NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020829].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 228945 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.08.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račanu prigovori zbog razvojne a ne socijalne politike</p>
<p>Račanovoj vladi se ne može prigovarati da je socijalno neosjetljivija od bilo koje bivše hrvatske vlade / No, može joj se i mora prigovoriti to što nije učinila više na gospodarskom razvoju / Čak i skandinavske države, godinama uzdizane u nebo kao svijetli primjeri socijalne brige za građane, polako odustaju od dosadašnje politike i sve više »socijalnih« troškova prebacuju izravno na građane, a o sebi mogu brinuti samo građani koji zarađuju, dakle imaju radno mjesto</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Vladi premijera Ivice Račana vrlo se često spočitava da je socijalno neosjetljiva. A to je vjerojatno jedna od najgorih kritika na račun vlasti kojoj glavni ton daju upravo socijaldemokrati. S već odobrenim poskupljenjem plina i najavljenim poskupljenjem struje ti će prigovori postati još žešći. Prigovori koje smo već mogli čuti ovog tjedna zvuče doista zastrašujuće. Poskupljenja će ugroziti egzistenciju čak dvije trećine građana, više cijene plina trokove života će povećati za 10, a struje dodatnih šest do sedam posto - moglo se u srijedu čuti od sinidkalista. </p>
<p>Premijer Račan je, pak, u utorak novinare uvjeravao da poskupljenja plina i struje neće povećati troškove života ni približno toliko.</p>
<p>Tko je bio u pravu, znat ćemo vrlo brzo. No, brojke u raspravama o siromaštvu i socijalnoj (ne)osjetljivosti vlasti na ovim prostorima, na žalost, nikad nisu igrale preveliku ulogu. Velika većina hrvatskih građana duboko je uvjerena da živi lošije, nego prije i smatra se siromašnima. Brojke, pak, govore drukčije. Prema podacima Svjetske banke iz 1998., doista siromašnima se može smatrati oko 430.000 hrvatskih građana, čiji mjesečni prihodi ne prelaze 1289 kuna. Dakle, ispod granice siromaštva je oko 10 posto građana, što je manje nego u drugim tranzicijskim zemljama (uz izuzetak Slovenije) za koje se sve češće može čuti da su nas prestigle u mnogo čemu, pa i standardu građana, iako su nam 1990. izdaleka gledale u leđa. Doduše, brojke govore i da je dohodovna nejednakost u Hrvatskoj izraženija, nego u drugim tranzicijskim zemljama. Podaci o potrošnji građana svjedoče pak da siva ekonomija tu dohodovnu nejednakost ublažava mnogo više, nego u drugim usporedivim zemljama. </p>
<p>Sličan nesrazmjer između kritika i brojki karakterističan je i za prigovore zbog Vladine socijalne neosjetljivosti. Naime, Račanova je vlada povećala izadatke za socijalne namjene iz proračuna, i to ne zato što je više građana »ušlo« u već prije uglavljene cenzuse za neki od oblika socijalne pomoći i skrbi, nego zato što su ti cenzusi prošireni, pa je povećan i broj korisnika. Jedan od najdrastičnijih primjera za to je dječji doplatak, zbog kojeg je lani na račun Vlade upućeno bezbroj kritika, iako je u prošloj godini za dječje doplatke iz proračuna ukupno isplaćeno 2,466 milijardi kuna, a 1999. više nego upola manje - 1,136 milijarda kuna. Lani je dječji doplatak prosječno mjesečno dobivalo 546.200 djece, dok ga je u 1999. dobivalo 378.303 djece.</p>
<p>Sličan nesrazmjer između žestine kritika i brojki karakterističan je i za pomoći za uzdržavanje. Na njih je država u 1999. potrošila 460,8 milijuna kuna, dok je za ovu godinu u proračunu osigurano 840,9 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci već je isplaćeno 425,9 milijuna. </p>
<p>Broj korisnika povećan je pak sa 82.171 iz 1999. na 119.579 građana u srpnju 2002. </p>
<p>Do tog je povećanja došlo lani u ožujku, najprije zbog povećanja cenzusa sa 350 na 400 kuna po osobi, a potom i odluke da se u prihode ne ubraja dječji doplatak.</p>
<p>Drugi je problem to što je 400 kuna za odraslu, radno sposobnu osobu premalo za bilo kakvo preživljavanje dostojno čovjeka. Baš kao što je teško zamisliti kako sa 1120 kuna mjesečno preživljava obitelj s jednim radno sposobnim i jednim radno nesposobnim odraslim članom te jednim djetetom u dobi od sedam do 15 godina. </p>
<p>I to je glavni problem Račanove vlade. Iz državnog se proračuna još izdvajaju ogromni iznosi koji se slobodno mogu proglasiti kvazisocijalnima, pa za pravu socijalu ostaje bijedan sitniš. Prošli je tjedan, na primjer, odobreno 2,9 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta, a da se nitko ne usuđuje ustvrditi da to neće biti još jedno bacanje poreznih kuna u rupu bez dna iz koje nikad neće izrasti željeni plod - tvrtka koja uspješno posluje. Uskoro bi na sličan način trebali (opet!) biti sanirani i neki veliki poljoprivredni kombnati.</p>
<p>K tome, treba skupo plaćati i politiku prošlih vlada, koja je broj nezaposlenih zauzdavala masovnim zapošljavanjem u državnim službama i slanjem viška radnika u mirovinu umjesto na burzu rada. Pa smo, na primjer, na jednog umirovljenika početkom devedesetih imali tri zaposlena da bi danas imali 1,3 zaposlenih na jednog umirovljenika. Naravno, umirovljenika čija prosječna mirovina zato ne može biti ništa više od bijedne »zakrpe«. Račanovoj socijalnoj politici se, dakle, ne može prigovarati da je socijalno neosjetljivija od bilo koje bivše hrvatske vlade. No, može joj se i mora prigovoriti to što nije učinila više na gospodarskom razvoju.</p>
<p>Naime, onih koji o pomoći države ovise, u Hrvatskoj će uvijek biti baš kao što ih ima i u najrazvijenijim državama. No, čak i skandinavske države koje su godinama bile uzdizane u nebo kao svijetli primjeri socijalne brige za građane polako odustaju od dosadašnje politike i sve više »socijalnih« troškova prebacuju izravno na građane. A, o sebi mogu brinuti samo građani koji zarađuju, dakle imaju radno mjesto.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Četveročlanoj obitelji nije dovoljna jedna plaća za preživljavanje</p>
<p>Obitelj iz sindikalne košarice nema automobil, ne pije i ne puši, a nisu uključeni ni troškovi kupnje ili popravka kućanskih aparata, godišnjih odmora, sportskih aktivnosti... / Srpanjska prosječna plaća od 3800 kuna pokriva tek 75 posto minimalnih troškova života / Strahuje se da će poskupljenje struje i plina izazvati lanac poskupljenja drugih roba i usluga, a već se najavljuje poskupljenje kruha, mlijeka i javnoga gradskog prijevoza</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Namjera Vlade da na sjednici u četvrtak odobri prošlog tjedna odgođeno poskupljenje struje, podiglo je na noge sindikate i izazvalo gnjev javnosti. Građani ionako jedva krpaju kraj s krajem, a novi »elektrošok« mnoge će obitelji - i zbog povećanih izdataka uoči nove školske godine - baciti u očaj. Prema računici sindikata, prosječnoj obitelji koja troši 3000 kilovata godišnje struja će poskupjeti šest posto, umirovljenicima 37 posto, a onima koji troše do 300 kilovata čak 47 posto. Nema nijednog argumenta za povećanje cijene struje, osim pokrivanja dubioza u HEP-u, koje se opet prevalju na leđa građana, tvrde sindikati, upozoravajući da će taj potez Vlade ugroziti najsiromašnije građane - umirovljenike, nezaposlene, radnike bez plaće i obitelji koje preživaju na socijalnoj pomoći.</p>
<p>Skuplji plin i struja, izračunali su sindikati, povećat će troškove obiteljskih režija za 10 posto. A ti troškovi, uz prehranu, odnose najveći dio kućnog budžeta. Prema srpanjskoj sindikalnoj košarici, koju godinama računaju u SSSH-u, od ukupnog mjesečnog troška četveročlane obitelji od 5060,75 kuna, samo za režije i prehranu trebalo je izdvojiti 3225 kuna. U košarici su uračunati samo minimalni troškovi za puko preživljavanje. Obitelj iz sindikalne košarice nema automobil, ne pije i ne puši, a nisu uključeni ni troškovi kupnje ili popravka kućanskih aparata, godišnjih odmora, sportskih aktivnosti...</p>
<p>Da bi namirila troškove preživljavanja, četveročlanoj obitelji nije dovoljna jedna prosječna plaća. Srpanjska prosječna plaća od 3800 kuna pokriva tek 75 posto troškova minimalne košarice, a u SSSH procjenjuju da će skuplji energenti ugroziti standard 60 posto zaposlenih, čije su mjesečni prihodi niži od prosječnih. Sindikati strahuju da će poskupljenje struje i plina izazvati lanac poskupljenja drugih roba i usluga, a već se najavljuje poskupljenje kruha, mlijeka i javnoga gradskog prijevoza. Budući da sadašnje niske plaće neće moći pokriti povećane troškove života, gospodarski sindikati najavljuju da će od poslodavaca, kao kompenzaciju za poskupljenja, tražiti povećanje plaća za pet posto.</p>
<p>Vlada od početka svog mandata drži plaće na ledu, a u prošlih godinu dana prosječna je plaća povećana tek za 125 kuna. Vlada je i za sljedeću godinu najavila nastavak politike ograničenog rasta plaća. Zbog poskupljenja energenata veće zahtjeve za povišicama, za onoliko koliko će rasti troškovi života, na skorim pregovorima s Vladom o osnovici za plaće u 2003. godini istaknut će i sindikati javnih i državnih službi. Prvi potez nove Vlade, koji se sveo za poskupljenja i srozavanje ionako srozanog životnog standarda, osim što je ogorčio sindikate, natjerao ih je da smišljavaju zajednički odgovor na te poteze. Već su zatražili od Vlade da odgodi poskupljenje struje i plina i da na Gospodarsko-socijalnom vijeću podrobno obrazloži socijalnim partnerima razloge za povećanje cijena.</p>
<p>Ako takve odluke kao što su poskupljenje struje i plina, koje izravno utječu na standard radnika i građana, Vlada namjerava donositi jednostrano, bez dogovora sa sindikatima, upitna je, upozoravaju sindikati, podrška radikalnim mjerama u sklopu niza reformi koje se najavljuju.</p>
<p>Sindikalni čelnici sastaju se idućeg tjedna kako bi pripremili zajedničku strategiju prema odlukama i ponašanju Vlade. Ustraje li Vlada na poskupljenju struje, i Hrvatska udruga sindikata najavljuje da će istupiti iz socijalnog pakta s Vladom i poslodavcima. Prošlih mjeseci iz pakta su izašli SSSH i URSH, a NHS nikad nije ni pristupio. Odluka o poskupljenju struje bit će svakako prvi test nove Račanove vlade u odnosima sa sindikatima, koji će pokazati je li socijalni dijalog i konsezus o reformskim mjerama uopće moguć. Izađe li iz partnerstva i HUS, socijalni pakt će se definitivno raspasti, a Vlada će zaploviti u socijalne konflikte koji bi joj pred vrata ponovo mogli dovesti tisuće štrajkaša.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>»Hrvatski građani su mađioničari preživljavanja«</p>
<p>Zdenko Mučnjak, predsjednik HUS-a: »HUS će, kao odgovor na poskupljenja, tražiti od poslodavaca povećanje plaća za pet posto. Idućeg ću tjedna na sastanku s čelnicima središnjica predložiti ujedinjenje sindikata radi očuvanja standarda radnika i zajedničke strategije prema Vladinim potezima. Nismo spremni preuzimati odgovornost za odluke Vlade na koje nemamo utjecaja, a, ako Vlada donosi odluke sama, znači da joj nije stalo do socijalnog dijaloga.«</p>
<p>Boris Kunst, predsjednik URSH-a: »Dvije trećine stanovništva jedva živi na rubu socijalne izdržljivosti: 921.000 umirovljenika, 130.000 korisnika socijalne pomoći, 400.000 nezaposlenih i 750.000 radnika čije su plaće ispod prosječnih 3800 kuna. Hrvatski građani su mađioničari preživljavanja, jer iz godine u godinu pada životni standard i sve se teže živi. </p>
<p>U dvije i pol godine mandata ove Vlade troškovi života povećani su za šest-sedam posto, a uz skuplju struju i plin i niz lančanih poskupljenja, troškovi života poskupjet će 13 posto. Građani nisu zaslužili da tako siromašno žive.«</p>
<p>Vilim Ribić, potpredsjednik Matice sindikata javnih službi: »Poskupljenje struje koje izvire iz privilegiranog i monopolističkog položaja HEP-a je prava svinjarija! Nema nijednog opravdanja za poskupljenje struje, ali ima i te kako za racionalizaciju u HEP-u u kojemu vlada polukriminalno stanje. Klaunovi i klike drmaju HEP-om, otuđuje se imovina, dijele krediti za dvjestotinjak stanova i velike plaće, a Vlada sve to svaljuje na leđa građana umjesto da smjenjuje direktore koje je postavila. Vlada dubioze od polukriminalaca naplaćuje građanima.«</p>
<p>Davor Jurić, predsjednik SSSH: »Tražimo od Vlade da odgodi poskupljenje energenata. Ako ih poskupi bez dogovora sa socijalnim partnerima, preuzet će na sebe odgovornost za gnjev građana i sindikata i izgubiti kredibilitet da je u stanju izvesti gospodarstvo iz krize i građanima osigurati bolji standard. Odgovor SSSH na Vladine poteze uslijedit će već nakon sjednice Predsjedništva, 4. rujna, te Vijeća SSSH, 18. rujna. </p>
<p>Lj. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Hrvatska u slatko-kiselom sosu</p>
<p>VIKTOR VRESNIK</p>
<p>U čemu je zapravo problem osječke Šećerane? U tome što je zbog pokušaja izvoza šećera koji sadrži (uvoznu) šećernu trsku ostala bez predsjednika i jednog člana Uprave, u tome što bi kazna za carinski prekršaj mogla doseći više stotina tisuća eura (što Šećerana vjerojatno sama ne bi podnijela) ili u tome što su Grcima pokušali prodati nečiji tuđi šećer pod hrvatskom etiketom?</p>
<p>Mediji sad kalkuliraju s tri moguća scenarija »slatke afere«: malo vjerojatnom diverzijom, lopovskom zaradom na razlici u cijeni između šećerne trske i repe i - na kraju - »nečijom velikom glupošću«.</p>
<p>Riječ je sasvim sigurno o zadnjem scenariju (koji sam po sebi ne isključuje automatski prve dvije varijante), a tužna je istina da se »velika glupost« ne može lokalizirati na područje osječke Šećerane. </p>
<p>»Tako smo oduvijek radili«, ili - u drugoj varijanti - »Tako nikad nismo radili«, ili »Na kraju to ionako nitko neće primijetiti«... Koliko je puta svatko od nas u bezbroj (potpuno različitih) prigoda odslušao svaku od tih rečenica. Bilo da je riječ o majstoru koji je došao popraviti vodokotlić ili nervoznim činovnicima u poreznoj upravi i drugim državnim službama, otpor prema promjenama, ali i bilo kakvu uvođenju civilizacijskih pravila (jer zapravo je o tome riječ) čvrsto je ukorijenjen u naš odnos prema radu, okolini, kolegama, klijentima... </p>
<p>I što u tom svjetlu nekome znači da jedno od načela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska sklopila s Europskom unijom i to da proizvodi koji se izvoze kao hrvatski (pa su zato oslobođeni carine) moraju biti napravljeni od hrvatskih sirovina? Ako ga ne uhvate - ništa. A ako ga uhvate...</p>
<p>Grci su u pokušaju prevare uhvatili Osječane, a ne nekoga drugoga, ali to ne znači da drugih nema, iako se baš u to danas zaklinju službenici Ministarstva gospodarstva. Talijani i Austrijanci već su prije posumnjali da »Hrvatska šverca šećerom«, pa su zbog toga bili uvedeni uvozni depoziti za hrvatske proizvođače, koji bi im se, dokaže li se da ne varaju, vratili. </p>
<p>Izgubi li Hrvatska zbog osječke prevare izvozni posao vrijedan 180 milijuna kuna, bit će to šteta koja će se teško nadoknaditi. Argument koji Austrijancima i Talijanima potvrđuje da su bili u pravu (čak ako i jest riječ samo o jednom izoliranom primjeru, što tek treba dokazati) neusporedivo je veća šteta koja neće pogoditi samo šećerane nego i sve druge izvoznike.</p>
<p>Ima li povjerenje cijenu, ona je sigurno viša od 180 milijuna kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Teško do arbitraže?</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Ne treba biti preveliki optimist da će sadašnji slovenski političari prihvatiti arbitražu pogotovo u vezi s razgraničenjem na moru, jer su svjesni da im međunarodno pravo ne može osigurati ni većinu Piranskog zaljeva, a posebice ne suvereni koridor do otvorenog mora, što žele ostvariti po svaku cijenu. Iako su u zadnje vrijeme tamošnji dužnosnici govorili da se u krajnjem slučaju ne protive arbitraži, ali »ne samo o morskoj nego i o kopnenoj granici«, takve izjave prije treba shvatiti kao taktički manevar nego kao istinsko pristajanje na rješavanje graničnih problema s Hrvatskom pred »sudom trećega«. Dovođenje u pitanje cijele kopnene granice vjerojatno je samo alibi za odbijanje arbitraže. S tim u vezi zanimljivo je i stajalište predsjednika hrvatske vlade Ivice Račana. Iako se na konferenciji za novinare u utorak također založio za arbitražu, odbacio je ideju da predmetom arbitraže osim morske postane i cijela kopnena granica. »Ta je (kopnena) granica dogovorena još 1999., a za arbitražu može ostati najviše sedam kilometara granice koji su ostali sporni«, rekao je Račan. </p>
<p>Time je dao do znanja da ne namjerava u vezi s hrvatsko-slovenskom granicom sve vraćati na početak. Uostalom, s obzirom na to da je kopnena granica između tadašnjih republika postojala, dvije zemlje nisu niti vodile pregovore o razgraničenju (što treba napraviti na moru jer granice nije bilo) nego tek o identifikaciji granične crte. </p>
<p>Ništa manje neprihvatljivo nije i to što Slovenija, suprotno politici dobrosusjedstva kao »taoce«, dok se ne riješi problem granice na moru, drži i hrvatsku Svetu Geru, i hrvatsku polovicu nuklearke Krško, i uloge hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci šaljući, uz to, svoje ribarice i policijska plovila u provokativne izlete skoro sve do savudrijske obale. Takvom politikom koja nije trenutačni hir nego se provodi u kontinuitetu, teško se može doći do bilo kakva dogovora utemeljenog na obostranom kompromisu.</p>
<p>Želi li razvijati normalne odnose s Hrvatskom, Slovenija to treba i pokazati rješavanjem barem jednog od problema koji je sama izazvala. Međutim, čak je i tamošnji predsjednik Kučan bio gotovo demoniziran u medijima kad je vrlo pažljivo, ali ipak jasno, predložio da slovenski vojnici postupno napuste Svetu Geru ili da Ljubljanska banka ipak ima obvezu vratiti dugove svojim neslovenskim štedišama. S takvom politikom isključivosti teško se dolazi do bilo kakva dogovora, pa i onog o eventualnoj arbitraži.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Još jedan pucanj u školstvo</p>
<p>Opredijeli li se ova vlada uistinu za nastavak decentralizacije školstva u toj mjeri da lokalnim moćnicima prepusti isplatu učiteljskih plaća, prvo što će se dogoditi bit će to da će plaće početi kasniti / Računa li netko u reformi školstva na novu generaciju profesora </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Kamo ide školstvo?</p>
<p>U debelu decentralizaciju, glasio bi odgovor.</p>
<p>Ministarstvo financija pripremilo je za Vladu neki čudan plan prema kojemu bi se plaće zaposlenih u školstvu uskoro trebale spustiti s državne razine na lokalnu - županije i gradove. </p>
<p>Pritom nije logična jedna stvar: oni tamo gore uporno ponavljaju da je »obrazovanje temeljna odrednica društva«, da je ono »glavni prioritet za koji se moraju povećati izdvajanja«, da je ono »budućnost svake države, pa tako i ove«. Pa još naprave reformu u kojoj se podrazumijeva da država i dalje snosi troškove obrazovanja, dakle i učiteljskih plaća. I onda jedan od onih tamo gore, okrene glavu na drugu stranu i izbaci: »Dosta se država brinula za plaće 60 tisuća prosvjetara. Mogli bi to odsad činiti - oni dolje«. </p>
<p>I tako obrazovanje, prema novom, više neće biti »glavni prioritet« države, nego lokalne uprave. Lokalni će moćnici jedva dočekati da onaj silni novac koji su dosad ulagali u fešte po vatrogasnim domovima prebace na škole. Možemo misliti!</p>
<p>Opredijeli li se ova vlada uistinu za nastavak decentralizacije školstva u toj mjeri da lokalnim moćnicima prepusti isplatu učiteljskih plaća, prvo što će se dogoditi bit će to da će plaće početi kasniti. Županije i gradovi oprat će ruke jer, eto, baš taj mjesec nema kuna u blagajni. I što se sad tu može. </p>
<p>A učitelji k'o učitelji. Puno jedno desetljeće ponavlja se njihov isti ciklus raspoloženja. Ono ide od šutnje do pucanja. Šutnja (točna poput sata) traje dvije školske godine, dok se ne pojavi kakav sindikalac i pozove ih u štrajk. E, onda oni »pucaju«! I istresu sve što ih je mučilo u dvije školske godine, galame po svima na vlasti, po bivšim, sadašnjim i budućim ministrima. I pritom nisu svjesni da pucaju u prazno i uzalud gube energiju, jer ih njihov sindikalni vođa ne vodi na pravi put, nego stranputicom do sindikalnih interesa. I na kraju, kad se od galame izmoreni učitelj zavuče u svoju zbornicu, njegov »vođa u štrajku« stišće ruku prosvjetnom ministru na »dobro obavljenu poslu«. Svaka čast majstore, izvukli smo i ovaj put hrvatsko školstvo!</p>
<p>I onda opet mir do novog štrajka. </p>
<p>A učenici? Mali ljudi koji imaju trostruko više potencijala za učenje od svojih učitelja, sve to gledaju. Gledaju učitelje kako su nezadovoljni, gledaju kako viču na vlast, gledaju svoje roditelje koji im ne mogu priuštiti sve o čemu sanjaju u djetinjstvu. I djeca gube autoritete. Roditelji i učitelji prestaju im biti osobe kakve će oni biti. Tata više nije velik kao nekad, niti je učitelj pametan kao što je prije bio. Vide njihove slabosti i okreću glave. Ali kamo? </p>
<p>Ni crkva više nije ono što je nekad bila za njihove roditelje. Ni vojska za dječaka koji obožava avione i zna na nebu raspoznati svaki njihov tip, više nije što je bila. </p>
<p>Djeca ostaju prepuštena vlastitu nagonu za napretkom, prepuštena da sama donose odluke o tome je li znanje u njihovu životu uistinu presudno. Isplati li se školovati za nešto od čega nema kruha? I onda pogledaju svoju profesoricu i zaključe - Baš se i ne isplati biti kao ona. Pa pogledaju svoje roditelje i zaključe - Nije ni njima baš nešto... </p>
<p>E, tu onda završava priča o obrazovanju. </p>
<p>Spominje se reforma školstva. Naš toliko puta u svijetu citirani znanstvenik akademik Vladimir Paar, gotovo već moli da se u to ne ide na predloženi način. A Ministarstvo prosvjete gura svojih devet godina obveznog obrazovanja, iako je jasno da se deveti razred fizički nema gdje smjestiti u školske zgrade.</p>
<p>Zanemarimo li taj problem, čini se da osnovno pitanje ostaje neodgovoreno. Tko će, naime, provesti reformu? Izborni zakon nam je takav da se garniture na vlasti brzo smjenjuju. I ako jedan ministar potroši dvije godine da nešto napravi, stiže novi s novim, boljim planom.</p>
<p>Stoga bi, umjesto decentralizacije plaća i ostalog u školstvu, upravo reformu trebalo zaštiti od države i prenijeti je u ruke lokalne uprave da bi građani (konkretnije oni koji se na bilo koji način vežu uz prosvjetu), mogli odlučivati o tim promjenama. </p>
<p>A jesu li učitelji sposobni nositi reformu? Zavirimo li u zbornicu, vidjet ćemo njihova mrka lica, ustaljena u nezadovoljstvu i nenavikla na promjene. No, možda je baš tu negdje »kvaka« za koju treba tražiti ključ. On je skriven kod malog broja mladih, visokoobrazovanih ljudi - koji u zbornice ulaze na kapaljku - kao nove generacije profesora. Tako lake i spremne za promjene.</p>
<p>Računa li tko na njih?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kako je to biti bravar u Hrvatskoj</p>
<p>U Solarisu pokraj Šibenika, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava organizirao je Ljetnu školu na temu »Pravo na dostupnost informacija«. Sudionici škole zapravo su se prihvatili bravarskog posla. Pitanje je, naime, kako napraviti i ključ za otključavanje sefa u kojem se nalaze tajne koje to ne smiju biti i kako to pretočiti u zakon o dostupnosti informacija</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
<p>Za svaku demokratsku državu, ako dugoročno želi ostati takvom, važna je dostupnost informacija. Riječ je o pravu javnosti da zna, a ostvarivanjem tog prava smanjuje se mogućnost zloupotrebe vlasti i ovlasti. Osim dostupnosti informacija važno je zaštititi i privatnost pojedinca, a to je počesto izravno suprotstavljeno pravu javnosti da zna. No, sasvim je jasno da građani (mnogi, iz novina svakodnevno možemo vidjeti ne i svi) žele zaštititi svoju intimu od očiju javnosti. U paketu ovakvih propisa obično dolazi i Zakon o zaštiti tajnosti. </p>
<p>Od svega navedenog Hrvatska trenutačno ima Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Riječ je o Zakonu usvojenom 1996. godine, a taj je zakon loš, barata pojmovima koji nisu uobičajeni u upravi Hrvatske (»čelnik javnog tijela«), a što je tajna, ovisi o volji tog »čelnika javne uprave«. Naravno, taj je zakon često u suprotnosti s pravom na dostupnost informacija i zapravo ograničava to pravo. Ono što je u Hrvatskoj problematično jest činjenica da ga ograničava previše.</p>
<p>U Solarisu pokraj Šibenika, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava organizirao je Ljetnu školu upravo na temu »Pravo na dostupnost informacija«. Sudionici škole zapravo su se prihvatili bravarskog posla. Pitanje je, naime, kako napraviti i ključ za otključavanje sefa u kojem se nalaze tajne koje to ne smiju biti i kako to pretočiti u zakon o dostupnosti informacija. </p>
<p>Nije riječ o tome kako doprijeti do podataka koji su tajni i u zemljama duže demokratske tradicije, nego kako iz sefa izvući podatke koji nikako ne smiju biti tajni. Primjerice, što se sve spaljivalo u Putu ili što se sve izlijevalo u rijeku Jadro. Nije riječ o zakonu koji će pomoći samo novinarima, nego prije svega građanima. Osim nepostojanja zakona, glavni je problem u ostvarivanju toga prava činjenica da je naša domaća birokracija jedna od ne baš čestih pojava u kojima Hrvatska ima doista dosta uspjeha. Naša je birokracija, naime, uspješna iznad svih standarda.</p>
<p>No, bravari raznih struka okupljeni u Solarisu pokušavaju pronaći i ključ i bravu kojim bi zaštitili privatnost građana. Dakle, dok jedan sef treba, ne samo otvoriti nego i maknuti, drugi treba postaviti i zaključati. Zaštita privatnosti načelno nije sporna, ali praksa je ipak nešto drukčija. Za početak mnoge sportaši, glazbenici, političari pozivaju javnost u svoje domove. Novine su pune rubrika tipa »24 sata sa...« ili »Jedna noć sa...«. </p>
<p>Namjera je s pomoću takve pričice steći malo više popularnosti. No, takvi tražitelji popularnosti obično zaboravljaju da kad jednom razotkriju svoju intimu teško da se mogu vratiti na staro. Naravno, postoje i oni koji ne žele otkriti svoju privatnost, oni koje i zakon štiti (primjerice maloljetnici), a takvi samo potvrđuju potrebu zakonske zaštite privatnosti.</p>
<p>Treći je sef o kojem se raspravlja na Ljetnoj školi onaj koji već postoji i kojeg je stvorio Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Takav sef postoji u svakoj državi, pa ni Hrvatska nije i neće biti iznimka. No, na tom bi sefu trebalo pisati što se sve u njemu smije kriti te tko je ovlašteni ključar. Ovako se u taj sef mogu pospremiti raznorazne kriminalne prljavštine kojima je mjesto na svjetlu sudskih postupaka, a ne u mraku tajnovitih sefova.</p>
<p>Možda ovako navedeno sve zvuči jednostavno. No, uskladiti sve iznimno je teško. Dakle, za jednog bravara to je prevelik i prezahtjevan posao. Sastav ljudi okupljenih u »Solarisu« oslikava složenosti problema - predstavnici HHO-a, sveučilišni profesori, saborski zastupnici, ministar kulture, predstavnici Ureda za informiranje Vlade, predstavnici nevladinih organizacija, novinari...</p>
<p>Mali primjeri pokazuju da nije uopće riječ o jednostavnim stvarima. Primjerice, velika je razlika između javnog interesa i interesa javnosti ili interesa medija i medijskog interesa.</p>
<p>Namjera je takvim zakonima omogućiti građanima da budu bolje informirani, ali i zaštićeni. Naime, baš kao što se građani nisu udružili u državu zato da bi im bilo gore, nisu se udružili u državu ni zato da bi znali manje. Nadalje, građani te informacije koje se čuvaju po raznim tijelima državne uprave plaćaju. Upravo oni, ovaj put u funkciji poreznog obveznika, omogućili su skupljanje tih informacija raznim ministarstvima i državnim upravama, a omogućavaju i njihovo čuvanje. Ono na što vjerojatno nisu računali jest to da će te informacije biti tako dobro čuvane. </p>
<p>Inicijativa o kojoj se raspravlja u »Solarisu« prije ili kasnije bit će formalizirana i uobličena u konkretan prijedlog zakona. </p>
<p>Ono što bi svi bravari trebali znati (a nisu svi u »Solarisu«) jest to da će trenutkom objavljivanja prijedloga takvih zakona mnogi ključari sefova biti ugroženi. A birokracija se nikad i nigdje nikome nije predala bez borbe.</p>
<p>Ipak, ako je donedavna biti bravar u Hrvatskoj bilo frustrirajuće, polagano prodiranje i međunarodnih konvencija u hrvatsko zakonodavstvo, polagano jačanje civilnog društva, bravarima daje pravo na optimizam.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Mlade poučiti kako se grade trajne romantične veze</p>
