NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031204].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 233342 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.12.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Puhovski: HDZ je na neprimjereno mekan način pristao na izvanjske diktate</p>
<p>Uvodi se načelo mimikrije - »ja sam bio takav, samo to nisam smio pokazati« - iz kojega će HDZ na način na koji je prije šest tjedana bio nezamisliv biti višestruko koncilijantniji prema srpskoj skupini u Saboru negoli prema HSP-u / Ne vidim posebnog razloga za sporenje u ponašanju nacionalnih manjina / HSS je sa stajališta svojih interesa učinio pogrešku / Gotovo je sigurno da će vlada biti nestabilna / Ako do izbora dođe u roku godine dana, superiorni dobitnik bio bi HSP </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – O aktualnoj poslijeizbornoj situaciji razgovarali smo s dr. Žarkom Puhovskim, profesorom filozofije politike na Filozofskom fakultetu i predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. </p>
<p>• Iznenađuju li Vas poteškoće dr. Ive Sanadera u osiguravanju većine u Saboru?</p>
<p>– Zapravo me ne iznenađuju. Od prvih trenutaka poslijeizbornog ponašanja stvorila se pogrešna atmosfera – zahvaljujući nedopustivim GONG-ovim i DIP-ovim pogreškama – da je sve gotovo, koju je malodušni Ivica Račan iskoristio u prvoj reakciji koju je kasnije pokušao negirati. Bilo je »gotovo« utoliko što je jasno pokazana volja da se HDZ-u da najveće povjerenje među svim strankama, ali ukupna slika nije nipošto drukčija od one koja se očekivala – razlika jedan, dva, tri glasa između dva bloka ako oni funkcioniraju. Iznenađenje je to što je HDZ pojeo svoje partnere – prije izbora HSLS i DC na političkoj, a nakon izbora pokušava pojesti HSP na ideologijskoj osnovi. Za mene je iznenađenje što je HDZ na tako neprimjereno mekan način pristao, javno, na izvanjske diktate.</p>
<p>• Kako to ocjenjujete? </p>
<p>– Onaj hrvatski birač koji se opredijelio za HDZ nalazi se u neugodnoj situaciji kad čuje Sanadera koji moli novinare da njegovu stranku ne zovu nacionalističkom, jer nije jasno zašto su glasovali za HDZ. Po onom što se javno govorilo, HDZ je bio nešto nacionalističkija varijanta SDP-a. Razlika je bila samo u nacionalističkom naboju i, možda, dva posto PDV-a, što je premalo da bi se mijenjalo vladu. </p>
<p>Nakon što su izabrani, nastoje svoju differentia specifica pomesti pod tepih. Ako se pođe od toga da je HDZ odustao od bitnih elemenata svog imidža posljednjih petnaestak godina, onda se pojavljuje model ponašanja koji je uveo Ivica Račan i još prije njega Franjo Tuđman. Tuđman je kako bi skrio da je bio general JNA govorio o komunizmu i Jugoslaviji kao da s tim nije imao nikad nikakve veze. Račan je, da bi skrio to isto, govorio o Jugoslaviji i socijalizmu kao nečemu što je njemu strano i neprihvatljivo, a na isti način to čini Sanader s nacionalizmom i HDZ-om. </p>
<p>Time se uvodi mimikrija, koja nije implikacija prigovora Sanaderovu karakteru, nego implikacija prigovora njegovoj vjerodostojnosti kao predsjednika stranke. Moguće je da je Sanader, kao što to danas kaže, oduvijek bio liberal, iako bih volio znati kako je sa svojim liberalizmom izdržao sve one godine bliske suradnje s vlašću koja ni na koji način nije bila liberalna. To je isti motiv koji ima Račan, koji je uvijek bio liberalan u SK-u, samo se to nije primjećivalo, i Tuđman koji je uvijek bio nacionalist u JNA, samo to generali JNA nisu na vrijeme primijetili. Dakle, uvodi se načelo mimikrije – »ja sam bio takav, samo to nisam smio pokazati« – iz kojega će HDZ na način na koji je prije šest tjedana bio nezamisliv biti višestruko koncilijantniji prema srpskoj skupini u Saboru negoli prema HSP-u. </p>
<p>• Sanader potporu traži i od zastupnika nacionalnih manjina. Je li to za manjine potencijalno opasno? </p>
<p>– Predstavnici nacionalnih manjina ponašaju se dijelom sindikalistički u parlamentu, i to mi se čini legitimnim. Čini mi se potpuno legitimnim načelo da su u parlamentu svi zastupnici jednaki pravno. Problem je što su neki izabrani s 18.000 glasova, drugi s 3000 glasova. Te disproporcije slijede iz zakona koji mi se nije činio sretnim ni kad je usvojen, ali se prema njemu moralo postupati. </p>
<p>Oni su u poziciji da im samo vlast može pomoći da ostvare svoje zahtjeve i zato je na određen način legitimno da se pridružuju vlasti kada od nje traže koncesije, tipa unošenja Bošnjaka u Ustav (uz vrlo spornu pretpostavku da se to može riješiti kolektivno, čini mi se da svaka osoba mora biti u okviru svojih prava u poziciji da sama odlučuje hoće li biti upisana pod Bošnjak, Bošnjakinja ili na neki treći način). Također mi se čini vrlo zanimljivim da imamo predstavnika skupine nekoliko nacija koji zastupa samo njemačke interese od kada je izabran, iako je eksplicitno izabran kao predstavnik još četiriju nacionalnih skupina, što je nedvojbeno manipuliranje njegovom bazom. Ne vidim posebnog razloga za sporenje u ponašanju nacionalnih manjina, jer njima samo vlast uistinu može pomoći.</p>
<p>• Kako komentirate HSS-ovo ponašanje?</p>
<p>– Čini mi se da je HSS sa stajališta svojih interesa učinio pogrešku. Iskustvo u EU i svim državama kandidatkinjama pokazuje da približavanjem i priključenjem znatno opada postotak poljodjelaca u tim zemljama. HSS potencijalno za nekoliko godina jasno gubi svoju socijalnu osnovu i stoga mu je klijentelistički pristup jedini koji mu osigurava važnost na hrvatskoj političkoj pozornici, a taj pristup načelno nije moguć ako nisu vlast. Tu su pogrešku učinili vjerojatno zato što bi svaka druga varijanta značila dodatan razdor u stranci koji vodstvo nije smjelo riskirati. Oni će, vjerujem, ostati u pričuvi da u nekom trenutku, ako to zaista bude odsutno, ipak podrže vladu.</p>
<p>• Očekujete li nestabilnu vladu i, eventualno, prijevremene izbore?</p>
<p>– Mislim da je gotovo sigurno da će vlada biti nestabilna, čak i ako dobije i solidnu većinu, uz mogućnost da se HSS predomisli. Manjinska vlada pretpostavlja koherentnost strukture iz koje vlada nastupa, ali se mora oslanjati na programsku, a ne interesnu koaliciju. Znamo dvije stvari – da su u parlamentu, posebno hrvatskom, interesi nadmoćni programskim opcijama i da se veoma lako neki zakon ili njegova odredba može interpretirati kao povreda nekog programskog načela i biti povod da se otkaže suradnja i podrška. Uvjeren sam da manjinska vlada u hrvatskim uvjetima ne može trajati dulje od godine. To ne znači da su alternativa izbori. Postoje pričuvne većine, uključujući i veliku koaliciju kojoj će nakon nekoliko mjeseci objektivno porasti vjerojatnost i značenje.</p>
<p>• Zašto bi s vremenom rasli izgledi za koaliciju HDZ-a i SDP-a, odnosno zašto je danas teško ostvariva?</p>
<p>– Danas je teško ostvariva pretežito iz svjetonazorskih razloga. Razlika među podupirateljima stranaka neusporedivo je veća i dublja nego među samim političarima i programima. U svakom kafiću se za dvije minute rasprava SDP-HDZ svodi na partizane i ustaše. U tom pogledu koalicija bi možda nešto učinila na premošćivanju tih transgeneracijskih trauma. </p>
<p>Njezina negativna strana bila bi što bi de facto ukinula parlamentarizam, jer bi tolika većina bila uz vladu da bi se parlament otprilike sveo na Kajina, Banca i Tadića. Vjerojatnost će rasti zato što će se u procesu integriranja u EU svakog dana pojavljivati sve više tehničkih detalja za čije bi realiziranje novi prekid kontinuiteta, izborima i čekanjem nove vlasti, bio veoma negativan, ako ne i katastrofalan, i zato što će se u percepciji javnosti pokazati, ako do novih izbora dođe u roku godine dana, da bi upravo SDP i HDZ bili gubitnici. Uvjeren sam da bi superiorni dobitnik takvih izbora bio HSP. </p>
<p>Poboljšano stanje ljudskih prava</p>
<p>• Uskoro je Međunarodni dan ljudskih prava. Kako ocjenjujete sadašnje stanje i što očekujete?</p>
<p>– Može se ocijeniti da je ova godina značila polagani uspon, i dalje prepolagan, ali uspon. Neke stvari su zakonski riješene, odlukom Ustavnog suda je uveden red u to koji su zakoni koji se odnose na povredu i zaštitu ljudskih prava, pa ih treba usvajati prema posebnim okolnostima. Mnogo važnije – došlo je do popravljanja privredne situacije, smanjivanja broja nezaposlenih i razmjernog poboljšanja socijalne situacije. Manji je broj napada na pripadnike manjina, prije svega romske, iako raste broj napada na ljude druge boje kože. Prvi put smo imali, u liku dr. Ante Simonića, visokorangiranog političara koji se jasno negativno opredijelio prema takvu ponašanju. Imamo jasno osvještavanje problema nasilja nad ženama i djecom. </p>
<p>Što se tiče nove vlasti, u svim ključnim pitanjima, pa tako i u ljudskim pravima, opcije koje vlastima ostaju su izvana toliko jasno određene da je praktički nevažno tko će biti na vlasti. Postoje razlozi za zabrinutost u odnosu na moguće ponašanje podržavatelja u nizu manjih sredina u Hrvatskoj.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sanaderova dvojba: nestabilna vlada ili nestabilna većina</p>
<p>Manjinska vlada koju bi sastavio HDZ samostalno ili uz HSLS i DC bila bi stabilna i lako donosila odluke, ali teško bi u Saboru osiguravala podršku svojim prijedlozima/ S većinskom vladom u kojoj bi bili HSP, HSLS, DC, te zastupnici HSU-a, odnosno manjina Sanaderu bi bilo još teže provoditi zamisli nego što je to bilo Račanu/ Najnepovoljnija varijanta su novi izbori koji bi građane koštali novca i živaca, a vjerojatno i ne bi donijeli bitno drukčiji omjer snaga</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Da se kojim slučajem ostvarilo predizborno proročanstvo Dražena Budiše i Mate Granića o tome kako će koalicija HSLS-a i DC-a nakon izbora biti treća politička snaga u Hrvatskoj i kao takva nezaobilazan i ključan faktor u formiranju buduće vlade, Ivo Sanader bi vjerojatno još u izbornoj noći sastavio svoj kabinet.</p>
<p>Predsjednik HDZ-a, uz svojih 66 zastupnika, dobio bi tako u parlamentu potporu i dvadesetak Budišinih i Granićevih ljudi i sve bi bilo komotno riješeno, ali... Nezgodno su se u čitavu priču umiješali birači i pomrsili račune liderima HSLS-a i DC-a, a u konačnici, najviše i samom Sanaderu koji se, osvojivši i više mandata nego što je najavljivao, ipak našao na sto muka. </p>
<p>Povuci-potegni da bi se osigurala parlamentarna većina za prvu podršku vladi, trenutačno je Sanadera dovelo do 76, od 77 potrebnih potpisa potpore. Još jedan potpis neće, vjerojatno, biti značajniji problem. No riječ je samo o podršci za formiranje vlade, dok će se zbog pozicije s koje bi mogao komotno vladati, dakle, uvijek sigurne većine u Saboru, prvi hadezeovac još dobrano znojiti. </p>
<p>Budući da su Budišine i Granićeve iluzije o vlastitoj snazi bolno srušene na samoj granici izbornog praga, Sanader može računati samo na tri njihova zastupnika i oni su mu među prvima svoju potporu i obećali. </p>
<p>Osim njih, potporu HDZ-u za sastav vlade potpisalo je i troje zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, troje zastupnika nacionalnih manjina, te Ivo Lončar ispred HDSS-a.</p>
<p>Budući da su pregovori s HSS-om propali njihovim odbijanjem koalicije, HDZ-u je ostala rezervna varijanta nastavka pregovora s HSP-om. Zlatko Tomčić je, doduše, najavio da će seljaci podržati formiranje vlade, no što će biti dalje tek će vidjeti. HDZ stoga želi pridobiti i tri zastupnika SDSS-a – Milorada Pupovca, Vojislava Stanimirovića i Ratka Gajicu, te zastupnika talijanske manjine Furija Radina. </p>
<p>No pregovori ne idu baš glatko, jer svatko od njih ima svoje zahtjeve koji bi HDZ-u, već ionako bremenitom obećanjima koje je dao prije svega umirovljenicima, mogli postati pretežak teret. </p>
<p>Zastupniku bošnjačke manjine Šemsi Tankoviću Ivo Sanader obećao je vraćanje Bošnjaka i Slovenaca u preambulu Ustava iz koje su izbačeni 1997. godine, HSLS-u i DC-u navodno su obećana dva ministarska mjesta, a šuška se i o savjetničkom položaju Mate Granića.</p>
<p>U zamjenu za svoju potporu, Furio Radin traži proširenje prava koje Talijani uživaju u Istri na sve talijanske zajednice u zemlji, dok zastupnici srpske manjine, uz povratak izbjeglica i imovine, traže i da HDZ ne ide u koaliciju s »desnima«. </p>
<p>Što se pak tiče HSP-a Đapić nije objeručke dočekao Sanaderovo okretanje pravašima nakon što je dobio odbijenicu iz HSS-a. </p>
<p>Budući da Sanader, zbog pritisaka iz Europske unije, odbija koaliciju sa HSP-om teško je očekivati dogovor. </p>
<p>Tako se Sanader našao u vrlo nezahvalnoj poziciji – potporu u Saboru će nesumnjivo dobiti, no ona mu ne jamči da će moći sastaviti stabilnu vladu. Na raspolaganju ima tri različita scenarija raspleta zavrzlame nastale postizbornom kombinatorikom. </p>
<p>Može sastaviti manjinsku vladu koja bi iznutra bila stabilna i lako bi donosila odluke, ali teško bi u Saboru osiguravala podršku svojim prijedlozima. U tom slučaju HDZ bi vladu mogao sastaviti i samostalno ili pak uz dvojac HSLS i DC te bi izbjegao koalicijsko natezanje oko zakonskih prijedloga. </p>
<p>Pitanje je samo koliko bi se Sanader u toj situaciji mogao pouzdati u lojalnost svojih parlamentarnih partnera. Morao bi primjerice biti siguran da će prijedloge vlade podržati zastupnici HSU-a, manjina, te Ivo Lončar i Furio Radin. Druga varijanta, koja bi bila najstabilnija što se saborske većine tiče, da Sanader za vratom nema međunarodnu zajednicu, je većinska vlada s HSP-om, HSLS-om, DC-om te zastupnicima HSU-a, odnosno manjina. </p>
<p>Nedostatak takve vlade bio bi, međutim, unutarnja nestabilnost. </p>
<p>S takvim društvom u vladi, Sanaderu bi bilo još teže provoditi svoje zamisli nego što je to bilo Račanu.</p>
<p>Treća i za Hrvatsku najnepovoljnija varijanta su svakako novi izbori. Uz to, što bi građane koštali novca i živaca, ne bi vjerojatno donijeli ni bitno drukčiji omjer snaga na političkoj sceni.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Državne investicije kao relativno siguran poticaj gospodarskog rasta</p>
<p>Glavni Sanaderovi gospodarski stratezi već su jasno rekli da petljanja oko tečaja i stabilnosti cijena neće biti / Zato će biti vrlo zanimljivo proučiti državni proračun koji će predložiti Sanaderova vlada i vidjeti hoće li on izdržati bez jesenskog rebalansa, bez kojeg Račanove vlade nisu uspijevale zaključiti godinu</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – HZD-ova vlada neće iz temelja promijeniti gospodarski smjer Banskih dvora, kako se moglo zaključiti iz predizbornih govora u kojima se tvrdilo da Račanova vlada nije napravila ama baš ništa dobrog. To se sasvim jasno može zaključiti iz postizbornih izjava HDZ-ovih čelnika te iz skraćene verzije programa buduće vlade koja je dostupna javnosti, za razliku od detaljne verzije koja, prema informacijama iz HDZ-a, ima oko 700 stranica, a stranka s njom ne želi izaći u javnost prije nego što završe pregovori s koalicijskim partnerima.</p>
<p>Glavni Sanaderovi gospodarski stratezi već su jasno rekli da petljanja oko tečaja i stabilnosti cijena neće biti. Jedan od glavnih autora HDZ-ova gospodarskog programa, makroekonomist mlađe generacije Ante Babić, već je pohvalio dosadašnju monetarnu politiku naglasivši da je »bitno da smo imali stabilnost cijena i tečaja«. A na stabilnosti je, uz predvidljive uvjete poslovanja, i glavni naglasak prvog od ukupno devet prioriteta koje je HDZ upisao u svoj plan. Babić doduše tvrdi da je monetarna politika dosegnula limit učinkovitosti te najavljuje bolju koordinaciju između fiskalne i monetarne politike kako bi se izbjeglo »guranje prema visokoj inflaciji«, koju i nova vlada želi izbjeći. </p>
<p>Ni nova se vlada, nadalje, neće odreći velikih državnih ulaganja u ceste i u ostalu infrastrukturu te onih koje se pokreću uz državne poticaje (stanogradnja). U tim su segmentima, dakako, najavljene neke promjene, ali uglavnom kao povećanje transparentnosti financiranja i proširenje kruga potencijalnih korisnika. Tako je Ivan Šuker najavio proširenje programa poticane stanogradnje i na one koji žele nadograđivati privatne kuće. No, ni Sanader se kao premijer ne namjerava odreći državnih investicija kao relativno sigurnog poticaja gospodarskog rasta.</p>
<p>Možda najrevolucionarnije promjene HDZ najavljuje u poreznom sustavu. Ukratko, osim smanjenja PDV-a sa 22 na 20 posto, obećano je i smanjenje poreza i doprinosa na plaće i iz plaća te jednostavniji sustav poreza na dohodak. Osobnim će se odbicima poticati, obećaju, »društveno korisne i poželjne aktivnosti« poput životnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, stambene štednje, ulaganja u obrazovanje, dobrovoljni prilozi u kulturi i umjetnosti, znanosti i sportu te ubrzana amortizacija i ulaganja u visoku tehnologiju. No, valja reći da i u postojećem sustavu poreza na dohodak postoje takve olakšice, pa nije jasno obećaje li HDZ samo da ih neće ukidati ili ih namjerava proširiti, ali još ne otkriva kako.</p>
<p>Uz najavljenu poreznu reformu, svi HDZ-ovi gospodarski stratezi ne propuštaju istaknuti da će jedan od glavnih smjerova vlade na tom polju biti pojačana kontrola naplate poreza i suzbijanje sive ekonomije u kojoj se, procjenjuju, vrti oko 30 posto bruto društvenog proizvoda. Učinkovitija kontrola naplate poreza i suzbijanje sive ekonomije, tvrde čelnici HDZ-a, omogućit će i bezbolno smanjenje proračunskih prihoda zbog smanjenja poreza, odnosno povećane izdatke zbog obećanih socijalnih davanja (porodiljne naknade, dječji doplatak i prava branitelja).</p>
<p>No, ma koliko bile točne tvrdnje o pogubnim razmjerima izbjegavanja plaćanja poreza i sive ekonomije, teško je očekivati da bi se ta najavljena nova efikasnost mogla znatnije odraziti na proračunskim prihodima već u 2004. Zato će biti vrlo zanimljivo proučiti državni proračun koji će predložiti Sanaderova vlada i vidjeti hoće li on izdržati bez jesenskog rebalansa, bez kojeg Račanove vlade nisu uspijevale zaključiti godinu.</p>
<p>Među instrumentima koje najavljuje kao temelj pokretanja jačeg gospodarskog razvoja, HDZ najavljuje i veću ulogu HBOR-a te osnivanje Agrobanke kao nove poluge razvoja poljoprivrede. Što će i kako poduzimati te banke u sklopu politike nove vlade, još nije u detalje poznato. Baš kao ni nove smjernice privatizacije za koju je HDZ obećao donijeti novi zakon, iako je ovaj aktualni tek neznatno izmijenjen zakon bivše HDZ-ove vlade.</p>
<p>Devet prioriteta za prvih 100 dana</p>
<p>HDZ je siguran da će programom, utemeljenim na sljedećih devet točaka, već u prvih sto dana pokrenuti Hrvatsku.</p>
<p>1. Poduzeti sve da se gospodarstvo i društvo razvijaju u stabilnim i predvidljivim uvjetima</p>
<p>2. Donositi odluke u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima i provoditi ih u duhu europske politike suradnje</p>
<p>3. Osigurati dinamičniji politički dijalog s Europskom unijom i NATO-om. Cilj vlade ostat će dostizanje statusa punopravnog članstva u EU i NATO-u u 2007. godini</p>
<p>4. Usvojiti razvojno usmjeren državni proračun</p>
<p>5. Povećati bruto domaći proizvod</p>
<p>6. Urediti porezni sustav: smanjenje i pojednostavljenje poreza.</p>
<p>7. Smanjiti vladu</p>
<p>8. Elektronička ofenziva: plan vlade obuhvatit će konkretne mjere poticanja i razvoja znanosti, tehnologije i informatike</p>
<p>9. Vlada će provesti potrebne mjere u ostalim područjima: pravosuđe, vojska, zdravstvo i obrazovanje u vrhu su prioriteta</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Luka Roić: Dalmatinski HSS bio je za koaliranje s HDZ-om</p>
<p>Za razliku od HSS-ovaca na sjeverozapadu zemlje, dalmatinski su »seljaci« navijali za nastavak pregovora s Ivom Sanaderom i ulazak u novu vladu / U HSS-u se pribojavaju mogućnosti prebjega njihovih zastupnika u Saboru, a pogotovo se prebjega pribojavaju u dalmatinskim ograncima, koji se osjećaju »opet izigranmima« </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Zlatko Tomčić je uspio pomiriti ili zasad barem primiriti razlike među svojim najbližim suradnicima u vodstvu HSS-a, koje su nakon izbora buknule zbog mogućeg koaliranja s HDZ-om i ulaska »seljaka« u novu vladu. Članovi Predsjedništva stranke, njih 20, dugo su i po nekim spoznajama žučno vijećali u utorak, da bi u noćnim satima Tomčić obznanio javnosti: »Unatoč razlikama u nekim pojedinostima, Predsjedništvo je jednoglasno podržalo moj prijedlog da ne koaliramo s HDZ-om, ali da u Saboru podržimo Sanaderovu vladu«.</p>
<p>Energično odbivši išta više reći o tim »razlikama i pojedinostima«, osim da su takve naravi da moraju, »kao u svim ozbiljnim strankama, ostati u obiteljskom krugu«, šef HSS-a ipak nije mogao negirati da mu je stranka zapala u ozbiljnu krizu najprije zbog loših izbornih rezultata. Na to su se nastavile podjele i u članstvu i vodstvu o tome treba li ili ne koalirati s HDZ-om, što je sve skupa dovelo Tomčića na vrlo sklizak teren. Odlaskom u saborsku oporbu, gdje će u početku podržati Sanaderovu vladu, »jer je to u interesu Hrvatske, a poslije ćemo vidjeti«, lider HSS-a je, zapravo, pokušao udovoljiti i jednom i drugom stranačkom bloku. Što se užeg vodstva tiče, to mu je zasad pošlo za rukom. Teško je, međutim, vjerovati da će tako »jednodušno« proći i za dva tjedna na Glavnom odboru HSS-a, a pogotovo na Skupštini stranke, koja bi se mogla okupiti do Božića.</p>
<p>Mnogo je, naime, nedoumica glede budućeg odnosa HSS-a prema novoj vlasti i vladi. Ne zna se još pouzdano hoće li i deset HSS-ovih zastupnika, ugledajući se na trojicu kolega iz HSU-a, potpisati sporazum s HDZ-om kojim će se obvezati na podupiranje Sanaderove vlade u svim bitnim odlukama tijekom mandata. Zasad se o tome ne razmišlja, ali se ni ne zna kako će, nakon dizanja ruku pri izglasavanju vlade, izgledati daljnja HSS-ova potpora i hoće li je uopće biti. Upravo zato, u stranci ne mogu odbaciti ni mogućnost soliranja, pojedinačnog priklanjanja HDZ-u nekih svojih zastupnika i mimo stranačkog dogovora. </p>
<p>»Teško ćemo to do kraja moći kontrolirati«, priznao nam je u srijedu jedan HSS-ov dužnosnik, želeći ostati neimenovan, koji se pribojava i mogućnosti »prebjega« u Saboru. Pogotovo se toga pribojava na lokalnim razinama, a naročito u Dalmaciji, gdje se HSS-ovci osjećaju »opet žrtvovanima«. »Tomčiću nije bilo važno mišljenje dalmatinskih ogranaka HSS-a prije no što je donio odluku o iznenadnu prekidu pregovora sa Sanaderom. Važno mu je samo bilo obići dio Slavonije i sjeverozapadnu Hrvatsku, a nas je kao i obično zaboravio«, jada se naš sugovornik. On otvoreno govori da su »seljaci« u Dalmaciji navijali za ulazak u Sanaderovu vladu, videći u tome mogućnost utjecaja na nastavak nekih za Dalmaciju važnih projekata.</p>
<p>I Luka Roić, član Predsjedništva HSS-a, koji je u srijedu jedini bio voljan »pod svojim imenom« nešto više reći o stanju u stranci, priznaje da su se Dalmatinci protivili prekidu pregovora sa Sanaderom, za razliku od »seljaka« u drugim dijelovima zemlje. »Zastupali smo mi u Dalmaciji ispočetka takvo stajalište i to uopće nije bilo sporno. Takvo stajališta prije svega proizlazi iz sasvim drukčijeg odnosa naših članova prema HDZ-u u Dalmaciji. To, međutim, ne znači da je ta naša lokalna vizura jedino ispravna i da je objektivna. Jer, ne može se na temelju malih, sebičnih interesa graditi ukupna stranačka politika, nego tu dalmatinsku vizuru treba korigirati stavovima iz drugih sredina i iz vrha stranke«, kaže Roić.</p>
<p>On priznaje i to da je o tome na sjednici Predsjedništva u utorak bilo i te kakvih razlika. »Bilo bi smiješno reći da svi u Predsjedništvu mislimo isto, ali smo na kraju ipak podržali Tomčićev prijedlog, ocijenivši ga racionalnim. Različita su se stajališta u Predsjedništvu na kraju nekako pomirila, a kako će dalje biti, kako će to funkcionirati u praksi - i u Saboru i na terenu - zasad je teško reći«, naglašava Roić.</p>
<p>Za njega je odluka da se ne ulazi u novu vladu, ali da se Sanaderu u Saboru pruži podrška, jedina koja je mogla donekle smiriti tenzije i nezadovoljstvo u stranci. Jer, objašnjava, stranka se mora okrenuti sebi i mora ojačati s obzirom na rezultate izbora.</p>
<p>»A, oni nepobitno govore da nam birači nisu dali mandat da presudno utječemo na kreiranje politike nove vlasti. Stranka s deset zastupnika ne može preuzeti bilo kakve važne dužnosti, pogotovo ne presudnu ulogu u novoj vladi. Znate da ni sa 16 zastupnika u prošlom mandatu nismo u koaliciji ni približno mogli postići sve što smo htjeli. Sad bi nam to bilo još teže, sigurno bi došlo do velikih problema i frustracija. A zašto to priuštiti i sebi i drugima?« - pita se Roić. </p>
<p>Zanimalo nas je i postavlja li se u stranci pitanje odgovornosti vodstva i Tomčića za loš izborni rezultat. Roić kaže da to pitanje »nitko još izravno nije postavio«, iako se ozbiljno razgovaralo i još će se o neuspjehu na izborima. »Nitko u vodstvu ne bježi od odgovornosti. Ako članstvo ocijeni da zbog loših rezultata trebaju i dodatne sankcije, tako će i biti«, uvjeren je Luka Roić. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Andro Vlahušić: Bit će ovo najmirnija primopredaja vlasti do sada</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – U jednom intervjuu mjesec prije izbora, prof. dr. Andrija Hebrang, nekadašnji ministar zdravstva u HDZ-ovoj vladi, optužio je još aktualnu vlast da je 23. ožujka 2000. godine izvela neviđenu sječu kadrova kakve nije bilo od 1945. godine. Bila je to, rekao je Hebrang, »bartolomejska noć« hrvatskog zdravstva kad su preko noći smijenjena 272 člana upravnih vijeća, svi ravnatelji članovi HDZ-a ili oni postavljeni u vrijeme njihove vladavine, a došli su ljudi koji nemaju veze sa zdravstvom.</p>
<p>Među prvih pet, ustvrdio je Hebrang, ni jedan nije bio liječnik: ministrica je bila biokemičarka, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pravnik, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i Upravnog vijeća KBC Zagreb psiholog... Bila je to, smatra Hebrang, politička sječa i postavljanje podobnih ljudi, a rezultat je stanje u zdravstvu kakvo sad imamo.</p>
<p>Neposredno prije izbora, najavio je da će nova vlast preispitati investicije kao što su na Rebru, vrijedne 73 milijuna eura, te projekt ulaganja sedam milijardi kuna u idućih sedam godina u zdravstvenu infrastrukturu. U očekivanju smjene vlasti, jamačno mnogi razmišljaju hoće li se nešto dogoditi i s njihovim položajima stečenim za vrijeme prethodne vlasti, jer je dosad svaka vlast željela imati »svoje« na najvažnijim mjestima. Međutim, sadašnji ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić opovrgava tvrdnju da je 2000. bilo ikakve sječe.</p>
<p>»Hebrang nije u pravu. Ravnatelji nisu promijenjeni ni u jednoj državnoj bolnici, osim na Rebru i u Splitu, a smjena u osječkoj bolnici bila je zbog isteka mandata ravnatelju«, kaže Vlahušić. U Dubravi u Zagrebu smijenjen je Velimir Božikov po »zapovjednoj odgovornosti« (zbog afere lažnog liječnika Filipovića), a ostali su na svojim ravnateljskim mjestima Ivan Fattorini u Dječjoj klinici i Zvonko Kusić u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. </p>
<p>Nisu »taknuti« ni sada već umirovljeni Vjekoslav Nanković u Traumatološkoj klinici, Marko Turić u Klinici za tumore, ista je ekipa ostala i na Jordanovcu...</p>
<p>Ministar Vlahušić uveo je, međutim, neke novosti pri imenovanju ravnatelja, što bi moglo imati utjecaja na njihovu budućnost nakon smjene vlasti: upravna vijeća bolnica u državnom vlasništvu umjesto pet imaju tri člana. No, Vlahušić nije iskoristio mogućnost promjene upravnih vijeća, već je to ostavljeno novoj vlasti nakon što se za šest mjeseci od stupanja novog Zakona o zdravstvenoj djelatnosti na snagu (početkom kolovoza) donesu novi bolnički statuti. Prema tome, neće biti smjene »Vlahušićevog kadra«, već redovitog izbora radi usklađivanja sa zakonom.</p>
<p>Druga je novost to, što ni vlada ni ministar više ne daju suglasnost na imenovanje ravnatelja, osim za »svojih« 14 državnih bolnica. Ravnatelje postavljaju županije i gradovi u čijem su vlasništvu druge bolnice, a hoće li se sad što mijenjati, ovisi o njima. »Mi smo novoj vladi ostavili čisto stanje. Nismo imenovali nove ravnatelje, pa da sad budu smijenjeni. Može reći da će to biti najmirnija primopredaja vlasti«, smatra Vlahušić.</p>
<p>Po novom zakonu, svaki ravnatelj koji pravi štetu osnivaču i vlasniku lošim poslovanjem može (i ne mora) biti smijenjen, ali Vlahušić upozorava da se to pravilo mora jednako odnositi na sve, bez obzira na stranačku pozadinu. Ravnatelj, zapravo, može očekivati smjenu, ako pravi gubitke i drugu štetu, koju vlasnik ne može podmiriti. Ako budući ministar može nadoknaditi gubitke, primjerice »hadezeovog« ravnatelja u Klinici za tumore, a ne može splitskog »esdepeovskog« u tamošnjoj kliničkoj bolnici, jasno je da će smjena dobiti političku boju. Vlahušić dodaje da bi i sam smjenjivao gubitaška ravnateljstva, po slovu zakona, ali za to prije izbora nije imao vremena zbog prekratkog roka od primjene zakona u praksi. Zato je novoj vlasti omogućio legalnu smjenu s jasnim obrazloženjem: niste poštoavli i ispunjavali ugovorne obaveze s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Riječ je, primjerice, o skraćivanju lista čekanja, gubicima, nepridržavanju radnog vremena, itd.</p>
