NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030315].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 211675 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Srbiji nova uhićenja, policija bagerima srušila kuću vođe mafije</p>
<p>Potraga za Đinđićevim ubojicama se nastavlja/ Dosad uhićeno oko 40 osoba, pripadnika ili suradnika »zemunskoga klana«, većina još u bijegu/ Građani pozvani da policiji dojave informacije o Miloradu Lukoviću Legiji, Dušanu Spasojeviću Šiptaru.../ Đinđić ubijen jednim hicem iz snajperske puške izravno u srce, stoji u obdukcijskom nalazu/ U Vladi Srbije održan komemorativni skup na kojem nije bio Vojislav Koštunica</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Beogradska policija uhitila je oko 40 osoba izravno ili posredno povezanih s organiziranom kriminalnom skupinom poznatijom kao »zemunski klan« koja je osumnjičena za atentat na premijera Vlade Srbije Zorana Đinđića. Načelnik gradskog SUP-a Milan Obradović novinarima je rekao da je nekoliko uhićenih pripadalo klanu, ali da je većina članova ove skupine u bijegu. </p>
<p>Ministar policije Dušan Mihajlović obećao je pred novinarima da će počinitelji atentata biti uhićeni, a svatko tko pruži otpor pripadnicima MUP-a bit će likvidiran. </p>
<p>Srbijanski je MUP priopćio u petak da je nekoliko osoba uhićeno zahvaljujući informacijama koje je policija dobila od građana. »Građani su nam pomogli da otkrijemo gdje su se vođe 'zemunskoga klana' nalazile nekoliko dana uoči ubojstva premijera Đinđića«, kaže se u priopćenju. Policija je pozvala građane da se jave telefonom ili u najbližu policijsku postaju ako imaju bilo kakvu informaciju ili ako primijete Milorada Lukovića Legiju, Dušana Spasojevića Šiptara, Vladimira Milisavljevića, Milu Lukovića, Aleksandra Simovića, Miloša Simovića te Dušana i Đorđa Krsmanovića. </p>
<p>Srbijanski premijer Zoran Đinđić ubijen je jednim hicem iz snajperske puške, stoji u obdukcijskom nalazu Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu, navodi dnevnik Glas javnosti u petak. Pozivajući se na dobro obaviještene izvore, list tvrdi da je Đinđić pogođen snajperskim metkom u desnu stranu grudi te da je metak izašao na lijevu stranu trbuha. Metak je izravno pogodio srce, a u trbuhu izazvao velika krvarenja. U Urgentni centar dovezen je klinički mrtav pa reanimacija i kompleksna operacija, koju su pokušali liječnici, nije dala rezultat. Službeno je potvrđeno da su u atentatu na premijera sudjelovale tri zasad nepoznate osobe. </p>
<p>U Vladi Srbije u petak je održan komemorativni skup povodom Đinđićeve smrti kojem su nazočili članovi premijerove obitelji, ministri i potpredsjednici srbijanske vlade, članovi diplomatskog zbora i predstavnici svih vjerskih zajednica u Srbiji. U ime Vlade Srbije od ubijenog premijera oprostio se potpredsjednik Vlade Žarko Korać, koji je kazao da je Zoran Đinđić u dvije godine srbijanske vlade »bio glavni motor i inspirator svih promjena«, a da je »sudbina svih reformatora u Srbiji teška, te oni svoju slavu stječu tek nakon svoje smrti«. Pokop premijera Đinđića održat će se u subotu u 14 sati u Aleji velikana na beogradskom Novom groblju. Donedavni predsjednik SRJ Vojislav Koštunica nije nazočio ni na jednoj od mnogih komemoracija za Đinđića.</p>
<p>U petak su jake snage beogradske žandarmerije zauzele kuću vođe »zemunskoga klana« Dušana Spasojevića Šiptara u Zemunu koja je u sklopu njegova golemoga, tek završenog i više milijuna eura vrijednog trgovinskog centra. Ta zgrada, na križanju Zagorske i Schillerove ulice, bespravno je izgrađena i odlučeno je da mora smjesta biti srušena. Nekoliko minuta poslije 15.00 sati kuću jednog od najvećih srpskih kriminalaca počela su rušiti dva bagera, a tijek rušenja nadzirale su i omogućavale žandarmerijske snage. Inače, to je veliko zdanje u javnosti bilo poznato i kao Šiptarov »privatni zatvor«.</p>
<p>Suprotno nekim očekivanjima o slomu cijelog sustava nakon Đinđićeva ubojstva, život u Beogradu odvija se normalno. Zastave na zgradama svih institucija na pola su koplja, naslovnice svih tiskovina isključivo su posvećene Đinđiću, dok se na radijskim postajama, u skladu s poštivanjem tri dana žalosti, puštaju isključivo vijesti i komorna glazba. </p>
<p>Stanovnici Beograda, sad već gotovo svih političkih uvjerenja, i dalje masovno pohode zgradu srbijanske vlade gdje se upisuju u knjigu žalosti koja će biti dostupna sve do pokopa u subotu, ili ostavljaju cvijeće.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Đinđićevo ubojstvo je pokazalo da Milošević ipak nije bio jedini problem Srbije</p>
<p>»Pucanj u Đinđića bio je urlik protiv modernizacije Srbije«, kaže Nenad Prokić / Đinđić je, tvrde srpski vojni analitičari, ubijen domaćom snajperskom puškom »zastava« M-69 kalibra 7,9 mm, koja se ne proizvodi već dva desetljeća / Kad je u Dallasu 22. studenoga 1963. godine, također snajperskim oružjem pogođen i ubijen John F. Kennedy, ispostavilo se da je smrtonosni hitac upućen tad već zatarjelim snajperom »carcano« talijanske proizvodnje / Umjesto potonuća u totalni mrak ili, kako kaže književnik Dragan Velikić, »dugog putovanja u noć«, Srbija kao da se počela buditi iz nekog mrtvila</p>
<p>BEOGRAD, 14. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Zorana Đinđića se često uspoređivalo s pokojnim američkim predsjednikom Johnom Kennedyjem. Ponajviše zbog omiljenosti koju su ti političari uživali kod žena. Gotovo istovjetna smrt postala je sad povod za nove usporedbe dvojice lidera. Precizna raščlamba Đinđićeva ubojstva, sličnost njihovih sudbina dovodi gotovo do savršenstva. </p>
<p>Đinđić je, tvrde srpski vojni analitičari, ubijen domaćom snajperskom puškom »zastava« M-69 kalibra 7,9 mm, koja se ne proizvodi već dva desetljeća i o kojoj više ne postoji nikakva evidencija. Kad je u Dallasu 22. studenoga 1963. godine, također snajperskim oružjem pogođen i ubijen Kennedy, ispostavilo se da je smrtonosni hitac upućen tad već zatarjelim snajperom »carcano« talijanske proizvodnje. </p>
<p>Da bi simbolika bila potpuna, jedan od posljednjih kulturnih događaja u Beogradu uoči uvođenja izvanrednog stanja, za koji još uvijek stoji golemi jumbo plakat nedaleko mjesta Đinđićeve pogibije, bio je koncert kultne grupe - Dead Kennedys!</p>
<p>Kad sam putujući u Beograd odmah po saznanju o Đinđićevom ubojstvu razgovarao u vlaku s poznatim srpskim novinarom Petrom Lukovićem, njegova izbezumljenost, kao i cijelog srpskog naroda, bila je uspoređena sa stanjem šokiranosti koju su doživjeli Amerikanci po ubojstvu J.F. Kennedyja. Lukovićeva izbezumljenost bila je dodatno pojačana njegovim uvjerenjem da Srbija nema čovjeka takvih liderskih sposobnosti da zemlju konačno izvede na put normalizacije.</p>
<p>Niti dva dana kasnije, situacija kao da se stubokom promijenila. Umjesto potonuća u totalni mrak ili, kako mi je sugerirao književnik Dragan Velikić, »dugog putovanja u noć«, Srbija kao da se počela buditi iz nekog mrtvila.</p>
<p>Društveni kroničar i autor knjige »Beograd za početnike« Bogdan Tirnanić, prisjećajući se geneze svojeg političkog razmimoilaženja sa Zoranom Đinđićem, ustvrđuje da ih je život razdvojio, ali da mu je smrću Đinđić vraćen. »Neka mi Bog oprosti grešnu misao, ali od Đinđićeve pogibije može ispasti i neka korist«, glasno razmišlja Tirnanić nudeći ministru srpske policije Dušanu Mihajloviću, za početak obračuna s kriminalcima, svoje primjerke videokazeta na kojima su filmovi »Točno u podne« i »Divlja horda«. »Nema zemlje koja imalo drži do sebe u kojoj ubojica premijera može zauvijek ostati nepoznat. Valja ga potražiti u nekom od osinjih gnijezda«, ratnički je raspoložen Tirnanić.</p>
<p>Nenad Prokić, pak, direktor BITEF-a (međunarodnog beogradskog kazališnog festivala - op.a.) nije mogao suspregnuti zgražanje zbog saznanja da su Srbijom de facto sve ove godine vladali ljudi s nadimcima Prevara, Budala, Pacov, Bego... »Taj 'zemunski klan' sad je razbijen, no oni su samo vrh ledenog brijega nezadovoljnih struktura društva koje su preživjele demokratske promjene, neko vrijeme se utišali, da bi sad osjetili snagu pokušavajući ponovno destabilizirati zemlju. </p>
<p>Mogu li se u Srbiji pronaći snage koje će im se otvoreno suprotstaviti«, pita se Prokić razrađujući tezu da je u Srbiji posljednje desetljeće stvaran i napravljen višeglavi, kriminalno-klerikalno-postkomunistički monstrum čiji su taoci bili svi stanovnici Srbije.</p>
<p>Prema njegovom mišljenju, osnovni je problem što je kriminogenim radnjama obuhvaćen prevelik postotak stanovništva koje se neće tako lako odreći poklonjene nezakonite sinekure. »Đinđićevo ubojstvo je pokazalo da Milošević ipak nije bio jedini problem Srbije. Miloševića su izmislili intelektualci, a podržavali i održavali kriminalci. Sve se to ispreplelo u jedno orijentalno klupko - 'ja tebi, ti meni', koje je gotovo nemoguće rasplesti! U tom kontekstu, pucanj u Đinđića bio je urlik protiv modernizacije Srbije«, zaključio je Prokić.</p>
<p>Dragan Velikić smatra da je učinjena velika pogreška što se nakon 5. listopada nije dogodio 6. listopad, odnosno povlačenje crte i udaljavanje vodećih ljudi Miloševićevog režima iz policije i vojske. »Ne bi trebalo zaboraviti da je Vojislav Koštunica postavši tad predsjednik Jugoslavije, a svjestan da njegova stranka brojnošću jedva nadmašuje broj ljubitelja pingvina u Srbiji, i samim tim nema realnu moć, odmah krenuo da pod alibijem nekakvog legalizma, stalno ponavljajući da bi politički linč bio poguban za Srbiju, potraži uporište u vojsci i djelomično u policiji. </p>
<p>Bio je najzaslužniji da poslije 5. listopada ne dođe do smjene dva ključna čovjeka Miloševićeva režima: Rade Markovića, prvog čovjeka srpske policije, i generala Nebojše Pavkovića, »glavnokomandujućeg« jugoslavenske vojske. To bi bilo isto kao da je Hitler zbačen s vlasti, a da je novi režim u Njemačkoj zadržao Göringa i Göbbelsa na svojim dotadašnjim političkim dužnostima«, kazuje nam Velikić i nastavlja: »Koliko god da je Koštunica bio nezamjenjiva ličnost za mirno rušenje Miloševića, njegov rok uporabe trebao je biti kratak, jer Koštunica u sebi personificira pogubne karakteristike velikog dijela srpskog društva, anakrone svijesti, kvazimonarhizma, ksenofobije, patrijarhalizma i političkog autizma. Sama činjenica da nije komunist, da je čovjek starog kova, brižan čuvar svega srpskog, pribavila je Koštunici snažnu podršku Crkve, ali i dojučerašnjih pritajenih simpatizera starog režima koji Miloševiću nisu mogli oprostiti komunističku prošlost. No, su vjerovali u 'mantru' kojom je 12 godina vladao, stalno ponavljajući kako je čitav svijet protiv Srbije. Nažalost, ta floskula dobila je svoj najuvjerljiviji 'dokaz' u agresiji NATO-a na Jugoslaviju u proljeće 1999. godine. </p>
<p>U predvečerje 5. listopada, Srbija je opustošena, izluđena zemlja, i samo je politički genij Zorana Đinđića mogao takvu Srbiju preko noći, bez krvi izvesti na put prema Europi«, nastavio je Velikić tvrdeći da je Đinđić jedini bio prava oporba Miloševiću, »opasan virus individualizma i građanske opcije u populističkom i kolektivističkom tijelu srpskog naroda«.</p>
<p>Ne želeći spekulirati o motivima ubojstva srbijanskog predsjednika vlade, Velikić je na kraju našeg razgovora samo zaključio da »možda nije čudno što se ubojstvo dogodilo u sjeni predstojećeg rata u Iraku. Možda je to samo splet okolnosti koje nisu u vezi. A možda Europi odgovara jedan kontrolirani deponij na njenom obodu, gdje će se namirivati mafijaški računi«.</p>
<p>Đinđićevo ubojstvo je jednom Austrijancu, pak, omogućilo da mu tek objavljena knjiga nakon samo nekoliko dana doživi drugo izdanje. Naime, Norbertu Mappesu Niedieku, koga sam sreo u predvorju hotela »Moskva«, u ponedjeljak je u Beču tiskana knjiga »Balkan-Mafia«, da bi mu u četvrtak javili iz izdavačke kuće o tiskanju drugog izdanja. Mappes Niediek je novinarski veteran na ovim prostorima i prilično dobro govori hrvatski jezik. Za njega je Đinđićevo ubojstvo samo potvrda teze koju je na koncu i ukoričio u svojoj knjizi - ratovi na prostoru bivše Jugoslavije imali su duboku kriminalnu pozadinu.</p>
<p>»Đinđićeva suradnja s kriminalcima bila je neizbježna za njegov politički opstanak«, ustvrdio je u razgovoru za Vjesnik Mappes Niediek koji, pritom, pokojnog srbijanskog premijera ipak ne svrstava u kriminalni milje. »Đinđiću je trebao, primjerice, Stanko Subotić, i oni su stvorili jedan prijateljski odnos. Međutim, kad je, nakon što je došao na vlast i počevši putovati po svijetu, shvatio da srpsko i svjetsko poimanje biznisa nije isto, Đinđić se počeo distancirati od onih čiju je pomoć svojedobno imao. Da pojasnim, oni koji se u Srbiji smatraju 'uspješnim poslovnim ljudima', u Europskoj uniji jednostavno se tretiraju kao - kriminalci«, rekao nam je Mappes Niediek, čija knjiga bi trebala biti prevedena i na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće Durieux.</p>
<p>></p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatskoj je najvažnije da Srbija ne postane - Kolumbija</p>
<p>Izbije li vojno-policijski sukob i stvari se otrgnu kontroli, Hrvatska mora računati i na neku vrstu građanskog rata u Srbiji i tome se prilagoditi / Domino-učinak u regiji bit će u tom slučaju jak / Crna Gora će se požuriti da postane nezavisna država, a strane investicije dulje neće krenuti u Srbiju, što će samo pojačati socijalno raslojavanje i već postojeće napetosti</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Srbija se našla u doista neugodnoj situaciji. Dva puta nije mogla izabrati predsjednika republike zbog zakona koji je sebi u prilog donio Slobodan Milošević, a predsjednika vlade ubili su, kada je dolazio na posao, ljudi koje je dugo iz državne blagajne plaćao upravo Slobodan Milošević. </p>
<p>Atentat na Zorana Đinđića vrhunac je nereda u srbijanskim sigurnosnim službama koje je pokojni premijer naslijedio od Miloševića. Tako državna sigurnost u svojim redovima ima i stare komunističke kadrove i Miloševićeve prvoborce (perjanice »antibirokratske revolucije«), ali i operativce koji su za sve prljave poslove rado koristili prave kriminalce, profesionalne ubojice i, prije svega, bivše pripadnike Legije stranaca (danas okupljene u tzv. zemunskom klanu i surčinskoj grupi).</p>
<p>Proces reformi na tom području bio je i trom i opstruiran iznutra. Dio Miloševićeva kadra koji je umirovljen ili otpušten iz MUP-a nastavio je postojati i djelovati kroz organizirani beogradski kriminal što vuče korijene iz ratnog doba. Mnogi bivši specijalci koji su se »kalili« na ratištima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu zadržali su bliske veze sa sigurnosnim strukturama na načelu »usluga za protuuslugu«, a sami su, uglavnom potpuno neometani, razvili unosne poslove prodajom droge, oružja, krijumčarenjem izbjeglica, kontrolom prostitucije, reketarenjem i sl.</p>
<p>U pozadini atentata promalja se i Haag. Naime, vođa zemunskog klana Milorad Luković Legija (pravo prezime mu je Ulemek, porijeklom s Banije), nekadašnji šef Jedinica za specijalne operacije MUP-a Srbije (JSO), te njegov pomoćnik Dušan Spasojević zvan Šiptar trebali su biti uhićeni 12. ožujka (na dan Đinđićeva ubojstva), jer ih je Haag tražio zbog zločina na Kosovu.</p>
<p>Akcija neutraliziranja zemunske skupine zvala se »Vihor« i trebala se provesti u potpunoj tajnosti. No, korumpirani istomišljenici i stari suradnici JSO-a iz ratnog razdoblja, sad s funkcijama u policijskom i sudskom aparatu, potrudili su se da »Zemunci« budu na vrijeme upozoreni i prvi povuku potez - hladnokrvno likvidiravši premijera.</p>
<p>Sve to dovodi do sasvim nove situacije. Destabilizacija Srbije nije dobra vijest ni za Zapad niti za Hrvatsku. U našem susjedstvu postoji država koja je uvela izvanredno stanje, što će znatno smanjiti ili ograničiti građanska prava - srpska policija će moći i bez sudskog naloga pretresati stanove i službene prostorije, prisluškivati i privoditi koga želi, a mediji će morati staviti »brnjicu« na usta kada su u pitanju podaci vezani uz sigurnost države, tajne službe i njihove taktičke operacije.</p>
<p>Najvažnije u cijeloj priči je da se u protumafijašku i protuterorističku borbu uključuje i Vojska Jugoslavije odnosno vojske Srbije i Crne Gore sa svim svojim specijaliziranim formacijama: vojnom policijom, vojno-obavještajnom i protuobavještajnom službom, padobrancima-komandosima (iz Niša) itd. Vojska kao policija je uvijek kruća, nestrpljiva i sklona pravljenju velike kolateralne štete.</p>
<p>Sjetimo se kako je to osamdesetih godina prošlog stoljeća izgledalo u Turskoj, kad je vojska suspendirala funkcije policije i preuzela njezine zadaće: svaki dan su bili deseci mrtvih i stotine uhićenih (i krivih i pravih).</p>
<p>U Srbiji je upletanje vojske u unutarnje poslove još ranije najavljivano kao jedna od mogućnosti, ali su politički krugovi vjerovali da do toga nikada neće doći. Čak je i Đinđić tvrdio da »Srbija nije Kolumbija«. </p>
<p>Mogla bi se također ponoviti slična situacija iz 1966. godine, kada je tadašnja JNA čistila Udbu nakon što je smijenjen Aleksandar Ranković. Ali, u Srbiji danas nema političara kalibra Josipa Broza koji se tada vješto poslužio vojskom da ojača svoje oslabljene pozicije.</p>
<p>Policija koju je stvorio Slobodan Milošević (i koja je uz televiziju bila glavni stup njegovog režima) jaka je gotovo kao cijela vojska Srbije i Crne Gore. Tako srbijanski MUP ima kompletno teško naoružanje vojnog tipa (oklopna vozila, topništvo, jurišne helikoptere, razne vrste bacača). </p>
<p>Izbije li vojno-policijski sukob i stvari se otrgnu kontroli, Hrvatska mora računati i na neku vrstu građanskog rata u Srbiji i tome se prilagoditi. Domino-učinak u regiji bit će u tom slučaju i te kako opipljiv. Crna Gora će se požuriti da postane nezavisna država, a strane investicije dulje neće krenuti u Srbiju, što će samo pojačati socijalno raslojavanje i još više povećati postojeće napetosti.</p>
<p>Vlast u Srbiji mora se brzo stabilizirati, a srpski političari što prije pribrati, jer će u protivnom uslijediti daljnje unutarnje i vanjske komplikacije. Hrvatskoj je najvažnije da Srbija ne postane - Kolumbija!</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Napravljen precizan fotorobot ubojice</p>
<p>U pitanju je mladić između 25 i 27 godina, srednje visine, kosu češlja na razdjeljak, a nosio je naočale / Atentator, koga su pratila dvojica pomagača, na mjestu odakle je pucao ostavio je samo deku prebačenu preko prozorske daske </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Srbijanska policija izradila je fotorobot snajperista koji je smrtno ranio premijera Zorana Đinđi</p>
<p>ća, saznaju beogradske Večernje novosti. Atentator, koga su pratila dvojica pomagača, na mjestu odakle je pucao ostavio je samo deku prebačenu preko prozorske daske, iako se govorilo da je na trećem katu zgrade nađena i stolica. </p>
<p>• SNAJPERIST: Policija je navodno sklopila sve kockice o atentatu koji se dogodio na službenom parkiralištu zgrade srbijanske vlade u Nemanjinoj ulici broj 11, gdje je snajperskim metkom pored Đinđića teško ranjen i njegov tjelohranitelj Milan Veruović (32) zvani Mića Burgija. Neposredno prije pucnja atentator je ušao u zgradu u Ulici admirala Geprata broj 14, u kojoj se nalazi Zavod za fotometriju i još nekoliko privatnih poduzeća. »U pratnji snajperista bila su još dvojica mladića. Svi su bili u tamnim jednodjelnim radničkim kombinezonima sa žutim aplikacijama«, rekao je pukovnik Milan Obradović, načelnik beogradskog SUP-a.</p>
<p>• DEKA: Kako saznaje spomenuti dnevnik, jedan od pomagača u ruci je držao namotani kabel, najvjerojatnije telefonski. Sva trojica prošli su pored osiguranja na ulazu u zgradu i odmah se uputili na drugi kat, u prostorije privatne tvrtke Geosonda iz Beograda. Ušli su u ured broj 55 u kojem nije bilo zaposlenih. Otvorili su prozor i preko ruba prebacili deku.</p>
<p>Sa snajperskom puškom atentator je spremno čekao da premijer Đinđić iziđe iz zgrade Vlade. Oko 12.25 sati na službenim vratima pojavio se premijer. Napadač je ispalio hitac i precizno pogodio Đinđića i tjelohranitelja iz Šeste uprave Sigurnosno-informativne agencije (BIA). Kada je Đinđić pao kao pokošen, snajperist je krenuo u bijeg.</p>
<p>• PANIKA: Trojka se spustila prema vratima zgrade u Admirala Geprata 14. Snajperist je u ruci držao pušku s optičkim nišanom, a njegovi pomagači su imali pištolj, potvrdio je pukovnik Obradović. Kad su ih zaposleni iz zgrade vidjeli kako slobodno naoružani šetaju hodnicima počeli su bježati, a nastala je i opća panika. Na vratima je osiguranje zgrade leglo na pod, a trojka je slobodno izašla i otišla ka Balkanskoj ulici, gdje su ih u automobilima čekali suučesnici.</p>
<p>• POTRAGA: U međuvremenu policija je opkolila čitavu četvrt, ali potraga nije urodila plodom. Napadači su pobjegli u tri automobila - dva mercedesa i BMW-u. Jedan od mercedes pronađen je ubrzo.</p>
<p>Na osnovi opisa mnogobrojnih očevidaca u zgradi u Admirala Geprata policija je napravila fotorobot ubojice. U pitanju je mladić između 25 i 27 godina, srednje visine. Kosu češlja na razdjeljak, a nosio je naočale. Fotorobot ovog snajperista, tvrdi se, puno je bolje i preciznije napravljen od skice ubojica Slavka Ćuruvije. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Srbija će birati između Koštunice i Labusa</p>
<p>Još 5. listopada 2000. godine neki su se ljudi bojali za svoju glavu, 6. listopada za novac, 7. listopada za status, a već su 8. listopada nekako ušli u državne strukture</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Demokratske reforme u Srbiji u posljednje su vrijeme gubile dah. Narod je počeo zapadati u apatiju i razočaranje, politički je život protjecao u znaku ustavno-pravne krize, a gospodarstvu za oporavak treba 4,5 milijarde dolara. Vlast se ponašala kao da je u provođenju »korijenitih reformi« normalno da se krene obratnim putem, kao da se kuća gradi od krova, zaboravivši, namjerno ili slučajno, podvući crtu pod Miloševićevu vlast okončanu na ulicama Beograda 5. listopada 2000. </p>
<p>Uzalud danas, nakon što je srbijanski premijer Zoran Đinđić brutalno likvidiran, jedan od njegovih potpredsjednika Nebojša Čović kaže da su se 5. listopada 2000. godine neki ljudi bojali za svoju glavu, 6. listopada za novac, 7. listopada za status, a već su 8. listopada nekako ušli u državne strukture, što se vlasti sada osvećuje. Koga to Čović, trenutno v.d. premijera, zapravo inkriminira? Pokojnog Đinđića ili možda njegovog vječitog rivala Vojislava Koštunicu koji nikad ne bi vidio mjesto predsjednika SR Jugoslavije da iza njega nije stao Đinđić, ili možda svih 15 pobjedničkih stranaka zajedno, uključujući sebe samoga?</p>
<p>Građanima Srbije, barem onoj većini koja je željela stati uz bok Europi, nije bilo jasno zašto ne počne borba s korupcijom i kriminalom. Najčešći odgovor bio je pozivanje na principe legalizma, i njime se najradije služio baš Koštunica koji je, u nastojanjima da ojača vlast i položaj, a bez dovoljne vlastite stranačke infrastrukture, svoje simpatizere počeo skupljati među vojskom i policijom, točnije među ljudima u njihovom vrhu koji su, pokazuje vrijeme, slutili da će prije ili kasnije osvanuti na nekom haaškom popisu. Isti taj »demokratski izabrani šef države« (na što je kao svoju karakteristiku stalno upozoravao dok nije nestalo Jugoslavije) i doktor pravnih znanosti Vojislav Koštunica izjavio je ne tako davno da je sud u Nürnbergu bio blaži prema nacistima nego Haaški sud prema Srbima. O tom i takvom političaru, kojega svijet ne percipira uzalud kao konzervativnog nacionalista, opet zavisi budućnost Srbije. Slučaj je htio da bude poželjan kao kompromisni oporbeni kandidat za predsjednika prije dvije godine, unatoč nedostatku adekvatne osobne popularnosti. Opet mu slučaj, ovaj put okrutan u vidu Đinđićeva ubojstva, omogućava da (preko parlamenta) odlučuje o sudbini države. U međuvremenu je stekao pet puta veću stranku, veću popularnost i, po svoj prilici, još veće ambicije. Ako se tomu doda činjenica da mu je naklonjen i dio vladajuće koalicije DOS, nije isključeno da se u budućnosti stvori i ojača nova konzervativna snaga kojoj će se približiti Miloševićevi i Šešeljevi sljedbenici, obezglavljeni jer su im vođe iza rešetaka. </p>
<p>Ovih dana najbliži Đinđićevi suradnici tvrde da imaju kontrolu nad situacijom. Radi se o ljudima (poput potpredsjednikâ u vladi Čovića, Žarka Koraća, Josefa Kasze, Mile Iaskova te u stranci Zorana Živkovića) za koje su komentatori govorili da »jedu Đinđiću iz ruku«. Uz njih je, što je i logično, mogao birati što će i kada raditi, što će reći, kad će i na koji način početi popravljati svoj ugled u javnosti gdje je i dalje važio za najpopularniju i ujedno najnepopularniju osobu na političkoj sceni. </p>
<p>Jesu li ti ljudi sposobni nadomjestiti »dogmatizam njegova« pragmatizma? Javnost je ostala uskraćena i za objašnjenje zašto je Đinđića napustio potpredsjednik njegove Demokratske stranke i potpredsjednik federalne vlade Miroljub Labus. Naime, u traženju mogućih Đinđićevih nasljednika i Labus se spominje kao osoba s kojom Zapad ima uzajamnih naklonosti. Možda je razlaz bio samo taktičke naravi kako Labus u (neuspješnoj utrci za predsjednika Srbije) ne bi za sobom vukao Đinđićeve repove. A možda se Labusu nije svidjelo Đinđićevo koketiranje s grubim pristupom pitanju srpstva na relaciji između Republike Srpske i Kosova. </p>
<p>Ako Živković naslijedi Đinđića u stranci, naslijedit će ga i u premijerskoj fotelji. Kolika je popularnost ministra unutarnjih poslova iz Niša kojemu je taj posao bio namijenjen i u novoj zajednici s Crnom Gorom, teško je procijeniti. U svakom slučaju, u Srbiji, sprega kriminala, ratnih zločina, ratnih profitera i ratnih veterana čeka svakoga tko će se latiti vlasti, a ako se s njom ne suoči, prije ili kasnije obit će mu se o glavu. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Učinak na Hrvatsku ograničen, tvrde ekonomisti</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Ubojstvo srbijanskog premijera Zorana Đinđića i uvođenje izvanrednog stanja u toj zemlji imat će ograničen učinak na hrvatsko gospodarstvo, tvrde ekonomisti s kojima smo razgovarali.</p>
<p>»Odnosi Hrvatske i Srbije još su slabi, što se vidi i u njihovoj međusobnoj trgovini i izravnim stranim ulaganjima, premda su posljednjih mjeseci očiti napori da se unaprijede. Sada će taj i proces, međutim, biti nakratko prekinut. Stoga je moje mišljenje da će učinak tih događaja u Srbiji biti ograničen«, komentira za Vjesnik Marianne Kager, glavna ekonomistica Bank Austrije, koja u nas posluje pod nazivom HVB Croatia.</p>
<p>Iako Kager primjećuje da je Đinđićevim ubojstvom u Srbiji naglo porasla politička nestabilnost i nesigurnost, ne očekuje da će se novonastala situacija izroditi u dugotrajniji kaos. Štoviše, njezina je procjena da su političke i gospodarske reforme tamo pustile sasvim dovoljno korijena da bi se moglo zaključiti kako u srednjem i dugom roku povratka na staro nema. Naravno, prognoze se temelje na pretpostavci da se na vlast u Beogradu neće vratiti rigidni nacionalistički kadrovi. U kratkom roku, međutim, Marianne Kager smatra da će se atentat na Đinđića negativno odraziti na dinamiku reformi u Srbiji, koje bi nakratko mogle biti usporene ili čak prekinute.</p>
