NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030503].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193135 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.05.2003</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Opredjeljujemo se za podizanje temperature, a ne za osvjetljavanje problema«</p>
<p>Sloboda novinstva ovisi i o tome kakvo je zakonodavstvo, a danas možemo kazati da je nešto bolje nego što je bilo prije 3. siječnja / Moje je geslo bilo da novinari moraju biti najbolje plaćeni, jer ako su dobro plaćeni mogu biti nezavisni / Novinar ima pravo odbiti i urednika i vlasnika i zato ne smije biti kažnjen / Mediji su sve više opterećeni skandalima, a cilj takvih vijesti je manipulacija, kaže Novak</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Prije 10 godina Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. svibnja Svjetskim danom slobode medija. Povod baš za taj datum jest usvajanje Windhoekške deklaracije koja je posvećena pluralizmu medija u Africi. Nakon pada komunizma prije 13 godina otvorila su se mnoga pitanja slobode medija. Kako tu slobodu uspostaviti u bivšim komunističkim zemljama i kako je očuvati u stabilnim demokratskim zemljama.</p>
<p>O stanju u medijima, problemima novinara i novinarstva i novim opasnostima za slobodne medije govori doajen hrvatskog novinarstva Božidar Novak.</p>
<p> l Kako ocjenjujete stanje medija i njihovu slobodu u Hrvatsku?</p>
<p>- Danas i vladajuća oligarhija čak i autoritarne ličnosti govore da je sloboda medija dobra, samo je žele upriličiti po svome. Novinar je tu odmah u konfliktu. On mora biti u službi građana, a ne dopustiti da ga koristi oligarhija. Drugo što se zbiva i što moramo imati na umu jest pitanje na koji se suvremeni način novine žele porobiti i učiniti ovisnima o oligarhiji.</p>
<p>Sloboda novinstva ovisi o nekoliko stvari. Ovisi o tome kakvo je zakonodavstvo, a danas možemo kazati da je nešto bolje nego što je bilo prije 3. siječnja. Niz nelogičnosti i ograničenja iz zakonodavstva je izbačeno, ali ni ova se vlast ne žuri da se kompletno zakonodavstvo, koje omogućava slobodu medija, uskladi s europskim standardima. Svijet nas goni i na nove zahtjeve - to je zakon o pristupu informacijama, ne samo za novinare nego za sve građane. To upozorava da su sloboda medija i građani ugroženi i u stabilnim demokracijama. Ne treba zaboraviti nedavni slučaj predloženog zakona o »zviždačima« kojem se pruža velik otpor, a svi ljudi koji su koristili ustavna prava, koji su upozoravali na zloporabu vlasti su stradali. Dakle, problem je mnogo širi.</p>
<p> l Spomenuli ste opasnost novog porobljivanja medija. Kako u takvoj situaciji zaštititi interes javnosti i autonomiju novinara?</p>
<p>- Potrebno je znati gdje je korijen sukoba novinara s vlasnicima. Svi se slažemo da država ne treba biti vlasnik medija i da je pluralizam u privatnom vlasništvu medija koji se natječu na otvorenom tržištu. Tu je prvi konflikt - mediji su javno dobro koje služi javnosti, a istodobno su i biznis. U tom konfliktu koji traje novinari su često žrtve. Drugi je problem netransparentnost vlasništva. Ne može se kontrolirati nejavne centre moći ako ne znate tko je vlasnik medija.</p>
<p>Osim toga postoje i nejavni centri moći koji su shvatili da sloboda medija njima koristi, ali samo onoliko koliko njima omogućava da koriste svoju vlast. Chomsky upozorava na fenomen u SAD-u: novinari žele kontrolirati ne samo one koji imaju vlast, nego i narod. To je novo područje konflikta. Nadalje, mi situaciju u medijima moramo promatrati u kontekstu zloporabe vlasti, što je povezano s korupcijom. Ne možemo samo reći da nismo zadovoljni medijima nego moramo postaviti pitanje koliki je stupanj zloporabe vlasti i kakvu ulogu mediji u tome imaju. Novinari jako griješe jer ne traže saveznike, a čak ih i podcjenjuju. Njihovi su pravi saveznici nevladine organizacije, profesionalne udruge novinara i udruge za zaštitu ljudskih prava. </p>
<p> l Sindikat novinara najavio je početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru. Kako ocjenjujete njihov položaj - od radnih uvjeta, plaća, statusa honorarnih suradnika?</p>
<p>- Prije nekoliko godina Međunarodna federacija novinara, IFJ, izdala je priopćenje u povodu 3. svibnja. Prvi dio poruke bio je koncentriran na to kako se novinare danas u svijetu ubija. Tretira ih se kao vojnike i ubija ih se jer prenose istinu ili informaciju koju ne voli ona druga strana. Ali tada su rekli da su sloboda i prava novinara ugroženi u njihovim vlastitim redakcijama i da se oni za ta prava moraju boriti. Od toga naše novinstvo mora poći i boriti se za svoja materijalna i ljudska prava jer bez toga novinari ne mogu funkcionirati. Moje je geslo, kada sam bio glavni urednik, pa direktor »Vjesnika«, bilo da novinari moraju biti najbolje plaćeni, jer ako su dobro plaćeni mogu biti nezavisni. Punu podršku treba dati kolektivnom ugovoru, statutima u redakciji, pravima novinara i prema urednicima i prema vlasniku. Novinar ima pravo odbiti i urednika i vlasnika i zato ne smije biti kažnjen.</p>
<p> l Svjedoci smo neprofesionalnosti i neodgovornosti i u medijima.</p>
<p>- To je velika opasnost za novinstvo koja dolazi iz same struke. Upozorio bih na dvije stvari. Prva je tabloidizacija medija, čak i velikih sustava kao što su javna televizija i javni radio. Ona nas upozorava da su mediji sve više opterećeni skandalima. Cilj takvih vijesti je manipulacija, jer ako novinarstvo krene u svojoj glavnoj matici ka takvom karakteru vijesti, zaboravlja se glavni cilj novinstva - kontrola vlasti, pisanje o zloporabi vlasti. Na primjer, sve te informacije govore o »čuli smo«, govore o navodima, i novinari postaju moralni policajci javnosti koji na neki način sugeriraju da su sudionici javnog života većinom prevaranti, prijestupnici. Opredjeljujemo se za podizanje temperature, a ne za osvjetljavanje problema. Navodi i tvrdnje zamjenjuju onaj pravi, staromodni način pisanja i istraživanja, a mi se na te stare vrijednosti moramo pozivati. </p>
<p>Danas je temeljno pitanje za hrvatsko novinarstvo kako pronaći ravnotežu između izvještavanja o onome što javnost želi znati i onoga što javnost treba znati. </p>
<p>Treba jako naglasiti danas da je svijet postao preopasno mjesto življenja, a naša je odgovornost za hrvatsko društvo tako velika da je opasno ako se vijest pretvara u zabavu i sredstvo stjecanja prihoda. To novinari trebaju stalno imati na umu.</p>
<p> l Gdje je za novinare izlaz iz takve situacije?</p>
<p>- Izlaz je u stalnom propitkivanju, unutar profesije, o etici profesije, da novinari stalno postavljaju pitanje gdje su opasnosti za njihov položaj i njihovu profesiju - i materijalni i etički. Tu je nekoliko problema - manipulacija medijima i novinarima, skretanje pozornosti s pravih problema na nebitne, što će se vjerojatno događati u predizbornoj kampanji, te opasnost od netolerancije koja vodi u mržnju. Novinari moraju znati da su u etici novinarstva zadržana osnovna ljudska prava građana i staranje o etici je staranje o etici osnovnih ljudskih prava.</p>
<p>Kad govorimo o etici profesije, novinari moraju misliti i na svoju djecu, jer nisu svjesni da i oni prave poredak svojim pisanjem, svojim ponašanjem. </p>
<p>Novinar kao neprijateljski vojnik</p>
<p> l Da malo iskoračimo u rat u Iraku. U kratko vrijeme poginulo je mnogo novinara, vidjeli smo »uključene« novinare, a hotel u Bagdadu u kojem su bili smješteni novinari američka je vojska po svoj prilici namjerno napala.</p>
<p>- Bila su tri načina prikazivanja rata i nijedan nije bio pravi. Prvi je način američke propagandne mašine, američke vojske. U sklopu toga su novinari uključeni u streljački stroj, na što nisu trebali pristati, a pristali su njihovi vlasnici koji su u tome gledali profit ili veze s centrima moći. Zatim postoji način prikazivanja u arapskim medijima. U nekim stvarima bili su jednostrani, u nekim su informacije bile malo objektivnije. Treći je način bio kako su radili neki europski mediji, uključujući i naše novinare koji su bili na licu mjesta, koji su pokušavali dati drukčiju sliku rata. Ako je netko htio znati pravu sliku, bila su potreba sva tri izvora, što govori koliko je velik pokušaj da se manipulira medijima i da se slobodu medija iskoristi za samo jedan interes.</p>
<p>To da je netko pucao na hotel u kojem su bili novinari govori koliko su centri moći ljutiti kad novinari ne prenose njihove verzije ili njihovu istinu. Novinare se smatra, ako ne govore ono što hoće centri moći, neprijateljskim vojnicima. Ubija nas se da bi se ubila istina koju bi trebalo reći.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bolje je nego prije, smatraju političari </p>
<p>Tomčić (HSS): Možemo biti zadovoljni slobodom medija, jer nitko ne diktira medijima što bi trebali raditi / Kontić (HSLS): Iako još postoje određeni problemi, sloboda medija u Hrvatskoj je zadovoljvajuća / Kajin (IDS): Prilike su neusporedivo bolje u odnosu prema razdoblju prije 3. siječnja / Kalinić (SDP): Televizija više nije pod kontrolom, ali ne zato što je sadašnja vlast bolja, nego jednostavno zato jer ima više stranaka na vlasti / Kosor (HDZ): Nismo zadovoljni slobodom medija u Hrvatskoj, a to se najviše odnosi na HRT, putem kojeg se informira više od 92 posto građana</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Kako hrvatski političari ocjenjuju slobodu medija u Hrvatskoj i misle li da je gotovo s razdobljem favorizacije pojedinih stranaka, pitali smo čelnike političkih stranaka u povodu Svjetskog dana slobode medija.</p>
<p>»Mislim da možemo biti zadovoljni slobodom medija, jer nitko ne diktira medijima što bi trebali raditi«, kaže Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a i Sabora. »Drugo je pitanje u koje sfere pripada ponašanje pojedinih medija koji su se vezali uz neke političke stranke. Ne znam je li to dragovoljno ili na neki drugi način, ali na to trebaju odgovoriti ljudi iz medija«, kaže Tomčić. Navodi također da postoje mediji koji pokušavaju kreirati događaje na političkoj sceni, ali ih nije želio imenovati. </p>
<p>»Iako još postoje određeni problemi, sloboda medija u Hrvatskoj je zadovoljavajuća«, smatra Joško Kontić, potpredsjednik HSLS-a. »Iako zvuči paradoksalno, mislim da je situacija bolja u elektroničkom novinarstvu nego u tiskanim medijima«, kaže Kontić i dodaje da imamo 14 koncesija za televizije i dvije nacionalne koncesije - državnu televiziju i Novu tv. »U Hrvatskoj postoji oko 130 radijskih koncesija, a uskoro će se privatizirati treći program«, navodi Kontić.</p>
<p>Smatra da je načelan problem to što su dvije velike tiskovine u državnom vlasništvu - »Vjesnik« i »Slobodna Dalmacija«. »To nije kompatibilno europskoj praksi, no nadam se da će se i to jednom riješiti«, kaže Kontić. Ne želi ulaziti u to koji medij favorizira koju grupaciju no prema ideološkoj pozicioniranosti, Kontić smatra da u našem medijskom prostoru nedostaje konzervativno-nacionalne orijentacije. »Medijsko klatno je okrenuto nešto ulijevo, no to nije ništa zabrinjavajuće«, zaključuje potpredsjednik HSLS-a. </p>
<p>»Prilike su neusporedivo bolje u odnosu prema razdoblju prije 3. siječnja«, kaže Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a. »Ako izuzmemo pojedine eskapade vladajućih, kao što je slučaj s tužbom protiv 'Feral Tribunea', institucionalnih pritisaka na medije nije bilo«, tvrdi Kajin. Dodaje da tužbe zapravo nisu ništa neobično ni u zemljama razvijenijih parlamentarnih demokracija u kojima je, s druge strane, i odgovornost medija veća.</p>
<p>Govoreći o zastupljenosti pojedinih političara u medijima, Kajin kaže kako je razumljivo da je netko tko dolazi s opozicijske pozornice nezadovoljan svojim tretmanom u medijima. Ipak, smatra da su se i na toj osnovi prilike promijenile nabolje. »Danas se više može govoriti o vlasničkoj strukturi pojedinih medija nego o pokušaju utjecaja vlasti na medije«, ocjenjuje Kajin. Dodaje da je televizija ipak najvažniji medij u zemlji u kojoj novine čita sedam, osam posto građana, te da bi se ona trebala potruditi da posebno u predizborno vrijeme bude objektivna. </p>
<p>SDP-ovac Pavle Kalinić smatra da je od »anarhije u medijima koja je vladala prilikom osamostaljenja Hrvake i vladavine HDZ-a nad medijima, nakon 1997. godine nastupilo razdoblje kada je medijima počeo vladati kapital«. »Kapital u Hrvatskoj, kao i ostalim zapadnim zemljama, preuzima apsolutnu kontrolu nad medijima, jer informacija koja ne odgovara vlasniku ne može biti ni objavljena. »Televizija više nije pod kontrolom, ali ne zato što je sadašnja vlast bolja, nego jednostavno zato jer ima više stranaka na vlasti«, zaključuje Kalinić. </p>
<p>»Nismo zadovoljni slobodom medija u Hrvatskoj, a to se najviše odnosi na HRT, putem kojeg se informira više od 92 posto građana«, ističe Jadranka Kosor (HDZ). Pojašnjava da se to ponajviše odnosi na novi Zakon o HRT-u, koji propisuje da će centralno tijelo te kuće, programsko Vijeće, birati Sabor.</p>
<p>»Vrlo skoro će se vidjeti efekti takve odluke, a naročito smo nezadovoljni što se sve to događa u predizbornoj godini«, kaže Kosor. Ističe da apsolutne slobode medija nikada nema, no treba osigurati uvjete u kojim novinari mogu raditi prema načelima profesije i uz što manje atmosfere za autocenzuru. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tomčić za studeni, Račan za proljeće</p>
<p>Premijer je ipak ostavio otvorenom mogućnost da izbori budu održani ili u studenome ove godine ili odmah nakon Nove godine, ako na tome budu insistirali koalicijski partneri</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Vladajuća bi petorka trebala, prema najavama premijera Ivice Račana, na idućem sastanku, vjerojatno sljedećeg tjedna, odlučiti kad će biti održani parlamentarni izbori. Čelnici koalicije već su se prije nekoliko tjedana načelno dogovorili da bi izbori trebali biti održani na jesen, no u SDP-u, LS-u i Libri misle drukčije - da bi izbori ipak trebali biti sljedeće godine.</p>
<p>S takvim se mišljenjem ne slaže predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, koji naglašava da su se čelnici vladajućih stranaka već dogovorili o načelnom terminu izbora i da bi »svaka manipulacija« bila loše prihvaćena u HSS-u. </p>
<p>U izjavi za Vjesnik Tomčić je u petak pojasnio kako je tajming izbora višeslojan te da, kada govori o izborima koji bi bili održani sredinom jeseni, ima na umu pretpostavljeni najbolji tajming za poteze EU-a.</p>
<p>»Otezanje s izborima otezanje je s ispunjavanjem obveza prema EU. Trebamo utvrditi čvrste rokove i raditi prema zadanom voznom redu«, naglašava predsjednik Sabora i HSS-a. Tomčić vjeruje da će upravo čvrsti rokovi biti poticaj i Vladi i Saboru da završe sve zadane poslove kako bi Hrvatska uspjela 2007. ući u EU. </p>
<p>Tomčić se u petak poslijepodne sastao s Račanom, no nije želio govoriti o čemu je razgovarao s premijerom. Nije bilo moguće dobiti nikakvu informaciju o čemu su dvojica koalicijskih čelnika razgovarala.</p>
<p>U SDP-u i u ostalim strankama tvrde da su, kad je riječ o datumu izbora, nastale nove okolnosti, pogotovo zbog pozitivnih signala iz Bruxellesa da bi Europska komisija mogla do sredine prosinca pozitivno odgovoriti na hrvatsku kandidaturu za članstvo u EU. Jasno, ako Hrvatska do kraja ove godine izglasa oko 50 zakona koji se usklađuju s EU-procedurom i ako dobro pripremi odgovore na oko 4000 pitanja koja bi Europska komisija trebala poslati u Zagreb sredinom lipnja. </p>
<p>Račan je i sam pojasnio da brza reakcija na hrvatsku aplikaciju za članstvo treba biti dovoljan motiv da se termin izbora, s načelno dogovorenog posljednjeg tjedna u listopadu ili prvog u studenome, pomakne na početak sljedeće godine. Poznato je također da do kraja godine treba izglasati i državni proračun i da iz SDP-a upozoravaju kako ne bi bilo dobro da se, zbog eventualnog vremenskog tjesnaca, umjesto proračuna donese odluka o privremenom financiranju. </p>
<p>Sve su to razlozi zbog kojih bi izbori trebali biti održani iduće godine, no premijer je ipak ostavio otvorenom mogućnost da oni budu održani ili u studenome ove ili odmah nakon Nove godine, ako na tome budu insistirali koalicijski partneri.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Stranački umjesto državnog pokopa</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Stožerni general Janko Bobetko ispraćen je s Mirogoja i pokopan u Sisku uz najviše vojne počasti u krugu obitelji, prijatelja i predstavnika gotovo svih političkih stranaka, pa i onih na vlasti. Nije, međutim, pokopan uz državne počasti i ispraćen oproštajnim govorom nekoga iz vlasti, jer to njegova obitelj nije htjela. Oproštaj s generalom koji je obilježio 60 godina hrvatske povijesti sveden je tako na stranačko-obiteljsku komemoraciju.</p>
<p>Bobetkov životni put je bio iznimno bogat i raznolik: od partizanskog saniteta, preko vrhova JNA do umirovljenja zbog »prehrvatskih« ideja i načelnika Glavnog stožera HV u neovisnoj Hrvatskoj. Kad se Jugoslavija počela raspadati, Bobetko se politički i vojno reaktivirao u HDZ-u i Domovinskom ratu. U ratu je imao istaknutu ulogu glavnoga vojnog planera i operativca na Dubrovačkoj fronti. U HDZ-u se s Tuđmanom razišao nakon objave svoje knjige »Sve moje bitke«. Angažirao se u obrani osumnjičenih za ratne zločine u Domovinskom ratu dok i sam nije dospio na taj popis. Tada su se drugi zauzeli za njega. </p>
<p>General Bobetko je zadužio ovu državu premda se nije slagao s onima koji su demokratski izabrani da je sada vode. Ova je vlast, svidjelo se to njegovu okruženju ili ne, dovoljno učinila da ga u tim godinama poštedi odlaska na suđenje u Haag. Kad je stigla optužnica ishodila je, nakon početnog nesnalaženja, da se njegovo izručenje spriječi. Hrvatska je vlada bila dužna držati se sporazuma o suradnji s Haaškim sudom koji je sročila i potpisala bivša HDZ-ova vlada. Kad nije išlo drukčije, transfer u Haag je onemogućen hospitalizacijom u Dubravi. Vlada se na kraju pokazala učinkovitijim odvjetnikom od njegova odvjetničkog tima. Bobetko je svoj životni put završio u svom domu u Tuškancu.</p>
<p>Govoreći na Mirogoju predsjednik HDZ-a Ivo Sanader rekao je kako se 1990. Bobetko priključio HDZ-u i Hrvatskoj vojsci u borbi za nezavisnost. Knjiga žalosti za Bobetkovu smrt bila je otvorena u sjedištu HDZ-a na Trgu žrtava fašizma. Na Bobetkovu oproštaju govorili su isključivo generalovi sadašnji istomišljenici i suborci. Jedino iz riječkog zatvora na pokop nije pušten Mirko Norac, što je također bila Bobetkova želja. Da jest, bio bi to nezgodan presedan u pravnoj državi, jer bi njegova prisutnost imala isključivo političke konotacije.</p>
<p>General Bobetko se 1990. nije priključio samo HDZ-u, jer se većina Hrvatske borila u Domovinskom ratu za iste ciljeve. General Bobetko je imao prebogat životni put da bi njegova smrt bila svedena samo na jednu političku komponentu. Stoga je žalosno da nije dobio državni pokop kakav je zaslužio. General Bobetko je zbog guranja u prvi plan samo nekih zasluga, ali i kontroverznih ideja, zakinut za sve ono je Hrvatskoj dao.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Preskočena riječ pobjeda</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Amerikanci i Britanci su pobijedili u Iraku, ali pobjeda nije proglašena. George Bush je, u vojnoj uniformi, oprezno izbjegao riječ »pobjeda«, strahujući da se, prema međunarodnom pravu, Sjedinjene Države ne bi tretirale kao okupacijska sila.</p>
<p>Rat u Iraku ipak je završen, ali bitka protiv terorizma se nastavlja. »Njihova stvar je izgubljena«, poručuje Bush, uz napomenu da rat protiv terorizma neće trajati beskrajno i da Al Qaidine ljude Amerika progoni od Pakistana preko Filipina do Afrike.</p>
<p>Rezime rata u Iraku mogao bi glasiti: oružje za masovno uništenje nije nađeno, a asovi iz špila najtraženijih su nestali, Saddamu, njegovu tajniku i sinovima zameo se trag. Tu se ponavlja Afganistan, iz koga je također netragom nestao Osama bin Laden. </p>
<p>No rat u Iraku potvrdio je da je Amerika vojna sila koja sve više primjenjuje taktiku »ako niste s nama onda ste protiv nas«. Pokazalo se to i na slučaju Francuske i Njemačke. Busheva doktrina preventivnog rata u iračkom slučaju imala je dvostruki učinak. Srušen je Saddamov režim, koji je bez sumnje podržavao teroriste, i otvoren sklizak put demokraciji. Bilo je to upozorenje diktatorima da više neće moći nekažnjeno prijetiti svijetu, a poslijeratni Irak trebao bi »otvoriti oči« i susjednoj Siriji da je to pravi put. </p>
<p>Kada Bush kaže da se ne zna dan konačne pobjede, logično je i pitanje »tko je sljedeći«. Iran i Sjeverna Koreja su na listi osovina zla, ali je malo vjerojatno da su oni na redu. Velike su nade da će u Iranu sve biti dovedeno na mjesto i svjetovno nadvladati rigidno vjersko. Sjeverna Koreja prevelika je nuklearna prijetnja regiji da bi se bilo tko, pa i moćna Amerika, samo tako upustio u avanturu s neizvjesnim krajem. Sirija će sigurno sama izvući pouke iz iračkog slučaja. Prozapadna vlast trebala bi održati ravnotežu i u Pakistanu. »Njihova stvar«, koju su teroristi ispisivali krvavim rukopisom širom svijeta, očito je u slijepoj ulici. Sljedećih godina svijet najvjerojatnije neće živjeti mirnije, ali ako moćni zaista stjeraju globalni terorizam u mišju rupu, onda je i ovaj rat imao smisla.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Cijena članstva u EU</p>
<p>Ako želimo održati tempo promjena potreban za učlanjenje u EU u 2007. godini, do kraja godine trebamo donijeti 50 zakona. Javnost se prema toj informaciji odnosi kao da je to problem administracije a ne znatan zahvat u naše živote i navike. Krajnje je vrijeme da se Hrvatska ozbiljno suoči s pitanjem želi li ući u EU pod uvjetima koji su pred nju postavljeni ili će odabrati neki drugi put, s nekom drugom cijenom</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Za godinu, dvije živjet ćemo bolje. To nam je u četvrtak poručio premijer Račan kojeg su sindikati nakon jednogodišnje kazne opet pozvali na maksimirsku prvosvibanjsku proslavu. </p>
<p>Za četiri godine postat ćemo dio Europske unije. To nam već dulje obećavaju čelnici vladajućih stranaka. Hoćeš, nećeš to potpisuju i oporbenjaci jer jednostavno brže ne ide, a prije izbora nitko neće reći da će biti sporiji od konkurenata.</p>
<p>Blistava budućnost je dakle tu, odmah iza ugla. Problem je samo u tome što još previše hrvatskih građana vjeruje da će nam ona sama sjesti u krilo (uz možda našu malu pomoć), a ne da ćemo se za njom još kako natrčati.</p>
<p>Golema većina hrvatskih građana bolju budućnost uglavnom prevodi kao članstvo u EU. Što je za prosječnog hrvatskog građanina EU? Desetljećima je to bila isključivo zapadna Europa, sa svojim blistavim dućanima, modom i brzim autima, vilama, dobrim plaćama... Kako smo samo zavidjeli njemačkim čistačicama koje su mogle ljetovati u jadranskim hotelima ili na španjolskoj rivijeri dok smo mi ovisili o eventualnom pozivu rodbine s mora.</p>
