NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020730].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218416 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.07.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Beogradski pucanj u europeizaciju regije</p>
<p>Hrvatska je diplomacija bila zaprepaštena kad je jugoslavenski ambasador u Hrvatskoj Milan Simurdić odbio primiti prosvjednu notu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova / Incident na adi, kao i problemi s graničnim prijelazom kod Kostajnice, potvrdili su da je teško rješavati pitanja s državama koje su u institucionalnom neredu i u kojima neki dijelovi zemlje nisu pod kontrolom</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Ozbiljan incident koji je na istočnoj hrvatskoj granici prouzročila Vojska Jugoslavije težak je udarac normalizaciji odnosa u regiji i uspostavi dobrosusjedskih odnosa i mogao bi negativno utjecati na ostatak regije.</p>
<p>Hrvatski su diplomatski izvori dan nakon incidenta najavili daljnje razgovore da bi se situacija smirila. Posebne su konzultacije održane prvo u Ministarstvu vanjskih poslova, a zatim i u Račanovu kabinetu. Iako naši diplomati o novim potezima nisu željeli govoriti, svi se slažu da je ponašanje Jugoslavije težak udarac normalizaciji odnosa i dodatni teret rješavanju otvorenih pitanja.</p>
<p>Međunarodna je zajednica poticala normalizaciju odnosa zemalja koje su do jučer bile u ratu kako bi mogle same rješavati otvorena pitanja, bez posredovanja međunarodnih čimbenika. Hrvatska već duže ima neriješen granični spor sa Slovenijom, no posljednji incidenti, uključujući i onaj kod Hrvatske Kostajnice - koji se događaju gotovo svakih tjedan dana - pokazuju da su granični problemi sa Slovenijom najmanji problem.</p>
<p>Normalizacija odnosa i rješavanje otvorenih pitanja pretpostavlja nekoliko činjenica. Prvo, da je država dovoljno organizirana i da vlada kontrolira sve poluge vlasti. Hrvatska i Slovenija, nakon niza nespretnih poteza obiju strana, našle su se pred zidom. </p>
<p>Drugo, ni jednoj zemlji ne pada napamet da zbog otvorenih graničnih pitanja provocira vojnom silom i puca po civilima. Europska se unija u balkanskoj regiji nema vremena baviti svim detaljima odnosa zemalja, pa hrvatsko-slovenski spor zbog granice nikad nije smatrala razlogom za zabrinutost, jer taj spor neće pridonijeti nestabilnosti u regiji. </p>
<p>Treće, intenzivna diplomatska aktivnost preduvjet je poboljšavanja odnosa u regiji i stvaranja klime za rješavanje otvorenih pitanja, makar se taj posao obavlja duže nego što bi se objektivno moglo.</p>
<p>Sve te pretpostavke nisu ispunjenje kad je riječ o graničnim incidentima kod Kostajnice ili u slučaju puškaranja na šarengradskoj adi. Uza sve potrebne i potpisane ugovore, vodstvo Republike Srpske pokrenulo je lavinu nervoze i natjeralo vlasti na državnoj razini da popuste pred njihovim pritiskom. Službeno Sarajevo u svojim notama Zagrebu i priopćenjima cijelo vrijeme balansira između zahtjeva za zamjenom teritorija, a ako to ne prođe, onda građenjem obilaznice.</p>
<p>Incident na istočnoj hrvatskoj granici, u kojem se jugovojska usudila pucati prema civilima, izravni je pucanj u proces europeizacije ove problematične regije. Hrvatska i Jugoslavija imaju obvezu uspostave normalnih odnosa i zbog EU-a i zbog NATO-a, no još veću odgovornost političari imaju pred svojim biračima.</p>
<p>Hrvatska je diplomacija bila zaprepaštena kad je jugoslavenski ambasador u Republici Hrvatskoj Milan Simurdić odbio primiti prosvjednu notu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Incident na šarengradskoj adi, kao i problemi s graničnim prijelazom kod Kostajnice, potvrdili su da je teško rješavati pitanja s državama koje su u institucionalnom neredu i u kojima neki dijelovi zemlje nisu pod kontrolom. Granični su problemi rješivi samo uz dobru volju obiju strana. </p>
<p>Hrvatsko-jugoslavenski pregovori o granici na Dunavu duže su u zastoju, a stalo se na razmjeni karata. Diplomacija jedne i druge strane, kako se najavljuje, imat će ovoga ljeta pune ruke posla, no poruke koje su ovaj put poslane iz Beograda iznimno su loše - civilna vlast ne kontrolira vojsku, a vlada u isto vrijeme nema ni snage niti volje priznati debakl i reagirati kako bi trebala. </p>
<p>Umjesto toga i dalje se inati, odbija prosvjednu notu. Kakva se poruka može iščitati iz takvog ponašanja službenog Beograda kad je riječ o rješavanju graničnog problema na Prevlaci? </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zašto SRJ odgovara odugovlačenje pregovora s Hrvatskom o granici?</p>
<p>Kad bi se kao isključivi kriterij za razgraničenje koristilo mišljenje Badinterove komisije o međurepubličkim kao međudržavnim granicama na dan 25. lipnja 1991., SRJ bi trebala Hrvatskoj, samo na sjevernoj strani granice, vratiti više od 10.000 hektara zemljišta koje sada kontrolira / Riječ je o hrvatskim prekodunavskim džepovima na bačkoj strani Dunava uključivo s vukovarskom i šarengradskom adom </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija još nisu utvrdile međusobnu međudržavnu granicu. Pregovori o tome su nedavno počeli, s početka se činilo i da idu ubrzanim tempom, međutim čini se da su sad opet zastali.</p>
<p>Razlog tomu je činjenica da bi SR Jugoslavija - odnosno Srbija i Crna Gora - kad bi se kao isključivi kriterij za razgraničenje koristilo mišljenje Badinterove komisije o međurepubličkim kao međudržavnim granicama na dan 25. lipnja 1991., trebala Hrvatskoj, samo na sjevernoj strani granice, vratiti više od 10.000 hektara zemljišta koje sada kontrolira. Riječ je o hrvatskim prekodunavskim džepovima na bačkoj strani Dunava uključivo s vukovarskom i šarengradskom adom.</p>
<p>Na južnoj pak strani granice, dakle na ulazu u Boku kotorsku, Hrvatskoj bi se trebala vratiti kontrola nad pripadajućim dijelom mora kojim sada gospodari crnogorska odnosno jugoslavenska strana, čiji bi vojnici također trebali napustiti visove iznad Konavala (hrbat Bjelotine i uzvisinu brda Košare), na kojima se protupravno nalaze. </p>
<p>Prema našem Ministarstvu vanjskih poslova, Hrvatska na lijevoj obali Dunava ima oko 11.500 hektara svog teritorija, a SR Jugoslavija na desnoj obali ima otprilike deset puta manju površinu.</p>
<p>Taj je problem dobio pomalo dramatične dimenzije u Srbiji čim je postalo jasno da će Hrvatska nakon dovršetka procesa mirne reintegracije Podunavlja doći na svoje međunarodne granice.</p>
<p>Još 1997. godine u beogradskom je »Nedjeljnom telegrafu« tajnik općine Sombor, stanoviti Petar Relić, izašao s pomalo senzacionalističkom tezom kako »Hrvatska prelazi Dunav i traži dio Bačke«. Pritom je mislio upravo na spomenute prekodunavske džepove koji dopiru gotovo do Apatina i do općine Sombor. </p>
<p>Uostalom, na jednom od tih prekodunavskih džepova, Kenđiji, i danas živi 15 hrvatskih obitelji. Pripadaju općini Draž, udaljeni su oko kilometra od Batine, svi su im dokumenti izdani u Batini odnosno Belom Manastiru, od Hrvatske su dobili i domovnice. Međutim, jugoslavenska strana kao granicu priznaje sredinu Dunava, a ne bivše avnojske granice.</p>
<p>Isto je i sa šarengradskom odnosno vukovarskom adom i s dijelovima Parka prirode Kopački rit. Do srpske agresije ta su područja i katastarski i upravno bila dijelom Hrvatske. Međutim, dok se obostranim dogovorom ili - što je sve izvjesnije - međunarodnom arbitražom ne dođe do međusobno prihvaćene međudržavne granice, policijski nadzor jedne odnosno druge države sezat će do polovice Dunava, što je posljedica dogovora Tuđmana i Miloševića da se do definiranja granične crte, radi izbjegavanja incidenata, na taj način obavlja policijska kontrola. Time se, međutim, nije prejudicirala međudržavna granica za koju i danas vrijedi Badinterovo načelo o međurepubličkim kao međudržavnim granicama. </p>
<p>Srbiji je, dakako, u interesu da se to dogodi što kasnije kako bi eventualno što kasnije vratila Hrvatskoj njen prekodunavski teritorij, pa ne iznenađuju opstrukcije tih pregovora o granici, dio čega je vjerojatno i nedjeljni incident koji je napravila Vojska Jugoslavije.</p>
<p>Iako su pregovori o južnom dijelu granice, kod Boke kotorske, neko vrijeme bili u uzlaznoj fazi, opet se pojavljuju glasovi da se i u vezi s tim s jugoslavenske strane lansiraju stare teze kojima se osporava i kopnena granica u području Prevlake. To znači da se Prevlaka opet postavlja kao teritorijalno pitanje, a ne više samo sigurnosno.</p>
<p>Kako je Vijeće sigurnosti UN-a međusobni dogovor Hrvatske i SRJ i o tom dijelu granice gotovo postavilo kao uvjet za odlazak promatrača UN-a s tog hrvatskog poluotoka, teško je očekivati brz dogovor o tom pitanju, ako međunarodna zajednica ne pritisne Beograd da se taj problem konačno riješi. Tim više jer je hrvatska strana, kako se čini, definitivno odustala da u zamjenu za mogući odlazak promatrača UN-a s Prevlake učini određene teritorijalne ustupke Crnoj Gori u vezi s razgraničenjem na moru na ulazu u Boku kotorsku.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jugovojska protiv građanskog društva</p>
<p>Vojska Jugoslavije demonstrirala je dokaze da je još snažan politički akter na srbijanskoj unutarnjopolitičkoj sceni / To je dokaz da je Jugoslavija, nažalost, daleko od demokratski uređene države, u kojoj politika određuje i odlučuje o postupcima vojske</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Napadom na hrvatske čamce na Dunavu, Vojska Jugoslavije demonstrirala je da je još snažan akter na srbijanskoj unutarnjopolitičkoj sceni. To je dokaz da je Jugoslavija, nažalost, daleko od demokratski uređene države u kojoj politika određuje i odlučuje o postupcima vojske.</p>
<p>Zato ovaj incident može poslužiti i kao paradigma za raspravu s jugoslavenskom stranom i o drugim graničnim pitanjima.</p>
<p>Potpuno je nepotrebno, osim iz formalno-diplomatskih razloga, tražiti 'urbi et orbi', dodatnu ispriku jugoslavenskih vlasti. Ona je nevažna sve dok vojska u toj državi može izravno i samostalno utjecati na politička zbivanja i provocirati međunarodne incidente.</p>
<p>Napad jugoslavenske vojske kod Šarengradske ade i prisilno privođenje hrvatskih građana u stranu državu korisna je obavijest i međunarodnoj zajednici o opasnostima koje vrebaju iz srbijanske unutarnjopolitičke scene. Sad je potvrđeno da Jugoslavija i nesređeni politički odnosi unutar te države još mogu izazivati nevolje u susjedstvu. Nikad više u dimenzijama prošlog desetljeća, ali očito je da je Jugoslavija i dalje može biti izvoznik nestabilnosti u cijelu regiju.</p>
<p>S druge pak strane, incident na Dunavu demonstrirao je nesnošljivost vojnog vrha prema civilnom društvu, i nepomirljivost vojske prema demokratizaciji vlastite države.</p>
<p>Srećom bez žrtava, kapetan, zapovjednik vojnog plovila VJ samo je ispunio zapovijed svojih nadređenih. Slobodno prevedena, ona već godinama glasi - izazvati incidente i onemogućiti civilne dogovore i kontakte s hrvatskom stranom u tom pograničnom području.</p>
<p>Na što su sve spremni jugoslavenski generali pokazuje i podatak da je u hrvatskom čamcu, s hrvatskim građanima, bio i predsjednik skupštine Bačke Palanke.</p>
<p>Vojska je pucala, jer se željelo pokazati što se sve može dogoditi vojvođanskim političarima koji se odluče za dobrosusjedstvo, za mirno rješavanje pograničnih, pa i graničnih pitanja.</p>
<p>To je izravni napad na građansko, vojvođansko društvo, na dio političkog establishmenta Srbije koji bi želio razvijati dobre odnose sa susjednim državama.</p>
<p>U ovom je trenutku korisno prisjetiti se kako je predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak svojedobno javno osudio pojavljivanje Veselina Šljivančanina na jednoj vojnoj svečanosti u Beogradu. Čankova je poruka glasila: »Vojska Jugoslavije se još ponaša kao da nema točnu predodžbu u kojoj državi postoji. Milošević je u Haagu, a Šljivančanin se ponaša kao oslobodilac, nakon vjerojatno najveće sramote koju je ova zemlja ikad vidjela. Tu prije svega mislim na vukovarsku katastrofu kao uvod u pakao koji smo prošli sve ove godine«.</p>
<p>Nedjeljna pucnjava na Dunavu svojevrsni je odgovor i Nenadu Čanku.</p>
<p>Dosta vojvođanskih političara zagovara autonomiju Vojvodine. Poznata je njihova teza da Vojvodinu nisu stvorili niti joj autonomiju podarili »ni Srbija ni Jugoslavija ni međunarodna zajednica«. Oni se zalažu za koncepcije u kojima politički subjektivitet i autonomija Vojvodine sa zakonodavnim, sudskim i izvršnim funkcijama ne bi smjeli biti dovedeni u pitanje. Niti bi smjeli biti rezultat dnevno-političkih nagodbi.</p>
<p>Vojvodina (koja se prostire na 21.506 četvornih kilometara) dvostruko je veća od Kosova i ima oko 2,2 milijuna stanovnika. Srbi su najbrojniji, oko 65 posto, potom slijede Mađari, Hrvati, Slovaci, Rumunji, Ukrajinci, Česi, Crnogorci, Makedonci i drugi.</p>
<p>Kad se u kontekstu brojeva i političkih opredjeljenja promotri incident na Dunavu, priča je malo jasnija. Vojska Jugoslavije i dio političara u toj državi teško se mire s političkim promjenama u vlastitoj zemlji. Zato žele upotrijebiti sva sredstva koja još imaju na raspolaganju za proizvodnju neprilika i incidenata. Ne i sukoba, nadajmo se. </p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Nesporazum brzo riješen«</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Prve informacije koje je jugoslavenska javnost mogla dobiti o nedjeljnom incidentu, kad je Vojska Jugoslavije pucala na čamac kod Šarengradske ade, bile su prilično šture.</p>
<p>U središtu je pozornosti bio podatak da je riječ o otoku koji je do 1991. bio dijelom hrvatskog teritorija, a da ga je potom zauzela Vojska Jugoslavije, zbog čega još traje granični spor dviju zemalja. Tvrdi se da su se delegacije Vukovara i Bačke Palanke sastale da bi razgovarale o toj adi, a te su detalje beogradski mediji preuzeli od njemačke agencije DPA. Zaključuje se da je u pitanju »nemili događaj« do kojeg je došlo jer jugovojska nije bila upoznata o sastanku izaslanstava.</p>
<p>Ni jedan srbijanski medij nije spomenuo činjenicu da je jugoslavenski veleposlanik u Zagrebu Milan Simurdić odbio primiti prosvjednu notu MVP-a.</p>
<p>U priopćenju iz ureda jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, koji je nakon incidenta razgovarao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, kaže se da su dvojica predsjednika razmotrila »sve dosad poznate okolnosti incidenta i izrazili čvrsto uvjerenje da on ni na koji način neće utjecati na bilateralne odnose«, te da će, u sklopu svojih ustavnih ovlasti, zahtijevati od mjerodavnih tijela da preuzmu sve mjere se ovakvi incidenti ne bi ponovili.</p>
<p>Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem u nedjelju navečer, izjavio je za beogradski radio B92 da je riječ o lošoj organizaciji dobre ideje.</p>
<p>»Očigledno je da su lokalna tijela i s jedne i s druge strane granice imala dobru ideju. Sjedili su i ručali, poslije toga su krenuli čamcima u obilazak, njih ukupno dvadesetak. S naše strane bio je samo predsjednik općine Bačka Palanka. Čamci su krenuli na Šarengradsku adu koja se u hrvatskoj javnosti tretira kao sporni dio jugoslavensko-hrvatske granice. Mislim da je njihova ideja bila uobičajena, da prođu okolo i da vide, dakle jedan prijateljski sastanak ljudi iz lokalnih vlasti s jedne i s druge strane granice«, rekao je Svilanović. </p>
<p>Prema ministrovim riječima, propust je napravljen time što ni s jedne strane granice mjerodavne službe nisu bile obaviještene o vožnji Dunavom. »Oni nisu obavijestili ni policiju ni vojsku ni s jedne strane, tako da su pogranična tijela vojske zaustavila čamce. Žao mi je što su pucali, pucali su u zrak i vodu da bi ih zaustavili. Svrha mog susreta s predsjednikom hrvatske vlade bila je pokazati kako je stav obiju vlada da ovakvi incidenti ne mogu pokvariti sve što je dosad napravljeno na unapređivanju bilateralnih odnosa. Ja sam izrazio žaljenje zbog toga što je pucano, mislim da je previše pucano na ovim prostorima u posljednjih desetak godina i takve se stvari ne bi smjele događati«, istaknuo je Svilanović. </p>
<p>Predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Đorđe Đukić, koji je također prisustvovao nedjeljnom sastanku, izjavio je kako je »očito da prilikom posjeta hrvatske delegacije nije bila poštivana procedura i da Vojska Jugoslavije nije bila obaviještena da će delegacija Dunavom prijeći u Bačku Palanku«. No, dodao je, činjenica da je nakon incidenta odmah došlo do sastanka hrvatske i jugoslavenske strane govori da »obje strane i dalje žele normalizaciju odnosa između dviju zemalja«.</p>
<p>Neki tiskani mediji uopće nisu izvijestili o događaju, a agencija Beta je zaključila da je »nesporazum brzo riješen«. (Hina i V.F.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Dijete kompromisa</p>
<p>ZORAN VODOPIJA</p>
<p>Hrvatski Sabor na sjednici u srijedu prihvatit će, jer je unaprijed osigurana podrška dovoljnog broja zastupnika, drugu vladu mandatara Ivice Račana. Od te vlade sa šest novih članova koja je pretrpjela male izmjene očekuju se velike promjene. Takve su promjene nemoguće jer je nova vlada dijete kompromisa i umjetnost mogućeg.</p>
<p>Startne položaje prve i druge Račanove vlade nemoguće je uspoređivati: prva je jurnula iz letećeg starta na krilima trećesiječanjske euforije nakon micanja HDZ-a kao uzročnika i simbola desetgodišnje stagnacije. </p>
<p>Druga Račanova vlada nema čak ni priliku za start iz niskog sprinterskog starta.</p>
<p>Ona kreće iz stojećeg stava kao dugoprugaši ali joj je dionica predvidivo kratka. Do cilja ima godinu i pol ali trka može završiti već u proljeće prijevremenim izborima.</p>
<p>Od obećavajućeg programa prve stiglo se do restriktivnog optimizma druge vlade. U prvom planu je sad kresanje državne uprave, smanjenje troškova i otpuštanja suvišnih činovnika. S jedne strane je pojačana štednja da bi se s druge strane otvorio kakav-takav prostor za stimuliranje poduzetništva.</p>
<p> Na današnjoj saborskoj sjednici mandatar Ivica Račan treba objasniti što će učiniti nova vlada kako bi ohrabrila strani kapital da uđe u Hrvatsku. I uvjerila domaće investitore da ne ulažu vani nego doma.</p>
<p>Šest upražnjenih položaja za petoro novih ljudi ( ministrica obrane Željka Antunović će zadržati potpredsjedničko mjesto): oni su predloženi prema dva kriterija - sposobnosti i podobnosti. </p>
<p>Sposobnost će pokazati sami, podobnost su odredile stranke kao članice nove koalicije. Neki su se nametnuli dosadašnjom uspješnom karijerom dok su drugi nametnuti koalicijskim dogovorom. To pravilo vrijedi kako za nove tako i za stare ministre koji su opstali u novoj Račanovoj vladi.</p>
<p>Nova vlada vuče debelo korijenje iz stare vlade što je njena prednost i njena mana. Prednost zato jer dobro zna što treba raditi a mana jer u sličnom sastavu za dvije i pol godine nije učinila mnogo.</p>
<p>Novoj ćemo vladi odobriti grace period od samo 30 dana jer se onaj od uobičajenih sto dana odnosi na vlade koje odrađuju puni četverogodišnji mandat. Skraćen poček će biti sasvim dovoljan da se dobro vidi hoće li od nove vlade, za razliku od stare, biti kakve koristi.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nakon pucnjave još i bahatost</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Teško je bilo shvatiti što se to dogodilo u nedjelju popodne na Šarengradskoj adi. Nakon pucnjave na civile, jugoslavenska je vojska uhitila ljude u turističkom pohodu. Zatim je odvojila muškarce od žena i djece, muškarcima naredila da ruke stave na potiljak i odvela ih u zatvor na ispitivanje. Scenarij je sličniji problemima zbog netom potpisanog sporazuma o prekidu vatre dviju zaraćenih strana, nego već dobrano poodmaklim odnosima dviju susjednih zemalja koje dogovoraju olakšavanje viznog režima, sudjelovanje u privatizaciji, potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini i pojačanoj dobrosusjednoskoj suradnji po pitanju organiziranog kriminala. Riječ je naime o zemljama za koje se smatra da drže ključ stabilnosti cijele regije i od kojih jedna želi u NATO i EU, a ova druga kaže da želi ući u u EU ali i u Partenrstvo za mir. </p>
<p>Pucanje prema civilima i njihovo zarobljavanje svakako ne spadaju u ono što NATO i EU shvaćaju kao ponašanje prikladno za njihovo članstvo. Suludi čin Vojske Jugoslavije sve je podsjetio kako Jugoslavija i dalje ne funkcionira kao efikasna država u kojoj civilna vlast kontrolira ponašanje svojih oružanih snaga. No, čak i uz obzir da ja takvo stanje trenutno političkoj eliti teško premostivo, ponašanje jugoslavenske diplomacije upravo je nedopustivo. Na opće zgražanje hrvatske diplomacije, jugoslavenski veleposlanik je hrvatsku prosvjednu notu odbio primiti, a nonšalantno Svilanovićevo ponašanje na TV- ekranima nije bilo lijepo gledati. </p>
<p>Hrvatska i Jugoslavija tek su nedavno krenule putem normalizacije odnosa s velikim i ambicioznim planovima. Pucnjava na Šarengradskoj adi napuhani je balon ambicija svela ponovno na temeljni zadatak dviju država kao i u vrijeme prekida oružanih sukoba - učinit ćemo sve da stanje ne eskalira. </p>
<p>Za utjehu, najveći problem pucnjave ostaje ipak u jugoslavenskom dvorištu. Ako se Vojska Jugoslavije uistinu ponaša autonomno, tada je ta zemlja u velikim problemima. Ako se pak ne ponaša samostalno već je pucanje i zarobljavanje učinjeno uz znanje civilnih vlasi, onda nam je susjed u još većem problemu; nisu shvatili da se izgradnja povjerenja i stabilnost ne postiže silom i prijetnjama. U nedjelju SRJ se ponijela kao da nije dijelom međunarodne zajednice, kao da ne želi postati dijelom Europe i kao da je još uvijek neka regionalna vojna sila koja međunarodne obveze nema namjere poštivati. Taj autizam i bahatost u međunarodnim se odnosima teško plaća.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto obranu ne bi vodila žena?</p>
<p>Kada Sabor u utorak potvrdi novi Račanov kabinet, bez obzira na nekolicinu zastupničkih glasova protiv, pokazat će se da je premijer uspio u svemu što je namjeravao</p>
<p>ANDREA LATINOVIĆ</p>
<p>Mi smo odlučili da ministar obrane ne bude vojnik nego civilna osoba. Željka Antunović kao potpredsjednica Vlade nije loše rješenje«, komentirao je predsjednik Stjepan Mesić najveće iznenađenje nove vlade, čiji je sastav mandatar Račan predložio.</p>
<p>Kad se u subotu ujutro medijskim labirintima pronijela vijest da je Željka Antunović vrlo izgledna buduća ministrica obrane, rijetki su povjerovali, smatrajući to jednostavno nevjerojatnim rješenjem. Jer, prisjetimo se, upravo su na adresu Željke Antunović u dvije i pol godine stare vlade pristizale možda najžešće kritike, a kao najveći joj je krimen prigovarano da je prečesto neupućena u posao koji bi trebala obavljati. No, ruku na srce, njezin resor - društvene djelatnosti - zahtijeva barem još dvije Željke Antunović, s obzirom na sveobuhvatnost i gomilu problema koje su HDZ-ovci ostavili u naslijeđe koaliciji.</p>
<p>Od početka su je politički kuloari smjenjivali, tvrdeći da je siguran kandidat za odlazak iz Banskih dvora. No odlukom da upravo nju predloži za novu ministricu obrane - čime je Hrvatska barem pokazala stremljenje modernim trendovima, jer bi bila treća europska zemlja u kojoj taj, prema uvriježenim shvaćanjima muški posao kao što je vojska, ubuduće vodila žena - Račan je pokazao koliko mu je Željka Antunović dragocjena. Očito, uvjeren je da će upravo ona imati snage i odlučnosti uvesti reda u MORH.</p>
<p>Vrući krumpir preuzimanja MORH-a koalicijski su partneri danima prebacivali jedni drugima u ruke, a onda je Račan odlučio presjeći sve dvojbe, prijeći Rubikon i povjeriti ga stranačkoj kolegici i provjerenoj suradnici. </p>
<p>Iako su već u nedjelju, kad se i službeno doznalo za koje se ljude Račan odlučio, mnogi u nevjerici kolutali očima zbog Željke Antunović, zašto suditi unaprijed. Pa što ako na čelo MORH-a dolazi žena? Nije li ga dosad vodio muškarac za kojeg su govorili da je najlošiji Račanov ministar, da ne provodi reforme, da nema hrabrosti za radikalne rezove... i što sve još Radošu nije stavljano na dušu.</p>
<p>Treba, međutim, priznati: Željka Antunović ima petlju. Radit će ono od čega su i njezini muški kolege, koji su se spominjali u Račanovim kadrovskim kombinacijama, pobjegli glavom bez obzira. Znajući da će već na jesen u MORH-u postati vrlo vruće, jer to ministarstvo očekuju drastične reforme od kojih je najbolnija otpuštanje oko 13.500 zaposlenika do kraja godine, ako je suditi prema nedavnim Radoševim najavama. To će sigurno izazvati medijsku gužvu i nove socijalne tenzije.</p>
<p>Jasno, najzločestije se novim Račanovim rješenjima smiju u HDZ-u. Govore da je zapravo svejedno koga će Račan staviti u novu vladu kad će se ona ionako, samo je pitanje mjeseca, ponovno srušiti kao kula od karata. Zašto? HDZ-ovci zloguko proriču definitivan raspad sadašnje parlamentarne većine pri donošenju proračuna za iduću godinu. Tada će se, tvrde, sadašnji najsnažniji partneri, SDP i HSS, apsolutno razići, a sve bi moglo puknuti na potraživanjima HSS-a, koji će nastojati izboriti što veći dio kolača, znajući da je to siguran put do srca njegovih birača. No proročanstva se dosad vrlo često, a pogotovo ona iz HDZ-a, nisu obistinila, pa bi i njima možda bilo pametnije okrenuti se kreiranju vlastitih programa s kojima namjeravaju ponovno osvojiti vlast, kako već mjesecima javno poručuju.</p>
<p>I kada Sabor u utorak potvrdi novi Račanov kabinet, bez obzira na nekolicinu zastupničkih glasova protiv, pokazat će se da je premijer uspio u svemu što je namjeravao. Je, nova je vlada praktički u cijelosti SDP-ovska, a postavljanjem stranačke kolegice Gordane Sobol na mjesto šefice svog kabineta Račan je kristalno jasno pokazao i svojim partnerima, a i javnosti, da je upravo SDP najjača politička snaga u državi, bez obzira što tko pričao ili želio. Posljednjim je potezima potvrdio i jednu staru priču, s početka devedesetih godina, kad se u HDZ-ovim krugovima tvrdilo da je od svih opozicijskih političara - koje je redovito zvao »diletantima« ili »prodanim dušama« - predsjednik Tuđman politički cijenio jedino Račana! Smatrajući ga, unatoč tome što je mislio o programu SDP-a, najpragmatičnijim i najlukavijim oporbenim političarom koji se u uzburkanim političkim vodama uvijek regenerira kao feniks. </p>
<p>Tuđman je bio u pravu. Jer, kad se prisjetimo kako je 1992. SDP dobivao manje od pet posto na izborima, a deset godina kasnije je najmoćnija politička stranka u državi, e, onda valja biti pošten i odati priznanje njegovom vođi, bez suvišnih traženja alibija da je do SDP-ove »ekspanzije« došlo zato jer su HDZ-ovci »opljačkali sve što su mogli« ili su već »dojadili i Bogu i vragu pa ih je trebalo skinuti«... Možda to i drži vodu, ali jednako tako, nitko ne može poreći Račanovo političko lukavstvo i snalažljivost. Iako će njegovi najžešći oponenti tvrditi da se to zove - kompromiserstvo!</p>
<p>»Danas bi i Isusu zalupili vrata pred nosom i potjerali ga s kućnog praga!«, ovih je dana izjavio predstavnik Jehovinih svjedoka. Moglo bi se reći da ima istine u toj slikovitoj izjavi. Hrvatska je zaista zemlja čuda, ali i onog »autohtonog« jala. Ali i to već odavno znamo.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ni Antunovićki ne nedostaje ono što je imao Šušak!</p>
