NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030810].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 179571 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.08.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Iako je mnogo požara, nacionalna sigurnost nije ugrožena </p>
<p>TROGIR, 9. kolovoza</p>
<p> – Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin ovih je dana na godišnjem odmoru u svom rodnom Trogiru, u kojem, kako kaže, tijekom posljednjih nekoliko godina ne provodi onoliko vremena koliko bi htio. I na odmoru, međutim, Lučin prati događanja vezana uz rad policije, što se proteklih tjedana ponajviše odnosilo na brojne požare, poteškoće u prometu u špici turističke sezone, ali i na neke slučajeve koji upućuju na gospodarski kriminal, pri čemu policija vodi istražne postupke. </p>
<p> • Što možete zaključiti na temelju rezultata dosadašnjih istraga o uzrocima požara?</p>
<p>– Izjave da su požari rezultat subverzivnih ili neprijateljskih djelatnosti smatram običnim glupostima. Takva retorika podsjeća me na vremena od prije 1990. godine. Ako ste odgovoran čovjek koji savjesno radi svoj posao i dajete takvu izjavu, onda iza nje morate stajati. Svi pokazatelji upućuju, naime, na zaključak da nije riječ ni o kakvom sustavnom, organiziranom, a pogotovo ne subverzivnom ili protuhrvatskom djelovanju. Negdje sam pročitao da je netko izjavio kako će se podmetanjima požara baviti i tajne službe. Iako je požara bilo mnogo, mislim da nije ugrožena nacionalna sigurnost. Požari koji su izbijali posljednjih dana čak i nemaju veze s ljudskim faktorom, jer je njihov uzrok, primjerice, pucanje dalekovoda. A ako su požare i prouzročili ljudi, nisu to učinili namjerno. Ovaj zadnji požar kod Grobnika, na primjer, izazvao je roštilj. Čest uzrok je i paljenje korova. Međutim, o uzrocima požara detaljno i sustavno govorit ćemo nakon turističke sezone, nakon što vatrogasni inspektori obave svoj posao.</p>
<p> • Dakle, definitivno odbacujete teoriju da netko namjerno pali Hrvatsku?</p>
<p>– Ma tko pali Hrvatsku! Tko onda pali Portugal, Italiju, Španjolsku, Francusku, Rusiju… U cijeloj Europi vlada velika suša i svatko tko nešto zna o požarima i o Dalmaciji nikad neće izjaviti da netko namjerno postavlja vatru. Možemo možda raspravljati o tome kako smo se pripremili za sezonu požara i koliko smo osposobljeni za borbu protiv vatre. </p>
<p> • Jeste li Vi zadovoljni poslom obavljenim pri gašenju požara, s obzirom na to da i na račun toga ima dosta kritika?</p>
<p>– Ma kakve kritike? Recite mi tko to kritizira?</p>
<p> • Premijer Račan kazao je, na primjer, da nije bilo dovoljno koordinacije između svih onih koji su sudjelovali u gašenju, a predsjednik Sabora Tomčić istakao je kao poseban problem nedovoljnu tehničku opremljenost gasitelja.</p>
<p>– Premijerova se izjava odnosila konkretno na otok Brač, gdje postoji sedam jedinica lokalne samouprave koje se međusobno nisu iskoordinirale. Na Hvaru se desilo da je gorjela jedna općina, čijeg načelnika nije bilo u mjestu dva dana. To jesu problemi, ali ne može se generalizirati. Točno je da nam treba bolja oprema za gašenje i da treba izdvojiti više novca. Zakon koji predviđa bolja rješenja za borbu protiv požara već duže vrijeme stoji u Saboru. Tim je zakonom određeno osnivanje Protupožarne uprave, što znači da bi svi subjekti, uključeni u obranu od požara, bili pod jednom kapom i to bi najviše pridonijelo boljoj koordinaciji. Pritom mislim da je jako dobro što je Ministarstvo financija odredilo nove kriterije za financiranje vatrogastva. </p>
<p> • Zašto taj zakon stoji u Saboru?</p>
<p>– To nemojte pitati mene nego one koji sjede u Saboru.</p>
<p> • Jeste li zadovoljni funkcioniranjem policije u turističkoj sezoni, posebice u prometu?</p>
<p>– Sve funkcionira izvrsno. Usprkos velikom broju turista i vozila, bilo je gužvi, ali ne i velikih zastoja. Moramo se pomiriti s činjenicom da će gužvi na cestama biti i onda kad cijela Hrvatska bude pokrivena mrežom autocesta. Ne možemo biti zadovoljni činjenicom da ovoga ljeta na cestama ima dosta poginulih, što očito dokazuje da su vozači nervozni. Policija pritom daje sve od sebe i vjerujem da će se, kad ceste budu bolje, događati i manje nesreća i da će na hrvatskim cestama biti i manje poginulih. </p>
<p> • Bilo je slučajeva da se prilikom nesreće predugo čekalo na dolazak policije.</p>
<p>– Veoma sam zadovoljan brzinom kojom na mjesto nesreće dolazi policija, ali nisam zadovoljan brzinom kojom dolaze istražni suci.</p>
<p> • Što treba učiniti da se to poboljša? </p>
<p>– Promijeniti zakon, tako da policijski zapisnik vrijedi kao dokaz na sudu, pa na mjesto nesreće ne bi morao dolaziti i istražni sudac. To je već jedna složenija priča koja se veže s izmjenom Zakona o kaznenom postupku, što se ne odnosi samo na promet, već općenito na ulogu policije u prekršajnom i kaznenom postupku.</p>
<p> • Je li točno da je svojom intervencijom policija spriječila ilegalnu prodaju hotela na Visu kontroverznom poduzetniku Vinku Sindičiću i imate li kakvih saznanja o tijeku tog istražnog postupka?</p>
<p>– Ne želim komentirati istrage koje su još uvijek u tijeku. Mogu samo reći da je policija u cijelom tom slučaju odigrala ključnu ulogu u sprečavanju prodaje hotela. Međutim, nije važno samo dobro provesti istragu nego i sankcionirati počinitelje kaznenih djela. </p>
<p> • Kako bi trebalo kazniti one koji su nenamjerno prouzročili požar?</p>
<p>– Ako nema svijesti i ako ne pomažu apeli, onda treba voditi efikasniju kaznenu politiku. Dakako da treba drugačije sankcionirati one koji su nenamjerno uzrokovali požar i one koji su ga namjerno podmetnuli. Dakle, kaznu zaslužuju i oni koji pale roštilj u šumi po najvećoj suši. No, to je pitanje kojim se više treba pozabaviti pravosuđe, a ne toliko policija. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Do kraja godine stižu dadilje s licencom za 2500 kuna mjesečno</p>
<p>Prvi izračuni troškova rada dadilje pokazali su da bi cijena čuvanja djeteta za jedan sat mogla iznositi između 10 i 12 kuna. To pak znači da bi u slučaju djeteta kojeg dadilja čuva šest dana tjedno, do deset sati dnevno, roditelji mjesečno trebali izdvojiti oko 2400 kuna. No, kako u to nisu uključeni i troškovi prehrane, cijena čuvanja ipak bi bila i nešto viša – trebalo bi, dakle, računati na još 150-200 kuna</p>
<p>U rujnu će započeti edukacija prvih 30 osoba koje su prošle na testiranju za pilot projekt edukacije dadilja, koji se odvija u Zagrebu. To znači da bismo u listopadu, odnosno najkasnije do kraja godine mogli imati i prve educirane dadilje na tržištu, najavila je u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik Deana Bouillet, pomoćnica ravnateljice Državnog zavoda za zaštitu materinstva, obitelji i mladeži.</p>
<p> Među 30 kandidata nema nijednog muškarca, jer je nekolicina onih koji su se prijavili za testiranje odustala već na prvom koraku. Od 340 prijava za školu za dadilje, koliko ih je stiglo nakon javnog natječaja, Zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži izdvojio je 240 onih koje su odgovarale osnovnim uvjetima (podsjetimo, jedan od njih bila je i visoka stručna sprema za zanimanja koja daju osnovu za odgoj i obrazovanje djece).</p>
<p> Ti su kandidati u svibnju prošli postupak testiranja ličnosti, koji su proveli stručnjaci s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Od 70 kandidata koji su prošli tu stepenicu, stručnjaci s Fakulteta i predstavnici Zavoda u razgovoru s kandidatima među njima su odabrali 30 osoba koje će u rujnu sjesti u »školske klupe«. Edukaciju provodi Učiteljska škola s kojom je Zavod o tome sklopio poseban ugovor, a s cijelim se postupkom kasni u odnosu na ranije planirane rokove dijelom i zbog toga što se čekalo na verifikaciju nastavnog programa.</p>
<p> Program je zamišljen kao izoštravanje vještina koje kandidati već posjeduju zahvaljujući svom obrazovanju, a veliki dio provodit će se kroz vježbe, odnosno u vrtićima. Kandidati će, između ostaloga, slušati predavanja o saznanjima o ranom razvoju djeteta, važnosti igre u ranoj dobi, ali i o osnovama dijagnosticiranja zdravstvenih problema te o komunikaciji s roditeljima. Nakon što završi edukacija, dadilje će dobiti licencu o dodatnoj stručnoj spremi, koja će roditeljima biti jamac da je riječ o osobama koje su prošle stroge provjere i usavršile znanje za odgoj i edukaciju beba i djece predškolske dobi.</p>
<p>»Od početka smo postavili vrlo visoke standarde jer nam je doista cilj da ovaj pilot-projekt uspije, odnosno da ljudi koje smo u okviru njega obrazovali budu vrlo kvalitetni. Roditeljima svakako nije svejedno kome povjeravaju dijete na čuvanje, a s obzirom da tim projektom želimo proširiti mrežu vrtića, te da se financira iz državnog proračuna, važno nam je da za to od početka stvaramo dobre pretpostavke«, ističe Bouillet.</p>
<p>Naime, osim što se predviđa da će dadilje same otvarati obrt, očekuje se da će moći raditi i u okviru vrtića, odnosno posebnih agencija koje će se osnivati radi podrške roditeljima. Agenciju bi, primjerice, mogle osnovati i same dadilje, ako se udruže, ili osoba koja će ih zaposliti i pritom biti posrednik između njih i Državnog zavoda za zaštitu obitelji i dadilja, odnosno između dadilja i roditelja. Slična bi mogla biti i uloga vrtića na područjima na kojima ne pokrivaju sve potrebe za smještajem djece predškolske dobi, ističe naša sugovornica te dodaje kako se Grad Bjelovar već javio s inicijativom za povezivanje dadilja s vrtićima.</p>
<p>Prvi izračuni troškova rada dadilje pokazali su da bi cijena čuvanja djeteta za jedan sat mogla iznositi između 10 i 12 kuna. To znači da bi u slučaju djeteta koje dadilja čuva šest dana tjedno do deset sati dnevno, roditelji mjesečno trebali izdvojiti oko 2400 kuna. No, kako u to nisu uključeni i troškovi prehrane djeteta, cijena čuvanja djeteta ipak bi bila viša, pa treba računati na dodatnih dvjestotinjak kuna. </p>
<p>O tome, pak, kako će prehrana biti riješena, obzirom da u Nacrtu pravilnika kojim se definira rad dadilja, a o kojem bi Vlada trebala raspravljati na jesen, nije predviđeno da one kuhaju za djecu, Deana Bouillet kaže: »Postoje dva moguća rješenja: ili da roditelji o prehrani djeteta brinu sami tako što će im svako jutro pripremiti lunch paket, ili da se po ugovoru dadilje i obližnjeg vrtića hrana iz tog vrtića dovozi u njen dom, odnosno u prostor u kojem čuva djecu«.</p>
<p>Kako bi cijena čuvanja djeteta u tom slučaju ipak bila viša od one koja u ovom trenutku vrijedi na tržištu (u oglasnicima se za čuvanje djeteta traži od 1500 do 2000 kuna mjesečno), u Državnom zavodu se nadaju kako će s vremenom zaživjeti i ideja o tome da gradovi sufinanciraju troškove čuvanja djeteta kod dadilje. Podsjetimo, gradovi to čine za djecu koja su smještena u vrtićima, pa bi takva odluka značila izjednačavanje djece, no u ovom je trenu teško reći hoće li ta ideja imati odjeka na terenu. To, naime, podrazumijeva i povećanje rashoda u gradskim budžetima.</p>
<p> Dadilje koje planiraju otvoriti obrt mogle bi ostvariti pravo na povoljniji kredit preko Ministarstva za obrt i malo poduzetništvo, a za čitav su projekt zainteresirani i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, pa će vjerojatno postojati i mogućnost za sufinanciranje samozapošljavanja, kaže pomoćnica ravnateljice Zavoda Bouillet. To znači da osobe koje se odluče na otvaranje obrta ne bi trebale imati problema u slučaju da su im potrebna sredstva za prilagodbu prostora u kojem će čuvati dijete, ako žele nabaviti nove igračke i slično. </p>
<p>Inače, Nacrtom pravilnika o radu dadilja o kojem bi na jesen trebala odlučivati Vlada, predviđeno je da dadilja u svom stanu mora imati najmanje jednu ili dvije prostorije u kojima će obavljati tu djelatnost, te da može primiti najviše petoro djece. U tu »kvotu« su, međutim, uključena i njena vlastita djeca ako su predškolske dobi, pa će dadilja s dvoje vlastite djece na čuvanje moći primiti samo još troje mališana. Pritom u jednoj grupi može biti najviše dvoje djece dojenačke dobi.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prioritetan je zadatak ispunjavanje upitnika Europske komisije</p>
<p>Do 8. kolovoza, doznaje se u Banskim dvorima, 15 Vladinih radnih tijela koja su raspoređena po resornim ministarstvima, odgovorila su na pitanja Europske komisije prije roka, dok će se na ostatak odgovoriti u zadanim rokovima. Vlada je utvrdila da konačan prijedlog objedinjenog odgovora Vladi treba biti dostavljen do 26. rujna</p>
<p>Usprkos godišnjim odmorima koje koristi većina visokih državnih dužnosnika, u državnoj se upravi užurbano radi, prvenstveno na ispunjavanju upitnika Europske komisije. Do 8. kolovoza, doznaje se u Banskim dvorima, 15 Vladinih radnih tijela koja su raspoređena po resornim ministarstvima, odgovorila su na pitanja Europske komisije prije roka, dok će se na ostatak odgovoriti u zadanim rokovima. Vlada je utvrdila da konačan prijedlog objedinjenog odgovora Vladi treba biti dostavljen do 26. rujna. </p>
<p>Izradu odgovora koordinira Ministarstvo europskih integracija koje Banskim dvorima podnosi tjedno izvješće koje se zaključuje svakog petka. Plan je cijeli posao oko odgovora na pitanja Europske komisije završiti do 10. listopada 2003., kada će biti utvrđen njihov konačan tekst, koji će nakon toga biti poslan u Bruxelles. No, ministarstva trebaju sve poslove dovršiti do 22. kolovoza, nakon čega će uslijediti provjera odgovora, odnosno njihova verifikacija u Vladi i eventualni ispravci, kako bi sve bilo spremno na vrijeme. </p>
<p>Još je sredinom srpnja u Vladi utvrđen plan rada na pitanjima Europske komisije, kada su po poglavljima određeni nositelji i rok do kojega na pitanja treba biti odgovoreno. Rokovi ovise o težini pitanja te su različiti, od dva do pet tjedana. O najvažnijem, političkom dijelu pitanja, brine se Ministarstvo vanjskih poslova. </p>
<p>Do sada su na 2600 pitanja Europske komisije, kojih je zapravo s potpitanjima 4560, odgovorila tri ministarstva – pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, prometa i veza, te poljoprivrede i šumarstva. Prema posljednjim podacima, odgovoreno je na ukupno 55,8 posto pitanja. U Banskim se dvorima ističe da usprkos godišnjim odmorima nema problema ni kašnjenja, te da državna uprava radi na tim poslovima držeći se zadanih rokova.</p>
<p>Recimo, Ministarstvo poljoprivrede dostavilo je odgovore na oko 800 pitanja krajem prošloga mjeseca. To ministarstvo bilo je nositelj odgovora iz poglavlja »Poljoprivreda« i »Ribarstvo«, a s drugim je tijelima sudjelovalo u izradi odgovora u poglavljima »Slobodno kretanje roba«, »Industrijska politika«, »Zaštita okoliša« te »Financijska kontrola«. Objedinjeni odgovori, bez priloga, čine dokument od 500 stranica.</p>
<p>Među prvim ministarstvima, odgovore je poslalo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, čak tri tjedna prije roka. To je ministarstvo odgovaralo na pitanja o osnovnim trendovima u sektoru prometa, o prometnoj infrastrukturi u Hrvatskoj, te o strukturi tržišta za cestovni, pomorski, željeznički i zračni promet. Također su i svim ostalim tijelima državne uprave dostavljeni podaci koji su u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i veza, za ispunjavanje onih dijelova upitnika posredno vezanih uz promet. Riječ je o slobodnom kretanju roba, slobodi kretanja kapitala, konkurenciji, zaštiti okoliša, međunarodnim pitanjima vezanima uz promet, ribarstvo, itd. </p>
<p>Odgovore na pitanja dostavio je i Ured za suradnju s Haaškim sudom, a oni su uklopljeni u odgovore što ih je poslalo Ministarstvo pravosuđa koje je odgovorilo na oko 300-tinjak pitanja. Uskoro se u Banskim dvorima očekuju odgovori i iz ostalih ministarstava. U MUP-u se, primjerice, intenzivno radi na odgovorima na oko 200-tinjak pitanja iz njihovog područja, koja se uglavnom odnose na stavove o useljeničkoj politici, na problem organiziranog kriminala, trgovinu drogom, te pitanja azila. </p>
<p>No, osim odgovora na pitanja Europske komisije, u ministarstvima se pripremaju i zakonski prijedlozi najavljeni za jesen. Tako Ministarstvo kulture priprema konačan Prijedlog Zakona o medijima, koji bi se pred Vladom trebao naći odmah nakon godišnjih odmora, što znači u drugoj polovici kolovoza, dok bi Sabor o njemu raspravljao u rujnu. Radi se i na pripremi izmjena Zakona o stočarstvu, Zakona o gnojivima, Zakona o sjemenu, Zakonu o zaštiti bilja, na izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, Zakonu o elektroničkoj trgovini i sprječavanju sukoba interesa. Svi bi se ti zakonski prijedlozi već sljedećeg mjeseca trebali naći pred Vladom, a budući da je riječ o zakonima kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim, vrlo će brzo nakon Vlade o njima raspravljati i saborski zastupnici.</p>
<p> Saborske zastupnike, koji su uglavnom na odmoru, a Sabor je gotovo prazan, odmah po početku sjednice, nakon rješavanja zaostataka, očekuje treće čitanje Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je u hitnoj proceduri, Zakon o pošti, dopune Zakona o prijevozu opasnih tvari, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o otpadu, izmjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te izmijenjen Stečajni zakon.</p>
<p>Kad se analizira dinamika rada u Vladi i ministarstvima, jasno je da mnogi državni službenici, a i poneki dužnosnici nisu pretjerano uživali u godišnjim odmorima. U svakom ministarstvu, ako je ministar na godišnjem odmoru, osigurana je zamjena koja radi na tekućim poslovima koji zbog kratkih rokova EU ne smiju biti nikako zapostavljeni. Saborski zastupnici, pak, uživaju u (ne)zasluženom godišnjem odmoru, no i u Saboru su organizirana dežurstva.</p>
<p> Idila godišnjih odmora prestaje već polovicom ovog mjeseca, što će vrijediti i za saborske zastupnike koji će se morati početi pripremati za izvanredno zasjedanje Sabora, koje započinje 3. rujna. Sabor bi, prema planu, trebao od tada pa do raspuštanja uoči parlamentarnih izbora, raditi neprekidno. Redovno zasjedanje započinje 17. rujna i ta bi sjednica prema najavama, trebala trajati više od mjesec dana. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Istarski referendum - bumerang ili trambulin</p>
<p>Razračunavanje se rasplamsalo. Tek što je Odbor za referendum slavodobitno objavio da je prikupljeno dvostruko više potpisa od potrebnog, oglasio se Stevo Žufić tužbom kod Općinskog suda u Poreču protiv članova odbora Damira Radnića, Nenada Klapčića i Bruna Poropata, zbog neistina u referendumskoj kampanji, zatraživši od svakoga i odštetu od po 100.000 kuna</p>
<p>MIRKO UROŠEVIĆ</p>
<p>Nakon jednomjesečne akcije Odbora za referendum prikupljeno je više od 12.000 potpisa Istrana koji su time podržali inicijativu proisteklu iz Delbiancovog Istarskog demokratskog foruma – da se istarski birači izjasne o zatraženom poništenju odluke o naknadnoj prenamjeni zemljišta u priobalju kao i odluke o prihvaćanju Društvenog ugovora o osnivanju društva »Brijuni rivijera« u suvlasništvu Vlade RH i Istarske županije.</p>
<p> Slijedom te činjenice Skupština Istarske županije neće imati prevelikog izbora – pitanje je samo kada će se referendum tempirati. Procjenjujući efekte predizborne kampanje koju će u osmoj izbornoj jedinici zajedno voditi IDS i SDP, istarski župan Ivan Jakovčić najavio je održavanje referenduma istodobno s parlamentarnim izborima. To je obrazložio smanjenjem troškova i većim odazivom birača. No, u Županijskoj skupštini većinski IDS i njegov koalicijski partner županijski SDP, ne prihvaćaju da se na referendumu izjašnjava o pitanjima koja, kako tvrde, sadrže neistine i politička podmetanja. Štoviše, ne žele da se u referendumski paket uopće upliće projekt »Brijuni rivijera«. Referenduma će, dakle, biti, ali ne zna se precizno o čemu!</p>
<p>Da bi se mogao procjenjivati njegov ishod i politički poeni koji ovisno o ishodu slijede, nužan je mali osvrt na istarske političke predigre. Bespoštedni političko-stranački rat između IDS-a i IDF-a ispilio je svakojake inicijative i akcije, pa i ovu referendumsku. Prije godinu dana, naime, naoko je bezazleno predstavljena Deklaracija o istarskom zemljištu koja je zapravo poslužila kao platforma zahtjevu za referendum, s uporištem u članku 49. Statuta Istarske županije. U njemu stoji: »Donošenje, opozivanje ili djelomično opozivanje propisa iz samoupravnog djelokruga Istarske županije podvrgava se referendumu, ako to zatraži najmanje pet tisuća birača«.</p>
<p>Na poticaj IDF-a proljetos je formiran Odbor za referendum iza kojeg stoji aktualna koalicijska vlast u Puli, a podrške su kasnije uslijedile i s lijeve i s desne periferije. U referendumskom se žarištu našlo milijun četvornih metara priobalnog zemljišta na lokacijama Barbariga i Dragonera koje su austrijske tvrtke sa sjedištem u Istri kupile od Općine Vodnjan po prosječnoj cijeni od pet eura. Slijedi tvrdnja da je odluku o naknadnoj prenamjeni (odnosno urbanizaciji) donijela Županijska skupština ciljano, jer da je tadašnji župan radio u korist poduzeća kojima će ubrzo postati - direktor. Na taj način da je pričinjena milijunska šteta! </p>
<p>Budući da su istekom proljeća Vlada RH i Istarska županija prihvatile Društveni ugovor o osnivanju društva »Brijuni rivijera« i koje bi trebalo realizirati projekt razvoja elitnog turizma od Barbarige do rta Kamenjak (obuhvativši i dvije sporne lokacije), u referendumski paket uletjelo je tako i prvo poduzeće koje je Vlada formirala s regionalnom samoupravom. Tako je istodobno počeo neobičan konflikt unutar SDP-a: nacionalnoj i županijskoj središnjici ispriječila se pulska organizacija koju kao dio koalicije na vlasti predvodi Livio Bolković.</p>
<p>Predreferendumska akcija trajala je od 5. srpnja do 5. kolovoza i na šezdesetak listova nalazi se 12.129 potpisa. Potpisnike su uz tribine i medijsku kampanju neposredno animirali lecima na kojima uz ostalo piše kako je na enormnoj razlici u cijeni zemljišta zaradila privatna tvrtka kojom upravlja svojedobni župan, a sadašnji predsjednik Županijske skupštine Stevo Žufić. Gubitnici su, pak, proračuni istarskih gradova i općina, Istarska županija, RH i svaki hrvatski građanin.</p>
