NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031115].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215231 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Weiss: Znanstvene prognoze nisu predviđale ni ujedinjenje Nijemaca</p>
<p>Nakon pada Berlinskog zida mi u Njemačkoj smo u samo nekoliko mjeseci nevjerojatnim naporima u istočnu Njemačku uspjeli prenijeti cjelokupni zapadnonjemački upravni i pravosudni sustav i cijeli acquis EU-a - više od 17 milijuna istočnih Nijemaca tako je, praktički preko noći, primljeno u EU / Hrvatska za postizanje toga cilja ima na raspolaganju četiri godine, a ne samo nekoliko mjeseci / Uz to, Hrvatska, za razliku od nas, pritom ne počinje od nule, kaže Weiss</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Nakon posjeta povjerenika Europske komisije za proširenje EU-a Güntera Verheugena, koji je svojim hrvatskim sugovornicima jasno poručio da Hrvatska na putu prema EU ne treba čekati ostale zemlje regije, i tomu suprotstavljenih prognoza profesora Victora Bulmera-Thomasa iz londonskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose, o perspektivi hrvatskog približavanja Uniji razgovarali smo s njemačkim veleposlanikom u Zagrebu dr. Gebhardtom Weissom. </p>
<p>• Kako ocjenjujete posjet Güntera Verheugena Zagrebu? </p>
<p>- Verheugenov posjet iznova potvrđuje da Europska komisija vrlo ozbiljno shvaća napore koje Hrvatska poduzima na putu prema Europskoj uniji, i to neovisno o predstojećim izborima. </p>
<p>• Mislite da se rezultati izbora neće odraziti na mišljenje Komisije o hrvatskom zahtjevu za pristup EU?</p>
<p>- Za Komisiju, a i za pojedinačne članice EU-a, djelovanje partnerske vlade važnije je od njezina sastava. Ključno je dakle zadržati kontinuitet u ispunjavanju poznatih uvjeta, i to u cijeloj njihovoj širini, što znači od pravne stečevine Unije, acquis communautairea, preko kopenhagenskih kriterija do već poznatih političkih pitanja. Komisija, a i ostale članice Unije, surađivat će sa svakom demokratski izabranom vladom koja jamči ispunjavanje tih uvjeta.</p>
<p>• To bi moglo značiti da će Komisija najprije pričekati uspostavu vlade. No, kašnjenja su uvijek moguća. Kako procjenjujete izglede Hrvatske da do 2007. sustigne Bugarsku i Rumunjsku? </p>
<p>- Šanse za to leže u obuhvatnim i zajedničkim naporima svih segmenata hrvatske politike, gospodarstva i društva na ispunjavanju spomenutih uvjeta. Što su ti napori koherentniji, hrvatske šanse su veće. </p>
<p>• Prije nekoliko dana direktor londonskog instituta za međunarodne odnose izjavio je da Hrvatska ne može računati s pristupom prije 2012. </p>
<p>- Baratanje takvim podacima jednako je sigurno kao klađenje na konjskim utrkama. I sâm sam bio iznenađen kad sam to čuo od poznatog stručnjaka za Latinsku Ameriku.</p>
<p>• Mislite na Victora Bulmera-Thomasa?</p>
<p>- Da, on je poznat po sjajnim publikacijama o Latinskoj Americi. </p>
<p>• Bi li Bulmer-Thomas ipak mogao biti u pravu? </p>
<p>- Naravno da bi. Ali, u povijesnim procesima datum je ponekad manje važan od ciljanog poduzimanja svih napora i iskorištavanja objektivnih šansi. No, možda je moje razmišljanje previše obilježeno njemačkim iskustvima.</p>
<p>• Na što mislite?</p>
<p>- Na one bojažljive prognoze najboljih instituta u Europi - a među njima i onih u Londonu - netom prije pada Berlinskog zida. Takve znanstvene prognoze nisu baš predviđale ujedinjenje Nijemaca do kojega je tada došlo. </p>
<p>• Kako se ta situacija može usporediti s hrvatskom?</p>
<p>- Istočni Nijemci su tada, uz velike zajedničke napore, uspjeli iskoristiti objektivnu šansu koja im se pružila zbog politike Mihaila Gorbačova i ostvariti slobodu kao preduvjet za ujedinjenje.</p>
<p>Ljudima u Hrvatskoj danas može uspjeti da ciljanim naporima iskoriste objektivnu šansu za što skorije članstvo u EU. Usporedba je dakle utemeljena na postojanju objektivne prilike i naporima koje valja uložiti.</p>
<p>• Gdje vidite tu objektivnu priliku za Hrvatsku?</p>
<p>- Ponajprije u činjenici da se Unija, službenim zaključcima na summitu u Solunu, obvezala osigurati individualni put prema članstvu. Upravo se zato Hrvatskoj isplati individualni napor.</p>
<p>• Nije li to preoptimistično?</p>
<p>- Pričekajmo pa ćemo vidjeti. Nakon pada Berlinskog zida mi u Njemačkoj smo u samo nekoliko mjeseci nevjerojatnim naporima u istočnu Njemačku uspjeli prenijeti cjelokupni zapadnonjemački upravni i pravosudni sustav i cijeli acquis EU-a. Više od 17 milijuna istočnih Nijemaca tako je, praktički preko noći, primljeno u EU. </p>
<p>• Kakvu bi pouku Hrvatska mogla izvući iz toga?</p>
<p>- Sasvim jednostavno: zašto isključivati mogućnost da Hrvatska, uz slične zajedničke napore, dostigne vremenski rok što ga je sama sebi postavila? Ipak valja imati na umu da Hrvatska za postizanje toga cilja ima na raspolaganju četiri godine, a ne samo nekoliko mjeseci. Uz to, Hrvatska, za razliku od nas, pritom ne počinje od nule. </p>
<p>• Što je sa »slučajem Gotovina«?</p>
<p>- Za hladne tuševe nisam nadležan. Puna suradnja s Haaškim sudom neizostavan je uvjet na hrvatskom putu u EU. No, zahtjevi prema Hrvatskoj moraju biti objektivno ispunjivi. O tome se jasno očitovao i kancelar Schröder i njegovoj izjavi nemam što dodati.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>IDS je regionalna stranka nacionalnoga značenja</p>
<p>Račan je sa mnom stvorio i pretpostavke da politički odnosi između Istre i Zagreba budu nešto sasvim drugo nego što su bili za vrijeme HDZ-a, zato i ističem bojazan da bi povratak HDZ-a značio ponavljanje onoga što smo prošli, a što više nikako ne želimo / U vođenju stranke napravio sam mnogo malih pogrešaka, ali i jednu vrlo veliku: naivno sam povjerovao da u politici postoje korektnost, iskrenost i fer odnosi, a toga u politici nažalost nema, kaže Jakovčić</p>
<p>PULA, 14. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Ivan Jakovčić je, uoči izbora, zadovoljan obnovom suradnje sa SDP-om i koalicijom u VIII. izbornoj jedinici, u kojoj je iz taktičkih razloga čelnu poziciju prepustio Damiru Kajinu. Jakovčić za Vjesnik objašnjava odnose sa SDP-om i poziciju IDS-a na regionalnom i nacionalnom planu.</p>
<p>- IDS i SDP dvije su različite, a u prošlom desetljeću i konkurentske stranke, u nekim situacijama i jako suprostavljene. U dijelu javnosti, pa i simpatizera i članstva malu je nedoumicu izazvalo to relativno naglo zbližavanje nakon razlaza prije dvije godine, kad sam napustio ministarsku fotelju i to ne samo zbog pojedinaca kojih više nema u Vladi i SDP-u, nego i zbog nekih programskih razloga, pa i našeg Statuta.</p>
<p>• Ali statut je dobio zeleno svjetlo...</p>
<p>- Statut Istarske županije za nas je najvredniji dokument donesen od uspostave demokracije u Hrvatskoj, a presudnu ulogu da ne dođe do daljeg zaoštravanja odnosa između Vlade i Istre upravo zbog Statuta imao je Račan s bivšim ministrom Ivaniševićem. Račan je sa mnom stvorio i pretpostavke da politički odnosi između Istre i Zagreba budu nešto sasvim drugo, nego što su bili za vrijeme HDZ-a. Zato i ističem bojazan da bi povratak HDZ-a značio ponavljanje onoga što smo prošli, a što više nikako ne želimo. Za HDZ-a je Istra prozivana kao gotovo neprijateljska regija u Hrvatskoj, a zapravo je daleko najprosperitetnija regija i snažno doprinosi stabilnosti Hrvatske.</p>
<p>• IDS tom koalicijom nadilazi regiju?</p>
<p>- Mi smo regionalna stranka nacionalnog značenja. Na svim izborima dosad dobili smo po četiri zastupnika, očekujemo da ćemo ih dobiti i sada, pa se potvrđujemo kao najstabilnija stranka na hrvatskoj političkoj sceni, jer sve su druge stalno varirale.</p>
<p>• Od »porečke četvorke« nije ostalo ništa, postoje li ikakvi izgledi da se barem preostala trojka poslije izbora nađe zajedno?</p>
<p>- Porečka je četvorka odigrala presudnu ulogu u snažnom okupljanju opozicije u Hrvatskoj i skidanju HDZ-a s vlasti 3. siječnja. Nemojte zaboraviti da su 23. kolovoza 1997. u Poreču bili današnji predsjednik Republike Stjepan Mesić, današnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, ministar Radimir Čačić, bio je pokojni Vlado Gotovac kao vertikala hrvatske demokracije, u ime IDS-a bili smo Kajin, Soldatić i ja. Prema tome, »porečka skupina« je već povijest hrvatske politike i demokracije, ali je odigrala važnu ulogu. I danas te stranke imaju mnogo zajedničkog ili sličnog u programskim elementima, neusporedivo više nego što mogu imati s HDZ-om i drugim desnijim strankama.</p>
<p>• Mnogi se i ne sjećaju da je na prvim demokratskim izborima IDS podržao SDP u cijeloj Istri, da bi istarski SDP-ovci 1993. masovno prešli u IDS. Je li novo partnerstvo povratak na stari politički kolosijek?</p>
<p>- U politici postoje ciklusi i procesi, 1990. na prvim demokratskim izborima Istra je masovno glasala za SDP i tadašnje socijaliste. Samo tri godine kasnije Istra se plebiscitarno opredijelila za IDS, u kojemu su tada bili i svojedobno ugledni SDP-ovci. Među njima, svakako to treba reći, i u to vrijeme važna osoba za istarsku politiku bio je i Luciano Delbianco, danas predsjednik IDF-a, čovjek koji je tada snažno naštetio SDP-u, kasnije IDS-u, a sad najavljuje novu stranku. Dakle, čovjek kojega se u istarskom žargonu naziva sette bandiere.</p>
<p>Iako će rezultati ovih parlamentarnih izbora sigurno utjecati na buduće odnose SDP-a i IDS-a, ja zagovaram dugotrajno partnerstvo, a to će tražiti i njihovo usmjerenje prema suradnji s IDS-om koje je i danas sve prisutnije. I u Županijskoj skupštini vijećnici SDP-a gotovo uvijek glasaju za prijedloge Poglavarstva, a odlična je suradnja i u nekoliko općina i gradova u Istri. Na toj osnovi trebamo ići dalje i stvoriti iskrenu suradnju na svim razinama.</p>
<p>• U prošlosti IDS-a zapažene su bile »rovinjske deklaracije«. Što je danas od njih ostalo?</p>
<p>- Jedan dio rovinjskih deklaracija je već zaživio, one su dio naše svakodnevice, prije svega ističem dvojezičnost. Međutim, dva važna programa tek su u povojima. Uspostava euroregionalne suradnje na području Istre, koju slijedom naših inicijativa sad zagovara današnji predsjednik regije Furlanija - Julijska krajina Ricardo Illy uz potporu predsjednika Mesića i, očekujem, hrvatske vlade, kroz širu euroregiju na sjevernom Jadranu. Drugo je pitanje snažne decentralizacije u Hrvatskoj, odnosno regionalne autonomije za Istru, što je naša programska specifičnost u odnosu na sve ostale stranke.</p>
<p>• IDS se često »čistio« prošlih godina i danas su najveći vaši protivnici neki bivši IDS-ovci, kao Delbianco, Klapčić...</p>
<p>- U vođenju stranke napravio sam mnogo malih pogrešaka, ali i jednu vrlo veliku: naivno sam povjerovao da u politici postoje korektnost, iskrenost i fer odnosi. Toga u politici nažalost nema. Nakon 12 godina vođenja IDS-a toga sam potpuno svjestan. Uspio sam početkom devedesetih zaboravljenog Ivana Pauletu, pokojnog Elija Martinčića, kao prva dva predsjednika IDS-a, pa i tada vrlo popularnog gradonačelnika Pule Delbianca, okupiti u IDS-u i omogućio sam im da budu snažno prisutni. </p>
<p>Pauleta i Martinčić nikad ne bi bili saborski zastupnici da nisam, i uz protivljenje ljudi koji su mi do danas ostali potpuno vjerni - Soldatić, Kajin i drugi - inzistirao da okupimo sve snage u Istri. Čim su osjetili da opet igraju neku ulogu, pokušali su otkloniti najprije mene, a onda cijelu liniju koja je nametnula IDS političkoj sceni. Nisu IDS kao politički faktor nametnuli ni Pauleta, Martinčić i Delbianco, nego neki drugi ljudi. U tom kontekstu danas mogu reći da pred IDS-om ne stoje potresi, unutarstranački problemi i mi ćemo vrlo stabilno voditi Istarsku županiju, općine i gradove u kojima imamo povjerenje građana.</p>
<p>• Ali za Pulu ipak, pogotovo nakon odlaska ovih ljudi, IDS nije pronašao recept?</p>
<p>- Imali smo nekoliko nesretnih okolnosti u Puli kojih se ne treba ni prisjećati. Najavljujem da ćemo odmah poslije Nove godine pripremiti našu strategiju za lokalne izbore u Istri, a posebno ćemo to učiniti za Pulu, tako da našim političkim protivnicima mogu već najaviti da izbori, lokalni i regionalni 2005., počinju za nas kad završe ovi parlamentarni. </p>
<p>• Na programskoj koncepciji?</p>
<p>- Isključivo na programskoj koncepciji, a ponudit ćemo i kadrovska osvježenja.</p>
<p>»Da sam znao da će Budiša otići iz Vlade, ostao bih«</p>
<p>• Što vas je ponovno zbližilo sa SDP-om?</p>
<p>- Zbližilo nas je moje sudjelovanje u Račanovoj vladi i sve bolji odnosi sa SDP-ovim ministrima, a političko-programske sličnosti IDS-a i SDP-a postoje od ranije. Kako su glavni problemi u suradnji naših stranaka bili više osobnog karaktera, a nekih pojedinaca više nema u SDP-u, mi smo napravili najbolji mogući zajednički posao, jer smo ponudili građanima Istre i Rijeke da prepoznaju IDS i SDP kao stranke koje mogu mnogo učiniti za ovaj kraj kao i za cijelu zemlju.</p>
<p>Inače, naš odlazak nije bio vezan uz Račana i SDP, nego uz naše neslaganje kako je vođena koalicijska vlada, jer Račan nije htio, ili nije imao snage, raščistiti s Budišom na vrijeme. I kad sam odlazio iz Vlade rekao sam da će mu Budiša prije ili kasnije »doći glave«. Da sam znao da će Budiša i njegova linija otići iz Vlade, ostao bih.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Opće odobravanje uz poneke sumnje u predizborni trik</p>
<p>Predsjednik Libre Jozo Radoš nada se da i većina članova HDZ-a misli kao Sanader / Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković ističe da je riječ o Sanaderovu predizbornom triku / Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj, veleposlanik Peter Semneby, zadovoljan je izjavom jer su se i Vlada i oporba jasno obvezale na povratak izbjeglica / Iz veleposlanstva Velike Britanije u Zagrebu kažu da ta zemlja smatra dobrodošlima sve pozive da se izbjeglice vrate / Činjenica da je Sanader dao izjavu prije izbora upućuje na to da misli ozbiljno, kaže njemački veleposlanik Gebhardt Weiss</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Izjava predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, koji je u intervjuu France presseu u srijedu pozvao sve izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku i obećao, ako HDZ pobijedi na izborima, da će im zajamčiti sva prava, naišla je na široko odobravanje čak i HDZ-ovih političkih protivnika u izbornoj utakmici.</p>
<p>Iz SDP-a, glavnog HDZ-ova konkurenta na skorašnjim izborima, priopćeno je da ta stranka pozdravlja Sanaderov poziv »jer takav stav pridonosi u cijelosti svim naporima koje je u protekle četiri godine po tim pitanjima poduzimala koalicijska vlada na čelu sa SDP-om«. U priopćenju se naglašava da SDP samo žali što takva izjava nije dana prije četiri godine i to hrvatskim medijima, jer se danas sigurno ne bismo pitali zašto Hrvatska nije ušla u prvi krug proširenja Europske unije. </p>
<p>SDP također podsjeća da sva ljudska prava, pa tako i pravo na imovinu svim hrvatskim građanima, jamči hrvatski Ustav, pa nema potrebe ni za kakvim dodatnim jamstvima bilo koje stranke kad je o tome riječ, kaže se u priopćenju poslanom u petak s Iblerova trga.</p>
<p>I Libra, jedan od SDP-ovih koalicijskih partnera, pozdravlja Sanaderov potez. Predsjednik Libre Jozo Radoš ipak se nada da nije riječ samo o deklarativnoj predizbornoj izjavi koja će sutra biti zaboravljena. »Nadam se da i većina članova HDZ-a misli kao i predsjednik stranke, Ivo Sanader«, kazao je Radoš, koji očekuje da oni u HDZ-u koji misle drukčije i koji su dosad imali ispada kojima se širila nesnošljivost, ne samo prema Srbima, nego i među Hrvatima, neće visoko kotirati u toj stranci.</p>
<p>Suprotnog su mišljenja u HNS-u. Boris Blažeković, glasnogovornik stranke, ističe da je riječ o Sanaderovu predizbornom triku. »Čak i kada bi on to mislio, nije u stanju poziv realizirati, zbog profila svoje stranke«, ocijenio je Blažeković.</p>
<p>Anto Đapić, predsjednik HSP-a, također pozdravlja Sanaderovu izjavu, no dodaje da je HSP-u važnija briga za Hrvate iz BiH koji se žele tamo vratiti, što je, smatraju, veći problem od povratka Srba u Hrvatsku.</p>
<p> »HSP baš ne poziva Srbe da se vrate, jer smatramo da je povratak višeslojan problem koji se mora zbivati dvosmjerno«, kazao je Đapić.. </p>
<p>Sanaderovu su izjavu pozdravili i predstavnici međunarodne zajednice u Hrvatskoj. </p>
<p>Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj, veleposlanik Peter Semneby, u priopćenju ističe da je zadovoljan izjavom »jer su se i Vlada i oporba na ovaj način jasno obvezale na povratak izbjeglica i ostvarivanje njihovih prava«. </p>
<p>Dodaje da su Misija OESS-a u Hrvatskoj i njeni međunarodni partneri dugo pozivali Vladu i sve političke snage da se u javnosti ozbiljno obvežu na povratak izbjeglica. Iz veleposlanstva Velike Britanije u Zagrebu rečeno nam je da ta zemlja »smatra dobrodošlima sve pozive da se izbjeglice vrate, bez obzira dolaze li od Vlade ili najvažnije opozicijske stranke«. .</p>
<p>»Gospodin Sanader očito stoji iza svoje pozicije koju je već formulirao na posljednjem saboru HDZ-a«, rekao je Vjesniku veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj Gebhardt Weiss, dodajući kako činjenica da je predsjednik HDZ-a dao izjavu prije izbora »upućuje na to da misli ozbiljno«. Njemački veleposlanik ocjenjuje da je, kroz prizmu Sanaderova političkog cilja, njegova izjava dosljedna. »Jer, ako bi se ispunio njegov cilj smjene vlasti, u regiji i u međunarodnoj zajednici držat će ga za riječ upravo glede te teme koja je za pomirenje u regiji vrlo važna. Izjava je prevažna da bi je se otpisalo samo kao taktički predizborni trik«, smatra Weiss. Ako različite političke snage u Hrvatskoj, unatoč predizbornoj utrci, vuku u istom smjeru kad je riječ o povratku izbjeglica, Weiss smatra da je to dobro za promicanje nacionalnih interesa cijele Hrvatske i njezine posebne uloge u regiji, kao i za hrvatski put u EU.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Pred sud trećega</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Na jednoj od zadnjih sjednica uoči izbora hrvatska je vlada odlučila započeti pripreme za, kako je rečeno, pokretanje međunarodne arbitraže o morskoj granici sa Slovenijom. Javnosti je to priopćila Olga Kresojević Rogulja, pomoćnica ministra vanjskih poslova i predsjednica Komisije za granice, dakle ona ista osoba koja je prije nekoliko godina stavila paraf, početna slova svojeg imena i prezimena, na nacrt ugovora o granici. </p>
<p>Kako je sve u vezi s tim ugovorom ostalo samo na parafu, a imajući u vidu da je, što se slovenske strane tiče, blokiran svaki daljnji razgovor o utvrđivanju granične crte, posebice na moru, odluka Vlade i nije mogla biti drukčija. Ona je ujedno i svojevrsno pranje ruku od nacrta jednog ugovora u koji je Hrvatska ušla prenaivno, a koji je Sloveniji poslužio za agresivnu i nimalo dobrosusjedsku političku kampanju prema našoj zemlji, koja ni nakon višegodišnjeg angažmana ne pokazuje da joj se bliži kraj.</p>
<p>Tako je u slovenskim medijima hrvatski prijedlog o arbitraži odmah ocijenjen kao »nepristojan i prenagljen«, premda je riječ o uobičajenom putu kojim je većina država s puno duljom demokratskom tradicijom rješavala svoje granične sporove. Ono što sada predstoji, ma koja politička opcija bude formirala novu hrvatsku vladu nakon izbora, jest nastaviti s tehničkim pripremama u ostvarivanju te nakane. Umjesto političarima, ta bi se faza postupka trebala prepustiti stručnjacima kojih, na svu sreću, u objema zemljama ne nedostaje, samo što su oni ugledni u Sloveniji uglavnom maknuti u stranu.</p>
<p>Oni bi trebali razjasniti nejasnoće o tomu kojim terminom označiti taj odlazak pred trećega, pred kojim bi se forumom cijeli taj proces trebao održati te je li prijeko potrebna suglasnost Slovenije za taj postupak. S tim u vezi čula su se i mišljenja da bi, kad je riječ o razgraničenju sa Slovenijom, Hrvatska umjesto arbitraže trebala tražiti svoje pravo i to u Međunarodnom sudu pravde u Haagu. I tu je instituciju, uz Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, spomenula Olga Kresojević Rogulja kao moguće mjesto gdje bi se mogao voditi spor.</p>
<p>No, do pokretanja postupka još je dug put. Pritom je ipak važno da su tom Vladinom odlukom odbačene donedavne iluzije u dijelu hrvatske vlasti da je s aktualnom slovenskom političkom garniturom, koja ne taji teritorijalne pretenzije prema našoj zemlji, moguće postići pravedan i uravnotežen dogovor o razgraničenju.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rimsko zbogom balkanskoj uniji</p>
<p>ADRIANO MILOVAN </p>
<p>Druga ministarska konferencija zemalja sudionica Pakta o stabilnosti o liberalizaciji trgovine, koju je ovoga puta ugostio Rim, završila je u skladu s onom narodnom: »Tresla se brda, rodio se miš«.</p>
<p>Naime, od bombastičnih najava da će prijestolnica zemlje koja do kraja godine predsjeda Europskom unijom (EU) biti poprište potpisivanja multilateralnog ugovora o stvaranju »balkanske« slobodne trgovinske zone, ostala je samo - ministarska izjava, koju su prihvatili predstavnici zemalja u regiji. A taj se dokument, ako je suditi prema njegovu sadržaju, teško može smatrati rodnim listom nekog novog trgovinskog bloka na jugoistoku Staroga kontinenta. Jer, osim uobičajenih diplomatskih fraza i načelnih opredjeljenja, on zapravo ne sadrži ništa što bi zemljama regije stavljalo u obvezu da u dogledno vrijeme stvore »klasičnu« slobodnu trgovinsku zonu. O carinskoj uniji ili nečem sličnom nigdje ni spomena!</p>
<p>Tako će se, po svemu sudeći, projekt integriranja zemalja Balkana zasad zaustaviti samo na stvaranju mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini. U dugom roku, ovaj bi koncept eventualno mogao prerasti u širenje Cefte na ostale zemlje regije, i to tek nakon što one ispune uvjete. A njih - članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i ugovor o pridruživanju EU - trenutno ispunjava jedino Makedonija. </p>
<p>Ishodom sastanka ponajviše može biti zadovoljna Hrvatska, koju je u Rimu predstavljao ministar za eurointegracije Neven Mimica. Vještim manevriranjem, Mimica je uspio izbjeći zamku »balkanske unije« koju su mu pripremali domaćini skupa i nametnuti mogućnost širenja Cefte. No, dok su talijanske težnje za integracijom Balkana još i razumljive, s obzirom na interes koji njihovi poduzetnici iskazuju prema prekojadranskim tržištima, Hrvatsku bi više trebala zabrinuti poplava sličnih ideja iz pojedinih zemalja regije. Neke od njih, naime, govore čak i o integraciji ovdašnjih država u »jedinstveni ekonomski prostor«, što je već sasvim izvjestan »paket« za EU.</p>
<p>Sve to, ipak, ne znači da Hrvatska mora bježati od svog balkanskog susjedstva. Naprotiv, hrvatski gospodarstvenici pokazuju jasan interes za tim tržištima, a jasno je i da regionalna suradnja predstavlja jedan od uvjeta za daljnje približavanje naše zemlje Uniji. No, razlika između regionalne suradnje i regionalne integracije je velika. Hrvatska - i ne samo ona - u Rimu je ponovno pokazala da se iskreno zalaže za ono prvo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Povjerenje Bruxellesa tek treba zaslužiti</p>
<p>Nakon otvorene potpore njemačkog socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera aktualna je koalicijska vlast važnu pohvalu za odrađeni mandat dobila i od povjerenika za proširenje Unije. Doduše, i Verheugen je njemački socijaldemokrat, pa se može reći da tu ima i nešto simpatija na ideološkoj razini. No, sasvim je sigurno da Verheugen u četvrtak nije govorio kao član njemačkog SPD-a nego kao Unijin visoki dužnosnik</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Europska komisija poduprla je Hrvatsku u podnošenju zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, jer cijeni znatan i dojmljiv gospodarski i demokratski napredak u prošle četiri godine, poručio je u četvrtak Günter Verheugen, povjerenik Europske komisije za proširenje EU-a. Verheugen nije pritom zaboravio reći da između Unije i Hrvatske postoje još neka otvorena pitanja, ali na političkom terenu, a ne gospodarskom. </p>
<p>Samo dan kasnije HDZ je putem Miomira Žužula ustvrdio suprotno, da bi za Hrvatsku veća prepreka mogao biti nastavak negativnih gospodarskih kretanja (koje Verheugen ne vidi) nego politička pitanja (kojima je Verheugen posvetio najveći dio svojih izjava). Takav stav HDZ-a je razumljiv u predizbornoj kampanji kojom želi osigurati povratak na vlast. Uostalom, već smo se navikli da se gospodarski rezultati Hrvatske drastično različito tumače u inozemstvu i kod kuće. I to je razumljivo, jer stranci odmjeravaju trendove i velike brojke, a hrvatskom je građaninu u središtu pozornosti račun za struju koji mora platiti već danas, a ne u nekoj boljoj budućnosti, pa se i političari uglavnom drže tog pogleda na gospodarstvo. Pogotovo u predizbornoj kampanji.</p>
<p>No, ako je članstvo u Europskoj uniji strateški nacionalni interes u čije se ostvarenje zaklinje svaki ozbiljniji političar, onda se tim pitanjima ipak ne bi smjelo poigravati u tolikoj mjeri i tako očito. A u ovoj smo se kampanji doista svega i svačega naslušali baš o šansama Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji i o politici, odnosno političarima, koji to mogu najbrže izvesti. </p>
<p>Veće stranke, one koje računaju s više od sedam-osam posto glasova, sveudilj se busaju u efikasna europska prsa, jer znaju da ulazak u Uniju podržava barem tri četvrtine birača. Manje desne stranke tvrde da Hrvatska u Uniju ne može ući još barem deset godina, bez obzira na što i kako činila, a sličnu skepsu izražavaju i neki čelnici stranaka desnog centra, na primjer Budiša. Vodu na njihov mlin prije nekoliko dana nanio je i šef uglednog Britanskog kraljevskog instituta, rekavši da Hrvatska nema šanse u EU ući u sljedećih desetak godina, jer je mala i ima pogrešnog istočnog susjeda, nestabilnu BiH.</p>
<p>U četvrtak smo pak imali prigodu čuti što o hrvatskim šansama za članstvo u Uniji kaže Günter Verheugen, povjerenik Europske komisije za proširenje EU-a, dakle prvi operativac Unije za prihvaćanje novih članica. Njegove su poruke bile jasne.</p>
<p>Ne vjerujte onima koji kažu da će se pred Hrvatsku stalno postavljati neki novi uvjeti kako bi ju se držalo podalje od članstva. Ne vjerujte onima koji tvrde da Hrvatska mora čekati da za Uniju sazru i njeni istočni susjedi, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora i Makedonija. Hrvatska će u Uniju ući kada ispuni uvjete poznate još od 1993. Nije istina da Hrvatska ne može u Uniju ući sama jer je premala da bi se samo radi nje organiziralo proširenje. Unija će podupirati članstvo Hrvatske i surađivati sa svakom demokratski izabranom vlašću koja poštuje standarde Unije - ljudska i manjinska prava, mir, vladavinu prava i međunarodne obveze.</p>
<p>Sve je to Verheugen poručio uz dodatak da u Zagreb samo deset dana prije izbora nije došao voditi kampanju nego informirati hrvatske birače o stavu Unije prema Hrvatskoj. A temeljna poruka - ako želite u Uniju izaberite stranke i političare koji će nastaviti s politikom koja se Uniji svidjela u prošle četiri godine - je više nego jasna. Nakon otvorene potpore njemačkog socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera, aktualna je koalicijska vlast važnu pohvalu za odrađeni mandat dobila i od povjerenika za proširenje Unije. Doduše, i Verheugen je njemački socijaldemokrat, pa se može reći da tu ima i nešto simpatija na ideološkoj razini. No, sasvim je sigurno da Verheugen u četvrtak nije govorio kao član njemačkog SPD-a nego kao visoki dužnosnik Unije, do čije je potpore svakoj zemlji kandidatu i te kako stalo. Pa i strankama koje pretendiraju zemlje kandidate uvesti u punopravno članstvo.</p>
<p>Zato su se pozivu na razgovor s Verheugenom odazvali predstavnici svih šest pozvanih parlamentarnih stranaka: SDP-a, HSS-a, HNS-a, HDZ-a, DC-a i HSLS-a. Uostalom, upravo je zbog stavova, o kojima je Verheugen u četvrtak govorio u Zagrebu, Sanader dan ranije u razgovoru za France press pozvao izbjegle Srbe da se vrate i zajamčio im sva prava, uključujući i povrat imovine. No, Verheugen je jasno poručio da se riječima neće vjerovati, odnosno da će sljedeća vlada morati dokazati da zavređuje povjerenje, a to su u anketi za Vjesnik ponovili i veleposlanici najutjecajnijih zemalja Unije. Praksa sukladna riječima bit će, dakle, »cijena« za povijesno važnu poziciju stranke koja je počela i završila pregovore o članstvu Hrvatske u EU.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Slovenski huškački bubnjevi</p>
<p>Neosporno je da su skupine hrvatskih vandala napravile brojne ekscese po Europi, pa tako i u Sloveniji, no imputirati Hrvatskoj da je baš ona najveći europski izvoznik vandalizma i primitivizma (»vandalizam se u Sloveniji pojavio s Janicom Kostelić«) uistinu je zločesto i tendenciozno. Posebno stoga što zluradi slovenski huškači teško mogu prikriti kako zapravo priželjkuju da se sve dogodi prema njihovom scenariju</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Neupućeni bi putnik namjernik, kad bi se kojom nesrećom zatekao na ovim prostorima, mogao, ne bez razloga, steći dojam da su Hrvatska i Slovenija - u ratu. Uz neriješena teritorijalna, politička i ina pitanja sada su nam se, eto, dogodile i dvije kvalifikacijske nogometne utakmice, zbog kojih je retorika definitivno izašla iz okvira mirnodopske. Dvosatna emisija slovenske televizije kojom je trebao biti najavljen spomenuti nogometni dvoboj izašla je pak i iz mnogih drugih okvira, a posebno zdravog razuma.
