NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020828].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 215181 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.08.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ljudi su jedva dočekali da samo s osobnim iskaznicama mogu preko granice</p>
<p>Na otvorenju prijelaza, građani Hrvatske Kostajnice radovali su se više stoga što ponovno mogu stupiti na unski otok, koji su donedavno kontrolirali srpski policajci, dok su iz Bosanske (Srpske) Kostajnice bili zadovoljniji otvaranjem prijelaza, jer tako prestaju biti svojevrsno »slijepo crijevo«</p>
<p>HRVATSKA KOSTAJNICA, 27. kolovoza</p>
<p> - Svaki dolazak u Hrvatsku Kostajnicu budi sjećanja na hrvatske branitelje s početka Domovinskog rata, kada je taj grad na Uni bio u okruženju srpskog agresora. Te 1991. grad je pao, hrvatska obrana s Une potom je, kao i u vremenu ratova s Turcima, prebačena na Kupu. »Olujom« 1995. hrvatska država opet se vratila na Unu, a 11 godina kasnije, u kolovozu 2002. i na unski otok, prostor između Une i Unčice.</p>
<p>Tom je prigodom otvoren most »Zrinjski« koji sada spaja dvije obale istog grada, te granični prijelaz s BiH. Na brdu Čukur ponad Kostajnice danas je spomen-obilježje hrvatskom snimatelju Gordanu Ledereru koji je tamo, s kamerom u ruci, poginuo od snajperskog hica. Njegovi kadrovi iz spota »Banijska praskozorja« ostat će jedni od najdojmljivijih iz tog vremena. Danas u Hrvatskoj Kostajnici Ledererovo ime nosi i jedna od glavnih ulica. Ona pak uz Unu, kojom se dolazi do mosta što vodi na unski otok, zove se Šetalište dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Na samom unskom otoku uz Stari grad Zrinskih je nogometno igralište i potpuno razrušena kuća obitelji Djetelić. Oni su zadnji hrvatski prognanici koji tek sada u miru mogu početi planirati obnovu svog doma za što će im trebati prilično vremena.</p>
<p>Za obnovom vapi i Stari grad Zrinskih. Krov na jednoj kuli je toliko derutan da se čini kako će svaki trenutak pasti. Obnova cijelog zdanja i njegovo otvaranje za posjetitelje tražit će zasigurno dosta vremena i novca. Međutim, to će svakako biti dodatni razlog za izletnički posjet tom hrvatskom gradu na obalama Une, do kojeg se iz Zagreba stiže za oko sat i pol ne prebrze vožnje. </p>
<p>Sam granični prijelaz s BiH predstavljaju dva kontejnera s jedne odnosno druge strane. Nalaze se oko 50 metara od Unčice, rukavca Une, na kojem je zapravo granica između dviju država. Odmah preko Unčice, koja u kolovozu nalikuje bari, počinje Bosanska (Srpska) Kostajnica. Kad se to vidi, postaje jasno zašto je Hrvatska pristala da se prijelaz postavi na hrvatskom teritoriju. </p>
<p>Prijelaz je završen tek uoči otvorenja. Navodno je zadnji sloj asfalta postavljan noću, kada je stiglo i elektronsko brojilo koje se bilo zaboravilo. Naime, s obzirom na to da je prijelaz na teritoriju Hrvatske, njegovu je izgradnju financirala isključivo Hrvatska (oko 700.000 kuna), međutim režijske troškove (struja, itd.) plaćat će svaka strana posebno.</p>
<p>Samo otvorenje prijelaza, iako to nije posebno isticano, bilo je svečanost više za hrvatsku nego za bosanskohercegovačku (srpsku) stranu. S razglasa su se čule hrvatske pjesme, bile su tamo i mažoretkinje. Građani Hrvatske Kostajnice radovali su se više stoga što ponovno mogu stupiti na unski otok, koji su donedavno kontrolirali srpski policajci, dok su iz Bosanske (Srpske) bili zadovoljniji otvaranjem prijelaza, jer tako prestaju biti svojevrsno »slijepo crijevo«. </p>
<p>Tijekom svečanosti nitko nije spominjao dosadašnja sporenja o suverenitetu nad unskim otokom. Čak je i Drago Bundalo, općinski načelnik Bosanske (Srpske) Kostajnice, koji je u vezi s tim donedavno davao uznemirujuće izjave, djelovao zadovoljno i rado je komunicirao s hrvatskim novinarima.</p>
<p>Među novinarima se kao anegdota prepričavalo kako su sadašnji gradonačelnici dviju Kostajnica, Davor Govorčinović i Drago Bundalo, išli u istu školu, a hrvatski im je predavao sadašnji novinar Večernjeg lista Željko Grgurinović, i bili su dobri učenici. Govorčinović je tijekom uvodnog nastupa ministra BiH Svetozara Mihajlovića uporno zvao Mihaljević. Sve govore je službeno prevodio na engleski i obrnuto poznati Tuđmanov prevoditelj Paravić. Jedino je voditelj Misije UN-a u BiH Jacques-Paul Klein, koji među diplomatima djeluje pomalo kaubojski, imao vlastitog prevoditelja. Pri predstavljanju gostiju, Klein je, kao i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, dobio priličan aplauz. Inače, na otvaranju prijelaza bila je i skupina saborskih zastupnika i jedan lokalni dužnosnik koji su prije mjesec i pol prvi biciklima prešli na unski otok.</p>