<p>Slijedi tvrdnja kako župan Ivan Jakovčić nije po statutarnoj i zakonskoj obavezi zadržao od izvršenja akte o naknadnoj prenamjeni zemljišta, te da dobrima u vlasništvu Županije ne upravlja po načelima dobrog gospodarenja. Usto se navodi da je Županija upisala pravo prvokupa na prostoru rta Kamenjak, a da je odustala od istog prava u slučaju Barbarige i Dragonere. Konačno, Županiju, njezine čelnike, a ujedno i IDS, tereti se da su s Vladom osnovali »Brijuni rivijeru« bez prethodno pribavljenih mišljenja zainteresiranih gradskih i općinskih vijeća. I 12.129 potpisnika »zbog takvih postupaka izvršne i predstavničke vlasti u Istarskoj županiji traži raspisivanje referenduma sa slijedećim pitanjem:</p>
<p>»Slažete li se s poništenjem odluka o naknadnoj prenamjeni zemljišta uz obalu koje je donijela Skupština Istarske županije nakon što je zemljište prodano, te odluke Skupštine Istarske županije o prihvaćanju Društvenog ugovora o osnivanju društva 'Brijuni rivijera' d.o.o., donesene bez da su tijela Županije pribavila obavezno prethodno mišljenje općinskih i gradskih vijeća?«</p>
<p>Ne osporavajući zahtjev za referendumom i njegovo održavanje, Jakovčić i Žufić prigovorili su politikantskoj podvali javnosti lažnim tvrdnjama koje bi trebale biti podloga za testiranje građanske svijesti istarskih punoljetnika. Za razliku od tvrdnji iz referendumske kampanje popraćene logistikom dijela regionalnih medija, županijski čelnici izišli su pred javnost s dokumentima kojim dokazuju da je sporno zemljište urbanizirano prije dva desetljeća, a da je neke naknadne prenamjene potpisao Delbianco prije 12 godina kada je bio predsjednik Skupštine općine Pula!</p>
<p> Što se same prodaje tiče, nju je obavila Općina Vodnjan na osnovi javnog natječaja objavljenog u »Glasu Istre« i »La voce del Popolo« na koje nije nitko reagirao, javila su se samo dva kupca. Istina, Jakovčić je zamjerio na tzv. utrci za investitorima umjesto osmišljenijeg pristupa razvoju i korištenju prostora kakvo je zastupljeno u projektu »Brijuni rivijera«. Ali oporba i tu napada: zašto u partnerstvo zajedno s Vladom i Županijom nisu uvršteni u startu istarske općine i gradovi, i zašto se budućnost najvrednijeg istarskog prostora prepušta osmorici odabranih iz Skupštine, Nadzornog odbora i Uprave »Brijuni rivijere«?</p>
<p> Jakovčić odgovara da je njegov najbliži suradnik u županijskom poglavarstvu zadužen za turizam, Veljko Ostojić, projekt predstavio širom Istre, a da će čelnici općina i gradova biti u savjetu projekta. Iznesen je i podatak da je Delbiancu nuđeno mjesto u Nadzornom odboru, ali da je to odbio. Nakon što su premijer Račan i predsjednik Mesić opet podržali projekt »Brijuni rivijera«, ograđujući se od mogućih propusta i malverzacija u prethodnoj fazi, Jakovčić je javno pozvao nadležne državne službe da provedu temeljitu reviziju prodaje nekretnina u Istri, formiranja mješovitog poduzeća, ali i pretvorbe poduzeća.</p>
<p>Dotle se u razračunavanju stiglo. I tek što je Odbor za referendum slavodobitno objavio da je prikupljeno dvostruko više potpisa nego je za raspisivanje referenduma potrebno, oglasio se Stevo Žufić tužbom kod Općinskog suda u Poreču protiv članova odbora Damira Radnića, Nenada Klapčića i Bruna Poropata, zbog neistina u referendumskoj kampanji, zatraživši od svakoga i odštetu od po 100.000 kuna. Prigovoreno je i skupljanju potpisa u Zagrebu gdje se potpisao i akademik Ivan Supek, a i neki drugi na agitaciji u Europskom domu, jer da nisu istarski birači, te da su se izjasnili na osnovi lažnih i jednostranih informacija. To je samo po sebi nametnulo pitanje: na osnovi čega će se istarski birači izjašnjavati ako je argumentacija IDS-ove oporbe (uključivši i dio medija) lažna?</p>
<p>Sve prognoze »frcaju« od optimizma</p>
<p>»Svakom biraču dostavit ćemo vjerodostojne materijale kako bi se svatko po savjesti, na osnovi činjenica a ne klanovskih ili politikantskih podmetanja, mogao izjasniti«, objašnjava župan Jakovčić. Nije posve jasno hoće li se ti 'materijali' pripremati u dogovoru s referendumskom oporbom, ili će ih načiniti vijećnici stranaka zastupljenih u Županijskoj skupštini. A ishod?</p>
<p>Kao i kod većine prognoza svi su optimisti. IDS-ova oporba vjeruje da će prolaskom na referendumu barem poljuljati pozicije župana Jakovčića, a predsjednika Skupštine Žufića privoljeti na uzmicanje. S druge strane Jakovčić i njegovi partneri misle da je ovaj iznuđeni referendum prilika za novo samopotvrđivanje.</p>
<p>U takvoj procjeni računa se i na savezništvo s SDP-om, koje je gunđajući prihvatila i pulska organizacija SDP-a, konfrontirajući se i dalje preko »Brijuni rivijere« sa stranačkim šefom. U tom kontekstu i ne pomišljaju da bi istarske birače mogla zavesti crveno-crna pulska koalicija. I dok istarske 'koze' marljivo brste u jeku turističke sezone, dva 'jarca' na brvnu tek hvataju odlučujući zalet...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hoće li itko odgovarati za grubi incident u »Otoku mladosti«</p>
<p>Gradonačelnik Šibenika Milan Arnautović ni do dana današnjega nije posegnuo za kaznenim mjerama protiv direktora Gordana Štrbe koji mu je, inače, osobni prijatelj i koji je zahvaljujući stranačkoj pripadnosti (obojica su, naime, članovi SDP-a) postavljen za direktora »Otoka mladosti«, iako prilikom kandidiranja za to mjesto nije ponudio nikakav program rada niti je ikada u karijeri radio u turizmu</p>
<p>JADRANKA KLISOVIĆ</p>
<p>Niti nakon desetak dana, koliko je prošlo od nemilog incidenta koji se dogodio na otoku Obonjanu, poslodavac nije poduzeo nikakve kaznene mjere protiv odgovornih osoba, odnosno protiv direktora poduzeća »Otok mladosti«, koje djeluje na otoku Obonjanu. </p>
<p>Gordan Štrbe, direktor »Otoka mladosti« i njegov brat Boris, inače pripadnik specijalne policije, verbalno su i fizički nasrnuli na mladog sezonskog radnika Vladimira Urukala kojemu su spočitnuli da je sezonski posao dobio zahvaljujući »četničko-jugoslavenskom lobiju«. Kada je mladić nakon verbalnog maltretiranja dobio i batine, njegov je otac Nikola odlučio prekinuti šutnju te je o tom teškom incidentu obavijestio najprije gradonačelnika Šibenika Milana Arnautovića, a potom, kad ovaj nije odgovarajuće reagirao, i cijelu hrvatsku javnost koja je ostala zgrožena događajem s otoka Obonjana. </p>
<p>Podsjetimo, isti je taj otok u javnosti posljednjih mjeseci poprilično eksponiran jer je aktualna njegova prodaja – točnije, Grad Šibenik kao vlasnik poduzeća »Otok mladosti« prodaje većinski udio u tom poduzeću. </p>
<p>Zanimljivo je da šibenski gradonačelnik do danas još nije posegnuo za kaznenim mjerama protiv direktora Štrbe koji mu je, inače, osobni prijatelj i koji je zahvaljujući stranačkoj pripadnosti (obojica su SDP-ovci) postavljen za direktora »Otoka mladosti«, iako prilikom kandidiranja za to mjesto nije ponudio nikakav program rada niti je ikad radio u sektoru turizma. </p>
<p>Štrbe je prije ovog radnog mjesta bio direktor peradarske farme što je poslovala u sklopu trgovačkog poduzeća »Šibenka«, koje je odavno završilo u stečaju i likvidaciji. Gradonačelnik Arnautović smatra da bi po Grad bilo nepopularno sada smjenjivati Štrbu jer je upravo u tijeku privatizacija poduzeća. </p>
<p>Na natječaj za prodaju većinskog udjela koji se prodaje za svega devet milijuna kuna, javila su se tri zainteresirana kupca, od kojih samo jedan zadovoljava uvjete iz raspisanog natječaja. Riječ je o zagrebačkoj tvrtki »Gold Club«. Očekivalo se da će se gradski poglavari sastati već ovoga četvrtka kako je to i dosad bila praksa, no sjednice Gradskog poglavarstva ovaj tjedan nije bilo pa tako niti dnevne točke o prijedlogu da Gradsko poglavarstvo prihvati ponudu ove zagrebačke tvrtke. </p>
<p>Dođe li do prihvaćanja ponude »Gold Cluba«, ide se na sjednicu Gradskog vijeća, koja bi se, najavljeno je, trebala održati u drugoj polovici ovoga mjeseca, no neizvjestan je ishod glasovanja. Naime, HNS-ovci su odavno izjavili da se protive ovakvoj privatizaciji otoka, no kako će Goran Jurković, predsjednik ZO HNS, na idućoj sjednici biti predložen za dogradonačelnika, nakon odlaska nezavisnog dogradonačelnika Ivana Medića, postoji mogućnost da se zbog prevrtljive stranačke politike članovi HNS-a u posljednji trenutak predomisle pa da izglasuju privatizaciju poduzeća »Otok mladosti«, iako su se proteklih mjeseci tome žestoko protivili.</p>
<p> Pokušali smo saznati nešto više o ponudi zagrebačke tvrtke »Gold Club« koja je uvelike zainteresirana za otok Obonjan. Na telefonski nam se poziv javila Nataša Sar predstavivši se kao direktorica tvrtke koja, međutim, kako je objasnila, nema nikakvih ovlasti govoriti o zainteresiranosti te tvrtke za Obonjan. Rekla nam je tek da će se konzultirati s vlasnicima tvrtke, Slovencima, te da će nam se potom javiti. Međutim, kako to obično biva, na telefon nam se nije javila niti nakon pet dana čekanja, pa smo ostali uskraćeni za tu informaciju.</p>
<p> Novinare i dalje izbjegava i Goran Štrbe, direktor »Otoka mladosti«, o čijemu se radu i poslovanju u javnosti, zapravo, ništa niti ne zna. Na dnevni red sjednice Gradskog poglavarstva još nije došlo ni izvješće o prošlogodišnjem poslovanju, što je, blago rečeno, suludo jer je to, u krajnjoj liniji, obveza Grada prema svim poduzećima koja se nalaze u njegovom vlasništvu.</p>
<p>Javnosti stoga nije poznato u što je sve utrošen prošlogodišnji kredit od preko tri milijuna kuna. Ukupni gubici do lanjske godine u »Otoku mladosti« iznosili su preko šest milijuna kuna. Grad i Savez izviđača Hrvatske i nadalje se sudski spore oko vlasništva nad poduzećem, odnosno otokom, a SIH je pokrenuo sudski postupak kojim potražuje 24 milijuna kuna na ime odštete za, kako je navedeno u tužbi, uzurpiranu imovinu. </p>
<p>Izviđači iz cijele Hrvatske nedavno su pak potpisivali peticiju kojom traže da se Obonjan vrati mladima, odnosno izviđačima i njegovoj prvotnoj funkciji. Svoj je potpis na peticiju tom prigodom stavilo više od 10.000 hrvatskih izviđača. No, aktualnu gradsku vlast ništa od svega navedenoga nije omelo pa ona i dalje uporno pokušava prodati većinski udio u poduzeću, iako ono, bez sumnje, s pravim managementom – može uspješno poslovati.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sad se čuje »bude li kiše, bit će vina više«...</p>
<p>Ostanu li vremenske (ne)prilike kakve su sada, većina naših vinogradara/vinara predviđa raniju berbu, a što će zbog suše izostati u bobicama, znat će se tek naknadno, dugo iza berbe. Uostalom, nepisanim zakonima proizvodnje »pod vedrim nebom« treba se prilagođavati. Tako je bilo – i bit će...</p>
<p>PERO GABRIĆ</p>
<p>Poznati pelješki vinar iz Potomja Ivo Skaramuča predlanjsku je ljetnu sušu popratio kratkim i duhovitim komentarom da bi se »...ne padne li kiša, u vinogradima mogla praviti marihuana«, a u drugoj sušnoj (ne)prilici da njegova loza »...kao da navija za Brazil«... Mislio je pritom na suho lišće, odnosno na njegovu žutu boju (što je boja nogometne reprezentacije Brazila). Eto, i ove je godine, odnosno ovoga ljeta, aktualna suša. Ona je toliko neugodna da za kišom vape čak i turistički domaćini, a ne samo vinogradari i ostali poljoprivrednici. Što će biti?</p>
<p>Istina, »brazilske boje« na lišću (još) nema, a srećom ni bolesti, ali bobice su »tvrde« što znači bez dovoljno soka, a što se tiče kiše ne valja ni kad je nema uopće, ali ni kad tek malo »poškropi« zemlju, a posebno ne vrijedi kad pretjera i bit će što bude jer »...mi ne možemo utjecati na Iliju Gromovnika« (mišljenje iz međimurske vinske kuće Lovrec). Iz jaskanske vinske kuće Tomac komentiraju ovako: »S obzirom na vremenske prilike trenutačno je u vinogradima sve uglavnom u redu, ona kiša prije dva tjedna došla je u zadnji čas, grožđe, može se reći, 'prisilno' ili prerano zrije i ne zna se kako će se to odraziti na kakvoću. Što će nakon svega nedostajati u vinu tek će se, naravno, doznati«. </p>
<p>»Berbu u 2000. godini pamtimo kao najraniju u posljednjih desetak godina, a ovogodišnja će berba, prema svemu sudeći, oboriti taj 'primat'«, prognoza je glavnog enologa Kutjevačkog podruma d.d. Ivice Peraka. Iskusni praktičar potvrđuje da u ovim vremenskim uvjetima grožđe nije »krupno«, ali su sladori visoki i kakvoća na zadovoljavajućoj razini.</p>
<p>Slična su (bitno drukčija ni ne mogu biti) mišljenja ili odgovori i drugih naših vinara. Dakle, u pitanju su zakoni »proizvodnje pod vedrim nebom«, a ti ili su naklonjeni ili nenaklonjeni, pokoriti im se mora, a u aktualnim uvjetima ove, po vremenskim (ne)prilikama, uglavnom neugodne godine većina vinara predviđa raniju berbu, a zaključuje ovu priču otprilike ovako: koliko god rodi godina, kakva god berba bude, koliki god bili proizvodni troškovi... nas poreznici čekaju i to je jedino što se ne mijenja! Pa, normalno - i oni rade svoj posao...</p>
<p>A vino u turističkoj sezoni '03.? Naše se turističko vodstvo na sva usta hvali vrlo dobrim fizičkim prometom, trenutačno (špica sezone!) boljim od lanjskoga za osam posto, pa ako je tako onda bi trebalo značiti da na rivijeri od Umaga do Cavtata ima ukupno i više potrošača, a među njima i poklonika vinca. </p>
<p>Brojke kažu da je na moru sada oko čak 600.000 turista, ali ta se brojka odnosi samo na uredno prijavljene, dok je onih »utajenih« najmanje dvadesetak posto od službene brojke, a u ovoj se sezoni (prema službenoj potvrdi) taj postotak još povećao. Pa, kako je s potrošnjom vina?</p>
<p>Sigurno je jedno – određenih ili posebnih pomaka, bilo u plusu ili minusu uglavnom nema, kao ni promjena. Među našim gostima i dalje su brojni oni koji nam dolaze iz vinskih zemalja (npr. Talijani, Austrijanci, Nijemci, Slovenci...) što je već tradicionalni tzv. dvosjekli mač – vinari i ugostitelji koji drže do svoga imena i koji misle na dogodine tim su sastavom pilaca zadovoljni, dok oni drugi (nažalost, u većini su) koji »prodaju maglu« nisu zadovoljni jer se znalcima magla ne može tek tako prodavati. Kad je u pitanju naša izvanpansionska potrošnja, a u tu kategoriju pripada i vino, onda s rivijere već poslovično stižu vijesti o slabijem prometu od očekivanog ili željenog. Poznat je i razlog - uglavnom skromna ponuda po neskromnim cijenama. U to se uklapaju potražnja i plasman vina. U nas nije aktualno ili presudno pitanje ima li vina, nije zato jer ga ima dovoljno, aktualno je ono drugo – kakva se vina nude i po kakvim cijenama?! Proizvođači i ugostitelji koji drže do svoga imena i ugleda uglavnom izbjegavaju »igre«, ali većina se ne ponaša tako...</p>
<p>Valja imati na umu i da ljeti (posebno po vrućinama i sparinama poput ovogodišnjih) vina imaju (pre)jaku konkurenciju u desecima etiketa piva i stotinama vrsta sokova, a to je u naglašenoj većini uvozna roba, pa tako naši gosti piju »svoja« pića, ali po višoj cijeni... Istina, pivom i sokovima domaće proizvodnje ne možemo konkurirati uvozu (posebno ne prekomjernom kakav je naš!), ali je ipak neosporno da Hrvatska usprkos svim nedorečenostima u vinogradarsko-vinskoj proizvodnji ima danas (i) dobrih vina. Osim cijena (većinom visokih kad je riječ o dobrom vinu), potrošnju »dozira« i način ponude, ali i dalje presuđuje, čini se, onaj »štos« – ako je skupo ne prolazi, ako je jeftino onda je »bućkuriš«...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Atentatom na Radića željela se ubiti europska ideja o slobodi misli, slobodi pojedinca i novinstva</p>
<p>Skupštinski atentat bio je udar na one hrvatske političare koji su se svim snagama borili ne samo za hrvatske nacionalne interese, nego i za prava čovjeka, prava na slobodu izražavanja i slobodu novinstva. Simbolično su ubijena i dva hrvatska novinara i urednika kao uvod u Šestosiječanjsku diktaturu kralja Aleksandra Karađorđevića (1929.), diktaturu koja je satrla sve građanske slobode hrvatskog naroda, među kojima i slobodu nezavisnoga novinskog izražavanja / Ubojstvom zastupnika HSS-a željelo se ubiti istinu o kojoj su govorili i pisali, te onemogućiti svaku kontrolu vlastodržaca. Bio je to udar na europske građanske vrijednosti koje je Radić zastupao i provodio, ali i upozorenje da se za te slobode treba boriti i kad treba platiti cijenu. Ideje kojih se Stjepan Radić pridržavao i provodio u praksi do svoje mučeničke smrti, zapisane su i u drugim člancima koje je napisao, a neke već u ranoj mladosti. Svi imaju trajnu vrijednost</p>
<p>BOŽIDAR NOVAK</p>
<p>Najava je ubojstva i ostvarena. (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Vlast nije pokušala spriječiti atentatora, poslanika vodeće srpske Radikalne stranke Punišu Račića, premda je Stjepan Radić, devet sati prije atentata u Domu preko cijele prve stranice najavio ubojstvo.</p>
<p>Na meti atentatora, zapravo kraljevskog dvora, bilo je i cijelo vodstvo HSS-a u parlamentu. Na mjestu su ubijeni ideolog HSS-a Pavle Radić, urednik Hrvatske zaštite dr. Đuro Basariček, a ranjeni su Stjepan Radić, dr. Ivan Pernar i Ivan Granđa. Od dobivenih rana Stjepan Radić umire u Zagrebu 8. kolovoza 1928. godine.</p>
<p>Skupštinski atentat bio je udar na one hrvatske političare koji su se svim snagama borili ne samo za hrvatske nacionalne interese, nego i za prava čovjeka, prava na slobodu izražavanja i slobodu novinstva. Simbolično su ubijena i dva hrvatska novinara i urednika kao uvod u Šestosiječanjsku diktaturu kralja Aleksandra Karađorđevića (1929.), diktaturu koja je satrla sve građanske slobode hrvatskog naroda, među kojima i slobodu nezavisnoga novinskog izražavanja.</p>
<p>Novim pooštrenim zakonima o tisku i zaštiti države, za tiskovne delikte uvedene su drastične kazne, među kojima i smrtna.</p>
<p> Ubojstvom Stjepana Radića, ubijen je najplodniji hrvatski novinar, a Rudolf Horvat u svojoj je knjizi »Hrvatska na mučilištu« zapisao da su prisutni nakon ubojstva za dr. Đuru Basaričeka rekli: »Šteta što je stradao. On je bio kao političar i kao novinar pošten čovjek.« </p>
<p>Bio je to uvod u ubijanje istaknutih novinara daljnjih dvadeset godina. Među njima mnogi stradalnici novinari pripadali su HSS-u.</p>
<p>Atentatom na Stjepana Radića željela se ubiti i jedna viša ideja: europska slobodarska ideja o slobodi misli, slobodi pojedinca i novinstva. Za te se ideje Stjepan Radić zdušno zauzimao, a uvijek su bile najopasniji protivnik svakog totalitarizma.</p>
<p>Na kojim se izvorima, filozofskoj tradiciji, europskim vrijednostima i iskustvima nadahnjivao Stjepan Radić u političkom i novinarskom promicanju tih ideja i sloboda?</p>
<p>Pišući u svom »Političkom životopisu« o djelima koja su najviše utjecala na njega, Stjepan Radić je naveo »Spis o slobodi« što ga je napisao Englez John Mill. Taj je engleski filozof (1826. - 1873.) postavio temelje slobodarskoj teoriji na kojoj je izrasla suvremena teorija komuniciranja dvadesetog stoljeća.</p>
<p> Prema Millovoj teoriji zadatak je društva pružiti slobodno tržište ideja, kako bi ljudi mogli razmišljati i izabrati. Svi ljudi imaju jednako pravo na kanale komunikacije, formulirao je i poznata četiri razloga zbog kojih se ne smije ušutkati kritiku i mišljenje pojedinca.</p>
<p>Radić je primijenio te ideje već kao tajnik Hrvatske opozicije 1902. U njihovu programskom dokumentu stoje zahtjevi: »da se donesu zakoni o slobodi štampe, o zaštiti osobne slobode, domaćeg praga, listovne tajne i zaštite seljačkog posjeda«.</p>
<p>Te suvremene europske ideje razradit će u Obzoru (3. prosinca 1902.) u članku »Liberalizam«, u kojem će popularizirati ideje Emila Faqueta, francuskoga književnika i akademika, o liberalizmu. </p>
<p>Ističući da je knjiga tog pisca značajna i za naš dnevni »politički život«, Radić ističe ideju da se država ne smije miješati u slobodu govora, udruživanja i štampe, te ističe da »svaka zemlja koja te slobode nema nosi u sebi klice propasti«. »Samo iz slobode govora i štampe, obučavanja i sudstva može se razviti napredak i sreća jednog naroda«. </p>
<p>»Stranka koja nije prožeta tim načelima«, smatra Radić, »ne samo da ne može biti narodna, ona uopće ne može biti stranka.«</p>
<p>Radić je dosljedan u promicanju ideja i kad je stvorio svoju političku stranku - Hrvatsku pučku seljačku stranku (22. prosinca 1904.). U programu stranke nalazimo: »Novinstvo HPSS ne smije biti ovisno o tuđinskim novinama. Stranka neće njegovati ni narodne ni političke mržnje, ni raspirivati stranačkog bijesa«.</p>
<p>Stjepan Radić smatrao je da ne može biti nekih pitanja u kojima se ne bi smjelo javno raspravljati. Zastupao je stajalište da se samo u javnoj raspravi mogu naći najbolja rješenja. Isticao je da vlast treba nadzirati. Citirao je misao engleskog političara i povjesničara Johna Dalberga Actora da »svaka vlast korumpira, a apsolutna vlast apsolutno korumpira«. Zauzimao se za poštivanje mišljenja svakog pojedinca jer: »Nije narod jato gusaka koje sve jednako gaču«.</p>
<p>Prosinačku makinaciju ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom obarao je i svojim Nacrtom Ustava neutralne seljačke republike Hrvatske, koji je njegova stranka donijela 26. lipnja 1921. U Radićevu Ustavu ukida se smrtna kazna, teška tamnica i strogi zatvor. Vlast ne može zabraniti ni jedan sastanak ni skupštinu.</p>
<p>Zauzimajući se za punu slobodu tiska, u Nacrtu ustava stoji: »Cenzura se ne smije nikako odrediti, a ni jedan list se ne može ni u kom slučaju obustaviti... Svi politički članci i bilješke i svi sastavci gdje se neko poimence spominje, moraju biti potpisani punim imenom i prezimenom. Za izdavanje novina nije potrebna oblasna dozvola... Za uvredu poštenja počinjenu tiskopisom ima se posebnim zakonom uvesti najkraći postupak.«</p>
<p>Atentat na zastupnike HSS-a u beogradskoj Skupštini 20. lipnja 1928. godine izvršen je u tijeku rasprave o korupciji, kriminalu u državnoj upravi i pljački Hrvatske u Kraljevini SHS. Raspravljalo se i o tajnim fondovima kojima je velikosrpski režim korumpirao političare, stranke i pojedine novine. </p>
<p>Ubojstvom zastupnika HSS-a željelo se ubiti istinu o kojoj su govorili i pisali i onemogućiti svaku kontrolu vlastodržaca. Bio je to udar na europske građanske vrijednosti koje je Radić zastupao i provodio, ali i upozorenje da se za te slobode treba boriti i kad treba platiti cijenu.</p>