<p>BRANKO VUKŠIĆ</p>
<p>U krivu je, ne znam koji put, Miroslav Tuđman kad tvrdi da je trenutačni predsjednik Stjepan Mesić na konferenciji Zaklade Konrada Adenauera u Berlinu »opanjkavao« vlastitu zemlju. Smatrajući se najpozvanijim braniti tateka, sinek Tuđman je u Mesićeve ruke gurnuo još poneki valjani argument za kritiku. Naime, Miroslav je Tuđman ljut zato što Mesić smatra da Hrvatska u prvih deset godina svoje samostalnosti nije bila ni istinski pluralistička ni pravna država, te da je o svemu odlučivala volja jedne stranke i njen vođa. Sin ponavlja očevu pogrešku jer između vlasti, odnosno jedne stranke, jednog vođe i države stavlja znak jednakosti. Mesić jest u Berlinu »opanjkavao«, ali ne svoju zemlju, već njenu bivšu vlast koja nije priznala, nek' se prisjeti zaboravljivi Tuđman, rezultate legalnih izbora za zagrebačku Gradsku skupštinu, na stup srama pribijala aktiviste nevladinih organizacija, često ih etiketirajući hrvatskim izdajicama a političke neistomišljenike tretirala kao stoku sitnog zuba ili judoškudaše. </p>
<p>Uostalom, zbog čega su s HTV-a skidane emisije i njeni autori?</p>
<p> Zato što se stavovi HTV-ovaca nisu u dlaku poklapali s HDZ-ovim, točnije - Tuđmanovim. Jer se netko, kojeg li grijeha, usudio misliti svojom glavom a ne, recimo, Pašalićevom. Pa, Pantovčak je, uostalom, bio poznat po redovitim brifinzima - tako su, naime, klasično pranje mozga zvali politički propagandisti zaposleni u medijima - na najvišoj razini, kojima su prisustvovali urednici i komentatori od osobitog Tuđmanovog ili Pašalićevog povjerenja. Na sve one koji su se usudili pisati ili govoriti ono čemu su se vrhovni cenzori protivili, proglašena je permanentna sezona lova. Nisu, dakako, svi progonjeni pali u stupicu koju su im postavili deklarirani antidemokrati jer je ipak na nas male motrio veliki svijet, jer je i u HDZ-u bilo demokrata (poput, recimo, Vesne Škare Ožbolt koja je na Pantovčaku nastojala ublažiti pogubne posljedice čestih predsjednikovih ili Doktorovih medijskih pijavica) i jer nisu baš svi novinari bili spremni saviti kičmu. Na tu je atmosferu M. Tuđman zaboravio, ili je nikad - što je još žalosnije - nije ni osjetio. Zašto? Zato što je kao bitan kotačić bivše vlasti bio s antidemokratske strane barikade.</p>
<p>»Neobičan mi je njezin izbor jer nema objektivno nikakva znanja ni iskustva za ministra obrane. To je za nju totalna tabula rasa,« komentira Vladimir Šeks odluku mandatara Ivice Račana da resor obrane povjeri Željki Antunović. </p>
<p>Šeksov istomišljenik je i Davor Domazet Lošo koji se uz uobičajenu ideološku netrpeljivost okitio i za njegov macho gard primjerenim seksizmom:</p>
<p>»Nakon što Željka Antunović postane ministrica obrane, vojska će totalno izgubiti ugled u hrvatskom društvu, koji je ionako prepolovljen 3. siječnja!«</p>
<p>Zapravo, i Šeks i Domazet tvrde da je Antunovićka nesposobna voditi resor obrane (kao treća ministrica obrane u Europi) samo zato jer je žena. A kojim su to, molim lijepo, predznanjima bili naoružani Gojko Šušak ili Andrija Hebrang? Činjenicom služenja vojske ili - navodno - nekom stvari koja ni Antunovićki ne nedostaje?!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nesretni, frustrirani i nezadovoljni građani neće koristiti ni sebi ni vlastitoj djeci, a ni ovoj zemlji </p>
<p>Kada su nužni, kada nježnu biljku moraju pažljivo i redovito zalijevati i štititi, roditelji su prečesto nezainteresirani, površni, samo formalno prisutni. Ali mnogi su se spremni ugurati u život svog djeteta kada to postaje kontraproduktivno, čak apsurdno. Ne vide ništa loše u držanju za ručicu svog potencijalnog studenta / Nacionalnost je konstanta koja nekima zagorčava život, ali to je jedna sasvim druga, vrlo često iracionalna priča. Ali i roditelji su konstanta, sudionici vrlo konkretnih životnih priča, blagoslov ili prokletstvo svojoj djeci. Možda bismo morali razmišljati o »dopusnici za roditeljstvo«, kao o svojevrsnoj vozačkoj dozvoli. Ako se ne može voziti auto bez određenih znanja i poštivanja pravila, ne bi li bilo logično na sličan način razmišljati o roditeljstvu</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>Nedavno smo mogli pročitati, za mnoge razočaravajuće, podatke o obrazovnoj razini stanovnika Hrvatske. Doznali smo da oko 40 posto stanovnika starijih od petnaest godina ima završenu samo osnovnu školu, ili niti nju, a dvanaestak posto ima višu ili visoku naobrazbu. </p>
<p> Iako svake godine znatno više kandidata iskazuje želju za studiranjem od broja koji je moguće upisati, ipak samo tridesetak posto studenata završava studij diplomiranjem. </p>
<p>U odnosu prema europskim standardima sve je to prilično razočaravajuće. </p>
<p>Još je jedan podatak bio u tisku ovih dana, ali, koliko je meni poznato bez naročita odjeka: podatak o porastu maloljetničke delinkvencije.</p>
<p>Budućnost je doista obećavajuća: natalitet nam je svake godine sve niži, ali se zato povećava postotak djece koja krše različite društvene norme. </p>
<p>Čini se da su sličnu sudbinu doživjeli i rezultati (objavljeni u veljači) prikupljeni u Hrvatskoj, na više od 23 tisuće djece u dobi od trinaest do petnaest godina, koji su, među ostalim, upozorili na to da četvrtina anketirane djece odrasta u rizičnim okolnostima te da bi ih isto toliko rado promijenilo roditelje. </p>
<p>Nepismeni smo i loše obrazovani, ali provedemo li znalački reviziju školskih i fakultetskih programa i načina izbora kandidata za studij, uvjerena sam da će se situacija postupno poboljšavati.</p>
<p>Ali znamo li uopće i zanima li nas zašto raste broj maloljetnih delinkvenata, zašto bi mnoga djeca na svoje roditelje najradije nalijepila oglas: »Jeftino dam samo da prodam«? </p>
<p>U jednoj anketi provedenoj među petsto srednjoškolaca na pitanje o uzrocima neprikladna ponašanja učenika (u školi i izvan nje) bilo je ponuđeno više odgovora. Gotovo 75 posto učenika na prvo je mjesto kao odgovor izabralo »kućni odgoj«, a zatim »nedostatak komunikacije«. </p>
<p>Dosad su samo odrasli, stariji isticali važnost kućnog odgoja, ali kada su ga počela spominjati i visoko pozicionirati čak i djeca, očito nam je voda došla do grla. </p>
<p>Živimo u automatiziranom svijetu, gdje se mnogo toga »rješava« putem daljinskog upravljača ili samo zamjenom dotrajalih, pokvarenih dijelova. Nema više dugotrajna i mukotrpna popravljanja motora automobila, televizora, miksera... Nije potrebno više ustajati da bismo promijenili kanal na televizoru. </p>
<p>Problem je, čini se, što djeca još »ne rade« na daljinski - a nije im moguće niti zamijeniti dio koji nam se ne sviđa ili za koji nam se čini da ne radi dobro. Ne postoji »botun« kojim bismo ih »ugasili«, isključili njihov program. Zamorno je i zahtjevno što su stalno tu, traže našu pozornost, vrijeme, strpljenje, osobnu slobodu, ljubav.</p>
<p>Djeca vape »da mi je biti auto, jer bi tada moj tata svaki dan bio sa mnom«. </p>
<p>Na poticaj jedne učiteljice da napišu nekoliko rečenica o majci mnogi su prvašići započinjali s: »meni moja mama služi da mi pere, kuha, kupuje igračke ...« O ljubavi, zajedničkoj igri, razgovoru, čitanju priča, pa i nekom zajedničkom poslu rijetko, vrlo rijetko se pisalo. </p>
<p>Sve više roditelja ne može dočekati početak novog polugodišta ili školske godine, odnosno kraj praznika, jer su iscrpljeni od bavljenja svojom djecom. </p>
<p>Mlade majke uzdišu nervozno, jer moraju mijenjati pelene djetetu nekoliko puta na dan (to su, dakako, pelene koje se ne peru, nego bacaju u smeće); očevi često provode sate u »kafiću« gdje dijete, u oblaku dima začinjenim psovkama mora strpljivo čekati svojih »pet minuta«. </p>
<p>Kada su nužni, kada nježnu biljku moraju pažljivo i redovito zalijevati i štititi, roditelji su prečesto nezainteresirani, površni, samo formalno prisutni. Ali mnogi su se spremni ugurati u život svog djeteta kada to postaje kontraproduktivno, čak apsurdno. Ne vide ništa loše u držanju za ručicu svog potencijalnog studenta. </p>
<p>I ovogodišnji razredbeni postupci su to zorno posvjedočili - po hodnicima nekih fakulteta je bilo više roditelja nego djece-kandidata koji su polagali ispit. »Brižni« su roditelji pogriješili i mjesto i vrijeme i način iskazivanja brige.</p>
<p>Kada se djeca/mladi ne ponašaju u skladu s društvenim normama, kada kradu, uništavaju imovinu, opijaju se, drogiraju, ne pohađaju školu... upućujemo ih u ustanove za »preodgoj«. </p>
<p>Što je s roditeljima koji djeci kradu bezbrižnost, uskraćuju osmjeh i zagrljaj, ne dopuštaju primjerenu samostalnost i odgovornost, uništavaju temelje njihova normalnog razvoja, ispostavljaju djeci račun za svoju neodgovornost u roditeljskoj ulozi.</p>
<p>Moći birati važna je ljudska odrednica: birati školu, prijatelje, knjige, studij, političko opredjeljenje, svjetonazor... znači živjeti slobodno, ne priznajući sudbinsku determiniranost. </p>
<p>Ali nacionalnost i roditelje nije moguće birati.</p>
<p>Nacionalnost je konstanta koja nekima zagorčava život, ali to je jedna sasvim druga, vrlo često iracionalna priča. </p>
<p>Ali i roditelji su konstanta, sudionici vrlo konkretnih životnih priča, blagoslov ili prokletstvo svojoj djeci. </p>
<p>Možda bismo morali razmišljati o »dopusnici za roditeljstvo«, kao o svojevrsnoj vozačkoj dozvoli. Ako se ne može voziti auto bez određenih znanja i poštivanja pravila, ne bi li bilo logično na sličan način razmišljati o roditeljstvu. </p>
<p>Naravno, da »papirnati« roditelji, koji bi se hvalili i mahali nekim diplomama ili potvrdama ne bi jamčili poboljšanje situacije. S »papirnatim« identifikacijama imamo dovoljno loših iskustava. </p>
<p>Potrebno je s mladima već u školi započeti (i u sklopu vjeronauka), a zatim nastaviti u sklopu različitih institucija i udruga, savjetovanja, otvorene razgovore o osobnoj odgovornosti, osobnoj slobodi, o ljubavi te rasprave o svim dilemama i pitanjima o kojima mladi imaju potrebu razgovarati. </p>
<p>Tako bi se sustavno i postupno mladi pripremali za odgovornije, a to znači i kvalitetnije življenje. </p>
<p>Potrebno je imati obrazovane građane, ali ako su obrazovani ljudi nesretni, nezadovoljni, frustrirani, neodgovorni... neće mnogo koristiti ni sebi, ni svojoj djeci, ni ovoj zemlji. </p>
<p>Kuću je ipak potrebno graditi od temelja, jer će se u protivnom, željeli mi to ili ne urušiti i na kraju i srušiti.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sve hrvatske stranke u kaosu višestrančarenja </p>
<p>Današnji hrvatski »socijalni liberalizam« jezični je pleonazam, odnosno gramatička nesuvislost, jer liberalizam ne trpi nikakve socijalne prepreke u svomu ekonomskom rastu... Među današnjom intelektualnom i medijsko-političkom klasom u Hrvatskoj, bilo da je riječ o oporbi ili o vlasti, riječ je pretežito o pojedincima bez građanske tradicije i bez snošljivosti. Većina njih gradili su karijeru kao servilni skojevci, ili kao samoupravni snagatori, ili pak kao dio poslušnog mehanizma u bivšem komunističkom aparatu. Bitnih programatskih, retoričkih i idejnih razlika između stranaka u oporbi i stranaka na vlasti, nema</p>
<p>TOMISLAV SUNIĆ</p>
<p>Strančarenje je unosan hobi u hrvatskoj političkoj areni. Većina stranaka nosi teatralna imena, a sebe prikazuju kao jedinog spasonosnog čimbenika za društvo u krizi. </p>
<p>Problem već nastaje izborom imena stranke. Ako stranci nedostaje pridjev »demokratska«, ili »liberalna«, ako je njeno ime predugo za izgovoranje, tada su njeni izgledi u glasača prilično kukavni. </p>
<p>Svako osnivanje stranke ujedno je i nijekanje njena postojanja, jer svaka stranka danas u Hrvatskoj poziva na borbu protiv »partitokracije«, odnosno hrvatski rečeno, protiv kaosa višestrančarenja. A koja hrvatska stranka u javnosti može sebi priuštiti luksuz pozivanja na rušenje parlamentarnog višestranačja, odnosno temelja liberalne demokracije?</p>
<p>Premda novonastala udruga pod nazivom Alijansa za treću Hrvatsku, okuplja vrsne umove, ona je dodatan oblik usitnjavanja glasačkog tijela u već prepunoj višestranačkoj džungli i oceanu udruga, podruga, zadruga i nadruga, koje rese hrvatski politički život. </p>
<p>Riječ »alijansa« je politički veoma osjetljiva. Postoji vladajuća Alijansa u Bosni. </p>
<p>Postoji Alliance française, odnosno državna francuska kulturna zaklada, čiji je cilj promicanje francuske kulture i jezika diljem svijeta. </p>
<p>U Americi postoji organizacija pod imenom National Alliance, odnosno razgranata mreža krajnje desnih američkih intelektualaca i aktivista, koji vape za bijelom Amerikom, i koji se protive navodnom golemom utjecaju Židova u američkoj vanjskoj politici i američkim godišnjem daru državi Izraelu, u iznosu 3,5 milijardi dolara poreznih obveznika. </p>
<p>A napokon, nakon sloma Napoleona, 1815. stvorena je Sveta Alijansa, odnosno kontrarevolucionarni savez carske Rusije, Austro-Ugarske Monarhije i Engleske krune. Sveta Alijansa uspjela je osigurati mir u Europi punih stotinjak godina.</p>
<p>Parlamentarni sustavi, osim svojih razvikanih blagodati, imaju velike mane. U svim demokratskim zemljama glasači sve manje i manje izlaze pred glasačke kutije, a u novinarskim anketama stavljaju zvanje svojih izabranih političara na dno ljestvice ljudskog roda. </p>
<p>U dvostranačkoj Americi, doduše, nema strančarenja kao u Europi, ali zato polovica američkih glasača ne dolazi na izbore; bilo iz razloga što su apolitički nastrojeni, bio što sumnjaju da mogu bitno mijenjati sustav. </p>
<p>Veće ideološke razlike između američkih republikanca i demokrata ne postoje, osim u retoričkom smislu pozivanja jednih i drugih bilo na manja ili veća porezna davanja ili neke sitne zakonske promjene.</p>
<p>Ne postoji u Hrvatskoj stranka ili udruga koja bi se javno suprotstavila uporabi riječi »liberalizam« i »demokracija«. Kada bi to bio slučaj, odmah bi sebi potpisala izbornu osmrtnicu. </p>
<p>I stranačka riječ »zajednica« također je dvosmislena. U hrvatskom jeziku ona priziva idilične slike seoskog života i pastoralne prizore grlidbenih pomirba. U prijevodu na europske jezike, riječ »zajednica« izaziva asocijacije na politički pokret, a ne političku stranku. A svaki pokret u današnjem medijskom žargonu miriše na totalitarnu napast. </p>
<p>Brojne pak liberalne stranke u Hrvatskoj čisti su anakronizam, jer Hrvatska nema povijesnu tradiciju liberalizma. Za jaku liberalnu stranku potreban je snažan i obrazovani srednji stalež, i naslijeđe tolerantnoga i uljudbenoga građanskog duha. </p>
<p>U Hrvatskoj toga nema. Godine 1945. Hrvatska ima više od 65 posto seljačkog stanovništva, a ono malo građanskog sloja biva u komunističkoj Jugoslaviji ili likvidirano ili ušutkano kao rezultat titoističke »antiburžoaske«, odnosno protugrađanske revolucije.</p>
<p>Liberalizam je primarno stanje duha, a ne programatska ideologija, tako da se ta riječ lakše rabi kao pridjev, a manje kao politička imenica. </p>
<p>Današnji hrvatski »socijalni liberalizam« jezični je pleonazam, odnosno gramatička nesuvislost, jer liberalizam ne trpi nikakve socijalne prepreke u svom ekonomskom rastu. </p>
<p>Svaka »socijala« u liberalnom sustavu stvar je privatnih udruga, bogatih donatora, i kvazifilantropa. Sam dr. Ante Pavelić, budući profašistički i ustaški čelnik, počeo je svoju karijeru kao mladi liberalni parlamentarni zastupnik u kraljevskoj Jugoslaviji. </p>
<p>Među današnjom intelektualnom i medijsko-političkom klasom u Hrvatskoj, bilo da je riječ o oporbi ili o vlasti, riječ je pretežito o pojedincima bez građanske tradicije i bez tolerancije. </p>
<p>Većina njih gradili su karijeru kao servilni skojevci, ili kao samoupravni snagatori, ili pak kao dio poslušnog mehanizma u bivšem komunističkom aparatu. Bitnih programatskih, retoričkih i idejnih razlika između stranaka u oporbi i stranaka na vlasti, nema.</p>
<p>Autor je doktor političkih znanosti, bivši profesor u Americi i bivši emigrant, publicist iz Zagreba</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Izostavljanje JMBG: umjesto zaštite integriteta, pojedinac će se naći pod stalnim nadzorom policije</p>
<p>U hrvatskim uvjetima gdje još nije upravno nadvladana seoska razina informatičnosti novi virtualni »povratak na selo« sigurno će stvoriti goleme probleme, jer će pritom manjkati oni tradicionalni korektivi koji su dio usmene predaje. Rezultat će biti golem broj dezinformacija, glasina i nesporazuma / Jedna od osnovnih informacija, koja je potrebna svima, jest da možemo sigurno ustanoviti tko je tko. Društvo, koje nam se približava, funkcionira na bazi otvorenosti, a ne uvlačenja u vlastitu ljusku. Pri takvu je stanju teško shvatiti zašto se Vlada, napose njen SDP-ovski dio, zainatila da iz buduće osobne iskaznice, a, čini se, i iz ostalih javnih dokumenata, isključi matični broj, navodeći kako bi se time »zaštitila privatnost«</p>
<p>BRANKO SALAJ </p>
<p>U mojoj općini, u Lumbardi na Korčuli, sve su kuće bez broja. Ne da brojeva nije bilo</p>
<p> - na mnogim vratima starijih kuća još stoje (nismo se uvijek računali kao dio Balkana!) - ali su službeno poodavno iščezli, vjerojatno u očekivanju neke od reformi koje se nikada nisu dogodile. </p>
<p>U općini ima pet-šest prezimena koja snažno dominiraju, a izbor je osobnih imena tradicionalno dosta ograničen, pa poveći broj ljudi nosi isto ime i prezime. </p>
<p>Poštar mora zato posjedovati značajno genealoško znanje i razaznati granu unutar jednog prezimena, nadimak, ime oca, majke, ili strine, ako već ne može identificirati osobu po kakvu ožiljku ili drugoj fizičkoj ili psihičkoj osobini.</p>
<p>Taj anonimni kaos ljudi i njihovih prebivališta, s korijenima u kulturi usmene predaje, doživljava svoju apoteozu u zemljišnim knjigama. </p>
<p>Rekonstrukcija promjena u vlasništvu dvaju-triju naraštaja unazad i upis novog vlasništva često zahtijevaju pravi detektivski napor i brda dokumentacije. Slična je situacija i u raznim ugovornim odnosima. </p>
<p>To su samo neki od segmenata života u kojima uporaba jedinstvenoga matičnog broja, JMBG, značajno pojednostavljuje probleme pojedinca i može poboljšati učinkovitost upravnoga i pravosudnog aparata. A taj je broj jednostavno iščitati s osobne iskaznice u sadašnjem obliku. </p>
<p>Druga je strana medalje da matični broj u širokoj uporabi dovodi u pitanje osobni integritet, jer se s njim, kao zajedničkim nazivnikom, mogu povezati najrazličitiji osobni podaci. </p>
<p>No gotovo svagdje u Europi integritet se pojedinca ne brani potiskivanjem matičnog broja - a najmanje u osobnim dokumentima pojedinca - nego oštrom zaštitom ulaska i korištenja različitih službenih baza podataka i (doduše manje učinkovitim) zahtjevima za registriranje privatnih baza podataka i ograničavanja vrsti informacija, koji se u njih unose. Opasnost za integritet pojedinca nije nikada ležao u tome da netko zna njegov JMBG - onaj koga taj broj zanima može do njega doći relativno lako - nego u mogućnosti ulaska u baze povjerljivih podataka.</p>
<p>Pod pritiskom informatičkih tehnologija cijeli problem dobiva, osim toga, sasvim nove okvire, što se najbolje vidi tamo gdje je tehnološki razvitak najbrži, u Sjedinjenim Državama. </p>
<p>New York Times od 25. srpnja 2002. konstatira da su »ranije samo državna tijela i poduzeća imala resurse i osoblje da sabiru osobne podatke. </p>
<p>Sada kombinirana snaga Interneta, pretraživačkih programa i baza arhivskih podataka omogućuje gotovo bilo kome da nađe informacije o gotovo bilo kome drugom, pa makar bila riječ samo o zadovoljenju prolazne znatiželje... Krajnji će rezultat biti povratak na selo, gdje je svatko poznavao svakoga. Anonimnost gradskog života iskazat će se kao prolazna i dosta čudna stvar«.</p>
<p>U hrvatskim uvjetima gdje još nije upravno nadvladana seoska razina informatičnosti novi virtualni »povratak na selo« sigurno će stvoriti goleme probleme, jer će pritom manjkati oni tradicionalni korektivi koji su dio usmene predaje. </p>
<p>Rezultat će biti golem broj dezinformacija, glasina i nesporazuma. Već je zato nužno što prije nadoknaditi zakašnjenje u informatiziranju i zadovoljiti potrebe nove tehnologije tako da nas virtualni val ne zatekne posve nespremne. </p>
<p>Jedna od osnovnih informacija, koja je potrebna svima, jest da možemo sigurno ustanoviti tko je tko. Društvo, koje nam se približava, funkcionira na bazi otvorenosti, a ne uvlačenja u vlastitu ljusku.</p>
<p>Pri takvu je stanju teško shvatiti zašto se Vlada, napose njen SDP-ovski dio, zainatila da iz buduće osobne iskaznice, a, čini se, i iz ostalih javnih dokumenata, isključi matični broj, navodeći kako bi se time »zaštitila privatnost«. </p>
<p>Pritom su saborski zastupnici ponovljeno izvrgnuti potpunim neistinama kao što su npr. tvrdnje da »većina zemalja EU-a nema JMBG, a ako ga ima zaštićen je i nevidljiv na javnim dokumentima« (Mato Arlović u izjavi Hini 28. siječnja 2002.). </p>
<p>Štoviše, u prodavanju magle Saboru otišlo se tako daleko da je Arlović ustvrdio da bi ostavljanje JMBG u iskaznici mogla biti »zapreka i za dolazak stranih ulagača i poslovnih ljudi u Hrvatsku«, kao da imamo posla sa samim mafijašima.</p>
<p>Zapravo je datum rođenja s identifikacijskim dodatkom prisutan i potpuno vidljiv na iskaznicama barem Njemačke i skandinavskih zemalja, dakle, upravo onog dijela Europe, koji vodi tehnološki razvitak. </p>
<p>Francuske iskaznice imaju šifriran identifikacijski broj, a Velika Britanija je zemlja posebne tradicije, koja nema ni identifikacijskog broja ni iskaznice (a ni Ustava). U Švedskoj, zemlji koja je izrazito osjetljiva u pitanjima zaštite privatnosti, već gotovo pola stoljeća svaki javni akt, u kojoj se spominju određena osoba, sadrži i njen JMBG.</p>
<p>No umjesto da narodnim zastupnicima dade pravi uvid u takvo stanje stvari i da se pouzda u njihov razum i procjene naših potreba, Vlada se skriva iza floskula o »usklađivanju s europskim i svjetskim standardima«, a Arlović čak prijeti da će tražiti da Ustavni sud proglasi dosadašnju praksu neustavnom!</p>
<p>U početku su se saborske obrade sve stranke osim SDP zdravorazumski protivile isključenju JMBG-a. No na pritisak SDP-a jedna za drugom stranke koalicije (osim HSLS-a) su se povukle ali nevoljko.</p>
<p>Tako je 23. siječnja 2002. s oporbenim i socijalliberalnim glasovima prošao Zakon o osobnoj iskaznici, prema komu se JMBG zadržava. Nakon toga SDP pritišće članove Koalicije. </p>
<p>Arlović izjavljuje npr. da »kao voditelj koordinacije klubova zastupnika petorke ni[je] smatrao da je o tako jednostavnom i jasnom pitanju [!!] potrebno usklađivanje stajališta između članica vladajuće koalicije«. </p>
<p>I zaista, Sabor 28. svibnja prihvaća izmjene toga zakona, kojima se JMBG na iskaznici zaštićuje šifrom. Čini se, međutim, da ni to nije bilo dovoljno pa Vlada u ostavci 22. srpnja na zatvorenoj sjednici u hrpi drugih zakonodavnih inicijativa prihvaća i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osobnoj iskaznici, prema kojoj JMBG potpuno nestaje s iskaznice. </p>
<p>U europskoj parlamentarnoj praksi potpuno je nečuveno da vlada u ostavci (tzv. ekspedicijska vlada) uzima bilo kakvu zakonodavnu inicijativu - njena je dužnost da vodi tekuće poslove dok nova vlada ne dobije povjerenje parlamenta. </p>
<p>To željezno pravilo za hrvatsku demokraciju očito ne vrijedi - Vlada se ponaša kao da se s njom ništa nije dogodilo pa može uzimati inicijativu čak i u pitanju koje je duboko podijelilo Sabor. </p>
<p>Ne bi iznenadilo da pritom čak nametne već uhodanu i neozbiljnu proceduru hitnog postupka, tako poraznu za hrvatski parlamentarizam.</p>
<p>Ako Sabor ne zaustavi Vladin prijedlog i ne povrati Zakonu njegovu prvobitnu odredbu da se JMBG zadrži u iskaznici, najvažnija će praktična posljedica brisanja JMBG biti da će se u društvu kao jedinstveni identifikacijski broj rabiti broj osobne iskaznice, koju je izdao MUP. </p>
<p>Ako JMBG, kao javna i svima dostupna šifra koja jednoznačno opisuje određenu osobu, nije upisan u osobnu iskaznicu, potrebni su, naime, posebni dokumenti (praktički bez ikakve zaštite od krivotvorenja) koji bi omogućili građaninu da tim brojem iskaže svoj identitet. Ako pak rabi svoju osobnu iskaznicu, njegovu je provjeru moguće učiniti jedino putem baze podataka onoga tko ju je izdao, naime, Ministarstva unutarnjih poslova.</p>
<p>Umjesto da zaštiti svoj integritet on se putem upita upućenih Ministarstvu stavlja pod stalni automatski nadzor policije.</p>
<p>Je li moguće da SDP zato vodi tako grčevitu borbu oko JMBG? I što o tome misle drugi? </p>
<p>Autor je magistar ekonomije, publicist</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Oluja u Zagrebu rušila stabla, trgala vodove</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Olujno nevrijeme praćeno jakim vjetrom i grmljavinom zahvatilo je u ponedjeljak oko 15 sati područje Zagreba i okolice. Najviše je stradao sjeveroistočni dio grada - Dubrava, Medveščak Maksimir koji je, neslužbeno doznajemo, pogodila i tuča. U samo pola sata temperatura se spustila sa 27 na 20 Celzijevih stupnjeva. </p>
<p>Jak vjetar i obilna kiša uzrokovali su prekid tramvajskog prometa, dijelovi grada ostali su bez električne energije pa su sve raspoložive interventne ekipe zagrebačke Elektre otklanjale kvarove. U Maksimirskoj ulici kod kućnog broja 21 oluja je srušila stablo na parkirane automobile i tramvajsku prugu, što je uz bujice vode izazvalo dodatne poteškoće u prometu. Također zbog srušenog stabla, promet je zaustavljen i u Heinzelovoj ulici. </p>
<p> Prema riječima dežurnog vatrogasca, oluja je poplavila brojne podrume i pa su i vatrogasci imali pune ruke posla, crpeći iz njih vodu. </p>
<p>»Oluja je bila najavljena«, kazao je dežurni meteorolog Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda. »Upozoravali smo na lokalne pljuskove praćene grmljavinom. Sredina dana najpogodnije je vrijeme za razvoj grmljavinskih oblaka, zbog toga što temperatura u to vrijeme doseže najvišu vrijednost«, kazao je dežurni meteorolog.</p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Metropoli svakog gosta - za dva dana dosta!</p>
<p>U gradskim hotelima i hostelima zadnjih nekoliko dana jedva se nađe prazno mjesto / Turisti ostaju u prosjeku dvije do tri noći / Gosti ističu da u gradu ima puno parkova i zelenila i da su ljudi ugodni</p>
<p>Dok je većina Zagrepčana upravo otišla na ljetovanje i napustila grad, u njemu se, možda više nego ikad u zadnjih desetak godina, ugodno osjećaju upravo stranci. Uz njihove riječi, o tome govore i brojke. Naime, gradski hotelijeri trljaju ruke jer je u zadnjih desetak dana dvadesetak posto turista više nego lani u ovog doba, a statistika govori da je ovoga lipnja bilo u Zagrebu devet posto turista više nego lanjskoga lipnja, s tim da je stranaca bilo čak 16,8 posto više. </p>
<p> U hotelima gotovo i nema mjesta a isto vrijedi i za hostele. Tako je vrlo vjerojatno da razinu prošlogodišnjeg turizma, s obzirom na blagi pad na jadranskoj obali, održava upravo Zagreb, čiji je turizam živnuo.</p>
