NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030718].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 204103 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.07.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Je li Molu neizravno osiguran prvokup ostalih dionica Ine</p>
<p>Dio stručnjaka upozorava da će Mol, s po dva mjesta u Upravi i Nadzornom odboru, dobiti više upravljačkih prava nego što mu pripada prema suvlasničkom udjelu, što znači da će budući suvlasnici biti zakinuti, a time objašnjavaju i neočekivano visok iznos koji je Mol ponudio za četvrtinu Ininih dionica / Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić pak tvrdi da će Mol imati manja prava nego što bi ih imao da je riječ o čistoj financijskoj transakciji, a ne o traženju strateškog partnera</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Hoće li mađarska naftna kompanija Mol kupnjom 25 posto plus jedne dionice Ine za 505 milijuna dolara dobiti čak 50 posto upravljačkih prava u najvećoj hrvatskoj kompaniji, dakle znatno više nego što bi trebala prema svom suvlasničkom udjelu?</p>
<p>O odgovoru na to pitanje, koje je posljednjih dana uzburkalo hrvatsku političku scenu, ne slažu se ni političari niti stručnjaci. Oporbeni političari tvrde da se Molu de facto nudi 50 posto kontrole nad hrvatskom naftnom i plinskom kompanijom, jer će njegova dva člana u Nadzornom odboru i u Upravi Ine moći blokirati donošenje svake važnije odluke. Tako hrvatska strana, iako će zadržati 75 posto dionica, ni jednu ključnu odluku vezanu uz restrukturiranje i budućnost Ine neće moći donijeti samostalno. Naime, za takve će odluke trebati najmanje šest glasova u Ininim sedmeročlanim upravljačkim tijelima, gdje će hrvatska strana imati pet, a mađarska dva predstavnika.</p>
<p>Neki stručnjaci čak tvrde da je time, nakon što je Vlada zaključila da potencijalnom strateškom partneru neće ponuditi pravo prvokupa kako bi postao većinski vlasnik, »prvokup ipak proguran na mala vrata«. Davanje mogućnosti strateškom partneru da blokira sve odluke s kojima se ne slaže odbija, prema njihovom mišljenju, ostale zainteresirane ulagače u Inu. Jer, tko će sljedeće godine na burzi ponuditi dobru cijenu za Inine dionice ako zna da će u tom slučaju pri svim važnijim poslovnim odlukama ovisiti o Molovoj dobroj volji, napominju ti stručnjaci.</p>
<p>Uz to, upozoravaju da će Mol s po dva mjesta u Upravi i Nadzornom odboru ipak dobiti nešto više upravljačkih prava nego što mu proporcionalno pripada prema suvlasničkom udjelu, što znači da će budući suvlasnici biti zakinuti. Time objašnjavaju i neočekivano visok iznos koji je Mol ponudio za četvrtinu Ininih dionica.</p>
<p>S druge strane, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić tvrdi da je Mol dobio upravljačka prava sukladna njegovu suvlasničkom udjelu. Štoviše, prema njegovim riječima, Mol će imati manja prava nego što bi ih imao da je riječ o čistoj financijskoj transakciji, a ne o traženju strateškog partnera.</p>
<p>Nadzorni odbor i Uprava većinu će odluka donositi natpolovičnom većinom. Konkretno, za odluke o poslovima vrijednim do 80 milijuna kuna bit će dovoljna samo četiri od sedam glasova članova Uprave, a samo će za strateške odluke trebati šest glasova, objašnjava Jurčić.</p>
<p>To ne bi trebalo stvoriti bitne probleme, kako tvrdi oporba, jer su svi potencijalni strateški partneri morali prihvatiti početkom ove godine dovršen Inin petogodišnji strateški i financijski razvojni plan vrijedan oko 1,6 milijardi dolara, u kojem su predviđena sva važna ulaganja, a izradila ga je Ina i dobila suglasnost hrvatske vlade. Budući da će se ti planovi, ovisno o situaciji na tržištu, moći mijenjati maksimalno do 10-ak posto, Inin je razvoj već određen, ističe Jurčić, pa ne postoji opasnost da ga Mol zaustavi ili bitno izmijeni blokadom u Nadzornom odboru ili Upravi. Kompaniji koja ulaže više od 500 milijuna dolara mora se osigurati kontrolni mehanizam pri donošenju najvažnijih odluka, napominje ministar.</p>
<p>Rasprave o Ini mogle su se i očekivati, posebno stoga što privatizacija najveće hrvatske kompanije počinje nekoliko mjeseci prije izbora. Zato bi bilo najbolje da Vlada na izvanrednoj sjednici Sabora objavi sve s Molom sklopljene ugovore i obrazloži uvjete prodaje – tako će najbolje raščistiti brojne nejasnoće, a samom poslu time više ne može naštetiti. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kramarić: Banac dobiva priliku da političku stvarnost vidi na potpuno drugi način</p>
<p>Na Markovu se trgu u četvrtak komentiralo da je posrijedi očiti kompromis premijera Ivice Račana i Ive Banca, koji je još do prije nekoliko tjedana prijetio da će LS izaći iz koalicije ako Račan ne potvrdi LS-ova kandidata Dražena Susića na mjesto ministra</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Imenovanje Ive Banca na mjesto ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje bi se trebalo dogoditi u petak na izvanrednoj sjednici Sabora, izazvalo je iznenađenje u političkim krugovima. </p>
<p>Na Markovu se trgu u četvrtak komentiralo da je posrijedi očiti kompromis premijera Ivice Račana i Banca, koji je još do prije nekoliko tjedana prijetio da će LS izaći iz koalicije ako Račan ne potvrdi LS-ova kandidata Dražena Susića na mjesto ministra. </p>
<p>Kad je postalo jasno da Susić neće postati ministar umjesto LS-ovca Bože Kovačevića koji odlazi na veleposlaničko mjesto u Moskvu, Banac i Račan su na sastanku u četiri oka našli kompromis, koji je u srijedu samo potvrđen na sastanku čelnika vladajuće koalicije. </p>
<p>»Ovo imenovanje znači odgovornost«, komentirao je za Vjesnik Zlatko Kramarić, potpredsjednik LS-a i donedavni predsjednik te stranke, kojeg je Banac na stranačkoj konvenciji u siječnju, sa samo šest glasova više, pobijedio u nadmetanju za predsjedničko mjesto. </p>
<p>Kramarić kaže kako je on osobno, kao i stranka, mišljenja da Banac ovaj potez nije napravio u vlastitu korist. Time se potvrđuje, prema Kramarićevim riječima, i teza da bi svi predsjednici stranaka koje sudjeluju u vladajućoj koaliciji trebali operativno sudjelovati u radu Vlade kao njeni članovi.</p>
<p>»Jer, pozicija šefa stranke, koji rad Vlade i Sabora promatra s distance, je jedno, a praksa puna raznih, ponekad i gorkih kompromisa, je nešto potpuno drugo«, kaže Kramarić. Dodaje da političari još trebaju učiti što je koalicija, koja je novo političko iskustvo, te da na tom planu još nisu položeni svi ispiti. »Banac dobiva priliku da političku stvarnost vidi na potpuno drugi način«, zaključuje Kramarić. </p>
<p>Banac je žestoki kritičar vladajuće koalicije. Na posljednjem sastanku stranačkog vodstva oštro je napao stranke vladajuće koalicije, rekavši da su HNS i HSS korumpirani, a SDP nesposoban. </p>
<p>Banac nije želio davati izjave za medije, jer ne želi da se njegovo imenovanje zakomplicira i da se ponovi slučaj Susić. Ipak, ne bi trebalo očekivati komplikacije jer su, kako neslužbeno doznajemo, članovi Račanova kabineta potpuno mirno primili vijest da će u njihovim redovima uskoro biti Ivo Banac, a šefovi koalicijskih stranaka su dali političko odobrenje. </p>
<p>Banac je bio sveučilišni profesor na američkom sveučilištu Yale, gdje je predavao povijest. U Hrvatsku se vratio početkom godine, nakon što je postao predsjednik LS-a. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pavić: Zbog agromafije 700 radnika IPK Osijek ostat će bez posla</p>
<p>»Agromafija se može prepoznati na svakom koraku u domaćoj poljoprivredi, u prvom redu kad se radi o nekontroliranom uvozu svega i svačega. Domaća poljoprivreda još nešto i može proizvesti, ali sve teže to može prodati i naplatiti na otvorenom domaćem tržištu«, kaže predsjednik PPDIV-a Josip Pavić </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – »HSS nema namjeru prepirati se s neistomišljenicima kad je riječ o agrarnoj politici, posebno ne s onima koji dijalog zamjenjuju uvredama. To nije naš stil i naše opredjeljenje«, rekla je Vjesniku Marijana Petir, glasnogovornica HSS-a. Dodala je da seljaci nisu masovno sudjelovali u posljednjim prosvjedima zbog otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda, jer je velika većina seljaka u Slavoniji procijenila da u poljoprivredi ima pozitivnih pomaka.</p>
<p>Saborski zastupnik i predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a Branimir Glavaš nedavno je prigovorio HSS-u da njegovu agrarnu politiku zapravo kreiraju šverceri i uvoznici – agromafija – koji na uvozu hrane zarađuju stotine milijuna dolara. Uz optužbu da HSS koristi proračunski novac za predizbornu kampanju, Glavaš je rekao da je ta stranka potpuno ukinula mehanizme zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, zbog čega će uvoz hrane ove godine premašiti 1,2 milijarde dolara.</p>
<p>Ako se nastavi trend uvoza hrane iz prva četiri mjeseca ove godine, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda do kraja bi godine mogao biti veći od prošlogodišnjeg rekordnog uvoza od 1,3 milijarde dolara.</p>
<p>Predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Josip Pavić kaže da se u agromafiji mogu prepoznati svi oni koji su pridonijeli uništavanju poljoprivrednih kombinata. Dodao je da će neviđen grabež za državno poljoprivredno zemljište u režiji lokalne samouprave uništiti kombinate.</p>
<p>Pavić tvrdi da će IPK-u Osijek od 22.000 hektara poljoprivrednog zemljišta ostati 8000 hektara oranica. Rezultat takve agrarne politike je da će, zbog agromafije, u IPK-u bez posla ostati između 600 i 700 radnika. Zbog toga je već najavljen štrajk u IPK.</p>
<p>U PPDIV-u kažu da nitko pametan nije protiv okrupnjavanja zemljišta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Naime, više se puta pokazalo da na tim gospodarstvima, koja u prosjeku imaju samo 2,8 hektara poljoprivrednog zemljišta, nikakvi poticaji i naknade ne mogu »uroditi plodom«.</p>
<p>Prema privatizacijskim planovima lokalnih samouprava, 136.000 hektara najplodnije slavonske zemlje, koju su dosad obrađivali kombinati, trebali bi dobiti vlasnici. Kao i obično kad je riječ o privatizaciji, radnici iz kombinata završit će na zavodima za zapošljavanje. Pavić ističe da državne zemlje ima dovoljno za sve koji hoće raditi. Riječ je o više od milijun hektara neraspoređenog državnog zemljišta, od čega je 440.000 hektara obradivo.</p>
<p>U Sindikatu upozoravaju na spregu interesa dijela članova uprava kombinata koji žele postati novi veleposjednici i lokalnih političara. Rezultat takve poljoprivredne reforme je komadanje kombinata. Pavić se pita kako drukčije objasniti da je 1100 hektara jasinjskog ribnjaka i dugogodišnjih nasada, uz simboličnu naknadu, dobilo novog vlasnika.</p>
<p>Potrošači kupuju skupu robu, jer na zelenim tržnicama vladaju prekupci. U Zagrebu se na Zelenoj tržnici protiv prekupaca bore tako da kamionima sa stranim registarskim pločicama, ponajprije iz BiH, ne dopuštaju ulazak na prostor veletržnice. Prekupci i nakupci voća i povrća, po višestruko većim cijenama u odnosu prema prošlogodišnjim, potrošačima naplaćuju posljedice suše.</p>
<p>»Agromafija se može prepoznati na svakom koraku u domaćoj poljoprivredi, u prvom redu kad se radi o nekontroliranom uvozu svega i svačega. Domaća poljoprivreda još nešto i može proizvesti, ali sve teže to može prodati i naplatiti na otvorenom domaćem tržištu«, zaključuje Pavić. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>HSS ipak prelazi prag u Zagrebu, ali ne i u Istri</p>
<p>Prema istraživanju što ga je sama naručila, Tomčićeva stranka je s 12 posto glasova treća po snazi i pretekla je HNS / Prema izbornim jedinicama, HSS kao i dosad najbolje stoji u 2. jedinici - Koprivničko-križevačka županija, Bjelovarsko-bilogorska, istočni dio Zagrebačke županije te istočni dio Zagreba - u kojoj može računati na 25 posto glasova</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Istraživanja koja naručuju pojedine političke stranke o svojoj popularnosti među hrvatskim biračima sve su brojnija što smo bliže parlamentarnim izborima. Neke stranke, poglavito one najjače, poput SDP-a i HDZ-a, ne prezentiraju odmah još »vruće« rezultate svake ankete (bilo da je riječ o telefonskom propitkivanju ili o terenskom istraživanju), i to navodno iz taktičkih razloga. Žele, naime, ostaviti jači dojam u javnosti istodobnim iznošenjem podataka iz nekoliko posljednjih istraživanja koja svjedoče o rastu njihove popularnosti, računajući da će se to najviše dojmiti neopredijeljenih hrvatskih birača, a takvih je i dalje više od 25 posto.</p>
<p>I HSS, stranka Zlatka Tomčića koja se prema svim relevantnim istraživanjima u posljednje dvije godine »ugurala« među četiri najpopularnije i koja se za treću poziciju bori s HNS-om Vesne Pusić, ima »svoju« agenciju koja već nekoliko godina ispituje njen politički rejting. Riječ je o agenciji »Prizma istraživanja«, koja je ovih dana zgotovila još jedno istraživanje, a HSS se požurio plasirati ga u javnost, jer mu rezultati idu u prilog.</p>
<p>Prema tom istraživanju – provedenom na uzorku od 15.345 građana od lanjskoga listopada do svibnja u svih 10 izbornih jedinica – HSS je pretekao HNS i treća je hrvatska stranka. Za nju bi na nacionalnoj razini glasovalo 12 posto ispitanika, što je čak tri posto više no što je Tomčićeva stranka dobila u nedavnom istraživanju američkog IRI-ja. Tada je s devet posto glasova bila izjednačena s HNS-om. </p>
<p>Premda se ta dva istraživanja ne mogu u potpunosti uspoređivati, jer se IRI-jevo bavilo nacionalnom razinom, a »Prizma istraživanja« su ispitivala HSS-ov rejting u izbornim jedinicama, ipak oba kao zaključak izvlače podatak o HSS-ovu stabilnom biračkom tijelu te o stalnome rastu popularnosti Tomčićeve stranke. Za nju bi, primjerice, prema IRI-jevu istraživanju iz lanjskoga svibnja, glasovalo četiri posto građana (isti postotak bilježi tada i Budišin HSLS), u listopadu iste godine dobila bi pet posto, u siječnju ove godine sedam posto...</p>
<p>Što se rejtinga prema izbornim jedinicama tiče, HSS kao i dosad najbolje stoji u 2. jedinici (Koprivničko-križevačka županija, Bjelovarsko-bilogorska, istočni dio Zagrebačke županije te istočni dio Zagreba), u kojoj može računati na čak 25 posto glasova. Osjetno manje glasova, od 12 po 16 posto, ali ipak više no dovoljno za siguran prelazak izbornoga praga, HSS dobiva u 3., 4., 5., 6. i 7. jedinici, koje obuhvaćaju Zagorje, Međimurje, Podravinu, Slavoniju i Baranju te Moslavinu. </p>
<p>HSS je tradicionalno slab u Zagrebu, dakle u 1. izbornoj jedinici, uvijek najatraktivnijoj jer se u njoj natječe većina stranačkih lidera. Treba samo podsjetiti na debakl što ga je HSS na čelu s Tomčićem doživio u Zagrebu 2001., kad je na lokalnim izborima dobio samo nešto više od jedan posto glasova, i kad je Tomčić – prvi i jedini put otkad je prije desetak godina zasjeo na čelo stranke – bio spreman na ostavku. Prema najnovijem istraživanju, HSS u Zagrebu na idućim parlamentarnim izborima ipak prelazi prag – dobiva oko sedam posto glasova, slično kao u 9. (Lika, Zadar, Šibenik i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije) i 10. jedinici (jug Hrvatske), gdje može računati na oko osam posto.</p>
<p>Ako je suditi prema rezultatima agencije »Prizma istraživanja«, HSS-ovci jedino u Istri i zapadnome dijelu Primorja (8. jedinica) ne prelaze prag, jer im vjeruje samo četiri posto Istrana i Primoraca. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dobro je da Ina više neće biti politička igračka</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Ina više nije tvrtka kojom hrvatska država može upravljati kako joj se prohtije. Sve strateške odluke morat će odobriti i mađarski Mol, koji je to pravo platio malo više od pola milijarde dolara. To je uzbudilo mnoge duhove. Oporba se jednoglasno usprotivila, tvrdeći da je taj Vladin potez izravno ugrozio nacionalne interese. S time se, doduše nešto manje glasno, slaže i dobar dio Inine Uprave, bez obzira na to što je predsjednik Uprave iz jedne od stranaka na vlasti.</p>
<p>No, priča o Ini i nacionalnom interesu ne počinje s privatizacijom. Počinje s pitanjem: u čijem je interesu bilo poslovanje državne Ine u devedesetim godinama? To je pitanje na koje odgovor moraju potražiti svi koji su, kada je hrvatska privatizacija u pitanju, uvjereni da iza svakog dima ima i vatre. Pa je pametno puhati i na hladno. Zlu ne trebalo.</p>
<p>Ina je godinama bila »hrvatski gospodarski div« koji je jednoj političkoj opciji pokorno služio kao jedna od glavnih poluga za održavanje na vlasti. To s nacionalnim interesom nema nikakve veze, ali ima s moći koje se politika teško lišava. Nje pak nema bez novca. A u Hrvatskoj devedesetih godina od Ine nije bilo izdašnijeg izvora novca za političke potrebe.</p>
<p>Zato je, bez mnogo razmišljanja, i otklonjen svojedobni prijedlog udruživanja većih naftnih kompanija, među kojima su bili i Mol i OMV. Vlast je dobro zaključila da bi na taj način izgubila odlučujući utjecaj na poslovanje Ine, koja više ne bi mogla biti korištena kao sredstvo za uspostavu lažnog socijalnog mira u službi interesa stranaka i političkih moćnika. Koji su Inu na kraju doveli do statusa divovskog gubitaša što je na svom političkom lancu u propast vukao i tisuće drugih tvrtki.</p>
<p>Zato i govorimo o lažnom socijalnom miru. Jer smo svi mi debelo platili svaku političku intervenciju u Ininu poslovanju. Bez obzira na to što nam je Ina, u ime socijalnog mira, morala benzin prodavati ispod cijene. Sve smo mi to platili. Kao i svaku drugu pogrešku politike i političara. A petljanje politike u poslovanje naftne kompanije sigurno je pogreška. </p>
<p>Zato je dobro da politika (ove ili neke druge vlasti, svejedno) Inom više neće moći upravljati kako joj se prohtije. Dobro je da Ina više neće biti politička igračka. A priče da bi neka vlast Inom upravljala prema svim pravilima gospodarske, a ne političke igre su priče za malu djecu. Baš kao i priče o Ini kao o gospodarskom divu. Ina je već i u regionalnim, da ne kažemo svjetskim razmjerima, mala kompanija.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Navijači se već narugali novom zakonu</p>
<p>ROMANA EIBL</p>
<p>Navijači će Dinamo doći glave! Nema dvojbe da će zagrebački nogometni prvoligaš, prije ili kasnije, izgonom iz europskih natjecanja platiti za sve svinjarije koje već godinama njegovi navijači priređuju posvuda u Europi, držeći u željeznom zagrljaju voljeni klub. Svima nam je već dozlogrdilo kako prostaštvom i nasilništvom gdje god se pojave brutalno uzurpiraju sportsku scenu, pretvarajući je u privatni poligon za obračune sa svim i svakim tko im se nađe na putu. Baš kao što su to napravili i u srijedu navečer u Švicarskoj, doslovce u dvorištu Europskog nogometnog udruženja (UEFA), prekinuvši u 68. minuti finalnu utakmicu između Dinama i Partizana na, Švicarcima se dotad činilo, bezazlenom nogometnom turniru.</p>
<p>Treba biti pošten i priznati da ekstremni pratitelji Dinamove momčadi ovaj put nisu bili začetnici zle krvi na stadionu, ali su definitivno bili grobari još jedne sportske priredbe. Eskalaciji navijačkoga nasilja prethodila je opća tučnjava igrača na travnjaku, pa provokacije i šakački obračun između zagrebačke i beogradske klupe. Tomu se htio priključiti i Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić, ali su policajci bili brži i zadržali ga na zaštitnoj ogradi. </p>
<p>Takva je predigra bila zapravo najbolja pozivnica navijačima da »odrade« ono zbog čega su zapravo i došli. U 68. minuti, kada je Dinamo poveo sa 2-0, njegovi su navijači definitivno zagospodarili terenom, ne dopuštajući klubu koji podržavaju da sportski i dostojanstveno zapečati svoju pobjedu nad višestruko izazovnim suparnikom. BBB-ovci na travnjaku bili su pak prevelik izazov navijačima Partizana, koji su također uspjeli probiti policijski kordon, pa je na igralištu došlo do krvavog međusobnog obračuna. Jasno, za nogomet više nije bilo mjesta. </p>
<p>Dinamovi navijači narugali su se tako usred civilizirane Europe u Saboru izglasanom Zakonu o sprječavanju nasilja na sportskim terenima. Dan prije negoli će se otputiti u Švicarsku, cijeli je Zagreb brujao o organiziranom odlasku BBB-ovaca na utakmicu Dinama i Partizana. Sve ostalo je očekivano. Čudno bi bilo da to nije znala hrvatska policija. Koja je, recimo, na granici samo trebala navijački autobus pregledavati dovoljno detaljno i dugo da u zakazano vrijeme utakmice stigne samo do Ljubljane. No, kad su već stigli na vrijeme, Mamić ih je počastio ulaznicama, čime je Dinamo automatski preuzeo odgovornost za »svoje navijače«, pa će tako i platiti ceh koji su napravili, proslavljajući na sebi svojstven način zakon o navijačima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Slučaj članka 203</p>
<p>Cijeli taj galimatijas u kaznenom i zakonu o medijima zakuhala je, tko zna iz kojih razloga, Vlada. I to prije izbora. I to s novinarima. Sada ga mora, baš zbog tih izbora, brzo mijenjati. Glavnim urednicima možda ne bi bilo zgorega da, slijedeći primjer donedavno moćnog direktora »Lenca«, prepiše svoju imovinu na bliže članove obitelji. Tako bi vjerojatno izbjegli plaćanje novčanih kazni vlastitom imovinom. Pitanje zatvora ostaje otvoreno</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatska je zemlja u kojoj metoda pokušaja i pogreške ima dugu i plodnu tradiciju. U Hrvatskoj se zakoni donose na brzu ruku a onda se, kad se javnost, oporba ili stručni krugovi pobune, ispravljaju amandmanima ili Vladinim odlukama. U Hrvatskoj se radi ono što se ponekad radi i u drugim zemljama: kad neka nova stranka ili koalicija na izborima preuzme vlast, onda u parlamentu gura promjene zakona koje joj odgovaraju. Ali Hrvatska je, među ostalim, tu otišla korak dalje. U njoj jedna te ista vlast mijenja zakone koje je sama predložila i prije nego što su stupili na snagu.</p>
<p>Najnoviji je slučaj famoznog članka 203 Kaznenog zakona kojim je vladajuća koalicija namjeravala pooštriti odgovornost za objavljivanje neistina i kleveta u novinama. U prijedlogu koji je Vlada poslala u Sabor predlagalo se da novinari, dokaže li im se da su objavili tvrdnju ili informaciju koja se pokazala neistinitom, mogu dobiti od šest do 12 mjeseci zatvora. Sabor je tu novelu zakona usvojio glasovima 58 od ukupno 151 zastupnika.</p>
<p>Oporba je bojkotirala glasovanje, Mato Arlović je konstatirao da je Vladin prijedlog izmjene Kaznenog zakona usvojen, a Vladimir Šeks je protestirao, navodeći da je za usvajanje takvog zakona nužna barem natpolovična većina, znači 76 glasova. S njime se složio profesor ustavnog prava Branko Smerdel. Možda se upravo u saborskoj proceduri krije izlaz za Vladu koja se pred naletom medija, javnosti i oporbe pokolebala.</p>
<p>Vlada je već reterirala nakon sastanka užeg kabineta. Zatvorske kazne za klevetu mogle bi se u novom zakonu o medijima, koji je u pripremi, zamijeniti novčanim, kao što je to dao do znanja premijer Ivica Račan. U toj izmjeni bi samo novinari bili izuzeti iz kaznenog progona za klevetu. U novi zakon o medijima, koji je također izazvao burne rasprave u fazi stvaranja, Vlada bi intervenirala tako da se konkretna odgovornost za objavljeno prebaci s glavnog urednika na izdavača. Prema sadašnjem nacrtu, glavni su urednici bili u opasnosti da spadnu, ovisno o vlastitom materijalnom statusu, na prosjački štap. Sada to prijeti izdavačima.</p>
<p>Cijeli taj galimatijas u kaznenom i zakonu o medijima zakuhala je, tko zna iz kojih razloga, Vlada. I to prije izbora. I to s novinarima. Sada ga mora, baš zbog tih izbora, brzo mijenjati.</p>
<p>Sadašnjim izmjenama Kaznenog zakona koji je u proceduralno nejasnim okolnostima prošao u Saboru otvorene su fantastične mogućnosti za nepravdu. Recimo, zastupnik N. N. izjavi za zastupnika P. P. da je idiot i niškoristi. To objave hrvatske novine. Zastupnik tuži novine, jer je u njima oklevetan. Sud odluči, držeći se sadašnjeg izmijenjenog Kaznenog zakona, da su novinar i njegov urednik – koji su samo prenijeli spornu izjavu zastupnika N. N.-a o zastupniku P. P.-u – krivi i osudi ih na kaznu zatvora do godinu dana. Zastupnik N. N. koji je uvrijedio zastupnika P. P.-a ostaje nevin i nekažnjen, jer ga štiti zastupnički imunitet.</p>
<p>U međuvremenu, sporne izmjene Kaznenog zakona stupile su na snagu 15. srpnja, a primjenjivat će se od 1. prosinca. Kaša je zakuhana do kraja. Vlada je nešto gurnula u proceduru pa se pokajala, ali žrvanj se zavrtio. Predsjednik Republike je odluku o proglašenju Zakona donio 11. srpnja, dva dana nakon što je izglasan u Saboru. HDZ je najavio da će od Mesića tražiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti spornog zakona pred Ustavnim sudom, ali Predsjednik to može učiniti tek kad zakon stupi na snagu. Tako je Zakon u koji se više ne kune ni predlagač stupio na snagu i sad će Mesić, a ako on to ne želi onda HDZ ili netko treći, pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom da ga se vrati u proceduru na popravak.</p>
<p>Cijela ta pravna zavrzlama sada znači da je Kazneni zakon, koji se ipak neće primjenjivati do 1. prosinca, tako izmijenjen da novinari, urednici, glavni urednici i izdavači trebaju biti na krajnjem oprezu. Autocenzura je postupak koji takav zakon preporuča novinarima. Glavnim urednicima možda ne bi bilo zgorega da, slijedeći primjer donedavno moćnog direktora »Lenca« – za kojeg nisam siguran što još predstavlja u škveru, ali radnici su sigurno jednom nogom već na ulici – prepiše svoju imovinu na bliže članove obitelji. Tako bi, vjerojatno, izbjegli plaćanje novčanih kazni vlastitom imovinom. Pitanje zatvora ostaje otvoreno.</p>