<p>»Stav je stranke da neće biti nerazumnih poteza«, rekao je Vjesniku prof. dr. Marko Turić, ravnatelj Klinike za tumore, dodavši da je i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader rekao da neće biti revanšizma. Neće ga biti bez obzira i na to jesu li neki ljudi za dosadašnje vlasti loše prošli.</p>
<p>Sigurno je, smatra Turić, da se stranka neće time voditi iz jednostavnog razloga, što narodu i građanima Hrvatske to ne bi donijelo ništa, već bi produžilo nešto čemu konačno treba stati na kraj. »Vrijeme je za sređivanje, smirivanje, međusobno uvažavanje i da se konačno zasuču rukavi«, kaže Turić. Pritom, dodaje, treba dati priliku stručnjacima, koje jedino u tom svjetlu treba pratiti. Turić je protiv svake politički obojene smjene, iako ne tvrdi da toga uopće nije bilo, ali da toga ubuduće više ne bi smjelo biti.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Pantovčak smirio Zrinjevac</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Pregovori o sastavu nove vlade još nisu završeni, nisu poznati ni ljudi koji će preuzeti vodstvo pojedinih ministarstava, a na Zrinjevcu već sve kipi od kombinatorika. Najave čistki pa onda i demantiranja takva scenarija toliko su uzeli maha u diplomaciji na razini čistog političkog trača, da se i predsjednički ured odlučio reagirati – Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko izjavio je da političkih smjena veleposlanika zbog promjene vlasti neće biti, jer to nije uobičajeno u diplomaciji i demokratskoj praksi. Preventivna intervencija Mesićeva savjetnika koji je sam iskusan diplomatski lisac trebala je poslužiti još jednom objašnjenju kako se diplomacijom nakon promjene vlasti »barata«: karijerni diplomati se ne smjenjuju, a oni koji su došli po političkoj liniji odlaze, ali tek nakon što su odradili svoje mandate. Osim, naravno, u slučaju da naprave neku veliku pogrešku. </p>
<p>Stav hrvatskog predsjednika trebao bi barem djelomično utišati najave o novim diplomatskim kombinatorikama kojima je namjera micanje politički nepodobnih diplomata. Barem do onoga trenutka kada će se vidjeti kako je nova vlast zamislila funkcioniranje Ministarstva vanjskih poslova. Upravo zbog nasušne potrebe da sustav na Zrinjevcu treba ojačati, pisanje o pojedinačnim imenima veleposlanika, onih koji u prvih deset godina nisu ništa radili ili su pod policijskom istragom zbog sumnji o pronevjeri, ali su zato 2000. spremno ustvrdili da su uklonjeni zbog političke nepodobnosti, nema smisla. Možda bi ipak samo trebalo podsjetiti da 2000. na Zrinjevcu koalicijska vlast nije uspjela izbjeći zamku podjela na »nas i njih«, pa je zbog toga sustav ostao bez nekoliko kvalitetnih profesionalaca. </p>
<p>Hrvatska diplomacija, pokazalo se to posljednjih 13 godina, kronično pati od nedostatka kvalitetnih ljudi koji će diplomatski posao raditi na primjeren, znači efikasan način. Kada je pak riječ o veleposlanicima, uređen sustav vanjskih poslova će se uvijek oslanjati na oko 80 posto profesionalaca – diplomata i onih koji će dobiti četverogodišnje nagradno putovanje jer su na neki način pomogli pobjednicima. U Hrvatskoj to, naravno, dosad nije bilo tako. Stoga se treba nadati da ćemo ovaj put uspjeti izbjeći stanje tajnog podzemnog stranačkoga rovarenja u diplomaciji, jer su ovi izgubili, a oni pobijedili. Ministar vanjskih poslova nije kreator vanjske politike, nego zajedno s ostalima sukreator, a diplomacija najvažnije oruđe u provođenju zacrtane vanjske politike. Ako se Zrinjevac od samoga početka bude tako percipirao, kreatori zakulisnih kombinatorika neće izići u prvi plan. Jer ceh takva ponašanja može biti samo slabljenje pozicije države u međunarodnim odnosima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Slovenska »pomoć«</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Razvijanje dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama koje nas okružuju, pa tako i sa Slovenijom, interes je svake hrvatske vladajuće garniture. Vrlo važnu ulogu u tom nastojanju imaju i izjave političara u obje zemlje, posebice državnih dužnosnika. U tom kontekstu, valjalo bi kao pozitivnu gestu koja vodi u tom smjeru shvatiti i tvrdnju slovenskog premijera Antona Ropa da je »Slovenija spremna pomagati Hrvatskoj na njezinu putu u EU«. </p>
<p>Rop je u utorak u Bruxellesu izrazio i nadu da će Hrvatska »što je moguće prije dobiti novu, snažnu i sposobnu vladu kako bi otpočela rasprava o otvorenim pitanjima«. U završnoj rečenici tog istupa slovenski premijer je, pak, kazao da bi bilo korisno sazvati okrugli stol svih jadranskih zemalja i tamo pokušati naći »zajedničko rješenje zaštite ribe i okoliša«. Osnovna svrha tog prijedloga je, kako je to u više navrata već pojasnio Ropov ministar vanjskih poslova Rupel, spriječiti Hrvatsku pri uspostavi vlastita ekološko-ribolovnog pojasa. Kada se to ima u vidu, onda pomalo iritirajuće djeluje slovenskog premijera da će ta zemlja »pomagati Hrvatskoj na njezinu putu prema EU«. Takva vrsta dobrosusjedskog altruizma više podsjeća na onu vrstu političke farizejštine koja jedno govori, a radi suprotno. Da u tome ima nešto istine govori i popis otvorenih pitanja između dviju zemalja, pri čemu je i više nego uočljivo da se Slovenija nije skanjivala mimo dobrih međunarodnih običaja posegnuti za hrvatskim novcima ili teritorijem. Slovenija bi najviše pomogla Hrvatskoj na njezinu putu u EU kada bi odustala od svojih teritorijalnih pretenzija i otvorena pitanja počela rješavati u skladu s međunarodnim pravom. To znači, povratak oduzete ušteđevine hrvatskih građana, povlačenje vojnika sa Svete Gere i razgraničenje prema postojećim konvencijama, pa makar i nakon pravnog spora o tom pitanju. </p>
<p>Za takvu politiku prema Hrvatskoj slovenskom premijeru nije potrebna »nova, snažna i sposobna vlada« u Zagrebu, nego više pravnih stručnjaka u njegovoj vladi i ministarstvima umjesto sadašnjih, kako su ih neki nazvali, političkih ekstremista i pravnih amatera. Osim toga, Slovenija je premala i ne odveć utjecajna zemlja da bi u tako krupnim pitanjima, kao što je pristup EU, mogla u nečemu pomagati Hrvatskoj. Njezina najveća pomoć bila bi kada bi prestala sprječavati Hrvatsku u realizaciji legitimnih interesa.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Umrtvljeni Pakt o stabilnosti i rastu</p>
<p>Francuska i Njemačka, umnogome autori Pakta o stabilnosti i rastu, svojim su nepoštivanjem zacrtanih pravila gospodarskog ponašanja ubile vlastito čedo / Uništavanje ili barem suspenzija zajedničkog sustava parametara domaćinskog ponašanja, jer to dvjema zemljama trenutačno odgovara, stvara opasan presedan koji može - iako ne mora - ugroziti same temelje ujedinjene Europe</p>
<p>LADA STIPIĆ-NISETEO</p>
<p>Pravila nisu a la carte, držao je lekciju prekršiteljima predsjednik Europske komisije Romano Prodi. On se suočio s teškim zadatkom. Komisija je po svojoj ulozi »čuvar Sporazuma«, dakle jamac poštivanja Unijinih pravila igre, a dogodilo mu se, eto, da su dvije najveće ekonomije otkazale poslušnost propisima i odlučile ići po svome. Francuska i Njemačka, umnogome autori Pakta o stabilnosti i rastu, svojim su nepoštivanjem zacrtanih pravila gospodarskog ponašanja ubile vlastito čedo. Pakt o stabilnosti i rastu je mrtav, nemoćno se pjeni povjerenik za monetarne poslove. Pakt o stabilnosti i rastu je živ i živjet će (jer je potreban) čim se vratimo u zadane okvire i pokrpamo naše minuse, uvjeravaju Pariz i Berlin. </p>
<p>Svi imaju argumente. Europska komisija i većina članica tvrde da je slovo zakona svetost. Ako zakon ne vrijedi ili smeta, treba ga mijenjati demokratskim postupkom, a ne kršiti. Romano Prodi se vjerojatno ne jednom ugrizao za jezik proglasivši lani pravila igre zacrtana Paktom neozbiljnima. Pozvan na zaštitu zakonitosti, mogao se samo naći uhvaćen između dvije vatre, svjestan da će biti kako dvoje velikih hoće – ili barem smatraju da im je to nacionalni interes – a ne kako je to Unijino pravilo. On će »čuvati Sporazum« poručujući da nema zajedništva a la carte. </p>
<p>A ono se dogodilo. Pakt o stabilnosti i rastu predstavljao je cijepljenje filozofije striktne financijske discipline Bundesbanke u tkivo EU-a. Dosad je svako razilaženje sa strogim limitima bivalo na vrijeme spriječeno, što upozorenjima, što započinjanjem procedure koja je zemlje vraćala u okvire zacrtane Paktom, a što naporima samih država svjesnih da dovode u pitanje vlastiti kredibilitet i igraju se s finalnom kaznom do pola posto nacionalnog dohotka. </p>
<p>Portugal i Irska na vlastitoj su koži, točnije državnoj blagajni, osjetili što to znači u kratkom roku zauzdati javnu potrošnju. Boljelo je, no preživjeli su. Nitko se nije pozivao na nacionalne interese, nacionalni je interes bio interes Pakta. Onda su na tanak led stigle dvije najveće ekonomije, Francuska je zavrijedila nekoliko upozorenja, no političko natezanje iza kulisa značilo je samo jedno, zemlja je izbjegla proceduri, po logici Pariza, ne po slovu zakona. Njemačka je isto upozorena. Za razliku do Pariza, Berlin se čak udostojio odgovoriti na Komisijine opetovane prigovore – Parizu je formalno elaboriranje bilo čisto gubljenje vremena i energije!</p>
<p>Poštivanje parametara iz Pakta protivno je našim nacionalnim interesima, dali su do znanja s obala Seine. Je li Pakt ubijen, usmrćen, klinički mrtav, obamro ili samo privremeno nokautiran, teško je reći. Izvjesno je da njegovi okviri već dugo nisu dovoljno elastični, no trebalo ih je mijenjati na vrijeme – kao što se od država uhvaćenih u debelom prekršaju Unijine financijske discipline ipak očekivalo nešto više odgovornosti prema vlastitim proračunima putem krpljenja minusa u vremenima financijski boljih godina, a ne tek kada je voda stigla do guše.</p>
<p>Nitko ne niječe da je dvjema najvećim ekonomijama vrlo teško brzo i efikasno izgladiti sve raskorake između zahtjeva Pakta i interesa vlastitih planova oporavka. No, isto je tako izvjesno da je slovo Unijinih propisa svjesno povrijeđeno i zaobiđeno bez pardona – jer veliki to mogu. </p>
<p>Cijela ta priča s Paktom novo je dolijevanje ulja na vatru rasprava o budućnosti Europe. Hoće li ona biti višebrzinska i u gospodarskim poslovima, kao što je u uklanjanju granica? Hoće li velike zemlje biti prevelike i kako će se zaštititi interesi malenih, istodobno uvažavajući činjenicu da prema zadnjem prijedlogu Unijina ustava jedno mjesto u Komisiji buduće velike Europe dobivaju i Malta i dvije stotine puta mnogoljudnija Njemačka? Dokle sežu prava malenih, a dokle moć najvećih? Gdje prestaje slovo zakona, a počinje nacionalni interes? Španjolska i Poljska zajedno imaju osam milijuna stanovnika manje od Njemačke, ali glasova 25 više u Ministarskom vijeću EU-a i, naravno, ne prepuštaju pravo koje će im trajati do 2009. Pravično? Pošteno? Ravnopravno?</p>
<p>Odluka Njemačke i Francuske uputila je na činjenicu u kojoj veliki, kada se ujedine, postaju premoćni, što je u većini situacija dobro – jer se EU ionako ne miče naprijed prema euru i proširenju dok francusko-njemački motor ne proradi punom snagom – ali u slučajevima nepoštivanja zakona dovode u pitanje kompletan zajednički sustav pravila, ponašajući se onako kako njima odgovara. </p>
<p>Pakt o stabilnosti i rastu zaista je trebalo ranije mijenjati, mijenjati raspravom, dogovorima, argumentima. Ovako, uništavanje ili makar suspenzija zajedničkog sustava parametara domaćinskog ponašanja, jer to dvjema zemljama trenutačno odgovara, stvara opasan presedan koji može – iako ne mora – ugroziti same temelje ujedinjene Europe.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Europskome licemjerju nema kraja: Sjećanje na žrtve ili je to izravno revidiranje povijesti </p>
<p>Želeći svaku sreću Ivi Sanaderu, u njegovu očitu naumu da HDZ kao pokret napokon »tranzitira« u jasno profiliranu konzervativnu stranku, ujedno želim izraziti zabrinutost baš nad činjenicom da pola zemalja članica Europske unije, u kojima vladaju desne vlade, pa i uz sudjelovanje desnijih opcija i osoba od Sanaderove, pa i Đapićeve, ne podržava ideološki im istovjetne opcije u Hrvatskoj?! Ili je posrijedi bojazan dijela Europe da će Sanader biti manje poslušan? / U stranu sad to što je dosadašnja »lijeva« koalicija više odgovarala Europi, odgovarala je i mnogima od nas u Hrvatskoj, ali učinila je sve što je mogla da ove izbore izgubi – počevši od toga da nije promijenila ni izborni zakon, niti pak znala nastupiti kao jedinstvena predizborna koalicija, kao što nije znala dovoljno mahati svojim jasnim uspjesima (proeuropska politika, te osobito munjevita cestogradnja…) / Europa nastoji svim silama da i Hrvatska dovede »tranziciju« do kraja, te da se uključi u EU i NATO, ali isto to hoće golema većina (blizu osamdeset posto Hrvata »i građana Hrvatske«), tih istih građana koji su se podijelili na potonjim izborima, većinom za opciju desnog centra</p>
<p>MILAN RAKOVAC</p>
<p>Gianfranco Fini, potpredsjednik talijanske vlade i ujedno predsjednik suvladajuće Aleanze nazionale (Nacionalni savez), najprije se ovih dana gromoglasno i retorički »odrekao« fašizma, a kada su brojni njegovi »postfašisti« to dočekali na nož, onaj fašistički nož iz pjesme »bim, bum, bam, bomba a man, carezze del pugnal« (bim, bum, bam, ručne bombe i milovanje bodežom), koju mi u Istri jako dobro pamtimo, taj isti Fini ponudio im uzdarje. </p>
<p>Aleanza nazionale predložit će vladi i parlamentu da se 10. siječnja 1947. proglasi službenim danom »sjećanja na žrtve fojbi«.</p>
<p>Žrtava fojbi, kao i žrtava fašizma, dakako, treba se sjetiti; na istim sam ovim stranicama pozdravio inicijativu Riccarda Illyja, predsjednika Regije Furlanija-Julijska krajina, da predsjednici Italije, Slovenije i Hrvatske zajednički obilježe stratišta dvadesetog stoljeća na području Trsta.</p>
<p>Ali određivanje upravo 10. siječnja 1947. kao dana komemoracije u najmanju je ruku izravno revidiranje povijesti, odnosno međunarodnih sporazuma koji su na snazi i dan danas, jer 10. siječnja 1947. Saveznici su (smo!) s Italijom potpisali u Parizu Mirovni sporazum. Doduše, dobar dio Italije i danas naziva taj Mirovni sporazum »diktatom«, ali on je na snazi!</p>
<p>Predlažući upravo taj datum, Gianfranco Fini sigurno je posve svjestan da je to samo prva kockica domina, koja će ako padne porušiti za sobom sve ostale kockice! Italija se tim Mirovnim sporazum iz 1947. morala odreći krajeva na istočnoj obali Jadrana, koje je dobila tajnim Londonskim sporazumom iz 1915. s Engleskom, Francuskom i Rusijom, kao nagradu za pridruživanje Antanti u Prvom svjetskom ratu; što je zatim potvrđeno bilateralnim sporazumom s Kraljevinom Jugoslavijom (ministar vanjskih poslova Ante Trumbić!) u Rapallu 1920.</p>
<p>Istra i ostali spomenuti krajevi odlukom Pokrajinskog NOO-a u Pazinu 13. rujna 1943. odbacili su Rapallski sporazum, prekinuli sve veze s Kraljevinom Italijom i proglasili sjedinjenje »s našom hrvatskom braćom«. </p>
<p>Potvrdio je to Zavnoh 20. rujna, zatim istarski Sabor 25. rujna, te AVNOJ 29. studenoga 1943. Na međunarodnom planu te su odluke sankcionirane rečenim Mirovnim sporazumom s Italijom iz 1947., zatim Memorandumom o suglasnosti u Londonu 1954., te bilateralnim Sporazumom u Osimu 1975. godine. Italija je službeno priznavši samostalnost Hrvatske i Slovenije u siječnju 1992. ujedno priznala protezanje rečenih sporazuma između nje i Jugoslavije na te dvije države, kao njene nasljednice.</p>
<p>Dovođenje u pitanje makar jednog od tih sporazuma, makar i neizravno rečenim prijedlogom »sjećanja na žrtve fojbi« baš 10. siječnja 1947. – dovodi u pitanje sve ostale sporazume, pa tako i sporazum između Italije i Kraljevine Jugoslavije iz Rapalla 1920.! </p>
<p>A sve je to skupa u sklopu zahuktalih europskih integracija jednostavno apsurdno.</p>
<p>Ako to Italija učini, predlažem da Hrvatska i Slovenija poduzmu odgovarajuće korake, ali nikako ne u duhu rečenog revanšizma i povijesnog revizionizma: Hrvatska i Slovenija trebaju samo proglasiti 13. srpnja 1920. danom narodnih domova ili još bolje – danom antiterorizma (da budemo »in«), a ne dirati međunarodne sporazume. </p>
<p>Jer na taj dan, dvije godine prije dolaska fašista na vlast, koordiniranom akcijom fašističkih terorista na cijelome području Julijske krajine, osobito Trsta i Istre, demolirano je tridesetak hrvatskih i slovenskih ustanova, a Narodni domovi u Trstu i Puli spaljeni do temelja (rulja je čak spriječila intervenciju vatrogasaca!).</p>
<p>U tom svjetlu doživljavam i osobito talijanske, kao i europske opaske na račun nekih hrvatskih desničarskih stranaka, odnosno samo hrvatskih desničara – jer vlastitu se desnicu ne dira! </p>
<p>Metafora Lipari (talijansko otočje) možda najbolje ilustrira zamršene hrvatsko-talijanske odnose. Jer tridesetih godina dvadesetog stoljeća na Liparima će se odjednom naći dvije hrvatske skupine: istarski antifašisti, hrvatski i slovenski rodoljubi u konfinaciji, kamo ih je protjerao Mussollini, te Pavelić sa svojim ustašama – gdje ih je, na istim Liparima, ugostio (financirao, naoružavao) isti taj Mussollini.</p>
<p>Sedamdesetak godina kasnije, Mussollinijev stranački sljednik i trenutačni potpredsjednik vlade Gianfranco Fini najprije se odriče Mussollinija (nakon što je ovoga hvalio predsjednik vlade Berlusconi), a zatim usred Izraela izjavio da je »fašizam bio apsolutno zlo«.</p>
<p>Paralelno, Anto Đapić pred ove izbore javno se odrekao ustaštva (i Pavelića) kao »gubitničke ideologije«.</p>
<p>I baš će talijanski ambasador, dakle, i veleposlanik te iste forcističko-postfašitičke-padanske vlade (sic!), sad predsjedajuće u EU, koja Europskoj uniji zadaje ne male glavobolje, upozoriti da HSP nije prihvatljiva stranka za EU. Zanimljivo. </p>
<p>Zanimljiva je i sama Europska unija, zajedno sa svim svojim veleposlanicima, pa i onima iz zemalja u kojima je na vlasti zabrinjavajući desničarski nacionalpopulizam rasističke provenijencije – Italija, Danska, Irska, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Austrija… </p>
<p>Desna Italija protiv desne Hrvatske? Zanimljivo.</p>
<p>Ne znam koliko je Gianfranco Fini uspio tronuti Izraelce izjavivši da je »fašizam bio apsolutno zlo«, niti znam koliko su hrvatski »vuci« promijenili ćud, ali znam da europskome licemjerju nema kraja.</p>
<p>Želeći svaku sreću Ivi Sanaderu, u njegovu očitom naumu da HDZ kao pokret napokon »tranzitira« u jasno profiliranu konzervativnu stranku, ujedno želim izraziti zabrinutost baš nad činjenicom da pola zemalja članica Europske unije, u kojima vladaju desne vlade, pa i uz sudjelovanje desnijih opcija i osoba od Sanaderove, pa i Đapićeve, ne podržava ideološki im istovjetne opcije u Hrvatskoj?!</p>
<p>Ili je posrijedi bojazan dijela Europe da će Sanader biti manje poslušan? Pa, Sanader se zaklinje u Europu bez pardona i bez ostatka!</p>
<p>NATO 2006., EU 2007. – nastavlja Ivo Ivičin strategijski program. U čemu je onda problem? </p>
<p>Zamišljam, ili mi se tako pričinja, da kao Europljanin ljevičarske provenijencije i usmjerenja možda imam pravo reći koju riječ o našoj domaćoj i europskoj desnici, kao i o ljevici. </p>
<p>Osobito kao ljevičar iz Istre, Hrvat, koji ima i nekih osobnih iskustava s talijanskim fašizmom, državnim kulturocidom Kraljevine Italije: kršten kao Emilio Luciano Racozzi, dijete komu su fašisti iz X MAS (elitne fašističke jedinice koje su po Julijskoj krajini palile i žarile i poslije kapitulacije Italije, sve do 1. svibnja 1945., kada su dalmatinske i kraševske divizije umarširale u Trst) sudjelovali u pogibiji oca, ratnika doduše, ali i djeda – civila i nemoćnog starca…</p>
<p>Mislim ujedno da to moje pravo legitimira i moja uvjerenost (koju godinama zastupam i na ovim stranicama) u nužnost prisnoga prijateljstva i čvrstoga savezništva između Slavena i Romana na Jadranu, između Hrvata, Slovenaca i Talijana.</p>
<p>Na neizbježnost takve sprege upozoravao je Italiju još njen prvi predsjednik vlade, grof Camilo Benso de Cavour (na što podsjećam stoti put), na tome je susljedno radio Aldo Moro, takve je odnose pokušao postaviti Piero Fassino s novom talijanskom »Ostpolitik«, ali se jadranski odnosi u potonje vrijeme baš i ne razvijaju u poželjnome smjeru. </p>
<p>Što sve zajedno utvrđuje prosječnu hrvatsku političku misao u »nordofiliji«, i »sudfobiji«, i tako gubimo prigodu za prigodom, svi mi s Jadrana…</p>
<p>U stranu sad to što je dosadašnja »lijeva« koalicija više odgovarala Europi, odgovarala je i mnogima od nas u Hrvatskoj, ali učinila je sve što je mogla da ove izbore izgubi – počevši od toga da nije promijenila ni izborni zakon, niti pak znala nastupiti kao jedinstvena predizborna koalicija, kao što nije znala dovoljno mahati svojim jasnim uspjesima (proeuropska politika, te osobito munjevita cestogradnja…). </p>
<p>Europa nastoji svim silama da i Hrvatska dovede »tranziciju« do kraja, te da se uključi u EU I NATO, ali isto to hoće golema većina (blizu osamdeset posto Hrvata »i građana Hrvatske«), tih istih građana koji su se podijelili na potonjim izborima, većinom za opciju desnog centra.</p>
<p>Legalizam pak i legitimizam, doslovno i apsolutno, bitne su odrednice istoga zapadnjačkog sustava i pravila igre koju je Zapad propisao zemljama »u tranziciji«. Nadalje, ako hrvatska »ljevica« (i njeni glasači) gentlemanski priznaje pobjednicima pravo na mandat, čemu onda ta i takva »parcijalna i partikularistička upozorenja« Europe?</p>
<p>Upravo sam gledao film »Philadelphia«, u komu odličnom pravniku njegova tvrtka daje otkaz zato što boluje od aidsa, ali s izgovorom da nije sposoban. </p>
<p>Je li to i Zapad tako danas postupa s nama? Je li to Europska unija, koja nema sustava kojim bi legalnim putem zaustavila navalu nove prijeteće populističke, rasističke fronte u vlastitim članicama, pokušava odgojno djelovati sama na se, tako da će upirati prstom u Balkan i okolo njega?</p>
<p>Novi europski nacionalizmi sve su više »hard«, nešto stariji (iz ratnih godina) balkanski i pribalkanski pak »tranzicijski« nacionalizmi sve su više »soft«. </p>
<p>Hrvatska jasno pokazuje da je do kraja »zaživjela« u bit zapadnjačke demokracije; virulentan HDZ »sjašio« je s vlasti 2000., »soft« šestorka zavladala 2000., »soft« HDZ vratio se na vlast 2003.</p>
<p>Dakle, zreli smo smjenjivati vlast barem toliko koliko i Zapad. Nije li samo to važno?</p>
<p>Autor je književnik, publicist i novinar.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nestalo straha, gađenja i umora od predizborne torture </p>
<p>Povratna informacija ma kakva bila, koju su dobili svi koji su sudjelovali u izbornoj trci, svakako je određeni dobitak. Birači i nositelji ideja i stavova za koje su se ti birači opredijelili, našli su jedni druge, nitko tu nije izgubljen. To što oni za koje je glasovalo premalo birača ne ulaze u Sabor, ne znači da su »izgubljeni«. Oni još nemaju ili više nemaju dovoljno podupiratelja da bi se popeli koju stubu više. Neki ih sigurno nikada i neće imati, ali neki možda i hoće / Možda ipak polako dolazi vrijeme kad ćemo se napokon prestati iscrpljivati zbog toga tko će prati stakla na automobilu koji ne vozi, jer nema motora, a i kočnica mu je čvrsto zategnuta, pa ga ni gurati ne možemo...</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Preživjeli smo i ovu izbornu kampanju. Medijski predizborni teror je prestao. Opet možemo slobodno daljinskim »šetati« po našim televizijskim kanalima, bez straha, gađenja i umora od predizborne torture. Zvučnici na trgovima su utihnuli kao i »ozvučeni« kombiji koji više se ne prolaze našim ulicama. </p>
<p>Svi su se vratili svom poslu, političari politici, a birači uobičajenu životu, svakodnevnom preživljavanju i gunđanju »sebi u bradu«. Još nas jedino s ponekih plakata vedro i s mnogo optimizma gledaju lica, nešto pomlađena i uljepšana, ali svima ipak znana. Neka i ne bi bila tako vedra, da ih je sada slikati. </p>
<p>Je li bila nužna ta besmislena, zamorna i vrlo skupa igra, bolje reći farsa? </p>
<p>Koja je bila svrha svih danonoćnih emisija na televiziji kada ih gotovo nitko nije gledao? Kako ozbiljno shvatiti emisije u kojima se traže »instant« odgovori na šablonizirana pitanja, gdje je trajanje »kuhanja« najviše dvije minute, a ponekad i znatno kraće.</p>
<p>I to je kažu demokracija. A meni nije sasvim jasno tko se tu zapravo kome rugao: potencijalni kandidati za Sabor svojim biračima, krojači izbornih pravila prekobrojnim kandidatima, »veliki« i »stari« igrači, »novim« i »malim«, ili zdrav razum svima nama, ma u kojoj ulozi bili.</p>
<p>Je li svrha tog cirkusa bila vidjeti što su sve pojedinci spremni napraviti kako bi se svidjeli biračima i pridobili ih za sebe? </p>
<p>Ali što se biračima doista sviđa, a što ih ljuti i samo podiže razinu gorčine, što izaziva njihov prijezir, a što oduševljenje, što budi nadu, a što pridonosi širenju beznađa?</p>
<p>Apsolutno točni i apsolutno netočni odgovori na ta pitanja, jasno je, ne postoje. </p>
<p>Birači su silno heterogena skupina koja ima vrlo različita očekivanja i želje. Svi, dakako, i ne žele promjene, a i oni koji ih žele često se ne mogu dogovoriti koje su to promjene zapravo nužne, i koji načini najdjelotvorniji i najprihvatljiviji. </p>
<p>Mnogi se pitaju kako je moguće da je HDZ dobio toliko mandata, kako su ljudi tako brzo zaboravili na koji su način oni vladali? </p>
<p>Zašto bi nužno bila riječ o zaboravu, zašto je teško prihvatiti da je upravo način kojim je HDZ do 2000. godine kao naša glava vodio državu, ono što određeni dio biračkog tijela želi, vjeruje jedino u njegovu ispravnost i kvalitetu? </p>
<p>U razlike među metodama obračunavanja broja glasova koji se pretaču u mandate, ne razumijem se mnogo. Moja laičko-logička dvojba odnosi se na pitanje, je li nužno da glasovi onih koji ne prijeđu izborni prag, postaju »gorivo« velikim strankama. Zašto bi onaj tko se nije kvalificirao za Sabor, bio pretvoren u vodonošu za neku veliku stranku ili bilo koga drugoga?</p>
<p>U tom se smislu glas dan nekome tko ne prelazi prag, naziva »izgubljenim«. Stalno svi ponavljaju kako je oko 20 posto glasova izgubljeno na ovim izborima. Ali tko je i što zapravo izgubio? </p>
<p>Gubitak ili dobitak vrlo su relativne kategorije. Je li neulazak u Sabor uvijek i za svakog »izgubljenost«, odnosno ulazak u Sabor »dobitak«? </p>
<p>Povratna informacija ma kakva bila, koju su dobili svi koji su sudjelovali u izbornoj trci, svakako je određeni dobitak.</p>
<p>Birači i nositelji ideja i stavova za koje su se ti birači opredijelili, našli su jedni druge, nitko tu nije izgubljen. To što oni za koje je glasovalo premalo birača ne ulaze u Sabor, ne znači da su »izgubljeni«. Oni još nemaju ili više nemaju dovoljno podupiratelja da bi se popeli koju stubu više. Neki ih sigurno nikada i neće imati, ali neki možda i hoće. </p>
<p>»Izgubljeni« su pomalo svi oni koji nisu uspjeli ispuniti svoja ili nečija očekivanja.</p>
<p>Nisu li uistinu »izgubljeni« oni koji su uložili golem novac u predizbornu kampanju i prešli željeni prag u svakoj izbornoj jedinici, ali su postigli vrlo skromne rezultate u odnosu prema očekivanjima. Oni su izgubili novac, vrijeme, energiju, očito i birače, pa time i mandate, pa i snagu u Saboru. </p>
<p>Nisu li »izgubljeni« i oni koji u mnogim izborni jedinicama nisu prešli izborni prag, a pripadaju poznatim, čak dugo postojećim zvijezdama na našem kaotičnom političkom nebu. </p>
<p>»Izgubljeni« su, čini mi se i oni koji su prešli izborni prag, ali ne vlastitom snagom i uvjerljivošću svog identiteta, nego pod okriljem politički jačeg brata.</p>
<p>Možda su »izgubljeni« i oni koji na birališta nisu ni izašli, ili oni koji nisu svoj glas dali svom prvom izboru bojeći se da neće prijeći prag, nego nekoj »rezervi«.</p>
<p>Izgubljeni su svakako svi oni koji vjeruju da ćemo poput rakove djece početi ići unazad.</p>
<p>Izbori su iza nas, dobili smo što smo izabrali.</p>
<p>Možda ipak polako dolazi vrijeme kad ćemo se napokon prestati iscrpljivati zbog toga tko će prati stakla na automobilu koji ne vozi, jer nema motora, a i kočnica mu je čvrsto zategnuta, pa ga ni gurati ne možemo. </p>
<p>Ako nam se dogodi da se uspijemo dogovoriti da motor nužno treba popraviti, i da to mogu učiniti samo vrsni stručnjaci, i da uz to treba spustiti kočnicu, čemu svi možemo na različite načine pridonijeti, »izgubljenih« na ovim izborima bit će manje od sadašnjih procjena. Barem se nadam. </p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za jednu kućicu u Bogovićevoj trgovac uplatio 92.720 kuna</p>
<p>Otvaranje ponuda obilježio je manji incident jer su trgovci shvatili da je raspored kućica promijenjen bez njihova znanja / Raspored je, navodno, promijenio zamjenik gradonačelnice Milan Bandić </p>
<p>Nakon otvaranja javnih ponuda za 28 kućica božićnog sajma u Bogovićevoj ulici, Tržnice Zagreb, može se reći, zaradile su milijun kuna. Za razliku od prošle godine kada su trgovci bojkotirali licitaciju, ove godine riječ je o poslovnom uspjehu ovog gradskog poduzeća. Najveću ponudu za jednu kućicu – čak 76.000 kuna bez PDV-a – uplatila je Tonina Gečević, a najmanju Leo Đuđan, »samo« 15.000 kuna, također bez PDV-a. Sajam traje od 5. do 31. prosinca.</p>