<p>»Uvjereni smo da će se projekt ekonomskih reformi u Srbiji idućih mjeseci nastaviti, no u pitanje bi mogla doći brzina reformi, jer su strani ulagači, koji su iznimno važni za daljnji razvoj srbijanskog gospodarstva, sad preplašeni. Stoga je i glavna zadaća nove srbijanske vlade, kad stabilizira političku scenu, da vrati njihovo povjerenje. Budu li reagirali brzo, hrabro i uvjerljivo, postupno će povratiti interes ino-ulagača«, kaže Marianne Kager i dodaje da je Beograd ovim događajima izgubio mnogo dragocjenog vremena na putu povratka u okrilje europske obitelji.</p>
<p>Unatoč uvjeravanjima Beograda o nastavku politike reformi, neizvjesnost i strah uvukli su se i među hrvatske gospodarstvenike koji posluju na srbijanskom tržištu, bilo da samo trguju s tom zemljom ili u nju ulažu.</p>
<p>»Treba vidjeti što će se dalje događati. Neizvjesnost postoji, no valja pričekati daljnji razvoj situacije«, kazao je Vjesniku izvor u Podravci koji je želio ostati anoniman, dodavši da »sada tamo sve stoji«.</p>
<p>Ova koprivnička tvrtka, inače, još nije investirala u Srbiju. Iako neslužbene informacije govore da su zainteresirani za kupnju dijelova prehrambene industrije Takovo, u Podravki čekaju početak privatizacije te srbijanske tvrtke. Hoće li i kada do privatizacije doći nisu željeli prognozirati, no svjesni su da nova zbivanja ne idu u prilog njezinu ubrzanju.</p>
<p>Iznenađenje vlada i u koncernu Agrokor, koji je nedavno preuzeo beogradski Frikom, tvrtku za proizvodnju sladoleda i smrznute hrane. Predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić osudio je atentat na Đinđića i kazao kako se nada da će srbijansko društvo naći snage da raskrči prepreke razvoju demokracije i tržišnoga gospodarstva. Kad je riječ o projektu preuzimanja većinskog paketa dionica Frikoma, u Agrokoru ističu da su njihovi ljudi i sada u Frikomu, »gdje intenzivno rade planiranom dinamikom na realizaciji zacrtanih projekata«.</p>
<p>U Luri, u kojoj razmatraju mogućnost akvizicija u Srbiji, također čekaju rasplet.</p>
<p>»U svojoj smo strategiji definirali veći izvoz i prodor na ino-tržišta, pa tako i u Srbiju. Pratimo zbivanja u toj zemlji i ona će biti uzeta u obzir u našoj analizi, no u ovom je trenutku teško procijeniti kako će se atentat i uvođenje izvanrednog stanja odraziti na naše moguće akvizicije«, rekli su nam u službi za odnose s javnošću Lure. </p>
<p>Osim za ulaganja, hrvatski gospodarstvenici pokazuju velik interes i za izvozom u Srbiju i Crnu Goru (SiCG). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski je izvoz u tu zemlju lani porastao 15,5 posto u odnosu na 2001. godinu, dosegavši 172,3 milijuna dolara. Trend postupne preorijentacije hrvatskih gospodarstvenika na tržišta europskog jugoistoka potvrđuje i podatak o prošlogodišnjem rastu uvoza iz SiCG-a od 35,3 posto na godišnjoj razini, koji je dosegao 53,1 milijuna dolara.</p>
<p>Hrvatska i SiCG potpisale su 23. prosinca prošle godine u Beogradu Ugovor o slobodnoj trgovini, koji predviđa potpuno ukidanje carina u trgovini industrijskim proizvodima do početka 2007. godine, te djelomičnu liberalizaciju trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Ugovor još nije ratificiran u nacionalnim parlamentima dviju zemalja, bez čega ne može stupiti na snagu, a poslije atentata na Đinđića upitno je i kada će biti. Ipak, slamku spasa moguće je pronaći u činjenici da ratifikacija međunarodnih ugovora nije u ovlastima republičkih parlamenata nego skupštine SiCG-a. Jasno je, međutim, da će i proces ukidanja carina u trgovini između Hrvatske i SiCG-a, kao i nastavak ulaganja hrvatskih (i drugih) tvrtki u tu zemlju ovisiti o smjeru kojim će naš istočni susjed, nakon Đinđićeva ubojstva, krenuti. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prijetnje Mesiću: Od »generala Hoppa« do pokušaja atentata u Rumunjskoj</p>
<p>Predsjednik Mesić štićena je osoba prvog ranga, čuvaju ga, kao i njegovu obitelj, dvadeset i četiri sata dnevno djelatnici Ureda za osiguranje MUP-a / Koliko ih je, to je naravno službena tajna</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svom je predsjedničkom mandatu često bio na udaru prijetnji atentatom, što i ne čudi za političara koji se u kratkom vremenu mnogima zamjerio. Ubrzo nakon što se ustoličio na Pantovčaku, a sukob s desnicom razbuktao do vrhunca - od umirovljenja generala, preko posjeta splitskoj vojarni Dračevac, do skupova podrške generalu Mirku Norcu - zaredale su prijetnje smrću. </p>
<p>Prvi se u ljeto 2000. objavio stanoviti »general Hopp« nikad otkrivenog identiteta. Njegova su »likvidirajuća« pisma na Pantovčak 241, u Mesićev ured stizala redovito, pa ih je predsjednikovo osiguranje na koncu i ozbiljno shvatilo. Nikad, međutim, nisu otkrili dokle je stigla istraga o »liku i djelu« misterioznog generala koji se već dugo ne javlja. A prestalo se javljati i Hrvatsko revolucionarno bratstvo, ekstremna emigrantska organizacija. </p>
<p>Predsjednik Mesić štićena je osoba prvog ranga. Čuvaju ga, kao i njegovu obitelj, dvadeset i četiri sata dnevno djelatnici Ureda za osiguranje MUP-a. Koliko ih je, to je naravno službena tajna. Sigurnost mu jamči tjelesno, tehničko i protuobavještajno osiguranje. I dok su tjelesi čuvari fizički primjetni kamo god krene, motor sigurnosti je protuobavještajno osiguranje. O njihovim prosudbama i prikupljenim podacima o mogući zavjerama i atentatima ovisi zapravo Mesićeva sigurnost. </p>
<p>Na prijetnje je navikao još od vremena kad je bio predsjednik Predsjedništva SFRJ, a odmah po dolasku na »Tuđmanov tron« odrekao se njegova osiguranja, 1. gardijskog zdruga. Inzistirajući na imidžu predsjednika-građanina, odlazi na kave kod »Charlija«, njemu omiljeni kafić samo u pratnji svojih bodygarda. Njih dvojica, trojica ili najviše četvorica prate ga na službena putovanja. Broj ovisi o prosudbi sigurnosnih službi, a često je s njim u »challengeru« i samo jedan tjelesni čuvar. </p>
<p>Napad na Mesića dosad je spominjan mnogo puta, no njegovo osiguranje, a i Ured kao ozbiljne priznaje samo dvije prijetnje atentatom: u Rumunjskoj u rujnu prošle godine, te u Sarajevu lani u srpnju. Prema nikad službeno potvrđenim verzijama, sedmorica Srba planirali su nad Sarajevom srušiti avione predsjednika Mesića i Koštunice i za to naknadno okriviti mudžahedine! </p>
<p>Drugi ozbiljni plan atentata otkriven je u Bukureštu, kad je planiran napad »arkanovaca«. Na meti im se našao kao jedini predsjednik države koji je svjedočio u Haagu protiv »balkanskog krvnika« Slobodana Miloševića.</p>
<p>Govorkalo se i o pokušaju atentata u Austriji za njegova prošlogodišnjeg posjeta Schlainingu, kada su uhvaćena dvojica hrvatskih državljanina s prtljažnikom punom oružja. »Ne znam što bi Hrvati imali protiv mene«, prokomentirao je to sam Mesić i odmah zatim dodao: »Ipak, i Indijci su ubili Indiru Gandhi!« </p>
<p>Mesićeva sigurnost trenutno, kako doznajemo, po svim prosudbama odgovornih službi, nije ugrožena. Istina, krajem prošle godine njegovih je jedanaest čuvara smijenjeno, no njihovi nasljednici, tvrde na Pantovčaku, dobro rade svoj posao. »Pa to vidite i sami, nije mi dosad pala ni vlas s glave«, poručuje sam Mesić spremajući se na novu seriju putovanja, među kojima zasad nema onih otkazanih iz sigurnosnih razloga. O sigurnosti u zemlji, informacije mu dostavlja Protuobavještajna agencija (POA), bivši SZUP, a kad je izvan granica zemlje, sigurnosne informacije Uredu predsjednika dostavlja obavještajna agencija (OA), bivši HiS. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Pouke jednog pucnja</p>
<p>VESNA FABRIS PERUNIČIĆ</p>
<p>Pametan uči na vlastitim greškama, a mudar na tuđima. Nažalost, povijest civilizacije dokazuje da se ova mudrost može primijeniti na malo ljudi i na još manje država. Iz toga slijedi da će najveći dio ocjena, analiza, zaključaka i savjeta laika i stručnjaka nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića ostati izrečen i ispisan uzalud. </p>
<p>Već se u bližoj povijesti, od Kennedyja preko Indire Gandhi do Olofa Palmea, dalo vidjeti da jedan događaj može biti prekretnica sam po sebi, ali da je borba protiv kriminala, od onoga zločinačkog do političkog, dugotrajan proces koji zadire u sve pore društva. </p>
<p>Ratni kriminal, koji je u prošlom desetljeću uhvatio duboke korijene, nemoguće je iskorijeniti preko noći. Posao je to s kojim se mlade države na prostoru nekadašnje Jugoslavije ne mogu boriti same. Razlog tomu leži u činjenici da kriminal ne poznaje nacije ni granice te da se, prema zakonu spojenih posuda, prelijeva na plodno tlo nedovoljno demokratiziranih društava u kojima ne vladaju zakoni nego ljudi, običaji i profit. </p>
<p>Ako je točno da su najveći materijalni kapital srbijanski kriminalci stekli iz poslova s drogom (iz šverca prosječno 100 kilograma heroina mjesečno), a da su u mladosti »intelektualni« kapital stjecali na iskustvom bogatim europskim tržištima, onda je logično očekivati pomoć međunarodne zajednice u njihovu suzbijanju i eliminaciji. Nije to pitanje velikodušne pomoći, nego pitanje moralnog opstanka. </p>
<p>Nije nepoznato da je Zoran Đinđić u određenom trenutku preuzimanja vlasti bio prisiljen osloniti se i na ljude sumnjive prošlosti i profila, ali svejedno nije bilo dovoljno razumijevanja i političke pameti da ih se na vrijeme sankcionira, svakako prije nego što im se apetiti počnu zadovoljavati preko leševa. Tko je to previdio, omalovažio i zanemario? </p>
<p>Usporedne strukture vlasti, koje takve kriminalne skupine uspješno instaliraju, često su čvršće i kvalitetnije od onih »civilnih«, koje biraju građani izlazeći na izbore. Kakav to oprtunizam tjera vlast da se s tim ne suoči? Dokad će kriminal biti (i međudržavno) organiziran, a njegovi protivnici neorganizirani?</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kako do manje turističke štete</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Hrvatska je u skupini zemalja kojima će iračka kriza umjereno naštetiti, pokazao je u utorak završeni berlinski turistički sajam. Zbog priprema za napad na Irak, paraliziran je cijeli turistički svijet, buking je zamrznut, a glavne turoperatore hvata panika i razmišljaju kako se, poništenjem fiksnih ugovora, istrgnuti iz vrlo neugodne situacije.</p>
<p>Sve izvjesniji rat nekim će državama donijeti veću štetu, a nekima manju. Prema toj podjeli, Hrvatska je u boljoj skupini.</p>
<p>Oči turističke industrije usmjerene su u Sjedinjene Američke Države i saveznike. Bude li, procjenjuje se, rat trajao nekoliko dana, šteta se donekle može nadoknaditi. Produlji li se na nekoliko tjedana ili mjeseci, bit će to vrlo loša turistička godina za većinu receptivnih zemalja.</p>
<p>Francesco Frangialli, predsjednik Svjetske turističke organizacije, nastoji primiriti situaciju podacima da je Zaljevski rat 1990. godine odnio samo dva posto godišnjeg turističkog prometa (na razini cijelog svijeta), odnosno da je u godini dana od 11. rujna 2001. do rujna 2002. promet pao tek za 0,5 posto.</p>
<p>U svakom slučaju, nema govora ni o kakvoj spektakularnoj sezoni. Pave Župan Rusković priznaje da je predsezona već izgubljena, a to se teško može nadoknaditi. </p>
<p>Hrvatska je u posebnoj situaciji - zbog prometne dostupnosti i niza tradicionalno vjernih tržišta (koje ne iznevjere u takvim situacijama) realno je očekivati normalan posjet tijekom srpnja i kolovoza, odnosno dobru posezonu. U prilog nam ide i činjenica da će se višak turista, koji će ove godine zaobilaziti još donedavno elitne destinacije, morati »preliti« u neke druge države.</p>
<p>Glasovita njemačka Reiseanalysa, prezentirana na berlinskom sajmu, pokazuje da su Egipat, Karibi, SAD, Tunis, a djelomice i Španjolska, potpuno out. Dio turista koji su odustali od tih zemalja završit će i kod nas. </p>
<p>Turska će, zbog svoje uloge u iračkoj krizi, gotovo je sigurno, najviše izgubiti. Dobro će, međutim, naplatiti svoju štetu. Od koga će Hrvatska naplatiti štetu koju joj već donosi iračka kriza?</p>
<p>Nismo pesimisti, ali iz sadašnjih pozicija bit će fantastično ponove li se prošlogodišnji rezultati.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mafija granice ne poznaje</p>
<p>Višestruko je opasno vjerovati da nas se zbivanja u Srbiji ne tiču jer više nismo u istoj državi. Pogotovo ako se na umu imaju informacije da hrvatska mafija više nego uspješno surađuje s onim srpskim mafijaškim snagama koje su smaknule Đinđića. Štoviše, jedan poslovično dobro obaviješteni izvor tvrdi da se nakon ubojstva dio »zemunskoga klana« sklonio baš kod svojih hrvatskih partnera </p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Koliko Hrvatsku može koštati ubojstvo srpskog premijera Zorana Đinđića? Koliki su mogući troškovi izbijanja iračkog rata? Na ta pitanja nitko ne može dati točan odgovor. Sasvim je izvjesno, međutim, da u tako nestabilnom okruženju Hrvatska ne može proći bez velikih troškova. Pritom ne mislimo samo na troškove podizanja razine opreza na granicama ili nadzora točaka koje bi mogle privući teroriste. U ovoj su priči ti troškovi zapravo običan sitniš.</p>
<p>Velik novac pojest će, izbije li irački rat, sasvim sigurno smanjeni broj turista. Bez obzira na to što su nas još prije dva-tri mjeseca uvjeravali da bi baš rat u Iraku mogao pomoći ovogodišnjem hrvatskom turizmu. Jer će, tvrdilo se, bogati prestrašeni zapadnjaci odustati od egzotičnih destinacija u koje se putuje avionima, pa će pohrliti na naš Jadran do kojeg se mogu dovesti (i s njega pobjeći ako zagusti) za samo nekoliko sati vožnje automobilom. No sada već dvotjedno mrtvilo bukinga pokazalo je da, eto, s ratom na obzoru nitko nije raspoložen ni za kakva putovanja. Iračka kriza mogla bi nas skupo koštati i zbog cijene nafte i zbog općeg pada potrošnje. Ne piše se u neposrednoj budućnosti dobro ni ulaganjima Ine u navodno izvrsne bušotine u Siriji...</p>
<p>Velik novac isparit će i u odgodama ulaganja velikih hrvatskih tvrtki u Srbiju, koja je za mnoge naše proizvode idealno tržište. Priznat ćemo, ipak je Bajadere, Varteksova odjela ili hrvatski jogurt lakše plasirati u Srbiju nego u Švicarsku, Englesku ili Njemačku. Financijski neće dobro proći ni oni koji su već uložili u srpske tvrtke jer kaos i ozbiljan biznis (za razliku od mafije) ne idu zajedno. </p>
<p> Mogla bih još dugo nabrajati stavke na kojima će Hrvatska izgubiti mnogo novca samo zato jer, eto, prilike u bližem i daljem okruženju nisu stabilne. Neću to učiniti jer se mediji ovih dana time podrobno bave. I tako, na najbolji mogući način, pokazuju koliko su u krivu oni koji su se uzrujavali što su se hrvatski mediji toliko bavili Đinđićevim ubojstvom iako mi s tom državom više nemamo nikakve veze. A takvih nije bilo malo. </p>
<p>Baš kao što nisu rijetki oni koji, kritizirajući poteze vlasti, tvrde da bi se, barem ponekad, Hrvatska trebala ugledati u neke susjede, na primjer Srbiju, koji zahtjeve svijeta ne slijede tako brzo i bespogovorno kao mi. </p>
<p>Krasan putokaz! Ugledajmo se u zemlju u kojoj se neslaganje s politikom premijera izabranog na izborima izražava mecima. Ponašajmo se kao zemlja u kojoj mafija i politika toliko dobro surađuju da baš nitko nije siguran hoće li preživjeti ako ovom ili onom silniku stane na žulj. Slijedimo primjer zemlje u kojoj si »ratnici« uzimaju pravo da i u miru oružjem arbitriraju o svemu što im padne na pamet. </p>
<p>Ma koliko to svi mi prešućivali, upravo takvi savjeti mogu se u Hrvatskoj ponekad čuti čak i u Saboru. Primjerice kada se protestira zbog suradnje s Haagom, pa se tvrdi da Srbiju svijet ne kažnjava iako Haagu još nije izručila niz neprijepornih ratnih zločinaca. Kao da svijet Srbiju može kazniti još i više od kazne na koju se sama osudila - društveni kaos u kojem je moguće premijera ubiti u dvorištu vlade, kao opomenu svima koji žele zemlju izvući iz ralja križanca politike i mafije.</p>
<p>Ma što tko mislio o izručivanju hrvatskih generala i neizručivanju Šljivančanina ili Mladića, ipak je Hrvatska, srećom, daleko odmakla od te i takve Srbije. Srećom! Pa se u Banskim dvorima ne prepričavaju užasi snajperske paljbe po dvorištu, nego anegdota po kojoj su novinari, kada im je bilo rečeno da je netko Račana gađao kolačima, mrtvo hladno pitali - kakvim kolačima.</p>
<p>No, iako se kod nas premijera gađa jajima, kolačima i jogurtom, a ne mecima, ni za Hrvatsku se, nažalost, ne može reći da je na sigurnoj udaljenosti od opasnosti da joj mafijaško-političke veze kroje sudbinu. U Hrvatskoj je ipak moguće nekažnjeno ubiti slučajnog prolaznika projektilom namijenjenim mafijaškom bossu. U Hrvatskoj je ipak moguće podmetnuti bombu pod automobil najjačeg novinskog izdavača. U Hrvatskoj je, nažalost, previše takvih slučajeva ostalo obavijeno velom tajne. To samo znači da je mafija svoje pipke dobro ukorijenila u onaj dio državnog sustava koji bi se protiv nje trebao boriti.</p>
<p>Upravo se zato trebamo i te kako bojati kaosa u Srbiji kojom hara mafija. Jer, mafija granice ne poznaje. Tvrditi da nas se zbivanja u Srbiji ne tiču jer više nismo u istoj državi baš su zbog toga višestruko opasna. Baš kao i vjerovanje da je Đinđićevo ubojstvo »normalna stvar« koja s nama nema nikakve veze jer su u Srbiji ubojstva vođa odavno prerasla u tradiciju. </p>
<p>Takvo je zavaravanje posebno opasno ako se na umu imaju informacije da hrvatska mafija više nego uspješno surađuje upravo s onim srpskim mafijaškim snagama koje su smaknule Đinđića. Štoviše, jedan poslovično dobro obaviješteni izvor tvrdi da se nakon Đinđićeva ubojstva dio »zemunskoga klana« sklonio baš kod svojih hrvatskih partnera. A cijena kaosa u društvu koju mogu ispisati mafijaški pipci neusporedivo je veća od one koja se već danas ili sutra može na prvi pogled pročitati u ekonomskim pokazateljima koji će zabilježiti pad turističkog prometa ili smanjeni izvoz.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dva metka ili 3000 bombi</p>
<p>Oni kojima je Đinđić smetao u njegovu su eliminaciju uložili dva metka/ Predsjednik SAD-a George W. Bush, kojem Saddam Hussein jako smeta, namjerava samo u prvih 48 sati eliminiranja iračkoga diktatora uložiti 3000 bombi/ Pitanje je vrlo jednostavno - zašto trošiti 3000 bombi kada je dovoljna samo jedna, pod pretpostavkom da se zna gdje se Saddam Hussein nalazi/ Bit će to najskuplji atentat u povijesti</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Ako se netko poželi riješiti nekoga sebi nepoželjnog, može to učiniti na razne načine. Počesto je riječ o vrlo osobnom pristupu načinu rješavanja nepoželjne osobe. </p>
<p>Razlika u pristupu jasno se vidi u sudbini pokojnoga premijera Srbije Zorana Đinđića i sudbini koja je namijenjena Saddamu Husseinu. Oni kojima je Đinđić smetao u njegovu su eliminaciju uložili dva metka. </p>
<p>U slučaju eliminiranja iračkoga diktatora nema ničega što podsjeća na onaj Zorana Đinđića, ali zato podsjeća na slučaj Alberta Einsteina. Tridesetih je godina prošlog stoljeća, naime, u SAD-u objavljena knjiga »Sto fizičara protiv Einsteinove teorije relativnosti«. Novinari su Einsteina pitali što misli o toj knjizi, a on je kazao: »Zašto sto? Dovoljan bi bio samo jedan«. </p>
<p>Predsjednik SAD-a George W. Bush, kojem Saddam Hussein jako smeta, namjerava samo u prvih 48 sati eliminiranja iračkoga diktatora uložiti 3000 bombi. Pitanje je vrlo jednostavno - zašto trošiti 3000 bombi kada je dovoljna samo jedna, pod pretpostavkom da se zna gdje se Saddam Hussein nalazi. </p>
<p>Ako se ne zna gdje je, onda je predviđenih 3000 bombi za njegovo eliminiranje točno 3000 previše. Takvo je razbacivanje bombama, uz ostalo, i vrlo neodgovorno trošenje državnog vlasništva koje su ipak platili porezni obveznici Sjedinjenih Država.</p>
<p>Međutim, tih 3000 bombi za prvih 48 sati ipak će pasti negdje u Iraku, a većina njih će i eksplodirati. Time će biti stvoreni dodatni uvjeti za poslijeratnu obnovu Iraka. Ispada da će eliminiranje Saddama Husseina biti najskuplji atentat u povijesti. Taj atentat bit će proveden na neuobičajen način. Naime, u trenutku započinjanja neće se znati gdje se točno nalazi cilj. To je otprilike isto kao da je Gavrilo Princip 28. lipnja 1914. godine pucao po Sarajevu, uzduž i poprijeko, i ne samo po ljudima, nego i po zgradama i zraku, sve dok, konačno, nije naletio na Franju Ferdinanda i suprugu mu Sofiju.</p>
<p>U slučaju obračuna američkog predsjednika Busha s iračkim diktatorom Husseinom riječ je o nečemu što je doista teško razumjeti. Ono što Bush uporno zastupa dalo bi se svesti na sljedeće - ako želim eliminirati jednoga, i točno znam tko je taj jedan, moram izbombardirati cijelu zemlju i pobiti, kako procjenjuju vojni stručnjaci, možda i sto tisuća onih koji uopće nisu onaj jedan kojeg želim eliminirati. </p>
<p>Pritom je krajnje upitno hoću li onoga jednoga, kojeg želim eliminirati i točno znam kako se zove, uspjeti eliminirati, ali ću zato, tome jednom za inat, zagospodariti prostorom u kojem je taj jedan donedavno gospodario. Osim što će to novo gospodarenje mnoge vjerojatno koštati života, sigurno će porezne obveznike države kojoj je Bush predsjednik koštati desetke milijardi dolara. </p>
<p>Cijela ta priča o načinu eliminacije Saddama Husseina ukazuje na to da su svi oni filmaši koji su ismijavali CIA-u bili u pravu. Ako ne može eliminirati jednog diktatora, onda stvarno nije bogznašto. Jasno, netko bi joj mogao prigovoriti da nije uspjela eliminirati ni Fidela Castra. Mogući je odgovor na taj prigovor - »to samo dokazuje da CIA nije bogznašto već dulje vrijeme, a ne da je Castro bogznakako sposoban«. </p>
<p>Ako su, pak, točne priče da je Đinđića ubila mafija, onda ispada da je mafija sposobnija od CIA-e, a moguće i od 3000 bombi u 48 sati, i da na eliminiranje svojih protivnika troši manje novca nego što na eliminiranje svojih protivnika namjerava potrošiti predsjednik Bush. Naravno, to ne znači da je bolje imati posla s mafijom nego li s predsjednikom demokratske države. Zapravo, čini se da je najbolje ne imati posla s njima. Jedni ubijaju, a drugi bi mogao za pokušaj ubojstva potrošiti previše novca.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="12">
<p>Duhovnim srodništvom s mudžahedinima, AIO uvodi u život muslimana u BiH radikalni smjer islama</p>
<p>Najvažnije pitanje je kako pripadnici AIO misle urediti državu BiH. Ona mora počivati isključivo na načelima šerijata. Tako AIO praktično radi na ostvarenju muslimanske države u BiH. U tome im je ideal Saudijska Arabija. A da bi se osnovala država BiH prema načelima šerijata treba mijenjati školstvo, zdravstvo, državnu upravu, kulturu i sve njihove institucije / Islam koji prakticiraju pripadnici AIO naziva se vehabizam. Sljedbenici tog smjera islama su vehabije. Valja znati da se utjecaj učenja vehabija u BiH osjećao još daleko prije rata. Donosili su ga u svoju zemlju oni islamski teolozi i intelektualci koji su studirali u Saudijskoj Arabiji, Jemenu, Egiptu, Alžiru i drugdje u islamskom svijetu. Sjećamo se dobro kada je u predvečerje prvih višestranačkih izbora u BiH čapljinski imam Džemail efendija Gadara na skupu SDA uzviknuo: »Kur'an je naš ustav, džihad je naš put, naš spas«. A muslimani u BiH i na cijelom Balkanu prihvaćali su fleksibilnije tumačenje islama po hanefijskoj školi (mezhebu)</p>
<p>IVICA MLIVONČIĆ</p>
<p>Više se nitko u kršćanstvu ne drži do Tertulijanove (oko 160.</p>
<p> - oko 220.) izreke da je čovjek po naravi kršćanin (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). Onda je lako razumjeti da dijalog, osobito međureligijski, pripadnici AIO prihvaćaju, ali samo kao sredstvo ili put da se druge pridobije za islam. </p>
<p>Muslimani ne mogu nikada i nikako biti prijatelji kršćana, jer Kur'an zabranjuje takvu praksu pa se tako dijalog s nemuslimanima može samo privremeno i povremeno trpjeti. Protiv su slavljenja i čestitanja kršćanskih blagdana, jer za muslimane postoje samo dva praznika - dva Bajrama. </p>
<p>Oni tumače da, prema Kur'anu, musliman s kršćanima može imati dobre odnose, ali ne i prijateljevati. Dužnost je svakog muslimana kršćane privući islamu, a to se može postići lijepim ponašanjem i lijepim riječima što nije prijateljevanje. Islam ne dopušta nikakvu vrstu zabave, slušanje glazbe, druženje mladića i djevojke prije braka, a zabranjen je predbračni seksualni život.</p>
<p>Najvažnije pitanje je kako pripadnici AIO misle urediti državu BiH. Ona mora počivati isključivo na načelima šerijata. Tako AIO praktično radi na ostvarenju muslimanske države u BiH. U tome im je ideal Saudijska Arabija. </p>
<p>A da bi se osnovala država BiH prema načelima šerijata treba mijenjati školstvo, zdravstvo, državnu upravu, kulturu i sve njihove institucije. Stoga se Pezo i Fazlić nadaju da će se u Sarajevu osnovati dvije gimnazije, muška i ženska, ali ne govore hoće li one biti samo za muslimanske mladiće i djevojke ili i za sve građane Sarajeva. </p>
<p>Smisao toga je da se sve Bošnjake-Muslimane pouči islamu u njegovu izvornom smislu, a Kur'an bi trebao biti ustav države Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Islam koji prakticiraju pripadnici AIO naziva se vehabizam. Sljedbenici tog smjera islama su vehabije. Valja znati da se utjecaj učenja vehabija u BiH osjećao još daleko prije rata. Donosili su ga u svoju zemlju oni islamski teolozi i intelektualci koji su studirali u Saudijskoj Arabiji, Jemenu, Egiptu, Alžiru i drugdje u islamskom svijetu. </p>
<p>Sjećamo se dobro kada je u predvečerje prvih višestranačkih izbora u BiH čapljinski imam Džemail efendija Gadara na skupu SDA uzviknuo: »Kur'an je naš ustav, džihad je naš put, naš spas«. A muslimani u BiH i na cijelom Balkanu prihvaćali su fleksibilnije tumačenje islama po hanefijskoj školi (mezhebu), kojoj je osnivač i glavni protagonist bio Ebu Hanifa (699. - 767.) i on je zagovarao osobno rasuđivanje prema analogiji.</p>
<p>Rigidni islamist je bio Muhamed Ibn Vehab, islamski učenjak s kraja 19. stoljeća i njegovo učenje o islamu nazvano je vehabizam. Živio je i djelovao na prostorima današnje Saudijske Arabije. Bio je »borac« protiv iskrivljavanja vjere pod raznim utjecajima i zagovarao je povratak izvornom islamu.</p>
<p> Smatra se da su Iranci, koji su šiije, odstupili od izvornog islama i pretvorili se u sektu, a tome svemu je krivac ajatolah Homeini. On je započeo negativnu propagandu protiv vehabizma, posebno protiv Saudijske Arabije. Vehab nije dopuštao nikakve novosti u islamu, sve što nije prakticirao Muhamed za njega je zabranjena novotarija.</p>
<p>Moglo bi se reći da je AIO čedo Stranke demokratske akcije pa i Islamske zajednice u BiH. Alija Izetbegović je u Teheranu, u prosincu 1997. godine, na zasjedanju Organizacije islamske konferencije javno rekao da je islam najbolja religija, a da muslimani kao vjernici nisu najbolji. </p>
<p>To je u BiH shvaćeno kao izljev Izetbegovićeve vjerske nesnošljivosti i kao uvreda za druge vjere i sve nemuslimane. Već smo spomenuli da je ef. Gadara u Čapljini nagovijestio da bi u BiH Kur'an trebao biti ustav.</p>
<p>Za vrijeme rata reis dr. Mustafa ef. Cerić napisao je: »Alah se pobrinuo da nam da knjigu u kojoj piše kako ćemo organizirati društvo«. Rijaset Islamske zajednice izrazio je nezadovoljstvo vehabijama i nekim akcijama AIO. Bilo je to više na riječima nego s nekim ozbiljnim potezima. </p>