<p>Na braniku izmjena Kaznenog zakona ostala je usamljena ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, koja dopušta mogućnost da Vlada promijeni sporni članak 203 »s obzirom na snažan pritisak iz novinarskih redova« ali, dodaje, »nisam sigurna da su novinari svjesni posljedica koje bi usvajanjem njihova prijedloga nastale«. Jesu li baš svi novinari mala djeca koja ne shvaćaju dalekosežne misli ministrice Antičević?</p>
<p>Na potezu su predsjednik Mesić, oporba, ili netko treći u obliku skupine zastupnika koja pokreće postupak ocjene ustavnosti donošenja izmjena Kaznenog zakona. Sav taj loše napisani scenarij, koji ponajprije šteti vladajućoj koaliciji, događa se prije izbora koji će se najvjerojatnije održati u studenome. Rok za pravno raspetljavanje slučaja članka 203 i nastavljajućeg nacrta zakona o medijima, koji se kuha u Ministarstvu kulture, je 1. prosinca.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prosvjed seljaka s jakim mirisom politike </p>
<p>Nitko ne treba likovati zbog propalog seljačkog prosvjeda nego treba učiniti sve da se nadoknadi stvarna šteta od katastrofalne suše. Zato treba malo više sluha za probleme sela i seljaštva. Ovako, crno tržište cvjeta, a seljaci pokušavaju ući u Sabor</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Iako Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdi da je prosvjed seljaka zbog otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda prošao bez blokade prometnica u pet slavonskih županija, koliko je seljaka prosvjedovalo doznat ćemo najvjerojatnije za nekoliko mjeseci, kad seljaci dobiju kazne za pogrešno parkiranje.</p>
<p>Nije dobro što je zamorno, višemjesečno natezanje države i seljaka zbog otkupne cijene pšenice završilo prosvjedom upozorenja s jakim mirisom politike. Nezadovoljni su seljaci naime shvatili da bi, bez pomoći politike, danima mogli stajati na njivama, bez ikakva pomaka. Tako se čelnicima Zajednice udruga seljaka prigovara da se slikaju s oporbenim HDZ-ovim lokalnim moćnicima, a nezadovoljni seljaci odgovaraju da se »HSS digao s ceste, a sad ga nema«.</p>
<p>Možda čelnici nekih seljačkih udruga imaju i političke ambicije. A zašto ih ne bi imali? Saborska je hladovina sigurno primamljivija od užarenih kabina traktora i kombajna. Prosvjedi seljaka i u nas su postali dijelom političkog folklora. Gotovo svake godine, umjesto plodnim slavonskim njivama koje bi mogle hraniti 27 milijuna ljudi, seljaci poljoprivredne strojeve malo provozaju prometnicama.</p>
<p>Time su se članovi Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koju vodi Antun Laslo, već približili onima u Europskoj uniji. S malom, ali vrlo važnom razlikom. Seljaci u Uniji najčešće prosvjeduju zbog silnog viška poljoprivrednih proizvoda, a Laslo upozoravaju domaću javnost – kad ih već država neće slušati – na nisku otkupnu cijenu pšenice i nepodmirenu štetu izazvanu katastrofalnom sušom. Onako, usput, traže i ostavke saborskih zastupnika iz Slavonije i ministra Božidara Pankretića. No, problem je u nečem drugom. </p>
<p>Hrvatska je u posljednjih 13 godina promijenila osam ministara poljoprivrede, no ni jedan nije riješio »pšeničnu aferu«. Neki su funkciju ministra poljoprivrede obnašali i po dva puta, u HDZ-ovoj je vladi bio i nestranački ministar poljoprivrede Ivan Đurkić, ali su seljaci svejedno prosvjedovali.</p>
<p>Sadašnji ministar poljoprivrede i šumarstva ne voli paušalne ocjene agrarne politike. On smatra da povećanje izvoza poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini za 18,3 posto i nepoljoprivrednih za 3,3 posto dovoljno govori samo za sebe. Statistika jest na Pankretićevoj strani, ali medalja ima dva lica...</p>
<p>Primjerice, fizički obujam poljoprivredne proizvodnje lani je porasao 7,7 posto u odnosu prema godini ranije, od čega su pravne osobe ostvarile 8,7 posto rasta, a obiteljska gospodarstva 7,5 posto. Ali, Hrvatska i dalje ima samo šest poljoprivrednih prehrambenih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. Riječ je o pšenici, vinu, jajima, mesu peradi, kukuruzu i maslinama.</p>
<p>Sve drugo moramo uvoziti. Južnog voća proizvodimo samo za 23 posto potreba, goveđeg mesa i ulja za 73 posto, ovčjeg mesa 77 posto, mlijeka 85 posto, kontinentalnog voća za 86 posto potreba...</p>
<p>Svaki put kad odu na tržnicu, potrošači plaćaju posljedice katastrofalne suše. Cijene voća i povrća su dvostruko više nego lani, a prvi put ove godine cijena junadi je u prosjeku veća za osam posto. Poskupljenje se objašnjava činjenicom da je potražnja, zbog turističke sezone, veća od ponude.</p>
<p>Seljake muče i iznevjerena obećanja, olako dana prije 3. siječnja 2000. Na seljačkim su se prosvjedima, koji su tada znali nekoliko dana paralizirali i prometnice i granične prijelaze, obećavala brda i doline. Takva se vremena više ne mogu ponoviti.</p>
<p>Propali je prosvjed pokazao da jedino HSS ima »stranačku vojsku«. Riječ je o Hrvatskom seljačkom savezu, koji jedini ima podružnice u svim županijama. Iako ni Seljački savez nije u potpunosti zadovoljan otkupnom cijenom pšenice od jedne kune, probleme želi rješavati za stolom.</p>
<p>Nitko ne treba likovati zbog propalog seljačkog prosvjeda nego treba učiniti sve da se nadoknadi stvarna šteta od katastrofalne suše. Zato treba malo više sluha za probleme sela i seljaštva. Ovako, crno tržište cvjeta, a seljaci pokušavaju ući u Sabor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zauzevši se za međunarodni natječaj, Račan je u Sarajevu nastupio kao istinski europski političar </p>
<p>Očito je da je Račanovim posjetom Sarajevu nezadovoljna jedna jedina strana, i to bošnjačko-muslimanska, ona koja bi sama odlučivala o sudbini BiH. Suočeni s napuhavanjem zategnutosti između BiH i RH i s »đon« kritikom »Dnevnog avaza« u Sarajevu su se zamislili koliko je to korisno za BiH i kakva će slika o njoj poći u Europu. Stoga je s vrha vlasti došlo do ublažavanja tih ocjena pa je Adnan Terzić dan kasnije izjavio da je moguć i međunarodni natječaj za autocestu 5 C koridor. On je i iznenađen negativnom ocjenom Račanove ponude, pa je dodao ako »Bosmal« ne prikupi u roku 300 milijuna eura neće ni dobiti posao / Ivica Račan, a sve je pripremio ministar Radomir Čačić, u maniri europskog političara u Sarajevu zauzima se za model koncesija i za međunarodni javni natječaj. On je tu bio jasan, kratak i jednostavan, te odlučan da se gradnja autoceste 5 C koridora kroz BiH obavi u skladu sa standardima ponašanja u Europskoj uniji, a to znači da velike investicije moraju ići na javni natječaj i uz puno poštivanje načela konkurencije / I mala djeca znaju da je »Bosmal« tvrtka na klimavim nogama. »Bosmal« je kompanija u mješovitom bosansko-hercegovačkom i malezijskom vlasništvu na papiru. No ona pripada većinom braći Nijazu i Edinu Šabanoviću i zna se da posao gradnje autoceste dobivaju uz blagoslov Alije Izetbegovića. Tako se otkriva da u BiH jedna stranka, SDA sa SBiH, i jedan čovjek donose ključne odluke</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Jednodnevni posjet hrvatskog premijera Ivice Račana sa suradnicima Sarajevu izazvao je vrlo različite komentare. Mediji u Hrvatskoj većinom smatraju neuspješnim Račanov pohod Sarajevu. »Barometar« splitskog dnevnika čak cijeloj Vladi daje negativnu ocjenu, jer hladan doček Račana u Sarajevu i odrješito odbijanje mogućnosti da Hrvatska gradi cestovni koridor u BiH »predstavlja i neuspjeh naše vlade«. To je svakako površna i brzopleta ocjena koja ne prodire do suptilnih niti bosanskohercegovačke političke stvarnosti.</p>
<p>Pisani mediji u BiH na Račanov pohod Sarajevu gledali su u rasponu od nevelike zainteresiranosti i profesionalne korektnosti do pravog napada đonom, ili čak čakijom, na Ivicu Račana pa i Republiku Hrvatsku. </p>
<p>Prednjačio je u tome zadnjem primjeru sarajevski Dnevni avaz svojim plitkim i uvredljivim komentarom iz pera junoše Fadila Mandala. On je, ni manje ni više, pripisao Račanu da izravno uvjetuje gradnju autoceste kroz BiH i da »nadmeno« traži međunarodni javni natječaj.</p>
<p>Oslobođenje konstatira da je predsjednik Vijeća ministara BiH Adnan Terzić hladno dočekao ponudu za gradnju autoceste, a bit će prije da se iznenadio i nije snašao što javno reći o sklapanju posla stoljeća za BiH jednostrano, prema stranačkim i nacionalno-vjerskim pripadnostima, a Europa, kojoj BiH teži, očekuje konkurentnost, otvorenost, čiste račune. </p>
<p>Nezavisne novine iz Banje Luke pišu da je razgovor Račana i Terzića ostao bez konkretnog dogovora, ali se čini kao da se sve to ne tiče baš mnogo Republike Srpske. Mostarski Dnevni list je svemu pristupio rutinski kao da se sve to odigralo negdje na Uralu.</p>
<p>Pisani mediji u BiH i u ovoj su prigodi pokazali da se na isti, vrlo važan problem reagira iz kuta interesa političke stranke i čak nacije, koje pojedini medij zastupa ili je pod njenom kontrolom. U sarajevskim medijima samo je Dnevni avaz, neki kažu glasilo SDA i SBiH, ili Alije Izetbegovića i Harisa Silajdžića, oštro i podmuklo napao Ivicu Račana. </p>
<p>Oslobođenje svoj imidž gradi na iznadnacionalnoj opciji, ali je u pravilu na strani većinskoga, što će reći muslimanskog naroda, a o Račanovu posjetu bio je suzdržano kritičan. Srpske Nezavisne novine i hrvatski Dnevni list bili su profesionalno korektni u izvještajima, ali im očito nije do buke.</p>
<p>Prema tome oni koji u Račanovu posjetu Sarajevu vide »i neuspjeh naše vlade« plitko su reagirali. Protiv Račanova prijedloga o sudjelovanju Hrvatske u gradnji autoceste 5 C koridora bili su samo muslimanski mediji. I je li to dovoljno za ocjenu o neuspjehu pohoda? </p>
<p>Dr. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i sada predsjedajući, »mršave rezultate« Račanova posjeta pripisuje »isključivo bosansko-hercegovačkim dužnosnicima i institucijama«. A u takvom kontekstu nema mjesta ocjeni o neuspjehu naše vlade.</p>
<p>Očito je da je Račanovim posjetom Sarajevu nezadovoljna jedna jedina strana, i to bošnjačko-muslimanska, ona koja bi sama odlučivala o sudbini BiH. Suočeni s napuhavanjem zategnutosti između BiH i RH i s đon kritikom »Dnevnog avaza« u Sarajevu su se zamislili koliko je to korisno za BiH i kakva će slika o njoj poći u Europu. Stoga je s vrha vlasti došlo do ublažavanja tih ocjena pa je Adnan Terzić dan kasnije izjavio da je moguć i međunarodni natječaj za autocestu 5 C koridor. On je i iznenađen negativnom ocjenom Račanove ponude, pa je dodao ako »Bosmal« ne prikupi u roku 300 milijuna eura neće ni dobiti posao.</p>
<p>Svakako je potrebno malo dublje analizirati rezultate Račanova posjeta Sarajevu. On je na svoja leđa preuzeo odgovornost da Sabor ratificira sporazum o Luci Ploče i dodatni protokol o eliminiranju stranog člana uprave. Zar to nije hrabar potez za pozdraviti, a ne nekakav njegov »diktat« ili »nadmenost«? Riješeno je pitanje prolaska autoceste Zagreb – Dubrovnik kroz Neum. Od Nove godine će se u obje države moći samo s osobnom iskaznicom. I to je neki europski običaj.</p>
<p>Za neke je sporno Račanovo navodno upletanje u gradnju autoceste 5 C koridora, koja ide iz Budimpešte preko Osijeka, Sarajeva, Mostara do Ploča!? Najprije nekoliko napomena o toj autocesti. U europskoj karti cestovne mreže autocesta 5 C odvaja se u Budimpešti i ide do Ploča. </p>
<p>Koridor je dugačak 593 kilometara, a kroz Hrvatsku ide 107 kilometara. Ova je autocesta prema tome vrlo važna i vrlo zanimljiva i Republici Hrvatskoj, jer prolazi kroz nju, ali je i od interesa za hrvatski narod u BiH. </p>
<p>Kako može ne zanimati Hrvatsku autocesta koja ide i kroz tu državu, spaja njen panonski i dalmatinski dio, a prolazi i kroz BiH, koja je i država hrvatskoga naroda!?</p>
<p>Zato se Račan u Sarajevu zauzeo da se autocesta gradi i bez hrvatskih tvrtki dovrši čim prije i kvalitetnije, jer je i to u interesu hrvatskom narodu. A ubrzane su pripreme za početak gradnje autoceste kroz Hrvatsku. </p>
<p>Do rujna će biti gotova lokacijska dozvola za trasu od granice s Mađarskom do granice s BiH, početak radova je 2004., a dovršetak 2008. godine. I kada se sve to zna može li Hrvatska stajati po strani događaja vezanih za gradnju autoceste 5 C koridor kroz BiH? </p>
<p>Zna se i da BiH nema novaca, niti se može predvidjeti kada će ga imati za tu autocestu. A riječ je o 2,5 milijardi eura.</p>
<p>U takvim okolnostima Ivica Račan, a sve je pripremio ministar Radomir Čačić, u maniri europskog političara u Sarajevu zauzima se za model koncesija i za međunarodni javni natječaj. On je tu bio jasan, kratak i jednostavan, te odlučan da se gradnja autoceste 5 C koridora kroz BiH obavi u skladu sa standardima ponašanja u Europskoj uniji, a to znači da velike investicije moraju ići na javni natječaj i uz puno poštivanje načela konkurencije. Budući da BiH nema novca, Račan se zauzeo za koncesijski ugovor. Terzić se brzopleto suprotstavio Račanu riječima da se koncesije daju tvrtkama, a ne državi. A doista nije bilo potrebno da na to podsjeća svojega gosta, jer on i nije tako mislio. </p>
<p>Takav Račanov nastup u Sarajevu u Dnevnom avazu dobio je vrlo oštru i vulgarnu kritiku. Prikazali su ga kao čovjeka »diktata i nadmenosti«, što je šuplja fraza. On je samo nastupio u skladu s europskim standardima i sutradan je dodao da hrvatska ponuda obvezuje BiH, jer je to put europskog ponašanja.</p>
<p>I kada sve to sada znamo upitajmo se ponovno je li doista Račanov put u Sarajevo bio neuspješan? A ima li većeg uspjeha nego ogoliti do srži jedan politički sustav moći u kojem još odlučuje padre padrone. </p>
<p>I mala djeca znaju da je »Bosmal« tvrtka na klimavim nogama. »Bosmal« je kompanija u mješovitom bosansko-hercegovačkom i malezijskom vlasništvu na papiru. No ona pripada većinom braći Nijazu i Edinu Šabanoviću i zna se da posao gradnje autoceste dobivaju uz blagoslov Alije Izetbegovića. </p>
<p>Tako se otkriva da u BiH jedna stranka, SDA sa SBiH, i jedan čovjek donose ključne odluke.</p>
<p>Račan je svojim nastupom u Sarajevu najavio da u BiH neće više biti kao što je bilo do njegova dolaska. </p>
<p>Europa neće dopustiti da ključne odluke donosi jedan čovjek i jedna politička stranka i k tome jedan narod u državi sa trima konstitutivnim narodima. </p>
<p>Zato nije ni čudno što dr. Dragan Čović predbacuje domaćim političkim dužnosnicima i institucijama inertnost u vrijeme posjeta delegacije hrvatske vlade. </p>
<p>Tražiti međunarodni javni natječaj i koncesijske ugovore kada BiH nema novaca jedini je europski standard, ali on ruši politički sustav moći u BiH i zato ga odbijaju neki i dočekuju na đon u Sarajevu.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što Papa nije rekao Hrvatima, a trebao je reći</p>
<p>Sve je Papa lijepo rekao, svaka mu je riječ na mjestu, drago nam je da je govoreći o obitelji spomenuo stambeni problem mnogih obitelji. Isto nam je tako drago da je spomenuo nezaposlenost, kao problem koji tišti našu obitelj. Sve nam je to bilo drago čuti. Ali pun sinovljeve odanosti i pun beskrajne ljubavi prema Svetom Ocu ne mogu, a da ne kažem da mi je žao što Sveti Otac nije progovorio ni jednu riječ o teškoj drami koju danas proživljava hrvatska katolička obitelj, a ta je drama u tome da je u njoj sve manje djece i po župama sve manje krštenja... / Zamjeram svima onima koji su izravno i neizravno sudjelovali u pripremama za Papin pohod i koji su znali da je tema »Obitelj – put Crkve i naroda«, i bili su dužni Svetog Oca upozoriti najprije na nedavni popis stanovništva koji je katastrofalan za hrvatsku katoličku obitelj. Trebali su ga upozoriti i na nedavnu izjavu Ujedinjenih naroda da će sredinom stoljeća biti milijun Hrvata manje, kao i na to da mi iz Hrvatskog populacijskog pokreta stalno vapimo o teškoj tragediji koju danas proživljava hrvatska obitelj i informiramo javnost da Hrvati, taj vjerni narod svetog Petra, danas izumire i da je nerađanje djece danas veliki grijeh Hrvata</p>
<p>ANTO BAKOVIĆ</p>
<p>Prolaze dani od trećega pastirskog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatima. Zaista je teško reći tko je tim Papinim boravkom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini više dobio i tko je više oduševio. </p>
<p>Je li više Papa oduševio Hrvate ili su Hrvati oduševili Papu! Nema primjera tom golemom oduševljenju Hrvata Svetim Ocem, iako je i Papa silno oduševljen Hrvatima. To su dani koji se pamte i koji ostaju u sjećanju. To su dani koji će se pamtiti ne samo godinama, nego i stoljećima.</p>
<p>Oduševljenje koje su Hrvati iskazali Papi, danas se malo gdje događa. Mi smo Hrvati narod Svetog Petra. Četrnaest stoljeća imamo vezu s Petrovom Stolicom i s papama, i to je dovelo do eksplozije oduševljenja, ljubavi, zanosa i ushićenja tijekom i tog Papina boravka. Bili su to nezaboravni dani naše novije hrvatske povijesti. Ta kada je to nasljednik Svetog Petra bio pet dana u zemlji Hrvata?! Tko će samo iskazati ono jedinstvo hrvatskog čovjeka kada nam je Papa govorio i kada je sva Hrvatska bila ujedinjena u zanosu sreće i radosti? </p>
<p>Tema Papina pastirskog pohoda Hrvatima bila je »Obitelj – put Crkve i naroda«. Radovali smo se toj temi. Papa je lijepo govorio o obitelji. Sve je Papa lijepo rekao, svaka mu je riječ na mjestu, drago nam je da je govoreći o obitelji spomenuo stambeni problem mnogih obitelji. Isto nam je tako drago da je spomenuo nezaposlenost kao problem koji tišti našu obitelj. Sve nam je to bilo drago čuti.</p>
<p>Ali pun sinovljeve odanosti i pun beskrajne ljubavi prema Svetom Ocu ne mogu, a da ne kažem da mi je žao što Sveti Otac nije progovorio nijednu riječ o teškoj drami koju danas proživljava hrvatska katolička obitelj, a ta je drama u tome da je u njoj sve manje djece i po župama je sve manje krštenja; da je danas sve manje obitelji s mnogo djece, a sve više onih sa jednim djetetom ili sa dvoje djece. </p>
<p>Hrvatska je nekada bila bogata obiteljima s mnogo djece, a danas je u Hrvata prisutan proces izumiranja pučanstva zbog malo djece u obitelji.</p>
<p>Ne krivim Svetog Oca za to ništa, ali zamjeram svima onima koji su izravno i neizravno sudjelovali u pripremama za Papin pohod i koji su znali da je tema »Obitelj – put Crkve i naroda«, i bili su dužni Svetog Oca upozoriti najprije na nedavni popis stanovništva koji je katastrofalan za hrvatsku katoličku obitelj. </p>
<p>Trebali su ga upozoriti i na nedavnu izjavu Ujedinjenih naroda da će sredinom stoljeća biti milijun Hrvata manje, kao i na to da mi iz Hrvatskog populacijskog pokreta stalno vapimo o teškoj tragediji koju danas proživljava hrvatska obitelj i informiramo javnost da Hrvati, taj vjerni narod Svetog Petra, danas izumire i da je nerađanje djece danas veliki grijeh Hrvata. </p>
<p>Nije materijalna strana jedini uzrok izumiranja Hrvata, nego je glavni uzrok grijeh i manjak evanđeoskog duha.</p>
<p>Sveti Otac je trebao biti informiran da su Hrvati na putu izumiranja, trebao je netko upozoriti Svetog Oca da današnja hrvatska katolička obitelj ne ide putem nekadašnje obitelji koja je bila bogata djecom i u kojoj su majke rađale i peto i sedmo i jedanaesto dijete. </p>
<p>Obitelji s brojnom djecom u Hrvatskoj povijesti su bile pravilo, a danas su iznimka. Možda ni naši biskupi nisu toliko krivi koliko naši teolozi koji se uopće ne bave ni demografskom obnovom ni populacijskom politikom, a to su itekako i biblijske i moralne teme.</p>
<p>Sveti Otac je bio gost u Rijeci gdje je sjedište riječke metropolije. Kada se uzme samo ta riječka metropolija, koja obuhvaća: Istru, Gorski kotar, Liku, Krk, Rijeku, u tom kraju danas vlada prava demografska pustoš. </p>
<p>Lijepo je što je Sveti Otac poručio Hrvatima da budu: »Narod nade«, rekao je i »budite narod koji se moli«, ali zamislite kakav bi učinak proizvelo na brojne mlade obitelji sa jednim i sa dvoje djece da je Sveti Otac uputio poruku »Budite narod koji djecu rađa« ili »današnje mlade obitelji pođite putem svojih časnih predaka koji su u daleko težim uvjetima života rađali više djece«.</p>
<p>Pa ako sve to nije mogao reći iz bilo kojih razloga mogao je barem jedan od svojih govora završiti »Neka su blagoslovljene majke koje rađaju mnogo djece«.</p>
<p>Sveti Otac je pohvalio hrvatsku ženu. Naše stare majke zaslužuju tu pohvalu, one su u dvama svjetskim ratovima ostale udovice i u teškom siromaštvu i oskudici odgajale svoju djecu, od kojih su mnogi otišli u sjemenište i postali svećenici ili u samostan i postali redovnici i redovnice. </p>
<p>Zato je Hrvatska danas bogata svećeničkim i redovničkim zvanjima. Zahvaljujući upravo našim starim majkama koje su rodile peto, sedmo i deveto dijete i koje su zaslužile svaku pohvalu.</p>
<p>Međutim, današnje hrvatske majke ne zaslužuju pohvalu, jer nikada nisu rađale manje djece nego danas. Njima je trebalo uputiti pastirski poticaj da se otvore životu. </p>
<p>Ako odbijemo mnogo neudatih isto tako mnogo njih sa jednim djetetom, kao i najveći broj današnjih majki sa dvoje djece (oko osamdeset posto to je takozvani zwei kinder sistem ostaje nam da je danas sa troje i više djece samo četrnaest posto žena i one zaslužuju pohvalu, a posebno one sa četvero i više djece koje su ona biblijska duga u teškoj drami izumiranja našeg naroda. </p>
<p>Ne bih mogao pohvaliti majke sa jednim i sa dvoje djece, pogotovo ako su zdrave i ako imaju uvjeta i mogućnosti da rode treće dijete ali ne rađaju ga zbog komoditeta, mentaliteta, grijeha i stila života.</p>
<p>Treba kazat svima majkama, najviše onima sa dvoje djece, a pogotovo onima sa jednim djetetom, da upravo radi njih izumire naš narod. I njih treba pozvati na otvorenost životu i obnovu uzvišenog ideala materinstva. Majke s mnogo djece su kroz našu tešku i mukotrpnu povijest bile ona velika snaga i bogatstvo katoličke Hrvatske. Činjenica da su obitelji s mnogo djece dale Crkvi u Hrvata tisuće i tisuće svećenika i redovnica može se zahvaliti majkama koje su bile drukčije od današnjih majki dvoje djece. </p>
<p>Žao mi je što ljudi koji su bili zaduženi i pripremali boravak Svetog Oca nisu imali dalekovidnosti i evanđeoske hrabrosti pa da upozore Svetog Oca na to teško i porazno stanje kod nas. </p>
<p>Hrvati su u svojoj povijesti imali velike i svete majke, majke mučenice, majke koje nitko nije beatificirao niti kanonizirao, ali su kanonizirane kod Boga. One su u teškim okolnostima i progonstvu i siromaštvu rađale su i odgajale mnogo djece. Šteta što je to propušteno! </p>
<p>Veliko je pitanje kada će nam Papa ponovno doći u Hrvatsku i kazati to što nije kazao, a trebao je reći. Bojim se da kada sljedeći put bude došao u Hrvatsku da više neće biti Hrvata u njoj. To su slutnje ovog svećenika Crkve u Hrvata koji se već trideset četiri godine bavi populacijskom politikom, i Božjom i Hrvatskom.</p>
<p>Da završim, antiživotno ozračje današnje Hrvatske stvara zabrinjavajući pad, iz godine u godinu, broja novorođenih, zatim još poveći broj mladih koji napuštaju Domovinu, kao i mladi koji su žrtve suvremenih poroka kao što su alkohol, droga, slobodna ljubav, a čije su posljedice da će mnogi mladi ostati bez potomstva.</p>
<p>Učinak posjeta Svetog Oca bio bi drukčiji i nadasve plodniji da je Papa poručio majkama da trebaju rađati više djece i da tako postanu spasitelji svoga naroda koji nezaustavljivo juri prema groblju izumrlih naroda! Pa ako ništa od tog nije mogao reći da je Papa barem posebno blagoslovio majke s mnogo djece, ovaj članak ne bi nikad bio napisan.</p>
<p>Autor je svećenik, predsjednik Hrvatskoga populacijskog pokreta i glavni urednik »Naroda«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Hoće li studenti imati stvarnu moć suodlučivanja </p>
<p>U Prijedlogu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju spomenuli su i studenti, ipak je došlo do nečije glave da su najbolji pokazatelji vrijednosti sustava potrošači proizvoda koji se proizvodi na sveučilištu, odnosno oni na koje se neposredno i odnosi cijeli sustav</p>
<p>IVAN KUSALIĆ</p>
<p>Sada već bivši maturanti i uskoro brucoši upisuju (ne)željene fakultete nakon napornih i stresnih prijamnih ispita. Sjeća li se netko toliko spominjana projekta državne mature? Što je s tim projektom kojim se nastojalo osigurati jednaku mogućnost za sve? Čini mi se da je ostao na lijepim obećanjima koja se uporno ponavljaju poput jeke svaki put kada netko spomene reformu visokog obrazovanja.</p>
<p>Srpanj je i nedavno je u Saboru bio na dnevnom redu Prijedlog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim se namjerava u sustav visokog obrazovanja uklopiti obveza iz Bolognske deklaracije kojoj je Hrvatska pristupila 2001. godine. Prema riječima predlagača, tim će se zakonom omogućiti razvoj društva i posebno gospodarstva kroz društvo znanja. Zvuči prilično optimistično, zar ne?</p>
<p>U isto vrijeme kada se Saboru predstavljao jedan od »najvažnijih zakona« u ime predlagača, Ministarstva znanosti i tehnologije, ministar toga ministarstva bio je na službenom putu, a Saboru je Zakon predstavljao pomoćnik.</p>
<p>Zastupnici, barem oni koji su bili prisutni u Saboru kako bi zadovoljili ionako vrlo nategnut kvorum, javljali su se za riječ i sve samim biranim i kićenim riječima većinom podržavali taj zakon. Pokazali su zavidnu razinu poznavanja sadašnjeg stanja u sustavu visokoškolskog obrazovanja i za pohvalu, svi su imali prilično točne, ali poražavajuće statistike. Brojke koje su toliko poražavajuće da djeluju nestvarno ne želim ovdje navoditi, jer već svi znaju da smo daleko od europskog prosjeka. </p>