Pritom se izdvojeno mogu promatrati barem dva problema (zapravo fenomena) ovih prostora. </p>
<p>Prvo, u toj je emisiji jedna nogometna utakmica, tko zna koji put, proglašena sudbinskim događajem za jednu (dvije) naciju. Nastavak je to upravo nevjerojatnih nastojanja da se sportski događaj koji nema apsolutno nikakva upliva na nacionalno gospodarstvo, standard, međunarodni ugled i utjecaj pokušava predstaviti pitanjem života i smrti, odnosno nacionalnim biti ili ne biti. A kad se nekom u europskim okvirima drugorazrednom sportskom događaju - jer riječ je ipak tek o kvalifikacijama za Europsko prvenstvo - da takvo golemo značenje, tada nije nimalo neobično što se u televizijskoj emisiji najavljuje da će se na utakmici Slovenija - Hrvatska rješavati i »neki drugi problemi«!</p>
<p>Najavljivati da će se na utakmici nacionalnih nogometnih reprezentacija rješavati, valjda, pitanja Svete Gere, Piranskog zaljeva, Ljubljanske banke i ekološko-ribolovnog pojasa ne samo da je sasvim bedasto, nego je i vrlo opasno. Osim toga, u famoznoj emisiji je rečeno i to da su u ovom slučaju »nogometni kolektivi reprezentanti cijelih naroda«. Poznato je, naime, koliko je običan puk povodljiv za takvim i sličnim medijsko-huškačkim akcijama, pa ovako intonirana najava predstojećih nogometnih ogleda hrvatskih i slovenskih nogometaša nije ništa drugo doli huškačko puhanje u ratne trube.</p>
<p>Čak i gori od toga je, međutim, način na koji slovenski mediji (i) ovom prigodom prikazuju Hrvatsku i sve što iz Hrvatske dolazi. Jer, od toga da u Ljubljanu 19. studenoga dolazi, primjerice, nogometaš Monaca koji je prije nekoliko dana u Ligi prvaka protiv Deportiva postigao četiri pogotka (Pršo) i cijeli niz igrača najpoznatijih europskih klubova, Slovencima je, čini se, važnije predstaviti goste iz Hrvatske najvećim vandalima i primitivcima u Europi. U emisiji koja je nekom pogreškom najavljena kao uvod u sraz nogometnih reprezentacija Hrvatske i Slovenije uglavnom se najavljivao dolazak rušilačkih hrvatskih hordi, uz podsjećanje na, istina neslavne, izlete hrvatskih navijača i »navijača« na pohorsku Zlatnu lisicu i Europsko vaterpolsko prvenstvo u Kranju.</p>
<p>Neosporno je da su skupine hrvatskih vandala napravile brojne ekscese po Europi, pa tako i u Sloveniji, zbog čega je Hrvatska pretrpjela i sankcije (100.000 eura kazne Hrvatskom vaterpolskom savezu!), no imputirati zbog toga Hrvatskoj da je baš ona najveći europski »izvoznik« vandalizma i primitivizma (»vandalizam se u Sloveniji pojavio s Janicom Kostelić«) uistinu je zločesto i tendenciozno. Posebno stoga što zluradi slovenski huškači teško mogu prikriti kako zapravo priželjkuju da se sve dogodi prema njihovom scenariju, tj. da dvoboje hrvatskih i slovenskih nogometaša obilježe huliganski izgredi i opsadno stanje. Time bi, valjda, konačno dokazali da je buduća schengenska granica postavljena na pravo mjesto, između Hrvatske i Slovenije, i da tu treba zauvijek ostati.</p>
<p>Prije četiri godine Hrvatska je utakmicu odlučujuću za plasman na Europsko nogometno prvenstvo igrala protiv reprezentacije Jugoslavije. Iako je od traumatičnog ratnog sukoba dviju država bilo prošlo samo nekoliko godina, to se u najavi utakmice i na samoj utakmici gotovo uopće nije vidjelo. Tim je neprihvatljivije i poraznije huškačko bubnjanje, paranoja i animozitet koji ovom prigodom dopire sa slovenske strane.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>U nas se još jedino od politike može sjajno živjeti</p>
<p>Kad se u nas spomene glasačka apstinencija, politički dileri se zapjene. Razumljivo. Kao i u narkobosova, ta riječ je ogavna. Našim političkim dilerima prostor djelovanja se gadno suzio, nesretnih glasača malo, a političkih amatera dilera koliko želiš. Pred nama je strašna Scila i Haribda. Mračna maćeha Europa. Koja ne ljubi ni svoje, a kamoli tuđu napuštenu djecu / Jedni drugima čestitat će na pobjedi, a mi svi propali. Oni ostali gore, a mi u reciklažu. Glasovao ili ne glasovao. Hrvatski puk je drhtava kazaljka na kompasu. Dečki koji ga drže u šaci, odavno su ga pokvarili. Pokazuje onaj smjer koji oni žele. Mirnu fotelju, san svakoga ozbiljnog kandidata zastupnika. Sabor je velik luksuzan brod, koji prevozi hrvatske političke dilere na egzotična putovanja. Drugi samo mogu sanjati nešto slično</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Odgovorno tvrdim da će uskoro, ako se ovako razmašu naši politički dileri, hrvatski puk završiti na igli. Počelo je ranih devedeset s lakim, a bogami nakon desetak ljeta, navikavaju nas i na teške političke droge. </p>
<p>Još smo bili zlatni kad smo šmrkali i snifali dječje droge. Svoj na svome, puška o hrvatsko rame, a šlajbok u našem džepu. U međuvremenu propala tvrđava samoupravljanja, protutnjao strašan rat, tisuće nesretnika ostalo na ulici. </p>
<p>Upropaštenih ljudi koliko želiš. Jedino od čega se još može sjajno živjeti u Lijepoj našoj, to je politika. </p>
<p>Šljakati u tvornici, kopati vinograd ili zemlju, više nije in. Niti je bilo, niti će biti. Naš narod munjevito uči. Oko sebe vidi fakine, koji ništa ne rade, sjede u saborskim klupama. Pred tv kamerama otvoreno kopaju nos i rješavaju križaljke. Ni okrenuo se nisi, prođu četiri zastupnička ljeta. </p>
<p>Beriva sigurna i pristojna, a mirovina, i to bogovska ti se smiješi. Svi oni koji su za njih glasali, hodaju uokolo staklasta pogleda. Drogirani. Trese remenom i znoji se u gruntovnici. Kad ide nakon godinu dana na naručeni pregled vraču, vuče se na sve četiri. Čekajući poziv, ozbiljno se razbolio od druge bolesti. </p>
<p>Umirovljenici bauljaju Lijepom našom dobrano drogirani lažnim obećanjima. Pričaju sami sa sobom, tiho kunu. Vječni narkomani. Ništa ne može, a još mu kad ustreba, politički diler uzme glas. Više nema ni svoj ja. Radite, braćo, što hoćete, samo me pustite na miru. Taman posla.</p>
<p>Kad se u nas spomene glasačka apstinencija, politički dileri se zapjene. Razumljivo. Kao i u narkobosova, ta riječ je ogavna. Našim političkim dilerima prostor djelovanja se gadno suzio, nesretnih glasača malo, a političkih amatera dilera koliko želiš. Pred nama je strašna Scila i Haribda. </p>
<p>Mračna maćeha Europa. Koja ne ljubi ni svoje, a kamoli tuđu napuštenu djecu pod svoje skute. Da nam prekriju oči i začepe uha, tu su plakati i pjevači. Samo da ne vidimo kamo plovimo. Politički pelivani izvode nemoguće. Ako treba, voljan je da skoči iz zrakoplova bez padobrana. Ravno na glavu hrvatskom narodu.</p>
<p>Na plakatu mladac obujmio hrast. Kao, on voli svoju zemlju. Pusti nesretni hrast na miru. Prije su lovili nevinu djecu i prinosili ih u naručje. Kao, on voli djecu, znači i mene. Što mene netko od tih budućih voždova ne privije na grudi. Oči bi mu pokopao, a napastovati se ne bi dao. Zato su ta jadna dječica, da se na njima iživljavaju.</p>
<p>Što ne naprave spot, kako trojica moćnika guraju ispred sebe kontejner za smeće. Namijenjen isključivo hrvatskim umirovljenicima. Pokrenimo Hrvatsku. Kako!? Kao da je Hrvatska mačka, pa joj zavežeš prazan kanister za rep. Pa neka sirotica skače diljem globusa. Ne daj Bože da se zaustavi na Crnom kontinentu.</p>
<p>Sve u svemu, moćnicima, koji će svakako ostati gdje su i bili, ništa od promidžbe i ne treba. Sve je već tako sjajno unaprijed sređeno, da se ništa neće dogoditi. Što da ti i obećavaju, kad i oni vrlo dobro znaju, da smo svi mi bedasti i drogirani. </p>
<p>Bespomoćni. Ništa ispunili nisu i još viču na mene, da dignem svoj glas. Šmrčemo i kišemo od jutra do sutra. Alergični smo na sve njih. Nema tu lijeka. Primopredaja vlasti obavlja se uz ispijanje šampanjca. Ja tebi, ti meni. Gdje je tko u nas vidio, da se mafija nađe onkraj brave? </p>
<p>Jedni drugima će čestitati na pobjedi, a mi svi propali. Oni ostali gore, a mi u reciklažu. Glasovao ili ne glasovao. Hrvatski puk je drhtava kazaljka na kompasu. Dečki koji ga drže u šaci, odavno su ga pokvarili. Pokazuje onaj smjer koji oni žele. Mirnu fotelju, san svakog ozbiljnog kandidata zastupnika. Sabor je velik luksuzan brod, koji prevozi hrvatske političke dilere na egzotična putovanja. Drugi samo mogu sanjati nešto slično.</p>
<p>Silno me zanima, bi li bilo toliko kandidata za Sabor, da tamo rade besplatno. Puna četiri ljeta. Da se hrane u pučkoj kuhinji, spavaju na Zrinjevcu, pješice odlaze tamo gdje su izabrani. </p>
<p>Lijepa naša bi za četiri ljeta procvjetala. Došla k sebi. Odgovorno izjavljujem, da sam voljan mjesec dana voziti svoga zastupnika tačkama u Sabor i hraniti ga pod svojim krovom. Da ne dangubi, kad ga vozim, može usput čitati radne materijale i odgovarati na cesti na upite svojih birača.</p>
<p>Vidim, počeo sam se znojiti. Treba mi izborna droga. Bilo koja. Daj što daš. Jer mogao bi nastaviti lupati takve ludosti, da me nitko više ne bi primio u komunu za liječenje hrvatskoga drogiranog birača.</p>
<p>Čvrsto sam odlučio. Na izbore ću izaći odjeven u odoru Djeda Mraza. Zašto!? Zaboga, ja sam drogiran. </p>
<p>Potpuno sluđen silnim izbornim obećanjima. Kad me spazi birački odbor, ili kako se već zovu, neće znati što činiti. Ili, ili možda da odjenem luđačku košulju. Ruke zavezane, odlučan pogled. Ja želim gospodo glasovati, ali molim, u ovoj odori. Apstinent nisam.</p>
<p>Ima i za to lijeka. U nos bi mi zabili olovku, pa bi uz nešto napora i spretnosti zaokružio koga želim. Naime, nigdje u Zakonu ne stoji, da na biralište ne možete graciozno došetati u luđačkoj košulji.</p>
<p>A ona bi uskoro u nas mogla postati modni hit.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Pretjerana ufanja, posebice u predizborno vrijeme, mogu završiti gorkim razočaranjem</p>
<p>Hrvatska delegacija bila je prva nevladina organizacija koju je primila Komisija kao partnera u razgovorima. Dva mlada službenika Komisije stručno su nas i razumljivo upoznala s kompliciranim strukturama Komisije i njenim radom, posebice s kandidatima, ali i onima koji to još nisu, kao što je Hrvatska. Unatoč tomu što Hrvatska još nije kandidat, tako su nas uvjeravali, nju se povoljnije tretira nego neke kandidate... Koliko god su ti susreti u Bruxellesu bili pozitivni sadržavali su i gorku notu. Prema mišljenju gospođe Boris Pack, Hrvatska se ne može nadati članstvu u Europskoj uniji godine 2007., o čemu se u Hrvatskoj euforično govori. Možda dvije, pa čak i tri godine kasnije, no svakako u ovom desetljeću</p>
<p>GOJKO BORIĆ</p>
<p>Nema političke stranke u Hrvatskoj koja u ovo predizborno vrijeme ne obećava skori ulazak Lijepe naše u Europsku uniju. Samo da nema Carle del Ponte koja je generala Antu Gotovinu stavila kao najveći mogući lokot na vrata te zajednice država. No delegacija Hrvatskoga svjetskog kongresa u Njemačkoj i društva »Hrvatska kuća« u Kölnu nije se bojala »strašne Carle« i njezinih oponašatelja u strukturama EU-a, nego je otputovala u središte Unije, u Bruxelles, da u Europskom parlamentu i Komisiji europske unije skromno, ali uvjerljivo lobira za ravnopravno i individualno članstvo Hrvatske u Uniji.</p>
<p>U Europskom parlamentu dočekalo nas je četvero zastupnika od kojih je najpoznatija gospođa Doris Pack, članica Europske narodne stranke u tom saborištu. Uz nju su u dvorani za razgovore s posjetiteljima sjedili europski zastupnici Ruth Hieronimi, Klaus-Heiner Lehne i Armin Laschet. </p>
<p>Svrha putovanja u glavni grad Belgije bila je upoznati njemačko-europske parlamentarce o integraciji Hrvata u njemačko društvo, s odnosima Hrvatske prema opravdanim, ali i neopravdanim zahtjevima Unije, te s nekim praktičnim prijedlozima kao što su mogućnost europskog sufinanciranja zdravstvenog osiguranja gastarbajterskih povratnika u Hrvatsku kao i pomoći Hrvatskoj u zaštiti ljudskog okoliša - da spomenemo neke važnije teme. </p>
<p>I još nešto vrlo važno: upoznali smo članove Europskog parlamenta s vrlo teškim uvjetima u kojima žive Hrvati u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>U delegaciji su bili ljudi čije su pojedine biografije primjer uspješnosti Hrvata u stranoj sredini. Među nama su bili liječnik, svećenik, kompjutorski stručnjak, turistički djelatnik, izvoznik u tranzicijske zemlje, poznati grafičar, pravnik, novinar...
Pripadamo raznim političkim strankama, njemačkim i hrvatskim, ali većina je izvanstranačka. Dolazimo iz gotovo svih dijelova Hrvatske, te Bosne i Hercegovine. Mnogi od nas žive desetljećima u Njemačkoj, ali pupkovinom rodoljublja povezani smo s Hrvatskom i dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima žive Hrvati.</p>
<p>Najpotresnije izlaganje čuli smo od njemačkog dominikanca Dietharda Zilsa koji je toliko zavolio Hrvatsku da piše pjesme na hrvatskom jeziku, i koji se toliko zaljubio u Bosnu da izvrsno pjeva sevdalinke. </p>
<p>Bolje poznaje hrvatsku povijest i današnjicu nego neki hrvatski intelektualci. Govoreći na temelju svojih iskustava boravaka u Bosni i uopće saznanja iz dokumenata, pater Zils je vrlo uvjerljivo opisao katastrofalnu situaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, rekavši da su Muslimani protjerali iz Bosne više Hrvata nego Srbi, te da je ugrožena njihova gola egzistencija, skupa s jezikom, kulturom i medijima. </p>
<p>Gospođa Pack većinom se s njim složila i primijetila da se stanje počinje popravljati, posebice nakon Papina boravka u Banjoj Luci, no da će se i ona dalje boriti za opravdana prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja je pod knutom međunarodnih gubernatora, a oni su najveća prepreka demokratizaciji te napaćene i podijeljene zemlje. </p>
<p>Ona traži reviziju Daytona i ravnopravnost svih naroda u tronacionalnoj državi. Kad bismo u hrvatskom vodstvu imali nekoga koji bi se za prava bosanskohercegovačkih Hrvata borio tako kao gđa Pack!</p>
<p>Delegat Katoličke crkve za Hrvate u Njemačkoj fra Josip Bebić (OFM) u podužem je referatu oslikao stoljetnu hrvatsku borbu za samostalnost, ali i uspješnost uključivanja Hrvata u vjerski i društveni život njemačke sredine. </p>
<p>Mnoga hrvatska društva u Njemačkoj su nacionalno mješovita: njemačko-hrvatska. Na taj način ovdašnji su se Hrvati odavno uključili u multikulturalno i multinacionalno društvo Europske unije, pa kao takvi mogu posredovati između Hrvatske i Bruxellesa, a taj susret u Europskom parlamentu bio je prvi korak iza koga će sigurno slijediti ostali.</p>
<p>Pisac ovih redaka govorio je o odnosima Hrvatske prema zahtjevima Europske unije. Takozvani »slučaj Gotovina« tu ne bi smio igrati presudnu ulogu. Citirao sam riječi njemačkoga saveznog kancelara Gerharda Schrödera da Hrvatska ne može izručiti nekoga koji joj nije na dohvatu, pa ma što o tomu mislila gospođa Del Ponte. </p>
<p>Problematičan je i povratak srpskih izbjeglica, jer je povezan s golemim financijskim troškovima, a Hrvatska je siromašna zemlja. Uz to, što da rade Hrvati izbjegli iz Bosne s privremenim smještajem u neke srpske kuće, kad »Republika Srpska« sustavno sabotira povratak izbjeglica. </p>
<p>Požalio sam se i na više nego skromnu pomoć Europske unije Hrvatskoj u usporedbi s davanjima susjednim državama od kojih su neke znatno manje porušene u posljednjem ratu. Spomenuo sam i izreku predsjednika Mesića kako Hrvatska želi ući u Uniju u regati, a ne u konvoju, pa tko bude bolje veslao prvi će ući u Unijinu luku, što se posebno dojmilo gđe Pack.</p>
<p>Član Predsjedništva Hrvatskoga svjetskog kongresa u Njemačkoj Branko Marić predložio je da Europska unija sufinancira zdravstveno osiguranje hrvatskih gastarbajterskih povratnika kako bi poravnali razinu njemačkih i hrvatskih zdravstvenih standarda. </p>
<p>Dobili smo savjet da taj prijedlog adresiramo na predstavništvo Europske unije u Zagrebu.</p>
<p> Odvjetnik Eduard Bischoff govorio je o osuvremenjenju hrvatskog pravnog sustava, a Jozo Crnjac i Josip Kocijan o potrebi zaštite ljudskog okoliša u Hrvatskoj s odgovarajućim zakonom, u čemu Lijepoj našoj, ako želi ostati lijepa i zdrava, može pomoći Europska unija.</p>
<p>Posebno je zanimljiv bio susret u Komisiji Europske unije. Hrvatska delegacija bila je prva nevladina organizacija koju je primila Komisija kao partnera u razgovorima. Dva mlada službenika Komisije stručno su nas i razumljivo upoznala s kompliciranim strukturama Komisije i njenim radom, posebice s kandidatima, ali i onima koji to još nisu, kao što je Hrvatska. Unatoč tomu što Hrvatska još nije kandidat, tako su nas uvjeravali, nju se povoljnije tretira nego neke kandidate.</p>
<p>Nažalost, koliko god su ti susreti u Bruxellesu bili pozitivni sadržavali su i gorku notu. Prema mišljenju gospođe Boris Pack, Hrvatska se ne može nadati članstvu u Europskoj uniji godine 2007., o čemu se u Hrvatskoj euforično govori. Možda dvije, pa čak i tri godine kasnije, no svakako u ovom desetljeću. Dobro je znati kako stvari stoje, jer pretjerana ufanja, posebice u ovo predizborno vrijeme, mogu završiti gorkim razočaranjem.</p>
<p>Susretima u Bruxellesu prethodile su temeljite pripreme u kojima su se istakli Karl Müller i Veli pl. Malović, njemačko-hrvatski dvojac djelatan u društvima dviju narodnosti na najbolji mogući način. Zahvaljujući njihovoj organizacijskoj sposobnosti i njihovim vezama naše je izaslanstvo našlo otvorena vrata u Europskom parlamentu i Komisiji Europske unije. </p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Kölna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Jesam li učinila najviše, jesam li mogla bolje?</p>
<p>Vlasta Pavić, gradonačelnica Grada Zagreba</p>
<p>Znatiželja nas pokreće. Putovala sam svijetom, vidjela mnoge gradove, učila i naučila o njihovoj povijesti, tradiciji, kulturi svakodnevnog življenja. Posjećivala sam tržnice, kafiće, razgovarala s poznatima i nepoznatima, željela sam osjetiti dnevni i svakodnevni život. Divna i korisna iskustva.</p>
<p>Ali! Nakon svakog putovanja, s već izvjesnom dozom nostalgije i nestrpljenja, vraćala sam se doma, u moj Zagreb, u grad u kojemu sam rođena. Vraćala sam se na meni poznate ulice i prostore u kojima sam odrasla, na terene na kojima sam provodila sate s teniskim reketom, vraćala sam se prijateljima u gradu koji najviše volim i koji mi je najviše dao.</p>
<p>Sada sam gradonačelnica. Ima li boljeg načina da se odužim svome gradu? Novi su to poslovi, drugačiji raspored. Novi je način rada, novi tempo, novi ljudi. Upoznala sam i onaj dio gradskoga života koji mi je do sada bio skriven. Sa suradnicima činim sve da nažalost neizbježne probleme riješimo zajedno. Povremeni umor ipak motivira, uvjerena sam da nije uzaludan. Dugi su sati u kojima sam se pitala jesam li učinila najviše, jesam li mogla bolje? Odgovor će dati moji sugrađani. Zagreb je bio prije mene i nas koji u njemu sada živimo, trajat će i dalje. Svatko od nas s velikom je ljubavlju ostavio u njemu svoj trag.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Šostarov zamjenik Čokić prijavljen za primanje mita</p>
<p>Protiv Čokića se u Policijskoj upravi zagrebačkoj, prema »Vjesnikovim« informacijama, nalaze dvije kaznene prijave, jedna za traženje mita, druga zbog kontejnera za Rome/ Slučaj s kontejnerima završio u Državnom odvjetništvu, a »jedina« je nelogičnost što je Grad platio kontejnere prije nego što ih je dobio</p>
<p>Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb i njegova pročelnika dr. Zvonimira Šostara posljednjih mjesec dana potresaju afere. Aferi koja se odigravala oko Doma za starije i nemoćne osobe Centar te onoj oko Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, pridružila se i nova afera, vezana uz Šostarovog zamjenika Zdravka Čokića. </p>
<p>Protiv Čokića se, naime, u Policijskoj upravi zagrebačkoj, u Odjelu gospodarskog kriminaliteta, trenutno vode, prema Vjesnikovim informacijama, dvije kaznene prijave. U prvoj točki prve kaznene prijave, podnesene u travnju, Čokića se tereti da je tražio mito od 3500 njemačkih maraka za »namještanje« odštete za navodnu ozljedu, u drugoj točki tereti ga se da je za dokument, potreban za uvoz novog vozila uz povlasticu, tražio 2000 njemačkih maraka, dok se u trećoj točki tereti da je »sređivao« invalidske mirovine. </p>
<p>Podnositelju prijave Čokić je navodno ponudio da će za 3500 njemačkih maraka »srediti« naknadu za izmišljenu ozljedu potkoljenice. U prijavi se spominju i neki zagrebački odvjetnički uredi, koji navodno sudjeluju u namještanju odšteta za ozljede, te jedna zagrebačka sutkinja. Istoj osobi koja je podnijela prijavu za mito, Čokić je, navodno, ponudio i sređivanje kupnje vozila uz povlasticu, a u zamjenu za to tražio je 2000 njemačkih maraka. U trećoj točki prijave se tvrdi kako je Čokić, navodno, »sredio« na stotine invalidskih mirovina, a da je za to uzimao od 5000 do 10.000 njemačkih maraka. </p>
<p>Kontejneri za Rome tema su druge podnesene prijave. Prema njoj, Čokić je navodno pronevjerio novac za kontejnere namijenjene zagrebačkim Romima. Naime, Grad je osnovao povjerenstvo za kupnju tih kontejnera, a član povjerenstva bio je Čokić, koji se u prijavi spominje kao glavni. Kad su kontejneri stigli, oni nisu bili onakvi kakve je grad naručio, te je podnesena prijava Odjelu gospodarskog kriminaliteta. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama koje je Vjesnik dobio iz PUZ-a, kontejneri su gotovo završena stvar. Naime, PUZ je svoj dio posla obavio, te je cijeli slučaj proslijedio nadležnom odvjetništvu. Kako doznajemo, »jedina« sporna stvar u priči o kontejnerima jest to, što je Grad kontejnere platio prije nego što ih je dobio, odnosno da je kupio »mačka u vreći«. Naš izvor iz PUZ-a napominje kako to i nije bio baš logičan potez Gradske uprave. </p>
<p>S prvim slučajem, u kojemu se Čokića tereti za traženje mita, PUZ se, doznajemo, još uvijek bavi. </p>
<p>Čokić podnio prijavu sâm protiv sebe?</p>
<p> »Podnio sam odvjetništvu prijavu sâm protiv sebe i onda je to ono vodilo«. Tako je glasio komentar Zdravka Čokića, zamjenika pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb na Vjesnikovo pitanje o kontejnerima za Rome. Prema Čokićevim riječima, pitanje kontejnera riješeno je prije dva mjeseca. </p>
<p>Čokićevo očitovanje po prvoj prijavi, zbog mita, nismo uspjeli dobiti.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>S Autobusnog kolodvora od prosinca i prijevoz pošiljaka</p>
<p>Dosad su, naime, pisma i mali paketi brzo stizali do odredišta samo zahvaljujući dobroj volji vozača / Za desetak dana biti će uveden sustav centralnog grijanja</p>
<p>Zagrebački Autobusni kolodvor u petak je u sklopu obilježavanja 42. obljetnice, otvorio novouređenu čekaonicu, dodijelio priznanja svojim djelatnicima za dugogodišnji doprinos i rad, te od tvrtke Det Norske Veritas primio certifikat ISSO 9001, za kvalitetu pružanja usluge. </p>
<p> Revolucionarna novost, kako je na svečanosti rekao direktor Autobusnog kolodvora Vjekoslav Karara, jest potpuno legalan način prijevoza pošiljaka i pisama na području cijele Hrvatske. Dosad su, naime, pisma i mali paketi brzo stizali do odredišta samo zahvaljujući dobroj volji vozača. Novi će sustav početi djelovati od 1. prosinca pa će, uz račun i pravnu sigurnost, pošiljke predane do 12 sati, biti dostavljene isti dan. </p>
<p> Čekaonica zasad nije u potpunosti obnovljena, no bit će do kraja ove godine, kad će 15 godina stare plastične stolice zamijeniti nove i modernije. Zasad je mramornim pločama pokriveno svih 2000 četvornih metara čekaonice, a postavljeni su i novi prolazi koje vode do nje. Za desetak dana biti će uveden sustav centralnog i toplozračnog grijanja. Na taj će se način temperatura u čekaonici tijekom zimskog razdoblja održavati na 18 stupnjeva Celzija. Dosadašnja temperatura u čekaonici, ponekad niža i od ništice, putnicima baš i nije bila na veselje. </p>
<p> Na nekoliko će se mjesta postaviti i display s voznim redom, a proradit će i razglas na kojemu će 24 sata biti ugodna glazba. Do ljetnih mjeseci Autobusni će kolodvor uvesti i sustav hlađenja koji će u čekaonici održavati temperaturu šest stupnjeva nižom nego vani.</p>
<p> Za dosadašnje uređenje kolodvor je od svojih sredstava uložio pet milijuna kuna, a u obnovu će uložiti još 25 milijuna. Kako je na otvorenju rekao Stipe Tojčić, zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo grada Zagreba, Autobusni je kolodvor među uspješnijim tvrtkama u Hrvatskoj.</p>
<p>Uza sve to, na Autobusnom je kolodvoru istoga dana otvorena i knjižara Nakladnog zavoda Matice Hrvatske, uz knjižare u Ulici Matice Hrvatske i na Filozofskom fakultetu, treća u Zagrebu. Djelatnici Kolodvora primili su za svoj rad priznanje i srebrnjake sa znakom Autobusnog kolodvora, a svečanost su meksičkom i južnoameričkom glazbom popratili Mariachi Los Caballeros.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagrebačkim kulturnjacima veće osnovice </p>
<p>U Gradskom poglavarstvu u petak su potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama kulture Grada Zagreba, koje će se primjenjivati retroaktivno, od 1. studenoga. Tim je izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora za oko 1800 zaposlenika zajamčeno povećanje osnovice plaće za 5,72 posto, pa će od sada bruto osnovica plaće umjesto 2300 iznositi 2431 kunu. Ugovor o izmjenama i dopunama potpisali su gradonačelnica Vlasta Pavić, predsjednica Nezavisnog sindikata bibliotečnih djelatnika Hrvatske Đurđica Pugelnik i glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ferdo Boban.</p>
<p>Vlasta Pavić istaknula je kako su se Grad i sindikati u pregovorima približili svoti koja je višegodišnja želja predstavnika sindikata (2600 kuna), čime bi se osnovice kulturnjaka izjednačile s osnovicama zaposlenih u gradskoj upravi. Izrazila je nadu da će u sljedećim pregovorima Grad biti u mogućnosti ispuniti zahtjev sindikata. </p>
<p>Kompletan kolektivni ugovor za zaposlene u zagrebačkoj kulturi potpisan je 21. ožujka. Od tada je osnovica, podsjetila je pak Đurđica Pugelnik, povišena dva puta, odnosno za 10 posto. Ona je pozdravila spremnost na suradnju koju Grad pokazuje posljednjih godina. »Naši zahtjevi su realni pa nas vjerojatno zato Poglavarstvo i podržava. Zadnjih godina sve se više izdvaja za kulturu i kulturne programe, od čega koristi imaju i zaposlenici i građani«, kazala je.</p>