<p>Živost je golim okom vidljiva već i na Glavnom kolodvoru gdje dnevno prođu stotine bagpackera, odnosno mladih koji putuju sa naprtnjačom i putnika koji zastaju i u Zagrebu. Ovog smo vikenda na zelenoj travi Tomislavova trga u kratkom predahu zatekli Mariu i Josha. Na svom putovanju Europom, na kojemu su se i susreli, novi prijatelji posjetili su i Hrvatsku. Nakon sunčanih dana na Hvaru i burnog provoda u Splitu, rekli su, nekoliko će sati provesti u Zagrebu.</p>
<p>»Grad je vrlo lijep i miran. Napravila sam kratku šetnju do Gornjeg rada i katedrale, a posebno mi se svidjela arhitektura u centru grada«, rekla nam je Maria, studentica iz Švedske. Njezin kanadski suputnik Josh, također student, uživao je čitajući knjigu u idiličnoj atmosferi uz zvuk vodoskoka. </p>
<p> Švicarske studente Andreasa, Olivera i Vivian posebno je zabrinuo nedostatak kvalitetnog noćnog života u gradu. Sreli smo ih kako se fotografiraju ispred zrinjevačkih fontana.</p>
<p>»Grad je tih i ugodan a čudi nas što je na ulicama toliko malo ljudi. Ugodno su nas iznenadile Tkalčićeva i Bogovićeva ulica gdje je malo življe. Osim toga, ima puno parkova, zelenila i ljudi su ugodni. Nadamo se da će u Splitu i Dubrovniku biti nešto zabavnije«, rekla nam je Vivian iz Züricha koja će s prijateljima, nakon Hrvatske, posjetiti Sarajevo, Makedoniju, a potom i Grčku. Na smještaj u jednom od zagrebačkih hotela nije bilo pritužbi.</p>
<p>U hladu zrinjevačkih platana u odmoru smo zatekli i Antoinea, francuskog studenta iz Grenoblea, koji će, rekao je, u Zagrebu također ostati nekoliko sati jer čeka vlak za Budimpeštu. Također je bio oduševljen mirnom atmosferom u gradskim parkovima, ali i neugodno iznenađen reakcijama nekih ugostitelja. No, sve u svemu, Antoine misli da je Zagreb grad u kojem je ugodno živjeti.</p>
<p>Zagrebački hostel u Petrinjskoj već danima od samog jutra vrvi putnicima, a prepuno je i spremište za torbe. Iako se još može naći poneko mjesto, dogodi se da poneki putnik naiđe na zatvorena vrata. Prema riječima Tihomira Plejića, predsjednika Hrvatskog hostelskog i ferijalnog saveza, naime, radi se o sezoni za hostele izuzetno bogatoj. U lipnju je hostel zabilježio čak 2500 noćenja, a u srpnju će se, čini se, približiti i brojci od tri tisuće koja je već godinama bila nedostižna za taj devastiran gradski hostel.</p>
<p>Ni u Hotelu Panorama trenutno nema mjesta, zbog brojnih Talijana koji su na proputovanju za Jadran. U Hotelu Central, kao i u hostelu, turisti ostaju u prosjeku dvije do tri noći. Prema riječima Krešimira Kovačevića, recepcionara, najviše je obiteljskih ljudi koji putuju za more. U zadnja tri mjeseca primijećen je porast turista, a najviše je Nijemaca. Hotel Opera ugostio je puno Izraelaca, a čak 80 posto gostiju Esplanade čine poslovni ljudi iz Njemačke i Italije.</p>
<p>U Hotelu Dubrovnik također koju noć borave poslovni ljudi, u Sheraton dolaze poslovni ljudi iz Amerike, dok su International i Laguna puni Španjolaca. </p>
<p>Recepcionar Željko Požar iz Hotela Palace pohvalio nam se da je hotel vrlo dobro popunjen što je, kaže, iznenađujuće za srpanj. Od grupa najbrojniji su Izraelci, Talijani, Japanci, a došla je i grupa Tajvanćana. U prosjeku gosti ostaju dvije noći, dodao je Požar.</p>
<p>Kako saznajemo od konobara jednog od najposjećenijih zagrebačkih restorana, u ovoj ljetnoj sezoni, za razliku od dosadašnjih, nema odmora. »Strani turisti popravili su nam ovogodišnji prosjek te nam posla ni sada ne nedostaje. Uglavnom«, rekao nam je, »dolaze Nijemci, Talijani, Nizozemci, Australci, Šveđani, pa ponekad i Japanci«. Jedna od poznatih gradskih knjižara također ima puno više posla nego inače, saznali smo.</p>
<p>Zagreb je ovog ljeta tako, na iznenađenje vlastitih građana, unatoč slaboj ponudi pomalo živnuo. Putnicima koji najčešće ostaju tek u prolazu, ponudio je ono čega trenutno najviše ima - mira i tišine u zagrebačkim parkovima. Dogodine možda gradski touroperatori nauče i - zadržati ih.</p>
<p>Vedran Horvat i Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Suci i odvjetnici peticijom spašavaju trnjansku znamenitost</p>
<p>Dok prodavači znaju čekati i po sat vremena da bi im netko barem rekao »Dobar dan« / Vlasnik kafića tvrdi da tržnica ima budućnost</p>
<p>U temi o tržnicama koje bi se mogle zatvoriti zbog nerentabilnosti, kako nam je rekao Filip Borac, direktor Tržnica - posjetili smo tržnicu u Trnju, kako bismo se i sami uvjerili u njezinu (ne)rentabilnost i iskorištenost prostora.</p>
<p>Na tržnici su samo dva štanda s odjećom, a kako nam je rekla jedna prodavačica, do 11 sati još ništa nije prodala. Zna čekati i sat vremena da netko prođe i barem kaže »dobar dan«. </p>
<p>Po tjednu tržnica je još slabije posjećena, dodala je. Na velikom prostoru tržnice četiri su betonske klupe za prodaju zelenila, koje nisu ni do pola popunjene. Ponuda je slaba i do 50 posto jeftinija nego u gradu, no ni to ne pomaže prodaji.</p>
<p>Primijetivši da se raspitujemo, umirovljenica Jasna Miljak rekla nam je da je ljuta, jer »njenu tržnicu žele zatvoriti«. </p>
<p>Ona, kaže, više nije dovoljno mlada bi, poput svojih susjeda iz Trnja, bez većeg napora odlazila na neku drugu tržnicu u gradu.</p>
<p>Na tržnici je nekoliko kafića koji su poluprazni. Jedan od vlasnika, Stipan Vuletić, koji tu radi već 30 godina, objasnio nam je da se sve promijenilo gradnjom tržnice u Utrini, prije 20 godina, i izgradnjom Palače pravde koja je presjekla Trnjansku cestu.</p>
<p>»Uz to, ljudi su masovno iselili, a novi nisu dolazili. Ipak vjerujem da bi se ova tržnica kao trnjanska znamenitost ipak mogla oživjeti jer ovo je još uvijek centar grada u kojemu su smješteni i Gradsko poglavarstvo, Hrvatska radiotelevizija, Lisinski, brojna ministarstva, te Općinski sud«, rekao je. </p>
<p>Više je objekata zatvoreno zbog godišnjeg odmora. Devet poslovnih prostora zjapi prazno, a ima zainteresiranih, kako su nam rekli gotovo svi od malobrojnih prodavača na ovoj tržnici.</p>
<p>Nije istina da se »placovina« ne naplaćuje, kako nam je to rekao direktor Tržnica. Ona je 12 kuna, a suncobran je dodatnih sedam kuna.</p>
<p>»Istina, placovina se nije plaćala, ali to je bilo prije četiri godine i to samo dva mjeseca«, rekao nam je Vinko Jurić, vlasnik štanda na zelenom dijelu tržnice koji u ponedjeljak zatvara svoj »dućan«, zbog godišnjeg odmora.</p>
<p> Umjesto njega radit će drugi prodavač koji se vraća s godišnjeg odmora tako da je na tržnici kroz ljeto uvijek netko dežuran. Na tržnici vjeruju da bi otvorenjem novih voćarni privukli i više kupaca, te bi tako tržnica oživjela.</p>
<p>Da je ovo ipak posebno mjesto i da se tržnica neće tek tako zatvoriti, govori činjenica da se u Palači pravde priprema peticija o tome da se tržnica ne zatvori. Potpisali bi je suci i odvjetnici. </p>
<p>Oni se tu svakodnevno opskrbljuju namirnicama a, kako su rekli prodavači, s njima se »ipak nije za igrati«.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Šatori uz »zagrebačko more« </p>
<p>Otvorenju je bila prisutna prva grupa od 26-ero djece koja će provesti šest dana pod šatorom / Ljetni kamp održat će se u dva termina, prvi je od ponedjeljka do 4. kolovoza a drugi od 5. do 11. kolovoza</p>
<p>Uz zvuke trube u ponedjeljak je na južnoj strani Jaruna, kod Kanu-kluba Končar otvoren ljetni kamp »Jarun 2002«. Uz predstavnike organizatora ljetnoga kampa - Zagrebačke zajednice tehničke kulture i Kanu-kluba Končar, otvorenju je bila prisutna i prva grupa od 26-ero djece koja će provesti šest dana pod šatorom.</p>
<p> Ljetni kamp održat će se u dva termina. Prvi je od ponedjeljka do 4. kolovoza a drugi od 5. do 11. kolovoza. Ljetni je kamp besplatan. »Financiramo se iz donacija i dobrovoljnih priloga roditelja, ako su u mogućnosti priložiti nešto novaca. Ako ne, nema veze«, rekao nam je Ivan Špiljak iz Kanu-kluba Končar. »Riječ je o djeci slabijeg imovinskog stanja koja nemaju mogućnosti provesti praznike na moru«, rekao je Špiljak. Djeca će se moći baviti mnogobrojnim tehničko-sportskim sadržajima, u što će se uključiti i organizatori. »U kampu će biti državni prvaci u raketarstvu, pobjednici smotre tehničke kulture u modelarstvu, prvaci u kajaku i mnogi drugi koji će djeci imati što pokazati«, izjavio je Špiljak. Uz to, djeca će moći učiti i o radiogoniometriji, odnosno »lovu na lisice« pomoću radio stanice. Djeca će popravljati i izrađivati rakete i druge stvari s područja tehničke kulture a, među ostalim, moći će kositi i travu. </p>
<p>Mali posjetioci neće se, međutim, morati brinuti i za kuhinju. Naime, ručak i večera stizat će im iz Grada mladih. »Za doručak smo se sami pobrinuli«, rekao je Špiljak. Špiljak je pozvao sve zainteresirane roditelje da dovedu djecu na šestodnevni odmor na Jarunu. »Ako bude zanimanja, produžiti ćemo ljetni kamp«, izjavio je na kraju Špiljak.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tri dana za preventivne preglede</p>
<p>Ispred Doma zdravlja u Sesvetama počeli su u ponedjeljak besplatni pregledi mobilnim mamografom za žene od 50 do 60 godina, koje spadaju u rizičnu skupinu za rak dojke. Pregledi su do srijede, traju od 8 do 15 sati, a prvog je dana pregledano oko četrdeset žena koje su se za pregled naručile još prije mjesec, dva dana. </p>
<p>Neke od njih po prvi su put išle na mamografski pregled, a među njima je i 60-godišnja Gertruda Bilić. »Nisam se još pregledala jer sam malo nemarna, ali kad sam se i htjela naručiti, u klinici za tumore na Črnomercu rekli su mi da treba čekati čak sedam mjeseci«, kaže gospođa Gertruda, pohvalivši projekt mobilne mamografije.</p>
<p> Isti razlog za rijetke mamografske preglede ima i Ivančica Pupljak, koja je prvi i zadnji put bila na pregledu prije sedam godina.</p>
<p> »U bolnicama se jednostavno ne može doći na red, a i kad jednom dođete, više vam ne vrijedi uputnica, jer istekne za 6 mjeseci. Privatnici, pak, za pregled traže i do 350 kuna, što je nama umirovljenicima previše«, rekla nam je gospođa Ivančica, koja se u ponedjeljak došla naručiti za besplatni pregled u listopadu.</p>
<p>Putem mobilnog mamografa dosad je pregledano 1200 žena, i to u Zagrebu, Okučanima, Sisku, Đakovu, Velikoj Gorici i Lepoglavi. Kako nam je rekla administratorica Hrvatskog senološkog društva, Dunja Šredl, 50 posto nalaza je urednih, a u ostalom postotku pronađene su neke promjene na tkivu i te se žene šalju dalje na ultrazvuk.</p>
<p> »Većinom se pokaže da su to benigne promjene. Samo smo kod jedne žene iz Zagreba otkrili karcinom i ona je već operirana«, rekla nam je Dunja Šredl. </p>
<p>Sve žene koje se još nisu naručile, odnosno koje rijetko idu na mamografske preglede a spadaju u rizičnu skupinu, mogu se za pregled naručiti na telefona Hrvatskog senološkog društva broj 2343-154. Društvo još jednom poziva da se jave isključivo žene stare od 50 do 60 godina, koje vjeruju da su zdrave, a ne one koje se već liječe ili su pod liječničkom kontrolom.</p>
<p> Prednost imaju one žene, koje po ženskoj strani obitelji već imaju oboljenja od bilo kakvih karcinoma.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U srijedu protiv komaraca u Zaprešiću </p>
<p>Higijensko-epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba obavještava da će 31. srpnja na području Zaprešića provesti suzbijanje komaraca metodom hladnog Ul. V postupka i toplog zamagljivanja sa zemlje. Akcijom će biti obuhvaćeno ciljano područje zelenila. Od 20 do 23 sata tretirat će se prostor koji je ograničen ulicom Maršala Tita, Novom ulicom, Rakitovcem, Ivanečkom, Jakšinom, Bana Josipa Jelačića, Ksavera Šandora Đalskog, Makričkom ulicom, Kupljenskom, Prigorskom, Lužničkom, Obrubićima, Ulicom Josipa Malekovića, Petrekovićevom, Ulicom Ivana Jurmana i Kolodvorskom ulicom. Koristit će se insekticid Reslin Super Ul. V i Aqua Resline na bazi djelatne tvari permethrin, odobren od Svjetske zdravstvene organizacije i primjeren uporabi u naseljenim mjestima, bez štetnih učinaka za zdravlje ljudi i toplokrvnih životinja. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika (kiše, vjetra i sl.) akcija se odgađa do sljedećeg povoljnog dana u isto vrijeme.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Posljednji »Lear« posvećen prijatelju-kapetanu</p>
<p>BRIJUNI, 29. srpnja</p>
<p> - Na Malom Brijunu u nedjelju je navečer ansambl Teatra Ullysses odigrao posljednju ovogodišnju predstavu Shakespearova djela »Kralj Lear«, s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi.</p>
<p> Dio ekipe koja ovoga ljeta ne nastavlja s radom u Ulyssesu otputovao je s Brijuna, gdje su se zahuktale probe za izvedbu Euripidove »Medeje« koja bi se pretpremijerno imala odigrati 12. kolovoza, a dvije premijere su zakazane za 16. i 17. kolovoza. </p>
<p>Nakon nedjeljne predstave s tvrđave Minor skinuta je zastava predstave, a glavni protagonist Ulyssesa, Rade Šerbedžija, smotanu je zastavu predao svojoj najmlađoj kćeri Milici kazavši joj da je pričuva do idućeg ljeta.</p>
<p>Posljednja ovogodišnja brijunska predstava tog Shakespearovog djela bila je posvećena. Mauru Peteršiću, velikom prijatelju čitavog ansambla Teatra Ulysses, inače pomorskom kapetanu iz Vodnjana, koji je proljetos izgubio život u prometnoj nesreći.</p>
<p>Posebnim riječima o Mauru je nakon predstave govorio glumac HNK Split, Josip Genda, izazvavši svojim govorom veliko ganuće i suze svih prisutnih.</p>
<p>Nakon predstave ansambl je, s nekoliko dana zakašnjenja zbog naporna posla, proslavio Šerbedžijin rođendan.</p>
<p>B. V.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Na Hvaru izbor Miss Dalmacije za Miss Universe </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Na terasi hotela Palace na Hvaru održat će se 5. i 6. rujna izbor Miss Dalmacije za Miss Universe Hrvatske. </p>
<p>Sponzor tog izbora ljepote bit će Richardo Mazzuchelli, domaćoj javnosti poznatiji kao bivši suprug Ivane Trump. Prije samog izbora, u hotelskoj lođi bit će održana izložba radova akademskih slikarica Nine Šimunović, Darije Zmak i Darije Baždan. Najbolje radove triju slikarica Mazzuchelli će otkupiti te ih potom darovati pobjednici izbora za Miss Dalmacije. Pokrovitelj izbora je Turistička zajednica Sunčani Hvar i Grad Hvar. </p>
<p>Osim Mazzuchellija, član stručnog ocjenjivačkog suda, koji će odlučiti koja će djevojka pobijediti, trebao bi biti i slavni restaurator Alesandro Safino. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Claudia Schiffer čeka bebu </p>
<p>MUENCHEN, 29. srpnja</p>
<p> - Svjetski poznata njemačka manekenka Claudia Schiffer u drugom je stanju, povjerili su se njezini roditelji Gudrun i Heinz njemačkom časopisu Bunt u izdanju od ponedjeljka.</p>
<p>»Da, tome se jako radujemo. Claudia također«, izjavili su roditelji manekenske zvijezde. Bunt tvrdi da posjeduje fotografije 31- godišnje Schifferove koje ne dovode u sumnju njezino drugo stanje.</p>
<p> Bunt također tvrdi da je Claudia u blaženom stanju bila već i na samom vjenčanju s britanskim filmskim producentom Matthew Vaughnom u svibnju.</p>
<p>Beba bi se, kako je izračunao Bunt, trebala roditi u prosincu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Anti-jubilej koncert Sex Pistolsa </p>
<p>LONDON, 29. srpnja</p>
<p> - Legendarna punk grupa Sex Pistols ponovno se okupila kako bi održala anti-jubilej koncert. Preostali članovi benda u subotu su nastupili u južnom Londonu, točnije u Crystal Palace. Subotnjom svirkom obilježili su 25 godina od koncerta kojeg su održali na brodu na Temzi. </p>
<p>Zbog tadašnjeg su koncerta, koji se poklopio s proslavom 25. godišnjice vladavine britanske kraljice, bili i uhićeni, a singl »God Save The Queen« im je zabranjen. </p>
<p>Na koncertu u subotu, održanom povodom 50-te obljetnice vladavine britanske kraljice, pjevač Johnny Rotten opet ju je napao, no na 'udaru' Sex Pistolsa našli su se i premijer Tony Blair i nogometaš David Beckham. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Novi sjaj stare kapele </p>
<p>Restaurirano 150 reljefa, arhitektonske dekoracije i skulptura u prirodnoj veličini / »Venetian Heritage Corporation« iz Washingtona za obnovu osigurala oko 400.000 američkih dolara / Primijenjene najosjetljivije i najkvalitetnije restauratorske metode, bez abrazije i kemijskih utjecaja </p>
<p>TROGIR, 29. srpnja</p>
<p> - Nakon dvije i pol godine temeljitih restauratorskih radova, Kapela sv. Ivana Trogirskoga u trogirskoj Prvostolnici bit će ponovno i dostupna javnosti, a svečano otvorenje obnovljenog katedralnog ruha bit će upriličeno 10. kolovoza na blagdan sv. Lovre, titulara trogirske Prvostolnice. Projekt obnove kapela okupio je stručnjake iz domaće i svjetske znanstvene javnosti, odvijao se pod pokroviteljstvom UNESCO-a i financijskom potporom američke korporacije »Venetian Heritage Corporation« iz Washingtona, koja je za posao osigurala oko 400.000 američkih dolara.</p>
<p> Tijekom dvoipolgodišnjih radova u unutrašnjosti Kapele obrađeno je čak 150 reljefa, arhitektonske dekoracije i skulptura u prirodnoj veličini. »Svladavali smo centimetar po centimetar goleme unutrašnjosti Kapele sv. Ivana, koja nikada nije izgledala tako veliko kao za vrijeme trajanja poslova obnove. Pažljivim odabirom restauratora koji bi mogli prihvatiti tako zahtjevan posao, odlučili smo se za firmu 'Sansovino' iz Venecije, koja je obradila čitav opus Tulija Lombarda, umjetnika vrlo bliskog po izražaju i vremenu Nikoli Firentincu, što znači da je imala veliko iskustvo na spomenicima sličnim trogirskoj kapeli«, istaknuo je mr. Radoslav Bužančić, koji je zajedno s pet inozemnih vrhunskih stručnjaka i kolegama Joškom Belamarićem i Vanjom Kovačić iz splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture nadgledao restauratorske radove. </p>
<p>Arhitektonska dekoracija, objasnio je Bužančić, tretirana je najosjetljivijim i najkvalitetnijim restauratorskim metodama, bez abrazije i kemijskih utjecaja. »Površinu kipova oslobađali smo od slojevite prljavštine i masnih mrlja koje su se nagomilavale tijekom vremena. Naime, kipovi su se nekada održavali i laštili masnom svinjskom kožom, što je uzrokovalo velika zaprljanja, a trag na skulpturama ostavili su vosak i dim svijeća«, istaknuo je Bužančić.</p>
<p> Kod čišćenja kapele stručnjaci su primjenjivali najstrože konzervatorske standarde da bi postigli efekt ravnomjernosti i čistoće koja, nakon niza godina, dominira arhitekturom i skulpturom. »Od početka restauratorskih radova u kapeli su bili prisutni naši studenti koji su sudjelovali u svladavanju najosjetljivijih faza restauratorskih zahvata. Na taj smo način dobili kadar koji će biti sposoban nastaviti takve i slične radove čišćenja i restauracija domaće baštine. Stotine četvornih metara u Dalmaciji čekaju obnovu i restauraciju, a upravo je projekt obnove Kapele sv. Ivana Trogirskog jedan od najvećih primjera arhitekture i skulpture uopće«, zaključio je mr. Radoslav Bužančić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>PRIVATNE ISTRAGE</p>
<p>Ako imaš novca, možeš se uvijek izvući</p>
<p>Specijalizirao se za heroin i kokain, pri čemu se koristi svojim latinskim porijeklom i vezama. Znaš da je kupio ovo zvučno plemićko prezime od nekog Kolumbijca, inače se rodio kao Francisco Arroyo. Njegovi momci stigli su nedavno do Seattlea i s dosta buke pomeli lokalne konkurente</p>
<p>PIŠE: VELIMIR SRIĆA</p>
<p>Odlučili su upregnuti svoju inteligenciju, znanje i hrabrost u borbu protiv zločinaca koji izmiču zakonu, političara čije svinjarije ostaju neotkrivene i svakovrsnih propalica čija nedjela bivaju nekažnjena. Frankov je zadatak bio da otkriva potencijalne »pacijente« i prikupi o njima potrebne informacije. </p>
<p> - Mogli bismo se ukratko podsjetiti plana - reče Vladimir dok su u tamnosmeđoj »hondi« jurili prema San Franciscu. Svoj je srebrni »lexus« bio ostavio u garaži Frankove kuće. </p>
<p>Zbog sigurnosti uzeli su manje upadljiv auto s registarskom tablicom San Francisca. </p>
<p>Za razliku od L.A. u tom su gradu i okolici popularna manja vozila, jer je problem s parkiranjem u pravom smislu riječi stravičan.</p>
<p> - Taj tip, Fernando Cabeza de Leon, vodi trgovinu drogom u cijeloj Kaliforniji, a počeo se širiti i prema sjeveru. Specijalizirao se za heroin i kokain, pri čemu se koristi svojim latinskim porijeklom i vezama. </p>
<p>Znaš da je kupio ovo zvučno plemićko prezime od nekog Kolumbijca, inače se rodio kao Francisco Arroyo. Njegovi momci stigli su nedavno do Seattlea i s dosta buke pomeli lokalne konkurente. Sedmoricu su ih spremili pod zemlju, o čemu si mogao čitati u novinama - počeo je Frank svoju priču detaljno kao uvijek.</p>
<p> - Dobro, tip je pokvaren do srži, to znamo - prekine ga Vladimir. - Kako to da se uspio izvući na sudu prošle godine? Bili su ga prikliještili dokazima i to ne samo za drogu nego i za dva ubojstva koja je navodno osobno izvršio.</p>
<p>- Pregledao sam detaljno cijeli njegov fajl - pohvali se Frank. - Znam mu broj socijalnog osiguranja (jedinstvena šifra građana, kao jedinstveni matični broj građana) i broj cipela, čak sam mu zavirio u zdravstvene kartone. Znaš da je operirao hemoroide prošlog ljeta? A kako se izvukao? Platio je najbolje odvjetnike u državi. Stara priča. Najprije je jedinog svjedoka pregazio automobil, a onda su pronašli da mu pri uhićenju nisu ispravno pročitana njegova prava i još neke sitnice. Naše je zakonodavstvo kao švicarski sir.</p>
<p>Kritika američkog sudstva bila je Frankova omiljena tema. Tada bi iz njega ogorčeno progovarao nesvršeni pravnik. Ako imaš dosta novca, možeš se uvijek izvući, bez obzira na to što si napravio. Omiljeni primjer bio mu je O.J. (izgovara se »ou džej«, uobičajen način oslovljavanja s pomoću inicijala) Simpson, jer je sam imao udjela u toj istrazi i tjednima je bio smrknut kad su slavnu zvijezdu američkog nogometa u prvom suđenju oslobodili optužbe. </p>
<p>Iz aviona se vidjelo da je riječ o hladnokrvnom dvostrukom ubojici. Bilo je dokaza napretek. Shrvan emocijama, predlagao je tada Vladimiru da ga njih dvojica preuzmu i srede zauvijek, kad su sudovi i porotnici korumpirani. </p>
<p>Čak su prošetali po dijelu Brentwooda gdje je potencijalna žrtva tada stanovala, no Vladimir ga je ipak odgovorio. Slučaj je predugo i prejako bio u središtu pozornosti javnosti. Osim toga, privatna tužba ženinih roditelja vjerojatno će iz O.J.-a izvući dovoljno novca odštete da ga baci na prosjački štap, a to mu je gora kazna od smrti.</p>
<p>- Vratimo se našem veleštovanom pacijentu, senjoru Fernandu - reče Vladimir. </p>
<p>- Kažeš da ima najmanje trojicu gorila koji ga čuvaju.</p>
<p> - Kako kada. Sausalito je pun njegove bande, tamo ih je naselio, većinu je doveo iz Meksika. </p>
<p>U tjednu je oko njega prilična gužva, ali vikendom ga čuvaju samo trojica najvjernijih. Zapravo, čuvaju ga stalno, osim nedjeljom na večer kad dovodi k sebi cure iz grada, one za sto dolara. </p>
<p>Pokupi ih u downtownu (poslovno središte grada), uvijek po dvije i uvijek Crnkinje. </p>
<p>Čini se da se pali na čokoladu. Tada tjelohranitelji dobiju svoj slobodni dan, jedini u tjednu. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ponovni porast filmskih pirata</p>
<p>U Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini lani je bio gubitak od 11 milijuna dolara zbog piratskih video i DVD proizvoda te video igrica, CD-roma itd. / Što Društvo za zaštitu audiovizualnih djela predlaže državi radi zaštite autorskih prava </p>
<p>PULA, 29. srpnja</p>
<p> - U Hrvatskoj je u 2002. godini zabilježeno 20-25 posto video pirata, u Sloveniji 30 posto, a u Bosni i Hercegovini 90 posto. Kod DVD proizvoda je u Hrvatskoj zabilježeno 30 posto, u Sloveniji 40, a u BiH ponovno 90 posto piratstva. Internetsko piratstvo (zloupotreba interneta za distribuciju piratizirane robe) je stopostotno, a vrlo visoka je piratizacija kompjutorskih igrica za playstation i slično (90 posto).</p>
<p>To se čulo u ponedjeljak u Istarskome narodnom kazalištu u Puli na sjednici Društva za zaštitu audiovizualnih djela (APAW) kojoj su bili nazočni Chris Marcich, direktor MPA (Motion Picture Association) za Europu, Wendy L. McCallum, direktorica antipiratskih operacija za Srednju i Istočnu Europu te Bliski Istok i Afriku pri MPA, Gvozden Vidović (Issa), novoizabrani predsjednik hrvatskoga Društva, Zoran Vujasin (Sony i Algoritam), tajnik Društva, Enver Hadžiabdić i Vlado Šobat (Continental film), Hrvoje Krstulović (Blitz) te dvojica suradnika iz Slovenije, Boris Paušner i Mitja Grosman.</p>
<p> U Hrvatskoj je tako u piratskome prometu lani potrošeno 4,8 milijuna dolara, u Sloveniji 3 milijuna, a u BiH 3,3 milijuna, što je ukupno oko 11 milijuna dolara. </p>
<p>Nakon iznošenja alarmantnih podataka o ponovnom porastu piratstva, članovi Društva raspravljali su o mogućnostima pomoći i što većeg aktiviranja državnih tijela u zaštiti autorskih prava na području filma i računalnih programa (igrica).</p>
<p>Budući da hrvatske kompanije zastupaju proizvode, dakle i interese velikih filmskih kompanija čije proizvode prodaju na tržištima u Sloveniji i BiH, na spomenutom sastanku uvelike se raspravljalo o mjerama zaštite od piratstva ne samo u Hrvatskoj nego i u te dvije zemlje.</p>
<p> Za Sloveniju su se složili da osnuju takozvani potkomiteta MPA koji bi bio slovenska jezgra sastavljena od četiri predstavnika glavnih kompanija, a koji će se brinuti oko organiziranja istražitelja, pravnika i svih raspoloživih pratećih akcija, a u svrhu kontrole i sprečavanja kriminala na tržištu filmova. S obzirom na specifičnost situacije u Bosni i Hercegovini, zasigurno će biti mnogo više poslova i problema za koje se hrvatsko Društvo mora posebno pripremiti i uključiti ne samo tamošnju državu nego i protektora koji može osigurati da se poštuje Zakon o autorskim pravima koji oštećuje vitalne interese ne samo američke filmske industrije nego i svih drugih zainteresiranih. </p>
<p>Što se tiče entiteta i licencnih prava, činjenica je da hrvatske kompanije imaju ugovore za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, i to treba poštivati i na taj način očekivati pomoć MPA-a u konkretnim akcijama. Tim više što pirati iz Bosne ugrožavaju i hrvatsko tržište. Govoreći o stanju u Hrvatskoj, dosadašnji rad državnih tijela je zadovoljavajući, ali nedostatan. Treba ga proširiti suradnjom s državnim inspektoratom i poreznom inspekcijom pri Ministarstvu financija.</p>
<p> Istaknuto je nezadovoljstvo kaznenom politikom našega pravosuđa i nezatvaranjem videoteka koje su nekoliko puta uhvaćene u piratizaciji. A za sve to je nužno educiranje sudaca, policajaca, istražitelja, odvjetnika i svih zainteresiranih za zaštitu autorskih prava nad filmom i kompjutorskim igricama.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Privrženost tradiciji, bluesu i »funky-jazzu«</p>
<p>Radi se o vrlo kvalitetnom klasičnom jazz-triju međunarodne reputacije / U triju je ovaj put nastupio varaždinski kontrabasist Saša Borovec </p>