<p>Vrpca koju je trebalo prerezati bila je otvoreno plave boje. I Klein je uzeo jedan njezin komadić, ali ga je potom predao sisačko-moslavačkom županu Đuri Brodarcu. Sama činjenica da je i Brodarac na svečanosti bila je jasnim znakom da je spor riješen na zadovoljavajuć način. Brodarac je, naime, dok se još nije znalo kako će se sve završiti, javno priprijetio da neće podržati otvaranje prijelaza, ako se potpuno ne vrati hrvatski suverenitet nad tim područjem.</p>
<p>I doista, iako je zajednički prijelaz pedesetak metara unutar Hrvatske, ploča s natpisom »Republika Hrvatska« i jarbol s državnom zastavom su na lijevoj obali Unčice. One koji budu prelazili u Bosansku (Srpsku) Kostajnicu kontrolirat će policajci s oznakama države BiH, dok će ih »imaju li što prijaviti« pitati carinici s oznakama Republike Srpske i samo ćiriličnim natpisom »carina« na košuljama. No, to je već pitanje unutarnjih odnosa u BiH.</p>
<p>Razlog zašto je trebalo otvoriti taj prijelaz bilo je lako vidjeti već prvi dan. Stotine se ljudi tiskalo da odmah nakon svečanosti, uz predočenje samo osobne iskaznice, prijeđu s jedne na drugu stranu. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Wojtyla se može odreći službe, ali ne može biti opozvan</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Za Papina apostolskog pohoda u rodnu Poljsku i veličanstvenog dočeka koji mu je priređen u Krakowu, ponovno se aktualiziralo pitanje Papine dobrovoljne demisije. Uoči pohoda, talijanska su glasila izašla u javnost spekulacijama o tome da je to posljednji Papin apostolski pohod i da će se nakon toga najvjerojatnije povući s položaja rimskog prvosvećenika. No, vatikanski glasnogovornik Joaquin Navaro-Valls hitro je opovrgao te glasine, najavivši već za siječanj i ožujak Papine pohode Filipinima i Hrvatskoj.</p>
<p>Sam Wojtyla je u Poljskoj izjavio da nema namjeru napustiti Petrovu stolicu, upućujući pritom svoje molitve Bogorodici da ga podrži u njegovoj namjeri da do kraja istraje u svojoj misiji poglavara Katoličke crkve. A, razdraganim Poljacima koji su mu poručivali: »Ostani s nama!« - u šali je odgovorio: »Nagovarate me da dezertiram iz Rima«. To nije prvi put da je Karol Wojtyla javno obznanio da nema volju napustiti tron rimskoga »Pontifex Maximusa« sve dok mu to prirodni tijek bude dozvoljavao. Jednom prigodom je rekao: »Da, Papa bi mogao dati ostavku, samo kad bi je imao kome dati!« - upućujući na kanonsko pravo Katoličke crkve koje ne predviđa to da rimski prvosvećenik nekoj crkvenoj instanciji dade svoju ostavku.</p>
<p>Isto tako kanonski zakonik nije predvidio ni mogućnost, bez obzira na uvjete i okolnosti, da rimski prvosvećenik bude opozvan, ako više nije psihički sposoban vršiti službu Petrova nasljednika ili ako je teško zastranio na polju vjere i morala. Iako je u povijesti zabilježen tek jedan slučaj da je jedan Papa dobrovoljno demisionirao, bilo je više slučajeva nasilnog svrgavanja i zasužnjivanja rimskih apostola. Međutim, od turbulentnih renesansnih vremena, ta je »opcija« izašla iz mode, pa oni koji danas dovode u pitanje Wojtylinu sposobnost da i dalje obnaša papinsku službu razmatraju samo tu drugu opciju - ostavku. U posljednje vrijeme se u našim medijima nekoliko puta tumačilo da Papa, prema Zakoniku kanonskoga prava, ne može dati ostavku, što je zapravo samo djelomično točno. </p>
<p>Jer, prema 332. članku kanonskog zakonika, u odjeljku o hijerarhijskom uređenju Crkve, rimski prvosvećenik se može dobrovoljno odreći svoje službe i odreknuće je valjano, ako je učinjeno slobodnom voljom i ako se ono očituje prema propisima, a nema zahtjeva da ga tko prihvati. U strogo normativnom smislu, Papa ne bi mogao dati ostavku, jer je nema kome dati, tj. nema je tko prihvatiti, ali se može slobodnom voljom odreći daljnjeg obnašanja svoje službe. Odreknuće od crkvene službe regulira i članak 187. iz općih odredbi Zakonika kanonskog prava, koji kaže: »Svatko sposoban za rasuđivanje može se iz opravdanog razloga odreći crkvene službe«. A, prema članku 189., da bi odreknuće bilo valjano, zahtijevalo ono prihvaćanje ili ne, »mora se podnijeti vlasti kojoj pripada da povjeri službu o kojoj se radi, i to napismeno ili usmeno pred dvojicom svjedoka«.</p>