<p>Pristup cjelovitom odgoju mladeži, koji zamjenjuje ili barem nadopunjava ono što su propustili učiniti roditelji, zahtijevao bi višedisciplinarni pristup čiji bi sadržaji uključivali i zdravo i odgovorno zadovoljavanje emocionalnih potreba za naklonošću i privrženošću, za prijateljstvom i suradnjom, kao i zdravo zadovoljavanje tjelesnih potreba / Djeca kojoj se sreća nasmiješila pa odrastaju u toploj, brižnoj atmosferi čvrsto satkane obitelji, imaju barem trajno utočište u kojem uvijek mogu naći potporu, savjet i utjehu. Ali ne rastu sva djeca u takvim obiteljima i primjeri koje vide unutar svojih obitelji ne mogu ih naučiti kako će postati odgovorne i solidarne odrasle osobe, a niti odgovorni, brižni i topli roditelji</p>
<p>MIRJANA KRIZMANIĆ</p>
<p>Prijedlog o provedbi pilot-projekta zdravstvenog odgoja, koji bi u škole bio uveden umjesto nepostojećeg seksualnog odgoja, a zajednički bi ga provodila ministarstva prosvjete i zdravstva, još je jedan od projekata namijenjenih »gašenju vatre« umjesto »građenju kuće«.</p>
<p>Nema sumnje da bi velik dio zdravstvenog i seksualnog odgoja, zamišljenih kao upućivanje djece i mladeži kako što bolje sačuvati zdravlje, izbjeći stjecanje štetnih navika i nezdravih načina života, zaštiti se od spolno prenosivih bolesti i neželjene trudnoća itd., zapravo trebao biti dio obiteljskog odgoja.</p>
<p>Isto tako, nema sumnje da to roditelji ne čine zbog različitih razloga (neznanja, borbe za preživljavanje, neupućenosti u prikladne načine poučavanja, kao i zbog vlastitih štetnih načina života i sl.). Za razliku od svih drugih zanimanja i vokacija za koja se ljudi godinama školuju, većina je ušla u zvanje roditelja potpuno samouka, pa i ne može svoju djecu kako treba zaštititi od svih mogućih opasnosti suvremenog društva.</p>
<p>To znači da bi društvo, na prvom mjestu škola, trebalo barem djelomice preuzeti ulogu roditelja i uputiti djecu i mladež u sve opasnosti koje tijekom odrastanja i urastanja u širu društvenu zajednicu prijete njihovom zdravlju i općoj dobrobiti. </p>
<p>Pri tome se očito, barem iz prijedloga prikazanih u novinama, uglavnom vodi računa o sprječavanju ovisnosti i zaštiti od bolesti, dakle o »gašenju vatre« u smislu očuvanja tjelesnog zdravlja i prihvaćanju zdravog načina života.</p>
<p>Sve su to znanja koja su djeci i mladeži nužna i potrebna i svemu tome ih treba poučiti. Ali u svemu tome nedostaje briga za psihičko zdravlje djece i poticanje sazrijevanja čiji će ishod biti zreli, emocionalno stabilni i odgovorni ljudi. </p>
<p>Drugim riječima, pristup cjelovitom odgoju mladeži, onom koji zamjenjuje ili barem nadopunjava ono što su propustili učiniti roditelji, zahtijevao bi da se sve do sada spomenuto poučava višedisciplinarnim pristupom, čiji bi sadržaji uključivali i zdravo i odgovorno zadovoljavanje emocionalnih potreba za naklonošću i privrženošću, za prijateljstvom i suradnjom, kao i zdravo zadovoljavanje tjelesnih potreba. </p>
<p>Odgoj za život u zajednici, koju mogu činiti dvije osobe, poput bračne zajednice, ili obitelj u kojoj žive i dvije-tri generacije, trebao bi uključiti daleko više od zdravstvenog i seksualnog odgoja. Mladež bi konačno trebalo poučiti kako se grade trajne romantične veze, kako se održavaju prijateljstva i suradnički odnosi na poslu, u sportu, slobodnom vremenu.</p>
<p>Djeca kojoj se sreća nasmiješila pa odrastaju u toploj, brižnoj atmosferi čvrsto satkane obitelji, imaju barem trajno utočište u kojem uvijek mogu naći potporu, savjet i utjehu. Ali ne rastu sva djeca u takvim obiteljima i primjeri koje vide unutar svojih obitelji ne mogu ih naučiti kako će postati odgovorne i solidarne odrasle osobe, a niti odgovorni, brižni i topli roditelji.</p>
<p>Zdravstveni i seksualni odgoj trebali bi svakako biti uronjeni i činiti dio sveobuhvatnijeg odgoja za, nazovimo to za ovu priliku, »život s drugima«. </p>
<p>U sklopu takvog predmeta djeca bi, na primjer, trebala naučiti što sve uključuje roditeljstvo, a što prijateljstvo; kako se zajedničkim naporima mogu ostvariti zajednički ciljevi; trebala bi učiti o održavanju zdravlja i sazrijevanju vlastitih tjelesnih funkcija; o različitim vidovima naklonosti, privrženosti, ljubavi; o obvezama, odgovornosti i lojalnosti prema bližnjima; o odnosu prema starijima, npr. bakama i djedovima; odnosu prema vršnjacima, prema mlađoj djeci; o toleranciji prema različitim stajalištima i preferencijama ljudi s kojima žive; o poštovanju tuđih navika i interesa, ukusa i odabira.</p>
<p>Ovaj bismo »menu« mogli, dakako, proširiti još mnogim prijedlozima i sadržajima koje bi takav odgoj trebao uključiti, ali bi za ovu priliku možda trebalo samo spomenuti neke sadržaje odgoja za život u široj zajednici, bilo da je riječ o zgradi u kojoj živimo, ulici, četvrti, gradu ili državi.</p>
<p>Ljudske zajednice nisu, ili to barem ne bi smjele biti, jednostavne nakupine ljudi koji slučajno stanuju pod istim krovom ili kupuju hranu u istom dućanu. Riječ »zajednica« označava da, osim s članovima naše obitelji, rođacima, prijateljima i znancima, dijelimo neke zajedničke ciljeve, obveze i privilegije i s ljudima koji žive npr. u istom gradu. </p>
<p>Odgoj za život u zajednici trebao bi mlade ljude uputiti u značenje pojma opće solidarnosti i spremnosti za pomoć, kakva je npr. nužna ne samo u vrijeme katastrofa, poput nedavnih poplava u velikom dijelu Europe, nego i u svakodnevnom životu, kada je pomoć potrebna susjedima, djeci ili starcima, bolesnima ili hendikepiranima.</p>
<p>Volonterske organizacije koje svuda u svijetu značajno pridonose kvaliteti života u zajednici, u nas redovito uključuju malo ili nimalo mladih ljudi, pa bi mlade ljude takvim odgojem svakako trebalo potaknuti i na veći društveni angažman. </p>
<p>Djecu i mlade trebalo bi poučiti da humanoj osobi nije dovoljno zaštititi samo vlastito zdravlje niti na zdrav način zadovoljiti samo vlastite potrebe, nego da u onome što čine treba voditi računa i o drugim ljudima, pa u skladu s vlastitim mogućnostima, sposobnostima i znanjima učiniti nešto i za opći boljitak.</p>
<p>Sve bi to, dakako, zahtijevalo suradnju više struka (npr. biologije, psihologije, sociologije), ali bi mladi ljudi tako zasigurno ponijeli iz škole neka znanja koja bi i njima i društvu u kojem žive trajno koristila.</p>
<p>Ne samo da bi time djeca bila bolje zaštićena od opasnosti koje im prijete, poput droga, različitih bolesti i nezdravih navika, nego bi bila i obogaćena boljim razumijevanjem odnosa među ljudima. </p>
<p>Takvim cjelovitim odgojem za život u zajednici i zajedništvu naučili bismo mlade ljude kako će »izgraditi kuću« kojoj smo tijekom njihovog školovanja udarili temelje. </p>
<p>Možda bismo takvim odgojem konačno povećali i broj odraslih osoba koje su spremne i sposobne učiniti nešto i za opće dobro, možda bismo se tako, barem dugoročno gledano, mogli nadati i političarima o kakvima danas možemo samo sanjati.</p>
<p>Autorica je sveučilišna profesorica psihologije u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kako lider robotičara krije svoje frapantno neznanje o svijetu u kojemu roboti mogu jedino postojati</p>
<p>Hrvatsko bi se robotičarsko društvo trebalo ozbiljnije zamisliti kamo ga vodi predsjednik koji kaže: Postoji samo realni svijet i samo se u tom »realnom svijetu stvaraju roboti za realni svijet«. Takozvani »virtualni svijet« je Dragičevićeva izmišljotina s kojom bi nam htio podvaliti nekakav neoboljševistički cyberkomunizam... Niste Ratkoviću »maljčik bez iluzije o svijetu«. Vi ste maljčik bez znanja o svijetu u kojem živite sa svojim proizvodima - virtualnom svijetu koji je dika ljudskog roda, dokaz fantastične čovjekove intelektualne moći, najveće dostignuće u cjelokupnoj povijesti čovječanstva, kruna svih znanstvenih i tehnoloških revolucija, odskočna daska za osvajanje svemira / Tko se ne ušanči duboko u taj »proizvođački« virtualni svijet nestat će brzo - kao da ga nikada nije bilo. A nas u tom svijetu virtualne proizvođačke stvarnosti, svijetu transnacionalnih proizvodnih divova, jednostavno nema. To je najveća tragedija hrvatskog naroda. Nikada se u svojoj povijesti nije toliko približio samouništenju kao sada. Želite li, konstruktore, više ironije i skepse, pobratimite se sa splitsko-dalmatinskim nadbiskupom koji u Vašem stilu traži da se potamane dični blizanci virtualne stvarnosti - kompjutor i Internet</p>
<p>ADOLF DRAGIČEVIĆ</p>
<p>Konstruktor robota Igor Ratković dijeli pojmove na dobre i zle. Prvu skupinu vodi ljubav »koja je jedina spomena vrijedna«. Drugu predvodi ideologija, oplemenjena u novom jurišu na vjetrenjače (»Dragičević je veći robotičar od samih robotičara«, Vjesnik, Stajališta, 21. kolovoza) konstruiranjem ubojitijih olajavačkih konstrukcija.</p>
<p>Dragičević je: »tehnomakijavelist«, »revolucionarni tehnofilski akademik«, »ideolog boljševizma«, »robotokomunistički solipsist«, pjevač »rajskih kantilena bez individualnosti«, predvodnik tipova koji nam »raljama tehnopragme nameću komunizam«, slikar »oskudna života mravinjaka u kojem su dovoljni samo mobitel i preparirani mozak«, projektant »grandiozne prostitucije povijesti«, pisac »grafita communism is not dead« i, najzad, opasni zagovornik »softverkomuna«.</p>
<p>Zar predsjedniku Hrvatskog robotičkog društva nije neugodno što svoje konstruktorske talente rasipa na konstruiranje ovakvih monstruoznih frazetina? Nimalo slučajno. Blindirano olajavanje je fasada iza koje lider robotičara krije svoje frapantno neznanje o svijetu u kojem roboti mogu jedino postojati.</p>
<p>Hrvatsko bi se robotičarsko društvo trebalo ozbiljnije zamisliti kamo ga vodi predsjednik koji kaže: Postoji samo realni svijet i samo se u tom »realnom svijetu stvaraju roboti za realni svijet«. Takozvani »virtualni svijet« je Dragičevićeva izmišljotina s kojom bi nam htio podvaliti nekakav neoboljševistički cyberkomunizam. </p>
<p>Nema, prema Ratkoviću, nikakva virtualnog svijeta u realnosti. Zato je moj izraz stvarna virtualnost nazvao »proturječnim biserom«. Slučajem je istog dana kada je izašao Ratkovićev napad na virtualnu stvarnost, u Jutarnjem listu objavljen izvrstan članak Mislava Mataija s naslovom: »Virtualni gradovi, stvarne zajednice«. </p>
<p>Virtualna stvarnost ili stvarna virtualnost, što je isto, općenito je prihvaćena sintagma obogaćenog informacionalističkog jezika, koji je Ratkoviću potpuno nepoznat. Sjajna su djela dvaju Francuza - Jeana Baudrillarda 1972. i Rolanda Barthesa 1978. - tako briljantno raščistila sve dvojbe da od tada nitko ne sumnja u stvarnu virtualnost. </p>
<p>Cijenjeni Oxford Dictionary of Current English iz 1992. kaže za virtualan da je »stvaran; realno postojeći«. Peto poglavlje Castellsova djela »Uspon umreženog društva« (naš prijevod 2000. godine) ima naslov »Kultura stvarne virtualnosti«. Na kraju poglavlja je definicija stvarne virtualne društvene zbilje.</p>
<p>Niste Ratkoviću »maljčik bez iluzije o svijetu«. Vi ste maljčik bez znanja o svijetu u kojem živite sa svojim proizvodima - virtualnom svijetu koji je dika ljudskog roda, dokaz fantastične čovjekove intelektualne moći, najveće dostignuće u cjelokupnoj povijesti čovječanstva, kruna svih znanstvenih i tehnoloških revolucija, odskočna daska za osvajanje svemira.</p>
<p> Uostalom, i roboti su njegova omiljena djeca koja će uvelike pridonijeti oslobađanju čovjeka, protjerivanjem njegova najvećeg tiranina - rada.</p>
<p>Izgradnjom toga virtualnog svijeta - ukidanjem rada - zaokupljeni su najelitniji mislioci, od Aristotela do Hegela, Marxa do Keynesa, Wildea do Druckera. Sada je time zaokupljen cjelokupni znanstveno-tehnološki establišment. Zahvaljujući njemu, virtualna stvarnost galopira u svom napredovanju koracima od sedam milja. </p>
<p>Prvo je Vaše pitanje: »Kojim sam metodama« izračunao da će krajem stoljeća biti u svijetu 10 milijuna robota? </p>
<p>Odgovor je: Metodama resavske škole - prepisivanjem iz UNIDO-ve periodike Microeconomics Monitor i studije Production and Use of Industrial Robots, koju je izdala UN-ova Ekonomska komisija za Europu.</p>
<p>Drugo pitanje: »Što je to 'ono jedno najvrednije' koje bi trebalo ponijeti« u kolonizirani svemir? </p>
<p>Odgovor je: Apsolutni duh koji će se ozbiljiti u totalitetu misaonog komuniciranja u kojemu je čovjekova imaginacija najznačajnija karika - ona Konfucijeva glavna nit koja sve određuje, sve povezuje i na sve utječe. Osmislio ga je filozof Hegel.</p>
<p>Neandertalca je svojedobno, jer nije mogao govoriti, naslijedio homo sapiens. On će izgradnjom globalne samodjelatne virtualne zajednice otplesati svoj posljednji tango i zauvijek nestati. Naslijedit će ga napredniji homo biotehnicus koji će komunicirati mislima.</p>
<p>Treće pitanje: Zašto pjevam »rajske kantilene« budućem »svijetu bez individualnosti«? </p>
<p>Odgovor je: Zato što će ognjem i mačem protjerati ropsku individualnost koja je konstruktorov ideal. Zalažete se za »individualnu egzistenciju«: sigurnim zaposlenjem, radom i zarađivanjem za život. Ja zagovaram »individualni razvitak«: bez zapošljavanja, bez rada i bez zarađivanja za život. Takav blistavi individualizam upravo omogućava civilizacija virtualne stvarnosti.</p>
<p>Četvrto pitanje: Zašto revolucijama pridajem neko veće značenje kada »one nisu inicijacije novoga, nego posljednja formula nestajućeg doba«? </p>
<p>Odgovor je: Zato što su inicijacije novoga.</p>
<p>Toffler je sav napredak čovječanstva izveo iz triju inicijalnih revolucija: poljoprivredne, industrijske i informatičke. Da nije bilo revolucije u fizici, kemiji, biologiji, ekonomiji, organizaciji i poslovnosti, ne bi bilo automatizacije, televizije, kompjutora, robota, informatike, genetike, telematike, Interneta, mobitela i drugih postmodernih tehnoloških čuda.</p>
<p>Peto pitanje: Zašto govorim »o budućnosti bez ironije i skepse«? </p>
<p>Odgovor je: Zato što je zbilja u kojoj stidljivo promičete robotiku satkana ponajviše od ironije i skepse. Pa što bi ih tražili u budućnosti.</p>
<p>Grobari njenog socijalističkog naslijeđa - velikih postmodernih privrednih poduzeća, s postmodernim dogovornim poslovanjem i postmodernim samoupravljanjem zaposlenih - nisu ni slutili da će lopovskom pretvorbom i pljačkaškom privatizacijom dovesti u pitanje i samu opstojnost hrvatskog naroda. </p>
<p>Njegove vladajuće kaste - birokratska, financijska i korporacijska, s predvodnicima: državnim dužnosnicima, investicijskim pustolovima i pohlepnim menadžerima - obrstili su sve što je mirisalo na budućnost i vratili nas u doba Balzaca i Dickensa. </p>
<p>Sada je realna opasnost da se »oslobođenje nacije« od tuđinskog jarma okruni oslobođenjem naroda od života. Svake minute je dvoje Hrvata manje. Lako bi se moglo dogoditi da »osloboditelji« sami pokopaju svoje zakržljalo čedo. Ostat će samo grb, zastava i himna.</p>
<p>To je Ratkoviću »ironija« hrvatske povijesne zbiljnosti i pogled sa »skepsom« na njenu budućnost, jer u treći milenij dostojno ulaze i u njemu imaju izglede opstanka i razvoja samo narodi koji su se pripremili i osposobili za prenošenje društvene moći i vitalnih društvenih funkcija - posebno najvažnijih: znanosti i obrazovanja - na postmoderne informacijske divove: transnacionalne proizvođače visoke tehnologije, genetski manipulirane hrane, umjetnih živih organizama i nove ljudske vrste.</p>
<p>Tko se ne ušanči duboko u taj »proizvođački« virtualni svijet nestat će brzo - kao da ga nikada nije bilo. A nas u tom svijetu virtualne proizvođačke stvarnosti, svijetu transnacionalnih proizvodnih divova, jednostavno nema. To je najveća tragedija hrvatskog naroda. Nikada se u svojoj povijesti nije toliko približio samouništenju kao sada.</p>
<p>Želite li, konstruktore, više ironije i skepse, pobratimite se sa splitsko-dalmatinskim nadbiskupom koji u Vašem stilu traži da se potamane dični blizanci virtualne stvarnosti - kompjutor i Internet. Zbog toga ga je Slobodan Prosperov Novak, profesor na Sveučilištu Yale, zasluženo nazvao »zatucanim«, »beskrajno neukim« čovjekom koji i na »našu sramotu« obavlja tu časnu funkciju. S takvima će Crkva daleko stići.</p>
<p>Osnujte smjesta </p>
<p>Još ćete više postići u savezu s onim profesorom sociologije, koji i u globalizaciji vidi vjetrenjaču, i onim ubogim ministricama prosvjete koje u glavi imaju istarski arheološki kamen i hercegovačko čađavo ognjište. </p>
<p>Osnujte smjesta Društvo zatucanih Hrvata, imate najbolje šanse da mu postanete predsjednikom, jer drugi odbacuju samo pojedine dijelove a Vi, za razliku od njih, odbacujete sve - cijelu virtualnu stvarnost.</p>
<p>Uozbiljite se, Ratkoviću, izađite iz nepoznatog minskog polja, okanite se olajavanja kolega, otresite sa sebe prašinu kamenog doba, oslobodite se ovisnosti o realnom svijetu, izvucite se iz zatočeništva potrošenog antiboljševizma i, što je najvažnije i najteže, učite jezik kibernetičkog prostora.</p>
<p>Autor je akademik, umirovljeni profesor političke ekonomije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Hrvatski Jadran u mnogim vodećim glavama predstavlja samo veliku kupaonicu, iako je on zapravo velika njiva</p>
<p>Dok je u državnim knjigama zabilježen svaki hektar poljoprivrednog zemljišta, površina obalnog mora rijetko kad se pribroji ukupnoj površini hrvatskog državnog teritorija... Hrvatska ima ukupno pravo korištenja (gospodarski pojas!) oko 60 tisuća prostornih kilometara mora - otprilike je toliko velika i kopnena površina Hrvatske - i more se, za razliku od kopna, može koristiti u četiri sloja: u dnu, na dnu, u vodenom stupcu i na površini / Kad bismo barem imali ministarstvo mora! Možda bi nam tada i Piranski zaljev ili Savudrijska uvala bili samo jedan od mnogih zaljeva u kojima bismo imali suradnju, a ne razmimoilaženje. Jer ostali zaljevi tek čekaju svoju priliku za izlazak na scenu!</p>
<p>JOSIP LOVRIĆ I ADAM BENOVIĆ</p>
<p>Ljepota hrvatske obale, otoka i mora opjevana je u književnosti, sve od antike pa do danas. Može se čak reći da su velikom broju književnih djela neprolazne vrijednosti ove ljepote bile tema i inspiracija. Kao Hrvati i stanovnici takva krajolika, na to smo s pravom ponosni i nastojimo to istaknuti svaki put kad nam se pruži prigoda.</p>
<p>Već potkraj devetnaestoga, a posebno u dvadesetom stoljeću, pojavila su se, međutim, i neka drukčija razmišljanja. To je vrijeme kad se putnik sa zadatkom počeo pretvarati u putnika bez zadatka, tj. u putnika iz užitka. To je, dakle, vrijeme nastanka fenomena turizma, koji je u drugoj polovici prošloga stoljeća iznjedrio posebnu gospodarsku granu što je pojednostavljeno možemo nazvati turističkom privredom.</p>
<p>Ljepote koje su opjevali pjesnici i pisci počele su se tržiti. Svijet su preplavili turistički vodiči i ini reklamni materijali u kojima se u zvijezde kuju ljepote i pogodnosti krajolika. To se nadmetanje ljepotom do te mjere ishitrilo da je napokon postalo čak neuvjerljivo.</p>
<p>I naša se turistička privreda ravnopravno uključila u taj propagandni trend. Kako je naš obalni pojas bez dvojbe jedan od najljepših u Europi, u našoj turističkoj propagandi dominiraju obala, more i otoci. Otoci su biseri, more je bistro i modro, žala su bijela i mekana, a uvale skrovite i podatne.</p>
<p>Ima tu za ukras i poneka ribica romantičnog lokalnog naziva, isto tako i poneka školjčica, sve baš kao u nekom elitnom akvariju za bogate goste i njihovu dječicu. Sve to napokon rezultira prihodom od turizma, tzv. turističkom žetvom, što donosi zaradu i narodu i državi, s posebnim pogodnostima za lokalno stanovništvo.</p>
<p>Zato našu obalu, more i otoke treba reklamirati u trendovskoj maniri, pa bila ona i dvojbena ukusa, kako bi se to naše (pri)morsko bogatstvo što bolje i što ravnomjernije eksploatiralo.</p>
<p>Ima, međutim, još jedan aspekt toga našega (pri)morskog bogatstva koji ne traži takvu vrstu reklame, ali zahtijeva promišljanje i akciju. Ljepota krajolika tu nije presudna, osim što je ugodnije živjeti i djelovati u lijepu nego u ružnu ambijentu.</p>
<p>Naime, od prevelike ljepote kao da se zaboravilo da je more njiva, plodna površina unutar hrvatskog državnog teritorija. Dok je u državnim knjigama zabilježen svaki hektar poljoprivrednog zemljišta, površina obalnog mora rijetko kad se pribroji ukupnoj površini hrvatskog državnog teritorija.</p>
<p>Kažu da to ne čine ni druge obalne zemlje. Bit će, ali ga zato intenzivno iskorišćavaju i pomno motre da im se uljezi ne petljaju.</p>
<p>A da se i ne govori o morskom gospodarskom pojasu koji Hrvatska, vjerojatno iz posebnih razloga, još nije proglasila. Očito je, dakle, da je riječ o velikom prostranstvu i velikom bogatstvu, gdje školjčica i ribica nisu ukras nego plodina.</p>
<p>Ako poimanje mora kao njive još nije dokraja prokrčilo put u svijest našega čovjeka, onda su mu Malostonski zaljev i druge mikrolokacije, gdje se užurbano razvija uzgoj morskih organizama, najbliža asocijacija. Ubave i mirne uvale, okružene padinama obraslim u mediteransko raslinje, doimlju se kao ribnjak u kojemu je šteta ništa ne uzgajati.</p>
<p>Malostonski zaljev kao primjer održivog razvoja</p>
<p>Uostalom, Malostonskim se zaljevom tamošnji stanovnici već stoljećima koriste za uzgajanje školjaka. Reklo bi se, dakle, nihil novi sub sole!</p>
<p>Ipak, ima novoga. Nešto se bitnoga promijenilo: okolnosti uzgoja danas su umnogome drukčije. Razvitak tehnologije ponegdje dovodi do (pogibelji) onečišćenja mora kao i do neslućenog proširenja tržišta; ono je od lokalnog odjednom postalo globalno.</p>
<p>Zato tu njivu danas, u izmijenjenim okolnostima, treba brižljivo (za)štititi, temeljito istražiti njenu narav, kao i svaku populaciju organizama koja u njoj obitava, ustanoviti najpogodnije odnosno najkorisnije vrste za uzgoj, te odrediti dinamiku i granice moguće proizvodnje, kako se ne bi ugrozio razvitak i sam opstanak marikulture na Jadranskom moru.</p>
<p>Primjer takvog pristupa »održivoga razvoja« (sustainable development) nalazio se u Malostonskom zaljevu daleko prije negoli su se tobože značajni svjetski političari sjetili potpisati »Agendu 21« ili kad se ovih dana nalaze u Johannesburgu, uz dobru klopu i čašicu, i raspravljaju »što li bi to moglo biti sustainable development«!</p>
<p>Pritom je posebno istaknuta marikultura, tj. uzgoj biljaka i životinja u moru, što je u suvremenim uvjetima najdinamičniji vid korištenja mora.</p>
<p>Ali spomenuti oprez vrijedi i za ribarstvo, tj. ulov divljih populacija riba, rakova, školjaka i drugih životinja i biljaka, i za korištenje mineralnih soli, i za bogatstva koja se kriju na dnu i u dnu. I za turističko iskorištavanje mora. </p>
<p>Netko će pomisliti da je riječ o upozorenjima zbog prekomjernog iskorištavanja mora, ali prava je svrha ovog priloga skrenuti pažnju na slabo poznatu činjenicu da Hrvatska ima ukupno pravo korištenja (gospodarski pojas!) oko 60 tisuća prostornih kilometara mora (otprilike je toliko velika i kopnena površina Hrvatske), te da se more, za razliku od kopna, može koristiti u četiri sloja: u dnu, na dnu, u vodenom stupcu i na površini.</p>
<p>Dakle, običnom jednostavnom računicom, Hrvatska raspolaže bogatstvima u Jadranskom moru koja se nalaze u 240 tisuća prostornih kilometara (4x60.000). </p>
<p>Ako bismo bili cinici, rekli bismo da možda upravo zbog tolikih prostornih kilometara ne znamo gdje su se ta bogatstva skrila, koliko ih je i kako ih iskoristiti. </p>
<p>A bez cinizma može se reći da sve ono što bi moglo biti na opću korist, a tiče se Jadranskog mora, raspršeno leži u većem broju općih strategija, planova i propisa gotovo svih ministarstava (promet i veze, poljoprivreda i šumarstvo, zaštita okoliša, obnova i graditeljstvo, gospodarstvo i turizam, vanjska politika i europske integracije, obrana, policija, znanost i tehnologija, itd.).</p>
<p>Stoga se i ne zna gdje što pripada i ne vodi se dostojna briga o Jadranskom moru. </p>
<p>A u mnogim vodećim glavama hrvatski Jadran predstavlja samo veliku kupaonicu. </p>
<p>U zadnje doba mnogi na javnoj sceni plediraju da treba naći novu kohezijsku snagu za pokretanje hrvatskog zamašnjaka, »jedan štap za koji će se svi uhvatiti«! </p>
<p>Ne ulazeći u detalje (bit će za to prilike) smatramo da Hrvatska ima barem jedan štap za koji bismo se svi trebali uhvatiti: Jadransko more. Koje bi nam moglo puniti proračun mnogo bolje negoli svi dugovi naših unuka s kojima se ponose ministri kad se vraćaju iz dalekog svijeta. </p>
<p>Kad bismo barem imali ministarstvo mora! Možda bi nam tada i Piranski zaljev ili Savudrijska uvala bili samo jedan od mnogih zaljeva u kojima bismo imali suradnju, a ne razmimoilaženje. Jer ostali zaljevi tek čekaju svoju priliku za izlazak na scenu!</p>
<p>Autor Josip Lovrić profesor je emeritus na Veleučilištu u Dubrovniku, voditelj projekta o balastnim vodama. Autor Adam Benović znanstveni je savjetnik u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, Laboratoriji u Dubrovniku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za smještaj u vrtiće čekaju još 1193 djeteta</p>
<p>Dogodine bez čekanja / U rujnu u vrtić će krenuti 6262 djeteta / Zahvaljujući izgradnji novih i proširenju postojećih vrtićkih kapaciteta, za koje je Grad iz proračuna namijenio oko 16 milijuna kuna, sljedeće godine trebale bi se otvoriti 62 nove skupine, od toga 46 jasličkih, što bi značilo 1200 novih mjesta</p>
<p>Niti ove godine vrtićko mjesto neće moći dobiti svi zagrebački mališani koji ga trebaju. Prema podacima Ureda za obrazovanje, 2. rujna u redovite će programe predškolskog odgoja u 55 zagrebačkih dječjih vrtića krenuti 6262 djeteta, dok su roditelji podnijeli zahtjeve za upis 7455 djece. To znači da su ove godine na listi čekanja ostala 1193 djeteta. </p>
<p>Moguće je, međutim, da sljedeće godine situacija bude bolja. Grad, naime, u planu ima izgradnju nekoliko novih, odnosno nadogradnji postojećih vrtića, dok će se neki od njih samo sanirati.</p>
<p>Trenutno se završava dogradnja područnog DV Jabuka na Trnavi. Dobiva se prostor za četiri vrtićke skupine, a priručna kuhinja proširena je pa će postati centralnom. Slično je u Sesvetama, točnije u područnom vrtiću u Novom Brestju: tijekom sljedeće godine dogradit će se prostor za još četiri vrtićke skupine, a nakon što je za radove nedavno dobivena građevinska dozvola, objavljen je javni natječaj za njihovu izvedbu. </p>
<p>Sanacija kuhinje i ulaznog dijela u DV Izvor u Deželićevoj ulici također je u fazi javnog natječaja za odabir izvođača radova, a sama sanacija započet će krajem rujna.</p>
<p>Stari i derutni montažni objekti u kojima su smješteni dječji vrtići Sunce-Retkovec i Sesvete-Selčina, srušit će se tijekom ove godine, a na njihovu bi mjestu, prema podacima Ureda za izgradnju grada, u studenom trebala početi izgradnja novih objekata s prostorom za novih 12 skupina (po šest jasličkih i vrtićkih) u Retkovcu, odnosno 14 odgojnih grupa (6 plus 8) u Selčini. Zato što će tako imati više od 10 odgojnih skupina, vrtić u Selčini prerast će iz područnoga u centralni, a novi objekti u dvama vrtićima povećat će mogućnost smještaja djece s područja Dubrave i Sesveta za više od 500 mjesta. </p>
<p>U četvrti Stenjevec krajem ove godine počinje izgradnja potpuno novog objekta - Dječjeg vrtića Malešnica. jednokatna zgrada koja će primati više od 200 djece u svojih 8 vrtićkih i 6 jasličkih grupa, smjestiti će se uz potok Vrapčak, između naselje Špansko i Malešnica.</p>
<p>Mladi roditelji s Jaruna, pak, ne bi sljedeće godine trebali imati problema s upisom svoje djece, jer će se u tom naselju izgraditi novi vrtić. U Uredu za izgradnju kažu da taj objekt nije bio u financijskom programu za ovu godinu, ali da je Grad ipak pristupio izradi potrebne dokumentacije, kako bi gradnja počela sljedeće godine. Vrtić će imati 10 odgojnih grupa, od toga tri jasličke.</p>
<p>U novozagrebačkom Dječjem vrtiću Utrina u Maretićevoj, u ovoj će se godini izgraditi novi kosi krov, a u potpunosti će se srediti vodovod, kanalizacija i elektroinstalacije. Dio vrtića prilagodit će se za djecu s posebnim potrebama. Što se, pak, tiče dogradnje objekta za četiri nove vrtićke grupe u DV Savica, ona nije predviđena za ovu godinu, ali će se do prosinca odabrati izvođači pa će radovi početi s početkom sljedeće godine.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Domski smještaj i studentska prehrana (još) neće poskupjeti?</p>
<p>Ravnatelji svih studentskih centara sastat će se u četvrtak u Karlovcu, kako bi usuglasili novu cijenu domskog smještaja i studentske prehrane koju će zajednički predložiti Ministarstvu znanosti/ Vlatko Jurišić: Siguran sam da će tijekom ove akademske godine Ministarstvo odobriti poskupljenja, jer ovako više ne ide</p>
