čija je izgradnja pri završetku.</p>
<p>Izrael je, na sličan način, 1981. potpuno uništio irački nuklearni reaktor. U tom napadu sudjelovalo je 11 izraelskih borbenih zrakoplova koji su letjeli u takvom poretku da su irački radarski sustavi registrirali samo jednu nepoznatu letjelicu.</p>
<p>Bilo je to veliko iznenađenje za tadašnji režim iračkog predsjednika Saddama Husseina. Naime, irački vojni planeri nisu računali sa takvom mogućnosti da bi izraelski lovci mogli sa jednim punjenjem goriva doletjeti do cilja, a potom se vratiti na svoja ranija odredišta. Reaktor je pogođen iz takvih kutova da je potpuno onesposobljen za rad.</p>
<p> Prema nekim saznanjima, detaljne podatke o iračkoj nuklearki Izraelcima su dostavili neki radnici bivše Jugoslavije koji su obavljali građevinske radove na tom objektu. Od tada, Irak je praktički odustao od nuklearnog programa razvoja da bi, potom, gotovo svu težinu prebacio na izradu kemijskog i biološkog oružja. </p>
<p>Usporedo sa žestokim i, čini se, vrlo uvjerljivim upozorenjima, iranski svjetovni i duhovni vrh podsjeća da je upravo Izrael ona zemlja koja se mora odreći nuklearnog oružja. Prema teheranskim procjenama, židovska država, koju inače ne priznaje, ima u svom vojnom arsenalu između 100 i 200 nuklearnih glava.</p>
<p>Iako to nisu javno stavili do znanja, Iranci u slučaju sukoba s Izraelom vrlo ozbiljno računaju i na aktivnu potporu libanonskih šijita koji su itekako dobro organizirani i politički vrlo aktivni. </p>
<p>Za mnoge srednjoistočne promatrače javna je tajna da teheranske mule financijski, pa i vojno pomažu svoje libanonske duhovne istomišljenike i pristaše. Bivši iranski predsjednik Hashemi Rafsanjani, inače, Azer, Izraelcima je doslovce poručio: »Iran je suviše jak da bi se vojno mogao poraziti«. Istodobno, iranski duhovni vođa Sayed Ali Khamenei naglasio je kako Iranci neće nikada praviti kompromise oko vlastitih temeljnih vrijednosti koje imaju uporište u nacionalnom ponosu.</p>
<p>Iranci, u međuvremenu, uporno uvjeravaju međunarodnu zajednicu i svjetsku javnost kako nuklearka Bushehr ima isključivo miroljubivu namjenu. Ističu kako se u proizvodnje električne struje ne žele osloniti samo na naftu i plin. Nekoliko ranijih inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nisu otkrile bilo kakve sumnjive iranske nuklearne namjere. Ali u posljednje vrijeme došlo je do određenih nesporazuma oko međunarodnog nadzora iranskih nuklearnih postrojenja. </p>
<p>Iranski predsjednik Mohammed Khatami usprotivio se novim kontrolnim posjetima nuklearke Bushehr. Teheranski Iran Daily, koji se tiska na engleskom, donio je u utorak na prvoj stranici veliki naslov - SAD destabilizirajući čimbenik. Službeni Teheran je time jasno stavio do znanja da iza novonastale nuklearne krize i izazova vidi produženu ruku Washingtona. </p>
<p>Inače, nuklearni reaktor su počele graditi zapadne tvrtke još u doba šaha Reze Pahlavija, ali je pobjeda Iranske islamske revolucije 1979., posljednje velike revolucije XX. stoljeća, dovela do prekida tog programa. Iranci su 1995. potpisali s Moskovm ugovor, vrijedan 800 milijuna dolara, o nastavku radova na nuklearki Bushehr. Prema nekim neprovjerenim izvorima Rusi su navodno već dostavili Irancima i nuklearno gorivo.</p>
<p>Obogaćeni uran, koji će se proizvoditi u iranskoj nuklearki, mogao bi se, kako tvrde poznati svjetski znanstvenici, iskoristiti za proizvodnju atomskog oružja. Iako u Iranu uporno odbacuju takve ambicije, postoje mnogi znaci da Teheran vodi tešku i neizvjesnu bitku s vremenom kako bi došao u posjed takvog oružja.</p>
<p>Pritom se, najvjerojatnije, polazi od procjene da je nuklearno oružje u vlastitim rukama snažan čimbenik odvraćanja, posebice onih snaga koje blagonaklono ne gledaju na iranski državno-pravni, vjerski i politički sustav, ali i sve zamjetniju ulogu Teherana u regiji Zaljeva i Srednjeg istoka. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Njemački političari traže da taoci iz vlastitog džepa plate otkupninu </p>
<p>BERLIN, 19. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Četrnaest europskih turista otetih prije pola godine u alžirskom dijelu Afrike, pušteni na slobodu u Maliju. Otmičari, »Salafistička skupina za propovijed i borbu« koja želi uspostavu islamističke države, taoce su predali malijskom posredniku. Oslobođeni europski turisti, iscrpljeni ali živi, airbusom Luftwaffe odlaze iz glavnog grada Malija Bamaka za Köln.</p>
<p>Saharska je drama okončana, počinju špekulcije o pozadini operacije oslobađanja. Osobito o visini otkupnine. Novinske agencije prenose vijesti kako je posrednik otmičarima predao novac, navodno, znatno manje od prvotno traženog iznosa. Prema napisima nekih medija, njemačka je vlada za oslobađanje taoca platila 5 milijuna eura otkupnine, a uz to dolaze još i troškovi leta zrakoplova Bundeswehra. </p>
<p>Njemački kancelar Gerhard Schröder u utorak je, u svom prvom komentaru šestomjesečne talačke drame, izrazio zadovoljstvo i olakšanje oslobađenjem talaca. »Otmičari ne smiju izbjeći pravdi«, kazao je njemački kancelar, koji je zahvalio predsjednicima Malija i Alžira na njihovim naporima u oslobađanju taoca. U priopćenju iz Schröderova ureda, ne kaže se na koji su način taoci oslobođeni.</p>
<p>Njemačka vlada službeno ne udovoljava zahtjevima otmičara za otkupninom jer smatra da bi to bio poziv na nove otmice širom svijeta. Pretpostavlja se da je novac otmičarima dala vlada u Bamaku, a Njemačka će kasnije Maliju taj iznos vratiti kroz razvojnu pomoć.</p>
<p> No, u medijima se raspravlja i je li malijska vlada, uistinu trebala platiti otkupninu? Neki, naime, drže da jedna od deset najsiromašnijih zemalja svijeta ne bi trebala platiti otkupninu. Drugi zastupaju stanovište da je vlada u Berlinu trebala platiti otkupninu budući da je Njemačka jedna od država koja daje najviše novaca za pomoć zemljama u razvoju. Osim toga, Njemačka je bila prva država koja je priznala neovisnost ove zapadnoafričke države.</p>
<p>Ludger Volmer, glasnogovornik stranke Zelenih nije htio potvrditi da je njemačka vlada platila otkupninu, ali znakovito je ustvrdio: »Savezna Republika Njemačka ne plaća nikakvu otkupninu, a ako bi to i učinila nikada tone bi priznala.«</p>
<p>Ni druge brojne pojedinosti u vezi s oslobađanjem zapadnih turista iz ruku otmičara u Africi još nisu priznate, odnosno poznate. Primjerice, kakva su jamstva dobili otmičari? Oni su naime tražili da ostanu u Maliju. Je li Libija pomogla u posredovanju, kako se tvrdi u Tripoliju a ne demantira u Berlinu? </p>
<p>Istodobno »lakomisleni avanturizam turista po Sahari« nameće neke strahove i za budućnost. Predmnijeva se, naime, da ubuduće svaki Europljanin ili Amerikanac koji ide na odmor u sjevernoafričku pustinju ima svoju cijenu, koju otmičari samo moraju tražiti. Pritom se ne mora raditi o islamskim fanaticima, već i o sasvim običnim, nepolitičnim kriminalcima.</p>
<p>Zato njemački političari, uz izražavanje zadovoljstva oslobađanjem i pohvale diplomatu Jürgenu Chrobogu, traže i da sami taoci iz vlastitog džepa plate otkupninu. Gert Weisskirchen (SPD) najavljuje da će i oslobođeni turisti morati platiti svoj dio.</p>
<p>Dopredsjednik oporbenog kluba zastupnika CDU-a, Wolfgang Bosbach također drži da spašavanje ne smije biti samo na račun poreznih obveznika, nego da »onaj tko se lakomisleno i samo da bi nešto doživio dovede u opasnost mora računati i sa tim da sudjeluje u troškovima svog spašavanja«. Uostalom, nekim oslobođenim turistima to neće biti tako teško nakon što medijima prodaju svoje priče o »Hororu na putu grobova«. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Libija »kupila« ukidanje sankcija</p>
<p>KAIRO/PARIZ/NEW YORK, 19. kolovoza</p>
<p> - Libijski ministar vanjskih poslova Abdel Rahman Chalgham izjavio je kako je njegova zemlja kupila ukidanje sankcija odštetom žrtvama Lockerbieja i ocijenio »neprihvatljivim« stajalište Francuske u toj aferi. »S libijskoga stanovišta nije riječ o odšteti, već o kupnji ukidanja sankcija«, izjavio je Chalgham za katarsku televiziju Al Jazeera. </p>
<p> »Zbog međunarodnih i američkih sankcija svake godine gubimo milijarde dolara, i to dokazuje mudrost: u našem je nacionalnom interesu platiti iznos od 2,7 miljardi dolara i zatvoriti taj dosje«, rekao je šef libijske diplomacije.</p>
<p>Inače, Velika Britanija pripremila je za Vijeće sigurnosti UN-a prijedlog rezolucije kojom bi se ukinule sankcije Libiji nakon sporazuma što je postignut o odšteti obiteljima žrtava srušenoga zrakoplova PanAma »boeinga« 747 iznad škotskoga gradića Lockerbieja 1988. Libija je, naime, priznala da su taj avion srušila dvojica pripadnika njezinih tajnih službi. </p>
<p>No, Francuska je zaprijetila vetom na tu rezoluciju ako Libija ne poveća odštetni iznos od 35 milijuna dolara, koliko je već isplatila, za 170 žrtava rušenja zrakoplova francuske kompanije UTA nad Nigerom 1989. Za taj su napad također osumnjičeni libijski agenti, iako Libija nikada nije priznala svoju krivnju. </p>
<p> U međuvremenu, kako se saznaje iz Pariza, Francuska je »blizu sporazumu« s Libijom o isplati odštete za taj napad na francuski zrakoplov UTA 1989. To je u utorak potvrdilo francusko Ministarstvo vanjskih poslova. Sporazum između dviju strana očekuje se uskoro, dodaje se u izjavi Ministarstva.</p>
<p>Francuska je prošloga tjedna zahtijevala da Libija poveća odštetni iznos za napad na zrakoplov UTA-e, koji je iznosio 35 milijuna dolara ili 33.600 dolara po žrtvi, te je već isplaćen, ili će u suprotnom uložiti veto na rezoluciju o ukidanju sankcija.</p>
<p> Velika Britanija u ponedjeljak je navečer službeno predala članovima Vijeća sigurnosti UN-a prijedlog rezolucije o ukidanju sankcija Libiji. Vijeće sigurnosti, prema diplomatskim izvorima, trebalo bi u srijedu održati prve razgovore iza zatvorenih vrata o tome tekstu za koji je Francuska najavila da će možda uložiti veto. Zahvaljujući britansko-američko-libijskom dogovoru od prije tjedan dana, prema prijedlogu rezolucije, »sankcije će odmah biti ukinute«. </p>
<p>Zauzvrat je Libija pristala preuzeti odgovornost za eksploziju Pan Amovog zrakoplova nad škotskim mjestom Lockerbiem 21. prosinca 1988. godine kada je poginulo 270 osoba, te je spremna isplatiti odštetu od 2,7 milijardi dolara.</p>
<p>Glasovanje o rezoluciji održat će se prije kraja tjedna, saznaje se od britanskoga diplomata, ali ne prije petka. Time je otvorena mogućnost da se postigne libijsko-francuski dogovor. A da bi bila prihvaćena, rezoluciju treba podržati najmanje 9 od ukupno 15 članova Vijeća sigurnosti, i nijedna stalna članica (Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija i Rusija) ne smije glasovati protiv. (AFP/dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mirovni sporazum nova nada za napaćenu Liberiju</p>