<p>Iako ovih ljetnih mjeseci zamjetnu jazz-aktivnost bilježimo na priobalju, ni Varaždin na tome polju ne zaostaje. U organizaciji varaždinskog Koncertnog ureda, a u sklopu kulturne manifestacije »Ljeto u Varaždinu«, nakon nedavnog uspješnog nastupa trija žičanih instrumenata »Hot Club Zagreb«, u petak je gostovao trio istaknutog slovenskog pijanista Dejana Pečenka. Njega je varaždinsko jazz-općinstvo, doduše, u sklopu nastupa s vokalisticom Zdenkom Kovačiček, već upoznalo prošle godine na 7. međunarodnom festivalu tradicionalnog jazza, a riječ je o vrsnom jazz-pijanistu zamjetne tehnike i smisla za improvizaciju, poznatom i po edukativnom djelovanju na odjelima za jazz Konzervatorija Bruckner u Linzu i Visoke glazbene škole u Grazu.</p>
<p> Uz svog stalnog člana Drage Gaje, vrsnog i pouzdanog slovenskog bubnjara i vlasnika jedinog ljubljanskog jazz-kluba, u triju je ovaj put nastupio Saša Borovec, varaždinski kontrabasist s dužim stažem djelovanja u slovenskim i našim ansamblima. Riječju, radi se o vrlo kvalitetnom klasičnom jazz-triju međunarodne reputacije, koji je na maloj improviziranoj pozornici na Stančićevu trgu izveo niz skladbi, započevši program skladbom »Morning« Clare Fischera, američkog pijanista i skladatelja, poznatog s nastupa u Zagrebu, a sad i u Dubrovniku. </p>
<p>Svoju privrženost tradiciji, bluesu i »funky-jazzu« trio je na izvrstan način demonstrirao u izvedbama skladbi »Mr. Johnson«, glasovitog blues-interpreta Taja Mahala, te u jednom »boogie-woogieu«, posvećenom ovom prilikom gradu Varaždinu.</p>
<p>U improviziranom programu komornog tipa na otvorenom bilo je swinga (»After You've Gone«), Parkerovog be-bopa, Tizolove klasike (»Caravan«), pa čak i Stevea Wondera pretočenog u jazz (»Isn't She Lovely«) sa zapaženim solom kontrabasa Saše Borovca, izvedenog arco-tehnikom. Dinamika programa bila je protkana i s nekoliko skladbi u stilu »bossa-nove« s efektnom završnom »Blue Bossom« Kennyja Dorhama, u izvedbi koje u »chase-korusima« s glasovirom i dužim solom je briljirao bubnjar Drago Gajo.</p>
<p>Prilično kasan početak, kao i jedna od najhladnijih varaždinskih srpanjskih noći, uvjetovali su nešto slabiji odaziv publike, no time nisu umanjene vrijednosti toga koncerta, koji je s obzirom na spomenute okolnosti mogao proći i bez suvišne stanke. </p>
<p>Mladen Mazur</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kopernikanski obrat Đure Sedera </p>
<p>NOVALJA, 29. srpnja</p>
<p> - Nakon izložbe »Akvareli i ulja s paškog školja« Zdravka Matkovića (1940.), u nastavku likovnoga ljeta u Galeriji »Era« - kojega program s neskrivenim ambicijama ostvaruje arhitekt Dominik Kunkera - postavljena je izložba pod nazivom »Nove slike i gvaševi« Đure Sedera (1927.). Tim povodom Andriana Škunca objavljuje u katalogu izložbe kritički tekst »Kopernikanski obrat i nove slike« ističući da taj istaknuti zagrebački slikar i akademik, poslije iskustva »nulte točke«, glasa za »mogućnost slike« koja oslobađa energiju. Zato voli bogatstvo kromatskoga događanja, magmu pigmenta, i ne stidi se emocija. Njegov manifest govori o slikarstvu koje se ne boji sebe, intuicije, zamaha, nepredviđenosti. Odabire boje koje izvlače zatomljenu erupciju. S druge strane, ne zanima ga oponašanje onoga što je u zbilji, već nešto neutralno i amorfno, rustično, preko kojega prolazi vrijeme. Sljedeća izložba u Galeriji »Era« bit će posvećena slikarskomu djelu akademika Nikole Reisera. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Kazalište Marina Držića na Igrama</p>
<p>DUBROVNIK, 29. srpnja</p>
<p> - Kazalište Marina Držića u polustoljetnoj povijesti Dubrovačkih ljetnih igara povod je novom izložbenom događaju na sceni Noćnik dubrovačke profesionalne kazališne kuće. Autorica izložbe i ravnateljica KMD-a Mira Muhoberac raznovrsnim je odabirom izložaka podsjetila na bogati, sustavni i inspirativni prinos Kazališta Marina Držića dramskom programu Igara. Fragmenti scenografija, kulisa, rekviziti, scenografske makete, kostimi, fotografije, plakati, programske i redateljske knjige i drugi dokumenti svjedoče tako o kazališnoj praksi Dubrovnika, povijesti Kazališta Marina Držića, ali i hrvatskoga teatra u ozračju ambijentalnih predstava Dubrovačkih ljetnih igara. Iskorišteni su za izložbu svi prostori kazališta od garderobe, glavne scene, partera, hodnika i samoga predvorja. To je po svemu zanimljiv izložbeni koncept i, zašto ne, moguća stalna ljetna postava Kazališta, koje je i ovoga ljeta s dvije predstave bilo prisutno u programu 53. dubrovačkih ljetnih igara. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Gutenbergova Biblija nadbiskupu Oblaku</p>
<p>ŽMAN NA DUGOM OTOKU, 29. srpnja</p>
<p> - U Žmanu na Dugom otoku svečano je zadarskomu nadbiskupu u miru msgr. Marijanu Oblaku predan najnoviji pretisak glasovite Biblije Johannesa Gutenberga. Nadbiskupu Oblaku pretisak je uručio Nijemac dr. Hans Peter Lutz tijekom mise u mjesnoj Crkvi sv. Ivana koja je pjevana na staroslavenskom jeziku, a predvodio ju je msgr. Marijan Oblak. Ta je Biblija dar nadbiskupije u Mainzu, odnosno tamošnjeg biskupa Karla Lehmanna. Darovani pretisak Gutenbergove Biblije tiskan je 1995. godine. Izvornik je tiskan 1452., a kroz iduća stoljeća svakih 20-ak godina tiskali su se pretisci. Dosad je otiskano 650 pretisaka, a ovaj koji je uručen nadbiskupu Oblaku je posljednji. Zadarski nadbiskup u miru msgr. Marijan Oblak poznat je kao skupljač Biblija. U svojoj zbirci ih ima više stotina. Na svečanosti u Crkvi sv. Ivana u Žmani na Dugom Otoku rečeno je da je ovo prvi i jedini pretisak Gutenbergove Biblije u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Konceptualna djela Sanje Švrljuge </p>
<p>RIJEKA, 29. srpnja</p>
<p> - Sanja Švrljuga predstavlja se izložbom konceptualnih djela pod naslovom »Od kreveta do kreveta« u Malom salonu Moderne galerije u Rijeci. Okosnica njezina stvaralaštva je krevet kao metafora začetka, rođenja i smrti. Ovim postavom temeljito preispituje vlastitu kinetiku i kartografiju ljubavi. Postav predstavlja pet objekata izvedenih u kombiniranim tehnikama te ozvučenih. Audio-vizualna djela preobražavaju ambijent u erotski prostor ispunjen zajedničkim strastima. Umjetnica se izražava recikliranim materijalima, pa u vodoravnoj ravnini smješta šiljate metalne šipke. Ravna ploha kreveta iščitava se kao pasivna ženska forma, a šiljci kao aktivni muški elementi. U oslikavanju tjelesnosti autorica poseže za fetišima, kao što su guma, željezo, lanci, žice, koža, kosa i drugi. Prostore koje ostavlja praznima označavaju mjesta otvorena za vlastita preispitivanja teme. Na taj način Sanja Švrljuga izražava svoje osjećaje, intelektualne dileme, pitanja intime, probleme egzistencije i erotske preokupacije. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nova radionica u Llinktu!</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Od 2. do 11. rujna održat će se u Zagrebu radionica »Vocal dance, movement and improvisation«, u organizaciji »Llinkta«, koju će voditi Njujorčanka Patricia Bardi. Plesna umjetnica, koreografkinja i vokalistica, koja dulje vrijeme živi u Amsterdamu, redovito gostuje na uglednim europskim sveučilištima, a 1987. osnovala je »Vocal dance and Theater Project« u Toskani. Radionica će se održati u prostoru Ex-scene a namijenjena je plesačima, performerima, glumcima i glazbenicima.</p>
<p>»Voice Movement Integration« je tjelesna praksa koja se bavi glasom i pokretom kako bi se potaknula tjelesna, perceptivna i emotivna svjesnost. Radionica se bavi tjelesnim treningom koji razvija sposobnosti povezivanja glasa, pokreta, otkrivanja novih navika kretanja (repattering) i improvizacija. »Vocal dance« je tjelesna praksa koja oslobađa glas kako bi bio potpuno oživljen i jasan u svojoj ekspresiji i pokretu. Naglasak je na razvoju unutarnjih izvora da bi se stvorio originalni izvedbeni materijal, temeljen na tijelu kao izvoru emocija, sjećanja i slika. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Dominacija stroge religioznosti </p>
<p>Uskoro poslije toga prvoga dogmatičnog stoljeća nastupilo je liberalnije doba u kojem će procvasti umjetnost i znanost. Arapski su pisci mnogo prevodili grčke filozofe pa sljedbenici Platona i Aristotela zauzimaju isti položaj prema islamu kakav će imati zapadnoeuropski teolozi prema kršćanstvu</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Arapska se vlast nošena islamom proširila na istok u Siriju, Perziju sve do Indije, a na zapad najprije u Egipat pa na sjevernu Afriku i Pirinejski poluotok, dok je to širenje na sjever zaustavio jaki Bizant. </p>
<p>Smatrani Muhamedovim nasljednicima, kalifi bijahu državni i vjerski poglavari, a njihovo sjedište prelazi iz Medine najprije u Damask, zatim u Bagdad i Kairo.</p>
<p>Tima istočnim prijestolnicima konkurira zapadni kalifat u Cordobi, gdje se osniva i sveučilište. </p>
<p>Cordoba i Bagdad se natječu u njegovanju arapske kulture koja se u pjesništvu, arhitekturi i prirodoslovlju vinula na visoku razinu i jako utjecala na kršćansku Europu pa mnogi odatle odlaze u Cordobu studirati matematiku i medicinu.</p>
<p>Beduinska plemena su odavno gajila književnost, ispunjenu junaštvom i ljubavnim čežnjama ili zgodama da bi nakon Muhamedove smrti nastupila potpuna dominacija Kur'ana i stroge religioznosti. </p>
<p>Ipak uskoro poslije toga prvoga dogmatičnog stoljeća nastupilo je liberalnije doba u kojem će procvasti umjetnost i znanost. </p>
<p>Arapski su pisci mnogo prevodili grčke filozofe pa sljedbenici Platona i Aristotela zauzimaju isti položaj prema islamu kakav će imati zapadnoeuropski teolozi prema kršćanstvu. Osobito dubokim razumijevanjem grčke filozofije proslavio se Abu Nasr Mohamed Farabi oko godine 900., a bio je također vrstan matematičar i glazbenik. </p>
<p>Njegovu neoplatonsku interpretaciju Aristotela nastavlja drugi arapski filozof, a i liječnik Avicena, čija se predodžba inteligencije ili svjetske duše nadovezuje na Platonove ideje. Arapski su filozofi bili prevođeni na latinski i imali znatna udjela u formiranju katoličke skolastike. </p>
<p>Katolički će vladari u 15. stoljeću potisnuti Arape iz Španjolske, upravo kada Turci, preuzevši islam, osvajaju Bizant. </p>
<p>Sultani bivaju ujedno kalifi, a njihova prijestolnica Konstantinopol preimenovana je u Istambul. Veličanstvena bazilika Aja Sofija, sagrađena u prvoj polovici šestoga stoljeća, pretvorena je u džamiju, ali je grčki patrijarh ipak zadržao položaj u carskoj hijerarhiji, uz vrhovnog muslimanskog svećenika.</p>
<p>Osmansko Carstvo zaposjeda arapske države u Aziji i sjevernoistočnoj Africi (Egipat) i biva otada najjačim nosiocem islama asimilirajući visoku arapsku kulturu. </p>
<p>Dok je kršćanstvo počelo sa socijalnim buntom koji će splasnuti u poniznosti, a nestati u feudalnom poretku, Arapi pa Osmanilije stvaraju velike države bez onakvih klasnih razlika na zapadu, održavajući kakvu, takvu ravnopravnost podanika. </p>
<p>Također, su ponegdje islamske vladavine bile tolerantnije od katoličkih država pa su usporedo u miru živjeli muslimani, kršćani i židovi. No bilo je i ekstremista koji su propovijedali džihad, sveti rat protiv kaura. </p>
<p>Utješno je da svuda, doduše uz jak utjecaj društvenih poredaka, prevladavaju univerzalne vrednote kao što su ljubav, prijateljstvo, pravednost, poštenje, dobrota, istinoljublje, ponos, pomaganje drugima. </p>
<p>Stanovite razlike ne smiju odvesti u moralni relativizam, kakav su zastupali mnogi antropolozi i etnolozi (Claude Levi-Strauss) govoreći samo o uvriježenim običajima u različitim plemenima. Crkva i država: Islam je otpočetka iskazivao državotvornost, a slično će se dogoditi i u kršćanstvu unatoč početnim Isusovim napucima. Sveti Augustin je državu smatrao stvorenjem vraga, od čega mora crkva spasiti ljude. </p>
<p>Taj oštrouman crkveni pisac, koji je oko 400. utvrđivao dogme, otac je katoličke skolastike. U njegovu će duhu srednji vijek sve jače isticati primat Crkve nad državom pa su pape stupali u sukob s kraljevima i rimsko-germanskim carom koji postavljahu biskupe, štoviše i same pontifekse. </p>
<p>Ustoličen za papu godine 1073., centralizirajući rimsku Crkvu i držeći dvosjekli mač svjetovne i duhovne vlasti, Grgur VII. diže se na vladara svijeta koji kruni svoje vazale i zapovijeda nad mnogim europskim zemljama. On je dao je kruniti i Dmitra Zvonimira za hrvatskog kralja, čija je žena bila lijepa Jelena, sestra ugarskog kralja Ladislava, pa će po feudalnom pravu lozi Arpadovića pripasti Kraljevina Hrvatska. </p>
<p>Grgur VII. ozakonjuje celibat i zabranjuje laičku investituru i simoniju (kupovanje biskupskih i drugih svećeničkih položaja), ali tu zabranu neće uvažavati njegovi nasljednici kojima je prodaja prelatskih časti izvor bogaćenja. </p>
<p>Budući da je Henrik IV. i dalje postavljao biskupe u Njemačkoj, Grgur VII. izopćuje cara iz katoličke crkve i poziva njegove podanike na neposluh. </p>
<p>Ta anatema je tako oslabila carev položaj da je on odjahao do papina boravišta u Canossi i tri dana i noći u siječnju 1077. po najvećoj zimi stajao pred dvorom bos, gologlav i u pokajničkoj košulji da bi napokon od svetog oca izmolio oprost. </p>
<p>A od tog vremena kola uzrečica za pokajnike: »Ide u Canossu.« </p>
<p>Budući da se islam sve više širio, a hodočasnicima bio priječen prilaz svetim mjestima Isusove muke, jačala je na kršćanskom zapadu namjera da se oslobodi Palestina i potisnu muslimani. </p>
<p>Nakon što su Urban II. i crkveni koncili oduševili svećenike, redovnike i velikaše za oslobođenje Kristova groba, uputio se prvi križarski pohod u jesen 1096. </p>
<p>Oko 300 tisuća jako naoružanih vojnika krenulo je kroz Ugarsku i Hrvatsku prema Konstantinopolu pa prešlo u Aziju i napokon, već jako decimirano, osvojilo Jeruzalem. </p>
<p>Nakon što je stoljeće kasnije moćni arapski sultan Saladin, ujedinitelj Egipta, Sirije i Mezopotamije, zaposjeo Jeruzalem, krenula je treća križarska vojna koju su vodili njemački car Barbarossa, francuski kralj Filip II. i engleski kralj Rikard Lavljeg srca. </p>
<p>Poslije sukoba s promjenljivim ishodom, sultan Saladin je obranio svoje posjede pa se sklapa mir. Bilo je još nekoliko križarskih pohoda, ali nisu uspjeli osloboditi Jeruzalem. </p>
<p>Svakako, te su vojne ojačale vlast pape i feudalnih gospodara, a također stvaraju viteške redove koji promiču katoličanstvo, ali i pljačkaju seljake i građane. </p>
<p>U arapskim kronikama ostali su Franci zabilježeni kao okrutni osvajači koji su u ime Krista plijenili, uništavali i masakrirali bogate arapske gradove, koristeći često antagonizme među samim muslimanima. </p>
<p>Usrdni vjernici bili su nadahnuti obećanjem kraljevstva nebeskog pa im je bivalo najvažnije tako provesti ovaj kratak život na zemlji da im se poslije smrti otvore vrata raja. </p>
<p>Najpouzdanije činilo se odreći se svjetovnih užitaka i slijediti život prvih kršćana, asketa i mučenika. </p>
<p>Monasi se stoga povlače u samostane koji se množe po kršćanskim zemljama od 5. stoljeća. </p>
<p>Prijelomna je u tome ličnost sveti Benedikt, rođen oko godine 480. u Nursiji. </p>
<p>Povukavši se poput Isusa u pustinju, zapravo u špilju, kamo će mu hodočastiti vjernici, vraća se da okuplja oko sebe isposnike i gradi na brdu s privrženicima samostan Monte Cassino - čuveno mjesto iz Drugog svjetskog rata, gdje je zastala golema američka vojska ispred malobrojnih njemačkih snaga i tako dopustila Crvenoj armiji da prodre prva u Jugoslaviju i osigura vlast boljševika s maršalom Titom.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ostavke Blaževića, Zajeca i Vlaka!!!</p>
<p>Na sastanku uže klupske Uprave, održanog u ponedjeljak predvečer, ostavke su ponudili Dinamov trener Miroslav Blažević, direktor Velimir Zajec i sportski direktor Marijan Vlak. Time je status pobjednika u borbi dviju frakcija vladajuće klupske hijerarhije preuzeo dopredsjednik Zdravko Mamić. Predsjednik Mirko Barišić i ovaj put će nastojati odigrati ulogu mirotvorca. Cilj mu je zadržati Ćiru, dok je, s druge strane, prihvatio ostavke Zajeca iVlaka</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Miroslav Ćiro Blažević više nije trener Dinama, Velimir Zajec više nije direktor ovoga kluba, a u maksimirskim odajama više neće stolovati ni dosadašnji Zajecov asistent Marijan Vlak! Sva trojica su u ponedjeljak predvečer podnijeli ostavke na svoju dužnost.</p>
<p> Sada je napokon poznat epilog dugotrajne borbe između dviju frakcija unutar vladajuće hijerarhije maksimirskoga kluba. Pobjednikom je na kraju »proglašen« dopredsjednik Zdravko Mamić, koji je u javnosti sustavno upozoravao na »nesposobnost rada klupske Uprave na čelu sa Zajecom«. Mamić je trenutačno na godišnjem odmoru.</p>
<p> Spomenuti je trojac ostavke ponudio predsjedniku Mirku Barišiću na sastanku održanom u ponedjeljak predvečer, neposredno nakon prijateljske utakmice u Maksimiru u kojoj je reprezentacija Irana pobijedila drugu momčad Dinama 3-1.</p>
<p> Ćiro Blažević se, za razliku od Zajeca i Vlaka, nije povukao zbog Mamićevoga pritiska. Svoj je postupak obrazložio riječima da ne može raditi u ovakvoj, napetoj atmosferi u kojoj nema nimalo entuzijazma.</p>
<p> - Da, gospodo! Podnio sam ostavku! U klubu su me zamolili da prespavam i da sutra kažem što mislim o svemu tome. Ali, ja uopće neću moći spavati! Ja doista volim ovaj klub, on teče mojim venama, on je moja mladost i starost! Ali, eto vam ga sad! Nađite drugog »pedera«.</p>
<p> Sve je ovo Ćiro, zapravo, htio prešutjeti pred novinarima. Štoviše, u prvih 15-ak minuta razgovora pokušao nas je uvjeriti da se ništa drastično ne događa. No, odjednom je puknuo i opalio »bombu«, priznavši da je ponudio ostavku.</p>
<p> A kako će reagirati predsjednik Mirko Barišić? On nastoji smiriti cijeli »slučaj« i nagovoriti Blaževića na ostanak u klubu, no pitanje je hoće li maksimirski predsjednik ovaj put moći uspješno odigrati ulogu mirotvorca, kao što je to činio posljednjih nekoliko mjeseci. Zajecovu je ostavku ipak - prihvatio.</p>
<p> Za utorak prijepodne zakazan je novi sastanak Barišića, Blaževića, Zajeca i Vlaka, no teško je vjerovati da se može nešto drastično promijeniti.</p>
<p> - Najtragičnije je to što znam da bez entuzijazma ne mogu biti efikasan. Mene je moj prijatelj i kum Zdravko Mamić jako uvrijedio kada me javno nazvao izdajnikom! Ja mogu biti sve - i »majmun« i »peder«, kako mi mnogi viču, ali ne mogu biti izdajnik, govorio je vidno razočarani Blažević, dodajući:</p>
<p> - Htio sam vam pobjeći na onu, stražnju stranu, ali sam shvatio da na to nemam pravo!</p>
<p> Dvoranu za sastanke je, prije Blaževića, napustio Barišić. Njegova se retorika posve razlikuje od Ćirine:</p>
<p> - O čemu smo razgovarali? O ničemu! Sutra nastavljamo. Kad bih imao kakav drugi odgovor, ja bih vam ga dao. Dinamo ide dalje! S kim? Sa svima nama.</p>
<p> Sa sličnim je tonom pred novinare izašao i sam Ćiro. Prije no što je »eksplodirao«...</p>
<p> - Svatko ima svoje probleme. Možda će vam nešto više moći reći sam Zajec. Pričekajmo sutrašnji dan, mirnim je glasom dometnuo Ćiro.</p>
<p> Na upit je li razgovarao s direktorom Zajecom, odgovorio je potvrdno:</p>
<p> - Jesam, razgovarao sam sa Zajecom, sa svojim prijateljem, koji kao i uvijek želi da naš najdraži klub ide dobrim putem. Nisam u mogućnosti reći nešto više. Jesu li Zajec i Vlak dali ostavke? Znate da je Zajec uvijek zatvoren. On mi je ostavio dojam kao da je sve u redu. Ali, sutra ćemo znati mnogo više. I to mnogo više od onoga što očekujete!</p>
<p> Ćiro je tada polako počeo otvarati »slavinu«. Na pitanje je li na sastanku doista bilo sve u redu, stisnuo je zube i procijedio:</p>
<p> - Kada bih rekao da je unutra sve u redu, to bi bila apsolutna laž! Meni je žao svega ovoga, htio sam biti u »kavezu«, raditi svoj trenerski posao i nemati veze s ničim drugim. Tu se najbolje osjećam. U »kavezu«! Znate li što je najinteresantnije od svega? Ja doista imam dojam da mogu spasiti klub, ali samo tako da - odem! Tako ne misle Zajec i Barišić, ali ja mislim tako! Ne bih mogao podnijeti da netko od vas napiše kako je razdor u klub došao sa mnom. To doista nema veze sa mnom, ali se baš poklopilo da je sve eskaliralo kada sam ja došao, iako nisam ništa loše napravio. Sudbina je takva da ti priredi neugodnosti koje nisi zaslužio. Zajec me preklinjao da to ne učinim, da ostanem u klubu! Smatra da sam ja ovdje najvažniji. Barišić me također molio da ostanem. Sastat ćemo se ponovno u utorak prijepodne. ali Barišiću sam već rekao da ne vjerujem da se nešto može promijeniti.</p>
<p> A što o svemu kaže Zajec?</p>
<p>- Dogovorio sam se s Barišićem o svom odlasku iz kluba. I to stupa na snagu već u utorak. Prijepodne ćemo se sastati, a osnovni je cilj pokušati zadržati Ćiru. Ostavljam klub u dobrim rukama. Rekao sam da ću otići kad mi više ne bude zadovoljstvo raditi. Sada je taj trenutak.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Olića bih najradije dao Ćiri«</p>
<p>»Možda će vam zvučati neuvjerljivo, ali ovdje sam samo zbog Koretića« / »Niti sam se ja nudio Dinamu, niti su me oni zvali«, naglasio je Olićev menadžer Dragan Marić nakon posjeta Dinamovim čelnicima / Za vrijeme Marićevog (iz)laganja pred novinarima u klub je došao Zajec. Naravno, ideja je bila da se i Dinamov direktor priključi ovome ljupkom skupu. No, Zajec je odbio!</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - »Znam da će zvučati neuvjerljivo, ali ovdje doista nisam zbog Olića«, sa zagonetnim je smiješkom prozborio Dragan Marić, menadžer prvoga strijelca prošlog hrvatskoga prvenstva, neposredno nakon sastanka s Dinamovim sportskim direktorom Marijanom Vlakom. Marić je, eto, novinare uvjeravao da njegov posjet maksimirskome klubu nema baš nikakve veze s eventualnim Olićevim dolaskom. I Marić je u jednome detalju posve u pravu - to doista zvuči neuvjerljivo! Ako (naivno) povjerujemo da »licitacija« oko Olića nije razlog njegovoga susreta s Vlakom, postavlja se pitanje zašto je onda svratio u Maksimir.</p>
<p> - Ovdje sam zbog Igora Koretića, naglasio je Marić.</p>
<p> Koretić je mladi Dinamov nogometaš, koji je u mlađim kategorijama figurirao kao veliki potencijal i nositelj »plave« momčadi u bližoj budućnosti. No, na prijelazu u seniorsku konkurenciju odjednom je postao - prekobrojan. Sada je u Sesvetama, a Marić bi ga volio vidjeti u Marsoniji. Naime, Olićev menadžer je ujedno i predsjednik donedavnoga prvoligaša iz Slavonskog Broda.</p>
<p> - U klubu sada nema ni predsjednika Mirka Barišića, a niti direktora Velimira Zajeca. Dakle, nije bilo nikakvih pregovora oko Olićeva dolaska u Maksimir. Uostalom, nisam se niti najavio... Možda će vam zvučati neuvjerljivo, ali ovdje sam doista samo zbog Koretića. On trenira u Sesvetama, ali mu je dokumentacija u Dinamu.</p>
<p> Marić je ipak procijedio jedan zanimljiv detalj. Olić bi, naime, u trećem prvenstvenom kolu mogao zaigrati za jedan hrvatski klub. Zasad, naravno, ne žele reći koji je to klub u pitanju.</p>
<p> - Svjesno smo uzeli malu pauzu, Olić je propustio prva dva kola, a u trećem bi, ako u međuvremenu ne ode u inozemstvo, mogao zaigrati za jedan od dva hrvatska kluba. Ali, ne bih o imenima...</p>
<p> Marić tvrdi da s Dinamovim čelnicima uopće nije kontaktirao oko Olićevoga dolaska.</p>
<p> - Niti sam se ja nudio, niti su me oni zvali. I zbog toga ne bih htio da se u medijima piše ono što ne postoji. Sve u svemu, Olić i ja smo dogovorili pauzu od dva tjedna. Eto, u dvije i pol godine naše suradnje, nismo napravili kiks, niti kakvu krivu procjenu.</p>
<p> Na sitnu novinarsku provokaciju bi li Olića najradije proslijedio Miroslavu Blaževiću, Marić je dodao:</p>
<p> - Ne ustručavam se javno reći da bih najviše volio kada bi Olić igrao kod Blaževića. Ta mi je opcija najdraža.</p>
<p> A što je s poduzetnikom Zvonimirom Zubakom, Marićevim prijateljem, koji je najavio mogućnost da otkupi prava na Olića i potom ga - pokloni Dinamu?</p>
<p> - Zubak? Ja s njim o tome nisam razgovarao! Vidim da on po medijima najavljuje kako će za Olića izdvojiti milijun i pol eura, potom je brojku povisio na tri i pol milijuna. Kažete da je ozbiljno zagrizao na to? Pa, to je njegov problem! Ja sam Zubaka nedavno u prolazu pitao »pa, kad ćeš doći u Dinamo«. On je odgovorio - »prodaj mi Olića i onda ćemo to riješiti«. I to je sve što sam razgovarao sa Zubakom o toj temi!</p>
<p> Za vrijeme Marićevog (iz)laganja pred novinarima u klub je došao - Zajec. Naravno, ideja je bila da se i Dinamov direktor priključi ovome ljupkom skupu. No, Zajec je - odbio!</p>
<p> Marić je potom napustio Maksimir, a pred novinare se došuljao trener Miroslav Blažević.</p>
<p> - Tko je bio u klubu? Marić? Zvonko Marić!?</p>
<p> Ćiro je, naravno, dobro znao koji je Marić u pitanju, no nije se uspio othrvati svome vickastom duhu. Zvonko Marić je, inače, rezervni vratar Dinama iz 1982. godine, a njegov sin Marko je trenutačno mlada maksimirska nada.</p>
<p> - Ma, ja sam samo trener i u ništa drugo se ne petljam. Stvarno ništa ne znam što se događa s Olićem. U svakom se drugom poslu, osim u trenerskom, osjećam kao slon u staklarni. Probao sam u životu štošta drugo raditi, pa sam shvatio da - ne znam!</p>
<p> Na kraju se, eto, samo postavlja pitanje kada će uslijediti novi krug pregovora oko »Koretića«. Za dva tjedna bi, čini se, i ova trakavica napokon mogla skončati.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Evo i aviona, ali kad je utakmica?</p>
<p>Kako je trener Zagreba Ivan Katalinić rekao da bi putovanje autobusom do Budimpešte bilo prenaporno za igrače, krenulo se u potragu za drugim prometalom / Pronađen je manji zrakoplov kojim će momčad u mađarsku prijestolnicu, no sad je problem što nitko u Kranjčevićevoj ne zna u koliko sati počinje utakmica </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Eto, dogodilo se da se u Kranjčevićevoj može nešto prigovoriti i Zagrebovom treneru Ivanu Kataliniću. A ima se prigovoriti i te kako. I to zato jer je u subotu skoknuo do Budimpešte kako bi vidio mađarskog prvaka Zalaegerszeg, Zagrebovog suparnika u srijedu i pritom donio iznimno lošu vijest.</p>
<p>Vijest se ne odnosi na nimalo podcjenjujuće Mađare, koje je Katalinić slojevito snimio i zna da ih se može pobjediti ako se postigne pogodak više od suparnika! Brine ga broj sati koje je potrošio na put. To je bila loša vijest zbog koje su čelnici u Kranjčevićevoj dan prije puta u Budimpeštu blago pali u »komu«, zdvojno se hvatali za glavu i pričali samo o tome. Po Katalinićevoj procjeni, autobusom (kojim su namjeravali putovati), uz svu dobru volju vozača, put od Zagreba do Budimpešte (otprilike 400 km) ne može se prevaliti za manje od 7-8 sati vožnje, nakon čega je planiran odlazak na trening.</p>
<p>- Meni je u jednom pravcu mojim »mercedes coupeom« bez stajanja trebalo više od pet sati, a na nekim sam dijelovima vozio i više od 160 na sat. Uračunamo li sat vremena za ručak, pa prelazak granice, eto gnjavaže za momčad. I suvišnog umora koji se neće toliko primjetiti u srijedu protiv Mađara, koliko tri dana kasnije s Varteksom u subotu u Kranjčevićevoj. Nitko od igrača neće moći hodati, a ta nam je utakmica i te kako važna želimo li držati korak u prvenstvu. Koliko vidim, najmanje postoji briga za igrače, više za sve druge, govorio je Katalinić</p>
<p>Tako je Katalinić situaciju još malo dramatizirao, a dan kasnije je to potencirao. Spomenuo je pritom i zrakoplov kao mogućnost. U prvi je trenutak ta ideja otpala, jer je mudro konstatirano da se takve stvari rješavaju barem petnaest dana ranije. Pogotovu jer je turistička sezona u punom jeku...</p>