<p>Nismo željeli razmišljati o tome da ta njemačka čistačica otkaz može dobiti neusporedivo lakše od naše čistačice. Nismo razmišljali o posebnom osiguranju koje moraju uplaćivati liječnici, za slučaj da moraju platiti kaznu zbog pogrešnog liječenja. Nismo mogli ni zamisliti da stanarina može pojesti trećinu ili više obiteljskog prihoda. Nije nas zanimalo koliko na zapadu stoji zdravstveno osiguranje, pogotovo ono koje (vidjeli smo u filmovima) omogućava liječenje u luksuznim jednokrevetnim sobama.</p>
<p>Nažalost, i dalje premalo razmišljamo o tome. Iz Banskih dvora nam ovih dana poručuju da ove godine treba donijeti 50 novih zakona ako želimo održati tempo promjena potreban za učlanjenje u EU u 2007. Javnost se prema toj informaciji odnosi kao da je to isključivo problem administracije a ne znatan zahvat u naše živote i dosadašnje navike. </p>
<p>Jednako malo razumijevanja pokazujemo prema zahtjevima koje EU stavlja pred Hrvatsku kao kandidata. Pogotovo u svjetlu činjenice da su odavno prošla vremena u kojoj su se siromašni »rođaci« poput Irske, Portugala ili Grčke lako primali u europski zvjezdani krug. A i prvi istočni vlak koji se ubacio u Bruxelles Hrvatska je propustila.</p>
<p>Možemo mi sada kukati koliko god hoćemo da je EU nepravedan kada od nas traži da, na primjer, manjinsko pitanje riješimo modernije i bolje nego što je riješeno u mnogim »starim« članicama. Možemo se mi buniti koliko god hoćemo zbog toga što nas Britanci prozivaju zbog suradnje s Haaškim sudom, iako uredno ratuju s Amerikancima kojima na pamet ne pada da nekom međunarodnom sudu prepuste procesuiranje eventualnih zločina svojih vojnika. Možemo mi vaditi tone dokaza da je Hrvatska gospodarski, politički i društveno za EU spremna barem kao Slovačka, ako ne i više. Ali sve nam to neće pomoći. Slovaci su unutra, mi nismo. Mi tek moramo uhvatiti vlak u kojem su Bugarska i Rumunjska.</p>
<p>Bit će to vrlo naporno trčanje. Među ostalim i zato što hrvatska politička elita naciji odbija jasno i glasno poručiti u kojem grmu leži hrvatsko-europski zec.</p>
<p>On sigurno ne leži u politici koja će se temeljiti na fobiji od ulaska stranaca u hrvatsko gospodarstvo. Istina je, doduše, da Slovencima relativno nizak stupanj privatiziranosti gospodarstva nije bio prepreka za članstvo. A nama su to već počeli spočitavati, pogotovo nakon »afere Sunčani Hvar«. Ali, istina je i da su Slovenci morali ukinuti sva ograničenja za strance u kupnji nekretnina, od poljoprivrednog zemljišta do stanova i kuća. Zamislite što bismo danas u Hrvatskoj slušali o vladi koja bi donijela takav zakon.</p>
<p>Hrvatska politika zasad vrlo škrto upoznaje građane s »ustupcima« na koje su morale pristati tranzicijske zemlje što su već osigurale ulazak u EU. Pa se, na primjer, vrlo malo zna o iznimno niskim kvotama poljoprivrednih proizvoda koje će Mađari moći proizvoditi uz eurosubvencije. Umjesto toga slušamo samo o nepravednom pristupu Hrvatskoj, o kažnjavanju Hrvatske zbog razbijanja Jugoslavije...</p>
<p>Krajnje je vrijeme da se Hrvatska ozbiljno suoči s pitanjem želi li ući u EU pod uvjetima koji su pred nju stavljeni ili će odabrati neki drugi put. Jer sve, pa i članstvo u EU, ima svoju cijenu, a Hrvatska sigurno ne može natjerati Bruxelles da iz temelja promijeni uvjete koje nam postavlja.</p>
<p>Ankete pokazuju da hrvatska javnost zapravo ne shvaća cijenu članstva u EU. Naime, sedamdesetak posto građana priželjkuje članstvo u EU, ali otprilike isti postotak smatra da je ispunjavanje političkih uvjeta za članstvo na dnu ljestvice prioriteta kojima bi se trebala baviti Vlada. Ništa bolji nije odnos javnosti ni prema promjenama radnog zakonodavstva iako je hrvatski zakon o radu, u usporedbi sa zakonima i starih i novih članica EU-a, još jednom nogom u socijalizmu. Novinari - čuvari slobode i demokracije </p>
<p>Neovisni mediji igraju ključnu ulogu u nadzoru vlasti i jedini su koji mogu natjerati vlade na odgovornost prema javnosti, poručuju na Svjetski dan slobode medija strukovne udruge</p>
<p>Gordana Tintor</p>
<p>Novinari i ove godine dočekuju 3. svibnja, Svjetski dan slobode medija, s crnim brojkama: od početka godine poginula su 23 novinara, od kojih 14 tijekom rata u Iraku. Objavljujući te podatke, Svjetski institut za tisak (IPI) sa sjedištem u Beču, istaknuo je potrebu za većom zaštitom novinara koji se, kako stoji u priopćenju, »sve više suočavaju s prijetnjama fizičke sigurnosti«.</p>
<p>Prema podacima međunarodnih udruga novinara i izdavača, prošle je godine poginulo 54 novinara, a uhićeno ih je 692. Fizički ih je napadnuto ili bilo izvrgnuto prijetnjama 1420, a u zatvorima ih je 127. </p>
<p>Organizacije koje bdiju nad slobodom medija u svijetu ovih dana upozoravaju na sve teži položaj onih novinara koji žele zadržati neovisnost u svom radu. Tako izvršna direktorica Freedom Housea Jennifer Windsor kaže kako je »2002. zabilježen znatan pad medijskih sloboda« čak i u »nominalno demokratskim zemljama vlade sve više pokušavaju pritiskati novinare i medijske kuće«. Ona naglašava da »neovisni mediji igraju ključnu ulogu u nadzoru vlasti i jedini su koji mogu natjerati vlade na odgovornost prema javnosti«. </p>
<p>Izvještavanje iz Iraka dovelo u pitanje profesiju </p>
<p>Odbor za zaštitu novinara (CPC) u petak je na svoj popis zemalja u kojima je najteže obavljati novinarski posao naveo Irak, Kubu i Vijetnam zbog prijetnji novinarima i slobodi izražavanja.</p>
<p>Novinarski je ceh osobito pogodila smrt 14 novinara koji su pratili britansko-američki napad na Irak. U tom ratu, u kojemu su od početka stizale proturječne informacije s ratišta i u kojemu su se mnogi novinari, uglavnom američki, otvoreno stavili u službu propagande postrojbi kojima su bili »pridruženi«, osobito je bilo važno izvještavanje neovisnih novinara. A upravo je među njima bilo najviše žrtava. Oni su, dovodeći u opasnost i svoje živote i poštujući pravila novinarskog zanata, pokušali doći do točnih informacija o tome što se zapravo zbiva, te ih posredovali svjetskoj javnosti kao nepristrani svjedoci.</p>
<p>Anglo-američka invazija na Irak ostat će zapamćena među novinarima i kao oružani sukob s pritiskom na novinare bez presedana. I američki napadači i irački vlastodršci pokušali su kontrolirati slobodan protok informacija te manipulirati novinarima. A smrt četvoro neovisnih novinara u američkom bombardiranju bagdadskog hotela »Palestina« neki su nazvali nestankom »neugodnih svjedoka tog čudnog rata«.</p>
<p>Regis Bourgeat iz organizacije Reporteri bez granica već tada je upozorio da Amerikanci posve drukčije tretiraju novinare koji putuju s američkim postrojbama »čiji rad mogu kontrolirati i usmjeravati kako bi širili svoju propagandu«, a mnogi su svjetski komentatori i analitičari medija rekli da je velik dio novinarskog rada u Iraku doveo u pitanje i samu profesiju. </p>
<p>Novinari pod pritiskom političkih elita i mafije </p>
<p>Na Svjetski dan slobode medija obično se govori o »važnosti medija i svih koji u njima rade u izgradnji i očuvanju demokracije«. Novinari su često u smrtnoj opasnosti, bilo da izvještavaju iz ratnih zona ili su pod udarom političkih elita i organiziranoga kriminala. </p>
<p>Mnogi od njih dnevno se suočavaju s cenzurom, korupcijom, manipulacijom, a mnogi s prijetnjama otkazima, smanjenim plaćama i drugim oblicima zastrašivanja. </p>
<p>Kad se u kontekstu potrebe slobode medija govori o pritiscima na novinare, obično se misli na one koji se trude raditi u »interesu javnosti«. No, mnogi su se novinari prilagodili novim realnostima i u želji za brzom karijerom i zaradom ponekad služe određenoj politici, ekonomskoj skupini ili svojem izdavaču...</p>
<p>Osobito je zanimljiva profesionalna slika u tzv. tranzicijskim zemljama: neki se novinari tuže da su diskriminirani, neki da su žrtve revanšizma zato što su bili istaknuti u »bivšim sustavima«.</p>
<p>No, mnogi su se dobro snašli, priklonivši se novoj nomenklaturi. To su oni, obično dobro plaćeni, naviknuti na mijene u demokraciji, koji jednom služe jednom, a drugi put drugome.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Svaki rasistički pristup ima svoje nadahnuće u zlu</p>
<p>Što drugo govori smrt Bobbyja Sandsa i njegovih prijatelja, nego to koliko rasizam može biti imanentan bijeloj rasi, jer su oni bili najobičnije žrtve nadmoćnog anglosaksonskog pristupa koji je samoživ i uvjeren da je vredniji od drugih naroda. Svaki rasistički pristup ima svoje nadahnuće u zlu kao metafizičkoj odrednici i on ne može imati nikakve samilosti za onoga koji ga moli za milost i razumijevanje. U tome svjetlu valja gledati trpljenje mladih Iraca, jer nije postojao minimum ljudskoga i topla pristupa da se ta agonija okonča</p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Za nekoliko dana (5. svibnja) napunit će se točno dvadeset i dvije godine od smrti mladoga irskoga domoljuba i pripadnika irskoga pokreta otpora Bobbyja Sandsa koji se sa dvanaestoricom svojih prijatelja u britanskom zatvoru upustio u štrajk glađu boreći se za svoja osnovna ljudska prava. </p>
<p>Taj mlad čovjek pokazao je u dvomjesečnom štrajku veliku energiju i upornost da čitav svoj život prinese kao žrtvu ne iz pukog zanesenjaštva ili fanatizma, nego iz duboke ljubavi prema svojim sunarodnjacima na kojoj se temeljila njegova borba.</p>
<p>Bobby je bio jedan od onih mladih ljudi koji ni po koju cijenu nije ulazio u kompromise i munjevito je reagirao kada su britanske vlasti njegov status, i status njegovih prijatelja transformirale iz političkih zatvorenika, u najobičnije kriminalce i neku vrstu civilizacijskog otpada. </p>
<p>Tom odlukom britanskih vlasti dečki su se osjećali poniženi primijetivši da sve ono za što su se oni borili, zauzimali, što su voljeli i što im je u životu značilo, u jednom trenutku netko bez imalo pijeteta gazi i fanatično revidira.</p>
<p>Najveća je groteska što se takva ultratragedija događala usred civilizirane Europe pred svršetak prošloga stoljeća. Proglasiti nekog kriminalcem na »demokratski« način i hladnokrvno gledati kako umire jest čin sebeljubnog barbarizma. </p>
<p>Taj povijesni događaj pokazuje da između primitivnog barbarizma kao izraza prostačkog podcjenjivanja i ugrožavanja dostojanstva neke osobe i »civiliziranog« podcjenjivanja nema neke velike razlike. Štoviše, to drugo je mnogo maštovitije, suptilnije i otvara vrata bezdušnosti, hipokriziji i profinjenu rasizmu.</p>
<p>Što drugo govori smrt Bobbyja Sandsa i njegovih prijatelja, nego to koliko rasizam može biti imanentan bijeloj rasi, jer su oni bili najobičnije žrtve nadmoćnog anglosaksonskog pristupa koji je samoživ i uvjeren da je vredniji od drugih naroda. Svaki rasistički pristup ima svoje nadahnuće u zlu kao metafizičkoj odrednici i on ne može imati nikakve samilosti za onoga koji ga moli za milost i razumijevanje. U tome svjetlu valja gledati trpljenje mladih Iraca, jer nije postojao minimum ljudskoga i topla pristupa da se ta agonija okonča.</p>
<p>Ono što je najfascinantnije kod Bobbyja Sandsa jest njegova duboka vjera i ljubav koju je gajio prema Bogu i čovjeku, pa je snagom te ljubavi u koju je uronio čitavom svojom egzistencijom i mogao podnijeti tu žrtvu za svoju domovinu. Pred očima je uvijek imao Kristov križ koji ga je nadahnjivao, tješio i hrabrio, a najljepša je činjenica da je uživao duhovnu blizinu i suosjećanje sadašnjega Pape koji mu je posredovanjem svojega izaslanika poslao raspelo u zatvor.</p>
<p>Bobby je bio mlad čovjek koji je u svojem kratkom životu uspio naći tajnu ljubavi, te je u svjetlu te ljubavi otkrio koje su prave vrijednosti za koje se isplati izgorjeti i za njih umrijeti.</p>
<p>Kakvu percepciju današnji »planetarizam« ima prema žrtvi ne samo toga mladoga čovjeka, nego i prema mučeništvu i predanju tolikih velikih ljudi koji su trpjeli za vrijednosti kao što je Krist, sloboda, domovina i bilo koji drugi plemeniti ideal?</p>
<p>S jedne strane imamo Bobbyja Sandsa kao univerzalni primjer iskrenoga i požrtvovna patriotizma i ljubavi za svoj narod, a s druge strane izbija podcjenjivački i ismijavački pristup takvoj životnoj filozofiji koja se baca u ropotarnicu povijesti kao konzervativna i ekstremna. </p>
<p>U takvom ekstremnom kozmopolitskom pristupu nešto je surovo i bezosjećajno, farizejski i blasfemično.</p>
<p> Puno nerazumijevanja, predbacivanja i nemilosrdna osuđivanja. Egocentrizam kao bolest duha koji izgrađuje svoj misaoni sklop na razini individualističke etike nije kadar shvatiti takvu žrtvu i predanje, te će je suludo ismijavati i podcjenjivati. </p>
<p>Bilo bi vrlo utješno kada bi anglosaksonski rasistički pristup čije su žrtve bili ti irski dječaci, doista bio prošlost. Međutim, on je još jači, samouvjereniji, oholiji. Pravila koja vrijede za druge, za njega ne vrijede. Njegov diktat je zastrašujući, totalitaran i nepravedan. </p>
<p>S druge strane je genijalan u negativnosti i inverziji, te ima sposobnost prividne transformacije u demokratsku ambalažu.</p>
<p>I na našim prostorima postoje ljudi oduševljeni takvim duhom i pristupom. Kako bi njihov mentalni sklop reagirao kada bi poput Bobbyja Sandsa štrajkali glađu npr. umirovljeni generali, branitelji bez prava, otpušteni policajci, invalidi Domovinskog rata, radnici bačeni na ulicu? Bi li se u njima probudio tračak samilosti i suosjećanja, te se probudila iskrena želja da nešto promijene, ili bi bili ledeni kao statue, te bi u Hrvatskoj niknuo neki novi »Bobby Sands«?</p>
<p>A za novoga »Bobbyja« potrebno je samo farizejski »čeprkati« po saborskoj Deklaraciji o Domovinskom ratu.</p>
<p>Autor je katolički publicist, svećenik, kapelan u Novskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bulažnjenje o vlastitom putu i iracionalnom ponosu samo je mlinski kamen oko vrata hrvatskoga naroda</p>
<p>Ujedinjeni narodi glomazniji su no ikad, jer zapošljavaju mnoštvo birokrata namnoženih prema Piterovu pravilu, a neefikasno im djelovanje traži golem proračun. Interesi i simpatije većine članica jasno se ogledaju u Miloševićevoj želji da odluku o sankcijama zbog pokolja na Kosovu donesu Ujedinjeni narodi, a ne NATO. Civilizacijski duh nesvrstanosti još je i te kako živ / A što će u budućnosti biti s Ujedinjenim narodima? Prva alternativa podsjeća na izreku Nihil novi sub sole. UN će djelovat na način kojim su i dosada postizali zavidan stupanj neefikasnosti: Brinut će se za humanitarnu pomoć, kao u Bosni, razdvajat će zaraćene strane, kao u Hrvatskoj, izdavat će deklaracije prepune krokodilskih suza, kao za pokolja na Kosovu, čuvat će nemoćne od agresora, kao u Srebrenici, a pritom će trošiti goleme dolarske iznose za fantazmagoriju održanja globalnog mira</p>
<p>MARKO TARLE</p>
<p>Povijest globalnog okupljanja država počinje stvaranjem Lige naroda poslije Prvoga svjetskog rata s ciljem očuvanja svjetskog mira. Namjera zemalja pobjednica, industrijskih velesila, bila je zapravo očuvanje poretka uglavljenog u Versaillesu i dotadanje raspodjele kolonijalnih posjeda, te sprječavanje restauracije moći središnjih europskih sila, Austro-Ugarske i Njemačke. Liga naroda je »šaptom pala« pokazavši nemoć u održavanju principa zbog kojih je osnovana.</p>
<p>Njena nasljednica, organizacija Ujedinjenih naroda, osnovana je zbog svjetske sigurnosti, globalnog mira i promicanja humanih načela u ozračju pobjede zapadne demokracije nad nacizmom. Nedugo zatim počinje proces dekolonizacije, a u UN-u jača podjela na razvijene i siromašne. </p>
<p>Bogatih je malo, a nerazvijenih mnogostruko više, pa moćne nacije koriste instituciju Vijeća sigurnosti, u kojem na razne načine ostvaruju potrebnu većinu. To je doba hladnog rata i osnivanja pokreta nesvrstanosti koji odvlači novosnovane države od njima prirodnog komunističkog usmjerenja, a Tito i Jugoslavija su za te usluge, uz još i neke druge, bogato nagrađeni nepovratnim i beskamatnim »kreditima«. </p>
<p>Ujedinjeni narodi ostvarili su osnovni cilj: izbjegnut je kataklizmički rat, osigurana je akumulacija bogatstva već bogatih društava, stimulira se razvoj bivših kolonija. </p>
<p>Nerazvijeni su na primjeru Sovjetskog Saveza i Jugoslavije vidjeli da je moguć relativno brz preskok iz primitivnoga agrarnog društva u prilično uspješnu industrijsku civilizaciju, što je poticalo nadu novih država u vlastiti razvoj i kakav-takav priključak razvijenima. </p>
<p>No šezdesetih se, a posebno sedamdesetih godina, uočava nagli iskorak u tehnološkom razvoju koji će uskoro promijeniti dotadašnju industrijsku civilizaciju, i to u svim, pa i njenim najsitnijim segmentima: razvijena se društva primiču informacijskom dobu. </p>
<p>Prve su procjene da čovječanstvo ulazi u epohu obilježenu znanošću i znanjem, bez čije važne kontribucije društvo rapidno zaostaje. Dok je industrijski razvoj zahtijevao znanje koja se moglo steći relativno brzo, pa i uz razmjerno nevelika novčana ulaganja, treći civilizacijski val zahtijeva neusporedivo složenije pretpostavke razvoja. </p>
<p>Znanje primjereno informacijskom dobu traži sustavno prilagođen školski sustav, dugoročnu društvenu stabilnost, visoku razinu ljudskih prava, dosljednu demokratičnosti u vlasti većine, potpunu toleranciju svih manjina, ali i neusporedivo više novca za ostvarenje tih preduvjeta. </p>
<p>Čovječanstvo postaje civilizacijski daleko više heterogeno no što je to bilo dosada, s malim izgledima nerazvijenih za brzi priključak bogatim silama. Tako su, na primjer, proizvodnju automobila još davno prihvatile Jugoslavija i Rumunjska, no osim Sjedinjenih Država nitko se nije prihvatio rješavanja strukture ljudskoga genoma. </p>
<p>Prema izreci »ništa nije dobro ni loše, pa čak ni lijepo ili ružno, osim usporedbom«, današnji društveni razvoj oduzima siromašnima, neobrazovanima i nerazvijenima realnu nadu u bolju sutrašnjicu. To su Tantalove muke: priključak bogatima je na domašaju ruke, čini ti se ponuđenim, trebaš ga zgrabiti, a opet je vraški izvan mogućeg dohvata. Nije li to je nezaustavljivi generator terorizma? </p>
<p>Kako se ovakav civilizacijski razvoj čovječanstva reflektira na Ujedinjene narode, na njihovu ulogu u današnjem heterogenom svijetu, na projekciju njihovih mogućnosti u sljedećim desetljećima? </p>
<p>Ujedinjeni narodi glomazniji su no ikad, jer zapošljavaju mnoštvo birokrata namnoženih prema Piterovu pravilu, a neefikasno im djelovanje traži golem proračun. Interesi i simpatije većine članica jasno se ogledaju u Miloševićevoj želji da odluku o sankcijama zbog pokolja na Kosovu donesu Ujedinjeni narodi, a ne NATO. Civilizacijski duh nesvrstanosti još je i te kako živ. </p>
<p>Nadmoćna većina članica u organizaciji UN-a potječe iz raznih stupnjeva agrarne civilizacije ili iz ranih faza razvoja industrijskog doba. To su države koje danas nemaju ni minimalnih uvjeta za iskorak u informacijsko društvo, a grčevito mu se opiru i zbog osobnih interesa vlastodržaca. Ukratko, današnji Ujedinjeni narodi postaju kočnicom civilizacijskog razvoja čovječanstva.</p>
<p> S druge strane Sjedinjene Države su informacijski najrazvijenije, globalno, kulturološki i monetarno najutjecajnije, a što je i najvažnije, vojno su daleko najsnažnije. </p>
<p>Rat se je nekada dobivao na morima, moćnom konjicom, topovima i tenkovima, nakon toga avionima, a danas se pobjeđuje računalima i satelitima, uz kontrolu svemirskog prostora. Tu leži razlog apsolutne supremacije Sjedinjenih Država. </p>
<p>Nakon 1990. postoji samo jedna velesila. Interesi Sjedinjenih Država više su no ikad suprotstavljeni interesima većine članica UN-a.</p>
<p> Zato Amerika stvara novu, neformalnu, svjetsku vladu. Tu su Trilaterala, Svjetska banka, MMF, WTO, G-7, CIA, NATO, a od skora i The Federal Emergency Management Agency, Federalna agencija za upravljanje u izvanrednim uvjetima, koja stupa u akciju pri gospodarsko-financijskom kolapsu, građanskim nemirima, problemima s drogom i terorističkim napadima. Tu je istinska svjetska moć.</p>
<p>Protivnici globalizacije trebaju identičnu medijsku povezanost i ista novčana sredstva za prevlast na svjetskom planu. </p>
<p>A što će u budućnosti biti s Ujedinjenim narodima? </p>
<p>Prva alternativa podsjeća na izreku Nihil novi sub sole. UN će djelovat na način kojim su i dosada postizali zavidan stupanj neefikasnosti: Brinut će se za humanitarnu pomoć, kao u Bosni, razdvajat će zaraćene strane, kao u Hrvatskoj, izdavat će deklaracije prepune krokodilskih suza, kao za pokolja na Kosovu, čuvat će nemoćne od agresora, kao u Srebrenici, a pritom će trošiti goleme dolarske iznose za fantazmagoriju održanja globalnog mira... </p>
<p>No možda budućnost i nije tako crna ako UN smogne snage za realizaciju nekih vlastitih deklaracija. Na zasjedanju Generalne skupštine u rujnu 1999. predsjednik Clinton je predočio doktrinarnu osnovu intervencije na Kosovu. </p>
<p>»Sjedinjene Države«, rekao je, »ostvarenje ljudskih prava i zaštitu manjina postavljaju ispred suvereniteta bilo koje članice UN-a, jer su to osnovna opredjeljenja treće civilizacije, bez kojih ona ne može zaživjeti«. </p>
<p>Odmah su se javili glasovi koji su američki stav usporedili s doktrinom ograničenog suvereniteta Leonida Brežnjeva iz 1968. No već se i na prvi pogled vide bitne razlike. Dok je Brežnjev štitio interese svog imperija i retrogradnog društvenog sustava, Clinton verbalno sličnu doktrinu inaugurira radi daljeg razvoja svijesti o slobodi i civilizacijskog iskoraka koji se ne može zaustaviti. Svijet se začudio kada se Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, jasno izrazio podršku američkom konceptu:</p>
<p> »Ako nacionalna vlast, koja se sustavno priklanja kriminalnom ponašanju, zna da joj nacionalne granice nisu više apsolutna zaštita, ako zna da će Vijeće sigurnosti poduzeti svaku moguću akciju da zaustavi val zločina protiv humanosti, tada diktator to neće više ostvarivati pod zaštitom nacionalnog suvereniteta. Masovna i sustavna kršenja ljudskih prava Ujedinjeni narodi više ne smiju i neće dopustiti«.</p>
<p>No ne bi li primjena tih načela značila oblikovanje »stalnih odreda Ujedinjenih naroda« sastavljenih od jedinica svih članica? Kako bi to Ujedinjeni narodi mogli pokrenuti akciju protiv jedne od svojih članica zadržavajući pritom određenja iz svoje Povelje o nemiješanju u prava nacionalnog suvereniteta? </p>
<p>Već površna razmišljanja upućuju na zaključak da Ujedinjeni narodi nemaju unutrašnju organizaciju, odlučnost i autoritet, ali ni kritičnu masu političke volje, pa ni sustav upravljanja i moralnu koherentnost potrebnu za provođenje tako velike odluke i važne doktrine. Većina članstva UN-a onemogućuje akcije poduzete zbog promicanja nove civilizacije i opire se stajalištu glavnog tajnika.</p>
<p> Ne objašnjava li i to izostanak akcije UN protiv Iraka? </p>
<p>Pritom je stav Rusije, Francuske i Njemačke otpor ulasku američke vojske, poslije uspostavljanja baza na Balkanu, na središnje geostrateško područje euroazijskog kompleksa s koga danas kontroliraju izvorišta nafte i boravišta terorista, a s koga će sutra nadzirati razvoj velesila budućnosti, Kine i Indije.</p>
<p>Kako se mala Hrvatska treba postaviti na ovom razmeđu civilizacijski heterogenog svijeta? </p>
<p>Nikada se ne smije zaboraviti izvorište naših patnji u prošlosti. Bili smo na gubitničkim stranama, jednom Centralnih sila, a drugi put Sila osovine. Rezultati su bili Kraljevina SHS, pa krvavi Bleiburg i križni putovi, a zatim Titovo bratstvo-jedinstvo.
