NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031004].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193349 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.10.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Slovenija i Italija jednako će se protiviti gospodarskom pojasu i ribolovno-ekološkoj zoni</p>
<p>Gospodarskim pojasom obuhvaćena sva prava obalne države - od zaštite ribljeg fonda i ribolova preko ekološke zaštite do prava na iskorištavanje morskog dna i podzemlja / Ribolovna se zona tiče samo ribarenja, eventualna ekološka zona se obično proglašava u suradnji s drugim državama, a prava na iskorištavanje morskog dna i podzemlja definirana su kroz epikontinentalni pojas </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - U vezi s proširenjem jurisdikcije na Jadranu, hrvatska je vlada Saboru uputila prijedlog proglašenja zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa. Tim prijedlogom, kako je rekao predsjednik Vlade Ivica Račan, Hrvatska zapravo proglašava funkcije gospodarskog pojasa, samo se to tako ne bi nazivalo. Premijer je i pojasnio koje bi ovlasti Hrvatska dobila ako bi Sabor usvojio taj prijedlog: </p>
<p>»Prvo, suverena prava istraživanja i iskorištavanja (tog pojasa), drugo, pravo na očuvanje i gospodarenje živim i prirodnim bogatstvima voda iza granica teritorijalnog mora, i treće, jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora te zaštite i očuvanja morskog okoliša«.</p>
<p>A evo što piše u članku 56. Konvencije UN-a o pravu mora, koji govori o pravu, jurisdikciji i dužnostima obalne države u isključivom gospodarskom pojasu.</p>
<p>U tom pojasu, koji je neotuđivo pravo svake suverene obalne države čije se teritorijalno more naslanja na otvoreno more - zato Slovenija to pravo na isključivi gospodarski pojas nema, jer su njene teritorijalne vode omeđene hrvatskim i talijanskim teritorijalnim morem, što su Slovenci, uostalom, zapisali i u svom Memorandumu o Piranskom zaljevu iz 1993. - obalna država ima:suverena prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskog dna i njegova podzemlja, te glede drugih djelatnosti radi gospodarskog istraživanja i iskorištavanja pojasa, kao što je proizvodnja energije korištenjem vode, struja i vjetrova; zatim ima jurisdikciju u skladu s relevantnim odredbama Konvencije glede podizanja i upotrebe umjetnih otoka, uređaja i naprava, znanstvenog istraživanja mora, zaštite i očuvanja morskog okoliša te druga prava i dužnosti predviđene u ovoj Konvenciji.</p>
<p>U drugoj točci istog članka napominje se da u ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dužnosti u isključivom gospodarskom pojasu, obalna država dolično poštuje »prava i dužnosti drugih država i postupa na način koji je u skladu s odredbama Konvencije«. Također se napominje da se prava spomenuta u tom članku, a koja se odnose na morsko dno i podzemlje, ostvaruju u skladu s dijelom VI. Taj dio je u Konvenciji UN-a o pravu mora posvećen epikontinentalnom pojasu.</p>
<p>U članku 77. definirana su prava obalne države na epikontinentalnom pojasu. Tako obalna država nad tim prostorom ostvaruje »suverena prava radi njegova istraživanja i iskorištavanja njegovih prirodnih bogatstava«. Ta su prava isključiva u tom smislu da ako obalna država ne istražuje ili ne iskorištava epikontinentalni pojas, »nitko ne može poduzeti te djelatnosti bez izričitog pristanka obalne države«. Na kraju tog članka se kaže da prava obalne države na epikontinentalni pojas »ne ovise o stvarnoj ili fiktivnoj okupaciji, niti o bilo kakvom izričitom proglasu«. </p>
<p>Pravo na epikontinentalni pojas, odnosno na iskorištavanje morskog dna i podmorja, važno je prije svega zbog mogućeg iskorištavanja nafte i plina. Bivša SFRJ i Italija su 1968. godine razgraničile epikontinentalni pojas koji se u načelu prostire do 200 morskih milja (iako iznimno može i do 350 morskih milja) od »polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora«.</p>
<p>Zbog uskoće Jadrana, kad bi Hrvatska proglasila svoj gospodarski pojas, njegova krajnja crta išla bi crtom razgraničenja epikontinentalnih pojaseva između Hrvatske i Italije, čime bi u Jadranu nestalo i otvorenog mora i epikontinentalnog pojasa. Ako bi pak Hrvatska proglasila ribolovnu zonu, koja se također u načelu prostire do 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, u Jadranu bi nestalo otvorenog mora, ali bi ostao epikontinentalni pojas. </p>
<p>Što se pak tiče ekološke zone, o tome ima dosta nejasnoća ponajprije stoga što pravno nije definirano na koji način bi Hrvatska, ako njoj susjedne zemlje to isto ne učine, provodila ekološku zaštitu svog mora.</p>
<p>U vezi s tim valja napomenuti da su gospodarskim pojasom obuhvaćena sva prava obalne države. Od zaštite ribljeg fonda i ribolova preko ekološke zaštite do prava na iskorištavanje morskog dna i podzemlja. Nasuprot tome, ribolovna zona tiče se samo ribarenja, eventualna ekološka zona se obično proglašava u suradnji s drugim državama, a prava na iskorištavanje morskog dna i podzemlja definirana su kroz epikontinentalni pojas. </p>
<p>Osim toga, isključivi gospodarski pojas je postao dijelom međunarodnog prava. Sve članice UN-a, pa tako i Hrvatska, Slovenija i Italija, prihvatile su Konvenciju UN-a o pravu mora iz 1982. godine u kojoj je i posebno poglavlje o gospodarskom pojasu. Vrlo je važno također naglasiti da su tom Konvencijom definirani pravni mehanizmi o tome na koji način obalna država ostvaruje svoja prava i dužnosti, poštivajući i prava drugih država. Nasuprot tome, pojmovi poput ribolovne i ekološke zone ni ne spominju se u toj Konvenciji.</p>
<p>Stoga neki upozoravaju da bi u slučaju proglašenja ribolovno-ekološke zone valjalo pregovarati s drugim državama da najprije priznaju tu hrvatsku odluku. S druge strane, ako Hrvatski sabor proglasi gospodarski pojas, gledano s pravne strane, to nitko ne može osporiti.</p>
<p>Kad je riječ o političkoj dimenziji problema, Slovenija i Italija će se jednako protiviti i gospodarskom pojasu i ribolovno-ekološkoj zoni.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Talijani prijete mašući zastavom Europske unije</p>
<p>Italija, kao zemlja koja predsjedava Uniji, zapravo želi podržati svoje ribare u sustavnom izlovljavanju na Jadranu</p>
<p>BRUXELLES, 3. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Žalimo što ste to učinili unilateralno, bez dogovora sa Slovencima, mi smo sugerirali da se prije donošenja odluke konzultirate s njima. Hrvatskoj nitko ne može osporiti pravo odlučivanja u skladu s međunarodnim zakonima, mi nismo ti da u tome sporu dijelimo savjete«, izjavila je glasnogovornica Europske komisije Emma Udwin.</p>
<p>Komisija će, kažu, arbitrirati zatraže li to od nje. Usput, svaki se upit te vrste dočekuje s evidentnom nelagodom jer je Komisija, mimo svoje volje, upletena u spor koji s Europskom unijom pravno nema izravne veze. Od nje je zatraženo da se angažira u sprečavanju ponašanja koje nije u skladu s međunarodnim zakonima čiji je EU potpisnik, a Komisija zaštitnik. </p>
<p>Komisijin je problem što mora štititi parcijalne interese članica i pristupajućih zemalja, iako Slovenija u cijeloj toj tužnoj priči služi samo kao dimna zavjesa Italiji i interesima njezinih ribara. Komisija se upleće u odluke zemlje koja nije članica Unije, kaže glasnogovornica, jer Hrvatska aplicira za članstvo i zato ima poseban status.</p>
<p>Na upit može li cijela ova priča utjecati na hrvatski proces stabilizacije i pridruživanja Emma Udwin, naravno, nije izravno odgovorila, osim općenite ocjene da se zemlju pri vrednovanju je li spremna za pregovore procjenjuje »vrlo različitim parametrima«. U igru s istočnojadranskom zaštićenom zonom uletjelo je i talijansko predsjedništvo Unije. Njegovo priopćenje - u kojem se kaže da predsjedništvo žali zbog hrvatske odluke - Komisijina je glasnogovornica zapravo samo ponovila.</p>
<p>Tekst je poruke vrlo prijeteći: »Italija je uvijek prihvaćala potrebu očuvanja Jadrana i razmatranja, zajedno s ostalim zemljama i nadležnim institucijama EU-a, zajedničkih načina zaštite jadranskih resursa; stoga se protivi svakoj unilateralnoj odluci koja ne uvažava europske principe regionalne suradnje u potrazi za zajedničkim rješenjem«. Priopćenje je talijansko predsjedništvo EU-a proslijedilo medijima u petak ujutro.</p>
<p>U jadranskoj otužnoj praksi to znači da predsjedavajuća zemlja, mašući zastavom EU-a, želi podržati svoje ribare u sustavnom izlovljavanju na Jadranu. Komisijina je glasnogovornica inače taj dvojni pristup Italije, kao predsjedavajuće i zemlje koja brani svoje interese, ocijenila normalnim, jer je praksa EU-a da na ministarskim vijećima ministar predsjedavajuće zemlje zastupa interese Unije, a njegov resorni kolega interese države.</p>
<p>U priopćenju se prijeteće poruke uopće ne umataju u nešto diplomacije: »Predsjedništvo vjeruje da će hrvatsko europsko integriranje, što podržavamo, voditi tome da vlasti u Hrvatskoj izbjegnu odluke usmjerene podizanju napetosti koje ne pridonose stvaranju trajnog i zajedničkog rješenja«. Snažan izbor riječi Predsjedništva EU-a, koje je u ovoj situaciji reagiralo kao nacionalna vlada, jest, zapravo, ucjena koju će hrvatska vlast, ni prvi ni zadnji put, morati uzeti u obzir pri odlučivanju. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Sredozemna politika EU-a je samo slovo na papiru</p>
<p>Zaštićena ribolovna zona ima podlogu u međunarodnom pravu mora, a ekološka zona nema, jer se u praksi može provoditi samo brodovima ratne mornarice, ako se već misli štititi more </p>
<p>BRUXELLES, 3. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Sredozemna politika Europske unije postoji samo u načelno prihvaćenom planu osiguravanja održivog ribarenja. Kao praksa je ništavna jer države članice vode svoju nacionalnu politiku, za što je najbolji primjer slučaj sredozemnih susjeda Španjolske i Francuske.</p>
<p>Španjolska je krajem prošlog desetljeća proglasila zaštićenu ribolovnu zonu, a Francuska u rano proljeće ove godine zaštićenu ekološku. Obje su države članice EU-a imale seansu međusobnog optuživanja pred nadležnim međunarodnim institucijama UN-a, ali se nisu prepucavale preko EU-a koji s time niti ima posla, niti bi ga trebao imati u hrvatskom slučaju.</p>
<p>Zaštićena ribolovna zona ima podlogu u međunarodnom pravu mora, a ekološka zona nema jer, obrazlažu stručnjaci za međunarodno pomorsko pravo, ekološka se zona u praksi može provoditi samo brodovima ratne mornarice, ako se već misli štititi more.</p>
<p>U sredozemnoj politici koju je sugerirala Europska komisija, dijelom pod snažnim utjecajem španjolskih stručnjaka, zaštićena ribolovna zona se ističe kao zadovoljavajući koncept zaštite mora. To nije smetalo Paolu Scarpi, talijanskom podtajniku u ministarstvu poljoprivrede zaduženom za ribarstvo da, tražeći intervenciju Europske komisije kojoj ovo uopće nije niti bi smio biti posao, odbije bilo kakvu ideju o zaštićenoj ribarskoj zoni na istočnoj obali Jadrana. Iako je takva zona preporuka Europske komisije, što Scarpa savršeno dobro zna.</p>
<p>Bit je sredozemne politike EU-a osmisliti i stvoriti upotrebljiv zakonski okvir kojim će se na legalan način sa Sredozemlja istisnuti neeuropske odnosno nesredozemne flote. S proširenim zonama nadzora širi se prostor ribarenja (i valjda) nadzora nad ribarenjem koje bi trebalo biti kontrolirano i u granicama za koje stručnjaci procjenjuju da osiguravaju održivo ribarenje.</p>
<p> U praksi, nadzor EU-a nad Sredozemljem, pogotovo Jadranom, je malen ili nikakav što omogućava pripadnicima ribarske flote jedne članice EU-a da rade što hoće i love koliko mogu, a ne koliko smiju, i da ih pritom nitko ne pita za polaganje računa. </p>
<p>Praksa zaštite ribljeg fonda i u drugim je dijelovima akvatorija EU-a jednako šepava i ne slijedi vrlo dobru teoriju, pa inspekcije EU-a imaju i te kako mnogo posla da bi sprečavale kršenje propisa. Nadzor je dobar na Atlantiku, ništavan na Sredozemlju. </p>
<p>L. S. N.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Talijani u Istri imaju sva prava, a mi Hrvati u Italiji nemamo ništa</p>
<p>Odgovori talijanske vlasti svode se na birokratsko objašnjenje koje otprilike glasi: ne možemo financirati što nije predviđeno našim proračunom. A talijanskim proračunom predviđeno je financiranje nečeg, što nama ne odgovara. Predviđeno je financiranje projekata, knjiga, publikacija koje su na talijanskom jeziku, ističe Antonio Sammartino</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, po mišljenju mnogih, Ustavnim je zakonom o pravima nacionalnih manjina riješen - idealno. Pogotovu u usporedbi s rješenjima položaja Hrvata u drugim, susjednim državama. Kakav je položaj hrvatske nacionalne manjine u Italiji govori Antonio Sammartino iz Molisea, koji je dopredsjednik Saveza Hrvata Italije, hrvatski počasni konzul u Moliseu i predsjednik fondacije »Agostino Piccoli« u Moliseu.</p>
<p>• Gospodine Sammartino, je li točno da ste nedavno imenovani počasnim konzulom Republike Hrvatske u Moliseu?</p>
<p>- Da. Sjedište konzulata će biti u Mundimitru (Montemitro), koji je jedno mjesto, uz još dva, Filič ( San Felice) i Kruč (Acquaviva Collecroce), gdje žive Hrvati. Ovo ljeto prvi puta posjetila nas je službeno delegacija Hrvatskoga sabora. Bio je to znak brige za Hrvate u Italiji, kojih u toj zemlji ima dosta. </p>
<p>• Koliko vas ima?</p>
<p>- Moliških Hrvata, koji su tamo dospjeli prije više od 500 godina iz Dalmacije i koji su u Italiji prije tri godine priznati kao nacionalna manjina, odnosno jezična povijesna manjina, kako su u Italiji zakonom definirane nacionalne manjine, ima oko 2000. Osim moliških Hrvata, ima Hrvata i u Rimu, Milanu i Trstu... Sveukupno nas u Savezu Hrvata Italije ima između 30.000 i 50.000, a neki govore i o 80.000, ali točne podatke nemamo.</p>
<p>• Od tolikog broja, samo vi iz Molisea imate status jezične manjine?</p>
<p>- Da. Jedino mi dobivamo, odnosno trebali bismo dobivati državnu potporu po ugovoru koji su talijanska i hrvatska vlada potpisale 2. prosinca 1996. godine.</p>
<p>• Znači li to da potporu ipak ne dobivate?</p>
<p>- Posljednjih nekoliko godina nismo dobili ništa. Italija ne mari za nas. Sad smo se i službeno žalili talijanskom ministarstvu vanjskih poslova, pa se nadamo da ćemo dobiti veću pomoć, nego što smo je do sada dobivali.</p>
<p>• A koliko ste dobivali?</p>
<p>- Trebali smo dobivati, barem na papiru, 100 milijuna lira, a sad je to 50.000 eura. No, nikad nam nisu dali cjelokupan iznos, nego smo dobivali na rate - najviše po 20 milijuna lira. Od stotinu milijuna lira, do sada smo najviše potrošili 50 milijuna lira, a ne koliko smo po zakonu trebali dobiti. Talijanska vlada - i kad nas pomaže - ne pita nas što nam treba.</p>
<p>• Što vam sve treba?</p>
<p>- Sve. Tečaj jezika, časopis, neki kulturni centar, razne publikacije... Treba nam omogućiti da možemo pisati i čitati na moliškom hrvatskom jeziku, koji malo ljudi zna, jer nismo imali stardadiziran jezik. Tek prije tri godine, jezik smo standardizirali i ja sam suautor te knjige. Izašao je prvi rječnik hrvatsko-moliškog jezika, a ovih će dana izaći i gramatika. Talijanska strana ne radi kako treba, ali, na sreću, radi hrvatska vlada i zato smo vrlo zahvalni što nas Hrvatska ne zaboravlja i što nam pomaže. Više nego Italija. To je malo čudno, jer je Italija zapadna država, članica Europske unije i trebala bi bolje pomagati svoje manjine.</p>
<p>• Jeste li se žalili što vam uskraćuju novac?</p>
<p>- Jesmo.</p>
<p>• Jeste li dobili kakav odgovor?</p>
<p>- Njihovi odgovori svode se na birokratsko objašnjenje koje otprilike glasi: ne možemo financirati što nije predviđeno našim proračunom. A talijanskim proračunom predviđeno je financiranje nečeg, što nama ne odgovara. Predviđeno je finaciranje projekata, knjiga, publikacija koje su na talijanskom jeziku. Primjerice, mi smo tražili potporu za financiranje moliško-hrvatskog rječnika, a oni su po zakonu i ugovoru s Hrvatskom morali to pomoći, jer tamo piše da se daje potpora za studije, publikacije na manjinskom jeziku, itd., a ipak nisu. To je ludo. Slobodno to napišite.</p>
<p>• Vaš položaj, dakle, nije ni približan položaju Talijanima u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ma, dajte, molim vas. Daleko od toga. Oni su u raju prema nama. Talijani u Istri imaju sva prava. Imaju škole, publikacije, časopise, novine, sve, a mi nemamo ništa. </p>
<p>• Imate li školu na hrvatskom jeziku?</p>
<p>- I to nam pomaže Hrvatska, financira tečaj hrvatskog jezika. Ali, to je samo dva sata tjedno, što je premalo.</p>
<p>• Koliko djece uči hrvatski jezik?</p>
<p>- U osnovnoj i maloj srednjoj školi iz tri naša mjesta bit će oko stotinu djece. Dva sata tjedno nije ništa, jer se u školi govori samo talijanski.</p>
<p>»Moramo što prije otvoriti kulturni centar«</p>
<p>• Što ćete ubuduće činiti da se položaj Hrvata poboljša?</p>
<p>- Moramo što prije otvoriti kulturni centar, mjesto gdje bismo se baš fizički sastajali. Prije mjesec dana dobili smo obavijest hrvatske vlade da će nam, posredstvom Ministarstva kulture, za tu namjenu financirati adaptaciju jednog prostora koji je sada dokumentacijski centar. Osim toga, moramo bolje organizirati tečaj ili školu jezika za obične ljude i mnogo toga ostalog. Jer, mi smo tek na početku.</p>
<p>• Planirate li zajedničke projekte s ostalim Hrvatima u Italiji?</p>
<p>- To teško ide, jer smo međusobno udaljeni. Ali, održavamo veze s Gradišćanskim Hrvatima. Svake godine, inače, organiziramo kulturne manifestacije: folklor, igre, zabave koje povezuju jezik i kulturu, imamo literarnu nagradu... Ovog ljeta imali smo u gostima Histrione, koji su odigrali »Romea i Juliju«. To je bio velik uspjeh, nešto najuspješnije što smo ikad vidjeli. Bilo je fantastično.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Političkom trgovinom do zaštićenoga pojasa </p>
<p>MILAN JELOVAC </p>
<p>Hrvatski je Sabor u petak kasno navečer nakon desetosatne rasprave i bujice prolivene zastupničke žuči proglasio proširenje hrvatske jurisdikcije na Jadranu. Njome se »izvan vanjske granice hrvatskog teritorijalnog mora uspostavlja zaštićeni ekološko-ribolovni pojas sa sadržajem isključivog gospodarskog pojasa«. Prije toga većinom je glasova vladajućih odbačen HSP-ov Prijedlog odluke o proširenju isključivog gospodarskog pojasa. Time je završila gotovo dvomjesečna javna rasprava o modalitetima proširenja jurisdikcije na Jadranu.</p>
<p>No, cjelodnevni »show« koji su zastupnici, vladajući i oporbeni priredili u petak u Saboru raspravljajući o nesumnjivo političkom par excellence pitanju u Hrvata, nadmašio je i »najoptimističkija« predviđanja. Oporba je sjednicu iskoristila za otvorenu kritiku Vlade i njezine vanjske politike, nazivajući je nesposobnom, diletantskom i neodgovornom. U pljuštanju opozicijskih optužbi citiralo se i Antu Starčevića, spominjalo Vladimira Bakarića, iskustva bivšeg nedemokratskog SSSR-a, vrijeđalo susjede i govorilo o izborima. Vladajući su se silom prilika opredijelili za defenzivnu taktiku i pokušavali braniti Vladin prijedlog, uglavnom, odgovarajući na oporbene napade. </p>
<p>Sjednicu isprekidanu mnogobrojnim stankama, konzultacijama klubova i međusobnim prepucavanjima obilježila je neizvjesnost kakva se do sada rijetko viđala na Markovu trgu. Do zadnjeg trenutka, naime, nije se moglo pretpostaviti kako će se prema tom vrućem političkom pitanju, koje bi moglo trasirati dinamiku hrvatskog približavanja Europi, odrediti klubovi HSS-a, HDZ-a i ostatka oporbe. Svi pouzdani scenariji o postignutim kompromisima i tijeku izjašnjavanja, a bilo ih je nekoliko, jedan su za drugim padali u vodu. </p>
<p>Da se zastupnici u ovo surovo predizborno vrijeme i te kako pribojavaju suda javnosti pokazalo se već nakon središnjeg dnevnika nacionalne televizije. Tada je izvjestitelj HTV-a moguće, tada navodno dogovoreno, neizglasavanje nikakve odluke zbog smirivanja Europe ali i domaćeg biračkog tijela nazvao farsom. U trenutku se odustalo od tog scenarija i grozničavo su se počeli smišljati modaliteti novih kompromisnih rješenja. Uslijedilo je glasovanje i proglašenje odluke.</p>
<p> No, u sjeni priče o proširenju jurisdikcije na Jadranu ostat će upamćena, televizijskom auditoriju i najširoj javnosti posve vidljiva, politička trgovina. U početku je njome upravljao HSS, no na kraju je prihvaćen u biti gotovo neokrznut Vladin prijedlog.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prokletstvo male države</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>A sad su došla ozbiljna vremena. Carla del Ponte stiže u ponedjeljak na nekoliko sati. Čak i manje no što je premijer Račan potrošio na tu temu u razgovoru s britanskim premijerom Tonyjem Blairom za nedavne laburističke konvencije. Još manje no što je na račun odbjegloga haaškog optuženika Ante Gotovine utrošeno u zagrebačkog diplomatskom koru i, naravno, mnogo manje od vremena koji je u Uredu za odnose s Haagom proveo Thomas Osorio proteklih tjedana.</p>
<p>Uza sve to kao uteg nad glavom hrvatske vlasti stoji lakonska izjava glasnogovornice haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann da izvješće pripremljeno za East River neće biti pozitivno ako se general Gotovina do tada ne preda.</p>
<p>Za malu zemlju, koja sve više europske stepenice jedva prekoračuje, cijeli je slučaj postao pregolem, pretežak, prevelik. Trenutačno nitko u službenom Zagrebu ne može reći ništa što bi opovrglo teške riječi jedne, ruku na srce, ipak službenice u tužiteljskom uredu. Stvar je svedena na »lego-slagalicu«. Gdje je Gotovina? Hrvatska kaže - nemamo pojma. Haag kaže - Gotovina je u Hrvatskoj. Tko zna da je Gotovina u Hrvatskoj? Haag. Tko ne zna da je Gotovina u Hrvatskoj? Službeni Zagreb. Tko u Haagu odgovara za netočnu informaciju? Nitko, gospođica Hartmann ponajmanje. Tko u Hrvatskoj odgovara za isto? Svi, od Vlade i Sabora pa do 4,3 milijuna građana.</p>