<p>To znači da bi i Papa, u slučaju odreknuća od službe, morao to učiniti na propisani način, čime ono automatski postiže pravni učinak. Karol Wojtyla je, unatoč parkinsonovoj bolesti, još duhom vitalan i lucidan, a njegova volja i vjera i dalje nepokolebljive. Imajući u vidu suvremene tehničko-medijske mogućnosti da »urbi et orbi« prenese svoje apostolske poruke, čini se da Wojtyla neće odustati od svoje službe čak i ako fizički bude onemogućen za opsežnije i zahtjevnije pastirske pohode. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zec: Papa Celestin V. jedini se odrekao papinske službe</p>
<p>Postoje li ipak okolnosti pod kojima rimski prvosvećenik više ne bi mogao obnašati službu? Pravno tumačenje potražili smo od stručnjaka za kanonsko pravo i sudskog vikara Krčke biskupije dr. Slavka Zeca: »Najprije treba reći da se unutar Crkve riječ ostavka ne upotrebljava, nego je ispravan crkveni termin odreknuće od službe. Da bi Papino odreknuće od službe bilo valjano, to mora biti potpuno slobodan čin, ni od koga iznuđen ni fizički niti moralno prisiljen, pri potpunoj svijesti i iz opravdana razloga (kan. 187). U Papinom slučaju ne traži se da netko prihvati to odreknuće, kao u drugim slučajevima odreknuća od neke crkvene službe, jer mu nitko nije ni dao papinsku službu, već ju dobiva osobnim prihvaćanjem zakonitog izbora zajedno s biskupskim posvećenjem (kan. 332.). Dostatno je zato da odreknuće bude javno očitovano bar pred dvojicom svjedoka, usmeno ili pisano. Kardinali utvrđuju i izjavljuju da postoji ta eventualna činjenica«, kaže dr. Zec.</p>
<p>On ističe da postoje još dvije moguće, tzv. iznimne ili posebne okolnosti, koje spominju stručnjaci za kanonsko pravo i teolozi, a u kojima bi Papa ipso facto (tj. samom činjenicom, ako se ostvare takvi uvjeti) ostao bez službe i Apostolska Stolica bi ostala prazna.</p>
<p>»Prvi se slučaj odnosi na psihičko stanje demencije, i to trajne, neizlječive i sa sigurnošću utvrđene, a drugi je kad bi upao u apostaziju, herezu ili šizmu (oblici narušavanja crkvenog zajedništva)«, upozorio je dr. Slavko Zec. »Do sada je u crkvenoj povijesti zabilježen jedan slučaj demisije: papa Celestin V. (1215.-1296.) odrekao se papinske službe! Izabran je za Papu 5. srpnja 1294., a odrekao se službe 13. prosinca iste godine. Naslijedio ga je papa Bonifacije VIII.«.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tonković: Više se ne trebamo plašiti, stari sustav je temeljito rastavljen!</p>
<p>HNS, kao i nacionalni savjeti ostalih nacionalnih manjina, dobit će određene mogućnosti uređenja svojih pitanja na područjima kulture, prosvjete, medija i javne uporabe materinskog jezika. Država će, praktički, time prebaciti određene ovlasti na samoupravu nacionalnih zajednica, koje će biti organizirane kao personalne općine na teritoriju cijele države </p>
<p>NOVI SAD/SUBOTICA, 27. kolovoza</p>
<p> - »Republika Hrvatska u principu nema nikakav strateški plan prema Hrvatima izvan domovine. Ranija hrvatska vlast je, primjerice, vojvođanske Hrvate promatrala kroz plan o preseljenju, što je nehumano i necivilizacijski, a sadašnja nema nikakav plan. Ne znam što je gore!« - ustvrdio je Slaven Dulić, zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine, dakle, najviše rangirani Hrvat u političkoj piramidi Autonomne Pokrajine Vojvodine, tijekom našeg posjeta njegovu uredu u zgradi pokrajinske skupštine u Novom Sadu.</p>
<p>Nakon više od 10 godina pod čizmom Miloševićeva režima, vojvođanski Hrvati su konačno postali čimbenik u političkom životu SRJ, posebno u Vojvodini. Postupno skidajući »stigmu« rušitelja države, što su im godinama lijepili bivšem režimu odani mediji, vojvođanski Hrvati ozbiljno shvaćaju promjene u SRJ prije dvije godine i ubrzano nastoje nadoknaditi vrijeme kada de facto i de iure nisu ni postojali. Zato je indikativno da danas svoje nezadovoljstvo više usmjeravaju prema Zagrebu, nego prema Beogradu...</p>
<p>»Do 5. listopada 2000. godine može se slobodno reći da je u Vojvodini prema Hrvatima bio otvoreni progon, nepriznato im je bilo postojanje i onemogućen napredak pojedinaca, a zajednicu se sustavno uništavalo. Samo zato što su bili Hrvati, ubijeno ih je 13 od 1991. do 1998. godine. Oko 45.000 Hrvata, uglavnom iz Srijema, prognano je. I ostale manjinske zajednice su bile pod velikim pritiskom, ali ne tako krvavim, pa i demokratski nastrojeni Srbi. Ni njima nije bilo lako«, kaže Bela Tonković, predsjednik Demokratske zajednice Hrvata Vojvodine (DZHV) i potpredsjednik Skupštine općine Subotica.</p>
