NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030915].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 190240 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.09.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sindikati tvrde da ih je Vlada prevarila u novim zakonima</p>
<p>Radnik neće vidjeti ni kune od svojih plaća i otpremnina, a ni država neće naplatiti poreze niti doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te za zapošljavanje / Marinković-Drača: Najveći dio potraživanja radnika naplaćivat će se zajedno s ostalim vjerovnicima kad obično od stečajne mase ne ostane ništa / Zakazana ročišta se odgađaju, jer zbog takve primjene zakona sudske tužbe postaju neosnovane, pa radnici ne mogu ostvariti prava prema zakonu koji je vrijedio do 30. kolovoza</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Novi Stečajni zakon, koji se primijenjuje tek pola mjeseca, već je doživio oštre kritike sindikata, sudaca i stečajnih upravitelja. Zakon je izazvao zbrku na sudovima, odgađaju se ročišta, a u sudačkim krugovima nazivaju ga »pravničkom blamažom i šlamperajem«. Savez samostalnih sindikata Hrvatske ovih je dana od Vlade zatražio hitnu izmjenu petnaestak dana starog zakona, a jedan od trgovačkih sudova uputio je i zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti.</p>
<p>Sindikati upozoravaju da najviše gube radnici, jer uz nova stečajna pravila neće moći naplatiti većinu zaostalih plaća, otpremnina i druga potraživanja.</p>
<p>Dosad su se radnicima iz troška stečajnog postupka namirivale tri plaće (do dvije trećine državnog prosjeka), naknade plaće za godišnji odmor za prošlu i tekuću godinu te trećina zakonom propisane otpremine. Sva druga zaostala potraživanja (plaće, ostatak otpremnine i sl.), kao i svi porezi i doprinosi na plaće, bili su u prvom višem isplatnom redu. </p>
<p> Po novom, sva ta minimalna potraživanja radnika, odnosno dio plaća i otpremnina, koja su se namirivala iz troška stečajnog postupka, ulaze u prvi viši isplatni red, a sve ostalo je, uključujući poreze i doprinose na plaće, degradirano u opći isplatni red. Što će reći, radnik neće vidjeti ni kune od svojih plaća i otpremnina, a ni država neće naplatiti poreze niti doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te za zapošljavanje.</p>
<p>»Najveći dio potraživanja radnika naplaćivat će se zajedno s ostalim vjerovnicima kad obično od stečajne mase ne ostane ništa«, upozorava Dušanka Marinković-Drača, pravna savjetnica SSSH, koji je i zatražio hitnu izmjenu zakona. Sindikati inzistiraju da se radnička potraživanja iz općeg vrate u prvi isplatni red te optužuju Vladu da ih je u vrijeme pregovora o izmjeni Zakona o radu prevarila. Tad smo, ističe Marinković-Drača, s Vladom dogovorili da minimalna potraživanja ne idu više iz troškova stečajnog postupka i da se ta odredba briše iz ZOR-a, ali da sva radnička potraživanja budu u prvom isplatnom redu u novom Stečajnom zakonu.</p>
<p>Sindikati, ali i suci, ogorčeni su zbog retroaktivne primjene Stečajnog zakona, koji vrijedi za sve već pokrenute stečajeve. Zakazana ročišta se odgađaju, jer zbog takve primjene zakona sudske tužbe postaju neosnovane, pa radnici ne mogu ostvariti prava prema zakonu koji je vrijedio do 30. kolovoza. Radnici gube i zato što Stečajni zakon vrijedi i unatrag, a novi Zakon o zaštiti radničkih potraživanja tek od 19. srpnja, odnosno samo za nove pokrenute stečajeve.</p>
<p>A to znači da radnici čije su tvrtke otišle u stečaj prije 19. srpnja praktički neće dobiti ništa od svojih potraživanja. Zaposlenima, čije je tvrtke zadesio stečaj poslije 19. srpnja, država jamči isplatu tri minimalne plaće i pola zakonom propisane otpremnine, odnosno oko 7300 kuna. I to je sve što će dobiti. U cijeloj zbrci sa zakonom, Vlada je i samoj sebi, tj državi, iskopala jamu, jer će se iz tvrtki u stečaju najčešće naplatiti samo doprinosi na tri minimalca i pola otpremnine. I to samo od tvrtki koje su otišle u stečaj poslije 19. srpnja. Ako je jamu kopala da si, iako gubi na doprinosima, zapravo smanji troškove, onda je namjera očita - radnike iz »starih« stečajeva žrtvovati i ne dati im ništa, a »novim stečajcima« zajamčiti minimalne isplate. Prema nekim procjenama, očekuje se da bi svake godine oko 10.000 radnika ostalo bez posla zbog stečaja tvrtki. U cijelu se priču uklapa i odredba Stečajnog zakona po kojoj od 30. kolovoza stečajni upravitelji moraju biti odvjetnici, koji će, jer će biti plaćeni po obavljenom poslu, tj. završenom stečaju, više misliti o svojoj zaradi, nego o spašavanju poduzeća i radnih mjesta.</p>
<p>Velike sumnje i negodovanja izazvala je i mogućnost da stečajni upravitelji mogu biti i odvjetnički uredi. »Upravo će u metalu biti još programiranih stečajeva, koje ne mogu voditi odvjetnici ni odvjetnički uredi, već ljudi iz struke koji su sposobni oživjeti tvrtku i proizvodnju. Ovaj »bućkuriš« od zakona hitno treba mijenjati. Ako se ne promijeni, političarima će biti na izborima kamen oko vrata, jer će sindikati znati sugerirati članstvu koga ne birati«, poručuje Ivo Marjanović, predsjednik Sindikata metalaca.</p>
<p>SSSH je također zatražio od Vlade i povlačenje iz hitnog saborskog postupka Prijedloga zakona o mirenju, kojem je cilj smanjenje broja radnih sporova na sudovima. Sindikati, međutim, tvrde da ih je Vlada i tu prevarila. Naime, ako radnik želi spor s poslodavcem riješiti mirenjem, u očekivanju poslodavčeva odgovora gubi pravo na sudsku tužbu. Sindikati zato inzistiraju da se radniku ostavi dovoljno vremene za podnošenje tužbe.</p>
<p>Kad su se proljetos sindikati i Vlada »zakrvili« zbog imjena ZOR-a, premijer Ivica Račan je obećao, a takav je i zaključak Sabora, da će se desetak popratnih zakona donijeti istodobno, u paketu sa ZOR-om, sve u dogovoru sa socijalnim parnerima.</p>
<p>Zamjenik predsjednika SSSH Ivan Tomac upozorava Vladu da je »čaša žuči« prelivena, jer Vlada ne drži riječ. Iako se i sindikati i poslodavci protive predloženom zakonu o mirenju, Vlada ga je hitno poslala u Sabor, pa sad mogu utjecati samo amandmanima.</p>
<p>Osim toga, napominje Tomac, primjedbe sindikata na Stečajni zakon nisu prihvaćene, »Crkvenčev« pravilnik o porezima na dohodak i prijedlog rebalansa proračuna sindikati nisu ni vidjeli, a kamoli da ih je netko nešto i pitao. »Dosta nam je Vladina glumljena socijalnog dijaloga. </p>
<p>Podsjećam da su izbori pred vratima, a ni jedna politička stranka ne može računati bez nas. SSSH će se znati odrediti u izborima, ali više neće biti 'kvisko' za jednokratnu upotrebu bilo kojoj političkoj opciji«, kaže Ivan Tomac.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mladen Bajić: Ne svađajte me sa sudovima</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - »Sasvim je logično da nakon odluke nadležnog suda u predmetu Klica stranka nezadovoljna tom odlukom uloži žalbu. Kazneni postupak podrazumijeva pravo i tužiteljstva i obrane na taj žalbeni čin. I to je sve što sam u konkretnom slučaju spreman izjaviti, ne upuštajući se ni slučajno u komentar sudske odluke koja je razlog te žalbe«, kaže Vjesniku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. </p>
<p>Međutim, odluka Županijskog suda u Zagrebu kojom se kaznene odgovornosti oslobađa dosad optuženi Klica da je kazneno odgovoran za ubojstvo Marinova, nastavlja niz sudskih odluka koje poništavaju optužnicu do mjere oslobađajuće presude. A taj niz je vrlo dugačak.</p>
<p>Državno odvjetništvo je pokrenulo golemi postupak u Remetincu da bi se na njegovom kraju dogodilo da za osnovno optuženje, za organizirani kriminal, ni jedan od 12 optuženika ne dobije osuđujuću presudu. U slučaju Lora, Državno odvjetništvo optužuje aktere ratnih zbivanja u splitskoj ratnoj luci, a pred splitskim Županijskim sudom, za najteže kazneno djelo, ratni zločin, sud donosi upravo za to oslobađajuću odluku. U slučaju gospićkog minera kojem se, u lokalnim okvirima, na teret stavlja i ubojstvo Milana Levara, Državno odvjetništvo traži izuzeće suda u Gospiću. U razlozima za izuzeće navode se primjeri pritisaka na istražitelje i policajce, a posebno velikih pritisaka na svjedoke. U tim pritiscima sudjeluje čak i lokalni svećenik. Međutim, Vrhovni sud odbija zahtjev za izuzeće Županijskog suda u Gospiću, tvrdeći da tužiteljstvo nije dostavilo dovoljan broj dokaza da se radi o zakonskim razlozima za izmjenu sudske mjesne nadležnosti.</p>
<p>U slučaju Canjuga - Batarelo, istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu odbija istražni zahtjev zagrebačkog tužiteljstva, tvrdeći da se iz podnesenih dokaza ne vide kazneno-pravni razlozi za provođenje istrage, a u dijelu optuženja za korupciju. Nizati primjere u kojima je ovdašnje tužiteljstvo odbijeno u svojim zahtjevima za postupkom, zahtijevalo bi mnogo veći prostor od Vjesnikovih stranica. Zajednički nazivnik svih tih slučajeva je činjenica da se u javnosti stvorio dojam da državno tužiteljstvo zapravo ne zna raditi svoj posao. Da bude stvar gora, stvoren je i dojam da je ta ocjena najblaža moguća. Zato što ne znaju raditi svoj posao, proizlazi iz tih slučajeva, tužiteljstvo je lako moguće podvrći političkom pritisku vladajućih struktura i na državnoj i na pojedinim lokalnim razinama u zemlji. Dakle, postupci se, navodno, vode »po narudžbi«. </p>
<p>»Te ocjene mogu biti upozorenje za Državno odvjetništvo, ali nikako povodom da se žalbe shvate kao svađa tužiteljstva sa sudovima. Onakvi kakvi jesmo kao služba, ulazimo u postupke, nastojimo na strani optužbe što bolje obaviti svoj posao i želimo da se u konačnoj sudskoj odluci ostvari cilj optuženja: odgovarajuća kazna za počinitelje kaznenih djela«. Međutim, Bajić se ni Vjesniku niti u mnogim ranijim slučajevima, makar se to prikazivalo kao njegova svađa sa sudovima, nije upuštao u komentar konkretnih sudskih odluka. Čak ni kad je to mogao. Posebno u slučaju gospićkog minera, kojem se ipak sudi izvan Gospića. Baš kako je to u fazi istrage tražilo Državno odvjetništvo i baš zbog razloga koje je Vrhovni sud svojedobno odbio kao nedovoljne da bi se njegovom odlukom obavilo premještenje sudskog postupka.</p>
<p>Za komentar je mogla poslužiti i odluka Županijskog suda u Splitu u slučaju Lora te odluka istražnog suca u Zagrebu u slučaju Canjuga - Batarelo. Sve su to primjeri na kojima je Državno odvjetništvo »polomilo zube«, ali koji se u nastavcima tih procesa realiziraju kako je tužiteljstvo tražilo. Na žalost, između sudske patke tužiteljstvu i nastavka procesa prošli su mjeseci. Mladen Bajić, kad ga je Vjesnik o tom proteku vremena pitao u nedjelju, također ništa nije želio reći. Čak ni o slučaju Lora u kojem Vrhovni sud još nije donio odluku. Čak ni o slučaju Canjuga - Batarelo, koji se zahvaljujući odluci izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu ipak nastavlja baš tamo, gdje je prije nekoliko mjeseci zaustavljen odlukom istražnog suca tog istog suda.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvoje Šarinić u vrijeme bitke za Vukovar potpisivao transfere novca iz Villacha za Tuđmanov zrakoplov</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - I dok se nekadašnji HDZ-ovi političari prepiru tko je nezakonito raspolagao novcem Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, a tko je svoje kolege prijavio policiji i Državnom odvjetništvu, javnost se pita što je bit tog spora. Nakon svih predizbornih i ranopobjedničkih najava da će vratiti novac koji je bivša vlast na razne načine otuđila hrvatskim građanima, podiže se kaznena prijava protiv Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice da su nezakonito poslovali s oko 300.000 kuna, zapravo kamata na glavnicu od 1,5 milijun eura, koliko je bilo na računu Zaklade hrvatskog državnog zavjeta.</p>
<p>Račune u Villachu s kojih je 1998. Hrvoje Šarinić prebacio 1,5 milijun eura na račun Zaklade HDZ-a otvorila je hrvatska Vlada 1991. godine, a pravo potpisa i raspolaganja novcem imali su Šarinić i ministar obrane Gojko Šušak te nešto kasnije i ministar financija Jozo Martinović. Otvoreni su radi prikupljanja novca dijaspore za pomoć obrani Hrvatske. Prema izračunu službenika banke u Villachu, koji je vodio brigu o tim računima, cash flow na njima bio je 900 milijuna maraka.</p>
<p>Zbog sumnji da novac nije trošen u namjenu za koju je pribavljen, a na osnovi kaznene prijave Hrvata iz Švicarske Radovana Smokvine, Županijski sud u Klagenfurtu otvorio je istagu protiv Hrvoja Šarinića i ostalih zbog organizirane prijevare. Po nalogu suda, banka u Villlachu skinula je oznaku bankarske tajne s tih računa, pa se moglo vidjeti da je Hrvoje Šarinić u vrijeme bitke za Vukovar potpisivao transfere novca iz Villacha za kupnju predsjedničkog zrakoplova chellenger te da je novac odlazio i na privatne račune kasnijih hrvatskih tajkuna. Smokvina je svojih 40.000 švicarskih franaka uplatio na te račune za obranu Hrvatske, a ne u svrhu predsjedničke raskoši, bogaćenja HDZ-a ili pojedinaca bliskih toj stranci.</p>
<p>I dok Županijski sud u Klagenfurtu zasad te račune tretira kao povjereničke, znači smatra da je Šarinić (jedini danas živ od povjerenika koji su imali pravo potpisa) prema onima koji su uplatili novac imao obavezu dati im obavijest kako je on utrošen, ostatak novca im vratiti, hrvatsko pravosuđe očito ima stav da je riječ o isključivo državnom novcu. Smokvina je pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenuo postupak protiv Zaklade hrvatskog državnog zavjeta da mu se vrati njegovih 40.000 švicarskih franaka. Kako kaže, sutkinja koja vodi spor ignorirala je njegov zahtjev da se kao svjedok u slučaju pozove Hrvoje Šarinić.</p>
<p>U Smokvinino ime, predsjednik udruge Juris Protecta iz Zagreba Zlatko Zeljko poslao je u kolovozu pismo glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Zeljko upozorava Bajića da Državno odvjetništvo »ne samo da nije podiglo optužnicu protiv Šarinića, nego nastoji u ime RH prisvojiti i preostali dio koji je Šarinić doznačio stranačkoj zakladi (Zaklada hrvatskog državnog zavjeta)«. Također, upozorava da je Vladimir Šeks u ime HDZ-a rekao da je njegova stranka spremna vratiti novac s računa Zaklade te predlaže Bajiću da Smokvini bude isplaćeno njegovih 40.000 švicarskih franaka plus pripadajuće kamate, a da ostali dio novca bude na prijelaznom računu proračuna dok se ne jave ostali uplatitelji.</p>
<p>Zeljko je upozorio Bajića da je Smokvina spreman tražiti pravdu i na Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu te zatražio očitovanje do 1. rujna. »Prošao je rok, a državni odvjetnik još se nije očitovao o našem pismu. Nećemo odustati i dopustiti da imovina gospodine Smokvine bude konfiscirana dok pred očima javnosti traju politički obračuni zbog iseljeničkog novca«, rekao je Vjesniku Zeljko.</p>
<p>Da austrijsko pravosuđe drukčije shvaća taj problem, nedavno je posvjedočio i Ferdinand Jukić, vukovarski poduzetnik, ustvrdivši da ga je zadržala tamošnja policija upravo zbog istrage koja se vodi u Klagenfurtu, a gdje se i njega navodi među onima koji su se okoristili iseljeničkim novcem. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zajednička akcija tužitelja i policije</p>
<p>Kad je Vladimir Šeks, predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru i jedan od najjačih predstavnika te stranke, podnio kaznenu prijavu protiv svojih bivših stranačkih kolega Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice, poslužio se uobičajenim građanskim postupkom. Naime, građanin koji uoči počinjenje kaznenog djela i koji je spreman svjedočiti da je to djelo doista učinjeno, dužan je počinitelje prijaviti Državnom odvjetništvu. Isto tako, građanin Šeks je u kaznenoj prijavi naveo i indicije zbog kojih zaključuje da su upravo trojica njegovih bivših stranačkih drugova opravdano osumnjičena da su ta djela i počinila. </p>
<p>Djelo je zlouporaba položaja i privatno, neovlašteno prisvajanje 300.000 kuna iz Zaklade hrvatskog državnog zavjeta. Nakon te prijave, Državno odvjetništvo je proslijedilo zahtjev policiji da zajedničkom akcijom tužitelja i policajaca utvrdi navode iz kaznene prijave, njihovu točnost i sukladnost navoda iz prijave s bićem kaznenog djela iz Kaznenog zakona. Taj postupak je, prema Vjesnikovim informacijama iz tužiteljstva, uredno pokrenut baš kako se to i čini na temelju neke kaznene prijave. Činjenica da je informacija o postupku izašla »ranije« u javnost no što su istražne radnje dovršene baca sumnju na to da je Šeksova kaznena prijava tek djelić u velikom predmetu koji Državno odvjetništvo vodi već mjesecima.</p>
<p>Taj predmet je ne samo financijsko poslovanje Zaklade, već ta institucija kao punkt preko kojeg se transferirao veliki novac namijenjeni obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Kazneno-pravnu odgovornost osoba ovlaštenih za raspolaganje novcem Zaklade i sličnih računa u našim i stranim bankama bacio je slučaj neplaćenih raketa S-300. Naime, privatni poduzetnik Zvonko Zubak tužio je državu za milijunsku dolarsku naknadu za isporučeni raketni sustav. Pokazalo se da su mnoge isplate, pa i one koje je Zubak očekivao od pokojnog Gojka Šuška, bivšeg ministra obrane, pa i samog predsjednika dr. Franje Tuđmana, negdje u tim brojnim računima zalutale. Dvjesto milijuna dolara dovoljno je velika svota zbog koje se Državno odvjetništvo još ljeti 2002. godine zainteresiralo za cijeli slučaj.</p>
<p>Spomenutih 300.000 kuna iz kaznene prijave Vladimira Šeksa samo su mrvica u odnosu na svote koje su se valjale preko stranačkih računa, iako je novac pristizao za naoružanje, za branitelje, za obnovu Hrvatske i slično. Zato cijela priča izgleda kao pokušaj da se kaznena odgovornost ovlaštenih za raspolaganje tim novcem, a Ivić Pašalić je među njima, pretvori u obračun bivših stranačkih drugova. Za minimalan iznos od 300.000 kuna. Te kune trebaju sakriti opljačkane milijune. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Veliki obračun je počeo </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Ni HDZ niti ja nismo inicirali podizanje kaznene prijave, to je odluka policije, u svom je mudrom stilu upravo izjavio Vladimir Šeks, službeno predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, a neslužbeno »alfa i omega« te stranke i idejni vođa svih njezinih poteza.</p>
<p> Doduše, Sanader jest predsjednik najveće oporbene stranke, no javna je tajna da sve konce u svojim rukama ima upravo Šeks. Uostalom, ne tako davno upravo je Šeks kazao da je »on stvorio Sanadera«. </p>
<p>Naime, samo dan uoči drugoga sabora Hrvatskog bloka, mediji su objavili kako je policija podigla kaznene prijave protiv bivših čelnika HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta Ivića Pašalića, Ivana Aralice i Ante Belje, pod sumnjom da su nezakonito potrošili 300 tisuća kuna s računa Zaklade. </p>
<p>Iako je Pašalić odmah uzvratio udarac nazivajući tu prijavu »predizbornom« i decidirano optuživši vodstvo HDZ-a da stoji iza toga, u sprezi s Ivicom Račanom, Šeks je odmah opovrgnuo priču da je baš on taj koji je Državnom odvjetništvu »cinkao« trojicu svojih dojučerašnjih stranačkih kolega. Šeks je ustvrdio da je Uprava Zaklade tajno i bez znanja HDZ-ova vodstva trošila novac za osnivanje HIP-a i HB-a. </p>
<p>Pašalić je, pak, sebi svojstvenom hladnokrvnošću uzvratio da je novac od kamata trošen da bi se ispunile želje pokojnog predsjednika Franje Tuđmana za obnovom njegove rodne kuće i škole u Velikom Trgovišću. I još je vodstvo HDZ-a, ali i vlast prozvao »fukarama koje ga neće zaplašiti«.</p>
<p>Veliki je obračun, dakle, počeo i u predizbornoj kampanji koja će sigurno obilovati niskim udarcima ispod pojasa, može se očekivati još mnogo prljavog rublja što će ga ljudi koji su zajedno deset godina vladali državom, jedni o drugima iznositi u javnost blateći se međusobno, a sve radi kupovanja glasača.</p>
<p> A još prije mjesec dana Pašalić je rekao da je Hrvatski blok spreman podržati Sanaderovu vladu, osvoji li HDZ većinu na izborima.</p>
<p> U HDZ-u, međutim, uopće ne računaju na mogućnost da bi i HB sudjelovao u nekoj budućoj vladi stranaka centra i desnog centra. Oni su s Pašalićem završili, ali su ipak svjesni činjenice da bi koalicija HB-a i Tuđmanova HIP-a mogla odnijeti dio glasova njihova biračkog tijela. </p>
<p>No, slučaj HDZ-a i HB-a nije usamljen na hrvatskoj političkoj sceni. Prisjetimo se samo animoziteta koji vlada na liberalnoj strani. Nekad jedinstveni Budišin HSLS, danas je raskoljen na Radoševu Libru, a tu je i Bančev LS. I liberali međusobno izmjenjuju prljave udarce, ali za razliku od tih s desnice, oni to ipak čine diskretnije i bez tako velike pompe. No, u politici su metode u načelu uvijek iste, razlika je samo u nijansama.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Peticija za Elu </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Problem školovanja jedine HIV-pozitivne djevojčice u Hrvatskoj čije ime zna javnost, struka i politika ne znaju riješiti.</p>
<p> Nakon što je komisija sastavljena od predstavnika triju ministarstava (prosvjete, socijale i zdravstva) bezuspješno posjećivala Kutinu i iza dobro zatvorenih vrata pokušala dokučiti »pravo stručno rješenje«, nakon što su timovi epidemiologa pokušali obaviti svoj zadatak u samoj Elinoj školi, ali ponovo bezuspješno, cijeli je slučaj dobio status enigme. Zanimljiva je količina uvjerenosti usađena u definitivno najodgovornijeg ministra (prosvjete) Vladimira Strugara, koji uporno želi dokazati da problem školovanja HIV-pozitivne djevojčice nije samo njegov problem. Dapače, razletjevši se protekli tjedan po slavonskim ravnicama i dalmatinskim otocima, sam sebe stavio je na posljednje mjesto odgovornosti. I time poslao jasnu poruku - moje je da otvaram škole i sportske dvorane, a ne da rješavam teške probleme kakav je Elin slučaj. </p>
<p>Upravo se zbog takvoga stava nadležnog ministra, problemi u školstvu vrlo teško razrješavaju. Nakon što su zakazali svi koji su trebali nešto učiniti, Kutina je krenula sama u akciju. Organiziranjem peticije ispred kutinske robne kuće, mladi su u subotu pokazali starijima gdje se počinju rješavati problemi. Što je najbolje, tom inicijativnom mladih Kutinčana dokazalo se da se cijela priča oko Ele vrti u krug.</p>
<p> Kad su lani odgovorni stručnjaci i političari posrnuli na Elinu slučaju u Kaštelima, u Bjelovaru su mladi organizirali peticiju kojom se djevojčicu i njezinu obitelj pozvalo da dođu u njihov grad koji ih prihvaća. </p>
<p>Ela ne zna koliko će još sjediti u razredu sa samo četvero učenika, što zapravo prema pedagoškom standardu nije razred nego grupa. Škola koju pohađa ostala je bez dva razreda, jer učenicima njihovi roditelji brane da sjede u školi zajedno s Elom. </p>
<p>Još je netko, uz političare i stručnjake, izgubio kredibilitet na slučaju Ele, samo se o tomu manje razmišlja. Na dan kad su kutinski roditelji vikali kako ne žele da to dijete zarazi njihovu djecu, predstavnik Crkve u Hrvata stao je pred premijera Račana i u ruci držao peticiju. Ali, ne onu kakvu su sastavljali mladi Bjelovarčani ili Kutinčani - peticiju za podršku Eli, nego sa zahtjevom da se nedjelje u ovoj zemlji katolika proglase neradnima. Toliko, dakle, o nauku Crkve, o pomoći malima i nemoćnima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bit će nam dobro ako...</p>
<p>Još jednom, iako sigurno ne i posljednji put, s ovoga mjesta pozivam sve Hrvate: Ne kupujmo bofl! Samo tako natjerat ćemo i domaće proizvođače da razmisle prije nego što sumnjivu robu upute prema trgovinama. Samo tako osigurat ćemo i mjesto hrvatskom proizvodu na inozemnim policama, a da nikoga na to nećemo morati posebno nagovarati</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>Zaduženost je narasla do zabrinjavajuće mjere, ali je država spremna servisirati sve dugove jer je likvidna i solventna i takvom može ostati u sljedećem razdoblju ako se više posvetimo izvozu - rekao je u petak ministar financija Mato Crkvenac u svojem izvješću Hrvatskom saboru.</p>
<p>Pokušajte zamisliti sebe kako svojem osobnom bankaru (takvi danas postoje i u većini domaćih banaka i ne služe samo bogatima) pokušavate objasniti kako je, doduše, točno da ste zaduženi preko glave, da baš i nemate neke sigurne prihode, ali da se baš time namjeravate pozabaviti u dolazećem razdoblju. S koliko biste čekova izišli?</p>
<p>Pitanje: zna li ministar Crkvenac točno što govori kad kaže »ako se više posvetimo izvozu«? Drugo pitanje (na koje ne očekujem odgovor): smije li si ministar financija dopustiti luksuz da se, kad govori o vraćanju državnih, ne samo inozemnih, dugova, posluži rečenicom koja u sebi sadrži pogodbeni veznik »ako«? </p>
<p>Tko bi se to unutar državnog aparata i kako trebao posvetiti izvozu? Ili, možda jednostavnije - što bi, pošto i kome ministar izvozio? Nismo li već svi previše o tome raspravljali? Godinama. Bez rezultata.</p>
<p>Nesporno je, naravno, da bismo, kad bismo više izvozili, lakše vraćali dugove. Nije teško niti zaključiti da bi država trebala (ne samo zbog toga) više poticati izvoznike. Problem je, međutim, u tome što, barem kad je o izvozu riječ, nikakva državna politika neće (i ne može) biti odlučujuća.</p>
<p>U Hrvatskoj uostalom i danas, uz ovakvu navodno nepoticajnu državnu ulogu, postoje i rade tvrtke čiji proizvodi uspješno žive i na stranim tržištima. Zašto? Zato što su dobri, a često i bolji od onih koje proizvodi konkurencija. Tu ne mislim samo na najčešće spominjane Plivu i Podravku, nego ponajprije na niz malih, privatnih, i većini Hrvata posve nepoznatih tvrtki koje su svoju proizvodnju već odavno vezale za inozemne kupce. </p>
