NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031107].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208689 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.11.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Da bi od regionalne suradnje imala koristi, Hrvatska mora odrediti granice regija</p>
<p>Na jugoistoku Europe postaje sve jasnije da je europski kontinent premrežen regionalnom i prekograničnom suradnjom koja koristi svima, a EU takvu suradnju potiče / Otpori uspostavi novih granica hrvatskih regija su besmisleni - uvjet EU-a je podjela članica na regije koje će moći dobivati razvojnu pomoć / EU ne daje pomoć jednoj članici zato što je cijela zemlja nerazvijena ili podrazvijena, nego sve promatra na razini regija koje se mogu statistički iskazivati i pratiti</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Riccardo Illy, bivši gradonačelnik Trsta, predsjednik pokrajine Furlanije-Julijske krajine, boravio je u Zagrebu da bi objasnio svoju zamisao o stvaranju euroregije s Istrom i Hrvatskom, koju podupire i predsjednik pokrajine Koruške Jörg Haider. Inicijative za regionalnu suradnju u bivšoj Jugoslaviji, a posebice u Hrvatskoj, nakon osamostaljenja su uglavnom izazivale strahove od pokušaja nekih novih preslagivanja u regiji, pa bivši tršćanski gradonačelnik s idejom nije zakasnio. Postupno je, sa sve višim stupnjem integracija u EU, na jugoistoku Europe postalo sve jasnije da je europski kontinent premrežen regionalnom i prekograničnom suradnjom koja koristi svima, a Europska unija takvu suradnju potiče.</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Tonino Picula i predsjednik Stjepan Mesić razgovarali su s Illyem i Hrvatska je podržala sve oblike regionalne suradnje, uključujući i suradnju u sklopu euroregije, za koju se Illy zalaže. No, Hrvatska sama mora obaviti još jedan važan posao. Mora – unatoč velikim unutarnjim otporima – odrediti nove granice hrvatskih regija da bi mogla koristiti fondove Europske unije za razvoj tih regija.</p>
<p>U prošle četiri godine nitko iz vlasti nije želio komentirati pitanje razgraničenja regija, uz izgovor da je riječ o »politički osjetljivom pitanju«. Taj je oprez donekle razumljiv, jer su se tom procesu prije dvije godine usprotivili čelnici svih naših županija. No, oprez je suvišan, a žučljive rasprave besmislene. EU ne zanimaju naše administrativne podjele na županije, koje su političarima važne. Da bi mogla koristiti novac EU-a za regionalni razvoj, Hrvatska mora napraviti novu, usporednu regionalnu podjelu za »europsku upotrebu«.</p>
<p>Mišljenja o novom regionalnom ustroju podijeljena su dobrim dijelom zbog nepoznavanja europskih zakona i domaćeg politikantstva. </p>
<p>Kako to zahtijevaju pravila EU-a, novi je ustroj važan radi osposobljavanja i jačanja regionalnog razvoja i, naravno, novca koji EU dodjeljuje za razvoj zemalja članica. S razvojnog aspekta, postojeća administrativna podjela nije toliko važna i EU ne traži njezinu promjenu.</p>
<p>Mnogo je važnija ona druga, statistička nomenklaturna podjela na regije, koje će u budućnosti omogućiti što veće korištenje strukturnih, razvojnih i regionalnih fondova EU-a. Hrvatska, dakle, ne treba mijenjati današnju administrativnu podjelu. EU ne daje pomoć jednoj članici zato što je cijela zemlja nerazvijena ili podrazvijena u odnosu na europski prosjek, nego sve promatra na razini regija koje se mogu statistički iskazivati i pratiti.</p>
<p>U zemljama EU-a postoje regije s 800.000 do tri milijuna stanovnika i u izravnom su odnosu s razvojnim fondovima EU-a. Ako je bruto domaći proizvod manji od 75 posto prosjeka EU-a, regija ima pravo koristiti novčanu pomoć. Hrvatska zato treba pažljivo izabrati četiri ili pet regija koje se ne moraju poklapati s administrativnim.</p>
<p>Sve postojeće podjele neće imati nikakva učinka, pa je nerealno očekivati da će, primjerice, Istra ili Međimurje kao samostalne jedinice moći dobivati pomoć EU-a. Regije moraju okrupnjavati.</p>
<p>Regionalni fondovi EU-a snažan su instrument razvoja, što je uvelike pomoglo nerazvijenim dijelovima juga Italije i Španjolske. Španjolska je primljena u EU 1986. godine, a pravo na korištenje regionalnih fondova ima do 2006. godine. Slovenija je prije završetka pregovora pokušala zemlju podijeliti na dva dijela da bi barem jedan zadovoljio kriterij podrazvijenosti, no tu je podjelu Europska komisija odbacila. Slovenija je jednostavno premala, pa iz tih fondova novac neće dobiti. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sindikat: Nećemo dopustiti otpuštanje 600 radnika PIK-a</p>
<p>Ne prihvati li potencijalni kupac PIK-a spomenuta radnička potraživanja, od mjerodavnih će se institucija zahtijevati poništenje raspisanog natječaja o prodaji dionica i raspisivanje novog sa socijalnom klauzulom, prema kojoj bi novi vlasnik najveće mesnoprerađivačke tvrtke u Hrvatskoj bio obvezan poštivati temeljna radnička prava, rekao je Stjepan Leboš </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te u vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) zahtijeva da se u prijedlog ugovora o prijenosu dionica PIK-a Vrbovec, koje je HFP namijenio Đuri Gavriloviću, unesu zahtjevi PIK-ovih radnika«, rekao je Vjesniku Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik u PIK-u Vrbovec.</p>
<p>Dodao je da sindikat traži da novi vlasnik tvrtke zadrži postojeći broj zaposlenih, njih 1387, i to najmanje tri godine od kupnje tvrtke i da poštuje radnička prava.</p>
<p>Prema Leboševim riječima, ne prihvati li potencijalni kupac PIK-a spomenuta radnička potraživanja, od mjerodavnih će se institucija zahtijevati poništenje raspisanog natječaja o prodaji dionica i raspisivanje novog sa socijalnom klauzulom, prema kojoj bi novi vlasnik najveće mesnoprerađivačke tvrtke u Hrvatskoj bio obvezan poštivati temeljna radnička prava.</p>
<p>U sindikatu se boje da Đuro Gavrilović - sudeći prema planiranom trošku zaposlenih u PIK-u u 2004. godini, koji je priložio uz obvezujuću ponudu za kupnju - namjerava smanjiti broj zaposlenih na 500 do 600 radnika. Leboš napominje da je sindikat više puta podmetnuo leđa tijekom konsolidacije PIK-a, iz kojeg je u protekle dvije godine otišlo 1000 radnika. Oko 500 radnika zbrinuto je novcem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a dio njih otišao je u prijevremenu mirovinu. </p>
<p>»Ako konsolidacija PIK-a Vrbovec, za koju se tvrdi da je iznimno uspješno provedena, bude okrunjena ovakvom prodajom, za hrvatsko će radništvo to biti primjer licemjerja jer će petstotinjak radnika te njihove obitelji ostati bez prihoda nakon godina odricanja«, ustvrdio je Leboš.</p>
<p>U sindikatu kažu da su PIK-ovi radnici odustali od 54 milijuna kuna, što su ih potraživali u postupku konsolidacije. Osim toga, postavili su pitanje i Božidaru Pankretiću, ministru poljoprivrede i šumarstva, gdje je i kada sa sindikatima postignut dogovor o socijalnoj klauzuli za prodaju PIK-a Vrbovec.</p>
<p>Leboš napominje da je Gavrilović odmah krenuo sa spekulacijama oko viška zaposlenih, a ništa ne govori o podizanju zamrle proizvodnje, novim ulaganjima, širenju tržišta. PIK i Gavrilović, ističe, imaju zajedničku budućnost samo u »okruženju EU-a«. </p>
<p>Tvrtka Đure Gavrilovića jedina se javila na natječaj za kupnju PIK-a Vrbovec po cijeni početnoj cijeni od 15 milijuna eura te za preuzimanje svih obveza tvrtke. Gavrilović je 15. rujna dobio produženje roka za donošenje odluke o ulasku u privatizaciju PIK-a Vrbovec, koji je prema nekim procjenama veća tvrtka od Gavrilovića i ima izvozne brojeve za najprestižnija svjetska tržišta. </p>
<p>Međutim, Gavrilovićeva ponuda od 120 tisuća kuna za većinski paket PIK-ovih dionica, 220 milijuna kuna za nova ulaganja i pokrivanje dugova tvrtke te 20 milijuna kuna za zbrinjavanje viška radnika u PIK-u sve je neugodno iznenadila. Uz to, Gavrilović je tražio HFP-ova jamstva za skrivene dugove u PIK-u te za nesmetan ulazak u posjed tvrtke. Razgovori Đure Gavrilovića sa sindikalnim predstavnicima u PIK-u nisu dali jasnu sliku »zajedničke budućnosti dviju tvrtki«.</p>
<p>»Ako se Vlada i HFP ogluše na naše zahtjeve, sindikat je spreman na oštre mjere sindikalne borbe«, zaključuje Leboš.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Turizam ili »izvoz na licu mjesta«</p>
<p>Zašto službene najave porasta fizičkog turističkog prometa posebno raduju naše uvoznike i uz njih, naravno, strane proizvođače raznovrsnih roba koje se u turizmu troše? / Kad će odgovorni preciznije izračunati koliko dolara od onih sedam-osam milijardi prometa ode izvan zemlje? </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Trebaju li doista posebne zakonske procedure ili stranačko-politički dogovori, saborske odluke (ako ima kvoruma...), razna usuglašavanja na tim i tim razinama... da turizam službeno dobije status izvoznika i tako uđe u skupinu državnih – prioriteta? Naša će birokratska praksa ne samo potvrditi da trebaju nego to i praktički dokazati jer ništa se ne može dogoditi ako nije prošlo birokratsku proceduru (točnije: torturu), pa je tako i s turizmom, ma koliko njegov izvozni naziv i uloga uopće nisu sporni.</p>
<p>Osim toga, dogodi li se da turizam uđe u državne prioritete, odmah bi se »...javilo najmanje desetak drugih koji bi isto to rekli za svoj sektor« (direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić u Nedjeljnom Vjesniku od 1. studenoga). Ali, što se može kad smo takvi kakvi jesmo, pa ako je izvoznik »taj i taj«, onda može biti i »ovaj i ovaj«...</p>
<p>Turizam – izvoznik? Praksa nedvosmisleno pokazuje da to ne treba posebno dokazivati jer se vidi takoreći svakoga dana, napose za trajanja turističkih sezona. Radi se o tzv. »izvozu na licu mjesta« (ili »tihom izvozu«), što praktički znači da strani potrošači dolaze u našu zemlju, u kojoj duže ili kraće borave, koriste se nizom raznih usluga i sve to – plaćaju. </p>
<p>Prema službenim podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) od 1. siječnja do 30. rujna zabilježen je posjet čak 8,2 milijuna stranih gostiju (nije bitno zovu li se klasični turisti, izletnici, poslovni ljudi, članovi brojnih raznih izaslanstava, tranziteri...), koji su ostvarili 44,7 milijuna noćenja. Kad se tim brojkama doda onih prosječno petnaestak do dvadesetak posto neregistriranih, onda je lako izračunati koliko je potrošača hrvatskih usluga i koliko se novca tu »okreće«!</p>
<p>Klasični izvoz, za razliku od »tihoga«, ima, zna se, svoje određene troškove, pravila igre većinom diktira strani uvoznik, a u turističkom izvozu »na licu mjesta« sve je drukčije i lakše, pa ako domaćini k tome i poštuju znano poslovno pravilo »vrijednost za novac«, onda posao još bolje ide i više se isplati. Istina je, na žalost, da se u turističkoj Hrvatskoj to zlatno pravilo češće i zanemaruje, ali nuditeljima takvih usluga potrošači na svoj način uzvraćaju!</p>
<p>Jasno, kao i u svakom pravom poslu tako je i u »tihomu izvozu« presudno odgovorno ponašanje domaćih proizvođača i nuditelja usluga, a baš je to, praksa pokazuje, u nas u određenu raskoraku s poslovnošću. Ipak, odmah treba podsjetiti i na to da pokušaji prodaje »roga za svijeću« nisu hrvatski (turistički) izum; uostalom, znaju dobro i naši ljudi kako ponekad »prolaze« u jačim turističkim destinacijama od naše, ali nama je važniji trud kako bismo napredovali u izvozu kroz turizam. Eto, dogodine se planira i najavljuje približno tri do možda pet posto veći fizički promet od ovogodišnjega, tj. veći broj potrošača. Kako će se turistička Hrvatska pripremiti?</p>
<p>Ostane li kako je bilo dosad i kako je sada, onda na žalost nemamo nešto posebno očekivati... Glavni je razlog dobro poznat: previše se roba za turističke potrebe - uvozi!? Zar nije žalosno da na uvoznim listama »visoko kotira« upravo uvoz prehrambenih proizvoda, a istodobno naša poljoprivreda nazaduje!? Nažalost, lista takvih pitanja i »slučajeva« je podulja i nastavi li se s takvom praksom, onda se može dogoditi da će ovoj turističkoj zemlji postati manje-više svejedno kakav joj je fizički promet – o tomu će više računa voditi naši uvoznici i strani proizvođači. </p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kongresnik koji je volio Hrvatsku</p>
<p>Onog trenutka kada je Francis Xavier McCloskey godine 1991. došao u Voćin i osjetio strašnu mržnju koja je tjerala Srbe u rat protiv Hrvata, stao je na pravu stranu, stranu istine i pravde, i tako je ostalo sve do kraja, do poraza Miloševićeve velikosrpske politike</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Balkanski diktator s malom vojskom kukavičkih poslušnika donio je genocid natrag u Europu«, riječi su američkoga kongresnika Franka McCloskeya izrečene 1993. godine u jeku divljanja Miloševićeve soldateske po zemljama bivše Jugoslavije. Riječ je o političaru koji je među prvima ustao protiv Miloševićeva režima, a kao veteran Vijetnamskog rata dobro je znao koliku nesreću donose ratna razaranja.</p>
<p>McCloskey je umro u nedjelju u svojemu domu u Indiani, a vijest o njegovoj smrti objavljena je u srijedu. Priča o McCloskeyu jedna je od onih koja svojim nabojem u borbi između dobra i zla nekim ljudima osigurava mjesto u povijesti. Onog trenutka kada je Francis Xavier McCloskey godine 1991. došao u Voćin i osjetio strašnu mržnju koja je tjerala Srbe u rat protiv Hrvata, stao je na pravu stranu, stranu istine i pravde, i tako je ostalo sve do kraja, do poraza Miloševićeve velikosrpske politike.</p>
<p>»Prvi put sam se angažirao na Balkanu zbog srbijanske agresije na Hrvatsku. Kada sam vidio patnje hrvatskog naroda, masakrirana tijela ubijenih i četnička razaranja, moja je glavna briga tada bila posvećena hrvatskom narodu i pitanju kako zaustaviti rat. Primarni uzrok rata bila je srpska agresija, ekspanzionistička politika«, govorio je kongresnik u trenutku kada je Milošević već krenuo i u osvajanje Bosne i Hercegovine.</p>
<p>»Ubit će BiH«, upozoravao je svjetsku javnost i pozvao američke zrakoplovne snage da interveniraju. Demokrat iz Indiane i republikanski senator Dole najviše su od svih američkih političara lobirali ne za Hrvatsku nego za mir i pravdu u ovom dijelu svijeta.</p>
<p>Kada su iz Amerike dolazili odgovori da »sve znaju« ali da ne mogu intervenirati jer nisu svjetski policajac, McCloskey je upozoravao da će se požar širiti i dalje, da je ugrožena cijela regija i da će se rat proširiti i na Makedoniju. »Genocid i dalje nekontrolirano bjesni u Europi. Zapadna se politika, bazirana na pregovorima, izjalovila«, tvrdio je kongresnik.</p>
<p>Uvijek jasan i izravan, McCloskey je američku i svjetsku javnost upozoravao da Srbi imaju koncentracijske logore i da cijelu BiH pretvaraju u logor smrti. Stravične slike nikoga nisu ostavljale ravnodušnim, ali nije postojala ni snaga da se agresija zaustavi.</p>
<p>McCloskey je u trenucima bio očajan, ali se nije predavao. Rabio je izravne riječi, poput srpski fašizam, a zamjerao je i američkoj administraciji i UN-u pasivnost.</p>
<p>Američki je kongresnik često dolazio na područje bivše Jugoslavije i budno pratio sve što se događa i u Bosni i Hercegovini. Bio je duboko razočaran raskolom bosansko-hrvatske koalicije, ali je uvijek znao dobro procijeniti situaciju.</p>
<p>»Sve su strane počinile zločine u ovom ratu, kao što je i slučaj sa svim ratovima, čak i onima u kojima su sudjelovale Sjedinjene Američke Države. Pojedinci u američkim oružanim snagama počinili su strašne zločine u Vijetnamu. To međutim nikoga ne opravdava. Moram reći da su najveći udio u ljudskoj tragediji u Bosni dali Milošević, Karadžić i Mladić«, precizno je detektirao McCloskey.</p>
<p>Stalno je tražio NATO-ove udare i bio je potpuno u pravu da će srpsku agresiju zaustaviti odlučan odgovor NATO saveza. Tako se i dogodilo, a istina o agresoru i žrtvi - i uz pomoć američkog kongresnika - probila se do moćnih centara u svijetu. </p>
<p>The Washington Post u nekrologu piše da je kongresnik McCloskey bio stvarni vođa neobične kongresne koalicije oko balkanskog sukoba, za koju nije bilo vjerojatno da će se suglasiti oko bilo kojeg drugog pitanja! Zbog oklijevanja i Clintonove administracije da se Amerika brže aktivira u rješavanju balkanskoga problema i donese odluku o vojnoj intervenciji protiv Miloševića, Frank McCloskey nije pobijedio na izborima za Kongres 1994., ali je sve do smrti pratio razvoj događaja. Prošle je godine bio imenovan direktorom programa za Kosovo u Nacionalnom demokratskom institutu za međunarodne odnose.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Strah od čekanja </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Godišnje izvješće Europske komisije za pristupajuće države kandidatkinje koje će 1. svibnja 2004. postati punopravnim članicama Europske unije otkrilo je manje-više ono što se unaprijed znalo; deset je zemalja najvećim dijelom uspjelo svladati zahtjevne kriterije kako bi se mahom tranzicijske zemlje bivšega komunističkog pakta uklopile u prestižnu europsku integraciju. Konačno ujedinjenje Europe koja bi od sljedeće godine trebala prvi puta funkcionirati bez podjela, nije, dakako, bez nedoumica. Europskoj uniji tek slijedi svršetak međuvladine konferencije, donošenje Ustava, odnosno pravila za funkcioniranje na novim temeljima i s više članica. Osim toga, novih deset zemalja je upozoreno kako postojeće manjkavosti do svibnja moraju riješiti. </p>
<p>Rumunjskoj i Bugarskoj rečeno je kako moraju mnogo marljivije raditi ako žele da im 2007. postane godinom ulaska u EU. Hrvatska ne treba i ne bi smjela biti opterećena Rumunjskom i Bugarskom. Formalni razlog se vrlo jednostavno može naći u tome da Hrvatska nije ni u jednoj službenoj agendi Europske unije za proširenje, a i dalje slovi kao potencijalni kandidat. </p>
<p>Hrvatska, napokon, nije ni započela s procesom pregovora o punopravnom članstvu, za razliku od tih dviju zemalja. U želji da približavanje EU-u počne što prije, Hrvatska je politika sama sebi odredila 2007. godinu kao cilj, prije svega kako bi ti vrlo kratki rokovi motivirali sve u zemlji. Stoga u ritmu koji je sama sebi zadala, Hrvatska ima prigodu da u formalnom smislu dostigne Rumunjsku i Bugarsku i tako formira novu grupu za novo proširenje. </p>
<p>Budući da Europska unija vrednuje svaku zemlju pojedinačno, strah Rumunja i Bugara od Hrvatske koji su već artikulirali neki političari tih zemalja, te obratno, hrvatski strah od Rumunjske i Bugarske, kao elementa usporavanja integracije, sasvim je nepotreban. U dosadašnjoj praksi najdulje je na ulazak čekala Španjolska – zato jer je bila uspješnija od Portugala. Uvjete je ispunila prije svojeg susjeda, pa je na zajednički ulazak morala čekati godinu dana. </p>
<p>Hrvatskoj je pak najvažnija sljedeća godina, odnosno njena prva polovica, kada Zagreb mora dokazati Bruxellesu da je sposoban ispuniti političke kriterije, prije svega riješiti pitanje suradnje s Haaškim sudom – najvažniju točku o kojoj će ovisiti hoće li Hrvatska dobiti status kandidata i datum za početak pregovora o punopravnom članstvu. Bez toga, uspoređivanje s Bugarskom i Rumunjskom, kao i ono sa ostalim zemljama zapadnoga Balkana može poslužiti jedino kao nevješta izlika za neuspjeh.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Do kraja dosljedni u brizi za obrazovanje</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Sjetimo li se samo kako su se u prošlom sazivu Sabora donosili dokumenti i zakoni o obrazovanju, mogućnost da bi Vlada pred izbore i bez parlamenta mogla prihvatiti toliko osporavanu reformu školstva by Vladimir Strugar, zapravo ne bi trebala iznenaditi.</p>
<p>Sve dokumente skrojene u i oko kabineta ministra prosvjete pratio je isti razvojni put. Najprije su iznenada stvoreni, većinom bez predstavljanja javnosti gurnuti u Sabor u kojem su se redom žustro kritizirali, a kada je došao red za glasovanje – većina je dizala ruku. O toj je »velikoj istini« svojedobno progovorio SDP, negodujući zbog politike popuštanja HSS-u iz čijih je redova ministar prosvjete. Neki su to nazvali sramotom, a neki presedanom koji se ne smije ponoviti. No do danas nitko nije jamčio da doista i neće. </p>
<p>Prihvatiti sa svih strana (osim HSS-a) osporavanu, kritiziranu i odbacivanu reformu školstva, značilo bi ostati dosljedan načinu shvaćanja obrazovnog sustava. Uzmimo za objašnjenje dva jednostavna primjera aktualne predizborne kampanje. U srijedu je održan okrugli stol o obrazovanju. Najprije zbunjuje činjenica što je mjesto njegova održavanja bio poluprazan Sabor, a drugo što je okrugli stol organizirao raspušten Odbor za obrazovanje, čiji će zaključci teško ikoga obvezati. Treće, iako bi se moglo očekivati da će se raspravi odazvati barem neki, ako ne svi pozvani predstavnici stranaka, nije se pojavio nijedan. Smiju li oni, uoči izbora u polupismenoj zemlji Hrvatskoj (dokaz u popisu stanovništva) ne biti zainteresirani za temu pod nazivom »Razvoj Hrvatske i mladi znanstvenici«? </p>
<p>Drugo objašnjenje nije kolektivne naravi, poput izbjegavanja teme o razvoju Hrvatske. Jedan je, naime, neopredijeljen birač, koji je slušao raspravu u Saboru, primijetio zanimljivu stvar: HSS-ovci se čitavo vrijeme zauzimaju za reformu obrazovnog sustava, ističući važnost znanja, a pred izbore izađu s plakatom na kojemu mladac grli stablo – poput kakvog pijanca koji traži put kući, a oko njega krasne velike hibridne jabuke. </p>
<p>A gdje je tu obrazovanje? Zašto mladac na HSS-ovu plakatu ne bi grlio knjigu, kompjutor, ili laptop možda. Jabuka tada ne bi bilo mnoštvo, nego jedna, sasvim mala i umjetna. Ona krasnih duginih boja.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvati (ipak) ljube politiku</p>
<p>Neviđena je pomama za ulaskom u politiku. Ali, valja biti pošten pa priznati da ima i onih koji su u izbornu utrku pohitali jer im je pun kufer uvijek istih lica i njihovih fraza / Postoje li doista oni koji bavljenje politikom ne gledaju isključivo kroz prizmu zgrtanja osobnog bogatstva, nego stvaranja neke bolje i drukčije, socijalno pravednije, pravno sigurnije i ekonomski bogatije države</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Tko to kaže da Hrvati ne vole politiku? Ili da im se ona čak</p>
<p> – gadi? Da je preziru, ne podnose, ne vjeruju političarima smatrajući ih većinom demagozima i »muljatorima« koji se brinu samo za punjenje vlastitih džepova i namirivanje svojih idućih pokoljenja. Ono što se u državi događalo samo koji dan uoči početka izborne utrke, koja je sad i službeno započela, opasno ugrožava tezu da građane Hrvatske politika ne zanima previše i da za nju gotovo ne haju, a kamoli da im je odbojna. Jer se na izborima natječe, ni manje ni više, nego 5119 kandidata! Čak svaki 808. građanin Hrvatske je na nekoj od 400 stranačkih, nestranačkih i kojekakvih lista koje su predane Državnom izbornom povjerenstvu. A u borbi za Sabor za jednu će se ugodnu fotelju natjecati čak 34 kandidata.</p>
<p>Zašto se svi natječu želeći postati ili ostati političarima, oni sami najbolje znaju. Neki zato da cementiraju pozicije koje su im drage, na koje su se navikli i baš im se ne da opet u »dosadnu« oporbu, koja jest financijski prihvatljiva, ali jamči uglavnom idućih nekoliko godina cendranja i jamranja o tome da vlast ne valja, a oni koji su u oporbi to bi odradili mnogo bolje. </p>
<p>Drugi se natječu jer im je tri i pol godine oporbe navrh glave, a i uvjereni su da će baš oni riješiti sve gospodarske, ekonomske, socijalne i ine probleme u državi u kojoj tih problema ima i za izvoz. Kad bi Hrvatska izvozila sve zavrzlame i probleme s kojima se suočava godinama, bila bi pri vrhu svjetskih izvoznika. Dakle, ovi iz oporbe pošto-poto hoće natrag na vlast, a ovi na vlasti s nje se ne daju, pa svi zajedno nestrpljivo broje dane do 23. studenoga.</p>
<p>Obećanja su dali, sad će nas i pozicija i opozicija tlačiti njima iduća dva tjedna, kadrovske su križaljke praktički gotove, a svi već imaju i svoje favorite za buduću vladu. I lijevi i desni, i oni u centru i oni na lijevom centru, pa i oni na desnom i tko zna kako se već sami ne etiketiraju.</p>
<p>Neviđena je pomama za ulaskom u politiku. Ali, valja biti pošten pa priznati da ima i onih koji su u izbornu utrku pohitali jer im je pun kufer uvijek istih lica i njihovih fraza koje nam prodaju godinama. A na kraju ti i takvi uvijek lagodno žive, obećavajući svjetliju budućnost, dok oni drugi, u većini, uvijek isto to slušaju, rintaju i više se ne nadaju toj svijetloj budućnosti. Uostalom, to je ionako samo igra riječi i floskula onih koji se politikom bave. Zato doista i postoji mnoštvo anonimnih ljudi, nezadovoljnih standardnom političkom garniturom koja se stalno smjenjuje na pozicijama, pa su odlučili riskirati i boriti se za ulazak u Sabor. Ima onih koji možda imaju časnu želju promijeniti odnose u državi, dati svoje maksimalno iskoristive i kreativne potencijale i unijeti toliko potrebnu svježinu u hrvatsku političku zbilju.</p>
<p>Postoje li doista oni koji bavljenje politikom ne gledaju isključivo kroz prizmu zgrtanja osobnog bogatstva, nego stvaranja neke bolje i drukčije, socijalno pravednije, pravno sigurnije i ekonomski bogatije države? I zato su odlučili izaći sa svojim listama? Možda postoje. No mnogi su u izbornu utrku pohrlili pragmatično procjenjujući da bi ulaskom u vrh politike napokon i oni mogli zagristi svoj dio kolača. </p>
<p>Prevedeno, radom u Saboru – koji čak ne iziskuje previše truda i znoja – osigurati lagodan život, visoku plaću, popratne beneficije, a sutra i pristojnu saborsku mirovinu. Jer su građani godinama gledali sve naše mudre glave kako se slikaju po medijima, u parlament ulaze kad im se prohtije ili kad baš moraju ako je tako rekla stranačka stega, a sve u svemu, stolac u sabornici nisu previše »grijali«. No, plaća je uredna i nevažno je sjedi li se na Markovu trgu stalno, povremeno ili nikada. Pomamu za ulaskom u politiku pokazali su i brojni sportaši. Naravno, i sportaši kao građani Hrvatske imaju legitimno pravo ući i u politiku, ako im se prohtije, a njihova su imena primamljiva šefovima stranaka. No, njihova javno iskazana politička opredjeljenja često su svjetlosnim godina udaljena od onih koje proklamira stranka na čijoj su listi. Stoga primjećujemo hiperinflaciju košarkaša, vaterpolista, rukometnih trenera, odbojkaša, boksača, boraca ultimate-fighta. Ni to nije čudno u državi Hrvatskoj.</p>