<p>»Studentski smještaj i prehrana još (u rujnu) neće poskupjeti, ali će se to svakako dogoditi tijekom ove akademske godine, za što ću se pokušati izboriti svim snagama, jer studentski centri ovako više ne mogu funkcionirati«, rekao je u telefonskom razgovoru za Vjesnik sanacijski upravitelj zagrebačkog Studentskog centra Vlatko Jurišić. Kako je objasnio, s poskupljenjima struje i plina, koji će uslijediti najvjerojatnije u listopadu, moraju se povećati i cijene studentskih usluga, koje se nisu mijenjale od 1993. godine. Naime, tvrdi Jurišić, sa po 105 kuna koje za domski smještaj plaćaju student i država (ukupno se, dakle, centrima za smještaj plaća 210 kuna), ne može se održavati nikakav domski standard, pa već 15 godina nema ni jednog novog domskog mjesta.</p>
<p>»Iako bi po našem izračunu cijena domskog smještaja trebala narasti na 417 kuna (student plaća pola), a cijena menija u studentskim restoranima sa 16,70 na 23 kune (student plaća oko 26 posto), ne mora značiti da će Ministarstvo znanosti, koje donosi odluku o poskupljenjima, na takvu cijenu i pristati. Upravo se zato u četvrtak u Karlovcu sastajem s ravnateljima ostalih četiriju hrvatskih studentskih centara. Pokušat ćemo dogovoriti novu cijenu studentskog smještaja i prehrane, s kojom ćemo onda zajedno izići pred Ministarstvo znanosti, a na njemu je da odluči o poskupljenju i koliko će ono biti«, zaključio je Jurišić. </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Počelo useljavanje u studome</p>
<p>Studenti koji su za sljedeću akademsku godinu dobili smještaj u zagrebačkim studentskim domovima, mogu u njih useliti već danas, 29. kolovoza. Prema riječima Peje Pavlovića, voditelja programa smještaja u SC-u, i useljavanje u dom Cvjetno naselje može početi ranije nego prijašnjih godina. U taj su dom, naime, studenti useljavali tek prvog listopada, jer on ljeti funkcionira kao hostel. Do tada su bili na privremenom smještaju u drugim domovima. »Ove godine nema privremenog smještaja, studenti mogu useliti u dom u Cvjetnom naselju već prvog rujna, jer turista baš i nema«, kaže Pavlović.</p>
<p> Pavlović je poručio studentima koji još nisu ostvarili pravo na dom, da se ne brinu, jer mjesta za privremeni smještaj tijekom rujna, dok se eventualno pozitivno ne riješi njihova žalba, ima dovoljno - oko 2000.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ni garaža na Langovu trgu neće poboljšati probleme parkiranja </p>
<p>Možda bi stvar popravila garaža ispod Trga maršala Tita a pravo bi rješenje bilo više manjih garaža, povezanih »park-light« sustavom, smatra Mate Kraljević Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga</p>
<p> Parkiranje u Zagrebu, složit će se mnogi, teško je rješiv problem. Sve je više automobila, a parkirališta nema, osobito u centru. Računa se da Zagrebu nedostaje pet do deset tisuća parkirališnih mjesta. </p>
<p>U centru je, doduše, nekoliko javnih garaža koje nadzire Zagrebparking - u Ilici, Petrinjskoj, Palmotićevoj i Martićevoj ulici, a postoje garaže i u Kaptol i u Importanne centru. Uz njih, radi se i nova javna garaža na Langovom trgu, koja će imati nekoliko stotina parkirališnih mjesta. No, ni s tom garažom neće se zadovoljiti »apetite« Zagrepčana, smatra Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga. A ta garaža koštat će Zagrebparking 20-godišnje otplate kredita. </p>
<p> Prema Kraljevićevim riječima, problem je u tome što se »sve što treba«, nalazi u samoj gradskoj jezgri. »Primjer je i jedna od najljepših tržnica u gradu, Dolac. Ne mogu je posjetiti svi koji bi to željeli i kad bi željeli, jer nema parkirališnih mjesta«. Stoga je, smatra Kraljević, prijeko potrebna još jedna podzemna garaža.</p>
<p> »Na temelju prometne studije predložili smo gradnju garaže ispod Trga maršala Tita, odnosno kod Hrvatskog narodnog kazališta«, rekao je Kraljević. Pozitivnom odgovoru nada se već u rujnu. »Ta garaža imala bi oko 300 parkirališnih mjesta a ne bi narušila staru jezgru«, tvrdi. Dodaje, međutim: »Ako Grad smatra da postoji neko drugo rješenje, neka ga predloži. Ali moraju se uzeti u obzir svi elementi, a garaža mora biti u centru«. </p>
<p>Na pitanje zašto se ne grade višeetažne garaže, poput one u Palmotićevoj, Kraljević je rekao kako u gradu ima malo mjesta pogodnih za to. »Najbolje rješenje bilo bi puno manjih garaža koje bi bile povezane park-light sustavom, odnosno svjetlima koja bi pokazivala ima li, i gdje, slobodnih parkirališnih mjesta«.</p>
<p>Novi sustav naplate parkiranja, koji se počeo uvoditi u svibnju, sada je dovršen. Zone s naplatom parkiranja proširene su, postavljeni su i aparati za parkirališne karte. Njih nema jedino još u Makančevoj, Crnatkovoj i Ulici Breščenskoga. U Crnatkovoj nisu uvedeni zbog radova, a u preostale dvije zbog drvoreda. »Čekamo rješenje Zavoda za zaštitu spomenika da bismo mogli urediti parkirališna mjesta«, rekao je na kraju Kraljević</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Riječka ekipa Intersport prednjači, Rexona odustala</p>
<p>Osim ekipe iz Latvije, koja je odustala još prvi dan, s natjecanja su se morali povući i Francuzi, budući da se član njihova tima liječi u bolnici u Zadru. Trećeg dana natjecanja odustale su i ekipe iz Danske, Austrije i Hrvatske</p>
<p>BAŠKE OŠTARIJE, 28. kolovoza</p>
<p> - Lal Marandin, član francuskog tima French Students, koji je na alpinističkoj dionici prilikom »apfajla«, odnosno spuštanja užetom na Anića kuku u NP Paklenica »proklizao« s petnaestak metara visine osjeća se dobro i oporavlja se u bolnici u Zadru. Marandin je prilikom pada zadobio frakturu nosa i kosti u peti, te ozlijedio tri kralješka. Nakon njegova unesrećenja od pustolovne utrke »Terra Incognita« morali su odustati ostali članovi njegova tima. Osim timova iz Francuske i Latvije, zbog iscrpljenosti jednog člana od utrke je odustala i austrijska ekipa »Gore Tex«, koja je na kontrolnu točku u Baškim Oštarijama stigla četvrta. Od utrke je odustao i hrvatski tim »Rexona« te danski tim »Toesen«, no obje su ekipe, bez ozlijeđenih članova, nastavile utrku van konkurencije. Tim Rexona koji je jedini od hrvatskih ekipa uspio završiti 305 kilometara dugu pustolovnu utrku »Bjelolasica 2001.«, od ove je utrke morao odustati zbog želučanih problema Marka Ercega, no Ančica Komljenović, Dario Roco i Alan Vuhin ipak su odlučili stići do cilja u Novom Vinodolskom baš kao i ekipa »Toesen« iz Danske čiju je članicu na dijelu trase u NP Paklenica ugrizao pauk. </p>
<p>Na čelu utrke je i dalje tim Intersport iz Rijeke koji je rano ujutro u srijedu prvi prošao kontrolnu točku u hotelu Velebno u Baškim Oštarijama. Iza njih slijedi »HI Tense.com«, miješana ekipa iz Brazila i Francuske te poljski »Dec Team«. </p>
<p>Riječka ekipa dosad je pobijedila na pet pustolovnih utrka koje su održane u Hrvatskoj, a prije održavanja utrke »Terra Incognita« slovili su kao najveći favoriti. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Modni dizajner Garavani na Brijunima</p>
<p>BRIJUNI, 28. kolovoza</p>
<p> - Poznati talijanski modni dizajner Valentino Garavani s prijateljima je boravio u utorak poslijepodne i u srijedu prijepodne na Brijunima, kamo je doplovio na 46-metarskoj luksuznoj jahti Blue One. </p>
<p>Kako nam je rekao, Valentino Garavani, koji se nije želio pojaviti pred fotoreporterima i kamermanima, na najelitnije hrvatsko otočje stigao je po preporuci svoje prijateljice princeze Caroline od Monaka i njezina supruga, princa Ernst Augusta od Hannovera. </p>
<p>Za boravka na Brijunima, Garavani je razgledao brijunsko otočje i iskazao oduševljenje njegovim ljepotama, mirom i kristalno čistim morem, a posebice mogućnosti odmora u potpunoj diskreciji. Nakon napuštanja brijunskoga otočja, Valentino i njegovi prijatelji otplovili su jahtom za Veneciju. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Krajem listopada ZZ TOP i Cranberries u zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Glazbene udruge »Muzika« i »Kajda« najavile su danas gostovanja dviju atraktivnih inozemnih rock skupina u Zagrebu - 24. listopada u »Domu sportova« nastupaju američki rockeri ZZ TOP, a 31. listopada na istom mjestu nastupit će irska pop-rock skupina Cranberries.</p>
<p>Oba koncerta u tim su glazbenim udrugama ovih dana potvrđena za kraj listopada. To su ujedno i prva najavljena gostovanja »većih« inozemnih skupina za novu koncertnu sezonu u Zagrebu.</p>
<p> ZZ TOP u Zagrebu gostuje u sklopu europske turneje, koja počinje 1. listopada u Helsinkiju, a nastavlja se u još dvadesetak gradova, među ostalim, u Berlinu, Parizu, Pragu, Amsterdamu, Londonu. Europsku turneju »bradati Teksašani« najavljuju kao dug prema obožavateljima i promotorima zbog otkazanog europskog dijela njihove svjetske turneje 1999. zbog bolesti člana grupe. Ove godine grupa je imala koncerte po SAD-u, na kojima su snimili materijal za novi album koji će izaći 2003.</p>
<p> Nakon desetak godina karijere i tridesetak milijuna prodanih albuma, u svojim tekstovima često politički angažirani Cranberriesi, najpoznatiji po hitu »Zombie«, u Hrvatskoj nastupaju prvi put. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Gospodar prstenova« najbolji soundtrack </p>
<p>LONDON, 28. kolovoza</p>
<p> - Glazba iz filma »Gospodar prstenova« proglašena je najboljim soundtrackom svih vremena, objavila je britanska radio postaja Classic FM. Više od 52.000 slušatelja sudjelovalo je u natjecanju za najbolju filmsku glazbu svih vremena, a u konkurenciji su se našli klasici poput filmova »Doktor Živago«, »Prohujalo s vihorom« i »ET«.</p>
<p> Na drugom je mjestu glazba iz »Ratova zvijezda«, a slijede »Schindlerova lista«, »Imperij uzvraća udarac« i »Gladijator«, javlja BBC.</p>
<p> Skladatelj glazbe za »Gospodara prstenova« Howard Shore, koji je na protekloj dodjeli osvojio Oscara za najbolju originalnu glazbu, oduševljen je rezultatima natjecanja dodajući kako je »poseban osjećaj pretvarati Tolkiena u glazbu«.</p>
<p> Shore, koji je tijekom karijere skladao glazbu za više od 60 filmova, uključujući »Kad jaganjci utihnu« i »Philadelphiju«, trenutačno radi na glazbi za nastavak »Gospodara prstenova: Dvije kule«. </p>
<p> Osim Shorea, vrlo se uspješnim na natjecanju pokazao John Williams čijih je čak devet filmova među prvih 30, uključujući »Otimače izgubljenog kovčega«, »Supermana«, »ET«, »Schindlerovu listu« i »Harryja Pottera i kamen mudraca«. No mnogi su iznenađeni da se na listi uopće nije našla njegova glazba iz filma »Ralje«.</p>
<p> Britanski skladatelj John Barry na listi ima tri filma i to »Moja Afrika«, »Ples s vukovima« i »Zima jednog lava« iz 1968. - no među prvih 30 su izostali svi filmovi o Jamesu Bondu po kojima je zapravo postao poznat. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Coppola kreće u ekranizaciju Kerouacova romana </p>
<p>EDINBURGH, 28. kolovoza</p>
<p> - Kultni američki redatelj Francis Ford Coppola uskoro kreće u ekranizaciju romana Jacka Kerouaca »Na cesti«, po scenariju Russella Banksa, objavljeno je na Sajmu knjiga u Edinburghu prošlog vikenda. </p>
<p> Brad Pitt i Billy Crudup dvije su zvijezde koje će se pojaviti u filmu, pod redateljskom palicom Joela Schumachera, uz Coppolu kao producenta, javlja BBC. </p>
<p> Kerouacov roman je kronika autorovih putovanja s lutalicom Nealom Cassadyjem kroz Sjedinjene Američke Države i Meksiko u poslijeratnim godinama. Odmah po objavljivanju romana 1957. godine, Kerouac je pozdravljen kao jedan od američkih literarnih divova mlađe, tzv. beat generacije. </p>
<p> Brad Pitt će tumačiti ulogu Deana Moriartyja, lika koji se temelji na Nealu Cassadyju, dok će Crudup - koji je uz Pitta glumio u filmu »Spavači« - glumiti Kerouaca. Prošlog je mjeseca na aukciji u New Yorku originalni rukopis romana prodan za više od 2,5 milijuna dolara. </p>
<p> Rolu papira dugu 36,5 metara, na kojoj je Kerouac pod utjecajem droge i alkohola u tri tjedna u travnju 1951. otipkao roman, kupio je James Irsay, vlasnik američke nogometne momčadi Indianapolis Colts. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kalifornija se bori da zadrži Oscare </p>
<p>LOS ANGELES, 28. kolovoza</p>
<p> - Državni senatori savezne američke države Kalifornija napravili su nacrt zakona kojim bi se spriječilo da se svečanost dodjele filmske nagrade Oscar, ili njezin dio, može održati izvan Los Angelesa. Članovi kalifornijske skupštine Dario Frommer i Rebecca Cohn izjavili su kako se boje da bi Akademija filmskih znanosti i umjetnosti jedan dio dodjele Oscara 2003. godine mogla prebaciti u New York kako bi pokazala solidarnost s gradom na kojeg je 11. rujna prošle godine izvršen teroristički napad. »Iako simpatiziram sa svime što je New York prošao nakon terorističkih napada, ni ekonomija Los Angelesa trenutno baš nije u cvatu, a Oscari predstavljaju vrlo velik prihod«, kazao je Frommer. </p>
<p> »Izgubiti dio ili čitavu dodjelu značilo bi izgubiti milijune dolara prihoda i tisuće radnih mjesta i ja to jednostavno ne mogu podržati«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Turčin pobijedio na natjecanju za najveći nos</p>
<p>ANKARA, 28. kolovoza</p>
<p> - Mehmet Özyurek (48) pobijedio je u vrlo oštroj konkurenciji na međunarodnom natjecanju muškaraca s najdužim nosovima. Stručni žiri utvrdio je da Özyurekov »nos-ponos«, kako ga sam naziva, dug 8,8 , a širok 4,5 cantimetara. Natjecanje održano u turskom gradu Rize, na obali Crnog mora, gdje velik broj ljudi »ukrašavaju« golemi nosevi. Inače, Özyurek je branio naslov svjetskog nosonje koji je dobio 1998. i 2000. Mnogi međutim tvrde da u okolici Rizea postoje i nosatiji ali se nisu natjecali.</p>
<p>Mehmet Özyurek je ponosan na svoj, kako kaže, muški »ukras«. Potvrdio je to i otvaranjem internet stranice na kojoj reklamira vlastiti nos. Domišljati »Cirano«, kako ga popularno zovu, preko internet adrese www.altinburun.cjb.net (altinburun znači zlatni nos) nudi filmskim i raznim drugim kompanijama svoj pobjednički nos u reklamne svrhe. </p>
<p>Prosječna dužina niosa u muških Europljana iznosi 5,8 cantimetara, a žena 5,1 cantimetar. Znači da je Özyrekov nos čak za tri centimetra duži od prosječnog. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Lansiran novi europski meteorološki satelit</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza </p>
<p> - Prvi iz nove generacije europskih meteoroloških satelita lansiran je u utorak iz svemirskog centra Kourou u Francuskoj Gijani. </p>
<p> Satelit MSG-1 slat će jasnije snimke vremenskih prilika češće nego postojeći sateliti, što bi moralo omogućiti točnije kratkoročne vremenske prognoze za Europu i Afriku, kazao je John Eyre, šef satelitskih sustava Britanskog meteorološkog ureda, prenosi New Scientist. </p>
<p> Preostali podaci koje će satelit prikupljati, znanstvenicima će omogućiti praćenje dugoročnih promjena u Zemljinu ekosistemu. </p>
<p> MSG-1 su zajedno razvile Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija za istraživanje meteoroloških satelita (EUMETSAT). Njegov dizajn poboljšana je verzija sadašnje generacije Meteosata, od koji je prvi lansiran 1977. godine. </p>
<p> Novi satelit opremljen je poboljšanim instrumentom za snimanje Zemljine površine i oblaka na 12 različitih valnih dužina svakih 15 minuta s rezolucijom od jednog kilometra. Postojeći Meteosat sateliti snimaju na tri valne dužine svakih 30 minuta i imaju rezoluciju od 2,5 kilometra. </p>
<p> Za razliku od postojećih Meteosata, nova će generacija moći pratiti maglu i noću te prepoznavati vulkanski pepeo, što je bitna pretpostavka za uočavanje vulkanske aktivnosti, a imat će i instrument za precizno mjerenje topline koju apsorbira i ispušta Zemljina površina, što će znanstvenicima pomoći u praćenju pojava poput globalnog zagrijavanja. </p>
<p> Drugi će MSG biti lansiran 18 mjeseci nakon MSG-1, dok će treći biti lansiran pri kraju sedmogodišnjeg operacijskog razdoblja MSG-1. </p>
<p>Meteorolozima će pomoći i lansiranje još jednog Nasinog satelita, Aqua, koji upotrebljava infracrvene, radio i mikrovalne instrumente kako bi pratio vodene cikluse na Zemlji. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Marionete osvajaju Zagreb </p>
<p>PIF je posvećen slovačkom lutkarstvu i kazalištu lutaka za najmlađe / Najzanimljiviji dio bit će marionetske predstave »Gustav i njegov ansambl« profesora Albrechta Rosera iz Njemačke te »Najmanji cirkus na svijetu« Slovaka Antona Anderlea</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Jubilarno 35. izdanje tradicionaloga Međunarodnog festivala kazališta lutaka, koje će trajati od 30. kolovoza do 6. rujna, u cijelosti je posvećeno Daliboru Foretiću, dugogodišnjem izborniku i članu savjeta PIF-a. Zato će u nedjelju u okviru Festivala biti predstavljena knjiga njegovih tekstova »Iluzija nije opsjena«, koju su priredile Nataša Govedić i Svjetlana Hribar. </p>
<p>Ove godine na PIF-u će sudjelovati 20 kazališta iz deset zemalja (Bjelorusije, Bugarske, Hrvatske, Jugoslavije, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Slovačke, Slovenije i Tajvana, a izvest će 23 predstave. Kako je naglasila ravnateljica Međunarodnog centra za usluge u kulturi i umjetnička voditeljica PIF-a Livija Kroflin, na konferenciji za tisak u srijedu, s obzirom na to da dvorana centra još nije otvorena, većina će se predstava održavati u Teatru ITD, Kazalištu »Komedija« i »Kerempuhu«. PIF će pratiti žiri u sastavu Angelika Pauels (Njemačka), Boris Goldovski (Rusija) i Marija Grgičević (Hrvatska) te poseban dječji žiri. Dodjeljivat će se nagrada »Milan Čečuk« za najbolju predstavu u cjelini te nagrade za scenografiju, kreaciju lutaka, tehnologiju lutaka, animaciju, glazbu, režiju, koreografiju, svjetlo te »Tibor Sekelj« za predstavu s najhumanijom porukom. </p>
<p>Nakon što su na PIF-u posebno predstavljeno bugarsko, francusko, izraelsko, čeko i poljsko lutkarstvo, ove je godine jedna tematska cjelina posvećena slovačkomu. Jedna od najvećih atrakcija festivala je nastup slovačkog lutkara Antona Anderlea s marionetskom predstavom »Najmanji cirkus na svijetu«. Budući da marionete podrazumijevaju posebno umijeće koje nije lako svladati, u Hrvatskoj se, na žalost, više ne njeguje. Tim više će našim lutkarima i posebice publici biti zanimljiva »poslastica« Anderlea i njegove marionete, među kojima su neke stare i 150 godina.</p>
<p> Druga marionetska predstava, »Gustav i njegov ansambl«, dolazi iz Njemačke, a donosi ju profesor Albrecht Roser, međunarodno priznati lutkar. Sa spomenutom predstavom i klaunom »Gustavom« koji je proslavio 50 godina na sceni Roser je sudjelovao na festivalima u Aziji, Americi i Australiji. </p>
<p>Posebna tematska cjelina ovogodišnjega PIF-a je »Kazalište lutaka za najmlađe«. Uz Kazalište Virovitica i i Zapik iz Ljubljane, jednu za vrtićki uzrast izvest će Mala scena. Riječ je predstavi »Priča o oblaku« za djecu mlađu od tri godine kakve su rijetkost u hrvatskoj kazališnoj praksi, no europsko ih kazalište poznaje već desetak godina. Autor »Priče o oblaku« Roberto Frabetti je njegov značajni predstavnik. </p>
<p>Na PIFu- u će biti predstavljena i knjiga »Lutkar« Wieslawa Hejna i »The Puppet - What s Miracle! u izdanju UNIME-e . Karte za PIF mogu se kupiti na blagajni Teatra ITD.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bajka nakon bajke</p>
<p>Otvoreni pokus uprizorenja »Snjeguljice« Roberta Walsera u dubrovačkim Lazaretima, u režiji Ivice Buljana / Predstava u produkciji ljubljanskoga Mini teatra i koprodukciji Cankareva doma, Festivala Ex-ponto i Art radionice Lazareti</p>
<p>Gledateljima su hrvatski i slovenski umjetnici okupljeni oko projekta »Snjeguljica«, čiji je producent ljubljanski Mini teatar, a koproducenti Cankarev dom, Festival Ex-ponto i Art radionica Lazareti, predstavili u programu ovogodišnjega, šestog po redu, Festivala scenske umjetnosti Karantena otvoreni pokus svoje predstave. Prikazali su im prizore iz dramskog predloška švicarskoga ekscentrika Roberta Walsera, kojeg neki nazivaju i »crnom mrljom europskoga pamćenja«, pisca koji je veći dio svoga života proveo u sanatoriju za duševne bolesnike, a kojeg je iznimno cijenio Franz Kafka. Donedavno gotovo nepoznat, u posljednje je vrijeme iznova »otkriven« javnosti, a njegova su djela tema brojnih interpretacija, studija i analiza.</p>
<p> Po Walserovu »dramoletu« »Snjeguljica« (Schneewittchen) portugalski redatelj Joa Cesar Monteiro u Lisabonu je snimio film, a Heinz Holliger u Zürichu je postavio istoimenu operu. Njegova djela teoretičari dramske literature iščitavaju iz one linije švicarske kulture koja je iznikla iz karnevala u Baselu, trubadurske tradicije, folklora Muotathala, avangarde s početka 20. stoljeća i dramskoga pisma Friedricha Dürrenmatta. Spominju da je njegov smijeh dijaboličan, da mu prizori nalikuju onima iz Chaplinovih filmova, a po strukturi da mu drama sliči labirintu, jer se u njoj lako može zagubiti, a gotovo ju je nemoguće komentirati ili objasniti.</p>
<p> »'Snjeguljica' pleše na rubu smisla i besmisla. Gledano izvana, doima se naivnom, jednostavnom, bez dublje poruke, no poput glazbene strukture ona sama traži kontekst, odnose i skrivene aluzije. 'Snjeguljicu' katkad nazivaju bajkom, ali ona je prije svega bajka o bajci. U nju je Walser ugradio svoj svijet, braću, sestre, roditelje, osobito svoj odnos s majkom. Komad počinje kao detektivska istraga. Kao kod policijskog istražitelja, lampa baca svjetlo na Kraljicu i Snjeguljicu. Walser svoje likove analizira brutalnom hladnoćom, radikalno. Slijedimo li analitička tumačenja bajki Bruna Bettelheima, u Walserovim karakterima možemo naći analogije s antičkim junacima...«, kaže redatelj predstave Ivica Buljan. </p>
<p> U prilici da prate nastajanje predstave gledatelji su prostoru dubrovačkih Lazareta bili svjedoci prizora neobične teatarske bajke čiji su protagonisti Snjeguljica - Veronika Drolc, Kraljica - Ana Karić, Princ - Robert Waltl i Lovac - Niko Goršič. Oni su ocrtali Walserove čudesne dramske slike probuđenih i poništenih strasti, nemogućih erotskih kombinacija i osjećajnih procjepa, uzbudljivi scenski govor različitih transformacija. »Naizgledni izostanak forme vrlo je varljiv. Pokušamo li izdvojiti jedan dio, cjelina se raspada. Monolozi su građeni poput opernih arija, u tim se trenutcima sve zaustavlja, a riječi su obješene poput slika. Naša predstava kani krenuti istraživačkim putem, baviti se smijehom, nadrealnim, ali svakodnevnim. Bajku pronaći i u životu, i život u bajki, nesavršenost u savršenome. Posvećena je glumi i svim njezinim pojavnostima«, objašnjava Ivica Buljan. Scenograf »Snjeguljice« je Tomo Savić-Gecan, kostime je osmislila Ana Savić-Gecan, koreografkinja je Mare Sesardić, glazbu je skladao Mitja Vrhovnik-Smrekar, a na pozornici ju izvode Andraž Polič, Blež Celarec i Gregor Cvetko.</p>
<p> Walter Benjamin je uočio da Walserove bajke počinju tamo gdje bajke inače završavaju i konstatirao - »Ako nisu umrli, ti likovi žive još i danas.« Njihov život nakon svršetka bajke bit će predstavljen u hrvatsko-slovenskom scenskom projektu »Snjeguljica« čija je premijera najavljena sredinom rujna u ljubljanskome Cankarevu domu.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Susret naraštaja </p>
<p>Tijekom osmodnevnog druženja umjetnici će stvarati i izmjenjivati iskustva / U galeriji »Kula« bit će otvorena izložba radova nastalih tijekom »Otoka 2001« </p>
<p>SPLIT, 28. kolovoza</p>
<p> - U Nečujmu na otoku Šolti bit će održan od 2. do 9. rujna drugi po redu susret hrvatskih kipara i slikara pod nazivom »Otok 2002«. Svrha njihova okupljanja, istaknuo je na konferenciji za novinare Stanko Mrduljaš, vlasnik galerije »Kula«, jest približavanje otočnih područja kopnu i komunikacija sa slikarima i kiparima. Skup organizira splitska galerija »Kula« u suradnji s kulturnom udrugom »Marko Marulić« te hotelskim poduzećem »Šolta« iz Nečujma.</p>
<p>Tijekom osmodnevnog druženja umjetnici će stvarati, razgovarati i izmjenjivati iskustva i stručna znanja, te pokušati odgovoriti na neke poticaje otočne pojavnosti i, kako je Guido Quien, ravnatelj Fundacije Ivana Meštrovića u pismu naslovljenom na Stanka Mrduljaša napisao, »na govor svjetla i samosvojnu odmjerenost mediteranskog krajobraza«.</p>
<p> Skup u Nečujmu bit će u znaku susreta nekoliko umjetničkih naraštaja, od najstarijih Škrnjuge i Ostoje do Strinića, predstavnika mlađih. Osim navedenih, u multimedijalnom projektu »Otok 2002« sudjelovat će Josip Biffel, Josip Botteri Dini, Kažimir Hraste, Guido Quien, Đuro Seder, Munir Vejzović, Vatroslav Kuliš, Rudi Labaš, Ivan Kožarić, Petar Barišić, Vinko Fabris i drugi.</p>
<p> Prije puta na Marulićev škoj, 35 hrvatskih akademskih umjetnika okupit će se u prostorijama galerije »Kula« gdje će biti otvorena izložba radova nastalih tijekom »Otoka 2001«.</p>
<p> »Bit će to prvi put da se na jednoj izložbi okupio tako veliki broj hrvatskih slikara i kipara. Iako su neki umjetnici zbog objektivnih razloga otkazali sudjelovanje u ovom projektu, mislim da smo obavili vrlo dobar posao, jer okupiti ovoliko umjetnika na jednom mjestu ravno je osvajanju olimpijske medalje«, ističe Stanko Mrduljaš te navodi kako na Šoltu ne će doći Zidić, Kavurić-Kurtović, Kokot, Kurtović, Lipovac i Kovačić.</p>
<p>Mrduljaš je govorio i o nezavidnoj situaciji u kojoj se njegova galerija trenutačno nalazi. Naime, splitske gradske vlasti galeriju stavljaju u kategoriju poslovnoga prostora, a ne izložbenoga.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Mostra u režiji Moritza de Hadelna </p>
<p>VENECIJA, 28. kolovoza</p>
<p> - Doajen među filmskim festivalima, 59. venecijanska Mostra, koja u četvrtak počinje na Lidu, ponudit će brojna filmska ostvarenja. Službeni dio, u kojem će se 21 film natjecati za Zlatnog lava, otvorit će film »Frida« Julie Taymor. Zlatnog lava 8. rujna dodijelit će ocjenjivački sud na čelu s kineskom glumicom Gong Li. Novi ravnatelj venecijanskog festivala Švicarac Moritz de Hadeln uspio je sastaviti vrlo raznolik program. Na čelo festivala došao usred velike rasprave o kulturnoj politici Silvija Berlusconija te je, zahvaljujući svojem 22-godišnjem iskustvu na čelu Berlinalea, znao privući priznate redatelje.</p>
<p> Gotovo godinu dana od terorističkih napada 11. rujna, u Veneciji će biti prikazan kolektivni film »11'09"01«, jedanaest redatelja, kao i prvi film koji je djelomično sniman na Manhattanu nakon atentata - »Najbliže raju« Tonie Marshall, koji govori o romantičnom susretu Catherine Deneuve i Williama Hurta. Bit će prikazan i film »Kuća luđaka«, o ratu i zbrci u Čečeniji, ruskog redatelja Andreja Končalovskog, a John Malkovich, koji u filmu Liliane Cavani »Ripley's game« glumi Toma Ripleya, izvan konkurencije predstavlja svoj prvi redateljski uradak »Dancer upstairs«, o Abimaelu Guzmanu, vođi pokreta Svjetla staza. Sophia Loren nakon više od 20 godina izbivanja vraća se u Veneciju zahvaljujući filmu »Between strangers«, koji je režirao njezin sin Edoardo Ponti, a glume i Mira Sorvino i Gerard Depardieu. Harrison Ford pojavljuje se u filmu o ruskoj nuklearnoj podmornici »K-19: The Widowmaker« Kathryn Bigelow.</p>
<p> Uz ove velike holivudske produkcije Moritz de Hadeln organizirao je sekciju »Protiv struje« namijenjenu inovativnijim radovima, a za nagradu San Marco natječe se 18 filmova, među kojima »U petak na večer« Claire Denis s Valerie Lemercier i Vincentom Lindonom, »Full frontal« Stevena Soderberga s Juliom Roberts i »Čovjek bez Zapada« Raymonda Depardona. Dvije trećine filmova koji se natječu za Zlatnog lava europskog su podrijetla (dva ruska, tri francuska, tri talijanska, dva njemačka i dva britanska filma), Aziju predstavljaju četiri filma, a Afriku mjuzikl »Nha Fala« (Moj glas), europska koprodukcija u režiji Flore Gomes iz Gvineje Bisau. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Aljoši Juriniću prva nagrada na natjecanju u Beču </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Na drugome međunarodnom natjecanju pijanista u Beču učenik glasovira na zagrebačkoj Glazbenoj školi Pavla Markovca Aljoša Jurinić osvojio je u A kategoriji do 13 godina prvu nagradu, izvijestio je ravnatelj Škole prof. Josip Vrbanec. Međunarodno natjecanje pijanista (Wiener Pianisten Wettbewerb) održano je od 12. do 24. kolovoza pod pokroviteljstvom Pan Musica Austria. Natjecanje se održavalo u dvije etape - prva 12. kolovoza uz obvezno sviranje skladbe J. Haydna i finale 24. kolovoza, kada se izvodio slobodni program. Taj rezultat Aljoše Jurinića, učenika glasovira iz klase profesorice Jasne Reba, nastavak je niza njegovih sjajnih uspjeha koje je postigao na međunarodnim i državnim natjecanjima i dokaz je njegova stalnog napretka, smatra Vrbanec, koji istodobno to drži potvrdom visoke profesionalne poduke glasovira u Republici Hrvatskoj. (Hina) festivali</p>