<p>U tom kontekstu, Tonković pobjedu Demokratske opozicije Srbije (DOS), »drugova iz borbe za demokraciju«, na izborima prije dvije godine smatra i pobjedom tamošnjih Hrvata. Stanje se, prema njegovim riječima, za Hrvate preko noći stubokom promijenilo... »Priznali su se rezultati tamo gdje su Hrvati bili izabrani, došli su na određene dužnosti... To je uglavnom u Subotici, gdje smo u poziciji i praktički druga snaga u subotičkoj Skupštini. Od 67 odbornika u toj skupštini, 33 su Mađari, 12 je Hrvata... I u ostalim sredinama je došlo do otopljavanja odnosa. Imamo tri zastupnika u vojvođanskoj skupštini, odmah su krenule inicijative za poboljšanje položaja Hrvata kroz vojvođansku skupštinu«, ističe Tonković, koji smatra da pravni aspekt rješavanja njihovih problema mnogo brže napreduje od praktičnih koraka, koje su u stanju napraviti da bi iskoristili ponuđene gabarite djelovanja.</p>
<p>»Zatim se odmah počeo pripremati savezni Zakon za zaštitu prava i sloboda nacionalnih i etničkih zajednica u što su Hrvati bili uključeni od prvog dana. Po tom zakonu, sada smo ravnopravni s ostalima, imamo ista prava i obveze i iste mogućnosti. Zakon je stupio na snagu 6. ožujka 2002. godine«, objašnjava Tonković, posebno navodeći tzv. omnibus zakon, kojim je 125 nadležnosti vraćeno Vojvodini, između ostalog i uređivanje ljudskih prava i sloboda, dakle, područje prava nacionalnih manjina i etničkih zajednica.</p>
<p>»Hrvati se u Vojvodini više ne trebaju bojati! Stari sustav je tako temeljito rastavljen da nitko nije mogao zamisliti da se to može dogoditi, posebno ne tako brzo! Želio bih da to svaki Hrvat u Vojvodini konačno shvati!« - zaključio je Tonković. </p>
<p>Vojvođanski Hrvati se sada najviše angažiraju u osnivanju Hrvatskog nacionalnog savjeta (HNS), čijim utemeljenjem će tamošnji Hrvati i konačno biti uključeni u državnu administraciju. Jer, HNS, kao i nacionalni savjeti ostalih nacionalnih manjina, dobit će određene mogućnosti uređenja svojih pitanja na područjima kulture, prosvjete, medija i javne uporabe materinskog jezika. Država će, praktički, time prebaciti određene ovlasti na samoupravu nacionalnih zajednica, koje će biti organizirane kao personalne općine na teritoriju cijele države. </p>
<p>Antun Skenderović, bivši narodni poslanik u Skupštini Vojvodine i jedan od prvoboraca za prava Hrvata u susjednoj nam državi, naglašava da se Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i etničkih zajednica uredilo ono za što se DSHV zalagao od svoga osnutka, a to je kulturna autonomija. On smatra da će se osnutkom HNS-a konačno riješiti i problem s kojim se suočava Hrvatska u nastojanju da među različitim političkim i kulturnim ustanovama vojvođanskih Hrvata pronađe pravog predstavnika hrvatske zajednice.</p>
<p>Hrvatski jezik u službenoj uporabi</p>
<p>»Nakon prihvaćanja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih i etničkih zajednica, vojvođanska skupština je usvojila hrvatski jezik kao jedan od službenih jezika u administraciji AP Vojvodine. Skupština AP Vojvodine je, kao osnivač, utemeljila novinsko-izdavačku kuću 'Hrvatska riječ'. U Subotici je u službenoj uporabi hrvatski jezik, iako je to Ustavni sud u siječnju 2001. godine ukinuo kao neustavno, ali smo se kroz novu skupštinsku proceduru opet izborili za to pravo. Sada smo u fazi osnivanja hrvatskih razreda, a ove jeseni krećemo sa sigurno tri odjela prva razreda osnovne škole, a možda i pet - na hrvatskom jeziku. Upravo je ovih dana stigao prvi paket iz 'Školske knjige' kao uzorak koji treba odobriti republičko ministarstvo za prosvjetu i sport«, kaže Bela Tonković.</p>
<p>Svjestan da sve što je nabrojao djeluje »impozantno i veličanstveno«, on ipak ne smatra da su vojvođanski Hrvati sasvim svjesni novonastalog stanja. Po njegovim riječima, još mnogi ne vjeruju da je nemoguć povratak starih snaga na vlast, pa se zbog straha od ranije proživljenog ne usuđuju više aktivirati »da se ne bi prvi našli na udaru osvete«.</p>
<p>»Potrebno nam je jedno političko predstavničko tijelo«</p>
<p>»Budući da dosad nismo mogli osnovati neko političko predstavničko tijelo, koje bi bilo politički predstavnik ovdašnjih Hrvata, Hrvatska se oslanjala na kulturne i političke ustanove, nastojeći se odnositi prema svima jednako. Da bi se prevladalo to stanje, prije osam mjeseci smo osnovali privremeno Hrvatsko nacionalno vijeće od ljudi koji su na izborima dobili stanovit broj glasova, odnosno koji su izabrani na pokrajinskoj razini ili u lokalnoj samoupravi i koji su se htjeli angažirati u manjinskoj organizaciji, te od Hrvata koji nisu uspjeli pobijediti u svojim izbornim jedinicima (bili su drugi ili treći), ali koji su dobili hrvatske glasove.</p>