<p>Zašto se, na kraju, smijati poznatom estradnjaku s narodnjačkim repertoarom na kojega padaju tisuće ljubitelja takve glazbe, a on rasprodaje dvorane, koji je također predao svoju nezavisnu listu? I on je građanin ove države i ima potpuno pravo ubaciti se u izbornu utrku, smatrajući da ima potencijala za politiku i rješenja za probleme. Kad bismo se prisjetili zanimanja mnogih koji su Hrvatskom »drmali« svih ovih godina, ne bismo trebali ismijavati pjevačku zvijezdu koja je predala svoju izbornu listu, pa što bude. Možda jest paradoksalno, ali je legitimno. I Amerikanci su se smijali Schwarzeneggeru prije koju godinu, smatrajući ga hrpom mišića, kad ono čovjek, još stranac, postade guverner Kalifornije i ostvari svoj američki san. </p>
<p>Pa, kad već SDP može iz svoje izborne vreće izdvojiti iznos od kojega se prosječnom građaninu vrti u glavi, da bi platio trenutačno najveću nacionalnu zabavljačicu koja više voli desno, negoli lijevo, ali biznis je ipak biznis, onda i dugokosi rocker-narodnjak može ući u bitku za biračke glasove. Uostalom, davno je netko pametan rekao da je politika samo seks i moć, a rock-djedica Jagger otpjevao da je sve samo rock'n'roll.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Heroji manji od pincete</p>
<p>Obitelj Kostelić, posebno Janica, našla se u suludoj situaciji da se de facto mora braniti (ako ne i opravdavati) zato što je Janica bolesna, a javnost o tome nije, kako neki heroji manji od pincete misle, pravodobno obaviještena / Nije zgorega podsjetiti da je, u ovo isto doba, prije četiri godine u Zagrebu umirao predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman / Poštujući liječničku tajnu liječnici do danas nisu kazali od čega je Tuđman umro</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ </p>
<p>Svu raskoš novinarskog (ne nužno i javnog) seciranja javne osobe mogli smo vidjeti (a možemo i još gledati) u slučaju bolesti hrvatske skijašice Janice Kostelić. Upravo možemo svjedočiti tome kako se gazi nečija privatnost, time i pravo da se bude bolestan a da to ne mora znati cijela nacija. Nakon što je Jutarnji list objavio dramatičnu naslovnicu i tekst na trećoj stranici, nakon što je organizirana konferencija za novinare, organiziran je još i HTV-ov »Dnevnik plus«. Tako danas znamo uglavnom sve o bolesti Janice Kostelić. Znamo čak i obiteljsku povijest sličnih (ili istih) zdravstvenih tegoba, znamo što se očekuje od medicinskog tretmana.</p>
<p>Direktor skijaške reprezentacije Vedran Pavlek čak je u studiju HTV-a mahao liječničkim nalazom iz Austrije, dr. Franjo Škreb obavijestio nas je što je učinjeno, koje su pretrage obavljenje. Obitelj Kostelić, posebno Janica, našla se u suludoj situaciji da se de facto mora braniti (ako ne i opravdavati) zato što je Janica bolesna, a javnost o tome nije, kako neki heroji manji od pincete misle, pravodobno obaviještena. </p>
<p>Ante Kostelić je, potpuno točno, podsjetio da postoji nešto što se zove liječničkom tajnom. To nešto trebalo bi biti sastavnim dijelom medicinske etike. Međutim, koga je briga za liječničku tajnu kad liječnik skijaške reprezentacije dr. Željko Šućur hladnokrvno kaže »Hrvatska ima samo jednu Janicu Kostelić«. Tog liječnika, čini se, nitko nije uputio u činjenicu da Hrvatska ionako nikoga (od nešto manje od 4,5 milijuna stanovnika) nema u duplikatu i da upravo iz te činjenice proizlaze i mnoga prava svakog pojedinca (dakle, ne duplikata). Jedno je od tih prava i zaštita privatnosti.</p>
<p>Koga je briga za liječničku tajnu kad Janica Kostelić do daljnjega neće moći skijati i osvajati bodove u Svjetskom kupu za Hrvatsku (iako ih ona osvaja skijajući potpuno sama, pa ih logikom stvari osvaja za sebe, a ne za svakog stanovnika Zagreba, Splita, Runovića, Pregrade, Ilače, Sv. Ivana Zeline..., kako mnogi misle). Naravno, ako Janica Kostelić ne bude skijala, onda će Hrvatska na ljestvici Svjetskog kupa biti nisko plasirana (ako će uopće u ženskoj konkurenciji biti plasirana), a što bi, čini se, trebalo doživjeti kao nacionalnu katastrofu.</p>
<p>Nije zgorega podsjetiti da je, u ovo isto doba, prije četiri godine u Zagrebu umirao predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman. Poštujući liječničku tajnu, liječnici do danas nisu kazali od čega je Tuđman umro. </p>
<p>Javnost, više ili manje utemeljeno, nagađa što je bio uzrok smrti i kako se bolest (ili bolesti) razvijala, ali liječnici su tajnost odnosa liječnik-pacijent sačuvali. Nije zgorega podsjetiti ni na to da bi javnost, ako ima pravo znati tko od čega boluje, mogla imati veća prava znati od čega boluje predsjednik Republike, predsjednik Vlade (isto tako nedavno pregledan zbog zdravstvenih tegoba) ili bilo koji ministar.</p>
<p>Njihovo je zdravstveno stanje važnije za normalno funkcioniranje države i društva negoli zdravstveno stanje bilo kojeg sportaša ili sportašice, ma kako uspješni bili. Oni, zbog svoje bolesti, mogu počiniti (makar i nehotice) i štetu društvu. Janica Kostelić to ne može, ali smo ipak obaviješteni o gotovo svakom detalju njene bolesti. </p>
<p>Ona je jako zgodna osoba za vježbanje kršenja privatnosti. Kolikogod popularna bila, ona nema moći. A jednostavnije je vježbati kršenje prava na privatnost na nekome tko nema moći (sportaš, glazbenik, glumac...), negoli na nekome tko je ima ili bi je mogao imati (političar).</p>
<p>Zato će se i ubuduće, pod lažnom krinkom da javnost ima pravo znati (ima, ima ali ne baš sve o svakome) izvještavati o svakoj bolesti, ne brinući se o tome narušava li se time nečija privatnost ili liječnička tajna.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Zapadni Balkan: sljepilo stratega suvremenog svijeta</p>
<p>Kao nova stara kompozicija Jugoslavije, zapadni Balkan još je zlokobniji od originala, jer isključuje iz obuhvata Sloveniju, koja u svim tim sukobima i prijeporima nikada nije ni bila integralno povezana sa žarištima problema, ali je u nekom smislu ipak pridonosila njihovu potiskivanju, da bi u njih uključila Albaniju... Pripajanje Hrvatske prostoru takozvanog zapadnog Balkana planiraju u Europskoj uniji zbog gospodarskih razloga, jer prosuđuju kako se njenim pripojenjem tom prostoru otvara određena održiva gospodarska integracija</p>
<p>/ Hrvatska postavljena u kontekst zapadnog Balkana može isključivo pretrpjeti brojne minuse – od onih što znače gospodarski nazadak ili stagnaciju, pa do onih, što rezultiraju geopolitičkim diskvalifikacijama, sve do razine gubljenja državnog entiteta</p>
<p>BRANIMIR LOKIN</p>
<p>Godine 1995. u ovoj istoj rubrici Vjesnika napisao sam prilog pod naslovom »Drinsko njihalo« u kojemu sam analizirao granicu na Drini, kao političku granicu i zaključio: ako se granica Drine pomakne istočno, pravoslavlje biva ugroženo, zapadno pak katoličanstvo, a ako se Drina izbriše (izbaci iz memorije) islam stupa na scenu kao integralna prijetnja kršćanstvu. </p>
<p>Srpski prelazak drinske crte bio je povodom Prvom svjetskom ratu, također, njime su tijekom devedesetih godina nepovratno obnovljeni sukobi na prostorima jugoistočne Europe. </p>
<p>Dvije Jugoslavije isključivo su produbile razlike u odnosima povijesno inkompatibilnih i sukobljenih strana, a agresija Srbije na bivše republike SR Jugoslavije i pokrajinu Kosovo, multiplicirala je smisao tih sukoba. Daytonskim sporazumom, ponovno je poremećen drinski red stvari, jer je Srbija prekoračila Drinu i ušla duboko u područje katoličanstva i islama, predstavivši samo repliku druge Jugoslavije.</p>
<p>Zapadni Balkan kao nova stara kompozicija Jugoslavije još je zlokobniji od originala, jer isključuje iz obuhvata Sloveniju, koja u svim tim sukobima i prijeporima nikada nije ni bila integralno povezana sa žarištima problema, ali je u nekom smislu ipak pridonosila njihovu potiskivanju, da bi u njih uključila Albaniju, čije nacionalno tkivo, ali i širi prostorni integritet, frontalno atakiraju i potiču samu bit konflikta na prostoru jugoistočne Europe.</p>
<p>Zbog čega takvo sljepilo stratega suvremenog svijeta? Ili, zbog čega, ili radi čega ustrajanje na tako neuspjelom projektu, kao što je to mitska Jugoslavija u novoj varijanti, kada je materijalna i ljudska cijena jednog takvog projekta već i dosad bila neprimjereno visoka? </p>
<p>Ako se poguraju u stranu nostalgični porivi nekih europskih imperijalnih krugova u odnosu prema Jugoslaviji, geopolitika najnovije Jugoslavije koja se eufemistički nudi pod sintagmom zapadnog Balkana, objašnjiva je nekim realpolitičkim razlozima, ipak samo efemerna značenja. </p>
<p>Sjedinjene Američke Države tako zbog izmijenjenih globalnih geopolitičkih razloga, računaju na Srbiju kao središnju lokacijsku točku svojih ratnih efektiva, koliko zbog njena strateškog položaja, toliko i zbog njene uloge na južnom kraku pravoslavne vertikale. </p>
<p>Naime, utjecaj Rusije na ovim prostorima još se programski kontrolira i rješava s jedne strane učlanjenjem Grčke u Europsku uniju i s druge strane stvaranjem vojnog poligona u Srbiji. Europskoj uniji to rješenje odgovara zbog sigurnosnih razloga ali i više što priključenje tih prostora Uniji dugoročno iz gospodarskih razloga uopće nije izgledno.</p>
<p>Pripajanje Hrvatske prostoru takozvanoga zapadnog Balkana planiraju u Europskoj uniji zbog gospodarskih razloga, jer prosuđuju kako se njenim pripojenjem tom prostoru otvara određena održiva gospodarska integracija. </p>
<p>Riječju, samo uz čvrstu integraciju Hrvatske u taj prostor moguće je očekivati njegov cjelovit gospodarski napredak. Takvom kombinacijom na jednom se mjestu, naime, osigurava ponuda jeftine radne snage i neprijeporne resursne prednosti, što zajedno može privući i međunarodni kapital.</p>
<p>U tom se pogledu već programira carinska, a skicira i monetarna unija, te nudi otvoreno tržište kapitala i radne snage. Takav prospekt u aktualnim političkim konstelacijama prividno ima velike izglede za uspjeh. </p>
<p>U Srbiji još, i duhovno i politički, živi projekt »velike Srbije« koji je, istini za volju, prilično suspektan, jer u Bosni i Hercegovini priječi konsolidaciju države i predstavlja istodobno trijumf prekodrinske ekspanzivne ideje. </p>
<p>Međutim, sama je Srbija dovedena u stanje izrazite unutarnje nestabilnosti putem pitanja Kosova kao autonomne jedinice etnički gotovo čiste, i sa svim državnim atributima ostvarenim via facti.</p>
<p>Nadalje, Sandžak i južna Srbija, dodatno i trajno destabiliziraju konstituciju Srbije, što vrijedi i za Vojvodinu u demokratskom smislu, dok je njena zajednica s Crnom Gorom politički, materijalno, a sve više i duhovno, potpuno nevjerodostojna. </p>
<p>Muslimanima pak s prostora bivše Jugoslavije, u opciji se zapadnog Balkana otvara nova perspektiva, a time i mogućnost snažne ekspanzije, poglavito demografske, a onda materijalne i političke.</p>
<p>Već letimičan pogled na zemljovidnu kartu zapadnog Balkana, otkriva kako je njihov demografski korpus u deficitu s prostorom, također kako je on izrazito u prednosti prema svim obilježjima vitaliteta. Ako se tomu pridoda i izrazito niži standard te populacije, i s njime povezana niža cijena radne snage, onda je zaključak o prostornoj ekspanziji neprijeporan. </p>
<p>Hrvatska pak postavljena u kontekst zapadnog Balkana može isključivo pretrpjeti brojne minuse – od onih što znače gospodarski nazadak ili stagnaciju, pa do onih, što rezultiraju geopolitičkim diskvalifikacijama, sve do razine gubljenja državnog entiteta. Kada govorimo o gospodarskim gubicima, onda se uvijek mora uzeti u obzir kako je njena gospodarska struktura u sklopu tržišta zapadnog Balkana, isključivo kapitalno izvozna, a radno uvozna.</p>
<p>To praktički znači, kako prirodno, na temelju kriterijalnog sustava otvorenog tržišta, Hrvatskoj preostaje izvoz kapitala i obveza razvoja ostalih područja zapadnog Balkana, odnosno uvoz radne snage kod čega može isključivo i zakonito održati standard na razini početnog pariteta odnosa.</p>
<p>Geopolitički pak Hrvatska biva istrgnuta iz srednjoeuropskoga i sredozemnog miljea i vraćena u projugoslavensku geopolitičku matricu sa svim i dosad već poznatim negativnim posljedicama za njeno kulturno i duhovno biće.</p>
<p>I napokon, upravo opcija zapadnog Balkana znači subintegraciju u sklopu Europske unije koja će sigurno trajno ostati privremena, stanoviti oblik cordon sanitairea, jer je u suprotnosti s načelima globalizacije i europejizacije. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, ekonomski analitičar.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kako spriječiti lomove u sustavu potpore novacima</p>
<p>Potencijalni novaci osjećaju se izigrani, jer su pravila promijenjena u trenutku kad su završavali studij. Stvoreni su uvjeti negativne selekcije i neki od najboljih kandidata otišli su u inozemstvo. Očito je da u sustavu nema čvrsto prihvaćene dugoročne vizije sustava novaka te se stoga donose ad hoc odluke. Isto tako, nitko se ne osjeća odgovornim za rezultate</p>
<p>STJEPAN MARČELJA</p>
<p>Godinu 2003. završavamo s vrlo teškim stanjem u sustavu novaka. Novih mjesta za novake gotovo i nije bilo i sadašnjoj je generaciji mogućnost nastavka obrazovanja uskraćena. Potencijalni novaci osjećaju se izigrani, jer su pravila promijenjena u trenutku kad su završavali studij. Stvoreni su uvjeti negativne selekcije i neki od najboljih kandidata otišli su u inozemstvo.</p>
<p>Očito je da u sustavu nema čvrsto prihvaćene dugoročne vizije sustava novaka te se stoga donose ad hoc odluke. Isto tako, nitko se ne osjeća odgovornim za rezultate. Predlažem način na koji bi se ti nedostatci, nepostojanje dugoročne vizije i nedefinirana odgovornost permanentno uklonili.</p>
<p>Da bi se dugoročna vizija stvorila treba kvantitativno pogledati potrebe za jednostavnom reprodukcijom i za razvojem sustava znanosti i visokog obrazovanja.</p>
<p>Kao primjer, a ne točnu procjenu računam: ukupni je broj u sustavu na stupnjevima od docenta (ili znanstvenog suradnika) do profesora ili znanstvenog savjetnika (svi bi trebali imati doktorat) oko 4500. </p>
<p>Jednostavna reprodukcija traži godišnje oko 4500 podijeljeno sa 25 daje 180 novih docenata ili suradnika; godišnji ulaz novaka treba biti barem dvostruko veći, jer polovica po završetku treba otići u gospodarstvo, škole ili upravu. </p>
<p>Znači treba nam barem četiri stotine novaka na godinu. U sustavu bi trebali biti nešto kraće (od šest do osam godina), tako da u sustavu bude oko četiri stotine puta sedam, dakle, 2800 novaka.</p>
<p>Informacijski sustav sveučilišta koji je već dugo u izradi omogućio bi točnije planiranje. Otvaranjem novih sveučilišta ili studija javljaju se specifične potrebe koje bi u pravom planu bilo moguće predvidjeti.</p>
<p>Povećanje broja suradničkih mjesta za tristo na godinu u sadašnjem je stupnju razvoja neodrživo. Za deset do petnaest godina broj suradnika u proračunskom sustavu bi se udvostručio, a već i ove godine nema dovoljno vrhunskih kandidata.</p>
<p>Mnogi fakulteti imaju previše nastavnika. Paradoksalno, to opterećuje studente. Suvišni nastavnici trebaju nešto predavati i zato programi studija postaju preopterećeni.</p>
<p>Broj novaka i broj novih suradničkih mjesta očito nije nezavisan i upravljanje tim sustavima treba uskladiti.</p>
<p>Budući da u hrvatskoj praksi veliki postotak novaka ostaje raditi na istom mjestu na kojem su i studirali, primanje novaka ne bi smjelo biti sasvim stihijsko kao dosad. </p>
<p>Primanje novaka bez ikakvih restrikcija na laboratorij ili vrstu posla koju će raditi u svijetu je normalno, ali u tim slučajevima institucija ne preuzima nikakvu brigu ili odgovornost u vezi s budućim zaposlenjem novaka. Regulacija je prepuštena zakonima tržišta.</p>
<p>U nas zbog nerazvijenoga i neprihvaćenoga tržišta takav sustav ne osigurava selekciju privlačnih tema rada i stoga sustav barem za neko vrijeme treba pametno nadopuniti.</p>
<p>Novaci trebaju dolaziti u odsjeke i laboratorije dokazane izvrsnosti. Dio od ukupnog broja novaka treba odlaziti na onu vrstu posla koju u dugoročnoj perspektivi treba ojačati. Znanstvene evaluacije sveučilišta i Instituta »Ruđer Bošković« propisane u zakonu upozorit će na strateške ciljeve razvoja i laboratorije i smjerove rada koji imaju povoljnu dugoročnu perspektivu. </p>
<p>Nameće se zaključak da je potrebna temeljita analiza dinamike populacija novaka i znanstvenih suradnika, uključujući dugoročno planiranje. Na osnovi projekcija, sredstva već od 2004. godine treba podijeliti između novaka i novih suradničkih mjesta; slično i za sljedeće godine. </p>
<p>Kvalitetu, ispunjavanje obveza i odgovornost u sustavu treba kontrolirati i poboljšati. Te zadatke nije moguće obavljati u uvjetima u kojima nema kontinuiteta, a obnašatelj dužnosti ministra za znanost i visoko obrazovanje se kao dosad često mijenja. </p>
<p>Ministar ne stiže posvetiti potrebnu pozornost svim problemima koje sadašnji velik raspon dužnosti zahtijeva. To je pogotovo nemoguće novom ministru na početku mandata.</p>
<p>Završavam s vrlo specifičnim prijedlogom koji bi u budućnosti spriječio katastrofe kakvu smo imali ove godine.</p>
<p>Ozbiljno shvaćanje naših obveza prema mladim ljudima zahtijeva formiranje tijela koje će biti odgovorno za stvaranje i provedbu dugoročne održive politike sustava novaka u skladu s nacionalnim interesima i prioritetima. Tu odgovornost ne smijemo raspršiti na neka tijela s mnogo zadataka jer nas iskustvo uči da se odgovornost shvaća minimalistički a poslovi ne obave.</p>
<p>Stoga predlažem osnivanje nacionalnoga stručnog povjerenstva koje će osmisliti, pratiti i provoditi upravljanje proračunskim sustavom poslijediplomskih studenata i poslijedoktorskih usavršavanja (»novaka«). Od trenutačnog ministra će se onda očekivati da prihvati savjet povjerenstva ili da naciji objasni zašto ga je odbio ili odbila.</p>
<p>Autor je ravnatelj Instituta »Ruđer Bošković«.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Visi li sudbina »banana republike« nad Hrvatskom</p>
<p>Članstvo u WTO-u nije nam donijelo ništa dobro, a bojim se niti ono u NATO-u neće. U svojoj povijesti imamo divan primjer Dubrovačke Republike, koja je mudrom politikom opstala između Otomanskog Carstva i Mletačke Republike, ili u novije vrijeme danas više ne tako popularnu Titovu politiku nesvrstanih – politika opstanka između velesila SAD-a i SSSR-a. Je li Švicarska manje cijenjena, ili više ugrožena što nije članica WTO-a, NATO-a i EU-a / </p>
<p>Pokazatelji upozoravaju da se 74 posto Hrvata izjasnilo protiv GM hrane, što bi u ovo predizborno vrijeme strankama koje se namjeravaju natjecati za vlast trebalo biti i te kakvo upozorenje. Glasovi tih, protiv GM hrane opredijeljenih Hrvata u određenom času mogli bi biti odlučujući</p>
<p>MARIJAN JOŠT </p>
<p>Može li argentinski slučaj biti pouka za Hrvatsku? (Prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju.) Hoće li multinacionalne kompanije u vladi i znanosti Hrvatske uspjeti naći »prodane duše« i uz njihovu pomoć Hrvatskoj nametnuti svoje interese, pokazat će bliska budućnost.</p>
<p>Iako Brazil i Argentina dijele drugo mjesto u proizvodnji soje, ambicije Brazila su da već sljedeće sezone preteknu čak i najvećeg proizvođača – SAD. Brazilova je velika želja postati svjetskom velesilom u proizvodnji hrane. </p>
<p>Još prije dvadesetak godina sadašnji predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva osnovao je Radničku partiju čija se platforma zasnivala i na pokretu za zaštitu okoliša. Stoga Brazil nikada nije dopustio sjetvu GM usjeva. Zahvaljujući tome, nakon afere sa StarLink kukuruzom i zabrane uvoza američkog kukuruza u Japan i Južnu Koreju, uz već postojeće Unijino odbijanje uvoza GM proizvoda, Brazil postaje glavnim izvoznikom kukuruza i soje u zemlje koje nisu prihvaćale GM hranu.</p>
<p>Taj nagli izvozni procvat donio je državi mnoge ekonomske blagodati i teško bi bilo povjerovati da će Brazil odustati od svog puta.</p>
<p>No uskoro su počele neprilike.</p>
<p>U izvezenoj brazilskoj soji nađeni su tragovi GM soje. Istraga je pokazala da seljaci uz argentinsku granicu siju GM soju koju su navodno ilegalno dopremili iz Argentine. Međutim, evidentirane površine zasijane prokrijumčarenom GM sojom prevelike su da bi mogle biti posljedica malograničnoga ilegalnog uvoza sjemena. </p>
<p>Vjerojatnije je da iza cijelog slučaja stoji dobro organizirana akcija multinacionalnih korporacija, čiji je cilj bio ukaljati ugled Brazila kao izvoznika standardne soje i kukuruza. </p>
<p>U rujnu, dok je predsjednik da Silva bio u New Yorku na sastanku Ujedinjenih naroda, njegov zamjenik José Alencar najprije povlači zabranu sjetve GM usjeva, da bi je kasnije ponovno uspostavio. Napokon, zabrana sjetve je ukinuta, ali José Alencar tvrdi »protivno postojećem brazilskom zakonodavstvu«.</p>
<p>Koja je igra bila, ili je još u pitanju zasad nije jasno, ali sigurno je jedno: Brazil, čini se, više nije bastion otpora sjetvi GM usjeva. I u najtvrđoj državnoj strukturi moguće je naći »prodanu dušu«, a u takvim su poslovima multinacionalke pravi majstori.</p>
<p>Često slušamo ili čitamo kako Hrvatska ne smije zabraniti sjetvu GM usjeva, jer je to suprotno pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a). Međutim, 11. rujna 2003. stupio je na snagu Protokol iz Cartagene o biološkoj sigurnosti, koji je ratificirala i Hrvatska. (Taj protokol, kao uostalom i mnoge druge međunarodne sporazume, nije ratificirao SAD.) Protokol iz Cartagene ima snagu jednaku onoj WTO-a i pruža mogućnost pojedinoj zemlji da iz sigurnosnih razloga ne dopusti sjetvu GM usjeva. </p>
<p>Međutim, postavlja se pitanje koliko su čelnici hrvatske politike svjesni snage tog sporazuma, ili koliko su spremni koristiti se pogodnostima koje jednoj maloj zemlji on pruža. Ludo smo srljali u WTO, sad žurimo u NATO i u europsku zajednicu. Pitam se samo zašto.</p>
<p>Članstvo u WTO-u nije nam donijelo ništa dobro, a bojim se niti ono u NATO-u neće. U svojoj povijesti imamo divan primjer Dubrovačke Republike, koja je mudrom politikom opstala između Otomanskog Carstva i Mletačke Republike, ili u novije vrijeme danas više ne tako popularnu Titovu politiku nesvrstanih – politika opstanaka između velesila SAD-a i SSSR-a. Je li Švicarska manje cijenjena, ili više ugrožena što nije članica WTO-a, NATO-a i EU-a.</p>
<p>Kada će se hrvatski nacionalni ponos razviti do razmjera nužnih da cijenimo svoju zemlju? Dokle ćemo slušati naredbe velesila i hoćemo li s njima ikad započeti pregovore kao s partnerima, ne ovisi samo o njima, nego prije svega o nama. </p>
<p>Odavno znana po ružinu ulju i jogurtu, Bugarska danas planira plasirati svoje ekološki proizvedeno voće, povrće i ljekovito bilje na tržište dvadeset pet članica Europske unije. Bugarsko ministarstvo poljoprivrede tvrdi: »Više od 80 posto bugarskih poljoprivrednih površina pogodno je za ekološku proizvodnju hrane«. </p>
<p>Zahvaljujući malim gospodarstvima, koja zbog lošega imovinskog statusa nisu bila u stanju koristiti pesticide i mineralna gnojiva većina poljoprivrednih površina je nezagađena. </p>
<p>Koristeći tu prednost, od 2004. Bugarska kreće u, od Ministarstva poljoprivrede i EU-a financirane specijalne programe unapređenja ekološke proizvodnje: mente, lavande, te ostaloga ljekovitog bilja, ruža, voća i povrća. Ti se proizvodi uz šumske plodove i med već prodaju u Njemačkoj, Švicarskoj i Nizozemskoj.</p>
<p>Gdje je tu Hrvatska? Idealna agrarna zemlja, također poznata po manjoj zagađenosti okoliša, ne mari baš za ekološku proizvodnju hrane. I dok naše Ministarstvo poljoprivrede samo formalno, usput, vodi računa i o tom segmentu proizvodnje, svjesni smo da je ekološki proizvedena hrana jedini za Hrvatsku moguć i traženi izvozni proizvod.</p>
<p>I dok pravila ekološke poljoprivrede ne dopuštaju GM usjeve u susjedstvu, »poslovni ljudi« Hrvatske osobno veću dobit očekuju na uvozu GM hrane. Njihov osobni interes daleko je iznad nacionalnoga.</p>
<p>Pokazatelji upozoravaju da se 74 posto Hrvata izjasnilo protiv GM hrane, što bi u ovo predizborno vrijeme strankama koje se namjeravaju natjecati za vlast trebalo biti i te kakvo upozorenje. Glasovi tih, protiv GM hrane opredijeljenih Hrvata u određenom času mogli bi biti odlučujući.</p>
<p>Autor je redoviti sveučilišni profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, specijalist za genetiku i oplemenjivanje bilja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Za 400 beskućnika Zagreb ima samo 224 kreveta</p>
<p>Prenoćište sa 84 kreveta u Heinzelovoj stalno je zauzeto / Prenoćište Crvenoga križa iza Esplanade vrlo je čisto i toplo, a korisnici dobivaju i doručak / U domu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Rakitju smješteni uglavnom oni bolesni koji se ne miču iz kreveta </p>
<p>U razgovoru s voditeljima zagrebačkih prenoćišta uoči dolazaće zime, kada je beskućnicima krov nad glavom najpotrebniji, može se steći općeniti dojam da je problem zagrebačkih beskućnika iz godine u godinu sve veći, jer ih naprosto ima sve više i više, ali se također može primijetiti kako je državna i lokalna skrb o ovoj najugroženijoj populaciji danas bolja nego ikad. </p>
<p>Službeni podaci govore da u glavnom gradu Hrvatske trenutačno živi oko 400 beskućnika. Za jedan milijunski grad to i nije neka alarmantna brojka, međutim opća je sramota da jedan Zagreb još uvijek nema ni jedno trajno skrovište za svoje beskućnike, te da ima samo tri prenoćišta, u kojima se privremeno može skloniti samo polovica ovih ljudi. Druga polovica, odnosno oko 200 ljudi, snalazi se kako god zna i umije.</p>
<p>Stoga će i ovu zimu mnogi preživjeti zavlačeći se u napuštene, ruševne nastambe, kojekakve odbačene kamp-kućice ili automobile, neki će završiti pod mostom, a neki će i dalje provaljivati u parkirane vlakove.</p>