<p>»Bale - Novi hrvatski turizam 2002.«</p>
<p>BALE, 28. kolovoza - Festival suvremene umjetnosti »Bale - Novi hrvatski turizam 2002.« održat će se u istarskome gradiću Bale ove subote i nedjelje u galerijskom prostoru »Zlobecsport« i konobi-galeriji »Kamene priče« kao budućim okupljalištima nove i radikalne umjetničke prakse. Sudjeluju umjetnici iz zemlje i inozemstva: Sven Stilinović, Vladimir Dodig Trokut, Jusuf Hadžifejzović, Mark Offenbach, Milomir Repac - Zvezda, Zlatan Dumanić, »RF« skupina, Marin Marinić, Rajko Radovanović, Igor Zlobec, Damir Čargonja, Branko Cerovac, Ivan Kožarić, Sandro Đukić, Rino Efendić, skupine »Grč« i O.Š. Sulud III., te njihovi gosti. Koncept »Novoga hrvatskog turizma« namjerava razvijati umjetnost i turizam u područjima s povijesnim, kulturnim i prirodnim preduvjetima. Umjetnici okupljeni oko toga koncepta žele da Bale u skoroj budućnosti postanu važan čimbenik u promicanju najnovijih kulturnih vrijednosti, što s vremenom može stvoriti dobre temelje za jednu od mogućih turističkih ponuda. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dani Ranka Marinkovića u Komiži</p>
<p>KOMIŽA, 28. kolovoza</p>
<p> - Kulturna manifestacija »Dani Ranka Marinkovića« održat će se prvi put od 13. do 15. rujna u Komiži, rečeno je u srijedu u komiškom Gradskom poglavarstvu. U sklopu te kulturne manifestacije, koju je u svibnju utemeljio Grad Komiža, bit će upriličen i stručno-znanstveni skup pod nazivom »Ranko između otoka i kopna«. Odbor Dana koji, uz gradonačelnika Visa, čine akademici Dubravko Jelčić i Nedjeljko Fabrio, na ovo prvo književno sijelo pozvao je dvadeset znalaca i štovatelja Marinkovićeva djela među kojima su Ivo Frangeš, Aleksandar Flaker, Slobodan Novak, Tomislav Sabljak, Miroslav Šicl, Pavao Pavličić i mnogi drugi. Oni će razmotriti Marinkovićevu ulogu te značenje njegova djela u tijekovima hrvatske književnosti, a ugledni gosti obići će tamošnje škole i održati književna druženja. Glavni pokrovitelji ovogodišnjih »Dana Ranka Marinkovića« su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Društvo hrvatskih književnika. Ranko Marinković (1913. - 2001.) pisao je novele, drame, romane i eseje, a njegov opus smatra se reprezentativnim uzorkom hrvatskoga modernizma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Mašta najjače afirmira ljudsku slobodu</p>
<p>Ropstvo nisu samo predstavljali okovi oko nogu i bič nadzornika, nego i ograničenje izražavanja misli i udruživanja za zajedničke ideale. Apstraktni pojam slobode razdijelio je filozofe, teologe i znanstvenike od antike do danas na zastupnike determinizma i indeterminizma. Prema jednima sve se u svijetu događa kauzalno ili nužno, a prema drugima je mnogo toga nepredvidivo i slučajno</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Nakon što je Hebrang s demokratskom politikom ZAVNOH-a produbio jaz s boljševičkim Vrhovnim štabom (Tito, Đilas, Ranković, Kardelj), bio je u lipnju 1944. sazvan u Topuskom Kongres kulturnih radnika Hrvatske, o kome bijaše već riječ. Taj kongres je trebao ojačati demokratsku (građansku) orijentaciju, kakva je bila upravo potvrđena na Trećem kongresu ZAVNOH-a, koji će Kardelj i Bakarić osuditi kao pad u građanski liberalizam. </p>
<p>U takvom ozračju, a u odsustvu Miroslava Krleže, osvrnuh se na prijeratni sukob na ljevici s afirmacijom »prokletih znanosti«: Einsteinove teorije relativnosti, Heisenbergove kvantne teorije i molekularne biologije ili genetike.</p>
<p> I, naravno, opet su protiv mene ustali goropadni boljševici (Moša Pijade, Jakov Blažević, Leon Geršković i dr.), ali je opet presudio Hebrang meni u prilog.</p>
<p> No demokratska pozicija ZAVNOH-a bit će izgubljena budući da je nakon zastoja američke vojske u Italiji, a silovitog prodora Crvene armije bio u Beogradu ustoličen boljševički stožer s maršalom Titom. A ja sam za nagle boljševizacije Hrvatske bio kao nepoćudan otpravljen iz ZAVNOH-a na jednu učiteljsku školu.</p>
<p>Koliko god su me u poratnim godinama napadali ortodoksni sljedbenici dijalektičkog materijalizma, naš zagrebački seminar dosljedno je zastupao Heisenbergovu kvantnu teoriju.</p>
<p> Međutim prekidom sa Staljinovim lagerom, slabe ti ideološki pritisci na egzaktnu znanost, tako da će u slobodnijem ozračju rasti Institut »Ruđer Bošković« koji će razbiti zatvorenost u državne granice, razviti suradnju s inozemnim sveučilištima i priključiti Hrvatsku svjetskoj fronti istraživanja. Kao što je Niels Bohr istaknuo u pozdravnom govoru u Danskoj akademiji znanosti, Jugoslavija je prije toga bila bijela mrlja na znanstvenoj karti Europe. </p>
<p>Premda je Heisenberg jednom spomenuo da se počeo baviti atomskom teorijom jer to tada nije imalo veze s praksom i premda je ostao daleko od stranačkih borba za vlast, njegove su interpretacije kvantne teorije rasplamsale najžešće ideološke sukobe.</p>
<p> Kad sam mu jedne večeri u njegovoj kući, izgrađenoj Nobelovom nagradom na pola puta između Fizikalnog instituta i Spomenika boju naroda 1813., pričao o sukobu na ljevici u Kraljevini Jugoslaviji, vrlo se začudio uskliknuvši: »Pa tko se ondje osim tebe bavi atomskom teorijom!?«</p>
<p> Ako on to i nije želio, njegovi su nazori prelazili znanstveni krug i sukobljavali se u političkoj areni. Max Planck je jednom konstatirao u javnom predavanju: »Fizika je oružje u ideološkoj borbi, i to vrlo oštro oružje«. Heisenbergu pripada zasluga da je odlučno pridonio rušenju dogmatizma i jačanju slobodne misli.</p>
<p> Kad je Henri Poincaré nakon Planckova unošenja diskontinuiranosti u fizičke procese zaključio da će time biti napušten determinizam, u malo slobodnijim meditacijama prorekao je da nastupa doba političkog pluralizma. Zacijelo, Werner Heisenberg izvršio je najveći prijelom u shvaćanju svijeta, a konsekvence tog obrata nisu još danas do kraja sagledane. </p>
<p>Čovjek i duša: Dok Romain Rolland veliča hrabrost kao preduvjet svih vrlina, Ivan Gundulić posvećuje himnu lijepoj i dragoj slobodi u kojoj su nam dana sva dobra. Nakon što se čovjek dosta umišljeno nazvao Homo sapiens, mnogi su filozofi naprotiv, osobito egzistencijalisti kao Jean-Paul Sartre, uzimali slobodu kao čovjekovu bit ili, recimo, karakteristiku, ako odustanemo od pojma biti, što ga je već filozofski devalvirao Leibniz, a u novije vrijeme i Wittgenstein. </p>
<p>Jedno drugome ne proturječi ako prihvatimo Kantovo stajalište da sloboda izvire iz uma. Čovjek koji ne misli očito nije slobodan.</p>
<p> No potječe li sloboda samo iz mišljenja? Descartesovo ishodište cogito ergo sum potvrđivalo je čovjeka kao duhovno biće, u opreci prema životinjama koje on uspoređuje sa strojem poričući im dušu.</p>
<p> Jamačno nije se Cartesius nikada sprijateljio sa psima da bi shvatio njihovo duhovno bogatstvo. Međutim je Darwinova evolucija srušila metafizičku ogradu između čovjeka i drugih živih bića. I više životinje misle, bar u zametku, i osjećaju čak intenzivno, tako da se posvećeni antropocentrizam ne može održati, pogotovo danas kad nas primicanje ekološke katastrofe prisiljava na proširenje moralne odgovornosti na cijelu prirodu. </p>
<p>Čini mi se jednostrano Kantovo usidrenje slobode u umu, kao i njegovo razdvajanje prirodnih i umnih radnji. Može li se jednom Bachovu oratoriju, gdje se biblijska riječ iznosi s najdubljim čuvstvom ili pobožnošću, odreći sloboda stvaranja? Pa u svim našim maštanjima razlijeva se kroz zamisli također plima želja, nada, radosti, tuge, očaja ili straha. A stvaralačka imaginacija ili mašta najjače afirmira ljudsku slobodu. </p>
<p> Moja dugogodišnja kritika pozitivizma ili empiriokriticizma otpočetka je polazila od stajališta da se ne mogu strogo razlikovati faktografski i vrijednosni sudovi, ratio i emotion, činjenice i teorije. Kad je Hegel proricao kraj umjetnosti kao senzualnosti protivne umu, taj je monistički idealist oduzeo filozofiji najdublji izvor. </p>
<p>Zanimljivo je da je riječ homo u starom Rimu označila roba. A nitko drugi i nije tako čeznuo za oslobođenjem kao podjarmljeni i zarobljeni. Spartakova buna robova u stoljeću prije Krista planula je iz njihove krajnje ugroženosti, poniženja i patnje. Ropstvo nisu samo predstavljali okovi oko nogu i bič nadzornika, nego i ograničenje izražavanja misli i udruživanja za zajedničke ideale. Političke sloboštine postaju conditio sine qua non demokracije.</p>
<p> Premda suvremena civilizacija teži demokraciji sa sve punijim ispunjavanjem ljudskih prava, apstraktni pojam slobode razdijelio je filozofe, teologe i znanstvenike od antike do danas na zastupnike determinizma i indeterminizma. Prema jednima se sve u svijetu događa kauzalno ili nužno, a prema drugima je mnogo toga nepredvidivo i slučajno.</p>
<p> Klasična epoha prirodoslovlja polazila je od principa kauzalnosti prema kojemu se sve u svemiru događa po zakonu uzroka i posljedice. Budući da bez slobode nema moralne odgovornosti, znanstveni determinizam došao je u sukob s etikom pa je pukao prividno nepremostiv jaz između prirodnih i nazvanih duhovnih znanosti.</p>
<p>Prijelom u tim nerješivim suprotnostima nastupio je kvantnom teorijom. Dok je dotad znanost priznavala samo ono što je bilo, što jest i što će biti, kvantna teorija uzima i sve ono što je moglo biti i može biti. Dakle, pri jednoj konkretnoj pojavi ne djeluje samo ono što je prije bilo, nego i sve ono što je prije moglo biti. </p>
<p>Bio je to potpuni prekid s kauzalnošću kako su je shvaćali Laplace, Hume i Kant. </p>
<p>Kao što smo iznijeli, prema Heisenbergu se atomski procesi ne mogu više prikazati kao gibanje čestica u prostoru i vremenu, nego istraživač ima pred sobom kompleks mogućnosti. Koja će se od tih mogućnosti ostvariti pri motrenju ili eksperimentu, nepredvidivo je, ali mnoštvo slučajeva ravna se prema statističkom zakonu.</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>NAGODBA</p>
<p>Zašto Amerika nije spriječila napad </p>
<p>Otvaram usta. Onda se strogo opomenem. - Ja? Bezvezni, smrdljivi profesorčić? </p>
<p>Franjo se ceri: - Bezvezni, smrdljivi profesorčić!? Don't give me that shit, Pat! </p>
<p>- Zašto Amerika nije spriječila napad na Dubrovnik? Zašto su te poslali?</p>
<p> Razmišljam: da pariram i kažem: »A zašto su poslali vas?« </p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Franjo se križa:</p>
<p> - Prvo smo bili nekoliko mjeseci u Zagrebu, a onda kad se počelo pucati, mislili smo: nikad neće lupiti po Dubrovnku. Ostajemo u Dubrovniku, na sigurnom, dok sve ovo ne prođe, dok ne srede separatiste. Tko bi se usudio lupiti po Dubrovniku!?</p>
<p>Iz mraka stiže lagan dodir Aninih prstiju. I zatim golicavi dah i riječ lažnog prijekora, i dalje u najboljem stilu napudranih perika i krinolina.</p>
<p>- Zašto nisi spriječio napad na Dubrovnik?</p>
<p>Otvaram usta. Onda se strogo opomenem.</p>
<p>- Ja? Bezvezni, smrdljivi profesorčić?</p>
<p>Franjo se ceri:</p>
<p>- Bezvezni, smrdljivi profesorčić!? Don't give me that shit, Pat!</p>
<p>- Zašto Amerika nije spriječila napad na Dubrovnik? Zašto su te poslali?</p>
<p>Razmišljam: da pariram i kažem: »A zašto su poslali vas?« No to sam već jednom rekao, i takva si ponavljanja ne mogu dozvoliti kao esteta, poznavatelj lijepe književnosti i stručnjak za Ubalda de Leonija, koji, što bio da bio, nije loš stilist.</p>
<p>- Što ne stavite Mozarta?</p>
<p>- Touché! Nego, kad već o tome razglabamo, bi li nam mogao nabaviti propusnice za odlazak iz Dubrovnika?</p>
<p>Opet se tvrdoglavim.</p>
<p>- Tko? Zar ja?</p>
<p>- Da, ti!</p>
<p>- Da, ti, Charlie Brown!</p>
<p>Ana mi se vragoljasto smiješi.</p>
<p>- Charlie Brown tvoju...</p>
<p>Franjo ustaje i kaže:</p>
<p>- Idem dolje po špagete. Luk je u frižideru. Frižider koji ne radi jako dobro drži toplinu. </p>
<p>Trenutak za akciju. Dok Franjini koraci odzvanjaju strmim stubištem koje vodi od ulaza na prvi kat, gdje je kuhinja (kuća je uska i visoka, predmnijevam da su iznad nas još dva kata - spavaće sobe i kupaonica), i dok Ana kroz drhtavo svjetlo svijeće brodi između frižidera i police (a ja s užitkom promatram valovito pulsiranje njezine stražnjice), iz džepa hitro vadim svog uhodu.</p>
<p>»Uvijek obdržavaj gomile uhoda. Lako ih je naći. To je stoka koja ne može obavljati nikakav čestit posao. Ima ih bezbroj! Nek te ne brine što su blesavi ili zatucani. Važno je da motre i uglavnom pamte što su čuli i vidjeli, i da ti to mogu vjerno prenijeti. (Ne brkaj uhode sa špijunima; ovi posljednji su osobe velike pameti, hrabrosti i snalažljivosti; o njima drugom prilikom). </p>
<p>Kažem, nabavi si gomilu uhoda. Plati ih mizerno. Što manje platiš na početku, to će kasnije manje očekivati i iz tebe nastojati izmusti. Ako ti dozlogrde ili ako se obezobraze, nožem preko grla pa u kloaku! Lako ćeš naći nove. Pripazi: budale će te prije ili kasnije izdati, nadajući se većoj nagradi na drugoj strani.</p>
<p> Stoga nek nešto povjerljivija osoba uhodi tri-četiri obične uhode, a te povjerljivije osobe nek nadgleda neki od tvojih običnih špijuna. Na ove pak nek motri netko u kog imaš povjerenja. A toga motri ti sam. Ako u bilo kog u tom lancu posumnjaš, nek mu tvoj plaćeni ubojica smjesta presiječe grkljan...«</p>
<p>Srećom, Ubaldo, nemam tih problema. Moj uhoda je površinom otprilike poput nokta, debljina mu je oko šesnaestine inča. Dok se Ana naginje u frižider, vještom kretnjom pritišćem ga na stražnju stranu noge od sofe. </p>
<p>Prijanja plastičnim pipkom u koji se pri dodiru s površinom automatski slijeva mala količina »super glue«, lijepka koji niti jedna kemikalija na svijetu ne može rastočiti. Pokušajte staviti kap među prste. Da ih razdvojite, trebat će vam kirurški zahvat. Ljepilo, naime, djeluje kemijski i spaja površine u jedno!</p>
<p>Ako mog uhodu uhvate, ne moram se bojati izdaje i slati plaćenog ubojicu da mu reže grkljan. Dodirne li ga gola ljudska koža, automatski se pali i izgara u nekoliko sekundi. Pazite, gola ljudska koža. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk na Farskim otocima diže samopouzdanje </p>
<p>Tri pogotka prednosti iz prve utakmice, a i razlika u kvaliteti dopuštaju Splićanima da misli usmjere prema nedjelji / »Ova je utakmica na Farskim otocima dobra provjera prije nedjeljnog derbija. Otočani nisu kvaliteta da ih se moramo bojati, a s druge strane maksimalnim zalaganjem i dobrom igrom možemo podignuti samopouzdanje za Dinamo«, kazao je Ivica Šurjak, sportski direktor Hajduka</p>
<p>TORSHAN, 28. kolovoza (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Uzvratni susret pretkola Kupa Uefa, koji se u četvrtak igra u 19 sati po hrvatskom vremenu, protiv GI Gotua na Farskim otocima za nogometaše je Hajduka svojevrsna izolacija, bijeg od uobičajene gužve prije velikih utakmica kao što je ova u nedjelju protiv Dinama. Tako će igrači izbjeći navijačku utrku za ulaznicama i moći će se u miru koncentrirati. </p>
<p>Inače, Hajdukova ekspedicija nakon šestosatnog leta doputovala je na Farske otoke ali je samo slijetanje bilo dramatično. Magla i vjetrovito vrijeme prisilili su pilota zrakoplova Atlantic Airlines da sat vremena kruži poviše otočja. Stvorila se dilema da li sletjeti ili produžiti za Norvešku. Pilot je nakraju spustio zrakoplov uz veliku trešnju i propadanje te mnoštvo uzdaha, pogotovo zbog stijena koje su se ukazale uz samu zračnu luku. Bilo je mnogo paničnih komentara poput »sve nam je ovo Dinamo namjestio«. </p>
<p>Na Farskim otocima, Hajdukovce je dočekalo hladno vrijeme, a uz loš put i nisku temperaturu, još ih brine kasni, ili bolje reći rani povratak s otočja u petak rano ujutro. No, igrači će imati dovoljno vremena da se naspavaju. Tri pogotka prednosti iz prve utakmice, a i razlika u kvaliteti dopuštaju Splićanima da misli usmjere prema nedjelji. </p>
<p>Hajdukovcima će utakmica dobro doći, da pokušaju pohvatati niti, zasad, izgubljene igre. Ivica Šurjak, sportski direktor Hajduka, pred put je kazao:</p>
<p>- Ova je utakmica na Farskim otocima dobra provjera prije nedjeljnog derbija. Otočani nisu kvaliteta da ih se moramo bojati, a s druge strane maksimalnim zalaganjem i dobrom igrom možemo podignuti samopouzdanje za Dinamo. Od igrača očekujem da pokažu veliku želju. Moram priznati da u ovom trenutku najviše razmišljamo o Dinamu.</p>
<p>Misleći na Dinamo, hajdukovci grade hrvatski i klupski renking. Naime, pobjeda bi hrvatskom nogometu donijela bodove za Uefinu ljestvicu. Baš ogledi s nedoraslim suparnicima poput GI Gotua dobro su došli za skupljanje bodova. </p>
<p>Na Farske otoke nije otputovao Bule, kojeg je strah leta zrakoplovom, a u Hajduku smatraju da im nije nužan za uzvrat. Zapravo, trener Vulić najavljuje da će odmoriti sve koje može. Stoga se može očekivati sljedeći sastav: na vratima Pletikosa, dva bočna igrača Brgles i Pirić, obranom će komandirati Miše, a ispred njega će biti dva braniča Vuković i Neretljak. U veznom bi redu trebali zaigrati Srna, Carević i Andrić, a napadački su tandem Erceg i Deranja. </p>
<p>Utakmicu sudi Igor Jarmenčuk iz Ukrajine, a Jean Marie Ganteben iz Luksemburga delegat je utakmice. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sarajevo ispalo iz utrke za ZOI</p>
<p>LAUSANNE, 28. kolovoza</p>
<p> - Glavni grad Bosne i Hercegovine ispao je iz utrke za domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 2010. godine. </p>
<p>Međunarodni olimpijski odbor danas je u Lausanni dao zeleno svjetlo za nastavak promidžbene kampanje Vancouveru, Salzburgu, Bernu i južnokorejskom Pyeongchangu. O tome tko će od ova četiri grada ugostiti zimsku olimpijadu 2010. odlučit će se na sjednici MOO-a u srpnju sljedeće godine u Pragu. Najviše se izgleda daje Vancouveru i Salzburgu.</p>
<p> Osim Sarajeva, koji je bio domaćin ZOI 1984., u uži izbor nisu uspjeli ući španjolska Jaca, Andorra i kineski Harbin. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Filipović svladao Sakurabu</p>
<p>TOKIO, 28. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski borac Mirko »Cro Cop« Filipović u Tokiju je »Shockwave« borilačkoj priredbi održanoj na Nacionalnom stadionu pred 100.000 gledatelja svladao domaćeg borca Kazushija Sakurabu prekidom nakon 2. runde. </p>
<p>Borba je održana po »Pride« pravilima, a nakon dvoboja Filkipović je ovu pobjedu označio kao jednu od najznačajnijih u karijeri. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Moj je najveći problem Hajdukov predsjednik« </p>
<p>»U posljednje vrijeme mnogi me pitaju tko će igrati od ove trojice napadača - Olić, Balaban, Mitu! Znate što im ja na to odgovorim? Igrat će sva trojica!«, kaže Blažević</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Hoće li Dinamov trener Miroslav Blažević »pomilovati« iskusnoga Vladimira Petrovića? Ćiro ga je u utorak poslijepodne potjerao iz momčadi, nakon što ga je ovaj iznervirao svojom reakcijom na uobičajene trenerove savjete i sugestije.
Kombinirana momčad Dinama je, naime, u utorak u Začretju pobijedila selekciju Hrvatskog zagorja s ne baš uvjerljivih 2-0. Ili preciznije: Dinamo je protiv selekcije Zagorja odigrao neodlučeno, 0-0. Naime, zagorska je reprezentacija zaigrala samo u prvih 45 minuta, dok je u drugome poluvremenu istrčala momčad lokalnog Jedinstva Začretje. A oba pogotka su postignuta upravo u tom, drugom dijelu.</p>
<p>Maksimirski trener, naravno, nije bio zadovoljan nastupom svojih nogometaša, tako da je bila dovoljna i obična iskrica da se Ćirin uzavreli temperament rasplamsa u buktinju. A iskricu je potpalio Petrović... On je, navodno, nakon jedne trenerove sugestije, hladno odmahnuo rukom, nakon čega je Ćiro zagrmio:</p>
<p> - Petrović je izbačen zauvijek! Pa, ovo mi nije radio niti slavni Burruchaga!</p>
<p> Je li maksimirski trener doista iznerviran ovakvom Petrovićevom reakcijom ili na taj način samo želi dodatno uskovitlati atmosferu uoči nedjeljnog derbija protiv Hajduka u Splitu? Poznato je da je Ćiro često znao posegnuti za ovakvim »modelom«, često je znao pronaći kakvoga »igrača-žrtvu«, kojega bi zbog nekog nepromišljenog poteza ili pak zbog nekakve sitnice, jednostavno izgnao iz svlačionice. Ovakvim psihološko-taktičkim pristupom trener dodatno pojačava svoj autoritet unutar momčadi, a k tome i »mobilizira« duhove svojih igrača.</p>
<p> Naposljetku, i sam maksimirski trener se nedavno požalio kako mu nitko od njegovih nogometaša još nije dao »povoda da ga istjera iz momčadi«. Sada je, eto, naletio - Petrović...</p>
<p> Ipak, dan kasnije, kada se već pomalo smirio, Ćiro je procijedio:</p>
<p> - Što će biti s Petrovićem? Ma, još ćemo vidjeti što se zapravo dogodilo...</p>
<p> Sam igrač je preneražen ovakvim razvojem događaja.</p>
<p> - Nisam još s nikim razgovarao, naglasio je Petrović. - Čekam rasplet situacije na prvom sljedećem treningu. Nisam odmahivao rukom na trenerove riječi. Ćiro sve tumači onako kako njemu odgovara. Bude li mi onemogućeno treniranje, neću sjediti skrštenih ruku!</p>
<p> Tako govori Petrović i zanimljivo će biti vidjeti novu Blaževićevu »repliku«.</p>
<p> Naravno, maksimirski trener u ovome trenutku najviše razmišlja o nedjeljnom okršaju na Poljudu.</p>
<p> - Moj problem je Hajdukov predsjednik Grgić! Vidim da je napravio mobilizaciju i na tome mu čestitam. Podsjeća me na mene! Za očekivati je da će atmosfera biti prava, sportska. Moram reći da je Grgić kadrovik izravno odgovoran za sve što će se dogoditi s Hajdukom. On djeluje u tandemu s mojim »stogodišnjim« prijateljem Žajom, oni su dva tijela, a jedna duša! Grgićeve poruke su sportske, ambiciozne i logične.</p>
<p> Ćiro je dodao kako se posebice pribojava »jako talentiranog i mladog Hajdukovog trenera Zorana Vulića«.</p>
<p> - Bojim se Vulića i njegove odlučne momčadi. Iznimno ga respektiram, on će znati nadahnuti svoje igrače na način da to bude dostojan derbi. Hajdukova momčad je ukomponirana od iznimno talentiranih nogometaša. Na posljednjoj utakmici su im isključena dva igrača, pa nisu upisali željeni rezultat, ali taj njihov slučaj nas ne može prevariti.</p>
<p> O samome sastavu svoje momčadi za poljudski derbi Ćiro nije želio konkretnije govoriti. </p>
<p> - U posljednje vrijeme mnogi me pitaju tko će igrati od ove trojice napadača - Olić, Balaban, Mitu! Znate što im ja na to odgovorim? Igrat će sva trojica!</p>
<p> Na upit hoće li sva trojica igrati odjednom, Ćiro se zagonetno nasmiješio:</p>
<p> - To nisam rekao.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo to sam ja!</p>
<p>ROMANA EIBL </p>
<p>Oživljava li nedaleko od maksimirske šume, u utrobi nikad obnovljenoga nogometnog stadiona, duh Luja XIV., vladara koji je ratovao sa svima, a čiji je apsolutizam na svim poljima života bio beskrajan: ukinuo je samouprave općina i pokrajina, sudove podvrgnuo svojoj kontroli, proganjao neistomišljenike, čak je i katoličku crkvu stavio pod svoju kontrolu! Na lujevski način i pod parafrazom njegove devize »država to sam ja!«, Dinamom je poželio vladati jedan ambiciozni nogometni menadžer. </p>
<p> Inkriminirani vladar maksimirskoga kluba polaže pravo na Dinamovu krunu zbog svoje dugovječne ljubavi prema Dinamu, zbog velikog novca koji je posudio klubu u nevolji i zbog cijele čete vojnika (nogometaša) koje drži pod privatnim ugovorom.</p>
<p> Maksimirski Luj XIV. i ne mora uzviknuti »Dinamo to sam ja«, jer to se iz njegova očišta, kao i iz njegova ponašanja, podrazumijeva. I kada uime cijele klupske vlade, a zapravo samovoljno, nameće šutnju svim zaposlenicima u maksimirskom klubu spram jednog novinara, čime svoje osobno nezadovoljstvo, konflikte i nesporazume diže na razinu jedne sportske institucije. I kada u svom nekontroliranom istupu vulgarno prijeti drugom novinaru, s »lujevskom« težnjom da sve podvrgne svojoj istini i svojoj kontroli . </p>
<p> Ljudski se dignitet ne mjeri snagom računa u banci, ali se društveni položaji ovdje stječu samo i upravo njime, pa je maksimirski vladar pomiješao lončiće. On valjda misli da snaga njegovih decibela i snaga njegovih uvreda smije biti razmjerana njegovoj financijskoj snazi i trenutnom položaju unutar maksimirskih zidina, a da s »malim miševima«, koji vrijedno zarađuju svoj novinarski kruh, smije prebrisati podove. Zaboravio je, pritom, još nešto, osvojiti društvenu poziciju često puta znači i izgubiti ugled.</p>
<p> Ne znam što priječi moje kolege, koji svakodnevno pohode klub čija se momčad upravo preporađa pod vodstvom Miroslava Blaževića, a silina Olića i raskoš Kranjčara vraćaju publiku na tribine, da jednodušno ne nametnu silenzio stvarnome maksimirskom vladaru. Kad on već sâm ne može zaštititi klub od svoje prevelike ljubavi, pa je na najboljem putu da upravo njome uguši sve lijepo što se u posljednje vrijeme počelo rađati nedaleko od maksimirske šume, zahvaljujući - paradokslalno, ali istinito - i njemu. Pomognimo zato maksimirskom Luju da mu novine ne budu drugo jutarnje ogledalo.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nevenko Herjavec demantira vijest o ostavci</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Direktor Nogometnoga kluba Varteks i dopredsjednik Izvršnog odbora Hrvatskoga nogometnog saveza Nevenko Herjavec opovrgnuo je napis u jedinom hrvatskom sportskom dnevniku kako je podnio ostavku na svoje članstvo u IO »deprimiran nesređenošću unije i proizvoljnim postupcima važnih djelatnika«.</p>
<p>U svojoj je izjavi za javnost Herjavec napisao:</p>
<p>»Odlučno demantiram vijest o svojoj ostavci, jer da sam je mislio dati dao bih je na sastanku Izvršnog odbora HNS-a. Točno je da se ne slažem s uredom HNS-a, jer neki poslovi nisu posloženi kako treba. Kao što znate, mene je u Izvršni odbor HNS-a predložila udruga Prve HNL i njoj odgovaram o svojim postupcima, a to znači da o svojim postupcima moram obavještavati Prvu HNL.« </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Varteks na izletu </p>
<p>VARAŽDIN, 28. kolovoza</p>
<p> - Varteks će u četvrtak u 21 sat po hrvatskom vremenu u Dublinu započeti uzvratnu utakmicu predkola Kupa Uefa protiv Dundalka, drugoligaša iz Sjeverne Irske. Utakmica neće biti odigrana u tom malom gradiću udaljenom pedesetak kilometara od Dublina, jer stadion sa 1500 mjesta ne udovoljava kriterijima za odigravanje međunarodnih utakmica. U varaždinskom taboru nadaju se da put i sama utakmica neće previše izmoriti momčad koja je u usponu forme. </p>
<p>Utakmica neće imati posebni natjecateljski karakter jer su se Irci već u Varaždinu, gdje je bilo 5-0 za Varteks, pokazali preslabim suparnikom. </p>
<p>Stručno vodstvo Varteksa pretpostavlja kako će Irci zaigrati još agresivnije ne bi li nadomjestili očiglednu taktičku i tehničku podređenost. Varteks je znao imati problema s ekipa koje su se suprotstavljale na takav način preskačući igru i tražeći duele na rubu prekršaja. No i sam trener Dundalka svjestan inferiornosti svojih trgovaca, učitelja i vozača u odnosu na hrvatske goleadore najavio je zanimljivu strategiju: ponuditi igračima Varteksa uoči utakmice povećane količine odličnog irskog piva. Šalu na stranu, Varteks se sigurno neće poigravati s ugledom hrvatskog nogometa u službenom nastupu u Kupu Uefa.</p>
<p>Parovi ostalih uzvratnih utakmica pretkola Kupa Uefe, koje su na rasporedu u četvrtak (u zagradama su rezultati prvih utakmica):</p>
<p> Kärnten (Aut) - Metalurgs (Lat) (2-0), Zenit (Rus) - Encamp (And) (5-0), Lokomotiv Tbilisi (Gru) - Křbenhavn (Dan) (1-3), Polonia (Polj) - Sliema Wanderers (Mal) (3-1), Zvartnots Jerevan (Arm) - Primorje Ajdovščina (Sln) (1-6), HIT Nova Gorica (Sln) - Rapid Bukurešt (Rum) (0-2), Atlantas (Lit) - Liteks Loveč (Bug) (0-5), Matador Puchov (Slk) - Atirau (Kaz) (0-0), Sartid Smederevo (Jug) - Bangor City (Wal) (0-1), Viktoria Žižkov (Češ) - Domagnano (S. Mar) (2-0), HJK Helsinki (Fin) - Gomel (Bje) (0-1), Maccabi Tel Aviv (Izr) - Levadia (Est) (2-0), Nistru Otaci(Mol) - Aberdeen (Ško) (0-1), VMK Tallinn (Est) - Dinamo Tbilisi (Gru) (1-4), Wisla (Polj) - Glentoran (S. Irs) (2-0), AEL Limassol (Cip) - Ferencvaros (Mađ) (0-4), Djurgarden (Šve) - Shamrock Rovers (R. Irs) (3-1), Göteborg (Šve) - Zimbru (Mol) (1-3), Partizani (Alb) - Hapoel Tel Aviv (Izr) (0-1), CSKA Sofija (Bug) - Dinamo Minsk (Bje) (4-1), Servette (Švi) - Spartak Jerevan (Arm) (2-0), Vestmannaeyar (Isl) - AIK (Šve) (0-2), Excelsior Mouscron (Bel) - Fylkir (Isl) (1-1), Grevenmacher (Luk) - Anorthosis Famagusta (Cip) (0-3), Lugano (Švi) - Ventspils (Lat) (0-3), National (Rum) - Tiranë (Alb) (1-0), Crvena zvezda (Jug) - Kairat (Kaz) (2-0), Midtjylland (Dan) - Pobeda Prilep (Mak) (0-2), Odense (Dan) - MyPa (Fin) (0-1), Široki Brijeg (BiH) - Senec (Slk) (2-1), Ujpest (Mađ) - Klaksvik (Far) (2-2), Belasica Strumica (Mak) - Leixoes (Por) (2-2), Sarajevo (BiH) - Sigma Olomouc (Češ) (1-2), Livingston (Ško) - Vaduz (Lih) (1-1), Suduva Marijampole (Lit) - Brann Bergen (Nor) (3-2), Birkirkara (Mal) - Metalurg Zaporožje (Ukr) (0-3), Ipswich Town (Eng) - Avenir Beggen (Luk) (1-0), Linfield (S. Irs) - Stabaek (Nor) (0-4), Llansantffraid (Wal) - Amica Wronki (Polj) (0-5). </p>