<p>Ideje kojih se Stjepan Radić pridržavao i provodio u praksi do svoje mučeničke smrti, zapisane su i u drugim člancima koje je napisao, a neke već u ranoj mladosti. Svi imaju trajnu vrijednost. U Obzoru od 9. prosinca 1902. nalazimo njegov članak pod naslovom »Demokracija«. Pozivajući se na ideje Francuske revolucije o demokraciji i građanskim pravima, napisao je: »Ima samo jedna sloboda, a to je sloboda pojedinca, a sloboda naroda zbroj je sloboda tih pojedinaca«. </p>
<p>U Hrvatskoj napisao je Radić: »Stoje sučelice dvije misli koje se bore i koje moraju da se bore do kraja: misao apsolutizma i misao demokratska. Pobijedit će kao svagda i svugdje svijet novi, misao slobodna, demokratska narodna.«</p>
<p>Stjepan Radić nije bio samo ideolog i vođa Hrvatske seljačke stranke i u jednom povijesnom razdoblju priznati vođa hrvatskog naroda. Bio je i velikan hrvatskog novinstva. Vrijednost njegovih mnogobrojnih članaka i profila listova koje je uređivao jest u tome da su svi bili posvećeni interesima hrvatskog naroda, ali i promicanju prava pojedinaca i njegovih sloboda.</p>
<p>Na prvo mjesto ljudskih prava stavljao je slobodu izražavanja i novinstva.</p>
<p>Te njegove ideje i danas zrače suvremenošću i imaju trajnu vrijednost. Mogu i novim naraštajima poslužiti kao poticaj, ideal putokaz u našu europsku budućnost.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Malnar grdi Hrvatsku i Hrvate, jer želi da im bude bolje i ljepše, želi ih popraviti, nema mržnje</p>
<p>Malnarova je televizija samo naoko antitelevizija. On ne želi uništiti televiziju, on pokušava televiziju ispraviti i popraviti. O Malnaru može misliti i govoriti tko što želi i kako voli. Svaka je pak njegova emisija puna finih poruka, pouka, usporedbi i zaključaka. Punija od mnogih visokoučenih knjiga i udžbenika za novinare. Treba čitati Malnara / Malnar se, zapravo, žrtvuje. Preobražava se u neznalicu, nasilnika, neotesanca, neuredan je i neodmjeren, izazovan, svadljiv i uvredljiv..., sve, sve ali potpuno suprotno od onoga što se vidi i čuje na ostalim televizijama. Malnarova je žrtva velika. Malo je novinara koji bi učinili to od sebe, tko zna ima li ikoga kome bi takvo što palo na um, tko bio sve to ostvario</p>
<p>MILAN PULJIZ </p>
<p>Televizija, poglavito Hrvatska, svojevrsno je božanstvo. Tako je doživljavaju i tako se prema njoj odnose mnogi, pretežita većina. Satima, iz dana u dan, iz noći u noć, sjede ili leže, zapravo kleče pred svojim božanstvom, skrušeno kao vjernik pred oltarom. Ma što božanstvo! Televizija je mnogima više od toga: kao voda, kao zrak, kao hrana, kao život... Fućkaš život, brate dragi, ako nema televizije.</p>
<p>Na drugoj strani te medalje stvari su poredane nešto drukčije. Vjernik se, na primjer, katkad naljuti na svojega Boga, vara ga i psuje... Neki ga jednostavno zaniječu i gotova stvar.</p>
<p>Zaljubljenik u televiziju zapravo je mnogo, mnogo više od vjernika. Vjernik se drži starih vjerskih pravila: deset božjih zapovijedi je deset božjih zapovijedi - nijedna više, nijedna manje; sedam je smrtnih grijeha - nijedan više, nijedan manje...</p>
<p>Televizijskom pak jatu ništa nije sveto, neporecivo, neoborivo: glavna mu je odlika da je nesložno, teško je složiti troje koji misle jednako... Zapravo, svatko iz toga jata vlada se kao da je baš on božanstvo, misli i vlada se kao da je njemu dato da određuje koliko je božjih zapovijedi, da propisuje sedam smrtnih grijeha.</p>
<p>U životu to izgleda ovako: dok prvi kuje nešto u zvijezde, drugi, istodobno, to isto proglašava sprdačinom. U tome prednjače poglavito oni koji priređuju televizijske programe i priloge: dobra je samo njihova televizija, njihov uradak. Oni su najdalje dogurali zamišljajući se božanstvima. Tako se i ponašaju, sve dok ne lupe glavom o zid ili dok ih ne lupi po glavi.</p>
<p>Tu i takvu fenomenologiju duha kao da zaobilaze naši televiziolozi - i oni koji siju mudrost sa sveučilišnih katedri i oni koji danomice pišu o televizijskim uradcima. </p>
<p>U tom fenomenalnom i ostrašćenom vrtlogu mišljenja na svoj način fenomenalno se snašao zagrebački novinar Željko Malnar. Gospodin Malnar izmislio je i smislio svoju emisiju, zapravo svoju televiziju, koja počinje subotom uvečer i završava nedjeljom ujutro. Dao joj je naslov »Noćna mora«, pa to preveo i na engleski, očito želeći se i tako narugati.</p>
<p>Bit je Malnarove televizije: ništa ne smije biti kao na ostalim televizijama, sve mora biti suprotno ostalim televizijama. Dok su se iz prikrajka televizijska čeljad, tobožnji znalci, stvaraoci, pregaoci, samozvana božanstva podrugljivo smijuljili očekujući brzu propast zamisli i mislioca, Malnar je samosvjesno, gotovo drsko ostvarivao sve što je bio i kako je bio zamislio. Vrlo je brzo zdrobio i raspršio sve što su televizijski ljudi držali svetim, porušio je i pregazio sve tobožnje stručne ograde često od ljute bodljikave žice.</p>
<p>Sve smišlja sam, sve ostvaruje sam. Kako? </p>
<p>Počnimo s njim. Umjesto uštogljenosti, nenaravnosti, umišljenosti - Malnar je sve samo takav nije: ne odveć uredne traperice, malko zgužvana i razdrljena košulja, kosu popravlja rukom 33 puta u minuti, a čini se da prije emisije izbjegava i sapun i vodu. Studio kao neka »žnj« birtija. Ne čita. Govori. Govor mu je često zbrčkan, vrvi pogreškama. Očito namjernim, jer je Malnar solidnije obrazovan. </p>
<p>Malnarov je sugovornik u načelu čudan svat. Počesto s nekom manom. Na ostale televizije takav ne bi se mogao probiti da su mu i tri boga na čelu. Ponekad je s njima nježan do samilosti, ponekad grub, brutalan i vulgaran preko svih granica, do neshvatljivosti. </p>
<p>Uz neponovljive psovke najuri ih iz studija, ili pak sam ode ostavljajući ih same da govore i čine što znaju i hoće. Između takvih probrao je neke sebi za suradnike. Dok si rekao »keks«, učinio od njih zvijezde koje su posve zasjenile prva Galićeva grla. Recimo Ševa, Stankec, Cezar, Jaran, Remzo, Rom Braco i ostali malnarovci, izazivaju simpatije ma gdje se pojavili.</p>
<p>Tako se uvjerljivo dokazuje: i puku osrednjost prikazivanu na televiziji svaku večer..., mnogi će doživjeti kao genijalnost, ljepotu, dobrotu, šarm... U »Noćnu moru« dolaze i gosti bliže vrhu društvene piramide. Nakon što je, recimo, Stipe Mesić svojom voljom sišao s vrha vlasti u puk, dok su ga mnogi ignorirali i zaobilazili, Malnar je toga pučanina, ponekad i u društvu s odvjetnikom Silvijem Degenom, pozivao u goste, te ga proglasio predsjednikom države i prije izbora. I pogodio.</p>
<p>Ima i tzv. visokih gostiju s kojima Malnar počinje uglađeno, s poštovanjem i pohvalama. Kad im (se) razveže jezik, sami se ogole, iskažu tananost duha i pameti. Za neke se i sam Malnar pobrine: ma daj, ne valjaj gluposti!</p>
<p>Neki drže Malnara šarlatanom, mistikom, grubijanom, čovjekom koji je protiv svega pa i sama sebe. Neće biti baš tako. Njegova emisija naoko i nauho jest vrtlog nereda, nekulture, primitivizma, ali se u pozadini jasno razabire da Malnar grdi Hrvatsku i Hrvate, jer želi da im bude bolje i ljepše, želi ih popraviti. Nema mržnje.</p>
<p>Stručno novinarski, Malnarovo je novinarstvo bijedno. I to može biti varka. Njegove putopisne reportaže, recimo, lekcije su kolegama i mladim i starim. Poglavito novije u Globusu: otkriva hrvatske ljepote, krajolike i ljude koje su gotovo zaboravili i Bog i čovjek.</p>
<p>To što čini i što je već učinio novinar Željko Malnar, naravno, nije buduća televizija niti televizijska budućnost. Jamačno tako misli i on. I broj gledatelja je skroman zbog skromna dosega OTV-a. </p>
<p>Usput, s vremena na vrijeme on podsjeti gledatelje da su bezvezisti i budale, jer gledaju njegovu televiziju cijele noći. Ali da se nije sam pojavio višestruko bi bilo korisno izmisliti ga. Zašto? Zbog čega?</p>
<p>Zbog ljudi koji čine televiziju, te zbog ljudi koji televiziju gledaju, grde je i klanjaju joj se.</p>
<p>Televizijski ljudi, jednostavno rečeno, morali bi raditi svoj posao kako najbolje znaju i umiju, potpuno svjesni da nisu božanstva niti božanstva proizvode.</p>
<p>Bez televizije se, istina, ne bi moglo. Ali bi li se moglo bez vodovoda i kanalizacije, gradskih smetlara i kirurga, voćara i vinogradara...? Uostalom, tamo gdje se bolje živi, televizija je manje božanstvo i manje se gleda. U tom smjeru i Hrvati žure i žude.</p>
<p>Dobro je da gledatelji ne prihvaćaju sve što im nudi televizija. Ne može se, pak, istresati na televiziju zbog toga, jer te naljutila punica, ugrizao komarac, kada se preznojavaš od vrućine i sparine, zbog čašice više... </p>
<p>Ne može baš svaki gledatelj naručivati po želji. Svakome je njegova dragana ljepotica. I tu će biti više reda kada bude televizija više i pretplata manje ili kada je ne bude bilo. Pretplate, pretplate.</p>
<p>U tom smislu treba gledati, slušati i tumačiti novinara Željka Malnara i njegovu »Noćnu moru«. On se, zapravo, žrtvuje. Preobražava se u neznalicu, nasilnika, neotesanca, neuredan je i neodmjeren, izazovan, svadljiv i uvredljiv..., sve, sve ali potpuno suprotno od onoga što se vidi i čuje na ostalim televizijama. Malnarova je žrtva velika. Malo je novinara koji bi učinili to od sebe, tko zna ima li ikoga kome bi takvo što palo na um, tko bio sve to ostvario.</p>
<p>Malnarova je televizija samo naoko antitelevizija. On ne želi uništiti televiziju, on pokušava televiziju ispraviti i popraviti. O Malnaru može misliti i govoriti tko što želi i kako voli. Svaka je pak njegova emisija puna finih poruka, pouka, usporedbi i zaključaka. Punija od mnogih visokoučenih knjiga i udžbenika za novinare. Treba čitati Malnara.</p>
<p>Dvije mi teme ostaju dvojbene, nedomišljene i nedorečene. Možda ih se primi netko upućeniji. Prva: korištenje mana stalnih Malnarovih suradnika. Druga: psovke i pogrde, prostakluk.</p>
<p>Osobno, teže podnosim prostakluk. Premda ne mogu reći da mi se ne omakne psovka i kad »treba« i kad ne treba. Nasreću, ipak rijetko.</p>
<p>Autor je novinar i publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Čitati zato da bi se prepoznalo tko usred pakla nije pakao</p>
<p>Neke su knjige nepravedno zaboravljene, a nekima samilost zaborava još nije stigla. Neke samo zauzimaju prostor, neke su ukras - a većina ih služi da napune privatne i javne biblioteke. Ima ih i nakaznih - frankenštajnskih - onih koje nastaju tako da se u kompjuteru nešto »izreže« i »zalijepi«...</p>
<p>CARMEN VRLJIČAK</p>
<p>U Buenos Airesu je ovih dana otvoren sajam dječjih i omladinskih knjiga koji je, zajedno s međunarodnom izložbom knjige, okupio više od milijun i pol posjetitelja. A čak 1350 izlagača iz 35 zemalja organiziralo je oko 800 kulturnih priredaba.</p>
<p>Prigodom otvaranja takvih sajmova vlasti se trude istaknuti da je knjiga najbolji prijatelj, alat za znanost itd. To su govorile i prije, to govore i sada, usred ekonomske krize, usred ove nesigurnosti koja počinje biti karakteristika argentinske ulice i usred djelovanja »zaglupljujuće« televizije.</p>
<p>No, mi se - svatko za sebe - možemo zapitati čemu zapravo služe ili čemu su služili ti obožavani i ponekad uzvisivani predmeti koje se malo tko usudi kritizirati.</p>
<p>Ima još jedno pitanje koje si možemo postaviti: zašto se tako uzdižu baš knjige kad su one samo jedno od brojnih čovjekovih djela?</p>
<p>A takvi su i pridjevi koji prate knjige. Ima ih originalnih, frivolnih, nepotrebnih, nejasnih, kukavnih, onih koje nas prosvjetljuju i bez kojih ne možemo, ima ih stidljivih, promidžbenih, bezvrijednih, zabavnih, nerazumljivih, lažljivih, prigodnih, dubokih... Ima ih koje su svjedoci vremena, onih koje se ponavljaju ili koje izazivaju.</p>
<p>Ima knjiga plagijata i knjiga koje nisu niti da ih se plagira; knjiga koje su probavljive i onih koje su neprobavljive. Neke su pravo blago, u nekima jedan redak spasi sve ostalo, a u nekima nema smisla tražiti ni taj jedan spasonosni redak. </p>
<p>Neke su knjige nepravedno zaboravljene, a nekima samilost zaborava još nije stigla. Neke samo zauzimaju prostor, neke su ukras - a većina ih služi da napune privatne i javne biblioteke.</p>
<p>Ima ih i nakaznih - frankenštajnskih - onih koje nastaju tako da se u kompjuteru nešto »izreže« i »zalijepi«... Ima i knjiga-virusa koje se reproduciraju velikom brzinom, a da nije moguće znati ni kako, ni dokad, ni s kojim posljedicama.</p>
<p>Zbog toga nije čudno da se mnogi iz »higijenskih« razloga udaljuju od čitanja. U stvarnosti koju zovemo civilizacijom rasla je izdavačka industrija. Dobro je prisjetiti se da je čitanje osobna stvar, kao i ljubav.</p>
<p>Za druge odgovore može nam u pomoć priteći Italo Calvino, koji je predlagao čitanje da bi se »tražilo i znalo prepoznati tko i što usred pakla nije pakao. I da bi to potrajalo«.</p>
<p>Autorica je novinarka »La Nacióna«, sveučilišna je profesorica i spisateljica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagreb obećao pomoć Hrvatima u Vojvodini </p>
<p>SUBOTICA, 9. kolovoza</p>
<p> – Čelnici Skupštine grada Zagreba, koji su u petak i subotu u Subotici gosti završnice žetvenih svečanosti bačkih Hrvata, obećali su da će nastaviti pomagati hrvatsku zajednicu u Vojvodini. U razgovoru s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i Crnoj Gori, predsjednica Skupštine Morana Paliković-Gruden potvrdila je da će Zagreb osigurati školsku literaturu za nastavu na hrvatskom u Vojvodini, ljetovanje za školsku djecu koja pohađaju tu nastavu, kao i stručnu obuku u Hrvatskoj za njihove nastavnike. Grad Zagreb nastavit će pomagati i Fondaciju Bela Gabrić, koja stipendira učenike i studente Hrvate koji se školuju u SCG-u. </p>
<p> Na pitanje pružaju li i ostali članovi Skupštine grada Zagreba potporu ovakvim projektima, Morana Paliković-Gruden istaknula je kako čelništvo Skupštine »mora pokazati punu odgovornost za trošenje novca građana Zagreba, koji su najviše opterećeni porezni obveznici u zemlji«.</p>
<p> »Mi realiziramo projekte za koje mislimo da su važni za grad Zagreb«, zaključila je predsjednica Skupštine, koja je u Suboticu doputovala s dopredsjednikom Vladimirom Velnićem. Suradnja između Zagreba i predstavnika hrvatske zajednice u Vojvodini započela je prošle godine, kad su čelnici Skupštine glavnog grada Hrvatske prvi put bili gosti subotičke Dužijance. Od tada do danas realizirano je više projekata kojima je grad Zagreb pomogao unapređenje nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Romkinji u dvorište bacio »molotovljev koktel«</p>
<p>ZAGREB, 9. kolovoza</p>
<p> – U dvorište 41-godišnje Romkinje na Trećem Kozari putu, nepoznati muškarac je u petak, oko 23.25 sati, iz crvenog »yuga« bacio bocu s pola litre zapaljive tekućine. Veće štete nije bilo, a policija traga za »bombašem«. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Dok se Amerika i EU spore oko zdravstvene ispravnosti GM hrane, Kina uzima sve </p>
<p>Zašto su se proizvođači dojenačke hrane tako grozničavo ogradili od GM sirovina kad je GM hrana tako sigurna i pouzdano »zdrava«? U SAD-u su već 22 vrste riba genetski modificirane, od šarana do lososa. Ako su GM biljne vrste prije desetak godina označene kao zelena revolucija, onda su transgene ribe koje kucaju na vrata - plava revolucija</p>
<p>Sve do prije par godina govorilo se o GM soji i kukuruzu, a tek stidljivo o prvim pokusima transgenih životinja, kao i prvoj mesnici s GM svinjetinom u Australiji. No, stvari se brzo mijenjaju. Prema navodima uglednog američkog lista »Environmental Defense«, do 2003. godine genetski su modificirane 22 vrste riba, od šarana pa do omiljenog lososa. Razlog? Traže se veće ribe, više mesa, jeftinija obrada na liniji, lakše pakiranje i smrzavanje. Čemu tolika žurba? Vrlo jednostavno; do sada nema odgovarajućih propisa i nema obveze obilježavanja pa je na taj način u produkciji otvoren pravi eldorado. Dok traje »lov« treba ga iskoristiti! Dakle, ako ste poduzetnik, eto dobre prilike da zaradite. A o zdravlju onih koji će već sutra kupovati to meso ili ribu u luksuznim samoposlugama ili jesti po restoranima, netko će se već pobrinuti.</p>
<p>U čemu je razlika između klasično uzgojenih i GM riba? Uzmimo, primjerice, losos iz sjevernog Atlantika – kad je genetski modificiran raste sedam puta brže no inače. Osim toga, za oko 30 posto je veći. To je transgeni losos kod kojega svaka stanica sadrži gene tzv. chinok lososa i još jedne oceanske ribe. Uz krave koje pod utjecajem GM hormona rasta daju više mesa ili mlijeka, to je sljedeća vrsta mesa koja će se dobivati biotehnološkim metodama. Takva bi riba na tržnici trebala nositi oznaku »genetski modificirano«, ali neće, barem ne u SAD-u. Dok proizvođači trljaju ruke, ekolozi su zabrinuti jer se pitaju što će se dogoditi kad takav losos pobjegne iz kaveza i nastavi razmnožavanje u prirodi?</p>
<p>Međutim, kod transgenih riba se dogodila averzija potrošača pa bi se moglo dogoditi da država Kalifornija bude prva savezna država koja će zabraniti stavljanje u promet transgenih riba. Naime, inspekcija je već uhvatila jednog proizvođača, a optužba glasi da je riječ o »stavljanju u promet one kategorije (nejestivih) riba u koje spadaju pirane, gigantske lignje i druge čudne morske životinje«. </p>
<p>Jasno je da će prerađivači ribe biti za transgeni uzgoj jer dobiju više jeftinije sirovine koju će stavljati u limenke, ali ekolozi su oštro protiv jer u tome vide mogućnost za prijevaru. </p>
<p>Što se tiče hrane za stoku (kao i za ljude), ona je vrlo često kontaminirana s genetski modificiranim sirovinama, a to jednostavno znači da će sve prerađevine od takvog mesa biti kontaminirane sa stranim genetskim materijalom.</p>
<p>Budući da su prije dvije do tri godine na širenje genetski modificiranih sirovina (soje, krumpira i kukuruznog sirupa) koje ulaze u hranu za dojenčad, vrlo bučno reagirali roditelji, prijeteći da će prestati kupovati takvu hranu, nastala je panika pa su najveće kompanije reagirale drastičnom kontrolom i posebnom deklaracijom »bez genetskih sirovina«. </p>
<p>Problem je nastao kad je bilo objavljeno da dojenačka hrana najveće američke tvrtke za proizvodnju dječje hrane »Gerber Co.« daje pozitivnu reakciju na DNA insekta koji je bio korišten kod kukuruza otpornog na herbicide. Budući da službeni američki organi kao što je FDA nisu reagirali, reagirali su uplašeni roditelji. </p>
<p>A kad je naknadno izvršena detaljna analiza ispalo je da su se već dosta dugo u dojenačkoj hrani koristile sljedeće GM sirovine: sojino ulje, kanola ulje, rajčica, tikvice, krumpiri i kukuruzni sirup. Odgovornost za eventualne posljedice neće snositi nitko. Zapravo, bio je to velik test »uživo« koji se nije dogodio ni prvi ni posljednji put. </p>
<p>Američki alergolozi kažu da nikad nije bilo toliko alergijskih reakcija kod djece kao sad. A da je odluka »Gerbera« da makne iz proizvodnje sve sumnjive sirovine bila opravdana govori činjenica da su se kasnije akciji pridružili i ostali proizvođači dojenačke hrane (»Heinz« i »Hershey«). Sad se sasvim jasno postavlja sljedeće pitanje – ako sirovine za proizvodnju prehrambenih proizvoda sadrže genetski materijal, odnosno strane proteine nepoznate strukture i svojstava koji potencijalno mogu naškoditi djeci, zašto tvrditi da su takve namirnice »zdravstveno ispravne«? Tko je odredio da su za dojenčad potencijalno opasne, a za odrasle »zdrave«? No, izgleda da je točku na »i« postavio McDonalds koji se također pridružio i iz masovne produkcije isključio genetski modificirane sirovine.</p>
<p>Bez obzira što američke multinacionalne kompanije vrše pritisak na EU da »proguta« GM sirovine iz SAD kako bi se ispraznila golema skladišta, Velika Britanija, ali i ostale zemlje EU su vrlo zabrinute i pružaju sve veći otpor. Posljednje dvije godine pojavila su se znanstvena izvješća koja tu zabrinutost opravdavaju. Sve je više zahtjeva da se GM sirovine ne puštaju na područje EU bez prethodnih toksikoloških istraživanja. </p>
<p>Vrhunac je postiglo nedavno objavljeno izvješće Britanskog medicinskog društva, koje je ustvrdilo kako žitarice korištene u dječjoj hrani mogu sadržavati toksin bakterije Bacillus Thuringiensis. Naime, žitarice nacjepljene tim genom programirane su da proizvode toksin i tako se brane od insekata. Taj se toksin u malo većim koncentracijama može pretvoriti u ubojicu djece. A spomenuto medicinsko udruženje nije bilo tko jer predstavlja 115.000 liječnika Velike Britanije. Treba li dodati da nam je susjedna Italija donijela propis po kojem sirovine za dječju hranu ne smiju sadržavati genetski modificirane sirovine. A u Velikoj Britaniji neke lokalne vlasti (Kent, Surrey, Oxfordshire, North Tyneside, Southampton) zabranile su GM sirovine u obrocima za školsku djecu.</p>
<p>Jedno treba razjasniti; kad se kaže sirovine iz organskog uzgoja to ne znači da su slobodne od genetskog materijala, već da su slobodne od umjetnog gnojiva i pesticida, dakle, od raznih zaštitnih kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi. Hoću reći, sirovine mogu nositi oznaku »organske«, ali to nikako ne znači da nemaju strani genetski materijal u sebi. Suprotno tome, oznaka NON-GEI znači da su sirovine dobivene bez sjemena koje je genetski obrađeno i koje je uzgojeno u blizini njiva koje su »kontaminirane« genetskim sjemenom.</p>
<p>Kinezi izgleda imaju samo dva velika problema - kako regulirati eksplozivan natalitet i osigurati jeftine izvore hrane. Natalitet su regulirali strogim restriktivnim propisima, a produkciju velikih količina namirnica mogu osigurati samo zahvaljujući biotehnologiji, odnosno genetskoj modifikaciji sirovina biljnog i životinjskog podrijetla. Zato su prihvatili ponudu Amerikanaca pa su tako preuzimajući tehnologiju došli na drugo mjesto u svijetu po produkciji GM sirovina za prehrambenu industriju. </p>
<p>Moglo bi se reći ovako - dok se Amerikanci i EU spore oko zdravstvene ispravnosti GM hrane, Kinezi bezuvjetno sve uzimaju i sretni su što su to povoljno dobili. Nakon početnih uspjeha, Kinezi koji su studirali u SAD-u preuzeli su tehnologiju genetske modifikacije kao svoju i sada su na mnogo mjesta pretekli i svoje učitelje. Ne samo da će rješavati svoje prehrambene probleme, već će po svoj prilici imati viškova za izvoz. Radi usporedbe, evo i nekoliko podataka; tijekom 1999. godine kineska investicija u biotehnologiju iznosila je 119 milijuna dolara, dok su za to vrijeme Brazil i Indija investirali po 15 milijuna dolara. Ne treba spominjati da su Amerikanci u isto vrijeme investirali dvije do tri milijarde dolara. Budući da je riža glavna dnevna hrana, već su učinili više zahvata da u namjeri popravljanja prinosa i zaštite od insekata koriste GM tehnologiju. </p>