<p>Takvih »najhrabrijih«, koji nabavljaju jednostavne imbus ključeve pa se zavlače u tople vagone na kolodvoru ili, jednostavno rečeno, koji noću provale u HŽ-ove putničke vlakove, i ove će zime biti nekoliko desetaka. Šef Glavnog kolodvora Davor Kljakić kaže kako svake zime moraju potjerati do 30 ljudi i onda još za njima počistiti i provjetriti odjeljke vagona.</p>
<p>Ako beskućnici žele iskoristiti pomoć koju im društvo nudi, na raspolaganju imaju tri prenoćišta od kojih je najveće ono na uglu Heinzelove i Vukovarske. Tamo su 84 kreveta, ali su oni stalno zauzeti već pet godina, koliko je dugo prenoćište otvoreno, pa valja čekati na red. U ovo gradsko prenoćište beskućnici se mogu skloniti jedino s uputnicom Centra za socijalnu skrb, a iznimno će ih primiti samo ako ih doveze Hitna pomoć ili policija. U tim slučajevima potvrde se nabavljaju naknadno. </p>
<p>Slična je stvar i u prenoćištu Crvenoga križa iza Hotela Esplanade. S uputnicom Centra za socijalnu skrb tamo se također može besplatno prenoćiti i obaviti sva potrebna higijena, uključujući i pranje rublja.</p>
<p> Neupućeni bi se mogli iskreno začuditi koliko su prostorije čiste, uredne i tople. Peru se svaki dan, tako da od očekivanog zaudaranja nema ni traga, premda u spavaćim sobama ima i po desetak kreveta.</p>
<p>»Nas, koji vodimo ovaj dom, nedavno je jako pogodio jedan novinski napis u kojemu se autor zgražao nad tim što u jednoj sobi spava toliko ljudi. Ali, nije li i to bolje nego da ljudi spavaju po parkovima ili vagonima?«, pita upravitelj prenoćišta Miroslav Pavlija, koji kaže i kako je nekoliko kreveta uvijek prazno, čak i usred zime.</p>
<p>Mala pogodnost ovoga doma je i to što se svakoga jutra servira doručak. Ostatak dana beskućnici se snalaze za jelo, ponajviše u pučkim kuhinjama. Osim za Božić i Novu godinu. Tada iz Poglavarstva stiže pravi pravcati odojak i piće za slavlje. »Tu tradiciju uveo je Milan Bandić, kada je bio gradonačelnik. </p>
<p>Nažalost, to je bilo prvi put da smo nešto dobili od Poglavarstva«, govori upravitelj Pavlija, napominjući kako su donacije i inače prava rijetkost. »Tek nedavno stigao nam je prvi poklon. Lions klub Grič poklonio nam je novi televizor. Sad samo tražimo nekoga da nam pokloni satelitsku antenu pa da novi televizor stavimo u dnevni boravak«, kaže upravitelj.</p>
<p>Kraj s krajem jedva krpa i Caritas Nadbiskupije zagrebačke, koji je treće zagrebačko prenoćište otvorio početkom ove godine u Rakitju. Time je uvelike olakšao rad ostalim domovima jer je preuzeo brigu za najteže slučajeve, uglavnom bolesnike, koji stižu direktno iz bolnica.</p>
<p>»Evo, baš je prije tjedan dana jedan naš beskućnik opet završio u bolnici kako bi mu zbog gangrene amputirali nogu«, navodi kao primjer voditeljica zagrebačkoga Caritasa Jelena Brajša. Za prenoćište koje vodi sa svojim kolegicama, prije bi se moglo reći da je ubožnica za beskućnike, jer se noćenje obično pretvori u dugogodišnji boravak, često i posljednji u životu. Takva sudbina – da čovjek ostane u domu po nekoliko godina jer nema drugog rješenja – česta je i u drugim domovima, ali u Caritasovu je gotovo pravilo, jer tamo većina beskućnika svoje dane provodi ležeći u krevetu i oporavljajući se od teških bolesti. Stoga je dom u Rakitju ujedno i jedini u gradu u kojem beskućnici dobivaju hranu preko cijeloga dana. »Ljudi nam često dolaze bez svijesti, i u toliko prljavoj odjeći da je moramo spaliti te im dati novu. Nabavljamo im i nove dokumente, jer često dođu takvi da jedva znaju za sebe, a kamoli za dokumente«, opisuje Brajša i upozorava da među takvima ima sve više mladih, zbog alkohola i droge.</p>
<p>Robert Jureša</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kipar Džamonja ostao bez gradskog prostora</p>
<p>Prostor koji je Grad dodijelio Džamonji u srpnju, temeljem Zakona o naknadi za oduzetu imovinu oduzela je država/ Naći ćemo rješenje, najavila gradonačelnica Pavić</p>
<p>Poznati akademski kipar Dušan Džamonja ipak neće svoj studio useliti u gradski prostor u Jurkovićevoj 23, kako je to u srpnju ove godine odlučilo Gradsko poglavarstvo. Na sjednici Poglavarstva u srijedu Željko Uhlir, pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom, objasnio je, da država polaže pravo na taj gradski prostor temeljem članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.</p>
<p>U tom članku stoji da država od lokalne samouprave preuzima sve prostore za koje nije zatražen povrat imovine ili je podneseni zahtjev odbijen. Kako je Vjesnik već pisao, zbog primjene toga članka Grad Zagreb ostaje bez gotovo 2000 tisuće svojih prostora. Gradonačelnica Vlasta Pavić na sjednici je najavila da će se za Džamonju vrlo brzo naći drugo rješenje.</p>
<p>Nije, međutim, jasno zašto Grad ne otkupi taj prostor i u njega smjesti slavnog kipara. Grad, naime, stalno otkupljuje tuđe nekretnine i to po ne baš povoljnoj cijeni, što pokazuje i primjer prizemlja zgrade na Trgu maršala Tita, otkupljen od gradskog poduzeća Robni terminali za 4,5 milijuna kuna. Zanimljivo je i to da će u tom prostoru biti jedna Vladina agencija, pa se postavlja pitanje zašto, umjesto Grada, taj prostor nije otkupila država. </p>
<p>Kada se pak i dogodi da Grad ne mora ništa otkupiti, mora sklopiti razne nagodbe kako bi »primirio« suprotne strane u čestim sporovima i natezanjima oko gradskog prostora. Dobar je primjer za to nagodba koju će Grad sklopiti s izvjesnim Ivanom Ivančićem, zakupcem poslovnog prostora u Sportskom centru Luka u Sesvetama. On je tamo od 1995. vodio diskoteku Planet, a sad ga Grad iseljava zbog primjedbi Vijeća četvrti i građana Sesveta, koji su tražili da se taj prostor privede sportskoj namjeni. Naravno, uz iseljenje ide i naknada za ulaganje u taj prostor, pa se Grad obvezao isplatiti Ivančiću iz proračuna naknadu od 2,7 milijuna kuna.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Zoološkom vrtu otvoren edukacijski centar</p>
<p>»Edukacija je danas glavna zadaća zooloških vrtova u svijetu«, rečenica je koju je bezbroj puta izgovorio Mladen Anić, direktor zagrebačkog Zoološkog vrta, a koja se u četvrtak počela ostvarivati i kod nas. Zagrebački ZOO napokon je dobio edukacijski centar. Svečano otvaranje bit će idućeg utorka, 11. studenoga.</p>
<p>Zgrada je napravljena na mjestu stare zgrade u istočnom dijelu ZOO-a i u nju će posjetitelji ulaziti kod nastambe sa snježnim leopardima. </p>
<p>»Velika dvorana u prizemlju, sa oko 30 mjesta, namijenjena je za edukativna predavanja i radionice uz preparate i žive životinje, zatim za stručne skupove i sastanke«, ispričao nam je direktor Anić. Uz dvoranu u prizemlju su i soba za pripremu predavanja, garderoba i WC-i. Na katu će biti knjižnica, soba za zoologe i edukatora, direktorova soba te apartman za goste.</p>
<p>»Od iduće godine s Ministarstvom prosvjete i Gradskim uredom za prosvjetu i sport dogovorit ćemo da jedan sat biologije godišnje za sve školarce bude obavezno u zagrebačkom ZOO-u«, najavio je Anić. Predavanja i radionice održavat će se i za sve zainteresirane posjetitelje i to povodom svih dana vezanih uz životinjski svijet.</p>
<p>»Nastavit ćemo s dosadašnjim interaktivnim programima za djecu iz vrtića i škola no taj rad više neće biti prepušten milosti i nemilosti vremena. Za svaki razred osnovnih i srednjih škola osmislit ćemo program kao dopunu školskog programa, kako bi učenicima bilo što zanimljivije. No, to će ovisiti o zainteresiranosti škola«, rekao nam je edukator u ZOO-u, Tomislav Krizmanić. </p>
<p>Radovi na edukacijskom centru trajali su šest mjeseci, a Grad su koštali 2,4 milijuna kuna. »Za taj novac obnovili smo i fasade upravne zgrade, ambulante i gospodarskih zgrada, pokrili njihovo zajedničko dvorište novim asfaltom i hortikulturom, napravljen je i WC za invalide, zatim dvoja nova kolna vrata i troja garažna«, kaže Anić.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Počeli Dani meda</p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, u Hotelu Opera u četvrtak su otvoreni drugi Dani meda u Zagrebu. Proizvode na bazi meda predstavili su zagrebački pčelari – poduzeća i udruge, dok je sama manifestacija započela već ujutro na Trgu bana Jelačića.</p>
<p> Dani meda u Zagrebu poklopili su se s ponudom Hotela Opera koji od 3. studenog svojim gostima nudi i specijalitete pripremljene upravo s medom.</p>
<p> Uz poduzeća PIP, Medoflor i Košnica, te Pčelarsko društvo Lipa, svojim se proizvodima predstavila i Poljoprivredna škola, koja je pretprošle godine za istraživački rad, odnosno kremasti med, primila prvu nagradu na Smotri učeničkih zadruga. Štandovi su postavljeni do nedjelje. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Petrićevom ulicom vlada vinsko-glazbena koalicija</p>
<p>»Pala je Vlada i sada vlada glazbeno-vinska koalicija. Nama ne treba David Copperfield pa da umjesto nebodera na Trgu bana Jelačića vidimo demižon. Za to je dosta i tri deci dobroga vina«. Ovim je riječima u četvrtak veseljak Davor Dretar-Drele u Petrićevoj ulici otvorio »Martina u Zagrebu«, manifestaciju na kojoj se predstavlja 27 vinara iz Zagreba i njegove okolice. </p>
<p>Improvizirana pozornica uz statuu Prizemljenog sunca bit će do nedjelje mjesto okupljanja brojnih znatiželjnika i zaljubljenika u dobru kapljicu. Oni ni prvoga dana svojim brojem nisu razočarali Kraljeve ulice, koji sve ovo organiziraju po drugi put. Drele je upozorio da se klonimo zapadnjačkog utjecaja i da se priklonimo isključivo domaćoj kapljici, a koju, izgleda, dobro spravljaju i lijepe djevojke. Naime, Nataša Puhlek, studentica Agronomskog fakulteta, predložila je svome ocu da 2002. godine krenu s kasnom berbom i da to vino miruje godinu dana. Na njen ponos, svi su oduševljeni okusom vina, a u to se u Petrićevoj ulici možete i osobno uvjeriti. Vinar Zvonimir Ivančić iz Jaske, koji obrađuje 16.000 čokota, sa svoja dva sina Miroslavom i Krešimirom, uz standardni izbor nudi i bermet. Zvonimir je zadovoljan, no boji se lošeg vremena, s obzirom na to da najavljuju i snijeg. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Horvat: Nisam obavio vještačenje na spornom »mercedesu SL«</p>
<p>Vlasnik »mercedesa SL 350 roadster«, Ivica Maurović, obratio se prošli četvrtak Društvu Potrošač, jer smatra kako je skupocjeni automobil »mercedes SL«, kupljen u Eurolineu u srpnju ove godine, neispravan. Tako je Maurović rekao kako je sudski vještak Stjepan Horvat, kojem se obratio, na automobilu pronašao 11 nedostataka, od čega dva utječu na sigurnost u vožnji. </p>
<p>Međutim, Horvat, koji se javio redakciji Vjesnika, kaže kako nikad nije obavio vještačenje na skupocjenom SL-u, te da je 11 nedostataka Maurović sam naveo. </p>
<p>»Na Maurovićev zahtjev sam mu poslao predračun svojih usluga u praćenju eventualnih reklamacija s opisom radova u kojem se vidi na koji način treba prijaviti i pratiti reklamacioni postupak«, kaže Horvat. Također napominje kako Mauroviću nije dao nikakav nalaz o neispravnosti vozila na koji se vlasnik SL- a poziva.</p>
<p> »Nakon što sam mu poslao predračun koji nikada nije uplatio, te me nije ni angažirao, Maurović se više nije javio«, rekao je na kraju Horvat. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Gradska vlast zapostavlja školstvo« </p>
<p>U prvih šest mjeseci ove godine gradska vlast utrošila je samo 8,66 milijuna kuna, odnosno tek 10,5 posto novca predviđenog za ulaganja u predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje. Na taj podatak ukazala je na konferenciji za novinare u četvrtak Gradska organizacija HSLS-a, upozoravajući kako se proračunski novac namijenjen za obrazovanje i sport »ili čuva ili izdvaja u druge (predizborne) svrhe«.</p>
<p>Predsjednik Odbora Gradskog vijeća HSLS-a za obrazovanje i sport Marin Ante Pivčević ukazao je na to da Ugostiteljsko-turističko učilište već tri godine nema sportsku dvoranu jer je u njoj izgorio parket, pa se nastava tjelesnog odgoja održava vikendom na Sljemenu. Trgovačka škola je morala sama sanirati krov, ali on i dalje prokišnjava, dok je novu rasvjetu oko OŠ Nad lipom morao »ižicati« kontakt policajac, i to od Zagrebačke pivovare. Uz to, školama nedostaju informatička oprema, klupe i ormarići za stvari.</p>
<p>Istovremeno, napominje Pivčević, Grad je odlučio sufinancirati privatne škole, a na postojeće zaboravlja. »Zakonska je obaveza svake vlasti da osigura ravnomjerni razvitak osnovnog školstva i jednake uvjete obrazovanje, a imamo osnovnih škola koje rade u tri smjene i onih koje rade samo u jednoj«, dodaje. </p>
<p>Tajnik Gradskog vijeća stranke Igor Pergl ocijenio je kako novaca ima, iako se govori drugačije.</p>
<p> Budući da bi obrazovanje i odgoj djece trebali biti prioritet, najavio je kako će, ne počne li brzo mijenjanje ovakvog stanja, HSLS organizirati potpisivanje peticija ispred škola. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Zadarfest u znaku Tomislava Ivčića i slabo poznatih pjevača</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Ovogodišnji, 11. po redu Zadarfest, koji je na rasporedu 7. i 8. studenoga u zadarskoj sportskoj dvorani »Jazine«, proteći će u znaku skandala bez kojih očito ne može proći niti jedan domaći festival, te u znaku obilježavanja desetogodišnjice smrti poznatog zadarskog glazbenika Tomislava Ivčića. </p>
<p>Po napisima u medijima ove su se godine za skandal pobrinule diskografske kuće Croatia Records i Hit Records što je rezultiralo izostankom pjevačkih zvijezda Croatie Recordsa. Tako na festivalu neće biti njihovih velikih zvijezda, pa je program znatno osiromašen iako organizatori Zadarfesta zbog te činjenice nisu nimalo zabrinuti. Međutim, tek ostaje vidjeti koliko će festival biti zanimljiv televizijskim gledateljima kad se na sceni počnu izmjenjivati izvođači poput Wernera, Vivien Gallette, Igora Ivanovića, Tomislava Bralića, Iće, Tihomira Orlića, te skupina Hotline i Buđenja. </p>
<p>Prva festivalska večer nazvana »Sjećanje na Tomislava Ivčića« okuplja poznate domaće glazbenike koji će izvesti najveće hitove Tomislava Ivčića, a program će voditi Daniela Trbović Vlajki. Zamišljeno je da večer završi nastupom svih 18 glazbenika koji će zajednički izvesti Ivčićev veliki hit »Kalelarga«. Taj koncert će snimati kamere HTV-a, no događaj neće biti prenošen uživo već će snimka biti emitirana s odgodom. Upravo tijekom prve večeri pred zadarskom će publikom nastupiti najviše poznatih izvođača među kojima su Boris Novković, Vlado Kalember, Divasice, Giuliano, Ivana Banfić, Vanna, Nina Badrić i Doris Dragović. Druga festivalska večer je natjecateljska i bit će prenošena uživo u programima Hrvatskog radija i televizije, a program će voditi Barbara Kolar i Mario Sedmak. Tri festivalske nagrade će biti podijeljene na kraju druge večeri i to izvođačima po odabiru publike, stručnog žirija, te ekipe glazbenih urednika hrvatskih radio postaja. No, kako se u natjecateljskom djelu Zadarfesta pojavljuje svega nekoliko poznatih izvođača čini se da iznenađenja ne bi smjelo biti, a po brojnim prognozama neslužbeni festivalski favorit je Vanna koja u karijeri ima upisano već nekoliko uzastopnih pobjeda na Zadarfestu. </p>
<p>Tijekom obje večeri izvođači će nastupati uživo uz orkestar pod ravnanjem Stipice Kalogjere i Alana Bjelinskog. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Country nagrade u spomen na Johnnyja Casha</p>
<p>NASHVILLE, 6. studenoga</p>
<p> – Johnny Cash, koji je umro u rujnu ove godine, postao je najstariji dobitnik u povijesti dodjele nagrada Country Music Awards. Svečanost je održana u srijedu navečer, a Cash je dobio čak tri nagrade za svoj prošlogodišnji rad, te jednu za životno djelo. </p>
<p>Međutim, o Cashu bi bilo govora sve i da nije dobio četiri nagrade. Naime, organizatori ovogodišnje, 37. dodjele ovih nagrada, odlučili su cijelu svečanost posvetiti liku i djelu Johnnyja Casha. Dobio je nagrade za album, singl i video broj godine, a primio ih je njegov sin John Carter Cash, kojemu je ovo bio drugi veliki gubitak, budući da je njegova majka, legendarna country pjevačica June Carter Cash, također preminula. </p>
<p>Nagradu za zabavljača godine primio je prošlogodišnji laureat Alan Jackson, koji je također nagrađen za najboljeg muškog izvođača, te za duet s Jimmyjem Buffettom. Martina McBride proglašena je najboljom ženskom izvođačicom. Pjesmom godine proglašena je »Three Wooden Crosses«, koju su napisali Doug Johnson i Kim Williams, a među brojnim laureatima našli su se i Joe Nichols, Brooks i Dunn te Randy Scruggs.</p>
<p> Toby Keith koji je imao ukupno sedam nominacija, ostao je bez nagrade, kao i popularne Dixie Chicks. </p>
<p>U glazbenom dijelu večeri posvećenom Cashu nastupili su Kris Kristofferson, Sheryl Crow, Willie Nelson, the Nitty Gritty Dirt Band, Travis Tritt i Hank Williams. </p>
<p>Premda su glazbenice ove godine bile pomalo ignorirane u nominacijama, pa su svoja imena mogle vidjeti jedino u nominacijama za pjevačicu godine, upravo su one publiku tijekom svečanosti digle na noge. Dolly Parton se pridružila Norah Jones u pjesmi »The Grass is Blue«, a Shania Twain je oduševila pjesmom »She's Not Just a Pretty Face«.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Treći rekord na dvodnevnoj dražbi slika u New Yorku</p>
<p>NEW YORK, 6. studenoga</p>
<p> – Slika Gustava Klimta (1862.- 1918.) »Landhaus am Attersee« postigla je u srijedu u aukcijskoj kući Sotheby's rekordnu cijenu od preko 29,1 milijun dolara, na velikoj dvodnevnoj dražbi moderne umjetnosti i impresionizma koja se svake druge godine održava u New Yorku. </p>
<p> Dražba održana u srijedu, na kojoj je bilo ponuđeno 56 izložaka, donijela je ukupno 125,5 milijuna dolara. Uz iznos koji je dan prije ostvaren na dražbi u velikoj suparničkoj kući Christie's, u dva dana prodaje umjetničkih djela zaradilo se ukupno 243 milijuna dolara, a tri su majstora postigla rekordne cijene - Amedeo Modigliani, Fernand Leger i Gustav Klimt.</p>
<p> Dosadašnji je rekord za Klimtove slike iznosio 23.490.000 dolara, a riječ je o »Schlosskammer am Attersee« (Soba u dvorcu na jezeru Atter) koju je prodao britanski Christie's. »Landhaus am Attersee« (Kuća na jezeru Atter) prodana je u srijedu nepoznatom kupcu za točno 29.128.000 dolara. Slika, krajolik s kućom na obali jezera, nastala je 1914. Njezina je vrijednost procijenjena na 18 do 25 milijuna dolara. Krajolici čine oko četvrtine opusa tog Austrijanca.</p>
<p> Još je jedan autor u srijedu potukao vlastiti rekord: Rus Aleksej von Javlenski, čija je slika »Schokko« iz 1910. prodana za 8.296.000 dolara (prethodni rekord je 3,3 milijuna).</p>
<p> Dvije slike na papiru, jedna Dalíjeva, druga Constantina Brancusija, također su dosegnule vrhunac u svojoj skupini (478.400 i 288.000 dolara). Brancusijevu »Glavu žene« kupio je neimenovani europski muzej.</p>
<p> U protekla dva dana prevladavali su američki kupci, »unatoč nepovoljnom tečaju dolara«, kazao je David Norman, stručnjak u Sotheby'su: 66 posto prodaje ostvario je Christie's, ali je šest od deset najskupljih djela prodao Sotheby's.</p>
<p> Jesenska prodaja nastavlja se sljedećeg tjedna, kad će dvije večeri biti posvećene suvremenoj umjetnosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vin Diesel u društvu majke na dodjeli nagrada MTV-a</p>
<p>EDINBURGH, 6. studenoga</p>
<p> – Brojni svjetski mediji su prenijeli vijest kako je jedan od trenutačno najpopularnijih holivudskih snagatora Vin Diesel na dodjelu nagrada europskog MTV-a stigao u pratnji svoje majke. Iako poznat kao akcijski junak filmova »XXX« i »Brzi i žestoki«, ovaj je nabildani ćelavac u četvrtak uoči svečanosti priznao kako je prestrašen pri samoj pomisli da mora izaći na pozornicu gdje će biti jedan od prezentera MTV Europe Pop Awardsa. </p>
<p>»Tu sam izvan svog elementa što cijeli događaj čini dosta uzbudljivijim«, rekao je 36-godišnji Diesel novinaru Reutersa, priznajući da ima veliku tremu zbog činjenice kako će prijenos dodjele nagrada gledati nekoliko stotina milijuna gledatelja. </p>
<p>»Uvijek sam malo nervozan kad je riječ o ovakvim stvarima iako se glumom bavim još od svoje sedme godine, ali na sceni se skrivam iza nekog lika. Glumci su uvijek zabrinuti idejom izlaska na scenu kad nema lika iza kojeg bi se sakrili«, objasnio je Diesel novinarima. </p>
<p>Razmišljajući o tome Diesel je došao do zaključka da »paralelno s nečijom slavom raste i sramežljivost«.</p>
<p>»Nekad sam bio super ekstrovertirana osoba iz New Yorka, a s vremenom sam postajao sve sramežljiviji«, priznaje dodajući kako je majku doveo sa sobom jer je ionako čitav život htjela posjetiti Škotsku, gdje se održava ovogodišnja dodjela MTV-evih nagrada.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dno oceana manje je istraženo od Mjeseca</p>
<p>WASHINGTON, 6. studenog </p>
<p> - Dno oceana krajnja je granica koju se mora istražiti, koja skriva golem potencijal i manje je posjećena od Mjeseca, pokazalo je izvješće Američke nacionalne agencije u kojemu se poziva na pokretanje programa vrijednog sto milijuna dolara na godinu. </p>
<p> »Dno oceana najmanje je istraženo područje na Zemlji, jer postojeće podmornice, s ljudskom posadom ni automatizirane, ne mogu doprijeti do najdubljih dijelova mora«, kazala je Shirley Pomponi, dopredsjednica odbora koji je, po nalogu američkog Kongresa, trebao sastaviti izvješće o znanstvenom potencijalu najvećih morskih dubina.</p>
<p> U izvješću istraživačkog vijeća nacionalnih akademija koje ima ulogu savjetnika za znanost, ističe se potreba za pokretanjem multidisciplinarnog projekta za istraživanje oceana koji će »ubrzati otkrića novih vrsta, ekosustava, izvora energije, značajki morskih dubina i farmaceutskih proizvoda«.</p>
<p> »To bi pridonijelo boljem razumijevanju uloge oceana u klimatskim promjenama«, kažu autori.</p>
<p> »Velika područja oceana još su neistražena. Dok je desetak ljudi šetalo po Mjesecu, samo su dvojica boravila u najvećim oceanskim dubinama, i to svaki put samo po pola sata«, ističu dalje, izlažući opširnije mogućnosti tog istraživanja u otkriću novih izvora energije.</p>
<p> U izvješću se preporučuje da se organizacija istraživanja povjeri jednoj od nevladinih organizacija koje su kreativnije i jeftinije, koja bi se mogla financirati iz nekoliko američkih javnih fondova, kao i iz inozemstva.</p>
<p> Autori istraživanja ocjenjuju da će za istraživanje u prvoj godini trebati 270 milijuna dolara, a svake sljedeće stotinjak milijuna, a najmanje sedamdeset milijuna. </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Metod Trobec uvrijeđen tvrdnjama da je mučio životinje</p>
<p>ZAGREB, LJUBLJANA, 6. studenoga </p>
<p> - Metod Trobec, najpoznatiji masovni ubojica bivše Jugoslavije koji je ubio pet žena i spalio ih u krušnoj peći u Dolenjoj Vasi, podsjetio je ovih dana javnost na svoje postojanje tužbom protiv Lee Eve Müller, koja ga je, tvrdi, neutemeljeno optužila za mučenje životinja, koje on, usput rečeno, voli! </p>
<p>Tužio je poznatu »zaštitnicu životinja«, jer je ova na Pop TV, izjavila da oni koji muče životinje razvijaju takav odnos i prema ljudima, te je, navodno, u tom kontekstu, spomenula i njegovo ime. Navodno je izjavila da je Trobec, prije no što je prešao na žene, »mučio životinje«, »probadao ih«, »zavrtao im vratom«, »kokoškima sjekao glave«, »sjekirom ubijao pse«, »mačke polijevao benzinom«... </p>
<p>Trobec koji je od 1979. godine u zatvoru, našao se pogođenim, te je gospođu Müller, tužio sudu, tražeći odštetu od 18,5 milijuna slovenskih tolara (SIT) za pretrpljene »duševne boli«, piše ljubljanski list Delo. </p>
<p> Masovni ubojica je na prvom ročištu izjavio »da voli životinje i da ih nikada nije mučio«. Metodu Trobecu zatvorska će kazna isteći 2014. godine. Hoće li peterostrukog ubojicu žena na bankovnom računu dočekati odštetnih 18,5 milijuna tolara odlučiti će sud. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Likopen štiti od raka, ali samo kad je u rajčici</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 6. studenoga </p>
<p> - Likopen, antioksidans kojim su bogate rajčice, učinkovit je u prevenciji raka samo u kombinaciji s drugim tvarima iz tog povrća, dok u izoliranom obliku gotovo ne djeluje, dokazali su znanstvenici u pokusima na štakorima. </p>
<p>Likopen pripada obitelji karotinoida i daje rajčici crvenu boju.</p>
<p> Studija Thomasa Boileaua sa Sveučilišta Illinois u Urbana- Champaignu (SAD) pokazala je kako taj antioksidans može smanjiti rizik od, primjerice, raka prostate, ali ne kao samostalna tvar, objavio je Journal of the National Cancer Institute.</p>
<p> Znanstvenici su tretirali 200 štakora određenom kancerogenom tvari. Potom su jednoj skupini životinja 14 mjeseci davali prah rajčice proizveden od mljevenih cijelih rajčica, a drugoj čisti likopen kao dodatak hrani.</p>
<p> Znanstvenici su utvrdili da izolirani likopen gotovo ne djeluje, dok je u životinja hranjenih rajčicom u prahu primijećen 26 posto manji rizik za rak prostate nego u životinja koje nisu dobivale dodatke u hrani.</p>
<p>Znanstvenici dodaju da je svakako mnogo bolje jesti cijele rajčice, nego gutati pripravke s likopenom.</p>
<p> (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Matrica za početak nove revolucije</p>
<p>»Matrix Revolutions« od srijede doslovno osvaja svijet nakon što je u 80 zemalja istodobno započelo njegovo prikazivanje / Može li treći dio dostići snagu i originalnost prvoga, te spasiti očite promašaje drugoga dijela?</p>
<p>Autori i producenti filmske trilogije »Matrixa« gotovo su nas uspjeli zavarati spektakularnom organizacijom svjetske premijere posljednjeg dijela trilogije »Matrix Revolutions« istodobno u 80 zemalja svijeta, u 3500 kino dvorana u SAD te u 48 Imax kina u Sjevernoj Americi i 12 isto takvih dvorana u ostalom dijelu svijeta. No, to je samo potvrda još jednoga u nizu sigurnih dokaza globalne kino revolucije kojom američke velike kompanije, štiteći svoje interese, koloniziraju svjetske kino dvorane hipnotizirajući milijune gledatelja mnogo brže, lakše, spektakularnije, uvjerljivije i efektnije od bilo kakvih oružanih ili idejnih »uvjeravanja«. </p>