<p>D. Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Lacković će priznati da je igrao za Metković«</p>
<p>Metkovci su Upravnom odboru uputili zahtjev za obnavljanje postupka, koji je u srijedu i odobren </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Slučaj »Lacković« vraćen je na početak. To je najvažnija odluka Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza koji je zasjedao u srijedu i nakon duže rasprave vratio cijeli slučaj stegovnom povjerenstvu. Tako će se još jednom ispitati svjedoci i razmotriti priloženi dokazi te uz pomoć državnih organa donijeti konačna odluka.</p>
<p>Ukratko, riječ je o (ne)igranju Blaženka Lackovića za RK Metković za vrijeme siječanjskih priprema u Sloveniji (od 21.1 do 25.1 2002.) protiv Pivovarne Laško.</p>
<p>Tada je, navodno, Lacković nastupio na prijateljskoj utakmici pod tuđim prezimenom, a nakon istrage kažnjeni su i Metković i Blaženko Lacković. Nakon prvostupanjske, a potom i drugostupanjske odluke Metkovci su Upravnom odboru uputili zahtjev kojim traže obnavljanje postupka, koji je u srijedu i odobren. </p>
<p>Zbog brojnih novih dokaza, koji su, uzgred, u Savez stizali nakon prve i druge odluke Stegovnog povjerenstva, nastala je cijela zbrka, pa je UO odlučio ponoviti cijelu istragu. uz napomenu da će svi svjedoci, koji su članovi HRS-a, moraju sudjelovati u postupku jer će u suprotnom biti podvrgnuti stegovnim mjerama. </p>
<p>Najviše se polemiziralo o tome kojeg je datuma utakmica odigrana, 22. siječnja ili dan kasnije. Metkovci tvrde da utakmica uopće nije odigrana 22., nego da je to bio zajednički trening, a s druge strane, među ostalim dokazima, Stegovno povjerenstvo ima izjavu jednog novinara koji je tvrdi da je u rukama imao zapisnik utakmice, kojeg je dobio od sportskog direktora Pivovarne Laško, te da je odigrana 23. siječnja. </p>
<p>Zoran Gobac naravno da nije ostao bez izjave u »sapunici« oko Lackovića. rakavici Među najzanimljivijim </p>
<p>- Tvrdim da će Lacković 14. rujna priznati da je nastupio na toj utakmici, tada će mu to biti u interesu.</p>
<p>Tada bi Lacković već mogao potpisati ugovor s njemačkim Kielom, a upravo tog datuma održat će se godišnja Skupština HRS-a, no bez obzira na to izjava Gobca je prilično zagonetna... </p>
<p>Odbijena je i žalba Metkovčana na odluku UO o oduzimanju tri prvenstvena boda zbog kašnjenja s uplatom novca za odigravanje Kupa Hrvatske u Metkoviću. Naime, Metkovci nisu na vrijeme platili iznos od 101 tisuće kuna HRS-u, a kada su naposlijetku pismeno zatražili od Saveza da aktivira mjenicu, koja je bila bez pokrića, što je kazneno djelo. Naknadno su izvršili uplatu, no dugo nakon dogovorenog roka. Sve u svemu žalba je odbijena i kazna Metkovcima ostaje na snazi.</p>
<p>Upravni odbor se osvrnuo i na novoosnovanu Srednjoeuropsku ligu, u kojoj, uz još devet klubova, nastupa i Zagreb. UO podržava takvo natjecanje jer je, kako tvrde, atraktivno i jeftino, no upozoravaju da ne smije ometati domaća i međunarodna natjecanja. Inače, o atraktivnosti lige moglo bi se dosta govoriti. Naime, nema utvrđenog rasporeda, utakmice se igraju kad tko stigne, a može se dogoditi da utakmicu sude suci iz jedne od zemalja iz kojih dolaze klubovi, što je bio slučaj u prvoj utakmici Zagreba protiv Pick Szegeda, koju su sudili Mađarski suci. Bilo je riječi i o zabrani nastupa Zagrebu u nadolazećoj sezoni Lige prvaka zbog nepodmirenih obveza prema Lavrovu, Kuličenku i Lazarovu. O tome se oglasio Zoran Gobac rekavši kako je Lazarovu sve isplaćeno, a prema Lazarovu i Kuličenku sporna je jedino visina dugovanja. UO je donio odluku kojom će obavijestiti Europsku rukometnu federaciju (EHF) o cijeloj situaciji, ali će i tražiti od EHF-a da HRS-u pošalju dokumentaciju o dugovima stranih klubova prema hrvatskim igračima i trenerima, kako bi i oni na taj način potraživali svoje dugove.</p>
<p>Nakon godišnje skupštine HRS-a, 14. rujna, trebalo bi uslijediti i svečano potpisivanje ugovora o organizaciji SP- a za rukometašice 2003. godine. Tada će u Zagrebu boraviti predsjednik Svjetske rukometne federacije (IHF) Hassan Moustafa. Odlukom UO-a izbornik muških nacionalnih selekcija i dalje će biti Lino Červar, do kraja SP u Portugalu 2004. godine. Osnovano je i povjerenstvo za rukomet na pijesku, a prvu priliku za upoznavanje ovog sporta, ljubitelji rukometa imat će ovoga vikenda na prvom prvenstvu Hrvatske na zagrebačkom Jarunu.</p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Nisam ekshibicionist, nego opaki profesionalac«</p>
<p>»Meni je čast igrati za Hrvatsku i uopće ne tražim dnevnice, ali ne mogu shvatiti da nema osiguranja. Želim svoj posao odraditi maksimalno korektno, postavio sam pitanje o osiguranju i HOS-u, ali odgovora nema«, ističe Marić</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska odbojkaška reprezentacija od ponedjeljka ponovno trenira u Zagrebu. Nakon tjedna provedenog u Osijeku i tri pobjede nad Nijemcima, naši će se odbojkaši do nedjelje pripremati u svojoj najčešćoj bazi, Domu odbojke. Unatoč uspjesima u dvobojima s Nijemcima, u Osijeku nije sve bilo tako sjajno. Dolazile su vijesti o problemima s neisplaćivanjem dnevnica, o tome kako su se dečki žalili na autobus koji ih je trebao odvesti do Valpova, o primjedbama na teretanu...</p>
<p>- Ovo što se događalo u Osijeku sada je svedeno na pozitivnu nulu, iako znam da su mnogi sve to krivo protumačili. Drago mi je što su nas u Savezu konačno shvatili ozbiljno, krajnje je vrijeme da počnu funkcionirati stvari s opremom, raznim kremama, vitaminima i ostalim stvarima nužnim za trening, kaže Ivan Donald Marić, jedna od najvećih uzdanica izbornika Igora Arbutine.</p>
<p>Zbog osječkih događaja, dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Zdeslav Barač prije nekoliko je dana reprezentativce prozvao ekshibicionistima, dodavši kako od njih na predstojećem Svjetskom prvenstvu u Argentini očekuje vrlo malo.</p>
<p>- Žao mi je što Barač tako misli, ali ja nisam nikakav ekshibicionist, ja sam »opaki profesionalac«. U Osijeku smo izgledali kao Cigani, svatko u svojoj opremi. Ja sam šminker i imam dobru opremu, ali neki si je dečki ne mogu priuštiti. Tražim da nas ozbiljno shvate, idemo na SP, a ne na neki turnir u Brčko.</p>
<p>Marić ističe kako od HOS-a ne traži nikakav novac, već samo osiguranje od ozljeda.</p>
<p>- Meni je čast igrati za Hrvatsku i uopće ne tražim dnevnice, ali ne mogu shvatiti da nema osiguranja. Želim svoj posao odraditi maksimalno korektno, postavio sam pitanje o osiguranju i HOS-u, ali odgovora nema. Ugovor s novim klubom počinje mi tek 1. listopada, pa mi ne vrijedi ni klupsko osiguranje. Zbog svega toga najveća mi je želja da se nitko od dečkiju ne ozlijedi na SP-u.</p>
<p>Unatoč problemima, Marić ne sumnja u prolazak skupine na SP-u.</p>
<p>- Skupinu ćemo proći dvjema pobjedema. Protiv Talijana ne možemo napraviti previše, ali Kanađane »ne volimo« i zato ćemo ih pobijediti s 3-1. Protiv Poljske će ovisiti koliko ćemo se istrošiti u prve dvije utakmice, ali vjerujem da će biti 3-2 za nas. Sljedeći je tjedan turnir u Češkoj, gdje, osim domaćina, igramo protiv Bugara i Slovaka. Tamo ćemo se »klati« i vidjet ćemo koliko zaista vrijedimo, tvrdi Marić koji će i sljedeće sezone igrati u Turskoj, ali u novom klubu.</p>
<p>- Nakon osvajanja naslova s Erdemirsporom, prešao sam u SSK iz Ankare. Dugo su me tražili i sada je konačno sve realizirano.</p>
<p>Inače, na treningu u ponedjeljak odbojkaši su imali posebnog gosta. Veliki argentinski trener Julio Velasco, savjetnik svih muških selekcija Hrvatske i trenutačni izbornik Češke, iskoristio je slobodan dan i došao pogledati naše odbojkaše.</p>
<p>- Teško mi je procijeniti kvalitetu Hrvatske, jer je preslabo poznajem. Čuo sam za pobjede protiv Australije i Njemačke, ali to su ionako slabije momčadi od Hrvatske. Momčad je vrlo mlada i potrebno je vidjeti kako će izgledati tijekom natjecanja. Ovo ljeto dajem sve od sebe da pomognem, ali imam puno posla u Češkoj. Zato ćemo tijekom zime puno više raditi zajedno. Imam ugovor s HOS-om na dulje razdoblje i sretan sam što mogu pomoći, jer ovdje ima mnogo ljudi kojima je odbojka strast.</p>
<p>Od takvog stručnjaka kakav je Velasco zanimljivo je čuti razmišljanja o skorašnjem SP-u u njegovoj domovini.</p>
<p>- Četiri momčadi koje su igrale u polufinalu Svjetske lige, Italija, Rusija, Jugoslavija i Brazil, apsolutni su favoriti i na SP-u. No, trebaju nam i nove države u odbojkaškom vrhu, moramo misliti o budućnosti. Zato sam sretan što mogu pomoći i Hrvatskoj.
Izbornik Igor Arbutina zadovoljan je suradnjom s Velascom.</p>
<p>- S njim sam u kontaktu od njegova prvog dolaska u Zagreb. Bio sam i u Italiji i gledao njegove treninge s reprezentacijom Češke, a on je sada bio prvi put u prilici vidjeti našu momčad uživo. Na turniru u Češkoj zajedno ćemo proanalizirati naše suparnike na SP-u i u Argentini ćemo biti maksimalno spremni. Nadam se da ćemo uz savjete ovog stručnjaka proći u drugi krug. Nažalost, na pripremama u Osijeku ozlijedio se Igor Omrčen, ali nadam se da ćemo ga već u Češkoj moći koristiti barem u jednoj utakmici, istaknuo je izbornik.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ljubičić »srušio« francuskog heroja</p>
<p>Iva Majoli još je u ponedjeljak bez problema ispratila s terena Amerikanku Ashley Harkleroad, dočim se Ivan Ljubičić pritiska 1. kola riješio pobjedom protiv Francuza Fabricea Santoroa / Mirjana Lučić, Silvija Talaja i Jelena Kostanić u utorak su se oprostile od Flushing Meadowsa</p>
<p>NEW YORK, 28. kolovoza</p>
<p> - Samo su najbolje rangirani hrvatski tenisači uspjeli izboriti 2. kolo newyorškog Grand Slama turnira. Iva Majoli još je u ponedjeljak bez problema ispratila s terena Amerikanku Ashley Harkleroad, dočim se Ivan Ljubičić pritiska 1. kola riješio pobjedom protiv Francuza Fabricea Santoroa. Mirjana Lučić, Silvija Talaja i Jelena Kostanić u utorak su se oprostile od Flushing Meadowsa.</p>
<p>Francuski heroj Fabrice Santoro zaslužio je kultni status zbog ponajvećeg udjela u pobjedi protiv izabrane vrste Australije u finalnom dvoboju Davisovog kupa prije dvije godine na travnatim terenima u Melbourenu. Tenisači na Touru od tada ga ne vole vidjeti s druge strane mreže, većina će ga opisati kao vrlo neugodnog suparnika. Osjetio je to i Ljubičić kada je 30-godišnji Francuz rođen na Tahitima poveo sa 4-2 u prvom setu. Ipak, Ljubičić je nadoknadio zaostatak i u »tie-breaku« ispustio tri poena. Za drugi set bio je dovoljan jedan oduzeti servis, a moglo je i sve biti gotovo nakon tri seta. No, Ljubičić nije iskoristio 0-30 kod 4-4 i 5-5. Presudni »break« stigao je u 11. gemu četvrtog seta za dvoboj 2. kola protiv Nizozemca Sjenga Schalkena. </p>
<p>A Schalken je do prvog međusobnog dvoboja protiv Ljubičića stigao pobjedom protiv Australca Marka Philippoussisa. On je samo jedan od sedam tenisača koji su morali predati premijerni dvoboj na posljednjem Grand Slamu sezone, među kojima je i Mario Ančić. Naravno, ovaj je slučaj ponovo potaknuo priče o prenatrpanoj sezoni za vrijeme koje tenisači nemaju vremena za odmor...</p>
<p>Silvija Talaja nije uspjela uzvratiti Austrijanki Barbari Schwartz za poraze protiv Ive Majoli i Jelene Kostanić u četvrtfinalnom dvoboju Fed kupa. No, osvojila je barem set, što nije uspjelo Jeleni Kostanić. Švicarka Myriam Casanova pobijedila je Kostanić na zemljanim terenima u Budimpešti, a isto je ponovila i na tvrdoj podlozi u Flushing Meadowsu...</p>
<p>- Mislim kako je Lučić ustvari odlična tenisačica. Ukoliko joj pružite šansu, vrlo će brzo ući u igru. No, danas nisam bila raspoložena za previše poklona, komentirala Amerikanka Venus Williams nakon »bicikla«, 6-0, 6-0 pobjede protiv 20-godišnje Makaranke za 50 minuta igre.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo, tenisači: Sampras (17) - Portas (Špa) 6-1, 6-4, 6-4, Rusedski (33) - Kim 6-1, 4-6, 7-6 (1), 6-3, Gonzalez (28) - Mathieu 2-6, 7-6 (1), 3-6, 6-4, 6-4, Popp - Vinciguerra 7-6 (4), 7-6 (10), 6-2, Sargsian - Nalbandian (16) 6-1, 6-4, 6-4, Srichaphan - Amritraj 6-1, 6-3, 6-0, Henman (5) - Ketola (Fin) 6-1, 6-1, 6-1, Chela (26) - Mantilla 6-2, 7-6 (4), 6- 2, Clement - Koubek 6-3, 4-6, 7-5, 6-3, Pless - Taino 6-7 (5), 6-3, 6-2, 6-1, Carlsen - Saretta 7-6 (2), 4-6, 6-4, 5-7, 7-6 (4), Llodra - Acasuso 6-1, 6-2, 6-2; </p>
<p>tenisačice, 2. kolo: </p>
<p>S. Williams (SAD/1) - Safina (Rus) 6-0, 6-1, Bovina - Dokić (5) 6-3, 6-2, Farina-Elia (13) - Callens 6-2, 6-2, Foretz - Widjaja 7-5, 6-1, Bedanova (20) - Lihovčeva 7-6 (2), 2-6, 6-3, Kuznjecova - Husarova 2-6, 6-3, 6-2, Miškina (15) - Čladkova 3-6, 7-5, 6-1. 1, kolo: V. Williams (2) - LUČIĆ 6-0, 6-0, Capriati (3) - Mattek 6-0, 6-0, Seles (6) - Gubacsi 6-3, 6-3, Clijsters (7) - C. Martinez 6-1, 6-0, Hingis (9) - Irvin 6-3, 5-7, 6-4, Mauresmo (10) - Benešova 6-3, 6-2, Casanova - KOSTANIĆ 6-4, 6-3, Schwartz - TALAJA 6-4, 4-6, 6-2, Sucha - Gersi 6-1, 5-7, 6-0. I. Mi. </p>
<p>Hewitt (1) - Coutelot 6-2, 6-3, 6-3, Safin (2) - Kiefer 6-3, 4-6, 4-6, 6-4, 7-6 (4), Ferrero (7) - Arthurs 7-6 (4), 7-6 (2), 3-6, 7-5, Moya (9) - Voinea 3-6, 6-4, 6-3, 7-6 (4), Roddick (11) - Verkerk 7-6 (2), 6-3, 6-4, Corretja (18) - Labadze 6-3, 6-4, 6-2, Malisse (19) - Montanes 7-5, 6-2, 6-2, Lisnard - Schüttler (23) 3-6, 6-7 (2), 6-4, 4-0, predaja, Schalken (24) - Philippoussis 6-7 (1), 4-6, 6-3, 5-3, predaja, Massu - Lapentti (27) 6-4, 6-3, 6-7 (8), 7-5, Enqvist (29) - Boeker 6-2, 6-3, 7-6 (3), Robredo (31) - Zabaleta 6-2, 6-7 (3), 7-5, 4-6, 7-6 (5), Vicente - Nieminen (34) 1-6, 6-3, 6-0, 6-2, A. Martin - Kratochvil 5-7, 6-4, 6-3, 7-6 (6), Kuerten - Boutter 3-6, 7-6 (5), 6-1, 6-0, Heuberger - Saoudi 6-4, 2-6, 7-5, 3-6, 7-6 (3), LJUBIČIĆ - Santoro 7-6 (3), 6-4, 6-7 (2), 7-5, Spadea - Golmard 4-6, 2-6, 6-1, 6-3, 6-2, Melzer - Brasington 6-3, 7-5, 6-3, Coria - Waske 7-6 (4), 7-5, 6-2, Etlis - Rehnquist 6-3, 6-4, 7-6 (3), Okun - Kunitcin 6-7 (4), 6-4, 6-4, 6-3, Gambill - Knowle 6-1, 2-1, predaja, Fish - Lee 7-6 (6), 4-6, 6-3, 6-3, Sluiter - Dent 3-6, 6-3, 6-0, 1-6, 6-3, Meligeni - Calleri 3-6, 7-6 (5), 6-4, 6-3;</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Amerikanci love zlato bez najvećih zvijezda</p>
<p>Glavna prijetnja SAD-u bit će reprezetnacija Jugoslavije, koju predvode Predrag Stojaković i Dejan Bodiroga / Hrvatskih košarkaša neće biti u Indianapolisu, naša reprezentacija propušta već drugi SP zaredom</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Na 14. svjetskom prvenstvu za košarkaše, koje počinje u četvrtak u Indianapolisu, najveća će pažnja biti usmjerena na dvije momčadi, SAD i Jugoslaviju. Jasno je da je momčad domaćina najveći favorit za zlato, ali i Jugoslaveni, aktualni svjetski i europski prvaci, traže svoju prliku. </p>
<p>U sastavu SAD-a neće biti najvećih NBA zvijezda - Jason Kidd i Ray Allen otkazali su zbog ozljeda, a Shaquille O'Neal, Kobe Bryant, Chris Webber, Tracy McGrady i Tim Duncan nisu ni pozvani. SP će pratiti preko televizora i odmarati se od naporne NBA sezone. Američka momčad, koju će predvoditi Michal Finley, Paul Pierce, Shawn Marion i Baron Davis, morat će vratiti najsjajnije odličje u svoje dvorište. Pri tome će im pomoći i gledatelji, koji će sigurno najviše podržati veterana Reggija Millera, koji u Conseco Fieldhouse dvorani u Indianapolisu ima status košarkaške legende. </p>
<p>Na posljednjem SP-u u Ateni Jugoslavija je uzela zlato, a Amerikanci su zbog štrajka NBA igrača sastavili sveučilišnu momčad i jedva došli do bronce. Jugoslaveni dolaze na SP s pet igrača koji igraju u NBA ligi. Petorka, koju čine Dejan Bodiroga, Marko Jarić, Predrag Stojaković, Dejan Tomašević i Vlade Divac, sigurno izaziva respekt kod Amerikanaca. Bodiroga je najbolji europski igrač, Divac već desetljeće igra u NBA ligi, Stojaković se dokazuje u Sacramento Kingsima... </p>
<p>Bude li sve išlo prema planu i te dvije momčadi budu prve u skupinama, SAD i Jugoslavija trebali bi se sastati u finalu. Šesnaest reprezentacija podijeljeno je u četiri skupine, po tri momčadi idu u drugi krug natjecanja, gdje od šest momčadi, četiri ulaze u četvrtfinale.</p>
<p>U skupini A glavna će prijetnja Jugoslaviji biti reprezentacija Španjolske, predvođena Pau Gasolom. Iza njih su Kanađani sa Steveom Nashom i Todom McCullochom, dok je Angola autsajder skupine. U skupini B najveće izglede za prvo mjesto ima momčad Turske, koja već nekoliko godine ima uzlaznu putanju. Na EP-u su bili drugi i postali su respektabilan sastav, u kojem su najbolji igrači Hidayet Türkoglu, Mirsad Türckan, Ibrahim Kutluay i Mehmet Okur. Brazil i Portoriko borit će se za drugo mjesto, a reprezentacija Libanona teško će do iznenađenja. </p>
<p>Skupinu C predvodi prvi favorit prvenstva, reprezentacija SAD-a. Nijemce će voditi zvijezda Dallas Mavericksa Dirk Nowitzki, za čiji je nastup njemački savez platio osiguranje čak 200.000 američkih dolara. Zanimljiva je i momčad Kine, za koje će nastupiti Yao Ming, prvi izbor ovogodišnjeg NBA drafta i Zhi Zhi Wang, krilo Dallasa. Alžir nema velike izglede protiv SAD-a, Njemačke i Kine. U skupini D borbu za prvo mjesto vodit će momčadi Rusije i Argentine. Glavni je argument Rusa Andrej Kiriljenko (Utah Jazz), a glavna snaga Argentinaca leži u Emanuelu Ginobiliju i Luisu Scoli, koji su ovo ljeto potpisali za San Antonio Spurse. Za treće mjesto u skupini D trebali bi se boriti Novi Zeland i Venezuela.</p>
<p>Hrvatska će reprezentacija, nakon Atene, propustiti i SP u Indianapolisu. Na EP-u u Turskoj, gdje se »vadila« viza za smortu najboljih svjetskih momčadi, hrvatski košarkaši nisu bili među pet momčadi koje su izborile SP. Od posljednjeg odličja s velikog natjecanja (bronca sa SP-a u Torontu) prošlo je osam godina. Jedino svjetlo i putokaz u tužnoj hrvatskoj košarkaškoj priči mogle bi biti medalje - srebrno odličje mlade reprezentacije sa SP-a u Japanu i juniorsko zlato osvojeno na posljednjem EP-u u Njemačkoj. </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Drnovšek potvrdio susret s Račanom </p>
<p>LJUBLJANA, 28. kolovoza </p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek potvrdio je u srijedu na konferenciji za novinare da će se idućeg tjedna sastati s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i razgovarati o pitanju granice te bilateralnim odnosima »koji su na najnižem stupnju od raspada bivše Jugoslavije odnosno osamostaljenja«. </p>
<p> Drnovšek je rekao kako očekuje da će se pronaći konsenzus o nacrtu sporazuma o granici koji je lani parafirao s Račanom. Ako to ne bi bilo moguće i ako bi se incidenti u Piranskom zaljevu nastavili, onda je rješenje u tome da se taj problem na neko vrijeme zamrzne, a u krajnjem slučaju moguća je i arbitraža, ali za cijelu granicu, rekao je Drnovšek. </p>
<p> Naglasio je političku važnost koju daje parafiranom sporazumu, istaknuvši da bi i eventualna arbitraža morala poći od njegovih rješenja. </p>
<p> Drnovšek se osvrnuo i na pitanje slovenskog državljanina Joška Jorasa koji je već tjedan dana u zatvoru u Puli, rekavši kako je Joras i sam žrtva »još nedefinirane granice« na tom području te da mu je slovenska vlada spremna platiti kazne kako bi izašao iz zatvora. No, po Drnovšekovu tumačenju, to u sadašnjem trenutku ne znači priznavanje hrvatskog suvereniteta u Mlinima.</p>
<p> Drnovšek je kao »čudnu« ocijenio izjavu Slovenske pučke stranke (SLS), kojoj pripada i Joras, a koja surađuje u Drnovšekovoj vladajućoj koaliciji, kojom je ta stranka Drnovšeka pozvala da odstupi od ratificiranog sporazuma s premijerom Račanom. Čudna izjava koja više od ičeg drugog govori o političkom neiskustvu te stranke, ocijenio je slovenski premijer Drnovšek. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Liberali traže sudsku zabranu novog tv-dvoboja Schröder-Stoiber</p>
<p>Kandidat liberala za kancelara Guido Westerwelle ogorčen što i on nije imao prigode izravno i javno ukrstiti mačeve s drugim kandidatima pa je FDP predala tužbu sudu</p>
<p>BERLIN, 28. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nijemci su još zaokupljeni prvim tv-dvobojem kandidata za saveznog kancelara i nestrpljivo očekuju drugi. Drugog tv-dvoboja između njemačkog kancelara Gerharda Schrödera (SPD) i njegova izazivača bavarskog premijera Edmunda Stoibera (CSU) (predviđenog za 8. rujna pred kamerama ARD-a i ZDF-a), međutim, možda neće biti - ako liberalima (FDP) uspije tužba na sudu. </p>
<p>Naime, kandidat liberala za kancelara Guido Westerwelle, nije zadovoljan činjenicom da i on nije imao prigode izravno i javno ukrstiti mačeve s kandidatima za kancelara tzv. velikih narodnih stranki. Stoga je FDP predala tužbu sudu. Argument liberala je da javna televizija treba svim kandidatima dati jednaku šansu u prezentiranju svojih programa.</p>
<p>Socijaldemokrati i demokršćani gotovo se ne osvrću na prigovore liberala i pokušaje da je novi dvoboj stopira. Socijaldemokratski predizborni stratezi su uvjereni da je njihov kandidat pobijedio, ali su nezadovoljni strogim pravilima tv-sučeljavanja. Oni bi da se pravila promjene i da kandidati mogu izravno napadati jedan drugoga. </p>
<p>Stroga pravila igre u dvoboju, naime, razrađena su do u pojedinosti. Shema predviđena za odgovore na pitanja kruto su određena pa je direktni »sudar« između kandidata i razmjena replika gotovo nemoguća. Iz konzervativnog tabora, međutim, ne žele ni čuti za promjenu pravila igre. Oni su očito zadovoljni ishodom prvog dvoboja i drže da je Stoiber pobjednik.</p>
<p>No, tri dana nakon tv-dvoboja, i instituti za ispitivanje javnog mnijenja su podijeljeni oko procijene tko je pobijedio. Stoiberov stožer se okomio na institut Forsa, koji je nekoliko minuta neposredno nakon završetka dvoboja pobjednikom proglasio Schrödera. </p>
<p>Glavni tajnik CSU Manfred Güllner, kaže da to nije čudno kada se zna da je Forsa ovisna o vladi. Prema drugim institutima pobijedio je Stoiber ili je rezultat neriješen. No, kandidat Unije uvjerljivo je pobijedio prema mišljenjima koji prevladavaju u gotovo svim izdanjima konzervativnog Springerova koncerna. Neki tvrde da je tv-dvobojem jednu pobjedu izvojevala i njemačka demokracija. Ne neku spektakularnu, ali, ipak, pobjedu »jer je milijunsko gledateljstvo moglo usporediti ne samo kravate kandidata, nego njihove ličnosti i programe«. No, prevladava mišljenje da je onaj tko je puno očekivao od prvog takvog tv-dvoboja u povijesti njemačke televizije, ostao duboko razočaran. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Je li slovenski odbor prihvatio da su hrvatski obavještajci umiješani u »slučaj Piran«? </p>
<p>LJUBLJANA, 28. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik slovenskog parlamentarnog odbora za tajne službe Jožef Jerovšek nije u srijedu želio reći je li se na sastanku odbora potvrdila njegova izjava da su u najnovije događaje u Piranskome zaljevu umiješane hrvatske obavještajne službe, objavila je slovenska novinska agencija.</p>
<p> Nakon sastanka odbora održanog iza zatvorenih vrata nije želio odgovarati na novinarska pitanja. Jerovšek je samo rekao da su slovenske obavještajne službe »sasvim sigurno« sposobne parirati hrvatskima. (STA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Novinarka BBC-ja svjedočila na suđenju Miloševiću </p>
<p>HAAG/ ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Bivša izvjestiteljica BBC-ja iz Beograda Jackie Rowland, svjedočila je u srijedu na haaškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku braneći svoju medijsku kuću od optužbi Slobodana Miloševića za neobjektivnost u izvještavanju s Kosova.</p>
<p>Rowlandova je svjedočila u trenutku dok velike medijske kuće, uključujući BBC, traže od Haaškog suda da se dopisnika Washington Posta Jonathana Randala oslobodi svjedočenja pred Tribunalom zbog negativnog utjecaja na rad novinara na ratnim područjima.</p>
<p>Rowlandova je odlučila svjedočiti smatrajući da je to njezina dužnost. Time se pridružila nekolicini novinara koji su to već učinili na više haaških suđenja. </p>
<p>Novinarka je rekla da su srpske vlasti u svibnju 1999. novinarima organizirale dva posjeta zatvoru Dubrava na zapadu Kosova u kojem su, prema tvrdnjama službenog Beograda, NATO-ovi zrakoplovi u bombardiranju pobili zatočenike.</p>
<p>Posvjedočila je da se po izgledu leševa nije moglo zaključiti da se radi o žrtvama bombardiranja, jer neki nisu imali vanjskih ozljeda. »Duboko sam dvojila da su ubijeni u NATO-ovim napadima«, rekla je.</p>
<p>Milošević je, optužujući BBC za neobjektivnost, odgovorio da na mnogim žrtvama bombardiranja ne postoje vanjski tragovi, jer su uzrok smrti tzv. blast ozljede, odnosno unutarnja oštećenja organizma.</p>
<p>Haaško tužiteljstvo tvrdi da su policajci i čuvari u tom zatvoru ubili više desetaka zatvorenika, što je dan ranije na suđenju potvrdio kosovski Albanac Jusuf Krasniqi. On je bio zatvorenik i posvjedočio je da su srpski policajci i čuvari u svibnju 1999. ubili bombama i automatskim oružjem 153 albanska zatvorenika od kojih su dio bili pripadnici OVK, prikazujući ih potom novinarima kao žrtve NATO-ova bombardiranja. Milošević je to svjedočenje odbacio kao lažno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Johannesburg: Europa ne vjeruje da će sunce i vjetar riješiti energetske probleme</p>
<p>LONDON, 28. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Premda su ga neki već proglasili najvećom brbljaonicom svih vremena, summit o Zemlji u Johannesburgu, već je polučio prvi uspjeh: sporazum da se do 2015. zaštite i obnove riblje vrste kojima prijeti izlovljavanje. S druge strane, postalo je upitno hoće li summit uspjeti dogovoriti znatno veće oslanjanje na tzv. obnovljivu energiju (sunce, vjetar) nakon što je Europska unija odlučila da previše ne gura tu opciju. Britanski list Independent dobio je na uvid povjerljive dokumente koji pokazuju da EU, koja je ranije zagovarala šire korištenje tih tipova energije sada zagovara samo minimalno povećanje od jedan ili dva posto. </p>
<p>Postizanje dogovora o jačem oslanjanju na samoobnovljive izvore energije unaprijed se može smatrati jednim od mjerila uspjeha desetodnevnog summita na koji će idućeg tjedna stići i stotinu svjetskih vođa. Dvostruki je cilj toga skupa smanjenje siromaštva i poticanje razvoja, uz istodobnu zaštitu okoliša od opasnosti industrijalizacije. </p>
<p>Jače oslanjanje na sunce, vjetar i druge čiste izvore energije smatra se jednim od načina da se ispune zacrtani ciljevi skupa u Johannesubrug. Samoobnovljiva energija bila bi i najbolji izvor električne struje za trećinu stanovnika svijeta, koji se danas još griju i kuhaju paleći drvo ili kravlji izmet. Paljenjem se u atmosferu ispuštaju toksične tvari od kojih godišnje umire i do dva milijuna ljudi. Veće oslanjanje na sunce i vjetar pomoglo bi i smanjivanju emisije ugljičnog dioksida koja dovode do globalnog zatopljavanja. </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair svojedobno je šefove najbogatijih zemalja nagovarao da pokrenu inicijativu kojom bi do 2010. godina milijarda ljudi počela dobivati energiju iz obnovljivih izvora. Američki predsjednik George Bush protivi se međutim zacrtavanju konkretnih ciljeva, a na nagovor OPEC-a takvim su se planovima, začuđujuće, usprotivile i zemlje Trećeg svijeta. EU je tako ostao jedinim važnijim zagovornikom čiste energije, ali se sada i on predomišlja. Unija naime predlaže da se korištenje takve energije do 2010. treba povećati na »barem 15 posto od ukupnih globalnih izvora prirodne energije«. </p>
<p>No, u povjerljivom dokumentu EU kojega se domogao Independent radilo bi se o minimalnom povećanju za samo jedan ili dva posto unutar idućih osam godina. Pojedine zapadne zemlje postavile su sebi, inače, znatno ambicioznije ciljeve.</p>
