NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030515].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 207656 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Slučaj Kutle« ponovo se otvara u Dioni </p>
<p>Na popisu 12 mogućih optuženika u budućem procesu protiv Miroslava Kutle našle su se osobe koje su mu pomogle da zloupotrijebi položaj, a neke među njima su i za sebe pribavile materijalnu korist / Zato svaka od 23 istražne linije na kojima rade Državno odvjetništvo i policija sadržavaju popis osoba osumnjičenih za počinjenje kaznenih djela, a na čelu tog popisa osumnjičenih redovito je Kutle</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Trgovačko društvo Diona, poduzeće koje je godinama u stečaju, ali radi i dalje i stvara nove gubitke, predmet je opsežne istrage koju hrvatska tijela provode u slučaju Miroslava Kutle, čovjeka za kojeg se ne zna što je sve u Dioni. Je li vlasnik većinskog paketa, je li član i predsjednik Nadzornog odbora, član i predsjednik Upravnog odbora tvrtke? Istraga prati čak 23 traga i baš svaki otkriva goleme gubitke za Dionu – od 1,1 do desetak milijuna kuna.</p>
<p>Miroslav Kutle je trenutno na slobodi. Posljednji kazneni postupak proveden protiv njega – zbog 58 milijuna kuna koje je stavio u svoj džep nakon što je »opljačkao« blagajnu Globus Holdinga – završen je, odlukom Županijskog suda u Zagrebu, puštanjem menadžera Kutle iz pritvora.</p>
<p>Državno se odvjetništvo žalilo na tu odluku, a Vrhovni je sud u povodu žalbe odlučio da se razmotri nekoliko činjenica. Prva je navodno dvojno državljanstvo, hrvatsko i austrijsko, Miroslava Kutle, te vlasnički list nekih nekretnina u Austriji za koje se sumnja da pripadaju Kutli. Vrhovni je sud, poništavajući odluku Županijskog suda, ujedno tražio Državno odvjetništvo da konkretnim dokazima pojača optužnicu protiv njega.</p>
<p>Međutim, Državno je odvjetništvo nastavilo istragu tamo gdje je stalo u trenutku podizanja spomenute optužnice. Prva je na redu bila trgovačka tvrtka Diona. Kako je Kutle osvojio te silne dućane? Još u lipnju 1994., na skupštini dioničara Dione, uspio je srušiti Nadzorni i Upravni odbor te tvrtke. Naime, ta su tijela odbila priznati pravo vlasništva nad 16.799 dionica koje je Kutle kupio od republičkog Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika. Prijašnja i smijenjena uprava smatrala je da je do tog paketa dionica Kutle došao nezakonito.</p>
<p>Međutim, 21. listopada 1996. godine Kutle je svoj udio u Dioni još povećao uz pomoć svojih suradnika. Prvi smo iznos već spomenuli, 1,1 milijun kuna, a drugi iznosi su od 62.400 njemačkih maraka do desetaka milijuna kuna na štetu Dione.</p>
<p>Riječ je bila o financijskim transakcijama između različitih fondova i financijskih institucija kod kojih se Kutle zaduživao, a trošak naknade prebacivao na članice dioničkog društva Diona. Zbog tih su transakcija neke manje tvrtke u holdingu otišle u stečaj.</p>
<p>Istraga je u nastavku ustvrdila da je bilo i nezakonitih poslova u vezi s prodajnim centrom Rotonda u Zagrebu. Poslovni prostor u tom centru ili je »poklanjan«, ili prodavan za bagatelu ili je, u zamjenu za njega, dijeljen stambeni prostor.</p>
<p>Pravnici koji su radili na cijelom slučaju ustanovili su da od Zakona o trgovačkim društvima u »slučaju Kutle« nije ostalo ni slova. Zašto? Zato što je Kutle uspio poništiti razliku između nadzornog odbora i uprave poduzeća. Niti je tko kontrolirao i mogao provjeravati njegove poslove, niti je uprava mogla voditi poslovnu politiku u skladu s dobrim trgovačkim običajima. Istraga je u nastavku dokazala da Kutle većinu svojih dionica nije otplatio nego je dužničku obvezu redovito selio na one tvrtke u svojem vlasništvu koje te dugove nisu mogle otplatiti. </p>
<p>Na popisu mogućih optuženika u budućem procesu protiv Miroslava Kutle našle su se osobe koje su mu pomogle da zloupotrijebi položaj. Zasad 12 osumnjičenih svoju današnju i prijašnju poslovnu ulogu u Dioni i prava koja iz te uloge izvlače naslanjaju na nezakonit položaj Miroslava Kutle u dioničkom društvu Diona. Svi su oni, svaki na svoj način, omogućili da Kutle seli novac tako da mu se teško može ući u trag, a da se dužnička obveza ni na koji način ne može vezati ni uz njega ni uz njegove partnere.</p>
<p>Kupio za 62.400 maraka, prodao za pet milijuna</p>
<p>Istraga je 'pročešljala' stotine kupoprodajnih ugovora u kojima se Kutle pojavljuje kao kupac, a netko drugi od njegovih ljudi u sustavu Dione kao prodavatelj. To je omogućilo da se tisuće četvornih metara poslovnog prostora prodaju po niskoj cijeni ako ih kupuje Kutle, a potom od njega kupuju za mnogo više novca. Tako je samo u jednom slučaju za poslovne 'kvadrate' Kutle dao 62.400 maraka, da bi odmah potom dostigli gotovo pet milijuna maraka.</p>
<p>Naravno da među 12 mogućih budućih optuženika ima osoba koje su i za sebe pribavile bitnu materijalnu korist, obavljajući za Kutlu različite poslove. Zato svaka od 23 istražne linije na kojima trenutno rade i Državno odvjetništvo i policija sadržavaju popis različitih osoba osumnjičenih za počinjenje kaznenih djela. A na čelu tog popisa osumnjičenih redovito je Miroslav Kutle.</p>
<p>Uskoro će cijeli slučaj vjerojatno i službeno dospjeti u javnost. Prema informacijama do kojih je Vjesnik mogao doći, riječ je o obrascu pretvorbe i privatizacije kojim se služilo mnogo novoobogaćenih hrvatskih poduzetnika koji su na početku privatizacije i pretvorbe jedva preživljavali. Danas imaju mnogo novca, gomilu nekretnina i svojim poduzetništvom i dalje utječu na sudbinu nekoliko ključnih tvrtki u Hrvatskoj. Diona je samo jedna od njih. </p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za otplatu kredita potrebno sve manje kuna</p>
<p>U prošlih dvadesetak dana dolar je oslabio za 7,65 posto u odnosu na euro pa jačanje kune treba gledati isključivo u tom kontekstu - jačanja eura prema dolaru / Jačanje kune i slabljenje dolara izazvat će novu lavinu kritika prema Hrvatskoj narodnoj banci / »Dežurni kritičari« opet će sasvim pogrešno potezati pitanje precijenjenosti kune i isticati mogućnost deprecijacije (ili čak i devalvacije) kune kao rješenje svih hrvatskih problema</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – U utorak i srijedu dolar se počeo oporavljati nakon što je euro na svjetskim deviznim tržištima u ponedjeljak dostigao najveću vrijednost u odnosu na američki dolar u posljednje četiri godine – u pojedinim trenucima čak 1,17 dolara.</p>
<p>Oporavak dolara počeo je na burzi u Tokyju gdje je prijepodne euro vrijedio 1,15 dolara, da bi u srijedu nastavio jačati i na drugim burzama. Čini se da je oporavku dolara pomogla japanska središnja banka koja je u znatnijem omjeru kupovala dolare na tržištu, kao i spekulacije da bi Europska središnja banka u lipnju mogla drastičnije (od najavljenih 0,25 posto) srezati temeljnu kamatnu stopu, koja trenutačno iznosi 2,5 posto.</p>
<p>Pad vrijednosti najvažnije svjetske valute odrazio se i na slabljenje britanske funte, ali i jačanje drugih valuta koje se na određeni način, više ili manje, oslanjaju na euro. U skupini tih valuta je i hrvatska kuna, koja nije izravno vezana uz euro, ali njezina vrijednost primarno ovisi o kretanju te valute.</p>
<p>U posljednjih šest mjeseci euro je ojačao prema dolaru za 14 posto, a slabljenje američkog dolara pogodovalo je i drugim valutama, poput australskog, novozelandskog i kanadskog dolara, koje su također ojačale od 6 do 9 posto od početka godine.</p>
<p>U posljednja dva, tri tjedna, koja se poklapaju s početkom turističke predsezone, kuna dramatičnije jača u odnosu prema dolaru i nešto slabije aprecira prema euru. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, kuna je u utorak dosegnula rekordnu vrijednost u odnosu prema euru u posljednja dva tjedna, a najjača je prema dolaru još od početka 1999. godine.</p>
<p>Samo u prošlih dvadesetak dana dolar je oslabio za 7,65 posto u odnosu na euro pa jačanje kune treba gledati isključivo u tom kontekstu – jačanja eura prema dolaru.</p>
<p>Naime, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, kuna je od početka godine oslabjela za 1,34 posto prema euru, a u odnosu prema dolaru ojačala za 7,6 posto.</p>
<p>Analitičari većine poslovnih banaka predviđaju da će se trend jačanja kune nastaviti, posebno stoga što turistička sezona zapravo još nije ni počela, ali da dramatičnijih promjena tečaja kune u odnosu prema euru neće biti do kraja godine. Situacija s dolarom nešto je drukčija, jer su tu tečajne promjene češće, pa je primjerice dolar u posljednje dvije, tri godine pao s 9 kuna na gotovo 6,5 kuna.</p>
<p>Slabljenje dolara, ali i britanske funte moglo bi pomoći jačanju izvoza tih zemalja, osobito na europskim tržištima, dok s druge strane sve jači euro smanjuje konkurentnost europskih proizvođača iz zemalja koje su uvele euro. Takva upozorenja već pristižu i iz korporativnog sektora, posebno u Francuskoj i Njemačkoj – primjer koncerna Audi. Oporavak američke privrede temelji se i na (oružanom) osvajanju dominantne pozicije u Iraku, te samim time i zauzimanju važnije pozicije na naftnom tržištu.</p>
<p>To potvrđuju i izjave američkog ministra financija Johna Snowa da SAD-u u ovom trenutku odgovara što jeftiniji dolar.</p>
<p>Što međutim takvi trendovi na svjetskom deviznom tržištu znače za Hrvatsku?</p>
<p>Kao zemlja koja je u trgovinskoj razmjeni primarno orijentirana na tržište Europske unije, slabljenje tamošnjeg životnog standarda može utjecati na pad potražnje i za hrvatskim proizvodima, koji pak zbog sve jače kune postaju manje konkurentni. </p>
<p>No takva orijentacija jednostavno nema alternative, jer je, primjerice, lani 69 posto hrvatskog robnog izvoza plasirano na tržište eura, a samo 27 posto na dolarsko tržište. Isto tako, prošle godine je 77 posto uvezenih roba plaćeno eurima, a samo 20 posto dolarima.</p>
<p>Ipak, slabljenje dolara ima i nekih prednosti, osobito za one tvrtke koje su orijentirane na tržišta na kojima dominira američka valuta ili uvoznu robu za proizvodnju plaćaju dolarima. </p>
<p>Jedan od dobitnika zbog slabijeg dolara sigurno je nacionalna naftna kompanija Ina, koja je lani samo zbog tečajnih razlika (slabijeg dolara) zaradila dodatnih 357 milijuna kuna. Naime, uvezenu naftu plaćala je jeftinije nego što je planirala, a taj trend je nastavljen i u prvom tromjesečju ove godine. S druge strane, neke tvrtke – poput brodogradilišta, čiji je izvoz izražen u dolarima, u kunama za svoje proizvode dobivaju manje nego što su planirale.</p>
<p>Svako igranje tečajem vrlo lako se može obiti o glavu</p>
<p>Očito će jačanje kune (i slabljenje dolara) sad izazvati novu lavinu kritika prema Hrvatskoj narodnoj banci. »Dežurni kritičari« iz redova vlasti, oporbe, ali i struke ponovno će sasvim pogrešno potezati pitanje precijenjenosti kune i isticati mogućnost deprecijacije (ili čak i devalvacije) kune kao rješenje svih hrvatskih problema, zaboravljajući pritom da se u zemlji u kojoj glavninu investicija provodi država (najčešće na osnovi inozemnih kredita) svako igranje tečajem vrlo lako može obiti o glavu i pridonijeti latinoameričkom scenariju.</p>
<p>Građanima pak jačanje kune može samo pogodovati, jer za mjesečne rate kredita uz deviznu klauzulu sada svakog mjeseca treba izdvojiti, ovisno o iznosu kredita, sve manje kuna.</p>
<p>U Hrvatskoj narodnoj banci očekuju da će se do kraja godine tečaj kune stabilizirati u rasponu od 7,55 do 7,6 kuna za euro. HBV Croatia također prognozira stabilnost tečaja kune, ali i nešto veće ovogodišnje oscilacije u rasponu od 7,3 do 7,7 kuna za euro. Daljnje kratkoročno jačanje tečaja kune predviđaju i druge poslovne banke (Zagrebačka, Raiffeisen, Erste...), a dodatno će tome pridonijeti i najavljeni plasman kunskih državnih obveznica od milijardu kuna. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>SDP: Pankretićeve izjave o suši su predizborni nastup</p>
<p>U SDP-u namjeravaju građane prije izbora podsjetiti na vrijeme vladavine HDZ-a i ponuditi im izbor - ili Hrvatska u Europskoj uniji ili izolacija Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – U SDP-u su vrlo razočarani reakcijom HSS-a na Vladinu sjednicu održanu u subotu u Vili Prekrižje. Vodeći ljudi SDP-a ponavljaju da bi se Vlada trebala posvetiti strateškim poslovima vezanim uz ulazak u Europsku uniju i da je nemoguće da si pojedina ministarstva uzimaju sve zasluge za Vladine uspjehe.</p>
<p>Kao potpunu neistinu u SDP-u odbacuju HSS-ove tvrdnje da će se na taj način sve zasluge pripisati SDP-u. Također procjenjuju da će i dalje biti napada na njihovu stranku i to sve više, s obzirom na približavanje izbora. SDP-ovci tvrde da oni Vladine zaključke uopće ne shvaćaju kao zabranu da se određeni projekti promiču nego da se te promidžbe trebaju koordinirati i ne koristiti u stranačke svrhe. Oni upravo istup HSS-ova ministra poljoprivrede Božidara Pankretića – koji je dan prije posjeta premijera Račana i članova Vladina Kriznog stožera Slavoniji, iznio prijedlog mjera za saniranje suše – smatraju čistim predizbornim istupom u stranačke svrhe.</p>
<p>Neki SDP-ovci procjenjuju da su Pankretićevi zahtjevi 'teški' oko milijardu kuna za što, sigurno je, u proračunu nema novca. Ujedno, smatraju da njihova stranka, kao najjača u koaliciji, ne može odlučnije nastupiti jer bi došlo do krize vlasti, što bi štetilo ulasku Hrvatske u Europsku uniju. HNS si pak, smatraju, kao manja stranka može dopustiti oštrije nastupe.</p>
<p>Takav defenzivni nastup, kažu viđeniji SDP-ovci, koštat će nas glasova na izborima, ali jedina druga mogućnost je ofenziva što bi, procjenjuju, odvelo stranku u oporbu. Tako nešto u SDP-u ne smatraju prihvatljivim, naglašavajući da bi put Hrvatske u Europsku uniju trebala nastaviti ova koalicija.</p>
<p>Oni ističu da bi svaku drugu vladu (HDZ-ovu, primjerice) nakon pobjede na izborima oštro testirala međunarodna zajednica. »Prvo što bi nam se dogodilo bila bi nova optužnica iz Haaga«, kazao nam je jedan visokopozicionirani SDP-ovac.</p>
<p>U SDP-u namjeravaju građane prije izbora podsjetiti na vrijeme vladavine HDZ-a i ponuditi im izbor – ili Hrvatska u Europskoj uniji ili izolacija Hrvatske. Stranka će, neslužbeno se također doznaje, tek za mjesec dana raspravljati o izbornim sloganima i tijeku predizborne kampanje. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Račanov i Tomčićev ping-pong</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Ping pong Račana i Tomčića (koji se oglasio preko Marijane Petir) nastavlja se nesmanjenom žestinom. »Drajfa« se s obje strane. Znamo o čemu je riječ. O predizbornoj kampanji koja za SDP još nije službeno ni počela jer, kažu, nije još izabran niti stranački slogan. A niti HSS-u, jasno, nisu u prvom planu izbori. Sve što Pankretić kaže u cilju je sanacije posljedica teške suše u čije ime on unaprijed obećava milijune kuna odštete seljacima. Mali problem je u tome što tih kuna u proračunu nema.</p>
<p>Ono što je počelo kao barnumska reklama ministra Čačića za njegove i HNS-ove autoceste, nastavljeno je kao unakrsna paljba svih članova koalicije po svima. HNS je napao Račana da želi centralizirati marketinšku kampanju za Vladine uspjehe kako bi promovirao vlastitu stranku i sebe. Račan je angažirao HRT-ova glasnogovornika kako bi uz njegovu pomoć eliminirao šum u komunikacijskom kanalu između Vlade i građana koji će uskoro na izbore. Vlada je imala više uspjeha nego što je informacija o tome doprlo do javnosti, što je istina, ali se postavlja sad pitanje hoće li tu istinu prenositi dalje poduzetnija ministarstva (Čačićevo, Pecekovo...), ili će to činiti Vlada u cjelini. HNS i HSS su za ministarstva, SDP je za Vladu. Račan je malo »spustio loptu« i rekao da će Vlada koordinirati promidžbu, što znači da bi ministarstva mogla i dalje voditi svoje kampanje, ali u dogovoru s novoangažiranim savjetnikom Macanom. U HNS-u i HSS-u nisu oduševljeni tim receptom i ponosno ističu kako su i Čačić i Pecek veći dio svoje autopromidžbe financirali milošću sponzora. Nema razloga da im se ne vjeruje. Ali se opet postavlja pitanje kome to ministarsko isticanje uspjeha više koristi; Vladi, koja se ionako po neuspjesima identificira s SDP-om, ili njihovim strankama, koje se od takva imidža hoće distancirati ističući samo Vladine uspjehe.</p>
<p>Premijer je u Vinkovcima u srijedu izjavio da Vlada mora »zadržati visoku razinu koncentracije, jer je to prioritet, a ne stranačke aktivnosti«. To je dobra izjava. O tome će sad raspravljati koalicija, pa potom opet Vlada, pa nakon Vlade ponovo koalicija... Možda bi bilo dobro i Vladu i koaliciju koja je tvori podsjetiti da im je čak i za njihove stranačke interese bolje da se više bave zadacima Vlade do kraja mandata, a manje prošlim dometima.</p>
<p>Nije dovoljno govoriti da je sada najvažnije osigurati da Hrvatska u proljeće 2004. zadovolji zahtjeve Europske unije kako bi zadržala izglede da do 2007. uđe u nju. Za to je potreban rad u budućnosti, a ne marketinške kampanje za bolju prošlost.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Šarm nije dovoljan</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Da Hrvatska nije 1992. blokirala rad nekadašnje filijale Ljubljanske banke u Zagrebu, dug hrvatskim štedišama već bi bio vraćen. Ta izjava slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem ponovo je poslužila kao podsjetnik koliko su hrvatsko-slovenski pregovori o otvorenim pitanjima složeni i daleko od konačnoga rješenja. </p>
<p>Hrvatski predsjednik otputovao je u službeni posjet Sloveniji kako bi se na razini predsjednika možda otklonile neke prepreke u rješavanju preostalih pitanja. No, za takav pothvat nije dovoljna »operacija šarm«. Ne stoga što šarm ne može biti legitimna pomoć političarima i diplomatima, dapače on je poželjan, nego stoga što su hrvatsko-slovenski odnosi nepotrebno iskomplicirani zbog banalnih pitanja. Ta pitanja dvije zemlje ne mogu riješiti otkako su postale neovisne države. Hrvatska i Slovenija cijelo se vrijeme spore i svađaju uglavnom zbog pitanja granice na moru, odnosno o lokalitetu jednog sićušnog zaljeva. Međutim, zbog Piranskog zaljeva su najviše krivi političari jedne i druge strane. Kada stanu pred kamere, svi govore o europskom načinu rješavanja problema, no kada osjete bilo domaćih birača, spremno se upute u »sporni kraj« i na terenu lobiraju za nešto sasvim drugo. </p>
<p>Što se tiče duga Ljubljanske banke, spor se vodi zbog, što slovenska strana uporno izbjegava priznati, privatne imovine građana koja im je jednostavno oduzeta i uskraćena. Slovenija i Hrvatska žive u smiješnom odnosu u kojem se stalno tvrdi da je taj odnos odličan, jer se obje zemlje međusobno podržavaju, ali u isto vrijeme nisu u stanju riješiti preostala otvorena pitanja. Predsjednik Mesić je upravo onaj dio hrvatske vanjske politike koji je u često smušenoj hrvatskoj diplomaciji briljirao upravo u odnosu sa susjednim zemljama. Kako sada stvari stoje, Mesić će morati upregnuti do kraja svoje umijeće, jer na kraju ispada da je, uz sve probleme, jednostavnije bilo dogovoriti granicu s BiH, kojom vlada međunarodni predstavnik, nego sa Slovenijom koja u džepu ima NATO-ovu pozivnicu i sporazum o pristupanju Europskoj uniji.</p>
<p>Dvojica predsjednika u Ljubljani su ponovila kako će se u vanjskoj politici podržavati te da je Sloveniji interes imati Hrvatsku u EU. No, to smo već čuli i nije ništa novo. Drnovšekova izjava najava je nastavka tvrdih pregovora koje je ozbiljnim partnerima u EU i NATO-u teško objasniti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Unijina »talačka kriza« </p>
<p>Europska unija nikada neće biti mjesto savršeno složnih članica. To je izvjesno. Naravno, neravnoteža nacionalnih i nadnacionalnih interesa uvijek treba naići na razumijevanje, iako i razumijevanje ima granice. Uzimanjem jedne inicijative za taoca nečega što je, u krajnjem slučaju, domaći propust, nije baš jamstvo ozbiljnosti i kvalitete rada velike zajednice</p>
<p>LADA STIPIĆ NISETEO</p>
<p>Vrlo posebna talačka kriza odigrala se, bez uspješnog rezultata, osim što je rješenje odgođeno, na tako ozbiljnom mjestu kao što je Ecofin. Akteri krize su ministri financija članica Europske unije. Talačka kriza traje već neko vrijeme, talac je sustav europskog oporezivanja štednje građana koji bi, primijenjen na sve zemlje članice, stvorio nepovoljno okružje za cvjetanje izbjegavanja plaćanja poreza, pranje novca i sve vrste financijskih »muljaža« kojima tako slatko pogoduju granice državnih zakona, postavljene u Europi bez državnih granica i u Europi monetarne unije neunificiranih pravila. </p>
<p>Talac i nije tako benigan i nevažan s obzirom na to da se europske države dugo dogovaraju o harmonizaciji propisa. Države su se nakon desetljeća znojenja, truda i uvjeravanja gotovo dogovorile i dogovor bi bio sklopljen na veselje poreznika i na užas »muljatora« da u igru nije uskočio talijanski premijer Silvio Berlusconi. Nema zakona dok nam ne promijenite mliječne kvote, odrecitirao je Rim. Talac je stvoren! </p>
<p>Reforma oporezivanja postala je tako žrtva sasvim druge situacije, mliječnih kvota talijanskih poljoprivrednika. Priča je bizarna do neizdržljivosti, pogotovo stoga što su je stvorili ozbiljni ljudi, demokratski izabrani da vode zemlju i Europu, a ne djeca. Promatrači iz deset pristupajućih zemalja na sastanku Ecofina mogli su posvjedočiti kako to radi EU u praksi, kada se jedan njezin dio uzjoguni i počne zanovijetati.</p>
<p>Predsjedavajući Grci su, želeći spasiti europeizirane poreze, bez uspjeha ponudili nekakav dogovor kojim bi se porezi izvukli iz zatočeništva »nove talijanske europske politike«. Onda su počele šale jer drugo u ovoj frustraciji nije preostalo; »više volim talijansko crveno vino negoli talijansko mlijeko«, mudrovali su ministri. Jedan je iz protesta napustio raspravu: Ecofinova tema ne pomaže talijanskim mljekarima. </p>
<p>Pristupajući promatrači nijemo su pratili natezanje koje je na oltar navodno nacionalnih interesa vrlo uske skupine iz biračke baze države članice stavilo čitav jedan sustav skrojen da bi Europska unija bila bolje mjesto. Talačka kriza je, unatoč pokušajima, dobroj volji, naporima, spremnosti na kompromis, ironiji i pobuni (ovisno o zemlji i ministru), ublažena, ali ne i riješena. Dakle, odgođena je po dobrom, starom, provjerenom EU-običaju. Unija, naime, kada se ne može dogovoriti, ostavi problem za neka bolja vremena. </p>
<p>»Prelijepa« predstava za nove članice koje su možda i imale nekakvih iluzija o ozbiljnosti društva s kojim su pregovarali o ulasku u Uniju, ali sada se, suočeni s bezobraznom taktikom ucjenjivanja, zaista s pravom mogu upitati gdje je njima tu mjesto. Talačka kriza na Unijin način dobar je primjer i povod ljudima u Konvenciji o budućnosti Europe da napokon ukinu veto. Jer, nedopustiva je blokada te vrste, gdje vraćanje duga za preskočene i ranije šlampavo ispregovarane mliječne kvote u jednoj državi članici može bez pardona i bez ikakve argumentacije zaustaviti rad cijele zajednice i blokirati značajne inicijative. </p>
<p>Početkom tjedna žrtva je bio sustav oporezivanja. Ranije, europska je praksa pokazivala nekoliko iščašenijih situacija izvan granice zdravog razuma koje su njihovi autori proglašavali »nacionalnim pobjedama«. Najgori je primjer stvaranja talačke krize bilo britansko blokiranje rada cijelog EU-a, kada je njihov ministar – nezadovoljan što taoce uzimaju drugi – otišao s rasprave o mlijeku. </p>
<p>Europska unija nikada neće biti mjesto savršeno složnih članica. To je izvjesno. Naravno, neravnoteža nacionalnih i nadnacionalnih interesa uvijek treba naići na razumijevanje, iako i razumijevanje ima granice. Uzimanjem jedne inicijative za taoca nečega što je, u krajnjem slučaju, domaći propust, nije baš jamstvo ozbiljnosti i kvalitete rada velike zajednice. Povijest EU-a svjedočila je ucjenama, trgovinama, podmetanjima, prebijanjima dugova...</p>
<p>Ecofin je, osim proračuna za 2004. i hrvanja s mirovinama, morao na dnevni red staviti pregovore o mliječnim kvotama, čineći tako od jedne ozbiljne zajednice »cirkusijadu«.</p>
<p>Problem s mliječnim kvotama stvoren je u strukturi Europske unije u trenutku kada je zemlja, koja izmišljanjem krize »brani svoje interese«, te interese krivo pročitala, procijenila, artikulirala, prihvaćajući kvote svojom vlastitom voljom i pameću svojih stručnjaka i ministara. </p>
<p>Praksa je (ili možda samo politika?) kasnije zanijekala kvalitetu dogovora. I, potom, praksa je pokazala da se u EU mogu uzimati taoci kada se kome prohtije i koji se kome prohtiju. To se ne zove politika.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Velika zabluda »poduzetnika« Antuna Novalića</p>
<p>U maloj Hrvatskoj moguće je pronaći pravnike koji znaju pokrenuti europske pravne poluge da bi se otvorili i trezori čuvanih bankarskih tajni </p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Antun Novalić, poduzetnik iz Osijeka, ponovo se našao iza pritvoreničkih rešetaka. Razlog je »sportski«. Istraga je pokazala da je na nezakonit način prisvojio goleme iznose iz nekoliko transfera hrvatskih sportaša u inozemne klubove. </p>
<p>Antun Novalić je za pravni sustav u Hrvatskoj zanimljiv i zbog činjenice da je ne tako davno pušten iz pritvora u povodu sasvim jednog drugog optuženja. Bilo je to veliko iznenađenje za Državno odvjetništvo, koje je protiv njega pokrenulo kazneni postupak. Međutim, Novalić je bio pušten iz pritvora po odluci suca nadležnog suda u Osijeku. Danas on je morao ponovo u pritvor po odluci jednoga drugoga suda i po drugom optuženju. </p>