<p> Ratovi se, doduše, vode, ali na sasvim drugačije načine ili unutar filmskih zapleta. Konkretno zbog rata s gusarima osmišljen je ovakav spektakularni ulazak istoga filma, istoga dana i sata u svjetska kina. Računa se također da će prevladati znatiželja ljudi vezana za kraj trilogije i konačnu sudbinu glavnoga junaka Nea (Keanny Reeves) koji se iz običnog simpatičnog hakera, nakon što popije svoju sudbonosnu crvenu pilulu, pretvara u spasitelja čovječanstva, neku vrstu složenog humanoidnog robota u borbi protiv zločestih strojeva.</p>
<p>To je početak zapleta unutar ove moderne bajke podijeljene u tri dijela koja od 1999. mami filmsku publiku na različite, često efektne načine. Zato bismo glasovitu trilogiju (»Matrix«, »Matrix Reloaded« i »Matrix Revolutions«) mogli ocijeniti s tri S : (S)jajan, (S)lab, (S)olidan, što je objektivan opis njihovih vrijednosti, bez obzira na novčanu zarade koje su ostvarili. </p>
<p>Braća Andy i Larry Wachowski i producent Joel Silver krenuli su prije četiri godine prepuni poleta, maštovitih ideja i neograničene energije u pothvat koji je odmah bio prepoznat od milijuna gledatelja, posebno iskrenih, provjerenih filmofila koje inače nije lako zavarati. Zaigrani relativnošću svijeta, oni su nas spretno i efektno upleli u priču o nekim drugim silama i strojevima koji nas vode, a sve u spretnoj mješavini stripovskog naboja, originalne upotrebe specijalnih efekata i do toga filma neviđene primjene super efektne leteće antigravitacijske koreografije hongkonških filmova.</p>
<p> Istodobno film je obilovao emocijama, u njemu su, premda neprekidno u sukobu, vladali ljudi, a ne strojevi, duh, a ne fizikus, stvarnost, a ne izmišljotina,...Bio je to film uz kojeg smo se mogli zaigrati, ali koji nas je u isto vrijeme uspijevao i zaplašiti svojim jezovitim pretpostavkama. Zato je bio i ostao kultni film naraštaja filmske publike s kraja 20. stoljeća.</p>
<p> Trebalo je proći četiri godine da ovog proljeća, točnije na filmskom festivalu u Cannesu, braća Wachowski predstave drugi dio trilogije, koji su napravili zajedno s trećim dijelom, iako su ih za potrebe prikazivanja podijelili u dva termina, što također svjedoči o ponajprije profitabilnim, a ne kreativnim interesima.</p>
<p>»Matrix Reloaded«, drugi dio, razočarao je većinu fanova. I iako je publika znatiželju zadovoljavala kupnjom kino ulaznica, opći dojam bio je slab, autori su se udaljili od početne zamisli, gubeći se u pretjerivanju vizualnim efektima i u potpunom gubljenju osjećajne niti filma. </p>
<p> »Sve što ima početak, ima i kraj« poručuju nam braća Wachowski uoči trećega nastavka, »Matrix Revolutions«, koji će zasigurno privući velik broj publike. Svatko se želi uvjeriti kako će završiti sudbina Nea i kamo će on otići. Pri tome se potpuno gubi osnovna ideja i nikoga više ne zanima je li on stvaran ili nije, jesu li bitke koje se vode virtualne ili nisu. Sve je podređeno tehnologiji i akciji, koji su na trenutke savršeni u originalnosti i efektnosti (poput okrutna napada strojeva u bitki za Zion ili dvoboja na kiši između Nea i njegova glavnog neprijatelja Smitha). Na tome se, na žalost, i završava zanemarujući lucidnost prvotnog zapleta kojima se motivi akcijskog filma isprepliću s intrigantnošću misterioznog svijeta.</p>
<p> Možda će kod nekih biti prepoznata samo mnogoznačnost naoko banalne završne intrige da nad svakim zlom ima veće zlo. Jer strojevi se udružuju s Neom u konačnom obračunu protiv super programiranog Smitha koji ih sve zajedno ugrožava svojim pogubnim moćima. Tako se daleko od realnosti i ljudske civilizacije sve utapa u svijetu kompjutora i programiranih strasti koji jedu jedni druge. Gotovo isto kao i u gotovo svakom hollywoodskom super spektaklu, pa tako i ovome, kojemu su da bi bio super efektan kao što jest, poslužili upravo kompjutori stvarajući specijalne efekte kojima su zaludili, da ne kažem, osvojili filmsku publiku. </p>
<p>Možda je to i posljednja lucidna, vrlo dvosmislena poruka braće Wachowski kao predznak budućnosti kino dvorana i publike 21. stoljeća.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Katalog pretrpane stvarnosti</p>
<p>Pretjerivanje i gomilanje te igra s odnosima zbiljskoga i virtualnoga pokretači su godišnje izložbe Hrvatskoga foto saveza pod nazivom »Puno previše« </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Intrigantna tema pretjerivanja koja dotiče duhovno stanje našeg vremena te poigravanje s odnosima stvarnoga i virtualnoga ovogodišnji su pokretači tradicionalne godišnje izložbe Hrvatskog foto saveza što se pod nazivom »Puno previše« od srijede održava u Umjetničkom paviljonu. </p>
<p>Autori, dvojica poznavatelja fotografskog i video medija Tihomir Milovac i Vladimir Gudac, osmislili su projekt sa skupinom od 12 autora koji su se ovom prilikom predstavili fotografskim i video radovima, fotografskim ambijentom i multimedijskim instalacijama, propitujući fenomen stvarnosti, koju svatko problematizira na svoj način po svojim umjetničkim autorefleksijama. </p>
<p>Masovna proizvodnja prisutna u suvremenom svijetu u radovima Frane Rogića i Marijana Crtalića postaju mehaničko množenje velikog broja fotografija. U Rogićevu radu jedan pogled razbijen je u tisuću fotografija, dok Crtalić fotografira sebe i druge iz različitih kutova i stvara ambijent prezagušen fotografijama. Danko Friščić u video radu »Bljuvanje« pak u nedogled ponavlja jednu te istu scenu iz nekoga starog horror filma. U ambijentu »Home sweet home« Sonja Vuk gledatelja uvodi u skučen labirint od kartonskih kutija popunjen bezbrojnim fotografijama i instalacijama. </p>
<p>Ironičnu fascinaciju velikim brojkama Šime Strikoman izražava kroz Milenijske fotografije s motivima masovnih okupljanja na jednom mjestu, poput svih mještana Vodica, stotina motorista ili svih Janjevaca u selu Kistanje. U skupnom radu »Pogreb grofa Orgaza« Danka Friščića, Davora Mezaka i Frane Rogića poznata El Grecova slika iz 1586. temelj je za fotografsku i video instalaciju u kojoj izraz »puno previše« dobiva pravi smisao.</p>
<p>Duhovit odmak od stvarnosti čini Davor Mezak u računalno generiranim fotografijama s bizarnim prikazima mogućih posljedica genetičkog inženjeringa, a fotografija »Dim u lice« Milomira Repca bilježi slučajnu strukturu koju čine krhke aluminijske folije s paljenim amorfnim grafičkim znakovima. Denis Krašković u foto stripu »Hrvatski kapitalizam« kroz, na prvi pogled, sentimentalnu priču gledatelja uvlači u svijet konzumerizma čija ideologija nemilosrdno uništava ravnotežu u prirodi i istinske vrijednosti.</p>
<p> U fotografskom ambijentu Ane Hušman »Badezimmer« kupaonica je obložena preuveličanim fotografijama, simulirajući okruženost stvarnim prostorom. Na granici stvarnoga i virtualnoga šeće i Igor Zlobec. Svoju aktivnost nazvao je »Zlobec Sport«, a rezultat je moguće vidjeti na internetskoj stranici www.zlobecsoportamateurs.allbreast.com Korespodencija i fotografije galerije neobičnih likova upotpunjene pornografskim stranicama sadržaj su Zlobecove internetske stranice.</p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Začetci globalizacije u rimskoj antici</p>
<p>Pedesetak znanstvenika iz Italije, Njemačke, Makedonije, SAD, Slovenije, s Kosova te ponajviše iz Hrvatske stručnim arheološkim skupom odaju štovanje djelu prof dr. Duje Rendić-Miočevića </p>
<p>ZAGREB, 6. sudenoga</p>
<p> – O desetoj obljetnici smrti akademika Duje Rendić-Miočevića, u organizaciji Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga Arheološkog muzeja, u četvrtak je na Filozofskom fakultetu počeo trodnevni Međunarodni znanstveni skup o problemima antičke arheologije pod nazivom »Illyrica antiqua – In memoriam Duje Rendić-Miočević«. </p>
<p>Na taj način pedesetak uglednih znanstvenika iz Italije, Njemačke, Makedonije, SAD, Slovenije te s Kosova, a ponajviše iz Hrvatske, odaju počast tom uglednom arheologu, sveučilišnom profesoru, dugogodišnjem ravnatelju arheoloških muzeja u Splitu i Zagrebu, istraživaču i velikom znalcu ilirske onomastike i numizmatike, piscu brojnih stručnih knjiga, rasprava i članaka, znanstveniku što je zadužio hrvatsku arheologiju te odgojio niz generacija koje sada nastavljaju njegov rad.</p>
<p>Dvije teme kojima se bavi skup usredotočene su upravo na područja kojima je dr. Duje Rendić-Miočević posvetio najveći dio znanstvenoga interesa. To su Iliri na našemu tlu te odnos toga autohtonoga stanovništva prema prispjelim Grcima, a potom i Rimljanima. Kako se Rendić-Miočević bavio posebno proučavanjem epigrafike, to je prof. Marina Šegvić istaknula njegove nezaobilazne studije o terminacijskim natpisima na graničnim područjima između domaćih zajednica, o autohtonim kultovima i njihovoj rimskoj interpretaciji, ali i o čisto rimskim epigrafskim temama koje potvrđuju da je i ovdje rimska antika sa svojim postignućima na svojevrstan način ujednačavala zatečeno i tako prethodila općoj globalizaciji.</p>
<p>Zanimljivo je da je dr. Rendić-Miočević, ne samo kao arheolog, nego i kao filolog, povjesničar te posebice kao epigrafičar uspio sagledati i osvjetliti kulturu, povijest, gospodarstvo i društvene prilike na prostoru Ilirika, te uočio otpor autohtonoga stanovništva svim oblicima romanizacije u području duhovne kulture. O njegovu istraživanju Delmata govorio je prof. dr. Marin Zaninović, a Rendić-Miočevića kao istaknutog numizmatičara predstavio je dr. Ivan Mirnik, kao polemičara, u diskusiji o »tragovima religije autohtonoga stanovništva na tlu BiH«, Veljko Paškvalin, dok je o suradnji akademika s Centrom za balkanološka ispitivanja ANU BiH intrigantno zborio Ante Škegro.</p>
<p> Prvi dan bio je u znaku grčke kolonizacije hrvatskoga obalnoga prostora i otoka. Znanstvenici su iznosili rezultate novijih istraživanja koja su na svjetlost dana izbacila arheološke nalaze, među kojima su impozantni oni u Starome Gradu na Hvaru, grčkome Pharosu. Tijekom sustavnih istraživanja, koje je vodila Jasna Jeličić Radonić, otkriveni su perimetralni helenistički zidovi prvotnoga grada što ga Grci utemeljiše na mjestu prethodna ilirskoga naselja. Iskapanja koja se nastavljaju pokazuju kontinuitet života na tome mjestu od 5. stoljeća prije Krista do kasne antike i ranoga srednjega vijeka.</p>
<p> Sudionici skupa u petak će posjetiti Varaždinske toplice odnosno jedan od iznimnih arheoloških lokaliteta – Aqua Iasae. Velik je to termalni centar što su ga Rimljani gradili od prvog do četvrtog stoljeća na području na kojem su prethodno obitavala panonsko-ilirska plemena Jasa.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>I vrijeme se sastoji od kotača </p>
<p>Uvriježeno je mišljenje da djeca do četvrte godine života ne mogu gledati kazališnu predstavu, no to se po predstavama Male scene u Zagrebu pokazalo netočnim. Naime, već je predstava »Priča o oblaku« Ivice Šimića vrata Talije otvorila najmlađim gledateljima od prve godine života na više, a svojom je maštovitošću, kao i detaljnom razrađenošću, osvojila simpatije i odrasle publike te ju je žiri ovogodišnjeg, 6. susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ – nagradio, proglasivši je iznimnim kazališnim biserom. </p>
<p>Prošlu srijedu mala publika mogla je uživati gledajući dva bisera, jednog nagrađenog i jednog premijernog. Naime, uz »Priču o oblaku«, izvedena je i nova predstava Ivice Šimića – »Priča o kotaču«, koji je predstavu, skupa s Ivanom Peroš, i režirao. Autorica stihova je Marijana Nola, ujedno dramaturg te predstave. </p>
<p>Formula »Priče o kotaču« podudara se s »Pričom o oblaku« – jednostavnu, edukativnu priču o tajnim mehanizmima postojanja pripovijeda glumica Vitomira Lončar, oživljujući pri tome male i velike kotače koji otkrivaju svijet. »I vrijeme se sastoji od kotača«, zaključuje Pripovjedačica na kraju predstave.</p>
<p>Energičnim početkom te vrsnim talentom za pripovijedanje i komuniciranje s publikom, Vitomira Lončar osvojila je i zadržala, inače, kratkotrajnu pažnju uistinu male djece punih trideset minuta, pa joj se ne mogu zamjeriti poneki nevješti improvizacijski pokušaji.</p>
<p>Duhovita redateljska rješenja ispunila su prostoriju slatkim smijehom te je velika šteta što su se ubrzo istrošila, a dinamika predstave, prema kraju, kretala se silaznom putanjom. No, publiku, kojoj je predstava i namijenjena, to uopće nije smetalo te je nakon odgledane predstave tražila još jednu – a to je pravi pokazatelj dobro osmišljene predstave za djecu.</p>
<p>Scena Dinke Jeričević bila je sugestivna, u znaku kruga, gdje dominira otvoren suncobran i željeznička pruga, a elemente scene kojima se Vitomira Lončar igra izradila je Dunja Niemčić. Čistom i jakom crvenom bojom kombine hlača te žutom majicom, kostim Danice Dedijer odgovarao je cijelom kontekstu živosti i veselosti, a glumici je podario i dozu infantilnosti. S velikom radošću pozdravljamo nastojanja Ivice Šimića i Vitomire Lončar da privuku u kazalište i posve malu djecu, koja su do sada bila uskraćena kazališne čarolije. </p>
<p>Katarina Kolega</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>O filozofiji i znanosti </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Dvodnevni simpozij pod nazivom »Filozofija znanosti: suvremene teme i perspektive« počeo je u četvrtak u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Skup je otvorio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić u Palači MH. Na simpoziju će tijekom dva dana nastupiti devetnaest izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. U uvodnom dijelu simpozija Boris Kožnjak iz Zagreba govorio je o definiciji filozofije znanosti, dok je profesor sa zagrebačkog Sveučilišta Darko Polšek u svom izlaganju istaknuo ulogu suvremene znanosti u primjeni na različite tehnologije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Skup o Nikoli Nalješkoviću</p>
<p>DUBROVNIK, 6. studenoga</p>
<p> – Kazalište Marina Držića i Filozofski fakultet u Zagrebu organizatori su znanstvenog skupa »Nikola Nalješković u kontekstu povijesti književnosti, kazališta i kulture«, koji se u Dubrovniku održava od 6. do 8. studenoga. Autori i inicijatori skupa su Mira Muhoberac i Davor Dukoć, a prvog dana, uz otvorenje skupa, saslušan je uvodni prinos Rafe Bogišića: »Nikola Nalješković u hrvatskoj renesansnoj književnosti« te izlaganja Slavice Stojan, Zdenke Janeković-Romer, Ivice Martinovića i Amira Kapetanovića. Kako je najavljeno, u radu skupa sudjelovat će i Dunja Fališevac, Divna Antonina Mrdeža, Mira Muhoberac, Leo Rafolt, Tomislav Bogdan i Davor Dukoć, dok će Rene Medvešek iznijeti svoja redateljska iskustva vezana za uprizorenje Nalješkovićevih djela u predstavi »U lugu onomuj«, što je praizvedena na sceni dubrovačkog kazališta u završnici prošle sezone.</p>
<p>D. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Dr. Šućur: »Nije bilo drugog načina da se upozori da Janica nije za trening pod punim opterećenjem«</p>
<p>Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju razmotrit će ima li u Šućurovim postupcima elemenata povrede Liječničkog kodeksa / Šućurovom intervjuu dodana je urednička oprema koja je od problema stvorila slučaj / Javnosti je trebalo reći da Janica nije za težak trening dok se liječi i tako izbjeći pritisak u očekivanju rezultata </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Ne smatram da sam otišao predaleko govoreći o zdravstvenim problemima Janice Kostelić, jer to je bila jedina mogućnost da upozorim na to što se događa«, rekao je Vjesniku dr. Željko Šućur, osobni liječnik obitelji Kostelić i liječnik Hrvatske ski-reperezentacije u povodu sumnji da je svojim intervjuom povrijedio Koedeks medicinske etike i deontologije. Šućur svoje izjave objašnjava preuzimanjem rizika da mu se zamjeri javno govorenje o zdravstvenom stanju pacijenta. </p>
<p>Nakon što je shvatio što se sprema, da se gromoglasno najavljuje Janičin povratak na trening pod punim opterećenjem (iako je pod jakim lijekovima zbog smetnji sa štitnjačom), a njegova se upozorenja ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, morao je reći što je rekao. To, smatra dr. Šućur, nije kršenje etičkih načela, već borba za pacijenta, pa i u ime velikog prijateljstva s Kostelićem kojeg izuzetno poštuje i Janicom koju doživaljava kao sestru.</p>
<p>– Trebalo je već prije tri tjedna reći javnosti da Janica ima zdravstvenih teškoća, a umjesto toga i na osnovu izjava o njenom dobrom stanju, počeo je velik pritisak na Janicu i reprezentaciju u očekivanju daljih nastupa, kaže Šućur.</p>
<p> Intervju koji je dao, nakon kojeg se digla prašina oko Janičine bolesti štitnjače, on je i autorizirao, ali »prašina« je – kako tumači – posljedica nekorektne uredničke opreme koja, ako se tekst dobro iščita, nema veze sa sadržajem, osobito dijelovi o »smrtonosnoj bolesti«. I intervju na HTV također je emitiran bez bitnog dijela njegova izlaganja kojim je objašnjavao prirodu terapije i želio ukazati na važnost pridržavanja liječničkih savjeta.</p>
<p>Šućur ponavlja da nije imao drugog izbora u zaštiti pacijentice koja možda nije svjesna svog stanja, a nada se da to neće poremetiti dobre i prijateljske odnose s poznatom skijaškom obitelji. Priči dodaje i podatak koji je također iskrivljen u javnosti: bolest su dijagnosticirali hrvatski liječnici, a austrijski samo potvrdili. </p>
<p>– Teško je reći je li dr. Željko Šućur povrijedio medicinska i deontološka načela Medicinskog kodeksa, jer je davanje izjava o bolesti stvar dogovora pacijenata i liječnika, rekao je Vjesniku prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, kojeg smo zamolili da komentira izjave o bolesti najpoznatije hrvatske sportašice. Šućur, istina, nije rekao o kakvoj se dijagnozi radi, ali je ipak iznio činjenice zaštićene medicinskom tajnom. Ukoliko Povjerenstvo za etiku i deontologiju u Komori ocijeni da za to ima elemenata mogao bi se pokrenuti postupak u vezi povrede tajne. Minigo ne bi komentirao, kako kaže, dijagnoze drugih liječnika, ali će zatražiti od službi u Komori da razmotre činjenice vezane uz postupanje dra. Šućura. </p>
<p>I prof. dr. Mirjana Sabljar Matovinović, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju potvrdila je da će »Povjerenstvo uzeti na znanje informacije u vezi tog slučaja«.</p>
<p>O etičkim dimenzijama iznesenih medicinskih činjenica o Janičinoj bolesti nije htio razgovarati ni dr. Mladen Miškulin koji je bio liječnik ski-reperezentacije doprije dvije godine, jer, kako je rekao, nije upoznat s pojedinostima. Međutim, rekao je da se s reprezentacijom razišao zbog stava o načinu liječenja.</p>
<p> – I tada sam smatrao i sada smatram da u Hrvatskoj ima vrlo kvalitetnih liječnika, znanja, potrebnih inplantata i tehnika za liječenje svih zdravstvenih problema skijaša, te da zbog toga ne treba tražiti pomoć u inozemstvu, kaže dr. Miškulin. Podsjetio je na popmu s kojom je izvedena, kako se kasnije pokazalo, neuspjela operacija koljena u Baselu. Operaciju je trebalo ponoviti kod Miškulina, ali je opet učinjena, na njegovo iznenađenje, u istoj klinici u Švicarskoj. I treća je pak, kao i najnovija, operacija koljena obavljena u Schrumsu, istina stručno, ali napravljeno je isto što čine i naši liječnici, istakao je Miškulin.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pobjeda Bucksa, odlično izdanje Kukoča </p>
<p>Toni Kukoč za 35 je minuta postigao 21 koš, uz šut 6-11, trice 2-4, slobodna bacanja 7-8, ubilježivši osam skokova i pet asistencija </p>
<p>NEW YORK, 6. studenoga</p>
<p> – Hrvatski košarkaš Toni Kukoč imao je sjajnu večer na gostovanju Milwaukeea u New Yorku. Bucksi su pobijedili Knickse sa 106-90, a Kukoč je bio najbolji igrač u pobjedničkim redovima. Za 35 minuta postigao je 21 koš, uz šut 6-11, trice 2-4, slobodna bacanja 7-8, ubilježivši osam skokova i pet asistencija. Prvi strijelac Milwaukeea bio je Tim Thomas (22), a dvoznamenkasti broj koševa upisali su i Michael Redd (17) i T. J. Ford (15). Knickse je predvodio Allan Houston sa 35 koševa. Bila je to treća pobjeda Milwaukkea ove sezone (dva poraza) te treći poraz Knicksa koji su ubilježili jednu pobjedu. </p>
<p>Domaćin je sjajno otvorio utakmicu. Nakon prve četvrtine momčad iz »velike jabuke« vodila je sa 34-21. Međutim, u nastavku utakmice gosti su dominirali.</p>
<p>– Na vrijeme smo se probudili i vratili u meč, kazao je trener Bucksa Terry Porter. </p>
<p>New Orleans je nastavio sjajnu seriju i momčad Hornetsa najveće je iznenađenje uvodnog dijela NBA lige. Hornetsi su u Philadelphiji u produžetku pobijedili Sixerese (106-99), ubilježivši četvrtu pobjedu u pet susreta. Junak utakmice bio je Baron Davis koji je postigao 37 koševa, a Steve Smith ubacio je 16. Sixerse su predvodili Allen Iverson (29) i Glenn Robinson (20). </p>
<p>Dallas je u američkoj prijestolnici Washingtonu upisao drugi poraz ove sezone. Jedan je od razloga tome i ozljeda organizatora igre Steva Nasha, koji je morao napustiti teren nakon sedam minuta. U redovima Washingtona »eksplodirao« je Gilbert Arenas, ubilježivši »triple-double« - 25 koševa, 12 skokova i 10 asistencija. Dallas je predvodio Jamison (21). </p>
<p>U Orlandu su domaći košarkaši tri četvrtine kontrolirali igru i rezultat, međutim tad su se razigrali Donyell Marshall (25 koševa i 11 skokova), Jamal Crawford (29 koševa) i Tyson Chandler (22 koša i devet skokova), što je bilo dovoljno za pobjedu Bullsa (106-100). Gordan Giriček nije igrao za Orlando zbog lakše ozljede, a prvi strijelac domaćina bio je Tracy McGrady sa 23 koša. </p>
<p> • Rezultati: Washington – Dallas 100-90, Detroit – Boston 96-88, New York – Milwaukee 90-106, Cleveland – Denver 89-93, Minnesota – Sacramento 121-125 (produžetak), Utah – Phoenix 91-80, Golden State – Atlanta 99-72, Portland – Memphis 93-87, Orlando – Chicago 100-106. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Plavi prijetili »praznim puškama«</p>
<p>Sva nadanja da će Dinamo nakon 33 godine napokon proljeće dočekati u Europi rasplinula su se već nakon prve utakmice / Dnjipro je do pobjede došao upravo onakvom, šablonskom igrom na kakvu je Nikola Jurčević neprestano upozoravao – opasnim protunapadima</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Svaka čast, dečki! I djevojke... Svaka čast svima onima koji su se u četvrtak, po ovome hladnom vremenu, doteglili do maksimirskoga stadiona i okuražili se pogledati novu epizodu posvemašnje nemoći omiljenog im kluba. Dinamovi su nogometaši i ovaj put razočarali gledatelje odigravši utakmicu kojom su se najvjerojatnije i oprostili od svoje ovosezonske europske avanture. Usred Zagreba ih je pobijedio ukrajinski Dnjipro sa 2-0 (1-0), tako da će uzvratni ogled za tri tjedna po svemu sudeći biti tek obična formalnost.</p>
<p>Dakle, sva nadanja da će Dinamo nakon 33 godine napokon proljeće dočekati u Europi, sada su se rasplinula. Turininu je mrežu već u osmoj minuti »probušio« Oleg Venglinski. Prethodno je Rikun lakoćom pretrčao Sedloskog, gurnuo loptu u for Venglinskom, koji je pored Mijatovića smjestio loptu u mrežu. I drugi je pogodak također kreiran iz protunapada. Maksimjuk je gotovo proletio po lijevoj strani, po tko zna koji put pretrčavši Mikića. Osvanuo je sâm pred Turinom i postavio konačnih 0-2.</p>
<p> Opet će »plavi« drukeri nakon Dinamove europske utakmice, kao i nebrojeno puta dosad, morati razočarano ustvrditi: »Ovi su ipak za klasu bolji od Dinama«. A, Dnjipro je doista pokazao da je kudikamo bolja i maštovitija momčad od one zagrebačke. Uostalom, maksimirski je vratar Ivan Turina spasio svoju mrežu od barem još tri pogotka. Već se u 17. minuti našao na »streljani«, u razmaku od samo desetak sekundi čak je triput morao loviti lopte u situacijama »jedan na jedan«. Prvo je sâm (!) sa sedam metara gađao Venglinski, odbijenu je loptu (opet sâm!) odalamio Kostišin, dok je novi Turinin odbijanac ponovno dohvatio Venglinski i opet »opržio« dlanove maksimirskoga vratara. Potkraj utakmice Turina je zaustavio i samostalni izlet Maksimjuka, kada je na vidiku bio i treći ukrajinski pogodak.</p>
<p>Samo dvije ozbiljnije Dinamove prilike u 90 minuta igre... To je, eto, rasplet burno najavljivane ofenzive prema Dnjiprovim vratima. Istina, i znatno bi se bolje momčadi žestoko namučile probiti bunker kakvog su u Maksimiru postavili nogometaši iz Dnjipropetrovska. »Plavi« su imali tek prividnu inicijativu, dok su prave prilike i pogotke kreirali - Ukrajinci! Zagrebački su gosti do pobjede došli upravo onakvom, šablonskom igrom na kakvu je Dinamov trener Nikola Jurčević neprestano upozoravao – opasnim protunapadima. Iako su »sazidali« neprobojan bunker pred svojim vratima, igra ukrajinskih nogometaša nije bila dosadna. Maštovito su i ekspresno razvijali igru nakon što bi oteli loptu zbunjenim Zagrepčanima.</p>
<p> Kakve-takve Dinamove prilike vidjeli smo sredinom drugoga dijela. Kranjčar je glavom sa pet metara gađao suprotni kut nakon vješte Eduardove asistencije, no gostujući su braniči uspjeli izbiti loptu. Nedugo kasnije Štrok je uletio u kazneni prostor, pritom ga je Kranjčar sjajno proigrao, no omaleni je Dinamov vezist loptu poslao pored vrata. Dva vrlo dobra Eduardova udarca potkraj utakmice uspio je neutralizirati vratar Kusli.</p>
<p>Zanimljivo, u sve su četiri Dinamove ovogodišnje europske utakmice na maksimirskome stadionu prvi pogodak postigli – gosti. Zagrepčani su, međutim, dvaput ipak uspjeli proći u sljedeće kolo. No, doista je teško vjerovati da bi se takvo što moglo dogoditi i ovaj put.</p>
<p> • Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO – DNJIPRO 0-2 (0-1)</p>
<p>DINAMO: Turina 7 – Mijatović 5; Sedloski 5, Drpić 5 – Mikić 5, Agić 5,5, Mujčin 5, Krznar 5,5 (od 46. Štrok 6); Kranjčar 6 – Mitu 5 (od 61. Eduardo 6), Zahora 5 (od 73. Bartolović 5,5)</p>
<p>DNJIPRO: Kusli 7 – Rusol 6,5; Gritsaj 6,5, Matjuhin 6,5 – Kostišin 6,5, Nazarenko 7, Mihajljenko 6,5, Maksimjuk 7,5; Rotan 6,5 (od 64. Šelaev 6,5), Rikun 7 (od 81. Poklonski -), Venglinski 7 (od 89. Valjaev -)</p>
