NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030307].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232549 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.03.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Eksplozije, ranjavanja, samoubojstva...</p>
<p>Jedna od najvećih tragedija dogodila se 7. travnja 1994. godine, kad je u eksploziji 400 tona eksploziva u vojnom skladištu Duboki Jarak u Sesvetama poginulo šest vojnika, a dvadesetak je civila ozlijeđeno / Zlostavljanja ročnika, iako ih se pokušavalo zataškavati, također nisu rijetkost, a razlog je često alkoholiziranost nadređenih</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – U službenim izvještajima Ministarstva obrane bilježe se pogibije i ranjavanja od eksplozija i oružja, samoubojstva, zlostavljanja i silovanja. Jedna od najvećih tragedija dogodila se 7. travnja 1994. godine, kad je u eksploziji 400 tona eksploziva u vojnom skladištu Duboki Jarak u Sesvetama poginulo šest vojnika, a dvadesetak je civila ozlijeđeno od pada granata na obližnja sela u krugu od nekoliko stotina metara. Istragom je utvrđeno da je do niza eksplozija koje su trajale čak četiri i pol sata došlo zbog nepažljivog baratanja otvorenim plamenom prilikom varenja ograde.</p>
<p>U eksploziji vojnog skladišta na Banjšćini nedaleko od Varaždina, 21. studenoga 1997., poginula su četiri vojnika, a dvojica su ozlijeđena. </p>
<p>U eksploziji skladišta streljiva Kukuzovac blizu Sinja, 3. siječnja 1994. godine, poginula su dva vojnika, a jedan je ozlijeđen. Nakon tragedije, pomoćnik zapovjednika Splitskog zbornog područja izjavio je da je »sigurnost u tom objektu sada stopostotna – nema nikakve opasnosti od ponovnog aktiviranja eksplozivnih naprava«.</p>
<p>U eksploziji u skladištu vojarne Sv. Petar u Ogulinu, 16. studenoga 2000. godine, pet je ročnika teško, a 16 lakše ozlijeđeno. Osumnjičeni za tragediju bio je ročnik koji je minu stavio u minobacač u kojem je eksplodirala. </p>
<p>Zlostavljanja ročnika, iako ih se pokušavalo zataškavati, također nisu rijetkost. Razlog zlostavljanjima često je alkoholiziranost nadređenih.</p>
<p>Tako je narednik u samoborskoj vojarni Branko Š., u pijanom stanju početkom travnja 2001. godine, punom pivskom bocom pogodio ročnika Marka V. u glavu. Nakon incidenta ročnik je zamolio prijatelje da pozovu hitnu, što su oni iz straha odbili, a narednik je počeo prijetiti da će u slučaju prijave ostati bez posla, pa je ozlijeđeni ročnik, unatoč bolovima i krvarenju, sam sanirao ozljedu. </p>
<p>Svojedobno se u Varaždinu sudilo petorici pripadnika HV-a, koje je zbog nasilničkog ponašanja tužio vojnik Josip M. Prema optužnici, umirovljeni general Ivan Korade uperio je vojniku pištolj u glavu, iznuđujući od njega priznanje da je bio pripadnik KOS-a, nakon čega ga je zajedno s ostalim optuženima tukao po glavi i tijelu. Kad je pod silinom udaraca vojnik pao na pod, Korade mu je, navodilo se u optužnici, također prijeteći pištoljem, naredio da puzi i ljubi mu čizme.</p>
<p>U središtu za odgoj i obuku vojnika u Koprivnici 1996. godine je vodnik D. K. fizički i psihički maltretirao ročnika, kojemu je zbog toga narušeno zdravstveno stanje. </p>
<p>U veljači 1997. godine ročnik M. K., koji je radio kao čuvar u pritvoru u vojarni u Trsatu, maltretirao je kolege, tjerajući ih da se međusobno pljuskaju, udaraju šakama, udaraju glavom u vrata, a od nekih je iznuđivao novac i kozmetiku.</p>
<p>Ročnik G. Š. je u lipnju 1997. fizički napao drugog ročnika, jer je navodno odbio čistiti smeće. Iste godine u listopadu natporučnik J. J. zlostavljao je ročnika u svom uredu, hvatajući ga za vrat, gurajući mu prste u oči i prijeteći pištoljem. Isti je natporučnik godinu kasnije tjerao ročnike da se kupaju u moru, vrijeđao ih, a jednom je dao svoj pištolj i tjerao ga da puca u drugog ročnika.</p>
<p>Presudom Županijskog suda u Šibeniku u ožujku prošle godine Nenad M. osuđen je na šest mjeseci zatvora, jer je u travnju 1996. fizički zlostavljao, vrijeđao, čak i mučio strujom svog pomoćnika Ivana P.</p>
<p>U službenim su izvještajima MORH-a zabilježeni, nažalost, i slučajevi samoubojstva ročnika.</p>
<p>U križevačkoj se vojarni »Ban Stjepan Lacković« u rujnu 1999. puškom ubio ročnik Tomislav R. Također puškom, u listopadu iste godine u krugu vojarne u Lučkom ubio se ročnik Željko S., samo mjesec dana prije isteka vojnog roka. </p>
<p>U krugu vojarne Sv. Katarina u Rijeci u listopadu 2001. godine ročnik Ivica A. je, nakon ispijene veće količine alkohola, prišao stražaru, uzeo mu pušku i pucao si u glavu. U hrvatskim su vojarnama zabilježeni i slučajevi seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja. Tako su u ožujku prošle godine dvije djelatnice bjelovarske brigade prijavile da su bile izložene »grubom verbalnom seksualnom nasrtaju jednog časnika«. U tom je slučaju bila riječ »samo« o uznemiravanju. U varaždinskoj je vojarni, međutim, zabilježen slučaj u kojem je poručnik Zoran K. od 1998. do 2000. godine spolno iskorištavao tri ročnika i četiri djelatnika vojarne. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tajnim psihotestom MORH redovito provjerava vojnike</p>
<p>Podaci MORH-a prikupljeni u zadnje tri godine idu u prilog nastojanjima tog ministarstva da podigne razinu prevencije različitih nezgoda koje bi se mogle dogoditi pri obavljanju svakodnevnih poslova u vojsci / Broj samoubojstava i nezgoda u HV-u je višestruko manji nego prije nekoliko godina / Nakon šest tragičnih suicida ročnika 2000., dvije godine kasnije u oružanim snagama nije zabilježen ni jedan takav slučaj</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Smrt ročnika u koprivničkoj vojarni »Ban Krsto Frankopan« aktualizirao je niz pitanja. Je li riječ o pojedinačnom slučaju, samoubojstvu, ili slučajnom propucavanju, samo je jedno od njih.</p>
<p>U Ministarstvu obrane (MORH) upozoravaju da nije dobro spekulirati o razlozima nesreće u Koprivnici, pogotovo dok službena istraga još traje. Postoji, međutim, jedno pitanje koje se može postaviti bez obzira na rezultate istrage: može li se, na temelju tragedije u Koprivnici, govoriti o trendu porasta ekscesa u Hrvatskoj vojsci?</p>
<p>Neki će reći da može i obrazložiti to podacima iz novinskih arhiva, u kojima nije teško pronaći tekstove o različitim nezgodama ili nesrećama ročnika ili vojnika. No, znači li to da broj ekscesa u vojsci, iz godine u godinu, raste? Osim ubojstava, samoubojstava, nezgoda zbog nestručnog rukovanja oružjem, domaća se javnost posljednjih godina zgražala nad pojavama seksualnog zlostavljanja u vojsci.</p>
<p>Ipak, statistika, a i iskustva iz drugih vojski svijeta, idu u prilog MORH-u. Pokazatelji o broju ekscesa koji su se u zadnjih nekoliko godina dogodili u našoj vojsci primjer su da nije sve onako kakvim se čini na prvi pogled. Podaci MORH-a prikupljeni u zadnje tri godine idu u prilog nastojanjima tog ministarstva da podigne razinu prevencije različitih nezgoda koje bi se mogle dogoditi pri obavljanju svakodnevnih poslova u vojsci.</p>
<p>Broj suicida u HV-u danas je višestruko manji nego prije nekoliko godina, a isto se može reći i za ostale vrste nezgoda. Nakon šest tragičnih suicida ročnika 2000., dvije godine kasnije u oružanim snagama nije zabilježen ni jedan takav slučaj.</p>
<p>Kad je riječ o nesreći koja se u ponedjeljak dogodila u Koprivnici, još nema službene potvrde je li u pitanju samoubojstvo ili nesretan slučaj. Vojna policija istražuje okolnosti tragedije, a prema zadnjim podacima iz Ministarstva, zna se samo da je ročnik stradao u prostorijama zapovjednika straže koprivničke vojarne.</p>
<p>Na različite sumnje, iz MORH-a zasad odgovaraju da će istraga pokazati što se dogodilo. Tvrde da se unutar našeg obrambenog sustava primjenjuje posebna strategija preventive suicida i drugih ekscesa. No sve nezgode, i uz maksimalne napore, nije moguće spriječiti.</p>
<p>Kad je riječ o detaljima strategije, analitičari izvan sustava odličnim ocjenjuju pristup prevenciji nesreća koji se primjenjuje u HV-u i tvrde da se sigurnosti vojnika pridaje posebna pozornost. No, u MORH-ovoj Službi za odnose s javnošću o tome nismo ništa doznali, naišavši na nerazumljiv zid šutnje.</p>
<p>Ipak, neslužbeno doznajemo da se, očito u sklopu strategije o kojoj je svojedobno govorilo nekoliko čelnika MORH-a, periodično obavljaju različiti pregledi svih pripadnika oružanih snaga. </p>
<p>Vjesnikov izvor, naime, otkriva da su psiholozi, psihijatri i drugi stručnjaci MORH-a i Glavnog stožera svojedobno osmislili poseban test pomoću kojeg dobivaju redovite podatke o zdravstvenom stanju svakog vojnika ili časnika HV-a. Naš izvor hvali i postojeći pristup prevenciji i suzbijanju suicida i drugih nesreća u HV-u. On pretpostavlja da je riječ o testiranjima koja se obavljaju svaka tri do četiri mjeseca. O kakvom se testu radi, zasad je vojna tajna.</p>
<p>Oznaku tajnosti na dokument stavio je još bivši ministar obrane Pavao Miljavac, što su nam na Krešimirovu trgu i potvrdili. U kraćem telefonskom razgovoru indirektno nam je rečeno da se spomenuti test još primjenjuje i da još ima oznaku vojne tajne.</p>
<p>Iz drugih vojnih izvora doznajemo da se radi o vrhunskom modelu testiranja koji su razvili domaći stručnjaci. Pomoću testa se, kaže naš izvor, može dobiti realna slika psihofizičkog stanja svakog vojnika ili časnika. </p>
<p>Ipak, kako je svaki izgubljeni ljudski život nenadoknadiv gubitak, vojni analitičari predlažu da se, osim testiranja unutar obrambenog sustava, različite nezgode u vojsci preveniraju i strožim izborom budućih ročnika, pa i časnika koji ih obučavaju. </p>
<p>Na kraju, u HV-u ima prilično prostora za podizanje opće razine uvjeta života i rada. Zbog preopterećenog proračuna, u vojnu infrastrukturu godinama nije ulagano dosta novca, no valjda će, nakon reforme, i to pitanje doći na dnevni red. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko je generalu »javio« da može pobjeći</p>
<p>Optuženi je general postao državna tajna, a teret cijeloga slučaja preseljen je na Vrhovni sud, Državno odvjetništvo i policiju / Medijski proboj u osjetljiv sustav sigurnosnih aktivnosti izazvao je dojam da predsjednik Vrhovnog suda i glavni državni odvjetnik nešto kriju od javnosti</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Pravna struka podržala je odluku predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića da odbije bilo kakvo izjašnjavanje na upit je li Vrhovni sud odbio zahtjev za prisluškivanje telefona osoba koje imaju bilo kakav privatni razlog da s odbjeglim haaškim optuženikom Gotovinom budu u osobnom kontaktu. Slično će se postaviti i prema odbijanju Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, kojemu je postavljeno isto pitanje, s obzirom na ovlasti službe koju vodi.</p>
<p>Mračno bi bilo reći da je pojačana aktivnost na otkrivanju i uhićenju optuženog Ante Gotovine, zbog čega Hrvatska trpi teške diplomatske i političke posljedice, izazvala i upad medija u područje državnih tajni. Ali...</p>
<p>Već je u odgovoru na agencijski upit Ivica Crnić vrlo precizno odgovorio da je to tema o kojoj ne može razgovarati. Njegovo »ni potvrditi, ni opovrći« shvaćeno je kao izbjegavanje odgovora. Tri dana kasnije istu je sudbinu doživio i Mladen Bajić. I njegov odgovor predstavljen je kao »da, mi smo odbili prisluškivanje telefona s kojih se kontaktira s Gotovinom«.</p>
<p>Priča s početka ožujka vraća pažnju na vrijeme u kojem je, 2001. godine, Hrvatskoj upućena optužnica protiv Ante Gotovine. Budući da je vrlo uzak put informacija između haaških sudbenih tijela i ovlaštenih tijela hrvatske države, curenje informacija se lociralo na jedno mjesto, na jednog čovjeka – dr. Gorana Granića. Priča o eventualnoj Granićevoj odgovornosti za obavijest Gotovini da je stigla optužnica protiv njega, kako bi on mogao pobjeći, previše je nategnuta da bi mogla proći. Ali, u najnovijim okolnostima ostaje rezervnom opcijom za europsku diplomaciju koja se, nakon hrvatske europske aplikacije, ponovno uključila u pojačani nadzor nad Hrvatskom.</p>
<p>Međutim, »optužba« da je netko s hrvatske strane probio vijest o optužnici ne vodi računa o činjenici da i hrvatski novinari iz svojih haaških izvora mogu dobiti istu, strogo čuvanu informaciju. Očito, igra je postavljena tako da za sve budu kriva »hrvatska tijela«, što bi se vrlo skoro moglo postaviti i kao službeno haaško tumačenje zašto Gotovine još nema pred sudom.</p>
<p>U tom kontekstu je sasvim jasan članak 78. Zakona o sigurnosnim službama. »Od predsjednika Vrhovnog suda (Sabor može) zatražiti informaciju o poduzetim mjerama tajnog prikupljanja prema određenim osobama«. </p>
<p>Zakon o sigurnosnim službama podrazumijeva nadležnost suca Vrhovnoga suda. On je taj koji prosuđuje mjere koje prema osumnjičeniku (optuženiku) treba provesti.</p>
<p>U zakonu, na primjer, o Uskoku, suci o postupovnim pitanjima odlučuju u vijeću trojice. Zašto je sigurnosna dimenzija ostavljena jednom sucu, a »uskočka« barem trojici sudaca? Očito, zakonodavac je u prvom zaboravio na drugi slučaj, pa se dogodilo da u važnijim predmetima državne sigurnosti mora odlučivati jedan sudac, za razliku od predmeta Uskoka gdje odluku o tome donose trojica sudaca.</p>
<p>Što su u tim okolnostima mogli učiniti Crnić i Bajić? Obojica pravosudnih dužnosnika vrhunskog ranga ponudili su medijskim sugovornicima varijantu »neću lagati« (znači zahtjev za prisluškivanje je podnesen), »ali o tome ne smijem govoriti« (riječ je o državnoj tajni). </p>
<p>I što sad? Obojica pravosudnih dužnosnika prešućuju medijima informacije, makar je riječ o klasičnoj poruci Gotovini i njegovima da paze s kojih se telefona javljaju. Dakle, opet je netko u Hrvatskoj, prema mišljenju Haaga, ponudio odbjeglom generalu varijantu izvlačenja, zaštite, pa makar i nezakonite.</p>
<p>Ovakvim otkrivanjem državnih tajni narušava se sigurnost u zemlji. Jer, naplata tih »probijanja« neće doći na račun Gotovine i njegovih savjetnika.</p>
<p>Državne službe priznaju da se u posljednje vrijeme pojačao rad na otkrivanju i eventualnom uhićenju umirovljenog generala Gotovine. Ali, što god da se napravi, pada u vodu, jer odnekud cure bitne informacije koje haaškom optuženiku omogućavaju da otkrije kamo treba otići i gdje se skriti dok potraga ne prođe. Politički, Gotovina i njegova pravno-politička potpora igraju na katarzu bijega i uopće ih ne zanima činjenica da »ostatak« Hrvatske plaća cijenu toga bijega.</p>
<p>Zasad, tu cijenu plaćaju Crnić i Bajić. I to samo zato što se pridržavaju hrvatskih zakona.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Dani uvreda u parlamentu </p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Svi koji misle da je HSP-ov zastupnik Tonči Tadić u raspravi o nuklearki Krško i sporazumu hrvatske i slovenske vlade dostigao plafon uvreda, rekavši da su potpredsjednik Vlade Goran Granić i pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota »kolaboracionisti«, nesumnjivo se varaju. Znao je taj pravaš vrlo dobro što i kome govori.</p>
<p>Ne samo da je pretjerao nego je izazvao i brojne prosvjede kolega iz drugih stranaka, koji su njegov rječnik nazvali »govorom mržnje iz prošlosti«... Tadić je, neovisno o tome je li u pravu o Krškom, prešao sve granice pristojnog ponašanja. </p>
<p>Premijer Račan i Vlada su Tadićevu izjavu osudili. HSP je stao u njegovu obranu, rekavši da je to bio istup »metaforičke naravi koji predstavlja glas vapajućeg u pustinji«, poručujući Vladi da »okreće pilu naopako i pokušava difamirati Tadića u javnosti, umjesto da reagira na svoj politički i gospodarski fijasko«.</p>
<p>Isto tako, naivno bi bilo vjerovati da učitelj iz HDZ-a Drago Krpina ne zna prave naglaske na imenima i prezimenima svojih kolega i kolegica iz parlamentarnih klupa, pa ime SDP-ovke Milanke Opačić tendenciozno naglašava, aludirajući na njezinu nacionalnu pripadnost. Čudan način da se pokaže nesnošljivost prema političkim neistomišljenicima.</p>
<p>U danu punom vrijeđanja u parlamentu, slučajno baš i Danu bez dima, Krpini se pridružio i nezavisni Ivo Lončar. Govoreći o zabrani pušenja u saborskom restoranu i jednoj davnoj izjavi ministrice pravosuđa Antičević Marinović, da će ona tamo »pušiti jer je na vlasti«, Lončar je bio degutantan, rekavši da se slaže s time da »sve zastupnice i sve građanke Hrvatske imaju pravo pušiti bilo gdje, bilo kada i na bilo koji način«, pa se on »ne bi opterećivao time gdje saborske zastupnice puše«. </p>
<p>Na tu seksističku i neukusnu izjavu, pretjeranu čak i za nepredvidivog Lončara, trebao je reagirati predsjedavajući, ali se Ivica Kostović izvukao, rekavši da će o mogućoj opomeni odlučiti kad čuje fonogram. </p>
<p>I onda je, nakon reda uvreda po nacionalnoj pa seksualnoj osnovi, kao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> došao Ljubo Ćesić Rojs, prijetećom izjavom. »Kad se vrati moj suborac Gotovina, vidjet ćete što je čvrsta ruka«, rekao je Ćesić, poručujući onima koji su raspisali tjeralicu za generalom da će se »sresti u četiri oka, ali će on odrediti mjesto i vrijeme«.</p>
<p>Previše uvreda za samo jedno saborsko poslijepodne...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Diktatura manjine u Imotskom</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Poručujemo vlastima da se nećemo držati demokratskih metoda, kaže predsjednik imotske Hvidre Ante Puljiz.</p>
<p>Ako izdajnici odluče provesti svoju nakanu, oduprijet ćemo se, a račun s kamatama poslat ćemo nakon izbora, dodaje Mirko Čondić, predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata.</p>
<p>Krupne političke poruke zbog stavljanja na raspolaganje četvorice djelatnika imotskog Ureda za obranu, što je protumačeno kao otpuštanje.</p>
<p>I Puljiz i Čondić izrekli su svoje poruke na navodno spontanom prosvjedu Imoćana na gradskom trgu. Ali, ako se »braća slože«, od naviještenog otkaza četvorici u imotskom uredu za narodnu obranu, kako se to nekad zvalo, složiti se može i senzacija za medije u skladu s promotivnim predizbornim porukama poznatih stranaka.</p>
<p>Potpora četvorici dolazi od onih koji od te iste države, kojoj otkazuju svaku poslušnost i rušili bi je nedemokratskim metodama, dobivaju dobru plaću iz proračuna.</p>
<p>Upozoravajuće je što Hvidra poziva na neposluh, što znači odbijanje zakona i autoriteta mjerodavnih ustanova. Uza to, Hvidra poziva da joj se u tom »otporu« pridruže i drugi. Građani, udruge, svejedno. To je otvoreni poziv na pobunu.</p>
<p>U ozračju Thompsonovih pjesama, prosvjed u Imotskom ponudio je još jednu oporbenu tribinu i njene zaključke. </p>
<p>Iza zahtjeva u Imotskom krije se diktatura manjine. Manjine, koja uime navodne solidarnosti s četvoricom iz Ureda za obranu brani neke imaginarne interese ostalih, koji još rade u sličnim uredima. Manjine u zemlji koja vođena statusno (financijski i stambeno) namirenim liderima poziva ne sebi slične, nego sve ostale na neposluh.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zašto je puknula bomba</p>
<p>Bomba pod automobil Nine Pavića potresla je i protresla hrvatsku medijsku i političku scenu koja se, kao i obično, ne slaže kad je riječ o uzrocima, motivu i podmetaču bombe. Na predizborni teren istrčali su svi koji su sigurni da već nešto znaju o tom teškom obliku kršenja zakona u pravnoj državi, iako policija još nije objavila je li otkrila bilo kakve relevantne tragove</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Bomba pod automobil Nine Pavića nije uzdrmala samo slijepu ulicu Davor na Tuškancu. Potresla je i protresla hrvatsku medijsku i političku scenu koja se, kao i obično, podijelila kad je riječ o uzroku, motivu i podmetaču bombe. Hrvatska je, među ostalim, pred izborima. Na predizborni teren istrčali su svi koji su sigurni da već nešto znaju o tom teškom obliku kršenja zakona u pravnoj državi, iako policija još nije objavila je li otkrila bilo kakve relevantne tragove.</p>
<p>Svi su osudili let gradskog terenca u zrak i to je najmanje što se moglo učiniti. Bomba je podmetnuta pod auto suvlasnika najvećeg medijskog koncerna u državi koji se, s njemačkim partnerom WAZ-om, širi i na srpsko-crnogorsko tržište. Meta nije odabrana slučajno. Poruka je odaslana. Ali koja?</p>
<p>Krenimo od vrha. Premijer Račan je telefonski nazvao i ohrabrio Pavića s kojim je nekad bio u odličnim odnosima. Sjetimo se samo zajedničkog darivanja Murtićevih slika nakon pobjede SDP-a i koalicije na izborima i preuzimanja vlasti 3. siječnja 2000. godine. Slijedio je i dogovoreni transfer Mirka Galića iz EPH na televiziju. Pomnijim čitateljima izdanja EPH bilo je još krajem prošle godine jasno da je svojedobna bliskost u ovo predizborno doba počela slabjeti.</p>
<p>Predsjednik Mesić je, kao i obično, iznenadio javnost izjavom koja je odudarala od jednoglasne osude eksplozije kao napada na slobodu medija u Hrvatskoj. On smatra da tijela gonjenja tek trebaju ustvrditi je li napad na Pavića vođen privatnim motivima ili je riječ o napadu na slobodu medija. Takav Mesićev stav izazvao je pak jednoglasnu osudu EPH-ovih komentatora koji su Mesića odmah prozvali zbog ranijih »neopreznih« i »neodmjerenih« izjava.</p>
<p>Eksplozija u ulici Davora ponovno je podijelila nekadašnje društvo koje je sredinom osamdesetih htjelo preuzeti tadašnji »Danas« koji je kraće vrijeme uređivao urednik doveden iz Beograda. »Mladoturci« tada nisu uspjeli, ali su s osnutkom hrvatske države djelomično od ostatka nekadašnje »Vjesnikove« kuće stvorili »Globus« kao perjanicu neovisnog i privatiziranog novinstva u Hrvatskoj. Kasnije su se razišli i našli na suprotstavljenim stranama, u »Nacionalu« i »Globusu«. Tako čvrsto razdvojeni vlastitim i političkim interesima stoje i danas.</p>
<p>Čitanje Pukanićeva »Nacionala« i Pavićeva »Globusa« i »Jutarnjeg lista« pomaže da se te njihove razlike lakše uoče.</p>
<p>Za »Nacional«, Pavić »spada u kategoriju kapitalista, po čemu je bliži nizu pretučenih i 'selektiranih' hrvatskih tajkuna nego vlastitim novinskim uposlenicima«. On bi, dakle, mogao biti žrtva mafije zbog svojih neraščišćenih računa s Kutlom i ostalim ortacima, implicira ta strana.</p>
<p>»Globus« odgovara da se napad »izveden teroristički podmuklo, od grupe izvježbanih profesionalaca, samo u lošim urotničkim scenarijima može tretirati kao 'privatno razračunavanje'«.</p>
<p>Za »Nacional« je Pavić žrtva mafijaškog obračuna ili ucjene zbog, navodne, povezanosti s takvim krugovima. </p>
<p>Za »Globus« je Pavić žrtva mafije jer su o njenim prljavim rabotama pisali EPH-ovih novinari.</p>
<p>Za »Nacional« tvrde da favorizira jedan, a za »Globus« da protežira drugi mafijaški klan.</p>
<p>Za neke iz »Nacionalove« grupe prihvatljiva je teorija da je Pavić sam sebi digao auto u zrak, kako bi osigurao promociju novog »Nedjeljnog Jutarnjeg lista« ili možda »Nove TV« koja mu je, navodno, bliska. »Nova TV« je Pavića u svom dnevničkom prilogu »Specijal« vrlo susretljivo ugostila, ali neka o njenom programu ipak u prvom redu govori izbor vijesti i njihov redoslijed u »24 sata«. </p>
<p>»Večernji list« u stranom, austrijskom vlasništvu, zanimljivo se ponio u cijeloj fertutmi nakon dizanja Pavićeva »mercedesa« u zrak. Ionako sve štedljiviji u komentarima vlastitih novinara, objavio je niz pisama u kojima svi čitatelji Pavića vide kao ordinarnog tajkuna koji je dobio ono što je i zaslužio.</p>
<p>Bomba u Davorovoj govori, među ostalim, i o stanju sigurnosti u Hrvatskoj. Političke stranke se o tome izjašnjavaju ovisno o tome jesu li na vlasti, u oporbi ili na putu iz jednog u drugo stanje. Za SDP (Igor Dragovan) je Hrvatska jedna od najsigurnijih zemalja u Europi, za HNS (Anto Nobilo) je stanje, ukupno gledano, zasad dobro, za LS (Ivo Banac) je stanje već »izuzetno loše«, za HSS (Luka Trconić) ni izdaleka tako dobro kako bi se moglo zaključiti iz statističkih podataka, za IDS (Damir Kajin) je Hrvatska relativno sigurna zemlja, ali ako netko hoće napraviti nešto negativno »može biti siguran da mu se neće ništa dogoditi«, za HSLS (Dražen Budiša) je stanje javne sigurnosti loše, a za HDZ (Branko Vukelić) je, otkad je koalicija na vlasti, »izrazito pogoršano« (iz ankete objavljene u »Globusu«).</p>
<p>Podmetanje bombe pod bilo čiji auto je zločinački, a možda i teroristički čin. Sigurno je riječ o napadu na slobodu medija ako je bomba podmetnuta stoga što su članci nekih novinara EPH izazvali mafiju da reagira upozorenjem. Apsolutno je riječ o ugrožavanju javne sigurnosti ako se radi o upozorenju nezadovoljnih partnera ili utjerivača dugova. Kad bi bila riječ o autopromotivnoj bombi za nova izdanja, u što jednostavno ne želim vjerovati, opet bi i to moglo ugroziti noćne prolaznike, odnosno javnu sigurnost. Sjetimo se nesretnog građanina Dominija kojeg je zolja pogodila u blizini Cvjetnog trga.</p>
<p>Ravnatelj policije Ranko Ostojić je izjavio da policija još nije otkrila tragove koji bi upućivali tko je i zašto postavio bombu. Budući da će očevidom na mjestu eksplozije to teško otkriti (što joj se događalo i ranije), ostaje otvoreno polje za sve kombinacije. Svatko će bombu u Davorovoj i dalje tumačiti onako kako mu odgovara.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Što će biti sa Sporazumom o luci Ploče?</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Vijest iz Sarajeva, da bosanskohercegovačka strana više ne inzistira na imenovanje sedmog člana Povjerenstva kojemu je bila namijenjena uloga arbitra pri eventualnim sporovima o upravljanju lukom Ploče, možda bi mogla značiti pomak u rješavanju tog pitanja.</p>
<p>Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij Republike Hrvatske u i iz luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu potpisali su, nakon velikog američkog pritiska, 22. studenoga 1998. u Zagrebu Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Tada je potpisan i Sporazum o uspostavi konfederalnih veza između Hrvatske i Federacije BiH. Od potonjeg sporazuma ubrzo se odustalo, a Sporazum o luci Ploče i prolazu kroz Neum bosanskohercegovačka strana već je ratificirala.</p>
<p>Hrvatska vlada je u studenome 2001. također nakanila ratificirati taj sporazum. Međutim, žestoko protivljenje takvom sporazumu stiglo je iz grada Ploča i većeg dijela javnosti. Ratifikaciji se, također, usprotivio i tadašnji ministar pomorstva, prometa i veza u Račanovoj vladi mr. Alojz Tušek. »Smatramo opravdanim uputiti mišljenje kako je s upućivanjem Zakona o potvrđivanju sporazuma potrebno sačekati do završetka postupka pretvorbe Luke Ploče i dodjele koncesije«, stajalo je, među ostalim, u obrazloženju spomenutog ministra.</p>
<p>Najspornija (dakle ne i jedina) točka tog sporazuma bila je u članku 9, koji je navodio da će dvije strane (hrvatska i bosanskohercegovačka) osnovati Povjerenstvo (svojevrsno nadzorno tijelo) sa sedam članova koje je dobilo pravo donositi konačne odluke u vezi s upravom, osobljem, naknadama, pravilima i svime drugim što se tiče luke Ploče, a odnosi se i na potrebe korisnika iz BiH. Povjerenstvo je trebalo biti sastavljeno od po tri člana iz Hrvatske odnosno BiH, a sedmog je člana trebao imenovati Međunarodni sud za pravo mora ili neka druga institucija.</p>
<p>Sve odluke Povjerenstvo je trebalo donositi suglasjem (konsenzusom), a u slučaju da se to ne dogodi, zadnju riječ bi, prema tom sporazumu, imao sedmi član, dakle, stranac. Na taj način bi Hrvatska de facto izgubila upravu nad lukom Ploče. S obzirom na to da sada BiH odustaje od tog sedmog člana predlažući da se u vezi s tim potpiše i poseban protokol, to bi se moglo tumačiti i kao trasiranje puta prema dogovoru u vezi s lukom Ploče.</p>
<p>No, što ako se svih šest članova Povjerenstva ne složi o nekom pitanju? Tko će tada arbitrirati, odnosno kako će se donositi odluke? Hoće li i dalje na snazi biti konsenzus ili je dovoljna i većina glasova? To je važno i zbog načina na koji bi, prema Sporazumu, trebala biti uspostavljena Lučka uprava.</p>
<p>Naime, predviđeno je (člankom 8) da Uprava luke Ploče ima 15 članova od kojih pet imenuje BiH. Međutim, u članku 9 stoji da će, ako tri člana Lučke uprave to zatraže, »Povjerenstvo preispitati svaku odluku ili rješidbu Lučke uprave o bilo kojem pitanju glede provedbe, uključujući tumačenje Sporazuma«. </p>
<p>Sporazumom je, inače, predviđeno »uzajamno jamstvo nesmetanog tranzita roba i osoba preko Neuma i državnog područja Republike Hrvatske od Ploča do granice s BiH (Doljani kod Metkovića)«, uzajamno oslobađanje »u tranzitu od fiskalnih naknada«, zatim uspostava carinskog nadzora uz prisustvo Ureda Europske komisije za carinsku i poreznu pomoć. Ako bilo koja od strana sumnja u vjerodostojnost dokumentacije, provjeru robe obavljali bi djelatnici Europske komisije.</p>
<p>Utvrđivanje naknada za korištenje luke za korisnike iz BiH određivale bi se tako da ne premašuju iznose naknada kakve se primjenjuju u drugim jadranskim lukama (Rijeci, Kopru, Trstu...), te osnivanje slobodne zone u luci Ploče u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. </p>