<p>I u jednom i u drugom slučaju pokazalo se da su optužnice ipak, kako god bile temeljito »pretresane« u nadležnom sudu, na tragu kaznenih djela koje je Antun Novalić počinio tijekom svoje poduzetničke karijere. Međutim, kako je do tih kaznenih djela uopće došlo? Antun Novalić spada u red onih ljudi koji vjeruju da im se ništa neće dogoditi, ma što učinili, jer Hrvatska je dovoljno velika da bi se u njoj mogli skriti od odgovornosti, a opet dovoljno mala da bi mogli na neki način utjecati na ljude koji ih poznaju kako bi se zaštitili od kaznene odgovornosti. Bila je to velika zabluda.</p>
<p>Isto tako, Antun Novalić je vjerovao da je Europa dovoljno velika da negdje u nekoj od njezinih banaka skrije nezakonito stečen novac vjerujući kako će ga štititi i veličina Europe i bankarske tajne, recimo, u Švicarskoj. Međutim, stvari su se i u Hrvatskoj i u Europi promijenile. </p>
<p>Kad se u Hrvatskoj govori o ujednačavanju nacionalnog zakonodavnog sustava sa sustavom normi u Europskoj uniji, onda se smatra da je riječ o dosadnom i dugotrajnom poslu kojim je opterećen Sabor, odnosno da je riječ o nepotrebnoj gnjavaži prema tom istom hrvatskom zakonodavstvu, jer kakvi bi zakoni u ovoj zemlji bili doli – europski. </p>
<p>Međutim, stvari stoje ipak sasvim drukčije. Unifikacija pravnih normi pojedinih nacionalnih država s općeeuropskim zakonodavstvom pokazuje da se kriminalac, ma što počinio i ma gdje ostavio tragove svoga zlodjela, zapravo nalazi na teritoriju jednog te istog zakonodavstva. To je smisao usklađivanja hrvatskih normi s onima u Europi. Na Novalićevu primjeru, kad su hrvatska državna tijela progona zatražila pravnu pomoć od istovrsnih tijela u nekim drugim zemljama, ti su im tužitelji i policajci izašli u susret po istim paragrafima po kojima bi i oni njima pružili pravnu uslugu. </p>
<p>Nadalje, bankarska tajna ne postoji onda kad se bankama dostavi kazneno obrazloženje zbog čega se traži uvid u nečiji privatni račun. Zbog svega toga bilo je moguće da se hrvatska istražna tijela opskrbe podacima o Novalićevim računima pa makar oni bili skriveni i u debelim sefovima švicarskih banaka. To je danas u Europi normalna pojava. </p>
<p>Zahvaljujući tome, Hrvatska je kao država uspjela doznati za sve transakcije bivše savezne vlasti u odnosu na zajednički savezni novac koji je Srbija htjela prisvojiti kao svoj. Zahvaljujući tome, Hrvatska je uspjela doznati gdje je nestao novac koji su njezini iseljenici uplaćivali za obranu i obnovu države, a on se (novac) u međuvremenu pretvorio ili u stranački ili u privatni kapital. </p>
<p>Unifikacija pravnih normi u Europi pokazala je da se ona zapravo smanjuje. Daljine pojedinih poredaka gotovo su potpuno poništene. Kazneno zakonodavstvo, pa onda i svako drugo, priznaje jedinstvene standarde koji onemogućavaju kriminalcima da se skriju u nekom poretku koji te jedinstvene standarde ne želi priznati. Kad bi to bilo moguće u današnjoj Europi, onda bi se i Antun Novalić i njemu slični mogli skriti bez obzira što učinili da bi se domogli nezakonita novca. No, u maloj Hrvatskoj moguće je pronaći pravnike koji znaju pokrenuti europske pravne poluge da bi se otvorili i trezori čuvanih bankarskih tajni. </p>
<p>Naravno da će ta iskustva s Novalićevim tajnim fondovima, HDZ-ovim tajnim fondovima, tajnim fondovi zaklade Hrvatskog državnog zavjeta, i tome slično, prestati biti financijsko uporište bilo pojedinačnog bilo političkog (skupnog), financiranja ili predizbornih kampanja, ili pojedinačnih akcija na političkoj sceni. </p>
<p>U Državnom odvjetništvu kažu Vjesniku da cijeli slučaj s Novalićem još ne mogu javno predstaviti iz jednostavna razloga što pravna pomoć iz Europe nije sa svih točaka, na koje je zahtjev za pružanjem te pomoći upućen, poslala svoje odgovore. Opseg njegove kaznene odgovornosti bit će poznat tek kad i posljednja tajna padne pred činjenicom da se na nju primjenjuje jedinstveno europsko pravo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Reci mi to kvazi- antimondijalističkim nasiljem na Cvjetnom trgu u Zagrebu, na Dan Europe</p>
<p>Da, kanio sam se – na sudu – ispričati i privedenima (pa kasnije i osuđenima), kao predstavnicima uvrijeđene skupine, ali nisam, ni tamo niti ću ikada. Zato što su mi dvojako dali za pravo: složivši se s mojim svjedočenjem, pa time i argumentima, i ponašajući se tako da su posve dezavuirali svoj program, ispisan na anonimnom letku koji su dijelili na Cvjetnom trgu / Predstava dijela sudionika karavane, koji su cijeli dan proveli na pločniku u Petrinjskoj ulici, i trijumfalistička komunikacija privedenih koji su stanke u raspravi koristili za junačenje pred svojima ništa ne govore o njihovoj ideologiji, ali govore sve o činjenici da su tzv. antimondijalističke ideje, barem militantnom dijelu skupine, samo pokriće za osebujnu varijantu asocijalna ponašanja, u usporedbi s kojim su rituali nekadašnje »djece cvijeća« zaista nevin igrokaz na travi</p>
<p>STJEPO MARTINOVIĆ</p>
<p>U danima kad se Vlada trudi, barem »u repesažu«, ulaštiti svoj euroreformistički image</p>
<p> – potpisanomu se, u ulozi sudionika priredbe kojom je jedno od najboljih ministarstava iste Vlade obilježavalo Dan Europe, omakao incidentan »dijalog« upravo s paradigmatskim izazivačima misije tog tijela državne uprave: tzv. antimondijalistima. Nikako u prilog inače izvrsnoj javnoj slici te ustanove...</p>
<p>Neki mediji napravili su od toga opaku sapunicu, potpisani je – kao svjedok – bio pozvan sucu za prekršaje da pomogne rasvjetljivanju događaja i ponašanja policije (koja je privela petero njegovih sudionika) i zaradio stanovite sankcije u kući, pa je tako neugodnih posljedica bilo za sve uključene. No kako – i zašto uopće?</p>
<p>Nije mi nakana, i kad bi mi urednik Stajališta to dopustio, opravdavati (svoj) postupak na Cvjetnom trgu kao puku »folklornu nepodopštinu«: proste su riječi neprimjerene i nedopuštene, makar tko ih i kako izustio, makar tko ih i kako izazvao. Moj prijestup ne umanjuje ni činjenica da nitko od petero privedenih nije imao ni riječi primjedbe na moje svjedočenje na sudu, uključujući obje »razine kritike« – mišljenje o nepotpisanosti letaka koje su dijelili i izričitu (njihovu) nakanu da prekinu manifestaciju na koju su upali.</p>
<p>Zašto, ipak, smatram da moram pojasniti svoje stajalište o svemu? </p>
<p>Kao prvo, zato što ne odustajem od mišljenja da je nasilan način promocije čak i najbolje političke zamisli – loš način. Kako nas je još davno Marshall McLuhan poučio, »medij je poruka«, pa onaj tko ilegalnim sredstvima promovira i posve legalnu stvar neizbježno kalja svoje argumente odijumom što ga svaka nasilna akcija potiče u većine građana.</p>
<p>Da se razumijemo: nikad nisam bio protiv slobodnoga, premda zapravo ilegalnoga, raspačavanja letaka na javnomu mjestu, kao oblika deseminacije stanovitih, posebice alternativnih političkih ideja – niti smatram da svatko tko želi javnosti uputiti neku poruku mora za to provesti cijeli legalizacijski postupak. </p>
<p>Kamo sreće da i u našoj javnosti postoji nešto nalik na paradigmatski Hayd Park, pa da svatko kome je do toga stalo može nesmetano izlagati svoj program!</p>
<p>Ali jedno je kad vam netko na ulici pruži komad papira s tekstom koji možete pročitati ili proslijediti u koš, a nešto posve drugo kad, radi širenja svojih poruka, dobro organizirana i militantno nastrojena grupa nasilno uzurpira priredbu koju je, sa svim potrebnim dopuštenjima, organizirala neka druga udruga, skupina, ustanova... </p>
<p>Tako se, jednim ilegalnim činom, ugrožava legalan postupak »suprotne strane« – što nije stvar demokratske kulture, koliko god se neki domaći medijski mudraci upinjali dokazati kako je upad tzv. antimondijalista na Cvjetni trg bio njihov legitiman demokratsko-dijaloški čin.</p>
<p>Kao drugo, zaista je bizarno kad se jedna skupina hoće prikazati kao posljednji ustrajan i relevantan branitelj nekih viših, štoviše najviših vrijednosti – ponašajući se posve suprotno proklamiranim načelima. Prljajući pročelja »grafitima«, remeteći red i mir, provocirajući reakciju policije samo zato da od svog pažljivo režiranog nastupa napravi dobro medijski dokumentiran reality show. </p>
<p>Kao dvostruki svjedok, na Cvjetnom trgu i na Sudu za prekršaje, stekao sam cjelovit dojam o metodi te skupine – koja postaje sama sebi svrhom. Predstava dijela sudionika karavane, koji su cijeli dan proveli na pločniku u Petrinjskoj ulici, i trijumfalistička komunikacija privedenih koji su stanke u raspravi koristili za junačenje pred svojima ništa ne govore o njihovoj ideologiji, ali govore sve o činjenici da su tzv. antimondijalističke ideje, barem militantnom dijelu skupine, samo pokriće za osebujnu varijantu asocijalna ponašanja, u usporedbi s kojim su rituali nekadašnje »djece cvijeća« zaista nevin igrokaz na travi.</p>
<p>Kao treće, na što se – mi, građani zemlje u procesu europeizacijskog otvaranja prema oblicima javnog ponašanja kakvo u nas, blago rečeno, nikad nije bilo uobičajeno – moramo priviknuti? Odnosno, koliko su u pravu oni medijski »analitičari« koji su moj »dijalog« s tzv. antimondijalistima okrstili sukobom instant-demokracije i fundamentalista iz državne birokracije? </p>
<p>(Usput, nimalo slučajno, samo je u Vjesniku prikazana cjelovita, objektivna i činjenična slika događaja – i samo se Vjesnikova novinarka sjetila da bih možda o svemu i ja imao što reći.) </p>
<p>Vjerujem da se ne moramo priviknuti na nasilje, bilo fizičko, verbalno, vizualno ili izvršeno prljavštinom, s kvaziargumentacijom o obrani naših (posljednjih!) ljudskih prava. Vjerujem također da se ne moramo privikavati na »demokratski dijalog« obilježen provokacijom kao ključnom »retorikom«, odnosno na »dijalog« u koji građansku javnost hoće uvući oni koji do nje i njenih civilnih vrijednosti drže koliko i do lanjskoga snijega.</p>
<p>A onaj tko hoće može se slobodno, na račun svog praga tolerancije i osobnih stajališta o bilo kojem izazovu, priviknuti na fizičku, verbalnu, vizualnu... agresiju, kao navodno demokratski i civiliziran kanal za upućivanje vrijednosnih i inih poruka – pa i pristati da se prljavom igrom navodno promoviraju anđeoski čisti ciljevi.</p>
<p>To, dakako, vrijedi i za novinare, analitičare i komentatore, koji su se zlurado dohvatili mog sukoba s osobito arogantnim članovima rečene skupine, pa se proslavili dubokoumnim esejima o paradigmatičnosti tog incidenta.</p>
<p>Na kraju, zaista žalim što nisam sačuvao hladnu glavu i propustio izreći nekoliko rječetina koje bih možda mogao objasniti jedino kao sinergijski plod vrela dana, niska tlaka, iritiranosti upornošću tzv. antimondijalista, gađenjem nad njihovim happeningom, južnjačkog temperamenta i afekta – zbog kojega se kasnije zaista nisam sjećao svih pojedinosti događaja.</p>
<p>Žalim zbog štete koju sam nanio svima pogođenima, žalim zato što sam iznevjerio one koji me poznaju kao čovjeka kojemu se takvo nešto jednostavno nije smjelo omaknuti. Svima njima stoga se ovdje iskreno ispričavam.</p>
<p>Da, kanio sam se – na sudu – ispričati i privedenima (pa kasnije i osuđenima), kao predstavnicima uvrijeđene skupine, ali nisam, ni tamo niti ću ikada. </p>
<p>Zato što su mi dvojako dali za pravo: složivši se s mojim svjedočenjem, pa time i argumentima, i ponašajući se tako da su posve dezavuirali svoj program, ispisan na anonimnom letku koji su dijelili na Cvjetnom trgu.</p>
<p>Između mene i njih, premda sam svojedobno bio suosnivač Saveza zelenih Hrvatske i dosljedan medijski promotor zeleno-mirovne misli, neće više nikad biti dijaloga, a bogme ni »dijaloga«. </p>
<p>Autor je novinar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Europska je karta jedina naša karta, sve ostalo je mrak</p>
<p>Hrvatski stranački egoizam, bojati se, toliko je samoljubiv, da je u stanju zaigrati, pa i prokockati europsku kartu, samo u uskom korteškom, stranačkom, klijentističkome interesu! Mi iz medija moramo već sada preventivno žestoko pritisnuti protiv takva provincijalizma, probabilizma, permisivizma; jer europska je karta naša jedina karta, sve ostalo je mrak i propast! Europa nam daje jasne signale, a pokazuje to i dosadašnjom dobrom voljom i ne malim razumijevanjem za naše »specifičnosti«</p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Hoće li Europska unija (euro i ECB</p>
<p> – europska središnja banka, pa, dakle, i Unija!) propasti na samim svojim počecima? Hoće, veli Amerikanac Friedman. Ali: »Amerika je degenerirana, Europa je nadolazeća sila«, veli Europljanin Emmanuel Todd. </p>
<p>Milton Friedman, kojem je 86 godina, časna nobelovska starina i tvorac globalističke ideologije kapitala, proriče krah europske monete za pet, najviše deset godina. Njegovu se autoritetu nema se što prigovoriti, zar ne, osim što tješi nas činjenica da su sam Friedman i njegovi The boys from Chicago katastrofalno prošli s pokušajem »kapitalizacije« Latinske Amerike – jedino je u Čileu njegova formula donijela je kakav-takav uspjeh. Uz katastrofu u Argentini.</p>
<p>Sada su u ringu ne samo SAD protiv Europe, nego i Europa protiv Europe. Na prekoatlantskoj liniji stvari se stišavaju, jenjavaju oštri tonovi. Unutar Europe, i dalje se kompliciraju. Prva redaktura europske Konvencije, europskog predustava, treba dobiti službenu potvrdu za mjesec dana, u Solunu 20. i 21. lipnja, ali o tom će se prvom europskom ustavu odlučiti nekoliko mjeseci kasnije, na sastanku svih vlada zemalja članica Unije.</p>
<p>Do tada, vrijedit će i dalje općenita, neobvezujuća Povelja iz Nice, retorička europska Magna Charta.</p>
<p>I još se ne zna hoće li Konvencija biti čvrst ili mekan dokument, jer spore i dvije lokomotive europske, Njemačka (koja hoće jačanje eurodržave) i Francuska (koja želi labaviju konfederaciju). </p>
<p>Na netom proslavljenome Danu Europe, 9. svibnja, kako je preimenovan dojučerašnji Dan pobjede nad nacifašizmom, otvoreno su o budućnosti Europe polemizirali Romano Prodi i Valery Giscard D'Estaign. U televizijskome dvoboju na izazov D'Estaigna, i sam prvi čovjek Unije, Prodi, morao je nalaziti kompromisne varijante, ističući da Unija neće »odbaciti pozitivne vrijednosti, ali će se ujedno znati prilagođivati novim političkim odnosima«.</p>
<p>Što se nas tiče, Prodi je ponovio da »proces udruživanja Europe neće biti dovršen, dok sve balkanske zemlje ne budu postale članicama Unije«, ali ostaje za nas otvorenim pitanje hoće li se Hrvatska uspjeti »ugurati« u paket s Rumunjskom i Bugarskom, koje će biti primljene 2007. godine.</p>
<p>To ovisi samo o Hrvatskoj, Europa nas čeka spremno, hoćemo li mi biti spremni? </p>
<p>Europa u to nije sigurna, a onda ni mi, jer općenito govoreći, i dalje se nijansirano govori »Rumunjska i Bugarska i vjerojatno Hrvatska«. </p>
<p>Pitanje svih hrvatskih pitanja jest postoji li eurokonsenzus. Retorički, sve su stranke za Europu, dakako, ali neke od njih i dalje smatraju da se s Europom može pregovarati, a ne samo ispunjavati bez zazora njene uvjete. </p>
<p>Jesu li tu poneko hrvatsko »da ali, i da ako« samo predizborna verbalna igrarija, tko će znati. Stoga je bitno pokušati ostvariti svestranačko tijelo (što Vlada najavljuje), koje bi se, bez obzira na to tko vlada zemljom, brinulo za primjenu europskog paketa uvjeta, a mahom je tu riječ o svekolikom zakonodavstvu.</p>
<p>Ali hoće li oporba prihvatiti samoj sebi tako »vezati ruke« prije izbora? </p>
<p>A onda, tim slijedom: hoće li Račan počekati s raspisivanjem parlamentarnih izbora, dok ne dobije odgovor Europe o kredibilnosti Hrvatske? Hoće li se, nadalje, Tomčić s time suglasiti? Ako već suglasje oporbe tu i nije važno?</p>
<p>Hrvatski stranački egoizam, bojati se, toliko je samoljubiv, da je u stanju zaigrati, pa i prokockati europsku kartu, samo u uskom korteškom, stranačkom, klijentističkome interesu!</p>
<p>Mi iz medija moramo već sada preventivno žestoko pritisnuti protiv takva provincijalizma, probabilizma, permisivizma; jer europska je karta naša jedina karta, sve ostalo je mrak i propast! </p>
<p>Europa nam daje jasne signale, a pokazuje to i dosadašnjom dobrom voljom i ne malim razumijevanjem za naše »specifičnosti«. Nepopustljiva je kada je riječ o totalnoj »europeizaciji« cjelokupnoga našeg sustava (od ustava do pojedinih zakona), ali da očekuje formalizaciju tih promjena što brže, dok će, što se njene primjene tiče, i dalje zacijelo imati strpljenja s nama.</p>
<p>Jasno, nije posrijedi tu samo »haaško-izbjeglički« sindrom, nego reguliranje, prema europskim zakonima, kompletnog ustroja zemlje, osobito na materijalnom planu (privatizacija, područje nekretnina, bankarstvo), ali i sudstvo, regionalizacija, manjine, mediji...</p>
<p>Američko-europski sukob, valja se bojati, nije prolazne naravi, i Friedman samo zagovara »što se babi snilo«. Amerika je davno shvatila da je već ujedinjenjem Njemačke stekla opasnog ekonomskog rivala, a kamoli ne još udruživanjem Europe. </p>
<p>I zato SAD čini sve što može (i ne samo Bush, sjetimo se kako je Clinton ratovao na trgovačkome planu s Europom) da kanaliziraju Europu, odnosno, da je ostave, pošto poto vezanu uz NATO, kao izgovor za svekoliki tradicionalni američki patronat.</p>
<p>Naravno da euro može propasti, ali proces udruživanja Europe (kako god tekao), jednako jasno već je preobrazio Europu u ekonomskog diva.</p>
<p>A novohrvatska nagađanja o Hrvatskoj kao američkom »euro-tajvanu« mogla bi biti jako opasna. Naravno da možemo postati najpovlaštenija nacija za SAD, i da se kratkoročno to može isplatiti, ali ne možemo služiti američkoj politici i istodobno se natjecati za Europu.</p>
<p>Ulazak u Europsku uniju je rješenje, a sve ostalo moramo sagledati u toj svjetlosti...</p>
<p>Autor je književnik, publicist i novinar.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Razdjelnica »Bi-li Slavstvu ili ka Hrvatstvu«: Goldsteinova povjesnica robuje lažnim mitovima</p>
<p>S onu stranu nepotkupljive »učiteljice života«, stručna je i šira javnost već dobrano upoznata o Goldsteinovim ideološkim eskapadama, te da on nije previše ljubitelj povijesne istine, najmanje činjenica, kako su posebice zaprepašćujuće svjedočiti njegov mentor (Miroslav Brandt) i kolege (Neven Budak i dr.). Nažalost, već površinska raščlamba pokazuje, da se slično ponavlja i u ovoj netom hvaljenoj povjesnici... Niz dalekosežnih biogenetskih nalaza koji se o nama ubrzano objavljuju na prijelomu tisućljeća, sad već jasno dokazuju neslavenski iskon većine južnoslavenskih naroda / Nakon sloma stoljeća i pol vladajućega jezičnog (jugo)slavizma i uspostave političkog kroatizma, što je gotovo na razini pada geocentričnoga i uspostave heliocentričnog sustava, stubokom se mijenjaju spoznaje o etnogenezi Hrvata i uopće hrvatskoj povjesnici. Ne samo što je srušen (južno)slavenski, kao svojedobna obrambena reakcija na germanski rasizam, nego je tako, parafrazirajući akademika Dušana Bilandžića, tisuće slavističko-historiografskih radova preko noći postalo »znanstvenim smećem«</p>
<p>IVAN BIONDIĆ</p>
<p>Glede nedavna velebnog predstavljanja knjige »Hrvatska povijest«, još jednom smo izvješteni o trijumfu Ive Goldsteina – objektivna i nepotkupljiva povjesničara. Naime, knjiga nudi »temeljne etičke stavove, neovisno o ideologiji«, jer je »sve dokumentirano činjenicama« (Ivo Žanić). Ona predstavlja »povijest bez pozlate«, jer autor ne robuje »lažnim mitovima, nego činjenicama« (Zdravko Zima).</p>
<p>Sve u svemu, knjiga je prosuđena »izvrsnom«, tako da Goldstein »nije mijenjao povijest, ali ju je obogatio« (Ivo Banac). S obzirom na to, predsjedniku Republike Hrvatske (Stjepan Mesić) nije preostalo nego da je posebno »preporuči piscima povijesnih udžbenika« (»Mesić se zauzeo za nove udžbenike povijesti«, Vjesnik, 30. travnja i 1. svibnja 2003.).</p>
<p>Međutim, s onu stranu nepotkupljive »učiteljice života«, stručna je i šira javnost već dobrano upoznata o Goldsteinovim ideološkim eskapadama, te da on nije prevelik ljubitelj povijesne istine, najmanje činjenica, kako su posebice zaprepašćujuće svjedočiti njegov mentor (Miroslav Brandt) i kolege (Neven Budak i dr.). </p>
<p>Nažalost, već površinska raščlamba pokazuje, da se slično ponavlja i u ovoj netom hvaljenoj povjesnici, što se napose može dokumentirati glede poglavlja o etnogenezi Hrvata. Svakako, riječ je o važnu području, jer se svaka povijest, pa tako i hrvatska, bavi etnogenezama, što je »nezaobilazan uvodni dio povijesti svakog naroda« (Radoslav Katičić).</p>
<p>Naspram klasičnih (slavensko-karpatska, autohtono-balkanska, gotsko-nordijska, iransko-arijska i dr.), Goldstein ne priklanja uz novije alternativne teorije koje polaze od manjih neslavenskih skupina na čelu južnoslavenskih naroda. </p>
<p>Riječ je o tzv. četničko-slavenskoj etnogenezi Hrvata, gdje se neka vojnička manjina, obično okonjene nomadske čete (četnici) – bilo avarsko-slavenske (Neven Budak), protobugarske (Lujo Margetić) ili franačko-slavenske (Mladen Ančić) – sljubljuje s većinom ratarskih Slavena. Prema tom modelu, smatra Goldstein, iz slavenske većine i primjesa iranskoga etnokulturnog kruga (»vjerojatno negdje na području Kavkaza«), profilirali su se Protohrvati.</p>
<p>Ukratko, u prvim su stoljećima naše ere »Hrvati bili relativno mala skupina nomada ili polunomada«, koja se, pomiješavši se sa slavenskom većinom, selila kroz pricrnomorske stepe, od Kavkaza prema Karpatima i, najzad, do Jadrana. Priklanjajući se tezi da su »na današnji hrvatski teritorij stigla dva seobena vala: u prvome su se selili Slaveni, a nedugo potom, otprilike desetljeće, dva kasnije, za njima su došli i Hrvati«, autor kao dvoji o identifikaciji Hrvata. </p>
<p>Naime, »jesu li Protohrvati bili iranojezično pleme koje se naknadno poslavenilo ili su preci Hrvata već u pradomovini bili Slaveni koji su prihvatili iransko ime – teško će se moći ikad utvrditi«.</p>
<p>Iako uvažava iranske primjese u etnogenezi, autor na drugom mjestu kaže, »ipak izvoditi nacionalni image koji odudara od općeslavenskoga nema nikakve osnove«. S tim u vezi, zasvjedočuje i odrednica Hrvat (»slavenski narod iz južnoslavenske skupine«) u najnovijoj Hrvatskoj enciklopediji (2002.), što je vjerojatno ispisuje Ivo Goldstein.</p>
<p>Međutim, niz dalekosežnih biogenetskih nalaza koji se o nama ubrzano objavljuju na prijelomu tisućljeća, sad već jasno dokazuju neslavenski iskon većine južnoslavenskih naroda. Prve biokemijske nalaze o neslavenskom genotipu u većine od 71 posto Hrvata objavio je Dragan Primorac sa suradnicima u prestižnomu međunarodnom časopisu Science (2000.). </p>
<p>Tako se pokazalo: 45 posto dinarskih Hrvata nosi indoiranske gene s biljegom (Eu-7) iz smjera jugozapadne Azije, a 29 posto pretežno sjevernih panonskih Hrvata pripada slavenskom biljegu (Eu-19) i doselili su se iz središnje Europe. Ostatak Hrvata su deset posto iz zapadnokeltske skupine (Eu-18) i drugi manjinski genotipovi.</p>
<p>Godinu dana kasnije, G. Pasarino i suradnici (Human Immunology 62; Amsterdam, 2001.) izradili su još detaljniju razradbu slavenskog genoma, gdje vrhunski genetičari prvi puta jasno i nedvojbeno navode da za razliku od ostalih Slavena, zbog niskog postotnog udjela slavenskog genoma (samo 23 posto ili manje od četvrtine), Hrvati većinom nisu slavenskog podrijetla.</p>
<p>U svemu tome najšokantnija je upravo činjenica da južni Slaveni zapravo ne postoje, nego su samo heterogeni konglomerat neslavenskih naroda, tako da je genetika »pokopala« južnoslavenski rasizam. </p>
<p>Naime, biogenetika jasno dokazuje da je u stvarnoj srodnosti većine europskih naroda mnogo važnije prirodno geografsko podrijetlo nego sličnosti jezika koji je često novija i naknadna kulturna nadgradnja.</p>
<p>Budući da jezični geni ne postoje, upravo je biogenetika tako nepovratno srušila tzv. jezičnu genetiku koju nam je, kao primijenjena geopolitika, slavistika nametala glede potvrde južnoslavenskog podrijetla (»braća po krvi i mlijeku«).</p>
<p>Sve u svemu, riječ o rezultatima istraživanja, koji su »sto posto znanstveni i ne podliježu nikakvim spekulacijama i legendama«. Prema tome, zaključuje Dragan Primorac, »povijest i antropologija morat će se drukčije postaviti«, jer jednostavno »padaju postulati koji su dugo vladali« (Vjesnik, 7. srpnja 2002.).</p>
<p>S obzirom na to, na temelju tuzemnih i inozemnih istraživanja (posebno biogenetike), naspram ideološke slavističko-jezične (slavizam), nedavno je Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata uspostavilo znanstvenu paradigmu (kroatizam) identifikacije Hrvata u surječju stoljetne nedovršene povijesti Balkana. S tim u vezi, uz posvemašnju medijsku blokadu, izvještene su središnje nacionalne političke, kulturne i znanstvene ustanove.</p>
<p>Nakon sloma stoljeća i pol vladajućeg jezičnog (jugo)slavizma i uspostave političkog kroatizma, što je gotovo na razini pada geocentričnog i uspostave heliocentričnog sustava, stubokom se mijenjaju spoznaje o etnogenezi Hrvata i uopće hrvatskoj povjesnici. Ne samo što je srušen (južno)slavenski, kao svojedobna obrambena reakcija na germanski rasizam, nego je tako, parafrazirajući akademika Dušana Bilandžića, tisuće slavističko-historiografskih radova preko noći postalo »znanstvenim smećem«.</p>
<p>Međutim, na temelju južnoslavenskog rasizma, polazeći od kolonijalnog imperativa »Balkanu se ne možete oduprijeti«, upravo laudator Goldsteinove povjesnice, Ivo Banac u Dubrovniku pokreće »balkanske studije«. Naime, zabacujući nacionalne povjesnice, kako kaže, one bi »trebale značajno pridonijeti pisanju povijesti regije, čemu posebnu pozornost posvećuju mnogi međunarodni i regionalni projekti«.</p>
<p>Naspram te povjesnice prema narudžbi svjetskih moćnika, kroatizam omogućuje da se hrvatska povjesnica motri kao samostalni dio u europskom i svjetskom surječju. </p>
<p>Dakle, posve suprotno predstavnicima vladajuće yu-hrvatske historiografije, koji misle da je hrvatska povijest moguća samo kao odsječak (privjesak) južnoslavenske/zapadnobalkanske (regionalne) historiografije. S tim u vezi, tragom viktor-novakovskog aksioma (svaka je samostalna hrvatska nacionalna država eo ipso ekskluzivna, klerikalna, genocidna i fašistoidna), razotkriva se i background pisanja novije hrvatske povijesti u Haagu.</p>