<p>SUDAC: Stuchlik (Austrija) 7; GLEDATELJA: 10.000</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Venglinski (8.), 0-2 Maksimjuk (82.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mujčin, Rusol, Agić, Kostišin</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Roman MAKSIMJUK</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pršo se počastio golijadom </p>
<p>U iznenađenja kola svakako se može svrstati i pobjeda Lyona protiv Bayerna na Olimpijskom stadionu u Münchenu, bilo je 2-1 za Francuze, te 1-1 na San Siru gdje je ruski Lokomotiv otkinuo dva boda Interu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Monaco i Deportivo odigrali su nezaboravnu utakmicu, a jedan od glavnih protagonista bio je naš reprezentativac Dado Pršo. Monaco je svladao Deportivo sa 8-3, a Pršo je u tu pobjedu ugradio čak četiri pogotka! Osim što je dvoboj iz Monte Carla najefikasniji u povijesti Lige prvaka, i Pršo se upisao u knjigu rekorda, jer je postao tek treći igrač koji je postigao četiri pogotka na jednoj utakmici elitnog klupskog nogometnog natjecanja. A i Pršo i mi imamo dodatnih razloga za osmijeh, jer naš odlični napadač je ovim sjanim učinkom proslavio svoj 29. rođendan i najavio odličnu formu uoči dvoboja dodatnih kvalifikacija za odlazak na Europsko prvenstvo protiv Slovenije. Prva dva pogotka Pršo je postigao glavom, a sljedeća dva, nogom nakon odličnih asistencija suigrača. U drugom ogledu u ovoj skupini grčki je AEK u Eindhovenu do početka drugoga dijela odolijevao napadima PSV-a, ali su Bouma i Robben u razmaku od 12 minuta (51. i 63.) riješili pitanje pobjednika.</p>
<p>Bayern iz Münchena pokleknuo je na svom terenu protiv Lyona, te porazom 1-2 pao s prvoga na treće mjesto u skupini A. Bavarcima je presudio njihov bivši igrač Giovane Elber svladavši Kahna u 53. minuti čime je postavio konačni rezultat. Zanimljivo je spomenuti kako je Brazilac postignutim pogotkom osvojio i 10 tisuća eura koje će donirati u humanitarne svrhe. Naime, Elber se uoči ogleda u Münchenu u spomenuti iznos kladio s predsjednikom Bayerna Franzom Beckenbauerom, koji je bio uvjeren da bivši napadač njegova kluba neće matirati Kahna. Celtic je lako sa 3-1 svladao Anderlecht, a 3-0 je bilo već nakon 29 minuta. Naš Ivica Mornar nije uspio realizirati kazneni udarac za goste u 77. minuti, ali ga je ispravio Dindane iz odbijanca.</p>
<p>Samo nekoliko minuta dijelilo je kijevski Dinamo, za kojega su igrali Jerko Leko (90 minuta) i Goran Sablić (od 22. minute), do kapitalnog boda protiv Arsenala na Highburyju. No, u 88. minuti Ashley Cole je ipak ostavio »topnike« u igri za prolaz u osminu finala. Inter je poveo protiv Lokomotiva u 14. minuti preko Recobe, ali je momčad Alberta Zacheronija pokleknula u 54. minuti kada je bod Moskovljanima osigurao Loškov.</p>
<p>Juventusu je i bod iz San Sebastiana (0-0) bio dovoljan da se pridruži madridskom Realu u osmini finala. Tudor je odigrao čitavu utakmicu za »zebre«. Grčko-turski sraz Olimpiakosa i Galatasaraya završio je visokom 3-0 pobjedom domaćina iz Pireja. Turke je načeo Mavrogenidis već u sedmoj minuti, na 2-0 povisio je Castillo u 34., a triumf Grka zaključio je Giovanni sjajnim lobom u posljednjim trenucima utakmice.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pršo izjednačio rekord Lige prvaka </p>
<p>LONDON/ZAGREB</p>
<p> – Napadač hrvatske nogometne reprezentacije i francuskog prvoligaša Monaca, Dado Pršo izjednačio je rekord Lige prvaka po broju postignutih pogodaka na jednoj utakmici. Pršo je u dvoboju protiv Deportiva postigao četiri pogotka, a to su prije njega ostvarila tek dvojica igrača, Nizozemac Marco Van Basten, te Talijan Simone Inzaghi. Van Basten je četiri pogotka postigao 1992. godine u dresu Milana protiv IFK Goeteborga (4-0), dok je Inzaghiu to uspjelo u dresu Lazia 2000. godine u dvoboju protiv Olympique Marseillea (5-1).</p>
<p>U susretu Monaco - Deportivo (8-3) postignuto je 11 pogodaka što je novi rekord Lige prvaka. Dosadašnja najveća golijada održala se u listopadu 2000. godine, kada je Paris St Germain pobijedio Rosenborg 7-2. </p>
<p>Posljednju pobjedu 8:3 ubilježio je sofijski Lokomotiv protiv švedskog Malmoa u prvom kolu Kupa prvaka 1964. godine, a posljednju put gledatelji su vidjeli 11 pogodaka na utamici Liverpool - Oulu (10-1) 1980. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Barić Prašnikarovim stopama </p>
<p>Baš nas zanima bi li hrvatski nogometni izbornik Otto Barić zatvorio većinu treninga uoči skorih dokvalifikacijskih susreta sa Slovenijom da to prije njega nije najavio suparnički izbornik Bojan Prašnikar... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nogometni izbornik Bojan Prašnikar zatvara od očiju javnosti većinu treninga slovenske reprezentacije, a trening-utakmica je isključena jer mu, kako kaže, ne treba. Tako glasi jedan od njegovih raporta nakon što je odredio 22 kandidata za dokvalifikacijske susrete s Hrvatskom, 15. studenoga (17.30) u Zagrebu i četiri dana kasnije u Ljubljani (17.30). </p>
<p>Prva asocijacija nakon takvoga Prašnikarova podatka upućuje na zaključak da bi i Barić trebao najaviti nešto slično, što je dosad vrlo rijetko rabio. No, ipak je to učinio, tim prije što će se hrvatski reprezentativci uobičajeno pripremati u Sloveniji, ovom prilikom 80-ak kilometara od slovenskoga kampa u Zreču. Budući da krv nije voda, tko kaže da netko od onih koji će se naizgled nezainteresirano vrzmati oko travnjaka u Brežicama i hotela u Čatežu neće biti na posebnom zadatku kad su pripreme na njegovu terenu, kako bi zapazio i signalizirao sve zanimljivo, ali i presudno u dvije utakmice u kojima se improvizacije i slučajnosti moraju svesti na najmanju moguću mjeru. Prašnikar djelomice ima pravo kad izjavljuje da treninge zatvara ne zato što želi nešto sakriti. Naime, podsjeća kako se stručni stožeri i igrači s obje strane vrlo dobro znaju, čak razmjenjuju kazete i slično. Osim toga, hrvatski izbornik voli podsjetiti da je tu i uvijek dežurna sedma sila kojoj naprosto ništa ne može (smije) pobjeći i koja upire sve snage kako bi danonoćnim bdijenjem u tako delikatnim trenucima bila na razini svoje obavještajne uloge. </p>
<p>To konkretno znači da bi novinari trebali izvještavati čitatelje, ali i suparnike, o najsitnijim detaljima, skrivenim tajnama, vrlinama i manama iz redova momčadi kojoj bezuvjetno žele najbolje. Uz to, u ime vjerodostojnosti svoje istine spremni su voditi prave bitke sa suparničkim redakcijama kako bi dokazali da je jedino njihova istina prava. Stoga tajni više ni nema, čak i uz najzatvoreniji trening. </p>
<p>Razlog je Prašnikarova zatvaranja treninga, barem tako on kaže, a tomu se priklonio i Barić, djelomice u naglašeno povećanom medijskom zanimanju. Time je ugrožen nužno potreban mir za pripreme, koji se u prvom redu može postići naizgled nepopularnom mjerom zatvorenih treninga. Zbog toga eć mediji »cviliti i brundati«, ali ne igraju se svaki dan tako presudne utakmice zbog kojih baš i ne treba suparniku otvoriti sve karte. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Gomel novi prvak Bjelorusije </p>
<p>MINSK</p>
<p> – Pobjedom protiv Torpedo Minska, nogometaši Gomela osigurali su kolo prije kraja prvenstva naslov prvaka Bjelorusije. Strijelac pobjedničkog pogotka bio je Genadi Bližnjuk u 33. minuti. Kolo prije kraja Gomel ima sedam bodova više od Dinama Minska. Dosadašnji je najveći uspjeh Gomela bilo treće mjesto osvojeno 1999. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Plivačka elita na Savi</p>
<p>Najveće zvijezde mitinga, koji je ove sezone prerastao iz juniorskog u seniorski, bit će Ukrajinka Jana Kločkova, Britanac James Hickman, naš Gordan Kožulj...</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Ovog vikenda kreće sezona natjecanja u 25-metarskim bazenima. Hrvatsku premijeru obilježit će jaki međunarodni miting Mladost 2003., koji će se u subotu i nedjelju održati na plivalištu uz Savu. </p>
<p>Najveća zvijezda mitinga, koji je ove sezone prerastao iz juniorskog u seniorski, bit će Ukrajinka Jana Kločkova, višestruka svjetska, europska i olimpijska prvakinja te svjetska rekorderka. U muškoj konkurenciji elitu predvodi Britanac James Hickman, četverostruki svjetski prvak na 200 metara leptir. Uz Kločkovu, Ukrajinu će u Zagrebu predstavljati i Denis Silantijev, Volodimir Nikolajčuk, Svetlana Bondarenko i Olga Mukamol, a bit će tu i Poljaci Mariusz Siembida i Agata Korc. Naravno, i Hrvatska će nastupiti u jakom sastavu - Gordan Kožulj, Sanja Jovanović, Ante Mašković i ostali sigurno će biti pravi mamac za publiku. Šteta je jedino što neće biti Marka Fostera. financijska ponuda za nastup u Italiji ipak je bila izdašnija. </p>
<p>– Na pravom smo putu da uz Zlatni medvjed dobijemo još jedno jako plivačko natjecanje u Zagrebu, a to je velik doprinos za cijelo hrvatsko plivanje. Posljednjih godina naši su plivači ostvarivali velike rezultate u 25-metarskim bazenima, pa je dobro da smo dobili ovako jak miting. Prava poslastica trebala bi biti utrka na 200 leptir s Hickmanom i Silantijevim, a i utrke leđnim stilom, s Kožuljem, Maškovićem, Siembidom i Nikolajčukom, bit će iznimno jake, kazao je tajnik Hrvatskoga plivačkog saveza Tomislav Karlo.</p>
<p>Iako neće nastupiti na Europskom prvenstvu u Dublinu, najboljem hrvatskom plivaču Gordanu Kožulju zagrebački će miting dobro poslužiti za provjeru forme. </p>
<p>– Iznimno mi je drago što ću nastupiti na ovom mitingu jer sam mladostaš od početka karijere. Ovo je uvod u sezonu koja će kulminirati Olimpijskim igrama i zato mi je vrlo važno da dobro startam, naglasio je Kožulj.</p>
<p>Kvalifikacijske utrke oba dana počinju u 9 sati, finala su na rasporedu u 16.50, a ulaz je slobodan.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Clijsters bez milosti, Rubin iznenadila Mauresmo</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 6. studenoga</p>
<p> – Braniteljica naslova završnog turnira najboljih osam tenisačica svijeta i »broj jedan« na WTA ljestvici Belgijanka Kim Clijsters uvjerljivo je startala u Crvenoj skupini.</p>
<p>Samo 53 minute bilo je potrebno 20-godišnjoj Clijsters za 6-2, 6-2 pobjedu protiv Ruskinje Jelene Dementijeve, koja nije ima imala nijednu »break« priliku, dok je četiri puta izgubila servis.</p>
<p>– Drago mi je što sam od početka bila agresivna, nisam joj dopustila da se razmaše, jer je onda vrlo opasna. Sad sam definitivno preboljela glavobolje zbog promjene vremenskih zona i klimatskih uvjeta, rekla je Clijsters, koja u drugom kolu igra protiv Amerikanke Chande Rubin.</p>
<p>Inače, Rubin je na Masters stigla kao deveta tenisačica svijeta, a nakon otkaza sunarodnjakinje Venus Williams. Iako je već tri puta okusila završni turnir sezone Rubin je tek sada, kada je u Los Angeles stigla kao rezerva, upisala prvu pobjedu. Francuskinja Amelie Mauresmo nije imala odgovor na forhend Amerikanke, koja je slavila sa 4-6, 6-4, 6-2 nakon dva sata i osam minuta igre.</p>
<p>– Ovo je vrlo vrijedna pobjeda, nadoknadila sam izgubljeni prvi set i »break« zaostatka u drugom setu. Mislim kako će mi ovo pomoći u slijedećim dvobojima, ako ništa drugo onda zbog samopouzdanja, komentirala je Rubin.</p>
<p>Posljednji ogled prvog dana tri milijuna američkih</p>
<p>dolara vrijednog Mastersa privukao je najviše gledatelja u Staples dvoranu, a Amerikanka Jennifer Capriati i Japanka Ai Sugiyama odužile su se vrhunskim tenisom. Ljubimica domaće publike spasila je četiri set lopte u drugom setu za 7-5, 7-6 (3) pobjedu protiv raspoložene Sugiyame. Osim toga, kod 3-3 rezultata u drugom setu Capriati je otišla s terena i zavila nogu u kojoj je osjetila bolova još na jutarnjem treningu.</p>
<p>– Kad je trebalo, odlično sam servirala. Nadam se kako su ovi bolovi prolazna stvar, rekla je Capriati.</p>
<p> • Rezultati, Crvena skupina: Clijsters – Dementijeva 6-2, 6-2, Rubin – Mauresmo 4-6, 6-4, 6-2; Crna skupina: Capriati – Sugiyama (3). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjeda Kostanić, poraz Abramović </p>
<p>PATTAYA, 6. studenoga</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić plasirala se u treće kolo WTA teniskog turnira u Pattayi, što se igra za nagradni fond 110.000 dolara. Mlada je Splićanka u dvoboju 2. kola bez većih problema pobijedila Ukrajinku Katerinu Bondarenko sa 6-1, 6-3. Nažalost, naša druga predstavnica Ivana Abramović nije bila uspješna. Druga nositeljica Japanka Saori Obata slavila je sa 6-0, 6-3. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>U središtu Beograda Milorad Bajić traži premještanje Titovih posmrtnih ostataka </p>
<p>BEOGRAD, 6. studenoga (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – »Pozivamo vas da se svojim potpisom pridružite inicijativi da se posmrtni ostaci Josipa Broza s privatnog posjeda na Dedinju na civiliziran način prenesu na groblje, kako to nalažu Božji i ljudski zakoni«, navodi se u peticiji koja na velikom panou dominira prostorom ispred tržnog centra Staklenac, na Trgu Republike u Beogradu.</p>
<p> Autor teksta široj je javnosti slabo poznati beogradski umirovljeni redatelj Milorad Bajić, koji od ponedjeljka skuplja potpise ne bi li svoju inicijativu mogao uputiti u srbijanski parlament i Titove posmrtne ostatke prenijeti na neko od beogradskih groblja. </p>
<p> Budući da treba prikupiti 15.000 potpisa koliko mu je najmanje potrebno da taj prijedlog uđe u parlamentarnu proceduru, Bajić će dežurati uz svoj pano do kad bude trebalo od 9 do 15 sati, koliko mu je odobrila beogradska policija. </p>
<p>»Dosad nisam imao problema, no očekujem da će štovatelji Brozova lika i djela uskoro reagirati i pokušati spriječiti akciju. Poštujem tuđe mišljenje, ali kad je Broz u pitanju, kompromisa nema. Tako uostalom misli i većina Srba«, kaže taj umirovljenik.</p>
<p>Na Vjesnikov upit zalaže li se da se Titovi posmrtni ostaci presele u Kumrovec, Bajić kaže da mu je svejedno. </p>
<p> Do četvrtka popodne, prikupio je petstotinjak potpisa, među kojima i onih novinara, akademika i doktora znanosti. Uz ostalo, potpisali su se novinar Zaharije Trnavčević, bivša Miloševićeva suradnica Smilja Avramov, Vladislav Božić i Vojislav Korać. </p>
<p>Bajić za sebe kaže da je »antikomunist do srži« te kroničar ovoga i prošlog stoljeća. Tvrdi da je novinar Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NONS), te jedini redatelj u Srbiji i Europi čijih je sedam filmova, navodno, zabranjeno prikazivati na državnoj televiziji.</p>
<p>U tekstu peticije kojom poziva na preseljenje Titovih posmrtnih ostataka s Dedinja, Bajić navodi da je Tito, osvjedočeni »srbomrzac«, da je za vrijeme Drugog svjetskog rata vodio antisrpsku politiku, da je za svoje »tiranske vladavine« naredio rušenje više od 180 pravoslavnih crkava i zabranio povratak Srba i Crnogoraca na Kosovo nakon 1946., te da je nametnuo Ustav iz 1974. i rušenje Jugoslavije. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bitka za sarajevski televizijski »Sivi dom« </p>
<p>SARAJEVO, 6. studenoga</p>
<p> - »Nije na prodaju«, veliki je natpis istaknut na zgradi Radiotelevizijskoga doma u Sarajevu, golemoj betonskoj građevini koju su komunističke vlasti sagradile, planirajući da tu bude središnji RTV centar u slučaju napada na Jugoslaviju. »Sivi dom«, kako tu zgradu uglavnom nazivaju u javnosti (po imenu nekoć popularne TV serije), trebao bi biti prodan na međunarodnom javnom natječaju, a dobiveni novac mogao bi biti iskorišten za vraćanje milijunskih dugova, kupovinu moderne opreme, te izgradnju dviju novih zgrada - jedne u Banjoj Luci za Televiziju Republike Srpske (RS) i druge u Sarajevu za RTV Federacije BiH.</p>
<p>Zainteresiranih kupaca navodno već ima - mogao bi to biti NATO kojemu odgovara »bunker« stil u kojemu je zgrada izgrađena, te jedan veliki internacionalni hotelski lanac.</p>
<p>No, prodaja zgrade samo je jedan od prijedloga koje je po nalogu Ureda visokog predstavnika (OHR) sačinio konzultantski tim BBC-evih eksperata, nastojeći ponuditi rješenja za spas postojećeg sustava javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini, kojemu zbog nedostatka novca prijeti potpuni kolaps.</p>
<p>Naime, i RT Republike Srpske i RTV Federacije BiH i državni Javni emisijski servis (PBS) grcaju u dugovima, a program kojeg emitiraju ispod je svakog profesionalnog standarda. Reforma cijelog sustava očito je nužna, no potpuno su različiti pogledi o tome kako bi ona trebala biti izvedena.</p>
<p>Sindikat Radiotelevizije BiH u tranziciji i aktualni menadžment PBS-a i Federalne televizije odbacili su BBC-ev plan, posebno u dijelu koji se odnosi na prodaju zgrade i otpuštanje viška zaposlenih, po nekim procjenama bez posla bi moglo ostati oko 500 ljudi. Iskoristili su vlastiti program da u javnosti stvore negativno raspoloženje spram čitave međunarodne zajednice i njezinih predstavnika u BiH koji tobože žele kolonizirati ovu zemlju. </p>
<p>Uprava Televizije i Sindikat odbijaju BBC-ev plan, no za njih je nezgodna činjenica kako je reforma sustava javnog emitiranja preduvjet da bi dobili oko 1,5 milijun eura pomoći Europskog povjerenstva. Osim toga, spomenuta reforma jedan je od postprijemnih obveza Bosne i Hercegovine nakon ulaska ove države u Vijeće Europe.</p>
<p>Suočeni s ovim činjenicama, sindikalisti i menadžment donekle su ublažili stav priznajući da je unutarnja reforma nužna. OHR na čijem je čelu visoki predstavnik Paddy Ashdown tvrdi da je smanjenje troškova potrebno kako bi Javni RTV sustav uopće opstao. »Rješenja koja su ponudili BBC-evi konzultanti predstavljaju realan način da se zadrži većina radnih mjesta u Javnom RTV sustavu, osiguraju redovne plaće, podmire dugovi, te oslobode financijska sredstva za investiranje u novu opremu i program«, kažu iz Ashdownova ureda, poručujući da će ako plan bude odbijen jednostavno prepustiti postojećem rukovodstvu RTV sustava da samo rješava probleme koje ima.</p>
<p>»Karta« na koju igraju u Upravi RTV-a je navodno ostvarena politička neovisnost. Oni nastoje zaplašiti javnost tvrdnjama da će vladajuće stranke pokušati iskoristiti postojeću situaciju kako bi ponovo preuzele nadzor nad ovim moćnim medijem.</p>
<p>No, to je tek djelom istina. Činjenica je da je program vrlo loš, da je veliki broj sadašnjih urednika potpuno nekompetentan za posao koji obnaša i da je prilično raširena korupcija. Osim toga, postojeći sustav i programi koji se emitiraju problematični su i s točke ravnopravne nacionalne zastupljenosti. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rat Europske komisije protiv trovanja Europljana kemikalijama</p>
<p>Analizom krvi u povjernice Europske komisije Margaret Wallström pronađne su kemikalije koje u većim koncentracijama mogu uzrokovati rak, oštetiti nervne stanice i gotovo sve unutarnje organe </p>
<p>BRUXELLES, 6. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Povjerenica za okoliš Europske komisije Margaret Wallström tipičan je građanin Europske unije: njezina krv sadrži izvjesnu količinu štetnih tvari nataloženih desetljećima u organizmu. Od 77 kemikalija koje se tokom ljudskog života talože u tijelu, u 40 ml povjereničine krvi poslane na analizu nađeno ih je 28. </p>
<p>U ispitivanju broja neželjenih elemenata u tijelima sudjelovalo je 156 Europljana u dobi od 22 do 80 godina. Povjerenica se ipak ne smatra hodajućom kolekcijom štetnih kemikalija niti kliničkim slučajem, iako je razumljivo zabrinuta jer je spoznala da joj je u tijelu nataloženo više kemikalija nego što je očekivala. Njezin primjer služi tome da bi već od sutradan život sve dugovječnijih Europljana bio zdraviji.</p>
<p>Ujedno, to je korisno upozorenje da u našim životima ima previše kemije. Europska komisija se usrdno godinama trudi da reducira listu dopuštenih kemikalija na podnošljivu razinu, ratujući sa snažnim kemijskim lobijem koji sve dobre namjere eurovlade smanji do granice neefikasnosti u procesu odlučivanja, kada prijedlog stigne u države članice. </p>
<p>Najbolji je primjer najnovija inicijativa Komisije da se testiraju sve kemikalije, a koriste samo one koje će samo i to eventualno laboratorijske miševe u ekstremnim situacijama, ali ne i ljude u normalnom životu, činiti agresivnim, manje plodnim ili podložnim nekim vrstama raka. Europska komisija je dala svoje viđenje zdravijeg okoliša i ono je, očekivano, dočekano na nož, jer je industrija izračunala da će je ulaganje u zdravije Europljane, ujedno kupce njezinih proizvoda godišnje koštati više od pet milijardi eura. </p>
<p>Dakle, što povjerenica Wallström ima u krvi? U njezinom organizmu prisutne su kemikalije koje u većim količinama od ovih nataloženih tokom pet desetljeća povjereničina života, provedenog najvećim dijelom u ekološki osviještenoj Švedskoj, u životu ljudi i životinja mogu biti dojenjem prenesene na djecu, ili ih stručnjaci smatraju razlozima hormonskih poremećaja, ili uzrokuju rak. U krvi povjerenice za okoliš nađene su tvari za koje je dokazano da, ako su u tkivima, a ne u poliuretanskoj pjeni naslona stolice ili plastičnom kućištu kompjutorskog zaslona, oštećuju organizam. Kemikalije su ušle vodom i zrakom, boravkom u okolišu u kome su namještaj i kućanski aparati izvor i emiter nečega što stručnjaci nazivaju PBD, umjetnim tvarima koje se koriste u proizvodnji tekstila za domaćinstvo ili plastičnih dijelova kućanskih aparata. </p>
<p>Nalaz krvi je upozorio nadalje na prisustvo PCB-a, industrijske kemikalije koja je do zabrane korištena u proizvodnji električne opreme, ali i kao aditiv bojama za sprečavanje zapaljenja. U ljudska tijela PCB ulazi hranom, pogotovo ribom. Tragovi su nađeni u snijegu i vodama veoma dalekim od izvora kontaminacije. Od tkiva, PCB najviše voli masne stanice i jetru, a na djecu se prenosi dojenjem. Snažnije prisustvo ovih tvari usmrćuje laboratorijske životinje jer utječe na mozak, oči, srce, imunološki sistem, unutarnje organe bez izuzetka, te na štitnjaču i kožu. </p>
<p>Ove su tvari zabranjene Stockholmskom konvencijom 2001. godine, ali se njihov trag prati generacijama i ide od početka prošlog stoljeća. Pesticidi, pogotovo DDT, također su otkriveni u uzorku krvi povjerenice Wallström. Iako su upotrebljavani samo dva desetljeća, od pedesetih do sedamdesetih dok se nije otkrilo da čine popriličnu štetu, pesticidima je ovo kratko razdoblje bilo dovoljno za izazivanje dugoročnih toksičnih posljedica u okolišu. Insekticidi putuju atmosferom i vodom i gnijezde se u svim živućim organizmima. Utječu na nervni sustav. Proguta li čovjek veću količinu, pokazuje simptome slične padavici. Studije su potvrdile da žene s većom količinom DDT-a u krvi kraće doje svoje bebe. </p>
<p>Postoje sumnje, još nepotvrđene, o povezanost prisustva insekticida u tkivima s pojavom raka dojke. »Nitko ne može izbjeći zagađenje«, veli povjerenica. U budućnosti će biti skuplje po industriju i zdravije za ljude, jer Europska komisija želi smanjiti zabrinjavajuću količinu kemikalija čije su posljedice po ljudsko zdravlje nepoznate ili nedovoljno ispitane, a takvih je 99 posto. Tisuću kemikalija ima u praksi 166 milijuna kombinacija, a vrlo su malo poznate posljedice za živa bića. Spoznaju o negativnom utjecaju veoma često, nažalost prečesto, sprečavaju velike tvrtke. Veća sigurnost građana znači manje profite.</p>
<p>Povjerenica Wallström, kao prosječna Europljanka s prisustvom 28 od 77 kemikalija u krvi znade čime je počašćena. Razlog više da, upoznata s vlastitim iskustvom stupnja izloženosti, nastavi svoj rat. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Berlusconi ne želi mijenjati vladu</p>
<p>RIM, 6. studenoga</p>
<p> - »Neka Franco Frattini mirno obavlja svoju dužnost jer nemam namjeru mijenjati ministra vanjskih poslova i neke su glasine neutemeljene«, rekao je talijanski premijer Silvio Berlusconi i dodao kako nema namjeru mijenjati sastav vlade, kako objavljuju talijanska glasila u četvrtak. </p>
<p>»Pljuska Castelliju, Fini traži provjeru«, glavni je naslov prve stranice lista Corriere della Sera od četvrtka, a odnosi se na neprolazak nacrta zakona o maloljetnicima koji je predložio ministar pravosuđa Roberto Castelli, član Sjeverne lige, te na zahtjev potpredsjednika vlade i čelnika Nacionalnog saveza Gianfranca Finija da se stranke većine preispitaju o sastavu vlade. </p>
<p>Castellijev zakon nije prošao u Zastupničkom domu zbog 36 glasova »slobodnih strijelaca«, odnosno članova stranaka vladine većine koji su glasovali protiv. Castelli je zaprijetio ostavkom, odnosno svoju je odluku prepustio skupštini Sjeverne lige koja se sastaje u nedjelju. </p>
<p>Fini, koji je i do sada tražio provjeru, prebrojavanje unutar stranaka većinskog desnog centra, pa i promjenu nekih ministara, sada nakon negativnog glasovanja po Sjevernu ligu u Parlamentu, još je glasniji u svojim zahtjevima. No, Berlusconi ne popušta i kaže kako ga i dalje slijedi Kuća sloboda, kako je nazvana koalicija desnog centra. (AR/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Racije i uhićenja ne smanjuju napade gerile, Amerikanci u Irak dovode nove snage </p>
<p>Pentagon počeo s mobilizacijom tisuća vojnika/ Oni će stići u Irak početkom sljedeće godine nakon što obave sve potrebne vojne i druge pripreme / U Falluji uhićena dvojica bivših Saddamovih generala koji su osumnjičeni da su organizirali napade na koalicijske snage </p>
<p>ANKARA, 6. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavni američki vojni stožer u Iraku priopćio je da su u gradu Falluji, osamdesetak kilometara udaljenom od Bagdada, uhićena dvojica bivših generala poražene armije Saddama Husseina. Glasnogovornik američke vojske je rekao da su generali, čiji identitet nije želio otkriti, osumnjičeni da su financirali i organizirali napade na koalicijske snage. </p>
<p>Neslužbeno se saznaje da bivši generali nisu bili na popisu 55 najviših iračkih dužnosnika za kojima su Amerikanci izdali potjernice. Oni se, navodno, nisu ni skrivali, a nakon kapitulacije iračke vojske živjeli su normalno sa svojim obiteljima. Pretpostavlja se da je njihovo lišavanje slobode došlo na temelju dojava doušnika koji tragaju sa tajnim skrovištima Saddama Husseina, ali i golemom nagradom od 25 milijuna dolara raspisanom za njegovu živu ili mrtvu glavu. </p>