<p>Nažalost, investicija se ne odnosi na sigurnost GM hrane jer Kinezi idu logikom »kad se Amerikancima do sada ništa nije dogodilo, neće se dogoditi ni nama«, što je u pravilu loša logika.</p>
<p> A mi u Hrvatskoj, kao maloj zemlji, mogli bismo ići logikom - kad se ništa nije dogodilo Amerikancima, a potom i Kinezima, zašto bi se dogodilo baš nama? Sva sreća da kod bovine encefalopatije (BSE) prije dvije godine nismo išli logikom - kad su kontaminirano koštano brašno trošili Britanci, Nijemci i Francuzi, zašto ne bismo koristili i mi? Jesmo li tako pametni ili je to bio samo puki slučaj?</p>
<p>Dr. Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Body builderima koji uzimaju inzulin prijeti oštećenje mozga i smrt </p>
<p>Body builderi koji koriste inzulin kako bi »napumpali« mišiće i poboljšali svoju izvedbu u velikom su riziku od oštećenja mozga ili čak smrti, upozoravaju britanski liječnici. </p>
<p> Iako je uporabu inzulina zabranio Međunarodni olimpijski odbor, liječnici su uvjereni da on postaje sve popularniji među body builderima. Tim više što ga je teško otkriti standardnim doping testovima. </p>
<p>Istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da jedan na svaka četiri atletičara koji koriste anabolične steroide također zloporabe i inzulin - hormon kojega izlučuju stanice unutar gušterače. </p>
<p> Dr. Richard Lynch, iz opće bolnice u Yorkshiru u sjevernoj Engleskoj, liječio je 31-godišnjakinju koja je primljena u bolnicu nakon što je nađena u nesvijesti u svojem domu. Liječena je zbog niske razine šećera u krvi i smatralo se da je dijabetičarka. Međutim, kad se probudila iz nesvijesti priznala je da je body builderica koja je uzimala inzulin redovno kao i steroide. Ova dva sastojka mogu imati zajednički učinak u povećavanju mišićne mase, kaže Lynch. S obzirom da inzulin vrlo brzo nestaje iz krvotoka, vrlo ga je teško otkriti. </p>
<p> Lynch, koji je svoje otkriće priznao britanskom časopisu za sportsku medicinu, kaže da body builderi dobivaju inzulin od dijabetičara. Također vjeruje da postoji crno tržište za hormone. </p>
<p>(N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Eastwood se previše sunčao, a Demi Moore je s lica trgala vodene kozice</p>
<p>Na koži, našem najvećem organu, najneuobičajeniji su madeži. Ima ih doista svakakvih, malih, velikih, ispupčenih, glatkih, tamnih i svijetlosmeđih. Ponekad nas smetaju, ponekad se na njima znaju zbivati promjene zbog kojih trčimo liječniku, a ponekad ih pretvaramo i u svoje prednosti. Što bi Marylin Monroe bila bez svoga čuvenog madeža? Bi li Cindy Crawford svojevremeno bila najpoznatiji svjetski model da nema madež iznad usne? </p>
<p>Maleni, tamni, ispupčeni kružići na licu, obično na obrazima, tipični su za crnu boju kože. Takve promjene na svojoj koži ima i poznati afroamerički glumac Morgan Freeman. Riječ je o benignim kožnim promjenama koje se ne mogu preokrenuti u rak kože, ali estetski ne izgledaju privlačno. I popularan komičar Bill Cosby ima slična obilježja na licu. </p>
<p>Problemi s kožom su česti i rijetki su oni koji ih nisu nikada imali. U pubertetu mrzimo akne koje nam »ne daju živjeti«, usporedo, ili još prije njih, stižu i madeži, ne treba posebno ni napominjati da u djetinjstvu obično zaradimo i kakav ožiljak za cijeli život, onda nas napada celulit, strije, uglavnom, rijetki su oni čija je koža besprijekorna. U tome nisu iznimka ni popularni i slavni kojima se divimo. I njih muče isti problemi. Tako surfajući Internetom možete naletjeti na razne stranice posvećene upravo problemima koje slavne osobe imaju sa svojom kožom. Stoga, sljedeći put kad se pogledate u ogledalo i užasnuti shvatite da vam je »buknuo« prišt na sredini čela, a pubertet ste odavno prošli, utješite se mišlju da i muški seks simbol današnjice, Brad Pitt, vjerojatno upravo sada istiskuje kakav prišt. Najveća predrasuda je da samo tinejdžeri imaju akne. Gotovo svi odrasli ljudi iskuse neki oblik akni, od zatvorenih pora do upaljenih prišteva. </p>
<p>Pa krenimo u svijet kožnih problema slavnih i bogatih. Već nas godinama upozoravaju da sunce šteti i da pretjerano izlaganje sunčanim zrakama može dovesti u najgorem slučaju do raka kože, odnosno u najboljem slučaju do pretjerano i prerano ostarjele kože, prožete dubokim borama i promjenom pigmenta. Tko zna bi li se zvijezda špageti vesterna Clint Eastwood, seksepilna francuska glumica Brigitte Bardot i Robert Redford toliko trudili oko preplanulog tena da su bili svjesni negativnih posljedica brončane puti. Upravo na njihovim slučajevima mogu se vidjeti dugoročne posljedice pretjeranog sunčanja.</p>
<p>Glumac F. Murray Abraham, opasni Salieri koji je uništio Mozarta u filmu »Amadeus«, definitivno ima problema s aknama. Kod njega su ozbiljne upale akni dovele do ožiljaka koji se, kad jednom nastanu, vrlo teško liječe. Ray Liotta, Dennis Farina i Laurence Fishborne tek su za nijansu manje obilježeni ožiljcima od akni. S druge strane, britansku manekenku i glumicu, Elizabeth Hurley, samo je na paparazzo slikama moguće vidjeti s prištićima. Elizabeth nema ozbiljnih problema s aknama, niti ima ožiljke od njih, ali joj s vremena na vrijeme prištići znaju pokvariti ten koji za snimanje reklama mora biti savršen. To se naravno lako prekrije »čudima« moderne kozmetike. </p>
<p>Zvijezda filmova »Kralj pornića« i »Planet majmuna«, nekadašnji rapper Marky Mark, odnosno maneken za Calvin Kleinovo donje rublje, glumac Mark Wahlberg, ima ozbiljniji kožni problem, bolje rečeno, obilježje na koži. Riječ je o tzv. trećoj bradavici koja se nalazi ispod one normalne. Prisutna je od rođenja, a mogu je imati i žene i muškarci, ponekad čak i na obje strane pa možemo govoriti i o trećoj i o četvrtoj bradavici. Iako zvuči čudno imati bradavicu viška, osim estetskog, obično nema razloga za njeno uklanjanje. </p>
<p>Od treće bradavice, na našem najvećem organu - koži, uobičajenije obilježje su madeži. Ima ih doista svakakvih, malih, velikih, ispupčenih, glatkih, tamnije i svjetlije smeđih. Ponekad nas smetaju, ponekad se na njima znaju zbivati neke promjene što je razlog za odlazak liječniku, a ponekad ih možemo pretvoriti u svoje prednosti. Što bi bila Marylin Monroe bez svog čuvenog madeža? Bi li Cindy Crawford svojevremeno bila najpoznatiji vrhunski model da nema madež iznad usnice? Glumica Geena Davis koju znamo iz filma »Thelma i Luise« ponosno pokazuje madež na obrazu. GLumica Sherilyn Fenn ima seksi madež kod oka. </p>
<p>Madeži su nakupine koje su sastavljene od pigmentiranih stanica. Strateški razmješteni, madeži su društveno prihvatljivi i poželjni. Neki, ipak, nisu zadovoljni sa svojim madežima, posebno ako su oni veliki, kao onaj kojega je imala akcijska zvijezda Arnold Schwarzenegger na početku svoje karijere pa je stoga ubrzo nestao.</p>
<p>Carrie iz »Seksa i grada«, odnosno glumica Sarah Jessica Parker, ima takozvani prijelazni madež. Tako je moguće da madež od malog, tamnog i ravnog preraste u ispupčeni, veliki i promijenjene boje, a upravo takvog ima Sarah. Pigmentirane stanice ovdje leže ispod kože, pa je riječ o potkožnom madežu. Većina ih nije opasna za preokretanje u melanom, a u ovom stadiju također mogu biti odstranjeni, međutim, to može rezultirati ožiljkom pošto se mora ići dublje pod kožu. </p>
<p>U područje dermatologije, osim kože, spadaju i problemi s noktima i kosom, pa tako možemo reći da crnoputa glumica Angela Bassett, čija je najpoznatija uloga ona Tine Turner u filmu »Što ljubav ima s tim«, pati od klasičnog frontalnog gubitka kose, što je čest slučaj kod Afroamerikanki. Riječ je o djelomičnoj alopeciji, stanju u kojem osoba gubi dlake na tijelu, uključujući i obrve i trepavice. I glumica Whoopie Goldberg ima jednak problem, odnosno djelomičnu alopeciju, baš kao i Patrick Stewart, glumac kojega znamo iz serije »Star Trek Generation«, a koji pati od gubitka kose. Najpoznatiji ćelavac iz svijeta poznatih, a kad to još nije bila uobičajena frizura, je i glumac Yul Brinner. Djelomičnu alopeciju u prednjem dijelu ima i glumica Bo Derek, koja je postala poznata po komediji »Deset«, a u kojem je proslavila frizuru sitnih pletenica cijelom dužinom kose, inače frizuru koja je tipična za Afroamerikanke. Nažalost, ta frizura, uslijed jakog zatezanja kose, može rezultirati gubitkom kose u području čela. </p>
<p>Naravno, osim urođenih ili nenamjernih obilježja koje imamo na koži, postoje i oni radi kojih trpimo popriličnu bol i još platimo nekome da nam ih napravi. Riječ je o danas iznimno popularnim tetovažama. Danas ih imaju gotovo svi, a mi navodimo dvije ljepotice - Angelinu Jollie i Pamelu Anderson. Dok je kod prve tetovaža nastala kao rezultat zaljubljenosti u sada već bivšeg supruga Billy Bob Thortona, kod druge ona je podsjetnik na akcijski film u kojem je glumila »Barb Wire«, a koji je neslavno propao na kino blagajnama. Drugim riječima, obje tetovaže predstavljaju promašaj. Stoga, pamet u glavu i razmišljajte unaprijed prije no što se odlučite na tetoviranje. Istina, tetovaže se mogu i ukloniti, ali ne baš jednostavno. </p>
<p>S druge strane, glumac Harrison Ford, poznat je po svom ožiljku na bradi, Catherine Zeta Jones ima više ožiljaka, onaj na vratu, koji je i najgori, rezultat je traheotomije, a ima i ožiljak od cijepljenja na ruci. Dakle, danak modernoj medicini lijepa je Velšanka platila ožiljcima. </p>
<p>Što biste odgovorili na sljedeće pitanje – koje je obilježje zajedničko obrvi glumice Jennifer Lowe Hewitt, obrazu kćeri pjevača Aerosmitha, glumici Liv Tyler, i čelu zgodnog Leonarda DiCapria? Ožiljci od vodenih kozica. S obzirom da su vodene kozice tipična dječja bolest, koje dijete izdrži, a da ne strgne barem jednu kozicu koja nesnosno svrbi! I tako nastaju ožiljci od vodenih kozica, na koje nije imuna ni, inače savršena, Jennifer Lopez čiji se ožiljak nalazi na obrazu. Da ne strgne vodenu kozicu nije izdržala ni Demi Moore, pa joj je na licu također ostao znak. </p>
<p>I za kraj, dolazimo do poprilično neugodne kožne bolesti, psorijaze, od koje pati stasom veliki glumac John Goodman. Kronična, ali ne i zarazna bolest ljuštenja kože, psorijaza, može se smanjiti, ali ne i u potpunosti izliječiti. </p>
<p>Nataša Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Živjela monogamija</p>
<p>Koncept da su se među ranim ljudima muškarci vezali uz jednu ženu, potpuno je nov. Više od trideset godina istraživanja uglavnom je rane ljude oslikalo kao društvene zajednice slične orangutanima i gorilama, gdje »ogromni mužjaci čuvaju svoje brojne hareme«. Ranija istraživanja fosila s raznih nalazišta ukazivala su da je kod australopiteka - ranog hominida, koji je živio prije tri do 3,6 milijuna godina, mužjak bio znatno masivniji od ženki. Tako barem misle znanstvenici.</p>
<p>Muškarci su, u prosjeku, oko 15 do 20 posto veći od žena. No, u usporedbi s drugim sisavcima, ta je razlika vrlo mala. Zapravo, tako mala da jedno novo istraživanje sugerira da su upravo sličnosti među našim davnim precima, a ne razlike, pomogle ranim ljudima da postanu dominantna vrsta na Zemlji. Relativno mala razlika u veličini, prema antropolozima, sugerira da su rani ljudi uglavnom bili monogamni. A, monogamija je bila »ključ« uspjeha. Autori najnovije studije tvrde da monogamija eliminira konkurenciju među muškarcima u borbi za partnerice, pružajući im šansu za bolju suradnju. To, pak, sa svoje strane, omogućuje bolju skrb o potomcima. </p>
<p>No, pitanje koje muči znanstvenike je - kako mala razlika u veličini sugerira monogamiju? U evoluciji, velike razlike u veličini mužjaka prema ženkama uglavnom znače da mužjaci svoju veličinu moraju koristiti u nadmetanju s drugim mužjacima kako bi zadržali svoj harem ženki. Tjelesna veličina bilo koje vrste može uvelike varirati tijekom tisuća godina, prema tome, uspoređivanje mužjaka iz jednog razdoblja sa ženkama iz drugog može donijeti zavaravajuće rezultate. Sličan problem se postavlja i kod uspoređivanja primjeraka iz međusobno vrlo udaljenih područja, među kojima može postojati značajna razlika u tjelesnoj veličini. </p>
<p>Što se tiče razlike koja nedvojbeno postoji između muškaraca i žena i danas, kao i posljednjih nekoliko tisuća godina, nudi se nekoliko hipoteza. Jedna, primjerice, nagađa da su muškarci možda birali nešto sitnije partnerice kako bi, kada bi donijeli lovinu, bilo dovoljno hrane i za nju i za njihovu djecu. </p>
<p>(V. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nazovite dupina telefonom</p>
<p>Korisnici mobilnih telefona možda će uskoro moći »nazvati« dupina ako se projekt za snimanje njihove podvodne konverzacije pokaže uspješnim. Znanstvenici u utočištu dupina u blizini zapadne obale Irske udružili su se s britanskim gigantom mobilnih telekomunikacija Vodaphoneom kako bi prenosili zvukove koje ispuštaju dupini.</p>
<p> »U teoriji možete nazvati i slušati dupine dok sjedite u prometnoj gužvi u Dublinu«, rekao je pomorski biolog Simon Berrow iz Zaklade za dupine i životinjski svijet u Shannonu, čije je sjedište u Kilrushu na području Clarea. Osim toga, njihovi zvukovi, kako se vjeruje, mogli bi pomoći u otklanjanju stresa. Taj bi projekt također mogao dovesti do boljeg razumijevanja života dupina.</p>
<p> Znanstvenici namjeravaju postaviti podvodne mikrofone u njihovo utočište u Ušću Shannona, jedinom mjestu u Irskoj gdje se dupini nalaze cijele godine.</p>
<p> Jedini je problem u tome što dupini prilikom svoje komunikacije koriste frekvenciju od koje ljudi mogu čuti samo dio.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Šansona je odzvanjala Šibenikom na radost posjetitelja </p>
<p>ŠIBENIK, 9. kolovoza</p>
<p> – Šibenik je po šesti put za redom ugostio eminentna estradna imena koja su u petak navečer sudjelovala u programu VI. dalmatinske šansone, točnije u Večeri starih skladbi, dok je Večer novih skladbi održana u subotu navečer uz izravan televizijski prijenos. Na prelijepoj kamenoj pozornici stiješnjenoj između renesansne Katedrale sv. Jakova i Gradske vijećnice redala su se poznata imena koja su pjevala stare, dobro nam znane pjesme. Šansona je odzvanjala Šibenikom, na radost posjetitelja koji vole ovaj glazbeni izričaj koji je dugo, neopravdano bio potisnut lakoglazbenim notama. Prvi je na pozornicu izišao Ivo Pattiera u pratnji klape More i izveo poznatu »Bokeljsku noć«. </p>
<p>Jelena Radan pokazala je svu raskoš svojih glasovnih mogućnosti izvodeći pjesmu »Nina-nana«. Klapa Fortica pjevala je »Kite«, a duo Buco i Gibo »Dobro jutro Margareta«. Na pozornicu je izišla još jedna šibenska klapa - Maslina, koja se ove godine odlučila otpjevati pjesmu »Da mi nije moje dice«.</p>
<p>Tony Cetinski naprosto je briljirao izvodeći u pratnji mlade šibenske klape Teuta pjesmu »Ti, samo ti«. Otvoreni, akustični prostor Ljetne pozornice kao da je stvoren za Tonyja Cetinskog čiji je glas još dugo nakon završetka pjesme odzvanjao povijesnom šibenskom jezgrom. S velikim nestrpljenjem šibenska publika dočekala je najmlađu šibensku klapu nazvanu po Ilirskoj kraljici - Teuta. Pjevali su »Tvoja ljubav leti«.</p>
<p> Što reći o mladom Draganu Lukiću Lvkyju koji je otpjevao »Tajnu mora« osim da je to bio pun doživljaj. Lvky je postao miljenik Dalmatinske šansone, a njegova lanjska pjesma »Ti si more« proglašena je najizvođenijom šansonom prošlog festivala. Po prvi put na Dalmatinskoj šansoni nastupio je šibenski pjevač Vlađa Nalis u pratnji klape Bilice koji su zajedno izveli »Goričku baladu«. Po prvi put na Dalmatinskoj šansoni bio je i Massimo Savić i Alkemičari koji su pjevali »Ne plači« i »Razgovor s konobarom«. Stara poznanica i prijateljica Dalmatinske šansone Radojka Šverko i ovaj se put potvrdila kao nesporna dama šansone, a njena izvedba pjesme »Tvoja ću ostat«, dirnula je publiku koja je pjevačicu nagradila toplim pljeskom. Burno pozdravljen na binu je izišao mladi student glume iz Šibenika Šime Bubica, inače sin proslavljenog šibenskog klapskog pjevača Branka Bubice. Šime Bubica donedavno je bio član klape Teuta, a onda je odlučio krenuti u solističke vode. Za Dalmatinsku šansonu pripremio je izvedbu poznate šansone »Barbara« koju je maestralno izveo pjevajući, recitirajući i ujedno glumeći. Pred ovim mladim pjevačem i glumcem, sigurni smo, velika je karijera, a njegovu »Barbaru« mnogi su usporedili sa Šerbeđijinom izvedbom »Ne daj se Ines«.</p>
<p>Kakva bi to bila Dalmatinska šansona bez Arsena i Gabi. Kao torta bez šlaga, odgovaraju mnogi koji ovaj estradni i bračni par doživljavaju kao zaštitni znak Dalmatinske šansone, što oni zapravo i jesu jer su svojim nastupima od prvog festivala i sudjelujući u organizaciji Dalmatinske šansone, dali velik pečat toj manifestaciji. Ovaj put Arsen i Gabi otpjevali su »Amado mio«, a nakon njih Neno Belan i Fiumensi izveli su dvije pjesme - »Bambina« i »Ponoćna zvona«, a za sami kraj grupa Divas predstavila se šibenskoj publici Arsenovom pjesmom »Razgovor s morem«.</p>
<p>Ovogodišnja nagrada »Šansonijer« koja se dodjeljuje osobama zaslužnima za doprinos razvoju i održavanju dalmatinske pjesme pripala je pjesniku Jakši Fiamenu i pjevačici Radojki Šverko.</p>
<p>Večer starih skladbi na kojoj se nisu pojavili najavljeni pjevači Meri Cetinić i Đani Maršan protekla je bez većih tehničkih problema. Na ovogodišnjoj Večeri starih skladbi nije bilo euforije u gledalištu kakva nam je ostala u sjećanju s prošlih Dalmatinskih šansona kad su, primjerice, Arsen, klapa Šibenik, pa klapa Cambi, Vice Vukov, Tereza Kesovija, Sastav »MI«, Giboni i drugi znali razgaliti srca publike, podići je na noge i pjevače vraćati na bis. Ove godine toga nije bilo.</p>
<p>Voditeljski par i ove su godine bili Oliver Mlakar i Aleksandra Mindoljević. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Carski ruski balet iz Moskve još jednom potvrdio zašto je najbolji </p>
<p>PULA, 9. kolovoza</p>
<p> – Carski ruski balet iz Moskve, u kojem nastupaju i neki od mladih plesača, članova ansambla Boljšoj teatra, nastupio je u petak, u sklopu »Histria festivala« u pulskoj Areni pred nekoliko tisuća gledatelja.</p>
<p> Carski ruski balet od 1993. vode Maja Pliseckaja te Gediminas Taranda koji je ujedno i umjetnički ravnatelj ove ustanove. Ansambl broji 45 baletnih umjetnika, među kojima su mnogi osvojili niz međunarodnih nagrada te su uvršteni na popis zaslužnih narodnih umjetnika Rusije. Zanimljivo je spomenuti da Carski ruski balet iz Moskve, svake godine odabere dvije države u svijetu za predstavljanje svoje baletne produkcije, ove su godine tu čast imale Hrvatska i Španjolska.</p>
<p>Program baletne predstave bio je koncipiran u dva dijela. Prvi, pod nazivom »Divertisemente«, koreografiran prema glazbenoj podlozi Fredericka Chopina, sastojao se od baletnih dueta, dok je drugi dio baletne predstave sačinjavala suita koju je, na temelju popularnih odlomaka iz opere »Carmen« Georgea Bizeta sastavio ruski skladatelj Rodion Schtschedrin. </p>
<p>Tako smo u prvom dijelu mogli vidjeti mlade plesače koji su u koreografiji Dmitrija Brjanceva dočarali romantične i sjetne Chopinove melodije, ovom prilikom objedinjene pod nazivom »Povijest ljubavi«. Svoje je plesačko umijeće, u najljepšoj maniri tradicionalne ruske baletne škole, predstavilo deset solista podijeljenih u pet baletnih dueta. Imena mladih umjetnika našoj su publici posve nepoznata, no njihova vještina i profesionalnost sigurno su jamstvo njihove daljnje afirmacije. U prvom duetu to su bili Natalia Toriasschuili i Juri Vyskubenko, u drugom Olga Tschernobrovkina i Gediminas Taranda koje je u trećem zamijenio par Alia Tanykpajeva i Janibek Kaiyr. Pretposljednji par bili su Ljubov Sergienko i Vitautas Taranda dok je završetak bio rezerviran za Irinu Surnevu i Vladimira Schmitelskoga.</p>
<p>Tehnički besprijekorno izveden prvi dio najavio je jednako uspješan nastavak večeri. »Carmen suitu«, izvedenu nakon pauze, svojoj je supruzi istaknutoj balerini Maji Pliseckaji posvetio, široj publici manje poznati skladatelj Rodion Schtschedrin. Priču o ljubavi i strasti između Španjolca Don Josea i ciganke Carmen prilagodio je plesnom izričaju, upotrijebivši isključivo gudače i velik broj udaraljki poput ksilofona i činela. Koreografiju »Carmen suite« osmislio je 1967. Kubanac Alberto Alonso, podcrtavši psihološku dramu koja se u opernoj priči odvija između Don Josea i prevrtljive ljepotice Carmen. </p>
<p>To je djelo iste godine izvedeno u moskovskom Boljšoj teatru, a izvrsna mu je prihvaćenost od strane publike omogućila opstanak na baletnim pozornicama širom svijeta do današnjeg dana, unatoč zabranama koje je, zbog tobožnjeg sablažnjivog sadržaja propisao negdašnji politički sistem. </p>
<p>Djelo je ponovno pronašlo put do pozornice Boljšoj teatra po preporuci Dmitrija Šostakoviča, a da nije izgubilo na zanimljivosti i svježini posvjedočila je i ova izvedba. U njoj je kao Carmen nastupila dvadesetjednogodišnja Olesja Bajanova, učenica Maje Pliseckaje, koju je ova slavna balerina osobno odabrala za interpretaciju ove uloge, dok se kao Don Jose predstavio, također mladi baletan, Juri Vyskubenko. Sjajni su se plesači izvrsno nadopunjavali u interpretaciji dodijeljenih im uloga, a uobličenju čitave predstave umnogome su doprinijeli i tumači sporednih uloga, Janibek Kaiyr, Vitaus Taranda, Elena Kolesnitschenko i Alla Tanykpajeva. </p>
<p>Predstavom u Puli, ruska je baletna škola još jednom potvrdila zašto nosi naziv najbolja od najboljih, što je prepoznala i publika u Areni, koja je soliste nakon svake plesne točke nagradila velikim aplauzom. Baletna bi predstava bila, međutim, mnogo atraktivnija da je bila obogaćena i primjerenom scenografijom. </p>
<p>Isti baletni sastav nastupit će i u srijedu, 13. kolovoza, ponovno u pulskoj Areni s baletnom predstavom »Bolero/Divertisment 2«. Ova je predstava zamišljena kao spoj suvremenog plesa i klasičnog baleta. Koreografija ovog baleta realizirana je prema skladateljskim predlošcima Bizeta, Rahmanjinova, Gounoda, Ravela, Offenbacha i Čajkovskog.</p>