<p>Inače, predviđeno je da će se za plaće radnika u kulturi u ovoj godini iz gradskog proračuna doznačiti 157 milijuna kuna. Uz povećanje osnovice malo su korigirani i koeficijenti. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Donosi se proračun a pročelnik Ureda za financije odlazi</p>
<p>Stipe Krstanović, inače predsjednik velikogoričkog Gradskog odbora Hrvatskog bloka, odlazi s mjesta pročelnika Ureda za financije u trenutku kad se radi proračun za sljedeću godinu. O razlozima odlaska Krstanović za Vjesnik nije htio ništa reći. Kazao je samo da je točno da odlazi, ali da razloge neće iznositi u javnost. Dodao je kako je proračun u izradi, no da još nije gotov. </p>
<p>Stipe Krstanović je za pročelnika izabran 2000. godine na prijedlog HDZ-a. Međutim, godinu dana kasnije prešao je u Hrvatski blok i od tada je predsjednik velikogoričkog gradskog odbora te stranke.</p>
<p>Prema zakonu, proračun za sljedeću godinu Gradsko vijeće mora usvojiti do kraja godine, što znači da bi se prijedlog morao naći na sjednici Poglavarstva najkasnije do kraja ovog mjeseca. Dobri poznavatelji prilika u gradskoj upravi procjenjuju da Krstanovićev odlazak neće bitno utjecati na izradu proračuna, ali da odlazak sigurno ukazuje na izvjesno neslaganje s čelnicima grada. Pogotovo zato što Krstanović ne želi reći zašto odlazi. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Party Nove TV okupirali političari</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Iako kritičari Novoj TV sasvim opravdano zamjeraju nedostatak domaćeg programa, njihov trenutačno najuspješniji projekt je domaća produkcija potrage za muzičkim talentima. Da je Story SuperNova Music Talents izuzetno gledan potvrdio je i njihov party održan u četvrtak navečer u Operi, a na kojem se okupio veliki broj osoba iz javnog života hrvatske metropole.</p>
<p>Party je zamišljen kao druženje uzvanika s budućim pjevačkim zvijezdama koje su i na improviziranoj pozornici Kristalne dvorane pokazali svu raskoš svog talenta. Na samom početku večeri svih sedam finalista showa zajedno je izvelo jednu pjesmu, a potom su neki od njih i sami zapjevali. No, kako se party odvijao svega dva dana prije natjecanja u zagrebačkoj Tvornici izvođači su se pomalo štedjeli, pa je glazbeni dio programa potrajao svega 20-tak minuta tijekom kojih je miljenik ženskog dijela publike Rafael Dropulić još jednom dokazao da mu najbolje pašu rock stvari. Naime, Rafo je izveo svoju verziju klasika Rolling Stonesa »Satisfaction« koji je za ovu priliku posebno preradio u pjesmu »Chiuaha«. Simpatična Ivana Radovniković je izvela naslovnu temu iz serije »Ally McBeal«, a unatoč zdravstvenim problemima uzrokovanim virozom svoj je posao odradila besprijekorno opravdavši svoj status favorita u ovom showu. </p>
<p>Cijelom je događaju bila nazočna gotovo kompletna ekipa Nove TV od Ivana Ćalete, Ivice Blažička, preko Branka Vukšića, Petra Vlahova i svih voditelja biranih u prošlom showu ove televizije, kao i onih kandidata koji nisu uspjeli doći do finala potrage za talentima. Kako se uskoro bliže izbori, party Nove TV je pohodila i vojska političara koja itekako dobro zna gdje se treba pojaviti i gdje će biti kamere, pa su se u Operi mogli vidjeti predsjednički kandidati Zvonko Zubak i Slaven Letica, dogradonačelnik Zagreba Milan Bandić, Zdravko Tomac, Đurđa Adlešić, Vesna Škare Ožbolt i drugi. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Retrospektivom šansona počeo obljetnički Zagrebfest</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Pedeseto, jubilarno izdanje Zagrebačkog festivala započelo je u četvrtak programom nazvanim »Retrospektiva šansona«. U programu koji je trajao svega 80 minuta pjevali su Kraljevi ulica, Tereza Kesovija, Zvonko Zidarić, Ksenija Erker, Hrvoje Hegedušić, Radojka Šverko, Gabi Novak, Jadranko Črnko, Ksenija Erker, Ivica Percl, Vera Svoboda i grupa 4M uživala je malobrojna publika u Studentskom centru, dok se od svih najavljenih pjevača, iz nepoznatog razloga, nije pojavio jedino Arsen Dedić.</p>
<p>Zagrebfest ove godine traje tri dana, a premda nosi naziv festivala, niti jedna večer neće donijeti nove pjesme.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tedi Spalato zapjevao za »Velebit bez mina«</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Tedi Spalato je u četvrtak nastupio u dramskom kazalištu Gavella, donirajući svoj honorar za akciju »Velebit bez mina«, a ulaznice za koncert bile su rasprodane tri dana prije samog događaja. Tijekom dvosatnog koncerta, za kojeg je oduševljena publika nadglašavala zvijezdu večeri, Spalato se predstavio kao izvrstan glazbenik, dokazavši još jedanput da nema tog tona kojeg on ne može ispjevati, ali i kao pravi vic-maher, nasmijavši publiku i do suza. </p>
<p>Ipak, mora se priznati, pjesme »Dalmatino povišću pritrujena«, »More snova«, »More, more«, »Dalmatinska pismo moja«..., a posebice »Tastament« Ljube Stipišića, nisu zvučale kao što smo od Tedija navikli. Međutim, problem nije u samom Spalatu, već u njegovom bandu, koji je u Gavellu stigao posve nespreman, kao da će nastupiti na najobičnijoj gaži, da ne kažemo svadbi. Tedi Spalato, ruku na srce, zaslužuje mnogo bolje glazbenike.</p>
<p>Unatoč svemu, publika je teška srca pustila svog omiljenog pjevača s pozornice, a Tedi, koji je više puta pohvalio publiku dajući do znanja da nije očekivao tako lijepo druženje, morao je žuriti jer je njegova izdavačka kuća Dancing Bear iskoristila koncert za predstavljanje reizdanja njegova posljednjeg albuma - »Dalmatinska pismo moja«. </p>
<p>Ravnatelj Gavelle Krešimir Dolenčić najavio je kako je Tedijev koncert tek prvi u nizu humanitarnih koncerata u organizaciji udruge Protuminska inicijativa i kazališta Gavella. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za razminiranje najljepših dijelova nacionalnog parka Gavella, a u trenucima pisanja ovog teksta podatak o iznosu prikupljenom koncertom Tedija Spalata još nije bio poznat. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Halle Berry u društvu Roberta Downeyja </p>
<p>U filmu »Ghotika« igra i španjolska filmska princeza Penelope Cruz Halle se spasila ugledavši Ashtona Kutchera koji ju je prepoznao Holivudska premijera novog filma Halle Berry umalo prošla bez glavne zvijezde</p>
<p>LOS ANGELES, 14. studenoga</p>
<p> - U četvrtak se u Los Angelesu okupila svjetska filmska elita pogledavši premijeru filma »Ghotika«, u kojem naslovnu ulogu psihijatrice tumači Halle Berry. I upravo se njoj tom prilikom dogodila pomalo nevjerojatna stvar - redari koji su stajali na samome kraju crvenog tepiha odbili su je pustiti u dvoranu uvjereni kako to nije Halle Berry. Zanimljivo, čak ni njoj nisu vjerovali na riječ kad se predstavila i kazala da je glavna zvijezda filma! Stoga, nismo mi jedina zemlja u kojoj se takve stvari događaju. Prisjetimo se, Ivo Pogorelić 1995. godine nije pušten na Porin jer je zaboravio akreditaciju... Halle Berry se vratio osmijeh na lice onog trenutka kad ju je prepoznao Ashton Kutcher, glumac koji je trenutačno poznatiji po svojoj ulozi »dečka« Demi Moore, te joj postavio pitanje za svoju nadasve gledanu emisiju na MTV-u »Punk'd«</p>
<p>Kako je Halle tijekom snimanja filma »Ghotika«, nakon što ju je povrijedio Robert Downey Jr, imala slomljenu ruku, novinari su pratili susret tih glumaca. »Slučajno sam joj slomio ruku«, odmah je prešao na stvar poznati glumac kojeg smo donedavno gledali u seriji »Ally McBeal«. »U jednom smo se trenutku svađali i tukli, u drugom je prekinula svađu. Čim sam shvatio što se dogodilo, prvo što mi je palo na pamet bilo je pozvati liječnike«.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Orwellova »soba 101« na izložbi u londonskom muzeju V </p>
<p>LONDON, 14. studenoga</p>
<p> - Sobu, za koju se vjeruje da je inspirirala Georgea Orwella za »sobu 101« u njegovu romanu »1984.«, besmrtnom je učinila dobitnica britanske umjetničke nagrade Turner Rachel Whiteread, javlja BBC u četvrtak. Umjetnica je načinila gipsani odljevak sobe 101 iz zgrade odakle emitira BBC, za koju se vjeruje da je inspirirala Orwella za sobu za mučenje.</p>
<p> Izložak se može vidjeti od petka u londonskom muzeju Victoria & Albert.</p>
<p> Originalni ured srušen je prilikom preuređivanja BBC-jeve zgrade. Vjeruje se da je ideja za sobu za mučenje iz Orwellova romana, nastala tijekom njegova dvogodišnjeg rada za BBC za Drugog svjetskog rata. U romanu »1984.« soba 101 opisana je »kao najgora stvar na svijetu«.</p>
<p> Iako se dugo vjerovalo da je zgrada BBC-ja bila inspiracija za njegovu groznu viziju, drugi pak smatraju da je ideja za sobu 101 nastala prema sobi iz BBC-jeve zgrade na londonskom Portland Placeu, jer je Orwell tamo često morao sjediti na sastancima.
Direktor projekta preuređenja BBC-jeve zgrade Robert Seatter vjeruje da se ipak radilo »o kombinaciji ideja koje su inspirirale Orwella«.</p>
<p> Rachel Whiteread poznata je po odljevcima zgrada i predmeta koristeći razne materijale - beton, gumu, smolu. Odabrana je za punjenje praznog stupa na londonskom Trafalgar Squareu, što je učinila s prozirnom smolom unutar granitnog stupa.</p>
<p> Nagradu Turner dobila je 1993. godine za rad Kuća, odljevak unutrašnjosti posljednje kuće u nizu iz kasnog 19. stoljeća u istočnom Londonu. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Film u jednom dahu i za cijeli život</p>
<p>Prvi Međunarodni festival filmova snimljenih u jednom kadru svečano je otvoren izvrsnim filmom »Ruska arka« redatelja Alexandra Sokurova, koji se pojavljuje i u ulozi naratora / Riječ je o autorskom putovanju kroz umjetnost Rusije i Europe </p>
<p>Film »Ruska arka« Aleksandra Sokurova uveličao je u petak u Zagrebu svečanost otvorenja prvog One Take Film Festivala - Međunarodnoga festivala filmova snimljenih u jednom kadru. To je film koji smo gledali prošle godine u Cannesu, kada je oduševio stručnjake i publiku, i ne samo zato što se pojavio poslije osam godina priprema i rada, nego i zbog toga što je riječ o impresivnom djelu koje će ostati zapamćeno na mnogo razina, premda nije vrst filma koji će se gledati i privlačiti velik broj publike. </p>
<p>To je neka vrst autorskog putovanja kroz rusku i europsku povijest u kojoj su se kroz umjetnost prelamali politički interesi i osobne zloporabe. </p>
<p> Ipak redatelj Aleksandar Sokurov je uložio mnoge godine svoga života da bi pokazao koliko je umjetnički kultiviran i estetski impresivan bio ondašnji stil života i uživanja u njemu. </p>
<p>Bez obzira kakvi vladari ili tirani bili, Petar Veliki, Katarina Velika, carevi Nikolaj I. i II. te njihove obitelji, ostaje nepobitna činjenica da su znali pokazati svojoj okolini kako uživati u pravim stvarima i vrijednostima, svejedno je li se radilo o slikama, glazbi, plesu, kazalištu... Oni su umjeli uživati život punim intenzitetom, a uživali su zapravo u umjetničkim ostvarenjima koje su pribavljali kao mecene, donoseći ih u Sankt Peterburg iz cijeloga svijeta, o kojima svjedoče neprocjenjive riznice muzeja Ermitaž. </p>
<p>Film je zamišljen kao maštovito, jednoipolsatno putovanje Ermitažom, što je u stvari putovanje kroz europsku i rusku kulturu posljednja tri stoljeća. </p>
<p>Vodiči su francuski markiz (Sergej Dreiden), diplomat iz 19. stoljeća, te sam redatelj kao nevidljivi narator, komentator i sugovornik markizu, koji daje svoja razmišljanja o današnjem stanju i odnosu prema umjetnosti, a sve u odsjaju teških ratnih i poratnih godina kada je više od milijun Rusa stradalo u ratnim ili komunističkim čistkama, među njima i velik broj umjetnika i njihovih djela. No, kultura je preživjela, sve do danas. </p>
<p>Ne čudi stoga što je markiz na kraju veličanstvenog bala u kojem je još opčinjen romantičnom mazurkom ustanovio kako ne želi otići, jer nema kamo. </p>
<p>To je poruka da možemo reći »zbogom Europi u kojoj smo uživali i u kojoj je kultura nešto značila!«.</p>
<p> U tehničkom smislu »Ruska arka« će sigurno biti zapamćena kao revolucionarni film s obzirom na upotrebu nove high definition video kamere (Sony HDW-F900) koja je obavila nevjerojatni tour de force, snimajući u jednom dahu svih devedeset minuta filma, bez zaustavljanja, bez ponavljanja, bez montaže i vraćanja. Za to je Sokurov, prema vlastitu priznanju, žrtvovao osam godina financijskih priprema i nekoliko mjeseci intenzivnog rada s glumcima i tehničarima, a onda kada je snimanje krenulo, nije bilo zaustavljanja. Jer, riječ je o posebnoj kameri koja je u stanju proći 1500 metara kroz 33 sobe Ermitaža i obuhvatiti 897 glumaca i 1500 statista. Prednost je i to što može u 15 sekundi ostvariti tisuću snimaka.</p>
<p> Njemački snimatelj Tilman Buttner svojim je velikim iskustvom i poznavanjem moderne tehnologije bio dragocjen suradnik redatelju Sokurovu. Jer, prisjetimo se, Buttner je kreator vizualne slike filma »Trči, Lola, trči« koji je bio jedan od najupečatljivijih dokaza novog oblika moderne vizualne komunikacije filmskom kamerom.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Najbolji hrvatski i izraelski filmovi</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prvoga dana festivalskog programa konkurencije najzapaženiji su bili filmovi iz Hrvatske i Izraela. U »Rubikonu« Željka Radivoja glavni lik Tom Gotovac (inače istaknuti autor slične vrste filmova kao stvorenih za ovaj festivalski program) govori u kameru o svojim sjećanjima na događanja od prije dvadeset godina, kada se 13. 11. 1981. skinuo gol i prošetao od glavnoga trga u Zagrebu prema Ilici izazivajući sablazan ili razmišljanje o čemu se radi - o prekršaju, kao što su mislili policajci onoga vremena, ili o umjetničkom radu, što je tvrdio sam Gotovac?!</p>
<p>Gotovac deset godina poslije, hodajući Ilicom, govori o promjenama kao što je uži razmak između tramvajskih tračnica, ali i u napisima i namjenama okolnih trgovina. Tamo negdje, sjeća se on, bio je i poster za film »Pad Italije«, a policija je nemilice trenirala strogoću raznim pitanjima. Impresivan film prepun asocijacija i metafora za one koji ih znaju prepoznati ili se znaju sjećati. </p>
<p> Sam Gotovac autor je filma »Glenn Miller«, koji na pjesmu »Travelin' Light« Billie Hollday daje u jednom kadru i nebrojeno varijacija sliku Mosta mladosti u Zagrebu u njegovim različitim vremenima, uz vizualna »okretanja«, prikazujući ga sprijeda, straga, naglavačke i ukoso.</p>
<p> Reprezentativni predstavnik Hrvatske bio je i film »Endart No. 2« Ivana Ladislava Galete o ljubavnoj igri puževa koji uživaju u svojoj sporoj temeljitosti. Uz pjesmu Toma Jonesa nastao je njemački film »Prestani čitati« Meike Walcha u kojem se muž bori s muhama kako bi mogao u miru čitati prije spavanja, dok žena potajno pušta muhe kako bi mu onemogućila takve »planove«. </p>
<p>Posebno impresivan je izraelski film »Drugi dan« Ofera Bena Shabata, koji u skicama daje prijelomne trenutke istoga »kadra« u kojemu dominira bezazlenost, opuštenost i nježnost dječje igre i njihova svijeta, te je nakon eksplozije, koja se samo čuje, sve utihnulo i pretvorilo se u nijemi očaj, krv i zdvojnost. A onda nastupa rezignacija, tišina i mir, te se na kraju sve nastavlja igrom, šetnjom, ali i sviješću da nikada ne će biti isto. </p>
<p>Br. S.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dizajn za gospodarski i kulturni napredak</p>
<p>Nagrade su dodijeljene u sklopu »Izložbe hrvatskoga dizajna 03« u Gliptoteci / Nagradu za životno djelo dobio je arhitekt Vladimir Robotić, a Počasna nagrada pripala je predsjedniku Stjepanu Mesiću</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - U sklopu »Izložbe hrvatskog dizajna 03« što je postavljena u Gliptoteci u četvrtak na večer najboljim dizajnerima dodijeljene su nagrade i druga priznanja Hrvatskoga dizajnerskog društva. Kao što je poznato, cilj je ovogodišnje izložbe izdvojiti, nagraditi i promovirati profesionalni dizajn u Hrvatskoj i time pripomoći njezinu gospodarskom i kulturnom napretku. To je, pak, razlog da su neke od nagrada dobitnicima predali ministar kulture Antun Vujić te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.</p>
<p>Nagradu za grafički dizajn dobio je Goran Golik za plakat »EMIS Japanese Designer Fashion«, dok je priznanje u istoj kategoriji uručeno Goranu Martinu Štimcu za plakat »Cigareta«. U kategoriji produkt dizajna nagradu je dobila Andrea Hercog za rad »Ladičari za optike«, a priznanje Martin Pohl za »Kuhinje Mesarić«, koje su se najviše svidjele i publici. Tonka Lujanac i Ivan Klepac iz Studija Bruketa & Žinić primili su nagradu za internetsku stranicu www.juicy.com za dizajn elektronskih medija.</p>
<p> Dobitnik nagrade za ilustraciju u grafičkom dizajnu je Mirko Ilić za knjigu »Imperij« Michaela Hardta i Antonija Negrija. Nagrađena u kategoriji studentskog rada je Tina Müller, koja je kao diplomski rad izradila namještaj za sjedenje, a priznanja za studentski rad priznanja primili su Ana Banić za »Biolumiscentno rasvjetno tijelo« te Ivan Magić za »Kampanju protiv pušenja«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga društva dizajnera Boris Ljubičić predao je Vladimiru Robotiću nagradu za životno djelo, zbog »izvanredne dosljednosti i angažmana u svom radu« te zato što »nije dopustio da mu se ideali izgube u svakodnevnici«. Robotić, inače arhitekt po struci, kao industrijski dizajner uvodio je nove estetske kategorije. Višestruko je nagrađivan, a među najpoznatijim su mu radovima električna vaga za izračun cijena te dizajn mini trafostanice za »Radu Končara«.</p>
<p>Dobitnik počasne nagrade je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je, kako je rekao Ljubičić, od svih političara dao najjasniju podršku Hrvatskom dizajn centru koji bi se trebao otvoriti sljedeće godine.</p>
<p>»The ICOGRAD Excellence Award« - Nagradu ICOGRAD-a, Međunarodnog profesionalnog tijela za grafički dizajn i vizualne komunikacije, osnovanog 1963. - dobio je Studio Cavarpayer za tematski broj »Glumac i kao autor« časopisa »Frakcija«.</p>
<p> Kako je za Vjesnik rekao Boris Ljubičić, ove su godine mediji znatno pripomogli popularizaciji dizajna. Za suradnju su se javljali poduzetnici i inovatori, te je cijela izložba protekla u »atmosferi kontakta«. Inače, na izložbi je predstavljeno više od stotinu dizajnerskih radova koji se još mogu pogledati do nedjelje, 16. studenoga. </p>
<p>Jelena Berić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izbavljenje iz svijeta undergrounda </p>
<p>Predstava zaokuplja punu pozornost i živo zanimanje zahvaljujući izvrsnoj glazbenoj izvedbi, režijskoj zamisli i pojedinim fascinantnim, spektakularnim promjenama scenskih prizora / Trajanje predstave od 17 do 22,30 sati ne doživljava se kao napor, naprotiv</p>
<p>Glazbenih drama Richarda Wagnera već nekoliko godina nije bilo na repertoaru Opere u Grazu. </p>
<p>Zato je na početku ove sezone premijerno postavljen »Parsifal«. Činjenica što je Graz glavni grad europske kulture 2003. s time nema neposredne veze jer se »Parsifal« ili čak cijeli »Prsten Nibelunga« u Operi u Grazu ili njoj srodnim zapadnoeuropskim kazalištima postavljaju kao najnormalniji operni naslovi. Glazbena i scenska realizacija pod vodstvom šefa-dirigenta opere u Grazu Philippa Jordana i redatelja Davida Aldena opravdali su i potvrdili ovogodišnju titulu grada Graza.</p>
<p> »Parsifal« je svakako jedno od najkompleksnijih opernih djela kao misaoni produkt mnogostrukog Wagnerova umjetničkog i intelektualnog nadahnuća. </p>
<p>Filozofski slojevi utkani kroz glazbeno tkivo izazov su za nova tumačenja i čitanja toga glazbenog teksta i njegova konteksta. Američki redatelj sa široko razgranatom europskom djelatnošću David Alden ostvario je dvije, na prvi pogled suprotnosti. Wagnerovim likovima sačuvao je izvornost, a cijeli sadržaj, radnju i poruke djela prispodobio je suvremenom trenutku. </p>
<p> Prizorište triju činova neki je davno otpisani, obamrli polusvijet ili underground svijet, za koji se čini da nije zabačen negdje sa strane, u zapećku, nego je prevladao cijelim svijetom. Omeđuju ga, po zamisli scenografa Charlesa Edwardsa, mračna, prljava birtija i hladna, pusta ledina na kraju grada. U drugom činu svijet Klingsorovih čarobnica i zavodnica, djevojaka-cvjetova, svijet je djevojaka-starica na gerijatriji. U tome svijetu postoje, ali ne žive Wagnerovi junaci željni izbavljenja, otkupljenja, izlaska na svjetlo dana. </p>
<p> Svaki od njih obuzet je svojom mukom: Kundry je osuđena na vječiti život koji više ne može podnijeti niti apatijom, Amfortas krajnjim naporom održava liderski status prikrivajući ranu koja ne zacjeljuje. Gurnemanz će svoju službu završiti kao klošar na ulici, Klingsor će oduška naći u travestiji. Jedan Gralski vitez je prolupao, drugi se prividno spašava kao aparatčik. </p>
<p>David Alden u svojemu uprizorenju daje viziju svijeta kakvim bi mogao postati neprestanim kaljanjem i obeščašćivanjem univerzalnih ljudskih vrijednosti. Simboliku i alegoriju Wagnerova svečanog posvetnog prikaza iskoristio je za pretkazanje u kojemu mladić čiste, nevine duše što stiče »mudrost kroz sućut« dolazi prekasno. </p>
<p>U takvoj koncepciji religiozna je potka djela donekle bila zatomljena u drugi plan.</p>
<p>Predstava za koju je kostime osmislila Brigitte Reiffenstuel, a svjetlo Reinhard Traub zaokuplja punu pozornost i živo zanimanje zahvaljujući izvrsnoj glazbenoj izvedbi, režijskoj zamisli i pojedinim fascinantnim, spektakularnim promjenama scenskih prizora, kao što je primjerice pojava sobe za Kundryn ljubavni susret s Parsifalom. Trajanje predstave od 17 do 22,30 sati ne doživljava se kao napor, naprotiv.</p>
<p>Mladi, 29-godišnji Philippe Jordan zasigurno je trenutno najperspektivniji mladi operni dirigent sa strelovitim usponom karijere. Već ga očekuju toliki angažmani u Bečkoj i Bavarskoj državnoj operi, Covent Gardenu i Parizu da će na kraju ove sezone napustiti Graz. To ne začuđuje s obzirom kako je studiozno i precizno proniknuo u »Parsifala«, te ga izradio s Gracerskom filharmonijom, solistima i zborom Gracerske opere. Bila je to izvedba dostojna najpoznatijih wagnerijanskih pozornica, u sugestivnom građenju dramatskog protoka glazbe.</p>
<p>Protagoniste je, osim glumačke uživljenosti u likove, odlikovala ljepota impozantnih glasova. Ashley Holland kao Amfortas, Peter Rose kao Gurnemanz i Egils Silins kao Klingsor kolosalni su basovi. Mezzosopranistica Michaela Schuster bila je pjevačkom podatnošću nezaboravna u prizoru priče o Herzeleide. Svaki od spomenutih pjevača ostvario je cjelovitu studiju svojega lika. Tenor Stephen Gould bio je pjevački suveren i snažan, ali na trenutke glumački naivan Parsifal. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Džamonja - izložba i film </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - U Galeriji Canvas u četvrtak je otvorena izložba radova Dušana Džamonje. Prikazani su crteži i skulpture klasičnih Džamonjinih motiva iz poznatih ciklusa koji do sada nisu bili izlagani. Iste je večeri u Muzeju Mimara prikazan i dokumentarni film »Magija« posvećen životu i radu poznatoga umjetnika. Redatelj filma je Željko Senečić. U produkciji Interfilma, film »Magija« traje 40 minuta a obrađuje razne umjetnikove afinitete - crteže, skulpture i projekte. Punih godinu dana stvarala ga je ekipa sastavljena od snimatelja Borisa Krstinića, za ton je bila zadužena Bojana Krstinić, montažu Kosta Ipsa, glazbu Ljubo Gašparović, realizator je bio Željko Senečić te producent Ivan Maloča. Filmska je ekipa snimala godinu dana na lokacijama u Zagrebu, Vrsaru, Firenci, Parizu i Lisabonu, mjestima za koja je vezano umjetničko djelovanje Dušana Džamonje. </p>
<p>J. B.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Obnova palače Skočibušić-Lukaris </p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - Splitski Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, koji skrbi o povijesnim građevinama unutar stare gradske jezgre i Dioklecijanovoj palači, uskoro će početi obnovu palače Skočibušić-Lukaris u jugozapadnom dijela Peristila. Ugovor za izradu konzervatorskog elaborata palače Konzervatorski odjel potpisao je s Gradom Splitom, a elaborat će sadržavati dopunu arhitektonske dokumentacije i analizu postojećeg stanja, fotodokumentaciju, povijesni razvoj, konzervatorske smjernice te programsko-prostornu provjeru, kojom će utvrditi pogodnost zgrade za pojedine namjene, prije svega za reprezentativne javne funkcije. Rok za izradu elaborata je 90 dana, a ugovorena cijena iznosi 94 i pol tisuća kuna. Palača Skočibušić-Lukaris spada u red važnih kulturnih bogatstava, smještenih u najelitnijem povijesnom sklopu Splita. Građevina je to bogate arhitektonske stratigrafije koju će u prijedlogu sanacije trebati posebno vrednovati, jer se svi povijesni slojevi ne mogu očuvati i adekvatno prezentirati.</p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatska nije favorit, ali je bliža pobjedi</p>
<p>Hrvatska u dokvalifikacijske utakmice ulazi kao tihi favorit. Uzalud se Otto Barić trudi suzbiti favoriziranje njegove momčadi. Hrvatski su nogometaši u doista nezavidnoj situaciji - ako prođu, mnogi će to protumačiti kao prirodan slijed razvoja hrvatskog nogometa; ako pak posrnu za mnoge će to biti kraj nogometnog svijeta / Glede sastava za subotu nije tajna da Barić želi iskoristiti Pršu kao trećeg napadača, ali i čovjeka koji će pomoći veznjacima da bolje upošljavaju najisturenije, Mornara i Olića. Problem je mjesto Rapaića, za koje će najvjerojatnije pretendirati Babić </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Hrvatska i Slovenija u subotu (17.30 sati, stadion na Maksimiru) započet će dvoboj za odlazak na Europsko prvenstvo dogodine. Susjedski sraz istinskih sportskih prijatelja zbog silne važnosti utakmice već ima sve epitete, što nikako ne možemo izbjeći, povijesnog dvoboja. </p>
<p>Kad nakon uzvratne utakmice 19. listopada jedna momčad bude slavila, a druga se savijala od tuge, malo tko će misliti kako su snage odmjerile dvije nogometne reprezentacije, dva nogometna saveza koje veže prijateljstvo od samog osnutka. Osamostaljivanjem svojih država osamostalili su se i nogometni savezi koji su tijesnu suradnju okrunili prijateljskom utakmicom u Murskoj Soboti na užasavanje tadašnjih, ne samo nogometnih imperijalista u Beogradu.</p>
