NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031119].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204814 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uspjeli smo podsjetiti ljude kako su živjeli 1999. i kako žive danas</p>
<p>Mislim da smo puno realniji od drugih, a naši se programi mogu prepoznati u projektima / Sagradili smo ceste, ulagali u zdravstvo, riješili pitanje povrata duga umirovljenicima i to želimo nastaviti / Danas sam sigurna da želim odrađivati posao u Ministarstvu obrane - dio sam nečeg što je sjajno krenulo i što bi se u sljedećem mandatu moglo dovršiti uspješnom reformom i pristupom Hrvatske NATO-savezu, kaže Željka Antunović </p>
<p>OSIJEK, 18. studenoga</p>
<p> - Željka Antunović, potpredsjednica SDP-a i prva na listi koalicije SDP-a, LS-a i Libre u IV. izbornoj jedinici, smatra da njezina stranka u prijeizbornom razdoblju nudi znatno realnije programe, koji se mogu prepoznati u konkretnim projektima.</p>
<p> • Za što ćete se zalagati i što nudite svojim biračima, za razliku od drugih?</p>
<p>- Na ovim izborima ima puno slične političke ponude na tržištu. Ne mogu reći da je SDP-ov program unikatan. Mislim da smo puno realniji od drugih, a naši se programi mogu prepoznati kroz projekte. Sagradili smo ceste, ulagali u zdravstvo, riješili pitanje povrata duga umirovljenicima, i to želimo nastaviti i ubuduće. Nerealna su obećanja onih koji kažu da će jednokratno vratiti desetke milijardi, to demotivira javnost stvarajući lošu sliku o politici.</p>
<p>SDP se od ostalih razlikuje i nositeljima tih programa. Naši se realizirani programi mogu mjeriti pokrenutim dijelom gospodarstva, povećanjem broja radnih mjesta. Nije riječ o administrativnom smanjenju nezaposlenosti, jer se to vidi iz podataka Zavoda za zdravstveno osiguranje, koji ove godine ima 50.000 osiguranika više nego prošle, znači toliko novozaposlenih. Znači, sve objede u tom su smislu neutemeljene.</p>
<p> • Kakve rezultate očekujete s obzirom na zbivanja u ovoj županiji i na čemu temeljite pokazani optimizam?</p>
<p>- Kada je riječ o SDP-ovim interesima, za ovu jedinicu imamo najlošije prognoze, ali upravo je zato svaki postotak glasova više za nas velik pomak. Optimizam temeljimo na komunikaciji s biračima i na tome što mi se čini da smo uspjeli u kampanji dovoljno podsjetiti ljude kako su živjeli 1999. godine i kako žive danas.</p>
<p> • S kojim ste postignućima osobno najzadovoljniji?</p>
<p>- Osobno mi je najdraže ono što smo u posljednjoj godini ostvarili unutar sustava obrane i Oružanih snaga. To je donijelo rezultate, priznate ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnim razmjerima, a koje ni sama, priznajem, nisam očekivala. Zato sam još više motivirana da nastavimo dalje. Rezultate negiraju oni koji ne prepoznaju novu, europsku Hrvatsku, koja ne može postojati ako je zatvorena u svoje uske okvire.</p>
<p>• U slučaju dobra rezultata, vidite li sebe ponovno u vladi?</p>
<p>- Danas sam sigurna da želim odrađivati posao u Ministarstvu obrane. Dio sam nečeg što je sjajno krenulo i što bi se u sljedećem mandatu moglo dovršiti uspješnom reformom i pristupom Hrvatske NATO-savezu. Naš bi sljedeći korak bio više govoriti o tome što NATO jest i koje su koristi od pristupanja NATO-u. Tako bi za nekoliko godina, kada to pitanje na referendumu postavimo građanima, oni trebali biti potpuno svjesni što to za Hrvatsku znači, kako bi svoj »da« dali s punom odgovornošću i sviješću.</p>
<p>»Neki nadređeni u MORH-u morat će odgovarati«</p>
<p> • Zbog sudjelovanja pojedinaca iz MORH-a na predizbornim listama najavljuju se stegovni postupci?</p>
<p>- To je jedan od primjera koji svjedoče o promjenama. Naime, zakon kojim se takve aktivnosti zabranjuju djelatnim vojnim osobama donesen je prije dosta vremena i poznato je da vojska mora biti depolitizirana. Svi koji su ili namjerno ili nesvjesno prekršili zakon, morat će se suočiti s posljedicama. Ne treba praviti senzaciju iz nečega relativno zanemarivog, s obzirom na to da u Oružanim snagama ima otprilike 30.000 djelatnih vojnih osoba, a 12-ak ih se ogriješilo o zakon. </p>
<p>U Izbornom povjerenstvu treba provjeriti je li svih 12 potpisalo suglasnost za kandidiranje i onda će se provesti stegovni postupak, što ne bi bila novost. Iskorak je u tome što bi neka druga vlast šutke preko toga prešla. Ova koja ozbiljno shvaća zakon, želi to pitanje istjerati do kraja. Te su političke aktivnosti vezane uz zanemarivanje radnih obveza, jer ti ljudi ne dolaze na posao. Oni koji misle da to mogu, varaju se, a mislim da ćemo doći i do toga da će i neki nadređeni koji su »žmirili« na nepoštivanje radne discipline, morati na neki način odgovarati.</p>
<p>• Definitivno je riječ o 12 osoba?</p>
<p>- Toliko je prepoznato. Trenutačno imamo potvrdu za pet ljudi, a s drugima u ovom trenutku ne želimo izlaziti u javnost i optuživati ih, jer se bojim da postoji mogućnost da su i oni izmanipulirani.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Imamo dragocjeno iskustvo što koalicija ne smije biti</p>
<p>Koalicijski sporazum potpisat će se i nakon izbora, kako u pogledu programske orijentacije buduće vlasti tako i u pogledu kadrovskih pitanja/ Hrvatska se opredijelila za suradnju s Haagom i nema stranke koja bi to dovodila u pitanje, no problem su optužnice kojima se optužuje RH/ Koaliciji HSLS-DC 20 do 25 zastupnika </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša koji na parlamentarne izbore izlazi u koaliciji s DC-om pod motom »Nova snaga za bolju Hrvatsku« za Vjesnik govori o izbornim očekivanjima, spremnosti na koaliciju s HDZ-om te pitanjima u vezi sa suradnjom s Haaškim sudom.</p>
<p>• Do izbora je ostalo svega nekoliko dana. Jeste li još uvijek optimistični i očekujete da će koalicija HSLS - DC osvojiti dvadesetak saborskih mandata?</p>
<p>- Očekujem 20 do 25 zastupnika i čak sam optimističniji nego prije. Taj optimizam temeljim na činjenici da smo, sudeći prema našim predizbornim skupovima i porukama koje smo slali, vodili uspješnu kampanju. Na temelju dugog iskustva koje imam, a iza mene je devet kampanja, mogu procijeniti da je kampanja bila uspješna i biti optimističan.</p>
<p>• U slučaju dobrog izbornog rezultata spremni ste na postizbornu koaliciju s HDZ-om.</p>
<p>- Već smo više puta rekli da ćemo surađivati s oporbenim strankama, a ne sa strankama koalicije u kojoj smo bili.</p>
<p>• Očekuje li da ćete se lako dogovoriti s HDZ-om i eventualno HSP-om o uspostavi koalicije?</p>
<p>- Nema lakog dogovaranja o uspostavi koalicije, ima samo lošeg i dobrog. A mi imamo dragocjeno iskustvo što koalicija ne smije biti. Ovo što se sada događa među koalicijskim strankama na vlasti, od lokalne do državne razine, pokazuje zapravo što koalicija ne smije biti. Tu je HSLS-ovo iskustvo dragocjeno i nadam se da će to iskustvo pridonijeti da se formira koalicija na solidnijim osnovama nego što je bila prijašnja.</p>
<p>• Hoćete li insistirati na preciznom koalicijskom dogovoru?</p>
<p>- To se podrazumijeva. Mi imamo i s našim partnerom DC-om potpisan koalicijski sporazum. Jasno je da će sporazum biti potpisan i nakon izbora, kako u pogledu programske orijentacije buduće vlasti tako i u pogledu kadrovskih pitanja. </p>
<p>• Kandidirali ste se u vrlo teškoj, X. izbornoj jedinici. Kakve rezultate očekujete?</p>
<p>- Očekujem rezultat koji će biti u prosjeku rezultata na državnoj razini. To znači da ćemo u X. izbornoj jedinici osvojiti najmanje dva zastupnika.</p>
<p>• Ako budete dio iduće vlade, kako ćete se postaviti prema novim, već najavljenim optužnicama iz Haaga?</p>
<p>- Hrvatska se opredijelila za suradnju s Haagom i nema ni jedne stranke koja bi to dovodila u pitanje. Naš problem nije postavljanje prema optužnicama za konkretno počinjena dijela. Naš su problem optužnice kojima se optužuje Republika Hrvatska. To je bit problema u našim odnosima s haaškim tužiteljstvom.</p>
<p>• Hoćete li tražiti promjenu Ustavnog zakona o suradnji sa sudom u Haagu?</p>
<p>- U programu koalicije HSLS - DC je, među ostalim, i stav da pravosudni organi trebaju donositi odluke o eventualnom izručenju naših građana. I to zato da bismo izbjegli situaciju koju smo imali čitavo ovo vrijeme, odnosno da te odluke budu u rukama izvršne politike, pa se onda događa to što se sad događa.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Imamo Hrvatsku! A sada bi još i život dostojan čovjeka!«</p>
<p>»SDP opet daje lažna obećanja« / »HDZ je Hrvatska Drpilačka Zajednica« / »Političari žderu za pet kuna (a imaju plaće s drugog planeta)« / Zašto Hrvati danas plaču za Titom, jedno je od brojnih pitanja na internetskim forumima</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Parlamentarni su izbori tema koja trenutačno zauzima najveći dio medijskog prostora. Ni pomalo marginalizirana internetska mreža nije zaobiđena, u što smo se uvjerili posjetom stranicama www.forum.hr, www.iskon.hr i drugih. Ali, za razliku od novina, radija i televizije - gdje su političari zvijezde - ovo su mjesta gdje birači nesputano, pod sigurnošću pseudonima, često nepriličnim rječnikom iznose vlastite (nerijetko ekstremne) stavove, razmišljanja, kritike, prognoze i neslaganja.</p>
<p>Tako je jedan od sudionika Iskonova foruma uvjeren da »SDP opet daje lažna obećanja u svom izbornom programu, jer ne zastupa interese radnika nego kapitalista«. Na to su ga podučili da interese radnika zastupaju sindikati, a ne stranke. Autor koji se potpisao kao Zagi95 pozvao je internet-polemičare da SDP ne tituliraju kao stranku, nego kao »partiju«, što »izvorno i jest«.</p>
<p>Hoćemo li ih nazivati strankama, partijama ili zajednicama malo je važno Bistrom (Bright), jer on smatra da interesi krupnog kapitala njihove predstavnike »drže za jaja«, pa se uopće ne razlikuju. Zagi95 se ne slaže s trpanjem svih u isti koš, jer smatra da se poštovanja vrijedan HDZ sad reformirao i sliči na europsku stranku demokršćanskog usmjerenja u kojoj više nema mjesta za kriptokomuniste. »Aaa, misliš ona Hrvatska Drpilačka Zajednica. Hvala, ne bih o njima, ipak samo o poštenima pričam, a oni su tema za Odjel kriminala u MUP-u«, odvratio mu je Zagrepčanin pseudonima zg1.</p>
<p>Ukidanje povlastica političarima nekima je važnije od toga da pobijede oni za koje »drukamo«. »To je apsolutno najpotrebnija stvar za raščišćavanje! A ne da žderu za pet kuna prave ručkove (a imaju plaće s drugog planeta)«, misli jedan Zagrepčanin.</p>
<p>Stavovi se iznose i uličnim rječnikom, punim gorčine, kakvim se služi Woolf: »Kukavan smo mi i otužan narod! Samo da maknemo ove s vlasti i onda je sve OK. Moš' mislit! Bez obzira koja stranka pobijedi, većina će ljudi i dalje ostati j..... stranka! Političari grabe šakom i kapom, a malog čovjeka nitko ne j... U stvari j... ga u zdrav mozak! Od onih u Saboru, pa sve do onih 'kokošara' u općinama i mjesnim samoupravama. A običnom šljakeru ne mogu osigurati ni toliko da dostojno živi od svog rada. Imamo Hrvatsku! (I sad bi još život dostojan čovjeka!?)«.</p>
<p>Poziv predsjednika zagrebačkog SDP-a i zamjenika gradonačelnice Milana Bandića građanima da glasaju za SDP, jer će tako biti »najmanje prevareni«, uzburkala je strasti. Neki takvu izjavu doživljavaju »strahovitom glupošću«, a ima ih koji je smatraju politički prepredenom i dostojnom Machiavellija, kao i odrazom stvarne situacije.</p>
<p>Često se može pročitati i da će na izborima pobijediti vladajuća koalicija. »Desnica nema šanse«, poručuje Pinky-007. Tomislav25 odgovara da ne samo da će izgubiti »ova banda komunistička, nego će nestati s lica zemlje kao i svi komunisti«. U raspravu je uletio Gost stavljajući sve rasprave pod zajednički nazivnik: »malograđanska lupetanja«. Usput je vladajućoj koaliciji zamjerio socijalnu neosjetljivost »jer se, iako lijevih opredjeljenja, u nekim pitanjima ponaša kao rigidna desnica«. Ipak, glasat će »za manje zlo, a to su ovi sadašnji. A ostaje porazna činjenica da nam je perspektiva - tužna«.</p>
<p>Marisol je na Forumovim stranicama zaključila kako je »tragično da će jedne nesposobne 23. studenoga zamijeniti drugi nesposobni«. Besperspektivnost i apatija na webu su oživjeli nostalgiju za Titom pa je potaknuto pitanje zašto Hrvati danas plaču za nekadašnjim jugoslavenskim liderom? Surferi neskloni sjeti sudionicima političkih foruma nude čaroban recept za izlazak iz pesimizma - neka se okane politike i preusmjere svoje aktivnosti, ili: »Više seksa, a što manje Šeksa«!</p>
<p>Postoje i moderatori koji ovakve uzurpatore »ozbiljnih rasprava« pokušavaju obuzdati. »Zajebanti svih zemalja - uozbiljite se!« i citat Alberta Einsteina o tome da su samo dvije stvari bezgranične - svemir i ljudska glupost, neke su od upućenih im poruka u takvim nastojanjima.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Izbori ipak nisu ostavili Vukovar na miru</p>
<p>ŽELJKO GARMAZ</p>
<p>Bogdan Bogdanović, poznati srbijanski disident i arhitekt svjetskog ugleda, autor, među ostalim, i spomen-parka na Dudiku, dijelu Vukovara, u svojoj je knjizi »Grad kenotaf« esej o Vukovaru započeo riječima kako će jednog dana »možda neki novi ustav započinjati riječima da su u našoj zemlji sve memorije ravnopravne«. Ovog je utorka hrvatsko i srpsko sjećanje na žrtve u Vukovaru bilo ravnopravno. Nijedan incident u dva usporedna sjećanja na tragediju grada, koja je obilježila stvaranje hrvatske države, sve donedavno je bilo gotovo nezamislivo. Vukovar je, naime, godinama nakon početka mirne reintegracije uvrštavan u crne kronike ili fenomenološki intonirane tekstove pod egidom »grad slučaj«.</p>
<p>Bolne uspomene na krvavo i surovo razaranje grada vjerojatno će još neko vrijeme dovoditi do nemilih događaja. Međutim, kad vukovarski Hrvati i Srbi počnu prihvaćati svoj grad kao svoj interes, nacionalnosti i tragedija bit će u drugom planu. Uostalom, zar danas neki od najzapaženijih igrača nogometnog drugoligaša »Vukovara '91.« nisu Srbi? Ili, zar neke od zapaženijih uloga u »srpskom« odbojkaškom prvoligašu »Vukovaru« ne igraju odbojkašice hrvatskog podrijetla?</p>
<p>S druge strane, simptomatičniji je i bolniji doživljaj Vukovara izvan njegovih granica. Nažalost, Vukovar je još mjesto na kojem se nastoje stjecati politički bodovi. Vukovar je još mjesto kojega su usta političara uvijek puna. A u praksi, čim prođe »Dan sjećanja na žrtvu Vukovara«, Vukovarci ostaju prepušteni sami sebi i svojim mukama.</p>
<p>U utorak je, unatoč ponovljenim molbama gradonačelnika Vladimira Štengla, Vukovar ipak bio i - predizborni poligon. HSS je po gradu prelijepio plakate koji su pozivali na obilježavanje sjećanja na žrtvu Vukovara svojim predizbornim plakatima, dok je HDZ, »slučajnim« postavljanjem svojih »visećih« transparenata iznad Puta boli kojim se kretala »kolona sjećanja«, uskočio u usta HDZ-ovu gradonačelniku Štenglu. Uvrštavanje jakog izaslanstva te stranke, kao jedine u službenom protokolu kojoj je odobreno polaganje vijenaca na Memorijalnom groblju, nedvojbeno dokazuje da je ustručavanje od predizborne kampanje na taj dan samo sanak pusti.</p>
<p>I vladajući su u utorak održali sjednicu na kojoj se raspravljalo o izgradnji Spomenika domovini. Slučajno ili ne, ali nesmotreno svakako! Jer, Vukovar je sam po sebi kenotaf svim hrvatskim žrtvama Domovinskog rata. Ovako, umjesto grada-kenotafa, Vukovar je, ne krivicom svojih stanovnika, opet postao grad-slučaj.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Djeca ne rastu od obećanja</p>
<p>MARIJANA MATKOVIĆ</p>
<p>Procjena demografa da ćemo u 2003., prvi put nakon 1726. godine, zabilježiti manje od 40 tisuća novorođene djece, podatak je zbog kojega na izborima ne treba birati one u čijem predizbornom programu obiteljska i pronatalitetna politika zauzima tek nekoliko redaka, i to samo ružičastih obećanja. Pogotovo ako se ona svode samo na to da će se pomagati uglavnom obitelji s više djece, ili na plaćeni status majke odgojiteljice, jer žene koje se žele dokazati i u drugim ulogama moraju imati jednake šanse. Točnije, djeca tih majki, u odnosu na djecu onih čije su majke izabrale biti s njima.</p>
<p>Demografsko se pitanje nipošto ne može svesti samo pod odgovor na UN-ove prognoze, prema kojima će u Hrvatskoj za 50 godina biti oko milijun Hrvata manje (procjene pokazuju da ćemo morati uvoziti radnu snagu, iz čega političari već izvode zaključak da bi time značajno mogla biti ugrožena nacionalna i vjerska struktura države), jer sadrži i mnogo važniju komponentu: unatoč tome što se uloga muškarca i žene u posljednjih 50 godina značajno promijenila, rađanje potomstva i stvaranje uvjeta za njegov opstanak ipak je najvrjedniji smisao ljudskog postojanja.</p>
<p>U pravilu, ljudi se na djecu najčešće ne odlučuju zbog visine porodne naknade, doplatka, poreznih olakšica na dijete kod kupnje stana, ili sličnih povlastica koje će država osigurati za obitelj. No, činjenica je da je u modernom društvu sve više onih koji taj proces odgađaju do rješenja tih problema, čak i zbog naoko banalnih prepreka: recimo, zbog pitanja čime platiti četiri paketa pelena nakon šestog mjeseca djetetova života, kad se iznos porodne naknade i za one majke koje su do tada primale veći iznos umanji na 1600 kuna. Ili pitanja tko će čuvati dijete dok su roditelji na poslu, pogotovo ako je riječ o djetetu za koje u vrtiću nema mjesta. Prosječna neto plaća u državi, naime, kreće se oko 3800 kuna, prosječna košarica četveročlane obitelji dosegla je gotovo sedam tisuća, a čuvanje djeteta »na crno« stoji najmanje 1500, a najčešće oko 2000 kuna mjesečno.</p>
<p>Hrvatska, podsjetimo, ima nedovoljno razvijenu mrežu dječjih vrtića, s tim da nijedan državni vrtić ne čuva djecu nakon 17 sati, iako barem trećina roditelja radi poslijepodne. Škole u Hrvatskoj nemaju kvalitetno osmišljene programe dopunske nastave, koji bi djeci u sklopu programa od osam do 16 sati osigurala i sat igre u dvorani, sat sportskih aktivnosti, ili učenja stranog jezika...</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska, Venecija i Europa</p>
<p>Postojeća administracija morat će, samo dva dana nakon izbora, odraditi još jedan težak zadatak - otputovati u Veneciju, gdje će ministri vanjskih poslova EU-a razgovarati o zajedničkoj ribarskoj politici na Mediteranu. Dobro je da se u Veneciju ode kako bi se pokušalo umanjiti već načinjenu štetu i nagovoriti zainteresirane na novi krug pregovora. Posebice što smo nakon tog poteza, uz britansko-nizozemski tandem, dobili i još jednu zemlju koja nije ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - Italiju</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Vanjska politika u ovoj predizbornoj kampanji zauzima dosta važno mjesto; svi se u kampanji trude objasniti biračima da su upravo oni ti koji će Hrvatsku napokon odvesti u Europsku uniju i NATO. Jer oni drugi to nisu u stanju. Retorika je poznata, svi odgovori su predvidljivi, no jedino nije poznato kako će se te suprotstavljene opcije uistinu ponašati ako dođu na vlast. Hrvatskoj i njezinim građanima je odgovor na to pitanje iznimno važan. On njemu, naime, ovisi hoće li se u ovoj državi živjeti bolje. </p>
<p>Iskreno rečeno, manevarskoga prostora nema mnogo, a pogotovo vremena. Opozicija je u prvih deset godina vlasti zbog stila vladanja Europskoj uniji, NATO-u i SAD-u dala pregršt razloga za izbjegavanje, zbog kojih je Hrvatska bila izostavljena iz prvog vala proširenja. Danas, ta ista garnitura, sada u opoziciji, tvrdi da će upravo ona biti ta koja će Hrvatsku uvesti u EU, ali uzdignuta čela. Taj predizborni retorički trik u osnovi nema nikakvu vrijednost. Bez obzira na položaj čela u danom trenutku, Hrvatska, za uspjeh u EU, mora učiniti jedino ono što se od nje očekuje - ispuniti što prije potrebne kriterije, posebice one političke. Bez njih pregovora s EU-om o punopravnom članstvu neće biti tako skoro.</p>
<p>Koalicija suprotnoga predznaka ustvrdit će, pak, da su oni jedina garancija kontinuiranog približavanja integracijama. U tom kontinuitetu nije se, međutim, naučila kako se to zapravo politika u Europi vodi i dogovara za zajedničkim stolom. Takve se lekcije u Hrvatskoj sporo uče, pa se hrvatski pregovarači i dalje dužnosnicima Europske komisije unose u ulice i bodu ih prstima u ramena.</p>
<p> Osim toga, postojeća administracija morat će, samo dva dana nakon izbora, odraditi još jedan težak zadatak - otputovati u Veneciju, gdje će ministri vanjskih poslova EU-a razgovarati o zajedničkoj ribarskoj politici na Mediteranu. Dobro je da se u Veneciju ode kako bi se pokušala umanjiti već načinjena šteta i probalo nagovoriti zainteresirane na novi krug pregovora. Posebice što smo nakon tog poteza, uz britansko-nizozemski tandem, dobili i još jednu zemlju koja nije ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - Italiju.</p>
<p>Hrvatski su pregovarači, pak, uvjereni da će im proglašenje ekološko-ribolovnog pojasa s odgodom donijeti snažniju pregovaračku poziciju. Čak i nakon što su im i iz Bruxellesa diskretno poručili suprotno. </p>
<p>U posljednje dvije godine Hrvatska je uzdignuta čela tvrdila da je Europska unija želi prevariti i nametnuti joj lažne optužbe kako namjerno šverca nedopušteni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> u EU. Padale su teške riječi, hrvatski su pregovarači prijetili Bruxellesu uvođenjem kaznenih mjera, da bi se na kraju (prije nekoliko tjedana ustvrdilo) da su neki na šećeru ipak pokušali varati. Zagovaratelji teorija da Bruxelles namjerno kažnjava Hrvatsku odmah su utihnuli i sve je brzo zaboravljeno. Hrvatska, kako nije članica EU-a, neće biti kažnjena kao što se dogodilo Italiji kada je proizvela prevelike količine mlijeka, pa će sve biti vrlo brzo zaboravljeno. Osim dojma da je država na prvu loptu stala iza šverca.</p>
<p>Stoga bi se odmah nakon izbora obje strane morale odreći fraza o integracijskom putu. Prvo one o ulasku u EU uzdignuta čela, pa onda i o kontinuitetu. Kontinuitet problema s Haaškim sudom, pa onda i zbog nepromišljenih i jednostranih poteza, Hrvatska si više ne može priuštiti. Za takvo što uistinu više nema vremena. Stoga rečenicu koja je ovih dana diplomatskim kanalima doputovala do Zagreba, a tiče se EU-a, »ili ćete uspjeti sada ili nećete još jako dugo« trebaju najozbiljnije shvatiti svi. I oni uzdignuta čela i oni s kontinuitetom.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Povijesni događaj hrvatske kulture</p>
<p>Prijelomni trenutak u četrdesetogodišnjoj povijesti Muzeja suvremene umjetnosti bilo je donošenje odluke o gradnji muzejske zgrade / Početak gradnje druga je prekretnica u povijesti toga muzeja / Otvorenje muzeja bit će veliki finale dugotrajnih nastojanja da Hrvatska i Zagreb dobiju svoj prvi muzej suvremene umjetnosti</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Mnogi su se pitali je li polaganje kamena temeljca za zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, čime je u ponedjeljak označen dugo očekivani početak gradnje toga kapitalnog objekta hrvatske kulture, dio predizborne kampanje. Samo nekoliko dana prije izbora taj se događaj, na kojem su svi očekivali i gomilu političara, nije možda mogao drugačije protumačiti. No njihov izostanak i nazočnost velikog broja kulturnjaka, ponajviše umjetnika i muzealaca, pokazali su da se ipak ponajprije radi o kulturnom događaju, a manje političkome. Iako kultura nikada nije bila pošteđena od politike, koja ju je uvijek znala spretno iskoristiti. Neke političke odluke osjetio je u svojoj burnoj povijesti i sâm Muzej suvremene umjetnosti, koji je 1954. osnovan kao Galerija suvremene umjetnosti.</p>
<p>Bio je on poprište uzbudljivih umjetničkih kretanja, otpora socrealističkomu, često puta diktiranom, načinu oblikovanja koje je bilo u službi vladajuće ideologije, mjestom okupljanja avangardnih hrvatskih i internacionalnih umjetnika, koji su svojim eksperimentalnim i radikalno umjetničkim djelovanjem Zagreb davno svrstali na umjetničku i muzejsku kartu Europe. </p>
<p>Kako su, pak, Zagreb ili Hrvatska odgovarali na potrebe takve kulturne institucije koja je od početka vapila za prostorom? Često bio je to samo očajnički vapaj u pustinji, koji nije dopirao do ušiju onih koji su trebali donositi odluke. Čak ni izložba »U susret Muzeju suvremene umjetnosti« priređena prije desetak godina u Muzejskome prostoru (danas Klovićevi dvori) nije izazvala željeni efekt. Licitiralo se raznim lokacijama koje su bile označavane u raznim prostornim planovima Zagreba, ali nikada se nije stizalo dalje od toga. Kalkuliranje s pojedinim zgradama koje su se mogle adaptacijama preurediti za potrebe Muzeja suvremene umjetnosti, pokazivalo se redovito samo ispraznim obećanjima. </p>
<p>Borba muzealaca za Paromlin činila se možda najbližom cilju. No upravo tu je politika najizravnije iskoristila svoju moć, fingirajući nakon požara koji je 1988. uništio unutrašnjost te iznimne industrijske arhitekture, statičku ugroženost objekta (ljušture) koji i danas ponosno prkosi vremenu. Pokazalo se kasnije da se kalkuliralo s unosnijim trženjem Paromlina u koji se predviđalo »useljenje« hotela, što je trebao dobiti (zbog kapaciteta) i istu graditeljsku repliku. U igri su bili i neki drugi sadržaji kojima statika nije smetala. </p>
<p> Tu muzejsku trakavicu od niza neiskorištenih lokacija trebalo je prekinuti konkretnom odlukom. A nju je, ako je riječ o kapitalnome objektu hrvatske kulture, trebalo donijeti Ministarstvo kulture. Njemu, pak, dugo nije bilo jasno je li to uistinu kapitalni objekt hrvatske kulture. </p>
<p>Stoga je nastojanje za preimenovanjem Galerije (s opsežnim fundusom umjetnina) u Muzej suvremene umjetnosti, unatoč preporukama Muzejskoga savjeta Hrvatske, također, bilo mukotrpno i dugotrajno. Odluku o preimenovanju kao i o gradnji Muzeja donio je bivši ministar kulture mr. Božo Biškupić. Bio je to prijelomni trenutak u četrdesetogodišnjoj povijesti Muzeja suvremene umjetnosti. Iako donesena iz kulture, ta je odluka bila i politička, ali bila je i odraz vizionarskoga gledanja prema budućnosti. Hrvatska metropola jedna je od rijetkih u Europi koja još nema takav muzej. Biškupić je svoj je mandat okrunio i odžiriranim natječajem i izabranim arhitektonskim rješenjem za buduću muzejsku zgradu. </p>
<p>Početak gradnje, kojem smo upravo svjedočili, druga je prekretnica u povijesti toga Muzeja. Njome je svoj ministarski mandat okrunio ministar Antun Vujić. Pa iako je to učinjeno tek koji dan pred izbore, svi oni koji su sudjelovali u pripremnim radovima (izrada potrebne dokumentacije, izdavanje dozvola i suglasnosti, osiguranje sredstava) znaju da se prije nije moglo početi i stoga su strijepili hoće li preostati dovoljno vremena za ovogodišnje radove koji se moraju izvesti. No, dogodilo se onako, kako je i krajem ljeta bilo i planirano - u roku. </p>
<p>Bez obzira na datum kada su se strojevi pokrenuli, početak gradnje Muzeja suvremene umjetnosti (s politikom ili bez nje) povijesni je događaj hrvatske kulture. Drugi takav bit će otvorenje dovršenoga muzeja. Ono će okruniti neki drugi ministarski mandat. Koji ili čiji? Je li to važno politički ili kulturološki? Najvažnije je da će Zagreb ipak i napokon dobiti Muzej suvremene umjetnosti - najveći muzej u Hrvatskoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Država se štiti dobrim zakonima i njihovim provođenjem, a ne »povratom dostojanstva«</p>
<p>Nema stranke, pokreta ili udruge koji ne govore o vraćanju dostojanstva, ne pitajući se ni trena što bi ta sintagma uopće trebala značiti. Prije nego što pohrlimo za nekim od tih koji nam obećavaju povrat našega, navodno, izgubljenog dostojanstva, bilo bi dobro da ponajprije pažljivo razmotrimo obećava li nam netko povrat ukradenih i uništenih tvornica i poduzeća ili opljačkanih mirovina. Trebali bismo se zamisliti i nad značenjem riječi »dostojanstvo«, kako bismo s punim razumijevanjem mogli zaključiti postoji li uopće mogućnost da nam ga netko uzme ili vrati / Ima u našoj državi, kao uostalom u svakoj zemlji na svijetu, ljudi bez dostojanstva, jer su ga sami svojim djelima izgubili, a svi ostali kojima ga danas političari tako žustro žele vratiti samo su osiromašeni, prevareni, zavedeni i zanemareni građani</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Ovih ćete dana onog časa kad uključite televizor ili radio gotovo sigurno naići na nekog tko predstavlja sebe ili svoju stranku (svejedno kojim redoslijedom). Taj će vam netko prije ili kasnije priopćiti da će »oni« vratiti dostojanstvo vama, ako ste nezaposleni, umirovljeni, bolesni, siromašni i od svih napušteni; državi, koja je navodno ponižena, uništena i zanemarena; ratu, koji se prikazuje u pogrešnom svjetlu; braniteljima čije je dostojanstvo zgaženo; rodiljama koje su ponižene malim porodiljnim naknadama, a valjda i djeci koja su ponižena nasiljem u obitelji i nasiljem prema njima. </p>
<p>Nema stranke, pokreta ili udruge koja ne govori o vraćanju dostojanstva, ne pitajući se ni časa što bi ta sintagma uopće trebala značiti.</p>
<p>Prije nego što pohrlimo za nekim od tih koji nam obećavaju povrat našega navodno izgubljenog dostojanstva, bilo bi dobro da ponajprije pažljivo razmotrimo obećava li nam netko povrat ukradenih i uništenih tvornica i poduzeća ili opljačkanih mirovina. Trebali bismo se zamisliti i nad značenjem riječi »dostojanstvo«, kako bismo s punim razumijevanjem mogli zaključiti postoji li uopće mogućnost da nam ga netko uzme ili vrati.</p>
<p>Dostojanstvo je apstraktna imenica, koja označava »ukupnost vrlina koje pobuđuju poštovanje« (Anić, Rječnik hrvatskog jezika). To znači da stvari i pojave, poput sjekire ili rata, ne mogu imati svoje dostojanstvo, pa im stoga ono ne može biti ni oduzeto.