<p>Rasprela se priča o i putovanju vlakom. S time da na kolodvoru u Budimpešti autobus dočeka momčad i odveze ju do elitnog Hiltona, gdje će boraviti. Pritom se, međutim, utvrdilo da bi sve takve zadatke trebala na sebe preuzeti neka klupska osoba verzirana za to. Pogotovo jer direktor Zagreba Drago Marić uz svu dobru volju ipak nema tako nadnaravne organizatorske sposobnosti kao Zorislav Srebrić, pa da baš sve zadatke kojima se opteretio može efikasno obavljati kao on.</p>
<p>I tako se 20 sati prije polaska na put nije znalo kad se kreće i čime, ali je tijekom poslijepodneva ipak stigla spasonosna vijest da se uspio pronaći manji zrakoplov! Pritom je i malo teže bilo ustvrditi u koliko sati u srijedu započinje utakmica. Stoga su nazočni novinari, inače i ovom prigodom dočekani kao nužno zlo, ostavili u opticaju sve tri mogućnosti koje su spominjane na terasi »Zagrebačkih bijelih«. Drugim riječima, možda utakmica započinje u 20.15, možda petnaest minuta kasnije, a možda u 20.45, što je izgleda ipak najbliže istini.</p>
<p>Na našu sugestiju da u subotu protiv Varteksa izostavi one igrače koji neće moći hodati, pa uvede one iz pričuve koji čekaju kao zapete puške da iskoriste šansu (jer su valjda zato i dovedeni sa svih strana), Katalinić je samo odmahnuo rukom i dodao:</p>
<p>- I to su mi neki igrači...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zar se i skromnošću može mnogo?</p>
<p>»Mislim da je naše sudjelovanje u Intertoto kupu velika stvar. Uz promociju i našeg kluba i naše zemlje mi smo stekli nešto što se nikakvim novcem ne može kupiti. Iskustvo? Naša je momčad danas iskusna pa i na stadionu od 70.000 ljudi može pobijediti renomiranog suparnika kao što je bio portugalski Belenenses. K tome, u tom natjecanju naši su igrači u svjevrsnom izlogu, sada se neki klubovi konačno zanimaju za naše igrače«, veli direktor kluba Robert Markulin </p>
<p>KOPRIVNICA, 29. srpnja</p>
<p> - U poplavi negativnih primjera rada, organizacije i sposobnosti u sportskom pregalaštvu, priča o Nogometnom klubu Slaven Belupo uistinu djeluje jedinstveno. Klub koji je tek pet godina u Prvoj ligi i koji se nikad nije isticao neskromnošću i nezajažljivošću, danas bere plodove svog prirodnog razvoja. </p>
<p>Slaven Belupo danas je strah i trepet Intertoto kupa, natjecanja pod okriljem Uefe u kojem Koprivničani sudjeluju, eto, već treću godinu zaredom. Iako će mnogi apostrofirati Koprivnicu kao rukometnu, ne i nogometnu sredinu, Slaven Belupo se može podičiti silnom tradicijom, nogometni klub je osnovan još 1907. godine, tijekom gotovo stoljeća trajanja nekoliko puta je i mijenjao ime. Danas doživljava najveće uspjehe...</p>
<p>Mnogi su bili sumnjičavi nakon plasmana Slaven Belupa u Prvu ligu 1997. godine. Prisjećajući se cijelog niza klubova i sredina koji su u Prvoj ligi plesali tek ljeto ili dva i potom nepovratno nestali do najnižih rangova našeg nogometnog natjecanja. Ipak, po običaju ti su klubovi bili žrtve nevjerojatno visokih ambicija, od građenja monumentalnih stadiona pa do stvaranja »europskih« momčadi. Dakako da financijske mogućnosti tih klubova nisu dozvoljavale ništa slično. No, agilne uprave tih klubova bile su »pametnije i od pape«.</p>
<p>Na nogometnoj karti Hrvatske danas ti klubovi gotovo da nisu ni upisani. S druge strane, Slaven Belupo je nanizao pet zanimljivih i uspješnih sezona plijeneći skromnošću i samozatajnošću. - Kod ulaska u Prvu ligu prije pet godina presudnu ulogu je imao tadašnji generalni direktor Belupa Nikola Felak. U to vrijeme zajedno s još nekim ljudima iz Koprivnice Felak je stvorio ideju da se Belupo reklamira kroz nogomet. Zacrtan je projekt da Koprivnica dobije nogometnog prvoligaša. Uspjeli smo u tome i danas imamo to što imamo. Kako smo to postigli? U svih tih pet godina Slaven Belupo je prolazio normalan, prirodan put, svake godine svi skupa sazrijevamo, pokušavamo ovu razinu iz zadnje tri godine zadržati. Da, zadnje tri godine bili smo peti u prvenstvu Hrvatske, veli direktor NK Slaven Belupo Robert Markulin. </p>
<p>- Mi želimo biti stabilan prvoligaš, ne želimo dolaziti u situaciju da se više borimo za opstanak kao u prve dvije godine našeg prvoligaškog iskustva. Mi smo promijenili puno trenera, puno igrača, sada više ne srljamo tako lako u nove angažmane. Tajna je u našem radu i trudu, ali je izrazito bitno što nemamo nerealnih ambicija. ključni interes kluba jest da se završni infrastruktura. Ne, ne mislim tu na novi stadion, tek na nove svlačionice i reflektore. Da možemo igrati europske utakmice po noći, to nam je jedina prava želja. </p>
<p>Kako Slaven Belupo preživljava u ovim teškim vremenima, sportu se u Hrvatskoj nikad manje nije davalo.</p>
<p>- Nama je generalni sponzor Belupo. Tek jednu godinu Belupo nam nije bio sponzor i te nam je godine bilo veoma teško, no preživjeli smo uz pomoć brojnih manjih sponzora. Belupo kao sastavni dio Podravke daje godišnje osam milijuna kuna za sponzorstvo. Zapravo, mi s Belupom imamo potpisan četverogodišnji sponzorski ugovor. Nama, pak, za popunjavanje godišnjeg budžeta treba 12 milijuna kuna. Razliku od četiri milijuna kuna pokrivamo s puno malih sponzora, obrtnika i privatnih poduzetnika. Svi naši sponzori se osjećaju kao dio kluba, dio našeg sportskog društva i oni također utječu na našu poslovnu politiku. a, pomaže nam i koncern Podravka. Moram to istaknuti. </p>
<p>Direktor Robert Markulin posebno je ponosan na sudjelovanje kluba u Intertoto kupu. U tri godine Koprivničani su u 18 utakmica postigli čak 11 pobjeda, dva puta igrali neodlučeno i doživjeli samo pet poraza. Pobjeđivali su i takve nogometne velikane poput Aston Ville, Belenensesa, Dukle... Goran Dodik, napadač Slaven Belupa u tri je sezone u Intertoto kupu postigao čak 12 pogodaka...</p>
<p>- Mislim da je naše sudjelovanje u tom europskom kupu velika stvar. Evo, utakmica protiv Stuttgarta bit će dvoboj protiv kluba iz desete zemlje. Uz promociju i našeg kluba i naše države mi smo steki nešto što se nikakvim novcem ne može kupiti. Iskustvo? Naša je momčad danas iskusna, pa i na stadionu od 70.000 ljudi može pobijediti renomiranog suparnika kao što je bio portugalski Belenenses. K tome, u tom natjecanju naši su igrači u svjevrsnom izlogu, sada se neki klubovi konačno zanimaju za naše igrače. A to nikako ne bi bilo moguće da igramo samo hrvatsko prvenstvo. Mi imamo dobrih igrača koje zaista možemo prodati u inozemstvo. S pravim transferom mi bismo opravdali svoje sudjelovanje u Intertoto kupu. Mi se zaista želimo samofinancirati, a ne biti samo na teret društvu i sponzorima.</p>
<p>Istakao je na kraju direktor Markulin kako on kao nogometni djelatnik ne osjeća nikakvu zavist iz rukometnih krugova koji su toliko puta proslavili Koprivnicu.</p>
<p>- Kakva ljubomora, pa mi si međusobno pomažemo. Predsjednik RK Podravka Damir Polančec naš je veliki prijatelj, on je također zaslužan za veliki uzlet koprivničkog nogometa. Da, nogomet i rukomet u Koprivnici si međusobno pomažu, nismo mi jalni jedan na drugoga kao u nekim sredinama.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hajduku »pješak prednosti« </p>
<p>Iako su nizali prigode kao na pokretnoj traci Varaždinci nisu znali kazniti nedorečenost Hajdukove momčadi koja je, priznao je to i trener Vulić, sretno iščupala pobjedu </p>
<p>SPLIT, 29. srpnja</p>
<p> - U otvaranju prvenstva Hajduk je ostvario prednost pješaka. Pobijedivši jaki i ambiciozni Varteks u Varaždinu (1-0), istina, pomalo sretno, hajdukovci su nakon prvog kola, a zahvaljujući i posrtanju Dinama protiv Cibalije u Vinkovcima (1-1), pobjegli na startu glavnom konkurentu za naslov prvaka. Tako je trener Zoran Vulić u Varaždinu, gdje je prije dvije sezone završio svoj uspješni put do naslova prvaka, predstavio Hajduk željnog trofeja.</p>
<p> Istina, splitski nogometaši do pobjede nisu došli superiornom igrom, moglo bi se naći dosta zamjerki Vulićevoj momčadi na nedjeljnoj predstavi. Ostao je dojam da Varaždinci nisu znali kazniti splitsku nedorečenost. Varteks je dugo vremena gospodario terenom, imao prigoda, ali je pogodak za varaždinske nogometaše u nedjelju navečer bio - znanstvena fantastika. Pogotovo za Ivicu Huljeva, koji je iz Splita krenuo u svoju nogometnu karijeru, a svoj debi će pamtiti po lošem. U dva navrata mogao je matirati vratara Pletikosu. Jednom je Pletikosa fantastično obranio njegov udarac, a drugi puta je Huljev bio neprecizan. </p>
<p>S druge, pak, strane Mato Neretljak je svoj prvi nastup u bijelom dresu okrunio pobjedonosnim pogotkom. Neretljak je već u prvom nastupu pokazao da je pojačanje i da su čelnici poljudskog kluba napravili izvrstan posao dovođenjem dojučerašnjeg Osječanina u Split. Pogotovo treba znati da su Neretljaka dobili uz minimalna ulaganja, jer mu je ugovor s Osijekom istekao, a u Hajduk je svrstan u drugu kategoriju, što znači da mu ugovor iznosi 40 tisuća eura za sezonu. Neretljak je uz Pletikosu i iskusnog Mišu bio najuvjerljiviji igrač u varaždinskom uspjehu. </p>
<p> Trener Zoran Vulić je kazao:</p>
<p>- Pobijedili smo pomalo sretno. Nismo igrali kako smo očekivali, no mislim da je opravdanje što smo prošli tjedan imali dosta problema s odlascima i dolascima igrača. Eto, Bošnjak nam je otišao i bit će ga teško zamijeniti. Sablić je dugo pregovarao i propustio dosta treninga. Igra nije ni mogla biti dobra, ovo su nam bitna tri boda, a formu ćemo sigurno brzo popraviti. Nismo imali namjeru povući se u drugom poluvremenu, no eto, to se dogodilo više po inerciji.</p>
<p> Svoj je debi na dresu Hajduka doživio hrvatski koncern Agrokor. Prisjetit ćemo se, na prsima Hajduka bio je logotip Privredne banke, a slijedeće dvije će biti Agrokora. Svečano potpisivanje ugovora bit će u četvrtak, a ovaj će brak Splićanima u iduće dvije sezone donijeti milijun eura.</p>
<p> Hajdukovci su se oprostili od Bošnjaka, a zahvaljujući njegovom odlasku u libijski Al Ittihad (Hajduk je zaradio 700 tisuća eura), a nogometaši su od Uprave kluba nagrađeni za pobjedu protiv Varteksa sa po tisuću eura. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kožulj i Strahija rekordima do finala</p>
<p>Dok je Strahija razgovarao s novinarima o upravo isplivanom hrvatskom rekordu na 100 metara leđno, u drugom je utrci polufinala Kožulj plivao 55.21 i vratio rekord u svoje vlasništvo. </p>
<p>BERLIN (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 29. srpnja</p>
<p> - Marko Strahija je u ponedjeljak na Europskom plivačkom prvenstvu u Berlinu dva puta isplivao hrvatski rekord na 100 metara leđnim načinom, pritom je dva puta pobijedio - u kvalifikacijama i polufinalu - europskog rekordera Steva Thelokea, no Marko Strahija nije na kraju dana bio hrvatski rekorder! Ovakva je paradoksalna situacija moguća samo onda kada u istoj disciplini imate dva tako vrsna plivača, kao što to trenutno u leđnom plivanju ima Hrvatska s Markom Strahijom i Gordanom Kožuljem. Nakon što je, naime, u jutarnjim kvalifikacijama izjednačio Kožuljev nacionalni rekord (55.39), Strahija je popodne u prvoj polufinalnoj utrci bio još brži i sa uistinu odličnih 55.26 postavio novi hrvatski rekord. Neki rekordi u sportu traju desetljećima, neki godinama, a neki tek nekoliko dana. Ovaj Strahijin je, međutim, trajao svega tri minute (je li to svjetski rekord u kratkoći trajanju rekorda?) jer dok je on razgovarao s novinarima, u drugoj je utrci polufinala Kožulj plivao 55.21 i vratio rekord u svoje vlasništvo!! Obojica su, naravno ušla u finale (Kožulj s trećim, Strahija s četvrtim rezultatom) u kojem će sasvim sigurno igrati važne role u borbi za medalje. </p>
<p>- Trebam se odmoriti i u finalu ponoviti ovaj rezultat. On mi može donijeti medalju, a mogu biti i peti, rekao je nakon utrke Kožulj, priznajući da su ga i odlični Strahijini rezultati djelomice »natjerali« na odličan polufinalni nastup. Strahija je nakon dvije najbolje utrke u životu podsjetio da je prije Berlina samo jednom plivao 100 leđno brže od 56 sekundi, što njegovim rezultatima daje dodatnu težinu. Mogući ishod finalne utrke nije želio posebno prognozirati: </p>
<p>- Onaj koji prvi dotakne cilj pobijedit će u finalu, filozofski je predstojeće, vjerojatno najbolje finale na 100 leđno u povijesti europskog plivanja najavio Strahija. Već u polufinalu su Rogan (54.86) i Horvath (54.95) plivali ispod 55 sekundi, a za ulazak u finale je trebalo plivati brže od 55.60, a s tim rezultatom je, primjerice, na prošlom europskom prvenstvu David Ortega (ovdje bio 18.) osvojio zlatnu medalju! Leđaškom lovu na rekorde pridružila se na kraju dana i štafeta 4x100 slobodno (Draganja, Franičevic, Čerenšek, Mladina) koja je sa 3:22.06 za skoro sekundu popravila hrvatski rekord i zauzela vrlo dobro 5. mjesto u Europi. Sve do posljednje izmjene naši su bili i ispred iznenađujuće loših europskih rekordera Nizozemaca, a onda je u posljednjoj izmjeni olimpijski pobjednik i svjetski rekorder, Pieter van den Hoogenband, otplivao »svemirskih« 47.12 i zamalo sustigao i Talijane na 3. mjestu. Uoči kvalifikacija na 100 metara slobodno s velikim smo zanimanjem pratili nastup Duje Draganje u prvoj izmjeni naše štafete. Možda smo očekivali rezultat bolji od 50.43, no imponira lakoća Draganjinog plivanja. Ante Mašković je i u polufinalu na 50 metara leptirovim načRinom isplivao osobni rekord (24.60), što mu je na kraju donijelo 14. mjesto u Europi. U očekivanju njegove glavne discipline, 50 metara leđno, to je sasvim dobar pokazatelj njegove pripremljenosti. Okus rekorda, tako, nije prvog dana prvenstva osjetio jedino Vanja Rogulj, koji je u polufinalu na 100 metara prsno plivao 1:02.41 i zauzeo 14. mjesto u toj disciplini. Prvi dan Europskog prvenstva u Berlinu začinile su njemačke plivačice, postavivši u finalnoj utrci štafeta 4x100 slobodno svjetski rekord. Meisner, Dallmann, Voelker i Van Almsick su sa 3:36.00 za 61 stotinku sekunde poboljšale cinilo se nedodirljiv rekord Amerikanki, postavljen na OI u Sydneyju.</p>
<p>• Rezultati, plivači, 400m slobodno: 1. Brembilla (Ita) 3:46.60, 2. Rosolino (Ita) 3:48.70, 3. Coman (Rum) 3:48.78; 4x100m slobodno: 1. Njemačka (Conrad, Herbst, Spanneberg, Kunzelmann) 3:17.67, 2. Švedska (La Fleur, Nystrand, Frolander, Ohlin) 3:17.75, 3. Italija (Vismara, Galenda, Scarica, Cercato) 3:18.20; plivačice, 400m mješovito: 1. Kločkova (Ukr) 4:35.10, 2. Risztov (Mađ) 4:36.17, 3. Hetzer (Njem) 4:42.22; 4x100m slobodno: 1. Njemačka (Meissner, Dallmann, Völker, Van Almsick) 3:36.00 - svjetski rekord, 2. Švedska (Lillhage, Sjöberg, Kammerling, Alshammar) 3:40.66, 3. Nizozemska (van Rooijen, Veldhuis, Groot, van Hofwegen) 3:41.98.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Vlašić potvrdila dobru formu</p>
<p>Malobrojni gledatelji mogli su vidjeti odličan dvoboj između Blanke Vlašić i Nevene Lenđel u skoku u vis u kojem je na kraju očekivano slavila svjetska juniorska prvakinja s preskočenih 1.94 metara</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Drugog dana atletskog Prvenstva Hrvatske na Sveticama malobrojni gledatelji mogli su vidjeti odličan dvoboj između Blanke Vlašić i Nevene Lenđel u skoku u vis. Na kraju je očekivano slavila svjetska juniorska prvakinja s preskočenih 1.94 metara, a Puljanka Lenđel zastala je na 1.91 metar, što je njezin najbolji rezultat ove sezone. Blanka je postavila letvicu i na 1.97 m, ali je, na žalost, sva tri puta bila neuspješna.</p>
<p>U utrkama na 5000 metara vrlo je rijetko potrebna pomoć foto-finiša, no upravo to se dogodilo u nedjelju na Sveticama. Iako rezultat utrke nije vrijedan spomena, ostat će zapamćeno da su atletičari Zrinjevca, Dalibor Balgač i Slavko Petrović, ušli u cilj s potpuno identičnim vremenom. Pobjeda je na kraju ipak pripala iskusnijem Balgaču.</p>
<p>• Rezultati, atletičari, 200m: 1. Peršić (IP) 21.83, 2. Jurišić (ZZ) 21.86, 3. Habun (KB) 22.02; 800m: 1. Capuder (MZ) 1:53.58, 2. Buhač (SLV) 1:55.33, 3. Mandić (KR) 1:55.53; 5000m: 1. Balgač (ZZ) 15:11.88, 2. Petrović (ZZ) 15:11.88, 3. Dinjar (RPGS) 15:26.17; 400m/ prepone: 1. Posavec (NED) 54.10, 2. Lažeta (KK) 54.43, 3. Varda (ZZ) 54.63; 3000/ zapreke: 1. Nemec (ZZ) 9:40.95, 2. Žilić (VB) 9:44.22, 3. Mijolović (ASK) 9:48.40; motka: 1. Pavliček (VB) 4.60, 2. Trišović (ZZ) 4.30, 3. Prišćan (ZZ) 4.30; troskok: 1. Ljubotina (KR) 14.91, 2. Mitrović (ZZ) 14.44, 3. Tušek (MZ) 14.43; disk: 1. Mustapić (ASK) 59.47, 2. Žmirak (VB) 55.01, 3. Brdovčak (ZZ) 51.13; kladivo : 1. Novoselec (VB) 60.79, 2. Komšić-Perić (MZ) 59.17, 3. Tešija (ASK) 58.85; 4x400m: 1. Istra (Milanović, Peršić, Silić, Peitel) 3:18.55, 2. Zrinjevac (Bogdanović, Jularić, Varda, Bradić) 3:20.93, 3. Mladost (Jakopović, Capuder, Šekoranja, Lažeta) 3:21.86; atletičarke, 200m: 1. Golub (MZ) 25.09, 2. Lažeta (ZZ) 25.82, 3. Lončarević (SO) 26.42; 800m: 1. Ptiček (VB) 2:06.37, 2. Cvetković (CV) 2:06.91, 3. Perišić (ASK) 2:13.93; 3000m: 1. Pavičić (ZZ) 10:16.27, 2. Rajčić (SINJ) 10:17.59, 3. Cvitković (KB) 10:33.87; 400m/ prepone: 1. Banović (SO) 1:02.87, 2. Matković (KR) 1:04.80, 3. Hižman (MČ) 1:06.21; vis: 1. Vlašić (ASK) 1.94, 2. Lenđel (IP) 1.91, 3. Deša (ZAD) 1.65; dalj: 1. Petričević (MZ) 5.86, 2. Mitrović (IP) 5.85, 3. Karanikić (KR); kugla: 1. Baršić (MZ) 14.40, 2. Mašić (VB) 12.74, 3. Jurlina (ZAD) 12.02; koplje: 1. Jurlina (ZAD) 46.29, 2. Pavlić (KR) 41.02, 3. Mlinarić (NED) 26.94; 4x400m: 1. Slavonija (Lončarević, Ribić, M. Banović, A. Banović) 3:53.90, 2. Kvarner-AT (Tustanovski, Parlov, Ćoso, Matković) 3:55.15, 3. Karlovac (M. Obrovac, Uzelac, D. Obrovac, Boljkovac) 4:04.14.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Za napad na Irak Blair sada traži odobrenje Vijeća sigurnosti </p>
<p>Jordanski kralj Abdullah upozorava da se napad na Irak treba odgoditi, a postojeća energija usredotočiti na rješavanje palestinskog pitanja</p>
<p>ANKARA, 29. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush i britanski premijer Tony Blair dobili su dva ozbiljna upozorenja glede poduzimanja vojne invazije na Irak. Prvo, u smjeru Washingtona, stiglo je od jordanskog kralja Abdullaha koji smatra bi se rušenjem iračkog predsjednika Saddama Husseina mogli pokrenuti događaji nepredvidivih posljedica.</p>
<p> »Taj napad treba se odgoditi, a postojeća energija usredotočiti na rješavanje palestinskog pitanja«, preporučuje hašemitski suveren. </p>
<p>Kralj Abdullah, koji će se u srijedu u Washingtonu sastati s predsjednikom Bushom, rekao u je u intervjuu londonskom Timesu da će od njega zatražiti »konkretan plan iračke operacije«. Rekao je da to također uključuje točno utvrđene vremenske okvire i datum proglašenja neovisne palestinske države. Abdullah se pritom založio za hitno slanje pomoći palestinskom pučanstvu na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Smatra da se u sadašnjim apokaliptičnim uvjetima gladi i beznađa stalno rađaju novi palestinski ekstremisti i teroristi.</p>
<p>Drugo zaljevsko upozorenje upućeno je na Blairovu adresu. Poslali su ga njegovi pravni savjetnici koji drže da bi vojni pohod na Irak, bez mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), bio nezakonit. Kako tvrde, za repriziranje Pustinjske oluje nužna je nova rezolucija međunarodne zajednice«. Takvu ocjenu dijeli i britansko ministarstvo vanjskih poslova. Blairu se sugerira da, zajedno sa SAD, osigura rusku potporu za iračku akciju te potporu umjerenih arapskih država. Znakovito je da se u tom kontekstu ne spominje Kina, stalna članica Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Slična upozorenja su, nešto ranije, stigla i od strane Egipta i nekih drugih zapadu bliskih arapskih režima. Opća je ocjena da bi invazija na Irak, prije rješavanja srednjoistočnog sindroma, bila u potpunosti kontraproduktivna. Time bi se, kako se tvrdi, samo otvorili novi rezovi i rane unutar arapskog političkog tkiva. Smatra se da bi arapske mase mogle izaći na ulice, što bi dovelo do pada i smjene nekih režima. Takvih upozorenja bilo je u Kairu i Amanu. </p>
<p>Sve to, među ostalim, govori da bi bagdadski vlastodržac mogao postati heroj koji se jedini bori za istinska arapska prava i interese. »Nova iračka ratna drama mogla bi u tom slučaju dobiti dimenzije pravog arapskog kaosa«, upozorava također list Jordan Times. List smatra da se poraz Saddamova režima mora ostvariti ponajprije preko prihvaćanja i ostvarivanja legitimnih prava palestinskog naroda na vlastitu državu s istočnim dijelom Al Qudusa (Jeruzalema) kao glavnim gradom. </p>
<p>Upozorenja Bushu i Blairu naišla su u ponedjeljak na veliki publicitet u arapskim elektronskim medijima. U prvi plan se iznosi ocjena da anglo-američka invazija na Irak, najvjerojatnije planirana za listopad ili studeni ove godine, nema nikakvo zakonsko utemeljenje. Tim više, jer Saddamov režim nije ničim izazvao na »dvoboj« Amerikance ili Britance. Istodobno, Iračanima se sugerira da ponovo otvore vrata protjeranim međunarodnim inspektorima za kontrolu naoružanja masovnog uništenja. Takva preporuka upućena je i od britanskog premijera Blaira. On je, naime, jasno stavio do znanja da će se britanske postrojbe pridružiti Amerikancima u akciji uklanjanja bagdadskog režima ako se u međuvremenu ne dopusti obnova inspektorskog rada. </p>
<p>Vjerojatno nimalo slučajno, s tim upozorenjima na stranicama vodećih svjetskih listova, pojavile su se i prve naznake tijeka američko-britanske invazije na Irak. Tvrdi se da bi prva meta napada bio Bagdad. Nakon toga, na udaru bi se našli svi ključni zapovjedni centri iračke vojske, skladišta oružja i najvažniji infrastrukturni objekti. Napadi bi se obavljali s velike distance, što bi onemogućilo bilo kakav učinkovit Saddamov odgovor. U kopnenim akcijama koje bi uslijedile glavnu snagu bi predstavljale kurdske, šijitske i druge frakcije koje se suprotstavljaju iračkom šefu države. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rusija i Turska protiv napada na Irak</p>
<p>ANKARA, 29. srpnja</p>
<p> - Rusija i Turska smatraju da svrgavanje režima iračkog predsjednika Saddama Husseina vojnim putem ne bi postiglo mir i sigurnost u području Perzijskog zaljeva i Srednjeg istoka, već da bi planirana američka vojna invazija samo dodatno zakomplicirala ionako složenu situaciju u tom području.</p>
<p> Ta ocjena u ponedjeljak je, kako se doznaje, dominirala u razgovorima koje je zamjenik ruskog šefa diplomacije Aleksandar Saltanov vodio u Ankari sa šefom turske diplomacije Sukru Sina Gurelom. Saltanov je oštro suprotstavljanje Moskve američkoj invaziji na Irak prenio i u poruci ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova turskom kolegi Gurelu. Rusija se, također, zauzela za ukidanje gospodarskog embarga koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 1990. nametnulo iračkom režimu neposredno nakon okupacije susjednog Kuvajta. Rusko-turski razgovori obuhvatili su i pitanje krvavih izraelsko- palestinskih sukoba. Dvije strane su ponovo potvrdile raniji prijedlog službene Ankare da se u što je moguće kraćem roku sazove i održi međunarodna mirovna konferencija posvećena Srednjem istoku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>EU zaprijetio »financijski nediscipliranom« Portugalu </p>
<p>Portugal bi zbog proračunskog deficita od 4,1 posto mogao postati prva zemlja u EU koja će se suočiti s kaznama / U slučaju da javni dug ostane veći od dopuštenog, Lisabon bi mogao dobiti novčanu kaznu u visini pola postotka nacionalnog dohotka, dakle nekoliko stotina milijuna eura </p>
<p>BRUXELLES, 29. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kada vlada jedne države objavi kako žurno kreće u »duboke i snažne« mjere štednje i snižavanje troškova to znači veoma ozbiljno stezanje remena u svim segmentima koji ovise o državnom proračunu, od plaća državnih službenika do mirovina. Vrijeme stroge štednje postaje zakonom u Portugalu, nekoliko dana nakon što je Europska komisija potvrdila da su financijski parametri u toj državi ozbiljno preskočili limite predviđene Paktom o stabilnosti i rastu. </p>
<p>Limit proračunskog deficita dopušten u EU je tri posto nacionalnog dohotka, a Portugal je rekorder u nedisciplini sa čak 4,1 posto. On ujedno otvara proces na čijem je kraju sankcioniranje financijske nediscipline. Slučaj Portugal istodobno označava da će tim putem krenuti i dvije krupnije ekonomije, njemačka (2,8 posto) i francuska (službeno priznati deficit je 2,6 posto), a i Italija se već izvjesno vrijeme bori uravnotežujući potrebe države i prihvaćena pravila igre.</p>
<p> Ne uspije li hitno zauzdati potrošnju, Portugal će biti prva država EU koja se suočava s kaznama. Slučaj Portugal značit će i ozbiljnu provjeru može li EU održati striktnu financijsku disciplinu u skladu sa sadržajem Pakta o stabilnosti i rastu. </p>
<p>Procedura sankcioniranja »neposlušnih« tipično je europski komplicirana. Serija članaka Sporazuma predviđa što tko ima raditi u kritičnoj situaciji preskakanja gornje granice proračunskog deficita. Već u rujnu Europska komisija bi trebala analizirati kompletnu financijsku sliku Portugala i dati preporuke. Potom ministri financija pretresaju kako napreduju stvari i uspijeva li članici vraćanje u zadate okvire. Listopad ili studeni vrijeme je odluke, a prosinac i zasjedanje Europskog vijeća, zadnja instanca gdje će se ova tema definitivno zaključiti. </p>
<p>U slučaju da pokušaj propadne i javni dug ostane veći od dopuštenog, Portugal se suočava s novčanom kaznom u visini pola postotka nacionalnog dohotka, dakle nekoliko stotina milijuna eura. Potom uskraćivanjem svih vrsta pomoći iz fondova EU, što je još veći iznos, tako da se šteta može mjeriti brojkom bliskom milijardi eura. No, Portugal će se prije svega suočiti sa žestokim pritiskom, a ne novčanim kaznama, obećao je povjerenik Europske komisije za monetarne poslove Pedro Solbes. </p>
<p>Lisabon tvrdi da će dogodine, zahvaljujući poduzetim mjerama, javni dug okopniti ispod granice, i biti oko 2,8 posto nacionalnog dohotka. Portugal bi već u 2004. godini imao uravnotežen proračun, obećala je portugalska ministrica financija Manuela Ferreira Leite. Ona, naravno, najavljuje teško razdoblje tvrde financijske discipline. Obratila se sindikatima, poslodavcima i političkim strankama inicirajući sklapanje pakta o nenapadanju. </p>
<p>Sindikati u Portugalu zasad su diskretni, iako je nagoviješteno da se neće prepustiti bez borbe, jer »nije pošteno da prosječno najslabije plaćeni radnici u EU snose glavninu tereta financijskog oporavka, jer mi niti nismo krivci za krizu«, izjavio je jedan od sindikalnih vođa spominjući mogućnost generalnog štrajka. Krivac je zaista negdje drugdje: 70 posto troškova vlasti, pojedu plaće uposlenih u državnom sektoru. </p>
<p>Odlučnost Portugala ne slijede dvije velike ekonomije na pragu sličnih problema, Francuska i Njemačka. Čak se predviđa da bi one mogle postati saveznici Portugalu, i zahtjevom za popuštanje čvrste discipline doslovno oslabiti ozbiljnost Pakta o stabilnosti i rastu. Njemačka je uz nešto drastičnog diplomatskog manevriranja i priličnu količinu Schröderovih predizbornih izjava uspjela izbjeći službeno upozorenje europske Komisije da je veoma blizu granice. Francuska će također doći u opasne vode, pogotovo jer će premijer Jean-Pierre Raffarin i njegova vlada htjeti realizirati predizborna obećanja Jacquesa Chiraca o snižavanju poreza na dohodak za 30 posto tijekom idućih pet godina. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Njemačko-francuski eu-motor ostao bez goriva</p>