<p>Slobodna i vanjskotrgovačka zona u Pločama definirana je u Sporazumu člankom 8. U njoj bi se, za gospodarske subjekte »iz Hrvatske, BiH te ostale zemlje koje koriste Luku« omogućio pristup objektima i uslugama »pod uvjetima uobičajenim za slobodne zone kao što su mogućnost, skladištenja, preslagivanja, sortiranja, pakiranja, prepakiranja, etiketiranja, sastavljanja, rastavljanja, obrade, proizvodnje i ponovnog sastavljanja roba«.</p>
<p>Nadalje, tim sporazumom definirano je da se korisnicima Zone neće naplaćivati carine, porezi i ostale naknade osim komercijalnih pristojbi za korištenje objekata te poreza i davanja koja svaka strana primjenjuje na svoje gospodarske subjekte. Na robu koja napušta Zonu primjenjuje se carinski sustav zemlje u koju se uvozi. </p>
<p>U vezi s tim, između dviju država trenutno su na snazi dva ugovora potpisana u Zagrebu 11. svibnja 1996. Prvim se osigurava »prolaz Hrvatskoj kroz teritorij Federacije BiH« a drugim »osigurava Federaciji BiH pristup Jadranu kroz teritorij Republike Hrvatske«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Improvizira se pri svakoj nesreći s opasnom tvari ili se tehnologije primjenjuju protivno logici i praksi</p>
<p>Više puta smo u suradnji s prometnom policijom izlazili na ceste kao savjetnici pri provjeri opasnih tereta. Samo jednom smo našli potpuno ispravnu dokumentaciju tereta i vozila te usklađenost svega s ADR-om kod slovenskog prijevoznika naftnih derivata, a u svim ostalim slučajevima barem nešto nije bilo u redu i većinom su tereti predstavljali opasnost za ljude i okoliš / Sprječavanje nesreća izrazito je važan zadatak državnih službi, ali tu se nije učinilo gotovo ništa. Navodim samo činjenicu da ceste ili pruge prolaze kroz barem petnaest vodoopskrbnih zona u državi, uključujući zagrebačku Malu Mlaku. Uopće nije bitno je li prije napravljena prometnica ili vodocrpilište nego da u susjedstvu ne smiju biti takvi objekti, često i bez obilježavanja ili uređivanja prometnice za prihvat i pročišćavanje oborinskih voda s kolnika / U nas je stvar krenula naopako već time što nema jedinstvenog plana intervencija. Na kopnu u slučaju nesreće s kemikalijama nitko ne zna čiji je zadatak intervenirati i organizirati omeđivanje te kasnije uklanjanje. U slučaju ako postoji neka mogućnost onečišćenja vodotokova intervenira Vodoprivreda. a u ostalim slučajevima Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja</p>
<p>FRANJO PLAVŠIĆ</p>
<p>Država bi mogla izrazito mnogo napraviti u stvaranju uvjeta za sigurno gospodarenje kemikalijama, u što je uključen i njihov prijevoz (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). To uključuje izradu dobrih propisa i njihovu primjenu u praksi, učinkovit i posve jasan nadzor te planiranje mjera sprečavanja nesreća i umanjivanja njihovih posljedica.</p>
<p>Nigdje nismo bili uspješni. Za propise bi se moglo reći da pojedinačno gledano i nisu tako loši unatoč njihovu preklapanju ili suprotstavljanju, ali ništa se ne čini na njihovu usklađivanju i popravljanju.</p>
<p>Nije mi jasno zbog čega se to događa. Međutim, još je gore to što se propisi ne primjenjuju ili kod primjene postane jasno da nije moguće ništa korisno učiniti. Više puta smo u suradnji s prometnom policijom izlazili na ceste kao savjetnici pri provjeri opasnih tereta. Samo jednom smo našli potpuno ispravnu dokumentaciju tereta i vozila te usklađenost svega s ADR-om kod slovenskog prijevoznika naftnih derivata, a u svim ostalim slučajevima barem nešto nije bilo u redu i većinom su tereti predstavljali opasnost za ljude i okoliš.</p>
<p>Postavilo se pitanje tko je mjerodavan primijeniti Zakonom predviđeni postupak. To sasvim sigurno nisu bili policajci u slučaju prijevoza otrova, ali nije bilo jasno čiji je onda to zadatak. Sanitarna inspekcija jasno je dokazala da ona nije mjerodavna izlaziti na ceste, a nije nalazila druge mogućnosti progona krivaca.</p>
<p>Nije bilo jasno niti tko je mjerodavan za dokumentaciju opasne tvari niti se moglo očekivati da će ispravnost dokumentacije biti u stanju procijeniti prometni policajac ili nekakav inspektor, a stručne ustanove ili pojedinci za obavljanje tog posla nisu bili predviđeni u postupku. Za to su bile krive nejasne odredbe u Zakonu o prijevozu opasnih tvari, a nikome nije palo napamet urediti propise da budu primjenjivi. </p>
<p>Sprječavanje nesreća izrazito je važan zadatak državnih službi, ali tu se nije učinilo gotovo ništa. Navodim samo činjenicu da ceste ili pruge prolaze kroz barem petnaest vodoopskrbnih zona u državi, uključujući zagrebačku Malu Mlaku. Uopće nije bitno je li prije napravljena prometnica ili vodocrpilište nego da u susjedstvu ne smiju biti takvi objekti, često i bez obilježavanja ili uređivanja prometnice za prihvat i pročišćavanje oborinskih voda s kolnika.</p>
<p>Kao primjer navodim samo nesreću sa sumpornom kiselinom iznad Slunjčice uzvodno od vodocrpilišta, na mjestu koje niti je bilo obilježeno niti je bilo što poduzeto na prikupljanju voda ili kemikalije s kolnika. Jednostavno nema reda.</p>
<p>Niti provoz opasnih tvari kroz državu ne možemo potpuno planirati zbog međunarodnih obveza. U nekim slučajevima uspijevamo utvrditi putne smjerove provoza, kojima smanjujemo rizike za nas i naše građane, ali koji put ostajemo nemoćni ili ne uspijevamo pronaći mehanizme.</p>
<p>Kao primjer navodim prugu Vinkovci – Drenovci, kojom se prevoze velike količine izrazito opasnih tvari za Bosnu i Hercegovinu. Nama ta pruga nije jako važna i u nju se duge godine ne ulažu sredstva za obnovu i održavanje, a za susjednu državu je izrazito važna i njome se npr. provoze amonijak, klor i kancerogeni benzen u zamjetnim količinama. </p>
<p>Svake godine HZT izvješćuje o tom problemu znajući da ne možemo zaustaviti provoz, ali možemo od susjedne države tražiti participaciju za potpunu obnovu pruge.</p>
<p>Nitko dosad nije odgovorio na naše zahtjeve vjerojatno jer nigdje dalje od Ministarstva zdravstva nisu stigli naši prijedlozi. Sličnih problema je napretek i ovdje nema prostora niti za njihovo nabrajanje.</p>
<p>Dobri interventni planovi za slučaj nesreće s kemikalijama važna su pretpostavka za uspješnu intervenciju u omeđivanju nesreće i uklanjanju njenih posljedica.</p>
<p>U nas je stvar krenula naopako već time što nema jedinstvenog plana intervencija. Na kopnu u slučaju nesreće s kemikalijama nitko ne zna čiji je zadatak intervenirati i organizirati omeđivanje te kasnije uklanjanje. U slučaju ako postoji neka mogućnost onečišćenja vodotokova intervenira Vodoprivreda. a u ostalim slučajevima Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog planiranja.</p>
<p>U praksi koji put nije jasno čija je mjerodavnost, npr. kada se prevrne cisterna na cesti u blizini nekog kanala. To je izrazito loše i neprihvatljivo, a građaninu je svejedno tko je mjerodavan te samo očekuje pravodobnu zaštitu svojeg zdravlja i imovine.</p>
<p>Vlada je odlučila da se izradi jedinstveni državni plan intervencija, ali ostalo je na tome zbog silnih otpora sređivanju stanja. Kad se govori o intervencijama ne može se zaobići problem potpunog izostanka planiranja. Bilo bi logično da je država izradila pisane procedure o izboru tehnologija i njihovoj jasnoj primjeni u omeđivanju i kasnijem uklanjanju posljedica, ali na tom području se ništa nije napravilo.</p>
<p>U praksi to znači da se improvizira pri svakoj nesreći ili se tehnologije primjenjuju protivno logici i dobroj praksi. Najgore je od svega to što se niti poslije jedne nesreće nije napravila analiza događaja kako bi se izvukle poduke. Kaže se da budale uče na tuđim pogreškama, a mudri na tuđima. Što reći za nas koji ne želimo učiti niti na vlastitim pogreškama nego ih iz slučaja u slučaj ponavljamo?</p>
<p>Nije moguće u tako kratkom tekstu niti pobrojati probleme s kojima se susrećemo u prijevozu opasnih tvari našim teritorijem, ali je jasno da je zločin tako dalje nastavljati. Odgovornost je na svakome tko zna i ne čini ništa na popravljanju stanja. Država je gluha na upozorenja stručnih ustanova i stručnjaka.</p>
<p>Čak se u posljednje vrijeme osjeća da se kreće unatrag zbog sasvim nejasnih razloga. Odluka o ukidanju HZT tipičan je i drastičan primjer takva ponašanja. Sve napredne države Europe imaju ustanove s takvim ili sličnim ovlastima u poboljšanju kemijske sigurnosti, a naši dužnosnici iz Ministarstva zdravstva smatraju da nam takva ustanova ne treba ne dajući nikakva suvisla objašnjenja za svoje postupke.</p>
<p>Nije vrijedilo čak ni upozorenje da su u cijeloj Europi ostale jedine Jugoslavija te Bosna i Hercegovina bez skrbi za kemijsku sigurnost, a da je HZT na stručnoj razini sličan sestrinskim ustanovama u drugim naprednim zemljama tranzicije. </p>
<p>Političari su moćni i vjerojatno će im uspjeti njihove namjere da ukinu ustanovu, pa ćemo zaostatak za Slovenijom ili Mađarskom na tom području mjeriti desetljeće i past će nam razina kemijske sigurnosti.</p>
<p>Dakako da nitko od njih neće odgovarati odlaskom sa svojih sadašnjih položaja, kao što nikada nisu ni odgovarali, a o šteti će raspravljati tek nemoćni stručnjaci. Krivci za stradanje ljudi i štetu u okolišu mirno će uživati dužnosničke mirovine. </p>
<p>Ukupno gledajući, ne možemo biti zadovoljni sadašnjim stanjem kemijske sigurnosti u prijevozu opasnih tvari, a slično je stanje u ostalim područjima bavljenja tim tvarima, o čemu možda drugom prigodom.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor toksikologije, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za toksi-</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kultura kritike i moralne prosudbe u Hrvatskoj: Argumentirano kritiziraj i pusti i drugog da to čini</p>
<p>Svatko od nas ima pravo, pa čak i dužnost donositi moralne prosudbe o važnim javnim događajima, institucijama, odlukama vlade i vladajućih, njihovom javnom ponašanju i izjavama, postupcima i namjerama. To naše pravo proizlazi iz činjenice da su oni koji nama vladaju na ta mjesta došli zahvaljujući glasovima koje smo im dali na izborima, pa tim istim glasovima mogu s tih mjesta i sići / Kritika usmjerena na ono što nije legalno, moralno opravdano ili za građane jedne zemlje dobro i poželjno, štiti te građane od daljnje izloženosti takvim uvjetima života, upozorava i druge ljude na ono ili onog kojeg treba promijeniti ili zamijeniti nekim drugim, pa je stoga ta kritika iznimno važna i potrebna</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Sudeći po kretanju političara koji posjećuju poduzeća i bolnice, osobe s invaliditetom i maloljetne prijestupnike, očito je da smo već u predizbornom razdoblju. U nas je to vrijeme rvanja u slobodnom stilu (catch-as catch-can), pa se političari i oni koji bi to tek željeli postati uzajamno nabacuju pogrdama, objedama, pa i blatom svake vrste.</p>
<p>Bilo bi dobro da se takva predizborne bitke izbjegnu njegovanjem kulture kritike ili, drugim riječima, uljudnim, argumentiranim i opravdanim iznošenjem činjenica kojima se kritizira suparnike u predizbornoj trci.</p>
<p>Svatko od nas ima pravo, pa čak i dužnost donositi moralne prosudbe o važnim javnim događajima, institucijama, odlukama vlade i vladajućih, njihovom javnom ponašanju i izjavama, postupcima i namjerama. To naše pravo proizlazi iz činjenice da su oni koji nama vladaju na ta mjesta došli zahvaljujući glasovima koje smo im dali na izborima, pa tim istim glasovima mogu s tih mjesta i sići.</p>
<p>Pravo na moralnu prosudbu proizlazi i iz činjenice da o odlukama vladajućih, o njihovim namjerama i prosudbama ovisi dio našeg života na kojeg mi, kao pojedinci, ne možemo utjecati. U taj dio naših života sigurno ulazi naš životni standard, kvaliteta zdravstvenih usluga koje dobivamo, obrazovanje naše djece, rad pravosudnih tijela i ostalih službi o kojima ovisi naša sigurnost, rad službi o kojima ovisi odvijanje našeg svakodnevnog života (npr. cijena energenata i njihova dostupnost) itd.</p>
<p>Drugim riječima, kritika usmjerena na ono što nije legalno, moralno opravdano ili za građane jedne zemlje dobro i poželjno, štiti te građane od daljnje izloženosti takvim uvjetima života, upozorava i druge ljude na ono ili onog kojeg treba promijeniti ili zamijeniti nekim drugim, pa je stoga ta kritika iznimno važna i potrebna.</p>
<p>Jedan je od naših temeljni problema što se na ovim prostorima već dugo ne njeguje kritika ad rem, nego samo ona ad hominem, odnosno ne kritizira se pogrešno ili loše djelo ili postupak, pogrešna ili štetna zamisao ili namjera, nego čovjek koji ih je sročio ili pokrenuo.</p>
<p>Drugi je temeljni problem što se u nas kritika, čak ni kad je opravdana i argumentirana i kad se zaista odnosi na djelo, postupak ili namjeru, ne prima onako kako je izrečena i zamišljena, nego se odmah generalizira na cijelu osobu, pa se tada istom mjerom uzvraća kritičaru. </p>
<p>Ili se uz svaku kritiku odmah postavlja i pitanje tko stoji iza kritičara ili tko ga huška na tu kritiku, čime se unaprijed poništava njezin sadržaj kritike, a traži stvarni ili zamišljeni neprijatelj.</p>
<p>Sažeto rečeno to znači da ne znamo kritiku argumentirano i usmjereno sročiti i izreći, ali niti kao takvu prihvatiti.</p>
<p>U nas određeni ljudi, bilo zahvaljujući svojoj uspješnosti ili nekim svojim zaslugama, postaju doslovce nedodirljivi, pa se svaka kritika tih osoba doživljava kao antihrvatstvo ili protudržavni akt, umjesto kao upozorenje na pojave koje treba mijenjati, sudski goniti ili iskorijeniti. </p>
<p>Vjerojatno je najpoznatiji takav primjer prvi predsjednik Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, koji je bez sumnje zaslužan za uspostavljanje neovisne Republike Hrvatske i njezinu uspješnu obranu, ali i za neprimjereno provedenu privatizaciju koja je omogućila bogaćenje malog broja navodno zaslužnih ljudi i osiromašenje cijele države. Svatko tko javno iznese takvu tvrdnju o našem prvom predsjedniku, biva istog časa, javno i privatno, optužen za blaćenje predsjednika, blaćenje zemlje i antihrvatsko ponašanje. </p>
<p>Očito je da se u slučaju predsjednika Tuđmana svaka, pa ma koliko opravdana i argumentirana kritika, doživljava kao svetogrđe, kao opća degradacija predsjednika kao čovjeka, ali i kao znak da je onaj tko ju je izrekao također kao osoba i u cjelini bezvrijedan i nepodoban, pa mu se stoga, ako netko tako odluči, mogu odmah uputiti takve cjelovite optužbe, pa i prijetnje.</p>
<p>Posljedica je takvoga neprimjerenog odnosa prema kritici da se ljudi boje progovoriti ili čak i sami povjeruju da je bilo kakva kritika nekih osoba, bez obzira na njezinu opravdanost, nedopustiva.</p>
<p>Takvo je stajalište često posljedica zanemarivanja činjenice da je svako ljudsko biće specifična i jedinstvena mješavina vrlina i mana, slabosti i snage, znanja i neznanja, sposobnosti i nesposobnosti. </p>
<p>Zahvaljujući toj činjenici svatko od nas može istodobno činiti dobra i uzorna djela a da mu se ipak može dogoditi da u nekom drugom području života ili aktivnosti, krši zakon ili neka moralna načela. Često zaboravljamo da je sasvim moguće da netko bude vrhunski znanstvenik, vrhunski sportaš ili vrhunski književnik, a da je u svom privatnom životu npr. škrt, uskogrudan ili pun predrasuda. </p>
<p>Stoga bi uljuđeno kritiziranje značilo razumijevanje i isticanje onog što ne valja, bez ikakvog širenja na ostale osobine i kvalitete ili nedostatke određene osobe. Takvo uljuđeno kritiziranje značilo bi i da se onog tko je kritiku izrekao za uzvrat ne vrijeđa i ne blati kao osobu, nego da se, ako postoje argumenti, iznesu protudokazi ili činjenice kojima se kritika poništava. </p>
<p>Takvim kritiziranjem svi bismo pripomogli boljem funkcioniranju društva, boljem izboru buduće vlasti i boljem životu svih nas.</p>
<p>Ali sve to ne vrijedi samo na općoj društvenoj razini, nego i na razini svake pojedine osobe. Mnogi ljudi pate i tuguju, predbacuju si i kaju se i neprilagođeno se ponašaju, jer neki vlastiti nedostatak, propust ili pogrešan čin generaliziraju na cijelu osobu, u ovom slučaju na samog sebe. </p>
<p>Takve osobe, a svi smo mi tome katkada skloni, tada ne kažu »To što sam vjerovala da je N.N. pošten čovjek bilo je glupo«, nego kažu »Ja sam budala«, ili »Nije čudo što nisam uspio kad se nisam dovoljno pripremio, informirao i sl.«, nego »Nije čudo što nisam uspio sklopiti taj posao, kad sam neuspješna osoba«.</p>
<p>Poopćavanje nekog pogrešnog postupka, nekog pogrešnog vjerovanja ili zamisli na cijelu osobu, navodi ljude da sami sebe, najčešće neopravdano, smatraju nesposobnima, bezvrijednima i neuspješnima, umjesto da tako procijene neke svoja postupke ili propuste, zamisli ili stajališta.</p>
<p>Poznata preporuka ljudi koji potiču snošljivost glasi: Živi i pusti drugog da živi, pa bi tako trebalo preporučiti: Argumentirano kritiziraj i pusti i drugog da to čini.</p>
<p>Jer ćemo tako zajedničkim snagama poboljšati društvo u kojem živimo, sačuvati vlastito samopoštovanje, a možda povećati i kvalitetu predstojećeg predizbornog nadmetanja.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Izvanzemaljci na našoj grbači već su s nama sasvim solidno uvježbali da jednoglasno jaučemo i tulimo</p>
<p>Tu moćnu misao, da nas vode izvanzemaljci, nisam se usudio glasno izreći za šankom, kad sam naručivao prvi jutarnji pelinkovac. Mračna bratija oko mene, da smo trenutačno u srednjem vijeku, hitro bi me bacila na lomaču. Ali ja to odgovorno tvrdim. Brzinom kojom se grade posvuda trgovački centri, samo upozorava, da oni obilježavaju moguće raketodrome, gdje će se iz svemira spuštati njihovi suradnici. Izvanzemaljci. Blještavo osvijetljeni</p>
<p>KAZIMIR KLARIĆ</p>
<p>Posljednjih ljeta Lijepu našu zapetljali su uzduž i poprijeko neraskidivim lancima trgovačkih središta. Iz metropole se ne možeš izvući, da si poljski miš, a da ne natrapaš na potrošačku tvrđavu. Kreneš lijevo, njih desetak. Korakneš desno, isto. Izlaza nema. Potrošačke mitnice ne dopuštaju izlaz, a da nisi ostavio lovu.</p>
<p>Ipak sam jedne noći umakao van. S gumenim čizmama na nogama, probio sam se kroz živo blato i šipražje. Moja radost trajala je veoma kratko. Već za neki dan na tv vidim kako upravo na tom mjestu naš dogradonačelnik sječe vrpcu. </p>
<p>Otvara se novi, još velebniji trgovački centar. Izgrađen je za pet dana, pola sata i sedam minuta. Pored njega blaženo se izvalila nedovršena Sveučilišna bolnica. Uživa na suncu stara sirotica. Nije dovršena. Zna se poradi čega. Krilatica, bježi od doktora, ovdje je dobila puni smisao. </p>
<p>Da sve to vidi blagopočivajući tvorac Načrtanija, zloglasni Garašanin, nazdravio bi bocom rakije. »Vidite, bre, ljudi, da se moj san ostvario. Lepu svoju mogu celu videti s vrha katedrale«. Ostalo pojeo mrak globalizacije.</p>
<p>Zagledao sam se u nebo, puno zvijezda. Na um mi je pala strašna misao. Zaboga, ljudi, pa nas već godinama vode izvanzemaljci. I prije i sada. Evo, nikad nitko nije otkrio točan dan rođenja velikog našeg vođe i učitelja, druga Tita. Jedni napisali ovo, drugi ono. </p>
<p>Svirao naš izvanzemaljac i klavir. Plesao valcere s kraljicama. Odabrao nesvrstane kao našu braću. Ne znamo točno ni kad je umro. Njegovi izvanzemaljci, koji su ga okruživali, nisu nama zemljanima to rekli. A i čemu.</p>
<p>Tu moćnu misao, da nas vode izvanzemaljci, nisam se usudio glasno izreći za šankom, kad sam naručivao prvi jutarnji pelinkovac. Mračna bratija oko mene, da smo trenutačno u srednjem vijeku, hitro bi me bacila na lomaču. </p>
<p>Ali ja to odgovorno tvrdim. Brzinom kojom se grade posvuda trgovački centri, samo upozorava, da oni obilježavaju moguće raketodrome, gdje će se iz svemira spuštati njihovi suradnici. Izvanzemaljci. Blještavo osvijetljeni. Vide se reklame i iz svemira. </p>
<p>Pogledajte pažljivo održavanje sjednice Vlade. Ministri izvanzemaljci svi su mrki i ljutiti. Ne zbore jedan s drugim i bulje u svjetlucave ekrane. </p>
<p>Kad nakon sjednice, daju izjavu za javnost, to nisu ljudi. Imaju staklasti, laserski pogled. Govore s visina. Ništa ih ne razumijemo. Kad otvore usta, to nije ljudski glas. Nekako vuče na magnetofonsku vrpcu. Iz njega govori mali glasnogovornik. Jednom mi se pružila prigoda. Spazio sam u stotinku sekunde maloga, ćelavoga glasnogovornika, kako je provirio iz ministrovih usta. A onda se iznova strovalio u tamu vlasti.</p>
<p>S bivšim izvanzemaljcima, koji su nas vodili, sjajno su se slagali. Povezani pupčanim vrpcama fraza i obećanja. Braća po galaktičkim pogledima na surovu zemaljsku zbilju. Mi ih obični smrtnici ne možemo slijediti. Oni uvijek vide strašno daleko. Preko nas. Oni nas sve vide, kako sjedimo u krilu bake Europe. Ona nam pjeva uspavanku i hrani nas iz konzerve, kojoj je prošao vijek trajanja. </p>
<p>Njima su ogavno strane naše ovozemaljske muke. Naša nezaposlenost, traljavost, očaj. Plastična obuća i odjeća. Mučni, šutljivi ljudski rep, koji čeka specijalistički pregled, a baš danas liječnici imaju hladan pogon. </p>
<p>Svuda hladno, ledeno. Ako ti ponekad i pruži ruku naš izvanzemaljac, ta ruka ti neće pomoći, kad se daviš. A kad se rukuje, to mora biti i na televiziji. I tv vode izvanzemaljci. Samo prate svoje izvanzemaljce. Neki dan, odletio u zrak limeni, skupocjeni idol. </p>
<p>Odasvud policija, žute vrpce. Izvanzemaljci su strašno ljuti. Daju izjave. Je, nije organizirani terorizam. A prije toga, na tv, vidim, jauče seljak. Suza suzu stiže. Otrovali mu steone krave. Sve njegovo blago. Plačem i ja skupa s njim. Ali nema tu izvazemaljaca, da bi ga zagrlio i utješio. </p>
<p>Naši izvanzemaljci koriste i Einsteinovu formulu. Mc, pa još k tome na kvadrat. Samo su ispred M, stavili i P. Što će reći, politička moć. Bez nje ništa. Kad izvanzemaljac ostane bez nje, on je jadni, nemoćni žohar. Kad padne na leđa, nitko ga više i ne gleda. Osobito njegovi. Najviše se razmnožavaju poslije velikog praska. Fotonskom brzinom se bogate. Preko noći. Nikome ništa ne plaćaju. Bezdušni.</p>
<p>Osnovno izvanzemaljsko pravilo, da se hitro obogatiš. Vjeruju i u Boga. Kao, Bog će vam sve to platiti. Ali kad dolaze izbori, trebamo ih. Ne mi, nego naš glas. Sjećate li se bivših izvanzemaljca, kad su bili izbori. Čak su na tv prikazali kako babu od stotinu i pedeset ljeta, kojoj je duša u nosu, vuku na izbore. </p>
<p>Ako ustreba, oni će i šok sobe pretvoriti u biračka mjesta. Oni na sve gledaju svemirskim mjerama. </p>
<p>Obećavaju da će sve živo što gmiže u Lijepoj našoj, uhljebiti. Vratiti dug umirovljenicima. Svi će dobiti krov nad glavom. Čak i psi lutalice. Za nepune dvije godine. Ali ne ove naše, zemaljske, koje mi preživljavamo. Nego svjetlosne. A mi, mali, sitni zemljani, u sve vjerujemo.</p>
<p>I u crkve su se uvukli izvanzemaljci. </p>
<p>Među njihove graditelje. Svuda su nikle strašne građevine, od betona i čelika. Prolazim pored nekih i blago ih se bojim.</p>
<p>Vele da je genijalni glazbenik Mozart zalutao iz svemira da nam ostavi svoju božansku glazbu. Ovi naši izvanzemaljci nisu amo zalutali. Dugo su se oni gruntali kome će se spustiti na grbaču. Izvanzemaljac može dugo trpjeti bez hrane. Kao krpelj. Godinama. Ali kad naiđe žrtva, evo ga. O glazbi ne razmišlja.</p>
<p>Ili mi se to samo čini da nemaju umjetnički poriv. Već su s nama sasvim solidno uvježbali da jednoglasno jaučemo i tulimo. Ali tko da to čuje. Od nas je već možda i Gospod digao ruke.</p>
<p>Autor je književnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Lučin: Ja ne mogu ništa, zašto je Bandić dosad šutio? </p>
<p>»Nije mi jasno zašto je Bandić dosad šutio. Nisam otpustio Mišića, pa ga ne mogu niti vratiti u sustav, unutar kojeg postoje institucije i pravila po kojima se radi i mimo kojih ne može postupati nitko. Nema odlučivanja po diskrecijskom pravu, već isključivo prema zakonima«. Tako je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin odgovorio na molbe zamjenika zagrebačke gradonačelnice Milana Bandića da otpuštenog policajca Krešimira Mišića vrati na posao.</p>
<p>Mladi policajac Mišić, podsjećamo, u javnost je iznio činjenice o Bandićevu pijanstvo i izazivanju prometne nesreće. Nakon toga je, umjesto da dobije pohvale za predani rad, dobio otkaz i postao još jedan socijalni slučaj.</p>
<p>Nedavno je o tome govorio i u Latinici pa je vjerojatno to bio razlog Bandićeve molbe prvom čovjeku unutarnjih poslova da 25-godišnjeg kriminalističkog tehničara vrati na radno mjesto. Mišić je to mjesto izgubio nakon 5. siječnja 2002. kad je intervenirao nakon što je Bandić u pijanom stanju izazvao nesreću na Ksaverskoj cesti a zatim pobjegao i odbio podvrgnuti se alkotestu. Mišić još tvrdi kako mu je Bandić ponudio da će mu ishoditi zemljište ili gradski stan. </p>
<p>Iako je to trebala biti intervencija kao i svaka druga, Mišiću se te noći preokrenuo život i preko njegovih leđa lomili su se tuđi interesi. Najprije ga je, zbog uzornog ponašanja pri obavljanju službene dužnosti, načelnik Policijske uprave zagrebačke Ivan Babić pohvalio, no nedugo zatim dobio je ukor zato što je davao informacije novinarima. Poslije mu je ponuđeno da izabere hoće li biti suspendiran na nekoliko mjeseci i onda premješten, ili će pak prihvatiti definitivan otkaz. </p>
<p>Mišić nije pristao na blaži oblik kazne, koji bi se primijenio ako bi se iz službenog izvještaja izbrisalo da je nad Bandićem primijenio silu i napisalo da mu je pomogao da izađe iz automobila. Stoga je dobio otkaz i ostao na cesti, bez mogućnosti da, s obzirom na prirodu posla koju je dosad obavljao, dobije barem licencu zaštitara.</p>
<p>»Osobno mi je drago da se Bandić javio Lučinu i pokrenuo pitanje mojega povratka na staro radno mjesto te da je konačno shvatio kako ja nisam ništa skrivio. Možda ministar Lučin zaista ne može puno utjecati u mom slučaju, no uopće ne dvojim u odluku suda, kojom bih se trebao vratiti u policiju«, smatra Mišić, očekujući odluku Upravnog suda o povratku na radno mjesto.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Odluka o Putu prepuštena Ministarstvu okoliša</p>
<p>»Poglavarstvo je spremno osigurati preduvjete za nastavak rada spalionice opasnog otpada Puto, jer bi njegovo trajno isključivanje iz sustava gospodarenja otpadom izazvalo velike probleme«, ustvrdio je u četvrtak na sjednici Gradskog poglavarstva zamjenik gradonačelnice za gospodarstvo i komunalne poslove Stipe Tojčić. Obrazlažući stav Poglavarstva, Tojčić je napomenuo kako, osim izvoza, trenutno ne postoji odgovarajuće rješenje za zbrinjavanje otpada. No konačnu odluku o daljnjem radu spalionice prepustit će se Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>»Na temelju podataka o troškovima zbrinjavanja otpada, proizlazi da jedna tona izvozom zbrinutog otpada stoji 7300 kuna dok termička obrada iste količine opasnog otpada u Putu stoji 3400 kuna«, obrazložio je Tojčić. »Prema procjenama, za glavne aktivnosti potrebne da bi postrojenje proradilo, treba osigurati 6,6 milijuna kuna«, rekao je Tojčić. Tom iznosu treba dodati i troškove hladnog pogona Puta koji za prvih šest mjeseci iznose 1,9 milijuna kuna, dok se za cijelu godinu penju na 6,2 milijuna kuna. </p>
<p>Pročelnik Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar izvijestio je Poglavarstvo o planu raspodjele 21,5 milijuna proračunskih kuna namijenjenih financiranju zdravstvenih i socijalnih programa, programa prevencije i suzbijanja ovisnosti i drugih. »U odnosu na 2002. godinu svota je povećana za dva milijuna kuna no uključeno je i 150 programa više«, objasnio je Šostar. </p>
<p>Članovi Poglavarstva podržali su prijedlog financijske potpore Trgovačkom društvu Jarun koje će s 1,3 milijuna kuna odmuljiti jezero jer je mulj dosegao zabrinjavajućih 67 centimetara.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vandali uništili ploče s tekstom na Brailleovu pismu</p>
<p>Šest mjeseci od otvaranja Šumske staze Bliznec, Javna ustanova Park prirode Medvednica i Šumarija Zagreb u četvrtak su obavili prvo veliko čišćenje staze. Tako je oni, koji su je gradili, moraju i održavati.</p>
<p>»Uputili smo dopis Čistoći da preuzme redovito čišćenje i održavanje staze jer ona čisti i parkiralište ispred ulaza na stazu, no povratnu informaciju nismo dobili. A Ustanova nema ni ljudi niti novca za to«, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove, Nives Farkaš Topolnik. Upravitelj Šumarije Zagreb Herbert Krauthacker kaže da je Šumarija spremna preuzeti čišćenje i redovito održavanje staze, ako to bude sufinancirao i grad. </p>
<p> Na stazi su najviše oštećene i gotovo uništene ploče s tekstovima na Brailleovom pismu, na kojima građani pišu ili urezuju svoja imena pa su natpise na njima u četvrtak čistili i alkoholom.</p>
<p> »Pitamo se, znaju li uopće neki građani da je to pismo za slijepe«, rekla je ravnateljica. Jedna ploča je i ukradena. Oštećeni su i rukohvati uz stazu, jer se po njima i hoda. </p>
<p>Uz otpatke, sa staze se uklanjalo i otpalo lišće i granje te pseći izmet, iako je psima zabranjen ulazak na stazu, a čistio se i odvodni kanal. </p>