<p> »Od zarade mi je važnije da božićni sajam konačno zaživi u Bogovićevoj ulici i da tamo bude samo jedan, a ne dva reda kućica, kao što je bilo prijašnjih godina. To će sve biti temelj za božićni sajam sljedeće godine, u koji će se idealno uklopiti i klizalište na Trgu bana Jelačića, kućice, kao i ured Djeda Mraza, koji će se, međutim, organizirati tek 2004. godine«. Rekao nam je to u srijedu Branko Spajić, zamjenik direktora u Tržnicama Zagreb, kada smo ga zatekli na jutarnjoj kavi na tržnici Dolac, dan poslije javnog otvaranja ponuda za najam 28 kućica za božićni sajam u Bogovićevoj ulici. </p>
<p>Spajić je za vrijeme otvaranja ponuda, zajedno sa Zdravkom Krpanom, voditeljem tržnog područja Centar, smirivao nervozu, nestrpljivost i nezadovoljstvo 110 kandidata, koliko ih se javilo na natječaj. Za svako su se mjesto, naime, u prosjeku natjecale četiri osobe, a dodatno ih je iznervirala odluka, navodno, Milana Bandića, zamjenika gradonačelnice. Kako saznajemo, on se u ponedjeljak prošetao gradom i zatražio da se dvije kućice pokraj Tomićeve ulice premjeste i postave u niz zajedno s ostalima, što je i učinjeno. Problem je nastao kada su trgovci shvatili kako su Tržnice ponudile jednu, a dodjeljivale drugu lokaciju. Njima, naime, nije svejedno na kojem im je položaju prodajno mjesto. </p>
<p>Tako se na početku otvaranja ponuda činilo da će se ponoviti prošlogodišnji scenarij kada je licitacija bojkotirana, no kada su odgovorni objasnili da oni ne mogu mijenjati Bandićevu odluku, sve se nastavilo, tek uz pokoju iskricu. Na otvaranju ponuda pojavio se i Filip Borac, direktor Tržnica Zagreb, zajedno sa svim svojim zamjenicima koji su htjeli vidjeti kako je proteklo javno otvaranje ponuda, ove godine organizirano prvi put. </p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>I pročelnik Šostar bio prijavljen zbog korupcije </p>
<p>Po dvije prijave podnesene protiv Šostara, Čokića i samoga Ureda / »Optuženi« »oslobođeni« nakon policijskih izvida i kriminalističke obrade</p>
<p>Protiv Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u razdoblju od 2001. do 2003. godine podneseno Odjelu gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave zagrebačke ukupno šest prijava. Preciznije, podnesene su anonimne prijave protiv Zvonimira Šostara, pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, njegova zamjenika Zdravka Čokića te protiv samoga Ureda. </p>
<p>Tijekom 2001. i 2002. godine Odjelu gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave zagrebačke (PUZ) podnesene su dvije anonimne prijave protiv Zvonimira Šostara, pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, zbog korupcije i traženja mita. Protiv samoga Gradskog ureda podnesena je jedna prijava. </p>
<p> MUP i Uprava kriminalističke policije proslijedili su pak Odjelu gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke anonimnu dojavu u kojoj se navode moguće nezakonitosti u postupku natječaja što ga je gradsko Poglavarstvo provelo za dodjeljivanje poslova dezinsekcije i deratizacije na području Zagreba. </p>
<p>»U vezi natječaja za dezinsekciju i deratizaciju provedena je kriminalistička obrada kojom je prikupljena cjelokupna natječajna dokumentacija, a utvrđeno je da su natječaji provedeni sukladno zakonskim odredbama«, izjavila je Gordana Vulama, glasnogovornica PUZ-a, te dodala kako je o nalazu kriminalističke obrade obaviješteno Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p>Uz to, Općinsko državno odvjetništvo je tijekom 2003. godine dostavilo Odjelu gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke anonimnu prijavu i svoj zahtjev za prikupljanje dodatnih obavijesti zbog navodne višestruke preplate građevinskih radova pri adaptaciji Psihijatrijske bolnice Vrapče. »Policijskim izvidima nisu utvrđene nepravilnosti, a o svemu je obaviješteno Državno odvjetništvo«, rekla je Gordana Vulama. </p>
<p>Ove godine Odjel gospodarskog kriminaliteta zaprimio je i dva podneska protiv Zdravka Čokića, Šostarova zamjenika. Podnesci su optuživali Čokića za navodne zloporabe u obavljanju javne dužnosti, te za postupak nabave sanitarnih i stambenih kontejnera za smještaj Roma. Prema riječima Vulame, tijekom policijskih izvida nisu potvrđeni navodi o zloporabama. »Obavljeni su obavijesni razgovori s osobama iz Gradskog poglavarstva, odgovornima za nabavu kontejnera, a prikupljena je i cijela dokumentacija«, izjavila je Gordana Vulama. </p>
<p>Međutim, napominje ona, na Županijskom državnom odvjetništvu trenutno se vodi spor između tvrtke Eco-system kao dobavljača kontejnera i tvrtke Hazarder kao isporučitelja. »Spor se vodi jer kontejneri Eco-systema nisu odgovarali ugovornim stavkama, a Grad ih je platio toj tvrtki«, objasnila je Vulama. </p>
<p>No svejedno ostaje nejasno zašto je Grad platio kontejnere prije nego što su mu bili isporučeni. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Umijeće života obitelji Humplik</p>
<p>»Da smo nekakvi propalice i neradnici, još bih i shvatila da nam nitko neće dati posao. No što da kažem djeci i čemu da ih učim, kad ni mi, roditelji sa završenom srednjom školom, ne možemo dobiti ni nekakav bijedno plaćeni posao«, pita Sofija Humplik </p>
<p>U obitelji Sofije i Vlade Humplik iz Petrovine pored Velike Gorice, izbori se nisu pratili. Humplikovi su već odavno umorni od političara koji obećavaju bolji život i socijalnu sigurnost svih građana, jer tko god da dođe na vlast – njihova se sudbina ne mijenja.</p>
<p>Bračni par Humplik živi sa četvero djece u tridesetak četvornih metara koji se teško mogu nazvati kućom. Djelomično zemljani podovi, trošna drvenarija, bez sanitarija i vode – uvjeti su u kojima žive trogodišnja Sara, sedmogodišnja teško bolesna Vedrana, devetogodišnji Željko i osamnaestogodišnja Suzana.</p>
<p>Otac Vlado je ugostitelj po struci, a Sofija je završila tekstilnu školu. Međutim, još od 1990. ne mogu naći nikakav posao. Od tada žive od socijalne pomoći, dječjeg doplatka i od onog što suprug uspije zaraditi u nadnici (pileći drva i slično). S tim prihodima školuju najstariju kćer koja ide u četvrti razred Građevinske škole u Zagrebu, te sina Željka koji ide u treći razred osnovne škole.</p>
<p>Sofiji se, doduše, u međuvremenu nudio jedan slabo plaćen posao u Petrinji, međutim nije ga mogla prihvatiti jer ne zna kako bi platila putovanje i tko bi se brinuo o Vedrani koja je dosad zbog kolitisa već tri puta operirana. Zbog tih operacija, odnosno zato što još uvijek nije do kraja izliječena, Vedrana ove godine nije primljena ni u školu.</p>
<p>Ni Sofija nije potpuno zdrava, jer je 1993. godine doživjela tešku prometnu nesreću. Novcem koji je tada dobila kao odštetu (oko 18 tisuća kuna), 1997. godine kupila je parcelu na kojoj su počeli graditi novu kuću, koja nije ništa veća od one stare. Međutim, zbog nedostatka posla, nikako da je završe.</p>
<p>Do sada su pomoć dobili jedino od velikogoričkog HNS-a koji je dosta toga sakupio za djecu (odjeću, hranu, igračke), te u ovoj zadnjoj predizbornoj kampanji darivao pun kamion građevinskog materijala. Premda je, međutim, jako zahvalan na dobivenom, bračni par Humplik bio bi daleko sretniji da ne mora ovisiti o nečijoj pomoći te da svojoj djeci može osigurati normalan život vlastitim radom.</p>
<p>»Najgore što se čovjeku može dogoditi, jest da mora živjeti od nečije milostinje. Da smo nekakvi propalice i neradnici, onda bih još i shvatila da nam nitko neće dati posao. Što da ja kažem svojoj djeci i čemu da ih učim, kad ni mi, roditelji sa završenom srednjom školom, ne možemo dobiti ni nekakav bijedno plaćeni posao«, kazala je, među ostalim, za Vjesnik Sofija Humplik.</p>
<p>Jasminka Filipas</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Topusko lječilište idealno za rehabilitaciju </p>
<p>Kroz program Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb kojim je zagrebačkim invalidima Domovinskog rata omogućeno bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom, u prva dva mjeseca prošlo je 88 osoba. Rekao je to u srijedu za posjeta lječilištu u Topuskom pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Miro Lace. </p>
<p>U tri godine, koliko će se program provoditi, istaknuo je Lace, grad će ukupno izdvojiti 2,5 milijuna kuna. Cilj je očuvanje i postizanje što boljeg zdravstvenog stanja 4680 invalida grada Zagreba. I dok osobe oboljele od PTSP-a i one s manjim zdravstvenim poteškoćama besplatni dvotjedni program polaze u lječilištima Topusko i Naftalan Ivanić-grad, u Krapinske Toplice odlaze osobe u kolicima, jer su te toplice jedine prilagođene njihovim potrebama. </p>
<p>»Uvjeti za korištenje medicinske rehabilitacije vrlo su jednostavni i dostupni svim invalidima. To pravo mogu ostvariti sve osobe koje su u vrijeme stradavanja imale prebivalište u Zagrebu«, naglasio je Lace. </p>
<p>»Tim ljudima je najvažnije pružiti pažnju i naša iskustva s njima vrlo su pozitivna«, rekao je ravnatelj Termi Željko Nenadić. </p>
<p>A. R.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zavod ne koči gradnju dizala na Dolcu</p>
<p>»Potpuna je neistina da mi Tržnicama Zagreb ne dozvoljavamo da izlaz dizala za invalide bude izgrađen na vanjskoj plohi zelenog dijela tržnice Dolac«, rekla nam je Doris Kažimir, pročelnica Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, reagirajući na tvrdnju Filipa Borca, direktora Tržnica Zagreb, koju je ovog ponedjeljka objavio Vjesnik. »Naprotiv«, rekla je Doris Kažimir, »Zavod je 2001. godine preporučio šest lokacija na kojima se može graditi dizalo, budući da pokretne stepenice nisu dozvoljene. Od toga, dvije su lokacije vani u prizemlju, a četiri u hali i uopće nije upitno da lift ne bi imao izlaz na otvorenoj plohi zelenog dijela, jer ne postoji ni jedno drugo mjesto na tržnici na kojemu bi se izlaz mogao napraviti. </p>
<p>»Izašli smo Tržnicama u susret, pa smo tada čak i u hali tražili mjesto gdje bi se dizalo smjestilo, a da ne ugrozimo i ne ukinemo nijedno prodajo mjesto«, rekla je pročelnica Kažimir i dodala kako misli da direktoru Borcu i nije u interesu izgradnja dizala budući da od 2001. godine nije s tim u vezi napravio ništa.</p>
<p>»Izlaz za dizalo moguće je napraviti jedino na plohi, pa mi nije jasno«, nastavila je, »zašto sad lopticu prebacuje na Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode«. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Spriječite gradnju institucija za invalide« </p>
<p>Međunarodni dan invalida, 3. prosinca, predstavnici Udruge za promicanje inkluzije i Udruge za samozastupanje u srijedu su na Jelačićevu trgu obilježili prosvjedom. Noseći transparente, pokrenuli su kampanju »Spriječite gradnju institucija za smještaj osoba s invaliditetom«, a javnosti su poručivali kako i tim sugrađanima treba dati šansu za normalan život. </p>
<p>Kako nam je rekla Marijana Janković, voditeljica Doma za samostalno stanovanje, cilj programa inkluzija jest osiguravanje osobama s mentalnim poteškoćama, kojih je u Hrvatskoj oko 120.000, obiteljski život i samostalnost. Tako su sredstvima koja dolaze od Ministarstva rada i socijalne skrbi, za četrdesetak članova Udruge iznajmljeni stanovi u kojima žive samostalno. Za 24 korisnika s umjerenom mentalnom retardacijom pak, pronađeni su odgovarajući poslovi – poslovi skladištara i dostavljača, lijepljenje trgovačkih deklaracija na robu, čišćenje. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Osječani glazbom proslavili rođendan svog grada</p>
<p>OSIJEK, 3. prosinca</p>
<p> – U prepunoj sportskoj dvorani Zrinjevac, u utorak navečer održana je Hit parada posvećena Danu grada Osijeka što je okupila najpoznatija imena hrvatske estradne scene. Ovu vrstu glazbenog spektakla već tradicionalno organizira Gradski radio koji je uz Drugi program Hrvatskog radija izravno prenosio ovaj glazbeni događaj. Dvosatni koncert snimala je Hrvatska televizija koja će isti emitirati u vrijeme Novogodišnjeg televizijskog programa HRT-a. </p>
<p>Prije nego što su glazbenici počeli izlaziti na pozornicu, Osječane je kratko pozdravio njihov gradonačelnik Zlatko Kramarić koji im je uputio čestitke za Dan grada, a tada su se tisućama raspoloženih, a ubrzo veselih i rasplesanih građana različitih generacija pjesmom pridružili poznati izvođači. Nastupili su Petar Grašo, Miroslav Škoro, Doris Dragović i Hari Rončević, Magazin, Jole, Jasmin Stavros, Colonia, Vanna, Divlje jagode, lana, Jacques Houdek, Alan Hržica, Nina Badrić, Giuliano, E.T., Petar Dragojević, Karma, Ivana Brkić, Krivično djelovanje, Claudia, Vesna Pisarović i Ivana Kindl. </p>
<p>Ovogodišnju Hit paradu pomogli su kao generalni sponzor Konzum - hrvatski nacionalni lanac maloprodaje, te Allianz osiguranje, Citroen, Sektor d.o.o., Zlatarnice Petra, Fenix i DB, Hypo Leasing, Knemet trade, Hotrel central, Galija i Grad Osijek. Službeno je pivo bilo Tuborg, a medijski pokrovitelj Večernji list. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Aspirin smanjuje i rizik od raka želuca</p>
<p>HONG KONG, 3. prosinca </p>
<p> - Dugotrajno uzimanje aspirina moglo bi smanjiti rizik za rak želuca, prema istraživanju koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Hong Kongu. </p>
<p> Zahvaljujući istraživanju koje je prema podacima o 2831 osobi oboljeloj od raka želuca provela ekipa sa sveučilišta u Hong Kongu, došlo se do zaključka da dulje uzimanje aspirina ili nesterodinih protuupalnih lijekovamože smanjiti rizik od raka želuca za 22 posto.</p>
<p> Prema riječima jednog od istraživača, dr. Benjamina Wonga, još se ne može pouzdano reći može li se aspirin rabiti u liječenju ili samo u prevenciji. Dodao je da da se još moraju provesti klinička ispitivanja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Tamara Obrovac nominirana za nagrade BBC-ja</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Hrvatska etno-jazz glazbenica Tamara Obrovac nominirana je za ovogodišnju nagradu BBC Radija 3 za »world music«, izvijestila je danas njezina izdavačka kuća »Cantus«. Uz Tamaru Obrovac, na popisu nominiranih u raznim kategorijama jedne od najprestižnijih »world music« nagrada su Cesaria Evora, Ibrahim Ferrer, Caetano Veloso, Trilok Gurtu, Khaled i Manu Chao. Nominacije za treću po redu dodjelu BBC-jevih nagrada proglašene su 26. listopada u Sevilli, na 9. WOMEX-u, vodećem svjetskom okupljalištu stručnjaka na području »svjetske glazbe«. Tamo je sastavljena popis nominiranih u osam kategorija i to Sjeverna, Srednja i Južna Amerika, Afrika, Srednji istok i Sjeverna Afrika, Azija i Pacifik, Europa, »Preko granica«, »Novi izvođač« i »Club Social«. </p>
<p>Imena pobjednika znat će se 31. siječnja iduće godine, a koncert nekih od dobitnika održat će se 9. ožujka u Edinburghu.</p>
<p>Posebnost nagrada BBC Radija je što se one ne dodjeljuju po žanrovima, već po zemljopisnim cjelinama kojima pripadaju, a uvažavaju se i debitanti, inovatori i klupski izvođači. Dosadašnji pobjednici bili su, među ostalima, Djelimady Tounkara, Cachaito Lopez, Manu Chao, Orchestra Baobab i Gotan Project.</p>
<p>U kategoriji europskih umjetnika uz Tamaru Obrovac nominirani su Ojos de Brujo iz Barcelone, poljski trio Kroke i španjolska grupa Radio Tarifa iz Madrida. </p>
<p>Skladateljica, pjevačica i flautistica Tamara Obrovac povezuje jazz standarde i vlastite skladbe s folklornom glazbom zavičajne joj Istre. S pratećom grupom Tamara Obrovac na koncertima pozornost izaziva komunikativnom, gotovo kabaretskom scenskom prezentacijom te originalnošću glazbenog izričaja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Poznata imena nominiranih za nagradu People's Choice</p>
<p>LOS ANGELES, 3. prosinca</p>
<p> – Poznata imena poput Kelseyja Grammera, Mela Gibsona i Julije Roberts nalaze se među mogućim dobitnicima 30. američke nagrade People's Choice, čije su nominacije objavljene u utorak u Los Angelesu.</p>
<p>Za razliku od većine drugih nagrada, gdje nominirane određuje filmska, televizijska ili glazbena industrija, moguće dobitnike nagrada People's Choice bira publika. Ceremoniju dodjele nagrade emitirat će uživo televizijska postaja CBS 11. siječnja sljedeće godine.</p>
<p>Među televizijskim mrežama najviše je nominacija dobila mreža NBC i to čak 11, među kojima po dvije nominacije za »Prijatelje« i »Will i Grace«, u kategorijama omiljene humoristične serije i televizijske glumice za koju su nominirane Jennifer Aniston i Debra Messing.</p>
<p>Druga po redu je mreža CBS koja je dobila osam nominacija, uključujući i nominaciju za seriju »Svi vole Raymonda«. Nominiran je i glumac iz te popularne serije Ray Romano.</p>
<p>Nominacije u glazbi pokazuju laganu tendenciju prema countryju, tako da se na popisu nominiranih nalaze Tim McGraw, Faith Hill, Alabama i Brooks & Dunn. Za najbolje glazbenike nominirana su i dva repera koja su obilježila glazbenu industriju zadnjih godina Eminem i 50 Cent. Popis nominiranih u filmskim kategorijama bio je očekivan, tako da se na njemu nalaze Johnny Depp zahvaljujući sjajnom nastupu u »Piratima s Kariba« i Halle Berry za ulogu u natprirodnom trileru »Gothika«.</p>
<p>Nagrade People's Choice se dodjeljuju u 14 kategorija među kojima su i nagrade za omiljeni reality show ili omiljeni domaćin talk showa gdje konkuriraju Jay Leno, David Letterman i Oprah Winfrey. Na listi omiljenih zabavljača svih vremena nalaze se iskusni Bill Cosby i Clint Eastwood, te njihov nešto mlađi kolega Tom Hanks. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>68. Modna revija zagrebačkih obrtnika »Zlatna igla« 7. prosinca u Operi </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Tradicionalna 68. modna revija zagrebačkih obrtnika »Zlatna igla Zagreba« održat će se 7. prosinca u zagrebačkom Hotelu Opera pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a svoje će najnovije modne kreacije odjeće, obuće, nakita, krzna, frizura i kozmetike predstaviti 44 obrtnika.</p>
<p>»Zlatnu iglu Zagreba« kao najveću hrvatsku modnu manifestaciju najavili su u srijedu na konferenciji za novinare u ime organizatora predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Ivan Obad, u ime generalnog pokrovitelja pomoćnik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) Dragutin Katalenić, te izvršni producent revije Tonči Šundov.</p>
<p>Ovogodišnja će modna revija, po riječima Obada, imati nešto drugačiju scensku koncepciju nego dosadašnjih godina, bit će modernija i dinamičnija, a svoje će modele predstaviti i obrtnici koji do sada nisu nastupali. Pri tome, Obad je posebno izdvojio zagrebačke postolare, kojih ima sve više i rade odličnu modnu obuću za koju se malo zna. Dodao je i da će se revija na traženje samih obrtnika ove godine održati u Hotelu Opera, što je pogodniji prostor od velesajamske dvorane Globus gdje se održavala zadnje dvije godine.</p>
<p>Katalenić iz MOMSP-a naglasio je važnost te revije za ukupnu hrvatsku tekstilnu industriju, koja je u teškoj situaciji zbog sve većeg uvoza jeftine i nekvalitetne robe. Putem takve revije, dodaje, hrvatski proizvođači odjeće i obuće imaju priliku pokazati ne samo kvalitetu i usklađenost sa svjetskim modnim trendovima nego i ostvariti bolji plasman svojih proizvoda u Hrvatskoj i drugim zemljama. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Američka glumica Geena Davis očekuje blizance u 47. godini</p>
<p>LOS ANGELES, 3. prosinca </p>
<p> – Američka glumica Geena Davis očekuje blizance koji bi trebali doći na svijet na proljeće iduće godine, izjavio je u srijedu njezin glasnogovornik Paul Bloch. Ova 47-godišnja zvijezda filmova »Thelma i Louise« i »Slučajni turist« i njezin suprug Reza Jarrahy, 33-godišnji kirurg, već imaju 18-mjesečnu djevojčicu Alizeh Keshvar.</p>
<p>Par se vjenčao u rujnu 2001. na Long Islandu, država New York. Radi se o četvrtom braku Geene Davis, koja je prethodno bila udana za ugostitelja Richarda Emmola, glumca Jeffa Goldbluma i redatelja Rennyja Harlina.</p>
<p>Geena Davis osvojila je 1988. godine Oscara za najbolju sporednu glumicu u filmu »Slučajni turist«, u kojem je nastupila pored Williama Hurta. Nominirana je za Oscara za najbolju glumicu 1991. godine za ulogu u kultnom filmu »Thelma i Louise«, u kojem je glumila uz Susan Sarandon i Brada Pitta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Američke zvijezde prikupljaju pomoć za Afganistan</p>
<p>LOS ANGELES, 3. prosinca</p>
<p> – Posebna gala priredba održana u utorak navečer, u Los Angelesu, okupila je brojne zvijezde na humanitarnoj večeri čiji je prihod namijenjen Afganistanu. U jeku američkih ratnih pohoda po svijetu od Afganistana do Iraka sve češće su se javljali i prosvjednici protiv takve američke politike, a jedna od takvih osoba je i Sonia Cole, osnivačica Afghanistan World Foundationa, odnosno Svjetske udruge za pomoć Afganistanu. Pod njenim vodstvom je već održano nekoliko svečanih priredbi na kojima su se okupljale mahom poznate osobe, a kako bi prikupile humanitarnu pomoć stanovnicima te napaćene zemlje. Na svečanosti održanoj u utorak dodijeljeno je posebno priznanje bivšem svjetskom boksačkom šampionu Muhammadu Aliju, a među brojnim zvijezdama najviše je pažnje privukla zanosna Darryl Hannah, koja je ovih dana ponovno u centru pažnje zahvaljujući uspjehu Tarantinovog filma »Ubiti Billa«.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kod Borova nađene mamutove kosti</p>
<p>VUKOVAR, 3. prosinca</p>
<p> - Na Savulji kod Borova uz rijeku Dunav pronađeni su ostatci koji po svemu sudeći pripadaju prapovijesnoj životinji, najvjerojatnije mamutu, doznaje se u vukovarskom Gradskom muzeju.</p>
<p> Po riječima kustosice te muzejske ustanove Olivere Crevar to su kosti dvaju zglobova i u prilično su lošem stanju jer su se dugo nalazili u ilovači, koja uništava materijal.</p>
<p>Kako izviruju iz zemlje u dijelu obale Dunava koja se urušila, ostatke su zamijetili pripadnici Granične policije u tijeku redovite ophodnje te su o nalazu izvijestili Gradski muzej.</p>
<p> Ovih dana pronađene bi ostatke trebali ispitati paleontolozi.</p>
<p> »Ta je životinja živjela prije pojave prvog čovjeka. Riječ je najvjerojatnije o ostatcima mamuta iz razdoblja gornjeg pleistocena starosti između 18 i 25 tisuća godina«, rekla je Olivera Crevar.</p>
<p> Dodala je da su pronađene kosti djelomično očišćene i fotografirane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Baka pljačkašica bila je Titova prevoditeljica </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Starica Jugoslava Tomović, koja u istražnom zatvoru u Podgorici čeka daljnji zakonski postupak zbog pokušaja pljačke podružnice Podgoričke banke, ponovno je u središtu pozornosti javnosti zbog sve češćih apela i peticija građana za njezino oslobađanje. </p>
<p>Staricu je prije desetak dana policija uhvatila s crnom kapom s prorezima za oči kad je pokušala opljačkati banku s jakim sigurnosnim sustavom. Baka Tomović, pokazalo se, govori šest svjetskih jezika i svojedobno je bila prevoditeljica predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Ako je suditi prema peticijama za njezino oslobađanje, postala je »simbolom otpora prema propadanju realnih vrijednosti u društvu«. Njezini prijatelji tvrde da je pljačku banke pokušala u znak prosvjeda zbog teške financijske situacije u kojoj se nalazi, prenose srbijanski mediji.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sindikat traži zaštitu trgovaca od terora božićnih pjesama</p>
<p>LINZ, 3. prosinca</p>
<p> - Učestalo ponavljanje popularne božićne pjesme »Zvončići, zvončići« nije ništa drugo nego »psihički terorizam« nad zaposlenima u supermarketima, ocijenio je austrijski sindikat trgovine. Od jutra do mraka, tjednima uoči Božića, u velikim trgovačkim centrima svira uvijek ista glazba, rekao je sindikalni čelnik Gottfried Reiser. </p>
<p>»Zbog toga brojni trgovci pate od ozbiljnih psihičkih problema. Postaju agresivni i nervozni čim čuju prvih par tonova. Na Badnjak, kada su sa svojim obiteljima, jednostavno više ne mogu podnijeti »Tihu noć« ili »Zvončiće«, dodao je. Njegov je sindikat stoga zatražio od vlasnika trgovina da dopusti da se božićne pjesme puštaju samo nekoliko sati u danu, počevši od tri ili četiri sata popodne. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Pula je »hrvatski Leipzig«</p>
<p>Od književnika zvijezde otvaranja bili su Irena Vrkljan i Peter Esterhazy / Ovogodišnji sajam rekordan je i po broju autora i izlagača, a tematski je posvećen ženama autoricama </p>
<p>PULA, 3. prosinca</p>
<p> – »Ako je Interliber hrvatski Frankfurt, onda je Pula hrvatski Leipzig«, istaknuo je ministar kulture Republike Hrvatske dr. Antun Vujić otvarajući u srijedu 9. sajam knjige u Puli. Napomenuvši da je on kao ministar u »tehničkoj« fazi, Vujić je rekao da ne će govoriti ništa osim podataka: u Hrvatskoj je ove godine tiskano 60 posto naslova više, utrošeno je 30 posto više papira u grafičkoj industriji, a čitanost je u Zagrebu porasla na pet milijuna naslova. »Oni iza nas koji će doći, morat će nastaviti i ako to bude tako, podržat ćemo ih«, naglasio je Vujić.</p>
<p>Od književnika glavne su zvijezde otvaranja Sajma bili Irena Vrkljan i Peter Esterhazy. Nakon otvorenja Sajma Irena Vrkljan, Peter Esterhazy i ministar Antun Vujić u društvu pomoćnice ministra Željke Udovičić razgledali su obilje izloženih knjiga u tri velike dvorane i holu, a glavni gosti prvog festivalskog dana dali su brojne intervjue elektronskim medijima. </p>
<p>Od sudionika Sajma prva se obratila okupljenim čitateljima Irena Vrkljan, sjećajući se svojih istarskih putovanja i izrazila zadovoljstvo što će sajamske dane podijeliti s tako privrženom čitalačkom publikom.</p>
<p> Peter Esterhazy, značajni suvremeni mađarski književnik, govorio je o upitnom značenju književnosti danas, koja je ipak nezaobilazna jer se preko nje mogu otkriti stvari koje nikada ne bismo saznali. Sugerirao je kako čitati treba »na smrt i život«, jer samo je čovjek jedini na svijetu u stanju čitati, ali i – sanjati.</p>
<p> Pulski gradonačelnik Luciano Delbianco kazao je kako grad podupire Sajam knjiga ove godine sa 200 tisuća kuna, a posebno je zahvalio ministru Vujiću na poticanju pulskih kulturnih programa, rekavši kako je on za ove nepune četiri godine u Puli ostavio dubok trag. </p>
<p>Prvoga dana Sajma u večernjim satima priređen je susret s Irenom Vrkljan, koju su predstavili Bora Ćosić i selektorica Sajma Alida Bremer, a otvorena je i izložba Ivana Balića Cobre »Miris žene«. Direktorica Sajma Magdalena Vodopija uz ostalo kazala je kako je 9. sajam knjiga u Istri posvećen njegovu utemeljitelju Bošku Obradoviću.</p>
<p> Ovogodišnji sajam rekordni je i po broju autora i izlagača, a što je najbitnije on je u znaku neposrednog kontakta pisaca i čitatelja zajedno sa svim onima koji ih povezuju svejedno jesu li to tiskari, nakladnici ili knjižničari. </p>
<p>Sajam je pak tematski posvećen ženama autoricama pa je tako i naslovljen. U idućih jedanaest dana znatiželjnicima je na raspolaganju 12 tisuća naslova, a moći će komunicirati i sa 150 autora domaćih i inozemnih. Uz to, sajamski program se ne odvija samo u Domu hrvatskih branitelja nego na još pet lokacija, pa će tako biti zadovoljeni svi oni koji su vezani uz knjigu i zbivanja oko nje.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Crkveni inventari u muzejskome postavu</p>
<p>Izložbom »Universum sacrum« predstavlja se 70 djela iz fundusa muzeja / Sve su umjetnine, negdašnji dijelovi inventara crkava, za ovu priliku restaurirane i konzervirane / Neke skulpture djela su poznatih srednjoeuropskih kipara </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Uz svjetlost svijećnjaka, što u noćnom plavetnilu prostora obasjava svetačke likove, pokoji oltar i završni zbor anđela (putta i anđeoskih glavica) što doslovno lebdi u prostoru Hrvatskoga povijesnoga muzeja, u četvrtak, 4. prosinca, na večer (u 19 sati) u taj će Muzej ući publika na svečano otvorenje izložbe »Universum sacrum«. I tu će vidjeti dijelove crkvenih inventara što su u raznim razdobljima izbacivani iz crkava, i na sreću bar djelomice završili u muzeju. Tu su, doduše, dugo čamili u depou, zbog poznate oskudice prostorom za stalni postav, ali su nakon gotovo desetogodišnjih restauratorskih i konzervatorskih zahvata, te stručne obrade mr. Snježane Pavičić, autorice te izložbe, sada zablistali u kreativnoj interpretaciji postava, što ga potpisuju Ante Rašić i Oleg Hržić.</p>
<p>To je već treća izložba iz Sakralne zbirke (1994. »Križevi«, 1998. »Tekstil, paramenta«), koju vodi Snježana Pavičić, a 38. izložba i katalog kojim Hrvatski povijesni muzej sustavno obrađuje zbirke iz svoga fundusa te ih izložbama i stručnim katalozima prezentira hrvatskoj javnosti – napomenula je uvodno na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Hrvatskome povijesnome muzeju, njegova ravnateljica Ankica Pandžić. O izložbi, na kojoj će se moći vidjeti 70 umjetnina, govorila je autorica izložbe. </p>