<p>Zbog proširenja EU i pitanja agrarnih subvencija, Schröder se sa svojim francuskim prijateljima teško usuglašavao</p>
<p>BERLIN, 29. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Francusko-njemački motor je odavno »zaribao«. S tom se dijagnozom aktualnih odnosa Berlina i Pariza i njihove uloge u Europskoj uniji slažu manje-više svi politički analitičari s obje strane Rajne. Jedino političari, poput njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera koji je ovih dana boravio u Parizu, izražavaju neslaganje s takvom usporedbom nazivajući ju grotesknom. </p>
<p>Fischer je to rekao komentirajući ocjenu da su sadašnji odnosi između njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca ne mogu usporediti s francusko-njemačkim odnosima »iz dobrih starih vremena«, kakve su njegovali Konrad Adenauer i Charles de Gaulle. </p>
<p>Šef njemačke diplomacije u prilog navodno dobrih odnosa navodi zajedničke poduhvate s Parizom: od europske Konvencije do zalaganja za proširenje Europske unije na Istok. </p>
<p>On smatra da francusko-njemačkim motor nije »zaribao«, nego da mu samo ponekad nedostaje gorivo koje ga je pokretalo. Po šefu njemačke diplomacije, gorivo je upravo Konvencija i zajedničko zalaganje za proširenje EU na Istok. Za narednu dionicu europskog puta, Berlin i Pariz kane napuniti rezervoare. Očito je da, osim čestog nestajanja goriva, </p>
<p>Fischer i drugi njemački i francuski političari zapravo sve manje govore o »motoru« ili o »njemačko-francuskoj osovini«. U Berlinu se govori da je to u prvom redu zbog toga da se ne bi povrijedili osjećaji drugih partnera u EU koji bi se zbog te retorike mogli osjetiti kao partneri drugog reda. </p>
<p>No, kakva je, ne retorička, nego stvarna bilanca odnosa Berlina i Pariza prema EU nakon dolaska na vlast u Njemačkoj vlade lijevog centra Gerharda Schrödera? To najbolje ilustrira činjenica da je na Schröderovu ideju o reformi Europske unije, koja bi dovela do federacije, službeni Pariz najprije reagirao hladno, a potom ju je glatko odbacio. </p>
<p>Europska se integracija uspoređuje s biciklistom koji se mora stalno kretati naprijed jer bi se inače srušio na tlo. Prema toj usporedbi, integracija je proces koji uvijek iznova treba poticati, jer bi ga u suprotnom nadvladale sile dezintegracije. </p>
<p>Neki kažu da bi se »bicikl« mogao lako srušiti na tlo jer ne dobiva francusko-njemačke poticaje. Naime, osobito zbog proširenja EU i pitanja agrarnih subvencija, Schröder se sa svojim francuskim prijateljima teško usuglašavao. On je ne samo u Parizu nego i drugdje »grmio« da Nijemci ne misle podmetnuti leđa kad je u pitanju proširenje Unije. Schröder, naime, stalo ističe kako Nijemci uplaćuju najviše. Prošle je godine iz Berlina u bruxellesku blagajnu uplaćeno oko 25,5 posto proračuna EU koji iznosi 93,5 milijuna eura. </p>
<p>Nema dvojbe da se o tim temama ne može ozbiljno razgovarati sve dok ne budu poznati rezultati njemačkih rujanskih izbora. Ako je suditi prema protekle četiri godine, od zajedničkih francusko-njemačkih europski snova nije puno ostalo. No, ostalo je puno nacionalnih interesa koje treba uskladiti. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Papa računa na mlade u obnovi Crkve </p>
<p>TORONTO, 28. srpnja </p>
<p> - Mladih je bilo manje nego u Rimu i Parizu, no ovogodišnji Svjetski dani mladih (WJD) u Torontu, koji su završili u nedjelju, omogućili su papi Ivanu Pavlu II. da ponovno učvrsti svoje veze s mladima iz cijelog svijeta koje njeguje od 1985. kako bi im povjerio budućnost Crkve, ocjenjuju svjetske novinske agencije. </p>
<p> Između 500.000 i 800.000 hodočasnika iz 170 zemalja svijeta, koji su se unatoč jakoj kiši okupili na završnoj nedjeljnoj misi, Na kontinentu koji potresaju krize crkvenih institucija i jačanje sekti, Papa je mlade pokušao uvjeriti da kršćanstvo može biti religija sreće i »istinske ljubavi«, daleko od »prolaznih osjećaja« i »lažnih proroka«. Spomenuo je i skandale sa svećenicima pedofilima koji potresaju američku crkvu ocjenjujući ih »izvorom velike tuge i srama«.</p>
<p>Kanadska katolička crkva u Torontu nije okupila onoliko mladih koliko je planirala, što se djelomično može objasniti i kao posljedica terorističkih napada na SAD 11. rujna. Registriralo se samo 210.000 stranih hodočasnika, a očekivalo ih se 750.000. Gubici bi se prema nekim procjenama mogli kretati oko 16 milijuna američkih dolara. Nazočnost Afrikanaca i Azijaca bila je samo simbolična, dok je američko izaslanstvo činilo više od 50.000 ljudi.</p>
<p>Svjetski dani mladih održavat će se tako ubuduće umjesto svake dvije, svake tri godine. Idući će se održati 2005. u Kölnu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush za sudske troškove na Floridi platio 14 milijuna dolara </p>
<p>WASHINGTON, 29. srpnja</p>
<p> - Nepune dvije godine nakon izbora, američki predsjednik George W. Bush podnio je poreznoj upravi i izbornom povjerenstvu iscrpan izvještaj o tome koliko novca je i za što potrošio da dođe u Bijelu kuću.</p>
<p>Među najzanimljivijim podacima je onaj o 13,8 milijuna dolara koje je gotovo preko noći »stvorio« za pokriće troškova sudskog postupka na Floridi, gdje je njegov demokratski suparnik Al Gore neuspješno pokušavao osporiti prebrojavanje glasova. Gore je prije godinu dana u svojoj prijavi naveo da su njegovi troškovi odvjetnika i sudskih pristojbi iznosili 3,2 milijuna dolara. Novčano su mu izdašno pomagali filmski producent Steven Bing darom od 200.000 dolara i Jane Fonda koja je uplatila 100.000 dolara. U Bushovoj prijavi zapažene su i dvije isplate od 13.000, odnosno 2400 dolara kompanijama Enron i Halliburton. Protiv obje tvrtke vode se istrage zbog davanja lažnih podataka o poslovanju. Enron je u međuvrenenu proglasio stečaj. Halliburton je naftna tvrtka čiji predsjednik uprave je do izbora bio sadašnji američki potpredsjednik Richard Cheney. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Italiji najlošija turistička sezona u proteklih 10 godina</p>
<p>RIM, 29. srpnja </p>
<p> - Ovogodišnja će turistička sezona u Italiji biti najlošija u posljednjih 10 godina, objavile su u ponedjeljak talijanske udruge turističkih agencija i ugostitelja, Assoturismo i Confesercenti.</p>
<p>Ta je procjena donijeta na temelju podataka iz lipnja i srpnja, te najava za kolovoz.</p>
<p>Podaci pokazuju da su rezultati u 2001. bili dobri bez obzira na teroristički napad u SAD, odnosno bolji od prethodne godine, kao što je i u posljednjih devet godina bilježen stalan rast. No, u ovoj se godini bilježe prvi minusi, istina neznatni, ali dovoljni za podizanje uzbune. </p>
<p> Broj domaćih i stranih turista u hotelima i ostalim smještajnim objektima bio je u lipnju manji za 0,16 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u srpnju, iako još nije istekao, za 0,81 posto. Za kolovoz predviđanja pokazuju da će turista biti za 0,74 posto. Odmah su pripremljeni posebni potezi, poput promotivnih cijena, kako bi se primamilo goste.</p>
<p> Agencije koje organiziraju ljetovanja u inozemstvu također bilježe pad od jedan posto. Prema podacima agencija, Talijani najviše traže Španjolsku (22,10 posto), pa Grčku (18,70 posto) i Hrvatsku (10,40 posto), a od neeuropskih zemalja Tunis i Meksiko. </p>
<p> Uspješan je ove godine seoski turizam. Čak 1,2 milijuna gostiju provest će ovogodišnji ljetni odmor u toj vrsti turističke ponude koja se u Italiji jako razvija i koja će, prema procjeni udruge Confesercenti, ostvariti promet od 400 milijuna eura. (AR/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Za seljake ne mari nitko, čak ni od HSS-a nema ni glasa</p>
<p>Još 22. srpnja 1999. pokrenuo sam akciju »Svaki tjedan faks jedan« kako bi skrenuo pažnju na naše nevolje zbog nekvalitetne autobusne linije koje nas povezuju sa gradom Bjelovarom i koje ne odgovara današnjim uvjetima.</p>
<p> Sve više ima invalidnih osoba, sve više ima starijih i bolesnih kojima je potreban autobusni prijevoz da bi stigli do grada. Ne bih sada sve ponavljao, samo ono najosnovnije.</p>
<p> U selu imamo samo jedno autobusno stajalište, u donjem dijelu sela, pa mi koji stanujemo u gornjem dijelu, a većina nas je, moramo pješačiti 20 minuta do te autobusne stanice. </p>
<p>Mnogi bi rekli - nije to daleko - ali kada se pogleda struktura stanovništva, onda je i svaki metar pješačenja za nas - predaleko. </p>
<p>Nije problem samo u tome, već i u gradu nema nigdje autobusne stanice, pa nas Čazmatrans odveze na autobusni kolodvor. Samo ponekad stane i na Radićevu trgu, ali kad se vraća onda tu ne stane da bi pokupio putnike. </p>
<p>Većinom svi mi, ili največi dio nas, idemo do bolnice. Prijeći udaljenost od Autobusnog kolodvora do bolnice, znači još 20 minuta pješačenja. za one teže pokretne i znatno više. Pa, sada je lako izračunati zbrojiti tih 20 minuta i onih 20 u selu, to je već 40 minuta pješačenja samo u jednom pravcu i još 40 minuta pješačenja na povratku. </p>
<p>Osim toga, vožnja nam je produljena za nekih 10 minuta. Svaki put kad moramo u grad obavljati bilo koji posao, već pri samoj pomisli - eh, sutra moram ići u grad, svima nam prisjedne. </p>
<p>Imali smo jednu super liniju Bjelovar-Babotok Virje i obrnuto. Autobus je dolazio u grad u 9 sati i vraćao se u 12 sati. Mogao je čovjek obaviti sav posao i opet stići na autobus, koji je tada stajao i pred sudom i pred bolnicom. </p>
<p>No, izgleda da kod nas ništa ne može potrajati što je dobro za obične ljude, pa tako i nama ukinuše tu autobusnu liniju. Prikladne autobusne linije sada nemamo ni za Podravinu, odnosno Virje. Točnije, sada nemamo nikakve.</p>
<p>Dobili smo jedan novi pravac, liniju koja uopće ne odgovara današnjim uvjetima. Osim što smo prisiljeni na sate pješačenja, ta nova linija spojena je sa još nekim mjestima tako da nas voze uokolo i vožnja traje najmanje pola sata dulje. To je linija Bjelovar-Kapela-Mosti-Babotok.</p>
<p>Kad autobus dođe u Kapelu najprije ide za Mosti (Babotok je prije njih) tu se okreće pa ide za Velike Sredice, tu se opet okreće i onda ide za Babotok pa opet Kapela i Bjelovar. I tako smo mi iz Babotoka najčešći »izletnici« u Mostima, dakako mimo naše volje.</p>
<p>Predlagao sam nekoliko varijanti kako bi se to riješilo, ali nažalost naišao sam na tvrdi zid koji se ne može probiti. Uopće nema razumijevanja, jednostavno ne želi se ništa učiniti da bi se ljudima olakšao život. U tri godine poslao sam već 4000 faksova i možda toliko e-mailova na pedesetak adresa, ali ništa se promijenilo nije. Od nekih uopće nema ni odgovora kao od našeg prvog čovjeka naše Županije, župana gospodina Damira Bajsa, premijer Račan isto šuti, a jedini odgovor dobili smo iz Ureda predsjednika Mesića. Naše političke stranke isto šute. Pa, gdje je taj HSS koji se toliko bori za seljaka a evo tri godine ne može seljaku odgovoriti ni faks porukom.</p>
<p>ANTUN JAKOVOV, Babotok, Kapela</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ujedinjeni liberali bili bi najprivlačnija opcija za biračko tijelo </p>
<p>U istome danu (19. srpnja 2002. godine) novine su objavile izvješća s konferencije za tisak »neposlušnih« HSLS-ovih saborskih zastupnika i ministara u ostavci, s konferencije za novinare LS-a (»LS neće dati bianco potporu novoj vladi«) i priopćenje Matice umirovljenika, u kojem se, uz ostalo, navodi da se »dnevna prehrana« više od 55 posto umirovljenika (nakon što plate režije) sastoji od 20-25 dkg kruha, pola litre mlijeka, dva krumpira i jedne jabuke.</p>
<p>Tako su se čitatelji još jednom (ne znam po koji put) najneposrednije i najočitije mogli uvjeriti kako kod politokracije u RH dominira i nikada je ne napušta psihološki nukleus kaosa, »rasčlambe«, raskola i erozije hrvatskoga društva i hrvatske političke (stranačke) scene, a koji je ionako već izazvao, uz raznovrsnu i već jedanaest godina prisutnu pljačku i otimačinu, neprocjenjive tragične posljedice za umirovljenike, za armiju nezaposlenih i onih koji rade (njih preko 76 tisuća bez plaće, za istinske učesnike i druge stradalnike Domovinskog rata, među kojima je još uvijek više od 80 tisuća prognanika-nepovratnika te za ostale materijalno i egzistencijalno ugrožene »stališe«. </p>
<p>Svi su oni potisnuti na samo dno egzistencije radi zadovoljavanja osobnog probitka i privatnih interesa najvećeg broja političara i političkih interesnih grupa - unutar stranaka i između stranaka, čiji su interesi ispred interesa hrvatske države i njenih izmrcvarenih građana.</p>
<p>Naime, radi se o tome da bi svugdje u svijetu - osim u Hrvatskoj - osnivanje i postojanje triju političkih stranaka istoga predznaka, iste idejne provenijencije i s istim »programom« (čitaj: međusobnim štetnim rivalstvom, prkosom, inatom) izazvalo opće čuđenje, opći smjeh i javnu osudu. Jer je ovoga trenutka apsolutno razumno i jedino svrsishodno (kada ne bi bilo uskogrudnosti, borbe za prestiž, osobnih i grupnih interesa te liderske čežnje) da se od Budišinih »otpadnika« i postojeće LS osnuje nova (jedinstvena) liberalna stranka s jedinstvenim i istinskim liberalnim programom, a koja bi odmah u »startu« imala 13-14 zastupnika u Saboru i time postala četvrta stranka u zemlji: za »prvu pomoć« može</p>
<p>se osnovati zajednički klub zastupnika LS i HSLS-ovih »disidenata«! </p>
<p>To bi u današnjim hrvatskim glupim i iracionalnim okolnostima bio jedini pravi potez i jedini dokaz da im je više stalo do Hrvatske, njene stabilnosti i njenog prosperiteta nego do osobnog prestiža i trenutačnih međusobnih animoziteta.</p>
<p> Najjača, najsvrsishodnija i najprivlačnija stranka za biračko tijelo na predstojećim parlamentarnim izborima bila bi ona koja bi sintetizirala humanističke i poštene ideje Savke, Tripala, Vlade Gotovca i akademika Ivana Supeka, koja bi na predstojećim izborima za Hrvatski sabor osvojila, u najnepovoljnijem slučaju, više od jedne trećine glasova te postala stup stabilnosti ove osiromašene i izmrcvarene zemlje!</p>
<p>PAVE DRNASIN, Split</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Imam li kao građanin pravo na sudsku zaštitu?</p>
<p>Još 2000. godine podnio sam tužbu Općinskom sudu u Zagrebu (br. V-P-8276/00) i zatražio da se donese privremena mjera u mom predmetu. </p>
<p>Naime, tuženik HEP, odnosno Elektra Zagreb, mi je prekinuo dovod struje, presjekavši električni kabel između stupa i kuće, a od suda tražim da mi tuženik zbog tog samovoljnog i ničim opravdanog postupka isplatiti odštetu u iznosu 30.000 kuna sa zateznim kamatama.</p>
<p> Međutim, u namjeri da mi uskrati pravo na sudsku zaštitu, tuženi Općinski sud u Zagrebu, mi je svojim rješenjem odbacio tužbu, tvrdeći da nisam podnio zatraženi ispravak, što nije točno, jer o tome posjedujem rješenje zagrebačkog Županijskog suda (br. V-Gž-11018/01-2 od 27. prosinca 2001.).</p>
<p> Tvrdokoran u svojoj namjeri da mi uskrati sudsku zaštitu, Općinski sud u Zagrebu tek sada zakazuje prvu raspravu čak za 11. studenoga 2002., jasno naznačujući da uopće nema namjeru raspravljati o predmetu tužbe, što je vidljivo iz poziva za glavnu raspravu u Općinskom sudu u Zagrebu (br. V-P-8276/00 od 21. ožujka 2002.). </p>
<p> Kako je potpuno jasna tuženikova odlučnost u suprotstavljanju Ustavu Republike Hrvatske (ustavno pravo na sudsku zaštitu), podnio sam tužbu Ustavnom sudu RH i uvjeren sam da ću tim putem ostvariti svoje zakonsko pravo.</p>
<p>IVAN KABALIN, dipl. ing. Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Motiv četverostrukog ubojstva u Zagorju još nepoznat</p>
<p>Policija, iako je to u nedjelju obećala, ni u ponedjeljak nije htjela dati nikakve informacije / U kući obitelji Domišljanović ispaljeno je najmanje 30 metaka, a pucano je i izvan kuće / Nakon ubojstva Crnički se sam prijavio policiji</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 29. srpnja</p>
<p> - O četverostrukom ubojstvu koje je u nedjelju počinio osumnjičeni Branko Crnički (47), automatskom puškom pobivši obitelj Domišljanović, policija ni u ponedjeljak nije htjela dati nikakve informacije osim da je »punoljetna muška osoba počinila četverostruko ubojstvo obitelji u Tugonici«, uz inicijale žrtava ovog stravičnog događaja.</p>
<p>No, policija je ipak potvrdila da je u tijeku kriminalistička obrada nad osumnjičenim u cilju utvrđivanja okolnosti i motiva, nakon čega će osumnjičeni biti sproveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.</p>
<p>Kako smo pisali dan ranije, za ubojstvo Franje (68) i Dragice (66) Domišljanović, njihove snahe Štefice (47) i njezine kćeri Marine (19) Domišljanović, te teško ranjavanje unuka Franje i Dragice, te desetogodišnjeg Karla, koji se još nalazi u životnoj opasnosti, osumnjičen B. Crnički prvi je susjed obitelji Domišljanović koji je viđen da izlazi iz njihove obiteljske kuće naoružan automatskom puškom neposredno nakon pucnjave koju su čuli susjedi.</p>
<p>U kući obitelji Domišljanović ispaljeno je najmanje 30 metaka, a pucano je i oko kuće, a točan broj ispaljenih streljiva još ne znaju ni u policiji. No, broj ispaljenih metaka je sigurno veći, upravo zbog pucnjave i oko kuće ubijene obitelji, pa je u ponedjeljak policija pretraživala okolicu tragajući za svim tragovima do kojih može doći. Također je pretraživala i kuću osumnjičenog Branka Crničkog, radi sumnje da je osumnjičeni pucao i iz nje. Susjedi su, naime, čuli više rafala i pojedinačnih pucnjeva, te nakon nekog vremena vidjeli Crničkog kako izlazi iz kuće gdje je počinio masakr, te kako ulazi u automobil i odlazi.</p>
<p>Nakon ubojstva Crnički se sam prijavio policiji, te se nad njim od nedjelje poslijepodne provodila kriminalistička obrada, a u ponedjeljak je prevezen u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu radi dovršetka istrage, te po odluci istražnog suca i određivanja pritvora.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Teško ranjeni dječak još u životnoj opasnosti </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Teško ranjeni desetogodišnji dječak u ovom četverostrukom ubojstvu u mjestu Tugonici kod Marije Bistrice, još uvijek je u životnoj opasnosti, doznaje se u ponedjeljak u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti.</p>
<p>Stanje dječaka je vrlo teško s neizvjesnim ishodom, izjavio je Hini predstojnik klinike dr. Ivan Fattorini.</p>
<p>Desetogodišnji dječak stradao je u nedjelju kada je 47-godišnji Branko Crnički u selu Tugonici automatskom puškom ubio četvero susjeda, a dječaka teško ranio.</p>
<p> Po Fattorinijevim riječima, dječak je s teškom ulaznom i izlaznom ranom u predjelu zdjelice operiran u nedjelju u 16,30 sati, odmah nakon što je dovezen u kliniku.</p>
<p>Operaciju je izveo višečlani tim kirurga i anesteziologa, a trajala je šest sati.</p>
<p>Fattorini je dodao da će za dva do tri dana imati potpunije procjene o stanju dječaka koji je trenutno na odjelu intenzivne njege. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Zaplijenjeno 157 tona »švercane« sirove kave</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija u suradnji s Carinskom upravom u zadnjih nekoliko tjedana zaplijenila oko 157 tona sirove kave. </p>
<p>Kako se navodi u policijskom priopćenju, prošli je tjedan u Sesvetama otkriven kamion s 20 tona kave, a u vezi toga uhićena su dva Zagrepčana stara 28 i 57 godina. Njih se sumnjiči da su noću na 25. srpnja iz Slovenije prokrijumčarili kavu, izbjegavši platiti carinu. Dvojica krijumčara, tvrdi policija, namjeravali su kavu uskladištiti u za tu priliku unajmljeno skladištu u Sesvetama. Odatle je kava trebala biti dalje distribuirana na hrvatskom ilegalnom tržištu.</p>
<p>Vrijednost zaplijenjene kave je 20 tisuća eura, a još toliko iznose carinske i porezne obveze. </p>
<p>Policija nastavlja kriminalističku obradu ovog slučaja, a sumnja se da je uhićeni dvojac dio dobro uhodanog i organiziranog lanca krijumčara sirove kave i druge visokotarifne robe.</p>
<p>Glasnogovornica zagrebačke policije Stanka Saraja, navela je kako je nedavno policija zaplijenila 137 tona sirove kave vrijedne oko pola milijuna eura, koja je također prošvercana preko granice. Za sada policija ne želi dati pojedinosti o toj zaplijeni, uz napomenu da će javnost biti izvještena nakon što se dovršio kompletna kriminalistička obrada.</p>
<p>Dvojica uhićenih u Sesvetama uz kaznenu su prijavu privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo u prevrtanju traktora </p>
<p>ZABOK, 29. srpnja</p>
<p> - Prema informaciji PU krapinsko-zagorske traktoristi su i prošli vikend bili žrtve nepažnje i alkohola. Tako je u noći na nedjelje u mjestu Pece poginuo T.M. (43). On je neregistriranim traktorom na cesti nepropisno vozio unatrag, te se traktor prevrnuo, a od zadobivenih ozljeda T. M. je preminuo. U subotu je pak u Kladniku teške tjelesne ozljede zadobio I. S. (18), koji je u alkoholiziranom stanju na nizbrdici zbog prevelike brzine izgubio kontrolu nad traktorom, koji se zanio i prevrnuo. Liječnička mu je pomoć pružena u bolnici Sveti duh u Zagrebu. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Traktorom sletio u kanal i poginuo</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Teška prometna nesreća, u kojoj je poginuo Dragutni Busija (75), a dvije su osobe ozlijeđene dogodila se u nedjelju oko 15,45 sati na makadamskom putu između mjesta Polonje i Mokrica. Nesreća se dogodila kada je Busija upravljajući traktorom marke IMT, registracije ZG 7791-Z s prikolicom iz neutvrđenih razloga izgubio nadzor nad traktorom i sletio u kanal. Od zadobivenih ozljeda Busija je na mjestu preminuo, dok su suputnici Nikola T. (59) i Zorica B. (68) zadobili lakše ozljede te im je liječnička pomoć pružena u Domu zdravlja Sveti Ivan Zelina. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Gliser usmrtio talijansku kupačicu</p>
<p>MEDULIN, 29. srpnja</p>
<p> - U autokampu »Medulinu« u nedjelju oko 12,40 sati smrtno je stradala gošća tog kampa, 30-godišnja talijanska državljanka Clara Nichaeler iz Bressanonea, na koju je naletio gliser, priopćeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u istarskoj Policijskoj upravi.</p>
<p>Po riječima glasnogovornice Štefanije Prosenjak-Žumber nesretna Talijanka plivala je pedesetak metara od obale kad je na nju naletio gliser, za koji se osnovano sumnja da pripada 38-godišnjem muškarcu iz Pule.</p>
<p>Naime, gliser koji je usmrtio plivačicu nakon nesreće se nije zaustavio, pa su poduzete mjere da se pronađe vozač glisera.</p>
<p>Po nalogu županijskoga državnog odvjetnika Vlatka Nuića obavit će se obdukcija tijela usmrćene plivačice, kako bi se utvrdio uzrok smrti, a djelatnici pulske Lučke kapetanije rasvjetljuju okolnosti nesreće. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Ina kupuje dio mađarskog MOL-a </p>
<p>Inina tvrtka kćerka Crosco, članica Ina grupe, u utorak će za sedam milijuna dolara kupiti inozemni dio MOL-ove tvrtke-kćerke Rotary i preuzeti sve njene poslove / U Ini planiraju još desetak raznih akvizicija u inozemstvu kao što su kupovine naftnih i plinskih polja te drugih kompanija </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Gotovo istodobno s uvrštavanjem mađarskog MOL-a u uži izbor za strateškog partnera Ine dogovoreno je da će Inina tvrtka kćerka Crosco, članica Ina grupe nastala izdvajanjem njenih naftnih servisa, za sedam milijuna dolara kupiti inozemni dio MOL-ove tvrtke-kćerke Rotary.</p>
<p>Kupoprodajni ugovor će u utorak biti potpisan u mađarskom gradu Nagykanizsa, doznajemo iz dobro upućenih izvora. Ugovorom je predviđeno da Crosco preuzima sve zaposlene, ugovore i obveze Rotaryja u inozemstvu, pa tako i njihove poslove u Siriji i Tunisu, kao i sva postrojenja među kojima i dvije vrijedne garniture za bušenje.</p>
<p>Za kupnju te tvrtke bila je jaka konkurencija, ali je Crosco na kraju ipak ponudio najbolje uvjete.</p>
<p>Croscovi planovi za širenje u inozemstvu ne čude kad se zna da je njihov strateški cilj postati najjačom servisnom naftnom tvrtkom u jugoistočnoj Europi. Ta je Inina tvrtka-kćerka već poznata diljem svijeta i radi za brojne svjetske naftne kompanije. </p>
<p>Crosco planira i preuzimanje zagrebačke Geotehnike, o čemu je već poslao pismo namjere, a zajednički nastup na tržištu mogao bi im osigurati veće šanse za uspjeh. </p>
<p>No, to je očito tek početak Ininih akvizicija u inozemstvu. Naime, predsjednik njene Uprave Tomislav Dragičević već je najavio širenje Ine i na istočna tržišta. Nakon iskazane želje potpredsjednika crnogorske vlade Branimira Gvozdenovića da se hrvatske tvrtke uključe u natječaje za privatizaciju tamošnjih naftnih poduzeća, Dragičević je najavio da Ina planira ući u vlasničku strukturu kotorskog Jugopetrola, kako ne bi izgubila tamošnje tržište na kojem posljednjih godina postiže sve bolje rezultate.</p>
<p>Kako Ina goriva i maziva izvozi i u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, vjerojatno je, iz istog razloga, zainteresirana i za naftne kompanije u te dvije zemlje. Moguće je stoga očekivati da se javi i na najavljeni natječaj za prodaju Beopetrola, tvrtke nastale početkom rata od otete Inine imovine u Srbiji. To, međutim, prema neslužbenim informacijama, ne znači da bi u tom slučaju odustali od dosadašnjih pokušaja da sudskim putem zaštite svoju otetu imovinu.</p>
<p>Ukupno se u Ini razmatra čak desetak projekata za razne akvizicije u inozemstvu, doznajemo iz dobro upućenih izvora. Među njima su, navodno, planovi za kupovinu nekih naftnih i plinskih polja, ali i stranih tvrtki.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sastanak u Nari: Kako smanjiti potpore poljoprivredi</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Prosječna carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda u svijetu iznosi visokih 62 posto, dok je na uvoz ostalih proizvoda u prosjeku tek 4 posto. Zaštita poljoprivredne proizvodnje toliko je uzela maha da gotovo ni jedna zemlja na svijetu ne može naći rješenje problema u toj proizvodnoj grani, iako se stalno šire subvencije i ostali oblici pomoći poljoprivredi. </p>
<p>Kada bi se zaštitna carina u nekoliko narednih godina smanjila na 25 posto svi bi od toga imali koristi, od poreznih obveznika do poljoprivrednika, smatra američko ministarstvo poljoprivrede, čija se ministrica krajem proteklog tjedna sastala sa četvoro kolega u Nari, prastarom japanskom gradu. Kvintet su činili povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischer, američka ministrica poljoprivrede Ann Veneman, kanadski ministar Lyle Vanclief, australski Warren Truss te domaćin japanski ministar poljoprivrede Takebe. Petorka se okupila kako bi udarila temelje pregovorima o liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima, što je trebala biti jedna od ključnih tema na sastanku Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Dohi. Pregovorima u Dohi iz studenog protekle godine otvorio se novi krug pokušaja liberalizacije cjelokupne svjetske trgovine, a velika su prepreka tome visoke poljoprivredne zaštitne carine. </p>