<p>Iako je na ulazu na stazu veliki znak i objašnjenje kojim se zabranjuje ulazak psima kako ne bi izmetom, skakanjem ili nepažnjom ozlijedili ili prestrašili invalidne osobe, reakcije građana na to svakakve su. »Na moju molbu da napusti stazu, u srijedu je vlasnik jednog pit bula reagirao jako agresivno, pa je sva sreća da sam bila u automobilu. Držeći psa u pripravnosti na akciju, uz psovke je rekao da taj incident možemo riješiti vrlo brzo«, ispričala nam je ravnateljica, dodavši da ima i pozitivnih primjera, u kojima se građani ispričavaju i odmah napuštaju stazu. Zabranjena je i vožnja biciklista i, kažu, njih je sve manje. </p>
<p>Na stazi su uočeni i prvi nedostaci u odnosu na potrebe i mogućnosti osoba s invaliditetom. »Instruktor za kretanje slijepih osoba upozorio nas je na to da drvena ograda nije kontinuirana, jer ju prekidaju klupe ili informativne ploče, da je hrapava što zbunjuje i otežava kretanje slijepih osoba. Odlučili smo stoga uz postojeću drvenu ogradu staviti držače i debelo uže«, rekla nam je Nives Farkaš Topolnik.</p>
<p> Za potrebe invalida na početku staze uskoro će se postaviti i dvije telefonske govornice. U tijeku je i uređenje Pilane Bliznec, kao odmorišta primjerenog invalidima, s WC-om, visećom kuglanom, rampama za kretanje po unutrašnjosti toga ugostiteljskog objekta te šumarskom knjižnicom. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HSP: Prenamjena farme je kaubojski upad u GUP</p>
<p>»Prenamjena područja bivše svinjogojske farme u Sesvetama iz gospodarske u mješovitu, pretežno stambenu zonu, kaubojski je upad politike u Generalni urbanistički plan (GUP) Sesveta«, izjavio je vijećnik Vijeća te četvrti Pero Hrgović na konferenciji za novinare što ju je gradski HSP sazvao u četvrtak na bivšoj farmi.</p>
<p>Prenamjena se, smatraju HSP-ovci, radi bez ikakvih kriterija i unatoč tomu što je skupina urbanista i arhitekata, koju je osnovala sama gradonačelnica, zaključila da je izgradnja stanova u toj zoni neprihvatljiva. »Sesvete su naselje s najvećim priljevom stanovništva, nedostatnom komunalnom infrastrukturom, malim brojem vrtića i škola. Izgradnjom najavljenih 3000 stanova na 'farmi' broj stanovnika povećao bi se za četvrtinu u samo dvije godine. Može li gradski proračun doista osigurati novac za izgradnju nekoliko vrtića i škola?«, pita se Pero Hrgović.</p>
<p> Zanima ga također, tko će htjeti živjeti okružen trgovačkim centrima, dvjema betonarama, pogonom, mesnom industrijom, skladištima, poduzećem za preradu opasnih materijala, te stočnim sajmom koji se tu održava dvaput tjedno.</p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Zasad nećemo pokrenuti stečaj«</p>
<p>Otpušteni radnici Croatia busa koji od 5. studenog blokiraju glavni ulaz u tvrtku, u petak će mirno, barem su tako najavili, vratiti svu oduzetu imovinu i napustiti Heinzelovu ulicu.</p>
<p> Dan prije djelomičnog okončanja četveromjesečne blokade, slučaj Croatia busa za Vjesnik je komentirala i gradonačelnica Vlasta Pavić. </p>
<p> »Sva dokumentacija o tom poduzeću, koja se tiče njegovih dugovanja prema trgovačkim društvima u vlasništvu grada i ništa manje sporne zamjene zemljišta, predana je Državnom odvjetništvu«, rekla je Vlasta Pavić. </p>
<p>Podsjetimo, u posljednje vrijeme radnici su gradonačelnicu javno prozivali zbog, kako kažu, nezainteresiranosti za rasvjetljavanje slučaja. </p>
<p>Osim duga koji prema riječima radnika iznosi oko 30 milijuna kuna, spornom se, dakle, pokazala i zamjena zemljišta u kojoj je Grad navodno oštećen za 20 tisuća četvornih metara. »Ja sam, kao i gradski uredi, učinila sve što se od mene tražilo. O pokretanju stečajnog postupka još ne mogu govoriti jer Državno odvjetništvo nije dovršilo taj predmet«, ustvrdila je gradonačelnica.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lokacija namijenjena gradnji crkve na Trnjanskoj Savici podijelila građane</p>
<p>Vijeće gradske četvrti Trnje u četvrtak je radi izjašnjavanja o prijedlogu lokacije za izgradnju crkve Blaženog Alojzija Stepinca održalo zbor građana. Sastanku se odazvalo oko 300 građana, od kojih je veći broj, zbog malog prostora mjesne samouprave Trnjanska Savica, ostao vani žustro raspravljajući i naguravajući se. </p>
<p>Planirana izgradnja crkve, sjeverno od ulice Prisavlje i istočno od ulice Zvonimira Rogoza, podijelila je stanovnike Trnjanske Savice. Dio okupljenih opredijelio se za gradnju crkve, dok je ostatak gorljivo branio svoje stajalište da se za crkvu odabere druga lokacija. Svi stanovnici tog dijela Zagreba ne poriču da je crkva u tome kvartu potrebna, no oni koji stanuju u neposrednoj blizini predviđene gradnje crkve ističu da bi toj namjeni bolje odgovaralo područje uz zgradu American epressa neposredno uz autoput ili, pak, negdje bliže savskog nasipa. Glavni razlog njihova neslaganja s lokacijom je taj što se sada na mjestu, gdje bi trebala biti crkva, nalazi park gdje se igraju djeca. Protivnici predviđene lokacije gradnje crkve, kako nam je rekao Igor Štefičić jedan od organizatora peticije, u posljednja tri dana sakupili su 300 potpisa. </p>
<p>Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trnje Ivan Bare rekao je da je lokaciju za crkvu izabrao Gradski ured za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. »Prema urbanističkom planu na odabranom lokalitetu, između ostaloga, predviđa se i prostor za vjerske zajednice. Investitor gradnje Župa Blaženog Alojzija Stepinca očekuje izdavanje lokacijske dozvole«, rekao je Bare. </p>
<p>Tako bi se na parceli veličine 5494 četvorna metra, crkva prostirala na 2070 četvornih metara. Prema njegovoj procjeni formalnih zapreka za gradnju nema, osim od strane građana. »Normalno je da se ne mogu zadovoljiti želje baš svakog stanovnika ovoga kvarta. Da je peticijom prikupljeno i tri tisuće potpisa protiv gradnje crkve to ne obavezuje gradsku upravu prilikom izdavanja lokacijske dozvole. Ona nije obvezna razmatrati mišljenja građana«, istaknuo je Bare. </p>
<p>Na kraju sastanka zagovornici izgradnje crkve na odabranoj lokaciji pobjedonosno su zapjevali »Rajska djevo kraljice Hrvata« uzvikujući »Imamo crkvu«. Suprotna strana uvjerena je, pak, da se o lokaciji treba još raspravljati. Svi zainteresirani nacrte za crkvu mogu pogledati na Internet adresi http://www.zupa-bl-stepinac.hr. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Edi Maajki pet nominacija za »Crnog mačka«, Darku Rundeku četiri</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Nakon što su prošlog tjedna glazbeni kritičari Aleksandar Dragaš i Ilko Čuljić upoznali novinare s novitetima vezanim uz novinarsku rock nagradu »Crni mačak« , u četvrtak su u klubu Sax objavili i imena nominiranih izvođača. Ovogodišnja, šesta za redom, prestižna rock nagrada, koja će se 21. ožujka održati u Osječkoj dvorani Zrinjevac prema svemu sudeći bit će obilježena uspjehom zagrebačkog kantautora Darka Rundeka, riječkog repera El Bahatteeja, Ede Maajke i splitskog kantautora LVKY-ja.</p>
<p>Naime, sve popularniji reper Edo Maajka nominiran je čak u pet kategorija, Darko Rundek u četiri, a El Bahattee i LVKY osvojili su tri nominacije. Iako će u Osijeku za izvođače glasovati čak 109 hrvatskih novinara, pitanje je hoće li baš ti pjevači osvojiti sve nagrade za koje su nominirani. No, mnogobrojne uzvanike među, kojima smo zamijetili Edu Maajku, Hrvoja i Tinu Rupčić, El Bahatteeja i članove grupe Cool Shakes, kao da su najmanje zanimale nominacije, dok su zadovolji uživali u simboličnom domjenku, koji su pripremili organizatori i sponzori. Objavu nominacija kritičari su iskoristili i za predstavljanje posebnih kategorija, nagrade publike - glasovanje putem interneta na www.bug.hr i nagrade savjetodavnog tijela »Stari mačak«, te za prezentaciju novog plakata za ovogodišnjeg »Crnog mačka«.</p>
<p>I. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Redatelj filma o Giulianiju u filmu želi snimke terorističkih napada </p>
<p>NEW YORK, 6. ožujka</p>
<p> – Redatelj novog filma o bivšem gradonačelniku New Yorka Rudolphu Giulianiju brani svoju odluku da u njega uključi i novinarske snimke terorističkih napada od 11. rujna. </p>
<p>»Rečeno mi je da ne mogu to prikazati i jako sam se razljutio«, izjavio je za Daily News Robert Dornhelm koji je te snimke želio prikazati kako bi pokazao i bol koju je prouzročio teroristički čin. </p>
<p>Film »Rudy: The Rudy Giuliani Story« trebao bi biti prikazan 30. ožujka na američkoj tv postaji USA Network.</p>
<p>Ulogu bivšeg gradonačelnika rodom iz Brooklyna tumači James Woods, a Penelope Ann Miller glumi bivšu suprugu Donnu Hanover. </p>
<p>U filmu su isprepletena sjećanja iz Giulianijevog djetinjstva i političke karijere te događaji vezani uz 11. rujna 2001. Film se temelji na knjizi novinara Village Voicea Waynea Barretta i Giuliani ga nije odobrio. </p>
<p>»Nemamo ništa s tim filmom, nismo ga vidjeli pa nemamo ništa ni reći o njemu«, izjavila je Giulianijeva glasnogovornica Sunny Mindel.</p>
<p>(H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Album »The Stone Roses« najbolji prema NME</p>
<p>LONDON, 6. ožujka</p>
<p> – Album »The Stone Roses« grupe Stone Roses, njihov debitantski uradak koji su snimili u nekoliko dana kako bi uštedjeli na troškovima studija, proglašen je najboljim albumom svih vremena prema izboru ljudi koji pišu za glazbeni časopis NME (New Musical Expert). </p>
<p>Debi manchesterskog benda iz 1989. godine tako je na listi koja sadrži ukupno 100 naslova stao ispred glazbenika poput The Beatles, Beach Boysa ili Smithsa. Na drugom se mjestu liste najboljih albuma nalazi skupina Pixies (»Doolittle«), slijede The Beach Boysi »(Pet Sounds«), Television (»Marquee Moon«), The Beatlesi (»Revolver«) i Love (»Forever Changes«). Na sedmom je mjestu pozicioniran The Strokes (»Is This It«), na osmom skupina The Smiths (»The Queen Is Dead«), pretposljednje mjesto topa ten drži The Velvet Underground (»The Velvet Underground & Nico«), dok su na posljednjem mjestu The Sex Pistolsi (»Never Mind The Bollocks«).</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Filmski poster »Odmetnika« prodan za 52.875 funti </p>
<p>LONDON, 6. ožujka</p>
<p> – Rijedak originalni poster koji je 1943. reklamirao film »Odmetnik« s Jane Russell u naslovnoj ulozi, prodan je na nedavnoj aukciji u londonskom Christie'su za 52.875 funti. Jane Russell, kojoj je to bila prva veća uloga u karijeri, fotografirana je u izazovnoj pozi u reklami za vestern što ga je režirao ekscentrični američki milijarder Howard Hughes. </p>
<p>Zanimljivost vezana za film je da je njegovo prvo prikazivanje u kinima trajalo samo tjedan dana, prije nego što su ga cenzori odlučili povući zbog za to doba preerotičnih scena. Tek nekoliko godina kasnije film se počeo prikazivati široj publici. Organizatori aukcije nadali su se da će postići cijenu od maksimalno 15.000 funti, no, nakon grozničavog nadmetanja, anonimni britanski kolekcionar poster je kupio za 52.875 funti, a postignuta cijena je treća najviša ikad izdvojena za neki poster na aukciji održanoj u Christie'su. Riječ je o jedinom preostalom reklamnom posteru za spomenuti film. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sinu davao kokain da bi bio bolji u videoigrama </p>
<p>MILANO, 6. ožujka</p>
<p> - Suci u Milanu osudili su na pet godina i šest mjeseci zatvora oca koji je petogodišnjem sinu davao kokain i stvorio kod njega ovisnost kako bi dječak mogao »pobjeđivati u videoigrama«.</p>
<p>Kako izvješćuje talijanski tisak, 43-godišnji otac na taj je način objašnjavao svom sinu potrebu uzimanja 'bijelog praha' kada su njih dvojica provodili vrijeme zajedno igrajući videoigre. Sudac milanskog suda Marco Ghezzi u obrazlaganju presude osobito je oštrim riječima osudio oca navodeći kako je dječak istražiteljima opisao da »je morao uzimati brašno kako bi mu dalo snagu za igrice na računalu«.</p>
<p> Muškarca, čije se ime ne navodi, prijavila je bivša supruga kada je primijetila da je, nakon što bi proveo određeno vrijeme s ocem, njihov petogodišnji sin bio posebno nervozan i odbijao hranu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Invazija napuštenih purica</p>
<p>ROCKLAKE, 6. ožujka</p>
<p> - Rocklake su zauzele purice. Uzgojene su na jednoj farmi u Rocklakeu, ali same se snalaze otkad je obitelj uzgojitelja otišla, kaže Jerry Martin, zamjenik načelnika okruga Towner. Ljeti se purice druže u divljini, ali zimi ulaze u to mjesto od 150 stanovnika i hrane se na hranilištima za ptice i od stanovnika traže otpatke.</p>
<p> Prema Martinovim riječima, on je morao spasiti jednu ženu koju je jato purica presrelo na cesti i nije joj dalo da izađe iz auta. »Morao sam ih otjerati metlom«, objašnjava donačelnik.</p>
<p> Vlasti kažu da su divlje purice problem i mjesta Minota i Wahpetona, te da će ih na kraju morati pohvatati i otpremiti u divljinu. »Muke počinju kad netko tko im se veseli počne za njih ostavljati hranu«, kaže Greg Link, suradnik u pojverenstvu za divljač i ribu. »Problem je svaka divljač koja se mota među ljudima«, kaže on.</p>
<p> Na pitanje što se dogodilo s jednim ratobornijim puranom s kojim se preko novina najavio susresti oči u oči »točno u podne«, šerif okruga Towner Vaughn Klier odgovorio je da se mora pozvati na peti amandman (pravo na šutnju da ne bi optužio sebe) i ne odgovoriti.</p>
<p> Klier je u taj okrug došao prije tri godine nakon 22-godišnje policijske karijere u Oregonu. »U Oregonu sam se susretao s opakim tipovima, ali nisu mi rekli da ću se morati boriti protiv purana«, kaže. »U okrugu Towner zna biti opasno«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Kako prezimiti u hrvatskom filmu</p>
<p>Film »Prezimiti u Riu« Davora Žmegača s četiri Zlatne arene s prošlogodišnjeg Festivala u Puli stiže u domaća kina / Riječ je o žrtvama rata, o naraštaju branitelja domovine među kojima su jedni potpuno propali, a drugi se nemoralno uspješno »snašli« – između njih nema jaza, osim onoga moralnoga / Primjer »klasičnog« hrvatskog filma s dobrim glumcima i upitnim scenarijem</p>
<p>Film Davora Žmegača, »Prezimiti u Riu« jedan je od posljednjih koji stiže u nacionalna kina, prilično prekasno, posebno stoga što je zaslužio bolje vrijeme s obzirom na četiri Zlatne arene, jer je riječ o filmu koji je najbolje prošao poslije uvjerljivih Matanićevih »Finih mrtvih djevojaka«. No, u hrvatskoj kinematografiji uvijek se ponavlja ista priča, a ta je da filmaši glavnu »bitku« vode za projekt, a kada ga jednom dobiju i snime, onda »sve« prepuštaju slučaju, sudbini, kolotečini, ne trudeći se previše oko njegova plasmana i privlačenja publike. Film »Prezimiti u Riu« možda je samo mali primjer velikih zabluda proisteklih iz staromodnih navika koje se moraju ukloniti, ma kako možda to nekima teško palo.</p>
<p>Na sreću, ovoga puta radi se o dobrom plodu iz prošlogodišnje proizvodnje hrvatske kinematografije i zasigurno najboljem koje je te godine financiralo Ministarstvo kulture. </p>
<p>Možda to ništa ne znači u usporedbi sa »svemirom«, ali itekako mnogo znači u usporedbi s ostalim filmovima koji su dobili veliku količinu novca ni za kakve rezultate. </p>
<p>Riječ je o filmu o kojem se može ozbiljno razgovarati, kako o njegovim prednostima, tako i manama jer to je autorski zamišljeno djelo s visokim profesionalnim učincima, gdje se iskazala kreativnost glumaca te zanatska vrsnoća scenografije i kostimografije. </p>
<p>Ovo je film o žrtvama rata, o naraštaju branitelja domovine među kojima su jedni potpuno propali, a drugi se nemoralno uspješno »snašli«. Između njih nema jaza, osim onoga moralnoga koji rješavaju gentlemanskim stavom da se nitko ne miješa u životni izboronoga drugoga. Dakle, jedan je, Grga (Mustafa Nadarević), klošar vlastite sudbine koji životari na rubu obožavana grada, darujući osjećaje pismima koja piše vlastitoj kćerki pokušavajući ju koliko-toliko na daljinu zaštititi od životnih izazova i zabluda. </p>
<p>Drugi je Rafael (Sven Medvešek), njegov nekadašnji suborac iz Domovinskoga rata, koji je svoje domoljublje unovčio pretvarajući ga u nemoralan, ali profitabilan biznis s mnogo novca i mafijaškom zaštitom. Dakle, dvije strane naoko istih sudbina, dvije slike iste zemlje koja grca u emotivnim, moralnim, materijalnim i socijalnim dvojbama.</p>
<p> Tu je dirljivo zamišljenu dramu o našoj svakidašnjici redatelj dobro započeo, ali traljavo dovršio. On se prije svega morao odlučiti hoće li raditi komediju ili socijalnu dramu, a potom izabrati spretnijeg scenarističkog majstora od sebe samoga. To je i najveća pogreška ovog filma iz kojeg je vidljivo da Žmegač nije imao dovoljno hrabrost, ili samokritičnosti scenarij prepustiti nekim drugim, boljim »govornicima života«, nego se zanio vlastitim nespretnostima, petljajući oko kraja s nekoliko verzija i gubeći snagu, energiju i uvjerljivost na općim mjestima. </p>
<p>Srećom, glumci su mnogo toga »spasili« svojom uvjerljivom pripadnošću sudbini malih ljudi i njihovim velikim problemima. Jer, Grgin najveći problem je kako zavarati kćerku koja emotivno osvojena njegovim pismima bježi od majke i luksuznog života u Njemačkoj. Da bi ju kako-tako impresionirao, on provaljuje u stan svoga nekadašnjeg suborca Rafaela i tako kreće u lažiranje samoga sebe, u neku vrstu svoga novog-starog života, samo za kćerku,...</p>
<p>Mustafa Nadarević izvrstan je u naslovnoj ulozi, s nevjerojatnim rasponom gubitnika s nadom, od osjećaja do rezignacije, od laži do istine, od poštenja do manipuliranja, od života do smrti... Leona Paraminski u ulozi kćerke Monike pravo je otkriće ovoga filma, ali i hrvatske kinematografije, koju obogaćuje svježinom, izgledom i nekim novim idealima o glumi i stilu ponašanja, baš kao i Enes Vejzović koji svojim »malim-velikim« likom utjelovljuje mogućnosti neke druge strane novoga svijeta hrvatskoga glumačkog naraštaja.</p>
<p> Sven Medvešek upravo je idealno »između« svih njih, ne samo generacijski, nego i kao sjajan partner koji ravnopravno može parirati Nadareviću s jedne strane, ali se isto tako se šarmantno otkvačiti i prebaciti u neke nove mlade svjetove, s druge strane.</p>
<p>Zlatne arene su dobili Leona Paraminski za glavnu žensku ulogu, Dalibor Pavičić za glazbu, Mladen Ožbolt za scenografiju i Ruta Knežević za kostimografiju.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nijemi pogledi u blatnim podočnjacima</p>
<p>Na nogama je imao čizme, oduzete jednom Nijemcu, i te čizme su tonule u blato, iz rova u rov, kroz labirint, i od Boga napušten, koji je vodio do prvih linija</p>
<p>Bilo jednom pet francuskih vojnika koji su ratovali, jer tako stoje stvari.</p>
<p>Prvi, nekada pustolovan i veseo, nosio je oko vrata registarski broj 2124 iz jednog ureda za regrutaciju na Seni. Na nogama je imao čizme, oduzete jednom Nijemcu, i te čizme su tonule u blato, iz rova u rov, kroz labirint, i od Boga napušten, koji je vodio do prvih linija.</p>
<p>Jedan za drugim i mučeći se pri svakom koraku, hodali su svih pet prema prvim linijama, ruku svezanih na leđima. </p>
<p>Vodili su ih naoružani ljudi, iz rova u rov – šljap i šljap u blatu čizmama oduzetih jednom Nijemcu – prema velikim hladnim odsjajima večernje hladnoće preko prvih linija, preko mrtvog konja i izgubljenih kutija s municijom i svih tih stvari pokopanih pod snijegom.</p>
<p>Bilo je mnogo snijega, i to su bili prvi dani prvog mjeseca 1917.</p>
<p>Broj 2124 je napredovao puteljcima čupajući, korak za korakom, svoje noge iz blata, a ponekad bi mu jedan od dobričina pomagao vukući ga za rukav njegove stare kabanice, prebacujući oružje na drugo rame, potežući ga za platno krute kabanice, bez riječi, pomažući mu da podigne jednu nogu za drugom iz blata.</p>
<p>A zatim lica.</p>
<p>Bilo je desetine i desetine lica, sva poredana s iste strane uskih puteljaka, blatnjavih podočnjaka fiksirali su u prolazu pet iscrpljenih vojnika koji su vukli cijelu težinu svojih tijela prema naprijed da bi hodali, da bi išli još dalje prema prvim linijama. Pod kacigama, na večernjoj svjetlosti preko osakaćenih stabala, naslonjeni na zidove izopačene zemlje, nijemi pogledi u blatnim podočnjacima koji su na trenutak slijedili, malo po malo, pet vojnika, ruku vezanih užetom.</p>
<p>On, 2124, zvan Eskimo, ili također Bastoche, bio je stolar, u prijašnjim lijepim vremenima tesao je daske, dotjerivao ih, odlazio popiti jedno čisto bijelo vino između dva ormara za kuhinju, jedno bijelo k Malom Louisu, u ulici Amelot, u Parizu, zamotao bi svako jutro dugi pojas od flanela oko struka. Namotaji i namotaji i namotaji. Njegov prozor je gledao na krovove od škriljevca i na polijetanje golubova. U njegovoj sobi, u njegovu krevetu bila je crnokosa djevojka, koja je govorila – što je govorila?</p>
<p>Pažnja na nit.</p>
<p>Napredovali su, gologlavi, prema rovovima na prvoj liniji, pet francuskih vojnika koji su ratovali, ruku vezanih konopom oslabljenim i nategnutim kao platno njihovih kabanica, i pri njihovu prolasku, ponekad, dizao bi se glas, miran glas, nikad isti, neutralan glas koji je govorio pažnja na nit.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Godine koje treba ispričati </p>
<p>»Vrlo je živ i dinamičan i s puno zanosa radi na drugom svesku svoje autobiografije«. rečeno je u četvrtak u kolumbijskoj ambasadi u Ciudad de Méxicu o Gabrielu Garcíji Márquezu, koji užurbano piše nastavak autobiografije </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – »Život nije ono što je čovjek proživio, nego ono čega se sjeća i kako se sjeća da bi ga ispričao«, moto je prvog sveska autobiografije koju je slavni kolumbijski pisac Gabriel García Márquez objavio u listopadu prošle godine. Knjiga naslovljena »Živjeti da bi se pričalo« djelo je u kojemu autor povezuje stvarnost Kolumbije prve polovice 20. stoljeća sa svojim sjećanjima. Kritičari su je ocijenili kao »veličanstveno djelo, velike pripovjedačke snage«.</p>
<p>García Márquez, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982., rođen je 6. ožujka 1928. (u nekim novijim biografskim natuknicama, navedena je 1927. godina) u kolumbijskom mjestu Aracataci. Kako posljednjih godina živi povučeno, novinari su iskoristili njegov 75. rođendan kao povod da nešto više saznaju o njemu. </p>
<p>U nedostatku drugih informacija, agencije u četvrtak prenose riječi glasnogovornice kolumbijske ambasade u Ciudad de Méxicu Liliane Jaramillo: »Vrlo je živ i dinamičan i s puno zanosa radi na drugom svesku svoje autobiografije«. </p>
<p>García Márquez već godinama živi u Meksiku, ali svake godine provodi neko vrijeme na Kubi, u rodnoj Kolumbiji te Europi i Sjedinjenim Državama. On je jedna od najpoznatijih ličnosti 20. stoljeća, ne samo kao autor bestselera poput »Sto godina samoće«, »Jesen patrijarha«, »Kronika najavljene smrti«, »Ljubav u doba kolere«, »Vijest o otmici« i drugih, nego i kao sudionik i kroničar važnih zbivanja u Latinskoj Americi i svijetu. </p>
<p>Kako je najavio prigodom objavljivanja prvoga sveska dugo očekivane autobiografije, čija se prodaja broji u milijunima primjeraka, drugi će se svezak sastojati od »tematskih scena i kratkih proza s vlastitim životom«. A u trećem želi zabilježiti sjećanja »na osobne odnose sa šest ili sedam predsjednika različitih zemalja«. Među njima će, zacijelo, biti opisano i njegovo dugo prijateljstvo s kubanskim vođom Fidelom Castrom, a vjerojatno neće biti izostavljen ni veliki obožavatelj njegova djela Bill Clinton, kojega je García Márquez svesrdno branio u vrijeme afere s Monicom Lewinsky. </p>
<p>»Ja sam novinar. Uvijek sam bio novinar. Moje knjige ne bi mogle biti ni napisane da nisam novinar, jer se temelje na stvarnome životu«, više je puta izjavio pisac, oduševljen ljepotama Dubrovnika, koji je kratko posjetio u siječnju 1979.</p>
<p>Posljednjih nekoliko godina njegove je čitatelje i štovatelje širom svijeta zabrinula vijesti o teškoj bolesti, osobito nakon što je Internetom počelo kružiti njegovo navodno »oproštajno pismo«. Gabo, kako najpoznatijeg predstavnika latinoameričkog magijskog realizma zovu prijatelji, kratko je komentirao sentimentalni stil oproštaja od života, navodno napisan njegovom rukom: »Bojim se samo da bih mogao umrijeti od srama ako netko povjeruje da sam ja napisao takav kič.«</p>
<p>Kako je sam potvrdio u prošlogodišnjem intervjuu kolumbijskom listu El Tiempo, osjeća se dobro nakon tromjesečne terapije kojoj je bio podvrgnut zbog limfoma. No, kako je rekao, »iz straha da neću imati vremena završiti memoare i dvije knjige pripovijedaka koje pripremam, isključio sam telefon, otkazao putovanja i razne obveze, zatvorio se i pisao svakoga dana bez prekida, od osam ujutro do dva poslijepodne«. U međuvremenu, posvetio se čitanju knjiga koje dosad nije uspio pročitati te svom omiljenom poroku – glazbi, priznao je pisac, skloniji čuvanju svoje privatnosti nego javnim ispovijestima.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Val malih producentskih kuća</p>
<p>Novost ovogodišnjih Dana su posebne projekcije za novinare i gledatelje u Studentskom centru, velika prisutnost radova malih producentskih kuća i ciklus domaćih igranih filmova 80-ih godina </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Novost ovogodišnjih 12. dana hrvatskoga filma, koji se održavaju od utorka 11. do nedjelje 16. ožujka u Studentskom centru u Zagrebu, jesu velika prisutnost radova manjih producentskih kuća, dvostruke projekcije, prije podne za novinare, a poslije podne od 17 sati u Teatru za gledatelje, te popratni ciklus igranih filmova »Ljubav na filmu – 80-te u Hrvatskoj« u Kinu SC, rekao je tajnik direkcije Dana hrvatskoga filma Mladen Martić na novinarskoj konferenciji u četvrtak u Teatru , gdje su izbornici svih konkurencija predstavili svoj izbor.</p>
<p> Program je bogat, a u žanrovskoj konkurenciji prevladavaju dokumentarni i namjenski filmovi te glazbeni spotovi. »Možda je najbolja produkcija animiranoga filma, u kojoj se situacija popravlja«, najavio je izbornik animiranog filma Stiv Šinik. Naklada Bulaja sudjeluje s nagrađenim projektom »Priče iz davnine«, koji vraća hrvatski animirani film na svjetsku scenu, koja mu je otvorenija nego drugim žanrovima. Izbornik dokumentarnog programa Zoran Tadić izvijestio je o iznenađujuće velikom broju radova visoke kvalitete, ali, kako kaže, velik dio morao je odbiti, jer su načinjeni na način televizijskih emisija, a ne filmova. </p>
<p>Konkurencija eksperimentalnih filmova obuhvaća izrazito različite radove, od element apstraktnih filmova do strukturalističkih radova i videa. Najčešći su radovi kino klubova i samostalni radovi, a nedostaju produkcije studenata zagrebačke i splitske Akademije likovnih umjetnosti, rekao je izbornik toga programa Vladislav Knežević. Dražen Ilinčić najavio je izbor najboljih reklama i glazbenih spotova domaćih autora rađenih na vrlo visokoj vizualnoj razini, uz samo dva namjenska filma u toj skupini. </p>
<p>Organizatori očekuju velik broj gledatelja, a predsjednik direkcije Lukas Nola izrazio je zadovoljstvo brojem prijavljenih radova koji potvrđuje da su »filmski autori još uvijek dovoljno ludi da snimaju u besparici«. Nolu je ugodno iznenadila i velika prisutnost malih producentskih kuća u okolnostima kada domaća publika pokazuje sve manji interes za hrvatski film, a kina se zatvaraju. Ulaz na sve programe Dana hrvatskoga filma je besplatan.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Stefano Boeri - izbornik </p>
<p>Salon je zamišljen kao manifestacija koja bi trebala razmotriti hrvatsku arhitektonsku produkciju unutar suvremenih europskih kretanja </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Organizacijski odbor 38. zagrebačkog salona, reprezentativne izložbe suvremenoga hrvatskoga likovnog stvaralaštva koja bi se trebala održati u listopadu, vodit će Saša Randić, predstavnik Udruženja hrvatskih arhitekata i Društva arhitekata Zagreb. Organizator je ovogodišnjega zagrebačkog salon posvećenog arhitekturi Udruženje hrvatskih arhitekata, a za odabir je imenovan talijanski arhitekt, urbanist i kritičar Stefano Boeri.</p>
<p> Salon je zamišljen kao manifestacija koja bi trebala razmotriti hrvatsku arhitektonsku produkciju u razdoblju 2000.-2003. unutar suvremenih europskih kretanja. Javni poziv za sudjelovanje na 38. salonu, koji je utemeljila Skupština grada Zagreba 1965., bit će raspisan početkom travnja. Organizacijski je odbor kao mjesto održavanja salona, kako se navodi, razmatrao zgradu Ferimporta.</p>
<p> Stefano Boeri (1956.) profesor je na katedri urbanog dizajna na sveučilištima u Veneciji i Mendrisiju te predavač na Institutu Berlage u Rotterdamu. U posljednje vrijeme usredotočio je svoj interes prema obnovi južnoeuropskih obalnih površina. Na prošlogodišnjoj izložbi suvremene umjetnosti Documenta 11. u Kasselu »Multiplicity« predstavio je istraživačku instalaciju sa svrhom utvrđivanja nove, nepredvidive naravi Sredozemnog mora. Boeri je predstavljao Italiju na izložbi »Novi trend u arhitekturi Europe i Japana« (Tokio, Porto, Rotterdam). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rječnik gacke čakavštine </p>
<p>OTOČAC, 6. ožujka</p>