<p>Da je netko tada hipotetički ponudio hrvatskim i slovenskim nogometnim djelatnicima kako će iste reprezentacije za nešto više od desetak godina voditi odlučujuće kvalifikacijske dvoboje za odlazak na Europsko prvenstvo, zacijelo bi ga svi proglasili mahnitim. Ne smije se zaboraviti ni pet službenih odmjeravanja A reprezentacija Hrvatske i Slovenije, kao ni više od 100 utakmica svih selekcija Hrvatske i njezina susjeda u svim ostalim kategorijama u prošlih 13 godina. </p>
<p>Ipak, i prije ovog su dokvalifikacijskog dvoboja i Hrvatska i Slovenija u nogometu postigle mnogo, plasmani na europske i svjetske smotre te bronca Hrvata na SP-u u Francuskoj razgalili su i popularizirali nogomet na ovim prostorima do neslućenih granica. Zato nije čudno da su i za zagrebački i ljubljanski dvoboj sve ulaznice već danima rasprodane. </p>
<p>Hrvatska u dokvalifikacijske utakmice ulazi kao tihi favorit, što Slovenci u svojim izjavama stalno ističu, zacijelo pretpostavljajući kako će tako motivirati svoje nogometaše. Uzalud se naš izbornik Barić trudi suzbiti to favoriziranje njegove momčadi, što je i shvatljivo.</p>
<p> Hrvatski su nogometaši doista u nezavidnoj situaciji - ako prođu, mnogi će to protumačiti kao prirodan slijed razvoja hrvatskog nogometa; ako pak posrnu za mnoge će to biti kraj nogometnog svijeta.</p>
<p> S druge strane Slovenci od pobjede mogu napraviti epsku pobjedu, poraz će im ostaviti nogomet i njegov pristalice u istom raspoloženju kao i prije ovih utakmica. </p>
<p>Na stranu što se Hrvati i inače smatraju, recimo to tako, temperamentnijima od Slovenaca. Činjenica je kako je nogomet u Hrvatskoj nešto više od igre, u Sloveniji to ipak nije. </p>
<p>Naš se izbornik suočavao s mnogo teškoća tijekom priprema u slovenskim Čateškim toplicama.</p>
<p> Iako su svi igrači naizgled stigli zdravi, ispostavilo se kako ozljede trpe Rapaić, Šimunić, Srna... Posebno je izbornika pogodila ozljeda Rapaića, koji je sudjelovao u kreiranju gotovo svakoga hrvatskog pogotka u ovim kvalifikacijama.</p>
<p> Na prigodnoj konferenciji za novinare, sjedeći zajedno sa slovenskim izbornikom Bojanom Prašnikarom, Barić je ipak rekao ugodniju vijest: </p>
<p>- Rapaić će biti među 18 igrača koji će konkurirati za utakmicu. Hoće li igrati od početka, ući u igru ili ostati na klupi ostaje nam vidjeti. </p>
<p>Nije to loša vijest, jer samo dan prije Rapaić uopće nije bio u konkurenciji. </p>
<p>Prašnikar se, pak, požalio na to što neće moći računati na vratara Simeunoviča, njega će zamijeniti Dabanovič: </p>
<p>- Svi su ostali igrači relativno zdravi i spremni. Teško je reći tko je stopostotno spreman, jer tako nešto može pokazati samo utakmica.</p>
<p> Nezgodnog se pitanja - tko je favorit - još jednom dotaknuo naš Barić.</p>
<p>- Stalno tvrdim i sve pokušavam uvjeriti kako slovenska reprezentacija vrijedi isto koliko i hrvatska. Pobijedit će onaj koji će imat bolji »štimung« u momčadi, dakako to ovisi o spremnosti igrača. Zato u momčad ne želim staviti nikoga tko nije spreman. Ipak, optimist sam, vjerujem u svoje igrača i znam da će nas bodriti više od 30.000 fanatičnih navijača. </p>
<p>Na pitanje kako će zaustaviti Zahoviča, Barić se nije dao smesti: </p>
<p>- Nerado govorim o taktici, pogotovo prije tako važne utakmice. Znamo kako ga treba zaustaviti, u našoj polovici imat će posebnu pažnju jednoga našeg igrača. Zahovič će biti drugi napadač, bez obzira na to gdje ga postavio slovenski izbornik. </p>
<p>Kad su slovenski novinari upitali Barića misli li Slovenci nadigrati strpljivom igrom ili početnim presingom, naš se izbornik slatko nasmijao: </p>
<p> - Mislim da je bolje da vam ne dam odgovor. Naime, ako bih ga i rekao ne bi te riječi odražavale ono što mislim.</p>
<p> Uključio se i Prašnikar: </p>
<p>- Ja bih najradije da Hrvati uopće ne napadnu. </p>
<p>Nije Barić zaboravio dotaknuti ni hrvatske novinare. Podsjetivši ga na neke napise u novinama koji su »raskrinkali« uvježbavanje hrvatske strategije na zatvorenom treningu u Brežicama, Barić je ljutito kazao:</p>
<p>- To samo pokazuje da ti novinari nisu solidarni s reprezentacijom. </p>
<p>Nijedan izbornik na konferenciji nije želio objelodaniti sastave za subotu. Zbog dosta ozljeda u momčadi i zbog skrivanja aduta sastavi će zacijelo ostati tajnovitima sve do početka utakmice. </p>
<p> Ipak, nije tajna da Barić želi iskoristiti Pršu kao trećeg napadača, ali i čovjeka koji će pomoći veznjacima da bolje upošljavaju najisturenije, Mornara i Olića. Problem je mjesto Rapaića, za koje će najvjerojatnije pretendirati Babić. Ostalo je više-manje poznato, Barić ima kostur reprezentacije, što je dosad njegov najveći uspjeh u reprezentaciji. No, nitko ga neće pitati za sastavljanje i pronalaženje prave momčadi ako je neće odvesti do Portugala. I prirodno je da Hrvati u Europu idu preko Slovenije, svoga prvog susjeda... </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zagrebaši su svjesni ozbiljnosti situacije </p>
<p>»Imali smo dva teška gostovanja, dva smo puta izgubili i sad trebamo anulirati poraze. Neće nam biti lako, očekujem veliku borbu s Grcima, ali i pobjedu«, kaže Lino Červar, Zagrebov trener </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - U RK Zagreb okrenuli su se nedjeljnom dvoboju Lige prvaka. U dvorani II Doma sportova (18 sati) gostovat će grčki prvak Filippos iz Verije, a u 4. kolu skupine E zagrebaši će pokušati pobjedom s više od jednog pogotka razlike anulirati grčku prednost, nakon pobjede u 2. kolu. </p>
<p>Zagrebu je u ovom trenutku iznimno teško. Igrači sve više rogobore zbog financijske situacije, sve ih je teže usmjeriti rukometu, Ivan Markovski je napustio momčad, Lino Červar i Nino Marković sve teže obuzdavaju momčad... No, ako je suditi po raspoloženju na konferenciji za novinare, svi su jako svjesni ozbiljnosti situacije. Ova je utakmica iznimno značajna za Zagreb. Naime, ne pobijedi li, plasman u drugi krug natjecanja vrlo je upitan, što su nove komplikacije za našeg prvaka. Pobijedi li, Zagreb će sačuvati dobre izglede za osminu finala, pa čak i prvo mjesto u skupini. A to je ono što Zagrebu može donijeti dobit. </p>
<p>- Imali smo dva teška gostovanja, dva smo puta poraženi i sad trebamo anulirati poraze. Neće nam biti lako, u grčku se momčad vratio pivot Doros i lijevi vanjski Sanikis, koji se ozlijedio na utakmici protiv nas. Njih dvojica, uz Tučkina, Atavina, Elesa i vratara Benjaminssona, to je iznimno opasna momčad. To bi nam bila velika dva boda. A trebamo gledati i na razliku pogodaka. Imamo minimalne poraze od Verije i Szegeda i trebamo napraviti veću razliku da bismo bili bolji u međusobnim omjerima, rekao je Zagrebov trener Lino Červar.</p>
<p>Zagreb je ostao bez svoga prvoga desnoga krila, a umjesto njega će od prve minute zaigrati 19-godišnji Zlatko Horvat. Zagrebovo dijete uživa povjerenje trenera i suigrača. </p>
<p>- Horvat je brz igrač, ali nije drhtave ruke, ne bojim se ni da će podleći atmosferi. Mislim da neće razočarati, objasnio je Červar, a Zoran Gobac, glavni menadžer kluba je dodao: </p>
<p>- Vjerujemo u Horvata, ali, realno, on će igrati onoliko dobro koliko mu to suigrači dozvole. Nitko od njega ne smije očekivati da preuzme odgovornost, to se očekuje od iskusnijih igrača. Kad pogledate malo bolje, Horvat je bolji obrambeni igrač od Markovskog, a zna se da sve kreće od obrane, završio je Gobac. </p>
<p>Červar je istaknuo da će njegovi igrači trebati paziti na vanjski red, Sanikis, Eles, Tučkin, na brza krila i da zagrebaši ne razbrane Benjaminssona. </p>
<p>- Očekujem veliku borbu, ali očekujem i pobjedu. Tamo smo igrali 3-2-1 i 5+1, s flasterom na Tučkinu. Ovaj ćemo put pokušati iznenaditi Grke s obranom 4-2, uz naše standardne obrane, kazao je Červar. </p>
<p>Problem Zagrebove momčadi izvođenje je sedmeraca. Protiv Osijeka su promašili jedan od tri, protiv Szegeda čak četiri od sedam. Je li Lino Červar pronašao pouzdanog igrača za izvođenje sedmeraca? </p>
<p>- Još radimo na tome na treninzima. Ali sigurno je da ćemo pronaći nekoga hladne glave! </p>
<p>Vratar Mario Kelentrić trenutačno je u najboljoj formi. Suparničkim je napadačima noćna mora, a to je svakako ohrabrenje Zagrebu. </p>
<p>- Obrana će mi trebati pomoći. Tučkin je nezgodan, ali nije toliko brz da ga se ne bi moglo čuvati. Grci uopće nisu slaba momčad, bit će to teška utakmica u teškom trenutku za nas, ali moramo pobijediti, druge nema, rekao je Kelentrić.</p>
<p>Kružni napadač Renato Sulić preskočio je dvoboj u Szegedu protiv Picka kako bi zaliječio ozljedu trbušnog zida. Iako nije sasvim zdrav, Sulić će igrati u nedjelju. </p>
<p>- Fizički neću biti spreman 100 posto, ali ću biti spreman psihički, što je važnije. Trebamo vrlo ozbiljno shvatiti utakmicu protiv Grka i koliko će nam teško biti, jednostavno ne smije biti ni najmanje opuštenosti, upozorio je Sulić. </p>
<p>Jednoglasni su zagrebaši u jednom - da će im trebati pomoć navijača. Stoga pozivaju navijače da im budu osmi igrač u nedjelju. Ulaznice će se prodavati u subotu i nedjelju u Domu sportova, po 10, 20 i 30 kuna.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Krka se dolazi »vaditi« u Trnsko </p>
<p>Krka dolazi ispraviti rezultatski start u Goodyear ligi. U Trnskom su prošle godine slavili pobjedu, a Zagreb je dva boda protiv istog protivnika upisao u Novom Mestu. Dokaz je to izjednačenosti momčadi u kojoj će sitnice odlučivati o pobjedniku </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - U subotu će u dvorani u Trnskom košarkaši Zagreba u devetom kolu Goodyear lige pokušati upisati petu pobjedu u natjecanju protiv slovenskog predstavnika Krke iz Novog Mesta.</p>
<p>Krka u sezonu nije ušla sukladno igračima kojima barata, barem ne rezultatski (dvije pobjede i šest poraza), pa će u Trnskom svakako pokušati barem malo popraviti rezultatsku bilancu. Smjena na trenerskom mjestu postavila je dva vrlo iskusna lisca - Peru Skansija i Juru Zdovca, a kao najava poboljšanja igre utakmica je 2. kola Eurolige, koju su Slovenci izgubili od izraelskog Maccabija tek pred istek vremena (81-85).</p>
<p>- Novi trenerski dvojac sigurno je donio kvalitetu više u njihovu igru. Skansi i Zdovc znaju kako posložiti momčad, pojednostavili su napadačke akcije, a mi trebamo na njih dobro reagirati, rekao je u najavi utakmice trener Zagreba Jakša Vulić. </p>
<p>Podsjetimo, Zagreb je u prvom kolu Uleb kupa izgubio od bugarskog Lukoila nakon tri produžetka (116-117), pa se kod »mrava« osjeća umor. Ipak, utakmica odigrana u Sofiji, ne bi smjela biti alibi Vulićevim igračima, jer je Krka jednako tešku utakmicu odigrala u četvrtak.</p>
<p>- Igrači su se »potrošili« protiv Lukoila, no niti Krka ne dolazi odmorna. Nema vremena za padanje u depresiju. Poraz nas je malo »spustio«, no igra koju pokazujemo u posljednjih pet, šest utakmica mene veseli. Igramo puno bolje, no što je to bilo na početku sezone, kazao je Vulić. </p>
<p>Krka dolazi ispraviti rezultatski start u Goodyear ligi. U Trnskom su prošle godine slavili pobjedu, a Zagreb je dva boda protiv istog protivnika upisao u Novom Mestu. Dokaz je to izjednačenosti momčadi u najavi utakmice u kojoj će sitnice odlučivati o pobjedniku. </p>
<p>Iz Zagreba kazuju da se potpuno računa na Darka Krunića, čija je ozljeda zaliječena (»treninge je odradio punim intenzitetom«), no idilu u momčadi poremetila je ozljeda koljena Brada Bridgewatera.</p>
<p>Krka dolazi bez ozlijeđenog Sanija Bečirevića, čije se odsustvo s terena procjenjuje na otprilike mjesec dana. Ipak, opasnost prijeti sa svih strana - Duščak, Gnjidić, Gardner, Grgurević ne dolaze u Zagreb upisati sedmi poraz. </p>
<p>- Moramo riješiti njihovu skok-igru, nakon koje se odlično transformiraju u napad. Protiv Maccabija su u jednom trenutku imali šut za tri poena 19-12, pa na to trebamo posebno pripaziti. S obzirom na profil igrača, ipak možemo kvalitetno odgovoriti na njihovu igru, zaključio je Vulić.</p>
<p>U klubu su htjeli naglasiti da potražnja za kvalitetnim rješenjem na poziciji centra nije uzrokovana nezadovoljstvom igara Marka Piplovića i Joška Garme, već zbog poboljšanja kvalitete treninga. Livajić je još u klubu, no njegov angažman je upitan.</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Tražim šutera, jer se Videnov nije nametnuo« </p>
<p>»Evidentno je da su se Ukić, McCants, Smiths i Oršulić dokazali kao nositelji momčadi. Za prave rezultate potrebno je ipak da im se formom i kvalitetom igre pridruži još koji igrač. Tražim šutera, jer se Videnov nije nametnuo, pa prigodu pružam mladom Periću. Bolje je da počinje utakmicu nego da uskoči u kriznim trenucima«, rekao je Kruščić </p>
<p>SPLIT, 14. studenoga</p>
<p> - Košarkaši Splita CO i ljubljanske Union Olimpije igraju uvertiru nogometnom kvalifikacijskom meču Hrvatske i Slovenije. Satnicu početka (16 sati) diktira Nova TV, a sat i pol prije nogometa nije baš najbolja pozivnica gledateljima za dolazak na Gripe. Šteta da je tome tako. Publika je tako, za razliku od košarkaša, u dvojbi. Takav put ne vodi povratku gledatelja na Gripe, a subotnji bi ogled trebao biti prava poslastica baš za navijače »žutih«. Splićani su sve bolji, a Ljubljančani imaju patinu prave momčadi koja zna što hoće. Tradicija iz prošlih sezona nije na strani domaćina, jer je Olimpija posljednja dva puta protutnjala Gripama, pobijedila sa 40 i 38 poena prednosti. </p>
<p>- U subotu sigurno neće biti tako, nećemo izgubiti sa četrdeset koševa razlike, kaže trener Splita CO Predrag Kruščić, te nastavlja: </p>
<p>- U prošla dva gostovanja u Podgorici i Londonu odigrali smo četiri produžetka, a budući da mnogo putujemo strah me umora. Ujedno je problem što smo razbili ritam treninga. Međutim, veseli me ozračje u momčadi, a i ovi produžeci ukazuju na naš napredak. Oscilacije su još prisutne, a evidentno je da su se Ukić, McCants, Smiths i Oršulić nametnuli kao nositelji momčadi. Za prave rezultate potrebno je ipak da im se formom i kvalitetom igre pridruži još koji igrač. Tražim šutera, jer se Videnov nije nametnuo. Stoga pružam prigodu mladom Periću. Bolje je da započinje utakmicu nego da uskoči u kriznim trenucima utakmice. </p>
<p>Olimpija je u četvrtak u Euroligi na gostovanju pobijedila Pau-Orthez, i to nakon produžetka, pa ako se tradicija oba kluba s posljednjih ogleda nastavi splitska utakmica neće biti riješena za četrdeset minuta. </p>
<p>- Volio bih da uspješno završimo posao u regularnom dijelu. Olimpija je favorit, imaju deset kvalitetnih igrača. Igraju snažnu obranu, a ne bih nikoga posebno isticao da se netko ne naljuti i ne razigra baš protiv nas, kaže Kruščić. </p>
<p>Ljubljanska momčad ima pobjedu više od splitske, pa time za domaće ova utakmica ima posebnu dimenziju. Naime, osim što bi sebi dokazali da mogu igrati s najboljima u ovoj regionalnoj ligi, pobjedom bi se izjednačili sa »zmajčekima« na ljestvici te sasvim oživjeli ambicije plasmana na završni turnir. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nikad bolja Idora Hegel - treća!</p>
<p>Hrvatsko je klizanje, sad pod svojom zastavom prvi put dobila visoki plasman, što može mnogo značiti za popularizaciju klizanja u narednim godinama. Zadnji put je tako nešto uspjelo 1984. godine Sandi Dubravčić pobjedom na Zlatnoj pirueti</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Idora Hegel je veoma borbeno i neobično koncentrirano iskoristila priliku koja joj se pružila zadnjim nastupom na ovogodišnjoj 36. Zlatnoj pirueti Zagreba. Kad je sagledala dramatske promjene (kakve se zaista rijetko događaju u klizanju), moglo bi se reći, znalački je iskoristila priliku. Kao i uvijek presudna je bila uvodna trostruka kombinacija »tulupa« i kad je ta uspjela, odmah se na Idori vidjelo odjednom opušteno klizanje, a to je značilo da će sve ostalo uspjeti bez greške.</p>
<p>Prije toga mnogo je stvari bilo razriješeno. Veoma skladna Šveđanka Lina Johansson imala je dva pada. Da bi za njom Slovakinja Zuzana Babiakova, najstarija i najiskusnija od svih protivnica, bez pogreške, očito s dobro utreniranim slobodnim sastavom otklizala za ocjene od 5.0 do 5.4. Nakon nje se pokazalo da dotad bolje plasirana Mađarica Diana Poth nema dobro pripremljen slobodni sastav. S Amerikankom Jeniffer Don nije se ni računalo, ali je zato veoma iznenadila potpuna nepripremljenost slobodnog sastava vodeće Ruskinje Kristine Oblasove. Njoj nije uspio gotovo ni jedan skok, pa je i sama bila svjesna da ocjenama ispod 5.0 nema nikakvih izgleda ne samo za pobjedu, nego i za bolji plasman. </p>
<p>Idora je dobila za svoj ujednačeni i sigurni sastav ocjene od 4.8 do 5.2 iako nije posve sigurno da je to bio slabiji sastav od Zuzane Babijakove. </p>
<p>Tako je hrvatsko klizanje, sad pod svojom zastavom prvi put dobila visoki plasman, što može mnogo značiti za popularizaciju klizanja u narednim godinama. Zadnji put je tako nešto uspjelo 1984. godine Sandi Dubravčić pobjedom na Zlatnoj pirueti. </p>
<p>Elementi parnog klizanja, i u sportskim parovima i u plesu već su poznati svima, pa i mladim ili novim parovima. Novosti ili visoku vrijednost mogu dati samo oni najbolji i zato najrijeđi. Tako su nastupi sportskih i plesačkih parova na Zlatnoj pirueti bili samo formalnost s više-manje unaprijed stvorenim ocjenama i bez ikakve promjene od prvog do zadnjeg mjesta. </p>
<p>Konačni poredak klizačica: 1. Zuzana Babijakova (Slovačka) 3.5, 1. Dijana Poth (Mađarska) 4.0, 3. Idora Hegel (Hrvatska) 5-0, 4. Lina Johansson (Švedska) 5.5, 5. Kristina Oblasova (Rusija) 7.5, 6. Jennifer Don (SAD) 8.0, 7. Valentina Marchei (Italija) 9.0, 8. Daria Timošenko (Azerbajdžan) 13.0... 22. Željka Krizmanić (Hrvatska).</p>
<p>Sportski parovi: 1. Evora-Ladwig (SAD) 1.5, 2. Lee-Faustino (Kanada) 3.0, 3. Vise-Trent (SAD) 5.0.</p>
<p>Plesni parovi: 1. Hoffman-Elek (Mađarska) 2.0, 2. O'connor-O'dougherty (V.Britanija) 4.0, 4. Hohlova-Novicki (Rusija) 7.0.</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Boroš i Primorac u osmini finala</p>
<p>ZAGREB/AARHUS, 14, studenoga</p>
<p> - Nakon prvog dana Međunarodnog prvenstva Danske u stolnom tenisu Hrvatska je ostala na dva predstavnika, ona od kojih se to najviše i očekivalo. Zoran Primorac je u prvom kolu sa 4-2 (11-9, 11-5, 9-11, 11-4, 9-11, 11-1) preskočio je Nijemca Thomasa Keinatha, a ulazak u osminu finala izborio je protiv starog znanca, 25. igrača svijeta, Jorgena Perssona. Pobjeda protiv Šveđanina bila je još lakša - 4-1 (11-5, 11-8, 7-11, 11-6, 14-12), a sada je pred Zokijem puno teže iskušenje od dosadašnjih. Naime, protivnik našem najboljem stolnotenisaču u sljedećem će kolu biti drugi igrač svijeta i pobjednik nedavnog Međunarodnog prvenstva Njemačke, Kinez Wang Liqin. </p>
<p>Nakon poraza u prvom kolu Bremena Tamara Boroš je u Aarhusu popravila dojam. Protiv Grkinje Archontoule Volakaki bila je vrlo sigurna, slavila je sa 4-0 (11-5, 11-8, 13-11, 11-5). U drugom je kolu imala nešto teži zadatak, no pobjeda protiv Njemice Elke Wosik nije došla u pitanje. Tamara je bila bolja sa 4-2 (14-12, 8-11, 9-11, 11-8, 11-9, 11-8), a u osmini finala igrat će protiv 14. igračice svijeta Lau Sui Fei iz Hong Konga.</p>
<p>Eldijana Bentsen u prvom je kolu ugodno iznenadila pobjedom nad 53. igračicom svijeta, Ruskinjom Galinom Melnik sa 4-3 (9-11, 11-5, 6-11, 7-11, 15-13, 11-7, 11-8). Ulazak u osminu finala ipak je ostao samo san, mlada Njemica Kristin Silbereisen bila je bolja sa 4-3 (7-11, 11-4, 11-4, 10-12, 11-9, 6-11, 11-5). Njemica je, inače, priredila najveće iznenađenje na startu turnira, svladavši četvrtu igračicu svijeta, Kineskinju Niu Jianfeng. </p>
<p>V. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Mimica: Hrvatska u EU najkasnije za četiri godine</p>
<p>Hrvatski ministar za europske integracije razgovarao je s predsjednicima odbora za vanjsko-političke odnose i za harmoniziranje odnosa s Europskom unijom turskog parlamenta o naporima dviju zemalja da što prije postanu punopravne članice europske petnaestorice</p>
<p>ANKARA, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika) Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica razgovarao je u petak u Ankari s predsjednicima odbora za vanjsko-političke odnose i za harmoniziranje odnosa s Europskom unijom (EU) turskog parlamenta Mehmetom Tugarom i Yasarom Yakisem o naporima dviju zemalja da što prije postanu punopravne članice europske petnaestorice. </p>
<p>Tijekom razgovora, kojima je nazočio i hrvatski veleposlanik u Turskoj Amir Muharemi, izražena je i međusobna potpora takvim zajedničkim nastojanjima. </p>
<p>Tugar i Yakis izrazili su divljenje brzinom kojom Hrvatska provodi proces prilagođavanja postavljenim uvjetima i visokim standardima EU-a. </p>
<p>Turska strana je kazala da će neka od tih hrvatskih iskustava, koja se temelje na vlastitim nacionalnim interesima, koristiti u turskoj političkoj zbilji. »Ono što je Hrvatska napravila za relativno kratko vrijeme na putu prema EU, Turska nije uspjela postići za nekoliko desetljeća«, rekli su Mimičini sugovornici Tuger i Yakis.</p>
<p>Mimica je iznio procjenu prema kojoj bi Hrvatska već sredinom 2004. mogla postati kandidatom za EU, a već krajem iste godine otvorili bi se i pregovori o ulasku u punopravno članstvo.</p>
<p>On je, na temelju svega onoga što je Zagreb učinio na putu prema Bruxellesu, izrazio uvjerenje i optimizam da bi Hrvatska najkasnije 2007., a možda i ranije, ovisno o okolnostima, na Banske dvore i druge državne institucije i ustanove uz nacionalnu zastavu mogla staviti i zastavu EU-a. </p>
<p>Turska bi, prema utvrđenom redoslijedu EU-a, krajem iduće godine trebala početi pregovore s predstavnicima europske petnaestorice.</p>
<p> Iako su poduzeti krupni reformski koraci u smjeru prema Europi, službena Ankara se pribojava da bi stavljanje problema Cipra u paket postavljenih uvjeta moglo dovesti do ozbiljnih teškoća.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Europski parlament: Svim zemljama zapadnog Balkana priznati status kandidata</p>
<p>Od novih parlamentarnih inicijativa treba podsjetiti na sugestiju da se ratnim zločincima sudi u domaćim pravosudnim sustavima, »bez obzira na etničku pripadnost« / Izražava se i »žaljenje« zbog suverene odluke Sabora o proglašenju ekološko-ribolovne zone jer je donesena »bez primjerenog dijaloga i koordinacije sa zemljama jadranskog bazena«</p>
<p>BRUXELLES, 14. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Opća uprava Europske komisije za proširenje trebala bi postati općom upravom za preostale kandidate i zapadni Balkan, sugestija je europskih parlamentaraca. Europski parlament je napokon izgladio sve nespretnosti u sadržaju i zaključcima na izvješću parlamentarnog izvjestitelja Joosta Lagendijka o procesu stabilizacije i pridruživanja u jugoistočnoj Europi. </p>
<p>Samo sastavljanje izvješća prošlo je nekoliko faza, a njegovoj kakvoći pridonio je i slovenski parlamentarac Jelko Kacin kao promatrač i jedan predstavnika pristupajućih zemalja. Kacin je upozorio na slabosti izvješća nizozemskog zastupnika koje su odmah uklonjene, te je Lagendijk sada potpisnik objektivnijeg izvješća o kojem će parlamentarci glasati u četvrtak u Strasbourgu.</p>
<p>Od detalja koji su kao amandmani na ponuđeni tekst ušli u sadržaj godišnjeg izvješća o kontinentalnom jugoistoku, najzanimljivije je prvo službeno izjašnjavanje o budućnosti Komisijine opće uprave za proširenje. Novim sazivom Komisije i proširenjem dogodine, Opća uprava za proširenje dolazi u pitanje jer ostaje nadležna za samo dvije zemlje s pregovorima i za Tursku bez pregovora.</p>
<p>Parlament bi u djelokrug rada Opće uprave htio dodati još uvijek službeno nedefinirani prostor zapadnog Balkana. </p>
<p>Za njega EU-ovi parlamentarci traže i da se svim zemljama napokon prizna status kandidata, znači da EU učini korak dalje od solunskih zaključaka. Prema amandmanu, u EK stvorila bi se nova opća uprava »koja bi pokrivala odnose s Rumunjskom, Bugarskom, zapadnim Balkanom i Turskom«.</p>
<p>Parlamentarna je inicijativa zanimljiva, jer se prvi put formalno nudi mogućnost operativnog pokrivanja nastavka Unijina proširenja.</p>
<p>Od novih parlamentarnih inicijativa vrijedno je podsjetiti na sugestiju da se ratnim zločincima sudi, u što je moguće većem broju slučajeva, u domaćim pravosudnim sustavima, »bez obzira na etničku pripadnost«. </p>
<p>Nespretno sročena parlamentarna reakcija na, priznaje se, legitimnu odluku Hrvatskog sabora proglašavanje zaštićene ekološko-ribolovne zone na Jadranu dobila je svoje razumske okvire, sve uz »žaljenje« zbog činjenice da je hrvatska suverena odluka donesena »bez primjerenog dijaloga i koordinacije sa svim zemljama jadranskog bazena«.</p>
<p>»Intenzivan dijalog i diplomatski instrumenti i dalje su primjeren proces za postizanje dogovora o granicama«, navodi se u konačnoj verziji parlamentarnih zaključaka.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janša upozorava na opasnosti arbitraže o granici</p>
<p>LJUBLJANA, 14. studenoga</p>
<p> - Čelnik slovenske oporbe Janez Janša izjavio je u petak da slovenska vlada preležerno shvaća hrvatske korake u širenju jurisdikcije na Jadranu i početak postupka o arbitražnom rješenju granice na moru, dovodeći sebe u nezgodan položaj.</p>
<p> »Prijedlog o arbitraži ne smije se gledati u predizbornom kontekstu i zato naša vlada griješi što podcjenjuje taj korak«, rekao je Janša, dodajući da sada samo hrvatska vlada može opozvati ponudu o arbitraži, dok bi Slovenija odbijanjem te inicijative sebe prikazala kao »konfliktnu stranu«. </p>
<p>Predsjednik oporbenih demokrata (SDS) podsjetio je na konferenciji za novinare da je vladu pravodobno upozorio kako je potrebno mijenjati slovenski pomorski zakonik kako bi u UN-u mogla parirati hrvatskoj notifikaciji gospodarskog pojasa u Jadranu, no vlada ga nije poslušala.</p>
<p> Izvršni direktor Liberalnih demokrata Slovenije (LDS), najjače stranke u vladajućoj koaliciji, odbio je Janšine primjedbe. Bogdan Biščak izjavio je da vlada zagovara promjenu pomorskog zakonika nakon venecijanske konferencije o Sredozemlju, te da Slovenija nema potrebe formalno odgovarati na zaključak hrvatske vlade o arbitraži za granicu jer je njime Hrvatska na sebe preuzela sve obveze u vezi s tom inicijativom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Solana, Prodi, Fischer i Peterle u »lovu« na europske fotelje</p>