<p>Jana Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Šibenik dobiva natkriveni arheološki perivoj </p>
<p>Ideja da se baš u Danilu, na prostoru Stari šematorij, izgradi muzej, odnosno da se prostor preuredi u arheološki perivoj na otvorenom, nije od jučer, a sada je i bliže ostvarenju. Ono što Danilo čini posebnim u svijetu arheologije jest činjenica da se na tom prostoru život odvijao u kontinuitetu od neolitika pa sve do danas. Štoviše, jedno razdoblje iz neolitika nazvano je upravo po Danilu - Danilska kultura</p>
<p> Arheološki lokalitet kod Starog šematorija u Danilu treba postati Arheološki perivoj u prirodi kakvi odavno postoje u Italiji, Grčkoj, Mađarskoj. Cijeli taj prostor na kojem se oko crkve sv. Danijela nalaze ostaci gradske vile s privatnim termama i vile rustice iz 1. odnosno 2. stoljeća, treba natkriti kako bismo dobili prvi muzej na otvorenome na koji bismo postavili sve dosad nađene predmete s tog vrijednog nalazišta. Mišljenje je to prof. Ive Pedišića, višeg muzejskog savjetnika koji upravo završava zadnju etapu istraživačkih i konzervatorskih radova. Da njegove izjave nisu samo »pucanj u prazno«, svjedoče i aktualni pregovori koji se vode s vlasnicima okolnog zemljišta o otkupu više parcela ispod kojih se nalaze davno istraženi dijelovi vile rustice i vile urbane.</p>
<p> Što kriju okolna polja i livade otkrit će se u nekom drugom desetljeću ili stoljeću, no bilo gdje da se zakopa motika, nešto se iz zemlje vrijednog izvuče. </p>
<p>Danilsko polje krije mnoga vrijedna nalazišta koja su se sustavno počela istraživati još početkom 50-ih godina 20- stoljeća, kad se u ovaj arheološki kraj zaljubio sada pokojni prof. arheologije, akademik Duje Rendić-Miočević. Nakon više desetljeća sustavnih istraživanja na više lokaliteta u Danilu koje je u arheološkom svijetu poznato po razdoblju imena Danilska kultura, istraživanjima su nakon Rendića-Miočevića rukovodili pok. Zlatko Gunjača i sada Pedišić koji je nedavno konzervirajući termalni prostor vile otkrio dva nova groba te davno istražen kameni sarkofag. Sakrofag je impresivnih dimenzija, a njegov poklopac razbijen je u više komada koji će se sada slijepiti i postaviti na sarkofag.</p>
<p> Zadnja etapa konzervacije termalnog prostora gradske vile započela je 2. lipnja, a završila 12. srpnja. Oko 60.000 kuna osigurali su Ministarstvo kulture i Grad Šibenik. Kad se mislilo da taj prostor više ne krije nikakva iznenađenja, u ovećem prostoru termi, koji je služio za zagrijavanje sauna, nađena su dva groba. U jednom je otkriven kostur muškarca i uz njega mamuze (ostruge) koje na sebi imaju šiljke pa se pretpostavlja da je to pokojnik iz doba Karolinske dinastije iz 9. ili 10. st. U drugom grobu, također je nađen skelet i do njega predmet sličan prstenu ili dijelu nekog većeg nakita pa se pretpostavlja da je riječ o ženi.</p>
<p> Odakle grobovi u prostoru koji je služio kao neka, modernim rječnikom rečeno, kotlovnica, pitali smo prof. Pedišića koji je objasnio da je gradska vila tijekom minulih stoljeća bila prenamjenjivana kako su se mijenjala vremena. Naime, rimska vila potječe iz 1. odnosno 2. stoljeća, a s prodorom kršćanstva u te krajeve, i ovdje je bilo potrebe za novim sadržajima, tj. preinakama. Tako je dio termalnog sustava postao crkva. Zanimljivo je da je dio bazena s toplom vodom poslužio za oltar crkve. Oko nje se širilo groblje, no očito kršćanstvo u to doba nije ovdje bilo toliko razvijeno, o čemu svjedoči mali broj otkrivenih ranokršćanskih grobova, njih svega tridesetak. </p>
<p>U sedmom stoljeću ovdje dolaze stari Hrvati pa se groblje ubrzano širi na dva nivoa. Dosad su arheolozi na toj lokaciji našli preko 300-njak starohrvatskih grobova.</p>
<p>Inače, na prostoru na kojem su u podu nađena dva nova groba sa skeletima, nalaze se zanimljive konstrukcije grijanja saune. Na stupićima u obliku sira, visine oko 1,20 metara, nalaze se kockaste ploče veličine 62x62 cm i debljine 5 cm, koje su služile kao svojevrstan parket. Na te se pločice slagao sloj materijala od tucane cigle i kreča, a iznad podni mozaik od crno-bijelih pločica s cvjetnim motivima. Najveći dio mozaika je uništen, no manja je površina ipak sačuvana do danas. Profesor Pedišić kaže da bi se cijela gradska vila trebala rekonstruirati što ne bi bio problem kad se zna kako su u to vrijeme one izgledale. Nadalje, kad se sutra ovaj atraktivan prostor bude nasvođivao, treba koristiti crteže krovnih konstrukcija iz rimskog vremena kako se prostor ne bi drugačijom izvedbom devastirao, mišljenja je Pedišić.</p>
<p> Ostaci gradske vile pružaju impresivnu sliku i, iako se ne nalaze ucrtani u nikakve karte, turisti do Danila često navraćaju. Zidine termalnog prostora u kojem su ostaci bazena za toplu vodu te onog velikog s hladnijom vodom, malo koga ostavljaju ravnodušnim. »Još samo da se otkupi dio zemljišta pod kojim se nalazi dio velikog bazena«, kaže Pedišić koji je postao velik zaljubljenik u Danilo i njegovu arheologiju.</p>
<p>Pedišić nas upoznaje i s dva nova nalaza s ovog lokaliteta o kojima se u javnosti malo zna, a trenutačno su na stručnoj obradi u Zagrebu. Prije nekoliko mjeseci ovdje je nađen prekrasan zavjetni spomenik - ara posvećena bogu Silvanu Domesticu. To je druga ara otkrivena u Danilu. Prvu su arheolozi iskopali na lokalitetu Katuni još šezdesetih godina. Ova druga, posvećena kućnom božanstvu Silvanu, predmet je stručne obrade prof. Ante Rendića, sina pok. akademika Duje Rendića-Miočevića, i prof. Pedišića. Stručna obrada ove are kao i one nađene u Katunima naći će mjesto u prigodnom zborniku koji se upravo priprema u spomen na pokojnog akademika.</p>
<p> Drugi spomenik koji je također nedavno pronađen u Danilu ulomak je rimske mramorne urne koja se nalazi na obradi što je obavlja Marin Zaninović iz Zagreba. Mramor od kojeg je izrađena ta urna potječe najvjerojatnije iz grčkih kamenoloma. Posebno je zanimljivo to što se na urni nalazi reljefni prikaz dvojice vojnika na kojemu manjka dio s potpisom, pretpostavlja se da je riječ o tribunovoj ženi. Jedan ratnik na reljefu je prikazan u vojničkoj odori. Na sebi ima štit, oklop, fibulu i sandale na nogama. Do njega je drugi vojnik koji na sebi ima običan kožnat oklop, vučju kožu na glavi, ima bradu i brkove. Pretpostavlja se da je riječ o Dalmatu koji je bio unovačen od strane Rimljana. Mladi tribun najvjerojatnije je bio rimski građanin koji je kao kadet išao u vojsku, oženio se, a kad je poginuo, žena mu je podigla spomenik. </p>
<p>Ono što Danilo čini posebnim u svijetu arheologije jest činjenica da se na danilskom prostoru život odvijao u kontinuitetu od neolitika pa sve do današnjih dana, a jedno razdoblje iz neolitika nazvano je upravo po Danilu - Danilska kultura.</p>
<p> Ideja da se upravo u Danilu, na prostoru Stari šematorij, izgradi muzej, odnosno da se prostor preuredi u arheološki perivoj na otvorenom, nije od jučer. Dosad realizacija zamisli nije uspjela, no kako su turisti otkrili ovaj kraj i zaljubili se u njegovu arheologiju, a istovremeno prof. Pedišić postaje sve glasniji u promoviranju tog arheološkog nalazišta, postoje šanse da se stara ideja konačno ostvari. Bez pomoći i volje Ministarstva kulture te Grada i Županije, kao i samog mjesta Danilo, i ova će hvalevrijedna ideja sanjati neke bolje dane. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Opsceni prizori panova, nimfi i satira</p>
<p>Arkadija na Vejzovićevim slikama prepuna je razuzdanih protagonista, u njoj vino teče potocima, nektar se izlijeva iz riječnih korita, vrca med iz saća, a putovi prolaze mliječnim stazama. Scene su mu katkad kaleidoskopski ispresijecane te izgledaju kao da su sastavljene od stakalaca koja se presijecaju i tvore nadrealistički ispremještane slike</p>
<p>Shvatiti život kao užitak moto je hedonista, tih nepopravljivih optimista što na svijet gledaju ružičasto. Uživanje u jelu, piću i tjelesnosti priziva antičke svečanosti, bakanalije, priređivane u čast poganskom bogu Bakhu. Baš na temu »Bacchanal« slikar Munir Vejzović izlaže 30-ak radova u dubrovačkoj Art Gallery Čimić na Stradunu. Riječ je o dvadesetak ulja na platnu velikih dimenzija te desetak pastela i gvaševa nastalih u proteklom desetljeću. U svojim djelima umjetnik slavi Arkadiju, zemlju mitske ljepote u kojoj vlada Eros, bog ljubavi. </p>
<p>Pomoću figura panova, nimfi i satira umjetnik oblikuje ozračje sveopće raskalašenosti. Oslobođena strast figurama je pridala prizvuk erotičnosti. Tijela u zanosu razuzdana su do obnaženosti, a njihovi odnosi prikazani do opscenosti. Vejzović se nadahnjuje poganskim svečanostima u čast Bakha ili Dionizija, božanstava opojnosti, vinove loze i uživanja, prijatelja muza te simbola pijanstva i nesputane ljubavi. U čast tih božanstava četiri puta godišnje održavale su se svetkovine po antičkoj Grčkoj i Rimu, a te priredbe na svojim slikama pokušava oživiti.</p>
<p>Umjetnik prikazuje nimfe, polubožice, lijepe djevice ovjenčane cvijećem, personifikacije prirode, drveća, gora, izvora, rijeka, mora i oceana, koje zamamnim tijelima zavodnički nude svoju putenost i obilje plodova na pladnjevima. Pan, bog šuma, pašnjaka, pastira, i demon straha, prema politeističkoj ikonografiji na Vejzovićevim je slikama prikazan s kozjim nogama, repom, rogovima te siringom, pastirskom frulom. njegov je pan nalik satiru, demonu šuma i brda, koji je još i predstavnik raspuštena života. Tu su i mitološke nemani, kentauri, hibridna bića s glavom muškarca, tijelom konja i krilima koji tumaraju uokolo. </p>
<p>Svi su oni sudionici nadrealističke gozbe na livadama uzdignutog obzorja, dugih plaža te padina s mediteranskim raslinjem. Arkadija na Vejzovićevim slikama prikazana je kao zemlja u kojoj vino teče potocima, nektar se izlijeva iz riječnih korita, vrca med iz saća, a putovi prolaze mliječnim stazama. Po strunama prebiru jarci, tragosi, a iz dionizijada su proizašli ditirambi, pjesme koje veličaju prirodu i život. </p>
<p>U vlastitom izrazu Vejzović se nadahnjuje velikanima kista, reinterpretirajući teme koje su ih proslavile sjećajući se njih ili im posvećujući svoja djela. To su Rembrandt, Rubens, Velazquez, Dufy, Manet, Picasso i drugi. Oblikovanje vlastitog izraza na temeljima prijašnjih iskustava velikana kod Vejzovića ne znači ponavljanje usvojenog znanja, već polazište s kojega uvijek iznova daje osobno viđenje prijelomnih trenutaka koje su označili u povijesti umjetnosti. Nižu se tako poznate teme: Otmica Leukipovih kćeri, Doručak na travi, Leda i drugi</p>
<p>Figure snažnih muskulatura i ružičaste puti te arlekine u cirkuskim odijelima Vejzović postavlja uz morsku obalu, a likovi izgledaju poput Picassovih monumentalnih tijela teatralnih gesta u okružju Sredozemlja. Kada Vejzović košmar figura svodi na geometrijske likove, blizak je kubističkim kompozicijama slavnog Španjolca. Čak u slikama Vejzović priziva antičku Iberiju koju oplakuje Sredozemno more. Scene su mu ponegdje kaleidoskopski ispresijecane, te izgledaju kao da su sastavljene od stakalaca koja se međusobno presijecaju i tvore nadrealistički ispremještane slike svijeta. </p>
<p>U svom dnevniku »San i java« Vejzović objašnjava utjecaj podsvjesnoga na svoje slikarstvo. »Kad sam bio dijete, u snu se pojavljivala na nebu, koje je bilo prirodno plavo ili nešto plavlje, slika kaleidoskopski čista, rekao bih šarena, u snu velim, ali u javi kod rekonstrukcije nejasna i otad me proganja i ja ne znam koliko ću puta pokušati doći do tog fantoma od nebeske slike.« Sve te silhuete noći, kako je vidljivo s Vejzovićevih slika, oživjele su na njegovim platnima nastavljajući slaviti život u svakoj novoj inačici. To su idealizirane slike savršena svijeta na kojima su nebo i more kristalnoplavo, a livada travnatozelena. Prizori na neposredan ili posredan način promiču Mediteran kao zemlju jedinstvenih oblika i boja, mirisa i okusa, ritmova i zvukova. </p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Predstavljanje najboljih hrvatskih fotomajstora</p>
<p>Fotoelitu, odnosno, ponajbolje hrvatske fotografe, predstavlja novootvorena zagrebačka galerija »Badrov« na Trgu žrtava fašizma. Fotomajstori odabiru raznovrsne motive, od drevnih praških ulica, zagrebačkih cesta, ženskog i muškog tijela, životinja, društvenih zbivanja, interijera pa sve do spektakularnih snimaka pejzaža...</p>
<p>Na hrvatskom foto Olimpu mnogi su bogovi našli svoje mjesto. Znatiželjnici, pustolovi, estete</p>
<p> – sve su to naši vodeći fotograf i – možemo li reći jedna duhovna elita koju bi valjalo predstaviti i u inozemstvu, kad bi za to bilo volje, snage i hrabrosti. Upravo ponajbolje fotomajstore na izložbi »Cro-exhi-photo-bition« predstavlja novootvorena zagrebačka galerija »Badrov« sve do 13. rujna.</p>
<p>Drevne ulice grada Praga građene po tajnim planovima, grada u kome su stolovali vladari intelektualci Karlo IV. i Rudolf II., snimao je Stanko Abadžić, nekadašnji dopisnik »Vjesnika«, koji je upravo u češkoj prijestolnici radio kao slobodni fotograf. Radovi pod nazivom »In absentia« nose svu ljepotu tog misterioznog grada starih kula i zidova.</p>
<p> Slično tome, prva dama hrvatske fotografije Marija Braut predstavlja svoje sjetne vizure Zagreba, tog srednjoeuropskog bombona punog divnih parkova i ulica pod snijegom. Ne manje fascinantni su radovi Maje Strgar Kurečić (nagrađene za fotografije u boji kalendara 1996.) koja koristi žestoke boje poput Pedra Almodovara u fotografijama crvenih zidova s bijelim prozorčićima i lampama, nastalima vjerojatno negdje na sjeveru Jadrana. Potom nas dočekuje ime Stephana Lupina čija kamera bilježi mišićje crnog muškog tijela, napete udove što iskazuju ljepotu fizisa. Damir Hoyka, spreman na sve vrste izazova, radi umjetničke fotografije dvaju ženskih tijela spojenih leđima što isijavaju čudesnu šarenu svjetlost. Svjetski putnik jest i Jasenko Rasol koji snima čudesnu arhitekturu Pariza, nastojeći zabilježiti njezinu spektakularnu ljepotu. </p>
<p>Još jedna žena – Dubravka Ivančić Juras, možda i najbolja od svih, prikazuje izvanredne portrete ženskih glava, hladna pogleda, lica okupana sjenama. U morskim dubinama snimao je Miro Andrić, strasno poput Cousteaua, loveći kamerom ljepotu morskih manekena – šarenih ribica velikih peraja. Društveni kroničar grada često je bio Mio Vesović čija djela čuvaju trezori Muzeja za umjetnost i obrt, koji nam predstavlja velike viseće plakate (najavnike) s Papinim porukama. Odmah zatim – iznenađenje. Tu je i majstor ispod čije kabanice su, rekli bismo, svi izašli – besmrtni Tošo Dabac sa svojim crno-bijelim vizurama voljenog Zagreba, prodavaonicama sa spuštenim roletama iz kojih se vrlo jasno čita duh vremena.</p>
<p> Filmske prizore omogućuje nam Romeo Ibrišević, đak Pavla Cajzeka te »Vjesnikovih« urednika Zvonka Lennera i Miroslava Ležaje, čije su ratne fotografije prenosile vodeće svjetske agencije. Polje suncokreta i livada u bijelom, potvrđuju umjetnički, štoviše, filmski senzibilitet Ibriševića. Najbolji sportski fotograf Radiša Mladenović izlaže sjajnu nadrealnu fotografiju stabala po kojima vise ljudi, neobičnu, mračnu, možda i bizarnu. Velike uspjehe u svijetu postigao je Ivo Pervan, ljubitelj hrvatske obale, što izlaže u jarkim bojama fotografiju starog ribara kako plete mrežu. U interijeru je nastao rad Petra Dabca, snimak čovjeka koji sjedi, iza kojega vidimo dijete.</p>
<p>Jasno da je zastupnik modne fotografije Ivan Balić Cobra zastupljen sa snimkom elegantne dame s bijelim šeširom. Zagreb voli i Luka Mjeda pa nam dočarava raskoš Zrinjevca i njegova vodoskoka. Srednjovjekovni, pak, prizor, snima Josip Klarica, praški student, propagandni i umjetnički fotograf. Na nekoj livadi vidimo stol s čašom i orlom okrenutim u profilu, dok se u daljini nazire pejzaž. Dionizu bi se svidjela fotografija Damila Kalogjere gdje ruka drži čašu vina uperenu prema nebesima, a sve u jakim bojama plavog, bijelog i crvenog. Od veterana na izložbi je i Šime Strikoman, čovjek bujne mašte čija djela nose vedre boje. </p>
<p>Vidimo neki grad – vrhunsku fotografiju koja bi mogla poslužiti za plakat ili knjigu. Stare krovove od zaborava čuva fotograf slobodnjak – Mirko Bedek. Naposljetku – <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju rezerviran je za Damira Fabijanića, najboljeg svjetskog snimatelja arhitekture koji predstavlja svoje čudesne fotografije u kojima je razvidna sva moć, ljepota, struktura, ali i velika tajna arhitekture.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sjajan koncert Pavice Gvozdić </p>
<p>OSOR, 9. kolovoza</p>
<p> – Dobitnica nagrade Osorskih glazbenih večeri za 2002. godinu, primadona glasovira Pavica Gvozdić, stalni gost Hrvatskog glazbeno-scenskog festivala, priredila je recital u petak, 8. kolovoza u bivšoj stolnici Marijina Uznesenja, kao 14. koncert ovogodišnjeg Festivala. Prvi dio recitala ispunile su dvije sonate Ludwiga van Beethovena, trostavačna op. 109 u E-duru i četverostavačna op. 110 u As-duru. Obje su Beethovenove sonate izvedene uz visok opseg izvođačke napetosti, tako da je taj napon djelovao očaravajuće, a ujedno zračio mirnoćom vrhunske ugode sigurnosti i ljepote donosa glazbenih misli velikog skladatelja. U programskom dodiru s Beethovenom svaki će skladatelj biti u kušnji. Praizvedba skladbe »Za Pavicu«, iskusnog hrvatskog skladatelja Stanka Horvata, na početku drugog dijela programa, koji je pišući djelo za virtuoza, pijanisticu kojoj kliče: »Pavica je jedinstvena, neponovljiva«, ovim djelom otklonio rečenu opasnost, napisavši glasovirski pitko djelo u habitusu modernog izraza, s nadahnućem što ga jednako zrcali sama glazba, kao i tekst pridodan kao objašnjenje njegovog ushićenja umjetnicom, koja je sav svoj život podredila glasoviru s najvišim umjetničkim stremljenjima. Završetak koncerta Pavice Gvozdić pripao je dvojici ruskih skladatelja. Bila je to, kao predzadnja točka prekrasna Sonata-fantazija za glasovir br. 2 op. 19 u gis-molu u dva stavka Aleksandra Skrjabina. Romantičko ozračje sjajnog pijanizma Pavice Gvozdić nastavilo se unutar zadnje točke od Šest preludija Sergeja Rahmanjinova. Ljepota dugačkog ljetnog koncerta produžila se nizom programu primjerenih, jednako sjajno izvedenih dodataka. </p>
<p>Z. Stahuljak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Prvo finale za Jelenu Kostanić </p>
<p>Dvadesetdvogodišnja Splićanka u polufinalu je svladala nadarenu 16-godišnju Ruskinju Veru Dušenivu sa 7-6, 6-4 za svoje prvo WTA finale u karijeri. U drugom polufinalu Izraelka Pistolesi pobijedila Karolinu Šprem 6-3, 1-6, 6-4 </p>
<p>HELSINKI, 9. kolovoza</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić ostvarila je najveći uspjeh karijere plasiravši se u finale 140.000 dolara vrijednog WTA teniskog turnira Nordea Nordic Light Open u Helsinkiju. </p>
<p>Dvadesetdvogodišnja Splićanka u polufinalu je svladala nadarenu 16-godišnju Ruskinju Veru Dušenivu sa 7-6, 6-4 za svoje prvo WTA finale u karijeri. U drugom polufinalu Izraelka Pistolesi pobijedila Karolinu Šprem 6-3, 1-6, 6-4. Šteta, jer je Šprem dobro igrala i bila na pragu da izbori hrvatski finale na turniru u Helsinkiju. </p>
<p>Sve su naše tenisačica na ovome turniru igrale izvrsno i nema sumnje kako će turnir u Helsinkiju ostati upamćen u povijesti hrvatskog ženskog tenisa. Čak tri naše igračice probile su se do četvrtfinala, a u dvoboju Jelene Kostanić i Silvije Talaje, upravo u četvrtfinalu, pobijedila je Kostanić koja je tako dobila priliku izboriti finale. I nije ju propustila.</p>
<p>– Osjećam da sam u dobroj formi, izvrsno sam radila i jednostavno kupim plodove dobrih treninga, reći će Jelena Kostanić. </p>
<p>Kostanić je do Helsinkija igrala i gubila polufinala Antwerpena (2000) i Beča (2001), a u finskom glavnom gradu je pobjeđivala Talijanku Pennettu, Španjolku Marrero, u četvrtfinalu Silviju Talaju i napokon Duševinu, od koje je u prvom setu gubila sa 4-3 i 5-4, a onda dobila »tie-break«. </p>
<p>U drugom setu se činilo da je Kostanić potpuno slomila mladu protivnicu, ali je finalistica juniorskog Roland Garrosa ove godine i pobjednica Wimbledona lani sa 0-4 došla na 4-5. Srećom, Splićanka je dobila desetu igru i potvrdila finale.</p>
<p>– Nije bilo lako, ali najvažnije jest da nisam izgubila povjerenje u sebe. Koncentrirala sam se i potom je sve išlo lakše. </p>
<p>Najavu dobrih rezultata Kostanić je imala prošlog tjedna kada je iz kvalifikacija stigla do četvrtfinala WTA turnira u poljskom Sopotu. Ovo joj je šesta pojedinačna pobjeda u zadnja dva tjedna, a dosad je u sezoni uspjela zabilježiti svega pet trijumfa. </p>
<p>Na WTA listi je Kostanić trenutno 95. Nema nikakve sumnje da će njene igre i sve ove pobjede utjecati i na njen napredak na WTA listi. </p>
<p> • Rezultati polufinala: Kostanić – Dušeniva 7-6, 6-4, Pistolesi – Šprem 6-3, 1-6, 6-4. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Grönholm pretekao Martina </p>
<p>JYVASKYLA, 9. kolovoza</p>
<p> – Svjetski prvak Finac Marcus Grönholm u Peugoetu 206 uspio je nakon prva tri brzinska ispita drugoga dana Finskog relija preteći Ford Focus Estonca Markka Martina, te Finac sada vodi sa četiri sekunde prednosti. </p>
<p>Grönholm i Martin vode veliku borbu za pobjednika jedne od najcjenjenijih reli utrka, koja se do nedjelje vozi na finskom makadamu. Ovaj reli je i daleko najbrži od svih jer je prosječna brzina 120 km/h, a vozači nerijetko prelaze i 200 km/h. </p>
<p>Nakon drugoga brzinskoga ispita razlika je iznosila svega pola sekunde u korist Grönholma. </p>
<p>Šanse za pobjedu ima i Britanac Richard Burns u Peugeotu 206 koji za vodećim zaostaje 37.5 sekundi. Šest utrka prije kraja prvenstva Burns je vodeći u poretku, Grönholm je treći, a Martin sedmi. </p>
<p> • Redoslijed: 1. Grönholm/Rautiainen (FIN/Peugeot 206) 1:40.02,0, 2. Martin/Park (EST/VBR/Ford Focus RS03) +4 sec, 3. Burns/Reid (VBR/Peugeot 206) +35.4, 4.McRae/Ringer (VBR/Citroen Xsara) +1:00.9, 5. Solberg/Mills (NOR/VBR/Subaru Impreza) +1:14.6, 6. Sainz/Marti (ŠPA/Citroen Xsara) +1:20.7, 7.Loeb/Elena (FRA/Citroen Xsara) +2:01.5, 8.Makinen/Lindstrom (FIN/Subaru Impreza) +2:19.1, 9. Pykalysto/Mertsalmi (FIN/Peugeot 206) +2:28.6, 10. Tuohino/Aho (FIN/Ford Focus RS02) +2:39.1.</p>
<p> • Pobjednici brzinaca: Martin (S1, S2, S3, S6, S8, S9), Grönholm (S2, S4, S5, S10, S11, S12), Burns (S7, S13). </p>