<p>Dužnosnici zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije dogovorili su da će do 31. ožujka 2003. biti sastavljen plan slobodnije poljoprivredne trgovine, zbog čega je SAD uputio spomenuti prijedlog. Međutim, ta je zemlja nekoliko mjeseci ranije odlučila povećati subvencije poljoprivredi za golemih 67 posto, što je izazvalo lavinu negodovanja, a ponajviše u EU. Ipak, i s tim povećanjem SAD spadaju među zemlje koja najmanje subvencioniraju tu proizvodnu granu. </p>
<p>Prema statističkim podacima OECD-a, izravna potpora američkim poljoprivrednicima u 2001. godini činila je 21 posto ukupnih prihoda poljoprivrednika, dok je za to vrijeme izravna potpora europskim poljoprivrednicima bila 35 posto. Daleko najveću državnu potporu, i to više od 60 posto u odnosu na ukupni prihod, dobivaju poljoprivrednici Islanda, Koreje, Norveške i Švicarske (čak 64 posto). Najmanju potporu iz državnih proračuna dobivaju poljoprivrednici Novog Zelanda, tek 1 posto, i Australije - 4 posto. </p>
<p>Zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje putem uvoznih carina u SAD-u je također umjerena, jer u prosjeku iznosi 12 posto. Japan i EU imaju visoke carinske stope, uglavnom oko 35 posto, tako da bi se te zemlje prema izloženom američkom planu morale puno više žrtvovati. Upravo je zato Franz Fischler iskritizirao plan, koji prema sadašnjim reakcijama neće biti prihvaćen, dok su Australija i Kanada reagirale pozitivnije. </p>
<p>Usprkos svim poteškoćama ipak su potpore u poljoprivredi općenito manje nego u osamdesetima te je suština u tome da se poljoprivreda orijentira prema tržištu te da sve manje ovisi o državnima jaslama. Primjerice, prošle godine su 80 posto prihoda uzgajivača riže činile državne subvencije. U isto vrijeme za <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> i mlijeko poljoprivrednici OECD-a dobivali su 45 posto od države, za pšenicu i govedinu između 15 posto i 30 posto, a najmanje su državne potpore odlazile za jaja i vunu. </p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Janaf: Lanjski prihod 31 posto veći, a gubitak četiri puta manji </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Jadranski naftovod je lani poslovao znatno bolje nego u 2000. godini, istaknula je predsjednica Uprave Janafa Vesna Trnokop-Tanta u ponedjeljak u izvještaju o poslovanju 2001. godine na glavnoj skupštini društva.</p>
<p>Janaf je lani prevezao 5,9 milijuna tona nafte, što 24 posto više nego u 2000. kada je transportirano oko 4,8 milijuna tona. U prošloj su godini ostvarili ukupan prihod od 326 milijuna kuna, što je 31 posto više nego godinu ranije. Istodobno su rashodi smanjeni pet posto i iznosili su 360,8 milijuna kuna. Takvo poslovnje je rezultiralo smanjenjem gubitaka za čak četiri puta, odnosno sa 130 milijuna kuna u 2000. na 34,8 milijuna kuna u 2001. godini, a pokrit će se iz rezervi društva i tekućeg poslovanja, priopćeno je iz Uprave društva. </p>
<p>Većinom glasova dioničara prihvaćeno je financijsko izvješće o poslovanju Janafa u 2001. godinu s izvješćem revizora. Dana je razrješnica članovima Nadzornog odbora i članovima Uprave, a za revizora društva u 2002. godini imenovan je KPMG Croatia. </p>
<p>Na skupštini je istaknuto da ulagačke aktivnosti, posebno veliki projekt Družba Adria za transport ruske nafte do terminala u Omišlju, otvaraju mogućnosti za poslovni razvoj tvrtke, priopćeno je iz Uprave. Planirana ulaganja u ovoj godini za projekt Družba Adria iznose oko 30 milijuna dolara, a u prvom polugodištu već se realiziraju projekti vrijedni oko sedam milijuna dolara.</p>
<p>Ž. Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>DT porastao zbog glasina o novom direktoru </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Europski su indeksi u ponedjeljak ostvarili značajan porast, nastavljajući oporavak započet protekloga tjedna. Optimizam je potaknula i naznaka solidnoga rasta američkih indeksa, potaknutog povoljnim prilikama za kupce koje privlače niske cijene blue chip dionica. Jaki je porast zabilježen u financijskom sektoru, ali i među naftnim i farmaceutskim kompanijama. </p>
<p>Londonski FTSE 100 indeks je do poslijepodneva porastao 2,85 posto na 4131,2 boda, a u Frankfurtu, gdje se na Deutsche Börse trguje tijekom čitavoga dana, DAX je dobio 3,81 posto dosegavši 3715,35 bodova. U Milanu je MIB 30 na 24.778 bodova bio 3,13 posto viši nego u petak, a pariški CAC 40 je porastao 3,59 posto na 3286,5 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 3,83 odnosno 4,14 posto.</p>
<p>Azijske su burze također bilježile pozitivan trend, a tokyjski Nikkei 225 je dobio 0,79 posto dosegavši 9666,67 bodova.</p>
<p>Newyorški su indeksi oporavak bilježili i u petak, kada je Dow Jones Industrial Average dobio 0,95 posto dosegavši 8264,39 bodova. Širi S je porastao 1,69 posto na 852,84 boda, a tehnološki Nasdaq Composite je na 1262,12 bodova bio 1,78 posto viši nego dan ranije.</p>
<p>Dionice Deutsche Telekoma u ponedjeljak su porasle 3,3 posto nakon što su se na tržištu pojavile glasine da će izvršni direktor medijskog giganta Bertelsmann Thomas Middelhoff, koji je u nedjelju neočekivano smijenjen, prijeći na čelo nekadašnjeg njemačkog telekomunikacijskog monopola. Ron Sommer, bivši izvršni direktor DT-a prisiljen je ovoga mjeseca na ostavku, uz jaki pritisak dioničara i njemačke vlade, zbog toga što nije uspio zaustaviti pad dionica grupacije. Middelhoff je, pak, iz Bertelsmanna, pete medijske grupacije po veličini na svijetu, čije dionice nisu uvrštene na burzi, otišao zbog neslaganja s ostatkom uprave oko razvojne strategije grupacije. Osiguravatelji su redom ostvarili značajan rast - Allianz je dobio 8 posto, francuska Axa 5,5, a švedska Skandia 9 posto. Među bankama, Credit Suisse je porasla 8,6 posto, Deutsche Bank 4,6, a Societe Generale 4,3 posto. </p>
<p>BP, najveća komponenta FTSE 100 indeksa, skočio je 4,5 posto, a Shell 3,6 posto. Royal Dutch je dobio 3,7, a Total Fina Elf 2,3 posto.</p>
<p>GlaxoSmithKline je porastao 4,7 posto, Aventis 4,2, a Bayer 5,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Tomčić uvjeren da će vlada ostvariti program </p>
<p>Predsjednik Sabora ocijenio da se sporazum nove parlamentarne većine pretjerano ne razlikuje od prijašnjeg, po kojem je od ožujka funkcionirala stara koalicija/ Tomčić naglasio da je zadovoljan obavljenim poslom, bez obzira na brzinu kojom je sastavljana nova vlada/ Sabor u utorak treba glasati o povjerenju novoj vladi koju će predstaviti mandatar Ivica Račan / Za potvrđivanje vlade potrebno </p>
<p>najmanje 76 glasova </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Čelnici koalicije dogovorili su u ponedjeljak prijepodne u Banskim dvorima kako će izgledati sporazum nove parlamentarne većine. Dokument trebaju potpisati predsjednici klubova zastupnika u parlamentu koji podržavaju novu vladu.</p>
<p> Prema riječima predsjednika HSS-a i Sabora Zlatka Tomčića, taj se sporazum ne razlikuje pretjerano od prijašnjeg, po kojem je od ožujka funkcionirala stara koalicija. »Sporazum sadrži uobičajene odredbe, ništa spektakularno«, kratko je izjavio Tomčić nakon dvoipolsatnog sastanka. Naglasio je da je zadovoljan obavljenim poslom, bez obzira na brzinu kojom je sastavljana nova vlada. </p>
<p> »Mogli smo i brže«, priznaje predsjednik Sabora dodavši da je tijek prošlotjednih događaja, kad su čelnici parlamentarne većine svaki dan u Banskim dvorima dogovarali program i sastav vlade, sada nije potrebno komentirati.</p>
<p> Što se programa vlade tiče, Tomčić je »duboko uvjeren da će biti ostvaren ako će se raditi sustavno«.</p>
<p> Tako su u ponedjeljak, nakon tjedan dana neprekidnih pregovora u Banskim dvorima, čelnici parlamentarne većine završili usuglašavanje o sastavu i programu nove vlade.</p>
<p> Podsjetimo, stara je vlada dala ostavku nakon što je HSLS potkraj lipnja izišao iz koalicije. Ustavni rok za potvrđivanje nove vlade je 9. kolovoza, a, prema Tomčićevim riječima, u utorak se očekuje da će novoj vladi biti iskazano povjerenje na izvanrednoj sjednici Sabora. Kako je objasnio, mandatar će u utorak zastupnicima predstaviti u desetminutnom govoru i program i članove vlade, a slijede rasprava i glasovanje. Tomčić nije želio spekulirati hoće li nova Račanova vlada dobiti potreban broj glasova u parlamentu, no pretpostavlja da će dobiti i više od potrebnog broja glasova. Vlada će biti potvrđena ako za nju glasuje natpolovična većina svih saborskih zastupnika, odnosno najmanje njih 76.</p>
<p>Nova Račanova vlada u predloženom sastavu ima dva nestranačka čovjeka - Ljubu Jurčića, profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, kao ministra gospodarstva i profesora na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Gvozdena Flegu kao ministra znanosti.</p>
<p>U ime HSS-a na mjesto potpredsjednika vlade dolazi saborski zastupnik te stranke Ante Simonić, dok Željka Antunović, uz to što je zadržala mjesto potpredsjednice vlade, postaje ministrica obrane. Roland Žuvanić, dosadašnji zamjenik ministra okoliša i član nezavisnih liberala, preuzima dužnost ministra pomorstva, prometa i veza, a Gordana Sobol, predsjednica Glavnog odbora SDP-a i saborska zastupnica, postaje ministrica bez portfelja i predstojnica premijerova ureda. </p>
<p> Sabor će izvanrednu sjednicu nastaviti u srijedu i četvrtak raspravom i glasovanjem o ustavnom zakonu o pravima manjina i etničkih zajednica.</p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Što može nova petorka, a nije mogla stara?</p>
<p>U neformalnim smo razgovorima od nekoliko čelnika koalicijskih stranaka čuli da će druga Račanova vlada teško izdržati dulje od sljedećeg proljeća / HSS je, kao novi glavni partner SDP-a, navodno već zatražio da se u proračunu za 2003. za poljoprivredne subvencije izdvoji barem dvije milijarde kuna više nego što bi to, prema dosadašnjim projekcijama, bilo moguće/ Priča o popuni vlade nestranačkim stručnjacima spala na dva imena - Flegu i Jurčića/ Za Ministarstvo gospodarstva nije bilo velike stranačke jagme</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Što može nova petorka, a nije mogla stara? Najavljujući popis projekata na koje će se koncentrirati druga verzija trećesiječanjske vlade, Ivica Račan izričito je najavio i neke značajne novosti. No prema svim dosad raspoloživim informacijama, na popisu dogovorenih 15 prioritetnih točaka (koje su odmah dobile i epitet »promotivne«) nema iznenađenja. </p>
<p>Priča se uglavnom svodi na obećanje da će se druga Račanova vlada ozbiljnije, brže i efikasnije prihvatiti posla zacrtanog još prije dvije godine. Riječ je, zapravo, o skraćenoj verziji programa za drugi dio mandata stare vlade koji je ove godine već jednom bio ponovno potpisan, uoči ulaska Dražena Budiše u vladu.</p>
<p>Sudeći prema dosadašnjim iskustvima s odnosima u koaliciji, najveća bi novost bila da se svi bespogovorno drže dogovora koji su prošlih dana gradili na maratonskim sastancima. No u tako veliku promjenu koalicijskih navada malo tko vjeruje. Ne vjeruju čak ni koalicijski partneri! Prošlih smo dana, naime, u neformalnim razgovorima s čelnicima koalicijskih stranaka nekoliko puta čuli prognozu da će vlada nove petorke teško izdržati dulje od sljedećeg proljeća.</p>
<p>Naime, iako je iz koalicije u međuvremenu izbačen najsvadljiviji i za partnere najnepredvidljiviji HSLS, ostaje činjenica da je većina tog posla odavno već trebala biti obavljena. Ujedno, dugotrajno i žestoko prepucavanje prošlih dana jasno pokazuje da u prvoj Račanovoj vladi Budiša nije mogao biti jedini krivac za neučinkovitost i sporost. U toj je vreći bilo mnogo više svadljivih »rogova«.</p>
<p>Koliko se teško čelnici stranaka odriču stare matrice ponašanja novinari su se, na primjer, mogli uvjeriti u petak, kad je predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić doslovce izjurio iz Banskih dvora ne skrivajući bijes, pa su ga za kratku izjavu morali trčeći loviti preko cijelog Markova trga. Taj Tomčićev izljev bijesa, u »najboljoj« Tuđmanovoj maniri, uzrokovao je Račanov prijedlog da Ministarstvo znanosti i tehnologije preuzme Neven Budak, HSS-u neprihvatljiv zbog svog odnosa prema crkvi, na primjer protivljenja uvođenju vjeronauka u vrtiće ili imenovanju dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta za rektora Zagrebačkog sveučilišta.</p>
<p>Inače, s Gvozdenom Flegom, na čiju je kandidaturu pristao, Tomčić je sada, čini se, dobio ministra s još »ljevijim pedigreom« koji je, k tome, u dosadašnjoj karijeri pokazao mnogo manje sklonosti pragmatičnim potezima nego Budak. Stoga će biti prilično zanimljivo promatrati odnos Flege i desnocentristički orijentiranog HSS-a. Jer, s pragmatičnim se osobama lakše sklapaju dogovori i paktovi.</p>
<p>U ponedjeljak, u kratkoj izjavi na kraju dogovora o novom koalicijskom programu i vladi, Tomčić je novinarima izjavio kako vjeruje da će nova vlada obaviti zacrtani posao »ako se ne budemo bavili marginalnim stvarima«. Odlaskom Budišinih liberala iz vlade neke će teme (npr. odnos prema Haagu) u Banskim dvorima sigurno izgubiti značajan dio naboja potrebnog za javne sukobe partnera. No prilika za svađe bit će i bez toga napretek.</p>
<p>HSS i Tomčić su u novoj petorci u najboljoj poziciji za postavljanje zahtjeva čije ispunjavanje posebno pogoduju užim stranačkim interesima, jer je HSS sad nesporni glavni partner Račanovog SDP-a. Postavljanje Ante Simonića za potpredsjednika vlade koji će voditi koordinaciju za unutarnju i vanjsku politiku - a koja pruža vrlo dubok uvid u sve značajne odluke vlade - samo je formalni znak te nove pozicije HSS-a. </p>
<p>Mnogo su važniji pregovori tek počeli, a vezani su za državni proračun u sljedećoj, izbornoj godini. Prema informacijama iz krugova bliskih premijeru, HSS vrlo ozbiljno zahtijeva značajno povećanje stavke za subvencije u poljoprivredi. Riječ je o najmanje dvije milijarde kuna više nego što bi se prema dosadašnjim projekcijama za tu svrhu moglo izdvojiti. Cijeli je ovogodišnji proračun iznosio oko 70 milijardi kuna.</p>
<p>Nezavisni liberali, odnosno bivši HSLS-ovci, u ovoj su rundi prilično dobro naplatili podršku Račanovoj vladi. U vladi će imati čak tri člana, na čelu s Račanu iznimno bliskim i moćnim potpredsjednikom vlade Goranom Granićem. Štoviše, ministrom pomorstva, prometa i veza je postao čak javnosti dosad nepoznat Roland Žuvanić, prije svega zbog dobrih ocjena koje je od Račana i partnera dobio kao pomoćnik LS-ova ministra zaštite okoliša i prostornog planiranja Bože Kovačevića. Hoće li to, i njihova saborska ekipa pojačana bivšim ministrima Jozom Radošem i Hrvojem Kraljevićem, biti dovoljno za uspjeh kod birača, drugo je pitanje. Renegatske stranke u Hrvatskoj dosad nisu uspijevale na dulji rok igrati značajniju ulogu. </p>
<p>Priča o popuni ispražnjenih ministarskih mjesta nestranačkim stručnjacima spala je tako na samo dva imena. Uz Flegu, jedini novi član vlade - a popunjava se pet mjesta - bez stranačke iskaznice je Ljubo Jurčić, novi ministar gospodarstva. Koalicijske se stranke nisu pretjerano zalagale za popunu baš tog ministarskog mjesta svojim kadrovima, iako je ono medijski vrlo zanimljivo.</p>
<p>HSS-u je, na primjer, bilo mnogo važnije da se u tom ministarstvu ne »utopi« Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva koje vodi njihov Željko Pecek, iako bi to bilo vrlo logično spajanje.</p>
<p>Takav odnos prema Ministarstvu gospodarstva ne čudi, jer će taj resor još dugo biti izložen kritikama protivnika zbog posla koji tek treba obaviti. Uza to, ne ostavlja mnogo prostora za guranje užih stranačkih interesa, jer mu je formacijski nadređen rezolutni bliski Račanov suradnik, potpredsjednik vlade Slavko Linić. </p>
<p>Gdje je nestala CEFTA</p>
<p>U najavama 15 'promotivnih' prioritetnih točaka Račanove druge vlade nema mnogo iznenađenja. Očito je da su ceste, na čelu s autocestom Zagreb - Split, i dalje najjači konkretni adut u borbi za naklonost birača na sljedećim izborima. Sređivanje pravosuđa, ma koliko potrebno i važno bilo, ipak je posao na dulje staze i teško je očekivati da će do izbora preustrojeni pravosudni sustav izroditi neku presudu koja bi mogla donijeti velik broj glasova.</p>
<p>Na gospodarskom polju, ekonomisti radoznalo iščekuju detalje plana povećanja rasta bruto domaćeg proizvoda na 4,5 do 5 posto. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti i Jurčićev plan konkretnih mjera za poticanje izvoza i stranih ulaganja, uz što je vezano i osnivanje posebne agencije. No sve su to poslovi koji plodove ne donose brzo, pa će koaliciji trebati mnogo vještine u medijskim nastupima ako to želi naplatiti već na sljedećim izborima, na kojima novčanici birača neće biti mnogo puniji nego danas.</p>
<p>Među projektima s kojima se nova petorka obećava vrlo ozbiljno pozabaviti je, naravno, i približavanje Europskoj uniji u obliku prihvaćanja gospodarskih i ostalih standarda EU-a. </p>
<p>No zanimljivo je da svih ovih dana kao jedan od prioritetnih ciljeva nismo čuli ulazak u CEFTA-u. Hrvatska, naime, nije u tu asocijaciju tranzicijskih zemalja primljena, iako se to proljetos najavljivalo za lipanj ili najkasnije srpanj. Posljednja prepreka koju još nismo uspjeli preskočiti je, inače, sporazum o slobodnoj trgovini s Rumunjskom, koja trenutno predsjedava CEFTA-om. </p>
<p>Borba za zamjenike i pomoćnike ministara</p>
<p>Uz iznimku ministra znanosti, kadrovska križaljka druge Račanove vlade riješena je relativno brzo i lako. No u kuloarima Markova trga već se može čuti da je počela borba za mjesta zamjenika i pomoćnika ministara.</p>
<p>Najprivlačnije je, naravno, mjesto zamjenika odnosno zamjenice ministra vanjskih poslova Tonina Picule, koje napušta HSLS-ovka Vesna Cvetković Kurelec.</p>
<p>Prema nekim informacijama, čelnik LS-a Zlatko Kramarić, na primjer, na tom mjestu želi tajnicu svoje stranke Helenu Štimac Radin, suprugu istaknutog zastupnika manjina Furija Radina, bliskog IDS-u. </p>
<p>'Glavno da MORH nije naš'</p>
<p>Najdrastičniji primjer odnosa prema politički rizičnim ministarskim foteljama članova nove petorke vezan je za Ministarstvo obrane, koje je napustio Jozo Radoš.</p>
<p>Vrući krumpir provođenja odluke o smanjivanju broja zaposlenih u sustavu obrane šutke je, brzo i lako prepušten SDP-u. Kao da nije riječ o jednoj od najvećih promjena na koje su se obvezali svi trećesiječanjski pobjednici, uopće se nisu bunili što Račan do posljednjeg trenutka nije spominjao čak ni imena svojih eventualnih kandidata. </p>
<p>Pranje ruku išlo je toliko daleko da se nitko nije protivio prepuštanju tog posla SDP-ovoj potpredsjednici vlade Željki Antunović, iako neki koalicijski čelnici, dakako neslužbeno, nisu najprije krili nevjericu. Najprije zbog mogućnosti da ona zaista preuzme MORH, a potom i zbog sumnji u njezinu sposobnosti da reformu provede uz što manje medijske buke. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Kazneni porez« na novostečenu imovinu na koju nije plaćen porez</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Pred saborskim će se zastupnicima u utorak, na izvanrednoj saborskoj sjednici, na kojoj bi trebala biti potvrđena nova Vlada Ivice Račana, naći i program nove Vlade. Među inim, u programu se planira u slijedećoj godini rast od pet posto BDP-a, dok se istovremeno ocjenjuje da će 2002. godine BDP doseći 4,2 posto.</p>
<p> Ukupni vanjski dug će u slijedećoj godini narasti na 12,3 milijardi dolara, a Vlada planira povećanje mase plaća iz proračuna za 1,8 posto, uz istovremeno smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi za 1,7 posto što je gotovo 1000 zaposlenih. U 2003. godini planirano je i povećanje mase sredstava za mirovine za dodatnih 700 milijuna kuna i iznosit će 24,1 milijardu kuna. Namjerava se osigurati da se mirovine ne smanje zbog prestanka važenja tzv. »malog mirovinskog zakona« koji će smanjiti masu sredstava za mirovine.</p>
<p> Program, u kojem su nabrojene 23 prioritetne točke, nema utvrđen operativni plan djelovanja, već je naglašeno da će to biti učinjeno naknadno. Među važnim točkama je suzbijanje sive ekonomije, koje se planira ostvariti kroz porezne olakšice i jačanje fiskalne discipline, dok bi imovinske kartice postale javne isprave. Novim sustavom poreznih olakšica Vlada planira obuhvatiti i neophodno liječenje u inozemstvu, inozemne lijekove izvan liste HZZO-a, ortopedska pomagala, ali i uređenje stanova i podstanarstvo.</p>
<p> Porezno bi bile obuhvaćene sve vrste rada, osim studentskog, dok u programu jačanja malog i srednjeg poduzetništva, uz poznate programe nadležnog ministarstva, Banski dvori namjeravaju osnovati i Agenciju za malo gospodarstvo.</p>
<p>Fleksibilizacija tržišta rada predviđa poticanje privatnih posrednika na tržištu rada i uvođenje instituta mirenja i arbitraže, primjerenijih otkaznih rokova i otpremnine, ali i efikasnije sudske zaštite. Status nezaposlenosti će se prema programu Vlade, vezati uz imovinu, prihod i količinu poslova tijekom mjeseca. </p>
<p> I nadalje se planira intenzivno raditi na prodaji državnih poduzeća. Vlada namjerava prodati dio dionica INE, HT-a i Croatia osiguranja radnicima, dok za privatizaciju portfelja HFP-a, koalicijskim partnerima će biti predstavljen precizan plan privatizacije i javnih poduzeća, ali i nekretnina i zemljišta u državnom vlasništvu. </p>
<p> U programu Vlade obuhvaćena je i borba protiv kriminala u prijašnjoj pretvorbi - tzv. »kazneni porez« bit će razrezan za sve one koji nisu platili porez za novostečenu imovinu. Također, planira se i osnivanje Agencije za poticanje investicija, koja će se između ostalog, baviti i uspostavom sustava ekonomske diplomacije i aktiviranjem dijaspore u razvoju Hrvatske.</p>
<p> Vlada planira dovršetak reforme MORH-a, mirovinske reforme, reforme zdravstvenog sustava, socijalne pomoći, obrazovanja i znanosti, poljoprivrede, te, pravosuđa i posebno državne uprave. Koncept nacionalne mirovine trebao bi biti definiran 2003. godine, a što se zdravstva tiče, povećat će se visina participacija, a lista izuzetaka će biti smanjena. </p>
<p>Banski dvori namjeravaju definirati i osnovni paket zdravstvenih usluga koje će doprinosima financirati HZZO. U sustavu socijalne pomoći, Vlada će definirati službeni nacionalni prag siromaštva, na osnovu kojeg će biti određena visina socijalne naknade. </p>
<p> Dugo planirana i već započeta reforma pravosuđa najavljuje kadrovsku obnovu tog segmenta, te predviđa resterećenje sudova i to preraspodjelom predmeta i poticanjem na arbitražu i mirenje. </p>
<p>Među prioritetima nove Vlade je posebno navedena rekonstrukcija državne uprave, gdje se planira poznata rekonstrukcija Vlade - spajanje ministarstava i formiranje državnih ureda i agencija, te razdvajanje stručnih od političkih poslova, od čega se odustalo pri dojučerašnjem sastavljenju nove ekipe u Banskim dvorima. </p>
<p> I dalje se planira surađivati s MMF-om, Haaškim tribunalom, te utrti put za ulazak u euroatlantske integracije. Do kraja ove godine, Vlada se obvezuje donijeti novi izborni zakon, zakon o denacionalizaciji i o sukobu interesa, te zakon koji definira tko odlazi a tko ostaje u državnoj upravi nakon izbora. </p>
<p>Nastavlja se i s realizacijom strateških projekata - izgradnjom autoceste Zagreb - Split, ulaganjem u infrastrukturu, aktivnom politikom zapošljavanja, razvojem turizma, društveno poticane stanogradnje, te obnove. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Račanu osigurana podrška malih stranaka</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Čelni ljudi tzv. malih stranaka u Hrvatskom saboru potvrdili su za Vjesnik da mogući premijer, Ivica Račan može računati s potporom PGS-a, SBHS-a i IDS-a. </p>
<p>Dario Vasilić iz PGS-a ističe da je njegova stranka pismeno podržala Ivicu Račana kao novog mandatara kojem je zadatak sastaviti osmu po redu vladu Republike Hrvatske.</p>
<p>»Podržat ćemo i prijedlog sastava nove vlade koju predloži Ivica Račan, kao mandatar«, rekao je u petak Vasilić u Saboru, dodajući da će podržati i novi koalicijski sporazum, koji će potpisati stranke što će činiti novu vladu. </p>
<p>Jednako misli i čelnik SBHS-a Damir Jurić, dodajući da će njegova stranka podržati novu vladu koja će biti utemeljena na novom koalicijskom sporazumu. Ističe da će se SBHS potruditi da novi koalicijski sporazum bude »jasan, jezgrovit i usmjeren budućnosti«.</p>
<p>Valter Drandić iz IDS-a, kao i Darijo Vasilić iz PGS-a, kaže da je njegova stranka potpisala prijedlog da predsjednik Republike Stjepan Mesić povjeri dosadašnjem premijeru Ivici Račanu mandat za sastavljanje nove vlade. </p>
<p>»Podržat ćemo novu vladu, ali će ona ipak ovisiti o programskim rješenjima i odnosu prema rješavanju problema u Istri«, ističe.</p>
<p>Oprezan u davanju podrške Ivici Račanu, ostao je Furio Radin, predstavnik talijanske nacionalne manjine u Saboru. »Podržavam Račana kao mogućeg mandatara, no moj će glas novoj vladi ovisiti o njenu sastavu i o programu koji će biti predložen«, kaže Radin. </p>
<p>Dada Zečić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Manjine traže dvostruko pravo glasa i odbijaju hitni postupak</p>
<p>Vladino odustajanje od dvostrukog pravo glasa, odnosno od pozitivne diskriminacije, predstavnici manjina ogorčeno tumače kao kompromis i političku pogodbu vladajućih s HDZ-om, kako bi skupili 101 glas potreban za donošenje zakona/ Vladi je prigovoreno da se u pripremi zakona konzultirala samo s predstavnicima srpske manjine </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Dan uoči izvanredne saborske sjednice na kojoj će se, osim o povjerenju novoj Račanovoj vladi, odlučivati i o ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u ponedjeljak je podržao ovaj zakon.</p>
<p>No, zastupnici manjina energično se protive hitnoj proceduri za donošenje ovog zakona te inzistiraju da se zakon raspravi u dva čitanja, kako bi pripadnici nacionalnih manjina, na koje se on odnosi, imali dovoljno vremena upoznati se sa zakonom te dati svoje prijedloge i primjedbe. </p>
<p>Drugi ključni razlog zbog kojeg zastupnici manjina neće podržati zakon u ovom obliku jest što on ne omogućava pozitivnu diskriminaciju, odnosno dvostruko pravo glasa manjina. </p>
<p>Vladino odustajanje od ove mogućnosti manjinci ogorčeno tumače kao kompromis i političku pogodbu vladajućih s HDZ-om, kako bi skupili 101 glas potreban za donošenje zakona. </p>
<p>To je pak neizravno potvrdio i sam potpredsjednik Vlade Goran Granić koji je, objašnjavajući zašto se Vlada zalaže za hitni postupak, rekao kako je Vlada odustala od pozitivne diskriminacije, koja je kao alternativa trebala ući u saborsku proceduru, kad je uvidjela da je u Saboru moguće postići dogovor o zakonu. Zastupnici manjina, na čelu s predsjednikom Odbora Furiom Radinom, naglašavaju kako sam Ustav predviđa dvostruko pravo glasa i zato predlažu kompromis - da se u zakonu predvidi mogućnost dvostrukog prava glasa koje bi se potom reguliralo izbornim zakonom.</p>
<p>Inače, u raspravi o zakonu čuli su se prigovori što se Vlada u njegovoj pripremi konzultirala samo s predstavnicima srpske manjine. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Glasovat ću protiv ustavnog zakona o nacionalnim manjinama«</p>