<p> – Ministarstvo kulture prihvatilo je i program Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke za tiskanje Rječnika gacke čakavštine, za što je odobreno 30 tisuća kuna. Katedra Čakavskoga sabora Pokrajine Gacke pokrenula je aktivnosti s nastavnicima hrvatskog jezika u osnovnim školama da se djeca potiču govoriti mjesnim idiomima kako bi se spriječilo sve brže nestajanje domaćeg čakavskog izražaja. Namjera je da se putem literarnog izraza kod djece obogaćuje dijalektni rječnik. Tiskani rječnik poslužio bi prosvjetnim djelatnicima u njegovanju mjesnoga izraza. Rječnik će na 1200 stranica obuhvatiti oko 20 tisuća čakavskih izraza. </p>
<p>D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Akvizicije 21. stoljeća</p>
<p>KOPRIVNICA, 6. ožujka</p>
<p> – Izložbom novostečenih radova u Galeriji Koprivnica – »Akvizicije 21. stoljeća«, koja se u petak otvara u 18 sati, javnosti će biti predstavljeni darovani ili, pak, otkupljeni radovi za fundus rečene galerije tijekom godine 2001. i 2002., a kustos izložbe, autorica stručne koncepcije i likovnog postava je Draženka Jalšić-Ernečić. Riječ je o muzeološkoj obrazovnoj izložba na kojoj je stavljen naglasak na skupljanje umjetničke građe, što je jedan od osnovnih poslova muzejske struke i muzejske ustanove. Na izložbi se nalazi stotinjak slika, grafika, skulptura, objekata i instalacija koje potpisuje 25 autora. To su: Francina Dolenec, Zorka Forko, Ivana Franke, Ivan Generalić, Stjepan Gračan, Ivan Kožarić, Fedor Malančec, Vlado Martek, Marijan Molnar, Marcela Munger, Davorin Radić i drugi autori mlađega i starijeg naraštaja, čiji ostvaraji tvore zanimljiv mozaik novije umjetnosti u Hrvatskoj. Izložba ostaje otvorena do 20. ožujka. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ivan Golub finalist »Poesie mistice«</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Hrvatski svećenik dr. Ivan Golub, pjesnik, teolog, profesor emeritus, sa zbirkom »En cuerpo y alma – dušom i tijelom« bio je finalist na XXII. svjetskoj nagradi »Fernando Rielo« za mističnu poeziju »Poesia mistica« za 2002. godinu. Od deset finalista nagradu za 2002. dobio je Jose Javier Aleixandre Ybarguen za zbirku »Para no morir todo«. Sudjelovao je 201 pjesnik s neobjavljenom zbirkom na španjolskom ili engleskom jeziku iz dvadeset zemalja. Ocjenjivački sud, kojemu je predsjedao utemeljitelj zaklade Fernando Rielo, izabrao je deset finalista od kojih je jedan dobio nagradu. Finalisti su bili iz Njemačke, Argentine, Hrvatske, Španjolske, Ekvadora i Velike Britanije. Golubovu zbirku je s hrvatskoga jezika na španjolski prevela Albertina Garcia Corveiras Razum. Ona je također bila prevela u suradnji s Franciscom Javier Juez Galvezom i prof. Ivom Klarićem Golubovu zbirku »Peregrino/Hodočasnik«, koja je 1996. također ušla među deset finalista. (IKA)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Paviljon 22« na europskom festivalu o ljudskim pravima</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Dokumentarni film »Paviljon 22« redatelja Nenada Puhovskog nastao u produkciji Factuma (2002.) primljen je u službenu konkurenciju trenutno najznačajnijeg europskog festivala filmova o ljudskim pravima – One World Human Rights Film Festivala koji se svake godine održava u Pragu. »Paviljon 22« bavi se, široj javnosti posve nepoznatom i tmurnom događanja na Zagrebačkom velesajmu u jesen ratne 1991. Oformljen kao centar za novačenje pričuvne policije u vrlo kratkom roku počinje djelovati i kao sabirni i istražni centar. Film je izazvao velike polemike već nakon premijernog prikazivanja na prošlogodišnjim Danima hrvatskoga filma, a kasnije i službenom najavom pa demantom da će se prikazati u sklopu emisije »Latinica«. Emitiranje »Paviljona 22« na Hrvatskoj televiziji do danas je ostalo upitno. One World festival održava se pod pokroviteljstvom Vaclava Havela i praškog gradonačelnika Pavela Bema. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Politiku se nikad ne prepušta drugome</p>
<p>Dobro regulirano tržište obveznicama promiče javno objavljivanje i transparentnost, jer jedini način na koji će vaše obveznice na ispravno reguliranom tržištu biti ocijenjene,</p>
<p> a vaše dionice uvrštene jest putem javne objave</p>
<p>Tržište obveznicama: Uz taj upravljački softver, elektroničko krdo pokreće i važan komad operacijskog sustava koji, također, promiče demokratizaciju – tržište obveznicama te konkurentske investicijske i mirovinske fondove. Pogledajte istočnoazijske zemlje – Koreju, Tajland, Maleziju i Indoneziju. </p>
<p>Ono što je njima bilo zajedničko kad su ih pogodile ekonomske krize bilo je to da su sve imale vrlo veliku štednju i vrlo malo državnog duga. Narod nije trošio, a vlada nije pozajmljivala. Pa to je dobro, zar ne? Ne mora biti. </p>
<p>Iako su sve te zemlje imale stanovnike koji vole štedjeti, novac su ti stanovnici mogli staviti većinom samo u banke, jer investicijskih i mirovinskih fondova i lokalnih tržišta obveznicama ili nije bilo ili su bila potpuno nerazvijena. </p>
<p>Dogodilo se, dakle, da su lokalne banke nakupile goleme količine gotovine. Jedino što su mogle s tim ušteđevinama bilo je pozajmiti ih lokalnim tvrtkama. To je dovelo do nepomirljive konkurencije među lokalnim bankama i pridonijelo tome da su banke bacale novac sve manje i manje podobnim zajmoprimcima za sve manje i manje podobne projekte. </p>
<p>K tomu, kad su tvrtke potpuno ovisne o zajmovima banaka – osobito u operacijskim sustava ortačkog kapitalizma gdje su bankari povezani s tvrtkama i dužnosnicima – one mogu izbjeći velik dio ispitivanja koja bi morale podnijeti kad bi u javnost izdavale obveznice kojima bi se svakodnevno određivala cijena i trgovalo.</p>
<p>Elektroničko krdo već dugo potiče tržište obveznicama, kako zbog svojih vlastitih apetita, tako zbog onoga što dobro regulirano tržište obveznicama donosi sa sobom. </p>
<p>Singapur i Hong Kong namjerno su stvorili tržišta obveznicama – iako je bilo obilje lokalnog kapitala prikupljenog štednjom u bankama – jer su htjeli domaće tržište obveznicama koje bi dalo ono što se zove »strpljivim kapitalom«: dugoročno kreditiranje poslovnih zajmoprimaca koji tako ne bi bili podložni hirovima kratkoročnih bankarskih zajmova. </p>
<p>Singapurskim i hongkonškim štedištama ona su dala i mogućnost kupovanja investicijskih fondova i mirovinskih fondova koji donose znatno veće prinose, kao alternativu bankovnim štednim ulozima i investicijama. </p>
<p>A, što je najvažnije, dobro regulirano tržište obveznicama promiče javno objavljivanje i transparentnost, jer je jedini način na koji će vaše obveznice na ispravno reguliranom tržištu biti ocijenjene, a vaše dionice uvrštene jest putem javne objave. </p>
<p>A ako se obraćate međunarodnim investitorima i želite da vas ocijeni jedan Moody's ili Standard & Poor's, to će se javno izjašnjavanje morati temeljiti na međunarodnim standardima. Pogledajmo ovaj izvještaj iz Pariza u Washington Postu od 15. studenoga 1998.: Priča počinje sa Sergeom Tchurukom, jednim od najpoznatijih poslovnih ljudi u Francuskoj, koji na doručku velikih međunarodnih investitora kaže da će profit njegove kompanije, Alcatela, francuskog telekomunikacijskog diva, biti znatno niži nego što je ta tvrtka bila prognozirala samo nekoliko tjedana prije. Krdo ne voli takva iznenađenja. </p>
<p>Od kraja toga doručka i kraja trgovanja toga dana, Alcatelove su dionice pale 38 posto – što je najveći jednodnevni pad u povijesti francuske burze, jer su većinom američki i britanski mirovinski fondovi napustili Alcatel kao da je mrtav.</p>
<p>Postova izvjestiteljica Anne Swardson nastavlja spominjući kako krdo utječe na stare načine ponašanja Europe, d.d.: »U posljednjih nekoliko godina, stranci su mnoge tvrtke natjerali na promjenu uprava, reformiranje knjigovodstvenih sustava, pokretanje međunarodnih spajanja, ubacili engleski – jezik međunarodne trgovine – u sobe za sastanke upravnih odbora. </p>
<p>Općenito je europska menadžerska elita, koja prije nije pokazivala veliko zanimanje za zahtjeve dioničara, počela reagirati znatno brže i spremnije.« Najviše sam, međutim, uživao čitajući kako se dan nakon što je krdo odstampediralo od Alcatelovih dionica, Tchuruk ukrcao na avion i poletio u London, a zatim »Concordeom« skočio do New Yorka da bi se sastao sa svojim američkim ulagačima iz investicijskih fondova, ne bi li im objasnio što je pošlo naopako i iznova stekao njihovo povjerenje.</p>
<p>»Tražio je oproštaj, no nije to bilo važno«, rekao je Postu jedan američki sudionik. »Tada smo već bili prodali sve svoje dionice.«</p>
<p>Demokratizacija: Elektroničko će krdo pojačati pritisak za demokratizaciju općenito, i to iz triju kritičnih razloga: fleksibilnosti, legitimnosti i održivosti. Evo kako:</p>
<p>Što brže i veće postaje krdo, što glađe i otvorenije postaje svjetsko gospodarstvo, to više će vam fleksibilnosti trebati da iz krda izvučete najviše što možete i da se od njega zaštitite. Iako uvijek može biti iznimaka, ja i dalje vjerujem da u pravilu demokratskije, odgovornije i otvorenije vladanje znači manje izlaganje vašega financijskog sustava iznenađenjima. </p>
<p>A ako i bude izloženo šokovima i iznenađenjima, to će se brže prilagoditi promjenljivim okolnostima i zahtjevima. Također, što je vaše društvo otvorenije i demokratičnije, i što više reakcija budete primali, to su veći izgledi da ćete uspjeti obaviti korekcije putanje prije no što se nasučete na stijenu i to ćete lakše dovoditi nove menadžere i otpuštati nesposobne.</p>
<p>K tomu, dok vaša zemlja mora obavljati te, često bolne, korekcije kursa u plovidbi, što je ona demokratskija, to će više legitimiteta imati vaša vlada da breme podijeli s cijelim stanovništvom. »Sjetite se što su vođe u jugoistočnoj Aziji govorili veći dio vremena poslije Drugoga svjetskog rata«, kaže stručnjak za demokraciju Larry Diamond. </p>
<p>»Svojim su narodima govorili: 'Dajte svoju slobodu u moje ruke i šutite, a ja ću vam dati mogućnost da se obogatite'. Lako su ljudi postali apolitični kad je sve teklo povoljno, a ljudi su vjerovali da političku vlast mogu prepustiti nekome drugom, a da to ne našteti njihovoj gospodarskoj dobrobiti. </p>
<p>I to je dobro funkcioniralo tridesetak godina, a onda se rast srušio, pa se srušila, a srušila se i raspodjela bogatstva, socijalna skrb i primanja. A ljudi su shvatili da politiku ne mogu prepuštati nekome drugom. Tako je sporazum propao.« </p>
<p>»A ljudi su svojim vladama u Tajlandu, Indoneziji, Koreji, rekli, a uskoro će i u Kini, reći: 'ako ste nam uzeli rast, a država ne može ostvariti obećano iz prethodnog sporazuma, onda nam treba novi sporazum u kojem ćemo imati daleko veći utjecaj na funkcioniranje sustava. </p>
<p>A budući da imamo veći utjecaj, bit ćemo spremni i na veće žrtve kad se sustav reformira i uhvati zalet.' Zato će biti spremni kad se suoče s gospodarskim nevoljama pokazati i znatno više strpljenja nego što bi mnogi očekivali. Budući da im je politika otvorena i demokratizirana, sada barem imaju dojam da se s tim problemima nose nešto jednakije. Postali su suvlasnicima igre.« Od azijskih država koje su se bile potpuno priključile elektroničkom krdu (Kina se, nemajući konvertibilne valute i otvorenih tržišta kapitala, još nije potpuno priključila), najmanje su u padu 1997. godine pretrpjele one s najmanje korumpiranim, najdemokratskijim i najpouzdanijim sustavima – Tajvan, Hong Kong, Singapur. </p>
<p>Zemlje koje su imale demokratske, ali korumpirane sustave – Tajland i Koreja – pretrpjele su više, no zbog svoje demokracije, mogle su na krizu odgovoriti brzo i bez narodnih ustanaka, izborom nove vlasti i softvera. Nakon što ga je elektroničko krdo u jesen 1997. godine namlatilo, Tajland je izabrao najčišću i najdemokratskiju stranku u zemlji i donio novi radikalni antikorupcijski ustav. </p>
<p>Novi je tajlandski ustav prvi put donio obvezu da tajlandski političari moraju prije preuzimanja i poslije napuštanja službe objaviti svoje osobne financijsko stanje i da ih se može smijeniti ako više od 50.000 birača potpiše peticiju kojom se traži istraga o korupciji u njihovu poslovanju. Cilj je toga ustava bio prekinuti tajlandski običaj kupovanja glasova radi stjecanja položaja, a zatim zloporabe položaja da bi se zaradilo dovoljno novca za otplaćivanje kupljenih glasova. On također jamči slobodu tiska pred dvorskim nalozima za zatvaranje.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Janica jednom rukom do velikog Globusa</p>
<p>Sa novih 40 bodova najbolja skijašica svijeta, Janica Kostelić ima 1452 boda u ukupnom redoslijedu, a najbliža, Austrijanka Dorfmeister ima 565 bodova manje / U nadmetanju veleslalomašica Paerson vodi sa 469 bodova, dok je Janica na trećem mjestu sa 343 boda / Sljedeći nastup će skijašice imati u subotu u slalomu, a potom će se karavana preseliti u norveški Lillehammer, gdje će se održati završnica Svjetskog kupa</p>
<p>ARE, 6. ožujka</p>
<p> – Hrvatska skijašica Janica Kostelić šestim je mjestom u veleslalomu voženom u švedskom Ĺreu i teoretski osigurala naslov ukupne pobjednice Svjetskog kupa za ovu sezonu. Pet utrka prije kraja sezone Janica ima 565 bodova više od drugoplasirane Austrijanke Michaele Dorfmeister koja je pala u prvoj vožnji noćnog veleslaloma.</p>
<p>Pobjednica utrke u Ĺreu je domaća skijašica Anja Paerson (2:29.88), a samo 12 stotinki sekunde je bila sporija 21-godišnja Talijanka Daniela Merighetti, koja je najugodnije iznenađenje u Ĺreu. Talijanka je nakon prve vožnje bila 29. Treće mjesto pripalo je još jednoj Talijanki, Denise Karbon sa zaostatkom od 14 stotinki, dok je Janica Kostelić na šestom mjestu zaostala 66 stotinki za Paerson.</p>
<p>Trećom uzastopnom veleslalomskom pobjedom u Svjetskom kupu Paerson je preuzela vodstvo u utrci za mali »kristalni« globus u toj disciplini sa 469 bodova, dok se Janica uoči završnice u Lillehammeru nalazi na trećem mjestu nadmetanja veleslalomašica, sa 343 boda. Sljedeću utrku skijašice voze u subotu, a to će biti slalom, u kojoj Janici Kostelić nema ravne. Nakon toga će se skijaška karavana preseliti u norveški Lillehammer gdje će se održati završnica Svjetskog kupa. (Hina)</p>
<p>- Rezultati veleslaloma: 1. Anja Paerson (Šve) 2:29.88 2. Daniela Merighetti (Ita) 2:30.00 3. Denise Karbon (Ita) 2:30.02 4. Martina Ertl (Njem) 2:30.28 5. Britt Janyk (Kan) 2:30.45 6. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 2:30.54 7. Tanja Poutiainen (Fin) 2:30.66... </p>
<p>- Redoslijed veleslalomašica: 1. Anja Paerson 469 2. Karen Putzer 413 3. JANICA KOSTELIĆ 343 4. Sonja Nef (Švi) 329 5. Nicole Hosp (Aut) 272...</p>
<p>- Ukupni redoslijed: 1. JANICA KOSTELIĆ 1452 2. Michaela Dorfmeister 887 3. Anja Paerson 877 4. Karen Putzer 876 5. Carole Montillet (Fra) 811...</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>I Leko strijelac za Dinamo </p>
<p>KIJEV</p>
<p> – Nogometaši kijevskog Dinama u prvom su dvoboju polufinala ukrajinskoga kupa na gostovanju pobijedili Volin Lutsk sa 4-0 (3-0). Strijelci za Dinamo bili su Gavrančič (23, 63), Rinkon (24) te hrvatski reprezentativac Jerko Leko (31). U momčadi Dinama nastupio je i bivši igrač Hajduka Goran Sablić. </p>
<p>U drugom polufinalnom susretu Dnipro Dnipropetrovsk i Šahtjor Donjeck igrali su bez pogodaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivica će voziti samo slalom</p>
<p>»U razgovoru s drugim dijelom naše skijaške ekspedicije, u švedskom Areu, odlučili smo da Ivica neće voziti veleslalom u petak, nego samo subotnji slalom«, kaže glasnogovornik reprezentacije Ozren Müller </p>
<p>ZAGREB/SHIGA KOGEN, 6. ožujka</p>
<p> – »Ivica Kostelić osjeća se dobro, puno bolje nego u Južnoj Koreji i s nestrpljenjem i optimizmom očekuje nastup u subotnjem slalomu u Shiga Kogenu«, izvješćuje nas Ozren Müller, glasnogovornik hrvatske skijaške reprezentacije koji se nalazi zajedno s Ivicom u Aziji. </p>
<p>Subotnji slalom u Shiga Kogenu od velike je važnosti za našeg Ivicu u borbi za osvajanje velikog Kristalnog globusa u toj disciplini. Nakon slalomskog 15. Ivičinog mjesta u Južnoj Koreji i trijumfa Finca Kalle Palandera prednost Ivice Kostelića u slalomu spala je na samo 16 bodova. </p>
<p>– Ivica sada više ne smije kalkulirati, to je jedino dobro nakon njegovog postraja u Južnoj Koreji, kazao nam je Vedran Pavlek, direktor reprezentacije koji se nalazi s Janicom u švedskom Aareu.</p>
<p>S tim se slaže i glasnogovornik reprezentacije koji Ivici, osim svakodnevnih dužnosti koje se tiču komunikacije s novinarima, Ivica asistira i pri treningu, smještaju, društvu...</p>
<p>– Ivica vrijedno trenira, leđa ga znaju zaboljeti, ali to je neusporedivo malo kako mu je bilo u Koreji. Stoga smo se i odlučili u razgovoru s drugim dijelom naše ekspedicije u Švedskoj da Ivica preskoči veleslalomsku utrku koja je predviđena za petak. Bolje da se koncentrira samo na slalom.</p>
<p>Ističe još Müller kako se Ivica osjeća puno bolje nego u Južnoj Koreji.</p>
<p>– Psihološki je puno bolje, uvjeti su kvalitetniji, a ima i više snijega. Zapravo su staze ovdje zatrpane sniježnim padalinama. K tome, prognoza za petak i subotu je ista - snijeg i samo snijeg. Sve je puno ljudi koji sa slalomske staze miču snijeg. Koliko ga maknu toliko ga i padne. Do staze se vozimo tunelima kroz snijeg, uistinu snijega ima u izobilju. Mislim da je staza slaloma dosta lagana, tek je jdan dio malo strm. Mislim da će staza odgovarati Ivici, zaključio je Müller. </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kostanić i Talaja u 2. kolu, poraz Lučić</p>
<p>INDIAN WELLS, 6. ožujka</p>
<p> – Jelena Kostanić i Silvija Talaja uspješno su otvorile američku turneju. Obje hrvatske tenisačice izborile su nastup u 2. kolu WTA turnira u Indian Wellsu. Talaja je nakon tri seta slavila protiv Južnoafrikanke Joannette Kruger, a slijedeća suparnica bit će joj Amerikanka Lisa Raymond. A Kostanić je dvoboj protiv Slovakinje Janette Husarove izborila pobjedom protiv Španjolke Cristine Torrens Valero.</p>
<p>I drugi pokušaj povratka pobjedama na WTA Touru Mirjane Lučić ostao je neuspješan. Nakon prošlotjednog poraza na startu turnira u Scottsdaleu, Lučić se ponovo poskliznula u 1. kolu »Pacific Life Opena«. Švicarka Emanuelle Gagliardi sa 7-5, 6-4 pobijedila je hrvatsku tenisačicu sa boravištem u SAD-u.</p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Schual – Shuai 6-3, 6-4, Rittner – Drake 3-6, 6-4, 7-6 (5), Cohen-Aloro – Schett 4-6, 6-1, 6-3, Serna – Loit 6-4, 6-3, Zvonareva – Poutček 6-2, 7-5, Bedanova – Wartusch 6-3, 6-2, Foretz – Barna 7-5, 2-6, 7-5, Benešova – Pisnik 6-7 (2), 6-4, 6-2, Black – Taylor 6-0, 6-4, Tu – Roesch 2-6, 6-0, 6-1, Asagoe – Tuljaganova 7-6 (4), 6-2, Gagliardi – LUČIĆ 7-5, 6-3, KOSTANIĆ – Torrens-Valero 4-6, 6-4, 6-2, Callens – Svensson 2-6, 6-4, 6-4, Reeves – Sharapova 6-3, 1-6, 6-0, Pennetta – Mattek 6-0, 4-6, 6-1, Casanova – Müller 6-3, 6-4, Zuluaga – Craybas 2-6, 6-3, 6-2, Čladkova – Safina 0-6, 7-6 (4), 7-6 (2), Kuznjecova – Kirkland 6-3, 6-0, TALAJA – Kruger 6-2, 3-6, 6-2, Mandula – Janković 6-4, 6-2, Razzano – Cervanova 6-1, 6-0, Ruano-Pascual – Irvin 6-3, 6-2, Koulikovskaja – Grande 6-4, 6-1, Koukalova – Marrero 6-4, 6-3, Ad. Serra-Zanetti – An. Serra Zanetti 6-7 (3), 6-3, 6-3, Bartoli – Nagyova 6-1, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Artur Takač: Ovo je hrabar potez Splita </p>
<p>Predsjednik IAAF-a, Lamine Diack, posjetit će Split od 22. do 25. svibnja ove godine</p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> – Grad Split kandidrat će se za organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2009. ili 2011. godine. Inicijativni odbor, kojim predsjedava Jakša Miličić, za otprilike dva mjeseca će poslati elaborat kandidature hrvatskoj Vladi i Hrvatskom olimpijskom odboru. Odluku o domaćinstvu donijet će Savjet Međunarodnog udruženja atletskih saveza (IAAF), a izbor će se održati u Monacu potkraj 2004. godine.</p>
<p> – Svjetsko atletsko prvenstvo je najveći sportski događaj u cijelome svijetu, naglasio je Artur Takač, potpredsjednik Inicijativnog odbora i iznimno ugledni čovjek svjetske atletike i olimpijskoga pokreta, te dodao:</p>
<p> – Ovo je hrabar potez Splita i Hrvatskog atletskog saveza, a ja šansu vidim u tome što Split nije toliko napućen grad, nema gužve, za razliku od, recimo, Londona.</p>
<p> Predsjednik IAAF-a, Lamine Diack, posjetit će Split od 22. do 25. svibnja ove godine, a splitski gradonačelnik Slobodan Beroš i njegovi suradnici iskoristit će ovu prigodu da bi ga uvjerili kako je Split doista spreman organizirati tako veliko natjecanje.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ivica će voziti samo slalom</p>
<p>»U razgovoru s drugim dijelom naše skijaške ekspedicije, u švedskom Areu, odlučili smo da Ivica neće voziti veleslalom u petak, nego samo subotnji slalom«, kaže glasnogovornik reprezentacije Ozren Müller </p>
<p>ZAGREB/SHIGA KOGEN, 6. ožujka</p>
<p> – »Ivica Kostelić osjeća se dobro, puno bolje nego u Južnoj Koreji i s nestrpljenjem i optimizmom očekuje nastup u subotnjem slalomu u Shiga Kogenu«, izvješćuje nas Ozren Müller, glasnogovornik hrvatske skijaške reprezentacije koji se nalazi zajedno s Ivicom u Aziji. </p>
<p>Subotnji slalom u Shiga Kogenu od velike je važnosti za našeg Ivicu u borbi za osvajanje velikog Kristalnog globusa u toj disciplini. Nakon slalomskog 15. Ivičinog mjesta u Južnoj Koreji i trijumfa Finca Kalle Palandera prednost Ivice Kostelića u slalomu spala je na samo 16 bodova. </p>
<p>– Ivica sada više ne smije kalkulirati, to je jedino dobro nakon njegovog postraja u Južnoj Koreji, kazao nam je Vedran Pavlek, direktor reprezentacije koji se nalazi s Janicom u švedskom Aareu.</p>
<p>S tim se slaže i glasnogovornik reprezentacije koji Ivici, osim svakodnevnih dužnosti koje se tiču komunikacije s novinarima, Ivica asistira i pri treningu, smještaju, društvu...</p>
<p>– Ivica vrijedno trenira, leđa ga znaju zaboljeti, ali to je neusporedivo malo kako mu je bilo u Koreji. Stoga smo se i odlučili u razgovoru s drugim dijelom naše ekspedicije u Švedskoj da Ivica preskoči veleslalomsku utrku koja je predviđena za petak. Bolje da se koncentrira samo na slalom.</p>
<p>Ističe još Müller kako se Ivica osjeća puno bolje nego u Južnoj Koreji.</p>
<p>– Psihološki je puno bolje, uvjeti su kvalitetniji, a ima i više snijega. Zapravo su staze ovdje zatrpane sniježnim padalinama. K tome, prognoza za petak i subotu je ista - snijeg i samo snijeg. Sve je puno ljudi koji sa slalomske staze miču snijeg. Koliko ga maknu toliko ga i padne. Do staze se vozimo tunelima kroz snijeg, uistinu snijega ima u izobilju. Mislim da je staza slaloma dosta lagana, tek je jdan dio malo strm. Mislim da će staza odgovarati Ivici, zaključio je Müller. </p>
<p>A.K.K.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kostanić i Talaja u 2. kolu, poraz Lučić</p>
<p>INDIAN WELLS, 6. ožujka</p>
<p> – Jelena Kostanić i Silvija Talaja uspješno su otvorile američku turneju. Obje hrvatske tenisačice izborile su nastup u 2. kolu WTA turnira u Indian Wellsu. Talaja je nakon tri seta slavila protiv Južnoafrikanke Joannette Kruger, a slijedeća suparnica bit će joj Amerikanka Lisa Raymond. A Kostanić je dvoboj protiv Slovakinje Janette Husarove izborila pobjedom protiv Španjolke Cristine Torrens Valero.</p>
<p>I drugi pokušaj povratka pobjedama na WTA Touru Mirjane Lučić ostao je neuspješan. Nakon prošlotjednog poraza na startu turnira u Scottsdaleu, Lučić se ponovo poskliznula u 1. kolu »Pacific Life Opena«. Švicarka Emanuelle Gagliardi sa 7-5, 6-4 pobijedila je hrvatsku tenisačicu sa boravištem u SAD-u.</p>
<p> • Rezultati, 1. kolo: Schual – Shuai 6-3, 6-4, Rittner – Drake 3-6, 6-4, 7-6 (5), Cohen-Aloro – Schett 4-6, 6-1, 6-3, Serna – Loit 6-4, 6-3, Zvonareva – Poutček 6-2, 7-5, Bedanova – Wartusch 6-3, 6-2, Foretz – Barna 7-5, 2-6, 7-5, Benešova – Pisnik 6-7 (2), 6-4, 6-2, Black – Taylor 6-0, 6-4, Tu – Roesch 2-6, 6-0, 6-1, Asagoe – Tuljaganova 7-6 (4), 6-2, Gagliardi – LUČIĆ 7-5, 6-3, KOSTANIĆ – Torrens-Valero 4-6, 6-4, 6-2, Callens – Svensson 2-6, 6-4, 6-4, Reeves – Sharapova 6-3, 1-6, 6-0, Pennetta – Mattek 6-0, 4-6, 6-1, Casanova – Müller 6-3, 6-4, Zuluaga – Craybas 2-6, 6-3, 6-2, Čladkova – Safina 0-6, 7-6 (4), 7-6 (2), Kuznjecova – Kirkland 6-3, 6-0, TALAJA – Kruger 6-2, 3-6, 6-2, Mandula – Janković 6-4, 6-2, Razzano – Cervanova 6-1, 6-0, Ruano-Pascual – Irvin 6-3, 6-2, Koulikovskaja – Grande 6-4, 6-1, Koukalova – Marrero 6-4, 6-3, Ad. Serra-Zanetti – An. Serra Zanetti 6-7 (3), 6-3, 6-3, Bartoli – Nagyova 6-1, 6-4. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Artur Takač: Ovo je hrabar potez Splita </p>
<p>Predsjednik IAAF-a, Lamine Diack, posjetit će Split od 22. do 25. svibnja ove godine</p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> – Grad Split kandidrat će se za organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2009. ili 2011. godine. Inicijativni odbor, kojim predsjedava Jakša Miličić, za otprilike dva mjeseca će poslati elaborat kandidature hrvatskoj Vladi i Hrvatskom olimpijskom odboru. Odluku o domaćinstvu donijet će Savjet Međunarodnog udruženja atletskih saveza (IAAF), a izbor će se održati u Monacu potkraj 2004. godine.</p>
<p> – Svjetsko atletsko prvenstvo je najveći sportski događaj u cijelome svijetu, naglasio je Artur Takač, potpredsjednik Inicijativnog odbora i iznimno ugledni čovjek svjetske atletike i olimpijskoga pokreta, te dodao:</p>
<p> – Ovo je hrabar potez Splita i Hrvatskog atletskog saveza, a ja šansu vidim u tome što Split nije toliko napućen grad, nema gužve, za razliku od, recimo, Londona.</p>
<p> Predsjednik IAAF-a, Lamine Diack, posjetit će Split od 22. do 25. svibnja ove godine, a splitski gradonačelnik Slobodan Beroš i njegovi suradnici iskoristit će ovu prigodu da bi ga uvjerili kako je Split doista spreman organizirati tako veliko natjecanje.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tko se može priključiti Rimcu? </p>
<p>Cibosi se iz dvoboja protiv CSKA vraćaju s podnošljivim porazom, zadovoljni što su do posljednjih minuta bili ravnopravni ruskoj momčadi / Nakon dva kola, u skupini D, s dvije pobjede odvojili su se CSKA i Efes Pilsen, koji je u Malagi svladao Unicaju sa 75-74 </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP ispraćeni su u Moskvu sa strepnjom, jer su uzdrmani nakon poraza protiv Širokog, išli »na noge« momčadi koja je u dosadašnjem dijelu Eurolige skupila tek dva poraza. Ipak, cibosi se iz dvoboja protiv CSKA vraćaju s podnošljivim porazom (69-79), zadovoljni što su do posljednjih minuta bili ravnopravni ruskoj momčadi. Nakon dva kola, u skupini D, s dvije pobjede odvojile su se momčadi CSKA i Efes Pilsena, koja je u Malagi svladala Unicaju sa 75-74.</p>
<p>Petrovićeva momčad uspjela se najviše od svih momčadi približiti CSKA na njihovu terenu, dosad su suparnici Moskovljana redovito ispraćani sa 20-ak poena minusa. S obzirom na situaciju na terenu, kad su cibosi još u 36. minuti zaostajali samo dva poena, poraz se čini i prevelikim. </p>
<p>Momčad CSKA, o kojoj su se pričale »bajke«, u srijedu uopće nije impresionirala. No, odlika je velikih momčadi da pobjeđuju i kad baš ne igraju najbolje. Njihov prvi igrač Holden nije bio na uobičajenoj razini (16 koševa, 3-10 šut za tricu), ali trener Dušan Ivković pronašao je rješenje u Grku Nikosu Hatzivrettasu (22 poena, pet trica). Da je Cibona uz Slavena Rimca imala barem još jednog igrača raspoloženog u napadu, možda se iz Moskve mogla vratiti i s neočekivanim plijenom. Rimac je ostao usamljen u napadu, postigavši drugu utakmicu za redom po 28 poena. Prvi strijelci do njega bili su Krasić i Kus s tek 11 ubačaja. </p>
<p>U Moskvi su zakazali centri Prkačin i Mujezinović, koji ipak ima opravdanje jer je igrao pod visokom temperaturom. Acu može zabrinuti Prkačinova forma koji je opet »izletio« s pet osobnih, zaradio tehničku i ponovno pokazao veliku nervozu. Kao i protiv Efes Pilsena, kad je ključne poene preko Prkačina postigao Kambala, sad je Alexander kod vodstva 63-61 pogodio koš i dodatno bacanje preko Cibonina centra. </p>
<p>Unatoč porazu, Zagrepčani moraju biti zadovoljni izvedbom koja ipak daje nadu uoči važnoga gostovanja protiv Crvene zvezde u Goodyear ligi. To je uostalom bila i želja Aleksandra Petrovića koji je nakon neočekivanog poraza protiv Širokog u Moskvi želio izbjeći potpuni raspad sistema. </p>
<p>– Mislim da smo odigrali dobru utakmicu, no za pobjedu smo trebali imati još jednoj igrača uz Rimca u napadu, kazao je nakon utakmice trener Cibone VIP Aleksandar Petrović. </p>
<p>U subotu cibose u beogradskom Pioniru očekuje pravi test u Goodyear ligi. Nakon što je Široki prekinuo niz od osam pobjeda, Ciboni su za plasman na završni turnir potrebne dvije pobjede, protiv Crvene zvezde i Zagreba, do kojih će moći doći samo uz raznovrsnija rješenja u napadu.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mamić mora na operaciju</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Momčad Cibone neće moći računati na Mateja Mamića u završnici sezone. Nakon što je u studenome bio na operaciji desne prepone, Mamić će 17. ožujka u Münchenu operirari i lijevu preponu, koja mu je zadavala probleme u posljednjim utakmicama. U dogovoru s liječnicom odlučeno je da će Mamić najvjerojatnije odigrati još utakmicu protiv Crvene zvezde u Beogradu i susret Kupa u Splitu. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Giriček pobijedio Kukoča</p>