<p>Problem je što je takvih tvrtki, unatoč tome što ih ima posvuda po Hrvatskoj, premalo da bi se za njih mogla vezati financijska budućnost države i njezinih građana.</p>
<p>Da bismo lakše i brže shvatili o čemu je riječ, najjednostavnije je prošetati se bilo kojim domaćim trgovačkim centrom. Što će nam prvo privući pažnju? Što ćemo prvo poželjeti? Nešto što je lijepo, kvalitetno i razumno vrednovano. Koliko od toga što nam je zapelo za oko nosi oznaku »proizvedeno u Hrvatskoj«?</p>
<p>Bez namjere da ovaj put minoriziram akciju »Kupujmo hrvatsko«, pitam: ako Hrvate moramo toliko moliti da kupe domaći proizvod, kako ćemo na kupovanje natjerati »stranca«? Sigurno ne nikakvom »državnom politikom«, ma koliko ona bila poticajnija od današnje. </p>
<p>Problem, naravno, nije ni u kakvoj državnoj »posvećenosti izvozu«, nego u dozi te posvećenosti koju su domaći proizvođači spremni ugraditi u svoje proizvode. To naravno zna i ministar Crkvenac, znaju i proizvođači koji nam još prečesto pokušavaju uvaliti »ostatke od izvoza« (u prijevodu: robu s greškom koju inozemni kupac nije htio preuzeti) kao vrhunac kvalitete, ali znaju i domaći kupci kojima je bilo posve dovoljno to što su ih svi i službeno, uz državnu potporu, varali više od polovice prošloga stoljeća.</p>
<p>Zato još jednom, iako sigurno ne i posljednji put, s ovoga mjesta pozivam sve Hrvate: Ne kupujmo bofl! Samo tako natjerat ćemo i domaće proizvođače da razmisle prije nego što sumnjivu robu upute prema trgovinama. Samo tako osigurat ćemo i mjesto hrvatskom proizvodu na inozemnim policama, a da nikoga na to nećemo morati posebno nagovarati. Samo tako i citirana rečenica ministra Crkvenca i sama će postati kvalitetnijom, smislenijom, a svaka buduća državna politika učinkovitijom.</p>
<p>Problem je, međutim, što tog bofla ima svugdje - i među jeftinim uvoznim kobasicama, na policama s izmišljenom »kreatorskom« odjećom, u dućanima dječjih igračaka koje se raspadnu nakon prvoga nespretnog dodira, u salonima skupih (tvrde - nepropisno uvezenih) automobila, on vreba s televizijskih ekrana i s knjižarskih polica... </p>
<p>Možda najopasniji bofl, onaj ideološki, stiže nam iz političkih krugova, najčešće (ali ne samo) u vrijeme izbornih utrka. Njime se služe loši političari kako bi pokušali upravljati našom zemljom, našim gospodarstvom, našim životima. </p>
<p>Bojim se da nam ovih dana zaživjeli Zakon o zaštiti potrošača u toj borbi baš i neće previše pomoći. Ohrabruje me, ipak, činjenica kako ni tog zakona ne bi bilo da svi zajedno nismo postali svjesniji da bi nam jednoga dana, možda uskoro, život mogao biti i bolji i lakši, a samim tim i kvalitetniji.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Jadranska povelja - vrući krumpir za SAD, ali i Hrvatsku </p>
<p>Za razliku od Vilniuske skupine, Jadranska povelja, čini se, ne može biti tako uspješna zbog stanja u Albaniji i Makedoniji, te razlika među državama / Hrvatskoj ne odgovara vezivanje uz zonu nestabilnosti, ali isto tako, Zagreb se neće moći odreći i vlastite odgovornosti za stabilnost regije / Nakon poteza na sastanku u Tirani kad su Amerikanci tražili da se SAD ne spominje u dokumentu, je li riječ o neslaganju Pentagona i State Departmenta u vezi s tom inicijativom </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ </p>
<p>U nedostatku snažnije koncentracije za još nestabilni dio Balkana, a u želji da se što prije postigne stabilnost, američka službena politika još je jednom prihvatila inicijativu američkog republikanskog lobista Brucea Jacksona i supotpisala Jadransku povelju. </p>
<p>Tim su se dokumentom ovoga proljeća Hrvatska, Makedonija i Albanija obvezale na međusobnu suradnju kako bi što prije ispunile standarde potrebne za europske i transatlanske integracije, ponajprije za NATO. </p>
<p>Kad se u proljeće ove godine dogovarao »cijeli posao«, vremena nije bilo mnogo. Sama povelja dogovarana je vrlo brzo, u velikoj žurbi, a suglasnosti država za potpisivanje te povelje davala su se doslovce preko telefona, kao što se i preko telefona brusio sam tekst. </p>
<p>Sama zamisao zajedničke suradnje zemalja koje se približavaju NATO-u ne odudara od one koju je isti taj čovjek pokrenuo mnogo prije s baltičkim državama. </p>
<p>Iz te inicijative izrasla je moćna Vilniuska skupina, prestižna grupa zemalja čiji su članovi željeli biti svi oni koji su istinski htjeli ući u NATO, među njima i Hrvatska. </p>
<p>Temelj razmišljanja po kojem je korisno osnivati takve grupacije praksa je po kojoj zemlje, kad međusobno surađuju, brže i efikasnije svladavaju potrebne kriterije. Uostalom, neslužbeni politički signal da su te zemlje sljedeće na redu za članstvo, također se pokazao motivirajućim faktorom. </p>
<p>No, s Jadranskom poveljom stvari, čini se, ne idu onako kao što je to bio slučaj s Vilniuskom skupinom. Hrvatska službena politika prihvatila je potpisati Jadransku povelju i međusobnu suradnju, no grupiranje Hrvatske zajedno s Albanijom i Makedonijom od samoga je početka izazivalo skepsu među onima u državnoj administraciji koji su zaduženi za pitanja obrane i NATO-a. </p>
<p>Za razliku od Vilniuske skupine, Jadranska povelja ne može biti tako uspješna, jednostavno zbog stanja unutar Albanije i Makedonije i međusobnih razlika. Praksa tranzicijskih država pokazala je da je uspješnost približavanja NATO-u i Europskoj uniji usko povezano sa sređivanjem stanja u vlastitoj državi. Ukratko, uz što viši stupanj demokratizacije, jačanja načela pravne države i tržišne ekonomije, zemlja je sve sposobnija ispuniti potrebne kriterije jer su oni dobrim dijelom vezani uz to kako ona funkcionira. </p>
<p>U slučaju NATO-a nije važno imati samo sposobnu vojsku već oružane snage koje u demokratskom društvu imaju točno određenu ulogu. </p>
<p>Američkoj je politici stalo da na Balkanu ima pozadinsku zonu stabilnosti kako bi se mogla koncentrirati na problematično Zakavkazje. Riječ je o regiji u kojoj će mnogi uskoro na izborima birati nove političke elite. Amerikancima je stalo da ti glasači izaberu one koji neće ponovo sve zabrinjavati kako su to sada činili ukrajinski predsjednik Leonid Kučma ili čelnik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko. Stoga, smatraju Amerikanci, tim se narodima treba dati nada kako bi odabrali ispravno. </p>
<p>Ipak, bez demokratskih procesa u samim državama multilateralne inicijative, koliko god bile snažne, malo mogu pomoći. Takve inicijative ne mogu zamijeniti ključ demokratskih promjena nego djelovati samo kao katalizator. </p>
<p>Na posljednjem sastanku Jadranske povelje na razini ministara obrane zaključeno je kako će se suradnja triju zemalja nastaviti, a hrvatsko je izaslanstvo ustvrdilo da će se konkretni potezi ipak dogovarati na bilateralnoj razini. </p>
<p>Stav hrvatskog izaslanstva nije teško razumjeti, jer Hrvatskoj ne odgovara bilo kakvo vezivanje uz zonu nestabilnosti poput one u području Albanije i Makedonije. No, bez obzira na oprez, Hrvatska se neće moći odreći i vlastite odgovornosti za stabilnost regije. </p>
<p>State Department i Pentagon teško do dogovora </p>
<p>Najzanimljiviji je dio sastanka Povelje u Tirani bila intervencija američke diplomacije da se iz završnog dokumenta izbriše spominjanje Sjedinjenih Država na nekoliko mjesta.</p>
<p>U situaciji kad se State Department i Pentagon sve teže dogovaraju o toj temi, nije uputno ni previše obećavati onima koji u potpunosti računaju na podršku SAD-a, a sami drže da su uznapredovali više nego što su to spremni priznati njihovi dosadašnji politički mentori preko Atlantika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Slovenska diplomacija prinude protiv dobrosusjedstva </p>
<p>Kulturalne predrasude kolektivnoga podrijetla iznimno su opasno sredstvo tvorbe javnoga mnijenja i manipulacije. Europa i svijet ne smiju (p)ostati sustav nevidljivih berlinskih zidova za protok kapitala, roba, ljudi, znanja. Treba nam svijet, Europa, vlastito društvo, i univerzalne i kozmopolitske kulture. Univerzalno ne isključuje nacionalno</p>
<p>Neki od uzroka nagomilanih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije svakako su nesposobnost izvlačenja pouke iz njihova nerješavanja, nesposobnost predviđanja i izbjegavanja krize, te nesposobnost upravljanja krizom kad se ona pojavi. Tim uzrocima, također, pripada izostanak diplomatskog komuniciranja i neuspješno diplomatsko komuniciranje</p>
<p>FAHRUDIN NOVALIĆ</p>
<p>Berlinski zid je srušen, ali se njegov duh javlja u obliku različitih vidljivih i nevidljivih zidova i predziđa - rasizama, nacionalizama, izolacionizama. </p>
<p>Navodimo samo neke. Osim još nerealizirane ideje, nekoliko stotina kilometara dugoga Sharonova zida između Izraela i tzv. autonomnog palestinskog teritorija; tu su i (ne)vidljivi zidovi i predziđa u Europi - Le Penovi, Haiderovi, Berlusconijevi; u Bosni i Hercegovini između dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda; onaj u podijeljenoj Kosovskoj Mitrovici između tamošnjih Albanaca i Srba; te najaktualniji izolacionizam koji su predlagali slovenski ekstremisti - prometna blokada turista iz zapadnih zemalja prema Hrvatskoj kao dijelu »zapadnog Balkana« i »crnoj rupi« između Slovenije i Grčke. </p>
<p>A koja to zemlja nema »crnih točaka« i »crnih rupa«?</p>
<p>Sudeći prema tome, Hrvatska je za njih pojas kulturalnog sumraka i zemlja s ruba povijesti. Traumatska opsesija zemljovidima proizvela je distanciranje od drugoga kao »divljega« i »nepoznatoga«, te »diplomaciju prinude« kao sredstvo njegova »civiliziranja«. </p>
<p>Rijeke razdvajaju i spajaju obale, zemlje i narode; mostovi ih povezuju. Kroz prozore, prije svega gledamo van. Ograničenost prozora dopunjuju vrata, koja omogućavaju kretanje i komunikaciju na obje strane. </p>
<p>Kakva je funkcija granica između zemalja i naroda? </p>
<p>Granice mogu biti mostovi i vrata koji povezuju zemlje i narode, ali mogu biti i nepremostivi zidovi s promatračnicama i bodljikavom žicom. Zato se u ratu ruše mostovi u doslovnom i prenesenom smislu riječi, obično zatvaraju sva vrata i strogo se nadziru. Ljudi se promatraju i preko ciljnika na oružju. Jedni drugima, s obje strane granice, postaju nepoželjne osobe i neprijatelji. Kultura mirnodopske komunikacije ustupa mjesto kulturi ratnog sukoba.</p>
<p>Prijetnja prometnim blokadama prema Hrvatskoj (Jelinčič); ucjena da bi Slovenija ubuduće mogla s više rezerve i manje entuzijazma podržavati Hrvatsku na njezinu putu u EU i NATO (Rupel); ultimatum da se o pojasevima u Jadranu može razgovarati samo uz status Slovenije s izlazom na otvoreno more (Rupel); već navedeno političko etiketiranje Hrvatske kao »crne rupe« između Slovenije i Grčke (Rupel)...</p>
<p>Zatim, neuspjelo Rupelovo otvoreno paktiranje s Beogradom protiv Hrvatske; ocrnjivanje i optuživanje Hrvatske kod predstavnika EU-a; privremeno povlačenje na konzultacije u Ljubljanu slovenskog veleposlanika u Zagrebu Petera Bekeša; pribjegavanje je »diplomaciji prinude« koja bi silu primjenjivala u još drastičnijem vidu. </p>
<p>»Diplomacijom prinude« ne rješavaju se otvorena pitanja.</p>
<p>Kulturalne predrasude kolektivnoga podrijetla iznimno su opasno sredstvo tvorbe javnoga mnijenja i manipulacije. </p>
<p>Europa i svijet ne smiju (p)ostati sustav nevidljivih berlinskih zidova za protok kapitala, roba, ljudi, znanja. Treba nam svijet, Europa, vlastito društvo, i univerzalne i kozmopolitske kulture. Univerzalno ne isključuje nacionalno. </p>
<p>»Univerzalna kultura, primjerice, doživljava sebe kao galeriju najizvrsnijih djela nacionalnih kultura, dok kozmopolitska kultura prelazi nacionalne granice s istom izvjesnošću kao što to čine novac i transnacionalne kompanije«, smatra Terry Eagleton, profesor engleske književnosti na Oxfordskom sveučilištu u svojoj knjizi »Ideja kulture«.</p>
<p>Mentalitet i praksa isključivosti i neslaganja susjeda koji se spore zbog imovinsko-pravnih odnosa, koji prijete i zabranjuju jedni drugima proći njihovim imanjem ili selom, ne smiju biti sredstvo nijedne (raz)umne vanjske politike. Smisao dobrosusjedstva je u zdravu rivalstvu i ispravnu djelovanju. </p>
<p>Neki od uzroka nagomilanih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije svakako su nesposobnost izvlačenja pouke iz njihova nerješavanja, nesposobnost predviđanja i izbjegavanja krize, te nesposobnost upravljanja krizom kad se ona pojavi. Tim uzrocima, također, pripada izostanak diplomatskog komuniciranja i neuspješno diplomatsko komuniciranje. </p>
<p>Od otvorenih pitanja između dviju zemalja ističem dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama i odštetu Slovenije Hrvatskoj za neisporučenu električnu energiju iz Krškog. Hrvatski građani ulažući novac u Ljubljansku banku iskazali su joj nesumnjivo povjerenje i respektirali njen dignitet. Između tadašnjih hrvatskih banaka i banaka republika bivše Jugoslavije oni su imali povjerenje u Ljubljansku banku, a ona ih je prevarila, ili konkretnije opljačkala. </p>
<p>Ugled se teško stječe, lako gubi, a važniji je od dobitka. U ovom slučaju dobitak je gubitak. Ugled ne gubi samo Ljubljanska banka, nego i država Slovenija. Stoga dug hrvatskim štedišama treba što prije vratiti, a odštetu za neisporučenu električnu energiju što prije platiti. Temeljna načela i etika poslovanja nalažu to svim partnerima. Čist račun, duga ljubav. Sve drugo prazne su priče i obmane sukcesijske trakavice bivše Jugoslavije. Nažalost, neki hrvatski štediše Ljubljanske banke nisu više među živima.</p>
<p> Zašto ne priznati da smo svi, u prenesenom i(li) doslovnom smislu, više ili manje, Balkanci, jer nam se »balkanski barbarizam« dogodio, događa i događat će se. </p>
<p>Vlastiti primitivizam i vlastita »barbarizacija« otkrivaju balkansko djelovanje svakoga. Stoga je sindrom balkanskog mentaliteta i djelovanja samo inačica univerzalnoga svjetskog zla, a na njega nitko nije imun. Demoniziranje drugoga i pranje vlastite nečiste savjesti ne oslobađa nikoga od balkanskoga djelovanja.</p>
<p>Nitko nema pravo građanima Hrvatske i Slovenije uskraćivati (raz)umnu diplomaciju i interaktivnu komunikaciju, niti ih gurati u izoliranost i hladnoratovsko ozračje. Povratak slovenskoga veleposlanika Petera Bekeša u Zagreb, pred sastanak u Ljubljani o jurisdikciji u Jadranskom moru, samo je prvi korak za normalizaciju odnosa između dvije zemlje. Sve ostalo je otvoreno.</p>
<p>Autor je sveučilišni nastavnik u mirovini iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Šarlatanstvo i kriminal pod zvučnim nazivom poduzetnik</p>
<p>Mnogi krenuše u poslovni svijet bez trunke iskustva, s premalo pameti, ali s nezasitnim apetitima. Pojaviše se nebrojena poduzeća i »poduzeća« s temeljnim kapitalom od dvadesetak tisuća kuna s jednom sobom, telefonom pa čak i faksom. Upustiše se u nemilosrdan žrvanj konkurencije, monopola, podmetanja, poštenoga i časnoga poslovanja ali i mnogostrukog kriminala</p>
<p>IVO PANCIROV</p>
<p>Na hrvatskoj gospodarskoj sceni u posljednjem desetljeću drugoga tisućljeća pojavile su se tisuće i tisuće gospodarstvenika-poduzetnika odnosno novokomponiranih »poduzetnika«. </p>
<p>Mnogi su osjetili da je kucnuo trenutak i za njih, kako bi pokazali obitelji, rodbini, prijateljima i znancima da imaju poduzeće, kako su napokon netko i nešto. Jer kad mogu Todorić, Kutle, Rajić, Vrhovnik, Gucić... mogu i ja. Zar su oni bolji, pametniji, sposobniji od mene?</p>
<p>I tako mnogi i mnogi krenuše u poslovni svijet bez trunke iskustva, s premalo pameti, ali s nezasitnim apetitima. Pojaviše se nebrojena poduzeća i »poduzeća« s temeljnim kapitalom od dvadesetak tisuća kuna s jednom sobom, telefonom pa čak i faksom. Upustiše se u nemilosrdan žrvanj konkurencije, monopola, podmetanja, poštenoga i časnoga poslovanja ali i mnogostrukog kriminala.</p>
<p>Kako bi ostvarili početni kapital mnogi založiše obiteljske kuće, stanove, građevinsko zemljište, poslovni prostor. Dapače, mnogi su namamili brata, sestru, oca, majku, kuma, prijatelja da založe svoje nekretnine, jer je to zalaganje »formalnost«. Uostalom, pa mi smo svoji, pa znaš da ja ne bih ni mrava zgazio, ni muhi zla učinio, a kamoli tebi. Uostalom, ta hipoteka, ta fiducija je »glupost«, pa znaš valjda kako se kod nas da sve »srediti«. Uostalom, to naše sudstvo, ta naša gruntovnica...</p>
<p>I potpiše se ugovor o kreditu, solemnizira sporazum o prijenosu vlasništva nad nekretninom kod javnog bilježnika, dokumentacija bi pohranjena, a mnogi novokomponirani poduzetnici gospodarstvenici otisnuše se u uzburkane i nemilosrdne vode slobodnog poduzetništva.</p>
<p>Mnogi »mali«, skromni, pametni i sposobni ljudi krenuše skromno, umjereno, postupno pazeći na svaku lipu i kunu troška čvrsto vodeći računa o svojim obvezama i o svojim potraživanjima držeći se one izreke: Čuvaj se pa će te i Bog čuvati. Takvi obično uredno podmiruju obveze i prema dobavljačima i prema bankama i prema zaposlenicima i prema državi. Kamo sreće da je takvih što više.</p>
<p>Nažalost, mnogo je bolesnika i megalomana, koji misle preko noći steći bogatstvo, koji su spremni gaziti preko drugoga, kako bi zadovoljili svoje bolesne apetite. Bitno je iz obrtnog kapitala kupiti skupocjeni auto (nismo valjda bez veze lani potrošili milijardu dolara za uvoz automobila?!), prevariti dobavljača, izigrati banku. Da, da, za takve su sve banke zelenaške, nabijaju i izmišljaju provizije, riječju uništavaju poduzetnike. A država? Nju treba svakako prevariti, na bilo koji način utajiti porez. Zar od svoga »poštenog« rada davati nekakvom Škegri ili Crkvencu!</p>
<p>Ali vojska mora biti suvremeno opremljena, policija mora funkcionirati besprijekorno, vrtići vrhunski, škole na europskoj razini. A tek bolnice? One moraju biti primjer vrhunskog profesionalizma, komfora, dobre volje. Pa nećemo valjda zakidati na našim bolesnicima? A umirovljenici? Premda su mnogi stekli taj status krivotvorenjem dokumenata, financijskom »uslugom« i slično, mirovine ipak moraju biti pristojne. Pa to su naši djedovi i bake, očevi i majke, stričevi i tetke, koji su radeći čitavog života izdvajali u fondove za starost. Stoga su zaslužili pristojne mirovine, a mora im se vratiti i sve ono što su im oni prethodni uskratili.</p>
<p>Na takva razmišljanja i ponašanja novokomponiranih kvazipoduzetnika nameće se bitno pitanje: Od kuda sve to namiriti? Mnogima od takvih poplavila su prsa od udaranja u nacionalnu patetiku.</p>
<p>Međutim, da ne bismo samo teoretizirali, evo i konkretnoga primjera, opipljiva u civiliziranu svijetu poslovanja, blago rečeno, primjera šarlatanstva s kriminogenim naznakama. </p>
<p>Riječ je o jednom poduzeću za marketing, proizvodnju, ugostiteljstvo, unutarnju i vanjsku trgovinu iz Zagreba i njegovu odnosu prema glavnom dobavljaču, jednom od javnih poduzeća u stopostotnom vlasništvu države.</p>
<p>Naime, neki »velik« poduzetnik Ž. Ž. dobivao je sirovinu od javnog poduzeća. </p>
<p>Kako je plaćao sirovinu, do kog se limita mogao zaduživati kod javnog poduzeća, te kakve je instrumente osiguranja dao, ponudio javnom poduzeću nije mi poznato, ali je činjenica da je dug dosegnuo vrtoglavi iznos od 7,948.487 kuna.</p>
<p>Očito je upravi javnog poduzeća »puknuo film«, te je dala pisani nalog svojim podružnicama da odmah puste na naplatu postojeća sredstva osiguranja plaćanja.</p>
<p>Ništa logičnije od toga, ali nije logično da se dopustio dug od gotovo osam milijuna kuna, da bi se tek tada pustila na naplatu postojeća sredstva osiguranja plaćanja. Zar bi se dopustio toliki dug da netko »s visoka«, »s veoma visoka« ne stoji iza našeg »vrloga« poduzetnika?</p>
<p>A da netko »s veoma visoka« doista stoji iza našeg »vrlog« poduzetnika, najbolje svjedoči pisani odgovor koji je Ž. Ž. poslao javnom poduzeću: »Obavještavamo vas da, pošto smo promijenili broj žiroračuna, zadužnicu možete objesiti mačku o rep. Uz drugarski pozdrav, direktor Ž. Ž., dipl. ing.«.</p>
<p>Tako piše vrli poduzetnik diplomirani inženjer. Da nisam presliku njegova dopisa držao u ruci ne bih povjerovao da je to moguće. Ne osporava se ni iznos duga, ni količina isporučene sirovine ni njezina kvaliteta. Bitno je promijeniti broj žiroračuna (kad bi to barem bila istina), a potom tko »šljivi« dobavljače, banke, državu.</p>
<p>Takvo drsko, primitivno, necivilizirano ponašanje i pisano očitovanje moguće je u uvjetima i sredinama gdje sudstvo nije sređeno, gdje pravna država šepa i posrće. Takvi »poduzetnici« izvrgavaju ruglu sve časne i čestite poduzetnike, koji radom svojih ruku, odricanjem, pameću, te svojim fizičkim i intelektualnim sposobnostima osiguravaju život dostojan čovjeka sebi, svojim obiteljima, te svojim zaposlenicima i njihovim obiteljima.</p>
<p>Svojim časnim i poštenim radom ujedno podmiruju obveze državi, kako bi granice bile sigurne, zadovoljavajući red i mir u zemlji, prihvatljiva zbrinutost dječice u jaslicama i vrtićima, funkcionirale škole, fakulteti i bolnice pa makar i ne na europskoj razini, te redovito isplaćivale pa makar i nedostatne mirovine.</p>
<p>S »poduzetnikom«, diplomiranim inženjerom Ž. Ž. i sličnima, trebala bi se pozabaviti zato odgovarajuća tijela. U protivnom zacementirat ćemo se na zapadnom Balkanu, a o Europi će zboriti naše tek buduće generacije.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist, dužnosnik je Hrvatskih demokršćana.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Strašne posljedice zaduživanja ili genocid bez broja </p>
<p>»Riječ je o krizi vrijednosti. Putem sporta i televizije promiče se ideja da znanje ne samo da nije potrebno nego se na obrazovanost gleda kao na neku vrstu nedostatka. Mnoge ličnosti i mediji promiču luksuz, a korupcija se provlači kao način bogaćenja. A to su, bez sumnje, razlozi suprotni ekonomiji«, kaže sociolog Artemio López, koji je bio na čelu tima što je izradio studiju o mladim Argentincima. / Zbog otplate duga zemlja je 2001. dugovala 20 puta više nego početkom sedamdesetih jer je velik dio novih kredita poslužio za otplatu starih dugova. Za ekonomiste Argentina je jedna od slabih karika u lancu međunarodnog zaduživanja</p>
<p>CARMEN VRLJIČAK</p>
<p>Prošlo je prvih sto dana otkako je vlast preuzeo predsjednik Néstor Kirchner naslijedivši goleme argentinske probleme - političke, gospodarske, društvene. Brojke kojima se barata u gospodarstvu vrlo su ozbiljne: jedna od njih kaže da od oko devet milijuna ljudi koji rade, četiri milijuna radi na crno. </p>
<p>Druga brojka iz jedne nedavne studije otkriva da gotovo milijun i tristo tisuća mladih Argentinaca između 15 i 24 godine živi u apsolutnoj neaktivnosti: niti studiraju, niti rade, niti traže posao. </p>
<p>Brojka koja otkriva takvu stvarnost postavlja niz pitanja: što rade ti mladi 24 sata na dan, 365 dana u godini, a zatim i od čega žive i kakva je njihova budućnost. </p>
<p>Neke od njih uzdržavaju njihovi roditelji, no ima i onih koji žive od sitnih krađa ili od toga što na ulicama dijele reklamne letke za diskoteke. I jedne i druge možete vidjeti na trgovima, na ulazima kuća i trgovina, ispred kina i robnih kuća.</p>
<p>»Dajte mi neki novčić za put«, jedna je od rečenica koja se čuje na svakom koraku. Mnogi im pruže kakav sitniš, a sve je više onih koji misle da se tako može prikupiti cijela mjesečna plaća.</p>
<p>Postavlja se pitanje zašto im ljudi daju novac. Ponekad zbog naivnosti, ponekad zbog sažaljenja, a ponekad i iz straha da će mladi postati nasilni ako ništa ne dobiju. </p>
<p>Neki od tih mladih djevojaka i mladića tražili su posao i više od godinu dana, a potom - obeshrabreni neuspjehom - prestali su obilaziti poslodavce i agencije za zapošljavanje. </p>
<p>Drugi su povremeno dobili neke sitne poslove na crno od kojih se ionako ne može živjeti, pa su se i jedni i drugi s vremenom prepustili životu na ulici. U Buenos Airesu gotovo 60 posto onih koji imaju između 20 i 24 godine nije završilo ni srednju školu. Danas u nedostatku radnih mjesta, obeshrabreni i osiromašeni, traže bilo kakav izgovor da ne idu u školu i postaju glavni problem argentinske mladeži. </p>
<p>Prema podacima, gotovo 20 posto mladih živi u takvim okolnostima. I to je trend koji se u posljednje četiri godine povećao 38,4 posto. </p>
<p>Prema riječima stručnjaka, to se događa ne samo zbog teške ekonomske situacije, nego i zbog društvenih, psiholoških i kulturnih problema, uglavnom među najnižim slojevima. </p>
<p>Djeca takvih obitelji ne idu u školu zato što treba raditi, a ne rade zato što nema slobodnih radnih mjesta. </p>
<p>Alarmantni podaci u Buenos Airesu navode da više od 58 posto mladih između 20 i 24 godine nije završilo srednju školu, a 28 posto ima samo osnovnu školu kao jedino obrazovanje. Oko 40 posto njih nikad nije bilo ni na kakvom poslu. Imali su 15 godina kad je počela velika nezaposlenost, a sad imaju 24. Očekuje se da ta generacija živi još 50 godina, što znači da će se taj problem, ako mu se uskoro ne nađe rješenje, nastaviti još pola stoljeća. </p>
<p>Očito je da djeca u tim uvjetima neće moći prevladati nasljeđe svojih roditelja, što je u kontradikciji s Argentinom iz prošlosti kad je bilo normalno da djeca napreduju na društvenoj ljestvici u odnosu na svoje roditelje.</p>
<p>U prošlosti obično se otac žrtvovao da bi se djeca školovala i dobila diplomu, čime bi otac i sebi osiguravao manje-više mirnu starost. A sada ni djeca roditelja sa sveučilišnom diplomom ne studiraju. </p>
<p>S druge strane, sve je jasnije da obrazovanje i stečene vještine ne osiguravaju prednost na tržištu rada, a osobito ne pomažu da se čovjek obogati. </p>