Dostojanstvo prema tome mogu imati samo branitelji, koji su hrabro, domoljubno i požrtvovno branili svoju domovinu. Njihovu im hrabrost, domoljublje i požrtvovnost ne može nitko oduzeti, pa im stoga, svim obećanjima unatoč, ne može ni vraćati njihovo dostojanstvo. </p>
<p>Dostojanstvo su izgubili oni koji niječu njihove vrline i zasluge ili ih pripisuju i daju onima koji ih nisu zaslužili. </p>
<p>Poput dostojanstva branitelja, tako i dostojanstvo umirovljenika proizlazi iz njihova života i njihovih vrlina, poput radišnosti, poštenja, ustrajnosti i niza drugih, koje su ugradili u svoja djela i svoje bližnje (npr. djecu i unuke). </p>
<p>Umanjivanjem njihovih dugogodišnjim radom zarađenih mirovina nije im oduzeto dostojanstvo, nego mogućnost normalnog života na koji imaju pravo. Oni će i dalje ostati kakvi su bili, samo što im je život teži i zagorčen nepravdom koju su doživjeli, a koja je smanjila njihove poštenim radom zarađene mirovine, istodobno dajući »tajkunske« mirovine nekim povlaštenim osobama.</p>
<p>Kako se umanjivanjem porodiljnih naknada može oduzeti dostojanstvo majčinstvu, kad je svako pravo majčinstvo puno dostojanstva koje majke kroz sve nevolje koje ih snađu zrače čitav svoj život? Kako se uopće može pomisliti da bi im povećanjem porodiljnih naknada moglo biti »vraćeno« dostojanstvo? Ne znače li zapravo takve poruke da su svi obespravljeni i osiromašeni ljudi bez dostojanstva? </p>
<p>Ne proizlaze li iz upravo takvih stajališta i predrasude prema osobama s invaliditetom, kao i prema bolesnima i starima, jer su i njima tijekom i poslije rata nužno uskraćena neka prava ili povlastice? Zar je zaista ljudsko dostojanstvo nešto što se uzima i vraća prema nahođenju političkih stranaka i pokreta, ili je to ljudska karakteristika koju s pravom pridajemo ljudima koji, sažeto rečeno, uredno i u suglasju s moralnim načelima žive svoj život?</p>
<p>Govori se i o povratu dostojanstva državi, kao da je država živo biće kojem je netko oduzeo sve vrline, pa će mu ih sada vratiti. Država to smo u manjoj ili većoj mjeri, svi mi, a u najvećoj mjeri oni koju državom vladaju i upravljaju. Bilo bi dobro da se toj državi obeća povrat svega oduzetoga i upropaštenoga, a njeni će se građani tada pobrinuti da to iskoriste za svoje dobro i dobrobit vlastite zemlje. Državu bi trebalo štititi dobrim zakonima i njihovim provođenjem, a ne »povratom dostojanstva«.</p>
<p>Freud je već odavno prepoznao jedan od mehanizama kojima se ljudi brane od suočavanja s vlastitim nedostacima i nedjelima: oni ih jednostavno pripišu drugima, pa ih tada u tim drugima prepoznaju i osuđuju. </p>
<p>Ima u našoj državi, kao uostalom u svakoj zemlji na svijetu, ljudi bez dostojanstva, jer su ga sami svojim djelima izgubili, a svi ostali kojima ga danas političari tako žustro žele vratiti samo su osiromašeni, prevareni, zavedeni i zanemareni građani. </p>
<p>Sve njih, ili točnije rečeno, sve nas treba podsjetiti na izjavu nekadašnjega glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Daga Hamarsjkölda, koji je rekao »Jedino pravo dostojanstvo je ono koje ne može umanjiti ravnodušnost drugih«. </p>
<p>Kao da je kad je to rekao imao na umu ravnodušnost onih zahvaljujući kojima su tisuće ljudi u našoj državi ostale bez posla. Jamčiti sada tim ljudima povrat dostojanstva znači to dostojanstvo svesti na novac ili stvar koju nekome možemo oduzeti, pa vratiti. </p>
<p>Bilo bi stoga bolje svim ljudima ove zemlje jamčiti temeljna ljudska prava, poput prava na rad, na sigurnost, na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, a oni će se tada, kao i uvijek dosad, za svoje dostojanstvo sami pobrinuti. </p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Realna dijagnoza, transparentnost i slobodna javna informacija početak terapije svakog slobodnog društva </p>
<p>U demokraciji je mnogo razbojnika s velikim brojem različitih stada i svaki se pokušava što bolje skrbiti za svoje ovce, jer je on u kompeticiji za vlast s drugim političarima. Same političare donekle kontrolira društvo s pomoću slobodnih i tajnih izbora, a njihova vlast za razliku od diktatora je vremenski ograničena. Za njih društvo nije samo objekt za krađu nego ovise o njemu politički da bi ostali na vlasti / Za razliku od kleptokracije, u autokraciji djeluje nevidljiva lijeva ruka koja iz egoizma, nenamjerno stvara određeno blagostanje u društvu. Kod demokracije djeluje putem kompleksnog tržišta ona desna nevidljiva ruka koja iz egoizma, nenamjerno stvara u društvu maksimalno moguće blagostanje već prema danim uvjetima! Tko tako stvari vidi i unatoč tome se bori za demokraciju nije politički frustriran! / U postfašističkom društvu pobjednička saveznička vojska silom je potpuno razbila tu drugoligašku mrežu i u Njemačkoj i u Japanu. Zato se demokracija i socijalna tržišna ekonomija mogu normalno razvijati, jer su korupcija i bespravlje minimalizirani, jer ih podržavaju samo pojedinaci koji ne mogu biti tako učinkoviti u opstrukciji demokracije kako bi to bio </p>
<p>slučaj s kolektivno organiziranom mrežom</p>
<p>IVO DERADO </p>
<p>U ovo predizborno vrijeme svakom se građaninu, koji razmišlja nameće nagradno pitanje: Zašto je postfašističko društvo za razliku od postkomunističkog tako brzo doživjelo ekonomski uspjeh? Nijemci i Japanci su sa svojim ekonomskim čudom bili ugodno iznenađeni dolaskom slobode i zato su lako prihvatili demokraciju, a hrvatsko je društvo razočarano ekonomskim rezultatima slobode. Neki se još s nostalgijom sjećaju doba komunizma.</p>
<p>Nažalost, oni koji ne misle o budućnosti neće ju ni imati!</p>
<p>Danas nam je jasno da se nije dovoljno osloboditi jednog totalitarnog sustava da bi došlo do demokracije, a s demokracijom do ekonomskog blagostanja. Naš dosadašnji ekonomski neuspjeh, ili bolje reći neispunjenje očekivanog uspjeha, nije monokauzalan. </p>
<p>Glavni je handikep komunizma da je fašizam samo suspendirao kapitalistički sustav, a komunizam ga je uništio, miješajući se ideološki u sve sfere društvenoga i privatnog života. I to dugo miješanje igralo je važnu ulogu.</p>
<p>Ograničimo se na samo jedan opći uzrok našega gospodarskog neuspjeha koji je u Hrvatskoj, prema mom mišljenju, uz rat danas još najvažniji. Pritom želimo slijediti analizu tranzicijskih zemalja poznatog ekonomiste Mancura Olsona, rođenog 1932. godine, bivšeg profesora ekonomije na merylandskom sveučilištu u SAD-u.</p>
<p>U jednom pojednostavljenom, ali vrlo instruktivnom modelu (neka vrsta toy-modela) možemo društvene sustave reducirati na kleptokraciju, autokraciju i demokraciju, a političare na vlasti identificirati s razbojnicima nomadima ili s razbojnicima starosjediocima.</p>
<p>U kleptokraciji političari su nezainteresirani za društvo, jer je krasti korisnije negoli producirati. Oni kao nomadi ne računaju da će sutra ponovno doći u kontakt s osobama koje su danas okrali. Oni su vukovi koji napadaju ovce i dugoročno se ne staraju za njih.</p>
<p> U autokraciji se razbojnik diktator ponaša kao poljoprivrednik koji se stara da ovce imaju dovoljno hrane i vode, jer mu one moraju i sutra koristiti za dugoročniju krađu. Diktator sa svojim uskim krugom partijaca prvoligaša u jednopartijskom sustavu kontrolira društvo policijom i vojskom i krade za sebe maksimalno, a društvu daje minimalno upravo onoliko koliko on smatra da je dovoljno da bi društvo bilo tako bogato da ga on može i dalje krasti.</p>
<p>U demokraciji je mnogo razbojnika s velikim brojem različitih stada i svaki se pokušava što bolje skrbiti za svoje ovce, jer je on u kompeticiji za vlast s drugim političarima. Same političare donekle kontrolira društvo s pomoću slobodnih i tajnih izbora, a njihova vlast za razliku od diktatora je vremenski ograničena. Za njih društvo nije samo objekt za krađu nego ovise o njemu politički da bi ostali na vlasti. </p>
<p>Istina svi tipovi političara su najčešće motivirani egoizmom i profitom. Svi se drže one Machiavellijeve: »Vladar ne mora imati sve vrline koje puk očekuje od njega, ali on mora uvjerljivo simulirati te vrline da puk vjeruje da ih on ima«.</p>
<p>Hrvati su, nažalost, uvijek bili dobri vjernici, kult Tita je eklatantan primjer!</p>
<p>Za razliku od kleptokracije, u autokraciji djeluje nevidljiva lijeva ruka koja iz egoizma, nenamjerno stvara stanovito blagostanje u društvu. Kod demokracije djeluje putem kompleksnog tržišta ona desna nevidljiva ruka koja iz egoizma, nenamjerno stvara u društvu maksimalno moguće blagostanje već prema danim uvjetima! Tko tako stvari vidi i unatoč tome se bori za demokraciju nije politički frustriran!</p>
<p>Bitna razlika između autokracije i demokracije je da se u autokraciji stvara podzemna mreža drugoligaša u partiji koji smatraju da prvoligaši premalo daju od ukradenoga drugoligašima. </p>
<p>Zato se ta mreža ponaša kao razbojnik u kleptokraciji. Međusobnom komunikacijom i mafijaškom solidarnosti mreža tajno krade i rafinirano izbjegava kontrolu policije diktatora i prvoligaša. Za njih je korupcija i bezpravna anarhija autokracije dobro došla. Oni je čak favoriziraju i maksimalno koriste.</p>
<p>Kad demokratske snage uspiju srušiti autokratski sustav prvoligaša, ostaje i dalje tajna drugoligaška mreža, na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Ona čak postaje još jača i pokretljivija, jer ju sada manje ometaju liberalnije policijske kontrole. Sada se ta mreža u demokraciji rasprostranjuje kroz sve stranke koje svjesno ili nesvjesno dopuste da ti drugoligaši iz autokracije postaju članovi stranaka osobito onih s kriptodemokratskim imenima. Njima se pridružuju i neki prvoligaši, sada glasni demokrati ili nacionalisti.</p>
<p>Ta mreža kleptokrata pod krinkom demokracije ruši razvoj demokratskog sustava i razvoj slobodnoga kompleksnog tržišta koji je izvor blagostanja jedne nacije. Mreža operira samo u spot tržištu, tržnici, gdje je nevažna pravna i kreditna dugoročna sigurnost u slobodi. Kao na svakoj tržnici, najviše se bogate šverceri, većina članovi te mreže.</p>
<p>Razlika između postfašističkoga i postkomunističkoga kapitalizma ovisna je o sudbini te prikrivene mreže poslije pada totalitarnog sustava. </p>
<p>U postfašističkom društvu pobjednička saveznička vojska silom je potpuno razbila tu drugoligašku mrežu i u Njemačkoj i u Japanu. Zato se demokracija i socijalna tržišna ekonomija mogu normalno razvijati, jer su korupcija i bespravlje minimalizirani, jer ih podržavaju samo pojedinci koji ne mogu biti tako učinkoviti u opstrukciji demokracije kako bi to bio slučaj s kolektivno organiziranom mrežom. </p>
<p>U postkomunističkim zemljama ta mreža se dalje krađom bogati i postaje sve jača i politički utjecajnija, a višestranački demokratski sustav postaje farsa. Nakon određenog vremena ta mreža nije više ideološki povezana, nego kapitalom, ali oni ne postaju kapitalisti s talentom za bizinis, nego paraziti, kao što su uvijek i bili!</p>
<p>Kleptokracija vlada ekonomijom, a kleptokrati favoriziraju korupciju i pravnu i ekonomsku anarhiju. Njih ne zanima prosperitet zemlje nego novac i politička moć. Njima odgovara korupcija i bezpravnost i zato je podržavaju, jer im omogućava investicije ukradenog novca i u nedopuštene projekte. </p>
<p>Zapravo je njima putem korupcije sve dopušteno i ono što je i zabranjeno, za razliku u doba autokracije gdje je bilo zabranjeno i ono što je dopušteno! </p>
<p>Nedavno sam na ulici čuo vrlo dobru opservaciju običnog građanina koji je vrlo koncizno izrazio Olsonovu tezu: Komunisti su krali, ali su i davali, a ovi danas kradu ali ne daju!</p>
<p>Što činiti? Realna dijagnoza, transparentnost i slobodna javna informacija su početak terapije svakog slobodnog društva kao što je i naše hrvatsko društvo. Nikad nije suvišno uporno ponavljati demokratske istine koje se nisu ostvarile. Iako se iskreni demokrati u nas mogu pri ponavljanju osjećati kao prodavači bikinija na nudističkoj plaži.</p>
<p>U političkoj aritmetici treba matematsku točnost zamijeniti računom vjerojatnosti. Nisu svi članovi nekoć komunističkog saveza pripadnici te mreže drugoligaša, čak i određeni broj nekomunista, ratnih profitera i pseudopatriota dobro se snalaze u toj mreži. Ipak statistički govoreći, ako je netko bio u komunističkoj partiji onda je vjerojatnije da taj pripada toj mreži negoli ako nije bio.</p>
<p>Kako smo rekli ta se mreža provlači kroz manje više sve stranke što je razlog da demokratske promjene nisu donijele nikakvo poboljšanje niti u suzbijanju korupcije, niti u sudskoj anarhiji.</p>
<p>Snaga te mreže u pojedinim strankama, a time i štetnost neke stranke za društvo, povećava se brojem članova te mreže u toj stranci. Zato je racionalni zaključak uvjerenih demokrata da moraju birati one stranke koje imaju manje bivših komunista na svojoj listi za kandidate za parlament i vladu! Tu nije riječ o nedemokratskoj diskriminaciji nego pokušaju da se na dopušteni demokratski način smanji nedemokratske elemente na vlasti s pomoću statističke vjerojatnosti! </p>
<p>To je, nažalost, samo diferencijalni pristup jednom teškom društvenom problemu. Integralni pristup koji bi silom razbio tu razvedenu mrežu bio bi efektivniji način uvođenja stvarne demokracije, ali bi mogao biti, prema mom mišljenju, riskantan za socijalni mir. </p>
<p>Naime, radi naše nekadašnje društvene farse, tzv. samoupravljanja navedena mreža je imala dosta slobodnog prostora i zato je mnogo jača i opasnija negoli u nekim drugim komunističkim zemljama u tranziciji. </p>
<p>Priznajem da je spomenuti pristup rješavanja toga bolnog problema samo prvi mali korak, ali i veliki marševi počinju s prvim malim korakom. Ako nekoga koji bi odustao od glasanja ovaj članak navede da racionalno glasuje, parcijalni cilj je postignut. Neglasanje je glas za tu mrežu, jer za kleptokrate ne igra ulogu postotak onih koji ne izlaze na izbore!</p>
<p>Možda je ovdje zanimljivo napomenuti da današnja Kina koja je uvela kapitalistički gospodarski sustav u sklopu ublaženoga ideološkog komunizma, ima uspjeha na ekonomskom polju. Razlog za taj uspjeh je prema Olsonu, da je u Kini, tu mrežu drugoligaša Mao brutalno uništio zloglasnom Kulturnom revolucijom. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, sveučilišni profesor, od 1969. do umirovljenja 1994. voditelj eksperimentalne grupe visokih energija u Institutu »Max Planck« za fiziku u Münchenu, gdje još djeluje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Putu trajna zabrana rada</p>
<p>Pravne službe Ministarstva traže način da zabrana rada prođe bez sudskih tužbi štetnih za Ministarstvo / Razlog ovoj odluci, saznajemo, jest oglušivanje gradonačelnice Vlaste Pavić da se riješi problem Puta / Koliko Grad ozbiljno shvaća potrebu zbrinjavanja otpada, pokazuje i činjenica da u novom GUP-u nije predvidio lokaciju za odlagalište otpada</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja trajno će zabraniti rad spalionici otpada Puto. Saznajemo to neslužbeno iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Sada je na pravnoj službi Ministarstva da nađe načine da zabrana prođe bez posljedica i tužbi po Ministarstvo. </p>
<p>Razlog takvoj odluci, saznajemo, jest oglušivanje gradonačelnice Vlaste Pavić na učestale pozive Ministarstva da se riješi problem Puta. Početkom ovog mjeseca, točnije 3. studenoga, u Ministarstvu je održan sastanak ministra Ive Banca i predstavnika Grada na kojemu je ministar izjavio da »ne može izdati privremeno rješenje za rad Puta, s obzirom na to da privremena rješenja najčešće postaju stalna, što nije prihvatljivo ni Ministarstvu niti građanima«. U roku od dva tjedna trebao se održati novi sastanak, a u Gradu su za to vrijeme trebali razmotriti mogućnost izgradnje nove spalionice i nove lokacije za odlagalište otpada. Taj rok je prošao. </p>
<p>»Puto u sadašnjem stanju ne može u pogon«, izjavio je savjetnik ministra zaštite okoliša, dr. Dražen Susić u utorak, na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore »Postupanje s opasnim otpadom i uloga spalionice Puto u Hrvatskoj«. </p>
<p>»Ministarstvo je za izgradnju spalionice koja ne smije štetno utjecati na okoliš«, istaknuo je dr. Susić, dodajući da za izgradnju nove spalionice građani ne bi trebali platiti ni kune, jer spalionica je samofinancirajući sustav. Dotaknuo se i, kako je rekao, »trošenja novca na hrvatski način«. »Puto je kupljen za 12 milijuna kuna, a evo imam ponudu za prodaju spalionice za 6 milijuna kuna«, rekao je dr. Susić. Iz Hrvatske gospodarske komore, pak, traže da se Puto hitno stavi u funkciju jer gospodarstvenici gube veliki novac izvozom opasnog otpada.</p>
<p>»Vidjet ćemo hoće li se odluka o zatvaranju Puta realizirati ili ne, s obzirom da su izbori. Ministrova je zadnja, ali naša je najzadnja«, rekao nam je predsjednik Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec, Ratko Bedeković. Prema njegovim riječima, grad u godinu dana nije napravio ništa. »U dvorištu Puta na kiši, vjetru i suncu i dalje stoji oko 200 tona otpada. Stipe Tojčić rekao nam je da je pepeo izvezen, možda dio i jest, no i dalje ga u vrećama i kantama ima koliko god hoćete. Čak se donosi i novi otpad. Primijetili smo crne kante s crvenim poklopcima u kojima je prije stizao infektivni otpad, no sada su one bez oznaka«, ispričao nam je Ratko Bedeković. On osporava vjerodostojnost elaborata koji je Puto, na račun Grada, dao izraditi kako bi odgovorio na uvjete iz Rješenja o zabrani rada. »Elaborate su izradile tvrtke APO u stopostotnom vlasništvu HEP-a, i Ekonerg koji je u sprezi s Putom, jer je polovica djelatnika Puta prije radila u Ekonergu«, objašnjava Bedeković. </p>
<p>Natezanje oko Puta između Grada i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja traje već više od godinu dana. Do požara u spalionici, zbog kojega je ona i zatvorena, došlo je, naime, 1. kolovoza prošle godine, a Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja 14. kolovoza 2002. godine donijelo je Rješenje kojim se tvrtki Puto zabranjuje rad. </p>
<p>Koliko Grad ozbiljno shvaća potrebu zbrinjavanja otpada, pokazuje i činjenica da u novom GUP-u nije predvidio lokaciju za zagrebačko odlagalište otpada. Ali je zato prošli tjedan u Gradskoj skupštini predstavljena nova spalionica komunalnog otpada, koja bi se trebala nalaziti na lokaciji Žitnjak-istok. Očito je to još jedan od predizbornih poteza jer - kako se može raspravljati o spalionici a da prije toga nije određeno njeno mjesto? </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ministarstvo odugovlači s izvozom otpada </p>
<p>Zahtjev za izvoznu dozvolu na temelju koje bi tvrtka Teseco d.d. smjela izvoziti infektivni otpad u bečku spalionicu, vlasnik tvrtke Dinko Breberina podnio je Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostornog uređenja još prije mjesec i pol no odgovor - zbog »služenih putova i sastanaka odgovornih« - još nije dobio. </p>
<p>Nakon zatvaranja spalionice Puto, u kolovozu 2002. godine, Breberina je u napuštenom pogonu Tvornice električnih žarulja nelegalno uskladištio 70 tona medicinskog otpada. »Znam da ovo skladište nije sukladno zakonima ali u hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedno, na kojem bi se otpad skladištio legalno«, rekao je Breberina. Objašnjava kako je, nakon što je podnio zahtjev za odobrenje izvoza, Ministarstvo trebalo o tome u kratkom roku obavijestiti bečku spalionicu, no da to očito još nije učinjeno. </p>
<p>»Spreman sam u potpunosti financirati prijevoz i spaljivanje no bez dozvole ruke su mi vezane. Na moje pozive u Ministarstvu nitko ne odgovara a problem bi mogao biti riješen za tri tjedna«, naglašava Breberina. </p>
<p>Inače, protiv njega je potkraj srpnja podignuta krivična i kaznena prijava zbog protuzakonitog skladištenja dvije tone otpada u selu nadomak Karlovca. Nakon incidenta Ministarstvo je objavilo da se tvrtka od svibnja 2003. godine ilegalno bavi opasnim otpadom. </p>
<p>»Po zatvaranja Puta sve tvrtke sakupljači otpada našle su se u nezavidnom položaju. Kapaciteti jedinih spalionica, onih u KB Dubravi i Vinkovcima, ograničeni su, a na listama onih koji mogu koristiti njihove usluge nalaze se samo prioritetne institucije«, kaže Breberina te dodaje kako je inspekcija utvrdila da kod Karlovca nije došlo ni do kakvog zagađenja. »Čini mi se kao da država namjerno tjera nekakav inat«, zaključuje Breberina. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tomislavac se prodaje i bez reklame</p>
<p>Temeljito i dobro preuređenom hotelu Tomislavov dom krenulo je i prije nego što se ozbiljnije okrenuo tržištu. </p>
<p>»Bez ikakve reklame rasprodali smo doček Nove godine, a i trenutno zanimanje je iznad svih očekivanja. Ni u snu nismo očekivali takav buking« istaknula je za Vjesnik Renata Šoprek, direktorica hotela.</p>
<p> Budući da hotel radi tek desetak dana, uprava tek izlazi s programom trodnevnih i tjednih aranžmana. No i bez toga, preuređeni Tomislavac privlači prve goste željne hotela smještenog na prvorazrednom položaju. </p>
<p>U četvrtak i petak u hotelu će se održati prvi kongresi, a dobre su i najave za kongrese tijekom cijele zime. </p>
<p>U protekla dva vikenda koliko objekt radi, popunjenost soba bila je 30 posto. Direktorica Šoprek tvrdi kako će popunjenost kapaciteta ubrzo skočiti na 50 posto. Cijene su relativno umjerene, odnosno pet do deset posto niže od standarda za hotele s tri zvjezdica.</p>
<p> Prema našem mišljenju, hotel zadovoljava sve kriterije da ubrzo postane jedno od najugodnijih mjesta u gradu. U potpunosti zaslužuje tri zvjezdice, a bazen i wellness centar dodatno će privući goste iz Zagreba i okolice. Za njegovo je preuređenje potrošeno 21,6 milijuna kuna, no kako je Tomislavac godinama propadao (svojevremeno je služio isključivo za tulumarenje mladeži HDZ-a), za sobom vuče trostruko više dugove.</p>
<p> Ovako dotjeran, danas je svijetla točka Sljemena pa se na relativno maloj udaljenosti od Zagreba može naći hotel koji može konkurirati objektima na najboljim inozemnim skijalištima, ali i zapuštenim planinarskim domovima iznimno primitivnog shvaćanja ugostiteljstva, čiji su vijek trajanja i shvaćanje posla (stajanje u beskrajnim redovima za grah dok vas poslužuje sporo, vjerojatno priučeno, osoblje) istekao prije dvadesetak godina (Risnjak, Grafičar i sl.).</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Novo Rebro do Uskrsa 2006.? </p>
<p>Ministar zdravstva Andro Vlahušić u utorak je u pratnji ravnatelja Josipa Paladina obišao gradilište KBC-a Rebro. U projekt izgradnje četiriju zgrada u kojima će se nalaziti nova poliklinika, središnji operacijski blok, dnevna bolnica te garaže i hotel, Vlada ulaže 550 milijuna kuna. Građevinski radovi započeli su prije četiri tjedna, a ravnatelj Paladino prognozira kako će na Uskrs 2006. cijeli projekt biti završen. </p>
<p>»U posljednje vrijeme spekuliralo se isplati li se uopće ulagati u zdravstvo, te neće li KBC Rebro ugroziti druge zdravstvene ustanove. Smatram da je Rebro, kao najjača baza Medicinskog fakulteta, dobilo ono što je trebalo dobiti i ranije«, rekao je Vlahušić. Prema njegovim riječima, odustajanje od projekta na Rebru prouzročilo bi samo gubitke, a nije moguća ni prenamjena kredita koji su dale tri poslovne banke. Ministar je dodao kako će se nastaviti ulagati i u druge bolnice.</p>
<p>Dr. Paladino je rekao da će u blizini sadašnjeg glavnog ulaza u kliniku niknuti garaža sa 660 parkirnih mjesta, kojih će u sklopu Rebra biti ukupno čak 1200. Na mjestu glavnog ulaza trebao bi, pak, u budućnosti biti hitni prijam. »Upravno vijeće KBC-a trenutno pregovara s tvrtkom Monting o tome da se nakon otkupa njezina zemljišta na početku Kišpatićeve ulice napravi Zavod za ortopedska pomagala. KBC Rebro i KB Jordanovac uputili su ovih dana i molbu Gradskom poglavarstvu da nam dopuste da napravimo obilaznicu koja bi išla od sjevernog ruba bolnice i izlazila na Bukovačku ulicu«, naglasio je Paladino. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ukradena glava Alberta Einsteina - maskote CD-učilice</p>
<p>Posljednjeg dana 26. međunarodnog sajma knjiga i učila na Zagrebačkom velesajmu, nepoznati je počinitelj ukrao glavu dr. Alberta Einsteina, maskote CD-učilice, koja se predstavljala na Interliberu.</p>
<p>CD-učilica, odnosno tvrtka Markot.tel započela je prije dva tjedna na Trgu bana Jelačića akciju »Borba protiv neznanja« koju je nastavila na Interliberu. Riječ je o akciji koju CD-učilica provodi uz pomoć Znanjomjera, naprave koja mjeri znanje kandidata.</p>
<p> Uz doktora Matu, djecu, ali i hrabrije odrasle koji se žele uhvatiti u koštac s vlastitim neznanjem, bodri i dr. Einstein. No, nepoznati kradljivac velike glave poznatog je znanstvenika na neko vrijeme onemogućio u obavljanju posla. Iz Markot.tela lopovu poručuju da se pridruži njihovoj akciji i Einsteinu vrati glavu, jer se time, što ju je ukrao, neće domoći i njegova znanja. Znanje se, kažu, stječe učenjem, a ne krađom tuđih glava. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zabrana za prodavače koji su prošle godine bojkotirali sajam</p>
<p>»Tržnicama ćemo ponude za sudjelovanje na Božićnom sajmu predati tek pred početak njihova javnog otvaranja, kako bismo izbjegli manipulaciju u dodjeli. To bi se moglo dogoditi jer je Branko Spajić, zamjenik direktora u tom poduzeću, rekao da oni koji su se prošle godine bunili zbog preseljenja sajma na Zrinjevac, sada neće dobiti štand«, rekao nam je Pavle Vrdoljak, jedan od dugogodišnjih prodavača na Božićnom sajmu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Spajić je, navodno, obećao i to, da će »poduzeti sve« kako takvi ne bi dobili kućice.</p>