<p>Pripadnici zelenog lobija ljute se zbog činjenice što je, ne prvi put, Europska unija u svoju definiciju obnovljive energije stavila i onu dobivenu pomoću hidrocentrala i paljenjem drva i druge biomase. Paljenje dovodi do globalnog zagađenje i uništavanja šuma. Sporne su i hidroelektrane, jer zbog građenja velikih brana mnogi ljudi ostaju bez krova nad glavom, a veliki graditeljski zahvati tog tipa često su štetni po okoliš. </p>
<p>Zeleni lobisti se nadaju da će političari u Johannesburgu možda torpedirati energetski dokument što su ga sastavili dužnosnici Europske komisije. Stoga su već lobirali britansku ministricu za okoliš Margaret Beckett i njenog pomoćnika Michaela Meachera, da oni povedu kampanju u tom smjeru. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rumsfeld: SAD sam odlučuje o napadu na Irak</p>
<p>CAMP PENDLETON/, 28. kolovoza</p>
<p> - Američki državni sekretar za obranu Donald Rumsfeld, izjavio je u utorak da će SAD naći međunarodnu potporu za svoju vojnu akciju odluče li se za napad na Irak. No, dodao je, predsjednik George W. Bush odlučit će o mogućoj invaziji na Irak vodeći računa o tome što je najbolje za SAD, a međunarodno odobravanje nije presudno za to odluku. Rumsfeld je svoj govor održao pred marincima i njihovim obiteljima u vojnom logoru Pendleton nedaleko od San Diega u Kaliforniji.</p>
<p>Irak je u srijedu objavio da još uvijek ima prostora za diplomatske pokušaje izbjegavanja rata sa Sjedinjenim Državama, iako se mora pripremati za sukob jer Washington ne želi mirno rješenje. »Vjerujemo da dijalog nije u potpunosti odbačen, no blokiraju ga američki pritisci«, rekao je irački potpredsjednik Taha Yassin Ramadan. »Američke prijetnje ne smatramo šalom, ali ih ne primamo ni fatalistički«, rekao je. »Vjerujemo u pravo naroda da se brani i uvjereni smo da agresori moraju biti slomljeni«, rekao je. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Mubarak moli Busha da ne napadne Irak</p>
<p>»Ako izazovete patnje iračkog naroda dok istodobno pate i Palestinci, to će samo doliti ulje na vatru arapskog bijesa«, upozorio je Mubarak SAD / Cijena nafte je naglo porasla i u srijedu se barel sirove nafte prodavao za 28 dolara, što je tri posto više od ranije cijene</p>
<p>ANKARA, 28. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dva upozorenja, političko i gospodarsko ukazala su na složenost i težinu pokretanja američke vojne akcije za svrgavanje režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. Prvo je došlo u srijedu od provjerenog washingtonskog saveznika egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Drugo je istoga dana stiglo sa svjetskog tržišta nafte. Iako se radi o različitim reagiranjima, poruka je istovjetna: napad na Irak mogao bi prouzročiti goleme svjetske političke i gospodarske poremećaje.</p>
<p>Mubarak, koji važi za umjerenog arapskog državnika (Egipat, pored Jordana, ima diplomatske odnose sa Izraelom), uputio je gotovo vapijući poziv američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da ne pokreće ratnu mašineriju protiv Iraka. »Ako izazovete patnje iračkog naroda dok istodobno pate i Palestinci, to će samo doliti ulje na vatru arapskog bijesa«, upozorio je Mubarak. Dodao je kako u tom slučaju nijedan arapski državnik neće moći spriječiti svoj narod da izrazi svoj bijes. </p>
<p>Sigurno je da ta alarmantna poruka ne sadrži samo Mubarakovo suosjećanje sa patnjama iračkog i palestinskog naroda. Ona je i izraz straha od erupcije općenarodnog nezadovoljstva u Egiptu. Činjenica je da široke narodne mase u većini arapskih zemalja nisu zadovoljne stajalištima svojih vlada i vlastodržaca glede američkog odnosa prema Iraku i Palestincima. Okrivljuju ih da zbog zaštite svojih položaja ne čine dovoljno kako bi se smanjile patnje i stradanja njihove tamošnje arapske subraće.</p>
<p>Saddam Hussein, koji u očima običnih Arapa jedini pruža otpor američkoj hegemoniji i izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija, ubire nove poene širom arapskog svijeta. Štoviše, mnogi u njemu vide heroja i mučenika koji se jedini istinski bori za arapske interese. Bagdadski vođa je tijekom prijema katarskog šefa diplomacije šeika Hamada bin Jassima bin Jabera al-Thanija, vješto prikupio nove arapske simpatije. Poručio je, naime, kako SAD ne prijete samo Iraku, već i cjelokupnom arapskom svijetu.</p>
<p> Bush je nakon razgovora na svom ranču sa saudijskim veleposlanikom u Washingtonu princem Bandarom bin Sultanom istaknuo kako Saddamov režim predstavlja »prijetnju svijetu« te da bi srednjoistočna regija i cijeli i svijet bili sigurniji bez iračkog tiranina. Preko svog glasnogovornika poručio je kako će nastaviti konzultiranje sa Saudijskom Arabijom i drugim zemljama o budućim koracima koje će poduzeti na Srednjem istoku. Time je pokušao izgladiti gotovo do krajnosti zategnute odnose Washingtona sa dvorom u Riyadhu. </p>
<p>No, »jastrebovi« iz najbližeg Bushova okruženja nastavljaju sa pritiskom da se izvrši vojni pohod na Irak. Nakon potpredsjednika Dicka Cheneya, inače, naftnog magnata, oglasio se i ministar obrane Donald Rumsfeld. On je sadašnju poziciju američke administracije usporedio sa položajem u kojem se uoči Drugog svjetskog rata našao britanski premijer Winston Churchill. Podsjetio je na činjenicu da je Churchill u to vrijeme tražio vojnu akciju protiv Hitlera, ali da je ostatak svijeta ostao praktički nijem. Rekao je kako vojna akcija nije uvjetovana jedinstvenom podrškom međunarodne zajednice. To bi, prema nekim tumačenjima, moglo značiti spremnost SAD da sam poduzme iračku invaziju. </p>
<p>Takvi »borbeni pokliči« Bushovih najbližih suradnika pokazali su, na žalost, i drugo vrlo ozbiljno lice iračke zbilje. Na londonskom tržištu, cijena nafte je naglo porasla. U srijedu se barel sirove nafte prodavao za 28 dolara, što je tri posto više od ranije cijene. Poskupljenje je, opća je ocjena, izravna posljedica moguće američke vojne intervencije u Iraku.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Velika izraelska vojna operacija južno od Gaze</p>
<p>GAZA/ RAMALLAH, 28. kolovoza</p>
<p> - Izraelska vojna operacija, pokrenuta u utorak navečer u autonomnom području južno od Gaze, proširila se u noći na srijedu sudjelovanjem helikoptera i brodova, doznaje se iz palestinskog sigurnosnog izvora.</p>
<p>Cilj operacije bio je spriječiti krijumčarenje oružja u području Sheikh Ajlina, južno od Gaze, nedaleko od mediteranske obale. U vodama blizu obale izraelska je vojska pokupila velik broj sanduka s oružjem od kojih je jedan eksplodirao. </p>
<p>Operacija je počela ulaskom kolone oklopnih vozila u autonomno područje južno od Gaze, doznaje se iz istih izvora koji nisu izvijestili o mogućim žrtvama.</p>
<p>Izraelski ministar obrane Benjamin Ben-Eliezer odgodio je sastanak predviđen za srijedu navečer s palestinskim ministrom unutarnjih poslova Abdelom Razakom al-Yehyijom, javio je Izraelski radio. Radio navodi da je razlog odgode otvaranje minobacačke vatre na židovska naselja u pojasu Gaze tijekom noći na srijedu. </p>
<p>Palestinski je parlament za 9. rujna sazvao izvanrednu sjednicu u Ramallahu na Zapadnoj obali, saznaje se u srijedu iz službenih palestinskih izvora. Na tom će se zasjedanju potvrditi nova vlada uspostavljena početkom lipnja nakon snažnih pritisaka, posebice SAD-a i Izraela.</p>
<p>Kako javlja izraelski radio, šef izraelske diplomacije Shimon Peres pozdravlja održavanje izvanredne sjednice Zakonodavnog vijeća (palestinski parlament), dok se premijer Ariel Sharon tomu protivi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Mostarski bombaš« zatočen u Guantanamu?</p>
<p>SARAJEVO, 28. kolovoza</p>
<p> - Ahmed Zuhair, zvani Handala, odgovoran za jedan od najtežih terorističkih napada u BiH nakon rata, podmetanje automobila bombe u Mostaru, uhićen je potkraj prošlog tjedna u Pakistanu i odmah prebačen u američku zračnu bazu Guantanamo na Kubi. </p>
<p>Ovu informaciju objavio je u srijedu sarajevski Dnevni avaz, pozivajući se na neimenovane izvore u Ministarstvu unutarnjih poslova BiH. Ministarstvo provjerava tu informaciju, jer je zbog spomenutog terorističkog akta, Handala osuđen u BiH na višegodišnju zatvorsku kaznu. Osuđen je, naravno, u odsutnosti, budući da mu se od 1997. izgubio svaki trag.</p>
<p>Odmah poslije napada od 11. rujna, objavljeno je da su i Amerikanci, odnosno FBI, zainteresirani za Handalu, koji je u BiH došao iz Sudana.</p>
<p>Ahmed Zuhair Handala (37) je, zajedno s Ali Hamedom Ubeidom, naturaliziranim državljaninom BiH iz Bahreina te Salehom Nebilom Ali el Hilom, zvanim Abu Jemen, 18. rujna 1997. u parkirani automobil pokraj jedne stambene zgrade u Mostaru postavio i detonirao veliku količinu eksploziva.</p>
<p>Handala je dvostruko oženjen, jednom Saudijkom i jednom Sarajkom. Od siječnja 1996. do svibnja 1997. bio je u hrvatskom zatvoru u Bosni. Uhićen je u blizini Travnika, kad je policija Srednjebosanskog kantona zaustavila vozilo puno oružja.</p>
<p> U automobilu se nalazio i Handala, formalno kao službenik humanitarne organizacije za pomoć siročadi. </p>
<p>O Handalinom boravku u zatvoru zanimljivu zgodu ispričao je Džemal Šabić, jedan od krunskih svjedoka optužbe u ovom slučaju. Prepričavajući svoje razgovore s Handalom u zatvoru Kaonik je rekao i sljedeće: »Jednom prilikom smo od čuvara u ćeliji dobili novine, mislim da se zovu Vjesnik, u kojima se nalazio članak o rušenju katoličkih objekata na području pod kontrolom Armije BiH. Ja sam tada napomenuo da to nije ispravno, međutim, Handala, se žestoko usprotivio, odobravajući takve postupke i karakterizirajući ih vrlo pozitivno ...«</p>
<p>Pušten je pod nejasnim okolnostima, a nekoliko mjeseci kasnije, navodno zbog osvete hrvatskim policajcima, izveo je spomenuti teroristički napad u Mostaru. Doduše, na suđenju u Zenici odbačena je teza o osvetnički motivima, uz tvrdnju da bi Handala, da se htio osvetiti zbog uhićenja, suđenja i zatvaranja na području Viteza, Busovače i Žepča, postavio automobil bombu u neka od ova tri Zenici susjedna grada, a ne u udaljenom Mostaru.</p>
<p>Zanimljivo je da se tvrdi da je od 1994. godine posjedovao osobnu iskaznicu Republike Hrvatske, s adresom stanovanja u Zagrebu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Putin predlaže ukidanje viza između Rusije i zemalja EU</p>
<p>MOSKVA, 28. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je u utorak pisma liderima država članica Europske unije s prijedlogom da se što prije ukinu vize između Rusije i europskih zemalja. U tom pismu Putin konstatira kako je to »ambiciozni plan«, ali da dolazi vrijeme da zajednički rasprave ostvarenje tog cilja.</p>
<p>»Danas postaje sve očevidnije da dalji proces duboke integracije Rusije u europsko ekonomsko, pravno i humanitarno prostranstvo traži i uzajamno slobodno kretanje građana Rusije i država članica Europske unije«, napisao je Putin u svojoj poslanici zapadnoeuropskim liderima, napominjući da dogovor na tom planu može samo dati novi pozitivan impuls odnosima Rusije i EU. Javne reakcije europskih lidera na tu nesumnjivo ambicioznu inicijativu Vladimira Putina zasad nema, ali većina moskovskih analitičara drži da će ona biti negativna ili krajnje suzdržana.</p>
<p> Danas su politički i ekonomski odnosi Rusije i zemalja članica EU na zavidnoj razini. Na ruskom plinu i nafti vozi se i grije praktički cijela Evropa, a godišnja robna razmjena između država EU i Rusije prelazi 50 milijardi dolara. No, ukinuti za ruske državljane vize značilo bi dopustiti Rusiji da se na mala vrata »ušulja« u schengensku zonu, a na taj »luksus« EU vjerojatno neće biti spremna još jedno vrijeme i to iz nekoliko razloga. Prvi je što je ekonomski standard u državama članicama EU daleko viši od Rusije, i ukinuti vizu značilo bi dopustiti potok ekonomskih emigranata. Drugo, Rusija je otvorena zemlja prema bivšim sovjetskim republikama a sada neovisnim državama a upravo iz tih, i u prvom redu srednjoazijskih zemalja i Ukrajine najveći je broj potencijalnih imigranata prema Zapadu. </p>
<p> Moskovski analitičari konstatiraju da Putin zna da EU u ovom trenutku nije spreman i neće uopće razmatrati njegovu ambicioznu ali nerealnu inicijativu o ukidanju viza. Međutim, Putin je pragamtičan političar i s tom je inicijativom smišljeno istupio. Naime, Rusija i EU i dalje se bez rezultata natežu oko kretanja žitelja Kaljingradske oblasti kada se iduće godine ta najzapadnija ruska enklava, nakon primanja Poljske i Litve u Evropsku uniju, nađe okružena schengenskom zonom. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>»Rat zbog srdelica« ili prešućivanje notornih istina</p>
<p>Čitam u Vjesniku od 24. kolovoza u rubrici »Stajališta« članak gospodina Vilka Luncera pod naslovom »Prvi rat nakon 1300 godina zbog piranskih srdelica?«</p>
<p>Čitam u istom broju Vjesnika u rubrici Pisma čitatelja članak prof. Stjepana Grgurića pod naslovom »Hrvatska je diplomacija zbunjena i neodlučna«. Gospodin Luncer tvrdi da su se Hrvati i Slovenci dobro razumjeli i u prvoj i u drugoj Jugoslaviji. Hrvatski i slovenski predstavnici, prema gospodinu Lunceru, nalazili su u prošlosti zajednički jezik, što se ne bi moglo reći za današnje vođe dvaju naroda.</p>
<p>Ne vidim da je to sve tako lijepo bilo. Svećenik Korošec ostao je u vladi prve Jugoslavije i nakon atentata i ubojstva hrvatskih zastupnika u beogradskoj skupštini. Kardelj je pak otvoreno podržao suđenje i kažnjavanje kardinala Stepinca.</p>
<p>Zanima me kako će i hoće li uopće gospodin Luncer reagirati na tvrdnje gospodina Grgurića glede Svete Gere, Piranskog zaljeva, Atomskih toplica, Harine zlake i oduzimanja Hrvatskoj njezinih termalnih voda.</p>
<p>Valja istini za volju reći i to da je za vrijeme NDH, kad su njemački nacionalsocijalisti okupirali Sloveniju, nemali broj Slovenaca našao utočište u Hrvatskoj i obnašali su i dužnosti koje su im odgovarale.</p>
<p>Hrvatski istarski svećenik Božo Milanović, osvjedočeni prijatelj Slovenaca, u svojoj knjizi »Moje uspomene« kaže o hrvatsko-slovenskim odnosima i ovo:</p>
<p> »Mi svećenici i uopće Istrani bili smo pod Austrijom i Italijom u bratskim odnosima sa Slovencima. U početku stvaranja druge Jugoslavije nije se previše pazilo na to koja su mjesta slovenska a koja hrvatska. Poslije nas je to oneraspoložilo (misli na to da su Slovenci svojatali neka hrvatska sela). Milanović tako spominje da su slovenske škole uvedene šest mjeseci prije odluke Zagreba i Beograda. »Poslali smo predstavku u Beograd da se stara hrvatska granica u Istri ne bi promijenila. U tomu nismo uspjeli. Zato su tada župe Pregnada, Gradine i dio Topolovca službeno priključene Republici Sloveniji«. Toliko o sjećanjima svećenika Milanovića.</p>
<p>Zašto slovenski intelektualci prešućuju notorne činjenice?</p>
<p>MIRKO SUNIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Kauboji« su hrvatski sport srozali do dna</p>
<p>Može li netko od odgovornih odgovoriti narodu što se to događa u hrvatskom sportu? Gospodin dr. Zdravko Hebel, predsjednik HOO-a, u Vjesniku od ponedjeljka 26. kolovoza 2002. kaže jasno što je zlo i pošast koja je zadesila hrvatski sport, osobito nogomet. Sve je razvidno iz naslova: »Menadžeri su najveće zlo hrvatskog sporta«. Hoće li se vlast nakon tako jasno izrečene dijagnoze očitovati o svemu tome pita se svaki pošten čovjek ove države.</p>
<p> Stigli smo do dna, u svemu pa i u sportu, posebno u trgovini našom omladinom. Danas se javno kauboji (menadžeri) bogate, peru novac preko klubova koje su uzurpirali, a hrvatska vlast je i slijepa i gluha ili to vidjeti ne smije. Roditelji prodaju svoju djecu kaubojima za šaku dolara, a državni organi ni da mrdnu. Bravo, svaka čast na brizi i pravnoj državi. Gospodin Spajić barem ima hrabrosti reći koju o tom lopovluku, a drugi šute jer nemaju čistu savjest. Svi su ga varali, pa čak i njegov HDZ.</p>
<p>Okreću se milijuni eura, ali nitko ne pita otkud to stiže. Država grca u dugovima, a veliki Hrvati okreću devize kao siromasi otpad po kontejnerima. Zna li Vlada da je sve što posjedujemo vlasništvo građana ove države jer oni su to stvorili svojim žuljevima.</p>
<p>IVO STASIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nisam rekao kako je napisano, posrijedi je nesporazum ili pogrešan prijevod</p>
<p>U Vjesniku od 26. kolovoza 2002. citirana je moja izjava: »Postoje indicije da je retorika hrvatske i slovenske strane u funkciji priprema za predstojeće izbore«. </p>
<p>Takvu ili sličnu izjavu u zanimljivu razgovoru s novinarom Milanom Jelovcem ja nisam izrekao. Ta je misao u kontradikciji s mojom izjavom da su »stavovi slovenske strane, parlamenta, vlade i predsjednika Kučana, legalni i legitimni«, objavljenoj u istom članku. Očito je posrijedi nesporazum ili pogrešan prijevod.</p>
<p> Osobno, naime, tvrdim baš suprotno! Teza o problemima u hrvatsko-slovenskim odnosima i njihovu rješenju, koje je navodno prije svega vezano na izbore u jednoj ili drugoj državi, stara je, da ne kažem klišejska. A prije svega netočna. Kad bismo u kalendar stavili sve lokalne, parlamentarne i predsjednička izbore u proteklih 11 godina u Hrvatskoj i Sloveniji, praktički ne bi bilo mjesta ni vremena ni za što drugo. Srećom, u tih 11 godina bilo je, ipak, napravljeno dosta toga u korist građana jedne i druge države.</p>
<p>TOMAŽ J. ŠAUNIK Ljubljana</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Slovensko-hrvatska »čarkanja« loša su za obje strane</p>
<p>U Vjesniku u rubrici Stajališta, već duže vrijeme pratim napise gospodin Vilka Luncera, novinara iz Zagreba, o hrvatsko-slovenskim odnosima. Sjećam se da je još početkom devedesetih godina pisao o prijelazu »Elana«, slovenskog »paradnog konja« sporta i industrije, iz slovenskih u hrvatske ruke. Gospodin Luncer imao je vrlo točne podatke i ispravno je procijenio daljnji tijek događaja. To se ponavljalo u brojnim člancima. Bilo je očito da je novinar Luncer izvrsno upućen u sve detalje i »finese« hrvatsko-slovenskih odnosa. Često mi se nekako činilo da »navija« za slovensku stranu i da je čak njihov »glasnogovornik« u Hrvatskoj, ali po posljednjim napisima u rubrici Stajališta vidim da je korektan i objektivan, a u procjenama svakako mnogo smireniji i upućeniji od političara.</p>
<p>Sve što se sada događa između Hrvatske i Slovenije vrlo je loše za obje strane i međunarodno nikako neće biti pozitivno »honorirano«, iako su slične kontroverze i prijepore imale i članice EU, ali su ih rješavale mirno, bez obilja incidenata. Za nas će se međutim uvijek reći: »Ah, to su Balkanci, evo ih opet kako se svađaju i kako netko treći mora između njih presuđivati«. Pa makar to bio i Sveti otac, koji za neke može biti prvi moralni autoritet svijeta, ali zacijelo nije nikakav arbitar za granice na moru i za međunarodno pravo uopće. Slovenci se ljuto varaju ako misle da će biti izuzeti od ocjene o tipičnim »Balkancima«. Prvi će ih zbog toga osuđivati njihovi susjedi Talijani i Austrijanci koji prema maloj alpskoj državi iz bivšega sastava Jugoslavije i onako ne gaje velike simpatije. I jedva čekaju da Slovencima napakoste, čak i više nego Hrvatima.</p>
<p>Mišljenja sam da Vjesnik dobro prati nastalu veliku krizu u hrvatsko-slovenskim odnosima, a tome doprinose i izvrsne analize i članci vrlo upućenih pojedinaca, kakvi su primjerice akademik Davorin Rudolf, novinari Vilko Luncer i Stjepo Martinovi, u Stajalištima, pojedini saborski zastupnici iz redova IDS-a i drugi. Zaista je krajnje vrijeme da se i Slovenci i Hrvati uozbilje, shvate povijesnu odgovornost, sjednu za stol, prionu poslu i nađu kompromis, jer rješenja neće biti bez kompromisa, u kojem će svatko nešto dati, a nešto dobiti.</p>
<p>VLADIMIR HAMMER Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="56">
<p>Lepoglavski zatvorenici šest dana odbijali hranu</p>
<p>VARAŽDIN, 28. kolovoza</p>
<p> - U Kaznenom zavodu u Lepoglavi 22. kolovoza šezdesetak je zatvorenika 2A i 2B odjela odbilo večerati, sutradan je zatvorsku hranu odbilo jesti njih 49, no sa svojim su protestom prestali u srijedu oko podneva.</p>
<p> Kako saznajemo od Josipa Heheta, pomoćnika ministrice pravosuđa i ravnatelja Uprave za zatvorski sustav, na protest su se odlučili zato što su bili nezadovoljni postupanjem pravosudnih policajaca, smještajem i prekapacitiranošću. Iako se moglo čuti da je riječ o štrajku glađu, Hehet kaže da to nije točno jer su se osuđenici, iako su odbijali zatvorsku hranu, hranili o vlastitom trošku u zatvorskoj kantini. </p>
<p> Povod je ovakvom postupku zatvorenika incident koji se dogodio dan ranije, odnosno 21. kolovoza. Tada je izvršen temeljit pretres zatvorenika i njihovih stvari, a u sobi broj 12 na 2B odjelu u kutiji s kremom pronađena su četiri smotuljka u kojima se nalazila praškasta tvar smeđe boje nalik opojnoj drogi. Zatvorenik J. V. tom je prilikom uzeo smotuljke, stavio ih u usta i progutao. Pravosudni su ga policajci pokušali spriječiti, no osuđenik im je pružao aktivan otpor, pa su oni, kaže Hehet, u skladu s pravilima službe, primijenili sredstva prisile, i to zahvat za privođenje s posebnom mjerom održavanja reda i sigurnost uporabom lisica.</p>
<p> Ostali su zatvorenici smatrali da je sredstvo prisile bilo protuzakonito primijenjeno, pa su svoj protest iskazali odbijanjem hrane. Iako su u početku tražili i razgovor s ministricom pravosuđa Ingrid Antičević Marinović i pomoćnikom Hehetom, on kaže da su ipak sve uspjeli riješiti s upravom zatvora. Saznali su i da se ulažu napori da se riješe problemi smještajnog prostora kako bi se izvršavanje kazne u cijelosti uskladilo s važećim propisima. Neki od zatvorenika koji su odbijali zatvorsku hranu tražili su i dulji boravak na svježem zraku, što im je i udovoljeno, te poboljšanje hrane. </p>
<p> Od Heheta smo saznali i da se radi o zatvorenicima koji su u neradnoj grupi, uglavnom ovisnicima, te da tijekom njihova protesta nikome nije bila potrebna liječnička pomoć.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pištoljem i maskirani opljačkali banku</p>
<p>VARAŽDIN, 28. kolovoza</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u srijedu počelo suđenje Marinku Gošuljeviću (30) iz Bjelovara optuženom za razbojništvo i pokušaj teškog ubojstva. Optužnica ga tereti da je, sa još jednom, zasad neidentificiranom osobom počinio oružanu pljačku u poslovnici Varaždinske banke u Varaždinskim Toplicama 25. veljače ove godine. </p>
<p>Njih su dvojica ušla u banku s »fašničkim« maskama na glavi vičući: »Ovo je pljačka«, a Gošuljević je, prema optužnici, pružio službenici banke plastičnu vrećicu i naredio joj da u nju stavi novac. Novac su uzeli i iz posebnog sefa, koji je otvorio šef poslovnice po Gošuljevićevu nalogu, a ukrali su 203.207 kuna, 15.000 eura i tisuću švicarskih franaka. Nakon toga su pobjegli iz banke, a za njima su krenuli policajci, pa su pljačkaši, bježeći pred potjerom, na policijski automobil ispalili nekoliko metaka. </p>
<p>Gošuljević je rekao da se na osjeća krivim, a policajac koji je toga dana bio u potjeri rekao je da je optuženom vidio lijevu stranu lica. Prije samog prepoznavanja nije sudjelovao ni u kakvoj kriminalističkoj obradi niti su mu pokazivane bilo kakve fotografije. </p>
<p>Službenica u banci rekla je da toga dana u banci nije bilo gužve, u trenutku pljačke u poslovnici je bila samo jedna stranka, a nije se mogla sjetiti kakve je građe bio pljačkaš koji je vodio glavnu riječ, no prisjetila se da njegov govor nije ni po čemu odudarao od govora ovog područja. </p>
<p>Druga je službenica pak rekla da je »glavni« pljačkaš morao biti vrlo vitalan jer je preskočio pult i tada se uputio prema šefovoj prostoriji. Bio je dosta visok, ne zna da li je bio atletski građen, a na licu je imao masku. Rekla je i da netko tko je prvi put u poslovnici ne može znati gdje se nalazi šefova soba, možda je, kako je rekla, pljačkaš prema njoj krenuo instinktivno, no čini joj se da je ta osoba za tu prostoriju znala. Gošuljevića u banci nikad nije vidjela, no tamo radi više od 20 godina i ne može se sjetiti svih klijenata.</p>
<p> Stanislava Z. u trenutku se pljačke zatekla u banci, a tada je bila jedina stranka. Nije primijetila da je crveni fiat uno, kojim su se kasnije odvezli pljačkaši, bio parkiran pred bankom kad je ona u nju ulazila, a nije se mogla izjasniti da li je uopće i bilo parkiranih vozila. </p>
<p>Dražen P. toga je dana u Jalševcu, blizu Toplica, obavljao nekakve zidarske radove kad je ugledao crveni fiat i iza njega crveni policijski renault. Nije znao što se događa, vidio je da je fiat stao na vrhu prijevoja, dvojica su pretrčala ispred automobila, a on je pomislio da mijenjaju sjedala. U tom se trenutku iza njih dovezao policijski automobil, fiat je »jako startao« i vidio je kako je iz njega kroz zadnje staklo pucano po policijskom renaultu. Kolegama koji su s njim radili rekao je da se maknu jer netko puca, a pucnjeve je čuo najmanje tri puta. Rekao je i da je suvozač u fiatu imao tamnu kosu, bio je bez maske i na sebi je imao crnu ili tamnoplavu jaknu. Prilikom izmjene pred automobilom nije zamijetio da bi netko od njih dvojice imao oružje u ruci. </p>
<p>Varaždinska je policija nakon dva tjedna uhvatila osumnjičene za pljačku spomenute poslovnice, a s Gošuljevićem je tada uhićen i K. B., također s bjelovarskog područja. On je, međutim, nakon što ga je ispitao istražni sudac, pušten na slobodu jer je za vrijeme pljačke imao alibi, a Gošuljević se od tada nalazi u pritvoru varaždinskoga Okružnog zatvora. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pala s traktora i poginula, mještani sumnjiče sina poznatoga javnog djelatnika </p>
<p>PAKOŠTANE, 28. kolovoza</p>
<p> - U utorak oko 21,30 sati na državnoj cesti broj 8, između Pakoštana i Biograda, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradala 63-godišnja Božica Bungur iz Pakoštana.</p>
<p>U nesreći je sudjelovalo osobno vozilo »ford fiesta«, registracijskih oznaka ZD 817-AR, i traktor bez registarskih oznaka na koji je bilo priključeno zaprežno vozilo.</p>
<p>Vozač »ford fieste«, V.P. (20) iz Zadra, kako smo uspjeli doznati, udario je u traktor koji je vozio ispred njega, navodno neosvijetljen. Od siline udara automobila u traktor, Božica Bungur pala je s traktora i na mjesta poginula.</p>
<p> Njezin sin Zoran Bungur (31) koji je upravljao traktorom ostao je neozlijeđen, a teške je ozljede zadobio šesnaestogodišnji putnik iz »forda«, koji je prebačen u zadarsku Opću bolnicu.</p>
<p>Lakše su pak ozlijeđeni vozač V.P. kao i njegov suputnik I. K. (18).</p>
<p>Na mjesto nesreće izišao je istražni sudac, a za vrijeme trajanja policijskog očevida promet je na tom dijelu ceste bio zatvoren od 21.35 do 23.50 sata i usmjeravan na alternativne pravce prema zadarskom zaleđu.</p>
<p>Pred obiteljskom kućom tragično poginule Božice Bungur u Pakoštanima zatekli smo brojne prijatelje i rođake koji su ožalošćenoj obitelji došli izraziti sućut.</p>
<p>»Od siline udarca moja je majka Božica ispala iz traktora, a nedugo zatim u prikolicu je opet udario automobil. Bio sam u šoku, pomislio sam da je došlo do lančanog sudara, da je u nas udario automobil koji je dolazio iz pravca Šibenika. Poslije mi je policija rekla da je u našu prikolicu ponovo udario isti automobil«, ispričao je kroz suze Zoran Bungur.</p>
<p>Posljednji ispraćaj tragično stradale Božice Bungur bit će u četvrtak na mjesnom groblju u Pakoštanima, kada će se znati detalji ove teške prometne nesreće. Naime, zasad se još ne zna je li uzrok nesreće bio neosvijetljeni traktor ili neprimjerena brzina »ford fieste«.</p>
<p>Nejasan je i podatak da je automobil nakon prvog udarca još jedanput udario u prikolicu. Božica Bungur već je u tom trenutku mrtva ležala na magistrali. Budući da se mjestu nesreće dugo nitko nije smio približiti jer je istraga trajala gotovo cijelu noć, među mještanima Pakoštana i Biograda na moru pojavile su se kuloarske priče kako je vozač V. P. sin jednoga poznatog javnog djelatnika te kako je policija zbog toga zatajila njegov identitet. U PU zadarskoj, pak, oštro negiraju takve navode.</p>
<p>Jure Živković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Brazilac unajmio automobil, ali ga nije vratio </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Zagrebačka je policija u utorak zaprimila prijavu da je brazilski državljanin od 26 godina unajmio u rent-a-car poduzeću ITR »peugeot 206«, ali ga nije vratio iako je rok istekao još 19. kolovoza.</p>
<p>Prema navodima policije, Brazilac je automobil unajmio u zračnoj luci Pleso 12. kolovoza, no nije ga vratio do ugovorenog roka. U rent-a-caru smatraju da je mladi Brazilac automobil, vrijedan 70 tisuća kuna, otuđio, no policija ga je prijavila zbog utaje. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Demolirali ugostiteljski objekt</p>