<p>Kakva je to igra u kojoj samo jedna strana ulaže sve, a druga strana (Haaški sud) ništa? Loša. Prepuna mogućih političkih podmetanja, regionalnih interesa i sličnoga.</p>
<p>Plus što u Haagu nitko neće biti prozvan zbog nesuradnje jer Hrvatskoj nije dostavio nužne podatke o Gotovininu kretanju, boravku i pojavljivanju na prostoru lijevo ili desno od 16. meridijana. A u Zagrebu ni premijer jedne države, ni Goran Granić, ključni čovjek odnosa s Haaškim sudom, ni glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ni Jakša Muljačić, predstojnik Ureda za odnose s Haagom, pa onda ni Goran Mikuličić, Vladin odvjetnik za »slučaj Gotovine«, neće biti pošteđeni »lomače« propadne li država u izvješću tužiteljice pred Vijećem sigurnosti. Propast će država kojoj ta ista tužiteljica nije htjela reći ono što navodno zna, da je Gotovina u Hrvatskoj. To je prokletstvo male države.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Poigravanje nacionalnim osjećajima i interesima</p>
<p>Rasprava o gospodarskom pojasu samo je jedan u nizu primjera koji govore da se politička elita nacionalnim osjećajima društva, koje je tek izišlo iz krvavog rata, poigrava kao beba sa zvečkom. A onda »buku« javnosti, koju je sama potaknula, proglašava krunskim argumentom zbog kojeg je neka odluka donesena iako priznaje da zna kako će nam baš tako donesena odluka ugroziti neke druge strateške interese. Pa je valjda za svaku grešku kriva javnost</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Euroskeptici, a u Hrvatskoj ih nije malo, tvrde da Hrvatska nema šanse 2007. ući u EU jer će joj se uvijek naći neka dlaka u jajetu. Pa je sasvim svejedno hoće li general Gotovina otići u Haag ili ne i hoćemo li proglasiti gospodarski pojas ili ne. Kad je već tako, onda nema razloga za izručenje Ante Gotovine ili odustajanje od gospodarskog pojasa. Učinili mi to ili ne, već će Europa naći neki grijeh zbog kojeg će nas držati na distanci, a u svoje će nas društvo pripustiti tek kada za to sazru Srbija i Crna Gora te Bosna i Hercegovina. </p>
<p>No, to se pitanje može staviti i u nešto širi domaći, nacionalni kontekst. Je li hrvatsko društvo, 13 godina nakon osamostaljenja države Hrvatske, i dalje takvo da će i nakon eventualnog pozitivnog razrješenja spomenutih slučajeva vrlo brzo samo proizvesti neki novi »slučaj« koji će nam Unija, ili barem neke od njezinih članica, uzimati kao neoprostiv grijeh? Je li hrvatsko društvo uistinu sazrelo do razine na kojoj se cijela nacija neće uspaljeno homogenizirati u obrani nacionalnog ponosa samo zato jer se netko dosjetio da bi mu baš to, a ne racionalno odvagivanje argumenata za i protiv neke odluke, moglo donijeti dva-tri dnevna ili predizborna boda? Nažalost, način na koji se posljednjih tjedana u javnosti vodi rasprava o gospodarskom pojasu svjedoči da se razum nerado uključuje u rasprave čak i kad je riječ o ključnim nacionalnim interesima. </p>
<p>Za to je kriva isključivo politička elita, koja se nacionalnim osjećajima društva tek izišlog iz krvavog rata poigrava kao beba sa zvečkom. A onda baš tu buku javnosti, koju je sama potaknula, proglašava krunskim argumentom zbog kojeg je neka odluka donesena iako priznaje da zna kako će nam baš tako donesena odluka ugroziti neke druge strateške interese. Pa je valjda za svaku grešku kriva javnost. A političari su nevini anđeli koji su samo poštovali volju javnosti. </p>
<p>U petak ujutro, uoči saborske rasprave o gospodarskom pojasu, odnosno zaštićenoj ribolovno-ekološkoj zoni, jedna mi je visokopozicionirana osoba iz HSS-a rekla da ta stranka zna kako su svi bitni interesi zaštićeni i zonom koju predlaže Vlada, ali je rasprava sada već prešla na razinu nacionalnog ponosa, pa je gospodarski pojas jedini mogući potez. Nešto kasnije, iz HSS-a mi je objašnjen i drugi razlog zbog kojeg se inzistira na proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa: »Budući da hrvatska diplomacija (pogotovo u Rimu) nije kvalitetno odradila posao, pa ćemo po nosu od EU-a dobiti i zbog proglašenja zaštićene ribolovno-ekološke zone, onda je bolje da idemo do kraja i proglasimo gospodarski pojas«. </p>
<p>Naravno, u HSS-u pritom peru ruke od ikakve krivnje za lošu diplomatsku pripremu, bez obzira na činjenicu da je veliki dio zaštitite za koju se zalažu izravno vezan za ribarstvo, koje je u nadležnosti HSS-ova ministra poljoprivrede Pankretića. U HSS-u tvrde da nisu krivi ni za predizborni tajming izvlačenja gospodarskog pojasa pod svjetlo reflektora, bez obzira na činjenicu da je gospodarski pojas velikom javnom temom postao tek kada se za njegovo proglašenje javno izjasnio vrh HSS-a. U vrhu stranke, naime, tvrde da su Tomčića i Pankretića ljetos novinari doveli pred svršen čin svojim pitanjima na temelju izjava nižerangiranih državnih dužnosnika o gospodarskom pojasu. A oni su samo ponovili ono što im je euroministar za ribarstvo Fischler rekao: da EU nema ništa protiv hrvatskoga gospodarskog pojasa. I nije valjda sada HSS kriv što je Europska komisija promijenila mišljenje pod pritiskom Italije, koja je, pak, vrisnula jer naša diplomacija, na čelu s premijerom, nije kvalitetno odradila pripreme za takav potez.</p>
<p>U HSS-u, dakle, tvrde da se nisu nerazumno poigrali nacionalnim osjećajima. Isto tvrde i u SDP-u iako priznaju da su proglašenje zaštićene ribolovne i ekološke zone predložili pod pritiskom nacionalnog naboja, a ne kao racionalan potez koji je, smatraju, potpuno usklađen s ključnim nacionalnim interesom članstva u EU. I oni se, dakle, barem djelomično »vade« na javnost. Koju je, tvrde, zbog nekoliko posto glasova u Dalmaciji »zapalio« HSS. No, nismo primijetili da su se SDP-ovci »ubili« od objašnjavanja argumenata za i protiv zone u ovom trenutku. Očito, prevladao je strah od skorih izbora i uloge lako zapaljivih nacionalnih osjećaja na raspoloženje birača.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kada će Holbrookeova daytonska BiH postati normalna država</p>
<p>Govoreći o nedostatcima Daytona, Holbrooke u Sarajevu nije rekao ništa novo/ Na težini dobiva njegovo podsjećanje, možda i ključna poruka, da je Daytonski sporazum tek okvir za mir i prosperitet te da ga se može promijeniti i dograditi ako građani BiH postignu dogovor o tome. Uostalom, taj je sporazum u mnogim elementima već praktično revidiran, uglavnom pod pritiscima međunarodne zajednice, ali ponekad i uz dogovor triju strana u BiH</p>
<p>ALENKO ZORNIJA </p>
<p>Richard Holbrooke, idejni tvorac Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, rekao je da je u BiH postignut impresivan napredak u osam godina, koliko je proteklo od mirovnih pregovora u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson. Govoreći pred Parlamentarnom skupštinom BiH, Holbrooke je naglasio da je Dayton uspio u ostvarenju svojih osnovnih ciljeva - završio je užasni rat i položio temelje za mirnu, multietničku državu koja se nalazi na putu pridruživanja ključnim institucijama ujedinjene Europe. Prema riječima američkog diplomata, teško se sjetiti bilo kojeg drugog mirovnog procesa u posljednjem desetljeću bilo gdje u svijetu koji je bio i približno tako uspješan kao onaj u BiH.</p>
<p>Ipak, Holbrooke je za boravka u Sarajevu, u četvrtak i petak, kako u svom obraćanju parlamentarnim zastupnicima, tako i u izjavama za lokalne medije i tijekom susreta s visokim bosanskohercegovačkim službenicima, još jednom priznao da Sporazum, u čijem je kreiranju imao važnu ulogu, ima i mnoge nedostatke. Stoga na težini dobiva njegovo podsjećanje, možda i ključna poruka, da je Daytonski sporazum tek okvir za mir i prosperitet te da ga se može promijeniti i dograditi ako građani BiH postignu dogovor o tome. »To nije zatvor iz kojega se ne može izići«, slikovito je rekao.</p>
<p>Prema Holbrookeu, najveća greška u Daytonu bilo je zadržavanje triju vojski u BiH, što je diktiralo tadašnje protivljenje NATO-ovoj namjeri o uspostavljanju jedinstvene vojske u zemlji. »Bosna i Hercegovina se našla u situaciji koja je, dugoročno gledano, bila očito neodrživa - jedna država s tri vojske«, kaže sada Holbrooke. </p>
<p>Nadalje, rekao je da smatra kako je u Daytonu središnjoj vladi trebalo dati šire ovlasti te da je trebalo uspostaviti povjerenstvo za istinu i povjerenje, slično kao što je napravljeno u Južnoj Africi.</p>
<p>Među daytonske greške ubrojio je i davanje prevelikih ovlasti predstavnicima triju konstitutivnih naroda, a posebnu pozornost izazvala je Holbrookeova izjava da je još 1996. godine trebalo zabraniti SDS te da to nije kasno učiniti i sada, jer je riječ o korumpiranoj skupini ljudi koja pomaže skrivati Radovana Karadžića.</p>
<p>Govoreći o nedostatcima Daytona, Holbrooke, naravno, nije rekao ništa novo, ništa što već nije poznato onima koji pozornije prate prilike u BiH. Uostalom, taj je sporazum u mnogim elementima već praktično revidiran, uglavnom pod pritiscima međunarodne zajednice, ali ponekad i uz dogovor triju strana u BiH. Bosna i Hercegovina danas, primjerice, ima državnu vladu - uskoro s 10 ministarstava - što je znatno više od daytonskoga okvira. Do kraja godine prvi bi put trebala imati državno ministarstvo obrane i jedinstvenu strukturu vojnog i civilnog zapovijedanja oružanim snagama. U tijeku su carinske i porezne reforme koje također idu prema stvaranju jedinstvenih službi na državnoj razini. Tu je i Državna granična služba koja već više godina djeluje relativno uspješno, a paralelo s reformama obavještajnog sektora, u tijeku je i formiranje agencije za informiranje i zaštitu na razini BiH. </p>
<p>Građani BiH već godinama voze automobile s jedinstvenim registracijskim pločicama, a počela je i realizacija projekta CIPS, koji će omogućiti da građani ove zemlje imaju unificirane identifikacijske isprave. </p>
<p>Provedene su i ustavne promjene koje su omogućile da, barem formalno, i manjinski narodi u entitetima imaju svoje zastupnike u izvršnoj vlasti.</p>
<p>Ipak, priznao je to i Holbrooke, ostalo je još mnogo posla koji treba obaviti prije nego što se Bosna i Hercegovina bude mogla nazvati istinski »normalnom« zemljom, dok ne bude mogla funkcionirati bez međunarodnog nadzora ili nazočnosti stranih vojnika. Tek tada će se »misija« moći smatrati obavljenom.</p>
<p>Holbrooke to u Sarajevu, naravno, nije priznao, ali se »između redova« njegovih izlaganja ipak moglo iščitati ono što je svima koji Bosnu i Hercegovinu žele vidjeti kao normalnu zemlju, jasno već odavno. Najveća je daytonska greška, i to konstrukcijske prirode, samo postojanje dvaju entiteta koji su BiH podijelili etničkim granicama. Sam entitetski ustroj BiH je ono što koči njezin razvoj. Zadovoljni najviše mogu biti oni kojima je Republika Srpska »životno djelo«. Sve redom haaški optuženici i/ili bjegunci - Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Ratko Mladić... </p>
<p>Uostalom, zar je slučajno da se među najveće uspjehe u provedbi Daytona ubrajaju upravo oni potezi koji su u svojoj biti brisali entitetske granice?!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>»Stroge opomene« Hrvatskoj da se »suzdrži« u primjeni Konvencije o pravu mora narušavaju međunarodni poredak</p>
<p>Svaki pokušaj ometanja i postavljanja zapreka Hrvatskoj prema slobodnoj primjeni Konvencije o pravu mora u skladu s pravilima Ujedinjenih naroda suprotan je osnovnim načelima suvremenog međunarodnog poretka, bez obzira na to bio on političke, gospodarske ili pravne naravi / Nedavni govor gospodina Patricka Coxa, predsjednika Europskog parlamenta, u Hrvatskom saboru bio je klasičan primjer brze transformacije transnacionalnog tehnokrata koji nema nikakve veze s povijesnim aspiracijama i težnjama irskog naroda, kojemu pripada, a čija je povijest i sudbina u mnogo čemu slična Hrvatskoj. S jedne strane Cox naglašava poštivanje zakona, a s druge strane »savjetuje« Hrvatskom saboru da, zbog transnacionalnih interesa, koji su još problematične naravi jer se ostvaruju političkim manipulacijama, djeluje na štetu vlastitih bitnih nacionalnih interesa</p>
<p>SLAVKO YAMBRUSICH</p>
<p>Pravna samobitnost« je najbolje jamstvo zaštite nacionalnih interesa malih naroda i mikrodržava. Zato nije slučajno da se dr. Ante Starčević - Otac domovine oslanjao na pravo hrvatskoga naroda na opstojnost u svojem povijesnom prostoru. Shvatio je da je u njegovim političkim okolnostima, bez političke moći, to bio jedini praktičan način da se odupre raznim hegemonističkim tendencijama tadašnjih susjeda.</p>
<p>Pozivajući se na »autoritet zakona«, dr. Ante Starčević je stvorio strategiju prava hrvatskoga naroda za vlastiti identitet i obranu svojeg povijesnog prostora.</p>
<p>Zato je više nego simbolično da današnji sljedbenici Oca domovine nastavljaju tu pravašku tradiciju naglašavajući pravo hrvatskoga naroda na političku i gospodarsku samobitnost u okvirima pravne države.</p>
<p>Prijedlog Hrvatske stranke prava (HSP) da Hrvatska što prije proglasi gospodarski pojas u Jadranskom moru predstavlja konkretan primjer kontinuiteta te pravaške tradicije. No, taj važan politički potez ima još širu dimenziju, jer se oslanja na međunarodno pravo.</p>
<p>U pravnom smislu svjetski poredak podrazumijeva sva ona načela, norme, standarde i institucije koje održavaju, oblikuju i izgrađuju međunarodnu zajednicu u određenom vremenskom razdoblju. Osnovna načela suvremenog međunarodnog prava - samobitnost, »pacta sunt servanda«, sloboda mora, jednakost pred zakonom, politička neovisnost država, ljudska prava, zaštita okoliša i ljudsko dostojanstvo - su stubovi na kojima se gradi i izgrađuje »progresni razvoj« međunarodnog prava.</p>
<p>Konvencijsko pravo mora je dio novog svjetskog poretka</p>
<p>Njegove norme su mjerilo svakodnevnog ponašanja, to jest prava i odgovornosti država kao ravnopravnih subjekata međunarodne zajednice.</p>
<p>Međunarodno pravo mora je jedna od najstarijih normi javnog međunarodnog prava s najčvršćim pouzdanjem u njegovu stabilnost i predvidivost, jer se temelji na višestoljetnoj tradiciji međunarodnih uzanci koje recipročno poštuju države u međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Konvencija UN-a iz 1982. godine o pravu mora samo je lex lata, deklaracija tih duboko utvrđenih načela kao i dispozitiva nadograđivanih na temelju novih »pravnih činjenica« tog »životnog prava« država potpisnica i prihvateljica Konvencije. U kontekstu Povelje UN-a, to konvencijsko pravo mora je dio novog svjetskog poretka kojega se trebaju pridržavati i poštovati ne samo potpisnice Konvencije nego i druge države, kao i regionalne institucije.</p>
<p>Hrvatska kao ravnopravni subjekt i članica Konvencije o pravu mora proširuje svoj zakonodavni sustav u skladu s međunarodnim pravom i u sklopu međunarodnog poretka. A na temelju prava i obveza Konvencije proglašuje svoj gospodarski pojas u Jadranu u skladu sa svojim nacionalnim interesima i potrebama.</p>
<p>Primjena te konvencijske normative o pravu mora samo je još jedan primjer i korak prema pravnoj državi koja će osigurati pravnu arhitekturu bitnu stabilnoj demokratskoj državi koja, poštujući pravo na imovinu, stvara mehanizme slobodnog tržišta i pravne zaštite svojih nacionalnih resursa.</p>
<p>Svaki pokušaj ometanja i postavljanja zapreka Hrvatskoj prema slobodnoj primjeni Konvencije o pravu mora u skladu s pravilima Ujedinjenih naroda suprotan je osnovnim načelima suvremenog međunarodnog poretka, bez obzira na to bio on političke, gospodarske ili pravne naravi.</p>
<p>Nedavni prijedlozi i »stroge opomene« Hrvatskoj da se »suzdrži« u primjeni Konvencije o pravu mora predstavljaju jasan primjer pritiska i derogacije »progresnog razvoja« međunarodnog prava i narušavanje međunarodnog poretka.</p>
<p>Subsidijarne regionalne norme Europske unije, pogotovu sada dok Hrvatska još nije članica Europske unije, ne predstavljaju pravnu osnovu za stavljanje Hrvatskoj zapreka i služe kao mehanizam ucjenjivanja protiv primjene Konvencije o pravu mora, odnosno uživanje prava i izvršavanja obveza u skladu s osnovnim smjernicama i svrhom Konvencije.</p>
<p>Nedavni govor gospodina Patricka Coxa, predsjednika Europskog parlamenta, u Hrvatskom saboru bio je klasičan primjer brze transformacije transnacionalnog tehnokrata koji nema nikakve veze s povijesnim aspiracijama i težnjama irskog naroda, kojemu pripada, a čija je povijest i sudbina u mnogo čemu slična Hrvatskoj. </p>
<p>S jedne strane gosp. Cox naglašava poštivanje zakona, a s druge strane »savjetuje« Hrvatskom saboru da, zbog transnacionalnih interesa, koji su još problematične naravi jer se ostvaruju političkim manipulacijama, djeluje na štetu vlastitih bitnih nacionalnih interesa. </p>
<p>Takova nedosljednost nije na čast Europske unije koja se ponosi visokim standardima i naprednim institucijama temeljenim na vrednotama zapadne civilizacije.</p>
<p>Nije to prvi put da se Hrvatskoj predlaže »oprez« u korištenju njezinih prava. Na žalost, hrvatska povijest je puna takvih primjera. Podsjetimo se samo onih iz nedavne prošlosti. Što su nam donijeli »savjeti« i »preporuke« raznih Korošeca, Kardelja, Đilasa i drugih koji su nas uvjeravali da se ne brinemo za Istru, Zadar, Boku Kotorsku, Srijem i Bačku, jer je »to sve naše« (sad pak kažu »to je sve Europa«). </p>
<p>Istra i Zadar vraćeni su matici Hrvatskoj zahvaljujući sposobnosti, oružanoj borbi i domoljublju lokalnog stanovništva, Katoličke crkve, kao i povoljnim okolnostima političke konfiguracije velikih sila. A što je s ostalim fait accompli. To treba pitati Hrvate Šarengrada, Bačke, Boke i Srijema.</p>
<p>Te neprocjenjive štete nanesene hrvatskom nacionalnom korpusu i hrvatskim teritorijalnim prostorima mogu se na neki način »racionalizirati« i objasniti da nismo imali svoju državu i da su nam drugi krojili sudbinu. No, sada kad je Hrvatska međunarodno priznata država, članica UN-a, toga »štapa« na koji bi se neki opet željeli osloniti više nema. Prekinuli su ga i bacili u vatru da zauvijek nestane oni koji su dali živote na oltar domovine.</p>
<p>Njih i njihovo dostojanstvo i veličanstvene žrtve ne smijemo nikada zaboraviti niti oskvrnuti, pa makar to značilo da će Hrvatska ući, što ne vjerujem, u Europsku uniju tek 2020. godine. Taj »rizik« Hrvatski sabor mora uzeti na sebe, ako želi sačuvati svoj zakonodavni autoritet, samobitnost Hrvatske, kao i nacionalni ponos te dostojanstvo hrvatskih građana koji su ga izabrali.</p>
<p>Autor je američki odvjetnik, doktor međunarodnog prava i predsjednik AMCRO International Consultatnts, Inc. u Washingtonu, DC.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Poigravanje žrtvama i velikanima na trgu djetinjstva </p>
<p>Sjećam se da sam jednom, nedugo nakon što je Trg žrtava fašizma preimenovan u Trg hrvatskih velikana, kad su me pitali gdje sam rođen, odgovorio: »Na Trgu žrtava... hrvatskih velikana«. Nisam to rekao namjerno. Barem ne tom zgodom. Od tada sam se u više prigoda tim nazivom, odnosno tom sintagmom služio namjerno. Jer - kroza svu povijest toliki su Hrvati žrtve nekih svojih velikana / Neki dan sam prolazeći Trgom žrtava fašizma, uočio da se na tom trgu sprema otvaranje nove pekarnice. To bi bilo nešto posve obično i ne odviše važno da nad prostorom u kojem će djelovati, već nije istaknut naziv »Pekarna velikana«. Nakon što su velikani proslijeđeni na burzu, završili su u pekarnici </p>
<p>STJEPAN LICE</p>
<p>Rođen sam u Zagrebu, na Trgu žrtava fašizma. Na Trgu žrtava fašizma proživio sam više od trideset godina. Bit će da to nije osobito važno za riječi koje slijede. S Trga žrtava fašizma odselio sam se prije nego što je preimenovan u Trg hrvatskih velikana. Bit će da ni to nije osobito važno. </p>
<p> U mojoj je odsutnosti Trg hrvatskih velikana ponovno preimenovan u Trg žrtava fašizma. Dakako, moja je odsutnost posve bez značenja u tom preimenovanju. No, sve to nužno dotiče moj osobiti odnos prema tom dragom prostoru.</p>
<p> Sjećam se da sam jednom, nedugo nakon što je Trg žrtava fašizma preimenovan u Trg hrvatskih velikana, kad su me pitali gdje sam rođen, odgovorio: »Na Trgu žrtava... hrvatskih velikana«. Nisam to rekao namjerno. Barem ne tom zgodom. Od tada sam se u više prigoda tim nazivom, odnosno tom sintagmom služio namjerno. Jer - kroza svu povijest toliki su Hrvati žrtve nekih svojih velikana. </p>
<p> Tako su, dakle, u jednom trenutku, trg moga djetinjstva umjesto žrtava zauzeli velikani. Pitao sam se na koje se velikane prigodom toga preimenovanja mislilo.</p>
<p>Neki su mi protumačili da se mislilo na hrvatske narodne vladare i da je bila namjera trg imenovati Trgom hrvatskih narodnih vladara, čemu u prilog govore nazivi okolnih ulica: Ulica kralja Zvonimira, Ulica kralja Držislava, Ulica kneza Mislava, Ulica kneza Višeslava. </p>
<p> No, pod velikanima se moglo misliti i na Franju Tuđmana, Gojka Šuška, Ljilju Vokić... Ili na Josipa Broza, Vladimira Bakarića, Jakova Blaževića... Ili na Alojzija Stepinca, Franju Kuharića, Ivana Merza... Ili na Krešimira Ćosića, Dražena Petrovića, Zvonimira Bobana... Ili na Ivana Meštrovića, Vatroslava Lisinskog, Josipa Pupačića... I tako redom... Ili, možda, i na sve njih zajedno?!</p>
<p> Sve u svemu, velikani nisu dugo poživjeli na trgu moga djetinjstva. U jednom, po nečijem shvaćanju zgodnom, trenutku otišli su na burzu. Naime, Trgom hrvatskih velikana prozvan je obližnji trg koji se kraće vrijeme nazivao Trgom burze, s time da je naziv toga trga i u prethodnom razdoblju bio promjenljiv (uostalom, kao i naziv Trg žrtava fašizma).</p>
<p> Negdje u to vrijeme, središnja zgrada na trgu moga djetinjstva (koja je djelo Ivana Meštrovića) vraćena je onima kojima je prvotno i bila namijenjena - likovnim umjetnicima. Od tada se neposredno uz Dom hrvatskih likovnih umjetnika, kako je ta zgrada nazvana, razraslo povremeno priručno parkiralište, valjda u skladu s nečijim umjetničkim senzibilitetom.</p>