<p>Znači li to da je prijašnji zakon bio loš i da će se sada uvođenjem ovoga novoga stanje odjednom promijeniti nabolje?</p>
<p>Hoće li studenti sada studij završavati ranije i prije početi zarađivati za sebe, ali i za državu, umjesto da najproduktivnije godine troše boreći se s fakultetskom birokracijom? Nadajmo se da će novi sustav tri plus dva plus tri biti popraćen i adekvatnim nastavnim programima. Hoće li se i dalje čekati po godinu i više na status znanstvenog novaka u znanstvenim institucijama? </p>
<p>Hoće li studenti sada imati stvarnu moć suodlučivanja u fakultetskim i sveučilišnim vijećima ili će se opet stvar svesti na nekoliko klonova koji su ponosni da mogu sjediti uz svoje male bogove? </p>
<p>Hoće li sada ti isti mali bogovi imati barem neku svijest o tome da oni postoje radi studenata kojima bi trebalo pružiti kakvo takvo aktualno znanje? Hoće li studenti imati udžbenike u kojima su informacije barem s kraja prošlog stoljeća?</p>
<p>Kao što je primijetio jedan od zastupnika, zakon je samo dobar ili manje dobar okvir, ali glavni posao ipak ostaje na ljudima. I to ne samo na onima koji jesu u sustavu obrazovanja i znanosti nego i široj društvenoj zajednici koja bi trebala početi nagrađivati znanje. </p>
<p>Nije iznenađenje da su se u tom zakonu spomenuli i studenti, ipak je došlo do nečije glave da su najbolji pokazatelji vrijednosti sustava ipak potrošači proizvoda koji se proizvodi na sveučilištu, odnosno oni na koje se neposredno i odnosi cijeli sustav. Još će se odrediti koji će biti postotak studenata u tijelima fakulteta, do 25 posto. </p>
<p> Još jedna dobra stvar što se tiče studenata je pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke koje će se također naknadno odrediti. Malo, ali moram priznati, korak naprijed. Ipak jedna stvar koja je mogla i morala proći pod ovaj zakon je pitanje rada studentskih organizacija i njihova uloga u sve ovome. Pitajte bilo kojeg studenta na bilo kojem fakultetu u Hrvatskoj kako se zove njegov studentski predstavnik i bit će pravo čudo dobijete li odgovor.</p>
<p>Svi već znaju da je postojeći sustav financiranja i rada studentskih organizacija, reguliran Zakonom o studentskom zboru, u najmanju ruku problematičan. Mislim da je opet riječ o ljudskom faktoru, odnosno studentima kojima je netko dao pravo (oni su izabrani za to) da raspolažu ne baš malim novcem i da ga troše na sumnjiv način.</p>
<p>Nadajmo se da će i ta reforma ubrzo doći i da će budući studenti na fakultetima imati prave predstavnike studenata.</p>
<p> Toliko o zakonu koji je, unatoč svemu tomu, dobar početak reforme visokog obrazovanja koje je obećano kao prvi projekt nove Vlade još davne 2000. </p>
<p>Mladi Liberalne stranke uvijek će podržavati promjene koje smjeraju na pozitivne promjene u sustavu obrazovanja zato, jer vjerujemo da je obrazovanje jedini put u razvijeno društvo. </p>
<p>Podržavamo taj zakon, koji je unatoč svemu, bitan korak prema naprijed, barem u normativnom dijelu, ali uz opasku da se u provođenje krene sa što kraćim vacatio legis.</p>
<p>Autor je predsjednik Mladih Liberalne stranke, apsolvent Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Gradu Zagrebu zbog duga od 61,6 milijuna kuna slijedi ovrha </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Grad Zagreb iznenada je pogođen ozbiljnom financijskom glavoboljom, jer je početkom tjedna na adresu Poglavarstva stigao nalog za ovrhu gradske imovine u vrijednosti od 65 milijuna kuna, doznaje Vjesnik u četvrtak.</p>
<p>Takva financijska dubioza, na koju nitko nije računao kada se donosio proračun za ovu godinu (oko 4,5 milijardi kuna), izazvat će, već sad se zna, velike probleme i mogla bi se odraziti na ostvarenje nekih gradskih projekata.</p>
<p>Mogle bi, primjerice, nastupiti poteškoće u dovršenju stadiona u Maksimiru, mogao bi biti pogođen gradski socijalni program, inače najizdašniji u državi, da se i ne govori o dotacijama gradskim poduzećima, plaćama zaposlenih te financijskim potporama različitih programa.</p>
<p>Za usporedbu, recimo da je taj iznos triput veći od troška besplatnih udžbenika za zagrebačke osnovnoškolce, koji iznosi 20 milijuna kuna. </p>
<p>Prema izvorima u Poglavarstvu, nije poznato odakle je isplivao toliki dug. Zna se da potječe iz 1990. i 1991. godine kada je na čelu Grada bio Mladen Vedriš. Što je još gore, pretpostavlja se da dugova »iz prošlih vremena« ima još. Jedan od razloga za takvo vjerovanje jest i to što je sudstvo, koje ispisuje ovrhu, u posljednje vrijeme u radnom zaletu, pa su, čini se, iz ladica izvučeni i drugi slični predmeti.</p>
<p>Iako ni samim gradskim čelnicima zasad nije poznato kako će riješiti iskrsnuli problem, spominju se dvije mogućnosti. Prema prvoj, Grad bi mogao podići kredit i platiti dug, no u tom bi slučaju samo odgodio izvršenje obveze. Prema drugoj i vjerojatnijoj verziji, novac će se pribaviti se »kresanjem« sredstava dodijeljenih gradskim uredima.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Seksi atrakcija iz SAD dolazi u Zagreb zbog vegetarijanstva</p>
<p>U pratnji dviju Zagrepčanki, također odjevenih u listove salate, Lisa će građanima u subotu od 12 sati u Bogovićevoj i Gajevoj te od 17 na Jarunu dijeliti i vegetarijanske obroke i letke / U drugim akcijama Lisa je tijelo obojila je tigrovim šarama kako bi skrenula pozornost na patnje životinja u cirkusima, a leopardove točke imala je po sebi kad je protestirala protiv nošenja krzna</p>
<p>U petak dolazi u Zagreb Lisa Franzetta, seksi aktivistica američke udruge za zaštitu životinja</p>
<p> – People for the Ethical Treatment of Animals (PETA), kako bi, odjevena samo u listove salate, građane upozorila na patnje životinja tijekom njihova uzgoja, prijevoza i klanja za hranu, te promovirala vegetarijanstvo kao »najsuosjećajniju, za okoliš najprihvatljiviju i zdravu prehranu«.</p>
<p> U pratnji dviju Zagrepčanki, također odjevenih u listove salate, Lisa će građanima u subotu od 12 sati u Bogovićevoj i Gajevoj te od 17 na Jarunu dijeliti i vegetarijanske obroke i letke. </p>
<p> Želimo potaknuti građane Hrvatske da u životu okrenu novi list, uz našu ukusnu vegansku hranu.</p>
<p> Mnogi su svjesni da je vegetarijanstvo dobro za njih, za životinje i za naš planet, no želimo pokazati da je ono jednako dobro i za okusne pupoljke na našem jeziku«, izjavila je Lisa uoči svog dolaska u Hrvatsku. </p>
<p>Dugonoga 29-godišnja plavuša već je u više navrata diljem svijeta izazvala pozornost medija. Svoje tijelo obojila je tigrovim šarama kako bi skrenula pozornost na patnje životinja u cirkusima, a leopardove točke imala je po sebi kad je protestirala protiv nošenja krzna. U San Franciscu je iskrcala kamion kožnih cipela pred veleposlanstvo Indije, kako bi skrenula pažnju na okrutan odnos prema nekad svetim kravama čija se koža izvozi na zapadna tržišta. A u Petoj Aveniji u New Yorku bila je i uhićena nakon što je vreću punu »krvavog novca« istresla na modnog kreatora krznenih odjevnih predmeta Michaela Korsa. </p>
<p>»Dolazak Lise ujedno je i najava hrvatske kampanje za promoviranje vegetarijanske prehrane«, rekao nam je predsjednik Udruge Prijatelji životinja, Domagoj Pintarić.</p>
<p> Dvogodišnji pokušaji Prijatelja životinja, naime, da se u hrvatske bolnice, škole, vrtiće, vojsku i druge javne ustanove uvedu i vegetarijanski obroci, nisu urodili plodom, osim izuzetka – studentskih menzi.</p>
<p> »Ministarstva ne žele popustiti, no kako je sve više vegetarijanaca, a i u Europi je to praksa u mnogim javnim ustanovama, mislim da će se i u Hrvatskoj morati uskoro uvesti i vegetarijanski obroci«, kaže Pintarić, dodajući da će tijekom najavljene kampanje obnoviti razgovore s ministarstvima i apelirati na saborske zastupnike.</p>
<p> »Ministarstvima smo već ponudili popis dobavljača vegetarijanske hrane, tečajeve kuhanja, jelovnike«, dodaje. Tijekom kampanje potpisivat će se i peticija za uvođenje vegetarijanskih obroka. </p>
<p>Lisin angažman ujedno je prva akcija američke udruge PETA u Hrvatskoj.</p>
<p> Prijatelji životinja surađivali su s PETA-om u kampanji protiv nošenja krzna, kojoj se odazvao i Goran Višnjić, jumbo plakatom s kojega upozorava: »Ako ne biste nosili svog psa, nemojte ni krzno«. </p>
<p>Lisa će u nedjelju biti u Karlovcu i na Krku, a u ponedjeljak u Rijeci i Opatiji.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Umjesto razonode, na bazenima fizički obračuni </p>
<p>Svakodnevne policijske intervencije / Redari i spasioci na bazenu ne mogu spriječiti sukobe / Prošli tjedan jedan je maloljetnik pretučen gotovo na smrt</p>
<p>Održavanje Odmorka </p>
<p> – besplatne rekreacije učenika za vrijeme ljetnih praznika, postaje na Šalati upitno, zbog svakodnevnih fizičkih obračuna među maloljetnicima. Izjavio je to u četvrtak za Vjesnik voditelj Odmorka na Šalati, Darko Humski.</p>
<p>Program za djecu osnovnih i srednjih škola koji dnevno okupi na bazenima Šalate i više od 700 kupača, remete tučnjave koje redari i spasioci na bazenu ne mogu spriječiti. »Jedino što nakon razdvajanja djece možemo učiniti, jest zamoliti ih da napuste bazen. Ako to svojevoljno ne žele učiniti, mi ih na silu ne možemo izvući«, dodao je Humski. </p>
<p>Unatoč svakodnevnim policijskim intervencijama slične se situacije događaju i na ostalim gradskim bazenima, u Daničićevoj i na plivalištu Mladosti. </p>
<p>Na Šalati se pak, kažu djeca, sukobljavaju dvije grupe dječaka u dobi od 14 do 17 godina. </p>
<p>»Kako bi maloljetnoj delinkvenciji stali na kraj, osigurali smo nenajavljene policijske kontrole. Na taj korak bili smo prisiljeni nakon incidenta što se dogodio prošlog tjedna«, rekao je Humski. Nakon sukoba na bazenu tučnjava se tada nastavila izvan sportskog centra, a jedan je maloljetnik pretučen gotovo do smrti. </p>
<p>A. R. / N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Poskupljuju li voda i odvodnja gotovo 40 posto</p>
<p>Zagrepčani uskoro mogu očekivati poskupljenje vode i odvodnje i to za čak 39,3 posto, iako je Gradsko poglavarstvo tu točku, u kojoj treba podržati zahtjev Vodoopskrbe i odvodnje za takvo poskupljenje, na sjednici u četvrtak skinulo s dnevnog reda. Može se očekivati da se ta točka vrati na dnevni red sljedeći tjedan, s obzirom da su za tada zakazane dvije sjednice Poglavarstva.</p>
<p>Poglavarstvo je odlučilo platiti izvjesnom Tomi Kralju čak 5,5 milijuna kuna za dio zemljišta na Zaprudskom otoku, koje je Grad nedavno prodao tvrtki Eurostructure. Kralj je, naime, zatražio povrat svojega zemljišta oduzetog za vrijeme Jugoslavije, koje čini 19 posto prodanog zemljišta, odnosno 3156 četvornih metara.</p>
<p>One koji na zagrebačkim tržnicama prodaju na malo, neće razveseliti vijest, da usluge Tržnica Zagreb poskupljuju za 28 posto. Mjesečna će zakupnina za jedan četvorni metar klupe na tržnici, umjesto dosadašnjih od 187 do 222 kune, koštati između 210 i 250 kuna.</p>
<p>Zbog otpremnina kojima će se zbrinuti 35 zaposlenika koji idu u prijevremenu mirovinu u tom poduzeću, Zrinjevcu će se »oprostiti« kratkoročna gradska pozajmica od 3,5 milijuna kuna. Poduzeću Sljeme pak produžen je rok za vraćanje pozajmice od 600 tisuća kuna do kraja godine, a iz gradskog je proračuna na račun te tvrtke isplaćeno još 490 tisuća kuna za konzalting i izradu projektne dokumentacije za uređenje skijališta na Sljemenu. Za održavanje javnih satova ove će se godine izdvojiti 934 tisuće kuna, a čak pet milijuna kuna predviđeno je za nabavu programske opreme i računalnih usluga za Katastar grada Zagreba. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Uređena nastamba za lavove</p>
<p>Posjetitelji zagrebačkog Zoološkog vrta ponovno, nakon tri mjeseca njihove »odsutnosti«, mogu vidjeti lavicu i lava. Toliko je, naime, trajalo uređenje njihove vanjske nastambe pa je par lavova boravio u unutarnjoj. </p>
<p>Žičanu mrežu oko nastambe sada je djelomično zamijenilo staklo kako bi se poboljšao kontakt između životinja i ljudi, a uređena je i unutrašnjost nastambe, dodni su pijesak i panjevi. </p>
<p>Početkom idućeg tjedna u ZOO-u će početi i uređenje susjedne nastambe u kojoj borave tigrovi. Tako će obitelj tigrova, pojačana ovog proljeća s tri mladunca, neko vrijeme biti nedostupna pogledima posjetitelja. </p>
<p>Direktor ZOO-a Mladen Anić već nekoliko godina govori o potrebi da se rekonstruiraju nastambe velikih mačaka, no novaca za to još uvijek nema pa se rade manji zahvati. Neophodno je i uređenje nastambi s medvjedima, no i za to nedostaje novca. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tri dana oko Ksavera i Dubca nesigurna opskrba strujom </p>
<p>Zbog radova u trafostanicama Ksaver i Dubec, od petka, 18. srpnja, do nedjelje 20. srpnja, bit će smanjena pouzdanost napajanja sjevernih i istočnih dijelova Zagreba. Kako je pojasnio glavni dispečer Elektre Andrija Mlinarić, stanovnici Ksavera, Dupca i bliže okolice ne moraju brinuti da će ostati bez struje. Bez struje bi mogli ostati samo ako bude vremenskih neprilika ili ako se prilikom radova na prometnicama u tom razdoblju prekine neki strujni vod. Uvjerava kako nisu posrijedi nikakvi kvarovi već održavanje. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obilježen Dan Zagrebačke županije </p>
<p>Svečanom sjednicom Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva u hotelu »Internacional« u četvrtak je obilježen Dan Zagrebačke županije. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić u prigodnom je govoru istaknuo županijska nastojanja u poticanju poduzetništva u gospodarstvu i poljoprivredi naglasivši da je u protekloj godini dodijeljeno niz kredita za razvoj obrta i poljoprivrede, te da ukupan broj zaposlenih u županiji svaki dan raste. Sjednici su, uz vijećnike i članove poglavarstva, bili nazočni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Igor Dekanić, veleposlanik Slovačke, saborski zastupnici, te gosti iz susjednih županija.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Savjeti za sigurno putovanje</p>
<p>Uz pomoć Vjesnika, Otvorenog radija koji emitira vijesti svakoga sata te dvadesetak lokalnih radijskih postaja, prema moru možete putovati sigurno i uz mnogo informacija o prometnicama, trajektnim lukama, zabavnim i kulturnim zbivanjima u mjestima kroz koja prolazite.</p>
<p>Prošlog se vikenda dogodilo nekoliko manjih prometnih nezgoda koje su, po svemu sudeći, u subotu bile i uzrok zastoja na prometnicama, osobito na cesti D1, oko Nacionalnog parka Plitvička jezera. Česti je uzrok nesreća to što se vozači ne pridržavaju uputa o pravilnom razmaku između vozila. Prometna policija zato upozorava: držite uvijek razmak od vozila koje je ispred vas, ne upuštajte se u rizično pretjecanje kolone vozila. Osobito oko Nacionalnog parka, kao i kod drugih odmorišta na tom putu, naime, zbog uključivanja vozila sa sporednih cesta na glavnu prometnicu dolazi do naglog kočenja i, ako ne držite potreban razmak, nemoguće je spriječiti nalet vozila na ono ispred vas.</p>
<p>Kolegama na radijskim postajama koji su vikendom s nama, javljaju se često i vozači koji su u tom trenutku na putu. Kažu: ako su već gužve na cesti, bolje je da dođemo nešto kasnije nego što smo planirali, ali – bez udesa. Javljali su nam se tako i vozači s prometnice kroz Liku i rekli da voze sporo, u kolonama, brzinom od 60 do 70 km/h. Kad smo tu vijest proslijedili našom Radijskom cestom, javilo nam se nekoliko vozača te reklo kako je istina da voze u kolonama, ali da je to zadovoljavajuća i sigurna brzina vožnje. Po njima, najveću opasnost predstavljaju vozači koji pretječu cijele kolone, i to preko pune crte. Problemi nastaju kada takvi vozači ulete u škare i ubacuju se naglo u kolonu.</p>
<p> Dakako, mnogo je primjedbi bilo i na teške kamione u vrijeme kada im je zabranjena vožnja glavnim turističkim pravcima. Zanimljivo je da nitko od vozača nije imao primjedbi na kontrolu brzine vožnje na najkritičnijim točkama puta. Dapače, javljali su nam da im je i te kako pomogla naša informacija o mjestima gdje treba očekivati radarske kontrole.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Preminula Celia Cruz, legendarna »kraljica salse«</p>
<p>NEW YORK, 17. srpnja</p>
<p> – »Kraljica salse«, pjevačica kubanskog podrijetla Celia Cruz preminula je u srijedu u svojoj kući u Fort Leeju (na istoku New Jerseyja), priopćila je službena predstavnica njezina agenta u New Yorku Blanca Lasalle.</p>
<p>Celia Cruz, koja je živjela u New Jerseyju, imala je 78 godina. U studenom prošle godine operirala je tumor na mozgu, nakon čega je u nekoliko navrata bila hospitalizirana.</p>
<p> Prema pisanju tiska, njezini će se posmrtni ostaci prvo prenijeti u Miami (u Floridi), gdje je 700.000 Amerikanaca kubanskog podrijetla koji žive na tom području smatraju pravom junakinjom. Neumorna »prva dama« salse koja je svojim glasovitim hitom »Azucar« (<FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer)</b></FONT> oduševljavala slušatelje, izjavila je prije nekoliko mjeseci da ne kani prestati pjevati.</p>
<p> Sa sedamdeset snimljenih albuma, imala je važno mjesto u promicanju kubanske glazbe, a u veljači je peti put dobila nagradu Grammy, najveću američku glazbenu nagradu, za najbolju ploču godine u ritmu salse.</p>
<p> Nakon studija na glazbenom konzervatoriju u Havani počela je pjevati na radiju, a zatim je postala glavna pjevačica legendarne skupine Sonora Matancera.</p>
<p> S orkestrom je napustila Kubu uoči dolaska Fidela Castra na vlast i preselila se u SAD. »Castro mi to nikad nije oprostio«, priznala je jednom, a nakon toga više se nije smjela vratiti na otok.</p>
<p> Celia Cruz, poznata po svojim vrlo upadljivim haljinama, pridružila se 1966. godine Titu Puenteu, a kasnije je imala bogatu solo karijeru. Među njezinim zadnjim naslovima je »La vida es un carnaval« (Život je karneval). Pjevala je o ljubavi, životu, uspomenama s Kube i nadi u povratak demokracije na rodni otok.</p>
<p>Američki predsjednik Bill Clinton joj je 1994. godine dodijelio Nacionalno odličje za umjetnost, najveću američku nagradu na tom polju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ibrica Jusić nastupio na Montreux jazz festivalu</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Nakon uspjeha Bambi Molestersa i njihove zajedničke europske turneje s jednom od najpopularnijih svjetskih skupina R.E.M.-om, iz svijeta stižu nove vijesti o uspjehu naših glazbenika. Naime, naš najpopularniji kantautor Ibrica Jusić je zajedno s grupom Elvisa Stanića nastupio u službenom programu Montreux jazz festivala, točnije na »Montreux Jazz Gibson Stageu« u Montreux Palace Hotelu, u dvorani iz 19. stoljeća .</p>
<p>Ibrica Jusić je na tom najprestižnijem europskom festivalu predstavio svoj posljednji album »Amanet«, a osim njega predstavljao je službeno i Hrvatsku, kao jedini pozvani izvođač. Prošle je godine u toj ulozi bio naš slavni jazz pijanist Matija Deidć. </p>
<p>Dvjestotinjak gledatelja Ibričinog koncerta nisu krili oduševljenje pa su ga uz burno skandiranje pozivali dva puta na bis. Stari šarmer Ibrica je, kao pravi gentlman, odsvirao dvije pjesme na francuskom jeziku, što je izazvalo još burnije reakcije.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Iz Splita poletio desetmilijunti putnik Croatia Airlinesa</p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> – Poslovni čovjek iz Belgije Alfred Paulis koji je u četvrtak u 14,45 sati iz Splita odletio za Frankfurt desetmilijunti je putnik Croatia Airlinesa. </p>
<p>Na prigodnoj svečanosti u splitskoj zračnoj luci direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić sretnom je putniku darovao dvije besplatne karte do Dubrovnika, trodnevni turistički aranžman te zlatnu karticu Frequent Flyer Cluba hrvatske zrakoplovne tvrtke. </p>
<p>Vidno uzbuđen Paulis nam je otkrio kako radi za njemačku tvrtku Knauf te je poslovno dva dana boravio u Kninu gdje se za njemačkog naručitelja proizvode gipsane ploče. Oduševljen je, kaže, hrvatskom obalom i jako se veseli trodnevnom boravku u Dubrovniku.</p>
<p>Prvi let Croatia Airlines imala je 5. travnja 1991. godine i te je prve godine prevezla svega 140.000 putnika, da bi u rekordnoj prošloj godini hrvatskim zrakoplovima letjelo čak 1,3 milijuna ljudi. Ove godine taj bi rekord trebao biti premašen a s obzirom na sadašnju flotu od 11 zrakoplova i očekivanih 1,6 milijuna putnika Croatia Airlines bi trebala dostići popunjenost kabine zrakoplova od prosječnih 75 posto što je u svjetskim okvirima iznadprosječan rezultat.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Ljetna rezidencija« i za Titova papagaja </p>
<p>BRIJUNI, 17. srpnja</p>
<p> - U Nacionalnom parku Brijuni ljetnu rezidenciju dobio je i znameniti Titov papagaj Koki, inače jedan od rijetkih primjeraka žuto-kukmastih kakadua koji žive i do 100 godina. Ljetnu rezidenciju na Velom Brijunu Koki je zaslužio zbog svojih doprinosa turističkoj afirmaciji otočja te sada ljetuje u neposrednoj blizini hotela »Istra« i »Neptun«.</p>
<p>S Kokijem, koji pomalo i priča kad je dobro raspoložen, fotografirali su se gotovo svi poznati posjetitelji otočja, pa tako nedavno i princeza Caroline od Monaca te glumac John Malkovich. Mnogi, međutim, ne znaju da je Tito Kokija darovao svojoj unuci Saši Broz za deveti rođendan</p>
<p>. Papagaj je jedno vrijeme bio odsutan s Brijuna, a posljednja dva i pol desetljeća je, osim slona Sonija i slonicu Lanku, najatraktivniji stanovnik tog elitnog otočja.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sharon Stone će zaigrati u »Pravdi za sve«</p>
<p>LOS ANGELES, 17. srpnja</p>
<p> – Sharon Stone ove će se jeseni pojaviti u tri epizode sudske serije »Pravda za sve« televizijske kuće ABC. Tvorac serije David E. Kelley nije htio previše govoriti o liku koji će glumiti ta 45-ogodišnja američka glumica, no rekao je da bi ona u seriji mogla ostati duže od planiranog. </p>
<p> »Njezina uloga bit će dio zapleta za koji želimo da bude iznenađenje«, rekao je Kelley za Udrugu televizijskih kritičara.</p>
<p> Sharon Stone, koja se proslavila ulogom u filmu »Sirove strasti«, bila je nominirana za Oscara za ulogu u filmu »Casino«. Nedavno je objavila da se, nakon pet godina braka, rastaje od Phila Bronsteina, novinskog urednika u San Francisco Chronicleu, s kojim ima trogodišnjeg sina Roana.</p>
<p> »Pravda za sve« osmu sezonu će početi bez svoje glavne zvijezde Dylana McDermotta te dijela ekipe, glumaca Kelli Williams, Lare Flynn Boyle i Lise Gay Hamilton. Steve Harris, Camryn Manheim, Michael Badalucco i Jessica Capshaw ostaju, a pridružit će im se James Spader i Rhona Mitra.</p>
<p> Nakon promjene termina prikazivanja i pada gledanosti, serija je skoro bila ukinuta. ABC ju je obnovio za sezonu 2003/2004., ali s dvostruko manjim izdacima (oko 3.5 milijuna dolara po epizodi).</p>
<p> Prošli tjedan Kelley je dobio nagradu Humanitas za epizodu »Pravde za sve« u kojoj odvjetnici pokušavaju spriječiti izvršenje smrtne kazne nad psihički bolesnom osobom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Reichstagu zabranjena talijanska i francuska vina</p>
<p> BERLIN, 17. srpnja</p>
<p> - Uvozna su vina zabranjena u restoranima Reichstaga, sjedišta njemačkog parlamenta, usprkos poznatoj ljubavi kancelara Gerharda Schrödera prema talijanskom i francuskom crnom vinu, piše u četvrtak njemački tisak. »Njemačka vina njemačkim političarima«, piše list Die Welt na naslovnoj strani.</p>
<p> Osnivanje nacionalnog njemačkog Vinskog foruma koji je sa vladinog popisa vina skinuo vina kao što su Chianti, francuski šampanjac i austrijski Gruener Veltiner, podržale su kako vladine tako i stranke opozicije.</p>
<p> Forum pak inzistira da se samo njemačka vina serviraju na državnim banketima. Čini se da diplomatski incidenti do kojih je početkom mjeseca došlo između Italije i Njemačke, nisu uzrokom ovih mjera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Starac na smrt pregazio osmero ljudi u Kaliforniji</p>
<p>WASHINGTON, 17. srpnja </p>
<p> - Automobil koji je prošao kroz gomilu ljudi na tržnici u Santa Monici u Kaliforniji, na smrt je pregazio osmero ljudi među kojima i jedno dvogodišnje dijete. Više od 40 ljudi je ozlijeđeno, od kojih je 14 u kritičnom stanju, priopćile su vlasti.</p>
<p> Šef policije Santa Monice James Butts rekao je da je vozač automobila, koji je u 80-tim godinama, priveden i odveden u lokalnu bolnicu, no nije utvrđeno da je bio pod utjecajem alkohola ili psihijatrijskih lijekova. Policija nastoji utvrditi radi li se o nesreći ili o kriminalnom djelu iz nemara ili namjere, rekao je šef policije.</p>
<p> Svjedoci tvrde da je vozač bio konfuzan, da je djelovao kao da nije sasvim u dodiru s realnošću i da svakako nije trebao voziti u tom stanju. Tržnica u Santa Monici bila je prepuna ljudi, a svakog tjedna posjeti je oko 9.000 posjetitelja.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Hoće li »Svjedoci« ponoviti uspjeh »Maršala«</p>
<p>Direktor Berlinskog filmskog festivala Dieter Koslich pohvalio najnoviji Brešanov film i za očekivati je da će se naći u glavnom programu / »Svjedoci« će biti premijerno prikazani u nedjelju na Pulskom festivalu</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Direktor Berlinskog filmskog festivala Dieter Koslich uputio je pismo redatelju Vinku Brešanu i producentu Ivanu Maloči iz Interfilma kojim ih obavještava da je pogledao najnoviji Brešanov film »Svjedoci«, koji mu se vrlo sviđa i obećava da će film biti na Berlinskom festivalu. No za sada, budući da je tek srpanj, a Berlinale je u veljači 2004., ne može još sa sigurnošću jamčiti u kojem će od programa Berlinala biti prikazan. </p>