Trebamo svoje interese uskladiti s interesima gospodara svijeta, održavati obostrano korisne odnose sa susjedima, te ispuniti uvjete Europske unije: upravo su oni pretpostavka života u sređenoj zajednici i bijega iz stanja opće zapuštenosti u komu smo danas.</p>
<p> Bulažnjenje o vlastitom putu i iracionalnom ponosu mlinski je kamen oko vrata ovog naroda, a autori su mu ljudi za koje sumnjamo da se zbog prizemnih interesa kockaju s budućnosti hrvatske nacije.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, znanstveni konzultant, publicist iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zdravko Tomac obmanjuje javnost neistinitim prikazivanjem Tuđmanove uloge u ratu u BiH </p>
<p>Nakon tolikih otkrića krunskih povijesnih i sudskih dokumenata i činjenica, ponavljati tisuću i jedan put tako krupne neistine, ne pristoji se niti običnom laiku, a kamoli osobi koja obnaša već više godina dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika njegova vanjskopolitičkog odbora. Vladajuća koalicija i na tom kadrovskom rješenju pokazuje koliko drži do digniteta Hrvatskog sabora kao i ugleda Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima / Tuđman je u cijelosti prihvatio Miloševićevu i Karadžićevu ponudu podjele BiH i razgraničenja između Republike Hrvatske i Jugoslavije linijom te podjele. Već u proljeće 1991. godine, znatno prije negoli je rat u BiH uopće i započeo i nekoliko mjeseci prije ulaska dr. Tomca u tzv. Vladu demokratskog jedinstva, Tuđman je odbacio politiku obrane suverenosti BiH i zamijenio je stvaranjem HR Herceg-Bosne i njena naknadnog priključenja Republici Hrvatskoj</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA </p>
<p>Nedavno je dr. Zdravko Tomac, u povodu Vladine odluke o slanju dokumenata iz Šuškova arhiva Haaškom sudu, ponovio u svojem intervjuu, ne znam koji put (Vjesnik, 24.travnja), grubu i drsku neistinu »da je teza o agresiji Hrvatske na BiH neistina i povijesni falsifikat«. </p>
<p>Nakon tolikih otkrića krunskih povijesnih i sudskih dokumenata i činjenica, ponavljati tisuću i jedan put tako krupne neistine, ne pristoji se niti običnom laiku a kamoli osobi koja obnaša već više godina dužnost potpredsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika njegova vanjskopolitičkog odbora. </p>
<p>Vladajuća koalicija i na tom kadrovskom rješenju pokazuje koliko drži do digniteta Hrvatskog sabora kao i ugleda Republike Hrvatske u međunarodnim odnosima.</p>
<p>Iznoseći nepobitne činjenice, nije mi namjera odmagati haaškim optuženicima, koji su, nažalost, slijedili promašenu i strateški pogrešnu Tuđmanovu politiku prema BiH, zbog koje sada neki među njima nezasluženo plaćaju visoku cijenu, jer je uzročnik njihovih optužnica napustio ovaj svijet, a neki na njihov račun vješto izbjegavaju položiti račune i ponijeti svoj dio odgovornosti, čak i veći od nekih nepravomoćno osuđenih. </p>
<p>Ponavljam, a to je i obilno dokumentirano, Tuđman je u cijelosti prihvatio Miloševićevu i Karadžićevu ponudu podjele BiH i razgraničenja između Republike Hrvatske i Jugoslavije linijom te podjele. </p>
<p>Tuđman je već u proljeće 1991. godine, znatno prije negoli je rat u BiH uopće i započeo i nekoliko mjeseci prije ulaska dr. Tomca u tzv. Vladu demokratskog jedinstva, odbacio politiku obrane suverenosti BiH i zamijenio je stvaranjem HR Herceg-Bosne i njena naknadnog priključenja Republici Hrvatskoj, iako je mogao znati da će to uključivati rat velikih razmjera, sukob s Muslimanima i milijune prognanika i izbjeglica kao i etničko čišćenje radi stvaranja etnički homogenih područja.</p>
<p>Tuđman je tu politiku i ponudu prihvatio još 25. ožujka 1991. na sastanku s Miloševićem u Karađorđevu, kasnije je podupirao realizaciju takve politike na više tajnih sastanaka najužeg vodstva HDZ-a u Zagrebu tijekom 1991., čak i na sam blagdan mira, katolički Božić te iste godine, a u siječnju 1992. na tajnim sastancima s Koljevićem i Karadžićem u Zagrebu dogovorio je međusobno priznanje Republike Srpske i Republike Herceg-Bosne, čiju su odluku o uspostavi potpisali svi vođe HDZ-a u BiH na čelu s Matom Bobanom i objavili je na dan pada Vukovara 18. studenoga 1991. godine u Grudama, zapadna Hercegovina.</p>
<p>Tuđman je svoja uvjerenja o tome da BiH ne može opstati kao Jugoslavija u malom kao i da je dogovorio njenu podjelu otvoreno priznao u siječnju 1992. tadašnjem američkom ambasadoru Zimmermanu na sastanku u Zagrebu koji je završio kao diplomatski incident, a kojem je prisustvovao i kumovao »nedužni« Hrvoje Šarinić, koji se danas pravi da ništa ne zna, a još je 1995. u proljeće i ljeto javno zagovarao kao nužnost, realizaciju, kako je on to izjavio »male velike Srbije«.</p>
<p>Umjesto saveza s Muslimanima, Tuđman je postao glavni saveznik Slobodana Miloševića radi zajedničkih nastojanja na razbijanju BiH, te su se njih dvojica u naknadnim susretima o toj temi potpuno slagala.</p>
<p>Sve naknadne interpretacije o sudjelovanju hrvatskih postrojbi u BiH kao postrojbi koje su branile suverentitet BiH, slale oružje Armiji BiH (iransko oružje koje se je dijelilo pedeset prema pedeset za Hrvatsku i BiH), oslobodile Bihać, padaju u vodu s činjenicom da se je to sve dogodilo u proljeće 1994., nakon ultimatuma i prijetnji sankcijama Vijeća sigurnosti i SAD-a i potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Međutim, sve Tomčeve neistinite interpretacije padaju u vodu i zbog činjenice da su Mate Boban i Dario Kordić prema nalogu Gojka Šuška još u travnju 1992. prisiljavali i ucjenjivali Blaža Kraljevića, generala HOS-a, zapovjednika zajedničkih postrojbi katolika i muslimana u BiH, da razoruža muslimane ili će doći do sukoba HVO-a s postrojbama HOS-a.</p>
<p>Nažalost, došlo je do krvave i bezobzirne likvidacije HOS-a i generala Kraljevića u Hercegovini već u kolovozu 1992., jer on nije htio prihvatiti Karadžića i Vučurevića za političke i vojne saveznike. HVO zabranjuje HOS na prostorima Herceg-Bosne već 25. kolovoza 1992., a napad na Jajce zbio se već u listopadu te godine. Zbog dogovora sa Srbima HVO je onemogućio dostavu bilo kakve vojne logistike braniteljima Jajca i ono je palo u četničke ruke a zbog te sramne kolaboracije pala je istodobno te 1992. godine i bosanska Posavina i mnoga druga lako obranjiva hrvatska i muslimanska područja u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>O kasnijim uhićenjima, suđenjima, držanju deportacijskih logora i progonima vlasti tzv. Herceg-Bosne svih onih koji nisu pristali na Tuđmanov sporazum s Miloševićem, uzajamnoj vojnoj suradnji i opskrbi među postrojbama HVO-a i tzv. Republike Srpske, prijetnji Vijeća sigurnosti UN-a o uvođenju sankcija protiv Hrvatske u prosincu 1993., postoji golema dokumentacija, na temelju koje je protiv Tuđmana podnijeta i kaznena prijava 1997. i vođena istraga haaškog tužiteljstva sve do njegove smrti u prosincu 1999. godine.</p>
<p>Dr. Tomac očito nije slučajno potkraj prošle godine javno izjavio da je Tuđmanova politika prema BiH bila ispravna, i da je on bio u krivu kada mu se je suprotstavljao. </p>
<p>U strahu od istine, bojeći se svojeg dijela političke i moralne odgovornosti, opredjeljujući se za Tuđmanove agresivne ratne pozicije prema BiH, zbog čega je Tuđman s pravom dobio u svijetu nadimak »krvnikov (Miloševićev) šegrt«, upravo se dr. Tomac svjesno stavlja na stranu politike koja je značila najdublje djelovanje protiv hrvatskih nacionalnih interesa, politike koja je dovela gotovo do izjednačavanja u krivnji Republiku Hrvatsku s velikosrpskim agresorom, niza haaških optužnica protiv aktera te politike s hrvatske strane, a Tuđmana je samo smrt spasila da zbog posljedica svoje politike prema podjeli BiH ne pravi društvo Miloševiću u haaškom pritvoru.</p>
<p>Autor je predsjednik HSP-a 1861.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>O dalekim danima Zagreba kojih više nema </p>
<p>Ivan Lesiak, akademski kipar</p>
<p>Za mene je Zagreb niz doživljenih slika koje ostaju zarobljene u sjećaju i povremeno se oglase.</p>
<p>Kupališta: Od djeda sam naslijedio sklonost da volim mjesta svečanosti. A kupališta ponajviše. Za mene je to živa poezija, osjećaj bezbrižne radosti, ushićenja ... Golema bijela ruža radosti - bilo je gradsko kupalište u Zagrebu nekoliko godina pred rat.</p>
<p>Sava: ... neodoljiva sila me privuče za ljetnih dana da lunjam obalama Save. Prije rata... za vrućih ljetnih dana... kupajući se u Savi... za moje dječje oči... zagledane preko na drugu obalu rijeke... značio je kraj svijeta... </p>
<p>Gledajući nakon toliko vremena... taj isti ravni horizont... odnekud... smanjen... približen... učini mi se... kao u djetinjstvu... tajanstvenim i da zapravo... ni danas ne znam što je iza njega. </p>
<p>Stančić i Vaništa 1954. - 1960.: Izlazeći po stubama od Miljenka imao sam osjećaj da mi je sva utroba... duša raskopana, rastrgana. Tada je za mene bila teško shvatljiva svakodnevna ljudska nervoza, a kamoli ovakav samoubilački prepad na sve vrijednosti života i sam život u cjelini. Vaništa, profinjeni esteta, ostavio bi na mene uvijek dobar dojam ... aristokratski distanciran...</p>
<p> Majstor Rački, 1967.: Dalekih godina, pred Drugi svjetski rat, moj me je ujak Rudolf kao crtačkog Wunderkinda s hrpom crteža doveo starom majstoru Račkom u Voćarsku cestu. Kasnije su mi pričali da se majstor nasmijao i pohvalio me riječima: »To je jako dobro, ali što će biti dalje, teško je znati«. Nakon mnogo godina, s već nekom umjetničkom reputacijom, doselio sam u atelier u Voćarskoj, a majstor Rački, jednak i nepromijenjen, postao mi je susjed i prijatelj...</p>
<p>Nakon svih tih smrti koje su se u međuvremenu desile: Kršnić, Meštrović, Rački, Stančić, Cesarić, Ujević, uz tolike silne promjene u izgledu Zagreba, ispunjavaju me osjećajem da postajem sve više stranac u gradu moga djetinjstva i mladosti. Kao da se kocka kristalne vedrine, tako dugo građena, pomalo raspada, iščezava, nestaje. </p>
<p> Nedavno sam u jednom razgovoru pitao pjesnika Dragutina Tadijanovića: »Je li došlo vrijeme za Krležin spomenik u Zagrebu?« Tadija je onako žustro, pomalo ljutito odgovorio: »Već je prošlo«. Razgovarali smo i o dalekim danima Zagreba kojih više nema. </p>
<p> Proljećem... evo Marjanovića opet u starom društvu sa Ujevićem... kako u »Blatu«, zadimljenoj birtiji na uglu Gundulićeve i Masarikove ulice... smijući se pijan... priča nove stenjevačke viceve. I Marjanović je završio svoj život »pjesnički«, nađen je... u nekom haustoru mrtav... u sjedećem položaju nasmiješena lica.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za »dvoboj« je odgovorna gradonačelnica</p>
<p>»Nije bilo potrebe za sastankom, jer je Mamiću, na zahtjev gradonačelnice, već jednom razjašnjen stručni stav Zavoda. Do ovakvog je ekscesa moglo dovesti samo neprofesionalno ponašanje organizatora 'dvoboja'«, ističe Miljenko Mesić misleći na gradonačelnicu Vlastu Pavić</p>
<p>»Dvoboj između mene i sportaša i poduzetnika Zdravka Mamića inscenirala je gradonačelnica Vlasta Pavić, samim tim što me je po drugi put pozvala da objasnim negativno mišljenje stručnjaka mojeg Zavoda na izgradnju dva Mamićeva nebodera na Trnju. Mamiću je već jednom razjašnjeno naše mišljenje i argumentirane potrebe za drugim sastankom nije bilo«. Tim se riječima javnosti u petak obratio pročelnik Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša Miljenko Mesić, komentirajući svoju tučnjavu s Mamićem. Tučnjava se dogodila u srijedu, neposredno prije sjednice Poglavarstva, u uredu gradonačelnice.</p>
<p>Priopćenjem Mesić objašnjava svoje viđenje sukoba. »Nakon što je gospođa Tamara Petrić pred Mamićem, gradonačelnicom i tajnikom Vidojem Bulumom pročitala dio teksta koji se Mamiću nije svidio, on je naglo ustao, psujući mi 'mrtvu mater' i još toga što je teško ponoviti, oteo i rastrgao tekst iz ruke Tamare Petrić, te nasrnuo na mene, koji sam i dalje mirno sjedio«, piše Mesić. Uz urlanje i psovanje Mamić je, objašnjava dalje Mesić, na njega zamahnuo svojom štakom, te ga udario po rukama, koje je podigao da se zaštiti. »Metalna narukvica moga sata razletjela se, a u Traumi su mi utvrdili napukli prst«, dodaje Mesić.</p>
<p>Kako bi, kako je rekao, »spasio živu glavu, jer napad nije prestajao«, Mesić je ustao, jednom rukom uhvatio Mamićevu košulju, a drugom mu oteo štaku i udario ga po glavi kako bi mogao »odstupiti«. »Tajnik Bulum tada me je odveo u drugu sobu. Kako sam bio u šoku, nisam bio u stanju davati nikakve izjave, što, očito, nije bio slučaj sa Zdravkom Mamićem, koji je još pun energije novinarima počeo davati izjave«, nastavio je pročelnik Mesić i zaključio da je »do ovakvog ekscesa moglo dovesti samo neprofesionalno ponašanje organizatora 'dvoboja'«. </p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Za informacije o zagađenju zadužen gradski eko-stožer </p>
<p>Pet mjernih stanica za kakvoću zraka u Zagrebu mjeri opća, a ne specifična onečišćenja, nastala uslijed požara na Žitnjaku / Prijave protiv zagađivača okoliša na sudovima obično zastare ili oni dobiju preblage kazne</p>
<p>Nakon požara u skladištu tvrtke Munja, iznajmljenom tvrtki Kemis, u kojem je u utorak izgorjelo oko 15 bačvi s opasnim otpadom, građani i dalje nemaju nikakve naznake o tome što su posljednjih dana udisali. Grad i dalje šuti, što mu je postala praksa nakon požara u spalionici Puto i smrada koji se širi naseljima oko odlagališta smeća na Jakuševcu. </p>
<p>»Zagrepčane je o eventualnom prekomjernom zagađenju zraka nakon požara u skladištu na Žitnjaku trebao informirati gradski eko-stožer, na čijem je čelu gradonačelnica Vlasta Pavić«, rekla nam je Anita Patekar-Pokrovac, načelnica Inspekcije zaštite okoliša. Upravo taj stožer - a ne Inspekcija zaštite okoliša, kako mnogi misle - donosi odluke o mjerenju emisija i uzimanju uzoraka, dodala je. U Gradskom uredu za zdravstvo, nismo, međutim, ništa saznali, uputili su nas na Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, zadužen za mjerenje kakvoće zraka na pet gradskih stanica. U Institutu saznajemo da se na pet mjernih stanica u gradu (u Đorđićevoj, na Ksaverskoj cesti, u Sigetu, Prilazu Baruna Filipovića i kod Tehničke škole Ruđer Bošković na Peščenici) mjere opća onečišćenja zrak, a da se svaki dan uzimaju uzorci. </p>
<p> Te mjerne stanice ne mogu zabilježiti specifična onečišćenja, koja su nastala u slučaju požara na Žitnjaku, jer ih ne mjere. Kako bi se, naime, dobili pojedini uzorci, potrebna je određena otopina u koju se prosisava zrak. </p>
<p>Zato će se, kako smo već izvijestili, rezultati kemijskih, toksikoloških i drugih vještačenja uzoraka s opožarenog prostora znati za oko dva tjedna. </p>
<p>»Još se točno ne zna što je sve izgorjelo jer se analiziraju brojni dokumenti o otpadu koji je Kemis preuzimao od drugih tvrtki, ispituje se što je sve tu bilo uskladišteno. Kriminalistička policija završila je svoj dio posla, a sada istragu nastavlja naša inspekcija«, kaže Anita Patekar-Pokrovac.</p>
<p>Prema njenim riječima, tvrtki Kemis zbog nelegalnog skladištenja opasnog otpada prijeti, po zakonu, prekršajna kazna do 80 tisuća kuna, a odgovornoj osobi nešto manja. Pitanje je, međutim, koliku će im kaznu odrediti prekršajni sudac jer je česta praksa da prijave protiv zagađivača okoliša na sudovima zastare ili oni dobiju preblage kazne.</p>
<p>Iz svega se dâ zaključiti da institucije međusobno ne surađuju i da ne znaju što koja radi. Jednostavnije - nitko ne zna tko pije, a tko plaća. </p>
<p>Željko Bukša i Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zbog sparina građani tražili pomoć liječnika</p>
<p>S povišenom temperaturom zraka i sparinom ovih dana povećao se broj Zagrepčana od 70 do 75 godina koji su potražili pomoć Hitne pomoći. »Kad je ovakvo vrijeme, starije osobe imaju najviše problema s visokim tlakom i srcem. Najvažnije je da osobe s takvim problemima pripaze i da uzimaju svoje redovite lijekove«, rekao nam je dr. Berislav Banek, dežurni liječnik Hitne pomoći. </p>
<p>Prema njegovim riječima, za sparnijeg vremena treba uzimati dovoljno tekućine, nositi prozračniju odjeću, onu od prirodnih materijala, i jesti lakšu hranu, bogatu vitaminima. Onima koji ne moraju izlaziti za vrijeme najvećih vrućina, preporuča se da u grad odlaze rano ujutro ili u kasnijim poslijepodnevnim satima. </p>
<p>Dr. Banek daje savjet i onima koji će u vrijeme produženog vikenda htjeti popiti koju čašicu alkohola. »Najbolje je da ga se uopće ne pije. Međutim, ako netko ipak poželi alkoholno piće, ne treba popiti više od dvije čaše. Prije toga treba, naravno, nešto pojesti, kako alkohol ne bi 'sjeo' na prazan želudac«, naglasio je dr. Banek. Dodao je kako za vrijeme prvosvibanjskih proslava broj intervencija zbog pretjeranog konzumiranja alkohola nije bio viši nego obično. Više takvih intervencija očekuje se, međutim, za vrijeme norijade i maturalnih slavlja. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ove godine nema organizirane norijade </p>
<p>Nakon što je dvije godine iz pričuve izdvajao novac za organizaciju norijade, Grad je odlučio da za 11.323 zagrebačka maturanta ove godine neće organizirati zajedničku proslavu zadnjeg dana škole, 23. svibnja, saznajemo iz Gradskog ureda za obrazovanje i sport. </p>
<p>Grad je tako odlučio na temelju izvješća ravnatelja zagrebačkih srednjih škola, prema kojima velika većina škola misli kako zajedničke organizirane proslave ne bi trebalo biti. U Uredu kažu, da ravnatelji zamjeraju organiziranom programu najviše činjenicu da su učenici prošle godine odlazili na Jarun već u devet ujutro, iako su u školi trebali biti do podneva.</p>
<p>»Zadnji dan škole svaka će škola obilježiti samostalno - kulturnim i sportskim priredbama i izletima«, kaže zamjenica pročelnika Ureda Božica Šimleša. Kao još jedan argument protiv organizirane norijade, naglasila je i protivljenje većine građana takvom programu. </p>
<p>Ma. M.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad dodijelio prostorije Hrvatskom perinatalnom fondu </p>
<p>U ponedjeljak, 5. svibnja u 11 sati, u Sermageovoj ulici 14a svečano će se otvoriti prostorije Hrvatskog perinatalnog fonda. Suočivši se s visokom perinatalnom smrtnošću te niskom razinom reproduktivnog zdravlja žena, tome je fondu kao nevladinoj i neprofitnoj udruzi Grad dodijelio potrebne prostorije. U njima će se uz vodstvo vrhunskih hrvatskih stručnjaka održavati stručni seminari i kongresi, kao i tečajevi za trudnice. </p>
<p>Svrha Hrvatskog perinatalnog fonda jest da pridonese borbi protiv depopulacije Hrvatske smanjenjem sada visoke stope perinatalne smrtnosti od 7,1 promil za djecu rođenu s više od 1000 grama. Ciljevi se žele postići edukacijom žena u reproduktivnoj dobi, unapređivanjem njihova zdravlja. obrazovanjem i usavršavanjem liječnika, boljom razmjenom stručnih informacija i humanitarnim akcijama za opremanja rodilišta. </p>
<p>S. D.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Motoristi u Španskom</p>
<p>U Karting centru Zagreb u Španskom za vikend su zakazane motorističke utrke i atrakcije. Prva od njih je utrka za Prvenstvo Hrvatske u kategoriji supermoto, koja će se održati u subotu, dok će se u nedjelju voziti natjecanje Alpe Adria, kao i egzibicijske vožnje motocikala.</p>
<p>Kako nam je objasnio Dario Iviček, jedan od organizatora utrka, riječ je o natjecanjima specijalnih cross i enduro motocikala čija se radna zapremnina kreće od 450 do 750 »kubika«. Kada je riječ o supermotu, ovo je prva ovogodišnja utrka u Hrvatskoj i na njoj bi trebalo nastupiti 15 do 20 natjecatelja. Za Alpe Adria očekuje se 40-ak sudionika.</p>
<p>»Utrke će se voziti po 15 minuta plus dva kruga. Osim na pisti dio utrke vozit će se i na zemljanoj podlozi, a predviđeni su i skokovi motociklima«, objasnio je Iviček. </p>
<p>B. J.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Gluha učenica dobiva prevoditelja </p>
<p>»Budi moje oko i uho«, naziv je medijske kampanje kojom su gluhoslijepi članovi Udruge Dodir u srijedu na konferenciji za novinare najavili lobiranje za zakonsko priznavanje službe podrške. Njezinim ustrojstvom, odnosno zapošljavanjem nekolicine sadašnjih volontera Dodira, koji poznaju znakovni jezik, gluhoslijepi bi u Udruzi mogli zatražiti prevoditelja tumača ili pak pratitelja kada im on zatreba.</p>
<p> Predstavnica Ministarstva rada i socijalne skrbi Jasminka Ostojić moralno je podržala osnivanje službe podrške odnosno pravo na prevoditelje znakovnog jezika. Dodala je kako do zakonskog priznavanja njihova djelovanja valja obaviti još puno posla. Ponajprije valja definirati pojam gluhosljepoće, a potom djelovati. Ministarstvo rada i socijalne skrbi već je najavilo kako će u novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji ulazi u drugo saborsko čitanje, ući i pravo na ostvarivanje doplatka za tuđu pomoć i njegu za gluhoslijepu osobu. Kako bi se poboljšala kvaliteta života te kategorije invalida, Dodir ovih dana počinje s projektom službe podrške u Grafičkoj školi. Gluha polaznica prvog razreda dobit će, naime, stalnog prevoditelja na znakovni jezik. </p>
<p>S. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Susret dalmatinskih klapa u splitskom HNK </p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> - I ove godine u sklopu programa proslave blagdana sv. Dujma i Dana grada Splita, 7. svibnja na pozornici splitskog HNK bit će održan Susret dalmatinskih klapa, koji je, uz festival klapa u Omišu, jedna od najeminentnijih klapskih manifestacija u Hrvatskoj. Na konferenciji za novinare u splitskom poglavarstvu dogradonačelnik Željko Sikirica istaknuo je kako će se na sedamnaestom susretu okupit jedanaest najboljih klapa iz Splita, Solina, Šibenika, Korčule, Makarske, Kamena i Omiša, a medijski pokrovitelj tog velikog glazbenog događaja je Vjesnik. </p>
<p>Organizator koncerta je splitsko gradsko poglavarstvo, dok je produkcijski dio programa povjeren splitskoj tvrtki »New song« vlasnice Nade Ujević-Bosnić. </p>
<p>Prvi put u povijesti, splitski klapski susret u kazalištu pratit će kamere HTV-a, a koncert će na nacionalnoj televiziji biti emitiran s odgodom. Hrvatski radio, najavila je Ujević-Bosnić, gala glazbenu večer pratit će izravnim prijenosom. Budući da će produkcijski program biti osmišljen na najkvalitetniji način, najavljeno je i snimanje promotivnog nosača zvuka. </p>
<p>Zbog velikog interesa domaćih i stranih gostiju, susret klapa bit će održan i 6. svibnja na popularnoj Pjaci, gdje će uz 11 dalmatinskih klapa nastupiti još neki klapski sastavi iz Splita, Skradina, Novog Vinodolskog, te pučki pjevači »Garmica« iz Satora Grada na Hvaru. </p>
<p>»Klapsko pjevanje je iznimno vrijedan hrvatski kulturni proizvod kojeg treba njegovati i prenositi na mlađe generacije. U dosadašnjih 16 susreta sudjelovalo je čak 310 klapa i 54 skupine pučkih pjevača. Ove godine klapa Šufit iz Splita obilježit će desetu godišnjicu nastupa na susretima«, kazala je vlasnica »New songa«. Umjetnički voditelj i jedan od utemeljitelja Susreta Mate Barić istaknuo je kako je želja organizatora da se u koncertni program uvrsti i večer pučkih skupina koje se bave spontanim i izvornim pjevanjem starih pjesama. Autor scenografije obiju večeri je Neno Stojaković iz Zadra. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mortiis - ludi norveški trol - u subotu u Močvari</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Nakon Vampiriafesta, programa koji je sredinom ožujka u klubu Močvara okupio obožavatelje kultne američke skupine Christian Death, u subotu, 3. svibnja, u istom klubu održat će se Goth-o-rama party na kojemu nastupa norveška glazbena atrakcija Mortiis. </p>
<p> Mortiis je bivši član ozloglašene black-metal grupe Emperor i dolazi iz sjevernog djela norveških planinskih šuma. Čovjek neobičnog karaktera, kojega su kritičari prozvali »ludim norveškim trolom«, stvara mračnu i mističnu glazbu, čija je atmosfera praćena klasičnim instrumentima. Mortiis je, posebno na američkom tržištu, priznati umjetnik koji u svom surealnom i utopijskom stvaralaštvu stalno evoluira. Dokaz za to je njegov posljednji najkompletniji album »Smell Of Rain«, u kojemu prvi plan izbija njegova dugogodišnja fascinacija pionirima electro/dark-wave pokreta, bendovima poput The Sisters Of Mercy, Skinny Puppy, Nine Inch Nails. </p>