<p> Poglavarstvo je ove godine sajam vratilo u Bogovićevu ulicu, a odbilo je prijedlog Kraljeva ulice da se na Trgu bana Jelačića izgradi Božićni grad.</p>
<p> Od čitave ideje ostalo su tek ostaci - klizalište koje će se smjestiti između Manduševca i Harmice. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nova znanja o obrazovanju i radu s gluhoslijepom djecom</p>
<p>Povodom 2003., Europske godine invalida, Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir u utorak je u Ministarstvu prosvjete i športa održala stručnu tribinu »Obrazovni programi za gluhoslijepu djecu u zemljama Europske unije«.</p>
<p>Uz predstavnike Ministarstva prosvjete i sporta, iskustva u radu s gluhoslijepom djecom predstavili su članovi škotske organizacije Sense Scotland koja radi na edukaciji, rehabilitaciji i zbrinjavanju gluhoslijepe djece u Velikoj Britaniji. Paul Hart iz Odjela Sense Scotlanda za razvoj prakse, hrvatskim je prosvjetarima prenio znanja o obrazovanju, metodama i tehnikama rada s gluhoslijepom djecom.</p>
<p> Rečeno je da je u Hrvatskoj evidentirano 140 gluhoslijepih, uključujući i djecu, a pretpostavlja se da ih je zapravo od 900 do 1200. Martina Štabi, socijalna radnica Udruge Dodir rekla nam je kako se odnedavna u Zagrebu provodi pilot-projekt sa četiri gluhoslijepa djeteta i njihovim obiteljima.</p>
<p> Volonteri Dodira dva puta tjedno obilaze tu djecu, poučavajući ih komunikaciji i logičkom zaključivanju. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Marcos Valle donio ugođaj ljeta na obalu Jaruna</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Legendarni brazilski glazbenik Marcos Valle zaslužan je što su posjetitelji kluba Aquarisu, u ponedjeljak navečer, mogli osjetiti dašak ljetne atmosfere unatoč tmurnim i hladnim jesenskim danima. Valle je održao koncert u solidno popunjenom klubu koji je posjetio u sklopu svoje europske turneje kojom promovira posljednji album »Contrasts«.</p>
<p>Riječ je o glazbeniku koji je svojom pojavom označio renesansu u brazilskome popu, a njegov lepršav plesni stil učinio ga je jednim od najvažnijih izvođača u povijesti brazilske glazbe. Ujedno ga smatraju i jednim od tvoraca novog glazbenog stila drum'n'bossa. Pridodate li tu podatak kako je Valle tijekom svoje bogate karijere prvi album objavio davne 1966., te je surađivao s imenima poput Franka Sinatre jasno je da se radilo o jednom od najatraktivnijih gostovanja u posljednje vrijeme. </p>
<p>S obzirom na status koji Valle uživa mora se priznati kako Aquarius nije bio ispunjen koliko se to, s pravom, moglo očekivati, ali po sjajnoj atmosferi se lako dalo zaključiti da se prisutna publika itekako dobro zabavlja uz zvuke brasiliane. Kako velike zvijezde u Hrvatskoj uglavnom odrađuju gaže što potvrđuje i činjenica da rijetki sviraju dulje od 75 minuta, Vallo je bio ugodno iznenađenje jer je svirao puna dva sata, te je dva puta izlazio na bis oduševljenoj publici koja ga nije htjela tako lako pustiti s pozornice. Vallo je izveo svoje dobro poznate hitove »Summer Samba«, »Batacuda« i »Crickets Sing for Anamaria«, ali je otpjevao i pjesme s novog albuma. Ekipa Marcosovih pratećih glazbenika je besprijekorno odradila svoj posao tako da je koncert protekao u dinamičnom ritmu i veseloj atmosferi, pa su rijetki kući otišli nezadovoljni. No, svejedno ostaje dojam da se od glazbenika njegova kalibra ipak očekivalo nešto više od profesionalno odsviranog koncerta kakav je bio ovaj u Aquariusu. Naime, isti je klub već nebrojeno puta ugostio neke druge manje poznate glazbenike, u okviru svojih večeri Kontrapunkt, koji su, mora se priznati, ostavili upečatljiviji dojam od svog idola. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hrvatski dječji festival 23. studenoga u Lisinskom</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - »Djeca nose svjetove na dlanu« moto je ovogodišnjeg jubilarnog 10. Hrvatskoga dječjeg festivala - Zagreb 2003. koji će se održati 23. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. </p>
<p>Kako je na tiskovnoj konferenciji, održanoj u utorak, najavio umjetnički ravnatelj Dalibor Paulik, na festivalu će u glazbenom dijelu nastupiti 20 novih dječjih zborova iz Hrvatske, koji će izvesti 20 pjesama. Festival, kako je rečeno, ima natjecateljski karakter što znači da će se dodijeliti prva i dvije ravnopravne druge nagrade za tri skupine izričaja i to za literarni, likovni i glazbeni. Nagrađenim sudionicima u svakoj skupini uručit će se skulpture Dore Kovačević »Zlatni cvijet« za prvu, a »Srebrni cvijet« za dvije druge nagrade. Glavni sponzor festivala, Školska knjiga, najboljoj će dječjoj pjesmi dodijeliti posebnu nagradu.</p>
<p>Uz glazbeni program, organizatori su najavili i predstavljanje Zbornika s literarnim i likovnim ostvarenjima djece, a osim CD-a i kazete, izdavačka će kuća Cantus tiskati notno izdanje pjesama.</p>
<p>Organizator festivala je udruga Hrvatski dječji festival u suradnji s Programom za djecu i mladež Hrvatske radiotelevizije, a festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prodano 250 milijuna knjiga o Harryju Potteru</p>
<p>LONDON, 18. studenoga</p>
<p> - Najpoznatiji dječak čarobnjak na svijetu postavio je novi rekord jer je prodaja knjiga o doživljajima Harryja Pottera dostigla četvrt milijarde primjeraka. Mladi čitatelji mogu biti na miru budući da je autorica J.K. Rowling počela pisati šestu knjigu u seriji o školi čarobnjaštva Hogwarts. </p>
<p>Agent autorice Rowling, Christopher Little, izjavio je da je prodaja prvih pet knjiga dosegla broj od 250 milijuna. Prodane su u više od 200 zemalja i prevedene na 60 jezika, od gujaratija do starogrčkog. Najnoviji je prijevod na hindski, objavljen u Indiji ovog mjeseca. Izdavačka industrija pozdravlja uspjeh autorice Rowling u poticanju djece svijeta na čitanje, u doba instant zabave temeljene na televiziji, stripovima i kompjutorskim igricama. </p>
<p>»Knjige J.K. Rowling popločile su put novoj generaciji uzbudljivih pisaca za djecu, koja budi ogromno zanimanje djece za čitanje«, rekao je Little. </p>
<p>No, Rowling ne sjedi na lovorikama, već je »počela rad na šestoj knjizi o dječaku čarobnjaku. Za sada nije određen rok za objavljivanje«, izjavio je on.</p>
<p>Izdavanje pete knjige »Harry Potter i red feniksa«, postalo je najvećim svjetskim objavljivanjem neke knjige, dok su djeca od New Yorka do Sydneyja halapljivo gutala priču. Prvog dana objavljivanja prodano je 1,78 milijuna primjeraka samo u Britaniji, što je podiglo profit izdavača Bloomsbury Publishing Plc. za 14 posto.</p>
<p>Rowling, nekad samohrana majka koja je počela pisati u jednom edinburškom kafiću, danas je multimilijunašica na prvom mjestu najbolje plaćenih pisaca na svijetu, te je na prvom mjestu najbogatijih Britanki. List Sunday Times procijenio je njezinu zaradu prošle godine na 125 milijuna funti, što bi iznosilo po 388 funti za svaku riječ u njezinoj zadnjoj knjizi o Potteru. </p>
<p>»Ona je stroj za proizvodnju novca. Mora da je u ogromnom iskušenju da nastavi pisati i nakon posljednje od sedam planiranih knjiga o avanturama Harryja Pottera. Mogla bi biti prva autorica milijarderka u povijesti«, kaže Philip Beresford iz Sunday Timesa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>U 75. godini Mickey Mouse se priprema za drugu mladost</p>
<p>LOS ANGELES, 18. studenoga</p>
<p> - Mickey Mouse, miš koji simbolizira carstvo vrijedno nekoliko milijardi dolara, proslavlja u utorak 75. rođendan uz čvrstu odluku da pomoću digitalne tehnike počne drugu mladost. Najpopularniji lik Walta Disneyja, miš s velikim, okruglim, crnim ušima, koji je uveseljavao naraštaje djece diljem svijeta, prvi put se pojavio u javnosti 18. studenoga 1928. u vrlo kratkom animiranom filmu »Steamboat Willie«, parodiji filma velikog komičara Bustera Keatona. Walt Disney stvorio je Mickeyja kad mu je bilo 26 godina, dok je sa suprugom Lilian putovao vlakom iz New Yorka u Los Angeles, nakon što je izgubio originalni crtež drugog lika - zeke. Disney ga je htio nazvati Mortimer, ali je njegova supruga smatrala da je to ime prenapuhano, pa su se dogovorili da će mu ime biti Mickey. Tako se velika zvijezda rodila s dolaskom vlaka u Los Angeles.</p>
<p>Mickeyjeva profesionalna karijera proteže se na više od 140 filmova, bezbrojne stripove i nevjerojatan raspon proizvoda s njegovim likom. </p>
<p>Da bi obilježila 75. rođendan svoje maskote, tvrtka Walt Disney pripremila je čitav niz proslava, a da bi je pomladila, odlučila ju je poboljšati digitalnom tehnologijom. Njezine sljedeće pustolovine pod nazivom »Mickey's Twice upon a Christmas«, koje će se na velikom ekranu pojaviti sljedeće godine, snimljene su u trodimenzionalnoj tehnici, pomoću računala.</p>
<p>Premda je Mickey danas u punoj formi, život mu nije uvijek bio lagan. Tridesetih godina prošlog stoljeća ga je ugrožavalo žestoko suparništvo jednog od njegovih štićenika, patka Donalda Ducka koji ga je prilično zasjenio. Trebalo mu je gotovo dvadeset godina da ponovno stekne prednost.</p>
<p>»Mickey je ambasador dobre volje i mira koji govori univerzalnim jezikom prijateljstva«, kazao je bivši američki predsjednik Jimmy Carter. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Michaelu Douglasu nagrada Udruge stranih novinara u Hollywoodu</p>
<p>LOS ANGELES, 18. studenoga</p>
<p> - Američki glumac Michael Douglas dobit će nagradu Cecil B. DeMille, koju dodjeljuje Udruga stranih novinara na radu u Hollywoodu, na svečanoj dodjeli Zlatnih globusa 25. siječnja iduće godine, objavili su u utorak organizatori. Nagrada nosi ime legendarnog filmskog producenta zaslužnog za snimanje brojnih filmskih klasika uglavnom povijesne tematike, zbog čega su DeMillea smatraju Stevenom Spielbergom iz doba rađanja filmske umjetnosti. Michael Douglas (59) nagrađen je zbog »iznimna doprinosa svijetu zabave«, istaknula je udruga u priopćenju. Njegov otac Kirk Douglas primio je istu nagradu 1968. godine. Douglas potječe iz poznate filmske dinastije u kojoj su, uz oca, i njegova braća i sinovi, te supruga Catherine Zeta Jones zaposleni u filmskoj industriji. Među prethodnim su dobitnicima Gene Hackman, Harrison Ford, Al Pacino, Barbra Streisand, Jack Nicholson, Shirley MacLaine, Dustin Hoffman, Sean Connery i Sophia Loren. Michael Douglas primio je Zlatni globus za najboljeg glumca u filmu »Wall Street«, te za producenta »Leta iznad kukavičjeg gnijezda«, filma koji je dobio ukupno šest Globusa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Policija pretražila ranč Michaela Jacksona </p>
<p>LOS ANGELES, 18. studenoga </p>
<p> - Policija je u utorak pretražila ranč »Neverland« slavnog pjevača Michaela Jacksona, ali nije priopćila zbog čega. Pretraga Jacksonovog ranča obavljena je devet mjeseci nakon što je pjevač priznao u tv-emisiji da je spavao u istom krevetu s jednim dvanaestogodišnjakom. On je, međutim, odbacio sve optužbe da se tom prilikom dogodilo nešto neprilično, ističući da mu je dječak prijatelj. Tada su tužitelji u Santa Barbare rekli kako smatraju da je »neobično« ponašanje pjevača vrlo ozbiljno, ali su istaknulo kako postoji malo izgleda da će ga zbog toga optužiti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pogreškom aktiviran alarm spustio njemački zrakoplov u Rim</p>
<p>RIM, 18. studenoga </p>
<p> - Njemački putnički zrakoplov aktivirao je u utorak alarm za uzbunu u rimskoj zračnoj luci Ciampino, koji se kasnije pokazao lažnim, objavili su izvori na aerodromu. </p>
<p> Zrakoplov tvrtke »Air Berlin« sa 124 putnika okružile su snage sigurnosti nakon što je sletio u Rim iz Nuernberga.</p>
<p> Izvor navodi da je posrijedi bio nesporazum između pilota i kontrolnog tornja, pa je uzbuna brzo prekinuta.</p>
<p> Talijanska novinska agencija Ansa prenosi da je pilot pogreškom poslao znak za uzbunu dok je prilazio talijanskom glavnom gradu.</p>
<p> Dodao je se da su dva talijanska lovca odmah uzletjela kako bi dopratila putnički zrakoplov do zračne luke Ciampino. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Sjećanje na tragediju</p>
<p>Knjiga sadrži niz autorovih tekstova i stihova napisanih u povodu tragedije Vukovara i tragedije New Yorka / Štambukovi tekstovi su poetični i onda kada nisu poezija, rečeno je na predstavljanju </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - »Izgraditi uljudbu dijaloga i ljubavi, protivnu teoriji sukoba civilizacija - jedini je put iz tame na svjetlo svijeta. Ne naučimo li nanovo hraniti se svjetlošću, ljudski će naš boravak na zemlji završiti u kaosu i nevoljama, a preživjet će samo oni koji u sebi budu njegovali Kristov nauk i nastojanje da budu poput njega. Probudi se, tako, svijete - prije nego što se posve uruše tvoji temelji i sjeti se da si iz praha po duhu nastao i da ćeš, ne sačuvaš li duhovno vezivo, u prah se i vratiti.« </p>
<p>Tu je poruku ispisao u svojoj novoj knjizi »Probudi se, svijete« (Wake up the world) dr. Drago Štambuk, te ju je, zajedno s predstavljačima - Janom Petrikom, veleposlanikom Republike Slovačke u Hrvatskoj, i nakladnikom Marijanom Boršićem, predstavio u Društvu hrvatskih književnika u ponedjeljak, večer uoči 18. studenoga, u prigodi 12. obljetnice pada Vukovara. Predstavljanje toga dvojezičnoga, englesko-hrvatskoga izdanja, objavljenoga u zagrebačkoj Nakladi Stih, bilo je posvećeno vukovarskim majkama čiji su sinovi nestali ili su ubijeni u Domovinskome ratu.</p>
<p>U knjižici autor promišlja o tragediji Vukovara i tragediji New Yorka, s različitih polazišta i s različitim namjerama, smatrajući da nas i Vukovar i New York, kroz svoje tragične trenutke, uče da se bahatost agresije ne može, bez posljedica, promatrati izolirano i da treba razumjeti drugoga kao ravnopravnog i uvažavajućeg partnera i onda kada to interesno nije oportuno.</p>
<p>Sažetak jednoga od teksta u knjizi »Pad i uspon Vukovara« napisan je u povodu obilježavanja 10. obljetnice pada toga istočnohrvatskoga grada, na Georgetown University u Washingtonu, a tekst »Vukovar, deset godina poslije«, također uvršten u knjigu, također je izgovoren na spomenutome sveučilištu, uz sudjelovanje prvoga američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha. Knjižici je pridodan i CD na kojemu Drago Štambuk izvodi svoju pjesmu »Croatia«, u glazbenome aranžmanu Arsena Dedića.</p>
<p>Štambukovi tekstovi su poetični i onda kada nisu poezija, kazat će Boršić, koji je ujedno preveo engleski izvornik na hrvatski. Petrik je pak istaknuo da autor jezikom pjesnika, a dijagnozom liječnika, idealistički, ali ne naivno, upućuje putokaz, jednostavan, ali koji vrijedi već 2000 godina, te da njegova knjiga budi nadu. Izvatke iz djela čitali su Rene Medvešek i autor.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Intimna predizborna kampanja</p>
<p>Dalibor Martinis predizborne letke postavlja na zapuštene i pomalo sablasne autobusne postaje diljem Istre vodeći izokrenutu predizbornu kampanju u kojoj mu je važan sam postupak svojstven demokratskom društvu</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Zapuštene autobusne postaje u unutrašnjosti Istre postale su simbolički prostor predizborne kampanje. Letci s likom neurednog mladog muškarca, pomalo nalik osobi s tjeralice i natpisom »Obraćam Vam se kao čovjek čovjeku«, ponegdje upotpunjeni zdjelicom slatkiša, na tim samotnim i pomalo zastrašujućim mjestima zapravo su umjetnički projekt Dalibora Martinisa.</p>
<p> Projekt »Obraćam Vam se kao čovjek čovjeku« s podnaslovom »Postaje na putu za demokraciju« Martinis je skupio u monografiju, a projekt i knjigu u izdanju novigradske Galerije »Rigo« u utorak na večer predstavili su urednica knjige i producentica projekta Jerica Ziherl, kustosica Nada Beroš, sociolog kulture Žarko Paić i sam autor Dalibor Martinis. </p>
<p>Letak i ideja potječu s kraja sedamdesetih godina i sasvim drugačijih političkih okolnosti u ovim krajevima, naime tada je Martinis ostavljao letke u poštanskim sandučićima stanovnika grada Zagreba. Dvadeset i pet godina kasnije on tiska isti letak i ponovno ga dijeli, ali ovaj put na sasvim drugačijem mjestu i sa sasvim drugačijim ciljem. </p>
<p>Pošavši od riječi francuskog mislioca Claudea Leforta: »Osnovno obilježje demokratskog poretka je da je, po nuždi svoje strukture, mjesto Moći prazno mjesto«, odnosno, da je vrh vlasti uvijek prazan, Martinis u izborno vrijeme za svoju kampanju bira sablasno prazne autobusne postaje na lokalnim cestama po Istri. Njegova benigna, intimistička akcija, kako sam kaže, vlastiti je odgovor na sveprisutno mudrovanje o sudbini naroda, toliko prisutno oko nas posljednjih mjeseci. </p>
<p>Predizborni projekt Dalibora Martinisa osmišljen je za korisnike koji ne moraju znati da se radi o umjetnosti, objasnila je Nada Beroš. Martinis je intuitivni kritičar aktualnih društvenih zbivanja, a njegova izokrenuta predizborna kampanja spaja dva vremena obilježena krizama. Dok prvi rad potječe iz vremena duboke krize komunizma, novi je nastao u doba krize kasnoga kapitalizma. Naoko aktivističku kampanju on vodi na neutralnim mjestima, stavljajući plakate s neretuširanom slikom, osnovnu poruku »Obraćam Vam se kao čovjek čovjeku« upotpunjuje pomalo ciničnim rečenicama, a na ponekim postajama prolaznike potkupljuje bombonima aludirajući time na pojave prisutne u demokratskom društvu. </p>
<p>Način na koji Dalibor Martinis vodi svoju kampanju proizlazi iz činjenice da sam malo zna o demokraciji, u kojoj je on zapravo samouk. Pri tom naivnom pokušaju da se približi svomu potencijalnom biračkom krugu rezultat zapravo i nije važan. Važan je samo postupak. </p>
<p>»Obraćati se Drugomu kako čovjek čovjeku nadilazi moderno samorazumijevanje demokratske politike usmjerene na ozbiljenje građanskih i demokratskih sloboda«, utvrdio je Žarko Paić. Dalibor Martinis u svom se umjetničkom projektu gotovo ezoterijski uzdiže iznad moderne redukcije političke komunikacije s državljanima. On kao univerzalni prosvjetitelj zna da humanitas homo humanuma uopće omogućuje svaku moguću degeneraciju čovječnosti i svaku moguću degeneraciju izvornog smisla politike, smatra Paić.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Obnova Slavoluka pobjede u Parizu </p>
<p>PARIZ, 18. studenoga</p>
<p> - Restauracija Slavoluka pobjede (L'Arc de triomphe), nacionalnog spomenika koji je u Parizu najposjećeniji, trebala bi trajati do lipnja 2005., priopćeno je iz Centra za nacionalne spomenike. Spomenik, koji je 2002. primio 1,258 milijuna posjetitelja, bit će zatvoren za javnost od 8. do 22. prosinca 2003. radi obnove unutrašnjosti donjih komora. Radovima koji se izvode »zbog sigurnosti, održavanja i unutarnjeg uređenja« obuhvatit će se tri dijela spomenika: terasa i ograda, svod luka i komore u donjemu dijelu te polukružno kućište velikog središnjeg luka s ukrasnim kipovima. Vrijednost radova procjenjuje se na 2,23 milijuna eura, koje će u potpunosti osigurati francuska država.</p>
<p> Gradnja Slavoluka pobjede, autora Françoisa Chalgrina, koja je počela 1806. za Napoleona I., završena je trideset godina kasnije, 1836., za Louisa-Philippea, izgradnjom ograde i popločavanjem platforme. Slavoluk pobjede, podignut u slavu vojske Napoleona I., postao je simbol slave francuske vojske i nacionalnog jedinstva. Od 11. studenoga 1923., ratni veterani i vojnici svakodnevno održavaju Vječnu vatru na spomeniku neznanom junaku. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Edi Murtiću nagrada »Lissone 2003«</p>
<p>RIM, 18. studenoga</p>
<p> - Hrvatskom likovnom umjetniku Edi Murtiću bit će dodijeljena ovogodišnja talijanska nagrada »Premio Lissone 2003« za životno djelo, priopćio je u utorak odbor za dodjelu te nagrade, koja je utemeljena 1947. godine. Svečana dodjela nagrade održat će se 12. prosinca u Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti Lissone, kod Milana, a izložba slika mladih hrvatskih i talijanskih umjetnika, kao i antologija Murtićevih djela, bit će otvorena za javnost od 14. prosinca 2003. do 7. ožujka 2004. U povodu nagrade Murtiću za životno djelo, ovogodišnja izložba je posvećena Hrvatskoj. Uz 15 talijanskih mladih umjetnika, za sudjelovanje na ovogodišnjoj izložbi Murtić je izabrao pet hrvatskih mladih umjetnika. To su Damir Stojnić, Matko Vekić, Bojan Šumonja, Lovro Artuković i Hrvoje Majer. Nagrada za životno djelo umjetniku koji se istaknuo na međunarodnom planu dodjeljuje se svake godine. Edo Murtić je prije točno 40 godina izlagao na tadašnjoj 13. izložbi »Premio Lissone«. (Hina/AR)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Četiri knjige Mirka Markovića</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Zagrebačka »Naklada Jasenski i Turk« objavila je četiri knjige akademika Mirka Markovića o hrvatskom stanovništvu i naseljima - »Istočna Slavonija«, »Hrvatsko zagorje«, »Gorski kotar« i »Međimurje«. U knjizi »Istočna Slavonija« Marković piše o obilježjima najranijih kultura te o promjenama pučanstva u Slavoniji tijekom turske vlasti te naseljavanju Šokaca i kretanju stanovništva u 18. i 19. stoljeću. U knjizi »Hrvatsko zagorje« Marković obrađuje obilježja i genezu tamošnjeg stanovništva. Zemljopisne posebnosti, migracije i naseljavanje predjela oko Delnica, Lokava, Fužina, Mrkoplja, Broda na Kupi, Ogulina objašnjava u knjizi »Gorski kotar«. Hrvatska pokrajina omeđena Murom i Dravom obrađena je u knjizi »Međimurje«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Samo rizik za Bežigradom spašava hrvatski nogomet i - Barića </p>
<p>Nezadovoljavajuća partija hrvatskih nogometaša u prvoj utakmici, iskreno rečeno, ne nudi pravu mjeru optimizma s kojim se razmeće Barić. Kamo sreće da smo u krivu, ali svjedoci istog optimizma bili smo i prije zagrebačke utakmice. U kojoj Hrvatska nije igrala podređenu ulogu, ali je pokazala koliko zna biti nemoćna ako se jednoj snažnoj i organiziranoj momčadi poput slovenske postavi kriva koncepcija</p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE, 18. studenoga</p>
<p> - Jedini dodir s razvijenim nogometnim svijetom posljednjih godina drži još naša nogometna reprezentacija. Kvalitetom loša domaća nogometna liga, čak ni skromni rezultati klubova u europskim natjecanjima okrenuli su hrvatske pristalice nogometa potpuno prema reprezentaciji. Upravo sada svi drhtimo nad reprezentacijom, hoće li naš nogomet uopće ostati u razvijenom svijetu ili će uzvratna utakmica dokvalifikacija za europsku smotru dogodine u Portugalu, u subotu u Ljubljani (17.30) protiv Slovenije postati »waterloo« našeg nogometa.</p>
<p>Zabrinjavajućih 1-1 iz prve zagrebačke utakmice postavili su pred izbornika Otta Barića i njegove nogometaše izričito težak zadatak, nametnuti se i igrom i željom i preokrenuti rezultat koji Slovencima posve ide u prilog. Hrvatska u Ljubljani mora pobijediti ili odigrati svaki neodlučeni ishod sa ili iznad 2-2. Što je nimalo lak zadatak s obzirom da su Slovenci praktički »specijalisti« za dokvalifikacije u kojima su već izbacivali jaku Rumunjsku i Ukrajinu.</p>
<p>Nezadovoljavajuća partija hrvatskih nogometaša u prvoj utakmici, iskreno rečeno, ne nudi pravu mjeru optimizma s kojim se razmeće Barić. Kamo sreće da smo u krivu, ali svjedoci istog optimizma bili smo i prije zagrebačke utakmice. U kojoj Hrvatska nije igrala podređenu ulogu, ali je pokazala koliko zna biti nemoćna ako se jednoj snažnoj i organiziranoj momčadi poput slovenske postavi kriva koncepcija.</p>
<p>Upravo stoga mnogi u rezultatu 1-1 vide veću šansu za Hrvatsku nego da je kojim slučajem pobijedila sa 2-1. Hrvatska doista u Ljubljani konačno mora zaigrati napadački, otvoreno, s rizikom. Konačno se mora igrati nogomet lišen strategijskih zavrzlama poput brojnih stopera koji će igrati »i u napadu i u obrani, a napose u veznom redu«. Eksperimenti sa stoperima kojima je pristupao Jozić, a sada se to svidjelo Bariću, nebrojeno puta doživjeli su krah. Sada kada nema kalkulacije napokon bi se moglo dogoditi da Hrvatska odigra pravu, mušku, zaželimo i junačku utakmicu i trijumfira usred Ljubljane u presudnoj utakmici, kako su to već učinili oni naši stari i dragi »vatreni« s Ćirom Blaževićem, i to također u delikatnom trenutku, kada su trebali loviti kvalifikacije za SP u Francuskoj.</p>
<p>Slovenija je od tih dana nogometno napredovala, Hrvatska pak stropoštala u reprezentativnom nogometu. No, nikome ne možemo dati za pravo kad kaže da slovenska reprezentacija ima bolje ili kvalitetom iste igrače kao Hrvatska. Ne, hrvatska reprezentacija još uvijek ima svoj ugled upravo zbog dobrih igrača koji raštrkani Europom još uvijek svim srcem igraju za svoju zemlju.</p>
<p>Da bi ta naša reprezentacija bila na razini koju svi od nje očekujemo potreban je i dobar trener. Izbornik Otto Barić spada u kategoriju takvih, no što su utakmice važnije i što je ozbiljnost trenutka dramatičnija to se on sa sve više snage i koncentracije okreće potpuno nebitnim stvarima. Smetaju mu novinari, špijuni, ovi, oni... Ima zamjerke na kritike izvjestitelja, ne sviđaju mu se izvještaji s prve utakmice, razmišlja o tome tko je od novinara Slovencima »otkrio« njegove zamisli i varijante s treninga.</p>
<p>Utrošio je u takve raspre silnu energiju tako da se svi skupa plašimo koliko mu je ostalo usredotočenosti za najteži zadatak njegove trenerske karijere. Zato mu ne dajemo pravo u pričama u kojima slavi svoje uspjehe s austrijskim klubovima i reprezentacijom. Sve su to tek hodajući koraci, »mali uspjesi« u njegovoj karijeri prema najvećem uspjehu. Jasno ako ga dosegne - plasmanu na Europsko prvenstvo u Portugalu. Zašto se Barić toliko okomio na sve ostale nebitne stvari? Zar ga javnost nije upozoravala da se samim pripremama u Sloveniji višestruko uvećava mogućnost špijunaže zatvorenih treninga? Stadion u Brežicama gdje trenira naša reprezentacija najotvoreniji je objekt »južno od Alpa«, sa svake okolne obiteljske kuće, da ne govorimo o visokim zgradama i neboderima, travnjak stadiona vidi se kao na dlanu. Zar je mislio da će njegove treninge gledati pospane domaćice bez posla sa svojih prozora, a ne netko od stručnjaka i prijatelja slovenskog izbornika Bojana Prašnikara.</p>