<p>Upravo je Goldsteinova knjiga, glede toga, gotovo paradigmatska, no to je posebna priča što iziskuje posebnu raščlambu.</p>
<p>Sve u svemu, jer upravo robuje »lažnim mitovima«, da je pisana suprotno »dokumentiranim činjenicama«, glede nacionalne identifikacije, Goldsteinova knjiga ne samo da »mijenja povijest«, nego ona predstavlja pravo nasilje nad poviješću. Tragične su zablude o nacionalnoj identifikaciji upravo dramatično i krvavo obilježile ove prostore.</p>
<p>Zbog svega toga, unatoč autoritetu predsjednika Mesića, teško je Goldsteinovu knjigu preporučiti »za čitanje svima koji razmišljaju i govore o hrvatskoj povijesti«, a još manje može se »preporučiti piscima povijesnih udžbenika«. Danas, kada je napokon znanstveno riješeno pitanje nacionalne identifikacije Hrvata, preostaje ona više od stoljeća politička razdjelnica, poznata kao stekliški Rubikon »Bi-li Slavstvu ili ka Hrvatstvu« (Ante Starčević, 1867.). I to je to majka svih naših pitanja!</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor, dopredsjednik je i glasnogovornik Znanstvenoga društva za proučavanje podrijetla Hrvata.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Ispred Sv. Duha ostavljena tek rođena djevojčica </p>
<p>Novorođenče je u kartonskoj kutiji pronašla majka petero djece, Olga Tkalčec oko 1.15 sati u noći na srijedu / Kroz prozor sam čula plač, ispričala je Tkalčec koja je najvjerojatnije vidjela i automobil kojim je djevojčica dovezena / »Ipak je dijete ostavljeno na mjestu gdje se o njemu netko može pobrinuti, pa mislim da majka ipak nije nebrižna osoba. Utvrdili smo da je djevojčica rođena samo nekoliko sati prije no što je ostavljena, jer je na uredno odrezanoj pupkovini bilo nekoliko kapljica krvi«, kazala je Voditeljica Neonatalnog odjela, Branka Koprčina</p>
<p>Ispred Bolnice Sveti Duh u noći na srijedu netko je u kartonskoj kutiji ostavio tek rođenu djevojčicu, koju je u 1,15 sati pronašla i u bolnicu donijela susjeda Olga Tkalčec. Djevojčica je zdrava, rođena na vrijeme, teška 3150 grama i duga 50 centimetara, sad je zbrinuta na Neonatalnom odjelu i dobro je.</p>
<p>Susjeda koja je pronašla dijete, rekla nam je kako je kroz prozor čula plač a vidjela je i automobil, najvjerojatnije onaj kojim je djevojčica dovezena.</p>
<p> »Probudila sam sina, zajedno smo izašli i tamo u žardinijeri vidjeli smo kutiju i u njoj djevojčicu. Odmah smo je unijeli u bolnicu, a doktori su je preuzeli«, rekla nam je uzbuđena Olga Tkalčec, inače majka petero djece.</p>
<p> Voditeljica Neonatalnog odjela, Branka Koprčina, rekla nam je da je djevojčica bila pothlađena, s temperaturom od 35 stupnjeva Celzija. »Odmah smo je stavili na stolić za zagrijavanje i obavili pregled. Bila je u plitkoj kartonskoj kutiji i imala je štramplice, pa iako je tako nebrižno ostavljena, bila je brižno odjevena«, rekla je Branka Koprčina, dodavši da ne možemo znati što je snašlo majku da svoje novorođenče tako ostavi. Možda se majka ipak predomisli i dođe po svoju lijepu djevojčicu«, kazala je dr. Koprčina, pokazujući nam narukvicu s brojem koja se inače stavlja nakon poroda i djetetu i majci. Nažalost, narukvica s brojem 320 nije na majčinoj ruci.</p>
<p> »Ipak je dijete ostavljeno na mjestu gdje se o njemu netko može pobrinuti, pa mislim da majka ipak nije nebrižna osoba. Utvrdili smo da je djevojčica rođena samo nekoliko sati prije no što je ostavljena, jer je na uredno odrezanoj pupkovini bilo nekoliko kapljica krvi«, nastavila je voditeljica Neonatalnog odjela. Dodala je kako je najvjerojatnije riječ o nekontroliranoj trudnoći, odnosno o tome da majka tijekom trudnoće nije obavljala ginekološke preglede.</p>
<p> O događaju je obaviještena i socijalna radnica bolnice, a djevojčica će, ako se majka ne pojavi, biti smještena u dom za nezbrinutu djecu na Vrhovcu ili u Nazorovoj ulici. Sestre ginekološkog odjela ne sjećaju se kada se posljednji put dogodilo tako nešto, a jedna nam je rekla kako u zadnjih 25 godina nije bilo ni jednoga takvog slučaja u toj bolnici.</p>
<p> Policija je pak nakon poziva i utvrđivanja činjenica uzela i odjeću i kartonsku kutiju u kojoj je djevojčica nađena. Pokušat će utvrditi identitet majke.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otkazan koncert Rolling Stonesa</p>
<p>Koncert britanske grupe The Rolling Stones, koji je najavljivan od prošle godine, ipak se neće održati. Trebao se održati 4. kolovoza, no otkazan je.</p>
<p> »Nakon višemjesečnih pregovora u vezi s održavanjem koncerta, iz londonskog ureda Ruperta Loewensteina, predstavnika menedžmenta grupe, stigla je obavijest da Rolling Stonesi ove godine ipak neće nastupiti u Zagrebu, kako je bilo najavljivano«, stoji u priopćenju Kajde, organizatora koncerta. Unatoč činjenici da Zagreb nikad nije bio na službenom rasporedu europske turneje Stonesa, Kajda je, naime, prodavala rezervacije i vaučere za karte još od siječnja. </p>
<p>Oni koji su uplatili rezervaciju ulaznica putem internetske stranice Kajde ili su vaučerom obavili uplatu na prodajnim mjestima, mogu zatražiti povrat uplaćenog iznosa ili odabrati ulaznicu za neki od ostalih koncerata koje organizira Kajda. Također, ako žele, do 21. svibnja mogu zamijeniti ulaznice za koncert Rolling Stonesa što će se 18. lipnja održati u Beču ili za onaj 27. srpnja u Pragu.</p>
<p>No u Hrvatskom društvu skladatelja – Zaštiti autorskih muzičkih prava (HDS- ZAMP) kažu kako organizatori koncerta – Udruga Kajda i slovenska tvrtka Vinyl – nisu ni jednom radi koncerta stupili uvezu sa ZAMP-om. »Odobrenje za održavanje koncerta dobili bi, da su nam dostavili bankovne garancije da će autorska naknada za taj koncert biti plaćena, te da su riješili već postojeća dugovanja prema nama«, rekla je Marina Ferić iz ZAMP-ova Ureda za odnose s javnošću. Kajda duguje ZAMP-u 463.070,52 kune, podsjeća Marina Ferić. Uz to, vlasnik Vinyla, Marijan Crnarić, koji je organizirao koncert Stonesa 1998. godine, oštetio je Grad Zagreb jer nije platio porez, a Dubrovačku banku i ZAMP za iznos od nekoliko milijuna kuna. </p>
<p>»Nisu nesporazumi sa ZAMP-om utjecali na otkazivanje koncerta. Istina je da dug prema njemu postoji, ali Kajda to već rješava, dogovorom«, rekao je Igor Aničić iz Kajde. Dodao je da Kajda neće vraćati kamate zarađene zahvaljujući novcu uplaćenom putem internetskih rezervacija. »Kajda nije banka«, rekao je. </p>
<p>Zagrebačka publika nije jedina koja će ostati prikraćenom za nastup Rolling Stonesa. Već je otkazan i koncert u Beogradu koji je bio najavljivan za 2. kolovoza. Vijest o tome prenijeli su brojni svjetski mediji, povezujući to s nedavnim ubojstvom premijera Zorana Đinđića. </p>
<p>Denis Vukoja, Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Maturanti organizatori norijade</p>
<p>Zagrebački će maturanti, ove godine na Dan maturanata, 23. svibnja, prvi put sami organizirati proslavu završetka srednjoškolskog obrazovanja, tzv. norijadu. Grad će biti samo suorganizator, a o detaljima programa koji će se održati na Trgu bana Jelačića i na Jarunu, Gradski će ured za obrazovanje izvijestiti na konefernciji za novinare u ponedjeljak. </p>
<p>Policija će osiguravati kretanje maturanata od centra prema Jarunu i cijeli tijek proslave, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare načelnik Odjela za osiguranje Policijske uprave zagrebačke Zlatko Đukić.</p>
<p>Predstavnici maturanata zajedno s ravnateljima i gradom, naime, još uvijek dogovaraju detalje proslave, ali je sigurno da će se svi okupiti na Trgu bana Jelačića, odakle će u povorci Savskom cestom krenuti na središnju proslavu na Jarun. Za sada se zna, da će maturanti na Trg sa sobom nositi brašno i rižu, koje će, umjesto da ga tradicionalno bacaju po prolaznicima, ovaj put darovati Caritasu. Time će ovogodišnja norijada dijelom prerasti u humanijadu. </p>
<p>Kako će u povorci biti barem sedam tisuća maturanata, policija će po potrebi zaustavljati i propuštati promet, te poduzeti sve kako ne bi došlo do vandalizma i narušavanja javnog reda i mira, najavljuju još iz Policijske uprave. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Vladimir Velnić: Žrtva sam nečijih političkih apetita</p>
<p>»Otkako me je Gradsko poglavarstvo predložilo na mjesto predsjednika Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ), izložen sam mnogobrojnim pritiscima, političkim ucjenama, pa čak i anonimnim prijetnjama«, izjavio je u srijedu na svojoj konferenciji za novinare SDP-ov potpredsjednik Gradske skupštine Vladimir Velnić.</p>
<p>Iako nije htio reći o kakvim se prijetnjama i ucjenama konkretno radi, Velnić je to povezao s »nečijim političkim apetitima na ovu funkciju«. »Još nisam odlučio hoću li sve prijaviti policiji, a zasad sam o tome obavijestio samo predsjednika Gradske organizacije SDP-a Milana Bandića«, kazao je.</p>
<p>Velnić je rekao i da se o njemu u nekim medijima šire »laži, neistine i poluistine«. »Nisam svetac, prije 25 godina proveo sam godinu dana i u zatvoru«, tvrdi. No s indignacijom, kaže, odbacuje objede i etikete prema kojima je on »penzionerska moralna nakaza koju je Bandić instalirao u bezbroj gradskih struktura u kojima se premeće gradski novac«.</p>
<p> Rekao je kako ne odustaje od kandidature na mjesto predsjednika Turističke zajednice.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Žagar: čekamo podršku SDP-a za Mesićevu smjenu</p>
<p>Smjenu našeg Poglavarstva i pročelnika Zavoda za planiranje Miljenka Mesića zatražili smo isključivo jer mislimo da se on nije smio fizički obračunavati s poduzetnikom Zdravkom Mamićem. Sve drugo su insinuacije - izvijestio je u srijedu predsjednik Gradske organizacije HNS-a, Mislav Žagar. Na konferenciji je najavljeno kako od SDP-a na izvanrednoj sjednici Skupštine ova stranka očekuje podršku u vezi sa smjenom Miljenka Mesića. »Tražimo poštovanje koalicijskog sporazuma u kojim stoji da će SDP podržati imenovanje HNS-ovih kandidata u Poglavarstvo i obrnuto. Ipak, žao mi je što SDP ponovno pokušava izazvati krizu gradske vlasti i što se Bandić oglušuje na pozive za sastanak«, rekao je Žagar.</p>
<p>Gradska organizacija ove stranke, kako je rečeno, »odbacuje svaku sumnju da je postupak smjene pročelnika Mesića u bilo kakvoj vezi s izdavanjem dozvole za gradnju objekta Zdravka Mamića«. Član Poglavarstva, Srećko Ferenčak ponovio je kako je u konkretnom slučaju riječ o samo 300 četvornih metara gradskog zemljišta te da načelna suglasnost ne znači da se time stječe pravo na zemljište ili pravo na gradnju. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dozvole za izgradnju vrtića u Matoševoj 7 više ne vrijede</p>
<p>Suglasnost smo izdali još 1999. godine, ali kako radovi nisu počeli u roku od dvije godine ona više ne vrijedi. Postupak treba obnoviti, no iz Gradskog ureda za izgradnju nisu nam se javili s tim u vezi, rekao je Silvije Novak, zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode / Kako se uopće mogao dogoditi pokušaj da takva kuća u staroj gradskoj jezgri postane vrtić?</p>
<p>Lokacijska i građevinska dozvola za izgradnju nove zgrade za dječji vrtić Tatjane marinić u Matoševoj 7 - gdje bi preselio iz Demetrove 9 u koju, prema najavama, useljava atelje slikara i grafičara Ede Murtića - više ne vrijede. Saznajemo to od Silvija Novaka, zamjenika pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Suglasnost koju je taj Zavod dao za izdavanje potrebnih dozvola prestala je, naime, vrijediti 2001. godine. »Suglasnost smo izdali još 1999. godine, ali kako radovi nisu počeli u roku od dvije godine ona više ne vrijedi. Postupak treba obnoviti, no iz Gradskog ureda za izgradnju nisu nam se javili s tim u vezi«, kaže Novak. </p>
<p>Ravnateljica Dječjeg vrtića Tatjane Marinić, Marija Filipović rekla je kako za izgradnju postoje lokacijska i građevinska dozvola i projekt, te da je Gradski ured za prosvjetu zatražio rebalans proračuna za izgradnju. </p>
<p> U dopisu, međutim, koji je Gradski ured za izgradnju uputio Gradskom uredu za prosvjetu, a ovaj ravnateljici Filipović, stoji: »Objekt u Matoševoj 7 upisan je u registar spomenika kulture kao objekt prve kategorije ali je zbog izrazito lošeg građevinskog stanja pokrenut postupak dobivanja lokacijske i građevinske dozvole da se izgradi novi objekt, ali kao faksimil starog«.</p>
<p> »Kuća zahtijeva radikalan zahvat jer je statički u jako lošem stanju, no to ne znači njeno rušenje već to, da bi se neki dijelovi nanovo zazidali ali istovjetno originalu«, objašnjava Novak. </p>
<p>»Kuća u Matoševoj 7 pripada malobrojnim ostacima građanskih kuća na Gornjem gradu, koje se po tipu ne razlikuju puno od srednjovjekovnih, i kao takva jako nam je značajna. Njena nadogradnja nije moguća. U Zavodu zahtijevamo da ostanu sačuvane stare stropne grede, nadsvođeni podrum, dimenzije prozorskih okvira te stolarija prilagođena izvornom obliku«, objašnjava Novak. </p>
<p>Kuća je prazna već pet godina, a prije su u njoj bili stanari. U vlasništvu je grada. Zavod je prije nekoliko godina, neovisno o njenoj budućoj namjeni, pokrenuo konzervatorske radove kako bi se utvrdilo njeno stanje.</p>
<p>Postavlja se pitanje je li ta kuća uz takve striktne zahtjeve u obnovi, ali i lokacijom, primjerena za vrtić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nakon požara u Munji - ništa zabrinjavajuće </p>
<p>U uzorcima uzetim iz opožarenog skladišta tvrtke Munja koje je iznajmila tvrtke Kemis, nije nađeno ništa zabrinjavajuće za zdravlje ljudi. »Nisu nađeni ni opasni dioksini, na koje su uzorci posebno analizirani«, rekao nam je u srijedu Dinko Puntarić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. Taj je zavod nakon požara koji je izbio u skladištu tvrtke Kemis na Žitnjaku u ranim jutarnjim satima 29. travnja, bio zadužen za analizu uzoraka. Analiza je napravljena u najavljenom roku od 15 dana.</p>
<p>Bojazan od dioksina u zraku izrazio je nakon požara ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju, Franjo Plavšić, jer je, kako je rekao, toga otrovnoga kemijskog spoja bilo pri požaru u Putu.</p>
<p>Ipak, teško je reći da nalaz uistinu znači kako dioksini nisu otišli u atmosferu, jer što je doista otišlo u nju, najbolje bi pokazala analiza uzoraka zraka uzetih tijekom samoga požara. Predstavnici tvrtke Kemis i Munje, međutim, o požaru nisu obavijestili inspekciju Ministarstva zaštite okoliša, iako su to bili dužni učiniti, jer je godio opasni otpad. Ministarstvo je protiv Kemisa podnijelo prekršajnu prijavu zato što je bez dozvole skladištio opasni otpad. Za to bi, međutim, mogao biti kažnjen sa samo 50 do 80 tisuća kuna. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Stanovnici Jaruna peticijom protiv benzinske stanice </p>
<p>Stanovnici Jaruna u srijedu su ponovno počeli potpisivati peticiju protiv izgradnje benzinske postaje na Horvaćanskoj cesti. Oni su i prije tri godine, kada je počela izgradnja te postaje potpisivali peticiju te skupili 1150 potpisa, a Grad je nakon toga obećao da će investitoru, Marimpexu, ponuditi zamjensku lokaciju. Međutim, to se nije dogodilo pa je Stjepan Marović, vlasnik Marimpexa, nastavio gradnju u Horvaćanskoj. Najveći je problem, tvrde stanovnici, što se ispod zemlje gdje će biti smještene cisterne s gorivom, nalazi toplovod. »Što će biti ako cijev pukne, tko će onda kopati«, pitaju stanari. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Dino Dvornik ostao bez vozačke dozvole</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Prometna policija PU zagrebačke zaustavila je u noći na srijedu žuti renault megane kojim je upravljao naš poznati glazbenik Dino Dvornik, te mu privremeno oduzela vozačku dozvolu zbog sumnje da je vozio u alkoholiziranom stanju. Informacija nije službeno potvrđena u policijskoj upravi, no njezinu istinitost nam je potvrdio Dino Dvornik. </p>
<p>»Istina je da me je policija zaustavila oko 3.30 sati, ali nije točno da sam bio pijan. Nisam se htio ni alkotestirati jer inače ne pristajem na takve stvari. Odmah sam im rekao da neću puhati i da mi dozvolu mogu odmah oduzeti ako sumnjaju da sam pijan«, rekao je Dino priznajući da mu je policija oduzela vozačku, te ga zamolila da se za nekoliko dana javi u stanicu prometne policije u Heinzelovoj ulici.</p>
<p> »Nije mi jasno zašto su me zaustavili jer ni po čemu nisam bio sumnjiv, a nije bio niti vikend. Policija ne bi trebala biti bauk i zaustavljati ljude na cesti bez povoda. Isto tako sam mogao nekoga voziti u bolnicu kao hitan slučaj«, opravdava se Dino.</p>
<p>Neslužbeno smo saznali da je poznatog pjevača policija zaustavila zbog preglasne glazbe iz njegova kabrioleta što doista dovodi u pitanje opravdanost policijskih postupaka. Međutim, Dino priznaje da su se prema njemu policajci odnosili korektno. </p>
<p>»Policiji dajem ocjenu pet za ponašanje jer su doista bili vrlo pristojni«, zaključuje Dino. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Splitski festival na Prokurativama vraća se korijenima </p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> - Splitski skladatelj Zdenko Runjić u ime tvrtke Skalinada i gradonačelnik Splita Slobodan Beroš potpisali su u srijedu ugovor o organizaciji 43. splitskog festivala »Split 2003.«, lakonotne manifestacije koja će se od 4. do 6. srpnja održati na Prokurativama. Time se nakon punih deset godina gase Runjićeve Melodije hrvatskog Jadrana, a Split dobiva samo jedan ljetni festival zabavne glazbe. </p>
<p>Ugovor vrijedi za ovu i slijedeću godinu, a nakon svečanog potpisivanja Runjić je istaknuo kako je organizacija festivala na Prokurativama veliki izazov ne samo za njega kao skladatelja i umjetnika, već i za Grad s kojim će, nada se, ostvariti kvalitetnu suradnju. </p>
<p>Za sudjelovanje na Splitu 2003. Runjić je zaprimio više od 300 skladbi, a tijekom ovogodišnjih trodnevnih festivalskih događanja na pozornici bit će zastupljene suvremeni autori i izvođači, debitanti koji tek trebaju postati zvijezde, ali i već prokušana imena hrvatske glazbene estrade. </p>
<p>»U kvalitativnom smislu vraćamo se korijenima splitskog festivala! Ovo je prijelazni festival i nadam se da će Splićani i njihovi gosti biti zadovoljni ponuđenim repertoarom«, kazao je Runjić, koji je tijekom više od četiri desetljeća postojanja festivala na Prokurativama ostvario zvjezdane skladateljske trenutke. </p>
<p>Gradonačelnik Beroš napomenuo je kako Split ima potencijala za nekoliko glazbenih festivala, ali je uvjeren da će Runjićeva organizacija ovogodišnje priredbe biti vrhunska i nezaboravna. </p>
<p>Splitsko poglavarstvo u festival neće ulagati nikakva novčana sredstva, a u fešti će participirati ustupanjem prostora i financiranjem popratnih sadržaja, kako bi strani i domaći gosti uživali u vrhunskoj glazbeno-turističkoj ponudi koja ih čeka u Splitu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Eminem u ratu s Mariah Carey</p>
<p>LOS ANGELES, 14. svibnja</p>
<p> – Američka rap zvijezda Eminem navodno je zaprijetio pop pjevačici Mariah Carey da će je ismijati u svom novom singlu, nakon što ga je uznemirila pjesma o njihovoj prošlogodišnjoj ljubavnoj vezi koju je pop pjevačica objavila na svom novom albumu »Charmbracelet«. Naime, kontroverzni glazbenik namjerava objaviti pjesmu u koju će uvrstiti i nekoliko ljubavnih poruka na telefonskoj sekretarici koje mu je Carey ostavila dok su bili zaljubljeni. </p>
<p>Na porukama pjevačica zavidna glasa navodno govori kao beba, te poznatog rapera naziva raznim imenima i daje mu različite komplimente. Suradnici slavne pjevačice najavili su tužbu ukoliko materijal sa sekretarice izađe u javnost, no poznavajući Eminema mogu biti uvjereni da će to on zaista i učiniti, a njima ne preostaje ništa drugo nego da se sa »zločestim« Eminemom upuste u sudsku bitku.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Priveden poremećeni obožavatelj Sandre Bullock</p>
<p>LOS ANGELES, 14. svibnja</p>
<p> – Holivudska zvijezda Sandra Bullock, po mnogim magazinima jedna od najljepših žena na svijetu, podnijela je u petak zahtjev sudu u Los Angelesu kojim traži da se stanovitom Thomasu Jamesu Weldon zabrani kretanje u njenoj blizini. Naime, Weldon je zvijezdu romantičnih komedija pratio više od godinu dana uzrokujući joj psihičke i emotivne probleme. </p>
<p>Utvrđeno je da je tridesetčetverogodišnji Weldon, kojemu je dijagnosticirana paranoidna shizofrenija, pratio poznatu glumicu kroz tri američke države, od Kalifornije, preko Teksasa do Južne Karoline ne bi li je nagovorio na ljubavnu vezu. Da situacija bude ozbiljnija poremećeni Weldon je uznemiravao glumicu i njenu obitelj, te agenta i producente šaljući brojne faksove, e-mail poruke i ostavljajući poruke na telefonskoj sekretarici. </p>
<p>»Rekla si u People magazinu da ćeš uzeti slobodnu godinu i malo se odmoriti. Kad je gotov odmor? Želim te ovdje kako bi se mogli zabavljati«, glasi jedna faks poruka poslana još u studenom prošle godine. </p>
<p>Uglavnom, sve poruke su bile istog sadržaja i Weldon u njima traži novac i intimu s poznatom glumicom, što je sucu bilo dovoljno da Weldonu naredi kako ne smije kontaktirati sa zvijezdom romantičnih filmova, te joj se približavati na udaljenost manju od 200 yarda do 6. lipnja kad je zakazano prvo saslušanje.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Predstavljena nova novčanica od dvadeset dolara</p>
<p>WASHINGTON, 14. svibnja </p>
<p> - Američki Ured za novac predstavio je u utorak novi izgled novčanice od 20 dolara s poboljšanim zaštitnim svojstvima, prvu u seriji novih dolarskih novčanica zamišljenih kako bi ih bilo teže krivotvoriti digitalnim uređajima.</p>
<p> Predstavljajući novu novčanicu od 20 dolara američki ministar financija John Snow je rekao kako će novi oblik pomoći da američka valuta ostane »svjetski simbol sigurnosti i nepovredivosti« zaštićujući je od krivotvorenja i omogućujući lakše da ljudi potvrde njezinu autentičnost.</p>
<p> Sjedinjene Države planiraju svakih 7 do 10 godina uvoditi novi izgled američke valute kako bi ostale ispred krivotvoritelja koji su razvili nova digitalna sredstva za krivotvorenje dolarskih novčanica od kraja 1990. kada su napravljene izmjene izgleda američke valute, rekao je Snow.</p>
<p>Nove novčanice od 20 dolara, koja će biti uvedena u promet na jesen ove godine imsju mnogo novih svojstava i poboljšanja: pozadinske boje, zelenu, breskvinu i plavu, vodeni žig, sigurnosnu nit, tintu koja mijenja boju i mikrotisak.</p>
<p> Nova izrada novčanice od 20 dolara je prvi u seriji američkih napora suprotstavljanja digitalnim tehnikama koje su razvili krivotvoritelji kako bi krivotvorili američku valutu.</p>
<p> Novčanice će po vanjskom izgledu ostati uglavnom jednake starima. Bit će istih dimenzija i na njima će biti isti, ali uvećani, portreti i povijesne slike.</p>
<p> Ured za novac najavio je da će novu novčanicu od 20 dolara 2004. slijediti novčanica od 50 dolara, a 2005. novčanica od 100 dolara i da će za različite apoene biti upotrijebljene različite pozadinske boje. Preoblikovanje novčanica od 10 i 5 dolara se razmatra, a za apoene od 2 i 1 dolar nije planirano.</p>
<p> Sve novčanice stare izrade ostat će vrijediti i nakon uvođenja novoga novca.</p>
<p> Američka vlada će započeti i svjetsku kampanju da bi najavila dolazak novih novčanica i pomogla ljudima da iskoriste nova zaštitna svojstva.</p>
<p> Prema procjenama trenutno je u svijetu od ukupnog novca u opticaju između 0,01 i 0,02 posto krivotvorenog novca, ili jedna do dvije novčanice na svakih deset tisuća.</p>
<p> Nova izrada novčanica pomoći će da proizvođači novca zadrže prednost pred krivotvoriteljima koji se sve više služe digitalnim metodama, budući da napredak tehnologije čini digitalno krivotvorenje lakšim i jeftinijim.</p>
<p> U 1995. je manje od 1 posto krivotvorenih novčanica otkrivenih u Sjedinjenim Državama bilo proizvedeno digitalno, dok je 2002. brojka narasla na 40 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Astronomima ponestalo Zeusovih ljubavnica za Jupiterove mjesece</p>
<p>PARIZ, 14. svibnja</p>
<p> - Još 23 nova satelita otkrivena su oko Jupitera, čime je broj mjeseci najvećega planeta Sunčeva sustava porastao na zapanjujući broj: njih šezdeset</p>
<p>Novootkrivena 23 satelita sitni su svemirski objekti promjera od dva do osam kilometara, što ih čini najmanjim mjesecima ikad otkrivenim sa Zemlje.</p>
<p>Njihovi otkrivači, Scott Sheppard i David Jewitt iz Astronomskog instituta sveučilišta Havaja, već su i ranije zabilježili više jupiterskih mjeseci.</p>
<p>Novootkriveni sateliti kreću se po nagnutim i nepravilnim orbitama što navodi na zaključak da su to pojedinačna svemirska tijela što su lutala svemirom dok prije više milijardi godina nisu privučena u Jupiterov gravitacijski zagrljaj iz kojega se više nisu izvukla.</p>
<p>Jupiter sada ima 52 takva »neredovita« mjeseca, prema popisu koji se u četvrtak objavljuje u britanskom časopisu Nature. Nasuprot njima, Jupiter ima i osam redovitih satelita, za koje se vjeruje da su se zgusnuli iz istog oblaka plina i prašine od kojega je nastao i njihov planet roditelj i koji kruže oko planeta u urednim ekvatorijalnim orbitama.</p>
<p>Ovim otkrićem Jupiter se potvrdio kao planet s najviše satelita. Plinoviti div sam drži gotovo pola od ukupno 128 poznatih mjeseci oko planeta u Sunčevu sustavu. Najbliži su mu konkurenti Saturn, kojemu su dosad otkrili 31 mjesec, a za njim slijede Uran s 21 i Neptun s jedanaest.</p>
<p>Otkriće pokazuje da jaki teleskopi u kombinaciji s modernim računalima mogu otkriti i sićušna svemirska tijela u nepravilnim orbitama.</p>
<p>Astronom Douglas Hamilton vjeruje da će Jupiter »u doglednoj budućnosti vjerojatno dominirati popisom mjeseci« dijelom zato jer je bliži Suncu no drugi, pa njegovi mjeseci reflektiraju više svjetlosti.</p>