<p>»Riječ je o krizi vrijednosti i modelima iz devedesetih godina prošloga stoljeća, koji su i danas prisutni. Preko sporta i televizije promiče se ideja da znanje ne samo da nije potrebno nego se na obrazovanost gleda kao na neku vrstu nedostatka. Mnoge ličnosti i mediji promiču luksuz, a korupcija se provlači kao način bogaćenja. A to su, bez svake sumnje, razlozi suprotni ekonomiji«, kaže sociolog Artemio López, koji je bio na čelu tima što je izradio studiju o mladima u Argentini.</p>
<p>Obrazovna kriza pothranjuje ekonomske probleme. »Otac s niskim obrazovanjem pridonosi pothranjenosti djece i većem mortalitetu, a njegova su djeca niže obrazovana, što utječe na to da se kasnije ponovi obiteljska slika«, smatra López. </p>
<p>Golema argentinska zaduženost počela je u doba vojne hunte 1974. godine, nastavila se s predsjednicima Alfonsinom i Menemom, čije je desetljeće vladavine bilo osobito zlokobno za zemlju.</p>
<p>Zbog političkih i ekonomskih posljedica zaduživanja, počelo se govoriti o genocidu - a zovu ga »genocid bez broja«, jer se ne može utvrditi koliko je ljudi uništio.</p>
<p>Ako se današnja Argentina usporedi s razdobljem od 1940. do 1960., očite su velike promjene. Zemlja je uništena kao periferna industrijska sila, a svi znaju da većina Argentinaca živi gore nego što je živjela prije 30 godina. </p>
<p>Od početka 1976. do 2001., dug se povisio za 20 posto - od nešto manje od osam milijardi dolara dosegnuo je gotovo 160 milijardi. </p>
<p>Neki ekonomski stručnjaci slažu se da Argentina pokazuje ekstremno obilježje začaranog kruga zaduženosti u trećem svijetu (i općenito na periferiji).</p>
<p> Zbog otplate duga zemlja je 2001. dugovala 20 puta više nego početkom sedamdesetih jer je velik dio novih kredita poslužio za otplatu starih dugova. Za te ekonomiste Argentina je jedna od slabih karika u lancu međunarodnog zaduživanja.</p>
<p>Autorica je novinarka »La Nación«, sveučilišna profesorica i spisateljica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Nastava u školi bez zvona djeci krati bolesničke dane </p>
<p>»Škola u bolnici jedina je škola bez školskog zvona. U njoj nastavnik treba osjetiti kada je učenicima potreban odmor i kada im je pala koncentracija«, otkrivo nam je učitelj Igor Ankon koji uz svoje kolege, profesora zemljopisa i povijesti Tomislava Karduma i profesora kemije i biologije, Anitu Markusović podučava djecu oboljelu od astme i tuberkuloze u Specijalnoj bolnici za bolesti dišnog sustava djece i mladeži na Srebrnjaku.</p>
<p> Glavna medicinska sestra Božena Vlašić rekla nam je da Škola u bolnici postoji od prošle godine te da se nastava održava svaki radni dan od 14 do 17 sati. Nju mogu pohađati učenici osnovne i srednje škole, a na raspolaganju su joj tri predavaone. Trenutno bolničku školu pohađa petnaest učenika, uglavnom dječaka. Kardum nam je rekao da se nastava odvija po redovitom planu i programu, a ocjene se »dijele« svakih 15 dana.</p>
<p> »Zahvaljujući suradnji ravnatelja bolnice Bože Nogala i ravnateljice OŠ Jordanovac Vere Borovac, kod nas predaju isključivo nastavnici iz te škole «, rekla je glavna sestra Vlašić. Dodala je kako se terapije i pregledi djece obavljaju isključivo ujutro, kako bi se nastava nesmetano mogla odvijati popodne. Škola u bolnici, u koju mogu ići djeca iz cijele Hrvatske, zanimljiva je po tome što u njoj nema markiranja, jer djeca bolesničke dane vole kratiti nekom aktivnošću. I za učenike i za nastavnike, najljepši su dani kada se slave praznici poput Nove Godine, Uskrsa ili Svetog Nikole. Profesorica Markusović priznala nam je da je blaža prema djeci koja pohađaju školu u bolnici, a njoj je ljepše raditi jer je učenika manje nego u uobičajenim razredima, a i mnogo su mirniji.</p>
<p>Učenik osmog razreda OŠ »A.G. Matoš« Davor Frkanec, u bolničkoj školi proveo je dva i pol tjedna. »Tu je bolje i lakše ići u školu. Profesori su bolji, jer nas ne forsiraju da puno učimo. Bolje se razumijemo s njima i lakše komuniciramo «, rekao je Frkanec. Školovanje u posebnoj školi, kako smo se uvjerili, dobro je i za sklapanje novih prijateljstava. Osmaš Ivan Hedžić iz OŠ »Josip Račić«, rekao nam je da je s Davorom već izmijenio brojeve telefona. Dječaci, uskoro izlaze iz bolnice, a tamo rođeno prijateljstvo nastavit će njegovati i ubuduće. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Školama 10 besplatnih sati dnevno na Internetu </p>
<p>U osnovnoj školi Silvije Strahimir Kranjčević u Zagrebu, zamjenik ministra prosvjete i športa, Ivan Vavra i Ivana Šoljan, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za on-line, predstavili su projekt internetizacije hrvatskog školstva »Net u školi« i jedan od njegovih podprojekata »Deset besplatnih sati pristupa internetu dnevno za sve škole u Hrvatskoj«. </p>
<p>Kroz ovaj podprojekt HT svim školama daruje 10 sati besplatnog pristupa internetu svakoga dana u tjednu.</p>
<p>Svaka osnovna i srednja škola u Hrvatskoj u sklopu ovog podprojekta dobit će mogućnost da se svakoga dana (radnim danom, subotom i nedjeljom) spoji besplatno na internet deset sati. </p>
<p>»Net u školi« zajednički je projekt Ministarstva prosvjete i športa i Hrvatskog Telekoma, čiji je cilj doprinijeti bržoj informatizaciji i internetizaciji hrvatskih škola, obrazovanju učenika i profesora za rad na računalu i služenje internetom, te dovršetku opremanja hrvatskih škola informatičkim učionicama i računalima.</p>
<p>Unutar projekta »Net u školi«, HT će zajedno s Ministarstvom pokrenuti i niz drugih aktivnosti. Tako će HT svim učenicima srednjih i osnovnih škola darovati sto milijuna besplatnih minuta za »surfanje« kod kuće. </p>
<p>Na taj način imat će besplatan pristup internetu i u vrijeme kada ne borave u školi. Svim učenicima petih razreda na početku nove školske godine besplatno su otvorene e-mail adrese. </p>
<p>U suradnji Ministarstva i HT-a organizirat će se i radionice za učenike, ali i nastavnike, na kojima će ih se obučiti kako se služiti internetom, a pokrenut će se i info školski portal.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Od katedrale, preko Sljemena do Marije Bistrice</p>
<p>Hodočašće je za neke započelo već u subotu ujutro kada su iz Zagrebačke katedrale krenuli pješice preko Sljemena na put za Mariju Bistricu/ Hodočasnicima se preporučuje da, ukoliko do svetišta idu pješice ponesu i rezervne cipele/ Bozanić: »U današnjem vremenu život vjere je u opasnosti, izložen je napadima i nagrizen je raznim pojavama sekularizacije, vjerske ravnodušnosti i novog poganstva«</p>
<p>Pobožnost Križnog puta u nedjelju ujutro u Mariji Bistrici na Blagdan Uznesenja svetog križa, bio je uvod u svečano misno slavlje koje je predvodio Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački. Misa je bila vrhunac 272. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba tom marijanskom svetištu.</p>
<p> No, hodočašće je za neke započelo već u subotu ujutro kada su iz Zagrebačke katedrale krenuli pješice preko Sljemena na put za Mariju Bistricu. Umor ih nije svladao, kazali su nam, a i kiša koja ih je otpratila iz Zagreba, na sreću nije ih i dočekala kao što je bio slučaj prošle godine. </p>
<p>»Do sada sam hodočastio sigurno petnaestak puta. Čitav dan bi žena i ja laganim tempom hodali do Marije Bistirce i nikad nismo bili umorni«, rekao nam je Željko Novaković koji je ove godine prvi put doveo i Antuna, svog jednu i pol godine starog sina. Antun je tijekom mise trčkarao po travnjaku ne pokazujući umor, jer je obitelj ovaj put zbog njega stigli automobilom.</p>
<p> »Tu dolazim od djetinjstva. Ni broja ne znam koliko sam puta bila, a svaki put sam iznova radosna kada odlučim ponovo krenuti u Mariju Bistricu«, rekla nam je Marija Hrem, zagrebačka umirovljenica koju smo zatekli pri mijenjanju cipela. </p>
<p>Naime, hodočasnicima se to i preporuča jer makadam, travnjaci, te betonske i asfaltne površine, neprestano se izmjenjuju u ovom mjestu koje je ovih dana posjetilo i više od 10.000 hodočasnika. Posla su imale i ekipe prve pomoći jer unatoč prohladnom danu, starijim ljudima je bilo slabo, a neki su padali u nesvijest.</p>
<p>»U današnjem vremenu život vjere je u opasnosti, izložen je napadima i nagrizen je raznim pojavama sekularizacije, vjerske ravnodušnosti i novog poganstva«, rekao je Bozanić u propovijedi koju je održao na misi, gdje je uz njegova pomoćnika, biskupa Vladu Košića bilo i pedesetak svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Prilikom prinosa darova u ime službi grada Zagreba, veliku svijeću kao znak svijetla prinio je Milan Bandić, zamjenik zagrebačke gradonačelnice. </p>
<p>Bozanić je upozorio i na opću krizu komunikacijskog procesa u hrvatskom društvu, a ljudi, kaže, zaboravljaju, pa čak i niječu duhovne vrijednosti. Najavio je i da će se do kraja ove godine zaključiti savjetovanje o 2. Sinodi zagrebačke nadbiskupije koja je prvi put sazvana 1925. godine. Do sada je objavljeno pastirsko pismo »Hodimo u novosti života«, te liturgijska građa, a uspostavljena su i prva tijela sinode: Povjerenstvo s posebnim odborima i Tajništvo.</p>
<p>Za više stotina mladih vjernika organiziran je i duhovni program. Susreli su se i s nadbiskupom Bozanićem, koji im je predao križ koji će nositi na Nadbiskupijskom križnom putu u korizmi 2004. godine. </p>
<p>Subota navečer imala je već tradicionalno, posebno ozračje, budući su mladi zajedno s ostalim sudionicima ovog hodočašća Zagrepčana, sudjelovali u službi svjetla, te u ophodu sa svijećama na Kalvariji. Bdjenje sa subote na nedjelju predvodili su članovi pokreta i udruga koje djeluju na području Zagrebačke nadbiskupije.</p>
<p>U ponedjeljak 15. rujna misom zahvalnicom u 19 sati u zagrebačkoj prvostolnici, koju će predvoditi nadbiskup Bozanić, završit će i ovo zavjetno hodočašće koje ima naglasak na krunici, a nosi geslo »Evo ti majke!«.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Završio dvodnevni skup radio amatera na Jarunu</p>
<p>Zagreb radio fest 2003., dvodnevna manifestacija radio amatera, zatvorena je u nedjelju sajmom rabljene radio opreme. </p>
<p>Ispred Doma Tehnike na zagrebačkom jezeru Jarun organizatori Festa, Zagrebački radioamaterski savez, te savezi Zagrebačke zajednice tehničke kulture pripremili su buvljak na kojem su zainteresirani za radio tehniku mogli kupiti dijelove potrebne za radioamaterski hobi. Tako su se tu našli manji odašiljači, razne sklopke... Također, na sajmu su bili prisutni i savezi iz drugih europskih zemalja, a slovački je savez pokazao slike sa susreta u Hlovicama.</p>
<p>U subotu, prvi dan Radio Festa je održano natjecanje u radioamaterskoj orijentaciji, stručna predavanja na temu digitalnih komunikacija i promocije. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Velika Gorica: U utorak predstavljanje rekonstrukcije POU-a</p>
<p>U utorak će u Velikoj Gorici javnosti biti predstavljen projekt rekonstrukcije zgrade Pučkog otvorenog učilišta. Najviše raspravi oko toga dosad je izazvala baš javna prezentacija, koja još nije održana, unatoč mnogim traženjima, te visina investicije. Gradski su oci, naime, dugo tvrdili kako će rekonstrukcija stajati 13 milijuna kuna, a najjeftinija ponuda stigla na natječaj za izvođenje radova govori o više od 23 milijuna. Rekonstrukcija će se, prema onome što se sad zna, odvijati u fazama. Prvo će se napraviti građevinski radovi, a zatim će se raditi prema financijskim mogućnostima. »Dok se cijeli posao ne završi, Velikogoričani će biti bez kino predstava i jednog dijela izložbenog prostora te kazališnih predstava čije će se održavanje morati improvizirati u drugim prostorima«, rekao je za Vjesnik, među ostalim, Zvonko Kunić, pročelnik Ureda za kulturu, te dodao da će i knjižnica biti preseljena u Plavi salon na stadionu »Radnik«. </p>
<p>J. F.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Sportaši i umjetnici dali svoj doprinos borbi protiv droge </p>
<p>SPLIT, 14. rujna</p>
<p> - Pod sloganom »Živimo život bez droge, jer droga uzima život« u Splitu su završene sedme Pepsi sportske igre mladih koje su se pod pokroviteljstvom Svjetskog olimpijskog saveza održavale od 11. kolovoza do 13. rujna. Svečano zatvaranje okupilo je mnogo poznatih osoba, prvenstveno sportaša koji su dali svoj doprinos uspjehu ove manifestacije.</p>
<p>»Na igrama je sudjelovalo preko 29. 000 djece iz cijele Hrvatske i drago mi je da smo napokon i u drugim županijama uspjeli doseći višu razinu natjecanja od prethodnih godina. Ove smo godine animirali neke ljude iz Vlade, tako da bih se posebno zahvalio premijeru Ivici Račanu, te Gordani Sobol i Dijani Pleštini koji su nam mnogo pomogli. Mislim da ovakav projekt ne može biti uspješan bez Vladine potpore. Sljedeće godine planiramo u natjecanje više uključiti Zagreb, Rijeku i Osijek i time dostići brojku od 60.000 sudionika natjecanja« , rekao nam je Zdravko Marić glavni organizator Sportskih igara mladih. </p>
<p>Mnogobrojna djeca željna zabave, u petak su navečer u sporstskoj dvorani Gripe puna tri sata uživala u šarolikom programu, nastupu plesnih grupa Sedmi vjetar i NOA mažoretkinjama, dodjeli nagrada i priznanja za najuspješnije ekipe, te u natjecanju djece i ravnatelja splitskih škola u pucanju na gol. Uz natjecateljski program organizatori su se pobrinuli i za glazbeni dio, tako da su male Splićane zabavljali Luka Nižetić, nova estradna nada Lana, te Čubi koji je ujedno i vodio svečano zatvaranje igara. Najveće ovacije zasluženo je dobio trogirski Pavarotti Vinko Coce koji je otpjevavši Hajdukovu himnu »Oluja sa sjevera« na molbu publike izveo i svoj hit »Ribari«.</p>
<p> Kao i svake godine <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju bila je malonogometna utakmica između Sportskih legendi i Split Starsa. Budući da ekipu Sportskih legendi većinom čine bivše nogometne zvijezde, utakmica je rezultatom 4 : 2 završila u njihovu korist. No, kako je slogan pravih sportaša glasi 'važno je sudjelovati...', pjevači svoj poraz nisu shvatili ozbiljno, već su zagrljeni sa svojim 'protivnicima' pozdravili publiku. </p>
<p>Završnicu igara pratila je i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić koja je u nedjelju s novim splitskim gradonačelnikom Miroslavom Buličićem u gradskoj vijećnici potpisala povelju o potpori Sportskih igara mladih, nakon čega je posjetila dom za nezbrinutu djecu Maestral u Splitu.</p>
<p>Ivana Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ni Slavonci nisu imuni na stare hitove</p>
<p>OSIJEK, 14. rujna</p>
<p> - Prepunom dvoranom Multimedijalnog centra Slavija, u petak navečer orili su se glasovi raspjevanih Osječana koji su u dvoranu centra nahrlili kako bi uživali u koncertu popularna 4 Asa. </p>
<p>Kako mlađe generacije, tako i one nešto starije nisu ostavili ravnodušnim stari hitovi Bijelog dugmeta, Vlade Kalembera, Jurice Pađena, a prije svega Novih fosila. Mnogi su se s nostalgijom, ali i veseljem prisjetili pjesama koje pamte iz dana svoje mladosti, no za njima nisu zaostajali djevojke i mladići koji nisu bili još ni rođeni u vrijeme kada su »Milena, generacijo«, »Piši mi brate«, »Ružica sin bila..« i mnoge druge pjesme bile najveći domaći hitovi. Članovi ove skupine, koja je već nastupila u brojnim gradovima na Jadranu ali i kontinentu, prije koncerta kratko su se zadržali u nedavno otvorenom piano baru disco bara Sound. gdje je ujedno i najavljen njihov veliki zagrebački koncert, u petak na Šalati. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Miss Karlovačke županije premlada za titulu</p>
<p>KARLOVAC, 14. rujna</p>
<p> - Lokalni karlovački mediji raspisali su se nakon Izbora za Miss Karlovačke županije da je došlo do neočekivane zavrzlame oko izbora najljepše Karlovčanke. Navodno će rezultati županijskog natjecanja za izbor najljepše djevojke biti poništeni zbog nedovoljnog broja godina pobjednice Sanje Priselac. Naime, prednatjecanje za Izbor Miss Hrvatske održalo se početkom rujna ove godine za trajanja manifestacije 17. Karlovački dani piva, i to pod šatorom tvrtke koja je bila jedan od organizatora zabavnog programa Top termi Topusko i organizatora priredbe za Miss tvrtke Fest. Te večeri najljepšom djevojkom Karlovačke županije proglašena je 16-godišnja Sanja Priselac iz Karlovca. Za prvu i drugu pratilju izabrane su 18-godišnja Dugorešanka Kristina Benković i Nataša Mrvelj iz Karlovca. Ono što se zna jest činjenica da je druge večeri nakon izbora u šatoru Top termi Topusko organizator objavio da će Karlovačku županiju na nacionalom izboru za najljepšu djevojku predstavljati prva pratilja Kristina Benković, a ne izabrana 16-godišnja Sanja Priselec. Uz komentar kako uz te glamurozne priredbe uvijek ima tradicionalnih zavrzlama i skandala, Sanji Priselec ostaje utjeha, odnosno obećanje organizatora natjecanja da će dobiti nagradu za prvu Missicu i da joj formalno ostaje titula prve ljepotice županije.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Snažni ženski likovi dominiraju novim filmovima</p>
<p>TORONTO, 14. rujna</p>
<p> - Filmski festival u Torontu pokazao je novi trend prikazivanja jakih ženskih karaktera u holivudskim filmovima u kojima je do sada izgled glavnih glumica bio najbitniji, slažu se svi pratitelji ovog međunarodnog festivala.</p>
<p>Meg Ryan se donedavno mogla pohvaliti statusom najomiljenije holivudske romantične zvijezde, no imidž joj je narušila ljubavna afera s Russelom Croweom. Stoga se ona valjda lakše odlučila na prihvatanje za nju netipične uloge u novom filmu novozelandske redateljice Jane Campion. U trileru »In the Cut« nekad slatka Meg tumači ulogu spisateljice koja istražuje okrutno ubojstvo i pri tom se pojavljuje u nekoliko seksi scena. Isabela Rosselini, po mnogima jedna od najljepših žena na svijetu, tumači osobu bez nogu u hvaljenom filmu »The Saddest Music in the World«, dok Nicole Kidman svojim novim filmom izaziva skandal i zavodi znatno starijeg profesora Anthonyja Hopkinsa. </p>
<p>Uz tri spomenute glumice u Torontu je prikazano još nekoliko sjajnih filmova koje nose upravo snažni i upečatljivi nastupi njihovih glavnih glumica. Tako su kritičare oduševili »21 Grams«, »Casa de los Babys«, »Lost in Translation«, »My Life Without Me« i »Veronica Guerin«.</p>
<p>Čak su i najveće zvijezde među kojima su zasigurno Nicole Kidman i Julia Roberts pokazale zube producentima, pa u pravilu nakon jednog mainstream hita svojom popularnošću uspijevaju iznuditi neki projekt na kojemu mogu pokazati svu raskoš svog glumačkog talenta.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Yoko Ono gola u borbi za mir</p>
<p>PARIZ, 14. rujna</p>
<p> - Udovica slavnog Johna Lennona Yoko Ono, u ponedjeljak će se pojaviti potpuno razodjevena na pariškoj pozornici, na kojoj će izvesti svoj umjetnički show »Cut Piece«. Projekt 70-godišnje Yoko uključuje angažman publike koja će tijekom izvođenja predstave rezati komade odjeće s kontroverzne umjetnice. </p>
<p>Yoko Ono je sa svojim pokojnim suprugom često učestvovala u različitim anti-ratnim kampanjama, a komad »Cut Piece« prvi je put izvela davne 1964. godine u Japanu. Na samom kraju predstave Yoko Ono završi potpuno razodjevena. </p>
<p>»Dođite i odrežite komad moje odjeće koji god želite. Odrezani komad pošaljite osobi koju volite«, stoji u priopćenju kojim avangardna umjetnica najavljuje svoj show u pariškom kazalištu Ranelagh. </p>
<p>Iako se kritičari uglavnom ne mogu složiti oko ocjena njenih umjetničkih postignuća, Yoko Ono redovito izvodi razne performanse s kojima nije prestala niti nakon smrti svoga muža. Prošle je godine unajmila ogromnu oglasnu ploču u samom centru Londona, te je na nju ispisala »zamislite da svi ljudi žive u miru«. Uoči samog rata s Irakom, Ono je zakupila cijelu stranicu u nekolicini najvažnijih novina, te je na njima objavljivala poruku »Zamislite mir...Proljeće 2003«.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Preminuo glumac John Ritter</p>
<p>LOS ANGELES, 14. rujna</p>
<p> - Američki glumac John Ritter, poznat po serijama »Three's Company« i »Hooperman«, preminuo je u 54. godini života na setu serije koju je trenutno snimao. Ritter je preminuo nakon prsnuća aorte, svega tjedan dana prije svog 55 rođendana. </p>
<p>Nesretni je glumac kolabirao na setu serije »8 Simple Rules for Dating My Teenage Daughter«, nakon čega je hitno prevezen u bolnicu u Burbanku, gdje je i umro. </p>
<p>»Kirurzi su dali sve od sebe da spase ovog Emmyjem nagrađenog glumca, ali nažalost nisu uspjeli«, stoji u službenom priopćenju njegove agentice. </p>
<p>»Kemija koju su ljudi vidjeli u toj seriji je kemija koju smo mi doista osjećali«, rekla je u telefonskom razgovoru s Larryjem Kingom glumca Suzanne Somers, Ritterova partnerica u seriji »Three's Company«. </p>
<p>U vrijeme kad je Ritter preminuo na setu se nalazio i glumac Henry Winkler, također manje poznat domaćoj publici dok je u Americi zvijezda zahvaljujući nastupima u hit seriji »Happy Days«.</p>
<p>»John mi je rekao da je umoran i da će malo odspavati, a kasnije su mi javili da je umro«, ispričao je Winkler. </p>
<p>Iako je ponajprije uživao status televizijske zvijezde John Ritter je ostvario nekoliko uloga u zapaženim filmovima, među kojima je i hvaljena »Oštrica noža« Billyja Boba Thorntona. Tijekom karijere je nastupio u više od 85 filmova i TV-serija, a čak tri puta je bio nominiran za Emmyja kojeg je osvojio za ulogu u svojoj najuspješnijoj seriji »Three's Company«. Ritter je bio najmlađi sin zvijezde vesterna i legende countryja Texa Rittera. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Đakovački iluzionist izašao iz sanduka u jezeru</p>
<p>ĐAKOVO, 14. rujna</p>
<p> - Nakon trika s prolaskom kroz zidine pulske Arene, jurnjave automobilom s povezom na očima i već uobičajenog trika oslobađanja iz luđačke košulje viseći u zraku, đakovački iluzionist Josip Ciganović, koji nastupa pod umjetničkim imenom Mr. Magic, u nedjelju je na Jezeru Borovik nedaleko od Đakova, priredio još jedan nastup, ovaj put samo za novinare.</p>
<p> Riječ je o oslobađanju iz takozvanog »Houdinijevog sanduka« u vodi. Taj svoj najnoviji iluzionistički nastup Ciganović je planirao izvesti u Osijeku, ali je odustao zbog, kaže, niskog vodostaja Drave. </p>
<p>Lancem svezanih ruku u vreći, položen u posebno izrađen metalni sanduk, koji je bio zatvoren s četiri lokota i omotan petnaest metara dugim lancem, te auto dizalicom uronjen u vodu, uspio se osloboditi za tridesetak sekundi.</p>
<p> »Taj trik ne izvodi nitko u Hrvatskoj, ni u Evropi«, ustvrdio je Ciganović, izlazeći iz prohladne vode Borovika. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Odrezanim prstima varali osiguranje</p>
<p>BERLIN, 14. rujna</p>
<p> - Njemački sud osudio je dvojicu muškaraca da su namjestili nezgodu s motornom pilom u kojoj je jedan od njih odsjekao drugom palac i kažiprst kako bi naplatili 40 tisuća eura od osiguravajućeg društva. </p>
<p>»Jedan od njih je držao ploču na kojoj su rezali, dok mu je drugi rezao prste« kazao je predsjednik sudskog vijeća Jürgen Treu na sudu u južnonjemačkom gradu Würzbergu. Nakon toga, pedesetosmogodišnji uređivač vrtova bacio je prste i naplatio novac od dva osiguravajuća društva. </p>
<p>Policija je otkrila njihovu »lukavštinu« primivši anonimnu dojavu. Jedan od sudionika nije mogao držati jezik za zubima i brbljao je o tome okolo, rekao je Treu.</p>
<p> Sud je osmoprstog vrtlara osudio na uvjetnu kaznu u trajanju od godine i pol dana, dok je njegov pomagač koji je rukovao pilom, dvadesetosmogodišnji vozač kamiona osuđen na zatvorsku kaznu iste duljine, zbog prijašnje kriminalne prošlosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kineskom kapitalistu zabranili riječ kapitalist</p>
<p>ŠANGAJ, 14. rujna </p>
<p> - Šangajski sud odbio je zahtjev jednog lokalnog poslovnog čovjeka da stavi riječ »kapitalist« u imenu svoj tvrtke, iako privatni poslovi privređuju više od polovice kineskog BDP-a. </p>
<p>Sud je kazao da je uporaba te riječi u još uvijek službeno komunističkoj zemlji »idu protiv prirode socijalističkog sustava«. Liu Yuzhang (36) predao je svoj zahtjev prije šest mjeseci, kad su mu vladini dužnosnici u gradskom okrugu Pudong odbili registrirati tvrtku 'Shangai Capitalist Competitiveness Co. Ltd' »Ta riječ u imenu tvrtke može donijeti negativne rezultate i zavesti javnost« prenijela je navode suda agencija Xinhua. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Neprijeporna glazbena ljepota </p>
<p>Scenografija Ive Knezovića snažno je obilježila ovu predstavu naglašene dramatike, vezane pretežno uz glazbu strojeva /Trenutačne mogućnosti orkestra Zagrebačke opere nisu dostatne za zahtjeve Bersine partiture / Dirigent Zoran Juranić prečesto je dopustio preglasno sviranje orkestra, što je narušilo mnoge lijepe trenutke glazbe</p>
<p>Nova sezona Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu počela je dvjema predstavama opere »Oganj« Blagoja Berse, što su u četvrtak i petak s dvije solističke podjele izvedene kao dar pretplatnicima. Scenografija Ive Knezovića snažno je obilježila predstavu i zaslužna je za pozitivne dojmove. Kostimi Diane Kosec Bourek slikovito su naznačili stilske i psihološke karakteristike djela.</p>
<p> Ponovno slušanje opere produbilo je vjeru u glazbene ljepote toga djela prožetog refleksivnom lirikom s nastupima naglašene dramatike, vezane pretežno uz glazbu strojeva. Izvori nesreće glavnih junaka Grüblera Hellwinga i Roberta Thomsa sudbinski su protkani strojem kao simbolom nadolazeće, ili u slučaju ovoga uprizorenja, zahuktale industrijalizacije što je Ivo Knezović ingeniozno izrazio scenografijom. Trenutačne mogućnosti orkestra Zagrebačke opere, na žalost, nisu dostatne za zahtjeve ove partiture.