<p>Lakersi su jedva pobijedili Pacerse sa 97-95, zahvaljujući nezaustavljivom Shaquilleu O'Nealu i pobjedničkom košu Roberta Horryja u posljednjim sekundama </p>
<p>ORLANDO, 6. ožujka</p>
<p> – Dolazak Gordana Giričeka i Drewa Goodena posve je preporodio Orlando Magic i prvog strijelca lige Tracyja McGradyja, koji je sinoć sa 48 koševa, 10 skokova i pet asistencija bio nezaustavljiv u pobjedi nad Milwaukee Bucksima rezultatom 111-99. Bila je to izravna borba za osmo mjesto Istoka, ali i sudar dvojice najboljih hrvatskih košarkaša u NBA ligi, koji je dobio Gordan Giriček. </p>
<p>Giriček je za 38 minuta u početnoj postavi imao 15 koševa, šut 7-13, trice 1-4, pet skokova i jednu asistenciju, a Toni Kukoč igrao je skromnih 17 minuta, ubacivši devet koševa, uz šut 3-6, trice 1-3, dva skoka i jednu asistenciju. Giriček je bio treći strijelac Orlanda, dok je njegov suigrač iz Memphisa Drew Gooden sa 26 koševa postigao osobni rekord za sedmi uspjeh Orlanda u posljednjih osam utakmica. </p>
<p>U Bostonu je Antoine Walker sa 34 poena donio pobjedu Celticsima (97-95) nad New York Knicksima, što je osmi uspjeh zaredom Bostona u srazovima s New Yorkom. </p>
<p>Houston Rocketsi pobijedili su u Torontu Raptorse sa 97-95, a Kinez Yao Ming postigao je 13 koševa u posljednjoj četvrtini, pred čak 50 novinara i 3000 navijača azijskog porijekla. </p>
<p>Prvaci Lakersi jedva su pobijedili Indiana Pacerse rezultatom 97-95, zahvaljujući nezaustavljivom Shaquilleu O'Nealu (26 koševa, 11 skokova) i pobjedničkom košu Roberta Horryja u posljednjim sekundama. Kobe Bryant postigao je 20 poena za klub iz Los Angelesa. </p>
<p>Produžetak se igrao u Sacramentu, gdje su domaći Kingsi ipak uspjeli svladati Minnesota Timberwolvese i fenomenalnoga Kevina Garnetta (27 koševa, 24 skoka). </p>
<p> • Rezultati: Boston – New York 97-95, Orlando – Milwaukee 111-99 (Giriček za 38 minuta postigao 15 koševa, 5 skokova, 1 asistencija; Kukoč za 17 minuta postigao 9 koševa, 2 skoka, 1 asistencija), Toronto – Houston 95-97, Phoenix – Portland 98-92, Utah – Seattle 94-83, Cleveland – Atlanta 105-111, Washington – LA Clippers 99-80, Memphis – Denver 96-86, Sacramento – Minnesota 96-95 (produžeci), LA Lakers – Indiana 97-95. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Minimalna prednost Varteksa</p>
<p>Pomorcu je nedostajalo još šest minuta da iz Varaždina ode neporažen</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Nogometaši Varteksa vrlo teško su došli do minimalne pobjede u prvoj utakmici četvrtzavršnice hrvatskog Kupa, 3-2 pobjedom nisu osigurali nikakvu zalihu pred gostovanje u Kostreni.</p>
<p>Šafarić je u 33. minuti pred suparničkim vratima pronašao usamljenog Mumleka kojemu nije bilo teško iz blizine pogoditi za 1-0. Pred kraj poluvremena gosti su izjednačili na pomalo čudan način. Grubišić je izveo slobodan udarac ubacivši pred vrata Varaždinaca, Rumbak je ispustio loptu te rukama zadržao Ivančića koji je želio loptu ubaciti u mrežu. Sudac Kurtović opravdano je pokazao na bijelu točku, a kazneni udarac precizno je izveo Prpić. </p>
<p>U drugom poluvremenu nastavila se rastrgana igra domaćina, a gosti su sve češće počeli prijetiti protunapadima. Tako je u 64. minuti Karabogdan pobjegao zadnjem Varteksovom redu, a Rumbak je bespotrebno predaleko istrčao sa vrata, pa Karabogdanu nije bilo teško zatresti mrežu za iznenađujuće vodstvo gostiju. Upravo je taj pogodak mobilizirao sve snage Varaždinaca, a trener Besek naredio je opću ofenzivu. U 74. minuti, nakon ubacivanja Mumleka, udarac Šafarića za 2-2 bio je neobranjiv. Mumlek je u 84. minuti asistirao i Kastelu koji precizno pogađa mrežu gostiju za konačnih 3-2.</p>
<p> • Stadion Varteksa</p>
<p>VARTEKS – POMORAC 3-2 (1-1)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 5, Toplak 6, Fumić 5, Mumlek 7, Huljev 5 (od 45. Halini 5), Granić 6, Vučković 6, Petričević 7, Šafarić 7, Kastel 6, Halilović 5 (od 68. Jolić 6).</p>
<p>POMORAC: Knez 6, Anić 5, Antić 6 (od 45. Krpan 6), Grubišić 5, Kurilić 5, Ivančić 5, Mujanović 6 (od 57. Kremenović 5), Živković 5, Prpić 6, Zrilić 7, Karabogdan 7 (od 77. Skočić 6). </p>
<p>SUDAC: Hrvoje Kurtović (Osijek) – 5. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mumlek (33), 1-1 Prpić (45. – 11 m), 1-2 Karabogdan (64), 2-2 Šafarić (74), 3-2 Kastel (84).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ivančić, Mujanović, Kremenović.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miljenko MUMLEK.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kralj spasio Kamen Ingrad</p>
<p>Nogometaši Zagreba vodili su u Velikoj do 87. minute </p>
<p>VELIKA</p>
<p> – Nogometaši Kamen Ingrada odigrali su neodlučenih 1-1 (0-1) protiv gostujućeg Zagreba u prvoj utakmici četvrtfinala hrvatskog Kupa. Bila je to utakmica koja će se brzo zaboraviti, posebno u prvim minutama prvog poluvremena. </p>
<p>Zagreb je u tim trenucima ipak djelovao bolje i njegov učinak bio je vidljiv već u 23. minuti. Čačić je iz kornera pogodio glavu Žilića i Galinović je bio nemoćan.</p>
<p> Domaćin je imao inicijativu tijekom drugog dijela utakmice, i kad smo već vidjeli poraz došlo je do izjednačenja. Kralj je napravio potez utakmice – prešavši jednog igrača postigao je zgoditak sa 20-ak metara. To je ujedno i nada domaćinu za uzvrat u Zagrebu.</p>
<p> • Stadion SRC Kamen Ingrad</p>
<p>KAMEN INGRAD – ZAGREB 1-1 (0-1)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Galinović 7, Kelemen 5.5 (od 54. Darmopil 5), Gusić 6.5, Bešlić 6.5, Zekić 5.5, Balašković 5.5 (od 77. Garba –),Čižmek 5 (od 65. Brkić –), Popović 6, Kralj 6.5, Smoje 6, Vuica 6.</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 7, Stavrevski 6, Kovačević 6, Žilić 6, Ješe 6.5, Štrok 7 (od 83. Rizvanolli –), Lovrek 5.5, Milas 6, Biskup 5 (od 46. Šimić 5.5), Čačić 7, Đalović 6 (od 60. Novaković 5.5).</p>
<p>SUDAC: Vlado Svilokos (Sisak) – 5.5. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Žilić (23), 1-1 Kralj (87).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bešlić, Smoje; Stavrevski, Šimić, Kovačević.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Hrvoje ŠTROK.</p>
<p>Drago Štajduhar</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Barić zna prvih 16 igrača za utakmicu protiv Belgije</p>
<p>Imena kandidata za utakmicu protiv belgijske reprezentacije nogometni će izbornik objaviti 18. ožujka, a pripreme započinju 23. ožujka</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Iako kaže da ima jasnu sliku što se tiče prvih 16 igrača, koje će bezuvjetno zvati za kvalifikacijski susret s Belgijom u Zagrebu 29. ožujka (18.30 sati) i četiri dana kasnije u Varaždinu protiv Andore, Otto Barić ipak je zaobišao konkretna imena, tvrdeći da ih ionako znamo. Izbornik je u vezi s tim naglasio na uobičajenoj i vrlo brojno posjećenoj konferenciji za novinare u HNS-u da vjeruje kako će sastaviti dobru momčad. Pritom je Barić zamolio novinare da »drže štimung«, jer im je vrlo važan. Kandidate će objaviti 18. ožujka, a pripreme u Čatežu i Brežicama počinju pet dana kasnije.</p>
<p>Ne krijući kako ga zadovoljava napredak napadača u postizanju pogodaka u posljednja dva kola, ipak je nanizao neka imena kao što su Olić, Balaban, Pršo, braća Marić... Oni su nedvojbeno čvrsto zauzeli mjesta na Barićevu popisu, a bio bi među njima i Alen Bokšić da o njegovu trenutačnom statusu izbornik ima čvršćih informacija. No, nema ih jer je, kako priznaje, većinu prošlog tjedna proveo na promatračkoj misiji u Belgiji i Francuskoj, pa nije potpuno unutra. Stoga je ponudio Zorislava Srebrića kao središnjeg modulatora Bokšićeva statusa. Glavni je tajnik HNS-a odmah istresao iz rukava: </p>
<p> – Tijekom splitskog turnira dogovorili smo s Bokšićem što će i kako raditi nakon što je potvrdio da želi biti dio »akcije Belgija«. Rekao je da će normalno trenirati nakon što sa svojim dosadašnjim klubom riješi sve dvojbe. Taj je problem već za njime. On redovito vježba i, kako je sam rekao, tijekom tjedna kad se vrati u Split nastavit će vježbati s Hajdukom. </p>
<p>Očigledno je da su neki kritički novinski napisi o evidentno pretjerano visokoj cijeni ulaznice za susret s Belgijom dirnuli u taštinu čelnih ljudi HNS-a. Srebrić je reagirao, ali ne zato da bi u HNS-u eventualno snizili cijenu: </p>
<p>– Ne znamo zašto spuštati cijenu i biti razlogom svojevrsne kampanje po medijima. Zanimanje za utakmicu je izuzetno, a osim toga tko kaže da su cijene iste kao i one za susret s Belgijom 6. listopada 2001. kad je stadion bio prepun? Eto vam ispisanih tadašnjih i sadašnjih cijena pa usporedite. </p>
<p> Usporedili smo cijene i uočili sljedeće: ulaznica za donju zapadnu tribinu prije godinu i pol stajala je 170 kuna, a sada 180. Cijena gornje zapadne i istočne tribine ostala je ista - 80 kuna. Sredina sjeverne tribine pretprošle je godine stajala 50 kuna, sada 40, gornji sjever, kao i prije, stoji 40 kuna, a jug je za ovu utakmicu prepolovljen u odnosu na prethodnu sa 80 na 40 kuna. </p>
<p>Liječnik reprezentacije dr. Zoran Bahtijarević informirao je o povijesnom događaju, stavljanju hrvatskog potpisa na Svjetsku deklaraciju o antidopingu u sportu na kongresu u Kopenhagenu. Dakako da je i nogomet tretiran kao i svi sportovi koji su članovi MOO-a, što predmnijeva otvorena vrata testiranju u svakom trenutku, 24 sata dnevno. Zanimljivo je da među 50-ak potpisnika i 23 buduća nema Nizozemske, jer je u njih uporaba kanabisa legalizirana, pa tek pripremaju izmjenu zakona. Doduše, kanabis nije na popisu službeno nedopuštenih sredstava, ali škodi duhu sporta. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Spremamo šok za Riječane!«</p>
<p>»Ako je i dogovoren nekakav raspored trofeja, uvijek se može 'dogoditi Pomorac'. Vidjet ćete da će tu još biti 'vraga'...« / »Imam više rješenja kako složiti vezni red, ali mislim da će i sama naša formacija biti šok za suparnika. Spremamo iznenađenje!«, kaže Dinamov trener Miroslav Blažević </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – »Ako je i dogovoren nekakav raspored trofeja, uvijek se može 'dogoditi Pomorac'. Vidjet ćete da će tu još biti 'vraga'...« Na što li je konkretno mislio Dinamov trener Miroslav Blažević kad je izgovarao ovu rečenicu? Pa, u posljednje vrijeme su sve glasnije (ne)opravdane kuloarske priče o navodnome savezništvu Varteksa i Hajduka. Savezništvu protiv Dinama!</p>
<p> Iako je u takvu vrstu kalkulacija teško povjerovati, Ćiro se, eto, u šali osvrnuo i na tu temu. Već smo pisali da dio kuloarskih priča tvrdi kako su Varteksovi nogometaši »spremni pomoći« Hajduku u njegovoj borbi protiv maksimirske momčadi u domaćem prvenstvu, dok bi Splićani zauzvrat »prepustili« Varaždincima nacionalni Kup iz kojega je Dinamo ionako već izletio još prošle godine. Stoga je logično da Varteks i Hajduk u tom natjecanju sad figuriraju kao glavni favoriti. Bez obzira što o tome, primjerice, misle nogometaši Zagreba. No, u takvim računicama (naravno, ako one uopće i postoje) malo tko uzima u obzir eventualne »nepredviđene smetnje«, koje su se ovaj put pojavile u siluetama nogometaša Pomorca. Jer, Varteks je u prvoj četvrtfinalnoj utakmici jedva pobijedio Pomorac, 3-2, što mu baš i nije zahvalna zaliha uoči gostovanja u uzvratu u Kostreni. I upravo je o tome, eto, govorio Blažević u onoj »zagonetnoj« rečenici. Bilo kako bilo, razmišljanja Dinamovoga trenera ipak su posve okrenuta domaćem prvenstvu i nedjeljnom gostovanju kod Rijeke.</p>
<p> – Klima u momčadi je dobra i to je najbitnije, naglasio je Ćiro. – Svjesni smo da je svaka utakmica za nas »zamka«. Sad nam slijedi dvoboj protiv tradicionalno teškog suparnika. Uostalom, konzultiramo li njihovu formaciju, vidjet ćemo da imaju ozbiljan koncentrat kvalitete. Bit će to veliko iskušenje za nas. Štoviše, to će nam biti teža utakmica nego protiv Varteksa!</p>
<p> Zagrepčani su prošloga vikenda u prvenstvenom okršaju u Maksimiru »slistili« Varaždince s glatkih 3-1, a Blaževića hrabri činjenica što je vrlo malo segmenata u igri njegove momčadi s kojima on nije zadovoljan.</p>
<p> – Možda su neki detalji mogli biti bolji. Primjerice, nismo prilagodili igru »malog nogometa«. Kad igrač dođe u situaciju da mora poentirati, onda se treba zapitati: »Stani, možda ima nešto bolje od ovoga što sam namjeravao učiniti«. Uvijek ima bolje! Pa, Marić je dvaput bio sâm kad je Balaban imao loptu, a ovaj je ipak šutirao. Da je uvažavao »zakon malog nogometa«, postupio bi drukčije. Jer, čim si ušao u 16-erac, ti si od velikog napravio mali nogomet!</p>
<p> Zasad je upitno hoće li Ćiro u nedjelju moći računati na Kristijana Polovanca. Maksimirski branič osjeća bolove u koljenu i njegov je nastup u ovome trenutku neizvjestan.</p>
<p> – Njegova ozljeda, nažalost, još uvijek nije definirana i to je ono najgore. Boli ga koljeno, ali liječnici nisu uspjeli odgonetnuti što je u pitanju. Magnetska rezonanca je pokazala da nema ništa, a Polovanec ipak nije igrač koji bi folirao. Dva dana je imao »aktivni odmor«, što znači da nije bio u punom treningu, u četvrtak je na rasporedu ionako bio slobodan dan, pa se nadam da će mu sve to pomoći da ipak bude spreman. </p>
<p> Polovanec je izostao i s nedavnog gradskog derbija protiv Zagreba u Kranjčevićevoj, ali ne zbog ozljede, već zbog žutih kartona. Tada ga je u prvom sastavu zamijenio Dino Drpić.</p>
<p> – Drpić je i sad jedna od mogućih solucija. Možda ovaj put tu ulogu preuzme Cesar, a možda netko treći. Vidjet ćemo. U sastav se vraća Niko Kranjčar, koji je morao propustiti okršaj protiv Varteksa, također zbog problema sa žutim kartonima. Kakve li će to rokade unijeti u »plavu« momčad?</p>
<p> – Sad mi slijede »slatke trenerske brige«. Sigurno je da će Kranjčar igrati, pa on je okosnica momčadi. Imam više solucija kako složiti vezni red, ali mislim da će i sama naša formacija biti šok za protivnika. Spremamo iznenađenje! Nadalje, vraća nam se i Mikić, iako je Jurić u nedjelju relativno dobro neutralizirao Hrmana. Ali, Jurić nije Mikić! Mikić je pravi detonator i uvijek sam sretan kad mogu koristiti njegove usluge.</p>
<p> Ćiro je sretan i kad »koristi usluge Dumitrua Mitua«, nogometaša koji je u jesenskome dijelu sezone figurirao kao prvo ime Dinamove momčadi. Protiv Varteksa, međutim, nije bio na razini jesenskih nastupa.</p>
<p> – Ne mogu reći da je Mitu pao uz formi. On samo nije respektirao zakonitosti koje ja namećem. Nije poštivao princip slobodnog čovjeka. Ma, ja hoću tečnost igre! A ona se teško može uspostaviti bez ovoga principa i bez tendencije da daješ prvu loptu. Želim naglasiti još nešto. U posljednje sam vrijeme žestoko kritizirao Olića i Balabana, bili su na granici... Nitko ne može razbiti sustav, ma kako se zvao. U nedjelju sam čestitao obojici, ali ih u isto vrijeme i podsjećam da su pokazali da mogu!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Hajduk nastavlja utrku za Dinamom </p>
<p>Nakon pobjede protiv Cibalije, »bijeli« se mogu u miru okrenuti subotnjem prvenstvenom ogledu protiv Zadra, momčadi Vjerana Simunića, trenera koji je znao ugrabiti bod na Poljudu. No, pravo na pogrešku nemaju, jer pokušavaju stići Dinamovu prednost</p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> – Nogometaši su Hajduka, pobijedivši Cibaliju sa čak 3-1 u Vinkovcima, dijelom potvrdili izjave da im je Kup važno natjecanje. Za nepunih su dvadesetak minuta s tri pogotka u mreži domaćina (Miladin, Srna i Neretljak) riješili pitanje pobjednika, a i sebe lišili nervoze glede prolaza u polufinale. Naime, teško je očekivati da bi Vinkovčani mogli iznenaditi Splićane na Poljudu 19. ožujka. </p>
<p>Tom se pobjedom, pak, splitski »bijeli« mogu u miru okrenuti subotnjem prvenstvenom ogledu protiv Zadra. Utrka za Dinamom se rasplamsava, a dobru formu treba potvrditi i u subotu protiv momčadi Vjerana Simunića, trenera koji je znao ugrabiti bod na Poljudu. Hajdukovci, stoga, pušu i na hladno, mobilizirali su se da ne bi eventualno napravili krivi korak u borbi za naslov protiv momčadi koja se grčevito bori za ostanak u društvu najboljih. Čini se da i Hrvatsko prvenstvo postaje poput kupskog natjecanja, u kojem nema prava na kiks. Pravo na pogrešku posebno nema Hajduk, jer stižu četiri Dinamova boda prednosti. </p>
<p>– Pribojavali smo se utakmice u Vinkovcima, a izgleda da smo ih uhvatili na spavanju i da smo jednom nogom u polufinalu. U dobroj smo formi, što pokazuju i igre i rezultati iz Kostrene i Vinkovaca, a ići ćemo i u kupu i u prvenstvu punom snagom, rekao je trener Hajduka Zoran Vulić.</p>
<p>Utakmica u Vinkovcima pokazala je da trener Hajduka Vulić ima razoran arsenal igrača. Bez dvojice najubojitijih iz prva dva kola, Rapaića i Turkovića, »bijeli« su učinkovitošću i kvalitetnom igrom razoružali dobru momčad Cibalije. Srna je po tko zna koji put vukao »bijele«, bio ga je pun travnjak, a dobru igru okrunio je i pogotkom. Ohrabrenje je i igra Darka Miladina, svoju minutažu na desnom boku iskorištava maksimalno, a prezentacija mu je sve kvalitetnija. Malo po malo, strpljivošću i velikom je voljom stabilizirao svoju formu. Otpustio je kočnice, povučene zahvaljujući lomu noge otprije dvije godine. Može se pohvaliti i europogotkom iz Vinkovaca. </p>
<p>– Prije početka zimskih priprema sebi sam rekao da više nema nikakvih opravdanja. Vrijeme je oporavka od loma noge prošlo i drago mi je da sam zaredao s dobrim utakmicama. Sigurno da je na sigurnost u mojoj igri utjecalo što sad igram u veznom redu na boku. Borba za mjesto u momčadi je velika, ali moram kazati da je ozračje u svlačionici zdravo, konkurencija je poticajna za sve igrače, što je rezultiralo dobrom formom momčadi. Zadatak nam je da u idućim utakmicama protiv Zadra, Osijeka i Zagreba potvrdimo ulogu favorita, rekao je Miladin. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="49">
<p>SAD i Velika Britanija daju Iraku još nekoliko dana da se razoruža</p>
<p>Zauzvrat traže da im UN odobri moguće pribjegavanje sili</p>
<p>NEW YORK, 6. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - SAD i Velika Britanija razmatraju novu mogućnost da odobre Iraku nekoliko dana odgode kako bi se razoružao ako im UN da zeleno svjetlo za moguće pribjegavanje sili, izjavili su izvori bliski pregovorima u UN-u. O tome se razgovara uoči trećeg i vjerojatno odlučujućeg izvješća šefa UN-ovih inspektora Hansa Blixa koje će u petak podnijeti u Vijeću sigurnosti UN-a. </p>
<p>No, izvori nisu mogli potvrditi informacije iz britanskog tiska prema kojima dvije zemlje rade pritisak kako bi Vijeće sigurnosti glasovalo o dopunjenoj rezoluciji koja bi od Iraka zahtijevala da se potčini svojim obvezama oko razoružanja u nekoliko dana, pod prijetnjom trenutačnog napada.</p>
<p>Izvori su ipak potvrdili da će SAD i Britanija pokušati privući svom stajalištu zemlje članice Vijeća sigurnosti koje oklijevaju jer im sadašnji odnos snaga, u kojem je od 15 članica njih devet protiv rata u Iraku, ne ide u prilog.</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair izjavio je u četvrtak da bi mogao biti spreman povesti rat protiv Iraka čak i ako nekoliko zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a stavi veto na novu rezoluciju koja bi odobrila primjenu sile. </p>
<p>Britanci su u četvrtak ujutro predložili da se rezolucija izmijeni i da se Iraku da još vremena za razoružanje. Prema diplomatskom tumačenju, Britanci bi u posljednji trenutak željeli osigurati novo vrijeme za Irak kako bi se vidjelo hoće li nastaviti s razoružanjem.</p>
<p>Blix je uoči svog istupa u petak rekao novinarima da razoružanje ide svojim tijekom te da je sastavio popis zahtjeva koji će u najkraćem roku biti predstavljen iračkoj vladi. Blix tvrdi da se Irak razoružava, i ocjenjuje se da bi novo izvješće moglo još više sve zakomplicirati. </p>
<p>Na izmjeni rezolucije rade i Čile i Meksiko koji također predlažu da se zahtjevi spoje s rokovima. Saznaje se da i američki diplomati na zahtjev Washingtona rade korekcije u tekstu rezolucije, ponajprije u vezi s »jezičnim pitanjima«.</p>
<p>Washington je nakon izjava diplomata Rusije, Francuske i Njemačke da neće podržati novu rezoluciju skeptičan u pogledu ishoda glasanja. </p>
<p>Očito je da neće moći osigurati dovoljan broj glasova da rezolucija bude prihvaćena, a nova inicijativa Velike Britanije još je više zakomplicirala ionako tešku situaciju.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Turski vojni vrh »presudio« podržavši dolazak američkih vojnika</p>
<p>»Od dva zla, biramo manje«, rekao je general Hilmi Özkök, izrazivši nadu da će novo izjašnjavanje u parlamentu o dolasku Amerikanaca biti već sljedećih dana</p>
<p>ANKARA, 6. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oko 62.000 američkih vojnika i časnika mogli bi, ipak, nakon višetjednih pregovora, neizvjesnosti i vrlo neugodnih prepirki na relaciji Washington-Ankara, dobiti odobrenje za ulazak na turski teritorij. Iza tog prijedloga je, nakon vlade premijera Abdullaha Güla, stao i turski vojni vrh. </p>
<p>Zapovjednik glavnog stožera turskih oružanih snaga general Hilmi Özkök, iskoristio je posjet čelnika ciparskih Turaka Raufa Denktasa, kako bi jasno stavio do znanja da »nedodirljiva« vojska podržava dolazak američkih trupa. »Od dva zla, biramo manje«, rekao je Özkök. Pritom je izrazio nadu da će novo izjašnjavanje u parlamentu o dolasku Amerikanaca biti već sljedećih dana. </p>
<p>Predsjednik parlamenta Bülent Arinc, koji se prvotno suprotstavio preporuci vlastite Stranke pravde i razvitka (AKP) o razmještanju američke vojske, pohvalio je preporuku prvog turskog generala. Inače, prilikom prvog izjašnjavanja o dolasku i razmještanju američkih vojnika na turskom tlu i njihovom prebacivanju na sjever Iraka nedostajala su samo tri zastupnička glasa za legaliziranje tog vladinog prijedloga. Postoje svi izgledi da će novo glasovanje proteći bez većih poteškoća, unatoč činjenici što se čelnik oporbene Republikanske narodne stranke Deniz Baykal ponovo oštro suprotstavio stupanju američkih vojnika na turski teritorij. </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush, državni tajnik Colin Powell i ministar obrane Donald Rumsfeld odmah pozdravili potporu turskog vojnog vrha. Pritom su izrazili uvjerenje da će se turski parlament u što je moguće kraćem roku izjasniti za prihvat prijateljskih američkih vojnika. Neposredno nakon što je general Özkök podržao dolazak američke vojske, u tursku sredozemnu luku Iskenderun se, prema izvješću neovisne mreže NTV, iskrcalo oko 300 američkih vojnika. Ista postaja je također prikazala dolazak golemog američkog kargo broda s logističkom opremom, te kolonu američkih vozila koja kreću prema tursko-iračkoj granici. Očekuje se da će američke snage u Zaljevu i njegovoj okolici uskoro dostići 300.000 ljudi pod oružjem.</p>
<p>General Özkök je izrekao i vrlo oštre opomene na račun iračkih kurdskih čelnika u čijoj režiji su, kako se vjeruje, organizirani antiturski prosvjedi i paljene turske zastave. On je poručio kako Turska ima pravo braniti vlastite nacionalne interese, upozoravajući da će snositi posljedice svi oni koji se suprotstavljaju miru. Özkök drži kako Turska nije u mogućnosti spriječiti vojno rješenje iračke krize, a što je, kako je kazao, dovelo do toga da se i sama pripremi za najgori zaljevski scenarij. </p>
<p>Jalal Talabani, čelnik jedno od dviju najvećih kurdskih frakcije, suprotstavio se masovnom dolasku turskih trupa na irački sjever. U razgovoru na TV mreži CNN-TÜRK, vođa Patriotske unije Kurdistana (PUK) je podsjetio kako to »iskače« iz ankarskog dogovora sa kurdskim stranama, prema kojem je na teritorij pod kurdskom upravom trebalo doći samo nekoliko tisuća turskih vojnika sa isključivo humanitarnom zadaćom. </p>
<p>Talabani je upozorio kako turski vojnici dolaze u Irak kako bi naoružali Turkmene, svoje sunarodnjake, a razoružali Pashmerge (policijske snage) PUK-a i Kurdske demokratske stranke (KDP) Massouda Barzanija. On je, isto tako, upozorio kako bi to moglo dovesti do incidenata, pa i otvorenih kurdsko-turskih sukoba. Talabani je u svojoj prijetnji otišao i korak dalje, kazavši kako bi se takvi sukobi mogli prenijeti i na susjedni turski teritorij gdje poglavito živi kurdsko pučanstvo. Ovdašnji komentatori vjeruju kako to zastrašivanje nije nimalo bezazleno, budući da se na sjeveru Iraka nalazi oko 5000 militantnih separatista zabranjene marksističke Radničke stranke Kurdistanka (PKK), čiji je vođa uhićeni i na doživotnu robiju osuđeni Abdullah Öcalan.</p>
<p>U međuvremenu, režim iračkog predsjednika čini očajničke napore kako bi dokazao nelegitimnost angloameričkih priprema za novi zaljevski rat. Saddam Hussein je osobno dozvolio, rizikujući obrambenu sposobnost zemlje, prelet špijunskih zrakoplova U-2 preko iračkog teritorija te uništenje najmoćnijeg obrambenog oružja. raketnih sustava »al-samoud 2«. Takav potez iračkih vlasti pozdravio je i glavni inspektor UN-a Hans Blix, ističući kako još nije kasno da se rat zaustavi. </p>
<p>Istodobno, zamjetni su napori cjelokupnog iračkog državnog i stranačkog rukovodstva da se motivira vojska i svi građani za kolektivnu obranu zemlje. Na bagdadskoj paradi defilirale su prvi put jedinice dragovoljaca smrti. Vojnici su na sebi imali bijele ogrtače kojima se muslimani pokrivaju poslije smrti, a preko čitavog tijela snažne eksplozivne naprave. Preko lica imali su, slično kao i Hamasovi odredi smrti, bijele maske. Time se Amerikancima i Britancima željela očito želi poslati poruka kako će na svakom djelu iračkog teritorija naići na otpor do smrti. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Washington prijeti Moskvi </p>
<p>Visoki američki diplomat navodno je rekao da će Rusija »platiti« ako se doista suprotstavi prihvaćanju nove rezolucije o Iraku</p>
<p>MOSKVA, 6. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ako Rusija i Francuska i upotrijebe veto u Vijeću sigurnosti za novu angloameričku rezoluciju o Iraku, to neće spriječiti Washington da krene u rat protiv Saddama Husseina.</p>
<p>U to je uvjerena gotova sva ruska politička i vojna elita. A da je samo pitanje dana kada će vojna operacija protiv Bagdada početi analitičari u Moskvi iznose sve više argumenta. Prvi je i osnovni da se međunarodna diplomatska bitka oko načina rješavanja iračke krize toliko odužila da je ušla u krajnje nepovoljnu fazu za Washington kad više nije u pitanju samo politička sudbina Saddama Husseina već i samoga američkog predsjednika Georgea Busha.</p>
<p>Ukratko, iračka kriza došla je do one točke kada se postavlja pitanje: »ili Saddam ili Bush«. Irački se vođa bez rata neće povući. A to znači da je rat neizbježan jer dugo pripremanom vojnom operacijom protiv Bagdada američki predsjednik spašava svoj politički ugled, ali i autoritet svoje zemlje kao najmoćnije svjetske države.</p>
<p> Da Bushu i njegovoj američkoj administraciji, čini se, nema povratka od ratnih planova svjedoči i činjenica da se prvi put od raspirivanja iračke krize, a nakon najnovijeg upozorenja Kremlja da će upotrijebiti i svoje pravo veta (zajedno s Francuskom) u Vijeću sigurnosti, Washington odlučio pokrenuti političke pritiske na Moskvu. Čak je i otvoreno zaprijetio »sankcioniranjem« odnosa s Rusijom.</p>
<p> Naime, iz službenih je moskovskih krugova u četvrtak »procurila« informacija da je visoki američki diplomat otvoreno rekao kako će Rusija »platiti« ako doista u Vijeću sigurnosti upotrijebi veto protiv prihvaćanja nove rezolucije o Iraku. Istodobno, s uvjerenjem da će s odobrenjem Vijeća sigurnosti ili bez njega SAD u vrlo kratkom roku početi »operaciju vojnoga svrgavanja« Saddamova režima, Moskva je intenzivirala evakuaciju svojih građana iz Iraka. Trenutačno je u Iraku ostalo još oko tisuću ruskih građana, pa je ministarstvo za izvanredne situacije odlučilo da do 10. ožujka uputi pet velikih putničkih aviona radi njihove evakuacije u domovinu.</p>
<p> Štoviše, na molbu Ukrajine i drugih zemalja članica ZND-a rusko ministarstvo za izvanredene situacije preuzelo je i obvezu da iz Bagdada evakuira i građane tih zemalja. Sve to govori kako je početak angloameričkog napada na Irak sada samo stvar vremena, a otkriće britanskih medija da će napad početi tek 17. ožujka samo je »varka« jer takve se informacije, ipak, ne daju novinarima i - protivniku.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osovina Pariz-Moskva-Berlin ne odustaje</p>
<p>BERLIN, 6. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pariz i Moskva prijete zajedničkim vetom u Vijeću sigurnosti, kako bi spriječili napad Sjedinjenih Država i Velike Britanije na Irak. Tako se u Berlinu čita zajedničko priopćenje koje su potpisale Francuska, Rusija i Njemačka nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Parizu. Tomu u prilog govori da je, u ime sve tri zemlje, francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin izjavio da (američko-britansko-španjolska) rezolucija, koja bi dopustila uporabu sile protiv Iraka - »neće proći!« </p>