<p>Iste večeri koncert će održati Mandragora Scream (Italija), predvođeni ženskim vokalom Morgan Lacroix, te Phantasmagoria i Darken Dome iz Zagreba. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Oasisov »Wonderwall« najbolja pjesma desetljeća</p>
<p>LONDON, 2. svibnja</p>
<p> - Britanska radio postaja Virgin za najbolju je pjesmu prošlog desetljeća proglasila »Wonderwall« skupine Oasis koja je objavljena na njihovom drugom albumu »What's The Story (Morning Glory)«. </p>
<p>Braća Galagher našla su se i na četvrtom mjestu iste top ljestvice s pjesmom »Don't Look Back In Anger«, a osim Oasis među prvih pet su i skupine The Verve, REM i Travis. </p>
<p>Većina najboljih pjesama dolazi iz Velike Britanije, čak 15 od 20, no valja uzeti u obzir da je ljestvicu ipak sastavila britanska radio postaja. Nakon Oasisa, drugo je mjesto zauzela »Bitter Sweet Symphony« od grupe The Verve, dok je na trećem mjestu pozicionirana »Everybody Hurts« od američke skupine REM. </p>
<p>Oasis su zasjeli i na četvrto mjesto s pjesmom »Don't Look Back in Anger«, a na petom je »Why Does it Always Rain on Me?« od Travisa. </p>
<p>Grupa Radiohead zauzela je šesto mjesto s pjesmom »Creep«, Red Hot Chili Peppers sedmo s »By the Way«, osmo Blur s »Parklife«, deveto Stereophonics s »The Bartender And The Thief«, dok su na desetom mjestu Coldplay s pjesmom »Trouble«, čija je »In My Place« zauzela i jedanaestu poziciju. </p>
<p>Slijedi skupina Manic Street Preachers (»A Design for Life«), Red Hot Chili Peppers (»Californication«), Oasis (»Whatever«), Ocean Colour Scene (»The Day We Caught the Train«), The Strokes (»Last Nite«), Red Hot Chili Peppers (»Give It Away«), Blur (»Song 2«), U2 (»Beautiful Day«), a na posljednjem je pjesmu skupina Pulp (»Common People«). </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Aaron Sorkin napušta »Zapadno krilo«</p>
<p>LOS ANGELES, 2. svibnja</p>
<p> - Aaron Sorkin, tvorac televizijske serije o Bijeloj kući »Zapadno krilo«, objavio je da nakon četiri godine odlazi iz serije »u nove izazove«. Thomas Schlamme, izvršni producent serije također je napušta, a na njegovo mjesto dolazi izvršni producent John Wells. Wells radi i na »Hitnoj službi« te seriji »Third Watch«.</p>
<p> Ranije se pričalo da se Sorkin zbog proračuna i kašnjenja svađa sa studijom Warner Bros Television koji producira seriju. No nakon objave u četvrtak to se više nije spominjalo.</p>
<p> »Bilo je to iskustvo o kojem svaki scenarist može samo sanjati«, rekao je Sorkin, koji je napisao većinu scenarija za seriju u kojoj izmišljenog američkog predsjednika glumi Martin Sheen. »Pune četiri godine imao sam najbolji posao na svijetu i to nikada neću zaboraviti«, dodao je.</p>
<p> On i Schlamme izjavili su da će se baviti filmovima, televizijom i kazališnim projektima, ali da će ostati najveći obožavatelji NBC-jeva »Zapadnog krila«.</p>
<p> Predstavnici Warner Brosa za Sorkina i Schlammea imaju samo najljepše riječi: »Oni su proteklih godina radili sjajan posao u 'Zapadnom krilu'«, rekli su oni.</p>
<p> Serija je prošle godine treći put zaredom nagrađena Emmyjem. Sorkin je osvojio Emmyja za scenarij, a Schlamme dva za režiju.</p>
<p> Serija je prošle sezone bila na 10. mjestu gledanosti, a ove je pala na 23. Gledatelje, osobito one mlađe, oteo im je reality-show ABC-a »The Bachelor« i »The Bachelorette«.</p>
<p> Tijekom rada na seriji 41-godišnji Sorkin imao je velikih teškoća. Bio je uhićen 2001. zbog posjedovanja kokaina i halucinogenih droga te mu je naređeno liječenje. Tužba protiv njega povučena nakon što je dovršio tretman odvikavanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jordanska kraljica Noor u žiriju filmskog festivala Tribeca </p>
<p>NEW YORK, 2. svibnja</p>
<p> - Jordanska kraljica Noor, redatelj filma »Bowling for Columbine« Michael Moore te glumice Whoopi Goldberg i Candice Bergen bit će među članovima žirija na ovogodišnjem njujorškom filmskom festivalu Tribeca. </p>
<p>Drugi po redu festival započinje u subotu i traje do 11. svibnja, a bit će prikazano oko 200 igranih, dokumentarnih i kratkometražnih filmova.</p>
<p> »Zahvaljujući redateljskom, glumačkom i producentskom iskustvu, članovi žirija moći će dati pravu ocjenu iznimnim filmskim ostvarenjima ovogodišnje sezone«, izjavila je Jane Rosenthal, partnerica i suosnivačica festivala Tribeca s Robertom De Nirom.</p>
<p> Među ostalim članovima žirija je i redateljica dokumentaraca, dobitnica Oscara Barbara Kopple, zatim scenarist filma »Traffic« Stephen Gaghan, modna kreatorica Miuccia Prada, potpredsjednica tv kuće HBO i Cinemaxa Sheila Nevins te glavni urednik časopisa Vanity Fair Graydon Carter.</p>
<p> Žiri će odabrati pobjednike među redateljskim prvim ili drugim cjelovečernjim filmskim ostvarenjima, među prvim i drugim dokumentarnim filmovima te dokumentarcima redatelja koji su snimili više od dva filma, pobjednike u kategoriji kratkometražnog filma i studentskog kratkometražnog filma. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Tajanstveno vjenčanje na rajskom otoku</p>
<p>HONOLULU, 2. svibnja</p>
<p> - Havajski otok rajskog ugođaja Kauai ovog će vikenda ugostiti mnoge poznate zvijezde na vjenčanju jednog slavnog para, ali novinari i lokalno stanovništvo za sada ne znaju o čijem se vjenčanju radi iako se sumnja na J. Lo i Bena Afflecka, Gwyneth Paltrow i Chrisa Martina, te Matta LeBlanca i Melissu McKnight. </p>
<p>Naime, već danima se na spomenutom otoku okupljaju brojne zvijezde što izaziva nagađanja o čemu bi se moglo raditi. Mnogi, uključujući i britanski magazin The Sun, vjeruju kako je riječ o vjenčanju zvijezde »Prijatelja« Matta LeBlanca koji je primijećen na otoku u društvu svoje dugogodišnje zaručnice s kojom je nedavno potpisao i predbračni ugovor. LeBlancov kolega iz serije David Schwimmer viđen je kako napušta otok, dok su na otok stigli neki od producenata i scenarista ovog dugovječnog humorističnog serijala. U međuvremenu je i Jennifer Aniston otkazala promotivne akcije vezane uz njen novi film »Bruce Almighty« što je po novinarima dovoljan dokaz da se ovog vikenda na Kauiu sprema LeBlancovo vjenčanje. </p>
<p>Dobitnica Oscara Gwyneth Paltrow također je potakla glasine nakon što je njen glasnogovornik potvrdio da se poznata glumica nalazi na odmoru zajedno s dečkom Chrisom Martinom iz Coldplaya i to na Kauiu. </p>
<p>»Nikad nisam vidio toliko zvijezda ovdje u isto vrijeme i sasvim sam sigurna da će se ovog vikenda tu održati neko veliko vjenčanje«, rekao je novinarima jedan od stanovnika otoka.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Poetike osobne, ishodišta bliskoistočna </p>
<p>Projekt »DisORIJENTacija« ne počiva na ideji predstavljanja jedne regije, nacije ili religije, odnosno skupnog pojma arapskog svijeta sagledanog iz perspektive tipično zapadnjačkoga pojednostavljenja složenog konteksta / Riječ je o individualnim umjetnicima i intelektualcima, nespremnima na poistovjećivanje / Identitet pojedinca kao temeljno načelo multimedijalne manifestacije</p>
<p>Berlinski Haus der Kulturen der Welt (Dom svjetskih kultura) sve do sredine svibnja prikazuje djela umjetnika koji dolaze s prostora Bliskog istoka. Književnici, glazbenici, članovi kazališnih trupa zajedno s vizualnim umjetnicima svojim individualiziranim pozicijama ne nude odgovore onima koji se isključivo zanimaju za politički kontekst problema te regije, kao i teškoće pri uspostavi komunikacije između Istoka i Zapada.</p>
<p> Nazvano »DisORIJENTacije«, multimedijalno dvomjesečno događanje koje i tipografskim rješenjem upućuje na umjetnost nastalu na prostoru tzv. Orijenta, odnosno arapskih zemalja Bliskog istoka, povijesno se referira na Levant, »kozmopolitsku organizaciju urbanih kulturnih krajolika razmještenih između Aleksandrije i Antakije u današnjoj Turskoj«, spominju Hans-Georg Knopp, ravnatelj Doma svjetskih kultura, i voditelj projekta Johannes Odenthal. </p>
<p>U jordanskom gradu Ammanu, krajem prošle godine, u svome stanu ubijen je Ali Jabri, šezdesetogodišnji umjetnik čije višemetarske slike stupova za prijenos električne energije stvaraju osobito polje napetosti u velikoj ulaznoj hali Doma svjetskih kultura. Osjećaj napetosti ne odražava samo slika sustava prijenosa struje visoka napona, već i činjenica da je autor došao iz palestinske zajednice u kojoj nijedan prikaz kojim se dokumentira dio državne infrastrukture ne može biti predmetom ikakva, pa tako ni umjetničkog interesa bez posebnih dozvola. Tako su električni stupovi na treperavim, platnenim površinama postali simbolima moguće prijetnje režimu, preplašenu od stranih utjecaja i urotničkih mreža koje svoje nezdrave odnose šire društvom. </p>
<p>Krhka granica između lokalnoga i globalnoga</p>
<p>Skupno tumačenje arapskog svijeta, pa tako i arapske umjetnosti, u posljednje je vrijeme određeno napadom na New York, kao i ratom u Iraku, te dakako neizbježnim izraelsko-palestinskim sukobima. I dok se mediji usredotočuju manje-više na uvijek iste crno-bijele odnose, umjetnici okupljeni projektom »DisORIJENTacije« pokazuju u kolikoj je mjeri krhka granica između lokalne tradicije i procesa globalizacije, liberalizma i konzervativnih društvenih vrijednosti, između religija i etničkih grupa.</p>
<p> Poziciju žene (spomenimo, da se umjetnice često prepoznaju upravo unutar kulturnih sredina iz kojih potječu, u sklopu kojih su mijenjale ustaljena razmišljanja o svojim ulogama u društvu) u kontekstu »graničnih susreta« različitih svjetova dokumentira, među ostalima, rad Jumane Emil Abboud, koja video radom »Arapske pribadače i švicarske kapice« prikazuje staru dječju igru probadanja kože na vršcima prstiju. Mirnoća toga čina, usredotočenost na zbivanje i samog sebe u opreci su s okruženjem u kojem ni dječje igre nisu lišene okrutnosti i bola.</p>
<p>Čitav projekt »DisORIJENTacija« ne počiva na ideji predstavljanja jedne regije, nacije ili religije, odnosno skupnog pojma arapskog svijeta sagledanog iz perspektive određene elementima tipično zapadnjačkog pojednostavljenja složenog konteksta. Radi se prvenstveno o individualnim umjetnicima i intelektualcima, nespremnima na poistovjećivanje, odnosno jednoznačno određenje. </p>
<p>Prostor opterećen nasljeđem povijesti te osobito političkim i društvenim promjenama koje su se zbivale tijekom 20. stoljeća sve do danas, u izboru kustosa izložbe postaje poljem zbivanja gdje se prepoznaju osobne poetike autora različita porijekla.</p>
<p>Lamia Joreige uz video-instalaciju naslovljenu »Ponavljanje« izlaže nekoliko predmeta koje su odabrane osobe smatrale svojim najvećim dragocjenostima, nastojeći ih sačuvati tijekom sukoba u Bejrutu. Plastična dječja torbica s likom Miss Piggy, kaseta kojom se njen znanac »štitio« od dosade u skloništima, gitara koja je poslužila za prekraćivanje čekanja na kontrolnoj točci između židovskog i palestinskog područja - predmeti su koji na prvi pogled ne daju naslutiti specifične okolnosti i značaj koji imaju za pojedince.</p>
<p> Walid Raad, umjetnik koji je u posljednjih nekoliko godina osobito prisutan na mnogim svjetski relevantnim izložbama, zajedno s Akramom Zaatarijem izlaže reprinte fotografija pronađenih u arhivima nekadašnjih putujućih fotografa. Likovi ispruženi na nekoj obali tragikomičan su prilog konvencionalnoj prikazivačkoj ikonografiji. Smiješne, čak nakaradne poze premršavih tijela što se nastoje ležerno opustiti na neravnu terenu govore o specifičnoj vrsti fotografskih portreta, kojima se svojedobno nastojalo označiti socijalne identitete. </p>
<p>Nerazumijevanje arapskog svijeta</p>
<p>Treba spomenuti, kako zapadni prostor nije jedino mjesto odakle se generira nerazumijevanje prema arapskome svijetu, i obrnuto. Jack Persekian, kustos izložbe, Armenac je s američkom putovnicom, a kao najveći problem pri realizaciji spominje kontrole na granicama, važeće vize, manje ili više uspješne kontakte sa službenicima država iz kojih umjetnici dolaze i koji jedni prema drugima iskazuju veliko nepovjerenje. Gotovo su svi sudionici izložbe, autori iz Palestine, Jordana, Libanona, Egipta, Sirije i Iraka, u svojim radovima prikazali latentno stanje nesigurnosti regija iz kojih dolaze, i koje na njih osobno ostavljaju različite dojmove. Identitet pojedinca kao temeljno načelo ove manifestacije, vjerojatno je jednako tako uspješno predstavljen i u nizu ostalih događanja, kazališnih i glazbenih gostovanja te osobito književnih susreta, koji se odvijaju tijekom privremenog premještanja Orijenta u Berlin.</p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Iz New Yorka u Berlin: izložba stoljeća</p>
<p>BERLIN, 2. svibnja</p>
<p> - Poznati Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA - Museum of Modern Art), koji je trenutno zatvoren radi obnove, odlučio je predstaviti oko 200 remek-djela iz svoje kolekcije u berlinskoj Nationalgalerie na ljeto 2004., prije ponovnog otvaranja predviđenog u studenome 2004., priopćeno je iz berlinskog muzeja. Nationalgalerie nametnula se ispred niza uglednih kandidata poput Tate Gallery iz Londona ili Centra Georges Pompidou iz Pariza i upravo će u berlinskoj galeriji biti izložena platna Paula Cezannea, Vincenta van Gogha, Pabla Picassa i Salvadora Dalija, među ostalima.</p>
<p> Osim dobrih poslovnih kontakata između ravnatelja MoMA-e Glenna Lowryja i njegova berlinskog kolege Klausa-Petera Schustera, važnu je ulogu u odabiru imala i sama arhitektura Nationalgalerie, iza koje stoji majstor Bauhausa Mies van der Rohe. »Bit će to izložba stoljeća«, obećao je Schuster, dok je Lowry najavio niz velikih iznenađenja tijekom izložbe. Za MoMA-u se radi o »povratku korijenima« jer je, kako navodi Lowry, osnivač muzeja Njujorčanin Alfred H. Barr bio fasciniran pokretom Bauhaus. Dio berlinske izložbe bit će posvećen američkim umjetnicima, od Edwarda Hoppera do Jacksona Pollocka, dok će drugi dio predstaviti glavne umjetničke pravce 20. stoljeća. Među remek-djelima bit će izložen i Matisseov »Ples« (1909.).</p>
<p> MoMA, koja 2004. obilježava svoju 75. obljetnicu, ima u posjedu gotovo 3200 umjetničkih djela od kojih najstarija datiraju s kraja 19. stoljeća. Za vrijeme obnove muzeja, posjetitelji mogu vidjeti dijelove stalnog postava u njujorškoj četvrti Queens.(Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Spora slikovnička režija </p>
<p>Sanja Hrenar kao Točkica imala je velike amplitude u registru, dok je Hrvoje Barišić kao Tonček prečesto gubio snagu, priklonivši se iritantnoj ilustrativnosti</p>
<p>Fabula poznatog romana za djecu »Tonček i Točkica« njemačkog književnika Ericha Kästnera (1899.- 1974.) prilično je pravocrtna s daleko manje intrigantnom porukom i poentom nego piščev prvijenac »Emil i detektivi« ili odlične »Blizanke«. Na žalost, upravo je tu liniju blijede pripovijesti bez »krvi i mesa«, bez razigranih i naročito napetih epizoda, slijepo i neinventivno slijedila dramatizacija Nine Kleflin u predstavi »Tonček i Točkica«, koja ju je i postavila u zagrebačkom GK »Trešnja«.</p>
<p>Njeno scensko prenošenje gotovo doslovno iščitanih dijelova romana, išlo je potpuno na štetu predstave u cjelini, koja je unatoč atraktivnoj i funkcionalnoj scenografiji Miljenka Sekulića i koloristički umjerenim kostimima Doris Kristić, poprimila hermetične konotacije. Problem inscenacije nastao je korištenjem slikovničke režije, nizanja scena međusobno povezanih krhkim nitima, nepotrebnim i naglim rezovima, neujednačenom rasvjetom Aleksandra Mondecara. Predstava »Tinček i Točkica« mogla je izbjeći pad u limb sporosti, predugih zamračenja, nedopustivo slabog ritma jedino efektnim glumačkim izvedbama. No i tu je zakazao redateljičin rad s glumcima, napose onim neiskusnijima. Tako smo dobili već karakterističnu sliku kad je riječ o »Trešnjinu« ansamblu, koji se u ovom slučaju priklonio papirnatim interpretacijama. Rezultati su očekivajući: odlična vrckava i duhovita kreacija Senke Bulić kao guvernante Krunice, za milimetar uvijek prenaglašena ili preutišana Dragana Marković-Roić (gospođa Pogge), solidni, no rijetko iznadprosječni Ranko Stojić (gospodin Pogge), ponekad iznenađujući Božidar Koščak (Klepetalo), melankolično astralna Višnja Babić (Tončekova mama), sasvim školski Radovan Ruždjak (zaručnik gospođice Krunice) te ukalupljeni Đuro Rogina. </p>
<p>Gosti, mlada Sanja Hrenar kao Točkica imala je velike amplitude u registru, dok je Hrvoje Barišić u ulozi Tončeka prečesto gubio snagu, priklonivši se iritantnoj ilustrativnosti kao da se i sam ne može odlučiti glumi li on dječaka ili odrasla mladića. Interpretacija iskusne Slavice Jukić (kuharica Berta) bila je potpuno na razini povjerene uloge. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umrla Mercedes Goritz-Pavelić </p>
<p>Istaknuta balerina Mercedes Goritz-Pavelić bila je jedna od utemeljiteljica hrvatskoga suvremenog plesnog izraza </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Umrla je jedna od utemeljiteljica hrvatskoga suvremenog plesnog izraza Mercedes Goritz-Pavelić. Umrla je u Münchenu, gdje je živjela od 1973. godine, u 96. godini. Mercedes Goritz-Pavelić rođena je 1907. godine u Gospiću. Balet je učila u baletnoj školi HNK u Zagrebu te u Grazu i Beču. Uz klasični balet učila je i suvremene plesne pravce koje su postavili Rudolf von Laban i Mary Wigman. U plesu je nastojala ostvariti sintezu modernog plesnog smjera s elementima narodnog folklora. Isticala se kao plesačica plesnih sola. Održavala je solističke koncerte do početka četrdesetih godina.</p>
<p>Gostovala je u brojnim europskim gradovima i nastupila na Plesnoj olimpijadi u Berlinu 1936. kao predstavnica Hrvatske i zagrebačkog Baleta. Kod nas je bila među prvima koji su postavili suvremeni plesni izraz. U mladosti je bila istaknuta sportašica, igračica hazene, preteče rukometa, članica i osnivačica ženske ekipe H.A.Š.K.</p>
<p> Početak Drugoga svjetskog rata zatekao je Mercedes Goritz-Pavelić u Rumunjskoj, gdje je potom tri desetljeća provela kao zatočenica komunističkog režima jer je njezin suprug dr. Hellmut Goritz bio sedmogradski Nijemac. U Rumunjskoj je bila najprije baletna solistica, a zatim koreografkinja, pedagog, i šefica baleta baletnih ansambla pri Operama u Bukureštu, Temišvaru i Brašovu. Godine 1973., kada su ona i suprug već bili u mirovini, dopušteno joj je da s obitelji iseli na Zapad.</p>
<p>Tada za Mercedes Goritz-Pavelić počinje nov život u Münchenu, gdje od 1974. do 1980. vodi vlastiti baletni studio. Nakon plesa posvećuje se pisanju romana i krimića s radnjom iz baletnog miljea te stručne baletne literature.</p>
<p> Mercedes Goritz-Pavelić uvijek je isticala svoje podrijetlo i zalagala se za promicanje hrvatske plesne umjetnosti i glazbe. »Iz mog koreografskog repertoara moglo se vidjeti kako sam postavila mnoštvo baleta«, objašnjavala je gospođa Merca svoj osjećaj za ples. »Ali, najsretnija sam bila na pozornici kada sam plesala sama. Osjećaj da imam kontakt s publikom i njezina rezonanca na moje osjećaje, to se ne može ni s čim usporediti.«</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Novi romani Tatjane Arambašin</p>
<p>PULA, 2. svibnja</p>
<p> - Razgovor s književnicom Tatjanom Arambašin i predstavljanje romana »Sama - Životna priča jedne žene« i »Traženja« održat će se u ponedjeljak u 20 sati u Istarskom narodnom kazalištu u Puli uz Dan grada Pule 5. svibnja. O knjizi će govoriti književnik Boris Biletić, autorica pogovora Ana Tomičić te Srećko Lipovčan, urednik Erasmus naklade, izdavača knjige. Tatjana Arambašin objavila je sedam romana, šest zbirki pripovijedaka i knjigu eseja »Koliki su te voljeli moja Pulo!«, a dramu »Lijevo u raju« izvodilo joj je 1968. Istarsko narodno kazalište u Puli, a autorica je i gotovo 200 kratkih proza o piscima Pule i Istre. Dobitnica je nekoliko nagrada, »Fonda dr. Mijo Mirković«, »Drago Gervais« za četiri objavljena romana i dvije knjige priča te »Ksaver Šandor Gjalski« za knjigu »Priče putuju vlakom«. </p>
<p>M. I.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Picassove litografije prodane za 6,2 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Iznimna serija od gotovo šeststo litografija Pabla Picassa, nastalih u radionici glasovitog pariškog tiskara Fernanda Mourlota, rasprodana je na dražbi u New Yorku za gotovo 6,2 milijuna dolara. 584 uramljene litografije početkom osamdesetih od Mourlotovih nasljednika kupila je neka njemačka tvrtka, koja ih je uskoro preprodala Japancima. Radovi su dvanaest godina bili skriveni od očiju javnosti u skladištu tri sata vožnje udaljenom od Tokija, priopćili su stručnjaci aukcijske kuće Christie's. Najvrjedniji komad, serija od osam litografija u boji na kojima je prikazana žena sa zelenom kosom, procijenjena je na oko 70.000, a prodana je za više od pola milijuna dolara. »Većinu litografija posjedovali su muzeji pa je dražba bila jedinstvena prigoda za kupnju nekoliko najoriginalnijih i najeksperimentalnijih Picassovih djela«, rekao je nakon dražbe Jonathan Rendell, dopredsjednik kuće Christie's u Americi. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ustanovljene nagrade HNK Split</p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> - Od ove godine uprava splitskoga HNK datum 6. svibnja proglasit će Danom Hrvatskoga narodnog kazališta, obilježavajući tako 110. obljetnicu otvorenja splitske kazališne zgrade na današnjemu Trgu Gaje Bulata. Na taj dan svake godine dodjeljivat će se i nagrade HNK Split koje nose nazive po zaslužnim umjetnicima. Splitski teatar dodjeljivat će nagrade: »Ivo Tijardović« za najbolje umjetničko ostvarenja i rad u HNK Split, »Ante Marušić« za najbolje ostvarenje u Operi, »Marko Fotez« za najbolje ostvarenje u Drami, »Ane Roje« za najbolje ostvarenje u Baletu, dok će se nagrada »Rudolf Bunk« dodjeljivati za najbolje kostimografsko, scenografsko i dizajnersko ostvarenje. Ove godine će se iznimno dodijeliti jubilarne nagrade, dok će idućih godina biti dodjeljivane nagrade za ostvarenja postignuta u prethodnoj sezoni. Ove godine stručno povjerenstvo za nagrade čine Kažimir Hraste, Tatjana Alajbeg, Josip Prijić, Jasen Boko, Hari Zlodre, Almira Osmanović i Nenni Delmestre. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Pobijediti Švedsku ili pregaziti Maltu </p>
<p>Iako su Barićevi izabranici u Stockholmu pobjedom sa 2-1 protiv respektabilne Švedske učvrstili rejting i probudili samosvijest, postoje mišljenja da je za suparnika u srijedu trebalo imati momčad isključivo obrambene koncepcije i snage slične Estoniji, s kojom se sastajemo 11. lipnja u Tallinnu u kvalifikacijama za EP u Portugalu 2004. </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Ugoda zbog više nego vrijedne pobjede sa 2-1 Barićevih izabranika u Stockholmu u prijateljskom ogledu protiv Švedske nije mogla ostati samo na zasluženim komplimentima. Uz to, upisana je kao glavna provjera nekim reprezentativcima za važan kvalifikacijski susret protiv Estonije 11. lipnja u Tallinnu, iako je Švedska igrala drukčije od našeg idućeg suparnika, koji će se od početka braniti.</p>
<p> - Estonija je u srijedu u gostima protiv Andore igrala identično kao protiv Hrvatske u Osijeku, kad joj je otela dva boda (0-0), ali i nedavno kad je kod kuće ostvarila isti rezultat s Bugarskom. Objektivna razlika u snazi presudila je pobjednika, ali i znanje njihova rekordera po broju reprezentativnih nastupa i prvog strijelca, člana danskog Aalborga, Indreka Zelinskog, strijelca oba pogotka, referirao je to izborniku Bariću nakon susreta Marijan Vlak, naš »špijun« u Andori. </p>
<p>Ovom je prilikom tražio sitne, često skrivene tajne pojedinaca i izvjesnih taktičkih rješenja Estonaca, što kamere vrlo često zanemare. Stoga taj izlet uopće nije bio uzaludan. No, njegovo mišljenje o prepoznatljivoj stalnosti njihove obrambene taktike i upornog vrebanja trenutka kad će suparnici izgubiti živce, nekim dušobrižnicima nije dao mira glede našeg smisla sa Švedskom. Znalo se unaprijed da će jaki Šveđani, inače višestruki sudionici završnica svjetskih i europskih prvenstava te OI, za razliku od nadolazeće Estonije, od prve minute igrati otvoreno. To im uostalom nalaže i objektivna kvaliteta te uloga domaćina. </p>
<p>Drugi je, pak, par rukava što su hrvatski nogometaši u toj utakmici igrali bolje i efikasnije, uglavnom zato što su znali zaustaviti Zlatana Ibrahimovića, prvu švedsku zvijezdu, kad se već nisu odazvali njihovi najrazvikaniji internacionalci: Larsson, Ljungberg, Mjallby... Svoje visoke ocjene i Barićevo povjerenje Šimunić i Tomas utvrdili su upravo načinom na koji su zaustavili 191 cm visokog Ibrahimovića. </p>