<p>Javier Solana ostaje glavni kandidat za novog europskog ministra vanjskih poslova, iako se spominju i José Maria Aznar, Joschka Fischer ili Irac Pat Cox / U nekim medijima uporno ističu Slovenca Alojza Peterlea kao mogućeg predsjednika Europarlamenta</p>
<p>BRUXELLES, 14. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Slaganje kadrovske križaljke u Europskoj uniji počelo je nepunu godinu dana uoči velike smjene na čelnim pozicijama EU, dakle izbora novog parlamenta i objavljivanja sastava nove Europske komisije. Iako još nije dogovoreno hoće li u Europskoj komisiji biti 25, 25 + 15 ili manje povjerenika i općih uprava, i koliko će povjerenika biti značajniji jer će biti u Kolegiju Europske komisije, počela su prva sondiranja političkog raspoloženja i svojevrsna predizborna kampanja. </p>
<p>Tema je zanimljiva jer razbija dosadno nabrajanje ključnih činjenica o bitnijim aspektima života u EU. Recimo, kako pomiriti interese javnog zdravlja, a da kemijska industrija za to ne plati pet do sedam milijardi eura više, potrebnih za punu provjeru benignosti kemijskih spojeva po ljudsko zdravlje i okoliš. </p>
<p>Britanskom je tabloidu zanimljivija tema hoće li vječni grešnik i pouzdani saveznik premijera Tonyja Blaira Peter Mendelson ući u europsku komisiju. To je dovoljno da o Mendelsonu kao povjereniku na mjestu neprisutnog (osim u kafićima u okolici sjedišta Europske komisije) Neila Kinnocka priča cijela Europa. </p>
<p>Biranje pravih ljudi na prava mjesta složen je posao i u društvu Petnaestorice; sa 25 država i interesima naguranim u malen prostor dogovora tko će voditi Europsku komisiju a tko biti novi ministar vanjskih poslova EU, sve su opcije otvorene. Dosta toga ovisi i o tome u kojoj će mjeri preživjeti veto. Svojevremeno je na summitu EU-a na Krfu, Belgijanac Jean Luc Dehaene zaustavljen u naoko nezadrživom koraku prema poziciji prvog čovjeka Europske komisije jer se Britancu Johnu Majoru Dehaene činio »previše federalistički nastrojen«; izabran je manje eksponirani Francuz Jacques Santer, a njega je naslijedio Talijan Romano Prodi. </p>
<p>Sad je Prodi opet zanimljiv jer ga licitiraju kao kandidata za drugi mandat u Europskoj komisiji, u slučaju da ne uspiju njegovi planovi povratka u velikom stilu na domaću, talijansku političku scenu. Prodi naime, za razliku od Silvija Berlusconija, nema u rukama talijanske televizije. </p>
<p>Što se nove funkcije ministra vanjskih poslova EU tiče, izvjesno je da će ona ući u ustav, da će osoba sjediti na dvije stolice člana Europske komisije zaduženog za vanjske poslove i visokog izaslanika za vanjsku politiku.</p>
<p>U bruxelleskom žargonu osobu već nazivaju »Pattanom«, križancem povjerenika Chrisa Pattena i izaslanika Javiera Solane. Ministar vanjskih poslova trebao bi položiti zakletvu u studenome 2004. godine, zajedno s ostalim novim članovima Europske komisije, rekao je Gianfranco Finni novinarima, objavljujući namjere talijanskog Predsjedništva EU-om da postigne usvajanje svima prihvatljivog sadržaja novog ustava EU. </p>
<p>Javier Solana je potvrdio da je ličnost s beskrajno mnogo energije, dinamike i južnjačke tvrdoglavosti u sprezi s odlučnošću. On bi u okviru ove nove funkcije glavnog tajnika Ministarskog vijeća i izaslanika za vanjsku i sigurnosnu politiku mogao stvoriti snažan element kohezije unutar nesložnih država i zasad nepostojeće jedinstvene europske vanjske politike. Solana je zaslužan da se Europska unija pomakla s mjesta, čak i u odnosu prema NATO-u, u osmišljavanju svoje zajedničke vanjske i sigurnosne politike.</p>
<p>Nije izvjesno da će zajedništvo EU postati konstanta na svjetskoj sceni, bez obzira postane li glavni kandidat za novog europskog ministra vanjskih poslova Javier Solana (favorit), José Maria Aznar, Joschka Fischer (odustao je iako se odustajanje ne treba bezrezervno čitati kao ne) ili netko treći. </p>
<p>Recimo, osoba iz prikrajka s dokazanim smislom za postizanje konsenzusa, Irac Pat Cox, predsjednik Europskog parlamenta. Premijeri na odlasku igraju značajnu ulogu u kadrovskoj križaljci tko će obavljati dužnost koje vjerojatno neće ni biti: onu predsjedavajućeg Europskim vijećem. Većina država u procesu definiranja ustava EU nije previše zagrijana za ovaj novi EU ured. No, imena kandidata za tu funkciju su već u opticaju; spominju se José Maria Aznar (prisutan u svim kombinacijama, pogotovo nakon što je potvrdio kako neće tražiti nov mandat premijera), Tony Blair, pa Maati, Ahtisaari ili Jean Claude Juncker iz Luksemburga, čije je ime prisutno u kombinacijama i za predsjednika Europske komisije. </p>
<p>Zanimljiva je i priča o tome tko će voditi Europarlament. U nekim medijima uporno ističu Slovenca Alojza Peterlea kao mogućeg predsjednika zastupničkog tijela građana velike Europe. Priča je nastala na klasičan način stvaranja velikih naslova ni iz čega. Netko je pitao jer mu je sugerirano kako bi u nacionalnom interesu bilo dobro spominjati domaćeg kandidata. Potom je Peterleovo ime »uneseno u sustav« isto onako kako poljski predsjednik prije desetak mjeseci nakratko figurirao, ali samo u medijima, kao glavni kandidat za glavnog tajnika NATO-a. To pitanje, na diskretnu sugestiju iz Varšave, »spontano« pokrenuli poljski novinari. </p>
<p>Spontanost je pojam najmanje prisutan u ovim kombinacijama, sva imena trenutno na tapetu zapravo su rezultat suptilne pripreme terena u sklopu akcije ispitivanja kako partneri dišu. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bosna i Hercegovina i dalje čeka srpskog Willyja Brandta</p>
<p>Politički predstavnici u Federaciji BiH odbijaju mogućnost da Marovićeva isprika bude razlog za povlačenje tužbe u Haagu protiv SRJ zbog genocida</p>
<p>SARAJEVO, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Sarajevu se proteklih godina često govorilo o tome koliko bi bilo važno da se pojavi »srpski Willy Brandt«, netko tko će se ispričati Bošnjacima i drugim narodima za genocid i agresiju koju je u Bosni i Hercegovini počinio istočni susjed.</p>
<p>Aktualni predsjednik Srbije i Crne Gore (SiCG) Svetozar Marović ponudio je u četvrtak u Sarajevu jednu takvu ispriku. On se u svoje osobno ime i u ime svih onih koje predstavlja ispričao svima onima u BiH kojima je su građani SCG nanijeli zlo. Ipak, pretenciozno bi bilo reći da Marovićeva isprika ima i približno tako veliko značenje kao što je to bio slučaj sa čuvenim očitovanjem bivšeg njemačkog kancelara i njegovom isprikom zbog holokausta.</p>
<p>Marovićeva isprika, jasno je, neće imati katarzičan učinak na odnose BiH i SCG, dijelom i zbog toga što se Marović ispričao »u ime onih koje predstavlja«, a predstavlja sve labaviju državnu zajednicu u kojoj, posebno u Srbiji, ogroman utjecaj imaju one snage koje njegovu ispriku sigurno ne odobravaju. Ipak, riječ je o značajnoj gesti, posebno kada se ima u vidu da se Marovićev prethodnik na čelu tadašnje SRJ Vojislav Koštunica otvoreno odbio ispričati za zločine koje su u BiH počinile vlasti i građani SRJ. </p>
<p>Zbog toga su i reakcije javnosti u Sarajevu uglavnom u pozitivnom tonu. Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH i lider Stranke demokratske akcije (SDA) kazao je kako je riječ o gesti koja predstavlja doprinos boljem razumijevanju: »Pozdravljam ovu izjavu jer je ona doprinos poboljšanju i razvoju dobrosusjedskih odnosa između dviju zemalja«, rekao je Tihić.</p>
<p>I lider druge velike bošnjačke stranke Safet Halilović pozdravio je Marovićevu ispriku, no istodobno je upozorio da značenje i domete ove političke geste ipak valja mjeriti načinom na koji će biti rješavana konkretna i praktična pitanja: »Marović se ispričao građanima BiH, ali istodobno su s dnevnog reda Međudržavnog vijeća za suradnju skinuta tri veoma bitna zakona za rješavanje egzistencijalnih problema. Iskrenost njegove izjave treba gledati i kroz ovu prizmu«, tvrdi prvi čovjek Stranke za BIH.</p>
<p>Sarajevski su mediji vijest o Marovićevoj isprici objavili kao glavnu vijest na naslovnim stranicama. Oslobođenje naglašava da njegova isprika znači i priznanje da su zlo i nesreća u BiH stigli iz Srbije i Crne Gore, dok Dnevni avaz ispriku ocjenjuje »povijesnom«. Isti list tvrdi da je srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac, inače član SDS-a, propratio Marovićevu izjavu s vidnom nelagodom i »crvenilom u licu«.</p>
<p>Hrvatski član i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, također je iskazao iznenađenje Marovićevom gestom. Naglasivši da je riječ o osobnom stavu, rekao je da ima puno razumijevanje za izjavu predsjednika SCG. »To je civilizacijska poruka, civilizacijska norma, koja će pomoći da sve one duševne i fizičke rane koje su mnogi osjetili na ovom prostoru, što lakše zacijele«, rekao je Čović.</p>
<p>Reakcije u Republici Srpskoj (RS), naravno, ponešto su drugačije. Predsjednik oporbenog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik kazao je kako ispriku predsjednika SCG građanima BiH ne treba shvatiti kao dokaz krivice, već kao povod da se i drugi ispričaju: Ne mislim da je to neka posebna stvar, ali mislim da je izgleda došlo vrijeme da sudionici svih događaja jedni drugima upute iskaze isprike, kako bi lakše došlo do pomirenja i praštanja.«</p>
<p>U Demokratskoj narodnoj stranci i SDS-u pitanje isprike povezuju s mogućim povlačenjem tužbe što ju je BiH protiv SRJ pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, optužujući SRJ za agresiju i genocid. »Ovo pokazuje da postoji želja jedne strane za rješenje pitanja tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, tako da Bošnjaci koji forsiraju tu tužbu to moraju shvatiti kao gestu dobre volje kako bi se našao zajednički jezik i za taj problem«, kazao je Marko Pavić, predsjednik DNS-a. SDS-ovi dužnosnici tvrde »kako sada treba očekivati povlačenje tužbe«, a u ovoj stranci istodobno minimiziraju Marovićevu gestu tvrdeći da je ona vjerojatno učinjena kako bi se poboljšali bilateralni odnosi BiH i SCG.Naravno, politički predstavnici u Federaciji BiH odbijaju mogućnost da Marovićeva isprika bude razlog za povlačenje tužbe u Haagu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Spomenik ubijenim Židovima gradi tvrtka s nacističkom prošlošću</p>
<p>Zaštitu spomenika od grafita i prljavštine ugrađuje tvrtka Degussa koja je u vrijeme nacionalsocijalizma proizvodila otrovni plin ciklon B kojim su u plinskim komorama ubijeni milijuni Židova</p>
<p>BERLIN, 14. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč mračnoj ulozi u vrijeme nacionalsocijalizma, kemijska tvrtka Degussa ostaje uključena u izgradnju spomenika ubijenim Židovima koji se gradi u srcu Berlina, nedaleko od Brandenburških vrata. Tako je odlučila Zaklada za izgradnju spomenika koji će se sastojati od 2700 betonskih stupova, a trebaju biti podignuti do 2005. godine. </p>
<p>Naime, izgradnja je bila prekinuta od listopada jer se ispostavilo da zaštitu spomenika od grafita i prljavštine ugrađuje tvrtka Degussa koja je u vrijeme nacionalsocijalizma proizvodila otrovni plin ciklon B kojim su u plinskim komorama ubijeni milijuni Židova. </p>
<p>Reakcije na ovu odluku Zaklade su podijeljene. Alexander Brenner predsjednik berlinske Židovske općine u Berlinu razočaran je tom odlukom. Lea Rosh, čija je ideja o podizanju spomenika, izjavila je da je najvažnije da on bude podignut. »Užasava me pomisao da bi Židovi i potomci žrtava holokausta mogli ostati bez tog spomenika.« Rosh smatra da je važno i da na području spomenika bude postavljena dokumentacija o Degussi u vrijeme nacizma. </p>
<p>Arhitekt spomenika Peter Eizenman ocijenio je pozitivno odluku da Degussa bude i dalje uključena u izgradnju spomenika. Eizenman se protivio isključivanju Degusse iz projekta i tim povodom je rekao: »Uvijek treba opraštati. To je bit ovog spomenika.« Međutim, prema njegovom mišljenju, ne smije se zaboravljati, i tim u vezi je značajna rasprava koja je tim povodom pokrenuta u Njemačkoj o ulozi ove kemijske tvrtke u vrijeme nacionalsocijalizma. </p>
<p>Predsjedavajući u rukovodstvu Zaklade, inače predsjednik Bundastaga Wolfgang Thierse izjavio je da ne može samo tako neka tvrtka biti isključena iz projekta jer bi dovelo u pitanje izgradnju i postavljene rokove za završetak spomenika i stvorilo pravnu nesigurnost. </p>
<p>Direktor Degusse Helmut Felht rekao je da je sadašnja tvrtka nešto sasvim drugo i da sudjelovanjem u izgradnji njegova tvrtka daje doprinos očuvanju sjećanja na žrtve. </p>
<p>Međutim, münchenski povjesničar Michael Wolffsohn oštro kritizira odluku da Degussa i dalje sudjeluje u izgradnji spomenika. »Držim da je odluka pogrešna. Simbolika spomenika dovodi se do apsurda«, izjavio je Wolffsohn u jednom intervjuu. Ukoliko se vrijeđaju žrtve, nemoguće je graditi mostove između potomaka, smatra ovaj povjesničar koji inače sumnja u spremnost Degusse da raščisti sa vlastitom prošlošću jer povijest Degusse istražuje povjesničar koga plaća tvrtka. Wolffsohn podsjeća da su se kod kineskih careva takve osobe zvali dvorski povjesničari. </p>
<p>No, čini se da povijesni i moralni razlozi ipak nisu bili ključni za ishod skandala oko Degusse, nego financijski. Naime, Zaklada je izračunala da bi traženje alternativa probilo sve rokove, a troškove povećalo za više od dva milijuna eura.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Uoči posjeta Britaniji, Bush nahvalio Blaira i pomirljivije govorio o krizama</p>
<p>Neki su izbrojali da je u George W. Bush u 40-minutnom susretu s novinarima uoči puta uputio čak 15 različitih komplimenata Blairu, s kojim se, kako je rekao, konzultira svakog tjedna/ Problemi oko spornih nuklearnih programa Irana i Sjeverne Koreje mogu se riješiti diplomatskim putem, rekao je američki predsjednik </p>
<p>LONDON, 14. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Amerika ne planira vojnu akciju protiv Irana niti Sjeverne Koreje izjavio je George Bush britanskim novinarima uoči svog skorog posjeta Velikoj Britaniji. Problemi oko spornih nuklearnih programa dviju zemalja mogu se riješiti diplomatskim putem, rekao je američki predsjednik. Irak je bio »jedinstveni slučaj«, jer je više od jednog desetljeća prkosio svijetu, rekao je Bush. »Ne mora se svaka situacija rješavati vojnom akcijom«, dodao je on u neočekivano pomirljivim tonu. </p>
<p>Američki predsjednik izrekao je čitavu lavinu pohvala na račun britanskog premijera Tonyja Blaira. »On je inteligentan, sposoban, pouzdani prijatelj i imamo o čemu pričati«, rekao je Bush. Neki su kasnije izbrojali da je u 40-minutnom intervjuu uputio čak 15 različitih komplimenta Blairu, s kojim se, kako ističe, konzultira svakog tjedna. </p>
<p>Posebno se potrudio ukloniti optužbe koje se često čuju u Britaniji, da je Blair navodno žrtvovao nacionalnu samostalnost u ime tijesnih veza s Washingtonom. »On je vrlo nezavisan. Da on misli kako je politika na kojoj smo obojica radili kriva, on bi mi to rekao«, objasnio je Bush.</p>
<p>Tijekom svog trodnevnog putovanja u Britaniju idućeg tjedna, George Bush će biti gost britanske Kraljice. »Kada sam živio u Texasu nisam ni sanjao da ću odsjesti u Buckinghamskoj palači«, rekao je on, šaljivo dodajući da je morao unajmiti frak za tu priliku. Bush se s Kraljicom prvi put sreo još 1992. u Washingtonu, u vrijeme kada je njegov otac bio predsjednikom Sjedinjenih Država. Zabilježeno je da ga je to prilikom Kraljica upitala je li on »crna ovca u obitelji«, na što je on odgovorio »čini mi se da bi to moglo biti istina«. </p>
<p>George W. Bush je svjestan da se u Londonu pripremaju masovne demonstracije protiv njega i protiv rata u Iraku. Američki predsjednik je izjavio da je »fantastično« što britanski narod ima punu slobodu da otvoreno demonstrira. Premda Bush tvrdi da se ne boji protesta, američki dužnosnici zaduženi za osiguranje traže da se doslovce isprazne i blokiraju čitavi dijelovi Londona, po kojima bi se on trebao kretati prilikom svog posjeta, podsjeća međutim u petak Mirror. Mirovni aktivisti najavili su marš 100.000 prosvjednika središtem Londona. </p>
<p> Spomenuti britanski list istog je dana objavio i anketu koja otkriva da gotovo polovina Britanaca misli da George Bush više šteti nego li koristi svjetskom miru. Britanci se bune i protiv astronomskih troškova osiguranja Bushovog posjeta, koji će se popeti na četiri milijuna funti. </p>
<p>Američki predsjednik, koga svjetsko javno mnijenje često optužuje za ratobornost, u svom je intervjuu za britanski tisak ponudio pomirljivi stav oko Sjverne Koreje i Irana - dviju zemalja koje je, zajedno s Irakom, svrstavao u »osovinu zla«. Rekao je, naime, da je tu moguće diplomatsko rješenje.</p>
<p> Skori razgovori s Tonyjem Blairom neminovno će se dotaknuti te teme. Očekuje se da će britanski premijer i američki predsjednik razgovarati i o stvarima u kojima se razilaze. Jedna od njih je status britanskih građana zarobljenih u Afganistanu. Zajedno s drugim sličnim zarobljenicima, njih Amerikanci drže u svojoj bazi Guantanamo na Kubi, izvan domašaja vlastite jurisdikcije i mimo odredaba Ženevske konvencije.</p>
<p>Blair i Bush razgovarat će i o stvaranju europskih obrambenih snaga - za koje Amerika brine da bi mogle postati konkurencija NATO-u. U intervjuu za britanske novinare George Bush je međutim izrazio uvjerenje kako Tony Blair ne bi zagovarao ništa što bi moglo ugroziti NATO - dodajući da ima puno povjerenje u njega u tom pitanju.</p>
<p> Bushova savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice izjavila je u četvrtak da će američki predsjednik ponuditi Britaniji i pomoć u jačanju mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj. Dodala je da će Bush saslušati i britanske vojne savjete o tome kako izaći na kraj s gerilskim ustankom u Iraku. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw izjavio je istoga dana, prilikom svog posjeta Washingtonu, da će Britanija poslati u Irak dodatne vojne snage, bude li to potrebno. </p>
<p>Javno mnijenje Sjedinjenih Država loše prihvaća činjenicu da je više američkih vojnika poginulo nakon pada Saddamovog režima, nego tijekom samog rata. Amerika stoga smišlja izlaznu strategiju, te želi požuriti i s prenošenjem vlasti na prijelaznu iračku vladu. U razgovoru za britanske novinare George Bush izjavio je međutim da se američke snage neće povući ni iz Iraka niti iz Afganistana »dok posao nije obavljen«. Na pitanje uključuje li to hvatanje Osame bin Ladena i Saddama Husseina, Bush je odgovorio: »Da, to je dio toga, no još je važnije slobodno i demokratsko društvo. To je (naša) misija«.</p>
<p>Uoči iračkog rata, Bush je izbjegavao reći da je cilj vojne intervencije hvatanje ili likvidacija Saddama Husseina, nego je spominjao »promjenu režima«. No, kako je situacija u Iraku i dalje nesređena, savjetnici američkog predsjednika počinju isticati da će tek Saddamovo hvatanje ili smrt simbolizirati vidljivu pobjedu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Abizaid: Gerila nas neće prisiliti da se povučemo</p>
<p>Snage koje se u Iraku suprotstavljaju američko-britanskoj koaliciji ne broje više od 5.000 ljudi, ali pokazuju višu razinu koordinacije, ističe američki general </p>
<p>BAGDAD/NASSIRIYA, 14. studenoga</p>
<p> - Američki helikopter tipa »Apache« ubio je u napadu u četvrtak navečer sedmero iračkih gerilaca koji su se pripremali ispaliti projektile na američku vojnu bazu nedaleko Tikrita, rekla je u petak glasnogovornica američkih snaga.</p>
<p> »Helikopter tipa AH-64 nalazio se u izviđačkom letu kad je spazio gerilce koji su se pripremali za napad, pokušavajući ispaliti projektil na naše snage«, rekla je glasnogovornica. Nedugo nakon incidenta na mjesto događaja stigle su američke kopnene snage i pronašle tri uništena kamiona. U jednom od njih nalazilo se 50 projektila. Američki vojnici su u blizini mjesta napada pronašli dva bunkera. U jednom se nalazilo oko 300 projektila, dok se u drugom nalazilo 200 do 300 raketa duljine dva metra, rekla je glasnogovornica</p>
<p>Američke snage objavile su da su u petak u Tikritu uhitile četvoricu Iračana optuženih za napade na američke borbene helikoptere, nakon što su dan ranije pod istom optužbom uhitile dvadesetak osoba.</p>
<p> I Bagdadom su u noći na petak odjekivale eksplozije i pucnjava iz teških mitraljeza. Američki vojni glasnogovornik je priopćio da su američke snage pokrenule kopneni i zračni napad na »neprijateljske ciljeve« u sklopu operacije »Željezni čekić«. </p>
<p>»Snage koje se u Iraku suprotstavljaju američko-britanskoj koaliciji ne broje više od 5.000 ljudi, ali pokazuju višu razinu koordinacije«, priopćio je američki general John Abizaid koji rukovodi vojnim operacijama u regiji.</p>
<p> Prema njegovim riječima, u najopasnije snage otpora pripadaju lojalisti odani svrgnutom predsjedniku Saddamu Husseinu. I strani borci, koji ulaze preko 'mekih' granica, također predstavljaju prijetnju, rekao je Abizaid.</p>
<p> »Cilj neprijatelja nije vojno nas poraziti već slomiti volju SAD-a i prisiliti nas da se povučemo«, ocijenio je general.</p>
<p>On ističe da pobunjenicima to neće poći za rukom jer »nemaju široku potporu« ali je poručio da »kako napredujemo vojno moramo istovremeno napredovati i na gospodarskom i političkom planu«. Australija je u petak najavila da će dio od svojih 850 vojnika zadržati u Iraku šest mjeseci duže nego što je obećala. Oko 160 pripadnika zrakoplovnih snaga, koji su se trebali vratiti u siječnju iduće godine, ostat će u Iraku do sredine 2004.</p>
<p>Istodobno talijanski karabinjeri u petak su počeli pripreme za pretraživanje rijeke Eufrat gdje se nalaze mogući ostaci nestalih nakon samoubilačkog atentata u kojem je poginulo 28 Talijana i Iračana u Nassiriyi, objavile su talijanske snage.</p>
<p>Inače, visoki UN-ov dužnosnik, jedan od zaduženih za donošenje odluke o povratku UN-ova osoblja u Irak, izjavio je u petak da je povratak teško zamisliv dok se ne popravi sigurnosno stanje u zemlji. Naime, visoki UN-ovi dužnosnici sastali su se na Cipru kako bi dogovorili preporuke za glavnog tajnika Kofi Annana o povratku osoblja u Irak. Većina osoblja povučena je nakon bombaškog napada na stožer UN-a u Bagdadu 19. kolovoza. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Iberoamerički summit bez Fidela Castra</p>
<p>Predsjednici 23 zemlje na skupu o razvoju i globalnim procesima u bolivijskom gradu Santa Cruzu </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Brži gospodarski razvoj latinoameričkih zemalja te njihovo uključenje u globalne ekonomske procese - teme su koje dominiraju 13. Iberoameričkim summitom koji se održava u bolivijskome gradu Santa Cruzu u petak i subotu. </p>
<p>Kako javljaju agencije iz toga grada (u kojemu važnu ulogu imaju obitelji hrvatskoga podrijetla: Matkovic, Marinkovic, Kuljis i ostale) sudionike 23 zemlje toga važnoga regionalnog skupa štiti oko 6000 policajaca. Stoljetni povijesni, kulturološki, civilizacijski, a sve više i gospodarski odnosi povezuju dvije zemlje Iberskoga polutoka - Španjolsku i Portugal - s njihovim bivšim kolonijama u Latinskoj Americi. U nastojanju da se izvuku iz siromaštva, socijalnih problema, a često i političke nestabilnosti, zemlje južno od Rio Grandea sve više mogu računati na pomoć Madrida i Lisabona, osobito u međusobnim trgovinskim pregovorima s Europskom unijom. Stoga nije čudno da su skupu u Santa Cruzu, uz latinoameričke presjednike, nazočni i portugalski predsjednik Jorge Sampaio te španjolski kralj Juan Carlos, a važan je gost skupa i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan. </p>
<p>U tome je društvu vrlo zapažena odsutnost kubanskoga predsjednika Fidela Castra, koji je bio zvijezda prvih deset sastanaka na vrhu, a posljednja je tri napadno izbjegao. Ovaj put njegov nedolazak tumači se kao znak da nije zadovoljan pripremljenom deklaracijom o kršenju ljudskih prava na Kubi, koja je već podijelila nazočne i otežala donošenje završnoga dokumenta. </p>
<p>Kako bi zaustavio nagađanja o razlozima Castrova izbivanja sa sastanka, koji je bio prilika za prekid diplomatske izolacije Kube, bolivijski ministar vanjskih poslova Juan Ignacio Siles rekao je novinarima da kubanski predsjednik nije došao zbog »drugih prije dogovorenih aktivnosti« te da »u njegovoj odsutnosti ne treba tražiti neku poruku« .</p>
<p>Skup u dobro čuvanome hotelu Tajibos u Santa Cruzu zasad prolazi mirno, što je u suprotnosti s prošlomjesečnim krvavim neredima oko glavnoga grada La Paza u kojima su poginule 82, a ranjeno više od 400 osoba. Zbog nasilja koje su tada izazvale jake snage policije i vojske, predsjednik Gonzalo Sánchez de Lozada morao je dati ostavku, a vlast je 17. listopada preuzeo njegov potpredsjednik Carlos Mesa.</p>
<p>I dok se očekuju konkretni dogovori o mehanizmima koji bi pomogli da se smanji siromaštvo latinoameričkih zemalja, koje sada iznosi 44 posto, Bolivijci sumnjaju da će se za sastancima u luksuznom hotelu naći rješenja za probleme koje oni svakodnevno proživljavaju. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Zamka »laganoga« engleskog jezika: Jezična podređenost zametak je kulturne podređenosti </p>
<p>Gotovo u potpunosti je ispunjeno obećanje da će od 1. studenoga biti organizirano učenje stranoga jezika za sve učenike prvoga razreda osnovne škole. O tome se čulo na radiju i televiziji 10. studenoga, a 11. studenoga o tome su pisale novine pa i novinarka Mirela Lilek u Vjesniku. </p>
<p>Reklo bi se da su svi zadovoljni: Ministarstvo prosvjete i športa stoga što je ispunilo svoje obećanje, roditelji zato što se poštovala njihova želja, a svi zajedno zbog toga što su djeca stranim jezikom oduševljena. Dakako, kudikamo je najveći postotak djece koja se, po želji roditelja, vesele engleskomu jeziku (85 posto), dok je onih koji se vesele njemačkomu 14 posto, a samo je simboličan broj onih koji se vesele talijanskomu ili francuskomu. Ti su jezici, prema Vjesniku, zastupljeni »sa po 0,10 posto«!