<p>Međutim, u isto vrijeme dolazi do osnivanja još jednog Hrvatskog nacionalnog vijeća, što je Hrvatska počela tretirati na isti način kao naše, iako je njima u prvoj rečenici prvog stava njihova statuta pisalo da je to interesna zajednica, a ne političko predstavničko tijelo«, objašnjava Skenderović svojevrsnu pomutnju, koja trenutno vlada među vojvođanskim Hrvatima.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Slovenski političari u zoni paranoje</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Čini se da vladajuća garnitura u Sloveniji sve više gubi temeljne orijentire razumnog ponašanja kad je riječ o rješavanju spornih pitanja s Hrvatskom. </p>
<p>U prilog tome govori i izjava Jožefa Jerovšeka, predsjednika Odbora za nadzor tajnih službi u slovenskom parlamentu, da Hrvatska radi na »destabilizaciji Slovenije i njenih mogućnosti da se uključi u euroatlantske integracije«. S pravom ju je Joško Paro, zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova, ocijenio »nevjerojatnom« i, ako je točna (a po svoj prilici jest), svrstao je u rubriku »vjerovali ili ne«.</p>
<p>Na sličnoj je crti i potez Rupelova ministarstva koje šalje novčanu pomoć Jošku Jorasu da plati prekršajne prijave zbog kojih je u zatvoru u Puli, iz to iz fonda za pomoć slovenskim državljanima u inozemstvu »koji su žrtve protupravnih akata« (?). Šaljući tu pomoć Rupel je smatrao potrebnim pojasniti da Joras eventualnim plaćanjem kazni (oko 4000 kuna) »ne bi priznao hrvatsku jurisdikciju u Mlinima, gdje ima kuću«.</p>
<p>U bivšoj su Jugoslaviji postojale kopnene granice među republikama. Na temelju Badinterove presude, onakve kakve su bile 25. lipnja 1991. postale su međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. Prema tom načelu je i Jorasova kuća u Hrvatskoj.</p>
<p>Za razliku od kopna, granica na moru između bivših republika, pa tako i između Slovenije i Hrvatske, nije bilo. Takva tvrdnja postoji i u slovenskom Memorandumu iz 1993. Ako, dakle, granice na moru nije bilo (drugo su zone odgovornosti), treba je utvrditi, bilo međusobnim pregovorima bilo arbitražom. No dok se to ne dogodi, razgraničenje u zaljevima poput Piranskog (»čije obale leže sučelice«), prema Konvenciji UN-a o pravu mora, može ići samo crtom sredine.</p>
<p>Iako im te činjenice nisu nepoznate, većina slovenskih dužnosnika uporno ponavlja već istrošene teze o parafiranom sporazumu kao obvezujućem, o nepotrebnosti arbitraže, jer navodno nije civilizirana, a vrhunac je da se hrvatska strana optužuje i zbog provokacija slovenskih ribarica.</p>
<p>Međutim, prema anketi ljubljanskog »Dela«, samo četvrtina Slovenaca za incidente u Piranskom zaljevu krivi Hrvate. Rezultati te ankete su i najbolji odgovor na tvrdnju Jožefa Jerovšeka da Hrvatska navodno radi na »destabilizaciji Slovenije«.</p>
<p>Što prije slovenski političari napuste zonu paranoje u koju su upali glede rješavanja graničnih (ali i drugih) pitanja s Hrvatskom, to će biti manje izjava poput Jerovšekove.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ljetna festivalska raskrižja</p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Spuštanjem festivalske zastave s Orlandovog stupa u nedjelju na večer završene su 53. dubrovačke ljetne igre, prije desetak dana završeno je 48. splitsko ljeto, na Malom Brijunu izvedena je posljednja ovoljetna »Medeja«, a u mnogobrojnim mjestima uz našu obalu i na otocima privedeni su kraju programi »kulturnih ljeta«. </p>
<p>U svojim su dramskim i glazbenim programima festivali gledateljima ponudili izvedbe različitih stilova, poetika, smjerova i nadahnuća, s više ili manje uspjeha. Sliku koju su u završnici ponudili raznolika je i mogla bi se, u podcrtavanju isključivo estetskih vrijednosti, iščitati u luku od iznimnih uspjeha do promašaja. </p>
<p>Bilo je ovog ljeta i zanimljivih teatarskih iskoraka i vrhunskih gostovanja i nedorečenih projekata i spektakala popraćenih velikom medijskom pažnjom koju najčešće nisu zanimali kazališni razlozi i stvarni estetski dometi. Bilo je i skandala, ipak mnogo manje nego prijašnjih sezona.</p>
<p>No, ono što se nameće, i ne samo ovog ljeta, kao zaključak u pregledu naših festivalskih zbivanja potreba je izmjene modela festivala, barem onih središnjih, koji bi trebali biti znakovima našeg europskog i svjetskog kulturnog prepoznavanja.</p>
<p>Godinama su naši ljetni festivali ponavljali iste okvire organizacijskog ustroja, producirajući izvedbe, ugošćavajući većinom domaće, u nekim primjerima i strane umjetnike, računajući na financijsku pomoć države i publiku koja se zatekne u nekom turističkom središtu. No takav se model danas već čini potrošenim. </p>