<p>Pitanje je, međutim, hoće li se primjerice, u Tallinnu pokazati potreba za Tomasom kojeg su domaćini ocijenili prvim suparničkom igračem. Kako kaže Vlak, Zelinski nije ni do koljena Ibrahimoviću, a u utakmici s Estonijom bezuvjetno će biti potreban višak, ne samo napadača, nego i kreatora, čak i igrača iz pozadine. Nije li stoga, umjesto Švedske, valjalo pronaći suparnika obrambenih opredjeljenja u odnosu na naše, listom suparnika trećeg europskog razreda. Bi li efekti protiv takvog suparnika bili korisniji, nego kao protiv 20. reprezentacije svijeta? </p>
<p> Uzrečica kaže da je najbolji preduvjet uspjeha - uspjeh, koji je poticajniji ako je ostvaren protiv što jačeg suparnika. Tako da je bespredmetna svaka priča o tome da je utakmica sa Švedskom u predvečerje utakmice s Estonijom znatno veći promašaj nego da se igralo, i uigravalo željene varijante, protiv primjerice Malte, San Marina, Moldavije, Luksembourga, Farskih otoka, Islanda....</p>
<p> Pogotovo jer je izbornik jasno naglasio da mu je dvoboj u Stockholmu bitan isključivo zbog provjere stanja igrača koji su se u nedavnim utakmicama protiv Belgije i Andore profilirali kao nositelji momčadi. Zato je Barić isticao kako će sa Švedskom igrati na potpuno drugačiji način nego sa s Estonijom; u Švedskoj da se ne izgubi, u Tallinnu imperativno pobjedi:</p>
<p> - Da smo Brazil, mi bismo u obje utakmice išli na pobjedu. Na žalost mi nismo Brazil, kazivao je uoči puta za Stockholm Barić, koji je nakon značajne pobjede i nekih segmenata igre reprezentacije i te kako s razlogom živnuo. Sumnjamo da bi od zadovoljstva toliko nakrivio kapu da je umjesto Švedske pregažena - Malta, ili - Cipar!</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kako zaustaviti agoniju Metkovaca?</p>
<p>Aktualna uprava unatoč povremenim obećanjima još nije smogla snage i upornosti da priskrbi novac za plaće igračima, ispravi stare dugove i osigura novčani optimizam u svim klupskim strukturama, pa se događa da igrači na sam dan utakmice putuju u Varaždin ili Umag i bilježe katastrofalne poraze kakve ne pamte </p>
<p>METKOVIĆ, 2. svibnja</p>
<p> - Trenutačno novčano stanje u RK Metković ni približno nije onakvo kakvo bi moralo biti u klubu koji drži drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici i koji ima europski štih, s tim da i od iduće jeseni mora u Europu.</p>
<p>Aktualna uprava unatoč povremenim obećanjima još nije smogla snage i upornosti da priskrbi novac za plaće igračima, ispravi stare dugove i osigura novčani optimizam u svim klupskim strukturama.</p>
<p>Nakon samo jedne godine ispraznili su se trezori u financiranju kluba koji je lani igrao u četvrtzavršnici europske lige prvaka do te mjere da reprezentativac Ivano Balić pokazuje prazne džepove i ne može koristiti mobitel, jer mu je zbog neplaćanja isključen, a slično je i s ostalima, posebice onima koji su mlađi i koji imaju manju minutažu u igri ili slabije ugovore.</p>
<p>Lani izabrana uprava nije, izgleda, mogla pronaći načine da se izmire stara dugovanja nastala u proteklim sezonama u kojima su pojedinci dobivali iznose od kojih boli glava, ali ne može pratiti ni dnevne klupske potrebe te se tako događa da igrači iz Metkovića autobusom putuju na sam dan utakmice u Varaždin ili u Umag.</p>
<p>Ne ulazeći u to tko je kriv, tko je sposoban, a tko nije, čini se da je alarm davno uključen te da u tom klubu treba napokon razbistriti i javno reći tko je kome ostao dužan, tko je preuzeo obveze i tko ih nije ispunio.</p>
<p>Ovako klub doživljava čudesnu i neočekivanu transformaciju te gubi utakmice poput one u Umagu sa 42-26, što je najveći poraz Metkovića od 1995. godine kada je u Zagrebu od Zagreba poražen sa 18 pogodaka razlike. Djeca koja igraju, a ni ona nisu uigrana, ne mogu na svojim nejakim leđima ponijeti golem teret napornih treniranja, dalekih putovanja i igranja. Sve to dovelo je do slabljenja zanimanja gledatelja, pa i sponzora od kojih su neki bili obećali novac, ali ga nisu dali, ili su dali samo dio. Nakon završetka Svjetskog prvenstva zaiskrila je doza optimizma, jer su igračima podijeljene čak tri zaostale plaće. Nakon toga opet je sve krenulo po starom, a igrače najviše boli to što ne viđaju svoje čelnike. Stoga Balić, Kaleb, Bjeliš, Rezić, ali i ostali mlađi igrači traže klubove u kojima će igrati, pretežito u inozemstvu.</p>
<p>Svima je njima jasno da je klupski budžet u odnosu na protekle sezone za četvrtinu manji, ali im nije jasno zbog čega uprava ne ispunjava ono što je obećala.</p>
<p>Nekim igračima pa i treneru Volareviću isključeni su mobiteli zbog neplaćanja, mladi nemaju niti džeparac, a o starim stvarima da se i ne govori. U takvom ozračju Metkovci očekuju subotnju utakmicu protiv Ekol Ivančice kojoj »gori pod petama«, ali i posljednji prvenstveni susret u Zagrebu protiv Dubrave koja također traži bodove spasa. Odbiju li iskusni igrači igrati tada bi te momčadi mogle računati na bodove u igri s drugom momčadi Metkovića, a to već zadire i u pitanje regularnosti prvenstva. </p>
<p>Trenutno najažnije pitanje koje koje okupuira metkovske zaljubljenike u rukemet jest: hoće li se klub stabilizirati i spremno dočekati početak natjecanja u Lige prvaka? Postoje indicije da se spremaju formule koje bi mogle biti spasonosne, ali sporost u svemu ne daje nadu za preveliki optimizam.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lokomotiva dvokorakom do finala </p>
<p>»Činjenica je da sam nakon gotovo 40 dana okupio cijelu ekipu i da smo tek počeli raditi. S drugom pobjedom ulazimo u finale i onda se imamo vremena spremiti za završnicu Kupa. A tad će biti druga priča«, najavio je Velimir Kljaić, trener Lokomotive</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - U subotu (19.30 sati) u dvorani II Doma sportova sudarit će se rukometašice Lokomotive i Salonaštita u uzvratnom dvoboju drugoga kruga doigravanja za naslov hrvatskih prvakinja. Dok je Lokomotiva u drugi krug prošla dvokorakom protiv varaždinske Koke, Solinjankama je odlučivala treća utakmica protiv Trešnjevke. U prvoj utakmici drugoga kruga Lokomotiva je sa 21-20 pobijedila u Solinu, a budući da je kvaliteta na strani Zagrepčanki, očekuje se prolazak Lokomotive u finale, unatoč ne baš blistavom izdanju u Solinu. </p>
<p>- Kad se pogleda rezultat, izgleda tijesno, no nije bilo tako. Osim na početku, vodili smo cijelo vrijeme, a to što smo ispustili pet pogodaka razlike sami smo si krivi. Bilo bi nepravedno da je završilo drukčije, kaže Velimir Kljaić, trener Lokomotive.</p>
<p>U jednom je hrvatskom dnevnom listu objavljen izvještaj s utakmice, ali prilično nekorektan, ponajprije prema igračicama Lokomotive. Netko bi, čitajući to, mogao steći dojam da Lokomotiva i ne zaslužuje plasman u polufinale doigravanja, a o finalu da ne govorimo. S time se povezuje nastup naših rukometašica na SP koje će se u prosincu odigrati u Hrvatskoj. Ispada da Lokomotivine igračice igraju u reprezentaciji zahvaljujući klupskoj podjeli, a ne svojoj kvaliteti. </p>
<p>- Taj je članak vrlo nekorektan. Ne znam je li to neznanje novinara-lokalpatriota ili je možda članak naručen. Kad pogledate ostale izvještaje, jasno je da to što je napisano u tim novinama nema veze s istinom. Što god da je, sjajno će motivirati moje cure, kaže Kljaić.</p>
<p>Na upit o komentaru da Lokomotiva igra sve lošije, Kljaić odgovara: </p>
<p>- To je mišljenje tog novinara. On proziva Svjetlanu Pasičnik, a ne zna da joj je palac iskočio. O ostalim igračicama ne želim ni govoriti. Činjenica je da sam nakon gotovo 40 dana okupio cijelu ekipu i da smo tek počeli raditi. Motiva nam neće nedostajati, s drugom pobjedom ulazimo u finale i onda se imamo vremena spremiti za završnicu Kupa. A tad će to biti druga priča, najavio je trener Kljaić.</p>
<p>U drugom polufinalnom paru Podravka Vegeta vodi 1-0 protiv Sonic Osijeka. U prvoj su utakmici na gostovanju Koprivničanke pobijedile sa 35-19 i u subotu bi na svom terenu (18 sati) trebale potvrditi plasman u finale. A onda ih čeka 11. obrana uzastopnog naslova hrvatskih prvakinja.</p>
<p>Predigra lokosicama je Medveščak - Umag</p>
<p>U subotu će rukometaši odigrati 29. prvenstveno kolo. Parovi su: Bjelovar - Dubrava (gradska dvorana, 19 sati), Karlovac - Zagreb (gradska dvorana, 20 sati), Split - Moslavina (mala dvorana Gripe, 18 sati), Osijek 2000 - Đakovo (18.30 sati), Medveščak-Infosistem - Umag (dvorana II Doma sportova, 17.30 sati), Metković - EKOL Ivančica (gradska dvorana, 20 sati). U nedjelju igraju Crikvenica i Varteks-Di Caprio (19 sati).</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibona u Podsusedu, Zagreb u Puli</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - U 9. kolu Ožujsko lige za prvaka izostat će pravi košarkaški derbiji, u subotu se sastaju klubovi s vrha ljestvice protiv momčadi sa začelja. </p>
<p>Košarkaši Cibone VIP igraju u subotu (18.30) protiv Hirona u Podsusedu. Prva utakmica tih suparnika, unatoč pobjedi, cibosima nije ostala u najboljem sjećanju. Protiv Hirona je Nikša Prkačin ozlijedio gležanj. Momčad trenera Jakše Vulića do posljednjih je sekundi imala prigodu za pobjedu, no cibosi su se provukli u završnici. Navedeni podaci trebali bi Petrovićevu momčad natjerati na maksimalan oprez kako bi bez većih »ogrebotina« prošli Podsused, jer ih u idućih tjedan dana čekaju važne utakmice protiv Zadra i Splita. </p>
<p>Košarkaši Zagreba gostuju kod Istre u Puli. Zagrebaši su u prošlom kolu propustili veliku priliku za pobjedu protiv Cibone i teško će dalje od četvrtog mjesta. Ipak, za tće im mjesto trebati uspjeh na gostovanju u Puli. Domaća će momčad, koja još čeka prvu pobjedu, pokušati iznenaditi Anzulovićevu momčad.</p>
<p>Zadrani su se u prošlom kolu zamalo »poskliznuli« na gostovanju u Slavonskom Brodu protiv nominalno slabije momčadi. U subotu ih čeka Hermes Analitica u dvorani Kemijsko-geološko-tehnološke škole u Vukovarskoj ulici. Marko Popović i društvo ne bi trebali imati većih problema protiv »analitičara«, kao uostalom niti košarkaši Splita kod kuće protiv Svjetlosti Broda. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Talaja bez polufinala</p>
<p>BOL/ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Među četiri tenisačice koje će se boriti za naslov pobjednice devetog izdanja jedinog hrvatskog WTA turnira nije i Silvija Talaja. Nakon gotovo dvosatne borbe protiv Talaje slavila je Španjolka Maria Sanchez Lorenzo sa 7-5, 7-6 (6). U polufinalu 87. tenisačica svijeta očekuje sunarodnjakinju Conchitu Martinez Granados, dok će o drugoj finalistici odlučiti ogled treće nositeljiceRuskinje Vere Zvonareve i Amerikanke Samanthe Reeves. </p>
<p>Spuštene glave napustila je Talaja središnji teren u bolskom teniskom parku, razočarana zbog propuštene prilike za najbolji rezultat ove sezone. U prvom setu Talaja je napravila «break» u devetom gemu, povela sa 5-4 i servirala za set. No, ne samo da nije stigla do set-lopte, već je izgubila tri gema uzastopce. A u nastavku je ponovo prva preuzela inicijativu, zaslužila «break» za 4-3 vodstvo. U sljedećem gemu je izborila loptu za 5-3, no «zicer» kakav je samo poželjeti mogla završio je izvan terena za potpuni pad koncentracije i pobjedu Španjolke, 87. na WTAljestvici.</p>
<p>Naša tenisačica nije bila uspješnija ni u paru. Hrvatsko-ruska kombinacija Talaja/Fattakhetdinova nije mogla puno protiv prvih nositeljica, austrijsko-mađarski par Wartusch/Madula izborio je finale 6-3, 6-3 pobjedom.</p>
<p>Rezultati, četvrtfinale: Leon Garcia - Reeves 7-6 (3), 3-0 predaja, Zvonareva (3) - Cervanova 6-1, 6-1, Martinez Granados - Garbin 7-5, 7-6 (4), Sanchez Lorenzo - TALAJA 7-5, 7-6 (6); polufinale, parovi: Wartusch/Madula (1) - Talaja/Fattakhetdinova 6-3, 6-3, Gagliardi/Schnyder - Pratt/Rittner 6-1, 7-6 (3). </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjede Jovanović i Puninskog u Beču </p>
<p>BEČ, 2. svibnja</p>
<p> - Hrvatski plivači ostvarili su zapažene rezultate prvoga dana međunarodnog mitinga u Beču. Sanja Jovanović osvojila je prvo mjesto u utrci na 200 metara leđno s vremenom 2:17.17 minuta, dok je na 50 leđno na cilj stigla druga s vremenom 29.28, samo 18 stotinki iza Njemice Sandre Völker. Gordan Kožulj je i na 50 i na 200 metara leđno zauzeo drugo mjesto. Na 50 metara ostvario je vrijeme 26.52, a bolji od njega bio je Nijemac Sebastian Halgasch (26.39), dok je na 200 metara plivao 2:01.79, što je bilo 12 stotinki sporije od pobjednika, Slovenca Blaža Medvešeka. Aleksej Puninski pobijedio je u utrci na 100 metara leptir s vremenom 55.23. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Pomoć Sjedinjenih Država za brži ulazak u NATO</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Američko-jadransku povelju potpisali su u petak u Tirani ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije, Albanije i SAD-a kako bi suradnja tih zemalja u sklopu povelje pridonijela naporima Zagreba, Skopja i Tirane za ulazak u NATO.</p>
<p> Proces nastajanja Povelje započeo je prije sastanka na vrhu NATO-a u Pragu u studenom prošle godine. Uzor i ideja za takav dokument pronađeni su u Baltičkoj povelji koju je SAD potpisao početkom 1998. s Estonijom, Letonijom i Litvom. </p>
<p> Potpisivanje povelje dosad je dvaput otkazano zbog obveza američkog državnog tajnika Colina Powella. </p>
<p> Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegova makedonska kolegica Ilinka Mitrevska dogovorili su u siječnju ove godine tekst zajedničke deklaracije triju zemlja o daljnjim aktivnostima na putu prema Sjevernoatlantskom savezu. </p>
<p> SAD, Hrvatska, Makedonija i Albanija u ožujku su u Dubrovniku usuglasile tekst povelje. </p>
<p> Povelja formalizira potporu Sjedinjenih Država Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji na njihovu putu u NATO i predviđa suradnju triju država u ispunjavanju uvjeta za prijam u tu integraciju.</p>
<p> Datum prijama nije naveden u povelji koja ističe da tri zemlje mogu postati članice prvom prigodom nakon što ispune potrebne uvjete.</p>
<p> U preambuli povelje navodi se da će se tri zemlje procjenjivati za članstvo u NATO-u prema individualnim postignućima, na čemu je posebno inzistirala Hrvatska. </p>
<p> Povelja predviđa načela i obveze suradnje triju zemalja na njihovu putu u NATO. Dokument traži da se jača demokracija, poštuju prava manjina, te suzbija terorizam, prekogranični kriminal i oružje za masovno uništenje. Osim toga, potiču se započete reforme oružanih snaga u trima zemljama i njihova vojna suradnja. U povelji se ne navode posebne obveze za tri zemlje nego samo opći uvjeti za sve članice NATO-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Bush objavio da je »Irak oslobođen«, Amerikanci napali Tikrit</p>
<p>Samo nekoliko sati nakon Bushova govora, uslijedio je snažan američki napad na Saddamovo rodno mjesto Tikrit / Sukobi praktički ne prestaju već nekoliko dana i u gradu Falluja</p>
<p>ANKARA, 2. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Tiranin je pao, Irak je oslobođen.« Ovom kratkom porukom američki predsjednik George W. Bush obznanio je da su glavne borbe u slamanju otpora branitelja režima iračkog predsjednika Saddama Husseina praktički okončane. Prema ocjeni šefa Bijele kuće, bila je to ključna pobjeda u borbi protiv međunarodnog terorizma pokrenutoj nakon 11. rujna 2001.</p>
<p>Bushovo podsjećanje na terorističke udare Al Qaide na New York i Washington trebalo je upotpuniti psihološki učinak i poslužiti kao dodatno opravdanje za invaziju na Irak. Znakovito je, međutim, da je, svojedobno, čak i britanska obavještajna služba opovrgavala bilo kakvu povezanost Osame bin Ladena sa Saddamovim režimom. Štoviše, kako zamjećuje saudijski list Al Riyadh, Amerikanci nisu čak uspjeli dokazati ni ono što je poslužilo kao neposredni povod za oružani pohod na Bagdad - da Irak posjeduje oružje za masovnog uništavanje. </p>
<p>Sigurno je da je Bushovo obraćanje naciji s palube nosača zrakoplova koji se vratio iz Perzijskog zaljeva imalo i snažan predizborni prizvuk. Najava okončanja vojne operacije »Iračka sloboda« je, prema mnogim tumačenjima, ojačala Bushove izglede za još jedan mandat u Bijeloj kući. Devet demokrata koji se natječu za predsjedničku nominaciju svoje stranke smatraju da se Bushu, na predsjedničkim izborima 2004. mogu suprotstaviti prenošenjem rasprave sa vanjskih na unutarnja politička i gospodarska pitanja.</p>
<p>Samo nekoliko sati nakon Bushova govora, uslijedio je snažan američki napad na Saddamovo rodno mjesto Tikrit. Američki izvori javljaju da je jedan Iračanin ubijen, a dvadesetak uhićeno. Sukobi praktički ne prestaju već nekoliko dana i u gradu Falluja. Američki vojnici su više puta otvarali vatru na sudionike prosvjeda. Iračani tvrde da su ubijeni deseci demonstranata, a više od stotinu ranjeno. Washingtonski izvori kažu da je ubijeno nešto više od 15 sudionika antiameričkih prosvjeda u kojima je traženo da američki vojnici napuste »okupirani Irak«. </p>
<p>Američki se vojnici nisu još dovoljno snašli u okruženju nimalo prijateljski raspoloženog iračkog pučanstva. Kako tvrde lokalni izvori u Falluji, američki vojnici su odgovorili vatrom kada su ih demonstranti zasuli kamenjem. Očito je uklanjanje bagdadskog diktatora sa vlasti bila znatno lakša zadaća od promjene antiameričkog raspoloženja iračkog naroda. »Saddam je pao, ali narod je ostao isti«, piše komentator turskog desničarskog lista. </p>
<p>Slična upozorenja o snažnoj erupciji iračkog nezadovoljstva koje se lako može preliti i na susjedne arapske zemlje, mogu se pročitati u mnogim arapskim novinama. Stoga nije slučajno da je američki State Department u petak upozorio svoje građane u Saudijskoj Arabiji da mogu postati metom terorističkih napada, Također se upozorava i na mogućnost ugrožavanja američkih interesa u širem području Zaljeva i Srednjeg istoka. </p>
<p>To američko upozorenje je uslijedilo nakon ubojstva jednog Amerikanca u saudijskoj pomorskoj bazi »Kralj Abdul Aziz« u Jubailu. Motivi napada, kao i počinioci nisu poznati. U svakom slučaju, s općim antiameričkim raspoloženjem u arapskom svijetu povezuje se i eksplozija u jednom putničkom kovčegu u ammanskoj zračnoj luci u Jordanu. Jedna službena osoba je poginula. </p>
<p>Ako je Amerikancima za utjehu, onda je to bagdadsko uhićenje jednog od najbližih suradnika svrgnutog predsjednika Saddama Husseina. Riječ je o Mizbani Khadaru Hadiju koji je bio član Vijeća revolucionarne komande i čelnik socijalističke Baas stranke. Hadi je, inače, bio 41 na listi od 55 najtraženijih osoba iz vlasti bagdadskog diktatora.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Američke savezne države pred bankrotom, Kongres smanjuje Bushov poklon najbogatijima </p>
<p>Pored Iraka, koji je golema investicija i pokretač brojnih i veoma isplativih novih poslova, Bush najveće nade za oporavak američke privrede polaže u svoj prijedlog smanjenja poreza / Pretpostavlja se da bi veći dio tog novca bio uložen u nove poslove, što znači da bi se otvarala i nova radna mjesta, odnosno povećala zaposlenost, a time bi se potaklo i rast gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Gotovo nevjerojatno, najbogatiju zemlju svijeta zapljuskuju vijesti o praznim blagajnama saveznih država i za Ameriku neuobičajenoj štednji u stilu koji podsjeća na veliku krizu iz 1930-ih godina. Zajedno, vlade 50 saveznih država suočavaju se s deficitom od 30 milijardi dolara ove i 82 milijarde sljedeće financijske godine. Zato što su sve države (osim Vermonta) dužne uravnotežiti proračune, morat će u sljedeće dvije godine uštedjeti 112 milijardi. </p>
<p>Stoga u Missouriju ne pale svaku treću žarulju u državnim zgradama. U Oklahomi učitelji brišu podove škola, voze školske autobuse i kuhaju obroke za djecu jer je pomoćno osoblje otpušteno. U Oregonu učitelji su radili dva tjedna bez plaće kako se škole ne bi zatvorilo. U nekim dijelovima Colorada školske uprave rade četiri dana u tjednu. </p>
<p>U zatvorima države Illinois nastoje smanjiti izdatke za lijekove tako da propisuju dvostruko snažnije pilule pa ih prepolovljuju, što je jeftinije. U Virginiji zatvorenici za vikend dobivaju samo dva jela dnevno. Kentucky je odlučio ranije oslobađati zatvorenike. </p>
<p>Takve mjere proglašavaju se većinom simboličnima. Pokazuju da vlasti čine sve što mogu kako bi smanjile izdatke. Znatno su ozbiljniji zbirni podaci, primjerice da deseci tisuća siromašnijih obitelji ostaju bez zdravstvene skrbi. Ohio namjerava izbrisati 50.000 osoba s popisa primatelja zdravstvene skrbi, što je dosad najveće takvo smanjenje. </p>
<p>Jedna od najbogatijih saveznih država, Kalifornija, suočava se s manjkom od 30 milijardi dolara, što je 30 posto njenog proračuna. Aljaska i Oregon su pred još većim deficitom ako se računa u postocima od njihova proračuna. Nevada, New York, Arizona, New Jersey i Teksas suočavaju se s manjkom od 15 do 20 posto njihovih proračuna. </p>
<p>Zauzeta sređivanjem stanja u Iraku, Bijela kuća nastoji ne miješati se u nevolje pojedinih saveznih država. Odbija im pomoć i dokazuje im da su i same sukrivci, jer u gospodarskom boomu 1990-ih nisu dovoljno računale na moguće buduće opasnosti. Smanjile su poreze, povećale troškove i nisu stvarale rezerve za crne dane. Prema tome, sadašnje probleme moraju same riješiti. </p>
<p>No, ni savezna administracija i predsjednik George W. Bush, ne mogu spokojno promatrati što se događa. Ako se u izbornu godinu uđe s kaosom u sustavu obrazovanja i zdravstvene skrbi, to će se itekako osjetiti na dan odlučivanja o tome tko će sljedeće četiri godine boraviti u Bijeloj kući i predvoditi SAD. </p>
<p>Zasad, predsjednik priznaje da je danas previše nesigurnosti, ali ne preuzima odgovornost za nju. Govori da se već u vrijeme prošle kampanje (2000. godine), američko gospodarstvo počelo usporavati, a onog trenutka kad je položio zakletvu, upalo je u recesiju. Znači, za sadašnje stanje krivi su prethodnici. Potom su slijedili teroristički napadi 11. rujna 2001., skandali s korporacijama, pa dva rata, u Afganistanu i Iraku, što je produbilo krizu. No on s mnogo optimizma gleda na oporavak američkoga gospodarstva. </p>
<p>Pored Iraka, koji je golema investicija i pokretač brojnih i veoma isplativih novih poslova, Bush najveće nade polaže u svoj prijedlog golemog smanjenja poreza. Prema tom planu, u sljedećih deset godina porezi bi se smanjili za 726 milijardi dolara. Pretpostavlja se da bi veći dio tog novca bio uložen u nove poslove, što znači da bi se otvarala i nova radna mjesta, odnosno povećala zaposlenost, a time bi se potaklo i rast gospodarstva. </p>
<p>Tako objašnjeno smanjivanje poreza zvuči sjajno. No, demokrati su ga odmah nazvali divno omotanim poklonom najbogatijima. Detaljnije su analize pokazale da bi gotovo polovica iznosa ostala na računima 10 posto najbogatijih poreznih obveznika. </p>
<p>Analiza agencije Bloomberg News pokazala je da bi predsjednik Bush na oporezivi prihod od 711.000 dolara iz 2001. godine poreznicima platio 44.500 dolara manje - da se novi prijedlog oporezivanja primjenjivalo već prošle godine. Potpredsjednik Dick Cheney prošao bi još bolje - na oporezivi prihod od 4,3 milijuna dolara platio bi manje 326.555 dolara. </p>
<p>Kako u Kongresu Bushovi republikanci imaju tek minimalnu prednost, bilo je dovoljno tek nekoliko »disidenata« među republikancima da se Bushov prijedlog znatno smanji. Zastupnički dom je smanjenje od 726 milijardi dolara srezao na 550 milijardi. Bush i njegovi suradnici sada nastoje spriječiti da taj već smanjeni iznos Senat ne svede na već najavljenih oko 370 milijardi. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pod ruševinama Bingola još dvjestotinjak ljudi </p>
<p>ANKARA, 2. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Spasilačke ekipe u Bingolu, u koje su uključene žandarmerijske postrojbe, Crveni polumjesec i lokalno stanovništvo, nastavljaju s grčevitim naporima kako bi ispod ruševina izvukle preživjele ili poginule u potresu koji je u četvrtak pogodio taj grad na istoku Turske. </p>
<p>Bilanca je jakog potresa, čija je snaga u epicentru iznosila 6,4 stupnja prema Richterovoj ljestvici, oko 150 poginulih te trostruko više teže i lakše ozlijeđenih. </p>
<p>No, to nije konačan broj budući da spasilačke ekipe gotovo svakih petnaest minuta izvlače nove stradalnike. </p>