<p> Neki dan sam prolazeći Trgom žrtava fašizma, uočio da se na tom trgu sprema otvaranje nove pekarnice. To bi bilo nešto posve obično i ne odviše važno da nad prostorom u kojem će djelovati, već nije istaknut naziv »Pekarna velikana«. Nakon što su velikani proslijeđeni na burzu, završili su u pekarnici. U pekarnici u kojoj se, valjda, peku velikani.</p>
<p> I tako se netko na trgu moga djetinjstva poigrava žrtvama i velikanima. Trideset i nešto godina moga života proteklo je u javnu podsjećanju na bolne žrtve fašizma i u potihu, pa i potajnu, spominjanju nekih drugih - ništa manje bolnih - žrtava, žrtava prešućivanih, ali i zaboravljenih.</p>
<p>Da sve nije jednostavno, kamo li dosljedno, zorno mi je, primjerice, posvjedočio zapušteni mirogojski grob - kraj kojega sam svojedobno prolazio, i s ganućem i s mnogo poštovanja zaustavljao se pred njim - a na kojem je natpis: »Ovdje je sahranjeno nekoliko stotina djece sa Kozare 1942.«. </p>
<p> Tako je to: neki se nekih žrtava sjećaju na središnjim gradskim trgovima, no čim se malo odmaknu od njih, iste te žrtve - osim prigodice - neprimjetno, ali izrazito, blijede u njihovu pamćenju. </p>
<p> Pomišljam da bi imalo smisla imenovati neki trg Trgom prešućenih žrtava, odnosno Trgom zaboravljenih žrtava, ali i Trgom prešućenih velikana, odnosno Trgom zaboravljenih velikana. No, tu bi moglo doći do nesporazuma iz razloga što ima ljudi, i te kako ih ima, koji su istodobno i žrtve i velikani. </p>
<p> Očito, u ovom nesavršenom svijetu nema naroda, nema povijesti bez žrtava i velikana. Ali nema ni naroda ni povijesti bez poštovanja žrtava i velikana. </p>
<p>Autor je diplomirani pravnik, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prof. Paar ima isto mišljenje kao i Svjetska banka</p>
<p>Svjetska banka snažno podržava cilj Hrvatske na razvoju gospodarstva temeljenog na znanju, kako bi se poboljšala konkurentnost, plaće, te mogućnosti zapošljavanja u nastavku tijekom napredovanja Hrvatske u približavanju Europskoj uniji</p>
<p>INDIRA KONJHODŽIĆ</p>
<p>Drago nam je što je Vjesnik objavio komentar prof. Vladimira Paara o programu razvoja Hrvatske (»HAZU nudi drukčiju viziju Hrvatske od Svjetske banke«, Stajališta, 23. rujna). Iz njegovih navoda jasno je da naši stavovi nisu suprotni njegovima.</p>
<p>Svjetska banka snažno podržava cilj Hrvatske na razvoju gospodarstva temeljenog na znanju, kako bi se poboljšala konkurentnost, plaće, te mogućnosti zapošljavanja u nastavku tijekom napredovanja Hrvatske u približavanju Europskoj uniji.</p>
<p>To je upravo i bila tema našeg Ekonomskog memoranduma za Hrvatsku. </p>
<p>U tu svrhu bit će potrebne reforme kojima će se ojačati obrazovni sustav kroz, na primjer, poboljšane nastavne planove i programe, financiranje, odgovornost, pedagogiju, te obrazovanje odraslih.</p>
<p>Za to će biti potrebni i novi pristupi kojima će se podupirati rast temeljen na inovacijama, uključujući sustav istraživanja i razvoja koji zadovoljava potrebe hrvatskih poduzetnika u njihovim nastojanjima da prodaju nove proizvode u zemlji i inozemstvu.</p>
<p>Tu studiju Svjetske banke pripremili su stručnjaci Banke uz doprinos mnogih partnera i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Studija prepoznaje da je Hrvatska u mnogim područjima postigla znatan napredak, a u isto vrijeme ona iznosi specifične prijedloge za politiku i njihov redoslijed.</p>
<p>Napominjemo da je program Banke usko povezan s rastom temeljenim na inovacijama, uključujući podršku za program razvoja tehnologije kojim se nastoji odgovoriti na potrebe hrvatskoga gospodarstva postizanjem boljega povezivanja infrastrukture znanosti i tehnologije s potrebama u proizvodnji.</p>
<p>Taj projekt osmišljen je tako da pomogne povećati sudjelovanje privatnog sektora u tehnološkom razvoju i jačanju veza između industrije, sveučilišta, te istraživačkih institucija. Također smo uključeni u dijalog kojim se nastoje utvrditi načini na koje se mogu podupirati poboljšanja u osnovnom i visokom obrazovanju, tako da osobe sa stečenom diplomom imaju znanja i vještine potrebne kako bi uspjele i pridonijele hrvatskom gospodarstvu.</p>
<p>Ukratko, drago nam je što prof. Paar ima isto mišljenje kao i Banka o ključnoj ulozi koju znanost i tehnologija te obrazovanje imaju u preobrazbi Hrvatske u gospodarstvo temeljeno na znanju. Također se nadamo da možemo raditi zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i svim zainteresiranim stranama kako bismo učinili korak naprijed u tom programu.</p>
<p>Autorica je voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Svi su Zagrepčani - po nekom »dobrom duhu« Zagreba </p>
<p>Prof. dr. Stipe Šuvar, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu i predsjednik SRP-a </p>
<p>U Zagrebu živim više od pola stoljeća i da ga ne volim, valjda bih potražio neki drugi grad da u njemu radim i živim. U Zagreb sam došao na studij, kada se nigdje drugdje u Hrvatskoj nije ni moglo studirati, ni u Dalmaciji, u kojoj sam rođen i u kojoj sam završio gimnaziju.</p>
<p>Već u studentskim danima postao sam toliko privržen Zagrebu, da nisam ni pomišljao da bih ga mogao napustiti.</p>
<p>Počeo sam ga upoznavati kada sam, kao siromašni student, po njegovim ulicama i kvartovima raspačavao novine i hranio se u narodnim kuhinjama, a onda i kao urednik »Studentskog lista«, pa kao istraživač njegove urbane zbilje. S profesorom Milanom Prelogom, možda do danas našim najboljim poznavateljem urbaniteta, provodio sam 70-ih godina prošlog stoljeća ankete i ispisivao sociološke studije u svrhu donošenja urbanističkog plana grada Zagreba i regionalnog urbanističkog plana zagrebačkog područja. Sa studentima sam obilazio Kozari Bok i druga »divlja« naselja. Nekolicina studenata izradila je o tim naseljima svoje diplomske radnje koje je branila na katedri ruralno-urbane sociologije, na kojoj sam dugo bio jedini nastavnik.</p>
<p> Prošlost Zagreba upoznao sam čitanjem djela Krčelića, Brezovačkog, Šenoe, Matoša, Zagorke, Krleže, Cesarca, Majera, ali i djela ilirskih muževa, Lelje Dobronić, Đure Szaba...</p>
<p>U njegovu sadašnjost pak uranjam ne samo svakidašnjim vožnjama u svom derutnom autu i tramvajima, te pješačenjem do trgovina, raznih šaltera, kazališta, muzeja i galerija. U moju svakodnevnicu spada i rad u novinama čiji sam urednik, aktivnosti u stranci na čijem sam čelu i nastavničke obaveze na fakultetu.</p>
<p> Kao i u svaku nacionalnu metropolu, a i u veliki grad, u Zagreb naviru i u njemu se pokušavaju nastaniti ljudi najrazličitije socijalne i regionalne pripadnosti. Polovina Zagrepčana vjerojatno nikad nije prekoračila prag Hrvatskog narodnog kazališta ili zavirila u Strossmayerovu galeriju, a velika većina danas nema posljednju šansu - da bude sahranjena na Mirogoju. Ali svejedno, svi Zagrepčani to jesu po nekom »dobrom duhu« Zagreba, po nekim frazama i gestama, po nekom ponosu što su »Zagrepčanci«, pa i »purgeri«. Rođenjem, govorom, pa ni mentalitetom nisam, dakle, stopostotni Zagrepčanin, ali jesam po dužini života u njemu i po tome što ga doista doživljavam kao svoj grad.</p>
<p>Zagreb je nakon Beča, Praga i Budimpešte najveći grad u srednjoj Evropi, a po ljepoti i pečatu historičnosti njima je uz rame. Zagreb je prije svega grad kulture, s nevjerojatnim stvaralačkim potencijalom i elanom. Taj »štih« Zagreba kao grada kulture, duha i duhovnosti, nisu uspijevale, niti danas uspijevaju uništiti najezde primitivnih ljudi, sa svojim rudimentarnim, plemenskim, kojekakvim sklopovima svijesti i ponašanja. </p>
<p> Zagreb je metropola Hrvatske kao male zemlje, kojoj prijeti opasnost da bude sve manje napučena. On još nije milijunski grad, a po svoj prilici to neće ni postati. Ne bi, uostalom, trebao tome ni težiti. </p>
<p>No divlja izgradnja, korupcija u urbanističkoj politici, silan nasrtaj bahatih skorojevića na sljemenske obronke prijete da Zagreb i život u njemu devastiraju. Svatko tko voli Zagreb mora zbog toga biti zabrinut i mora se tim zlima i njihovim nositeljima suprotstavljati.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ustaneš u dva i moraš biti sretan ako nešto prodaš</p>
<p>Prodavači doduše tvrde da Zagrepčani kupuju sve manje, no ipak se svaki dan rano dižu kako bi prodali ono što su uzgojili / »Moramo biti veseli, naš radni dan ipak počinje u dva sata ujutro. Da nismo takvi, već bismo odavno poludjeli«, kaže jedan od trgovaca. U tome im svesrdno pomaže i glas Marka Perkovića Thompsona koji dopire s razglasa, tako glasno kao da je na tržnici koncert </p>
<p>Kupnja namirnica kojima ćemo se gostiti u zimskim mjesecima a koje, naravno, treba pripremiti već sad, većinu je domaćica ovih dana dovela do najpoznatije zagrebačke tržnice na veliko. </p>
<p> Krastavci, paprika, rajčice, kupus, patlidžani i drugo povrće kojem je unaprijed određena sudbina ajvara, pindžura ili turšije, preplavilo je Zelenu tržnicu a domaćicama bacilo kulinarsku rukavicu. </p>
<p>Obitelj Mucak koju smo u petak zatekli na tržnici, ovaj će vikend većinu vremena zasigurno provesti u kuhinji, jer je za povrće upravo potrošila 250 kuna. </p>
<p>»Kupili smo zelje koje ćemo ukiseliti a papriku i mrkvu ćemo iskoristiti za turšiju«, rekla je gospođe Gordana. U pripremanju zimnice pomoći će joj, kojeg li čuda, suprug Zoran.</p>
<p> »Nemamo nikakvu posebnu tajnu a recepte smo pokupili od naših majki«, kažu supružnici koji su na Žitnjak došli zato jer su tu cijene povoljnije od onih na tržnicama u gradu, a i sve mogu kupiti na jednom mjestu. </p>
<p>Za razliku od kupaca, prodavačice ne spremaju zimnicu.</p>
<p> »Vjerujte, onaj tko se bavi poljoprivredom i od toga zarađuje za život, nema vremena za spremanje zimnice«, kaže Suzana Slamek iz okolice Zagreba.</p>
<p> Tuži se kako je svake godine sve slabija kupovna moć Zagrepčana no ipak ne razmišlja o napuštanju poljoprivrede. </p>
<p>»Previše smo uložili u mehanizaciju da bi tako olako odustali od obrađivanja zemlje«, dodaje Suzana. </p>
<p>Na upit imaju li razumijevanja za građane koji si ne mogu priuštiti kupovinu na veliko, trgovac iz Slavonije kaže da to ovisi o trenutnom raspoloženju. </p>
<p>I ostali su trgovci potvrdili da je prodaja svake godine sve slabija. Vrijeme dokolice krate uz čašicu razgovora, kartama ili šahom. </p>
<p>Pa, iako im poslovanje pati zbog općepoznatih razloga koji se svode na tri riječi - »ljudi nemaju novaca« - trgovci ne ostavljaju dojam zabrinutosti. U tome im svesrdno pomaže i Marko Perković Thompson koji dopire s razglasa tako glasan kao da ima koncert na tržnici. </p>
<p>»Moramo biti veseli, naš radni dan ipak počinje u dva sata ujutro. </p>
<p>Da nismo takvi, već bismo odavno poludjeli«, kaže jedan od trgovaca. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>ZET u ponedjeljak stoji sat vremena, u utorak cijeli dan</p>
<p>Zetovci prvobitnim zahtjevima dodali i nove, među ostalim traže i reviziju kolektivnog ugovora </p>
<p>»Odradili smo dio našeg prosvjeda kojim želimo upozoriti da su nasilnički ispadi u našim vozilima uzeli previše maha, ali gradonačelnica Vlasta Pavić službeno nam nije uputila ni jednu riječ. Je li to pošteno i korektno? Mi ćemo dokazati da mislimo ozbiljno i ne sastane li se gradonačelnica s nama do ponedjeljka u 10 sati, svoja ćemo vozila u ponedjeljak u podne zaustaviti na sat vremena. Ne dođe li ni tada do dogovora, od 4 sata u utorak ujutro promet ćemo potpuno obustaviti«, zaprijetio je još jednom u petak, na konferenciji za novinare, predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-Zagreb Vinko Škvorc. </p>
<p>Sindikat traži da se odredi točan datum do kada će se ispuniti svaki od njegovih deset zahtjeva. U protivnom, nastavit će s prosvjedima do daljnjega. Od Poglavarstva traži da mu pošalje pisani zahtjev proslijeđen saborskom Odboru za zakonodavstvo da se izmijeni Kazneni zakon, čime bi se zajamčila zaštita od nasilničkog ponašanja za svakoga radnika na njegovom radnom mjestu. </p>
<p>Inzistira se na hitnoj ugradnji video-nadzora u svim vozilima ZET-a, većoj učinkovitosti policije, tehničkoj ispravnosti vozila, redovitoj nabavi zaštitne odjeće itd. kao i revidiranju kolektivnog ugovora odnosno utvrđivanju prava radnika (za vozače tramvaja i autobusa) te cijene sata rada za 2004. godinu. </p>
<p>Vinko Škvorc optužio je gradonačelnicu za »maćehinski odnos prema ZET-u« jer da joj je, »kao i većini članova Poglavarstva« »puno toga interesantnije od njezinih radnika«. »Neka se gradski oci otrijezne od posjećivanja europskih metropola i presele dio te Europe k nama«, poručio im je Škvorc. </p>
<p>Sindikat također poziva putnike, ali i sve građane da podrže akciju usmjerenu ka zaustavljanju nasilja u cijelom našem okruženju.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvoren festival portugisca</p>
<p>»Već sljedeće godine ovaj sajam dobiti će međunarodni značaj pa tako očekujemo sudjelovanje Austrije, Njemačke, Mađarske i Slovenije«, najavila je u petak prilikom otvaranja VIII. zagrebačkog festivala portugisca u Boćarskom domu Vesna Roje, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.</p>
<p> Sajam je okupio 22 izlagača, a svi se nadaju da su upravo oni ti sretnici koji će u nedjelju, posljednjeg dana sajma, u 12 sati, po izboru publike dobiti titulu najboljeg proizvođača portugisca u pleševičkom kraju. Taj je sajam pokrenula Zagrebačka županija s ciljem da se očuva ovo autohtono vino koje prvo sazri i koje je zbog toga prvo i dolazilo u Zagreb na »plac«. </p>
<p>Na sajmu su svi proizvođači litru naplaćivali 20 kuna, dok je tri kune bilo dovoljno za jednu čašu vina. Obitelj Jagunić, prošlogodišnji pobjednik, nudila je i pinot sivi po 30 kuna, a brojna postava obitelji Celić promovira svoj štand na dosta originalan način. Martina sa susjednog štanda rekle su nam kako je ove godine berba portugisca počela mjesec dana prije nego inače, 5. rujna, a slador je »više nego odličan«. Ima 18 gradi, što je za pet gradi više nego 2002. godine. Chardonnay, pak, ima 20 gradi. »Zajedno imamo 12.000 čokota a napravili smo oko 50 hektolitara vina«, rekla je Barica. </p>
<p>A. N.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Obnovljeno secesijsko pročelje u Draškovićevoj</p>
<p>Predstavnici Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva obišli su u petak obnovljeno secesijsko pročelje u Draškovićevoj 49. Kako je pritom istaknuo direktor GSKG-a Stjepan Črnjak, obnova je koštala oko pola milijuna kuna, za što je suvlasnicima zgrade odobren kredit, a Grad Zagreb financirao je 25 posto troškova, točnije 124 tisuće kuna.</p>
<p>Stanari će kredit otplaćivati putem povećane pričuve pa će umjesto dosadašnjih 2,40 kuna sljedećih 15 godina plaćati 5,5 kuna po četvornom metru stana. Od reklamnog plakata koji je za vrijeme obnove stajao na pročelju, na račun pričuve uplaćeno je 5000 kuna. </p>
<p>Zanimljivo je, istaknula je voditeljica projekta obnove pročelja Renata Maračić, da je za obnovu prikupljena stopostotna suglasnost suvlasnika, što inače nije slučaj, a osim pročelja obnovljen je i cijeli krov. Kako se radi o spomeničkoj baštini, cijeli je zahvat nadzirao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.</p>
<p>Prema riječima Renate Maračić, ove godine obnovljena su tri oštećena pročelja što su koštala 940 tisuća kuna, a obnavlja se još 13 pročelja, što je vrijedno daljnjih 5,5 milijuna kuna. Programom obnove pročelja, koji GSKG provodi u suradnji s Gradskim poglavarstvom, od 2001. obnovljeno je tridesetak pročelja. Komisija toga poduzeća u užem je centru utvrdila 187 oštećenih i opasnih pročelja koja bi trebalo obnoviti. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U prvom planu Zagrepčani i njihove vizije</p>
<p>U paviljonu veličine sedam puta pet metara, koji je u sklopu Urbanog festivala Ad hoc 2 postavljen na Trgu bana Jelačića, Zagrepčani će zajedno s njemačkom skupinom arhitekata »slice 252«, prema vlastitim željama modelirati svoj grad. Projekt je postavljen kao protuteža klasičnim urbanim shemama, a umjesto arhitekata u prvi plan stavlja građane i njihove vizije.</p>
<p> Zagrepčani će u različitim materijalima moći »graditi« Zagreb, dograđivati ga, rušiti postojeća zdanja ili samo sugerirati promjene. Osim web-stranice s kompjutorskim alatima za modeliranje gradskih zona, na raspolaganju će im biti i makete, papiri, kartoni i slični materijali. Radionica će biti otvorena od subote do četvrtka između 11 i 19 sati, a rezultati ovog projekta bit će predstavljeni na Urban festivalu Ad hoc 3, sredinom prosinca. </p>
<p>U srijedu, 8.listopada, s građanima će o urbanističkim problemima Zagreba razgovarati hrvatski arhitekti. </p>
<p>B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Udruženje taksista i HOK nastavljaju sukob - na sudovima</p>
<p>Nakon što se u ponedjeljak, u režiji Hrvatske obrtničke komore održi izborna skupština taksista, Udruženje autotaksi prijevoznika grada Zagreba podnijet će Županijskom sudu tužbu sa zahtjevom za poništenje izbora što ih je nedavno provelo HOK-ovo povjerenstvo. U isto vrijeme od Upravnog suda i dalje će se tražiti pokretanje kaznenog postupka protiv predsjednika Stjepana Šafrana i ostalih članova Upravnog odbora HOK-a. Uskoro će prema Ustavnom sudu biti usmjeren i zahtjev za utvrđivanje mogućnosti razdvajanja Udruženja od HOK-a, jer članak 5. Ustava RH govori o slobodi udruživanja i razdruživanja.</p>
<p> A sve dok sve te sudske presude ne budu donesene, nagađa se da nova, paralelna HOK-ova uprava taksista neće moći zauzeti prostorije Udruženja, jer će Udruženje idućeg tjedna zatražiti i odgovarajuću zabranu od Županijskog suda. Sve te akcije Udruženje je najavilo u petak, na konferenciji za novinare, sazvanoj radi reakcije na izbore što ih je proveo HOK. O ozbiljnosti i legitimitetu HOK-ovih izbora govori to, rečeno je na konferenciji, što su prije izbora za 120 zastupnika bila samo 103 kandidata. »Toliko su nisko bili pali da su kandidate došli tražiti čak kod nas, u Udruženje, nudeći nam odjednom nekakve jedinstvene izbore. Osim toga, njihovo povjerenstvo sve je odluke donosilo bez kvoruma, sa četiri od ukupno osam članova. U cijeloj toj kampanji bili su čak toliko drski da su, recimo, htjeli uzeti novac s našeg računa, a 'za uzvrat' u povjerenstvo ne staviti niti jednoga našeg člana«, ispričao je član nove uprave Udruženja Igor Ukalović. </p>
<p>R. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Severina briljirala u ulozi Karoline Riječke </p>
<p>RIJEKA, 3. listopada</p>
<p> - »Neka bude proklet čas kad sam otišla na onaj brod«, riječi su kojima je u petak navečer ispred riječkog HNK-a Severina Vučković započela svoju kazališnu karijeru. </p>
<p>Premijera dugo očekivane »Karoline Riječke« počela je ispred kazališta Ivana pl. Zajca kratkom uvertirom u djelo Drage Gervaisa, koje je prvi put nakon 1981. godine postavio redatelj Lary Zappia. U naslovnoj ulozi Karoline Belinić, riječke Judite koja je 1813. godine spasila svoj grad od bombardiranja britanskih flota, pjevačica lakih nota i najpoželjnija Hrvatica Severina, bez sumnje je briljirala i tako dokazala da je intendantica riječkog HNK-a Mani Gotovac itekako bila u pravu kada je, po uzoru na Broadway i West End glavnu ulogu odlučila dodijeliti zvijezdi, unatoč činjenici što nije završila Akademiju. Njen partner Galiano Pahor odlično je odigrao lik britanskog admirala Holoferma, što je i gromoglasnim pljeskom i skandiranjem mnogobrojna publika nagradila na nogama. </p>
<p>»Karolina Riječka«, 'herojski komad s pjevanjem i pucanjem', predstava je kojom je riječko kazalište otvorilo sezonu 2003/04. Svih 15 predstava u kojima naslovnu rolu igra Severina rasprodane su davno prije premijere.</p>
<p>Uz mnoga poznata lica, potpredsjednika Vlade Ante Simonića, Vesnu Girardi Jurkić, Ivu Majoli i glumce Jasnu Bilušić, Aleksandra Cvitkovića i mnoge druge, svoju je djevojku u petak došao pogledati i zagrebački poduzetnik Srećko Vargek. Parti nakon premijere održan je na brodu »Nina«. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sax krenuo s novom sezonom Soul Night programa</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Popularni zagrebački klub Sax u četvrtak je, nakon ljetne stanke, otvorio vrata obožavateljima soul glazbe sa svojim već svima poznatim Soul Night programom. </p>
<p>Ako je suditi prema posjećenosti kluba mladi kao da su jedva dočekali nastup Jacquesa, Ivane Kindl i Sandre Berković, praćene vokalima Soul Sisters. Prepuni klub je velikim pljeskom dočekao pjevače koji su atmosferu zagrijali već na početku nastupa neobičnim odabirom prve pjesme »Ja se konja bojim«, u folklornoj obradi. Nakon toga su uslijedili 'klasični' tonovi Soul Nighta, no jesenski repertoar poznatog trojca obnovljen je i novim pjesmama, iako se može čuti još poneka stara skladba.</p>
<p>Uz repertoar, Sax je izmijenio i cijenu ulaznice za posjetitelje, pa će tako sada gosti, umjesto dosadašnjih 15 kuna, morati izdvojiti 20 kuna. </p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Mimari proslavljen njemački blagdan</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Brojni predstavnici političkog, gospodarskog i kulturnog života, kao i diplomatski predstavnici stranih zemalja okupili su se u petak u muzeju Mimara na velikoj proslavi njemačkog nacionalnog blagdana, Dana njemačkog jedinstva. </p>
<p>Tradicionalni blagdan tom je prigodom svim uzvanicima čestitao njemački veleposlanik u Hrvatskoj Gebhardt Weiss koji je istaknuo da Nijemcima taj dan nema samo nacionalno već i europsko značenje. </p>
<p>»Jedinstvo, pravo i sloboda riječi su koje vode našu politiku u Europu«, istaknuo je u svom govoru veleposlanik Weiss nakon čega je uslijedila njemačka himna, te prigodni domjenak na kojem su se, među ostalim mogla kušati i neka od njemačkih jela i pića.