<p>MONROVIA, 19. kolovoza</p>
<p> - Mirovni plan, koji su potpisali liberijska vlada i pobunjeničke skupine, ponudio je u utorak novu nadu toj zaraćenoj afričkoj zemlji nakon 14 godina krvoprolića. Sporazum između vlade predsjednika Mosesa Blaha i pobunjenika, koji drže tri četvrtine zemlje uslijedio je tjedan dana nakon odlaska bivšeg predsjednika Charlesa Taylora u izgnanstvo.</p>
<p>Po sporazumu, Blah će u listopadu ustupiti mjesto predsjedniku prijelazne vlade, a izbori bi se trebali održati do 2005. godine. Novi predsjednik vlade, koji ne smije biti iz redova nijedne od zaraćenih strana, trebao bi biti izabran ovoga tjedna. Mjesta u vladi dijelit će pobunjenici, članovi Blahove vlade, oporbene stranke i nevladine udruge.</p>
<p>Glavna pobunjenička skupina, Liberijci ujedinjeni za pomirenje i demokraciju (LURD) držat će ministarstva pravosuđa, financija, državne uprave, rada i transporta. Pokretu za demokraciju u Liberiji (MODEL) dodijeljena su ministarstva poljoprivrede i trgovine, a sadašnja će vlada preuzeti ministarstvo obrane, unutarnjih poslova, telekomunikacija, zdravstva i socijalne skrbi te ministarstvo planiranja i gospodarstva.</p>
<p>Sporazumom su okončani naporni pregovori koji su počeli 4. srpnja, a njegova prva ozbiljna politička žrtva je bivši predsjednik Charles Taylor koji je bio prisiljen na ostavku i izgnanstvo u Nigeriju. Dogovor najvažnijih političkih čimbenika u Liberiji donio je olakšanje na ulicama glavnog grada Monrovije, gdje je više od 2000 ljudi poginulo u posljednjem valu nasilja, prije dolaska 1500 pripadnika zapadnoafričkih mirovnih snaga potpomognutih s oko 200 američkih marinaca. Broj pripadnika mirovnih snaga trebao bi se udvostručiti a njihova operacija u konačnici prerasti u mirovnu misiju UN-a. Američki predsjednik George W. Bush najavio je da će marinci biti povučeni iz Liberije do 1. listopada, dodajući kako su već spremne »plave kacige« koje će ih zamijeniti. </p>
<p> Liberijci znaju samo za borbe i stradanja otkako je Taylor 1989. pokrenuo rat za rušenje diktature. Nakon više od 200.000 žrtava, godine 1997. pobijedio je na izborima, no njegovi protivnici nisu dugo čekali da nastave s oružanim sukobima. U međuvremenu se kaos iz Liberije proširio i na susjedni Sijerra Leone, Gvineju i Obalu Bjelokosti zaprijetivši uništenjem cijele regije. </p>
<p> Čelnici pobunjeničkih pokreta LURD i MODEL rekli su da je njihov rat završen i da su se spremni razoružati kad u Liberiju stignu međunarodne snage koje su kadra održati mir. No vlada je optužila pobunjenike za napade izvan Monrovije uoči samog potpisivanja mirovnog sporazuma, dok je većina Liberijaca još zabrinuta zbog preuranjenog proglašenja mira. (dpa/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Afganistan proslavio Dan nezavisnosti</p>
<p>KABUL, 19. kolovoza </p>
<p> - Afganistanci su u utorak, uz pojačane mjere sigurnosti, proslavili Dan nezavisnosti, 84. godišnjicu oslobođenja od britanske kolonijalne vlasti.</p>
<p>Predsjednik Hamid Karzai, ministri i drugi visoki dužnosnici dočekani su aplauzom i odobravanjem mnoštva okupljenog na olimpijskom stadionu u Kabulu. Stadion su čuvale afganistanske snage sigurnosti i međunarodne snage pod vodstvom NATO-a (ISAF). Karzai je u povodu Dana neovisnosti naredio puštanje iz zatvora zatvorenika starijih od 70 godina, ženu osuđenu na jednogodišnju kaznu zatvora i drugu osuđenu na šestogodišnju kaznu, pod uvjetom da su odslužile polovicu kazne. </p>
<p>Bivši afganistanski kralj Amanullah Khan proglasio je 1919. godine neovisnost Afganistana od Britanskog carstva. (Dpa/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ispitivanje uz prijetnje »raskrinkavanjem« i vrijeđanje </p>
<p>Izražavamo najdublju zabrinutost zbog najnovijih medijskih napisa u vezi s policijskom istragom o ubojstvu don Mije Stijepića u Posedarju (Nacional, 29.7.2003. i Slobodna Dalmacija, 16.8.2003.). </p>
<p>Primili smo i nekoliko dojava o maltretiranju ispitanika. Policija je pozvala tri muškarca (od kojih je jedan biseksualac, a druga dvojica su heteroseksualci) na informativni razgovor. Pozivani su preko mobitela, pa čak i na radno mjesto.</p>
<p> Modeli ispitivanja sveli su se na šikaniranje i prijetnje »raskrinkavanjem« navodne homoseksualnosti njihovim roditeljima, odnosno šefu na radnom mjestu. Nazivalo ih se »pederčinama« i prijetilo im se. Unatoč tomu, prema našim saznanjima, policija nije uspjela doći ni do kakvih novih saznanja o smrti don Mije Stijepića. </p>
<p>Također, zabrinjava nas mogućnost da Katolička crkva blokira policijsku istragu, kako bi prikrila činjenicu da je don Mijo Stijepić bio gay muškarac. </p>
<p>Zbog svega navedenoga, zahtijevamo: očitovanje MUP-a o eventualnom ometanju policijske istrage od Katoličke crkve, očitovanje MUP-a, a po mogućnosti i policijskih uprava Zadarske i Šibensko-kninske, o maltretiranju ispitanika te internu policijsku istragu o navedenom i, ako se sumnje potvrde, provođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika.</p>
<p>I ovim istupom želimo pridonijeti policijskoj istrazi u rasvjetljavanju »slučaja Stijepić«.</p>
<p>DORINO MANZIN predsjednik Iskoraka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Priopćenja Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije bila su službena </p>
<p>U Vjesniku je na trećoj stranici 13. kolovoza 2003. objavljen članak s naslovom: »Jednostrane odluke neprihvatljive za Sloveniju« i nadnaslovom: »Poluslužbeno priopćenje slovenskog ministarstva vanjskih poslova«, novinara gospodina Mihaila Ničote.</p>
<p>Služba za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije Vjesnikovu novinaru gospodinu Mihailu Ničoti, na njegov zahtjev, dala je četiri službena priopćenja Ministarstva, i to od 4., 6., 8. te 11. kolovoza 2003., iz kojih je bilo jasno vidljivo (pisana na obrascu sa zaglavljem Ministarstva) da se radi o službenim priopćenjima Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije.</p>
<p>Stoga nije istina da se radilo o »poluslužbenim priopćenjima slovenskog ministarstva vanjskih poslova«.</p>
<p>JADRAN HOČEVAR opunomoćeni ministar, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Slovenije, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Osoblje aerodroma Dubrovnik nespremno je dočekalo povećani ljetni promet </p>
<p>Na dubrovačkom aerodromu u petak, 15. kolovoza s prijateljima sam čekao let za Zagreb u 22.40. Nas 148 putnika (među kojima je bilo čak petero beba i dosta djece) prošli smo kontrolu i čekali ukrcaj. No, ni oko 23 sata ukrcaj još nije počeo, a da nam nitko nije znao (želio!) reći što se događa i koji je razlog kašnjenju.</p>
<p> Oko 23.15, kad je nervoza među putnicima već porasla, odlučili su nas pustiti natrag. Približavajući se šalteru informacija, kako bismo saznali što se događa, čuli smo gospođu koja je ondje radila kako je nervozno rekla kolegici »evo ga, već dolaze...«, i na naš upit samo je slegla s ramenima i rekla da ništa ne zna. Slučajno sam sreo znanicu koja radi na aerodromu, pa mi je u povjerenju rekla da se avion pokvario i da će nam vjerojatno dati drugi. Uskoro smo saznali da taj drugi avion ima 16 sjedala manje. Zbunjeno osoblje nije znalo što napraviti.</p>
<p> Jedan gospodin, koji se činio nadležnim »srediti situaciju«, prilično je gnjevno vikao kolegicama kako će naći tih 16 putnika milom ili silom i kako će dobiti »nogom u guzicu«, dok je jedna žena predlagala da izaberu putnike koji su kupili karte po najjeftinijoj tarifi te im vrate novce »pa nek' idu autobusom«. Djelovali su prilično izgubljeno i kaotično. Najsmješnije je bilo kad se s razglasa začuo ženski glas koji je pitao: »Što da kažem? Molim putnike da... Što?«</p>
<p>Iza ponoći su konačno javili da mole putnike koji u Zagrebu ne nastavljaju letove da se jave na šaltere, a iza toga su pozvali neke putnike imenom i prezimenom i predložili im da lete u jutro oko pet sati. Neki putnici su pristali, ali im je još nedostajalo nekoliko da popune kvotu od 16. Konačno su našli svih 16 kad su ponudili kasnije letove za Zagreb (umjesto ovoga u pet) i smještaj u hotelu.</p>
<p> Avion je napokon poletio, jedan sat iza ponoći, s dobrih dva i pol sata kašnjenja.</p>
<p>Nije problem u tome što se zrakoplov pokvario, jer se takve stvari događaju. Mislim da je najveća pogreška osoblja aerodroma što ih je, kako se čini, uhvatila panika i što nisu znali što činiti. Tako nisu na vrijeme obavijestili putnike, već su ih ostavili da čekaju bez ikakve informacije do trenutka kad je nervoza prerasla granicu strpljivosti, i kod putnika i kod osoblja aerodroma. Nadalje, umjesto da odmah zamole 16 dobrovoljaca da odustanu od leta uz zamjenu za kartu za drugi let i smještaj (što je uobičajena procedura kod over bookinga u stranim kompanijama!), oni su pokušali igrati na kartu »imamo problem; molimo vas odustanite od leta kako bismo riješili naš problem« (bez ikakve ponude osim sljedećega leta u pet sati), što je putnike razgnjevilo još više. </p>
<p>Nakon svega, ne mogu se oteti dojmu da je osoblje aerodroma Dubrovnik prilično neorganizirano, i da nisu baš spremni za povećan promet koji ih prati u ovim ljetnim mjesecima.</p>
<p>BORIS PECIGOŠ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Narkoboss i bivši djelatnik SZUP-a Ivan Skender uhićen u Austriji</p>
<p>U srijedu će se u Grazu održati zajednička konferencija za novinare austrijske i hrvatske policije u povodu uspješno okončane akcije razbijanja međunarodne trgovine kokainom </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - U povodom razbijanja i uhićenja međunarodne narko skupine preprodavača kokaina, u kojoj je sudjelovalo i nekoliko hrvatskih državljana na čelu s Ivanom Skenderom (42) bivšim djelatnikom Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) u srijedu će u policiji u Grazu biti održana konferencija za novinare na kojoj će sudjelovati i načelnik Odjela za suzbijanje zlouporabe droga MUP-a Darko Dundović.</p>
<p>Kako je Vjesnik javio, petorica osumnjičenika, dva Slovenca, dva Hrvata i jedan Austrijanac »pali« su u prošli četvrtak u Beču pri pokušaju prodaje 2 kilograma kokaina.</p>
<p>U ponedjeljak je u Čakovcu uhićen Vladimir Mikulić (37), pod sumnjom da je bio član spomenute skupine. </p>
<p>Ivan Skender, rođen u Lovreću kod Imotskog, poznat je hrvatskoj javnosti još s kraja devedestetih godina kada se njegovo ime spominjalo u kontekstu šverca oružjem i drogom. U tjedniku »Nacional« objavljeni su 2000. godine transkripti razgovora bivšeg državnog vrha u kojima se u kojima se Skendera označava kao najvećeg narkobossa u Hrvatskoj koji za svoj posao koristi i bazu HV-a kod Zadra. U istom kotekstu sa Skenderom spominajna su imena haaških optuženika Mladena Naletilića Tute,Vinka Martinovića Štele, pukovnika Željka Maglova, a spominjao se i general Ante Gotovina. </p>