<p>Zar su novinari također krivi što su se okomili na rezultat zagrebačke utakmice, rezultat koji nam ne ostavlja nego veliki strah prije uzvrata u slovenskoj metropoli? Ljuti se Barić što mu zamjeramo legije stopera u momčadi, a sam sada tvrdi kako se sada u Ljubljani mora igrati napadački, s igračima koji znaju napadati.</p>
<p>Prema određenim informacijama s posljednjeg zatvorenog treninga u Brežicama na pomolu je totalna rekonstrukcija zagrebačke momčadi, s čak pet ili šest novih igrača. Iako će to Barić demantirati dan prije utakmice, navodeći kako će igrati zacijelo samo tri nova igrača, zar i to ne navodi na zaključak kako priznaje svoju pogrešku sa stoperima i okrnjenim veznim redom u Zagrebu.</p>
<p> Kada Niko Kovač sam kaže da nije mogao pohvatati brojne slovenske vezne igrače, onda to znači da je netko u koncepciji pogriješio.</p>
<p>Međutim, i takva je Hrvatska bila nadomak pobjede protiv Slovenije. Stisla je svog suparnika, gol je visio u zraku, istina nakon silnih predvidljivih akcija s krila, s ubačajima koje su preferirali britanski klubovi 60-ih godina. Slovencima se može zapapriti, u to nema sumnje. Koliko god hrvatska reprezentacija sada bila u nezavidnoj situaciji postoji igrački kadar koji može razriješiti gordijski čvor koji si je isplela utakmicom u Zagrebu.</p>
<p>Ako već kritiziramo Barića kako nije imao viziju za zagrebačku utakmicu, što je i sam potvrdio brojnim izmjenama u nastavku onda vjerujemo kako je iz toga izvukao pouku. Ako Barić doista misli promijeniti pola momčadi, a nema razloge ne vjerovati u to, onda bi to moglo značiti da bi Hrvatska mogla izgledati bolje, opasnije, nadahnutije i naposljetku uspješnije. </p>
<p>Ova utakmica iz našeg nogometnog fokusa možda je i najbitnija u zadnjih nekoliko godina. Pojavljivanjem na velikim natjecanjima hrvatski nogomet zadržava još ostatak svog ugleda kojeg su tako mukotrpno stvarali »vatreni«, od prvih dana nakon osnutka države pa sve do prekrasne 1998. godine i francuskog ljeta kojeg svi još tako često i vjerno sanjamo. Zabrinuti čekamo utakmicu u Ljubljani, ali duboko u sebi nosimo vjeru da se u dramatičnim okolnostima priprema u Čatežu, gdje nas se špijunira te instruira suparnika, ipak posložila taktika koja će Slovence ostaviti otvorenih usta. Kakvih smo mi zjapili na utakmici u Zagrebu. Vrijeme je za pravi uzvrat. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kako riskirati i biti oprezan!? </p>
<p>Dok u Sloveniji svako dijete zna napamet sastav njihove reprezentacije, kod nas nitko ne zna koji će sastav istrčati za Bežigradom </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Osim izbora i predizbornih kampanja, druga je najvrućija tema u Hrvata posljednjih desetak dana nogometni sudar Hrvatske i Slovenije u borbi za odlazak u Portugal iduće godine, na smotru najboljih europskih reprezentacija. No, nakon maksimirskog izdanja naših nogometaša, previše optimizma nema među osobama javnog života u Hrvatskoj. Svi se nadaju pobjedi i Portugalu, ali ponajprije upozoravaju da naši ne bi trebali smetnuti s uma slovensku prednost i uvijek biti na oprezu. </p>
<p>Dr. Slaven Letica, profesor sociologije:</p>
<p>- Upravo ste me dobili u trenutku kad idem na Sv. Geru, gdje ću izvjesiti poruku slovenskim vojnicima koji su tamo. Sport bi trebalo depolizirati, no naravno da je to teško napraviti kad su političari zainteresirani upravo za politizaciju sporta. Kod Slovenaca postoji svijest o nacionalnim interesima i racionalan odnos prema tome, a kod nas je mnogo više emocija iza kojih stoji malo toga osmišljenog. Naravno, to se odnosi i na našu nogometnu sferu. Iako ne poznajem dobro nogomet, u subotu me u Maksimiru šokirala nemoć naše reprezentacije. Ipak mislim odnosno priželjkujem da pobijedimo Sloveniju i izborimo nastup na EP.</p>
<p>Aleksandar Petrović, košarkaški trener:</p>
<p>- Nisam pretjerani optimist, jer moramo igrati s velikim rizikom, čak i da primimo pogodak, a to Slovencima savršeno odgovara. Prva utakmica nije bila ohrabrujuća, moramo ojačati vezni red, uz Rapaića imati igrača koji će znati držati loptu u nogama i dati je napadačima. Dok u Sloveniji svako dijete zna napamet sastav njihove reprezentacije, kod nas nitko ne zna koji će sastav istrčati za Bežigradom. </p>
<p>Danijela Trbović-Vlajki, televizijska voditeljica:</p>
<p>- Vidjela sam da je Šokota pozvan umjesto Olića. Naši nemaju problema s mnogo žutih kartona, zar ne? Nadam se da ćemo se nekako izvući, da se nećemo osramotiti i da Slovenci neće trebati zvati interventne vodove, jer dolaze Barbari, kako su to ranije rekli. Krajnje je vrijeme da se prestanemo sramotiti po svijetu. Sport bi trebao biti iznad toga. Provokacija uvijek ima, ali naši igrači na njih ne bi trebali nasjesti. U svakom se slučaju nadam pobjedi i plasmanu na EP u Portugalu. Bilo bi lijepo kad bi naši igrači zatomili svoje animalne porive za ispadima i što bolje odigrali za svoju zemlju.</p>
<p> Najsigurniji je prolaz pobjeda, pa nam je dosta i 1-0! </p>
<p>Boris Novković, pjevač: </p>
<p>- Nismo u poziciji kao kad su igrali Boban i Šuker, pa se išlo u Sloveniju s uvjerenjem u pobjedu. Bit će vrlo neizvjesno, prognoziram 1-1 i produžetke. Možda je vrijeme da se prekine tradicija po kojoj su Slovenci uvijek prolazili dodatne kvalifikacije. Veliki je pritisak, ali treba pustiti dečke da igraju hladne glave. </p>
<p>Tamara Boroš, najbolja europska stolnotenisačica:</p>
<p>- Vjerujem da ćemo proći Slovence, iako rezultata iz prve utakmice nije povoljan. Ipak mislim da naši nogometaši mogu dati pogodak ili dva i otići u Portugal. Pogotke bi, po običaju, mogao dati Pršo. Suparništvo, pak, između Hrvatske i Slovenije na svim poljima traje već dulje vrijeme. Upravo zbog toga ovaj naizgled povoljan ždrijeb dokvalifikacija i nije toliko povoljan. Da je o bilo kojoj drugoj reprezentaciji riječ, Slovenci sigurno ne bi govorili i pisali o aroganciji i sličnim stvarima koje pripisuju Hrvatima. </p>
<p>V. N.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Hrvati su mi antipatični, jer se ponašaju superiorno« </p>
<p>»Hrvatski su igrači u subotu bili smiješni, jer su domoljublje pokazivali prilikom sviranja himne, ali ne i na terenu. Naši su momci drukčiji i imaju veliko srce«, kaže skijaški ekspert Tone Vogrinec </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Među najpoznatijim Slovencima, bili oni sportaši ili političari, uoči utakmice protiv Hrvatske vlada nevjerojatno velik optimizam. Jednoglasno kažu: »Kako bi bilo lijepo da Hrvatima održimo lekciju«, tvrdi u broju od utorka ljubljansko Delo koje je anketiralo više javnih osoba, pitajući ih kakav rasplet očekuju.</p>
<p>Janez Janša (političar, nekadašnji ministar obrane): </p>
<p>- Mislim da će naši pobijediti ako brzo sami sebe ne precijene. Hrvati će igrati manje opterećeno nego u Zagrebu i s više upornosti, jer su zapravo na popravnom ispitu. Ključ je za našu pobjedu u hladnim glavama i kolektivnoj igri, a igrači moraju biti svjesni da igraju za afirmaciju mlade države i da se s njima identificiraju stotine tisuća ljudi. </p>
<p>Tone Vogrinec (nekadašnji skijaški izbornik):</p>
<p>- Želio bih da se ostvari bojazan Ćire Blaževića, koji je izjavio da bi ispadanje Hrvatske s prvenstva u Portugalu bila za njih nacionalna katastrofa. Hrvatski su igrači u subotu bili smiješni, jer su domoljublje pokazivali prilikom sviranja himne, ali ne i na terenu. Naši su momci drukčiji i imaju veliko srce, mislim da će brzo zaboraviti na tremu. </p>
<p>Manica Ambrožič (televizijska voditeljica): </p>
<p>- Nadam se najboljem scenariju i držim palčeve našim nogometašima. Naša momčad ima čarobnu moć u odlučujućim dvobojima.</p>
<p>Jan Plastenjak (pjevač zabavne glazbe):</p>
<p>- U subotu sam prekinuo snimanje spota kako bih gledao utakmicu. Oduševljen sam pozitivnim emocijama u našoj reprezentaciji koje ih uvijek odvedu u pobjedu protiv jačih suparnika. Vjerujem da će Hrvati izgubiti. Antipatični su mi, jer se ponašaju superiorno. Zato bi bilo lijepo da im održimo lekciju. </p>
<p>Iztok Čop (veslač): </p>
<p>- Ne usuđujem se prognozirati ishod i ne osjećam u sebi neki velik nacionalni naboj koji na javnost prenose medijski izvještaji. Naši će uspjeti ako budu održali disciplinu u igri. Razlika je samo u tome da Hrvati ne smiju izgubiti, a mi nemamo što izgubiti. Bude li kiša i mokar teren, naši su izgledi veći, kaže Čop. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Real do pobjede u posljednjoj sekundi</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Zagreba upisali su i drugi poraz u isto toliko nastupa u Uleb kupu. Bolji od njih u utorak bio je madridski Real 75-72. </p>
<p>Utakmica koja je cijelo vrijeme nudila neizvjesnost riješena je 0.2 sekunde prije isteka vremena tricom Antoniosa Fotsisa. Treba pohvaliti vrlo dobru igru mlade momčadi iz Trnskog koja je, da je bilo malo više sreće mogla upisati i pobjedu. Ipak, nakon posljednjeg zvuka sirene radovali su se Madrižani.</p>
<p>- Da je bilo malo više koncentracije kod mojih igrača, ili možda sreće, mogli smo slaviti. U utakmicu smo ušli impresionirani Realovim imenom. To je razlog lošem šutu u prvom poluvremenu utakmice. Kasnije smo igrali dobro, no Fotsisov šut donio je pobjedu Realu, kazao je nakon utakmice trener Zagreba Jakša Vulić.</p>
<p>Inače, ova je utakmica u Trnsko primamila i nekolicinu NBA skauta koji su došli pogledati dvoboj mlade Zagrebove momčadi s velikim Realom. Tako je u Trnskom viđen i Larry Bird, jedan od najboljih NBA košarkaša svih vremena...</p>
<p>• Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB - REAL MADRID 72-75 (17-20, 16-19, 25-19, 14-17)</p>
<p>ZAGREB: MILJKOVIĆ, PIPLOVIĆ, Pehar, Jelavić, I. TOMAS, Simon, Krunić, Petrović, Turković, M. TOMAS, J. GARMA, N. Garma</p>
<p>REAL MADRID: Núńez, BENNETT, STOJIĆ, Victoriano, FOTSIS, HERREROS, Bueno, Reyes, Mumbrú, HERNÁNDEZ-SONSECA, KAMBALA</p>
<p>SUCI: Colluci, Tola (oba Italija), Resser (Njemačka), GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Antonios FOTSIS</p>
<p>• Rezultati 2. kola: skupina A: Opel - Lukoil 75-76 (produžetak), Breil - Astronauts 83-56, skupina B: Kapfenberg - Atlas 80-71, Auna - Energie 90-63, skupina C: Charleroi - Ventspils 73-79, Gravelines - Crvena Zvezda 75-78 (produžetak), Alicante - Varese 80-83 (produžetak), skupina D: Reflex - Telekom 84-69, skupina E: Energy - Makedonikos 62-74, Estudiantes - Budućnost 90-77.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U Finsku s mnogo optimizma </p>
<p>Hrvatska je u skupini s Ukrajinom i Slovenijom, a drugu skupinu čine domaćin Finska te Estonija i Mađarska. U polufinalu će igrati prve dvije selekcije iz svake skupine, a samo prvo mjesto na turniru vodi u Leipzig na kontinentalne kvalifikacije </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Pred obnovljenom je hrvatskom odbojkaškom reprezentacijom novi izazov. Nakon dvije pobjede protiv Latvije, hrvatski su se odbojkaši plasirali na pretkvalifikacijski turnir za Olimpijske igre, koji će se od srijede do nedjelje održati u finskom Kuopiu. Izabranike Vinka Dobrića ne očekuje nimalo lak zadatak, jer će samo prvoplasirana reprezentacija s turnira osigurati nastup na kontinentalnim kvalifikacijama u Leipzigu. Hrvatska je u skupini s Ukrajinom i Slovenijom, a drugu skupinu čine domaćin Finska te Estonija i Mađarska. U polufinalu će igrati prve dvije selekcije iz svake skupine.</p>
<p>Posljednjih dana naša je reprezentacija boravila u Mađarskoj gdje je odigrala i dvije utakmice protiv tamošnje izabrane vrste. Mađari su oba puta bili uspješniji (3-1 i 3-2), no to nije previše zabrinulo hrvatskog izbornika. </p>
<p>- Bez obzira na poraze, i više sam nego zadovoljan. Iako, drugu smo utakmicu praktički pobijedili. Sudac nam je, naime, na meč-loptu dosudio aut umjesto čistog blok-auta, no nije bitno. Važnije je da smo u drugoj utakmici odigrali pet dobrih setova, sve smo uspjeli isprobati i idemo u Finsku puni optimizma. Mađari su nas prošle godine u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u Zagrebu pobijedili prilično lako sa 3-1, a sada smo se mnogo uspješnije nosili s njima, naglasio je Dobrić. </p>
<p>Hrvatska je u srijedu slobodna, a u četvrtak u 18 sati igra protiv Ukrajine.</p>
<p>- Dobro je što ne igramo prvi dan jer ćemo tako moći snimiti Ukrajince i Slovence u njihovu međusobnom dvoboju. Ako Ukrajinci dođu u kompletnom sastavu, bit će favoriti. Tu su i vrlo dobri domaćini Finci, Estonci također nisu loši čim su izbacili Tursku. Uglavnom, sve su momčadi prilično izjednačene, smatra izbornik. </p>
<p>Najviše problema Dobrić ima s pozicijom srednjeg blokera. Naime, Omrčena, koji je dosad igrao na tom mjestu, prebacio je na dijagonalu, poziciju koju igra i u klubu. Tako se na srednjem blokeru stvorila rupa koju je izbornik pokušao »zakrpati« pozivanjem Ivana Donalda Marića, »uzročnikom« neslavnoga prošlogodišnjeg štrajka.</p>
<p>- Marić se dugo dvoumio, ali je odlučio odbiti poziv, a ja ne želim nikoga prisiljavati da igra za reprezentaciju. S Marićem bismo sigurno imali više izgleda, ali što imam, imam, neću se žaliti, zaključio je Dobrić.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sesar ne igra, Penn ne trenira </p>
<p>Davoru Kusu, jedinom pravom razigravaču u momčadi cibosa, Anzulović će za utakmicu protiv AEK-a, na toj poziciji pridodati Marijana Mancea</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP u srijedu u velikim problemima dočekuju grčki AEK u 3. kolu Eurolige. Trener zagrebačke momčadi Dražen Anzulović ne može za dvoboj s Grcima računati na Josipa Sesara koji je zbog ozljede butnog mišića već preskočio utakmicu u Jazinama. Novost je da je za ogled s Grcima upitan i nastup prvog razigravača Scoonieja Penna, koji je u Zadru u posljednjoj minuti utakmice iskrenuo gležanj te nije trenirao u ponedjeljak i utorak. </p>
<p>- Tek ću na dan utakmice odlučiti hoće li Penn nastupiti. Ne želimo ništa riskirati, ne trebaju mi nedovoljno spremni igrači. Očekuju nas teški dvoboji, bilo bi glupo izgubiti Penna na dulje vrijeme, pojasnio je Dražen Anzulović. </p>
<p>Ozljedom Penna, cibosi bi ostali samo s jednim pravim organizatorom igre u sastavu. Davor Kus trebat će ponijeti najveći teret, ali Anzulović je pronašao dodatno rješenje i pomoć Kusu na toj poziciji. </p>
<p>- Već smo u utorak vježbali dodatne kombinacije s Marijanom Manceom kao razigravačem. U Zadru je pokazao da je u dobroj formi, mislim da u obrani može zaustaviti grčke igrače, poput Zisisa. Vidjet ćemo sve u srijedu, kazao je Anzulović. </p>
<p>Cibona je započela težak niz utakmica, u kojem, ako bude pobjeđivala, može napraviti velik posao u ovom dijelu sezone. Ako u sljedeća dva kola u Euroligi pobijedi kod kuće AEK i Partizan na gostovanju, Anzulovićeva bi momčad imala tri pobjede iz četiri utakmice, što bi se poklopilo s najsmjelijim očekivanjima iz »tornja«. </p>
<p>- Svaki je poraz na domaćem terenu vrlo skup. Stoga utakmica protiv AEK-a spada u one koje se moraju dobiti. Igrači moraju biti svjesni pritiska, kazao je Anzulović. </p>
<p>Košarkaši AEK-a trenutno su drugoplasirana momčad grčkog prvenstva s omjerom 6-2. Atenjani su promijenili razigravača, umjesto Jenkinsa došao je Hill. </p>
<p>- Hill je šuter, a Jenkins je više razigravao momčad. Sa Zisisom Grci više kontroliraju ritam utakmice, prije su igrali brže, rekao je Cibonin strateg. </p>
<p>Za momčad iz Savske možda je bolje što AEK na centarskoj poziciji nema (pre)visokog igrača, već je tu 202 centimetara visoki Amerikanac Quadre Lollis. </p>
<p>- Moramo se prilagoditi na sve, i visoke i niske igrače. Lollis nema visinu, ali na svakoj utakmici ima od 10 do 15 skokova, kazao je Anzulović, dodavši kako veći doprinos očekuje od Slavena Rimca i Jurice Golemca koji su, prema njegovu mišljenju, bili nedovoljno angažirani protiv Zadra: </p>
<p>- Rimac i Golemac nisu imali pravi pristup, mogu prijeći preko tisuću pogrešaka, ali ne mogu tolerirati mlitavost. Ove smo godine poklonili previše utakmica, zaključio je Anzulović.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Strahijina žalba smanjuje suspenziju na dvije godine? </p>
<p>BARCELONA/ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Pod nazivom »Doping u sportu - realnost« u Barceloni je održan Olympic Forum, čiji je zadatak očuvati sport od dopinga, a u njegovu je radu kao predastavnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) sudjelovao i koordinator antidopinške kontrole HOO-a dr. Božidar Fučkar.</p>
<p>- Na Forumu je obrađena antidopinška tematika kao pravna i proceduralna obveza nacionalnog olimpijskog odbora, saveza i kluba. Raspravljali smo o ujednačavanju svih pravnih momenata na europskoj i svjetskoj razini. Pritom su navedena imena desetak pozitivnih sportaša, među kojima je spomenut i hrvatski plivač Marko Strahija, za kojeg je rečeno da se četverogodišnja suspenzija u žalbenom postupku može smanjiti na dvije godine, rekao je dr. Fučkar. </p>
<p>Direktor laboratorija za analizu dopinškog supstrata u Barceloni dr. Jordi Segura zamolio je sudionike da uoči OI u Ateni uzorke šalju barem dva mjeseca ranije nego što očekuju rezultate »out of cempetition« analize. Naime, laboratorij u Kölnu već sad je pretrpan kontejnerima s uzorcima urina i krvi, pa se isti šalju u laboratorij u Barceloni. Iz rasprave se moglo zaključiti da će se prije OI u Ateni sljedeće godine pokušati napraviti barem dvije analize uzoraka »out of competition«. </p>
<p> Dr. Fučkar je naglasio kako se većina sudionika Foruma žalila da zbog pomanjkanja sredstava njihovi nacionalni olimpijski odbori uopće nemaju organiziranu antidopinšku službu. Obećana im je pomoć Svjetske antidopinške agencije (WADA) i nadležnih međunarodnih sportskih saveza, ali samo za vrhunske sportaše i sportove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ivica Kostelić sjajan na slalomskim treninzima s Austrijancima </p>
<p>PARK CITY, 18. studenoga</p>
<p> - Po unaprijed pripremljenoj šabloni prolaze »američki dani« hrvatskoj skijaškoj ekspediciji. Cijeli je scenariji sveden na treninge i pripreme za nastavak Svjetskog kupa. </p>
<p>U krupnom je planu, baš kao i prije veleslalomske utrke u Söldenu, Ivica Kostelić. S američkog snijega šire se glasine o Ivičinim slalomskim majstorijama, iako je u prošlih mjesec dana najmanje trenirao upravo tu disciplinu. Naime, na treninzima s Austrijancima (Schönfelderom, Prangerom, Schilchegerom...) Ivica je ostvarivao odlična vremena.</p>
<p>Nešto će se upečatljivi sud moći donijeti nakon NorAm kup utrka u Beaver Creeku (19. i 20. studenoga), gdje će skijaši voziti veleslalom i slalom. Inače, za skijaše Svjetski kup se nastavlja idućeg vikenda utrkama veleslaloma i slaloma u Park Cityju.</p>
<p>Hrvatske djevojke također su u punom ritmu, orne i spremne za prve ovosezonske bodove. Prvenstveno se u taj kontekst stavlja Samoborka Nika Fleiss. Njihova, pak, službena proba dogodit će se na FIS utrkama u Breckenridgeu (23. i 26. studenoga), gdje će voziti veleslaloma i slalom, a potom u potjeru za bodovima u Park Cityju (28. i 29. studenoga). </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Sad sve ovisi o Hrvatskoj, a voljeli bismo da uđe u Uniju 2007., kaže Stephanopoulos </p>
<p>Hrvatska i dalje može računati na grčku potporu na svom putu prema EU i NATO-u, rekao je Konstantinos Stephanopoulos nakon razgovora s Mesićem / »Sve zemlje regije trebaju ući u EU, ali svaka posebno mora učiniti sve što je potrebno za ispunjenje europskih standarda«, izjavio je grčki predsjednik / Hrvatska poduzima sve da se krivnja individualizira, a u tome nam pomaže Haag, kaže Mesić, koji vjeruje da će cijela regija profunkcionirati kad prihvati europske standarde </p>
<p>ATENA, 18. studenoga</p>
<p> - »Glavni politički cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju i NATO, a u Grčkoj je uvijek imala zemlju prijatelja koja joj je u tome davala uvijek dobru podršku«, rekao je u utorak u Ateni grčki predsjednik Konstantinos Stephanopoulos nakon razgovara s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p> Susretom sa Stephanopoulosom hrvatski predsjednik započeo je trodnevni službeni posjet Helenskoj Republici.</p>
<p> U izjavi novinarima grčki predsjednik podsjetio je da je lani bio u Hrvatskoj te da su od tada do danas održani mnogi susreti na ministarskoj razini između dviju zemalja. »I ovaj posjet predsjednika Mesića pridonijet će razvoju naših odnosa, a o načinima kojima ćemo to postići, razgovarali smo i danas«, rekao je Stephanopoulos.</p>
<p> Dvojica predsjednika razgovarala su o hrvatskom približavanju Europskoj uniji, te o političkom stanju u regiji zaključivši, među ostalim, kako je potrebno da BiH profunkcionira kao jedinstvena država. Istaknuli su i da se odnosi Hrvatske i Crne Gore poboljšavaju.</p>
<p>»Suglasili smo se da sve zemlje regije trebaju ući u Europsku uniju, ali svaka posebno sa svoje strane mora učiniti sve što je potrebno za ispunjenje europskih standarda«, naglasio je grčki predsjednik. </p>
<p> Stephanopoulos je razgovarao s Mesićem i o projektu Jadransko-jonske autoceste budući da je ona vrlo važna za Grčku zbog povezivanja s Europom preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske. Dvije su strane razmijenile informacije o dosad učinjenom i o onom što se planira.</p>
<p> Predsjednik Mesić zahvalio je grčkom predsjedniku na pozivu ističući kako to nije samo državni nego i vrlo prijateljski posjet.</p>
<p> Hrvatsko je izaslanstvo obavijestilo domaćine o usklađivanju hrvatske zakonske regulative s propisima Europske unije, a, naglasio je Mesić, razgovarali su i o »otvorenim pitanjima«.</p>
<p> »Da bi Hrvatska potvrdila svoju zrelost i funkcioniranje pravne države, zainteresirana je za povratak svojih građana i njihovo preuzimanje vlastite imovine«, rekao je hrvatski predsjednik novinarima.</p>
<p> Podsjetio je kako Hrvatska poduzima sve da se krivnja za ono što se dogodilo tijekom rata individualizira i da za počinjeno odgovaraju pravi krivci.</p>
<p> »U tim našim naporima pomaže nam Haaški sud i mi s njim u potpunosti surađujemo«, naglasio je Mesić.</p>
<p>Rekao je kako je u posljednje vrijeme posjetio sve zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije i da njihovi predsjednici posjećuju Hrvatsku, izrazivši uvjerenje da će cijela regija profunkcionirati kad uspije prihvatiti europske standarde. »Treba se boriti za otvaranje granica i suradnju, a ne za njihovu promjenu, i to Hrvatska čini«, ustvrdio je predsjednik Mesić.</p>
<p> Na novinarsko pitanje da procijeni poziciju Hrvatske u odnosu na Europsku uniju nakon šestomjesečnog grčkog predsjedanja Unijom te mogućnost da joj Hrvatska pristupi 2007., Stephanopoulos je odgovorio kako Hrvatska i dalje može računati na grčku potporu, ali sad je na potezu Europska komisija i njezina procjena hrvatske kandidature. »Sad sve ovisi o Hrvatskoj, o tome kako će se pripremiti i pregovarati s Europskom unijom, a mi bismo voljeli da Hrvatska uđe u Uniju 2007. godine«, kazao je grčki predsjednik. </p>
<p>Mesićev zrakoplov pratili grčki borbeni lovci</p>
<p>Iz diplomatskih izvora u pratnji predsjednika Mesića doznaje se da je hrvatski predsjednički zrakoplov »challenger« pri ulasku u grčki zračni prostor, u znak počasti, dobio pratnju četiriju borbenih lovaca grčkoga ratnog zrakoplovstva. To je prvi takav slučaj otkako hrvatski predsjednici putuju u inozemstvo.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jović: JNA nije naredila pokolj na Ovčari niti je gađala Dubrovnik</p>
<p>Vrh JNA obavijestio je Predsjedništvo da vojska ne bombardira Dubrovnik te da su samo dvije granate »pogreškom« ispaljene na Stari grad, rekao je Jović / Jović je potvrdio da je Milošević »više od desetljeća bio glavna politička ličnost u Srbiji s apsolutnim autoritetom i presudnim utjecajem na sve odluke i zbivanja«</p>
<p>HAAG/ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Svjedok optužbe Borisav Jović, jedan od najbližih suradnika Slobodana Miloševića devedesetih, u utorak je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ pred Haaškim sudom (ICTY) zanijekao odgovornost JNA za pokolj na Ovčari i bombardiranje Dubrovnika 1991.</p>
<p>Jović (75), član Predsjedništva SFRJ od 1989. do raspada 1992., i čelnik Socijalističke partije Srbije (SPS) do 1995., koji je u Miloševićevoj optužnici naveden među sudionicima »zajedničkog zločinačkog pothvata«, sub poenom je pozvan da svjedoči.</p>
<p>Na tužiteljevu tvrdnju da je pokolj na Ovčari počinjen dok je on bio u Predsjedništvu SFRJ, nadređenom JNA, Jović je rekao da »nitko iz JNA nije naredio niti sudjelovao u tom pokolju«.</p>
<p>Na pitanje prihvaća li činjenicu da je JNA 1991. bombardirala Dubrovnik, Jović je rekao da »ne prihvaća«, objasnivši kako je vrh JNA obavijestio Predsjedništvo da vojska ne bombardira Dubrovnik te da su samo dvije granate »pogreškom« ispaljene na Stari grad.</p>
<p>Tužitelji su tada u sudnici prikazali snimke napada na Dubrovnik i njihove posljedice, no Jović je ostao pri svom iskazu, dvojeći o pomoći snimaka kod utvrđivanja istine. »Predsjedništvo je bilo čvrsto protiv toga da se Dubrovnik uopće dira«, ustvrdio je.