<p>Najteža bitka za ljudske živote vodi se ispod ruševina jednoga doma u kojem je u trenutku potresa bilo više od 200 učenika. U noći na petak spašeno je još sedmero učenika. Prema posljednjim podacima, dosad je spašeno 116 učenika i dva nastavnika. Iz ruševina internata još se čuju pozivi za pomoć, što pruža nadu da bi se broj spašenih mogao povećati.</p>
<p>U petak je u Bingolu prosvjedovalo oko tisuću nezadovoljnih građana koji smatraju da je akcija spašavanja spora i neučinkovita. Uslijedio je sukob prosvjednika i policije. Snage reda su pucajući u zrak rastjerale prosvjednike. Nekoliko je osoba ozlijeđeno, a više privedeno na ispitivanje. Smijenjen je šef bingolske policije Osman Nuri Ozdemir. </p>
<p>Turski premijer Recep Tayyip Erdogan smatra da je ispod ruševina bingolskih zgrada i kuća zatrpano još oko 200 ljudi. Prema njegovoj ocjeni, razmjeri katastrofe bili bi manji da su se prilikom gradnje stambenih i drugih objekata strogo poštovali građevinski standardi.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pukla ljubav između sindikata i Schröderove vlade </p>
<p>Čak i politički ljevičari vjeruju da su njemački sindikati kočničari nužnih, iako bolnih, reformi socijalnih prava</p>
<p>BERLIN, 2. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sudi li se prema prvosvibanjskim prosvjedima, Schröderova vlada lijevog centra će relativno lako preživjeti napade sindikata, zajednički je nazivnik većine analiza. Sindikati pokušavaju artikulirati pobunu protiv vlade, ali ni brojem sudionika prosvjeda niti decibelima zvižduka crveno-zelenoj vladi nisu nikoga impresionirali. </p>
<p>Reforme da, ali smanjenje socijalne zaštite ne, hvala - tako je glasio ovogodišnji prvosvibanjski slogan Saveza njemačkih sindikata (DGB), usmjeren protiv Schröderovih reformi socijalne države.</p>
<p>Prosvjedi su održani u većini njemačkih gradova, a središnji je prosvjedni skup održan u Frankfurtu gdje se šef njemačke vlade tvrdoglavo nadvikivao s sindikalnim pištaljkama i čegrtaljkama. Slično je predstavnicima SPD-a bilo i na mirnim prosvjedima u drugim gradovima. </p>
<p>No, svi prosvjedi nisu protekli mirno. U Berlinu i Hamburgu je bilo najnemirnije. Zapravo, neredi u povodu Prvog svibnja u Berlinu su postali tradicija. I ove godine povodom Prvog svibnja političke i manje politički orijentirane organizacije nasilnika u berlinskoj četvrti Kreuzberg i Prenzlauer Berg su priredile ulične nerede. </p>
<p>Oko 7500 policajaca je u njemačkom glavnom gradu sudjelovalo u akciji smirivanja uličnog kaosa, pljački i uništavanja zgrada i automobila. Uhićeno je oko 70 demonstranata, a povrijeđeno 26 policajaca. Ukupno je u Berlinu bilo više od 60 demonstracija. Najžešće su tzv. revolucionarne prvomajske demonstracije na Kreuzbergu te lijeve autonomne scene koja je u centru grada prosvjedovala protiv novog poretka svjetskog poretka. </p>
<p>Jedina novost ovogodišnjih obilježavanje međunarodnog praznika rada je sukob sindikata s svojim tradicionalnim saveznicima socijaldemokratima. Sindikati se time postavljaju kao čuvari postojećeg socijalnog poretka, postaju oni koji blokiraju reforme. </p>
<p>Istodobno manje od 40 posto Nijemaca trenutno misli da sindikati zastupaju interese većine zaposlenih, a velik broj njih im okreće leđa. Od 33 milijuna zaposlenih u Njemačkoj, samo je još oko šest i pol milijuna sindikalno organizirano. </p>
<p>Čak i mnogi politički ljevičari sindikate drže kočničarima napretka. Schröderovi socijaldemokrati tvrde da država u surovim uvjetima globalizacije mora biti fleksibilnija, da se doprinosi za socijalnu sigurnost i porezi moraju smanjiti kako bi zaposlenima ostalo više novca za potrošnju, a poduzećima više novca za investicije</p>
<p>No, malo tko dvoji da su jaki sindikati ključni za socijalnu stabilnost njemačkog društva. Njima, naime, treba zahvaliti što su zaposleni u Njemačkoj zaštićeni od samovolje i izrabljivanja poslodavaca.</p>
<p>Sve u svemu, ovogodišnji je Prvi svibnja obilježen u znaku krize u koju je zapala socijalna država Njemačka, i pokušajima da se ta kriza riješi. To se najbolje odražava u činjenici da se više od četiri milijuna ljudi službeno vode kao nezaposleni, a realno je bez redovitoga posla oko šest milijuna.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predsjednik Kine poziva na »narodni rat« protiv SARS-a</p>
<p>PEKING, 2. svibnja</p>
<p> - Kina je u petak objavila da je još 11 ljudi umrlo i 176 zaraženo atipičnom upalom pluća (SARS), a predsjednik Hu Jintao pozvao je na »narodni rat« protiv te zarazne bolesti.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva zdravstva, u Kini je od SARS-a dosad umrla 181 osoba, a oboljelo je njih 3799. U Pekingu je prijavljeno devet novih smrtnih i 96 slučajeva oboljelih, što ga čini najpogođenijim mjestom na svijetu tom bolešću. Do petka je u glavnom kineskom gradu umrla 91 osoba, više nego u bilo kojem drugom dijelu zemlje, uključujući i južnu provinciju Guandong gdje se SARS prvi put pojavio u studenome prošle godine.</p>
<p>Zdravstvene vlasti u Hong Kongu također su u petak objavile da je umrlo još osam, a zaraženo 11 osoba. Na području Hong Konga virus SARS-a dosad je usmrtio 170 i zarazio ukupno 1611 osoba. </p>
<p>Pomoćnik direktora kineske Agencije za javno zdravstvo Liang Wannian je izjavio kako epidemija atipične upale pluća čiji je uzročnik virus SARS-a u glavnom kineskom gradu Pekingu još ne pokazuje tendenciju opadanja, da će se ona nastaviti, a broj zaraženih još neko vrijeme povećavati. »Prema mojemu iskustvu epidemiologa, mogu kazati da će epidemija trajati još neko vrijeme i da će se broj zaraženih povećavati«, izjavio je Liang. On je ocijenio kako vrhunac epidemije u Pekingu tek predstoji. »Iskustvo iz Hong Konga i Kantona, unatoč tomu što je zamijećena tendencija opadanja, pokazuje da se i dalje na oba mjesta pojavljuju novi slučajevi bolesti. Mislim da će trebati proći puno vremena da se bolest u potpunosti iskorijeni«, kazao je Liang.</p>
<p> U svijetu je do sada od atipične upale pluća umrlo okok 400 osoba, a zaraženo ih je više od 6000. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Hrvati u BiH su konstitutivni narod i nisu dijaspora</p>
<p>Riječ je o tzv. listi za dijasporu. Čudno je već samo ime. Moglo bi se podrazumijevati, da cijela dijaspora ima pravo birati u Hrvatskoj. Čak i oni koji su otišli prije, sto i više godina iz Hrvatske, uključujući i hrvatske manjine. Takvo što ne postoji nigdje i nije uobičajeno.</p>
<p>Radi se zapravo o biračkom pravu hrvatskih građana koji su otišli na dobrovoljni privremeni rad izvan matične si domovine, s ispravnom hrvatskom domovnicom i putovnicom.</p>
<p>To bi ljudima onda trebalo razgovjetnije razložiti, te već jednom razdvojiti sijeno od slame i prestati s loptanjem s dijasporom.</p>
<p>Valja napomenuti, da su Hrvati iz BiH za vrijeme Domovinskoga rata, zdušno pomagali i novčano i u obrani.</p>
<p>No, oni danas imaju svoju državu, konstitutivni su narod, nisu dijaspora osim oni koji žive u drugim zemljama. Danas bi im trebala, naša zajednička pomoć i moralna podrška. Sve se to može riješiti posebnim međudržavnim ugovorima. Trebalo bi već jednom apsolvirati tu temu, ne može se sjediti na dva stolca, barem ne što se biračkog prava tiče. Prema tome, birati je potrebno u onoj državi u kojoj se živi i prebiva. Sve drugo, ako se ustanovi, biranje na dvje strane, trebalo bi biti regulirano zakonom, čak i kažnjivo. Hrvatima u BiH bez daljnjega treba i dalje pomagati, politički, financijski i gopospodarski. No, pomoć je potrebna i pojedinim hrvatskim manjinama odnosno, dijaspori i iseljeništvu. Potrebno je samo ustanoviti, gdje i u kojim zemljama, kako i koliko.</p>
<p>JOSEF MAYER Berglen, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Seoski turizam i »betonjare« ne idu zajedno</p>
<p>S približavanjem ljeta pojačava se naša zauzetost oko osmišljavanja i ostvarivanja raznolikih turističkih sadržaja koji bi bili dovoljno zanimljivi turistima te ih primamili i sljedeće godine. Jedna od takvih, mamećih ponuda, jest i seoski turizam, u svijetu odavno omiljen i uvelike iskorišten. </p>
<p>Kod nas se stidljivo počelo, ali rezultati bi mogli biti dobri. Samo da nismo površni kao u svemu što radimo. Naime, mi često nudimo boravak na seoskom gospodarstvu, ali u kući betonjari, mi ističemo neuništena prirodna bogatstva, a kad se putnik zaputi u šetnju naiđe na divlje odlagalište smeća, na bespravni kamenolom, ili na kuću istoga pravnog statusa. Ili, seoskim se turizmom bavi jedna obitelj u kući tradicionalnoga tipa sa sadržajima koji uz to idu (blago, poljodjelstvo, stari zanat), ali sve ostale kuće u selu su ili sandučare ili napuštene. </p>
<p>Dakle iako je možda prerano, ali odmah se moramo truditi oko cjelovite slike koju nudimo: ta cijela je Hrvatska kao polovina kojega većeg europskoga grada. Ne možemo li to držati u redu, onda je i ne zaslužujemo. Ne može se samo čekati da netko drugi napravi posao za zajednicu; puno je teže samima se prihvatiti posla. Za početak bi se mogli potruditi urediti svaku zapuštenu kuću. Naravno, tradicionalnu. A bespravne rušiti ma koliko se ljudi okupljalo u znak prosjveda. Naučimo li se redu, čeka nas ljepša budućnost.</p>
<p>IVANA KURTOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Poslovni običaji zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda u Pagu</p>
<p>Nakon nekih 250 km provedenih na relaciji Zagreb- Pag u što je uključen i prijevoz trajektom na relaciji Prizna-Žigljen stigli smo pred Općinski sud u Pagu.</p>
<p> Stigli smo do vrata zemljišno-knjižnog ureda.</p>
<p>Ulazna vrata su bez kvake i natpisa o imenima i prezimenima onih, koji rade iza poluotvorenih ili poluzatvorenih vrata. Uskoro smo ipak ustanovili. Kaže mlađahna službenica, da stranke više ne primaju. Stigli smo oko 12 sati. Kako nismo uspjeli prijeći prvu prepreku, jer opravdanje o teškoćama u prometu nije prihvaćeno, pitamo za žalbenu instancu. Želimo istu molbu za prijem proslijediti predsjedniku Suda.</p>
<p>Nismo uspjeli. Bolesna je - kaže službenica. Umjereno smo uporni pa se usuđujemo priupitati o zamjeniku/ici. Nema zamjene odnosno ne zna se tko zamjenjuje. Dođite preksutra, kaže službenica. To bi trebalo biti rješenje našeg zahtjeva. U gradu Pagu ne rade svi na taj način.</p>
<p>Bili smo u Uredu za katastar Zadar - ispostava Pag. Stječemo dojam da se radi o državnim tijelima, koja posluju na različitim kontinentima. Uredujući službenik je profesionalan i ljubazan. Radno vrijeme je svakodnevno od 8-15 sati. Držim da bi trebalo primijeniti neke običaje Općinskog suda u Pagu.</p>
<p>Kako su Hrvati skloni stalnom imitiranju, koje se dosta dobro prepoznaje prema frazi »po uzoru na« to bi predsjednica Suda dobro učinila kada bi se ugledala na način rada Ureda za katastar Zadar - Ispostava Pag. </p>
<p>Dakle ne bi se trebala ugledati na kakve svjetske uzore.</p>
<p>Radno vrijeme zemljišnog ureda svakako treba promijeniti, jer je dolazak na svaki otok otežan samom činjenicom da se radi o otoku. Za kontakte sa strankama, koji udovoljavaju zahtjevima nekonfliktnosti potreban je izvjestan talent, kao i iznadprosječna socijaliziranost.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa pak u ovom slučaju može osigurati sredstva za postavljanje kvake na ulazu u zemljišno-knjižni odjel. Za to je potrebno takvo nešto i zatražiti. Sve u svemu sve prigovore može riješiti predsjednica Općinskog suda u Pagu.</p>
<p>Sadašnje stanje nije zadovoljavajuće.</p>
<p>IVICA KRILETIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Stanković »opasniji« od Boba Sappa</p>
<p>U posljednjoj emisiji »Nedjeljom u 2«, urednik Stanković posebno je nastojao biti »propitljiv«. Na sve se načine trudio dokazati našem »Cro-copu«, Mirku Filipoviću, da je njegov šport nešportski i bez pravila, iako je s druge strane prozvao i Hrvatsku da ne zna iskoristiti silnu popularnost koju je naš predstavnik stekao u Japanu.</p>
<p> S dosta omalovažavanja uredniku je brižno sekundirao pozvani novinar, trudeći se dokazati da je Filipovićev suparnik bio slab borac.</p>
<p>Međutim, i nemilosrdni urednik-napadač te nedjeljne borbene emisije trebao bi shvatiti da je njezina koncepcija svedena na stil »zahvati intervjuiranog kako možeš«, učini sve da iz gosta izvučeš što više senzacionalističkih i golicavih podataka, koji i ne spadaju uvijek u okvir novinarske etike. To svi vidimo. Zato se i sam boksač Mavrović našao u nedjelju ponukan da počne braniti napadnutog Filipovića, iako i njegov ne baš neopasan šport, ima isto tako svojih nepravilnih udaraca.</p>
<p>A svi mi također bi trebali nešto znati. Upravo tu HTV nedjeljnu emisiju očekujemo upravo zbog toga da vidimo kako će »hrabri kritičari« u osobi nesmiljenih komentatora dotući pozvanog na intervju, ponekad i u gladijatorskom stilu. Jer publici, pa bila ona pred ringom ili TV ekranom, treba podilaziti, zar ne? Pa kad se na kraju sa svoje nedodirljive fotelje glavni urednik našao ponukan da pita Filipovića boji li se više ringa ili medija, ovaj s pravom odgovara - medija.</p>
<p>Pa ako je HTV medij javan i ravnopravan, hajde gospodine Stankoviću da i vas netko jedne nedjelje sa svojim istomišljenicima malko preispita!</p>
<p>S. VUKOVIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Policija se ispričala zbog »kašnjenja« vijesti </p>
<p>U demoliranju najveću štetu pretrpio je multimedijalni centar / Mahnitim razbijanjem pričinjena je šteta od 505.000 kuna / Mladić, iako ima obrijanu glavu, nije se izjasnio kao »skinhead«, a nakon obrade pušten je kući</p>
<p>ZAGREBH, 2. svibnja</p>
<p> - Dan nakon što je 23-godišnji Jakša Štefanac (policija je priopćila samo dob) u sumanutom pohodu letvom u četvrtak oko 7 sati demolirao »Studentski centar« u Savskoj cesti 25, policija se na redovitoj konferenciji za novinare PUZ-a, u petak, ispričala što o događaju nije izvijestila novinare dan ranije.</p>
<p>Kako stoji u priopćenju, mladić je drvenom letvom porazbijao stakla na prozorima i pregradnim zidovima više objekata unutar kruga »Studentskog centra«, nakon čega je svoj razbijački pohod nastavio i u unutrašnjosti centra gdje je porazbijao staklo i inventar u nužniku. U demoliranju je najviše stradao multimedijalni centar i postolarska, te elektroradionica, a vandal se okomio i na stakla i ogledala »opel kadetta« u vlasništvu N. B. (54), koji je bio parkiran u krugu »Studentskog centra«.</p>
<p>Mahnito razbijanje kojim je nastala šteta od 505.000 kuna potrajalo je sve dok mladića nije uočio dežurni vatrogasac koji ga je zadržao i potom pozvao policiju koja ga je privela u Sedmu policijsku postaju.</p>
<p>Dosad su kriminalističkom obradom, navodi policija, utvrđeni elementi kaznenog djela oštećenja tuđe stvari, te će protiv Jakše Štefanca biti podnijeta kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. </p>
<p>Kriminalistička obrada se, pak, nastavlja radi utvrđivanja motiva za njegovo divljanje i razjašnjenja činjenica u svezi s njegovim ponašanjem, budući da ja tijekom obrade naveo kako je bio izazvan i revoltiran time što ga je tu noć napala i istukla njemu nepoznata grupa mladića.</p>
<p>Kako je kazala glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja, mladić, iako ima obrijanu glavu, nije se izjasnio kao »skinhead« a dosad nije evidentiran u policiji radi sličnih kaznenih djela te je nakon obrade pušten kući.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Droga je iz Srbije stizala u bunkeru »peugeota 405«</p>
<p>Bosiljka Puljanović je optužena da je heroin iz Srbije prevozila u Hrvatsku, a za drugi dio rute, navodno su bili zaduženi, Đanan Alunović i Deniz Kadić / Zaplet na suđenju nastao je u vezi s prijedlogom o svjedočenju prikrivenog policijskog istražitelja pod šifrom »Boris«</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Na zagrebačkom su Županijskom sudu održane su rasprave na suđenju Selveru Saliiju (36), njegovom bratu Rašitu Saliiju (37), koji je u bijegu, pa mu se sudi u odsutnosti, Bosiljki Puljanović (35), Đenanu Alunoviću (29) i Denizu Kadiću (28), optuženima zbog udruživanja radi preprodaje većih količina heroina.</p>
<p>Braću Salii se tereti da su tijekom 2002. godine dogovorili sa nepoznatim osobama iz istočnih zemalja prebacivanje većih količina heroina, preko Hrvatske, u zemlje zapadne Evrope. Za prijevoz droge, kako tvrdi tužiteljstvo, nabavljen je »peugot 405« s posebno preuređenim bunkerom za drogu. Bosiljka Puljanović je optužena da je iz Srbije heroin prevozila u Hrvatsku, dok su Alunović i Kadić, navodno bili zaduženi za drugi dio rute, onaj od Hrvatske do neke od zapadnoevropskih zemalja. Kadić je 9. listopada prošle godine zaustavljen na graničnom prijelazu u Bregani, dok je »peugeotom« putovao u Sloveniju, a policijski pas je prilikom pretrage u autu nanjušio 19 kg heroina.</p>
<p>Nitko od petoro optuženih ne osjeća se krivim za ono što ih se tereti, a Alunović i Kadić su već na prvoj raspravi u ponedjeljak iznijeli svoje obrane. Alunović je rekao da je on bio samo posrednik prilikom upoznavanja drugooptuženoga i Kadića. Naime, ispričao je vijeću, Rašita Saliija poznaje dulje vrijeme jer su zajedno prodavali cvijeće, voće i povrće na tržnici na »Kvatriću«. Rašit me zamolio da mu odvezem neke papire u Sloveniju, no budući da on nije stigao, nazvao je Kadića, koji mu je također bio prijatelj, te ga »spojio« s Rašitom Saliijem.</p>
<p>Kadić, pak, tvrdi da nije znao da je u automobilu, koji mu je Rašiit kasnije dao da mu prevozi papire u Sloveniju, skriven heroin. »Rašit mi je ponudio 700 kuna, te plaćanje troškova puta, ukoliko mu prevezem neke papire u Sloveniju, a iz Slovenije sam također trebao dovesti jednog njegovog prijatelja u Zagreb«, tvrdi Kadić.</p>
<p>»No na granici sam zaustavljen te je policija u autu našla 19 kg heroina. Ja sam im rekao za koga to prevozim, te da nemam ništa s tim, no usprkos tome optužen sam za švercanje droge«.</p>
<p>Već na prvoj raspravi obrana je podnijela niz prijedloga za izdvajanjem dijelova spisa. Tako je zatraženo da se izdvoji zapisnik o pretrazi kuće Selvera Saliija jer je pretraga obavljena po noći, što se protivi odredbama KZ-a. »Vidljivo je iz zapisnika«, rekao je branitelj prvooptuženoga, odvjetnik Milenko Umičević, »da je mjesto policija osigurala, pa nije bilo potrebe da se pretraga obavi noću«. Umičević je, također predložio da se iz spisa izdvoje snimke tajnog praćenja nekih od optuženih jer su, kako tvrdi, napravljene bez naloga.</p>
<p>Naime, policija jeste dobila nalog istražnog suca za tajno snimanje braće Salii, no osim njih policija je snimala i druge osobe koje su s njima dolazile u kontakt. Premda se zamjenica ŽDO-a usprotivila Umičevićevu prijedlogu, rekavši da svrha tajnog praćenja i jeste između ostalog snimanje svih osoba koje su sa osumnjičenicima dolazile u kontakt, jer bi u suprotnom snimanje postalo bespredmetno i predstavljalo bi samo potvrdu da je određena osoba u neko vrijeme boravila na određenom mjestu, Umičević je dodao da je iz snimki vidljivo da je snimanje nastavljeno čak i kada je bilo očigledno da se više ne snimaju braća Salii, nego druge osobe. Dok je prijedlog za izdvajanje zapisnika o pretrazi kuće Selvera Saliija odbačen odmah u ponedjeljak, vijeće je prijedlog o izdvajanju dijela snimki tajnog praćenja na, raspravi u srijedu, djelomično usvojilo.</p>
<p>Zanimljiv je zaplet nastao u vezi s prijedlogom o svjedočenju prikrivenog policijskog istražitelja pod šifrom »Boris«. Tužiteljica je predložila da njegov identitet prilikom svjedočenja bude zaštićen, te da »Boris« svoj iskaz da putem video-linka. Naime, »Boris« je već ranije iskazivao u istrazi, a tom prilikom je zatražio i poseban status jer se , kako je tvrdio, boji za svoj život. Umićević se, pak, usprotivio prikrivanju »Borisovog« identiteta, te obrazlažući svoje protivljenje time da je »Boris« policajac i da je plaćen za »opasnost«, zatražio da »Boris« bude saslušan bez elektronske zaštite.</p>
<p>Vijeće je odlučilo u korist tužiteljstva, no obrana je na tu odluku podnijela žalbu, pa će zadnja riječ u vezi »Borisovog« svjedočenja biti ona Vrhovnog suda. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dužnika oteli zbog 7.700 njemačkih maraka</p>
<p>Optuženi su se s oštećenim odvezli u dvije gostionice gdje su mu prijetili nožem i govorili da će ga držati zatočenim sve dok Cepancu ne vrati dug</p>
<p>VARAŽDIN, 2. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu, uz jake mjere osiguranja, nakon više odgoda, započelo suđenje Franji Cepancu, Nivesu Mikulčiću, Zdenku Jarošu, Đuri Grgiću i Josipu Hodaku, optuženima za otmicu i udruživanje radi počinjenja kaznenog djela.</p>
<p>U optužnici se navodi da je Cepanec s ostalim optuženicima dogovorio da otmu Vjerana Šanteka, jer Cepancu nije vratio dug od 7.700 njemačkih maraka.</p>
<p>Hodak je, prema optužnici, Šanteka nazvao telefonom praveći se da je zainteresiran za kupnju njegova kamiona. Njih su se dvojica dogovorila gdje će se naći, pa su tako optuženici s dva automobila 15. prosinca 1998. godine došli u Novi Marof.</p>
<p>Kad je Šantek izašao iz svog kamiona, Mikulčić ga je, prema optužnici, udario i silom ugurao u automobil kojeg je vozio Cepanec. Optuženi su se s oštećenim odvezli u dvije gostionice gdje su mu prijetili nožem i govorili da će ga držati zatočenim sve dok Cepancu ne vrati dug.</p>
<p>Šanteku je potom supruga javila da je pronašla oko 4.500 maraka, pa su se Cepanec i Jaroš odvezli s njim do njegove kuće kako bi taj novac preuzeli, no tamo su ih uhitili policajci.</p>
<p>Na suđenju je saslušan Darko Žuti, koji je rekao da je njegov sin išao sa Šantekom do benzinske crpke u Novom Marofu, dok je on bio u kafiću preko puta. Sin je najednom dotrčao u lokal i rekao da su Šanteka »uzeli«, a on je »zbrisao«.</p>
<p>Žuti je sina odvezao kući, a zatim ga je nazvala Šantekova supruga i pitala ga gdje joj je suprug, jer netko zove i traži novac. </p>
<p>Svjedočio je i Vladimir Cmrečak, koji je izjavio da je »u cijelom slučaju oštećeni Cepanec, a ne Šantek«. Cepanec je Cmrečku, naime, posudio oko 7.000 maraka, no Šantek je znao da ih ima, pa je od Cmrečka tražio da mu posudi. Cmrečak je Šanteku taj novac posudio, a Šantek se obavezao da će ga vratiti Cepancu.</p>
<p>Od Cepanca je tražio i da mu posudi još 3.000 maraka, što je Cepanec, navodno, i učinio. Novac mu, međutim, nije vratio, a »dalje se dogodilo ovo što se dogodilo«.</p>
<p>Iako oštećen, Šantek se nije pojavio na suđenju, a bio je uredno pozvan, pa će se na iduću raspravu, uz još nekoliko svjedoka, pozvati uz prijetnju privođenjem.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Oteli ju uz prijetnu pištoljem i zahtijevali novac ili drogu</p>
<p>Za prvooptuženog predložen pritvor, a za četvrtooptuženog ukidanje pritvora</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Zbog nedolaska prvo i trećeoptuženog Marijana Žugelja i Dražena Cvetka, te nekoliko svjedoka, kao i same žrtve događaja, suđenje petorici optuženih za otmicu, u srijedu je na Županijskom sudu po drugi put odgođeno, za lipanj.</p>
<p>Dok Žugelj svoj nedolazak nije ničim opravdao, te je sudac Vladimir Pavleković izvanraspravnom vijeću dostaviti spis o eventualnom određenju pritvora, Cvetkov otac je javio branitelju, odvjetniku Milanu Jungiću, da mu je sinu u utorak navečer pozlilo te ga je Hitna pomoć odvezla u Dom zdravlja u Kutini, o čemu je priložena dokumentacija. Kako je pak već četiri mjeseca u pritvoru, četvrtooptuženi Ante Džepina Bajić, za njega je branitelj, odvjetnik Emir Čengić ponovo podnio prijedlog za ukidanje pritvora, o čemu će također odlučivati izvanraspravno vijeće. Naime, Džepina je u pritvoru jer je svojevremeno otišao od kuće, te ga sud također nije mogao dugo pronaći. </p>
<p>Uz spomenute optužene, za otmicu Snježane Sarage, koja se dogodila 20. prosinca 2000. godine, tereti se i kao drugooptuženi Dražen Plečko, te petooptuženi Zoran Dimač. Prema optužnici, koju zastupa zamjenik državnog županijskog odvjetnika Ivica Jaranović, optuženi su zajedno i prema prethodnom dogovoru prijeteći pištoljem prisilili Saragu da im preda 7.500 DEM.</p>