Dirigent Zoran Juranić prečesto je dopustio preglasno sviranje orkestra, što je narušilo mnoge lijepe trenutke glazbe.</p>
<p>Režijska postava Božidara Violića od izvedbe do izvedbe doživljava oscilacije, što upućuje na teškoće u njezinu razvoju od zamisli do provedbe na sceni. Bersini likovi zahvalni su i poticajni za glumačku interpretaciju, iako njegov spoj teksta i glazbene misli u nekim dramskim situacijama nije uvijek koherentan. </p>
<p>Odlične nastupe ostvarili su Marko Mandir i Siniša Hapač u epizodnim ulogama Prvog i Drugog radnika. Bas Branislav Jatić sonornošću je glasa i toplinom interpretacije dojmljivo ocrtao ulogu Pastora. Hellwingovu djecu igrali su Judita i Luka Gamulin, pretihi u govorenju teksta.</p>
<p>Tenor Cvetan Stojanovski kao Robert s lakoćom se nosio sa svojom teškom dramskom dionicom, i glumački, uz pomoć odličnog kostima i maske, nadahnuto i uvjerljivo dočarao taj kompleksni lik u ludnicama uništena čovjeka koji je u potrazi za srećom.</p>
<p> Sopranistica Zorica Antonić istakla se u najpoznatijem ulomku opere, Lenkinoj ariji na početku drugog čina, cijeloj u pianima. Približila se bogatstvu interpretacije arije kao što se može čuti na radijskim snimkama Branke Stilinović i Blaženke Milić. Zorica Antonić dominirala je zamjetnim pjevačkim mogućnostima, te ljepotom i zvonkošću glasa. </p>
<p> Bariton Saša Ivaci predstavio se kao dramatski snažan Hellwing. </p>
<p>U drugoj podjeli nastupio je bas Ivica Trubić kao Pastor. Bariton Tomislav Bekić bio je kao Hellwing klasno superioran u odnosu na Roberta. On prihvaća krivicu zbog zločina svojega oca i spreman je na žrtvu, što je lijepo razradio u svom prizoru u trećem činu. Ova je uloga u obojci baritona imala dojmljive tumače, svakoga sa svojom osobnošću.</p>
<p> Sopranistica Antonija Boroša s mnogo je topline i mladenačke razigranosti donijela ulogu učiteljice Lenke i ocrtala je ljepotom tamnih prelijeva glasa. Lenka je njezina do sada najbolja uloga, ostvarena kao čak četvrta velika uloga ove godine.</p>
<p> Hrvatsko narodno kazalište nastavlja darivati svoje pretplatnike i baletnim predstavama, izvedbom »Giselle« 22. rujna i »Đavla u selu« 23. rujna. Besplatne ulaznice podižu se na blagajni.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ritual ozdravljenja židovske baštine</p>
<p>Izloženi su paroheti od crvenog baršuna i svile boje bjelokosti, meili od svilenog damasta i baršuna boje terakote, molitveni šalovi i remenje / Najviše pozornosti izazvala kruna tore / Postav zamišljen kao bolnička soba, a bolesnici su predmeti koji zahtijevaju restauraciju</p>
<p>Liturgijski predmeti u ritualu židovske religije imaju značajno mjesto. Izrađeni su od vrijednih materijala i pomno obrađivani, korišteni u svečanim prilikama te brižno čuvani. Usprkos tomu, nedaće vremena ostavile su neumitna traga na dragim idolima vjere koji su poklonjeni naraštajima. Židovi obrednim darovima pridaju svojstva živih bića koja imaju svoj životni vijek, pa ih kada ga odsluže zakapaju i tako otpremaju na onaj svijet kao draga i bliska bića - upravo taj obred bio je nadahnuće za koncepciju izložbe »Sasimo našu baštinu« što je postavljena u Galeriji »Milan i Ivo Steiner«. Radi se o predmetima koji odavno nisu u svojoj izvornoj funkciji i rijetki su ostali uopće sačuvani u Zagrebu i Hrvatskoj.</p>
<p>Upravo ona koja su izbjegla takvu sudbinu čuvaju se u umjetničkoj i kulturno povijesnoj zbirci Židovske općine Zagrebu. U povodu njihova nacionalnog praznika 10. elula 5763. kada se slavi Dan židovske baštine, predmeti iz Zbirke izašli su iz depoa na svjetlo dana, baš kao što su nekad korišteni u svečane svrhe. To su paroheti od crvenog baršuna i svile boje bjelokosti, meili od svilenog damasta i baršuna boje terakote, molitveni šalovi i remenje. Tu se našao i obredni jastuk za obrezivanje, rimonim, svitak tore i šulhan aruh. </p>
<p>Predmeti su bogato ukrašeni i vezeni svilenim koncem, zlatnim i srebrenim nitima te najčešće prikazuju simbole židovstva: Davidovu šesterokraku zvijezdu, lava i drugo. Zasigurno najvrjedniji eksponat postava koji je izazvao najviše pozornosti je kruna tore iz 18. stoljeća izrađena od srebra i ukrašena filigranskom tehnikom. </p>
<p>Autorica izložbe je Mira Wolf, kustosica Zbirke Židovske općine Zagreb. Likovni postav osmislio je arhitekt mr. Mario Beusan koji je predmete što zahtijevaju restauraciju, a takvi se u pravilu ne izlažu, zamislio kao bolničku sobu, a bolesnici su predmeti koji čekaju izlječenje. Umjetnine je postavio na bolničkim krevetima, invalidskim kolicima te u vitrinama za ljekove što ih je rashodovala bolnica Rebro. Takvim pristupom u predstavljanju oštećenih umjetnina želi se iznova potaknuti pitanje izgradnje Židovskog kulturnog centra na mjestu porušene sinagoge u Praškoj ulici 7. Zato oni imaju višestruku vrijednost - stvarnu i simboličnu. </p>
<p>Na izložbi je predstavljena ranjena baština vjerske zajednice s apelom da joj se pomogne do ozdravljenja. Njih se ne prikazuje kao pokojnike koje se upućuju na vječni spokoj, nego kao bolesnike koji će živjeti nakon ozdravljenja. Svrha izložbe je razvijanje svijesti javnosti i pripadnika židovske zajednice o važnosti baštine te pozivanje na njezinu sustavnu obnovu i njegovanje tradicije i identiteta. Restauracijom jedni predmeti će nakon posvećenja biti u službi Božjoj, drugi će ostati u zbirci, a treći će biti se izloženi u muzeju u okviru budućeg Centra.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ovacije za flamenco</p>
<p>Svjetski poznati gitarist i njegov ansambl oduševili zagrebačku publiku / Rodriguez je virtuozno izveo modernu verziju flamenco glazbe koja odražava suvremene tokove glazbene avangarde</p>
<p>Dvorana »Lisinski« u velikom je stilu otvorila svoju jubilarnu, tridesetu sezonu: u subotu je rasprodani auditorij ovacijama pozdravljao španjolskog umjetnika Jose Antonija Rodrigueza i njegov ansambl s programom flamenco glazbe i plesa. Po obavijestima koje su stigle do nas Rodriguez je danas jedan od vodećih predstavnika arhaičnog španjolskog flamenco stila u svijetu, a po onome što smo tu večer čuli osvjedočili smo se da riječ o gitaristu svjetske razine. Nastupio je s pomalo iznenađujućim sastavom: jednom autentičnom flamenco plesačicom, isto tako folklorno autentičnim pjevačem, drugim gitaristom i ritmičarom, ali i s bas-gitaristom koji je povremeno svirao sintesajzer, pa čak i violončelo, glazbala koja se baš ne uklapaju u izvorni stil u pravilu temperamentnog flamenca. Posjetitelji koncerta ostali su prikraćeni za bilo kakvu tiskanu obavijest, a imena svojih suradnika Rodriguez je predstavio kraćom konferansom koju je dio publike i razumio, reagirajući pljeskom.</p>
<p>Pažnja je trebala biti usredotočena na samog vođu skupine, no prve gromoglasne ovacije izazvala je plesačica koja je nastupila bez kastanjeta, ali je imponirala munjevitim okretima i igrom ruku i dlanova. Rodriguez je izveo u stvari autorsku večer, s obzirom na to da je poznat i kao skladatelj baletne i filmske glazbe. Tako smo slušali modernu verziju flamenco glazbe, verziju koja odražava suvremene tokove glazbene avangarde, tekovine podastrte prije svega golemom Rodriguezovu virtuozitetu.</p>
<p> Kroz dva sata programa izvođenog bez predaha (suradnici su ga povremeno ostavljali samoga na sceni), on je plijenio pažnju oduševljenog slušateljstva svirkom koja je otkrivala dušu flamenco gitare, poneki puta tek prekrivene virtuozitetom njegovih prstiju - a i to je bilo dovoljno za izazivanje opetovanih ovacija. Gosti su nastupili s vlastitim razglasnim uređajima, no ti su na žalost za osjetljivu akustiku »Lisinskog« bili preglasni. Publika je svejedno uživala, i na kraju programa dugotrajnim pljeskom i ovacijama odobravanja izborila još i jedan dodatak. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Tajne kninske tvrđave</p>
<p>Arheolozi su otkrili zidove srednjovjekovnog kompleksa čiji se tlocrt tek treba pratiti i istraživati, ali po dosadašnjoj istraženosti ne može se reći da je riječ o crkvenom zdanju </p>
<p>Kninska tvrđava još uvijek krije mnoge tajne. Jedna od njih vezana je uz postojanje srednjovjekovne katedrale čije se postojanje spominje u starim knjigama i dokumentima, a kojoj se do danas nije ušlo u trag. Kada su arheolozi u listopadu prošle godine tijekom čišćenja terena na lokalitetu Podgrađe, tik ispod kninske tvrđave, otkrili zid, pomislilo se da su na dobrom tragu kninske katedrale, međutim ni tadašnji, a ni najnoviji arheološki radovi na tom lokalitetu nisu potvrdili postojanje katedrale.</p>
<p>Arheolozi su otkrili zidove srednjovjekovnog kompleksa čiji se tlocrt tek treba pratiti i istraživati, ali po dosadašnjoj istraženosti ne može se reći da je riječ o crkvenom zdanju. Nisu, naime, pronađeni primjerci crkvenog pokućstva, epigrafski spomenici ili pak dijelovi prepoznatljive crkvene arhitekture. Kninski arheolozi vjeruju da će u nastavku istraživanja otkriti o kakvom se srednjovjekovnom kompleksu radi. Za sada se može samo reći da su otkriveni zidovi objekta u razini ceste koja prolazi kroz nekoliko lokaliteta.</p>
<p>Polovicom prošloga stoljeća dr. Stjepan Gunjača upozorio je upravo na ovaj lokalitet kao moguće mjesto postojanja katedrale hrvatskog, a kasnije kninskog biskupa. Gunjaču je na to ponukao navod kojeg je pronašao u djelima Tome Arhiđakona, koji je crkvu tadašnjega biskupa koji nosi naslov hrvatski, vidio u neposrednoj blizini Knina, točnije pored kninske utvrde u tadašnjem kninskom polju. Iz nekih karti toga područja moguće je vidjeti tu katedralu smještenu pored Loredanovih vrata, označenu križem i rimskim brojem VII s poznatim titularom svetog Jerolima. Riječ je zapravo o karti - planu iz prve polovice 18. stoljeća, objavljenoj kod Bosiljke Bezić pod nazivom »Prilozi poznavanja kninske tvrđave«, Fiskovićev zbornik II, Split 1980. godina.</p>
<p>»I ovim najnovijim istraživanjima upotpunjena je slika ionako bogate prošlosti Knina«, kaže arheologinja i kustosica Katarina Gugo Rumštajn. Nalazi srednjovjekovne keramike, pa ulomci keramike iz 15. i 16. stoljeća poznate pod nazivom majolika, željezni materijal - noževi, čavli te jedna pronađena topovska kugla promjera 14 centimetara (inače treća kugla pronađena na tom lokalitetu), pa manja količina porculana i drugi vrijedni nalazi svjedoče o bogatoj prošlosti toga kraljevskoga grada, koja nam je poznata iz pisanih dokumenata pohranjenih u arhivima Venecije, Orijentalnom institutu u Sarajevu te u Beču. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bez politike i cirkuskoga glamoura</p>
<p>Povijesnu osobu Karolinu Belinić, koja je 1813. spasila Rijeku od engleskih razaranja, tumačit će pjevačica Severina Vučković i glumica Jelena Miholjević, a posebna gošća bit će Radojka Šverko </p>
<p>RIJEKA, 14. rujna</p>
<p> - Premijerom »Karoline Riječke«, koja se najavljuje kao veliki spektakl o legendarnoj riječkoj heroini, 3. listopada otvara se nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.</p>
<p>Povijesnu osobu Karolinu Belinić, koja je 1813. spasila Rijeku od engleskih razaranja, tumačit će pjevačica Severina Vučković i glumica Jelena Miholjević. Posebna gošća, koja je osamdesetih glumila Karolinu, bit će Radojka Šverko.</p>
<p>Taj »herojski komad s pjevanjem i pucanjem« posveta je riječkom i hrvatskom komediografu Dragu Gervaisu.</p>
<p>U predstavi, koju režira Lary Zappia, sudjeluju svi umjetnički ansambli riječkog HNK, dramski glumci, članovi orkestra i zbora Opere te članovi Baleta.</p>
<p>Za novu sezonu najavljuju se još dvije dramske premijere na glavnoj pozornici - melodrama »Filumena Marturano« Eduarda De Filippa, u režiji Jagoša Markovića te Shakespeareov »Hamlet«, u režiji Krešimira Dolenčića.</p>
<p>Na maloj pozornici »Zajc Off« na proljeće se očekuju četiri premijere, uglavnom komedije - »Newyorški maraton« Edoarda Erbe, »Zozos« Giuseppea Manfridija, »Svraka slomljenih krila« Filipa Šovagovića i »Motel Mrak« Dore Delbianco.</p>
<p>I Talijanska drama priprema četiri nove predstave - prva na rasporedu je »Kren« Francesca Randazza, a slijede »Suđenje u Voloskom« Franca Veglianija, »Ne pucajte u mame« Carla Terrona i »Pantalone, propali trgovac« Carla Goldonija.</p>
<p>Opera riječkog HNK u studenome će premijerno izvesti Verdijevu operu »Nabucco«, a nakon toga Rossinijeva »Turčina u Italiji« te Gounodova »Fausta«.</p>
<p>Baletni ansambl najavljuje »baletnu večer« s premijerama Berliozove »Fantastične simfonije« i Ravelova »Bolera«, u koreografiji i režiji Dinka Bogdanića.</p>
<p>Intendantica riječkog HNK Mani Gotovac kaže da se u novoj sezoni na pozornici toga kazališta »neće govoriti o politici, pogotovo ne o svakodnevnoj«, da se »neće pokazivati isprazni kič ili cirkuski glamour«, a i pitanja o kraju svijeta te apokaliptične prognoze prepustit će nekom drugom.</p>
<p>»Pokušat ćemo posvetiti pažnju komediografu Dragi Gervaisu i pitat ćemo se o intimnom životu gradske legende Karoline Riječke, pjevat ćemo upravo nostalgično Va pensiero, sull' ali dorate i poneku napolitansku pjesmu u priči o obitelji Filumene Marturano, pitat ćemo se o Hamletovu malodušju u svijetu bez vizije i o davno izgubljenim iluzijama u 'Procesu u Voloskom', smijat ćemo se nezgodama prevarena muža s 'Turčinom u Italiji', prepustit ćemo se stihovima i glazbi ljubavi u francuskom 'Faustu', plesat ćemo s Ravelovim 'Bolerom' i Beriozovom 'Fantastičnom simfonijom'«, zapisala je Mani Gotovac u programskoj knjižici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Mala Pula« u Orašju</p>
<p>Smotra je okupila pedesetak glumaca, producenata i redatelja iz samoga vrha hrvatske filmske produkcije / Branko Šmit najavio mogućnost snimanja filma na autentičnim prostorima bosanske Posavine, </p>
<p>s temom trgovine ljudima</p>
<p>ORAŠJE, 14. rujna</p>
<p> - Premijerom filma Zrinka Ogreste »Tu« u Orašju su u subotu započeli Dani hrvatskog filma. Pokrovitelji te, osme po redu manifestacije su federalno i županijsko ministarstvo kulture i športa, općina Orašje i »Eronet«. Orašje je ugostilo pedesetak glumaca, producenata i redatelja iz samoga vrha hrvatske filmske produkcije.</p>
<p>Nikola Jelinčić, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika (HMI), podsjetio je na prve dane manifestacije, kada su filmovi skelom prenošeni u Orašje. Obećao je pritom da će se HMI potruditi da »Mala Pula« u Orašju živi i idućih godina.</p>
<p>Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Josip Vrbošić istaknuo je da je Vlada RH prepoznala aktivnosti koje se odvijaju u kinodvorani u Orašju, pa je pomogla obnovu dvorane sa 250.000 kuna. Vrbošić je zaželio da hrvatski film bude i dalje nazočan kod svakoga građanina Republike Hrvatske, ali i susjednih država. </p>
<p>»Hrvatsko veleposlanstvo će i nadalje stajati uz kulturne poslanike koji pronose kulturu na ovim područjima«, poručio je na kraju veleposlanik Vrbošić.</p>
<p>Urednik umjetničko-dokumentarnog programa Hrvatske radiotelevizije Branko Šmit najavio je mogućnost snimanja filma na autentičnim prostorima bosanske Posavine. Radi se o ideji Ive Gregurevića, pojasnio je Šmit, na osnovi koje je nastao scenarij radnog naslova »Bijesni pas i socijalistička revolucija«. Tema filma bila bi trgovina ljudima, posebno nesretnim ljudima koji pokušavaju preko BiH i RH doći na Zapad. </p>
<p>»Producentska ekipa je u fazi prikupljanja sredstava i ukoliko sve bude po planu, iduće bi jeseni započela realizacija toga projekta«, kazao je Šmit.</p>
<p>Osme Dane hrvatskog filma otvorio je gradonačelnik Orašja Ilija Vukić zahvalivši za donaciju te izrazivši nadu da će se dvorana u potpunosti obnoviti do iduće smotre filmova. Ivo Gregurević, poznati hrvatski glumac podrijetlom iz Donje Mahale kod Orašja i idejni tvorac susreta, zaželio je da Dani dočekaju duboku starost.</p>
<p>Operni solisti Žana Marendić Vučević, sopran, i Stefan Kokoškov, tenor, splitski kvartet »Music Forever« i solist Pol Koleman, te zbor »Raščica« pod ravnanjem Marija Oršolića nastupili su u zabavnom programu otvorenja Dana hrvatskog filma u Orašju.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Šarlija istiskuje Jozića i Turinu? </p>
<p>Bočni igrači Dinamove momčadi, Mikić i Mujčin, odigrali jednu od boljih partija u ovoj sezoni. I dok se Mikić isticao u napadu, Mujčin se bez problema nosio s možda bržim, ali taktički kudikamo nezrelijim zagrebašima</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Kao što je i sâm nakon utakmice spomenuo Dinamov trener Nikola Jurčević, njegova je momčad odnijela bodove u gradskom derbiju protiv Zagreba lakše nego što se očekivalo. Maksimirski su nogometaši došli do tri boda doslovce se »šetajući«, odigrali su točno onoliko koliko im je trebalo protiv slabog Zagreba, a vjerujemo da je gledatelje u Kranjčevićevoj ovakav rasplet djelomično razočarao, jer su tijekom prošloga tjedna mogli čuti najave »pjesnika« o pobjedi. No, sve je ostalo na najavama...</p>
<p>Jedina mrlja u Dinamovoj pobjedi jest nepotrebni žuti karton Jasmina Agića u samom smiraju dvoboja zbog kojeg će propustiti idući prvenstveni ogled protiv Kamena Ingrada u subotu. Sva ostala zbivanja na samome travnjaku mogla su zadovoljiti Jurčevića, koji je pametno dirigirao svojim sastavom i uspio sačuvati pojedince za prvi Kup nastup u ovoj sezoni protiv Lučkog u srijedu.</p>
<p> Pokazalo se da je uvođenje Zahore u 30. minuti pravi potez, kako zbog neophodnog odmora Eduarda (prošloga se tjedna žalio na lakšu ozljedu) tako i zbog Zahorinog pogotka kojim su nestale sve dvojbe oko konačnog pobjednika. </p>
<p>Uz Niku Kranjčara koji je bio čovjek odluke u Kranjčevićevoj i još se jednom pokazao kao pravi vođa Dinama, treba istaknuti i siguran nastup dosadašnjeg trećeg vratara Marka Šarlije, kojem je to bio prvi nastup među »modrim« vratnicama. Ipak, valja priznati kako je član naše mlade reprezentacije u utakmicu ušao potpuno rasterećen, jer vjerujemo da se zbog ponekog kiksa ne bi našao na »stupu srama« upravo zbog debija. Iako je nakon jedne utakmice prerano išta govoriti, vrlo lako bi se moglo dogoditi da se »hijerarhija« vratara u Dinamu promijeni ako Šarlija nastavi s uvjerljivim nastupima.</p>
<p>Također, ne možemo ne spomenuti da su Jurčevićevi bočni igrači, Mikić i Mujčin, odigrali jednu od boljih partija u ovoj sezoni. I dok se Mikić isticao u napadu, Mujčin se bez problema nosio s možda bržim, ali taktički kudikamo nezrelijim zagrebašima. </p>
<p>Uostalom, cijeli je vezni red Dinama bio na visokoj razini, pogotovo Agić, pa i ne čudi da je zaustavljen motor »bijelih« Robert Prosinečki. Renata Pilipovića praktički nismo ni vidjeli na terenu, dok je svaki prodor Marka Marića zaustavljen u korijenu.</p>
<p>U sljedeća dva tjedna u Maksimiru će vladati spartanski način života, igrači će biti bez slobodnog dana, a izlasci su im izričito zabranjeni. Ovakav potez Dinamova vodstva ni ne čudi budući da je prva utakmica prvoga kola Kupa Uefe protiv MTK sve bliže, a u međuvremenu slijede dvije prepreke, Lučko i Kamen Ingrad, koje se moraju preskočiti. Ispadanje iz Kupa, što se objektivno vrlo teško može dogoditi, bila bi prava senzacija i bitno bi ugrozila idilu u svlačionici, a jasno je i da bi prvenstveni kiks protiv Veličana uzburkao »duhove« u Maksimirskoj 128.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Varteks tone, Besek sve nemoćniji</p>
<p>»Korektno i profesionalno obavljam svoj trenerski posao, no svjestan sam da trenere 'na životu' drže rezultati koje Varteks sada nema. Ako sam najveći problem u Varteksu, spreman sam snositi posljedice«, kaže varaždinski trener Besek </p>
<p>VARAŽDIN, 14. rujna</p>
<p> - Varteks baš nema sreće pred kamerama Hrvatske televizije. Nakon poraza od Osijeka i Hajduka, Varteks je i treći put posrnuo upravo u izravnom televizijskom prijenosu, ovaj puta u Velikoj. Kamen Ingrad bio je uvjerljiv, pobijedio je Varaždince sa 3-0, a sva tri pogotka postigao je Zoran Zekić. </p>
<p>Navijači Varteksa, a i svi ostali ljubitelji nogometa su u izravnom televizijskom prijenosu vidjeli kako je Kamen Ingrad, do ovoga kola posljednja momčad na prvenstvenoj ljestvici, nadmašila i »isprašila« goste iz Varaždina. </p>
<p>Nakon nedavnog uspjeha u Kupu Uefa protiv predstavnika Estonije i pobjede protiv Zagreba u Varaždinu, u klubu i oko njega svi su počeli pričati i vjerovati kako su igra i forma Varteksa u usponu. No, poraz u Velikoj pokazao je kako je utakmica protiv Zagreba bio tek bljesak u dubokom mraku u koji sve više tone varaždinski prvoligaš. Poraz u Velikoj nije bolan samo zbog činjenice da su Veličani »uvalili« Varteksu tri pogotka, nego zbog činjenice da su igrači Varteksa u 90 minuta stvorili tek jednu priliku pred vratima suparnika. </p>
<p>Trener Varteksa Dražen Besek djeluje sve nemoćniji. U njegovoj momčadi sastavljenoj od zvučnih imena skupih igrača vidi se da nema povezanosti i tečnih akcija. Varteks igra komplicirano, s puno dodira lopte, ali se iz takve igre ne stvaraju prilike pred suparničkim vratima. Dan poslije poraza u Velikoj, Besek je izjavio: </p>
<p> - Odigrali smo u Velikoj vrlo lošu utakmicu u kojoj smo još jednom pali na momčadskom planu. Nakon prvog pogotka u naše se redove uvukla nervoza, a suparniku smo dali da se psihološki digne. Na terenu u našim redovima nije bilo vođe koji bi znao preuzeti kontrolu nad momčadi. Pokušao sam s tri zamjene ali ni to nije dalo rezultata, igrali smo bez prave opasnosti za suparnička vrata. S druge strane praktički nas je pobijedio jedan igrač. Dozvolili smo da nam Zekić zabije tri gola. Svjestan sam da je potreban rez, jer tako više dalje ne ide. </p>
<p>Upitan strahuje li nakon takve igre za svoju poziciju u Varteksu, Besek je ponovio ono što je govorio i ranije: </p>
<p>- Korektno i profesionalno obavljam svoj trenerski posao i svima je poznato kako i koliko radim. No, isto tako svjestan sam da u nogometu trenere »na životu« drže rezultati koje Varteks sada nema. Ako misle da sam ja najveći problem u Varteksu, spreman sam snositi posljedice.</p>
<p>O trenerovoj sudbini u Varteksu odlučuje Izvršni odbor, a prema riječima direktora kluba Nevenka Herjavca za sada nema potrebe za smjenom trenera. Vodstvo Varteksa u nedjelju prijepodne održalo je sastanak na kojem je konstatirano da je stanje krajnje alarmantno. Čelni ljudi Varteksa, dakako, nisu zadovoljni ni učinkom i stanjem u momčadi, ni rezultatima. No, još se ne najavljuju drastični potezi. Zlatko Dalić, sportski direktor kluba, najavljuje kako će nastojati prodrmati momčad u koju još uvijek, nakon svega, ipak imaju povjerenja. Odlučeno je kako će se za slijedeće tri utakmice (Inker kod kuće, pa Cibalija i Zadar u gostima) momčad pokušati maksimalno motivirati. </p>