Uz Jovićevo svjedočenje, optužba je u spis dokaza uvela njegovu pisanu izjavu na 40 stranica, temeljenu na njegovim dnevničkim zapisima »Posljednji dani SFRJ« i »Knjizi o Miloševiću«.</p>
<p>Jović je potvrdio da je Milošević »više od desetljeća bio glavna politička ličnost u Srbiji s apsolutnim autoritetom i presudnim utjecajem na sve odluke i zbivanja«.</p>
<p>Jović u izjavi navodi da je s Miloševićem imao više od 100 sastanaka, te da se o strateškim odlukama raspravljalo na sastancima »šestorke« - njega, optuženog, Branka Kostića, Momira Bulatovića te generala JNA Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića. </p>
<p>Glavni tužitelj Geoffrey Nice ispitivao ga je o pojedinim dijelovima izjave, vezanim uz ulogu Predsjedništva u raspadu SFRJ, utjecaju optuženog na JNA, priznanju novih država, zločinima nad Hrvatima u Krajini, Karađorđevu, pripremama za rat u BiH, mirovnim pregovorima i paravojnim snagama.</p>
<p>Jović je rekao da su paravojne snage »odlukom Predsjedništva bile stavljene pod kontrolu JNA te samo tako angažirane na ratištima«.</p>
<p>Za Željka Ražnatovića Arkana je rekao da je bio povezan s policijom Srbije i s JNA te da je postao »država u državi«. </p>
<p>Na traženje tužitelja Jović je objašnjavao i svoje navode o »oslobođenim teritorijima« u Hrvatskoj, rekavši da su to bila »područja pod vlašću regularnih lokalnih tijela srpskog naroda«.</p>
<p>Na pitanje da su Hrvati od tamo protjerani, a njihova imovina uništena i spaljena, Jović je odgovorio da se u Predsjedništvu nitko nije zalagao za to, a on je osobno tražio dolazak UN-ovih snaga i »političko rješenje nakon što je srpski narod obranjen silom«. </p>
<p>Na pitanja o sastanku Milošević - Tuđman u Karađorđevu i dogovoru o podjeli BiH, Jović je rekao da o tome ne može govoriti jer ga optuženi o tome nikad nije izvijestio.</p>
<p>Jović je svjedočio i o čestim kontaktima optuženog s Radovanom Karadžićem, o mirovnim pregovorima u Ženevi i Haagu, odbijanju »Vanceova plana« u Kninu i drugim pitanjima.</p>
<p>Tužitelj će glavno ispitivanje završiti u srijedu, nakon čega je Miloševiću ostavljano šest sati za protuispitivanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Potraga za Mladićevim beogradskim dosjeom</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Osobni dosje Ratka Mladića još nije pronađen nakon što je na čudan način nestao iz glavnog stana vojske Srbije i Crne gore. Predsjednik SCG i Vrhovnog vijeća obrane Svetozar Marović zatražio je, saznaju podgoričke Vijesti, službenu istragu o ovom skandalu koji na nedvojbeno pokazuje da Mladić ima zaštitnike u samom vrhu vojske i srbijanske države. </p>
<p>Obvezujući nalog Beogradu da u Haag pošalje dokumente o bivšem generalu JNA i Vojske Republike Srpske izdan je nedavno da bi se definirala razdoblja tijekom kojih je Mladić služio u JNA i VRS. Traže se kopije zapovijedi o njegovom postavljanju na razne položaje, opis dužnosti i aktivnosti, informacije o nagradama i odlikovanjima koje je dobivao, kao i odgovor prima li Mladić državnu mirovinu i preko kojeg računa. </p>
<p>Tužiteljica Carla del Ponte ranije je izjavila da je u studenome prošle godine od načelnika Generalštaba Branka Krge dobila čvrste garancije da »VJ nema nikakav osobni dosje generala Mladića zato što je on bio pripadnik VRS u vrijeme sukoba«. Međutim, tužiteljica je u međuvremenu dobila potvrdu da se dokumentacija ipak čuva u beogradskom Generalštabu i naglasila da je od ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića u rujnu dobila pismo u kojem se navodi da se zahtjev razmatra s najvećom pažnjom. </p>
<p>Da je Mladićev dosje nestao otkriveno je kad je Marović zatražio predaju tih dokumenata Haagu. Kako pišu Vijesti, Marović je prošlog tjedna po dosje poslao šefa svog vojnog kabineta, a on se vratio praznih ruku. Zbog kooperativnog odnosa s Haagom Maroviću su, tvrdi list, počela stizati prijeteća pisma, pa mu je pojačano osobno osiguranje. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Blair će Bushu predložiti »sunitski plan« za Irak </p>
<p>Londonska policija ima nezahvalni zadatak: zaštitu predsjednika najmoćnije sile na svijetu, održavanje reda tijekom najavljenih masovnih demonstracija, te borbu protiv terorisitičke opasnosti / Britanske vlasti drže u pritvoru sumnjivca koji je priznao da 15 do 20 alžirskih pristalica Al Qaide uskoro sprema napad </p>
<p>LONDON, 18. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Donedavno nitko nije čuo za Linidis Percy. No, naslovne strane mnogih britanskih listova u utorak su osvanule s fotografijom te 61-godišnje britanske bake i mirovne aktivistkinje. Dan ranije ona se, nadmudrivši policajce i svu sigurnosnu pripremu, popela na sedam metara visoka vrata željezne ograde pred Buckinghamskom palačom, da bi na njima izvjesila američku zastavu s natpisom »Bush nije dobrodošao«.</p>
<p> Bila je to svojevrsna najava demonstracija i protesta koji će dočekati američkog predsjednika Georgea Busha, koji u utorak navečer stiže u državni posjet Velikoj Britaniji. Zbog terorističke prijetnje i planiranih masovnih protesta protiv iračkog rata, britanska policija pripremila je najveću operaciju osiguranja koju je London ikada vidio. </p>
<p>Na dužnosti će biti na tisuće londonskih policajaca i 250 naoružanih američkih agenata, a po krovovima će dežurati policijski snajperisti. Razmišlja se o tome da se privremeno isključi mobitelska mreža u svim područjima kojima se bude kretao George Bush - zbog straha da netko ne aktivira tempiranu bombu signalom preko mobitela.</p>
<p>Premda se na londonskim ulicama idućih dana očekuju demonstracije s najmanje 100.000 sudionika, anketa koju je u utorak objavio Guardian pokazuje da je britansko javno mnijenje ipak većinom proameričko. Tako 62 posto upitanih smatra da Amerika, »općenito uzevši, radi u prilog dobra, a ne zla«. Protivljenje ratu u Iraku smanjilo se od rujna u Britaniji za više od deset posto, vjerojatno zbog samoubilačkih napada koji se tamo događaju. Spomenuti rat danas podržava 47, a protiv njega je 41 posto Britanaca.</p>
<p>Britanski i strani protivnici iračkog rata, te kritičari američke vanjske politike općenito, koji se već okupljaju u Londonu, žele da se idućih dana na masovnim protestima jasno čuje i njihov glas. Londonska policija ima nezahvalni zadatak: zaštitu predsjednika najmoćnije sile na svijetu, održavanje reda tijekom masovnih demonstracija, te borbu protiv terorističke prijetnje.</p>
<p>Britanske vlasti drže u pritvoru neimenovanog sumnjivca koji je priznao da 15 do 20 alžirskih pristalica Al Qaide uskoro sprema za napad - što ne mora biti u izravnoj vezi s posjetom američkog predsjednika. Britanska specijalna policija upozorila je pak američke tajne službe da se Londonom možda kreće i jedan »usamljeni, duševno poremećeni fanatik, s fikcijom na Georgea Busha«. </p>
<p>Irak će biti ne samo glavni povod demonstracija, nego i jedna od ključnih tema prilikom londonskih razgovora između Georga Busha i Tonyja Blaira. Britanski premijer pokušat će nagovoriti svog američkog gosta da prihvati novu strategiju za Irak. </p>
<p>U razgovoru s novinarima u Londonu, uoči Bushevog dolaska u četverodnevni posjet, britanski predstavnik u Iraku, sir Jeremy Greenstock, rekao je da bi koalicijska strategija morala sada ići šire od vojne logistike. Valjalo bi raditi na koordiniranom političkom, diplomatskom i gospodarskom pristupu, smatra on. </p>
<p>Britanci su počeli zagovarati »sunitsku strategiju«, odnosno plan da se pridobije iračke sunitske muslimane, koji su po tradiciji bili odani Saddamu Husseinu. Ako to ne uspije, mogao bi propasti prijenos vlasti na same Iračane, smatra London. Sir Jeremy predlaže stoga otvaranje većeg broja radnih mjesta u sunitskim područjima, dodjeljivanje poslovnih ugovora sunitima, te smatra kako njih općenito treba uvjeriti da će se - njihov glas čuti i u novom Iraku . </p>
<p>Prema ubrzanom rasporedu koji je prošlog tjedna objavljen u Washingtonu, do lipnja iduće godine trebalo bi prenijeti vlast na iračku prijelaznu administraciju. Tony Blair pokušat će ovih dana uvjeriti Georgea Busha u to da prethodno u iračku strategiju ugradi i točke koje je upravo obznanio sir Jeremy Greenstock. </p>
<p>Britanija očekuje i druge ustupke od Busha - primjerice, da joj, kao članici koalicije protiv Saddama, bude dodijeljen veći broj ugovora za obnovu Iraka. London će tražiti i fer-suđenje za zarobljenike iz Afganistana, koje drže Amerikanci, a među kojima ima i britanskih građana. Jedna od tema razgovora bit će i američke protekcionističke uvozne tarife, koje je lani uveo George Bush kako bi zaštitio američki čelik. Ako predsjednik Sjedinjenih Država uskoro ne ukine te tarife - koje je Svjetska trgovinska organizacija nedavno proglasila nezakonitima - Americi prijeti pravi trgovinski rast s EU. </p>
<p>Na nagovor Tonyja Blaira, Amerikancu su izradili novi mirovni plan za Srednji istok - no brzo nakon toga dogodio se zastoj. Za Blaira je rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja jedan od prioriteta, pa će u Londonu biti razgovora i o tome. </p>
<p>Bush stiže u tzv. državni posjet Velikoj Britaniji. Njegov boravak spada, dakle, u kategoriju koju prate najviše državne počasti. Davno ugovoren, on pada u nezgodnom i nestabilnom trenutku, kada se u Iraku počeo rasplamsavati oružani ustanak protiv Amerikanaca i njihovih saveznika. Georgeu W. Bushu možda će kod domaćih birača donekle koristiti njegove snimke s britanskom Kraljicom Elizabetom II. kod koje odsjeda u Buckinghamskoj palači. No, zato će mu štetiti kada se na malim ekranima u SAD vide da se u Londonu masovno protestira protiv iračkog rata i protiv američkog predsjednika. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Francusko-njemačka superdržava: taktičko nadmudrivanje ili krah Europske unije</p>
<p>Najavljena ideja prisnog saveza Francuske i Njemačke indirektno je upozorenje članovima obitelji da veliki i jaki neće trpjeti preveliku nedisciplinu i unutar sadašnje Europske unije / Turbulencije koje se šire neposredno prije proširenja EU ukazuju da će svi tražiti svoj dio kolača, pogotovo onaj koji bi rado za sebe zadržale Francuska i Njemačka</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Znači li najavljeni savezFrancuske i Njemačke u budućnosti krah sadašnje ideje Europske unije ili je samo riječ o taktiziranju dviju država koje su bile i ostaju lokomotiva europske obitelji. U sjeni velikih svjetskih događaja, kad šačica iračkih gerilaca tuku do nogu moćnu Ameriku, ovaj fantastični prijedlog za stvaranje superdržave Njemačke i Francuske gotovo da i nije imao velikog odjeka. </p>
<p>Da se budućnost na temelju povijesti i nedavnih događaja ne može predvidjeti pokazuje i sadašnje turbo prijateljstvo Berlina i Pariza koji su ne baš tako davno imali mnogo manje blistave odnose. No, povijest je u ime budućnosti odnosa dviju država zakopana, a da Europu čekaju turbulentna vremena koja trebaju iznjedriti odgovor je li proširena obitelj i preduvjet za sreću, posve je jasno i izvjesno.</p>
<p>Najavljena ideja superdržave Francuske i Njemačke posredno je upozorenje članovima europske obitelji da veliki i jaki neće trpjeti preveliku nedisciplinu i unutar sadašnje Unije. Turbulencije koje se šire neposredno prije proširenja Unije ukazuju da će svi tražiti svoj dio kolača, pogotovo onaj koji bi rado za sebe zadržale Francuska i Njemačka. </p>
<p>Zato je očito i izabran sadašnji tajming da se glasnije govori o savezu dviju najjačih države unutar Unije, jer Britanija i dalje vješto pleše između Europe i Amerike. Tony Blair bi želio zadržati dobre odnose i sa svojim europskim partnerima, ali i nekom ekvilibristikom biti prisno povezan s Amerikom. Pariz i Berlin kao da poručuju članovima obitelji da će - hipotetički - moći i sami ako se ne prihvate njihova pravila igre, pogotovo u presudnim vremenima kad se usvaja europski ustav i kada će doći do najvećeg proširenja Unije do sada.</p>
<p>Različite forme međudržavnog povezivanja i suradnje već se godinama njeguju između Francuske i Njemačke. Državni činovnici rade u »tuđim« ministarstvima, a o najvažnijim pitanjima se odluke donose zajednički, po uhodanim recepturama. Budući savez bio bi samo nastavak te suradnje, ali na višoj razini, jer se predviđa da neka ministarstva, pogotovo ona najvažnija poput vanjskih poslova i obrane, budu zajednički vođena.</p>
<p>Kad bi se to i ostvarilo, pitanje je kako bi super-država, kao krajnji oblik koji bi poništio i ostatke nacionalnog, mogla funkcionirati u praksi, unutar i izvan EU-a. Europa bez granica i sa zajedničkom valutom otišla bi time još korak dalje, a novi europski div silno bi priprijetio europskim »Liliputancima«. U igri je naravno i visoka politika. Sve dok američka administracija mrgodno promatra staru Europu koja je simbolizirana baš u Njemačkoj i Francuskoj, jaz između dva kontinenta je i dalje naglašen. U političkom smislu, sadašnja Francuska i Njemačka gotovo da nemaju razmimoilaženja. Obje države protive se nasilnim oblicima borbe protiv terorizma koji se ne kombiniraju i sa suptilnijim metodama koje bi trebale promijeniti život u zemljama rasadnicima terorizma. Francuska i Njemačka daju prednost međunarodnoj zajednici, u prvom redu UN-u, u odnosu na američko soliranje. </p>
<p>Ostale zemlje Europske unije nemaju tako čvrst stav u političkim pitanjima, i upravo je zbog toga vanjska politika Europe često neprepoznatljiva, pa i kaotična.</p>
<p>Sve će se možda ipak u skoroj budućnosti izmijeniti. Iako je u Francuskoj na vlasti desnica, a u Njemačkoj socijaldemokrati, skladni brak Francuza i Nijemaca danas ne ovisi o političkim prilikama u svakoj od država. No, kako je kancelaru Gerhardu Schröderu fotelja više nego ugrožena, realno se može očekivati da će desnica u Njemačkoj uskoro doći na vlast. A to bi značilo i vidljivije promjene u njemačkoj vanjskoj politici i naglašenije približavane Berlina Washingtonu. U tom slučaju, pitanje je hoće li ideja superdržave u dogledno vrijeme biti i realizirana.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Berlin, pritisnut drugim brigama, rezervirano o savezu s Parizom</p>
<p>BERLIN, 18. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prijedlog šefa francuske diplomacije Dominiquea de Villepina da Francuska i Njemačka svoje nikad bolje odnose okrune unijom nije izazvao velik odjek u Berlinu. Doduše nije ni tako glatko odbijen kao svojedobno u Parizu slična ideja njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera. </p>
<p>Zapravo, nekoliko francuskih ministara i javnih radnika objavilo je godine 2001. prijedlog o stvaranju »saveza dviju država«, što je u Berlinu primljeno kao francusko odbijanje koncepcije »europske federacije« koju je tada zagovarao Fischer. </p>
<p>Zašto se upravo sada reciklira ideja stvaranja francusko-njemačke unije? Je li u pitanju svrstavanje većeg dijela tzv. nove Europe uz Washington, čime francusko-njemačka osovina gubi mjesto arbitra u europskim pitanjima?</p>
<p>Svakako, sličnost ekonomskih problema i zajednička obrana samostalnijeg odnosa u kršenju europskog Paktu o gospodarskoj stabilnosti dali su novi impuls »pojačanoj suradnji« koja se očitovala i u simboličnoj gesti 17. listopada u Bruxellesu, kad je kancelar Gerhard Schröder zatražio od francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da govori i u njegovo ime. </p>
<p>Neki analitičari tvrde da se radi o zajedničkom otporu Pariza i Berlina Bruxellesu, ali istodobno i svojevrsnom diplomatskom pritisku na one europske države (u prvom redu Poljsku i Španjolsku) koje usporavaju usuglašavanje novog zajedničkog ustava. Razlog za pojačano francusko-njemačko zbližavanje mogla biti i bojazan da bi uskoro proširen EU mogao biti teret samom sebi, kronično neefikasan i previše naklonjen američkoj, na štetu europske politike. </p>
<p>Udruženi Pariz i Berlin lakše se bore protiv Washingtona i njegovih saveznika unutar EU. Primjerice, pokušaj šarmiranja Pariza i Berlina s Pirineja nije uspio. Naime, tijekom posjeta samouvjerenog španjolskog premijera Joseá Marije Aznara početkom ovog mjeseca Berlinu, Schröder nije popustio proameričkom i probritanskom poklisaru. Chirac također. </p>
<p>Formalni razlog za taj posjet španjolskog premijera bio još jedan pokušaj da se održi glasačka formula kojom je prije tri godine na summitu europskih lidera u Nici Španjolskoj i Poljskoj dana, a sada se osporava, jednakost u pravu odlučivanja s Njemačkom, Francuskom, Engleskom i Italijom. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>I programi krajnje desnice nailaze na plodno tlo u Europi</p>
<p>BRUXELLES, 18. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Puca dvanaest godina star »sanitarni kordon« oko Flamanskog bloka, flandrijske stranke krajnje desnice. Političke stranke u Belgiji sporazumjele su se još 1991. godine, nakon prvog šokantnog izbornog rezultata Flamanskog bloka, da tu stranku drže podalje od vlasti bez obzira na izborne rezultate, nakon što su u studenome 1991. godine kandidati te stranke u Flandriji, što je otprilike polovica teritorija zemlje i šezdesetak posto stanovništva, dobili 11,5 posto glasova. </p>
<p>U svibnju ove godine potvrđena je izborna senzacija, i s respektabilnih 18 posto glasova Flamanski je blok postao politička snaga koja se ne smije zanemariti. Antwerpen je, kao grad s najviše pristalica Flandrijskog bloka, do sada uspijevao krpati koalicije glavnih stranaka kako bi se predstavnici skoro trećine građana držali na sigurnoj udaljenosti od demokratskih institucija. </p>
<p>Belgijske su stranke smatrale nužnim formirati »sanitarni kordon«: Flamanski je blok naime, sa svojim gorljivim nacionalizmom i porukama tipa »prvo vlastiti puk« ili »noga strancima«, zagovaranjem čvrste ruke, policijske države, a u nekim epizodama i stvaranja flamanske države, jer novac jedu oni lijenčine i paraziti južnije«, dakle frankofonska Valonija, bio jednostavno neprobavljiv belgijskim političkim tradicijama.</p>
<p>Situacija se počela mijenjati. »Petina glasova dana Flamanskom bloku, u političkom životu zemlje tretira se kao nezrelost, što nije u redu. Sporazum o 'sanitarnom kordonu' prema Bloku zreo je za javnu raspravu jer je kontraproduktivan, isključujući iz političkog života izbor dvadesetak posto Flamanaca«, izjavio je vođa flamanskih demokršćana Peter de Crem. Njegov je stav u javnosti zemlje izazvao živu i na momente burnu raspravu. </p>
<p>Flamanski blok sa svojim bučnim perjanicama računa na nove pobjede na regionalnim izborima dogodine, kada će »sanitarni kordon« morati pasti. Igrajući na kartu reda i poretka, snažnijeg policijskog prisustva, protestirajući zbog davanja prava glasa na lokalnim izborima strancima (protiv njihovog plaćanja poreza u mjestu boravka Flamanski blok nema ništa) i tražeći striktniju politiku prema imigrantima, Blok u Flandriji dobiva sve veću podršku građana razočaranih mlakošću glavnih stranaka.</p>
<p>Fenomen Flamanskog bloka nije usamljen u Europi. Nedavno se Švicarska okrenula svojoj stranci krajnje desnice zahvaljujući naglašenoj antiimigracijskoj retorici Narodnjačke stranke. Nizozemci su, poslije epizode s već posve rasutom Strankom Pima Fortuyna, zaključili da su stare stranke provjerene i dokazane, no mnogo je elemenata iz programa rotterdamskih ekstremnih desničara u međuvremenu, jer je tako glas naroda htio, uneseno u službenu politiku, pogotovo onu prema imigrantima. Rotterdam, u kome Fortuynova izvorna stranka drži većinu mjesta u općinskoj upravi, zaključio je da do daljnjega neće biti davanja državljanstva strancima. </p>
<p>Krajnje desne stranke su, nakon eksplozije naklonosti u kasnim devedesetim, počele gubiti tlo pod nogama, za razliku od njihovih programa. U Francuskoj je Nacionalna fronta (FN) Jean Marie Le Pena doživjela zvjezdane trenutke Le Penovim ulaskom u finale predsjedničke utrke. Potom je FN potonuo u anonimnost ali su njegove ideje, pogotovo striktna antiimigracijska politika i pojačavanje policijskog nadzora, postale sadržajem programa rada vlade. U Danskoj su ekstremni desničari, prodrmavši javnost zemlje, ostali u opoziciji, ali su dijelovi njihove politike ušli u programe vladajuće koalicije. Ekstremista nema na vlasti ni u Švedskoj, iako je pooštrena politika prema imigrantima izravan rezultat njihovog nastupa na političkoj sceni. </p>
<p>Talijani su svoju krajnju desnicu ukrotili i umili do te mjere da je ona sastavni dio vladajuće koalicije, a Nacionalni savez bitan je stup Berlusconijeve ekipe, s liderom Gianfrancom Finijem koji je pokazao dovoljno političkog sluha i pragmatične lukavosti da odbaci divljenje prema fašistima, a svoje presvlačenje u odoru umjerenog političara okrunio je pozivom za službeni posjet Izraelu. </p>
<p>Austrijanci su izvjesno vrijeme bili na ledu 14 članica EU u trenutku kada im je u vladajuću koaliciju, voljom građana, uletio ekstremist Jörg Haider. Za razliku od tranzicijskih zemalja Europe, u kojima EU nekoliko postotaka biračkih glasova krajnjim desničarima čita kao ekstremnost tih zemalja, u samoj Europskoj uniji se »zdrava količina« ekstremista na vlasti ili pri vlasti, kao izuzetak koji potvrđuje pravilo, smatra dokazom snage demokracije, čak i kad se ideje ekstremista polagano ali sigurno ugrađuju u planove vladajućih koalicija.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Oporba traži da Ševardnadze ode »kao De Gaulle ili kao Milošević«</p>
<p>MOSKVA, 18. studenoga</p>
<p> - Gruzijski predsjednik Eduard Ševardnadze otići će s vlasti milom, kao francuski general i predsjednik Charles de Gaulle, ili silom, kao jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, izjavio je u utorak čelnik gruzijske oporbe Mihail Sakašvili za ruski dnevnik Vremja Novostei. »Postoje samo dva rješenja: otići kao de Gaulle ili kao Milošević. On više nema pravo ostati.«, rekao je Sakašvili, čelnik Nacionalnog pokreta, gruzijske radikalne oporbe koja zahtijeva ostavku predsjednika. Oporba vođena Sakašvilijem tvrdi kako je vlast lažirala parlamentarne izbore 2. studenoga. </p>
<p> »U 16 gradova održani prosvjedi, a ovoga ćemo tjedna organizirati marš protiv Ševradzadzea u cijeloj zemlji«, rekao je Sakašvili. Međutim, i saveznici gruzijskoga predsjednika organizirali su skup u znak potpore predsjedniku u utorak. Stotine ljudi dopremljene su u glavni grad Tbilisi autobusima iz autonomne regije Adzharije, u zapadnoj Gruziji, čiji je čelnik uspostavio savez sa Ševardnadzeom. Oni će održati prosvjed protiv »fašizma i ekstremizma oporbe«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Italija ispratila žrtve atentata u Iraku</p>
<p>RIM, 18. studenoga </p>
<p> - Nećemo pobjeći pred teroristima, sučelit ćemo se s njima, ali ih nećemo mrziti, rekao je u utorak predsjednik Talijanske biskupske konferencije i Papin rimski vikar kardinal Camilo Ruini na svečanoj misi tijekom sprovoda u Bazilici svetog Pavla izvan Zidina u Rimu, na ispraćaju 19 talijanskih žrtava atentata u iračkom gradu Nassiriyi.</p>
<p> Točno u 11,30 sati, kada je započela misa u cijeloj Italiji, održana je minuta šutnje u počast žrtvama terorističkog napada na talijanski kontingent snaga prošle srijede u Iraku. Utorak je u Italiji proglašen i danom nacionalne žalosti.</p>
<p> »Njihova žrtva je upozorenje i primjer svima nama«, rekao je Ruini u prepunoj bazilici u kojoj su sprovodu prisustvovali predsjednik Talijanske Republike Carlo Azeglio Ciampi, premijer Silvio Berlusconi, predsjednici parlamentarnih domova, obitelj i predstavnici političkog i društvenog života zemlje. </p>
<p> Italija je u dubokoj žalosti. Više od milijun ljudi odalo je od ponedjeljka do utorka ujutro počast poginulima u posebno pripremljenoj prostoriji u Vittorianu, oltaru domovine, odakle je tijekom jutra 19 lijesova s posmrtnim ostacima sedamnaest karabinjera i vojnika i dva novinara prebačeno do Bazilike svetog Pavla izvan Zidina.</p>
<p> Kolonu automobila s posmrtnim ostacima talijanskih vojnika pratile su stotine tisuća građana. Na zgradama diljem grada izvješene su talijanske zastave, a na svakom koraku primijetno je veliko sudjelovanje građana u boli i sućuti za poginulima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Partija je osudila Andriju Hebranga na smrt</p>
<p>Zvonko Ivanković-Vonta u Vjesnikovoj rubrici Pisma čitatelja pod naslovom »Prozirnim predizbornim podvalama Branko Hebrang nastoji se odužiti HDZ-u za privilegije« (5. studenoga) nervozno je reagirao na moj razgovor s novinarom Tihomirom Ponošom povodom inicijative predsjednika Stjepana Mesića o vraćanju posmrtnih ostataka Andrije Hebranga u Zagreb »Politika je generirala cijeli slučaj, ona ga treba i riješiti« (Vjesnik, 29. listopada 2003.)</p>
<p> U tekstu je bilo riječi o temeljnim ljudskim pravima, pravu na pijetet i poticaju za vraćanje Andrijinih posmrtnih ostataka u Zagreb te partijskoj osudi Andrije na smrt, temama kojima se Ivanković nikada nije bavio. On se u tekstu ne spominje. U svom pismu Ivanković se uglavnom ne bavi tim sadržajem, žulja ga nešto drugo, pa je dimnim bombama pokušao iskriviti poruku o biti zbivanja 1948. i danas. </p>
<p>Od 49 novinskih redaka reagiranja u 24 Ivanković se bori protiv istine »argumentom sjećanja«. »Bio sam na mnogim takvim sastancima, takvo što nitko nije ni pomislio, takvih presedana do 1948. ni u jednoj republici nije bilo!« U četiri retka petlja se u obiteljske stvari koje tobože bolje pozna od mene, tvrdeći da obitelj nije zatražila od SKH da preispita stavove o svom ratnom sekretaru Andriji Hebrangu, a ostatak sadržaja nema veze s temom.</p>