></p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pivski festival u Osijeku razbija jesensku monotoniju</p>
<p>OSIJEK, 3. listopada</p>
<p> - U vremenu od 17,. do 25. listopada ove godine na ulazu u osječku Tvrđu bit će postavljen veliki šator u kojem će se održavati pivski festival »Naše pivo - Osječko«. O ovome je Uprava Pivovare d.d. Osijek izvijestila na konferenciji za novinare u petak s naglaskom da će ovaj festival privući sve poklonike dobre zabave, plesa, glazbe, te dakako piva i nezaobilaznih pivskih kobasica. </p>
<p>Kako je rekao predsjednik Uprave Pivovare Martin Kerscher ova bi manifestacija već nakon nekoliko godina mogla postati i narodni pivski festival, a u mjesecu listopadu izmamit će Osječane da umjesto kod kuće ispred TV prijemnika vrijeme provode u druženju i na taj način »razbiju« jesensku slavonsku monotoniju. Šator koji će biti postavljen može primiti dvije tisuće osoba, a ulaz na sve koncerte i prateće atrakcije bit će slobodan. Osječanima će se ponuditi cjelokupni proizvodni asortiman Pivovare kao i nekoliko pivskih specijaliteta po promotivnim cijenama. </p>
<p>Pivski festival odvijat će se svakoga dana od 10 sati ujutro do kasnih noćnih sati, te će se tijekom dana izmjenjivati tamburaši i lokalni bandovi. Među poznatim imenima hrvatske glazbene scene koncerte će održati Magazin, Zabranjeno pušenje, Gustafi, Divlje jagode, te Nina Badrić koja će posljednjeg dana festivala 25. listopada, kada se izvlače dobitnici dviju nagradnih igara koje traju već četiri mjeseca, nastupiti uz Belfast Food i Boss. </p>
<p>Pozivajući sve sugrađane da se odazovu ovoj manifestaciji, koja će oživjeti zabavni život grada, Uprava Pivovare je poručila kako će među pratećim atrakcijama biti Bungy Trambolin i stijena za penjanje, uz obavezne nagrade za najspretnije. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Renee Zellweger se deblja zbog nastavka »Dnevnika Bridget Jones«</p>
<p>LONDON, 3. listopada</p>
<p> - Koliko daleko znaju ići holivudski glumci u pripremama za filmske uloge dobro prikazuje i primjer glumice Renee Zellweger, koja se morala udebljati preko 15-tak kilograma za ulogu u nastavku doživljaja Bridget Jones. </p>
<p>»U stvari to je sve matematika. Jela sam stvarno hranu koja deblja. Čitala sam da sam se davila u krafnama, ali one mi baš i nisu nešto«, rekla je Zellweger ovih dana u Londonu gdje je boravila kako bi promovirala novu romantičnu komediju »Down with Love«, u kojem nastupa pored Ewana McGregora.</p>
<p>Zellweger je 2001. godine u filmu »Dnevnik Bridget Jones«, nastalom po istoimenom romanu spisateljice Helen Fielding, igrala bucmastu Londončanku željnu ljubavi. Nastavak, »Bridget Jones: Na rubu pameti«, trebao bi stići u kina sljedeće godine.</p>
<p>Ova 34-godišnja glumica je, pripremajući se za ulogu, priznala da je radila s nutricionistom koji joj je preporučio kaloričnu ali zdravu hranu. Za doručak je, na primjer, jela četiri šnite prepečenog kruha sa sirnim namazom, a to je, kako kaže, bio tek prvi od četiri jela za doručak.</p>
<p>Ovakvi glumački postupci su vrlo česti u filmskom svijetu, pa je nedavno Adrien Brody morao jako smršaviti za potrebe filma »Pijanist«, De Niro se debljao za ulogu Al Caponea, te je učio svirati saksofon za ulogu u fimu »New York, New York«, a Nick Nolte je neko vrijeme živio na ulici kako bi se što bolje pripremio za film »Klošar s Beverly Hillsa«. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Britanskom glumcu Michaelu Cainu spomen ploča draža od Oscara</p>
<p>LONDON, 3. listopada</p>
<p> - Britanski glumac sir Michael Caine svečano je u četvrtak otkrio plavu ploču na zgradi u kojoj je rođen u južnom dijelu Londona, izjavivši pri tom da mu je draža od Oscara, javlja BBC. </p>
<p>Dvostruki dobitnik nagrade Američke akademije filmskih znanosti i umjetnosti srdačno je dočekan pri posjetu lokaciji nekadašnje bolnice Sv. Olafa u Rotherhitheu. Sedamdesetogodišnji sir Michael stigao je 30 minuta ranije kako bi se mogao provozati starim kvartom zajedno sa suprugom Shakirom.»Dobio sam nekoliko priznanja u svojem životu, ali ovo mi je definitivno najveće. Mogu dobiti i svoju zvijezdu na holivudskom šetalištu slavnih, no to mi ništa ne znači, dok ovo ne bih propustio ni za što na svijetu «, rekao je glumac .</p>
<p>U svojoj bogatoj glumačkoj karijeri sir Michael je osvojio va puta Oscara za najbolju sporednu ulogu, i to u filmovima »Hannah i njezine sestre« i »Kućna pravila«. Također je tri puta bio nominiran za najbolju glavnu mušku ulogu u filmovima »Alfie«, »Njuškalo« i »Odgajajući Ritu«.</p>
<p>Caine je rođen kao Maurice Micklewhite 1933. u bolnici od koje je danas ostala samo kućica na ulazu u dvorište jer je zgrada u međuvremenu srušena. Caine je upravo završio film »The Statement«, o nacističkom ubojici koji sam postaje meta. (H )</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Pisci kao čuvari jezičnog bogatstva</p>
<p>Kako globalizacija, kao sveprisutan proces na svim razinama ljudskog djelovanja, utječe na sam jezik komunikacije? Osiromašuje li ona jezik umjetničkog izražavanja, a napose jezik poezije, djeluje li ona na odumiranje jezika malih kultura? - neka su od pitanja na koja su pokušali odgovoriti sudionici Zagrebačkih književnih razgovora</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Kako globalizacija kao sveprisutan proces na svim razinama ljudskog djelovanja utječe na sam jezik komunikacije? Osiromašuje li ona jezik umjetničkog izražavanja, a napose jezik poezije, djeluje li ona na odumiranje jezika malih kultura? Može li se ubiti jezik kao što su u diktatorskim režimima ubijani pisci koji su se usudili pisati na svom materinskom jeziku svjedočeći o identitetu naroda komu pripada? </p>
<p>Mogu li se jezici poput uspavanih ljepotica nakon desetljeća šutnje preporoditi, oživiti? Trebamo li svi pisati engleskim da bismo imali prođu na velikom probirljivom zapadnom tržištu? Imaju li globalizacijski procesi kolonijalni karakter ili oni obogaćuju kulture i šire horizonte? Kako se obraniti najezdama amerikanizacije na svim razinama? Koliko jezik interneta i mobilnih telefona osiromašuje komunikaciju svodeći je na jezik simbola? - to su neka od pitanja na koja su sudionici pokušali odgovoriti prvoga dana međunarodnoga skupa 26. zagrebačkih književnih razgovora, što su u petak službeno otpočeli u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p>Najprevođeniji suvremeni irski pjesnik Desmond Egan u svom je uvodnom referatu ustvrdio da su pisci ti koji moraju čuvati jezik, pogotovu u ovo naše postmoderno vrijeme nesigurnosti u kome su dovedeni u pitanje svi sustavi vrijednosti. U tom vremenu riječi su ugroženije nego prije. Globalizacija putem interneta i mobilnih telefona, filmova i reklama, promovira američku kulturu, prijeti pravilnoj upotrebi engleskog jezika, svodeći jezik na sleng i simplificirani simbol reducirajući bogatstvo njegovih varijanti, svodeći ga na kratice, broj, sliku, ikonu.</p>
<p> Posrijedi je, kako drži Egan, svođenje riječi na foneme. Takvu redukciju riječi na znak, zanemarujući njenu etimologiju i povijest, Egan naziva barbarstvom, protiv čega moraju ustati pjesnici objavljujući rat takvoj zloupotrebi jezika.</p>
<p>Povijest nas uči, reći će Gio Ferri iz Italije, da svijet na svoju sliku i priliku globaliziraju od antike do danas narodi koji imaju avanturistički duh, podčinjavajući ih ekonomski i tehnološki mašući zastavama slobode, civilizacije i primatom jedne vjere. To je činila Grčka u osvajanju Mediterana, Rim u osvajanju Grčke i ostatka svijeta, Napoleon, europski kolonijalisti, Amerika... Pobjednici s jedne strane donose tehnološke prednosti i određenu dobrobit pokorenim narodnima, a na drugoj, kulturnoj razini obogaćuju se prikupljajući i asimilirajući napretke misli pokorenih naroda - tako se dogodilo kršćanstvu, ali i Rimu s Grčkom i orijentalnim filozofijama. No, na kraju globalizacija je u mnogim slučajevima, između pobjednika i pobijeđenih, unaprijedila dugoročnu i uzajamnu razmjenu.</p>
<p>Riječ globalizacija danas nam zadaje brige jer se Zapad, a posebice SAD kreću prema osvajanju svijeta, tvrdi Ferri, vjerujući da posjeduju apsolutne vrijednosti (ekonomske, kulturne i duhovne) osvajajući nas u znaku coca-cole i Mc Donald'sa. Što učiniti, pita se Ferri? Na taj izazov Europa mora odgovoriti, po njegovu sudu, potenciranjem svoga istraživačkog, znanstvenog i humanističkog potencijala. Europa se mora odlučiti da sa SAD bude ono što je pobijeđena Grčka bila za pobjednika.</p>
<p>O jeziku preljubnika, tj. o engleskom u odnosu na velški govorio je pjesnik Robert Minhinnick. Iako u Walesu, dijelu Ujedinjenog Kraljevstva, ima 500.000 govornika velškog jezika, a Wales, kao bilingvalna sredina, broji tri milijuna stanovnika, velški je nepoznat većini stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je stariji od engleskoga jezika, velški je zbog gubitka mlađih govornika i stalnih migracija u stalnoj opasnosti od izumiranja.</p>
<p> Isabel-Clara Simo iz Barcelone ustvrdila je da od Starog Rima do danas postoji podudarnost između političke moći i književnog ugleda, pa je stoga siromašnijim zemljama, ma koliko dobru književnost imale, teže prodrijeti na amerikanizirano tržište. Da je engleski danas ono što je nekada bio latinski, misli i Bradley R. Strahan s Washingtonskog sveučilišta, koji je govorio o časopisu Visions-International, kao forumu modernih pjesnika i prevoditelja širom svijeta. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Samostalni umjetnici pred zidom</p>
<p>Ostavka dana zato što nije izmijenjen Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja prema kojemu bi umjetnici imali mirovinu samo od 850 do 900 kuna / Ostavkom žele pojačati svoje pozicije u pregovorima pred skorašnje izbore </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika dao je ostavku na svoju dužnost. Razlog tomu činu je njihovo nezadovoljstvo devetomjesečnim neuspješnim dogovorima s Ministarstvom financija RH o promjenama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja za samostalne umjetnike.</p>
<p> Na tako drastičan korak Upravni odbor odlučio se jer smatra da će njime, kako je rekao predsjednik Zlatko Krilić u petak na konferenciji za novinare, »senzibilizirati javnost i pojačati svoje pozicije u daljnjim pregovorima pred skorašnje izbore«.</p>
<p> Spomenutim zakonom koji je na snagu stupio početkom godine osnovica za izračun doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnih umjetnika smanjena je na najnižu razinu od 1.858,50 kuna. Time slobodnjaci mogu očekivati da će im mirovina iznositi 850 do 900 kuna mjesečno. </p>
<p>HZSU je zadovoljan suradnjom s ministrom kulture Antunom Vujićem, jer je početkom rujna uputio zahtjev ministru financija Mati Crkvencu u kojemu traži dopune spomenutog zakona da bi se davanja za samostalne umjetnike vratila na staru razinu. S Ministarstvom kulture postignut je i dogovor da ministar Vujić podnese zahtjev Vladi, izvijestio je tajnik HZSU Marko Stanić. Dok su suradnjom s Ministarstvom kulture zadovoljni, slobodnjaci su ogorčeni na Ministarstvo financija jer uporno u njemu nailaze na ignoriranje. </p>
<p>Umjetnike je naljutio i nedavni rebalans proračuna kojim je 28 milijuna proračunskih kuna namijenjenih slobodnjacima smanjeno za 11 milijuna, u skladu s novim osnovicama za izračun osnovice za plaćanje doprinosa. </p>
<p>Predsjednik Krilić osvrnuo se i na Ministarstvo kulture i trošenje proračunskog novca namijenjenog kulturi, gdje je, pozivajući se na Narodne novine, ukazao da je velika svota novca utrošena na uređenje i promidžbu, dok se zbog toga štedi na programima kulture, kulturnog razvitka i doprinosa za umjetnike. Sa svojih 1.300 članova HZSU u proračunu Ministarstva kulture sudjeluje s 2,5 posto. </p>
<p>Dubravko Adamović, iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika, spomenuo je činjenicu da institucije poput HZSU-a, koji se često spominje u kontekstu ostatka prijašnjeg sistema, postoje i u državama Europske unije, a eventualno otvaranje novih radnih mjesta za umjetnike skuplje je nego održavanje sadašnjega statusa. Ne uspostavi li Ministarstvo financija kontakt sa slobodnjacima, Adamović je kao krajnji korak najavio i traženje pomoći od Vijeća za kulturu Europske unije. </p>
<p>Članovi Upravnog odbora u ostavci (u sastavu Zlatko Krilić, predsjednik, Vatroslav Kuliš, Vladimir First, Dalibor Kolar i Slaven Zečević) iznijet će na izvanrednoj skupštini HZSU-a sljedeći tjedan što bi trebalo poduzeti u borbi za povećanje osnovica.</p>
<p>Martina Ivandić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U krevet za baštinu </p>
<p>Želeći upozoriti na propadanje hrvatske spomeničke baštine, umjetnica Vlasta Delimar i bivši ratnik Milan Božić prenoćili su u deset objekata diljem Hrvatske / Izazvali su velik interes u svim gradovima, podsjetivši na ljepotu tih zaboravljenih zdanja </p>
<p>U krevet za baštinu -mogao bi se ukratko sažeti motto velike i svakako jedinstvene performance akcije Vlaste Delimar i bivšega hrvatskog ratnika Milana Božića. Svojevrstan je to SOS signal, točnije snažan alarm kojim dvoje umjetnika pokušava spasiti djelić baštine u vremenima kada se odlučuje hoće li spomeničko blago u koncesiju.</p>
<p>Prenoćivši, naime, u deset zapuštenih objekata diljem Hrvatske - zgradi stare oružane »Cajghausa« u Koprivnici, vojarni »Karlo Rojc« u Puli, dvorcu Zrinski u Čakovcu, staroj kući u Ravnicama (Istra), Tvrđavi »Brod«, staroj tvornici Torpeda u Rijeci, Domu omladine u Splitu, bivšoj vojarni u Varaždinu i u vili Sorkočević u Dubrovniku - umjetnici su upozorili na osakaćeno biće baštine, ispražnjene i zapuštene prostore što su izgubili »dostojanstvo postojanja«.</p>
<p> Ispunivši zdanja svojom pozitivnom energijom, prisućem bića »koja pamte«, izazvali su velik interes u svim gradovima, podsjetivši javnost na ljepotu tih zaboravljenih zdanja što bi mogla imati svakovrsnu kulturnu namjenu.</p>
<p> Jedino je, zanimljivo, bilo problema u zadnjem objektu - Švicarskoj kući u Zagrebu, gdje je njihova akcija završila, a performanceu nije nazočio nitko od stručnih službi. Kako ističe Vlasta Delimar, godinu se dana borila s Javnom ustanovom Maksimir, Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, Ministarstvom okoliša i prostornog uređenja i privatnim ugostiteljem Ratkom Bunetom, što u prizemlju Švicarske kuće ima lokal u najmu, ne bi li ishodila dopuštenje za noćenje u jednome od najljepših zdanja Maksimira - toga zagrebačkog Central parka jedinstvene povijesti i ljepote.</p>
<p>Švicarska kuća, danas zatvorena za javnost (osim lokala u prizemlju), sagrađena je između 1841. i 1842. godine prema nacrtima bečkoga graditelja Franza Schuchta, projektanta većine objekata u perivoju Maksimir: Vidikovca, Kioska, Ljetnikovca i paviljona Jeke.</p>
<p> Pripada stiliziranoj rustikalnoj arhitekturi. Prizemlje zidano kamenom danas je skriveno žbukanim kvadrima, dok je kat s drvenim balkonima na stupovima načinjen od pritesanih hrastovih greda. U prizemlju je nekada bio lugarev stan, a na katu mala komorica i salon biskupa Jurja Haulika, idejnog začetnika uređenja Maksimira.</p>
<p> Uređenje Haulikova salona sa zidovima obloženima hrastovom lamperijom inspirirano je uređenjem ljetnikovca žene cara Ferdinanda V. na Marijinu otoku u Laxenbergu podignutom 1840. Najspektakularniji ipak jest maniristički drveni kazetirani strop iz 17. stoljeća, ukrašen intarzijama, prenešen iz augustinskog samostana u Klostenburgu kraj Beča, kao poklon prepozita Jakoba Ruttenstocka biskupu Hauliku.</p>
<p> Iz toga vremena potječu okviri ulaznih vrata salona ukrašeni hermskim pilastrima. Bogati inventar salona s neogotičkim namještajem, brončanom urom, japanskim vazama i srebrnim figurama iz epa o Nibelunzima - nestao je. Ostali su, međutim, sačuvani prozori s lijevanim stakalcima tzv. »Butzenglass« i slikarijama na staklu s 12 prizora švicarskih i tirolskih krajolika. Izveo ih je Anton Kothgasser prema predlošcima Antona Gurka. Čuvaju se na sigurnome, a nakon restauracije bit će vraćeni u Salon tijekom obnove Švicarske kuće, što će započeti ove godine.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osjećaj za stil epohe </p>
<p>Poljski ansambl Capella Cracoviensis pod ravnanjem Stanislawa Galońskoga izveo Muka po Luki za soliste, zbor i orkestar Georga Philippa Telemanna </p>
<p>Kako se bliže kraju, tako ovogodišnje Varaždinske barokne večeri bilježe sve više uistinu kvalitetnih priredbi. Jednu je takvu priredio i ugledni poljski ansambl Capella Cracoviensis, nastupivši u četvrtak u Katedrali. Ansamblom je ravnao Stanislaw Galoński, a solisti su bili Marek Krzywoń (Evanđelist), Zbigniew Grygielski (Isus), Klaudia Romek, sopran, Rafal Mayzner, tenor. Na programu je bila »Muka po Luki« Georga Philippa Telemanna.</p>
<p>Ansambl Capella Cracoviensis bez ikakve je dvojbe sastav visoke izvodilačke kulture, mekoga i toplog zvuka čitavoga gudačkog korpusa, koji je dotjeran i izjednačen u svim dionicama, a osobito lijepo zvuči u prvim violinama. Unatoč tradiciji izvođenja dobarokne i barokne glazbe dugoj više od tri desetljeća - dirigent sastava Stanislaw Galoński drži se rodonačelnikom interpretacije rane glazbe u Poljskoj - glazbenici sviraju na suvremenim glazbalima i stilsku vjerodostojnost postižu ne mehanički - dakle, kakvoćom tvari od koje je načinjeno glazbalo i načinom svirke, što oboje gotovo automatski prizivlje određenu razinu evociranja tzv. autohtonog zvuka - nego, rekla bih, obrazovnom i spoznajnom razinom, osjećajem i poznavanjem stila epohe, što donosi i kretanje u primjerenom dinamičkom ambitusu unutar kojega se interpretacijom postiže željeni učinak. </p>
<p>Dakako, iduće je pitanje: što je to željeni učinak kada je posrijedi veliko oratorijsko djelo, a Muka po Luki za soliste, zbor i orkestar Georga Philippa Telemanna to nesumnjivo jest. Valja, dakako, podsjetiti da je pasijska glazbena umjetnost u razdoblju baroka iscrtala vrlo jasnu liniju razvoja i da Telemann na toj crti nije na samome kraju, mjestu koje je zauvijek zauzeo J. S. Bach.</p>
<p> A kodovi koje je pri sastavljanju muke valjalo slijediti određivali su više od prepleta Evanđelistova kazivanja o Kristovu stradanju s koralima i arijama i Telemann je te kodove poštovao. Autorski su prostor, međutim, upravo korali i arije te način na koji se konstruiraju recitativi i unutar njih lukovi dramatičnosti što ih nalaže sadržaj priče.</p>
<p> I dok je ljepota Telemannovih arija i korala neupitna, samoj je pripovijesti pridao onoliko napetosti koliko mu je dopuštalo njegovo doba glazbe koje je suzdržanost, smjernost u kazivanju drame držalo primjerenim odnosom prema svim temama biblijskoga sadržaja.</p>
<p> Na takvu je gledištu i Galoński temeljio svoje tumačenje ovoga djela, uvodeći i soliste u okvire takva polazišta. U posvemašnjoj, gotovo savršenoj ravnoteži smjenjivale su se sastavnice muke: korali, arije i Evanđelistova pripovijest unutar orkestralnoga okruženja i nastupa continuo glazbala i nikakav iskorak nije taj sklad poremetio.</p>
<p>Dio toga sklada činili su i solisti, svi odreda osposobljeni za najviše zahtjeve oratorijskoga pjevanja. Evanđelist tenora Mareka Krzywońa bio je prozračno čist i jasan, poželjeli bismo bolji njemački izgovor i manje britkosti u vođenju recitativnih linija, Isus basista Zbigniewa Grygielskog bio je topao i lijepo artikuliranog zapjeva, a sopranistica Klaudia Romek i osobito mladi tenor velikih mogućnosti Rafal Mayzner stilski su primjereno i tehnički dobro izvodili arije. Ostale manje uloge bile su povjerene pojedinim članovima zbora koji su, kako se čini, gotovo odreda također solisti zapaženih interpretativnih mogućnosti.</p>
<p>U toj stilski čistoj, gotovo prozračnoj, finoj zvučnoj i formalno uravnoteženoj atmosferi izvedbe proveli smo 75 minuta trajanja Telemannove muke. Istine radi, poželjeli bismo da je kakav dramatičniji naglasak, bljesak koji bi iskoračio iz ujednačenosti glazbenog protoka i približio nas suvremenom poimanju dramatičnosti u pripovijedanju muke Kristove, luk koji bi se napeo i preko granica dopuštenih onodobnim kodovima, poremetio sistematičnost u slaganju sastavnica i unio u sadržaj više emocionalne drame.</p>
<p> Suzdržali smo se, međutim, od takvih prohtjeva, svjesni da dirigent Stanislaw Galoński ima pravo na dosljednost u svom tumačenju ove glazbene priče.</p>
<p>Erika Krpan</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Prilog povijesti domobranstva </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - U Hrvatskom institutu za povijest predstavljena je u petak knjiga Nikice Barića »Ustroj kopnene vojske domobranstva NDH, 1941.- 1945«, koju je Milan Kruhek, ravnatelj Instituta, ocijenio »zrelim povijesnim djelom« toga mladog znanstvenika, koji tek treba doktorirati.</p>
<p> Po riječima Vladimira Geigera, znanstvenika s istoimena instituta, Barićeva knjiga »do sada je najopsežniji i najsustavniji pregled naslovljene problematike«. »U hrvatskoj vojnoj historografiji, ako ona uopće danas i postoji, Barićeva je knjiga, sadržajno i napose pristupom, važan pomak u ocjeni i razumijevanju problematike hrvatskog domobranstva NDH«, rekao je na predstavljanju knjige Geiger.</p>
<p>Zdenko Radelić, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest, smatra kako je u svojoj knjizi (592 str.), u devet poglavlja, Barić obradio sva bitna pitanja ustroja kopnene vojske domobranstva NDH. Nikica Barić (1975.) s Hrvatskog instituta za povijest magistrirao je 2002. temom »Kopnena vojska domobranstva NDH, 1941.-1945.«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Likovna kolonija posvećena Matošu </p>
<p>TOVARNIK, 3. listopada</p>
<p> - U organizaciji Matice hrvatske u Tovarniku i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda u Tovarniku, rodnom mjestu hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša, u petak je počela dvodnevna likovna kolonija posvećena proslavi 130. obljetnice Matoševa rođenja. U radu kolonije sudjeluju slikari Antun Babić, Predrag Goll, Stjepan Jozić, Ivan Katić, Branimir Pešut, Josip Šimir i Marko Živković. Radovi nastali u koloniji bit će predstavljeni na izložbama, rekao je tajnik Matice hrvatske u Tovarniku Željko Anić. On je izvijestio kako su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi koji su do sada kočili početak obnove rodne kuće Antuna Gustava Matoša u Tovarniku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Mračne snage oborile Širića </p>
<p>Kao što se i očekivalo, čim je počela žestoka kampanja protiv Željka Širića, naš se najbolji sudac razbolio i svoje mjesto u subotnjoj utakmici Dinamo - Cibalia u Maksimiru prepustio Alojziju Šuprahi </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Kao što se i pretpostavljalo, nakon silne buke podignute nakon susreta Rijeka - Hajduk (1-2), zbog koje je čak na svojevrstan način arbitrirao i Izvršni odbor Hrvatskoga nogometnoga saveza, Željko Širić neće suditi subotnju utakmicu Dinamo - Cibalia. Umjesto njega, taj će posao obaviti Alojzije Šupraha iz Kolana na Pagu, također međunarodni sudac. Javnost se s razlogom zgraža, jer iz Širićeva odustanka proizlazi nedvojbeni zaključak da mračne snage mogu što hoće. </p>
<p>Kao razlog Širićeva odustajanja navedena je njegova obavijest povjereniku za suđenje Košutiću da mu se iznenadna bolest ozbiljno rasplamsala te da imenuje drugoga. Uostalom, sa Širićevom se bolešću, uz ciničan podsmijeh, počelo kombinirati kad je gromoglasno počelo orkestriranje Rijeke i Dinama protiv njegove navodne »rafinirane« pristranosti za Splićane u prošlotjednom susretu na Kantridi. Pritom je posebno apostrofiran nedosuđeni jedanaesterac za Riječane, zbog čega su se posebno uzbudili u Maksimiru. </p>
<p>Naime, od Dinama je krenula ideja, ali i zahtjev prema mjerodavnim tijelima HNS-a, da im Širića »zauvijek« izuzmu, iako je to nemoguće, uz popratni komentar nepotpisanog pamfleta lansiranog iz Maksimira (koji su unatoč tome mediji objavili), da se vrlo dobro zna tko je Širić, čovjek za posebne zadatke, koji je izrastao u pravoga gospodara sudačkog lobija u nas. Jedino je zaboravljeno dodati kako Dinamu nisu smetala vremena kad se Širić slikao s njihovim obilježjima. No, iz njihova kuta i to je zapravo nevažno u ime pravde i istine koja napokon mora izaći na vidjelo želimo li nogomet poštenja i čistoće, kako poručuju iz čistunskog Dinama. </p>
<p>Umjesto komentara, koji je ionako suvišan, valja se zabrinuti da riječko-dinamovska akcija zvana »drž'te lopova« ne postane uobičajena praksa. Treba vjerovati u to da neće, vodimo li se dakako »plodonosnim« sastankom hitno sazvanog Izvršnog odbora HNS-a, koji se formalno nije bavio Širićem nakon optužbi koje su mu natovarili Rijeka i Dinamo. </p>
<p>No, zato je IO HNS, zbog sebe i ljudi koji ga vode i mira zbog utakmice s Bugarskom, iscrtao jednadžbu na temelju koje će već praktički od sutra uvesti naš nogomet u carstvo uzajamnog štovanja i uvažavanja. Drugi je par rukava što Dinamo u tu akciju ulazi s vidnom prednošću i autoritetom, jer nije mala stvar ustrijeliti »jelena kapitalca« - Željka Širića. No, Širić se s takvom konstatacijom sigurno neće složiti i sigurno je da bi se tome žestoko suprotstavio, odnosno sudio u Maksimiru, da iznenadna bolest nije jača od njega. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk se boji samo tradicije </p>