<p>Velik porast broja Jupitrovih satelita otežava posao Međunarodnoj astronomskoj uniji u Parizu koja ocjenjuje dojave astronoma i njihovim nalazima dodjeljuje imena. </p>
<p>Nomenklatura Jupiterovih mjeseci temelji se na tradiciji koja je počela još 1613. godine kada su nizozemski astronomi Johannes Kepler i Simon Marius pomislili kako bi Jupiterove mjesece bilo zgodno nazvati imenima brojnih Zeusovih ljubavnica. Budući da je vrhovni grčki bog Zeus - u latinskom panteonu Jupiter - imao dug popis ljubavnih osvajanja, mjesece se stoljećima moglo krstiti njihovim imenima dok ih se postupno otkrivalo. Ali u novije su vrijeme deseci novih mjeseci dodani na popis. </p>
<p>Međunarodna astronomska unija morala je dakle izaći iz okvira Zeusova privatnog telefonskog imenika i novim mjesecima davati imena djece i rođaka njegovih ljubavnica.</p>
<p>Posljednji je veliki dodatak bio u prosincu 2002. godine, kada ih je na popis dodano jedanaest, među kojima i Temisto, ljubomorna djecoubojica koja je zabunom ubila vlastitu djecu, Tajgeta, lijepa djevica, jedna od Plejada koja se ubila rodivši nakon silovanja Lakedemona, otkrivača Sparte, te Harpalika, djevojka koja se bavila lovom i ratovanjem i trčala brže od konja. </p>
<p>(AFP, db)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>»Fanfan la Tulipe« – lošije od originala</p>
<p>Francuskim filmom o junaku La Tulipe počeo najveći svjetski filmski festival / Teško da se francuski remake može oduprijeti tiražnim, glamouroznim i tehnički savršenim američkim nastavcima poput »Matrixa«, posebno očekivanoga filmskog događaja festivala</p>
<p>CANNES, 14. svibnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Francuskom filmu »Fanfan la Tulipe« u režiji Gerarda Krawczyka pripala je čast da izvan konkurencije otvori ovogodišnji filmski festival u Cannesu u srijedu na večer. No već istoga dana prije podne novinari su imali prilike vidjeti spomenuti film na posebnoj radnoj projekciji. </p>
<p>Na žalost, očekivane reakcije nije bilo s obzirom da se radi o vrlo plošnom, dugačkom i mnogo slabijem remakeu od originala snimljenog prije 50 godina. U ožujku 1952. glasoviti francuski redatelj i scenarist Christian-Jaque snimio je svoju famoznu crno-bijelu verziju filma »Fanfan la Tulipe« s Gerardom Philipeom i Ginom Lollobrigidom u glavnim ulogama. Film je za ono vrijeme postigao fantastičan uspjeh s više od šest milijuna i sedamsto tisuća kino gledatelja i postao jedna od kultnih oznaka francuske kinematografije.</p>
<p> Bilo je dakle očekivati da će se u današnja moderna vremena netko prihvatiti toga odgovornog izazova i pokušati ponoviti slavu svojih prethodnika. To su učinili producenti Jean Cosmos i Luc Besson, koji je poznat i kao redatelj i scenarist, a u ovom projektu je bio producent i koscenarist. Njihova verzija je dakako mnogo ciničnija s odmakom prema sadašnjosti i nekim novim odnosima, današnjim kriterijima rata i političkih prestrojavanja, ali su pokušali zadržati francuski ponos poviješću i posebno junakom koji je iz stvarnog lika prerastao u legendu o kojoj se pjevaju pjesme, izmišljaju bajke i, evo, snimaju filmovi. </p>
<p>Na žalost, Francuzi ma koliko se trudili da budu duhoviti, moderni u smislu žanra avanturističkog filma i akcije, zadržali su se u maniri klasičnog kostimiranog europskog filma, koji je predugačak, s obiljem stereotipnih dijaloga, klišeiziranim likovima junaka i ponešto patetike, koja je više odmagala nego pomagala cijelom projektu. Najbolji dijelovi filma su upravo ironija i cinizam prema vlastitoj povijesti, koji se tu i tamo provlače da bi se istaknuo glavni lik, junački i nepobjedivi La Tulipe i naglasila melodrama ljubavne priče između njega i ciganske djevojke.</p>
<p> Glavni glumci Vincent Perez i Penelope Cruz dakako nisu Gerard Philipe i Gina Lollobrigida, ali sasvim solidno odgovaraju danom im zadatku; Perez kao neka vrsta moderne verzije Alaina Delona, a Penelope Cruz kao trenutno najatraktivnija europska zvijezda na privremenom radu u američkoj kinematografiji. Tako i ne čudi da je na konferenciji za novinare ona bila glavna zvijezda kojoj je upućivano mnoštvo pitanja, gotovo ne toliko o filmu koliko o njoj samoj, između ostalog i ono najvažnije – zašto Tom Cruise nije s njom na otvorenju canneskog festivala. Njezin odgovor je bio da je, na žalost, Tom zaposlen završnim snimanjem filma o samurajima i da nije mogao doći, premda je to želio. </p>
<p>Početak festivala projekcijom francuskoga filma nije se pokazao najsretnijim rješenjem kao ni prije nekoliko godina, kada je festival otvoren s »Vatelom« i Gerardom Depardieom u glavnoj ulozi. Unatoč svoj pretencioznosti i pompoznosti čini se da Francuzi ipak neće moći konkurirati američkoj komercijalnoj kinematografiji, posebno ne ove godine kada se već drugoga dana, u četvrtak, s nestrpljenjem očekuje drugi dio »Matrixa«, koji izaziva najveće zanimanje svih na festivalu. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Protiv ponižavanja umjetnika i kulture</p>
<p>Glumci zahtijevaju da se hitno izmijeni Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, / Također traže izmjenu uvjeta vezanih za stjecanje prava na mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Sudionici ovogodišnjeg 10. festivala glumca, što će tradicionalno održava u Županji, Vinkovcima, Vukovaru i Iloku, na čelu s njegovim predsjednikom Zvonimirom Torjancem odaslali su pismo podrške tribini »Zašto su kažnjeni samostalni umjetnici«. Tribina je bila priređena u srijedu na večer u zagrebačkom KIC-u u organizaciji »Kordinacije umjetničkih strukovnih udruga u kulturi«. </p>
<p>Taj je skup u KIC-u sazvan radi novog Zakona o doprinosima kojima je samostalnim umjetnicima koeficijent za izračun doprinosa znatno smanjen, što će značiti da će mirovina »slobodnjaka« nakon ostvarenoga punog staža iznositi oko 840 kuna. S obzirom na to da unatoč brojnim dopisima strukovnih organizacija, iz Ministarstva kulture nisu dobili ni jedan odgovor, organizatori najavljuju prosvjede sljedećih mjeseci na kojima će upozoravati na svoj ugroženi status. </p>
<p>U pismu glumaca i članova Hrvatskog društva dramskih umjetnika među ostalim stoji: »I dok smo mi svojom dušom i tijelom, zadnjim atomima svoje snage usmjereni na kreativni čin i kulturnu dobrobit naše zemlje, zaštićeni administratori i nekulturni moćnici, u hladovini svojih bešćutnih ureda, donesoše zakon kojim se budućnost i umirovljenički dani slobodnih umjetnika žele svesti na ponižavajućih 840 kuna mirovine. Zar je to nagrada hrabrim slobodnim umjetnicima koji odlučiše djelovati na tzv. slobodnom tržištu, koje gotovo da i ne postoji u nas.« </p>
<p>Ogorčeni dramski umjetnici poručuju: »Prosvjedujemo protiv ovog bezumnog čina i zahtijevamo od odgovornih administratora hitnu izmjenu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, te izmjenu Pravilnika o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.«</p>
<p>Sudionici Festivala glumca u Vinkovcima upućuju apel hrvatskoj javnosti da se »već jednom prekine sustavno ponižavanje hrvatskih umjetnika i hrvatske kulture. Hrvatsko kazalište i hrvatska kultura za nas je iznad i izvan svih partikularnih političkih interesa«.</p>
<p>Umjetnici također apeliraju na sve intelektualce, građansku javnost i njihovu publiku da stvore nužan pritisak na administrativne centre moći kako bi se konačno stalo na kraj nepotrebna rata s kulturnjacima Hrvatske.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Uspjah video kluba »Faust« </p>
<p>Natjecanje je okupilo oko tisuću učenika, mentora i članova prosudbenih komisija iz svih županija </p>
<p>ŠIBENIK, 14. svibnja</p>
<p> – U hotelskom naselju Solaris, u hotelu Millenium club, upravo se održava natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola iz svih hrvatskih županija – Lidrano, koje je ove godine okupilo oko tisuću učenika, mentora i članova prosudbenih komisija. Pokrovitelj manifestacije u kojoj se učenici natječu u literarnom, dramskom i novinarskom stvaralaštvu je Ministarstvo kulture, u čije je ime sudionike državnog natjecanja pozdravila Mirela Barbaša -Šikić.</p>
<p> U ime grada Šibenika, kao domaćina, pozdravne riječi na svečanosti otvorenja natjecanja za srednje, a potom i za osnovne škole, sudionicima natjecanja uputili su Božidar Baus, pročelnik Gradskog odjela za kulturu, i Dijana Gović, pročelnica Županijskog odjela za kulturu.</p>
<p> Učenici šibenskih osnovnih škola »Juraj Šižgorić« i »Faust Vrančić« priredili su zanimljiv program. Sve simpatije sudionika Lidrana pobrali su pjevački zbor »Juraj Šižgorić«, mandolinski orkestar Osnovne škole iz Drniša te učenici škole »Faust Vrančić«, točnije, članovi video kluba »Faust« koji su na atraktivan način video projekcijom predstavili Šibenik, njegovu prošlost i sadašnjost. Članovi kluba dobili su priliku da budu službeni snimatelji svih programa Lidrana.</p>
<p>Inače, svaki dio natjecanja popraćen je održavanjem okruglih stolova, a učenici su i ovaj put pokazali znanje i maštovitost, natječući se u literarnom, dramskom i novinarskom radu. Mladi glumci svoje su, pak, umijeća pokazivali članovima stručnog žirija u kazalištu, koje je u utorak bilo prepuno malih-velikih talenata. U sklopu Lidrana upriličene su i radionice za voditelje programa, a organizirano je i predstavljanje knjige »Zašto tako« Višnje Biti te podlistka SMIB-ova kluba »Školske knjige«.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Oscar« za očuvanje arhitektonske baštine</p>
<p>Obnova Kapele bl. Ivana Trogirskog u Trogirskoj katedrali, koja je okončana u kolovozu prošle godine, najveći je restauratorski projekt ostvaren u Hrvatskoj / Nagradu Europa nostra za očuvanje arhitektonske baštine primili su: mr. Joško Belamarić, mr. Radoslav Bužančić i don Tomislav Čubelić</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – Prestižne nagrade Paneuropske organizacije za kulturnu baštinu Europa nostra, u kategoriji očuvanja arhitektonske baštine, prošloga su tjedna u palači Egmont u Bruxellesu dodijeljene trojici hrvatskih stručnjaka za restauraciju raskošnog, ranorenesansnog arhitektonskog i skulpturalnog ruha Kapele bl. Ivana Trogirskoga u Katedrali sv. Lovre u Trogiru. Priznanje su dobili: mr. Joško Belamarić, pročelnik splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, mr. Radoslav Bužančić, voditelj projekta na restauraciji Katedrale sv. Lovre, i don Tomislav Čubelić, dekan Trogirskog dekanata i katedralni župnik sv. Lovre. Tim povodom u splitskom Konzervatorskom odjelu u četvrtak, 15. svibnja, bit će upriličena konferencija za novinare.</p>
<p>– Ovo je veliki uspjeh ne samo za splitske konzervatore, koji su radili na restauraciji Kapele svetog Ivana Trogirskog, već i za cjelokupnu hrvatsku konzervatorsku struku koja je tijekom proteklih godina postigla izvrsne rezultate u obnovi spomeničke baštine. Imamo jake centre diljem Hrvatske: od Splita, Osijeka, preko Zagreba, do Istre, gdje konzervatori postižu izvanredne uspjehe. Nagradu Paneuropske organizacije držim svojevrsnim kulturnim Oscarom koji će nam dati još više poticaja za nastavak složenih i zahtjevnih radova na obnovi trogirskoga kamenoga blaga – rekao je mr. Joško Belamarić. </p>
<p>Više od dvije i pol godine stručna ekipa venecijanskog restauratora T. Bergama Rossija, uz nadzor splitskih konzervatora, u trogirskoj kapeli provodili su temeljite restauratorske radove na više od 150 reljefa neprocjenjive vrijednosti, arhitektonskoj dekoraciji i 15 skulptura u prirodnoj veličini. Projekt obnove kapele, čiji je koncept proviđen neuobičajeno iscrpnim ugovorom 1468. godine i u kojoj restauratorske ruke nisu bile na djelu od baroknog remakea 1644., sa 400 tisuća USD financirala je ugledna američka korporacija Venetian Heritage Corporation iz New Yorka.</p>
<p> Obnova arhitekturne i skulpturalne epiderme kapele u Trogiru, koja je okončana u kolovozu prošle godine, najveći je restauratorski projekt do sada ostvaren u Hrvatskoj.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Potpisan ugovor o prvom leksikonu radija i televizije</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« i Hrvatska radiotelevizija potpisali su danas ugovor o sunakladništvu prvoga svjetskog »Leksikona radija i televizije«. To jedinstveno izdanje, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, bit će objavljeno 2006. u povodu osamdesete obljetnice radija (1926.) i pedesete obljetnice televizije (1956.). Glavni voditelj projekta Zlatan Prelog rekao je da bi Leksikon u 2000 natuknica i otprilike 100.000 redaka trebao ponuditi svu sumu znanja o tim dvama medijima. Govoreći o strukturi građe Leksikona, ravnatelj Leksikografskog zavoda Vlaho Bogišić napomenuo je da edicija nije zamišljena kao biografski leksikon, iako se bez imena ljudi u svijetu i u nas ne bi mogla razumjeti povijest tih dvaju medija. Pretpostavka je da će biografske natuknice zauzeti četvrtinu edicije, rekao je Bogišić. Ugovor su uoči 15. svibnja, Dana Hrvatske radiotelevizije, potpisali privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galić i glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« Tomislav Ladan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Medalje Dalibora Paraća</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Od kasnog Rimskog Carstva s većim ili manjim povijesnim prekidima traje umijeće izrade medalja. Na tragu velikih hrvatskih majstora Roberta Valdeca, Frangeša Mihanovića, Ive Kerdića, Antuna Augustinčića, Koste Angelija Radovanija, slikar raskošnih pejsaža i mrtvih priroda Dalibor Parać otkriva se i kao rasan medaljer. U galeriji »Mala« Mirne Reiser, Parać će ciklus svojih medalja predstaviti izložbom što se otvara u subotu, 17. svibnja, u 12 sati. Svojim brojnim medaljama s likovima poznatih umjetnika, profesora i prijatelja, Parać je »dosegnuo suštinu ljepote«, kako ističe prof. Mladen Pejaković. Klasične u jakom smislu te riječi, kroz Paraćeve se medalje narav samog umjetnika i narav poklonika likovne vještine spajaju na idealan način. Parać, ističe Pejaković, bira poetiku ili govor izraza da uhvati ili predoči vidljive i nevidljive osobitosti pojedinca. Stoga su medalje »raznolika i živa kreacija«. Poetika reljefnog govora i Paraćevo zaključivanje o karakteristikama osobnosti potpuno su objedinjeni, ističe prof. Pejaković. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Četvrto međunarodno natjecanje pjevačkih zborova</p>
<p>ZADAR, 14. svibnja</p>
<p> – Na ovogodišnjem Četvrtom međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova, koje će se održati 16. i 17. svibnja u Zadru, nastupit će 14 mješovitih zborskih ansambala iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Rumunjske i Estonije. Na završnom svečanom koncertu trima najboljim zborovima bit će uručene nagrade – zlatni, srebrni i brončani Križ opatice Čike. »Ove se godine očekuje jaka konkurencija«, najavili su umjetnički direktor natjecanja Antun Dolički i Radovan Dunatov, predsjednik Upravnog vijeća, naglasivši da je natjecanje zborova zauzelo dobru poziciju na europskoj karti glazbenih zbivanja. Svečano otvorenje natjecanja održat će se u Katedrali sv. Stošije gdje će u nedjelju na euharistijskom slavlju sudjelovati svi zborovi s oko 750 pjevača. Natjecateljski dio programa održat će se u Crkvi sv. Krševana. Na otvorenju će nastupiti ansambl Lado s »rekonstrukcijom« zapisa o boravku pape Aleksandra III. u Zadru 1177. godine, kada je dočekan pučkim pjesmama na hrvatskom jeziku. Tijekom natjecanja bit će predstavljena i dva nosača zvuka: »Antologijska djela hrvatske zborske glazbe 20. stoljeća« Slovenskog komornog zbora te uživo snimljenih koncerata ansambla Lado za njihove turneje po SAD-u. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Tomas do Tomasa – pobjeda</p>
<p>Osim statističkih podataka koji ne mogu uvijek dočarati pravi dojam, Marko Tomas je pokazao sigurnost i mirnoću u igri kakvu rijetko imaju i iskusniji igrači. Kao njegovu najveću kvalitetu košarkaški stručnjaci ističu mentalnu snagu</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Uoči košarkaške utakmice Zagreb – Zadar u fokusu je bio obračun braće Perinčić, Ivana i Hrvoja, sinova proslavljenog igrača Zadra Ćedomira Perinčića Ćire. Ipak, u pobjedi Zagreba protiv Zadra 77-75 u derbiju 12. kola Ožujsko lige istaknuo se jedan drugi bratski par. Da krv nije voda, pokazala su i braća Tomas, Ivan i Marko koji, doduše, igraju na istoj strani, u dresu »mrava« iz Trnskog.</p>
<p>Uz starijeg Ivana, koji je nositelj Zagrebove igre i potencijalni reprezentativac, na velika vrata ušao je i 18-godišnji Marko, predstavivši se gledateljima u Trnskom sjajnom igrom. Iako je ove sezone imao nekoliko bljeskova, to je uvijek bilo na gostujućim terenima, u Jazinama protiv Zadra ili na Gripama protiv Splićana. </p>
<p>U četvrtoj uzastopnoj pobjedi Zagreba protiv Zadra, mlađi je Tomas ubacio 14 koševa, uz šest skokova. Nakon pobjede protiv Zadrana, iako ne voli hvaliti svoje igrače, Anzulović je istaknuo:</p>
<p>– Marko je igrao briljantno.</p>
<p>Osim statističkih podataka, koji ne mogu uvijek dočarati pravi dojam, Marko Tomas je pokazao sigurnost i mirnoću u igri kakvu rijetko imaju i iskusniji igrači. </p>
<p>Kao njegovu najveću kvalitetu košarkaški stručnjaci ističu mentalnu snagu i slažu se u ocjeni da se ne opterećuje suparnikom i okruženjem, a što je situacija teža na terenu, mladi Tomas pronalazi bolja rješenja. Nevjerojatno za tako mladog momka.</p>
<p>Ipak, prerano je procjenjivati u kojem će se smjeru razvijati njegova karijera, jer je zasad tek nadareni igrač koji igra prvu seniorsku sezonu. Zagrebu je ove godine uvelike koristila Goodyear ligi i Fiba kup. S velikim brojem utakmica otvorio se prostor za mlade igrače. Da je Zagreb igrao samo domaće prvenstvo, momčad bi ostala uskraćena za utakmice u daleko jačoj konkurenciji.</p>
<p>Dok stariji brat Ivan igra kao razigravač, Marko može igrati na više mjesta u momčadi. U kadetskim danima i on je bio na »jedinici«, a sada najviše igra na mjestima braniča šutera i niskog krila.</p>
<p>Tomasi su košarkaši put započeli Radniku iz Križevaca, gdje im je prvi trener bio otac Ante. Prije četiri godine obojica su došla u Trnsko, Ivana su u Ciboni otpisali kao neperspektivnog, a Marko je došao u kadete i ove je sezone zaigrao za prvu momčad. Pri potpisivanju profesionalnog ugovora s mladim igračem, trener Anzulović je za Marka rekao:</p>
<p>– Pred njim je velika karijera, samo ako nastavi raditi. Na njega računamo kao na glavnog Zagrebovog igrača u sljedećim godinama.</p>
<p>U momčadi Zagreba, osim Tomasa, ima još bratskih veza. Joško Garma probija put i za mlađeg brata Nikolu, još jednog 18-godišnjaka, među najboljim mladim igračima u Hrvatskoj. Nikola Garma ove sezone osim u Fiba kupu nije dobivao previše minuta, ali s Markom Tomasom čini Zagrebov par budućnosti.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tajnici sportskih saveza »pogurali« Braju</p>
<p>Zanimljivo je to da, navodno, jedino Željko Braja zadovoljava sve natječajne uvjete, posebice onaj o pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u sportu. Tu »glasinu« je opovrgnuo jedino Dragan Ostojić, rukovoditelj općih poslova u ZŠS-u</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Iznimno zanimanje brojnih pojedinaca i lobija za poziciju glavnog tajnika Zagrebačkog športskog saveza dokazano je i prigodom aktualnog izbora prvog operativca ZŠS-a. Financijski najjača i najutjecajnija sportska pozicija u državi – glavni tajnik ZŠS-a – izravno raspolaže sa 70 milijuna kuna, a još toliko je na dispoziciji u gradskom Uredu za obrazovanje i sport. Zato i jest uvijek bila jedna od top-tema u zagrebačkom sportu.</p>
<p>Zagrebački športski savez bi, dakle, u četvrtak trebao dobiti novog glavnog tajnika, a posljednji dani uoči Izborne skupštine obilovali su dinamikom, dramatikom, pa i brojnim preokretima. Klub olimpijaca je, tako, podržavajući svoje kandidate Damira Škaru i Andru Knegu, ultimativno tražio poštivanje dosadašnje prakse prema kojoj je Natječajna komisija predlagala Skupštini samo jednog kandidata, koji bi onda bio i izabran. </p>
<p>Vjerovali su, naime, kako će taj jedan biti upravo Damir Škaro. Kolegij tajnika zagrebačkih sportskih saveza je, pak, pružio snažnu podršku trenutačnom obnašatelju (v.d.) glavnog tajnika, Željku Braji. Glavni argument za taj stav im je redovita realizacija financijskih sredstava u razdoblju u kojem je Braja radio poslove glavnog tajnika.</p>
<p>– Nevjerojatno, ali već smo u svibnju dobili novac za svibanj! Dosad bismo ih čekali do rujna ili listopada, reći će, tako, tajnik Zagrebačkog stolnoteniskog saveza Ivo Šurbek, a slično misle u još nekim savezima.</p>
<p>Za Braju su i određeni lobiji u ZŠS-u i gradskom Uredu za sport, no njihovi razlozi nisu tako praktične prirode. Postoji, naime, uvriježeno mišljenje kako je Željko Braja osoba podobna za manipuliranje, pa bi takav glavni tajnik mnogima odgovarao. Oni, pak, koji bolje poznaju Braju upozoravaju da bi se oni koji misle da će im on – ukoliko bude izabran – biti tek obični poslušnik mogli neugodno iznenaditi.</p>
<p>Zanimljivo je i to da, navodno, jedino Braja zadovoljava sve natječajne uvjete, posebice onaj o pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u sportu. Ako je to točno, sasvim je nejasno zašto Natječajna komisija odmah na početku nije eliminirala sve kandidate bez uvjeta, već je do posljednjeg dana »vrtjela« čak petoricu potencijalnih tajnika. Glasine o uvjetima je opovrgnuo jedino rukovoditelj općih poslova u Zagrebačkom športskom savezu, Drago Ostojić:</p>
<p>– Otkud vama novinarima to da ja ne ispunjavam uvjete? Petnaest sam godina bio direktor aerodroma Lučko, a zadnjih pet godina sam u ZŠS-u isključivo na rukovodećim poslovima. Što se tiče činjenice da sam tek prije tri godine stekao visoku stručnu spremu, pravnički autoriteti mi tvrde kako je to u ovom slučaju sasvim nebitno, žestio se Ostojić.</p>
<p>Ostojićeva kandidatura je, inače, dobila na težini nakon odličnog nastupa pred Natječajnom komisijom (»Kad bi odlučivalo samo to, onda bi Ostojić bio glavni tajnik«), dok je upravo razgovor s članovima komisije iz igre izbacio Damira Škaru (»On uopće nije slušao naša pitanja. Imao je svoju priču koju je stalno ponavljao«). U čitavoj toj gužvi posljednjih se dana malo »izgubio« Neven Šavora, koji je u početku slovio za glavnog favorita ove izborne utrke. Znači li to da je siguran u svoj uspjeh?</p>
<p>Bit će, stoga, uistinu zanimljivo vidjeti koga će Natječajna komisija predložiti Skupštini. Predloži li više od jednog kandidata, to bi moglo biti u sukobu sa statutarnom odredbom prema kojoj »komisija Skupštini predlaže kandidata«, dakle samo jedno ime. No, i to je stvar tumačenja, a Skupština može promijeniti svaku, pa i tu odredbu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bljeskovi u magli</p>
<p>Na polufinalu atletskog Kupa Hrvatske na kojem je Sanja Gavrilović bacila izvrstan rezultat kladivom, pobjednik na 200 m trčao je po tartanu osam desetinki sekunde sporije nego Božo Jamnicky prije gotovo 80 godina po šljaci</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Početak službene atletske sezone na otvorenom zabljesnuo je prilično neočekivano s izvrsnih 67.72 metara Splićanke Sanje Gavrilović u bacanju kladiva, čime je ona nadmašila, ne samo normu za Svjetsko prvenstvo u Parizu, nego i za Olimpijske igre u Ateni. Tako sada imamo dvije bacačice kladiva međunarodne vrijednosti, a uz njih i nasljednice. Slično vrijedi i za skok u vis za žene i skok u dalj za muškarce te bacanje kugle. Ima još poneki dobar rezultat, ali sve je to ipak u velikoj manjini u čak 46 olimpijskih atletskih disciplina. Iznenađuje kolike su rupe između odličnih rezultata nekolicine pojedinaca i onoga što bi morala biti osnova atletike.</p>
<p>Na važnom polufinalu atletskog Kupa Hrvatske na kojem je Sanja Gavrilović odlično bacila kladivo, na 200 m pobjednik je na tartanu trčao osam desetinki sekunde sporije nego Božo Jamnicky prije gotovo 80 (!) godina po šljaci. Pobjednica na 100 m prepone bila je sporija čak pune četiri sekunde od Đurđe Fočić prije 30 (!) godina. Tako bi se, na žalost, moglo nabrajati bez kraja i konca.</p>
<p>Goleme razlike između tankog, ali visokog vrha i veoma slabe i ne baš široke baze govori da su nam mogućnosti mnogo veće nego što ih znamo iskoristiti. Zašto se ne potraže razlozi tome?</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Rusedski otkazao, Karlović iznenadio </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako neopravdano, pobjeda Ive Karlovića protiv Španjolca Gala Blanca u 1. kolu jedinog hrvatskog ATP Challengera ostala je pomalo u sjeni otkaza (zbog ozljede) ponajveće zvijezde osmog izdanja Zagreb Opena Britanca Grega Rusedskog. A direktor 75.000 američkih dolara vrijednog turnira Branimir Horvat nije imao razloga za veselje u utorak, budući da su se porazima u 1. kolu oprostili drugi, treći i sedmi nositelj, Švicarac Michel Kratochvil, Šveđanin Magnus Norman i Čeh Jan Vacek, te ponajveća francuska nada Richard Gasquet.</p>
<p> Nakon tri pobjede u kvalifikacijama Ivo Karlović će uz Željka Krajana biti jedini hrvatski tenisač u osmini finala glavnog turnira. Servisima nerijetko preko 210 kilometara na sat slomio je otpor iskusnog Španjolca Blanca u »tie-breaku« odlučujućeg seta, u kojem je Blanco poveo sa 2-0. </p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Elsner – Kratochvil (2) 6-1, 6-0, KARLOVIĆ – Blanco 6-4, 4-6, 7-6 (4), D. Norman – Vacek 6-4, 6-2, Vliegen – Peppas 6-4, 6-1, Ch. Rochus – Bachelot 6-4, 7-6 (7), Lopez – Šukin 7-6 (7), 6-4, Verdasco – Moyano 7-6 (5), 4-6, 6-2, Economidis – Norman (3) 6-1, 6-3, Sodreling – Gasquet 4-6, 7-5, 7-6 (4);</p>