<p>Istraga bi trebala utvrditi, među ostalim, jesu li uhićeni generali bili organizatori mjesnog gerilskog otpora, te u izravnoj ili neizravnoj vezi sa vrlo dobro skrivenim bivšim bagdadskim diktatorom. Falluja je, inače, jedno od glavnih žarišta otpora ustanika koji se protive vojnoj nazočnosti Amerikanaca i njihovih saveznika na iračkom tlu.</p>
<p> U toj uporišnoj točki tzv. sunitskog paklenog trokuta, koji uključuje i Bagdad i Tikrit (rodno mjesto Saddama Husseina), dosad su ubijeni deseci američkih vojnika.</p>
<p>Najteži takav incident u Falluji zabilježen je u nedjelju kada su očito dobro uvježbani gerilci projektilom zemlja-zrak srušili američki transportni helikopter. Tom prilikom je šesnaest vojnika poginulo, a dvadesetak je teže ranjeno. Počinitelji gerilske akcije još nisu uhićeni. Također nisu otkriveni i tajni bunkeri u kojima se, kako se pretpostavlja, skriva na stotine raketnih sustava uglavnom kraćeg dometa. </p>
<p>No, da gerila ne miruje pokazale su i racije američke vojske u Tikritu koji se nalazi oko 170 kilometara sjeverno od iračkog glavnog grada. Tijekom provedene vrlo temeljite i opsežne racije, čiji je glavni cilj bio pronalaženje tajnog Saddamovog skrovišta, Amerikanci su u jednoj kući pronašli makete dvije američke vojne baze ustanovljene u poratnom Iraku. Pronađene su, isto tako, i goleme količine oružja, municije i eksploziva.</p>
<p>Ali to nije dovelo do smanjenja gerilskih akcija koje se uglavnom izvode uvijek na drugom mjestu. Najnoviji takav napad zabilježen je u četvrtak u okolici Bagdada i duž iračko-sirijske granice. Vijesti govore o pogibiji trojice američkih vojnika, te o teškom ranjavanju jednog poljskog bojnika. </p>
<p>Nešto ranije, u Mosulu, na sjeveru Iraka, na tri različita mjesta, napadnuti su američki vojni konvoji. Prema prvim saznanjima, ranjena su tri američka vojnika i pet iračkih civila. Sve veći uspjesi iračke gerile mogli bi se pripisati zamjetnoj zamorenosti američkih okupacijskih trupa. Na to redovito upozoravaju vojni psiholozi. Postoje i mnogi znaci neposluha koji zbog sigurnosti, samo povremeno dospijevaju u javnost. Tako je procurila informacija o dvojici američkih vojnika koji su oženili Iračanke. Prije toga, oni su navodno prešli na islam. Protiv njih je povedena istraga.</p>
<p>Pentagon je stoga počeo s mobiliziranjem tisuća vojnika kako iz aktivnog tako i pričuvnog sustava. Oni će biti upućeni u Irak početkom sljedeće godine nakon što obave sve potrebne vojne i druge pripreme. Međutim, jedan od najviših američkih vojnih dužnosnika general Peter Pace najavio je da bi se iduće godine broj američkih vojnika sa sadašnjih 132.000, mogao smanjiti na 100.000. Novonastala »praznina« popunila bi se novačenjem i obukom iračkih vojnika. </p>
<p>Hoće li taj američki scenarij ostati na snazi ovisit će, uveliko, od daljih zbivanja na usijanom iračkom tlu. Ako iračka gerila dobije na snazi i izraste u široki pokret općenarodnog otpora okupaciji koalicijskih snaga na čelu s Amerikancima što se ne isključuje, mogli bi uslijediti i neki drugi potezi iz tajne pričuvne američke varijante.</p>
<p>U takvoj situaciji svakako je znakovita izjava zamjenika američkog ministra obrane Paula Wolfowitza koji je upozorio da se cjelokupna američka vojna misija u Iraku nalazi pod »prijetnjom«. A to bi praktički moglo značiti da su došli u pitanje temeljni ciljevi američke iračke vojne nazočnosti. Drugi čovjek Pentagona, kojem se pripisuje izrada čitave strategije okupacije Iraka, nešto kasnije je pokušao ublažiti svoja stajališta o iračkoj situaciji. On je, naime, svu krivicu za svakodnevne napade na američke vojne i druge ciljeve prebacio na »šačicu ljudi« koji su ostali privrženi bivšem nasilno svrgnutom iračkom predsjedniku Saddamu Husseinu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Antisemitizam ili osuda politike izraelske vlade </p>
<p>Mišljenje Europljana da je Izrael najozbiljnija prijetnja svjetskom miru i izjave dvojice generala, njemačkog i izraelskog, uzburkali su europske i zaprepastili izraelske političke duhove / Bezobzirno djelovanje protiv palestinskih civila podriva moral izraelske vojske / Martin Van Creveld, vojni sociolog s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, piše da »moral vojske nikad nije bio tako nizak«, a načelnik glavnog stožera izraelske vojske kaže da napadi na palestinsko pučanstvo vode do veće nesigurnosti za Izrael i jačanja terorističkih organizacija</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Mišljenje Europljana da je Izrael najozbiljnija prijetnja svjetskom miru i izjave dvojice generala, njemačkog i izraelskog, uzbunili su europske i zaprepastili izraelske političke duhove. Je li riječ o ozbiljnom porastu antisemitizma, kako tvrde povrijeđeni Izraelci i njihovi zagovornici širom svijeta ili se prvenstveno radi o razumnim i očekivanim reagiranjima na opasnu politiku izraelske vlade? </p>
<p>Po narudžbi Europske komisije, podružnica čuvenog američkog Gallupa ispitala je 7515 stanovnika svih 15 zemalja Europske unije. Čak 59 posto upitanih drži da je Izrael najveća prijetnja svjetskom miru. Slijede, s jednakih 53 posto, Iran, Sjeverna Koreja i Sjedinjene Države. Iako su čelnici EU požurili s izjavama da rezultati ankete ne odražavaju stav EU i da neće utjecati na srednjoistočnu politiku EU, predstavnici židovskih organizacija uzimaju rezultate tog ispitivanja kao dokaz da antisemitizam duboko prožima Europu, najdublje poslije Drugoga svjetskog rata. </p>
<p>Uzbuđenje se još nije stišalo, a izbio je skandal s njemačkim generalom Reinhardom Günzelom. Ministar obrane Peter Struck u utorak ga je smijenio i otpustio iz vojske zato što je, kako reče ministar, smušeno podržao još smušeniju izjavu konzervativnog člana Bundestaga. Günzel je zapovijedao elitnom jedinicom specijalaca osnovanih 1995., sa zadatkom da djeluju u hitnim akcijama protiv terorista ili spašavaju Nijemce iz opasnih situacija u inozemstvu. Lovili su ratne zločince u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a stotinjak ih u Afganistanu djeluje kao »oštrica koplja« zapadnog vojnog saveza. </p>
<p>Günzel je pogriješio jer je javno pohvalio protužidovske izjave demokršćanskog člana Bundestaga Martina Hohmanna. Govoreći svojim biračima, Hohmann je Židove nazvao ne samo narodom žrtava nego i narodom počinitelja. Među dokazima, spomenuo je da su igrali istaknutu ulogu u zločinima boljševičke revolucije 1917., u kojoj su pobijeni milijuni ljudi. Njemački političari i istaknuti Židovi osudili su izjave kao protusemitske. Vođa židovske zajednice, Paul Spiegel, rekao je da je to »najgori slučaj antisemitizma koji je doživio u posljednjem desetljeću«. Neki su zaprijetili da će Hohmanna tužiti zbog kršenja njemačkih zakona koji zabranjuju poticanje rasne mržnje.</p>
<p>Usprkos kritikama, ili upravo zbog njih, Günzel je za Hohmannov govor rekao da je odličan, hrabar, istinit i jasan, kakav se rijetko čuje ili može pročitati, te da većina Nijemaca dijeli to mišljenje. </p>
<p>Da je ipak prvenstveno riječ o osudi politike izraelske vlade prema Palestincima, a ne o antisemitizmu, može se zaključiti i prema uvjerljivim ocjenama koje je izrekao načelnik izraelskog glavnog stožera, general Moshe Yaalon. Prvi izraelski vojnik javno je pred novinarima kritizirao Sharonovu odluku da uvede redarstveni sat i zatvori palestinsko stanovništvo na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. U posljednje tri godine, Yaalon je tvrdim odgovorima na palestinski ustanak stekao ugled jastreba. Pa ipak, sad je izjavio da napadi na palestinsko pučanstvo vode do veće nesigurnosti za Izrael i jačaju terorističke organizacije. Zaključio je: »U našim taktičkim odlukama, postupamo suprotno našim strateškim interesima.«</p>
<p>Tipično za takve situacije, prva reagiranja na kritike vlade iz usta najvišeg vojnog zapovjednika manje se bave suštinom izrečenih ocjena, a znatno više time je li prihvatljivo da general, k tome na najvišoj dužnosti u vojsci, otvoreno dovodi u pitanje sigurnosnu politiku civilne vlade.</p>
<p>Ipak, napade na Palestince, uz korištenje helikoptera topovnjača i zrakoplova F-16, što neminovno dovodi do »kolateralnih šteta«, kako se zamumuljeno naziva civilne žrtve, neki analitičari proglašavaju dokazom izraelske slabosti. Komentator dnevnog lista s najvećom nakladom Yediot Ahronot pita: »Je li moguće da neki među nama sada misle kako je cijelo palestinsko pučanstvo cilj naših napada? Ako je tako, više ne postoje nikakva ograničenja«. Neki upozoravaju da bezobzirno djelovanje protiv civila podriva moral izraelske vojske. Martin Van Creveld, vojni sociolog s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, napisao je da »moral vojske nikad nije bio tako nizak«. </p>
<p>Mogu li, i hoće li takve rasprave pa i nekad nezamislive kritike izraelske vlade iz vlastitog vojnog vrha utjecati na promjenu politike? Neki, poput Clintona Baileya, gostujućeg izraelskog profesora na Trinity koledžu u Hartfordu dokazuju da upravo Ariel Sharon, kao simbol izraelskog borbenog nacionalizma i najveći jastreb, jedini među izraelskim političarima može privoljeti Izraelce da pristanu na palestinsku državu u susjedstvu. Štoviše, da Sharon već kreće u tom smjeru. </p>
<p>Sve zajedno, dnevnik Maariv nemilosrdno sažima u tri riječi: »Izrael je poludio«. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ako imate vlastiti stav, a on se ne poklapa sa Šostarovim, slijedi brza, protuzakonita smjena</p>
<p>Javljam se potaknuta napisima u Vjesniku o aferi »starački domovi« kako bih osobnim primjerom pokazala da se primjenjuju različiti kriteriji pri donošenju odluka upravnih vijeća o razrješenju/nerazrješenju ravnatelja pojedinih ustanova. Donošenje tih odluka očito je »pod kišobranom« pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimira Šostara.</p>
<p>Članove Upravnog vijeća ustanova grada Zagreba imenuje i razrješuje Gradsko poglavarstvo jer kao vlasnik ima pravo na tri člana Upravnog vijeća, ovisno o veličini ustanove. A u tim upravnim vijećima sjede njihovi ljudi i tako sve ustanove drže pod nadzorom, i time su sebi otvorili putove za raznorazne radnje kako im i kada im to odgovara. Da je to zaista tako, govore dva usporedna događanja u gradu (o jednom od njih Vjesnik upravo izvješćuje), a drugi je bio aktualan unazad nekoliko mjeseci.</p>
<p>Zbivanja u Domu umirovljenika Centar, gdje se sudeći po novinskim napisima, ali i navodima Udruge Partnerstvo za društveni razvoj, ravnatelj funkcionira zaštićen od Gradskoga poglavarstva zahvaljujući prijašnjem Upravnom vijeću (u kojemu je donedavno sjedio zamjenik pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Zdravko Čokić, zamjenik pročelnika Šostara, što nije registrirano), ali i sadašnjem Upravnom vijeću. Usprkos podignutoj optužnici Upravno ga vijeće ne suspendira, dok istodobno Upravno vijeće Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, na čelu s istom osobom, zamjenikom pročelnika Šostara, socijalnim radnikom Zdravkom Čokićem, smjenjuje mene kao ravnateljicu bez ikakva dokaza da sam u bilo kojem segmentu naštetila Bolnici. Uz to onemogućuje mi se da dokažem da je moj zahtjev za smjenom Čokića itekako opravdan.</p>
<p> Moja je smjena uslijedila samo zato što sam se usudila zatražiti smjenu tog istog Zdravka Čokića, koji je obilato kršio Poslovnik o radu Upravnog vijeća. I dok Šostar čeka rješenje suda da bi donio odluku o razrješenju/nerazrješenju ravnatelja Doma Centar, u mom slučaju na brzinu promijenivši sastav Upravnog vijeća, tako da umjesto pedijatrice postavlja politologinju iz svojega ureda, smjenjuje mene kao ravnateljicu u roku od par dana. Bilo bi smiješno da nije tragično.</p>
<p> Ako imate vlastiti stav, vlastito stručno iskustvo, vlastito promišljanje o nečemu što smatrate neispravnim, a to se ne poklapa s njihovim, odnosno Šostarovim stavom, kao što sam se ja usudila zatražiti smjenu njihova čovjeka, slijedi brza, nemilosrdna, protuzakonita smjena.</p>
<p>Dr. med. MARIJANA MARANGUNIĆsmijenjena ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Linč mimo institucija sustava </p>
<p>Udruga ravnatelja u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske povodom višetjednih napisa i priopćenja u javnosti udruge Partnerstvo za društveni razvoj te neutemeljenih i nedokazanih optužbi o korumpiranosti ravnatelja u sustavu socijalne skrbi smatra da se sve optužbe koje su iznesene dokazuju u pravnoj državi pred za to nadležnim institucijama i na za to propisan način.</p>
<p> Sve ostalo, javnim prozivanjem djelatnika socijalne skrbi, bez iznošenja dokaza, smatramo nepoštenim, tendencioznim, neutemeljenim i nesvrsishodnim načinom koji neće dovesti do željenog cilja.</p>
<p>Naš je stav da se sve nepravilnosti u društvu, pa tako i u sustavu socijalne skrbi, rješavaju u interesu svih sudionika zainteresiranih za funkcioniranje sustava, kroz institucije sustava, a ne javnim linčem.</p>
<p>DAVORKA KRNČEVIĆ, dipl. iur.predsjednica Udruge ravnatelja u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hajka na ljude bez argumenata</p>
<p>Višetjedno pisanje o domovima za starije i nemoćne osobe držimo krajnje neargumentiranim, paušalnim, neodgovornim i izravnim napadom na cjelokupni sustav socijalne skrbi te na dostojanstvo brojnih časnih i u službi predanih osoba, kao i napadom na dostojanstvo i dignitet samih korisnika, a prije svega kao napad na ravnatelje kao najodgovornije osobe, kojima se unaprijed izriču presude bez ikakvih konkretnih dokaza.</p>
<p>Takvo pisanje držimo štetnim i veoma opasnim pristupom u javnom praćenju bilo koje djelatnosti.</p>
<p>Naime, javnost rada doživljavamo kao poželjan i neizbježan nadzor koji će se manifestirati kroz ukazivanje na činjenice i konkretne propuste, a ne kao neargumentiranu i generalnu hajku na ljude i njihovo dostojanstvo.</p>
<p>RAVNATELJI ZAGREBAČKIH DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatskoj trebaju pravi programi i očito novi nekorumpirani ljudi </p>
<p>Dolazi vrijeme izbora. Velikih programa i obećanja. No, što je s realizacijom već prije obećanog, istinom i političkom pravednošću? Kako u Hrvatskoj živi i stoluje pravna država? Zdravstvo spada u najkorumpiraniju kategoriju. Tu novac sve izvrće. No, ni sudstvo ne zaostaje. Hrvatskoj trebaju pravi programi i očito novi nekorumpirani ljudi! </p>
<p>Zanimljivo će biti vidjeti kako će glavne stranke HDZ, SDP, HSS i HSLS/DC riješiti pitanje vraćanja duga umirovljenicima, pitanje zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta, pitanje gospodarskog rasta i demografskog opstanka Hrvatske. Upravo su zapošljavanje i demografsko stanje dva ključna pitanja za bitak Hrvatske i tu treba ponuditi prave programe, kvalitetne i stručne.</p>
<p>Trebaju nam novi poticajni pronatalitetni programi koji će podržavati rađanje, ali i osiguravati i dobar obiteljski odgoj, a ne da i to malo djece uslijed preopterećenosti roditelja postaju socijalni slučajevi, prepušteni ulici, alkoholu i narkoticima. Teret već ionako demografski umirućoj državi. </p>
<p>Stožerno je pitanje i plaćanje porodnoga dopusta za svaku rodilju do barem prve godine starosti djeteta te plaćeni status majke ili oca, dakle roditelja odgajatelja za četvero ili više djece u iznosu bar 3000 kuna.</p>
<p> Zanimljivo je kako će glavne stranke u predizbornoj kampanji odgovoriti na ta otvorena pitanja kroz svoje programe. Nužno je vratiti i dug umirovljenicima, jer njihov novac ima kao i minuli rad veliko značenje u obrani pa i samom stvaranju hrvatske države.</p>
<p>Dr. IVANA KLARIĆ-PETRINIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pismo katoličkih udruga je put da progovori i crkvena javnost </p>
<p>Pokazuje se da je vjeronauk za odrasle potreban mnogima, pa i novinarima koji se poput Gordana Pandže odvažuju pisati o onome što ne razumiju. Malo je kod nas novinara sa solidnom teološkom podlogom. Na žalost, i članak »Crkva niječe čovjeku slobodu, jer sumnja u vlastitu vjeru« (Vjesnik, 30. listopada) dokazuje to.</p>
<p>Došlo neko čudno vrijeme (rekao bi gospodin Igor Mandić) pa Crkvu njezinu poslanju uče i o njoj pišu ljudi koji o tome nemaju baš blagog pojma. Oni grme, zvone na uzbunu, bježe od nekog zamišljenog i umišljenog crkvenog stiska, a sve to skupa kako bi rekao Melville »gromko odzvanja i šuplje ječi«. Samo nekoliko objašnjenja osnovnih pojmova. Crkva nije samo hijerarhija, biskupi i svećenici, nego svi krštenici, pa zato pismo katoličkih udruga nije nikakav zaobilazan put. Naprotiv – to je pravi put, treba ih biti i više, jer crkvena javnost, oličena ponajprije u tisućama diplomiranih teologa laika, uglavnom šuti umjesto da progovori.</p>
<p> Joga odvojiva od svoje religijske podloge? Jednako koliko i molitva klarisa ili benediktinki. A znala bi se ta razlika da se recimo učenike poziva na tečajeve kontemplativne molitve... </p>
<p>Bozanićev trijumf? Arogancija? Licemjerje? Pa koja je to razina? Vjesnikova? Teško je povjerovati! Ugovori sa Svetom Stolicom: trebalo bi proučiti neki dobar leksikon ili pitati nekog tko zna, a ne se sramotiti. Moglo bi se tako nabrajati, no i to je dovoljno da se zaključi da je apel katoličkih udruga bio prijeko potreban. Nadajmo se da nije i posljednji. </p>
<p>ZVONIMIR BADURINA DUDIĆPag</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Otpravniku poslova« uručeno rješenje o pritvoru</p>
<p>Informaciju nam je potvrdila glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić/ Desiderius Ostrogonac da Costa, osumnjičen je da bio vođa organizirane skupine koja se bavila izdavanjem lažnih plovidbenih dozvola pod zastavom te zapadnoafričke države</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Kako smo u četvrtak doznali od glasnogovornice MUP-a Zinke Bardić, navodni lažni otpravnik poslova veleposlanstva Gvineje Bisau u Hrvatskoj Desiderius Ostrogonac da Costa, osumnjičen je da bio vođa organizirane skupine koja se bavila izdavanjem lažnih plovidbenih dozvola pod zastavom te zapadnoafričke države.</p>
<p>Njemu je u četvrtak uručeno rješenje o određivanju pritvora, koje je izdala istražna sutkinja Županijskog suda u Rijeci. Da Costi, koji se sada smatra uhićenim, nalog je uručen u bolničkoj sobi KB »Sestara milosrdnica« u kojoj se, zbog navodnih problema sa srcem, nalazi od nedjelje navečer.</p>
<p>»Mislim da je određivanje pritvora da Costi razriješilo sve dvojbe o njegovom navodnom diplomatskom imunitetu«, decidirana je bila Bardić, dodajući da policija u ovom slučaju uopće nije postupala protupravno niti u jednom segmentu svog djelovanja.</p>
<p> Glasnogovornica MUP-a također je opovrgnula izjavu da Costinog branitelja, odvjetnika Mate Matića, prema kojoj je da Costa u srijedu popodne doživio jak srčani udar te je 15 minuta bio klinički mrtav. Da Costa je, tvrdi Matić, nakon infarkta kojeg je prouzročio krvni ugrušak, operiran te mu se stanje stabiliziralo. Da Costa se nalazi u Koronarnoj jedinici bolnice, te njegovu sobu danonoćno čuvaju policajci. Matić, pak, tvrdi da nema ništa dvojbeno u statusu njegovog branjenika, odnosno, da je da Costa legalni diplomat Gvineje Bisau, zaštićen diplomatskim imunitetom, te da su radnje koje poduzima policija protupravne. »Žaliti ćemo se na rješenje o pritvoru te na rješenje o istrazi protiv moga branjenika. Njega štiti diplomatski imunitet te on ne može biti uhićen i pritvoren, niti protiv jega može biti pokrenuta istraga.</p>
<p> »Zove li on doista kako se predstavlja, je li počinio neko kazneno djelo, to sada s pravnog stajališta nije bitno«, gledište je odvjetnika Matića. </p>
<p>Podsjetimo se, u istražni Centar riječkog Županijskog suda u protekla tri dan privedeni su Rudolf i Jasminka Mulović, Božidar Šegota, Darijo Šokota, Vesna Jakovac, i Slobodan Zjačić, dok se Martin Jakovac trenutno nalazi na službenom putu u Kijevu. Sedmero osumnjičenih, uz da Costu, Uskok sumnjiči da su prodali oko 180 plovila i za njih krivotvorili plovidbene dozvole. Time su izbjegli plaćanje poreza.</p>
<p>Odvjetnik Veljko Miljević, također da Costin branitelj, također tvrdi da njegova branjenika štiti diplomatski imunitet, te da je pretragama konzulata u Jurjevskoj, te veleposlanstva u Omišlju povrijeđena načela eksteritorijalnosti diplomatskih predstavništava.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Raznio se bombom u dvorištu obiteljske kuće</p>
<p>27-ogodišnjak,otac malog djeteta po riječima susjeda vedar i veseo mladić, razno se bombom u dvorištu svoje obiteljske kuće/Susjedi mislili da je eksplodirala plinska boca</p>
<p>ČAKOVEC, 6. studenoga</p>
<p> – Dvadesetsedmogodišnji Branko Šafarić u četvrtak poslijepodne počinio je samoubojstvo, raznijevši se bombom u dvorištu svoje obiteljske kuće u Strahonincu.</p>
<p> Razlozi samoubojstva nisu poznati, no doznajemo da je Branko Šafarić već duže vrijeme bio na bolovanju te da se liječio.</p>
<p> Susjedi pričaju da su čuli eksploziju, pa su pomislili da je eksplodirao plin.</p>
<p> No, kad su izašli i čuli što se zapravo dogodilo, nisu mogli vjerovati, jer je, kako pričaju, Šafarić inače bio vedar i veseo muškarac, suprug i otac malog djeteta.</p>
<p> U eksploziji, srećom, nitko drugi nije ozlijeđen.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sačmaricom rođaku pucao u trbuh i bacio bombu</p>
<p>Sudskomedicinski vještak je potvrdio da je Marko Škarika zadobio ustrijelne rane trbušne šupljine, oštećenje tankog i perforacije debelog crijeva i život mu je bio u opasnosti</p>
<p>VARAŽDIN, 6. studenoga</p>
<p> – Na varaždinskom je Županijskom sudu u četvrtak nastavljeno suđenje Slavku Škariki, optuženom za pokušaj ubojstva i izazivanje opće opasnosti za život i imovinu.</p>
<p> Tereti ga se da je u srpnju na dvorištu u Kapelcu sačmom u trbuh ustrijelio rođaka Marka Škariku, a bacio je i bombu. </p>
<p>Na raspravi je saslušan sudskomedicinski vještak Božidar Bačani, koji je rekao da se oštećeni Škarika na Kirurškom odjelu varaždinske bolnice liječio od 23. srpnja do 9. kolovoza ove godine. Tom je prilikom utvrđeno da je Marko Škarika zadobio ustrijelne rane trbušne šupljine, bilo mu je oštećeno tanko crijevo, a imao je i perforacije debelog crijeva. Te su ozljede dovele do upale potrbušnice, čime je Škarikin život bio ugrožen. Na rendgenskoj snimci trbušne šupljine vidljive su i sjene koje odgovaraju zrnima sačme. Škarika je zbog zadobivenih ozljeda bio podvrgnut operativnom zahvatu i odstranjeni su mu dijelovi tankog i debelog crijeva.</p>
<p>Pročitan je i nalaz psihijatrijskog vještaka, prema kojem kod optuženog Škarike nema naznaka duševnih bolesti niti elemenata PTSP-a. Kad je počinio djelo, bio je pod jakim utjecajem alkohola, a time i smanjeno ubrojiv. Psihijatrijski vještak ustvrdio je i da kod Škarike ima »naznaka alkoholizma«, pa je preporučio liječenje.</p>
<p>Prema balističkom vještačenju, udaljenost između Slavka Škarike i Marka Škarike, kad je Slavko pucao, bila je između 5,80 i 6,20 metara, a vještak je ustvrdio i da je optuženi u trenutku ispaljenja hica mogao vidjeti oštećenog. Optuženi je bacio i bombu, no od nje ukućanima oštećenog Škarike nije prijetila neposredna opasnost. Balistički vještak će u nastavku suđenja objasniti s koje je visine pucano, odnosno kako bi se utvrdilo je li Škarika nišanio u svog rođaka ili je pušku, kako tvrdi, držao u visini pojasa. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vriskom i dozivanjem pomoći zbunila razbojnika</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – U srijedu su opljačkane dvije kladionice, i to u Sesvetama i Sveticama, dok je u Dugom Selu zabilježen pokušaj razbojništva.</p>
<p>Prva pljačka zabilježena je u kladionici »Šport tip« na Sveticama oko 18,20 sati, gdje je razbojnik naoružan pištoljem zaprijetio zaposlenici M.G. i zatražio novac. Uplašena zaposlenica dala mu je 12.000 kuna, nakon čega je razbojnik pobjegao.</p>
<p>U sesvetskoj Kobiljačkoj ulici oko 20,40 sati razbojnik je prijeteći pištoljem opljačkao kladionicu »Eurogol«. Prijeteći vatrenim oružjem zaposlenici M.H., razbojnik se domogao 10.000 kuna i zatim pobjegao.</p>
<p>U kladionici »Žderić« u dugoselskoj Zorićevoj ulici, mladić star oko 20 godina ušao je u kladionicu kada se tamo sama nalazila 20-godišnja zaposlenica i odmah navalio na vrata koja dijele pult od ulazne prostorije. Nije ih uspio otvoriti, pa je na glavu navukao bijelu masku s prorezima za oči i usta i zaprijetio, tražeći novac. Zaposlenica je počela vrištati i dozivati pomoć, što je razbojnika zbunila, pa je pobjegao. </p>
<p>V.M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pješak poginuo hodajući uz rub ceste</p>
<p>VELIKA KOPANICA, 6. studenoga</p>
<p> – Sedamdesetdvogodišnji Niko Jakić iz Velike Kopanice umro je na putu do slavoskobrodske Opće bolnice podlegavši teškim tjelesnim ozljedama koje je zadobio nakon što je na njega, dok je pješačio uz rub kolnika u blizini Velike Kopanice, naletio automobil. </p>
<p>Ova se prometna nesreća dogodila na županijskoj cesti broj 4218 u srijedu oko 17,10 sati. Tada je Luka G. (55), upravljajući osobnim vozilom »opel kadett«, njemačkih registracijskih oznaka SI-CV 285, zbog neprilagođene brzine prekasno uočio pješaka koji se kretao ispred njega uz rub ceste. </p>
<p>Kako nije uspio izbjeći pješaka, Luka G. ga je u punoj brzini udario prednjim dijelom svoga automobila. </p>
<p>Nesretni je starac od siline udarca zadobio teške tjelesne ozljede, te je preminuo u kolima hitne pomoći na putu do bolnice. </p>
<p>Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stjepan Franić i županijski državni odvjetnik Stjepan Haramustek uz asistenciju policijskih službenika. Protiv vozača slijedi kaznena prijava. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Europska unija razmišlja o naplati carine za dio šećera uvezenog iz Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Vlada neće donositi nikakvu odluku u vezi s najnovijim optužbama OLAF-a, ureda Europske unije za ispitivanje nezakonitosti, da je Hrvatska izvozila <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> nekontroliranog podrijetla«, kazao je u četvrtak nakon sjednice Vlade ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. </p>