<p> • Odustali: Auriol (FRA/Škoda Fabia) S2, Hirvonen (FIN/Ford Focus) S12, Rovanpera (FIN/Peugeot 206) S12, Gardemeister (FIN/Škoda Fabia) S13. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Dao sam igračima srce, a oni su mi ga iščupali«</p>
<p>Rezultatski debakl uzdrmao je Poljud, uprava, trener i igrači traže odgovore na pitanje što se dogodilo / Čak je i Torcida ironizirala igru svojih ljubimaca, a čestitala gostima skandiravši: »Pet komada, pet komada...«</p>
<p>SPLIT, 9. kolovoza</p>
<p> – Nogometaši Hajduka su se u petak navečer osramotili. Odigravši nezapamćeno slabo, beskrvno, dekoncentrirano poraženi su s glatkih 1-4 protiv novog prvoligaša Inkera. </p>
<p>Rezultatski debakl uzdrmao je Poljud, uprava, trener i igrači traže odgovore na pitanje što se dogodilo. Činjenica je da su Katulić, Karabeg i Lalić radili po poljudskom travnjaku što su htjeli, poigravali su se s nogometašima Hajduka, te pobjeda gostiju nije bila ni u jednom trenutku upitna, već samo s koliko će razlike zaključiti susret. Čak je i Torcida ironizirala igru svojih ljubimaca, a čestitala gostima skandiravši: »Pet komada, pet komada...«.</p>
<p>Poslije utakmice dio uprave (Grgić, Štimac, Fiorentini, Pavić, Žaja, Colnago) je dugo raspravljao o stanju u momčadi, a okupili su se i u subotu rano ujutro. Potom su Štimac i Vulić, dva ključna čovjeka struke, »oštro« porazgovarali s igračima, najavivši promjene da bi nakon sastanka njih dvojica dugo analizirali trenutačnu situaciju.</p>
<p>Igor Štimac je rekao: </p>
<p>– O promjenama odlučuje Vulić. To je njegova domena. Nismo razgovarali ni o kaznama, jer nam je sada od velike važnosti vratiti mir u momčad i u utorak u Finskoj pokušati odigrati mnogo bolje i izvući pozitivan rezultat. Poraz protiv Inkera je šokantan, a problem je što se igralo bez imalo agresije.</p>
<p>Hajduk je u dvadesetak dana doživio dva teška poraza, oba rezultatom 1-4. Prvi protiv Dinama od Superkupu, koji nije shvaćen kao upozorenje, i sada protiv Inkera. Potonuće protiv novog prvoligaša izazvalo je more sumnji. Raspravlja se o kvaliteti igrača, a atmosferi u momčadi, stanju u klubu, a zabrinuti su svi. Subotnje jutro na drugom katu poljuskog stadiona je prošlo slušajući negativne kritike navijača koji su zvali iz svih krajeva Hrvatske. Uglavnom, negativno kritizirajući sve što se događa u i oko njihovog kluba. Ipak, najviše polemike izaziva kvaliteta igračkog kadra. I prije početka se znalo da je nemoguće nadomjestiti vratara Pletikosu, Srnu i Rapaića. Ali ipak i najveći pesimisti nisu mogli prognozirati da će u nepuna tri tjedna Hajduk dva puta »fasovati« po 1-4. I to jedan od najljućeg rivala i jedan od novog prvoligaša. Obje utakmice su pokazale slične negativnosti – sporost momčadi, jalovost napada, kao i nekompaktnost. </p>
<p>Trener Zoran Vulić je nakon utakmice bio blijed, bez kapi krvi u licu, te je rekao da mu je ovo najteži poraz u trenerskoj karijeri, začinjen najgorom igrom . Ni jutro poslije nije mu se vratila boja u obraze. </p>
<p>– Svi smo svjesni da smo loše odigrali. Iz ove kože ne možemo. Ne tražimo alibije, niti to ima smisla. Moramo više raditi, pogotovo na ispravljanju grešaka koje nam se ponavljaju. No, pouke moramo tražiti iz naših pogrešaka, a ne iz protivničke dobre igre. Možemo imati loš dan, ali dres mora biti natopljen znojem. Ovakvim pristupom ćemo se ubrzo čuditi da neće biti publike. Evo protiv Inkera, kojeg ne želim podcijeniti, je došlo više od pet tisuća navijača, i ja im se ispričavam na lošoj igri. Moramo mnogo više dati, pogotovo po pitanju borbenosti, jer su oni uvijek s nama. Razočaran sam jer nitko nije nakon utakmice izašao s natopljenim dresom, osim malog Neretljaka. Inzistiram da se za Hajdukov dres trči i bori, a izgleda da svi igrači nisu svjesni što znači taj dres, rekao je Vulić.</p>
<p>U nedjelju Hajduk putuje u Finsku na utakmicu pretkola Kupa Uefe u kojoj igraju protiv Hake. Dva dana nije dovoljno da se stvari dovedu na pravo mjesto, ali je dovoljno da se igra i sastav momčadi počnu slagati na drugačiji način.</p>
<p>– Igrači nisu glupi. Znaju kada igraju dobro, a kada loše. Promjene su nužne zbog kluba i nešto ćemo napraviti. Već u Finskoj će biti promjena. Ja sam igračima dao srce, a oni su mi ga iščupali, istaknuo je Vulić.</p>
<p>Šteta što su svi u klubu zatvarali oči nakon Dinama, što poraz iz Superkupa nije alarmirao. Sada je prvenstvo u tijeku, Hajduka čeka iznimno težak niz utakmica koji ne onemogućava mir. Stoga neće biti ni lako pronaći dežurnog krivca. U Hajduku ističu da čvrsto stoje iza svog trenera, a i glasno se pitaju što bi navijači govorili da su doveli Karabogdana, Katulića i Lalića. Znaju odgovor – smijali bi im se, a ova trojica su ih razvalili. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hrvatska - Belgija 89-62</p>
<p>LIEGE</p>
<p> – Hrvatska košarkaška reprezentacija u prvom je kolu pripremnog turnira pred odlazak na Europsko prvenstvo u belgijskom Liege svladala domaćina sa visokih 89-62 (27-15, 18-15, 26-19, 18-13). Najefikasniji u našoj reprezentaciji bio je Zoran Planinić sa 24 pogotka, Mario Stojić je ubacio 12, Matej Mamić 11, Ivan Perinčić 10, a Marko Popović i Andrija Žižić po 9. U drugom kolu u subotu Hrvatska će igrati protv Rumunjske u 18.30 sati. ></p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Wallace i Woods u Miamiju </p>
<p>MIAMI, 9. kolovoza</p>
<p> – NBA momčad Miami Heat pojačala se u subotu uzevši dvojicu slobodnih igrača – krilo Johna Wallacea i centra Lorena Woodsa. </p>
<p>Wallace je prošlu sezonu uspješno igrao u Grčkoj, gdje je u samo 10 utakmica imao odličan prosjek od 24 poena, 6.7 skokova i 6 oduzetih lopti. U karijeri je mijenjao dosta momčadi, počeo je sa New Yorkom, a potom igrao za Toronto Raptorse, Detroit Pistonse i Phoenix Sunse. </p>
<p>Centar Woods je zadnje dvije sezone malo igrao za Minnesota Timberwolvese, sa prosjekom od 1.9 poena i 2.2 skokova. </p>
<p>Miami Heat je lanjsku sezonu završio sa lošim učinkom od samo 25 pobjeda i čak 57 poraza. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Premalo igračica za pripremne utakmice</p>
<p>Podravka Vegeta vraća se s Rogle u Koprivnicu 11. kolovoza, u ponedjeljak, a od 14. do 16. kolovoza igra na međunarodnom turniru u mađarskom Nagyatádu s Dunaferrom, Toulonom i Baia Mare, a od 28. kolovoza do 2. rujna u Luksemburgu </p>
<p>ROGLA/KOPRIVNICA, 9. kolovoza</p>
<p> – Planirane prijateljske, pripremne utakmice s ljubljanskim Krimom neće biti, jer nije trenutno u ovoj fazi priprema potrebna ni Krimu, ni Podravki. </p>
<p>Podravka Vegeta u početnoj je fazi priprema, pa je kod Ionele Gilce i Marije Popović došlo do upale mišića, četiri su djevojke u juniorskoj i kadetskoj reprezentaciji (Tatari, D. Golubić, Franić i Tarle), a četiri na pripremama nisu iz prvog sastava, pridodane su pripremama radi popunjenja broja iz drugog sastava Podravka Lino. Praktički trener Hrupec i nema sastav za igru. </p>
<p>S Andrijanom Budimir zakompliciralo se jer se klubovi moraju dogovoriti za odštetu, za koju se mislilo da je ne treba platiti, no ona smije igrati prijateljske utakmice.</p>
<p>Za situaciju s Budimir nisu krivi propisi EHF-a, oni su poznati, klubovi se moraju držati propisa. Ne sumnja se da Podravka nije sposobna dovršiti veliki posao. Prevelikog je imena i iskustva da to ne bi riješila. Zbog toga će se uskoro dogovoriti s Kometalom oko odštete, o visini, načinu i roku plaćanja. Nije to za Podravku Vegetu nikakav problem niti novost, jer takvo iskustvo imala je i s Anđom Bilobrk prigodom njenog dolaska iz Hypa. </p>
<p>Uostalom, tako će biti i s viškom igračica koje su otišle iz Podravke. U klubu koji, na sreću Lokomotive, ali i Osijeka i TVIN-a, pojačava konkurenciju za vrh ljestvice Brodosplitu (Pensa i Bilobrk), moći će igrati tek kad se srede financijski odnosi. Govori se da bi Raguž u TVIN Trgocentar išla na posudbu! Nije pristala na solidne Podravkine uvjete, jer je mislila da drugdje može dobiti više, pa ne znamo je li dobro da se klub odriče odštete od 140.000 kuna za igračicu koja drugom klubu vrijedi. </p>
<p>Brodosplit se jako hvali kako je Podravki »pred nosom oteo« Pensu i Bilobrk. Bilobrk iz raznoraznih razloga jednostavno više nije mogla igrati u Podravki, morala je otići i njoj je prepušteno da si izabere klub. </p>
<p>Brodosplitu, nakon što plati 19.000 eura odštete, koliko je Podravka platila Hypu, a stvar je na arbitraži, iz Podravke žele s tom hrvatskom reprezentativkom svu sreću. </p>
<p>Pensu Brodosplit nije »oteo«, već zbog svojih financijskih apetita u nesrazmjeru s njenom igračkom vrijednošću, nije mogla više igrati u Podravki. Podravka nudi najkvalitetnije ugovore u Hrvatskoj (stalno zaposlenje u Podravki uz plaću, ugovor, premije i nagrade, smještaj, prehrana). Sezona joj je bila loša, nije napredovala, pa je normalno da proba negdje drugdje, gdje igrački zahtjevi nisu tako visoki. </p>
<p>Podravka Vegeta vraća se s Rogle u Koprivnicu 11. kolovoza, u ponedjeljak, a od 14. do 16. kolovoza igra na međunarodnom turniru u mađarskom Nagyatádu s Dunaferrom, Toulonom i Baia Mare, a od 28. kolovoza do 2. rujna u Luksemburgu. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvatski četverac brončani na SP </p>
<p>ATENA, 9. kolovoza</p>
<p> – Hrvatski četverac bez kormilara osvojio je brončano odličje na Svjetskom juniorskom prvenstvu u veslanju u subotu završenom na olimpijskog stazi u grčkom Skiniasu pored Atene. </p>
<p>Hrvatski četverac bez kormilara u sastavu Josip Stojčević, Marin Begović, Branko Begović i Ivan Dukić u finalnoj je utrci došao do bronce, postigavši isti rezultat kao i rumunjska posada (2:57.15). Zlatna medalja pripala je Talijanima, a srebrna Česima. </p>
<p>U subotu smo imali još dva čamca u finalima – Sonja Kešerac je u samcu bila šesta, a Frane Niseteo, također u samcu, sedmi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Kuzmanić prema zlatu </p>
<p>RIVA DEL GARDA, 9. kolovoza</p>
<p> – Hrvatski jedriličar Tonko Kuzmanić vodeći je uoči posljednjeg dana na Svjetskom juniorskom prvenstvu klase »laser radial« u talijanskoj Riva del Gardi.</p>
<p>Kuzmanić nakon devet regata ima 20 negativnih bodova, u osmom plovu je bio tek 19., što mu se briše kao najlošiji rezultat, ali je odmah zatim pobijedio u devetom plovu. Šest bodova više od Kuzmanića ima drugoplasirani Poljak Jonasz Stelmaszyk, dok je Britanac Campbell Davidson treći sa 38 bodova. </p>
<p>U konkurenciji za medalje su još dvojica hrvatskih jedriličara, pogotovu Daniel Mihelić, koji se probio sa šeste na četvrtu poziciju i ima jednaki broj bodova (38) kao trećeplasirani Britanac. Tonči Stipanović je malo pokvario plasman sa 25. i 11. mjestom i trenutno je sedmi sa 50 bodova. U subotu se jedre posljednja dva plova. </p>
<p> • Redoslijed: 1. KUZMANIĆ (HRV) 20.0 negativnih bodova, 2. Stelmaszyk (Polj) 26.0, 3. Davidson (VB) 38.0, 4. MIHELIĆ (HRV) 38.0... 7. STIPANOVIĆ (HRV) 50.0, 15. LALIĆ (HRV) 69.0, 44. TARITAŠ (HRV) 145.0, 49. GAZDE (HRV) 156.0... </p>
<p> (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zlato za Guevaru na Panameričkim igrama </p>
<p>SANTO DOMINGO, 9. kolovoza</p>
<p> – Najbolja svjetska trkačica na 400 metara Meksikanka Ana Guevara pokazala je dobru formu pred skorašnje Svjetsko atletsko prvenstvo osvojivši zlato na Panameričkim igrama u Dominikanskoj Republici. </p>
<p>Guevara je na 400 metara pobijedila sa rezultatom 50.36 sekundi, bila je skoro sekundu brža od Regis sa Grenade, ali i sekundu sporija od svog najboljeg vremena sezona postavljenog prije tri mjeseca u Oregonu. </p>
<p>Olimpijski prvak i svjetski doprvak na 110 metara prepone Kubanac Anier Garcia obnovio je ozljedu prepona zbog koje bi mogao prepustiti Pariz. Garcia je unatoč bolovima odlučio trčati polufinale, ali je stigao na cilj tek peti, pogoršavši ozljedu. </p>
<p>Na nogometnom turniru Argentina je bila bolja od Meksika 4-3, dok je Paragvaj pobijedio Gvatemalu 2-0. </p>
<p>U vaterpolu su Brazilci bili bolji od Meksika 9-4, a prvi favoriti Amerikanci su s lakoćom svladali Argentinu 13-2. </p>
<p>U finalu košarkaškog turnira igrat će Amerikanke i Kubanke. Amerikanke su u polufinalu bile bolje od Brazilki 75-69, a Kubanke od Kanađanki 58-49. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Montgomery bez finala </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Svjetski rekorder na 100 metara, Amerikanac Tim Montgomery (28) nije se uspio plasirati u finale na velikom atletskom mitingu u Londonu. Montgomery je nakon vrlo lošeg starta s rezultatom 10.13 osvojio tek šesto mjestu u svojoj skupini. Amerikanac je tako nastavio nizati slabe rezultate uoči Svjetskog prvenstva u Parizu. </p>
<p>Inače, finalna utrka pretvorila se u farsu nakon što se pokvario uređaj za mjerenje vremena, pa nisu registrirana vremena trkača. No, prema viđenom golim okom najbrži je bio Dwain Chambers ispred Kima Collinsa.</p>
<p> • Rezultati, atletičari, 100 m: 1. Dwain Chambers (VB), 2. Kim Collins (SKN), 3. Deji Aliu (Nig); 200 m: 1. Christian Malcolm (VB) 20.25, 2. Julian Golding (VB) 20.46, 3. Marlon Devonish (VB) 20.50; 400 m: 1. Tyree Washington (SAD) 44.70, 2. Michael Blackwood (Jam) 44.80, 3. Jerome Young (SAD) 45.00; 800 m: 1. Andre Bucher (Švi) 1:45.56, 2. Bram Som (Niz) 1:45.58, 3. James McIlroy (VB) 1:45.95; milja: 1. Paul Korir (Ken) 3:48.17, 2. Cornelius Chirchir (Ken) 3:50.40, 3. William Chirchir (Ken) 3:52.79; 5000 m: 1. Haile Gebrselassie (Eti) 12:57.23, 2. Sammy Kipketer (Ken) 12:59.13, 3. John Kibowen (Ken) 12:59.74; 400 m prepone: 1. Kemel Thompson (Jam) 48.05, 2. Joey Woody (SAD) 48.42, 3. Ian Weakley (Jam) 48.72; troskok: 1. Leevan Sands (Bah) 17.40 m, 2. Timothy Rusan (SAD) 17.21, 3. Jonathan Edwards (VB) 17.19; kugla: 1. Carl Myerscough (VB) 21.50 m, 2. Manuel Martinez (Špa) 20.83, 3. Adam Nelson (SAD) 20.25; koplje: 1. Boris Henry (Njem) 85.77 m, 2. Steve Backley (VB) 82.48, 3. Eriks Rags (Lat) 82.03;</p>
<p>atletičarke, 100 m: 1. Kelli White (SAD) 10.93, 2. Chryste Gaines (SAD) 10.99, 3. Žana Blok (Ukr) 11.11; 400 m: 1. Lorraine Fenton (Jam) 49.88, 2. Tonique Williams (Bah) 50.66, 3. Sandie Richards (Jam) 51.03; 1500 m: 1. Kelly Holmes (VB) 4:10.40, 2. Naomi Mugo (Ken) 4:10.91, 3. Johanna Risku (Fin) 4:11.30; 5000 m: 1. Edith Masai (Ken) 14:50.78, 2. Gabriela Szabo (Rum) 14:51.75, 3. Derartu Tulu (Eti) 14:52.64; 400 m prepone: 1. Sandra Glover (SAD) 54.81, 2. Natasha Danvers (VB) 55.29, 3. Tetiana Terešuk-Antipova (Ukr) 55.50; vis: 1. Hestrie Cloete (JA) 2.02 m, 2. Amy Acuff (SAD) 1.96, 3. Viktorija Stjopina (Ukr) 1.93; motka: 1. Jelena Isinbajeva (Rus) 4.78 m, 2. Svetlana Feofanova (Rus) 4.73, 3. Annika Becker (Njem) 4.63; troskok: 1. Yamile Aldama (Kub) 15.27, 2. Tatjana Lebedeva (Rus) 14.99, 3. Olena Hovorova (Ukr) 14.38. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Zbog nestašice benzina izbili neredi u Basri </p>
<p>BASRA, 9. kolovoza</p>
<p> - Zbog nestašice benzina i neredovite opskrbe strujom u Basri, drugom po veličini iračkom gradu, u subotu su izbili neredi, objavila je britanska vojska. Nekoliko stotina gnjevnih građana izašlo je na ulice grada i pokušalo zauzeti benzinske crpke što su britanski vojnici spriječili pucanjem u zrak. »Poduzimamo sve mjere kako bi se situacija što prije normalizirala«, izjavio je glasnogovornik britanskih snaga stacioniranih u tom dijelu Iraka. </p>
<p>Na udaru bijesnih građana našle su se četiri benzinske crpke u gradu, a nekoliko stotina prosvjednika okupilo se i pred sjedištem britanskih snaga u Basri, zahtijevajući uspostavu opskrbe strujom i gorivom. </p>
<p>Šijitski vjerski dužnosnici pokušali su umiriti prosvjednike, no bez većeg uspjeha. Bijesni Iračani su kamenovali i spalili jednu kuvajtsku cisternu i napali druga vozila s kuvajtskim registarskim tablicama. Stanovnici Basre naime vjeruju da Kuvajćani krijumčare jeftinu iračku naftu u Kuvajt, dok oni sami ne mogu doći do benzina. </p>
<p>Iako su očevici izvijestili da je nekoliko britanskih vojnika ozlijeđeno u kamenovanju kuvajtskih vozila, službene potvrde za to nema. Glasnogovornik koalicijskih snaga priznao je da u Basri »raste frustracija zbog redukcija struje i nestašice benzina«. Redovita opskrba električnom energijom ne može se uspostaviti zbog sabotaža na dalekovodima. </p>
<p>Nakon izbijanja nereda u Basri britanska je vojska objavila da je zaplijenila dosad najveću pošiljku krijumčarene nafte. Britanski specijalci su, nakon dužeg praćenja u Arapskom moru zaustavili brod Navstar1 koji je švercao naftu iz Iraka i uhitili kapetana i sve članove posade. Brod, čija je posada iz Ukrajine, registriran je u Panami, a nije poznato tko je vlasnik broda niti kome je namijenjena nafta. Američki upravitelj u Iraku Paul Bremer pozdravio je zapljenu, ističući da su koalicijske snage odlučne spriječiti sve protuzakonite aktivnosti koje štete iračkom gospodarstvu i narodu. »Zapljena na Navstaru 1 pokazuje da smo odlučni štititi iračku imovinu koja bi trebala koristiti narodu a ne kriminalcima«, istaknuo je Bremer u pisanoj izjavi. (Reuters/J. Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nagasaki obilježio 58. godišnjicu bacanja nuklearne bombe </p>
<p>NAGASAKI, 9. kolovoza</p>
<p> - Pedeset osam godina nakon što je nuklearna bomba razorila Nagasaki, gradonačelnik toga grada u subotu je optužio Sjevernu Koreju zbog njezina nuklearnog programa.</p>
<p>Govoreći na komemoraciji u povodu obljetnice tragedije, gradonačelnik Itcho Ito je rekao da su napori Sjeverne Koreje, uz testiranje atomskog oružja Indije i Pakistana, značajno pridonijeli napetostima u međunarodnim odnosima. To je prvi put da se gradonačelnik obratio Sjevernoj Koreji u svojoj godišnjoj mirovnoj poruci. Ito je također izrazio zabrinutost zbog nastojanja Sjedinjenih Država da razvije manje atomsko oružje.</p>
<p>Sudionici komemoracije održali su minutu šutnje u 11.02 sati po lokalnom vremenu, točno u vrijeme kada je 9. kolovoza 1945. godine američki bombarder nad gradom ispustio nuklearnu bombu »Fat Man«. Tišinu su narušavala samo zvona crkava i hramova. Tri dana nakon bombardiranja Hiroshime, koja je bila prvim ciljem tako snažnog oružja u povijesti, američki vojni zrakoplov bacio je drugu bombu na Nagasaki, udaljen 300 kilometara. Pritom je poginulo 74.000 ljudi, ozlijeđeno ih je 75.000, a posljedice su se na zdravlju stanovnika osjećale još desetljećima nakon tragedije. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>NATO preuzima misiju u Afganistanu</p>
<p>Uspješnost NATO-ove misije u Iraku, kako je to naglasio i sam lord Robertson, ogledat će se u njezinom trajanju - što prije NATO ode iz zemlje, posao je kvalitetnije obavljen </p>
<p>ZAGREB, 9. kolovoza</p>
<p> - Sjevernoatlanski savez u ponedjeljak preuzima zapovjedništvo nad međunarodnom mirovnom misijom u Afganistanu i na taj način potvrđuje najave kako će NATO ubuduće igrati globalnu ulogu, po potrebi daleko izvan vlastitih granica.</p>
<p>Uspjeh NATO-ove mirovne misije u Afganistanu ali i najava pokretanja misije u Iraku bit će ključne za buduće pozicionioranje NATO-a kao globalne političko-sigurnosne organizacije, koja je preživljavala tešku krizu nakon podjela zbog rata u Iraku. </p>
<p>Sjevernoatlansko vijeće, vrhovno tijelo NATO-a koje donosi sve važne odluke, o snažnom angažmanu u Afganistanu odlučilo je u travnju ove godine osiguravši 95 posto postrojbi, kako bi se pomoglo međunarodnim naporima u stabilizaciji te zemlje. </p>
<p>NATO u Afganistanu preuzima zapovjedništvo, ključna zapovjedna mjesta, a zapovjednik Sjevernoatlantskog saveza za Europu James Jones već je za prvog čovjeka NATO-a u Afganistanu imenovao njemačkog general-pukovnika Götza Gliemerotha, a njegovim zamjenikom Kanađanina general-bojnika Andrewa Leslieja.</p>
<p>Pripreme za preuzimanje misije već su poodmakle jer su prve NATO-ove postrojbe u Kabul počele dolaziti već u lipnju i odtada su započele sa pripremama za ustanovljavanje NATO-ova stožera. U formalnom smislu malo se toga mijenja: mirovna misija i dalje će se zvati ISAF, a bit će i dalje otvorena za sudjelovanje zemalja koje nisu u punopravnom članstvu Saveza.</p>
<p> NATO-ova misija u Afganistanu odvijat će se pod političkim patronatom Ujedinjenih naroda. »Mi preuzimamo misije da bi one propale i stoga smo odlučni uspjeti u našem zadatku«, izjavio je glavni tajnik NATO-a George Roberston. </p>
<p>Operacija NATO-a u Afganistanu prva je takve vrste izvan europskog teritorija u cjelokupnoj 54 -godišnjoj povijesti Sjevernoatlantskog saveza. </p>
<p>Riječ je o novoj strategiji koja bi trebala pomoći u procesu novog vala tranzicije te vojne organizacije.</p>
<p> NATO se od ranih devedestih, kada se urušila bipolarna podjela svijeta, nalazi u neprestanim transformacijama kako bi uspio odgovoriti na dinamična događanja i izazove novih političkih i strateških preslagivanja. NATO je prvo u ranim devedesetim godinama prošloga stoljeća odlučio da će se proširiti na zemlje europskog istoka i jugoistoka, a zatim je zbog rata na Balkanu, prvi puta u svojoj povijesti upotrijebio silu izvan vlastitih granica. Zbog potreba »sređivanja« zemalja koje ulaze u NATO, ta tradicionalno vojna organizacija polako je prerasla u političko-vojni savez koji svojim potencijalnim novim članicama nameće ispunjavanje političkih i gospodarskih kriterija.</p>
<p>NATO se ipak našao u teškoj krizi kada se podijelo zbog različitih mišljenja o potrebi vojne intervencije u Iraku ove godine. Na posljednjem ministarskom sastanku NATO-a u Madridu, ministri vanjskih poslova su objavili kako su razmirice oko Iraka prevladane, te da će se Savez koji broji 19 država koncentrirati na nove zahtjevne zadaće. Uspješnost NATO-ove misije u Iraku, kako je to sam naglasio lord Robertson, ogledat će se u njezinoj dužini; što prije NATO ode iz zemlje ode, posao je kvalitetnije obavljen. Pravi test za jedinstvo unutar organizacije bit će ipak pitanje angažmana u Iraku. O tome će se u NATO-u raspravljati ove jeseni, a dužnosnici u Bruxellesu očekuju da bi se u mirovnoj misiji u Iraku mogle priključiti Njemačka i Francuska, nakon što Vijeće sigurnosti UN-a odobri rezoluciju sa, kako to diplomati običavaju reći, »širokim mandatom «.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bush pohvalio njemački angažman </p>