<p>S obzirom na ovakvu reakciju uglednog filmskog znalca i posebno ljubitelja i zagovornika europskog filma, Dietera Koslicha, može se očekivati da će Brešanov film uvrstiti u glavni program. Tim prije što je Brešan već poznat u Berlinu kada je s »Maršalom« bio pobjednik programa Forum i dobio prestižnu nagradu »Wolfgang Staudte«. </p>
<p>Film »Svjedoci« treći je film Vinka Brešana i premijerno se s nestrpljenjem očekuje na predstojećem Pulskom festivalu. On će, naime biti na programu u Areni drugoga dana, u nedjelju 20. srpnja navečer. Riječ je o vrlo zanimljivom i intrigantnom filmu nastalom prema literarnom predlošku »Ovce od gipsa« Jurice Pavičića, a </p>
<p>inspiriran je zločinom što su ga hrvatski vojnici napravili nad obitelji Zec 1991. godine. Međutim, roman je poslužio kao predložak za filmsku dramu koja se događa u Karlovcu. Radnja se sastoji od tri priče, od kojih svaka počinje u istom trenutku, početku istrage ubojstva, i svaka daje novu sliku onoga što se doista dogodilo. </p>
<p> U glavnim ulogama igraju Leon Lučev, Alma Prica, Mirjana Karanović i drugi. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U očekivanju »Mandragole«</p>
<p>Prva dramska festivalska premijera Machiavellijeva »Mandragola«, u režiji Krešimira Dolenčića, najavljena 24. srpnja / Gostovanje Kazališta »Mala scena« s predstavom »Stvar je u obliku« / U »Ptičicama« ulogu Žira, umjesto Milana Štljića, interpretirao je bosanskohercegovački glumac Mirza Halilović</p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> – Prva dramska premijera na 49. splitskom ljetu, Machiavellijeva »Mandragola« u režiji Krešimira Dolenčića, bit će izvedena 24. srpnja na Cararrinoj poljani, prostoru rezerviranom za pučki teatar koji ove godine odiše predstavama »visokog stila«, dok će izvedba druge premijere, Euripidove »Alkestide«, u režiji Zlatka Svibena biti upriličena 11. kolovoza, tri dana prije svečanog zatvaranja festivala. Sviben će dramu postaviti u mjestu Tugari kraj Splita, a taj prostor odabran je nakon što se odustalo od ideje da bude izvedena u mitskim Poljicima.</p>
<p> U iščekivanju »Mandragole« na otvorenim gradskim pozornicama redaju se gostujuće predstave, a prva je izvedena u podrumima Dioklecijanove palače već drugoga dana festivala. Riječ je o prošlosezonskoj uspješnici zagrebačkog Kazališta »Mala scena«, predstavi Neila LaButea »Stvar je u obliku«, koju je režirala Tea Gjergjizi. Glumci Ivana Krizmanić, Ines Bojanić, Radovan Ruždjak i Ronald Žlabur na zanimljiv su način ispričali priču jednog od najzanimljivijih mlađih američkih dramskih autora koji kroz emotivni odnos dvaju parova progovara o, kako su kritičari istaknuli, manipulativnim upotrebama seksualnosti, ali ne na način lažnog katoličkog morala ili opet plejbojevske hipokrizije sveopće pornografske ekstaze. </p>
<p> »Ptičice« Filipa Šovagovića, predstava koja je u režiji Paola Magellija premijerno izvedena na 46. splitskom ljetu na programu festivala se zadržala sve do danas. Da je riječ o jednoj od najpopularnijih dramskih izvedbi nastalih u produkciji splitskog HNK gledatelji su se mogli uvjeriti u srijedu, jer se za tu predstavu ponovo tražila ulaznica više. Kroz duhovite dijaloge i izvrsne glazbene brojeve, Šovagović je ispričao priču o skupini zatvorenika koji žele osnovati rock band te na taj način barem na trenutak zaboraviti krutu zatvorsku stvarnost.</p>
<p> Prva od tri rezervirane izvedbe »Ptičica« upriličena je u srijedu u dvorištu splitskog HNK gdje se prvi put u ulozi Žira, koju je prije tumačio Milan Štljić, pojavio bosanskohercegovački glumac Mirza Halilović. Iako u Splitu nikada nije igrao, a »Ptičice« nikada gledao, Halilović je brzo naučio svoju zahtjevnu ulogu u kojoj mora pokazati i pjevačko umijeće. Sarajevski glumac Halilović već godinama živi i radi u Parizu, a surađivao je s Peterom Brookom, Jean Marcom Barrom, Danisom Tanovićem i drugim uglednim kazališnim i filmskim redateljima. </p>
<p> Dramski program festivala bit će nastavljen u nedjelju i ponedjeljak u prostoru splitske Galerije umjetnina gdje će glumica Mladena Gavran izvesti predstavu »Hotel Babilon« Mira Gavrana u režiji Aide Bukvić. U toj komediji Mladena Gavran tumači jedanaest likova koji pričaju neobičnu priču o ljubavi koja se dogodila u ljetnim mjesecima u malom dalmatinskom gradu između slovačke turistkinje Zuzane i lokalnog zavodnika, recepcionara Jakše zvanog Dalmatiner.</p>
<p>Miro Gavran jedan je od najizvođenijih hrvatskih dramatičara u proteklih 15 godina. Njegovi kazališni komadi dosegnuli su više od stotinu premijera u Hrvatskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, SAD-u, Bugarskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Njegove predstave imale su više od milijun gledatelja u proteklih dvadeset godina, a sudeći prema interesu Splićana za izvedbu »Hotela Babilon« tom će se broju pridružiti još nekoliko stotina gledatelja. </p>
<p> Od gostujućih predstava u sklopu Splitskog ljeta još će biti izvedene predstave »Debeli muškarci u suknjicama« Nickyja Silvera u režiji Same M. Streleca i izvedbi Slovenskog narodnog gledališča iz Maribora, Goldonijeve »Ribarske svađe« u režiji Vite Taufera i izvedbi Primorskog dramskog gledališča iz Nove Gorice, a Glumačka družina Histrion iz Zagreba izvest će Shakespeareovu dramu »Romeo i Julija« u režiji Dražena Ferenčine. </p>
<p>Dramski ansambl splitskog HNK predstavit će se dvjema komedijama na Cararrinoj poljani: »Katom Kapuralicom« u režiji Ivice Boban i predstavom »Ja i moj mali kumpanjo« u adaptaciji i izvedbi Borisa Dvornika, te režiji Vanče Kljakovića. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Je li kriva prekomjerna upotreba Tita</p>
<p>Zašto autori dugometražnoga dokumentarnog filma »Pula povjerljivo – 50 godina filmskog festivala« smatraju da se promjenom termina i mjesta prikazivanja njihov film »politički diskvalificira i pretvara u neku vrstu zabranjenog voća«?</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Vijeće 50. Pula film festivala na sjednici 8. srpnja odlučilo je skinuti s festivalskog programa dugometražni dokumentarni film Pula povjerljivo – 50. godina filmskog festivala redatelja Tomislava Mršića, snimljenog u produkciji Vedisa i HRT-a. To je vjerojatno jedinstveni slučaj u 107. godina dugoj povijesti filma, ne samo u Hrvatskoj i na Balkanu nego i u svijetu, da na jubilarnom festivalu njegovi »šefovi« odbiju prikazati film koji slikom i riječju (arhivskim materijalima, insertima iz filmova i izjavama 30-ak sugovornika) govori o povijesti tog festivala, njegovom svojedobnom međunarodnom značenju, a istovremeno je okrenut i budućnosti festivala, stoji u priopćenju za javnost što su ga u četvrtak uputili autori spornoga filma redatelj, scenaristi Dean Šoša i Tomislav Mršić, stručni konzultant Ivo Škrabalo, skladatelj Davor Rocco, snimatelj Alan Stanković, montažer Hrvoje Mršić, producent Veljko Krulčić i ostali.</p>
<p>Autori navode da im se zamjera prekomjerna upotreba Tita; preveliki broj srpskih glumaca i filmaša i njihove politički problematične izjave; ironiziranja Domovinskog rata; veličanje jugoslavenskog karaktera festivala… Tvrde da od toga ništa nije točno te dodaju da kao legalisti prihvaćaju mogućnost da se, recimo, tri ili četiri pojavljivanja Tita u dokumentarnom filmu nekome može uistinu učiniti prekomjernim.</p>
<p>Ali, to zasigurno u demokratskom društvu ne može i ne smije biti razlog da se film »Pula povjerljivo« politički diskvalificira i da ga se pretvara u neku vrstu »zabranjenog voća«. Spomenuti autori podsjećaju da je donedavna umjetnička direktorica 50. Pule Dijana Mlađenović nakon gledanja u montaži »Pule povjerljivo« odlučila s njim završiti festival. </p>
<p>Festivalsko vijeće i ne pogledavši film, odlučilo ga je skinuti povjerljivo s programa i umjesto s njim završiti 50. Pulu s njemačkim filmom »Good by Lenin«, stoji u priopćenju kojega potpisnici dalje navode: »Pretpostavljamo da nakon što su se domaći i strani novinari počeli raspitivati o zabrani Pula povjerljivo, direkcija festivala je odlučila film prikazati, ali u okviru retrospektive. Međutim, ponuđeni termin prikazivanja (19. srpnja u 18 sati u dvorani), dakle u vrijeme kada festival zapravo nije ni službeno otvoren, u trenutku kad cocktail dobrodošlice organizira predsjednik Mesić i ministar kulture dr. Vujić apsolutno je ponižavajuć i uvredljiv prema publici, javnosti pa i prema autorima filma«.</p>
<p>Autori »Pule povjerljivo« ističu da su »u bivšem socijalističkom sistemu političari i šefovi pulskog festivala pokazivali svoju demokratičnost tako da su tzv. 'sumnjive' filmove prikazivali u 9 ujutro u dvorani 'kad su svi spavali'. Odluka da se 'Pula povjerljivo' prikaže u šest sati popodne kada 'nitko normalan ne ide u kino-dvoranu' bojimo se da predstavlja značajan korak naprijed u 'kulturocidnom obračunu' s filmom«.</p>
<p>Stoga su autori predložili festivalskom Vijeću da preispita svoju odluku, odnosno da skine zabranu s prikazivanja filma »Pula povjerljivo« u Areni i da se film prikaže kako je prvotno bilo i planirano – 24. srpnja na zatvaranju festivala. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Plemenita i vrijedna gesta</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Prije nekoliko dana, početkom srpnja, iz New Yorka je prispjela u Zagreb, u Hrvatski muzej naivne umjetnosti, slika Ivana Večenaja Evanđelisti na Kalvariji, nastala 1966. godine. Radi se o iznimno vrijednoj donaciji stranog državljanina koji želi ostati anoniman. To veliko staklo, neprijeporno jedno od najkarakterističnijih i najvrsnijih Večenajevih radova iz njegova klasičnog razdoblja, iz sredine sedmog desetljeća, ujedno je i prvi primjer kristološke teme ne samo toga iznimnog majstora naive, nego sveukupne Hlebinske škole. Prikazuje ekspresivnog i raspetog Krista, okruženog simbolima četiriju evanđelista: Ivanom u obličju orla, Markom kao lavom, Lukom utjelovljenim u volu, dok je evanđelist i apostol Matej predočen antropomorfno.</p>
<p> Slijede, obješeni o drveće, dobar (desno) i zao (lijevo) razbojnik, vojnici zaokupljeni zločinom vješanja, te u udaljenijim planovima nekoliko nedefiniranih spodoba koje prisustvuju tomu dramatičnom uprizorenju. Metaforičnost slike dodatno proizlazi iz pet svijeća što simboliziraju evanđeosku svjetlost i nagovještaj uskrsnuća, također iz stranica ispisanih Evanđeljem, zacijelo s dubljom konotacijom, dok je sutonsko nebo simbolički i koloristički u suglasju s grimizom krvi što (i nadalje) lije iz tijela Raspetoga. </p>
<p>Scena je nostrificirana, ne događa se na jeruzalemskoj Golgoti, nego u gustoj i vlažnoj podravskoj šumi, s nizom tipično večenajevskih značajki: od načina predočavanja koraljne morfologije, bezbrojnih isprepletenih grana i grančica drveća, do gotovo dijabolične sutonske scenarije. Naravno, nije to realna Podravina, nego umjetnikovo viđenje vlastita zavičaja. </p>
<p>Ta bujna fantazmagorija, vrlo ekspresivna i mistična, ponajprije zbog velikoga i izduženog, grünewaldskog sivozelenkastog Kristova tijela, svjedoči o sprezi pučke, kolektivističke i tradicionalne maštovitosti, kasnobarokne religioznosti, mnogobrojnih apokrifnih tumačenja, kao i modernoga pikturalnog izraza. Sve je hipertrofirano, osobito u predočavanju likova, koloristički maksimalno egzaltirano, pri tome i vrlo narativno. </p>
<p>Slika je od iznimne važnosti za spoznavanje Večenajeve umjetnosti: dosad je bila krivo atribuirana u 1970., a nastaje čak četiri godine ranije, što bitno mijenja neke pretpostavke za otčitavanje i vrednovanje Večenajeva opusa. Ujedno, to je prvi primjer biblijske tematike na slikama toga majstora (sveukupno 24 ulja) u fundusu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti.</p>
<p>Iako donator želi ostati anoniman, dopustio je odati da je u njegovoj kolekciji, među ostalim, i niz radova drugih naših umjetnika – od Rabuzina, Kovačića i Lackovića do Džamonje i Murtića. Za taj plemeniti dar valja mu iskazati najiskreniju i najdublju zahvalnost, i to ne samo ustanove kojoj je slika namijenjena, nego najšire hrvatske kulturne javnosti.</p>
<p>Vladimir Crnković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tonko Ninić oduševio publiku </p>
<p>Praizvedena skladba za violinu solo, Kroateska br. 2, hrvatskog skladatelja Miroslava Miletića / Vrhunac programa bile su dvije Sonate za violinu i gitaru Nicoloa Paganinija, gdje violinist ima priliku iskazati virtuozitet / Gitarist večeri bio je Viktor Vidović </p>
<p>Stalni gost Osorskih glazbenih večeri, dugogodišnji koncertni majstor Zagrebačkih solista Tonko Ninić, oduševio je u srijedu svoju stalnu publiku, na koncertu na kojem je nastupio i gitarist Viktor Vidović. Na samom početku već je bila na rasporedu Sonata za violinu i basso continuo op. 3 br. 1 u D-duru hrvatskog skladatelja Stjepana N. Spadine, violinista 18. stoljeća. Sva sačuvana djela Stjepana Spadine, koji se sam potpisao na jednom izdanju kao dalmatinski plemić, pisana su za violinu.</p>
<p> Dražesno, dopadljivo djelo slijedila je poznata četverostavačna Sonata u e-molu Francesca Marie Veracinija, djelo skladateljske osobnosti talijanskog violinista iz nezaobilazne literature za svakog guslača, te prije stanke još i vrlo poznata, i u Osoru često izvođena »La Folia« Arkangela Corellia, sazdana na prekrasnoj temi s varijacijama u dugom, ali interesantnom nizu. </p>
<p>Drugi dio rasporeda započeo je Sonatinom br. 3 op. 137 u G-duru Franza Schuberta, djelo koje traži zanimljivost velikog izraza, što je izostalo u vrućoj i teškoj ljetnoj večeri. Zatim je slijedila praizvedba skladbe za violinu solo, Kroateska br. 2, plodnog hrvatskog skladatelja Miroslava Miletića. To kratko, jednostavačno virtuozno djelo jasne hrvatske provinijencije, s uvedenom tehničkom inovacijom perkusionog pizzicato flažoleta i temeljnog narodnog idioma stalnih izmjena mjera s konstantom u motivičkoj građi, bilo je domaćoj publici slušno blisko. Izvođaču je dalo priliku pokazati svoje umijeće vladanja glazbalom, što je Tonko Ninić iskoristio. </p>
<p>Vrhunac programa bile su na kraju dvije Sonate za violinu i gitaru Nicolňa Paganinija, gdje violinist ima priliku iskazati izraženo eksponirani violinski virtuozitet, uz zahtjevnu pratnju na gitari, drugoj instrumentalnoj ljubavi znamenitog Paganinija. Bila je to Sonata br. 4 u A-duru iz »Centone di sonate« i Sonata op. 3 br. 12 u e-molu, obje originalno pisane za violinu i gitaru. Gitarist večeri bio je Viktor Vidović. </p>
<p>Uz tri dodatka, dva su umjetnika taj programski tipično ljetni koncert uspješno privela kraju na zadovoljstvo publike, što je ispunila usijano zdanje bivše osorske stolnice Marijina Uznesenja. </p>
<p>Zlatko Stahuljak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatska »gađa« drugo mjesto u skupini? </p>
<p>Možda se nekome čini da bi najpametnije bilo ići na prvo mjesto i izbjegavanje nastupa u osmini finala, no već je jasno da u našem taboru ne misle tako. Zoran Roje uopće nije oduševljen mogućnošću da naše vaterpoliste četiri dana drži u Barceloni u nekakvoj polukaranteni, a i igračima bi više odgovarao jaki »trening-meč« protiv SAD-a ili Australije nego treniranje u 20-ak kilometara udaljenim bazenima / Hrvatska će u petak u posljednjoj utakmici po skupinama igrati s Rumunjima (10.45 sati) </p>
<p>BARCELONA (od Vjesnikova izvjestitelja), 17. srpnja</p>
<p> – Utakmicama 3. kola, u petak se na Svjetskom vaterpolskom prvenstvu u Barceloni raspliće situacija po skupinama. Prvoplasirane momčadi zaslužit će čak četiri dana odmora (?!), četvrtoplasirane otpadaju iz daljnje utrke, a osam će reprezentacija plasiranih na drugo i treće mjesto u svojim kvalifikacijskim skupinama igrati utakmice osmine finala. Takav sustav natjecanja, sa svim prednostima i manama, izravno će utjecati i na utakmice 3. kola, natočito u našoj skupini A, kao i u skupini B, s kojom se naša skupina križa u nastavku natjecanja. </p>
<p>U našoj su skupini iz igre već ispali Kanađani, pa se bodovi i pogoci iz utakmica protiv njih brišu trima boljeplasiranima reprezentacijama. U krugu ostaju Hrvatska, Mađarska i Rumunjska, s međusobnim odnosima. Mađari su s nama igrali neodlučeno 7-7 i pobijedili Rumunje sa 9-5, pa su taj troboj zaključili s tri boda i razlikom pogodaka +4. Hrvatskoj nakon neodlučenog ishoda s Mađarima preostaje još utakmica s Rumunjima, pa je matematika sasvim jasna. </p>
<p>Varijanta 1: Pobijedi li Hrvatska Rumunjsku s više od četiri pogotka prednosti, konačni će poredak u skupini A biti sljedeći: 1. Hrvatska, 2. Mađarska, 3. Rumunjska. Isto će biti i pobijede li naši vaterpolisti Rumunje s četiri pogotka prednosti, a pritom postignu 10 ili više golova.</p>
<p>Varijanta 2: Pobijedi li Hrvatska Rumunjsku s manje od četiri pogotka prednosti ili odigra neodlučeno, konačni će poredak u skupini A biti sljedeći: 1. Mađarska, 2. Hrvatska, 3. Rumunjska.</p>
<p>Varijanta 3: Pobijede li Rumunji u petak naše vaterpoliste, poredak će u skupini A biti sljedeći: 1. Mađarska, 2. Rumunjska, 3. Hrvatska. </p>
<p>Za nas je vrlo zanimljiva i situacija u skupini B, u kojoj su aktualni europski prvaci, reprezentacija Srbije i Crne Gore. Srbi su odigrali neodlučeno 5-5 s Amerikancima i tijesno, sa 7-6 pobijedili Australce. Na taj su način osigurali barem drugo mjesto u skupini, budući da ih Australci ne mogu preskočiti čak ni pobjedom u utakmici protiv Amerikanaca. U tom bi slučaju Australci izborili drugo mjesto u skupini, a Srbe »gurnuli« na prvo. Amerikancima, pak, prvo mjesto u skupini donosi pobjeda protiv Australaca s dva pogotka prednosti ili više, kao i pobjeda s pogotkom razlike ako u toj utakmici postignu osam ili više pogodaka. </p>
<p>Iz svega navedenog vidljivo je da samo naši vaterpolisti imaju sve u svojim rukama i da, zapravo, mogu birati mjesto u skupini koje žele. Možda se nekome čini da bi najpametnije bilo ići na prvo mjesto i izbjegavanje nastupa u osmini finala, no već je sasvim jasno da u našem taboru ne misle tako. Izbornik Zoran Roje uopće nije oduševljen mogućnošću da naše vaterpoliste četiri dana drži u Barceloni u nekakvoj polukaranteni, a i igračima bi više odgovarao jaki »trening-meč« protiv SAD-a ili Australije (obje smo reprezentacije bez problema pobijedili nedavno na Memorijalu »Jobo Curtini« u Rijeci, op. a.) nego svakodnevni odlazak na trening na bazene udaljene više od 20 kilometara od Barcelone. </p>
<p>Od utakmice viška svakako ne treba bježati ni zato što je više nego očito da nitko od favorita u Barceloni još nije odigrao naročito kvalitetnu utakmicu, pa je vjerojatno korisnije uigravati se u osmini finala nego četiri dana samo trenirati i čekati suparnika u četvrtfinalu. Stoga bismo se skoro mogli kladiti da ćemo u nedjelju u podne u osmini finala gledati Hrvatsku protiv trećeplasirane reprezentacije skupine B. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Najgora varijanta poraz protiv Rumunjske</p>
<p>Ovisno o raspletu u skupinama A i B, našu vaterpolsku reprezentaciju u nastavku Svjetskog prvenstva u Barceloni očekuje sljedeći raspored: </p>
<p>Prvo mjesto u skupini donosi nam četiri dana odmora, a u četvrtfinalu pobjednika utakmice Grčka – Slovačka. U vjerojatnom polufinalu igrali bismo sa Srbijom i Grnom Gorom ili možda s Rusima, ako Srbi ne budu prvi u svojoj skupini.</p>
<p>Budu li naši vaterpolisti drugi u skupini, u osmini finala igrat će protiv Australaca ili Amerikanaca, a u četvrtfinalu će nas čekati Talijani. U slučaju pobjede, u polufinalu bismo najvjerojatnije igrali sa Španjolcima.</p>
<p>Porazom protiv Rumunjske u nastavak natjecanja bismo krenuli s trećeg mjesta u skupini i time si poprilično zakomplicirali život. U osmini finala igrali bismo s drugoplasiranom reprezentacijom skupine B, a to u ovom trenutku mogu biti i Australija i SAD, ali i Srbija i Crna Gora. Pobjednika tog meča bi već u četvrtfinalu čekali domaćini Španjolci, koji su već u skupini imali »domaćinsko« suđenje. Bolji iz tog meča u polufinalu bi najvjerojatnije igrao s Talijanima.</p>
<p>I iz ovoga je vidljivo da našim vaterpolistima uopće ne bi bilo loše biti drugi u skupini. Iako, prva faza prvenstva nije ni približno otkrila koja je reprezentacija u kakvoj formi i što to znači »povoljan raspored«. M.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Novi kraval na nogometnom travnjaku </p>
<p>Za novi je kraval kriv osjećaj moći kakav imaju huligani obiju strana, a još veća krivica pripada onima koji su divljim hordama omogućili osjećaj nedodirljivosti. I opet smo u Kriensu vidjeli neka lica koja su se dičila ranijim »sportskim pothvatima« poput onog s tribina plivališta u Kranju </p>
<p>KRIENS, 17. srpnja</p>
<p> – Repriza reprizine reprize! Nevjerojatan je »deja vu« efekt koji prati hrvatski sport i hrvatske huligane. Te su dvije kategorije, čini se, vremenom postale simbioza, koju neće moći rastaviti nikakvi zakoni o navijačima. Godinama smo čekali da takav zakon postane pravovaljan, a pitanje je koliko ćemo čekati da netko te zakone počne i provoditi! Što će se dogoditi nakon posljednjega »pećinskog derneka« kakav su u Švicarskoj priredili »navijači«? </p>
<p>Naime, u srijedu je u 68. minuti prekinuta finalna utakmica nogometnog Aqua Nova turnira u mirnome švicarskom gradiću Kriensu, gdje su se sastali nogometaši Dinama i Partizana. A konačan je rasplet na neki način bio predvivljiv i znatno ranije. Može sad netko trubiti o tome da je za izgrede i prekid utakmice kriva slaba organizacija, no ključ problema je negdje drugdje. Kriv je osjećaj moći kakav imaju huligani obiju strana, a još veća krivica pripada onima koji su divljim hordama omogućili osjećaj nedodirljivosti. I opet smo u Kriensu vidjeli neka lica koja su se dičila i ranijim »sportskim pothvatima« poput onog s tribina plivališta u Kranju za vrijeme finalne utakmice Europskoga vaterpolskog prvenstva između Hrvatske i Srbije i Crne Gore. A povijest nas, dakle, uči da će iste osobe uskoro nahrupiti na neke druge stadione, dvorane ili plivališta. </p>
<p> Može i bez povoda</p>
<p>I ovaj su se puta incidenti dogodili za vrijeme međusobnog ogleda hrvatskih i srpskih sportaša. Netko bi mogao izvesti zaključak da je najbolje pribjeći prevenciji, pa izbjegavati situacije u kojima se sastaju klubovi ili reprezentacije nekad zaraćenih zemalja. No, je li to baš pravo razmišljanje? Primjerice, i prvog dana turnira zajedno su u redu za kobasice, pred ulazom u stadion, mirno stajali navijači u Dinamovim i hrvatskim dresovima, kao i oni u Partizanovim. </p>
<p>Prije godinu dana, također za vrijeme Dinamovih priprema, skupina »navijača« napravila je kraval u austrijskom gradiću Faaker Seeu za vrijeme bezazlene pripremne utakmice »plavih« protiv lokalnoga kluba. Hrvatski su huligani tad potpuno devastirali omaleni sportski centar u kojem su se skupili roditelji s djecom. Na njihovo su zaprepaštenje odjednom zrakom poletjeli stolci i stolovi, a huligani su se žestoko sukobili s malobrojnom policijom. Zanimljivo, tad im na putu nisu stajali srpski navijači. No, ovaj su puta hrvatski huligani imali »podršku« srpskih kolega na suprotnoj tribini. I jednima i drugima cilj je bio isti - vrijeđati protivnike, dobro se pomlatiti i uzeti nečiji skalp. Posve je nevažno tko je prvi počeo. Ostaje tek činjenica da su hrvatski »navijači« opet sudjelovali u neredima. </p>
<p> O nedostatku razuma, logike, osjećaja za sport te najmanje razine inteligencije kod većine Dinamovih »navijača« dovoljno govori podatak da su utakmicu prekinuli kad je njihova momčad povela sa 2-0! Time su zapravo zaustavili maksimirske nogometaše u pokušaju da nakon šest godina u Partizanovu mrežu ponovno utrpaju pet komada. Osim toga, čak su i pobjedu doveli u pitanje. Kojim li je, uopće, rezultatom registrirana utakmica? To je u ovom trenutku posve nevažno. Znatno je važnije vidjeti kako će na to reagirati Europska nogometna organizacija te hoće li kazniti maksimirski klub. Činjenica je da je nakon sjajnoga Mituova pogotka za 2-0 s južne tribine, gdje su bili hrvatski »navijači«, krenuo pravi stampedo na teren. Srpska je »navijačka« strana to dakako shvatila kao pozivnicu i već je tad bilo jasno da je tu nogometu kraj. </p>
<p> A gdje su cijelo vrijeme bili »mirotvorci«? Tu ponajprije mislimo na igrače i vodstvo klubova. Zvuči zapanjujuće, ali upravo su neki od igrača i iz stručnog stožera obiju momčadi bili inicijalna iskra koja je potpalila ionako uzavrele strasti. Zbog čega, primjerice, ugledni zagrebački liječnik i intelektualac Hrvoje Šojat neoprezno i pomalo naivno prihvaća »rukavicu« nakostriješenoga beogradskog trenera Lothara Matthäusa? Možda Nijemac nije svjestan mogućih posljedica svog isforsiranog teatra, ali Šojat bi mogao predvidjeti što znači iskrica u utakmici ovako visokog naboja, koju ratoborni huligani, skriveni pod krinkom boraca za domovinu, jedva čekaju. </p>
<p> Zanemarili »bombu« na tribinama </p>