<p>Najavio je da će ministar europskih integracija Neven Mimica u petak poslati pismo Europskoj komisiji o tome kako je hrvatska carinska uprava utvrdila da je u osječkoj šećerani u kampanji 2001. pronađena određena količina šećera sumnjivog podrijetla, koji je izvezen u zemlje Europske unije. </p>
<p> Pankretić nije želio govoriti o mogućim potezima Bruxellesa, dodajući kako će se u pismu Europskoj komisiji naglasiti da je to bio izoliran slučaj koji je sankcioniran. Vlada će, rekao je Pankretić, potvrditi svoju vjerodostojnost prema Europskoj komisiji, dodajući da i inače Carinska uprava 24 sata nadzire sve hrvatske šećerane. </p>
<p>Prema našim saznanjima, u Vladi ne očekuju da bi Europska unija mogla ponovo uvesti plaćanje depozita na svojim granicama za uvoz šećera iz Hrvatske. </p>
<p> No, kako tvrdi Vjesnikov sugovornik iz Vlade koji je želio ostati anoniman, Bruxelles bi mogao Hrvatskoj naplatiti carinu za onu količinu šećera što je u proteklom razdoblju uvezena iz naše zemlje za koju se utvrdi da je sadržavala primjese šećerne trske ili šećerne repe proizvedene izvan Hrvatske i EU. </p>
<p> Naš sugovornik pritom odbacuje nagađanja da je u pitanju novi politički pritisak Bruxellesa na Zagreb.</p>
<p>Adriano Milovan, Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Cisco Systems potaknuo rast tehnološkog sektora</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Europski su indeksi u četvrtak rasli, potaknuti među ostalim i najnovijim podacima o aktivnosti uslužnog sektora eurozone. Među dobitnicima su bile prije svega dionice tehnološkog sektora, zahvaljujući dobrim rezultatima američkog Cisco Systemsa.</p>
<p>Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je do poslijepodneva porastao 0,79 posto, na 2573,6. Londonski FTSE 100 je dobio 0,56 posto, dosegavši 4327,7. Frankfurtski Dax je porastao 0,68 posto, na 3743,1, a pariški CAC 40 0,86 posto, na 3422,3 boda. </p>
<p>U New Yorku su neposredno nakon otvaranja blue chipovi pali - Dow Jones Industrial Average je izgubio 0,2 posto spustivši se na 9800 bodova, ali je tehnološki Nasdaq Composite neznatno porastao. Tokyjski Nikkei 225 je u četvrtak skočio 2,63 posto, na 10.552,3 boda. </p>
<p>Među tehnološkim dionicama, europski konkurenti Cisco Systemsa redom su porasli: Ericsson je dobio 4, a Alcatel i Nokia oko 2 posto. Proizvođači čipova Infineon i STMicroelectronics su dobili 3,3 odnosno 2,5 posto, a softverska tvrtka SAP 3 posto. </p>
<p>Među dobitnicima je s porastom od 3 posto bila i aeronautička i obrambena grupacija EADS, nakon što su objavljeni dobri rezultati za treće tromjesečje i povoljne prognoze za cijelu godinu.</p>
<p>Francuska banka Societe Generale porasla je 1,1 posto, nakon objave rezultata za treće tromjesečje. Dobit SocGena se, naime, učetverostručila na 670 milijuna eura.</p>
<p>Rezultate su u četvrtak objavile i francuska hotelska grupacija Accor, njemačka kemijska kompanija Altana i automobilska grupacija MAN. Accor je nadmašio očekivanja analitičara i dionice kompanije porasle su 4,4 posto. MAN je ispunio očekivanja i pao 1,4 posto, a rezultati Altane su razočarale ulagače i dionice kompanije su izgubile 3,4 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Sindikat traži višu plaću za radnike Hrvatske pošte </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Pedesetak sindikalnih povjerenika Republičkog sindikata radnika HPT-a prosvjedovalo je u četvrtak ispred upravne zgrade Hrvatske pošte (HP) zahtijevajući da se plaće povise sedam posto.</p>
<p> Sindikat traži povećanje plaća za radnike na šalterima i dostavi poštanskih pošiljaka na temelju kolektivnog ugovora. Ako Uprava to ne ispuni, sindikalisti su najavili da će potkraj studenoga organizirati opći štrajk do ispunjenja zahtjeva.</p>
<p> Radničke plaće u HP-u nisu rasle od 2000. godine, a realno su pale za 20 posto, dok su plaće na rukovodećim mjestima novom organizacijom porasle više od 25 posto, rekao je novinarima predsjednik Sindikata Jadranko Vehar.</p>
<p> Prosječna plaća u HP-u iznosi 4000 kuna. Pritom radnici na dostavi i šalterima primaju 3900, a na rukovodećim mjestima oko 8000 kuna.</p>
<p> Vehar kaže da nova uprava, iako je to dužna učiniti na temelju kolektivnog ugovora, odbija pregovore o masi za plaće, koja se nije mijenjala od 2000. godine. »Nadali smo se da će se dolaskom Slavka Linića u Nadzorni odbor i imenovanjem nove uprave stvari promijeniti, ali je ona krenula istim putem kao stara«, naglasio je Vehar.</p>
<p> Radnici potražuju oko 350.000 kuna zbog neisplaćenih materijalnih prava od 2000. godine, pa je Sindikat pokrenuo više od 20.000 sudskih sporova. Uprava nema volje ni za kakvu nagodbu sa Sindikatom iako taj iznos, koji godišnje zbog kamata raste za 50.000 kuna, dodatno opterećuje HP, dodao je Vehar. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jurčić u ponedjeljak predstavlja prijedlog rješenja za »Lenac« </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – U ponedjeljak će ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na Vladinoj koordinaciji predstaviti prijedlog rješenja za riječko brodogradilište »Viktor Lenac«.</p>
<p> Jurčić je u četvrtak rekao kako je od IFC-a i HVB-a dobio potvrde da te dvije banke žele i dalje sudjelovati u financiranju tog brodogradilišta. Prema njegovim riječima, IFC će svoj udjel podići s 3,9 milijuna na 4,9 milijuna dolara, a HVB (odnosno Splitska banka) dao bi šest milijuna dolara. Giancarlo Zacchello sudjelovao bi s milijun eura, a najmanje toliko investirala bi i tvrtka »Rosetti«, koja je »Lenčev« poslovni partner. </p>
<p>Prema Jurčićevim riječima, država će nadoknaditi iznos potreban za zatvaranje financijske konstrukcije kako bi se spriječio »domino efekt« te vratio dug od 20 milijuna dolara, koje »Lenac« duguje domaćim dobavljačima. Ako se ti dugovi ne vrate, moglo bi se dogoditi da veliki dio hrvatskog gospodarstva završi u kolapsu. Sadašnje su procjene su da bi država sudjelovala s oko deset milijuna eura, ali taj iznos ne bi bio osiguran iz proračuna nego putem jamstva.</p>
<p> Ministar gospodarstva naglašava kako je tekuće poslovanje »Viktora Lenca« pozitivno te da je brodogradilište u posljednjem kvartalu zaradilo milijun i pol dolara. No, do sredine iduće godine potrebno je osigurati oko 23 milijuna dolara da bi se »Lenac« financijski konsolidirao.</p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Prihod Plive 5,2 milijarde kuna, a neto dobit 826 milijuna kuna</p>
<p>Pad prodaje na ruskom tržištu zbog »sivog« uvoza i jeftinih varijanti Sumameda / Prodaja na ostalim tržištima raste / U 2003. prihod će premašiti milijardu dolara </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Pliva Grupa je prvih devet mjeseci ove godine završila s ukupnim prihodom od 5,199 milijardi kuna (odnosno 764,8 milijuna dolara), te sa 826,3 milijuna kuna (ili 121,5 milijuna dolara) neto dobiti.</p>
<p>U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem Plivini su prihodi u kunama porasli 17,27 posto, a u dolarima čak 38 posto. </p>
<p>Neto dobit u kunama u spomenutom je razdoblju zabilježila pad od 2,87 posto, dok je u dolarima porasla 14,29 posto.</p>
<p>U odnosu na isto lanjsko razdoblje Pliva je za oko 136 milijuna kuna smanjila potraživanja (na 1,84 milijuna kuna), dok su obveze smanjene za oko 289 milijuna kuna (na 3,44 milijarde kuna).</p>
<p>Dobit po dionici iznosi 47,71 kunu (dva posto manje nego u istom lanjskom razdoblju), dok je dobit po GDR-u porasla 15 posto, na 1,4 dolara.</p>
<p>Glavni pokretači rasta bili su SAD i zapadna Europa na kojim tržištima Pliva Grupa ostvaruje 60 posto ukupnih prihoda. Tako su prihodi iz Sjeverne Amerike zabilježili rast od čak 79 posto (na 330 milijuna dolara), ponajprije kao rezultat 56-postotnog rasta prodaje.</p>
<p>Prihodi s tržišta srednje i istočne Europe porasli su 14 posto (na 295 milijuna dolara), a s tržišta zapadne Europe 28 posto (na 128 milijuna dolara). Iako je prodaja na većini tržišta zemalja te regije rasla u skladu ili više od očekivanja, iznimke su Rusija i Poljska. </p>
<p>Tako je prodaja u Poljskoj rasla sporije od očekivanja (14 posto, na 40 milijuna dolara), dok je na ruskom tržištu zabilježen pad prodaje od osam posto (na 23 milijuna dolara) u odnosu na isto lanjsko razdoblje i to zbog uvoza sa sivih tržišta i vrlo jeftinih generičkih varijanti Sumameda.</p>
<p>Rast prodaje ponajprije je rezultat prodaje lijekova na recept koja je povećana za 63 posto i iznosi 475 milijuna dolara. U strukturi prodaje lijekova najveći udio imaju lijekovi za bolesti središnjeg živčanog sustava čija prodaja najbrže raste, kardiovaskularni lijekovi i antiinfektivi. Vodeći Plivini lijekovi u prvih devet mjeseci su Ureholin (lijek za urinarni trakt), koji je ostvario prodaju od 42 milijuna dolara, a godinama najprodavaniji proizvod Sumamed s prodajom od 33 milijuna dolara pao je na drugo mjesto.</p>
<p>Očekuje se da će u 2003. godini Plivini prihodi zabilježiti 25-postotni rast, odnosno premašiti milijardu dolara. Troškovi restrukturiranja iznosit će u četvrtom tromjesečju ove godine do 30 milijuna dolara, a umanjit će se predviđenim poreznim uštedama u iznosu od 8 do 10 milijuna dolara. No, zbog troškova restrukturiranja u četvrtom tromjesečju očekuje se da će dobit po dionici Plive biti nešto niža nego u 2002. godini. U svom komentaru rezultata poslovanja, predsjednik Uprave Plive Željko Čović istaknuo je da treće ovogodišnje tromjesečje predstavlja iznimno važno razdoblje za Plivu jer su nakon niza akvizicija i utjecaja konsolidacije poslovni rezultati po prvi put usporedivi s prijašnjima.</p>
<p>»Ostvarena prodaja pokazuje da generička strategija već sada počinje davati rezultate u području organskog rasta kompanije, kakve je Uprava i najavila za razdoblje nakon 2003. Istodobno, kroz stalna ulaganja u poslovanje te njegovo restrukturiranje Pliva osigurava dugoročni rast. Najveći dio ulaganja usmjerili smo brzorastuća generička tržišta zapadne Europe, te na kontinuirano istraživanje i razvoj novih generika, specialty pharmaceuticals i novih molekula. U posljednjih šest mjeseci radilo se na organizaciji Nove Plive koja će zaživjeti 1. siječnja 2004. U sklopu te reorganizacije broj zaposlenih u Plivi smanjit će se za 10 posto ili 650 radnika«, rekao je Čović.</p>
<p>Pliva je u prvih devet mjeseci ove godine u istraživanje i razvoj uložila 67 milijuna dolara ili devet posto ukupnih prihoda, a 25. studenoga u Londonu će biti će predstavljeni najnoviji rezultati.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>EBRD i Zagrebačka banka s ukupno 40 milijuna eura kreditiraju Našicecement</p>
<p>NAŠICE, 6. studenoga</p>
<p> - Našicecement iz sastava Nexe Grupe, Europska banka za obnovu i razvoj te Zagrebačka banka potpisali su u četvrtak dva ugovora o zajmu, u vrijednosti po 20 milijuna eura. Ugovore su potpisali predsjednik Uprave Nexe Grupe Ivan Ergović, direktor zagrebačkog Ureda EBRD-a Andrew Krapotkin i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Zajam će biti iskorišten za nastavak investicijskog ciklusa u tvornici cementa, među inim za izgradnju industrijskog kolosijeka, uvođenje alternativnih goriva, te proizvodnju miješanih cemenata.</p>
<p>Dio sredstava investirat će se i u preuzete tvrtke izvan Hrvatske – Polet iz Novog Bečeja, Jelen Do i Put Sarajevo.</p>
<p>Dio sredstava bit će iskorišten i za ostvarenje potencijalnih novih akvizicija. Kredit od ukupno 40 milijuna eura ugovoren je uz povoljnu kamatnu stopu, uz poček do 2005. i s rokom dospijeća do 2010. Postoji i mogućnost smanjenja kamatne stope ako Nexe Grupa ostvari dobre financijske rezultate tijekom trajanja zajma, te uz poštivanje ekoloških standarda Europske unije i zakonskih propisa s područja zaštite okoliša. </p>
<p>S. Č. Divić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Varteks rasprodaje nekretnine Coningu i HTV-u</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Nadzorni odbor Varteksa odobrio je da se nekoliko Varteksovih nekretnina proda Coningu i HTV-u, prenosi Varaždinska burza informaciju iz te tvrtke.</p>
<p>Coning će tako kupiti dvije čestice - zgrade i livade u Trakošćanu površine 6332 četvorna metra, te zgrade i šume površine 5770 četvornih metara, po cijeni od 9 eura za četvorni metar, odnosno ukupno 108.918 eura. HTV-u će se prodati tri oranice u varaždinskoj Varteksovoj ulici, površine 518, zatim 537, te 544 četvorna metra, ali se ne navodi po kojoj cijeni. </p>
<p>NO je također zadužio Upravu Varteksa da za idućću sjednicu pripremi izvješće o poslovanju Tiskare Varteks, te da konkretni prijedlog odluke o sudbini tiskare, bilo da se radi o prodaji ili zakupu. Predloženo je i da se umjesto dosadašnjeg direktora Burgtradea Vladimira Marića koji odlazi u mirovinu imenuje sadašnji član uprave i financijski direktor Varteksa Damir Rizman. Novi financijski direktor imenovao bi se naknadno. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Koka ostvarila neto dobit od 27,8 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 6. studenoga</p>
<p> - Peradarsko prehrambena industrija Koka iz sastava varaždinske prehrambene industrije Vindija u devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila je neto dobit od 27,8 milijuna kuna, što je 5,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.</p>
<p>Ukupni Kokini prihodi u tom razdoblju povećani su 2,9 posto, na više od 757,9 milijuna kuna, dok ukupni rashodi iznose 730,2 milijuna kuna i viši su tri posto.</p>
<p>Prihodi od prodaje u zemlji povećani su 1,7 posto, na nešto više od 689 milijuna kuna, a od prodaje u inozemstvu 14,3 posto, na 55,3 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Cijena nafte porasla 5,3 posto</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Cijena nafte na svjetskom tržištu ostvarila je najveći dnevni porast u posljednja tri mjeseca. U srijedu je cijena Brent nafte u Londonu porasla 5,3 posto, na 28,6 dolara po barelu, a u četvrtak je bila 28,8 dolara po barelu. Na američkom je tržištu u četvrtak barel nafte stajao 30,44 dolara, a u srijedu 30,3 dolara, kada je ostvario porast cijene od 5,4 posto. To je i prvi put nakon dva tjedna da je cijena nafte preskočila razinu od 30 dolara po barelu, što je posljedica izvještaja američkog ministarstva energetike, koje je pokazalo pad zaliha destilata u SAD-u, odnosno pad zaliha loživog ulja i dizela. Zalihe su prošloga tjedna pale za 1,3 milijuna barela, na 132,7 milijuna barela, dok su analitičari očekivali rast od pola milijuna barela. Daljnjim zahlađenjem na sjeveroistoku SAD-a procjenjuje se rast potražnje za loživim uljem za osam posto.</p>
<p>OPEC i dalje tvrdi da trenutačno nafte ima u obilnim količinama, te da neće doći do promjene u proizvodnji sve do 4. prosinca, kada je predviđen službeni sastanak grupe. </p>
<p>V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ministarstvo obrta odobrilo prve poticaje za poduzetnike početnike</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo odobrilo je prvih 27 zahtjeva za uključivanje u Program za poduzetnike početnike, za što će se izdvojiti bespovratna sredstva u iznosu od 175.000 kuna. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Račan: Turistički rezultati ruše tezu o krizi u Hrvatskoj</p>
<p>Teze o krizi ruši i podatak o štednji građana koja je dosegnula 93 milijarde kuna, a prije četiri godine iznosila je 38 milijardi, tvrdi Račan/ Ministrica turizma najavljuje da će 2004. prihod od turizma biti 15 posto viši / Svjetska turistička organizacija procjenjuje da će Hrvatskoj 2010. turizam donijeti 12,6 milijardi dolara, ili oko 28,8 posto BDP-a / »Dosad smo prostor devastirali sami, a sada postoji velika opasnost da ta devastacija dobije europsku efikasnost«, upozorio je premijer </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Rezultati turizma ruše tezu o krizi u Hrvatskoj«, zaključio je premijer Ivica Račan u četvrtak raspravu Vlade o analizi ovogodišnje turističke sezone u kojoj je u prvih osam mjeseci zabilježeno šest posto više turista i četiri posto više noćenja nego lani. To je rezultat toga, smatra Račan, što se »Hrvatska doživljava kao stabilna i razvojno uspješna zemlja«. Premijer je ustvrdio da teze o krizi ruši i podatak o štednji građana koja je dosegnula 93 milijarde kuna, a prije četiri godine iznosila je 38 milijardi kuna. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Goran Granić tome je dodao podatak da su se cijene nekretnina u Dubrovniku upeterostručile te da je nedavno jedan poslovni prostor prodan po 70.000 kuna za četvorni metar, a »toliki novac nitko neće dati ako nije siguran da će se investicija isplatiti«.</p>
<p>Prema predviđanjima Svjetske turističke organizacije (WTTC), u Hrvatskoj će turizam 2010. godine izravno zapošljavati 180.000, a neizravno njih još 200.000. Izravni prihod od stranih turista hrvatskom će izvozu donijeti 7,5 milijardi dolara, a ukupni direktni i indirektni efekti iznosit će oko 12,6 milijardi dolara, dakle oko 28,8 posto bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>Da bi se to ostvarilo, Hrvatska mora promijeniti ponudu svog turizma. Umjesto da povećavamo broj apartmana i privatnih soba, treba povećati ponudu hotelskih kapaciteta, poglavito u manjim tzv. boutique hotelima, tvrdi ministrica turizma Pave Župan-Rusković koja za 2004. najavljuje 15 posto viši prihod od turizma nego u ovoj godini. </p>
<p>Velike hotele, kaže ministrica, treba graditi samo vezano uz posebne sadržaje poput golfa ili wellnes centara, ali bilo bi bolje da ih se gradi što manje, a da se preuređuju postojeći koji su u lošem stanju. Pritom treba podići razinu kvalitete postojećih osnovnih smještajnih objekata na tri do pet zvjezdica. Više treba učiniti i na privlačenju međunarodnih hotelskih lanaca koji podižu imidž destinacija, a ostale hotelijere potiču na podizanje kvalitete usluga. </p>
<p>Hrvatska mora poraditi i na raznolikijoj ponudi destinacija, promociji turizma te boljoj prometnoj i komunalnoj infrastrukturi. Uz ceste, na primjer, važno je povećati kvalitetu zračnog prometa i luka jer turisti koji dolaze avionom troše mnogo više od onih koji stižu automobilima. </p>
<p>U Strategiji razvoja turizma do 2010. završetak privatizacije navodi se kao prva mjera za ostvarenje ambicioznih ciljeva, a slijedi povećanje konkurentnosti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala jer na domaćem nema dovoljno potrebnog kapitala. </p>
<p>No, pritom treba paziti da se ne nastavi, odnosno da se spriječi devastiranje prostora i zaštite atraktivni resursi na kojima se temelji turistički razvoj.</p>
<p>»Do sada smo prostor devastirali sami, a sada postoji velika opasnost da devastacija prostora dobije europsku efikasnost«, upozorio je Račan. Autori prihvaćene strategije smatraju da veliku pažnju treba posvetiti i edukaciji zaposlenih u turizmu, te poboljšanju suradnje s velikim touroperatorima. Jer, oni zakupljuju smještaj i izvan glavne sezone, a imaju i razvijeni marketing.</p>
<p>Uz Strategiju razvoja turizma, Vlada je podržala i Strategiju razvoja kulturnog turizma, program golfa kao elementa razvoja turizma te informacije o povijesnim cestama kao panoramsko-turističkim koridorima te razvoju zimskog i planinskog turizma.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Kosor: HDZ će povećati rodiljne naknade i vratiti dječji doplatak studentima</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Povećanje naknade nezaposlenim majkama sa 900 na 1600 kuna, uvođenje naknada za zaposlene majke u rasponu od 1600 do 2500 kuna, vraćanje dječjeg doplatka studentima i doplatka majkama s troje i više djece neka su od obećanja iz HDZ–ova predizbornog programa, o kojima je u četvrtak na konferenciji za novinare govorila zamjenica predsjednika te stranke Jadranka Kosor. Dođe li na vlast, HDZ također planira obiteljima s osmero i više djece osigurati besplatne školske udžbenike, a bude li dovoljno novca, i za obitelji sa četvero i više djece. </p>
<p>Kosor se osvrnula i na izjavu potpredsjednika Vlade i SDP-a Slavka Linića da oni koji će glasovati za HDZ moraju biti svjesni da neće moći uzimati kredite za kupnju automobila i stanova, ali da će HDZ uzimati kredite za »kutleraje«. »U vrijeme ove vlasti državni dug je povećan na 22 milijarde dolara tako da je svako dijete čim se rodi dužno 4300 dolara Zanimljivo je da Vlada sad pred izbore najavljuje promjene u rodiljnim naknadama, a njihovo smanjenje bilo je jedna od mjera koje je tražio MMF. Kod ukidanja dopusta za majke Linić je rekao da je nedopustivo da mlade žene koje ne rade sjede kod kuće i za to dobivaju novac iz proračuna«, izjavila je Kosor. Govoreći o HDZ–ovu skupu u Vukovaru u srijedu, na kojem je prema njezinim riječima bilo oko 12.000 ljudi, tendencioznim obmanjivanjem javnosti nazvala je izvještaj Hrvatskog radija da je na skupu bilo nekoliko stotina ljudi. </p>
<p>HDZ je u četvrtak sklopio sporazum o suradnji s Unijom Albanaca Hrvatske i Hrvatskom strankom zelenih - Eko savezom koje će svoje članove i simpatizere pozvati da glasuju za HDZ. Predsjednik Unije Tom Marku rekao je da je za Albance bolje da ih u Saboru zastupa neki Hrvat nego pripadnik bošnjačke, crnogorske, makedonske ili slovenske manjine s kojima bi Albanci trebali birati zajedničkog zastupnika. </p>
<p> l »HDZ je pobjednička stranka, a naš predsjednik Ivo Sanader je čovjek koji će uvesti Hrvatsku u EU i NATO. Želimo vratiti dostojanstvo hrvatskom čovjeku, braniteljima i obiteljima te poticanjem poduzetništva otvoriti nova radna mjesta«, rekla je Jadranka Kosor na predstavljanju liste te stranke za I. izbornu jedinicu. Osim nje, na listi su među ostalim Božo Biškupić, Petar Selem, Jagoda Martinčević i Franjo Arapović, kojem je stotinjak okupljenih na Britanskom trgu skandiralo »Franjo, Franjo«. Od pjevača, na skupu su nastupili i Dražen Žanko, Ivan Mikulić i Jura Stublić. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Tomčić: Mnoge stranke već kopirale HSS-ov gospodarski program</p>
<p>ČAKOVEC, 6. studenoga</p>
<p> – Hrvatska seljačka stranka (HSS) na neobičan je način započela predizbornu kampanju u III. izbornoj jedinici - s predsjednikom stranke i nositeljem liste Zlatkom Tomčićem u balonu na helij koji se tridesetak metara uzdigao sa čakovečkog Trga Republike u srijedu točno u ponoć. </p>
<p>Na čakovečki središnji gradski trg stiglo je stotinjak u ovoj vlasti visokopozicioniranih HSS-ovaca, među kojima prvi na listi dr. Zvonimir Sabati, druga Vlasta Hubicki, treći Marijan Vukšić, Božidar Pankretić, pa Željko Pecek, Josip Friščić...</p>
<p>»Želim da od danas, kada počinje predizborna kampanja, predstavnici stranaka zaborave sve optužbe i da ukrstimo sablje predizbornih stranačkih političkih programa«, rekao je Tomčić u balonu koji se potom počeo dizati. Istodobno, s njega se počela odmotavati traka s brojevima na čijem kraju se otkrio broj 26 i to ne samo kao oznaka visine u metrima do koje se vinuo Tomčić, već i budućeg postotka osvojenih glasova. Nakon Tomčića u balonu su letjeli Sabati i Pankretić. </p>
<p>Prema zadnjim anketama na izbornu odluku oko 30 posto birača koji će izaći na izbore bitno će utjecati izborni program stranke i tu Tomčić vidi prednost za HSS, kako je rekao novinarima. »HSS je ponudio novi i originalni gospodarski program, »koji su mnoge stranke već kopirale«, ustvrdio je. »HSS želi nakon izbora pronaći partnere koji će biti sposobni s njime provoditi novu gospodarsku politiku i koji će biti spremni da Hrvatska dobije stručnu, umjesto političke vlade«, poručio je predsjednik HSS-a.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Udruženi umirovljenici nadaju se osvojiti do osam mjesta u Saboru</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Proveli smo analizu predizbornog sporazuma iz 1999. koji su umirovljeničke udruge potpisale s dva koalicijska bloka (SDP-HSLS i LS-HSS-IDS). Koalicija je dosad provela samo manji dio obaveza, iz tog sporazuma a u posljednje vrijeme u potpunosti marginalizira umirovljeničke udruge, čak i kod donošenja izmjena zakona koji se tiču položaja umirovljenika. Zato smo se udružili i odlučili izaći na izbore«, rekao je Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske u četvrtak na konferenciji za novinare, na kojoj su Sindikat, Matica umirovljenika Hrvatske, Koordinacija udruga umirovljenika iz javnih poduzeća, Društvo Hrvatski umirovljenik te Hrvatska stranka umirovljenika predstavili zajedničku izjavu o izlasku na izbore. Udrugama se pridružio i Hrvatski savez udruga invalida rada. </p>
<p>»Stranka očekuje da će na izborima prijeći prag u barem osam izbornih jedinica, odnosno da će u Sabor ući od pet do osam zastupnika iz umirovljeničkih redova«, rekao je Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a. </p>
<p> »Umjesto da prihvati tekst zakona o povećanju mirovina koji su usuglasili predstavnici umirovljenika i koji je predviđao postupno vraćanje cjelovitog duga po odluci Ustavnog suda, usvojen je drugi prijedlog na temelju kojeg su mirovine rasle od 0,5 do 20 posto. Zahvaljujući njemu mirovine oko 600.000 onih s najvišim povećanjem jednokratno značajno porasle, no zbog nepovoljne formule za usklađivanje mirovine njihova razina nastavila je padati«, istaknuo je Nahtigal. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Predstavila se Nezavisna lista Borisa Mikšića </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Sa sloganom »Dobar glas«, nositelj nezavisne liste Boris Mikšić počeo je u četvrtak izbornu kampanju u I. i VII. izbornoj jedinici. »Dat ću sto posto od sebe, sve što znam i svoje ću znanje uložiti u Hrvatsku«, poručio je na konferenciji za novinare Boris Mikšić, počasni generalni konzul Republike Hrvatske u SAD-u i poslovni čovjek iz Amerike. Izborni program temelji se na izgradnji stabilnog i svjetski konkurentnoga gospodarstva. Otvaranje novih radnih mjesta, razvoj malih i srednjih poduzeća uključenih u svjetsko globalno tržište, zajamčena temeljna radnička prava, borba protiv korupcije i za učinkovito pravosuđe, te ekologija i ulaganje u obrazovanje, okosnice su izbornog programa Nezavisne liste Borisa Mikšića, koji očekuje barem jedno mjesto u Hrvatskom saboru. Na pitanje koliko košta izborna kampanja odgovorio je da je sam financira te da zato misli da na to ne treba odgovoriti i da to za njega nije trošak nego ulaganje u budućnost Hrvatske. </p>