<p>Marin Dešković i Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dvojica ročnika prijavljena zbog spolnog zlostavljanja trećega</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Protiv dvojice ročnih vojnika koji su u subotu navečer u sinjskoj vojarni seksualno zlostavljali jednog svog kolegu, Vojna je policija podnjela kaznene prijave pa su zbog toga prepraćeni u Istražni centar Županijskog suda u Splitu, doznaje »Vjesnik« u MORH-u. Rezultat je to dvodnevne kriminalističke istrage započete u ponedjeljak, nakon što je oštećeni ročnik prijavio dvojicu svojih kolega za seksualno zlostavljanje metlom. U istrazi koju je provela Vojna policija saslušani su svi sudionici događaja, a dvojica ročnika tom su prigodom priznala da su trećeg, »dodirivali metlom po stražnjici« aludirajući tako na seksualni čin. </p>
<p>»Iako liječnik koji je pregledao zlostavljanog vojnika«, po riječima načelnika službe za odnose s javnošću i informiranje MORH-a Davora Denkovskog, »nije utvrdio nikakva strana tijela pa za sada nema materijalnih dokaza«, temelj kaznene prijave priznanje je dvojice ročnika«. Dodao je da će Vojna policija nastaviti s istragom kako bi utvrdila sve okolnosti, a odluku po kaznenoj prijavi donijet će Državno odvjetništvo«, kazao je Denkovski. </p>
<p>M. J</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ozlijedivši pješaka pobjegao, pa pucao na policiju, ukrao auto i silovao nepoznatu djevojku</p>
<p>»Predstava« je završena tri sata nakon ponoći uhićenjem 37-godišnjeg Brođanina koji je sa šest kaznenih prijava priveden istražnom sucu Županijskog suda u Slavonskom Brodu </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 19. kolovoza</p>
<p> - Nevjerojatna drama, nalik onima iz najbrutalnijih akcijskih filmova, odigrala se u ponedjeljak u večernjim satima u Slavonskom Brodu i okolici. Sve je okončano u utorak u ranim jutarnjim satima, oko tri sata nakon ponoći, uhićenjem nasilnog razbojnika, 37-godišnjeg Brođanina D.S. koji je nakon kriminalističke obrade, sa šest kaznenih prijava priveden istražnom sucu Županijskog suda u Slavonskom Brodu. </p>
<p>Pomahnitali Brođanin prijavljen je zbog kaznenih djela silovanja, dovođenja u opasnost života i imovine, prijetnje, sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, nedozvoljenog držanja oružja i zbog oduzimanja tuđe imovine!</p>
<p>Sve je započelo u ponedjeljak oko 18,10 sati u Gornjoj Vrbi, ispred kućnog broja 12 u Posavjskoj ulici. Tamo je D.S., upravljajući osobnim automobilom »mazda 323« naletio na pješaka S.A. lakše ga ozlijedivši, nakon čega je pobjegao sa mjesta događaja. </p>
<p>U vrijeme dok je ekipa Postaje prometne policije iz Slavonskog Broda obavljala očevid, na mjesto događaja vratio se D.S.. Međutim, vratio se naoružan automatskom puškom, te je izašavši iz svog automobila odmah zapucao na djelatnike policije i ozlijeđenog pješaka. Ozlijeđenih u ovome napadu nije bilo jer su se svi uspjeli sakriti. </p>
<p>Nakon ispucanog rafala, razjareni D.S. počeo je bježati automobilom prema obližnjem pružnom prijelazu. Došavši do 'rampe' na pružnom prijelazu, D.S. je izišao iz vozila te je sa uperenom automatskom puškom zaustavio nadolazeći automobil »ford mondeo« kojim je upravljao F.P. Zaprijetivši mu da će pucati, zatražio je od uplašenog vozača da iziđe iz automobila te da mu preda ključeve. </p>
<p>Ukradenim »fordom« D.S. je nastavio jurnjavu prema centru Slavonskog Broda. Došavši do vodocrpilišta u blizini ušća kanala Glogovica u rijeku Savu, D.S. je ostavio ukradeni automobil te se pješice uputio prema brodskom izletištu i kupalištu »Poloj« naoružan »do zuba« automatskom puškom i više ručnih bombi. </p>
<p>Tamo se negdje krio sve do oko 23,30 kada je opet krenuo u pohod na nove žrtve. Na obali Save naišao je na dvoje mladih Brođana, zaljubljeni par, mladića J.L. i sedamnaestogodišnju djevojku. </p>
<p>Mladića je uz prijetnju oružjem natjerao da legne licem prema zemlji, nakon čega je maloljetnu djevojku brutalno silovao. Kako u blizini nije bilo nikoga, a policija je tragala na suprotnoj strani grada, zapomaganje mladića i silovane djevojke bilo je uzaludno. </p>
<p>Poremećeni Brođanin potom je krenuo prema Glogovici, gdje se skrivao u kanalu. Zbog ovog teškog incidenta Brodska policija blokirala je cijelo područje i obavijestila okolne Policijske uprave, no pomahnitalog su D.S. uspjeli pronaći skrivenog u kanalu tek oko jedan sat iza ponoći. Nakon dvosatnih progovora, naoružani manijak predao im se oko tri sata iza ponoći. </p>
<p>Prema neslužbenim pričama, riječ je o bivšem hrvatskom branitelju, a kako doznajemo u brodsko-posavskoj policijskoj upravi, protiv D.S. do sada nije podnesena niti jedna kaznena prijava, a tek je u dva slučaja bio prekršajno prijavljivan zbog narušavanja javnog reda i mira. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Trostruki silovatelj bit će ponovno optužen za silovanje</p>
<p>Slučaj Roberta Kolara, zatvorenika pulskog zatvora, izazvao je veliko ogorčenje javnosti, jer mu je - unatoč protivljenju državnog odvjetnika - pružena pogodnost da Uskrs provede na slobodi, a on ju je zlorabio / Sva tri prethodna silovanja Kolar je počinio u stanju pijanstva, no sud mu nije izrekao zaštitnu mjeru obveznog liječenja </p>
<p> ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Robert Kolar (30) zatvorenik na izdržavanju petogodišnje kazne za silovanje, koji je uoči ovogodišnjeg Uskrsa pušten na nagradni dopust, kako doznajemo, bit će ponovno optužen za silovanje.</p>
<p> Djelo je, prema stavu iz optužnice počinio na umaškom lukobranu, a žrtve su dvije ženske osobe, jedna stara 17 a druga 24 godine. Prema članku 188. Kaznenog zakona počinitelj, ako mu se takva inkriminacija dokaže, može dobiti zatvorsku kaznu od jedne do deset godina, a ako je djelo učinio na osobito okrutan ili osobito ponižavajući način, najniža kazna je tri godine zatvora, ali je određeno i da kazna ne smije probiti »plafon« od deset godina.</p>
<p>Slučaj Roberta Kolara, zatvorenika pulskog zatvora, digao je na noge javnost, nakon što su ga dvije ženske osobe optužile za silovanje 19. travnja oko 2 sata po noći na lukobranu u Umagu. Odobrenje za nagradni izlazak dale su zatvorske vlasti u Puli, a prema zakonskom ovlaštenju potpisala ga je ondašnja upraviteljica zatvora Ingrid Popovski Cukon. Puštanju se usprotivio pulski državni odvjetnik mr. Bruno Ivinić, koji u svojstvu tužitelja Kolara zna od ranije.</p>
<p>»Vodio sam tri prethodna postupka protiv Kolara, izjavio je on nakon događaja. Poznavajući ranije slučajeve, u pisanom obliku izjasnio sam se protiv beneficija za Kolara, jer se od državnog odvjetništva zatražilo mišljenje o dopustu, što je još uvijek formalna zakonska obveza«. Bruno Ivinić će po četvrti put zastupati optužbu protiv Kolara, ponovno za silovanje.</p>
<p> Mišljenje od Centra za socijalni rad u Bujama navodno nije ni zatraženo, jer se posao socijalnih organa sastoji u tome da se razgovara sa zatvorenikovom rodbinom o tome hoće li ga primiti dok je na nagradnom dopustu. Jedina obveza zatvorenika bila je da se javi u policijsku postaju u Umagu, što je on i učinio 18. travnja, uoči navodnog silovanja. U istražnom zahtjevu koji je predan istražnom sucu pulskog Županijskog suda navedeno je da se sumnja da je Kolar započeo i završio dva silovanja. Jednu od žrtvi natjerao je na oralni seks, dok je drugoj držao odvijač pod grlom. Seksualni odnos nije uspio ostvariti zbog pijanstva. Sva tri prethodna silovanja Kolar je počinio u stanju pijanstva, no sud mu nije izrekao zaštitnu mjeru obveznog liječenja.</p>
<p>Kolar je prije deset godina osuđen na četiri godine zatvora za silovanje 13-godišnjakinje, ponovno na lukobranu, potom je 1998. bio terećen za pokušaj silovanja prijeteći nožem, za što je dobio godinu zatvora i u studenom 1999. ponovno je silovao jednu 25-godišnjakinju. Za to djelo dobio je pet godina zatvora, a kaznu je izdržavao prvo u Lepoglavi, a potom u Puli.</p>
<p>Okrivljeni zatvorenik branio se izjavom da je na lukobranu susreo dvije djevojke koje su od njega tražile »bombone« (droga exstasy), a on je za protuuslugu od njih tražio oralni seks. Nakon toga, izjavio je da je djevojkama jednostavno pobjegao, a one su ga za osvetu prijavile. Tu Kolarovu obranu sud će morati posebno procijeniti, jer se članak 188. KZ-a govori o prisili na »...spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju«.</p>
<p> Prema komentaru ovog zakonskog članka, sutkinja Vrhovnog suda RH Ana Garačić, ističe da termin »radnje izjednačene sa spolnom« nije u KZ-u definiran, pa će tek sudska praksa odgovoriti na pitanje koje se sve radnje imaju smatrati »izjednačene sa spolnom«.</p>
<p> No suđenje, za koje se očekuje da će biti zakazano u najskorije vrijeme, pojedinosti njegova čina dužno je držati dalje od znatiželjne javnosti, odnosno u ovakvim slučajevima javnost je isključena sa suđenja. Ima u svemu tome logike, ali i apsurda.</p>
<p> Veo tajanstvenosti, ako je uopće o tome riječ, rasplinut će se, naime, donošenjem i izricanjem presude. Prema Zakonu o kaznenom postupku izricanje presude i njezino čitanje je javno, a u izreci presude spominju se i imena žrtava i ukratko opisuje djelo zbog kojeg je izrečena kazna.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Budimir se rasplakao i izrazio sućut obitelji Murko</p>
<p>Optužnica ga tereti za teško ubojstvo, za ubojstvo u pokušaju, otmicu i razbojništvo</p>
<p>ČAKOVEC 19. kolovoza</p>
<p> - U utorak je pred Županijskim sudom u Čakovcu počelo suđenje Marcel Budimiru (30) koji je 12. veljače ove godine opljačkao poslovnicu Varaždinske banke u Nedelišću, odnijevši 311.000 kuna, a prilikom bijega ubio je policajca Željka Murka, oca troje djece.</p>
<p> Prema optužnici, Marcel Budimir se sumnjiči za teško ubojstvo, za ubojstvo u pokušaju, otmicu i razbojništvo.</p>
<p> Tijekom suđenja saslušano je pet svjedoka, a od jednog je pročitan iskaz iz istražnog postupka. Većina svjedoka potvrdila je riječi Marcela Budimira izrečene prilikom oružane pljačke: »Ako dođe murija, sve ću vas pobiti«. Marcel Budimir je tijekom suđenja izjavio da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka. To je novost, jer se dosad branio šutnjom. Njegovi branitelji su odvjetnici Mirko Ramuščak iz Varaždina i Silvije Degen iz Zagreba.</p>
<p> Na završetku dijela glavne rasprave u utorak, pri izražavanju sućuti majci i ocu ubijenog policajca Željka Murka, koji su također pratili suđenje, Marcel Budimir se rasplakao.</p>
<p> Suđenje se nastavlja u utorak, saslušanjem još nekoliko svjedoka.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tukli ih letvama, bejzbol palicama i gazili autom</p>