<p>Među izlošcima, nastalim od 16. do 19. stoljeća, najdojmljivija su dva oltara, iako ne u potpunosti sačuvana. Onaj raniji (iz 1660.) što je nekoć vjerojatno stajao u zagrebačkoj Katedrali i pripada ranoj tipologiji oltara nazivanih »zlatnim oltarima«, premda bez očuvanih skulptura, dojmljiv je svojom specifičnim arhitekturom. Drugi, nastao deset godina poslije, »Oltar obraćenja sv. Pavla« jedini je sačuvani oltar zagrebačke Crkve sv. Marka, preostao nakon Schmidt-Bolléove regotizacije (čišćenja) toga gornjogradskoga sakralnog prostora. Ostali uglavnom barokni inventar crkava i kapela potječe iz župnih crkava u Sisku, Molvama, Donjoj Kupčini i drugih. Premda su većinu drvenih skulptura izradili anonimni majstori, ovdje se mogu naći i značajna djela poznatih srednjoeuropskih kipara toga doba kao što su Ivan Komersteiner, Klaudius Cautz ili Josip Stallmayer.</p>
<p>Iako izložena zbirka nije nastajala sustavnim skupljanjem građe, već je rezultat raznih darovnica (uglavnom pojedinačnih), novijim je ciljanim akvizicijama upotpunila sliku baroknoga sakralnoga kiparstva, a valorizacijom djela, uz pomoć dr. Doris Baričević, najbolje poznavateljice baroknoga kiparstva kontinentalne Hrvatske, i ukupnost baroka u Hrvatskoj. Izložbu prati i rad radionice u kojoj će u okviru pedagoške djelatnosti Muzeja, a u skladu s blagdanskim ozračjem, djeca moći izrađivati čestitke i bojati anđeoske glavice izrađene kao replike pojedinih eksponata izložbe, koja ostaje otvorena do ožujka.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sol i solane kao svjetska metafora</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić izrazio je zadovoljstvo predstavljenim projektom hrvatskoga nastupa na Svjetskoj izložbi 2005. u Japanu </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Na Svjetskoj izložbi EXPO što će se 2005. održati u Aichiju u Japanu Hrvatska će se predstaviti projektom »Kap vode, zrno soli« autora Dalibora Martinisa, Damira Fabijanića i arhitektonskog studija 3LHD. Taj su projekt u srijedu uz autore predstavili predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću nacionalni povjerenik RH za Svjetsku izložbu Ivica Maričić i glavni koordinator Dubravko Marić. Predsjednik Mesić izrazio je zadovoljstvo projektom hrvatskoga nastupa. </p>
<p>EXPO-a 2005. pod nazivom je »Mudrost prirode«, a posvećen će biti globalnom napretku i njegovim posljedicama. Hrvatski nastup u znaku vode i soli odlikuje skromna, minimalistička estetika, primjerena japanskim uzusima. U dvoetažnom paviljonu posjetitelji će u 12 minuta proći kroz pet prostornih i tematskih cjelina kroz koje će tragom osnovne teme soli, mora i solana dobiti sliku o Hrvatskoj. </p>
<p>Sol je izabrana zbog svog višestrukog značenja, od principa njegova nastanka u kojemu se pokazuje povezanost čovjeka i prirode, mediteranskoga kulturnog kruga, do metaforičkih značenja mudrosti i mrežaste strukture ambijenta solane u kojemu se zrcali simbolika svjetske visoke tehnologije i virtualne mreže Interneta, ukazao je Dalibor Martinis, autor multimedijalnog dijela nastupa.</p>
<p> Vrhunac doživljaja Hrvatske u paviljonu bit će, očekuje Martinis, projekcija filma o Hrvatskoj na vodoravnu površinu od soli, svojevrstan pogled na Hrvatsku iz ptičje perspektive, koju će posjetitelji i gledati na takav način, s povišene platforme.</p>
<p>Novost japanske izložbe su paviljoni koje će izgraditi domaćini, a svaka zemlja će ih popuniti svojim sadržajima. Hrvatska će zauzeti prostor od 486 četvornih metara. Cijeli prostor EXPO-a podijeljen je u šest odjela, a Hrvatski se paviljon, prema riječima nacionalnog povjerenika Ivice Maričića, nalazi u najboljem, trećem odjelu s najvećim europskim državama. </p>
<p>Hrvatski nastup u Japanu stajat će oko 35 milijuna kuna, kazao je glavni koordinator Dubravko Marić. Vlada Republike Hrvatske odobrila je 28,6 milijuna, a ostalih, minimalno, 7,1 milijun organizatori očekuju od sponzora.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Otkrivena Uzelčeva pariška faza</p>
<p>Izloženo je 14 slika nastalih od 1917. do 1939., kada je Uzelac boravio u Parizu / Umjetnikovi erotski crteži smatraju se ponajboljim ciklusom u hrvatskom slikarstvu </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Intrigantno je da jedna privatna galerija može prirediti izložbu takva formata kakva je ona majstora moderne Milivoja Uzelca ( Mostar 1897. – Cotignac 1977.) otvorena u utorak na večer u Galeriji Grubić u Zagrebu. Izloženo je 14 slika, ulja na platnu, crteža olovkom, te pastela, gvaševa i akvarela nastalih od 1917. do 1939., kada je Uzelac boravio u Parizu.</p>
<p> Uz Vilka Gecana, Marijana Tepšea i Vladimira Varlaja, Milivoj Uzelac jedan je od najboljih hrvatskih likovnih umjetnika 20-ih godina prošloga stoljeća, rekla je Jasna Mrakovčić, suvlasnica Galerije. Slike prikazuju autoportrete, portrete, figure i figuralne kompozicije, te aktove zbog kojih je Uzelac i prozvan najvećim erotomanom u hrvatskom slikarstvu. Kako je izložba prodajna, u prilog toj tvrdnji govori podatak da je akvarelirani crtež »Molitva« iz slikareva ciklusa »Grčko proljeće«, zasigurno najopsceniji od zastupljenih, prodan privatnom kolekcionaru iste večeri.</p>
<p>Od ostalih slika zastupljena su slikareva ulja s odlikama zanatske dorađenosti u atelijeru »Autoportret« iz 1917., »Kupačice«, oko 1926, »Djevojčice« iz 1932., i druga, a vještinom virtuoza radi brzopotezne akvarele s motivima sportaša kao što su jahači, klizači, vozači boba i veslačice. Usprkos tomu njegove erotske crteže struka smatra ponajboljim ciklusima u hrvatskom slikarstvu. Drži se da je upravo u erotskom ciklusu najprodornije i najsmionije od svih istraživao pitanja seksualnosti, od idiličnog i pornografskog do perverznog i sadističkog, riječi su Damira Grubića, povjesničara umjetnosti i suvlasnika Galerije. Do sada nepoznate Uzelčeve slike i crteži pronađeni u Parizu otkrivaju umjetnika koji je u francuskoj metropoli stekao ne samo ugled vrhunskog slikara nego i glas ljubitelja žena poznatog po burnom načinu života. Žene prikazuje kao senzualne i ljupke, ali i vulgarne i raskalašene. Uz djela iz Zagreba, ona iz Francuske pristigla su posredstvom kolekcionara Meše Softića koji je u proteklih desetak godina tamo pronašao stotinjak Uzelčevih slika. Izvornost radova potvrdili su stručnjaci Moderne galerije u Zagrebu i povjesničar umjetnosti Zvonko Maković. Izložba će potrajati do sredine mjeseca.</p>
<p>Vlasta Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Labuđe jezero« u Maksimirskom parku </p>
<p>U redateljskoj zamisli Dinka Bogdanića »Labuđe jezero« odigrava se u Hrvatskoj na prijelazu 18. u 19. stoljeće tragom romana »Republikanci« Marije Jurić Zagorke </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Popularni balet »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog bit će premijerno izveden 12. prosinca u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, najavljeno je na konferenciji za novinare što je u HNK održana u utorak po podne. Dirigent predstave je Davor Krnjak, scenografkinja Dinka Jeričević, a kostimografkinje Ika Škomrlj i Diana Kosec-Bourek.</p>
<p> Predstavu kao dramaturg, koreograf i redatelj priprema Dinko Bogdanić. Najavio je velike novosti u odnosu na do sada u Zagrebu uobičajene tradicionalne postave »Labuđeg jezera«. </p>
<p>Upoznavši se s mnogim izvedbama toga baleta širom svijeta, obrazložio je Dinko Bogdanić, želja mu je bila načiniti njegovu zagrebačku inačicu. Zato je radnju smjestio u park Maksimir i na njegova jezera, a imena likova zamijenio je ličnostima iz hrvatske povijesti, dodajući ponešto njihovim karakterima i međusobnim odnosima.</p>
<p> Novo »Labuđe jezero« odigrava se u razdoblju vladavine Austro-Ugarske Monarhije krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Elemente za dramaturške pomake Bogdanić je uzeo iz romana »Republikanci« Marije Jurić Zagorke. Glavni lik je Maksimilijan Vrhovac, koji u trenutku kada mu umire otac, ostaje sam s majkom, a ona postaje dominantna figura cijeloga njegova života. Dalje se tijekom priče pojavljuju car Franjo I., barunica Ksenija Magdalenić, Goroslav Delivuk, barunica Dora Hölenbach, grofica Sofija Sermage, Šestinčanke i Šestinčani, zagrebačke dame i gospoda. Balet je podijeljen u četiri čina i pet slika, a predstava će imati samo jednu stanku.</p>
<p> U glavnim ulogama na premijeri nastupaju Edina Pličanić, Mihaela Devald, Ervina Sulejmanova, Jaš Otrin, Svebor Sečak i George Stanciu. Za sve uloge predviđene su brojne alternacije. </p>
<p>Zagrebački balet gostovat će s tom predstavom 20. prosinca u Osijeku i izvesti ju na Silvestrovo, za svečani ispraćaj stare godine. Na ljeto bi se predstava trebala izvesti u Maksimiru, na pozornici na jezeru.</p>
<p> Na konferenciji za novinare pojavilo se neizbježno pitanje o »aferi« u Baletu HNK. Dinko Bogdanić odgovorio je da ansambl normalno radi i da se pripreme za predstavu odvijaju bez problema. Nazočni baletni solisti pridodali su da cijeli baletni ansambl podržava ravnatelja i izrazili zadovoljstvo što mnogo rade jer je aktivni vijek baletnih umjetnika kratak.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Širić »potrošeni sudac«, u Splitu sudi Ivan Bebek </p>
<p>Širić je proglašen »potrošenim sucem« jer su se očigledno željele izbjeći posljedice repova utakmice Rijeka – Hajduk. Pritisak na Širića, pogotovo iz Dinama, bio je toliki da je ubrzo pokleknuo. Trebao je već tjedan dana kasnije suditi Dinamo – Cibalia, tvrdio je da će to obaviti unatoč fizičkim prijetnjama, da bi se onda izvukao na prehladu </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Prošlog je tjedna Željko Širić, naš najbolji nogometni sudac, dodijelio tri crvena kartona i pregršt žutih na utakmici Lige prvaka između Monaca i PSV-a. Unatoč tomu, čestitali su mu sudionici obje momčadi, a i delegatova je ocjena bila skoro maksimalna, kao i one u tisku. </p>
<p>No, što se domaće scene tiče, barem kad je u pitanju subotnji susret Hajduk – Dinamo (koju će suditi Ivan Bebek), Širića mjerodavni vode kao »potrošenog suca«?! Nije se našao u bubnju niti za ostale susrete subotnjega kola, što je očigledno učinjeno smišljeno, kad je već morao ispasti iz konkurencije za splitsku utakmicu. </p>
<p>Time što je privremeno proglašen »potrošenim sucem« za domaću uporabu očigledno su se željele izbjeći posljedice repova nakon utakmice Rijeka – Hajduk. Pritisak na Širića, pogotovo iz Dinama, bio je toliki da je naš prvi sudac ubrzo pokleknuo. Trebao je već tjedan dana kasnije suditi u Maksimiru susret Dinamo – Cibalia, tvrdio je da će to obaviti unatoč fizičkim prijetnjama, da bi se onda izvukao na prehladu. </p>
<p>Sve što se Širića tiče »vuklo« je u međuvremenu na smirenje i zaborav. Tako je to uvijek kod nas kad se stvari prepuštaju protoku vremena, umjesto da se otvore karti i dozna istina. Ovo potonje ide malo teže, jer bi na vidjelo moglo izaći previše »istina« pa bi time možda bili ugroženi i oni naizgled besprijekorni - oni iz vrha HNS-a, koji u ovakvim slučajevima elegantno peru ruke izjavljujući da ih se to ne tiče, da za takve stvari postoje mjerodavna tijela i stručne autonomne komisije... </p>
<p>Zato je kao as iz rukava mjerodavnima iz komisije za delegiranje sudaca poslužilo nekoliko argumenata koji su trebali pridonijeti Širićevu micanju iz kruga onih koji konkuriraju za djelitelja pravde splitske utakmice. Tako nam je s jedne strane pojašnjeno da Širiću treba odmor, jer je prije desetak dana jednom odlukom oštetio Varteks u Koprivnici protiv Slavena Belupa. </p>
<p>S druge, pak, strane Šime Zirdum, predstavnik IO HNS-a prilikom ždrijebanja sudaca te predsjednik komisije za delegiranje sudaca, pokušavao je uvjeriti mjerodavne da je Širić već iskoristio ovojesensku kvotu suđenja dvoboja Dinama i Hajduka. Da bi ostao na razini čvrstog zagovaranja stava da Širić do daljnjega nema što raditi u dvobojima Dinama i Hajduka, Zirdum je ovom novinaru, kao jedinom nazočnom, zabranio nazočnost ždrijebanju sudaca, bez obzira na to što se u HNS-u (i šire) voli naglašavati kako je ždrijeb javni čin te da je svaki svjedok dobrodošao. Iz priloženog vidimo da očigledno nije tako.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo na Poljudu neće srljati </p>
<p>»Bule i Krpan i te kako su dobar tandem, što su i pokazali protiv Rome. Posebnu pozornost, međutim, trebamo posvetiti i njihovu organizatoru igre Deanu Računici, koji je u vrhunskoj formi. To su trojica Hajdukovih najboljih igrača«, kaže Jasmin Agić</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Varaždinska utakmica nije pravi »lakmus-papir«, Hajdukovi nogometaši ne mogu ponoviti onako lošu igru... Tako reagira većina Dinamovih igrača uoči subotnjega prvenstvenog gostovanja na Poljudu kod pomalo grogiranog Hajduka. Splićani su pretrpjeli snažan psihološki šok nakon nesretnog poraza protiv talijanske Rome u 2. kolu Kupa Uefe. Ožiljci su bili vidljivi i u prvoj sljedećoj utakmici, gdje je Varteks iskoristio Hajdukovu ošamućenost i pobijedio sa 2-0... </p>
<p>– Da, doista su nesretno izgubili protiv Rome, iako su bili nadomak velikom iznenađenju, naglasio je Jasmin Agić, jedan od ponajboljih Dinamovih nogometaša u ovoj polusezoni. – Držali su Talijane u šahu do posljednjih minuta, a na kraju su ispali samo zbog individualne pogreške. Ta ih je utakmica prilično istrošila, što je bilo vidljivo i kasnije u Varaždinu. No, mislim da će se do derbija uspjeti vratiti u normalu, imat će i podršku publike i ne vjerujem da će ponoviti onako lošu igru kao protiv Varteksa.</p>
<p>Zagrepčani su, uoči subotnjeg dvoboja, ponajviše koncentrirani na razbijanje čvrste strukture splitskoga kluba, koju čini trojac Bule-Krpan-Računica </p>
<p> – Bule i Krpan i te kako su dobar tandem, što su i pokazali protiv Rome. Posebnu pozornost, međutim, trebamo posvetiti i njihovu organizatoru igre Deanu Računici, koji je u vrhunskoj formi. To su trojica Hajdukovih najboljih igrača. S druge strane, nas veseli povratak Eduarda i Kranjčara, dodao je Agić. </p>
<p> »Plavi« će u subotu na Poljudu zaigrati po sličnoj šabloni kao nedavno u Dnjipropetrovsku, gdje su odigrali neodlučenih 1-1 protiv Dnjipra u 2. kolu Kupa Uefe, ali su na kraju ipak skliznuli s europske scene. </p>
<p> – U takvoj smo situaciji da u Splitu ne moramo nužno napadati. Igrat ćemo pametnije, a ne onako glupo kao u prvoj utakmici protiv Dnjipra u Zagrebu, kad smo se previše otvorili i primili dva pogotka. Kasnije smo u Dnjipropetrovsku pokazali da smo doista dobri kad se malo posložimo... Imali smo svoj bedem i iz njega tražili priliku. Tako će, nadam se, biti i u Splitu. Čekat ćemo svoju priliku, ali to ne znači da ćemo se zatvoriti. Primjerice, u europskim smo utakmicama redovito dobili gol kad god bismo ozbiljnije napali. No, mislim da ćemo sigurno postići pogodak u Splitu. Barem jedan. A hoćemo li ga i primiti, još ćemo vidjeti. Bitno je da se u našem napadu nalazi mnogo pojedinaca koji mogu praktički sami riješiti utakmicu. </p>
<p> Još je neizvjesno s kakvim će sastavom Dinamo istrčati na Poljudu. Mikić u srijedu nije trenirao zbog ozljede aduktora i njegov je nastup pod upitnikom. Kranjčara još boli rame, Eduarda zglob, Strupara grlo... No, posljednja bi trojica ipak trebala zaigrati. </p>
<p> – U Struparu smo dobili istinsko pojačanje što nam je još veće ohrabrenje uoči derbija. Imamo prilike uzeti sva tri boda, ali ne bismo bili nezadovoljni niti neodlučenim ishodom. Cijelu smo polusezonu igrali dobro u prvenstvu i načinili smo zapravo samo jedan kiks, a to je onaj poraz u Osijeku. Vratili smo se na vrh ljestvice uvjerljivom pobjedom protiv Slavena Belupa i sad idemo dalje s mnogo samopouzdanja. Osim toga, imamo najmanje primljenih pogodaka u ligi. Bilo bi ih još manje da nismo sami činili pogreške. Najviše smo pogodaka primili upravo zbog vlastitih pogrešaka, i to uglavnom iz prekida, zaključio je Agić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Moj pogodak 'plavima' bit će <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> na kraju jeseni« </p>
<p>»Znamo svi da se naslov prvaka osvaja na 'malim utakmicama', ali mi se čini da bi derbiji mogli ove sezone biti jezičac na vagi«, kazao je Bule </p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> – Hajduk je spreman i s nanovo napunjenim baterijama ambicioznosti čeka subotnji derbi protiv Dinama u Splitu. Dva uzastopna poraza, od Rome, pa od Varteksa, ostavili su traga u bijelom taboru. Pogotovo je jalova igra u Varaždinu razljutila čelnike splitskog kluba, a trener Zoran Vulić je svojim izabranicima servirao jezikovu juhu.</p>
<p> Obzirom da Dinamo i Hajduk vodi mrtva utrka za vrh ljestvice, pobjeda u svom dvorištu gotovo je imperativna, jer su u dosadašnjem dijelu sezone oba kluba teško gubili bodove.</p>
<p>– Odmorili smo se dan i pol i osvježili. Dobru polusezonu smo pokvarili u Varaždinu i sada nam Dinamo dođe kao popravni ispit. Neće biti lako, derbi nosi velika iskušenja, ali igramo u svom dvorištu i nadam se da ćemo odigrati dobru partiju i kapitalizirati domaći teren, razmišlja glasno napadač Hajduka Nino Bule. </p>
<p>U Splitu je dojam da dinamovci na Poljud dolaze puni optimizma da će nakon derbija ostati na prvom mjestu. Momčad iz Maksimira ove sezone je u obje utakmice protiv Hajduka pobijedila (u Superkupu 4-1, u prvenstvu 1-0), a dodatno je ohrabrena uvjerljivom igrom protiv Slaven Belupa. U ponedjeljak je, naime, Dinamo, predvođen novopridošlim internacionalcem Brankom Struparom, pomeo gosta iz Koprivnice. Stoga i Bule ističe:</p>
<p>– Normalno je da dinamovci puni poleta dolaze u Split. Stvarno su uvjerljivo porazili Slavena. Za razliku od njih mi smo u Varaždinu odigrali iznimno blijedo. Moramo se skupiti, zbiti glave i vratiti mir u svlačionicu, potreban da bismo odigrali kvalitetno. </p>
<p>Bule je u tandemu s Krpanom bio pravi razarač protivničkih obrana, a probušili su i armirani beton Romine obrane. Odigravši odličnu polusezonu i postigavši sedam pogodaka u prvenstvu, plus jedan Romi, Bule se nada da će i protiv Dinama nastaviti seriju.</p>
<p>– Zadovoljan sam svojim igrama, a utakmicom protiv Dinama bi mogao staviti šlag na dobre nastupe. Znam da će biti borbena utakmica puna žestokih duela i koncentriram se na to.</p>
<p>Očekuje se da će tribine poljudskog stadiona ponovo biti dupkom pune, te da će Torcida ponoviti podršku kao protiv Rome.</p>
<p>– Gušt je igrati pred prepunim stadionom i Torcida nam je stvarno od pomoći. Nije fraza, ali u Poljudu navijači znaju izvući iz igrača maksimum. Njihova pomoć nam je potrebna u subotu, kaže Bule.</p>
<p>Čini se da bi međusobni susreti bijelih i modrih mogli na kraju odlučiti i o naslovu prvaka. Naime, za sada su krivi koraci vodećeg tandema bili rijetki.</p>
<p>– Znamo svi da se naslov osvaja na takozvanim malim utakmicama, ali mi se čini da bi derbiji mogli ove sezone biti jezičac na vagi. Pobjeda nam je od velike važnosti. Važno nam je da u proljeće uđemo s prednosti u odnosu na Dinamo. </p>
<p>S Bulom ili bez njega?</p>
<p>– Sa mnom u svakom slučaju, ističe Bule.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ljubojević i Pranjić uskoro u Dinamu </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Iako su najsvježiji razgovori Dinamovih i Osijekovih čelnika u ponedjeljak završili priopćenjem za javnost kako će Ljubojević i Pranjić do ljeta ostati u gradu na Dravi, izgleda da od toga neće biti ništa. Najatraktivniji Osijekov dvojac uskoro će prijeći u Dinamo. Tu nam je informaciju neizravno potvrdio Osijekov predsjednik Tihomir Maršić, nakon što je sa zadovoljstvom primio ishod ždrijeba četvrtfinala kupa, u kojem je Osijeku namijenjen Dinamo. Prva se utakmica igra 17. ožujka 2004., a uzvrat tjedan dana kasnije. </p>
<p>Osijekov je predsjednik informaciju u vezi s Ljubojevićem i Pranjićem (naizgled) razotkrio nakon naše provokacije. Pitali smo ga na čemu temelji toliki optimizam protiv Dinama kad Osijek na proljeće više neće imati Ljubojevića i Pranjića. Na to je odgovorio: </p>
<p>– Ne brinite, imamo i boljih od Ljubojevića i Pranjića. Jedini je problem u tome što svi ne mogu igrati. Uzgred, sjajno je što smo dobili Dinamo i što se prva utakmica igra kod nas. Napunit ćemo stadion, nešto zaraditi, a usput ponoviti i nedavni ishod, kad smo Dinamo uvjerljivo »isprašili«. Mislim da nam plasman u finale kupa ne može izmaknuti, a to je sasvim dovoljno za plasman u Europu. </p>
<p>Ruke je od zadovoljstva trljao i Dinamov predstavnik Damir Bukovina: </p>
<p>– Mislim da je to najbolji izbor, a naša je prednost u tome što uzvrat igramo kod kuće. </p>
<p>Na razini tih razmišlja bili su i predstavnici Hajduka, Varteksa i Rijeke, a Cibalijin je predstavnik samo dometnuo: </p>
<p>– Ždrijeb nam je isti kao i lani, kad je u dvije utakmice Hajduk bio uspješniji. Time si je trasirao put do konačne pobjede u finalu protiv Pule.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Imam rezultat, momčad i ozračje«</p>
<p>»Na početku svog mandata postavio sam si tri cilja. Prvi je bio plasman na Europsko prvenstvo. Drugi cilj je bio stvaranje momčadi, a treći stvaranje izvrsne klime u našoj momčadi. Mislim da sam ostvario sva tri cilja« </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca </p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija za vrijeme Europskog prvenstva u Portugalu (od 12. lipnja do 4. srpnja) boravit će i trenirati na sjeveru Portugala, u turističkom mjestu Esposende, pedesetak kilomatara sjeverno od Porta.</p>
<p> Iako će naša reprezentacija tri utakmice u svojoj skupini igrati u središnjem Portugalu, 13. lipnja u Leiriji protiv Švicarske, 17. lipnja u istom gradu protiv Francuske i 21. lipnja u Lisabonu protiv Engleske, kamp u Esposendeu zadovoljava sve prohtjeve našeg sručnog stožera, kažu u našem nogometnom Savezu.</p>
<p> Iako će mnogi zaključiti kako 240 kilometara od Lisabona i 150 od Leirije i nije mala udaljenost, glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić spremno će pojasniti cijelu situaciju.</p>
<p> – Nisu to velike udaljenosti, a u Esposendeu ćemo imati sve uvjete za rad i odmor. I ostale reprezentacije su podalje od mjesta odigravanja utakmica, Esposende će nam biti slična baza kao Vittel u Francuskoj ili Toyama u Japanu. Od tamo ćemo ići na svaku utakmicu, istakao je Srebrić. </p>
<p>Inače, Esposende je grad smješten na samoj obali Atlantskog oceana s pogodnom klimom koja u ljetnim mjesecima ne doseže velike vrućine, koje su već uobičajene u Portugalu. </p>
<p>Dok se izaslanstvo Hrvatskog nogometnog saveza priprema na ždrijeb kvalifikacijskih skupina za SP 2006. godine u Njemačkoj, koji će se održati 6. prosinca u frankfurtskoj gradskoj vijećnici, izbornik reprezentacije Otto Barić na prigodnoj konferenciji za novinare imao je svojevrsni monolog na kojem je opisao svoj izbornički rad u prošlih godinu i pol dana. </p>
<p>– Na početku svog mandata postavio sam si tri cilja. Prvi je, dakako, plasman na Europsko prvenstvo. To smo i ostvarili. Drugi cilj je bio stvaranje momčadi, a treći stvaranje izvrsne klime u našoj momčadi. Mislim da sam ostvario sva tri cilja. Idemo u Portugal, stvorili smo momčad koja se odlikuje pravim ozračjem. </p>
<p>Izbornik Barić rekao je potom da ne priznaje kritike kako nije uspio stvoriti prepoznatljivu igru reprezentacije. </p>
<p>– U svakom svom klubu, bio to Zagreb, Rapid, Austria ili Dinamo napravio sam igru. I naša reprezentacija danas ima igru. Pa, reprezentacija je odigrala nekoliko izvrsnih utakmica. Otkako sam preuzeo reprezentaciju pronašli smo 12 novih reprezentativaca. Neki mi stalno prebacuju da lutam u traženju momčadi. To nije istina. Pa, čak i kada mi napišu da sam isprobao 45 igrača to nije točno. Mi smo na onim pripremama u Splitu bili primorani pozivati mnogo novih igrača, jer su nam članovi prve momčadi morali natrag u svoje kubove. Dakle, ja sam isprobao samo 32 igrača. Priznat ćete, to nije lutanje, rekao je Barić i nastavio: </p>
<p>– Mislim da je naša današnja momčad negdje na osamdesetak posto od onoga kakva treba biti u Portugalu na Europskom prvenstvu. Naša prva garnitura broji 15 igrača, to su oni koji konkuriraju za prvu jedanaestoricu. Ali, mi danas imamo pravih 23 igrača za Europsko prvenstvo, ako ne čak i tridesetak. Dakle, za svaku poziciju, uz tri vratara, mi imamo najmanje dva prava igrača. To je reprezentacija. U svemu tome sam uspio, završio je naš izbornik. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjeda Cibone, Ülker se žalio</p>
<p>Kod rezultata 46-34, u 26. minuti Amaya je postigao koš za Turke, no poeni su, pogreškom zapisničkog stola, pridodani Ciboni. Taj previd imao je, pokazalo se kasnije, ogromnog utjecaja na tijek završnice i konačan rezultat utakmice </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Košarkaši Cibone VIP pobijedili u Ülker 69-68, a Turci su uložili žalbu, glasi najkraći opis događaja s utakmci 5. kola Eurolige nakon koje se podiglo dosta prašine. </p>
<p>Naime, kod rezultata 46-34, u 26. minuti Amaya je postigao koš za Turke, no poeni su, pogreškom zapisničkog stola, pridodani Ciboni. U sljedećem napadu Žižić je ubacio za vodstvo, kako je na semaforu pisalo, 50-34. Na reakciju gostiju, upisan je Amayin koš Ülkeru, ali Ciboni nisu pritom oduzeta dva poena za ispravnih 48-36 i dvoboj se nastavio. Anzulovićeva momčad ostatak je utakmice nezasluženo imala dva poena viška, da bi, pokazalo se kasnije, taj previd imao ogromnog utjecaja na tijek završnice i konačan rezultat utakmice. </p>
<p>Turci su već u trećoj četvrtini imali spremnu žalbu koju su uložili nakon utakmice. Njihov službeni predstavnik kratko je kazao: </p>
<p>– Da, uložili smo žalbu i čekamo našu pobjedu. </p>
<p>O samim događajima na terenu, cibosi nisu ponudili ništa novo, već uobičajene oscilacije i »crne rupe« u igri. Anzulovićeva momčad nije za uvjerljvu pobjedu iskoristila činjenicu da je Ülker bio znatno igrački oslabljen u Zagrebu, bez prvog centra Blaira i od 25. minute bez pomoći najboljeg igrača Bookera koji je ozlijedio gležanj u sudaru za Žižićem. Cibosima nije pomoglo niti visoko vodstvo od 14 razlike na poluvremenu (44-30), ali im je pomogao nepostojeći koš koji se nakraju pokazao i odlučujućim. Bez Blaira, kasnije i Bookera, s »nevidljivim« Rentziasom, Ülker je ipak imao igrače za preokret – Gonluma i Solaka, koji su zajedno imali 13 napadačkih skokova, pet više od kompletne Cibonine momčadi. </p>
<p>U neizvjesnoj završnici, koju bi obje momčadi zasigurno odigrale drukčije, da je na semaforu bio točan rezultat, Anzulovićeva momčad imala je vodstvo 69-61 u 38. minuti, a potom je Gonlum sa sedam uzastopnih poena smanjio na 68-69. Nakon grešaka na obje strane, Penn je 13 sekundi prije kraja promašio oba slobodna bacanja, a potom je lopta Traine nije pronašla put do obruča.</p>
<p>Igrači Cibone po izlasku iz svlačionice nisu bili sigurni u ishod utakmice. </p>
<p>– Rekli su nam da se dobro odmorimo, tko zna, možda ćemo igrati novu utakmicu, kazao je Marijan Mance. </p>
<p>• KC »Dražen Petrović«</p>
<p>CIBONA VIP – ÜLKER 69-68 (23-16, 21-14, 10-19, 15-19)</p>
<p>CIBONA VIP: PENN 10 (4-8), Kus 4 (1-2), RIMAC 19 (4-7), Krasić, Žižić 2, GOLEMAC 16 (4-4), Sesar, Štimac 3, Mance 6, MAMAIĆ 3, POLJAK 6, Omerhodžić. </p>
<p>ÜLKER: Erdogan, BOOKER 7, Kraina 9 (0-2), Vekiloglu, Rentzias, Guler, KUTLUAY13 (1-3), Acik 10 (2-2), GONLUM 22 (4-6), SOLAK (0-2), YILDIRIM 3 (0-2), Amaya 2.</p>
<p>SUCI: Roth (Aut), Hesse (Njem), Gontas (Grč). GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Jurica GOLEMAC.</p>
<p>• Ostali rezultati, skupina B: CSKA - Skipper 70-71; redoslijed: CSKA 9, Maccabi 8 (-1), Žalgiris 7 (-1), Skipper 7 (-1)...; skupina C: Tau Ceramica – Slask 95-75, Efes Pilsen – ALBA 79-68, Benetton – Olympiacos 80-75; redoslijed: Efes Pilsen 9, Pamesa 8 (-1), Tau Ceramica 8, Slask 8, Benetton 8...</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Slabih više nema, odsad samo borba</p>
<p>Osim što svi najavljuju kako će velika dvorana na Gripama biti prepuna za vrijeme utakmice Hrvatske i SiCG, na tribinama će biti i nogometaši Hajduka. Naime, organizatori su pozvali hajdukovce da dođu bodriti Hrvatice na svjetskoj smotri, što su ovi i prihvatili. Naše će rukometašice, pak, u subotu, nakon utakmice protiv Francuske, brzo otići na Poljud, kako bi gledale derbi nogometaša Hajduka i Dinama</p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> – Ogled protiv Australije bio je poput trening utakmice za hrvatske rukometašice na Svjetskom prvenstvu. U dvoboju 2. kola skupine A naše su igračice pobijedile prvakinje Oceanije 38-12 (16-5) i ispunile zamisao svojeg izbornika Željka Tomca. A ta je bila dobro se rastrčati i vježbati obranu što su naše reprezentativke odradile jako dobro. Inače, stručni je stožer u ovoj utakmici odlučio odmoriti naše prvo desno krilo Renatu Hodak. Nova dva boda svrstavaju Hrvatsku u vrh skupine A sa dvije pobjede koliko ima i Francuska koja je pobijedila Brazil 33-15. </p>
<p>Lagan posao ovim je dvjema utakmicama završio. Sada slijede puno teža iskušenja, dvoboji protiv SiCG, Francuske i Španjolske koje će naše rukometašice odigrati u četvrtak, subotu i nedjelju. Dvije startne pobjede su samo uigravanje za četvrtak i dvoboj protiv Srbije i Crne Gore (18 sati).</p>