<p>Francuska i Rusija time u iračkoj krizu žele preuzeti odgovornost kao stalne članice u Vijeću sigurnosti. Ipak, ni De Villepin, niti Igor Ivanov nisu upotrijebili riječ veto. Na pitanje kako komentira da je Ivanov u jednom intervjuu već najavio veto, francuski je ministar rekao: »Francuska i Rusija potpuno se podudaraju u stajalištima.«</p>
<p>Osovina Pariz-Moskva-Berlin i dalje se zalaže da UN-ovi inspektori nastave rad, kao što su to već iznijeli u zajedničkom memorandumu. Oni tvrde da postoji prigoda da se Irak mirno razoruža i da su inspekcije naoružanja uspješne i zbog toga se moraju nastaviti i pojačati. Inspektori bi trebali iznijeti program s točno određenim rokovima koji se moraju poštivati te redovito u New Yorku podnositi izvješća. </p>
<p>Francuska, Rusija i Njemačka od Iraka traže da poboljša svoju suradnju s Ujedinjenim narodima. Inspekcije ne mogu trajati do beskonačnosti, zaprijetili su Bagdadu ministri vanjskih poslova. Ultimatum na adresu Saddama Husseina te tri zemlje, međutim, odbijaju. </p>
<p>Njemački ministar vanjskih poslova, Joschka Fischer (koji je u posljednji trenutak otputovao u Pariz), tijekom predstavljanja zajedničke izjave, naravno, igrao je tek sporednu ulogu, budući da, za razliku od Francuske i Rusije, Njemačka u Vijeću sigurnosti UN-a nema pravo veta. On se zadovoljio upozorenjem kako bi se ionako napeto stanje na Srednjem istoku vojnom intervencijom još više zaoštrilo. S obzirom na rizike vojne intervencije, šef njemačke diplomacije ne zna kako bi se moglo obrazložiti da se prekida proces mirne provedbe Rezolucije 1441, i da se poseže za ratnim sredstvima. </p>
<p>Nema dvojbe da je Berlin više nego zadovoljan zajedničkom pariškom izjavom. Naime, njemačka je diplomacija odahnula jer je drži da je time definitivno spriječena izolacija Njemačke glede pitanja Iraka, od koje se proteklih tjedana strahovalo u Berlinu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Britanci pomogli Saddamu sagraditi tvornicu kemijskog oružja</p>
<p>Nakon punih 18 godina, u javnost je doprla istina o tome kako su Britanci sudjelovali u Iraku u gradnji tvornice klora, ključne za proizvodnju sastojaka za iperit i nervne otrove</p>
<p>LONDON, 6. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Danas, kada se Saddam Hussein preobrazio u međunarodnog neprijatelja broj jedan, gotovo je zaboravljeno koliko je Zapad nekada išao na ruku bagdadskom silniku. Pomoć Iraku stizala je čak i nakon što se znalo da Saddam svoje protivnike ubija i zabranjenim kemijskim oružjem. U tu sliku uklapa se i najnovije otkriće Guardiana. List piše kako su Britanci sredinom osamdesetih potajno pomogli Saddamu da podigne kemijsku tvornicu pogodnu za izradu ključnih sastojaka za iperit i nervne otrove.</p>
<p>Nominalno, radilo se o postrojenjima za izradu klora. No ministri tadašnje konzervativne vlade u Londonu dobro su znali da će se u tvornici nazvanoj Falluja 2 vjerojatno proizvoditi kemijska oružja. Američki državni tajnik Colin Powell nedavno je postojanje iste te Falluje 2 naveo kao jedan od razloga za rat protiv Iraka. Na satelitskim snimkama CIA-e, njeni su pogoni identificirani kao jedna od Saddamovih tvornica za izradu oružja masovnog uništenja. No bez britanske pomoći, Falluje 2 vjerojatno ne bi bilo. Iza leđa Amerikancima, tvornicu je 1985. podigla jedna tvrtka iz Londona uz odobrenje i pomoć britanskih vlasti. </p>
<p>Baš u vrijeme kada su planovi za Falluju 2 bili u punom jeku, u London su na liječenje stizali teško ranjeni iranski vojnici sa strašnim opekotinama. Ti su vojnici bili žrtve kemijskog oružja koje je protiv njih u iračko-iranskom ratu upotrijebio Saddamov režim. Imajući to u vidu, tadašnji niži ministar u Foreign Officeu Richard Luce uzalud je pokušavao spriječiti gradnju kemijske tvornice u Falluji. Luce je opominjao da bi se takav pogon lako mogao upotrijebiti za izradu kemijskog oružja. I britansko ministarstvo obrane bilo je uvjereno da se u Falluji 2, uz manje preinake, lako mogu proizvesti komponente za izradu iperita i nervnih agensa. </p>
<p>Zadnju riječ imalo je, međutim, britansko ministarstvo trgovine koje je odobrilo gradnju tvornice klora u Iraku. Potrebnu dozvolu potpisao je konzervativni ministar trgovine Paul Channon, tvrdeći da bi izvozna zabrana štetila trgovinskoj razmjeni s Iračanima. Guardian implicira da je Channon samo slijedio liniju svoje šefice Margaret Thatcher. Vlasti u Londonu dale su i izvozna jamstva (dakle financijsku potporu) britanskoj tvrtki Uhde Ltd, koja je trebala graditi sporne pogone u Iraku. To je obavljeno u najvećoj tajnosti, jer je Amerika tada već inzistirala da se ta vrsta izvoza stavi pod strogu kontrolu. </p>
<p>Početkom osamdesetih, Saddam Hussein je naredio da se u iračke bombe i artiljerijska oružja počne stavljati kemijsko punjenje. No već 1985. Iraku je postajalo sve teže nabaviti glavne sastojke za proizvodnju kemijskog oružja. Razlog je bio američki pritisak na njemačke tvrtke koje su do tada bile glavni irački snabdjevači. Iračani su tada odlučili da sve počnu proizvoditi sami, pa je u okviru toga sklopljen posao za gradnju tvornice klora Falluja 2. Tvrtka Uhde Ltd, kojoj je posao povjeren, bila je zapravo londonska podružnica njemačke firme. Zaljevski rat kasnije je omeo njeno poslovanje, pa joj je britanska agencija za zaštitu izvoza čak morala isplatiti odštetu, na ime propalih poslova s Irakom! </p>
<p>U epilogu ove priče valja podsjetiti da je još prije otvaranja Falluje 2 Saddam uspio potrovati više od 8000 Iranaca i Kurda pomoću kemijskog oružja. Nakon puštanja spornih pogona u rad, istu vrstu oružja upotrijebio je protiv još 18.000 ljudi. Među njima su bili i stanovnici Halabje, nesretnog kurdskog sela na sjeveru Iraka, gdje je u ožujku 1988. smrtno stradalo stotine nedužnih civila. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>SAD ne pristaje na Sjevernu Koreju s nuklearnom bombom </p>
<p>WASHINGTON, 6. ožujka</p>
<p> - Sjedinjene Države ne pristaju na Sjevernu Koreju s nuklearnim oružjem, priopćila je u srijedu Bijela kuća. Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer opovrgnuo je novinski tekst objavljen u srijedu prema kojem će američka vlada pristati na to da Pyongyang ima manji broj komada nuklearnoga oružja. »Važno je da na tom poluotoku ne bude nuklearne bombe«, rekao je. »Zato se toliko trudimo oko toga i zato smo izravno i javno pozvali Sjevernu Koreju da prekine svoj nuklearni program«, dodao je.</p>
<p>Vodeći američki dužnosnici misle da je Sjeverna Koreja već možda proizvela jednu ili dvije nukelarne bombe, piše agencija dpa. Pentagon je naredio slanje 24 bombardera na pacifički otok Guam, ali američki ministar obrane Donald Rumsfeld u srijedu je rekao da taj potez Sjeverna Koreja ne smije shvatiti kao »agresivan, neprijateljski ili kao prijetnju«. Kad se zrakoplovi ondje razmjeste, korejski će im poluotok biti na dometu, objašnjava dpa. Prema Rumsfeldovim riječima, taj je potez način odvraćanja bilo koje države koja bi požaeljela iskoristiti trenutačnu američku usredotočenost na Irak. Rumsfeld kaže da je SAD i dalje sklon diplomatskome rješenju iračke krize, ali američki predsjednik George W. Bush ne isljučuje ni mogućnost rata. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Američka javnost sve više podijeljena zbog rata </p>
<p>Ankete pokazuju da 78 posto republikanaca podržava slanje američkih vojnika u Zaljev, a samo 41 posto demokrata / Poznati glumac Dustin Hoffman izjavio kako predsjednik Bush manipulira s osjećajima nacije nakon 11. rujna / Većina analitičara procjenjuje da će naboj Amerikanaca za rat ipak porasti kad počne akcija, kao što se dogodilo i 1991. nakon početka Pustinjske oluje</p>
<p>NEW YORK, 6. ožujka (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Nikada, od Vijetnama do danas, Amerikanci nisu bili tako strastveno zainteresirani za rat i nikada nakon Pearl Harbora nisu bili tako duboko podijeljeni. Odluka hoće li se krenuti u novi, veliki rat duboko je podijelila Ameriku, doslovce svakim danom sve više. Podijeljena je bijela i crna Amerika, podjele se osjećaju među mladima i starima, ženama i muškarcima, među visoko obrazovanima i ljudima bez škole. </p>
<p>U srijedu su tisuće srednjoškolaca i studenata hodale po učionicama širom Amerike i protestirale riječima »hoćemo knjige, a ne bombe«. Prema rezultatima Gallupove ankete potkraj veljače, 38 posto Amerikanaca bespogovorno podupire vojnu akciju, no taj postotak iz dana u dan pada. Svaki peti Amerikanac potpuno odbacuje vojnu intervenciju, a 40 posto poduprlo bi vojnu akciju ako za nju odluku donesu Ujedinjeni narodi.</p>
<p>Većina Amerikanaca stalno prati rasprave o Iraku na televizijskim ekranima i kroz ostale medije, a to je tema koja više zaokuplja Amerikance nego, primjerice, nesreća space shuttlea ili udari na burzama. </p>
<p>Ankete pokazuju da 78 posto republikanaca podržava slanje američkih vojnika u Zaljev, a samo 41 posto demokrata. Konzervativci su za rat, liberali protiv. Intervenciju u Iraku najviše podržavaju Amerikanci stari između 30 i 40 godina, a mlađi i stariji su protiv. Najogorčeniji su protivnici rata stariji od 60 godina, a najniži postotak onih koji su za rat su žene starije od 70 godina. Inače, američke su žene više protiv rata od muškaraca.</p>
<p>Najveći su protivnici rata srčani liberali, zatim crnkinje, pa žene s visokim obrazovanjem te one koje su u Demokratskoj stranci i crni muškarci. Najveći su zagovornici rata muškarci koji iz Republikanske stranke, a među njima čak 82 posto podržava Busha i njegovu politiku prema Iraku. Slijede žene iz Republikanske stranke te vojni veterani.</p>
<p>Proturatnim protestima, koji su još stidljivo organizirani, pridružuju se i poznati sportaši, glumci, umjetnici, a u nekim američkim gradovima svaki se dan ljudi okupljaju kako bi izrazili svoje protivljenje ratu. I američki mediji sve otvorenije pišu o antiratnim prosvjedima, a uvodničari postavljaju pitanje: je li rat Americi u ovome trenutku potreban?</p>
<p>Dustin Hoffman, poznati glumac, izjavio je kako predsjednik Bush manipulira osjećajima nacije nakon 11. rujna, a na demonstracijama u San Franciscu nosio je transparent na kome je pisalo »Svijetu, pozdravljamo te, i mi ga (Busha) mrzimo također«. Iz Bijele kuće nije bilo reakcije, ali je navodno predsjednik bio ljut na takav način prosvjeda u kome sudjeluju i slavni ljudi.</p>
<p>Podjele su sve očitije i sučeljavanja sve češća. Bushovi pobornici. koji se također javno okupljaju, nose parole da je »bolje biti udovica heroja, nego žena kukavice«, a protivnici nose parole na kojima piše »Zbog čega toliko života za galon nafte«. </p>
<p>I muslimani u Americi posljednjih su dana sve glasniji u izražavanju proturatnog raspoloženja, nakon razdoblja u kojemu su najčešće šutjeli. Američke reakcije ukazuju kako postoji strah da se »rat vrati kući«, što bi značilo da će nakon intervencije u Iraku slijediti osveta muslimana u Americi. U svakom slučaju, opća je ocjena da će početkom napada na Irak slijediti novi teroristički napadi na američke ciljeve u svijetu.</p>
<p>Većina analitičara procjenjuje da će naboj Amerikanaca za rat ipak porasti nakon što počne akcija, kao što se dogodilo i 1991. kad je, nakon početka Pustinjske oluje, podrška za intervenciju povećana od 63 na čak 80 posto. I to se dogodilo nakon prvih nekoliko dana bombardiranja. Svoju ulogu u svemu odigrat će i mediji koji će tek uoči same intervencije snažnije stvarati raspoloženje za rat. Izdvojena su i velika sredstva da se preko tv-mreža naciju mobilizira u pravome trenutku.</p>
<p>Mnogo je neizvjesnije pitanje: kako će se Amerikanci odnositi prema problemima koji će slijediti nakon vjerojatnoga pada iračkog režima Saddama Husseina? Bude li i među savezničkim vojnicima žrtava, a sigurno je da će ih biti, procjene su analitičara da će javnost postavljati pitanja: je li bilo nužno slati mlade Amerikance u rat?</p>
<p>Ovih su dana američki mediji prepuni snimaka na kojima se vide detalji rastanka s vojnicima koji odlaze u Zaljev. To su slike pune emocionalnog naboja: mlade žene i muškarci, okruženi djecom, svuda okolo američke zastave i naslovi koji bodre vojnike. Objavljuju se i mnoge sentimentalne priče o »mladim herojima koji brane svijet od terorizma«. Mediji su posebno zabilježili sve češće primjere kako su vojnici prije odlaska u Zaljev dali zamrznuti spermu, kako bi njihove supruge mogle imati djecu, ako se njima nešto dogodi.</p>
<p>Odbijanje najvažnijih europskih država da se pridruže Americi sve više stvara raspoloženje kako je riječ o »američkom ratu«, a sve manje o ratu međunarodne zajednice protiv globalnog terorizma. Amerikanci žele rat, ali potpitanja je, ipak, sve više.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="56">
<p>Argentina se može dogoditi i nama</p>
<p>U subotnjoj slobodnoj večeri našla sam malo vremena da se osvrnem na tekst gospođe Carmen Vrljičak. Za mene je to jedan od najpotresnijih tekstova kojeg je objavio »Vjesnik« u rubrici, »Stajališta« (26. veljače). Uzmem zatim Vjesnik i vidim da bih morala još nešto dopisati u povodu pisanja dr. sc. Zvonimira Radića.</p>
<p>Što sam napisala o tekstu gospođe Carmen Vrljičak? Ta nam je novinarka, sveučilišna profesorica i spisateljica opisala kakve su posljedice onoga što se dogodilo u Argentini, nekada jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, ali nije rastumačila zašto se to dogodilo. </p>
<p>Ovih dana čitam vrlo zanimljivu i poticajnu knjigu njemačkog matematičara i ekonomiste F. J. Radermachera: »Ravnoteža ili razaranje«. Poslije članka C. Vrljičak, duboko nesretna, prestala sam čitati novine i otvorila spomenutu knjigu. Upravo na mjestu koje započinje rečenicom: »Današnja kriza u Argentini u ovom modelu pokazuje kako se putem globalizacije i tržišnog djelovanja diljem svijeta može organizirati i pljačka cijelih zemalja na štetu pučanstva. Politika MMF-a pritom postaje problem, prvenstveno zbog toga što često djeluje na štetu društvenih potreba zemalja u razvoju«.</p>
<p>Konačno, sjećam se jedne TV serije o novcu, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, mislim da se zvala »Mida«. Tamo je već bio prikazan problem prezadužene Argentine na način da se te serije i danas sjećam sa zebnjom. Od tada me prati stalno misao, može li se to dogoditi i mojoj zemlji i mojoj djeci. </p>
<p>A iz pera vrsne autorice, profesorice i novinarke, gospođe C. Vrljičak rado bih pročitala još poneki članak u kojem bi napisala sa stajališta argentinske građanke, zašto se to dogodilo jednoj nekada tako perspektivnoj i bogatoj zemlji.</p>
<p>Eto upravo na taj tekst mogu nadovezati onih nekoliko riječi s kojima se želim odužiti na ljubaznom pozivu uglednom promišljatelju u rubrici »Stajališta«, doktoru tehničkih znanosti s izborom u zvanje redovnog profesora, gospodinu Zvonimiru Radiću. </p>
<p>Potpuno se slažem s promišljateljem tehnološkog razvoja u Hrvatskoj kada kaže da trebamo svi zajedno zaustaviti pljačku vlastitih tehnoloških nacionalnih vrijednosti, prije svega naših obrazovanih i talentiranih kćeri i sinova, unučica i unuka. Moram kazati da sam vrlo sretna žena i majka, jer svi moji u obitelji još za sada zarađuju u poduzećima koja izvoze proizvode materijalne proizvodnje. Ali ako se osvrnem oko sebe, pretežni broj djece znanaca i prijatelja iz mojeg kruga služi kruh daleko od naše zemlje pa bi istraživanje o toj pojavi sigurno rezultiralo katastrofalnim rezultatima. </p>
<p>Međutim, u nečem se ne slažem s uvaženim doktorom tehničkih znanosti, koji je ako me sjećanje ne vara, nekada bio predsjednik Saveza hrvatskih inženjera i tehničara. Zašto misli da inženjeri i tehničari, dakle oni koji djeluju na području tehnike ne mogu bitno pridonijeti promjeni stanja u Hrvatskoj? Osnovni je problem u Hrvatskoj taj da se zbog slabog rada svih koji se bave tehnikom nedovoljno izvozi, pri čemu time ne mislim da su samo tehničari, inženjeri ili pronalazači krivi za to. Zašto se on takvim stavovima odriče svojeg akademskog zvanja, doktora tehničkih znanosti? I na kraju, možda je većini sasvim svejedno je li tehnologija novi uređaj za pranje pločica a tehnika vještina, znanost pak skraćenica od prirodna znanost. Meni, koja sam odgojena razmišljati u kategoriji sustava, a time i hijerarhijski, precizne definicije jako puno znače; naime, zamagljivanje sadržaja pojedinih naziva je obično u funkciji nekih drugih ciljeva.</p>
<p>Na kraju, zaista bih željela pročitati još poneki tekst profesorice C. Vrljičak, a doktoru tehničkih znanosti želim puno uspjeha u njegovim nastojanjima da svojim kristalno jasnim izlaganjima uspije spriječiti daljnji odljev hrvatskih mozgova, pet ili pedeset tisuća, svejedno, jer je odlazak i jednog previše. </p>
<p>Dr. sc. SILVIJA RABAČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>»Stručnjaci« ne znaju da Željezara ne može bez struje</p>
<p>U emisiji »Meridijan 16«, od 3. ožujka 2003. iz razgovora ministra Jurčića i tv-voditelja gledatelji su mogli saznati da je u rekonstrukciju Željezare Split uloženo 22 milijuna eura ili cca 160 milijuna kuna i da Željezara ne može u pogon jer nisu osigurana sredstva za neophodan obrtni kapital. Razlog zbog čega željezara ne radi jeste od ranije već dug Elektroprivredi, pa zbog duga od nekoliko milijuna kuna Elektroprivreda ne isporučuje struju. Čudno zar ne, kada znamo da je vlasnik i jedne i druge – država. </p>
<p>Isto tako upitno je kako to da investitori nisu prije početka rekonstrukcije i razradili proizvodni program i kako su bez takvog programa mogli uopće ići u rekonstrukciju i ulagati ovako značajna sredstva. Da je to učinjeno vjerojatno bi bili došli stručnjaci do toga da bez struje rekonstruirana Željezara ne može u pogon. </p>
<p>Kako vidimo to je doista samo nama slično, jer sada kada je rekonstrukcija završena čeka se izrada proizvodnog programa, a to izgleda treba izraditi nova uprava i dostaviti na odobrenje nadležnom ministarstvu. Znamo da u tim raznim odnosima ima puno birokratskog ponašanja. Ali što je previše, previše je, tim više kako smo mogli iz emisije saznati da bi proizvodi Željezara bili nužni na izgradnji auto-puta Karlovac – Split, jer željezo za te potrebe sada uvozimo, pa nam je i zbog ovakvih odnosa uvoz dvostruko veći od izvoza. Kad danas samo ovako letimično ocijenimo stanje u toj našoj sada jadnoj industriji možemo zaključiti, bez nekih dubokih analiza, da je uz veći angažman odgovornih, uz veću odgovornost, stotine i stotine proizvodnih kapaciteta moglo uspješno proizvoditi. Posljedice nedovoljne brige i neodgovornosti jeste cca 360 tisuća nezaposlenih, a isto toliki broj prije vremena umirovljenih radnika, kroz razne vidove umirovljenja, da bi prosječna mirovina u Lijepoj našoj iznosila 1670 kuna sa kojom se ne može ni živjeti ni umrijeti, ali kako vidimo to od odgovornih nikoga jako ne zabrinjava. Jedan naš cijenjeni zastupnik nedavno je istakao kako je dobio 2000 tisuća povećanja plaće od 15 na 17 tisuća, a umirovljenici će vjerojatno dobiti dva ili tri posto, ili na prosječnu mirovinu, oko 50 kuna. Nesreća je u tome što nema istih mjerila za sve. Ako nemamo, onda ne bi smjelo biti za nikoga, a kod nas je izgleda pravda za odgovorne u tome, daj onome tko ima, pa to i ovaj primjer pokazuje. </p>
<p>Možda će i ovo moje pisamce potaknuti na razmišljanje odgovorne, zna se iz vlasti, da ovakvi odnosi teško mogu dobiti prolaznu ocjenu, a sličnih odnosa je kod nas puno, na raznim područjima.</p>
<p>DRAGUTIN JANKOVIĆJastrebarsko</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Priča o Ecclestoneu – loša poruka mladima </p>
<p>U Vjesniku od četvrtka, 6. ožujka na 24. stranici objavljen je članak pod naslovom »Najbogatiji Britanac napustio je školu sa 16 godina«. Riječ je Bernieu Ecclestoneu, »milijarderu i čelnom čovjeku Formule 1«. </p>
<p> Takav naslov može nezrelim mladim ljudima sugerirati da škola i učenje nisu važni! Ne pomaže u članku iznijeti podatak da je jedan drugi bogataš završio fakultet na prestižnom sveučilištu! </p>
<p>Spomenuti naslov smatram promašenim, ili naprosto uredničkom greškom. </p>
<p> Bilo bi dobro da se u medijima mladim čitateljima ne predstavljaju mogućnost postizanja velikog uspjeha bez redovitog školovanja, odnosno bez kontinuiranog, odgovornog i teškog rada.</p>
<p>Dr. VLADO JUKIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ispričavam se uredništvu »Biografskog leksikona«</p>
<p>Ne znajući za činjenicu da se u Hrvatski biografski leksikon</p>
<p> – izdavač Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, ne uvrštavaju osobe rođene poslije 1945. godine poslao sam Vjesniku jedno pismo u kojem sam bio kritičan i strog prema članovima uredništva i urednicima spomenutog Leksikona. </p>
<p>Ovim putem se ispričavam ako sam im možebitno prouzročio neugodnosti tim svojim nespretnim pismom. </p>
<p>RANKO KURSARPrvić-Šepurine</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="60">
<p>Potvrđeno da je ročnik počinio samoubojstvo</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka </p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Koprivnici utvrdio je da je devetnaestogodišnji ročni vojnik Ardijan Jupa počinio 3. ožujka samoubojstvo u koprivničkoj vojarni »Ban Krsto Frankopan« u prostoriji kojom se koriste razvodnici straže, priopćila je u četvrtak Služba za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva obrane (MORH). </p>
<p>Nakon istrage bit će napravljeno zasebno izvješće, koje će biti dostavljeno nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Koprivnici zajedno sa svom prikupljenom dokumentacijom i obavijestima do kojih se došlo tijekom kriminalističke obrade, navodi MORH u priopćenju.</p>
<p>Do srijede se sa sigurnošću se nije moglo tvrditi da je ročnik počinio samoubojstvo. Ministrica obrane Željka Antunović u srijedu je novinarima izjavila da se »ne može odabaciti mogućnost da se radi o nesretnom slučaju«, ali da se moraju pričekati analize stručnjaka. </p>
<p> Osvrnula se i na tvrdnje o navodnom maltretiranju i zlostavljanju ročnika, rekavši kako u vojsci postoje i takvi slučajevi, ali da je u interesu istrage da se o tome ne govori. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dvojici pljačkaša »Ininog« kombija 14 godina zatvora</p>
<p>Antun Lovik, koji je i ranije bio osuđivan zbog sličnih kaznenih djela, osuđen je na osam, a odbjegli Željko Orešić na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Željko Orešić i Antun Lovik, optuženi za oružanu pljačku »Inina« kombija sa novcem, 19. ožujka prošle godine, u četvrtak su na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđeni na osam, odnosno na šest godina zatvora.</p>
<p> Prvooptuženi Orešić, kojemu se sudilo u odstutnosti i za kojim je raspisana tjeralica, osim za razbojništvo, za koje mu je vijeće, pod predsjedavanjem sutkinje Erne Dražančić, izreklo pet godina, osuđen je i zbog krađe dva automobila koji su im poslužili u pljački te zbog stavljanja lažnih tablica na te automobile, te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora od šest godina.</p>
<p> »Inin« kombi, u kojemu se nalazio utržak sa 34 benzinske postaje s ukupno 1.214.699 kuna, dvojica razbojnika presrela su na Livadarskom putu.</p>
<p> Dok mu je sprijeda put zatvorio kombi sa oznakama crvenog križa, odsutupnicu mu je zatvorio drugi razbojnik, vozeći crveni »fiat uno«.</p>
<p> Lovik je svu krivicu pokušao svaliti na odbjeglog Orešića, tvrdeći da je u vrijeme pljačke bio u svojoj kući. </p>
<p>No vijeće njegovoj obrani nije povjerovalo te je proglašen krivim.</p>
<p>U obrazloženju kazne od osam godina zatvora, sutkinja Erna Draženčić rekla je da je Lovik već ranije osuđivan zbog istog djela, te da ga je predsjednik pomilovao 2001. godine. No, ni dugotrajna zatvorska kazna nije bila dovoljna da Lovik prestane kršiti zakon.</p>
<p>Loviku se u kaznu uračunava i vrijeme provedeno u pritvoru, a on i Orešić dužni su »Ini« vratiti opljačkani novac.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Podignuta optužnica protiv Rožića, Buljana, Kaleba...</p>
<p>Za malverzacije u gospodarskom poslovanju terete se bivši direktor Vedran Rožić, bivši sportski direktor Ivan Buljan i financijski direktor Bartul Kaleb / Riječ je, navodno, o pronevjerenim milijunima ondašnjih njemačkih maraka / Optužnicom su obuhvaćeni i Željko Kovačević, Ivan Maršić i Ivica Šurjak te direktor poljudskog stadiona Velimir Strinić </p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> – Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, neslužbeno doznajemo, u četvrtak je podignulo optužnicu protiv bivših funkcionara splitskog nogometnog kluba »Hajduk« protiv kojih su podnesene dvije prijave za nezakonito poslovanje od 1992. do 2000. godine.</p>
<p> Prema prijavi koja se odnosi za razdoblje od 92. do 97. u kojoj se za malverzacije u gospodarskom poslovanju terete bivši direktor Vedran Rožić (49), bivši sportski direktor Ivan Buljan (54) te financijski direktor Bartul Kaleb (58). Hajduk i državni proračun pretrpjeli su štetu od oko osam milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Za poslovanje od 97. do 2000. u kojem je za Hajduk nastala šteta od 380.000 njemačkih maraka, a za državni i gradski proračun 3,5 milijuna maraka optuženi su bivši Hajdukovi direktori Željko Kovačević (47), Ivan Maršić (51) i Ivica Šurjak (50) te direktor poljudskog stadiona Velimir Strinić (41). </p>
<p>Ivan Maršić tereti se da je bez odluke Upravnog odbora kluba te bez znanja njegovih članova 27. svibnja 1999. godine, izvan ugovornih obveza igračima Zvonimiru Deranji i Mati Biliću isplatio 100.000 maraka, odnosno 75.000 maraka. Kako bi opravdao isplate sačinio je potvrdu o isplati koju su potpisali igrači i njihov menadžer Stipe Bradarić, a ukupan iznos klupski blagajnik prema Maršićevu nalogu Maršiću je u više navrata isplatio iz »crne devizne blagajne« temeljem pet isplatnica. Isplatnice je potpisao Maršić, a blagajnih ih je sačinio bez naznačene svrhe i osnove isplate. Na taj način Maršić se tereti da je igračima pribavio protupravnu imovinsku korist, isplativši im izvan ugovorne obveze 175.000 maraka, na štetu Hajduka.</p>
<p>Ivici Šurjaku na teret se stavlja da je blagajniku Duji Biliću naredio da mu isplati 20.000 maraka iz »crnog fonda«, a bez ikakve pravne osnove, što je blagajnik i učinio 6. svibnja 99. godine, sačinivši isplatnicu bez broja, svrhe i osnove isplate, a koju je Šurjak potpisao.</p>
<p>Na poticaj direktora stadiona Kovačević je Bawag banci iz Austrije, kod koje Hajduk ima devizni račun, naredio da doznači ukupno 35.000 maraka na Strinićevu deviznu knjižicu u Splitskoj banci. Kako bi opravdao isplatu, navodi se u prijavi, Kovačević je sačinio, Hajdukovim pečatom ovjerio i potpisao »nalog blagajni« u kojem je lažno naveo da je Upravni odbor kluba donio odluke o isplati novca Striniću za putne i osobne troškove u organizaciji utakmica i prihvatu sudaca.</p>
<p>Kovačević je znao da Hajduk raspolaže s deviznim računom u Bawag banci u Klagenfurtu te je kao ovlaštena osoba davao naloge inozemnim klubovima da uplaćuju devizna sredstva od transfera igrača iz Hajduka u te klubove. U razdoblju od 97. do 2000. godine ukupno je doznačeno više od 32,6 milijuna maraka i 710.200 američkih dolara od kojeg iznosa je Hajduku pripalo nešto manje od 25 milijuna maraka i gotovo 600.000 dolara, a igračima gotovo osam milijuna maraka i 127.000 dolara. Kovačević je odobrio da se novac od transfera igračima isplaćuje na njihove privatne račune u različitim inozemnim bankama, a da pritom Hajduk nije obračunavao i uplaćivao porez na dohodak, prirez i druga davanja, oštetivši državni i gradski proračun za najmanje 3,5 milijuna maraka.</p>
<p>Kako doznajemo, Rožić kao direktor Hajduka i Buljan kao klupski sportski direktor, u razdoblju od listopada 1992. do 7. srpnja 97. godine, više puta su kao ovlaštene osobe za raspolaganje deviznim sredstvima na Hajdukovim deviznim računima kod jedne austrijske banke podizali novac. Na te su račune inozemni klubovi uplaćivali devize od transfera Hajdukovih igrača, a dio s njih podignutog novca direktori su uplaćivali u klupski »crni fond«. Preostali dio novca, pak ne bi uplatili, a nisu ga ni evidentirali u blagajničkim izvješćima zbog čega ih se tereti da su si, iskoristivši položaje i ovlasti, pribavili znatnu protupravnu imovinsku korist.</p>
<p>Kaznenom prijavom Rožiću se na teret stavlja i da je kao direktor, u namjeri da si nezakonito pribavi korist, više puta iz te »crnog fonda« preuzimao novac koji je klub zaradio od prodaje igrača u inozemstvu te je tom prilikom potpisivao isplatnice. Na njima je naznačivao da će se novac utrošiti namjenski, a prema prijavi na taj način si je pribavio najmanje 616.700 njemačkih maraka. </p>
<p>Za isto kazneno djelo tereti se i Kaleb, za kojeg se sumnja da je na taj način sebi pribavio 1,8 milijuna maraka, a drugima 130.400 maraka. </p>