Zastupljenost engleskoga jezika bila bi i veća da se do kraja ostvarila želja roditelja. U članku se, primjerice spominje da će se ispitati slučaj u jednoj školi u kojoj je, na račun njemačkoga jezika, izgubio satnicu predavač engleskoga. Ne spominje se koliko je predavača njemačkoga, francuskoga ili talijanskoga izgubilo svoju satnicu na račun engleskoga, odnosno koliko takvih uopće nije moglo naći zaposlenje u školi upravo stoga što se nije ozbiljnije vodilo računa o našoj potrebi za višejezičnošću. </p>
<p>Ali, kako rekoh, čini se da su na jednom svi zadovoljni ili kao da su se svi pomirili s tim da je danas sasvim logično da roditelji žele engleski jezik i da je prirodno započeti s učenjem od prvoga razreda jer da je on djeci bliži i lakši. </p>
<p>Citirat ću što o učenju engleskoga jezika piše Ivo Andrijević (Riječ, Glasnik Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden, prosinac 2002.) Zanimljiv je i sam naslov: »Haloween i kulturna globalizacija«, a i podnaslov: »Nepromišljenim uvozom američkog engleskog i američkih običaja Europljani se ponizno podvrgavaju američkoj dominaciji«. A o učenju engleskoga piše ovako: »Europljani nisu ni pokušali ozbiljno naći zajednički jezik. Što će im? Kako bi na njemu ugovarali 'business'? No kud vodi olako prihvaćanje jezika? Ravno u kulturnu podređenost u globaliziranoj kulturi, makar tek u daljoj budućnosti. Europljani podcjenjuju opasnost zamke 'laganog' jezika (za razliku od 'teškog' latinskoga), koja se u engleskome sastoji u tome da se zbog jednostavne gramatike već nakon malo učenja može kako-tako sporazumijevati, što opet vodi tomu da se prestane učiti u nadi da će se samo brbljanjem dalje napredovati.</p>
<p> To je međutim moguće samo ako vam sugovornik odlično vlada engleskim i uz to vam još želi i pomoći, ali takvih je puno manje od onih koji će poput vas govoriti oskudnim rječnikom i jednostavnim rečeničnim sklopovima na koje ćete se brzo naviknuti i tečno se njima služiti. </p>
<p>Upali ste u zamku iz koje se samo s mnogo truda možete izvući (otprilike koliko bi vam trebalo i za latinski), jer engleski je vrlo složen jezik s obiljem taško primjetnih, ali vrlo važnih razlika, na koje, zavarani lakom gramatikom, i ne obraćate pažnju. Govorite bez zamuckivanja, ali ste ipak u svakoj ozbiljnijoj raspravi beznadno podređeni onima kojima je engleski materinski jezik (makar to bila i američka inačica), jer ne vladate izražajnom složenošću.</p>
<p> A jezična podređenost je zametak kulturne podređenosti. Štoviše, nije nezamislivo ni da vam skučenost izražajnih mogućnosti kod uporabe engleskoga toliko prijeđe u naviku da se to malo-pomalo odrazi i na materinski jezik u obliku osiromašenih jezičnih potreba.«</p>
<p>Ono što je Andrijeviću »težak« latinski, to su u ovom slučaju, s obzirom na prvi strani jezik, »teški jezici« njemački, francuski, talijanski, španjolski i možda još koji jezik. </p>
<p>Ako je, po mišljenju stručnjaka, i za sam engleski doista povoljnije ako se počne s njemačkim, francuskim ili kojim drugim jezikom, onda ne znam - a htio bih čuti - što je bilo presudno da se počne pretežno s engleskim. Mislim da su tu roditelji bili ipak samo neuvjerljiva izlika. </p>
<p>Dakako, sve se može ispraviti sljedećih godina, pa ako se pitanje ne »zaboravi«, redoslijed jezika može već do godine biti drukčiji. Onaj koji više motivira učenike. Jedino tako će se postići stvarna višejezičnost. </p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uvijek »mlada« Nela Eržišnik najveća je komičarka hrvatske scene </p>
<p>Nedavno je Željka Ogresta ugostila 82-godišnju komičarku Nelu Eržišnik. Osamdesetdvije godine? Dobro ste pročitali, ali čuli i vidjeli? I, uvjerili se da je Nela još uvijek »mlada« i najveća komičarka hrvatske scene. Kao nekad, ona sve pretvara u smijeh, a sad, ako treba, i svoje polaganije i opreznije kretnje. Jer njoj pokreti, scena, šank, kulisa i scenski efekti nisu ni nužni. Dovoljna je njezina riječ, s kojom ismijava upravo ono što masa u određenom vremenu iščekuje. Njoj ne trebaju uvozni tekstovi razglašenih komediografa, jer ona zna sama pisati i smišljeno to pretvarati svojstvenom glumom u klasiku hrvatskoga scenskog humora. Dok gladni zabave i smijeha uvozimo na veliko i emitiramo svaku večer skupe američke TV komedije s umjetno montiranim smijehom (valjda se zato i mi smijemo), dok raznorazne satiričke scene i scenčice nastoje izmamiti preko nekih viceva za šankom jeftini »tržišni« smijeh, te smatraju da je seks-akrobatika jedini razlog za zabavu, jednu je Nelu Eržišnik »iz prošlog stoljeća« takav repertoar odavno otpisao. Po tom umovanju vani bi odavno već otpisali predstave i glumce koji privlače dok privlače, pa makar to trajalo desetljećima. Jer, vani znaju: zamjena za klasiku ne viri iza svakoga ugla. Zato i jest »klasika«. A to je Nelina »Marica Hrdalo« i ostali njezini jednostavni, ali ljudski likovi, s kojima ona točno znade koje i kakve naše gluposti ismijati, pa ako treba i sebe samu.</p>
<p> Donekle je našla nasljednicu u onoj Splićanki Čulini na kraju »Glamura«, iako su to dva mentaliteta i humora koji nisu i ne mogu biti isti ... ni u odabiru riječi. Ali, zamislite valjanja u gledalištu kada bi na istoj sceni spojili njih dvije, Nelu i Arianu! Ulaznice bi, vjerujem, bile unaprijed rasprodane. </p>
<p>MLADEN HANZLOVSKY Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Naši biskupi koji ultimativno traže povrat nekretnina kao da zaboravljaju Papine poruke </p>
<p>Čitam u medijima da Crkva od države traži povrat 40 objekata, a odmah iza tih riječi čitam da biskupi »žurno i bezuvjetno« zahtijevaju nekretnine vrijedne sto milijuna eura.</p>
<p>Te riječi i takav stav hrvatskih crkvenih dostojanstvenika zvuče mi ultimativno. U potpunosti se slažem kao vjernik s riječima Gorana Granića, koji je i sam vjernik, a koji kaže: prvo povrat građanima, a onda Crkvi, jer Crkva nije u nimalo povlaštenijem statusu od ostalih građana Republike Hrvatske koji traže povrat svoje imovine. Papa Ivan Pavao II. izričito naglašava da se trebamo solidarizirati s najsiromašnijima. Jesu li te njegove riječi u skladu sa stavovima naših biskupa? Smatram da nisu. </p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pitomi obronci Zagrebačke gore pretvaraju se u džunglu na asfaltu</p>
<p>Ne treba se popeti u avion da bi se vidjela kataklizma Hommo Urbaniensisa na pitomim obroncima Zagrebačke gore: kućice, kuće pa na kraju kućetine. Od nekadašnje divne prirode načiniše džunglu na asfaltu. Svaka tamošnja stambena jedinica ima barem jedan automobil radi udobnijeg odlaska na posao ili u kupovinu. Metalne krntije najčešće su načičkane po uskim puteljcima i nemogućim stazama, zagorčavajući život svima, a ponajviše djeci - o dvorištima i zelenim ledinama, s rijetkim iznimkama, može se samo sanjati. Stambena politika vođena profiterstvom i drugim anomalijama ostavila je i dalje ostavlja svoje perverzno nasljeđe, taj životni prostor podsjeća na zgusnuta rodina gnijezda.</p>
<p>Analizirao sam jedan stambeni objekt u Zagrebu u podnožju Medvednice s 14 stanova. Konkretno, u stambenoj jedinici od 68 četvornih metara više od deset četvornih metara otpada na dva balkona i jednu lođu, pri čemu su balkoni na nesimetričnom dnevnom boravku, a to znači i dvoja vrata, te je korisna zidna površina smanjena. Da je napravljen jedan balkon, ali s većom površinom, bolja bi bila upotrebljivost i balkona i dnevnog boravka, manje sunčane pripeke ljeti i rashlađivanja zimi.</p>
<p>Širina stuba je stotinu centimetara, kao da po njemu prolazi jedna, a ne 14 obitelji. Na stubištu nema prozora, a nije ugrađena ni neonska rasvjeta, da se smanji utrošak električne energije. Pitanje za razmišljanje: kako se zove ustanova koja u 21. stoljeću izdaje zeleno svjetlo projektu takove kuće? To stambeno cicijaštvo može se izbjeći razmještajem industrije pa i drugih centara moći u manje naseljena područja države pa će tako prenapučenost i sve druge posljedice postati stvar prošlosti. </p>
<p>MIRKO ŠARČEVIĆ Županja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Pucao iz »kalašnjikova« misleći da ga žena vara s Tutom </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u petak je Drago Židov (48) osuđen na zagrebačkom Županijskom sudu na godinu dana zatvora zbog pokušaja ubojstva svoje bivše supruge prije više od 11 godina. </p>
<p>Židova koji je na suđenju poricao djelo tvrdeći da jeste uperio pušku u svoju suprugu, no, da nije namjeravao pucati, već je nesvjesno pritisnuo okidač, teretilo se da je 25. ožujka 1992. u kockarnici hotela »Hollyday« u Jankomirskoj ulici, iz »kalašnjikova« koji je posjedovao kao pripadnik 135. brigade HV-a, ispalio pet metaka prema svojoj tadašnjoj supruzi Janji Židov. Četiri metka su završila u zidu kockarnice, no jedan je Janji Židov probio bubreg teško je ozlijedivši. </p>
<p>Povod je, kako je Židov svojevremeno ispričao istražnom sucu, bio njegova sumnja da ga supruga vara s vlasnikom kockarnice Mladenom Naletilićem Tutom. Židova je zbog ovoga djela Vojni sud osudio na tri godine zatvora, a tada ga se teretilo i za dovođenje u opasnost opće opasnom radnjom. No, Vrhovni sud je 1999. godine ukinuo tu presudu, a u međuvremenu je za »dovođenje« nastupila zastara.</p>
<p>Obrazlažući presudu, predsjednik vijeća, sudac Ivan Turudić, u petak je rekao da je nedvojbeno utvrđeno da je Židov pucao s namjerom, jer je ispaljeno pet metaka te se radilo o opasnom oružju. </p>
<p>Kao olakotne okolnosti Židovu je uzeto učestvovanje u Domovinskome ratu, njegova smanjena ubrojivost zbog ratnog stresa, velika alkoholiziranost prilikom počinjenja djela, te protok vremena od događaja, pa mu je izrečena i mjera liječenja od alkohola. Sud je uvažio i činjenicu da je otac jednog djeteta kojega odgaja, te da je sada u »kako-tako« dobrim odnosima s bivšom ženom. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Devet godina zatvora za ubojstvo kolege</p>
<p>Pripadnik bivše milicije Milorad Dobre nije dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima i za njim je raspisana tjeralica</p>
<p>ZADAR, 14. studenoga</p>
<p> - Pripadnik bivše milicije Milorad Dobre (36), u petak je u odsutnosti na Županijskom sudu u Zadru nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora. </p>
<p>Dobre je 6. studenoga 1989. godine u Zadru na podmukao način ubio svog tadašnjeg kolegu Juru Čulinu. Njih dvojica su bila u potjeri za Stankom Lukićem Cvikom koji je htio ući u prostorije policije koja se tada nalazila u zgradi Okružnog suda, nakon čega je pobjegao, a policija se tada dala za njim u potjeru. </p>
<p>U policijskom vozilu zajedno su bili Jure Čulina i Milorad Dobre, a u trenutku kada su ugledali Lukića, Čulina koji je vozio, stao je i izišao iz automobila ispalivši dva hica iz pištolja u pravcu Lukića, dok je Dobre sjedio na mjestu suvozača s automatskom puškom iz koje je, u trenutku dok je Čulina bio pored automobila, u njega ispalio dva hica iz puške usmrtivši ga. </p>
<p>Dobre se kasnije sam ranio u nogu iz Čulinina pištolja, kako bi prekrio tragove i Čulininu smrt pripisao Lukiću. No nakon nalaza balističkog vještaka odmah je bilo jasno da je Jure Čulina ubijen iz automatske puške, a ne iz pištolja. </p>
<p>Inače, Dobre nije dostupan trenutno hrvatskim pravosudnim tijelima i za njim je raspisana tjeralica.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Fiktivnim računima do zarade od 1,5 milijuna kuna</p>
<p>Upravitelj Poljoprivredne zadruge »Sloga« iz Novog Marofa novac je kanalizirao na račune tvrtki svojih prijatelja, a istu je metodu preuzeo i njegov nasljednik i krivotvorio dokumente </p>
<p>VARAŽDIN, 14. studenoga</p>
<p> - Varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je novomarofskom Općinskom sudu optužnicu protiv Dragutina Koščaka, Ivana Ključarića i Marijana Meštrića zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te pomaganja u tom kaznenom djelu.</p>
<p>Koščaka se tereti da je u razdoblju od 5. studenoga 1998. do 24. siječnja 2000. godine, kao upravitelj Poljoprivredne zadruge »Sloga« u Novom Marofu, kako bi neplaćanjem poreza i doprinosa zadruzi pribavio imovinsku korist, organizirao da se sredstva od poslovanja, umjesto na žiro račun zadruge polažu u blagajnu. Nakon toga je sklapao fiktivne ugovore o pozajmici s poduzećima »Meštrić«, »Ključice«, »Bor« i »Komunalac«, na temelju kojih je gotovinu iz blagajne usmjeravao na žiro račune tih poduzeća. Zatim je, u dogovoru s odgovornim osobama tih poduzeća, financijsko poslovanje zadruge organizirao preko žiro računa spomenutih tvrtki, pa je na taj način izbjegao plaćanje poreza i doprinosa, a »Slogi« pribavio korist od oko 1,5 milijuna kuna. Kako bi takvo poslovanje prikrio, kaže optužnica, Koščak je krivotvorio pojedine financijske dokumente.</p>
<p>Ključarić je, pak, prema optužnici, od 25. siječnja do 15. prosinca 2000. godine, nakon što je pruzeo dužnost upravitelja »Sloge«, nastavio s Koščakovim načinom poslovanja, iako je znao da ono nije u skladu sa zakonom. Na taj je način »Slogi« pribavio korist od 313.669 tisuća kuna. Tereti se i da je 17. veljače 2000. godine sklopio kupoprodajni ugovor od 100.000 kuna sa Stjepanom Bukvićem za kuću s gospodarskim zgradama i dvorištem, iako je znao da nad tom nekretninom postoji založno pravo Porezne uprave. To je učinio kako bi Poreznu upravu onemogućio da naplati dug s osnova neplaćenih poreza.</p>
<p>Meštrića se tereti da je u razdoblju od 15. studenoga 1998. do 15. prosinca 2000. godine, kao direktor poduzeća »Meštrić« , s Koščakom i Ključarićem dogovorio fiktivne pozajmice na temelju kojih se novac iz blagajne »Sloge« usmjeravao na račun poduzeća »Meštrić«. Na taj je način iz »Sloge« na žiro račun spomenutog poduzeća uplaćeno više od četiri milijuna kuna. </p>
<p>Koščak je u istrazi rekao da se ne smatra krivim te naveo da se s tim u vezi protiv njega već vodio kazneni postupak. Krivim se nije osjećao ni Ključarić, koji je rekao da je, nakon što je Koščaku istekao mandat, nastavio s praksom koja je bila uvriježena u zadruzi te sam nije potpisivao nikakve ugovore o pozajmicama. Za vrijeme njegovog upravljanja zadrugom, novcem od poslovanja plaćali su se računi za struju, telefon i plin te računi dobavljača, dok se porezi i doprinosi nisu plaćali. Ključarić je priznao da je s Bukvićem sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine, no za rješenje o ovrsi nije znao te je u vrijeme zaključenja ugovora imao sudski zemljišno -knjižni izvadak na kojem je pisalo da nad nekretninom nema tereta.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bivšeg ljubavnika kuhinjskim nožem ubola u vrat</p>
<p>OSIJEK, 14. studenoga</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, dvadesettrogodišnja Mirela Z. proglašena je krivom za počinjeno kazneno djelo pokušaja ubojstva te joj je određena kazna zatvora u trajanju od godinu i pol dana. </p>
<p>Prema optužnici, ona je 3. studenoga 1999. godine oko 20 sati, u sobi broj 8 hotela »Termia« u Bizovcu pokušala ubiti svog bivšeg ljubavnika Vedrana T. </p>
<p>Naime, dok je on ležao na krevetu zatvorenih očiju, ona je sjela na njega te je iz svoje torbice izvadila kuhinjski nož sa oštricom dugom 16,5 cm. U trenutku kada je zamahnula nožem, on je otvorio oči te se, vidjevši oštricu ispred sebe, pokušao obraniti rukom. Međutim, uspio je tek 'promijeniti smjer' oštrice noža koju mu je Mirela Z. zarila u lijevu stranu vrata, na dubinu od oko tri centimetra. Osim te ozljede, zadobio je i ranu na palcu šake. </p>
<p>Podsjetimo, riječ je o ponovljenom suđenju u kojemu je Županijsko državno odvjetništvo dijelom izmijenilo zakonsku kvalifikaciju djela. Tako je pokušaj ubojstva s neizravnom namjerom izmijenjen u teži oblik, odnosno u pokušaj ubojstva s izravnom namjerom. Prvom je presudom Mireli izrečena kazna od godinu dana zatvora. </p>
<p>U obrazloženju nove presude, sudac Dragan Poljak je istaknuo da je optužena bila inicijator sastanaka u hotelu, te da njezine tvrdnje »da je cijeli dan nosila nož samo da bi zaplašila Vedrana«, nisu logične. </p>
<p>»S obzirom da je već rano ujutro ponijela nož, očito je da je imala određene namjere«, zaključio je sudac. </p>
<p>Kao olakotna okolnost u obzir je uzeta činjenica da je optužena u vrijeme počinjenja kaznenog djela imala samo 19 godina, te da je Vedran T. svojim ponašanjem pridonio situaciji. Naime, on je Mireli Z. prijetio riječima da je kamerom na videokasetu snimio njihov spolni odnos, te ju je time ucjenjivao kada je ona htjela prekinuti njihovu vezu. </p>
<p>Tužila ga zbog »prisilnog seksa«</p>
<p>Osim ovoga suđenja, okončan je i spor u kojem je Mirela Z. podigla privatnu tužbu protiv bivšeg ljubavnika Vedrana T. On je nepravomoćnom presudom osječkog Općinskog suda oslobođen krivnje za prijetnju i prisilu na spolni odnos. Optužnica ga je teretila da je tijekom kolovoza 1999. godine, u stanu svoje prijateljice imao spolni odnos s Mirelom Z. te da je sve to snimio videokamerom. Kada je ona, nakon određenog vremena, odbila ponovno izaći s njim, zaprijetio joj je da će videokasetu na kojoj se vidi njihov seksualni odnos predati njezinim roditeljima, prijateljima i župniku. </p>
<p>Ona ga je tada pozvala da se nađu u bizovačkom hotelu »Termia«, gdje su iznajmili sobu. Nakon što joj je odbio predati kasetu, iz tobice je izvadila nož i ozlijedila ga. Videovrpca kojom je Vedran T. navodno ucjenjivao Mirelu Z. i prijetio joj nikad nije pronađena.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Suđenje za ubojstvo ženina bivšeg ljubavnika</p>
<p>VARAŽDIN, 14. studenoga</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u petak odgođeno suđenje Slavku Behinu optuženom za ubojstvo.</p>
<p>Tereti ga se da je 11. rujna prošle godine, nešto poslije pet sati ujutro, hicima iz pištolja ubio Janezeka Nedoga. Rasprava je odgođena zbog spriječenosti jednog člana raspravnog vijeća.</p>
<p>U dosadašnjem tijeku postupka svjedočila je, između ostalih, Jasminka Behin koja je s Nedogom bila u vezi oko dvije godine. Nakon prekida veze, Nedog joj je, kazala je, prijetio da će je ubiti, uništavao joj je automobile i to tako što bi u motor stavio ulje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, šibice u brave, bušio gume ili bi automobile izgrebao. Sve je to prijavljivala policiji, a Nedog joj je jednom zgodom priznao da je to sve on radio i dao joj novac za popravak guma. </p>
<p>Kazao je i da će to nastaviti raditi sve dok opet ne budu zajedno.</p>
<p>Na dan ubojstva probudili su je pucnjevi, istrčala je na balkon i čula Nedoga kako govori: »Ubio si me«. Uplašila se i vratila u kuću te nije ni pomislila da bi se takvo što uistinu i dogodilo. </p>
<p>Odnosi između Nedoga i Behina, koji je inače živio u susjedstvu, bili su dobri, a kad bi Nedog dolazio k njoj, znali su i porazgovarati. </p>
<p>S bivšim suprugom nije razgovarala o Nedogovim prijetnjama, jer joj je Behin odmah na početku rekao da se njega ne tiču njezin odnosi s Nedogom. </p>
<p>Za prijetnje su znala njezina djeca, prijetio je i njezinoj kćeri, a nakon ubojstva prijetili su im i Nedogovi sinovi. Nedog je, inače, kazala je svjedokinja, bio agresivan i mnoge je maltretirao. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Torcidaši dobili po osamnaest mjeseci uvjetno i pušteni</p>
<p>RIM, 14. studenoga </p>
<p> - Na 18 mjeseci zatvora uvjetno, s time što su odmah pušteni iz zatvora, osudio je u petak rimski sud sedmoricu mladih hrvatskih građana, navijača Hajduka, koji su bili uhićeni u Rimu 6. studenoga, na dan utakmice Roma - Hajduk.</p>
<p>Optužba ih je teretila za upad u trgovinu sportskom opremom u središtu grada s namjerom pljačke te pružanje otpora policiji, pri čemu je jedan policajac ozlijeđen. Nakon što je sudsko vijeće odbilo zahtjev branitelja mladići Ivan Laušić, rođen 1977. u Splitu, Mili Milas rođen u Mostaru 1984. Tomislav Zaninović rođen 1979. u Splitu, Josip Radmilo rođen 1978. u Splitu, Zoran Vlaški rođen 1983. u Sarajevu, Marinko Duka rođen 1977. u Splitu i Tomislav Smolčić rođen 1973. u Splitu, budu pušteni te da im se sudi u odsutnosti, branitelj i tužiteljica su došli do nagodbe po kojoj su osuđenici priznali djelo i osuđeni na 18 mjeseci uvjetnog zatvora, plaćanje kazne od po 400 eura i troškova boravka u zatvoru Regina Coeli, kao i sudskih troškova. O trošku hrvatskog veleposlanstva u Rimu organiziran im je u petak odlazak iz zatvora do rimskog kolodvora i vlak do Ancone, odakle će »Jadrolinijinim« brodom nastaviti, o trošku hrvatskog brodara, nastaviti put u Hrvatsku. U sudnici na optuženičkoj klupi bilo je i onih koji su plakali, ali su na kraju svi bili zadovoljni što se mogu vratiti kućama. Nakon pet godina, pod uvjetom da ne počine neko novo kažnjivo djelo, i ovo rimsko bit će im izbrisano.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>»Slunj«, »Stari Grad« i »Pakrac« morat će ploviti po ekološki ležernijim vodama</p>
<p>BRUXELLES, 14. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tankeri »Stari Grad« (IMO broj 6704397, 36 godina, dva zaustavljanja u lukama EU zbog opasnosti po okoliš, more, sigurnost pomorskog prometa) i »Slunj« (IMO broj 8943533, iz brodogradilišta izašao prije 43 godine), oba pod zastavom Tonge, stavljeni su na netom objavljenu listu brodova kojima je zabranjen ulazak u luke Europske Unije. Popisu brodova s »našim« imenima pridružio se bulk-carrier »Pakrac« (IMO broj 7601633), sa svojih četvrt stoljeća staža relativno mlad u društvu brodova s prve Unijine crne liste. »Pakrac« plovi pod zastavom St Vincenta i Grenadina. </p>
<p>Da je crna lista zajedno s paketom propisa o zaštiti mora usvojena nekoliko godina prije 14. studenoga, dana objave u Službenom listu EU, »katastrofe tankera 'Erika' i 'Prestige' sigurno se ne bi dogodile«, rekla je povjerenica za promet Loyola de Palacio. Ojačavanjem sadržaja paketa zakona znanih kao »Erika« i »Prestige« po zloglasnim tankerima, europsko se zakonodavstvo po strogosti približilo i gotovo i izravnalo s američkim, koje je postalo znatno strože nakon katastrofe tankera »Exxon Valdez«. </p>
<p>Tanker »Mistral II« pod zastavom Hondurasa star 46 godina jednako je po europske vode opasan kao 13 godina mlad bulk-carrier pod turskom zastavom »Alemdar 1«. Putnički brod »Dolfijn II«, nizozemskog imena ali pod panamskom zastavom, nakon četiri desetljeća plovidbe formalno jest prognan iz EU voda ali će svoju karijeru - i konstantnu prijetnju sigurnosti i putnika i okoliša - nastaviti na vlasnicima sigurnijem terenu gdje propisi nisu toliko striktni. </p>
<p>Prva lista zabranjenih brodova ujedno je i kolekcija »jeftinih« zastava. Alžir, Kambodža, Bolivija, Rumunjska i Gruzija, te u velikom broju slučajeva Turska, Sv Vincent i Grenadini, Maroko, Panama i države koje će dogodine ući u EU iako će brodovi pod njihovom zastavom prijetiti nekim drugim morima, Malta i Cipar, zaokružuju adrese mjesta registracije opasnih brodova. Sedam država su za Komisiju države jeftinih zastava i opasnih brodova. </p>
<p>Bulk-carrier »Mighty Confidence« možda jest nov sa svojih osam godina ali je sa dva zaustavljanja u lukama zbog sigurnosnih problema postao jednaka prijetnja kao i već spomenuti »Slunj« sa svoje 43 godine ili »Tedi« pod albanskom zastavom s 42 godine i dva zaustavljanja - dva manje od rekordera, »Gabrielle« pod bolivijskom zastavom. </p>
<p>Prema propisima EU, tri inspektorske zabrane isplovljavanja dok se ne uklone kronični sigurnosni problemi znače automatsku trajnu zabranu uplovljavanja broda u EU vode i luke. Najopasniji su brodovi bulk-carrieri; sedam od deset zadržanih brodova su iz ove kategorije. Lov na brodove ispod standarda sigurnosti preselit će flotu plovećih opasnosti iz EU u manje ekološki i sigurnosno svjesne krajeve svijeta. Unijini se specijalisti, istina, optimistički nadaju da će crna lista i sve veći broj inspektora u europskim lukama privoljeti vlasnike brodova na puno poštivanje i ispunjavanje sigurnosnih standarda. </p>
<p>Malo statistike: prema sadašnjim propisima obavljeno je oko 18 tisuća pregleda brodova, a jedan od rezultata intenziviranja kontrola jest i lista opasnih brodova. Vlasnici brodova s crne liste teško da će unaprijediti standarde na plovilima do mjere da se brodovi mogu vratiti u Unijine luke. Ili, u praksi, »Slunj« ne smije u EU niti je hrvatski brod, ali će ploviti i dalje, sve dok mu to jeftine zastave, globalni neharmonizirani propisi i neodgovornost u sprezi s gramzivošću to ne priječe. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sindikat traži reviziju konsolidacije PIK-a Vrbovec</p>
<p>Sindikat strahuje da Gavrilović namjerava zadržati samo 600 radnika / Za vrijeme dvogodišnje konsolidacije PIK-a Vrbovec otišlo je tisuću radnika, pa nije jasno otkud sada toliki višak, kaže sindikalni povjerenik Stjepan Leboš</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - U Vijeću za socijalno partnerstvo u ponedjeljak je dogovoren sastanak s predstavnicima Vlade i Hrvatskog fonda za privatizaciju, kako bi se utvrdilo pod kojim uvjetima tvrtka Gavrilović može preuzeti PIK Vrbovec, rekao nam je Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik u PIK-u Vrbovec.</p>
<p>Dodao je da će sindikat ostati kod toga da u PIK-u Vrbovec mora ostati svih 1370 zaposlenika, a ako se pojavi tehnološki višak, kaže on, odlazak iz PIK-a može biti samo na dobrovoljnoj osnovi.</p>
<p>Sindikat će, kaže Leboš, tražiti i reviziju konsolidacije tvrtke koja je trajala pune dvije godine. Za to vrijeme, dodaje, iz PIK-a je otišlo tisuću radnika, pa nije jasno otkud sada toliki višak, ako je konsolidacija tvrtke uspješno završena. U Sindikatu strahuju da Gavrilović prema izdvojenim sredstvima za iduću godinu namjerava zadržati 600 radnika. Otprilike toliko ih radi samo u PIK-ovoj proizvodnji, odnosno preradi mesa.</p>
<p>Vlada je, naime, prihvatila Gavrilovićevu ponudu za kupnju 5.565.716 dionica PIK-a Vrbovec, što je 99,73 posto temeljnog kapitala društva, po cijeni od 120.000 kuna, uz obvezu modernizacije i daljnjeg razvoja tvrtke.</p>
<p>Gavrilović, pak, treba zadržati zatečeni broj radnika najmanje tri godine od dana zaključenja ugovora, kao i osigurati najmanje 20 milijuna kuna za zbrinjavanje eventualnog viška zaposlenika, te za 40 milijuna kuna otkupiti dugoročne financijske obveze PIK-a prema državnim vjerovnicima, koje su 30. rujna iznosile više od 305 milijuna kuna.</p>
<p>Podsjetimo, Gavrilović je tražio i garanciju HFP-a za skrivene dugove PIK-a Vrbovec, te garanciju za nesmetani ulazaka u posjed tvrtke. Prva cijena koju je Vlada tražila za PIK Vrbovec bila je 15 milijuna eura.</p>
<p>Bojan Bevc, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec, kaže da je prihvaćanjem ponude Gavrilovića za kupnju PIK-a Vrbovec završena jedna faza u njegovoj poslovnoj i financijskoj konsolidaciji.</p>
<p>Uprava PIK-a Vrbovec, kaže Bevc, nada se da će i zahtjevi sindikata biti ispunjeni kako bi se omogućila spomenuta akvizicija. Uz to, Uprava očekuje da novi vlasnik najveće mesne industrije u Hrvatskoj - PIK-a Vrbovec - ima potencijal i viziju da to ostvari. Na taj način Hrvatska bi dobila ozbiljnu mesnu industriju, koja bi se mogla jače regionalno pozicionirati.</p>
<p>Što se tiče zahtjeva za revizijom konsolidacije, Bevc napominje da PIK bez konsolidacije ne bi imao nikakve prilike ne samo za privatizacijom već i za nastavljanjem proizvodnje.</p>
<p>Ovako je poslovanje tvrtke konsolidirano, a drastično su smanjene obveze tvrtke, koje iznose 300 milijuna kuna. Za vrijeme konsolidacije nije bilo novog zaduživanja tvrtke, koje je prije konsolidacije iznosilo 1,2 milijarde kuna.</p>
<p>Za vrijeme konsolidacije, krizni menadžment prodao je sve što nije bilo vezano za osnovnu preradu mesa u PIK-u Vrbovec. Prodani sun tako motel u Vrbovcu, kao i servis za održavanje vozila, ribogojilište i više trgovina.</p>
<p>Zaposleni u PIK-u redovito primaju plaće u skladu s nedavno potpisanim prvim kolektivnim ugovorom u povijesti PIK-a Vrbovec, zaključuje Bevc.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Lura: Prihodi porasli na 1,52 milijarde kuna, a neto dobit pala na 11 milijuna kuna</p>
<p>U odnosu na isto razdoblje 2002. prihodi porasli 14,9 posto, a dobit trostruko smanjena, što je posljedica povećanih rashoda financiranja zbog negativnih tečajnih razlika i kamata po kreditima</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prehrambena industrija Lura u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 1,524 milijarde kuna poslovnih prihoda što je 14,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je neto dobit pala na 11 milijuna kuna (u istom lanjskom razdoblju iznosila je 36 milijuna kuna. Kako je u utorak pojasnio predsjednik Uprave Lure Željko Perić, pad neto dobiti posljedica je povećanih rashoda financiranja zbog negativnih tečajnih razlika i kamata po kreditima. Dobit prije poreza i kamata iz poslovanja (EBIT) za prvih devet mjeseci iznosila je 41 milijun kuna i manja je za 18,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći utjecaj na smanjenje operativne dobiti imali su povećani troškovi promocije proizvoda (za oko 22 milijuna kuna), te uvoz subvencioniranih sireva iz Europske unije do 1. lipnja 2003. za oko 12 milijuna kuna. Na poslovanje su značajno utjecali i troškovi restrukturiranja i plasmana proizvoda.</p>
<p>Perić je kazao da je porast prihoda rezultat kako organskog rasta tako i akvizicije Slobode iz Osijeka. U Slobodi je inače u tijeku restrukturiranje i »čišćenje« troškova, a bit će ukinuto i oko 60 neprofitabilnih proizvoda. Upravo zbog troškova restrukturiranja Sloboda ovu godinu neće završiti s dobiti, a »pojest« će i dio dobiti grupe. No, učinci restrukturiranja trebali bi se pokazati u narednom razdoblju.</p>
<p>Lurini prihodi od prodaje na domaćem tržištu (koji čine 87 posto ukupnih prihoda od prodaje) porasli su za 11 posto, dok prihodi od prodaje na međunarodnom tržištu bilježe 35-postotni rast i u ukupnim prihodima od prodaje sudjeluju sa 13 posto. </p>
<p>Posebno dobri rezultati ostvareni su u trećem tromjesečju u kojem su poslovni prihodi porasli za 22 posto (na 585 milijuna kuna), operativna dobit za sedam posto, (na 40,7 milijuna kuna), dok je neto dobit ostala na prošlogodišnjoj razini (25,3 milijuna kuna). </p>
<p>U strukturi prihoda najveći udio ima asortiman mliječnih proizvoda (oko 75 posto), koji je tijekom ove godine bilježio kontinuirani rast, a na tržište je uvedeno više od 40 novih proizvoda. </p>
<p>Najznačajniji dio prihoda mliječnih proizvoda donose fermentirani proizvodi, a u taj asortiman uvedene su najveće novosti. Značajan rast zabilježila je i divizija pića koja ima 11-postotni udio u strukturi poslovnih prihoda (uvedeno je 20 novih proizvoda).</p>
<p>»Prvih devet mjeseci ove godine obilježilo je uvođenje velikog broja novih i inoviranih proizvoda, značajno povećanje njihovog udjela u prodaji, te rast prodaje. Također, u tijeku je cjelovito restrukturiranje kompanije«, rekaoje Perić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, do kraja ove godine očekuje se nastavak dobrih prodajnih trendova iz trećeg tromjesečja, s punim prodajnim efektima novih proizvoda uvedenih u prvoj polovici ove godine, kao i intenzivan nastavak restrukturiranja.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>EBRD i DEG za dva mjeseca postaju suvlasnici Lure</p>
<p>»Naš veliki angažman na regionalnom širenju kompanije u studenom je rezultirao stjecanjem većinskog vlasništva nad proizvođačem mliječnih proizvoda Somboledom iz Sombora, što predstavlja naš prvi i veliki iskorak u regiju. Somboled godišnje ostvaruje oko 12,5 milijuna eura prihoda, a operativna dobit je iznad 5 posto, što je vrlo dobar rezultat za srbijansko tržište. Razradili smo plan poslovanja za pet godina, a Somboled je naša velika prilika na tamošnjem tržištu jer njegovi proizvodi trenutno imaju male tržišne udjele.</p>
<p> Vrlo dobro smo se pripremili i za ulazak na slovensko tržište, na kojem imamo veliki potencijal rasta. Surađujemo s mljekarom Vipava koja za nas proizvodi voćne jogurte za slovensko tržište. U tijeku su i razgovori s Ljubljanskim mlekarnama, za početak o komercijalnoj suradnji, koja bi u dogledno vrijeme mogla prerasti i u nešto više.</p>
<p>U BiH, gdje imamo mljekaru u Livnu, držimo oko 25 posto tržišta fermentiranih proizvoda, prostora za rast ima, ali prilika za akvizicije baš i ne, tako da je naša strategija za BiH organski rast, odnosno uz proizvodnju u Livnu izvoz proizvoda iz Hrvatske.