<p>Rukometašice Srbije i Crne Gore u srijedu su izgubile od Španjolske 27-33. Španjolke su odigrale iznenađujuće dobro, pogotovo što su dan ranije, protiv Francuske, prokockale pobjedu. Španjolke su pretrčale rukometašice SiCG, akcije su bile strelovite i suparnice se nisu mogle snaći. Gubitak bodova teško je pao brončanima sa posljednjeg SP-a 2001. u Italiji i u četvrtak će protiv Hrvatske tražiti pobjedu po svaku cijenu.</p>
<p>– Ne razmišljam o tome ide li Hrvatskoj na ruku što je SiCG dan ranije izgubila ili pobijedila. Španjolska je odigrala odlično i pobijedila. Iako je golmanica SiCG Vojčić bila izvanredna, SiCG je ipak izgubila. Rukometašice SiCG su djelovale jako zbunjeno u drugom poluvremenu, kad se utakmica lomila, pa nije ni čudo što je tako završilo, kazao je hrvatski izbornik Željko Tomac Tomac.</p>
<p>Osim što svi najavljuju kako će velika dvorana na Gripama biti prepuna za vrijeme utakmice Hrvatske i SiCG, na tribinama će biti i nogometaši Hajduka. Naime, organizatori su pozvali hajdukovce da dođu bodriti Hrvatice na svjetskoj smotri, što su ovi i prihvatili. Naše će rukometašice, pak, u subotu, nakon utakmice protiv Francuske, brzo otići na Poljud, kako bi gledale derbi nogometaša Hajuka i Dinama.</p>
<p>• Velika dvorana na Gripama</p>
<p>HRVATSKA – AUSTRALIJA 38-12 (16-5)</p>
<p>HRVATSKA: Knezović, Stančin, Bubalo 4 (1), Golubić 5, Arslanagić 4, Kolega 5, Pušić 3, Pensa 4, Pasičnik 1 (1), Mitrović 5, Kevo 1 (1), Šarić, Čuljak 1, Vresk 5</p>
<p>AUSTRALIJA: Ignjatović, Kent, Roy 1, Doherty, Boyd, Kopcalic 2, Boulton 1, Milošević 5 (1), Leone 1, Wynne, Edland 2, Hedberg, Griffiths</p>
<p>SUCI: Ljahovičius i Paskevičius (obojica iz Litve). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 4 (3), Australija 5 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 10 minuta (Kevo 2+2, Pasičnik Mitrović, Vresk), Australija 16 minuta (Hedberg 2+2, Leone, Edland, Milošević, Kopcalic, Boulton, Boyd). CRVENI KARTON: Hedberg (54. - grubost)</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Maja MITROVIĆ</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rukometašice SiCG boje se pritiska s tribina </p>
<p>I rukometašice SiCG, kao Hrvatska protiv Brazila, imale su laki start, protiv Australije koju su pobijedile sa 41-18. Međutim, u drugom su kolu poražene od Španjolske 27-33</p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> – Nakon Brazila i Australije, naše će rukometašice imati prvi pravi ispit protiv brončanih s posljednjeg SP-a u Italiji prije dvije godine, reprezentativki Srbije i Crne Gore. Naše istočne susjede na 16. svjetsko prvenstvo u Hrvatskoj plasirale su se nakon dviju kvalifikacijskih pobjeda protiv Slovačke (33-28 i 36-21), a u Split su stigle iz Tivta, gdje su imale posljednje pripreme. Srbiju i Crnu Goru predvodi iskusna Ljiljana Knežević, a u sastavu su i međunarodne igračice koje rade u Danskoj - Vojčić i Jovović iz Ikasta, Milanović iz Randersa te Bojana Petrović iz Slagelsea. Pritom treba spomenuti i Andrijanu Budimir, članicu hrvatskog prvaka Podravke. </p>
<p>Kao Hrvatska protiv Brazila, i rukometašice SiCG imale su laki start, protiv Australije koju su pobijedile sa 41-18. Bila je to utakmica u kojoj se nije moglo vidjeti koliko reprezentativke SiCG uistinu mogu. Ipak, u drugom kolu srpskocrnogorske rukometašice naišle su na raspoloženu Španjolsku koja ih je pobijedila sa 33-27.</p>
<p>Dvoboj Hrvatica i igračica SiCG ističe se kao rezultatski vrlo bitan, ali i kao dvoboj posebnog naboja u kojem bi pobjeda mnogo značila za samopouzdanje naših igračica. Pritisak tog dvoboja, ako je vjerovati izjavama rukometašica SiCG u novinama, osjećaju i one same. Posebno se boje pritiska s tribina. Govoreći o tribinama, hrvatske reprezentativke ipak će imati pune tribine, iako se samo dan uoči početka svjetske smotre potiho govorilo da će dvorana sa 6000 mjesta zjapiti prazna. No, ako su navijači došli bodriti Hrvatsku protiv nejakih ekipa Brazila i Australije, kako li će tek biti protiv SiCG... Unatoč nabojima i pritiscima, igračice obje reprezentacije uvjerene su da će se znati othrvati i dati najviše što mogu i znaju. </p>
<p>Rezultatski učinak – to je ipak važnije. U skupini A četiri su reprezentacije koje se bore za tri mjesta u drugom krugu. Tu kalkulacijama nema mjesta. Stoga u utakmicama protiv SiCG, Francuske i Španjolske treba ići na pobjedu, jer se u drugi krug prenose samo bodovi izboreni protiv reprezentacija koje su izborile nastavak natjecanja. Sigurno je da će Francuska, SiCG, Hrvatska i Španjolska osvojiti bodove protiv Brazila i Australije, no važni su bodovi osvojeni u međusobnim ogledima. Hrvatskoj, dakle, u tri nadolazeća dvoboja za drugi krug, koji vodi prema Ateni, igra samo pobjeda.</p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska u drugoj jakosnoj skupini </p>
<p>BERLIN, 3. prosinca</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija nalazi se u drugoj jakosnoj skupini uoči ždrijeba kvalifikacijskih skupina za Svjetsko prvenstvo 2006. godine u Njemačkoj.</p>
<p>U najjačem razredu nalaze se Francuska, Portugal, Švedska, Češka, Španjolska, Italija, Engleska i Turska.</p>
<p>U drugoj skupini uz Hrvatsku su Nizozemska, Belgija, Danska, Rusija, Irska, Slovenija i Poljska. U trećem jakosnom razredu su Bugarska, Rumunjska, Škotska, Srbija i Crna Gora, Švicarska, Grčka, Slovačka i Austrija.</p>
<p>U D skupini su Ukrajina, Island, Finska, Norveška, Izrael, Bosna i Hercegovina, Latvija i Wales, dok su u skupini E Mađarska, Gruzija, Bjelorusija, Cipar, Estonija, Sjeverna Irska, Litva i Makedonija. U F skupini su Albanija, Armenija, Moldavija, Azerbajdžan, Farski otoci, Malta, San Marino i Lihtenštajn, dok su u G skupini Andora, Luksemburg i Kazahstan.</p>
<p>Reprezentacije će biti podijeljene u osam skupina – u tri skupine nadmetat će se po sedam, a u pet skupina po šest momčadi. Osam pobjednika i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije izborit će direktan plasman na SP, dok će preostalih šest drugoplasiranih vrsta u dodatnim kvalifikacijama odrediti još tri putnika u Njemačku.</p>
<p>Engleska, Španjolska, Italija i Francuska su nositelji i igrat će u skupinama sa po šest reprezentacija. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Čestitke Hrvatskoj za napredak u obrazovanju o holokaustu i istraživanju </p>
<p>Sudionike susreta posvećenog Hrvatskoj zanimalo je hoće li promjena vlasti nakon parlamentarnih izbora ugroziti provedbu programa o holokaustu / »Što se tiče naših programa, rekla sam da ih promjena Vlade u Hrvatskoj neće usporiti nego da ćemo imati punu potporu«, izjavila je ravnateljica Spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić </p>
<p>WASHINGTON, 3. prosinca </p>
<p> – Hrvatska je u utorak u Washingtonu na Radnoj skupini za holokaust dobila čestitke za napredak u obrazovanju o holokaustu, te sjećanju i obilježavanju tragedije. </p>
<p> U State Departmentu u Washingtonu od 1. do 3. prosinca zasjedala je Radna skupina za međunarodnu suradnju u obrazovanju, sjećanju i istraživanju holokausta. Na skupu je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo, ravnateljica Spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić, pomoćnica ministra kulture Branka Šulc i hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Ivan Grdešić. </p>
<p> Nataša Jovičić je nakon sastanka rekla za Hinu da je Hrvatska »dobila čestitke za napredak koji je ostvarila u obrazovanju o holokaustu, sjećanju i istraživanju«.</p>
<p> Sudionike susreta posvećenog Hrvatskoj zanimalo je hoće li promjena vlasti nakon parlamentarnih izbora ugroziti provedbu programa o holokaustu.</p>
<p> »Što se tiče naših programa, izjavila sam da ih promjena Vlade u Hrvatskoj neće usporiti nego da ćemo imati punu potporu«, rekla je Jovičić. </p>
<p> Hrvatska je postala pridružena članica Radne skupine u Strasbourgu u listopadu 2002. kad je formalno zatražila punopravno članstvo. Tada su kao zemlje partneri odabrane Sjedinjene Države, Argentina, Francuska i Izrael koje Hrvatskoj pomažu u jačanju obrazovnih programa, sjećanja i istraživanja holokausta inače, te holokausta u Hrvatskoj za vrijeme NDH kako bi postala članica Radne skupine. </p>
<p> Kao jedan od preduvjeta za pristupanje Radnoj skupini, Hrvatska je od ove godine u škole uvela 27. siječnja, dan oslobođenja logora Auschwitz, kao Dan sjećanja na holokaust koji će prvi put biti obilježen sljedeće godine.</p>
<p> Hrvatska još treba organizirati međunarodni seminar za obrazovanje o holokaustu i izmijeniti udžbenike iz povijesti tako da ih prilagodi europskim standardima.</p>
<p> »Otvorenost za suradnju u organizaciji seminara, te uspostava međunarodne suradnje sa spomen-područjima i muzejima povezanim s razdobljem holokausta, određivanje nove uloge Spomen područja Jasenovac i drugih spomen područja u Hrvatskoj dio su programa ministarstava kulture te obrazovanja i športa, brojnih nevladinih organizacija i Židovske općine u Zagrebu«, naglasila je Branka Šulc na sastanku Radne skupine. (Hina) </p>
<p>Nataša Jovičić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Grdešić: Test za HDZ bit će odnos Hrvatske prema BiH </p>
<p>WASHINGTON, 3. prosinca</p>
<p> – Parlamentarni izbori u Hrvatskoj pokazali su stabilnost demokracije u zemlji, a nova hrvatska vlada će kao i prethodna nastaviti slijediti glavne ciljeve, a to su prijam u Europsku uniju i NATO, rekao je u utorak hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Ivan Grdešić.</p>
<p> Potvrdilo se da je sa svakim izborima demokratski sustav u Hrvatskoj sve jači i stabilniji, istaknuo je Grdešić govoreći o izborima za Hrvatski sabor u Nacionalnom demokratskom institutu za međunarodne poslove u Washingtonu. Prema njegovim riječima, ti su izbori drugi dio testa u izgradnji demokracije koji je prošla Hrvatska. Prvi je bio 2000. kad je HDZ nakon dugogodišnje vlasti izgubio izbore u korist SDP-ove koalicije, te sada 2003. kad su stranke SDP-ove koalicije izgubile izbore. </p>
<p> »Godina 2000. pokazala je da možete biti kažnjeni zbog nedovoljno odgovorne vlasti, a 2003. da možete biti kažnjeni za neispunjavanje obećanja«, naglasio je Grdešić.</p>
<p> Ocijenio je da HDZ neće mijenjati već započeti put Hrvatske prema Uniji i NATO-u te da buduća vlada može mijenjati samo način ostvarenja tih ciljeva. Test za HDZ bit će odnos Hrvatske prema BiH koji je za Uniju najvažniji.</p>
<p> Politika u Hrvatskoj sve više postaje pitanje rasprave, kompromisa i koalicija, a sve manje dobivanja najviše glasova na izborima nakon kojih će stranka na vlasti diktirati politiku, rekao je Grdešić, dodavši da politička kultura u Hrvatskoj napreduje od autoritarne komunističke prema demokratskoj političkoj kulturi euroatlantskih integracija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ashdown: BiH definitivno prešla iz »daytonskog u bruxellesko razdoblje« </p>
<p>SARAJEVO, 3. prosinca </p>
<p> – Promjena vlasti u Zagrebu i Beogradu više ne može utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine jer sve zemlje regije sada imaju iste političke ciljeve, ocijenio je u srijedu u Sarajevu visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Paddy Ashdown govoreći na diplomatskom forumu. Naglasio je da je BiH definitivno prešla iz »daytonskog u bruxellesko razdoblje« te da je nedavna odluka NATO-a o smanjenju broja pripadnika mirovnih snaga u BiH još jedan dokaz postignute stabilnosti. Upozorio je da BiH čeka razdoblje ozbiljnih i bolnih prilagodbi standardima Europske unije. Mnogi od njih moraju se ispuniti u sljedećih šest mjeseci želi li ta zemlja započeti pregovore o stabilizaciji i pridruživanju Uniji.</p>
<p> Nadanja da bi Europska komisija mogla biti popustljivija prema BiH nego prema drugim zemljama, Ashdown je nazvao »opasnom iluzijom« upozoravajući kako Sarajevo mora dostići sve standarde koji su vrijedili za zemlje što će se sljedeće godine priključiti Europskoj uniji.</p>
<p> Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić rekao je kako je istinski interes bosanskohercegovačkih vlasti ispuniti uvjete Europske unije. »Naš je interes ne kasniti za drugim zemljama zapadnoga Balkana i podržati ih da što prije uđu u Europsku uniju jer će tako Europa biti bliža i nama«, istaknuo je Ivanić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nacionalistički incident u Bosanskom Grahovu</p>
<p>SARAJEVO, 3. prosinca</p>
<p> - Nakon Drvara, i sve glasnijih zahtjeva tamošnjih Srba povratnika da se ovaj gradić teritorijalno izdvoji iz hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH i pripoji entitetu Republika Srpska (RS), međunacionalne tenzije rastu u još jednom gradiću uz zapadnu granicu BiH, Bosanskom Grahovu.</p>
<p>U noći s nedjelje na ponedjeljak postavljena je srpska zastava na jednom od stupova elektrodistributivne mreže u ovom gradiću, a dio lokalnih pučana ovo je shvatio kao grubu provokaciju, budući da je zastava postavljena u neposrednoj blizini spomenika poginulim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Zastava je uklonjena kasnije je tijekom dana, a lokalna policijska postaja potvrdila je kako je pokrenula istragu o ovom događaju. </p>
<p>U federalnim medijima događaj je nazvan »incidentom«, no lokalni Srbi ne vide ništa sporno u tome da u gradu bude izvješena srpska zastava. »Osam godina hrvatska šahovnica se vihori na svim zgradama u Grahovu, pa čak i na građevinskim strojevima. Nema mjesta gdje je ne stavljaju. </p>
<p>Tri i pol tisuća Srba povratnika smatra da se njihova osnovna ljudska prava potiru, kazao je Nebojša Prpa, predsjednik Skupštine općine Grahovo. On je za banjalučki list Glas srpski kazao da mu je policija Livanjske županije, u čijem sastavu se nalazi bosansko Grahovo, zapovjedila da skine spornu zastavu, što je on odbio učiniti »dok čelni ljudi Hrvatske demokratske zajednice sa susjednog jarbola ne skinu zastavu Hrvatske - šahovnicu«. Dodao je da je srpska zastava podignuta ispred Spomen doma Gavrila Principa, neposrednog izvršitelja atentata na austrougarskog prjestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovo suprugu Sofiju 1914. godine. Princip je, podsjetimo, rođen upravo u Bosanskom Grahovu, a za Srbe je još uvijek nacionalni heroj, premda ga većina Hrvata i Bošnjaka smatra najobičnijim teroristom.</p>
<p>Nakon isticanja srpske zastave, neki viđeniji Srbi u gradu nalaze se pod velikim pritiskom županijske policije koja ih privodi na informativne razgovore. I ja sam osobno pod velikim pritiskom policije koja ne drži puno do ljudskih prava i sloboda, a najmanje do interesa srpskog naroda. Policiju čak ne zanima ni Zakon o uporabi zastave i grba Federacije BiH. Očigledno je da se u ovom slučaju radi o nametanju volje jednog naroda drugom, što je neprihvatljivo za Srbe koji su prije rata činili 98 posto stanovništva u grahovskoj općini. Ako u Grahovu, gdje su Srbi većinski narod, nema mjesta za srpsku trobojnicu, onda sigurno nema mjesta ni za 'šahovnicu' Republike Hrvatske. Ovo nije Hrvatska«, tvrdi Prpa koji najavljuje da će Srbi tražiti sudsku zaštitu. </p>
<p>Očito, Srbi u Grahovu, sve su glasniji u svojim zahtjevima. Ovo je mjesto, slično kao i Drvar, prije rata bilo gotovo posve etnički čisto (od 8311 stanovnika, 7888 bili su Srbi), no nakon akcija hrvatskih snaga 1995. godine pripalo je Federaciji BiH. I u Grahovu se Srbi žale na teške uvjete za povratak, nemogućnost zapošljavanja i slično, a većina ovih primjedba je u biti na mjestu. No, Hrvate iritira činjenica da su se u Drvar i Grahovo vratile tisuće Srba, dok niti u jedno drugo mjestu u BiH, tamo gdje su Hrvati prije rata bili većina, nije vratio ni približan broj ljudi. »Hrvata u gradovima u Republici Srpskoj uopće nema, pa se ne mogu ni žaliti na probleme«, rečeno je prilikom jedne skupštinske rasprave. Također, Hrvati kažu da »srpske provokacije« u mnogome podsjećaju na zbivanja iz 1991. godine.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Haaški optuženik Milošević nositelj liste na izborima </p>
<p>BEOGRAD, 3. prosinca </p>
<p> – Nositelj liste Socijalističke partije Srbije na parlamentarnim izborima, 28. prosinca, bit će Slobodan Milošević. Na listi kandidata na izborima u Srbiji naći će se gotovo cijelo dosadašnje vodstvo te stranke, kao i šest članova Udruženja »Sloboda« koje pomaže Miloševićevu obranu pred Haaškim sudom, objavila je u srijedu agencija Beta.</p>
<p> Milošević će tako biti treći haaški optuženik koji je nositelj stranačke liste na skorim izborima. Republička izborna komisija već je potvrdila izbornu listu Srpske radikalne stranke, čiji je nositelj haaški optuženik Vojislav Šešelj, a potpise za predaju liste prikuplja i haaški optuženik Nebojša Pavković, koji na izbore izlazi sa Socijalističkom narodnom strankom Branislava Ivkovića. Republička izborna komisija dosad je potvrdila izborne liste G17 Plus Miroljuba Labusa, Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, Demokratske alternative potpredsjednika srbijanske vlade Nebojše Čovića, listu Demokratske stranke-Boris Tadić i koalicije Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića i Nove Srbije Velimira Ilića, te listu Otpora koji je u međuvremenu registriran kao stranka, kao i koalicije »Za narodno jedinstvo« Stranke srpskog jedinstva (čiji je osnivač Željko Ražnatović Arkan) i Narodne seljačke stranke Marijana Rističevića. Sudjelovanje na izborima najavile su još brojne stranke i koalicije, a rok za predaju izbornih listi istječe 12. prosinca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Raste opasnost da se Al Qaida domogne oružja masovnog uništenja</p>
<p>Al Qaidi je i dalje dostupno dovoljno sredstava da može vrbovati ljude, trenirati ih i organizirati terorističke napade, navodi se u izvješću UN-a / Irak će postati posebno »plodno tlo« za Al Qaidu, jer se tamo u sve većem broju okupljaju njeni sljedbenici </p>
<p>LONDON, 3. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Zemlje članice UN-a ne poduzimaju dovoljno da zaustave Al Qaidu, kaže se u izvješću koje je upravo objavio UN. Dodaje se kako samo manjak tehničkih znanja sprečava tu terorističku mrežu da izvede kemijske i biološke napade. </p>
<p>Izvješće je sastavila tzv. Grupa za motrenje, odbor Vijeća sigurnosti zadužen da prati međunarodne sankcije protiv Al Qaide. To tijelo je zaključilo kako zbog nedostatka međunarodne suradnje Al Qaidi i dalje pristižu novac, oružje i dobrovoljci.</p>
<p>Posljedica toga je da će mreža Osame bin Ladena, koja je 2001. izvršila teroristički udar na Ameriku, dalje rasti i jačati, opominje izvješće UN-a. Procjenjuje se da će Irak postati posebno »plodno tlo« za Al Qaidu, jer se tamo u sve većem broju okupljaju njeni sljedbenici da bi ratovali protiv Amerikanaca i njihovih saveznika. </p>
<p>Dodaje se kako raste opasnost da se Al Qaida domogne oružja masovnog uništenja. Posebno se jakom smatra šansa da teroristička grupa upotrijebi primitivno nuklearno sredstvo, tzv. prljavu bombu. Prisutna je i prijetnja da se ta grupa domogne i nekog biološkog oružja. </p>
<p>Michael Chandler koji predsjedava Grupom za nadzor izjavio je kako ne vjeruje da je biološki napad odmah neminovan. No dodao je kako postoje znaci da Al Qaida želi primijeniti tu taktiku. Biološki sastojci lako su dostupni ako ih Al Qaida želi nabaviti, no ona vjerojatno još traga za tehničkim načinom da rasprši smrtonosne spore ili klice, rekao je Chandler za BBC. </p>
<p>Vijeće sigurnosti do sada je donijelo niz rezolucija koje propisuju posebne mjere protiv Al Qaide. Te rezolucije nalažu svim zemljama članicama UN-a da otkrivaju i imenuju organizacije i pojedince vezane uz Al Qaidu, da ograniče njihovo kretanje, zamrznu njihove bankovne račune i spriječe ih u nabavci oružja. Grupa za nadzor koja motri primjenu spomenutih rezolucija smatra da je na tom polju postignut »važan napredak«, ali ističe da još mnogo valja učiniti. </p>
<p>Otkriveno je, naime, da su suradnicima Al Qaide i dalje dostupne znatne svote novca. »Mnogi Al Qaidini izvori financiranja nisu još pronađeni niti blokirani«, navodi se u tekstu izvješća. Dodaje se da su »Al Qaidi još uvijek dostupna novčana sredstva preko dobrotvornih organizacija, darovatelja dubokog džepa, te putem poslovnih i kriminalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom«. Slično je s oružjem, koje u velikim količinama prelazi nacionalne granice, posebice na Srednjem istoku. </p>
<p>Grupa za nadzor procjenjuje da »Al Qaida i dalje ima dovoljno novca da bi mogla vrbovati ljude, trenirati ih i izvoditi operacije«. Jedna od važnih postojećih mjera uperenih protiv Al Qaide jest ograničenje kretanja njenih operativaca. No kako ističe izvješće UN-a, još nijedna zemlja članica UN-a nije prijavila da je na svojim granicama uhitila ili pritvorila i makar jednu takvu osobu. </p>
<p>Grupa za motrenje oslanja se na to da je sami članovi UN-a obavijeste o tome kako suzbijaju djelovanje Bin Ladenove terorističke mreže i srodnih joj grupa. No, pokazalo se da ih manje od polovine surađuje na tom zadatku, dok je vrijednost njihovih informacija često upitna. Zato Grupa sada traži od Vijeća sigurnosti da novom rezolucijom prisili sve članove UN-a na jaču suradnju u borbi protiv Al Qaide. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Unatoč protestima Izraela, Colin Powell s tvorcima Ženevskog plana</p>
<p>Powellova najava da se kani sastati s tvorcima novog plana za Srednji istok posebno je uznemirila Izrael, koji strahuje da će američki državni tajnik time dati legitimitet ovom dokumentu</p>
<p>LONDON, 3. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Američki državni tajnik Colin Powell najavio je sastanak s autorima alternativnog, Ženevskog mirovnog plana za Srednji istok. Taj su plan u ponedjeljak su u Ženevi zajedno objavile palestinska i izraelska mirovna struja. Dokument je odmah naišao na osudu izraelskih i dosta mlak doček palestinskih vlasti. </p>
<p>Powellova najava da se kani sastati s tvorcima novog plana za Srednji istok posebno je uznemirila Izrael, koji strahuje da će američki državni tajnik time dati legitimitet ovom dokumentu. Ženevski plan je vrlo detaljan, premda neslužbeni mirovni nacrt. Rezultat je tajnih pregovora koje su, bez podrške svojih vlada, gotovo tri godine vodili bivši izraelski ministar pravde Yossi Beilin i bivši palestinski ministar informacija Yasser Abed Rabbo. Potporu njihovim privatnim pregovorima dala je švicarska diplomacija. Inicijativu podupire i EU, a pozdravlja je glavni tajnik UN-a Kofi Annan. </p>
<p>Kako je već objavljeno, Ženevski plan zagovara uspostavljanje palestinske države. Palestinci bi se velikim dijelom odrekli prava na povratak svojih izbjeglica, ali bi dobili gotovo cjelokupni teritorij Zapadne obale i Gaze, koji je Izrael okupirao u ratu 1967. U tim područjima bila bi srušena većina novopodignutih židovskih naselja, ali bi Izrael sebi pripojio neka naselja u blizini Jeruzalema. Sam Jeruzalem bio bi administrativno, ali ne i fizički podijeljen, te bi bio glavni grad obiju država. </p>
<p>Zadnji službeni srednjoistočni mirovni plan, koji je predložila Amerika, takozvani Putokaz mira, polazi od toga da treba stvoriti sigurnosne uvjete da bi nakon toga došlo do političke nagodbe. Nasuprot tome, Ženevski sporazum nudi rješenje za neka od najtežih pitanja, kao što su povratak izbjeglica. </p>
<p>Budućnost neslužbenog ženevskog mirovnog paketa sasvim je neizvjesna, ali njegovi tvorci tvrde da žele pridobiti obične Palestince i Izraelce. Sudeći prema zadnjim vijestima, uspjeli su privući i pažnju Colina Powella. </p>
<p>Američki državni tajnik kani se sastati s autorima plana usprkos protivljenju Izraela. State Department je objavio da Powell planira susret s Yossiem Beilinom i Yasserom Abedom Rabbom, a do sastanka će doći u petak u Washingtonu, nakon Powellovog povratka s turneje po sjevernoj Africi i Europi. BBC komentira da je američki državni tajnik dao »novu vjerodostojnost« Ženevskom mirovnom sporazumu, »za koji se ranije smatralo da ima uglavnom simboličnu vrijednost«. </p>
<p>Izrael, međutim, nikako ne želi da mirovni prijedlog iz Ženeve istisne postojeći »Putokaz mira«. Zamjenik izraelskog premijera Ehud Olmert je rekao da je Powellov sastanak s Beilinom i Rabbom »pogrešan korak predstavnika američke administracije«. Izraelski premijer Ariel Sharon nazvao je alternativni mirovni prijedlog iz Ženeve subverzivnim. </p>
<p>Powell je, međutim, odbacio te kritike rekavši kako sastanak s tvorcima Ženevskog plana ne znači da Amerika okreće leđa »Putokazu mira«. »Ja sam američki državni tajnik. Dužnost mi je slušati pojedince koji imaju zanimljive ideje«, rekao je on tijekom svog posjeta Tunisu. Američka vlada već se ranije pohvalno izrazila o Ženevskom poticaju, ali i dalje inzistira na tome da je njen vlastiti mirovni plan jedini koji može biti na pregovaračkom stolu. </p>
<p>Dok službeni Izrael otvoreno odbija Ženevski plan, palestinske vlasti dočekale su taj dokument bez većeg oduševljenja. Militantne palestinske grupe su ga pak spremno odbacile, nazvavši palestinske pregovarače izdajicama, zbog načinjenih ustupaka. Ovih dana u Kairu se održava sastanak različitih palestinskih frakcija. Skup je sazvan u pokušaju da se naoružane grupe poput Hamasa i Islamskog džihada nagovori na novo primirje. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Rumsfeld želi veće angažiranje NATO-a u Iraku </p>
<p>Šef Pentagona je izjavio istoga dana kada su pokopani španjolski vojni obavještajci da će se poratna akcija u Iraku nastaviti »unatoč smrtonosnim okršajima s iračkim pobunjenicima«</p>
<p>ANKARA, 3. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon ubojstva sedmorice vojnih časnika koji su u nedjelju upali u dobro isplaniranu i izvedenu gerilsku zasjedu, španjolska obavještajna djelatnost u Iraku je potpuno uništena. Ova ocjena, koja na određen način označava mirenje sa iračkom zbiljom, čula se nedavno od najvišeg španjolskog vojnog vrha. </p>
<p>Smrt sedmorice prestižnih obavještajaca dovela je 1300 vojnika španjolske krune, kako je to slikovito opisao jedan turski list, u potpuni mrak. Španjolske postrojbe ostale su bez svakodnevnih nužnih obavještajnih podataka. Pomanjkanje takvih »ljudskih senzora« dovelo je u pitanje uspješnost i učinkoviti doprinos cjelokupne španjolske vojne misije na iračkom tlu. </p>
<p>Zadaća španjolskih vojnih obavještajaca, preobučenih u civilnu odoru sa izmišljenim različitim zanimanjima, bila je usredotočena na političke, civilne, vjerske i druge organizacije. U tom dobro zamaskiranom poslu bila je i aktivna suradnja sa istovjetnim ili sličnim službama koalicijskih snaga. Dok Španjolci ne obnove obavještajnu mrežu, njihovim snagama na terenu pomagat će američki, britanski i drugi tajni agenti. No, tuđi obavještajni podaci, bez obzira što dolaze od saveznika, obično nisu potpuni zbog napora da druga strana ne sazna vrlo osjetljive mehanizme, način i metode i njihovog obavještajnog rada.</p>
<p>Glavni španjolski vojni stožer, možda i više od pogibije vojnih časnika špijuna, zabrinjava saznanje da je postavljena zasjeda najvjerojatnije planirana i organizirana od strane dvostrukog tajnog agenta koji je bio dio njihove obavještajne mreže. Riječ je o svojevrsnoj »crnoj rupi« koja, ako se pravodobno ne uoči i uništi, predstavlja veliku opasnost za sve sadašnje i buduće akcije španjolskih trupa u Iraku. </p>
<p>No, ta zadaća identificiranja anglo-američkoj okupaciji nenaklonjenih »krtica« vrlo je teška. Naime, u redovima obavještajnih službi savezničke koalicije nalazi se više bivših iračkih špijuna. Oni su u režimu nasilno svrgnutog iračkog predsjednika predstavljali povlašteni i dobro nagrađeni sloj. Otuda i njihova moguća vjernost i odanost poraženom bagdadskom diktatoru. Činjenica da su prošli i novu američku špijunsku obuku čini ih još opasnijim. Pa ipak, bez njihovog angažiranja, budući da znaju jezik i lokalno pučanstvo, uspostava iračkog poratnog mira i sigurnosti je praktički nezamisliva. </p>
<p>Koliko je takvih dvostrukih agenata u mreži iračkih okupacijskih snaga, teško je dokučiti. U svakom slučaju, mnoge dosad vrlo precizno izvedene gerilske akcije, naročito u tzv. sunitskom trokutu upućuje na zaključak da je Saddam pravodobno osigurao pristizanje nužnih i provjerenih informacija o svim pokretima i akcijama koalicijskih postrojbi. Time se, prema nekim tumačenjima, može objasniti i njegovo sigurno skrivanje unutar Iraka. </p>
<p>U takvom maglovitom špijunskom ozračju, administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha grčevito se bori ne samo da sačuva opstojnost savezničke koalicije, već i da je proširi. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld priopćio je istoga dana kada su sahranjeni španjolski vojni obavještajci da će se poratna akcija u Iraku nastaviti unatoč, kako je rekao, smrtonosnim okršajima s iračkim pobunjenicima.</p>