<p>parovi: Montanes/Ramirez-Hidalgo – KARANUŠIĆ/Pest 6-4, 6-0, KRAJAN/ZOVKO – GUBIĆ/KARLOVIĆ 6-4, 6-2, Hadad/Ram – RITZ/ŠIMUNDŽA 7-5, 6-4.</p>
<p>I. Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ševčenko približio Cupera izlazu iz Intera</p>
<p>Dojam je da bi Hectora Cupera, koji u dvije sezone s Interom nije ništa osvojio, samo čudo moglo zadržati na klupi »crno-plavih«</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Ukrajinac Andrej Ševčenko ponovno je bio koban za nogometaše Intera. Napadač Milana odrađuje svoju četvrtu godinu ugovora s Milanom i još se nijednom nije dogodilo da sezonu okonča bez pogotka gradskom suparniku. U prve tri godine postizao je po dva gola u prvenstvenim dvobojima protiv Intera, a u polufinalu ovogodišnje Lige prvaka sedmi je put svladao Interova vratara. Naravno, ovaj pogodak, koji se na koncu ispostavio kao odlučujući za prolazak u finale, daleko je najvažniji od svih koje je postigao u milanskim derbijima.</p>
<p>Ševčenko je nakon utakmice otišao korak dalje, pa je ovaj zgoditak proglasio »najvažnijim kojega je postigao u karijeri«.</p>
<p>– Posvećujem ovaj gol svom dugogodišnjem treneru Valeriju Lobanovskom koji je preminuo prošle godine. </p>
<p>Ševčenkov pogodak u posljednjoj minuti prvoga poluvremena donio je veliku prednost Milanu, jer je Inter u drugom poluvremenu trebao postići dva zgoditka kako bi izborio ulazak u finale. Bez obzira na situaciju u kakvoj se našao, Interov trener Hector Cuper nije krenuo u potpunu ofenzivu, već je i dalje strpljivo čekao da se njegovoj momčadi ukaže prilika za pogodak. Čak je i 20 minuta prije kraja iz igre izvadio svog najopasnijeg napadača, Hernana Crespa, te uveo Mohameda Kallona.</p>
<p>Ipak, neizvjesnost je u dvoboj vratio mladi, 18-godišnji Nigerijac Obafemi Martins izjednačenjem u 83. minuti. Tek tada su »crno-plavi« zaigrali potpuno otvoreno i zaredale su opasne situacije pred Milanovim vratima, ali je Christian Abbiati uspio sačuvati svoja vrata.</p>
<p>Nakon tih furioznih posljednjih Interovih 10 minuta, s pravom se može postaviti pitanje treneru Cuperu zašto njegova momčad češće ne igra tako. S obzirom da u dvije godine provedene u Interu nije osvojio nijedan trofej, a niti igra koju prikazuje momčad koju vodi ne oduševljava, Cuper je sasvim opravdano glavna meta kritika i dojam je da bi ga pravo čudo moglo zadržati na Interovoj klupi i sljedeće sezone.</p>
<p>– Ne mogu reći mnogo na tu temu, drugi ljudi će odlučiti o mojoj sudbini. Volio bih ostati u Interu, govorio je Cuper nakon ispadanja iz Lige prvaka.</p>
<p>Cuperov kolega s klupe Milana, Carlo Ancelotti stao je u Argentinčevu obranu.</p>
<p>– Drago mi je što se moja momčad plasirala u finale, ali sam u isto vrijeme i ljutit zbog toga što je ovaj dvoboj Intera i Milana označen kao dvoboj za goli život između Hectora Cupera i mene, odnosno što je stvorena atmosfera da će gubitnik ostati bez posla. Sad će Cuper biti pod velikim pritiskom što me žalosti, jer je napravio jako dobar posao u Interu, rekao je Ancelotti.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Maradona pomoćni trener Estudiantesa?</p>
<p>BUENOS AIRES, 14. svibnja</p>
<p> – Trener argentinskoga prvoligaša Estudiantesa Carlos Bilardo pozvao je legendarnog Diega Maradonu da mu bude pomoćnik. Bilardo je bio izbornik Argentine kad je Maradona bio na vrhuncu slave, a ostao je u vrlo dobrim odnosima sa »malim zelenim« koji mu je 1986. donio naslov svjetskog prvaka, a četiri godine doprvaka.</p>
<p>– Oduvijek sam želio raditi trenerski posao sa Diegom. Bez imalo premišljanja uzeo bi ga za pomoćnika i to sam mu jasno dao do znanja, kazao je Bilardo, koji je prije dva tjedna prihvatio ulogu trenera Estudiantesa. Bilardo je bio trener Maradoni i u Boca Juniorsima 1996., a nakon te epizode čuveni nogometaš je prekinuo karijeru u 36. godini. Estudiantes je trenutno 12. na ljestvici Argentinske lige, a otkad ga je preuzeo Bilardo uzeo je četiri boda iz dvije utakmice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Đuho podnio ostavku, Roje novi izbornik</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – Veselin Đuho povukao se s funkcije izbornika hrvatske vaterpolske reprezentacije, a na njegovo mjesto je došao Zoran Roje. Hitna sjednica Upravnog odbora HVS-a održana je u srijedu, a jedina tema je bila rasprava o Veselinu Đuhi. Naime, u finalnoj seriji za hrvatskog prvaka, Đuho je teško podnio poraz svog Juga protiv Mladosti, a njegovo nesportsko ponašanje prema suparnicima i sucima je rezultiralo odlaskom s klupe reprezentacije.</p>
<p>– Ova posljednja tri dana sam dosta razmišljao i moram istaći da, nakon mog malo lošijeg ponašanja na subotnjoj utakmici u Dubrovniku, odlučio sam se povući s mjesta izbornika. Nije bilo nikakvih pritisaka, odluka je samo moja. Sada mi je najvažnije dobro se odmoriti a sigurno se neću vratiti ni na klupu Juga, rekao je Đuho.</p>
<p>Predsjednik HVS-a, Nikola Grabić rekao je:</p>
<p>– Veselin Đuho se povukao bez ikakvih pritisaka sa strane. Prvi bih se suprotstavio da je netko utjecao na njega. Odlučio je dati ostavku jer je shvatio da je vaterpolo ispred svega. Na ovoj sjednici smo odlučili stvoriti uvjete u vaterpolu koji štite sport i sve koji participiraju u njemu. Moramo zaustaviti sve negativne događaje u našem vaterpolu.</p>
<p>Tako je sasvim neočekivano Zoran Roje, trener Primorja i član Stručnog savjeta HVS-a, postao izbornikom i to tri dana nakon početka priprema. Uprava je stavila pred njega iste ciljeve, što znači da se na Europskom prvenstvu u Kranju početkom lipnja i Svjetskom prvenstvu u Barceloni sredinom srpnja mora boriti za medalje te osigurati plasman na Olimpijske igre.</p>
<p>Roje u srijedu poslijepodne krenuo put Splita.</p>
<p>– Svi su me ovi događaji malo zatekli, jer sam postao izbornikom kad sam se najmanje nadao. Najvažnije je da se svi koncentriramo na vaterpolo i počnemo raditi. Mijenjati neću ništa, jer nemam vremena. Naime, nakon što se u pripreme uključe vaterpolisti Mladosti, ostat će mi desetak dana do EP-a i u tih 10 do 20 treninga moramo napraviti maksimum, kaže izbornik Roje.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Rusko strateško zrakoplovstvo vježbalo nuklearni napad na - SAD</p>
<p>Collin Powell počeo u Moskvi dvodnevne pregovore o Iraku, izraelsko-palestinskom sukobu, zajedničkoj borbi protiv međunarodnog terorizma te o susretu Busha i Putina 31. svibnja u Sankt Peterburgu</p>
<p>MOSKVA, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija je u srijedu svoj nuklearni potencijal naciljala prema SAD-u i Velikoj Britaniji. Prvi put nakon 12 godina i raspada SSSR-a poletjela je u srijedu s baze Engels u Saratovskoj oblasti eskadrila ruskog ratnog zrakoplovstva koja na vojnu vježbu čiji je zadatak u slijedeća četiri dana da u suradnji s raketnim podmornicama provede vježbu »školskog« nuklearnog napada na SAD i Veliku Britaniju.</p>
<p>Temeljni cilj vojne vježbe je provjera reagiranja i učinkovitosti ruskih raketnih i nuklearnih snaga u slučaju regionalnog konflikta koji može prerasti u opći ratni sukob. U srijedu rano ujutro s baze Engels poletjela su prema Indijskom oceanu tri ruska strateška zrakoplova TU-160 (naoružani sa 12 raketa) i četiri teška bombardera TU-195M koji su u ratnim uvjetima naoružani nuklearnim bombama. Prema izjavi glavnog zapovjednika ruskih zračnih snaga general-pukovnika Vladimira Mihajlova sve letjelice kao i podmornice uključene u vojnu vježbu ispunile su u srijedu u podne uspješno svoje zadatke na području Arapskog mora, »porazili su postavljene ciljeve« i vratili se u bazu.</p>
<p> Vježbe će biti nastavljene sve do petka, a jedan od važnijih zadataka bit će i »izbacivanje iz stroja američkih orbitalnih snaga i globalnog radiolokacijskog i navigacijskog, te satelitskog optičkog i elektroničkog sustava špijuniranja«.</p>
<p> Slučajno ili ne, svoje vojne vježbe sa strateškim nuklearnim bombarderima, ruske oružane snage počele su upravo na dan dolaska u Moskvu američkog državnog tajnika Colina Powella koji u glavnom gradu Rusije ostaje dva dana. Moskva je zainteresirana za očuvanje dobrih partnerskih i prijateljskih veza sa SAD. Međutim, organiziranje nakon dugog vremena vojnih vježbi s nuklearnim strateškim bombarderima nesumnjivo treba biti poruka i dokaz da su u Kremlju svjesni kako povijest uči da savezi i partnerstva nisu i ne moraju biti vječna, i da svaka zemlja mora istovremeno jačati svoju obrambenu sposobnost. </p>
<p> Posjet Colina Powella Moskvi prvi je nakon završetka rata u Iraku pa će u dva dana američki tajnik provesti nekoliko krugova pregovora sa svojim domaćinom Igorom Ivanovom. Očekuje se da će ga u četvrtak primiti i ruski predsjednik Vladimir Putin. Jedan od Powellovih zadataka je i da pripremi susret i teme razgovora za predstojeći susret Vladimira Putina i američkog predsjednika Georgea W. Busha koji će se održati 31. svibnja u Sankt Peterburgu za vrijeme velike proslave 300. rođendana grada na Nevi. Promatrači očekuju da će boravak i pregovori Powella u Moskvi »izbrisati« najveći dio preostalih sporova i taktičkih neslaganja Moskve s Washingtonom zbog i nakon američkog rata protiv Iraka.</p>
<p> Tim više što je do posjeta Powella došlo u trenutku kada je Washington doživio teroristički udar protiv svojih građana u Saudijskoj Arabiji, a Rusija je još u šoku o tragične terorističke akcije u čečenskom gradiću Znamensko gdje je u ponedjeljak prema posljednjim službenim podacima poginulo 58 ljudi, a među njima 16 žena i sedmero djece. To je još jedan razlog da Powell sa svojim domaćinima ponajprije razgovara o zajedničkoj borbi protiv međunarodnog terorizma.</p>
<p> Uoči predstojećeg dolaska Busha u Rusiju Moskva i Washington stavljaju u drugi plan svoja nesuglasja oko rata u Iraku i poslijeratnog uređenja Iraka. Tome u prilog govori i činjenica da je u srijedu ruski parlament stavio na dnevni red ratifikaciju Ugovora o radikalnom smanjenju strateških nuklearnih raketa. Taj ugovor koji su Putin i Bush potpisali prošlog svibnja i koji traži da u slijedećih deset godina dvije zemlje sa šest tisuća smanje broj svojih raketa na najviše 2200, američki je Kongres ratificirao početkom ove godine. Međutim, ruski je parlament demonstrativno skinuo njegovu ratifikaciju s dnevnog reda jer je SAD započeo rat protiv Iraka bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Novi teroristički izazov Amerikancima</p>
<p>Saudijski krunski princ Abdullah je u posebnom obraćanju naciji obećao »silovit« odgovor sljedbenicima Al Qaide / On tvrdi da su riyadhski teroristički napadi usmjereni protiv temeljnih islamskih i općih ljudskih vrijednosti</p>
<p>ANKARA, 14. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki State Department naredio je u utorak navečer povlačenje redovitog diplomatskog osoblja iz Saudijske Arabije. Na dužnosti će ostati samo diplomati nužni za pružanje informacija i usluga američkim građanima na radu u toj prostorno najvećoj arapskoj zemlji. State Department je također pozvao Amerikance koji privatno borave u toj zemlji da razmisle o odlasku. </p>
<p>Ta drastična američka odluka uslijedila je nakon vrlo dobro organiziranog i precizno izvedenog terorističkog napada na rezidencijalnu četvrt Riyadha u kojoj uglavnom žive Amerikanci i drugi zapadni državljani. Prema posljednjim podacima, stravična bilanca tog zločinačkog djela su deseci mrtvih i stotine ranjenih. Među poginulima je i 9 napadača samoubojica. </p>
<p>Poziv američkim diplomatima na povratak temelji se na gotovo izvjesnim saznanjima da bi uskoro mogli uslijediti još jači, teroristički udari. Saudijska monarhija bi u tom terorističkom valu mogla biti najveći, ali ne i jedini poligon za krvave akcije. Potvrdila je to i eksplozija bombe u srijedu u sudnici jemenskog grada Jibla, oko 160 kilometara sjeverno od glavnog grada Sane, u kojoj je ozlijeđeno nekoliko osoba. Prošlog tjedna u Jemenu su ubijena trojica američkih misionara. Prema prvim saznanjima, iza tih zločinačkih djela krije se teroristička mreža Al Qaida. </p>
<p>Bin Ladenovim sljedbenicima pripisuje se i napad na američki razarač »Cole« u Adenskom zaljevu 12. listopada 2000. Epilog tog piratskog terorističkog napada bio je 17 poginulih i 39 ranjenih marinaca.</p>
<p>Veliki lov na riyadhske teroriste, kao ni mnogi dosadašnji, neće polučiti željene rezultate. Istrazi će se priključiti će se i nekoliko agenata FBI-a koji su već na putu za saudijsku prijestolnicu. </p>
<p>Čini se, međutim, malo vjerojatnim da bi to moglo sasjeći široko razmahnuta krila Al Qaide. </p>
<p>Dosad je uhićeno oko 300 njezinih sljedbenika, uključujući i neke organizatore terorističkih akcija, ali to nije dovelo do smanjenja »terorističke pošasti«. Naprotiv, stječe se dojam da su sasjecane samo grane, a ne i korijeni tog zla.</p>
<p>Američki predsjednik Geoge W. Bush je, uz najtežu osudu akcije riyadhskih terorista samoubojica, ponovno obećao odlučnu borbu protiv terorista svih vrsta i njihovo izvođenje pred lice pravde. Slično obećanje dao je i saudijski krunski princ Abdullah koji je tijekom posebnog obraćanja naciji obećao »silovit« odogovor sljedbenicima Al Qaide. On tvrdi kako su riyadhski teroristički napadi usmjereni protiv temeljnih islamskih i općih ljudskih vrijednosti. </p>
<p>Unatoč svim tim obećanjima, pa čak i pod uvjetom da se organizatori riyadhskog zločina uhite, postavlja se pitanje: Tko, uistinu, snosi odgovornost za počinjeno zlodjelo? Dobro upućeni srednjoistočni i zaljevski politički analitičari, ne prozivaju samo Al Qaidu i Osamu bin Ladena, već SAD, Veliku Britaniju i dvor u Riyadhu. Predsjedniku Bushu se predbacuje da je od prvog ulaska u Bijelu kuću sve napore podredio ponovnom izboru za predsjednika kako ne bi doživio neslavnu sudbinu svog oca iz 1992. </p>
<p> Razmaženom saudijskom dvoru, koji ima oko 15.000 prinčeva i princeza (neki od njih su povezani sa Al Qaidom), mnogo je toga zbog ljubavi naftnih interesa (prve rezerve u svijetu) tolerirano. To se odnosi kako na aktivno financiranje islamskog fundamentalizma, tako i zanemarivanje položaja žene i feudalni način upravljanja zemljom. Stoga ne čudi da je Saudijska Arabija, jedina zemlja u svijetu koja nosi ime po vladajućoj obitelji, postala pravi rasadnik nove generacije mladih terorista. </p>
<p>Otvoreno terorističko osinje gnijezdo, prepuno smrtonosnih žalaca, moglo bi se »obogatiti« novim rojevima iz okupiranog Iraka. Na to su u utorak upozorili najveći šijitski islamski vjerski vođe, zatraživši trenutačni odlazak anglo-američkih okupacijskih snaga i uspostavu demokratske države na šerijatskim principima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dr. Afif Bahnassi: Američka vojska namjerno je propustila zaštititi iračke umjetnine</p>
<p>Amerikanci su htjeli izbrisati sve veze između bogate iračke povijesti i razdoblja Saddama, no otišli su predaleko / Mnogi lopovi koji su ukrali predmete iz muzeja ne znaju kolika je njihova vrijednost, te bi najjednostavnije bilo ponuditi im novac za vraćanje tih predmeta, ističe dr. Bahnassi </p>
<p> DAMASK, 14. svibnja</p>
<p> – Dr. Afif Bahnassi, redovni je profesor arheologije i povijesti umjetnosti na sveučilištu u Damasku, glavni direktor za arheologiju svih muzeja u Siriji, autor više od 50 knjiga iz područja arheologije i povijesti umjetosti. Cijeli svoj radni vijek posvetio je istraživanju mezopotamske, a posebice babilonske umjetnosti i arheologije, te je jedan od najvećih stručnjaka za to područje u svijetu. </p>
<p>»Kao stručnjak za mezoppotamsku umjetnost i arheologiju veoma sam tužan i potresen zbog rušenja kulturne baštine do čega je došlo u Iraku od početka rata«, naglašava dr. Bahnassi koji je tijekom posljednjih nekoliko mjesci o tom problemu objavio više novinskih članaka u Damasku, Bejrutu i Kairu. Rušenje iračke umjetnosti, prema njegovu mišljenju, počel je 1991. u Zaljevskom ratu.</p>
<p> »U Iraku postoji više od 10.000 vrijednih arheoloških lokaliteta. Mnogo je potencijalnih kriminalaca koji su se bavili ilegalnim iskopavanjima arhelološklih nalaza. To su lopovi koji rat koriste za krađe. Međutim, teško je vratiti ukradene predmete«, kaže dr. Bahnassi. Napominje da je još 1999. jedan njegov kolega, ugledni sirijski arheolog, posjetio Metropolitan muzej u New Yorku i tamo je ugledao jedan veoma važan predmet iz muzeja u Kirkutu u Iraku. Pitao je direktora muzeja zašto je taj predmet tamo, no do danas nije dobio odgovor. </p>
<p>»U ovome posljednjem ratu u Iraku uništeno je mnogo predmeta. Koliko znam, postoje dvije vrste lopova: oni koji kradu vrijedne predmete i oni kojima cilj nije krađa nego još gore, uništavanje. Tako je u Iraku posve uništen velik broj glinenih pločica, vrijednih pisanih spomenika mezopotamske civilizacije. Siguran sam da je američka vojska namjerno odbila zaštititi te umjetnine. Vrata muzeja bila su širom otvrena lopovima«, naglašava dr. Bahassi.</p>
<p>Prema njegovim riječima, prošli je tjedan u Irak došla komisija UNESCO-a, koja bi trebala popisati sve predmete u muzejima. Na svu sreću postoji dobra kompjuterska baza podataka o svim najvrijednijim predmetima iz iračkih muzeja s fotografijama i detaljnim opisima, pa će se moći precizno utvrditi što sve u njima nedostaje. </p>
<p> »Morat ćemo se jako potruditi da pokušamo naći što više predmeta i vratiti ih u muzeje. To neće biti lako. Vjerujem da mnogi lopovi koji su ukrali vrijedne predmete ne znaju kolika je njihova stvarna vrijednost. Stoga bi najjednostavnije bilo ponuditi im novac koji će im biti isplaćen za vraćanje tih predmeta. Novca za to u svijetu neće nedostajati. No, koliko sam vidio, velik broj predmeta više ne postoji jer su u općem kaosu porazbijani i uništeni, najviše u bagdadskom muzeju koji je imao vrhunske izloške«, tvrdi dr. Bahnassi.</p>
<p>Na naše pitanje zašto američki i britanski vojnici nisu ni pokušali spriječiti uništavanje iračkoga kulturnog blaga, dr. Bahnassi napominje kako je to bila politička odluka, jer su Amreikanci htjeli na sve načine izbrisati nazočnost Saddama Husseina na tlu Iraka.</p>
<p> »Saddam je sebe smatrao vrlo važnom povijesnom ličnošću, nasljednikom cara Nabukodonosora. Tijekom svoje vladavine nastojao je na sve načine obnoviti sva velika povijesna i arheološka nalazišta poput Babilona. Amerikanci su sada htjeli uništiti tu Saddamovu ideju, kako bi izbrisali vezu između bogate iračke povijesti i razdoblja Saddama. No, u želji da izbrišu njegove tragove, Amerikanci su otišli predaleko«, smatra dr. Bahnassi, zaključujući »da se dogodila strašna katastrofa koja bi za Amerikance trebala biti velika sramota«.</p>
<p> U potragu za nestalim predmetima, prema mišnjenju uglednoga sirijskog arheologa, trebalo bi se uključiti više različitih svjetskih organizacija. On ističe da prati američke novine i druge medije koji također osuđuju razaranje iračke kulture. </p>
<p> »Nikad se u povijesti nije vodio rat protiv kulturnih vrijednosti i to je velika sramota«, naglašava Bahnassi koji osobno nije veliki optimist kad je riječ o uspjehu potrage za nestalim umjetninama. Svoje razmišljanje temelji na činjenici da je od 10.000 predmeta, koji su u Iraku uništeni tijekom Zaljevskog rata, pronađeno samo oko 130, što je najmanji broj. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Franks tužen belgijskom sudu zbog »ratnih zločina«</p>
<p>Irački građani se pozivaju na sporni belgijski zakon koji omogućuje suđenje nebelgijancima za genocid i ratne zločine počinjene bilo gdje u svijetu</p>
<p>BRUXELLES, 14. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Devetnaestoro iračkih građana, »žrtve zvončića« i »svjedoci neopravdanog nasilja« predali su u srijedu i službeno tužbu sudu u Bruxellesu protiv zapovjednika američkih snaga u Iraku generala Tommyja Franksa. Iračani se pozivaju na sporni belgijski zakon koji omogućuje suđenje nebelgijancima za genocid i ratne zločine počinjene bilo gdje u svijetu. </p>
<p>Nakon što je nedavno tužba palestinskih izbjeglica iz logora Shatila i Sabra »zaustavila« dolazak izraelskog premijera Ariela Sharona u Bruxelles, Belgija se suočila s nekoliko neugodnih diplomatskih situacija. Belgijanci su odbacili izraelske pritužbe i kritike upozoravajući Tel Aviv kako je politika u svakoj demokratskoj državi strogo odijeljena od nezavisnog pravnog sustava, »što bi u Izraelu i trebali znati«. </p>
<p>No, nakon što su belgijski sudovi naglo zatrpani traženjima iz cijelog svijeta, belgijski Senat je ipak uveo izvjesne restrikcije i filtre za primjenu tog zakona, odlučivši da je belgijsko pravosuđe nadležno samo za »nedemokratizirane zemlje« i tamošnje slučajeve najtežih kršenja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Daljnja je restrikcija postavljena zakonskom obavezom da pravni zastupnik tužitelja bude belgijski odvjetnik ili da tužitelji moraju živjeti u Belgiji najmanje tri godine. </p>
<p>Ograda s »demokratskom zemljom« zasigurno će u konačnici značiti odbijanje tužbe Iračana; što u ovom slučaju ni nije toliko važno jer je galama podignuta i pažnja javnosti je usmjerena na odvjetnički ured Jana Fermona i tužbu u kojoj stoji da brojni dokazi u velikoj mjeri potvrđuju kako je »američka vojska u prva dva dana po ulasku u Bagdad pucala ne sve živo što se micalo« i »nisu se libili napasti i ambulantna kola«. </p>
<p>Belgijska specifičnost, ovih nekoliko dana uoči novih izbora, jest da je Fermon kandidat jedne maoističke strank(ic)e na izborima; činjenica koja Amerikancima slatko služi za dokaz »politiziranja« pravde. Već su na prvu vijest da će Iračani pokrenuti tužbu iz Washingtona ljutito upozorili Belgiju da se ne igra. Belgija je ionako na crnoj listi radi principijelnog odbijanja početka planiranja obrane Turske od iračkog napada, ali i zbog redovnih kritika američkih poteza. </p>
<p>Belgijska javnost nagađa kako bi nezgodni belgijski stavovi i uzimanje prava da se kaže ono što se misli mogli biti sankcionirani gubitkom glavnog sjedišta NATO-a. Stari NATO pretijesan je za 21. stoljeće i skori sastav od 26 članova. Za novi je kompleks rezerviran i teren i napravljen projekt, no u savezu jednakih jednakiji su Amerikanci koji navodno inzistiraju na selidbi u Madrid. General Richard Myers je u utorak, nakon sastanka šefova glavnih stožera NATO-a i partnerskih zemalja, bez rukavica upozorio Belgiju da će NATO-ovi skupovi »zaobilaziti Bruxelles«, a i NATO-ov glavni stožer promijeniti adresu, ne promijeni li belgijsko pravosuđe tretman ratnih zločina. </p>
<p>Ova nova epizoda o nezavisnom sudstvu, ravnopravnim saveznicima i politici bez utjecaja na sudstvo nadograđuje se na sustavno poticanje pojedinih država da potpišu izuzeće Amerikanaca od jurisdikcije Stalnog međunarodnog suda za ratne zločine (ICC). Golu ucjenu i pritiske pojedine zemlje, pogotovo one siromašnije, ne mogu izdržati. Rumunjska je kao prva potpisnica spornog »članka 98« o izuzeću američkih građana od međunarodne pravne institucije, zamišljene da bi donijela pravdu žrtvama tamo gdje je ne mogu procesuiranjem dati nacionalni sudovi, definitivno osigurala pozivnicu za NATO. SAD se u svojoj balkanskoj politici (iskusila je i Hrvatska!) stavio u nezgodnu situaciju uvjetovanja vojne pomoći pristankom na selektivnu nesuradnju sa ICC-jem i, istovremeno, odobravanjem drugih vrsta pomoći vezanim uz suradnju s haaškim Tribunalom za ratne zločine. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Britanija postavlja detektore za »prljave bombe«</p>
<p>U britanskim pomorskim i zračnim lukama ugrađuje se oprema za otkrivanje radioloških bombi </p>
<p>LONDON, 14. svibnja</p>
<p> - (Od Vjesnikove dopisnice) - U britanskim pomorskim lukama upravo je počelo instaliranje aparata za otkrivanje nuklearnog materijala, kako bi se spriječilo donošenje terorističke »prljave bombe« na Otok. Uskoro će carinici na mnogim aerodromima i lukama diljem Britanije imati takvu opremu za otkrivanje radioaktivnih bombi. </p>
<p>Britanija je i dalje na velikom oprezu zbog moguće terorističke opasnosti, pa zato pribjegava toj mjeri. Zadnjih šest mjeseci oprema za otkrivanje radioaktivnog materijala isprobavala se u pomorskoj luci Dover gdje su pomoću nje pregledavani kamioni i osobna vozila.</p>
<p>Vremenom će takvi uređaji biti postavljeni na mnogim ulaznim točkama u Britaniju, kakvih ukupno ima oko tisuću, pogotovo tamo gdje obavještajne službe ocijene da je potrebno posebno zaštititi neku zračnu ili pomorsku luku. Oprema za otkrivanje radioaktivnog materijala može se koristiti trajno, ili seliti po potrebi kako bi se reagiralo na obavještajne dojave. </p>
<p>Tako su britanski carinici dobili novu dužnost: da i sami sudjeluju u borbi protiv terorizma. »Umjesto da imamo statične carinike u lukama diljem Britanije, smatramo kako je djelotvornije da možemo postaviti ekipe tamo gdje nam nalažu obavještajni podaci«, izjavio je jedan od direktora britanske carine zadužen za protuterorizam Terry Byrne. On tvrdi da se ne radi o nekoj specifičnoj prijetnji, nego da se oprema postavlja radi odvraćanja terorista. Uskoro će, prvi put, i američki carinici raditi rame uz rame s britanskim kolegama, u velikim britanskim kontejnerskim lukama, kako bi djelotvornije spriječili prebacivanje terorističkog materijala preko Atlantika. </p>
<p>Sve te mjere pokazuju da Britanija vrlo ozbiljno uzima moguću prijetnju, jer je nakon solidariziranja s Amerikom u Afganistanu i Iraku danas i sama postala jednim od glavnih ciljeva nekog mogućeg terorističkog napada. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Francuzi štrajkom protiv neizbježne mirovinske reforme</p>