<p> Drugi na Nezavisnoj listi Borisa Mikšića u I. izbornoj jedinici je Tomislav Jantol, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Novinarima se predstavio i Zlatko Grbačić, prvi na listi u VII. izbornoj jedinici inače šef Kirurgije u karlovačkoj bolnici.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Alga ubojica« zaprijetila živom svijetu u južnom Jadranu</p>
<p>Da je riječ o katastrofalnim razmjerima, potvrđuje podatak da je opasna invazivna tropska alga pronađena i u Nacionalnom parku Mljetu, gdje se njezino stanište kod mjesta Sobre prostire u krugu od najmanje tri četvorna kilometra i do dubine čak 60 metara / Alga na svim tipovima morskog dna stvara bijeli sloj pod kojim, zbog nastajanja sumporvodika i nestanka kisika, ugiba sve živo</p>
<p>DUBROVNIK, 6. studenoga</p>
<p> – »Alga ubojica« (Caulerpa racemosa) širi se Jadranskim morem nevjerojatnom brzinom i dosad je najveća ekološka opasnot s kojom se susrelo hrvatsko priobalje. To je zaključak desetodnevne međunarodne ekspedicije, koja je brodom »Bios« proučavala rasprostranjenost invazivnih tropskih algi u vodama južnog Jadrana. Da je riječ o katastrofalnim razmjerima, potvrđuje podatak da je Racemosa pronađena i u Nacionalnom parku Mljetu, gdje se njezino stanište kod mjesta Sobre prostire u krugu od najmanje tri četvorna kilometra i do dubine čak 60 metara.</p>
<p>Postoje tri vrste alge Caulerpa, i to Polifera, Taxsifolia i Racemosa, čije je osnovno stanište u mediteranskim vratima, u kanalu Suezu, uz egipatsku i južnoafričku obalu. Prve dvije nalaze se i u Jadranu, a Polifera se čak smatra i autohtonom vrstom našeg mora. Posljednja i po mišljenjima brojnih znanstevnika najopasnija vrsta Caulerpe - Racemosa - u Sredozemnom je moru uočena još tridesetih godina 20. stoljeća, a do 1991. godine bila je rijetko rasprostranjena i to isključivo u područjima istočnog i južnog Sredozemlja. No, u prošlih 12 godina, dakle od 1991., proširila se u gotovo čitavom Sredozemnome moru, a njezina gusta naselja prekrila su sve tipove morskog dna.</p>
<p>Ono što tu algu čini »ubojicom« je njezina karakteristika da na području u kojem obitava stvara bijeli sloj pod kojim, zbog nastajanja sumporvodika i nestanka kisika, ugiba sve živo u biljnim ili životinjskim vrstama. Budući da ta tropska alga, osim jedne vrste puževa koji su pronađeni čak i u Jadranu, ali koji zbog nemogućnosti prilagodbe ugibaju u zimskom razdoblju, zapravo nema prirodnog neprijatelja. Uz pomoć morskih struja ili balastnih voda koje brodovi na jednome mjestu upumpavaju, a na drugom ispumpavaju iz svojih spremnika, širi se sve brže. Područja na kojima te alge žive ubrzo ostaju bez biljnih i dijela životinjskih vrsta, iz njih odlaze i ribe, iako sama Racemosa riblje vrste ne ugrožava izravno. Budući da je umjetno modificirana kako bi uspijevala i u akvarijima, postala je otporna na hladnoću, pa sad uspijeva i u relativo hladnijim morima kao što je Jadransko.</p>
<p>U Jadranskome moru prva pojava Caulerpe racemose zabilježena je u jesen 2000. godine kod otočića Marinkovac u arhipelagu Paklenih otoka. Odmah po dojavi, stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša proveli su podrobno istraživanje tog područja i utvrdili postojanje 13 naselja »alge ubojice« na dubini od pet do 15 metara od kojih je svaka imala promjer od oko dva metra te jedne koja je na dubini šest metara zauzela površinu promjera pet metara. Odmah se krenulo u iskorjenjivanje tog opasnog gosta, pa su sva područja zasuta vapnom te prekrivena crnom plastičnom folijom pod kojom je potrebno da alga provede tri mjeseca kako bi uginula.</p>
<p>Budući da morske struje i utjecaj valova mogu skinuti tu neprozirnu foliju, upotrijebljeno je vapno, prvi put u pokusne svrhe u Hrvatskoj. Iako se učinak te akcije pokazao odličnim, u podmorju je ostalo nekoliko džepova Racemose, koje je bilo vrlo teško uočiti, pa se »alga ubojica« nošena morem u samo tri godine proširila na brojna područja južnog Jadrana.</p>
<p>Zato je sad, osim kod Hvara i otoka Mljeta, primijećena i na vrhu poluotoka Pelješca, u moru kod mjesta Lovišta, te kod otoka Supetar i Bobara nadomak Cavtatu, a zadnji podaci kazuju da je Caulerpa racemosa uočena i kod mjesta Molunta na kranjem hrvatskom jugu.</p>
<p>Da se znanstvenici i stručnjaci, barem kad je riječ o Hrvatskoj, još bore s »vjetrenjačama«, potvrđuje i stav Ministarstva zaštite okoliša, koje tvrdi da problem »alge ubojice« nije u njegovoj nadležnosti, ali da je ipak radi preventivne mjere u sprječavanju njezina širenja tiskalo letke radi boljeg informiranja javnosti. Znanstvenici koji pokušavaju iskorijeniti Caulerpu racemosu u Jadranu i spriječiti ekološku katastrofu, uništavanje bioraznolikosti morskog ekosustava, od tog ministarstva još nisu dobili ni kune potpore.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Štrajkaški odbor Veleučilišta podnio kaznene prijave protiv Crkvenca i Flege</p>
<p>Prijave su podnesene i protiv Flegine pomoćnice za informatiku Diane Štimac te Jasenke Gojšić, ravnateljice Izvršnog povjerenstva CARneta / Ministar znanosti prihvatio najveći dio prijedloga studenata bivšeg Veleučilišta / Sastanak je napustila glasnogovornica Štrajkaškog odbora Maja Cvitan tvrdeći da ju je Flego vrijeđao, što je opovrgnuo glasnogovornik Ministarstva znanosti </p>
<p>SPLIT/ZAGEB, 6. studenoga</p>
<p> – Štrajkaški odbor ukinutog Veleučilišta, koji se protivi Vladinoj uredbi o pripajanju te visokoškolske ustanove Sveučilištu u Splitu, podnio je kaznene prijave protiv ministra financija Mate Crkvenca. On je, tvrde štrajkaši, naredio da se blokira račun Veleučilišta u Splitskoj banci te izjavio da školarine polaznika Veleučilišta u Splitu potpadaju pod državni proračun. </p>
<p>»Podnijeli smo kaznene prijave i protiv ministra znanosti i tehnologije Gvozdena Flege koji je odlučio o ukidanju članstva Veleučilišta u CARnetu, zatim protiv njegove pomoćnice za informatiku Diane Štimac koja je stavila potpis na tu Fleginu odluku, te Jasenke Gojšić, ravnateljice Izvršnog povjerenstva CARneta«, rekla je Nikola Saulan, članica Štrajkaškog odbora</p>
<p> Istaknula je da je studentsko izaslanstvo Veleučilišta u četvrtak razgovarala s Wolfgangom Peterom, predsjednikom Uprave Splitske banke, o deblokadi računa, ali konkretan dogovor nije postignut. </p>
<p>Predstavnici Štrajkaškog odbora razgovarali su u četvrtak s ministrom znanosti i tehnologije Gvozdenom Flegom o problemima nastalim nakon odluke o pripojenju bivšeg Veleučilišta Splitskom sveučilištu. </p>
<p>Sastanak je nakon tri minute napustila glasnogovornica Štrajkaškog odbora Maja Cvitan. </p>
<p>»Ministar je bio vrlo neugodan i obraćao se povišenim tonom. Upirući prst u mene, počeo me optuživati da sam kriva što predstavnici Ministarstva znanosti nisu uspjeli preuzeti pismohranu Veleučilišta. Bila sam šokirana, nisam željela trpjeti takvo ponašanje i napustila sam sastanak«, rekla je Cvitan. </p>
<p>Ogradila se od izjava predsjednika Studentskog zbora Petra Bezjaka, koji je rekao da je Flego prijetio studentici. »Imam poruku za ministra, a ta je da sam još predsjednik svih hrvatskih studenata, i dok ću god to biti, studentima u ovoj državi nitko neće prijetiti. Ovaj slučaj pokazuje da se ne biraju sredstva jer se ministar spustio na razinu da prijeti jednoj djevojci u zgradi Ministarstva«, izjavio je Bezjak. Upitan je li osobno prisustvovao događaju, odgovorio je negativno. </p>
<p>Glasnogovornik Ministarstva znanosti Božo Pavičin objasnio je da je Maja Cvitan demonstrativno napustila sastanak nakon što je ministar, na pitanje o početku nastave, odgovorio kako bi nastava već započela da neki od prisutnih studenata nisu onemogućili primopredaju dokumentacije. O uvredama ili ucjenama nema ni govora, rekao je Pavičin. </p>
<p>Predstavnici studenata iznijeli su Flegi svoje prijedloge u devet točaka, a zaključeno je, poručuju iz Ministarstva, kako nema razloga da se najvećem broju prijedloga ne udovolji budući da su u potpunosti sukladni Vladinoj uredbi o pripajanju Veleučilišta Sveučilištu. </p>
<p> Sporan je jedino prijedlog u kojem studenti zahtijevaju zadržavanje Veleučilište u nazivu novoosnovanog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu jer o nazivu svojih odjela može odlučivati isključivo Sveučilište, a ono je to već učinilo donošenjem odluke o osnivanju Odjela. </p>
<p>Ministarstvo znanosti smatra da ustrojbene jedinice Sveučilišta ne bi mogle u svom nazivu sadržavati nazive nekih donedavnih ili postojećih visokoškolskih ustanova. </p>
<p>Mario Max Slaviček, jedan od predstavnika studenata koji je ostao na sastanku s Flegom, kaže da im ministar ništa nije zajamčio nego je rekao da će o svemu razgovarati u Vladi.</p>
<p> Saznajemo da se Maja Cvitan sprema podići tužbu i protiv Globusova novinara Vedrana Kukavice zbog članka u kojem se, rekla je, ismijavaju studenti Veleučilišta te iznose netočni podaci iz njezina privatnog života. </p>
<p>Mira Jurković, Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Gareljić: Istraga na Kineziološkom fakultetu proširena na još 50 osoba</p>
<p>Zamjenik ministrice obrane potvrdio je da je uglavnom riječ o zaposlenicima Ministarstva obrane i Kineziološkog fakulteta koje se tereti za kazneno djelo krivotvorenja isprava i primanja mita / Istragom se bavi Uskok u suradnji s vojnom kriminalističkom policijom i Policijskom upravom zagrebačkom</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Istraga o lažnim diplomama na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu proširena je na još pedesetak osoba«, izjavio je u četvrtak nakon sjednice Vlade zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić. Potvrdio je da je uglavnom riječ o zaposlenicima Ministarstva obrane i Kineziološkog fakulteta koje se tereti za kazneno djelo krivotvorenja isprava i primanja mita.</p>
<p> Gareljić u interesu istrage nije želio iznositi detalje, dodajući da će javnost o svemu biti pravodobno obaviještena. Istragom se bavi Uskok u suradnji s vojnom kriminalističkom policijom i Policijskom upravom zagrebačkom. </p>
<p>Prema pisanju medija, u krivotvorenju je sudjelovao i jedan pukovnik HV-a koji je predavač na Hrvatskom vojnom učilištu, i to je, prema Gareljiću, najviša razina do koje je istraga stigla. Umiješan je i redovni profesor na Kineziološkom fakultetu, a istraga je otkrila da je pukovnik HV-a studentima tog fakulteta nudio da im »sređuje« ispite i diplome po cijeni oko tri tisuće kuna. Navodno je sredio ispite za 17 studenata, među kojima su 11 djelatne vojne osobe.</p>
<p> Cijela se stvar događala u zadnjih godinu dana pa se sumnja da je u to bilo uključeno više od 60 studenata koji su ispunjavali prijavnice za ispit i zajedno s indeksom predavali ih osumnjičenom pukovniku. On ih davao profesoru koji je naknadno samo upisivao ocjene u dobivene indekse.</p>
<p> Gareljić je naglasio kako je u protekle četiri godine u Ministarstvu obrane znatno smanjena mogućnost malverzacije sustava i u tom razdoblju bilo je stotinjak kaznenih prijava i stegovnih postupaka protiv osoba koje su se služile krivotvorenim ispravama. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Verheugen sljedeći tjedan u Zagrebu</p>
<p>Dolazak Güntera Verheugena važna je simbolična gesta jer je njegov posao kontaktirati sa zemljama kandidatima, što Hrvatska još nije / Za Račana taj je posjet važan i kao znak potpore Europske unije njegovoj politici uoči izbora</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Povjerenik Europske unije za proširenje Günter Verheugen posjetit će Zagreb sredinom idućeg tjedna. Tako premijerove vanjskopolitičke aktivnosti neće, kao što se donedavno računalo, završiti subotnjim posjetom Vatikanu i prošlotjednim susretom s njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom u Zagrebu.</p>
<p>Iako detalji posjeta još nisu u potpunosti dogovoreni, neslužbeno se saznaje da će Verheugen stići u Zagreb u srijedu navečer ili četvrtak ujutro, a razgovarat će s premijerom Ivicom Račanom, vjerojatno i s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem ako on već nema dogovoreno neko putovanje. U Banskim dvorima trebala bi se održati i konferencija za novinare.</p>
<p>Verheugen je u posljednje vrijeme u nekoliko navrata pohvalio Hrvatsku i korake koje je u posljednje tri i pol godine poduzela na putu približavanja Uniji. U domaćim diplomatskim krugovima njegov se dolazak u Zagreb smatra važnom simboličnom gestom jer je Verheugenov posao kontaktiranje sa zemljama kandidatima, što Hrvatska još nije, odnosno postat će tek nakon što Bruxelles ocijeni odgovore na upitnik, a to se očekuje u travnju.</p>
<p>Za premijera Račana taj je posjet važan i kao znak Unijine potpore njegovoj politici uoči izbora. Nakon potpore koju je iskazao njemački kancelar, Verheugen svojim dolaskom posredno daje Račanovoj unutarnjoj i vanjskoj politici dobru ocjenu u ime Europske unije, može se čuti u zagrebačkim diplomatskim kuloarima. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Slovenija odbila sastanak s Hrvatskom prije skupa u Veneciji </p>
<p>LJUBLJANA, 6. studenoga </p>
<p> – Slovensko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je u četvrtak hrvatsku inicijativu za bilateralni sastanak o zaštiti Jadrana prije venecijanske konferencije o zaštiti Sredozemlja. U obrazloženju slovensko ministarstvo navodi kako je riječ o multilateralnom pitanju i predlaže da se sastanak svih jadranskih država u vezi s tim održi u Ljubljani, ali nakon skupa u Veneciji. </p>
<p> »Zbog kompleksnosti te problematike zauzimamo se za multilateralni pristup koji mora uključiti sve zainteresirane obalne države Jadranskog mora. Predlažemo da se o tome razgovara nakon venecijanskog sastanka koji bi mogao poslužiti kao okvir za daljnje multilateralne razgovore svih zainteresiranih država. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je spremnost da Slovenija ugosti prvi takav sastanak«, priopćeno je u četvrtak u Ljubljani. </p>
<p> U negativnom odgovoru na hrvatski prijedlog da se između Hrvatske i Slovenije na tu temu održi bilateralni sastanak na razini visokih predstavnika ministarstava vanjskih poslova, navodi se kako nisu točne tvrdnje iz hrvatske note da je Ljubljana »iscrpno i cjelovito« obaviještena o hrvatskim namjerama na Jadranu, i to na sastanku šefova pravnih službi oba ministarstava u Šmarješkim Toplicama prije dva mjeseca.</p>
<p> »Ponovo naglašavamo da je odluka Hrvatske o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa bila jednostrani potez i da sa slovenskom stranom nisu obavljene konzultacije koje traži međunarodno pravo«, priopćilo je slovensko ministarstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Antunović: Hrvatska će svima dokazati da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom </p>
<p>Kad je u pitanju general Gotovina, jedina je istina da on ovog trenutka nije u Hrvatskoj i da ne znamo gdje je, rekla je ministrica obrane / Ministar Kamp istaknuo kako Nizozemska podupire napore Hrvatske da postane punopravna članica NATO-a i Europske unije / Nizozemska će s 200.000 eura financirati program smanjenja broja pripadnika HV-a </p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – »Mnoge važne stvari koje je Hrvatska napravila surađujući s Haaškim sudom i tužiteljstvom, gube na značenju zbog samo jedne rečenice Carle del Ponte o tome da suradnja nije stopostotna. Hrvatska zato još više treba pojačati svoje aktivnosti na tom području kako bismo svima pokazali i dokazali da ono što govorimo doista i činimo«, rekla je ministrica obrane Željka Antunović nakon što se u četvrtak u Ministarstvu sastala s nizozemskim kolegom Henricusom G. J. Kampom. </p>
<p> Ministrica Antunović potvrdila je da se, uz bilateralnu suradnju na području obrane, na sastanku razgovaralo i problemima vezanim uz odnos Hrvatske s Haškim sudom. </p>
<p>»Nizozemski kolega sugerirao nam je da budemo aktivniji, da pronalazimo nove oblike suradnje kako bismo tužiteljstvu i Sudu potvrdili nedvosmislenu istinu. Kad je u pitanju general Gotovina, jedina je istina da on ovog trenutka nije u Hrvatskoj i da ne znamo gdje je«, izjavila je Željka Antunović. Kako je dodala, to nipošto ne znači da hrvatska vlada u pogledu suradnje s Haagom nema nikakvih obveza.</p>
<p>Naglasila je da Hrvatska i Nizozemska imaju iznimno dobre bilateralne odnose, koji će iduće godine rezultirati dvostruko većim brojem zajedničkih aktivnosti u području obrane. </p>
<p>Ministar Kamp rekao je da Nizozemska podupire nastojanje Hrvatske da postane punopravna članica NATO-a i Europske unije.</p>
<p>»Hrvatsku smatramo modernom europskom državom, no da bi postala članicom NATO-a i Unije trebat će riješiti nekoliko problema, a najvažniji je potpuna suradnja s Međunarodnim sudom u Haagu«, kazao je Kamp, izražavajući nadu da će europske zemlje vrlo skoro moći reći da Hrvatska maksimalno surađuje sa Sudom. </p>
<p>Ističući kolika je važnost da se svim osumnjičenicima za ratne zločine što prije sudi u Haagu, Kamp je dodao kako postoje dva važna načina rješavanja problema suradnje sa Sudom.</p>
<p>»Prvi je uhićenje osumnjičenika za ratne zločine, a drugi stvaranje jasnog ozračja o potpunoj suradnji. Sve dok Sud ne potvrdi da je suradnja doista takva, situacija neće biti jasna«, objasnio je Kamp. </p>
<p>Posebno su ga fascinirali rezultati na području hrvatske gospodarske i obrambene reforme, a najavio je tješnju suradnju obrambenih sustava dviju zemalja. </p>
<p>U fokusu budućih aktivnosti nizozemskih oružanih snaga bit će mirovne operacije i partnerstvo s drugim zemljama u rješavanju kriznih situacija u svijetu. Kamp vjeruje da i Hrvatska na tom području ima bogato iskustvo.</p>
<p> Nizozemska je u zadnjih 20 godina sudjelovala u tridesetak misija, a trenutačno su njezine snage angažirane u misijama u Afganistanu, Iraku, BiH, te u Liberiji. </p>
<p>»Suradnja s europskim zemljama i SAD-om u izgradnji svjetskog mira trebala bi biti i hrvatska budućnost«, zaključio je Kamp. </p>
<p>Nakon sastanka u Ministarstvu obrane potvrđeno je da će Nizozemska s 200.000 eura financirati nastavak hrvatske obrambene reforme. Donacija je namijenjena projektu tranzicije djelatnog vojnog osoblja u civilni sustav nazvanom »Spectra«.</p>
<p> Kampa je primio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Nizozemski ministar obrane obavijestio je Predsjednika o pomoći nizozemske vlade programu smanjenja broja pripadnika hrvatskih oružanih snaga, te o novim oblicima suradnje nizozemskog i hrvatskog ministarstva obrane. To se posebno odnosi na pomoć u pripremi pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za sudjelovanje u mirovnim operacijama, navodi se u priopćenju iz Predsjednikova ureda. </p>
<p> Predsjednik Mesić prenio je ministru Kampu svoje ocjene sigurnosnog stanja u regiji i odnosa Hrvatske sa susjedima. </p>
<p>Nizozemskog ministra obrane primio je i premijer Ivica Račan.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Žuvanić: Vijeće za telekomunikacije ne može donositi odluke bez Vlade</p>
<p>ZAGREB, 6. studenoga</p>
<p> – Vlada je u četvrtak donijela Uredbu o dopuni Zakona o telekomunikacijama. Prema očekivanjima, Vijeće za telekomunikacije u skladu s tom uredbom ne može odlučiti o raspisivanju bilo kakvog natječaja za davanje koncesije ili dozvole bez suglasnosti Vlade.</p>
<p> Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić izjavio je kako je odluka donesena jer dosad nisu prihvaćeni svi podzakonski akti o radu Vijeća, dodajući da to tijelo radi netransparentno. </p>
<p>Istaknuo je da je raspisivanje natječaja za trećeg GSM operatera i odobrenje tvrtki »Divan« za pružanje usluga u fiksnoj telefoniji prevažno pitanje za gospodarstvo Hrvatske, a da bi se o njima odlučivalo u vrijeme dok nema Sabora. </p>
<p> »Takve odluke ne može donositi samo jedan čovjek«, upozorio je Žuvanić, ne želeći decidirano reći tko je zainteresiran za koncesiju za treću GSM mrežu. </p>
<p>Naime, Vijeće za telekomunikacije upozorilo je Vladu da će tržište pokretnih komunikacija, ako se natječaj za treću GSM mrežu ne raspiše u studenom, postati potpuno zatvoreno. No, Vlada je odbacila argumente Vijeće pa se očekuje da će o koncesiji za treću GSM mrežu, kao i za pružanje usluga u fiksnoj telefoniji za drugog operatera odlučivati novi sastav Banskih dvora. </p>
<p>D. Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Vijeće ministara BiH želi surađivati s Hrvatskom u gradnji koridora 5c </p>
<p>SARAJEVO, 6. studenoga (Od Vjesnikova izvjestitelja) </p>
<p> – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je na sjednici u četvrtak u Sarajevu tekst odgovora na pismo namjere hrvatske vlade o mogućem sudjelovanju Hrvatske u gradnji koridora 5c kroz BiH.</p>
<p>Kako je nakon sjednice izjavio zamjenik ministra pravosuđa u Vijeću ministara BiH Niko Grubešić, Vijeće je pozdravilo inicijativu hrvatske vlade i u svom odgovoru istaknulo da je zainteresirano za suradnju s Hrvatskom, posebice u aktivnostima oko izrade studija prema kojima bi bila definirana rješenja te stvoreni uvjeti za pripremu ugovora o koncesiji i izradu glavnih projekata autoceste.</p>
<p>Vijeće ministara smatra ozbiljnom namjeru hrvatske vlade da pod određenim uvjetima financira pripremne radnje za izgradnju autoceste, no naglašeno je da je nužno objasniti neka pitanja koja se postavljaju u pismu namjere radi stvaranja jasnije pozicije za pregovore o toj ponudi.</p>
<p>U odgovoru Vladi, Vijeće ministara predlaže da timovi stručnjaka dviju država razrade i usuglase tehnička i financijska pitanja navedena u pismu namjere. Na temelju toga Vijeće ministara donijelo bi konačnu odluku.</p>
<p>Podsjetimo, 22. kolovoza bosanskohercegovačkim je vlastima službeno uručeno pismo namjere hrvatske vlade kojom je iskazana spremnost da Hrvatska pod određenim uvjetima financira izradu dokumentacije koja je potrebna kako bi se raspisao međunarodni natječaj za gradnju dijela autoceste Budimpešta–Ploče koji prolazi kroz BiH.</p>
<p> Ujedno je iskazana spremnost da se financira izrada građevinsko-tehničke studije, idejnog rješenja, studije utjecaja na okoliš, opravdanosti i stručne podloge za lokacijsku dozvolu autoceste, i to u iznosu između sedam i devet milijuna dolara.</p>
<p>Hrvatska ponuda u prvi je mah u dijelu bošnjačke javnosti dočekana »na nož«. Naime, tada je bila aktualna ponuda bosansko-malezijske kompanije »Bosmal« koja, po svemu sudeći, do postavljenog roka – 23. studenoga – neće uspjeti dobiti bankovna jamstva za svoj projekt gradnje autoceste. </p>
<p> Nakon propasti »Bosmalove« ponude, očito se sasvim drukčije tretira i hrvatsko pismo namjere, a u međuvremenu su se pojavila nagađanja o navodnoj ruskoj i švicarskoj ponudi za gradnju autoceste kroz BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>»HDZ se plakatima crnim poput smrti ruga znatno boljima od sebe«</p>
<p>Kajin: Od 3. siječnja 2000. u Hrvatskoj opada nezaposlenost, stalno raste BDP, a vanjski dug je porastao, jer je dijelom zajma suzbijena nelikvidnost, dio je utrošen u cestogradnju, a ostalo su zajmovi banaka kojima se servisira gospodarstvo i građane</p>
<p>RIJEKA, 6. studenoga</p>
<p> – »Nećemo nuditi nerealno. Trećesiječanjska vlast jednom je to učinila i danas se HDZ plakatima crnim poput smrti, što vjerno oslikava njegov svjetonazor, ruga znatno boljima, uspješnijima i vjerodostojnijima od sebe«, rekao je u četvrtak za predstavljanja kandidata zajedničke liste SDP-IDS u VIII. izbornoj jedinici, prvi na listi Damir Kajin, na brodu »Sea World« kojim su kandidati i novinari isplovili na otvoreno more iz riječke luke.</p>
<p>Kazao je da o prošlosti neće govoriti, jer građani znaju tko je s Miloševićem dijelio BiH i bez Markovićevog svjedočenja te koliko je građana stradalo u toj suludoj avanturi, kao što znaju kome je i zašto trebala pretvorba. </p>
<p>»Ne smatramo da je sve bilo idealno nakon 3. siječnja, jer nije revidirana pretvorba, nije smanjen PDV, nije otvoreno 200.000 radnih mjesta, nije smanjen javni dug niti su odnosi SDP-a i IDS-a uvijek bili kakvi su danas, što ne znači da IDS neće zadržati svoju prepoznatljivost, kao što ni SDP neće izgubiti ni malo svoje osobitosti«, rekao je Kajin. Dodao je da činjenice potvrđuju da od 3. siječnja 2000. opada nezaposlenost, stalno raste BDP, a vanjski dug je porastao, jer je dijelom zajma suzbijena nelikvidnost, dio je utrošen u cestogradnju, a ostalo su zajmovi banaka kojima se servisira gospodarstvo i građane.</p>
<p>Kajin je zaključio da se u Hrvatskoj ništa spektakularno neće dogoditi preko noći i da će za bolje trebati vremena. Smatra da se treba boriti za svako radno mjesto neovisno o tome je li riječ o privatnom brodogradilištu kakvo je »Viktor Lenac« ili državnom sektoru. Život na ovim prostorima nije počeo ni 1990. niti 2000., a neće ni 23. studenoga 2003., neovisno o tome tko će pobijediti na izborima. </p>
<p>»Povratak udesno je povratak unatrag, povratak udesno cijele ex Jugoslavije i neizvjesnost za Hrvatsku«, rekao je Kajin.</p>
<p>»Četiri godine obnašamo vlast odgovorno i pošteno. Imamo rezultate koji nam daju perspektivu, a glavni su nam ciljevi i dalje politička stabilnost, rast, razvoj, smanjenje nezaposlenosti, veći životni standard, socijalna stabilnost za sve i ulazak u EU«, kazala je druga na listi, Gordana Sobol (SDP). Treći na listi, među 14 kandidata, Valter je Drandić, a na njoj su još Biserka Perman, Ivan Jakovčić i drugi.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031107].
|