<p>Šef Pentagona je podsjetio da se na strani anglo-američke ratne osovine u Iraku nalazi čak 18 od 26 zemalja članica NATO-a. On se istodobno založio za to da NATO preuzme veću ulogu i odgovornost u uspostavi mira i stabilnosti u okupiranom Iraku. Neki visoki dužnosnici Busheve administracije su, nešto kasnije, ukazali i na mogućnost da NATO preuzme cjelokupni splet složenih obveza u smirivanju stanja u Iraku. A to znači kontrolu nad međunarodnim snagama koju trenutno obavlja Poljska. Inače, mandat NATO-a je trenutno ograničen na pružanje logističke potpore poljskim i španjolskim vojnicima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Gerhard Schröder u misiji osvajanja kineskog tržišta</p>
<p>Njemački je kancelar prije putovanja na Daleki istok tvrdio da se Kina stalno modernizira te da njezini građani profitiraju u pogledu sloboda o kojima su prije deset godina mogli samo sanjati</p>
<p>BERLIN, 3. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Smije li velika europska demokracija trgovati s zemljom koja krši ljudska prava? Smije ako su poslovi unosni; dapače trebalo bi joj ukinuti i embargo za uvoz oružja. </p>
<p>Njemački je kancelar Gerhard Schröder, koji s 40 vodećih poslovnih ljudi u srijedu boravi u posjetu Kini, pokušao pomiriti brigu za kršenje ljudskih prava i poslovnu suradnju tešku milijarde eura. On je još prije putovanja tvrdio da se Kina stalno modernizira te da njezini građani profitiraju u pogledu sloboda o kojima su prije deset godina mogli samo sanjati. </p>
<p>Međutim, Amnesty International podučio je Schrödera da u Kini nije došlo do bitnog pomaka u pogledu ljudskih prava. I dalje ne postoji sloboda političkog mišljenja i izražavanja. Još uvijek postoje politički motivirana uhićenja, u prvom redu tzv. Internet-disidenata. Nije ukinuta ni smrtna kazna. Upravo je prošle godine ona izvedena tisućiti put. </p>
<p>Schröder je, doduše, u predavanju studentima uputio blagu kritiku za kršenje prava Internet-disidenata, ali je prethodnog dana mnoge iznenadio tvrdnjom da smatra da je prodaja bivše tvornice nuklearnog goriva (od kojega se mogu proizvoditi atomske bombe) iz njemačkog Hanaua Kini moguća. »Želja kineskoga premijera Wena Jiabaoa će se provjeriti«, izjavio je Schröder u Kantonu, drugoj postaji njegova posjeta Kini. Prodaja tog postrojenja koje nikada nije bilo pušteno u rad mora se uskladiti sa stajalištima koalicijskih partnera u Berlinu, strankom Savez 90/Zeleni iz koje su kritizirali Schröderovu namjeru. </p>
<p>Schröderova je namjera upitna i zbog Tajvana. Peking, naime, Tajvan drži za svoju provinciju, koja se odcijepila i prijeti da će na nastojanja Tajvana da proglasi nezavisnost odgovoriti oružjem. Stoga Schröderovi kritičari tvrde da je dobro što se neće izvoziti oružje u Tajvan. Ali postavlja se pitanje: zbog čega hoće izvoziti oružje u Kinu? Nitko ne vjeruje da oružje iz Europske unije može biti jamstvo da Kina ne ostvari svoje prijetnje i ne napadne Tajvan. Promatračima nije promaklo da je Schröder izjavio kako Nijemci dobro znaju što znači živjeti u podijeljenoj zemlji. Za njegove kritičare ta usporedba »ne drži vodu«, jer je Tajvan danas puno više demokratska država nego Kina.</p>
<p>Schröder je odmah dobio neizravne kritike iz Bruxellesa. »Peking mora jasnije pokazati da poštuje ljudska prava«, izjavila je glasnogovornica povjerenika za vanjsku politiku EU-a Chrisa Pattena. Embargo na oružje je još jedina preostala sankcija uvedena nakon masakra na Trgu nebeskog mira (Tiananmen) koja je još na snazi. List Handelsblatt pak upozorava: »Onaj tko želi zajahati tigra morao bi unaprijed razmisliti kako će sjahati s njega.. Ove mudrosti Dalekog istoka su našem kancelaru Schröderu, oduševljenom putniku po Kini, očito strane.« Schröder doista ne mari za takve kritike. Njemu su u prvom planu poslovi na kineskom tržištu. On je tijekom susreta s njemačkim i kineskim poduzetnicima u Pekingu pozvao Kinu da inozemnim ulagačima osigura veću pravnu sigurnost. Njemačko se gospodarstvo nikako ne može požaliti na angažman Schrödera u Kini. Njemački se kancelar i u petom posjetu Kini neumorno trudio unaprijediti gospodarsku suradnju dviju zemalja. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ne vidim razloga Popperove (negativne) izuzetnosti</p>
<p>Publicist Vilko Luncer ističe: »Jasno je da u vrijeme socijalizma nisam ni smio zucnuti o Karlu R. Popperu, čak ni o Maxu Weberu, za kojega je g. Borić jamačno nešto čuo. O Popperu sam prvi puta čuo sredinom devedesetih u Otvorenom društvu od prof. Žarka Puhovskog. Nakon toga pročitao sam većinu njegovih kapitalnih djela: Kritičku autobiografiju, Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, Bijedu historcizma i druge. Otvorio mi je novi pogled na povijest, društvo, politiku, demokraciju, liberalizam, antimarksizam. Postao sam i ostao uvjereni liberal, ili kao što bi to rekao Popper, kritički racionalist«. </p>
<p>Čime Luncer argumentira to da se prije nikako nije smjelo spomenuti Karla Raymonda Poppera? U čemu je bila tobožnja Popperova (negativna) izuzetnost? Zašto bi drugi bili favorizirani? Kako se nije moglo pozivati na Webera kada je bila objavljena njegova paradigmatična knjiga »Protestantska etika i duh kapitalizma«, odnosno njegova knjiga »Privreda i društvo«. Ima li plauzibilnih argumenata da su bila sustegnuta Popperova djela? Anglosaksonska filozofija bila je popularna u Beogradu, pa ako je tamo bilo nešto objavljeno, smatralo se, jamačno i u obrnutom slučaju, kao da je objavljeno u Zagrebu.</p>
<p> Sjećam se da je bilo stanovitih natezanja sa sovjetskom diplomacijom oko izdavanja Trockoga, pa su, ipak, bila publicirana njegova djela. Nije li Luncer povrijedio hrvatsko izdavaštvo konstrukcijom kako ona ne valja ako nije, unatoč stotinama publiciranih, izdana knjiga koju on ili netko drugi apostrofira? Ima li uopće smisla prevoditi (filozofske) knjige ili ih nužno treba čitati u originalu? Uobičajilo se govoriti o zaobilaženju filozofa desne idejne i političke orijentacije, međutim, nigdje nije tako da netko nema prioritet. Kako sam negdje čuo, a što bi trebalo provjeriti, hrvatski je drugi jezik na koji je, nakon španjolskoga, integralno preveden Blochov Princip-nada. Svjedoči li to o nečemu u hrvatskoj izdavačkoj djelatnosti?</p>
<p>Mnoga Marxova i Englesova djela nisu prevedena na hrvatski i izdana u Hrvatskoj u kojoj Marxov Kapital nije tiskan (u cijelosti) od 1948. godine. Dok je u zapadnoeuropskim zemljama na pomolu »povratak Leninu«, u Hrvatskoj se, kao u istočnoj Europi, mnoga pera zadnje lige natječu u njegovu dijaboliziranju.</p>
<p>Ako je Popper bio (tobože) stigmatiziran, što bi Luncer rekao o sudbini počasnih doktora Zagrebačkog sveučilišta Georga Lukácsa (1885. - 1971.) i Henria Lefebvrea (1901. - 1991.). Nije li Lukácseva Povijest i klasna svijest epohalna filozofska knjiga? Impresivno je bilo kako se maglovitog jutra 24. veljače 1976. okupilo više stotina ljudi u najvećoj dvorani Filozofskoga fakulteta u Zagrebu čak sat vremena prije prigodnog predavanja, prilikom dobitka diplome počasnog doktora, čuti čestog posjetitelja Korčule i Cavtata Henria Lefebvrea. Tom na hrvatski jezik jednom od najprevođenijih filozofa danas je u Hrvatskoj zameten svaki trag. Kako bi to prokomentirao cijenjeni Vilko Luncer? Luncerova primjedba je, sve u svemu, poticaj na raspravu o stavovima prema pojedinim filozofima odnosno prema publiciranju njihovih djela.</p>
<p>VINKO GRGUREV, prof. Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kad bi SAD više brinuo o gladnima, manje bi mu trebalo oružja</p>
<p>Gotovo svakodnevno doznajemo o dramatičnom trendu porasta gladi u svijetu, a s druge strane istovremeno čitamo da SAD predlažu nevjerojatni budžet, koji se opasno približava svoti od zamalo pola bilijuna dolara i to samo za ratnu industriju (Vjesnik, 25. studenoga 2003., str. 28). Kada bi američka politika bila racionalna, onda bi taj kapital usmjerila na rješavanje gladi u svijetu, posljedično bi – Amerika svima bila dobrodošao spasitelj i prijatelj, pa bi se tako smanjile tenzije, koje im danas proizvode neprijatelje, a prirodno bi im stvarale saveznike. Za toliki novac, a radi se o budžetu samo jedne godine, svjetska glad bi se mogla u kratkom vremenu posve eliminirati, stvarajući tržišta za tehnologije i proizvodnju hrane, te nova radna mjesta za sada zaposlene u vojnoj industriji. Ujedno bi prestalo za sve nas opasno zagađivanje zemlje, koje proizvodi ponajviše vojna industrija, pa tako Amerikanci danas ne bi trošili sa svojih pet posto stanovništva, 30 posto zemljinih resursa, a potom ih ne bi usmjeravali za destrukciju. Stoga bi trebalo vladu SAD-a privoljeti da se okrene konstruktivnom rješavanju svjetskih problema, prema ovdje predloženom i promijeni ulogu svjetskog policajca u svjetskog mirotvorca.</p>
<p>Iracionalnost prekomjernog naoružavanja ogleda se i u tome, što bi zarada, koja je prešućeni primarni razlog rata, u industriji hrane i ekološki naprednih tehnologija dugoročno premašila svako eventualno ratno ekonomsko opravdanje.</p>
<p> Uostalom, niti građani SAD-a, prema Gallupovim statističkim istraživanjima, u većini više ne podržavaju ratnu opciju. Količina kapitala, koji SAD troše samo za vojnu industriju, umjesto na proizvodnju hrane i ekologiju, matematički dokazuje da su SAD zapravo u ratu protiv čitavog svijeta ili ekološko gledano – protiv čitavog planeta, što se ne može obrazložiti racionalnim, već jedino neodgovornim, iracionalnim tj. nekrofilnim mentalitetom, koji generira takvu politiku. </p>
<p>IGOR OREŠIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Silovanje logike i lijepog hrvatskog jezika!</p>
<p>Gospodinu Primorcu stvarno nemam zašto imponirati; odgovorio sam na njegov tekst u »Stajalištima«, na tu musaku paralogizama, sofizama i banalizama. Gospodin Primorac još jasno ne razlikuje naravnu teologiju (teodiceju) od pozitivne, objavljene teologije, pa nikako da shvati kako se svaki sud (teološki, etički, ontološki itd.), a tako i vjerska dogma, može prosuđivati s dva vidika: s vidika razuma i s vidika Objave. </p>
<p>No kao da mu nije bilo dosta samoblamaže, ponovno se javio u »Pismima čitatelja«, sada s još skarednijim jezikom i logikom, te mi samovažno poručuje: »To pokazuje da je g. Pandža bio 'rasturen' točno u sridu i da ga je istina štrecnula, pa kritike na svoju, potvrđujem 'antikatoličku intelektualnu degeneraciju' i može nazivati 'gomilom demagoških floskula'«. (Sic!) Blažena narcisoidnosti - tvoje je kraljevstvo ovoga svijeta! Očito ushićen vlastitom nezrelom slikom »Kristova apostola« (kako se Primorac samodopadno - ali bez pokrića - naziva) on žarom križara, a logikom i jezikom uličara, juriša (»Ali ipak, ima netko tko će se hrabro boriti i protiv ovih Pandžinih podmetanja!« - poručuje mi) na bedeme, za nj, neosvojive dijalektike. Osim toga, Primorac se neiskreno kušao oprati od vlastitog nonsensa kada je rekao da su katolici narod, pa mi s visoka tumači kako je mislio na »narod Božji!«. Istina je da je Primorac uporabio sociološku a ne teološku kategoriju naroda, pa se naknadno pokušao izvaditi. Ali i tu je neslavno pogriješio proglašavajući samo pripadnike Katoličke crkve »narodom Božjim«.</p>
<p> Iako ne priznajem mitove o »izabranom narodu« i »Božjem narodu« (svi smo djeca Božja!), čitateljstva radi, moram upozoriti da Primorac širi teološke zablude jer ni katolička teologija ne odriče da su »narod Božji« svi krštenici u zajednici s Kristom, dakle ne samo katolici! Glede njegova tumačenja dogmi; ja nisam govorio o vrijednosti katoličkih dogmi već o kontradikciji dogmatskog uma koji bi se upuštao u kritičku polemiku ali s pijadestala »neoborivih objavljenih istina«. Jako mi je žao ako još nije shvatio beznadnost svoje pozicije. </p>
<p>Kako svojim mukotrpnim, a bezuspješnim, doumljavanjem notorno potvrđuje da nije u stanju izići iz vlastitog labirinta isprazne demagogije, mogu shvatiti da se iz tako zasužnjenog duha rađaju izvjesne frustracije koje ne mogu uroditi boljim plodovima do silovanjem logike i lijepog hrvatskog jezika. Stoga, gospodine Primorac, neću Vam vraćati istom mjerom i nazivati Vaše nemušte umotvorine »katoličkom intelektualnom degenaracijom«, jer to u Vašem slučaju jednostavno ne bi bila istina.</p>
<p>GORDAN PANDŽA, novinar Vjesnika</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>»Osječki fantom« osuđen za razbojstva, krađe i nuđenje droge</p>
<p>Vedran B., proglašen je krivim i osuđen na pet godina zatvora, a optužnica ga je teretila za sedam kaznenih djela razbojništva, dvije drske krađe i nuđenje heroina na prodaju</p>
<p>OSIJEK, 3. prosinca</p>
<p> – Devetnaestogodišnji Osječanin Vedran B., nepravomoćnom je presudom osječkog Županijskog suda proglašen krivim zbog počinjenih sedam kaznenih djela razbojništva, dvije drske krađe i nuđenja heroina drugooptuženom Tomislavu K., pa mu je određena kazna zatvora u trajanju od pet godina. </p>
<p>Osim toga, sudsko mu je vijeće izreklo i sigurnosnu mjeru obaveznog liječenja ovisnosti o drogama. </p>
<p>Zbog nedostatka dokaza, drugooptuženi Tomislav K. kojega se teretilo zbog prikrivanja razbojstava i zloporabe opojnih droga, oslobođen je optužbi. </p>
<p>Inače, Vedran B. poznatiji je osječkoj javnosti po nadimku »Osječki fantom«, jer je tijekom proteklog ljeta, dok nije otkriven i uhićen 20. srpnja, u užem središtu grada počinio brojna razbojništva. Ovaj visoki, mršavi mladić, koji je trgovine pljačkao »maskiran« samo sa šilt kapom na glavi, uglavnom u »pol bijela dana«, bio je pravi »strah i trepet« osječkih trgovkinja. </p>
<p>Započeo je 10. siječnja krađom mobitela sa šanka u jednom ugostiteljskom objektu u osječkoj Tvrđi. </p>
<p>Nakon toga je, 27. siječnja u Čvrsničkoj ulici od starice pokušao ukrasti torbicu. Kako je sve vidjela njezina susjeda koja je povikala u pomoć, on je odustao od krađe. Međutim, istoga je dana ukrao torbicu ženi koja je čekala tramvaj na osječkom Trgu Ante Starčevića. </p>
<p>Tada se malo »primirio«, a seriju je razbojničkih krađa nastavio 30. svibnja u jutarnjim satima, oko 8,30, kada je uz prijetnju nožem ukrao novac iz trgovine »Šarlota« u Reisnerovoj ulici. </p>
<p>Sedamnaest dana kasnije, ovoga puta uz prijetnju špricom, za koju je tvrdio da je zaražena, oteo je trgovkinji iz blagajne oko 3.000 kuna u trgovini »Ana« u Zadarskoj ulici. </p>
<p>Potom je 24. lipnja opljačkao trgovinu »Mijok Magazin« u Krbavskoj ulici gdje je prijeteći nožem ukrao 2.060 kuna te vip i simpa bonove. </p>
<p>Trgovina »Biljemerkant« u Ružinoj ulici bila je njegova »meta« dva puta i to 27. lipnja te 3. srpnja kada je uz prijetnju nožem od iste prodavačice ukrao ukupno 6.000 kuna. Na koncu, 7. srpnja opljačkao je i trgovinu »Sloboda« u Pejačevićevoj ulici gdje je ukrao 2.800 kuna. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu pred sudskom vijećem, mladi je razbojnik istaknuo da mu je žao zbog počinjenih djela te da se iskreno kaje. </p>
<p>Naglasio je i da se ispričava svim trgovkinjama kojima je prijetio i koje je opljačkao. </p>
<p>Po njegovim riječima, trgovine je pljačkao jer mu je trebao novac za kupnju droge, a izrazio je i spremnost da se podvrgne liječenju. </p>
<p>Nakon izricanja presude, majka optuženog mladića, koju je pogodila visina kazne, viknula je sucu Draganu Poljaku: »Pa, devetnaest mu je godina«! </p>
<p>Nakon što ju je upozorio da ne ometa rad suda, sudac Poljak je, obrazlažući presudu, istaknuo kako Županijski sud u ovome slučaju nije primijenio odredbe Zakona o sudovima za mladež upravo zbog težine počinjenih kaznenih djela. </p>
<p>Optuženom mladiću pritvor je produljen do pravomoćnosti presude. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Oslobođen za razbojstvo, a za drogu dobio godinu i pol</p>
<p>ZADAR, 3. prosinca</p>
<p> – Zadranin Siniša Gulić (31) oslobođen je optužbe da je 27. ožujka ove godine počinio razbojništvo u poslovnici Splitske banke u ulici Put Petrića u Zadru.</p>
<p>Podsjetmo, nepoznati muškarac tog je dana u večernjim satima maskiran ušao u banku držeći u ruci poluatumatsku pušku te je, uz prijetnju službenicima, iz banke odnio 80 tisuća kuna, 17.560 eura i oko 2 tisuće USD. Županijski sud u Zadru nije uspio dokazati da je maskirani razbojnik bio kasnije uhićeni Siniša Gulić, budući da nije bilo nikakvih tragova, a niti postoji video zapis, pa je oslobađajuća presuda donesena zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>Ipak, Sudsko vijeće proglasio je Gulića krivim za posjed i preprodaju opojne droge, za što mu se također sudilo i za što mu je izrečena zatvorska kazna od godinu i pol dana. Radilo se o 0,88 grama heroina i 0,25 grama marihuane koja je pronađena u njegovoj kući. Inače, Guliću je ukinut pritvor u kojemu se nalazi sedam mjeseci i koji će mu biti uračunat u zatvorsku kaznu od godinu i pol dana.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hitac u vrat jer mu je pretukao rođaka u »Tihom«</p>
<p>Nikollu Leshija hrvatskom pravosuđu je izručila Španjolska gdje je uhićen na osnovi Interpolove tjeralice, a u Švicarskoj je bio osuđen na šest godina zatvora zbog trgovine heroinom</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – U srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Nikollu Lleshiju (33), optuženome da je 15. svibnja 1997. godine u lokalu »Tihi« iz pištolja ubio Davora Varovića. </p>
<p>Za navode iz optužnicu, koja ga tereti da je Varovića, nastavnika na Hrvatskom vojnom učilištu ubio hicem u vrat, a za što je povod navodno bila tučnjava u kojoj je neposredno prije sudjelovao Nikollov rođak Marijan Lleshi, optuženik je u srijedu rekao da se ne smatra krivim, no nije želio iznositi svoju obranu. </p>
<p>Dokazni postupak počeo je saslušavanjem Višnje Varović, sestre oštećenoga, no ona o samome događaju nije imala nikakva neposredna saznanja, jer mu nije prisustvovala. </p>
<p>Svjedok Senad Mulahasanović, koji je bio jedan od gostiju u »Tihom«, rekao je da je vidio da su prije događaja vlasnik lokala i njegova brat Božo udarali Marijana Llleshija u obližnjoj auto-radionici, te da je ovaj otišao po automatsku pušku s kojom se ubrzo i vratio, a zatim i ispalio nekoliko hitaca u dvorištu.</p>
<p> Svjedok je također ispričao da je čuo kako je Marijan Lleshi više puta govorio da će uskoro doći njegov brat kojega je pozvao. »Društvo« se zatim, prema njegovim riječima, preselilo unutra, gdje je Varović koji se tu slučajno zatekao pokušao smiriti gužvu. </p>
<p>Uskoro je odjeknuo pucanj no Mulahasanović nije vidio tko je pucao, no kada su zatim skoro svi gosti istrčali iz lokala, na podu je u krvi ležao Varović. Inače, Nikollu Leshija hrvatskom pravosuđu je izručila Španjolska gdje je uhićen na osnovi Interpolove tjeralice, Lleshi je i Švicarskoj bio osuđen na šest godina zatvora zbog trgovine heroinom, a 7. veljače 2001. godine uspio je pobjeći iz zatvora u Sennhomu. </p>
<p>Zanimljivo je da se prema iskazima nekih svjedoka u slučaju Varovićevog ubojstva, ispred lokala »Tihi« dogodila prometna nesreća u kojoj su dvojica muškaraca na motociklu udarila u parkirani automobil. Kako se neslužbeno doznaje riječ je navodno bila o Zoranu Miletiću, bivšemu zaštićenome svjedoku br 1, na suđenju u Remetincu, te Garišiću zvanome »Masni« koji su se motociklom uputili prema stanu Jele Gornik, od koje su trebali iznuditi novac navodno po nalogu Rajka Momčilovića. Svjedoci u Remeticu spominjali su ovaj događaj, a tada su navodno odustali od iznude jer je u nesreći »Masni« slomio ruku. </p>
<p>Marin Došković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dječak bombu aktivirao pritisnuvši je na grudni koš </p>
<p>PREDAVAC, 3. prosinca</p>
<p> – Nije bilo naznaka da bi se mogla dogoditi takva tragedija kakva je pogodila obitelj Majcenović iz Predavca čiji se četrnaestogodišnji sin Denis u ponedjeljak raznio ručnom bombom. </p>
<p>Cijeli Bjelovar i okolica zgroženi su tragičnim svršetkom mladog života. Riječ je inače o uzornom učeniku 8.c razreda Osnovne škole u Rovišću i omiljenom dečku među prijateljima i vršnjacima. Obitelj u šoku prepričava posljednji dan koji se po ničemu nije razlikovao od ostalih.</p>
<p>»Još za vrijeme ručka smo se smijali«, priča otac Darko u nevjerici, dok majka Blanka više ne može niti govoriti. Poslije ručka Denis je ostao s bakom. Rekao je da ide kod nekoga učiti i izašao iz kuće. </p>
<p>Budući da se nije vratio do 17 sati, a nije mu bio običaj da se ne javlja, pošli su ga tražiti kod prijatelja. Kako ga nisu našli, počeli su ga tražiti po okolici i našli ga mrtvog u polju zvanom Destinac, u blizini kuće.</p>
<p>»Prema očevidu koji je obavila policija, može se zaključiti da se ne radi o slučajnom aktiviranju eksploziva. Denis je najvjerojatnije sjeo na tlo, pritisnuo bombu na grudni koš u visini srca i tada ju aktivirao«, rekao je vršitelj dužnosti glasnogovornika PU Bjelovarsko-bilogorske, Dražen Medved. Oproštajnog pisma nije bilo, a otkud djetetu ručna bomba još se istražuje.</p>
<p> Neslužbena govorkanja i naklapanja o mogućim motivima samoubojstva vrlo su šarolika i nevjerodostojna, te ih policija nije htjela niti komentirati.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Među ilegalcima koji su krenuli iz Rumunjske i Kolumbijac</p>
<p>Jedna je grupa zatečena kod Tovarnika, a druga u blizini Bajakova/Riječ je trinaest moldavskih, četiri turska i jednom kolumbijskom državljaninu</p>
<p>VINKOVCI, 3. prosinca</p>
<p> – Djelatnici vukovarsko-srijemske policijske uprave zatekli su tijekom noći na srijedu skupinu stranaca pri ilegalnom prelasku granice sa Srbijom i Crnom Gorom. </p>
<p>Jedna je grupa zatečena kod Tovarnika, a druga u blizini Bajakova. </p>
<p>Nakon što su od njih zatražili dokumente, te su utvrdili da je doista riječ o »ilegalcima«, svi su privedeni u policijsku postaju. </p>
<p>Prema policijskom priopćenju, riječ je o 18 stranaca – trinaest moldavskih, četiri turska i jednom kolumbijskom državljaninu! </p>
<p>Moldavci i Kolumbijac zatečeni su pri pokušaju ilegalnog ulaska u Hrvatsku kod Tovarnika, dok su Turci pokušali prijeći granicu nedaleko od Bajakova. </p>
<p>Sa svim otkrivenim »ilegalcima« policija je obavila obavijesne razgovore, a nakon provedenog prekršajnog postupka oni će biti protjerani iz Hrvatske. </p>
<p>Prema dosadašnjim saznanjima, Moldavci i Kolumbijac prema zapadu su krenuli iz rumunjskog grada Temišvara. Svaki od Moldavaca organizatorima puta platio je za prebacivanje u neku od zemalja Europske unije po 1.000 eura. </p>
<p>Međutim, vrlo je zanimljiv put čovjeka iz južnoameričke zemlje koji je uhvaćen u skupini ilegalaca s jugoistoka Europe. Kolumbijac Luis Augusto Lozanio Sanchez (40) na slabom nam je engleskom kazao kako mu je obitelj raseljena iz rodne Kolumbije nakon što im je kuća sravnjena sa zemljom. </p>
<p>Njega je put odveo do Rumunjske, no mjesecima nije mogao naći posao. </p>
<p>Povezao se s organizatorima ilegalnog prebacivanja ljudi preko granice koji su mu obećali da će ga za 600 dolara prevesti do Italije. Nakon što je skupio novce, javio im se, te se ubrzo našao u grupi sa skupinom Moldavaca koji su također krenuli »na zapad«. </p>
<p>No, »organizatori« su ih prebacili do granice sa Srbijom i Crnom Gorom gdje su ih ostavili. Samo su im kratko rekli da slijede željezničku prugu Beograd – Zagreb. Kako policija već zna za takve slučajeve, područje uz spomenutu prugu, koja ilegalcima služi kao smjer kretanja, posebno se nadzire. </p>
<p>Uplašene, na nepoznatom teritoriju, bez novca i dokumenata, »ilegalce« je ubrzo zatekla hrvatska policija nakon čega su uhićeni... </p>
<p>Ovo je samo jedan u nizu ilegalnih prelazaka granice u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je zbog svog zemljopisnog položaja, i više nego privlačna imigrantima na njihovom putu prema zemljama zapadne Europe i, uvjetno rečeno, boljem životu. </p>
<p>Ova županija, čijih čak 73,2 posto granice čini državnu granicu sa susjednim državama – Srbijom i Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom upravo je zbog ovakvog svog položaja izuzetno pogodna za razna krijumčarenja. Tim više što kompletnu granicu sa BiH, ukupno 88 kilometra čini rijeka Sava, dok granicu sa SCG osim 118 kilometra kopnene čini i 60,2 kilometra riječne granice na Dunavu. </p>
<p>Prema policijskim izvješćima, jasno je vidljivo kako policija ilegalce u pograničnom području otkriva svakoga dana, no opet su brojni oni koji se uspiju »provući«.</p>
<p> Prema onim otkrivenim ilegalcima, koji su protjerani iz Hrvatske, može se zaključiti da u posljednjih godinu dana u ilegalnom prelasku granice prednjače Turci, Moldovi, Iračani, Čečeni i Rumunji. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Emocionalno slabija« prisvajala školski novac </p>
<p>Bedeković je dužna u roku od godinu dana Osnovnoj školi Novi Marof vratiti 203.239 kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 3. prosinca</p>
<p> – Biserka Bedeković nepravomoćnom je presudom novomarofskog Općinskog suda osuđena na godinu dana uvjetnog zatvora zbog pronevjere. </p>
<p>Kazna se neće izvršiti ako osuđena u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. </p>
<p>Osim toga, Bedeković je dužna u roku od godinu dana Osnovnoj školi Novi Marof vratiti 203.239 kuna, a ako to ne učini, uvjetna će osuda biti opozvana.</p>
<p>Biserku Bedeković optužnica je teretila da je od 1. siječnja 1995. godine do 31. prosinca 1999. godine, radeći kao administrator- blagajnik u novomarofskoj Osnovnoj školi, primala razne uplate i polagala novac na žiro-račun. </p>
<p>Kako bi se okoristila, ispisivala je i zaprimala novac u blagajnu škole, koji su učitelji uplaćivali za školsku kuhinju, pa je pisala uplatnice u manjem iznosu i takve predala ZAP-u, dok je ostatak novca zadržala za sebe. Na taj je način školu oštetila za 203.239 kuna. </p>
<p>Optužena je na raspravi izjavila da se ne osjeća krivom, no po dovršetku dokaznog postupka odlučila se braniti šutnjom. </p>
<p>Kod istražnog je suca, pak, izjavila da, zbog psihičkih tegoba nije sposobna sudjelovati u postupku, pa je provedeno psihijatrijsko vještačenje. </p>
<p>Nakon toga ju je sudac ponovo ispitao, a tada je rekla da se ona događaja za koji ju se tereti ne sjeća, »da joj je sve nestvarno i kao ružan san«. Na pitanje da li je, radeći kao školska blagajnica, pronevjerila novac, odgovorila je da se »ne sjeća, ne vjeruje«, te, na kraju, da nije. Rekla je i da je točno da je primala uplate od učenika i zaposlenika škole, no nije odgovorila u koju je svrhu novac uplaćen. </p>
<p>U tijeku glavne rasprave saslušana je psihijatrijska vještakinja, koja je ustvrdila da kod optužene postoji poremećaj koji se karakterizira kao emocionalna psihička smetnja, što ne spada u kategoriju duševnih bolesti u užem smislu. </p>
<p>Vještakinja je kazala i da je optužena u razdoblju od 1995. do 1999. godine kao osoba bila emocionalno slabija i osjetljivija, ali potpuno očuvanih misaonih sposobnosti. Bila je sposobna shvatiti značaj svojih postupaka, a vještakinja je kazala i da joj nije potrebno izricati mjeru liječenja, već je predviđeno da optužena koristi medicinsku zaštitu kao što je to radila i ranije, odnosno da se dobrovoljno psihijatrijski liječi. </p>
<p>Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje psihijatrijske vještakinje, jer se temeljio na medicinskoj dokumentaciji za optuženu, kao i na njezinom psihijatrijskom pregledu, pa je ustvrdio da je u vrijeme počinjenje djela bila ubrojiva. Osim toga, sud je zaključio da se radi o pronevjerenoj imovini, odnosno o novcu koji je bio namijenjen školskoj kuhinji i koji ona nije namjeravala vratiti, jer je iz nalaza knjigovodstveno - financijskog vještaka proizlazilo da je riječ o prisvajanju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, tako da se ne može reći da se optužena tim novcem željela »samo poslužiti«. </p>
<p>Ako je u početku novac i namjeravala vratiti, tijekom prvih mjeseci shvatila je da to neće moći učiniti, a ipak je nastavila s prisvajanjem, tako da, smatrao je sud, nema nikakve dvojbe da je njezina namjera bila upravo prisvajanje. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Policija pojačanim mjerama i dalje traga za Kinezima</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Kineski turisti koji su prije dva dana nestali iz zagrebačkog hotela »Golden Tulip« i dalje nisu pronađeni.</p>
<p>»Policija je poduzela pojačane mjere traganja i nadzora granice, te mjesta okupljanja stranaca«, izjavila je glasnogovornica PU zagrebačke Gordana Vulama i dodala da je policija razgovarala sa strancima koji legalno žive u Zagrebu</p>
<p>Iako ne isključuju mogućnost da je riječ o Kinezima koji su željeli pobjeći »na zapad«, policija za sada to ne žele komentirati.</p>
<p>Kinezi su zrakoplovom iz Šangaja preko Moskve došli u Zagreb 24. studenoga, temeljem Memoranduma suglasnosti hrvatskog Ministarstva turizma i Državne uprave za turizam NR Kine.</p>
<p>Posljednji su put viđeni prekjučer ujutro kada su otišli iz hotela.</p>
<p>Policiji je njihov nestanak prijavljen oko podneva nakon što se nisu vratili na autobus koji ih je trebao prevesti na Pleso odakle su zrakoplovom trebali otputovati natrag u Kinu.</p>
<p> Na dan nestanka istekla im je i viza za boravak u Hrvatskoj.</p>
<p> Tijekom posjeta Hrvatskoj kineski su turisti obišli Plitvička jezera, Split i Dubrovnik, a u Zagreb su se vratili 29. studenoga.</p>