<p>Beogradski je trener bio zajapuren i prije čavrljanja s Dinamovim liječnikom, a nakon toga je »iskočio iz tračnica« i krenuo prema »plavoj« klupi, gdje su ga igrači i policajci uspjeli zaustaviti. A liječnik je nehajno okrenuo glavu i nezainteresirano nastavio pušiti cigaretu. U međuvremenu je do Dinamove klupe dotrčao Partizanov trener vratara i verbalno se zakvačio sa zagrebačkim pomoćnim trenerom Đurom Bagom. No, pravdu je pokušao dijeliti beogradski vratar Radovan Radaković, koji se sa stisnutom šakom zaletio prema Bagi. Odmah su potom Radakovića zgrabili (tad još malobrojni) policajci i dobro ga »ispeglali« u tunelu koji vodi prema svlačionicama. No, Radaković je ipak nastavio utakmicu. </p>
<p>O čemu su samo razmišljali ti (zreli?) ljudi, zar doista nisu bili svjesni da se na tribinama nalazi lako zapaljiva bomba? Isto vrijedi i za Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića, koji je u jednom trenutku s četvrtog reda tribine pohitao prema travnjaku, no na ogradi su ga zaustavili policajci. </p>
<p> Igrači zreliji od trenera</p>
<p>Svijetla su točke ove tmurne večeri - igrači. Većina ih je jedna drugima pružila ruke, nastojeći smiriti strasti. Na terenu, kako tvrde dinamovci, nije bilo provokacija. Štoviše, Partizanovi su se igrači čudili ishitrenim i pubertetskim reakcijama njihova trenera. Na beogradskoj je klupi bio Ivica Kralj, vratar koji je prije šest godina primio pet pogodaka na utakmici protiv tadašnje Croatije u Maksimiru. Upravo je on bio jedan od onih koji su smirivali situaciju. Slično je reagirao i uvijek odmjereni Partizanov predsjednik Nenad Bjeković. Dinamov rezervni vratar Ivan Turina postao je, pak, pravi junak večeri. Iz gužve je izvukao izudaranog, onesviještenog navijača, a hitna ga je pomoć odmah morala prevesti u bolnicu. </p>
<p>Kad su se Dinamovi nogometaši uvukli u autobus, čekajući polazak za svoju švicarsku bazu u Sarnenu, uslijedila je gromoglasna pjesma! Autobus je podrhtavao od slavlja mladih maksimirskih igrača i klupskog vodstva. Amortizeri su jedva izdržali. No, bilo je to ipak slavlje s okusom gorčine. Štoviše, znatno bi prikladnije bilo da su dinamovci pjesmu odgodili za kasnije, kad nestanu iz Kriensova vidokruga. Teško možemo i zamisliti što su iznervirani Švicarci razmišljali kad su, nakon toga kravala, gledali i slušali Dinamovo slavlje. Ne bi bilo loše da se i u autobusu vidjelo barem zrnce crvenila u obrazima. No, nisu oni krivi, njihova je reakcija dijelom ipak i razumljiva. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Zakon neće spriječiti nerede« </p>
<p>»Nikakav zakon neće spriječiti nerede kad igraju hrvatski i srpski klubovi«, kazali su u Udruzi Dinamovih navijača </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Samo 24 sata nakon što je Hrvatski sabor izglasao Zakon o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, dogodili su se novi navijački izgredi, ovog puta u Švicarskoj za vrijeme utakmice Dinama i Partizana. </p>
<p>Utakmica je prekinuta u 68. minuti zbog masovne tučnjave navijača na travnjaku stadiona Kleinfeld u Kriensu. </p>
<p>– Ideja o odigravanju utakmice između hrvatskoga i srpskoga kluba vrlo je glupa. Nikakav zakon neće spriječiti nerede kad igraju hrvatski i srpski klubovi, kazali su u Udruzi Dinamovih naijača. </p>
<p>Svih 27 navijača koji su na utakmicu doputovali iz Zagreba neozlijeđeni su napustili Švicarsku. </p>
<p>– Nitko od naših članova nije pritvoren niti je ozlijeđen, kažu članovi Udruge, koji su još jednom istaknuli svoje mišljenje o novom Zakonu o sprječavanja nereda na sportskim natjecanjima. </p>
<p>– Zakon je pripreman preko noći i sadrži niz odredbi koje se kose s drugim zakonima i Ustavom, poručili su iz Udruge Dinamovih navijača. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Sreća je da su igrači pobjegli u svlačionicu«</p>
<p>BEOGRAD, 17. srpnja</p>
<p> – Od svih beogradskih medija najiscrpnije o neredima na prekinutoj utakmici Dinamo – Partizan u finalu turnira u švicarskom Kriensu javlja beogradski Radio B92, koji navodi da je sreća što su se igrači obje momčadi uspjeli skloniti u svlačionicu kada su navijači upali u teren.</p>
<p>Radio B92 dodaje kako nema ozlijeđenih među navijačima Partizana. Izvještavajući o tijeku utakmice, taj radio konstatira da je sve počelo u 26. minuti kada je igrač Dinama Niko Kranjčar udario Ivicu Ilieva. Tada je nastala velika gužva koju je sudac smirio isključenjima, ali kad je izgledalo da je izgred završen, nastala je opća gužva, utrčavaju navijači na teren i nastaje prekid koji je trajao pet minuta, te se dodaje da je utakmica ipak nastavljena, ali u znatno lošijem ozračju.</p>
<p>»Što reći nakon svega, loše iskustvo zbog prekida, zbog tučnjave, nisam vidio sve što se događalo na terenu, kažu da je bila nezapamćena tučnjava, možda ima i mrtvih, vidjet ćemo«, prenosi Radio B92 izjavu nogometaša Partizana Ivice Ilievog, koju je dao nakon prekida utakmice, još iz svlačionice.</p>
<p>– Nije mi jasno kako nismo pobijedili sa 2-0, odigrali smo stvarno dobro, imali smo nekoliko strašnih prilika. Njihov je vratar branio odlično, svaka mu čast, a mi smo primili dva smiješna pogotka. Katastrofa je što su samo dva puta šutirali i oba puta pogodili. U trenutku prekida bilo je još dvadesetak minuta do kraja, pitanje je što bi bilo, i pored ovakvog rezultata, kazao je Iliev za Radio B92.</p>
<p>Taj radio ističe da je drugo poluvrijeme počelo uz, za nogomet posve neobičan detalj, jer sudac nije dopustio da ekipe zamijene strane, kako se navijači ne bi mogli približiti protivničkim vratarima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Divlje scene nedostojne nogometne utakmice«</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Većina švicarskih medija zabilježila je navijačke nerede i prekid utakmice Dinamo – Partizan u finalu Aqua Nova kupa u švicarskom Krinsu. Tako Tages Anzeiger navodi kako je ogled Dinama i Partizana završio divljim scenama nedostojnima nogometne utakmice. </p>
<p>– Utakmica se pretvorila u farsu, a nakon trećeg prekida došlo je do masovne tučnjave na terenu, u kojoj su sudjelovali i neki igrači obje momčadi. Sudac Carlo Bertolini nemoćno je pratio tučnjavu, a kad je dvjestotinjak specijalaca zaustavilo divljanje, utakmica je prekinuta, piše novinar Tages Anzeigera.</p>
<p>O izgredima je izvijestio i niz televizijskih i radio postaja. Njemačka novinska agencija DPA navodi kako je to već drugi put da su hrvatski i srpski navijači izazvali nerede, prisjetivši se događaja s kranjskog plivališta i finalne utakmice Europskoga vaterpolskog prvenstva. DPA navodi kako je u neredima nekoliko navijača ozlijeđeno, dok ih je desetak završilo u pritvoru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Armstrong vozi pametnije« </p>
<p>»Ove godine Armstrong vozi pametnije. Nema smisla trošiti se da bi pokazao svoju nadmoć nad drugima. Mislim da ove godine vozi točno onoliko koliko mu treba, jer su do kraja »Toura« ostale još četiri brdske etape u Pirinejima i dvije etape na kronometar. To je još šest dana 'pakla' i treba pravilno rasporediti snage«, kaže naš biciklist Miholjević</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Da se do pete pobjede na najvećoj biciklističkoj utrci, »Tour de Franceu«, ne dolazi nimalo lako otkrio je i Amerikanac Lance Armstrong. Vozač koji je apsolutno dominirao »Tourom« u protekle četiri godine i ovoga je puta stigao u Francusku kao daleko najveći kandidat za pobjedu, ali u prvoj polovici utrke, iako je u vodstvu, nije se uspio distancirati od svojih izazivača. Armstrongova prednost u odnosu na drugoplasiranoga Kazahstanca Aleksandra Vinokurova iznosi tek 21 sekundu, a vrlo blizu su mu i Španjolci Iban Mayo i Francisco Mancebo, sunarodnjak Tyler Hamilton, te Nijemac Jan Ullrich.</p>
<p> Za razliku od prijašnjih godina kada je Armstrong uništavao konkurenciju već u prvim brdskim etapama, ove godine svjedočili smo sasvim drugačijoj slici. Mayo je uspio pobjeći Armstrongu prilikom uspona na l'Alpe d'Huez i smanjiti svoj zaostatak za Amerikancem za dvije minute, dan nakon Maya i Vinokurov je bio nedohvatljiv za Armstronga...</p>
<p>Kada tomu pridodamo i brojne pokušaje nesretnog Josebe Belokija, koji je morao odustati zbog trostrukog prijeloma nakon pada, da umakne Armstrongu, tada se nameću dva zaključka. Prvi: da Armstrong i nije toliko dobar kao prijašnjih godina; i drugi: da su se konkurenti ove godine mnogo bolje pripremili. Poznavajući Armstrongovu upornost vjerojatnija jedruga mogućnost. </p>
<p>– Prije bih rekao da Armstrong ove godine vozi pametnije. Nema smisla trošiti se da bi pokazao svoju nadmoć nad drugima. Mislim da ove godine vozi točno onoliko koliko mu treba, jer do kraja »Toura« su ostale još četiri brdske etape u Pirinejima i dvije etape na kronometar. To je još šest dana »pakla« i treba pravilno rasporediti snage, mišljenje je jedinog hrvatskog vozača na »Touru«, Vladimira Miholjevića.</p>
<p> l Kako procjenjujete izglede najbližig Armstrongovim konkurenata?</p>
<p>– Iban Mayo bi, uz pomoć svojih dvojice odličnih suvozača Zubeldije i Laiseke, koji su svi odlični vozači u brdima, mogao napraviti velike probleme Armstrongu u Pirinejima. Pogotovo u nedjelju kada će pred nama biti četiri uspona prve i još dva druge kategorije. Stalnim napadima mogli bi »slomiti« Armstronga, možda ne pobijedi niti jedan od njih trojice, ali bi tim napadima mogli otvoriti put za Vinokurova, Ullricha ili čak Hamiltona. </p>
<p>Amerikanac Tyler Hamilton posebna je priča ovogodišnjeg »Toura«. U prvoj je etapi pao i prema prvim izvještajima slomio ključnu kost. Očekivalo se da će odustati, ali on i dalje vozi, štoviše peti je uukupnom redoslijedu.</p>
<p>– Kažu da vozi sa slomljenom kosti, a ja kažem da je to nemoguće. Imao sam slomljenu ključnu kost i boljelo me bez da sam vozio bicikl, tako da ovo s Hamiltonom nije razumno, kaže Miholjević.</p>
<p> l Kakvi su Vaši planovi do kraja utrke?</p>
<p>– S obzirom da više nemam izgleda za neki zapaženiji rezultat u ukupnom redoslijedu pokušat ću se ubaciti u jedan od bijegova u narednim etapama. Inače, već sada mogu reći da je »Tour« mnogo teža i selektivnija utrka od »Gira« i »Vuelte«, ali vjerujem u sebe i ukoliko me zdravlje posluži stići ću do Pariza.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Flecha pobjegao pelotonu</p>
<p>TOULOUSE, 17. srpnja</p>
<p> – Španjolski biciklist argentinskog porijekla Juan Antonio Flecha u 11. je etapi »Tour de Francea«, voženoj od Narbonnea do Toulousea u dužini od 153.5 kilometra napokon ostvario san – sudjelovao je u uspješnom bijegu, u završnih 12 kilometara riješio se cjelokupne pratnje i pobjednički prošao ciljem.</p>
<p>Flecha je atipični vozač za Španjolca. Za razliku od velike većine svojih sunarodnjaka, koji su niska rasta i lagani, te stoga specijalisti za brdske etape, član momčadi iBanesto.com je fizički mnogo jači, pa su stoga upravo ovakve etape njegova najveća prilika.</p>
<p>Zajedno sa još sedmoricom biciklista Flecha se 100-tinjak km prije cilja odvojio od glavne skupine. Najveću prednost od 4:15 minuta bjegunci su imali 50 km prije cilja, a tada je peloton ubrzao ponajviše zahvaljujući momčadima koje još uvijek u svojim sastavima imaju sprintere, te su se stoga nadali etapnom uspjehu u završnom galopu.</p>
<p>No, ovoga puta procjena tih momčadi jer bila kriva, bjegunci nisu uhvaćeni, već je peloton u cilj stigao sa 42 sekunde zaostatka za Flechom. U toj velikoj skupini nalazio se i naš Vladimir Miholjević koji je zauzeo 86. mjersto, te se sada u ukupnom redoslijedu nalazi na 73. poziciji sa 54:51 minuta zaostatka za Armstrongom.</p>
<p>Flecha je, pak, već 20 km prije cilja prvi put pokušao pobjeći sedmorci, ali je taj njegov pokušaj brzo osujećen. Španjolac se nije predavao, pa je pokušao još jednom 12 km prije cilja. Brzi odgovor njegovih pratitelja je izostao, dok su se snašli, Flecha je stvorio prednost od 20 sekundi i jakim tempom do cilja uspio ostati prvi.</p>
<p>U petak je na rasporedu prva ovogodišnja etapa na pojedinačni kronometar, 47 km duga dionica od Gaillaca do Cap' Decouvertea, koja će pokazati pravu formu svih kandidata za konačnu pobjedu u Parizu.</p>
<p> l Rezultati, 11. etapa (Narbonne – Toulouse, 153.5 km): 1. Juan Antonio Flecha (Špa/iBanesto.com) 3;29:33, 2. Bram de Groot (Niz/Rabobank) + 4, 3. Isidro Nozal (Špa/ONCE) + 4, 4. Inigo Cuesta (Špa/Cofidis) + 15, 5. Carlos da Cruz (Fra/fdjeux.com) + 23, 6. Stuart O'Grady (Aus/Credit Agricole) + 23... 86. VLADIMIR MIHOLJEVIĆ (HRV/Alessio) + 42... </p>
<p> l Ukupni redoslijed: 1. Lance Armstrong (SAD/USPS) 49;16:37, 2. Aleksandar Vinokurov (Kaz/Telekom) + 21, 3. Iban Mayo (Špa/Euskaltel) + 1:02, 4. Francisco Mancebo (Špa/iBanesto.com) + 1:37, 5. Tyler Hamilton (SAD/CSC) + 1:52, 6. Jan Ullrich (Njem/Bianchi) + 2:10... 73. MIHOLJEVIĆ + 54:51... Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šprem prvi »reket«, Majoli muči glavobolja</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Opstanak u Svjetskoj skupini Fed kupa daleko je od nemoguće misije za hrvatsku tenisku reprezentaciju. Brazilke nikad nisu igrale važniju ulogu na Touru, a najbolje je rangirana tenisačica u Varaždinu Bruna Colosio na 309. mjestu WTA ljestvice. Kad tome dodamo prednost domaćeg terena izabranica Gorana Prpića, nastup u najelitnijem razredu svjetskog tenisa iduće sezone gotovo je zajamčen. Uoči ždrijeba parova u petak u 12 sati predstavnici Međunarodnoga teniskog saveza (ITF) oduševljeno su ustvrdili kako su varaždinski tereni i popratni objekti doživjeli izvanrednu transformaciju u izvrsno mjesto za ogled brazilskih i hrvatskih tenisačica. </p>
<p>Nakon napornih nastupa na Touru, Karolina Šprem je u suglasnosti s trenerom Sašom Hiršzonom odlučila otići tjedan dana na more i »napuniti baterije«. U ponedjeljak se vratila u Varaždin i započela pripreme za premijerni reprezentativni nastup pred domaćom publikom. Osim toga, 19-godišnja Šprem će, za razliku od ogleda protiv Ruskinja, biti prvi »reket« hrvatske reprezentacije, budući da je na 66. mjestu WTA ljestvice najbolje rangirana hrvatska tenisačica. </p>
<p>– Trema uvijek postoji kad se nešto događa prvi put. No, svi oko nje smo to proživjeli. Stoga joj korisnih savjeta neće nedostajati, rekao je izbornik Goran Prpić. </p>
<p>Tko će uz Karolinu Šprem igrati u pojedinačnim dvobojima, još nije sigurno. Majoli bi mogla zamijeniti Talaja.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Američki obavještajci ne znaju govori li Kim Jong Il istinu ili blefira</p>
<p>Sjevernokorejski predsjednik govori da proizvodi nuklearno oružje i svi sada nastoje dokučiti je li u tome uspio ili su njegove tvrdnje velika laž / Što je navelo predsjednika Kine Hu Jintaoa, da s Kim Jong Ilom i Amerikancima pokuša dogovoriti odustajanje Sjeverne Koreje od nuklearnog oružja </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Veliki problem najlakše je riješiti tako da ga se poveća! Kao da su se odlučili pridržavati te mudrosti, sjevernokorejske vlasti su obavijestile američku administraciju da su njeni stručnjaci reprocesuirali dovoljno plutonija za izradu pet ili šest nuklearnih bombi, te da namjeravaju nastaviti s poslom. U pogonima Yongbyon, nedaleko od Pyongyanga, pokrenuli su eksperimentalni reaktor od pet megavata koji može pripremiti plutonij za izradu nuklearnog oružja, a rade i na dva znatno veća reaktora, od 50 i 200 megavata. </p>
<p>Poslovi u kompleksu Yongbyon bili su zamrznuti u skladu s okvirnim sporazumom iz vremena američkog predsjednika Billa Clintona, 1994. Sporazum je propao prošle jeseni kad je Pyongyang protjerao međunarodne inspektore i priznao da radi na posebnom programu razvoja nuklearnog oružja iz obogaćenog urana. </p>
<p>Ta su priopćenja navodno izazvala nedoumice u američkim obavještajnim službama, koje se upravo kritizira zbog uloge u montiranju opravdanja za rat protiv Iraka. Navodno, poučeni time, obavještajci sada izjavljuju da ne mogu s dovoljno sigurnosti zaključiti da li vlada Kim Jong Ila blefira ili je doista uspjela proizvesti opasne materijale. Najnoviji atmosferski testovi plina koji se stvara kad se nuklearni otpad prerađuje u plutonij pokazali su da se 8.000 šipki ubrzano prerađuje, ali se još ne može dovoljno pouzdano reći je li posao dovršen. Očekuju se daljnji rezultati ispitivanja atmosfere iznad Yongbyona. </p>
<p>Sve zajedno nalikuje na odraz iračkog problema u ogledalu - kažu Amerikanci. Godinama se tražilo dokaze da Saddam Hussein laže kada tvrdi da ne radi na nuklearnom programu, a Kim Jong Il govori da proizvodi nuklearno oružje i svi sada nastoje dokučiti je li u tome uspio ili su njegove tvrdnje velika laž. I sve to poslije izjava američkog predsjednika Georgea W. Busha iz svibnja, da se Sjevernoj Koreji »neće tolerirati« nuklearno oružje. </p>
<p>Američke obavještajne službe su zaključile da Sjeverna Koreja razvija i tehnologiju koja bi omogućila izradu nuklearnih bojnih glava dovoljno malenih da se mogu ugraditi u njen sve brojniji arsenal raketa. Tada bi se ugrozilo ne samo Južnu Koreju i Japan, nego i američke vojnike u tim zemljama. </p>
<p>Washington već mjesecima nastoji uvjeriti svoje saveznike u Aziji i Kineze, da su sjevernokorejske prijetnje tako hitne da je potreban zajednički napor kako bi se Kim Jong Ila navelo da odustane od opasnih oružja. Ako se doista želi pronaći mirno, diplomatsko rješenje, kritički je važna uloga Kine kao saveznice i glavnog opskrbljivača Sjeverne Koreje naftom i hranom. Kinezi su dosad bili donekle suzdržani između ostalog i zbog velike smjene i pomlađivanja svog političkog i državnog vrha, prošle i ove godine. </p>
<p>Prema američkim procjenama, Kini nipošto ne može odgovarati da Sjeverna Koreja stekne nuklearno oružje. Amerikanci bi preventivnim napadom to spriječili i time bi još više naglasili svoju dominaciju u Aziji. Čak i kad bi se Bush suzdržao napada, nuklearno oružje Sjeverne Koreje, uz postojeće rakete koje su već prelijetale japansko otočje, prisililo bi Japan i Južnu Koreju da se uz pomoć SAD-a, nuklearno naoružaju, a slično bi postupio i Tajvan. Time bi se ugrozila sadašnja kineska vojna dominacija na istoku Azije, a sigurno bi se usporilo i spajanje Kine i Tajvana na koje u Pekingu i dalje ozbiljno računaju. Takav razvoj donio bi velike nevolje novoj, četvrtoj, generaciji na kineskom vrhu. </p>
<p>To su neki od razloga koji su naveli predsjednika Kine Hu Jintaoa, da s Kim Jong Ilom i Amerikancima pokuša pronaći diplomatsko rješenje. Zasad, zapinje na naoko nevažnom detalju: hoće li pregovarati izravno Amerikanci i Sjevernokorejci, kako traži Pyongyang, ili pored njih još i svi susjedi - Kinezi, Japanci, Južnokorejci, pa možda i Rusi, kako želi Washington. </p>
<p>Čini se da je pod kineskim pritiskom nađena kompromisna formula: pored sastanaka sviju zajedno, susrest će se posebno i Amerikanci i Sjevernokorejci. Detalje su u srijedu dogovorili telefonski novi kineski ministar vanjskih poslova Li Zhaoxing i američki državni tajnik Colin Powell. Zasad se službeno ne potvrđuju vrlo vjerojatne izjave neimenovanog predstavnika kineske vlade u japanskim medijima o uglavljenoj trgovini: Pyongyang je pristao na razgovore - i dogovor na njima o odustajanju od nukilearnog oružja - ako Washington zajamči da neće rušiti vladu Kim Jong Ila. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>John Abizaid priznao postojanje organizirane iračke gerile</p>
<p>Prema riječima novog zapovjednika središnjeg američkog zapovjedništva, u Iraku se radi o organiziranoj gerilskoj kampanji / To je na izvjestan način prvo takvo washingtonsko priznanje, koje se ranije nije moglo čuti od visokih dužnosnika Pentagona</p>
<p>ANKARA, 17. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerikanci su s najautoritativnijeg vojnog vrha priznali da se sukobljavaju sa »sofisticiranom iračkom gerilom«. Prema riječima novog zapovjednika središnjeg američkog zapovjedništva u Iraku, generala Johna Abizaida, radi se o organiziranoj gerilskoj kampanji. To je, na izvjestan način, prvo washingtonsko priznanje koje se ranije nije moglo čuti od visokih dužnosnika Pentagona.</p>
<p>General Abizaid opisao je dosadašnje napade na američke postrojbe razmještene širom Iraka, kao »klasične gerilske operacije«. Ustvrdio je, pozivajući se na američke ratne doktrine, da se radi o sukobima manjeg intenziteta. »To je, ipak, rat bez obzira kako god se nazivao«, rekao je. General je, međutim, ocijenio da se američke trupe mogu učinkovito suprotstaviti tim i drugim opasnostima. Drži da se gerilske akcije izvode na regionalnoj razini i da međusobno nisu usklađene i povezane. </p>
<p>General Abizaid je mišljenja da se iza gerile kriju pristaše bivše vladajuće Baas stranke koji su ostali vjerni nasilno svrgnutom iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu. Prema nekim neprovjerenim informacijama, baasisti raspolažu značajnim deviznim sredstvima u gotovini kojima potiču iračke mladiće da pristupe gerilskim jedinicama.</p>
<p>Zbog jačanja iračkog unutrašnjeg pokreta otpora, u sadašnjem trenutku ne dolazi u obzir smanjenje američke vojne sile koja trenutno broji 150.000 ljudi pod oružjem. General Abizaid je međutim najavio zamjenu umornih svježim postrojbama. Tako će se, u rujnu, u SAD vratiti Treća pješadijska divizija. Njezine jedinice podnijele su glavni teret iračkih ratnih i poratnih operacija. </p>
<p>Priznanje o gerili generala Abizaida ima posebnu težinu jer dolazi u trenutku kad u Americi raste zabrinutost zbog sve nepovoljnijeg razvoja poratne situacije u Iraku. Naime, sve je očitije da su gerilske akcije poprimile takve razmjere da su počele stvarati stanovite teškoće šefu Bijele kuće na domaćem političkom terenu. Sad se sve više govori o novoj aferi »uran gate«, budući da se Bushu zamjera da je obmanjivao američku i svjetsku javnost. Mnogi američki listovi ističu kako predsjednik mora uvjeriti Amerikance ne samo u to da zna što želi ostvariti u Iraku već i točno odrediti vrijeme potrebno za ostvarenje tog cilja. </p>
<p>Da se osjećaju određeni politički potresi koji pogađaju stanara Bijele kuće, potvrđuje i svjedočenje šefa američke obavještajne službe CIA Georgea Teneta pred Senatskim odborom za obavještajna pitanja. Detalji tog »saslušanja« nisu dostupni javnosti. Vrlo utjecajni demokratski senator Ted Kennedy izjavio je kako je žalosno što su razlozi za pokretanje iračkog rata bili utemeljeni na »napuhanim obavještajnim podacima«. No, republikanci kažu da se samo radilo o »žalosnoj i neželjenoj pogrešci«, ponavljajući da je predsjednik Bush imao »jake razloge za rat«. Takva uvjeravanja će, sasvim sigurno, pred članovima oba doma američkog Kongresa iznijeti i britanski premijer Tony Blair koji je u posjetu Americi. Braneći predsjednika Busha, on će braniti i svoje uzdrmane domaće pozicije. Kako sarkastično zamjećuje komentator lista Arab News, dva saveznička davljenika hvatat će se za zajedničku slamku spasa da bi sačuvali svoje pozicije i ugled. Američki vojnici u Iraku stavljeni su u četvrtak u stanje najveće borbene pripravnosti. Naime, 17. srpnja je datum dolaska na vlast stranke Baas (1968), što će kasnije otvoriti vrata usponu Saddama Husseina. Napad na američki vojni konvoj (poginuo jedan, a njena tri vojnika), izvršen u srijedu, na tragu je novi crnih gerilskih slutnji. To potvrđuje ispaljivanje i projektila zemlja-zemlja koji »za dlaku« promašio američki transportni zrakoplov u bagdadskoj zračnoj luci. Ubojstvo proameričkog gradonačelnika grada Hadithah Mohammeda Najila al Juayfija i njegova sina pokazuje i odlučnu nakanu gerile da se obračuna sa svima koji opravdavaju anglo-američku okupaciju zemlje.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Smrt novinarke produbljuje političku krizu u Iranu</p>
<p>U Teheranu se smatra da je predsjednik Khatami aferom sa sumnjivom smrti novinarke dobio dobar izgovor da krene u rat protiv konzervativaca</p>
<p>TEHERAN, 17. srpnja</p>
<p> - Nagovještaj da je kanadska novinarka pretučena na smrt, puko je nagađanje i još se uvijek istražuje zbog čega je došlo do izljeva krvi u mozak, rekao je u četvrtak visokopozicionirani izvor vlade Islamske Republike Iran u kojoj je taj događaj dodatno zaoštrio odnose reformatora i konzervativaca. </p>
<p> Predsjedničko povjerenstvo zaduženo je istražiti okolnosti smrti fotoreporterke iranskog podrijetla Zahre Kazemi (54), umrle u pritvoru prošlog tjedna. Istraga je pokrenuta prema naredbi predsjednika države Mohammada Khatamija. Iran je najavio da će privesti pravdi osobe odgovorne za njezinu smrt. </p>
<p> »Smrt je nastupila od izljeva krvi u mozak, no zbog čega je do toga došlo i kako je došlo, trebalo bi objaviti povjerenstvo i svaki je drugi komentar puko nagađanje«, kazao je jedan neimenovani dužnosnik. </p>
<p> Njegov je komentar korak natrag nakon što je dan ranije iranski potpredsjednik Ali Abtahi, pozivajući se na izvješće ministarstva zdravstva, rekao da je novinarka, uhićena 23. lipnja dok je fotografirala prosvjed pred jednim teheranskim zatvorom, umrla od izljeva krvi u mozak izazvanog batinama. Njezina smrt »baca vrlo ružnu sliku« na Iran, dodao je Abtahi. </p>
<p> Smrt u teheranskom pritvoru mogla bi produbiti političku krizu između reformatorskih i konzervativnih krugova u Iranu, piše AFP te ističe da za reformatorskog predsjednika Khatamija, trijumfalno izabranog 1997., i ponovo 2001., taj događaj nije mogao pasti u nepogodnijem trenutku.</p>
<p> S jedne strane mladež, koja je u njega polagala sve nade na izborima, u lipnju je masovnim prosvjedima iskazala razočaranje zbog nesposobnosti reformatora u borbi protiv konzervativaca, poglavito u pravosuđu. </p>
<p> Nadalje, sumnjiva smrt u zatvoru ponovo je na međunarodnu scenu dovela bolno pitanje ljudskih prava u Iranu. </p>