Namjeru da omoguće naše daljnje širenje u regiji pokazali su EBRD i DEG, potpisivanjem pisma namjere o dokapitalizaciji. Razgovori s EBRD-om i DEG-om u završnoj su fazi i za mjesec do dva očekujemo finaliziranje tog velikog i zahtjevnog projekta iznimno važnog za razvoj Lure, na kojem se radi već osam mjeseci. To će pomoći Luri da ojača bilancu svježim kapitalom, kombinacijom dokapitalizacije u suga. O visini udjela koji bi u Luri dokapitalizacijom stekli investitori zasad je prerano govoriti, ali sigurno će biti manje od 50 posto. Također, </p>
<p>moguće je da se EBRD-u i DEG-u priključi i neki private equity fond«, najavio je Perić. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kraš postao većinski vlasnik tvornice keksa Mira iz Prijedora</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prehrambena industrija Kraš postala je većinski, 75,7-postotni vlasnik tvornice keksa Mira iz Prijedora nakon isteka roka javne ponude za preuzimanje, izvijestili su iz Kraša. Proces povezivanja Mire započeo je povratom 30 posto dionica ove tvornice Krašu, a na ime povrata sredstava uloženih za vrijeme zajedničkog poslovanja od 1967. do 1991. godine. </p>
<p>Uslijedila je Kraševa ponuda za otkup preostalih dionica, tijekom koje je otkupljeno 45,7 posto dionica, te je Kraš došao do većinskog udjela. Preostalih 24,3 posto Mire drži mirovinski fond, fond za restituciju oduzete imovine i mali dioničari. </p>
<p>Kako pojašnjavaju iz Kraša, stjecanje većinskog udjela prvi je korak u integraciji Mire u poslovni sustav Kraša, a s obzirom na nekadašnju suradnju domaćim je potrošačima poznat dio Mirina asortimana u kojem se nalazi i Albert keks. Trenutno su u pripremi razvojni programi kojima će se proizvodi Mire uskladiti s Kraševim asortimanom. </p>
<p>Dodatni kapaciteti omogućit će Krašu proširenje i segmentaciju asortimana, tržištu će se ponuditi raznovrsniji proizvodi, različitih kategorija i cjenovnih grupa. Mira je, inače, najveći proizvođač keksa u BiH. </p>
<p>Počeci proizvodnje keksa u Prijedoru datiraju od 1928. godine, a njihova industrijska proizvodnja veže se uz 1948. kada je u Prijedoru osnovana tvornica keksa Mira Cikota. Godine 1967. tvornica se udružuje s tadašnjim poduzećem Josip Kraš, nakon čega ovaj poslovni sustav postaje najveći proizvođač keksa i vafla u bivšoj SFRJ, a dio proizvodnje izvozio se u SAD, Kanadu, Australiju i Saudijsku Arabiju. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kuštrak: Međustopa PDV-a ne može se uvesti prije 2005. godine</p>
<p>Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak kaže kako nova Crkvenčeva ideja o većem oporezivanju bogatih nema nikakve veze s tzv. kaznenim porezom, odnosno sa starom idejom o jednokratnom porezu na sumnjivo stečene nekretnine, koja je propala zbog pravnih razloga </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - »Trenutno ne postoje uvjeti za uvođenje međustope PDV-a od 12 posto. U nekom srednjoročnom roku, primjerice od 2005. godine, to bi bilo moguće, ali na veoma ograničen broj proizvoda i usluga«, rekao nam je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.</p>
<p>Ministar financija Mato Crkvenac je, podsjetimo, prije nekoliko dana najavio uvođenje 12 postotnog PDV-a na turizam i prehrambeno-poljoprivredne proizvode. U Ministarstvu financija saznajemo kako se na realizaciji te ministrove ideje još ne radi, te da je riječ o gospodarskom programu SDP-a o kojim će se porezni stručnjaci pozabaviti tek ako ta stranka na predstojećim izborima osvoji vlast.</p>
<p>Kuštrak napominje kako pritom treba uzeti u obzir iskustava zemalja EU, koje uglavnom imaju barem dvije stope, ali vlada tendencija izjednačavanja stope PDV-a za sve proizvode i usluge.</p>
<p>»Ideal je jedna stopa, a međustopa je nužnost«, zaključuje Kuštrak citirajući ekonomske teoretičare. No, naglašava kako prema njegovim saznanjima SDP niti ne planira promjene u sustavu PDV-a prije 2005. godine, jer je proračun za iduću godinu već utvrđen.</p>
<p>Komentirajući Crkvenčeve najave većeg oporezivanja bogatih, Kuštrak kaže kako je riječ o proširenju sustava poreza na imovinu koji već i sada postoji, no njime se oporezuju samo neiskorištene nekretnine, vikendice, neobrađeno zemljište, ili pak neiskorišteno građevinsko zemljište.</p>
<p>Nova ideja o većem oporezivanju bogatih, prema Kuštrakovim riječima, nema nikakve veze s tzv. kaznenim porezom, odnosno jednokratnim porezom na nekretnine koje su njihovi vlasnici stekli pod sumnjivim okolnostima tijekom pretvorbe i privatizacije. O tome se, naime, u Ministarstvu financija govorilo prije godinu dana, a incijativa je, otkriva Kuštrak, propala iz isključivo pravnih razloga.</p>
<p>Istodobno se u Ministarstvu financija može čuti i verzija po kojoj je na uvođenju tzv. kaznenog poreza inzistirao SDP, ali su se tome protivili njegovi koalicijski partneri u Vladi. U Ministarstvu financija napominju da je Crkvenčeva namjera da bogatiji obveznici plaćaju veće poreze od siromašnijih. Dodaju da se još ne zna tko bi trebali biti obveznici novog poreza na imovinu, jer se ni na tom prijedlogu za sada ne radi, već se samo može ustvrditi da za to postoji politička volja.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Farmaceutski sektor potaknuo rast indeksa</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Europski su burzovni indeksi u četvrtak porasli predvođeni dionicama farmaceutskog sektora. Londonski FTSE 100 je tako do poslijepodneva, porastao 0,76 posto na 4406,3 boda, slično kao i indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50, koji je dosegao 2595,2 boda. Frankfurtski Dax je porastao 0,97 posto, na 3802,07, a pariški CAC 40 je dobio 1,21 posto dosegavši 3453,86 bodova. </p>
<p>U farmaceutskom sektoru, koji je porastao zahvaljujući povoljnom izvješću JP Morgana za čitavu industriju, francuski Aventis je dobio 4,7 posto, Sanofi-Synthelabo i Schering 3,2, a AstraZeneca 1,5 posto. GlaxoSmithKline je, pak, dobio 1,6 posto, a Novartis 3,1 posto. </p>
<p>U financijskom sektoru je među najvećim dobitnicima bila talijanska banka Capitalia, čije su dionice porasle 5,7 posto zahvaljujući dobrim tromjesečnim rezultatima. Capitalia je, naime, u trećem tromjesečju, nadmašivši očekivanja analitičara, ponovo postala profitabilna.</p>
<p>Tokyjski indeksi Nikkei 225 u petak je pao 1,65 posto, na 10.167,06 bodova. U New Yorku su neposredno nakon otvaranja Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite porasli oko 0,4 posto. </p>
<p>Oprezne procjene najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-Marta o kupovini za blagdane potaknule su blagi pad cijena američkih dionica u četvrtak. DJIA se tako spustio 0,11 posto, na 9837 bodova, a tehnološki Nasdaq 0,3 posto, na 1967 bodova. </p>
<p>Dionice Wal-Marta pale su četiri posto, povukavši za sobom i ostale dionice sektora. Među najvećim dobitnicima su također bile farmaceutske grupacije. Dionice Mercka su tako porasle četiri posto, a Pfizera tri posto. Indeks farmaceutskih kompanija u četvrtak je porastao tri posto. (P. B. i Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>U Sjevernoatlantski savez Hrvatska ulazi 2009.</p>
<p>Sljedeći sastanak planira se za 2006. i tada bi, prema neslužbenim najavama, bilo realno očekivati da Hrvatska dobije pozivnicu za punopravno članstvo/ Sljedeći sastanak na vrhu održat će se 2009., i to zbog američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju krajem 2008./ Razgovarali smo kako da suradnja s Haaškim sudom ne predstavlja problem za ostvarivanje ambicija Hrvatske prema EU i NATO-u jer je to i američki interes, kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović izjavio je u četvrtak u Washingtonu da će Hrvatska biti pozvana u NATO 2006. godine, a prije toga na sastanku u Istanbulu dobiti snažnu najavu da će do poziva uskoro doći. </p>
<p>Tu Šimonovićevu najavu diplomatski izvori bliski sjedištu NATO-a ocijenili su realnom, a Hrvatska će u takvom scenariju punopravnom članicom NATO-a postati 2009. godine. </p>
<p>Hrvatska je prije mjesec dana započela novi ciklus MAP-a, NATO-ova programa koji zemlju kvalificira kao ozbiljnoga kandidata. </p>
<p>U tom programu, koji se dijeli na polugodišnje cikluse, svaka zemlja u suradnji s NATO-om pokušava se približiti potrebnim standardima Saveza, i to u pet poglavlja od kojih se samo jedno tiče vojnih pitanja. </p>
<p>Ostali uvjeti podijeljeni su u sklop političkih i ekonomskih kriterija. </p>
<p>Hrvatska je ove jeseni započela drugi ciklus MAP-a, a na prvim razgovorima u tom drugom ciklusu hrvatsko je izaslanstvo moralo najviše govoriti o ispunjenju političkih uvjeta, prije svega suradnji s Haaškim sudom. </p>
<p>»Hrvatska i SAD smatraju važnim da primjedbe na suradnju ne budu zapreka ostvarenju ulaska Hrvatske u EU i NATO, što je u interesu obiju zemalja«, rekao je Šimonović nakon razgovora s američkim veleposlanikom za ratne zločine Pierreom-Richardom Prosperom i dodao da u razgovoru nije bilo »zveckanja sankcijama«</p>
<p>Šimonović je s Prosperom razgovarao o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, a sa senatorom Johnom McCainom o približavanju Hrvatske NATO-u.</p>
<p>Najvažnija je poruka razgovora da »SAD želi Hrvatsku u Europskoj uniji i NATO-u što prije jer to jača stabilnost regije«.</p>
<p>»Razgovarali smo kako da suradnja s Haaškim sudom ne predstavlja problem za ostvarivanje ambicija Hrvatske prema EU i NATO-u jer je to i američki interes«, kazao je Šimonović ne ulazeći u pojedinosti. Dodao je da s Prosperom nije razgovarao o pojedinostima problema Hrvatske u suradnji s Haagom, kao što je pitanje generala Ante Gotovine. Američka je administracija, bilo da je riječ o demokratima ili republikancima, niz godina ohrabrivala službeni Zagreb da uspostavi potpunu suradnju s Haaškim sudom kako bi mogla što prije završiti proces ulaska u europske i transatlantske integracije. </p>
<p>Šimonović se u četvrtak, zajedno s albanskim i makedonskim ministrom vanjskih poslova Luanom Hajdaragom i Ilinkom Mitrevom, sastao s Johnom McCainom, utjecajnim republikanskim senatorom iz Arizone, koji je odigrao važnu ulogu u posljednjem proširenju NATO-a. McCain je poručio da se »širenje NATO-a neće zaustaviti nakon što je primljeno sedam od 10 država Vilniuske skupine« i da će »osobno zagovarati nastavak širenja Saveza«, rekao je Šimonović nakon razgovora. </p>
<p>Prema trenutačno najizglednijem scenariju, Hrvatska će na sljedećem sastanku na vrhu NATO-a u Istanbulu na proljeće 2004. godine dobiti najavu uručivanja pozivnice za punopravno članstvo. U NATO-u se procjenjuje da je pozivnicu za članstvo prerano očekivati već u Istanbulu, jer će Hrvatska tada biti u procesu završavanja drugog ciklusa MAP-a. Za ispunjavanje minimuma potrebnih kriterija obično je potrebno tri do četiri ciklusa. Sljedeći sastanak na vrhu, nakon onoga u Istanbulu, planira se za 2006. godinu i tada bi, prema neslužbenim najavama, bilo realno očekivati da Hrvatska dobije pozivnicu za punopravno članstvo. Nakon toga slijede procedure ratifikacija koje obično traju do sljedećeg sastanka kada država i formalno postaje članicom NATO-a. Prema još neformalnim planovima, nakon 2006. sljedeći sastanak na vrhu održat će se 2009., i to zbog američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju krajem 2008.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»HNS 'manje isti' po mjerljivim rezultatima«</p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 14. studenoga</p>
<p> - »U realizaciju iz sredstava Razvojne banke Vijeća Europe kreće obnova, izgradnja ili adaptacija 142 škole i sportske dvorane u Hrvatskoj; deset posto ili 14 tih škola je u Brodsko-posavskoj županiji a dvije su novogradiške - osnovne škole Ljudevita Gaja i Mate Lovraka«, rekao je Radimir Čačić, nositelj liste koalicije HNS-SBHS u V. izbornoj jedinici, u petak na konferenciji za novinare u restoranu Maximilian.</p>
<p>Kao jedan od najvećih problema u državi, Čačić je istaknuo neravnomjeran razvoj regija zbog kojeg najviše trpe one koje se moraju nositi i s posljedicama rata. Obnovom kuća dijelom je vraćeno stanovništvo, no daljnji koraci su, naglasio je Čačić, gradnja infrastrukture i podizanje gospodarstva. Jedan od projekata je i povećanje budžeta jedinicama lokalne uprave i samouprave na područjima posebne državne skrbi čime im se omogućuje veća samostalnost u određivanju prioritetnih projekata, ali i samostalnije financiranje tih projekata, podvukao je. </p>
<p>Na pitanje po čemu je HNS »manje isti«, Čačić je odgovorio: »Po mjerljivim rezultatima, točno određenim projektima i ljudima koji ih nose, realizaciji u rokovima i odgovornosti. HNS-ovi ljudi ne žive od politike, nego u politici ostvaruju projekte«. </p>
<p>Što se tiče projekta gradnje vodoopskrbnog sustava Dragalić-Gorice, rekao je da je Ministarstvo osiguralo 3,5 milijuna kuna novac za drugu fazu radova.</p>
<p>Ivanka Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Čačić: Zaštitili smo projekt autoceste Zagreb-Split, čak i od HDZ-ove nestručnosti</p>
<p>Dolaskom HDZ-a na vlast projekt autoceste do Dubrovnika i one kroz Slavoniju bio bi, međutim usporen ili potpuno zaustavljen, kaže ministar Radimir Čačić</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - »Na niz upita do sada bi li eventualni dolazak HDZ-ove vlade mogao ugroziti realizaciju autocesta, odgovarao sam negativno, uvjeren da i u oporbi dio stručnih ili barem nominalno stručnih ljudi razumije šta se stvarno desilo. Na žalost, prevario sam se i povlačim dosadašnje izjave«, početak je to priopćenja ministra javnih radove, obnove i graditeljstva Radimira Čačića kojim se oglasio u petak.</p>
<p>Čačić tvrdi da za dio projekta mreže autocesta u programu Vlade 2001. - 2005., u kojem je i autocesta Zagreb-Split nema nikakvih opasnosti, jer je taj projekt u potpunosti financijski zatvoren i ugovoren. Pri tome smo pretpostavili, kaže Čačić, ne baš od gospodina Šukera, ali od sličnih stručnjaka, moguće pokušaje rušenja koncepta financiranja autocesta u ugovore s EBRD-om, koje je ratificirao Sabor i koje imaju snagu međunarodne zakonske obveze, te smo ugradili i klauzulu nepromjenjivosti modela do 2017. godine. »Time smo potpuno zaštitili realizaciju projekta Zagreb - Split, čak i od HDZ-ove nestručnosti«, objašnjava u priopćenju Čačić.</p>
<p>On, međutim, smatra, da bi program 2005. - 2008., u kojem je autocesta do Dubrovnika i autocesta kroz Slavoniju (koridor 5c), povratkom na »dokazano neuspješni HDZ-ov model, koji ponovno nudi ne bilo tko nego kreator financijske strategije HDZ-a«, postaje upitan i time se, kaže ministar, »kako to HDZ voli reći, jamči njegovo usporavanje ili potpuno zaustavljanje«.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zelena koalicija u jadranskoj zelenoj inicijativi </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Koalicija zelenih stranaka u kojoj su Zelena stranka, Zeleni - stranka novog doba i Stranka nove alternative - pokret zelenih, u petak je predstavila svoju suradnju sa zelenim strankama u Europi. Kandidati zelene koalicije u I. izbornoj jedinici Zoran Oštrić i Vlasta Toth sudjelovali su, naime, na sjednici Vijeća europske federacije zelenih stranaka (EFGP) koja se održavala od 7. do 9. studenoga u Luxembourgu gdje je Vlasta Toth izabrana u Izvršni odbor Federacijskog tijela Green East-West Dialogue (GEWD) koji se bavi uspostavljanjem suradnje između europskih zelenih i zelenih u zemljama istočne Europe.</p>
<p>»S predstavnicima Italije, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Makedonije i Albanije dogovorili smo osnivanje jadranske zelene inicijative, Green Adriatic Initiative, koja će se službeno predstaviti na Kongresu EFGP-a u Rimu koji će se održati u veljači«, rekla je Vlasta Toth. U svibnju je, naime, Vlasta Toth upoznala europske zelene s projektom Družba Adria i potaknula sastanak zelenih aktivista o balastnim vodama koje se ispuštaju u Crno, Baltičko i Jadransko more koji će se održati u ožujku ili travnju iduće godine. </p>
<p>Zoran Oštrić je najavio da će se u veljači na Kongresu u Rimu osnovati Europska zelena stranka (European Green Party). </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sanader: Riješili smo se crnih repova i sad smo nadomak pobjede</p>
<p>ĆILIPI, 14. studenoga</p>
<p> - Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, nositelj stranačke liste u X. izbornoj jedinici, u petak se predstavio građanima općine Konavle u Ćilipima. Članove stranke i simpatizere pozdravili su i ostali kandidati HDZ-a: Luka Bebić, Branko Bačić, Dubravka Šuica i Frano Matušić. Sanader, »predsjednik hrvatske Vlade«, kako ga je predstavio načelnik općine Konavle Luka Korda, podsjetio je što je sve HDZ napravio za Hrvatsku pod vodstvom Franje Tuđmana, kojeg je nazvao neupitnim velikanom hrvatske povijesti, kazao je da je njegova stranka i griješila.</p>
<p>»Iako su nas htjeli svesti na folklornih pet posto, riješili smo se crnih repova i pokazali da se možemo vrlo brzo oporaviti, pa smo sad nadomak pobjede«, kazao je Sanader, dodavši da SDP treba izgubiti izbore zbog brojnih razloga: od oduzimanja prava braniteljima do ukidanja porodiljnih naknada.</p>
<p> Za loše stanje u državi, osim SDP, optužio je i HSS za koji je ustvrdio da je izdao interese seljaka, poljoprivrednika i ribara. »Zato poručujem HSS-ovcima da, ako žele promjene u državi, ne glasaju za HSS, jer će njihov glas otići SDP-u. Ako žele promjene, neka glasaju za HDZ.</p>
<p> Također poručujem svima koji žele podržati ove male strančice i 'bloketare' da to ne naprave, jer one neće prijeći izborni prag, a pola njihovih glasova, prema Izbornom zakonu, dobit će SDP«, istaknuo je Ivo Sanader te zapjevao s pjevačem Mladenom Grdovićem.</p>
<p>Luka Bebić je podsjetio na međudržavni sporazum o Piranskom zaljevu i rekao da je olovka Račanovo oružje, koje mu 23. studenoga treba uzeti iz ruke. Bebić se osvrnuo i na »savez« HSS-ovca Marinka Filipovića i donedavnog člana HDZ-a Stipe Gabrića Jamba, naglasivši da se radi o »ljubavi« zbog ortačkog ugovora o GP Dubrovnik.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Politika velikih stranaka je politika gušenja demokracije u zemlji«</p>
<p>Oni koji su sudjelovali u lošim Varteksovim rezultatima reflektiraju na kupnju Sunčanog Hvara / Program NHD-a je reindustrijalizacija zemlje i revizija privatizacije, koja je poslužila za prljave obračune, umjesto za reindustrijalizaciju i novo zapošljavanje / »Preuzete obveze prije svega prema radnicima ispunite, ako ne želite progon«, poručio je Canjuga novopečenim kapitalistima</p>
<p>VARAŽDIN 14. studenoga</p>
<p> - »Nadam se da će u posvemašnjem stranačkom metežu birači prepoznati naš program slobodnog čovjeka i s tom koncepcijom smo krenuli u osvajanje glasova birača. Politika velikih stranaka u Hrvatskoj je politika gušenja demokracije i u hrvatskoj politici neophodan je zaokret«, rekao je u petak na konferenciji za novinare Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND) predsjednik stranke i nositelj liste u III. izbornoj jedinici Zlatko Canjuga.</p>
<p>Iako je uvriježeno mišljenje da u ovom dijelu Hrvatske gospodarstvo stoji jako dobro, realnost je drukčija, nastavio je Canjuga i rekao da je industrija i tu devastirana, što se vidi na primjeru nekad mnogoljudnog i dobrostojećeg Varteksa, čija budućnost je neizvjesna. Dodao je da sad oni koji su sudjelovali u lošim Varteksovim rezultatima reflektiraju na kupnju Sunčanog Hvara. Program NHD-a je reindustrijalizacija zemlje i revizija privatizacije, koja je poslužila za prljave obračune, umjesto za reindustrijalizaciju i novo zapošljavanje.</p>
<p>»Preuzete obveze prije svega prema radnicima ispunite, ako ne želite progon«, poručio je Canjuga novopečenim kapitalistima. On je i za obračun sa sivom ekonomijom, pa i na polju prostitucije, koju treba legalizirati. Ako je već ima, treba ju svesti pod zakon kao jedan od oblika zaštite žena. HND »otvoreno gleda istini i stvarnosti u oči« i podupire istospolne zajednice. HND se zalaže i za lokalne projekte da Varaždin ne bi i dalje gubio korak s drugim dijelovima Hrvatske. Bolje ceste na relaciji Varaždin-Krapina i Ormož-Varaždin-Koprivnica te nova gimnazijska zgrada u Varaždinu samo su neki od HND-ovih prijedloga za lokalnu zajednicu.</p>
<p>Prvi na listi HND-a, Josip Samardžija, rekao je da se HND zalaže za povrat radničkih odmarališta, plaću i mirovinu građanskog dostojanstva, nultu stopu PDV-a na proizvode za djecu i topli obrok za radnike te nacionalizaciju privatizirane i neoporezovane imovine.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pašalić: Nema razlike između Račanove i Sanaderove politike</p>
<p>RIJEKA, 14. studenoga</p>
<p> - »Koalicija HDZ-a i SDP-a uopće me ne bi iznenadila, gotovo da nema razlike između politike koju provode Račan i Sanader«, rekao je u petak u Rijeci nositelj liste HB-a i HIP-a u VIII. izbornoj jedinici Ivić Pašalić. Novinarima su se predstavili i prvi na listi Branko Lukšić te treći Ognjen Šimić. Pašalić je rekao da SDP i HDZ žele vlast po istome modelu, a to znači da se natječu tko će brže ispuniti zahtjeve izvana. U konačnici će sklopiti savez a građanima će se pravdati da je država ugrožena, da je tište brojni problemi, te da je to jedini način da se sve to što prije prevlada. »To je zapravo odraz nemoći i nekvalitete obaju političkih vrhova; silne želje jednih da ostanu na vlasti, a drugih pak a dođu na vlast«, rekao je čelnik HB-a, naglasivši da će to za Hrvatsku biti vrlo štetno, jer će se tako eliminirati prostor višestranačkog djelovanja. Pašalić tvrdi da će HB i HIP na državnoj razini osvojiti 15-20 posto glasova birača, odnosno 12-18 saborskih mandata.</p>
<p>Na pitanje novinara komentirao je i poziv predsjednika HDZ-a Ive Sanadera srpskim izbjeglicama na povratak u Hrvatsku, u razgovoru za AFP. »Očito je mislio da će to ostati unutar te kuće i da se neće širiti dalje. Uvjeren sam da će to hrvatski građani znati valorizirati na izborima«, zaključio je. Pašalić je poručio da HIP i HB vode narodnu, a ne agresivnu kampanju poput mnogih drugih. Naglasak je na afirmaciji i obogaćenju temeljnih vrijednosti, mladim ljudima i razvoju demografske slike zemlje, te moderne države s gospodarski i demografski obnovljenim društvom. Poručio je da će koalicija HB-HIP u Saboru pokrenuti raspisivanje referenduma o suradnji s Haaškim sudom., kako hrvatska ne bi živjela u traumama između dviju optužnica Založit će se za prava hrvatskih branitelja i za temeljitu reformu obavještajnih službi, s namjerom da se iz njih iskorijene stari udbaši i dovedu mladi ljudi dokazani u Domovinskom ratu. Tražit će i ograničenje rasprodaje državnog bogatstva, »jer u protivnom nećemo imati na čemu graditi gospodarsku budućnost«. Nužnim smatra i smanjenje vlade. Treba nam novi ekonomski model koji će pokazati kako konkurirati Europi, koje vrijednosti unijeti u nju i kako biti prepoznatljiv u globalnom svijetu. Smatra da je naša šansa u prirodnim bogatstvima i da se protiv devastacije obale treba boriti kao protiv najgoreg oblika terorizma. </p>
<p>Branko Lukšić je upozorio na problem bespravne gradnje i rasprodaju zemlje, posebice u Istri, »odakle dnevno 20.000 ljudi odlazi na rad u Italiju«. Šimić je pak izrazio nezadovoljstvo zbog monopola HZZO-a, kojemu se uplaćuje puno više novca, nego se od njega dobiva.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Krivotvorena svjedodžba učenika koji je dvaput ponavljao prvi razred</p>