<p> Ministrica turizma Pave Župan-Rusković ocijenila je za današnji tisak da je očito riječ o unaprijed isplaniranom bijegu. </p>
<p>Kazala je da je kineskim vlastima upućena prosvjedna nota i da očekuje da će kineskoj agenciji koja je organizirala putovanje biti ukinuta licenca. </p>
<p>Navodni bijeg kineskih turista nije prvi takav zabilježen slučaj da turisti iz istočnih zemalja »nestanu«, pa kasnije »osvanu« sakriveni u nekom kamionu, ili pak jednom od ilegalnih skloništa, što čekajući za transport dalje, što da se prašina oko njihovog nestanka smiri. </p>
<p>M.B., Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Mesić: Bez poticanja poduzetništva nema gospodarskog napretka</p>
<p>U novu tvornicu uloženo deset milijuna eura i zaposleno 80 radnika izravno sa Zavoda za zapošljavanje</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Pokretanjem kompjutorizirane proizvodne linije za proizvodnju kablova u Slobodnoj zoni Jankomir predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Uprave Eurocable Groupa Ernest Tolj u srijedu su pustili u rad drugu Eurocableovu tvornicu.</p>
<p>Nova tvornica, u koju je uloženo oko 10 milijuna eura, povećala je kapacitete za 200 posto, na 40.000 tona gotovih proizvoda godišnje. U Eurocableu očekuju da će izvesti 75 posto proizvodnje te prihod od 80 milijuna eura u idućoj godini.</p>
<p>»Ovo sjajna investicija zaposlit će nove ljude u visokoj tehnologiji, a Hrvatska treba upravo na temelju slobodnih zona otvarati nova radna mjesta, jer to može dok ne uđe u Europsku uniju«, istaknuo je predsjednik Mesić prilikom obilaska tvornice. Naime, otvaranjem druge tvornice Eurocable je zaposlio još 80 radnika.</p>
<p>»Kad uđemo u EU, koncesija dana prije ulaska vrijedit će do već utvrđenog roka«, napomenuo je predsjednik.</p>
<p>Predsjednik je prihvatio poziv za otvaranje nove tvornice jer je, kaže, želio podržati takav poslovni pothvat te dati odobrenje onima koji žele ići stopama obitelji Tolj. »Očekujem da će ovaj saziv Hrvatskog sabora imati više sluha za otvaranje novih radnih mjesta, za poticaje poduzetnim ljudima da što prije riješe osnovni problem, a to je vojska nezaposlenih«, rekao je Mesić. Također je napomenuo da će Hrvatska, provede li planirano aktiviranje privrednih i ljudskih potencijala, imati proizvodnju i izvoz.</p>
<p> »Bez proizvodnje i izvoza ne možemo očekivati veliko poboljšanje, bez obzira na to tko bio na vlasti«, naglasio je Mesić. Tvornica je organizirana prema standardima ISO 9001- 2000, a proizvodit će energetske kablove za napone do 1 kilovolta. Kao i u »staroj« tvornici, kvaliteta proizvodnje je kontrolirana tijekom samog procesa proizvodnje, te u vlastitom laboratoriju. </p>
<p>Uz novu tvornicu, Eurocable nastavlja s planovima investicijskog ciklusa u ruskom Kalinjingradu, gdje planira izgradnju tvornice koja bi proizvodila kablove za rusko tržište i baltičke zemlje.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Europska komisija zbog dogovaranja o cijenama kaznila pet europskih tvrtki s ukupno 101 milijun eura</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Europska komisija je u srijedu, nakon više od dvije godine istrage, odredila novčanu kaznu od ukupno 101,44 milijuna eura za pet proizvođača ugljičnih i grafitnih proizvoda koji su između listopada 1988. i prosinca 1999. godine sudjelovali u kartelu. </p>
<p>Globu moraju platiti francuska tvrtka Carbone Lorraine (43,05 milijuna eura), njemačke tvrtke Schunk (30,87 milijuna eura), SGL (23,64 milijuna eura) i Conradty (1,06 milijuna eura), te austrijski Hoffmann (2,82 milijuna eura), kojega je u međuvremenu preuzeo Schunk.</p>
<p>U kartelu je sudjelovala i britanska tvrtka Morgan, koja se od globe izvukla zahvaljujući tome što je prva upozorila Komisiju na nepravilnosti i jer je odala pojedinosti ključne za istragu. Carbone Lorraine je zahvaljujući suradnji s istražiteljima dobio 40 posto nižu globu, koja se inače, ne računajući olakotne okolnosti, određuje prema procijenjenim dodatnim prihodima koje je tvrtka ostvarila zahvaljujući kartelu. </p>
<p>Druge su tvrtke također dobile manji »popust« zahvaljujući suradnji, a iznimka je jedino Conradty, koja nije surađivala s istražiteljima, ali kako se radi o tvrtki s manjim prihodima i globa je bila niža.</p>
<p>Šest tvrtki je tijekom spornog razdoblja pokrivalo 93 posto tržišta EU. Prema podacima Komisije, održale su ukupno oko 140 sastanaka na kojima su određivale cijene niza proizvoda, jednako kao i cjenike za velike korisnike, kako bi spriječile širenje ostalih konkurenata.</p>
<p>Neke od kažnjenih tvrtki u istom su razdoblju, osim u kartelu za takozvane električne i mehaničke ugljične i grafitne proizvode, sudjelovale i u drugim kartelima. </p>
<p>Tako je SGL sudjelovala i u kartelu proizvođača grafitnih elektroda te specijalnih grafitnih proizvoda. Ukupna globa SGL-a za sudjelovanje u sva tri kartela je dosegnula 131 milijun eura. Međutim, zbog ranije dodijeljenih kazni, početni iznos globe dodijeljene u srijedu umanjen je za 33 posto. I Carbone Lorraine je sudjelovala u jednom od tih kartela, za što je platila globu od oko sedam milijuna eura. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>ESB i Wüstenrot predstavili kredit za međufinanciranje </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Erste & Steiermärkische banka i Wüstenrot stambena štedionica predstavile su u srijedu kredit za međufinanciranje kao novi proizvod u rješavanju stambenog pitanja.</p>
<p>»Prednosti ovoga kredita su niske i nepromjenjive kamate, te niski troškovi odobrenja«, rekao je predsjednik Uprave Wüstenrota Zdravko Anđel.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ovaj kredit klijenti mogu dobiti odmah koristeći prednosti državnih poticajnih sredstava i porezne olakšice.</p>
<p>»Građani mogu odmah kupiti stan, nakon što podignu stambeni kredit u ESB-u te uplate 50 posto ugovorne svote u Wüstenrot štedionici«, naglasio je Anđel.</p>
<p>Naime, temeljem ugovora o suradnji ESB-a i Wüstenrota, građanima koji su sklopili ugovor o stambenoj štednji s Wüstenrot štedionicom ESB odobrava kredit na 30 mjeseci. U tom razdoblju korisnik kredita plaća samo kamatu na bankovni stambeni kredit, što može koristiti i kao poreznu olakšicu.</p>
<p>Po isteku tog roka, koji je ujedno i obvezno razdoblje stambene štednje, klijent ostvaruje pravo na stambeni kredit kod Wuestenrota, koji njegov kredit jednokratno otplaćuje banci, a klijent počinje s otplatom glavnice kredita stambenoj štedionici po kamatnoj stopi od 5 posto.</p>
<p>»Krediti se mogu otplatiti prijevremeno bez posebnih zahtjeva ili odobrenja Wüstenrot štedionice i bez naknade za prijevremenu otplatu kredita«, rekao je Anđel.</p>
<p>Prema istraživanjima u Hrvatskoj u stambenim štedionicama štedi oko 7 posto građana, dok se u Austriji čak 62 posto stanovništva odlučilo na stambenu štednju.</p>
<p>Najbolje rezultate Wüstenrot je dosad ostvario u Dalmaciji gdje je sklopljeno 22.781 ugovor od početka poslovanja, odnosno 10.679 ugovora u 2003. godini. </p>
<p>Najslabiji rezultati do ove godine bili su u Slavoniji gdje je povećan broj sklopljenih ugovora ove godine na oko 13.000. U Wüstenrotu naglašavaju kako je u ovoj godini sklopljeno 22.095 ugovora o stambenoj štednji s prosječnom ugovornom svotom od 41.000 kuna. </p>
<p>Do 30. studenoga ove godine 2250 građana individualno ili u sklopu obiteljske štednje kreditom Wüstenrot stambene štednje financiralo je kupnju 520 nekretnina.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>VIPnet osniva prvi zatvoreni mirovinski fond</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – VIPnet d.o.o., prvi privatni GSM operater u Hrvatskoj (u vlasništvu Mobilkom Austria 99 posto, te Večernjeg lista 1 posto), postat će ujedno i prva tvrtka u zemlji koja će osnovati vlastiti zatvoreni mirovinski fond. </p>
<p>Predstavnici AZ fonda i VIPneta, u petak će potpisati pismo namjere o osnivanju fonda koji će se zvati AZ VIP zatvoreni mirovinski fond, te predstaviti projekt javnosti. Fond, naravno, još treba od Hagene dobiti odobrenje za rad. Novim fondom upravljat će Allianz ZB, društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, koje već upravlja fondom AZ profit, a odobren mu je i drugi fond AZ benefit.</p>
<p>VIPnet spada među deset najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu (koji je lani iznosio 2,31 milijardu kuna), a zapošljava više od tisuću potencijalnih članova novog fonda.</p>
<p>Inače, i Podravka je najavila da će do kraja ove godine donijeti odluku o osnivanju vlastitog mirovinskog fonda. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zamrznut dvadeset milijardi dolara vrijedan Boeingov ugovor</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Novi povoljni gospodarski pokazatelji iz SAD-a - gdje je u trećem tromjesečju zabilježena najviša produktivnost u posljednjih dvadeset godina - potaknuli su u srijedu rast europskih indeksa.</p>
<p>Dax je do poslijepodneva skočio 1,57 posto, na 3869,2, a CAC 40 0,97 posto, na 3505,7 bodova. FTSE 100 je prošao znatno lošije - sa 4395,7 bodova je bio 0,38 posto viši nego u utorak, dok je DJ Stoxx 50 porastao 0,72 posto, na 2612 boda. Britanski osiguravatelj Aviva, čija je dionica porasla 3 posto, najavio je da će 2350 radnih mjesta iz back office službi i call centara preseliti u Indiju. Aviva trenutno u Indiji zapošljava 1200 ljudi, a u čitavom svijetu 59.000, od čega oko polovice na domaćem tržištu. Inače, sindikat Amicus prognozira da će se u idućih pet godina oko 200.000 radnih mjesta iz britanskog sektora financijskih usluga preseliti u Indiju.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima bio je Deutsche Bank, čije su dionice porasle 5 posto nakon što je objavljeno da banka ipak neće kupiti hipotekarnu podružnicu General Motorsa.</p>
<p>U prvih pola sata trgovanja u New Yorku Dow Jones Industrial Average porastao je 0,5, a tehnološki Nasdaq Composite 0,7 posto. Među gubitnicima je s padom od 0,4 posto bio Pepsico, koji je najavio zatvaranje 750 radnih mjesta u SAD-u.</p>
<p>Boeing je porastao 0,4 posto, unatoč tome što je dan ranije Pentagon objavio da do daljnjega zamrzava oko 20 milijardi dolara vrijedan ugovor o leasingu 100 Boeingovih zrakoplova tankera, nakon ostavke izvršnog direktora i drugih menadžera zbog nepravilnosti prilikom dogovaranja tog posla. EADS, vlasnik konkurentnog Airbusa, dobio je 0,2 posto.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 u srijedu je pao 0,8 posto, na 10.326,4 boda. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatski sabor mogao bi biti konstituiran do Božića, službeni rezultati izbora do nedjelje </p>
<p>Prvi put službeni i potpuni rezultati izbora bit će objavljeni u »Narodnim novinama« / U novom sazivu Saboru bit će 152 zastupnika, jedan više nego u prošlom / Na parlamentarne izbore izišlo 59,59 posto birača / HDZ je osvojio 66 zastupničkih mjesta, koalicija SDP, Libra, LS i IDS 43, koalicija HNS, SBHS i PGS 11, koalicija HSP i ZDS osam, HSS devet, po tri mjesta imaju koalicija HSLS/DC i HSU, a jedno mjesto HDSS / Manjinama pripalo osam mjesta, a u izbornoj jednici za dijasporu sva četiri mjesta osvojio je HDZ</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Hrvatski sabor mogao bi biti konstituiran do Božića, jer će do nedjelje biti proglašeni službeni i potpuni rezultati proteklih parlamentarnih izbora. Naime, rok za konstituiranje Sabora je 20 dana od proglašenja službenih rezultata, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Državnoga izbornog povjerenstva koje je objavilo utvrđene izborne rezultate. </p>
<p>Do petka traje rok za podnošenje prigovora Ustavnom sudu, a ako ih ne bude, službeni i potpuni rezultati objavit će se u Narodnim novinama. Bude li prigovora, službeni rezultati proglasit će se u nedjelju. Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Ivica Crnić rekao je kako je to prvi put da se službeni i potpuni rezultati izbora objavljuju u Narodnim novinama. </p>
<p>U Hrvatski sabor izabrana su 152 zastupnika, među kojima je osam zastupnika manjina i četiri zastupnika dijaspore. U prošlom sazivu bio je 151 zastupnik, među kojima je bilo pet zastupnika manjina i šest zastupnika dijaspore. </p>
<p>Na ove parlamentarne izbore izišlo je 59,59 posto birača, odnosno 2,620.215 od upisanih 4,371.322 birača u svih dvanaest izbornih jedinica. Podatak od 68,67 posto birača izašlih na izbore kojim je baratalo Izborno povjerenstvo, odnosio se na birače od I. do X. izborne jedinice. U prosjeku, svaki saborski zastupnik dobio je 17.209 glasova. </p>
<p> Izbori su ponovljeni na jednom biračkom mjestu, u Gudcima u VI. izbornoj jedinici.</p>
<p>HDZ je na parlamentarnim izborima osvojio 66 zastupničkih mjesta, koalicija SDP, Libra, LS i IDS 43 mjesta, koalicija HNS, SBHS i PGS 11 mjesta, koalicija HSP i ZDS osam mjesta, HSS devet mjesta, a po tri mjesta dobili su koalicija HSLS/DC, te HSU, jedno mjesto HDSS, a manjine osam mjesta. Među manjinskim zastupnicima je i Zdenka Čuhnil iz HSS-a. </p>
<p>U XI. izbornoj jedinici za dijasporu sva četiri mjesta osvojio je HDZ. U Hrvatski sabor iz te izborne jedinice ušli su HDZ-ovi zastupnici Zdenka Babić-Petričević, Florijan Boras, Krešimir Ćosić i Ivan Bagarić. U XI. izbornoj jedinici od upisanih 396.617 birača, glasovalo je njih 70.527, među kojima 40.189 za HDZ. Slijedio je HIP-HB sa 6783 glasa i neovisna lista Jerka Ivankovića-Lijanovića sa 6670 glasa, no to nije bilo dovoljno za ulazak u Sabor. Zanimljivo je da je u XII. izbornoj jedinici za zastupnika 12 nacionalnih manjina izabran Nikola Mak s 265 glasova, a Borislav Graljuk dobio je samo 14 glasova manje. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vidović: Nećemo biti pravo društvo ako ne prepoznamo prava invalida</p>
<p>VARAŽDIN/ VINKOVCI/ TOVARNIK/ SPLIT/ OTOČAC/ BJELOVAR/ DUBROVNIK, 3. prosinca</p>
<p> – »Uspjeli smo donijeti Zakon o zapošljavanju invalidnih osoba, učiniti neke pomake u Zakonu o socijalnoj skrbi i donijeti izmjene Zakona o gradnji, no ne trebamo se hvaliti time što je za invalidne osobe učinjeno, jer mnogo toga nije. Još se toliko toga mora promijeniti, ali se o tome mora pričati svaki dan, a ne samo na obljetnicama. To mora biti sastavni dio svijesti svih građana ove zemlje. Nikad nećemo biti pravo društvo i nema priče o Europi ako nećemo biti sposobni prepoznati prava invalida«. </p>
<p>To je u srijedu na središnjoj proslavi Međunarodnoga dana invalida u Varaždinu rekao ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, obećavši sudionicima skupa da će biti njihov zagovornik u Saboru.</p>
<p>Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je rekao da su ove godine u Varaždinu na 25 prijelaza i gradskih raskrižja uklonjene prirodne i arhitektonske barijere, a otvoren je i vrtić za djecu s posebnim potrebama. »Takve barijere se lako uklanjaju, no teško je ukloniti mentalne barijere u razmišljanjima naših građana. No, Varaždin je možda napredniji od drugih sredina i danas nema nijednog važnijega gradskog projekta u kojem se ne vodi briga o potrebama invalidnih osoba. Što više otklanjamo zapreke u vlastitim mentalnim sklopovima, to ćemo biti sretnija zajednica i lakše ćemo živjeti«, rekao je Čehok.</p>
<p>Prije proslave održana je i manifestacija »Podsjećamo – upozoravamo« pod motom »Baroknom Varaždinu potreban je skalamobil«, tijekom koje su sudionici skupa obilazili varaždinske ulice, upozoravajući na građevine u koje ne mogu ući.</p>
<p>Proslavom u Varaždinu, osim Međunarodnog dana invalida, obilježena je i Europska godina osoba s invaliditetom te Dan grada Varaždina. </p>
<p>U povodu Svjetskog dana invalida, invalid-maratonac Tadija Opačak iz Slavonskoga Broda trčao je u srijedu maraton u dužini od 33 kilometra od Vinkovaca do Tovarnika. Ispred zgrade vinkovačke Gradske vijećnice pozdravio ga je gradonačelnik Mladen Karlić, a po dolasku u Tovarnik dočekali su ga mještani i članovi poglavarstva. Opačak je u Osnovnoj školi »Antun Gustav Matoš« održao i prigodnu tribinu posvećenu Mjesecu borbe protiv ovisnosti drogama. Inače, taj 80-postotni invalid, lani je trčao od Budimpešte do Zagreba utrku pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, dok je prije nešto više od mjesec dana istrčao ultramaraton od Beča do Budimpešte. »Ove godine, iako neoporavljen, želim biti glas savjesti invalida upućen predstavnicima nove vlasti, a Tovarnik sam izabrao jer je ovo mjesto bilo i ostalo vratima Hrvatske gdje je mnogo ljudi ostalo bez ruku i nogu braneći domovinu«, poručio je Opačak.</p>
<p>Splitska Udruga osoba s invaliditetom i ove je godine upozorila na probleme nesavjesnog parkiranja s kojima se svakodnevno suočavaju njezini članovi. Članovi Udruge su tim povodom na automobile nesavjesnih vozača, koji su parkirali na mjesta predviđena za invalide, stavljali žute i narančaste letke s tekstom: »Označeni ste! Ne budite označeni!« </p>
<p>Ličani brinu o invalidima</p>
<p>Međunarodni dan invalida obilježen je i svetom misom u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Otočcu. Prof. Vesna Gomerčić, tajnica Udruge invalida s tjelesnim invaliditetom, zahvalila je Poglavarstvu Otočca jer se pobrinulo za parkirališta za invalide te je pozvala i druge općinske i gradske sredine da se povedu tim primjerom.</p>
<p>Udruge invalida primili su u srijedu župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bjas, koji je poručio da će dio zgrade u kojoj je smještena Državna uprava te županijske službe biti dostupan za invalide, te gradonačelnica Đurđa Adlešić, koja je istaknula da Grad pomaže invalidima s oko 250 tisuća kuna, a u sljedećoj godini taj će iznos biti veći za 78 tisuća kuna.</p>
<p>Dnevni boravak za djecu</p>
<p>U srijedu je u blizini dubrovačke bolnice otvoren dnevni boravak za djecu s posebnim potrebama »Skalin po skalin«. Svakom će djetetu biti osigurana dnevna skrb te rehabilitacija i obrazovanje. U sklopu novoga dnevnoga boravka su prostorije za fizikalnu i radnu terapiju, dnevni boravak, spavaonice i kuhinje. U projekt je uloženo oko 500.000 kuna. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak, Snježana Čanić Divić, Mira Jurković, Dražen Prša, Senka Budimir, Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ina najavljuje tužbu protiv Jutarnjeg lista zbog članka o kupnji libijske nafte</p>
<p>Iz Ine ističu da prilikom posjeta hrvatskoga političko-gospodarskoga izaslanstva na čelu s predsjednikom Stjepanom Mesićem nije sklopljen nikakav ugovor o kupnji nafte, nego su njihovi predstavnici samo razgovarali s predstavnicima libijske naftne kompanije o mogućim poslovima</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Krajnje je nekorektno posjet hrvatske političko-gospodarstvene delegacije na čelu s predsjednikom Stjepanom Mesićem u negativnom kontekstu dovoditi u bilo kakvu vezu s nabavom nafte iz Libije, priopćeno je u srijedu iz Ine kao reakcija na članak objavljen u Jutarnjem listu o velikim tajnim provizijama na uvoz libijske nafte.</p>
<p>Iz Ine ističu da tom prilikom nije sklopljen nikakav ugovor o kupnji nafte nego su njihovi predstavnici samo razgovarali s predstavnicima libijske naftne kompanije o mogućim poslovima, a delegacija je utrla putove gospodarskoj suradnji između dviju država.</p>
<p>Jutarnji list je objavio da su predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević i Željko Vrbanović, nedavno smijenjeni član Uprave za veleprodaju i rafinerije, potpisali ugovor po kojem bi se austrijskoj tvrtki Leina Petroleum Corporation koju predstavlja Sadik Čolović kao provizija za kupnju nafte od libijske državne naftne kompanije NOC trebalo isplatiti 160.000 dolara. Ako s Inom uspije dogovoriti posao i za sljedeću godinu, provizija se penje na čak milijun dolara, tvrdi Jutarnji list. Pritom napominju da taj ugovor predviđa proviziju od čak 15 američkih centa po barelu dok u naftnom svijetu uobičajena provizija u posredničkim poslovima iznosi između 1 i 2 centa po barelu, osim kod poslova kupoprodaje nafte pri čemu se uobičajeno plaća 7 do 10 centi po barelu. Također tvrde da Međunarodna konvencija protiv korupcije ne dopušta takve isplate u poslovima između državnih kompanija.</p>
<p>U Ini su potvrdili da je potpisan tzv. agentski ugovor s tom austrijskom tvrtkom, kojim se na najprihvatljiviji i najjeftiniji način osigurava najbolja nafta za njihove rafinerije. Netočno je da je ugovor potpisao Dragičević, jer je to učinio samo Vrbanović. Pritom napominju da se svi poslovi uz kupnju libijske nafte odvijaju po zakonskoj proceduri.</p>
<p>Budući da u Ininom službenom priopćenju nema ni riječi o provizijama, objašnjenje smo zatražili od Vrbanovića, ali on nije htio ništa komentirati, već je najavio sudsku tužbu protiv Jutarnjeg lista zbog objavljenih neistina.</p>
<p>Iz izvora bliskih Ini neslužbeno smo doznali da navodno postoje dva ugovora. Jedan je izravno između Ine i NOC-a o kupnji nafte bez posrednika i po njemu su ove godine dogovorene tri isporuke nafte od po 80.000 tona, dakle ukupno 240.000 tona, od čega je zasad isporučeno 160.000 tona.</p>
<p>Drugi je agentski ugovor s Leina Petroleum Corporationom koji predviđa njihovo posredništvo u nabavci nafte iz Libije, Tunisa i Alžira, ali i brojnim drugim poslovima kao što je održavanje rafinerija, prodaja derivata i drugi. No, ni u njemu, tvrde naši izvori, navodno nisu dogovorene točne provizije nego se naknada posrednika dogovara na kraju u skladu s osiguranim i obavljenim poslom.</p>
<p>Iz Ine su poručili da će Uprava pažljivo razmotriti sve čimbenike vezane uz kupovinu libijske nafte. Pritom su upozorili da takvi neargumentirani članci mogu trajno naštetiti poslovima Ine ali i ostalih hrvatskih tvrtki na Bliskom Istoku. »Zbog kleveta, neistina i laži na račun Ine i njezinog menadžmenta pokrenut će sve nužne mjere protiv svih koji ih prenose«, poručuju iz Ine.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predsjednik Mesić uređivačku politiku Jutarnjeg lista nazvao smećem</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca - Predsjednik Stjepan Mesić u srijedu je uređivačku politiku Jutarnjeg lista nazvao smećem. »S onim naslovom i onom fotografijom, to može biti samo smeće«, prokomentirao je naslovnu stranicu Jutarnjeg lista od srijede Mesić. Naime, na toj se naslovnici nalazi fotografija predsjednika Mesića i libijskog predsjednika Moamera Gadafija prilikom Mesićeva službenog posjeta Libiji, a naslov je »Tajna provizije za Gadafijevu naftu«. </p>
<p>U tekstu se spominje kako je Hrvatska navodno prekršila Međunarodnu konvenciju protiv korupcije jer se prema toj konvenciji, koju je potpisala i Hrvatska, izričito kriminaliziraju isplate provizije između državnih kompanija, a tvrdi se da je Ina platila posredničku proviziju.</p>
<p>Komentirajući naslovnicu Mesić se obrušio na uređivačku politiku Jutarnjeg lista, a ne na novinara, napomenuvši kako je oprema teksta uređivačka politika lista. </p>
<p>»Ne znam u čiju su se politiku uključili vlasnici i urednici Jutarnjeg lista, no to je jedan bezobrazluk, i to svjetski bezobrazluk«, naglasio je predsjednik. Također je rekao kako je gnusno da jedne novine mogu na takav način nastupati pred hrvatskom publikom.</p>
<p>»Ono što sam ja učinio u Libiji je pitanje angažiranja hrvatskih poduzeća u Libiji jer im se tamo otvara prostor za nova koncesijska polja i za angažiranje drugih tvrtki«, izjavio je Mesić te dodao kako on ne može pregovarati o poslovnim pothvatima, jer to nije dio njegovog posla. </p>
<p>N. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Lučić: Mesićeva reakcija pretjerana i nedopustiva</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić drži da je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pretjerano i nedopustivo reagirao kada je opremu članka Jutarnjeg lista o Ininoj nabavi nafte u Libiji ocijenio kao »čisti bezobrazluk«, »smeće« i »u funkciji nečije politike«.</p>
<p>»Bez obzira što se predsjednik Mesić mogao naći uvrijeđen opremom teksta koja može sugerirati da se i on našao u nekakvim mutnim poslovima, nije dopustivo da reagira koristeći neprimjeren vokabular i riječ kao što je 'smeće'«, izjavio je Lučić.</p>
<p>Nikome se ne smije osporiti pravo da iznosi sudove o javnim stvarima, osobito ne predsjedniku države, ali rječnik koji je izabrao ovom prilikom ne pridonosi kulturi dijaloga u našem društvu, smatra Lučić.</p>
<p>»Nažalost, pokazuje se da predsjednik Mesić i Jutarnji list u najmanju ruku već dugo nisu u 'ljubavi' i da je riječ o još jednom incidentu u posljednjih godinu dana«, kazao je Lučić. Dodao je da su predsjedniku države, kao i svakom drugom građaninu nezadovoljnom pisanjem medija na raspolaganju mogućnosti odgovora, tužbe, te obraćanja Vijeću časti Hrvatskog novinarskog društva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Wruss: Iznenađeni smo Mesićevim tonom i istupom</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Glavni urednik Jutarnjeg lista Tomislav Wruss izjavio je da je iznenađen tonom i istupom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o opremi članka toga lista o Ininoj nabavi nafte u Libiji. Dodao je da ne vidi zbog čega se Mesić osjetio pogođenim, te da Jutarnji list u potpunosti stoji iza objavljenih informacija.</p>
<p>»I kroz opremu i kroz tekst jasno je da mi u predsjednikovom posredovanju kod nabave nafte vidimo nešto pozitivno. Hrvatska je dobila kvalitetnu naftu do koje se teško dolazi na svjetskom tržištu i to jasno stoji u tekstu«, kazao je Wruss. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Banac nije znao da je inspekcija Ministarstva u studenom zatvorila 59 odlagališta otpada </p>
<p>U Ministarstvu zaštite okoliša pokrenuta istraga o odgovornosti / Zatvaranje odlagališta je najgora moguća varijanta, a 59 rješenja izdano je kad se već znalo da je Zakon o otpadu produžio rok za uređenje odlagališta do siječnja 2005. / Nagađa se je li donošenje takvih rješenja bilo povezano i s održavanjem izbora </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – U studenom je, saznaje Vjesnik od izvora u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, zatvoreno 59 odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj. Njihovo zatvaranje naredila je inspekcija Ministarstva bez znanja ministra dr. Ive Banca i ostalih odjela pa je u Ministarstvu pokrenuta istraga o odgovornosti. </p>
<p>A lavinu su pokrenuli nevjerica i upiti lokalnih zajednica, pogotovo nakon što je 20. studenoga zatvoreno splitsko odlagalište Karepovac. Zatvaranjem odlagališta lokalne zajednice prisiljene su ilegalno odlagati otpad ili hitno pokrenuti sanaciju odlagališta što je teško izvedivo jer treba prikupiti potrebne dokumente, među kojima je i studija o utjecaju na okoliš. </p>
<p>Rješenja o zatvaranju odlagališta ignorira i Zakon o otpadu koji je Hrvatski sabor donio 24. rujna, a bit će na snazi od 1. siječnja 2004. Prema tom novom zakonu, rok za uređenje odlagališta produžen je do 1. siječnja 2005. godine. </p>
<p>Od kolovoza ove godine donesena su ukupno 83 rješenja o zatvaranju odlagališta, s tim da je 59 rješenja izdano od 3. do 26. studenoga kad se već znalo da od početka siječnja vrijedi Zakon o otpadu. Mnoga od tih rješenja poklapaju se s razdobljem otkad će biti na snazi novi zakon koji će ih proglasiti nevažećima. </p>
<p>Iz rokova koji su dani za zatvaranje odlagališta vidi se da su inspektori djelovali nekoordinirano i da nisu imali jedinstven naputak o tome u kojem se roku mora zatvoriti odlagalište, saznajemo u Ministarstvu. </p>
<p>Deset inspektora nije zatvorilo odlagališta jer su upoznati s novim zakonom, te činjenicom da je zatvaranje odlagališta komunalnog otpada u ovom trenutku najgora moguća mjera postupanja s otpadom.</p>
<p>Istraga je zasad pokazala da su i oni inspektori koji su donijeli rješenja o zatvaranju bili svjesni da će takav postupak izazvati kaos u postupanju s otpadom, da se zatvaranjem odlagališta čini veća šteta okolišu te da posljedice nekontroliranog odlaganja otpada mogu prouzročiti opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. Znali su i da se prije izdavanja rješenja mora provesti nadzor te utvrditi sve činjenice o provedbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i da je uputno prvo pokrenuti prekršajno kažnjavanje zbog neprovođenja propisa, a ne zatvarati odlagališta.</p>
<p>No, zbog svega postavlja se pitanje je li zatvaranje 59 odlagališta možda povezano i s održavanjem izbora. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Centru za djecu žrtve mina Francuzi dali 25 tisuća eura</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca </p>
<p> – Regionalnom centru za psihosocijalnu rehabilitaciju žrtava mina u Rovinju Francuzi su darovali 25.000 eura. Sporazum o suradnji nevladine udruge »Mine Aid« i Francuske u srijedu su potpisali savjetnica za područje razminiranja hrvatskoga ministra vanjskih poslova Dijana Pleština i francuski veleposlanik u Zagrebu François Bellanger. </p>