<p>Veza između turizma i festivalskih događanja još nije u potpunosti uspostavljena, a u svijetu sve popularniji kulturni turizam u nas je još prilično nejasan pojam. I dok u Avignon, Salzburg ili Edinburgh turisti dolaze ponajprije ili isključivo zbog festivala, naši su festivali samo jedna od usputnih mogućnosti turistima za večernje provode.</p>
<p>Trenutačno na raskrižjima, naši ljetni festivali trebali bi u skoroj budućnosti prepoznati neke nove modele organiziranja, financiranja, promoviranja... Kao dio osmišljene turističke ponude oni bi svojim programima, sastavljenim od najatraktivnijih domaćih i stranih izvedaba, morali postati prestižnim mjestom europskih i svjetskih okupljanja, prostorom koji se tijekom ljetnih mjeseci ne smije zaobići.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Više od simbolike</p>
<p>Pankretićev i Butov paraf na protokol o ulasku Hrvatske u CEFTA-u neće unijeti revoluciju u hrvatsko-slovenske odnose, ali pokazuje kakvi bi odnosi između dviju zemalja trebali biti i u kojem će se pravcu u budućnosti razvijati</p>
<p>ADRIANO MILOVAN</p>
<p>U moru negativno konotiranih informacija, koje ovo ljeto zapljuskuju ne samo Piranski zaljev, nego i hrvatsko-slovenske odnose u cjelini, na novinskim je stupcima osvanula i jedna ohrabrujuća vijest. Ona kaže da su Zagreb i Ljubljana u ponedjeljak napravili mali, ali važan korak u unapređenju barem jednog segmenta svojih odnosa. Riječ je o konačnom blagoslovu službene Ljubljane pristupu Hrvatske Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA).</p>
<p>Nije, dakle, sve u sukobima. Piranski zaljev i granica na Dragonji, spor oko nuklearke u Krškom i štednje hrvatskih građana »zamrznute« na kontima »stare« Ljubljanske banke, samo su jedan, i to, ruku na srce, ipak manje značajan aspekt cjelokupnih hrvatsko-slovenskih odnosa. U tom smislu, zeleno svjetlo Ljubljane hrvatskom ulasku u CEFTA-u može se uzeti kao metafora onakvih odnosa između dviju zemalja kakvi bi oni zapravo trebali biti. Stoga i parafi hrvatskog i slovenskog ministra poljoprivrede, Božidara Pankretića i Franca Buta, na protokolu o CEFTA-i, osim što hlade usijane glave s obiju strana granice, koji bi sporove rješavali vojskom i ratnim brodovima, pokazuju i smjer kojim bi se obje zemlje trebale kretati žele li doista ući u Europsku uniju, NATO i ostale euroatlantske integracije. To što Slovenija put Bruxellesa hrli autocestom, dok se Hrvatska na svom putu svako malo spotakne na serpentinama, drugo je pitanje za koje su nam najmanje krivi naši zapadni susjedi. Krivnju za to ipak bismo prije svega trebali potražiti u defektima na vlastitom vozilu.</p>
<p>Naravno, bilo bi pretenciozno reći da će Pankretićev i Butov paraf unijeti revoluciju u hrvatsko-slovenske odnose. Niti će zbog toga Hrvatska automatski postati osmom članicom CEFTA-e, niti će on riješiti niz drugih sporova, koji se u posljednje vrijeme jedan za drugim prelijevaju iz sfere politike u sferu ekonomije (»naftni rat«), niti je sve to, uostalom, bila svrha happeninga u Gornjoj Radgoni. Kad je riječ o ulasku Hrvatske u CEFTA-u, naime, čeka nas još parafiranje sličnog sporazuma s Bugarima (u čemu se ne očekuju problemi), kao i s Rumunjima (koji su se za zelenim stolom dosad pokazali znatno tvrđim orahom od Slovenaca), pa tek onda i sama ceremonija potpisivanja konačnog CEFTA-sporazuma, sa svim pratećim protokolima. No, Pankretićev i Butov stisak ruke naš ulazak u CEFTA-u početkom iduće godine sada ipak čini realnim. Štoviše, nagađanja da bi Ljubljana mogla prepriječiti hrvatska nastojanja da ugasi svoju dosad neutaženu žeđ za ulaskom u ovu i ostale euroatlantske integracijske strukture, ovime padaju u vodu.</p>
<p>Protokol parafiran u Gornjoj Radgoni, dakle, više je od puke simbolike. Oslanjanje Hrvatske na Sloveniju u budućnosti se sasvim sigurno neće iscrpiti samo na slovenskoj potpori našem ulasku u CEFTA-u. Ova će tranzicijska integracija, uostalom, vrlo brzo izgubiti na važnosti jer će već 2004. godine ostati bez većine svojih članica, među njima i Slovenije, koje će tada ući u EU. To zapravo znači da će Zagrebu u skoroj budućnosti potpora slovenske diplomacije vjerojatno trebati još i više nego sada. Ako ništa drugo, zato što će za godinu i pol na Bregani, Svetoj Geri i u Piranskom zaljevu biti granica Hrvatske i EU-a. Uspije li Hrvatska, kako se nada, uskočiti u drugi krug EU-proširenja na istok, ona na tom putu neće moći zaobići Sloveniju. Baš suprotno, slovenska će joj potpora tada biti još potrebnija nego sada. U takvoj će situaciji izgledi Hrvatske da teritorijalne i gospodarske sporove sa Slovenijom riješi u svoju korist biti slabiji, pa bi njih u svakom slučaju trebalo riješiti prije siječnja 2004. godine.</p>