<p>Ove su sezone »bijeli« prošli Kamen u Velikoj i Cibaliju u Vinkovcima, gostovanja koja inače ne pamte po dobru, osvajavši po tri boda. Mnogi bliski Hajduku smatraju da su tri boda iz Koprivnice ključna u utrci za naslov prvaka</p>
<p>SPLIT, 3. listopada</p>
<p> - Hajduk se pred prvenstvenu utakmicu u Koprivnici protiv Slavena Belupa (subota, 13.30) boji samo neugodne tradicije. Splićani su rijetko osvajali bodove u Koprivnici, a tek su jednom pobijedili, 1997. godine. No, svjesni su da su kvalitetniji sastav od domaćina te da bi, osvoje li tri boda, učinili bitan korak u utrci za naslov s Dinamom. Ohrabreni posljednjim dobrim rezultatima i bodovnim izjednačavanjem s maksimirskim klubom, »bijeli« su ambiciozno krenuli u Koprivnicu osvojiti tri boda. </p>
<p>Čini se da ih ovog puta remi ne bi zadovoljio. Stoga je i za očekivati napadačku formaciju trenera Zoran Vulića. Tako bi dva bočna igrača trebala biti Blatnjak i Carević, koji su više kreativci, napadačke orijentacije bez prevelike prakse u obrambenim zadacima. Takvu koncepciju uvjetuju i lakše ozljede Miladina i Talevskog te je Vulić ostao bez desnih bočnih igrača. Oporavio se i Vejić, ali je tek odradio jedan trening s momčadi, a izvan kombinacija su Turković, Deranja i Hrvoje Vuković. </p>
<p>Prema tome, za očekivati je da će Hajduk utakmicu u Koprivnici započeti u sljedećem sastavu: Sunara, Skočibušić, Rukavina, Neretljak, Blatnjak, Andrić, Pralija, Računica, Carević, Bule, Krpan. Pralija bi trebao biti malo isturen i bio bi zadužen za distribuciju lopti prema Krpanu i Buli. </p>
<p>- Za nas je Koprivnica iznimno teško gostovanje. Sa Slavenom u gostima imamo negativan omjer i učinit ćemo sve da tu za nas neugodnu tradiciju prekinemo. Sve ovisi o nama, moramo nametnuti ritam i diktirati igru. Slaven je obrambeno dobro posložena momčad i imaju dobro organizirane protunapade. Ključni su im igrači Kosić i Posavec, oni su 80 posto Slavenove momčadi i stoga ih moramo zaustaviti. Ni ja se nisam osladio u Koprivnici i već je vrijeme da tu neugodno tradiciju prekinemo, rekao je trener Hajduka Zoran Vulić.</p>
<p>Prošla je tek trećina prvenstva, no nakon hrapavog početka i bijega Dinama zaredale su bolje igre i poravnanje na vrhu, pa su hajdukovci sve uvjereniji da je ovo njihovo prvenstvo. Potrebnu dozu samopouzdanja uhvatili su i remijem u prvoj utakmici Kupa Uefa protiv Grasshoppera u Zürichu, a dobru bi formu trebali potvrditi prekidanjem tradicije u Koprivnici. Uostalom, ove su sezone »bijeli« prošli Kamen u Velikoj i Cibaliju u Vinkovcima, gostovanja koja inače ne pamte po dobru, osvajavši po tri boda. Mnogi bliski bijeloj boji smatraju da su tri boda iz Koprivnice ključna u utrci za naslov prvaka, a trener Zoran Vulić racionalnijeg je stava: </p>
<p>- Prvenstvo je dugo i prerano je govoriti o raspletu. Ne smijemo gledati dalje od sljedeće utakmice, a bit će još dosta teških bitaka. Očekujem neizvjesno prvenstvo. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cibona u lovu na tri trofeja </p>
<p>Prošlu bi sezonu u Ciboni najradije zaboravili, u finalu Hrvatskog prvenstva slavio je Split, u Goodyear ligi cibosi su ostali daleko od završnog turnira, jedino su u Euroligi s plasmanom među 16 momčadi bili na razini očekivanja </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP sezonu 2003./2004. otvorit će utakmicom protiv Union Olimpije, u subotu u 17 sati. Ljubljančani su jedni od najtežih suparnika u regionalnom natjecanju i Cibona će, s nespremnim Slavenom Rimcem u sastavu, imati težak zadatak protiv Olimpije. </p>
<p>Prošlu bi sezonu u Ciboni najradije zaboravili, u finalu Hrvatskog prvenstva slavio je Split, u Goodyear ligi cibosi su ostali daleko od završnog turnira, jedino su u Euroligi s plasmanom među 16 momčadi bili na razini očekivanja. Sve je ostalo bio podbačaj. Iako je u »tornju« uobičajeno čuti kako ih, kad krene loše, Goodyear liga ne zanima, uoči ovosezonskog regionalnog natjecanja, momčad iz Savske spada u krug najužih favorita za naslov, uz Union Olimpiju, Zadar i Crvenu zvezdu. </p>
<p>Iz Cibone su otišli Nikša Prkačin, Darko Krunić, Haris Mujezinović, Tomislav Ružić i Darren McLinton. Došla su četvorica igrača koji bi, uz Slavena Rimca i Mateja Mamića, trebali činiti okosnicu momčadi. To su Scoonie Penn, Jurica Golemac, Andrija Žižić i Joško Poljak. </p>
<p>Trener Dražen Anzulović zasjeo je na Ciboninu klupu nakon sezone u kojoj su se izmijenili Jasmin Repeša, Aco Petrović i njihov pomoćnik Tomislav Mijatović. Cibona je velika prilika za Anzulovića, koji će u momčadi iz Savske imati priliku potvrditi trenerski potencijal. U prijelaznom je razdoblju Cibonin strateg dobio uglavnom sva pojačanja koja je tražio. Sad će se na terenu trebati vidjeti Anzulovićev trenerski rukopis koji je bio uspješan prošle godine u Trnskom. </p>
<p>Da je u »toranj« došao Sani Bečirovič, koji je na kraju potpisao za Krku, mogli bismo slobodno reći da je Anzulović složio jedan od najjačih sastava Cibone u posljednjih nekoliko godina. Ovako, Rimac je i dalje pod upitnikom, njegova peta i dalje brine čelnike kluba, koji su u potrazi za igračem na vanjskim pozicijama. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Split bez trofejnih ambicija </p>
<p>Splićani su u novu sezonu ušli bez tri ključna igrača koji su sudjelovali u osvajanju naslova prvaka Hrvatske, bez Rađe, Zdovca, Sesara. Ujedno jedini reprezentativac Žižić je otišao u Cibonu, a prošlosezonski kapetan Subotić još traga za novim klubom </p>
<p>SPLIT, 3. listopada </p>
<p> - U subotu 1. kolom Goodyear lige započinje košarkaška klupska sezona, a Split CO na Gripama dočekuje beogradski klub Refleks. Početak je u 18 sati.</p>
<p> Splićani su u novu sezonu ušli bez tri ključna igrača koji su sudjelovali u osvajanju naslova prvaka Hrvatske, dakle bez Rađe, Zdovca, Sesara, te bez trenera Skansija. Ujedno jedini reprezentativac Žižić je otišao u Cibonu, a prošlosezonski kapetan Subotić još traga za novim klubom. Stoga ni ambicije nisu trofejne, ali je želja da se okviri ponašanja na treningu i pristupi utakmicama, koje su odredili Rađa i Zdovc, zadrže kao i da momčad bude kost u grlu svim suparnicima.</p>
<p> Rađa kao predsjednik kluba i Perasović kao sportski direktor novi su za pisaćim stolom, a ambiciozni su da se pokažu barem jednako uspješnim u vođenju kluba kao što su bili na parketu.</p>
<p> Od prvotimaca najviše se očekuje od dragulja hrvatske košarke Roka Ukića, te od Drage Pašalića i Mateja Kedže. Novi kormilar Predrag Kruščić je, u dogovoru s Rađom i Perasovićem, izabrao tri pojačanja, a to su Amerikanci McCants (branič), Smith (centar) i Bugarin Videnov. Izbor pridošlica najavljuje da će »žuti« težiti brzoj igri, s mnogo trčanja, jer nemaju teških, izrazito visokih, centara. Trenar Kruščić pojašnjava:</p>
<p>- Igrat ćemo s tri vanjska i dva krilna centra, košarkaškom terminologijom kazano četvorkama. Imamo kvalitetno pokrivene vanjske pozicije i dosta ćemo rotirati igrače. Inzistirat ću na taktičkoj disciplini, jer samo momčadskom igrom možemo ostvariti vrhunski rezultat. U obrani, pak, najviše ćemo igrati čovjek na čovjeka, a pripremili smo i neke kombinirane zonske obrane.</p>
<p> • Koji je cilj Splita u ovoj sezoni? </p>
<p> - Cilj koji smo postavili nije realan, plasman na završni turnir regionalne lige, ali moramo tome težiti. Ipak je Split klub s visokim kriterijima i mi se moramo tako postaviti. Moram istaknuti da smo najmlađa momčad lige i pohvalit se da su osim Smitha, Videnova i McCantsa svi igrači ponikli u </p>
<p>Splitu. </p>
<p>• I Cibona se može pohvaliti skoro splitskom petorkom (Žižić, Mamić, Poljak)?!</p>
<p>- Znam na što ciljati, ali ne bih to posebno komentirao, osim da nam je to još jedno priznaje i potvrda kako splitski bazen proizvodi vrhunske košarkaše. </p>
<p>• Kakav je raspored snaga u Goodyear ligi?</p>
<p>- Olimpija, Cibona, Zvezda i Krka su nešto kvalitetniji, a potom slijede Split, Zadar, Refleks i Budućnost. Međutim, još je rano govoriti o mogućnostima momčadi... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prvo ime Emilio Kovačić </p>
<p>Jusup se opredijelio za igrače od povjerenja, jer je s mnogima od njih radio i prije - Marcelićem i Krstićem dok je bio trener u Poljskoj te Kovačićem i Pestićem 1998. godine. Moguće je očekivati da će upravo na tim »parovima« graditi svoju igru </p>
<p>ZADAR, 3. listopada</p>
<p> - U Jazinama su i te kako svjesni da im je osvajanje naslova prvaka Goodyear lige samo po sebi nametnulo veliku, ako ne i glavnu ulogu u novom izdanju ovoga regionalnoga košarkaškoga natjecanja. S tim se bremenom moraju nositi, iako klupska uprava i trofejni trener Danijel Jusup nerado prihvaćaju tu ulogu. Skloniji su položaju koji ih svrstava u drugi plan, iz kojeg su uostalom prošle godine ugodno iznenadili. Za novi će iskorak trebati dobro zagristi, osobito zato što su ostali bez najboljeg igrača Marka Popovića, ali i niza igrača koji su zaslužni za neočekivani uspjeh. </p>
<p>Osim bez Popovića, Jazine su ostale bez još jednoga ključnog igrača, kapetana Hrvoja Perinčića, te Marka Šamanića i iskusnog Mladena Erjavca. Nije bio druge nego se baciti na posao i potražiti dostojne zamjene. Povjerenje je ponovno ukazano Jusupu, koji je slagalicu upotpunio s nekoliko vrlo iskusnih košarkaša. Prvo je ime svakako Emilio Kovačić, koji je nakon opravka od operacije koljena karijeru odlučio nastaviti u Zadru. Prije njega se na taj korak odlučio Davor Marcelić, o čijem je iskustvu nepotrebno zboriti. </p>
<p>U tu skupinu spada i Vladimir Krstić, ali i Marin Pestić koji se također nakon nekoliko godina vratio u matični klub. Vrlo je važan ostanak Branimira Longina i ponovni angažman Michaella Meeksa. Izuzmemo li neuspjeli i nespretni pokušaj ubacivanja Zvonimira Ridla u slagalicu, Jusup je uspješno zaokružio željeni popis igrača. Vidljivo je njegovo opredjeljenje za igrače od povjerenja, s obzirom na to da je s mnogima od njih radio i prije - Marcelićem i Krstićem dok je bio trener u Poljskoj te Kovačićem i Pestićem u sezoni 1998. kad je osvojio Kup Krešimira Ćosića. Moguće je očekivati da će upravo na tim »parovima« graditi svoju igru. </p>
<p>Ostatak momčadi čine uglavnom mladi igrači, među kojima je u prvi plan iskočio Jakov Vladović, organizator igre kojem proriču dobru sezonu. No, mnogi su skloni tvrdnji da se Zadar najviše pojačao ostankom trenera Jusupa. </p>
<p>Robert Zorić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Krunić pomaže »dječjem vrtiću« </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - U zahtjevnu sezonu u kojoj ih očekuju nastupi u Goodyear ligi, Uleb kupu i domaćem prvenstvu i kupu, košarkaši Zagreba kreću s pomlađenim sastavom i novim trenerom Jakšom Vulićem. Zagreb otvara sezonu gostovanjem kod banjalučke pivare u subotu u 1. kolu Goodyear lige. </p>
<p>U Trnskom nisu bili rastrošni, odlučili su se za pojačanja iz vlastitog dvorišta i forsiranje mlađih igrača. Priliku će dobiti generacija 18-godišnjaka, Marko Tomas, Nikola Garma i Kruno Simon, koji su u mlađim kategorijama osvojili sve u Hrvatskoj. </p>
<p>Okosnicu momčadi i dalje čine Ivan Tomas i Damir Miljković. Njima su pridodani iskusni Darko Krunić, koji se vratio u Trnsko nakon osam godina, te Brođanin Marko Piplović. Iz kluba su otišli Perinčić, Vidaković, Vidačak, Marinović i Morić. </p>
<p>Prošle je godine u prvom dijelu sezone Zagreb bio najugodnije iznenađenje Goodyear lige, tadašnji trener Dražen Anzulović stvorio je prepoznatljivu igru momčadi iz Trnskog. Anzulovića sad čeka težak posao u Ciboni, dok je Jakši Vuliću najbolja preporuka za Zagreb bila dobra sezona u momčadi Hirona. Zagreb u sezonu ulazi bez imperativa u Goodyear ligi, jedini cilj sezone ulazak je među četiri u domaćem kupu i prvenstvu. Gorući problem zagrebaša koji se ponavlja iz sezone u sezonu nedostatak je snažnog i iskusnog igrača pod košem. </p>
<p>Zagreb ima jednu od boljih vanjskih linija u Goodyear ligi. Tu su braća Tomas, Miljković i Darko Krunić. Momčad iz Trnskog ne spada u najuži krug favorita Goodyear lige, ali će sigurno mnogima pomrsiti račune. </p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Boroš pala na 6. mjesto, Primorac 15.</p>
<p>LAUSANNE, 3. listopada</p>
<p> - Međunarodni stolnoteniski savez (ITTF) objavio je najnovije ljestvice u muškoj i ženskoj konkurenciji na kojima je došlo do velikih promjena. Kod stolnotenisača je prvo mjesto preuzeo Kinez Lin Ma sa 2351 bodom, dok je Nijemac Timo Boll pao na drugo mjesto (2253). Najbolji hrvatski igrač Zoran Primorac pao je za tri stepenice i sada se sa 1877 bodova nalazi na 15. mjestu. </p>
<p>U ženskoj konkurenciji nema promjena na prva tri mjesta. Prva je Kineskinja Yining Zhang (2386), a zatim slijede njezine sunarodnjakinje Nan Wang (2236) i Jianfeng Niu (2196). Najbolje rangirana Europljanka i dalje je Tamara Boroš, no hrvatska je reprezentativka pala za dva mjesta i sada je na šestom sa 2029 bodova. </p>
<p>• Ljestvice ITTF-a, stolnotenisači: 1. Lin Ma (Kin) 2351 bod, 2. Timo Boll (Njem) 2253, 3. Liqin Wang (Kin), 2204 4. Vladimir Samsonov (Blr) 2174, 5. Werner Schlager (Aut) 2160... 15. ZORAN PRIMORAC 1877, 94. ROKO TOŠIĆ 1397, 98. WEIZHONG JIANG 1379; momčadi: 1. Kina, Tajvan, Korea...18. HRVATSKA, stolnotenisačice: 1. Yining Zhang (Kin) 2386, 2. Nan Wang (Kin) 2236, 3. Jianfeng Niu (Kin) 2196, 4. Yan Guo (Kin) 2154, 5. Yue Guo (Kin) 2135, 6. TAMARA BOROŠ 2029... 86. ANDREA BAKULA 1382; ekipe: 1. Kina, Hong Kong, Korea... 14. HRVATSKA. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rodmanov tulum u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Dennis Rodman, jedan od najkontroverznijih košarkaša svih vremena, doputovao je u petak, u trodnevni posjet Zagrebu, a letimični pogled na njegov itinerer lako otkriva kako je Rodman u Zagreb došao uglavnom - ludovati.</p>
<p>Sa sunčanim naočalama i sportski odjeven, Rodman je odmah po dolasku u zračnu luku Pleso prihvatio ponuđenu čašicu Pelinkovca, obečao njegovo konzumiranje tijekom tri dana i odao prve dojmove:</p>
<p>- Zasad su dojmovi lijepi, no pitajte me nakon tri dana što mislim, rekao je Rodman.</p>
<p>Mirni petak u zračnoj luci uznemirio je, dakle, peterostruki NBA prvak (dva puta sa Detroitom i tri puta sa Chicagom). No, organizacija njegovog dolaska definitivno se mogla podignuti na višu razinu. Naime, stekao se dojam kako je sam dolazak Rodmana početak velike »privatne zabave«, jer nekolicina novinara i fotoreporetera ostala je iza vrata prostorije gdje se održavala službena konferencija. Iako nisu mnogo propustili...</p>
<p>Osim što je kurtoazno opisivao prve dojmove i najavio planove za iduća dva dana, Rodman se obratio i zagrebačkim djevojkama:</p>
<p>- Ne morate me se bojati, nisam ja toliko opasan koliko pričaju.</p>
<p>I to je bilo sve od »spektakularnog« ceremonijala dočeka sedmerostrukog najboljeg skakača NBA lige. Probijajući se zajedno s tjehoraniteljima, Rodman je nestao iz zračne luke. Čime je valjda započeo trodnevni zagrebački tulum. Kojeg će prekinuti tek u nedjelju ujutro kada će posjetiti Mirogoj i odati počast Draženu Petroviću. Naravno, ukoliko subotnja večer i gostovanje na OTV-u završe do tada... </p>
<p>S. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci i novom rezolucijom žele biti glavni u Iraku</p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan posebno je bio kritičan prema dijelu teksta rezolucije o Iraku u kojem se kaže da će okupacijske snage i dalje imati vodeću ulogu, a to znači ispred UN-a i Vijeća za privremenu upravu Irakom</p>
<p>ANKARA, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon prvog proučavanja nacrta nove američke rezolucije o Iraku, u četvrtak su u Vijeću sigurnosti uslijedile dvije vrlo ozbiljne nevolje za šefa Bijele kuće Georgea W. Busha. Prva je od glavnog tajnika UN-a Kofija Annana koji je jasno stavio do znanja da nije zadovoljan predloženim tekstom. Druga je stigla od šefa američkog inspektorskog tima Davida Kaya. Taj visoki američki stručnjak je, naime, potvrdio kako nisu pronađeni dokazi o tome da je režim Saddama Husseina neposredno pred rat posjedovao oružje masovnog uništenja. </p>
<p>Annanova izjava, iznimno otvorena i kritična, bila je prvi ozbiljniji udarac naporima washingtonske administracije da osigura toliko željenu potporu za predloženu rezoluciju kojom bi se konačno legalizirao anglo-američki vojni pohod na Bagdad. Glavni tajnik UN-a smatra da je, pod uvjetima u američkom tekstu, teško i zamisliti proširenje uloge međunarodne zajednice u Iraku.</p>
<p>Annan je bio naročito kritičan prema onom dijelu teksta rezolucije u kojem se kaže da će okupacijske snage i dalje imati vodeću ulogu, a to znači ispred UN-a i tamošnjeg Vijeća za privremenu upravu Irakom. Pada u oči i Annanova kritika redoslijeda poteza koji bi, prema američkoj verziji trebali dovesti do poboljšanja opće političke, gospodarske i socijalne situacije u Iraku. On se založio za aktivno uključivanje pravnih stručnjaka međunarodne zajednice u proces pisanja novog iračkog ustava. Na taj način, neizravno je dao do znanja da izrada tog dokumenta u isključivoj američkoj izvedbi ne bi bila poželjna.</p>
<p>Što se tiče šefa američkog inspektorskog tima Davida Kaya, on je priznao da ni nakon tri mjeseca upornog traganja, gotovo 1200 istražitelja nije uspjelo pronaći nijedan opipljiviji dokaz da je bagdadski diktator posjedovao biološko, kemijsko ili nuklearno oružje. Na temelju tog izvješća proizlazi nedvojbeni zaključak da su Iračani prije početka rata bili »razoružani«, odnosno nisu objektivno predstavljali vojnu prijetnju svojim najbližim susjedima, a pogotovo ne SAD-u i Velikoj Britaniji. </p>
<p>Time se jasno poručilo da je rat protiv Iraka počeo u ozračju prijetnji koje nisu - postojale. Američki ministar obrane Donald Rumsfeld počeo je prvi put davati znakove određenog kolebanja glede uzroka napada na Irak. »Bit će žalosno ako se pokaže da su obavještajni podaci bili netočni«. Dodao je, međutim, kako je prerano tvrditi da iračko oružje zaista ne postoji. </p>
<p>U međuvremenu iz Moskve, Pariza i Berlina stigli su prvi signali koji najavljuju da europska trojka nije zadovoljna ponuđenom američkom rezolucijom o Iraku. Ako bi došlo do frontalnog otpora u Vijeću sigurnosti nacrtu nove američke rezolucije, posebice stalnih članica Rusije i Francuske, onda je gotovo sigurno da bi se sa zamršenim iračkim problemom s mnogo nepoznanica, moglo ući i u 2004. godinu kad se održavaju američki predsjednički izbori. To bi za aktualnog šefa Bijele kuće moglo značiti veliki udarac, budući da najnovija ispitivanja javnog mišljenja potvrđuju stalno erodiranje njegove popularnosti. U anketi koju je proveo New York Times, čak 45 posto ispitanika kaže da gubi povjerenje u mogućnosti predsjednika Busha da rješava međunarodne krize. </p>
<p>Na pad popularnosti šefa američke administracije mogla bi, prema nekim tumačenjima, utjecati i izjava glavnog zapovjednika američkih snaga u Iraku generala Ricarda Sancheza.On kaže da u Iraku svakog tjedna gerilci ubiju tri do šest američkih vojnika. Istodobno, sve češće i ubojitije akcije gerile koja čak organizira 15 do 20 napada dnevno, dovodi do brojnih ranjavanja američkih vojnika. </p>
<p>Amerikanci su se u petak suočili i s novim prosvjedima tisuća gnjevnih Iračana. Tako je na ulice svetog šijitskog grada Najafa, nakon redovite molitve petkom, izišlo više od 50.000 vjernika. Time su obilježili četrdeseti dan od pogibije svog duhovnog vođe Baqira al Hakima. On je zajedno s desecima drugih osoba nastradao prilikom eksplozije automobila bombe u dvorištu džamije u Najafu. Demonstranti su uzvikivali parole protiv Saddama Husseina, što bi trebalo značiti kako vjeruju da je bivši irački predsjednik glavni krivac za ubojstvo Al Hakima. Ubijeni vjerski čelnik bio je ljuti protivnik Saddamovog režima, ali i daljnjeg zadržavanja Amerikanaca u Iraku. </p>
<p>Prosvjedovali su i pripadnici bivše službe sigurnosti, zahtijevajući isplatu plaća i osiguranje zaposlenja. Oni nisu primili nikakva novčana primanja još od pada Bagdada 9. travnja, što je ozbiljno ugrozilo živote njihovih obitelji. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pukotine u jedinstvu i nakon trinaest godina ujedinjenja Njemačke</p>
<p>Na području bivšeg DDR-a ima oko milijun praznih stanova, dječji vrtići i škole se zatvaraju, nema novca za infrastrukturu i razvoj / Najnoviji pokazatelji demografskog stanja na području bivšeg DDR-a govore o katastrofi</p>
<p>BERLIN, 3. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Središnja proslava trinaeste godišnjice ujedinjenja Njemačke u petak je prvi put održana u Sachsen-Anhaltu, na području bivšeg DDR-a. Na proslavi su bili i njemački savezni predsjednik Johannes Rau i kancelar Gerhard Schröder.</p>
<p>U proteklih trinaest godina, Nijemci s istoka i zapada imali su mogućnost da se međusobno upoznaju. I bez obzira na katastrofalne gospodarske prilike na području bivšeg DDR-a, zapaža se da »srasta ono što zajedno pripada« (Willi Brandt), ali i da je još puno pukotina u nacionalnom jedinstvu.</p>
<p>A sve je počelo lijepo. Bivši je savezni kancelar Helmut Kohl svojedobno je obećao »cvjetne vrtove na istoku domovine«, i dobio izbore. On je tzv. nove savezne zemlje priključio na infuziju iz tzv. starih saveznih zemalja. U tranziciju bivšega DDR-a, 1992. godine, jedna trećina sredstava iz pokrajinskih i saveznog proračuna išla je u nove savezne zemlje. Godine 1992. godine suma novčane transfuzije »siromašnoj braći na istoku« iznosila je 9500 DEM po glavi. To je mnogo više od famoznoga Marshallova plana iz 1947. godine kad je uloženo 800 DEM po glavi stanovnika u zapadnoj okupacijskoj zoni. </p>
<p>No, »cvjetnih vrtova« na istoku je Njemačke malo. Političko-gospodarski krajobraz više obilježava procvat desnog radikalizma i nezaposlenosti (Zapad 7,4 Istok 16,9 posto). Najnoviji pokazatelji demografskog stanja na području bivšeg DDR-a govore o katastrofi. Jedna aktualna studija govori da trinaest godina nakon ujedinjenja Ossieji (istočni Nijemci ) »glasuju nogama« kao i u zadnjim godinama bivšeg DDR-a. Samo prošle godine iz novih saveznih zemalja je u stare savezne zemlje »prebjeglo« 214.000 ljudi, što je veličina grada Lübecka.</p>
<p>Od pada Berlinskog zida, više od dva milijuna Ossieja je odselilo u Zapadnu Njemačku. Najvidljivija posljedica tog procesa je da na području bivšeg DDR-a ima oko milijun praznih stanova. Dječji vrtići i škole se zatvaraju. Nema novca za infrastrukturu i razvoj. Istočni Nijemci se osjećaju razočarani, a mnogi su nostalgični za »dobrim starim vremenima DDR-a«.</p>
<p>Zapadni Nijemci, s druge strane, na istoku često vide sjajne stvar. Primjerice, u gradovima Berlinu, Leipzigu i Dresdenu koji su nakon ujedinjenja ponovo zablistali. »Mi ne želimo gradovima na istoku oduzeti njihov novi sjaj, no«, jadaju se oni, »onaj tko pritom zanemari rupe na cestama na zapadu ugrožava socijalni mir i dogovor koji su omogućili ujedinjavanje. Datum 3. listopada bi nam trebao poslužiti kao povod da se Njemačka napokon vidi kao jedna cjelina.« </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svi protiv europskog ustava, ali nitko ne nudi druge prijedloge</p>
<p>Konvencija o budućnosti Europe zaključila je posao složivši dovoljno dobar kompromis da njime nitko nije zadovoljan / Kritikama ustava manjka bitna komponenta: svi jesu protiv, svima su rješenja loša, ali nitko nije ponudio upotrebljiv protuprijedlog kako bi ustav trebao izgledati u poboljšanoj varijanti</p>
<p>BRUXELLES, 3. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Međuvladina konferencija o novom europskom ustavu počinje službeno danas u Rimu. Još su dva termina rezervirana za raspravljanje europskih lidera na istu temu - u listopadu i u prosincu, uz rezervni datum u studenome. </p>
<p>Konvencija o budućnosti Europe zaključila je posao složivši dovoljno dobar kompromis da njime nitko nije zadovoljan. Iz općeg nezadovoljstva, uglavnom principijelnog, više negoli temeljenog na činjenicama ili konkretnim sugestijama kako bi stvar bolje izgledala, slijedi samo jedno: Giscardova je Konvencija ponudila optimum. Naravno, za pojedine interesne skupine prijedlog europskog ustava predstavlja katastrofu, smak svijeta i kraj svih ljudskih sloboda, ukoliko je suditi po komentarima koji su, izgleda, zanimljivi jedino autorima i određenom broju medijskih poslenika. </p>
<p>Prijedlog nacrta ustava Konvencije za budućnost Europe daleko je od idealnog, ali je pomirio brojne, duboke razlike. Uoči početka Međuvladine konferencije, galama je podignuta radi dizanja ratničkog naboja; svaka strana ponaša se kao da ide u vojnu za biti ili ne biti. </p>
<p>Proces zagrijavanja za bitku je vrijedan pažnje. Našle su se, recimo, male pristupajuće države i male države EU, pojačala ih je Poljska koja nije malena, ali je pristupajuća. Kritikama ustava manjka bitna komponenta: svi jesu protiv, svima su rješenja loša, ali nitko nije ponudio upotrebljiv protuprijedlog kako bi ustav trebao izgledati u poboljšanoj varijanti. Španjolci i Poljaci ostali su nezadovoljni jer prijedlog ustava ide na privilegij broja glasova u Ministarskom vijeću, prihvaćen na summitu u Nici za prijelazno razdoblje kada EU tek dobije pojačanja u novim članicama. Velike su zemlje zadovoljne u principu, potom nezadovoljne kada se nađu u drukčijem društvu. Francuska i Španjolska hvale prijedlog dok su zajedno. Čim se rastanu, Francuska diskutira s Nijemcima, a Španjolci sjednu za stol s nezadovoljnim Poljacima. Iz svih lobija uključenih u sastavljanje prijedloga ustava čuju se žestoke kritike, jednima manjka Bog u ustavu jer je prijedlog uvažio činjenicu da svi Europljani nisu kršćani, drugima smeta što je u ustav ubačena velika povelja ljudskih prava jer to znači da će poslodavci imati manje zakonskog manevarskog prostora za izrabljivanje uposlenika. Neki nisu zadovoljni ustavom jer ne nudi primjerenu količinu sloboda, itd. </p>