<p>Centar će početi s radom na proljeće sljedeće godine, a budući da je riječ o prvoj takvoj ustanovi u svijetu, u njemu će prigodu za psihosocijalnu rehabilitaciju imati djeca žrtve mina iz Hrvatske, ostatka regije, ali i svijeta. </p>
<p> Pleština je rekla da već postoji interes za smještaj djece iz BiH, Albanije, Nepala, Iraka ili Kolumbije. Za uspostavu Centra već je darovano 700.000 eura. Donatori su vlade Norveške, Italije, Luksemburga, Japana, ali i razne hrvatske te svjetske tvrtke i ustanove.</p>
<p>Centar će raditi cijelu godinu, a u njemu će biti mjesta za oko 40 štićenika u jednome turnusu. Djeca će u Rovinju u sklopu radionica, druženja i opuštanja imati priliku za psihosocijalnu rehabilitaciju. Francuskom će donacijom biti uređena jedna soba prilagođena djeci s posebnim potrebama u koju će biti smješteno između šest i osam štićenika Centra, rekla je Pleština.</p>
<p>Francuski veleposlanik izrazio je zadovoljstvo što njegova zemlja ima prigodu sudjelovati u takvom projektu. Naglasio je da je Francuska i dosad imala dobru suradnju s Hrvatskim centrom za razminiranje te pomagala u čišćenju poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji od mina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Privatnoj gimnaziji pohvale Romana Prodija i Patricka Coxa </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Za projekte posvećene ujedinjenoj Europi, učenici Prve privatne gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu primili su ovih dana visoke pohvale i priznanje predsjednika Europskog parlamenta Patricka Coxa, predsjednika Europske komisije Romana Prodija i predsjednika Vijeća Europske unije Kostasa Simitisa.</p>
<p>Velik uspjeh zagrebačke privatne gimnazije ostvaren je zahvaljujući uključenju u projekt »European Schoolnet«, koji je u nadležnosti Europske komisije u Bruxellesu. </p>
<p>Cilj projekta je međusobno upoznavanje i povezivanje mladih u državama Europske unije, kao i onih država koje će to tek postati. Prva privatna gimnazija projektu se priključila u proljeće 2003., s dva tematski različita projekta učenika i mentora. Prvi je vezan uz hrvatske znanstvenike od 16. do 20. stoljeća koji su zadužili Europu i svijet, a drugi je literarni projekt na njemačkom jeziku o tome kako mladi vide Europu. Oba su projekta snimljena na CD i podijeljeni europskim diplomatskim predstavništvima u Zagrebu. Čestitke i pohvale tim povodom gimnazija je dobila od njemačkog, austrijskog i švicarskog veleposlanstva, Goethe instituta i Austrijskog kulturnog foruma, te s Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.</p>
<p>Uz pomoć prvoga projekta »Hrvatski znanstvenici«, učenici Prve privatne gimnazije uz pomoć mentorice prof. Tanje Milek predstavili su najpoznatije hrvatske znanstvenike radi promocije Hrvatske u europskim okvirima, a unutar europskog projekta »Spring day in Europe«. Projektom su obuhvaćeni znanstvenici i opis njihovih najznačajnijih znanstvenih ili tehničkih dostignuća – od Franje Petrića i Fausta Vrančića do Lavoslava Ružičke, Stjepana Mohorovičića i Vladimira Preloga.</p>
<p>U drugome projektu moderne kratke priče o Europi, na njemačkom i hrvatskom jeziku, sudjelovalo je 13 učenika, a svaki je u svom malom literarnom ostvarenju pokazao kako vidi Europu. Europa je tako, u radovima učenika, postala bogata kraljica koja bira ženika, novootkriveni planet, glazbeni sastav, brod koji spašava utopljenik, nejako poslijeratno dijete, ukusna plata, mistična rijeka i slično. Projekt je osmislila i vodila profesorica njemačkog jezika Irena Krčelić.</p>
<p>Gimnazija trenutačno sudjeluje u projektu na temu »Aktualizacija Opće deklaracije o pravima čovjeka iz 1948. godine«, kojim se učenici pripremaju za sudjelovanje na »World Summit on the Information Society« u Ženevi. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Hoće li iz Levisova pogona biti otpušteno 158 radnika</p>
<p>NOVI MAROF, 3. prosinca</p>
<p> – U srijedu je u Varteks-Denim proizvodima, odnosno Levisovu pogonu u Novom Marofu održan skup zaposlenika na kojima je Miljenko Vidaček, predsjednik Uprave Varteksa, govorio o stanju i problemima u tom dijelu tvornice. Novinari i fotoreporteri, osim onih Varteksove kronike, ostali su pred tvorničkim vratima uz poruku direktora Željka Bunića da ne mogu ući, jer se nisu na vrijeme – najavili. </p>
<p>Sve je počelo u ponedjeljak, kada je na oglasnoj ploči u Levisu osvanuo popis od 158 zaposlenika pozvanih na razgovor s poslovodstvom pogona. Lista je izazvala zabrinutost radnika, jer znaju što takav popis može značiti u uvjetima smanjenoga opsega posla. Skinuta je već u utorak, a Stjepan Gradiček iz Izvršnog odbora sindikata energetike, kemije i nametala rekao nam je da se popis eventualnog viška može sastavljati samo temeljem programa zbrinjavanja viška zaposlenih, a ne – proizvoljno.</p>
<p>Kako nam ulaz nije bio dopušten, za stanje u tvornici smo pitali neke radnike Levisa u vrijeme smjene. Čuli smo da je posla doista manje, ali i da su na spomenutoj listi osobe s 20 i više godina radnoga staža, dobrim radnim učinkom i bez dana bolovanja, te samohrane majke s više djece i sindikalisti koji to po zakonu ne bi smjeli biti. Neki od radnika ogorčeni su na veliku administraciju Levisa, a neki na Vericu Fišli, voditeljicu pogona, čiju smjenu priželjkuju. </p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kostiću, Cvjetanu i Tadiću po šest i pol, Hasoviću sedam i pol godina zatvora</p>
<p>ZADAR, 3. prosinca</p>
<p> – Sudsko vijeće Županijskoga suda u Zadru u srijedu je, u odsutnosti, proglasilo krivima bivše časnike JNA, pukovnika Časlava Kostića, potpukovnika Ljubomira Cvjetana i kapetana Zorana Tadića, i osudilo ih na po šest i pol godina zatvora, a kapetana Sauda Hasovića na sedam i pol godina zatvora. </p>
<p>Osuđeni su za kazneno djelo ratnoga zločina protiv civilnoga stanovništva jer su tijekom rujna i listopada 1991. zapovijedali u otvaranju vatre na civilne ciljeve u Zadru, dok je Hasović i osobno sudjelovao u borbenim djelovanjima. Određen im je pritvor i za njima je izdana tjeralica. Budu li za vrijeme od godine dana od pravomoćnosti presude dostupni hrvatskom pravosuđu, mogu zatražiti obnovu postupka. </p>
<p>U optužnici, podignutoj 1995., navedeno je da su tijekom rujna i listopada 1991. godine kao časnici nekadašnje JNA, u to vrijeme smješteni u vojarnama »Đuro Đaković« i »Marko Orešković« u Zadru, izdavali zapovijedi za borbena djelovanja protivno međunarodnim konvencijama i ratnim običajima. Prema njihovim zapovijedima, njima podčinjeni vojnici otvarali su vatru bez vojnih potreba i izbora cilja po civilnim objektima u svim dijelovima Zadra, a najviše u predjelima Stanovi, Bulevar, Bili brig, Voštarnica i Poluotok. Takva djelovanja za posljedicu su imala ranjavanje i smrt najmanje dvoje civila te materijalne štete na stambenim i gospodarskim objektima.</p>
<p>Tijekom rasprave, državni odvjetnik Mate Dorčić pročitao je promijenjenu optužnicu kojom se optuženici više nisu teretili za ubojstvo dvoje civila. Do izmjene je došlo zbog gubitka spisa iz Centra za obavješćivanje koji je kao dokaz bio naveden u suđenju iz 1995. </p>
<p>Presuda zadarskoga Županijskoga suda prva je presuda u Hrvatskoj prema Zakonu o primjeni Statuta Međunarodnoga kaznenoga suda i progona za kaznena djela koji je na snagu stupio početkom studenoga ove godine. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić u ponedjeljak počinje konzultacije </p>
<p>Pozicija Ive Sanadera kao budućeg mandatara za Predsjednika je i dalje neupitna, potvrdio je u srijedu za »Vjesnik« Mesićev savjetnik za unutarnju politiku / »Zakon ostavlja Predsjedniku na izbor u kakvom će obliku provesti konzultacije i što će smatrati dokazom koji jamči parlamentarnu većinu«, kaže Dekanić </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak će otpočeti konzultacije s predsjednicima parlamentarnih stranaka, i to prvo s najizglednijim novim premijerom Ivom Sanaderom.</p>
<p> Za konzultacije su u Uredu Predsjednika zasad predviđena dva dana, ponedjeljak i utorak, a Sanaderova pozicija kao budućeg mandatara za Predsjednika je i dalje neupitna, potvrdio je u srijedu za Vjesnik Igor Dekanić, Mesićev savjetnik za unutarnju politiku.</p>
<p>Kako je objasnio, Predsjednik čeka službenu objavu konačnih izbornih rezultata iako konzultacije o mandataru može započeti i prije nego što protekne žalbeni rok. Taj rok počinje teći u četvrtak, a ne bude li nijedne žalbe, u subotu rezultati postaju konačni. S danom početka konzultacija, u ponedjeljak, izborni rezultati bit će službeno objavljeni u Narodnim novinama. </p>
<p>Novi mandatar mora uvjeriti predsjednika države, u skladu s člankom 97. Ustava, da ima potporu parlamentarne većine. Kakva će jamstva Sanader ponuditi – potpise zastupnika, deklariranu podršku, koalicijske ugovore – to će se tek vidjeti.</p>
<p> »Zakon ostavlja Predsjedniku na izbor u kakvom će obliku provesti konzultacije i što će smatrati dokazom koji jamči parlamentarnu većinu. </p>
<p>Hoće li razgovarati samo sa Sanaderom ili i sa svima ostalima koji mu daju podršku, ili s predsjednicima svih parlamentarnih zastupnika Predsjednikova je slobodna odluka«, objašnjava Dekanić. Dodaje da su Mesićevi savjetnici detaljno razradili i pripremili svaku od varijanata konzultacija, no na kraju će sam Mesić odlučiti s kim će i koliko razgovarati te što će tražiti od budućeg mandatara u zalog povjerenja za ponuđeni mandat. Iako na Pantovčaku već znaju za koju se varijantu šef države odlučio, Dekanić smatra kako nije korektno s tim izlaziti u javnost prije nego li to objavi sam Predsjednik. A on je, podsjetimo, u svojim javnim istupima već naznačio da će na konzultacije primiti predsjednike svih parlamentarnih stranaka, ali i predstavnike manjina koji su i te kako bitni Sanaderu u tankoj većini koju će imati budući premijer. Prema Ustavu, podsjeća Dekanić, Predsjednik dodjeljuje mandat osobi za koju se prema rasporedu mandata i nakon obavljenih konzultacija očekuje da će složiti većinu. »Dakle, ne onome za kojeg je siguran da će imati većinu, nego daje mandat za sastavljanje Vlade onome za kojeg očekuje da će imati većinu«, dodaje Dekanić. No, nije ni potvrdio niti opovrgnuo hoće li Mesić ponuditi Sanaderu mandat u ponedjeljak bez obzira na to što on dotad možda neće imati svih 77 potrebnih zastupnika na svojoj strani, već možda primjerice 75. </p>
<p>Predsjednik bi najvjerojatnije, procjenjuje Dekanić, i u tom slučaju imenovao Sanadera mandatarom, a na njemu je da u roku od 30 dana složi Vladu, izađe pred saborske zastupnike sa svojim programom i zatraži povjerenje. </p>
<p>Hoće li Mesić ponuditi mandat Sanaderu i prije nego što završi konzultacije s ostalim strankama, Dekanić ne potvrđuje. »To ovisi o samom Predsjedniku«, dodaje, napominjući tek da Mesić ima i tu mogućnost. </p>
<p>Koliko će konzultacije trajati, Dekanić ne zna, a zasad su predviđena dva dana. »Išli smo za tim da zadovoljimo sve ustavne rokove koje imaju i Predsjednik i mandatar. Obavit će konzultacije tako da novom mandataru ostavi punu slobodu u pogledu roka od 30 dana koji on ima za sastavljanje Vlade i izradu programa«, zaključuje Predsjednikov savjetnik.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Iz BiH prijeti veliko zagađenje Neretve i Malostonskoga zaljeva </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Zbog velike opasnosti od jačeg zagađenja korita rijeke Neretve, Neretvanskog i Malostonskog zaljeva te podzemnih voda i to onečišćenjima iz umjetnog jezera, tj. starog rudnika Vihovići, u Bosni i Hercegovini kod Mostara, u srijedu je u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja održana konferencija za novinare. </p>
<p>U stari kop rudnika od kraja pedesetih godina odlagan je otpad, u Ministarstvu kažu oko 400 tona lož ulja, baterija i drugog opasnog otpada, te bacana mrtva tijela tijekom rata. Uz jezero su ilegalna odlagališta starih automobila, bijele tehnike i raznog drugog otpada. Prije se tu odlagao i komunalni otpad Mostara. Što je u samom jezeru ne zna se, a ono je površine 140.000 četvornih metara i 40 metara dubine. Ugroženi su ljudi, životinje i biljni svijet. »Kako je riječ o krškom području koje je porozno, problem zagađenja podzemnih voda je višestruko uvećan i teško saglediv«, istaknuo je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivo Banac. Sredinom sljedećeg tjedna Banac će se sastati s bosansko-hercegovačkim ministrom zaštite okoliša kako bi potaknuo hitnu sanaciju kopa i jezera, jer Ministarstvo dolinu Neretve planira zaštititi kao park prirode, a dolina i delta Neretve na popisu su močvarnih područja zaštićenih Ramsarskom konvencijom.</p>
<p>Procjenjuje se da bi sanacija kopa i jezera stajala između 12 i 16 milijuna eura. A novac je kako se čini osiguran. »Njemačka je spremna pomoći u sanaciji tako da dio vanjskog duga BiH od 40 milijuna eura, otpiše na račun sanacije«, rekao je Banac. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>»Mandat Sanaderu najvjerojatnije u ponedjeljak «</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u srijedu kako će najvjerojatnije u ponedjeljak predložiti mandatara nove vlade. Potvrdio je kako vjeruje da je točna informacija prema kojoj je predsjednik HDZ-a Ivo Sanader navodno prikupio dovoljan broj zastupnika koji će podržati njegovu vladu. </p>
<p>Ako ne bude nikakvih primjedaba i žalbi na izborne rezultate i ne bude potrebe da se o tome očituje Ustavni sud, već zaključi da je sve provedeno u redu, možemo brzo očekivati konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora. U tom vremenu obavit ću i konzultacije sa strankama da bih predložio mandatara Vlade, rekao je Mesić nakon otvorenja nove tvornice Eurocable grupe. </p>
<p> Na upit smatra li da je Sanader dobio dobro nasljeđe, Mesić je odgovorio potvrdno. »Dobili smo poticaj za gradnju prometnica, jer bez prometnica i autocesta nema napretka u privredi«, istaknuo je. Prema njegovu mišljenju, ako se zadrži sadašnji model gradnje autocesta, sve će biti dovršeno do 2008.. Napomenuo je da ako se »ceste budu gradile iz proračuna, Hrvatska će godišnje moći napraviti svega šest ili sedam kilometara autoceste pa bi nam za gradnju svih autocesta trebalo 80 godina«. </p>
<p>»Vjerujem da će nova vlada i parlament nastaviti prema ovom starom modelu«, naglasio je Mesić. </p>
<p>N. Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>HDZ obećao da će mirovine pratiti rast plaća, vraća se dug umirovljenicima </p>
<p>Do kraja lipnja 2004. Saboru će biti predložen zakon o povratu duga umirovljenicima / Dodatak od sto kuna i šest posto ulaze u mirovinu / Mirovine će se dodatno godišnje usklađivati s porastom BDP-a dok ne dosegnu 70 posto prosječne plaće u državi / Sanader: To nije samo postizborna kupnja mandata, nego jasno opredjeljenje HDZ-a da se riješe problemi umirovljenika </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Vlada će u prvih sto dana izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju i formulu za usklađivanje mirovina tako da se one ubuduće usklađuju s kretanjem plaća. Također u prvih sto dana, sadašnji dodatak od 100 kuna i šest posto bit će uključen u mirovinu, a do 30. lipnja 2004. godine ozakonit će se odredba o dodatnom godišnjem usklađivanju mirovina s porastom BDP-a, što će se provoditi dok mirovine ne dosegnu 70 posto prosječne plaće u državi. Do kraja lipnja 2004. Saboru će biti predložen i zakon o provedbi Odluke Ustavnoga suda od 12. svibnja 1998. godine, s obvezom vraćanja duga umirovljenicima, sukladno gospodarskim mogućnostima države, navodi se u sporazumu koji su u srijedu potpisali predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Vladimir Jordan. </p>
<p>Kao odgovor na obveze koje je potpisao Sanader, tri zastupnika HSU-a u Saboru potpisala su izjavu o potpori čelniku HDZ-a za sastavljanje Vlade.</p>
<p>»Potpisali smo ovaj sporazum svjesni materijalnog položaja umirovljenika iako oni nisu jedini sloj društva koji je u teškom položaju. U ime HDZ-a moram reći da to nije samo postizborna kupnja mandata, nego jasno opredjeljenje stranke da se riješe problemi umirovljenika«, rekao je Sanader.</p>
<p> Izrazio je zadovoljstvo što su predstavnici HDZ-a i HSU-a u pregovorima iamli zajednički stav da se položaj umirovljenika može popraviti jedino ako budemo težili rastu BDP-a i proizvodnje. Sanader je dodao i kako su preuranjenje ocjene o tome da su tri umirovljenička glasa skupa, dodajući da su obje stranke preodgovorne da bi potpisale sporazum koji ne bi bio u skladu s gospodarskim mogućnostima.</p>
<p>»HSU je 23. studenoga dobio tri zastupnika, što je priznanje da generacija koja je stvarala ovu zemlju danas može razgovarati o njenom razvoju i svom položaju. U zadnjih 12 godina često smo bili zakidani i nisu se priznavala naša prava, a s novim mandatarom htjeli smo dogovoriti da se riješe uzroci takvog stanja«, naglasio je Jordan. »HSU pritom nije usmjeren samo na rješavanje umirovljeničkih problema. Našli smo zajednički jezik i u vezi s gospodarskim programom, na čijoj ćemo provedbi inzistirati«, kazao je. </p>
<p>Najavio je kako će HSU u Saboru predložiti da Vlada svakih šest mjeseci podnosi izvješće o provedbi najavljenih ciljeva kako bi se pravodobno mogla korigirati politika i razgovarati o odgovornosti za neuspjehe. </p>
<p> Sanader je pak podsjetio da su predizborni slogani HDZ-a i HSU-a bili slični </p>
<p>– »Pokrenimo Hrvatsku« i »Promijenimo Hrvatsku«, što pokazuje da stranke teže »sličnim ciljevima«.</p>
<p>U usvojenom dokumnetu se ističe kako je zajednički cilj dviju stranaka osigurati da se mirovine 1. siječnja usklade na 50 posto prosječne plaće, a umirovljenici su dobili i pravo sudjelovati u izboru ravnatelja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. </p>
<p>U 2004. godini trebao bi biti riješen i položaj sadašnjih osiguranika koji nisu uključeni u drugi mirovinski stup kako razina njihovih mirovina ne bi padala u odnosu na današnje mirovine. </p>
<p>Također sljedeće godine trebao bi biti poboljšan položaj umirovljenika koji su mirovine ostvarili u drugim republikama bivše države, a mirovina bi trebala postati imovina zaštićena Ustavom.</p>
<p> HDZ-ova vlada obvezala se tim sporazum i preispitati status domova umirovljenika izgrađenih sredstvima HZMO-a te osloboditi sve osobe starije od 65 godina plaćanja participacije na lijekove i troškove liječenja.</p>
<p>HSU je, zauzvrat, predložio da se odustane od HDZ-ova predizbornog obećanja po kojem je umirovljenicima trebala biti ukinuta RTV pretplata. </p>
<p> Sanader se obvezao da će, kad bude predstavljao program svoje vlade u nastupnom govoru u Hrvatskom saboru, iznijeti i sadržaj ovog sporazuma.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Matica slovačka: Većina Slovaka u Hrvatskoj za koaliranje s HDZ-om</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca </p>
<p> - U ime nacionalne manjine Slovaka u Hrvatskoj Matica slovačka u Zagrebu ogradila se od izjave saborske zastupnice Zdenke Čuhnil da nacionalne manjine Čeha i Slovaka nisu spremne dati glas HDZ-ovoj Vladi, nego da će, ako politički rasplet bude takav, glasovati za SDP, jer da ona mora u Saboru zastupati stajališta nacionalnih manjina koje predstavlja. Zdenka Čuhnil za takvu izjavu nema mandat Slovaka u Hrvatskoj, izvijestio je u srijedu predsjednik Matice slovačke u Zagrebu Zlatko Jevak. »Većina Slovaka u Hrvatskoj i Matica slovačka u Zagrebu jasno se očituje da smo za koaliranje s HDZ-om«, ističe Jevak te izražava nadu da će ubuduće Zdenka Čuhnil prije davanja važnih priopćenja tražiti mišljenje svoje izborne baze. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mešić tvrdi da su Romi prevareni i izmanipulirani</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Vijeće romskih udruga Hrvatske (VRUH) koje u svojem sastavu ima 28 romskih udruga, održalo je konferenciju za novinare na kojoj su njezini predstavnici Alija Mešić, Bajro Bajrić i Behader Fadiga, obavijestili javnost o sadržaju otvorenog pisma predsjedniku Republike Hrvatske i govorili o održanim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Predstavnici Vijeća izjavili su da su nezadovoljni izborima, od kojih su očekivali »da će Romi napokon i kroz samostalno odlučivanje biti priznati kao ravnopravni građani Republike Hrvatske«. Traže da im se objasni gdje su njihovih glasovi, jer imaju podatke da je najmanje 1500 Roma glasovalo za manjinsku listu, a stiglo je manje od 600 glasačkih listića. </p>
<p>Zbog toga su prozvali neke udruge i pojedince koji su činili pritisak na biračkim mjestima, poput onoga u naselju Kuršanec u Međimurju, ali i još nekima, gdje su Rome ucjenjivali uskraćivanjem socijalne pomoći. </p>
<p>Behader Fadiga je obavijestio novinare da je još u predizborno vrijeme u Ogulinu bio prisutan, kada je neki nepoznat čovjek jednom Romu zaprijetio dizanjem kuće u zrak, ako bude glasovao za manjinsku listu. Prozvali su i GONG zbog kasnog reagiranja. </p>
<p>»Razočarani smo izborima, jer smo prevareni i izmanipulirani, jer su razni predstavnici stranaka iskoristili naše probleme i frustracije i ucijenili nas pri glasovanju«, izjavio je Mešić. </p>
<p>Bajro Bajrić je dodao da Romi ne mogu čestitati pobjedi Nikole Maka, jer misle da on ne poznaje romske probleme, ali i zato što je potpisao koaliciju s HDZ-om bez ikakvih konzultacija s Romima. Također je naglasio kako se boji, i s obzirom na iskustvo pri izborima, da će Romi biti izmanipulirani i u vezi s Nacionalnim programom za Rome, koji je Vlada donijela 16. listopada ove godine.</p>
<p>»Sve što smo vama rekli sadržaj je i našega otvorenoga pisma, koje smo poslali predsjedniku Mesiću, Vladi, OESS-u, Vijeću Europe, UN-u i Svjetskom kongresu Roma«, rekao je na kraju Mešić.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Neoporezivih 1600 kuna božićnice i regresa </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – Neoporezivi godišnji iznos prigodnih nagrada poput božićnica i regresa povećan je s tisuću na 1600 kuna. Ministarstvo financija je, naime, u Narodnim novinama broj 188. od 28. studenoga objavilo izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak koje su odmah stupile na snagu. Izmjena se odnosi samo na odredbu o neoporezivom iznosu prigodnih nagrada – božićnica, naknada za godišnji odmor i slično. Taj je neoporezivi iznos, koji je kumulativan za prigodne nagrade, sada povećan na 1600 kuna godišnje. Tako će tvrtke koje su tijekom ove godine isplatile regres za godišnji odmor, taj iznos odbiti od 1600 kuna i tako dobiti iznos do kojega bez plaćanja poreza mogu isplatiti božićnicu. Tvrtke mogu isplatiti i viši iznos, ali tada plaćaju porez.</p>
<p> Svi ostali neoporezivi iznosi koje poslodavci mogu isplatiti zaposlenicima nisu se mijenjali. Godišnji neoporezivi iznos dara za djecu do 15 godina i dalje je 400 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Predloženi referendum nije odgovor na rezultate izbora na državnoj razini</p>
<p>Ne dižemo revoluciju, želimo samoupravu u Istri / Hrvatski jezik za autonomiju ima ustavnu i zakonsku inačicu: samouprava. A to je ono što u Istri hoćemo. Uvjete za taj referendum stvorila je supercentralizirana država, ističe Ivan Jakovčić / Očekujemo negativne odjeke referenduma samo u središnjim državnim tijelima. Namjera će im biti sotonizirati IDS, kao i nekoliko puta dosad, kažu ostali istarski politički čelnici </p>
<p>ZAGREB, 3. studenoga</p>
<p> – Zakon o referendumu kaže da se izjašnjavanje građana na lokalnoj razini može provesti samo o pitanjima iz nadležnosti lokalnih, samoupravnih tijela. Župan istarski Ivan Jakovčić, koji je najavio referendum o autonomiji Istre, o tome je rekao: »Nije nam namjera dizati nikakvu revoluciju. Hrvatski jezik za autonomiju ima ustavnu i zakonsku inačicu: samouprava. A to je ono što u Istri hoćemo. Uvjete za taj referendum stvorila je supercentralizirana država, činjenica da samo dva posto novca zarađenog u pojedinoj županiji njoj i ostaje. Tomu valja dodati i činjenicu da već na nekoliko izbora IDS potvrđuje svoj mandat kao predstavnik građana Istre kojem oni vjeruju«.</p>
<p>Referendum o autonomiji bio bi, prema mišljenju i drugih političara iz IDS-a, provedba ustavnih rješenja po kojima poslovi lokalne i regionalne (županijske) vlasti pripadaju tim sredinama i stvarno, a ne deklaratorno, kao dosad. Odatle i osjećaj da bi se, posebno nakon izbora, referendum mogao provesti bez posebnih trzavica u odnosima županijske i središnje vlasti te posebno bez etiketa o nekakvu »istrijanskom autonomaštvu«, kažu neki istarski političari.</p>
<p>Svodeći referendumsku odluku o autonomiji na ustavnu kategoriju samouprave, nitko od Vjesnikovih sugovornika iz Istre ne izbjegava ni teška pitanja konačnih ciljeva tog izjašnjavanja građana.</p>
<p>O postojećem animozitetu prema »istarskoj ekskluzivnosti« u odnosu na Zagreb i u odnosu na Hrvatsku, tamošnje županijsko administrativno i političko vodstvo odgovara: »Očekujemo negativne odjeke referenduma samo u središnjim državnim tijelima. Namjera će im biti sotonizacija IDS-a, kao i nekoliko puta dosad«.</p>
<p>Međutim, očekuju da će pozitivna strana referenduma u Istri biti to što će njihova županija uspjeti potvrditi uspješnost modela regionalizacije Hrvatske. »Koliko izbora treba da se potvrdi da IDS ima mandat Hrvata i građana Istre da se izbori za provedbu Ustava i zakona i na teritoriju poluotoka, bez obzira tko i s kakvim političkim ambicijama sjedi na vrhu državne središnje administracije«, tumače u Istri okolnost da se ideja o referendumu ponovo javila u vrijeme kad HDZ treba preuzeti Vladu i ima većinski sastav u Saboru.</p>
<p>Ivan Jakovčić o tome kaže: »HDZ-ova većina nas ne zanima. Niti je predloženi referendum odgovor na rezultate izbora na državnoj razini. Smatramo da imamo pravo, u ime još jednog izbornog mandata Istrana, tražiti da budemo gospodari vlastite sudbine upravljajući Ustavom i zakonom zajamčenim pravima na lokalnu i županijsku samoupravu. Ali realnu, s obzirom na količinu dohotka koji se na ovom prostoru stvara«.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Čačić: HNS ne pregovara s HDZ-om o ulasku u Vladu </p>
<p>»Ako nas SDP, naš koalicijski partner u Zagrebu, u tome ne zaustavi, u Španskom i Sesvetama za desetak dana počinje gradnja 4259 stanova«, rekao je ministar obnove Radimir Čačić dodajući da »opasnosti ne prijete samo iz HDZ-a«</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> – »HNS ne pregovara s HDZ-om o ulasku u Vladu niti s njim uopće namjerava koalirati«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare ministar za javne radove,obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, odgovarajući na novinarsko pitanje ima li izgleda da uđe u buduću HDZ-ovu vladu.</p>
<p>To bi se moglo dogoditi, istaknuo je, samo u slučaju neke toliko krizne situacije u državi pa da HNS, SDP, i HSS moraju s HDZ-om stvoriti Vladu nacionalnog jedinstva. »Prema mom mišljenju, šanse da se to dogodi su nikakve, 20 naprama jedan«, izjavio je ministar.</p>
<p>Čačić je zapravo sazvao konferenciju za novinare zbog spekulacija koje su se pojavile u medijima da bi HDZ mogao ukinuti program poticane stanogradnje (POS). U utorak mu se, kaže Čačić, javio i potpredsjednik HDZ-a Ivan Šuker rekavši mu da su neke njegove izjave o ukidanju POS-a u medijima pogrešno prenesene i da on zapravo nikad nije izričito kazao da se taj program stanogradnje ukida.</p>
<p>»Opasnosti ne dolaze samo iz HDZ-a. I naši prijatelji i koalicijski partneri iz zagrebačkog SDP-a pokušavaju opstruirati POS, pa sada najavljuju nekakve ankete među budućim kupcima stanova, a sve pod osnovnom parolom: 'Kako spriječiti realizaciju POS-a'. Ako nas SDP u Zagrebu u tome ne spriječi, za desetak dana u naseljima Španskom i Sesvetama počet će gradnja 4259 stanova«, istaknuo je.</p>
<p>Trenutačno je izgrađeno 736 stanova, od kojih je 718 predano kupcima. Završava se 1157 stanova, a samo u Zagrebu može krenuti gradnja 4924 stana na nekoliko lokacija. »Trenutačno je 10.500 stanova u različitim fazama gradnje. Ugovoreni građevinski radovi za njih vrijedni su gotovo 350 milijuna eura, na temelju čega će bruto domaći proizvod u sljedećoj godini narasti za dva posto«, kazao je Čačić.</p>
<p>Na svom mjestu Čačić vidi Marinu Matulović-Dropulić</p>
<p>Upitan koga vidi kao svoju zamjenu na ministarskoj dužnosti, Čačić je odgovorio da poznaje gospođu koja to može i zna raditi i ima tu struku, a to je Marina Matulović-Dropulić. »Htio sam je dobiti i u Upravu Hrvatskih autocesta, ali iz nekih političkih razloga to se nije ostvarilo«, kazao je ministar.</p>
<p>»Kovač treba ostati direktor Hrvatskih autocesta«</p>
<p>Na novinarsko pitanje hoće li Stanko Kovač zato što je član HNS-a otići s mjesta direktora Hrvatskih autocesta, ministar Čačić odgovorio je da »nikada, ni u ludilu, ne bi zamijenio Kovača jer netko treba znati i raditi«. On je na to mjesto izabran na javnom natječaju, što i nije bio čest slučaj za druge direktore, kaže ministar. »Kovač je prošao sva testiranja i sve ostale posebne uvjete koje je natječaj, u koji su bile uključene čak i headhunting agencije, propisivao«, istaknuo je Čačić. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031204].
|