<p>Problem je u tome što se reis dr. Cerić i cijela Islamska zajednica u BiH ne suprotstavljaju odlučno vehabizmu, koji je štetan za državu BiH i suživot ljudi u njoj. </p>
<p>Neki su čak uvjereni da je reis dr. Cerić blagonaklon prema vehabijama i AIO, a to čini stoga što se ne smije zamjeriti Saudijskoj Arabiji, odakle dolazi novac za BiH muslimane, ali je to donacija s pečatom vehabizma.</p>
<p>Oštra kritika</p>
<p>Vehabije su u intelektualnim krugovima u BiH i svijetu doživjele oštru kritiku. Čikaški imam Senad ef. Agić prigovara vehabijama da su ratoborni, da žele islam učiniti agresivnom religijom, da ga nastoje formirati kao prodornu religiju pod svaku cijenu, a sve radi toga da bi dokazali da je on jedina prava vjera i da su na gubitku svi oni koji nisu muslimani. </p>
<p>Dodaje da je vehabizam opasnost za tradicionalni islam u BiH, a upozorava da je dolazilo i do fizičkog obračuna, čak u džamijama, između vehabija i pristaša hanefijskog mezheba. Prigovara ef. Agić što muslimanski BiH intelektualci o tome šute, grade džamije, dobivaju donacije većinom iz Saudijske Arabije, u kojoj je vehabizam službeni islam.</p>
<p>Šejh tekije u Živčićima Hadži Mesud ef. Hadžimejlić veli da je prije u BiH bilo vehabija, u toj zemlji danas ne bi bilo muslimana. </p>
<p>On izjavljuje da je muslimanima u Saudijskoj Arabiji lako živjeti islam, jer tamo u izlozima nema boca alkohola, nema golotinje u medijima i slično. Vehabije odudaraju od tradicionalnog islama u BiH, a Kur'an dopušta da se muslimani prilagode sredini u kojoj žive. </p>
<p>On napominje da BiH muslimani žive u Europi i protivi se obrezivanju žena i pokrivanju njihovih glava. Halid Čaušević pak tvrdi da je AIO zadojena panislamističkom idejom i da to nije nacionalni pokret. </p>
<p>U BiH se ne može voditi džihad, sveti rat nego ideja zajedničkog života. I Srđan Dizdarević smatra da je riječ o panislamističkom pokretu, da nudi retrogradne ideje kao što je apel za džihad. To je totalitaristički koncept sličan onome u Alžiru i talibanima u Afganistanu.</p>
<p>Vehabije su protiv civilizacije, opasni su luđaci, koji tumače kuranske ajete na najgori način, nameću fanatično, šematsko i nihilističko gledište islama. To su ocjene koje je u svojoj knjizi Bolest islama ispisao Abdel Wahab Meddeb, tuniski pisac i pariški sveučilišni profesor. </p>
<p>On zaključuje da je s vehabizmom u BiH došla velika opasnost, jer je riječ o čitanju Kur'ana koje je nasilničko i vodi fanatizmu.</p>
<p>A sve nas to upućuje na zaključak da AIO svojim duhovnim srodništvom s mudžahedinima uvodi u svakodnevni obični život BiH muslimana radikalni smjer islama. AIO i slične organizacije prijete terorističkim potezima kao što su eksplozije i umorstva, čak smrću nekadašnjem ministru MUP-a Federacije BiH, jer je mudžahedinima oduzimao putovnice i izgonio ih iz BiH. </p>
<p>Od 1997. godine u BiH djeluje i koordinacijski odbor islamskih omladinskih organizacija u kojemu su AIO, udruženje Mladi muslimani (MM), udruženje građana El Furqan, Omladinski krug Islamske zajednice BiH, Bosanski akademski klub i udruženje boraca »El Fatih«.</p>
<p> AIO se sumnjiči da je u zajednici s mudžahedinima ubijao travničke Hrvate povratnike iz progonstva, a poslije Daytona, povezuje se s atentatom na Jozu Leutara, zamjenika ministra MUP-a Federacije BiH, s pokušajem atentata na papu Ivana Pavla II. za njegova boravka u Sarajevu u travnju 1997. godine.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Novi svjetski (ne)red: Dok se s pozornice ne maknu i posljednji diktatori, nema sigurnosti ni za Hrvatsku </p>
<p>Što je s mrežom zakonskih okvira i multilateralnih institucija znanom kao »međunarodna zajednica«? Mrežom koja je tako učinkovito pritiskala i Hrvatsku te odlučivala o našoj sudbini. Je li bespomoćna pred jednim suludim diktatorom? Što je s tzv. novim svjetskim poretkom? Je li slomio zube na jednom Saddamu? / Stvorit će se novi-novi svjetski poredak u kome će glas svih osim SAD-a biti beznačajan. Velike, a opet vojno i gospodarski prema SAD-u inferiorne, zemlje poput Francuske i Rusije, protive mu se jer vide sadašnji poredak odnosno svoje sjedište u UN-ovu Vijeću sigurnosti kao zadnji izvor stvarnoga međunarodnog utjecaja</p>
<p>PREDRAG HARAMIJA</p>
<p>Sredina je ožujka, u Iraku s travnjem počinju neizdržive pustinjske vrućine, i Amerikanci će, ne udare li na Saddama, morati povući svoje vojne snage iz Zaljeva. Teško da će pristati na to da se boravak 350 tisuća vojnika i silnog mnoštva opreme shvati kao turističko putovanje.</p>
<p>Udarit će, nema im druge. Bez obzira na neuspjeh donošenja odgovarajuće rezolucije UN-ova Vijeća sigurnosti, bez obzira na protivljenje sila poput Francuske, Njemačke, Rusije i Kine, i bez obzira na protivljenje stotina tisuća demonstranata širom svijeta. </p>
<p>Svijet je u krizi. Europska unija, NATO i Ujedinjeni narodi podijeljeni su. Na burzama nered. Cijena nafte raste. Opća zbunjenost. Mnoštvo je pitanja. Što je s mrežom zakonskih okvira i multilateralnih institucija znanom kao »međunarodna zajednica«? Mrežom koja je tako učinkovito pritiskala i Hrvatsku te odlučivala o našoj sudbini. Je li bespomoćna pred jednim suludim diktatorom? Što je s tzv. novim svjetskim poretkom? Je li slomio zube na jednom Saddamu? </p>
<p>Još do jučer činilo se da se svijet neumoljivo povezuje, globalizira. Svijet se činio sve uređenijim, premda neumoljivim prema interesima malih poput nas. Sve je upućivalo na to da se svjetska zbivanja vode prema nekom planu, viziji, ne znamo je li dobroj ili lošoj, ali svakako viziji nekoga novoga globalnog povezivanja i poretka.</p>
<p>Planu za koji poklonici teorija urote, spominjući pojmove poput, »tajne elite«, »Bilderberg«, »Trilateralna komisija«, »CFR«..., tvrde da postoji i da vodi stvaranju neke tajnovite svjetske vlade sastavljene od superbogatih vlasnika multinacionalnih korporacija.</p>
<p>A danas? Sada se ne samo bogate zemlje poput Francuske i Njemačke, nego i poznati eksponenti korporativnog kapitala i globalizacije poput jednog Sorosa otvoreno suprotstavljaju američkoj politici? Svijet je podijeljen kao što nije bio više od pola stoljeća.</p>
<p>Dva su moguća objašnjenja situacije. Jednostavna su. No vrlo je teško odlučiti se koje je točno. </p>
<p>Jedno nam govori: Amerika želi pomoći svijetu. Ona želi, čak i po cijenu da je svi dojučerašnji saveznici ostave na cjedilu, svijet zaštiti od suludog diktatora s kemijskim, biološkim i možda nuklearnim oružjem. Predvođene svojim, duboko religioznim, predsjednikom Bushem, Sjedinjene Države vode svojevrstan križarski rat za vrijednosti demokracije i ljudskih sloboda.</p>
<p>U tom svjetlu zemlje koje se protive vojnoj intervenciji u Iraku samo gledaju svoje sebične gospodarske, geostrateške i ine interese, a međunarodni korporativni magnati mogućnost gubitka tržišta i ograničenje špekulacija. Amerika je idealistička i mlada, kaubojski plemenita. Dio Europe je starački uskogrudan, ne vidi šumu od stabala uskih interesa.</p>
<p>Drugo nam kazuje: Amerika želi samo još više moći. Ona, kao jedina preostala velesila, želi stvarno zavladati svijetom. Ako, i unatoč protivljenju i mogućem vetu nekih članica UN-ova Vijeća sigurnosti, ipak udari na Saddama, to će samo pokazati svu nevažnost Ujedinjenih naroda i omogućiti Amerikancima lakše mimoilaženje njegovih odluka u budućnosti.</p>
<p>Marginalizacija Ujedinjenih naroda omogućit će Americi nesputanu vlast nad svijetom. Stvorit će se novi-novi svjetski poredak u kome će glas svih osim SAD-a biti beznačajan. Velike, a opet vojno i gospodarski prema SAD-u inferiorne, zemlje poput Francuske i Rusije, protive mu se jer vide sadašnji poredak odnosno svoje sjedište u UN-ovu Vijeću sigurnosti kao zadnji izvor stvarnog međunarodnog utjecaja.</p>
<p> Koje je točno? Autor ovih redaka ne zna. Možda oba. Možda nijedno. No zna da za Hrvatsku nema sigurnosti dok se sa svjetske pozornice ne maknu i zadnji diktatori. Diktatori, poput Saddama, koji su toliko štete i zla nanijeli malim narodima kao što je naš tijekom povijesti. </p>
<p>Što je nama Hrvatima činiti? Neki kažu da bi mali, dok se veliki svađaju, trebali pod stol.</p>
<p>Možda. Naša se vlada tako i ponaša. No pod stolom postoji vjerojatnost da nas gaze i jedni i drugi. A preziru - sigurno.</p>
<p>Sjednimo za stol i zaigrajmo. Ma kako mali bili, ima i za nas pokoja karta. Budimo jasni, dosljedni, odlučni i nadasve spremni. Budimo svjesni da sprega politike i kriminala stvara tlo na kome izrastaju diktatori. Za male zemlje poput Hrvatske, od vitalna je interesa, dok u susjedstvu likvidiraju ono malo demokracije i demokratskih političare poput Đinđića, da postojeći diktatori, i svaka mogućnost nastanka nekih novih, budu uklonjeni.</p>
<p>Moramo pridonijeti tome. Mirovne demonstracije za Saddame - likvidacije su za Đinđiće. </p>
<p>Dok balkanski krvolok Milošević nesmetano još vuče konce, čak i iz haaškog kazamata, putem svojih raznih mafijaških trabanata, a za koje se priča da šire svoj biznis i u Hrvatsku, ne možemo biti spokojni. Dok u susjednoj nam zemlji Šešelj osvaja glasove, a Đinđića likvidiraju, nema spokoja. Dok se mafijaški obračuni s istoka sele i na naše ulice a medijskim magnatima lete vozila u zrak, nema spokoja. Dok je svijet oko nas i naše neposredno susjedstvo u previranju, nema spokoja.</p>
<p>Nažalost, hrvatska naivnost i dobrodušnost beskrajne su. Što u takvu okružju čini Hrvatska? </p>
<p>Spava? </p>
<p>Još gore! Svađa se o čelnicima sigurnosnih službi. Masovno otpušta u ratu prekaljene vojnike i policajce. Mjesto da ga jača, dovodi cijeli svoj sustav sigurnosti u pitanje. </p>
<p>Autor je magistar znanosti, bivši državni tajnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Suvišan strah od »kulturološkog« šoka koji bi poštene privatizacije mogle izazvati u naših hotelskih radnika</p>
<p>Aferu je iniciranjem potpisivanja peticije protiv prodaje Sunčanog Hvara zakotrljala neformalna, mahom umirovljenička, grupa Hvarana. Indikativno je da među njima nije bilo aktivnih zaposlenika te tvrtke, štoviše da su njihovi meritorni predstavnici, sindikat (i na lokalnoj i na nacionalnoj, strukovnoj razini) i zaposleničko vijeće eksplicite bili za prihvaćanje ponude slovenskog preuzimatelja, jer im je ona jednostavno bila vrlo atraktivna: 30-postotno upristojenje plaća, produljenje sezone na devet mjeseci popunjenosti, dakle, praktično na cjelogodišnje poslovanje / Ako i nema sustavnih podataka o stavovima radnika glede privatizacije, ipak je, i to baš za kulminacije hvarske afere provedena jedna, prilično reprezentativna »uobičajena medijska anketa«. S obzirom na maksimalnu medijsku i političku izmanipuliranost, ne čudi da se više od sedamdeset posto ispitanika diljem Hrvatske izjasnio protiv takve prodaje. Ali je vrlo indikativno da je baš na Hvaru, gdje je uzorak bio proporcionalno reprezentativniji, taj postotak bio desetak postotaka niži!</p>
<p>DARKO KACIGA </p>
<p>Polazeći od u osnovi točne teze da se »u doba masovnog turizma« na našem priobalju razvio »specifičan oblik zapošljavanja«, u kratkoj sezoni radno vrlo intenzivan, ostatak godine pak vrlo je ekstenzivan, akademik Josip Županov zaključuje: »Sunčani Hvar: Zaposlenici najveći protivnici privatizacije« (Vjesnik, Stajališta, 25.veljače).</p>
<p>Ali činjenice ga demantiraju. Aferu je iniciranjem potpisivanja peticije protiv prodaje Sunčanog Hvara zakotrljala neformalna, mahom umirovljenička, grupa Hvarana.</p>
<p>Indikativno je da među njima nije bilo aktivnih zaposlenika te tvrtke, štoviše da su njihovi meritorni predstavnici, sindikat (i na lokalnoj i na nacionalnoj, strukovnoj razini) i zaposleničko vijeće eksplicite bili za prihvaćanje ponude slovenskog preuzimatelja, jer im je ona jednostavno bila vrlo atraktivna: 30-postotno upristojenje plaća, produljenje sezone na devet mjeseci popunjenosti, dakle, praktično na cjelogodišnje poslovanje. </p>
<p>Njihovu spremnost na značajna ulaganja u dotrajale i prezadužene hotele, a što je zapravo nužan preduvjet za ono naprijed navedeno radnicima najbitnije, možemo za ovu prigodu ostaviti po strani. Dalo se naslutiti da je i, inače profesionalno diskretna, uprava bila za prodaju. </p>
<p>A akademiku Županovu se ipak čini da u ovoj medijski i na svaki način preeksponiranoj privatizacijskoj aferi »nije naznačeno što bi zapravo donijela privatizacija Sunčanog Hvara, ali i bilo koga drugoga hotelskog poduzeća na hrvatskoj obali i otocima«. </p>
<p>Pritom cilja na radnike, uvjeren da će im privatni preuzimatelj biti neprijatelj, bez obzira na to tko on i kakav bio, već i samo zbog toga što će im ukinuti beneficije i komoditete dosadašnje paradigme (polu)zapošljavanja. </p>
<p>Medijski i politički još tinja afera zbog toga što je dubrovački visokokategornik hotel »Excelsior« preuzela grupacije g. Gorana Štroka za »smiješnih« 1,2 milijuna maraka (što se često ističe), ali i za golemih 35 milijuna maraka njegovih dugovanja (što se još češće bagatelizira).</p>
<p>Ako su točni podaci (nedavno izneseni u lokalnom tisku u reagiranju na insinuiranje visokog HSS-ova dužnosnika) da se taj hotel već u prošloj godini približio, za naš jadranski turizam, magičnoj brojci od 250 dana pune zauzetosti, uz, za naše dosadašnje uvjete, fantastičnu prosječnu neto cijenu od 123 eura po sobi, bruto operativnoj dobiti od čak 44 posto, bruto prihodu od 50 milijuna kuna, od čega je novih sedam milijuna kuna uloženo u investicijsko održavanje hotela.</p>
<p>Zatim da su sve rate dospjelih preuzetih kredita uredno otplaćene, a nadasve da su iz tako ostvarenih prihoda uredno isplaćivane deset do petnaest posto više plaće od onih utanačenih važećim kolektivnim ugovorom za svih 150 radnika i (samo!) dvadeset dodatnih sezonaca, a koje su među najvišim u jadranskom hotelijerstvu. </p>
<p>Pa ako se još zna da nitko od zatečenih radnika nije dobio otkaz, onda bi gosp. Štrok, ako ustraje, trebao biti slavljen kao preporoditelj, štoviše utemeljitelj dubrovačkog turizma kao tržišne kategorije.</p>
<p>Štrokova dubrovačka hotelska trilogija - svjesno provociram g. Slobodana Prosperova Novaka! - zaokružena je kupnjom ruševnih ostataka nekad slavnog Dubrovnik »Palacea« na Lapadu za, Novaku i njemu sličnima, »pišljivih« pet milijuna eura. Danas, u jeku 20 milijuna eura vrijedne obnove tog zdanja, dobivam informaciju da je, bez ikakva objavljena natječaja, u upravu Štrokovih »Jadranskih luksuznih hotela« stiglo oko devet stotina molbi za zaposlenje u tom hotelu!</p>
<p>A svi oni koji, mahom u politikantske svrhe, tvrde da bi »svaka šuša« mogla samim poslovanjem »darovanog« joj »Excelsiora« ili »Palacea« otplatiti preuzete obveze odnosno uloženi kapital, zapravo pojma nemaju o čemu govore. Diskvalificirajući Štroka, koga zagovaraju? Kutlu? Gucića?</p>
<p>Dakle, ta, prema svemu sudeći uspješna dubrovačka hotelska privatizacija donijela je to da vjerojatno nema radnika u ostalim, mahom sezonskim hotelima u Dubrovniku, a vjerujem i mnogo šire, koji bi odbio ponudu zamjene svoje izvansezonske slobode za cjelogodišnje »robovanje« u »Excelsioru«, ili sutra »Palaceu«.</p>
<p>Radnici Sunčanog Hvara, očigledno siti dosadašnjeg životarenja, pokazali su, za razliku od većine ostalih hvarskih i hrvatskih čimbenika, visoki stupanj svijesti o neodrživosti postojeće, dotrajale paradigme životarenja njihove kuće na rubu bankrota, s jedne strane, a s druge njihova zaposleničkog polutanskog »snalaženja«.</p>
<p>Ako i nema sustavnih podataka o stavovima radnika glede privatizacije, ipak je, i to baš za kulminacije hvarske afere provedena jedna, prilično reprezentativna »uobičajena medijska anketa«. </p>
<p>S obzirom na maksimalnu medijsku i političku izmanipuliranost, ne čudi da se više od sedamdeset posto ispitanika diljem Hrvatske izjasnio protiv takve prodaje. Ali je vrlo indikativno da je baš na Hvaru, gdje je uzorak bio proporcionalno reprezentativniji, taj postotak bio desetak postotaka niži! </p>
<p>Vrlo je nategnuta teza da stalni zaposlenici u postojećoj sezonskoj paradigmi imaju mnogo slobodnog vremena za svoje privatne poslove, među koje su ubrojene i »male pizzerije i kafići«. </p>
<p>Jer baš za takve poslove ne bi trebali imati vremena, kad su i oni mahom sezonskog tipa, a sezona im se poklapa s razdobljem kad su njihovi vlasnici najintenzivnije angažirani u hotelu.</p>
<p>Izlaz je u produljenju sezone, u napuštanju zatečene paradigme ekonomski nerentabilnog i o državnim dotacijama ovisnog modela sezonskih hotelskih spavaonica kupališnog tipa, i prelasku na cjelogodišnje poslovanje. Nakon ovih trinaest godina osebujnoga hrvatskoga tranzicijskog vrludanja, trebali bismo napokon shvatiti da nam ne preostaje ništa drugo nego poštena privatizacija.</p>
<p>A najpoštenija i najtransparentnija je privatizacija putem (međunarodnog) javnog natječaja. Ako je na takvom natječaju ponuda g. Štroka bila objektivno najpovoljnija, onda sve priče o njegovim ovim ili onim prijateljima u vlasti postaju irelevantne. </p>
<p>A posebno, ako su rezultati njegova poslovanja nakon preuzimanja hotela u svakom pogledu, a posebice kad se usporede s prethodnim, više nego zadovoljavajući, ako predstavljaju novu kvalitetu, ako je hotel stasao u gospodarski subjekt sposoban na slobodnom tržištu samog sebe reproducirati, amortizirati, pa i (zašto ne!) donositi profit svome vlasniku.</p>
<p>Slovenci su Hvaranima ponudili to isto, jamčeći im, u prvom redu, vlastitim postignućima u svojim termama. Hvarski hotelski radnici su im povjerovali i bili spremni prihvatiti njihovu ponudu, ma kako to uvaženom akademiku zvučalo nelogično. Njihovi glasovi u tom smislu su se čuli mnogo »izravnije« od onih iz hvarskog Poglavarstva. </p>
<p>Ono je ipak više slušalo direktive iz lokalne i nacionalne HSS-ove središnjice, nego što se brinulo o dobrobiti svoga grada i svoga »važnog segmenta ukupnoga biračkog tijela«. </p>
<p>Epilog afere Sunčani Hvar i službeno je, od najviše vlasti naređeno, stopiranje privatizacije. To je zapravo točka na »i« svekolikoga dosadašnjega hrvatskoga privatizacijskog lutanja. </p>
<p>Privatizacija kao takva, htjeli mi to ili ne, u najširoj javnosti poprima negativne konotacije, postaje malone pa omražena kategorija u (pod)svijesti prosječnog hrvatskog građanina. A uvaženi akademik osjeća se pozvanim pridonijeti tom trendu, doliti ulje na vatru svojom zapravo potpuno proizvoljnom tezom o našim hotelskim radnicima kao prirodnim najvećim protivnicima privatizacije. </p>
<p>Vlasništvo (istinsko, privatno) je pravo, obveza i trajna odgovornost (vlasnika za svoja uložena sredstva). Odgovoran i u hotelijerstvu verzirani vlasnik zna da je turizam vrlo zahtjevna i osjetljiva gospodarska grana. </p>
<p>Svodi se na masovnu »proizvodnju« ugode, sreće i zadovoljstva. K tome to je i uslužna djelatnost, dakle radom intenzivna, a to znači da odgovoran vlasnik ne smije zanemariti da mu je sretan, nasmiješen i materijalno dovoljno stimuliran radnik temeljni resurs.</p>
<p>Primjeri koje sam naveo upozoravaju da je suvišan strah poštovanoga akademika od »kulturološkog« šoka koji bi takve poštene privatizacije mogle izazvati u naših hotelskih radnika naglo lišenih blagodati izvansezonskog plandovanja.</p>
<p>Slažem se da novi vlasnici neće linearno ni povisivati niti snižavati plaće. Pod pretpostavkom prelaska na cjelogodišnje poslovanje pod novom, privatnom dirigentskom palicom izdiferencirat će se, grubo govoreći, dvije vrste radnika.</p>
<p>Znatno zastupljeniji će biti oni koji hoće, znaju, pa i vole raditi svoj hotelski posao, i koji će spremno prihvatiti da za pristojnu plaću profesionalno i ekskluzivno za novog poslodavca nastave raditi u svom (u smislu pripadnosti) i njegovu (vlasnički) hotelu, i s olakšanjem dočekati da se napokon prestanu mrcvariti polutanskim trčkaranjem između hotela, koji ga socijalno osigurava, i dopunskog privatnog poslića, koji mu omogućava preživljavanje.</p>
<p>A drugi će se, zahvaljujući baš privatniku koji je produljio sezonu, odlučiti potpuno se posvetiti svojoj pizzeriji ili kafiću, i cijelu godinu grickati od njegova izvanpansionskog kolača; a možda se čak potpuno vrati vinogradarstvu, maslinarstvu, povrtlarstvu, ribolovu..., jer i njima je »privatnik« otvorio mogućnost cjelogodišnjeg plasmana odnosnih proizvoda.</p>
<p>Uvjeren sam da »ne baš dugo razdoblje masovnog turizma« ipak, premda se tako na prvi pogled ne čini, nije ostavilo tako drastične sociološke posljedice na hotelijerskoj radničkoj populaciji. To više što je ono prisilno eutanazirano desetogodišnjim (po)raćem. Stanje je, što se hotelijerskog radništva tiče zrelo za poštene preuzmatelje donedavno njihovih hotela. </p>
<p>Autor je odvjetnik iz Dubrovnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="15">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Bok, i pozdravi doma! </p>
<p>Ljubo R. Weiss, knjižar u Beču</p>
<p>Može li se uopće voljeti grad ili pak samo dijelove mozaika koji čine hrvatsku metropolu dragom, milom i kojoj se čovjek, proživjevši u njoj 23 godine, rado vraća? Može li se voljeti uspomene na lijepi beli Zagreb grad iz jedne druge metropole kao što je Beč? I nije li izjava simpatija Zagrebu iz Beča, neprimjerena i na štetu Zagreba?</p>
<p> Nikako! Jer 12 bečkih godina ne mogu zasjeniti 23 zagrebačke! Ne računajući fotografiranje novokupljenim fotoaparatom, a gdje nego u Zoološkom vrtu, neke davne 1956. godine! I taj čudesni Maksimir, dio oaze mira i zelenila. </p>
<p>Pamtim tu maksimirsku promenadu obrubljenu kandelabrima, kojom kročimo bježeći od gradske vreve i Novog Zagreba, da bismo osjetili, po Mogili i Vidikovcu, Švicarskoj kući, Paviljonu, kako je ovaj suptilno komponiran perivoj, nastao zaslugom dvaju biskupa, najevropskiji dio Zagreba!</p>
<p>Beč nema štrukle iz restorana podno Sljemena, nema kremšnite iz susjednog Samobora niti šareni fašnik toga gradića. Nema planinarskih domova poput nekadašnjeg »Željezničara«, koji je bio stjecište provincijskih studenata koji sa zagrebačkim prijateljima davne 1968. otkrivaju Sljeme i pogled na lepi Zagreb grad! Beč nema žičare kojom smo se vozili stremeći u visine, istodobno nastojeći da na uglednom zagrebačkom Sveučilištu, koje smo često u vrijeme studija kritizirali, upijemo znanja kojima ćemo »osvojiti« svijet! Zagreb je grad moje mladosti i većina pozitivnih emocija nostalgičnog je karaktera.</p>
<p>Zagreb mi je mio i zbog Kamenitih vrata, Dolca, zbog Lotrščaka i spomenika Zagorki, Tinu, Matošu, Nazoru. Zdenac života ispred HNK spomenik je koji nije moguće izbrisati iz memorije. Kao ni rečenicu: Od Zagreba ljepše su još samo - Zagrepčanke!</p>
<p>Volio sam i volim Zagreb zbog ono malo antikvarijata i izdavača koji se trude da gradu, Hrvatskoj i svijetu pokažu i ponude knjigu te predstave hrvatsku prošlost i sadašnjost, pošalju udžbenik za učenje hrvatskog jezika, poneki dobar roman ili zbirku eseja ili poezije, kako bi pokazali svijetu domete hrvatske pismenosti i kulture!</p>
<p>Napustio sam privremeno Zagreb osjetljiv i nezadovoljan, kada su u jednom razdoblju počeli preimenovati ulice i trgove časna imena, ali još problematičnije, počeli dijeliti Zagrepčane, koliko-toliko složnu obitelj, na državotvorne i nepoćudne...</p>
<p>Što je čovjek stariji, što mu više dodijava tegobni život u tuđini, pa bio taj život i u Beču, sklon je komplimentima gradu koji lijep, mio i privlačan više živi u sjećanjima nego u stvarnosti. Ljubav je to iz daljine, romantična i bezuvjetna, ali i s tragom Krležina motiva - hladne kvake na vratima jedne kuće Gornjeg grada. </p>
<p>Tako pesimisti vole Zagreb!... »Bok, i pozdravi doma!«</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Spas za taksiste ili ideja osuđena na propast?</p>
<p>Zasad se predviđa samo jedna trasa, linija kojom bi se Kvaternikov trg povezao s bolnicama na Rebru, Jordanovcu, u Zajčevoj i na Šalati </p>
<p>Udruženje auto taksi prijevoznika grada Zagreba na čelu sa Zdenkom Novakom pokrenulo je inicijativu za uvođenje linijskih vožnji taksija. Taksiji s posebnim oznakama prometovali bi tako od Kvaternikova trga, kroz Zajčevu, Jordanovac i Kišpatićevu, prolazeći uz KBC Rebro i zatim do Šalate, odakle bi se ponovno vraćali na Kvaternikov trg. Cijena jedne vožnje iznosila bi 10 kuna po osobi.</p>
<p>»Ideja je bila da napravimo nekakvu sredinu između sada skupog taksija i javnog gradskog prijevoza. Taksi linija bila bi manje fleksibilna od uobičajenog prijevoza taksijem, i za početak smo se dogovorili za jednu rutu, do bolnica«, objasnio je Zdenko Novak. Taksiji bi prometovali od 7 do 15 sati, odnosno vozili bi u skladu s radom bolnica. Vožnje do bolnica koje su relativno blizu Kvaternikova trga taksistima se malo isplate, a za njih su dosta zainteresirani mnogi građani sa zdravstvenim problemima.</p>
<p>Prema Novakovim riječima, Udruženje je već okupilo desetak zainteresiranih taksista koji bi vozili tom linijom. Što se taksista tiče, linija bi mogla proraditi već sutra, ali potrebno je još riješiti probleme tehničke naravi - dobiti suglasnost Grada, informirati bolnice itd. </p>
<p>Na žalost, sastanku u Udruženju u četvrtak, kada se raspravljalo o inicijativi, prisustvovalo je samo petnaestak zainteresiranih taksista, pa većina njih nije baš informirana o tome i uglavnom samo nagađaju kako bi izgledala taksi linija. Zato su i nerado govorili o tome.</p>
<p>»U Zagrebu je već postojala linijska vožnja, 1980-ih, kad se popravljala Ilica. Išla je od Zapadnog kolodvora, pa negdje do Gajnica, ako se ne varam«, prisjeća se jedan od taksista ispred Hrvatskog narodnog kazališta, koji se tim poslom bavi još od 1978. Po njegovu mišljenju, »linijska vožnja nije hodala onda, pa ne bu ni danas«. Zbog slabog interesa građana, automobili su zacrtanom relacijom često vozili i prazni, što se taksistima, naravno, nije isplatilo. Taksisti su, čekali na »špici« po petnaest minuta i tada su kretali bez obzira imali putnika ili ne. </p>
<p> »I sad postoji jedna taksi linija koja srijedom i nedjeljom vozi od mosta Mladosti do Jakuševca. Kolege koji je voze, žale se i kažu da im se jedva isplati«, kaže naš sugovornik, koji je želio ostati anoniman. Zaključuje, međutim, kako svaki od njegovih kolega ima pravo na svoje mišljenje, kao i na to da pokuša s takvim načinom prijevoza. Taksisti, inače tvrde kako su se zbog slabog prometa i sve većih davanja spustili na najniže grane, pa neki od njih smatraju kako bi se možda linijskim taksi vožnjama popravio promet, a time, dakako, i isplativost njihova posla. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zagrebački vodovod godišnje gubi čak 41,5 posto vode</p>
<p>Zbog sanacije, poskupjet će voda, ali ne uskoro/ Privremeni rezultati poslovanja gradskih trgovačkih društava za 2002. godinu govore, da su gubitaši Čistoća, Zrinjevac, Jarun i Zagreb film</p>
<p>Prosječna starost zagrebačkog vodovoda je oko 40 godina. U njemu su 23 zdenca, a zbog loših cijevi dnevno se gubi čak 2500 litara vode u sekundi, što je 41,5 posto ukupne količine vode koju zagrebačka Vodoopskrba i odvodnja (VO) iscrpi za potrebe grada.</p>
<p>»Da bismo poboljšali vodni sustav i sustav odvodnje, na Skupštini trgovačkih društava prihvatili smo program sanacije cjevovoda, koji ćemo provesti do 2008. godine«, najavio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Skupštine trgovačkih društava Ladislav Prežigalo.</p>