<p>Izjašnjavanje o ustavu često je davanje mišljenja o uspješnosti rada nacionalne vlade, iako jedno s drugim nema veze, no dobro je čuti. Međuvladina konferencija starta procesom intenzivne trgovine svih sa svima. Na summitu u Nici zdravorazumska su rješenja poražena radi spoja trgovanja ustupcima i brzinskog krpanja razilaženja, što EU već sada plaća. Građani onako ništa ne razumiju: pojednostavljeni tekst kadri su provariti samo pravni specijalisti. </p>
<p>Kada sve bude gotovo, a malo tko sumnja da neće, čak i kad kritizira raspodjelu točaka i zareza u prijedlogu dokumenta (i toga je bilo), slijedi najgori dio, ratifikacija. Samo Španjolska i Luksemburg danas znaju da će novi ustav EU ratificirati njihovi parlamenti. Velika Britanija ne bi htjela referendum, jer referendum ne obećava uspjeh, a ukoliko bilo koja od 25 država, iz bilo kojih razloga odbaci ustav u završnoj fazi ratifikacije, cijela priča o novim pravnim okvirima funkcionirajuće velike Europe pada u vodu. </p>
<p>Francuzi nisu na čistu koja je od dvije opcije bolja, referendum ili procedura parlamentarnog usvajanja, donji dom poljskog Sejma već je kazao da su parlamentarci a ne narod ti koji će prihvaćati ustav. Danci žele, skandinavski racionalno, na jesen iduće godine spojiti dva referenduma, onaj u euru i izjašnjavanje o ustavu. Irci su s obaveznim referendumom već imali muke. Sporazum iz Nice usvojen je tek iz drugog pokušaja, nakon što je tamošnja vlada, a s njom i ostatak EU, shvatila da se s ljudima nije za igrati, i da formalnost nije formalnost ukoliko se ljudima ne objasni da Sporazum ne znači odustajanje od svetosti irske neutralnosti, na primjer.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Holbrooke ponovno predlaže zabranu SDS-a</p>
<p>SARAJEVO, 3. listopada</p>
<p> - Richard Holbrooke, bivši američki diplomat i jedan od tvoraca Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini ponovo se snažno založio za zabranu rada Srpske demokratske stranke (SDS) koju je utemeljio Radovan Karadžić.</p>
<p>U intervjuima koje su u petak objavili sarajevski Dnevni avaz i banjalučke Nezavisne novine, Holbrooke koji boravi u dvodnevnom posjetu BiH kazao je kako SDS treba biti zabranjen jer je to »nacistička stranka«. »Ja nikad neću promijeniti mišljenje o SDS-u. Smatram ih nacistima koji moraju nestati«, kazao je otvoreno Holbrooke.</p>
<p> Još 1996. godine, dok je bio važan član administracije tadašnjeg predsjednika SAD Billa Clintona, Holbrooke je zastupao sličnu ideju tražeći da se SDS-u zabrani sudjelovanje na izborima u BiH. Takav prijedlog, međutim, nije prihvaćen zbog protivljenja nekih europskih zemalja ali i bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji je prioritetnim smatrao eliminiranje Karadžića s političke scene. Bivši američki diplomat danas kaže kako mu se čini da Izetbegović takav prijedlog zapravo nije ni smatrao ozbiljnim.</p>
<p>Holbrooke drži kako nema nikakve dvojbe da je Karadžić i danas na slobodi zato što mu potporu pružaju ljudi iz SDS-a koje je opisao kao »gomilu kriminalaca«.</p>
<p>Istaknuvši kako SDS drži najgorom, Holbrooke je pojasnio kako nema puno simpatija ni za ostale nacionalne stranke. Iako u BiH boravi kao privatna osoba, Holbrookeov dolazak u Sarajevo mediji u toj zemlji tretiraju kao prvorazredni događaj. Holbrooke je imao prigodu govoriti pred zastupnicima u državnom parlamentu što je počast koja se daje samo izrazito važnim osobama, a državni radio i televizija njegov su govor izravno prenosili.</p>
<p>Svi mediji prenijeli su Holbrookeove ocjene o greškama počinjenim u Daytonu, a to su prije svega male ovlasti dane središnjim tijelima vlasti BiH kao i toleriranje postojanja tri vojske. Bivši je američki mirovni posrednik priznao kako je međunarodna zajednica strahovala da bi pokušaj razoružavanja srpskih, hrvatskih i bošnjačkih postrojbi doveo do obnove sukoba i novog zaoštravanja stanja.</p>
<p>On se stoga založio da se započeta reforma obrane u BiH provede radikalno te da se objedine ne samo zapovjedne i nadzorne strukture nego i postrojbe do najniže razine. »Dajte ljudima iste odore, Bošnjake, Srbe i Hrvate stavite u iste postrojbe kao što je to sada slučaj s vašim ljudima na Istočnom Timoru«, kazao je Holbrooke zaključivši kako je to u sadašnjoj BiH sasvim moguće učiniti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Više od 50 posto Amerikanaca ne vjeruje Bushu</p>
<p>WASHINGTON, 3. listopada</p>
<p> - Više od polovice Amerikanaca (56 posto) više nema povjerenja u predsjednika Georgea Busha kada je riječ o njegovoj sposobnosti upravljanja američkom ekonomijom, prema rezultatima istraživanja objavljenim na on-line stranicama CBS-New York Times. </p>
<p>50 posto ispitanika obuhvaćenih ispitivanjem ne vjeruje predsjedniku Bushu u pogledu njegove sposobnosti upravljanja međunarodnim krizama, u odnosu na 45 posto koji smatraju da je on pravi čovjek za to. Rezultati istraživanja objavljeni su na web-stranicama tv mreže CBS nekoliko sati prije nego što su se u petak u tisku pojavili podaci o nezaposlenosti u SAD-u koji bi, prema mišljenju analitičara u rujnu mogli biti još lošiji. U kolovozu je je postotak nezaposlenosti radno sposobnog stanovništva povećan na 6,1 posto, a analitičari predviđaju da bi u rujnu mogao iznositi 6,2 posto.</p>
<p> 59 posto Amerikanaca smatra da je američka ekonomska situacija lošija nego što je bila kada je predsjednik stigao na vlast u siječnju 2001., a 55 posto ispitanika smatra da su se odnosi SAD-a sa saveznicima pogoršali u odnosu na stanje u siječnju 2001. Također 59 posto američkih državljana vjeruje da George Bush nema nikakav detaljan plan u pogledu obnove Iraka, a gotovo dvije trećine nije za to da zemlja izdvoji 87 milijardi dolara, koliko traži Bijela kuća, da bi se pomoglo u izgradnji Iraka. U istraživanju je sudjelovala 981 osoba. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sigurnosne zone oko izraelskih naselja?</p>
<p>Palestinci neće moći ući u zonu 400 metara oko naselja, koja će se nadzirati radarima, a na uljeze će se pucati</p>
<p>JERUZALEM/GAZA, 3. listopada</p>
<p> - Izraelska vojska želi uspostaviti sigurnosne zone oko židovskih naselja nakon što je već podigla sigurnosnu ogradu na Zapadnoj obali. No, militantni islamistički pokret Hamas upozorava da to neće spriječiti napade na Izraelce.</p>
<p> Izraelski list Haaretz piše u petak da Palestinci neće moći ući u zonu 400 metara oko naselja, koja će se nadzirati radarima, a na uljeze će se pucati. Oko 100 naselja, nezakonitih po međunarodnom pravu, već se prijavilo za takve zone. Tri su već izgrađene, a vojska je odobrila još 17, navodi Haaretz.</p>
<p> »Zid neće zaštititi cionistički entitet niti će zaustaviti napade. Doći će dan kada će taj zid biti srušen kao što je srušen Berlinski zid«, stoji u priopćenju Hamasa.</p>
<p> Palestinske vlasti, pod vodstvom predsjednika Yassera Arafata, zatražile su intervenciju svjetskih sila kako bi uvjerile Izrael da odustane od projekta. Američki državni tajnik Colin Powell rekao je u četvrtak uvečer da su Sjedinjene Države zabrinute nastavkom gradnje židovskih naselja i zida između Izraela i palestinskog teritorija. </p>
<p> »Zabrinuti smo nastavkom aktivnosti izraelskog naseljavanja i proučavamo program jamstava na zajmove kako bi odlučili što učiniti oko toga bilo glede naselja ili ograde«, rekao je Powell na konferenciji za strane novinare. </p>
<p> Sjedinjene Države su ranije najavile da će smanjiti jamstva za zajmove Izraelu zbog nastavka gradnje židovskih naselja i ograde, ali do sada nisu ništa poduzele. Powell je rekao novinarima da se to pitanje još razmatra. Riječ je o trogodišnjim američkim jamstvima za devet milijardi dolara bankovnih zajmova koji Izraelu trebaju pomoći da prebrodi krizu uvelike uzrokovanom palestinskom intifadom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Može li manjina bez legitimiteta odlučivati u ime većine</p>
<p>Na izvanrednoj skupštini Hrvatskoga liječničkog sindikata (HLS) 27. rujna, koja je zbog nedostatka kvoruma preimenovana u radni sastanak, donesena je odluka da se među liječnicima provede anketa kako bi se saznalo za koju je od predloženih opcija sindikalne borbe opredijeljena »baza«, tj. liječnici i stomatolozi. Pri tome je vrlo zanimljivo koga Glavni odbor HLS smatra svojom »bazom«.</p>
<p>Naime, u Republici Hrvatskoj u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama zaposleno je oko 12.000 liječnika i stomatologa, a Hrvatski liječnički sindikat ima oko 3.000 članova. Dakle, samo jedna četvrtina, tj. 3.000 od ukupno 12.000 liječnika i stomatologa, članovi su HLS.</p>
<p> Je li to samo puka slučajnost ili društveno i etički relevantna činjenica koja javnosti otkriva stvarni status, ugled, povjerenje i potporu koju HLS uživa među liječnicima i stomatolozima?</p>
<p> Ma kakav bio odgovor na to pitanje, logično se nameće i sljedeća dvojba: ima li HLS zakonsko te naročito moralno pravo slati anketne listiće liječnicima i stomatolozima koji nisu njegovi članovi? Odakle će dobiti njihove adrese i ima li zakonsko pravo na to? Može li i smije li uopće manjina od 3.000 članova Hrvatskoga liječničkog sindikata nelegitimno odlučivati u ime većine od 9.000 liječnika i stomatologa koji nisu članovi HLS?</p>
<p>Sve su to dvojbe i pitanja na koja pravodobno mogu i moraju odgovoriti samo za to mjerodavni stručnjaci: ustavni pravnici i filozofi-etičari, a možda i državni odvjetnik. O tako bitnim pitanjima za jednu profesiju ne može i ne smije odlučivati samo grupa uz to i bez legitimiteta, ma koliko ona po svojim stavovima, interesima i ciljevima bila homogena.</p>
<p>BORNA SERTIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Krajnje je vrijeme da kao umirovljenici konačno shvatimo što znači i koliko vrijedi naš glas</p>
<p>Zašto umirovljenik uporno ne želi biti to što jest -umirovljenik?</p>
<p> U lipnju 2003. godine prosječna mirovina je iznosila 42,65 posto prosječne plaće, a kod nas se isključivo govori o povećanju niskih plaća, upućuju se čak i razne prijetnje za iznudu povećanja. Istodobno u novinama naslovi: »Europski radnici u borbi za povećanje mirovina«.</p>
<p>Što se to događa? Što je tim čudnim europskim zaposlenim osobama. Kako to da ih zabrinjavaju mirovine, a ne plaće? </p>
<p>Ne, i za plaće se oni brinu, ali ne daju da od najnižih utvrđenih plaća (s kojima se može živjeti) proizlazi mirovna kao 75 posto što predlaže vlada, nego u masovnim demonstracijama traže da to i dalje ostane 85 posto.</p>
<p>Osnovno, glavno i jedino pitanje je da li se situacija kod nas može promijeniti. Čist i jasan je odgovor da se može izmijeniti odnos prosječne plaće prema prosječnoj mirovini. </p>
<p>Ali ostaje veliki problem na kojim to iznosima prosječnih plaća i prosječnih mirovina može biti ostvareno. To, ako hoće, može učiniti struka povezana s politikom. Jer one su zajedno i ovo sadašnje stanje stvorile, bez njih se to nije moglo ni dogoditi.</p>
<p>Kad govorimo o struci, često iskazujemo mišljenje da struku posjedujemo i da se ravnopravno možemo uključiti u konkurenciju u našem okruženju. Pretpostavimo li da je tako, postaje vrlo upitno stanje rezultata našega ukupnog djelovanja.</p>
<p>Međutim, neovisno o stručnosti, politiku svi zajedno, u istoj vrijednosti svakog našeg pojedinačnog glasa, sami biramo.</p>
<p>U Europi zaposleni i umirovljeni dovoljno i jasno se brinu o mirovinama i jasno znaju snagu svojega glasa na biračkom mjestu.</p>
<p>Kod nas, oni koji su postali najveća lako ranjiva skupina, umirovljenici, njih više od milijuna, s neprihvatljivo niskim prosječnim mirovinama, kao da ne žele biti umirovljenici i tako se iskazivati. Može li se stvarno živjeti od stranačkih ideologija i programa?</p>
<p>Zar zaista čovjek može govoriti da mu to što primi kao mirovinu ne omogućava život i ponovo svoj glas davati onima koji su do toga doveli i koji i dalje smanjuju postotak udjela mirovine u plaći. </p>
<p>Krajnje je vrijeme da kao umirovljenici konačno shvatimo što znači i što vrijedi naš glas, pa da nakon višekratnih stranačkih izbora ovaj put probamo svoj glas dati svojoj umirovljeničkoj listi. Ako i nakon toga ne dođe do otklanjanja najveće nepravde, onda će onaj grafit što sam ga neki dan vidio biti potvrđen. (»Umirovljenici, Hrvatska vas treba - mrtve«). </p>
<p>Najviše razloga da se na biračkom mjestu pridruže umirovljenicima imaju oni što će u mirovinu za sljedećih pet do sedam godina. Njima se najcrnije piše.</p>
<p>NIKOLA VICKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pokušajmo se dogovoriti sa susjedima i pronaći kompromisno rješenje prihvatljivo za sve</p>
<p>Iako je opće poznato i potvrđeno s brojnih strana da Hrvatska ima legitimno pravo po međunarodnom pomorskom pravu proglasiti svoj gospodarski pojas na Jadranu, ta stvar se oteže u nedogled, uglavnom zbog protivljenja Slovenije i naše neodlučnosti. Sad su se u to umiješali i Italija i Bruxelles, pa nam »žestoko« savjetuju da budemo u toj stvari vrlo oprezni, ili, jednostavnije rečeno, da to ne činimo dok se ne dogovorimo sa susjedima.</p>
<p>Imam osjećaj da su i naši stručnjaci i političari u velikoj dilemi i nedoumici što bi bilo najbolje da učinimo. Mislim da bi ipak bilo najbolje pokušati se dogovoriti sa Slovencima i pronaći obostrano prihvatljivo rješenje, ako ništa drugo, a ono zato da nas međunarodna zajednica ne optuži za beskompromisnost i inzistiranje na svojim stajalištima.</p>
<p>Iako nisam stručnjak za ta pitanja, želio bih iznijeti nekoliko misli i prijedloga o mogućem kompromisu.</p>
<p> Ako se Slovenci boje da oni u našem gospodarskom pojasu ne bi mogli ribariti, mi im možemo ponuditi da se u jednom određenom području našega pojasa mogu baviti ribolovom, no bilo bi pravedno da nam za tu ribolovnu koncesiju i plate, jer love u našem pojasu. Novčana naknada za koncesiju može biti u fiksnom iznosu ili razmjerno ulovljenoj ribi, već prema dogovoru.</p>
<p>Žele li Slovenci istraživati morsko dno i podmorje u potrazi za plinom ili čak naftom, mi im možemo dopustiti da to u dogovorenom dijelu našeg pojasa čine, ali uz uvjet da određeni dio (polovica?) nađene »robe« pripada nama.</p>
<p>Inzistiraju li Slovenci da iz svoga teritorijalnog mora imaju neposredan pristup do otvorenoga mora, pa i to bi se moglo dogovorno riješiti, samo bi za to trebao i pristanak Italije. Naš i talijanski pojas ne moraju se dodirivati, nego između njih može ostati jedan koridor širok nekoliko kilometara. To bi bilo otvoreno more, od Otranta do Pirana.</p>
<p>Također bi se morali dogovoriti, poželjno i s Talijanima, o ekološkom održavanju Jadrana. To u prvom redu znači kontrola zagađivanja mora raznoraznim otpadom, balastnim vodama iz tankera, suzbijanje »cvjetanja mora«, zabrana plovidbe Jadranom tankerima bez dvostruke oplate, i sl. No to znači i sudjelovanje u čišćenju mora i saniranju posljedica ako se ipak dogodi, primjerice, kakva manja ili veća katastrofa, poput one s tankerom »Prestige«, koji je onečistio more i obale Španjolske stotinama tona svoje nafte. </p>
<p>Sva ta briga za ekologiju Jadrana može skupo stajati, i sve tri strane moraju biti spremne da u tome tehnički i financijski sudjeluju.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kupci u »»Pevecu« - oprez!</p>
<p>Kupovina u »Pevecu« može biti vrlo neugodno iskustvo. U želji za što većim prodajnim prostorom dio ispred prodajnog centra na Žitnjaku oduzet je od parkirališta za kupce i stavljen u funkciju prodaje. Kod te prenamjene o sigurnosti kupaca nitko nije razmišljao. Na odjelu plastike tako se našao rubnjak bez ikakvih oznaka, nevidljiv i vrlo opasan. Ne vidjevši ga, preko njega sam pala, ozlijedila gležanj i nadlakticu.</p>
<p>U Klinici za traumatologiju pružena mi je pomoć, a u »Pevecu« knjiga žalbe. Poučena svojim iskustvom, poručujem svim kupcima u »Pevecu« - oprez!</p>
<p>ANA IVANDIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Ozljedama podlegla i majka dvoje poginule djece</p>
<p>Otac Tihomir, djelatnik osječko-baranjske policijske uprave, još je uvijek u teškom stanju na Odjelu intenzivne njege u osječkoj bolnici, no njegovo se stanje stabilizira</p>
<p>OSIJEK, 3. listopada</p>
<p> - Četiri dana nakon teške prometne nesreće, u kojoj je poginulo dvoje djece, u četvrtak je u večernjim satima u osječkoj Kliničkoj bolnici preminula i njihova majka, dvadesetdevetogodišnja Danijela Bronzović podlegavši teškim ozljedama glave i mozga zadobivenih nakon što im se automobil u punoj brzini zabio u rasvjetni stup. </p>
<p>Podsjetimo, ova se prometna nesreća dogodila u nedjelju oko 17,15 sati na osječkoj južnoj obilaznici, ispod nadvožnjaka u Ulici Svetog Leopolda Mandića. Obitelj Bronzović - roditelji Tihomir (33) i Danijela (29) te njihova djeca Lea, koja je imala samo jedan i pol mjesec, te četverogodišnji Angel uputili su se prema Valpovu kako bi dogovorili krštenje malene djevojčice. </p>
<p>Međutim, Tihomir je, iz zasad još neutvrđenih razloga, na osječkoj obilaznici izgubio kontrolu nad upravljačem svoga automobila »fiat marea«, registracijskih oznaka OS 311-CD. Vozilo je desnim kotačima zahvatilo travnatu površinu uz desni rub ceste, te se u punoj brzini zabilo u rasvjetni stup, odbilo se i na koncu zaustavilo prevrnuvši se na krov. Od snažnoga udarca prednji dio automobila potpuno je smrskan, pa su unesrećene iz vozila izvlačili vatrogasci koji su rezali lim kako bi došli do njihovih tijela.</p>
<p>Iako nakon nesreće policija nije mogla sa punom sigurnošću procijeniti zašto je vozač izgubio kontrolu nad upravljačem na cesti koja je na tom dijelu potpuno ravna i na kojoj u to vrijeme nije bio gust promet, pretpostavlja se da je uzrok ove tragedije prebrza i neprilagođena brzina. </p>
<p>Od siline udarca, njihov je četverogodišnji sin Angel poginuo na mjestu nesreće, dok je jednoipolmjesečna Lea preminula u kolima hitne pomoći na putu do osječke bolnice. Nakon četiri dana borbe za život, u osječkoj je bolnici preminula i majka Danijela. </p>
<p>Otac Tihomir, inače djelatnik osječko-baranjske policijske uprave, još je uvijek u teškom stanju na Odjelu intenzivne njege u osječkoj bolnici, no kako doznajemo, njegovo se stanje stabilizira.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Za silovanje maloljetnice četiri godine zatvora</p>
<p>Nakon silovanja, B.G. je djevojke vratio u Osijek te je oštećenoj dao 100, a prijateljici 200 kuna kako bi ih nagovorio da nikome ne pričaju o tome</p>
<p>OSIJEK, 3. listopada</p>
<p> - Tridesetdvogodišnji B.G. iz Čepina, nepravomoćnom je presudom osječkog Županijskog suda proglašen krivima za počinjeno kazneno djelo silovanja sedamnaestogodišnje djevojke te mu je određena kazna zatvora u trajanju od četiri godine. </p>
<p>Optužnica županijskog državnog odvjetništva tereti ga da je 31. svibnja ove godine, oko tri sata iza ponoći, oštećenoj maloljetnici obećao kako će nju i njezinu prijateljicu odvesti njihovoj kući iz lokala »Verona« gdje su se i sreli i upoznali. Nakon što su djevojke na to pristale, on ih je povezao, no umjesto do dogovorenog odredišta, odvezao ih je na poljski put u blizini Tenjske šume. Uplašene djevojke su izišle iz automobila, a on je prišao oštećenoj te ju počeo dirati po bedrima i spolovilu. Nakon toga ju je silom ugurao u tovarni prostor svoga kombija te ju silovao. Kada ga je druga prijateljica pokušala spriječiti on ju je snažno udario u glavu. Nakon silovanja, B.G. je djevojke vratio u Osijek te je oštećenoj dao 100, a prijateljici 200 kuna kako bi ih nagovorio da nikome ne pričaju o tome. </p>
<p>Iznoseći svoju obranu, optuženi, koji je inače otac četvero maloljetne djece, priznao je kako je imao spolni odnos sa maloljetnicom, no istaknuo je kako je ona na to pristala. </p>
<p>Odlučujući o visini kazne, sudsko je vijeće kao otegotnu okolnost uzelo to što je B.G. već osuđivan za kazneno djelo silovanja, dok mu je kao olakotna okolnost uzeta činjenica da je silovana djevojka svojim ponašanjem pridonijela napadu. </p>
<p>Naime, djevojke su cijelu noć provele sa optuženim ispijajući alkoholna pića i to u vrijeme svoga bijega iz odgojne ustanove. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dvojici prvooptuženih sudi se u odsutnosti</p>
<p>Cigarete najlošije kvalitete pronađene su u improviziranom odjeljku jedne cisterne</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Vijeće Županijskog suda u Zagrebu, počelo je ponovnu raspravu o sedmorici okrivljenika za šverc 7755 šteka cigareta, koji je prekinut u ožujku ove godine u Splitu a započeo u susjednoj BiH. Cigarete najlošije kvalitete pronađene su u improviziranom odjeljku jedne cisterne-prikolice koja je imala strane registarste pločice, a u petak su se na klupi za optužene našla samo petorica. Četvorica hrvatski su državljani, jedan od okrivljenih je Nijemac a nalaze se u pritvoru već sedam mjeseci.</p>
<p>Prema optužnici koji je potpisao Uskok, dvojica (Manfred Baus prvookrivljeni i Željko Cvjetić drugookrivljeni, Njemac i Hrvat) terete da su u prosincu protekle godine organizirali ostale okrivljenike (Roberta Vidakovića, Dražena Vidakovića, Darka Nikešića Gerharda Schmidta i Gorana Garića), kao i više nepoznatih osoba da bi krijumčarili duhanske prerađevina i ljude iz BiH u Hrvatsku. Dvojica navodnih organizatora van su domašaja hrvatskih pravosudnih organa, pa im se sudi u odsutnosti. Oni su prema optužnici u SR Njemačkoj nabavili vučno vozilo s priključnom cisternom za prijevoz kemikalija, prevezli ga uz Hrvatsku kako bi ga preuredili za navedenu namjenu (prijevoz cigareta i krijumčarenje ljudi). Vozilo i cisternu su, prema inkriminaciji iz optužnice, preuzeli Robert Vidaković, prevezao je u Božjakovinu u autoservis Darka Nikešića. Potom je Nikešić, u skladu s uputama Roberta i Dražena Vidakovića u unutarnjem dijelu cisterne napravio neke ispravke: u srednjem dijelu otvorio je ulaz za putnike i robu, a na unutrašnjem plaštu zavario je kutne limove čija je namjena vjerojatno bila da se na njih postave daske za sjedenje, vjerojatno za ljude.</p>
<p> Na ponovljenoj raspravi u petak neki odvjetnici tražili su da se prvokrivljenom ne sudi u Zagrebu u odsutnosti, jer mu se za istovrsna djela već sudi u Njemačkoj. Optužba se nije složila s tim prijedlogom a i sud je taj prijedlog odbio. </p>
<p>Važno će biti saslušanje vještaka za telekomunikacije i prometnog vještaka koji je pregledao prepravljenu cisternu. Stručnjak za telekomikacije je i u petak naširoko objasnio sve moguće kombinacije mobitelskih i telefonskih razgovora. Njegov zadatak na sljedećoj raspravi bit će da ustanovi tko je od okrivljenih s kime razgovarao telefonom i dali je telefonski kontaktirao sa svjedocima.</p>
<p> Ovaj zahtjev postavljen je tek na ponovljenoj raspravi, nakon sedam mjeseci pritvora okrivljenika. Optužnica raspolaže i rezultatima tajnog snimanja i praćenja, kao i iskazima dvojice tajnih svjedoka, koji su saslušani pod kodnim imenom »Max« i »Krešo«.</p>
<p>Petar Pavković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nezakonito dijelili invalidska uvjerenja i počasne činove</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - U povodu istražnog zahtjeva Uskoka, istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Milan Došen u četvrtak je saslušao trećeosumnjičenu u slučaju navodne malverzacije oko dodjela statusa ratnih vojnih invalida pripadnicima MORH-a.</p>
<p>Osumnjičena je u četvrtak iskazivala bez branitelja. Kako neslužbeno saznajemo, osumnjičeno je ukupno devet osoba, a prvoosumnjičeni, za kojega se spekulira da je pukovnik HV-a jordanskog porijekla pod imenom Omar, ali hrvatski državljanin, te drugoosumnjičena trenutno nisu dostupni radi ispitivanja jer se nalaze u SAD-u.</p>
<p> Među osumnjičenima se navodno nalaze i jedan bivši zaposlenik Ministarstva branitelja, te djelatnici KB Dubrava i Psihijatrijske bolnice Vrapče, jedan zaposlenik Mirovinskog zavoda, te nekoliko osoba koje su se navodno takve nezakonite beneficije dobili. Uskok ih tereti za udruživanje radi počinjenja prijevare, te više pojedinačnih djela krivotvorenja dokumentacije o invalidnosti, kao i zbog nezakonite dodjele počasnih činova u HV-u. Kako Vjesnik dalje doznaje, postoji mogućnost da Ukskok zatraži i proširenje predistražnih radnji na još neke osobe, jer je prema nekim neprovjerenim informacijama u malverzacije bilo umiješano oko 300 osoba.</p>
<p>Budući je riječ o predistražnim radnjama koje se provode u tajnosti, potvrdu naših informacija nisu nam mogli dati niti istražni sudac Milan Došen, a kontaktirati nismo uspjeli niti zamjenicu ravnatelja Uskoka, Marinku Orlić, a ni ravnatelja Uskoka Željka Žganjera. </p>
<p>M.D. / J.I.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Osuđeni će od države još tražiti novčanu nadoknadu?</p>