<p>BRUXELLES, 14. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Francuska je u »crnom utorku« bila doslovno paralizirana. Štrajkao je skoro svaki četvrti zaposleni ili polovica radnika u javnom sektoru od prometa do telekomunikacija, od elektroopskrbe do školstva. Samo u Parizu, prema procjeni organizatora, četvrt milijuna ljudi protestiralo je zbog predloženih mjera mirovinske reforme. U Marseillesu se pozivu na demonstracije odazvalo više od 200.000 radnika. U svim velikim francuskim gradovima kao i u prekomorskim teritorijima zemlje na ulice je izašlo oko 1,8 milijuna radnika, tvrde sindikati. </p>
<p>Kao i vlada desnog centra Alaina Juppéa koja je propala na izborima jer se usudila dirnuti u neka socijalna prava zbog loših gospodarskih pokazatelja, tako je i Raffarinova vlada pozvala u pomoć logiku brojki, nadajući se da može proći negoli prethodnici. Poruka vlade je kratka: Francuzi moraju raditi duže i u mirovinske fondove uplaćivati više, a pritom se odreći nekih privilegija kako bi zadržali postojeće mirovine. Poruke s ulica su: Reforma kakvu predlaže vlada nepotrebna je, postoje i drugi načini, tvrdi »ulica«.</p>
<p>Premijer uoči najavljenog vala štrajkova izjavio: »Nećemo dopustiti da nam ulica kroji politiku«, iako mu »ulica« nije smetala kada je jednako glasno izrazila nezadovoljstvo ratnom opcijom u Iraku. </p>
<p>Demonstranti se pozivaju na procjene da nisu iskorištene sve mogućnosti i da vlada jednostavno nije detaljnije ispitala raspoložive načine reformiranja mirovinskog sustava. Predstavnici sindikata tvrde da vlada ne želi privatizirati dio mirovinskih fondova kako bi računala na više sredstava. </p>
<p>Zaposleni u državnom, javnom sektoru zaista ne žele raditi i više, niti svoje umirovljenje plaćati skuplje, iako nisu naišli na očekivane simpatije dijela građana nesretnih što je zemlja posve blokirana,j er u utorak nisu radili metroi željeznica, zračni je promet također bio blokiran, škole su zatvorile vrata. </p>
<p>Gnjevni su demonstranti nabrajali nepravde, bez obzira na izjave vrha države da se zemlja »suočava s kolapsom« ukoliko se nešto ne pokrene u mirovinskom sustavu.</p>
<p> Raffarinovi argumenti jednostavni su i prihvatljivi svima koji nemaju veze s Francuskom, francuskim mirovinama i specifičnostima sustava: premalo radnika podržava previše umirovljenika. Prosječan Francuz morati će raditi 42 a ne prosječnih 37 godina do mirovine , radnici mogu u mirovinu sa 60 godina, ali ne u punu, ukoliko nisu uplatili dovoljno novca u fondove. </p>
<p>»Neću odstupiti, reforma je nužna i neizbježna«, ponavlja premijer u svojoj prvoj pravoj bitci s javnošću. Raffarin će predstaviti gotov prijedlog reforme na zasjedanju parlamenta u srpnju. Ne očekuje se da će Raffarin doživjeti sudbinu Juppéa niti pokušaj reformiranja propasti kao onaj prije osam godina. Prijedlog reforme doživjeti će, naravno, izvjesne korekcije, ali ne i dubinske promjene: dijalog vlade i predstavnika sindikata počeo je u srijedu kad se život u zemlji normalizirao. </p>
<p>Probleme s mirovinama dijele s Francuskom Njemačka, Austrija (100.000 nastavnog osoblja u štrajku upozorenja) i Italija. Sve te zemlje svjesne su da ne mogu dalje na ovaj način; u svim zemljama sindikati ne dopuštaju niti razmišljanje o bilo kakvim promjenama koje bi značile duži radni vijek uz manje beneficija, i u svim zemljama vlade su uvjerene - pozivajući se na jezik neumoljivih brojki - da su u pravu. Štrajkovi nastaju kada su u isto uvjereni i sindikati.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Menem se povlači iz izborne utrke?</p>
<p>Ako kontroverzni bivši argentinski predsjednik odustane od drugoga kruga, novi šef države postat će Néstor Kirchner </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Carlos Menem odustaje od svoje kandidature za argentinskoga predsjednika, neće biti drugoga izbornog kruga predviđenoga za nedjelju 18. svibnja, a novi predsjednik Argentine bit će Néstor Kirchner. Tako u srijedu javljaju neki svjetski mediji, potvrđujući glasine o Menemovu povlačenju što su kružile posljednjih dana. Carlos Menem vladao je Argentinom od 1989. do 1999., a unatoč korupcionaškim skandalima, za koje je bio optužen te suđenja zbog nezakonite prodaje oružja Hrvatskoj i Ekvadoru, ponovo se kandidirao za predsjednika. </p>
<p>Premda Menem još nije javno objavio svoju odluku o tome hoće li odustati od pokušaja da i treći put osvoji mandat šefa države, iz njegova izbornog stožera »procurilo« je da je taj kontroverzni i eksentrični populist nezadovoljan anketama koje mu predviđaju poraz na izborima te da nastoji pronaći formulu kako da što bezbolnije odustane od kandidature. Neki nagađaju da će kao izgovor za povlačenje navesti mogućnost izbornog inženjeringa u korist Kirchnera. No, kažu njegovi protivnici, Menem je kadar sve učiniti kako ne bi ispao gubitnik. </p>
<p>Politički analitičari upozoravaju kako za argentinsku demokraciju ne bi bilo dobro da se otkaže drugi krug izbora, te da bi to oduzelo legitimnost drugome kandidatu, također peronistu Néstoru Kirchneru kao novome šefu države. Ovotjedne ankete daju veliku prednost Kirchneru, dosadašnjemu guverneru pokrajine Santa Cruz, koji zagovara socijalnu pravdu i, u stilu peronista iz 50-ih godina prošloga stoljeća, govori o nužnosti veće »državne kontrole nad industrijom«. </p>
<p>Kirchnerovi suradnici kažu kako će se taj 53-godišnji bivši odvjetnik, kojega mnogi opisuju kao »nevjerojatno sivoga« kanidata, ipak pokazati kao »jaki predsjednik« kakvoga Argentina treba u ovim teškim vremenima. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Plaće ministara ne reguliraju se Zakonom o radu </p>
<p>U Vjesniku je 12. svibnja 2003., na prvoj stranici objavljen tekst pod naslovom »Ministar rada predlaže da se radnicima prepolovi otkazni rok, no za njega to ne vrijedi« autora Marijana Lipovca i Marijane Matković.</p>
<p>U tekstu piše: »dok ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović predlaže da se sa šest mjeseci na tri mjeseca skrate otkazni rokovi iz Zakona o radu jer to može utjecati na konkurentnost hrvatskog gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, on sam – jednako kao i svi ostali ministri u Vladi – ima pravo na ministarsku plaću i šest mjeseci nakon što napusti tu dužnost«.</p>
<p>Sve to je točno, no autori nisu napomenuli da su uvjeti rada ministara, počevši od visine primanja pa do duljine razdoblja u kojem će primati plaću poslije napuštanja dužnosti, regulirani Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakonom o utvrđivanju plaće i drugih primanja dužnosnika, koji nemaju nikakve veze sa Zakonom o radu. Izmjene radnog zakonodavstva Ministarstvo rada i socijalne skrbi pokrenulo je da bi se povećao broj radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu, a ne u hrvatskoj Vladi.</p>
<p> S obzirom na naslov spomenutog članka, kao i prešućivanje spomenutih činjenica, nameće se zaključak da su autori tekst pisali bez poznavanja teme koju obrađuju, bez prikupljanja svih relevantnih podataka, ili s namjerom da napadnu osobno ministra rada i socijalne skrbi iskrivljujući pritom činjenice, čime su dezinformirali javnost umjesto da je informiraju.</p>
<p> Budući da je takvim postupkom Vjesnikovih novinara grubo prekršeno načelo objektivnosti u izvještavanju, prisiljeni smo reagirati na napis, kako bismo omogućili javnosti da ostvari svoje pravo na točnu i potpunu informaciju.</p>
<p>DARKO STAZIĆKabinet ministra rada i socijalne skrbi – odnosi s javnošću</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pogrešnim tumačenjem »slučaja Gotovine« Rajić štiti Račanovu vladu</p>
<p>Ponovno Vlado Rajić krivo iznosi činjenice i tumači zakon u slučaju generala Gotovine.</p>
<p> Gospodin Rajić navodi tako u tekstu pod naslovom »Ako su Haagu svi bjegunci isti, zašto za Gotovinu plaća Hrvatska, a za Karadžića Amerika« (Vjesnik, 13 svibnja), kako se generalovim odvjetnicima ne bi trebala dostaviti dokumentacija za obranu iz razloga što general nije dostupan hrvatskim ni haaškim vlastima. Takvo tumačenje je skroz pogrešno.</p>
<p> Kao prvo, Račanova Vlada omogućila je dobivanje dokumentacije za obranu haaškim osumnjičenicima generalima Markaču, Stipetiću, Koradeu i admiralu Domazetu. Isto je učinila i za odvjetnike optuženog Paška Ljubičića dok je on bio nedostupan Haaškom sudu.</p>
<p> Prema tome, pravo pitanje kojeg gospodin Rajić izbjegava postaviti glasilo bi: »Iz kojeg je razloga Račanova Vlada dala potrebite dokumente obrani generala Markača, Koradea, Stipetića, admirala Domazeta i Paška Ljubičića a u slučaju generala Gotovine uporno to odbija napraviti?«</p>
<p>Kao drugo, gospodin Rajić krivo tumači zakon. Hrvatski sudovi mogu po Ustavnom zakonu odbiti optužnice koje im proslijedi Haaški sud ukoliko procijene da navedena kaznena djela u optužnici nisu pod jurisdikcijom MKS-a. Kao što smo mnogo puta prije isticali smatramo da MKS nema jurisdikciju nad kaznenim djelima koja su se dogodila nakon operacije Oluja, te će stoga Županijski sud u Zagrebu, nadamo se, odbiti optužnicu protiv generala Gotovine.</p>
<p> Stoga, mi odvjetnici generala Gotovine inzistiramo na dobivanju dokumentacije od Vlade kako bi mogli s njom izaći pred Županijski sud.</p>
<p>Kao treće, mi odvjetnici generala Gotovine, priznati smo od svih nadležnih pravosudnih institucija (Općinski sud, Županijski sud u zastupanju generala Gotovine) te od strane ureda glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. Ovlašteni smo raspravljati s gospođom Del Ponte o slučaju Gotovina. Sukladno tome, ukoliko bi uspjeli dobiti dokumentaciju koju potražujemo, uspjeli bi uvjeriti gospođu Del Ponte na povlačenje optužnice protiv generala Gotovine.</p>
<p> No, iz nama nepoznatog razloga, hrvatska Vlada odbija predati oslobađajuće dokumente kako gospođi Del Ponte tako i nama, odvjetnicima generala Gotovine.</p>
<p>Vlado Rajić ne uvažava činjenicu da je general Gotovina lažno optužen i da bi mogao biti oslobođen sumnje bez toga da se pojavi u Haagu kad bi Vlada isporučila uredu Carle del Ponte dokumente koji dokazuju njegovu nevinost.</p>
<p> Zašto gospodin Rajić ne razmišlja tako? Možda iz razloga što ne želi napisati ništa kritično o Račanovoj Vladi. Kratka analiza svakog članka kojeg je napisao Vlado Rajić u Vjesniku (njih preko stotinu) u protekle dvije godine – potvrđuju gore navedeno.</p>
<p>Niti jedan od tih članaka ne kritizira Račanovu Vladu ili Gorana Granića.</p>
<p>LUKA MIŠETIĆodvjetnik generala Gotovine</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jarun je od oaze zelenila postao najzagađeniji dio Zagreba </p>
<p>Prošle godine na ulazu u rekreacijsko područje Jaruna u Ulici Hrvatskog sokola i Hrgovići, postavljene su naplatne kućice i rampe za vozila.</p>
<p> Vrlo jednostavan i praktičan sustav naplate sličan je onome na autocestama, no ima jedan bitan nedostatak. Naime, oni koji su ga osmislili i ostvarili očito su smetnuli s uma da u prazničkim danima i za lijepog vremena veliki broj ljudi automobilima dolazi na Jarun, a navečer slijedi masovni povratak. Tada dolazi do gužvi i zastoja zbog naplate.</p>
<p> Na stotine automobila, bilo da se kreću puževim korakom ili stoje s upaljenim motorima, pretvaraju ovaj dio Jaruna u područje s najzagađenijim zrakom u Zagrebu. Kolone vozila često su tako duge da ih se na kraju propušta i bez naplate kako bi se izbjegao totalni prometni kolaps. Na žalost o posljedicama, odnosno zagađivanju Jaruna nitko ne vodi računa, a (ne)odgovorne to izgleda i ne zanima.</p>
<p>Rješenja ima, od onoga da se povisi naplata, čime bi se sigurno smanjio broj vozila, ili da se, pak, u dane vikenda automobilima zabrani ulaz u područje Jaruna. Posjetitelji bi se oko jezera mogli prevoziti vlakićem i autobusima besplatno ili uz minimalnu naknadu. No bojim se da ovakvu razinu ekološke svijesti još nismo postigli, barem ne oni koji donose odluke.</p>
<p>Bilo bi također, ne samo poželjno već i neophodno da se, makar samo u dane kada je posjet Jarunu najveći, uvede i neki red na asfaltnim pješačkim stazama oko jezera. Često se naime događa da se na ovim stazama i istovremeno sa tisućama pješaka među kojima je i mnogo majki s malom djecom, voze i stotine biciklista i rolera, a mnogi među njima jure velikom brzinom kao da su na trkama.</p>
<p> Puka je slučajnost što do sada, izuzev manjih incidenata, nije došlo do tragičnih posljedica naletom biciklista ili rolera na neko dijete a ni odrasli u tom slučaju ne bi prošli bez ozbiljnijih posljedica.</p>
<p> Nije li nedavni tragični događaj pogibije bračnog para na Jarunu zbog prebrze vožnje pijanog vozača dovoljna pouka. Zar se uistinu mora čekati da se dogodi najgore, da neko dijete izgubi život ili ostane doživotni invalid, da bi se nešto poduzelo, da se odredi gdje je mjesto za šetnju a gdje za vožnju, kako bi ljudi bez straha mogli uživati u šetnji.</p>
<p>Pri ulazu u zaštićeno područje Jaruna nalaze se također i znakovi da je psima ulaz zabranjen. Naravno da nije potrebno ni spominjati kako se na ovu zabranu nitko i ne osvrće, i da na zelenim površinama Jaruna svakodnevno, pa čak i noću, nalazimo mnoštvo pasa.</p>
<p>Žalosna je i činjenica, barem za ljubitelje prirode i zelenila, da na ovom zaštićenom području svake godine, na uštrb zelenih, niču nove betonske površine. Možemo se samo nadati i željeti da se to neće nastaviti u nedogled, da ćemo i našem potomstvu ostaviti nešto zelenih površina na Jarunu.</p>
<p>mr. ZLATKO ŠPORERZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U Zagrebačkoj i Privrednoj banci zatvoreni računi povezani s Al Qaidom</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Nadležna tijela Republike Hrvatske naložila su početkom svibnja ove godine zamrzavanje određenih računa u Privrednoj i Zagrebačkoj banci zbog osnovane sumnje da su ti računi pripadali osobama povezanima s Al Qaidom, terorističkom organizacijom kojoj se pripisuju veliki teroristički napadi na američke građane i interese širom svijeta. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo iz dobro obaviještenog izvora, koji je, dakako, htio ostati anoniman, ispitivanje tih računa zatražilo je od Republike Hrvatske Američko veleposlanstvo, a kako doznajemo riječ je o računima registriranima na zakladu Muwafaq iz Saudijske Arabije. Kao opunomoćenik na ugovorima o otvaranju tih računa navodi se čelnik podružnice Mufawaqa na području Hrvatske, biznismen iz Tunisa po imenu Shafiq Ayadi. Ayadi, koji uz tunisku, ima i bosansku i austrijsku putovnicu te za njim traga američko Ministarsvo financija i FBI, u Zagrebu je 1992. otvorio firmu za trgovinu i prijevoz, te organizirao humanitarnu pomoć za Bosnu. No, kako navode američki izvori, poduzeće i zaklada bili su paravan za slanje vojne pomoći muslimanima tijekom rata u Bosni. </p>
<p>Amerikanci također smatraju da je Ayadi jedan od zagovornika vahabitske islamske sekte, čiji je pripadnik bio i ekstremist Moamer Topalović, nedavno osuđeni trostruki ubojica. Topalović je na Badnjak prošle godine u Kostajnici iz automatke puške ubio tri člana hrvatske obitelji Anđelić iz kako je to rekao na suđenju u Mostaru, vjerskih pobuda. </p>
<p>U spomenutim bankama navode nam nisu, pozivajući se na pravila o zaštiti identiteta klijenata i unatoč višekratnim pokušajima, mogli ni potvrditi ni zanijekati.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Žrtva od Koradea i ostalih traži 360.000 kuna odštete</p>
<p>Sutkinja je odbila prijedlog odvjetnika Željka Olujića da se Marčelanova tužba vrati »na popravak«</p>
<p>VARAŽDIN, 14. svibnja</p>
<p> – Na varaždinskom je Općinskom sudu u srijedu počeo parnični postupak u kojem Josip Marčelan, bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju, od umirovljenog generala Ivana Korade te Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Fadige potražuje 360 tisuća kuna za naknadu štete. </p>
<p>Povod ovakvom Marčelanovom zahtjevu jest događaj koji se 27. listopada 1995. godine zbio u varaždinskom restoranu »Bijeli konj«. Tada je, naime, Katić Marčelana doveo u prostorije lokala, a Korade je izvadio pištolj i uperio ga Marčelanu u glavu, rekavši da će ga »ubiti, ako ne prizna da je u bivšem režimu bio pripadnik KOS-a«. Prisiljavao ga je i da popije veće količine alkoholnih pića, a zatim su ga svi optuženi rukama i nogama tukli po glavi i tijelu. Kad je Marčelan pao na tlo, Korade ga je, prijetivši mu pištoljem, »prisiljavao da puzi i ljubi mu čizme«, a Katić mu je na vrat i grudi stavljao nož. </p>
<p>Marčelan je protiv spomenutih podnio i privatnu tužbu zbog nasilničkog ponašanja, a Korade je u tom kaznenom postupku pravomoćno osuđen na osam mjeseci uvjetnog zatvora, uz dvogodišnji rok kušnje. Fadiga je oslobođen, dok je za ostale Marčelan odustao od kaznenog progona.</p>
<p>U parničnom postupku Marčelan od svih njih potražuje 15 tisuća kuna za fizičke bolove, isti iznos traži za pretrpljeni strah, dok za duševne boli zbog povreda časti, ugleda i pravne osobnosti traži 330 tisuća kuna, sve s kamatama od dana presuđenja do dana isplate. U tužbi se navodi i da se Marčelan bio je izložen dugotrajnom maltretiranju, vrijeđanju i ponižavanju, a njegovo je ljudsko dostojanstvo bilo »zgaženo do temelja«.</p>
<p>Njegov zahtjev Korade u cijelosti osporava, smatrajući da je visina iznosa za naknadu štete previsoka, a u dopisu koji je sudu dostavio njegov odvjetnik Željko Olujić ističe se i kako se iz tužbe ne vidi koje vidove štete Marčelan potražuje niti se vidi koliki iznos traži po kojoj osnovi. Olujić je u dopisu predložio i da se tužba vrati tužitelju »na popravak«, na što je Marčelanov odvjetnik Ivan Kovač rekao da ima dojam da tuženik tužbu uopće nije čitao, jer je ona napisana u skladu s pravnim propisima. Dodao je i kako je Olujićev podnesak usmjeren k odugovlačenju postupka.</p>
<p>Raspravna je sutkinja potom odbila prijedlog da se tužba vrati »na popravak«, dok bi Olujić u roku od osam dana sudu trebao dostaviti dokazne prijedloge. Provest će se i medicinsko vještačenje Marčelanovih ozljeda, te pretrpljenog straha i boli.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Jasna Ulaga Valić od Ferala traži 70.000 kuna odštete</p>
<p>Na spornoj fotomontaži Ulaga Valić i Thompson piju ispred portreta Ante Pavelića i Jure Francetića/ Zbog Thompsona glavna urednica HTV-a lani je tužila i izdavača časopisa »Imperijal Novi« </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Glavna urednica HTV-a, Jasna Ulaga Valić tužila je nakladnika splitskog tjednika »Feral« zbog fotomontaže, objavljene u broju od 28 rujna prošle godine.</p>
<p>Na fotografiji se vide Ulaga Valić i pjevač Marko Perković Thompson kako sjede za stolom uz piće, a na zidu iza njih nalaze se portreti poglavnika NDH-a Ante Pavelića i zapovjednika ustaške »Crne legije« Jure Francetića.</p>
<p>Spomenuta fotomontaža potpisana je tekstom »Spustit će se gusta magla iznad Prisavlja« te »Glavna urednica donijela nove smjernice jesenske programske sheme«.</p>
<p> U tužbi koju zastupa zagrebački odvjetnik Zvonimir Hodak zatražena je odšteta zbog povrede ugleda i časti u visini od 70.000 kuna. </p>
<p>Inače popularni Thompson već je bio povod jedne tužbe koju je podnijela Jasna Ulaga Valić. Ona je, naime, tužila izdavača časopisa »Imperijal Novi«, a zbog teksta objavljenog u listopadu prošle godine. U tekstu pod naslovom »Thompson posjetio bolesnu pjevačicu Paolu Valić« navodi se »O njihovoj bliskosti (Paole i Thompsona op.a.) višestruko se spekuliralo, a ponajviše u vrijeme kada se odlučivalo hoće li HTV prenositi Thompsonov koncert sa splitskog Poljuda... Jasna Ulaga Valić nije krila svoje oduševljenje Thompsonovim likom i djelom. Posebne simpatije prema glazbeniku iz Čavoglava imala je zbog njegove bliskosti s njenom kćeri Paolom«.</p>
<p>Zbog istog je teksta »Imperijal« tužila i Paola Valić.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za ubojstva iz koristoljublja ukupno 28 godina zatvora</p>
<p>VUKOVAR, 14. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom vukovarskog Županijskog suda, mještani Borova Mladen Sečujac (27) i Stoja Stanić (25) proglašeni su krivima za ubojstva iz koristoljublja, te su obojica osuđena na po 14 godina. </p>
<p>Odlukom sudskoga vijeća kojim je predsjedao sudac Ante Zeljko, prvooptuženom Sečujcu, koji je uhićen 11. rujna 2000. godine u kaznu će se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru, dok će drugooptuženi Stanić u Hrvatskoj izdržavati kaznu nakon što u Somboru »odleži« osam godina zbog kaznenih djela počinjenih na području Srbije i Crne Gore. Zbog nedostatka dokaza, trećeoptuženi Saša Šeatović (22) oslobođen je optužbe. </p>
<p>Optužnica Županijskog državnog odvjetništva je, naime, Sečujca i Stanića teretila da su 11. rujna 2000. godine po prethodnom dogovoru, prema optužnici, zajedno s nepoznatom osobom, u ranim jutarnjim satima ušli zamaskirani u obiteljsku kuću Milice Krstonošić (52) u Grobljanskoj ulici u Borovu, jer su doznali kako u kući drži veću svotu novca. </p>
<p>Upavši u spavaću sobu i prijeteći joj oružjem, od žene su zatražili da im preda sav novac. Kako je ona to odbila, jedan od njih je iz automatske puške »pleter 91« ispalio u nju ukupno 16 hitaca zbog čega je žena na mjestu preminula. </p>
<p>Nakon ubojstva, optuženici su otišli u sobu gdje je spavala tada dvadesettrogodišnja Biljana, kći ubijene Milice, te su i od nje zatražili novac govoreći joj: »Daj novac! Držimo ti brata!«. Kada im je preplašena djevojka predala 2.900 njemačkih maraka, napadači su je vezali ljepljivom trakom. Prije nego što su s ugrabljenim plijenom pobjegli iz kuće, ukrali su još i jednu zlatnu ogrlicu iz torbe.</p>
<p>Biljana Krstonošić i njezin brat Nebojša upućeni su na ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva u parnici.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Maglov: »Drogu sam trebao za sebe, a vapno za krečenje«</p>
<p>Sutkinja najavila da će presuda biti izrečena u četvrtak, 15. svibnja / Maglov je 1999. na istom sudu osuđen na dvije godine zatvora zbog šverca automobila i šećera iz BiH, a presuda još čeka konačnu odluku Vrhovnog suda</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Splitu u srijedu je okončana glavna rasprava u slučaju Željka Maglova, umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske i bivšeg zapovjednika 73. bojne Vojne policije, optuženog za kazneno djelo preprodaje droge.</p>
<p> U nastavku dokaznog postupka svjedočila je Branka Mijatović, sudska vještakinja za toksikološka vještačenja MUP-ova Centra »Ivan Vučetić« iz Zagreba, koja je rekla da se u smotuljku, oduzetom od optuženog Maglova, nalazilo sto grama »miksane« materije, za koju je vještačenjem utvrđeno da se sastojala od 23,4 posto heroina, dok su <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT>, kofein i druge kemijske supstancije sadržane u omjeru od oko 75 grama. Branitelji optuženog odmah su reagirali, ustrajavši u tome da im se jasno kaže može li se u tom slučaju govoriti da je Maglov kupio sto grama heroina, budući da je vještačenjem utvrđeno da je droga sadržana u omjeru, za kojeg se može reći da odgovara potrebama ovisnika lakšeg do srednjeg stupa. »Neovisno o tome razrjeđuje li se droga sa šećerom ili puderom, činjenica je da heroin, miksan s bilo kakvim koncentratom, ostaje i dalje heroin«, uzvratila je sudska vještakinja.</p>
<p> Nakon što je policija 21. siječnja ove godine uhitila Maglova na splitskim Gripama, te pronašla u njegovu vozilu smotuljak s drogom i vagu, naknadnom pretragom njegova stana pronađen je omot s 0,57 grama marihuane, kao i tristo grama materije, za koju je vještačenjem utvrđeno, a to je navedeno i u optužnici, da se radi o vapnu koje preprodavači droge obično koriste za miksanje s heroinom. Obrat u sudskom postupku dogodio se onoga trenutka kada je sudska vještakinja ustvrdila da je doista riječ o kalcij karbonatu (vapnu), ali da se ona u svojoj 18-godišnjoj praksi još nije srela s mješavinom heroina i vapna. Za vapno je Maglov tvrdio da mu je potrebno za uređenje stana. Što se pak vage tiče, koja je pronađena u vozilu optuženika, Maglov je rekao da mu je ona trebala poslužiti za provjeru količine droge, koju je prethodno kupio na splitskim Firulama. Iznoseći svoju obranu, Maglov je ponovio da se ne osjeća krivim, ali da mu je iskreno žao što je zbog svoje ovisnosti o heroinu doveo sebe i svoju obitelj u neugodnu i ponižavajuću situaciju. Pojasnio je da je prvi put konzumirao heroin 1999. godine u zatvoru na splitskim Bilicama, rekavši kako mu je potrebna dnevna doza od tri do četiri grama. Zastupnica optužbe zatražila je da se Maglov proglasi krivim, podsjetivši na to da je optuženik već osuđivan zbog kaznenih djela zlouporabe droge. </p>
<p> Obrana je iskoristila iskaz sudske vještakinje, tvrdeći da se Maglovu ne može suditi zbog sto grama heroina, kad je droga sadržana u omjeru od 23,4 posto. Ponovili su da ni Maglov, a ni oni kao branitelji, nisu vidjeli sadržaj smotuljka, zaključivši da, osim posjedovanja marihuane, ne postoji ni jedan dokaz koji bi optuženika teretio za kazneno djelo preprodaje droge. »Željko Maglov je ovisnik o heroinu, a ne preprodavač droge i za njega tražimo oslobađajuću presudu i ukidanje pritvora«, kazali su branitelji. Epilog će se znati već u četvrtak kada će Sudsko vijeće objaviti presudu.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Zlatna dionica Plivi</p>
<p>Događaj godine na tržištu kapitala je mirovinska reforma, za što je nagrada uručena Hageni / Nagradu Zlatni udjel dobio PBZ Novčani fond, a najboljom bankarskom dionicom proglašena Privredna banka</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Dionica Plive izabrana je za Zlatnu dionicu 2002. godine, a ujedno je proglašena i najboljom industrijskom dionicom. Nagradu je u srijedu predsjedniku uprave Plive Željku Čoviću uručio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić na svečanosti dodjele Zlatne dionice godine održanoj u sklopu Osmog financijskog foruma. </p>