<p> Konačno, sve se to dogodilo upravo u vrijeme dok Iran odbija inspekcije postrojenja u kojima razvija atomsku energiju, a za koja Sjedinjene Države sumnjaju da bi mogla kriti i vojni program. Teheran je, k tomu, nedavno uspješno testirao raketu u čijem je dometu i država Izrael.</p>
<p> U srijedu je Kanada zatražila od Irana da pronađe i kazni krivce i pritom čak dovela u pitanje budućnost svojih odnosa s Teheranom.</p>
<p> Shams al-Waaizin, reformatorski književnik i glasnogovornik Iranskog centra za zaštitu novinara, drži da je Khatami sada na potezu i da, želi li biti uvjerljiv, mora »skidati glave« u protivničkom taboru.</p>
<p> »Oni (reformatori) trebali bi reći tko je sudjelovao u toj aferi, od suca koji je naredio uhićenje (Zahre Kazemi) do osobe koja ju je mučila«, ističe Al Waaizin.</p>
<p> A profesor prava na teheranskom sveučilištu Ghassem Choleh Sadi ističe da sada Khatami mora izabrati hoće li pokazati odlučnost ili priznati poraz pred konzervativcima te da je aferom »dobio dobar izgovor da krene u rat protiv konzervativaca«. Profesor zaključuje da je pred reformatorima dodatni pritisak da moraju reagirati jer Iranci počinju oba tabora trpati u isti koš. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Blaira u Americi očekuju počasti, ali i neugodni razgovori o Iraku </p>
<p>Britanskog premijera stigla je sudbina Margaret Thatcher – više ga uvažavaju i vole u inozemstvu nego kod kuće/ Dok Amerikanci žele Blairu dodijeliti medalju zbog Iraka i Afganistana, te općenito za lojalnu potporu Sjedinjenim Državama, domaće javno mnijenje mnogo je kritičnije prema njemu </p>
<p>LONDON, 17. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Britanski premijer Tony Blair otputovao je u četvrtak u Sjedinjene Države, na početku svoje svjetske turneje, koja će obuhvatiti i Japan, Južnu Koreju te Kinu. U Americi ga dočekuju najveće počasti, ali i kontroverza vezana uz obavještajne podatke koji su poslužili kao opravdanje za rat u Iraku. Već prvog dana svog boravka, Blair je u svom američkom rasporedu imao govor pred zajedničkom sjednicom oba doma američkog Kongresa – kao prvi Britanac nakon Winstona Churchilla kojemu je iskazana takva čast. </p>
<p>Kongres bi Blairu htio dodijeliti i zlatnu medalju (kakvu je prije dobila tek šačica istaknutih ljudi, poput pape Ivana Pavla II, Nelsona Mandele i Majke Tereze). Britanski premijer zamolio je međutim da se dodjela tog priznanja odgodi. Svjestan je, naime, da bi mu takvo odličje samo škodilo kod kuće, zbog javnog mnijenja koje je sve skeptičnije prema Americi - najviše oko Iraka. </p>
<p>Irak će se neminovno nametnuti kao jedna od ključnih tema u Blairovim razgovorima s Bushom – posebice problemi spore normalizacije života nakon pada Saddama Husseina. Uz Irak je vezana i velika obavještajna kontroverza, koja trenutačno buni duhove s obje strane Atlantika. </p>
<p>Prije rata je, naime, i u Londonu i u Washingtonu bilo rečeno kako Saddam nabavlja uran iz Nigera, da bi načinio atomsku bombu. Amerika se sada ograđuje od te tvrdnje, smatrajući je nedovoljno provjerenom. Britanija međutim i dalje stoji iza teze o Saddamovoj »nigerskoj vezi«, pozivajući se na dodatne obavještajne izvore.</p>
<p>U pozadini cijelog ovog slučaja leži pitanje jesu li Bush i Blair koristili (ne)točne obavještajne podatke, kako bi opravdali vojnu intervenciju protiv Saddama. Valja očekivati da će ih na njihovim zajedničkim konferencijama za novinare ovih dana progoniti novinari s novim pitanjima o »nigerskoj vezi«. </p>
<p>Drugo pitanje koje će se naći u žiži glasi: Ima li Tony Blair doista utjecaja u Washingtonu, kako to tvrde njegovi suradnici? To će se najbolje pokazati na slučaju Moazzama Begga i Feroza Abbasija, dvojice građana s britanskom putovnicom, koje su Amerikanci zarobili u Afganistanu. Obojici sada prijeti vojni sud u američkoj bazi Guantanamo na Kubi, gdje su zraobljeni skupa s drugim osumnjičenim pripadnicima Al Qaide i talibana.</p>
<p>Na tom sudu imat će vrlo ograničena prava, a jedan od mogućih ishoda je i smrtna kazna. Mnogi na Otoku traže izručenje dvojice britanskih građana, kako bi im se sudilo kod kuće. John Walker Lindh, američki građanin koji se borio s talibanima, ishodio je da mu sudi normalni sud u Americi. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li i zarobljeni Britanci dobiti isto pravo. </p>
<p>Više od 200 britanskih zastupnika potpisalo je peticiju kojom se traži izručenje Begga i Abbasija. Ako Blair ne uspije od Busha ishoditi izručenje spomenute dvojice, mnogi u Britaniji izvući će iz toga porazne zaključke o dometima njegovog utjecaja u Washingtonu. Otac uhićenog Moazzana Begga, Azad, izjavio je da će njegov sin umrijeti ako ne bude vraćen u Britaniju i da su mu sada uskraćena sva ljudska prava. Uvjete u kojima ga drže na Guantanamu usporedio je s »mučenjem«. </p>
<p>No, Blair nije nevažan Americi. Britanija u Iraku drži 12.000 vojnika - znatno više od svih drugih saveznika, čija je vojna nazočnost tamo uglavnom simbolična. Tako upravo Britanija najzornije ilustrira da Amerika nije izolirana oko Iraka.</p>
<p>Blair je Bushu koristan i kao vrlo uvjerljivi međunarodni ambasador. No dok Amerikanci žele britanskom premijeru dodijeliti medalju zbog Iraka i Afganistana, te općenito za lojalnu potporu Sjedinjenim Državama, domaće javno mnijenje mnogo je kritičnije prema njemu. Proturatno raspoloženi britanski list Daily Mirror tvrdi, na temelju ankete koju je ovih dana proveo, kako dvije trećine Britanaca misli da je Blair preuveličao opasnost od Iraka. </p>
<p>Dnevni napadi na američke vojnike u Iraku, te izgledi da tamošnja vojna intervencija preraste u dugotrajnu okupaciju, doveli su i do laganog hlađenja među američkim građanima. Premda popularnost Georgea Busha klizi, još uvijek ga, prema anketi Washington Posta, podržava 59 posto Amerikanaca (u usporedbi sa 67 posto prošlog mjeseca). </p>
<p>No svi su Bushovi domaći problemi tek sitnica u usporedbi s Blairovima. On u Britaniji doživljava ne samo otpor u javnosti, nego i u vlastitoj stranci. Neki zloguki proroci čak nagađaju o Blairovom prisilnom odlasku s vlasti zbog Iraka. Britanskog premijera zadesila je tako sudbina Margaret Thatcher – da ga više uvažavaju i vole u inozemstvu nego kod kuće.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mlađan Dinkić optužio vladu Srbije za korupciju i pranje novca</p>
<p>Guverner kojem prijeti smjena nije rekao je li i pokojni premijer Zoran Đinđić znao za sumnjive novčane transakcije / Ako se optužbe dokažu, Dinkić traži i smjenu ministra policije i aktualnog premijera Zorana Živkovića</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Senzacionalne najave guvernera Narodne banke Srbije Mlađana Dinkića da će javnosti otkriti podatke koji teško kompromitiraju vrh srbijanske DOS-ove vlasti rezultirale su optužbama dužnosnika koji dosad nisu bili naročito politički eksponirani.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, u četvrtak, stranka G17 plus, kojoj je Dinkić potpredsjednik, optužila je za pranje novca dvojicu članova kabineta bivšeg premijera Srbije Zorana Đinđića: savjetnika za sigurnost Zorana Janjuševića i šefa kabineta odnosno sadašnjeg direktora Agencije za sanaciju banaka Nemanju Kolesara. Kako je izvijestio radio B92, Mlađan Dinkić je novinarima pokazao dokument mađarske policije koji je poslan MUP-u Srbije 27. lipnja 2003. godine i iz kojeg je vidljivo da su firme sa Sejšela i Cipra »Mylon Sales Ltd« i »Lennay Control Ltd.« u kolovozu prošle godine prenijele 1,8 milijuna eura na račune privatnih osoba i tvrtki u Beogradu, među njima i dvojice spomenutih. </p>
<p>Sumnjive transakcije obavljale su se od veljače prošle do siječnja ove godine, a na uplatama je bila oznaka »savjetovao Miroljub Jakovljević«, dok je kao ovlaštena osoba za podizanje novca sa sejšelskog računa spomenut Janjušević. </p>
<p>Mlađan Dinkić je iznio kako G17 plus traži hitnu istragu, ali i otvaranje kaznenog postupka protiv ministra policije Dušana Mihajlovića i njegovu smjenu jer je spomenuti dokument dobio prije dvadesetak dana, a ništa nije poduzeo. Ako se potvrde ove sumnje, Dinkić zahtijeva i ostavku premijera Zorana Živkovića, a ekspertima u vladi koji nisu umiješani u ovu aferu savjetovao je da se iz moralnih razloga povuku. Dinkić nije odgovorio na novinarsko pitanje je li u sve što je predočio novinarima upleten i ubijeni premijer Zoran Đinđić, budući da je afera nedozvoljenog pranja novca započela dok je on bio na dužnosti. Dinkić je izbjegao odgovor rekavši da to nije tema izvanredne konferencije za novinstvo.</p>
<p>Ipak, guvernerove optužbe nisu bile tako konkretne i toliko senzacionalne kako je danima najavljivao tvrdeći da će dati neoborive dokaze za korupciju u vrhu vlade Srbije i da će ih uručiti tužiteljstvu. Premijer Srbije Zoran Živković izjavio je ranije da će bilo tko kome se dokaže sumnja za korupciju završiti svoju političku karijeru. </p>
<p>Dinkić je, ako se izuzme načelna podrška stranačkog šefa Miroljuba Labusa, ostao »sam protiv svih« iz vladajuće koalicije DOS. Temeljni sukob zapravo je u novcu i njegovoj kontroli, budući da se Dinkićeva koncepcija vođenja monetarne politike razlikuje od vladine. Guvernera već dugo kriomice pritišću da odustane od čvrstog tečaja dinara jer bi to odgovaralo iscrpljenom gospodarstvu, a ljute se i kad im (svojevoljno) ne odobrava pozajmice za prazni državni proračun. </p>
<p>Osim toga, Dinkić se usprotivio tekstu novog zakona o Narodnoj banci Srbije koji je upravo i završnoj skupštinskoj fazi i čak »tužio« pisca zakona Europskoj komisiji koja je stala na njegovu stranu što je samo izazvalo još veće neprijateljstvo vlade. Najžešći sukob Dinkić ima sa svojim donedavnim prijateljem ministrom financija Božidarom Đelićem koji ga je optužio da je svojom »škrtošću« ugrozio kreditnu politiku i izazvao socijalnu ugroženost građana. Dinkić je pak tvrdio da Đelić tako govori jer mora slušati vladu budući da je »ucijenjen fotografijama s nepoznatim plavušama«. </p>
<p>Premda procedura za Dinkićevu smjenu još nije počela, već se zna će novi guverner biti dosadašnja ministrica rudarstva i energetike Kori Udovički, i nameće se zaključak da će se politika središnje banke Srbije sigurno promijeniti i morati ispunjavati dnevne zahtjeve vlade.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Građane treba zaštititi od navodnih alternativaca, astrologa i iscjelitelja</p>
<p>Dužnost nam je upozoriti širu hrvatsku javnost na grupicu od četiri osobe, koje se u riječkom časopisu »Zvijezde« predstavljaju kao astrolozi i alternativci, a inače su u javnosti već otprije poznate s hrvatskog Interneta, kao vlasnici i urednici Aster avalona, Internet magazina za ezoteriju i astrologiju, a koji više ne postoji pod tim imenom zbog nelegalnih i nezakonitih radnji koje su provodile te osobe. </p>
<p>Radi se o Tediju Viškaniću iz Rijeke, Editi Goldstein iz Rijeke, Gogi Kovačević iz Osijeka i Mirjani Pavić iz Šibenika, a koji su se od 1998. godine putem gore spomenutog Internet magazina predstavljali ljudima kao astrolozi, učitelji meditacije i reiki iscjelitelji, te su nelegalno naplaćivali svoje usluge, tretmane i inicijacije na daljinu, baveći se nadriliječništvom i neodgovorno dajući lažne nade, obećanja i dijagnoze vrlo bolesnim ljudima, iako nitko od njih nema nikakvu stručnu medicinsku spremu. Pri tome nisu plaćali ni porez na svoju djelatnost u Republici Hrvatskoj, niti je itko od njih imao prijavljen obrt</p>
<p>Na taj način dotične osobe su svojim nadriliječništvom prevarile i oštetile na desetine bolesnih i očajnih ljudi, a o čemu posjedujemo i iscrpnu dokumentaciju, koja je proslijeđena nadležnim organima Republike Hrvatske i udruzi HUPED. </p>
<p>Postavlja se pitanje da li uredništvo Novog lista, kao izdavač časopisa »Zvijezde« zna za te aktivnosti društva sa Aster zina i zbog čega se ovakvi ljudi predstavljaju hrvatskoj javnosti kao nekakvi alternativci, budući da su svi ozbiljni hrvatski alternativci i osobito oni iz Hrvatske udruge astrologa, pobjegli od njih glavom bez obzira. </p>
<p>Pitamo se tko će hrvatske građane zaštititi od takvih nazovi alternativaca, astrologa, plagijatora, psihijatrijskih slučajeva i samoproglašenih iscjelitelja, a koji ljudima oboljelim od raka naplaćuju i po nekoliko tisuća kuna za seriju »iscjeljujućih« reiki tretmana i inicijacija u transcendentalnu meditaciju, a imaju još i potporu medija. </p>
<p>U očekivanju različitih reakcija odlučili smo osnovati posebnu udrugu za zaštitu hrvatskih građana od osoba koje se samoproglašavaju reikistima i stručnjacima za alternativnu medicinu, a o svemu ovome zainteresirani će se moći informirati i u Reiki savezu Hrvatske, iz kojega su gospođa Goldstein i gospodin Viškanić izbačeni još prije dvije godine. </p>
<p>TOMISLAV KNEŽEVIĆ, SNJEŽANA HRIBAR, ASTRID DOMINIKOVIĆ, VESNA SAJKOVIĆ, MARIO PIŠKURZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Ćiro nazionale« na Zlatiboru </p>
<p>Gospodin Vilko Luncer »iščeprkao « je ovih dana jednu intrigantnu (sportsku) temu i vijest. Tako, u članku naslovljenom »Zašto Ćiro ne bi trenirao Srbiju i Crnu Goru« (Vjesnik, Stajališta 12. srpnja) piše o novom klubu trenera Miroslava Blaževića – NK Mura (Murska Sobota, Slovenija) s kojim je trenutno na pripremama u Srbiji, na Zlatiboru, te o Ćirinom intervjuu beogradskom dnevniku Politika.</p>
<p>Luncer, u svom članku međutim, ispušta, odnosno ne informira Vjesnikove čitatelje o pozadini »baš« takvog izbora (Zlatibor) za ljetnu pripremu tog slovenskog kluba, kojemu je, eto, sada Ćiro novi trener. </p>
<p>Stoga nije na odmet navesti neke činjenice. Naime, tvorac i inicijator Blaževićevog dolaska u NK Mura, poslovni je čovjek međunarodnog ugleda i predsjednik kluba Georg Suban. S internet stranica (www.nkkoper.net i www.snk.mura.com), a i iz zagrebačkih Sportskih novosti (17. lipnja), saznajemo kako je rođen u Sloveniji, otac mu je rodom iz Tržiča u Sloveniji, majka iz Kragujevca u Srbiji. Živio je u Trstu, Umagu i Kopru, a zadnjih devet godina živi u Beogradu. Posjeduje slovensku i talijansku putovnicu. U SCG vlasnik je tvrtke »Sport Line« (Adidasovi artikli) i 16 natjecateljskih rasnih konjskih grla za kasačke utrke, a bavio se je i menadžerskim nogometnim poslovima. Stoga je Zlatibor na neki način i logičan izbor u kontekstu gore ukratko spomenutog Subanovog životopisa. Ćiro, ako i nije izravno sam odlučivao i predložio Zlatibor za pripremu svog novog kluba, bjelodano nije imao ništa protiv.</p>
<p>Tako i Vilko Luncer, vrsni znalac sportskih zbivanja, u svom članku lucidno primjećuje: »Kao istaknut, proslavljen hrvatski trener, po vokaciji hrvatski domoljub i nacionalist, veliki poštovalac lika i dijela predsjednika Franje Tuđmana... znam da Blažević nije nikada bio nikakav srbofob. Usudio bih se napisati: upravo suprotno«. Međutim, nije razvidno, odnosno ostaje dvojba da li gospodin Luncer to broji Blaževiću kao vrlinu ili kao manu. </p>
<p>No, mnogo je bitnije istaknuti kako gotovo svi slovenski mediji naglašuju dolazak »trenera svih trenera« u Sloveniju kao pun pogodak u propagiranju i daljnjem prosperitetu slovenskog nogometa. Ćirin boravak u Srbiji i njegovi karakteristično bombastični medijski nastupi, najvjerojatnije će doprinijeti i toliko željenom smanjenju (patoloških) tenzija između pojedinih hrvatskih i srbijanskih nogometnih (a i ostalih sportskih) takozvanih navijača i skupina, te boljem razumijevanju i približavanju Hrvatske i Srbije (barem u sportskim relacijama). Jer, znano je kako sport, uostalom kao i umjetnost, ne pozna i ne prizna granice. </p>
<p>A sam »Ćiro nazionale« s osvojenom svjetskom nogometnom broncom iz Pariza 1998. za Hrvatsku će i dalje sloviti kao »čovjek (trener) za sva vremena«, sviđalo se to (ili smetalo), nekima. </p>
<p>Možda tu i leži odgovor na pitanje »Zašto Ćiro ne bi trenirao Srbiju i Crnu Goru«. Mi bi rekli »bolje vrabac u ruci...«. No nikad se ne zna...</p>
<p>Dr. med. GINO PRENCZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pravda je postala služavka politike </p>
<p>Ponosna Iustitia postala je služavkom pokvarene politike! George Tenet, moćni direktor CIA-e podvalio je predsjedniku najmoćnije i najdemokratskije sile na svijetu, imenjaku Georgeu, Bushu, (lažne?) dokumente o iračkom naoružavanju. Dokumente koji su bili »dovoljni« svjetskom policajcu da okupi stravičnu koalicijsku armadu i krene u obranu slobode, odnosno agresiju na Irak! </p>
<p> Zna se da je iračka nafta najkvalitetnija na svijetu i iz te će nafte Amerika i Engleska komotno podmiriti sve svoje ratne gubitke, osim onih u ljudskim životima. Pragmatični Amerikanci računaju čak i s financijskim dobitkom! Pravedne li naknade za pruženu »slobodu«.</p>
<p> Zbog tog rata i zločina nad civilnim stanovništvom, »prekomjernog« raketiranja Bagdada, civilnih objekata, ubojstava novinara na hotelskoj terasi, podignuta je optužnica pred Sudom u Bruxellesu, protiv američkog zapovjednika generala Franksa. Ovih dana u belgijskom parlamentu, politika je odlučila ukinuti nadležnost Međunarodnog suda u Bruxellesu za zločine počinjene izvan Belgije! Politika je uzurpirala pravdu!?</p>
<p>Sasvim neopaženo, bez velike pompe i galame »donesena je odluka« da četrdeset naših vojnika i časnika odu u Irak, kako bi na ulicama Bagdada čuvali skupo plaćenu slobodu, koju su snage koalicije donijeli ugnjetavanom iračkom narodu! </p>
<p> Zašto Hrvatska to radi. Da bi se dodvorili Amerikancima, koji su nam zbog nepotpisivanja »sporazuma« uskratili onih 19 milijuna dolara vojne pomoći; pa će nam sada, te novce ipak odobriti!? Novac za pravdu?</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆOmiš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Mrtav ležao 38 sati u Staračkom domu</p>
<p>Nikoga ne opravdava što se to dogodilo tijekom vikenda, krivi smo i ja preuzimam za to odgovornost«, rekla je ravnateljica Doma Vesna Vidović - Oreški</p>
<p>VARAŽDIN, 17. srpnja</p>
<p> – Šezdesetosmogodišnji Stjepan Klarić ležao je mrtav u svojoj sobi u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin, a djelatnici Doma gotovo dva dana to nisu primijetili. </p>
<p>Njegovi sustanari požalili su se na smrad, pa je tek 38 sati nakon Klarićeve smrti obaviješteno mrtvozorništvo i policija. Utvrđeno je da je muškarac umro prirodnom smrću, odnosno od infarkta, no slučaj je, zbog nemara osoblja, uznemirio varaždinsku javnost. </p>
<p>»Štićenik je umro 6. srpnja u sedam sati ujutro, a pronađen je 38 sati kasnije. Taj me događaj uistinu potresao, iako u tom trenutku nisam bila ovdje. Sve je to naštetilo ugledu ustanove i malo uznemirilo korisnike. To što je preminuli korisnik bio relativno mlad za domske prilike, vitalan, često je izbivao iz Doma i nije volio stalne kontrole, nikoga ne opravdava što tijekom vikenda nije išao pogledati što se s njim događa. Krivi smo i ja preuzimam za to odgovornost«, rekla je u četvrtak na konferenciji za novinare ravnateljica Doma Vesna Vidović - Oreški, koja se zbog tog slučaja odmah vratila s mora. Dodala je kako će poduzeti sve da bi šteta ubuduće bila što manja, pa će se tako uvesti i strože mjere, a za svaki će nemar ili propust djelatnici doista biti i kažnjeni.</p>
<p> Sobaricama će se, tako, primjerice, uvesti pismena evidencija za izvršenje kontrola štićenika. </p>
<p>Miroslav Pečevski, predsjednik Upravnog vijeća Doma kazao je da je Vijeće o cijelom događaju obaviješteno 9. srpnja i odmah su pozvali odgovorne djelatnice da se o svemu očituju. Riječ je o voditeljici ekonomsko - tehničke službe i tri sobarice -čistačice, a utvrđeno je da je, s obzirom na njihove dužnosti, u njihovom radu doista bilo propusta. Upravno će vijeće stoga ravnateljici predložiti da voditeljici daju otkaz s ponudom premještaja na drugo radno mjesto, a sobaricama otkaz, ali uvjetni na godinu dana. To će, kazao je Pečevski, utjecati i na ostale djelatnike da svoje poslove obavljaju kako treba. </p>
<p> Ministarstvo rada i socijalne skrbi za cijeli je slučaj, kazao je pomoćnik ministra Nino Žganec, na žalost, saznalo iz središnjeg Dnevnika i odmah je u Dom poslalo inspekciju. Ona je ustanovila da je postojala neposredna odgovornost onih koji su bili zaduženi za skrb o pokojniku, no ministarstvo će tražiti i razmatranje odgovornosti svih ostalih uključenih u događaj, uključujući i samu upravu Doma. </p>
<p>Klarić je, inače, štićenik Doma bio od 3. studenoga 1999. godine, stanovao je u stambenom, otvorenom dijelu, a smještaj je plaćao oko 2160 kuna. Njegova se obitelj, po riječima ravnateljice, nikad nije žalila na skrb o njemu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vozači skutera poginuli, djevojke ozlijeđene</p>
<p>ZADAR, 17. srpnja</p>
<p> – U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u srijedu oko 23 sata na izlazu iz mjesta Zaton, poginula su dvojica vozača skutera.</p>
<p> Mario Marinić (28) iz Zadra, iz Zatona, skrenuo je na prometnicu Zadar - Nin i počeo pretjecati dulju kolonu vozila. U tom je trenutku iz suprotnog pravca skuteromnaišao 17-godišnji Antonio D., također iz Zadra. Dvojica vozača su se sudarila, a od jačine sudara obojica su teško ozlijeđena i ubrzo nakon toga oba su preminula od zadobivenih ozljeda. Marinićeva suvozačica T.P (19) lakše je, a suputnica s drugog skutera teško ozlijeđena. Obje djevojke zadržane su na liječenju u zadarskoj Općoj bolnici. Neslužbeno saznajemo da nitko od njih nije nosio zaštitnu kacigu.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Trojica seksualno zlostavljala dvanaestogodišnjakinju</p>
<p>Iako nitko ne želi otkriti imena osumnjičenih »Slobodna Dalmacija« je objavila da je jedan od osumnjičenika Zlatko Anzulović Goldy, nedavno zajedno s Renom Sinovčićem, oslobođen u postupku za malverzacije sa zemljištem </p>
<p>ZADAR, 17. srpnja</p>
<p> – Zadarska policija uhitila je početkom tjedna trojicu muškaraca pod sumnjom da su u iznajmljenom stanu u Zadru seksualno zlostavljali 12-godišnju djevojčicu.</p>
<p>Istražni sudac Milan Pećina u četvrtak je potvrdio da je ispitao trojicu osumnjičenih i zadržao ih u pritvoru, no imena osumnjičenih nitko ne želi otkriti. Kako je u četvrtak objavila Slobodna Dalmacija, jedan od osumnjičenika je Zlatko Anzulović Goldy, nedavno zajedno s Renom Sinovčićem oslobođen u postupku za malverzacije sa zemljištem u vlasništvu Općine Novigrad. Neslužbeno se doznaje kako je zlostavljana djevojčica kći iz prvog braka Anzulovićeve supruge.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ljubo Ćesić Rojs svjedočio u istrazi protiv Ćire Grubišića </p>
<p>Osumnjičeni Grubišić i svjedoci Ljubo Ćesić Rojs i Mate Granić tvrde da su krediti bili podizani u skladu s tada važećim pravilnicima MVP-a i uz znanje predsjednika Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – U istražnom postupku koji se na zagrebačkom Županijskom sudu vodi protiv bivšeg hrvatskog konzula u BiH, Ćire Grubišića, zbog zloporabe položaja i ovlasti, u četvrtak je pred istražnom sutkinjom Vandom Sentom svjedočio saborski zastupnik Ljubo Česić Rojs.</p>
<p> Grubišića se između ostaloga sumnjiči da je 1998. godine, bez suglasnosti Ministarstva vanjskih poslova RH, u Hercegovačkoj i Hrvatskoj banci u Mostaru podizao kredite vrijedne oko 150.000 DEM. Novac je navodno bio prebačen na devizne račune triju djelatnica konzulata u Mostaru, a one su navodno njime uplatile predujam za kupnju stanova u Zagrebu. Dugovanje Hercegovačkoj banci podmirilo , kako se navodi u istražnom prijedlogu, poduzeće Monitor M, čiji je vlasnik bio Rojs.</p>
<p>Kako nam je u kratkom telefonskom razgovoru rekao Česićev, a i Grubišićev, branitelj, odvjetnik Željko Olujić, Rojs je u četvrtak potvrdio navode iz iskaza osumnjičenog Grubišića, te Mate Granića, koji je kao bivši ministar vanjskih poslova također bio saslušan kao svjedok u istražnom postupku. </p>
<p>Naime, u svojim iskazima sva trojica su tvrdila da su krediti bili podizani u skladu s važećim pravilnicima MVP-a i uz znanje predsjednika Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška, pa se stoga nije moglo raditi ni o kakvim zloporabama.</p>
<p>Grubišiću se, uz navodno ilegalno podizanje spomenutih kredita, na teret stavlja i podizanje 340 tisuća DEM kredita, darovanih Zajednici prognanih, izbjeglih i raseljenih Hrvata BiH, i Provincijatu hercegovačko-franjevačkom. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vlada jednoglasna o prodaji dijela Ine mađarskom MOL-u</p>
<p>Račan: Ponosan sam na pošten i dobro obavljen posao koji je izuzetno koristan za Hrvatsku/ Granić: Upravo ona jedna dionica iznad 25 posto, prema hrvatskim zakonima, kupca čini strateškim partnerom koji ima pravo utjecaja na strateške oduke/ Nekoliko članova Vlade naglasilo je da nije prodana Ina nego je pronađen strateški partner koji je prihvatio poslovni i razvojni plan Ine </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Jednoglasnom odlukom Vlade u četvrtak je 25 posto plus jedna dionica Ine prodana mađarskom MOL-u, koji je za 2,500.001 dionicu ponudio 505 milijuna dolara, 85 milijuna dolara više od austrijskog OMV-a. Ugovori vezani za taj posao bit će objavljeni ako se s time suglasi MOL, a premijer Ivica Račan posebno na tome inzistira da bi se u petak »na izvanrednoj sjednici Sabora moglo argumentirano govoriti«. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji je od prvog dana vodio pregovore, ustvrdio je da su svi koraci obavljeni po zakonu koji je Sabor donio 19. ožujka 2002.</p>