<p>Sada, kad je pala odluka Vrhovnoga suda, ispada da s krivnjom Željka Maglova nešto ne štima, odnosno da u gomili ostalih optuženika, on i nije »najkrivlji« / Ispada da su naši nevini i dobri dečki nekoć podvrgnuti suđenju </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Što je zapravo presudio Vrhovni sud u žalbenom postupku protiv Željka Maglova i ostalih optuženih za krijumčarenje automobila, šećera i ulja u BiH? </p>
<p>Prvo, da je ukinuta presuda protiv tih optuženika iz lipnja 1999. godine. Drugo, da je presuda ukinuta zbog povrede postupka, pogrešno i nepotpuno uvrđenog činjeničnog stanja, zastara ili nepostojanja kaznenog djela.</p>
<p>Na temelju kojih je to paragrafa uopće sudio splitski Županijski sud, ako su to razlozi za ukidanje presude?</p>
<p>Uz sve rizike da se zakonski zamjeri zbog komentara presude, a onda i odluke Vrhovnog suda, nekoliko se činjenica nikako ne uklapa u zakonito postupanje ovdašnjih sudova.</p>
<p>Prvo, je li točna činjenica da je odluka Vrhovnog suda od 17. prosinca 2002. godine na web stranici sudišta? Ako jest, onda je gotovo proceduralno nemoguće prihvatiti zakonitom činjenicu da je ona sudu u Splitu dostavljena tek deset mjeseci kasnije. Svaka čast informatizaciji sudova, sudskoj praksi Vrhovnog suda, ali što je previše je previše.</p>
<p>Drugo, zašto je istih deset mjeseci trebalo Vrhovnom sudu da donese odluku u žalbenom postupku, ako su svi zakonski okviri glavne rasprave prekršeni na način na koji je to u odluci VSH navedeno. To je vrijeme predugo da bi se usporedili zakon i radnje sudskoga vijeća tijekom glavne rasprave.</p>
<p>Treće, odluka VSH je oslobađajuća u dijelu prvostupanjske presude o kazni. Zapravo, svi osuđeni na zatvorske kazne su nakon svega mogli iz zatvora. I mogli, ako to hoće, tražiti naknadu od države da im novčano nadoknadi pritvorske dane. I to u uvjetima u kojima je za osnovno kazneno djelo, za koje su i optuženi, VSH zaključio da je bilo toliko zakonskih prekršaja pravila igre. Od strane suda.</p>
<p>Četvrto, svojevremeni šverc, preko granice u Neumu, ma tko da ga je činio, »opće je poznata« stvar čak i za najpovršnijeg čitatelja ovdašnjih medija. Sam Željko Maglov, dugo je bio glavnim junakom tih priča. I sad, kad je pala odluka Vrhovnoga suda ispada da tu ipak nešto ne štima s njegovom krivnjom. Zapravo, da u gomili ostalih optuženika, on i nije »najkrivlji«, odnosno da se oštrica optužbe na njega usmjerila samo zato što je bio zapovjednikom bojne Vojne policije. Gotovo branitelj i junak, a ne švercer.</p>
<p>Kad se sve to zbroji, postaje uvjerljivim navod VSH-a da su neki optuženici organizirali mrežu prodaje neocarinjene robe, grupa za prijenos robe izbjegavajući carinski nadzor itd. I da su tih optuženja oslobođeni.</p>
<p>Ispada da su nevini, dobri dečki, nekoć podvrgnuti suđenju. I ispada da za ta osnovna optuženja uopće nisu krivi. Ako za to nisu krivi, onda valjda ne treba trošiti buduće sudačko vrijeme na obnovu postupka. Pusta nepoštivanja zakona u materijalnom i postupovnom smislu postaju zanemarivom dimenzijom cijeloga slučaja. Pa čak i pogrešno utvrđeno činjenično stanje temeljem kojeg je donesena prvostupanjska presuda Županijskog suda u Splitu.</p>
<p>Jer, dečki su, zapravo općenito nevini, a aute su švercali, <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i ulje preprodavali neki drugi. Ili ovi isti, ali po drugim »činjenicama«. Nije, nego!</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Hoće li se na masovna otpuštanja odlučiti i druge hrvatske tvrtke</p>
<p>Analitičari Raiffeisen banke upozoravaju da troškovi zaposlenih u Krašu i Podravci bitno odskaču od prosjeka prehrambene industrije u Hrvatskoj i Sloveniji</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Nakon što je Pliva odlučila otpustiti 250 radnika samo u Hrvatskoj (plus još oko 150 u inozemstvu), nameće se pitanje hoće li se na sličan radikalan potez odlučiti i druge hrvatske kompanije opterećene prevelikim brojem radnika, a pritisnute dugogodišnjim zahtjevima dioničara za smanjenjem troškova, ali i konkurencijom na tržištu. Činjenica da se ovakvih rezova ne libi ni najbolja hrvatska tvrtka drugima može biti dobrodošao argument da učine isto.</p>
<p>Nakon devedesetih, u kojima su radna mjesta najčešće nestajala u privatizaciji i propasti tvrtki, sada neke od najvećih domaćih kompanija koje su godinama održavale umjetnu zaposlenost okreću ploču, što im, uostalom, nameću i okolnosti na tržištu. No, u odnosu na prethodno desetljeće, razlika je u otpremninama i ponešto civiliziranijem postupanju prema radnicima, što nikako ne znači da je to za njih sve skupa manje traumatično, ma koliku otpremninu pritom dobili.</p>
<p>HŽ tako ima jedinstven program zbrinjavanja viška ljudi putem svog Centra za podršku poslovnim promjenama), preko kojeg se (uz ostale načine poput izdvajanja pojedinih tvrtki) nastoji, zasad doduše sa relativno skromnim rezultatima, što bezbolnije riješiti viška radnika. Nakon dolaska novog vlasnika, Večernji list je bitno smanjio broj zaposlenih isplaćujući im pristojne otpremnine, no neki od njih ponovno su zaposleni kao honorarci. Nedavnim otvaranjem Podravkine nove i potpuno automatizirane tvornice jela oko 200 radnika postalo je višak. Dio će ih biti preraspoređen, među ostalim i na poslove koje su radili sezonci, a preostalima će se ponuditi otpremnine. Domaće banke, pritisnute zahtjevima inozemnih većinskih vlasnika za smanjenjem troškova zaposlenih, viška se rješavaju diskretno.</p>
<p>Analitičari Raiffeisen banke ovih su se dana u analizi posvećenoj upravo Podravci među ostalim pozabavili i time koliko u postotku troškovi zaposlenih sudjeluju u prihodima od prodaje nekih hrvatskih (Podravka, Lura, Ledo, Zvijezda), i slovenskih (Kolinska, Droga) prehrambenih tvrtki. Analiza spomenutih šest tvrtki pokazuje da je prosječni udio troškova zaposlenih u spomenutim prihodima koji je u 2001. iznosio 15,9 posto, u prošloj godini porastao na 16,1 posto.</p>
<p>Smanjenje udjela tih troškova lani je u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno u Zvijezdi (na 11,5 posto) i Ledu (13,2 posto), kod kojih je taj udio i inače najmanji među spomenutim tvrtkama, te Krašu (na 27,1 posto), u kojem, međutim, udio troškova njihovih više od 1800 zaposlenih u prihodu bitno odskače od navedenog prosjeka. Ostali su u 2002. zabilježili trend relativnog rasta troškova zaposlenika.</p>
<p>Kad je riječ o Podravci, analitičari podsjećaju da je najznačajnija poruka njezinih polugodišnjih rezultata značajno pogoršanje stanja u matičnoj kompaniji Podravka d.d. (koja ima više od 4100 zaposlenih) i nemogućnost držanja troškova pod kontrolom. Toga je, uostalom svjesna i Uprava kompanije, koja se, kako je najavljeno, troškovima odlučila pozabaviti u narednom razdoblju, pa ponešto simbolično već i poduzela, uz napomenu da outsourcing praktički još nisu ni započeli.</p>
<p>No, na radikalnije poteze unatoč pritisku dijela dioničara dosad se nisu mogli odlučiti iz više razloga (političkih, socijalnih, lokalpatriotskih), kakve nažalost ne priznaje korporativna logika razmišljanja i dioničari koje zanima jedino dobit i njezin rast.</p>
<p>»Temeljni razlog za negativno operativno poslovanje Podravke je vrlo nepovoljna struktura troškova, čija je racionalizacija imperativ, a jedan od temeljnih razloga takve nepovoljne troškovne strukture je vrlo visoki udio troškova zaposlenih u ukupnim troškovima kompanije (drugi važan utjecaj na profitabilnost ima pad prodaje Vegete). Vidljivo je da Podravka d.d. ima relativni udio troškova zaposlenika znatno veći nego što je to uobičajeno za prehrambenu industriju kod usporedivih kompanija. Točnije, on za Grupu Podravka iznosi 22,3 posto, za Podravku d.d. čak 25,6 posto, a najmanji je udio troškova zaposlenih u prihodu od prodaje u Belupu (17,5 posto)«, navodi se u analizi RBA.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Olgica Spevec: Mol će do 15. listopada platiti dionice Ine </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Do sredine listopada trebala bi završiti financijska transakcija prodaje 25 posto plus jedne dionice Ine Molu, kazala je u petak pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, sudjelujući na poslovnom ručku koji je organizirala Hrvatsko-britanska poslovna mreža. </p>
<p>Vlada je u srpnju s Molom potpisala ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice za 505 milijuna dolara, te je postavila rok od dva mjeseca u kojem Mol mora uplatiti navedeni iznos. Prema riječima pomoćnice ministra gospodarstva, to će se dogoditi za najviše desetak dana, do 15. listopada. Nakon toga, u roku od šest mjeseci, uslijedit će i prodaja najmanje 15 posto Ine u postupku javne ponude. </p>
<p>Zakonom je predviđen i prijenos sedam posto dionica Ine hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji bez naknade, kao i prodaja pod posebnim uvjetima do sedam posto dionica sadašnjim i bivšim zaposlenicima.</p>
<p>Govoreći o rastu deficita u robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom, Spevec je upozorila kako Hrvatska, za razliku od većine drugih tranzicijskih zemalja, u proteklom razdoblju nije iskoristila priliku da poveća svoj izvoz, a nije se promijenila ni struktura izvoza. Iako je Hrvatska proteklih godina liberalizirala trgovinu s gotovo cijelom Europom, većina hrvatskih poduzetnika i dalje je orijentirana isključivo na domaće tržište, na kojem jača konkurencija. </p>
<p>Stoga Ministarstvo gospodarstva priprema niz mjera proaktivne industrijske politike, koje bi trebale rezultirati povećanjem proizvodnje i izvoza. Te će mjere biti usklađene s obvezama Hrvatske prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i sličnim politikama u Europskoj uniji, a usmjerit će se na industrijske grane u kojima Hrvatska ima jaku tradiciju i prednosti, kao što su drvna, tekstilna, metalna i elektroindustrija. Navedene mjere ne podrazumijevaju subvencioniranje, već potporu države u stvaranju clustera, obrazovanju, ulaganjima u istraživanje i razvoj, te nastupu na stranim tržištima, u čemu će do izražaja doći uloga Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, istaknula je Spevec. </p>
<p>»Takve se politike i strategije u Ministarstvu gospodarstva pripremaju, što smo naveli i u odgovorima na Upitnik Europske komisije, koje će idućeg tjedna u Bruxelles odnijeti premijer Ivica Račan. Cilj nam je prerađivačku industriju učiniti konkurentnijom, kako bi ona mogla postati pokretač hrvatskoga izvoza«, poručila je Spevec.</p>
<p>Dodala je i kako se ne može očekivati od države da se okrene politici zatvaranja domaćeg tržišta, što traži dio domaćega gospodarstva.</p>
<p>»Najveći dio našeg uvoza je uvoz sirovina, repro-materijala i opreme, pa bi ograničenje uvoza zapravo ograničilo i izvoz. Problem našega gospodarstva nije visoka razina uvoza, već niska razina izvoza«, zaključila je Spevec, dodavši kako taj problem nije moguće riješiti u kratkom roku. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sljedećeg tjedna seminar o financiranju projekata lokalne infrastrukture </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Međunarodne financijske institucije već niz godina aktivno sudjeluju u financiranju lokalnog razvoja u Hrvatskoj. U nastojanju da se smanji fiskalni teret države u Ministarstvu financija već duže vrijeme se surađuje Međunarodnim financijskim institucijama oko iznalaženja novih modela financiranja «, rekao je u petak među ostalim Josip Kulišić, pomoćnik ministra financija za međunarodne financijske odnose i europske integracije.</p>
<p>Govoreći o seminaru o financiranju projekata lokalne infrastrukture, koji će se u organizaciji Ministarstva financija 7. listopada održati u Zagrebu, Kulišić je kazao da će se tom prilikom razgovarati o razvojnoj ulozi infrastrukturnih projekata, mogućnostima financiranja lokalne infrastrukture, jačanju sposobnosti jedinica lokalnih jedinica za upravljanje razvojem lokalne infrastrukture.</p>
<p>Međunarodne financijske institucije su, prema Kulišićevim riječima, zainteresirane za ulaganje sredstava u lokalne infrastrukturne projekte i bez državnih jamstava, a uvjet za to su dobro osmišljeni projekti koji će se moći samostalno otplaćivati. </p>
<p>Europska banka za obnovu i razvoj sa 140 milijuna eura kreditirala je razvoj lokalne komunalne infrastrukture do kraja 2002. godine. U to su uključeni i zajmovi za investicije u zaštitu okoliša gradova na obali (Kaštela, Split, Pula, Trogir), poboljšanje usluga kanalizacije u Rijeci i poboljšanje postupanja s krutim otpadom u Zagrebu. </p>
<p>EBRD ima ambiciozan program za sljedećih pet do deset godina, što uključuje kreditnu liniju od 50 milijuna eura za financiranje investicija vezanih uz zaštitu okoliša u malim i srednje velikim općinama i program odlaganja krutog otpada koji je vrijedan oko 100 milijuna eura. </p>
<p>Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 50 milijuna eura kao zajam za okvir općinske strukture, a odobrenje tog zajma planirano je uz državno jamstvo i sufinanciranje programa Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva kojem je cilj ubrzati investicije u komunalnu infrastrukturu u nerazvijenim područjima.</p>
<p>Na seminaru se, inače, očekuju, među ostalima, predstavnici Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a.</p>
<p>I. Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prihod Končara u osam mjeseci 1,2 milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Društva koncerna Končar u prvih su osam mjeseci ostvarila 1,2 milijarde kuna prihoda od prodaje, što je 31 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, objavljeno je iz Končara. Pritom je na domaćem tržištu ostvareno više od polovice prihoda (766,8 milijuna kuna ili 56 posto više nego lani), a prihod s inozemnih tržišta zadržao se otprilike na prošlogodišnjoj razini i iznosi 386,7 milijuna kuna.</p>
<p>U strukturi prihoda od prodaje po udjelu (76 posto ili 873 milijuna kuna) vode društva s poslovnog područja Energetike i transporta, a slijede društva s područja trgovine s udjelom u prodaji od 13 posto. Najveći dio prihoda iz inozemstva ostvaren je na europskom tržištu (84 posto izvoza). Od ukupnog izvoza, 35 posto se odnosi na zemlje EU, a najviše na Francusku. N. M. Počeo s radom dionički fond Raiffeisen Active</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada - Dionički fond Raiffeisen Active, četvrti po redu otvoreni investicijski fond kojim upravlja Raiffeisen Invest d.o.o. u petak je počeo s radom, izvijestili su iz Raiffeisen Investa, uz napomenu da je novi fond namijenjen ulagačima koji imaju dugoročne planove i žele iskoristiti mogućnost ostvarivanja visokih prinosa. Minimalni početni ulog u fond je 100 eura (u kunskoj protuvrijednosti), a svako sljedeće ulaganje mora iznositi minimalno 30 eura. Ulazna naknada neće se naplaćivati do 15. listopada. </p>
<p>»Osnivanjem fonda Raiffeisen Active zaokružili smo paletu investicijskih fondova - od novčanog Raiffeisen Cash, preko obvezničkog Raiffeisen Bonds, mješovitog Raiffeisen Balanced do dioničkog. Tako naši ulagači i oni koji će to tek postati mogu odabrati fond u skladu sa svojim ciljevima«, kazao je predsjednik Uprave Raiffeisen Investa Hrvoje Fajdetić. Inače, kako navode iz Raiffeisen Investa, krajem kolovoza tržišni udio njihovih fondova iznosio je 10 posto, a ujedno bilježe i najveći postotni porast imovine pod upravljanjem u prvih osam mjeseci ove godine. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hypo Alpe-Adria banka preuzela Marasku</p>
<p>ZADAR, 3. listopada</p>
<p> - Hypo Alpe-Adria banka u petak je preuzela zadarsku tvornicu bezalkoholnih i alkoholnih pića Maraska, u kojoj sada ima 84 posto vlasništva.</p>
<p>»Preuzimamo odgovornost za ovu tvrtku i uložit ćemo napore da zablista starim sjajem«, rekao je član Uprave Hypo Alpe-Adria banke Günter Striedinger.</p>
<p>Hypo Alpe-Adria-Bank postala je vlasnikom Maraske temeljem osiguranja koje je imala prateći Waltera Wolfa u privatizaciji te tvrtke. Striedinger je istaknuo da je Hypo Alpe-Adria banka u posljednje dvije godine pratila poznatog međunarodnog poduzetnika Waltera Wolfa u fazi privatizacije Maraske, vjerujući da će taj proces uroditi pozitivnim rezultatima. To se nije dogodilo pa je Banka odlučila preuzeti svu odgovornost za tvrtku i u petak je postala vlasnikom 84 posto Maraske. Od danas Walter Wolf nije uključen u Maraskine poslove, rekao je Striedinger. </p>
<p>HAAB je, kazao je Striedinger, na više primjera pokazala da se dobro snalazi u kriznim situacijama pojedinih tvrtki. To ćemo učiniti i sada na stabilizaciji poslovanja s Maraskom, istaknuo je član Uprave Hypo Alpe-Adria banke.</p>
<p>Najavljeno je da će uskoro biti sazvana glavna skupština dioničkog društva Maraska, na kojoj će biti izabran novi menadžment. Prvi čovjek Maraske u prijelaznom razdoblju bit će direktor Hypo Alpe-Adria Consultants Gerhard Suss. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>München Re prodao udio u HVB-ovoj podružnici</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Nakon niza povoljnih vijesti iz financijskog i tehnološkog sektora, te novih naznaka oporavka u SAD-u, europski su indeksi u petak ostvarili znatan rast. Frankfurtski Dax je tako skočio čak 3,09 posto, na 3378 bodova, a pariški CAC 40 je dobio 2,62 posto, dosegavši 3276,6 bodova. U Londonu je FTSE 100 porastao 1,13 posto, na 4256,7 bodova, slično kao i milanski MIB 30, koji je dobio 1,22 posto, dosegavši 25.343 boda. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 porastao je 1,78 posto, na 2484 boda. </p>
<p>U New Yorku je u prvih sat vremena trgovanja tehnološki Nasdaq Composite skočio 2 posto, na 1872 boda, dok je Dow Jones Industrial Average dobio 1,2 posto, dosegavši 9600 bodova. Tokyjski Nikkei 225 je u petak porastao 1,09 posto, na 10.709,3 boda.</p>
<p>München Re porastao je 3,3 posto nakon što je dan ranije objavio da je za 335 milijuna eura prodao udio od 25,7 posto u HVB-ovoj podružnici za nekretnine Hypo Real Estate Holding. HVB će u ponedjeljak, u sklopu planiranog smanjenja rizične imovine, provesti izdvajanje podružnice kroz javnu ponudu na Njemačkoj burzi. Dionice HVB-a su do petka poslijepodne dobile 2,3 posto.</p>
<p>Drugdje u financijskom sektoru, Allianz je porastao 3,1 posto, slično kao i francuska Axa, dok je nizozemski Aegon dobio 4,4 posto.</p>
<p>Ericsson je također porastao 4,4 posto. Nokia je dobila 4,2, a Simens i Philips oko 3,5 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Sabor većinom glasova proglasio zaštićeni ekološko-ribolovni pojas </p>
<p>Ključ za usvajanje Vladinog prijedloga bili su HSS-ovi amandmani / Većinom glasova odbijen HSP-ov Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu / Oporba koja je, s iznimkom IDS-a, u raspravi podržala HSP-ov prijedlog, žestoko je reagirala uoči izglasavanja Vladinog prijedloga odluke, nazvavši ga »hibridom, čudnovatim kljunašem i velikim ništa« </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Hrvatski sabor je u petak kasno navečer s 70 glasova za i 44 protiv podržao Vladin prijedlog o proširenju jurisdikcije na Jadranu kojom se izvan vanjske granice teritorijalnog mora uspostavlja zaštićeni ekološko-ribolovno pojas s sadržajem isključivog gospodarskog pojasa. Ključ za usvajanje tog prijedloga bili su HSS-ovi amandmani kojim je riječ »funkcija« zamjenjena rječju »sadržaj« isključivog gospodarskog pojasa, kako je to predložila Vlada u svojem Prijedlogu odluke. Odluka će, sukladno HSS-ovim amandmanima, stupiti na snagu »za dvanaest mjeseci«, a ne kao što je prvotno predložila Vlada za »godinu dana«. Time je odbijen amandman Odbora za pomorstvo promet i veze kojim se tražilo da pojas zaživi već 1. lipnja iduće godine. </p>
<p>Prije odluke o proglašenju ekološko-ribolovne zone zastupnici su, također većinom glasova (53 protiv, 48 za i 19 suzdržanih), odbili HSP-ov Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu.</p>
<p>Bio je to epilog desetosatne, polemične, vrlo oštre i brojnim stankama obilježene sjednice kojom je formalno okončana višemjesečna javna i politička rasprava o proširenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu.</p>
<p>Oporba koja je, s iznimkom IDS-a, u raspravi podržala HSP-ov prijedlog, žestoko je reagirala uoči izglasavanja Vladinog prijedloga odluke, nazvavši ga »hibridom, čudnovatim kljunašem i velikim ništa«. </p>
<p> Tonči Tadić (HSP) koji se dvije godine uporno zalagao za proglašenje gospodarskog pojasa, odluku je nazvao »farsom i obmanom javnosti« te je za to optužio premijera Ivicu Račana, predsjednika Sabora Zlatka Tomčića i zastupnike vladajućih stranaka upirući prstom u njih. »Ova igra riječi je kao da dođete u trgovinu automobila pa umjesto automobila kupite njegov sadržaj, dakle kotače, sjedala, motor i ostale dijelove«, istaknuo je Tadić. </p>
<p> Ivo Sanader (HDZ) Vladinu je odluku nazvao »bućkurišem starog, poznatog hrvatskog nagodbenjaštva«, lociravši kao glavne krivce za nju HSS i SDP »zbog kojih Hrvatska trpi, ali na sreću još vrlo kratko«. Mate Granić (DC) upitao je tko će ustvrditi što je Sabor ustvari proglasio, dodavši da je kao ministar vanjskih poslova svašta branio, no ovu odluku »ne bi se usudio«.</p>
<p>Najdalje je otišao Dražen Budiša (HSLS), koji je obznanio da su HDZ, HSLS i DC bili spremni podržati Vladin prijedlog. »To što se danas događalo u Saboru imalo je elemente teatra apsurda, pučkog teatra, pa i kabarea jer je došlo do razgolićivanja. No, najviše me to podsjećalo na tržnicu, pijacu i pazar. Neki ljudi na odgovornim dužnostima podsjećali su me na one koji na tržnicama tresu ruke i dogovaraju se. Jedan je tako počeo s gospodarskim pojasom, drugi s ribolovnom zonom, a našli su se oko ničega. Pijaca je naša legitimacija za EU«, ustvrdio je Budiša, pozvavši HSS da povuče svoj amandman. </p>
<p>Na to je reagirao predsjednik Kluba HSS-a Luka Trconić optuživši oporbu za dvoličnost i nedosljednost, istaknuvši da su najprije zastupali jedno, a zatim drugo stajalište. »No, narod će to znati prepoznati, a već je, gospodine Sanader, prepoznao vašu dvoličnost. Takvo ponašanje neće vas politički unaprijediti za čime toliko težite. Ovo što je Vlada ponudila ipak osigurava miran san naših ribara«, kazao je Trconić.</p>
<p> O dva prijedloga, odbijenom HSP-ovom o proglašenju gospodarskog pojasa i Vladinu o proglašenju zaštićene ribolovno-ekološke zone cijeli su dan saborski zastupnici lomili koplja.</p>
<p>Do zadnjeg časa bilo je neizvjesno kako će se o tim, kako su isticali, pitanjima od nacionalnog interesa u konačnici postaviti klubovi HSS-a i HDZ-a. Tome je pogodovalo i mnoštvo proturječnih »tajnih« scenarija za izvlačenje i Vlade i oporbe iz neugodne situacije zbog negativnih reakcija iz Europe. Kako bi pronašli kompromis predsjednici su stranačkih klubova osnovali ad hoc Povjerenstvo čija je zadaća bila usklađivanje zajedničkih stavova o jurisdikciji na Jadranu.</p>
<p>Sve do 20 sati bilo je očito da će se »odigrati« scenarij dogovoren na Povjerenstvu prema kojemu bi samo oporba podržala HSP-ov prijedlog, ali ne i HSS koji je, također, zagovarao gospodarski pojas. Potom bi se glasovalo za amandmane koje je HSS namjeravao predložiti, a Vlada bi slijedom toga, jer amandmani bitno mijenjaju njezin prijedlog, povukla iz procedure svoj prijedlog. Tako bi se i Vlada i oporba izvukle iz nezgodne situacije pred Europskom unijom. No, nakon što je scenario »procurio« situacija se izmijenila i Povjerenstvo je opet raspravljalo o tome kako postići kompromis. </p>
<p> Zbog HSS-ovih amandmana propao je i drugi scenarij prema kojem bi HDZ, DC i HSLS podržali Vladin prijedlog. No nakon što je vladajuća većina prihvatila amandmane, situacija se rasplela, a oporba je glasovala protiv. </p>
<p>»Vladinim smo prijedlogom maksimalno zaštitili i jedan i drugi nacionalni interes, ali našli smo se u delikatnoj situaciji. Vlada je, radeći na svojoj odluci, vodila računa o tome kako na jednoj strani zadovoljiti interese hrvatske javnosti o zaštiti Jadrana i dominantne zahtjeve da se proglasi isključivi gospodarski pojas, a na drugoj kako zaštititi drugi strateški interes - ulazak Hrvatske u EU. Proglasi li isključivi gospodarski pojas u Jadranu, Hrvatska bi se dovela u težu situaciju, nego ako bi odlučila proglasiti zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, kako o predlaže Vlada«, rekao je u petak ujutro predsjednik Vlade Ivica Račan.</p>
<p> Hoće li Hrvatska proglasiti gospodarski pojas na Jadranu ili zaštićenu ribarsko-ekološku zonu, krucijalno je pitanje s kojim se Sabor suočio samo dva tjedna uoči svog raspuštanja. Zato je i objedinjena rasprava o dvama prijedlozima odluke - Vladinom o proširenju jurisdikcije na Jadranu i HSP-ovu o proglašenju gospodarskog pojasa - izazvala oštru polarizaciju zastupnika. </p>
<p>Vladin je prijedlog pred zastupnicima branio i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, ustvrdivši kako će proglašenjem ekološko-ribolovne zone Hrvatska dobiti identičan stupanj pravne zaštite na moru kao i ako proglasi isključivi gospodarski pojas. »Pritom bi se istodobno zaštitili i nacionalni interesi i otupjeli prigovori EU«, rekao je Šimonović, istaknuvši da je razlika između dvaju prijedloga »samo u imenu«. Na to je reagirao Ivo Sanader (HDZ). »Nedopustiv je način da nas on drži za budale, tvrdeći da je gospodarski i ribolovni pojas jedna te ista stvar«, rekao je Sanader. </p>