<p>ČAKOVEC, 28. kolovoza</p>
<p> - Policijska uprava međimurska i dalje prikuplja obavijesti o kaznenom djelu uništenja i oštećenja tuđe stvari, odnosno o kršenju javnog reda i mira što se u nedjelju u 21 sat dogodilo u međimurskom selu Štefancu nedaleko od Čakovca. </p>
<p>Kako je izvijestila PU međimurska, devetorica su Roma iz obližnjeg naselja Pribislavca došla na parkiralište ugostiteljskog objekta »Prima«, te palicom za bejzbol i žičanim kablovima na terasi razbili staklo ulaznih vrata i prozora i osam plastičnih stolica, a po terasi porazbacali stolove. </p>
<p>Dok su demolirali lokal, na terasi je sjedio gost iz Štefanca koji je, ni kriv ni dužan, od razbjesnjelih Roma dobio batina. Kada su demolirali lokal, nasilnici su na odlasku razbili stakla na osobnom automobilu koji je bio parkiran blizu terase. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Operirao« po Novom Zagrebu dok nije dolijao </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Zagrebačka je policija kriminalistički obradila hrvatskog državljanina od 28 godina koji je počinio 12 teških krađa, dvije krađe te dvije teške krađe u pokušaju.</p>
<p>Kradljivac je uglavnom »operirao« po Novom Zagrebu, provaljivao u automobile i iz njih krao autokazetofone, mobitele, odjeću i fotoaparate. Osim automobila provalniku su na meti bili Dom zdravlja u Novom Zagrebu i teniski centar. Iz ljekarne Doma zdravlja u Sigetu ukrao je lijekove i novac, a iz teniskog centra žestoka pića i dvadesetak kutija sladoleda. Ukupna se šteta procjenjuje na 45 tisuća kuna. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>SAD dopustio uvoz čelika iz pet zemalja</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Američka administracija odlučila je od utorka ukinuti zaštitne tarife na uvoz čelika iz pet zemalja, što će, pretpostavlja se, ublažiti tenzije s EU i ostalim trgovinskim partnerima. Odluku o tome donijela je Američka komisija za međunarodnu trgovinu (ITC), ustvrdivši da domaćim čeličanama ne šteti uvoz hladno valjanog čelika (u smislu dumpinga) iz Australije, Indije, Japana, Švedske i Tajlanda. ITC još treba razmotriti uvoz čelika iz Argentine, Belgije, Brazila, Kine, Rusije, Južne Koreje i Turske.</p>
<p> Ova vijest možda ne bi bila toliko zanimljiva da u ožujku predsjednik Bush nije odlučio o uspostavljanju neumjereno visokih tarifa na uvoz čelika i čeličnih proizvoda, (od 8 do 30 posto za iduće tri godine), kako bi pomogao američkim čeličanama. One su, naime, godinama lobirale za uspostavu ovakvog režima, tvrdeći da uvoz znatno jeftinijih proizvoda urušava domaću industriju.</p>
<p> S jedne strane, od 1997. godine bankrotiralo je više od 30 američkih čeličana, no s druge, uzrok je tome ponajprije njihova nefleksibilnost, te pad cijena na svjetskom tržištu, a manje to što je strani čelik bio jeftiniji. U svakom slučaju, Bush je čeličanama izašao u susret vjerojatno da se oduži glasačima iz Pennsylvanije i Zapadne Virginije (gdje se nalazi dobar dio čeličana), koji su mu dali odlučujuće glasove na prošlim predsjedničkim izborima, a on im je obećao pomoć u slučaju pobjede. Uspostavljanje tarifa izazvalo je niz kritika, kako domaće industrije kojoj je čelik sirovina, tako i trgovačkih partnera, osobito zemalja EU, te Japana koje su podnijele tužbu WTO-u i najavile trgovinski rat.</p>
<p> Kao što je i povijest pokazala, međusobne sankcije uključenim stranama donijele bi velike štete, a osim toga Americi ne bi škodila potpora EU-a u slučaju napada na Irak. Tako je američka administracija u ovih nekoliko mjeseci 7 puta radila listu proizvoda od čelika kojima se uvozna tarifa smanjila ili u potpunosti vratila na prijašnju razinu, povrh odluke o ukidanju anti-dumping mjera na uvoz čelika iz spomenutih pet zemalja.</p>
<p> Sve su svemu, lista broji 727 čeličnih proizvoda kojima su ukinute zaštitne mjere ili oko 3,2 milijuna tona, što je otprilike 25 posto od količine koju je prvotno imao na umu predsjednik Bush. Navodno je ovo konačna ovogodišnja lista, a o novim zahtjevima odluka bi se donijela u ožujku 2003. godine. U međuvremenu, uvoz čelika u SAD je opet počeo rasti, tako da je u srpnju uvezeno 2,7 milijuna tona, što je 14 posto više u odnosu na lipanj, te čak 16 posto više u odnosu na srpanj 2001.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tržište novca: Kamate ispod jedan posto</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Banke su ponovo vrlo likvidne. U utorak je, primjerice, ukupna ponuda za kupnju trezorskih zapisa Ministarstva financija iznosila 595 milijuna kuna, odnosno 220 milijuna kuna više od iznosa emisije trezorskih zapisa.</p>
<p>U srijedu su banke pak upisale čak 847 milijuna kuna blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, koja je u cijelosti prihvatila sve ponude banaka, koje su zapise kupovale uz kamatne stope u rasponu od 1,9 do 2,1 posto. Banke su, inače, upisale ovaj tjedan ukupno 375 milijuna kuna trezorskih zapisa Ministarstva financija. Upisano je 75 milijuna kuna na rok od 42 dana, 220 milijuna kuna s dospijećem od 91 dan, te 80 milijuna kuna na rok od 182 dana.</p>
<p>Kamatne stope na trezorske zapise su ostale gotovo nepromijenjene. Kamate na 42 dana ostale su na 1,9 posto, na tromjesečne zapise 2 posto, dok su kamate na šestomjesečne trezorske zapise smanjene s 2,8 na 2,7 posto. Usporedbe radi, prosječna kamatna stopa na kunske blagajničke zapise središnje banke s rokom dospijeća od 35 dana u srijedu je iznosila 1,97 posto. </p>
<p>Na Tržištu novca kamatne stope su već danima ispod jedan posto. U dnevnom trgovanju prosječna kamata iznosi 0,5 posto, dok u noćnom trgovanju 0,88 posto.</p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Erste & Steiermärkische Bank: Novi krediti biogradskim poduzetnicima</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Erste & Steiermarkische Bank, u suradnji s Biogradom na moru i Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, osigurala je 4,8 milijuna kuna za kreditiranje poduzetnika s tog područja u sklopu programa Poduzetnik. </p>
<p>Gradske vlasti i Ministarstvo obrta osigurali su depozit u iznosu od 480.000 kuna, a ostatak sredstava osigurala je Banka. Krediti će se odobravati poduzetnicima na rok otplate od 2 do 10 godina, uz mogućnost počeka od 6 do 24 mjeseca i uz kamatnu stopu od 7,5 posto godišnje. </p>
<p>Erste & Steiermarkische Bank na tom je području već u suradnji s gradskim vlastima i Ministarstvom obrta prije godinu dana realizirala sličan kreditni program. Tada je malim poduzetnicima plasirano ukupno 5 milijuna kuna kredita i to za kupnju opreme za preradu maslina, kupnju građevinske mehanizacije, preuređenje poslovnih objekata i turističku djelatnost.</p>
<p>Ove godine je Erste & Steiermarkische Bank malim poduzetnicima posredstvom različitih kreditnih linija,. u suradnji s Ministarstvom obrta, malog i srednjeg poduzetništva i jedinicama lokalne uprave i samouprave, odobrila ukupno 160 milijuna kuna kredita. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Štrok se širi prema Konavlima</p>
<p>DUBROVNIK, 28. kolovoza</p>
<p> - Tvrtka Jadranski luksuzni hoteli (JLH), vlasnika Gorana Štroka, dostavila je ponudu na otvoreni javni natječaj za kupnju tri objekta koji su u vlasništvu Općine Konavle. Prema informacijama iz JLH-a ta je ponuda, u iznosu od 716.000 eura, zasad najpovoljnija, te vjeruju kako će kupoprodajni ugovor biti realiziran tijekom rujna. </p>
<p> »Ukoliko se zaključi Kupoprodajni ugovor na području Konavala planiramo napraviti tri luksuzna objekta kategorije 4 ili 5 zvjezdica. To uključuje mali hotel na Grudi, kapaciteta dvadesetak soba, staru školu u Cavtatu koju bismo prenamijenili u desetak luksuznih apartmana, dok bi u objektu u Moluntu otvorili ekskluzivni restoran s dodatna tri apartmana«, kazala je za Vjesnik Nikolina Vicelić, voditeljica odnoasa s javnošću JLH. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pad europskih burzovnih indeksa</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 28. kolovoza </p>
<p> - Europska su tržišta dionica u srijedu prijepodne bilježila gubitke pod utjecajem vijesti o slabljenju poslovne klime u Njemačkoj u kolovozu, povrh još uvijek svježeg šoka izazvanog jučerašnjim izvješćem o većem od očekivanog padu povjerenja američkih potrošača.</p>
<p> Tako je londonski Ftse indeks do podneva pao 2 posto, na 4.360 bodova, dok je frankfurtski DAX indeks izgubio 2,21 posto, dosegavši 3.766 bodova.</p>
<p> »Gospodarska su očekivanja uglavnom negativna a njihov je pad teško pomiriti sa sve stabilnijim očekivanjima dobiti«, kazao je Robert Kerr, strateg paneuropskih dionica pri Bank of America.</p>
<p> Indeks poslovne klime uglednog njemačkog Ifo instituta za kolovoz pao je na 88,8 bodova, sa prethodnih srpanjskih 89,9.</p>
<p> Iako je to samo malo niže od očekivanja, radi se o trećem mjesečnom padu toga njemačkog indeksa za redom, što upućuje na stagnaciju u najvećem europskom gospodarstvu, paralelno sa sve više znakova zapinjanja rasta američkog gospodarstva.</p>
<p> Tržišta najvjerojatnije neće ponovno dosegnuti prošlomjesečne najniže razine, ocjenjuje Kerr, no upozorava da bi dionice mogle prije kraja godine ponovno gubiti na vrijednosti.</p>
<p> »Procjene i dalje mogu izazvati sve mogućnosti, ali sve se može riješiti s vremenom ako dobit ima šansu za oporavak. Problem je samo u tome što taj oporavak može trajati šest mjeseci i duže«.</p>
<p> Najveće su gubitke danas bilježile tehnološke dionice, nakon što je kanadski telekom gigant Nortel snizio svoja očekivanja prihoda u trećem tromjesečju za 10 posto i najavio nove otkaze.</p>
<p> To je pogodilo sektor proizvodnje telekom opreme, pri čemu je francuski Alcatel izgubio 6,1 posto na vrijednosti dionica.</p>
<p> Službeni Nikkei indeks Tokijske burze također je pao, i to 1,4 posto, na 9.766 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Ako Vlada ne odgodi poskupljenje struje i plina, sindikati najavljuju vruću jesen</p>
<p>Preživljavanje svojih građana na ovakav način mogla je ugroziti samo neodgovorna, nehumana i socijalno neosjetljiva Vlada čiji su predstavnici materijalno osigurani, istaknuo je čelnik URSH dodavši da je takvom politikom Vlada nastavila sisati krv hrvatskih građana da bi dala infuziju državnim monopolistima /</p>
<p>Čelnik HUS-a zaprijetio izlaskom iz Sporazuma »Partnerstvo za razvoj« / Ako Vlada ne sazove GSV, HUS će pozvati i ostale sindikalne središnjice na sindikalni pritisak/ U skladu s poskupljenjima tražit ćemo povećanje plaća, a time i mijenjanje aneksa Sporazuma o politici plaća od 2002. do 2004., rekao je Mučnjak </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - »Prihvaćanjem odluke o poskupljenju plina i najavljenim poskupljenjem struje od četvrtka Vlada je gurnula dvije trećine hrvatskog stanovništva još dublje prema socijalnom dnu. To se posebice odnosi na već ugrožene socijalne kategorije - nezaposlene, umirovljenike, radnike koji neredovito primaju plaće ili su im plaće ispod prosjeka i primatelje socijalne pomoći«, istaknuo je na konferenciji za novinare u srijedu predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.</p>
<p>Ocijenio je da će povećanje cijene plina i struje izazvati lanac novih poskupljenja, dodavši da je već najavljeno poskupljenje kruha i ostalih proizvoda te da zasigurno ni ostale komunalne usluge neće zadržati sadašnju cijenu. Istaknuo je da je preživljavanje svojih građana na ovakav način mogla ugroziti samo »neodgovorna, nehumana i socijalno neosjetljiva Vlada čiji su predstavnici materijalno osigurani«.</p>
<p>»Takvom neoliberalnom socijalnom politikom Vlada je nastavila sisati krv hrvatskih građana da bi dala infuziju državnim monopolistima, koji iz godine u godinu akumuliraju sve veće gubitke«, izjavio je Kunst.</p>
<p>Prema računici sindikata, dosadašnje poskupljenje već je povećalo troškove stanovanja za 10 posto, dok će se novim poskupljenjima troškovi života povećati za dodatnih šest do sedam posto. Maloprodajne cijene za vrijeme Vladina mandata povećale su se, prema tim podacima, za 13 posto, uz zamrznute plaće.</p>
<p>Zbog svega navedenog URSH će zahtijevati da se na Gospodarsko-socijalnom vijeću pod hitno raspravi opravdanost povećanja cijena, odgovornost direktora i članova nadzornih odbora »državnih monopolista«, jer, tvrdi Kunst, u Ini i HEP-u još nisu riješene neracionalnosti u poslovanju. »Od predsjednika GSV-a Gorana Granića zatražit ćemo da nam navede razloge zbog kojih Vlada ignorira sindikate i poslodavce kao socijalne partnere i do kada će to potrajati«, najavio je Kunst.</p>
<p> Zaključio je da bi Vlada, ako joj je doista stalo do socijalnog partnerstva, prije donošenja odluka od egzistencijalne i životne važnosti za hrvatske građane, sazvala GSV. </p>
<p>»S Hrvatskom udrugom poslodavaca i ostalim sindikalnim središnjicama raspravit ćemo ima li uopće smisla sudjelovanje u radu GSV-a«, kaže čelnik URSH.</p>
<p>Kunst predlaže da se s Vladom dogovori jedinstvena politika plaće, jer je prosječna plaća »unatoč zamrzavanju, rasla«. »To znači da netko probija prosjek plaća isplatom naknada i regresa. Primjerice, u policiji regres nije isplaćen, a mnogi su ga dobili«, kaže. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, i predsjednik Republike Stjepan Mesić trebao bi se uključiti u rješavanje socijalnih problema jer je imenovao mandatara i time preuzeo određenu odgovornost. </p>
<p>Naveo je da će se na sljedećoj sjednici GSV-a razmatrati prijedlog ministara rada i socijalne skrbi te financija, Davorka Vidovića i Mate Crkvenca, o povećanju najniže novčane naknade za nezaposlene, koja bi u slučaju prihvaćanja tog prijedloga iznosila 760 kuna umjesto dosadašnjih 741 kunu. »Oni nažalost ne predlažu da se povisi i najviša naknada za nezaposlene koja još od 1996. godine iznosi 900 kuna, od kada se prosječna bruto plaća popela s 3411 na 5507 kuna, odnosno za više od 61 posto. No, naknada je za nezaposlene ostala ista«, kaže Kunst, upozorivši kako izgleda da ministri najviše štede na sirotinji. </p>
<p>Potpredsjednik URSH Dubravko Jagić, rekao je da Vlada svojim ponašanjem i odlukama stimulira porast kriminaliteta, koji policija, zbog svoje loše materijalne opremljenosti, možda i neće moći suzbijati. (Boris Jagačić)</p>
<p>• ZAGREB, 28. kolovoza - »Istupit ćemo iz Sporazuma 'Partnerstvo za razvoj' ako Vlada ne odgodi primjenu odluke o poskupljenju plina i struje, te potpisivanje aneksa Sporazuma o restrukturiranju i privatizaciji u gospodarstvu«, najavio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak na konferenciji za novinare u srijedu. </p>
<p>Odluku o istupanju Predsjedništvo HUS-a trebalo bi donijeti u petak. </p>
<p>Istaknuo je da HUS zahtijeva hitno sazivanje Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojem bi Vlada morala objasniti socijalnim partnerima svoje postupke. Predsjednik HUS-a naglašava da njegov sindikat nije zadovoljan ni prijedlogom aneksa Sporazuma »Partnerstvo za razvoj« o restrukturiranju i privatizaciji. </p>
<p>»Tražili smo da se u privatizaciji zaposlenima i bivšim zaposlenima u državnim poduzećima omogući popust pri kupnji dionica od 20 posto plus jedan posto na svaku godinu staža. Ali, Vlada je prihvatila prijedlog da popust bude 15 posto i 0,25 posto na svaku godinu staža«, objasnio je Mučnjak.</p>
<p>Prilikom kupnje dionica Vlada nije definirala ni obročnu otplatu, ističu u HUS-u, pa se lako može dogoditi da, umjesto 20 godina koliko traže sindikati, zaposlenik mora otkupiti dionice, primjerice, za pet mjeseci. Nezadovoljni su i Vladinim ponašanjem kad je riječ o privatizaciji Croatia osiguranja jer zainteresiranim kupcima već sad nije predočila socijalnu klauzulu koju je dogovorila sa sindikatima.</p>
<p>Riječ je o tome da se prava radnika iz postojećih kolektivnih ugovora ne diraju tri godine. Vlada je odlučivala o sanaciji brodogradnje i poskupljenju energenata mimo znanja sindikata, izjavio je Mučnjak. »Zbog takvog ignorantskog ponašanja Vlade spram socijalnih partnera mi ćemo najvjerojatnije odustati od potpisivanja aneksa, tim više jer će poskupljenje plina i struje rezultirati porastom životnih troškova za pet posto. Zato ćemo tražiti i povećanje plaća u skladu s poskupljenjima, a samim tim i mijenjanje aneksa Sporazuma o politici plaća od 2002. do 2004. godine«, rekao je predsjednik HUS-a. </p>
<p>Ako se ne postigne konsenzus o spornim pitanjima, Mučnjak je rekao da će pozvati i ostale sindikalne središnjice da istupe iz »Partnerstva« kako bi poduzeli sindikalne pritiske.</p>
<p>(Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Prosvjed protiv ponovnog suđenja </p>
<p>Pedesetak građana koje je u srijedu htjelo čuti presudu, nezadovoljno svime što se zbivalo, blokiralo je oko 12.30 sati glavnu gradsku prometnicu. Građani su zahtijevali da im se obrati predsjednik šibenskog Županijskog suda Vuletin, ali on to nije učinio. Prosvjednici su komentirali kako »sumnjaju u manipulaciju suda jer se na kraju glavne rasprave iskristaliziralo da ne postoje nikakvi materijalni dokazi o tome da su četvorica branitelja ubila bračni par Damjanić nakon 'Oluje'«. </p>
<p>Svi događaji oko sudskog porotnika idu na štetu optuženih, rekli su prosvjednici koji su se okomili ružnim riječima, a neki su pokušali i nasrnuti na novinare i fotoreportere. Oko 14 sati predsjednik suda Sanibor Vuletin primio je predstavnike prosvjednika koji se protive ponavljanju glavne rasprave. U to vrijeme cesta je deblokirana, a prosvjednici su ostali na pločnicima. Policija će protiv organizatora prosvjednog skupa podnijeti kaznenu prijavu. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>»Orešković mi je prijetio u pritvoru s pištoljem na čelu«</p>
<p>Svjedok Milan Orešković govorio o tome kako je neutemeljeno bio pritvoren 1991., o čemu sve do 2000. nije imao dokaza / Tihomir Orešković rekao mi je da se spasim jer da se i Tuđmanu drma stolac, izjavio je svjedok </p>
<p>RIJEKA, 28. kolovoza</p>
<p> - U nastavku suđenja »gospićkoj skupini« sutkinja riječkog Županijskog suda Ika Šarić saslušala je referenta Policijske uprave u Gospiću Milana Oreškovića koji je 4. listopada 1991. protuzakonito lišen slobode, bez uručenog rješenja o pritvoru. </p>
<p> Izjavio je da ga je pritvorio Željko Bolf, koji ga je odveo u prostorije SZUP-a rekavši mu da ga privodi zbog ilegalnog prelaska državne granice. U tu prostoriju ušli su Tihomir i Ivica Orešković, te Franjo Turek. Uslijedio je neugodan razgovor tijekom kojeg su mu prijetili, tražeći da napiše sve što zna o Draženu Bobincu, tadašnjem saborskom zastupniku i šefu Kriznog štaba u Otočcu, Josipu Bulogu, jednom od zapovjednika gospićke policije, Josipu Boljkovcu, tadašnjem ministru unutarnjih poslova, Slavku Degoriciji, njegovu zamjeniku, i dr. Franji Tuđmanu. </p>
<p>Milan Orešković prisjeća se da im je rekao kako ne kotira tako visoko da bi o njima toliko znao. Turek je lupao šakom o stol i vikao da nije naivan. Svjedok je kazao da je ispitivanje i maltretiranje trajalo 13 dana. Jednom mu je Tihomir Orešković stavio pištolj na čelo i rekao da će ga baciti na mine u Gospiću. Rješenje o pritvoru 23. listopada izdao mu je načelnik PU u Gospiću Ivan Dasović, predavši ga istražnom sucu koji ga je nakon ispitivanja pustio. </p>
<p> Na ulazu u zatvor vraćen je u pritvor i zadržan do 22. prosinca 1991. U međuvremenu je dobio otkaz. No, nakon sudskog spora, vraćen je na radno mjesto uz svjedočenje važnih ljudi u MUP-u. Milan Orešković kaže da sve do 2000. nije imao dokaz da je bio u privoru. Tada mu je unutarnja kontrola MUP-u uputila dopis u kojem se navodi da je upravitelj zatvora Mate Bašić posvjedočio da je Milan Orešković u pritvoru zadržan po nalogu Tihomira Oreškovića. </p>
<p>Milan Orešković dodao je da je njegova supruga molila Tihomira Oreškovića da ga pusti iz pritvora, jer im dolazi kći iz Kanade, na što je on rekao da nema ništa s njim. »Nakon nekoliko dana Orešković je s tri tjelohranitelja došao u zatvor i rekao mi da dobro razmislim želim li vidjeti kćer. S ostalim optuženima nemam ništa, niti ih za bilo što teretim«, izjavio je svjedok. </p>
<p>Rekao je da su obrazloženja o pritvoru bila različita: Bolf ga je teretio za ilegalni prelazak granice, Dasović za navodno silovanje dviju žena u Ličkom Osiku kojima je odnio 10.000 maraka, a istražni sudac za pronevjeru hrane u policiji. Noću su ga maltretirale maskirane osobe. »Orešković mi je jednom rekao: 'Ti si u samom vrhu HDZ-a, spašavaj se. Boljkovac i Degoricija već su smijenjeni, a Tuđmanu se drma stolac'«, ispričao je svjedok dodavši da je u pritvoru smršavio 30 kilograma. </p>
<p>Optuženi Tihomir Orešković tvrdi kako je jedino točno da je supruga Milana Oreškovića došla pitati za njega, te da se sjeća policijske istrage. Optuženi Orešković misli da se svjedoka teretilo za prodaju oružja Srbima, te da je pozvan kao svjedok »iz tajnih razloga obavještajno-političkog podzemlja«. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>EU je vrlo osjetljiv kad je riječ o njegovim interesima i tržištu</p>
<p>Iznimno povoljan tretman za izvoz većine hrvatskih proizvoda ne smije se zloupotrijebiti / Samo jedan krivotvoren dokument, neregularnost u postupku smo jednog izvoznika (slučaj osječke šećerane) mogu dovesti u pitanje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU ili barem njegov »trgovački dio«</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - »Šećerna afera«, zbog koje Europska komisija dulje provjera podrijetlo šećera izvezenog iz Hrvatske u EU, koja je kulminirala šećerom s primjesama trske izvezenim u Grčku, još je jedno upozorenje da u trgovini sa EU-om nema mjesta »praznim obećanjima«.</p>
<p>Iznimno povoljan tretman za izvoz većine hrvatskih proizvoda, osim ribljih konzervi, govedine i vina koji nisu oslobođeni plaćanja carine, ne smije se zloupotrijebiti. Samo jedan krivotvoren dokument, neregularnost u postupku smo jednog izvoznika (slučaj osječke šećerane) mogu dovesti u pitanje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU (SSP), ili barem njegov »trgovački dio«.</p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je u pravu kad kaže da nisu bile sporne količine šećera izvezenog u EU, iako su povećane 70 puta, pa je Europska komisija čak predlagala da, dok se ne »otklone nelogičnosti«, jedna od mogućih mjera bude »dobrovoljno ograničavanje izvoza«. No Ministarstvo je pogriješilo kad je predložilo protumjeru - zabranu uvoza šećera iz EU-a u Hrvatsku, zbog uvođenja depozita na šećer uvezen iz Hrvatske (u Austriji, Grčkoj i Italiji).</p>
<p>Baš kad su se prvi depoziti - 10.000 eura po kamionu izvezenog šećera - u Italiji počeli vraćati, otkriveno je da se iz Hrvatske u Grčku izvozi <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> s primjesama šećerne trske! A prema SSP-u, uvjet da se roba iz Hrvatske ne carini kad ulazi na Unijino tržište jest da ima domaće, hrvatsko podrijetlo. Ovako je Sporazum prekršen, jer se šećerne trska ne proizvodi nigdje u Europi, nego se uvozi iz Južne Amerike i Afrike. </p>
<p>Kad je riječ o trgovinskim vezama sa EU-om - potvrđuje i ova epizoda - stroga pravila igre treba strogo poštivati. Europska je unija vrlo osjetljiva kad je riječ o njenim interesima i tržištu, a opasna i stroga kad smatra da su oni ugroženi. Tamo se inzistira na transparentnosti poslovanja, zakonitosti, poštivanju uvjeta i strogom pridržavanju propisa, u ovom slučaju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Uostalom, na policama trgovina u EU na svakom šećeru piše od čega je proizveden - od šećerne repe ili trske. I proizvođač za to odgovara.</p>
<p>EU je odobrio Hrvatskoj izvozne godišnje kvote za riblje konzerve koje jedna naša tvornica može proizvesti za tjedan dana. Možda, kad je riječ o izvozu šećera, netko u EU nije računao da Hrvatska može proizvesti toliko šećera, pa bi to sad želio zaustaviti. Usput, EU će provjeriti i glasine je li izvezeni šećer na hrvatskom tržištu zamijenio jeftiniji, subvencionirani šećer iz Unije, koji Hrvatska također uvozi bez carine.</p>
<p>Hrvatski si izvoznici u odnosu sa EU-om ne mogu dopustiti ni da ne odgovaraju na zahtjeve za dostavom dokumentacije. Onaj tko odobrava ustupke ima pravo znati kako se oni koriste. Bude li se Hrvatska ponašala suprotno tome mogla bi, za početak, dovesti u težak položaj više od 1000 zaposlenih u trima domaćim šećeranama i 5000 kooperanata koji proizvode šećernu repu.</p>
<p>Hrvatska je do rata trošila godišnje 200.000 tona šećera, a sad je potrošnja 150.000 tona, koliki su otprilike i godišnji kapaciteti domaćih šećerana. Domaćim se proizvođačima šećer više isplati izvoziti, i po nižoj cijeni, nego prodavati na domaćem tržištu, na kojem je velika konkurencija zbog velikog uvoza. Njima bi, kao i ostalim prerađivačima, zatvaranje u vlastito dvorište donijelo mnogo štete.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>»Ministarstvo poljoprivrede ne bi trebalo uzimati priču o šećeru zdravo za gotovo«</p>
<p>Uporno traženje dlake u jajetu kad je riječ o povećanom izvozu hrvatskog šećera u EU može biti i želja pojedinih članica EU-a da nas isključe s jedinstvenog tržišta koje je Hrvatskoj otvoreno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU, kaže Rož</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - »Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ne bi trebalo uzimati priču o šećeru izvezenom u Grčku zdravo za gotovo dok se ne pokaže kako su se u njemu našle primjese šećerne trske«, rekao je u srijedu Vjesniku Stevan Rož, direktor Cehovskog udruženja industrije šećera Hrvatske (Cros).</p>
<p>Rož je dodao da je »iz šećerane u Osijeku izvezeno zanemarivih 150 tona spornog šećera, šest kamiona, od trske, nakon što je dosad 18 pošiljki, više od 300 tona šećera, bilo ispravno«. Iako nije riječ o velikoj količini, Rož smatra da je šteta što se to dogodilo nakon što Europska komisija nije u Hrvatskoj našla ni kilogram spornog šećera, kad je riječ o sirovom šećeru iz uvoza.</p>
<p>Prema Rožovim riječima u Hrvatsku je, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), drugu godinu zaredom uvezeno 40.000 tona sirovog šećera od trske. On se u tvornicama šećera u Virovitici i Županji prerađivao izvan sezone prerade šećerne repe, tako da fizički nije moglo doći do miješanja šećera.</p>
<p>No u osječkoj se šećerani, koja posluje u sastavu IPK Osijek, šećer od trske prerađivao neposredno nakon sezone prerade šećerne repe. Prva je mogućnost, kaže Rož, da su pronađene primjese šećerne trske u šećeru od šećerne repe ostale u postrojenju za preradu. Druga mogućnost, iako mala, može biti pogrešno skladištenje šećera koji je onda, opet nečijom pogreškom, »neplanirano završio u Grčkoj«.</p>
<p>Stručnjaci tvrde da se konzumni šećer proizveden od šećerne repe i onaj od trske ne razlikuje po okusu, boji ili mirisu. »Sve je to saharoza«, napominje Rož. Ipak, posebnim kemijskim postupkom, koji se u Hrvatskoj ne provodi zbog vrlo visokih troškova laboratorijskih istraživanja, može se otkriti sirovina od koje je šećer proizveden.</p>
<p>Rož napominje da uporno »traženje dlake u jajetu« kad je riječ o povećanom izvozu hrvatskog šećera u Europsku uniju (EU) može biti i »želja pojedinih članica EU-a da nas isključe s jedinstvenog tržišta« koje je Hrvatskoj otvoreno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU. Naime, nakon uvođenja bescarinskog izvoza, 2001. godine je rafinirani (konzumni) šećer postao najvažniji domaći izvozni poljoprivredni proizvod u EU.</p>
<p>Primjerice, Hrvatska je u EU 1999. godine izvezla samo 43 tone šećera vrijednog 43.290 dolara, prije dvije godine izvezeno je 599 tona šećera (338.000 dolara), a lani je izvoz porastao na čak 40.034 tone vrijedne 23,4 milijuna dolara. </p>
<p>Samo u prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je u EU izvezla 35.596 tona šećera. Nastavi li se taj trend, Hrvatska će do kraja godine na tržište EU-a izvesti 100.000 tona, odnosno dvije trećine vlastitog šećera.</p>
<p>Povećanje proizvodnje šećera, objašnjava Rož, rezultat je povećanja prinosa, jer je država lani povećala poticaje za šećernu repu sa 2830 na 3000 kuna po hektaru. Ista je visina poticaja za šećeru repu zadržana i ove godine. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Izgubljeno od 60.000 do 120.000 eura</p>