<p>Projekt košta 515 milijuna kuna, a ove će godine Vodoopskrba i odvodnja za prvu fazu radova podići hipotekarni kredit od 85 milijuna kuna. Prežigalo je rekao da će zbog te investicije u budućnosti, ali ne skoroj, za građane poskupjeti voda.</p>
<p>Sanacija cjevovoda, kaže, prvi će se put raditi novom tehnologijom, bez otkopavanja, osim na Gornjem gradu, na kojem se ni ne zna od čega su napravljene cijevi i kojim putem vode. </p>
<p>Prežigalo je objavio i prve privremene rezultate poslovanja gradskih trgovačkih društava u 2002. godini. Njih 23 ostvarila su ukupan prihod od 3,3 milijarde kuna, dok su rashodi iznosili 3,2 milijarde. Društva su ostvarila ukupnu dobit od 118,3 milijuna kuna, dok je ukupan gubitak iznosio »samo« 9,3 milijuna kuna.</p>
<p>»To je najniži gubitak u proteklih nekoliko godina«, optimistično je izjavio Prežigalo. Kako kaže, najveći je gubitaš Zrinjevac, sa 4,2 milijuna kuna gubitka. Čistoća je gubitaš (2,4 milijuna) samo zato, objasnio je, jer u kapitalu Puta sudjeluje sa 70 posto, a to je poduzeće prikazalo gubitak od 4 milijuna kuna. Neočekivano je među gubiašima i Jarun (1,9 milijuna kuna), a posve očekivano stalni gubitaš Zagreb film (1,38 milijun kuna).</p>
<p>Krajem ožujka održat će se nova sjednica Skupštine trgovačkih društava, najavio je Prežigalo, s koje će se Gradskoj skupštini na usvajanje uputiti i izvješća direktora trgovačkih društava o poslovanju njihovih društava. Revizija poslovanja svih društava, koja će završiti u svibnju, pokazat će opravdanost gubitaka, zaključio je.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Slonice Patna i Suma za dva tjedna u novom bazenu </p>
<p>U ZOO -u uskoro nova nastamba za antilope-sitatunge, od kojih su dvije već stigle / Izgradnja edukacijske dvorane počinje u travnju / ZOO dobiva i volijeru s europskim pticama </p>
<p>Ponovno zahlađenje poremetit će plan djelatnika zagrebačkog Zoološkog vrta da ovoga vikenda, nakon zimskog razdoblja, majmuni izađu u vanjske nastambe. Za njihov izlazak temperatura bi, naime, trebala biti viša od 15 stupnjeva Celzija. Zahlađenje je, pak, dobro došlo slonicama Patni i Sumi koje ionako moraju pričekati sa svojim izlaskom na sunce jer im se uređuje vanjska nastamba. Nakon uređenja imat će bazen veličine 30 četvornih metara i dubok jedan metar. Radnici su početkom tjedna počeli sa skidanjem gornjeg sloja zemlje. </p>
<p>Ako lijepo vrijeme potraje, radovi vrijedni 160.000 kuna bit će gotovi za ukupno tri tjedna, ispričao nam je direktor ZOO-a, Mladen Anić. Unutarnja nastamba za slonove doći će na red za uređenje iduće godine, kao i pretvaranje sadašnjeg ptičarnika u »pustinju«. A velika rekonstrukcija nastambe s medvjedima u planu je tek 2005. godine. </p>
<p>Krajem tjedna završio je natječaj za izgradnju edukacijske dvorane. »Građevinska dozvola trebala bi također uskoro stići, pa bi radovi počeli u travnju«, rekao nam je Mladen Anić. Tako bi ZOO, napokon, krajem kolovoza, dobio dvoranu s modernom audio-vizualnom opremom i preparatima za edukaciju vrtićke i školske djece te studenata i građana.</p>
<p>Ovog će proljeća ZOO dobiti i jednu novu nastambu za antilope-sitatunge. Nastamba će se napraviti na sadašnjem travnjaku, između nastambi s risovima i one s tapirima. Dvije antilope već su u ZOO-u, a doći će ih još tri ili četiri. Uskoro će početi i uređenje volijere s europskim pticama, i to na mjestu nastambe u kojoj su bili pingvini. Na nastambi s tigrovima i lavovima sadašnja ograda zamijenit će se staklom.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Lakše je kriminalcima posuđivati svježi kapital nego pokrenuti stečaj«</p>
<p>»Iako je poduzeće Croatia bus najveći dužnik Autobusnog kolodvora Zagreb, direktor Vjekoslav Karara i Trpimir Sulić potpisali su 21. studenoga prošle godine ugovor o zajmu kojim Kolodvor na mjesec dana posuđuje Croatia busu milijun kuna«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. »Kako je onda moguće«, zapitao se Iveković, »da tvrtka u vlasništvu grada posuđuje novac svom najvećem dužniku, a da gradonačelnica Vlasta Pavić u tom slučaju nije reagirala, tim više što ukupan dug Croatia busa Gradu iznosi 30 milijuna kuna«.</p>
<p>Prema izvješću o potraživanju, naime, što ga je od direktora Kolodvora mjesec dana nakon početka blokade poduzeća iz Heinzelove ulice zatražio pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, stoji da ukupno dugovanje Croatia busa Autobusnom kolodvoru iznosi 9,5 milijuna kuna, odnosno, za 2002. godinu, oko četiri milijuna kuna. O posudbi milijun kuna u izvješću nema ni slova ali je navedeno kako su »obje tvrtke odlučile razvijati sve oblike poslovne suradnje«.</p>
<p>Kako bi čitav slučaj bio još paradoksalniji, Iveković ističe kako su Autobusni kolodvor i Croatia bus trenutno u sudskom sporu. »Iako nema nikakvog vlasničkog udjela, jer je jedini vlasnik trgovačkog društva Grad Zagreb, Croatia bus je podigao na Trgovačkom sudu tužbu protiv Kolodvora u visini od 7 milijuna kuna, kojom traži udio od 14 posto. Zanimljivo je da je taj isti sud tada izdao privremenu mjeru blokade sredstava Kolodvora, što dovoljno govori i o nekorumpiranosti našeg sudstva«, napominje Iveković. </p>
<p>Nakon svih iznesenih činjenica, Iveković kaže kako mu je potpuno jasan ignorantski stav Vlaste Pavić spram slučaja Croatia busa, jer je »očito riječ o organiziranom političkom kriminalu«. »Ovakva zataškavanja teško je objasniti javnosti. </p>
<p>Puno je lakše bježati od problema i kriminalcima posuđivati svježi kapital, nego pokrenuti stečaj«, ističe Iveković koji je za ponedjeljak najavio sastanak s gradonačelnicom - »htjela to ona ili ne«. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>GM hrana reklamira se kao kvalitetan proizvod</p>
<p>Hrvatska udruga za zaštitu potrošača s nestrpljenjem očekuje konačno donošenje Zakona o zaštiti potrošača, koje se odgađa već petu godinu.</p>
<p>»Svakodnevno se narušava pravo potrošača na zdravu i ispravnu hranu, istinitu informaciju o proizvodu kao i o nadoknadi štete u slučaju trovanja«, rekla je u petak Vesna Brčić-Stipičević, predsjednica HUZUP-a, na konferenciji za novinare u povodu 15. ožujka, Svjetskog dana zaštite potrošača.</p>
<p>Svi su za suradnju, no tek nakon donošenja zakona, kada će na to biti prisiljeni, smatraju u Udruzi. Najveći prigovor zbog nesuradnje uputili su Vodoopskrbi i odvodnji, zbog neprimjerenog paušala. On se, tvrde, mora ukinuti. </p>
<p>Inflacije službeno nema, no cijene u trgovinama govore drugo, rekli su. A genetski modificirana hrana prodaje se i reklamira kao veoma kvalitetan proizvod, usprkos zabrani Sabora iz 1998. o uvozu takve hrane. To se događa jer deklaracija o GM proizvodima kod nas još nije obavezujuća, a to bi se također promijenilo Zakonom.</p>
<p>HUZUP je pokrenuo edukaciju potrošača i malih proizvođača mesnih prerađevina, čime se željelo eliminirati zdravstvene rizike iz proizvodnih pogona. Iako su, međutim, seminari besplatni, odaziv rizične skupine bio je zanemariv.</p>
<p>U 2003. godini otpala je i potpora iz državnog proračuna, a 1,2 milijuna eura donacije Europske komisije za zaštitu potrošača još uvijek stoji na računu, tvrde u HUZUP-u, razočarani nebrigom za potrošače. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="21">
<p>Arsen: Ovo mi je bila možda posljednja prilika da govorim pa sam malo oduljio...</p>
<p>OPATIJA, 14. ožujka</p>
<p> - Nakon što je sišao s ljetne pozornice u Opatiji, gotovo da i nije bilo osobe koja nije željela stisnuti ruku Arsena Dedića i čestitati mu na suorganizaciji koncerta »Sve što znaš o meni«, kao i na predivnim pjesmama koje je napisao tijekom 40 godina duge glazbene karijere. Inicijativu za koncert dala je Hrvatska glazbena unija, dok ga je autorski priredio, uz pomoć samog Dedića, ovogodišnji dobitnik Porina za doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji Dražen Vrdoljak. »Nikad u životu ne izražavam zahvale, no ipak bih htio zahvaliti svim kolegama - svatko tko je obećao doći održao je riječ. Ovo je u vremenu posvemašnje estradne prijevare velika rijetkost«, iskren je bio Arsen na kraju koncerta. </p>
<p>»Htio bih zahvaliti i vašoj volji, da vas ovoliko dođe... Hvala što ste imali volje primiti ovako nešto! Moje su kolege na svoj najbolji način prenijeli moj rukopis što nije lako. Kad će mene zvati, ja neću doći.... Učinio sam sve što sam mogao, više ne mogu! Ovo mi je bila možda posljednja prilika da govorim pa sam malo oduljio...«, završio je Dedić.</p>
<p>Na koncertu je nastupilo, osim samog Arsena koji ga je otvorio i zatvorio, 18 izvođača, među kojima i njegovi Gabi i Matija. Budući da je Dedić poznat po suradnji s izvođačima s područja cijele bivše Jugoslavije, od »inozemnih« su gostiju nastupili Kemal Monteno i Zoran Predin, a pjesmu iz repertoara Zdravka Čolića »Zagrli me«, otpjevale su članice grupe Divas. Arsen, koji je tijekom koncerta zadovoljno promatrao način na koji njegove pjesme izvode drugi izvođači, povremeno je držao i unučicu Lu, sve dok sedmomjesečna beba nije poželjela gledalište zamijeniti kolijevkom. Nakon koncerta izvođači su se preselili u restoran Bevanda, gdje im je priređen domjenak, a drugi dio »zaposlenih« na koncertu proslavio je zajedno s Ivicom Propadalom, uz pršut i sir, njegov 43. rođendan. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Počele probe za jubilarni Porin</p>
<p>OPATIJA, 14. ožujka</p>
<p> - U petak su u devet ujutro započele probe za jubilarno deseto izdanje Porina. Poznato je da će onaj za životno djelo dobiti Boško Petrović, Porin za doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi Ruža Pospiš Baldani, a glazbeni kritičar i novinar Dražen Vrdoljak nagradu za doprinos hrvatskoj diskografskoj industriji. Za vođenje programa ove su godine zaduženi Sandra Bagarić i Ervin Baučić, a glazbeni producenti priredbe su Vanja Lisak i Hrvoje Hegedušić. U glazbenom dijelu Porina nastupit će Tedi Spalato, Oliver Dragojević, Dragan Lukić LVKY, poslije Cubisma nominiranog u devet kategorija, vlasnik osam nominacija, Gabi Novak i Maja Vučić, Ivana Kindl, Edo Maajka, Cubismo, El Bahattee, Colonia, klape Nostalgija i Iskon, te kvartet Sebastian. U ulozi prezentera tijekom višesatne dodjele nagrada pojavit će se Husein Hasanefendić Hus, Zoran Predin, Indira Vladić, Vlado Šola, Goran Bare, Ivanka Mazurkijević, Josipa Lisac, Dado Topić, Maja Blagdan, Dado Topić, Vlado Kalember, Sead Lipovača, Davor Gobac, Gabi i Maja, Radojka Šverko, Belfast Food, Dražen Zečić, Franci Blašković, El Bahattee, Ana Rucner, Tamara Obrovac, Matija Dedić, Miljenka Grđan, grupa E.N.I., Opatijski suveniri i Željko Brkanović. </p>
<p>P. Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Grupa Psihomodo Pop potpisala petogodišnji ugovor s Croatia Recordsom</p>
<p>OPATIJA, 14. ožujka</p>
<p> - Na konferenciji za novinare koju su organizirali ljudi iz Croatia Recordsa (CR) predstavljena su još neka nova izdanja ili reizdanja domaćih glazbenika, a Siniša Škarica potpisao je novi petogodišnji ugovor s članovima grupe Psihomodo Pop, koji su ujedno najavili novi album »20 tekućih«, koji će izaći sredinom svibnja. »Bit će to ogledalo 20 tekućih godina koje su iza grupe Psihomodo Pop, upotpunjeno s nekoliko novih pjesama«, najavio je Škarica, dok je Gobac dodao da je band u odličnoj formi i da se vesele novom albumu. Novi ugovor podrazumijeva da će u narednih pet godina Psihomodo Pop objaviti dva albuma. Konferenciju CR-a iskoristio je i Oliver Dragojević, koji je najavio svoj koncert u Rimu 14. travnja u kazalištu Brancaccio. S Oliverom će u Rim otputovati i splitski redatelj Žare Batinović, koji će o Dragojevićevom putovanju snimiti dokumentarni film. Cijena ulaznice za koncert iznosi svega 15 eura. Olivera se, međutim, na konferenciji spominjalo više puta, budući da je predstavljen još jedan projekt - »Moj galebe« Zdenka Runjića. Dražen Vrdoljak je pričao o opusu Zdenka Runjića, a na albumu koji sadrži ukupno pet CD-a pjevaju Oliver, Tereza, Goran Karan, Meri Cetinić, Kićo Slabinac, Doris Dragović, Lado Leskovar, Maruška Šinković, Vice Vukov, Jasna Zlokić, Petar Grašo, Mišo Kovač, Josipa Lisac, Magazin, Đorđi Peruzović, Jelena Radan, Boris Dvornik, Novi fosili, Arsen Dedić, Zrinka, Mladen Kozjak, Tri tenora, Žan Jakopač, Trio Tividi, a Runjićeve skladbe izvodi i Simfonijski orkestar i zbor HRT-a. </p>
<p>Siniša Škarica predstavio je i reizdanja albuma »Homo volans« Arsena Dedića, te materijale »Pjeva Gaby Novak« i »Pjeva vam Ivo Robić«. </p>
<p>P. B. P.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>HBO obustavio snimanje »Obitelji Soprano« zbog prepirke s Gandolfinijem </p>
<p>NEW YORK, 14. ožujka</p>
<p> - HBO je obustavio snimanje serije »Obitelj Soprano« zbog prepirke oko ugovora sa zvijezdom serije Jamesom Gandolfinijem. Čelnici tv mreže poručili su glumcima da je rad na petoj sezoni hit serijala o mafijaškoj obitelji iz New Jerseyja odgođen na neodređeno. Početak snimanja bio je zakazan za 24.ožujka.Govori se da Gandolfini, koji glumi mafijaškog šefa Tonyja Soprana, traži povišicu od milijun dolara po epizodi, dok mu je HBO ponudio 800.000. Gandolfini trenutno zarađuje oko 400.000 dolara po epizodi. </p>
<p>»Svake je godine tražio povišicu«, kaže HBO-ov odvjetnik Bert Fields za Daily News. »Nisu mu trebali platiti niti centa više nego što su mu platili zadnji put. Ponudili su mu ogromnu povišicu«. Dan Klores, Gandolfinijev glasnogovornik, izjavio je da glumac traži ono što zaslužuje. </p>
<p>»Kad počnete glumca, koji je za mrežu zaradio velike svote novaca, nazivati »pohlepnom svinjom« i javno ga optuživati za ucjenu, samog sebe prikazujete glupim«, rekao je Klores za Daily News. »On zaslužuje da se prema njemu ponašaju s poštovanjem«. Prošli je tjedan Gandolfini predao tužbu Višem žalbenom sudu tvrdeći da je HBO raskinuo njegov ugovor. Glumac je naveo da je HBO propustio rok do kojeg mu je trebao javiti hoće li trebati njegove usluge u petoj sezoni. HBO je u utorak na sudu oštro uzvratio Gandolfiniju, tvrdeći da glumac mora riješiti svoju parnicu oko ugovora ili riskirati mogućnost da bude dužan platiti više od 100 milijuna dolara za sudske troškove. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Govori dobitnika Oscara svedeni na 45 sekundi </p>
<p>BEVERLY HILLS, 14. ožujka</p>
<p> - Dobitnici Oscara će se tijekom svečane dodjele nagrada 23. ožujka morati ograničiti na svega 45 sekundi pobjedničkog govora, jer će u protivnom biti odvedeni s pozornice. Organizatori svečanosti odlučili su se ove godine strogo pridržavati pravila o 45 sekundi te glumcima, redateljima i ostalima zabraniti čitanje beskrajnih lista osoba kojima žele zahvaliti. »Moj je zadatak osigurati da svečanost dodjele Oscara bude dobar televizijski spektakl«, izjavio je organizator večeri Gil Cates prigodom ručka organiziranog za sve umjetnike nominirane za Oscara. Cates je otvoreno zaprijetio potencijalnim pobjednicima, među kojima su Nicolas Cage, Nicole Kidman, Catherine Zeta-Jones, Renee Zellweger i Michael Caine, da će ih udaljiti s pozornice ukoliko iz svojeg džepa izvade komad papira i počnu čitati imena s liste.Naime, orkestar će početi svirati i dobitnici nagrade će morati napustiti scenu, upozorio je Cates, želeći svečanost ograničiti na četiri sata. To pravilo će vrijediti za sve koji spomenu više od pet imena, dakle čak i za one koji nemaju pisanu listu.</p>
<p>No zato će dobitnici nagrada moći uputiti svoje zahvale preko službene Internet stranice Oscara. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Konclogori« za kradljivce auta </p>
<p>BOGOTA, 14. ožujka </p>
<p> - Kolumbijski proizvođači auto-dijelova došli su na vrlo originalnu zamisao u borbi protiv kradljivaca automobila. Naime, smatraju da bi za državu bilo najkorisnije smjestiti ih u »konclogore«. </p>
<p> »Ministarstvima unutarnjih poslova i pravosuđa predlažemo osnivanje zatvora koji bi izgledali kao konc-logori, s bodljikavom žicom i barakama«, izjavio je Tulio Zuluaga, čelni čovjek Udruge kolumbijskih proizvođača auto-dijelova. Dakako, u takvim »konclogorima« kradljivci ne bi bili likvidirani. No, za hranu bi se morali sami pobrinuti. </p>
<p>»Ne čini mi se ispravnim da mi pošteni građani moramo uzdržavati one koji završe u zatvoru. Oni bi se sami morali pobrinuti za to što će jesti. Znači, ono što uzgoje, to bi i jeli. Mislim da bi to mnoge izvelo na pravi put«, objasnio je Zuluaga. U Kolumbiji na svaki novoprodani automobil, dva budu ukradena. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Rockersko »čitanje« dedića</p>
<p>Pokazalo se da se radi o pjesmama koje same po sebi »mame« posebne interpretacije, jer radi se o izvanserijskom štofu, a ne bofl robi / U najboljim trenutcima vidjela se veza između pjesama koje su se otele autoru i novih pjevačkih »vlasnika«, ali je previše prostora potrošeno izvan toga koncepta </p>
<p>Koncert posvećen radu i djelu Arsena Dedića održan u sklopu ovogodišnjeg Porina teško će izmijeniti predodžbu o možda najznačajnijem, a svakako najdosljednijem domaćem kantautoru. Prije se radi o počasti koja je došla prekasno, jer Arsenove su zasluge poznate odavno, pa bi sličan koncert imao smisla i prije deset ili dvadeset godina. No, bolje ikada nego nikada. Kao simbolična zahvala ceha i izvođača na koje je utjecao te im otvorio širi put na domaćoj glazbenoj sceni, skupno skidanje šešira Dediću može se smatrati logičnom posljedicom autorova značenja, a ne pothvatom koji će mu priskrbiti važnost ili komplimente koje i do sada nije dobivao. </p>
<p>Arsen Dedić važan je po svom radu, a ne kolajnama, pa kako najčešće nije pretjerano stremio vanjskom priznanju, nego se vodio osobnom umjetničkom rukotvorinom, teško da su se ulozi i profiti na njegovu artističkom računu bitno izmijenili nakon održanog koncerta. Pokazalo se da se radi o pjesmama koje same po sebi »mame« posebne interpretacije, jer radi se o izvanserijskom štofu, a ne bofl robi.</p>
<p>U najboljim trenutcima vidjela se veza između pjesama koje su se otele autoru i novih pjevačkih »vlasnika«, ali je previše prostora potrošeno izvan toga koncepta. Kao supervizor projekta Dražen Vrdoljak vjerojatno je morao pomiriti nekoliko različitih pristupa - Arsenov, svoj, estradni, HGU-ov - što nije zahvalna uloga, pa je kao rezultat ispao kompromis nekoliko načela.</p>
<p> Šteta je da se nisu pojavili još neki legitimni Dedićevi sljedbenici iz autorskog ceha, jer se radi o imenu koje je oduvijek bilo bliže artistima nego estradi; »samo« pjevači tu nisu od presudne koristi. Arsenove pjesme jednostavno traže vezu s inteligentnim autorima poput Gibonnija, Predina ili Montena, a osim njih nedvojbeno najuvjerljiviji su bili Gabi i Matija, klapa Maslina, Massimo i Josipa Lisac. </p>
<p>Najbolje su funkcionirale finije komorne izvedbe, dok su sirupaste orkestracije zazvučale pomalo anakrono. Kako je i sam Predin rekao, Arsen se zadnji put pojavio na Splitskome festivalu 1969. Kasnije se namjerno odmicao od festivalske poetike, te su ga sada tamo vratili nekim starinskim receptima. Pjevači poput Tonija Cetinskog, Nine Badrić ili Maje Blagdan uopće nisu uhvatili kopču s pjesmama, a konferansa između pjesama je ponekad djelovala nategnuto. Neki su izvođači udahnuli svoj pečat pjesmama, što i jest smisao novih »čitanja« autora, dok su drugi daktilografski prepisivali note, ne iskoristivši golem songwriterski potencijal pred kojim su se našli.</p>
<p>Izvođači poput Darka Rundeka ili Renata Metessija ili čak još neka mlađa imena poput Pun kufer, s kojima je nedavno snimio duet, zgodno bi podsjetila na Dedićev širok utjecaj, kakav se još sedamdesetih osjetio na novu generaciju rock autora poput Bregovića i Štulića ili Predina i Đorđevića. Dojam je da je priča previše skrenula u festivalskome smjeru, na štetu izvanserijskih pjesmama takve klase.</p>
<p> Neki nisu otkrili šifre kako »proći do Arsena« iako je Dedićev rukopis itekako živahan i danas. Koncert u Opatiji za dlaku je pretvoren u predstavu bez unutrašnje energije iako se radi o bitnom autoru čija su životnost i primijenjena upotrebljivost pogodni za jače aranžmanske tretmane i ekskurzije. </p>
<p>Sama predstava pokazala je da se sindrom počasnih koncerata iz rock okružja preselio i u Opatiju. U inozemstvu odavno uvriježeni produkcijski modeli sve se više upotrebljavaju i na domaćem terenu, što je pomak koji neprijeporno treba pozdraviti. Uostalom, Dedićeva usporedljivost s bjelosvjetskim ikonama poput Johnnyja Casha - koji je nedavno također dobio nekoliko sličnih posveta - odavno je poznata.</p>
<p> Nakon svih mogućih priznanja, pa i ovogodišnjeg »Goranova vijenca« za pjesnički opus i ukupni prinos hrvatskoj književnosti, Arsen Dedić je u 66. godini života dobio i počasnu salvu s pozornice za svoj temeljni posao, riječi i glazbu, pjesme kojima je prisutne na pozornici djelotvorno zasipao četrdesetak godina. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Najstariji osobni rukopisni molitvenik </p>
<p>»Časoslov opatice Čike«, nastao oko 1066. godine u Zadru, najstarija je rukopisna knjiga nastala u Hrvatskoj / Marijan Grgić uvjerljivo dokazao da se ta književna vrsta osobnoga molitvenika prvi put pojavljuje u Zadru, gotovo dva stoljeća prije nego u drugdje u Europi</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Prva rukopisna knjiga nastala u Hrvatskoj - »Časoslov opatice Čike« predstavljena je kao fototipsko izdanje i studija u petak u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu. »Časoslov opatice Čike« nastao je u Zadru, u skriptoriju sv. Krševana, oko 1066. godine, a danas se čuva u Bodlaianskoj knjižnici u Oxfordu. Pisan je na latinskome jeziku, prekrasnom beneventanom, specifičnim pismom za samostane od 11. do 13. stoljeća. Prvo predstavljanje te dragocjene knjige bilo je lani u studenome u Zadru.</p>
<p>»Često imamo priliku zažaliti za našom izgubljenom ili raspršenom kulturnom baštinom, ali ovdje i ne mora biti tako. Možemo reći da su i ovaj i 'Časoslov opatice Većenege' (njezine kćeri), koji se čuva u Budimpešti, na neki način odoljeli iskušenjima i nastavili svoj život negdje drugdje. A danas imamo reprint 'Časoslova' i možemo ga ponuditi hrvatskoj kulturnoj javnosti«, kazao je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, zahvalivši sestrama benediktinkama što su sačuvale neke od najljepših i najstarijih spomenika iz povijesti hrvatske države. </p>
<p>Dr. Josip Kolanović, ravnatelj HDA, kazao je da je »Časoslov opatice Čike«, obnoviteljice i prve poglavarice zadarskoga Samostana sv. Marije, bio poznat još Viktoru Novaku. Međutim, istaknuti istraživač zadarske srednjovjekovne kulturne povijesti Marijan Grgić prvi je znanstveno obradio taj časoslov 1976. u disertaciji koju je obranio na zagrebačkome Sveučilištu. On je temeljitom analizom uvjerljivo dokazao da se ta književna vrsta osobnoga molitvenika, za osobe koje nisu u kleričkome staležu, prvi put pojavljuje u Zadru, gotovo dva stoljeća prije nego u ostalome dijelu Europe. </p>
<p>Akademik Josip Bratulić istaknuo je pak da je riječ o do sada najstarijem sačuvanom osobnom molitveniku, a fra Bonaventura Duda toplim je riječima podsjetio na životni put svećenika, teologa, muzikologa i povjesničara umjetnosti Marijana Grgića. Osim reprint izdanja »Časoslova opatice Čike« i Grgićeve studije, predstavljene su još dvije knjige - tekst usporednoga objavljivanja Čikina i Većenegina časoslova te mala knjiga koja sadrži transkripcije.</p>
<p>Čitav su projekt zajednički financirali Matica hrvatska - ogranci iz Zadra i Zagreba, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Hrvatski državni arhiv i Kršćanska sadašnjost. Na predstavljanju »Časoslova opatice Čike« bile su i sestre benediktinke iz Zadra.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Francuska šansona iz prve ruke </p>
<p>Tjedan Frankofonije obilježit će se nizom priredaba / Dokumentarni filmovi na HTV-u o šansoni, kreatorici Coco Chanel, o glazbi u metrou i o komičaru Luisu de Funesu </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnji Tjedan Frankofonije koji će se održati od 17. do 23. ožujka povodom Dana Frankofonije 20. ožujka predstavit će kulturnu raznolikost Francuske, Bugarske, Makedonije i Kanade. Tjedan Frankofonije u Zagrebu će obilježiti izložbe, koncerti, predavanja, jednodnevni kazališni festival, projekcije dokumentarnih filmova, večer francuske šansone i dva kviza - Internetsko natjecanje o Frankofoniji i Deset riječi Frankofonije. Dodatni programi vezeni uz kulturu frankofonih zemalja predviđeni su i u Rijeci, Splitu, Zadru, Dubrovniku i Osijeku.</p>
<p> Programe svojih zemalja predstavili su predstavnici veleposlanstava i kulturnih instituta na konferenciji za novinare u petak u Medijateci Francuskog instituta. Savjetnik za suradnju i kulturnu djelatnost pri Veleposlanstvu Republike Francuske Olivier Brochet najavio je suradnju organizatora s Hrvatskom televizijom, u sklopu čega će HTV već od petka 21.ožujka prikazati dokumentarne filmove vezane uz pojam frankofonije. Brochet je za početak najavio dokumentarce o francuskoj šansoni, kreatorici Coco Chanel, o glazbi u podzemnoj željeznici i o francuskom komičaru Luisu de Funesu. </p>
<p>Tjedan Frankofonije započet će u ponedjeljak otvorenjem izložbe bugarskih umjetnika Dimitra Nikolova i Veždija Rašidova u Medijateci Francuskog instituta, čime će zagrebačka publika dobiti mali uvid u suvremenu bugarsku umjetnost, najavila je Tatjana Lepčeva iz bugarskog Veleposlanstva. Iz Makedonije dolazi dr. Atanas Vangelov, koji će u četvrtak u Društvu hrvatskih književnika održati predavanje o postmodernom makedonskom romanu, najavila je Marija Georgieva Petrić. Kanada će se predstaviti u utorak koncertom dueta Laplante - Duval u Hrvatskom glazbenom zavodu, kada je predviđeno i svečano otvorenje manifestacije i izložbom kanadskih knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.</p>
<p> Najviše događaja pripremila je Francuska. U srijedu je u Europskom domu predviđeno predavanje o kulturnoj raznolikosti, na kojem će gostovati Catherine Lalumiere, potpredsjednica Europskog parlamenta. U filmskom programu predviđena je projekcija dokumentarnog filma »Biti i imati« autora Nicolasa Philiberta o seoskom učitelju u ruralnom dijelu Francuske. Mini festival francuskog teatra u izvedbi učenika nekoliko osnovnih škola predviđen je u subotu u kazalištu »Trešnja«. Tjedan će zatvoriti večer francuskih šansona u nedjelju na večer u klubu Sax.</p>
<p> Kanadski i francuski program najavio je voditelj Medijateke Francuskog instituta Claude Veron. Poznavatelji francuskog jezika mogu sudjelovati i na internetskom natjecanju o Frankofoniji i međunarodnom književnom natječaju »10 riječi Frankofonije« koji je ove godine u znaku stogodišnjice rođenja Raymonda Queneaua. Oba natječaja objavljena su na internetskoj stranici Veleposlanstva Republike Francuske na adresi www. ambafrance.hr.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Fumiko enchi napokon na hrvatskome</p>