<p>CRAWFORD, 9. kolovoza</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush pohvalio je u subotu djelovanje njemačkih snaga u Afganistanu. »Njemačka ima vrlo aktivnu ulogu u Afganistanu, i mi smo joj jako zahvalni«, rekao je Bush na konferenciji za novinare. »Njemačka je preuzela veliku odgovornost. Mi cijenimo njemačko sudjelovanje«, dodao je američki predsjednik. On je kazao da će se osobno zahvaliti njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu, ali nije naglasio kada. Bush se posljednji put sastao sa Schröderom u Francuskoj u lipnju. Međunarodne mirovne snage u Afganistanu (ISAF) nalaze se pod njemačkim i nizozemskim zapovjedništvom a uskoro bi tu ulogu trebao preuzeti NATO. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Žrtvama zlostavljanja 55 milijuna dolara odštete</p>
<p>BOSTON, 9. kolovoza</p>
<p> - Bostonska je nadbiskupija ponudila 55 milijuna dolara kako bi se nagodbom riješilo 500 tužbi za spolno zlostavljanje podnesenih protiv svećenika, doznaje se iz dokumenata kojima raspolaže agencija Associated Press i izvora bliskih nadbiskupiji.</p>
<p>Do ove je ponude došlo samo tjedan dana nakon što je nadbiskup Sean Patrick O'Malley došao na čelo ove četvrte po veličini američke nadbiskupije. O'Malley je, za razliku od svoga prethodnika kardinala Bernarda Lawa, u američkoj je javnosti poznat po energičnoj borbi protiv zlostavljanja. </p>
<p>Nagodbom bi se riješile tužbe muškaraca i žena koji tvrde kako su ih u djetinjstvu zlostavljali članovi svećenstva bostonske nadbiskupije dok su crkveni velikodostojnici redovito ignorirali ta zlodjela. U nedavno objavljenom izvješću glavnog državnog tužitelja procjenjuje se da je u posljednja četiri desetljeća zlostavljano više od tisuću djece. Velečasni Christopher Coyne, glasnogovornik nadbiskupije, odbio je komentirati spomenutu nagodbu, ističući kako je postignut sporazum o neobjavljivanju pojedinosti pregovora. Nadbiskup O'Malley je izjavio da je ponuđeni iznos golem, ali da nikakav novac ne može ublažiti štetu koju je izazvalo seksualno zlostavljanje. Biskupija je između ostaloga kazala da je spremna preuzeti troškove liječenja i psihoterapije žrtava pedofilije.</p>
<p>Odvjetnik Jeffrey Newman, čija tvrtka predstavlja više od 200 navodnih žrtava, ponudu je nazvao »značajnim pokazateljem dobre volje nadbiskupije« i pritom istaknuo kako ništa još nije zaključeno. »Mišljenja smo da je to jako dobar početak, ali samo početak«, kazao je. Da bi nagodba stupila na snagu mora je prihvatiti najmanje 95 posto podnositelja tužbe koji o ponuđenom iznosu mogu razmišljati 30 dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zašto je »oklopni kardinal« Ratzinger u nemilosti njemačkih medija </p>
<p>Kardinal Ratzinger nikoga ne ostavlja ravnodušnim. »No2 Katoličke crkve« - s jedne strane opisuju kao briljantnog retoričara koji uvjerljivo prenosi poruke. S druge ga strane smatraju tvrdim konzervativcem koji ne prepoznaje znakove vremena. Ali , i najljući ga kritičari i protivnici, uza sve etikete koje mu lijepe, duboko respektiraju </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Da nije lako biti prorok u vlastitoj domovini, posebice ako se govori iz Rima, uvjerio se po tko zna koji put i ovih dana kardinal Joseph Ratzinger (75). Naime, službeni dokument u kojem se Kongregacija za nauk vjere, kojoj je on na čelu, očitovala o zakonima koji reguliraju »brak« istospolnih partnera, njemački su mediji dočekali »na nož«. </p>
<p>Posebno se oštro osuđuje što dokument, osim zaštite obitelji i kategoričnog odbijanje homoseksualnih brakova, poziva kršćane i političare u strankama koje zastupaju kršćansku misao da - ne samo dignu svoj glas protiv svakog nacionalnog zakona kojima se dopušta životna zajednica istospolnih zajednica - nego, i traži da katolici u zemljama u kojima takvi zakoni postoje bojkotiraju njihovu provedbu. </p>
<p>Ako je suditi po medijskoj prezentaciji u vatikanskom se dokumentu u ovdašnjoj javnosti ne vidi ništa pozitivno. Ne ističe se, primjerice, njegov zahtjev za tolerancijom prema ljudima drukčijih spolnih orijentacija, niti stajalište o odbijanju zahtjeva za usvajanjem djece u istospolnim zajednicama koje je općeprihvaćeno. </p>
<p>U tom medijskom ozračju čak se ni političari kršćansko-demokratske unije ne usuđuju iznositi argumente koji bi išli u prilog dokumenta iz Rima. Ništa tu ne pomaže ni činjenica da je predstojnik središnje Vatikanske instance za tumačenja i obranu vjere Nijemac Ratzinger. Naprotiv, Ratzinger nije u milosti medija u svojoj domovini. Nerijetko mu i podvale. </p>
<p>Doduše, nešto se mijenja kad se podsjeća na Nijemce koji su visoko na hijerarhijskoj ljestvici Svete Stolice. Tipičan primjer za taj odnos je najnakladniji njemački bulevarski dnevni list »Bild«, koji je preko cijele stranice nedavno donio naslov: »Najumniji čovjek poslije pape u Vatikanu, Nijemac, Joseph kardinal Ratzinger«. </p>
<p>»Bild« je, međutim, jako kritičan spram Ratzingeru kad se on ne uklapa u njegov koncept. Primjerice, zbog njegovog držanja prema zajedničkoj pričesti na ekumenskim danima u njemačkom glavnom gradu, pred ovo ljeto, na kojima se okupilo oko pola milijuna ljudi iz dvije najveće kršćanske zajednice u Njemačkoj, katoličke i protestantske. </p>
<p>Naime, Papa je upozorio u Berlinu nazočne katolike neka ne pomišljaju na zajedničku pričest s protestantima jer se ona u te dvije crkve različito poima. Međutim, Gotthold Hasenhüttel, umirovljeni sveučilišni profesor teologije sveučilišta u Saaru pozvao je na zajedničku pričest u Berlinu. Njega je pak biskup iz grada Triera, Reinhard Marx suspendirao od svećeničkih ovlasti. </p>
<p>Hasenhüttel je bio medijska zvijezda jer ne sluša papu i rimsku kuriju. To kao da je uvijek »in« u zemlji Martina Luthera. Čak i Središnji komitet njemačkih katolika, tijelo koje okuplja laike iz čitave Njemačke, napalo je ovu odluku biskupa Triera. Ratzinger nije šutio. Siva eminencija Vatikana njemačko je udruženje katoličkih laika optužio da još nikad nisu osjetili radosti vjere. </p>
<p>Kardinal Ratzinger ne samo u ekumenskim pitanjima i recentnom slučaju oko »homo-brakova« nikoga ne ostavlja ravnodušnim. »No2 Katoličke crkve« - s jedne strane opisuje se kao briljantni retoričar koji uvjerljivo prenosi poruke. S druge strane ga drže za tvrdog konzervativca koji ne prepoznaje znakove vremena. Ali njegovi ga i najljući kritičari i protivnici, uz sve etikete koje mu lijepe, duboko respektiraju. </p>
<p>Kardinal Ratzinger bio je neprijeporna njemačka teološka i filozofska zvijezda postkoncilske obnove Crkve sve do razlaza sa svojim kolegom Hansom Küngom, koje je završilo udaljavanjem potonjeg s teološke katedre. Stoga se u njemačkim novinskim portretima govori se o dva Ratzingera: jednom liberalnom prije odlaska u Rim, drugom konzervativnom čuvaru vjere u Rimu. </p>
<p>Tko je »oklopni kardinal« kako ga etiketiraju u novinama, aludirajući na njegov konzervativizam i na činjenicu da je Nijemac? Joseph Ratzinger rodio se 16. travnja 1927. u selu Marktlu na rijeci Inn u Bavarskoj, u obitelji slabo plaćenog žandarskog narednika. U jednom od intervjua ispričao je da je u dječačkim danima bio očaran Mozartovom glazbom i obuzet težnjom da ponikne u tajanovit svijet latinske liturgije. </p>
<p>Nije bio član Hitlerove mladeži, jer se, kako je rekao, »nacionalsocijalistička se ideologija protivila mom katoličkom svjetonazoru«. Ali od sredine 1944. godine mobiliziran je kao pomoćnik u protuzračnoj obrani. Njegova je postrojba čekala američke zrakoplove koji su dolazili s Alpa na položaju Gilchenu blizu Münchena. Kraj je rata dočekao u američkom zarobljeništvu. </p>
<p>Nakon mature u Trausteinu studira na Visokoj teološkoj školi. Odmah nakon studija zaređuje se za svećenika, a već s 30 godina započinje sveučilišnu karijeru, radom »Teologija svetog Bonaventure«. Zanimali su ga Heidegger, Jaspers i personalizam u cjelini, te sveti Augustin kao neka protuteža Tomi Akvinskom. </p>
<p>Usporedo s akademskom karijerom Ratzinger se brzo uspinjao na ljestvici crkvene hijerarhije; 1977. godine postaje nadbiskup Münchena i odatle s navršene 54 godine 1981. odlazi u Kongregaciju u Rim. Otad je, kako ga zovu njegovi protivnici, »veliki inkvizitor s Martla na Innu« jedan od najmoćnijih ljudi Katoličke crkve i papina desna ruka. </p>
<p>Koliko često i kako razgovara s papom? Boji li se papa »oklopnog kardinala«? Ta pitanja koja mnoge zanimaju, postavio mu je novinar Peter Seewald. »Gotovo svaki petak u posljednjih 20 godina, bez posebnog ceremonijala, i to na njemačkom«, odgovorio je kardinal Ratzinger i dodao: »Kod nekih tema čeka što ćemo mi reći. Njega ne zanima kako ćemo to mi točno napraviti. Ima, međutim, tema o kojima se uvijek živo raspravlja, o svemu što se tiče morala, bili to bioetika ili socijalna etika«. </p>
<p>Poljaku Wojtyli u Vatikanu, kako se voli naglasiti u ovdašnjim medijima, Nijemac Ratzinger najomiljeniji je kardinal. Papa je, naime, u više navrata javno hvalio njegove sjajne teološke i filozofske studije, a nazvao ga je »slugom istine«. Stoga nitko ne očekuje da će Ratzinger nakon što je potpisao dokument o »homo-brakovima« (unatoč tomu što je navršio 75 godina), dobiti rješenje za mirovinu i putni nalog za Regensburg u Bavarskoj, gdje ima kuću. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Civilna služba ne narušava vojnu spremnost Hrvatske vojske</p>
<p>Ovim pismom reagiramo na niz članaka objavljenih u dnevnim novinama prošlog tjedna te na gostovanje gospodina Vlatka Cvrtile u emisiji Meridijan 16. Naime, u spomenutim člancima i TV emisiji izneseno je niz netočnih informacija.</p>
<p>U novinskim člancima navodi se nekoliko netočnih informacija i na vrlo površan način problematizira povećanje broja zahtjeva za civilnu službu. Tako se cijelo vrijeme kroz tekstove provlači izraz »civilno služenje vojnog roka« koji je u potpunosti neadekvatan i kojeg je odavno iz svog diskursa izbacilo i hrvatsko zakonodavstvo, služeći se izrazom »civilna služba«. Naime, civilna služba nije zamjena za, ili neka posebna vrsta služenja vojnog roka, već je to legitiman, alternativan, drugačiji način ispunjavanja ustavne obveze muških građana RH.</p>
<p>Neistinita je informacija da »zainteresiranost za civilnu službu sve više narušava vojne planove«. Naime, ta tvrdnja pojavila se je i nedavno kao tema saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutrašnju politiku. Tada je jasno bilo izrečeno i potvrđeno iz MORH-a (razgovor sa gospodinom Gareljićem u emisiji Meridijan 16, HRT) da povećanje zahtjeva za civilnu službu ni na koji način ne narušava vojnu spremnost Hrvatske vojske.</p>
<p>Površan je i zaključak da »zbog nedorečenih propisa sve više mladih ne odlazi u civilnu službu samo zbog prigovora savjesti nego i zbog izbjegavanja vojske«. Naime, upravo je ove godine donijet Zakon o civilnoj službi kao i niz pravilnika koji reguliraju civilnu službu te su time, upravo suprotno, puno jasnije definirana prava i obveza prigovarača savjesti.</p>
<p>Navodni »nedostatak vojnika za osiguranje vojnih objekata« ni na koji način se ne smije prelamati preko leđa mladića koji ulažu prigovor savjesti. Oni su najmanje odgovorni za takve, eventualne situacije.</p>
<p>Posebno je netočna tvrdnja da »nepopunjene vojne postrojbe, pak dovode u pitanje cijeli sustav nacionalne sigurnosti«. Naime, Hrvatski je sabor 2002. godine donio strategiju Nacionalne sigurnosti RH u kojoj se pojam nacionalne sigurnosti po prvi puta definiran sveobuhvatno, tj. uz vojnu komponentu uključuje i gospodarske i socijalne i ekološke i kulturne komponente. Takav suvremen sustav poimanja sigurnosti vidi prigovarače savjesti, tj. civilnu službu upravo suprotno tvrdnjama prisutnim u medijima, tj. asimiliranjem civilne službe u brojne vladine i nevladine institucije kroz volonterski rad prigovarača savjesti, povećava nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.</p>
<p>Kao jedna od mogućih mjera spominje se računanje šest mjeseci vojnog roka kao godina dana staža ili prednost pri zapošljavanju u državne institucije za one koji odsluže vojni rok što je apsurdno jer bi tim činom došlo samo do još veće diskriminacije prigovarača savjesti. Ne treba zaboraviti da ročnici tokom služenja vojnog roka, za razliku od prigovarača savjesti na civilnoj službi, imaju besplatan smještaj, prehranu, odjeću i korištenje gradskog prijevoza. Osim toga prigovarači na civilnoj službi imaju osam sati efektivnog rada (koji je vrlo često i stručan budući da obavljaju poslove sukladno svojoj struci) dok ročnici u vojarnama ne rade 24 sata na dan, a naročito vikendima (kako se to često prikazuje u argumentaciji za kraće trajanje vojnog roka od civilne službe). Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o civilnoj službi izračunato da jedan prigovarač košta državu mjesečno 555 kn (ukoliko se računaju naknada za prijevoz i topli obrok, no budući da na to prigovarači nemaju pravo, onda je ta cifra vrlo niska i blizu je cifre od nula kuna) dok ročnik mjesečno košta 2.162,60 kuna.</p>
<p>Također je netočna tvrdnja da prigovarači savjesti nakon odslužene civilne službe nemaju nikakvih obaveza, za razliku od ročnika koji se nakon odsluženja vojnog roka upisuju u rezervni sastav i sudjeluju na vojnim vježbama. Svaki prigovarač savjesti se nakon odsluženja civilne službe upisuje u evidenciju civilne zaštite i dužan je sudjelovati u raznim oblicima civilne obveze što je regulirano Zakonom o civilnoj službi.</p>
<p>Prigovor savjesti je temeljno ljudsko pravo koje je sadržano i u čl. 47 Ustava RH te ne postoji ljudsko i zakonsko pravo da se prigovor savjesti preispituje i dovodi u pitanje kao izbjegavanje bilo čega. </p>
<p>GORDAN BOSANAC, koordinator PETAR GABUD, voditelj savjetovališta NATALIE ŠIPAK, predsjednica Antiratne kampanje</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Za »Lenac« ni kunu, osim za plaće radnicima</p>
<p>»Nitko ne može ucjenjivati Vladu«, kaže naš ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, odgovarajući na pitanja Vjesnikove novinarke Dade Zečić o slučaju »Lenac« (Vjesnik, 8. kolovoza u tekstu pod naslovom »Nesposobnost vlasnika 'Lenca' štite sindikati, a Vladu nitko ne može ucjenjivati«.</p>
<p>Meni je pak zanimljiviji onaj dio izjave našeg ministra u kojem daje do znanja da je Vlada u potrazi za stečajnim upraviteljem tog riječkog brodogradilišta.</p>
<p> Damir Vrhovnik dok je aktivno bio, a i još je predsjednik Upravnog odbora Lenca, svoj saborski mandat je umirovio, pa kad dadne ostavku (kome?), može ići u zasluženu, mirovinu; uz bogatu otpremninu - po ugovoru sa stranim vlasnicima, koji su ga izabrali! </p>
<p>Sada su, radnici Lenca, svoj štrajkaški status stavili, do daljnjega, u fazu mirovanja! Radnike je umirio vjerojatno njihov najjači poslodavac, vlasnik, Giancarlo Zaccchello, vlasnik trećine vrijednosti tvrtke, u dionicama, obećavši im, »silnih« milijun dolara za plaće! Plemenito! Sve bi to bilo dobro i lijepo, da nije postavio hrvatskoj državi i Vladi uvjet, koji ima prizvuk ultimatuma: da do kraja tjedna Vlada aktivira obećana (od banke neopozivo potvrđena) jamstva za već ugovorene poslove za dva trajekta i nekoliko platformi! Zahtijevajući, uz to, da se tim novcem pokrene proizvodnja i podmire stari dugovi. Ne znam kako se to u naprednom, demokratskom svijetu zove, ali naš narodni izraz za to je vrlo jednostavan - ucjena.</p>
<p> Vlasniku je očito došao na naplatu kredit, a ni trajekti, ni off-shore, platforme nisu zgotovljeni. Treba ucijeniti žiranta, znači, državu. Sve će to opet, po tko zna koji put, platiti porezni obveznici i umirovljenici. Nadam se da ovog puta država, odnosno Vlada, neće biti naivna i aktivirati obećana jamstva. Za brodogradilište Viktor Lenac ne bih platio ni kunu, osim plaća radnicima.</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zašto nije provedena odluka Ustavnog suda?</p>
<p>Nas umirovljenika kandidati se sjete jedino neposredno pred izbore, a kada izborna utrka prođe, sve ostane po starom, dapače mirovine su još manje u odnosu na zarade.</p>
<p>Naime, godine 1991. odnos prosječne mirovine prema plaćama (zaradama) bio je 75 posto, a danas samo 45 postotaka!</p>
<p>Pri svemu tome postavlja se pitanje: zašto nije provedena odluka Ustavnog suda i ispravljena nepravda prema umirovljenicima? Dio odgovornosti za to leži i na razjedinjenosti, odnosno neslozi umirovljenika i njihovih umirovljeničkih udruženja.</p>
<p>Zastupnici u Saboru zaboravljaju da su i umirovljenici građani s pravom glasa! Izgovor je i u golemim štetama nanesenim u Domovinskom ratu. Kod toga se zaboravlja da bi teret nastao uništavanjem materijalnih dobara trebalo jednako rasporediti na sve građane!</p>
<p>»Davali smo svoj prilog zajednici, a sada smo problem za društvo«, čuli smo razmišljanja ojađenih i razočaranih korisnika mirovina koji se osjećaju izigranim, prevarenim i zapostavljenim kada je riječ o vrednovanju minuloga rada.</p>
<p>Kako uskladiti mirovine sa prosječnim plaćama, pitanje je na koje umirovljenici već godinama očekuju odgovor, a mnogi ga nisu ni dočekali - umrli su poniženi. Hoće li preživjeli umirovljenici doći do pravde? Hoće, ako budu razmislili kome će dati svoje glasove.</p>
<p>Činjenica je, međutim, da umirovljenici čine trećinu od ukupnog broja birača. To je snaga koju treba ujediniti i s tom snagom podsjetiti buduće »zakonodavce«! </p>
<p>STJEPAN TOMIĆ Županja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Mladić poginuo u izravnom sudaru</p>
<p>ČAKOVEC, 9. kolovoza</p>
<p> – U subotu u 1.25 sati u Mihovljanskoj ulici kod Gradskog groblja u Čakovcu, u prometnoj nesreći smrtno je stradao Goran Toplek (23). Upravljajući osobnim vozilom reg. oznake ČK 538-CI, prije položenog vozačkog ispita, nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima noćne vožnje i zavojite ceste. Stoga je na jakoj nizbrdici u lijevom zavoju izgubio nadzor nad svojim vozilom i prešao na lijevu prometnu traku, sudarivši se s nadolazećim vozilom, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 42-godišnji vozač iz Pribislavca. Goran Toplek preminuo je na mjestu sudara. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pao kroz staklena vrata i iskrvario na putu do bolnice </p>
<p>NOVALJA, 9. kolovoza</p>
<p> – U Novalji, u turističkom naselju Gajac, u petak se u apartmanu Kazeta A2/407 dogodio doista nesvakidašnji nesretni slučaj, koji je nažalost završio tragično. Unesrećeni M. H. iz Zagreba, rođen 1986. godine, sjedio je s prijateljima u sobi te je bio naslonjen na ostakljena vrata. U jednom trenutku izgubio je ravnotežu, tijelom udario u staklena vrata, staklo se polomilo a nesretnik je tijelom proletio kroz vrata te leđima pao na pod. Na nesreću, razbijeno staklo pritom mu je nanijelo teške ozlijede, razderavši mu obje noge. Zbog teškog krvarenja nesretnik je preminuo u kolima Hitne pomoći, na putu do Opće bolnice u Zadru. Na mjestu događaja očevid su obavili o službenici PU Ličko-senjske. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Poginuo Anton Turk (40) iz Ogulina</p>
<p>OGULIN, 9. kolovoza</p>
<p> – Na cesti Jasenak-Ogulin, u noći na subotu, poginuo je u prometnoj nesreći 40-godišnji mještanin Ogulina Anton Turk. Osobno vozilo »Fiat Panda« ogulinskih registarskih oznaka OG 807-E, vlasništvo ogulinske tvrtke »Mehanizacija«, kretalo se iz smjera Jasenka prema Ogulinu. Uslijed siline udarca dolazi do zanošenja vozila i otvaranja lijevih vozačevih vrata pri čemu je iz auta ispao Antun Turk (40). Turk je poginuo na licu mjesta, dok je drugi putnik u vozilu D. Š. (40) pronađen pored vozila s lakšim tjelesnim ozljedama. D. Š. je zadržan u bolnici na promatranju. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Opljačkana ciglana Wienerberger-Ilovac</p>
<p>KARLOVAC, 9.kolovoza </p>
<p> – Zasad nepoznati počinitelj, ili više njih, provalili su u Upravnu zgradu poznate karlovačke tvrtke austrijskog vlasnika za proizvodnju crijepa i cigle Wienerberger-Ilovac u karlovačkom predgradju Ilovac. U noći na subotu pljačkaši su odbili vrata nekoliko kancelarija u Upravnoj zgradi i otuđili 10 komada elektronskih prenosnih računala lap-topa zajedno s torbama, projektor sa daljinskim upravljanjem,digitalni foto-aparat te protupožarni sef s pečatima i mobilnim aparatima. Policajci su tijekom očevida ustanovili i u blizini tvornice pronašli kasu koja je bila otvorena upotrebom sile i iz nje otuđeni mobiteli i razna tehnička roba. Materijalna se šteta procjenjuje na oko 150.000 kuna. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Oteli 20.000 eura</p>
<p>ZAGREB, 9. kolovoza</p>
<p> – U blizini zračne luke »Zagreb«, u subotu ujutro opljačkana su dvojica državljana BiH. Njih dvojica vozila su se u »fiat ducatu« talijanskih registracijskih oznaka, te im je u jednom trenutku vozač »opel omege«, koja se kretala iza njih, počeo »blicati« da stanu. BiH državljani su stali, a iz »omege« su izašla dvojica muškarca i otela im 20.000 eura, zlatni sat i prsten. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Rovinjska bi tvrtka kupila 2000 ležajeva i obnovila hotele</p>
<p>Adria Resorts zanima se za hotelske kuće »Hoteli Mlini d.d.«, »Grand hotel Park d.d.«, te za hotele »Sumartin«, »Kompas« i »Neptun«. Nakon obilaska objekata odlučit će gdje će i na koji način ulagati. Objekte planiraju urediti do kategorije četiri zvjezdice, a Dubrovnik vide kao odredište elitnog turizma</p>
<p>Tvrtka Adria Resorts d.o.o., vlasništvo Tvornice duhana Rovinj, zainteresirana je za kupnju nekoliko dubrovačkih hotela. Riječ je o objektima za koje je polovicom lipnja Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) raspisao natječaj za prodaju, a to su »Hoteli Mlini d.d.«, »Grand hotel Park d.d.«, te hoteli »Sumartin«, »Kompas« i »Neptun«. Za koji će se od navedenih hotela Adria Resorts i odlučiti, a sveukupna cijena iznosila bi otprilike oko dvije stotine milijuna kuna, bit će poznato početkom rujna nakon otvaranja ponuda u HFP-u. </p>
<p>Tim povodom, predstavnici rovinjske tvrtke sastali su se ovih dana i s dubrovačkim gradskim vlastima i direktorima tih hotela koje su i obišli, a nakon što »snime teren« u idućih će nekoliko dana izračunati isplativost ulaganja o čemu će ovisiti i konačna odluka u koji će od tih objekata uložiti kapital. </p>