<p>Cijenim Ivankovićev preobražaj, jer kako je napisao u Uspomenama (jednog) bivšeg udbaša - davno je povukao bjanko potpis što ga je dao Milatoviću, pa se može zaključiti da je bio i u istražiteljskoj Milatovićevoj ekipi, ali moram ponoviti neke činjenice za koje on tvrdi da ih izmišljam. </p>
<p>U logički prilično nesređenoj reakciji Ivanković je pobrkao uzroke i posljedice, ali je - ničim izazvan - otkrio da je sudjelovao na partijskim sastancima 1948. kada se raspravljalo o Odluci CK KPJ o isključenju iz Partije Sretena Žujovića i Andrije Hebranga od 12. svibnja 1948., tiskane u 13.100 primjeraka, a KPH-u je pripalo 5.500 (42 posto). Te je godine na brojnim partijskim sastancima diljem Hrvatske za Andriju zatražena smrtna kazna, a u Zagrebu je bilo samo desetak članova Partije koji nisu podržali partijske laži. Zna se kako su takvi prošli. </p>
<p>O KPH: Ne znam kojim je partijskim sastancima Ivanković prisustvovao, u Udbi, ulici... Iz doduše nepotpunoga partijskog arhivskog gradiva očito je da su članovi Biroa partijske organizacije Udbe za Zagreb 17. svibnja 1948., kada se raspravljalo o isključenju Andrije Hebranga (i Žujovića), predložili najteže kazne, da se kazne smrću. Udba za I. rajon u Rezoluciji također je zatražila najstrožu kaznu. </p>
<p>Centralni komitet KPH poslao je 31. svibnja 1948. Centralnom komitetu KPJ 28 zapisnika s partijskih sastanaka s područja kotara Virovitica, Andrijina rodnoga kraja, za potrebe »istrage«. U 16 zapisnika (57 posto) članovi Partije predložili su smrtnu kaznu! Zapisnici su postali dokazi, priloženi su »istražnim« spisima, jer je u njima zabilježeno svjedočenje drugova o štetočinskom Andrijinu ponašanju: kako je posjećivao sumnjivce za boravka u rodnome kraju, družio se s klasnim neprijateljima, kako je branio preoravanje pašnjaka, zalagao se za vraćanje oduzetih imanja Švabama, suradnicima neprijatelja itd. Ti zapisnici-dokazi priloženi su i Dosjeu Hebrang (HDA) koji je Ivanković pregledao.</p>
<p> Možda je Ivankovića izdalo sjećanje na daleku 1948., što je razumljivo, ali to ne može opravdati gubitak vjerodostojnosti. To su činjenice objavljene i u stručnoj literaturi i webu, ne mišljenje.</p>
<p>O SKH: Obitelj Hebrang malo se otela kontroli i zatražila od SKH 1986. da preispita još jednom stav prema Andriji. Komisija Predsjedništva za predstavke i pritužbe Desetoga kongresa Saveza komunista Hrvatske 20. studenoga 1986. ocijenila je da nema osnova za reviziju utvrđenih stavova o činjenicama od strane Politbiroa i Plenuma CK KPJ iz 1946. i 1948. o djelovanju i odgovornosti Andrije Hebranga. </p>
<p>O SDP: SDP, koji kao sljednik SKH ima ovlasti stvaratelja gradiva, danas ne želi odobriti prijevremeni pristup arhivskom gradivu iz 1986! Dakle, časna riječ, nisam oklevetao SDP niti pojedine članove, kako tvrdi Ivanković, niti mi je to bilo na pameti. Iznio sam činjenice, ne mišljenje. </p>
<p>O HDZ: Također je i činjenica da je za HDZ-a izglasana Deklaracija o osudi uhićenja i umorstva Andrije Hebranga 1992., a da 2003. Hrvatski sabor nije želio podržati povrat posmrtnih ostataka Andrije Hebranga. To su činjenice, ne mišljenje. </p>
<p>Zainteresirane upućujem na originale nekih partijskih zapisnika u elektroničkom obliku i na informaciju o poticaju za vraćanje Andrijinih posmrtnih ostataka na www.Andrija-Hebrang.com.</p>
<p>BRANKO HEBRANG Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Europa je starija od kršćanstva, ali i stara je Grčka postojala prije velikana »klasične Grčke«</p>
<p>Vjesnik je 8. studenoga objavio članak Gordana Pandže pod naslovom: »Europa je starija od kršćanstva...«, gdje piše, a već duže vrijeme je to značajna tema i u Europi, o predstojećem »preustrojstvu Europe«, odnosno o »europskom ustavu«, ali bez kršćanstva i kršćanskih zasada i načela.</p>
<p> Za takovo »preustrojstvo Europe«, koliko se znade, najviše se zalažu Valery Giscard d'Estaing i Romano Prodi, dva istaknuta europska političara, no oni su samo »glasnogovornici« takove Europe. Ne treba ni naglašavati da se »na noge digla« i ona druga i drugačija Europa, odnosno »glasnogovornici« kršćanske Europe na čelu s papom Ivanom Pavlom II.</p>
<p>Stara je Grčka postojala i prije jednoga Sokrata, Platona, Aristotela, Eshila, Fidije, Perikla i tolikih drugih velikana »klasične Grčke«, a može li se i današnja ne samo Grčka, nego i Europa zamisliti bez tih duhovnih veličina i velikana?</p>
<p>I prije pojave rimskoga prava postojao je stari Rim. Istina, rimsko pravo je jedan od najvećih temelja dugotrajnog rimskoga carstva i rimskoga sveukupnog postojanja i sveukupnih »rimskih vrednota«, koje se pravo i danas na mnogobrojnim europskim pravnim fakultetima uči i proučava pa tako i u Hrvatskoj na njenim pravnim fakultetima.</p>
<p>Nije mi poznato jesu li neki rimski povjesničari zabilježili rođenje i dolazak na svijet Sina Marijina, odnosno Isusa Krista kao što su to učinili neki evanđelisti, u prvome redu Matej i Luka; a Isus Krist se rodio u vrijeme rimskoga cara Augusta; ali je zato jedan od najvećih ne samo rimskih povjesničara Kornelije Tacit zabilježio smrt Kristovu u svojim Analima (XV. 44.) gdje doslovno stoji... »ime mu je dao (kršćanstvu) Krist, koji je za vladanja Tiberijeva bio pogubljen od namjesnika Poncija Pilata«.</p>
<p>Istina, Krist, to jest »auctor Christianitatis«, utemeljitelj kršćanstva, nije se rodio u Europi, nego u Betlehemu, u Judeji, zemlji Judinoj, ali se njegov nauk najviše širio iz Europe i po svijetu ga europski teolozi i kršćanski pismoznanci promicali. Danas je Rim, odnosno Vatikan središte najraširenijega kršćanstva, mislimo na ono zapadno kršćanstvo. A već dugi niz stoljeća naša draga i mila Europa nije ista kao prije spoznaje i primanja i usvojenja kršćanstva. To znaju negatori i »nijetitelji« (od glagola nijekati, poricati) kršćanstva.</p>
<p> Doista »ništa nije kao prije« pojave kršćanstva u Europi. A kako dugo i koliko dugo će trajati ta borba između teizma i ateizma, između boštva i bezboštva u Europi, to nismo u stanju reći i predvidjeti. No da će ta borba biti dugoročna i dugotrajna o tome ne treba ni zboriti ni govoriti.</p>
<p>Bogoznanci i teolozi imaju svoj »zaštitni znak« za promicanje Kristova nauka ne samo za našu Europu nego i za ostali »orbis terrarum«, odnosno za cijeli svijet, a taj »zaštitni znak« glasi: ni vrata paklena ga neće nadvladati. Prije će nebo i zemlja proći. Poznajemo te riječi i poruke. </p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Olić se nije spakirao i napustio Čatež, već je ostao s našom reprezentacijom </p>
<p>U Vjesniku je u utorak 18. studenoga objavljen tekst uvaženog sportskog novinara Zlatka Abramovića pod naslovom »Hrvati sigurno idu u Portugal«. U samom početku teksta novinar kaže »istog trenutka kad je dobio drugi žuti karton i stekao zabranu nastupa u Ljubljani, Olić je spakirao stvari i napustio zajednički kamp u Čatežu.., za razliku od Ermina Šiljka koji je ostao sa slovenskom reprezentacijom«.</p>
<p> Moram to demantirati jer sam osobno razgovarao s Ivicom Olićem, baš o toj temi, pred vratima rimske kupelji hotela Terme u Čatežu, u nedjelju u 19,20 sati, dakle 26 sati po završetku utakmice. Živković je slavio svoj rođendan s Olićem i još šest-sedam nogometaša, a Olića sam pitao zar ne smije do svoje rodbine u Slavoniju. On je rekao da su ga pustili, ali on ipak radije ostaje s reprezentacijom i dečkima. Još me zamolio da na izlasku iz kompleksa bazena pronađem selektora Barića i pozovem ga da im se pridruži u proslavi. Stoga su netočni navodi gospodina Abramovića o nezajedništvu u našoj reprezentaciji, ali su točni oni da bilo lijepo vidjeti sve slovenske reprezentativce kad su se zagrlili i ohrabrili pred početak utakmice.</p>
<p>ZDENKO PAĐEN Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U tjedan dana 20 provala, 11 krađa i incident u kafiću</p>
<p>ZADAR, 18. studenoga</p>
<p> - Policijska uprava zadarska proteklog je tjedna zabilježila pad kriminalnih djela za oko 17 posto. Ukupno su obrađena 44 kaznena djela, od kojih je najviše djela iz područja imovinskog kriminaliteta. </p>
<p>Počinjeno je 20 provala i 11 krađa, kazala je glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinčić, na redovnoj konferenciji za novinare. Zabilježene su tri zloporabe opojnih droga, od kojih se jedno kazneno odnosi na sumnju na preprodaju droge, zbog čega je provedena kriminalistička obrada nad jednim 31-godišnjim Zadraninom. Prilikom pretrage njegova doma pronađeno je oko 10 grama heroina, a on je priveden istražnom sucu Županijskog suda u Zadru zbog sumnje na preprodaju. </p>
<p>Druga dva kaznena djela zloporabe droga odnose se na posjed manjih količina marihuane. </p>
<p>Prošlog je tjedna u poslovnici Fine u Zadru pronađena još jedna novčanica u apoenu od 100 kuna, za koju se sumnja da je krivotvorena, te je poslana na vještačenje. Zbog napada na službenu osobu u subotu navečer priveden je 35-godišnji Zadranin, koji je oko 19 sati narušavao javni red i mir u jednom kafiću u Zrinsko-Frankopanskoj ulici na Relji. Po dolasku policajaca, alkoholizirani izgrednik ih je počeo vrijeđati, a zatim je i fizički nasrnuo na jednog od njih. Policajci su ga uspješno svladali i priveli u policijsku postaju, nakon čega je nad njim provedena kriminalistička obrada, a 35-godišnjak je dobio kaznenu prijavu zbog napada na službenu osobu. </p>
<p>U ponedjeljak je završena kriminalistička obrada nad tri osobe s obrovačkog područja starosne dobi od 27, 40 i 44 godine, od kojih je dvije vlasnik zatekao pri provali u njegov radni stroj na autocesti u izgradnji između Šopota i Zapužana. </p>
<p>Zadržao ih je do dolaska policije, a provedenom kriminalističkom obradom je otkriveno da su iz radnog stroja ukrali 180 litara goriva. Kradljivci su dobili kaznenu prijavu zbog provale, a pretragom doma kod jednog od njih pronađena je automatska puška i više komada streljiva, pa je dobio i kaznenu prijavu zbog nedopuštenog držanja oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>Kaznenu prijavu dobio je i 49-godišnji Vladimir B., koji je u ponedjeljak predvečer prijetio da će se raznijeti ručnom bombom na krovu zgrade na Poljani Pavla Pavlovića, u samom centru Zadra. Nakon što je upućen na psihijatsrijsko liječenje, u njegovom stanu policija je pronašla još jednu ručnu bombi i streljivo te automatska puška na stubištu ispred stana. Inače, Vladimir B. je invalid Domovinskog rata koji se više godina liječi od PTSP-a. Još uvijek nije poznato tko je u subotu popodne pucao iz lovačke puške s otočića Sveta Katarina kod Biograda na moru, te pritom u vrat lakše ranio 30-godišnjeg ronioca. Policijski službenici zatekli su u to vrijeme jednu osobu s lovačkom puškom na otočiću, te mu je ta puška izuzeta i poslana na vještačenje, kojim bi se trebalo utvrditi odgovara li zrno izvašeno iz vrata tom oružju. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Razbijeni automobili gostima iz Srbije i Crne Gore</p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Gordana Vulama rekla nam je da organizator seminara nije policiju obavijestio da će skupu prisustvovati državljani Srbije i Crne Gore, jer bi u protivnom policija svakako osiguravala parkiralište</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Četvorica državljana Srbije i Crne Gore doživjeli su prije desetak dana u Zagrebu neugodnu »dobrodošlicu«.</p>
<p> Njihovi su automobili naime oštećeni u vandalskom divljanju ispred dvorane »Sutinska vrela«, u kojoj se održavao seminar o marketingu u organizaciji jedne strane tvrtke.</p>
<p> U radu seminara sudjelovali su sudionici iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Incident se dogodio prvog dana seminara u subotu 8. studenoga, a o samom događaju, o kojem policija nije izvijestila javnost, saznali smo nekoliko dana kasnije od očevica koji je želio ostati anoniman.</p>
<p> Po riječima osobe koja se obratila Vjesnikovim novinarima, toga dana u 14 sati na parkiralište na kojem je bilo parkirano 7 autobusa i desetak automobila, došla su dvojica vidno pijanih mladića, »jedan visok i krupan, a drugi izrazito nizak«.</p>
<p> Kada su ugledali automobile s registracijama Srbije i Crne Gore, počeli su s divljanjem. Lomili su retrovizore, čupali antene i brisače, a automobile su udarali rukama i nogama. Sve su to s ulaza u sportsku dvoranu, tvrdi naš anonimni sugovornik, promatrali zaštitari koji su osiguravali seminar. Zaštitari međutim nisu reagirali, a pijani im je dvojac navodno razbijajući automobile, dovikivao »zovite muriju«, a jedan je čak rekao i gdje stanuje. Iživljavanje na automobilima je trajalo dvadesetak minuta, tvrdi naš »anonimni dojavljivač«, a pola sata nakon što su pijani mladići otišli »uz brijeg«, stigla su dvoja policijska kola. Policajci su popisali štetu na oštećenim automobilima, a vlasnici su kasnije dobili potvrde.</p>
<p>Drugog dana seminara, sudionici više nisu dolazili osobnim automobilima, a parkiralište je osiguravala policija.</p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Gordana Vulama rekla nam je u utorak kako organizator seminara u »Sutinskim vrelima« nije obavijestio policiju da će skupu prisustvovati državljani Srbije i Crne Gore. Da je organizator to učinio policija bi svakako osiguravala spomenuto parkiralište.</p>
<p>Glasnogovornica PUZ-a, dala nam je i podatke o oštećenim automobilima i njihovim vlasnicima. Na »VW karaveli« beogradskih oznaka, vlasništvo P.V. (32), iz Beograda, potrgani su retrovizori. Bez retrovizora ostao je i »BMW320D« novosadskih oznaka, vlasništvo B.J. (61) iz Novog Sada. Na »VW golfu III« beograđanina M.D. (35), oštećena su prednja i zadnja vrata, iščupana je antena i udubljen krov. Četvrti ošetećeni automobil je »mitshubishi« beogradskih oznaka vlasništvo B.N. (33) iz Beograda. Na automobilu je iščupan zadnji brisač i oštećena su stražnja lijeva vrata.</p>
<p>Policijski službenici nastavljaju obradu u ovom slučaju, rekla nam je glasnogovornica Vulama, a po policijskim podacima u incidentu su sudjelovala trojica mladića. Po neslužbenim procjenama samih vlasnika šteta na automobilim je oko 2000 kuna.</p>
<p>Nitko od prisutnih zaštitara i samih sudionika skupa, koji su iz dvorane mogli vidjeti što se vani događa, nije policiji dao korisne informacije, a nije to učinio ni naš sugovornik, koji kaže da se ne bi htio zamjeriti lokalnim dečkima.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>I dalje je sporno je li Asim Kurjak zakasnio s tužbom</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Na Općinskom je sudu u utorak u sudskom sporu koji je pokrenuo ginekolog Asim Kurjak protiv novinarke tjednika »Globus« Renate Ivanović, saslušan tužitelj. Veliki je dio rasprave »posvećen« datumima, jer obrana tvrdi da je Kurjak prekasno podigao optužni akt, a što on kategorički poriče. </p>
<p>Međutim, ni na ovoj raspravi to pitanje nije riješeno, a sporno je je li Kurjak članak vidio na dan izlaska ili večer prije, jer se u Zagrebu »Globus« može kupiti dan prije nego u ostalim dijelovima Hrvatske, a Kurjak tvrdi kako je na dan izlaska bio u Opatiji.</p>
<p>U svom je iskazu Kurjak izjavio kako ga tužena Ivanović i dalje »povlači« po novinama, navodeći primjerak »Globusa« od 5. rujna ove godine, u kojem je novinarka pisala o navodnim nepravilnostima i nezakonitostima u Kurjakovom radu. </p>
<p>Slijedeću će raspravu sudac Marijan Bertalanić zakazati pismenim putem, nakon što se iz bolnice »Sveti Duh« pribavi dokumentacija iz koje će se vidjeti gdje je Kurjak bio na dan objavljivanja spornog članka.</p>
<p>Privatnu je tužbu Kurjak za kazneno djelo klevete podnio zbog teksta objavljenog u »Globusu« 5. travnja prošle godine pod naslovom: »Afera Kurjak« te podnaslovima »Globus otkriva novu aferu dr. Kurjaka: poznati stručnjak za liječenje neplodnosti u svojim klinikama MMC u Zagrebu, Crikvenici i Sarajevu većinu pacijentica podvrgava operaciji kojom se uklanja materična pregrada, septum uterusa, premda je ta anomalija uzrok neplodnosti u samo jedan posto slučajeva i svaki takav zahvat naplaćuje 1.000 eura«. </p>
<p>Nadalje se u tužbi navodi da je u odlomku s naslovom »Operacija zraka« novinarka navela da Kurjak s primarijusom Skenderovićem, poput putujućeg cirkusa, obilazi svoje poliklinike i da njih dvojica kao na tekućoj vrpci operiraju žene, kako im skupo naplaćuje maglu i kako svakog može profesionalno uništiti koga se sjeti.</p>
<p>U drugoj točki tužbe se navodi da je novinarka u tekstu pod naslovom: »Medicinski fakultet u Zagrebu odbio je doktorsku disertaciju Asima Kurjaka, proglasivši je falsifikatom«, neistinito napisala da je Kurjak još kao devetnaestogodišnjak odlazio u Banja Luku zarađivati ilegalno obavljenim pobačajima, da je doktorirao u Beogradu jer mu falsificiranu diplomu nisu priznali u Zagrebu, da su mu pri porodu umrli rodilja i dijete pri čemu se pokazala sva njegova nestručnost, te da kod njega funkcionira načelo prijetnje i ucjene.</p>
<p>»Svi navodi tekstovima su apsolutno neistiniti i predstavljaju grubu klevetu na moj račun«, izjavio je svojedobno Kurjak na sudu i dodao da su mu ti navodi nanijeli veliku moralnu i profesionalnu štetu.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prvoopotužena priznala, drugooptužena odbija krivnju</p>
<p>Objava presude očekuje se u srijedu/ Postupak je iz zdravstvenih razloga razdvojen za člana Povjerenstva, dr. Enesa Ćatovića, koji je dva puta pokušao samoubojstvo</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Vijeće Županijsjkog suda pod predsjedanjem suca Marina Mrčele završilo je u utorak kazneni postupak protiv dr. Verice Jelačić-Penezić i dr. Biserke Orlić, liječnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je optužnica Uskoka teretila za primanje mita.</p>
<p> Prema optužnom aktu one su dogovorile i zatražile mito od Zorice Grbavac, vlasnice i ravnateljice zdravstvene ustanove za rehabilitaciju »Zorica«, zahtijevajući od nje da ovom povjerenstvu plaća 1.000 kuna po djelatniku spomenute ustanove, bez obzira na medicinsku opravdanost u davanju usluga rehabilitacije, ili medicinske njege.</p>
<p> Svi razgovori i dogovori odvijali su se tijekom listopada i studenoga 2002. godine.</p>
<p> Postupak je iz zdravstvenih razloga razdvojen za dr. Enesa Ćatovića član Povjerenstva, koji je dva puta pokušao samoubojstvo. Njegovo je ozdravljenje, navodno još uvijek neizvjesno, a upitna je i njegova sposobnost da prati suđenje. Objava presude očekuje se u srijedu.</p>
<p>U završnom govoru predstavnika optužbe istaknuto je da je dokazni postupak, posebno u utorak nakon slušanja audio snimke, nedvojbeno dokazao da je precizno dogovarano kako će i na koje mjesto i u koliko sati vlasnica Zdravstvene ustanove za rehabilitaciju Zorica Grbavac donijeti gotovinu za članove Liječničkog povjerenstva. Snimka razgovora kao i kasnije nalaženje novčanica kod prvooptužene dr. Verice Jelačić-Penezić, govori sve. Ona je djelo i priznala, ali drugooptužena to poriče, braneći se da nije bila prisutna kod dogovora o visini i mjestu isporuke mita. Zastupnica Uskoka naprotiv smatra da je i ona odgovorna za to kazneno djelo i da njeno odbijanje krivnje nije vjerodostojno. Ono je protivno iskazu svjedokinje Grbavac i drugim dokazima. Zastupnica optužbe zatražila je od vijeća da posebno cijeni pogibeljnost kaznenog djela primanja i traženja mita. Ono dovodi u pitanje povjerenje u rad državnih institucija.</p>
<p>Odvjetnik prvooptužene dr. Verice Jelačić-Penezić osvrnuo se na uvjete života u kojemu se dogodilo kazneno djelo, koje je njegova branjenica u potpunosti priznala i izrazila duboko kanjanje. To je stanje u kojemu je optuženica izgubila mjeru o ponašanju i etičkim mjerilima. Njen suprug bio je teško bolestan, a samo dio skupih troškova liječenja nadoknadila mu je nadležna ustanova. Djelo, za koje nema nikakva opravdanja, nije učinjeno iz gramzljivosti već iz potrebe da se kupi suprugu lijek, da bi se održavao na životu. Predložio je sudu uvjetnu osudu, jer o okrivljenici ovisi sin i teško bolestan suprug.</p>
<p>Odvjetnica drugooptužene dr. Biserke Orlić zatražila je u završnom govoru od vijeća da ju se oslobodi od kaznene odgovornosti za djelo opisano u optužnici. Svi provedeni dokazi govore, istakla je odvjetnica, da njena branjenica nije ni dogovarala i organizirala dobivanje mita. Nije sudjelovala u prethodnom dogovaranju, o čemu svjedoči i neke izjave prvooptužene, a na audiozapisu jasno se čuje kako je ona, u vrijeme dogovaranja za visinu mita, izlazila i ulazila u prostoriju liječničkog povjerenstva radeći svoj posao. Njena branjenica, u svojoj obrani pred sudom istakla je da je drugooptužena opomenuladr. Ćatovića »da se ne šali s osiguranicima«. No ubrzo je ušutkana izjavom predsjednika povjerenstva dr, Ćatovića da si, ako se s njim ne slaže, može tražiti novo radno mjesto. </p>
<p>Raspravno vijeće potrošilo je u utorak govoto pola radnog dana na preslušavanje audio-snimke, tajno snimljenog razgovora između Zorice Grbavac i članova Povjerenstva. Osoba pod kodnim nazivom »osoba D« odmah je identificirana, jer je to jedina muška osoba koja je bila u sobi. </p>
<p>Glavna svjedokinja Zorica Grbavac identicicirala je i druge govornike, prvo i drugooptuženu samo na nekim dijelovima snimke, a za neke nije bila potpuno sigurna. </p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ozlijeđeni vozač »mercedesa« umro u bolnici</p>
<p>OSIJEK, 18. studenoga</p>
<p> - Od ozljeda zadobivenih u teškoj prometnoj nesreći, šezdesetčetverogodišnji Stevan Petković iz Osijeka preminuo je u ponedjeljak u večernjim satima u osječkoj Kliničkoj bolnici. </p>
<p>Prema policijskom izvješću, prometna se nesreća dogodila u ponedjeljak oko 16,15 sati u osječkom prigradskom naselju Nemetin. </p>
<p>Do nesreće je došlo kada je Petković, upravljajući osobnim automobilom »mercedes 190«, zbog vožnje neprilagođene uvjetima na kolniku koji je bio mokar od kiše, prednjim djelom vozila udario u zadnji dio zaustavljenog teretnog vozila marke »MAN«, slatinskih registracijskih oznaka, koje je uz desni rub kolnika zaustavio I. B. (28). </p>
<p>Od siline udarca, Petković je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede. Unatoč borbi liječnika da mu spase život, on je preminuo u bolnici nekoliko sati nakon nesreće. </p>
<p>Očevid je na mjestu događaja obavio istražni sudac osječkog Županijskog suda i djelatnici postaje prometne policije osječko-baranjske policijske uprave.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U izgorjeloj baraci pronađen muški leš</p>
<p>OSIJEK, 18. studenoga</p>
<p> - Zasad još neidentificirani muškarac smrtno je stradao u požaru koji je u ponedjeljak oko 22,35 sati izbio u napuštenoj i razrušenoj baraci u osječkom naselju Zeleno Polje, a koja je u vlasništvu tvrtke »Boras«. </p>
<p>Kako je izvjestila policija, nakon što su ugasili požar vatrogasci su u baraci pronašli tijelo muške osobe koje je prevezeno na Odjel patologije osječke Kliničke bolnice, gdje će se obdukcijom utvrditi uzrok smrti. No, prema priči ljudi koji stanuju u blizini napuštena barake, pretpostavlja se da je riječ o Ivici Šeremetu koji je baraku koristio od veljače prošle godine jer mu je njeogova kuća izgorjela. </p>
<p>Na mjestu događaja policija je uz nazočnost protupožarnog inspektora obavila očevid kako bi se utvrdio uzrok požara, dok se provodi i istraga kako bi se utvrdio identitet stradalog muškarca. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Hrvatska reprezentacija može se pripremati i u Hrvatskoj</p>
<p>Hrvatska nogometna reprezentacija pripremama u Čatežu promiče slovenski turizam, dok joj je istodobno sponzor hrvatsko Ministarstvo turizma</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Koliko ima smisla da se hrvatska reprezentacija za utakmicu protiv Slovenije priprema u Sloveniji. Naši nogometaši na nekom domaćem odredištu možda ne bi imali uvjete kao u Čatežu, ali bi imali sve potrebno za dobre pripreme.</p>
<p>Nakon što je hrvatska reprezentacija izvukla Sloveniju, Otto Barić je rekao kako ne bi bilo dobro da se naša reprezentacija za ovu utakmicu priprema u Čatežu. Kasnije je pak promijenio retoriku, među ostalim i zato jer su se dosad Slovenci pokazali kao dobri domaćini, ali i zato jer su, prema našim informacijama, Terme Čatež hrvatskoj reprezentaciji ponovno dale veliki aranžmanski popust. Netočno je, međutim, da Hrvatska, kao turistička zemlja, nema niti jedan objekt čija bi infrastruktura zadovoljila potrebe nogometaša.</p>
<p>»Poreč ima sve uvjete za pripremu hrvatske nogometne reprezentacije, a tu su se nekoliko puta i pripremali. Turističko poduzeće Plava laguna je pored toga član Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i reprezentacija se mogla pripremati kod nas« rekao nam je Branko Curić, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a, također se slaže da se za utakmicu sa Slovenijom nije trebalo pripremati u Čatežu. </p>
<p>Na naše pitanje bi li reprezentacija imala dobre uvjete u Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica, Mateša odgovara da tamo dugo nije bio, ali da je nogometni teren relativno nov, otvoren 1998. HOC Bjelolasica ima i dovoljno preuređenih soba za kompletan pogon reprezentacije, a poteškoća je nedostatak bazena i odgovarajuće dvorane. Postoji i priča da bi smještaj na Bjelolasici stajao tri puta više nego u Čatežu.</p>
<p>»Sumnjam u to, ali i ako je to točno, cijena ponekad nije presudna«, drži Mateša.</p>
<p>Bi li se hrvatski nogometni reprezentativci, koji uglavnom igraju u inozemstvu, bolje osjećali u vlastitoj državi nego u Sloveniji, odnosno bi li im toliko nedostajala »raskoš« Čateža? Njima je najvjerojatnije svejedno, jer poslu pristupaju profesionalno.