<p>Roman »Na uzbrdici« nije samo portret jedne žene i obitelji, već i svojevrsna studija japanskoga društva </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatskoj čitateljskoj publici slabo poznata bogata japanska književna baština predstavljena je jednim svojim djelićem prijevodom romana »Na uzbrdici« (Onna-zaka), što ga je napisala Fumiko Enchi, jedna od najuglednijih i najpopularnijih japanskih književnica 20. stoljeća. Prijevod njezina romana ujedno je prvo predstavljanje te japanske književnice hrvatskim čitateljima. Knjigu je s izvornika, što je rijetkost, prevela Mirna Potkovac-Endrighetti, a objavilo ju je prošle godine Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci.</p>
<p>»Roman Fumiko Enchi objavljen je prvi put prije gotovo pola stoljeća. To je zanimljivo i toplo ispričana priča o ženi koja se sva posvetila svomu domu, odnosno fikciji toga doma, i koji se kao takav pod svaku cijenu morao sačuvati. I činila je to do posljednjega daha, te je tek na kraju uvidjela svu uzaludnost uloženoga truda i svu veličinu svoje zablude«, rekao je urednik Žarko Milenić na predstavljanju knjige u četvrtak na večer u Školi stranih jezika »Aplo« u Zagrebu.</p>
<p>Fumiko Enchi (1905. - 1986.), književnica bogate književne erudicije, za svoj je roman »Na uzbrdici« dobila književnu nagradu Noma. »Roman govori o intrigantnoj temi, naime suprug zamoli ženu da mu osobno izabere i dovede u kuću ljubavnicu, čime joj iskazuje veliku čast i pokazuje da ima veliko povjerenje u nju. Nama je danas takav postupak neshvatljiv, no morate znati da se radnja romana događa neposredno nakon 1868. godine, kada je u Japanu službeno ukinut feudalizam, no feudalni odnosi nisu mogli tako lako nestati. Stoga roman 'Na uzbrdici' nije samo portret jedne japanske žene i obitelji, već i svojevrsna studija japanskoga društva krajem 19. i početkom 20. stoljeća«, rekla je prevoditeljica Mirna Potkovac-Endrighetti, koja je u Osaki magistrirala japanski jezik, a do sada je, osim romana »Na uzbrdici«, prevela još devet djela s toga jezika. Inače, stalno je zaposlena kao violinistica u opernome orkestru HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.</p>
<p>U glazbenome dijelu večeri nastupili su Mirna Potkovac-Endrighetti na violini, sopranistica Morana Endrighetti i Nikola Kaić na gitari.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U znaku korizme </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Od petka na večer u foajeu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog može se pogledati izložba »Ponor... kontrasti ili jedinstvo suprotnosti«, što ju je priredio povjesničar umjetnosti i kritičar Đuro Vanđura, a čine ju tri samostalne izložbe slika koje potpisuju zagrebački slikari Vladimir Blažanović (1953.), Vladimir Meglić (1955.) i Velimir Rački (1953.). Izložba je otvorena u povodu preduskrsnog koncerta iz »Plave oktave«, održanoga u petak, čiji programski sadržaj korespondira s korizmenim danima. Na programu je bila simfonijska pjesma »Smrt i preobraženje«, op. 24, Richarda Straussa, »Simfonija psalama« Igora Fjodoroviča Stravinskog te 10. simfonija u Fis-duru Gustava Mahlera. Slično je i s eksponatima rečene izložbe koji su većim dijelom nadahnuti događajima Velikog tjedna i evanđelistima koji su ih opisali. Izložba je postavljena na drugom katu i ostaje otvorena do 23. travnja. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Tragom Ferdinanda Kulmera u Cerniku i Novoj Gradiški </p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 14. ožujka</p>
<p> - Uz potporu Ministarstva kulture RH izložba pod nazivom »Tragom Ferdinanda Kulmera u Cerniku i Novoj Gradiški« otvorena je ovih dana u Gradskom muzeju Nova Gradiška. Prvi put javnosti je predstavljeno kulturno blago koje ima novogradiški Gradski muzej i Franjevački samostan u Cerniku. Izložena djela, 32 slike (dvije su u privatnom vlasništvu) jesu mala retrospektiva Kulmerova opusa i daju uvid u njegovo stvaralaštvo, naglasila je među ostalim prof. Marija Karlovčan-Subić, autorica postava i kataloga viša kustosica Muzeja. Izložbom je obilježena 5. obljetnica smrti Ferdinanda Kulmera, rodom iz Cernika. Razmišlja se i o ustroju spomen-galerije Ferdinandu Kulmeru u Novoj Gradiški ili u Cerniku, gdje je ovaj potomak grofovske obitelji Kulmer proveo i dio djetinjstva. Izložbu je otvorio gradonačelnik Nove Gradiške Josip Mikšić. </p>
<p>I. H.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Natječaj »Zvonimir Golob« za ljubavnu pjesmu </p>
<p>KOPRIVNICA, 14. ožujka</p>
<p> - Natječaj za nagradu »Zvonimir Golob«, odnosno za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu raspisala je Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) u Koprivnici. Natječaj se organizira prvi put, a mogu sudjelovati autori s najviše tri pjesme. Proglašenje dobitnika bit će 1. lipnja 2003., na dan obljetnice smrti Zvonimira Goloba. Nagrada se sastoji od prigodne plakete i skulpture jednog našeg poznatog kipara, a radove, u tri primjerka, do 1. svibnja o. g. treba poslati na adresu: Udruga branitelja Podravke (za natječaj) 48000 Koprivnica, A. Starčevića 32 (tel/fax: 048-651-573). Organizator natječaja, Udruga branitelja Podravke lani je otkrila spomen-ploču Zvonimiru Golobu u Koprivnici. Na dan dodjele nagrade, u izboru novinara i publicista Mladena Pavkovića bit će predstavljena i najnovija knjiga s Golobovim ljubavnim i inim pjesmama. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Premijera »Kamova, smrtopisa«</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Kazališni spektakl »Kamov, smrtopis« premijerno je u petak na večer izveden na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih.</p>
<p> Mjuzikl s podnaslovom »hrvatski Moulin Rouge« po drami Slobodana Šnajdera, koja ocrtava sudbinu hrvatskog književnika Janka Polića Kamova, režirao je Branko Brezovac. </p>
<p>Ono što, prije svega, ovu izvedbu čini specifičnom je njezina glazbena struktura. Naime, u predstavi se pjeva četrdesetak domaćih hitova, popularnih u drugoj polovici 20. stoljeća. U mjuziklu »Kamov, smrtopis« za koji je atraktivnu scenogriju osmislio Željko Zorica nastupaju Suzana Brezovec, Jasmin Telalović, Galliano Pahor, Danijel Ljuboja, Nataša Dorčić, Filip Nola, Pjer Meničanin, Katarina Bistrović Darvaš, Zoran Čubrilo, Marica Vidušić... </p>
<p>D. V.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Balaban opet usrećio Ćiru</p>
<p>»Mujčin neće biti u početnoj postavi. On je džoker!«, najavio je Miroslav Blažević u četvrtak, no dan kasnije je ovoga igrača ipak izdiktirao u udarnome sastavu / »Šibenik je za nas zamka. Računaš da bi mogao pasti ovdje ili ondje, a onda padneš tamo gdje se najmanje tome nadaš«, oprezan je Dinamov trener</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hoće li Edin Mujčin napokon osvanuti u Dinamovoj početnoj postavi, hoće li u subotnjem prvenstvenom okršaju u Maksimiru protiv Šibenika doista istrčati u 15.30 sati, dakle od prvoga sučevog zvižduka, ili će to biti nakon 45, 60, 70... minuta igre? Ili neće niti zakoračiti na travnjak? Dinamov trener Miroslav Blažević i dalje je skeptičan prema ovome igraču. Doduše, u medijima ga uglavnom hvali i o njemu zbori biranim riječima, ali sve je to ipak tek deklarativna podrška. Mujčin u ovome trenutku u Blaževićevoj koncepciji ima status rezervnoga igrača i pitanje je hoće li se to, i kad, promijeniti.</p>
<p> Istina je, također, da ni Ćiri nije lako, da je borba za mjesta u veznome redu žestoka... Ali, maksimirska »desetka« je nedvojbeno u velikoj formi, glavni je kreator posljednje Dinamove pobjede na Kantridi i, što je najvažnije, čini se da je upravo Mujčin u ovome trenutku jedini koji može oplemeniti Dinamovu igru i dovesti je na šampionsku razinu. Nakon što je Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić nakon riječke utakmice »upozorio« Blaževića da »Mujčin ubuduće mora igrati od prve minute«, kod maksimirskog se trenera javio svojevrsni revolt. Pa, je tako u četvrtak najavio da će Mujčin i ovaj put biti tek rezerva.</p>
<p> - Neće biti u početnoj postavi. On je džoker! A kod mene je uloga džokera privilegij.</p>
<p> No, dan kasnije je Ćiro ipak promijenio mišljenje. Diktirajući sastav za subotnju utakmicu »uredno« je spomenuo i Mujčina. No, nerijetko se događalo da Ćiro ipak na teren pošalje pomalo drukčiji sastav od onoga kojeg je najavio dan ranije.</p>
<p> Zasad je tek izvjesno da Ćiro protiv Šibenika neće moći računati na ozlijeđene Polovanca i Jurića.</p>
<p> - Ma, i te ozljede su katkad vrlo »zanimljive«. Kad sam u normalnom stanju, tada prihvatim liječničke savjete vezane za igrače i onda ih poštedim napora. Ali, kad nisam u takvom stanju... Evo, Marić i Agić su se znali požaliti na bol, a ja im samo viknem: »Oblači se i odmah na teren!« I onda izađu na teren i ispadne da nisu ozlijeđeni! Ma, oni moraju znati nadvladati bol.</p>
<p> Bilo kako bilo, Polovanec i Jurić neće zaigrati protiv Šibenika. Ulogu na lijevom boku, koju je dosad obavljao Polovanec, preuzet će Jasmin Agić. Dinamov je trener poskočio pošto smo ga podsjetili kako je upravo izbornik Otto Barić na posljednjoj reprezentativnoj akciji smjestio Agića na lijevi bok.</p>
<p> - Ali, ja sam ga na tu poziciju gurao i prije Barića! Agićeva selidba na lijevi bok znači i posve drukčiju »krvnu sliku« Dinamovog veznog reda. »Plavi« ovaj put neće imati niti jednoga destruktivca na sredini terena, nikoga tko bi vodio brigu o razaranju suparničkih akcija. I Kranjčar i Mujčin su graditelji igre...</p>
<p> - Mene posebno veseli jedan drugi igrač. Boško Balaban! Sjetite se koliko sam bio žalostan i zabrinut za Balabana. Zadnja dva treninga su potvrdila njegovu pozitivnu transformaciju. On je veliki razlog našeg dodatnog optimizma. On sad radi onako kako samo mogu priželjkivati. Angažiran je, borben... I ja sam zato neopisivo sretan. Ako sam si ja u posljednje vrijeme davao za pravo da ga kritiziram, sada mu moram dijeliti komplimente.</p>
<p> Ćiro ujedno dijeli komplimente i cijeloj momčadi, ali samo kad igra onako kako im je on sâm naredio.</p>
<p> - Kad dečkima naredim da igraju s najviše dva dodira lopte, sve funkcionira kako treba. A čim im dam slobodu u igri, više nema tečnosti. Ma, ubuduće ću zabraniti igru s tri dodira!</p>
<p> Tako bi trebalo biti i u subotu protiv Šibenika. Pa, iako »sva logika ovoga svijeta« sugerira pobjedu Dinama, s obzirom na znatno kvalitetniju maksimirsku momčad u odnosu na onu šibensku, Dinamov je trener oprezan.</p>
<p> - Šibenik je sad neusporedivo opasniji nego što je bio prije. Doživjeli su psiholški šok promjenom trenera, a to nam je dovoljno upozorenje. Osim toga, poznato je da će njihov novi trener Luka Bonačić učiniti sve da nam oteža posao. Ali, vjerujem u našu momčad, došli smo u krajnje mobilnu fazu i ništa nećemo prepustiti slučaju. Šibenik je za nas »zamka«. Znam po svome iskustvu da često kalkulacije ne ispadnu onako kako ih čovjek predvidi. Jer, računaš da bi mogao »pasti ovdje ili ondje«, a onda padneš tamo gdje se najmanje tome nadaš. </p>
<p> U subotu bi, dakle, u plavome dresu trebali istrčati: Butina - Mikić, Sedloski, Smoje, Agić - Marić, Kranjčar, Mujčin, Mitu - Balaban, Olić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bonačić se ne nada ni bodu</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Iako su nogometaši Šibenika u prošlom prvenstvenom kolu ubilježili tri boda protiv Cibalije čime su pobjegli s posljednjeg mjesta na ljestvici, sigurno ne očekuju ni bod u subotnjoj utakmici protiv Dinama u Maksimiru, pogotovo zbog zdravstvenog biltena momčadi. Naime, nedavno ustoličenom treneru Luki Bonačiću neće biti na dispoziciji čak sedmorica igrača, čime su izgledi Šibenika znatno umanjeni jer je upitno i koliko bi mogli poremetiti Dinamov pohod prema naslovu prvaka i u punom sastavu. </p>
<p>Šibenčanima ne ide na ruku ni tradicija jer u 12 prvenstvenih utakmica koliko su odigrali u Maksimiru u povijesti HNL nisu osvojili ni bod, a postigli su samo četiri zgoditka.</p>
<p>- Ne želim se pravdati, ali teško je bilo što očekivati jer u Zagreb dolazimo u zaista okrnjenom sastavu. Jedina dobra vijest je povratak iskusnog braniča Škopljanca i napadača Vukovića. Ipak, bolje je da su nas problemi snašli uoči ogleda protiv Dinama nego protiv Slaven Belupa, jer bi bod teško dohvatili i s najjačim sastavom. Ovako ćemo valjda biti kompletni protiv Koprivničanaca, kazao je u uvodu Bonačić.</p>
<p>Šibenik će tako u Maksimiru istrčati praktički bez cijele obrane, odnosno Pranjića (kazna zbog tri žuta kartona), Šiklića, Jukića, Puljiza, Raića, a nedostajat će i Karega i Nijemac Schildenfeld. Vratar Slavica bi trebao nastupiti unatoč razbijenoj arkadi. </p>
<p>- U ovakvoj situaciji ne mogu odrediti taktiku već će ona ovisiti o igračima koje ću imati na raspolaganju. Jedino što nam preostaje je da se predstavimo kao prvoligaši i eventualno iskoristimo moguće Dinamove pogreške. Moramo igrati hrabro, a ako i primimo četiri-pet komada želim da zabijemo barem jedan, dodao je.</p>
<p>Bonačić je trener koji se u posljednjim sezonama specijalizirao za spašavanje klubova kojima prijeti ispadanje iz lige, nije uspio samo s Hrvatskim dragovoljcem prošlog prvenstva.</p>
<p>- Pristao sam pomoći Šibeniku jer smatram da se može izaći iz ove situacije, iako nisam sudjelovao u pripremi igrača tijekom zimske pauze. Dobro je i da samo jedan klub ispada. No, strah me je »namještaljki«, prošle sezone ih je bilo pa smo ispali.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb ide po tri boda</p>
<p>Nogometašima iz Kranjčevićeve samo pobjeda u Zadru otvara vrata plasmana u Ligu za prvaka, dakako ako uz to konkurenti za šesto mjesto, Kamen Ingrad i Slaven Belupo, pa i Cibalia, naprave neki planirano krivi korak </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Ima podosta kombinacija temeljem kojih nogometaši Zagreba, u konkurenciji s Kamenom Ingradom i Slavenom Belupom, pa čak i Cibalijom, mogu u posljednja dva kola prije doigravanja izboriti plasman u Ligu za prvaka. Prema računicama iz Kranjčevićeve, zagrebaši su uvjereni da će u tome uspjeti ako u subotu pobijede na vrućem gostovanju u Zadru. Zato su i krenuli na put zapetikao puške.</p>
<p>- Bodovi su nasušno potrebni jednima i drugima, ali mislim da su nama trenutačno ipak znatno vredniji, tumači Zagrebov trener Nikola Jurčević i dodaje:</p>
<p>- Zadrani ionako drže zlatnu sredinu među momčadima koje će se boriti za ostanak, dočim su naši motivi za pobjedu ipak opipljiviji. Pogotovo zato što u zadnjem kolu u Kranjčevićevoj protiv Hajduka objektivno teško možemo na bilo što ozbiljnije računati. Stoga, osvojimo li sva tri boda u Zadru, a učinit ćemo sve da u tomu uspijemo, vjerujem da ćemo u doigravanju igrati s gornjim domom našega nogometa i time koliko-toliko spasiti sezonu. </p>
<p>Dok Jurčević nije siguran hoće li zaigrati još uvijek gripozni Hrvoje Štrok, prijatelj i suigrač Frane Ćaćić uopće ne dvoji u nastup svog, sve razigranijeg, kolege:</p>
<p>- Ako Štrok negdje mora igrati, to je utakmica u Zadru. Pobijedimo li, a uvjeren sam da nećemo izgubiti, mislim da smo 90 posto osigurali nastup u Ligi za prvaka.</p>
<p>Jurčević uoči zadarskog dvoboja baš i nema preblistavu situaciju sa sastavom. Uz Štroka, simptome gripe osjeća i vrlo bitni Tonči Žilić, dočim Ivan Babić treba odlučiti hoće li zaigrati na osobnu odgovornost, zbog problema s ramenom, ili će ostati kod kuće.</p>
<p>Zagreb bi utakmicu trebao započeti u sastavu: Vasilj - Spahić; Ješe, Stavrevski - Žilić, Šimić, Ćaćić, Kovačević - Lovrek - Đalović , Brunčević.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kup je Varteksov cilj i imperativ </p>
<p>VARAŽDIN, 14. ožujka</p>
<p> - Varteks odlazi u Kostrenu, gdje će u samo četiri dana odirati dvije utakmice protiv Pomorca. Prvo će u subotnjoj utakmici pokušati osvojiti nova tri prvenstvena boda, a zatim u srijedu osigurati prolaz u polufinale Kupa. Gostovanje Pomorca u Varaždinu u prvoj utakmici Kupa prije desetak dana pokazalo je da momčad iz Kostrene nije nimalo bezazlen suparnik, iako se bori za ostanak u ligi. </p>
<p>Sportski direktor kluba Zlatko Dalić na odlasku iz Varaždina upozorio je na opasnosti koje se kriju na tim gostovanjima: </p>
<p>- Bit će to važna utakmica za njih, jer se bore za ostanak, a i za nas, jer želimo uhvatiti Europu. U Varaždinu su nas dosta namučili pa očekujem težak zadatak na gostovanju u Kostreni. Prvenstvena utakmica bit će sigurno borbena i dobra za uvod u kupsku utakmicu. Nadamo se uspjehu u oba susreta, ali nam je Kup ipak cilj i imperativ. </p>
<p>Trener Varaždinaca Dražen Besek nije želio previše govoriti o utakmici Kupa. Cijelu momčad priprema samo razmišljajući o prvoj utakmici: </p>
<p>- Igrat ćemo protiv momčadi koja nije plasirana onako kako bi trebala biti u odnosu na svoju kvalitetu. Protiv Pomorca moramo pokazati ambicioznost i unijeti što više žara, pa će do izražaja doći i naša kvaliteta. Iz prve smo utakmice naučili da Pomorac ima odličan protunapad i da im napadači igraju u tandemu. Pokušat ćemo pritiskom na njihov obrambeni red onemogućiti protunapade i dominirati na sredini terena.</p>
<p>Besek će imati mnogo problema sastaviti momčad. Nakon otpisivanja Sabolčkog i Režića, ozljeda Kristića i Hrmana, a sad i problema s Toplakom i Šafarićem, pitanje je s kojim će snagama Varteks uspjeti učvrstiti europsko treće mjesto na ljestvici i osigurati plasman u polufinale Hrvatskoga kupa.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zadrani serijom 25-0 uništili Cibonu</p>
<p>Košarkaši Zadra su samo na početku bili suzdržani, u preostale tri četvrtine, razbili su Cibonu / Pobjednik je odlučen nakon 25-0 serije izabranika Danijela Jusupa u trećoj četvrtini</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Košarkaši Zadra zasluženo su osvojili Kup Krešimira Ćosića, u finalu su superiornom igrom porazili Cibonu VIP rezultatom 72-59. </p>
<p>Nakon ovako briljantne igre, borbenosti i uigranosti možemo samo napisati - bravo Zadar! Bravo Jusup! Na pogonsko gorivo zadarskih navijača Tornada, koji su napunili dvoranu Gripe, Zadrani su samo na početku bili suzdržani, u preostale tri četvrtine razbili su cibose.</p>
<p>Početak susreta nije najavljivao ovakav kraj. Cibona je bolje ušla u susret, uvjerljivom igrom, pogotovo zahvaljujući skokom u napadu, stvorili su Zagrepčani značajnu prednost, koja je u 13. minuti iznosila 13 poena (27-14). Zadrani su bili blokirani, imali su problema s organizacijom napada, a uzroke može potražiti u neigranju Erjavca (ozljeda zadnje lože). Mladi Vladović nije uspjevao povezati napade Zadrana, no nakon 13. minute, cibosi su nestali s parketa. Promašivali su u serijama, a mizerni šut za tri poena u tom razdoblju (1-16 u prvom poluvremenu) omogućio je Zadranima da nadoknade zaostatak. Na odmor se otišlo sa samo dva poena prednosti Zagrepčana, dočim je u trećoj četvrtini Zadar preuzeo igru u svoje ruke. Poveli su s 39-27. Zapravo, druga i treća četvrtina ući će u povijest, jer je Cibona za tih 20 minuta igre postigla samo 13 poena. Briljirao je uz Marka Popovića i Šamanić. </p>
<p>A da se Petrovićevoj momčadi ne piše dobro, najavio je Prkačin, koji je slabu igru okrunio i tehničkom pogreškom. Stoga nije ni čudo da su Zadrani napravili seriju od čak 25-0! U završnici je najbolji igrač turnira Marko Popović briljantno vodio svoju momčad do prvog ovosezonskog trofeja. Posebno treba apostrofirati zasluge trenera Danijela Jusupa, koji je zadarskoj momčadi prenio pobjednički mentalitet, vrhunski je pripremio i nadmudrio Acu Petrovića u finalu, kao što je u polufinalu nadmudrio trenera Splita CO Petra Skansija.</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p>CIBORAN VIP - ZADAR 59-72 (21-14, 6-11, 7-25, 25-22)</p>
<p>CIBONA VIP: Krunić, Kus 13 (2-2), Rimac 8 (4-4), Krasić, Prkačin 2, Mujezinović 4 (2-2), Planinić 11 (3-4), Štimac, Mance 7 (1-2), Mamić 2, Ružić 12 (2-2), Alihodžić.</p>
<p>ZADAR: Tvrdić 7 (4-4), Vladović 3, Popović 18 (5-7), Longin 14 (4-4), Perinčić 5 (0-1), Šamanić 17 (1-2), Špralja, Erjavec, Dijan, Pavić, McDonald, Meeks 8 (2-2).</p>
<p>SUCI: Srđan Dožai (Zagreb) i Goran Rukalo (Šibenik). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>SKOKOVI: Cibona 31 (19+12), Zadar 32 (27+5). ŠUT: Cibona 20-65 (31 %), Zadar 23-48 (48 %).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Marko POPOVIĆ.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zadrani načeli Cibonu</p>
<p>Petrovićeva momčad mora pobijediti neugodnu momčad Zagreba želi li na završni turnir, no njihov uspjeh neće ovisiti samo o tom rezultatu. Cibosi će jednim uhom osluškivati i razvoj događaja iz Jazina, gdje Zadar protiv Krke također traži prolaz među četiri momčadi </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Samo dva dana nakon izgubljenog finala Kupa Krešimira Ćosića protiv Zadra, Cibonu u subotu čeka i rasplet u Goodyear ligi. Petrovićeva momčad u posljednjem, 22. kolu ugošćuje neugodnu momčad Zagreba protiv koje trebaju pobijediti žele li na završni turnir, no njihov uspjeh neće ovisiti samo o tom rezultatu. Cibosi će jednim uhom osluškivati i razvoj događaja iz Jazina, gdje Zadar protiv Krke također traži prolaz među četiri momčadi. Ako Zadar pobijedi u subotu, konačno je »unutra«, dok Cibona uz pobjedu protiv Zagreba, mora čekati i kiks Zadrana u Jazinama. </p>
<p>Osim što će protiv Zagreba igrati za »final four« Goodyear lige, cibosi će u subotu pokušati izbjeći potpuni raspad sistema. Igra Cibone polako puca po svim šavovima. Osim razigravača Planinića i Kusa, koji već dulje ne mogu povezati napade svoje momčadi, protiv Zadra su kulminirali i problemi s Nikšom Prkačinom, nositeljem igre cibosa i nominalno najskupljim igračem momčadi iz Savske. Svojom frustracijom Prkačin je i ovog puta odmogao momčadi. No, osim prema sucima, nervoza prvog centra bila je usmjerema i prema klupi, točnije prema treneru. Problemi u komunikaciji između Prkačina i trenera Petrovića postali su vidljivi u utakmici protiv Zadra. Iako dio krivice za neuspjeh u Kupu zasigurno ide igračima, odgovornosti nije pošteđen niti trener. Aco je u velikim problemima, jer nije uspio uhvatiti uzde momčadi, koju, složit ćemo se, nije sam izabrao. Pitanje je hoće li u sljedećim danima temperamentni Aco pokušati smiriti »požar« ili će se do kraja konfrontirati s nekim igračima. Takva situacija mogla bi otići u dva pravca, ili će se stvari definitivno raščistiti ili će sve otići k vragu. </p>
<p>Kup definitivno nije sretno natjecanje za Aleksandra Petrovića. Dok je u prvenstvu s momčadi ostvario perfektnih pet naslova iz pet finala, u Kupu je iz pet završnica s Cibonom osvojio samo jedan naslov. U prvoj četvrtini Zagrepčani su izgledali nedodirljivo, ali kasnije su upali u probleme iz kojih se nisu mogli izvaditi. S druge strane, Zadrani su namjestitili ruku za šut izvan crte 6.25 metara i napravili nevjerojatnu seriju 25-0. Teško bi ijedna momčad mogla zaustaviti sjajnu seriju Zadrana, a posebno to nije mogla Cibona, koja se mučila sa svojom igrom. Zagrepčani su tako ostali na pet naslova pobjednika Kupa, Zadrani su dohvatili treći naslov, a Splićani imaju četiri. </p>
<p>Zadar i Cibona u prethodne četiri godine igrali su u četiri finala, obje momčadi slavile su dvaput. Prošle je godine Cibona pobijedila usred Jazina i bio je vidljiv respekt prema momčadi iz Savske. Ove sezone Zadrani su prvi »namirisali krv« i načeli zagrebačku momčad. Nažalost, to više govori o slabosti Cibone nego o snazi Zadrana. </p>
<p>Pitanje je što će biti u prvenstvu Hrvatske, na koje je dosad Cibona imala ekskluzivno pravo. U prvom redu Zadar, a zatim i Split, koji će se valjda stići uigrati do prvenstva, bit će dosad najteže iskušenje za cibose. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ja sam šef, pa Starčević meni treba polagati račune </p>
<p>Do konkretnog dogovora o Starčevićevoj budućnosti na Gripama i suradnji s prvim trenerom Petrom Skansijem nije došlo. Sve su opcije i dalje otvorene, i njegov ostanak, ali i odlazak iz kluba</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - Mladen Starčević, dojučerašnji prvi trener splitskih žutih, otputovao je s košarkašima Splita CO u Ljubljanu na utakmicu posljednjeg kola Goodyear lige protiv Union Olimpije (subota, 17 sati). U petak ujutro njegov zastupnik Duško Mišković dugo je razgovarao sa šefom struke žutih Ratom Tvrdićem, ali do konkretnog dogovora o Starčevićevoj budućnosti na Gripama i suradnji s prvim trenerom Petrom Skansijem nije došlo. Sve su opcije i dalje otvorene, i njegov ostanak, ali i odlazak iz kluba.</p>
<p>- Starčević je trener u prvoj momčadi i zaposlenik kluba, pa nema razloga da ne ide s nama u Ljubljanu, kazao je Tvrdić.</p>
<p>Činjenica je da svaka medalja ima dvije strane, pa je tako i Tvrdić, ponukan medijskim predstavljanjem odluke da Skansi preuzme ulogu trenera, istaknuo:</p>
<p>- Mislim da je komuniciranje preko novina nezrelo. Starčević ne želi razgovarati sa mnom, već komunicira jedino preko menadžera, i to pismeno. Želim s njim razgovarati o svemu, i to pred novinarima. Ne treba se ljutiti, on je i dalje naš trener, bez obzira bio prvi ili pomoćni. Sa Skansijem smo dobili najbolje moguće rješenje, a njihov zajednički rad svima bi koristio. Nikome nije skinuta kapa s glave, nikome nije učinjeno ništa nažao, niti se Mikija omalovažilo. Uostalom, ja sam njegov šef i ja njemu račune ne moram polagati, a on meni mora.</p>
<p>Tvrdić je potom ponudio i objašnjenje oko dolaska Skansija u klub i njegovog preuzimanja trenerske funkcije.</p>
<p>- Nije točno da je Skansi došao na klupu bez znanja Starčevića, a ovakvi istupi izazivaju loše situacije. Mi svi zajedno moramo čuvati ugled kluba, da bi klub ostvario što bolji plasman. Volio bih da Starčević ostane u klubu i nastavi surađivati sa Skansijem do kraja sezone, a potom bi radio samostalno. Ako ga je sram raditi sa Skansijem tri mjeseca, onda to treba javno kazati.</p>
<p>U četvrtak na treningu nije bilo Sesara, koji se nikome iz kluba nije javio, pa je nastala panika. Pronađen je kod kuće u Mostaru gdje se liječi od bronhitisa. Tvrdić je istaknuo:</p>
<p>- Nema razloga da mu ne vjerujem da je bolestan. Ne želim niti nagađati postoji li kakvi drugi razlog. Kad se vrati, vidjet ćemo...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ivica kao Tomba </p>
<p>Neki smo dan analizirali moje posljednje dvije skijaške godine. Nitko nakon Tombe nije imao takav niz, u posljednjih 20-ak utrka uvijek sam bio među prvih 15. To je dobar pokazatelj kako skijam i gdje sam u skijaškom svijetu, kaže Ivica </p>
<p>LILLEHAMMER, 14. ožujka (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Vratio sam se u Europu, trenirao s Janicom i svojim ocem, što je bilo pravo osvježenje za mene nakon boravka u Aziji«, započeo je Ivica Kostelić prigodnu konferenciju za novinare uoči posljednje dvije utrke Svjetskoga kupa, od kojih je ona u nedjelju u slalomu njemu posebno važna. Podsjetimo, Ivica Kostelić u poretku za slalomski globus ima 34 boda zaostatka za Fincem Kalleom Palanderom te je posve očito da će posljednji slalom biti prava, spektakularna predstava, kojom će i završiti ovosezonsko skijaško natjecanje. </p>
<p>- Čini mi se da je uvijek teže braniti nego napadati prednost. Čak mislim da sam možda i u malo boljem položaju, nastavio je Ivica Kostelić, zadovoljan, kako kaže, svojim treninzima. </p>
<p>- Ovih sam dana mnogo trenirao, čak sam se utrkivao i s Austrijancima, i mislim da mi se forma polako, ali sigurno vraća. </p>