<p>Ovo je, inače, šesti po redu izbor Zlatne dionice, a organizirali su ga tvrtka Kapital klub i Poslovni klub HTV-a, te Poslovni tjednik i konzultantska tvrtka To-One. Dobitnike nagrada izabrao je stručni žiri sastavljen od brokera, analitičara i novinara, a na temelju rezultata ostvarenih na tržištu kapitala u prošloj godini.</p>
<p> Tako je za najbolju turističku dionicu izabrana Laguna Novigrad, koja je dobila i posebnu nagradu za najveću isplaćenu dividendu, te priznanje kao dionica s najvećim porastom cijene u prošloj godini (78,79 posto). </p>
<p>Najboljom bankarskom dionicom proglašena je dionica Privredne banke, koja je ujedno i dioničko društvo s najvećim porastom tržišne kapitalizacije u prošloj godini. Podravka je dobila posebnu nagradu za likvidnost dionice, a ponovo je nagrađena kao kompanija koja ima najbolje odnose s javnošću.</p>
<p> Događajem godine na domaćem tržištu kapitala proglašena je mirovinska reforma, a nagrada je otišla Hageni. Najbolji mirovinski fond je AZ fond koji ima najviše članova i čija je imovina u veljači premašila milijardu kuna. </p>
<p>Najbolji zatvoreni investicijski fond je Dom fond, najbolje društvo za upravljanje fondovima je ZB invest. Najbolji otvoreni investicijski fond kojem je uručena nagrada Zlatni udjel je PBZ Novčani fond, PBZ-ov otvoreni investicijski fond Global nagrađen je kao najbolji mješoviti fond (prinos je lani iznosio 6,1 posto). </p>
<p>Najbolji dionički fond je Victoria, koji je lani ostvario prinos od 47,25 posto, a najbolji obveznički fond je ICF Fixed Income.</p>
<p>Čestitajući dobitnicima nagrada, ali i nominiranima, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić kazao je da značajan dio hrvatskog gospodarstva tek treba prijeći kompliciran put do dosezanja uspjeha, a koji su ove tvrtke već prošle u posljednjih desetak godina. </p>
<p>Prema njegovim riječima, potencijal razvoja Hrvatske leži u ubrzanju provođenja privatizacije, ali, dodao je, ne po svaku cijenu. Nužne su rekao je, nove koncepcije i nova zakonska rješenja. Jer, kako je rekao, prodaja tvrtki koje su trenutačno u teškoćama ispod njihove realne cijene dovodi u pitanje hrvatski privatizacijski kredibilitet.</p>
<p>Predsjednik Uprave Plive Željko Čović je kazao da nagrada Plivu obvezuje da postane prva hrvatska multinacionalna kompanija i da ostvaruje još bolje poslovne rezultate. Dodao je i da ga raduje što u godini u kojoj su ratovi i recesije otežavali poslovanje u Hrvatskoj ima kompanija, a bit će ih i više koje grade povjerenje investitora i dioničara, ohrabrujući ih da ulažu u hrvatske dionice.</p>
<p>Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka istaknuo je potrebu djelovanja u pravcu razvoja civilne demokracije i demokracije uopće te dodao da nema razloga da s optimizmom ne gledamo u budućnost hrvatskog gospodarstva. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum upozorio je da se vlasti mijenjaju, ali da nema strategije dugoročnog razvoja tržišta kapitala, te da put drugih kompanija u društvo najboljih vodi preko prve burzovne kotacije. </p>
<p>Inače, u srijedu su Zagrebačka i Makedonska burza potpisale Ugovor o međusobnoj suradnji, koji se odnosi na suradnju u razmjeni informacija između dva tržišta kapitala.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Fina: Registrima do sigurnijeg poslovanja i novih kredita</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – U sklopu Osmog financijskog foruma u srijedu su predstavljeni registri koje vodi Financijska agencija (Fina), te najavljeno ustrojavanje novih – Registra koncesija, založnih prava na pokretnu imovinu i poslovnih subjekata – u okviru daljnje diverzifikacije djelatnosti Fine. </p>
<p>Damir Kuštrak, zamjenik ministra financija i predsjednik Nadzornog odbora Fine, posebno je istaknuo važnost ove godine ustrojenog Registra godišnjih financijskih izvješća, koji će do sada teško dostupne podatke otvoriti javnosti. Prema riječima Đure Popijača, predsjednika Uprave Fine, do isteka roka 30. travnja izvješća je poslalo 63.759 obveznika, no do utorka je Fina zaprimila ukupno 64.253 izvješća. Odluku o eventualnom sankcioniranju zakašnjelih izvješća donijet će Ministarstvo financija. </p>
<p>Kuštrak je također istaknuo da će transformacija Fine u središnji registarski centar potaknuti i mnogo učinkovitiju javnu upravu koja neće biti podložna korupciji. Zamjenik ministra je naglasio da Finu ne treba shvaćati kao konkurenciju bankarskom i drugim sektorima, nego kao partnera, tržišno orijentiranu agenciju, koja će nuditi usluge važne i privatnom i javnom sektoru. Razvijanje djelatnosti Fine kao središnjeg registarskog centra koji će upravljati javnim i komercijalnim registrima – što je jedan od osnovnih strateških ciljeva agencije, kazao je Popijač, osigurat će i povećanje sigurnosti poslovanja. Takve središnje informacijske službe već postoje u mnogim drugim zemljama, a jedan od primjera je European Business Register.</p>
<p>Fina je, pak, tehnološku infrastrukturu razvijala jedinim dijelom na temelju norveškog iskustva, gdje Registracijski centar, osnovan 1988., upravlja sa 18 registara, a kao koordinator je osigurao bitno jednostavnije i kraće procedure, primjerice, kod registracije poduzeća. Po uzoru na norveški model Fina je izradila i Registar godišnjih financijskih izvješća, a koristit će ga i u izradi Registra založnih prava za pokretnu imovinu, kojim će biti omogućeno proširivanje kreditne ponude. </p>
<p>U Norveškoj je tako vrijednost založene pokretne imovine dosegnula 218 milijardi dolara, dva puta više od vrijednosti založenih nekretnina i tri puta više od godišnjeg BDP-a Norveške. U Litvi, koja je također preuzela norveški model, je u tri godine koliko registar postoji založena pokretna imovina vrijednosti 3 milijarde dolara, a u Makedoniji u dvije godine rada 1,2 milijarde dolara. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ljubo Jurčić: Privatizacija Ine i Beopetrola odvojeni su procesi</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić prokomentirao je odluku slovenskog Petrola i mađarskog MOL-a, jednog od potencijalnih strateških partnera Ine, da zajednički nastupe u natječaju za privatizaciju Beopetrola. Izjavio je da njihova odluka nema nikakav utjecaj na proces privatizacije Ine i poziciju MOL-a u tom natječaju, jer su to dva sasvim odvojena procesa. Jurčić je dodao da se tu prije svega radi o interesima za različita tržišta, pošto Ina gravitira prvenstveno tržištu Bosne i Hercegovine. Osim toga, napomenuo je Jurčić, među kompanijama u jugoistočnoj Europi, Ina ima daleko najveću vrijednost. (Bankamagazin)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Magma: Ukupna bruto dobit 43,8 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Magma je u 2002. ostvarila ukupan prihod od 417 milijuna kuna, što je 24,7 posto više u odnosu na 2001. godinu. </p>
<p>Dobit prije odbitka rashoda kamata, poreza na dobit i amortizacije (EBITDA) u prošloj godini iznosila je 43,8 milijuna kuna, što je 27 posto više u odnosu na 2001. </p>
<p>Dobit iz poslovanja prije poreza na dobit i primjene zakonskih propisa o jednokratnom otpisu dijela dugotrajne imovine u 2002. iznosila je 16,7 milijuna kuna.</p>
<p>Prošle su godine, inače, započele s poslovanjem Magmine tvrtke u Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori - Magma International sa sjedištem u Beogradu i Magma B sa sjedištem u Sarajevu. One su otvorile pet trgovina, koje su započele s radom krajem 2002. i nisu imale bitan utjecaj na konsolidirani rezultat Magma grupe u prošloj godini. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Getro: Rast prodaje od gotovo 50 posto</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Trgovački lanac Getro u prošloj je godini ostvario rast prodaje od 49,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, (sa 1,297 milijardi kuna u 2001. na 1,895 milijardi kuna u 2002.), objavljeno je u utorak iz Getroa.</p>
<p>S više od devet milijuna kupaca, Getro je povećao svoj tržišni udjel na sedam posto. Uspjeh tvrtke, ističu u Getrou, najjasnije se odražava kroz povećanje profita prije kamata i poreza (EBIT) od 454,5 posto, što pokazuje da Getro i dalje bilježi značajan i stabilan rast. Operativni troškovi Getroa za 2002. povećali su se za 46,4 posto, što je sporiji rast u odnosu na rast prodaje. Kapitalne investicije za 2002. iznosile su 139 milijuna kuna. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bugarska DSK banka mađarskoj OTP banci</p>
<p>SOFIJA, 14. svibnja</p>
<p> – Bugarska Agencija za konsolidaciju odlučila je prodati drugu po veličini bugarsku banku DSK mađarskoj OTP banci.</p>
<p>U privatizacijskom postupku sudjelovala je uz OTP i austrijska Erste Bank. OTP je ponudio za potpuno vlasništvo nad DSK-om 311 milijuna eura, te se obvezao investirati još 304 milijuna eura u sljedećih pet godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Burze: Pad eura potaknuo rast indeksa </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Blagi pad tečaja eura prema dolaru oraspoložio je u srijedu ulagače na europskim burzama, zabrinute da će jaki euro smanjiti konkurentnost europskih izvoznih proizvoda, ponajprije kemijske i automobilske industrije. Neki analitičari upozoravaju da je riječ tek o kratkotrajnoj korekciji tečaja eura. Investicijska banka CSFB smatra da »slabiji tečaj dolara pogoduje dionicama europskih proizvođača robe široke potrošnje, jer jači euro dozvoljava i veće snižavanje kamatnih stopa«. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski FTSE 100 jedini među vodećim europskim blue chip indeksima bio niži nego u utorak – pao je 0,38 posto na 3984,7 bodova. DAX je, pak, u Frankfurtu porastao 0,15 posto na 2914,46 bodova, a pariški CAC 40 0,4 posto na 2975,55 bodova. Milanski MIB 30 je dobio 0,24 posto dosegavši 24.473 boda, a indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je porastao 0,39 posto na 2313,94 boda. </p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja burzi indeksi pali – Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite su izgubili 0,5, a S 500 0,6 posto. U Tokyju je Nikkei 225 u srijedu porastao na 8244,91 bod. </p>
<p>Rasle su i dionice energetskog sektora nakon što su njemački RWE te španjolska naftna kompanija Repsol objavili solidne tromjesečne rezultate. Dionice RWE su dobile 2,5 posto, a Repsol je porastao 0,7 posto. </p>
<p>P. B. i Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>U Europskoj uniji osigurano 90 posto, a u Hrvatskoj samo pet posto poljoprivrednika </p>
<p>Račan se suprotstavio mišljenju Ministarstva poljoprivrede i rekao: »Nerealna je procjena da je šteta od suše 1,4 milijarde kuna« / Stimulirat će se poljoprivredne proizvođače da dugoročno osiguraju imanja / Premijer najavio da će Vlada na sjednici u četvrtak razmotriti kako će biti sanirane posljedice suše / Martin Domačinović koji ima štete na usjevima, rekao je ministrima i premijeru da nije osiguran jer su premije visoke </p>
<p>ŽUPANJA/VINKOVCI, 14. svibnja</p>
<p> – »Hrvatska vlada inzistirat će na realnim procjenama šteta od suše«, izjavio je nakon sjednice Kriznog stožera Vlade održane u srijedu u Vinkovcima premijer Ivica Račan. Najavio je da će Vlada na sjednici u četvrtak razmotriti mjere kako bi se sanirale posljedice suše, no o njima nije želio preciznije govoriti. </p>
<p>Premijer je istaknuo da će se različitim oblicima stimulirati poljoprivredni proizvođači kako bi se smanjili njihovi rizici u proizvodnji, a proizvodi postigli veću konkurentnost.</p>
<p> »Vlada će na sjednici odlučiti o kratkoročnim potezima«, rekao je Račan nekoliko puta istaknuvši da tek trebaju procijeniti realne štete od suše. »Ne bi se trebalo dogoditi da najgore prođu oni s najvećim štetama«, dodao je.</p>
<p> Državna komisija za utvrđivanje šteta, najavio je Račan, utvrdit će realno stanje na terenu. Govoreći o šteti na usjevima šećerne repe, premijer je naglasio da će ona biti poznata u kolovozu, a do tada ne treba licitirati s procjenama o visini iznosa.</p>
<p> Prema procjeni Kriznog stožera poljoprivrednici neće biti oštećeni jer će Vlada, kaže Račan, selektivno vući poteze. Naglasivši kako je procjena od 1,4 milijarde kuna nerealna ako se zbroje sve procjene iz županija, premijer je dodao kako će Vlada voditi računa da se poljoprivredni proizvođači stimuliraju kako bi dugoročno osigurali svoja imanja. Napomenuo je da je u Europi više od 90 posto poljoprivrednika osigurano, a u Hrvatskoj je samo njih pet, šest posto uzelo osiguranje. </p>
<p>Premijer i članovi Kriznog stožera Vlade posjetili su u Županji Tvornicu za proizvodnju šećera, te poljoprivredno imanje jednog od kooperanata županjske Šećerane.</p>
<p> Martin Domačinović, na čijoj su njivi premijer i ministri razgovarali o mogućim mjerama za sanaciju štete od suše, rekao je da svoje usjeve šećerne repe tretira prema svim tehnološkim zahtjevima, no zbog mraza i suše uništeno mu je pola uroda. Procjenjuje da je ukupna šteta po hektaru šećerne repe na malom dijelu njegova imanja koje je zasijano tom ratarskom kulturom, 10.000 kuna. Štete ima i na pšenici, no prerano je da se ona realno procijeni.</p>
<p> Premijer je u razgovoru s Domačinovićem istaknuo da bi najveća pomoć bila kiša na što Vlada, naravno, ne može utjecati. No, Vlada će donijeti mjere za ublažavanje posljedica suše. Račan je najavio da će se u Banskim dvorima do kraja godine u više navrata raspravljati o suši jer vremenske prognoze nisu dobre. </p>
<p>Kad se raspravljalo o osiguravanju poljoprivrednika, Domačinović je rekao da on nije osiguran jer ne može platiti visoke premije. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Žuvanićevo nasilje nad splitskim HSS-om«</p>
<p>SPLIT, 14. svibnja</p>
<p> – »U Plovputu se dogodilo nasilje ministra pomorstva, prometa i veza Rolanda Žuvanića nad HSS-ovim splitskim vodstvom, koje može promijeniti odnos partnera u koaliciji i na lokalnoj razini. Ovo je uvreda splitskom HSS-u, pa tražimo od odgovornih za ovo nasilje da odstupe«, naglasio je u srijedu na konferenciji za novinare član Odbora splitskog HSS-a i gradski vijećnik Miroslav Lerotić, istakavši da koalicijski sporazum nije skopljen radi ispunjavanja osobnih želja pojedinih kadrova.</p>
<p>Po njegovim riječima, Plovput je jedina državna tvrtka sa sjedištem u Splitu te ima utjecaj na gospodarstvo u gradu, pogotovo što posluje pozitivno. »Zar vam nakon svega nije jasno što govori HSS kad kaže da će birati svoje partnere na državnoj i lokalnoj razini«, zaključio je Lerotić. »Gospodi iz SDP-a poručujemo: ako je sklopljena koalicija radi rješavanja radnih mjesta pojedinaca po političkom diktatu, sporazum možemo odmah raskinuti. Ministar Žuvanić je zloporabio položaj i odigrao igru u svoje ime, a za tuđi račun. Pitamo se je li Libra samo podružnica jedne druge, mnogo veće stranke«, rekao je zamjenik predsjednika splitskog HSS-a i županijski vijećnik Damir Babić. HSS-ovci su, tvrdi, nezadovoljni ponašanjem splitsko-dalmatinskog SDP-a i njegova predsjednika Vedrana Lendića, zbog navodnog nametanja SDP-ovca Darka Meštrovića za Plovputovog direktora, unatoč tome što nema uvjete za zapošljavanje na tome mjestu.</p>
<p>»HSS će razmotriti sva ministrova kršenja ovlasti. Ako se naše sumnje pokažu osnovanim, zatražit ćemo njegovu ostavku, jer se ovdje ne radi o imenima, već o kršenju političkog sporazuma i političkom nasilju«, tvrdi Babić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Obljetnica Tuđmanova rođenja bez velike pompe</p>
<p>Tuđmanovo rodno mjesto 14. svibnja, na dan koji je proglašen i Danom općine, nije bilo preplavljeno rijekom hodočasnika i štovatelja lika i djela pokojnog predsjednika koji su mu za života, dva puta, pružili veliku potporu na izborima / Mještani Velikog Trgovišća kao da su preslika podijeljenosti Hrvatske kad se govori o Franji Tuđamanu</p>
<p>VELIKO TRGOVIŠĆE, 14. svibnja</p>
<p> – »Veseli nas što smo vidjeli njegovu rodnu kuću i što je bio naš predsjednik«, rekli su za Vjesnik, izašavši iz Spomen-kuće dr. Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću, Martin i Katarina Lešić. Njih dvoje, godinama zaposleni u Njemačkoj, došli su u Hrvatsku na godišnji odmor, a posjet rodnom mjestu prvog hrvatskog predsjednika, na obljetnicu Tuđmanova rođenja, smatrali su obvezom.</p>
<p>Slično razmišlja i bivši ministar prosvjete i športa Božo Pugelnik, koji je iz Starog Grabovca organizirao jednodnevni posjet grobu Franje Tuđmana i kardinala Alojzija Stepinca, a potom Mariji Bistrici i Velikom Trgovišću, za 54 ljudi. Spomen-kuću su obišli za 10-ak minuta, prigodno se fotografirali ispred biste pokojnog predsjednika u dvorištu kuće i sjeli u autobus. Tuđmanovo rodno mjesto 14. svibnja, na dan koji je proglašen i Danom općine, nije bilo preplavljeno rijekom hodočasnika i štovatelja lika i djela pokojnog predsjednika koji su mu za života, dva puta, pružili veliku potporu na izborima. Premda se često govorilo da bi Veliko Trgovišće i obližnji Kumrovec, kao rodna mjesta dvojice predsjednika (Jugoslavije i Hrvatske), Josipa Broza Tita i Franje Tuđmana, mogli postati destinacije »političkog turizma«, stvarnost je bitno drukčija.</p>
<p>Prije bračnog para iz Njemačke i ekskurzije iz Velikog Grabovca, Tuđmanovu je Spomen-kuću posjetio Ivić Pašalić, kao jedini predstavnik neke političke stranke (u poslijepodnevnim satima najavljen je dolazak izaslanstva HDZ-a), a od »običnog puka«, zatekli smo samo Stjepana Čižmara iz Gajnica i Vladu Solomuna iz Travnika. Mještani Velikog Trgovišća, barem nekolicina koju smo zatekli, kao da su preslika podijeljenosti Hrvatske kad se govori o Franji Tuđamanu. Dok nas je jedna starica uputila da idemo slikati željezničku postaju, da »vidimo kako izgleda prava slika Velikog Trgovišća«, izvjesni Marijan nas uvjerava da Tuđman nije toliko mislio na svoje rodno mjesto »koliko na cijelu Hrvatsku«.</p>
<p>»Struja nam je toliko slaba da, kad imamo upaljeno nekoliko trošila u kući, iskaču nam osigurači«, priča Marijan, ali za nedostatke u infrastrukturi mjesta ne optužuje pokojnog predsjednika. </p>
<p>Antun Prekrat, kustos Spomen-kuće, uvjeren je da će Franjo Tuđman dobiti svoju povijesnu važnost. Ponosno nam pokazuje tri ispunjene i četvrtu, u srijedu otvorenu knjigu u koju posjetitelji ispisuju dojmove o pokojnom predsjedniku. »Vrlo lepo i impresivno«, »Hvala za sve što si učinio za Hrvatsku i hrvatski narod«, »Jako lijepo«..., samo su neke rečenice u knjizi dojmova Spomen-kuće koja je posljednjih dana bila predmet spora zbog (ne)autentičnosti prikaza mjesta Tuđmanova rođenja. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Počeli pregovori o novom vodstvu Hrvatskih studija</p>
<p>Razmotrit će se odluka po kojoj Hrvatski studiji mogu upisivati studente samo na tri smjera - filozofiju, kroatologiju, sociologiju - a ne i na psihologiju, novinarstvo i povijest / Diplome će dobiti svi studenti Hrvatskih studija, bez obzira koju su studijsku grupu završili</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Rektorica Sveučilišta u Zagrebu dr. Helena Jasna Mencer rekla je u srijedu, izvještavajući novinare o zaključcima s posljednje sjednice Senata, da će se razmotriti odluka po kojoj Hrvatski studiji mogu upisivati studente samo na tri smjera - filozofiju, kroatologiju, sociologiju, a ne i na ostala tri (psihologiju, novinarstvo i povijest). </p>
<p>Mencer je dala do znanja da Senat želi riješiti problem Hrvatskih studija »kako bi se prestalo s politizacijom« te napokon odlučilo koji su nelegalni studiji. »Odluka Senata po kojoj se nekim studijskim grupama odobrila nulta upisna grupa ne znači da te studije ukidamo«, rekla je rektorica te dodala da će diplome dobiti svi studenti Hrvatskih studija, bez obzira na to koju su studijsku grupu završili. Ona je izvijestila da Sveučilište pregovara s potencijalnim novim kandidatom za vodstvo Hrvatskih studija budući da razgovori s prtethodne tri garniture nisu urodili rješenjima. »Nagovaram nekoga, no ta osoba još treba prihvatiti vrući krumpir«, rekla je Mencer.</p>
<p>Senat Sveučilišta raspravljao je i o Vladinoj odluci o otvaranju 300 novih radnih mjesta u visokom obrazovanju. Dekani Sveučilišta u Zagrebu iskazali su potrebu za zapošljavanjem 580 ljudi, od toga 246 na znanstveno-nastavnim mjestima, osam za nastavna zvanja i 314 za suradnička, ali Ministarstvo znanosti i tehnologije odredilo je da će se ukupno na Sveučilištu zaposliti 124 djelatnika. O tome kako će se raspodijeliti ta radna mjesta, odlučit će Senat na temelju strateških planova fakulteta. </p>
<p>Senat bi se uskoro mogao očitovati i o tome smiju li profesori s jednog sveučilišta predavati na drugim. Riječ je o konkurentnosti, jer velik dio profesora Sveučilišta u Zagrebu putuje na predavanja u druge sveučilišne gradove. Suradnju treba razvijati, smatra rektorica, ali prije svega zajedničkim programima i projektima te razmjenom studenata. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zašto se navodnjava samo 0,28 posto obradivih površina</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Velike štete od suše sigurno bi bile manje da se u Hrvatskoj ne navodnjava samo 0,28 posto obradivih površina, upozorava Jakša Marasović, generalni direktor Hrvatskih voda. Od oko 1,6 milijuna hektara obradiva zemljišta, navodnjava se 5700 hektara, pa je Hrvatska na dnu europske ljestvice. Ispred nje su čak Albanija, Makedonija, Srbija i druge manje razvijene zemlje. Većina navodnjavanih površina je u dolini Neretve i kod Vranskog jezera, a u glavnom poljoprivrednom području - Slavoniji vrlo je malo, kaže Marasović.</p>
<p>Tako loše stanje objašnjava činjenicom da bi u navodnjavanje trebali ulagati vlasnici i korisnici zemljišta. Oni za to najčešće nemaju novca, a dosta problema stvaraju i neriješeni vlasnički odnosi te pravo na korištenje zemljišta. Dosta nedoumica izaziva često uvjerenje seljaka da bi im država trebala dovesti vodu do njihovih polja, a da oni, ako žele, samo kupe prskalice. Marasović tvrdi da Hrvatske vode nemaju izvor financiranja za gradnju sustava za navodnjavanje niti su zadužene za taj posao. U tim okolnostima, seljacima jedino mogu pomoći da im dopuste korištenje vode iz njihovih odvodnih kanala za navodnjavanje.</p>
<p>U Hrvatskoj ima dovoljno vode za navodnjavanje, samo bi trebalo izgraditi sustave za njeno dovođenje do poljoprivrednih površina. Budući da za to treba dosta novca, privatnici to ne mogu sami, a država sad vjerojatno ima druge prioritete - prije svega gradnju autocesta. Dio problema sa sušom bi se u Slavoniji riješio i u sklopu gradnje višenamjenskog kanala Dunav - Sava, koji bi se, uz ostalo, koristio za odvodnju i navodnjavanje. Iako je za prvih devet kilometara napravljena studija izvodljivosti, a pripremljen je i dio dokumentacije, njegova gradnja po svemu sudeći neće početi uskoro.</p>
<p> Svjesni financijskih problema, Hrvatske vode su u sklopu izrade Vodno-gospodarske osnove izradili prijedlog za navodnjavanje 68.000 hektara na 33 lokacije u zemlji. Prije svega se radi o površinama za uzgoj voća i povrća, jer je teško navodnjavati polja za uzgoj žitarica. Ali, za provedbu tog prijedloga treba osigurati novac, napominje Marasović.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Da je bio riješen problem Ljubljanske banke, slučaja Sunčanog Hvara ne bi bilo« </p>
<p>LJUBLJANA, 14. svibnja (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> – »Tvrdim da slučaja Sunčanog Hvara ne bi bilo da je riješen problem Ljubljanske banke«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru sa slovenskim parlamentarcima u srijedu u Ljubljani, drugoga dana službenog posjeta Sloveniji.</p>
<p> »Ne može se ići u investicijske prodore dok nije riješena vlasnička struktura«, istaknuo je hrvatski predsjednik govoreći o slučaju hvarske tvrtke. »Čim su se pojavile Terme Čatež kao partner za Sunčani Hvar, javnost je tražila vlasničku strukturu i ispostavilo se da je u toj strukturi Ljubljanska banka. I problem se nije mogao riješiti. Sunčani Hvar neće se ponoviti ako riješimo pitanje Ljubljanske banke«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru sa slovenskim parlamentarcima u Ljubljani u srijedu, drugoga dana službenog posjeta Sloveniji. </p>
<p> »Ako se ukopamo svatko u svojim pozicijama, jedni tvrde da je to pitanje sukcesija, a drugi da je to pitanje odnosa banke i štediša, nema rješenja«, dodao je Mesić. Time je reagirao na izjavu slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka koji je u utorak jasno poručio kako dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama nije za Sloveniju političko pitanje, nego predmet sukcesije.</p>
<p>Hrvatski predsjednik otišao je korak dalje i načelno predložio model kako riješiti problem s Ljubljanskom bankom. Malim štedišama s ulogom od tisuću do tri tisuće njemačkih maraka dug bi trebalo isplatiti odmah, dok onima s većim iznosima odmah treba vratiti dio duga, a ostatak kasnije. Da bi se to moglo, preduvjet je, kazao je, omogućiti ponovno funkcioniranje Ljubljanske banke u Hrvatskoj. Predsjednik Mesić istaknuo je da je to samo jedan od načelnih prijedloga, a rješenje, smatra, u završnici treba prepustiti stručnjacima.</p>
<p> Zauzeo se ponovo za to da se preostala otvorena pitanja sa Slovenijom rješavaju jedno po jedno, a ne u paketu, istaknuvši nuklearku Krško kao dobar primjer za to. Slovenski su ga parlamentarci pak upozorili i na to da je Sloveniji neprihvatljiv njegov prijedlog proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu u kojem bi Slovenija imala mogućnost slobodnog prolaza. Tvrde da se takvo rješenje i u Europi smatra zastarjelim. No, hrvatski je predsjednik objasnio da taj njegov prijedlog nema veze s granicama, već s potrebom da se poboljša ekološki nadzor nad Jadranskim morem. </p>