<p> Vjerojatno je da bi novo posrtanje momčadi prelilo čašu strpljenja u klubu koji je u ovu sezonu ušao s ambicijom osvajanja prvog trofeja, a nakon sedam kola na 9. mjestu bilježi samo dva boda više od posljednjeplasiranih Marsonije i Slaven Belupa. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Splićani žele Hrvatsku na Poljudu </p>
<p>Već godinu dana pokušavamo se dogovoriti s Hrvatskim nogometnim savezom da se neka službena utakmica odigra u Splitu, a zna se da je na Poljudu uvijek vrhunski štimung. Mi smo ponos Hrvatske i nije dobro da reprezentacija zaobilazi Split već sedam godina, kaže Hajdukov predsjednik Branko Grgić</p>
<p>SPLIT, 14. rujna</p>
<p> - U Splitu nikada nije dosadno. I kada je utakmica, poput one subotnje Hajduka protiv Marsonije, lišena svake dramatičnosti, za »doživljaj« se pobrinu navijači.</p>
<p>Torcida je organizirala protest protiv HNS-ove politike izbjegavanja odigravanja službenih reprezentativnih utakmica na Poljudu, te je pozvala sve gledatelje da napuste tribine petnaest minuta prije završetka susreta. Pravi povod je bio taj što je predsjednik nogometne vlade Vlatko Marković prije godinu dana obećao čelnicima splitskog kluba da će se kvalifikacijski meč Hrvatske protiv Bugarske odigrati u Splitu i u međuvremenu očito zaboravio obećanje. </p>
<p>Torcidinom pozivu se većina prisutnih odazvala, te otišla sa stadiona. Uprava splitskog kluba se solidarizirala, pa su predsjednik Grgić, direktor Fiorentini, koordinator za struku Štimac, te ostali članovi najužeg vodstva također napustili ložu. U nedjelju ujutro predsjednik Branko Grgić je kazao:</p>
<p>- Torcida je na miran način iskazala svoje nezadovoljstvo i mi smo se solidarizirali s našim navijačima. Već godinu dana pokušavamo se dogovoriti s Hrvatskim nogometnim savezom da se neka službena utakmica odigra u Splitu, a zna se da je na Poljudu uvijek vrhunski štimung. Mi smo ponos Hrvatske i nije dobro da reprezentacija zaobilazi Split već sedam godina.</p>
<p>Direktor Fredi Fiorentini, inače član IO HNS, je dodao:</p>
<p>- Čelnici HNS-a dobro znaju da smo spremni organizirati utakmicu. Nismo se mi nudili, niti za takve organizacije postoje natječaji, pa se nismo ni mogli javiti. No to nije ni bitno. Hajduku se nudi da organizira reprezentativne utakmice samo u siječnju, kada su vremenski uvjeti svuda slabi i zapravo je najbolje doći na Poljud. Poslije se govori kako su uvjeti bili nepovoljni, kao da bi negdje drugdje bili bolji. Službena utakmica se nije kod nas organizirala još od od ožujka 1997. godine, a premda sam stajališta da je najbolje važnu utakmicu organizirati gdje žele igrači, mislim da nam nije trebalo ništa ni obećavati...</p>
<p>Također su navijači sa sjevera pri odlasku sa subotnje utakmice izvjesili transparent u kojem je u znaku HNS stajalo FSJ (aluzija na Fudbalski savez Jugoslavije), te bilo ispisano »Ovo vam je zadnje upozorenje«. E, sada, što ova ultimativna prijetnja znači ili povlači za sobom teško je dokučiti, ali je neugodna i neprimjerena. Ipak, bez obzira na sve što se događa, ne bi bilo zgoreg da se poneka službena utakmica organizira na jedinom hrvatskom stadionu koji udovoljava svim Uefinim zahtjevima. </p>
<p>Tako su, eto, prazne tribine s kraja zasjenile samu utakmicu. Hajduk je naišao na neravnopravnog protivnika i bez problema je Marsoniju ispratio s pet zgoditaka u mreži. Put do pobjede je olakšao pogodak u 32. sekundi Vlatka Đolonge, a zapravo je subotnji ogled bio dobra uvertira za niz teških Hajdukovih gostovanja (Rijeka, Grasshopper). Treba istaknuti da je Hajduk zaigrao ponovo s tri igrača u posljednjoj obrambenoj liniji (Rukavina je bio korektor), a trener Vulić je to pojasnio sljedećim riječima:</p>
<p>- Problem je što ne možemo ustaliti momčad, pa tako ni igru ni taktiku. Volio bih kada bih mogao s trinaest- četrnaest igrača izvući sezonu. Rukavina je vrhunski igrač i sve može igrati, a kada dođe do optimalne forme bit ćemo mnogo jači. Prvi pogodak nam je olakšao put, igrali smo bolje i nadam se da ćemo i u sljedećim utakmicama biti sve uvjerljiviji. Zadovoljilo me što smo igrali »iz prve « bez zadržavanja baluna. Kada ga vučeš onda omogućavaš obrani da se postavi. Problem nam je što je samo šest-sedam standarnih prošlo sve treninge i to se osjeća u igri...</p>
<p>Vulić je još govorio kako je nepotrebno uvijek i ponovo razvlačiti priču o njegovom angažmanu u reprezentaciji Hrvatske, te je dodao da se »oko Hajduka uvijek sve gleda sa sumnjama, samo sivilo, bez vedrine«. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blankina sezona »za pet«</p>
<p>Dok pojedini hrvatski sportaši sami svoje najozbiljnije konkurente nazivaju cirkusantima, lakrdijašima i pijancima, Blanka Vlašić tako nešto ni u bunilu, čak i kada bi htjela, ne bi mogla reći za svoje suparnice. Sve što je ove godine ostvarila napravila je u sezoni u kojoj je čak 12 visašica preskočilo dva metra </p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Iako se »lovci na medalje« s time vjerojatno neće složiti, iza najbolje hrvatske atletičarke Blanke Vlašić je sezona »za pet«. Ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog toga što je svoj najbolji rezultat popravila za čak pet centimetara i što je sezonu okončala na petom mjestu IAAF-ovog renkinga skakačica u vis. No, naravno, ne samo zbog toga...</p>
<p>Teško je u atletici, naročito u tehničkom disciplinama, izgurati sezonu bez najmanje pogreške, a Blanki Vlašić je to ove godine zamalo uspjelo. Tijekom dvoranske sezone stigla je do visine od 198 cm i zauzela visoko četvrto mjesto na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu. Izlaskom na otvorena skakališta otišla je još puno dalje pobjedivši na mitingu Zlatne lige u Parizu i na Europskom prvenstvu za mlađe seniore u Bydgoszczu, zauzevši sedmo mjesto na Svjetskom atletskom prvenstvu u Parizu, te postavivši letvicu hrvatskog rekorda u skoku u vis na 201 cm. Zapravo, ispod svoje razine - a sama je izračunala da joj je ovogodišnji prosjek skokova čak 196.33 cm - skakala je tek na 2-3 manje bitna atletska mitinga.</p>
<p>I dok pojedini hrvatski sportaši sami svoje najozbiljnije konkurente nazivaju cirkusantima, lakrdijašima i pijancima, Blanka Vlašić tako nešto ni u bunilu, čak i kada bi htjela, ne bi mogla reći za svoje suparnice. Sve to što je ostvarila napravila je u sezoni u kojoj je čak 12 visašica preskočilo dva metra, a čak 25 ih je išlo preko respektabilnih 195 centimetara.</p>
<p> Prvi puta su na nekom natjecanju (miting u Zürichu) čak četiri visašice preskočile dva metra, a Svjetsko atletsko prvenstvo u Parizu bilo je prvo veliko natjecanje u povijesti na kojem je za brončano odličje trebalo preskočiti dva metra. Dodamo li tome da su ove godine Kajsa Bergqvist i Hestrie Cloete sa 206 preskočenih centimetara došle na treće mjesto visaške ljestvice svih vremena, te da je Cloete prema IAAF-ovom rankingu najbolja atletičarka godine, tada je jasno da je Blanka Vlašić postala dijelom svjetskog skakačkog vrha u godini kada je ženski skok u vis bio uvjerljivo najjača disciplina atletskog programa. I što sada? Očekivanja atletskih realista da bi Blanka Vlašić do Olimpijskih igara u Ateni ili baš na njima mogla preskočiti dva metara već su premašena. Jest, možda je letvica spomenutih očekivanja bila prenisko postavljena, no Blankin cilj i dalje mora ostati isti - preskočiti dva metra. Gledajući neke njezine skokove, naročito onaj treći pokušaj na dve metra na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, izvjesno je da je Blanka već sada ima visine koje se uopće ne usuđujemo spominjati. No, da bi jednom - u što malo tko sumnja - uistinu do njih i došla mora joj visina od dva metra postati ono što joj je protekle sezone postala letvica na visini 195 cm, dakle nešto što se u pravilu preskače. Do te je razine (stalno preko 200 cm), primjerice, ove godine došla dvostruka svjetska prvakinja Hestrie Cloete, pri čemu treba reći da Cloete ima 25 godina, dok će Blanka tek napuniti 20. Koliko vremena i prostora za skokove preko dva metra...</p>
<p>Nekoliko riječi i o službeno najboljoj svjetskoj atletičarki, Južnoafrikanki Hestrie Cloete. Osim što nam je zbog priče o Blanki Vlašić drago da najbolja od najboljih dolazi upravo iz visaškog miljea, treba reći da je teško pronaći atletičarku kojoj bi trenutačno bolje pristajalo da bude »kraljica kraljice sportova«. Ne samo zbog toga što je u dva ključna mjeseca atletske sezone bila praktički nepobjediva.</p>
<p>Sjećamo se kako je prošle godine večer uoči Grand Prix mitinga u Zagrebu bila pozvana na večeru koju je za neke od zvijezda mitinga, menadžere i uglednike upriličio tadašnji direktor zagrebačkog mitinga Ivica Miočić Stošić. Hestrie je najprije prihvatil poziv, no kada je na posljednjem treningu vidjela da bi sljedećeg dana mogla ostvariti značajan rezultat i popraviti svoju poziciju na svjetskim ljestvicama, odlučila se zahvaliti na pozivu i otići ranije na spavanje. Strpljivo je navečer tražila po hotelu direktora mitinga kako bi mu se osobno ispričala zbog izostanka i nije prihvatila ponudu da to umjesto nje učini netko drugi. </p>
<p>Sljedećeg dana je preskočila 2.00 i pobijedila. Super-sportašica i gospođa u punom smislu riječi. Svjetska atletika je dobila pravu kraljicu...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Litvi europska kruna nakon 64 godine</p>
<p>Ono što prije osam godina u Ateni nije uspjelo sjajnoj generaciji litavskih košarkaša u kojoj su igrali Sabonis, Marčulionis i Kurtinaitis, napravile su nove zvijezde u Stockholmu predvođene Šarunasom Jasikevičiusom</p>
<p>STOCKHOLM (Od Vjesnikove izvjestiteljice), 14. rujna </p>
<p> - Košarkaši Litve u finalu Europskog prvenstva u Švedskoj potvrdili su da im u Europi nema ravnih. U finalnoj utakmici protiv Španjolske, reprezentacija Litve slavila je 93-64 (40-31) i nakon 64 godine vratila naslov u zemlju u kojoj se igra najljepša europska košarka. Španjolcima, koji dosad nikad nisu bili europski prvaci, zlatna će medalja ostati san još neko vrijeme, zbirci odličja pridodali su peto srebro, uz dvije brončane medalje.</p>
<p>Ono što prije osam godina u Ateni nije uspjelo sjajnoj generaciji litavskih košarkaša u kojoj su igrali Sabonis, Marčulionis i Kurtinaitis, napravile su nove zvijezde - Jasikevičius, Macijauskas, Štombergas, Songaila, Šiškauskas, Žukauskas. To je njihov ukupno treća zlatna medalja, nakon davnih 1937. i 1939. godine. Najbolji igrač Litve Šarunas Jasikevičius ove je sezone osvojio apsolutno sve u Europi, s Barcelonom tri naslova - španjolsko prvenstvo i kup, naslov europskog klupskog prvaka i s reprezentacijom zlatnu medalju na EP. Jasikevičius je proglašen i najkorisnijim igračem prvenstva i izabran je u prvu petorku.</p>
<p>Španjolci su tek u prvoj četvrtini mogli parirati Litvi, njihov najbolji igrač Pau Gasol krenuo je s 9 poena i činilo se da momčad izbornika Mariana Lopesa ima igru za suparnika. Pokazalo se kako su u prvih deset minuta Litavci samo namještali ruku. U drugoj četvrtini Litva se prvi put osjetnije odvojila, na poluvremenu je bilo 40-30. Kod Španjolaca Gasol nije postigao niti jedan poen, jedini strijelci u momčadi bili su Navarro i Garbajosa. Kombinirana obrana Litve u kojoj su stalno mijenjali iz zonske obrane na čovjeka, nije ostavljala previše prostora Španjolcima u napadu, jedino je Navarro mogao probiti obranu. Litavci morali su se čuvati prekršaja, ponajviše »mozak« momčadi Jasikevičius koji je skupio tri prekršaja u prvom poluvremenu. Suci su, kao i na cijelom prvenstvu, bili »laki« na zviždaljci, pa je čak pet Litavaca izašlo sa pet prekršaja. </p>
<p>U drugom dijelu Litavci su se skroz raspucali, seriju trica započeo je Navarro, ali su s druge strane odgovorili Žukauskas i Macijauskas. Španjolci, ali i bilo koja druga momčad na njihovom mjestu, jednostavno nisu imali odgovora na igru koju sjajno kontrolira Jasikevičius i u kojoj svih pet igrača postiže koševe. Statistika to će na kraju i pokazati. Čak četiri igrača Litve, Jasikevičius, Šiškauskas, Štombergas i Macijauskas u prosjeku su na EP-u postizali preko 14 poena. U 29. minuti Litva je vodila 60-45, a najveću prednost stekli su u 35. minuti (78-57). Španjolci su tada ušli u seriju 9-0, probudio se Gasol s 20 poena u četvrtoj četvrtini. Prekasno za njegovu momčad. </p>
<p>- Puno kredita za ovaj rezultat ide generaciji Sabonisa, nadam se da će djeca u Litvi slijediti nas kao što smo i mi slijedili njih, kazao Jasikevičius. </p>
<p>U utakmici koja je odlučivala o brončanoj medalji i odlasku na Olimpijske igre u Ateni 2004. godine, reprezentacija Italije je pobijedila Francusku 69-67 (39-27). Litva, Španjolska i Italija su uz odličja, s Grčkom i SiCG izborili odlazak na Olimpijske igre sljedeće godine u Ateni.</p>
<p>• Globen Arena</p>
<p>LITVA - ŠPANJOLSKA 93-84 (20-19, 20-12, 22-17, 31-36)</p>
<p>LITVA: M. ŽUKAUSKAS 7 (2-2), MACIJAUSKAS 21 (7-7), ŠTOMBERGAS 9, E. ŽUKAUSKAS 18 (4-5), JASIKEVIČIUS 10 (10 (5-6), Gustas, Šiškauskas 9 (1-4), Songaila 10 (2-2), Slanina 2, Lavrinovic 7, Salenga (0-4), Praskevičijus. </p>
<p>ŠPANJOLSKA: GASOL 36 (10-18), NAVARRO 18 (6-8), CALDERON 5, JIMENEZ, GARBAJOSA 17 (4-5), Grimau, Marco, F. Reyes, Herreros 7 (5-5), De La Fuente 1 (1-2), Bueno, A. Reyes. </p>
<p>ŠUT IZ IGRE: Litva 31-64 (48 %), Španjolska 26-54 (48 5). ŠUT ZA TRICU: Litva 7-21 (33 %), Španjolska 6-20 (30 %). SKOKOVI: Litva 30 (19-11), Španjolska 28 (21-7).</p>
<p>SUCI: Belošević (SiCG) i LaMonica (Italija). GLEDATELJA: 14000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Šarunas JASIKEVIČIUS. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dolaze i Kenijci </p>
<p>Očekuje se da će nastupiti natjecatelji iz 20-ak zemalja, a kao jamstvo kvalitete najavljen je nastup kenijskih trkača čiji su rezultati ispod 2 sata i 12 minuta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvanaesti Večernjakov Zagreb maraton u organizaciji Zagrebačkog atletskog saveza trčat će se ulicama grada 12. listopada. Natjecanje će biti podijeljeno na utrku građana i maratonaca. </p>
<p>Za građane će dionica koju moraju pretrčati biti 10.000 metara, dok će pobjednik kod maratonaca morati najbrže istrčati 42.195 metara. </p>
<p>Start i cilj utrke bit će kod hotela Opera, a trčat će se ulicama Zagreba i oko Jarunskog jezera. Novčano će biti nagrađeno prvo mjesto u kategoriji u iznosu 50 eura, a ako u kategoriji maratonaca netko otrči rezultat bolji od 2:12.00 bit će nagrađen sa 2000 eura. Istrči li itko vrijeme ispod 2:15.00 nagrada iznosi 1000 eura, a sa 500 eura može biti nagrađen maratonac kojem će rezultat biti manji od 2 sata i 18 minuta. Kod maratonki će isti iznos dobiti atletičarke koje tu dionicu istrče za 2 sata i 30 minuta (2000 eura), 2:35.00 (1000 eura), odnosno 500 eura za istrčanu dionicu ispod 2 sata i 40 minuta. </p>
<p>Očekuje se da će nastupiti natjecatelji iz 20-ak zemalja, a kao jamstvo kvalitete najavljen je nastup kenijskih trkača čiji su rezultati ispod 2 sata i 12 minuta. Maraton će ujedno biti prvenstvo Hrvatske, pa se očekuje nastup svih domaćih klubova koji gaje maratonsko trčanje.</p>
<p>- Prvi će puta maratonci na sebi imati i elektronske čipove, čime će biti olakšano mjerenje njihovih rezultata. Cilj nam je postepeno dizanje kvalitete maratona i mislim da smo na pravom putu, rekao je predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza Boris Stepinac.</p>
<p>Prijave za natjecanje za građane održavat će se u osnovnoj školi Izidora Kršnjavog, a za maratonce u hotelu Opera. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>El Guerrouj i Cloete ukupni pobjednici</p>
<p>MONTE CARLO, 14. rujna</p>
<p> - Iako se nije pojavio na startu utkre na 1500 metara na finalu Grand Prixa u Monte Carlu, marokanski trkač Hicham El Guerroj osvojio je naslov najboljeg atletičara u 2003. godine prema ukupnim rezultatima i plasmanima u ovoj sezoni.</p>
<p>Kod atletičarki taj je naslov pripao južnoafričkoj skakačici uvis Hestrie Cloete, čija je disciplina bila na programu još prvoga dana finala.</p>
<p>Inače, posljednjeg dana atletske sezone najvrednije rezultate ostvarili su trkač iz Katara Saif Saaeed Shaheen koji je 3000 metara sa zaprekama pretrčao za 7:57.38 minuta, te Amerikanka Gail Devers koja je slavila u utrci na 100 metara s preponama s vremenom 12.45 sekundi.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 200 m: 1. Joshua J. Johnson (SAD) 20.35, 2. Shawn Crawford (SAD) 20.37, 3. Stephane Buckland (Mau) 20.44, 1500 m: 1. Paul Korir (Ken) 3:40.09, 2. Alex Kipchirchir (Ken) 3:40.21, 3. Ivan Heško (Ukr) 3:40.72; 5000 m: 1. Eliud Kipchoge (Ken) 13:23.34, 2. Richard Limo (Ken) 13:23.95, 3. Gebre-Egziabher Gebremariam (Eti) 13:24.13; 400 m prepone: 1. Felix Sanchez (Dom) 47.80, 2. Kemel Thompson (Jam) 48.50, 3. Danny McFarlane (Jam) 48.66; 3000 m zapreke: 1. Saif Saaeed Shaheen (Kat) 7:57.38 (najbolji rezultat sezone), 2. Paul Koech (Ken) 7:57.42, 3. Ezekiel Kemboi (Ken) 8:11.79; vis: 1. Jaroslav Rjbakov (Rus) 2.30 m, 2. Stefan Holm (Šve) 2.30, 3. Jamie Nieto (SAD) 2.30; troskok: 1. Christian Olsson (Šve) 17.55 m, 2. Walter Davis (SAD) 17.09, 3. Kenta Bell (SAD) 16.95; koplje: 1. Sergej Makarov (Rus) 85.66 m, 2. Jan Železny (Češ) 84.33, 3. Boris Henry (Njem) 81.00;</p>
<p>atletičarke, 100 m: 1. Chryste Gaines (SAD) 10.86, 2. Christine Arron (Fra) 11.04, 3. Torri Edwards (SAD) 11.06; 400 m: 1. Ana Guevara (Mek) 49.34, 2. Lorraine Fenton (Jam) 50.29, 3. Tonique Williams (Bah) 50.87; 800 m: 1. Maria Mutola (Moz) 1:59.59, 2. Kelly Holmes (VB) 1:59.92, 3. Amina Hammou (Mar) 1:59.97; 3000 m: 1. Edith Masai (Ken) 8:36.82, 2. Jelena Zadorožnaja (Rus) 8:37.40, 3. Joanne Pavey (VB) 8:37.89; 100 m prepone: 1. Gail Devers (SAD) 12.45 (najbolji rezultat sezone), 2. Glory Alozie (Špa) 12.66, 3. Miesha McKelvy (SAD) 12.69; motka: 1. Tatjana Polnova (Rus) 4.68 m, 2. Svetlana Feofanova (Rus) 4.60, 3. Stacy Dragila (SAD) 4.50; dalj: 1. Eunice Barber (Fra) 7.05 m, 2. Tatjana Kotova (Rus) 6.92, 3. Grace Upshaw (SAD) 6.60; disk: 1. Vera Pospišilova (Češ) 65.42 m, 2. Aretha Hill (SAD) 65.10, 3. Ekaterini Voggoli (Grč) 63.55. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pobjeda Michaela Schumachera</p>
<p>Dvije utrke prije kraja Michael Schumacher je povećao prednost pred Montoyom na tri, dok Finac Raikkonen sada zaostaje za sedam bodova</p>
<p>MONZA, 14. rujna</p>
<p> - Nijemac Michael Schumacher pobjednik je Velike Nagrade Italije, utrke formule 1 vožene u Monzi. Time je Schumacher, dvije utrke prije kraja Svjetskog prvenstva, neznatno povećao prednost pred Montoyom i Raikkonenom, koji se i nadalje nadaju velikom obratu u ukupnom redoslijedu uoči utrka u Indianapolisu i Suzuki.</p>
<p>Michael Schumacher je iskoristio »pole position« izboren dan ranije i zadržao vodstvo nakon starta utrke u Monzi. U velikoj gužvi najbolje se snašao Jarno Trulli, koji se sa šeste pozicije ugurao na treću, no vrlo brzo je svoje hrabro manevriranje naplatio odustajanjem.</p>
<p>Vodeća četvorka tako je dugo vremena odbrojavala krugove na stazi u Monzi. Michael Schumacher je bježao Montoyi, Kolumbijac se odljepljivao od Barrichella, dok je na četvrtom mjestu bio Finac Kimi Raikkonen.</p>
<p>Točnije, najbolju priliku za svrgavanje Schumachera s čela karavane, Montoya je imao na samom početku utrke. Neposredno prije dva oštra zavoja Montoya je vozio usporedno sa Michaelom, no svaki put je ostajao na vanjskoj strani staze, pa tako i daleko od preuzimanja vodstva.</p>
<p>Utrka se tako, vremenom, podijela na dvije borbe - Schumachera i Montoye za prvo, te Barrichella i Raikkonena za treće mjesto. No, niti odlasci u »boks«, niti zaostali vozači na stazi, niti agresivna vožnja Montoye, nisu mijenjali raspored u vrhu.</p>
<p>Takvim epilogom najzadovoljniji su bili u Ferrarijevoj momčadi. Schumacher je zadržao i povećao prednost u ukupnom redoslijedu, a Barrichello je pomogao zaustavljanjem Raikkonena u Finčevoj namjeri za trobojem sa Michaelom i Montoyom.</p>
<p>Iako je matematički sve moguće, uoči posljednje dvije utrke sve se izgleda svelo na dvoboj između Michaela Schumachera i Juana Pabla Montoye.</p>
<p> l Rezultati Velike Nagrade Italije: 1. M. Schumacher (Njem / Ferrari) 1:14:19.838, 2. Montoya (Kol / Williams) +6.4, 3. Barrichello (Bra / Ferrari) +16.0, 4. Raikkonen (Fin / McLaren) +17.2, 5. Gene (Špa / Williams) +30.9, 6. Villeneuve (Kan / BAR Honda) 1 krug, 7. Frentzen (Njem / Sauber) 1 krug, 8. Webber (Aus / Jaguar) 1 krug...</p>
<p>Ukupni redoslijed (dvije utrke prije kraja): 1. M. Schumacher 82, 2. Montoya 79, 3. Raikkonen 75, 4. R. Schumacher 58... </p>
<p>Redoslijed konstruktora: 1. Williams 141, 2 . Ferrari 137, 3. McLaren 120... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Vrlo pozitivno izvješće Svjetske banke moglo bi ubrzati ulazak Hrvatske u Europsku uniju </p>
<p>»Strategijom rasta kroz europske integracije« - prva je analiza Svjetske banke koja se bavi zemljom što nije čak ni formalni kandidat za Uniju / Hrvatska se promijenila do te mjere da je, nakon pada zabilježenog u prvim ratnim godinama, stigla na svoje predratne gospodarske pozicije / Provedeni su zakoni o tržištu i reformirane institucije / Transformacija je ubrzana poslije izbora 2000. i otvaranja Hrvatske globalnim tržištima / Europska komisija temeljit će svoje ocjene dobrim dijelom baš na analizi Svjetske banke / Na predstavljanju analize bit će potpredsjednik hrvatske vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac</p>
<p>BRUXELLES, 14. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Unatoč visoko nestabilnom geopolitičkom okružju, Hrvatska prolazi duboku transformaciju do te mjere da je zemlja, nakon pada zabilježenog u prvim ratnim godinama, stigla na svoje predratne gospodarske pozicije. </p>
<p>Promijenjeni su i provedeni zakoni o tržištu, reformirane institucije, a transformacija je ubrzana poslije izbora 2000. godine otvaranjem Hrvatske globalnim tržištima preko WTO-a i Cefte, suradnjom sa susjedima jugoistoka Europe i, naročito, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.</p>
<p> Rezime je to analize Svjetske banke o tranzicijskim ciljevima Hrvatske. Pod nazivom »Strategijom rasta kroz europske integracije«, ta analiza ili memorandum prvi je takav uradak Svjetske banke koji se bavi zemljom što nije čak ni formalni kandidat za Europsku uniju.</p>