Nikoga ne zanima to što je Ministarstvo turizma, dakle posredno hrvatski porezni obveznici, jedan od glavnih sponzora hrvatske nogometne reprezentacije i što bi pripreme u Hrvatskoj pridonijele njezinoj turističkoj promidžbi. Reprezentaciji je bilo bitno uzeti velike novce iz ugovora kojeg je svojedobno s HNS-om potpisao Ivan Herak. Nema veze što se zauzvrat priprema u Sloveniji i reklamira turizam susjedne države.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Male i srednje tvrtke u Hrvatskoj i Mađarskoj još nisu spremne za EU</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Mađarski su investitori sve zainteresiraniji za ulaganja u Hrvatsku, čemu je dokaz ne samo 25-postotni ulazak Mola u vlasničku strukturu Ine sa 505 milijuna eura, već i sve veća ulaganja u turizam te prerađivačku industriju, rekao je u utorak Tibor Sült, voditelj Ureda za trgovinu u Veleposlanstvu Mađarske u Zagrebu na Hrvatsko-mađarskom poslovnom skupu. </p>
<p>U suradnji s mađarskom Agencijom za agrarni marketing te tvrtkom Promo, mađarski Ured za trgovinu organizirao je susret predstavnika 14 mađarskih s predstavnicima 43 hrvatske poljoprivredno-prehrambene tvrtke, poput Podravke, Badela 1862, Stanića,...</p>
<p>Sült je napomenuo da će do kraja godine u Zaboku mađarski Dunapack dovršiti 23 milijuna eura vrijednu halu za proizvodnju valovitog kartona i ambalaže, u kojoj će zaposliti 84 radnika. Diamant marina do sada je uložila gotovo 60 milijuna eura u Hotele Primošten i Hotel Jelsu, te marinu u Tribunju.</p>
<p>Suradnja dviju zemalja morat će se modificirati od 1. svibnja iduće godine, jer će tada, ulaskom Mađarske u EU, prestati vrijediti ugovor o slobodnoj trgovini između Mađarske i Hrvatske. Sült je napomenuo da u izmijenjenim okolnostima glavnu ulogu moraju preuzeti male i srednje tvrtke. Međutim, one u obje zemlje još uvijek nisu dovoljno razvijene da bi osigurale konkurentnost u trenutku potpunog otvaranja tržišta multinacionalnim kompanijama iz EU.</p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U četvrtak novi sastanak o hotelu Hilton Imperial</p>
<p>DUBROVNIK, 18. studenoga</p>
<p> - U Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u povodu poništenja građevne dozvole dubrovačkom hotelu Hilton Imperial održan je u utorak sastanak kojem su nazočili svi koji su sudjelovali u izdavanju građevne dozvole: predstavnici investitora (Atlantska plovidba i austrijski Strabag), projektanata (Alfaplan), te konzervatora i nadležnog županijskog ureda. No sastanak nije rezultirao dogovorom.</p>
<p>Mario Duić, član Uprave Atlantske plovidbe rekao nam je da će se na odgovor morati pričekati još dva dana, koliko je potrebno da se u Ministarstvu prouči dokumentacija. To znači, rekao je Duić, da u četvrtak slijedi novi sastanak sa samo jednim predstavnikom investitora kojem će biti priopćen »konačni odgovor«. </p>
<p>Atlantska plovidba će podnijeti zahtjev za obnovu postupka za izmjenu rješenja o poništenju građevne dozvole hotelu Hilton Imperial. Građevnu je dozvolu Ministarstvo poništilo zbog tri zemljišne čestice, koje nisu obuhvaćene lokacijskom dozvolom, a upitnim drže i »konačnost rješenja Konzervatorskog odjela u Dubrovniku«.</p>
<p>Iz Ministarstva je priopćeno da »predstavnici Atlantske plovidbe mogu zatražiti obnovu postupka«.</p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Radnici od HEP-a potražuju ukupno 30 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - »Županijski sud u Vukovaru u lipnju ove godine presudio je osam predmeta u korist radnika Hrvatske elektroprivrede, a samo tri mjeseca kasnije donio je dvadesetak presuda protiv HEP-ovih radnika, a u korist HEP-a«, istaknuo je Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES), u utorak u Zagrebu.</p>
<p>»Sindikat i radnici HEP-a ogorčeni su zbog otkazanog kolektivnog ugovora i svoja potraživanja nastoje ostvariti sudskim putem, no mnogi su se upitali postoje li pritisci na suce iz političkih krugova«, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.</p>
<p>Do preokreta u sudskim presudama na Županijskom sudu u Vukovaru došlo je, naglasio je Čorak, nakon sastanka potpredsjednika Vlade Gorana Granića, predsjednika Uprave HEP-a Ive Čovića i državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji su, kako tvrdi, dogovorom spriječili donošenje sudskih presuda u korist radnika. On napominje kako je zbog nepoštivanja prava radnika podnesena tužba Ustavnom sudu zbog presuda Županijskog suda u Vukovaru.</p>
<p>»Ako se spor ne razriješi na Ustavnom sudu, sljedeći korak bit će pokretanje tužbe na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu«, rekao je Čorak.</p>
<p>Radnici HEP-a u 7000 tužbi zbog neostvarenih materijalnih prava od HEP-a potražuju ukupno 30 milijuna eura, kazao je Čorak.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nove špekulacije o preuzimanju Commerzbanka</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Europski su indeksi u utorak porasli, ali dobici uglavnom nisu bili izraženi. Londonski FTSE 100 je do poslijepodneva porastao 0,8 posto, na 4373,5, a frankfurtski Dax i pariški CAC 40 su dobili 0,7 posto, dosegavši 3700,1, odnosno 3382,7 bodova. DJ Stoxx 50 je porastao 0,91 posto, na 2564,2 boda. Vodafone je porastao 6,4 posto nakon što je objavio rezultate bolje od očekivanih, povećanje dividendi i otkup dionica u visini 2,5 milijardi funti. Deutsche Telekom je dobio 0,4, a France Telecom 0,5 posto.</p>
<p>Commerzbank je skočio 5,2 posto zahvaljujući novim špekulacijama o pripremanju neprijateljske ponude za preuzimanje te treće po veličini njemačke banke. Naime, prema medijskim navodima, investicijska tvrtka WCM je dobila ponudu za kupnju njenog 4,9-postotnog udjela u Commerzbanku. Njen veći konkurent HVB porastao je 3,2 posto.</p>
<p>Među gubitnicima su, uz naftne kompanije, bile i zrakoplovne tvrtke, nakon što je EasyJet objavio rezultate slabije od očekivanih, a British Airways izvijestio o manjku u kompanijinom mirovinskom fondu od gotovo milijardu funti. </p>
<p>EasyJet je tako pao 2,2, a British Airways 3 posto. Lufthansa je pala 0,5, a Air France, za kojeg se očekuje da će također objaviti slabije rezultate, 1,6 posto.</p>
<p>U prvim minutama trgovanja u New Yorku DJIA je porastao 0,2, a tehnološki Nasdaq Composite 0,7 posto. Tokyjski Nikkei 225 je u utorak porastao 1,13 posto, na 9897,05 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Svake godine sve manje ljudi u vukovarskoj koloni sjećanja </p>
<p>U mimohodu u Vukovaru sedam tisuća ljudi / Predsjednik Sabora Tomčić bio je najviše rangirani hrvatski dužnosnik koji je bio u Vukovaru u povodu 12. obljetnice stradanja grada u srpskoj agresiji / Uz put kojim je prošla kolona sjećanja, zamijećeni izborni plakati HDZ-a i HSS-a / HSS-ovi plakati prelijepljeni preko onih koji ukazuju na Dan sjećanja u Vukovaru / Danas razmišljamo o onome što je bilo prije 12 godina, ali i o budućnosti Vukovara, rekao je ministar hrvatskih branitelja Pančić / Zašto nitko nije službeno obavijestio Borkovića </p>
<p>o službenom priznanju njegove 204. brigade </p>
<p>VUKOVAR, 18. studenoga</p>
<p> - Svečanim mimohodom u kojem je sudjelovalo oko sedam tisuća ljudi, te polaganjem vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata obilježen je u utorak Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, u povodu dvanaeste obljetnice stradanja grada heroja u srpskoj agresiji 1991. Dan sjećanja na žrtvu Vukovara ove je godine obilježen pod geslom »Bijeli križ opomenu šalje«. </p>
<p>Kolonu sjećanja, koja je u 10.30 sati krenula iz vukovarske Opće bolnice gdje je prije toga održana ceremonija, predvodili su pripadnici 3. gardijske oklopno-mehanizirane brigade. Oni su nosili hrvatsku državnu zastavu te zastave Vukovarsko-srijemske županije, grada Vukovara, 204. brigade Hrvatske vojske i Hrvatskoga društva logoraša srpskih konclogora. Slijedili su ih sinjski alkari odjeveni u svečane odore te 120 djece poginulih branitelja iz cijele Hrvatske. </p>
<p> U koloni sjećanja kojoj se, kako je prolazila vukovarskim ulicama, pridruživalo sve više Vukovaraca i posjetitelja, bili su čelnici i predstavnici mnogih hrvatskih političkih stranaka te Ureda predsjednika Republike, Hrvatskoga sabora i Vlade.</p>
<p>Branko Borković - Mladi Jastreb, posljednji zapovjednik obrane Vukovara, nije skrivao razočaranost što je »svake godine kolona sjećanja sve kraća«.</p>
<p>»Mislim da je tomu kriv izostanak državnog protokola. Jer, sve što se svake godine događa u Vukovaru 18. studenoga, stvar je osobne inicijative, odnosno organizacije grada, a ne državnog protokola, a moramo se izboriti da se to promijeni. Da nije osobne volje Udruga udovica Domovinskog rata, ni ova djeca danas ne bi bila ovdje. Organizacija Dana sjećanja na Vukovar trebala bi biti u rukama predsjednika države«, ustvrdio je. </p>
<p>Govoreći o tomu kako je napokon 204. brigada kojoj je bio na čelu priznata kao službena postrojba HV-a, Borković je istaknuo da je iznenađen što ga o tome nitko nije osobno obavijestio. O tomu je čuo od »svojih suboraca koji su tu vijest pročitali u novinama«.»Ako je sve to o odluci točno, sretan sam jer je to kraj mukotrpnog dvanaestogodišnjeg razdoblja borbe za priznanje. No, nije u pitanju samo status te postrojbe. Teško možete vratiti dostojanstvo onima koje nitko nije prihvaćao 12 godina«, kaže.</p>
<p>Izaslanstvo HDZ-a, kao i svake godine, bilo je najbrojnije, a nije prošlo nezamijećeno da su put kojim je prošla kolona sjećanja na nekoliko mjesta »nadvisili« izborni transparenti te stranke. Duž cijelog puta bili su zamijećeni i HSS-ovi izborni plakati. Zanimljivo, dva dana prije Dana sjećanja na Vukovar, u gradu heroju više se nije mogao uočiti ni jedan plakat koji bi ukazao na veliki događaj iz novije hrvatske povijesti. HSS-ovi plakati su, naime, zalijepili preko njih. </p>
<p>Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a, naglasila je da svake godine dolazi u Vukovar pokloniti se žrtvama. No, »morala« je primijetiti da ove godine »ima malo koga iz vlasti«. »Mislim da na ovaj dan svi uistinu moraju zastati i prekinuti sve što rade te doći u Vukovar. Jako bi me žalostilo kad bi došlo do toga da ova kolona svake godine bude sve kraća. Vukovar ne smije biti zaboravljen, makar na taj jedan dan. Naravno, ne smije se zaboraviti ni u Saboru niti u Vladi jer zaborav je puzajuće zlo koje danas sasvim sigurno prekriva mnoge događaje, sve što se dogodilo Hrvatima i Hrvatskoj«, rekla je.</p>
<p>Prema riječima Ivice Pančića, ministra hrvatskih branitelja, kao i svake godine, i ovaj put je cijela Hrvatska u mislima s Vukovarom. »Ovo je Dan sjećanja na herojstvo i tragediju grada Vukovara i njegovih stanovnika. Mi koji smo tada bili u Vukovaru, koji smo preživjeli, isto smo mogli krenuti na put bez povratka, a naši roditelji biti danas u koloni u crnini. Ova simbolika danas ima dodatni značaj. Ne samo da danas razmišljamo o onome što je bilo prije 12 godina, već moramo gledati u budućnost i da od Vukovara učinimo grad kakav je bio prije rata - jedan od najrazvijenijih u Hrvatskoj«, istaknuo je Pančić. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja o tome zašto ratni zapovjednik nije obaviješten o službenom priznanju 204. vukovarske brigade, Pančić je rekao kako pretpostavlja da to nije učinjeno iz tehničkog razloga. »Bitno je da je odluka donesena i da je to učinjeno prije 18. studenoga, a formalni dio ostavimo za sljedeće dane«, dodao je . </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt kazala je da se na ovaj dan »bude sjećanja na sve tragedije koje su proživjeli Vukovarci«. »Ovaj se dan nikad ne smije zaboraviti. Cijeli grad i šira okolica morali bi postati spomen-područje za buduće naraštaje koji svake godine trebaju dolaziti ovdje i obilaziti ova mjesta. Jer ta su mjesta opomena što sve ljudski um i ruka mogu napraviti«, rekla je Škare-Ožbolt. </p>
<p>Zlatko Tomčić, predsjednik Hrvatskoga sabora, bio je najviše rangirani hrvatski dužnosnik koji je u utorak posjetio Vukovar. No, nakon polaganja vijenaca, Tomčić i Goran Granić, potpredsjednik i izaslanik Vlade, te predsjednik HSLS-a Dražen Budiša nisu htjeli davati nikakve izjave. </p>
<p>U ime predsjednika Stjepana Mesića, u Vukovaru su bili njegov savjetnik za obranu i vojna pitanja Petar Stipetić te savjetnik za nacionalnu sigurnost Imra Agotić. U ime GS OS bili su nazočni general zbora Josip Lucić, general bojnik Mladen Kruljac i brigadni general Zvonko Peternel.</p>
<p>»Zašto dijeliti žrtve po nacionalnosti?«</p>
<p>»Kršćanski je sjetiti se žrtava, ali ne i dijeliti žrtve po nacionalnosti. Ovo je dan kad svi moramo odati dužnu počast svim ubijenim žrtvama Vukovara«, rekao je Jovan Ajduković, predsjednik Zajedničkog vijeća općina. </p>
<p>»Mnogi me pitaju zašto u isto vrijeme kad se Hrvati sjećaju svojih žrtava, Srbi održavaju parastos Srbima ubijenim u Vukovaru. Mislim da moramo krenuti u oporavak grada zajednički i da je ovako oduvijek trebalo biti«, zaključio je Ajduković.</p>
<p>Đorđe Macut, predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u skupštini grada Vukovara, rekao je da svake godine sve manje ljudi dolazi na parastos srpskim žrtvama na »groblje šajkača«, te da ove godine, za razliku od prošle, kad je bilo oko tisuću ljudi, očekuje njih tristotinjak. Na kraju se okupilo samo stotinjak Srba, uglavnom rodbine srpskih vojnika poginulih u Vukovaru. </p>
<p>Željko Garmaz i Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jakovčić osudio političku zloporabu kampanje »Bježi«</p>
<p>Osuđujem najnoviju besramnu krađu intelektualnog vlasništva Istarske županije, koju su izveli nemoralni, neodgovorni i neozbiljni pojedinci, navodi se u izjavi istarskog župana Ivana Jakovčića / Županija će nakon izbora odlučiti hoće li poduzeti dodatne mjere</p>
<p>PULA, 18. studenoga</p>
<p> - »Najoštrije osuđujem u ime Istarske županije korištenje u predizborne svrhe plemenite i humanistički orijentirane kampanje za borbu protiv ovisnosti 'Bježi', koju je Istarska županija nedavno pokrenula. Osuđujem najnoviju besramnu krađu intelektualnog vlasništva Istarske županije, koju su izveli nemoralni, neodgovorni i neozbiljni pojedinci«, navodi se u izjavi istarskog župana Ivana Jakovčića, koju je na izvanrednoj konferenciji za novinare u utorak pročitao u sjedištu Županijskog poglavarstva u Puli.</p>
<p>Pojašnjavajući to reagiranje, koje kasni 10 dana nakon isticanja IDF-ova plakata kojim se reagira na županijsku akciju borbe protiv ovisnosti, Jakovčić kaže da je korištenje plakata i njegove poruke odraz najvećeg političkog i ljudskog primitivizma, jer je jedna izrazito humana kampanja pokradena i upotrijebljena u predizborne svrhe, s promijenjenom porukom, umjesto bijega od droge, sad se nudi bijeg od rasprodaje zemljišta. »Ljudi koji si žele omalovažavanjem naše kampanje priskrbiti povjerenje građana pokazali su da ih ne zanima najveći istarski problem - ovisnost - nego svaki program Istarske županije žele izmanipulirati za svoje prljave političke interese«, poručio je istarski župan te pozvao građane da podrže mirnu i dostojanstvenu predizbornu kampanju, omogućujući svakom kandidatu da u potpunoj sigurnosti iznese svoj program.</p>
<p>Jakovčić je ustvrdio da je vrlo zadovoljan dosadašnjom kampanjom u kojoj nije bilo nikakvih incidenata, a što se tiče »intelektualne krađe«, županija će nakon izbora odlučiti hoće li poduzeti i neke dodatne mjere.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Glas za HSLS i DC »vratit će se s kamatama«</p>
<p>DUBROVNIK, 18. studenoga</p>
<p> - Dubrovački kandidati koalicijske liste HSLS-DC za X. izbornu jedinicu, Nikola Obuljen (peti), Vedran Kraljević (osmi) i Jero Krile (dvanaesti) u utorak su održali konferenciju za novinare. Kako je istaknuo Obuljen, ako dobije povjerenje birača, koalicija će se zalagati za veća socijalna prava posebice po pitanju rodiljnih naknada i prava branitelja. </p>
<p>»Moramo danas spomenuti ljude koji su pridonijeli stvaranju hrvatske države. Imamo program kojim ćemo osigurati njihova prava na zasluženoj razini. Vratit ćemo im dostojanstvo koje im je ova vlada oduzela neprestanim restrikcijama njihovih prava i stalnim preispitivanjem njihova statusa«, rekao je Obuljen, podsjećajući da je 18. studenoga 1991. pao Vukovar. »Sadašnja Vlada nekompetentna je a ponekad i neozbiljna. HSLS i DC žele u budućoj koaliciji Hrvatsku voditi bolje i s puno više odgovornosti za nacionalni interes i dostojanstvo. Prije početka kampanje odredili smo svoju buduću poziciju svrstavanjem u tzv. centar - desno a rekli smo i tko su naši mogući partneri. Ne čekamo ishod izbora i ne želimo trgovati mandatima kao što to rade neke druge stranke koje su četiri godine nosile vladajuću koaliciju a danas vode kampanju kao da su četiri godine bile u oporbi«, istaknuo je Obuljen, poručivši kako očekuje da će glasači koaliciji HSLS-DC »posuditi« glas koji će oni vratiti s kamatama. Kraljević i Krile govorili su o gospodarskom programu koalicije koji se prije svega oslanja na poduzetništvo, obiteljska gospodarstva s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zajednica prognanih bosanske Posavine pozvala Hrvate iz BiH da glasuju za HDZ </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Predsjedništvo Zajednice prognanih, izbjeglih i iseljenih bosanske Posavine održalo je u srijedu konferenciju za novinare na kojoj su govorili o problemima Hrvata u BiH i o važnosti predstojećih parlamentarnih izbora. </p>
<p>»Postoji totalna blokada povratku Hrvata u bosansku Posavinu, za što je prije svih kriva tzv. Republika Srpska, ali i sadašnje vlasti u Sarajevu i Zagrebu«, rekao je Mato Gogić, predsjednik Zajednice. </p>
<p>»Do sada se na područje od Banja Luke do distrikta Brčko vratilo oko 3000 Hrvata, da je od 50.000 kuća prije rata obnovljeno možda 1000, te da je međunarodna zajednica za povratnike u BiH do sada dala 5,2 milijarde američkih dolara, što su međusobno podijelile vlasti u Sarajevu i Banjoj Luci, od čega Hrvati nisu dobili ni mrvice«, naglasio je Gogić. </p>
<p>On je za prognane Hrvate iz bosanske Posavine zatražio ista prava, u Hrvatskoj i u Republici Srpskoj, kakva imaju Srbi povratnici u Hrvatskoj. To znači, pojasnio je, pravo na mirovinu, socijalnu zaštitu, zdravstveno osiguranje, izgradnju kuća, kućanske aparate i stočni fond. Dodao je i kako nije istina da se Hrvati ne žele vratiti, te je to nazvao dezinformacijama, koje šire neki dijelovi sadašnje koalicijske vlasti.</p>
<p>Na kraju je pozvao prognane Hrvate bosanske Posavine, ali i sve one koji vuku korijene od tamo da »obvezno iziđu na izbore 23. studenoga i daju svoj glas HDZ-u, stranci koja je zajedno sa svojim hrvatskim narodom obranila i stvorila Hrvatsku«. Razlog tomu, rečeno je, jest i to što »sadašnja koalicijska vlast nije ostvarila bolji život svima, a ne samo njima, kako je prije izbora 2000. obećavala«.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>HSS podržava registrirano istospolno partnerstvo</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Centar za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost prikazao je u utorak na konferenciji za novinare rezultate istraživanja »Stranke o LGBT (lezbijskim, gej, biseksualnim i transrodnim) pravima prije izbora u Hrvatskoj 2003.«. Konferenciju u prostorijama Centra za ljudska prava vodila je aktivistkinja Sanja Kalinić, a nazočnima se u ime udruge »Iskorak - grupe za prava seksualnih i rodnih manjina« obratio Dorino Manzin.</p>
<p>Upitnik sa 11 pitanja poslan je na adrese 79 političkih stranaka: 55 ih je potvrdilo primitak upitnika, a samo ih je osam (HKDS, HNS, HOP, HSLS, HSS, LS, SDP, ZEL) odgovorilo na pitanja. HDZ je obećao poslati odgovore, ali to još nije učinio. Iznimno negativne stavove prema LGBT pravima izrazili su samo HKDS i HOP, a ostale su stranke očitovale iznimno pozitivne (LS i ZEL) ili uglavnom pozitivne stavove. Iznimka je HSS, koji djelomično podržava LGBT prava. SDP ističe da je pravo na slobodno iskazivanje seksualne orijentacije i rodnog/spolnog identiteta jedno od temeljnih ljudskih prava i podupire sve koji se zalažu za aktivno promicanje i zaštitu prava LGBT populacije.</p>
<p>HKDS smatra LGBT orijentacije devijacijom ljudske naravi, a HOP mentalnim poremećajem i bolešću koja je svojstvena ljudima, a u životinjskom je svijetu nepoznata. HKDS također ne odobrava LGBT aktivizam, osim ako »vodi ispravnoj obiteljskoj politici«, a HOP smatra da svaku bolest treba liječiti, pa postojanje LGBT aktivizma drži opravdanim. Stav je obiju stranaka da je Zakon o istospolnim zajednicama nepotreban, odnosno protunaravan. HSS smatra da ga treba doraditi, ZEL ističe da Zakon daje drastično malo, LS je također za doradu Zakona i zalaže se za propise koji bi omogućili homoseksualnim parovima registrirati zajednički život, a ostale stranke podupiru sadašnji zakon.</p>
<p>Što se tiče uvođenja zakonskih odredaba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije te rodnog identiteta i određenja u Ustav, šest je stranaka za uvođenje antidiskriminacijskih odredaba, osim HKDS-a, HOP-a i HSS-a, koji ističe da je to pitanje riješeno Zakonom o istospolnim zajednicama. Na upit bi li stranka podržala pružanje azila u Hrvatskoj strancima kojima zbog njihova LGBT identiteta prijeti smrtna kazna, samo je HOP odgovorio negativno, a HSS i SDP su se suzdržali od odgovora s obrazloženjem da stranka o tom pitanju još nije raspravljala. Među anketiranima, samo HKDS i HSS ne bi kandidirali na izborima stranačkog člana koji javno deklarira LGBT identitet, a HOP ističe da tu osobu ne bi držao u stranci.</p>
<p>Na upit bi li podržale pravo LGBT ljudi na registrirano partnerstvo, brak, usvajanje djece i umjetnu oplodnju, samo su LS i ZEL podržali navedene opcije. SDP, HSLS i HSS podupiru registrirano partnerstvo, HNS na to pitanje nije odgovorio, a HKDS i HOP ne podržavaju ni jednu opciju.</p>
<p>Dorino Manzin je u ime udruge »Iskorak« pozvao članove LGBT populacije da kao ravnopravni hrvatski građani izađu na izbore i pritom uzmu u obzir ne samo rezultate ovog istraživanja nego i ostale relevantne društvene i gospodarske čimbenike u stranačkim programima. Pritom je izrazio iznenađenje što HSS podržava registrirano partnerstvo te je obećao da će ga na to podsjetiti nakon izbora.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Akcije »Bukom protiv šutnje« i »Začepi nos i glasaj«</p>
<p>Namjera nam je animirati 30 posto apstinenata, koji su urbana populacija, da izađu na izbore, a prihod od promomaterijala i vožnje oldtimerima uplatit ćemo u naš fond za kupnju inkubatora za zagrebačka rodilišta, kazala je glavna urednica Radija 101 Zrinka Vrabec Mojzeš / Organizatori žele potaknuti prvenstveno mlade i žene da izađu na predstojeće parlamentarne izbore</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Nestranačka kampanja za parlamentarne izbore »Izbor 2003.«, koju čini dvadesetak nevladinih organizacija, Radio 101 i Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu organizatori su kampanje kojom žele potaknuti, prvenstveno mlade i žene, da izađu na predstojeće parlamentarne izbore.</p>