<p>»Jadran će biti opterećen plovidbom tankerima i potrebna je kontrola zbog ekoloških razloga. To možemo spriječiti samo ako kontroliramo promet Jadranom«, smatra Mesić. Ustvrdio je također kako se problemi s morskim granicama moraju riješiti posebnim sporazumima, a dobrim primjerom za to istaknut je postignuti privremeni režim granice s Crnom Gorom što je riješeno bez konflikata.</p>
<p>Obraćajući se slovenskim parlamentarcima hrvatski je predsjednik naglasio da u odnosima dviju zemalja nema nerješivih pitanja. Otvorena se pitanja, poručio je, ne smiju »stavljati u zamrzivač« jer će biti smetnja daljnjem razvoju hrvatsko-slovenskih odnos, a opteretit će i status obiju zemalja u Europskoj uniji. </p>
<p>Drugog dana posjeta Ljubljani hrvatski je predsjednik razgovarao i sa slovenskim premijerom Antonom Ropom. Nakon susreta Rop je izjavio da se s Mesićem dogovorio da bi problem Ljubljanske banke trebalo riješiti na dvije razine: jedna je pitanje bankine filijale u Zagrebu, a druga cjelokupna sukcesija zemalja bivše Jugoslavije. </p>
<p>Tijekom poslijepodneva Mesić se susreo s ljubljanskim nadbiskupom Francom Rodeom i gradonačelnicom Danicom Cimšič. Trodnevni službeni posjet Sloveniji završava u četvrtak izletom u Logarskoj dolini. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Račan: Nadam se da nismo na pragu zahlađenja odnosa sa Slovenijom </p>
<p>VINKOVCI, 14. svibnja</p>
<p> - »Nadam se da nismo na pragu zahlađenja odnosa ili sukoba dviju susjednih i prijateljskih država. To bi bilo štetno za obje zemlje te se nadam da politička vodstva Slovenije i Hrvatske to neće dopustiti«, komentirao je premijer Račan najnoviji razvoj događaja u vezi sa povratom štednje hrvatskim štedišama Ljubljanske banke. </p>
<p>Naime, na izjavu slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka oštro je reagirao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je kazao da bi nepoštivanje obveza prema hrvatskim štedišama Ljubljanske banke moglo ponovno otvoriti sukobe sa Slovenijom. Račan je kazao kako razumije Mesićevu ljutnju, a što se tiče same Drnovšekove izjave naglasio je da se s njom ne slaže. »To može biti samo njegovo mišljenje, a ni približno odgovor na pitanje kako će se dug Ljubljanske banke vratiti hrvatskim štedišama«.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Antunović: Ljudi su apsolutno najvažniji dio Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva</p>
<p>U MORH-u se nikad nije pomišljalo na ukidanje zrakoplovstva, izjavila je ministrica obrane tijekom primopredaje prvih dvaju migova moderniziranih u rumunjskoj tvrtki / »Slanjem migova u Rumunjsku Hrvatska je dobila na vremenu. Izbjegnuta je situacija da zauvijek moramo ugasiti ratno zrakoplovstvo«, rekla je </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Dva modernizirana borbena zrakoplova MiG 21 u srijedu su i službeno postala dijelom postrojbi Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva (HRZ). Na prigodnoj svečanosti u Zračnoj bazi Pleso, dokument o primopredaji prvih dvaju od ukupno 12 migova, koje za potrebe HRZ-a servisira rumunjska tvrtka Aerostar, potpisali su ministrica obrane Željka Antunović, zapovjednik HRZ-a brigadir Viktor Koprivnjak i direktor Aerostara Philipe Georgiu. </p>
<p>Povratak dvaju moderniziranih migova ministrica Antunović ocijenila je simboličnim, ali iznimno važnim događajem za Ministarstvo obrane. </p>
<p>»Najveća vrijednost remonta borbenih zrakoplova nije u tome što bi nas netko sutra mogao napasti pa bi nas modernizirani migovi branili«, istaknula je. Oni su važni u obrambenom smislu, ali još je važnije što će iskusni hrvatski piloti moći prenijeti svoja znanja mlađim kolegama. </p>
<p>Ministrica se prisjetila kako se odmah nakon što je došla u Ministarstvo obrane očekivalo da potpiše odluku o remontu. »Danas priznajem da se tada nisam mnogo dvoumila. Bila sam svjesna da u Hrvatskoj ne postoje dugoročni planovi razvoja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Pogotovo da ne postoje takvi planovi razvoja po kojima bi se znalo koliko će i do koje razine Hrvatska ulagati u svoje ratno zrakoplovstvo«, podsjetila je ministrica obrane. U MORH-u je, kaže, nije dočekala ni projekcija o tome kako će izgledati zrakoplovstvo nakon vojne reforme i prilagodbe Oružanih snaga europskim standardima. </p>
<p>»Slanjem migova na remont u Rumunjsku Hrvatska je dobila na vremenu. Izbjegnuta je situacija da zauvijek moramo ugasiti ratno zrakoplovstvo«, naglasila je Željka Antunović.</p>
<p> Da prošlo ljeto nije donesena konačna odluka o remontu migova, zauvijek bi se zatvorio prostor za planiranje budućeg razvoja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, upozorila je.</p>
<p>Hrvatska je preuzela prvi par moderniziranih borbenih zrakoplova, a iz Rumunjske će uskoro doći i osam borbenih migova jednosjeda (MiG 21 BIS), te još dva dvosjeda koji služe u obuci i pripremi mladih pilota.</p>
<p> Ugovor o remontu i modernizaciji vrijedan je 8,2 milijuna dolara.</p>
<p>»Ljudi su apsolutno najvažniji dio ratnog zrakoplovstva, a modernizirani migovi omogućit će mladim pilotima da ostvare predviđene satove leta«, naglasila je ministrica. </p>
<p>Pripadnike Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva pozvala je da svojim razumijevanjem, strpljenjem i objektivnošću podrže napore Ministarstva obrane i Oružanih snaga. </p>
<p>»Teškoće znamo vrlo dobro, vi ih znate daleko bolje od onih koji ih sa strane, krajnje neprimjereno, pokušavaju komentirati«, poručila je ministrica pripadnicima HRZ-a. Dodala je kako vjeruje da će se suradnjom i dogovorom moći riješiti svaki problem. Prema njezinim riječima, zrakoplovstvo je jedno od elitnih rodova svakih oružanih snaga pa tako i hrvatskih. Ono, međutim, košta i traži velika ulaganja pa su ulaganja u HRZ mnogo veća nego u ostale rodove.</p>
<p>»U dosadašnjim ulaganjima nije bilo previše racionalnosti. Utrošeno je dosta novca, ali ne uvijek u prave i prioritetne projekte«, smatra ministrica obrane. Rekla je da je zanemareno redovito održavanje, a ako se želi imati borbene zrakoplove, od broja eskadrile važnije je što se radi. </p>
<p>Ministrica je izjavila i da dolazak moderniziranih migova demantira spekulacije o tome da Hrvatska namjerava ukinuti ratno zrakoplovstvo. »Može se raspravljati o tome što će činiti i koje će mu letjelice trebati, ali o ukidanju ratnog zrakoplovstva nikada nitko u Ministarstvu obrane nije ni pomišljao«, zaključila je.</p>
<p>Nakon svečane primopredaje, piloti ratnog zrakoplovstva upriličili su prigodni letački program u Zračnoj bazi Pleso.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jurčić opovrgnuo da postoji pšenična afera i najavio provjeru u silosima </p>
<p>ŽUPANJA, 14. svibnja</p>
<p> - Komentirajući optužbe ministra poljoprivrede Božidara Pankretića da su Robne zalihe, mimo zakona, pustile na tržište velike količine pšenice i tako ugrozile rad tržišta i cijene, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u srijedu je u Županji naglasio da pšenične afere nema.</p>
<p>Državno ravnateljstvo za robne zalihe od 1. siječnja trebalo je biti samostalno tijelo čiji rad nadzire Sabor, no budući da još nisu prihvaćene neke odluke, Ravnateljstvo je i dalje pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva, objasnio je.</p>
<p> »Prvi korak bit će provjera stanja u Robnim zalihama odnosno u skladištima i silosima. Ako se poslovalo mimo propisa i zakona, to će biti sankcionirano«, rekao je Jurčić. Naglasio je da će organizirati različite kontrole da bi se utvrdilo realno stanje Robnih zaliha koje, dodao je, u strateškom smislu služe upravo za saniranje posljedica elementarnih nepogoda kao što je katastrofalna suša koja je pogodila Hrvatsku. </p>
<p>Jurčić smatra da tržište nije ugroženo, a obećao je da će se nakon analize stanja izraditi prijedlozi o tome kako poboljšati rad Robnih zaliha. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Uskoro ekshumacije u Beogradu i Pančevu</p>
<p>Pretpostavlja se da na je na području Beograda 60, a oko Pančeva deset grobišta s posmrtnim ostacima osoba koje se u Hrvatskoj vode kao nestale / Šef Komisije SCG Maksim Korać vjeruje da će Šljivančanin reći na sudu gdje je dokumentacija iz vukovarske bolnice </p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> - Nakon višemjesečnog zastoja zbog preustroja državne uprave u Srbiji i Crnoj Gori, u utorak i srijedu održan je sastanak radnih skupina Ureda hrvatske vlade za zatočene i nestale te Komisije Savjeta ministara Srbije i Crne Gore za humanitarna pitanja i nestale osobe.</p>
<p> Dogovoreno je da se nastavi suradnja što će ubrzo rezultirati dvjema ekshumacijama. Istražit će se jedna lokacija na području Beograda gdje se pretpostavlja da 60 grobnih mjesta kriju posmrtne ostatke osoba s popisa Vladina ureda, te desetak grobnih mjesta u okolici Pančeva.</p>
<p> Predstojnik Vladina ureda za zatočene i nestale pukovnik Ivan Grujić rekao je da je u dosadašnjim ekshumacijama na području Sremske Mitrovice, Šida, Novog Sada i Šapca nađeno 189 posmrtnih ostataka koje je tražio Vladin ured. Od Komisije SCG zatražena je dokumentacija iz vukovarske bolnice koju je Veselin Šljivančanin preuzeo od dr. Vesne Bosanac nakon što su srpske snage okupirale Vukovar 1991. </p>
<p>Ured potražuje i dokumentaciju o masovnim grobnicama nastalim na nekad okupiranom području Hrvatske. Postoje informacije da su posmrtni ostaci iz tih grobnica premješteni, a da su informacije o tome na određenim mjestima u državnoj upravi u SCG-u.</p>
<p> Maksim Korać, šef izaslanstva SCG, rekao je da Komisija zasad ne raspolaže tom dokumentacijom. No, naglasio je da je rad Komisije olakšan novom zakonskom regulativom koja joj omogućuje da, uz prijetnju sankcijama, od tamošnjeg MUP-a i Vojske SCG traži određene dokumente za koje zna da postoje. Dodao je da Komisija sada može podizati kaznene prijave za prikrivanje kaznenog djela protiv onih koji ne žele surađivati s njom.</p>
<p>»U vezi s dokumentacijom iz vukovarske bolnice za koju nam je rečeno da ju je dr. Bosanac predala Veselinu Šljivančaninu, nadam se da će Šljivančanin završiti na sudu pa će tamo morati reći gdje je ta dokumentacija«, istaknuo je Korać. </p>
<p> »Uz sve te pozitivne rezultate Hrvatska traži još 1275 osoba«, rekao je Grujić, dodavši kako »nada da je s popisa nestalih netko živ sve manja«.</p>
<p> Komisija SCG na svom popisu nestalih ima 520 državljana, a izbjeglicama iz Hrvatske, rođacima nestalih, pomaže da se pronađe 2701 osoba. Korać je rekao da Komisija pomaže tim ljudima u pronalaženju rodbine, te da je Hrvatska preuzela međunarodnu obveze u rješavanju tog pitanja.</p>
<p> Na dvodnevnom sastanku razmijenjeno je stotinjak dokumenata o obavljenim ekshumacijama i identifikacijama u Novom Sadu, Šidu, Sremskoj Mitrovici, Šapcu, ali i Kninu i Gračacu. Tako je za područje Gračaca Komisija SCG dobila dodatne informacije o 150 traženih osoba. Prema Koraću, dosad su pronađeni posmrtni ostaci za 500 osoba nestalih za vrijeme »Bljeska« i »Oluje«, a očekuje se da će ih uskoro biti pronađeno još 500.</p>
<p> Dogovoreno je da će obje komisije zajednički nastupiti pri traženju nestalih u BiH. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska bi mogla ostati bez američke vojne pomoći</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja </p>
<p> - Zamjenik hrvatskoga ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović potvrdio je u srijedu za Hinu da je u ponedjeljak razgovarao s američkim veleposlanikom Lawrenceom Rossinom o problemu ukidanja vojne pomoći Hrvatskoj ako ne potpiše bilateralni sporazum o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu. </p>
<p> Večernji list i Vjesnik u svojim izdanjima od srijede objavili su tekstove o tome kako Hrvatskoj prijeti ukidanje američke vojne pomoći ako ne potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju američkih državljana tom sudu.</p>
<p>Osnova je za takvu odluku Sjedinjenih Država, izjavio je Šimonović, američki zakon ASPA (American Servicemember's Protection Act - zakon o zaštiti pripadnika američkih snaga) prema kojem će se državama koje ne potpišu sporazum obustaviti pomoć. »Postoje neki izuzeci za nastavak pomoći, a to se odnosi na zemlje članice NATO-a ili SAD ima s njima partnerski odnos«, dodao je. </p>
<p>Smatra da su mogući neki novi izuzeci. Sve države obuhvaćene suradnjom s Haaškim sudom, mogle bi imati osnova da budu izuzete, ocijenio je zamjenik hrvatskog šefa diplomacije. </p>
<p> EU obeshrabruje potpisivanje tog sporazuma i teško je od država koje pregovaraju s Unijom o članstvu i vezane su suradnjom s Haaškim sudom tražiti potpisivanje sporazum i stavljati ih u težak položaj, kazao je Šimonović. Rumunjska je odlukom da potpiše sporazum odmah izazvala reakcije Unije i Europske komisije. Na upit novinara je li u Hrvatskoj prihvaćena kakva odluka o potpisivanju sporazuma, Šimonović je rekao da donošenje odluke ne leži na hrvatskoj vladi nego eventualno na Saboru ako to Vlada odluči, ali zbog raspoloženja političke javnosti do toga vjerojatno neće doći. </p>
<p> Iz američkog je veleposlanstva potvrđeno da SAD traži potpisivanje bilateralnog sporazuma od Hrvatske te da je uz to vezana vojna pomoć namijenjena obuci i opremi u visini 19 milijuna dolara.</p>
<p>U pismu koje je Hina dobila od američkog veleposlanstva navodi se da SAD podupire približavanje euroatlantskim institucijama, posebice ulazak Hrvatske u NATO, a vojna pomoć je potpora toj integraciji. </p>
<p> »Prioritet nam je surađivati s hrvatskom vladom da prihvati bilateralni sporazum o neizručenju prije 1. srpnja što bi omogućilo nastavak vojne pomoći SAD-a«, dodaje se.</p>
<p> Šimonović dodaje da tih 19 milijuna dolara nije jednogodišnji iznos pomoći. Jednogodišnji je iznos pet milijuna dolara, ali tu su uračunata i neka neiskorištena sredstva. To nije novi problem jer smo znali za taj zakon, problem je pomicanje roka koji se sada približava, kaže Šimonović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Moramo se brinuti za turizam, a ne pretvarati Hrvatsku u vojni poligon«</p>
<p>Raspravljajući o Vladinom prijedlogu Odluke o održavanju devet vježbi hrvatske i američke vojske koje bi se trebale održati od 15. lipnja do 15. rujna u Dalmaciji, zastupnici su upozorili na moguće negativne učinke tih vježbi na turističku predsezonu i sezonu / Većina parlamentarnih klubova podržala je zakonske projekte HSP-a i HSS-a, kojima bi se (privremeno) zabranio uvoz, stavljanje na tržište, uporaba i proizvodnja genetski modificiranih organizama (GMO) i proizvoda</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Iako se očekivalo da će Prijedlog odluke o održavanju zajedničkih hrvatsko-američkih vojnih vježbi ove godine u Hrvatskoj, koji je u saborskoj proceduri po hitnom postupku, biti tek tehničko pitanje, zastupnički su klubovi HSLS-a, IDS-a i HSP/HKDU-a upozorili u srijedu u nastavku 32. sjednice, da bi najavljene vojne vježbe hrvatskih i američkih oružanih snaga na srednjodalmatinskoj obali mogle ozbiljno ugroziti hrvatski turizam.</p>
<p>Raspravljajući o Vladinom prijedlogu Odluke o održavanju devet vježbi hrvatske i američke vojske koje bi se trebale održati od 15. lipnja do 15. rujna u Dalmaciji, ti su parlamentarni klubovi upozorili na moguće negativne učinke tih vježbi na turističku predsezonu i sezonu.</p>
<p>Iako je, predstavljajući zastupnicima prijedlog Vladine Odluke, zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić naglasio da su najavljene vojne vježbe niskog intenziteta, pa neće utjecati ni na dnevni civilni život niti na turističku sezonu, s tim se nije složio IDS-ovac Damir Kajin. Ističući da nije upitna takva vrsta vojne suradnje, Kajin upozorava da turizam i vojska, pa radilo se u ovom slučaju o američkoj, ne idu zajedno. »Moramo se brinuti za turističku sezonu, a ne pretvarati Hrvatsku u vojni poligon«, ističe Kajin, protiveći se održavanju vježbi na turističkim područjima.</p>
<p>Sličnog je mišljenja i HSP-ovac Tonči Tadić, koji tvrdi da nema razloga za hitnost te upozorava da bi svako pojavljivanje ratnog broda ili ratnog zrakoplova u turističkoj sezoni ili predsezoni moglo biti fatalno za hrvatski image. »Vojne vježbe sigurno neće ubrzati put Hrvatske prema NATO-u«, kaže Tadić i zamjera Vladi što nije analizirana moguća štete od održavanja vježbi u jeku turističke sezone. I HSLS-ovac Želimir Janjić je protiv hitnog donošenja Odluke o održavanju vojnih vježbi. Upozorava da Hrvatska nema pravno uređenu podlogu za moguće štete od vojnih vježbi za ekologiju, turizam i civilni život. »Nemamo ni cjenika po kojem bi Hrvatska mogla tražiti odštetu od SAD-a za moguće štete od posljedica vježbi«, tvrdi.</p>
<p>U odgovoru na zastupničke primjedbe, Gareljić je naglasio da vojska i turizam mogu zajedno, ako se vojne vježbe izvode racionalno i ne remete turističku djelatnost. Nije riječ o licitiranju i ustupcima, nego o jasnom partnerskom odnosu, kazao je.</p>
<p>U polemičnoj atmosferi i uz mnogobrojna zastupnička i proceduralna nadmudrivanja, većina je parlamentarnih klubova u srijedu u objedinjenoj raspravi podržala zakonske projekte HSP-a i HSS-a, kojima bi se (privremeno) zabranio uvoz, stavljanje na tržište, uporaba i proizvodnja genetski modificiranih organizama (GMO) i proizvoda. Za razliku od HSS, koji predlaže privremenu zabranu uvoza, uporabe i proizvodnje GMO-a, HSP traži trajnu zabranu. »Sijanje i uporaba GMO-a, posve novih, dizajniranih biljnih organizama, može ugroziti svaku prirodnu proizvodnju u Hrvatskoj«, rekao je Rožić, predstavljajući Konačni prijedlog zakona o zabrani GMO.</p>
<p>Upozorivši da je Hrvatska bez pravne regulative oGMO organizama, Rožić napominje da su sve europske zemlje uvele moratorij na stavljanje u uporabu GMO organizama i proizvoda. Stoga HSP drži da što prije zakonski treba zabraniti uporabu i stavljanje u promet tih modificiranih organizama i proizvoda. HSP-ov prijedlog zakona podrazumijeva i osnivanje labaratorija, koji bi utvrđivao je li neki proizvod genetski modificiran ili nije. Rožić je zastupnike upozorio na to da u Hrvatskoj već ima GMO, sije se genetski modificirano sjeme i proizvodi hrana od tih organizama, ne navodeći primjere.</p>
<p>Cilj HSS-ova prijedloga zakona o privremenoj zabrani uvoza, stavljanja na tržište, uporabe i proizvodnje GMO, u interesu je zaštite nacionalnih interesa, rekla je HSS-ovka Marijana Petir. »Riječ je o svojevrsnom moratoriju, privremenoj zabrani koja bi bila na snazi do donošenja zakona, koji će cjelovito regulirati to pitanje«, kazala je, naglasivši da je Vlada izvijestila da problem GMO proizvoda kani riješiti zakonom o zaštiti prirode, zakonom o hrani i zakonom o zdravstevnoj ispravnosti namirnica. »Mislimo da će proći određeno vrijeme dok se ne donesu ti zakoni, pa predlažemo moratorij na GMO«, rekla je Petir.</p>
<p>»Vlada je umjesto jednog predložila tri zakona u kojima se tretiraju GMO proizvodi«, kazao je zamjenik ministara poljoprivrede Tomislav Ledić, napomenuvši da nema dozvola za uvoz sjemena ili bilo kojeg proizvoda, koji nema certifikat da nije genetski modificiran.</p>
<p>HSP-ov prijedlog zakona znanstveno je neutemeljen, pa Libra ne prihvaća apsolutnu zabranu svega što ima veze s genetski modificiranim, rekao je u ime kluba te stranke Hrvoje Kraljević. Nekritična zabrana, po njegovu mišljenju, može štetno utjecati na zdravlje. To je potkrijepio primjerom zemalja EU-a, koje su zabranile uvoz i uporabu GM soje. »Stoku su onda hranili koštanim brašnom, što je uzrokovalo kravlje ludilo«, zaključio je Kraljević. HSLS-ovac Marko Baričević ustvrdio je da je HSS prepisao HSP-ov zakon na što je Snježana Biga-Friganović (SDP) ustrdila da je baš suprotno - da je, zapravo, HSP prepisao zakon koji je radilo »jedno ministarstvo«, ali taj zakon nije išao u Vladu.</p>
<p>Zašto Vlada nije ranije donjela zakonske prijedloge o GMO organizmima i proizvodima, pitala je Dorica Nikolić (HSLS), predloživši da HSP-ov prijedlog ide u treće čitanje. Zdravka Bušić (HB) podržala je oba zakonska prijedloga, založila se za trajnu zabranu GMO, ali i napomenula da bi to trebalo propisati zakonom o zaštiti prirode. Ta zastupnica drži da bi trebalo dopustuti uvoz sjemena GMO za pokuse, koji bi se smjeli izvoditi samo u plastenicima da se zaštiti okoliš.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Visković: Pravna zabrana prostitucije nije rješenje</p>
<p>Stavljanje na dnevi red Sabora zakonski prijedlog o legalizaciji prostitucije moglo bi dovesti do razmimoilaženja među vladajućim strankama / Dr. Mirjana Krizmanić kaže da prostituciju treba legalizirati / Dr. Nikola Visković smatra da s bijedom prostitucije treba obračunati ekonomskim i obrazovnim sredstvima, a kažnjavati makroe / Andrea Feldman tvrdi da legalizacija ne bi dovela do bolje zaštite prostitutki</p>
<p>ZAGREB, 14. svibnja</p>
<p> – Iako je Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo zakon kojim bi se dekriminalizirala i legalizirala prostitucija, on još neće biti poslan u postupak. Ministar Šime Lučin, koji zagovara legalizaciju prostitucije, nedavno je rekao da takav zakon u ovom trenutku ne bi mogao proći u Hrvatskom saboru, jer za njega ne bi glasale ni neke vladajuće stranke, a ni oporbene. Od vladajućih stranaka, poznato je da je HSS rezolutno protiv legalizacije prostitucije. U oporbi, HDZ je također protiv legalizacije, kao i DC, a HSLS je za legalizaciju.</p>
<p>Vladajuće stranke očito se čuvaju da stavljanjem na dnevni red tog osjetljivog pitanja ne izazovu nova sporenja u svojim redovima, pa će legalizacija prostitucije do daljnjega vjerojatno ostati samo medijska tema.</p>
<p>Što o legalizaciji prostitucije misle pojedini uvaženi stručnjaci i promicatelji ženskih prava?</p>
<p>Dr. Mirjana Krizmanić, umirovljena profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra da prostituciju treba legalizirati, jer bi se time zaštitile prostitutke koje su izložene teškom izrabljivanju, porez bi ubirala država, a ne samo svodnici, a smanjila bi se i trgovina ženama. Dr. Krizmanić je skeptična prema prijedlozima da se kažnjavaju isključivo oni koji traže usluge prostituki, kao što je to primjerice u Švedskoj, gdje za same prostitutke nema sankcija.</p>
<p>Moramo se suočiti i s realnošću, kaže dr. Krizmanić, navodeći da u životu ima situacija da neke osobe ne mogu drukčije zadovoljiti svoje seksualne potrebe, osim s prostitutkama. »Kao psihologinja, znam da ima slučajeva da, primjerice retardiranim osobama, čak i majke traže prostituke kako bi ih malo primirile«, kaže dr. Krizmanić, dodajući da bi retardirane bilo nehumano kažnjavati još i zato što traže usluge prostitutki.</p>
<p>Dr. Krizmanić najviše je zabrinuta time kakav će se zakon o legalizaciji prostitucije donijeti i kako će se provoditi. Jer, kaže, pitanje je hoće li se zakon primjenjivati samo na sirotinju, koja pruža seksualne usluge na ulici ili i na »fine dame«, koje svoje usluge pružaju u luksuznim salonima.</p>
<p>Dr. Nikola Visković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kaže da je u 15.000 godina staroj pojavi prostitucije uvijek bilo suprotstavljenih mišljenja i svakojakih pravnih načina njezina normiranja. »Nesumnjivo je da je prostitucija u najvećem broju slučajeva uvijek i u svako doba bila posljedica eksploatacije i nasilja nad ženama. Zato je to neprijeporno jedna od moralno neprihvatljivih pojava«, kaže dr. Visković.</p>
<p>Ipak, ističe, pravna zabrana obavljanja tog prastarog »zanata« nije rješenje. Zato s bijedom prostitucije treba drukčije obračunati, prvenstveno ekonomskim i obrazovnim sredstvima, a kažnjavati one koji na toj eksploataciji zarađuju proksemitizmom (makroi). Prostitutke su, dakle, većinom žrtve, pa ne samo što nije moralno i pravno učinkovito onemogućavati ih u javnosti i potiskivati u ilegalu, nego je nadasve nemoralno i drugi put ih pravnom sankcijom »ozljeđivati«, kaže dr. Visković.</p>
<p>Osim toga, ističe, postoji i prostitucija u kojoj i žene i muškarci svojom slobodnom voljom i u relativno »dostojanstvenim« uvjetima prodaju svoju spolnost na ne manje nemoralan način od onog kako većina ljudi svakodnevno prodaje radnu sposobnost svog tijela i mozga. Po čemu bi ekonomska razmjena uslugom spolovila bila manje ljudska i kulturna kad to radi jedna fina tokijska gejša ili jedna fina pariška coll-gerla od mrcvarenja tijela jedne radnice ili radnika u noćnoj smjeni neke prljave tvornice i za mizernu plaću ili čak kod nas za plaću koju mjesecima neće dobiti, pita dr. Visković. On zaključuje da se prostitucija zakonskom zabranom ne može gurnuti pod tepih.</p>
<p>Andrea Feldman, dugogodišnja aktivistica ženskog pokreta i potpredsjednica LS-a, ističe da bi najprije trebalo razmisliti o dekriminalizaciji, a ne o legalizaciji prostitucije. Feldman smatra da legalizacija prostitucije ne bi dovela do bolje zaštite žena koje se time bave. Po njezinim riječima, prostitutke bi trebalo dekriminalizirati, odnosno više ih ne bi trebalo kažnjavati, ali organizatore tog posla koji dovodi do degradacije žena i dalje treba kriminalizirati. Feldman drži da bi mnogo strože trebalo kažnjavati makroe i da bi hitno trebalo zatvoriti bordele, čije je postojanje javna tajna, a nema kaznenog progona onih koji tu organiziraju prostituciju. Ona ističe da argument da prostituciju treba legalizirati, jer će se time suzbiti širenje spolnih bolesti, ne stoji, dodavši da je to »argument iz viktorijanske Engleske, iz 19. stoljeća«.</p>
<p>Spolno prenosive bolesti mogu se suzbijati samo edukacijom i zato je jako važno uvođenje seksualnog odgoja u škole, jer su mladi prvi na udaru, ističe Feldman. Ona kaže i to da bi MUP trebao biti mnogo aktivniji u suzbijanju traffickinga, trgovine ženama.</p>
<p>Dr. Krizmanić i Feldman se zalažu za široku javnu raspravu o dekriminalizaciji i legalizaciji prostitucije u koju se svakako trebaju uključiti stručnjaci raznih zanimanja te organizacije koje se bave ženskim pravima. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030515].
|