<p> Držeći se Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao integracijskog okvira za Hrvatsku, stručnjaci Svjetske banke ponudili su u analizi kombinaciju detektiranih problema i slabih točaka s rješenjima, zatim opcije kako iz raspoloživih resursa izvući maksimum i sugestije koji put, odluke, potezi i politika vode najbrže do Unije. </p>
<p>Glavna je poruka analize da proces stabilizacije i pridruživanja Hrvatskoj nudi integracijske elemente gotovo jednake onima iz europskih sporazuma potpisanih sa zemljama kandidatima i onima koje će tek pristupiti. </p>
<p> U ponedjeljak će na službenom predstavljanju te studije u Bruxellesu biti Vladin gospodarski dvojac, potpredsjednik Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac sa suradnicima, predstavnici Svjetske banke, Europske unije i, što je u tom kontekstu posebno važno, Europske komisije. Naime, Komisija će svoje ocjene odgovora na upitnik poslan Hrvatskoj dobrim dijelom temeljiti baš na rezultatima analize Svjetske banke.</p>
<p>Osnovne postavke analize ne donose ništa nepoznato. Ipak, novost je da je svaki od elemenata te tranzicijske slagalice o Hrvatskoj sada detaljno obrađen i popraćen prijedlozima kako riješiti poteškoće. A prijedlozi su temeljeni na iskustvima drugih tranzicijskih zemalja. </p>
<p>Svjetska banka stoga predlaže strategiju za brži gospodarski rast u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a to znači da će se hrvatska tranzicija prema djelotvornoj tržišnoj ekonomiji provoditi uz ispunjavanje integracijskih uvjeta. </p>
<p>Budući da ovdje nema politike tipa suradnje s Haaškim sudom za ratne zločine, prognoze su daleko više optimistične. Problemi nisu nerješivi ili rješivi tek na duge staze, sugeriraju autori analize.</p>
<p> Uvjeti da Hrvatska postane ekonomski snažnom zemljom spremnom za ulazak u Veliku Europu jesu stabilne institucije i provedeni zakoni, tržište novca i rada koja funkcioniraju, financijska i makroekonomska stabilnost, održivost socijalne i ekološke komponente društva, efikasno uključivanje u europsku infrastrukturnu mrežu te dinamično i poslovno orijentirano okružje za poslovanje.</p>
<p> Iako je velik dio posla obavljen, Hrvatskoj još manjkaju - do punog korištenja njezinih potencijala - zakoni i praksa kojima će se regulirati pitanje imovine ili prava kreditora. Uz reformu bankovnog sustava i opću liberalizaciju trgovine, treba stvoriti uvjete za rad i rast privatnog sektora. </p>
<p>Problemi su nazvani »jezgrom« prepreka, a njihovim uklanjanjem smanjit će se i glavni hrvatski problem - stopa nezaposlenosti od 15 posto. </p>
<p>Fiskalna i administrativna reforma također su elementi nužni da se zemlja pretvori u živu, dinamičnu ekonomiju. Znakovito je koliko se veliki naglasak stavlja na školovanje ljudi i specijalizaciju radnika. Sugerira se brza provedba mjera koje će sve te elemente staviti na mjesto, uz isticanje važnosti što skorijeg efikasnog ugrađivanja europskih standarda u hrvatsko zakonodavstvo i, naravno, praksu.</p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Beatifikacijom dvoje Slovaka Papa završio posjet Slovačkoj </p>
<p>BRATISLAVA, 14. rujna </p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je predvodio svečanu misu na kojoj je blaženima proglasio jednog svećenika i časnu sestru, žrtve komunističkog terora u Slovačkoj završivši tako četverodnevni posjet toj zemlji, koji je ukazao na njegovo slabo zdravstveno stanje.</p>
<p>Na početku mise Sveti je Otac izgledao nešto bolje nego prijašnjih dana, izgovarajući molitve jasnim i čvrstim glasom, ali je na kraju trosatne službe opet postao slab, drhtava i isprekidana glasa, pa je njegove pozdrave okupljenom mnoštvu od čak 200 tisuća vjernika morao dovršiti njegov pomoćnik. Tijekom svoga 102. inozemnog puta otkako je postao papom, djelovao je iznimno slabo.</p>
<p>Ivan Pavao II. papa je koji je proglasio najviše blaženika i svetaca u povijesti Katoličke crkve. Dosad je proglasio 1321 blaženika i 473 sveca, dok su svi pape prije njega ukupno proglasili 310 blaženika i 300 svetaca. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>MMF upozorava na prijetnje globalnom gospodarstvu i političkoj stabilnosti </p>
<p>WASHINGTON, 14. rujna </p>
<p> - Brz rast javnih dugova u Latinskoj Americi i Aziji te izuzetno slab gospodarski rast na Srednjem istoku problemi su koji prijete budućem globalnom gospodarskom rastu i političkoj stabilnosti, ocjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF).</p>
<p> U izvješću objavljenom uoči godišnjeg sastanka predstavnika 184 zemlje članice te organizacije i Svjetske banke, koji će ovaj tjedan početi u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, MMF je istaknuo niz prijetnji globalnom gospodarstvu.</p>
<p> Očekuje se da će sastanci biti usredotočeni na napore da se pomogne Argentini, koja je 2001. objavila da ne može servisirati svoj golemi inozemni dug jer je zapala u najgoru gospodarsku krizu u povijesti te zemlje, kao i na rasprave o načinima poticanja globalnoga gospodarskog rasta.</p>
<p> Američki ministar financija John Snow planira na tim sastancima istaknuti kako je potrebno da druge zemlje prate primjer Sjedinjenih Država, gdje je uveden treći krug poreznih rasterećenja, poduzimanjem agresivnih koraka za poticanje rasta.</p>
<p> »Izvijestit ću da se kao posljedica vodstva predsjednika Georgea Busha, američko gospodarstvo vraća na više razine rasta, ali globalno gospodarstvo zahtijeva da Europa i Azija također postignu više stope rasta«, kaže Snow. »Problem broj jedan s kojim se suočava svjetsko gospodarstvo jest potreba za većim brojem motora rasta«, dodaje američki dužnosnik. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Likvidacija Arafata »treća« izraelska opcija</p>
<p>Mrtvi Arafat bacio bi Izrael u veliku i dugu izolaciju u odnosu na većinu svijeta tako da je ubojstvo Arafata izvedivo, ali ne i isplativo / Ariel Sharon i izraelska vlada svim ovim najavama čine zapravo drastični pritisak na opkoljenog Arafata </p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Yasser Arafat već je dugo neugodan trn u peti vlade izraelskog premijera Ariela Sharona. No, njega se nije lako otarasiti jer je odavno savladao sve tehnike i taktike u odmjeravanju snaga s Izraelcima. On je čovjek koji se ne da maknuti iz svog predsjedničkog stolca. Bolestan je (ima Parkinsonovu bolest), slabije čuje i vidi, glas mu je sve tiši, ali ipak ne želi niti odabrati svog nasljednika niti se odreći svoje omiljene taktike: malo pregovaranja s Izraelcima a onda malo terorističkih udaraca da ih se dobro pritisne i da se od njih eventualno iznude određeni ustupci.</p>
<p>Bit cijelog problema je da Izraelci doista ne žele dogovor o miru ako Arafat ili čovjek od njegovog povjerenja u fotelji palestinskog premijera ne razori infrastrukturu Hamasa i Islamskog džihada. Arafat to nikad neće učiniti jer bi takav čin vodio vjerojatno građanskom ratu među Palestincima, a s druge strane palestinski radikali su jedino preostalo oružje koje Palestinci imaju na raspolaganju.</p>
<p>Bivši palestinski premijer Mahmoud Abbas (poznatiji kao Abu Mazen) na vlastitoj koži je osjetio koliko je velika politička moć ostarjelog i fizički slabog Yassera Arafata koji mu nije htio prepustiti niti centimetar prave vlasti, a to nije samo upravljanje ne odviše učinkovitom administracijom, nego kontrola palestinskih tajnih i sigurnosnih službi kojih ima desetak (okupljaju 29.000 naoružanih ljudi) i koje bi jedine i mogle skresati palestinski fundamentalizam. Izraelci stoga sasvim ozbiljno razmišljaju o tri scenarija. Prvi je upravo raspravljen na užem Sharonovom kabinetu, a prihvatili su ga i svi ministri u izraelskoj vladi. Palestinskog vođu treba uhititi odnosno oteti i onda po kratkom postupku prognati u neku umjerenu arapsku zemlju (Tunis, možda Egipat). Rezervna varijanta ovog plana uključuje i mogućnost da se izbjegne nasilni čin Arafatovog deportiranja, već da se on raznim mjerama prisili na dobrovoljno izgnanstvo. Na tako nešto Arafat neće pristati jer ga u njegovom razrušenom stožeru u Ramallahu trenutno štiti 10.000 civila, vrlo odlučnih i protuizraelskih raspoloženih. Izraelci planiraju dodatno Arafatu zagorčavati život: ponovo mu isključiti struju i vodu, ograničiti opskrbu hranom na minimum, zabraniti njegovim suradnicima korištenje vozila (uključujući čak motore i bicikle) za dolazak i odlazak u stožer. Na taj način Izraelci bi lakše pratili (snimali) svakog čovjeka i vidjeli što on nosi Arafatu. No, palestinski predsjednik u takvim uvjetima (s više ili manje pooštrenim režimom) živi skoro dvije godine. S vanjskim svijetom je povezan satelitskim telefonima i mobitelima, tako da ga izraelska ometanja nisu puno onesposobila u komunikaciji i izdavanju zapovijedi. </p>
<p>Upravo na toj točci Izraelci zasnivaju svoj drugi scenarij. Ostaviti Arafata i njegovo osoblje u stanju oskudice, na rubu gladi i žeđi i istodobno ga elektronski oslijepiti i oglušiti, dovesti ga u situaciju da se s vanjskom okolinom ubuduće može sporazumijevati samo kuririma i golubovima-listonošama koji nose pisane poruke i instrukcije. Izraelci su tehnički u stanju ostvariti potpuni muk i mrak oko Arafata, no u tom scenariju treba računati na još veću pobunu među Palestincima i još burnije proteste međunarodne javnosti. </p>
<p>Treći scenarij je fizička eliminacija Yassera Arafata. Izraelski kabinet (osobito ministarstva obrane i unutarnjih poslova) razmišljaju o instrumentu takvog atentata. To može biti izvježban snajperist koji pronalazi Arafata u trenutku kad je neoprezan. To može biti i imitacija bombaškog napada iz neposredne blizine u Hamasovom stilu. To može biti i plaćeni ubojica iz palestinskog tabora koji se uspio ubaciti u Arafatov stožer (brzom akcijom izraelske vojno-sanitetske službe izvlači se nakon atentata). Izraelski Mossad i služba sigurnosti Shin Bet u potpunosti su pripravni za izvršenje takvog zadatka, ali čekaju odobrenje političkog vrha.</p>
<p>Postoji i zrakoplovna varijanta i kopnena (topnička) priča. Udar iz zraka izvršili bi izraelski jurišni helikopteri koji grupno napadaju stožer (nakon isprovociranog incidenta), a onda se jedan izdvaja i preciznim pogotkom laserski vođenom raketom zrak-zemlja pogađa ured u kojem sjedi Arafat. Ukoliko on ode u podrum (gdje postoji improvizirani bunker) lovac F-16 na čitavu zgradu baca preciznu (»pametnu«) aviobombu od jedne ili dvije tone od koje Arafat pogiba, a to se pripisuje »kolateralnoj šteti«. </p>
<p>Mossadov specijalitet (u krajnjoj nuždi) je i farmakologija. Ubacivanje raznih psihodeličnih preparata u Arafatovo piće ili jelo koje će kod njega prouzročiti netipično stanje: izostanak bilo kakvog straha (Arafat se usred pucnjave prkosno pokazuje na vratima stožera) i agresivno ponašanje (Arafat osobno puca na Izraelce, što mu ne bi bilo prvi put). Krajnji ishod za Izraelce može biti dvostruk: iz Afafatovog stožera stalno pucaju po njima pa se aktivira izraelsko teško topništvo i brojni tenkovi koji unakrsnom vatrom u potpunosti razaraju predsjednički kompleks. </p>
<p>Izraelci su već simulirali i što će se dogoditi nakon nestanka Arafata: masovni i nekontrolirani »sveti rat« i val samoubojica bombaša koji će početi ulaziti i u izraelske stambene objekte. Mrtvi Arafat bacio bi Izrael u veliku i dugu izolaciju u odnosu na većinu svijeta tako da je ubojstvo Arafata izvedivo, ali ne i isplativo. Ariel Sharon i izraelska vlada svim ovim drastičnim najavama vrše zapravo drastični pritisak na opkoljenog Arafata (pri čemu računaju i na njegovu prirodnu smrt izazvanu neregularnim i stresnim uvjetima) i žele da unutar palestinskog političkog tijela dođe do rascjepa, te borbe za nasljeđe. Arafat se pak nada da će se ponovo izvući jer je to uvijek uspijevao, upravo onda kada je bilo najgore i kada se nalazio u šah-mat poziciji. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Švedska policija »rado bi popričala« s čovjekom kojeg je snimila kamera </p>
<p>Većina švedskih političara izjavljuje da ne želi pratnju osiguranja usprkos ubojstvu ministrice vanjskih poslova</p>
<p>BRUXELLES, 14. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Mršavi visok čovjek »švedskog izgleda«, rošava lica, u ranim tridesetim osoba je s kojom švedska policija »želi razgovarati« o ubojstvu ministrice vanjskih poslova Anne Lindh.</p>
<p> Nepoznati muškarac, izgleda jedini osumnjičeni za ubojstvo, prema svemu sudeći beskućnik sa stockholmskih ulica, snimljen je kontrolnom kamerom u blizini robne kuće, njegovo su zamućeno lice objavile sve švedske novine, dok se policija, frustrirana što pravih pomaka u istrazi još nema, ljuti zbog činjenice da se lik osumnjičenoga provukao kroz sve filtre zaštite tajnosti i da je objavljivanje fotosa neautorizirano. </p>
<p>Čuvena, hvaljena i u svim područjima društva prakticirana skandinavska transparentnost zaista ide nepredvidljivim putevima. </p>
<p>Policija na temelju raspoloživih činjenica, uključujući i sadržaj oko tisuću pristiglih telefonskih informacija, smatra da nijedan od poznatih elemenata ne upućuje da je ministrica praćena niti da je ubojstvo planirano; ono se jednostavno dogodilo. Kao i ono premijera Olofa Palmea prije 17 godina. Izjave svjedoka su zanimljive jer neke, sudeći po švedskim medijima, govore i o ženi srednjih godina u crvenoj jakni i »južnoeuropskog izgleda« kako viče »uhvatite ga«, što je predstavljalo jedini pokušaj lova na ubojicu. </p>
<p>Glavni je svjedok ipak ministričina tajnica za odnose s javnošću. Ispostavilo se da se Lindh do najbliže robne kuće, udaljene tek nekoliko minuta hoda od Ministarstva vanjskih poslova, u pratnji suradnice zaletjela u pauzi posla. Naravno, nije ju pratilo osiguranje, što je praksa svih političara. Praksa koju žele nastaviti, bez obzira na opasnosti, izjavljuje velika većina diskretno upitanih hoće li se u budućnosti, zbog vlastite sigurnosti, od izborne baze odijeliti kordonom »gorila«. </p>
<p>Istraga je, tvrde švedske novine, potvrdila postojanje prijetećih e-mailova, pogotovo nakon što je Anna Lindh u kampanji promocije eura javno istupila uz Ericssonovog predsjednika Carla-Henrica Svanberga. Lindh je svojevremeno zabranila da joj uopće govore o prijetećim i uvredljivim porukama, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova. Ministarstvo o prijetećim porukama nije obavještavalo koja sada pretresa svu elektronsku poštu i pristigla pisma u nadi da će unutra pronaći rješenje makar dijela enigme o ministričinom ubojici. </p>
<p>Zadnji dani kampanje uoči referenduma o euru pretvorili su se u masovne proteste protiv nasilja toliko stranog švedskom društvu, ali, s druge strane, elektronskom poštom cirkuliraju pitanja građana susjednih zemalja kako to da se u toj urednoj, ugodnoj i mirnoj Švedskoj uopće događaju divljaštva ove vrste.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Amerika pred burnom izbornom kampanjom</p>
<p>Simpatije svijeta u povodu terorističkih napada 11. rujna 2001., preobratile su se - zbog ponašanja Busheve administracije - u nezadovoljstvo, kritiku, pa i mržnju prema američkoj politici / I ne samo u muslimanskom svijetu ili među europskim i ostalim saveznicima, nego i u Sjedinjenim Državama </p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Druga godišnjica terorističkih napada 11. rujna povod je bezbrojnih analiza tragičnog događaja, njegovih uzroka i posljedica. Najčešće se ističe da je većina svijeta prije dvije godine suosjećala s Amerikancima, ali od tada su se, u prvom redu, zbog ponašanja Busheve administracije, simpatije preobratile u nezadovoljstvo, kritiku, pa i mržnju prema američkoj politici. I ne samo u muslimanskom svijetu ili među europskim i ostalim saveznicima, nego i u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>Protuameričko raspoloženje pojačalo se među radikalnim muslimanima, što se nekako očekivalo zbog više desetljeća poticane sumnjičavosti prema njima. No, poraslo je i u zemljama koje se svrstavalo među umjerene. Najvidljivija je promjena u Indoneziji, najvećoj muslimanskoj zemlji svijeta. Prije godinu dana, u njoj je 60 posto sudionika međunarodnog ispitivanja raspoloženja javnosti povoljno mislilo o SAD-u. </p>
<p>Ove godine, u istom ispitivanju, samo je još 15 posto zadržalo povoljno mišljenje. Kako prenosi The New York Times, jedan od poznatijih indonezijskih vođa, potpredsjednik 30-milijunske muslimanske organizacije i američki đak, Din Sjamsuddin, SAD je nazvao »kraljevstvom terorista«, a Busha usporedio s »pijanim konjem«. </p>
<p>Analitičari zaključuju da rat u Iraku nije izazvao nove podjele nego je istaknuo i produbio one koje su već postojale, a počele su se izrazitije nazirati završetkom hladnoga rata. Već i samo navođenje ozbiljnih razlika, pa i otvorenih sporova među dosadašnjim saveznicima postaje sve duže: gospodarski sporovi od banana do čelika, od genetski prerađene hrane do poticaja izvoza; neslaganja na području prava, od smrtne kazne u SAD-u do odnosa prema Međunarodnom kaznenom sudu; neslaganja sa zabranama protupješačkih mina i snižavanjem godina za novačenje mladih; istupanja iz sporazuma o ograničavanju proturaketne obrane ili neprihvaćanja Protokola iz Kyota o zagađenju zraka; pa sve do rata u Iraku bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a.</p>
<p>Jedan od uzroka neslaganja može biti u tome što se Sjedinjene Države vjerojatno osjećaju ugroženijima sada nego 1989. kad je završio hladni rat. Suprotno tome, Europa uglavnom ne vjeruje u neke neposredne ozbiljne prijetnje. </p>
<p>Kao rezultat, Amerika i Europa na svijet gledaju sve različitije. I može se ozbiljno postaviti pitanje udaljavanja dojučerašnjih saveznika, što nije samo privremeni fenomen proizišao zbog rata u Iraku, nego će biti stalna pojava na međunarodnoj sceni sljedećih godina. </p>
<p>Ni američki mediji više nisu sramežljivi kada objavljuju kako administracija iskorištava 11. rujna. The Washington Post je napisao da se samo u posljednjih šest tjedana predsjednik Bush pozvao na 11. rujna ne samo kako bi branio politiku prema Iraku i opravdavao vađenje nafte na Aljasci, nego i u odgovorima na pitanja o smanjenju poreza, nezaposlenosti, proračunskom deficitu, pa čak i o financiranju predsjedničke izborne kampanje. </p>
<p>Paul Krugman, kolumnist New York Timesa, piše o ružnom eksploatiranju 11. rujna. Upozorava da bi bilo krivo zaključivati kako je kampanja Busheve administracije, da politički iskoristi 11. rujna i da kritičare proglasi nerodoljubima, prešla svoje vrhunce. Ministar obrane Donald Rumsfeld već je povukao argument sa zabijanjem noža u leđa: »Tko kritizira administraciju, pomaže i opravdava neprijatelja«. </p>
<p>Bushevim je suradnicima možda sve teže da se »umataju u zastavu«, ali za taj demagoški postupak sada imaju više poticaja nego ikad. Dok ih je prije motivirala pohlepa, sad ih tjera strah. Prvo su bili pohlepni - u terorističkim napadima 11. rujna vidjeli su mogućnost da postignu sve što žele, od još jednog kruga smanjenja poreza, što je najviše koristilo bogatašima, do invazije na Irak. </p>
<p>Sada je sve krenulo nizbrdo. Proračunski deficit prelazi 500 milijardi dolara i javni dug je prešao vrtoglavih 5800 milijardi dolara. Gospodarstvo i dalje stagnira, nezaposlenost raste, trijumf u Iraku pretvorio se u prah i pepeo, a - ovisno o svemu tome - strmoglavili su se i Bushevi postoci u ispitivanju raspoloženja javnosti. </p>
<p>U zraku vise mogući novi veliki skandali zbog energetske politike, saveznih država pred stečajevima, sve većih razlika između bogatih i siromašnih Amerikanaca, drastičnog ograničavanja građanskih sloboda, manipuliranja obavještajnim podacima, neslaganja oko Iraka... </p>
<p>Jedan od rezultata bit će ružna, ogorčena izborna kampanja - vjerojatno najprljavija u modernoj američkoj povijesti. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Straw savjetovao Blaira da ne ulazi u rat u Iraku </p>
<p>LONDON, 14. rujna </p>
<p> - Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw do posljednje je minute uzaludno savjetovao premijera Tonya Blaira da ne ulazi u rat u Iraku, piše u nedjelju Mail on Sunday, prenoseći dijelove knjige koja će uskoro izići iz tiska.</p>
<p>Prema knjizi naslovljenoj »Blairovi ratovi«, koju je napisao novinar John Kampfner, Straw je nekoliko dana prije napada na Irak poslao Blairu dopis u kojem je tražio da obavjesti američkog predsjednika Georgea Busha da će mu Velika Britanija dati moralnu i političku potporu, ali da neće slati vojnike. Tony Blair je odbacio taj savjet i zatražio od Jacka Strawa da podrži rat unatoč svojoj suzdržanosti.</p>
<p>Autor knjige tvrdi da je Straw pokušavao uvjeriti premijera Blaira da bi ulazak u rat u Iraku bez rezolucije UN-a bio štetan za Veliku Britaniju. On mu je savjetovao da umjesto toga Amerikancima predloži da se nakon rata britanski vojnici rasporede u Iraku radi održavanja mira i obnove zemlje. </p>
<p>Kampfner, politički kroničar u časopisu The New Statesman, piše da je taj prijedlog Blair ocijenio zakašnjelim, jer je o ulasku u rat već bilo odlučeno. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>U Drugom svjetskom ratu baš je sve bilo crno ili bijelo</p>
<p>Polemizirajući sa mnom u Vjesniku od subote, 13. rujna, gospodin Gojko Borić, NDH-nostalgičar, novinar i publicist iz Kölna, ustvrdio je u svom revizionističkom zanosu kako u Drugom svjetskom ratu ništa nije bilo samo crno ili samo bijelo. Zna se što bi to otprilike imalo značiti: da su svi bili pomalo pravednici i junaci, a pomalo kriminalci i zločinci. Dakle, i Hitler i Mussolini i Pavelić i Tito, Churchill, Staljin, Roosevelt i car Hirohito i Franko i Quisling, da dalje ne nabrajam. Razabirem iz toga da su istinski pravednici bili samo naknadni revizionisti koji su sve to »izmiješali« u čudesni povijesni koktel.</p>
<p>Neće biti. U Drugom svjetskom ratu baš sve je bilo crno ili bijelo. Ili si bio na strani Hitlera, Mussolinija, Hirohita, Pavelića ili si bio protiv njih. To je bila i ostala povijesna razdjelnica pred kojom su nemoćni svi revizionisti, ma koliko se upinjali i trudili. Nitko to neće moći promijeniti, pa ni uporni i »neizbježivi« gospodin Gojko Borić.</p>
<p>Uvaženi novinar i publicist iz Kölna nedavno se, a u svezi sa slučajem ustaškog dužnosnika iz Dubrovnika Ive Rojnice, vrlo ležerno i »meko« osvrnuo na rasne zakone u vrijeme NDH. Kao, nije se noću smjelo izlaziti iz kuće, Židovi više nisu smjeli stanovati u nekim dijelovima grada... I to je, uglavnom, bilo sve. Sve u svemu, vrlo tolerantno.</p>