<p>Obje sukobljene skupine iz istog su kvarta / Vrijeđali i pripadnike interventne policije koji su pokušali razdvojiti »zaraćene strane«</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Križanje Porečke i Vrsarske ulice u naselju Vukomerec bilo je u ponedjeljak oko 18,40 sati poprište fizičkog napada skupine od 10-20 mladića i djevojaka koji su naoružani letvama i palicama za bejzbol napali grupicu od četiri mladića te ih pretukli, a jedan od napadača svojim je automobilom i pregazio jednoga od napadnutih, što je zagrebačka policija okarakterizirala kao pokušaj ubojstva.</p>
<p> Pregaženi dvadesetrogodišnji mladić zadobio je teške tjelesne ozlijede, prijelom ključne kosti, te više ozljeda ramena, koljena i glave, te je bez svijesti prevezen u KB Merkur, a zatim u KBC Rebro. Povod napadu je, kako je novinarima priopćila zagrebačka policija, događaj od dan ranije.</p>
<p> Tada je naime, skupina od četiri mladića u obližnjem parku vrijeđala mladića i djevojku, koji su tamo sjedili, pa su mladić i djevojka pobjegli kući. No, mladić je poznavajući »provokatore«, jer svi žive u istoj četvrti, kasnije sreo dvojicu od njih, te jednoga ošamario. Taj šamar je pak, ovoga razbjesnio, te je otišao kući i vratio se sa svojom rodbinom da bi se osvetio za pretrpljeno poniženje.</p>
<p> Njih dvadesetak oboružanih letvama i palicama, zatekli su mladića u društvu sa tri prijatelja te ih žestoko napali, a na kraju se jedan od napadača zaletio i automobilom u spomenutog mladića. Na mjesto događaja uskoro je došla policijska ophodnja, ali zbog većeg broja napadača morali su pozvati pojačanje pa je uskoro pristigao i »defender« sa interventnom policijom. Budući su dvojica promatrača, stari 23 i 24 godine, koji nisu bili sudionici incidenta, provocirala i vrijeđala policajce privedeni su te su nakon prekršajne obrade, u utorak ujutro, dovedeni sucu za prekršaje. </p>
<p>Zbog napada i pokušaja ubojstva pokrenuta je i kriminalistička obrada te su tijekom noći na utorak u policijsku postaju na Peščenici privedena dvojica maloljetnika stari 17 i 18 godina. Kako neslužbeno doznajemo sumnja se da je upravo sedamnaestogodišnjak bio za volanom automobila koji je pregazio mladića dan ranije, no on, uz prisustvo svoga odvjetnika, na policiji nije htio ništa iskazivati. Sva četvorica privedenih hrvatski su državljani od ranije poznati zagrebačkoj policiji.</p>
<p>Također neslužbeno doznajemo da su ostala tri napadnuta mladića zbog lakših tjelesnih ozljeda tijekom noći potražila pomoć u Klinici za traumatologiju, no nakon što su im sanirane ozljede oni su otišli, prije nego što su policajci sa njima mogli obaviti razgovor.</p>
<p>Na mjestu događaja također nitko nije bio raspoložen za razgovor s novinarima. Jedini trag događaja od dan ranije bile su mrlje od krvi, označene kredom, na mjestu gdje je mladić pregažen, te ostaci nekoliko drvenih letvi.</p>
<p>Od rijetkih prolaznika koji su za novine htjeli progovoriti nekoliko riječi, naravno, pod uvjetom da ostanu anonimni te da ih ne slikamo, doznali smo da je i ponašanje interventne policije na mjestu događaja bilo izrazito nekorektno, te su cijenu platili slučajni promatrači.</p>
<p>»Napravili su obruč oko svojih automobila, a jedan policajac u civilu im je naredio da ukoliko se netko približi počnu palicama tući sve redom«, rekao nam je jedan mladić.</p>
<p>U obližnjem lokalu naišli smo na nekoliko mladića koji su imali zavijene ruke te su im na licima bile vidljive ozljede. Pretpostavljajući da se možda radi o napadnutim mladićima zamolili smo ih da nam nešto kažu o događaju, no nitko ništa nije htio reći.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Dečki s Knežije« broje dane do izlaska iz pritvora</p>
<p>U utorak je sudsko vijeće obradilo točku optužnice koja tereti četvoricu za preprodaju droge / Za tjedan dana, odnosno 27. kolovoza ističe rok u kojem se nepravomoćno osuđeni Momčilovići, Zečević i Sobjeslavski mogu zadržati u pritvoru/ Oni će biti pušteni iz pritvora i u slučaju da Vrhovni sud ukine presudu i postupak vrati na »popravni«</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Vrhovni sud je u utorak nastavio razmatrati žalbe stranaka na prvostupanjsku presudu »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Nakon što je u ponedjeljak obrađena prva točka optužnice, koja je Nikicu Jelavića i ostale teretila za udruživanje u kriminalnu organizaciju, a prvostupanjski sud ju je odbacio, u utorak je na red došla točka 2. temeljem koje su zbog udruživanja radi preprodaje droge, Rajko Momčilović, Velibor Momčilović, Davorin Sobjeslavski i Davor Zečević (»dečki s Knežije«), nepravomoćno proglašeni krivima i osuđeni na kazne od 6 do 12 i pol godina zatvora. </p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo je u svojoj žalbi navelo da su kazne premale te da je količina droge, koju je utvrdio prvostupanjski sud, manja od stvarne. S druge strane, osuđenici u svojim žalbama tvrde da su kazne previsoke te da su iskazi svjedoka pokajnika Marinca i Miletića neuvjerljivi i pogrešno interpretirani, a također da su u sudskom postupku u Remetincu počinjene bitne povrede Zakona o kaznenom postupku.</p>
<p>U presudi Županijskog suda navedeno je da su spomenuta četvorica u drugoj polovici 90-tih godina, na zagrebačkom narko-tržištu prodali ukupno 11,25 kilograma heroina i 1,5 kilograma kokaina, s tim da su Momčilovići i Sobjeslavski neposredno obavljali nabavu i preprodaju droge, dok je Zečević ulagao novac u nabavu droge i dijelio dobit s ostalima.</p>
<p>Tužiteljstvo ostaje i dalje pri tvrdnji da iz iskaza Marinca i Miletića proizlazi da je skupina prodala 31,5 kilograma heroina i 2,5 kilograma kokaina, te da je sud četvorku trebao osuditi i za preprodaju ecstasyja putem DHL pošte jednoj osobi na Floridi u SAD-u.</p>
<p>Vijeće Vrhovnog suda razmatralo je i žalbu Sobjeslavskog koji je nepravomoćno osuđen i za pokušaj ubojstva Radovana Buvača Bebe u Zagrebu 1992. godine. Sobjeslavski navodi da je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te da on nije pokušao ubiti Bebu.</p>
<p>Rasprava na Vrhovnom sudu nastavlja se u srijedu, a ne bude li odluka donesena do srijede, 27. kolovoza, četvorica nepravomoćno osuđenih bit će pušteni iz pritvora. Međutim, u slučaju da Vrhovni sud iz bilo kojeg razloga odluči da će se postupak »zločinačkoj« vratiti na ponovno suđenje, »dečki s Knežije«, prema odredbama ZKP-a moraju biti pušteni iz pritvora.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vrhovni sud ukinuo presudu za ubojstvo</p>
<p>Nepravomoćno osuđeni Srećko Čulina još jednom će biti podvrgnut psihijatrijskom vještačenju / Ubojstvo se dogodilo 2001. godine ispred biogradskog lokala »NDH lađa«, a žrtva se navodno rugao slici Ante Pavelića</p>
<p>ZADAR, 19. kolovoza</p>
<p> - Iako je prošle godine Srećko Čulina (67) na Županijskom sudu u Zadru osuđen na devet godina zatvora zbog ubojstva 23-godišnjeg Jerolima Čirjaka, presudu je Vrhovni sud ukinuo zbog psihijatrijskog vještačenja optuženog. </p>
<p>Podsjetimo, Srećko Čulina je u kolovozu 2001. godine ispred svoga kafića »NDH lađa« u Biogradu na moru ubio Čirjaka zbog njegovog vrijeđanja slike ustaškog poglavnika Ante Pavelića koju je Čulina držao obješenu za zidu kafića.</p>
<p>Prema vještačenju dr. Emila Žampere, Čulina je u vrijeme ubojstva bio neubrojiv, ali je nakon toga zamjenik županijskog državnog odvjetnika Duško Berović zatražio kontrolno psihijatrijsko vještačenje u zagrebačkoj bolnici Vrapče, čiji je nalaz bio suprotan onomu dr. Žampere. Nakon nepravomoćne presude, Vrhovni sud ukida presudu, te zahtijeva i treće tzv. nadvještačenje koje je proveo dr. Borben Uglešić, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Splitu.</p>
<p> Njegov nalaz bliži je onom kontrolnom psihijatrijskom vještačenju iz Vrapča, pa je Srećko Čulina napokon proglašen ubrojivom osobom, i kao takav mora odgovarati za ubojstvo Jerolima Čirjaka. </p>
<p>Uglešić za Čulinu kaže da je u vrijeme ubojstva bio ubrojiv, te da je shvaćao djelo, ali smanjeno, no u svakom slučaju bio je u stanju pratiti sudsku raspravu. Stoga će se suđenje Srećku Čulini za ubojstvo ponoviti, i to krajem rujna na Županijskom sudu u Zadru.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dječak se utopio na Viru, kupač umro od moždanog udara</p>
<p>ZADAR/VIR, 19. kolovoza</p>
<p> - U ponedjeljak je na plaži Lučica na otoku Viru u besvjesnom stanju iz mora izvučen desetogodišnji Dominik Mihalinec iz Bjelovara. Dječak je na plaži bio zajedno sa sestrom i dvije rođakinje.</p>
<p> Dječak nije bio dobar plivač, pa je u more ulazio isključivo na madracu. Pretpostavlja se da je u jednom trenutku pao s madraca i tada se utopio. Na obalu ga je izvukla jedna djevojčica koja je njegovo tijelo pronašla dok je ronila. </p>
<p>Istoga dana na zadarskoj plaži Borik utopio se Branimir Novosel (59) iz Trnovca pored Zagreba, koji je na plaži bio zajedno sa suprugom i kćerkom. U jednom trenutku, desetak metara od obale, Branimir Novosel je nestao pod površinom, pa ga je supruga uz pomoć kupača izvukla na plažu. Kupači su ga prije dolaska Hitne pomoći pokušali reanimirati, no bezuspješno, jer je nesretni čovjek prilikom kupanja doživio moždani udar.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Požari progutali četrnaest šupa i 700 sadnica jela </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - U požaru koji je iz neutvrđenih razloga izbio u utorak oko 3,45 sati u Heinzelovoj 67, pored garaža hitne pomoći, izgorjelo je 14 drvenih šupa, a materijalna šteta se procjenjuje na oko 38.000 kuna. </p>
<p>Kako je priopćeno u PU zagrebačkoj, riječ je bila o montažnim objektima od lima i dasaka. Požar je potpuno ugašen tek oko 11 sati prije podne, a zahvaljujući i pravovremenoj intervenciji vatrogasaca nije se proširio na obližnju garažu, gdje je bilo parkirano više kola hitne pomoći. </p>
<p>U ponedjeljak između 13 i 15 sati požar je izbio na neobradivoj površini u vlasništvu B.K. (45),u mjestu Donje Orešje pored Sv. Ivana Zeline, a izazvan je najvjerojatnije otvorenim plamenom. Požar koji se bio proširio i na rasadnik jela, te je izgorjelo oko 700 stabala, ugasili su pripadnici DVD-a Zelina. Šteta se procjenjuje na oko 10.000 kuna.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Počinje modernizacija Ininih rafinerija</p>
<p>Ina je s kompanijama ABB Global Lummus i Chevron Lummus Global potpisala ugovor o isporuci licencija i projekata za modernizaciju rafinerija / Modernizacija obje rafinerije, riječke do 2006., a sisačke nakon toga, stajat će oko 410 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Ina je u utorak objavila da je s nizozemskom kompanijom kompanijom ABB Global Lummus i američkom Chevron Lummus Global potpisala ugovore o modernizaciji riječke i sisačke rafinerije. Istodobno su s američkom državnom Agencijom za trgovinu i razvoj (TDA) potpisali ugovore o bespovratnom financiranju studija izvedivosti gradnje novog skladišta plina i povećavanja proizvodnje na starim naftnim poljima.</p>