<p>Pribavljajući protupravnu imovinsku korist poduzećima u Kaštelima i Metkoviću Rožić i Kaleb osumnjičeni su da su Hajduk oštetili i za 250.000 kuna, odobrivši tim tvrtkama kredite, iako su znali da nikada neće biti vraćeni.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pet godina zatvora i tri godine zabrane vožnje</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda na pet godina zatvora osuđen je Igor Žigrović jer je u listopadu 1998. godine u pijanom stanju izazvao prometnu nesreću u kojoj su poginule Blaženka Ostojić (24) i njezina dvomjesečna kćer Melita. </p>
<p>Naime, Žigrović je upravljajući automobilom Slavonskom avenijom velikom brzinom i u pijanom stanju izgubio nadzor nad »peugeotom 405«, registracijskih pločica ZG 771-ZK, te prešao preko rubnih kamena i u suprotnom smjeru naletio na »BMW«, u kojem se nalazila obitelj Ostojić. Nakon prvog sudara, došlo je do lančanog sudara još nekoliko vozila. </p>
<p>Žigrović, koji se trenutno nalazi u pritvoru zbog zlouporabe opojnih droga, uz zatvorsku je kaznu izrečena i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri godine. Ta će sigurnosna mjera krenuti tek nakon odsluženja zatvorske kazne. </p>
<p>Sutkinja Maja Štampar Stipić u obrazloženju presude je navela kako je iz iskaza svjedoka, sudskih vještaka, a i samog Žigrovićevog priznanja nedvojbeno utvrđeno počinjenje kaznenog djela. Upravo je priznanje bila olakotna okolnost tijekom određivanja zatvorske kazne. kao otegotne okolnosti uzeta je već ranija okrivljenikova prekršajna kažnjivost također u prometu. Također je otegotnim okolnostima sud cijenio smrt majke te dvomjesečne bebe, kao i činjenicu da je time Draganu Ostojiću uništen život. Svrha upravo izrečene kazne je utjecanje na okrivljenika da počini novo kazneno djelo, kao i na druge osobe da paze u prometu, te da se klone alkohola dok upravljaju motornim vozilima.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Otmice nije bilo«, bivša supruga oslobođena optužbe </p>
<p>U obrazloženju presude navodi se da »nije nedvojbeno dokazano da su otmicu izvela trojica neidentificiranih napadača«, kako se tvrdilo u optužnici, a spominjana je, ali bez dokaza, i tzv. Gospička skupina</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Ileana Vinja oslobodila je optužbe Višnju Mariju Kolovrat da je organizirala otmicu. Optužnica je teretila ovu 56-godišnju poduzetnicu da je 4. svibnja 1998. organizirala otmicu bivšeg supruga Ante, da bi ga prisilila da joj isplati milijun DEM i potpiše neke isprave kojima bi vratila u svoje vlasništvo nekretnine koje mu je darovala dok su bili u braku.</p>
<p>Predsjednica raspravnog vijeća istakla je u obrazloženju presude da »nije nedvojbeno dokazano da su otmicu izvela trojica neidentificiranih napadača«, Isto tako nije dokazano da je osoba koja je sačekala oštećenoga Antu Kolovrata, upravo osoba koja sjedi na klupi za optužene.</p>
<p> Jedini pravi dokaz jest iskaz oštećenoga, a o njegovoj vjerodostojnosti govori opsežan liječnički nalaz i mišljenje o ozljedama. Iskazi dvojice svjedoka temelje se, pak, na onome što su čuli od drugih ljudi.</p>
<p>Nisu, osim toga, nađeni nikakvi tragovi, posebno papilarni, ni oni biološkog podrijetla, primjerice krvi. Oštećeni Ante jednoga od otmičara navodno i ranio.</p>
<p> Rečeno je, ali nije i potvrđeno da su to momci iz tzv. Gospićke skupine kojima je zapovijedao Tihomir Orešković. Mogućnost da netko nepoznat uđe u zgradu i otme oštećenoga, ionako je bila minimalna, jer u zgradi su bila i tri opasna psa čuvara, dva dobermana i jedna bordoška doga.</p>
<p> U završnoj obrani optuženice čula i priča o tome da su njenom bivšem suprugu prijetili telefonom, da mu je pred kuću dolazio i Sphejtim Taqi (ubijen u navodnom obračunu bandi). Optužena je svjedočila, osim ostaloga, da njezin bivši suprug posjeduje ukupno sedamnaest dozvola za legalno nošenje oružja, a on je izjavio da to nije točno, jer ih ima samo devet. Spominjan je i cijeli niz imena iz MUP-a, carinske službe i zatvorskog sustava, koji su navodno imali veze s oštećenim. No, bez ikakvih dokaza da »tu ima nešto« što bi i sud zanimalo.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="65">
<p>Otkud razlika od 3,7 milijardi dolara u očekivanom prihodu od turizma</p>
<p> ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Kada je u listopadu prošle godine u opatijskom Hotelu Ambasador Marijan Gredelj, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, predstavio prve proračune po metodi turističke satelitske bilance, okupljeni na godišnjim susretima turističkih djelatnika Hrvatske nisu mogli vjerovati. Do tada se govorilo o netom završenoj uspješnoj sezoni koja će najvjerojatnije donijeti četiri milijarde dolara prihoda. </p>
<p>Marijan Gredelj je pak rekao da će prema Turističkoj satelitskoj bilanci ukupni doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu tijekom 2002. godine iznositi 7,3 milijarde dolara. </p>
<p>»Oprostite, ali to se ne osjeća u državnoj blagajni«, začudio se ministar financija Mato Crkvenac, koji je samo nekoliko trenutaka prije toga govorio sve najljepše o domaćem turizmu. </p>
<p>U srijedu, 5. ožujka, hrvatskoj je javnosti predstavljena gotova Turistička satelitska bilanca WTTC-a (World Travel & Tourism Council) koja pokazuje da će hrvatski turistički prihod ove godine biti 7,9 milijardi dolara. </p>
<p>S druge strane, u Programu rada Hrvatske turističke zajednice za ovu godinu stoji kako je ovogodišnji cilj povećati prihode sa 4 milijarde dolara na 4,1 do 4,2 milijarde dolara.</p>
<p>Otkud razlika od 3,7 milijardi dolara?</p>
<p>Prema dosadašnjoj metodologiji u turističke prihode računala se samo čista turistička potrošnja (koliko je Hans potrošio u Dubrovniku ili Haike u Rovinju). U Turističku satelitsku bilancu ulazi i potrošnja stranaca i domaćih gostiju, sve investicije (kapitalna ulaganja) od kojih i turizam ima koristi, poljoprivredna i industrijska proizvodnja, trgovina... dakle sve ono što ima veze s turizmom. Bilanca pokušava sagledati sve multiplikativne efekte od turizma.</p>
<p>Domaći stručnjaci satelitsku su bilancu dočekali na nož.</p>
<p> »Radi se o kazališnoj predstavi, o čistom napuhavanju potrošnje. Nigdje se, recimo, nije spomenulo koliko Hrvatska uvozi za potrebe turizma nego je i to svrstano u prihod. Satelitska bilanca može biti dobra podloga, ali mora biti napravljena po najvišim kvalitativnim standardima«, reći će nam Ante Radnić iz Instituta za turizam. </p>
<p> Čak 160 zemelja koristi se Turističkom satelitskom bilancom, što znači da to nije sasvim promašena tema. Mnoge su se države obogatile kvalitetno povezavši poljoprivredu (općenito proizvodnju) i trgovinu s turizmom. Multiplikativni efekti od turizma uopće nisu upitni, čak ni prva hrvatska Turistička satelitska bilanca, koja će, vjerujemo, poslužiti kao temelj budućim kvalitetnijim radovima. </p>
<p>Problem je, međutim, ako budemo uvezene rajčice i paprike, govedinu i svinjetinu, slatkiše i mlijeko računali pod domaći turistički prihod. I to u situaciji dok domaća proizvodnja propada. Sve dok se na taj kriminal zatvaraju oči, ministar Crkvenac ima pravo na čuđenje.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zanimanje za treći program HTV-a otvoreno pokazao samo RTL</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Među 22 tvrtke koje su podigle dokumentaciju za natječaj za privatizaciju trećeg programa HTV-a najveće ime svakako je ono njemačke televizijske kuće RTL, koja je u Zagrebu otvorila podružnicu. Međutim, u medijima se spekulira i o zanimanju drugih velikih inozemnih medijskih imena – među ostalim Ruperta Murdocha i Silvija Berlusconija – koji bi se eventualno mogli skrivati iza, primjerice, odvjetničkog ureda Probija ili neke od manje poznatih tvrtki koje su zatražile dokumentaciju.</p>
<p>RTL Group, u kojoj je u srijedu imenovan novi izvršni direktor Gerhard Zieler, najveća je televizijska i radijska grupacija u Europi – ima ukupno 23 TV programa i 22 radijske postaje u osam zemalja; Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj, gdje je pokrenula TV kuću RTL Klub. RTL Group je i jedan od svjetskih lidera u proizvodnji, distribuciji i trgovini pravima na emitiranje televizijskog programa i sportskih događanja. RTL, čije je sjedište u Luksemburgu, je u 90,2-postotnom vlasništvu njemačke medijske grupacije Bertelsmann, dok je ostatak uvršten na burzama u Luxembourgu i Frakfurtu. </p>
<p>Bertelsmannu je u medijskom sektoru u Europi najbliži konkurent carstvo talijanskog premijera Silvija Berlusconija. On i članovi njegove obitelji drže oko 98 posto holding grupacije Fininvest koja ima kontrolni udio od 48,6 posto u Mediasetu, televizijskoj kompaniji što sa svoja tri programa – Canale 5, Italia 1 i Rete 4 – najveći konkurent državne mreže RAI. Mediaset u Italiji pokriva oko 45 ukupne gledanosti u sektoru komercijalne televizije i čak 60 posto prihoda od oglašavanja. Fininvest također kontrolira najvećeg talijanskog izdavača Mondadori. </p>
<p>News Corporation medijskog magnata Ruperta Murdocha, kojeg mnogi smatraju jednim od najutjecajnijih ljudi na svijetu, vlasnik je velikog broja poznatih brandova, od britanskih dnevnih listova Sun i The Times, preko izdavača HarperCollinsa do filmskog studija 20th Century Fox. U svijetu televizije News Corp drži britansku grupaciju BSkyB, američki Fox, hongkonški Star (Murdoch je omiljen kod kineskih vlasti), National Geographic Channel te talijanski Stream. Različiti programi koji nose brand Fox emitiraju se i u Australiji, a kablovski programi i drugdje u svijetu.</p>
<p>Našto manje televizijskog iskustva u globalnim razmjerima ima i austrijska Styria – ona se u početak privatizacije uključila posredno, putem Vekona, tiskare Večernjeg lista. Styria je, naime, uz dvije radijske postaje, vlasnik austrijskog TV programa SAT 1 Österreich. </p>
<p>Uz Televiziju Moslavina, za treći je program zanimanje pokazala i splitska tvrtka Hemar, koja je vlasnik kablovske STV – splitske televizije, te Programi Pinta, u kojoj Hrvatski fond za privatizaciju drži oko 38 posto. Ta je tvrtka surađivala s Dobrivojem Keberom, jednim od osnivača programa Z3 i Radija 101. Još dvije zainteresirane tvrtke – Studio Milenium i Kamera, povezane su s Novom TV, a dokumentaciju je zatražila i producentska tvrtka Interfim. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lani uvezeno prehrambenih proizvoda za milijardu USD</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Ni jedna zemlja članica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) nema ovako usitnjenu strukturu poljoprivrednih gospodarstava kao Hrvatska, istakao je u četvrtak pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić, govoreći u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) o izazovima koje hrvatskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru nosi članstvo naše zemlje u ovoj CEFTA-i.</p>
<p>Najnoviji podaci pokazuju da u Hrvatskoj postoji 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, pri čemu poljoprivredom ostvaruje 9,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Udjel poljoprivrede u BDP-u zemalja CEFTA-e kreće se u rasponu od najmanjih 3,1 posto u Češkoj, pa do najviših 15 posto u Rumunjskoj i Bugarskoj. Hrvatska, inače, poslije Bugarske, ima najveće poljoprivredne resurse unutar CEFTA-e, no razvoj tog sektora u nas ni izdaleka nije u skladu s mogućnostima. </p>
<p>Božić tvrdi da se nedavni ulazak Hrvatske u CEFTA-u neće značajnije odraziti na naš poljoprivredni sektor, budući da je naša zemlja dosad imala bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini sa svim članicama, osim Rumunjske.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupna vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda lani je iznosila 999,8 milijardi USD. S druge strane, izvoz prehrambenih proizvoda lani je dosegao vrijednost od oko 558 milijuna USD. Podaci ipak pokazuju da izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda raste brže od njihova uvoza.</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za uporabnu dozvolu Janaf mora dokazati da projekt Družba Adria ne šteti okolišu</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Janaf tek treba dokazati da ukrcavanje nafte na tankere na Janafovom terminalu Omišalj nije opasno za okoliš, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo zaštite okoliša.</p>
<p>Zato po zakonu treba zatražiti rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš s utvrđenim mjerama, koje se izdaje nakon procjene utjecaja na okoliš, za što je stručna podloga studija utjecaja na okoliš. Pripreme za njenu izradu (snimanje nultog stanja okoliša, kvalitete mora i zraka) su već započele, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Obveza je Janafa rješavanje problema balastnih voda i tzv. inertnih plinova. Ministarstvo smatra kako Hrvatska za balastne vode treba koristiti iskustva EU i SAD te inzistirati na najmodernijim rješenjima. Ali dok je na inicijativu Janafa osnovana skupina stručnjaka koja bi trebala pronaći rješenje za balastne vode, problem zabrinjavanja inertnih plinova koji izlaze iz tankera tijekom ukrcaja sirove nafte još se nije počeo rješavati, ističu iz Ministarstva. </p>
<p>Posebno upozoravaju da trasa naftovoda prolazi kroz vrlo propusno područje krasa, koje je i jedno od glavnih slivnih područja za opskrbu Primorsko-goranske županije vodom pa bi eventualno curenje nafte imalo teške posljedice. Takva mogućnost nije isključena jer će se nafta transportirati četvrt stoljeća starim naftovodom koji tijekom rata nije dovoljno održavan, napominju u Ministarstvu. </p>
<p>Potvrdili su da je Janaf dobio lokacijske i građevne dozvole za rekonstrukciju crpnih stanica i cjevovoda prema Omišlju, ali će uporabne dozvole dobiti tek kad dokaže da je cjevovod u dobrom stanju. Ako se pokaže da je neophodno rekonstruirati cjevovod, morat će za taj zahvat izraditi studiju utjecaja na okoliš. </p>
<p>Iz Ministarstva napominju kako postoje Planovi intervencija u slučaju akcidenata koji se temelje na Zakonu o zaštiti okoliša i Državnom planu za zaštitu vode. </p>
<p>Ž. B.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Nodilo ništa nije zadržao za sebe</p>
<p>Ivan Štokić kao predsjednik Uprave štitio Eduarda Nodila, glavnog dilera Banke, kako bi ostvario pravo na novčanu nagradu od 2,157 milijuna kuna?</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Protiv Ivana Štokića, bivšeg predsjednika uprave Riječke banke podignuta je optužnica samo nekoliko dana prije nego što je trebao izaći iz pritvora, koji mu je istjecao u nedjelju 9. ožujka, a koji mu je u četvrtak produljen. Štokiću i njegovu najbližem suradniku, bivšem članu uprave Borislavu Perožiću, prijeti zatvorska kazna od najviše 10 godina, dok ostalim suoptuženima – Milojku Tankosiću, Mirti Vlah i Snježani Podobnik 5 godina zatvora, pod pretpostavkom strogosti Županijskoga suda u Rijeci. Eduard Nodilo bi pak navodno mogao dobiti najviše čak 13 godina zatvora, proglasi li ga sud krivim i za sklapanje štetnih ugovora i krivotvorenje dokumentacije. </p>
<p> Štokića i Perožića se tereti za zloporabu položaja i ovlasti, te za pomoganje u sklapanju štetnih ugovora, dok se Nodila tereti za sklapanje štetnih ugovora i krivotvorenje dokumentacije, a sve ostale za pomaganje u sklapanju tih štetnih ugovora. </p>
<p>Glavni protagonist cijele afere – bivši diler Riječke banke Eduard Nodilo branit će se sa slobode. Prema optužnici, koja se temelji gotovo isključivo na nalazu Hrvatske narodne banke, spomenuti su Riječku banku oštetili za 97,35 milijuna dolara, odnosno za 814,7 milijuna kuna što predstavlja oko 90 posto tadašnjeg temeljnog kapitala Riječke banke. </p>
<p>Nodilo je, prema optužnici, u razdoblju od kraja 1997. godine do 4. ožujka 2002. sklapajući 17.000 deviznih transakcija (FX arbitraža i ugovora o fiktivnim depozitima) i krivotvorio i uništavao dokumente. Kako se radi o velikom broju dokumenata i transakcija, tužitelji smatraju da Nodilo to nikako nije mogao sam učiniti, već je imao potporu svih suoptuženih. </p>
<p>Štokić i Perožić su, kaže optužnica, imali dobar razlog za prikrivanje gubitaka, jer su na ime izvrsnih poslovnih rezultata Riječke banke višekratno ostvarili ugovorne nagrade – Štokić je primio ukupno 2,157 milijuna kuna, a Perožić 1,441 milijun kuna. Svoje novčane bonuse, kaže optužnica, nisu vratili iako su navodno znali da Banka uopće ne posluje pozitivno. Drago Marincel, županijski državni odvjetnik, smatra i da činjenica da do današnjeg dana taj novac nisu vratili, niti ponudili da ga vrate dovoljno govori o njihovoj krivnji. Je li to uistinu tako?</p>
<p>Štokiću se na teret stavlja i dokument kojega je osobno potpisao u jesen 1997. godine, a temeljem kojega je Nodilo mogao praktično bez limita ( limiti su postupno povećavani i do 100 milijuna dolara) trgovati devizama sa Swiss Financeom i Carr Futuresom iz Londona, a čime je ostvaren gubitak veći od 27 milijuna dolara. Inače, prema tada važećem internom pravilniku banke glavni diler je mogao obavljati transakcije u visini najviše 11 milijuna dolara. </p>
<p>U istrazi nije utvrđeno da je Nodilo spomenutim transakcijama osobno ostvario ikakvu materijalnu dobit, a Banci je nekim transakcijama donosio i zaradu, dok je drugim transakcijama ostvario gubitke. </p>
<p>Prema nalazu Hrvatske narodne banke gubici su u 1998. godini iznosili 13,25 milijuna dolara, u 1999. godini 10,47 milijuna dolara, u 2000. je gubitak iznosio 30,59 milijuna dolara, te u 2001. i početkom 2002. godine 41,75 milijuna dolara. Pribroje li se tome kamate zbog kašnjenja u plaćanjima prema inozemnim bankama ukupni gubitak penje se na 97,6 milijuna dolara. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Burze: Indeksi pali nakon odluke ECB-a</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Odluka Europske središnje banke (ECB) o smanjenju kamatnih stopa za 0,25 umjesto 0,5 postotnih bodova potaknula je u četvrtak pad europskih blue chip indeksa, a negativnom su trendu doprinijeli novi podaci o nezaposlenosti u Njemačkoj, koja je dosegnula najvišu razinu u zadnjih pet godina. Središnja britanska banka Bank of England je u četvrtak kamatne stope na sastanku odbora za monetarnu politiku ostavila nepromijenjenima. </p>
<p>U Londonu je FTSE 100 je do poslijepodneva pao tek 0,13 posto na 3558,8 bodova. Međutim, frankfurtski DAX je pao 1,22 posto na 2467,61 bod. »Podaci o njemačkoj nezaposlenosti mnogo su lošiji od očekivanja i sigurno će negativno utjecati na potražnju u toj zemlji«, kazao je za Reuters Rainer Guntermann, ekonomist pri Dresdner Kleinwort Wassersteinu. </p>
<p>Pariški CAC 40 je pao 0,8 posto na 2633,96 bodova, a milanski MIB 30 je izgubio čak 1,87 posto spustivši se na 22.276 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 0,72 posto na 2090,11 bodova.</p>
<p>Među najvećim su gubitnicima nakon loših vijesti iz sektora bili vodeći europski osiguravatelji. Naime, najveći švicarski osiguravatelj Swiss Life najavio je da će imati 1,7 milijardi franaka gubitka iz lanjskog poslovanja, dvostruko više nego što su prognozirali analitičari. Dionice Swiss Lifea su pale 7 posto.</p>
<p>Ulagače je razočarao i nizozemski Aegon, čije su dionice pale više od 10 posto nakon što su predstavnici grupacije izvijestili o smanjenju dividende, ali i odbili dati procjene o poslovanju tijekom ove godine. </p>
<p>Na Tokyjskoj burzi u četvrtak je Nikkei 225 pao 1,22 posto na 8369 bodova. </p>
<p>P. Bu./Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="71">
<p>Vlada još nije odobrila prodaju Željezare Mečelju</p>
<p>Dostavljena su kvalitetna bankarska jamstva za isplatu šest plaća radnicima Željezare ako Conares Balkan, odnosno Mečelj, iziđe iz posla, kaže ministar gospodarstva Ljubo Jurčić / No, odluka o ruskom preuzimanju Željezare odgođena jer su u novom prijedlogu ugovora uneseni detalji neprihvatljivi za Vladu / Linić najavio da će državne tvrtke u ovoj godini na investicije potrošiti 19 milijardi kuna </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić izvijestio je u četvrtak Vladu da je Conares Balkan ispunio zahtjeve koje je Vlada postavila kao uvjet za ispunjavanje svog dijela ugovora o prodaji Željezare Sisak ruskom partneru. Dostavljena su kvalitetna bankarska jamstva za isplatu šestomjesečnih plaća radnicima Željezare ako Conares Balkan, odnosno Mečelj, iziđe iz posla. Ugovor je napisan na hrvatskom jeziku, a u slučaju spora nadležan je hrvatski sud.</p>
<p> To su bili uvjeti Vlade da se kupca oslobodi plaćanja pet posto poreza na promet nekretnina i da se povuče hipoteka s dijela objekata Željezare, koju je postavio Hrvatski fond za privatizaciju isplativši plaće radnicima nakon što se iz Željezare povukao bivši partner Truboimpex. Jurčić je radnicima poručio da će minimalne plaće za siječanj i veljaču biti isplaćene sljedeći tjedan. </p>
<p>Ipak, ministar gospodarstva očekuje da bi se odluka koja će Mečelju omogućiti službeno preuzimanje Željezare mogla donijeti na idućoj sjednici vlade. No, Vlada ipak nije donijela formalnu odluku i preporuku za izdavanje radne dozvole ruskim menadžerima. </p>
<p>Jurčić tvrdi da odluka nije donesena jer u Ministarstvo gospodarstva još nije stigao službeni tekst izmijenjenog ugovora, iako se neslužbeno saznaje da će u petak ipak biti probno pokrenut topli pogon Željezare. Neslužbeno se, također, može čuti da je donošenje formalne odluke odgođeno jer je i u novi prijedlog ugovora partner unio niz detalja neprihvatljivih za Vladu, odnosno zahtjeva za neka nova jamstva Vlade.</p>
<p> Iz izvora bliskog Vladi saznajemo da ruski partner neće inzistirati da u ugovoru ostanu uvjeti koje su naknadno u njega unijeli američki odvjetnici. No, dok se ne uklone, Vlada neće donijeti formalnu odluku o uklanjanju hipoteke i oslobađanju od poreza.</p>
<p>Vlada se u četvrtak pohvalila sve boljim rezultatima i dobrim planovima za ovu godinu osam državnih tvrtki iz područja infrastrukture i prometa: Hrvatskih željeznica, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka - Zagreb, Odašiljača i veza, Jadrolinije, Croatia Airlinesa i Plovputa. Ukupno u njima prihodi rastu brže od rashoda, a samo HŽ i za ovu godinu planira gubitak, no znatno manji nego prije. Vlada je posebno ponosna investicijskim planovima tih tvrtki.</p>
<p> Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglasio je da će državne tvrtke u ovoj godini na investicije potrošiti 19 milijardi kuna, što je vrlo važno i za budućnost malih tvrtki - dobavljača. Investicijske planove može ugroziti samo rat u Iraku, smatra ministar prometa, pomorstva i veza Roland Žuvanić.</p>
<p>Vlada je odobrila i plan razminiranja za ovu godinu po kojem će se područjem slobodnim od mina proglasiti 110 milijuna četvornih metara. Za razminiranje će se ukupno potrošiti 348 milijuna kuna, izvijestio je ministar rada i socijalne skrbi te predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje Davorko Vidović. </p>
<p>Ministar podupire zahtjeve pirotehničara da im se osiguraju primjereniji uvjeti rada i plaće, ali je naglasio da se to ne može svesti na benificirani radni staž jer se on vezuje na godine starosti. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Boljim nadzorom i kaznama protiv eko-bombi</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja je Vladi predložilo da omogući zapošljavanje najmanje 30 novih inspektora zaštite okoliša zbog potrebe stalnog preventivnog djelovanja zbog rizika nastalih korištenjem zastarjele tehnologije te potrebe prilagodbe našeg zakonodavstva europskom / Barem je jednako važno poboljšati učinkovitost pravosuđa, jer, uzalud inspektori otkrivaju zagađivače kad njihove prijave na sudovima često zastare ili im suci uglavnom odrede minimalne kazne</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Najnovije prevrtanje autocisterne sa 24.000 litara loživog ulja kod Okučana kao i nedavno zabijanje autocisterne sa 25.000 litara benzina u kuću u Svetoj Mariji Magdaleni te sve češće slične nesreće ukazuje na to da bi se na popisu najvećih potencijalnih eko-bombi u Hrvatskoj trebale naći i autocisterne.</p>
<p>Stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja zasad su na taj popis uvrstili 40 rizičnih postrojenje i objekata koji prijete većim zagađenjem okoliša. Podijelili su ih u tri skupine.</p>
<p>Među najrizičnije objekte uvršteni su kafilerija Agroproteinka u Sesvetskom Kraljevcu zbog velikih zaliha opasnog mesno-koštanog brašna, napušteni brod »Unije« u brodogradilištu u Kraljevici sa 500 tona raznog otpada te, zbog velikih količina opasnog amonijaka, hladnjača Klariko u Slavonskom Brodu. Tu bi, smatraju u Ministarstvu, trebalo dodati i zagrebačku spalionicu opasnog otpada Puto, što je pokazala i nesreća koja se u njoj dogodila prošlog ljeta.</p>
<p>Prema njihvim kriterijima, mnogo je više objekata srednjeg rizika za okoliš. Tu spadaju: ciglana Kopitar iz Perušića, Salonit iz Vranjica, zagrebački KBC Zagreb - Šalata, Kovina iz Velikog Trgovišća, brojna uzgajališta tuna, Inina rafinerija u Sisku, odlagalište opasnog otpada Lemić brdo kod Karlovca, splitsko odlagalište otpada Karepovac, jama Sovjak puna opasnog otpada kod Rijeke, zagrebački Dioki, Kemikalija iz Zagreba, HŽ-ova praonica vagona u Botovu, zadarski Polikem u stečaju, Stella Polare iz Rapca i Jadranski naftovod. Među najmanje opasne na popisu 40 za okoliš najrizičnijih objekata svrstani su: sisački Herbos, Duma Kože iz Sesvetskog Kraljevca, pazinski Puris, lagune obrovačke Tvornice glinice, Tvornica celuloze Plaški u stečaju, Plobest Ploče u stečaju, Energopetrol Ploče, Ina-Trgovina Rogotin, sve tri Inine rafinerije u Rijeci i Zagrebu, HEP-ove termoelektrane u Zagrebu, Sisku, Osijeku i Rijeci, 13 proizvodnih pogona Ina Naftaplina, zagrebački Chromos Agro, Našicecement, TLM iz Lozovca, riječki Viktor Lenac i vukovarski Rubik. Na popisu potencijalno rizičnih objekata našlo se i pet tvornica, uz napomenu da one ulažu znatne napore u zaštiti okoliša, pa bi mogle biti primjer ostalima. Tu spadaju: HEP-ove termoelektrane Plomin 1 i 2, Plivini pogoni u Zagrebu i Savskom Marofu, kaštelanski Dalmacijacement i Cementara Koromačno.</p>
<p>Službeni popis najrizičnijih postrojenja Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša potvrdio je već poznatu činjenicu da je zagrebačko područje najugroženije, jer je na njemu gotovo četvrtina od 40 najrizičnijih objekata. Zato ni ne čudi da je posljednjih godina na zagrebačkom području zabilježeno najviše ekoincidenta. Popis 45 najrizičnijih objekata, Ministarstvo je napravilo na zahtjev Vlade nakon požara u zagrebačkoj spalionici opasnog otpada Puto.</p>
<p> Stručnjaci Ministarstva su predložili i mjere koje bi inspekcija zaštite okoliša trebala poduzeti za rješavanje postojećih problema. Također smatraju nužnim izradu nulte banke podataka i katastra rizičnih postrojenja, što bi trebalo biti podloga za praćenje njihovog rada.</p>
<p>Budući da bez dobrog nadzora i najbolji zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru, Ministarstvo je Vladi predložilo da omogući zapošljavanje najmanje 30 novih inspektora zaštite okoliša. To je neophodno zbog potrebe stalnog preventivnog djelovanja zbog rizika nastalih korištenjem zastarjele tehnologije te potrebe prilagodbe našeg zakonodavstva europskom. Ali, barem je jednako važno poboljšati učinkovitost pravosuđa. Jer, uzalud inspektori otkrivaju zagađivače kad njihove prijave na sudovima često zastare ili im suci uglavnom odrede minimalne kazne. I takvo neučinkovito sankcioniranje zagađivača potiče sve češće odbijanje lokalne zajednice da se na njihovom području gradi neki za okoliš potencijalno opasan objekt. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Vijeće dosad nije negodovalo zbog visine naknada za dodjelu koncesija« </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Ministarstvo pomorstva, prometa i veza odbacilo je u četvrtak tvrdnju predsjednice Vijeća za radio i televiziju Branke Zovko Cihlar da se treća mreža HTV-a poklanja u bescjenje i da je natječaj za koncesiju raspisan na poticaj tog ministarstva i užeg kabineta Vlade.</p>
<p> U priopćenju Ministarstva pomorstva, prometa i veza podsjećaju da je krajem studenoga 2002. ministar Ronald Žuvanić od Vijeća za radio i televiziju zatražio pripremu javnog natječaja za dodjelu koncesije treće mreže HTV-a jer je u ožujku prošao rok za natječaj koji je bio propisan Zakonom o HRT-u.</p>
<p> Umjesto da se Vijeće savjetovalo s Ministarstvom jer je riječ o privatizaciji dijela resursa državne tvrtke HRT-a, a ne o dodjeli koncesije koju dodjeljuje Vijeće za radio i televiziju, ono je bez ikakvog uvida Vlade, kao vlasnika HRT-a, raspisalo natječaj za treću mrežu HTV-a, kaže se u priopćenju.</p>
<p> U Ministarstvu ističu kako Vijeće za radio i televiziju nikada dosad nije negodovalo zbog visina naknada za dodjelu radijskih i televizijskih koncesija, pa ni za treću mrežu HTV-a, niti je pokrenulo izmjene kod Ministarstva.</p>