<p>No, šanse Hrvatske da uđe u EU ipak na kraju neće toliko ovisiti o jasno utvrđenoj graničnoj crti na terenu, koliko o njezinoj sposobnosti da obećanja zapisana u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) pretoči u konkretna djela. Inventura dosad napravljenog pokazuje pak da se Zagreb i dalje puževim korakom približava Uniji. Kao i mnogo puta ranije, i ova put glavna kočnica ubrzanju reformi, bez čije se provedbe Hrvatska ne može nadati članstvu u Uniji, nisu drugi nego mi sami, naše navike i mentalitet. </p>
<p>Na kraju, izgledi Hrvatske da se jednoga dana nađe u prestižnom EU-društvu ovisit će i o stanju u njezinu balkanskom susjedstvu te spremnosti Zagreba da surađuje s tim zemljama.</p>
<p>Budući da u hrvatskoj javnosti praktički postoji konsenzus oko toga da Hrvatskoj ne bi koristilo čvršće spajanje s balkanskim okruženjem, službeni bi Zagreb već sada trebao uspostaviti što je moguće čvršće partnerstvo kako sa Slovenijom, tako i sa zemljama Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska). Očekivani ulazak Hrvatske u CEFTA-u, doduše, predstavlja važan potez u tom pravcu, ali uspostava najavljenog »partnerskog savezništva« sa Slovenijom ipak nema alternative. U tom smislu, na spor oko Piranskog zaljeva valja gledati samo kao na prolaznu epizodu, koju se, naravno, u interesu obiju zemalja treba što prije odgledati. Kada se sve skupa zbroji, na kraju bismo se ipak trebali okrenuti putu koji je ovih dana trasiran u Gornjoj Radgoni.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Komsomolsko plivanje i dernek za kraj Igara</p>
<p>Sve bi s Dubrovačkim ljetnim igrama bilo dobro kad ne bi bilo one već legendarne provincijske dubrovačke vladalačke ekipe koja je i završetak, jednako kao i početak, ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara </p>
<p>u čas pretvorila u komsomolsku manifestaciju dostojnu vremena zrelog staljinizma / Uprava na čelu s gradonačelnicom Šuicom, još od njezinog bestidnog govora na otvaranju Igara pa sve do završnog plivačkog debakla, dokazuje da je posljednja stvar koju je na ceremoniji završetka ovogodišnjih Igara trebalo učiniti bilo da se toj šeprtljavoj političarki vrate ključi od Grada</p>
<p>SLOBODAN PROSPEROV NOVAK</p>
<p>Na svom ovogodišnjem završetku, 53. dubrovačke ljetne igre s pravom su se našle u središtu pozornosti. </p>
<p>Ovaj put, na našu radost, to se dogodilo iz pozitivnih razloga pa je lijepo kad možemo konstatirati da atraktivnost dubrovačkog festivala konačno nije izazvana negativnim nabojem oko tog, kako se ne jednom isticalo, hrvatskog prozora u svijet.</p>
<p>Dubrovačke ljetne igre, ako je vjerovati unisonim ocjenama kritičara, doživjele su ljetos jednu od svojih uspješnijih sezona u posljednjem desetljeću. Tamošnje predstave i koncerte posjetilo je mnoštvo gledatelja i slušatelja, a o svemu svjedoče i sasvim uvjerljivi usmeni izvještaji ravnatelja Prlendera i njegovih umjetničkih direktora Kunčevića i Šuteja što su ih javnosti podastrli u prigodi završetka Igara.</p>
<p>U Dubrovniku su tako ljetos s uspjehom izvedene dvije dobro odabrane i savršeno odigrane, te vrhunski izrežirane dramske premijere. Tamo izvedeni »Posjet stare dame« i »Ingropani interesi« potvrđuju da je raguzijanski kazališni nerv Ivice Kunčevića ponovno u zenitu i da je profunkcionirao nakon stanovite stanke.</p>
<p>Zatim su Dubrovčani i njihovi gosti na kraju Igara odgledali i fascinantnog »Othela« u gostovanju teatra Meno fortas i to u već otprije kazališno iskušanom Kamenolomu na obližnjem Dubcu.</p>
<p>I balansirani glazbeni program doživio je ljetos u Dubrovniku svoje vrhunce kako u »Carmini burani«, tako i u nastupima domaćih glazbenika Leskovar i Paradžika, a na kraju i u instrumentalnim dosezima Juliana Rachlina i Mische Maiskog, te u gostovanjima pjevačkih zvijezda Ramona Vargasa i Denyce Graves.</p>
<p>Sve u svemu, bila je to još jedna sezona za pamćenje, još jedan umjetnički događaj s nadom pa su u općem pesimizmu koji zasipa hrvatsku svakodnevicu ovogodišnje Igre prema svojoj sljedećoj 54. sezoni otplovile nešto sigurnije nego što su to bile početkom srpnja, kada su se javljali zloguku proroci njihove skore eutanazije.</p>
<p>Ti namrgođeni ljudi imat će, srećom, ove zime vrlo malo argumenata da i dalje podmeću klipove pod Dubrovačke ljetne igre i da ih uspoređuju s brijunskim kazalištem obitelji Šerbedžija.</p>