<p>Rasprava je uglavnom protekla u komentiranju kritika koje se posljednjih dana mogu čuti uglavnom iz oporbenih redova. Račan je naglasio da je »ponosan na pošten i dobro obavljen posao koji je izuzetno koristan za Hrvatsku«. »Neću se previše uzrujavati zbog podmetanja onih koji ne mogu 'dozvoliti' da Vlada nekoliko mjeseci prije izbora radi nešto dobro«, rekao je, naglasivši da je Vlada unaprijed znala u kojim se okolnosti posao odvija, pa je zato »učinjeno sve da on bude bez mrlje«. »Objede nas neće spriječiti da posao obavimo do kraja i u skladu sa zakonom jer bi to bacilo sumnju«, zaključio je Račan. Onima koji su protestirali zato što Vlada nije uvažila ponudu koja je stigla nakon zaključenja natječaja, Račan je poručio da »Hrvatska nije Bantu-zemlja«. A prijedlogom »za Ripleyja« proglasio je zahtjev da se dobije strateški partner koji nema nikakav utjecaj na strateške odluke i proteste stoga što MOL ima po dva člana Uprave i Nadzornog odbora, čija je suglasnost potrebna za sve strateške odluke. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić podsjetio je, pak, da upravo ona jedna dionica iznad 25 posto, prema hrvatskim zakonima, kupca čini strateškim partnerom koji ima pravo utjecaja na strateške oduke. Nekoliko članova Vlade naglasilo je da nije prodana Ina nego je pronađen strateški partner koji je prihvatio poslovni i razvojni plan Ine. </p>
<p>Granić tvrdi da je Ugovor koristan za Inu jer »dobit ostaje u Ini za njezin razvoj«, a cilj privatizacije je »poduprijeti Inu u nastojanju da postane regionalni igrač«. Naglasio je da je u posljednje tri i pol godine vrijednost Ine povećana tri puta. Ministar financija Mato Crkvenac dodao je da se za 25 posto plus jednu dionicu dobio iznos na koji je prije tri godine bila procijenjena cijela Ina, iako je u međuvremenu iz nje izdvojeno nekoliko profitabilnih dijelova, primjerice Plinacro i Janaf. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade Željka Antunović naglasila je da su polemike buknule tek prije nekoliko dana jer su kritičari »do sada šutjeli jer su znali da se ide s dobrim ugovorom za državu i Inu, a s lošim za ponuditelja, pa su očekivali lošu cijenu«. </p>
<p>Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, smatra da je odustajanje Rosnefta najbolji dokaz da je Vlada obavila posao čisto i po zakonu jer je ruska kompanija pismeno ustvrdila kako odustaje od davanja ponude jer nema prostora za potpuno preuzimanje Ine.</p>
<p>Iako je rasprava trajala dosta dugo, primijećeno je da riječ nije uzeo ni jedan član Vlade iz HSS-a, iako su svi glasali za prodaju, a u posljednjih godinu dana haesesovci nisu propuštali sudjelovati u Vladinim raspravama o privatizaciji tvrtki. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Konstruktor završio radove na izgradnji mlinica ugljena u Dalmacijacementu</p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> - U sklopu modernizacije rada triju tvornica Dalmacijacementa, splitski Konstruktor završio je zemljane i armiranobetosnke radove na izgradnji mlinice ugljena u tvornici Sv. Juran. Radovi su vrijedni 15 milijuna kuna, a trajali su godinu dana. </p>
<p>Dalmacijacement prelazi s mazuta, kao pogonskog goriva, na ugljen, zbog čega je bilo potrebno izgraditi zatvoreni sustav zaprimanja, transporta i prerade ugljena koji bi obuhvatio sve tri tvornice te onemogućio i najmanje zagađenje okoliša. To je osnova ekološkog programa u sklopu kojeg je tvrtka Dalmacijacement paralelno uvela i izmjenu filtarskih sustava te monitoring mogućih zagađenja. Konstruktor je pored skladišta izgradio i posebne temelje mlina za ugljen. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>SAP se izvukao iz gubitaka</p>
<p>FRANKFURT, 17. srpnja</p>
<p> - Njemačka softverska kompanija SAP objavila je da je u drugom tromjesečju 2003. poslovala sa 219 milijuna eura neto dobiti, izvukavši se tako iz gubitaka koje je imala u istom lanjskom razdoblju. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Nakon pesimističnih najava nokia pala 16 posto </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Europski su indeksi u četvrtak pali nakon nekoliko loših financijskih izvješća, a najviše je gubitnika bilo u tehnološkom i financijskom sektoru. Ulagače je posebno razočarala Nokia, čiji su rezultati u prvoj polovici godine bili u skladu s očekivanjima analitičara, ali su njeni predstavnici najavili stagnaciju ili čak lošije rezultate u trećem tromjesečju. Dionica najveće finske kompanije je do poslijepodneva pala više od 16 posto, potaknuvši tako i pad helsinškog blue chip indeksa HEX koji je izgubio 8,5 posto spustivši se na 5464,1 bod.</p>
<p>Frankfurtski DAX je do poslijepodneva pao 1,14 posto na 3349,1 bod, ali su drugi vodeći europski indeksi uglavnom prošli nešto bolje. Londonski FTSE 100 je pao 0,47 posto na 4058, a milanski MIB 0,45 posto na 25.316 bodova. U Parizu je CAC 40 izgubio 0,77 posto spustivši se na 3126,43 bodova, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,96 posto na 2407,7 bodova. </p>
<p>Pad dionica Nokie slijedili su i njeni konkurenti - Alcatel je pao 4,8, a Ericsson 5,8 posto. Siemens i Philips su pali 1,6 odnosno 4,8 posto. Njemačka softverska kuća SAP je izgubila 6 posto nakon što je izvijestila o slabijim rezultatima, a francuski IT konzulatnt Cap Gemini je pao 4,3 posto.</p>
<p>Razočaravajuće rezultate objavili su u četvrtak i francuska maloprodajna grupacija Pinault Printemps Redoute i Electrolux, čije su dionice pale 3 i 1,2 posto. </p>
<p>U New Yorku je po otvaranju burzi Dow Jones Industrial Average ostao nepromijenjen, dok je tehnološki Nasdaq Composite u samo 15 minuta pao 1,3 posto. Širi S 500 je pao 0,8 posto na 986 bodova. </p>
<p>U Tokyu je Nikkei 225 u četvrtak pao 2,44 posto na 9498,86 bodova. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vlada i MOL potpisali ugovor o prodaji dijela Ine</p>
<p>Dobivajući MOL kao strateškog partnera, Ina će utjecati na povećanje efikasnosti hrvatskoga gospodarstva, naglasio je ministar gospodarstva Jurčić/ Stavljamo vam na raspolaganje najbolje resurse i najbolje ljude, sigurno se nećete razočarati, rekao je predsjednik Uprave MOL-a</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi potpisali su u Banskim dvorima u četvrtak ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine mađarskoj naftnoj kompaniji MOL. Jurčić je nakon potpisivanja, kojem je bio nazočan i mađarski premijer Peter Medgyessy te hrvatski premijer Ivica Račan i članovi užeg Vladina kabineta, naglasio da Ina kroz ovaj ugovor postaje pravi regionalni igrač, što samostalno nije mogla biti. </p>
<p>Ističući da je Vlada vrlo zadovoljna izborom MOL-a za Inina strateškoga partnera, Jurčić je rekao da se nada kako će zajedničkom suradnjom ostvariti ciljeve koji su zacrtani u petogodišnjim i desetogodišnjim planovima Ine. »Dobivajući MOL kao strateškog partnera, što je i bio cilj prve faze privatizacije Ine, to će poduzeće povećati poslovanje i time izravno i neizravno utjecati na povećanje efikasnosti hrvatskoga gospodarstva«, naglasio je Jurčić.</p>
<p> Dodao je da je prodaja Ininih dionica obavljena sukladno Zakonu o privatizaciji Ine, koji je prihvatio i Sabor. To je naglasio i premijer Račan naglašavajući da je Vlada u tom poslu postupila odgovorno. »Siguran sam da će Ina i MOL znati iskoristiti ovu sinergiju i zajednički uspješno poslovati u nastupu u regiji«, kazao je Račan dodajući da je potpisivanje tog ugovora šansa ne samo za Inu i MOL nego i za Mađarsku i Hrvatsku.</p>
<p>»Nikad nisam mislio da će 17. srpnja postati praznik koji će biti u mom kalendaru zabilježen crvenim slovima. Ovo je šansa da se srednja Europa dokaže«, naglasio je Hernadi. Prema njegovim riječima, nije riječ samo o odluci hrvatske vlade da proda 25 posto plus jednu dionicu Ine, nego da se poboljša srednjoeuropsko partnerstvo u naftnoj industriji jer se ovdje govori o partnerstvu triju zemalja - Hrvatske, Slovačke i Mađarske. </p>
<p> »Zaključen je proces o kojem se može govoriti samo uz najveće pohvale. Ovaj natječaj, koji je zaključen, bio je daleko najtransparentnijih od svih s kojim sam se susreo«, kazao je predsjednik Uprave MOL-a, dodavši da ne želi davati obećanja, jer se slavlje zaključuje, a već sutra obje kompanije čeka ozbiljan rad da bi se dokazali i na tržištu. </p>
<p>Mađarski premijer Peter Medgyessy je kazao da je privatizacija težak posao koji se uvijek može napadati i kritizirati. No, kazao je, uspjeh privatizacije mjeri se time je li natječaj bio transparentan i je li najbolja ponuda dobila šansu, te što će tvrtka napraviti nakon privatizacije. Također je kazao da je Mađarska zainteresirana da putem privatizacije malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj dobije šansu i da se potakne razvoj.</p>
<p> Potpisivanjem ugovora u toj su mađarskoj kompaniji uvjereni da će strateško partnerstvo s Inom donijeti višestruku korist objema kompanijama. Također ono bi trebalo omogućiti Ini da zauzme vodeće mjesto u naftno-plinskoj industriji u istočnoj Europi te joj otvoriti pristup tržištima Slovačke, Češke, Poljske i Rumunjske.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HŽ i Končar potpisali sedam ugovora vrijednih 42,67 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Predsjednici uprava Hrvatskih željeznica i Končara, Marijan Drempetić i Darinko Bago, u četvrtak su potpisali sedam ugovora o poslovnoj suradnji, koji su ukupno vrijedni 42,67 milijuna kuna. Pet ugovora odnosi se na modernizaciju i revitalizaciju postrojenja na željezničkom koridoru 5C, odnosno u Opuzenu, Metkoviću, Slavonskom Šamcu, Vrpolju i na pruzi Vrpolje-Šamac. Preostala dva ugovora odnose se na isporuku uređaja za osiguranje 31 željezničko-cestovnog prijelaza i isporuku rezervnih dijelova za održavanje kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja. Ugovorom o isporuci uređaja za osiguranje prijelaza obuhvaćeno je 19 prijelaza na pruzi Oštarije-Knin-Split, čime se postiže veža sigurnost željezničkog i cestovnog prometa, te omogućava da u budućnosti nagibni vlakovi tom prugom mogu prometovati redovnom brzinom. </p>
<p>Nadalje, ugovorom je obuhvaćeno i osiguranje četiri prijelaza na pruzi Zagreb-Rijeka, četiri na pruzi Dalj-Vinkovci, dva prijelaza na pruzi Vinkovci-Erdut, te po jedan na prugama Zaprešić-Varaždin i Dugo Selo-Novska. </p>
<p>N. Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HUP: Novi zakon o pošti treba precizno definirati kurirske usluge</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca na prijedlog Koordinacije kurirskih službi pokrenula je inicijativu za izuzimanje kurirske usluge iz novog prijedloga zakona o pošti, te traži donošenje posebnog zakona koji će precizno definirati ovu vrstu usluga kao što je to učinjeno u 220 zemalja. »Brza priprema zakona o pošti nedovoljno brine o standardima EU-a koji traže da već otprije liberalizirane kurirske usluge ne mogu biti monopolizirane, a to se čini novim zakonom«, rekao je u četvrtak Željko Ivančević, glavni direktor HUP-a. </p>
<p>»U nijednoj zemlji EU-a u zakonu o pošti nema dijela o kurirskoj službi, već je to strogo odvojeno, kao i inspekcija za te dvije djelatnosti, što kod nas nije slučaj«, rekao je Boris Vidić, voditelj Koordinacije kurirskih službi Hrvatske. Objasnio je da se oni od pošte razlikuju u tome što ne zaprimaju, već prikupljaju poštu, a prema prijedlogu zakona upućenom u Vladu, kurirska služba se definira i kao tehnološki proces koji ne smije biti prekinut. </p>
<p>»To je ograničavajuća definicija kurirske službe jer je ona u stvarnosti rascjepkana prikupljanjem, sortiranjem, prijevozom i isporukom pisama i paketa, odnosno ima više podsustava«, rekao je Vidić. </p>
<p>Nadalje, ne stoje ni izjave nekih djelatnika Ministarstva prometa, pomorstva i veza da je prijedlog zakona o poštama rađen uz odobrenje EU-a, jer upravo neka od pitanja za pristup Hrvatske u EU traže da se to područje uskladi s liberalnim zakonodavstvom zapadnih zemalja. Do sada su zbog pokušaja uvođenja poštanskog monopola velike kazne na Europskom sudu u Bruxellesu platile Njemačka, Belgija i Španjolska, pa će vjerojatno porezni obveznici platiti i našu kaznu ako se donese ovako restriktivan zakon, rekao je Vidić.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dionice 3. maja u JDD kotaciji Varaždinske burze</p>
<p>VARAŽDIN, 17. srpnja</p>
<p> - U kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze u četvrtak su uvrštene dionice Brodograđevne industrije 3. maj iz Rijeke, a trgovina tim dionicama počet će u petak pod burzovnom oznakom 3MAJ-R-A. </p>
<p>Ugovor o uvrštenju potpisali su predsjednik Uprave 3. maja Gvozden Rukavina i direktorica Varaždinske burze Melita Marčeta Racanović. Temeljni kapital 3. maja iznosi 122.298.500 DEM i podijeljen je na 1.222.985 dionica, nominalne vrijednosti 100 maraka. Kako su izvijestili s Varaždinske burze, 3. maj je sam pripremio skraćeni prospekt za uvrštenje u JDD kotaciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ugostiteljske usluge u Hrvatskoj skuplje 5,7 posto</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Ugostiteljske usluge su u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine poskupjele 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za 10,1 posto porasle su cijene noćenja. Lipanjske cijene ugostiteljskih usluga porasle su 6,7 posto,podaci su Državnog zavoda za statistiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska bi do kraja godine mogla potpisati Europsku povelju o malom gospodarstvu</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – U sklopu priprema za potpisivanje Europske povelje o malom gospodarstvu, koje se očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine, u četvrtak je u Ministarstvu obrta, malog i srednjeg poduzetništva održan sastanak predstavnika Europske komisije Edwarda Tersmettea, pomoćnika ministra za međunarodnu suradnju Miljenka Leppeea, te 15-ak predstavnika drugih ministarstva i institucija. Razgovaralo se o mogućim dopunama ili ispravkama upitnika o hrvatskoj politici prema malom gospodarstvu u odnosu na deset točaka povelje, kazao je Leppee. Na temelju tog upitnika izradit će se izvještaj o politici malog gospodarstva u Hrvatskoj, koji će u rujnu još jednom biti upućen u Zagreb na reviziju.Dosad učinjenim zadovoljni su predstavnici Europske komisije. Hrvatska će povelju potpisati nakon što se završi izvještaj o stanju u svim tranzicijskim zemljama. P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Odobren rad dobrovoljnih mirovinskih fondova AZ benefita i AZ profita</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Na sjednici Savjeta Hagene usvojene su izmjene nekoliko pravilnika te izdano odobrenje za rad društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Allianz ZB. U skladu s izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim fondovima, Allianz ZB osnovao je dva dobrovoljna mirovinska fonda - AZ benefit i AZ profit. </p>
<p>AZ benefit je nerizičan investicijski program u sklopu kojega Društvo osiguranicima jamči povrat uplaćenih sredstava, dok se u okviru AZ benefita nude rizičnija ulaganja od kojih se očekuju već prinosi, ali se ne jamči povrat uloženog novca. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Spajaju se Universal banka Sarajevo i Zagrebačka banka BH Mostar</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Alessandro Profumo, predsjednik Uprave talijanskog UniCredita, Paolo Fiorentino, direktor UniCreditova sektora Nova Europa i Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke u četvrtak su u Sarajevu najavili skoro spajanje Universal banke Sarajevo i Zagrebačke banke BH Mostar, koje su i dosad poslovale u sastavu Grupe Zagrebačke banke. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Seljaci najavljuju nastavak prosvjeda »od sela do sela« </p>
<p>ĐAKOVO, 17. srpnja</p>
<p> - »Oni koji su vlast stekli na cestama sada omalovažavaju naše prosvjede i stoga smo im spremni pokazati stvarnu snagu Slavonije i Baranje ne dođe li uskoro do pomaka i ne prihvate li se naši zahtjevi«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje najavljujući nastavak prosvjeda »od sela do sela, da bi se održao kontinuitet, pa sve do masovnih prosvjeda bude li do njih trebalo doći«. »Njih nećemo najavljivati da politika opet ne bi odradila svoj posao, kao što je to učinjeno u srijedu«, dodao je. </p>
<p>Prema ocjeni čelnika Koordinacije seljačkih udruga, prosvjedi seljaka su uspjeli, održani su u četiri slavonske županije, a u njima je sudjelovalo oko 1200 seljaka s poljoprivrednom mehanizacijom. »Iz nama nepoznatih razloga prosvjedi nisu održani na osam punktova i to u onim područjima gdje je Hrvatska seljačka stranka na vlasti, pa sumnjamo da su zastrašili ljude da ne izlaze na cestu«, rekao je Laslo, dok je Ivo Kotarac, predsjednik Stožera za obranu interesa obiteljskih gospodarstva, naveo kako ima dokaze da je Darko Grivičić sudjelovao u tome. Izražavajući zadovoljstvo što nije zabilježen ni jedan incident, Laslo je pohvalio policiju što nije ni pokušala spriječiti prosvjede. </p>
<p> »Iako nismo željeli ovom prosvjedu dati bilo kakvu političku konotaciju, politika se ipak umiješala, pa su pojedinci naše prosvjede pokušali iskoristiti za vlastitu promidžbu, zaboravljajući da su izdali one koji su ih svojim glasovima izabrali«, navodi se u zaključcima Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje. U zaključcima se ističe da seljaci ostaju pri svojim zahtjevima koje su ranije uputili Vladi i zbog kojih će nastaviti s prosvjedima, ali u znatno jačem obliku, bez najave dana i mjesta održavanja prosvjeda. »Očekivali smo da će doći do pozitivnih promjena kada je HSS preuzeo resor poljoprivrede, no očito su zaboravili na svoja obećanja ili su obećavali pijani«, kazao je. </p>
<p>»Strah od kazni, policije i drugih prijetnji nestat će i kod onih koji nam se nisu pridružili kad shvate konačnu računicu, jer im neće ostati ništa osim dugova«, rekao je Laslo pozvavši struku da progovori o stvarnim troškovima proizvodnje pšenice, posebice u ovogodišnjim uvjetima kada su zbog suše prepolovljeni prinosi. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ministarstvo prijavilo odvjetnika Veleučilišta Odvjetničkoj komori</p>
<p>SPLIT, 17. srpnja</p>
<p> – Unatoč upozorenju ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flege da diplome Veleučilišta u Splitu neće biti priznate ako ta visokoškolska ustanova ne uskladi rad sa zakonom u zadanom roku, te zabrani Vlade o upisu studenata, na Splitskom veleučilištu u tijeku su predbilježbe kandidata za željene studije. </p>
<p>Vlada smatra da Splitsko veleučilište već dulje vrijeme krši zakon te je toj ustanovi dala rok do 20. rujna da svoje poslovanje uskladi sa zakonom. No, rektor Splitskog veleučilišta Boris Anzulović izjavio je da legalan rad Veleučilišta nije upitan, jer ta ustanova u cijelosti poštuje zakon. Rektor Anzulović ne namjerava tek tako obustaviti svoje aktivnosti, što potvrđuje i činjenica da Splitsko veleučilište osniva još jednu svoju podružnicu i to u Starom Gradu na otoku Hvaru. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti u srijedu su zaključili da pravni zastupnik Veleučilišta, Vanja Mladina, tumači zakonske propise na »osebujan način«. </p>
<p>»S obzirom na to da se tumačenjem zakona po Vanji Mladini evidentno nastoji izbjeći primjena zakonskih odredbi dužni smo Mladinu prijaviti Hrvatskoj odvjetničkoj komori«, ističu u Ministarstvu znanosti. O tome, treba li protiv Mladine poduzeti i druge pravne korake, odlučit će državni odvjetnik, kojemu je Ministarstvo dostavilo dokumentaciju u vezi s poslovanjem Veleučilišta. </p>
<p>Mira Jurković / Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HDZ, HSLS, HSP i DC opet pozvali na odgodu prodaje Ine</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Predsjednici HDZ-a Ivo Sanader, HSLS-a Dražen Budiša, HSP-a Anto Đapić i DC-a Mate Granić zatražili su u četvrtak od Vlade da odgodi donošenje odluke o prodaji Ine i poručili premijeru Ivici Račanu da će u protivnom biti najodgovorniji za posljedice te odluke. </p>
<p>»Ona nije u skladu s europskim demokratskim standardima i praksom parlamentarne demokracije jer ste spriječili prethodnu raspravu u Hrvatskom saboru. Odluka je nepovratno štetna za hrvatske nacionalne interese jer MOL za 505 milijuna dolara ne dobiva 25 posto plus jednu dionicu nego 50 posto utjecaja u Ini. Time se obezvrjeđuje cijena dionica, a smatramo krajnje neprihvatljivim prodati najveću nacionalnu tvrtku nekoliko mjeseci prije izbora. Također, postoje sumnje da svi sudionici u završnom procesu privatizacije nisu imali iste informacije«, kaže se u pismu predsjednika četiriju stranaka premijeru Račanu. </p>
<p>Mate Granić je u izjavi novinarima kazao da je po Zakonu o privatizaciji Ine Vlada bila dužna obavješćivati Sabor o dinamici toga procesa. Dodao je da saborska rasprava u petak neće imati važnosti za potpisani sporazum jer njegovim potpisivanjem on postaje međunarodni i na snagu stupa nadležnost Suda u Ženevi.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Izmjene Kaznenog zakona stupile na snagu </p>
<p>HDZ je prije dva dana zatražio od Predsjednika Republike pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena KZ-a, zbog ocjene da je donesen s premalo glasova/ Te su izmjene u središtu pozornosti i zbog mogućih novih izmjena s obzirom na zahtjev novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za klevetu/ Izmjene KZ-a primjenjivat će se od 1. prosinca </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) za koji oporba na čelu s HDZ-om smatra da nije izglasan s potrebnim brojem glasova stupio je na snagu, a primjenjivat će se od 1. prosinca ove godine.</p>
<p>Izmjene KZ-a stupile su na snagu 15. srpnja, danom objave u Narodnim novinama, a koje su tek od četvrtka dostupne korisnicima.</p>
<p>Pred Ustavni sud samo važeći propisi</p>
<p>Izmjene i dopune KZ-a izglasane su u Saboru 9. srpnja, a predsjednik Republike Stjepan Mesić je odluku o proglašenju zakona donio dva dana kasnije. </p>
<p> Po Ustavu Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku osam dana od izglasavanja u Saboru, a ako ocijeni da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom može pokrenuti postupak za ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom.</p>
<p> HDZ je odmah nakon izglasavanja izmjena KZ-a najavio da će od Mesića zatražiti da ne proglasi taj zakon jer smatraju da 58 glasova s koliko je donesen nije dovoljno za njegovo usvajanje, već da je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, odnosno 76 glasova, jer je riječ o organskom zakonu. Po Ustavu organski zakoni koji razrađuju temeljna ljudska prava i slobode donose se većinom glasova svih zastupnika. S obzirom da predsjednik ne može zaustaviti objavu zakona, HDZ je u skladu s Ustavom prije dva dana zatražio od Mesića pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom. Mesić to može učiniti tek nakon proglašenja i stupanja zakona na snagu jer Ustavni sud može ocjenjivati samo ustavnost važećih propisa.</p>
<p> Ako predsjednik Republike ne postupi po zahtjevu HDZ-a i ne pokrene postupak ocjene ustavnosti tada, po Ustavu, ocjenu ustavnosti mogu zatražiti zastupnici HDZ-a kao ovlašteni predlagatelji. Kada zahtjev podnesu ovlašteni predlagatelji - predsjednik Republike, Vlada, zastupnici, saborski odbori - tada Ustavni sud ne može arbitrarno odlučivati hoće li pokrenuti postupak, već samo presuditi je li zahtjev osnovan ili ne, odnosno prihvatiti ga ili odbiti. </p>
<p> Zbog pravne sigurnosti građana i izbjegavanja težih posljedica to bi se ustavnopravno sporenje moralo dovršiti do 1. prosinca, kada bi se zakon trebao početi primjenjivati. </p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović prilikom donošenja izmjena KZ-a nije uvažio primjedbe HDZ-a da zakon nije donesen jer nije dobio potporu potrebne većine zastupnika. Arlović smatra da je za donošenje zakona bilo dovoljno 59 glasova. U skladu s tim stajalištem je proveden i postupak predviđen za objavu zakona.</p>
<p> Profesor Ustavnog prava i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav iz reda pravnih stručnjaka Branko Smerdel nedavno je u medijima ocijenio da je KZ nedvojbeno organski zakon jer razrađuje ljudska prava i da treba biti donesen većinom svih zastupnika.</p>
<p> Ustavni sud ukinuo Zakon </p>
<p>o javnom priopćavanju</p>
<p>Ustavni je sud do sada zbog formalno pravnih razloga, odnosno nedovoljnog broja glasova, ukinuo samo Zakon o javnom priopćavanju i tada je zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da to ispravi.</p>
<p> Izmjene KZ-a našle su se ovih dana u središtu pozornosti i zbog mogućih novih izmjena i prije njegova stupanja na snagu zbog zahtjeva novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za klevetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Izmjene Kaznenog zakona stupile na snagu </p>
<p>HDZ je prije dva dana zatražio od Predsjednika Republike pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena KZ-a, zbog ocjene da je donesen s premalo glasova/ Te su izmjene u središtu pozornosti i zbog mogućih novih izmjena s obzirom na zahtjev novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za klevetu/ Izmjene KZ-a primjenjivat će se od 1. prosinca </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) za koji oporba na čelu s HDZ-om smatra da nije izglasan s potrebnim brojem glasova stupio je na snagu, a primjenjivat će se od 1. prosinca ove godine.</p>