<p>Ova se pogreška nije smjela dogoditi, posebno nakon dugotrajnih i mučnih razgovora Zagreba i Bruxellesa, rekao je predsjednik Nadzornog odbora osječkog IPK, ministar branitelja Ivica Pančić</p>
<p>OSIJEK/ERDUT, 28. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Nadzornog odbora osječkog IPK, ministar branitelja Ivica Pančić, boravio je u srijedu u Osijeku i razgovarao o problemima koji su nastali zbog nedavno izvezene pošiljke šećera, s primjesama šećerne trske, u Grčku. Kasnije je novinarima, u dvorcu u Erdutu, ponovio da su članovi Uprave odgovorni za izvoz šećera - predsjednik Uprave Tvornice šećera Miroslav Kos i član Uprave Drago Manc - suspendirani, a za tjedan dana bit će održana izvanredna skupština, gdje će se odlučiti o njihovu smjenjivanju.</p>
<p>»Uprava IPK zadužena je za podizanje krivične prijave protiv njih, no još ne znamo je li riječ o nesavjesnom poslovanju ili nečem drugom«, rekao je Pančić, naglasivši da će u četvrtak u IPK policija utvrđivati dodatne činjenice. Prema njegovim riječima, ova se pogreška - bez obzira što je riječ o maloj vrijednosti šećera - nije smjela dogoditi, posebno »nakon dugotrajnih i mučnih razgovora Zagreba i Bruxellesa«. Pančić je potvrdio da se u šećerani i IPK normalno radi, sve se pošiljke dodatno provjeravaju, a one s polja IPK se izvoze.</p>
<p>Istodobno se, pojasnio je Pančić, priprema privatizacija IPK. Kad je riječ o natječaju za prodaju, objavljenom u dnevnom tisku, bit će nekih promjena. Naime, bit će ispravljena vrijednost IPK, jer je u natječaju objavljen iznos od 210 milijuna kuna koji će biti ispravljen u 850 milijuna kuna, koliki je i temeljni kapital IPK. Kad se to pitanje riješi na Trgovačkom sudu, doći će i do ispravka u natječaju. Pančić je naglasio da IPK, unatoč poteškoćama, posluje »i nema govora da će doći do poklanjanja bilo kojeg dijela IPK grupe«.</p>
<p>Predsjednik Uprave osječkog IPK Zvonko Erak potvrdio je novinarima da su ih u srijedu posjetili partneri iz Grčke i, otprilike, rekli: »Došli smo razgovarati kako zbog jednog stabla ne bismo posjekli cijelu šumu«.</p>
<p>Erak je istaknuo da se još ne može precizno govoriti o šteti nastaloj zbog pošiljke šećera s primjesama šećerne trske, no prema prvim procjenama, kreće su između 60.000 i 120.000 eura.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Novinarima treba olakšati pristup informacijama«</p>
<p>Dužnost je javnih tijela da građane, a osobito novinare, na odgovarajući jednostavan način informiraju o svim dokumentima, podacima, statistikama... važnim za demokratsku javnu raspravu / Za nedostupnost informacija kriva je i inertna javna uprava </p>
<p>ŠIBENIK, 28. kolovoza</p>
<p> - Na Ljetnoj školi Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, što se održava u Solarisu o temi »Pravo na dostupnost informacija«, predavanje o međunarodnim standardima i usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva u vezi s tim govorio je prof. dr. Josip Kregar.</p>
<p>• Kako ocjenjujete usklađenost hrvatskog zakonodavstva s međunarodnim standardima i dnevnu praksu kad je riječ o pravu na dostupnost informacija?</p>
<p>- Prije ocjene, moram reći da su se standardi u svijetu promijenili i da je riječ o bitno novom koraku. Oko 70 država u prošle je dvije-tri godine usvojilo zakonsku regulativu o pravu građana na dobivanje informacija od javnih tijela. U tom kontekstu, oni su napravili ono što i Hrvatska želi učiniti. Stanje u Hrvatskoj je loše i to treba pripisati i klasičnom birokratskom modelu jedne inertne, tradicionalne javne uprave.</p>
<p>• U Ustavu je zapisano pravo novinara na dostupnost informacija, ali ne spominju se i građani. Treba li zato mijenjati Ustav?</p>
<p>- Ne spadam među stručnjake koji se zalažu za to da se mijenja Ustav. Radi se i o tome da Hrvatsku obvezuju i odredbe međunarodnih konvencija, koje to pravo reguliraju i dio su našeg pravnog poretka. Pravne temelje može se, dakle, potražiti i u toj regulativi. Veći problem je činjenica nepostojanje zakonske regulacije i odgovarajuće prakse, a naša je obaveza prilagodba međunarodnim standardima.</p>
<p>• Koje su glavne teze budućeg zakona o dostupnosti informacija i kako spojiti taj zakon sa zaštitom privatnosti? Mnogi smatraju da je riječ o dva često suprotstavljena interesa.</p>
<p>- Da bi model zaživio, potrebne su tri skupine zakona. Jedna je zaštita privatnosti, koja je zajamčena. Drugo je zaštita tajnih podataka, a treće je zahtjev da su svi podaci koji nisu zaštićeni tim zakonom javni podaci. Potrebno je predvidjeti mehanizam obaveze javnih tijela da se podaci učine dostupnim i mehanizam zaštite našeg prava da dobijemo uvid u podatke koji nas zanimaju.</p>
<p>• Kako uskladiti budući zakon o dostupnosti informacija sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka koji je po ocjeni mnogih loš? Ne postoji li opasnost da zakon o dostupnosti podataka u tom »sudaru« ostane nepovrediv?</p>
<p>- Naravno da princip po kojem je sve što nije tajna dostupno javnosti ne vrijedi ništa, ako se sve proglasi tajnom. Hrvatska nije jedina država koja se suočava s tim problemom i u međunarodnim primjerima rješenje je u činjenici da zakon o dostupnosti informacija predviđa da u slučaju sukoba dvaju legitimnih zakonskih interesa ocjenu o tome je li neki podatak dostupan ili nije treba donijeti u javnom interesu. To nije fraza. U tom slučaju postoji obaveza da se taj interes obrazloži, brani, bez diskriminacije, jednako prema svima.</p>
<p>• Kako urediti dostupnost informacija s jedne strane za građane, s druge za novinare kojima zbog posla te informacije često trebaju hitnije.</p>
<p>- Novinarima treba olakšati pristup informacijama. No, ovdje se radi o nečemu u čemu treba istaknuti dužnost javnih tijela da građane, a osobito novinare, na odgovarajući jednostavan način informiraju o svim dokumentima, podacima, statistikama... važnim za demokratsku javnu raspravu. Da budem precizniji: naravno da će i novinare i građane obavijestiti po kojim osnovama i kako se, primjerice, određuju za rušenje objekti izgrađeni bez građevinske dozvole. Tu novinari i građani imaju isto pravo, ali novinarima treba omogućiti da to pravo brže i jednostavnije ostvare. Naglasak je na obavezi državnih organa da omogući jednostavnu dostupnost takvih važnih podataka.</p>
<p>Zaboravljena Aarhuška konvencija UN-a?</p>
<p>• Da zakonima ima riješeno to područje, bi li se moglo dogoditi da nitko ne zna što se, primjerice, spaljivalo u Putu?</p>
<p>- U ovom slučaju, bilo bi zanimljivo konzultirati konvenciju UN-a kojom se regulira dostupnost informacija o zaštiti okoliša, tzv. Aarhušku konvenciju. Indikativno je da se nitko na nju nije pozivao, iako ta konvencija vrlo jasno predviđa obavezu registriranja produkta i djelovanja koja mogu štetiti okolišu. Da bi stvar bila zanimljivija, Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u promoviranju te konvencije, ali - kako se vidi - jedno je dobra namjera, a drugo su praktična ponašanja. U slučaju Puta, ta konvencija predviđa obavezu za sve koji se bave za okoliš rizičnim tvarima, da javnost konzultiraju o tome kako će se spaljivati, odnosno spremati otpad, ali i da informiraju sve o mogućim rizicima jednog takvog incidenta. U ovom slučaju, odredbe te konvencije i nisu se baš osobito poštovale.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Obvezati sve članice UN-a na informiranje država i pojedinaca o sudbini nestalih«</p>
<p>OSIJEK, 28. kolovoza</p>
<p> - Svi koji su odgovorni za smrt nevinih moraju odgovarati, balkanski zločinci koji nisu u Haagu moraju tamo završiti, a oni sitniji krvnici moraju završiti u hrvatskim zatvorima, istaknuo je Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja koji je u srijedu nazočio skupu koji je na Trgu Ante Starčevića u Osijeku organizirao Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba. </p>
<p>Predsjednica osječke Udruge Štefica Krstić izvijestila je da se s područja Osječko-baranjske županije još uvijek traži 110 osoba. U cijeloj Hrvatskoj danas se 1348 osoba vodi kao nestale tijekom agresije na Hrvatsku. </p>
<p>Generalnom sekretaru UN-a Cofi Annanu, Europskom sudu te OESS-ovoj Komisiji za ljudska prava sa skupa je upućena deklaracija u kojoj se traži donošenje rezolucije koja bi obvezala sve članice UN-a na informiranje i država i pojedinaca o sudbini nestalih. </p>
<p>Savez je uputio i zahtjev predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću i premijeru Ivici Račanu da se u svim pregovorima sa SRJ, Republikom Srpskom i Federacijom BiH kao prioritet postavi upravo pitanje nestalih osoba. Traži se i da se održi obećanje koje je dao potpredsjednik Vlade Goran Granić o održavanje redovitih sastanaka s predstavnicima Saveza, te da se hitno riješi status obitelji koje su obavile identifikaciju i pokopale svoje mrtve. Kao posebno hitno ističe se pitanje činova pokopanih kao i da se svi pokopi branitelja medijski poprate na dostojan način i to u nazočnosti vojnih i političkih dužnosnika.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Račan dobio podršku koalicije da Drnovšeku predloži arbitražu</p>
<p>Razgovor hrvatskog i slovenskog premijera održat će se najvjerojatnije u utorak u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Premijer Ivica Račan dobio je u srijedu podršku koalicijskih partnera da na sastanku sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom idućeg tjedna zatraži međunarodnu arbitražu kojim bi se riješio granični spor Hrvatske i Slovenije. Čelnici vladajuće koalicije u srijedu su naime više od tri sata razgovarali o modalitetima rješenja graničnog spora, te se jednoglasno složili da je arbitraža najbolje rješenje.</p>
<p>Jer, kako je novinarima nakon sastanka rekao predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić, iako postoje i druga rješenja, poput zamrzavanja trenutnog stanja ili novih pregovora, zbog trenutne situacije u obje države arbitraža je jedino logično rješenje. Na pitanje što bi trebao biti sadržaj arbitraže Tomčić je odgovorio kako se će o tome dogovoriti pregovarači, jednako kao i o tome tko će biti arbitar i o stupnju obvezatnosti arbitraže. Na novinarsko pitanje bi li Sabor trebao odobriti arbitražu, Tomčić je rekao kako prvo treba tražiti ozbiljna mišljenja pravnih stučnjaka, ali da bi potom i Sabor trebao potvrditi sporazum o arbitraži jer prihvaćanje visokog stupnja obveznosti arbitraže znači određivanje granica, a za to je, pak, nadležan Sabor.</p>
<p>Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić rekao je da je očigledno da parafirani sporazum o granicama nikad neće biti realiziran, pa je zato arbitraža jedino rješenje.</p>
<p>Neslužbeno se moglo čuti da će se razgovor Račan-Drnovšek, na kojem će hrvatski premijer predložiti međunarodnu arbitražu, održati u utorak u Zagrebu. </p>
<p>M. Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Što je sporno na kopnenoj granici sa Slovenijom? </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan rekao je u utorak da za hrvatsku stranu nije prihvatljiva arbitraža za cijelu kopnenu granicu, kako se to predlagalo iz Slovenije, nego samo za sedam kilometara granice koji 1999. nije bio dogovoren između dviju država. Riječ je o području uz kanal sv. Odorika s čije se lijeve strane nalaze četiri zaseoka (Škrile, Škudelin, Mlini i Bužin) koje je Slovenija tražila (ili barem dva od njih uključivo s Jorasovom kućom), iako je raspoloživa dokumentacija potvrđivala da je Hrvatska obnašala vlast nad tim područjem na dan 25. lipnja 1991.</p>
<p>I bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić potvrdio je Vjesniku da je sa Slovenijom bilo dogovoreno 663 od 670 kilometara kopnene granice. Prema njegovim riječima, ostalo je sporno samo tih sedam kilometara uz kanal sv. Odorika i to zato što su Slovenci zatezali s rješavanjem tog dijela kopnene granice »radi razgraničenja na moru i traženja teritorijalnog koridora«. </p>
<p> Doduše, po njegovu sjećanju, i dio granice kod Svetog Martina na Muri, gdje se na hrvatskom teritoriju preko Mure nalaze nasipi koji štite slovenska naselja od poplava, također nije potpuno riješen iako je tamo granica posve jasna.</p>
<p>Sporan je na kopnu ostao, dakle, samo dio uz kanal sv. Odorika. Riječ je o odvodnom kanalu rijeke Dragonje na kojem je 1991. bila međurepublička granica Hrvatske i Slovenije. Prihvaćajući Badinterovo načelo o međurepubličkim granicama iz lipnja 1991. kao međudržavnima zaštićenima međunarodnim pravom, Hrvatska je prihvatila i tu granicu, dok Slovenci to i nadalje osporavaju.</p>
<p>Sudeći prema napisima u slovenskom tisku, glavni je argument da je dio tog područja katastarski nekad pripadao općini Piran. Hrvatska strana, opet, osim činjeničnog stanja iz 1991. koje je zapravo presudno, ukazuje i na dokumente slovenskog podrijetla iz razdoblja bivše SFRJ iz kojih proizlazi da je upravnu i sudsku vlast na tom području imala Hrvatska, a ne Slovenija. </p>
<p>Tako se, primjerice, u dokumentu Općinskog suda u Piranu iz 1968. stanovitog Jožu Budaka nastanjenog u Bužinu, koji je zatražio reguliranje vlasničkih prava, upućuje da zahtjev podnese Općinskom sudu u Bujama. To zemljište nalazi se »na levem bregu Dragonje, što znači da se nalazi na području SO Buje«, kaže u tom dokumentu piranski sud. U vezi s tim je i dogovor hrvatskih i slovenskih republičkih vlasti još iz 1947. godine kojim je podijeljena upravna i sudska jurisdikcija na tom području. </p>
<p>Pritom je taksativno navedeno da su kotarski sudovi u Piranu i Kopru nadležni samo za teritorij sjeverno od rijeke Dragonje, dok su južno od te rijeke nadležnosti pripale hrvatskoj općini Buje.</p>
<p>Pitanje je, međutim, gdje je Dragonja. Nedavno umrli prof. dr. Božidar Ekl iz Rijeke oštro se suprostavljao da odvodni kanal rijeke Dragonje kasnije nazvan sv. Odorikom bude granicom između dviju država. Kako je u više navrata objašnjavao u medijima, granica između Hrvatske i Slovenije bila je na Dragonji, ali na mostu u Sečovju. Kako je 1945. i u proljeće 1946. Dragonja poplavila dolinu pa i solane, tadašnji zapovjednik tadašnje zone A Viktor Lenac naložio je hitno reguliranje toka Dragonje. Zadatak su dobili Nikola Vekarić i Božidar Ekl. Umjesto proširenja korita Dragonje, odlučili su se proširiti i produbiti već postojeći odvodni kanal koji je bio zapušten i poslije je nazvan po sv. Odoriku.</p>
<p> Budući da su se kanalom odlijevale velike količine vode, to je, prema Eklovu tumačenju, dalo ideju Kardelju i društvu da kanal nazovu Dragonjom, a potom da to i ozakone. »Na njihov nagovor, 10. veljače 1947. jugoslavenska Komisija za granice odlučila je da granica između Slovenije i Hrvatske i dalje bude na rijeci Dragonji, ali sada na Kardeljevoj (i Bakarićevoj!) Dragonji - u koritu kanala sv. Odorika«, pojasnio je dr. Ekl svoje stajlište u razgovoru za Glas Istre (2. listopada 1998., str. 43). </p>
<p>Dr. Ekl je rekao da je s tim činjenicama upoznao i dr. Hrvoja Kačića, tadašnjeg predsjednika Državne komisije za granice, koji mu je samo rekao da će hrvatska strana prihvatiti stanje zatečeno 25. lipnja 1991. godine. </p>
<p>Međutim, promjena hrvatsko-slovenske granice s Dragonje na njen odvodni kanal nije jedina. I 1956. godine, u gornjem toku Dragonje odstupilo se od granice koju su još 1943. dogovorili hrvatski i slovenski partizanski pokreti, a išla je potezom rijeka Dragonja-Lobor-Topolovac. Te su godine Bakarićevim pristankom 22 dotadašnja hrvatska sela i zaselka gornje Istre (Gradine, Abitanti...) ustupljena Sloveniji. </p>
<p>No, s obzirom da Hrvatska pri identifikaciji granične crte sa susjedima, pa tako i sa Slovenijom, polazi od Badinterovih načela, prihvaćajući stav da one trebaju biti onakve kakvu su bile 25. lipnja 1991., tako ne spori ni granicu na kanalu sv. Odorika.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Granić: Neka Račan da ostavku ako ne zna riješiti problem savudrijskih ribara </p>
<p>Malogranični sporazum je jedan od najkvalitetnijih i najvažnijih sporazuma koje su Hrvatska i Slovenija potpisale, ocijenio čelnik DC-a/ U tri dana DC-ovci prikupili 15.500 potpisa građana koji traže odbacivanje graničnog sporazuma sa Slovenijom</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik DC-a Mate Granić odgovorio je u srijedu na konferenciji za novinare na komentar premijera Račana da bi, umjesto da prikuplja potpise za odbacivanje graničnog sporazuma, Granić trebao tražiti poništavanje Sporazuma o pograničnoj suradnji, koji je potpisao. </p>
<p>»Ako premijer Račan ne zna riješiti problem sa savudrijskim ribarima koji su pokazali da imaju strpljenja i da znaju štititi nacionalne interese, onda Vlada ne zaslužuje da vlada i bilo bi najbolje da premijer Račan da ostavku i raspiše izbore«, istaknuo je Granić.</p>
<p>Malogranični sporazum je, smatra Granić, jedan od najkvalitetnijih i najvažnijih sporazuma koje su potpisale Hrvatska i Slovenija, a podsjetio je i da su ga sve stranke u Saboru, uključujući i Račanov SDP, jednoglasno ratificirale. </p>
<p>»Sporazum su, uz moju podršku, pripremili stručnjaci i svi ga podržali. On olakšava život stotinama tisuća ljudi uz granicu dvije države i ja i danas čvrsto stojim iza tog sporazuma«, rekao je Granić, ocijenivši velikom pogreška što ga Vlada problematizira.</p>
<p>Problem sa savudrijskim ribarima, odnosno problem ulova oko 50 tona ribe godišnje, Graniću smatra minornim te da ga je lako riješiti. »Ribare treba shvatiti, treba shvatiti da se promijenila situacija u ribarstvu i ribljem fondu od 1997. godine, a sve se to može jednostavno riješiti kompenzacijama ribarima, jer ulovljena riba može najviše vrijediti pola milijuna eura«, sugerira Granić.</p>
<p>Račanu je poručio da ne treba prebacivati lopticu u tuđi koš, te da će DC nastaviti prikupljati potpise za odbacivanje graničnog sporazuma sa Slovenijom koji je »kamen oko vrata Hrvatskoj u slučaju arbitraže«.</p>
<p>Granić je rekao da je DC u dva dana akcije prikupio 15.500 potpisa građana koji od Vlade traže odbacivanje graničnog sporazuma sa Slovenijom. Pohvalio se i da su, uz Dražena Budišu, peticiju potpisali još neki članovi drugih stranaka poput HSLS-ovca Željka Glavana, HDZ-ovaca Božidara Kalmete i Dubravke Šuice, LS-ovke Anike Mamić te akademika Davorina Rudolfa.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Picula i Svilanović razgovarali u Zagrebu o granicama </p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - U Zagrebu je u srijedu održan sastanak izaslanstava Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije koje su predvodili ministri vanjskih poslova Tonino Picula i Goran Svilanovića. U razgovorima su sudjelovali i predstavnici Vlade Republike Crne Gore. </p>
<p> Kako je priopćeno, izaslanstva su u otvorenom razgovoru razmijenila mišljenja o graničnoj problematici s posebnim naglaskom na traženje rješenja za pitanje Prevlake. Približena su stajališta, te je dogovoren nastavak razgovora uključujući i ministarsku razinu.</p>
<p> Ministri su se složili da se u vezi s pitanjem sjeverne granice između dviju država pristupi potpunoj primjeni postojećeg bilateralnog Sporazuma o pograničnom prometu.</p>
<p> U okviru razgovora priređen je radni ručak kojemu je domaćin bio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Zeleni od Račana traže da se Hrvatska odupre Bushu</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - U pismu upućenom premijeru Ivici Račanu Zelena akcija zahtijeva da se na ovotjednoj sjednici Vlade donese odluka o hitnom i bezuvjetnom ratificiranju Protokola iz Kyota kao i da se usvoji prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama (GMO) te da se obveže hrvatska delegacija na summitu u Johannesburgu da o tome izvijesti sudionike skupa. </p>
<p>U Zelenoj akciji smatraju da je politika i praksa Vlade na području zaštite okoliša i održivog razvoja neučinkovita, što je dovelo do gubitka neophodnog kredibiliteta.</p>
<p> Kao primjer navode obećanja premjera i ministara o hitnom donošenju zakona o zabrani uvoza GMO-a koji ni nakon dvije godine još nije donesen. </p>
<p>U pismu je premjer Račan obaviješten o još jednom pritisku američke diplomacije, vezanom za zaštitu okoliša.</p>
<p> Naime, ambasada SAD-a u Zagrebu stopirala je već odobrenu donaciju Zelenoj akciji u okviru programa »jačanje nevladinog sektora« od oko 120.000 američkih dolara, a zbog stava Zelene akcije o uvozu i proizvodnji genetski modificiranih organizama.</p>
<p>Zeleni smatraju da je UN-ov sastanak o održivom razvoju idealna prilika da se hrvatska Vlada odredi prema ključnim globalnim problemima i započne s novim odnosom prema zaštiti okoliša i na domaćem planu.</p>
<p> »Hrvatska je mala zemlja i, na sreću, još manji zagađivač, pa se ne zanosimo da možemo presudno utjecati na rješenje globalnih problema«, piše u pismu upućenom Račanu.</p>
<p> »No ono što možete u ime hrvatske javnosti, jest da pred međunarodnom zajednicom svrstate Hrvatsku među naprednije i odgovornije zemlje nasuprot neodgovornoj i razornoj politici SAD-a.« Zeleni od Vlade zahtijevaju da se odupre pritisku Bushove administracije.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Od 261 pregledanog konja dva pozitivna na »konjsku sidu«</p>
<p>ZAGREB, 28. kolovoza</p>
<p> - »Prvi rezultati uzoraka krvi uzetih od 261 konja u Sisačko-moslavačkoj županiji pokazala su da su dva konja bila pozitivna na infektivnu anemiju kopitara«, rekao je u srijedu Vjesniku Luka Grbeša, županijski veterinarski inspektor. Dosad je uzeta krv 1350 konja, a ukupno će biti pregledano oko 1800 grla u Sisačko-moslavačkoj županiji. Od tzv. konjske side dosad je uginulo 15 konja, a eutanirana su 43. Ovih dana i u Zagrebačkoj županiji započelo je suzbijanje te neizlječive bolesti kopitara. Na pašnjaku Žutici, u blizini Ivanić Grada, uzeta je krv 60 konja. U srijedu krv je vađena i konjima, kojih je bilo 150, na pašnjaku kod Novske. Akcija će biti uskoro provedena i u Zagrebu, Karlovačkoj te Brodsko-posavskoj županiji. Ukupno treba biti pregledano 4000 konja. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HEP: Struja prosječno 4,5 posto skuplja </p>
<p>KRIŽEVCI, 28. kolovoza</p>
<p> - Na Danu Hrvatske elektroprivrede, koji se ove godine obilježio u Križevcima, predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović predstavio je u srijedu dorađeni tarifni sustav za struju o kojem će Vlada raspravljati u četvrtak. Najvažnija je novost da će kućanstva s dvotarifnim brojilima kilovat sat po višoj tarifi (od 6 do 22 sata) plaćati 64 lipe, što znači šest lipa manje nego po prvom prijedlogu. Kilovat sat po nižoj tarifi (od 22 do 6 sati ujutro) stajat će 32 lipe, što je jednu lipu manje od ranije predloženog. Također je predloženo i smanjivanje fiksne mjesečne naknade za kućanstva bez limitatora sa 25 na 15 kuna. Kućanstva s jednotarifnim brojilima će kilovat sat plaćati 60 lipa. HEP je odustao i od ranije zatraženih manjih povećanja cijena za kategorije industrija i poduzetništvo, a cijena struje za javnu rasvjetu smanjit će se za 0,3 posto. Na te cijene treba dodati PDV.</p>
<p>Time je HEP ispunio zahtjev Vlade da cijene za gospodarstvo ostanu nepromijenjene, a da cijene za kućanstva, umjesto prosječno za 15,2 posto, porastu maksimalno devet posto. No, zbog toga će prosječno povećanje za sve kategorije potrošnje umjesto ranije predloženih 8,5 posto biti oko 4,5 posto pa će toliko porasti i naš prihod, rekao je Čović. Zato, dodao je, ne stoje razne izjave o dramatičnom poskupljenju struje.</p>
<p>Prema njegovim riječima, cijene će najviše porasti većim potrošačima, posebno onima koji su imali trotarifna brojila (oko 30.000 potrošača) i najniže cijene, jer će sada morati prijeći na dvo ili jednotarifna brojila i dosta više cijene. Ali, to će doprinijeti pravednijem obračunu struje od dosadašnjeg.</p>
<p>»Bez ovakvog tarifnog sustava nemoguće je zamisliti konkurentsko okruženje u energetici, jer sada će svima biti jasna cijena kilovat sata, pa će moći kontrolirati svoj trošak. Uz to, svi potrošači će uz istu potrošnju dobiti jednaki račun što dosad nije bio slučaj. Dosadašnji tarifni sustav je, zbog svoje složenosti, poticao nepovjerenje potrošača u HEP, pa su u njegovo objašnjavanje potrošeni milijuni sati. Zato će novi tarifni sustav poboljšati povjerenje između kupaca i prodavača struje«, kaže Čović.</p>
<p>U HEP-u očekuju da će Vlada u četvrtak usvojiti dotjerani tarifni sustav, te da bi njegova primjena mogla početi već od 1. rujna. Također se nadaju da će im Vlada osigurati materijalnu osnovu za neophodan razvoj, jer u narednim godinama moraju mnogo ulagati u dotrajalu mrežu. Stanje mreže najbolje se vidjelo ovoga ljeta kad je u brojnim turističkim središtima nestajalo struje. Uz to, normalna opskrba energijom je preduvjet za razvoj gospodarstva, ističu u HEP-u.</p>
<p>Čović je podsjetio i da je HEP nedavno restrukturiran u koncern - HEP grupu. U njoj je uz Upravu i više tvrtki kćeri - za proizvodnju, prijenos, distribuciju, toplinarstvo, telekom i slično. Inače u Križevcima je u srijedu obilježena 107. obljetnica HEP-a zato jer je taj grad prije 90 godina dobio elektromrežu i prvu termoelektranu tzv. munjaru.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Presuda nije donesena jer je sudac porotnik Nimac »opstruirao rad suda«</p>
<p>Šibenski Županijski sud nije u srijedu izrekao presudu optuženicima za ratni zločin jer je sudac porotnik izbjegao sudjelovati u njezinu donošenju, rekao je predsjednik tog suda Vuletin / Nimac je, umjesto na sud, otišao na pregled u Zagreb / Sud će pokrenuti postupak Nimčeva razrješenja i ponoviti glavnu raspravu / Odvjetnici optuženih traže da Nimac ostane član vijeća </p>
<p>ŠIBENIK, 28. kolovoza</p>
<p> - U srijedu u podne predsjednica sudskog vijeća Jadranka Biga-Milutin trebala je izreći presudu četvorici hrvatskih branitelja Boži Bačeliću, Anti Mamiću, Luki Vuko i Jurici Ravliću optuženima da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. No, presuda nije izrečena jer je jedan od sudaca porotnika Branko Nimac izbjegao sudjelovati u donošenju presude. Zato je sutkinja Biga-Milun odlučila je da se ponovi rasprava. </p>
<p>Predsjednik šibenskog Županijskog suda Sanibor Vuletin iznio je kronološki slijed zbivanja koja su, ocijenio je, nanijela veliku štetu ugledu suda i hrvatskom pravosuđu. Opstrukcijom suđenja i onemogućavanjem da sud donese presudu povrijeđeni su i interesi optuženika, dodao je.</p>
<p> Biga-Milutin je u ponedjeljak, 26. kolovoza, izvijestila Vuletina da ju je nakon završetka glavne rasprave u tom predmetu nazvao sudac porotnik Branko Nimac i rekao da neće sudjelovati u donošenju i objavi presude jer mora hitno na liječnički pregled u Zagreb. </p>
<p>»Odmah sam telefonirao Nimcu i rekao mu da ću se zauzeti za to da liječnički pregled obavi u drugom terminu. Obećao sam mu i prijevoz do Zagreba. U nervoznom i nepovezanom razgovoru rekao mi je da ne želi doći na sjednicu vijeća radi donošenja presude. Tog sam mu dana uputio službeni dopis u kojem sam ga upozorio na dužnosti suca i značaj prisege te na posljedice nedolaska na sjednicu vijeća. Ali, njegov sin nije želio primiti od dostavljača dopis koji je završio u sandučiću.</p>
<p> Od ministra zdravstva Andre Vlahušiće doznao sam da je Nimac, uz termin 28. kolovoza, dobio još dva termina za kardiološki pregled, o 29. i 30. kolovoza. O tome smo obavijestili Nimca, ali je on u trenutku sudskog poziva već bio u autobusu za Zagreb. </p>
<p>Sud je poduzeo sve da bi uskladio obveze suca porotnika u suđenju i pravodobni liječnički pregled u Zagrebu. Iz dopisa ministra zdravstva proizlazi da se kardiološki pregled Branka Nimca koji boluje od angine pektoris, mogao obaviti u drugim terminima a da se ne ugrozi njegovo zdravstveno stanje. Stoga se Nimčev postupak može ocijeniti opstrukcijom suđenja i onemogućavanjem suda da donese odluku. Nimac neće biti sudac porotnik u nastavku glavne rasprave«, rekao je Vuletin. Nije prihvatio Nimčev prijedlog da o presudi glasuje telefonom. Sud će pokrenuti i postupak Nimčeva razrješenja, dodao je Vuletin.</p>
<p>U ime odvjetnika optuženih, branitelj prvooptuženog Bože Počelića, Jure Martinović nije krio da su nezadovoljni razvojem događaja. »Smatramo da Nimčev postupak nije slučajan i držimo da se na njega činio pritisak. Vjerojatno je vidio u kojem smjeru ide presuda i u tome nije želio sudjelovati. Sud je morao angažirati rezervnog porotnika da prati suđenje, ali to nije učinjeno. Odvjetnici će zahtijevati da Nimac ostane članom sudskog vijeća«, rekao je Martinović.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020829].
|