<p>Kako je u utorak na konferenciji za novinare u ime »Izbora 2003.« kazao Ivo Marinović, u organizaciji nevladinih udruga snimljena su tri televizijska spota, koja potiču birače na izbore (žene, mladi i tolerancija). Završne aktivnosti njihove kampanje održat će se u srijedu u Osijeku, u prostorijama Studentskog centra, na rock happeningu s početkom u 20 sati na kojem će nastupiti grupe Šo!Mazgoon, Cosmo band i Riverlords all stars band.</p>
<p>Uz potporu Studentskog centra u Zagrebu, u petak će se održati program »Bukom protiv šutnje«, koji se sastoji od rock parade ulicama glavnog hrvatskoga grada. U 13 sati s Trga Francuske Republike krenut će otvoreni kamioni na kojima će svirati rock bandovi i s kojih će se pozivati građane da izađu na izobre. U petak navečer, u prostorijama SKUC-a, nastupit će grupe Divlje jagode, Hard Time, Šank rock, Crno perje, Undercode, Inciter, Vega, Black Sabah, Šo!Mazgoon, Ihthis, Kawassaki 3p i Tremens and co.</p>
<p>U subotu, na dan izborne šutnje, Radio 101 će ispred popularnog zagrebačkog kafića »Charli« od 10 do14 sati prodavati promomaterijale »stojedinice, uključujući kvačice za nos, pod motom »Začepi nos i glasaj«. U suradnji s oldtimer klubom »Citroen«, Radio 101 organizirat će vožnju građana oldtimerima.</p>
<p>»Namjera nam je animirati 30 posto apstinenata, koji su urbana populacija, da izađu na izbore, a prihod od promomaterijala i vožnje oldtimerima uplatit ćemo u naš fond za kupnju inkubatora za zagrebačka rodilišta«, kazala je glavna urednica Radija 101 Zrinka Vrabec Mojzeš.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska od Norveške traži izručenje osuđenog za ratni zločin u Vukovaru</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga </p>
<p> - Milan Gojković (57), hrvatski državljanin srpske nacionalnosti u odsutnosti pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina na području Vukovara, u pritvoru u Norveškoj čeka odluku o mogućem izručenju Hrvatskoj, doznaje se u utorak u Ministarstvu pravosuđa.</p>
<p>»Hrvatska je izručenje Milana Gojkovića zatražila krajem rujna ove godine nakon što ga je norveška policija uhitila na temelju međunarodne tjeralice koju je Hrvatska raspisala u srpnju 2002.«, izjavio je za Hinu pomoćnik ministrice pravosuđa Zdravko Stojanović. </p>
<p>Dodao je da je u tijeku postupak izručenja pred norveškim sudom koji će odlučiti hoće li odobriti izručenje kako bi Gojković kaznu odslužio u Hrvatskoj. </p>
<p>Gojkovića, zvanog Dojč, osječki je Županijski sud 1996. kao pripadnika srpskih paravojnih postrojbi osudio na 20 godina zatvora zbog zločina nad ranjenicima, bolesnicima i zarobljenicima, te pomaganja u zločinu protiv civila na području Vukovara na dan okupacije grada, 18. na 19. studenoga 1991. </p>
<p>U veljači 1997. presuda je postala pravomoćna, a njome je Gojković proglašen krivim da je nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u Borovo Naselje nožem zaklao zarobljenoga hrvatskog policajca, iz kolone izdvojio nekoliko civila koji su kasnije strijeljani, te zlostavljao ranjenog pripadnika ZNG-a.</p>
<p>Slučajem Milana Gojkovića u ponedjeljak i utorak bavili su se norveški mediji koji traže odgovor na pitanje kako je moguće da osoba osuđena za ratni zločin već pet godina radi i živi u Norveškoj, odnosno kako je Gojković 1999., samo godinu dana nakon dolaska u Norvešku, mogao dobiti radnu i boravišnu vizu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dobitnici »Plave vrpce Vjesnika« znat će se 4. prosinca</p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Odbor »Plave vrpce Vjesnika« na sastanku u zagrebačkom je uredništvu u utorak razmatrao sedam pothvata kandidiranih za ovogodišnje priznanje. Odbor je tom prigodom bio jednoglasan u odabiru najhrabrijih u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji što govori da se radi o iznimnim pothvatima. Imena ovogodišnjih dobitnika bit će objavljena na konferenciji za novinare 4. prosinca u Opatiji. Dan kasnije tamo će biti i svečanost dodjele tog priznanja, jedinstvenog u svijetu. </p>
<p>U pojedinačnoj konkurenciji dva su kandidata: Vladimir Brnečić iz Opatije koji je 14. lipnja ove godine iz mora ispred Riječke luke spasio jednog muškarca kojeg je prethodno teško ozlijedio propeler glisera, te Snježana Ivanišević iz Splita koja je 30. kolovoza, u večernjim satima na splitskim Bačvicama spasila petomjesečnog dječaka, koji se u dječjim kolicima strmoglavio u more i potonuo. </p>
<p>U momčadskoj konkurenciji za trofej se natječe i sedmeročlana posada danskog broda »Benty« pod zapovjedništvom Splićanina Josipa Alborghettija koja je preživjela dvadesetodnevnu dramu u građanskim ratom zahvaćenoj Liberiji. »Benty« su najprije u luci Harper oteli tamošnji vojnici, na njega potom ukrcali oko tisuću izbjeglici koje su se iskrcali u Monroviji, a iz koje je »Benty« na kraju sretno pobjegao. Kandidirana je i tročlana posada policijskog broda P-116 iz Šibenika (kapetan Jadran Puljev i policajci mornari Ante Dukić i Ivica Franić), koja je 8. kolovoza ove godine u život vratila Njemicu Elizabeth Geb Hausbacher (50), prethodno proglašenu mrtvom.</p>
<p> U konkurenciji se našao i tim od osam stručnjaka za žurne intervencije pomorske medicine HRM iz Splita koji rade u Odjelu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu u krugu splitske bolnice »Križine«. Za trofej su predloženi lučki kapetani iz Rogoznice i Primoštena - Ante Mijalić i Ante Huljev, koji su u noći na 30. kolovoza ove godine u rogozničkom akvatoriju po velikom nevremenu spasili dva nautičara sa nizozemske jahte »Titanic«. Peti kandidat je posada ribarice »Ana II.«, koja je 15. prosinca 2002. godine osam nautičkih milja od Rogoznice spasila četiri ribara sa potonule koćarice »Zornica« na koju je naletio albanski brod »Froidi I.« i potopio ju.</p>
<p>U Odboru »Plave vrpce Vjesnik« su: prof. dr. Hrvoje Kačić, prof. dr. Pave Komadina, prof. dr. Ivan Frančišković, kap. Bruno Profaca, kap. Tomislav Devčić, Mate Botica i glavni urednik Vjesnika Krešimir Fijačko a predsjednik Odbora je član Uprave Vjesnika Viktor Vresnik.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Haaški sud optužio Milana Babića za etničko čišćenje i ubojstva Hrvata i drugih nesrba u Hrvatskoj </p>
<p>Optužnica tereti nekadašnjeg »premijera RSK« za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja, počinjene do veljače 1992. u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etnički očišćene dijelove Hrvatske uklopiti u državu pod srpskom dominacijom </p>
<p>ZAGREB/HAAG, 18. studenoga</p>
<p> - Haaški sud optužio je bivšeg vođu kninskih Srba Milana Babića za zločine protiv čovječnosti te kršenja ratnog prava i običaja počinjene od 1. kolovoza 1991. do 15. veljače 1992. progonom većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva na području Hrvatske.</p>
<p> Babića se u pet točaka optužnice, koju je Sud objavio u utorak, tereti za etničko čišćenje počinjeno u sklopu zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etnički očišćene dijelove Hrvatske, koji su zauzimali oko trećine njezina teritorija, uklopiti u državu pod srpskom dominacijom. </p>
<p> »Cilj tog zajedničkog zločinačkog pothvata bio je trajno prisilno ukloniti većinu hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s oko trećine teritorija Republike Hrvatske kako bi postali dijelom nove države pod srpskom dominacijom, počinjenjem zločina koji predstavljaju povredu članaka 3. i 5. Statuta Suda«.</p>
<p> U optužnici, koju je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte podnijela na potvrdu Haaškom sudu 6. studenoga, navodi se da su u tom zajedničkom zločinačkom pothvatu sudjelovali, uz Babića, i Slobodan Milošević, Milan Martić, Goran Hadžić, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Vojislav Šešelj, Blagoje Adžić te Ratko Mladić.</p>
<p> Progon stanovništva, navodi se, počinjen je istrebljenjem ili ubojstvima stotina hrvatskih i drugih nesrpskih civila u Dubici, Cerovljanima, Baćinu, Saborskom, Poljanku, Lipovači, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj, nezakonitim zatočenjima stotina ljudi, deportacijom ili prisilnim premještanjem gotovo sveg hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s područja »RSK« te razaranjem imovine i drugih javnih i vjerskih zdanja.</p>
<p>Babić je kao premijer tzv. RSK »formulirao, promovirao, sudjelovao i/ili ohrabrivao razvoj i provedbu politike SDS-a i SAO krajine/RSK kako bi se ostvarili ciljevi zajedničkog zločinačkog pothvata«, dodaje se u optužnici. Njegova uloga u uspostavi i radu tijela »SAO krajine« i kasnije »RSK«, koja su u suradnji s vojskom i policijom ostvarivala ciljeve zajedničkog zločinačkog pothvata i sudjelovala u zločinima, bila je ključna, smatra tužiteljstvo. Babić je sudjelovao u stvaranju, a zatim je bio zapovjednik snaga Teritorijalne obrane koje su sudjelovale u zločinima, navodi optužnica, a imao je i ključnu ulogu u osiguranju financijske, logističke i političke potpore vojnom zauzimanju dijelova Hrvatske te je pružao pomoć i sudjelovanju snaga JNA u operacijama u Hrvatskoj.</p>
<p> Uz to, zapaljivim je govorima stvarao atmosferu straha i mržnje među Srbima u Hrvatskoj. Babića se tereti po individualnoj odgovornosti za zločine počinjene do 15. veljače 1992., no tužiteljstvo je u optužnici ostavilo otvorenim mogućnost njegove odgovornosti i za zločine počinjene nakon tog datuma. On je lani u prosincu bio svjedok haaškog tužiteljstva na hrvatskom dijelu suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. </p>
<p> Bivši premijer »RSK«, koji je prvih deset dana svjedočio uz punu zaštitu identiteta kao svjedok C-061, na svoj zahtjev završio je iznošenje iskaza pod svojim imenom nakon što su mediji u Srbiji otkrili njegov identitet. Babić je tada svjedočio uz prisutnost odvjetnika jer je tužiteljstvo tada otvorilo mogućnost podizanja optužnice protiv njega. </p>
<p>ICTY ne želi otkriti zna li gdje je Babić </p>
<p>Glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann nije željela odgovoriti na pitanje zna li se gdje je Milan Babić, niti je li eventualno pripravan predati se Sudu. Glasnogovornik Suda Jim Landale izjavio je kako ne može ništa reći o tome gdje je sada Babić. Upitan je li izdan nalog za uhićenje, odgovorio je kako optužnicu prati sudski nalog po kojem predstavnik tajništva Suda, u suradnji s tužiteljstvom, mora optuženiku uručiti optužnicu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Račan vjeruje da je Haag za Babićevu optužnicu iskoristio i Vladine dokumente </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan izrazio je u utorak zadovoljstvo što je Haaški sud podigao optužnicu protiv Milana Babića, bivšeg vođe kninskih Srba. Račanu je posebno drago što se pokazala netočnom interpretacija da će Babić, kao zaštićeni svjedok koji je svjedočio u Haagu u procesu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, biti zaštićen i od podizanja optužnice i od odgovaranja za ratne zločine.</p>
<p> »To se pokazalo kao neistina, a ovo potvrđuje kvalitetu Haaškog suda«, naglasio je Račan dodajući kako je koincidencija što je haaška optužnica protiv Babića podignuta upravo na dan kad je pao Vukovar i kad se Hrvatska s pijetetom prisjeća vukovarskih žrtava, te na dan kad je počinjen ratni zločin u Škabrnji. </p>
<p> Hrvatska vlada više je puta slala dokumentaciju o ratnim zločinima u Hrvatskoj, istaknuo je Račan koji utemeljeno pretpostavlja da je dio tih dokumenata uvršten u optužnicu podignutu protiv Milana Babića. Negirao je da hrvatska vlada loše surađuje s Haagom, kako navodno tvrde neki haaški istražitelji koji istražuju »slučaj Šešelj«. Dodao je da je suradnja vrlo dobra, »a to je prilikom posljednjeg posjeta Zagrebu izjavila i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte«. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Spomenik Domovini na zagrebačkom Trgu Stjepana Radića </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Spomenik Domovini bit će lociran na zagrebačkome Trgu Stjepana Radića koji je kao idealnu lokaciju Odboru za izgradnju spomenika Domovini jednoglasno predložilo Vijeće za urbanizam i arhitekturu pri Ministarstvu kulture, a prihvatio spomenuti Odbor na proširenoj sjednici, održanoj u utorak u Vladi, pod predjedavanjem premijera Ivice Račana. Premda su predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskoga rata imali i drugih prijedloga, a najizrazitiji je bio onaj za podizanje takvoga spomenika u Vukovaru, čijim žrtvama je na početku sjednice odana počast, većina se ipak složila s predloženim rješenjem.</p>
<p>Izbor lokacije za spomenik Domovini tek je prvi korak u tome delikatnome zadatku, rješenje kojega podrazumijeva šire urbanističko promišljanje i definiranje toga prostora južno od pruge. Stoga ni ta odluka nije donesena brzopleto te je i sâm premijer predložio da se prije raspisivanja urbanističko-spomeničkoga natječaja za taj prostor prethodno stručno razradi plansko projektni program, za što je zaduženo Ministarstvo kulture, odnosno njegovo Vijeće za urbanizam i arhitekturu. Takav temeljit postupak nužan je jer je taj spomenik, kako je istakao premijer Račan, strateški nacionalni politički interes koji natkriljuje političke mandate i stranke.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sjećanje na osamdeset ubijenih Škabrnjana </p>
<p>Škabrnjani nisu pružali nikakav otpor, no pripadnici paravojnih postrojbi i postrojbi nekadašnje JNA ubijali su ih vatrenim i hladnim oružjem te tupim predmetima / Neki su pred smrt mučeni i masakrirani, a jedna je žena pregažena tenkom / Selo je spaljeno, a pokolj je nastavljen i sljedećih dana u obližnjem Nadinu</p>
<p>ŠKABRNJA, 18. studenoga</p>
<p> - U utorak je u Škabrnji obilježena 12. obljetnica tragedije koja se dogodila 18. i 19. studenoga 1991. godine u kojoj je stradalo 80 Škabrnjana. U srbočetničkoj agresiji u ta su dva dana pripadnici paravojnih postrojbi i postrojbi nekadašnje JNA ubili i izmasakrirali 55 civila i 25 hrvatskih branitelja.</p>
<p>Postrojbe bivše JNA, zajedno s pripadnicima vojnih i paravojnih srpskih odmetničkih postrojbi, ušle su 18. studenoga u selo. Potpuno su uništili stambene, sakralne i gospodarske objekte Škabrnje, jednoga od najbogatijih sela Ravnih kotara. Nakon toga su krenuli u »pohod« na žene, djecu i starce, koji su se skrivali u podrumima. Skriveni Škabrnjani nisu pružali nikakav otpor, no ubijani su i vatrenim i hladnim oružjem te tupim predmetima. Neki su pred smrt mučeni i masakrirani, a jedna je žena pregažena i tenkom. Selo je potom spaljeno, a pokolj je nastavljen i sljedećih dana u obližnjem Nadinu. U utorak su na mjesnom groblju položeni brojni vijenci i zapaljene svijeće ispod spomen-križa škabrnjanskim žrtvama, kao i na spomen-obilježju masovne grobnice. U ime predsjednika Republike vijenac je položio brigadir Milan Perković, u ime Sabora Ante Markov, u ime Vlade ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, a vijence su položili i Irena Erstić, pomoćnica ministra obrane, Ana Lovrin, dogradonačelnica Zadra, Šime Prtenjača, zadarski župan, Mladen Škara, predsjednik općine Škabrnja te mnogi drugi. U Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je sveta misa koju je predvodio generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Ivica Mustać. </p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Riječ je o politički motiviranom štrajku« </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Komentirajući najavu subotnjeg studentskog prosvjeda na Markovu trgu, premijer Ivica Račan izjavio je u utorak kako je, »sudeći prema političkom kontekstu izjava štrajkaša Veleučilišta u Splitu, riječ o politički motiviranom štrajku i demonstriranju«. Račan je rekao kako je pravo svih građana, pa tako i svih studenata, da glasaju za koga žele i ne trebaju to naglašavati na ovaj način. </p>
<p>»Iz njihovih poruka je jasno da za neke stranke neće glasati, a za neke hoće, a kao demokrat ja to prihvaćam«, naglasio je Račan dodajući kako nema potpunu informaciju o razgovorima što ih je ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego vodio sa studentima koji su najavili prosvjed. </p>
<p> Vlada je preuzela obvezu da studenti koji su platili višu školarinu ne budu oštećeni i da im bude novac vraćen, kazao je Račan te naglasio kako će Vlada naći načina da im se plati razlika.</p>
<p> »Paradoksalno je da štrajkaju ispred zgrade Vlade i protiv Vlade, a ne prema onima koji im nisu vratili novac«, zaključio je premijer.</p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Gospodarski rast ne treba temeljiti na jeftinoj radnoj snazi </p>
<p>Problem nije u skupoj radnoj snazi, nego u ogromnim opterećenjima na plaće zaposlenih, rečeno je/ Nemoguće je kazniti odgovorne za zločine u privatizaciji, jer su slučajevi većinom zastarjeli; Letica: Kaznena djela u privatizaciji ne smiju zastarjeti/ Vidović: Dijelove energetskog sustava treba privatizirati/ Mijalić: Država ne treba otvarati radna mjesta nego rušiti barijere za investiranje/ Treba ukinuti privilegirane mirovine svim državnim dužnosnicima i vratiti dug umirovljenicima, poruka je predstavnika stranaka </p>
<p>ZAGREB, 18. studenoga</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) organizirao je u utorak predizborno sučeljavanje svih parlamentarnih stranaka, čiji su predstavnici odgovarali na pitanja o konkurentnosti, pravima radnika i zapošljavanju, mirovinskom sustavu, privatizaciji te radu na crno. Pozivu su se odazvale sve stranke osim HNS-a, dok je predstavnik HDZ-a došao na sam kraj sučeljavanja. </p>
<p>Govoreći o gospodarskom rastu i razvoju, gotovo svi su se složili da se rast ne treba ostvarivati na jeftinijoj radnoj snazi, te da sindikati nisu prepreka konkurentnosti, nego da s njima treba surađivati. </p>
<p>Problem nije u skupoj radnoj snazi, nego u ogromnim opterećenjima na plaće zaposlenih, ustvrdili su sudionici. </p>
<p>Privatizacija je bila zločin protiv hrvatskih građana, ustvrdili su sindikalci, pa su upitali predstavnike stranaka hoće li inzistirati da se kazne odgovorni, te treba li privatizirati hrvatski energetski sustav. Stav gotovo svih sudionika je bio da je nemoguće kazniti odgovorne za zločine u privatizaciji, jer su slučajevi većinom zastarjeli, dok je predstavnik HSP-a Slaven Letica istaknuo da kaznena djela u privatizaciji ne smiju zastarjeti. </p>
<p>Dijelove energetskog sustava treba privatizirati, smatra Davorko Vidović, član predsjedništva SDP-a, koji također nije optimist glede kažnjavanja krivaca u privatizacijskim nedjelima. </p>
<p>Budući da je od 1990. izgubljeno više od 700.000 radnih mjesta, svi su se složili da treba modernizirati školski sustav, te povezati školstvo i gospodarstvo, kako bi se u određene škole upisivali kadrovi za zanimanja trenutačno najpotrebnija u državi. »Država ne može otvarati nova radna mjesta, nego treba rušiti barijere za investiranje u našoj zemlji«, ustvrdio je Jadranko Mijalić iz HSLS-a. </p>
<p>Predstavnici parlamentarnih stranaka bi ukinuli privilegirane mirovine, i to ne samo saborskih zastupnika, nego i svih državnih dužnosnika, te bi vratili dug umirovljenicima. Vidović je istaknuo kako su mirovine za aktualne vlasti povećane za 25 posto, te se očekuje realan rast za još 25 posto. </p>
<p>Radne sporove treba rješavati brzo i efikasno, stav je svih sudionika sučeljavanja.</p>
<p>Sučeljavanje je prošlo u relativno mirnom tonu, osim što je Slaven Letica zamjerio moderatorici Sanji Modrić, pomoćnici glavnog urednika Jutarnjeg lista što ga često prekida, pa je i odšutio odgovor na jedno pitanje. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Simonić: Čakavskom status posebnog jezika </p>
<p>RIJEKA, 18. studenoga</p>
<p> - »Na listi Hrvatske seljačke stranke u VIII. izbornoj jedinici 11 je fakultetski obrazovanih ljudi, što najbolje govori o tome kakav je odnos naše stranke prema znanju i znanosti«, istaknuo je prvi na toj listi prof. dr. Ante Simonić u utorak na konferenciji za novinare u Rijeci.</p>
<p>Osvrćući se na podatak da je u Hrvatskoj 700.000 ljudi bez završene osnovne škole, Simonić je kazao kako je nužno iskorijeniti nepismenost, koja danas podrazumijeva i nepoznavanje stranih jezika i informatike. Simonić je rekao i da se HSS zalaže za ravnomjeran razvoj države u svim segmentima, za uvođenje državne mature, fakultetsko obrazovanje učitelja, pluralizam u obrazovnom sustavu, samoučenje... Stranka podupire Bolonjski proces prema kojemu bi u Hrvatskoj do 2010. trebalo biti 200.000 studenata. U HSS-u su uvjerenja da se minimum 10 posto nastave mora održavati na engleskom jeziku, a bar jedna godina studija provesti izvan matične zemlje, radi usavršavanja jezika. Posebnu pažnju nužno je posvetiti podizanju kvalitete veleučilišta u znanstvenom smislu i okrupnjavanju znanstvenih projekata kojih je u Hrvatskoj trenutačno 1600. Simonić je naglasio da Europska unija trenutačno, kroz razne institucije, u znanost ulaže oko 17 milijardi kuna, što dokazuje da znanje, izvrsnost, rad i red moraju funkcionirati. podsjetio da je upravo on 1990. predložio gradnju sveučilišnog kampusa u Rijeci, koji bi trebao biti jezgra izvrsnosti i tehnoloških parkova. Među ostalim, očekivanja HSS-a su da će se čakavski priznati kao poseban jezik unutar hrvatskoga, te da će se klapsko pjevanje u Europi i svijetu afirmirati kao jedan od značajnih izvoznih artikala. Članovi te stranke poručili su da moramo biti dio svijeta, ali da se u njemu ne smijemo izgubiti. </p>
<p>U HSS-u inzistiraju na visokoj razini zdravstvenih usluga, reorganizaciji primarne zdravstvene zaštite u čijem je središtu obiteljski liječnik dostupan 24 sata dnevno. Standardna dijagnostička obrada, rekao je Simonić, ne smije trajati dulje od jedan dan, a sve ostale dulje od tjedan dana, dok lista čekanja ne bi smjele biti dulje od mjesec dana. Nužnim smatraju pružanje veća pažnje djeci i starim osobama. HSS, zaključeno je, na izbore izlazi sam kako bi njegovi članovi vidjeli hoće li ih građani, nakon iznesenih programa, vizija i planova, i poduprijeti.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»SDP tolerira i ljude koji pozivaju na linč«</p>
<p>Gordana Sobol je ocijenila da je SDP pokazao da je spreman za novi mandat, da je iskazao relanost u obećanjima te da nudi nastavak započetog programa</p>
<p>RIJEKA, 18. studenoga</p>
<p> - Druga na listi koalicije SDP-IDS u VIII. izbornoj jedinici Gordana Sobol (SDP) na konferenciji za novinare u utorak u Rijeci istaknula je da je SDP zadovoljan načinom na koji su predstavnike te stranke građani prihvaćali širom Hrvatske.</p>
<p>Sobol je ocijenila da je SDP pokazao da je spreman za novi mandat, da je iskazao relanost u obećanjima te da nudi nastavak započetog programa.</p>
<p>Biserka Perman, četvrta na listi, kazala je da je SDP iskazao toleranciju prema »ljudima koji pozivaju na linč« te da je to putokaz glasačima koju političku opciju odabrati.</p>
<p>Perman je, govoreći u povodu obilježavanja tragičnih događaja u Vukovaru i Škabrnji, izjavila da branitelji danas ne traže privilegije, nego samo mogućnost da žive dostojanstveno.</p>
<p> SDP će pokušati ispuniti tu obvezu u nastavku svog programa prekvalikacijom i doškolovanjem nezaposlenih branitelja, kazala je Perman. Sobol je istaknula da se problemi branitelja na najbolji način mogu riješiti njihovim zapošljavanjem. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031119].
|