<p>Prijedlog HSP-ove odluke o proglašenju gospodarskog pojasa iznio je Anto Đapić ističući da je proglašenje tog pojasa »zadnji adut koji Hrvatska ima na putu prema Europskoj uniji«. »Proglasimo li gospodarski pojas koji je utemeljen u međunarodnom pravu mora, i Slovenija i Italija zalagat će se da Hrvatska što prije uđe u Uniju jer će to biti i njihov nacionalni interes. U suprotnom više neće moći besplatno iskorištavati bogatstvo Jadrana«, rekao je, dodavši kako su mane proglašenja pojasa u »domeni visoke politike i bez argumenata«.</p>
<p>Milan Jelovac i Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zakoni usklađeni s Unijom trebaju biti dobri da bi služili općem boljitku </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić primio je u petak ujutro slovačkoga predsjednika Rudolfa Schustera. </p>
<p> U priopćenju sa sastanka zatvorenog za javnost, navodi se Tomčićeva ocjena prema kojoj je Schusterov posjet Hrvatskoj još jedna potvrda izvrsnih odnosa između dviju zemalja, koja može poslužiti i kao poticaj za još bolju političku, gospodarsku i parlamentarnu suradnju. Tomčić je govorio i o zbivanjima koje Hrvatsku očekuju na vanjskopolitičkom planu ocijenivši ih vrlo dinamičnima budući da će uskoro biti uručeni hrvatski odgovori na upitnik Europske komisije, glavna haaška tužiteljica podnijet će izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, te s obzirom na parlamentarnu raspravu o gospodarskom pojasu na Jadranu. </p>
<p>Istaknuo je kako u procesu približavanja Europskoj uniji veliku ulogu ima i Hrvatski sabor prihaćanjem zakona usklađenih sa zakonodavstvom Europske unije.</p>
<p>Schuster je rekao kako je u procesu donošenja zakona potrebno staviti težište na kvalitetu, a ne na količinu zakona koji se donose jer, prema slovačkom iskustvu, zakoni trebaju biti dobro pripremljeni kako bi ispunili svoju primarnu svrhu: da služe općem boljitku građana, navodi se u priopćenju. Kako je naglasio, Slovačka podupire ulazak što većeg broja zemalja u Uniju jer smatra da će to dati novu kvalitetu njezinu funkcioniranju.</p>
<p>Tomčić i Schuster suglasili su se da je dobre bilateralne odnose potrebno iskoristiti za jačanje gospodarskih odnosa koji bilježe relativno skromne rezultate, što svakako treba promijeniti u doglednoj budućnosti.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu neće biti 2007. toliko vruće kao sada«</p>
<p>Ponudio sam Hrvatskoj sva naša iskustva iz procesa pristupanja Europskoj uniji i NATO-u, izjavio je Rudolf Schuster / Rekavši da Slovačka od 1. svibnja iduće godine postaje članica Europske unije, slovački je predsjednik izrazio uvjerenje da će se Hrvatska pridružiti toj integraciji 2007. / »Jedna osoba ne može spriječiti ulazak Hrvatske u europske integracije«, naglasio je Schuster </p>
<p>PULA, 3. listopada</p>
<p> - »U razgovoru s predsjednikom Stjepanom Mesićem ponudio sam Hrvatskoj sva naša iskustva iz procesa pristupanja Europskoj uniji i NATO-savezu da bi vaši stručnjaci saznali kako smo to mi rješavali«, rekao je slovački predsjednik Rudolf Schuster u petak u Puli. </p>
<p>U sjedištu Istarske županije razgovarao sa županijskim čelnicima, a zatim razgledao pulske kulturno-povijesne spomenike na kraju svoga dvodnevnog posjeta Hrvatskoj. </p>
<p>Slovačka 1. svibnja iduće godine postaje članicom Europske unije, naglasio je predsjednik Schuster koji je uvjeren da će se Hrvatska pridružiti toj integraciji zajedno s Bugarskom i Rumunjskom 2007. godine. </p>
<p>»To razdoblje iskoristite da prikupite naše iskustvo«, poručio je slovački predsjednik. Posebice je ukazao na to da je Europska unija zainteresirana za očuvanje Jadrana kao zadnje čiste zone Sredozemlja, zbog čega se Hrvatskoj postavljaju neki uvjeti koji koče procese integracije. </p>
<p> Spomenuo je dobre prijateljske odnose s hrvatskim predsjednikom Mesićem koji su se proširili i na slovačko-hrvatske odnose. Rekao je da je s premijerom Ivicom Račanom vodio otvorene i sadržajne razgovore te da je stekao dojam kako je on vrlo iskusan političar koji zna što želi postići.</p>
<p> I u Puli je Schuster pohvalio hrvatski projekt gradnje autocesta smatrajući da ga Slovačka treba slijediti. </p>
<p>Osvrćući se na istarske primjere transregionalne suradnje, slovački je predsjednik izjavio kako je zajedno s poljskim predsjednikom Aleksandrom Kwasniewskim pokrovitelj prekogranične regionalne suradnje između dviju zemalja, što je i europska perspektive.</p>
<p>Istaknuo je i da ga zanima funkcioniranje lokalne samouprave te zaštita spomeničke baštine jer je i sam bio gradonačelnik Bratislave. </p>
<p>Na upit kako komentira moguće osporavanje ulaska Hrvatske u EU zbog slučaja Gotovina, predsjednik Schuster je odgovorio kako je vjerojatno riječ samo o lošoj obaviještenosti, jer oni koji su upućeni u zbivanja u Hrvatskoj i u to kakvi se koraci ovdje poduzimaju u procesu približavanja, ne mogu nikako osporavati ulazak Hrvatske u EU. </p>
<p>»Ima tu nekoliko problema, ali oni nisu ni gospodarski ni iz sfere poštivanja ljudskih prava. Znam da je riječ isključivo o jednoj osobi, no smatram da jedna osoba ne može spriječiti ulazak Hrvatske u europske integracije«, naglasio je Schuster. </p>
<p> Na pitanje hoće li proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu biti nova zapreka za ulazak Hrvatske u EU, Schuster je kazao kako misli da to nije toliko vruće pitanje, te da će Hrvatska postati zemlja članica i dostići Rumunjsku i Bugarsku.</p>
<p> »Taj problem s gospodarskim pojasom 2007. godine neće se činiti toliko vrućim kao sada. To mogu usporediti sa Slovačkom iz 1997. kad smo ostali pred vratima europskih integracija, kad su nas malo makli u stranu, kad nismo smjeli ući ni u jednu drugu integraciju. U međuvremenu«, istaknuo je Schuster, »dostigli smo jureći vlak koji je odlazio i sada čak prednjačimo u svojoj grupi među četiri zemlje« koje sa još šest ulaze u EU 2004. godine.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Grčka podupire napore Hrvatske da što prije postane članica Europske unije </p>
<p>Hrvatski šef diplomacije Tonino Picula i zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke Anastasios Giannitsis potpisali Memorandum o razumijevanju o zajedničkim projektima između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Hrvatski šef diplomacije Tonino Picula i zamjenik ministra vanjskih poslova Grčke Anastasios Giannitsis potpisali su u petak u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu Memorandum o razumijevanju o zajedničkim projektima između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja. </p>
<p> Picula je istaknuo da je potpisani Memorandum o razumijevanju o zajedničkim projektima razminiranja i gradnje kuća za Rome u Hrvatskoj nastavak odlične suradnje, uspostavljene u vrijeme grčkog predsjedanja Unijom. Podsjetio je da je u Hrvatska proljetos »upravo u Ateni« predala molbu za članstvo u Uniji. </p>
<p>Grčki dužnosnik razgovarao je sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Ivanom Šimonovićem o širenju hrvatske jurisdikcije na Jadranu. Tijekom susreta hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića i Giannitsisa bilo je riječi o dosadašnjim bilateralnim odnosima te stanju u regiji. Grčki zamjenik ministra čestitao je Mesiću na posjetu Beogradu i naglasio pozitivnu ulogu hrvatskoga predsjednika u stabilizaciji i normalizaciji odnosa.</p>
<p> Govoreći o hrvatskom putu u Uniju, Giannitsis je dodao da Grčka podupire napore Hrvatske da što prije postane njenom članicom. </p>
<p> Također je bilo riječi o realizaciji projekta Jadransko-jonske ceste. Obje strane suglasile su se kako bi bilo dobro da se što prije spoje svi njezini dijelovi, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika.</p>
<p>Giannitsisa je primio i potpredsjednik Vlade Goran Granić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Senat Sveučilišta u Zagrebu tri godine kršio zakon</p>
<p>Hrvatski su studiji upozorili da je odluka Senata Sveučilišta o nultim kvotama za tri studija (povijest, novinarstvo, psihologija), na koju se poziva Filozofski fakultet, pravno neutemeljena / »Nema osnove za odluku kojom uskraćujete pravo upisa našim studentima«, navode predstavnici Hrvatskih studija u pismu dekanu FF-a </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Hrvatski studiji reagirali su u petak na odluku Filozofskoga fakulteta kojom je studentima upisanim na studije povijesti, psihologije i novinarstva na Hrvatskim studijima onemogućeno pravo upisa na dvogodišnji dopunski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Studenti su, naime, obavijestili Hrvatske studije da ih je Filozofski fakultet odbio upisati, uz obrazloženje da Senat Sveučilišta u Zagrebu nije odobrio upis studenata tih smjerova na Hrvatskim studijima, i to za tri akademske godine počevši od 2000./01. </p>
<p>Reagirajući na takvu odluku i obrazloženje Filozofskog fakulteta, Hrvatski su studiji u petak upozorili da je odluka Senata Sveučilišta o nultim kvotama za tri studija (povijest, novinarstvo, psihologija) i na koju se poziva Filozofski fakultet, pravno neutemeljena jer se poziva na obrazloženje Senata da su ti studiji tijekom 1996. i 1997. godine uvedeni mimo propisane procedure.</p>
<p> Pravna neutemeljenost te odluke potvrđena je, među ostalim, mišljenjem stručnog povjerenstva koje je imenovalo Ministarstvo znanosti, obrazlažu na Hrvatskim studijima. </p>
<p>U dopisu upućenom rektorici Sveučilišta Heleni Jasni Mencer i dekanu Filozofskoga fakulteta Nevenu Budaku, tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak upozorava i na odluke ministra znanosti iz 2000., 2001. i 2002. godine kojima daje prethodnu suglasnost Sveučilištu na upisne kvote, samo ako se tom odlukom utvrdi jednak broj redovitih studenata za svaki od šest studija Hrvatskih studija. </p>
<p>»Te odluke Senat nije poštovao pa je tako postupio protivno Zakonu o visokim učilištima«, stoji u pismu rektorici i dekanu Budaku. </p>
<p>Predstavnici Hrvatskih studija objašnjavaju kako je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu prošle godine utvrdilo da nastavni programi svih dodiplomskih studija u sklopu Hrvatskih studija nisu istovjetni nastavnim programima studija na Filozofskom fakultetu pa, dakle, nije riječ o paralelnim studijima. </p>
<p>»To ide u prilog tvrdnji da nema pravne osnove za izglasavanje nultih kvota na tri 'sporna' studija«, ističu na Hrvatskim studijima. Podsjećaju da je Senat za ovu akademsku godinu odobrio upis jednakoga broja redovitih studenata na sve dodiplomske studije na Hrvatskim studijima. »Nema osnove za odluku kojom uskraćujete pravo upisa našim studentima«, navode u pismu Budaku. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prodi izrazio žaljenje Račanu zbog Vladine odluke </p>
<p>BRUXELLES, 3. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan i predsjednik Europske komisije Romano Prodi razgovarali su telefonski nakon Vladine odluke o nastavku procesa proglašenja zaštićene zone na Jadranu. Prodi je izrazio žaljenje tom jednostranom odlukom, rekla je novinarima u petak glasnogovornica Komisije Emma Udwin. </p>
<p>Ostalo je nepoznato tko je koga zvao. Naime, prema nekim informacijama premijer Račan osobno je obavijestio predsjednika Komisije o odluci hrvatske vlade u četvrtak kasno navečer, dok su u Komisiji novinarima rekli da je Prodi telefonirao u Zagreb u četvrtak. </p>
<p>Sve u svemu, izrazi žaljenja ništa ne mijenjaju, među ostalim ni služeno potvrđen dolazak hrvatskoga premijera u Bruxelles sljedeći četvrtak te za ponedjeljak sazvan sastanak međuresorske skupine Europske komisije za procjenjivanje podobnosti Hrvatske o početku pregovora. </p>
<p>Lada Stipić-Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pukanić: Haaški sud je preko mene poslao Gotovini poruku </p>
<p>Svi znaju da je Gotovina u inozemstvu, osim »Carle del Ponte koja to ne želi znati, a čovjek bi joj došao ovdje i obavio sve što Haaški sud zahtijeva«, tvrdi autor intervjua s haaškim optuženikom / Policija je u petak sat i pol razgovarala s Pukanićem koji je morao donijeti i putovnicu </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - »Haaški sud i general Ante Gotovina u indirektnom su kontaktu, a Sud je preko mene Gotovini poslao poruku«, izjavio je u petak vlasnik tjednika Nacional Ivo Pukanić i autor intervjua s haaškim optuženikom, nakon jednoipolsatnog obavijesnog razgovora u Ravnateljstvu policije na Kustošiji. </p>
<p>Gotovina je također preko Pukanića poslao nekoliko poruka Haaškom sudu. </p>
<p> Nije želio govoriti o sadržaju poruke uputivši novinare da o tome pitaju ili »ljude iz Haaga ili samog Gotovinu« kad budu mogli razgovarati s njim. </p>
<p>Pukanić je istaknuo kako je zbog toga što je postojao indirektni kontakt Suda i generala Gotovine bio i osobno pogođen izjavama glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da je Gotovina u Hrvatskoj.</p>
<p> »To me i ponukalo da napišem priču kako sam se sastao s generalom Gotovinom, koja je istinita«, rekao je Pukanić koji je svoje tvrdnje spreman dokazati na »bilo kojem poligrafu«. Naglasio je i da je s Gotovinom »indirektno« komunicirao posljednjih nekoliko dana.</p>
<p>Vlasnik Nacionala s policijom je razgovarao i u lipnju nakon što je u tom tjedniku objavio intervju s Gotovinom. No ni tada, kao ni sada nije želio otkriti gdje je intervju obavljen, već je samo ustvrdio kako se sve dogodilo u jednoj od metropola u Europskoj uniji. »Carla del Ponte može još dvije godine trubiti da je Gotovina u Hrvatskoj, no da je tako, to bi se saznalo za pola sata i policija bi ga odmah uhitila«, istaknuo je vlasnik Nacionala. </p>
<p>Haaški sud ne pokazuje fleksibilnost, a slučaj Gotovine mogao bi se riješiti za manje od 24 sata. To je sudu poručio i sam Gotovina, tvrdi Pukanić.</p>
<p>Ponovio je da je Gotovina spreman razgovarati s haaškim istražiteljima, a ako tužiteljstvo i nakon toga ostane pri optužnici, spreman je otići u Haag. </p>
<p>Policija je u petak pozivajući Pukanića na razgovor, tražila da donese svoju putovnicu. Prema Pukanićevim riječima, policiju je najviše zanimao njegov put u London u svibnju, gdje se išao naći s prijateljima, no nije želio kazati je li Gotovina jedan od tih prijatelja </p>
<p>Naime, neki su mediji objavili da je Gotovina neko vrijeme bio i u Velikoj Britaniji, odakle je navodno otišao u Irsku. </p>
<p> Na tvrdnje da bi zbog prikrivanja bjegunca protiv njega mogla biti pokrenuta istraga, Pukanić je rekao da će »biti jako loše ako do toga dođe. Kao novinar ne mogu otkrivati izvore svojih informacija, a u ovom slučaju je to general Gotovina«. Istaknuo je i da ga stave na elektrošokove, ne bi otkrio na kojem je mjestu razgovarao s generalom Gotovinom. </p>
<p> Glupošću je nazvao tvrdnje objavljene u domaćim novinama da se general Gotovina skriva u Hrvatskoj, te ustvrdio kako svi znaju da je on u inozemstvu, osim »Carle del Ponte koja to ne želi znati, a čovjek bi joj došao ovdje na noge i obavio sve što Haaški sud zahtijeva«.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hartmann opovrgava Pukanićeve tvrdnje </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann u petak je opovrgnula izjavu vlasnika tjednika Nacional Ive Pukanića da je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte preko njega kontaktirala s generalom Antom Gotovinom. </p>
<p> »To apsolutno nije točno. Možda je on kontaktirao s Gotovinom, no nije točno da je Carla del Ponte preko njega kontaktirala s Gotovinom«, rekla je Florence Hartmann u telefonskoj izjavi za Hinu iz Beograda, gdje tužiteljica boravi u radnom posjetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Carla del Ponte u ponedjeljak u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Predsjednik Vlade Ivica Račan primit će u ponedjeljak Carlu del Ponte, glavnu tužiteljicu Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koja dolazi u jednodnevni posjet Zagrebu, priopćeno je u petak iz Vlade. Na radnom sastanku bit će i potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović, predstojnik Vladina ureda za suradnju s Haaškim i međunarodnim kaznenim sudovima Jakša Muljačić, ravnatelj policije Ranko Ostojić i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Hrvatska vlada, navodi se u priopćenju, očekuje da će Del Ponte tijekom boravka u Zagrebu potvrditi kako nema nikakvih neriješenih problema u ispunjavanju zahtjeva za pomoć tužiteljstvu Tribunala.</p>
<p> Na sastanku Gorana Granića i Carle del Ponte 26. rujna u Haagu kao glavni neriješeni problem suradnje Hrvatske sa Sudom istaknuto je pitanje uhićenja generala Ante Gotovine. Glavna haaška tužiteljica na tom sastanku nije prihvatila tvrdnju hrvatskoga izaslanstva da Gotovina, prema svim raspoloživim podacima, nije u Hrvatskoj te ga hrvatske vlasti ne mogu uhititi. Carla del Ponte ustrajala je na tome da se general krije u Hrvatskoj. Ostali segmenti suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, kao što je predaja traženih dokumenata, ocijenjeni su zadovoljavajućim. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Hrvatska vlada kaže kako je učinila sve da uhiti Gotovinu, ali gdje su dokazi za to </p>
<p>Britanska strana potvrdila je Vjesniku kako joj je važnije vidjeti da je Hrvatska aktivna u traženju Gotovine. Zato joj zamjera pasivnost, a ne činjenicu što Gotovina nije u Haagu / London će negativno ocijeniti hrvatsku odluku o proglašenju ribolovne zone </p>
<p>LONDON, 3. listopada (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska vlada mora hitno potvrditi vjerodostojnost kad je riječ o slučaju Gotovina i dokazati da je uistinu učinila sve kako bi taj haaški bjegunac bio priveden pred lice pravde. </p>
<p>To se mora dokazati konkretnim primjerima poput policijskih ili obavještajnih akcija umjesto da se poluinformacije puštaju da »cure u medije«. Hrvatska vlada cijelo vrijeme govori kako je učinila sve, no nismo vidjeli traga tim akcijama, izjavili su Vjesniku diplomatski izvori. </p>
<p>Foreign Office je nakon sastanka Račana i Blaira ustvrdio kako će Velika Bitanija podržavati Hrvatsku na njezinu putu prema Europskoj uniji, no kad je u pitanju suradnja s Haaškim sudom nije promijenila svoj stav.</p>
<p> »Velika Britanija nije promijenila svoju politiku nakon sastanka. Podupiremo hrvatski ulazak u Europsku uniju, no od Hrvatske očekujemo punu suradnju s Haaškim sudom«, rečeno je Vjesniku iz glasnogovorničkog ureda Foreign Officea.</p>
<p> Iako se još službeno ne želi izjašnjavati o tome (najvjerojatnije će svoju poruku hrvatskoj vladi poslati sljedeći tjedan), sasvim je izvjesno da će Velika Britanija odluku o jednostranom proglašenju ribolovne zone ocijeniti izuzetno negativno, kao odluku koja nije u skladu s europskom praksom konsenzusa i dogovaranja. </p>
<p>Kad je riječ o slučaju Gotovina, Hrvatska bi trebala što prije pružiti dokaze da aktivno traži haaškoga bjegunca. </p>
<p>Britanski predstavnici već duže vrijeme negoduju jer, kako kažu, Hrvatska nije upotrijebila svoje najbolje resurse u policiji i obavještajnim službama, a nedostaje i politička potpora tim akcijama s najviših razina. </p>
<p>Britanska je strana potvrdila Vjesniku kako joj je mnogo važnije vidjeti da je Hrvatska aktivna u traženju Gotovine pa joj stoga zamjera ponajprije pasivnost, a ne činjenicu što Gotovina nije u Haagu. </p>
<p>Osim toga, Hrvatskoj ne ide u prilog i činjenica da donedavno, kad je u Haag poslana informacija o Talijanu koji komunicira s Gotovinom, Hrvatska o tom slučaju mjesecima nije obavještavala Haag. To je, ističu naši sugovornici, samo podizalo sumnje da se Hrvatska zapravo ne želi baviti Gotovinom . </p>
<p>Britanskoj diplomaciji nije jasno zašto se vlasti u Zagrebu ne odluče na jasne akcije na koje imaju pravo, poput pritiska na Gotovinine odvjetnike. U Londonu se smatra kako oni nikoga ne zastupaju jer postoji sud, pa su zasigurno jedna karika u komunikaciji s odbjeglim generalom. Britanska se strana također pita zašto Hrvatska svoje partnere u Europi, ali i Haaški sud nije izvijestila da je prekinula sve račune Ante Gotovine.</p>
<p> Pojednostavljeno rečeno, da bi se u Londonu donijela odluka o ratificiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, potrebni su dokazi o aktivnosti i iskrenim namjerama. Pomogla bi također, navode diplomatski izvori u Londonu, i suradnja hrvatskih obavještajnih službi s europskim jer sve zemlje UN-a imaju obvezu surađivati s Haaškim sudom, a neke od njih su tu obvezu, kroz pronalaženje dokaza, shvatile vrlo ozbiljno.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Gotovinini odvjetnici poslali u Haag zahtjev za povlačenje optužnice </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada </p>
<p> - »Odvjetnici generala Ante Gotovine uputili su u petak Haaškom sudu zahtjev za povlačenje optužnice protiv njihovog branjenika zbog propusta vezanih uz činjenično stanje i nadležnost suda«, izjavio je u petak za Hinu generalov američki odvjetnik Luka Mišetić. </p>
<p> »Osobno sam pokrenuo zahtjev da se optužnica povuče, a uz zahtjev su predani i dokumenti koji potvrđuju pravnu osnovu za povlačenje optužnice«, rekao je Mišetić. Pravna osnova se, prema njegovim riječima, zasniva na činjenici da je za dvije osobe s popisa 150 ubijenih iz optužnice zatajeno da su žive iako je Tužiteljstvo to znalo prije potvrđivanja optužnice. »Carla del Ponte imala je informaciju da su te osobe žive prije podizanja optužnice, a da je istražni sudac to znao on ne bi potvrdio optužnicu«, dodao je. </p>
<p> Drugi dio pravne osnove zahtjeva, prema Mišetiću, predstavlja činjenica da »ICTY, prema definiciji glavnog tajnika UN-a nije nadležan za kaznena djela počinjena nakon 'Oluje'«. Za 28 osoba iz Gotovinine optužnice se navodi da su ubijene nakon 20. kolovoza 1995., a Haag, prema Mišetiću, za ta kaznena dijela nije nadležan. </p>
<p> Na upit o njegovoj legitimnosti za podnošenje zahtjeva Haagu, jer ICTY ne priznaje odvjetnike optuženika koji su u bijegu, Mišetić je rekao da je zahtjev podnio kao »prijatelj suda« (amicus curiae) i kako se nada da će Sud prihvatiti njegov podnesak u toj ulozi.</p>
<p> Ako Sud prihvati argumente za povlačenje optužnice i vrati je Tužiteljstvu, to bi omogućilo da Carla del Ponte ispita Gotovinu u Zagrebu, rekao je Mišetić, dodavši da bi ako nakon toga bila podignuta izmijenjena optužnica, Gotovina otišao u Haag. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Crkvi 25 posto plus jedna dionica Croatia osiguranja</p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Najveća hrvatska osiguravateljska kuća Croatia osiguranje dobila je novu procjenu vrijednosti - između 210 i 220 milijuna eura. U Banskim dvorima još ne žele izaći u javnost s točnim iznosom, no visoki izvor iz Vlade potvrdio je informaciju da je nova procjena nešto povoljnija od one koju je Inženjerski biro napravio za slovenski Triglav, koji je na posljednjem propalom natječaju za prodaju Croatia osiguranja strateškom partneru za 50 posto dionica ponudio 105 milijuna eura.</p>
<p>Procjenu je naručila Vlada da bi se utvrdila vrijednost 25 posto plus jedne dionice koju država nudi Crkvi u zamjenu za dio objekata koji se Crkvi moraju vratiti po Zakonu o denacionalizaciji. Prema tvrdnjama visokoga Vladina dužnosnika, ugovor za taj posao već je pripremljen u Vladi i sada se čeka očitovanje Crkve. No, analitičari procjenjuju da se taj posao ne može ostvariti do izbora, bez obzira na to što je zamjenu objekata za dionice CO-a predložio upravo jedan crkveni velikodostojnik iz Rijeke. </p>
<p>Jedan od razloga zbog kojeg Crkva odugovlači jest, sasvim sigurno, spor zbog novca koji se iz državnog proračuna, po ugovoru s Vatikanom, isplaćuje župama za svećeničke plaće. Crkva, naime, tvrdi da joj je država dužna oko 30 milijuna kuna, jer dostavlja novac na temelju »proračunske osnovice«, a ne na temelju nekoliko stotina kuna veće prosječne isplaćene plaće u prethodnoj godini. Drugi je razlog, spekulira se, politički jer Crkva ne želi da se eventualno potpisivanje takvog ugovora tumači kao njezina potpora sadašnjoj vlasti, pa će radije pričekati da prođu izbori. No, čak i da se ta dva problema riješe, posao ne bi mogao biti završen već sutra jer tek treba dogovoriti koje će se nekretnine »zamijeniti« za dionice i utvrditi njihovu vrijednost, što nije mali posao.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlada nudi 4,3 posto povišice za javne službe </p>
<p>ZAGREB, 3. listopada</p>
<p> - Nastavljajući pregovore o plaćama u javnim službama u 2004. godini, Vlada je u petak sindikatima ponudila povećanje osnovice za 4,3 posto, odnosno jedan posto niže od rasta BDP-a. Vlada je prvu ponudu (četiri posto povišice) malo povećala, no sindikati traže najmanje 8,5 posto više plaće. </p>
<p>Sindikati predlažu, rekao je Vjesniku Dalimir Kuba, predsjednik Matice sindikata javnih službi, da se od 1. siječnja osnovica povisi za pet posto, odnosno da i ubuduće prati rast BDP-a. Od 1. srpnja plaće bi trebale biti povišene barem još 3,5 posto, što bi bila korekcija u odnosu na rast plaća u gospodarstvu. </p>
<p>Vlada će se o novom sindikalnom prijedlogu očitovati sljedeći četvrtak na novoj rundi pregovora. Još nije postignut dogovor o božićnici za ovu godinu - sindikati zahtijevaju 1250 kuna, a Vlada nudi 1000 kuna.</p>
<p>Sindikati traže i da se dnevnica povisi sa 123 na 170 kuna te godišnji odmor do 30 dana. Također još treba dogovoriti iznos dara za djecu, jubilarne nagrade te regresa za zaposlene u školstvu, znanosti, kulturi, socijalnoj skrbi i zdravstvu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20031004].
|