<p>Modernizacija obje rafinerije jedan je od prioriteta i strateških ciljeva Ine kako bi zadovoljili sve strože europske standarde kvalitete goriva, istaknuo je predsjednik njene Uprave Tomislav Dragičević. Planirano je da modernizacija riječke rafinerije završi do 2006., a nakon toga na red dolazi sisačka. Nizozemska i američka kompanija osigurat će licencije, bazni projekt i projekt spajanja novih postrojenja na postojeće tehnološke sustave rafinerija. Prema Dragičevićevim riječima, vrijednost tih ugovora je oko 8,7 milijuna dolara, a raspisivanje međunarodnog natječaja za izvođača radova očekuje u proljeće 2004. Ukupna vrijednost cjelokupnog ulaganja u modernizaciju obje rafinerije procjenjuje se na oko 410 milijuna dolara. </p>
<p>Izabrana Chevronova tehnologija hidrokrekinga i hidrodesulfurizacije najmodernija je na svijetu, a prema riječima Foekkea Kolffa, predsjednika ABB Lummus Globala, dosad su isporučili 70 postrojenja u SAD-u, Rusiji, Švedskoj i brojnim drugim zemljama. Ta će tehnologija, dodao je, Ininim rafinerijama omogućiti postizanje visoke kvalitete goriva, a povećat će se proizvodnja kvalitetnijih derivata (benzina i dizela) u odnosu na lož ulja. </p>
<p>Dragičević je istaknuo da će ta tehnologija svrstati Inu na sam europski vrh po kvaliteti goriva i zaštiti okoliša. Njenom primjenom obje će rafinerije proizvoditi goriva koja će odgovarati europskim standardima kvalitete koji će vrijediti poslije 2009. godine, navode u Ini.</p>
<p>TDA je za izradu dvije studije izvedivosti odobrila 710.000 dolara. Sa 290.000 dolara financirat će studiju izvedivosti gradnje novog, Ini sve potrebnijeg, podzemnog skladišta plina. Trebala bi pomoći u izboru najpovoljnije lokacije, a rok za završetak je 30. studeni 2004.</p>
<p>Sa 420.000 dolara financirat će studiju izvedivosti projekta povećanja proizvodnje iz starih naftnih polja utiskivanjem ugljičnog dioksida. Taj plin koji se tijekom čišćenja prirodnog plina izdvaja i ispušta u zrak na centralnoj plinskoj stanici Molve, cjevovodima bi se transportirao do stotinjak kilometara udaljenih naftnih polja Ivanić i Žutica i tamo utiskivao u naftonosne slojeve. Time bi se postigla dvostruka korist: omogućilo povećanje proizvodnje nafte i poboljšala zaštita okoliša smanjivanjem ispuštanja ugljičnog dioksida.</p>
<p>Ugovorom je predviđeno da će Ina izradu studija smjeti povjeriti samo američkim tvrtkama, izabranim putem javnog natječaja i potvrđenim od strane TDA.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>EBRD i DEG će dokapitalizirati Luru</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Zagrebačka prehrambena industrija Lura u utorak je objavila potpisivanje mandatnog pisma s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i njemačkim DEG-om o financiranju razvojnih planova Lure. Ovim je potvrđena namjera EBRD-a i DEG-a da dokapitalizacijom Lure pridonesu njezinom razvoju i daljnjem jačanju u regionalnu prehrambenu kompaniju, dok se krajem godine planira potpisivanje ugovora o kapitalnom ulaganju. No, iznos ulaganja zasad još nije poznat. Kako ističe Željko Perić, predsjednik Uprave Lure, EBRD i DEG su potpisivanjem mandatnog pisma izrazili »namjeru financiranja razvoja društva, te iskazali povjerenje u ispravnost Lurine strategije«.</p>
<p>»Njihovom spremnošću da dokapitaliziraju Luru osigurat će se ključni preduvjeti za njezino daljnje jačanje i prerastanje u modernu regionalnu kompaniju«, izjavio je Perić. </p>
<p>Kako pojašnjavaju iz Lure, između potpisivanja mandatnog pisma i samog ulaganja potpisnicima predstoji proces suradnje tijekom kojeg će se utvrditi svi detalji dokapitalizacije.</p>
<p> »U skladu s tim, u ovoj fazi suradnje još je prerano govoriti o detaljima financiranja koji se upravo u tom procesu trebaju utvrditi, te tako i o promjeni vlasničke strukture koja bi uslijedila kao posljedica dokapitalizacije«, kažu u Luri.</p>
<p>Inače, DEG je jedna od najvećih razvojno-financijskih institucija tijekom 40 godina postojanja podupire privatni sektor zemalja u razvoju i tranziciji, a surađujući s više od 1000 kompanija u svijetu, uložio je 5 milijardi eura.</p>
<p>Lura je prošle je godine ostvarila 1,725 milijardi kuna poslovnih prihoda, te zapošljava više od 3000 zaposlenika. Uz diverzifikaciju postojećeg dominantnog mliječnog biznisa, za sljedeće srednjoročno razdoblje Lura je zacrtala snažniji iskorak na izvozna tržišta, ponajprije na tržišta srednje i istočne Europe. </p>
<p>S. Čanić Divić / N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Agrokor će izvorskom vodom Jana opskrbljivati baze NATO saveza</p>
<p>U prvom polugodištu 2003. Agrokor je ostvario 3,9 milijardi kuna prihoda te 58,8 milijuna kuna neto dobiti / Koncern će ovu godinu završiti s oko devet milijardi kuna prihoda i postati druga najveća hrvatska kompanija, najavio je Todorić</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Koncern Agrokor u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvario konsolidirani prihod od 3,9 milijardi kuna te neto dobit u iznosu od 58,8 milijuna kuna. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem prihod Agrokora porastao je 38,7 posto, a dobit 5,97 posto. Agrokor je 2002. godinu završio sa 6,66 milijardi kuna prihoda i 101,19 milijuna kuna dobiti. </p>
<p>Prema riječima Ivice Todorića, vlasnika i predsjednika Uprave koncerna, očekuje se da će Agrokor ovu godinu završiti s oko 9 milijardi kuna prihoda i tako prestići Hrvatski telekom i postati druga najveća hrvatska kompanija po ukupnom prihodu.</p>
<p>»Očekujem daljnji rast prodaje i vjerujem da ćemo iduće godine 'napasti' i prvo mjesto. Iako su naši rezultati kontinuirano dobri, polugodišnji su rezultati izvrsni. Prvi put smo značajnije premašili planove, koji su predviđali rast prihoda od 22 posto«, istaknuo je Todorić na predstavljanju polugodišnjih rezultata u utorak, te dodao da u 2004. godini Agrokor planira rast prodaje za oko 2,7 milijardi kuna, koliko, prema njegovim riječima, iznosi ukupni godišnji promet Podravke. Agrokorova prodaja je u prvom polugodištu zabilježila rast od 39 posto i dosegnula gotovo četiri milijarde kuna. Pritom rast prodaje strateške grupe hrane iznosi 22 posto, a maloprodaje čak 43 posto. Izvoz je porastao 57 posto. </p>
<p>U prvih je šest mjeseci 2003. prodano je oko 107 milijuna litara mineralne vode, oko 5600 tona sladoleda, oko 16.230 tona jestivog ulja, dok je prodaja Konzuma dosegnula iznos od oko 2,4 milijarde kuna. Tržišni udjeli članica Agrokora su manje-više stabilni, pa tako Jamnica drži 80 posto tržišta mineralne vode, Ledo 73 posto tržišta sladoleda, Zvijezda ima 64 posto tržišta jestivog ulja, a Konzum 24 posto hrvatske maloprodaje. Novi proizvod Jana u roku od jedne godine osvojio je 41 posto udjela u izvorskoj vodi s prodajom od 11 milijuna litara.</p>
<p>Vrijednost Agrokorovih investicija u nove pogone i opremu u prvom je polugodištu premašila 450 milijuna kuna. U tijeku je više investicijskih projekata, a pokrenuti su radovi na sedam velikih gradilišta. Tako je, među ostalim, u tijeku investicija u proširenje punionice izvorske vode Sveta Jana i nabavku novih linija. Ovo bi ulaganje trebalo omogućiti realizaciju značajnih izvoznih poslova koji će, kako je istaknuto, Janu pozicionirati kao snažni hrvatski izvozni brand, dok će punionica u Svetoj Jani zasigurno postati jedna od najsnažnijih u Europi. </p>
<p>Naime, po završetku treće faze investicija u ožujku 2004., kapacitet punionice bit će veći od 250 milijuna litara, od čega je glavnina namijenjena izvozu. Već je sklopljen ugovor s američkim kupcima za oko 50 milijuna litara, a prema Todorićevim riječima izvorskom vodom Jana opskrbljivat će se NATO-ove baze u susjednim zemljama, budućim članicama NATO-a.</p>
<p>Ovih dana završava se i izgradnja novog pogona u Bjelovarskoj industriji mesa za konfekcioniranje i preradu svježeg i smrznutog mesa, koja će zapošljavati oko 300 ljudi. Također, gradi se Super Konzum u Slavonskom Brodu i Konzum Maxi u Kutini, ivanićgradska Agroprerada investira u hladnjaču voća i povrća u Dugom Selu, koja će se ovim ulaganjem u cijelosti tehnološki modernizirati. Kako je kazao Todorić, očekuje se da će proizvodnja voća i povrća u neretvanskom području (Dad Mala Neretva) porasti za 100 posto.</p>
<p>Uz navedene, među najvažnijim poslovnim događajima u ovoj godini su i akvizicija srbijanskog Frikoma, te proširenje Konzumove maloprodajne mreže na Istarsku, Krapinsko-Zagorsku, Zagrebačku, Zadarsku, Šibensko-Kninsku, Brodsko-Posavsku i druge županije, čime su se Konzumove ukupne prodajne površine povećale za 28 posto, na 110.000 četvornih metara. Značajna su i ulaganja u veleprodaju, koja s novim objektima u Šibeniku i Zadru danas ima 11 objekata.</p>
<p>Ovogodišnje investicije, kako je istaknuto, omogućile su zapošljavanje više od 2000 novih radnika od početka 2003. godine, te je tako broj zaposlenih u Agrokorovim kompanijama dosegao brojku od 10.000 radnika.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>OMV povećao dobit za 65 posto</p>
<p>BEČ, 19. kolovoza</p>
<p> - Austrijska naftna kompanija OMV izvijestila je u utorak o 65-postotnom skoku operativne dobiti u prvoj polovici godine, zahvaljujući poboljšanim marginama u preradi nafte i povećanoj proizvodnji nafte i plina.</p>
<p>Dobit prije plaćanja kamata i poreza u tom je razdoblju dosegnula 322 milijuna eura. Analitičari su očekivali u prosjeku 307,5 milijuna. Neto dobit je porasla 66 posto, dosegnuvši 195 milijuna eura. »Uzevši u obzir naše vrlo dobre polugodišnje rezultate i sadašnje trendove, uvjereni smo da ćemo ostvariti ovogodišnje procjene poslovanja te očekujemo bolje rezultate nego lani«, izjavio je izvršni direktor kompanije, Wolfgang Ruttenstorfer. OMV je lani slabije poslovao zbog globalnog gospodarskog usporavanja, pri čemu im je neto dobit na godišnjoj razini bila 16 posto niža. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za Vivendi dosad pristigle dvije ponude </p>
<p>NEW YORK, 19. kolovoza</p>
<p> - Za dio imovine francuskog Vivendija, druge po veličini u svijetu medijske kompanije, dosad su pristigle dvije ponude, objavio je u utorak The New York Times.</p>
<p>Ponuđači su Liberty Media i skupina ulagača koju predvodi Edgar Bronfman Jr. i koja uključuje i Cabelvision Systems. NBC, televizijska postaja u vlasništvu General Electrica, nije dala službenu ponudu, ali je još zainteresirana. Vivendi, pritisnut velikim dugovima, traži 14 milijardi dolara za imovinu ponuđenu na prodaju, no ponuđači procjenjuju njezinu vrijednost na gotovo 12 milijardi dolara. Imovina uključuje Universal Pictures, Universal Television i kablovske televizije USA network i Sci-Fi network.