<p>Kao zagrebački polužidov, rođen 1933., koji je sve vrijeme rata sa svojom obitelji proveo u Zagrebu, gospodinu Boriću rado bih pojasnio što su stvarno bili rasni zakoni i kako sam ih ja osjetio na svojoj koži. Odmah nakon 10. travnja 1941. bili smo izbačeni iz našeg stana u Istarskoj ulici 1, jer Židovi u sjevernom dijelu Zagreba više nisu smjeli stanovati. Bio sam izbačen iz prvog razreda pučke škole u Hercegovačkoj ulici. Potom su slijedili progoni, racije, nošenje sramotne žute židovske značke, neprestani strah i zebnja za goli život.</p>
<p>Mene je djelomice, koliko je to bilo moguće, štitio moj otac arijevac barun Lunczer od Lumnitza, koji se odmah proglasio Volksdeutscherom i pripadnikom Kulturbunda. No, potkraj ustaškog zločinačkog režima i on se time svjesno izvrgavao opasnosti.</p>
<p> Moj djed Julije Herman, inženjer i profesor fizike i matematike u Zagrebu, vlasnik prve privatne zvjezdarnice na Antunovcu, ostao je smjesta bez posla i bilo kakvih prihoda za život. Njegov brat, veliki hrvatski slikar Oskar Herman, spasio je život bijegom preko Slovenije u Italiju. Brojni članovi moje šire obitelji ubijeni su u koncentracijskim logorima u NDH i u Njemačkoj. Drugi su stradali i mnogo više.</p>
<p>Eto, uvaženi gospodine Boriću, to su bili rasni zakoni kakve je u Dubrovniku potpisao i ostarjeli, sada vjerojatno onemoćali Ivo Rojnica. Zar ćemo i rasne zakone podvrgnuti »povijesnoj reviziji« ili su oni ipak, neprijeporna činjenica o kojoj se vjerojatno ne možemo sporiti.</p>
<p>VILKO LUNCER novinar, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Po novinarskoj »perom na pero« i knjigovođa bi trebao samo učiniti ispravak knjiženja </p>
<p>Javno šutimo o sebičnom novinarskom potezu kojim se u javnosti predočava isključivo ono što ide novinarima u korist. Tako se objavljuju samo izjave koje novinarskoj struci pogoduju u podržavanju izmjena Kaznenog zakona o neodgovornosti i kaznenom progonu novinara. Apsolutno sam protiv toga, a konačno nije ni u skladu s Ustavom (članak 14. stavak 2.) koji glasi: »svi su pred zakonom jednaki«.</p>
<p>Pod okriljem potrebe za izvješćivanjem građana o nekom događaju novinari, za sada, imaju slobodu pisanja kojom mogu nanijeti veliku štetu pojedincima ili široj zajednici. Novinari mogu tako objaviti kako je netko eventualno pogriješio, ali mogu i tu priču rasplesti na način da ju izobliče ili ju u potpunosti izmjene, a sve u interesu tiraže svoga lista. Jedan od drastičnijih primjera koji sam zapazio bila je objava tzv. »senzacionalne priče« kako je otac našeg nogometaša Prosinečkog imao problema s novcem. Tekstovi u Večernjem listu i Jutarnjem listu bili su potpuno oprečni u navodima. Tako je jedna tiskovina, objavila da je potraživanje imao gospodin Prosinečki, a drugi je list, pak, tvrdio da je on dužnik. </p>
<p>Najsvježiji događaj vezan je uz priču o navodnom neslaganju Blanke Vlašić i njezina oca. Ovo je primjer najprimitivnijeg uplitanja javnosti u najintimnije stvari neke obitelji. Kao i u svakoj drugoj obitelji, tako i u ovoj, ponekad ima nesuglasica. </p>
<p>Argumentacija »perom na pero« nikako ne može biti dovoljna. Eto, isto tako za primjer, ako neki knjigovođa u svom poslu nenamjerno pogriješi, a pogreška se sastoji u krivo proknjiženoj stavci kojom nije nikome nanio nikakvu štetu, za takvu grešku on snosi punu odgovornost i može kazneno odgovarati i završiti u zatvoru.</p>
<p> Po toj teoriji »perom na pero« knjigovođa bi trebao samo učiniti ispravak knjiženja i zadovoljena bi bila forma kojom se novinarska struka želi zaštititi od kaznenog progona. Jedina razlika je da s ispravkom knjigovođe nema posljedica, a kod neke objave novinara, bez obzira i na ispravak, najčešće se štetne posljedice ne mogu više nikako ispraviti. Da bi oštećeni morao biti zadovoljan s objavljivanjem demantija, to je stvarno glupost. Samo oni najuporniji čitatelji pronađu eventualni demanti. </p>
<p>Novinari danas imaju doslovce jaču »snagu« od daleko kompetentnijih ljudi u određenoj struci. Stoga se novinari upuštaju u komentare stručnih tema i svojom moći »izražavanja perom« nerijetko dovedu čitatelje u tešku zabludu. Novinarsko nestručno pisanje može dovesti do velikih pa i državnih problema kao što se to i dogodilo zbog nekih tekstova i komentara o proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu. Pravilo koje bi trebalo biti, jest da tamo gdje počinje »gorjeti treba gasiti, a ne još potpaljivati«. </p>
<p>Kleveta je, bez obzira je li kažnjiva zatvorskom kaznom, ili nekako drugačije, ipak kazneno djelo. To bi značilo da i objavom demantija određena novina nije odriješena kaznene odgovornosti, prvenstveno zbog sticanja protupravne imovinske koristi ostvarene prodajom te tiskovine s neistinitom informacijom. </p>
<p>U razvijenim zemljama postoji sloboda medija na koju se »vadi« naša novinarska struka, ali pritom isključuje pojašnjenja kakve se sve sankcije poduzimaju i kolika su obeštećenja za krivo objavljene informacije.</p>
<p>MARIJAN NOVOSEL Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Očuh s dva hica iz pištolja ubio posinka </p>
<p>Očevid na mjestu obiteljske tragedije u Dugom Selu obavila je istražna sutkinja Mirjana Rigljan, a mladićevo je tijelo prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na Šalati</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Nakon svađe i tučnjave koja je u subotu oko 18.50 izbila u obiteljskoj kući, između pedesetogodišnjeg očuha Miroslava Sabolića (policija je u nedjelju dala samo inicijale, op. a.) i njegova posinka Marija Rajkovića (24), očuh je u posinka ispalio dva hica iz pištolja i na mjestu ga usmrtio.</p>
<p>Prema vrlo šturom priopćenju zagrebačke policije, očevid je na mjestu događaja, u Zelinskoj ulici 36 u Dugom Selu obavila istražna sutkinja Mirjana Rigljan, nakon čega je mrtvo tijelo mladića prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, a Sabolić osumnjičen za ubojstvo u Policijsku postaju radi kriminalističke obrade. Mladić je ubijen iz pištolja Crvena zastava kalibra 7,65 milimetara.</p>
<p>Na redovnoj konferenciji za novinare, održanoj u nedjelju u PU zagrebačkoj, novinari su pitali je li točan navod jednih novina da je Mario živio odvojeno, da je uoči događaja došao u kuću očuha, koji je bio u alkoholiziranom stanju, je li točan podatak da je očuh radio kao zaštitar na osiguranju objekta Vlade RH, dežurni policajac nije imao odgovor, osim već naprijed priopćenog. Osim toga, pozvao se na podatak da je očevid vodila istražna sutkinja, stoga i nadležna za preciznije odgovore o samom događaju, kao i onome što mu je prethodilo.</p>
<p>Također prema pisanju novina, u obitelji je i ranije bilo nesuglasica, a da je ubijeni Mario živio u svom stanu, također u Dugom Selu. Njegova majka i dvije polusestre živjele su u kući s osumnjičenim za ubojstvo.</p>
<p>U nedjelju do 13 sati, prema priopćenju dežurne istražne sutkinje Ljubice Magdalenić, osumnjičeni još nije bio prepraćen u istragu, jer u policiji još nije bila dovršena kriminalistička obrada.</p>
<p>Inače, na području PU zagrebačke ovo je sedmo ubojstvo ove godine, od kojih je jedno bilo zbog pljačke, jedno, najvjerojatnije, iz bezobzirne osvete (Marko Sliško), a ostali slučajevi svode se pod rubriku »obiteljske razmirice«, a najčešći su im povod neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Prošle godine ih se dogodilo 13, od kojih je 12 bilo unutar obitelji zbog raznih nesuglasica. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mogu li vještaci rasvijetliti smrt međimurske misice?</p>
<p>Očevidom nije bilo moguće utvrditi uzrok njezine smrti pa je određena obdukcija, no njome nije utvrđeno ništa što bi ukazivalo na nasilje, odnosno zločin / U Međimurju se počelo spekulirati i o tome da je djevojka silovana, ali ni to obdukcijom nije potvrđeno</p>
<p>ČAKOVEC, 14. rujna</p>
<p> - Rezultati toksikološke analize i vještačenja uzorka sekreta uzetih nakon obdukcije tijela devetnaestogodišnje finalistice izbora za miss Međimurja Tatjane Žmudj trebali bi, kako doznajemo, biti poznati ovoga tjedna. </p>
<p>Oni bi trebali pomoći u rasvjetljavanju tajanstvene smrti mlade Ukrajinke, čije je tijelo prije tjedan dana pronađeno pokraj ceste u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu.</p>
<p> Tatjanu Žmudj, kako smo već pisali, oko šest sati ujutro prošloga je utorka pronašao biciklist koji je išao na posao, pa je odmah obavijestio Hitnu pomoć, koja je, pak, javila policiji. Uzrok njezine smrti nije se mogao utvrditi, pa je određena obdukcija, no njome nije utvrđeno ništa što bi ukazivalo na nasilnu smrt. U Međimurju se počelo spekulirati i o tome da je djevojka silovana, ali obdukcija, međutim, to nije pokazala. Stoga su uzeti uzorci tkiva i poslani na toksikološku analizu, a na vještačenje su poslati i uzorci sekreta.</p>
<p> Devetnaestogodišnja djevojka rodom je iz Dnjepropetrovska, a u Zasadbreg, u kojem je živjela, došla je prije osam godina s majkom, sestrom i očuhom. Završila je samo osnovnu školu i trenutno nije nigdje radila, a na izbor za miss ove se godine prijavila prvi put. Voljela je izlaziti, a, kako smo doznali od bake, neko je vrijeme bila »jako zločesta i nije htjela slušati«, pa ju je majka poslala u dom, gdje je provela godinu dana. Imala je i dečka s kojim se viđala oko mjesec dana. Tatjana je od kuće otišla u ponedjeljak oko 21,30 sati i njezini ukućani otad nisu znali gdje je. Idućega je dana pronađena mrtva, a na sebi tada nije imala cipele. Doznali smo i da je te noći oko jedan sat ujutro netko zvao Hitnu pomoć, tvrdeći da nečije tijelo leži pokraj ceste u Mačkovcu, mjestu nedaleko od Čakovca, no u Hitnoj nisu željeli reći jesu li tada izlazili na teren.</p>
<p> Od glasnogovornice PU međimurske Irene Branović nismo uspjeli doznati jesu li policajci obavili obavijesne razgovore s rodbinom, susjedima i prijateljima mlade misice. Rekla nam je, naime, da je to sve u nadležnosti istražnog suca koji vodi slučaj, iako on, kako nam je rekao, nije obaviješten o tijeku policijskih postupanja. </p>
<p> Ako se i utvrdi da je smrt Tatjane Žmudj bila nesretan slučaj, ako tada nije bila sama, protiv onoga tko joj je odbio pružiti pomoć mogla bi biti podnesena kaznena prijava. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ravnatelj najveći »korisnik« socijalne pomoći?</p>
<p>Optužnica Miroslava Josipa Biloglava tereti da je na štetu ovdašnjih korisnika socijalne pomoći za sebe, navodno, prisvojio 268.000 kuna</p>
<p>ZADAR, 14. rujna</p>
<p> - Na zadarskom Županijskom sudu u utorak počinje suđenje Miroslavu Josipu Biloglavu (62), optuženom da je kao ravnatelj Centra za socijalnu skrb izdao 639 rješenja na ime 99 osoba s neistinitim podacima, te na štetu državnog proračuna pribavio korist u iznosu od najmanje 267.738 kuna.</p>
<p> Na teret mu se stavljaju dva kaznena djela, zloporaba položaja i ovlasti i povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.</p>
<p> Biloglava se tereti da je u razdoblju od 9. siječnja 1997. do 1. kolovoza 2001. godine kao ravnatelj Centra za socijalnu skrb svakodnevno tražio od daktilografa i socijalnog radnika toga Centra da za njega i pod njegovom šifrom ispišu zahtjeve za dodjelu jednokratne novčane pomoći i to na ime osoba čija je imena uglavnom izmišljao ili na ime onih koji su u međuvremenu umrli. On bi ta rješenja potpisao i ovjerio službenim pečatom Centra, a zatim tražio da mu blagajnice isplate te iznose.</p>
<p> Kao svjedoci na glavnoj raspravi će se ispitati predstavnik Ministarstva rada i socijalne skrbi, sadašnji ravnatelj zadarskog Centra za socijalnu skrb, socijalni radnici toga Centra, te djelatnici računovodstva i administracije koji su na zahtjev Biloglava pisali sporne zahtjeve i rješenja. U optužnici se također navode sve osobe na čija imena je Biloglav dizao jednokratne novčane pomoći.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Podignuta optužnica za ubojstvo u »Intim baru«</p>
<p>Tri godine od događaja podignuta je optužnicu protiv, zasad nedostupnog, Dražana Gadže zbog ubojstva Ivice Crnogorca</p>
<p>ZAGREB, 15. rujna</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo podiglo je nakon tri godine od događaja, optužnicu protiv Dražana Gadže (29) zbog ubojstva Ivice Crnogorca, u sesvetskom noćnom klubu »MIG«, bivšem »Intim baru«.</p>
<p> Gadžu se tereti da je 11. listopada 1999. godine, nakon utakmice Hrvatska - Jugoslavija, u 4 sata ujutro u »MIG«-u ispalio u Crnogorca dva smrtonosna metka iz devetmilimetarskog »makarova«.</p>
<p>Povod je navodno bila svađa između njih dvojice, tijekom koje je Gadža izvrijeđao Crnogorca, dobacujući mu »Šta ti pi...ce Crnogorac« i »Ja tebe nabijem na...«, nakon čega ga je Crnogorac polio pićem i udario šakom u glavu . Od udarca se Gadža zateturao, te mu je ispao pištolj, no brzo ga je uzeo sa poda te pucao u Crnogorca koji mu je već bio okrenuo leđa. Dva hica su pogodila Crnogorca u pluća i srce odmah ga usmrtivši. Premda se ova svađa u optužnici navodi kao neposredan povod ubojstva, iz iskaza nekih svjedoka koji su dani tijekom istrage vidljivo je da je Gadža čitavu večer provocirao Crnogorca, te je sukob kulminirao oko 4 ujutro, kada su gosti već počeli napuštati klub.</p>
<p>Gadža, koji se po svemu sudeći nalazi u BiH, te nije dostupan hrvatskom pravosuđu, također je iznio svoju obranu pred istražnim sucem Županijskog suda u Livnu. Saslušanje je obavljeno prema zamolbi Istražnog suca u Zagrebu 2. prosinca prošle godine. Gadža je u svojem iskazu tada poricao djelo za koje ga se tereti, tvrdeći da je Crnogorca ubio muškarac po imenu Vasiljević, a kojega poznaje samo po nadimku »Šone«. Gadža tvrdi da je »Šone« došao do njegovog društva te ih počeo častiti pićem, te da ga je u jednom trenutku vidio kako puca iz pištolja, no nije znao u koga i zašto. Gadža je dalje ispričao Istražnom sucu u Livnu kako je nakon pucnjave pobjegao iz »MIG«-a, a zatim u Split, pa u Tomislavgrad. Tvrdio je da je za ovo ubojstvo doznao iz novina.</p>
<p>Hrvatska je od BiH zatražila i Gadžino izručenje, no usprkos činjenici da se nalazi na Interpolovoj tjeralici, taj prijedlog je odbijen, budući se radi o bosanskohercegovačkom državljaninu. Protiv Gadže, za kojega hrvatsko tužiteljsvo traži suđenje u odsutnosti, i u BiH se vodi jedan postupak, također zbog ubojstva. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Naoružan i maskiran dvojac opljačkao »OMV« </p>
<p>SPLIT, 14. rujna</p>
<p> - Dvojica naoružanih i maskiranih muškaraca opljačkala su u subotu oko 21,50 sati benzinsku postaju »OMW Istrabenz« na splitskom predjelu Dujmovača, ukravši između 15 i 20 tisuća kuna. </p>
<p>Prema informacijama iz PU splitsko-dalmatinske, za počiniteljima oružane pljačke još uvijek se traga. </p>
<p>Ipak, rekonstrukcijom događaja utvrđeno je da su naoružani pljačkaši, maskirani najlonskim čarapama, upali u prostorije benzinske postaje, gdje su zatekli dvoje djelatnika, nakon čega su u znak upozorenja ispalili jedan hitac u strop. </p>
<p>Na sreću, u oružanom prepadu na benzinsku postaju nije bilo ozlijeđenih, a policija je odmah pokrenula veliku potragu, pa su tako blokirane i nadzirane sve prometnice na izlazu iz Splita, kao i ceste prema Solinu. </p>
<p>Pretpostavlja se da su jedini očevici oružane pljačke bili zaposlenici benzinske postaje, 50-godišnji M. V. i 25-godišnja N. M., koji su pak policiji izjavili kako je moguće da je lopovski dvojac otuđio između 15 do 20 tisuća kuna dnevnog utrška, koji se nalazio na prodajnom pultu. </p>
<p>Nakon što su ispalili hitac u strop, i zaprijetili djelatnicima benzinske crpke koju su potom i opljačkali, razbojnici su pobjegli u nepoznatom smjeru. </p>
<p>Policija još uvijek nema saznanja jesu li pljačkaši, pri oružanom prepadu, koristili automobil kojim su se potom dali u bijeg. </p>
<p>Inače, pljačkašima je pogodovala neosvijetljena i pusta prometnica, kojom su vjerojatno pobjegli nakon pljačke benzinske postaje, koja je u vlasništvu austrijsko-slovenske tvrtke za promet naftnim derivatima. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Poginula vozačica, dvije osobe ranjene</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 14. rujna</p>
<p> - Vozačica osobnog automobila »polo« šibenskih registracijskih oznaka poginula je, a dvije su osobe teško ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći koja se u 13.10 sati dogodila na 338. kilometru sjevernoga kolničkog traka autoceste Zagreb - Lipovac, kod Staroga Petrova Sela, doznaje se u policiji.</p>
<p>Prema prvim informacijama, nesreća se dogodila kada je vozačica »pola« vozeći južnim kolničkim trakom u smjeru Županje, u jednom trenutku izgubila nadzor nad vozilom. Udarila je i probila zaštitnu ogradu, te prešla na sjeverni kolnički trak i izravno se sudarila s »audijem« njemačkih registracijskih oznaka.</p>
<p> Vozačica »pola« na mjestu je poginula, a vozač »audija« i njegov suputnik teško su ozlijeđeni. </p>
<p> U nesreći je sudjelovao i mercedes austrijskih registracijskih oznaka, koji je naletio na vozila na cesti, ali u njemu nitko nije ozlijeđen. Promet tim dijelom autoceste tekao je prvih sati nakon nesreće usporeno (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>U ponedjeljak se u Fondu otvara ponuda za kupnju PIK-a Vrbovec</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - U Hrvatskom fondu za privatizaciju u ponedjeljak će javno biti otvorena obvezujuća ponuda za kupnju 99,73 posto dionica PIK-a Vrbovec. Očekuje se da će to biti Gavrilovićeva ponuda, jer je ta tvrtka jedina dostavila neobvezujuću ponudu. </p>
<p>Dionice PIK-a Vrbovec prodaju se na temelju Vladine odluke u dvije faze. U prvoj se fazi prikupljaju neobvezujuće ponude, a u drugoj obvezujuće.</p>
<p> Početna cijena dionica PIK-a Vrbovec iznosi 15 milijuna eura, a budući kupac trebao bi preuzeti i sve obveze te tvrtke prema državi. Inače, PIK Vrbovec prije nekoliko godina htjeli su kupiti Agrokor te tvrtka Božjakovina u vlasništvu Envera Moralića. No, na posljednji međunarodni natječaj za prodaju PIK-a javila se, čini se, samo tvrtka Đure Gavrilovića.</p>
<p> Od potencijalnih se ponuditelja tražilo da uz cijenu navedu i program ulaganja s određenim rokovima, poslovni plan za idućih pet godina te kadrovsku politiku. Kupac je obvezan preuzeti i svih 1300 uposlenih u PIK-u, te njihova stečena prava. </p>
<p>Upravni odbor HFP-a, omogućio je Gavriloviću snimanje stanja u PIK-u radi uvida u poslovanje. Prvi su rezultati pokazali da PIK ima ono što Gavrilović nema, i obrnuto. </p>
<p>Primjerice, PIK Vrbovec ima izvozne brojeve za najprestižnija svjetska tržišta, a Gavrilović vlasnik prestižne robnih marki na domaćem tržištu i 56 trgovina. </p>
<p> No, PIK Vrbovec zbog malih proizvodnih serija i viška zaposlenika ima 14 posto skuplje proizvode u odnosu na konkurenciju. Povećanje proizvodnje u PIK-u zahtijevalo bi znatna ulaganja. Primjerice, otpadne vode iz klaonice ne smiju se ispuštati u obližnji kanal, kažu u Gavriloviću.</p>
<p>A u Sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i vodoprivredi (PPDIV-u) napominju da je za vrijeme dvogodišnje konsolidacije iz PIK-a otišlo tisuću radnika, te da nova otpuštanja u PIK-u »ne dolaze u obzir«.</p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tko je kriv</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Turistički priljev ove će godine iznositi sedam milijardi dolara, rečeno je, između redaka, na posljednjoj Vladinoj sjednici gdje je ministrica turizma govorila o jako uspješnoj sezoni, a ministar financija o tome da se to baš i ne vidi u državnoj blagajni. Niti bi ministrica trebala biti zadovoljna, jer se turistička ponuda i glavni problemi godinama ne pomiču s mrtve točke, niti bi Mato Crkvenac trebao biti nezadovoljan. </p>
<p>Crkvenac nije zadovoljan jer je, čini se, pobrkao lončiće. Tko je kriv što se, kako kaže, turisti masovno ne prijavljuju, što se ne izdaju računi ili što rajčice uvozimo iz maglovite Nizozemske, meso iz Mađarske, a ribu iz Maroka? Obični građani ili Vlada koja nije uspjela riješiti taj problem? </p>
<p>Tko je kriv što uvozni lobiji guše poljoprivredu, što nitko iz Vlade godinama ne reagira kada mediji ukazuju na sada već kroničnu štetu koju nam pričinjavaju iznajmljivači »na crno«? </p>
<p>Ministre Crkvenca i Župan-Rusković, Državni inspektorat i cijelu Vladu upozorilo se prije početka ovogodišnje sezone na moguću kulminaciju sive ekonomije. Što se dogodilo? Ništa, samo panika nadležnih kada je bilo kasno, kada su vidjeli da u nekim mjestima ima i 50 posto neprijavljenih turista. Zato bi nam bilo draže da se danas ne igraju mudrih analitičara.</p>
<p>Činjenice su sljedeće: nakon dugih godina oporavka i uza sve poznate mane i propuste, turizam je postao profitabilan hrvatski proizvod. Naša se obala ravnopravno nosi s obalama mnogo bogatijih država, ovdašnja turistička marka cijenjena je i u razvijenom svijetu.</p>
<p>U Hrvatskoj se, posredstvom turizma, ovo ljeto obrnulo i više od sedam milijardi dolara, ali zbog nečije nesposobnosti to se ne vidi u proračunu. Mi sigurno nismo krivi Tko je, dakle, kriv što strani iznajmljivači, bez plaćene kune poreza, Hrvatsku napuštaju punih džepova ili što domaći poljoprivrednici propadaju zbog jakih uvoznih lobija. Novac je tu, ali neće se sam slijevati u državnu blagajnu. Za to se treba potruditi, ali to je očito teže od zaduživanja, smišljanja novih poreza i preraspodjela. </p>
<p>Mato Crkvenac svakako je u pravu kada tvrdi da nema razvojnog pristupa turizmu. Poanta i jest u tome što turizam zadire u gotovo sve pore naših života i djelatnosti.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Unatoč peticiji, građani i dalje kupuju nedjeljom</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Prije nekoliko dana, predstavnici Caritasa, zajedno sa Sindikatom zaposlenih u trgovini, uručili su peticiju premijeru Ivici Račanu s prikupljenih 300 tisuća potpisa za zabranu rada trgovina nedjeljom.</p>
<p> Iako su građani, kako neki tvrde, uglavnom za to da se trgovinama zabrani rad nedjeljom, praksa pokazuje sasvim drukčiju sliku.</p>
<p>Ne čude ni rezultati ankete Hrvatske gospodarske komore o tome da je više od 70 posto građana protiv zabrane rada trgovina nedjeljom.</p>
<p>Kupci i nedjeljom dolaze u hipermarkete i u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima. Na parkiralištu zagrebačkog trgovačkog centra »King Cross«, koji nedjeljom radi do 19 sati, teško se može pronaći mjesto. Zaposlenici kažu da su plaćeni za rad nedjeljom. Većina Zagrepčana smatra da bi rad nedjeljom trebao biti posebno plaćen pa onda ne bi bilo nikakvih problema.</p>