<p>Nova vlada ne želi dati manjinama više prava od HDZ-ove/ Ako se ta vlada svojim programom odredi da neće opstruirati povratak Srba, naknadu i povrat imovine te obnovu kuća, glasovat ću za nju, u protivnom bit ću suzdržan, najavio je Đukić</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - »Ako se stari-novi premijer Ivica Račan javno odredi o tome postoje li Srbi u Hrvatskoj i ako se obveže da će buduća vlada biti učinkovitija prema pravima Srba, što znači da neće opstruirati njihov povratak u Hrvatsku, naknadu i povrat imovine te obnovu kuća, onda ću glasovati za tu vladu. Ako se ne odredi prema svemu rečenom, bit ću suzdržan«, izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Milan Đukić, zastupnik srpske manjine u Hrvatskom saboru i predsjednik Srpske narodne stranke (SNS). </p>
<p>Govoreći o budućoj vladi Đukić je rekao da će ona biti razočarenje jer će, po svemu što je Račan već učinio, biti stara, samo što je iz nje nestao HSLS. U protekle dvije i pol godine Vlada je učinila vrlo malo i ne može svoj učinak braniti kroz fiktivne priče o nejedinstvu partnera. Vlada je pokazala da nije sposobna, ocjenjuje Đukić. Položaj Srba Vlada nije riješila nego ga je gurnula pod tepih, kazao je predsjednik SNS-a, koji ni od nove Vlade ne očekuje ništa više i bolje. </p>
<p>SNS će glasovati protiv prijedloga novog ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, najavio je Đukić. On ocjenjuje da je posljednja od osam verzija zakona najlošija kao i da novi nije trebalo donositi po hitnom postupku. Ponajprije, istaknuo je, zato što već imamo zakon koji je u nekim stvarima i bolji od predloženoga. Naglasio je da je to nastavljanje politike HDZ-a, da nova vlada nije željela dati manjinama više prava te da se to može očekivati tek kada u RH bude drukčije političko i opće ozračje. »Tražimo prava koja su Srbi zaslužili u stvaranju hrvatske države«, rekao je Đukić. On položaj srpske manjine vidi u okviru dviju regija s tri kantona, »koji bi omogućavali istinsku lokalnu samoupravu«. Po njemu, predloženi model lokalne samouprave je »sitni vez narodnih nošnji«. Dovoljan razlog da budemo protiv zakona jest i činjenica da će za njega svoj glas dati HDZ, dodao je. Predsjednik SNS-a je izrazio nezadovoljstvo i prijedlogom da Vlada bira Nacionalni savjet za nacionalne manjine. Odgovarajući na pitanje zašto kao saborski zastupnik srpske manjine ne surađuje sa Srpskim narodnim vijećem, Đukić je odgovorio: Mogli bismo razgovarati o tome zašto ne surađujem sa SDSS-om (Srpska demokratska samostalna stranka), ali je teško surađivati s nevladinim udrugama i tamburašima koji bi se bavili politikom bez odgovornosti, rekao je na kraju. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Vojvoda Kotromanović odabrao 17 alkara </p>
<p>SINJ, 29. srpnja</p>
<p> - Alkarski vojvoda stožerni brigadir Ante Kotromanović izabrao je 17 alkara koji će se u nedjelju nadmetati za slavodobitnika 287. sinjske alke. Od 23 kandidata, koliko ih se od svibnja pripremalo odabrao je: alajčauša Ivana Zoricu, Tončija Bešlića (zamjenika alajčauša), Boška Vladovića, Antu Poljaka, Nenada Bikića, Jakova Jerkana, Darka Jadrijevića, Joška Marića, Dragana Malbašu, Dušana Ivandića, Mladena Vučkovića, Marija Šušnjaru, Ivicu Filipović-Grčića, Denisa Gugića, te tri debitanta Antu Runju, Nenada Marića i Ivana Zoricu. </p>
<p>Mate Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva, izjavio je da je za ovogodišnju Alku skupljeno više novca nego ikada dosada, a ima ga toliko da bi se mogle trčati i dvije Alke. </p>
<p>Odabrani kopljanici s pripremama nastavaljaju do petka, 2. kolovoza, kada Barom počinju alkarska natjecanja. </p>
<p>N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Norveška odbila izručiti Gorana Buru Hrvatskoj</p>
<p>ŠIBENIK, 29. srpnja</p>
<p> - Okružni sud Eidesivatinga u Kraljevini Norveškoj odbio je molbu ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović za izručenjem Gorana Bure za kojim je bila raspisana međunarodna tjeralica i na temelju koje je Bura, kojega se tereti da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom i uhićen. Naime, Goran Bura (25) iz Štikova u drniškom kraju, uhićen je na aerodromu glavnog grada Norveške 17. studenoga 2001. godine. Molba za njegovo izručenje u Kraljevinu Norvešku upućena je 28. studenoga 2001. godine putem Ministarstva vanjskih poslova RH. Potom su pravosudna norveška tijela 6. prosinca 2001. godine zatražila nadopunu dokumentacije. Dodatna dokumentacija u Norvešku je odaslana diplomatskim kanalima 12. prosinca prošle godine. Odlukom Okružnog suda Eidesivating odbijena je molba ministrice pravosuđa za Burinim izručenjem, doznajemo od Zdravka Stojanovića, pomoćnika ministrice pravosuđa. Norveške vlasti naznačile su mogućnost da hrvatska nadležna tijela iznova razmotre cijeli slučaj, te eventualno podnesu molbu za izručenje Bure. </p>
<p>Gorana Buru tereti se da je u prosincu ratne 1993. godine u Štikovu u drniškom kraju, nasmrt premlatio 72-godišnjeg starca Marka Vujevića. Kako doznajemo u Županijskom državnom odvjetništvu Bura je te noći s još trojicom prijatelja odjeven u uniformu vojske »Krajine« upao u kuću Hrvata Marka Vujevića s ozbiljnom namjerom da je opljačka. Starac mu to nije dopustio pa ga je ovaj počeo tući, vrijeđati... Starac je nedugo potom od rana umro. Županijsko državno odvjetništvo protiv Bure, koji je u vrijeme počinjenja ovog djela bio maloljetan, u njegovoj je odsutnosti tijekom 1996. g. pokrenulo istragu. Krunska svjedokinja u ovom slučaju bila je Vujevićeva supruga koja je prije dvije godine izgorjela u požaru koji je buknuo u sušari uz obiteljsku kuću u Štikovu.</p>
<p>Bura je nakon Oluje s majkom napustio Štikovo i otišao u Batajnicu gdje je živio sve do proljeća prošle godine. Tada je odlučio otići u Norvešku ali je na aerodromu u Oslu uhićen je na temelju međunarodne tjeralice koja je za njim raspisana.</p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Očekujem više odlučnosti i odgovornosti, a manje politikantstva« </p>
<p>Na Šeksovu izjavu da ju je Račan žrtvovao i da je politički potrošena, Željka Antunović kaže: Ne osjećam se žrtvovanom i potrošenom nego odgovornom da uvedem više reda i demistificiram obrambeni resor </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Željka Antunović, potpredsjednica Vlade u ostavci i kandidatkinja za ministricu obrane, odgovorila je nakon otvorenja novog kardiološkog laboratorija u KBC-u Zagreb na novinarska pitanja u vezi s novim mandatom u Banskim dvorima. </p>
<p>Antunović je zahvalila premijeru i svojoj stranci na ukazanom povjerenju. Ističe da ne osjeća euforiju već odgovornost, ali i ponos što je SDP-u omogućeno da u Ministarstvu obrane napravi ono što je u oporbi ovih dana proglašeno nemogućim. </p>
<p>Odbacila je izjavu Vladimira Šeksa, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a, da ju je Račan žrtvovao i da je politički već potrošena. Naprotiv, kaže potpredsjednica Antunović, »ne osjećam se potrošenom, već odgovornom uvesti više reda i rada u sve segmente obrane koju ne treba mistificirati, već demistificirati i isticati javno ono dobro, a uklanjati loše. U svim vladinim resorima, pa tako i u obrambenom, dodala je, očekujem više odlučnosti i odgovornosti, a manje politikantstva«.</p>
<p> »To je težak, ali ne i neizvediv posao, uz čvrstu podršku vlade, predsjednika Republike, političara, naroda i medija«, rekla je Antunović zahvalivši na podršci koju joj, kako je čula od novinara, daje i predsjednik Stjepan Mesić. »Nadam se da ćemo surađivati i da će i on biti ponosan onime što će se dogoditi u obrani«, istaknula je.</p>
<p>Koji će to potezi biti, buduća prva ministrica obrane u Hrvatskoj i treća u Europi odbila je komentirati. Naglasila je, međutim, da to što je žena nije ograničenje, već smatra da može raditi svaki posao pa i onaj ministrice obrane. </p>
<p> Govoreći o svojim dužnostima u novoj vladi, najavila je da će i dalje biti potpredsjednica, ali više neće predsjedati Koordinacijom za društvene djelatnosti i gospodarstvo. To što dobiva i obrambeni resor, kazala je, ne znači da će zanemariti svoj dosadašnji angažman u zdravstvu. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predsjedništvo HSS-a podržalo program Račanove vlade</p>
<p>Tomčić nije ultimativno tražio da Račan odustane od Budaka kao ministra znanosti</p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Predsjedništvo HSS-a podržalo je program buduće vlade Ivice Račana, očekujući da će ona u utorak dobiti i povjerenje većine zastupnika Hrvatskoga sabora. Uz program rada nove vlade, kojem je težište na gospodarskim pitanjima i rastu zaposlenosti, vodstvo HSS-a je u ponedjeljak navečer na zatvorenoj sjednici dalo potporu i kandidatima za nove ministre, kao i sporazumu koji regulira međusobne odnose između stranaka i zastupničkih klubova koji čine novu parlamentarnu većinu. </p>
<p>Kako saznajemo, najuže vodstvo stranke Zlatka Tomčića nije posebno raspravljalo o »slučaju Budak«, koji je izbio prošloga tjedna nakon što je mandatar Ivica Račan za ministra znanosti i tehnologije predložio dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Nevena Budaka, a čemu se HSS usprotivio. »Za nas je slučaj Budak završena priča. Uostalom, on je bio samo jedan od kandidata za mjesto novog ministra znanosti«, rekao nam je nakon sjednice Predsjedništva jedan visoko pozicionirani haesesovac, ujedno opovrgavajući pisanje medija o tome da je Zlatko Tomčić »ultimativno« tražio od Račana da odustane od Budaka, navodno zaprijetivši i izlaskom HSS-a iz vladajuće koalicije. </p>
<p>U HSS-u tvrde da nikakvih ucjena s njihove strane nije bilo, jer »nama ionako nisu bitne fotelje, ni za naše ni za ljude iz drugih koalicijskih stranaka, nego smo cijelo vrijeme pregovora o novoj vladi inzistirali na konkretnim programima i na ispunjavanju obećanja koja smo građanima dali još prije izbora u siječnju 2000. godine«.</p>
<p>Činjenicu da je HSS ipak dobio jedno potpredsjedničko mjesto u Račanovu kabinetu, na koje će doći njihov saborski zastupnik Ante Simonić, u toj stranci ne vide kao borbu za fotelje. »Kadrovska struktura nove vlade odraz je snaga stranaka i parlamentarnih klubova koji podržavaju drugu Račanovu vladu. A u promijenjenom odnosu političkih snaga, HSS je druga stranka po jačini u novoj parlamentarnoj većini. Nadamo se da će naša stranka i ubuduće tako biti tretirana«, izjavio nam je jedan HSS-ov dužnosnik.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Šarengradsko jutro poslije: Nakon incidenta - brže do rješenja graničnih sporova Hrvatske i SRJ? </p>
<p>Vojska Jugoslavije time što je pucala sve je podigla na mnogo višu razinu. Uvjereni smo da konačno razgraničenje više nije tako daleko, rekao je dogradonačelnik Iloka Željko Sladetić/ Siniša Cmrk smatra da cijeli problem ne treba predimenzionirati, posebno ne pridavati mu neko značenje koje bi u hrvatskom puku potaklo »potrebu za osvetom«. Ističe da su u nedjelju najveći heroji bila djeca / Šarengrađani kažu da im je VJ priredila zasjedu i razočarani su njezinim primitivizmom i vulgarnošću</p>
<p>ŠARENGRAD/ILOK, 29. srpnja (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Jutro nakon teškog incidenta u Šarengradu se jedino priča o tome kako je Vojska Jugoslavije zarobila izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije i grada Iloka. Naime, u nedjelju je jugovojska pucnjima u vodu i u zrak prisilila hrvatsko izaslanstvo, koje je bilo u obilasku Šarengradske ade, da svojim brodicama pristanu na jugoslavensku stranu Dunava, te ih potom zarobila i odvezla u vojarnu u Bačkoj Palanci. Dok jedni pozivaju na prosvjede i sprečavanje prolaska autobusima koji Bačku Palanku povezuju sa Šidom preko Šarengrada, drugi su spremniji cijelu situaciju preokrenuti na šalu. U jednome se, međutim, svi slažu - miran izlet Šarengrađana predvođenih županom Nikolom Šaferom, dogradonačenikom Iloka Željkom Sladetićem i predsjednikom Skupštine općine Bačka Palanka Zvezdanom Kisićem,trebao je biti korak je naprijed u rješavanju graničnih problema Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. »Htjeli smo izletom, koji smo organizirali u suradnji s predsjednikom skupštine susjedne općine Bačka Palanka Zvezdanom Kisićem, 'pritisnuti' vlade obiju zemalja da ubrzaju rješavanje problema, pogotovo što se lokalno stanovništvo s obje strane granice slaže s razgraničenjem na avnojskim granicama«, rekao je za Vjesnik Sladetić.</p>
<p> »Naš izlet nismo medijski najavljivali. Štoviše, mislili smo tek naknadno objaviti da smo konačno legalno kročili na tlo Šarengradske ade. Ovako, Vojska Jugoslavije svojim je pucanjem podigla sve na mnogo višu razinu i sad smo uvjereni da konačno razgraničenje na ovom prostoru više nije tako daleko«, ustvrdio je Sladetić.</p>
<p>Siniša Cmrk, voditelj popularne HTV-ove dječje emisije Turbo Limach Show, također je bio u izaslanstvu koje je, umjesto dva-tri sata ugodne plovidbe Dunavom, na koncu bilo primorano provesti nekoliko sati u zarobljeništvu u vojarni Vojske Jugoslavije u Bačkoj Palanci.</p>
<p> Premda za sebe tvrdi da se strašno uplašio, njegovi supatnici kažu da je podizao moral drugima neprestano ih nasmijavajući vicevima o Crnogorcima. </p>
<p>Cmrk smatra da cijeli problem ne treba predimenzionirati, posebno ne pridavati mu neko značenje koje bi u hrvatskom puku potaknulo »potrebu za osvetom«. S obzirom na značenje Šarengradske ade, na kojoj su Šarengrađani prije rata držali svoju stoku, našalio se nazvavši sudionike nedjeljne plovidbe Dunavom u u pet brodica »prvom šarengradskom telećom brigadom«. </p>
<p>»Predložit ću Šarengrađanima da svake godine, 28. srpnja, upriličimo uprizorenje 'osvajanja Šarengradske ade'. Radni naslov igrokaza koji bi mogli izvoditi mogao bi biti 'Družba teleće kvržice'«, kaže. »I ono što je najvažnije, ne zaboravite istaknuti da su se u nedjelju najvećim herojima pokazali - djeca«, ističe Cmrk. </p>
<p>Sladetić se prisjetio dijaloga vođenog s vojnicima Vojske Jugoslavije dok su s rukama u zraku držani na nišanu njihovih pušaka. »Kad smo im rekli da puste barem djecu, jedan od njih nam je odgovorio: 'A 'ko je pustio našu decu iz Vukovara?'«, priča. </p>
<p>Suprotno izjavi jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića, koji je nakon razgovora s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem ustvrdio da je Vojska Jugoslavije postupala korektno, Šarengrađani ne kriju razočaranje vulgarnošću i primitivizmom pokazanim u postupanju s njima. Posebno su ljuti na kapetana patrolnog čamca 214, čiji se »humor« uglavnom zasnivao na pokazivanju »nadmoći« i »obećanjima« da zatočeni Hrvati, zajedno s predsjednikom skupštine općine Bačka Palanka, Srbinom Kisićem, »neće baš odmah biti strijeljani«! </p>
<p>Razočarani su i što Kisiću, o kome govore samo sve najbolje, nisu dopustili da pomogne malom Luki Đipanoviću kad je pao u nesvijest nakon nekoliko minuta držanja ruku u zraku.</p>
<p>»Malom Luki su vjerojatno kroz glavu prošle slike njegova oca koji je nekoliko puta već ranije bio uhićen pri prelasku na Šarengradsku adu i kojega su, zbog toga, maltretirali i tukli«, pojasnio nam je Sladetić. Devetogodišnjem Mariju Komarčeviću nedjeljno uhićenje već je drugo uhićenje u režiji Vojske Jugoslavije. Prvi put su ga uhitili 1998. godine kad je s ocem, starijim bratom i još nekolicinom ljudi, išao otjerati konje na adu. Bila je to posljednja godina kad su Šarengrađani rabili skelu kojom su svoju stoku prebacivali na adu na ispašu. Te godine im je skela oduzeta i prebačena na vez u Bačku Palanku. </p>
<p>Petar Đaković je, kad smo ga posjetili u njegovoj kući stotinjak metara od Dunava, neprestano mazio svoje unuke, dvanaestogodišnjeg Tomislava i četrnaestogodišnjeg Miju Đakovića koji su bili u izaslanstvu. Petar je u ratu izgubio dvojicu sinova i svu svoju ljubav posvetio je unucima. Bio je izvan sebe kad je čuo što se dogodilo, kao što je bio odmah spreman zaustaviti srpski autobus želeći »razmjenom zarobljenika« riješiti problem. No, problem se prilično brzo riješio i Đaković nije imao potrebu »intervenirati«. Luka, Mario, Tomislav i Mijo ne sjećaju se ratne pucnjave. Meci koji su fijukali iznad njihovih glava njihovo je prvo suočavanje s ubojitim namjerama prekodunavskih susjeda. Tomislav samo sliježe ramenima i kaže da se uplašio jer mu »ništa nije bilo jasno«. </p>
<p>Meci, koje su jugovojnici s obale usmjeravali u vodu ispred brodica, odbijali su se i prijeteći prelijetali preko glava nevinih i zbunjenih Šarengrađana.</p>
<p>Komentirajući nedjeljno iskustvo, Šarengrađani se slažu u još jednom. Prema njihovoj prosudbi, razvidno je da im je Vojska Jugoslavije priredila zasjedu. Dok su oni obilazili Šarengradsku adu, patrolni čamac 214 iskrcao je desetak vojnika na obali Dunava, tik kraj koje se moralo proći brodicama. Dotad je patrolni čamac krenuo prema drugom kraju ade, nastojeći im prepriječiti put ako bi se odlučili vratiti istim putem kojim su krenuli. </p>
<p>Sladetić tvrdi da je sve bilo ranije dogovoreno, a to im je potvrdio i Kisić. Pritom su, da bi bili u potpunosti sigurni, cijeli izlet prolongirali za sat vremena ne bi li još jednom dobili potrebna jamstva da neće biti zaustavljani. Sladetić dodaje da ni jednog trenutka, dok nisu bili primorani pristati na jugoslavensku stranu Dunava, nisu i prešli na jugoslavenski teritorij.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatska bi mogla internacionalizirati incident? </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Hrvatski veleposlanik u SRJ Davor Božinović otišao je u ponedjeljak na razgovore u jugoslavensko ministarstvo vanjskih poslova kako bi dodatno pojasnio razloge hrvatske protestne note, budući da je jugoslavenski ambasador u Zagrebu nije želio primiti, a povodom nedjeljnog incidenta kod Šarengradske ade, saznao je Vjesnik iz diplomatskih izvora. </p>
<p>U tim razgovorima jugoslavenska strana je veleposlaniku Božinoviću pokušala objasniti kako cijela stvar nije bila dobro pripremljena te da je nejasna pravna nadležnost oko Šarengradske ade. Hrvatska strana takvu argumentaciju nije prihvatila jer smatra da svi argumenti padaju u vodu zbog pucnjave na civile. </p>
<p>Hrvatska će diplomacija, saznaje Vjesnik, predložiti jugoslavenskoj strani što hitnije razgovore o utvrđivanju granične crte između dvije zemlje ali i razgovore o utvrđivanju režima plovidbe na Dunavu, razgovore koje jugoslavenska strana odbija već punih godinu i pol dana.</p>
<p>Načela pregovora o utvrđivanju granične crte odavno su usuglašena posebnim protokolom a temelje se na nalazima Badinterove komisije, principu katastarskih općina i principu upravljanja određenim područjem. Ako se problem ne razriješi a incidenti se nastave Hrvatska će razmisliti o internacionalizaciji ovog slučaja, kazali su Vjesniku visoki hrvatski diplomatski izvori. Ovakav razvoj događaja Jugoslaviji ne bi odgovarao posebice stoga što očekuje uskoro primanje u punopravno članstvo Vijeća Europe, a od Hrvatske političku i diplomatsku potporu. </p>
<p>Kako su naveli hrvatski diplomatski izvori na granici Hrvatske i BiH, kod Kostajnice, Hrvatska je postavila kontejner za budući granični prijelaz a zasad na sporni teritorij neće poslati policijske snage. »Zasad ćemo ostaviti kontejner i to će biti test poštenja« izjavio je jedan hrvatski diplomata. Dodao je kako će slanje hrvatske granične policije na to područje ovisiti o sigurnosnoj procjeni. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Predstavnici hrvatskih poduzeća na desnoj obali Une </p>
<p>HRVATSKA KOSTAJNICA, 29. srpnja</p>
<p> - Predstavnici hrvatskih poduzeća u ponedjeljak popodne prešli su preko mosta Zrinskih na desnu obalu Une i tamošnji otok kako bi pregledali lokaciju budućeg privremenog zajedničkog graničnog prijelaza kod Kostajnice.
Tako su prvi put nakon jedanaest godina od okupacije predstavnici HT-a, HP-a, Hrvatskih voda, Hidroelektre, te geodeti i projektanti zajedno obišli područje između Une i Unčice. Naime, tamo će se, kako je planirano, izgraditi zajednički granični prijelaz između Hrvatske i BiH za putnički promet. </p>
<p>»To je simbolični početak radova«, rekao je novinarima na cesti pokraj Starog grada Zrinskih čelnik hrvatskog izaslanstva, predsjednik Mješovitog povjerenstva za granične prijelaze Filip Vučak. No, nije želio reći kad će na desnu obalu Une kod Hrvatske Kostajnice izaći i hrvatska granična policija, koja je odlazak hrvatskog izaslanstva u ponedjeljak promatrala s početka mosta. </p>
<p>M. Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>MVP: Neprihvatljivo stajalište BiH o dolasku policije na granicu kod Kostajnice </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je ocijenilo neprihvatljivim stajalište BiH, koja uvjetuje dolazak hrvatske granične policije na prijelaz kod Hrvatske Kostajnice potpisivanjem aneksa Ugovora o zajedničkim lokacijama i Protokola o konačnom rješenju za taj prijelaz. </p>
<p> Sarajevo se, naime, u subotu u službenoj noti Zagrebu usprotivilo najavama da hrvatska granična policija prijeđe na prostor između Une i Unčice prije potpisivanja dvaju dokumenata. </p>
<p> »Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske odgovorilo je na notu Ministarstva vanjskih poslova BiH od 27. srpnja, te naglasilo kako drži neprihvatljivim da se dolazak hrvatske granične policije na mjesto tog graničnog prijelaza i početak zajedničkog rada s Državnom graničnom službom BiH uvjetuje potpisivanjem aneksa Ugovora o zajedničkim lokacijama i Protokola o konačnom rješenju za ovaj granični prijelaz«, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru na sarajevsku notu od 27. srpnja navodi i da će, sukladno najavi od 25. srpnja, službe Republike Hrvatske nadležne za izgradnju prijelaza otpočeti radove na graničnom prijelazu Hrvatska Kostajnica-Bosanska/Srpska Kostajnica u ponedjeljak poslije 14 sati.</p>
<p> Hrvatski MVP je u svojoj noti od 25. srpnja ponudio otvaranje kontrolne točke u Hrvatskoj Kostajnici što bi, kao prijelazno rješenje do otvaranja međunarodnog graničnog prijelaza, omogućilo lokalnom stanovništvu da prelazi granicu, odnosno stvorilo uvjete za neku vrstu pograničnog režima.</p>
<p> »Nažalost, bosanskohercegovačka strana za to nije zainteresirana iako bi to zasigurno pripomoglo jačanju međusobnog povjerenja i razvoju dobrosusjedskih odnosa između susjednih gradova«, navodi se u priopćenju hrvatskog ministarstva. </p>
<p> »Hrvatska vlada pripravna je da se prije otvaranja graničnog prijelaza potpiše usuglašeni aneks Ugovora o zajedničkim lokacijama, uz napomenu da to ne može biti uvjet izlaska hrvatske granične policije na mjesto budućeg graničnog prijelaza koji se nalazi na hrvatskom teritoriju«, navodi MVP.</p>
<p> U upućenoj noti hrvatski MVP dodaje da će pravodobno obavijestiti Vijeće ministara BiH o dolasku hrvatske granične policije na mjesto budućeg graničnog prijelaza Hrvatska Kostajnica-Bosanska/Srpska Kostajnica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Zagreb dobio još jedan novi kardiološki laboratorij </p>
<p>Suvremeni laboratorij i dvorana otvoreni na Rebru / Svjetska banka prvi put je odobrila novac i za nabavu potrošnog materijala, kaže prof. dr. Ivo Čikeš, predstojnik Klinike za bolesti srca KBC-a Zagreb / Od milijun dolara 60 posto dobiva Rebro, a 40 posto laboratorij u Dubravi </p>
<p>ZAGREB, 29. srpnja</p>
<p> - Dr. Andro Vlahušić, ministar zdravstva u ostavci, otvorio je u ponedjeljak u Klinici za bolesti srca i krvnih žila na Rebru u Zagrebu novu angiološku dvoranu za invazivnu i interventnu kardiologiju. Opremanje dvorane, odnosno kardiološkog laboratorija sa 700.000 eura financirala je Svjetska banka u sklopu projekta novog zdravstvenog sustava. U sklopu tog programa nastoje se i znatno smanjiti liste čekanja bolesnika. Jer, kako se ističe, kardiološke bolesti uzrok su gotovo 53 posto svih smrti u Hrvatskoj. </p>
<p>KBC Zagreb (Rebro) novom dvoranom učvršćuje poziciju najjačeg kardiološkog središta u Hrvatskoj. Kako je za Vjesnik izjavio prof. dr. Ivo Čikeš, predstojnik Klinike, Svjetska banka prvi put je odobrila ukupno milijun američkih dolara za nabavu potrošnog materijala (60 posto za Rebro i 40 posto za nedavno otvoren kardiološki laboratorij u Kliničkoj bolnici Dubrava), što je dostatno za iduću godinu i pol. </p>
<p> Taj pothvat u zdravstvu pozdravila je i potpredsjednica Vlade u ostavci Željka Antunović osvrnuvši se i na one koji, kako je rekla, opstruiraju sve uspjehe i inicijative na tom području. Pozvala je medicinske djelatnike da ne posustaju ističući da će u tome uvijek imati podršku Vlade.</p>
<p>S novom opremom na Rebru će se povećati broj obavljenih kardioloških procedura s 2000 na 2500, a dogodine i na 3000. Na zahvat se sada čeka tri mjeseca, što ne vrijedi za bolesnike koji su hitni slučaj. </p>
<p>Liječnici navode da će smanjenja liste čekanja ovistiti i o broju kardioloških bolesnika koji su u porastu i u nas i drugdje u svijetu.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Za vrijeme požara u Šibeniku čulo se i tridesetak eksplozija</p>
<p>U jednom trenutku u gašenju sudjelovalo oko 250 vatrogasaca iz Šibenika i Zadra, četrdesetak vozila te nekolicina građana i vojnika/ Izgorjelo oko 160 hektara površine, uglavnom trava, raslinje i nešto malo poljoprivrednih kultura / Srećom nitko nije stradao </p>
<p>ŠIBENIK, 29. srpnja</p>
<p> - Brojni Šibenčani, koji na predjelu Vidika i Piska imaju poljoprivredna imanja, negodovali su zato što je tamo izbio velik požar. Posebice su prosvjedovali zbog ponovnog razbuktavanja požara u nedjelju popodne koji je osam sati prije toga proglašen ugašenim. </p>
<p>Dražen Slavica, glavni vatrogasni zapovjednik, i Vedran Milošević, zapovjednik vatrogasne postrojbe, te čelnici grada Milan Arnautović i Zoran Smolić u ponedjeljak su na konferenciji za novinare istaknuli da je u jednom trenutku u gašenju požara sudjelovalo oko 250 vatrogasaca iz Šibenika i Zadra, četrdesetak vozila te nekolicina građana i vojnika.</p>
<p>Ponovno aktiviranje ugašenog požara zapravo nije ništa neobično i to je uvijek je moguće, rekao je Slavica. Dodao je da je u tom požaru izgorjelo oko 160 hektara površine, uglavnom trava, nisko raslinje i nešto malo poljoprivrednih kultura, a nasreću nitko nije stradao. Arnautović smatra da primjedbe građana nisu u redu, prozvavši ih da zaboravljaju svoje obveze u čišćenju imanja i prilaznih putova.</p>
<p> Za vrijeme požara, rečeno je, zabilježeno je tridesetak eksplozija što svjedoči da u okolici Šibenika još postoji mnogo neeksplodiranih mina.</p>
<p>Na pitanje kako to da je da je vatra prešla magistralu koja je zbog toga bila više sati zatvorena za promet, Slavica je naglasio da je i unatoč angažiranoj tehnici to uvijek moguće. </p>
<p>Dodao je da je za aktivno čuvanje požarišta, kakvo je bilo ono na Pisku i kod Vidika, potrebno oko 300 ljudi. A u najkritičnijem trenutku gašenja tog velikog požara bilo je angažirano oko 250 ljudi. </p>
<p>Ipak, ostaje upitno je li se moglo spriječiti ponovno razbuktavanje požarišta zbog čega su u pomoć opet pozvani kanaderi. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020730].
|