<p> Također tvrde da nikakvu inicijativu za izmjenu nije pokrenuo ni Zavod za telekomunikaciju čiji je direktor Ante Dodig donedavno bio pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza zadužen za telekomunikacije i za čije je vrijeme, u listopadu 2001., donesen Pravilnik o naknadi za obavljanje telekomunikacijskih usluga i drugih telekomunikacijskih djelatnosti i načinu plaćanja.</p>
<p> U Ministarstvu tvrde da su upravo oni u nekoliko navrata inicirali sastanak s Vijećem za radio i televiziju kako bi se riješile »smetnje na kanalima«, no da su prijedlozi ministra Žuvanića zbog »ignorantskog stava« Vijeća ostali bez uspjeha. Predsjednica Vijeća Branka Zovko-Cihlar u srijedu je na konferenciji za novinare ocijenila da se zbog niske naknade za koncesiju treća mreža ustvari poklanja budućem koncesionaru. Rekla je i da je Vijeće odlučilo raspisati natječaj na poticaj Ministarstva prometa, pomorstva i veza, te užeg kabineta Vlade.</p>
<p> Koncesija za treću mrežu HTV-a dodjeljuje se na 10 godina uz godišnju naknadu za koncesiju od 300.000 kuna i 100.000 kuna za korištenje frekvencije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Vidović je u svojoj turističkoj turneji preskočio Željezaru«</p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> – Potpredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević osudio je u četvrtak u Splitu »provokativne izjave ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića«, koji je za nedavna posjeta Splitu »branio nakaradni pokušaj izmjena Zakona o radu, i to upravo u gradu koji, zbog socijalne neosjetljivosti Vlade, ne prestaje tonuti pod teretom nezaposlenosti«. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, održanoj u sjedištu splitskog ASH-a, Matijašević je Vidovićevu tvrdnju da je Vlada otvorena za razgovore sa sindikatima o spornim pitanjima, ocijenio je najobičnijom farsom. Broj nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji popeo se na 49.000, a u samom Splitu stopa nezaposlenosti bilježi stalni rast, pa su Zavodu za zapošljavanje prijavljena 20.132 čovjeka bez posla. Po Matijaševićevim riječima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji samo u jednome mjesecu posao je izgubio 771 radnik, a stečajna politika Vlade »ubrala je tisuću žrtava među radnicima, koji su prije 3. siječnja vjerovali tadašnjoj oporbi i zbog toga platili skupi danak«. Matijašević je naglasio da Vidović »može, koliko god hoće, uvjeravati radnike da žive bolje nego li su živjeli prije 3. siječnja«, ali da takva ministrova izjava ne čudi, jer njegova »turistička turneja po Splitu nije uključila i program posjeta, primjerice, radnicima splitske Željezare«, kojoj je HEP 8. veljače isključio struju, pa tvrtka dnevno bilježi gubitak od 600.000 kuna. »U Splitu se većina poslodavaca ne pridržava čak ni postojećeg Zakona o radu, jer se radi za plaću od jedva 1700 kuna, nedjelja se ne uvažava kao neradni dan, a većina radnika godinama ne prima plaće, što za vlast očito nije nikakav problem«, rekao je čelnik ASH-a Mate Buljubašić. </p>
<p>Potpredsjednik HUS-a najavio je da će se u petak sastati s ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem, kako bi se konačno postigao dogovor o rješavanju problema u splitskoj Željezari, čija uprava traži od države novo jamstvo od 50 milijuna kuna.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Zloporaba državnih potpora: Lenac i Riječka banka«</p>
<p>HSS i SDP protiv osnivanja posebne agencije za državne potpore/ Leko: Nadležnosti takve agencije trebala bi preuzeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja/ U raspravi o Prijedlogu zakona o proračunu HSLS i HSS predložili da se odredi vrijednosni cenzus iznad kojeg bi ministar financija uz suglasnost Vlade mogao odrediti rok i način otplate dugova državi/ Rasprava provedena i o Konačnom prijedlogu carinskog zakona </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – U prvom dijelu nastavka 30. sjednice Hrvatskog sabora u četvrtak, predsjednik Kluba HSLS-a Joško Kontić ponovio je zahtjev koji je iznio i u srijedu da mjerodavni ministri zastupnike izvijeste o stanju sigurnosti u Hrvatskoj. </p>
<p>Povod za takav zahtjev bilo je nedavno podmetanje bombe pod automobil suvlasnika EPH-a Ninoslava Pavića, kao i izjava ravnatelja USKOK-a Željka Žganjera u Slobodnoj Dalmaciji da kriminalci imaju svoje ljude u srcu sudstva, policije i sigurnosnih službi te da je napad na Pavića dio strategije kaosa. </p>
<p>»Iako je Žganjer demantirao svoje izjave, činjenica je da je hrvatska javnost vrlo zabrinuta za stanje sigurnosti. Također smatramo da USKOK-u treba osigurati kvalitetnije uvjete rada kako bi se mogli suprotstavljati korupciji i organiziranom kriminalu. »Napadi na novinare i slobodu javne riječi traju već dulje, a Sabor i Vlada trebaju se tome suprotstaviti, a ne šutjeti«, kazao je Kontić. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić odgovorio je da je HSLS-ov zahtjev proslijeđen Vladi koja se o njemu treba očitovati.</p>
<p>Zastupnici su raspravili Konačan prijedlog zakona o državnim potporama kojim se potpore dijele na pomoći, subvencije i donacije, a predviđa se i osnivanje posebne agencije za državne potpore.</p>
<p>Ljubica Lalić (Klub HSS-a) smatra da je nužno sustavno uređenje područja državnih potpora radi ujednačavanja razvitka svih hrvatskih regija. Potrebu osnivanja agencije nazvala je dvojbenom, jer bi ona godišnje državu koštala šest milijuna kuna, a nadležnosti su joj nedostatno definirane. Ako se ne prihvate amandmani koje je u tom smislu dao Odbor za zakonodavstvo, HSS predlaže da se zakon uputi u treće čitanje. </p>
<p>Ivica Buconjić (Klub HDZ-a) zamjerio je što zakon ne govori o potporama u poljoprivredi i ribarstvu zbog čega će se povećati uvoz prehrambenih proizvoda iz onih zemalja koji imaju takve potpore. Kao primjer zloporabe državnih potpora spomenuo je njihovo davanje brodogradilištu »Viktor Lenac« i Riječkoj banci, a neprihvatljivim smatra što se kao davatelji državnih potpora spominju i jedinice lokalne samouprave. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (DC) smatra da potporama treba stimulirati one strateške subjekte kojima će se osigurati gospodarski razvoj i sigurna politika zapošljavanja, među ostalim i mala i srednja poduzeća. </p>
<p>Josip Leko (SDP) kazao je da ne treba osnovati agenciju za državne potpore te da njezine nadležnosti treba preuzeti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>Zastupnici su raspravili i podržali Konačni prijedlog carinskog zakona kojim se hrvatski carinski sustav usklađuje s onim Europske unije. </p>
<p>Hrvoje Vojvoda, u ime Kluba HDZ-a, podržao je zakon, dodavši da bi radi zaštite hrvatskih proizvođača trebalo obaviti izmjene Zakona o carinskim tarifama, dok Zrinjka Glovacki-Bernardi (Libra) predlaže povlastice za uvoz opreme za invalide.</p>
<p>Raspravljen je i Prijedlog zakona o proračunu u prvom čitanju koji se, osim na državni i lokalne proračune, odnosi i na izvanproračunske fondove, agencije i trgovačka društva, a svi korisnici proračuna utvrdili bi se registrom. </p>
<p>Prijedlog financijskog plana trebao bi biti trogodišnji, a sadržavao bi prihode i primitke po izvorima, a rashode i izdatke prema proračunskim kvalifikacijama. Proračunska zaliha ne bi smjela biti veća od 0,5 posto proračunskih prihoda i mogla bi se koristiti za rashode koji nisu predviđeni proračunom, poput elementarnih nepogoda, epidemija, sudskih odluka, nagodbi i naknada.</p>
<p>Ivan Šuker je, u ime Kluba HDZ-a, dao podršku prijedlogu, usprotivivši se ukidanju mogućnosti obročne otplate proračunskih dugova poduzetnika. »Potrebno je konačno definirati što je to dug Republike Hrvatske, a što opći dug države, kako se u javnosti ne bi stvarala zabuna. U zadnje tri godine država se zadužila za 26 milijardi kuna, a u sljedeće četiri godine građane očekuje otplata 35 milijardi kuna plus kamate i to treba imati na pameti«, kazao je Šuker. </p>
<p>Prijedlog je, u ime HSLS-a, podržao i Jadranko Mijalić koji smatra da u javnu proračunsku potrošnju treba uključiti i lokalnu samoupravu koja je danas prezadužena. Predložio je da se odredi vrijednosni cenzus iznad kojeg bi ministar financija uz suglasnost Vlade mogao odrediti rokove i načine otplate dugovanja državi. Sličan prijedlog dao je, u ime HSS-a, i Luka Roić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Carla del Ponte pozvana u Hrvatsku</p>
<p>Granić objasnio da su problemi koji nastaju sa slanjem dokumenata Haagu normalni i događaju se »zbog nejasnih zahtjeva i objektivnih poteškoća da se traženi dokumenti pronađu« / Račanov kabinet nije raspravljao o raspisivanju novčane nagrade za informaciju o odbjeglom generalu Gotovini, »ali ta ideja postoji kao radna u nadležnim krugovima« / Vlada je jednako kao i Carla del Ponte iznenađena što general Bobetko prima političke posjete i daje političke izjave u bolnici </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Vlada je odlučila pozvati glavnu haašku tužiteljicu Carlu del Ponte u Hrvatsku«, izjavio je potpredsjednik Vlade Goran Granić u četvrtak nakon zatvorene sjednice Vlade, na kojoj se raspravljalo o odnosima s Međunarodnim kaznenim sudom. Banski se dvori nadaju da će Del Ponte posjetiti Zagreb do kraja ovog mjeseca. </p>
<p>»Vlada je ocijenila da je apostrofiranje Hrvatske za nesuradnju nepotrebno«, naglasio je Granić, dodavši da Banski dvori za takve ocjene iz Haaga ne nalaze nikakvih razloga i odbijaju prigovore o nesuradnji. »Svjesni smo svojih obveza i ispunjavamo ih«, rekao je potpredsjednik Vlade i predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom. Rekao je kako ništa nije upućivalo na to da bi u Haagu mogli izjaviti da Hrvatska ne surađuje sa Sudom, te je Vlada nakon detaljne analize utvrdila da Hrvatska s Haagom surađuje, što će i dalje činiti. </p>
<p>Granić je objasnio da su problemi koji nastaju sa slanjem dokumenata Haagu normalni i događaju se »zbog nejasnih zahtjeva i objektivnih poteškoća da se traženi dokumenti pronađu«. Stoga je Vlada zadužila nadležna ministarstva i još neke službe da odrade svoj posao. Uostalom, istaknuo je, glavnina suradnje hrvatske vlade i Haaškog suda i odnosi se na slanje dokumenata. </p>
<p>Na pitanje je li Vlada tražila prisluškivanje obitelji i prijatelja generala Gotovine, Granić je odgovorio da se Vlada ne bavi takvim poslom, niti zna je li Vijeće nacionalne sigurnosti o tome dobilo obavijest predsjednika Vrhovnog suda. </p>
<p>Komentirajući napise da se namjerava raspisati novčana nagrada za informaciju o odbjeglom generalu, istaknuo je da Vlada nije raspravljala o tome, ali ta ideja postoji kao radna u nadležnim krugovima. U policijskoj praksi to nije rijetkost. </p>
<p>Kad je riječ o eventualno posebnom zadatku MUP-ova interventnog voda da pronađe generala Gotovinu, Granić je naglasio da MUP o svom poslu redovito izvješćuje Vladu, a ona tužiteljstvo u Haagu. Izjavio je da ne bi mogao ocijeniti koliko je bilo intervencija MUP-a na navode stranih izvora o mjestu boravka generala Gotovine. </p>
<p> »Vlada je jednako kao i Carla del Ponte iznenađena što general Janko Bobetko prima političke posjete i daje političke izjave u bolnici, no Vlada zbog toga nije dobila pismenu već neformalnu primjedbu«, komentirao je potpredsjednik Vlade navode da je glavna haaška tužiteljica nezadovoljna što je Bobetko u bolnici politički aktivan. Rekao je i da Vlada nije dobila nikakve nove optužnice. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Okučani: Iz prevrnute cisterne u kanalu tisuće litara loživog ulja </p>
<p>OKUČANI, 6. ožujka</p>
<p> - Ekološko zagađenje na mjestu nesreće na autocesti Zagreb - Lipovac, na području Okučana gdje se u srijedu navečer prevrnula cisterna s loživim uljem, saniralo se tijekom četvrtka. </p>
<p>Glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić izjavio je u četvrtak da nema mjesta panici jer je zagađenje prostorno ograničeno i ne širi se. Iz cisterne sisačkih registracijskih oznaka koja je prevozila oko 24.000 litara loživog ulja, u kanal Sloboština isteklo je, prema prvim procjenama, nekoliko tisuća litara ulja. U kanal su odmah postavljene brane tako da se osim zanemarivih količina ulja, zagađenje ne širi, rekao je Makvić u izjavi za Hinu. </p>
<p>Teško ozlijeđeni vozač Ranko Medić (40) liječi se u novogradiškoj općoj bolnici. Prema izjavama liječnika, njegovo je stanje stabilno. Vozeći cisternu, Medić je izgubio nadzor nad vozilom u srijedu oko 21 sat u blizini Vrbovljana, pokraj kanala Sloboština. Vozač je prešao na zaustavni dio autoceste, kotačima zahvatio desni rubnjak pa se cisterna prevrnula. </p>
<p>Ivan Fadljević i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Plavi dizel« za sve poljoprivrednike iz Upisnika</p>
<p>Agencije za posredovanje u iznajmljivanju soba plaćat će PDV na svoju proviziju ako iznajmljivač nije u sustavu PDV-a </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Oko 140.000 poljoprivrednih domaćinstava koja su prijavljena u Upisnik i opredijelila se za komercijalni model bavljenja poljoprivredom, imat će pravo već za proljetnu sjetvu kupovati tzv. plavi dizel za sve površine koje obrađuju i kulture koje uzgajaju. </p>
<p>Dosad je pravo na »plavi dizel« bilo vezano uz uzgoj subvencioniranih kultura, na primjer, žitarica. Izmjene Zakona o trošarinama na naftne derivate već su pripremljene, a dok se ne ozakone, Ministarstvo financija regulirat će to pravo poljoprivrednika posebnim naputkom, rekao je u četvrtak nakon sjednice Vlade ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Nova pravila uvedena su i u sustav naplate PDV-a turističkim agencijama za posredovanje u iznajmljivanju soba i apartmana. Odsad će, najavljuje Crkvenac, agencije plaćati PDV na svoju proviziju, a na cijeli iznos računa za iznajmljene sobe i apartmane samo ako je iznajmljivač u sustavu PDV-a. Ako iznajmljivač nije u tom sustavu, plaćat će PDV samo na proviziju, a iznajmljivač će plaćati 7,5 posto poreza na dohodak. </p>
<p>»Tko to nije spreman platiti, zavređuje kaznu za utaju poreza što je po zakonu kazneno djelo«, istaknuo je Crkvenac. </p>
<p>S. Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Račan zadovoljan gospodarskom suradnjom, Mesić pozvan u Beograd</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goran Svilanović izrazio potporu hrvatskoj kandidaturi za EU / Mesić: Pitanje povratka izbjeglih treba rješavati u trokutu Zagreb-Beograd-Sarajevo / Picula: Na hrvatskom putu u EU isprepletat će se interesi Hrvatske, Srbije i Crne Gore </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka </p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan primio je u četvrtak ministra vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Gorana Svilanovića, koji je za jednodnevnog radnog posjeta Zagrebu izrazio potporu svoje zemlje hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji. Svilanović je razgovarao i s predsjednikom Stjepanom Mesićem te s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.</p>
<p>Račan je tijekom sastanka istaknuo da se dvije zemlje mogu pohvaliti redovnim oblicima suradnje i rješavanjem otvorenih pitanja.</p>
<p>Zahvalivši na potpori, rekao je da Hrvatska također podupire ambiciju Srbije i Crne Gore da se pridruže europskim integracijama. Hrvatska je zainteresirana za dobre procese u Srbiji i da u tome pruži svoj doprinos, piše u priopćenju.</p>
<p>Račan i Svilanović izrazili su zadovoljstvo suradnjom dviju država i potpisanim sporazumima. Pritom su spomenuti pregovori Mješovite komisije za granice kao i daljnji koraci u liberalizaciji viznog režima.</p>
<p>Premijer Račan također je izrazio zadovoljstvo prodorima u gospodarskoj suradnji i to na partnerskoj osnovi, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>Proteklih 14 mjeseci kontinuirane suradnje Republike Hrvatske i SRJ, sada zajednice Srbije i Crne Gore, dovelo je do trajnog poboljšanja odnosa među državama, koji se manifestira ne samo u broju potpisanih sporazuma, nego i u poboljšanju općih političkih prilika, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula nakon susreta sa Svilanovićem. </p>
<p>Ministar Picula je također rekao da se razgovaralo o hrvatskoj kandidaturi za EU i napomenuo da će se na hrvatskom putu u tu integraciju isprepletati interesi Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Dodao je da će se tijekom ove godine razgovarati o problemima u kojima je suradnja dosad bila manje uspješna, odnosno, onima za koje treba više vremena. </p>
<p> Kao prioritete u rješavanju Svilanović je istaknuo mirovine, odnosno sporazum o socijalnom osiguranju, sukcesiju, imovinska pitanja poput Šarengradske ade, graničnu crtu i nepromijenjeni stav Beograda u pogledu ukidanja viznog režima. Naglasio je da Beograd cijeni što je Hrvatska donijela Zakon o položaju manjina i povratu crkvene imovine. </p>
<p>Svilanović je i formalno pozvao predsjednika Mesića da prisustvuje sastanku na vrhu zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. Predsjednik je potvrdio da će doći u Beograd, što je prihvaćeno sa zadovoljstvom.</p>
<p>Obostrano je konstatirano kako treba nastaviti s rješavanjem otvorenih pitanja, pri čemu je predsjednik Mesić istaknuo povratak izbjeglih i raseljenih, što treba rješavati u trokutu Zagreb-Beograd-Sarajevo, slobodno i nesmetano raspolaganjem imovinom te suradnju s Haškim sudom. Dvije strane su se složile da osobitu pozornost valja posvetiti konačnom rasvjetljavanju sudbine nestalih u vrijeme ratnih sukoba.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Mirovine usklađivati samo s troškovima za hranu, lijekove i komunalije </p>
<p>Zasad treba promijeniti metodologiju po kojoj se računaju troškovi života, a ubuduće mirovine usklađivati samo s plaćama, smatraju predstavnici umirovljenika </p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - »Umirovljenici traže da se mirovine ubuduće usklađuju samo s plaćama, a dok to ne bude prihvaćeno, metodologiju po kojoj se računaju troškovi života svakako treba mijenjati«, rekao je u četvrtak u razgovoru za Vjesnik predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) Vladimir Lokmer. </p>
<p>»S obzirom na poskupljenje struje i grijanja i činjenicu da su građani lani u drugoj polovici godine plaćali dopunsko zdravstveno osiguranje, teško je prihvatiti da su troškovi života od srpnja do prosinca niži 0,2 posto, kako je izvijestio Državni zavod za statistiku«, pojasnio je Lokmer. Ističe kako je problem vjerojatno u tome što se cijene hrane, lijekova i stanovanja pribrajaju onima koje su u posljednje vrijeme doista snižene, kao što su cijene kompjutera, bijele tehnike ili namještaj. U prosjeku se, tako, iskazuje pad troškova života, ali je takva računica neprimjenljiva na umirovljenike, koji ne kupuju tu robu, ili je kupuju vrlo rijetko.</p>
<p> Stoga će Matica umirovljenika, kaže Lokmer, predložiti da se izračun troškova života koji bi se uzimao u obzir pri usklađivanju mirovina, radi samo na temelju tri vrste troška - za hranu, lijekove i komunalije.</p>
<p>Slično razmišljaju i u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH), potvrdio nam je u četvrtak predsjednik SUH-a Ivan Nahtigal, a obojica predsjednika ističu kako su predstavnici umirovljeničkih udruga o tome već razgovarali s čelnim ljudima HZMO-a i Ministarstva rada još prije nekoliko mjeseci. </p>
<p>»Prijedlog da se metodologija izračuna troškova života za potrebe HZMO-a promijeni na ovaj način načelno je podržao i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović«, kaže Lokmer, koji se nada da će se uskoro razgovarati o konkretnim prijedlozima.</p>
<p>Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dvaput godišnje služi se podacima Državnog zavoda za statistiku o trendovima vezanim uz troškove života i plaće prilikom redovnog usklađivanja mirovina. Svaki se put u obzir uzima rast troškova života i plaća u posljednjih šest mjeseci. Ti se postoci zbrajaju i - u skladu s odredbom Zakona o mirovinskom osiguranju - dijele s dva, što daje postotak povećanja mirovina. Tako su stručnjaci HZMO-a i nedavno izračunali da mirovine za siječanj trebaju porasti 1,65 posto, slijedom porasta plaća od 3,5 i pada troškova života za 0,2 posto.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Sindikati ne vjeruju Vladi i ozbiljno se pripremaju za štrajk</p>
<p>Čelnici pet sindikalnih središnjica ipak priznaju da su učinjeni prvi pomaci u pregovorima o izmjenama Zakona o radu /Na pitanje koga će podržati na izborima, budući da tvrde kako je Vlada izigrala povjerenje sindikata, sindikalisti su odgovorili da se neće prikloniti niti jednoj stranci</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> - Iako je nakon prosvjeda na Markovom trgu Vlada popustila i postignuti su prvi pomaci u pregovorima o izmjenama Zakona o radu sindikati Vladi ne vjeruju i ozbiljno se pripremaju za generalni štrajk i prikupljanje potpisa za referendum građana, istaknuli su u četvrtak na konferenciji za novinare čelnici pet sindikalnih središnjica.</p>
<p>»Ako želiš mir, spremaj se i za rat. Mi smo spremni za pregovore, ali i za štrajk. Povjerenje u Vladu silno je poljuljano, jer nas je dosad svaki put izigrala. Zato smo na oprezu i neće nas zateći na spavanju. Vlada može vratiti povjerenje sindikata ako pregovara otvoreno i ako je spremna provesti ono što potpiše,« poručio je predsjednik NHS–a Krešimir Sever.Na prosvjedu je, tvrde sindikalisti, sudjelovalo 7220 povjerenika. </p>
<p>Čelnik URSH-a Boris Kunst ističe da je uspješnim prosvjedom dobivena bitka, ali ne i rat. Sindikati, kaže, ubiru prve plodove, jer je Vlada preko noći popustila, a postignut je i dogovor o radu na određeno vrijeme. </p>
<p>Sindikalisti su razočarani što je 62 zastupnika u Saboru podržalo izmjene ZOR-a u prvom čitanju. Opet je, ističu, proradila stranačka stega, a veći dio zastupnika iznevjerio je dogovor sindikata i klubova zastupnika da će zatražiti prethodnu raspravu. »Politika je opet bila jača od razuma, a ni zastupnicima, odnarođenim spavačima ne treba vjerovati,« kaže Kunst.</p>
<p>Tek su nakon prosvjeda počeli pravi pregovori i tek je tada Vlada pokazala volju za pregovore, rekao je Krešimir Sever. U tri runde pregovora bilježe se početni pomaci, ali, dodao je, još treba pregovarati o spornim otpremninama, otkaznim rokovima, malom poslodavcu, kao i o 12 pitanja koja su donekle usuglašena. </p>
<p>Na pitanje novinara koga će podržati na izborima, budući da tvrde kako je Vlada izigrala povjerenje sindikata, sindikalisti su odgovorili da se neće prikloniti niti jednoj stranci. »Nećemo se slikati niti s jednom političkom strankom i njihovim čelnicima, niti ćemo im dati podršku na izborima» rekao je Sever.</p>
<p>Dodao je kako bi se referenum građana o smjeru gospodarsko-socijalne politike, koji će inicirati sindikati ne bude li dogovora oko ZOR-a, koaliciji mogao dogoditi pred izbore. »Sindikati će politički progovoriti s tim referendumom, ako ga bude,« poručio je Niko Gunjina iz HUS-a. Sindikati bi, najavio je, mogli izaći na izbore i s nezavisnom sindikalnom listom, no to je zasada samo ideja, o čemu središnjice nisu donijele odluku. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Sveučilište u Splitu školovat će ljude za HV </p>
<p>SPLIT, 6. ožujka</p>
<p> - Već od iduće akademske godine Sveučilište u Splitu spremno je krenuti s pilot-projektom visokog obrazovanja za potrebe Hrvatske vojske.</p>
<p> Prema riječima rektora Sveučilišta u Splitu Ivana Pavića, Sveučilište za početak planira upisati stotinjak studenata za koje bi se otvorila mogućnost obrazovanja i smještaja u ratnoj luci »Lora« kao obnovljenom nastavnom središtu. Nakon studija te bi ljude zapošljavala vojska. </p>
<p> »Još prije nekoliko godina tražili smo da se 'Lora' da Sveučilištu na raspolaganje, jer u tom prostoru postoji infrastruktura za vojno obrazovanje. </p>
<p>Nekad vojska nije bila spremna prepustiti tako važan objekt Sveučilištu, no sada su se stavovi promijenili. Inicijativa je došla upravo od vojske, konkretno od zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice«, ističe rektor Pavić. </p>
<p>Prema tom planu, studenti koji upišu bilo koji program Sveučilišta u Splitu mogli bi pohađati novi prošireni program napravljen za potrebe vojske. </p>
<p>Student bi tako, objašnjava Pavić, dobio još jednu diplomu koja bi mu otvorila mogućnost zapošljavanja u oružanim snagama. </p>
<p> Posebno važnim smatra to što bi vojska tako mogla školovati stručnjake za svoje potrebe mnogo jeftinije nego da organizira vlastite obrazovne instutucije, jer hrvatskim oružanim snagama godišnje treba mnogo manje ljudi nego što bi ih školovali na vlastitoj visokoškolskoj intstituciji. </p>
<p>Taj je projekt Sveučilištu posebno zanimljiv jer bi moglo raspolagati dijelom kompleksa ratne luke »Lora« i iskoristiti ga za obrazovanje svih drugih studenata.</p>
<p> To je za nas u sadašnjoj situaciji itekako potrebno, kaže rektor. </p>
<p>Prema Pavićevim riječima, tu inicijativu podržao je i predsjednik Stjepan Mesić, a sada slijede dogovori s ministarstvima znanosti i obrane. Na Sveučilištu smatraju da bi projekt, bez ikakvih problema, mogao početi od akademske godine 2004/05. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Vlahušić: Pomoći ćemo u zbrinjavanju viška zaposlenih u vukovarskoj bolnici</p>
<p>Ubuduće se očekuje odgovornije upavljanje vukovarskom bolnicom / Osigurat će se bolji uvjeti s obzirom na kapacitete i potreban broj djelatnika te da će se u rješavanju viška zaposlenih poštovati sporazum s UNTAES-om / U akciji »Dan bez dima«, cigaretu nije zapalilo gotovo 370.000 pušača</p>
<p>ZAGREB, 6. ožujka</p>
<p> – Cijeli dan u srijedu, 5. ožujka, na Prvi hrvatski dan bez dima, cigaretu nije zapalilo 368.746 pušača. Tim su brojem organizatori te akcije vrlo zadovoljni, a kako je u četvrtak rekao ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić na konferenciji za novinare, riječ je o »najvažnijoj javnozdravstvenoj akciji u modernoj Hrvatskoj«. Njome se uspješno potaknulo građane na razmišljanje o štetnosti te loše navike, a organizatorima i Ministarstvu to je poticaj da nastave »pritisak« radi osvješćivanja građana. Za akciju »Živjeti zdravo« već su osigurana dva milijuna kuna, a 5. svibnja održat će se akcija »Kretanjem do zdravlja«</p>
<p>U anketi među 600 ispitanika, 32 posto pušača popuše od 16 do 20 cigareta dnevno, a 17 posto puši više od kutije. Pedeset posto ispitanika popušilo je u srijedu manje nego inače, a 69 posto ih razmišlja o prestanku pušenja. Akciju je vrlo korisnom ocijenilo 63 posto anketiranih.</p>
<p>idućeg tjedna, Upravno vijeće vukovarske bolnice odlučit će o zbrinjavanju viška zaposlenika pri čemu će imati maksimalnu pomoć Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), dogovoreno je u četvrtak na sastanku u Ministarstvu zdravstva, kojem su prisustvovali ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić, ravnateljica bolnice dr. Vesna Bosanac te predstavnici Vukovarsko-srijemske županije, Ministarstva rada i socijalne skrbi i HZZO-a. Ministar Vlahušić je rekao Vjesniku da se ubuduće očekuje odgovornije upavljanje bolnicom, kad za to budu osigurani uvjeti s obzirom na kapacitete i potreban broj djelatnika te da će se u rješavanju viška zaposlenih poštovati sporazum s UNTAES-om. Djelatnici Ministarstva i HZZO idući će tjedan obići to područje kako bi pomogli u rješavanju nastalih problema u rukovođenju zdravstvenim ustanovama.</p>
<p>Zadatak je Ministarstva, rečeno je novinarima, da vukovarska bolnica posluje stabilno, dobro liječi pacijente i bude dobro opremljena, a na vlasniku je da se očituje o revizorskom izvješću te odluči o eventulanoj smjeni u vodstvu bolnice. Time je odbacio odgovornost Ministarstva za moguće nepravilnosti u bolnici i za to, što Državno odvjetništvo još ništa nije poduzelo u vezi s inspekcijskim izvješćem. Napomenuo je, međutim, da su neke nepravilnosti već ispravljene i da je ta bolnica u boljem položaju od drugih: lani joj je plaćeno 10 milijuna za sanaciju i 15 milijuna za plaće zaposlenicima na području posebne državne skrbi. Bolnica duguje nešto manje od četiri milijuna kuna dobavljačima za materijalne troškove. Ministar je naglasio da je to mnogo bolje stanje, nego u mnogim drugim bolnicama, pa mu je nejasno zašto je ravnateljica dr. Vesna Bosanac slala apel i izjavila da duguje 14 milijuna kuna.</p>
<p>Vlahušić je rekao da je skeptičan u vezi s napredovanjem dječje kardiokirurgije u KBC Zagreb (Rebro) budući da već 10 godina ista ekipa ljudi nije napravila program unapređenja, što je po nuđeno, a Vlada je voljna financirati. O velikoj smrtnosti djece nakon operacije, dodao je, istraga još traje, kao i o smrtima pacijenata za koje se sumnja da su bile u vezi sa štrajkom liječnika. U tijeku je i utvrđivanje činjenica o biologinji iz inozemstva, koja je zatečena u laboratoriju u Petrovoj bolnici bez radne dozvole. Utvrđuje se čiji je to propust u upravama KBC Zagreb i bolnici Sveti Duh.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030307].
|