<p>U Rijeci su trgovine nedjeljom slabo posjećene. Kupci se uglavnom ne slažu da trgovci rade nedjeljom, ali kažu da ipak kupuju tog dana »iz navike«. U trgovine dolaze muškarci da bi »žene mogle pripremiti nedjeljni ručak«. </p>
<p>I u osječkim se trgovinama nedjeljom kupuje »iz navike«. Od velikih trgovačkih lanaca rade Mercator i Getro, a otvorene su i neke manje trgovine. </p>
<p>U splitskim trgovinama ističu da bi rad nedjeljom trebalo zabraniti kao što je slučaj u Europi - Italiji, Francuskoj, Austriji i Njemačkoj. Veliki trgovački lanci poput Kauflanda i Getroa rade nedjeljom i u Varaždinu. </p>
<p>»U Dubrovniku je trenutačno barem 2000 gostiju. Kako bi to izgledalo da naiđu na zatvorena vrata trgovina«, ističe Dubravka Šimunović, predsjednica Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori u Dubrovniku. Smatra da bi zatvorene trgovine nedjeljom naštetile ponudi, ali smatra da bi nedjeljno radno vrijeme trebalo biti ograničeno na pola dana. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatsko-slovenski sastanak unaprijed osuđen na neuspjeh</p>
<p>Inzistiranje slovenske strane da se razgovori održe na razini pravnih stručnjaka a ne na višoj političkoj, hrvatska diplomacija objašnjava kao pokušaj slovenske strane da izbjegne razgovarati o pravim problemima i konkretnim pitanjima </p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u posljednjim je izjavama jasno dao do znanja, kako dugo najavljivani i dogovarani sastanak, 16. rujna u Ljubljani, neće značiti nikakav pomak u razrješenju napetih odnosa između dviju država. Slovenija je u Zagreb vratila svoga veleposlanika, no na sastanku u utorak u Ljubljani Rupel je istaknuo kako Slovenija ne želi razgovarati o ključnim političkim problemima prije izbora u Hrvatskoj, te da će se razgovori svesti na pravno-tehničku razinu. </p>
<p>Jedini razlog zbog kojeg je hrvatska diplomacija pristala na taj sastanak jest kako bi drugoj strani dokazala da joj je stalo do nastavka dijaloga, te da prepucavanje diplomatskim notama valja zamijeniti konkretnim razgovorima. Inzistiranje slovenske strane da se razgovori održe na razini pravnih stručnjaka, a ne na višoj političkoj, hrvatska diplomacija objašnjava kao pokušaj slovenske strane da izbjegne razgovarati o pravim problemima i konkretnim pitanjima. </p>
<p>Izjavom u medijima slovenskog ministra vanjskih poslova, ponovno je napravljen korak natrag, pa je teško očekivati da će sastanak u Ljubljani u utorak donijeti bilo kakvoga konkretnog rezultata. U medijskoj intervenciji Dimitrija Rupela jasno se dade iščitati kako će Slovenija i dalje inzistirati na doticaju s otvorenim morem u vezi s granicom u Piranskom zaljevu. </p>
<p>Kada je pak riječ o gospodarskom pojasu, prije nego što su započeli bilo kakvi konkretni razgovori, i dalje se barata na razini naziva; Hrvatska koristi termin gospodarski pojas, a Slovenci govore o ekološkoj ili ribolovnoj zoni. Europska unija, odnosno Europska komisija već je nekoliko puta ponovila kako je hrvatsko-slovenska svađa zbog gospodarskog pojasa ne zanima, te je pozvala obje strane da taj problem riješe bilateralno. Europska se unija treba odrediti o novoj politici prema europskim morima krajem ove godine na posebnom sastanku u Veneciji. Ključni cilj je dogovoriti politiku među zemljama članicama, kako bi se spriječilo osiromašivanje i devastacija europskih mora. Hrvatska strana pak inzistira na proglašenju svojevrsne zaštićene zone u Jadranskom moru, no u skladu s europskom politikom i dogovorom s zainteresiranim susjedima. Od svih zemalja Slovenija je zasad jedina koja odbija politički dijalog o tom pitanju. </p>
<p>Zbog slovenskog stajališta, ali i približavanja izbora u Hrvatskoj, teško je očekivati da će se ključna otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije, poput granice i ušteđevine hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, riješiti tako skoro.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bozanić upozorio da je vjera u opasnosti</p>
<p>U Mariji Bistrici organizirano 272. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba / Zagrebački nadbiskup rekao je da je »život vjere izložen napadima i nagrižen raznim pojavama sekularizacije, vjerske ravnodušnosti i novog poganstva«</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 14. rujna</p>
<p> - »Danas je život vjere u opasnosti, izložen je napadima i nagrižen raznim pojavama sekularizacije, vjerske ravnodušnosti i novog poganstva«, rekao je u nedjelju Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u propovijedi na svečanoj misi u Mariji Bistrici. Misa je služena u povodu 272. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba Mariji Bistrici, koje traje od 13. do 15. rujna.</p>
<p>Javljaju se poteškoće koje nisu bile poznate u prošlosti. Zato je biti kršćanin danas teška i zahtjevna zadaća, naglasio je msgr. Bozanić dodajući kako je očita kriza komunikacijskog procesa u hrvatskom društvu, a »proširene tendencije da se apsolutizira sadašnji trenutak«. </p>
<p> »Gubi se osjećaj za cjelinu i raznolikost«, poručio je nadbiskup okupljenima, kojih je prema nekim procjenama bilo i deset tisuća. »Zaboravljaju se, čak i niječu duhovne vrijednosti. Rascjep između Evanđelja i kulture naglašen je u današnjem društvu, a to otežava prakticiranje kršćanskog života i zato kriteriji rasuđivanja nisu ponekad u skladu ni s Evanđeljem, a niti s ljudskim razumom«, upozorio je msgr. Bozanić na misi na kojoj je sudjelovao i Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački. </p>
<p>Bozanić je najavio da će se do kraja godine zaključiti savjetovanje o 2. sinodi zagrebačke nadbiskupije koja je prvi put sazvana 1925. godine.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Drandić: Odbor za referendum manipulira građanima </p>
<p>Predstavnici Odbora ni mjesec i pol nakon što su prikupili potpise, nisu poslali zahtjev Županijskoj skupštini da se raspiše toliko željeni referendum, koji IDS i Skupština prihvaćaju, kaže Valter Drandić, predsjednik Savjeta IDS-a </p>
<p>PULA, 14. rujna</p>
<p> - »Odbor za referendum o istarskom zemljištu i Brijunskoj rivijeri ne želi ni da se provede referendum niti da se osnuje saborsko povjerenstvo, nego 12 tisuća potpisa dobronamjernih građana iskorištava za političku promociju uoči izbora. Sponzor tih aktivnosti je pulska crna koalicija koja će zaviti Pulu u crno«, rekao je predsjednik Savjeta IDS-a i Kluba vijećnika IDS-a u Gradskom vijeću Pule Valter Drandić u nedjelju na konferenciji za novinare. </p>
<p>Drandić je izvijestio da je Klub IDS-a u Saboru poslao u redovnu proceduru zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva, što će najvjerojatnije biti na dnevnom redu saborskog zasjedanja 24. rujna. Prema njegovim riječima, najnovije izjave predstavnika Odbora za referendum nejasne su, a očito im je krivo što je njihovu inicijativu u Saboru aktualizirao IDS zajedno sa SDP-om, a ne HDZ. Drandić tvrdi kako su predstavnici Odbora »manipulirali ljudima jer mjesec i pol dana nakon što su prikupili potpise još nisu poslali zahtjev Županijskoj skupštini da se raspiše toliko željeni referendum, koji IDS i Županijska skupština prihvaćaju«. </p>
<p>»Manipulira se raspoloženjem građana, a rezultat svega je konfuzna i neodrživa vlast u Puli. </p>
<p>U pozadini toga je pulski gradonačelnik Luciano Delbianco iz čijeg ureda sve kreće, kao i iz sjedišta IDF-a«, naglašava Drandić. </p>
<p>Raspisivanje referenduma trebalo je biti udarna akcija protiv koalicije IDS-a i SDP-a. Oko nje se okupile sva desnica u Istri, ali se prevarila jer su građani shvatili njezine prave namjere, dodaje Drandić. </p>
<p>Pritom je spomenuo i »kupnju« trojice IDS-ovih vijećnika i angažiranje merčepovaca. Ustvrdio je da su »na bespravnoj i besramnoj« posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća pale sve maske i postalo je jasno da se pulska vlast održava preko HDZ-a. </p>
<p>Vijećnik u Gradskome vijeću Viktor Lazarić kaže da se pulska vladajuća koalicija bavi samo kadroviranjem i formalnim, a ne razvojnim pitanjima grada. Vijećnicima se na pitanja ne odgovara ni nakon šest mjeseci. </p>
<p> Za stvaranje koalicijske većine, upozoravaju, nije se prezalo ni od kupovanja IDS-ovih vijećnika, niti od onih s nezavisne liste. Lazarić navodi da je u poduzeću »Luka«, gdje je bio tehnički rukovoditelj, dobio otkaz jer nije htio napustiti IDS i priključiti se vladajućoj koaliciji u kojoj su IDF, pulski SDP, HDZ i druge stranke.</p>
<p> Na pitanje novinara je li Nenad Klapčić i dalje u IDS-u iako je postao suradnik aktualne gradske vlasti u Puli, Drandić je odgovorio kako je Klapčić i dalje formalno u IDS-u, a o njegovu stranačkom statusu može odlučiti samo njegova matična podružnica. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dobar je sudac koji ima stan u Zagrebu i »vlada latinicom«</p>
<p>Kakva smisla ima natječaj raspisan u svibnju 2002. za popunu praznih mjesta u Visokom prekršajnom sudu Hrvatske, o čijim kandidatima raspravlja Odbor za pravosuđe u rujnu 2003. / Propisi omogućili sucima da se sve više zatvaraju u kastu a da to podupiru i predsjednici sudova</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Na prvoj jesenskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe iznosilo se i mišljenje o kandidatima za popunu praznih sudnica u nekoliko hrvatskih sudova. Među ostalima, i za šest stolaca u Visokom prekršajnom sudu. Iako se to saborsko tijelo prošlih godina mučilo s vlastitom zadaćom u procesu imenovanja sudaca te je prije nekoliko mjeseci došlo do ozbiljnog razmimoilaženja s Državnim sudbenim vijećem i njegovim kriterijima za istu stvar, problem je ostao u dlaku isti.</p>
<p>Možda se o 126 kandidata za šest praznih sudnica u Visokom prekršajnom sudu ne bi toliko raspravljalo da nije popratna dokumentacija sadržavala i precizne stavove sudačkih vijeća koja su o kandidatima raspravljala. Famozno »mišljenje struke«, dakle sudaca o svojim budućim kolegama, imalo je i ovakvih kriterija: »kandidat ima riješeno stambeno pitanje u Zagrebu« ili »kandidat se perfektno služi hrvatskim jezikom i pismom«. No, tu nije kraj. Valja tomu dometnuti i priznanje samih sudaca da o statistici učinka kandidata pojma nemaju, kao i to da ne raspolažu radnim ocjenama kandidata koje bi trebali dati predsjednici sudova. A učinak i radna ocjena su ključni i koliko-toliko objektivni kriterij za izbor i promaknuće sudaca. Kad toga nema, dobra je i stambena zbrinutost i »vladanje latinicom«.</p>
<p>Međutim, priča s apsurdnom situacijom u proceduri popune sudova time nije dovršena. Naime, natječaj za popunu Visokog prekršajnog suda raspisala je ovlaštena ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović u svibnju 2002. Popuna sudova je inače dio pravosudne reforme i borbe protiv nagomilanih zaostataka. Kakvog smisla ima 16 mjeseci »popunjavati« jedan sud i to uz spomenute »kriterije«?</p>
<p>Ipak, Odbor za pravosuđe ipak prosljeđuje svoje pozitivno mišljenje o kandidatima za Visoki prekršajni sud s obrazloženjem - » nije na nama da kočimo popunu sudova«. Cijela saborska priča ponovno skreće pozornost na rad sudačkih vijeća, potvrđuje ocjenu da su propisi omogućili sucima da se sve više zatvaraju u kastu a da to podupiru i predsjednici sudova. A oni bi morali znati za svakog suca koliko i kako radi i svoje mišljenje priložiti uz svaku kandidaturu za više ili drugo sudačko mjesto.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tomčić: Janjevačko iskustvo treba preporučiti onima u Hrvatskoj </p>
<p>koji su posustali</p>
<p>KISTANJE, 14. rujna</p>
<p> - U nedjelju je u Kistanjama, nedaleko od Knina, održana proslava 700. obljetnice prvog spomena janjevačke župe. Proslava se održala pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Sabora Zlatka Tomčića koji je bio na proslavi toga visokog jubileja. Proslava je počela još u subotu kada je blagoslovljen kip svetog Nikole koji je potom smješten u novosagrađenu Crkvu svetog Nikole u Kistanjama gdje se održala i svečana misa koju je predvodio msgr. Marijan Oblak, biskup u miru, uz koncelebraciju mnogih svećenika iz Janjeva i Zadarske nadbiskupije kojoj pripada i Kistanje.</p>
<p>Marijan Oblak izjavio je kako je taj veličanstveni skup koji je okupio više od dvije tisuće Janjevaca, poziv i poticaj da janjevački Hrvati i dalje žive ljudske i kršćanske vrline, njegujući vjeru koja ih je sačuvala u prošlih sedam stoljeća.</p>
<p> O tom je janjevačkom putu govorio Pavao Palić, predsjednik Organizacijskog odbora proslave, a nazočne u crkvi pozdravio je i Zlatko Tomčić. </p>
<p>»Zadovoljan sam što imam čast biti pokroviteljem ove vrijedne manifestacije i što sudjelujem u njenoj organizaciji od samog početka u Zagrebu, a nadam se da ću i na blagdan svetog Nikole u Zagrebu biti nazočan proslavi obljetnice. Vaš život u ljubavi prema domovini, rodu svome, ljubavi prema Crkvi i vjeri, vaša odanost obiteljima, učinila je da opstanete na putu dugom sedamsto godina.«, rekao je Tomčić.</p>
<p>Napomenuvši da se janjevačko iskustvo treba preporučiti onima u Hrvatskoj koji su posustali, umorni i bez nade, poželio je »da pod okriljem crkve upravo ovdje završite svoj sedamsto godina dug put i da ovdje nastavite živjeti u miru i ljubavi«. </p>
<p>Tomčić je potom sudjelovao u procesiji nošenja kipa svetog Nikole, zaštitnika Janjeva, a na kraju je, s više od dvije tisuće Janjevaca, pozirao za zajedničku fotografiju koju je snimao Šime Strikoman s krana visokog sedam metara. </p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nema poskupljenja bez očitovanja potrošača </p>
<p>Javna poduzeća i velike tvrtke još nisu osnovali povjerenstva za pritužbe građana iako ih Zakon obvezuje na to </p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Nakon jednotjedne primjene Zakona o zaštiti potrošača, pokazalo se da upravo potrošači koje su davatelji usluga godinama zakidali ili im nudili lošu robu, neće moći ostvariti svoja prava »preko noći«.</p>
<p> Branko Jordanić, glavni državni inspektor, kaže da se u primjeni Zakona pošlo od rubnih problema, a do onih ključnih doći će se tek za neko vrijeme. Prema njegovim riječima, Zakon je pretežak za svaku vrećicu, koja bi pukla pod njim, makar se radilo o naplati vrećica s trgovačkim znakom. </p>
<p> Dr. Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, navodi kako još nisu doneseni propisi, a bez njih Zakon se ne može provoditi. Udruga je 1998. godine pripremila prvi nacrt zakona o zaštiti potrošača, ali nakon što je pripremu zakona preuzelo Ministarstvo gospodarstva, malo je toga ostalo u tekstu od prve verzije.</p>
<p> Jadranka Kolarević, predsjednica Društva za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač«, naglašava da javna poduzeća i velike tvrtke još nisu osnovali povjerenstva za pritužbe građana iako ih Zakon obvezuje na to. </p>
<p>Predviđene su i drastične kazne u rasponu od 10.000 do 50.000 kuna, ako se ne osnuju takva povjerenstva. </p>
<p>U »Potrošaču« naglašavaju da ni lokalna samouprava, ponajprije gradska poglavarstva, nije osnovala savjetodavna tijela. U takva tijela, kao i u povjerenstva za pritužbe građana bit će uključeni predstavnici udruga potrošača, a daju mišljenje o cijenama, te kakvoći proizvoda i usluga.</p>
<p> Nijedno poskupljenje vode, struje, plina ili gradskog prijevoza ne može proći, a da se o njemu ne očituje savjetodavno tijelo.</p>
<p> Ministarstvo gospodarstva ovih je dana objavilo javni poziv za osnivanje Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača, koje će donositi godišnje nacionalne programe za zaštitu potrošača. Važno je prihvatiti nacionalni program učenja u školama o tome kako biti »pametan potrošač«, a ne samo običan kupac.</p>
<p> U Državnom inspektoratu kažu da sve što je Zakon propisao treba osnovati. Oni koji se ogluše na odredbe Zakona nakon tromjesečne prilagodbe, bit će kažnjeni. </p>
<p>Otkad je Zakon o zaštiti potrošača na snazi, višestruko se povećao broj žalbi koje građani upućuju udrugama za zaštitu potrošača. Najviše se bune zbog plaćanja vrećica s logotipom, neisticanja cijena na svakom proizvodu i kamata. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Natječaj koji je lako poništiti</p>
<p>Javno će se glasovati u tri kruga, a pobjednik mora dobiti pet glasova; ne dobije li ih nijedan dovoljno slijedi poništenje natječaja i raspisivanje novog koji će voditi novi članovi vijeća/ Moguće je i da poraženi na natječaju tuže Vladu, jer se koncesionar bira po starom Zakonu o telekomunikacijama/ Moguć i sukob interesa nekih članova Vijeća </p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Odluka o pobjedniku natječaja za treću, trenutačno HRT-ovu mrežu, trebala bi biti donesena u utorak. Tada će, naime, devetero članova Vijeća za radio i televiziju javno glasovati o, po njima, najboljem kandidatu za treću mrežu. Natječaj je raspisan prije devet mjeseci.</p>
<p>Kako se približava 16. rujna, u javnosti su sve češće špekulacije da ni nakon toga datuma neće biti riješeno pitanje privatizacije Trećeg programa. Govori se i kako će poraženi na natječaju tužiti hrvatsku Vladu, jer se koncesionar bira po starom Zakonu o telekomunikacijama. </p>
<p>Kako god bilo, činjenica je da se natječaj može poništiti na naizgled najbanalniji način, i to tehnički. Naime, dovoljno je da u završni krug uđu tri kandidata s istim brojem glasova ili da netko od vijećnika bude suzdržan u završnom glasovanju. </p>
<p>U igri za koncesiju je, naime, šest kandidata - veliki konzorciji poput RTL-a, SBS-a, News Corporationa, te CME-a, kutinska televizija NET, te mađarski HMTM. Javno će se glasovati u tri kruga, a pobjednik mora dobiti pet glasova. </p>
<p>Dakle, moguće je da ni jedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova, nakon čega slijedi poništenje natječaja i raspisivanje novog, koji će voditi novi članovi vijeća, koji još nisu ni imenovani. Važno je napomenuti da je upravo ovo vijeće inzistiralo da ono donesu odluku o koncesionaru u starom sazivu, no, većina njih smatra da će koncesija, zapravo, biti darovana. Radi se o iznosu od 300.000 kuna, te 100.000 kuna godišnje naknade, što je, prema mišljenju nekih vijećnika, mali iznos za tako važnu koncesiju koja se dodjeljuje na deset godina. </p>
<p>Isto tako, neki elementi u natječaju mogu dovesti neke članove Vijeća u neugodnu poziciju. Naime, poznato je da je RTL potpisao pismo namjere s nekim hrvatskim fakultetima, među kojima se nalazi i zagrebački FER, na kojemu predaje i predsjednica Vijeća Branka Zovko-Cihlar. Dakle, taj potez bi se mogao opisati nekorektnim, jer se iz njega mogu iščitati eventualni sukobi interesa. </p>
<p>Ne treba zaboraviti ni činjenicu da Hrvatski olimpijski odbor, dio konzorcija SBS, ima vlasnički udio u Radio Ciboni, što nije u skladu s pravilnikom natječaja. </p>
<p>Uzevši u obzir sve činjenice, nezahvalno bi bilo predviđati tko bi mogao pobijediti na natječaju za privatizaciju treće mreže. Za nadati se, pak, da ipak neće doći do poništenja natječaja.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Kurjaku ne pada na pamet da ode iz Hrvatske«</p>
<p>Asim Kurjak će na zagrebačkom Županijskom sudu biti saslušan 26. rujna/ Nakon saslušanja sudac odlučuje hoće li se protiv njega otvoriti istražni postupak/ Kurjak (još) nije uzeo studijsku godinu ali se to razmatra, kaže njegov odvjetnik Silvije Degen</p>
<p>ZAGREB, 14. rujna</p>
<p> - Najkasnije u ponedjeljak prof. dr. Asim Kurjak, poznati ginekolog i stručnjak za ultrazvučnu dijagnostiku, trebao bi se vratiti s putovanja u New York, gdje je kao pozvani gost prisustvovao obilježavanju tragičnih događaja od 11. rujna 2001. godine. </p>
<p>To je u nedjelju Vjesniku rekao Kurjakov odvjetnik Silvije Degen, potvrđujući da će njegov branjenik, prema pozivu 26. rujna radi saslušanja doći na Županijski sud u Zagrebu.</p>
<p>Sudac tek nakon toga odlučuje hoće li otvoriti istragu protiv Kurjaka ili će odbaciti tužbu Državnog odvjetništva. </p>
<p>Darivanje jajnih stanica zabranjeno </p>
<p>Državno odvjetništvo pokrenulo je istragu u povodu sumnji da se u Kurjakovoj klinici za liječenje neplodnosti u Crikvenici navodno nezakonito darivalo jajne stanice za što ga terete neke njegove nekadašnje pacijentice. Da takva mogućnost postoji potvrdilo je i Nacionalno bioetičko povjerenstvo nakon čega je Ministarstvo zdravstva zabranilo svaki postupak izvanmaterične oplodnje izvan zakonskih okvira, odnosno darivanje jajnih stanica. </p>
<p>Prof. dr. Kurjak sa suradnicima u više je navrata demantirao navode i proglašavao postupke protiv njega posljedicom lobiranja ljubomornih liječnika. Istraga koju je zatim pokrenulo i Ministarstvo preko svoje inspekcije i posebnog povjerenstva rezultiralo je golemom dokumentacijom s više od 500 stranica koja je završila u Odvjetništvu. </p>
<p>Ono što Kurjaku može najviše naštetiti po svoj prilici je, ako se dokaže, nezakonita je manipulacija humanim materijalom (koji je po nekima dio ljudskog tijela), ali ga se tereti i za odgovornost »po vertikalnoj liniji«, jer je bio nadređen mladim ginekolozima koji su navodno napravili stručni propust zbog kojeg su umrli rodilja i dijete (slučaj Ivankić), te zbog nesavjesnog liječenja starije pacijentice. </p>
<p>Uz Kurjakovo ime vežu se i brojne operacije maternične pregrade radi liječenja neplodnosti čime je navodno priskrbio znatnu materijalnu korist (sa suradnicima, jer on sam ne operira), a inspekcijskim nadzorom u ordinaciji njegove supruge u Zagrebu navodno su pronađeni i rendgenski uređaji koji su radili bez dozvole, kao i neki porezni prekršaji... </p>
<p>Odbija sve inkriminacije</p>
<p>Ima mišljenja da se prof. dr. Kurjak nekima zamjerio svojim poslovnim uspjesima i dobrom zaradom, pa otuda i stalno medijsko podgrijavanje slučaja. Tim više mu je, kako nam je i ranije potvrdio njegov odvjetnik Degen, osobito stalo da se konačno završi proces jer odbija sve inkriminacije, kao i da mu ne pada na pamet da ode iz Hrvatske tobože bježeći pred rukom pravde kako je to u jednom tjedniku bombastično najavljeno. Iz Hrvatske je izbivao, prije New Yorka, zbog predavanja u Saudijskoj Arabiji gdje je bio u ime Medicinskog fakulteta (predavanja su dogovorena puno ranije), čime je, napominje Degen, fakultetu priskrbio 10.000 dolara prihoda. </p>
<p>Degen demantira i da je Kurjak uzeo studijsku godinu. Takva se mogućnost, naime, samo razmatrala i ta stvar još nije gotova. U svakom slučaju, Kurjak bi se u ponedjeljak trebao pojaviti na svom radnome mjestu u bolnici »Sveti Duh«.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030915].
|