<p>Doznajemo da je učenik dvaput ponavljao prvi razred u jednoj zagrebačkoj državnoj gimnaziji - prvi put s jedanaest jedinica, a drugi put sa četiri; danas je student Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu / Osim kaznene prijave zbog krivotvorenja svjedodžbe, protiv vlasnice Lidije Filipčić podignuta je tužba i zbog otkaza negdašnjem kolegi Janu Klasincu / Osnovna ideja centra bila je što češće mijenjati profesore koji su uglavnom bili neiskusni početnici, apsolventi ili studenti te ih zakidati na plaći / Školi s odborom u kojem nema ni jednog profesora te s ravnateljem koji je profesor tjelesnog odgoja trebalo bi zabraniti rad, rekao je Klasinc.</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo prosvjete i športa podnijelo je u ožujku Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv Lidije Filipčić, vlasnice zagrebačke Druge opće privatne gimnazije s pravom javnosti u Amruševoj 4, zbog krivotvorenja svjedodžbe. U prijavi piše da je vlasnica škole, ujedno i predsjednica školskog odbora, krivotvoren preslik svjedodžbe uporabila kao pravu svjedodžbu i tako učeniku omogućila upis u drugi razred gimnazije, premda učenik nije s uspjehom završio prvi razred. Tako je počinila kazneno djelo krivotvorenja isprave, a kaznena je prijava podnesena i protiv učenika. </p>
<p>Doznajemo da je učenik dvaput ponavljao prvi razred u jednoj zagrebačkoj državnoj gimnaziji - prvi put s jedanaest jedinica, a drugi put sa četiri. Potvrdu da prvi razred učenik nije uspio proći dobili smo i od ravnateljice te gimnazije, koja nas je zamolila da ne spominjemo ni njezino ime niti gimnaziju jer bi im to moglo štetiti ugledu. Drugu privatnu gimnaziju učenik je pohađao od godine 1999. Danas je on student Agronomskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>Vlasnica Druge privatne gimnazije prijavu nije željela komentirati. »Za svaku informaciju glede kaznene prijave možete se javiti odvjetničkom uredu Nobilo«, rekla je Filipčić. </p>
<p>Osim prijave prosvjetnog ministarstva, protiv nje je podignuta tužba i zbog otkaza negdašnjem kolegi Janu Klasincu. Na rad Druge privatne gimnazije, u kojoj je proveo gotovo pet godina, Klasinc ima niz ozbiljnih prigovora, a sjeća se i slučaja krivotvorene svjedodžbe iz 1999. »Vlasnica škole tražila me da potpišem tu svjedodžbu, valjda da opravda roditelje učenika koji su bili voljni platiti upisninu, premda njihovo dijete nije položilo prvi razred. Odbio sam to učiniti jer nema logike da centar za strane jezike i obrazovanje odraslih potpisuje svjedodžbu srednjoškolske ustanove«, izjavio je Klasinc. </p>
<p>Druga privatna gimnazija osnovana je, naime, preregistracijom bivšeg centra za strane jezike. Kao profesor stranih jezika, Klasinc je sudjelovao u osnutku gimnazije. »Centar je 1997. godine, osim vlasnice koja ima završenu višu strojarsku školu i njezina muža, bivšeg scenskog radnika Jadran filma, zapošljavao samo pet osoba, od kojih su profesore glumili jedna kuharica i jedan gastarbajter«, tvrdi Klasinc. »Nastava tečaja stranoga jezika nije ni postojala, osim povremeno, a izvor prihoda bili su tečajevi u školama izvan Zagreba i poduka učenika po vrlo niskim cijenama«, nastavlja Klasinc. Pritom je napomenuo da je osnovna ideja centra bila »što češće mijenjati profesore koji su uglavnom bili neiskusni početnici, apsolventi ili studenti te ih zakidati na plaći«.</p>
<p>Klasinc je nastavio raditi i u Drugoj općoj privatnoj gimnaziji, trudeći se podignuti kvalitetu rada da bi se opravdala visoka školarina od 30 tisuća kuna na godinu. Ipak, ističe da je s vremenom stručni dio rada nazadovao. </p>
<p>Bivši profesor gimnazije tvrdi da je učenik s krivotvorenom svjedodžbom jedan od prva dva upisana učenika u gimnaziju. Klasinc također tvrdi da je taj učenik zbog dva ponavljanja prvog razreda u državnoj gimnaziji izgubio pravo na redovno školovanje te da ga je vlasnica Filipčić upisala na svoju odgovornost ne bi li namaknula novce za početak rada škole. »Filipčić i Karolina Bilandžija, članica školskog odbora, pred mene su stavile lažnu svjedodžbu prvog razreda, ovjerile je pečatom Centra za strane jezike i naredile mi da to potpišem, jer sam ja, navodno, jedini profesor među njima.</p>
<p>Rekao sam da centar za obrazovanje nije ovlašten izdavati gimnazijske svjedodžbe«, tvrdi Klasinc. Pritom ističe da o slučaju nije odmah izvijestio prosvjetnu inspekciju jer nije imao materijalnog dokaza. Nakon tog događaja dobio je otkaz. Kako je na kraju ipak došao do krivotvorene svjedodžbe pa i do papira na kojem je uvježbavan potpis, o cijelom je slučaju izvijestio Ministarstvo prosvjete, a školu je tužio zbog otkaza i očekuje ga ročište u siječnju.</p>
<p>Prema njegovim riječima, budući da gimnazija nije imala uvjete za rad, prije svega zbog nelegalnog najma prostora, Klasincu nije jasno kako je uopće dobila dozvolu za rad. Zaključuje da bi školi s odborom u kojem nema ni jednog profesora te s ravnateljem koji je profesor tjelesnog odgoja, trebalo zabraniti rad. O svemu je izvijestio i Zajednicu privatnih škola Hrvatske. Zanimljivo je da su mu u Ministarstvu prosvjete, nakon prijave slučaja, sugerirali da se javi u Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, no od toga nije imao previše koristi.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Srbija na početku idućega tjedna vraća otuđene matične knjige Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga </p>
<p> - Ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović preuzet će početkom idućeg tjedna u Beogradu matične knjige koje su otuđene krajem Domovinskog rata 1995., izvijestilo je u petak Ministarstvo. Riječ je o 514 matičnih knjiga, knjiga državljana i registra matičnih knjiga koje su 1995. odnesene u Srbiju iz tada hrvatskih okupiranih područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Zadarske i Šibenske županije. Hrvatska i Srbija dogovorile su vraćanje matičnih knjiga početkom lipnja ove godine za posjeta srbijanskog ministra pravosuđa Vladana Batića Zagrebu. Ministrica Ingrid Antičević Marinović tada je objasnila da se samo na temelju tih knjiga mogu utvrđivati pitanja bitna za pravni status i ostvarivanje prava hrvatskih državljana, uključujući i onih koji su iz Hrvatske izbjegli. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Žuvanić: Ponudu hrvatskoga konzorcija za BiH treba dostaviti do 12. prosinca</p>
<p>Hrvatska trasa koridora 5c, koji će približiti sjever i jug Europe, od mađarske granice do granice BiH duga je 89 kilometara i imat će, najavio je ministar pomorstva, prometa i veza, sedam čvorova / Bude li se suradnja s BiH dobro razvijala, Žuvanić smatra da će koridorom 5c Slavoniju preko BiH do juga Dalmacije povezati do 2010. </p>
<p>ĐAKOVO, 14. studenoga</p>
<p> - »Hrvatski konzorcij, u kojem je 17 projektnih tvrtki, do 12. prosinca trebao bi ministarstvu prometa BiH dostaviti svoju ponudu u vezi izgradnje trase koridora 5c kroz BiH, uključujući sve reference«, izjavio je u petak u Đakovu ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić.</p>
<p> Žuvanić je na konferenciji za novinare kazao da se sastao s predstavnicima 17 projektnih kuća iz Hrvatske da bi dogovorili zajednički nastup u ponudi za BiH.</p>
<p>Hrvatska trasa koridora 5c, koji će približiti sjever i jug Europe, od mađarske granice do granice BiH duga je 89 kilometara i imat će, najavio je Žuvanić, sedam čvorova. Vrijednost ceste kroz Hrvatsku je 557 milijuna američkih dolara, a plan Hrvatskih autocesta je izgraditi je od 2005. do 2008. godine.</p>
<p>»U nastavku koridora 5c kroz BiH, gdje mu je trasa duga 330 kilometara, Hrvatska ima veliki interes i upravo je ovih dana stigao odgovor Vijeća ministara BiH na naše pismo u kojem nudimo pomoć u aktivnostima koje na tom projektu prethode ishođenju lokacijske dozvole za bosansko-hercegovački dio koridora«, rekao je ministar Žuvanić. </p>
<p>Naglasio je da je Vlada spremna pripremiti svu dokumentaciju koja prethodi ishođenju lokacijske dozvole za trasu koja će prolaziti kroz BiH. Nakon toga ostaje dio koridora u južnoj Dalmaciji - od Ploča do čvora Crveni grm - dug 19 kilometara.</p>
<p>Ističući da je međunarodni cestovni projekt koridor 5c životno važan za čitavu Slavoniju i južnu Dalmaciju, Žuvanić je naglasio da su idejni projekt i studija utjecaja na okoliš hrvatske trase budućega koridora izrađeni, te da se početkom 2004. očekuje i ishođenje lokacijske dozvole.</p>
<p>Bude li se suradnja s BiH na ovom projektu dobro razvijala, Žuvanić smatra da će koridorom 5c Slavoniju preko BiH do juga Dalmacije povezati do 2010. godine. »Tada će se od Osijeka do Dubrovnika moći stići za samo četiri sata vožnje«, procijenio je.</p>
<p>Uz projekt koridora 5c, ministar pomorstva, prometa i veza je kao još jedan kapitalan projekt koji je započela Vlada, istaknuo i rekonstrukciju pruga te obnovu voznog parka Hrvatskih željeznica. Riječ je o investicijama vrijednim 15 milijardi kuna čiji se završetak planira za 2007. godinu. »Taj se projekt po svojoj važnosti i financijskoj težini mjeri s izgradnjom autoceste Zagreb-Split«, dodao je Žuvanić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Gredelj: Pozvat ću suce da ne sude u ovim uvjetima</p>
<p>Predsjednik UHS-a prozvao je predsjednika Mesića da je primanjem prosvjednika iz Valpova »potkopao temelje ove države«, premijera Račana i ministricu Antunović da su »stali na stranu prosvjednika«, a »policija je, umjesto da u Valpovu sve mirno promatra, trebala izbatinati batinaše«</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj izjavio je u petak kako će, ne sankcionira li vlast odgovorne za događaje u PPK-u Valpovo, pozvati suce da se masovno solidariziraju s kolegama u Visokom trgovačkom sudu koje se proziva za korupciju. »Ako izostane reakcija državne vlasti na događanja u Valpovu, na izvanrednom saboru UHS-a pozvat ću suce da kažu kako u ovim uvjetima ne mogu suditi«, najavio je Gredelj na konferenciji za novinare na kojoj je bio i prozvani sudac Visokog trgovačkog suda Nenad Šepić. </p>
<p>Gredelj je ponovo vrlo oštro osudio ponašanje radnika PPK Valpovo koji već danima prosvjeduju protiv odluke Visokog trgovačkog suda kojom je Ivo Brzica preuzeo to poduzeće. Gredelj je rekao da je u Valpovu zapravo riječ o »događanju naroda« u kojem sudjeluju »batinaši odnosno oružana zločinačka grupa koja prijeti«. Gredelj se okomio i na državni vrh prozivajući predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ivicu Račana i ministricu obrane Željku Antunović da su, umjesto da spriječe događanja u Valpovu, »stali na stranu prosvjednika«. Posebice je apostrofirao predsjednika Mesića, rekavši da je primanjem prosvjednika iz Valpova »potkopao temelje ove države«. </p>
<p>Predsjednik UHS-a tvrdi da je Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a, prosvjednicima rekao da neće s njima razgovarati »dok ne odbace batine i prestanu prijetiti vodenim topovima i puštanjem struje«. </p>
<p>Gredelj je izrazio veliku zabrinutost zbog neprovođenja sudske odluke rekavši da je »policija, umjesto da u Valpovu sve mirno promatra, trebala izbatinati batinaše«. Gredelj je nezadovoljan i ponašanjem predsjednika Visokog trgovačkog suda Borislava Blaževića, »jer se, umjesto zaštite digniteta sudaca, solidarizirao s prosvjednicima u Valpovu«. Za Zdravka Momčinovića, koji je također među prozivanim sucima Visokog trgovačkog suda koji je donio odluku u korist Brzice, Gredelj je rekao kako je »siguran da nikad ne bi uzeo ni lipu«.</p>
<p> Predsjednik UHS-a ustvrdio je da će »izići ću iz sudstva, ako se dokaže da je Momčinović korumpiran«. </p>
<p>Gredelj je prozvao i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog njegovih izjava o kamatarenju na štetu Zagrebačke banke. </p>
<p>Nenad Šepić je na to dodao da Zagrebačkog banci kamatarenje ne smeta kad ga primjenjuje prema svojim dužnicima, no neprihvatljivo je kad banka mora platiti velike novčane iznose. </p>
<p>Gredelj je rekao da je Europska udruga sudaca obavijestila Europsku uniju i Vijeće Europe o kršenju neovisnosti sudstva u Hrvatskoj. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>NHS: Četveročlanoj obitelji u listopadu trebalo 7079 kuna </p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u listopadu porasli 1,7 posto u odnosu na rujan. Prosječna potrošačka košarica u listopadu iznosila je 7079 kuna, što je 96 kuna više nego u rujnu kada su životni troškovi četveročlane obitelji stajali 6983 kune. </p>
<p>NHS ističe da je na porast ukupnih troškova najviše utjecalo povećanje troškova odijevanja za dva posto i stanovanja za 4,9 posto. Poskupljenje stanovanja uzrokovano je početkom sezone grijanja, kada su troškovi stanovanja tradicionalno viši.</p>
<p>Potrošačka košarica najskuplja je u Osijeku, gdje minimalni troškovi za prehranu, higijenu, odijevanje, stanovanje, prijevoz i kulturu mjesečno stoje 7239 kuna. Slijede Vukovar sa 7144 kune, Split sa 7138 kuna, Rijeka sa 7075 kuna, Krk sa 7040 kuna, Dubrovnik sa 6967 kuna i Zagreb sa 6951 kunom. </p>
<p>Prosječna plaća pokriva 55 posto prosječne košarice. Pokrivenost je najveća u Zagrebu (56,32 posto), a slijede Dubrovnik (56,20 posto), Krk (55,61 posto), Rijeka (55,34 posto), Split (54,85 posto) Vukovar (54,80 posto) i Osijek (54,08 posto). </p>
<p>NHS-ovom košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja, zdravlja, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti te troškovi za novorođenčad, a pretpostavlja se da obitelj nema osobni automobil. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Gotovac: Invalide se ne smije zapošljavati kao jeftinu radnu snagu </p>
<p>U zapošljavanju osoba s invaliditetom državna politika mora biti utemeljena na afirmaciji prava na rad, koje je invalidima zajamčeno kao i svim ostalim kategorijama društva, rekao je Viktor Gotovac s katedre za radno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvatska je imala 9,7 posto invalida, po čemu se ne razlikujemo bitno od svijeta. Naime, prema podacima svjetske zdravstvene organizacije, invalidi čine desetak posto ukupne populacije. Poseban problem je činjenica da je oko 35 posto njih starije od 65 godina, a specifičnost je Hrvatske i to što ima velik broj invalida u dobi od 45. do 64. godine. Posljedica je to tranzicije gospodarstva, tijekom koje se višak zaposlenih često rješavao kroz sustav socijalne skrbi ili invalidskog osiguranja. Rekao je to Vlado Puljiz, profesor sa Studija za socijalni rad na okruglome stolu »Pravi položaj, rehabilitacija i socijalno uključivanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj« u petak u Zagrebu. Skup je održan u organizaciji Hrvatskog pravnog centra i Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, a razgovaralo se o socijalnoj integraciji, zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te rehabilitaciji i profesionalnom zapošljavanju osoba s invaliditetom.</p>
<p>Puljiz je naglasio da se trendu redukcije prava ranjivih skupina društva, koji je motiviran ekonomskim zahtjevima, u posljednje vrijeme sve više suprotstavlja trend obrane prava tih kategorija društva. »U posljednje vrijeme, u dokumentima EU-a, osim inzistiranja na minimalnim pravima za neke kategorije društva, vidi se i nastojanje da se raspravlja o pristupu socijalnim pravima, odnosno o ukidaju prepreka koje su često problem kod njihova ostvarivanja«, naglasio je Puljiz.</p>
<p>Kad je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom, državna politika mora biti utemeljena na afirmaciji prava na rad, koje je invalidima zajamčeno kao i svim ostalim kategorijama društva. »Zapošljavanje invalida ne smije biti motivirano potrebom osoba bez invaliditeta da im priznaju pravo na jednakost da time ispunjavaju potrebu socijalne integracije invalida, ili da ih poslodavci zapošljavaju zato što su radna snaga koju mogu iskoristiti jeftino«, upozorio je Viktor Gotovac s katedre za radno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, motiv za zapošljavanje invalida mora biti činjenica da oni često mogu raditi jednako kvalitetno, pa i s boljim učinkom od osoba bez invaliditeta ako su za to osigurani preduvjeti. Riječ je, primjerice, o osiguranom pristupu radnome mjestu ili znanju, odnosno obrazovanju, posebice nakon pojave novih tehnologija ili mogućnosti rada kod kuće. Gotovac je upozorio i na postojanje »nevidljive diskriminacije«, odnosno činjenicu da su u praksi invalidi često lošije plaćeni za isto radno mjesto i rad od osoba bez invaliditeta.</p>
<p>Stručnjaci su podsjetili na rješenja iz hrvatskih propisa, kojima se osobama s invaliditetom jamči pravo na obrazovanje, profesionalnu rehabilitaciju i zdravstveno osiguranje, a cilj je skupa analiza postojećeg stanja ne bi li se utvrdilo postoji li potreba njihove izmjene, rečeno je.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»HDZ ne bi vraćao pokradene mirovine, nego bi uveo besplatnu tv pretplatu«</p>
<p>Da je Hrvatska čekala HDZ i Sanadera danas bismo imali negativnu stopu rasta, Hrvatska bi bila jedna izolirana i nesimpatična zemlja s vrlo slabim turizmom, s pola milijuna nezaposlenih, s još uvijek pokradenim mirovinama koje se ne vraćaju, bez razvojnih projekata a Dalmacija bi bila izolirana/ Hrvatska s nama na kraju idućeg mandata ulazi u Europu; s drugima se možemo kockati, rekao je Račan </p>
<p>ŠIBENIK, 14. studenoga</p>
<p> - »Mi socijaldemokrati sigurni smo da smo u Hrvatskoj proteklih godina dosta učinili. Izvukli smo zemlju iz krize, odmaknuli je od gospodarske provalije, osigurali razne razvojne projekte i visoku stopu rasta proizvodnje, efikasno se uhvatili u koštac s nezaposlenošću«, naglasio je Ivica Račan, predsjednik SDP-a i nositelj liste te stranke u IX. izbornoj jedinici, u petak u Šibeniku. </p>
<p>Predsjednik SDP-a Šibenčanima se obratio s koćarice usidrene na šibenskoj rivi. </p>
<p>»Dakako, nismo još dovoljno učinili. No mislimo da imamo argumenata i razloga očekivati i nastavak naše vlasti. Istina je da ovih dana možete vidjeti i HDZ i njihova predsjednika koji govori da je Hrvatska u krizi i da bi je oni izvukli iz krize i pokrenuli je. Ta gospoda su zakasnila četiri godine. Gdje su bili ove četiri godine? Da je Hrvatska čekala HDZ i Sanadera danas bismo imali negativnu stopu rasta, Hrvatska bi bila jedna izolirana i nesimpatična zemlja s vrlo slabim turizmom, s pola milijuna nezaposlenih, s još uvijek pokradenim mirovinama koje se ne vraćaju, bez razvojnih projekata a Dalmacija bi bila izolirana«, ustvrdio je Račan. Dodao je i da bi autocesta išla preko Bosne i tko zna gdje bi tamo stala... »Zato mislimo kako imamo jake argumente očekivati pobjedu na izborima«, podvukao je predsjednik SDP-a.</p>
<p>»Pokazali smo da idemo u dobrom pravcu. Približili smo Hrvatsku Europi i Hrvatska s nama na kraju idućeg mandata ulazi u Europu. S drugima se možemo kockati«, poručio je Račan, koji je u Šibenik stigao u pratnji kolega sa stranačke liste. </p>
<p>»Za razliku od HDZ-a, mi nudimo razvoj i socijalnu osjetljivost. Umirovljenicima smo vratili sedam ukradenih mirovina. To nije dovoljno, ali više nismo mogli. HDZ ne bi vraćao pokradene mirovine, nego bi uveo besplatnu pretplatu na televiziju. Mi smo za nastavak vraćanja mirovina i njihovo praćenje plaća«, rekao je na šibenskoj rivi Ivica Račan, s kojim je bila i supruga Dijana Pleština.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Miomir Žužul: Vladina odluka o arbitraži loša i ishitrena</p>
<p>Vanjska politika sad ovisi o odnosima među koalicijskim strankama, zbog čega je narušena međunarodna vjerodostojnost i pregovarački položaj Hrvatske / NATO je samo deklarativni, ali ne i stvarni prioritet, a nema mogućnosti da uđemo u EU bez članstva u NATO-u, jer su politički kriteriji slični, a provedbeni različiti, rekao je Žužul</p>
<p>ZAGREB, 14. studenoga</p>
<p> - Vladinu najavu da će pokrenuti pripreme za arbitražu sa Slovenijom o morskoj granici smatramo lošom, nepotrebnom i ishitrenom, jer se o njoj nije ranije razgovaralo sa susjedima, međunarodnom zajednicom i u državi. Odluka stavlja državu u tešku situaciju, a nova Vlada će se morati ili izvući iz te odluke ili ići na arbitražu. Sadašnja Vlada ponašala se kao da izbora nema i zanemarila je to da, bez obzira na njihov ishod, ona neće biti u istom sastavu, rekao je u petak na konferenciji za novinare član Predsjedništva HDZ-a Miomir Žužul, komentirajući Vladinu odluku o arbitraži u vezi s morskom granicom sa Slovenijom.</p>
<p>Dodao je da je odluka donesena isključivo zbog dobivanja predizbornih bodova i ustvrdio da je 2001. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zbog istih razloga potpisan uoči lokalnih izbora. Žužul je novinarima govorio o HDZ-ovoj strategiji vanjske politike, kojoj će prioriteti biti ulazak Hrvatske u NATO 2006. godine i EU 2007., razvoj odnosa s vodećim svjetskim državama, unapređenje veza sa susjedima, jačanje odnosa s iseljeništvom i hrvatskim poduzetnicima u svijetu. HDZ predlaže i uvođenje dopisnoga glasanja za iseljenike, a obećava i oživljavanje kadrovske i profesionalne sposobnosti diplomacije.</p>
<p>»Vanjska politika sad ovisi o odnosima među koalicijskim strankama, zbog čega je narušena međunarodna vjerodostojnost i pregovarački položaj Hrvatske. NATO je samo deklarativni, ali ne i stvarni prioritet, a nema mogućnosti da uđemo u EU bez članstva u NATO-u, jer su politički kriteriji slični, a provedbeni različiti. Govore o gospodarskoj diplomaciji, a ne znaju ni što to znači, čime se samo troši novac«, kazao je Žužul. Istaknuo je da je HDZ početkom godine podržao SAD u ratu u Iraku zbog međunaropdne situacije i sličnog povijesnog iskustva. Za zahtjev SAD-a da Hrvatska potpiše sporazum o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu, Žužul je kazao da HDZ za njega ima razumijevanje, a za moguće sudjelovanje hrvatskih vojnika u misiji u Iraku je rekao da hrvatska želja za članstvom u NATO-u podrazumijeva i neke obaveze.</p>
<p>Žužul je podržao izjavu povjerenika EU-a za proširenje Güntera Verheugena da će Europska komisija nastaviti pregovore s Hrvatskom bez obzira tko dođe na vlast, ali je upozorio da bi veći problem od političkih uvjeta mogla biti negativna gospodarska kretanja. Dodao je i da se HDZ protivi bilo kakvom institucionalnom regionalnom povezivanju te da sa Srbijom treba razgovarati o svim otvorenim pitanjima, posebno o sudbini 1200 nestalih osoba. »Što se tiče isprike, nju nismo ni tražili niti bi je dali. Zar da se ispričavamo zato, što smo se branili i svoju djecu slali u skloništa«, zaključio je Žužul.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tomčić: Tek kad gospodarski ojačamo i razvijemo se, možemo u EU </p>
<p>OSIJEK, 14. studenoga</p>
<p> - »Hrvatska mora biti ugodna kuća svakom svom stanovniku«, istaknuo je predsjednik Hrvatske seljačke stranke i nositelj stranačke liste za IV. izbornu jedinicu Zlatko Tomčić u petak navečer na središnjem predizbornom skupu u Osijeku. </p>
<p>Prema njegovim riječima, HSS nudi građanima udruživanje u savez kako bi zajedno riješili pet glavnih točaka programa koje nudi stranka. </p>
<p>»To je gospodarski razvoj, otklanjanje kočnica sustava kojih imamo i previše, bez obzira zovu li se siva ekonomija, korupcija ili kriminal. Potrebno je stjecanje znanja visokih informacijskih tehnologija, te uvođenje odgovorne nacionalne, socijalne i demografske politike jer sada u Hrvatskoj ne postoji ni minimum nacionalnog jedinstva i suglasja o najvažnijim državnim pitanjima«, objasnio je Tomčić. </p>
<p>Tek je peta točka HSS-ova programa ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO, ali ne zato što je to za tu stranku sporedno pitanje nego »zato što smo svjesni da ćemo postati punopravni članovu Europske unije upravo onda kad se ispune prve četiri točke našega programa«, naglasio je čelnik HSS-a. </p>
<p>»Mi smo jedina stranka koja je ponudila koncept i koja zna kako ga provesti. A on će vam donijeti povećanje razine zaposlenosti za 2,5 posto godišnje, smanjiti vanjske dugove i podići razvojne stope na razinu između 7,5 i devet posto«, rekao je Tomčić pozivajući građane da ih u tome podrže. </p>
<p> Željko Pecek, prvi na HSS-ovoj listi u IV. izbornoj jedinici, poručio je da se birači ovaj put ne moraju opredijeliti za »lijevo« ili »desno« već da »ciljaju u centar jer su tamo istina i HSS«. </p>
<p>Na desetom mjestu stranačke liste našla se i proslavljena rukometašica Kaja Ileš koja je obećala biračima da će se pobrinuti za ulaganje u mlade sportaše. </p>
<p>Na skupu održanom na Trgu Ante Starčevića nastupio je Zvonko Bogdan, a okupljenim građanima ponuđeno je mnogo raznovrsnih slavonskih specijaliteta.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031115].
|