<p>Adria Resorst inače ima 33.000 ležajeva i godišnje ostvari oko tri milijuna noćenja, a tijekom »dubrovačkih razgovora« njihovi su vodeći ljudi zajamčili da će kupljene objekte i obnoviti.</p>
<p>S obzirom da je krajem svibnja Vlada RH većini ovih hotela otpisala dugovanja, a nekima su ona i višestruko premašivala temeljnu vrijednost kapitala (»Kompasov« dug bio je 3,2 puta viši od njegovog temeljnog kapitala), za očekivati je da će ovaj put za njihovu prodaju biti više zanimanja. </p>
<p>Podsjećamo, Vladinom odlukom otpisano je 90 posto ukupnog duga »Parku«, »Neptunu« i »Mlinima«, te 80 posto »Leru« i 60 posto »Kompasu«. Potonji je inače već treći put na prodaji, a njihovi su djelatnici svojedobno pokazivali zanimanje i za tzv. radničko dioničarstvo po uzoru na hotel »Osmine« u Slanom, jedini objekt koji su kupili zaposlenici, a koji danas posluje izuzetno dobro te uskoro namjerava i u proširenje kapaciteta.</p>
<p>Inače, među hotelima što se prodaju najviša je cijena hotela »Mlini« i »Astarea« koji imaju kategoriju od dvije, odnosno tri zvjezdice. Prema informacijama što ih je ovih dana objavio lokalni tjednik »Dubrovački list«, »Hoteli Mlini« neće se moći kupiti ispod 80 milijuna kuna. </p>
<p>Najniža je cijena, od samo šest milijuna kuna, »Hotelima Sumartin« koji nisu u funkciji od rata i imaju dvije zvjezdice, a prodaju se bez dugova. Što se tiče ostalih hotela, »Neptun« (tri zvjezdice) će stajati oko 25 milijuna, »Kompas« (tri zvjezdice) oko 37 milijuna, dok bi za »Grand hotel Park«, s također tri zvjezdice, trebalo izdvojiti najmanje 55 milijuna kuna.</p>
<p>Ako je, pak, suditi po riječima direktora Adria Resortsa Renca Miletića, tijekom boravka u Dubrovniku rovinjska tvrtka nakon obnove hotela računa na četiri zvjezdice, a sam Dubrovnik vidi kao odredište elitnog turizma. Objekti za koje su zainteresirani, u Lapadu i Mlinima, bili bi ljetna turistička odmorišta, a računaju da će kupnjom objekata na dubrovačkom području svoj posjed od 33.000 postelja povisiti za novih dvije tisuće. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Grad Pag moguće kulturološko turističko odredište </p>
<p>Društvo Pažana i prijatelja grada Paga iz Zagreba priredilo, pod pokroviteljstvom Vjesnika, susret članova udruge i predstavnika grada </p>
<p>PAG, 9. kolovoza</p>
<p> – Pod pokroviteljstvom Vjesnika d.d., uz podršku Turističke Zajednice i Centra za kulturu Grada Paga, Društvo Pažana i prijatelja grada Paga iz Zagreba organiziralo je u petak prvi ljetni susret članova udruge i predstavnika javnog, gospodarskog, kulturnog i vjerskog života Grada Paga. </p>
<p>U prekrasnom ambijentu atrija Kneževog dvora, u prisutnosti dogradonačelnika Tina Herende i drugih gradskih dužnosnika i predstavnika tvrtki, kulturnih i javnih institucija te brojnih članova Društva iz Zagreba, predsjednik udruge Jure Paro prisutne je upoznao s ostvarenim projektima od osnutka, 1999. godine. Posebno je istaknuo pokretanje festivala Paško Ljeto te izdanje knjige profesora Nikole Kustića »Cakavski govor grada Paga«, kao primjere projekata koji su otvorili nove spoznaje o Gradu Pagu kao mogućoj kulturološkoj turističkoj odrednici. Najavljeni su i novi projekti, poput izdanja knjige »Nostalgija za mirisom slavuje« te nosača zvuka autora Hrvoja Duspera, izrade Paškog Statuta iz 15 stoljeća u obliku suvenira i niza drugih projekata vezanih uz Pag i njegovo nasljeđe. </p>
<p>Društvo u svom budućem radu stavlja naglasak i na okupljanje Pažana i prijatelja Grada Paga oko tema koje su vezane uz njihovu zagrebačku svakodnevicu kao i život u ljetnim mjesecima na otoku.</p>
<p> Dogradonačelnik Herenda govorio je o razvojnoj problematici grada i njegovog područja i pozvao na suradnju. </p>
<p>Uz promidžbeni materijal »Vjesnika«, vezan uz obilježavanje izlaženja 20.000 broja lista, podijeljen i informativni materijal Društva, koje očekuje nove članove, a neki su se učlanili i iste večeri. </p>
<p>Odlično raspoloženje prisutnih je, uz paški sir, gegić, frigane srdele i fritule, pojačao i nastup klape »Konoba«. </p>
<p>Hrvoje Dusper</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prodana Jadranska tiskara</p>
<p>SENJ, 9. kolovoza</p>
<p> – Nakon nekoliko uzastopnih pokušaja, na osmom natječaju za prodaju, novi vlasnik Jadranske tiskare d.o.o. u stečaju postalo je senjsko poduzeće Gradnja d.o.o., koje je za ponuđene nekretnine uplatilo jamčevinu. Cijena Jadranske tiskare iznosila je 600.000 kuna, a Gradnja je ponudila 620 tisuća pa je postala novim vlasnikom. ></p>
<p>D. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Tjedan u kojem je Hrvatska ugostila najviše turista</p>
<p>Turistički mravinjak dočekala su, nažalost, dva problema - česti požari što nerijetko doplaze do samih objekata te, zbog dugotrajne suše, redukcije </p>
<p>vode u nekim mjestima na Jadranu</p>
<p>ZAGREB, 9. kolovoza</p>
<p> - Gostima pristiglim proteklog vikenda u subotu su se pridružili novi, pa ćemo, bez obzira na odlaske iz države, ovoga tjedna registrirati dan s najviše prijavljenih turista u godini. Mnogi gradovi i mjesta na obali ovoga će tjedna slaviti vrh sezonske špice - dan kada su ugostili najviše posjetitelja. </p>
<p>Pretpostavljamo da bi broj registriranih posjetitelja mogao nadmašiti 600.000, čemu, što već i vrapci znaju, treba pridodati i 20 do 30 posto neprijavljenih. Počinje, dakle, drugi tjedan sezonske špice koji će rezultirati brojčanim rekordima, no već će se sljedećeg vikenda, shodno tradiciji prvog nakon Velike Gospe, broj ulazaka u zemlju i izlazaka iz nje izjednačiti. Nakon toga slijede dva jaka kolovoška tjedna i okretanje, prema najavama, dobroj posezoni. </p>
<p>I ove se subote more »pronalazilo« tek nakon dugotrajne i iscrpljujuće vožnje. S odmakom od tjedan dana, ponavljale su se slike viđene prošloga vikenda. Kroz Karlovac se vozilo sporo i u kolonama, a sve je dodatno usporila i nesreća u Turnju. </p>
<p>Zbog prijepodnevnih kolona na cesti D1 od Karlovca do Plitvica, posebice onih na samom ulazu u Park, vozačima koji su tek kretali na put preporučalo se da koriste pravac Karlovac - Bosiljevo - Mala Kapela, te državne ceste D 23 i D 50 preko Brinja - Otočca i Gospića. </p>
<p>U jutarnjim satima subote u Vukovoj je Gorici radilo šest izlaza, a u Karlovcu sedam. Gust promet bio je i na autocesti prema Rijeci, kao i duž cijele obale gdje se, prema informacijama HAK-a, također vozilo u kolonama. Veći zastoji uočeni su na prilazima turističkim središtima. </p>
<p>Na graničnim prijelazima odrađivao se drugi udarni vikend sezone, a lavovski dio posla standardno je odrađen na Goričanu, Rupi i Pasjaku, dok se na prijelaz granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u Doljanima kod Metkovića, čekalo, za taj prijelaz – rekordnih 90 minuta. Kilometarske kolone stvorili su turisti koji su iz BiH kretali ka hrvatskim odmorišnim odredištima. U subotu nije bilo dužih čekanja za ukrcaj na trajekte.</p>
<p>Turistički mravinjak dočekala su, nažalost, dva problema - česti požari što nerijetko doplaze do samih objekata te, zbog dugotrajne suše, redukcije vode u nekim mjestima na Jadranu.</p>
<p> Ne vjerujemo da nam zbog manjka vode prijeti masovni egzodus gostiju (nisu bježali ni lani kada je pljuštalo svakoga dana). Nije ugodno, ali sigurni smo da će vodu štedjeti upravo stranci koji su u svojim državama navikli na drugačiju vrstu discipline. Za hrvatske građane nismo sigurni.</p>
<p> Požari su, s druge strane, »viša sila«, ako se nastave, zaista bi nam mogli prijevremeno otjerati turiste. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U Hrvatsku ušlo oko 114.000 gostiju</p>
<p>RUPA, PULA, 9. kolovoza </p>
<p> – Preko graničnih prijelaza Rupa i Pasjak u Primorsko-goranskoj županiji, u Hrvatsku je u subotu do 11 sati ušlo 34.800 stranih državljana, od kojih najveći broj Talijana, Austrijanaca, Nijemaca i Slovenaca, izvijestila je granična policija u Rupi. U istom razdoblju Hrvatsku je preko ta dva prijelaza napustilo 13.250 stranaca. </p>
<p> Prema informaciji granične policije u Rupi, dobivenoj od slovenske granične policije, na granici Slovenije i Italije kolona za ulazak u Sloveniju bila je duga oko 20 kilometara, a tijekom jutra na ulazak se čekalo oko dva sata. Na graničnom prijelazu između Slovenije i Austrije kod tunela Karavanke, u Sloveniju se u subotu ujutro ulazilo u tri kolone, a čekalo se oko sat vremena.</p>
<p> Preko triju graničnih prijelaza u Istarskoj županiji - Plovanije, Kaštela i Požana - u Hrvatsku je od petka do subote u podne ušlo 79.188 putnika, od kojih 73.000, ili 92 posto stranaca. Prema podacima istarske policije, istodobno je Hrvatsku preko tih graničnih prijelaza napustilo 58.411 putnika, među kojima su 52.773 bili strani gosti. Preko graničnih prijelaza Kaštela i Plovanije ulazilo se u dva prometna traka, a na graničnome prijelazu Požanama povremeno se otvarao i drugi prometni trak. Zahvaljujući tome, ni na jednom od ta tri prijelaza nije bilo većih zastoja ni gužve. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Omanski sultan stigao u Dubrovnik </p>
<p>DUBROVNIK, 9. kolovoza</p>
<p> - Sultan Omana, Quaboos bin Said Al Said, doputovao je u subotu poslijepodne u Dubrovnik gdje će, odmarajući se na svojoj jahti »Al Said«, provesti iduća tri tjedna. U Zračnu luku Dubrovnik između 14.30 i 15.15 sati sletjela su dva Boeingova »jumbo jeta« te jedan manji mlažnjak kao prethodnica, a na pisti je omanskog sultana čekala kolona od tridesetak automobila, među kojima i nekoliko »mercedesa« S klase omanskih registarskih oznaka, te kombija i autobusa. </p>
<p> Brojni visoki dužnosnici Omana koji su u Dubrovniku već nekoliko dana, čekali su ispred zrakoplova svoga suverena kako bi mu poželjeli dobrodošlicu kada zakorači na crveni tepih. No jaki vjetar omeo je nakanu protokola, jer je tepih morao biti uklonjen prije nego što je sultan stupio na tlo. </p>
<p> Nakon pozdravljanja sa svojim najbližim suradnicima, sultan Omana ukrcao se u crveni »mercedes« te je čitava kolona pod pratnjom policije krenula prema Dubrovniku i luci Gruž u kojoj je, osim 103 metra duge jahte »Al Said«, usidren i prateći brod »Ful Al Salamah«, na čiju je palubu u subotu ujutro iz hangara izvezen i privatni sultanov helikopter. </p>
<p> Informacije da će sa sultanom na odmoru u Dubrovniku biti i njegovih 17 žena, po svemu sudeći nisu bile točne, kao ni one da će njegove supruge stići drugim »jumbo jetom«. Naime, iz oba zrakoplova u dubrovačkoj zračnoj luci iskrcalo se stotinjak ljudi no među njima, koliko se moglo vidjeti, nije bila ni jedna žena. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Istočni dio Velebita ugašen, a južni gori</p>
<p>ZADAR, 9. kolovoza</p>
<p> – »Istočni dio požarišta na Velebitu koji je prijetio Nacionalnom parku Paklenica pod nadzorom je«, izjavio je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe u Zadru Željko Šoše. </p>
<p>Na južnu stranu Velebita koja je zahvaćena vatrom u subotu oko 10 sati prebačena su 22 gasitelja s područja Ličko-senjske županije. Oni zajedno s Javnom vatrogasnom postrojbom iz Zadra, pripadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Starigrada, djelatnicima PU zadarske, djelatnicima Nacionalnog parka Paklenica, te kanaderima, sudjeluju u gašenju požara u predjelu Oglavinovac. Gasiteljima posao dodatno otežava nepristupačan, stjenovit te djelomično miniran teren, te se vatra širi prema Nacionalnom parku Paklenica. </p>
<p>Požar koji je u petak izbio kod sela Radišinovci u blizini mjesta Vrana lokaliziran je. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra izgorjelo je deset hektara trave i niskog raslinja. Lokaliziran je i požar koji je izbio u petak u 20.45 sati na predjelu Danila Gornjih prema Vrpolju, a izgorjelo je 24 hektara trave, niskog raslinja i borove šume. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Gareljić: Što prije osposobiti još dvije posade kanadera </p>
<p>DIVULJE, 9. kolovoza</p>
<p> – Pomoćnik ministrice obrane Zlatko Gareljić u subotu je obišao požarišta na Jadranu, nakon čega je najavio kako će MORH, uz sadašnjih šest, nastojati što prije osposobiti još dvije posade kanadera.</p>
<p> »Iako zvuči impresivno podatak da je jedan pilot letio 11 sati i 37 minuta, nadam se da će takvih dana biti što manje, jer ni ljudi niti tehnika ne mogu izdržati naprezanje iznad svojih granica«, rekao je Gareljić. Dodao je da su svi dijelovi Oružanih snaga profesionalno obavili svoje zadaće u gašenju požara te da je to rezultat i dobre pripreme prije početka sezone.</p>
<p>Na novinarsko pitanje o slanju hrvatskih vojnika u Irak, Gareljić je odgovorio da je to »političko i sigurnosno pitanje, o kojemu raspravu treba pripremiti na kvalitetan način, uključujući mišljenja svih«. </p>
<p> »Jedno je pitanje koliko je oportuno slati snage na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, koja to ne određuje precizno kao ona o Afganistanu, a drugo je pitanje koliko se kvalitetno možemo pripremiti i rizike za naše ljude svesti na najmanju moguću mjeru«, rekao je Gareljić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Užasavam se i pomisliti što bi bilo kad požar ne bismo ugasili«</p>
<p>ZAGREB, 9. kolovoza</p>
<p> – U čarima Nacionalnog parka »Paklenica« lani je uživalo 105.000 (registriranih) posjetitelja, u dosadašnjem dijelu ove sezone ima ih šest posto više, a rezervacije i najave dolazaka obećavaju još veći fizički porast prometa u ovoj godini. Park je otvoren od početka travnja do početka studenoga, što znači da posluje čak sedam mjeseci. U našemu turizmu koji je, nažalost, još uvijek poznat po kratkim sezonama, to je lokalitet vrijedan poštovanja, a pohvale zaslužuje njegovo stručno osoblje predvođeno ravnateljem Zoranom Šikićem.</p>
<p>– Treba imati na umu da je Paklenica jedno od najpoznatijih prirodnih šuma na Sredozemlju. To raslinje i sastav tla stvaraju ovdje poseban, rekao bih neponovljiv ugođaj ne samo za prijatelje prirode, turiste i planinare. Požar? Užasavam se i pomisliti što bi se dogodilo ako ga ne uspijemo ugasiti, rekao je za Vjesnik ravnatelj Šikić, koji je s vatrogascima cijelu subotu proveo na požarištu gdje smo ga uspjeli dobiti mobitelom.</p>
<p>Šikić još dodaje da bi, ako strada spomenuta šuma ili neki njezin dio, moglo doći do erozije tla, što bi bilo kobno i za prirodnu ravnotežu u tom dijelu Velebita, ali svakako i za specifičnu turističko-izletničku ponudu kakvom se malo tko može pohvaliti. »Veranje« uz strme, gotovo okomite litice u kanjonu Paklenice atrakcija je i za promatrače, a kamoli za penjače i ostale alpiniste.</p>
<p>Mjesta Starigrad-Paklenica i Seline na istočnom dijelu podvelebitske obale nisu, očekivano, nikad mogli konkurirati atraktivnoj zadarskoj rivijeri i, posebno, arhipelagu. Danas? Slika je sasvim drukčija: spomenute male destinacije postale su turistički gradići jer upravo NP Paklenica osigurava najveći broj posjetitelja, posebice stranih. </p>
<p>P. G.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U drvenim lađama iz Domagojeva vremena veslala 31 ekipa </p>
<p>»Sretan sam što imam priliku opet se provozati Neretvom, krenuti rijekom i lijevo i desno te razgledati ovu prekrasnu dolinu. Osjećam se jako dobro, jer ovo je prava tradicionalna narodna fešta doline Neretve«, kazao je premijer Ivica Račan za »Vjesnik« uoči početka maratona </p>
<p>METKOVIĆ, 9. kolovoza</p>
<p> – Tradicionalni neretvanski maraton lađa koji je ove godine održan šesti put za redom, dolaskom predsjednika Republike Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana prerastao je iz sportskog i u politički događaj. S broda »Palagruža« koji je u 17 sati iz Metkovića krenuo prema Pločama, uz Račana i Mesića maraton su gledali i neki ministri u Vladi, među kojima ministrica obrane Željka Antunović, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović te ministar zaštite okoliša Ivo Banac. </p>
<p> »Došao sam u Metković brodom, kao i drugi smrtnici. Sretan sam što imam priliku opet se provoziti Neretvom, krenuti rijekom i lijevo i desno te razgledati ovu prekrasnu dolinu. Osjećam se jako dobro, jer ovo je prava tradicionalna narodna fešta doline Neretve«, kazao je Račan za Vjesnik Sretan sam što imam priliku opet se provoziti Neretvom, krenuti rijekom i lijevo i desno te razgledati ovu prekrasnu dolinu. Osjećam se jako dobro, jer ovo je prava tradicionalna narodna fešta doline Neretve«, kazao je Račan za Vjesnik, uoči početka maratona, a potom se zadržao u razgovoru s domaćinom, dubrovačko-neretvanskim županom Ivanom Šprljom i ministricom Antunović, koja nam je također otkrila kako je na neretvanskom maratonu prvi put. </p>
<p> »Ja se ovdje, kao i svugdje, osjećam dobro zbog toga što sam po naravi takva, ali i zato što su ljudi ovdje vrlo srdačni i gostoljubivi«, rekla nam je Željka Antunović, dodajući kako je maraton pratila s godišnjeg odmora koji provodi na Makarskoj rivijeri. Dolazak na maraton iskoristit će, kaže, prvenstveno za zabavu, a tek manjim dijelom kako bi porazgovarala sa svojim kolegama iz svijeta politike.</p>
<p> Maraton se ove godine održava pod pokroviteljstvom predsjednika Mesića, a organizira ga Udruga lađara Neretve, uz pomoć Županije dubrovačko-neretvanske i gradova Metkovića, Opuzena i Ploča. U popodnevnim satima uz obalu Neretve okupile su se tisuće ljudi kako bi navijali za neku od 31 ekipe koje su se otisnule iz Metkovića u tradicionalnim drvenim lađama, kakve su Neretvom plovile još u doba kneza Domagoja, na 22 kilometra dugačak veslački maraton, čiji je cilj bio u Pločama. </p>
<p>Mnogi su Neretljani svoje favorite bodrili iz motornih čamaca. Prije starta predstavnik organizatora Nenad Kovačević rekao nam je kako se nada da ove godine neće biti diskvalificiranih ekipa kao što je to bilo prošle godine, kad je pobjedničko mjesto oduzeto veslačima ekipe Rogotina, te je pobjeda pripala maratoncima iz mjesta Donjani Donji. </p>
<p>Zanimljivo je da je na ovogodišnjem maratonu sudjelovala i posada dječaka starih od sedam do 10 godina, a najstarija lađa koja je uz zvukove limene glazbe krenula na put prema Pločama, ima čak 108 godina.</p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Crna Gora preuzela kontrolu nad crnogorskim graničnim pojasom</p>
<p>DUBROVNIK, 9. kolovoza</p>
<p> – Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, odnosno policija, u subotu je nakon Odluke koju je 31. srpnja donio Savjet ministara Srbije i Crne Gore, i službeno preuzelo kontrolu nad crnogorskim graničnim pojasom. Preuzimanjem ne samo poslova na osiguranju granice, već i sredstava, pa čak i dijela časnika Vojske SCG, administrativno je riješena jedna od najvećih nesuglasica u dosadašnjim odnosima između Srbije i Crne Gore.</p>
<p> Naime, 1997. godine, nakon eskalacije sukoba s režimom u Srbiji, Crna Gora otvorila je, unatoč protivljenju Beograda, granični prijelaz prema Hrvatskoj Debeli brijeg, na kojem su od prvog dana bili isključivo crnogorski policajci i carinici, a ne tadašnja Jugoslavenska vojska i savezna carina, kako je propisivao ondašnji jugoslavenski savezni zakon. Nedugo potom uslijedila je i odluka iz Podgorice da hrvatskim državljanima, za razliku od Srbije, za ulazak u Crnu Goru, kojoj je tada bio predsjednik Milo Đukanović, ne trebaju vize, te da žitelji pograničnih naselja s obje strane granice mogu prelaziti granični prijelaz samo s osobnom iskaznicom. To je izazvalo dodatne burne reakcije u Srbiji i eskalaciju sukoba između Podgorice i Beograda.</p>
<p> Iako je u subotu crnogorska policija i službeno preuzela od Vojske SCG kontrolu nad graničnim pojasom, koji je u onom dijelu koji graniči s Hrvatskom, prema rezoluciji UN-a, i do sada trebao biti demilitariziran, još se uvijek ne zna jesu li po toj odluci Savjeta ministara hrvatski teritorij na konavoskom brdu Bjelotina napustili i jugoslavenski vojnici, koji su tu do sada bili stacionirani.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čučak: Oko granica na Dunavu teška borba za zelenim stolom</p>
<p>BEOGRAD, 9. kolovoza</p>
<p> – »Pregovori s Hrvatskom oko granice na Dunavu idu više nego teško, hrvatska komisija je isključiva, ne odstupa od stava 'metar za metar' i priznaje isključivo katastarsku dokumentaciju kao način razgraničenja. Zato slijedi teška borba za zelenim stolom oko područja na sjevernom dijelu granice s Hrvatskom, koja se proteže 260 kilometara«, izjavio je za list Blic Rade Čučak, načelnik Odjela za granice u Ministarstvu vanjskih poslova Srbije i Crne Gore. Točka neslaganja između Hrvatske i SCG je Dunav i granična linija uzduž te rijeke, jer hrvatska strana tvrdi da je zemljište uz obalu Dunava katastarski vezano za granične općine u Hrvatskoj – Beli Manastir, Vukovar, Ilok i Šarengrad. U SCG-u smatraju pak da to područje pripada općinama Apatin, Sombor, Bač i Bačka Palanka.</p>
<p> »Od Save do Dunava nema sporova. Ali s naše strane, sela Neštin i Vizić u općini Bačka Palanka odsječena su Dunavom od matične općine. Da bi stigli u Bačku Palanku za desetak minuta, mještani trebaju prijeći most koji je na teritoriju Hrvatske. Drugi je način da putuju 120 km kroz Srbiju, preko Novoga Sada«, kazao je Čučak u razgovoru za Blic. Rekao je također kako razmjenu teritorija srpsko-crnogorska komisija vidi kao rješenje i za bolnicu Princopovac kod Iloka, čiji bolnički krug presijeca granica, kao i za put Morović-Jamen kod Šida, koji je – kao i bolnicu – izgradila Srbija »te se traži da u cjelini pripadne Srbiji«.</p>
<p> »Uz granicu na našoj strani ima njiva koje pripadaju hrvatskim građanima i voljni smo obaviti razmjenu, ali Hrvatska se još nije izjasnila«, kazao je Čučak.</p>
<p> Goran Svilanović, ministar vanjskih poslova SCG-a izjavio je za Blic da »u svijetu postoje puno drastičniji primjeri«. »Imate primjer u Danskoj, kojoj je nacionalni aerodrom u Švedskoj i on funkcionira bez problema. Sve se to može urediti sporazumima«, kazao je Svilanović, dodajući primjer južne granice s Hrvatskom, od tromeđe s Bosnom i Hercegovine do Prevlake, koja je dogovorno regulirana Protokolom o privremenom režimu granica između dvije države. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030810].
|