<p>Na pitanje novinara hoće li možda Kalle Palander razmišljati o rekordu Roka Petrovića, koji je 1986. postigao pet slalomskih pobjeda zaredom, Ivica je decidirano odgovorio: </p>
<p>- Ne! Mislim da za taj rekord Palander niti ne zna.</p>
<p>Novinari su na to dodali da bi bilo vrijeme da dozna, kako bi se Palanderu nametnuo određeni psihološki pritisak. </p>
<p>- Nije on takav tip, nastavio je Ivica, ističući da bi svako »ganjanje« rekorda u posljednjoj disciplini za njega moglo biti pogubno.</p>
<p>- I da zna za to, time se sigurno ne bi opterećivao, uvjeren sam u to.</p>
<p>Ivica Kostelić ovu će sezonu zacijelo dugo pamtiti, bez obzira na to hoće li na kraju biti prvi ili drugi u slalomu. On to objašnjava sljedećim riječima: </p>
<p>- Neki smo dan analizirali moje posljednje dvije skijaške godine. Nitko nakon Tombe nije imao takav niz, u posljednjih 20-ak utrka uvijek sam bio među prvih 15. To je dobar pokazatelj kako skijam i gdje sam u skijaškom svijetu. Eto, sada u ukupnom slalomskom poretku mogu u najgorem slučaju biti drugi. A i drugo je mjesto izvrstan uspjeh. Pritom, lani nisam bio svjetski prvak u slalomu kao što sam ove godine. Pa, gdje ćete bolje sezone! </p>
<p>Naš skijaš kao da želi malo hiniti i opuštenost prije takve velike završne utrke. </p>
<p>- Vjerujte mi, doista sam opušten. Pokušat ću sve da osvojim mali globus, ali u muškom je skijanju drugo mjesto zaista nešto veliko. </p>
<p>• Dobro poznajete Palandera. Mislite li da je psihološki stabilan da izdrži pritisak u posljednjoj utakmici? Na SP-u je razočarao, iako je bio glavni favorit. Nije li to možda pokazatelj njegove izvjesne psihičke slabosti?</p>
<p>- Doista mislim da je psihički jak. Neki tvrde da nije stabilan, ali sumnjam u to. No, meni je svejedno. Znam da moram biti prvi, a onda neka se Palander pokaže...</p>
<p>• Tko bi se mogao ugurati između vas i Palandera? Naime, vama ni prvo mjesto ne osigurava mali globus ako Palander bude drugi.</p>
<p>- Da, imam težak zadatak. No, bit će u toj utrci skijaša koji se mogu ugurati među nas dvojicu. Ponajprije mislim na Austrijanca Schönfeldera i Talijana Roccu.</p>
<p>• Koliko će na rasplet utjecati podjela startnih brojeva, kao i činjenica da u Norveškoj nema velike skijaške atmosfere koju tako volite?</p>
<p>- Ne treba mi motivacija sa strane, barem ne kad je ovako sudbonosna utrka u pitanju. A ne razmišljam ni o startnim brojevima. Ovdje je staza izvrsna, snijeg je baš kakav treba biti i startni brojevi neće utjecati na događaje, kao primjerice u Aziji. </p>
<p>• Vraća li vam se forma nakon Svjetskog prvenstva, kad je bila na vrhuncu?</p>
<p>- Da, forma je nakon SP-a sigurno pala, ali ide prema gore. Pogodili smo vrhunac forme za svjetsku smotru, pa je bilo očekivano da nakon toga padne. No, vidjet ćete, sada ide prema gore. </p>
<p>Na kraju, novinari su Ivicu pitali kako na događaje u nedjelju u slalomu može utjecati njegov nastup u subotu u veleslalomu.</p>
<p>- Neće biti nikakvog utjecaja. Htio bih u veleslalomu osvojiti nekoliko bodova, jednostavno se razgibati za slalom. Ipak, znano je kod sportaša da nam svaki dobar rezultat dobro dođe. </p>
<p>Cijelo je vrijeme na konferenciji za novinare uz Ivicu bila i Janica, koja hrvatskim izvjestiteljima, kojih je u Norveškoj čak 20-ak, nije bila baš zanimljiva. Janica je, dakako, istaknula kako njezine posljednje dvije utrke uopće nisu toliko važne koliko Ivičin slalomski nastup. </p>
<p>- Naravno, ne bunim se što se zanimate samo za Ivicu. Njegove su utrke jače i shvatljivo je da želite znati sve o tome, istaknula je Janica. </p>
<p>- Mnogi me pitaju osjećam li se isto kao i prije Svjetskog prvenstva. Svjetski sam kup praktički osvojila i prije Svjetskog prvenstva, a sad skupljam bodove i ne brinem se. Logično je da je moj drugi dio sezone slabiji, ali skijam četiri discipline i moram se i umoriti. </p>
<p>Inače, dolazak u Lillehammer najavilo je stotinjak hrvatskih navijača iz Osla, a tu su otprije već naši navijači iz Švedske te je ipak za očekivati da će Ivica u slalomu imati upravo onu podršku za kojom intimno žudi. Ivica dosad nikad nije razočarao pred svojim navijačima. Sjetimo se samo posljednje slalomske utrke prošlogodišnjega Svjetskoga kupa u Flachauu. </p>
<p>- Ne bih imao ništa protiv kad bi se to ponovilo, kazao je na kraju Ivica Kostelić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ergotić centimetar do finala!</p>
<p>U rezultatski slabim kvalifikacijama daljaša Siniša Ergotić je skočio 7.83 i zauzeo 9. mjesto, a ulazak u finale donio bi mu skok od 7.84/ Dejan Vojnović zauzeo 13. mjesto u utrci na 60 metara</p>
<p>BIRMINGHAM, 14. ožujka</p>
<p> - Siniša Ergotić ipak se nije uspio plasirati u finale skoka u dalj na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu. Iako su iznenadnom odlukom da se u završnicu ne plasira 12, već svega 8 daljaša organizatori malo poremetili Ergotićeve planove, neuspjeh duguje prije svega svojem vrlo neuvjerljivom i tehnički nedorađenom nastupu.</p>
<p>Ergotić je, tako, u prvoj kvalifikacijskoj seriji doskočio na 7.76 metara, ali se odrazio čak 20 centimetara prije odrazne crte. Uslijedio je slab drugi skok (7.59), a zatim još jedan »poklon-skok« za njegove suparnike. Naš je skakač, zapravo, u trećoj seriji izveo skok duži od osam metara, ali se ponovno odrazio 19 i pol centimetara daleko od krajnjeg ruba odrazne daske, pa mu je izmjereno konačnih 7.83, što mu je donijelo treće mjesto u kvalifikacijskoj skupini A. </p>
<p> Pobjednik te skupine i drugi skakač cjelokupnih kvalifikacija, Bugarin Petar Dačev, skočio je, primjerice, 7.96 uz gotovo savršen dolazak na dasku, svega 2 milimetra prije ruba. Uz tako idealan odraz naš bi daljaš u petak zabilježio odličnih 8.02 i ušao u finale kao jedan od favorita, dok je ovako zauzeo 9. mjesto u kvalifikacijama ostavši svega centimetar iza osmog mjesta koje bi ga vodilo u finale! Osim poznatog problema s dolaskom na odraznu dasku - za koji je Ergotić uoči odlaska u Birmingham rekao da je riješen promjenom sprinterica - naš je skakač imao problema i sa samim skokom. Stalno je skakao izrazito u lijevu stranu, pa je u prvom pokušaju umalo doskočio izvan pješčanika!</p>
<p>- Sada vidite koliko nam nedostaje atletska dvorana. Da je Siniša imao priliku u završnom dijelu priprema trenirati zalet, ovo mu se sasvim sigurno ne bi dogodilo, prokomentirao je Ergotićevo ispadanje glavni trener hrvatske atletske reprezentacije Žarko Martinek.</p>
<p>S Martinekovom se ocjenom možete složiti ili ne, no činjenica je da je Ergotić propustio sjajnu prigodu za plasman u finale dvoranskog SP jer osim Španjolca Yaga Lamele (8.12) koji je jedini preskočio kvalifikacijsku normu (8.10) svi su ostali daljaši u kvalifikacijama bili poprilično neuvjerljivi. </p>
<p>Dejan Vojnović je iz svog nastupa na SP izvukao maksimum. Prvo je bez ikakvih problema ušao u polufinale utrke na 60 metara zauzevši u 7. kvalifikacijskoj skupini sa 6.67 treće mjesto koje je donosilo izravan plasman u polufinale. U polufinalu je, baš kao i u kvalifikacijama, Vojnović odlično startao i vodio veći dio utrke, no u završnici su ga prestigla četvorica suparnika, pa se, očekivano, nije uspio plasirati u finale. Istrčao je 6.68 i zauzeo konačno 13. mjesto na SP, a ohrabrujuće zvuči podatak da je za plasman u finale dvoranskog svjetskog prvenstva trebalo trčati samo tri stotinke brže od hrvatskog rekorda (6.63).</p>
<p>U subotu Blanka Vlašić, naša jedina preostala predstavnica na SP, nastupa u kvalifikacijama skoka u vis.</p>
<p>• Rezultati kvalifikacija u skoku u dalj: 1. Yago Lamela (Špa) 8.12 Q, 2. Petar Dačev (Bug) 7.98 q, 3. Volodimir Zjuskov (Ukr) 7.97 q, 4. Miguel Pate (SAD) 7.96 q, 5. Dwight Phillips (SAD) 7.95 q, 6. Salim Sdiri (Fra) 7.93 q, 7. Bogdan Tarus (Rum) 7.87 q, 8. Luis Felipe Meliz (Kub) 7.84 q, 9. SINIŠA ERGOTIĆ (HRV) 7.83..., </p>
<p>• Rezultati finala; muški, 60 metara: 1. Justin Gatlin (USA) 6.46, 2. Kim Collins (St Kitts-Nevis) 6.53, 3. Jason Gardener (VBr) 6.55... kugla: 1. Manuel Martinez (Špa) 21.24 metara, 2. John Godina (USA) 21.23, 3. Jurij Belonog (Ukr) 21.13... žene, 60 metara: 1. Žana Block (Ukr) 7.04, 2. Angela Williams (USA) 7.16, 3. Torri Edwards (USA) 7.17... petoboj: 1. Carolina Kluft (Šve) 4933 bodova, 2. Natalija Sazanovič (Blr) 4715, 3. Marie Collonville (Fra) 4644... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>SAD nema dovoljno glasova u Vijeću sigurnosti</p>
<p>Amerikanci su sve svjesniji da neće proći američko-britanski nacrt rezolucije o vojnoj akciji protiv Iraka/ Britanski premijer u vrlo neugodnom položaju jer mu otkazuju poslušnost i stranački kolege</p>
<p>NEW YORK/WASHINGTON, 14. ožujka</p>
<p> - Američko-britanski nacrt rezolucije, koji daje zeleno svjetlo za vojnu akciju protiv Iraka, po svemu sudeći neće proći u Vijeću sigurnosti. Osim protivnika nacrta, toga su sve više svjesni i sami Amerikanci. »Ma, jasno je da nemaju 10 glasova koji bi podržali takav tekst rezolucije«, izjavio je u petak francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin.</p>
<p> Istoga je mišljenja i kineski veleposlanik pri UN-u Wang Yingfan, koji smatra kako je vrijeme da Amerikanci i Britanci odustanu od predloženog nacrta. Naime, da bi prošla u Vijeću sigurnosti, za rezoluciju bi trebalo glasovati 9 od 15 zemalja članica, s tim da nijedna od stalnih članica (SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina) ne uloži veto. </p>
<p> Protiv su američkoga nacrta Francuska, Njemačka, Kina, Rusija i Sirija, s tim da su Rusi i Kinezi najavili kako bi mogli uložiti veto. Amerikanci su nade polagali u dosad neopredijeljene - Meksiko, Čile, Pakistan, Angolu, Gvineju i Kamerun. No, Meksiko, Čile i Pakistan naglasili su kako ne mogu podržati stajalište koje kao rješenje krize nudi rat. </p>
<p> Stoga se nameće pitanje: zašto Amerikanci još troše vrijeme kad je očito da neće dobiti potporu Vijeća sigurnosti UN-a? Razlog se krije, smatraju analitičari, u vrlo osjetljivu položaju britanskog premijera Tonya Blaira, kojemu poslušnost otkazuju i njegovi stranački drugovi. Iz toga proizlazi, kažu analitičari, da je Blair nagovorio Busha da pruži šansu diplomaciji barem još ovaj vikend kako bi mogao domaćoj javnosti reći: »Evo, sve smo pokušali, ali nije išlo.«</p>
<p>No, američka politika prema Iraku oblikovana je desetljećem opiranja Saddama Husseina i kroz najmanje dvije predsjedničke administracije, rekao je u četvrtak američki državni tajnik Colin Powell. »Američka politika prema Iraku nije samo nešto što se razvilo u posljednjih mjesec dana«, rekao je Powell na saslušanju pred pododborom Zastupničkog doma Kongresa za dodjelu sredstava. »Ona se može pratiti unazad mnogo godina još od Zaljevskoga rata.«</p>
<p> Powell je podsjetio da su Ujedinjeni narodi nametnuli sankcije Iraku i postavili mu zahtjev za razoružanjem na kraju rata 1991. A taj zahtjev Irak još nije ispoštovao. Powell je također rekao kako je već administracija predsjednika Billa Clintona, uz punu potporu Kongresa, 1998. odlučila da je promjena režima u Iraku »u najboljem interesu« SAD.</p>
<p>Američka politika prema Iraku »vođena je našim vlastitim nacionalnim interesima«, dodao je Powell. »Ona je, zapravo, vođena našim nastojanjem da pomognemo Ujedinjenim narodima da obave svoj posao. Vođena je našom brigom za narod Iraka.« (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>NATO i EU u Ateni potpisali sporazum o sigurnosti </p>
<p>ATENA, 14. ožujka</p>
<p> - Europska unija i NATO u petak su potpisali sporazum o sigurnosti koji predviđa razmjenu vojnih dokumenata i povjerljivih informacija između tih dviju organizacija. U ime Unije dokument je potpisao grčki premijer Georgios Papandreou, a u ime NATO-a glavni tajnik George Robertson. </p>
<p> Taj sporazum nastavlja se na politički sporazum tih dviju organizacija iz prosinca o uspostavi strateškog partnerstva koje petnaestorici omogućuje pristup logističkim i strateškim izvorima Sjevernoatlantskog saveza.</p>
<p> To partnerstvo otvara put provedbi zajedničke europske obrambene politike i raspoređivanju, predviđenom za kraj ožujka, pripadnika prve vojne operacije Unije. Naime, snage Unije tada će zamijeniti pripadnike NATO-a u Makedoniji. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ministri obrane Hrvatske i Slovenije razgovarali i o povlačenju vojnika sa Svete Gere </p>
<p>Ipak, riječ je o pitanju koje se ne odnosi samo na obrambeni resor, a ministri Antunović i Grizold vjeruju da će ono biti uskoro riješeno u sklopu napretka međudržavnih odnosa / Potpisan sporazum o vojnoj suradnji </p>
<p>LJUBLJANA, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatska ministrica obrane Željka Antunović u Ljubljani je sa slovenskim ministrom obrane Antonom Grizoldom potpisala sporazum o vojnoj suradnji. </p>
<p> »Iako nismo na istim pozicijama, i Hrvatska sebe vidi u NATO savezu. Hrvatska se nada da će slovenski birači na referendumu iduće nedjelje prepoznati važnost uključenja u tu organizaciju«, rekla je nakon potpisivanja sporazuma Željka Antunović. Na sastanku je, mimo planiranog, bilo riječi i o jačanju suradnje u području namjenske industrije između dviju država i prema trećim zemljama. </p>
<p> Grizold je istaknuo da su Hrvatska i Slovenija i dosad dobro surađivale na području obrane, no potpisani sporazum ocijenio je kao prekretnicu. »Članstvo u NATO-u Sloveniji osigurava veći stupanj sigurnosti i učinkovitije korištenje obrambenih kapaciteta. Istodobno, to je instrument u suradnji na uspostavi stabilnog i sigurnog regionalnog i šireg međunarodnog okružja«, izjavio je Grizold. Prema njegovim riječima, Slovenija je Hrvatskoj spremna prenijeti svoja iskustva iz približavanja NATO-u. </p>
<p> Na pitanje novinara kad će slovenski vojnici biti povučeni s vojarne u graničnom području Svete Gere, odnosno Trdinova vrha, i Grizold i Antunović potvrdili su da je na sastanku bilo govora i o tome. No, riječ je o pitanju koje se ne odnosi samo na njihov resor pa je izražena nada da će ono biti uskoro riješeno u sklopu napretka u odnosima dviju država.</p>
<p> Ministrica Antunović sastala se u slovenskom parlamentu s članovima odbora za vanjsku politiku i obranu, a nakon toga najavljeni su njezini razgovori s Dimitrijem Rupelom i predsjednikom države Janezom Drnovšekom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Britanija svoje azilante ne kani privremeno slati u Hrvatsku </p>
<p>Nagađanja Sunday Telegrapha o navodnom otvaranju prihvatnih logora za strane azilante u Hrvatskoj pokazala su se neutemeljenima/ Glasnogovornica britanskog ministarstva unutarnjih poslova u izjavi za Vjesnik opovrgnula te navode </p>
<p>LONDON, 14. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svi azilanti koji stignu u Veliku Britaniju bit će poslani u Albaniju, u posebno izgrađene centre za njihov prihvat, javio je Sunday Telegraph. U istom dahu list je spomenuo da se već razmišlja o podizanju sličnih logora za prihvat i u drugim zemljama - među njima i Hrvatskoj, »koja se muči da obnovi svoju turizam nakon višegodišnjeg ratovanja«. Britanski list je dodao kako »Hrvatska također ima razmjerno nizak bruto nacionalni dohodak i možda bi mogla pozdraviti šansu da zaradi stranu valutu, udomljavajući azilante za vrijeme dok se obrađuju njihovi zahtjevi«.</p>
<p>»To nije istina«, komentirala je međutim glasnogovornica britanskog ministarstva unutrašnjih poslova (Home Officea) u petak, u izjavi za Vjesnik. Ona je decidirano rekla da navodi o slanju azilanata u Albaniju i Hrvatsku »nemaju nikakve osnove«.</p>
<p>Na Vjesnikov upit nisu li možda u tisak procurila određena nagađanja iz njenog ministarstva, glasnogovornica je odvratila kako u spornom napisu nije bilo »ničega što bi nama bilo prepoznatljivo«. Hrvatski diplomatski izvori u Londonu također tvrde da je napis potpuno neutemeljen. U članku o slanju azilanata s Otoka u inozemne prihvatne centre, Hrvatska se doista spominje tek usput, samo kao hipotetska mogućnost. Glavni je naglasak stavljen na Albaniju. No, novinari ozbiljnih britanskih listova, među kojima je i Sunday Telegraph, obično ne izmišljaju. To upućuje na mogućnost da se netko u Home Officeu možda poigravao s idejom da bi azilante bilo dobro poslati u Albaniju za vrijeme dok se procesuira njihov zahtjev.</p>
<p>Držanje azilanata u najsiromašnijoj zemlji Europe bilo bi prije svega znatno jeftinije. Potencijalne tražitelje azila vjerojatno bi se htjelo odvratiti i od same nakane da idu u Britaniju, ako znaju da će nakon toga završiti u nekom albanskom prihvatnom logoru. Moguće je da je netko našao za shodno da, privatno brifirajući novinare, spomene i Hrvatsku, kao sasvim teoretsku mogućnost - mimo znanja i suglasnosti Zagreba. Držanje tuđih iseljeničkih logora na hrvatskom tlu donijelo bi nam možda nešto deviza, ali i gomile negativnog publiciteta, posebno za hrvatske turističke aspiracije. Nije stoga bilo fer da je ime Hrvatske uopće navedeno u tim neutemeljenim nagađanjima (vijest iz Sunday Telegrapha prenio je potom škotski list Scotsman, začinivši je komentarom da je Hrvatska zemlja »u kojoj kršenje ljudskih prava i ratni zločini ostaju neriješenima«.)</p>
<p>Prošlog mjeseca Home Office je objavio podatak da je tijekom 2002. rekordnih 110.000 izbjeglica potražilo azil u Britaniji. Vlada u Londonu pokušala je zakonski ograničiti pravo azilanata na različite skupe socijalne povlastice. No vrhovni sud nedavno je odbacio te nove zakone, što je bio težak udarac za britanski državni proračun. Prema pisanju Sunday Telegrapha, prijetnja prebacivanja u siromašnu bivšu staljinističku Albaniju trebala bi biti dovoljna da znatno smanji dotok azilanata na Otok.</p>
<p>No, sudeći prema izjavi glasnogovornice britanskog ministarstva unutrašnjih poslova, to je ideja koja službeno ne postoji. Sunday Telegraph tvrdi međutim da će prijedlog o plaćanju istočneuropskim zemljama da osnuju centre za držanje i procesuiranje azilanta biti predloženi europskim ministrima, na sastanku u Bruxellesu 21. ožujka. </p>
<p>Ostaje da se vidi hoće li takav ili sličan prijedlog doista uskoro doći u sjedište EU. Zasad se jedino može reći da je spominjanje Hrvatske u Sunday Telegraphu bilo neutemeljeno i za nas nimalo korisno. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Topaloviću izrečena dosad najveća kazna u Federaciji BiH</p>
<p>SARAJEVO, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zatvorska kazna u trajanju od 35 godina, na koju je Sudsko vijeće Županijskog suda u Mostaru u četvrtak osudilo Muamera Topalovića, ubojicu troje članova hrvatske povratničke obitelji Anđelić u selu Kostajnica kod Konjica, može se učiniti preblagom s obzirom na činjenicu da je po kaznenom zakonodavstvu Federacije BiH za djela koja je počinio Topalović, predviđena maksimalna kazna od 40 godina zatvora. Da je kazna blaga misle i preživjeli članovi obitelji Anđelić, majka Ruža i njezine kćeri Luca i Mira koje su kazale da ih ne bi zadovoljilo ništa ispod doživotne kazne, »premda ni to ne bi moglo ispraviti ono što je učinjeno«.</p>
<p>No, treba ipak reći da je za zločin počinjen na Badnju večer prošle godine Topaloviću izrečena dosad najveća kazna nakon stupanja na snagu novog Kaznenog zakona Federacije BiH. Čak deset godina manje dobio je drugi na ovom neslavnom popisu, poznati sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, koji je za ubojstvo Rahmana Hajdarpašića dobio 25 godina zatvora.</p>
<p>U izjavi za lokalni tisak, mostarski odvjetnik Josip Muselimović rekao je da je s obzirom na iznesene dokaze Topalović mogao dobiti i maksimalnu zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina jer, po njegovom mišljenju, ne postoji nijedna olakotna okolnost.</p>
<p>No, tako očito nije mislilo Sudsko vijeće koje je nakon kratkotrajnog procesa u kojem je dokazano da je Topalović trostruko ubojstvo počinio iz vjerskih i nacionalnih pobuda, ipak prihvatilo kao olakotnu okolnost priznanje počinjenog ubojstva, korektno držanje tijekom istrage i suđenja, te Topalovićev pokušaj liječenja, odnosno traženje psihijatrijske pomoći, nakon što je u siječnju 2002. pušten iz srbijanskih zatvora. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Marović predložio sastav nove vlade SCG</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović dostavio je u četvrtak parlamentu listu kandidata za Savjet ministara, koji bi trebao biti izabran u ponedjeljak, 17. ožujka. </p>
<p>Marović je za ministra vanjskih poslova predložio Gorana Svilanovića, koji već obnaša tu dužnost. Za ministra obrane predložen je Zoran Živković, sadašnji ministar unutarnjih poslova SCG, prenijeli su podgorički mediji. Zamjenik ministra vanjskih poslova trebao bi biti Igor Lukšić, čelnik Demokratske partije socijalista, dok bi zamjenik ministra obrane bio Vukašin Maraš, bivši crnogorski ministar unutarnjih poslova. Za ministra za zaštitu ljudskih i manjinskih prava predložen je Rasim Ljajić, sadašnji savezni ministar za nacionalne i etničke zajednice, ministar za ekonomske odnose s inozemstvom bio bi Branko Lukovac, bivši šef crnogorske diplomacije, a ministar unutarnjih ekonomskih odnosa predložen trebao bi biti Amir Nurković iz crnogorske Socijaldemokratske partije. </p>
<p>Zoran Živković spominje se, međutim, kao nasljednik Zorana Đinđića u Demokratskoj stranci, a time i na mjestu premijera Srbije. </p>
<p>V. F. P.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rusku »krticu« Hanssena izdao pukovnik Zaporoški</p>
<p>U Moskvi počelo suđenje pripadniku Glavne vojne obavještajne službe (GRU)/ Optužen je da je američkoj strani prodavao ruske vojne i državne tajne te imena ruskih obavještajaca u SAD</p>
<p>MOSKVA, 14. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dugogodišnju sovjetsku i rusku »krticu« u vrhu američkoga FBI Roberta Hanssena izdao je prije dvije godine pripadnik ruske Glavne vojne obavještajne službe (GRU), pukovnik Aleksandar Zaporoški. To je obzananjeno u petak u Moskvi nakon što je pred moskovskim okružnim vojnim sudom počeo proces protiv pukovnika Zaporoškoga.</p>
<p> Njega optužnica tereti da je više od pet godina predavao i prodavao američkoj strani ruske vojne i državne tajne, a među inima odavao i imena ruskih obavještajaca smještenih u SAD. </p>
<p> Iako se, zbog najviše tajnosti, sudski proces vodi iza zatvorenih vrata za javnost, u moskovskom istražnom zatvoru »Lefortovo« novinarima su, ipak, otkrivene neke pojedinosti o tome kako je i zbog čega razobličen i uhićen pukovnik GRU Zaporoški. Kao »koordinator« u djelovanju ruske vojno-obavjštajne mreže, pukovnik Zaporoški često je putovao u inozemstvo i bio je, dakako, čovjek najvišega povjerenja u vrhu GRU.</p>
<p>Međutim, kada su Amerikanci u veljači 2001. prvo uhitili svojega visoko rangiranoga kontraobavještajca u FBI Roberta Hanssena, a zatim razobličili još nekoliko ruskih špijuna, sumnja je u Moskvi pala upravo na pukovnika Zaporoškog jer je uglavnom samo on sve te agente znao i s njima radio. Pritom je SAD već u ožujku 2001. protjerao prvo šest, a zatim još 20 ruskih diplomata zbog sumnje da se bave obavještajnim radom. U tome trenutku Hanssen još nije bio »odvezao jezik«, iako je počeo surađivati s istraziteljima kako bi izbjegao smrtnu kaznu. </p>
<p>Dakako, razobličenje Roberta Hanssena bio je težak udarac ruskoj obavještajnoj mreži i najveći nakon što su početkom 90-ih Amerkanci u svojim redovima razobličili »krticu« Oldricha Aimsa. Naime, Hanssen je radio za sovjetsku i rusku obavještajnu mrežu čak 25 godina. Odavao je Moskvi američke špijune i informirao je o američkim kontraobavještajnim operacuijama i tehnologijama. Među ostalima, Hanssen je informirao sovjetske vlasti o tajnom tunelu što su ga Amerikanci probili ispod njihove ambasade u Washingtonu kako bi učinkovitije prisluškivali razgovore u zgradi. Hanssena je čekala smrtna kazna, ali zbog suradnje s američkim istražiteljima i javnim pokajanjem pred sudom osuđen je na doživotnu robiju.</p>
<p>Njegova izdajicu u Moskvi, pukovnika Zaporoškoga, koji je također optužen za veleizdaju, po ruskome zakonu čeka kazna od najmanje osam do najviše 20 godina strogoga zatvora. Kako su ruski kontraobavjestajci razobličili pukovnika Zaporoškoga javnosti nije obzananjeno, a u kaznenoj optužnici podignutoj protiv njega tvrdi se kako je od američkih specijalnih službi zavrbovan 1996. i kako je od tada pa do uhićenja redovito Amerikancima predavao ruske vojne i druge obavještajne tajne.</p>
<p>Međutim, kakve je sve tajne i koliku je štetu pukovnik GRU Aleksandar Zaporoški nanio Rusiji zna samo najviše kremaljsko rukovodstvo. A kako te pojedinosti ne bi procurile u javnos, sudski se proces stoga vodi ne samo iza zatvorenih vrata već i unutar zidina moskovskoga istražnog zatvora »Lefortovo«.</p>
<p>Aleksandar Zaporoški ove je godine drugi pukovnik GRU kojemu se sudi zbog »prodaje domovine«. Prvi je bio Aleksandar Sipačev, kojega je u veljači ove godine Vrhovni sud Rusije osudio na osam godina zatvora zbog odaje pripadnika ruske agenturne mreže u inozemstvu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Pogrješka, ili pogreška i vagon jezičnih balvana</p>
<p>Ni jedan moj tekst dosad nije izazvao toliku pozornost kao onaj pod naslovom »Jezikoslovci se još dijele na one pogrješku i one za pogrešku«, objavljen u Vjesniku u »Pismima čitatelja«, 24. veljače 2003.</p>
<p>Najprije me je za odgovor zamolio naš ugledni promišljatelj nacionalnog tehnološkog razvoja. Sada se potrudio da mi odgovori na neke terminološke dvojbe, mislim sveučilišni profesor hrvatskog jezika iz Ljubljane, gospodin Radoslav Dabo. Time sam vrlo počašćena i zahvaljujem se na odgovorima. Međutim, ipak. </p>
<p>Moje pitanje s pogrješkom ili pogreškom nije bilo u smislu tko je od hrvatskih lingvista u pravu. To je stvar stručnjaka. Mene zanima hoću li pisati pogrješka, što moj hrvatski »speller« ne priznaje, jer on poznaje samo dvojbu, pogrešku. Ujedno se ispričavam za taj »speller«, jer ne znam hrvatsku riječ. Zato je usputno pitanje, može li netko predložiti prijevod u jednoj riječi?</p>
<p>Po objavi mog teksta, prijateljica, čiji je suprug inženjer šumarstva, poklonila mi je presliku jednog članka gospođe Lj. Šarić koji obrađuje raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija. Pročitavši taj tekst od nekoliko stranica, a objavljen u časopisu »Mehanizacija šumarstva« (mislim 1998.) ne mogu prihvatiti mišljenje i tumačenje uglednog jezikoslovca prof. Radoslava Dabe o razlikovnosti tih termina. Toplo mu preporučujem da prouči taj tekst pa da onda eventualno nešto napiše o toj temi. Ali zato će mu ipak trebati više od nekoliko usputnih primjera i redaka. Mislim da je svojedobno, pred kojih desetak godina i »Vjesnik« objavio jedan širi tekst pod približnim naslovom da nije sve tehnologija, ali se više ne sjećam autora. </p>
<p>Ovih dana me iz nekih razloga muči riječ biće u smislu entiteta. Na moje zaprepaštenje imala sam velikih problema da pronađem tu riječ, u nama običnim smrtnicima dostupnim rječnicima hrvatskog jezika. I konačno jedna gotovo potpuno nepotrebna riječ u hrvatskom s kojom nas teroriziraju. To je aplikacija. Pogledajte po rječnicima stranih riječi što znači aplikacija. Tumačenja su potpuno druga od onoga prijava ili zamolba za pridruživanje ili nešto slično. U Hrvatskoj se sve više aplicira npr. za združivanje s nekim poduzećem kao djelatnik, što je još jedna neobična riječ za zaposlenika. Zašto to nije prijava za zaposlenje. </p>