Umjesto kupnje imovine, NBC razmatra zajednički poduhvat s Vivendijem, koji će zahtijevati vrlo malo ili nikakvo ulaganje NBC-ja. Najveći američki kablovski televizijski operater, Comsat, prošloga je tjedna objavio da nije zainteresiran za Vivendijevu imovinu, ali da pregovara o mogućem zajedničkom projektu s Vivendijem.</p>
<p>U Vivendiju planiraju početkom idućeg tjedna održati sastanak upravnog odbora, koji bi trebao razmotriti ponude. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Swiss Air Lines ostvario gubitak od 133 milijuna franaka</p>
<p>BASEL, 19. kolovoza</p>
<p> - Problemima pritisnuta švicarska zrakoplovna kompanija Swiss Air Lines izvijestila je u utorak da je u drugom tromjesečju ove godine poslovala s gubitkom od 133 milijuna švicarskih franaka (98,6 milijuna dolara).</p>
<p>Iz kompanije su istaknuli da je riječ o poboljšanju poslovnih rezultata, podsjetivši da su u prvom tromjesečju poslovali s gubitkom od 200 milijuna franaka. Isto tako, gubitak u prvoj polovici ove godine bio je niži nego u istom razdoblju lani.</p>
<p>Swiss Air Lines suočen je s velikim financijskim problemima od kada je stvoren na ostacima nekadašnjeg Swissaira u ožujku 2002., zabilježivši u prvoj godini poslovanja gubitak od 980 milijuna franaka. Za gubitak u kompaniji okrivljuju nastavak globalne gospodarske nestabilnosti, krizu s epidemijom SARS-a, rat u Iraku, te značajne promjene u europskoj zrakoplovnoj industriji zbog sve većeg utjecaja diskontnih kompanija.</p>
<p>Kompanija je već mjesecima suočena sa špekulacijama oko sporazuma s njemačkom Lufthansom. Obje kompanije uporno odbijaju komentirati izvješća da će se ovoga mjeseca dogovoriti o zamjeni dionica tako da će svaka imati vlasnički udio u drugoj kompaniji, što bi Swiss Air Linesu osiguralo 500 milijuna franaka gotovinske injekcije Deutsche banka, glavna Lufthansina financijera. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dow Jones na najvišoj razini u posljednjih četrnaest mjeseci</p>
<p>LONDON/FRANKFURT, 19. kolovoza</p>
<p> - Cijene europskih dionica u utorak su porasle uslijed jačanja dionica tehnoloških kompanija, te objave boljeg od očekivanja indeksa poslovnih očekivanja njemačkog ZEW instituta.</p>
<p>Do podneva je tako londonski FTSE indeks ojačao 0,13 posto, na 4277 bodova, a frankfurtski DAX 0,95 posto, dosegnuvši 3540 bodova.</p>
<p>Među značajnijim dobitnicama našao se i njemački Siemens, sa skokom cijena od 2,3 posto, zabilježivši tako najvišu razinu u posljednjih mjesec dana. U Siemensu se nadaju većim narudžbama proizvoda i softvera za potrebe sustava električne mreže nakon energetskog kolapsa u SAD-u. </p>
<p>Iz tog je razloga i proizvođač industrijskih robota i sustava prijenosa električne energije ABB zabilježio rast cijena dionica od 7,8 posto.</p>
<p>Na strani dobitnika posebno se isticala dionica najvećeg svjetskog proizvođača vjetroturbina, danskog Vestasa, sa skokom cijena od čak 20 posto nakon objave boljih od očekivanih rezultata poslovanja za prvo polugodište ove godine. </p>
<p>Na tokyjskoj burzi NIKKEI 225 indeks ojačao je 1,41 posto, na 10.174 boda. </p>
<p>Ohrabrujuće vijesti iz najvećeg svjetskog lanca maloprodaje, američkog Wal-Marta podigle su u ponedjeljak cijene američkih dionica, pri čemu je newyorški indeks Dow Jones skočio na najvišu razinu u posljednjih 14 mjeseci. Na zatvaranju je dosegnuo 9412 bodova, najviše od lanjskoga lipnja, ojačavši gotovo za jedan posto.</p>
<p>Istodobno je tehnološki Nasdaq indeks porastao 2,2 posto, na 1729 bodova, što je najviša razina u posljednjih mjesec dana.</p>
<p>Prodaja Wal-Marta u kolovozu bi mogla premašiti ranije procjene tog maloprodajnog lanca, te pokazati najveći skok u zadnjih 14 mjeseci, izvijestili su iz te korporacije. Cijene njezinih dionica porasle su za 1,4 posto, povukavši za sobom i ostale dionice toga sektora.</p>
<p>Nade ulagača u snažniji američki gospodarski oporavak potaknule su na deviznim tržištima rast tečaja dolara prema euru na najvišu razinu u posljednja tri i pol mjeseca. U odnosu na švicarski franak, dolar je ponovno ojačao pola posto, tako da stoji 1,3954 franka, dok je prema jenu ojačao za oko 0,13 posto, na 119,5 jena. Euro je do podneva oslabio nešto više od jedan posto, spustivši se na 1,1105 dolara. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Odvjetništvo traži pritvor za Barbira, Puljiza i Mardešića </p>
<p>Istražni sudac Dražen Penjak pustio je nakon ispitivanja predsjednika Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga Antu Barbira, čelnika udruge Help Maria Puljiza i Vedrana Mardešića, pročelnika splitskog ureda za borbu protiv ovisnosti / No, Županijsko odvjetništvo u Splitu podnijelo je žalbu zbog rješenja istražnog suca, te istražni zahtjev protiv trojice osumnjičenika / Puljiz je samo žrtva ucjena na kojima počivaju gotovo sve udruge, tvrdi Vesna Pilić koja je osnovala Help </p>
<p>SPLIT, 19. kolovoza</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Splitu Dražen Penjak u utorak nije otvorio istragu nad predsjednikom Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga dr. Antom Barbirom, predsjednikom splitske Udruge za pomoć mladim ovisnicima Help Mariom Puljizom te Vedranom Mardešićem, pročelnikom Ureda za borbu protiv ovisnosti pri Gradskom poglavarstvu u Splitu. </p>
<p>No, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u utorak je podnijelo žalbu splitskom Županijskom sudu protiv rješenja njegova istražnog suca kojim je kao neosnovan odbijen prijedlog da Puljiz, Barbir i Mardešižć budu zadržani u pritvoru, priopćila je županijska državna odvjetnica Inka Jurišić. </p>
<p>Prema njezinim riječima Odvjetništvo je podnijelo i istražni zahtjev protiv sve trojice osumnjičenika zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti. U istražnom zahtjevu tužiteljstvo je ponovilo prijedlog da se pritvori osumnjičene. </p>
<p>Naime, nakon višesatnog saslušanja, istražni je sudac pustio Barbira, Puljiza i Mardešića protiv kojih je splitsko-dalmatinska policija podnijela prijavu u ponedjeljak. U prijavi ih se tereti za kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti temeljem kojeg su sebi prisvajali novac udruge Help. </p>
<p> Prema neslužbenim informacijama, sudac je izdao rješenja prema kojima u Barbirovu i Mardešićevu slučaju nema osnova za sumnju da su počinili kaznena djela, ali u Puljizovu slučaju ima elemenata kaznenog djela. No, sudac ga nije odlučio pritvoriti jer je sva potrebna dokumentacija izuzeta. </p>
<p>Kako se saznaje, Barbir nije bio u poziciji odlučivati o dodjeli ikakvog novca iz državnog proračuna Helpu jer to radi posebna Vladina komisija. Novac koji mu je isplaćen, najvjerojatnije je bio iz privatnih, a ne iz Helpovih izvora. </p>
<p>»Dovodi me se u vezu s osobama koje 1999. nisu bile na mjestima na kojima su sada«, izjavio je za Vjesnik Mardešić. </p>
<p> »Istražni je sudac donio rješenje da ne postoji temelj sumnje za to a što me se tereti jer sam iznio obranu koja to potvrđuje. Helpu nije isplaćen novac iz gradskog proračuna zato što je za isti projekt novac već dobio iz državnog proračuna preko Ministarstva zdravstva«, dodaje Mardešić, ističući da je tako zaštitio i udrugu Help i Grad i samoga sebe. Podsjetimo, Barbira se tereti da je protuzakonito prisvojio 25.000 kuna kao proviziju na 350.000 kuna koje je Vlada uplatila udruzi Help. Novac mu je, kako se navodi, u dva navrata isplatio Puljiz. Iznos od 15.000 kuna, prema prijavi, uplatio mu je Helpovom uplatnicom, a ostatak u gotovini.</p>
<p>Puljiza se, pak, sumnjiči da je s Helpova računa u više navrata uzeo 128.000 kuna za svoje troškove. Mardešić je, sumnja se, od Helpa tražio trideset posto provizije na sve uplate iz splitskog gradskog proračuna. Prema prijavi, budući da mu novac nije isplaćen od lipnja 1999. do listopada 2000. godine, Helpu je obustavio sve isplate novca iz gradskog proračuna. Time je, navodi se, udrugu oštetio za 110.000 kuna. </p>
<p>I u policiji i kod istražnog suca sva su trojica tvrdila da nisu počinila nikakva kaznena djela koja im se stavljaju na teret. </p>
<p>Barbir tvrdi da mu Help nikad ništa nije platio. Poštanskom uplatnicom Puljiz mu je uplatio 15.000 kuna za kupnju stana, jer su prijatelji još iz studentskih dana. Novac mu je, kaže, uredno vratio. Puljiz je potvrdio da je Barbiru uplatio novac, ali svoj i da mu ga je on vratio. </p>
<p>Kaznenu prijavu policiji je podnijela utemeljiteljica udruge Help Vesna Pilić, a o svojim je namjerama prethodno obavijestila Helpov Nadzorni odbor. Prema njezinim riječima, Puljiz je samo pijun, žrtva ucjena na kojima počivaju gotovo sve humanitarne udruge.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nasukao se ukrajinski brod sa šest teglenica</p>
<p>VUKOVAR, 19. kolovoza</p>
<p> - Na 1402. kilometru Dunava, nedaleko od Apatina, u ponedjeljak je u večernjim satima nizak vodostaj Dunava prouzročio i blokadu riječnog plovnog puta. Naime, na tom se dijelu rijeke nasukao ukrajinski brod koji je vukao šest teglenica. </p>
<p>Kako doznajemo iz Lučke kapetanije Vukovar, još uvijek nisu sigurni kada će doći do otvaranja plovnog puta jer se trenutačno obavlja pretovar robe nakon što je utvrđeno da su brod i teglenice preopterećeni za tako nizak vodostaj. </p>
<p>Inače, na tom dijelu Dunava vodostaj je u utorak iznosio minus 17, za razliku od prošle godine kada je iznosio plus 640. </p>
<p>Postoji mogućnost, tvrde u Kapetaniji, da ovakvo stanje ostane sve do subote za kada se najavljuje nailazak većeg vala koji bi mogao povećati vodostaj Dunava za 40 centimetara. Iz Kapetanije upozoravaju sve kapetane brodova da vode brigu o teretu koji se mora uskladiti s trenutačnom situacijom niskog vodostaja. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Kraj dvovlašća u Petrinji</p>
<p>PETRINJA, 19. kolovoza</p>
<p> - Preuzimanjem dokumenata, pečata i prostora u Gradskoj vijećnici, u Petrinji je u utorak vlast i službeno preuzela koalicija Nezavisne gradske liste (NGL), HNS-a, SDP-a i HSS-a. Završeno je razdoblje dvovlašća, koje je od 4. srpnja blokiralo funkcioniranje Gradske uprave. </p>
<p>Premda zbog žalbe bivšeg gradonačelnika, pravaša Peje Trgovčevića Ustavnom sudu na mišljenje Ministarstva pravosuđa kojim se potvrđuje legitimitet konstituiranja novoga Gradskog vijeća i izvršne vlasti, petrinjski slučaj zapravo još nije okončan, očekuje se nesmetano funkcioniranje gradske uprave. Trgovčević je u ponedjeljak najavio odstupanje, a u utorak se pojavio u uredu, kako bi se i službeno razriješio dužnosti. On je novom gradonačelniku Miroslavu Gregurinčiću predao dokumente i pečate, ali klasične primopredaje nije bilo. </p>
<p>M. G.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>I u Palači natpis »Srbija« i četiri »C«</p>
<p>PALAČA, 19. kolovoza</p>
<p> - Nakon incidenata u Vukovaru, kada je oskrvnut spomenik, poprsje Blage Zadre, te ispisivanja četničkih poruka u Jagodnjaku i Belom Manastiru, nova je provokacija zabilježena i u Palači, mjestu između Osijeka i Vinkovaca. </p>