<p>Izmjene KZ-a stupile su na snagu 15. srpnja, danom objave u Narodnim novinama, a koje su tek od četvrtka dostupne korisnicima.</p>
<p>Pred Ustavni sud samo važeći propisi</p>
<p>Izmjene i dopune KZ-a izglasane su u Saboru 9. srpnja, a predsjednik Republike Stjepan Mesić je odluku o proglašenju zakona donio dva dana kasnije. </p>
<p> Po Ustavu Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku osam dana od izglasavanja u Saboru, a ako ocijeni da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom može pokrenuti postupak za ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom.</p>
<p> HDZ je odmah nakon izglasavanja izmjena KZ-a najavio da će od Mesića zatražiti da ne proglasi taj zakon jer smatraju da 58 glasova s koliko je donesen nije dovoljno za njegovo usvajanje, već da je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, odnosno 76 glasova, jer je riječ o organskom zakonu. Po Ustavu organski zakoni koji razrađuju temeljna ljudska prava i slobode donose se većinom glasova svih zastupnika. S obzirom da predsjednik ne može zaustaviti objavu zakona, HDZ je u skladu s Ustavom prije dva dana zatražio od Mesića pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom. Mesić to može učiniti tek nakon proglašenja i stupanja zakona na snagu jer Ustavni sud može ocjenjivati samo ustavnost važećih propisa.</p>
<p> Ako predsjednik Republike ne postupi po zahtjevu HDZ-a i ne pokrene postupak ocjene ustavnosti tada, po Ustavu, ocjenu ustavnosti mogu zatražiti zastupnici HDZ-a kao ovlašteni predlagatelji. Kada zahtjev podnesu ovlašteni predlagatelji - predsjednik Republike, Vlada, zastupnici, saborski odbori - tada Ustavni sud ne može arbitrarno odlučivati hoće li pokrenuti postupak, već samo presuditi je li zahtjev osnovan ili ne, odnosno prihvatiti ga ili odbiti. </p>
<p> Zbog pravne sigurnosti građana i izbjegavanja težih posljedica to bi se ustavnopravno sporenje moralo dovršiti do 1. prosinca, kada bi se zakon trebao početi primjenjivati. </p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović prilikom donošenja izmjena KZ-a nije uvažio primjedbe HDZ-a da zakon nije donesen jer nije dobio potporu potrebne većine zastupnika. Arlović smatra da je za donošenje zakona bilo dovoljno 59 glasova. U skladu s tim stajalištem je proveden i postupak predviđen za objavu zakona.</p>
<p> Profesor Ustavnog prava i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav iz reda pravnih stručnjaka Branko Smerdel nedavno je u medijima ocijenio da je KZ nedvojbeno organski zakon jer razrađuje ljudska prava i da treba biti donesen većinom svih zastupnika.</p>
<p> Ustavni sud ukinuo Zakon </p>
<p>o javnom priopćavanju</p>
<p>Ustavni je sud do sada zbog formalno pravnih razloga, odnosno nedovoljnog broja glasova, ukinuo samo Zakon o javnom priopćavanju i tada je zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da to ispravi.</p>
<p> Izmjene KZ-a našle su se ovih dana u središtu pozornosti i zbog mogućih novih izmjena i prije njegova stupanja na snagu zbog zahtjeva novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za klevetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HSS i SDP nakon izbora zajedno sastavljaju vladu</p>
<p>Dijana Čizmadija povukla ostavku na mjesto u Klubu SDP-a i dvama saborskim odborima/ Predsjedništvo SDP-a utvrdilo precizan plan stranačkih aktivnosti kroz ljeto</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - SDP-ova saborska zastupnica Dijana Čizmadija povukla je ostavku na mjesto u SDP-ovu klubu zastupnika i na članstvo u dvama saborskim odborima - za ravnopravnost spolova i za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Kako se doznaje u SDP-u, Čizmadija je povukla ostavku u utorak. Dijana Čizmadija potvrdila je u četvrtak da je povukla ostavku na ta mjesta u Saboru, naglašavajući kako je to učinila »isključivo da se ne bi remetio rad parlamenta koji ionako ima mnogo poteškoća s kvorumom«.</p>
<p>»Ostavku sam povukla zbog odgovornosti prema radu unutar samog Sabora te zbog interesa građana Primorsko-goranske županije, koje zastupam«, izjavila je Čizmadija.</p>
<p>Dodala je dodavši kako je jedan od važnih motiva za njezino daljnje sudjelovanje u radu parlamenta i njezina želja da se ispune sve obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te da se u zadanom roku usvoje svi »europski zakoni«. No, Čizmadija naglašava kako i dalje stoji njezina ostavka na mjesto u Glavnom odboru SDP-a, koja je i prihvaćena..</p>
<p>Šef stranke Ivica Račan, koji se prije sastanka Predsjedništva susreo i s predsjednicima SDP-ovih županijskih organizacija, izvijestio je o razgovorima s vodstvom HSS-a, održanima prošli tjedan. Doznajemo da je premijer zadovoljan tim razgovorima, kao i stanjem u koaliciji. Naime, HSS i SDP će nakon izbora sigurno zajedno sastaviti vladu, jer su, kako doznajemo, na prošlotjednom sastanku HSS-ovci naglasili kako ne dolazi u obzir da nakon izbora koaliraju s HDZ-om. Vodstvo SDP-a zadovoljno je i rezultatima nedavnih anketa koje je stranka provela, a prema kojima će i u onim izbornim jedinicama kao što je peta, gdje prevladava HDZ-ovo biračko tijelo, dobiti potreban broj glasova koji će osigurati najmanje tri zastupnika u budućem sazivu Sabora. </p>
<p>Što se tiče stranačkih aktivnosti, doznajemo da je raspored utvrđen do 5. kolovoza. Tako će u petak ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, ministar financija Mato Crkvenac, tajnik SDP-a Igor Dragovan te saborski zastupnici Mirjana Ferić Vac i Ivan Ninić boraviti u Sisku. U subotu će u Dugom Selu boraviti ista stranačka ekipa, dok će u nedjelju predsjednica Glavnog odbora Gordana Sobol, ministar kulture Antun Vujić te zastupnici Josip Leko i Dragica Zgrebec boraviti u Rijeci. Isti dan s karlovačkim će se SDP-ovcima sastati ministrica obrane Željka Antunović, ministar branitelja Ivica Pančić te zastupnici Marin Jurjević i Snježana Biga-Friganović. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vijeće prihvatilo Mini Halo i Halo Plus, »Potrošač« prijeti ustavnom tužbom </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Vijeće za telekomunikacije prihvatilo je u četvrtak dva nova korisnička paketa Hrvatskog telekoma (HT) u fiksnoj mreži - Mini Halo i Halo Plus. Korisnici će, uz zadržavanje postojećeg, moći od 1. kolovoza odlučiti koji će odabrati. </p>
<p>Ti paketi važit će do 1. studenoga, kad na snagu stupa odluka Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate, točnije telefonska pretplata morat će se na neki način uklopiti u korisničke pakete.</p>
<p>Istodobno je Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« uputilo je otvoreno pismo Vijeću za telokomunikacije u kojem upozorava članove Vijeća da ne dopuste ponavljanje nezakonitosti iz kolovoza 2001. </p>
<p>U pismu »Potrošača« kaže se da je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić ustvrdio kako kolovoški tarifni model HT-ovih usluga iz 2001. godine »nije donesen na zakonit način«.</p>
<p> »Potrošač« podsjeća i na izjavu Gorana Granića, tadašnjeg zamjenika premjera, da »HT ne smije ostvarivati ekstra profit« na račun građana-korisnika javnih usluga.</p>
<p>»Potrošač« predlaže da se pričeka donošenje novog zakona o telekomunikacijama, novog Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje javnih telekomunikacijskih usluga i osnivanje savjetodavnog tijela pri Vijeću. Na taj način bi se stvorili svi zakonski preduvjeti za prihvaćanje tih korisničkih paketa, u kojima je posebno sporna »pretplata« od 45 i 75 kuna. U Društvu za zaštitu potrošača upozoravaju da bi zeleno svjetlo predloženim i svim drugim budućim korisničkim paketima javnih telekomunikacijskih usluga moralo biti usklađeno s odredbama EU-a. »Potrošač« te korisničke pakete smatra nezakonitim i sigurno će biti predmet njihove ustavne tužbe.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mesić i Trajkovski suglasni da su odnosi Hrvatske i Makedonije na visokoj razini </p>
<p>Govorili smo i o konkretnim mogućnostima suradnje, ponajprije u gospodarstvu, gdje ona zaostaje za onom političkom, kazao je hrvatski predsjednik/ Posebno smo zahvalni na europskom pristupu što ga Hrvatska ima prema svojim građanima makedonskoga podrijetla, rekao je makedonski predsjednik </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Hrvatska i Makedonija vrlo uspješno surađuju na bilateralnom, regionalnom i multilateralnom planu te sada konkretnim mjerama trebaju potaknuti razvoj i gospodarske suradnje koja zasad zaostaje. Izjavili su to u četvrtak novinarima, nakon razgovora udvoje i na čelu izaslanstava na Pantovčaku, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Makedonije Boris Trajkovski, koji je doputovao u trodnevni službeni i uzvratni posjet Hrvatskoj. Naime, predsjednik Mesić prvi je put službeno posjetio Makedoniju u jesen 2000.</p>
<p>»Ustvrdili smo da je dvostrana međusobna suradnja vrlo uspješna, ali da također uspješno surađujemo i na višestranom planu. Govorili smo i o konkretnim mogućnostima suradnje, ponajprije u gospodarstvu, gdje ona zaostaje za onom političkom«, kazao je Mesić. Dvojica su predsjednika i članovi njihovih izaslanstava razgovarali i o regionalnoj suradnji, čija je važnost, kako tvrdi Mesić, naglašena i na EU-ovu sastanku u Solunu, kao i na onome u Zagrebu prije tri godine. Posebno je naglašeno da je suradnja u regiji vrlo bitna za ulazak u europske i atlantske integracije.</p>
<p>Hrvatski predsjednik je svopg makedonskog kolegu obavijestio o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU i o primanju upitnika na koja Hrvatska treba odgovoriti za tri mjeseca. </p>
<p>»Predsjednika Trajkovskoga upoznao sam i s našim modelom gradnje autocesta i s našim željama da se u gradnju 'Jadransko-jonske magistrale' uključe sve zemlje regije, što znači i Makedonija«, rekao je Mesić.</p>
<p>I Trajkovski je ocijenio da su »odnosi između dviju zemalja na vrlo visokoj razini«. »Dosad smo imali više plodnih susreta koji su rezultirali nekim političkim inicijativama i strateškim dokumentima od općeg interesa za regiju«, kazao je Trajkovski. Kao primjere naveo je savjetovanja uoči EU-ova sastanka u Kopenhagenu i Solunu te Ohridsku deklaraciju i Jadransku povelju. Ocijenio je da između Hrvatske i Makedonije nema otvorenih pitanja te da njihovi odnosi imaju »drukčiju kvalitetu koja pridonosi putu u EU i NATO«. </p>
<p>Pritom je Trajkovski naglasio ulogu nacionalnih manjina u razvoja međusobnih odnosa. »Posebno smo zahvalni na europskom pristupu što ga Hrvatska ima prema svojim građanima makedonskoga podrijetla, čime im otvara prostor za afirmaciju svojih kulturnih i etničkih obilježja«, kazao je. </p>
<p>Dvojica predsjednika složili su se da je nužno surađivati i poduzeti zajedničke mjere, u skladu s regionalnim pristupom, u suzbijanju organiziranoga kriminala, korupcije te trgovine drogom i ljudima.</p>
<p>S makedonskim se predsjednikom u četvrtak susreli su se i predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i premijer Ivica Račan. </p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Priznanja za organizaciju sastanka prvih dama zemalja srednje i istočne Europe </p>
<p>Milka Mesić u četvrtak je uručila je srebrna, zlatna i platinasta priznanja / Među dobitnicima i »Vjesnik« koji je serijom članaka upozorio javnost da rak dojke uzrokuje najveću smrtnost u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Supruga predsjednika Republike Milka Mesić u četvrtak je uručila je srebrna, zlatna i platinasta priznanja za doprinos u organizaciji sastanka prvih dama zemalja srednje i istočne Europe kojima je tema bila rano otkrivanje raka dojke i koji je održan početkom svibnja ove godine u Zagrebu. Sastanak prvih dama organizirao je Odbor za rano otkrivanje raka dojke, čija je počasna predsjednica bila Milka Mesić. </p>
<p>Krešimiru Fijačku, glavnom uredniku Vjesnika, Milka Mesić svečano je uručila srebrno priznanje. »Vjesnik je serijom članaka upozorio javnost da rak dojke ima najveću smrtnost u Hrvatskoj«, naglasila je novinarka Mirjana Rakić, koja je predstavljala nagrađene. Srebrna priznanja dobili su i Croata Kravata, magazin Gloss, Generalturist, Jamnica d. d., Projekt šest Studio Zagreb i Redken studio. Zlatne zahvalnice dobili su hotel »Sheraton« Zagreb, caffe bar »Charlie«, knjižara Tamaris, Image Haddad, Hinet korporacija, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr. Gordana Tocić Šimunković, maestro Ivo Pogorelić te HTV. Platinasto priznanje dobio je, pak, australski veleposlanik u Hrvatskoj Neil Francis. </p>
<p>»Poruka kampanje je da rak dojke nepotrebno uzima ljudske živote. Stopa preživljavanja u Hrvatskoj je svega 55 posto, dok je ta stopa u zemljama koje su provodile slične programe 90 posto. Hrvatska bi vlada trebala dati veću važnost tom problemu i okrenuti se preventivi te bolesti, što je jeftinije i bolje rješenje od specijalističkih pregleda «, istaknuo je Francis.</p>
<p>Domaćin sljedećem sastanku prvih dama zemalja istočne i jugoistočne Europe u listopadu 2004. bit će Albanija. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Vlada zgranuta podatkom da u Hrvatskoj 685 tisuća osoba nema ni osnovnu školu</p>
<p>Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, prema riječima ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović, »znatno proširuje obveze i zabrane državnih dužnosnika u odnosu na postojeći zakon o obvezama državnih dužnosnika«</p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Vlada je u četvrtak u Sabor uputila Konačni prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, koji je spoj prijedloga Vlade i zastupnika HSP-a. Taj zakon »znatno proširuje obveze i zabrane državnih dužnosnika u odnosu na postojeći zakon o obvezama državnih dužnosnika«, ističe ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović. Prema odredbama o rokovima upisanim u zakon, teško je očekivati da bi on u praksi mogao zaživjeti već za mandata ove vlade.</p>
<p>Jedna od glavnih novosti tog zakona vezana je za proširenje kruga osoba koje se smatraju državnim dužnosnicima na sve obnašatelje dužnosti koje imenuju ili potvrđuju Sabor, Vlada i predsjednik Republike. Proširen je i krug osoba koje se smatraju povezanima s dužnosnikom. To su bračni ili izvanbračni drug, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom. </p>
<p>Uz brojne zabrane vezane za pojmove mita i korupcije, državni dužnosnici morat će poštovati i zabranu članstva u upravama i nadzornim odborima, osim u tvrtkama za koje Sabor, na prijedlog Vlade, zaključi da su od posebnog državnog interesa, a u potpunom su ili većinskom vlasništvu države. Dužnosnici smiju prihvatiti, bez obveze posebne prijave, samo darove do 500 kuna vrijednosti, a one čija vrijednost dosiže prosječnu plaću u prethodnoj godini, mogu zadržati ali ih moraju prijaviti. Skuplje darove smiju primiti, ali oni nakon prijave postaju vlasništvom države.</p>
<p>Darove će dužnosnici prijavljivati posebnom sedmeročlanom povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, koje će biti glavni arbitar na tom području. Članove povjerenstva imenovat će Sabor na sedam godina. Četiri člana bit će saborski zastupnici, a tri ugledni javni djelatnici, s time da dva člana ne mogu biti iz iste stranke, a predsjednik ne smije biti član stranke na vlasti. Povjerenstvo može izricati i novčane kazne od 500 do 8000 kuna. Pred sam kraj sjednice članove Vlade uznemirili su podaci vezani za projekt opismenjavanja »Za Hrvatsku pismenost: Put do poželjne budućnosti«. U sklopu tog projekta u jednoj će se godini opismeniti 3200 osoba, što će državu stajati 6,4 milijuna kuna. No, neki su članovi Vlade nezadovoljni takvom dinamikom jer, prema posljednjem popisu stanovništva, čak 685 tisuća hrvatskih građana nema završenu osnovnu školu. Potpredsjednik Vlade Goran Granić zgranutim je kolegama poručio kako je »vrijeme da se prestanemo iščuđavati i počnemo realizirati projekt« predloživši da mu se da »status autoceste«. Ministar znanosti Gvozden Flego napomenuo je, pak, da se tu raspravlja o elementarnoj nepismenosti, a on je nedavno sudjelovao u međunarodnoj raspravi u kojoj su nepismenima proglašeni svi koji ne znaju rezervirati avionsku kartu elektroničkim putem.</p>
<p>Vlada je usvojila i prijedlog Nacionalne šumarske politike i strategije u sklopu koje je vrlo važan i program restrukturiranja Hrvatskih šuma, s čijim radom Vlada već dulje vrijeme nije zadovoljna.</p>
<p> Restrukturiranje Hrvatskih šuma u sljedećih pet godina stajat će oko 46 milijuna eura, a očekuje se da će nakon pet godina ukupna financijska dobit dosegnuti 78 milijuna eura. Isti iznos bi potom dobit morala dosezati u svakoj godini. </p>
<p>Usvojena je i uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a zeleno svjetlo Vlade dobio je i prijedlog nacionalnog programa proizvodnje i potrošnje ribe.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Dvije frakcije SSSH danas o smjeni Davora Jurića </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> - Kad je već za rujan odgođena sjednica Vijeća SSSH, kada će se glasovati o povjerenju predsjedniku Davoru Juriću, dvije frakcije u SSSH odlučile su, putem medija, ukrstiti koplja o tome treba li Jurić ostati ili otići s čelne pozicije te najveće sindikalne središnjice. </p>
<p>Jurić i njegovi lobisti - granski sindikati metala, energetike i zdravstva, na čiji je zahtjev sjednica pomaknuta na jesen - sazvali su za petak konferenciju za novinare na kojoj će se govoriti o zahtjevu dvaju sindikata, koji traže provjeru povjerenja i Jurićevu ostavku. Konferencija za tisak, na kojoj bi Jurić javno iznio tko ga i zašto ruši, bila je planirana za utorak, ali je, kao i sjednica Vijeća, bila odgođena za jesen. </p>
<p>Također u petak, ali sat i pol prije Jurića, konferenciju za novinare održat će i »antijurićevci« - sindikati tekstila i poljoprivrede, koji traže Jurićevu smjenu, te sindikati trgovine i ugostiteljstva. Potpisavši se pod poziv kao »neprincipijelna koalicija«, kako ih javno naziva Jurić, čelnici četiriju granskih sindikata javno će progovoriti o stanju u SSSH-u i budućnosti sindikalnog pokreta u Hrvatskoj. </p>
<p>Četiri jaka granska sindikata traže da Jurić odstupi iz predsjedničke fotelje jer je, smatraju, prevario radnike hvaleći izmjene Zakona o radu koji im smanjuje prava. Nezadovoljstvo »Svilenim«, kako tepaju Juriću i optužuju ga za preveliku naklonost vlasti, traje već dulje, ali dosad nisu imali petlje išta poduzeti. </p>
<p>No, i »jurićevci« konja za trku imaju. Ne žele sazvati Vijeće dok »antijurićevci« ne plate 1,35 milijuna kuna duga Savezu, a do jeseni imaju vremena lobirati među preostalih 15 šutljivih granskih sindikata da se dužnike izbaci iz Saveza. Igra živaca i povlačenja za rukav sljedećih mjeseci svodi se na to hoće li Jurić uspjeti izbaciti protivnike ili će oni njega.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Degen: Nema kaznenog djela, ako ono nije opisano u zakonu</p>
<p>Pitanje manipulacije jajnim stanicama nije regulirano zakonom, napominje Silvije Degen, odvjetnik Asima Kurjaka i suradnika/ Po njemu, istraga i mogući proces sigurno neće biti gotovi dvije do tri godine </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Nakon što je u četvrtak obznanjena kaznena prijava protiv ginekologa prof. dr. Asima Kurjaka i suradnika - negove supruge dr. Biserke Funduk-Kurjak, doc. dr. Sanje Kupešić, dr. Ernesta Suchaneka, dr. Erdena Radončića i dr. Stjepana Skenderovića (iako u priopćenju nije bilo njihovih imena) - postavlja se pitanje kako će se odvijati daljnji postupak u vezi sa sumnjom u nedopuštenu manipulaciju jajnim stanicama. </p>
<p>Druge sumnje, primjerice u navodno nepotrebne operacije septuma maternice radi liječenja neplodnosti, pa i odgovornost za smrt rodilje Dragice Ivankić s obzirom da je Kurjak bio nadređen odgovornim porodničarima, zatim nedopuštene uporabe radioloških aparata, itd. - kako se dalo zaključiti iz priopćenja, predmet su daljnje istrage.</p>
<p>»Policija je podnijela kaznene prijave novinarima i uredništvima, pa i - Državnom odvjetništvu«, rekao je u četvrtak Vjesniku, kako je naglasio, pod punom odgovornošću odvjetnik Asima Kurjaka i suradnika Silvije Degen. </p>
<p>»Državno odvjetništvo će za mjesec-dva donijeti odluku ima li ta policijska prijava uporište u zakonu. To dakle mogu i odbaciti« ili, kako kaže Degen, »za svaki slučaj, poslati to istražnom sucu«. »Tek tada počinje proces predistražnih radnji gdje će istražni sudac najvjerojatnije, kao i u slučaju Canjuga- Batarelo, ili odbaciti ili prihvatiti zahtjev za otvaranje istrage. Ako istražni sudac to prihvati, a prije toga najmanje dva puta mora saslušati Kurjaka i suradnike, i donese odluku - rješenje o otvaranju ili odbacivanju istrage (kao u slučaju Batarelo) - protiv tog rješenja obje se strane mogu žaliti Vrhovnom sudu«, obrazlaže Degen. Može se dogoditi - a Degen tvrdi da najvjerojatnije i hoće - ako općinski državni odvjetnik tako napiše, da istražni sudac jednostavno izjavi neslaganje, jer nema kaznenog djela, ako ono nije opisano u zakonu. Degen pritom podsjeća da pitanje manipulacije jajnim stanicama nije regulirano zakonom. </p>
<p>Ako se istraga ipak otvori, sve počinje ispočetka s time da se prije svega mora koristiti mišljenje barem sudskih vještaka ili sudske medicine Medicinskog fakulteta - sudskog nezavisnog organa, stručnog, a ne »zainteresiranog stručnog povjerenstva« u kojem sjede »Kurjakovi zainteresirani asistenti«. Kurjak je, dodaje Degen, šef katedre, najcitiraniji autor koji 2005. dovodi u Hrvatsku 7000 ginekologa na Svjetski kongres ultrazvučne medicine. </p>
<p>Degen ponovo ističe već ranije citirane izjave da se Kurjaka optužuje za nešto što uopće nije radio, a zalagao se za ozakonjenje postupaka u donaciji jajašaca kao što se to dopušta za muške spolne stanice.</p>
<p> Sav taj proces nema šanse, kaže Degen, završiti iduće dvije do tri godine. »O svemu se govori već dvije godine i više, a nadležni ne rade svoj posao i šute«, napominje on. Dodaje i da je zabranio Kurjaku i Sanji Kupešić da govore za novine, jer su tužili osobe koje su ih javno objedile za »krađu« jajnih stanica i navodno nepotrebne operacije. »Uplela se i politika i medijska popularnost« što je, po Degenu, »pogubna kombinacija«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Flego će morati obrazložiti odluku o povećanju školarina</p>
<p>»Nije mi dovoljno objašnjenje da su školarine porasle jer su to tražili fakulteti. Zanima me hoće li fakulteti time ponuditi studentima bolje uvjete studiranja i kvalitetniju nastavu ili će im samo rasti honorari, a studenti od toga neće imati ništa«, kaže Hrvoje Kraljević, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu </p>
<p>ZAGREB, 17. srpnja</p>
<p> – Predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvoje Kraljević zatražio je od ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flege obrazloženje odluke o povećanju školarina. </p>
<p>Školarine su povećane za 60 posto, pa primjerice izvanredni studij na fakultetima tehničkih znanosti umjesto dosadašnjih 6700 kuna, stoji 10.000. Odluka je donesena na temelju zahtjeva fakulteta, a naknadno je iz Ministarstva znanosti i tehnologije pojašnjeno da fakulteti ne moraju povećavati iznos školarine, već da se odluka odnosi na najveći mogući iznos do kojega se može dići cijena izvanrednog studija. Dakako, većina fakulteta povećala je cijenu, jer time raste i njihov budžet. Iznimka su Hrvatski studiji, koji su odlučili zadržati dosadašnju školarinu. </p>
<p>»Meni nije dovoljno objašnjenje da su školarine porasle jer su to tražili fakulteti. Zanima me hoće li fakulteti time ponuditi studentima bolje uvjete studiranja i kvalitetniju nastavu ili će im samo rasti honorari, a studenti od toga neće imati ništa«, kaže Kraljević, koji se u četvrtak u Saboru sastao s predstavnicima Sveučilišne organizacije HSS-a. Studenti, koji smatraju da je riječ o prevelikom poskupljenju, tražili su ga potporu da se iznos školarina vrati na prošlogodišnji. </p>
<p>Osim novim iznosom školarina, nezadovoljni su i time što je ministar odluku donio bez konzultacija sa studentima. »Mislimo da je to prevažna odluka da bi se donosila na takav način«, rekao je predstavnik Sveučilišne organizacije HSS-a i predstavnik Studentskoga zbora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Mario Jeličić. </p>
<p>Po zakonu, odluku o visini školarine donosi ministar na prijedlog Vijeća za novčanu potporu. »Zakon ne kaže da pritom mora konzultirati studente, no smatram da je to greška zakona, te da bi se o tom pitanju trebalo konzultirati ne samo studente nego i javnost«, kaže Kraljević. Studenti će se sa svojim zahtjevom obratiti i ministru znanosti, a Odbor će o toj temi u rujnu održati tematsku sjednicu. »Spreman sam za raspravu o toj temi, no ne sada jer je za akademsku zajednicu mrtva sezona«, kaže predsjednik Odbora. </p>
<p>Iako je iznos od 10.000 kuna za jednu godinu studija mnogim studentima nedostižan, činjenica je da državu jedan student (Medicinskog fakulteta ili Muzičke akademije koji se smatraju jednim od skupljih) stoji daleko više i od novih školarina. Kraljević ističe da prava cijena koštanja jednoga studente nikada nije izračunata, a do nje bi se moglo doći na temelju završnog računa svakoga fakulteta u kojemu se vide svi troškovi nastave. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030718].
|