<p>Tumačeći utemeljenost pogrješke ili pogreške, hrvatski jezikoslovci ne reagiraju na takve jezične balvane kakvi su aplikacija u kontekstu u kojem se danas upotrebljava. To je bio smisao moje primjedbe. A kada su u pitanju terminološki problemi primjerice u tehnici, jezikoslovci se osjećaju prilično nesigurni. Trebaju zaista pomoć tehničara koji se ponešto razumiju u jezik. A prof. R. Dabi još jednom najljepša hvala što se osvrnuo moja pitanja. Međutim, ne govori li i to da je odgovor stigao prije iz Ljubljane nego iz Hrvatske nešto o srži problema. </p>
<p>Dr. sc. SILVIJA RABAČEVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Majka mi je umrla, a liječnici se pravdaju sumnjivim izjavama </p>
<p>Život moje majke ugasio se nakon običnog prijeloma noge; iznenadno, neznanjem i aljkavošću...</p>
<p>Na dan prijeloma (petak, 31. siječnja ove godine) moju smo majku dopremili u bolnicu u Gospiću, jer zbog velikog nevremena nije bio moguć prijevoz do Rijeke. Bili smo uvjereni da se prijelomi i u ovoj bolnici rješavaju besprijekorno. </p>
<p> Bolesnica je odmah zbrinuta. Napravljene su pretrage i po riječima doktora s obzirom na njezino opće zdravstveno stanje, ne bi podnijela operaciju te će bolje biti ići duljom, ali sigurnijom metodom - pomoću utega. </p>
<p>Sljedećeg dana (u subotu) uvjerio sam se da bolesnica izgleda vedro, puna nade, puna života. Na odjelu nije bilo nijednog liječnika, a potužila mi se i na sporost sestara.</p>
<p>U nedjelju i ponedjeljak su bolesnicu počeli nagovarati da potpiše za operaciju, istu onu za koju je prethodno rečeno da ne može uspjeti. Najavljeno je da će se u srijedu dogovoriti što dalje.</p>
<p> Međutim, u utorak (4. veljače) pacijenticu su uspjeli nagovoriti i zapravo, na prijevaru je otpremili u operacijsku dvoranu. Poslije 12 sati telefonom su nas obavijestili da je pacijentica umrla za vrijeme operacije. </p>
<p>Kad se rodbina za nekoliko sati okupila rečeno je da je pacijentica umrla poslije operacije. Kirurg je rekao da on nije kriv već internist koji je operaciju odobrio (a on inače da dolazi iz Rijeke).</p>
<p>Za razliku od prije pet dana sada je rečeno da su svi organi bili zdravi. Na ovako različite i sumnjive izjave rodbina je izrazila nezadovoljstvo te je doktorica rekla: »S obzirom da vi niste zadovoljni bit će obdukcija, a doktor dolazi iz Rijeke. Mi sebe moramo osigurati«.</p>
<p>Usprotivili smo se jer nam je odmah bilo jasno koja je svrha obdukcije. Ali je doktorica dodala: »Vi tu ne možete ništa. To je po zakonu«.</p>
<p>U otpusnom pismu, koje je bilo sklepano na brzinu drugi dan (poslije obdukcije), navedeno je desetak, dijagnoza koje su se valjda mogle naći u Medicinskom rječniku. Nama ostaje samo pitanje kako je jedna tako obična operacija mogla završiti tako kobno?.</p>
<p>Gospoda doktori šalju otpusno pismo i obdukcijski nalaz na latinskom jeziku. To je još jedan dokaz njihove umišljenosti da su tu zbog sebe, a ne zbog pacijenata. Oni zapravo, svoje neznanje i neprofesionalnost (kao u srednjem vijeku) skrivaju latinskim jezikom. Bilo bi bolje i korisnije da su, umjesto latinskom, više vremena posvetili kirurgiji.</p>
<p>MILE RUKAVINA Ludbreg</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Havelov poučak za Mihanovića </p>
<p>»Havel nema pravo na povlaštenu mirovinu«, tako je, naime, odlučio češki parlament, odbacivši zakon prema kojem bi bivši predsjednik, inače državnik europskog formata, nakon dva mandata provedena na čelu države, dobio posebnu mirovinu i svoje će umirovljeničke dane »krpati« s otprilike 430 eura mjesečno.</p>
<p>Pročitao sam to u Vjesniku od 14. ožujka (preneseno iz Slobodne Dalmacije) i u nastavku, kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju, podsjećanje na nedavnu odluku Ustavnog suda Hrvatske, koji je sa deset glasova za i dva protiv, odlučio da pravo na povlaštenu mirovinu u zemlji Hrvatskoj, za saborske zastupnike - nije sporno!</p>
<p>Prisjetio sam se, dakako, nedavno objavljenog razgovora s bivšim predsjednikom Sabora Nedjeljkom Mihanovićem koji je, ne trepnuvši okom, izjavio da je njega »stid da prima kukavnih 8.500 kuna mirovine«. Bez imalo želje da vrijeđam gospodina Mihanovića ipak ne mogu za njega naći ni malo sažaljenja. Bio bih sretan da kao inženjer u punom radnom odnosu dobijem toliku plaću.</p>
<p>No, budući da ne živimo pod staklenim zvonom i vidimo što se oko nas događa i kako žive naši neposredni susjedi, koji su časno odradili svoj radni vijek, nije etično buniti se i zahtijevati kruha nad pogačom.</p>
<p> Uostalom, svi ćemo mi, budemo li te sreće, kad-tad dospjeti u mirovinu, a znamo da će s mirovinom doći i vrijeme odricanja, iako nam potrebe neće biti manje, nego, ako ni zbog čega drugog, zbog zdravstvenih razloga, veće od sadašnjih.</p>
<p>Što nas čeka reljefno nam je oslikao, u »Pismima čitatelja« (Vjesnik, 14. ožujka 2003.) i gospodin Nikola Vicković iz Zagreba pod naslovom »Više od 650.000 umirovljenika prima manje od 1.600 kuna«, uz napomenu da će odnos plaća i mirovina iz godine u godinu bivati sve nepovoljniji. Šteta što nisam, našao podatak o onima koji primaju zaštitni dodatak, a kako je tek onima koji su bez posla i bez stalnih izvora prihoda, a bivši predsjednik Sabora i svi oni koji su mu omogućili »kukavnu mirovinu od 8.500 kuna« trebali bi se postidjeti pred cjelokupnom hrvatskom javnošću. </p>
<p>ZORAN DELALIĆ dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Za bombašem raspisana međunarodna potjernica</p>
<p>Kaznenu prijavu »zaradili« su i pomagači, odnosno oni kod kojih se Ante Zirdum skrivao u mjestu Loborika, nedaleko od Pule / Pretpostavlja se da se odbjegli Zirdum sada skriva u BiH </p>
<p>PULA, 14. ožujka</p>
<p> - Na zahtjev županijskog državnog odvjetnika Vlatka Nuića, istražni sudac Eugen Pustijanac u petak je donio rješenje o pokretanju istrage protiv Ante Zirduma (45) koji je u bijegu.</p>
<p>Sumnjiči ga se za kazneno djelo pokušaja ubojstva Milana Štifanića (32) i ugrožavanje sigurnosti drugih osoba. Slijedom takve kvalifikacije, istražni sudac donio je i rješenje o određivanju pritvora, te raspisao tjeralicu za Zirdumom. Kako se pretpostavlja da se osumnjičenik skriva u BiH, uslijedit će i raspisivanje međunarodne potjernice, saznajemo od županijskog državnog odvjetnika.</p>
<p>Najavljeno je i pokretanje kaznenog postupka i protiv pomagača, odnosno osoba kod kojih se nakon bombaškog obračuna Zirdum skrivao u mjestu Loborika, nedaleko od Pule. Za pružanje utočišta počinitelju kaznenog djela, predviđena je kazna zatvora do tri godine.</p>
<p>Bombaški obračun, za koji se tereti Ante Zirdum, zbio se 20. veljače u ranim jutarnjim satima u pulskom predjelu Šijana, gdje se po tvrdnjama policije, odigrao obračun između dvaju pulskih narkoklanova. Pritom je bačena ručna bomba, a ispaljeno je i više revolverskih hitaca. Oštećeno je sedam automobila, među kojima i onaj u vlasništvu Štifanićeve supruge. Iste večeri Štifanić je uhićen i otad se nalazi u pritvoru, a Zirdum je u bijegu.</p>
<p>Dan nakon pucnjave Zirdum je (mobitelom ) poručio preko novinarke Slobodne Dalmacije Branke Žužić da će se dragovoljno predati, ali od toga je ipak odustao, navodno nezadovoljan što policija nije htjela saslušati svjedoke koji bi potvrdili njegov alibi. On, naime, tvrdi, da je u vrijeme pucnjave bio sa suprugom i prijateljem u svom stanu. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Deset godina za ubojstvo najboljeg prijatelja</p>
<p>Nakon pijanke i svađe Vardan Rugole iz Đurđenovca prijatelja je u svom domu izbo nožem / Osuđeni se branio da ga je ubijeni davio, ali ni Županijski sud u Osijeku, a ni Vrhovni sud nisu utvrdili da se radilo o samoobrani </p>
<p>OSIJEK, 14. ožujka</p>
<p> - Odlukom Vrhovnog suda RH, potvrđena je presuda osječkog Županijskog suda donesena sredinom listopada prošle godine kojom je Vardan Rugole (22) iz Đurđenovca osuđen na kaznu zatvora od deset godina zbog ubojstva svog najboljeg prijatelja Vilima Majcena (21). </p>
<p>Podsjetimo, optužnica ga je teretila da je 21. lipnja prošle godine, oko 23,30 sati, u kuhinji svoje obiteljske kuće ubio najboljeg prijatelja i sumještanina, Vilima Majcena. U optužnici se navodi da je Rugole, pod utjecajem alkohola, a nakon svađe s također pijanim Majcenom, koji je počeo razbijati boce po njegovoj kući, uzeo nož dužine oštrice od 17 centimetara i njime ubo Majcena u lijevi dio prsiju. Ranjeni mladić ubrzo je zatim preminuo.</p>
<p>Optuženi je pred sudom u Osijeku priznao da je nožem ubo prijatelja, ali se branio da je to učinio u samoobrani, jer ga je Majcen »uhvatio za vrat i počeo gušiti«. </p>
<p>Vještak psihijatar dr. Nikola Mandić u svojem je nalazu zaključio da je riječ o osobi s karakternim poremećajem i vrlo niskim pragom tolerancije, ali da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio »u granicama prosječno smanjene ubrojivosti«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prevrnuo se traktor s prikolicom krcat otpadom</p>
<p>Srećom štetne otpadne tvari nisu dospjele isteći i zagaditi podzemne vode i bunare</p>
<p>IVANSKA, 14. ožujka</p>
<p> - Trakor s prikolicom natovaren Sirelinim »muljem« prevrnuo se u petak u ranim jutarnjim satima u jarak </p>
<p>Kako smo saznali, vozač traktora Milorad Tadić vozio se kroz Ivansku, u pravcu Samarice, kada je sa sporednog puta pred njega neoprezno, pri slaboj vidljivosti, izletio drugi traktor s prikolicom. </p>
<p>Da bi izbjegao sudar, Milorad Tadić je skrenuo s ceste gdje se prikolica zajedno sa izuzetno smrdljivim sadržajem prevrnula u jarak uz put.</p>
<p>Budući da se radilo o otpadu iz kolektora mliječne industrije, na čiji su se smrad i inače žalili mještani Bjelovara, odmah je, uz policiju, pozvan i županijski inspektor zaštite okoliša Dragan Zorić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, ovaj otpad iz kolektora mliječne industrije odvozi se svakodnevno u Samaricu gdje se kompostira, te kasnije upotrebljava za gnojenje oranica.</p>
<p>Budući da je odmah organiziralo njegovo uklanjanje iz cestovnog jarka, a otpad nije tekao, nije došlo do prodiranja eventualnih štetnih sastojaka u tlo ili u okolne bunare.</p>
<p>Prilikom slijetanja traktora u jarak vozač nije ozlijeđen, a na alkometaru se pokazalo da vozač nije bio pod utjecaja alkohola.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mladić s tragovima uboda igle preminuo u Hitnoj</p>
<p>VIROVITICA, 14. ožujka</p>
<p> - Tihomir M. (21) preminuo je u četvrtak navečer oko 23 sata nakon pokušaja reanimacije u Stanici hitne medicinske pomoći u Virovitici.</p>
<p>Nakon obdukcije kao uzrok smrti navedeno je gušenje, ali su liječnici na unutarnjem pregibnom dijelu desne podlaktice i nadlaktice uočili i dva vidljiva traga uboda, nalik na ubod igle. </p>
<p>Dosadašnjom policijskom istragom došlo se do spoznaje da je Tihomir M. te večeri konzumirao pivo, te za sada neutvrđenu tvar intravenozno. O čemu je točno riječ pokazat će vještačenje uzorka želučanog sadržaja i tkiva, te krvi, koje je zatraženo kako bi se utvrdio uzrok gušenja. </p>
<p>Tihomira M. su u Stanicu za hitnu pomoć oko 23 sata dovezli Ivan Š. (19), Mirela I. (19) i Josip R. (26) koji su tu večer bili s njim. Bio je u vrlo teškom stanju, ali na tijelu nije bilo nikakvih tragova nasilja. Pola sata kasnije, nakon neuspješne reanimacije, dežurnoj službi Policijske postaje Virovitica dežurna liječnica prijavila je mladićevu smrt. </p>
<p>S. B. G.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Djevojčicu ugurali u bijeli kombi s »mat« staklima?</p>
<p>Navodno je, usred bijela dana, oteta dvanestogodišnja učenica koja se zajedno s kolegicom vraćala iz škole </p>
<p>VELIKO TRGOVIŠĆE, 14. ožujka</p>
<p> - U petak u 12.18 sati PU krapinsko-zagorska primila je telefonsku dojavu da je na povratku iz škole oteto 12-godišnje dijete. Kako smo doznali otmicu su izvele dvije nepoznate muške osobe koje su dijete oblijepile ljepljivim trakama po rukama i preko usta i ugurale u kombi vozilo bijele boje sa zatamnjenim staklima i taksi oznakama.</p>
<p> To je vidjela 12-godišnja Tihana Mlinar, koja se s otetom djevojčicom vraćala iz škole, a nakon otmice otrčala je svojoj majci koja je nazvala policiju. Djevojčica je navodno ispričala kako su otmičari Romi. Iako je policija odmah izašla na teren i pokrenula potragu za otmičarima i sumnjivim vozilom, do 15 sati još se uvijek provjeravala istinitost dojave, a nisu željeli iznijeti nikakve podatke o navodno otetom djetetu. Iako su u policiji obećali da će nam tu informaciju dostaviti čim nakon provjere.</p>
<p> Inače, sve raspoložive policijske patrole izašle su na prometnice u Velikom Trgovišću i okolnim općinama te provjeravale sva kombi vozila koja su se zatekla na cesti.</p>
<p>Inače, prije dvije godine u Krapini i okolini proširila se priča kako krajem kruži kombi sa zatamnjenim staklima, iz kojeg nepoznate osobe mame djecu nudeći im slatkiše i zovu ih na vožnju.</p>
<p>Policija je tada tvrdila da se radi samo o glasinama i da opisano vozilo nije pronađeno. Ipak ravnatelji lokalnih osnovnih škola upozoravali su djecu da se klone nepoznatih osoba. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Policija zaplijenila drogu i privela dvoje sumnjivih</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka je policija u utorak u dva odvojena slučaja zaplijenila 50 grama kokaina, 625 grama marihuane i 10 tableta heptanona.</p>
<p>Kako je priopćeno u PUZ-u utorak oko 17 sati u ulici Matka Laginje službenici Odjela za droge zaustavili su »fiat uno« zagrebačkih oznaka i prilikom legitimiranja 31-godišnje vozačice (hrvatske državljanke) uočili da je ispod vozila odbacila najlonsku vrećicu. Utvrđeno je da je u vrećici bilo 50 grama kokaina a kod osumnjičene je pronađeno još 10 tableta heptanona. </p>
<p>Iste večeri pretražen je i stan koji ona koristi u kojem je nađeno 15 grama marihuane i vaga za precizno mjerenje.</p>
<p>Prijavljena žena je u srijedu uz kaznenu prijavu privedena u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>U utorak je priveden i jedan dvadesetjednogodišnjak za kojeg policija tvrdi da je nabavio 610 grama marihuane koju je zajedno s kuhinjskom vagom sakrio iznad kanalizacijske cijevi u podrumu stambene zgrade u Ulici Augusta Piazze na Trešnjevci.</p>
<p>Mladić je, uz kaznenu prijavu, priveden na Županijski sud u Zagrebu. ></p>
<p>D.Gr.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dvoje mrtvih i četvero ozlijeđenih u pretjecanju</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - U prometnoj nesreći koja se u četvrtak oko 23,50 sati dogodila na dijelu Jadranske magistrale kod mjesta Plano poginule su dvije osobe, a četiri su ozlijeđene, priopćila je splitska policija.</p>
<p> Zbog nesreće je za sav promet od ponoći do 3,10 sati bila zatvorena Jadranska magistrala kod Planog, nedaleko od Trogira, i promet je tekao obilazno, kroz Trogir. </p>
<p> Nesreća se dogodila kada je osobno vozilo »opel frontera« , križevačkih registarskih oznaka, vozeći iz smjera Šibenika prema Splitu na križanju kod Planoga pretjecalo drugo osobno vozilo i tada se sudarilo s teretnjakom marke »TAM«, šibenskih registarskih oznaka, koje je dolazilo iz smjera Splita.</p>
<p> U nesreću su poginuli vozač »opela« Željko Jadrijević (30) i putnik u istom automobilu Mirko Jagnjić (28), obojica iz Brnaza pokraj Sinja, dok su ozlijeđeni putnici u tom vozilu D.R. (34), D.G. (28) i A.Č. (31), svi iz Sinja, te vozač teretnog vozila I.K. (38) iz Boraje.</p>
<p> Na prometnicama Splitsko - dalmatinske županije ove je godine smrtno stradalo 12 osoba, a istom razdoblju prošle godine bilo je 16 poginulih. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Operirani pacijent se ubio skočivši kroz prozor</p>
<p>Prema izjavi pacijenata koji su s njime bili u istoj sobi Bobičanec je nakon objeda otišao u sobu, a nekoliko minuta kasnije su bolesnici iz susjednih soba javili da su čuli tresak</p>
<p>ČAKOVEC, 14. ožujka</p>
<p> - Otkako postoji Županijska bolnica u Čakovcu nije se zbio tako nemili događaj kakav je zabilježen u petak poslije podne.</p>
<p> Skočivši kroz prozor s trećeg kata očnog odjela Županijske bolnice život si je oduzeo Andrija Bobičanec (81), umirovljeni poljoprivrednik iz međimurskog sela Sivice u općini Podturen. </p>
<p>Kako smo saznali on je 10. ožujka bio operiran zbog sive mrene na očima i trebao je uskoro biti otpušten na kućnu njegu. </p>
<p>Prema izjavi pacijenata koji su s njime bili u istoj sobi Bobičanec je nakon objeda otišao u sobu, a nekoliko minuta kasnije su bolesnici iz susjednih soba javili da su čuli tresak. Ispostavilo se da se Andrija Bobičanec bacio kroz prozor iz svoje bolesničke sobe. </p>
<p>Liječnici i uprava Županijske bolnice u Čakovcu naglašavaju da Andrija Bobičanec nije pokazivao nikakve znakove depresije, ili pak kakve druge simptome neke duševne bolesti.</p>
<p> Očekivalo se da će nakon poslijepodnevne liječničke vizite biti odlučeno kada će biti pušten iz bolnice na njegu kod kuće. Istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu naredio je obdukciju, a službenici PU međimurske utvrđuju pojedinosti tog nemilog događaja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Linić: Splitska Željezara treba opstati, ali za njenu sudbinu odgovara njena uprava</p>
<p>U modernizaciju Željezare uloženo 22 milijuna eura za koje jamči država dok su se financijska sredstva ulagala u tehnologiju, koja je dvostruko skuplja u odnosu na svjetski standard, kaže Linić / Uprava od Vlade traži dodatna kreditna jamstva za 50 milijuna kuna </p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - Nakon što je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić po drugi put u tjedan dana otkazao dogovoreni sastanak s čelnicima i sindikatima splitske Željezare, radnici toga poduzeća ostali su zatečeni izjavom potpredsjednika Vlade Slavka Linića, koji im je u petak poručio da ta tvornica, nastavi li s neracionalnim trošenjem državnog novca i dugim rokovima gradnje u tehnološkom procesu, »ne može biti ni prosperitetna ni tržišno konkurentna«. </p>
<p>Poznato je naime da je Uprava uvjeravala radnike, ali i javnost, da tvornica ima sigurno tržište za plasman građevinskog željeza i program poslovanja, ali da su joj potrebna i dodatna kreditna jamstva za obrtna sredstva. </p>
<p>Međutim, Linić je u Splitu izjavio da je u modernizaciju Željezare uloženo 22 milijuna eura državnih jamstava, ustvrdivši da su se financijska sredstva ulagala u tehnologiju, koja je dvostruko skuplja u odnosu na svjetski standard. </p>
<p>»Bivši članovi Nadzornog odbora Željezare nisu racionalno kontrolirali način trošenja novca i zato je to poduzeće postalo veliki problem«, rekao je Linić, poručivši čelnicima tvornice da nagomilane gubitke netko mora podmiriti. </p>
<p>Poznato je, kaže Linić, da su svi dosadašnji dugovi padali na teret poreznih obveznika. »Nema šanse da se s takvom praksom nastavi i u ovoj godini«, kategoričan je potpredsjednik Vlade koji je pozvao Upravu Željezare da »izvoli reći tko će platiti nagomilane gubitke«. </p>
<p> »Od Uprave očekujem da njihovi prijedlozi imaju ekonomsku osnovu kako bi Željezara postala konkurentna, te da postignu dogovor s vjerovnicima«, ocijenio je Linić, ostavivši tračak nade za 416 radnika, koji nisu primili već šest plaća.</p>
<p> Željezara kojoj je HEP 8. veljače, zbog duga od 7,5 milijuna kuna, isključio struju duguje i malim dobavljačima oko 150 milijuna kuna što je prisililo Upravu da se ponovo obrati Vladi tražeći dodatna kreditna jamstva za 50 milijuna kuna, iako im je, kažu, potrebno trostruko više. </p>
<p>Sindikalisti Željezare »zaskočili « su Linića u sjedištu splitskog SDP-a, te su s njim iza zatvorenih vrata razgovarali o problemima tvornice.</p>
<p>Čelnik HUS-a Ozren Matijašević rekao je da su sindikati postigli suglasnost da, prije pokretanja štrajka i blokade Jadranske magistrale, daju Vladi još jednu šansu, točnije do utorka kada će se čelnici tvornice konačno sastati s ministrom gospodarstva u Zagrebu. Prema njegovim riječima, Linić im je poručio da budućnost Željezare nije upitna, ali da Uprava mora Vladi u utorak predočiti konkretni program poslovanja, te da upravo o tome ovisi sudbina Željezare. </p>
<p>Regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević kazao je da Željezara ima gubitak od 300 milijuna kuna te da tvornica bez pomoći države ne može opstati.</p>
<p> »Linić je decidirano poručio da Željezara treba opstati, ali da sve ovisi o menadžerskim sposobnostima Uprave, odnosno o programu poslovanja«, kazao je Dragičević. </p>
<p>Predsjednik Uprave Jakov Miljak uvjeren je da je izrađeni program poslovanja odličan, te da će ministar Jurčić u utorak prihvatiti taj plan i prekinuti agoniju tvornice i njenih 416 radnika.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hagenine odluke smanjile rizik za osiguranike u drugom stupu</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Broj obračunskih jedinica koje osiguranik »kupuje« kod svake uplate mirovinskog doprinosa u drugi mirovinski stup, ubuduće će se u pravilu zaokruživati na osam, a ne četiri znamenke iza decimale, kao do sada. </p>
<p>Na taj će se način puno preciznije određivati broj obračunskih jedinica koje osiguranik ima na računu, te vrijednost njegove imovine u slučaju kada osiguranik prelazi iz jednoga u drugi fond, ili u trenutku stjecanja uvjeta za mirovinu, pojasnio je pomoćnik ravnatelja Hagene Vladimir Puškarić Odluku o izmjeni početne vrijednosti obračunske jedinice i datumu konverzije, koju je nedavno usvojio Savjet Hagene.</p>
<p>U praksi, to znači da će kod pretvaranja obračunskih jedinica na računu osiguranika u kune biti manje razlika zbog zaokruživanja. No, riječ je o izmjeni koja za osiguranike i Regos ne predstavlja novost, već joj se moraju prilagoditi samo banke skrbnici imovine mirovinskih fondova.</p>
<p> »Regos je, naime, i dosad broj obračunskih jedinica na osobnim računima izračunavao i prikazivao na osam znamenaka iza decimale. To se i vidi na računima koje osiguranici mogu pregledavati na Regosovoj internetskoj stranici«, kaže pomoćnik ravnateljice Regosa Denis Čerina, </p>
<p>Savjet Hagene usvojio je i izmjene Pravilnika o načinu prijenosa računa, koji se primjenjuje u slučaju da osiguranik promijeni fond. Prijenosom računa na novi način rizik osiguranika koji mijenja fond sveden je na samo jedan dan, koliko će biti potrebno da se prijenos novca iz jednoga u drugi fond formalno provede.</p>
<p>Dok je sada pravilo da novac na račun osiguranika u novome fondu »sjeda« tek u onom trenutku kada doista i stigne, ubuduće će Regos tu transakciju obavljati i prije nego što se to dogodi. Tako će Regos već onog dana kada je osiguranik prijavio promjenu fonda pretvoriti obračunske jedinice koje ima na računu u kune, a već idućeg dana, kada mu bude otvoren račun u novome fondu, tim novcem »kupiti« određeni broj obračunskih jedinica u novome fondu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Opstat će oni poljoprivrednici koji imaju konkurentnu cijenu</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - U uvjetima globalizacije u poljoprivredi će opstati samo oni proizvođači koji imaju konkurentnu cijenu, rekao je u petak ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić na forumu Poljoprivreda i prehrambena industrija u uvjetima globalizacije na Zagrebačkom velesajmu. Ministar je dodao i da se visokim carinama i zabranama uvoza više ne može štiti nekonkurentna domaća poljoprivredna proizvodnja. No, potrošači su nakon otvaranja domaćeg tržišta dobili povoljnije cijene.</p>
<p>Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac rekao je da ne postoji globalni ukus, odnosno globalizirana hrana. Dodao je da ni proizvodi McDonald'sa nemaju isti ukus u svim restoranima, te tu vidi priliku za domaći izvoz.</p>
<p>Podravka je svoj najznačajniji izvozni proizvod Vegetu, prilagodila lokalnim ukusima na 18 izvoznih tržišta. Samo iz Hrvatske vrijednost Vegetinog izvoza u 2002. godini iznosila je 33 milijuna dolara. Izvoz Vegete činio je osam posto ukupnog lanjskog izvoza domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda vrijednog ukupno oko 450 milijuna dolara.</p>
<p>Marinac je istaknuo da ako se hoće imati konkurentnu cijenu, onda se mora imati brand, odnosno robne marke koje se mogu ponuditi na inozemnom tržištu.</p>
<p> Govoreći o poslovanju u uvjetima globalizacije, Damir Kovačević, docent na Zavodu za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta, rekao je da domaće duhansko tržište uspjelo oduprijeti moćnim multinacionalnim duhanskim industrijama (BAT i dr.), ali to nije uspjelo domaćoj trgovini koja se našla na udaru stranih trgovačkih lanaca.</p>
<p> Na forumu se moglo čuti da država ne želi određivati tko će i što proizvoditi, odnosno izvoziti, već je to prepustila tržištu i poduzetničkoj inicijativi. No, priliku vidi u povećanoj turističkoj potrošnji tzv. tihom izvozu. Primjerice, domaće sorte vina koje se proizvode u malim količinama ne isplati se stavljati u prodajnu mrežu velikih trgovačkih lanaca, jer za to treba imati marketing i druge uvjete, već vina treba ponuditi u sklopu kvalitetnije turističke ponude.</p>
<p>Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak upozorio je da EU nema sređenu agrarnu politiku, u prvom redu što se tiče primanja novih zemalja u EU. Primjerice, Poljska ima više poljoprivrednika nego sve zemlje EU-a zajedno.</p>
<p>Predsjednik Uprave Privvredne banke Božo Prka rekao je da se u Hrvatskoj većina dohotka troši na prehranu, te dodao da ne bilo dobro kopirati druge zemlje već bi se trebalo okrenuti promjeni životnog stila.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ugovor sa Svjetskom bankom za modernizaciju riječke Luke u lipnju</p>
<p>RIJEKA, 14. ožujka</p>
<p> - Trogodišnje pripreme za realizaciju modernizacije riječke luke i izgradnje i rekonstrukcije prilaznih prometnica u sklopu projekta Rijeka Gateway vrijednih 260 milijuna dolara, u završnoj su fazi.</p>
<p>Ugovor o kreditu Svjetske banke za obnovu i razvoj planira se potpisati u lipnju, a sredstva bi se počela koristiti u rujnu ove godine.</p>
<p>Očekuje se još i izdavanje jamstva hrvatske Vlade, rekao je u petak Michel Audige iz Odjela Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, koji je pojasnio da nakon završetka pripreme projekta njega treba još odobriti Vlada i prihvatiti vodstvo Svjetske banke.</p>
<p>Prvi radovi bi, kako je rekao ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača, trebali početi u rujnu ove godine, a cijeli projekt će se realizirati u roku od šest godina. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je da državno jamstvo za financiranje ovog projekta nije upitno.</p>
<p>Kredit će se, inače, otplaćivati 15 godina, uz poček od pet godina, a zajmoprimac će moći izabrati valutu i fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu kredita. </p>
<p>Audige je objašnjavajući prednosti Rijeke u odnosu na slovenske i talijanske luke. rekao da je Rijeka strateška hrvatska luka, čija će modernizacija pridonijeti bržem i većem protoku roba, te da je riječ o jednom od važnijih europskih prometnih pravaca.