<p>Najprije joj je Plečko prijetio Žugeljevim pištoljem u lokalu »Nori picek«, na križanju Ilice i Sv. duha. Ženu su potom doveli u njezin stan u ulici Sv. duh, kamo su zatim stigli Žugelj i Cvetko, te su ženu natjerali u BMW, u kojem je Dimač bio suvozač, prekrili joj glavu i vozili je desetak minuta do Žugeljeva stana u Bezdanskoj 3. I dalje uz prijetnju pištoljem, zahtijevali su od žrtve da nazove prijatelje i pribavi ili novac ili drogu, što ona nije uspjela. Dimač joj je, navodi se dalje u optužnici, zaprijetio da će bizi zatočena dok ne preda novac i dao joj rok do 21,30 sati, pa produljio do 23 sata, nakon čega su je ponovo zamotane glave odvezli u Džepinin stan.</p>
<p>Tamo su je držali, čuvajući je na smjene, kada je 21. prosinca Žugelj saznao da je policija privela njegovu ženu, Ivanu Miletić. Žugelj je tada Saragu nekoliko puta dlanom udario po glavi i nanio joj nekoliko ozljeda, no, kako ni dalje nije uspjela nabaviti novac, opet su je »zakrabuljenu« vozali po gradu, došli do Remize i u jednoj od pokrajnjih uličica izbacili.</p>
<p>Na raspravu u srijedu nisu došle ni otete Saraga, kojoj sud ne može ući u trag, a ni Žugeljeva supruga, te će biti ponovo pozvane.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Konzul savjetnik zbog klevete tužio generalnog konzula </p>
<p>Tužbi je prethodila prijava Ante Barbira MVP-u da je njegov pretpostavljeni, Vjekoslav Tomašić, pogodovao blagajnici konzulata da bez carine uveze automobil / Prijavitelj je odmah potom povučen s dužnosti u konzulatu </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Sudac zagrebačkog Općinskog suda Marijan Bertolanič odgodio je raspravu o tužbi Ante Barbira, konzula savjetnika protiv generalnog konzula iz Trsta Vjekoslava Tomašića, kojim ga Barbir tuži za klevetu.</p>
<p> Ovoj nevjerojatnoj tužbi prethodio je također neuobičajeni tijek događaja: podređeni djelatnik Barbir, prijavio je Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu svoga nadređenog, generalnog konzula zbog kršenja kaznenog zakona, odnosno pogodovanja blagajnici konzulata da uveze osobni automobil bez plaćanja carine. Prijavitelj nakon toga bio je povučen s mjesta konzularnog savjetnika u Trstu, degradiran je i smanjena mu je plaća.</p>
<p>»Discipliniranje neposlušnog« bivšeg konzula traje i dalje, Barbir se u Zagrebu bavi minornim poslovima koje može obavljati administrativni službenik sa srednjom stručnom spremom. Na sudovima se stvari razvijaju negdje brže a ne negdje sporije. Upravni sud, nakon tužbe Ante Barbira, presudio je u njegovu korist, a Općinski sud ima teškoća s dolaskom svjedoka. </p>
<p>Primjerice u petak nitko od većeg broja pozvanih svjedoka nije došao. Jedna svjedokinja je izostala zbog predstojećeg vjenčanja, dvojica su bolesni ili očekuju važan, ranije dogovoren liječnički pregled i sl. Ročište je zakazano za mjesec dana a pozvat će se svjedoci koji će malo moći svjedočiti o stručnosti degradiranog konzula savjetnika (jedan je domar, a drugi vozač konzulata), a i ostali svjedoci dobivat će termine za dolazak na svjedočenje upravo od osobe koja im je glavni pretpostavljeni u poslu. Kako će sud u takovom slučaju objektivno ocijeniti njihovu iskrenost i objektivnost, jer će ipak morati svjedočiti protiv šefa, vidjet će se početkom lipnja, ako i tada ne iskrsnu nepredviđene teškoće. </p>
<p>P. P.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U Rijeci i na Lošinju policija pronašla plantaže »trave«</p>
<p>RIJEKA, 2. svibnja</p>
<p> - Prije nekoliko dana u jednom stanu na Srdočima u Rijeci policija je pronašla 187 sadnica indijske konoplje, a istodobno, još 102 sadnice u krugu lječilišta u Velom Lošinju. </p>
<p>Zanimljivo je reći da su »mini plantažu« konoplje u Velom Lošinju otkrili i policiji prijavili djelatnici lječilišta, a pripadala je dvojici 17-godišnjih otočana koji su sjemenke konoplje nabavili u Zagrebu, posijali ga sredinom veljače, a prije nekoliko dana niknule sadnice su i presadili, a, da je bilo sreće, berbu bi obavili u kolovozu ove godine. </p>
<p>Kroz to vrijeme stabljike konoplje rasle bi i do dva metra. Na otoku Rabu kriminalističkom obradom sedam osoba došlo se do 25,7 grama marihuane i četiri sadnice stabljike, visine od 2 do 6 cm. U Rijeci je pritvoren jedan mladić iz Čavli, koji je od siječnja do travnja ove godine prodao oko osam kg marihuane, čija je tržišna cijena oko tri tisuće kuna za kilogram.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Austrija i Grčka još uvijek otežavaju izvoz hrvatskog šećera</p>
<p>Iako je Italija ukinula obvezu polaganja novčanih depozita prilikom izvoza šećera iz Hrvatske, ove dvije zemlje to još uvijek nisu učinile / Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva smatra da se hrvatske šećerane trebaju povezati, kako bi se pripremile za tržišnu utakmicu sa srbijanskim šećeranama</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Iako je hrvatska strana predala svu dokumentaciju i nastavila informirati o poduzetim mjerama kontrole proizvodnje šećera, Europska unija još nije ispunila obećanje da će povući zaštite mjere na uvoz šećera iz Hrvatske. </p>
<p>Tzv. šećerna afera za Hrvatsku tako još nije završena, iako je Italija, najveći uvoznik šećera iz Hrvatske selektivno povukla obvezu polaganja depozita na izvozne kontigente.</p>
<p>S izvozom šećera je bilo dosta problema i prije prošlogodišnjeg izbijanja afere s izvozom šećera, s primjesama trske, u Grčku. Proizvođači šećera, naime, već su ranije upozoravali da se uz tri domaće šećerane u Osijeku, Virovitici i Županji, najveća domaća »šećerana« nalazi u luci Ploče. </p>
<p>Prema prijelaznom sporazumu EU-a i Hrvatske, uvjet da roba iz Hrvatske neocarinjena stigne na tržište Unije jest da je proizvod neosporno domaćega porijekla. Naglo povećani izvoz za 70 puta, te činjenica da Hrvatska i pored dovoljnih količina vlastitog šećera uvozi jeftini <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> iz Unije, potaknuli su neke članice EU na uvođenje depozita prilikom izvoza iz Hrvatske, a Austrija i Grčka takav novčani depozit - u visini dvije trećine vrijednosti izvezene robe - još uvijek traže, ali od vlastitih tvrtke koje sklapaju ugovore s hrvatskima, što oni naravno prevaljuju na hrvatske izvoznike.</p>
<p>Zbog sumnje da se radi o sličnoj prijevari EU je suspendirala ovih dana povlašteni uvoz šećera iz Srbije. Unija je ranije dopustila potpuno slobodni izvoz na tržište EU srbijanskog šećera. U Bruxellesu sumnjaju da Srbija zlorabi tu povlasticu, odnosno da izvozi prepakirani šećer prethodno uvezen iz Unije. </p>
<p>Srbija, inače, ima 18 šećerana, te velike količine šećerne repe, koja je zbog velike ovogodišnje suše, primjerice, uništena na oko 60 posto usjeva u Hrvatskoj, a ni u Srbiji stanje nije bolje.</p>
<p>Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić smatra da bi se hrvatske šećerane trebale povezati, i to prije nego što se šećerane u Srbiji konsolidiraju i privatiziraju. Radi se o tome da bi jeftiniji šećer iz Srbije, nakon što se granice za poljoprivredne proizvode potpuno otvore, mogao preplaviti hrvatsko tržište.</p>
<p>Hrvatske šećerane, koje su u prethodnom razdoblju bile ovisne o uvozu repe, tek su prije nekoliko godina počele raditi punim kapacitetom. Gotovo do kraja 90'-ih uvozile su blizu 40 posto šećerne repe. Nakon što je uvedena zaštitna cijena od 22 lipe po kilogramu i nakon što je država povećala poticaje na 5 kuna za 100 kilograma repe, seljaci su konačno počeli saditi šećernu repu. Ukupni iznos poticaja za šećernu repu iznosio je 55,5 milijuna kuna. </p>
<p>Hrvatska u poticanju proizvodnje šećera nije izuzetak. Naime, proizvodnja šećera uživa visoku zaštitu u svim zemljama. Primjerice, carinska zaštita na uvoz sirovog šećera u EU iznosi 33,9 eura na 100 kilograma, a za rafinirani (konzumni) šećer carina iznosi 41,9 eura na svakih 100 kilograma. </p>
<p>Za razliku od proizvodnje, uvoza i izvoza, u Hrvatskoj je potrošnja šećera u stalnome padu. Prosječan Hrvat je 1997. godine potrošio 31 kilogram šećera, a 2001. 22 kilograma šećera godišnje.</p>
<p>Ukupna godišnja potrošnja šećera u Hrvatskoj iznosi ukupno 150.000 tona.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U prvom tromjesečju robni izvoz porastao 16 posto</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - U prva tri mjeseca ove godine, hrvatski robni izvoz premašio je 10,2 milijarde kuna, što je 16 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). </p>
<p>U istom je razdoblju uvoz roba porastao za 13,8 posto, dosegnuvši vrijednost od gotovo 20,8 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 10,55 milijardi kuna.</p>
<p>Iskazan u američkim dolarima, hrvatski robni izvoz u prvom tromjesečju iznosio je 1,44 milijarde dolara, ili 39,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je težio 2,94 milijarde dolara, ili 37,2 posto više nego u prvom tromjesečju lani. Hrvatski vanjskotrgovinski deficit u prva tri mjeseca iznosio je 1,49 milijardi dolara. </p>
<p>Spomenuta razlika je nastala zbog kretanja vrijednosti valuta na deviznim tržištima, odnosno slabljenja dolara i kune prema euru tijekom prvog tromjesečja, komentiraju analitičari Raiffeisen banke. Tečajne razlike su jedan od glavnih razloga zašto je robni uvoz u ožujku premašio vrijednost od 1,14 milijardu dolara.</p>
<p>Hrvatski robni izvoz u Europsku uniju u prvom je tromjesečju porastao za 37,2 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 795,3 milijuna dolara. S druge strane, uvoz iz Unije porastao je 40 posto, premašivši vrijednost od 1,65 milijardi dolara. </p>
<p>Robna razmjena s četiri članice EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) pokazuje rast izvoza od osam posto, te uvoza od 3,7 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine. </p>
<p>Tijekom prvog tromjesečja Hrvatska je povećala izvoz u zemlje Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) za 31,3 posto na godišnjoj razini. Naime, ukupna vrijednost izvezenih roba na tržišta sedam zemalja CEFTA-e dosegnula je 512,2 milijuna dolara. No, velik rast od 32,1 posto u istom je razdoblju iskazala i uvozna strana, s obzirom da je Hrvatska iz CEFTA-e tijekom prvog kvartala uvezla robe u vrijednosti od gotovo 994,5 milijuna dolara. Hrvatska je, inače, 1. ožujka postala osma punopravna članica CEFTA-e.</p>
<p>Što se tiče članica CEFTA-e, najveći rast robne razmjene u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je u trgovini s Bugarskom, u koju su hrvatske tvrtke povećale izvoz za čak 633,3 posto, a uvoz za 224,6 posto. No riječ je o razmjerno skromnim iznosima robne razmjene s tom zemljom.</p>
<p>Hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za 38,5 posto, dosegnuvši vrijednost od 178,5 milijuna dolara. Istovremeno, uvoz iz BiH zabilježio je rast od 15 posto, dosegnuvši iznos od 35,5 milijuna dolara. Izvoz u Srbiju i Crnu Goru u istom je razdoblju porastao samo 2,9 posto, te je iznosio 34,9 milijuna dolara. S druge strane, uvoz iz SiCG-a skočio je za 4,7 posto, dosegnuvši vrijednost od 13,1 milijun dolara. Rast vrijednosti robne razmjene primjetan je i u trgovini s Makedonijom, s kojom je Hrvatska u prva tri mjeseca ove godine povećala izvoz za 30,5 posto, a uvoz za 21,6 posto na godišnjoj razini. </p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U nedjelju započinje godišnji skup EBRD-a</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Godišnji sastanak Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) održat će se 4. i 5. svibnja u Taškentu, glavnom gradu Uzbekistana. Uz ovogodišnji dvanaesti po redu - i prvi u nekoj od zemalja srednje Azije - sastanak EBRD-ovog Vijeća guvernera, održat će se i Poslovni forum 2003., na kojem će se razgovarati o utjecaju političkih struktura na poboljšanje investicijske klime, regionalnoj suradnji u razvoju trgovine i globalizaciji, odgovornom poslovanju te poticanju malog poduzetništva. Također će biti predstavljeni i najnoviji podaci i dopuna Transition Reporta, EBRD-ovog pregleda procesa tranzicije.</p>
<p>Na godišnjem sastanku Vijeća guvernera 62 dioničara EBRD-a - predstavnici 60 zemalja te Europske unije i Europske investicijske banke - definirat će ciljeve Banke za 2004. godinu. Organizirana su i predstavljanja 27 zemalja.</p>
<p>EBRD-u su upućene mnoge kritike zbog izbora mjesta održavanja godišnjeg zasjedanja, s obzirom na to da je UN nedavno optužio uzbekistanske vlasti, na čelu s despotskim predsjednikom, bivšim komunističkim liderom Islamom Karimovim, zbog pretjeranog korištenja sile. Međutim, predsjednik EBRD-a Jean Lemierre je u nekoliko navrata istaknuo da bi organiziranje takvoga nesvakidašnjeg skupa u srednjoazijskoj zemlji imalo mnogo veće prednosti nego izolacija Uzbekistana. </p>
<p>Pa ipak, EBRD je u prosincu zaprijetio da će otkazati sastanak ako se pogorša politička situacija, postavivši istovremeno i nekoliko uvjeta. Naime, EBRD je zatražio televizijski prijenos važnijih govora sa sastanka te dozvole za prosvjede građana za vrijeme trajanja skupa, na kojem se očekuje oko 1600 sudionika; domaćih i inozemnih dužnosnika iz vladinih tijela, središnjih banaka i nevladinih organizacija; poslovnih ljudi i novinara. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Riječka i Splitska banka pokrovitelji novog izdanja državnih obveznica</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo financija odabralo je Riječku i Splitsku banku za pokrovitelje milijardu kuna vrijedne emisije petogodišnjih državnih obveznica denominiranih u kunama, koje su namijenjene domaćem tržištu kapitala, objavile su u petak Riječka i Splitska banka. </p>
<p>Obveznice će imati fiksni godišnji kupon od 6,125 posto uz polugodišnju isplatu kupona, a na tržištu bi se trebale pojaviti do kraja svibnja.</p>
<p> Riječ je o prvoj domaćoj emisiji državnih obveznica denominiranih u kunama te prvim hrvatskim obveznicama u primarnoj emisiji dostupnim građanima kroz poslovnu mrežu banaka Erste grupe (Riječka i Erste & Steiermarkische banke) te HVB grupe (Splitska i HVB Bank Croatia). </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Njemačka: Gotovo milijun prividno nezaposlenih osoba</p>
<p>BONN, 2. svibnja</p>
<p> - Od 4,6 milijuna nezaposlenih u Njemačkoj gotovo petina ne ispunjava uvjete za taj status, nego prijavu na ured za zapošljavanje koristi za osiguravanje socijalnog statusa. </p>
<p>Gotovo milijun nezaposlenih trenutačno ne ispunjava zakonom propisane uvjete za stjecanje statusa nezaposlenih. Radi se o osobama koje zapravo ne traže posao niti uredu za zapošljavanje ne stoje na raspolaganju.</p>
<p>Kod prividno nezaposlenih se u najvećem broju radi o osobama koje su kratko prije odlaska u mirovinu ostale bez posla, pa čekaju uvjete za mirovinu i ne traže novo zaposlenje. S obzirom na to da je novčana potpora za nezaposlene viša od socijalne pomoći, država time godišnje gubi nekoliko milijardi eura. Inače, stopa nezaposlenosti u ožujku ove godine iznosila je 11,1 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Heineken pao dva posto nakon austrijske akvizicije</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Europski su indeksi u petak pali, a negativan je trend prevladavao prije svega u financijskom i automobilskom sektoru. Ulagače je razočarao pad njemačke maloprodaje u ožujku veći od očekivanog - 3 posto u odnosu na veljaču i 4 posto na isti mjesec lani. </p>
<p>Pad dionica potaknula su i očekivanja da će u petak objavljeni podaci pokazati i rast nezaposlenosti u SAD-u sa 5,8 na 5,9 posto. </p>
<p>Do poslijepodneva je londonski indeks FTSE 100 jedini bio na pozitivnom teritoriju - porastao je 0,44 posto na 3897,3 boda. Frankfurtski DAX je, pak, pao 1 posto na 2912,3 boda, a pariški CAC 40 1,16 posto na 2919,33 boda. U Milanu je MIB 30 izgubio 1,27 posto spustivši se na 23.997 bodova. Indeks najjačih europskih dionica DJ Stoxx 50 je pao 1,33 posto na 2287,8 bodova, dok je širi FTSE Eurotop 300 izgubio nešto blažih 0,9 posto.</p>
<p>U New Yorku su vodeći indeksi u prvim trenucima trgovanja u petak pali do 0,5 posto. U četvrtak je Dow Jones Industrial Average, dok je većina europskih burzi bila zatvorena zbog Praznika rada, pao 0,3 posto na 8454,25 posto, a tehnološki Nasdaq Composite 0,6 posto na 1472,56 posto. U Tokyju je Nikkei 225 u petak porastao 0,56 posto na 7907,19 bodova.</p>
<p>Dionica Heinekena je u petak pala dva posto nakon što je objavljeno da je prihvaćena njegova ponuda za austrijski BBAG, vlasnika pivovare Brau Union, čije su najpoznatije marke Gösser, Zipfer i Kaiser. Među rijetkim dobitnicima bila je nizozemska maloprodajna grupacija Ahold - jedna od najvećih u svijetu, ali pogođena nedavnim računovodstvenim skandalom. Njene su dionice skočile 18 posto nakon što je objavila da će prodati svoju malezijsku podružnicu. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska se oprostila od generala Janka Bobetka </p>
<p>Na sisačkom groblju više od dvadest tisuća ljudi oprostilo se od stožernog generala Bobetka/ »Na ovom svijetu ostaju vaši odani suborci, i vaša i naša vječna Hrvatska. Duboko si u našim srcima, na zapovijed, gospodine generale«, rekao je Ivan Korade / Bobetkov prijatelj Ante Živković istaknuo je da je general učio sve oko sebe hrabrosti i pravednosti </p>
<p>SISAK, 2. svibnja</p>
<p> - Više od dvadeset tisuća ljudi oprostilo se u petak od generala Janka Bobetka na sisačkom groblju Viktorovcu. Kolone ljudi u odorama HV-a, u crnim odijelima i majicama s likom generala Bobetka i natpisom »Na zapovijed, generale« kretale su se prema obiteljskoj grobnici. Mnoštvo Bobetkovih štovatelja okupljenih na pogrebu potvrdilo je da ga je Hrvatska voljela. U povorci do grobnice uz Bobetkovu obitelj, bili su branitelji, umirovljeni generali, alkari, invalidi, saborski zastupnici, te članovi političkih stranaka. Među njima bili su u ime predsjednika Mesića Krešimir Kašpar, pročelnik Mesićeva vojnog kabineta i u ime predsjednika Sabora Marijana Petir. </p>
<p> Vjerski obred predvodio je vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac, koji je kazao: »Bilo mi je drago čuti Janka Bobetka kad mi je rekao: 'Postoje principi koji su vječni i od kojih čovjek ne odustaje. I treba ih braniti'«. </p>
<p>Od generala se nad grobnicom oprostio njegov dugogodišnji prijatelj Ante Živković. Bio je s njim, kako je rekao, sudbinski vezan, zajedno su dijelili i radost i tugu. »Jesam li i ja, prijatelju, tješio tvoje srce kad su ti branili voljeti Hrvatsku, kad su ti uzimali slobodu«, zapitao se. Istaknuo je da je general bio plemenit i učio sve oko sebe poštenju i ljubavi, hrabrosti i pravednosti. </p>
<p> S generalom Bobetkom rastali su se njegovi suborci i prijatelji generali Ivan Korade i Ivan Basarac. »Otišao je u vječnost, legendu, budućnost. Svi mi ovdje puni tuge i bola došli smo se na rastanku pokloniti gorostasu koji je svojim djelom ispisao najblistavije stranice hrvatske povijesti«, rekao je Korade, podsjetivši na sve generalove dobivene bitke - od Banovine do Dubrovnika. Prisjetio se dugih razgovora u vrijeme rata, te kazao: »Uz njegovo rame bio je Ante i drugi hrvatski uznici koji nisu s nama«.</p>
<p> General je, rekao je, prkosio sudbini cijelog života. Sve je do zadnjeg dana dao i žrtvovao za Hrvatsku. »Gospodine generale, nema rastanka, nema smrti, zagrljeni ste u vječnosti sa svojim borcima i vrhovnim zapovjednikom. Na ovom svijetu ostaju vaši odani suborci, i vaša i naša vječna Hrvatska. Duboko si u našim srcima, na zapovijed, gospodine generale«, kazao je Korade. </p>
<p>Osvrnuvši se na Bobetkovu borbu protiv fašizma 1941., angažman tijekom Hrvatskog proljeća 1971. i borbe protiv srpske agresije 1991., do lažno propagandnih optužbi 2001., Basarac je nad Bobetkovim grobom rekao da se neće dopustiti da se razaraju temelji hrvatske države.</p>
<p>Osvrnuvši se na haašku optužnicu, rekao je da je to bila nepravda i optuženje kojim se htjelo optužiti cijelu hrvatsku državu. Prisjetio se i riječi generalove supruge Magdalene: »Progoniti moga supruga isto je što i progoniti Isusa Krista«.</p>
<p> Basarčev govor okupljeni su pozdravljali pljeskom, naročito kad je izjavio: »U Hrvatskoj nema slobode za one koji su je oslobodili. Ako nema slobode za Antu Gotovinu, Mirka Norca, Rahima Ademija, onda nema slobode ni za koga. Pojedinci koji odobravaju optužnice moraju odgovarati pred hrvatskim narodom«. Basarac je poručio da ga pozdravljaju Ante Gotovina i Mirko Norac, kao i tisuću majki njegovih poginulih branitelja, hrvatski invalidi, udovice i djeca poginulih branitelja. »Zbogom načelniče Glavnog stožera Hrvatske vojske, zbogom dragi prijatelju, zbogom drugi oče, neka ti je laka hrvatska zemlja koju si toliko volio«, završio je Basarac. </p>
<p>Prema posljednjoj želji pokojnog generala, Miroslav Škoro nad grobnicom je otpjevao »Matu«. Dirnuo je mnoge pjesmom, a na kraju je i sam zaplakao. </p>
<p>Također, prema želji generala Bobetka, pjesmu na rastanku »Od stoljeća sedmog« otpjevao je Dražen Žanko. </p>
<p>General Bobetko pokopan je uz počasne plotune Hrvatske vojske i zvuke hrvatske himne.</p>
<p>Mirjana Gerić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vlahušić: Za provjeru licence za rad odgovoran je dom zdravlja</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - »Kako je to moguće? Sve je moguće u ovoj zemlji«, odgovorio je u petak Vjesniku ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić, na pitanje kako je moguće da se u jednoj državnoj zdravstvenoj ustanovi pojavi lažni liječnik. </p>
<p>Kako kaže, čuo je za najnoviji slučaj u krapinskom domu zdravlja, ali ne i pojedinosti, te koliko je u svemu tome istine. Od uprave tog doma zdravlja zatraženo je očitovanje, ali Vlahušić napominje da nije na Ministarstvu zdravstva da provjerava tko sve radi u pojedinim ustanovama i imaju li sve potrebne papire. To je zadatak ustanova kojima Ministarstvo daje dozvole za rad. </p>
<p>»Svaki liječnik mora imati licencu za rad koju stječe u Ministarstvu nakon polaganja državnog ispita, a provjerava je poslodavac«, naglašava Vlahušić.</p>
<p>Imamo li nakon lažnog doktora Filipovića od prije nekoliko godina u Zagrebu i lažnu doktoricu u Zagorju, nesvršenu studenticu medicine koja je, kako ovih dana pišu novine, koja je glumila liječnicu, nismo uspjeli saznati u izravnom razgovoru s upravom Doma, kao ni to je li učinjena kakva šteta pacijentima. </p>
<p>U svakom slučaju šteta je na ugledu Doma zdravlja za koji smo neslužbeno saznali da je zapravo ustanova u osnivanju. Od 1. travnja od šest zagorskih domova, kako je to u cijeloj Hrvatskoj na razini županija, osnovan je jedan Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije i umjesto šezdesetak zaposlenika koliko je imao krapinski dom, u novom je njih 250. Moguće je da se tijekom reorganizacije pokazalo da bi i S. B., lažna doktorica, mogla ovdje dobiti i stalno mjesto umjesto da je honorarac kao do tada. U svojoj izjavi za novine žali što se lažno predstavljala, ali da nije nikome naudila, te da je to učinila pod pritiskom roditelja koji su pošto-poto htjeli da im kći bude doktorica.</p>
<p>Da nije bilo reorganizacije tko zna koliko bi »doktorica« ordinirala i kad bi se netko konačno sjetio da je pita za dokaze o stručnoj osposobljenosti i to za jedan od najodgovornijih poslova uopće. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Prije osam godina pobunjeni Srbi raketirali Zagreb </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Prije osam godina, 2. svibnja, pobunjeni Srbi napali su Zagreb raketnim sustavom »Orkan« osvećujući se zbog vojnog poraza u zapadnoj Slavoniji dan prije. U napadu koji je ponovljen i 3. svibnja 1995. poginulo je šest osoba, 39 je teže, a 136 lakše ranjeno. Prve eksplozije zabilježene su 2. svibnja 1995. u 10.23 sati kad je nekoliko projektila palo na uže središte grada, a upotrijebljen je raketni sustav »Orkan« s kasetnim streljivom, »zvončićima«.</p>
<p> Riječ je o odmazdi pobunjenih Srba za poraz u operaciji »Bljesak«, što je pred televizijskim kamerama priznao i tadašnji vođa pobunjenih Srba Milan Martić, sada optuženik u Haagu.</p>
<p> Raketiranje je nastavljeno 3. svibnja, a projektili su također pali na uže središte grada - dječju bolnicu u Klaićevoj, dom umirovljenika Centar, te na Hrvatsko narodno kazalište u kojem su vježbali baletani i balerine, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. </p>
<p> Opasni su bili i brojni neeksplodirani »zvončići«, njih oko 500, koje su deaktivirali djelatnici policije. U tom poslu poginuo je jedan djelatnik MUP-a. </p>