<p>Tamo su, zasad još nepoznati počinitelji, na poleđini prometnog znaka na ulazu u Palaču, koji označava naziv mjesta, autolakom ispisali poruke »Srbija« i znakove s četiri slova C. </p>
<p>To je za Vjesnik potvrdio i načelnik Ureda načelnika osječko-baranjske policijske uprave Stipo Rimac istaknuvši kako je policija obavila očevid te će obavijesnim razgovorima i kriminalističkom obradom pokušati otkriti počinitelje.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Sultan Al Said otputovao iz Dubrovnika</p>
<p>DUBROVNIK, 19. kolovoza</p>
<p> - Omanski sultan Quabos bin Said Al Said u utorak je nakon desetodnevnog odmora napustio Dubrovnik. Omanski se vladar oko 9,30 sati sa svoje jahte »Al Said« vezane u luci Gruž gliserom uz velike mjere osiguranja prebacio na obližnji prateći brod kraljevske mornarice Omana »Fulk Al Salamah« na čijoj ga je palubi čekao spreman helikopter ratnog zrakoplovstva te bogate arpske države. Preletjevši Dubrovnik u niskom letu helikopterom stigao je u Zračnu luku Dubrovnik odakle je u svome »jumbo jetu« oko 10.15 sati otputovao iz Hrvatske. Nekoliko minuta kasnije s piste je uzletio i manji mlažnjak te drugi »Jumbo Jet« u kojemu je iz Dubrovnika otputovala i brojna pratnja koja je zajedno sa sultanom na kranjem jugu boravila proteklih deset dana. Jahta »Al Said« i preteći brod »Fulk Al Salamah«, isplovit će iz Gruža u srijedu.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>MVP poziva Sloveniju na dijalog u duhu dobrosusjedskih odnosa </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova smatra »da se umjesto komunikacije putem prosvjednih nota, sporna pitanja između Hrvatske i Slovenije ubuduće rješavaju kroz međusobni dijalog te u duhu naših dobrih susjedskih odnosa«, navodi se u hrvatskoj noti, predanoj u utorak predstavniku slovenskog veleposlanstva u povodu pitanja proglašenja hrvatskoga gospodarskog pojasa u Jadranu.</p>
<p>Ta nota odgovor je na slovensku notu od 11. kolovoza u kojoj se izražavaju stajališta o eventualnom proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa nad hrvatskim dijelom Jadranskog mora. U hrvatskoj noti podsjeća se da su razgovori s tim u vezi vođeni 13. svibnja 2003. u Ljubljani, a još se uvijek čeka odgovor slovenske strane na hrvatski prijedlog da se predstavnici dviju zemalja sastanu između 15. i 19. rujna. </p>
<p>Eventualno proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa suvereno je pravo Hrvatske kao države koja graniči s otvorenim morem prema Konvenciji o međunarodnom pravu mora iz 1982. godine, a spremnost za prethodne konzultacije sa Slovenijom odraz je težnje za što boljim odnosima i međusobnim razumijevanjem, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Prigodom uručenja note predstavniku Veleposlanstva Slovenije u Zagrebu, zatražena je i reakcija predstavnika slovenskih vlasti o posljednjim izjavama Zmage Jelinčiča u vezi s gospodarskim pojasom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Jurčić: Početkom rujna sa Slovencima i o hrvatskom zahtjevu za odštetu</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - »Smatram da je odštetni zahtjev Hrvatske elektroprivrede neupitan samo za razdoblje od 11. ožujka do 18. travnja ove godine. Riječ je o razdoblju otkad je slovenski parlament ratificirao ugovor o Krškom pa do trenutka kad je HEP opet uključen u sustav nuklearke i počeo dobivati struju«, izjavio je za slovensku televiziju slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač. Za ministra Kopača je, dakle, upitan HEP-ov zahtjev za odštetu od 1. srpnja prošle do 11. ožujka ove godine, kao i ukupan iznos odštete od gotovo 54 milijuna dolara. Da bi se to riješilo, prema riječima slovenskog ministra, bit će potrebni novi pregovori i novi međudržavni ugovor koji će morati ratificirati i slovenski parlament. Tromjesečno čekanje odgovora na HEP-ov zahtjev, što su neki nazvali odugovlačenjem slovenske strane, Kopač je objasnio izradom »stručne platforme« u slovenskoj vladi za pregovore o tom pitanju. </p>
<p>»U utorak ujutro dobio sam vrlo kratko pismo ministra Kopača. Slovenska je strana izrazila spremnost za razgovore o odšteti zbog korištenja hrvatskog dijela nuklearke kako bi se što brže sporazumno riješio problem, ali nije konkretno komentirala zatraženi iznos odštete«, kazao nam je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, još nije dogovoren početak pregovora o tom sporu. »O tome ćemo se dogovoriti na sastanku Međudržavnog povjerenstva za NE Krško u prvom tjednu rujna«, dodao je Jurčić. </p>
<p>Budući da za slovensku stranu nije upitna odšteta od 11. ožujka do 18. travnja, na Međudržavnom povjerenstvu treba dogovoriti njenu isplatu, a pregovarati samo o ostatku odštete, smatraju hrvatski stručnjaci. Pritom napominju da hrvatska strana uvijek, ako ne bude zadovoljna pregovorima, može zatražiti međunarodnu arbitražu jer slovenska strana nije na HEP-ov odštetni zahtjev odgovorila u tromjesečnom roku, koji propisuju pravila Europske energetske povelje.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Turistička špica još traje</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Na jadranskoj rivijeri od Umaga do Cavtata trenutačno se odmara 576.018 registriranih turista, od čega 512.091 stranih i 63.927 domaćih. U odnosu na iste dane prošle i pretprošle sezone to je porast od 13, odnosno 19 posto, a gostiju je, dobro se zna, i znatno više jer tu su i neprijavljeni, iako ovoga kolovoza u manjemu broju jer je napokon inspekcija dobila veće ovlasti u nadzoru.</p>
<p>U Istri je registrirano 181.935 gostiju, na Kvarneru 129.661, u Zadarskoj županiji 88.872, u Šibensko-kninskoj 44.028, u Splitsko-dalmatinskoj 84.443 te u Dubrovačko-neretvanskoj 38.238 turista.</p>
<p>Aktualni podaci statističke službe Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) potvrđuju nastavak prakse da je datum 15. kolovoza »prijeloman«, jer je ta smjena gostiju jača u odlascima, ali potvrđuju i u cjelini dobar ovoljetni posjet, znatno bolji nego u prošle dvije sezone koje su također bile zadovoljavajuće. Kad je riječ o fizičkom prometu, za naš turizam doista »nema zime«, a tek je neće biti kad se dođe do prakse da prebrojavanje gostiju i njihovih noćenja bude u sasvim drugom planu, a u prvom - brojanje novca (što, jasno je, podrazumijeva znatno bolju izvanpansionsku ponudu i sadržaje)! Međutim, izgleda da će se na to, nažalost, dulje čekati...</p>
<p>Inače, za srijedu je Glavni ured HTZ-a u Vodicama sazvao sastanak koordinacije direktora turističkih zajednica županija primorske Hrvatske s predstavnicima medija, a tema je, piše u pozivu, dosadašnji tijek ove sezone i očekivanja do kraja godine. Ako na tom skupu bude prevladavalo nizanje fizičkih brojaka i postotaka »u odnosu na isto razdoblje lani«, onda se može govoriti o beskorisnom izletu na Šibensku rivijeru. Sastanak će opravdati troškove samo u slučaju ako se ozbiljno rasprave ili dogovore određeni potezi za rujan i dio listopada. Eto, da se ne ponove predlanjske i lanjske posezonske priče i zatvaranje dućana...</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Porezne olakšice za ulaganja u istraživanja i razvoj tvrtki </p>
<p>Ministar obrta Željko Pecek i dalje inzistira da se u sustav uključe i obrtnici iako je u prvom čitanju Vlada njegov prijedlog odbila/ Tome se protivi Ministarstvo financija koje smatra da je u porezni sustav uključeno previše olakšica/ Kompromis ipak moguć </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Vladine stručne službe za četvrtak, prvu sjednicu Vlade nakon ljetnog odmora, pripremaju prijedloge izmjena zakona o porezima na dohodak i dobit, koji bi trebali biti upućeni u drugo čitanje na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. Riječ je o oslobađanju od poreza i uvođenju olakšica za ulaganja u istraživanje i razvoj tvrtki. Porezne olakšice temeljit će se na svim oblicima takvih ulaganja, od nabave licenci i patenata preko izrade projekata i nabave opreme do plaća zaposlenika koji se bave razvojem te ulaganja u školovanje i stručno usavršavanje. </p>
<p>Iako se taj zakon priprema već godinu dana, sve dvojbe nisu riješene. Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek i dalje inzistira da se u sustav uključe i obrtnici iako je u prvom čitanju Vlada njegov prijedlog odbila. Tome se protivi Ministarstvo financija koje smatra da je u porezni sustav već uključeno previše olakšica. Zbog toga je svojedobno odbijen i Pecekov prijedlog paketa poreznih olakšica za početnike poduzetnike i obrtnike, koji je predviđao da se onima koji pokreću posao u prvoj godini uopće ne naplaćuje porez na dobit odnosno dohodak, dok bi u drugoj godini olakšica iznosila 50, a u trećoj 25 posto poreza. Na taj način, pojasnio je Pecek, željelo se početnike obrtnike i poduzetnike izvući iz zone sive ekonomije i privući ih u sustav legalnog poslovanja.</p>
<p>Iako je Ministarstvo financija, koje vodi esdepeovac Mato Crkvenac, do sada bilo uporno u odbijanju zahtjeva haesesovca Peceka, kompromis je ipak moguć. Dvije najjače koalicijske stranke, naime, posljednjih mjeseci pažljivo izbjegavaju svaku mogućnost da se razlike u stavovima koje zastupaju SDP i HSS u medijima protumače kao veliki sukob, jer je više nego očito da ozbiljno računaju s još jednim partnerskim mandatom na vlasti, a sukobi koji izbiju u javnosti tome sigurno ne idu u prilog.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>MUP odbacio navode »Iskoraka« da policija maltretira ispitanike u istrazi o smrti don Stijepića </p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza </p>
<p> - Zamjenik glasnogovornice MUP-a Igor Štefanac odbacio je u utorak navode udruge »Iskorak« koja je u otvorenom pismu ustvrdila da je policija maltretirala ispitanike u istrazi o smrti don Mije Stijepića. Internim provjerama nisu utvrđene nikakve nepravilnosti vezane uz postupanje policijskih službenika, izjavio je Štefanac Hini i rekao da MUP poziva »Iskorak« da svoje navode konkretizira.</p>
<p> Također je rekao da MUP dosad u vezi s tim slučajem nije zaprimio nikakav prigovor na policijsko postupanje.</p>
<p> Policija u kriminalističkim obradama ne radi razliku po nacionalnoj ili vjerskoj, pa tako ni seksualnoj pripadnosti ispitanika, rekao je Štefanac.</p>
<p> Grupa za promicanje i zaštitu različitih spolnih usmjerenja »Iskorak« u otvorenom pismu navodi da je primila nekoliko dojava po kojima je policija maltretirala ispitanike u istrazi o smrti don Mije Stijepića. Također je izrazila zabrinutost zbog medijskih napisa vezanih uz policijsku istragu o smrti don Mije Stijepića, koji je 27. lipnja pronađen u mjestu Prosika kod Pirovca.</p>
<p> »Iskorak« navodi da je policija na informativni razgovor pozvala tri muškarca od kojih je jedan biseksualac, a druga dvojica heteroseksualci, koji zbog prijetnji ne žele javno istupiti. </p>