Na pitanje može li eventualna promjena političke strukture utjecati na realizaciju projekta, predstavnik Svjetske banke i koordinator Projekta Vladimir Skendrović je odgovorio da rezultati izbora neće utjecati jer je riječ o dugoročnom ulaganju.</p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Potaknute američkim, i europske burze bilježe dobitke</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 14. ožujka</p>
<p> - Na europskim burzama u petak je nastavljen oporavak cijena dionica, predvođen osiguravateljskim tvrtkama i bankama.</p>
<p>Do podneva je tako londonski Ftse indeks porastao 1,7 posto, na 3.544 boda. Frankfurtski DAX ojačao je 1,3 posto, dosegnuvši 2.384 boda.</p>
<p> Nakon snažnog oporavka američkih burzovnih indeksa, i europski ulagači su nastavili kupovati dionice čija je cijena nakon snažnih korekcija sada prilično povoljna. Rast cijena je predvodio sektor osiguravatelja, tehnoloških, telekom, medijskih i bankarskih dionica, čije su cijene u prosjeku porasle oko tri posto. </p>
<p> »Svjedoci smo velikih kupovina francuskih i njemačkih ulagača, i to posebno dionica osiguravatelja, te pokrivanja otvorenih pozicija u hedge fondovima«, kazao je jedan trgovac u Londonu . »Obujam trgovanja raste, sudionici vjeruju da će rat uskoro izbiti, čime će dio neizvjesnosti biti uklonjen«.</p>
<p> Rast cijena dionica, započet jučer, treba promatrati u kontekstu najdužeg trenda pada cijena od Drugog svjetskog rata, kažu stratezi. Od ožujka 2000., kada su tržišta dionica bila na vrhuncu, pa do danas izbrisano je nekih 5.300 milijardi eura tržišne kapitalizacije 600 najvećih europskih kompanija čije su dionice izlistane na burzama, objavila je Bank of America. Nedavni pokazatelji govore da su potrošači i poduzetnici počeli zauzdavati potrošnju zbog izgleda za izbijanjem rata. Ako će rat biti kratak tada bi njihova potrošnja ponovno mogla početi rasti, potičući i tržišta dionica«, smatra Robert Kerr, strateg pri Bank of America Securities. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je skočio 1,7 posto, na 8.002 boda. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Odbačen HSLS-ov prijedlog o poništenju ratifikacije Ugovora o Krškom</p>
<p>Sabor većinom glasova usvojio HSS-ove zaključke kojima ne prihvaća nikakve obveze skladištenja radioaktivnog otpada/ Vlada treba odmah zatražiti od Slovenije cjelovito i dosljedno provođenje Ugovora i naknadu štete zbog neisporuke struje, i to u roku 60 dana/ Inače slijedi arbitražni postupak</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Hrvatski je sabor u petak popodne sa 71 glasom za, 41 protiv i tri suzdržana odbacio HSLS-ov prijedlog zakona o povlačenju ratifikacije hrvatsko-slovenskog Ugovora o nuklearci Krško. U pojedinačnom su se glasovanju zastupnici vladajuće koalicije, osim suzdržanih Marijane Petir (HSS), Zlatka Kramarića (LS) te Damira Kajina (IDS), izjasnili protiv poništenja ratifikacije. Oporba je glasovala za. </p>
<p>Sabor je, nakon toga, većinom glasova (69 za, 32 protiv i devet suzdržanih) usvojio HSS-ove zaključke kojima ne prihvaća nikakve obveze u provedbi Ugovora koje bi proizlazile iz članka 3. slovenskog zakona o ratifikaciji vezane uz skladištenje radioaktivnog otpada. Sabor je zaključcima obvezao hrvatsku vladu da od Slovenije odmah zatraži cjelovito i dosljedno provođenje Ugovora te naknadu štete nastale zbog neisporuke struje od 30. lipnja 2002, u roku 60 dana. U slučaju da se to ne provede, Sabor obvezuje Vladu da u roku 60 dana pokrene arbitražni postupak zbog zaštite hrvatskih interesa. </p>
<p>Izjašnjavanju zastupnika prethodila je dvosatna žestoka rasprava u kojoj je vladajuća koalicija branila Vladin stav prema kojemu se Ugovorom jača pozicija Hrvatske u mogućim sporovima, a oporba je inzistirala na poništenju ratifikacije. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U Hrvatskoj lani otkriveno šest »modernih« robinja</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - Prema podacima Ujedinjenih naroda oko četiri milijuna ljudi godišnje postaje žrtvama trgovine ljudima završavajući kao tzv. moderno roblje. Većina od njih su žene i djevojčice mlađe od 18 godina, a žrtve svojim izrabljivačima ostvare godišnju dobit od nekoliko milijardi dolara.</p>
<p> U Hrvatskoj je lani otkriveno šest žena žrtava trgovine ljudima, a na području cijele Europe kroz program pomoći žrtava prošlo je oko šest tisuća osoba od čega 1300 s područja jugoistočne Europe. </p>
<p>To su samo neki od zastrašujućih podataka što su ih, predstavljajući rezultate ankete o poznavanju problematike trgovine ljudima među učenicima iz šesnaest osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije, iznijeli u petak, u Splitu, članovi nevladine Organizacije za integritet i prosperitet OIP.</p>
<p> Anketa je provedena na uzorku od 2052 ispitanika, a cilj je bio sakupiti saznanja o njihovoj informiranosti o tom problemu, stavu prema žrtvama, te spremnosti na volonterski rad. Polovina ispitanika smatra da su spolovi u Hrvatskoj ravnopravni, oko 43 posto ih zna što znači trgovina ljudima, a 72 posto ih smatra da su državne institucije mjerodnavne za pružanje pomoći žrtvama, ali i da se na tome nedovoljno radi.</p>
<p> Deset posto anketiranih školaraca izjavilo je da poznaju osobe za koje smatraju da su bile žrtve trgovine ljudima. Na novinarsko pitanje je li taj prilično šokantan podatak točan, članovi OIP-a odgovorili su da su podaci vrlo mjerodavni, te da očito mladi znaju više od odraslih. U OIP-u ističu kako je anketa ukazala na potrebu žurne akcije radi upozorenja mladima da se borbom protiv trgovine ljudima borimo protiv dobro organiziranih kriminalaca. </p>
<p>Sandra Jovanović, članica OIP-a, upozorila je da se žrtve trgovine ljudima, osim iz država jugoistočne Europe, najčešće regrutiraju iz zemalja bivšeg SSSR-a, a najveći broj djevojaka transportira se u Njemačku i Nizozemsku gdje se seksualno ekspolatiraju.</p>
<p> »U mračni lanac organiziranog kriminala djevojke najčešće upadaju putem privlačnih oglasa u kojima se nudi visoka plaća i atraktivno radno mjesto. Upravo takvi oglasi mjerodavnima mogu poslužiti u traganju za onima koji su aktivno uključeni u proces trgovine ljudima« - kazala je Sandra Jovanović.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>B.a.B.e traže prekid HRT-ove suradnje sa Cmrkom</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Grupa za ženska ljudska prava- B.a.B.e. zahtijeva od direktora HRT-a i glavne urednice HTV-a trenutačni prekid suradnje sa Sinišom Cmrkom, osobom koja je »pred djecom izvršila nasilje nad kolegicom«.»Od Ministarstva prosvjete i športa zahtijevamo da zabrani sudjelovanje učenika u emisiji 'Turbo Limach Show'«, navodi se u priopćenju koje je potpisala Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. </p>
<p>Udruga smatra da čelništvo HRT-a nije reagiralo na nasilje, te da je poslije omogućilo nasilniku da sebe promovira kao žrtvu u emisiji »Nedjeljom u 2«. »Ne želimo niti ćemo dopustiti da javna televizija, i to na naš račun, skupo plaćenim emisijama promovira nasilje«, zaključuje se u priopćenju. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>U posljednjoj godini mandata Vlada neće odustati od reformi, kaže Linić</p>
<p>Teroristički čin u Srbiji negativno će utjecati i na gospodarstvo. To je ono što bi nas u državi moglo ujediniti s obzirom na teško stanje u susjednim zemljama s kojima smo aktivirali gospodarsku suradnju, rekao je Linić</p>
<p>SPLIT, 14. ožujka</p>
<p> - »U posljednjoj godini mandata, iako to možda nije politički mudro, Vlada neće odustati od reformi, a imamo i kontrolora - MMF. To znači da gospodarstvenici imaju našu potporu i da nećemo odustati od investicija«, izjavio je u petak u Splitu potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>»Predajom kandidature Europskoj uniji ostale su nam svega tri godine tranzicijskog razdoblja. Pregovori s Unijom neće biti laki, jer nas se promatra kao zemlju uspješniju od nekih u prvom krugu. Znači da svi gospodarski subjekti moraju postati konkurentniji, a neće biti više nikakvih subvencija ni izravnih pomoći«, poručio je Linić na susretu s gospodarstvenicima i na SDP-ovoj konferenciji za novinare. </p>
<p> Prema njegovim riječima, u iduće tri godine država će pomoći izvozu i turizmu kako bi ojačali budući da će se tako bitno promijeniti naša devizna bilanca, a slijedi najveća bitka »s našim mentalitetom« i administrativnim barijerama.Govoreći o problemima Brodosplita i splitske Željezare, Linić je istaknuo kako njih trebaju riješiti uprave, rekavši da dodatnih ulaganja - nema.</p>
<p>Zaustavili smo raspad monetarnog sustava, a razinu nezaposlenosti sveli na onu iz veljače 2000. godine. Sada treba vidjeti kako ćemo ostvariti veći izvoz i smanjiti debalans vanjskotrgovinske razmjene i zaduženost«, rekao je potpredsjednik Vlade koji ove godine očekuje 19 milijardi kuna ulaganja u trgovačka društva kojima je država većinski vlasnik. </p>
<p>Linić smatra da je stabilnost regije također važna za uspjehe u gospodarstvu.</p>
<p>No, teroristički čin u Srbiji udarac je i za gospodarstvo. To je ono što bi nas u državi moglo ujediniti s obzirom na tešku situaciju u susjednim državama s kojima smo aktivirali gospodarsku suradnju, naglasio je potpredsjednik Vlade.</p>
<p>Vidi stranicu 9</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Državno odvjetništvo i policija zapečatili četiri Kurjakova ureda na Svetom Duhu </p>
<p>Zatvorene su prostorije u Općoj bolnici »Sveti Duh« u kojima su računala s dokumentima prof. dr. Asima Kurjaka / Istraga pokrenuta zbog sumnje iznesene u medijima u proljeće prošle godine o navodno nepotrebnim operacijama pregrade maternice i manipulaciji jajnim stanicama / U svim hrvatskim bolnicama pod posebnim nadzorom rad na humanoj reprodukciji </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - »Afera Kurjak« dobila je ovih dana novi zamah. Prema informaciji potvrđenoj u Općoj bolnici »Sveti Duh« u Zagrebu, u četvrtak je Županijsko državno odvjetništvo u koordinaciji s MUP-om zapečatilo tri ureda prof. dr. Asima Kurjaka na Klinici za ginekologiju i porodiljstvo, te jednu prostoriju na Odjelu za humanu reprodukciju.</p>
<p> Zamjenik ravnatelja bolnice primarijus dr. Žarko Rašić rekao je u petak Vjesniku da su prostorije s Kurjakovim dokumentima zapečaćene u sklopu istražnih radnji Državnoga odvjetništva. Naime, istraga je pokrenuta nakon sumnji o navodno nepotrebnim operacijama septuma maternice i navodnim zloporabama jajnih stanica u umjetnim oplodnjama rađenim u Bolnici »Sveti Duh« i privatnim klinikama bivšeg predstojnika Klinike za ginekologiju dr. Kurjaka.</p>
<p> Predistražne radnje zatražene su i za slučaj smrti rodilje i njezina djeteta u toj zagrebačkoj bolnici potkraj siječnja prošle godine. U bolnici je bilo i istražno povjerenstvo Ministarstva zdravstva. </p>
<p>Ministarstvo je nakon napisa u novinama o spomenutim sumnjama još u proljeće prošle godine i kasnije, nakon prijava nekih pacijentica, osnovalo povjerenstvo i zatražilo da Odvjetništvo preuzme slučaj. </p>
<p>Primarijus Rašić rekao je da pečaćenje tih prostorija nije poremetilo rad ginekološkog odjela, da nije zatvorena niti jedna ambulanta, te da rade svi uređaji za ultrazvuk (što je inače specijalnost prof. Kurjaka). Dodao je da treba razdvojiti bolnicu od »slučaja Kurjak«, jer je riječ o istrazi protiv tog liječnika, a ne bolnice. »Državno odvjetništvo i povjerenstvo«, naglasio je, »rade svoj posao i bolnica na to nema nikakav utjecaj«.</p>
<p>Profesor dr. Asim Kurjak, kojeg smo nakratko uspjeli dobiti telefonom u petak, odbio je išta komentirati. Inače, redovni je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pročelnik Katedre za ginekologiju. </p>
<p>Kako je izjavio dr. Rašić, status prof. Kurjaka u bolnici neriješen je kao što je slučaj i s drugim profesorima na fakultetu koji imaju radno mjesto i na klinici. </p>
<p>Prošlog proljeća prof. Kurjak odstupio je s mjesta predstojnika Klinike za ginekologiju Bolnice Sveti Duh zbog istrage o smrti rodilje Dragice Ivankić. No, potkraj godine zatražio je da ga se vrati na to mjesto nakon što je Časni sud Hrvatske liječničke komore odbacio optužbe o njegovoj odgovornosti za taj slučaj.</p>
<p> Nakon provedenog natječaja, na mjesto pročelnika Klinike izabran je dotadašnji obnašatelj dužnosti dr. Antun Klobučar, koji je izjavio Vjesniku da je prof. Kurjak u Bolnici »Sveti Duh« voditelj ultrazvučne djelatnosti.</p>
<p>Dr. Klobučar je potvrdio da je nakon otvaranja istrage i zabrane Ministarstva zdravstva o donaciji jajnih stanica dok se ne donesu zakoni, posao u bolnici na humanoj reprodukciji pod posebnim nadzorom. Dio tog posla vodi dr. Sanja Kupešić, suradnica prof. Kurjaka. </p>
<p>Pročelnik Klinike dr. Klobučar ističe da je pod nadzorom humana reprodukcija u svim hrvatskim bolnicama koje se time bave.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Potvrđeno da se vodi istraga </p>
<p>Nakon pečaćenja prostorija, zagrebačko je državno odvjetništvo potvrdilo u petak da se vodi istraga protiv dr. Asima Kurjaka, te da su izolacija prostorija i druge aktivnosti poduzete na temelju naloga istražnoga suca. </p>
<p> »Riječ je o pretkaznenom postupku u kojemu utvrđujemo činjenice i prikupljamo informacije na temelju kojih ćemo donijeti konačnu odluku«, izjavio je Hini zagrebački županijski državni odvjetnik Krunoslav Canjuga.</p>
<p> Vjesniku je potvrđeno da su prostorije zapečaćene zato da bi se od bilo čijeg utjecaja zaštitila medicinska dokumentacija, pohranjena u računalima. Njezinom pretragom, u sklopu istrage koju vodi Državno odvjetništvo, trebalo bi se utvrditi opravdanost sumnji da je nekoliko operacija nad pacijenticama provedeno suprotno stanju njihove bolesti, te da je bilo nezakonite manipulacije jajnim stanicama. </p>
<p> Nakon provjere svih prikupljenih informacija tužiteljstvo će odlučiti hoće li zatražiti sudsku istragu ili odustati od kaznenog progona. </p>
<p>V. Rajić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Konzultacije SAD s Hrvatskom i više drugih zemalja o Iraku </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Banski su dvori u petak popodne službeno opovrgnuli sve proizvoljne tvrdnje o konkretnim zahtjevima SAD-a koje su se pojavile u dijelu javnosti, vezano uz iračku krizu. U priopćenju Vlada ističe da su u tijeku konzultacije SAD-a s nizom zemalja pa tako i s Hrvatskom o mogućem razvoju događaja u vezi s Irakom i zauzimanja stavova u Vijeću sigurnosti. </p>
<p>Naglašava se da Vlada na temelju dogovora s partnerom ne može iznositi detalje tih konzultacija u javnost. </p>
<p>Naime, diplomatskim i političkim kuloarima u četvrtak se proširila vijest da su Sjedinjene Države zatražile od hrvatske vlade pojašnjenje stavova vezanih uz iračku krizu. Čula se i informacija kako je od Hrvatske navodno zatraženo da pripremi svoje luke i stavi ih na raspolaganje savezničkoj vojsci, te da se kontrolira promet prema BiH, a zatražena je i suradnja tajnih službi. </p>
<p> Uz demanti takvih informacija, u priopćenju se ističe da Vlada ne odstupa od svojih poznatih stavova o iračkoj krizi i odluke od 26. veljače. Dodaje se i da Hrvatska čvrsto ustraje na borbi protiv terorizma i oružja za masovno uništenje. U priopćenju iz Banskih dvora navodi se da se Hrvatska zauzima za potpunu provedbu stavova Vijeća sigurnosti o Iraku i spremna je podržati mjere i akcije dogovorene u Ujedinjenim narodima i Vijeću sigurnosti.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Račan u utorak i srijedu u radnom posjetu Velikoj Britaniji </p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka </p>
<p> - Premijer Ivica Račan boravit će na čelu hrvatskog izaslanstva u utorak i srijedu u dvodnevnom radnom posjetu Velikoj Britaniji, gdje će održati niz bilateralnih susreta. Kako je u petak priopćeno iz Vlade, u izaslanstvu će biti Tonino Picula, ministar vanjskih poslova i Neven Mimica, ministar za europske integracije.</p>
<p> Račan bi se tijekom dvodnevnog posjeta Londonu trebao sastati s britanskim premijerom Tonyjem Blairom te s predsjedavajućim Donjeg doma britanskoga parlamenta Robinom Cookom. Program posjeta predviđa i susret s ministrom obrane Velike Britanije Geoffom Hoonom te s ministrom za Europu pri britanskom ministarstvu vanjskih poslova Dennisom MacShaneom. </p>
<p>Račan bi također trebao održati predavanje na Kraljevskom institutu za međunarodne odnose s temom »Hrvatska na putu u Europsku uniju«. </p>
<p>D. Z. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomčić u ponedjeljak na sastanku Kvadrilaterale u Portorožu</p>
<p>ZAGREB, 14. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić sudjelovat će u ponedjeljak na sastanku predsjednika parlamenata Kvadrilaterale u Portorožu, priopćio je u petak Sabor. Sastanak će se održati u portoroškom hotelu »Emona«, a uz Tomčića, sudjelovat će i predsjednici Nacionalne skupštine Republike Mađarske, Zastupničkog doma Republike Italije i Državnoga zbora Republike Slovenije. Teme sastanka bit će uloga tih parlamenata u sklopu euroatlantskih integracija, te u borbi protiv organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Radnici Željezare dobit će plaće u ponedjeljak </p>
<p>SISAK, 14. ožujka</p>
<p> - Minimalne plaće za siječanj i veljaču radnicima sisačke Željezare bit će isplaćeni u ponedjeljak, a obračunski listići počet će se dijeliti taj dan u 9 sati. U petak popodne to su izjavili predstavnici Koordinacije Sindikata za opstojnost Željezare Ivica Kenda i Mato Somić.</p>
<p> Kako su objasnili, plaće nisu isplaćene u petak zbog nepravodobne transakcije između centrale Fine u Zagrebu prema poslovnim bankama - Privrednoj banci Zagreb i Novoj banci. Kratkoročnu pozajmicu od 10 milijuna kuna, koliko je potrebno za isplatu dviju minimalnih plaća osigurala je Ina, a novac je u petak uplaćen na žiroračun Željezare Sisak d.d. u Fini. </p>
<p>U Koordinaciji su ogorčeni zato što 1700 radnika Željezare i 250 Remonta Capraga u petak nisu dobili minimalne plaće. Kenda i Somić izjavili su kako je »sramotno da sindikati moraju utjerivati plaće«.</p>
<p>Najavili su i prosvjede ako se u ponedjeljak do 10 sati radnicima ne isplate minimalci. </p>
<p>M. G. i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>U pritvoru devetorica mještana Borova Sela osumnjičena za ratni zločin </p>
<p>VUKOVAR, 14. ožujka</p>
<p> - Devetorici mještana Borova Sela, uhićenih u četvrtak ujutro zbog sumnje da su 1991. počinili ratni zločin, istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru Nikola Bešenski u petak je odredio dvodnevni pritvor. </p>
<p> Do isteka tog roka Županijsko državno odvjetništvo trebalo bi podnijeti istražni zahtjev, a nakon toga odlučit će se hoće li osumnjičenici biti zadržani u pritvoru ili pušteni da se u daljnjem postupku brane sa slobode. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, devetorica uhićenih muškaraca srpske su nacionalnosti u dobi od 30 do 48 godina. Jedan od njih radio je do uhićenja u policijskoj postaji u Iloku. Naime, tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, na temelju Erdutskog sporazuma, naslijeđen je od »krajinske policije«. Odlukom načelnika Policijske uprave vukovarsko-srijemske Marijana Tomurada, sada je udaljen iz službe. </p>
<p>Uhićenike se sumnjiči da su od 1. kolovoza do 13. rujna 1991. godine kao pripadnici policije »SAO Krajine« u Borovu Selu počinili ratni zločin. Sumnja se da su u Borovu Selu u zgradi kina napravili logor. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030315].
|