<p> Zbog zapovijedi da se napadne Zagreb, Haaški sud optužio je Milana Martića za ratni zločin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Vijenci na spomenik 12 poginulih hrvatskih policajaca u Borovu Selu </p>
<p>BOROVO, 2. svibnja</p>
<p> - Na 12. obljetnicu pogibije dvanestorice hrvatskih policajaca 2. svibnja 1991. u središtu Borova Sela vijence su u petak podno spomen-obilježja izgrađena lani u nazočnosti članova obitelji i prijatelja stradalih policajaca položila izaslanstva MUP-a i vukovarsko-srijemske Policijske uprave, stradalničkih i braniteljskih udruga.</p>
<p> Zajedničko izaslanstvo MUP-a i PU-a predvodio je ravnatelj policije u MUP-u Ranko Ostojić.</p>
<p> Pripadnici srpskih paravojnih postrojba 2. svibnja 1991. u središtu Borova Sela ubili su iz zasjede načelnika Odjela za operativne poslove javne sigurnosti vinkovačke policije Stipana Bošnjaka (1955.) te pripadnike specijalne postrojbe vinkovačke policije Luku Crnkovića (1970.), Josipa Culeja (1966.), Mladena Ćatića (1971.), Janka Čovića (1965.), Zorana Grašića (1969.), Antuna Grbavca (1961.), Željka Hralu (1968.), Zdenka Pericu (1965.), Marinka Petrušića (1966.), Mladena Šarića (1965.) i Ivicu Vučića (1961.)</p>
<p> U spomen na njihovu pogibiju, koja je označila i početak ratnih događaja na vukovarskom području, u Vinkovcima se održava Memorijal »12 redarstvenika«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Šest godina zatvora za ratni zločin </p>
<p>OSIJEK, 2. svibnja</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda Baranjac Zdravko Jovanović (49), Rom pravoslavne vjere, proglašen je krivim zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog u Baranji 1991., te mu je određena kazna zatvora u trajanju od šest godina. </p>
<p> Podsjetimo, optužnica Županijskog državnog odvjetništva Jovanovića, koji se nalazi u pritvoru osječkog Okružnog zatvora, tereti da se krajem 1991. i tijekom 1992. u mjestima Kneževo i Duboševica, nakon okupacije Baranje, pridružio srpskim paravojnim postrojbama koje su tamo formirale tzv. štab teritorijalne obrane te da je sudjelovao u nezakonitim uhićenjima Hrvata, njihovim ispitivanjima te fizičkim i psihičkim zlostavljanjima. </p>
<p>Kako stoji u optužnici, on je 27. studenoga 1991. priveo i ispitivao Ivana Svalinu kojega je brutalno tukao, a potom mu i nožem rezao uši, te istoga dana sudjelovao i u uhićenju Tadije Jakšića kojemu je prijetio ubojstvom. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Desetak tisuća građana oprostilo se od generala Bobetka </p>
<p>Posljednju stražu oko generalova odra i brojna Bobetkova odličja držali umirovljeni generali / Jezerinac: Opraštamo se od čovjeka koji je u Domovinskom ratu prepoznao vrijednost ljubavi prema domovini / Sanader: General Bobetko je simbol pomirbe hrvatskoga naroda, jedne od najvažnijih pretpostavki na kojoj je sazdana hrvatska samostojnost/ Na ispraćaj došao i premijer Račan </p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Tiho i dostojanstveno desetak tisuća građana, brojni prijatelji, suborci, stranački kolege te visoki državni, vojni i stranački dužnosnici oprostili su se u petak od stožernog generala Janka Bobetka na zagrebačkom groblju Mirogoju. </p>
<p>Kolone građana u mimohodu su od jutarnjih sati izražavali posljednju počast nekadašnjem načelniku Glavnog stožera i najvišem časniku Hrvatske vojske.</p>
<p>Iako je do posljednjega trenutka njegov dolazak bio upitan, na Bobetkovu ispraćaju bio je i premijer Ivica Račan sa suprugom. Od generala su se oprostili i predsjednik Hrvatskoga sabora, Zlatko Tomčić, mnogi državni dužnosnici i izaslanstvo HDZ-a u kojem su bili predsjednik Ivo Sanader, njegova zamjenica Jadranka Kosor, potpredsjednici stranke Andrija Hebrang i Ivan Šuker, te Vladimir Šeks, Dubravka Šuica i Dario Vukić. </p>
<p>Od čelnika drugih stranaka na ispraćaj su stigli i esdepeovci ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, Zdravko Tomac i Milan Bandić, predsjednik HSP-a Anto Đapić i Vlado Jukić, potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić, potpredsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt te Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog bloka Ivić Pašalić i čelnici HIP-a Miroslav Tuđman i Nenad Ivanković. Posljednju su počast došli odati i udovica ministra obrane Gojka Šuška, Đurđa Šušak te supruga generala Ante Gotovine Dunja Zloić, kao i mnoštvo uglednika iz javnog i političkog života Hrvatske. Ured predsjednika Republike poslao je vijenac. </p>
<p>S posebnim zanimanjem iščekivao se mogući dolazak umirovljenog generala Mirka Norca. Prve neslužbene informacije ukazivale su na to da bi se Norac čak mogao pojaviti na Mirogoju, no oko 11 sati ipak je potvrđeno da sutkinja Županijskog suda u Rijeci Ika Šarić nije udovoljila zahtjevu obitelji Bobetko.</p>
<p>Ispraćaj generala Bobetka organiziran je u skladu s najvišim vojnim počastima. Oko generalova odra izmjenjivale su se mnoge počasne straže, a štovanje su mu na taj način izrazili zapovjednici svih rodova Hrvatske vojske, stranački kolege, sinjski alkari i Bobetkovi prijatelji. </p>
<p>Posljednju stražu i brojna generalova odličja držali su umirovljeni generali, a lijes s posmrtnim ostacima generala Bobetka iznesen je potom ispred mrtvačnice. </p>
<p>Crkveni obred predvodio je vojni ordinarij, biskup Juraj Jezerinac. Opraštajući se, kako je rekao, od hrvatskoga vojskovođe, generala Janka Bobetka, Jezerinac je istaknuo da se opraštamo od čovjeka koji je u Domovinskom ratu prepoznao vrijednost ljubavi prema domovini. »Prepoznali smo i njegov duhovni rast, a Bobetko je očito i sam bio svjestan da se nalazi na putu prema vječnosti«, rekao je. Opraštajući se od generala Bobetka vjerujemo da smrt nema zadnju riječ, vjerujemo da zadnju riječ ima život, poručio je. Nakon crkvenog obreda predsjednik HDZ-a Ivo Sanader istaknuo je kako je general Bobetko »simbol pomirbe hrvatskoga naroda, jedne od najvažnijih pretpostavki na kojoj je sazdana hrvatska samostojnost«. </p>
<p>Podsjećajući na životni put i karijeru generala Bobetka, Sanader je naglasio da je Bobetko sudjelovao i pobijedio u dva antifašistička rata - Drugom svjetskom i Domovinskom. »Nadahnjivale su ga političke ideje Stjepana Radića i lijevih intelektualaca poput Božidara Adžije i drugih, zbog čega se s cijelom obitelji 1941. pridružio Prvom sisačkom partizanskom odredu, prvoj antifašističkoj postrojbi u Europi«, istaknuo je. »No, nakon Drugog svjetskog rata Bobetko je, kao i ostali antifašisti koji su sanjali o hrvatskoj slobodi, doživio razočaranje«, dodao je Sanader. </p>
<p>Bobetko je u Hrvatskom proljeću 1971. smijenjen s mjesta načelnika 5. armijske oblasti i prisilno umirovljen, otkad je bio pod stalnim nadzorom Udbe i KOS-a. Nakon 20 godina života »u ilegali«, 1990. priključuje se HDZ-u i Hrvatskoj vojsci u borbi za neovisnost, nastavio je. »Svojim pobjedama stvorio je karizmu generala pobjednika. Hrvatskim bojovnicima podizao je moral boraveći uvijek uz bojišnice, pokazujući im da se ne boji i da vjeruje u njihovu spremnost i sposobnost za izvršenje i najsloženijih zadaća«, rekao je HDZ-ov predsjednik. Ističući kako je svojim vojnim akcijama postao legenda hrvatskih bitaka za slobodu i samostalnost, Sanader je ustvrdio da »na njegovu plemenitom djelu nije bilo niti jedne mrlje«. Jer, kazao je, »istinu o Domovinskom ratu koji je bio pravedan i osloboditeljski, kao i ulogu generala Bobetka u obrani države nitko ne može i neće mijenjati«, zaključio je. Na posljednji put u rodni Crnac okupljeni su ispratili generala Bobetka pjesmom »Rajska djevo, kraljice Hrvata«. Vojna vozila s generalovim posmrtnim ostacima uputila su se zagrebačkim ulicama prema Sisku. </p>
<p>Mile Franičević i Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Siščani se oprostili od svoga generala s kojim su dijelili zavičaj i hrvatske ideale </p>
<p>U dvorištu generalove kuće u rodnom Crncu viđeni su mnogi hrvatski generali među kojima Ćesić Rojs, Korade i Basarac, odani Bobetkov prijatelj </p>
<p>CRNAC/SISAK, 2. svibnja</p>
<p> - Nakon ispraćaja na zagrebačkom groblju Mirogoju, povorku s posmrtnim ostacima pokojnog generala Janka Bobetka uz osiguranje Vojne policije i Ministarstva obrane pred njegovom rodnom kućom u Crncu dočekali su u petak brojni mještani, njegovi prijatelji, suborci i mnogi Siščani, štovatelji njegova djela. Dostojanstveno u tišini poklonili su se generalu zadnji put uz odar u dvorištu njegove kuće. Punih sat vremena opraštali su se od svoga generala izražavajući sućut obitelji, Bobetkovoj supruzi Magdaleni i sinovima Milanu, Ivanu i Draganu. </p>
<p>Uz lijes pokriven hrvatskom zastavom stajali su pripadnici svih rodova Hrvatske vojske, a nakon sat vremena iznijeli su ga i položili na lafet Bobetkovi sinovi i unuci. </p>
<p>U dvorištu generalove rodne kuće u Crncu viđeni su mnogi hrvatski generali, među kojima Ljubo Ćesić Rojs, Ivan Korade te Ivan Basarac, odani prijatelj generala Bobetka koji ga je uz lijes na lafetu ispratio do sisačkog gradskog groblja Viktorovca. </p>
<p>Povorka je do Viktorovca dopraćena pod osiguranjem, a lijes su do mrtvačnice prenijeli generali Krešimir Ćosić, Josip Čuletić, Miljenko Crnjac, Mladen Markač, Marinko Krešić i Ljubo Ćesić Rojs, te u pratnji general Ivan Basarac koji je uz generala Bobetka bio i zadnje dane njegova života.</p>
<p> Na komemoraciji koju su organizirali sisački gradski i županijski HDZ-a, od preminulog generala Bobetka oprostili su se Srećko Selanac i Željko Nenadić. </p>
<p>Govorili su o njegovoj bogatoj vojnoj karijeri, antifašističkoj borbi i obrani Siska, te nesebičnom angažmanu u Domovinskom ratu. Domovinski rat briljantna je pobjeda hrvatskoga naroda, ostvareni su stoljetni snovi Hrvata, hrvatski čovjek danas je ponosan čovjek - najčešće su citirane riječi generala Bobetka i na toj komemoraciji s koje Siščani poručuju da će im postojani lik njihova generala ostati u trajnom sjećanju. </p>
<p>»Ponosni smo što smo imali priliku dijeliti s njim sisački zavičaj i hrvatske ideale«, istaknuto je na komemoraciji održanoj u sisačkom Domu kulture »Kristalna kocka vedrine«. </p>
<p>Mirjana Gerić i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sutkinja nije dopustila Norcu da bude na Bobetkovu sprovodu </p>
<p>RIJEKA, 2. svibnja</p>
<p> - Dok su u petak rano ujutro neke zagrebačke radijske postaje učestalo najavljivale da je Mirko Norac već u hrvatskoj metropoli gdje će »sigurno« nazočiti ispraćaju, a potom sprovodu generala Janka Bobetka, u 11 sati ured predsjednika Županijskog suda u Rijeci Veljka Miškulina priopćio je da sutkinja Ika Šarić nije dopustila Norcu da ode na sprovod. Time nije udovoljila želji Bobetkove udovice Magdalene, kao ni samoga Norca koji je u srijedu sutkinji Šarić navodno rekao da s njegove strane neće biti nikakvih problema na pogrebu. Sutkinja mu je navodno odgovorila da od njega ni ne očekuje probleme. Nakon što je odvagnula sve razloge za puštanje Norca na Bobetkov pogreb i protiv toga, procijenila je da umirovljeni nepravomoćno osuđeni general ipak neće na put do Zagreba, odnosno Siska. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nema razloga da se od toga što nisam mogao biti na pogrebu pravi afera, kaže Mesić</p>
<p>ORAHOVICA, 2. svibnja</p>
<p> - Na upit očekuje li komentare zato što nije bio na pokopu generala Janka Bobetka, predsjednik Republike Stjepan Mesić odgovorio je da je uputio svog predstavnika i vijenac, te da je posjet Brodsko-posavskoj županiji bio ranije dogovoren. »Ne znam po kojoj bi logici, bez obzira o kome se radi, baš svi bili na pogrebu, a ono što se od moje funkcije očekuje, to sam i učinio«, objasnio je Mesić, istaknuvši da se general Bobetko uključio u obranu Hrvatske i dao svoj doprinos što mu se i priznaje. »Nema razloga da se od toga što nisam mogao stići na pokop pravi nekakva afera«, rekao je Mesić.</p>
<p>Predsjednik je, inače, u petak popodne razgovarao s predstavnicima gradova i općina Virovitičko-podravske županije te gospodarstvenicima, među ostalim, o mogućnosti otvaranja slobodne zone u Orahovici. Bilo je riječi i o stanju u Gradskom vijeću i Poglavarstvu Orahovice. »Tu gužvu stranke moraju riješiti između sebe«, ustvrdio je Mesić i dodao da se kad prođu izbori i izbroje glasovi, kreće na posao što je predložio i upravi Orahovice. </p>
<p>Mesić je rekao i da u privatizaciji osječkog IPK očekuje da će biti poštovan zakon, ali i pravednost. »Oni koji su stvarali kapital moraju najviše sudjelovati u privatizaciji«, primijetio je. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić: Ne možemo se odreći onih koji su branili Hrvatsku </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 2. svibnja</p>
<p> - »Suradnja s Haaškim tribunalom nije nikakvo kažnjavanje Hrvatske, niti izjednačavanje žrtve i agresora, već stvaranje pretpostavki da Hrvatska sudjeluje u ekonomskom razvoju i prosperitetu Europske unije. Stoga to nije obračun s prošlošću nego temelj za razvitak i bolju budućnost Hrvatske«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak u Slavonskom Brodu. U povodu Dana Brodsko-posavske županije i obilježavanja osme obljetnice završetka vojno-redarstvene akcije »Bljesak«, Predsjednik je bio na svečanoj sjednici Županijske skupštine.</p>
<p>Mesić je istaknuo da je Hrvatska već tri godine u fazi gospodarskog rasta, polako se svladava najveći problem - prevelika nezaposlenost, a istodobno se saniraju ratne posljedice. </p>
<p>»S pravom se nadamo da ćemo 2006. godine biti spremni za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Za to trebamo ostvariti neke preduvjete, a to su uz suradnju s Haaškim sudom i reformu pravosuđa, gospodarski razvoj te osuvremenjavanje državne uprave i javnog sektora«, izjavio je Mesić ustvrdivši da ispunjenje tih preduvjeta treba biti u interesu svih hrvatskih građana. </p>
<p>Dodao je da Hrvatska mora omogućiti povratak prognanih i korištenje imovine vlasnicima, te funkcioniranje pravne države. Govoreći o preustroju Hrvatske vojske, istaknuo je da je Hrvatskoj strateški cilj ulazak u EU i NATO, no velik broj ljudi u sadašnjim uvjetima neće zadovoljiti vojne standarde. </p>
<p>»Ne možemo se odreći onih koji su bili u 'Oluji' i 'Bljesku' i onih koji su branili Hrvatsku«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>»Istodobno, danas se mogu čuti brojne kritike da nemamo dovoljno stručnih ljudi u upravnim odborima javnih poduzeća. U svim demokratskim zemljama u odborima javnih poduzeća sjede umirovljeni kapetani, majori i generali. Zašto i mi te ljude koji su zadužili ovu zemlju ne bismo mogli iskoristiti na taj način«, kazao je Mesić. Rekao je da Hrvatska danas gradi 450 kilometara autocesta te najavio kako će do lipnja ove godina u promet biti pušteno 130 kilometara novih cesta. </p>
<p>Mesić je govorio i o stradanjima koja su pretrpjeli stanovnici Brodsko-posavske županije tijekom Domovinskoga rata. Mnogo je poginulih, a Županija je pretrpjela razaranja zbog višemjesečnih bombardiranja i topničkih napada bivše JNA i paravojnih srpskih postrojbi. Nanaglasio je da je sve to prekinuto brzom akcijom »Bljesak« kojom je oslobođen okupirani dio Županije, koja je postigla znatne rezultate u poslijeratnoj obnovi i gospodarskom razvitku.</p>
<p>Svečana sjednica Brodsko-posavske županije započela je minutom šutnje za preminulog generala Janka Bobetka te sve poginule hrvatske branitelje i civile tijekom Domovinskog rata.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U ponedjeljak o deblokadi 225 milijuna dolara bivše SFRJ u SAD</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja </p>
<p> - U Banskim dvorima u ponedjeljak će se održati konzultacije o daljnjim koracima Hrvatske nakon što su SAD deblokirale 225 milijuna dolara sredstva bivše Jugoslavije, doznaje se u petak u Vladi. </p>
<p> Hrvatska je tražila blokadu 225 milijuna dolara deviznih rezervi bivše SFRJ koje je tadašnja Narodna banka SFRJ deponirala u američkim bankama, dok se ne riješi pitanje sukcesije. No, SAD je već deblokirao ta sredstva, Srbija je potvrdila da je od toga novca 90,3 milijuna dolara na računima Narodne banke Srbije, a i ostalim je državama koje su američkoj strani dostavile brojeve računa novac uplaćen. Hrvatskoj bi od ukupnih sredstava trebalo pripasti 56 milijuna dolara, ali Hrvatska do sada još nije dostavila broj svog računa i kada ga dostavi može očekivati novac. Iz Banskih dvora poručuju da deblokada sredstava ne znači da će Hrvatska odustati od potrage za informacijama i novcem bivše države. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Antunović: Naš je najveći propust što ne znamo reklamirati svoje uspjehe</p>
<p>Neki kažu da se sve moglo brže odvijati. Moglo se, ali u nekim drugim okolnostima, s nekim drugim ljudima i u drugoj zemlji, izjavila je ministrica obrane / Najavila je da će dio Lore biti prepušten Splitu na gospodarsko korištenje </p>
<p>SPLIT, 2. svibnja</p>
<p> - »Za SDP je irelevantno hoće li izbori biti za pet ili osam mjeseci. No to vrijeme može biti važno za ostvarenje projekata na kojima sada radimo. Svaki propušteni dan za Hrvatsku, koja je propustila deset godina u razvoju, neizmjerno je važan«, rekla je u petak u Splitu potpredsjednica SDP-a, te potpredsjednica Vlade i ministrica obrane Željka Antunović. </p>
<p>»Neki kažu da se sve moglo brže odvijati. Moglo se, ali u nekim drugim okolnostima, s nekim drugim ljudima i u drugoj zemlji. Za ovakve projekte traži se širi angažman zajednice, a ne samo uže političke strukture«, naglasila je. Iza SDP-a i ove vlasti stoji nekoliko dobro odrađenih projekata, koji su dobili i međunarodno priznanje, rekla je Željka Antunović. No, upozorila je, »naš je najveći propust što te uspjehe nismo dobro marketinški predstavljali«.</p>
<p>Sa splitskim gradonačelnikom Slobodanom Berošem razgovarala je o mogućnosti da se dio ratne luke Lora prepusti gradu na gospodarsko korištenje. No, nije mogla reći kad će HRM napustiti taj objekt.</p>
<p> Odgovarajući na novinarsko pitanje, izjavila je da MORH nema ništa s pričom oko potpisivanja jadranske povelje, te da nije imala ovlasti zabraniti prelet američkih vojnih zrakoplova. </p>
<p>Kao predsjednica Vladina povjerenstva za ravnopravnost spolova, Antunović je razgovarala s upravom splitske Kliničke bolnice o gradnji novog ginekološkog odjela u sklopu projekta Maternitea. Za to je iz državnog proračuna izdvojeno 30 milijuna kuna, a još 40 milijuna osigurat će se kreditom. </p>
<p>»Politizacija na Bobetkovu sprovodu može naštetiti HV-u«</p>
<p>»Na sprovod generalu Janku Bobetku u Sisku nisam otišla jer nisam željela sudjelovati u mogućim politizacijama od ljudi koji su se u posljednje vrijeme kretali oko generala. Ja sam odala počast generalu Bobetku, a Ministarstvo obrane odradilo je najveći dio priprema za pogreb. Mislim da politizacija na sprovodu generalu Bobetku može naštetiti i Hrvatskoj vojsci koja je uznapredovala u procesu depolitizacije«, rekla je ministrica obrane Željka Antunović novinarima u Splitu. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Akt milosti također je presuda</p>
<p>Ako je pravomoćna presuda isključivo sudski stav o opsegu počinjena nedjela, a dosuđena zatvorska kazna dio ukupne kaznene politike, opet u isključivoj nadležnosti suda, pomilovanje u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i po diskrecijskoj ocjeni predsjednika Republike omogućilo bi da netko izvan i iznad suda »odmjerava« koliko netko treba »odrobijati«. Znači, netko drugi izravno bi utjecao na smisao kažnjavanja</p>
<p>ZAGREB, 2. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović dogovorili su se ovih dana da će se postupak pomilovanja, kao akta Predsjednikove milosti prema osuđenicima na zatvorske kazne, voditi - bez sudova. Budući da je amnestija stvar diskrecijske ocjene predsjednika države, trebalo bi biti logično da mu u tome pomaže Ministarstvo pravosuđa, bez da se sudovi »zamaraju administriranjem«. A sve u duhu reforme pravosuđa i odterećivanja sudova poslova koje ionako ne uspijevaju obaviti na vrijeme.</p>
<p>Međutim, na dogovor predsjednika Mesića i ministrice pravosuđa može se pogledati i sa strane koju bi također trebalo uzeti u obzir. Ako je pravomoćna presuda isključivo sudski stav o opsegu počinjena nedjela, a dosuđena zatvorska kazna dio ukupne kaznene politike, opet u isključivoj nadležnosti suda, pomilovanje u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i po diskrecijskoj ocjeni predsjednika Republike omogućilo bi da netko izvan i iznad suda »odmjerava« koliko zaista netko treba »odrobijati«. Znači, netko drugi, a ne sud, izravno bi utjecao na smisao kažnjavanja.</p>
<p>Predsjednik i ministrica su vjerojatno uzeli u obzir, a Ingrid Antičević Marinović u javnoj izjavi spominje političko poigravanje amnestijama i u prethodnom i u sustavu današnje vlasti. Zna se da Komisija za pomilovanja četiri-pet godina za vladavine Franje Tuđmana uopće nije razmatrala ni jednu molbu za milošću Predsjednika, pa ih se nagomilalo nekoliko stotina. Čim je Stjepan Mesić došao na Pantovčak, osnovan je novi sastav tog pomoćnog Predsjednikova tijela, na čelu s Josipom Boljkovcem. Zbog dva-tri potpisana pomilovanja, zbog kojih se javnost zgrozila, a predsjednik Republike vjerovao Komisiji i parafirao ih ne gledajući, ta je komisija raspuštena. »To je izazvalo dosta restriktivnosti, pa smo u zadnje vrijeme svjedoci da se pomilovanja vrlo rijetko daju«, kaže ministrica, objašnjavajući zašto Zakon o pomilovanju uopće treba mijenjati.</p>
<p>Još dalje u prošlost seže spominjanje opće amnestije, na samom početku Domovinskog rata, odnosno abolicije neposredno po njegovu svršetku. Oba čina dr. Franje Tuđmana bila su stvar njegove diskrecijske procjene. A, sve se to događalo po paragrafima koji su mišljenje suca koji je izrekao osuđujuću presudu u odgovarajućem broju zatvorskih godina smatrali ključnim »dokazom« za Predsjednikovu milost ili njezinu uskratu. Dakle, kad je sudac bio ključnom osobom u pomilovanju, bilo je načina da se zatvorska brava otključa i bez njega, pa nastanu skandali. Kako će biti, ako se primijeni pravilo, navodno, dogovoreno u četiri ministarsko-predsjednička oka?</p>
<p>Jer, i po današnjem propisu se točno zna da molbu za pomilovanje ima smisla uputiti tek nakon što je polovica od dosuđene kazne odslužena. I danas se odluka o pomilovanju donosi nakon prikupljanja i obrade niza dokumenata, koji se prilažu molbi osuđenika. Od mišljenja suca koji je kaznu izrekao, mišljenja šefa zatvorske ustanove u kojoj se kazna služi, mišljenja liječnika, psihijatara te zatvorskog osoblja koje je u svakodnevnom dodiru s osuđenikom. Ima tu još »papira« i »mišljenja«, ali glavno je spomenuto.</p>
<p>Fascikl zatim dolazi u zaseban odjel u Ministarstvu pravosuđa, gdje se prikupljeno obrađuje i ocjenjuje i odakle se eventualno upućuje zahtjev za dopunu. Tek tada, kao formiran i cjelovit spis, zahtjev za pomilovanje (molba osuđenika) dostavlja se u Ured predsjednika Republike. Predsjednik Komisije otvara fascikl i priprema pismeni prijedlog buduće Predsjednikove odluke.</p>
<p>Po ministričinim izjavama, sve bi se to događalo i po novom zakonu, ali udio suca koji je presudu izrekao bio bi sveden na »mišljenje«. Kako će administracija u Ministarstvu bolje od suca znati sve okolnosti slučaja i osobe osuđenika od onog tko je vodio sudsku glavnu raspravu, još nije poznato. Ali, poznato je da bi se kontrola Predsjednikovih odluka o pomilovanju vodila tako da se milosnički akti obvezno objavljuju u Narodnim novinama. Ima tu samo jedan problem: kontrola da, ali ne naknadna. »Zabrlja« li Ministarstvo, pa onda i Predsjednik i amnestiraju li pogrešnog (danas se, pa i u razgovoru s ministricom, ti događaji zovu aferama), što vrijedi objava u službenom državnom glasilu? Jer, zakonska mogućnost da se amnestirani ponovo zatvori u kaznionicu, a Predsjednik kaže »pardonček«, nigdje na svijetu ne postoji.</p>
<p>Odatle i osjećaj da bi sa sucem ipak bilo lakše. Jer, i ministrica i Predsjednik uvijek mogu reći: »Nismo znali sve elemente slučaja«. Na tome su završavale i dosadašnje afere. Problem je bio u tome, što je većinu tih afera izazvao akt milosti protivan sučevu stavu. Jer, on je znao, ali ga se nije slušalo. Što s njegovim znanjem, ako konačan stav o molbi bude donosila administracija, pa makar i ona u Ministarstvu pravosuđa?</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2003], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20030503].
|