<p> Tvrde da se policijsko ispitivanje svelo na šikaniranje i prijetnje »raskrinkavanjem« njihove navodne homoseksualnosti. Posedarski župnik nestao je 21. lipnja, a tijelo mu je pronađeno nakon višednevne policijske potrage. Okolnosti pod kojima je umro do danas nisu razjašnjene.</p>
<p> Provedena obdukcija nije pokazala da je smrt nastupila nasilnim putem, no u šibenskoj su policiji tada napomenuli da pojedine okolnosti na to upućuju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Gužve pred knjižarama neće biti, tvrde u Ministarstvu</p>
<p>»Rok u kojemu su nakladnici trebali pustiti u prodaju udžbenike za novu školsku godinu ove je godine probijen, ali ne našom krivnjom. Mi smo sve učinili na vrijeme, no došlo je do nekih zastoja na relaciji nakladnici - knjižarska mreža«, tvrdi Danijela Grizelj, glasnogovornica ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Nakon 11 dana od isteka zakonskoga roku u kojemu su nakladnici u prodaju trebali pustiti udžbenike za novu školsku godinu i nedostatka većine novih školskih knjiga u knjižarama, čini se da je situacija s njihovim kašnjenjem riješena. </p>
<p>Barem se tako može zaključiti prema riječima glasnogovornice ministra prosvjete i športa Vladimira Strugara Danijele Grizelj, koja je Vjesniku rekla da je u utorak Ministarstvu stigao odgovor svih izdavača da su školski udžbenici upućeni u knjižare.</p>
<p> »U skladu sa Zakonom o udžbenicima, odobreni udžbenik mora biti u knjižari mjesec dana prije početka nastave. Taj je rok ove godine probijen, ali ne našom krivnjom. Mi smo sve učinili na vrijeme, no došlo je do nekih zastoja na relaciji nakladnici - knjižarska mreža. S obzirom na to da je problem riješen, mi ne bismo išli na represivne mjere«, izjavila je Vjesniku Danijela Grizelj.</p>
<p>Tako će pojedini izdavači izbjeći kaznu u iznosu od 30 do 50.000 kuna, koju bi morali platiti kada bi se strogo primjenjivao spomenuti zakon. </p>
<p>Ovakva su se kašnjenja dogodila zato što je Hrvatski sabor donio udžbenički standard tek u proljeće ove godine, čime je pomaknut rok za izradu kataloga odobrenih udžbenika koji je Ministarstvo donijelo tek u lipnju, s tri mjeseca zakašnjenja. Stoga je kasnilo i očitovanje škola koje udžbenike žele koristiti u sljedećoj godini, pa su nakladnici tek u ljeto mogli tiskati nove udžbenike.</p>
<p>No, u Ministarstvu prosvjete i športa mišljenja su da je cijeli slučaj ipak prenapuhan, a jedan od razloga je i taj što je ono uvelo novi model prema kojemu roditelji komplete udžbenika naručuju posredovanjem samih škola. Ove se školske godine za taj način nabavke knjiga, prema riječima Danijele Grizelj, odlučilo više od 50 posto roditelja s područja cijele Hrvatske. Osim toga, sve će zagrebačke osnovce prvoga dana nastave, 8. rujna, na klupama dočekati školske knjige - i to besplatne. </p>
<p>Stoga u Ministarstvu prosvjete i športa ne strahuju od gužvi i stometarskih redova ispred knjižara koje smo viđali prošlih godina. Manje se gužve, upozorava ministrova glasnogovornica, očekuju početkom rujna, kada će u potragu za školskim knjigama krenuti srednjoškolci. </p>
<p>»Očekujemo da će sve biti u redu i da će se školske knjige tijekom utorka i srijede pojaviti u knjižarama diljem Hrvatske«, optimistična je Grizelj.</p>
<p>A kakva je situacija na terenu, u samim prodavaonicama? U knjižari zagrebačke »Školske knjige« rekli su nam da svaki dan dođe po nešto, zbog čega je u nabavku školskih udžbenika sigurnije krenuti idućega tjedna.</p>
<p>Koordinator prodaje u »Školskoj knjizi« Marinko Žagar potvrdio nam je da će početkom idućega tjedna u svim njihovim knjižarama biti kompletirani udžbenici za osnovne škole, a odmah nakon toga, ili u zadnjoj fazi distribucije osnovnoškolskih udžbenika, započet će se s dostavom knjiga za srednju školu. Žagar najavljuje da bi srednjoškolski udžbenici na policama knjižara trebali biti do 26. kolovoza. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Vukorepa: Prijetnje štrajkom ugrožavaju razvoj Luke</p>
<p>Kolektivni ugovor koji je Uprava jednostrano raskinula bavio se samo obvezama Uprave prema sindikatima, ustvrdio je Denis Vukorepa, direkto Luke Rijeka d.d.</p>
<p>RIJEKA, 19. kolovoza</p>
<p> - Uprava Luke Rijeka d. d. je 4. kolovoza otkazala Kolektivni ugovor koji je na snazi bio tri godine (do tada je mijenjan kroz osam aneksa ugovora). </p>
<p>»Izbjegavajući oštrije sukobe sa sindikatima, prethodne su uprave iznalazile razna kompromisna rješenja, te metodom popuštanja kupovale socijalni mir i vlastite mandate«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare direktor Luke Denis Vukorepa. Tako je, dodao je, »pod pritiskom sindikata proteklih godina u kolektivni ugovor ugrađeno niz odredbi koje su ozbiljna prepreka svakoj kvalitetnoj promjeni: efikasnoj i isplativoj organizaciji rada, ali i ukupnoj racionalizaciji poslovanja«. </p>
<p>Nakon prošlotjedne najave sindikata da će pokrenuti postupak mirenja, a potom, ako ono ne uspije, organizirati štrajk, Uprava je najavila da će do kraja ovoga tjedna sindikatima Luke i Radničkom vijeću dostaviti svoj prijedlog novog kolektivnog ugovora. </p>
<p>Na novinarski upit što je bilo sporno u starom ugovoru, Vukorepa je kazao da je taj kolektivni ugovor usmjeren u pogrešnom pravcu, da se samo bavi obvezama Uprave prema sindikatima. K tomu, Uprava ni jednu kadrovsku promjenu ne može poduzeti bez suglasnosti sindikata i Radničkog vijeća. </p>
<p>Od 28. lipnja, kada je nova uprava sjela na čelo Luke, istaknuto je, upozoravano je da je postojeći Kolektivni ugovor velika prepreka u razvoju poduzeća. Uprava smatra i da su prijetnje štrajkom poznate metode destabilizacije riječkog prometnog pravca u trenutku kada je promet roba povećan za 20 posto i kada se očekuje implementacija Sporazuma o razvoju Luke, čiji su potpisnici Svjetska banka i hrvatska Vlada. Poslovodstvo je nezadovoljno i zato što sindikati proteklih deset godina vode poslovnu politiku Luke. </p>
<p>»Uvjeren sam da su radnici savjesni i da neće pasti pod utjecaj male skupine sindikalnih lidera koja se samo bori za vlastite interese i da ćemo nakon razmatranja našeg prijedloga, krenuti u pregovore sa sindikatima«, rekao je Vukorepa. Napomenuo je i da režijski troškovi prostorija sindikata godišnje Luku stoje 600.000 kuna. </p>
<p>Naglašeno je da će se novi kolektivni ugovor uskladiti s nedavno izmijenjenim Zakonom o radu te da na novi način regulira prava i obveze sindikata. Uprava tvrdi da sindikalni čelnici »pod okriljem borbe za radnička prava«, nastoje sačuvali beneficije kao i da u maniru medijskih zvijezda neutemeljenim izjavama pune novine i tv programe. Vukorepa se novinarima ispričao što često nije odgovarao na telefonske pozive i upite, argumentirajući takvo ponašanje pokušajem skretanja pozornosti s Luke na ostale probleme u Rijeci i državi. Ujedno je od novinara zatražio da u nastavku svoga rada budu profesionalni i nakon istupa sindikata traže i njegovo očitovanje, istodobno odbijajući dati svoj broj službenog mobitela. Rečeno je i da je prosječna plaća što se u Luci isplaćuje u dva dijela, 10. i 25. u mjesecu, u srpnju iznosila 3723 kune, dok neto primanja lučko- transportnih radnika iznose 4305 kuna. Rukovoditelji tehničkim sredstvima imaju 4559 kuna. </p>
<p>Vukorepa je upozorio da veliku opasnost za Luku predstavljaju silne tužbe radnika zbog smjenskog rada, te se s radnicima sada pregovara o iznalaženju rješenja mimo suda. Nagodbu je već potpisalo njih 500. </p>
<p>Reagirajući na sindikalni poziv za dolazak USKOK-a i Državnog odvjetništva u Luku, Vukorepa je kazao da je poslovanje Uprave transparentno. Zaključio je i da najava obustave rada može imati katastrofalne posljedice za Luku: ponovni gubitak povjerenja poslovnih partnera, izostanak već ugovorenih poslova i netom stečenih marketinških pozicija. Inače, radnici Luke trenutačno uistinu imaju posla i rade, kako i sami kažu, od 0-24 sata.</p>
<p>Promet 21 posto veći nego lani</p>
<p>U prvih sedam mjeseci u Luci je pretovareno oko 1,8 milijuna tona tereta, što je porast od 17 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Za toliko je veći i promet generalnog tereta, a rasutog za čak 21 posto. Kontejnerski promet porastao je za čak 55 posto. Posebno je porastao promet žitarica - za 54 posto, u Bakru prekrcaj željezne rudače i ugljena za 15 posto, a ostalih rasutih tereta za 25 posto. Do kraja kolovoza očekuje se više od 300.000 tona tereta, što znači da će planirani rast prometa za 10 posto biti premašen i u usporedbi s prvih osam prošlogodišnjih mjeseci trebao bi biti veći za 21 posto. Lučka tarifa iskazana je u dolarima, a zbog pada dolara, poslovni prihodi nisu pratili rast prometa. No, direktor Vukorepa tvrdi da je znatno veći promet anulirao negativne efekte niskog tečaja dolara.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ropuš prekinuo suradnju s Kolakom i pokrenuo vlastito učilište</p>
<p>Poslovno učilište »Experta« nudi jednogodišnju izobrazbu javnog komuniciranja, političkog marketinga i menadžmenta za 20.000 kuna/ Predavači Tuđman, Reiner, Jurković, Veselica, Pavić, Novosel, Sapunar; dekan Vladimir Gruden/ Zasad 70 polaznika</p>
<p>ZAGREB, 19. kolovoza</p>
<p> - Bivši glasnogovornik HDZ-a i savjetnik predsjednika Republike Franje Tuđmana za međustranačke odnose Ivica Ropuš prekinuo je suradnju s kontroverznim sesvetskim poduzetnikom Vladom Kolakom. </p>
<p>Ropuš i Kolak su u proljeće prošle godine pokrenuli prvu školu specijaliziranu za glasnogovornike - Otvoreno učilište »Phoenix« za javno komuniciranje i odnose s javnošću. Otvoreno učilište »Phoenix« djelovalo je u sklopu Kolakove tvrtke »Prigorka«. </p>
<p>Ropuš je osnovao vlastito Poslovno učilište »Experta« koje nudi jednogodišnju izobrazbu javnog komuniciranja, političkog marketinga i menadžmenta. Cijena godine je 20.000 kuna, što znači da je ostala na istoj razini kao i u Otvorenom sveučilištu »Phoenix«. Isti su i predavači. Riječ je o poznatim sveučilišnim profesorima, među kojima su mnogi bili ministri ili drugi visoki dužnosnici u vrijeme kada je na vlasti bila HDZ. Riječ je, primjerice, o Miroslavu Tuđmanu, Željku Reineru, Peri Jurkoviću, Vladimiru Veselici, Radovanu Paviću, Pavlu Novoselu, Marku Sapunaru i drugima. </p>
<p>Honorari koje će isplaćivati Experta neće biti mali. Riječ je o 500 kuna neto po satu, a istu su svotu Ropuš i Kolak isplaćivali predavačima u »Phoenixu«. Psihijatar Vladimir Gruden dekan je učilišta. </p>
<p>Zasad je upisano 70 polaznika; među njima je i Marin Tironi, mladić koji je postao poznat zahvaljujući Story Supernova Showu Nove TV, a odnedavna je angažiran na HTV-u. Troškove Tironijeva obrazovanja snosit će »Experta« a zanimljivo je da će Tironi biti i demonstrator. </p>
<p>Inače, razlozi poslovnog razlaza Ropuša i Kolaka zasad nisu poznati javnosti. Ropuševa je »Experta« još jedna u nizu privatnih škola i učilišta koja se posljednjih godina osnivaju u Hrvatskoj. Zanimljivo je, međutim, što se, nakon uspješnog završetka školovanja, može s diplomom i koliko ona, u formalnom smislu, doista znači.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030820].
|