<p>Ali vrag uvijek na kraju dođe po svoje pa je došao i ove godine. Naime, sve bi s Dubrovačkim ljetnim igrama bilo dobro kad ne bi bilo one već legendarne provincijske dubrovačke vladalačke ekipe koja je i završetak, jednako kao i početak, ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara u čas pretvorila u komsomolsku manifestaciju dostojnu vremena zrelog staljinizma. </p>
<p>Gospođa Dubravka Šuica, njezin dogradonačelnik i ostali gradski čelnici potrudili su se da Igrama na kraju daju svoj autorski, što će reći beskrajno provincijski touch!</p>
<p>Evo što su dubrovački čelnici otpravili Dubrovačkim ljetnim igrama: kako nas obavještava uvijek dovoljno iskrena Hina, dogodilo se da je »u povodu završetka 53. dubrovačkih ljetnih igara časnik Hrvatske vojske dr. Bojan Glažar iz Rijeke preplivao maraton od Cavtata do Dubrovnika«.</p>
<p>Prvi dio vijesti sasvim je benigan, jer se nikome, pa ni časniku Hrvatske vojske, ne može zabraniti da pliva kad hoće, gdje hoće i koliko hoće. Čak i da svoje plivanje posveti nekome ili nečemu njegovo je sasvim legitimno pravo, premda je već sasvim sumnjivo da se o toj mišićnoj posveti odmah obavijeste i mediji.</p>
<p>Zapravo, dok se čita Hininu vijest lako se razbira da taj časnik plivač dr. Glažar nije ni za što kriv. Čovjek je naime plivao maraton, on se dobrano namučio i napokon ga je 25. kolovoza 2002. isplivao na Porporeli, pred samim ulazom u gradsku dubrovačku luku. </p>
<p>Tu su ga, i sada počinje onaj staljinistički dernek, dočekali, citiramo Hinu, »dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, njezin zamjenik dubrovački dogradonačelnik Frano Matušić, ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara dr. Ivica Prlender, te gradski vijećnici Andro Rudenjak i Dubravka Marunčić«.</p>
<p>Te gospodje i gospoda su na Porporeli plivaču uručili razne plakete svoga grada i prigodne zastave, a onda se u ime tog ideološkog Liliputa novinarima i prisutnima obratio komsomolski pripravnik dr. Glažar, dr. Gulliver, koji je svečano kazao da je on svoj maraton posvetio Dubrovačkim ljetnim igrama, jer su one ove godine postigle izniman uspjeh. </p>
<p>Na to su ponešto umornom plivaču, kako izvještava Hina, nekoliko riječi uputili sama gradonačelnica i ravnatelj Dubrovačkih igara, zahvaljujući mu na plemenitom naporu plivanja i posebno posvećivanju mišića njihovim iznimnim komsomolskim i trudbeničkim uspjesima.</p>
<p>Gradski su naime čelnici, kako piše Hina, zaželjeli dr. Glažaru da iduće godine prepliva još dužu dionicu kako bi, rekli su ozareni, Dubrovačke ljetne igre zbog toga bile još uspješnije.</p>
<p>Zatim se netko na Porporeli toga podneva još dosjetio kako bi to komsomolsko plivanje trebalo postati tradicionalnim i kako bi njime trebalo redovito obilježavati zatvaranje najsvjetskijeg i najskupljeg hrvatskog ljetnog festivala.</p>
<p>To da ima ljudi koji gradsku dubrovačku luku na početku dvadesetprvoga stoljeća u čas pretvore u poprište komsomolskog natjecanja, to da Dubrovnikom vladaju ljudi koji još uvijek u čas povežu jedno trudbeničko plivanje s Dubrovačkim ljetnim igrama stvar je zastrašujuća.</p>
<p>Jer to da bi Dubrovniku još uvijek trebao neki novokomponirani Alija Sirotanović samo je još jedan od dokaza kako je dubrovačka vladalačka garnitura sposobna da u čas pomiješa sve sa svačim i ništa s ničim i kako ona doista nema nikakve veze s ovogodišnjim uspjehom ljetnog dubrovačkog festivala. </p>
<p>Dapače, ta uprava na čelu s gradonačelnicom Šuicom, još od njezinog bestidnog govora na otvaranju Igara pa sve do završnog plivačkog debakla, dokazuje da je posljednja stvar koju je na ceremoniji završetka ovogodišnjih Igara trebalo učiniti bilo da se toj šeprtljavoj političarki vrate ključi od Grada.</p>
<p>Ključe bi u Dubrovniku jednom zauvijek trebali zadržati glumci i glazbenici, a te nedostojne političare trebalo bi pustiti da otplutaju svoj počasni krug.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor hrvatske književnosti, predavač na Odjelu slavenskih jezika i književnosti pri ruskim i istočnoeuropskim studijima Sveučilišta Yale u New Havenu, Connecticut, SAD.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nisam spreman žrtvovati analizu, ma koliko depresivna bila, za račun »svijetle budućnosti«</p>
<p>Postotak feminizacije se može upotrijebiti kao pokazatelj položaja žene u nekom društvu. No, problem je što taj pokazatelj nije jednoznačan u različitim društvima pa čak ni u istom društvu. On može označavati stupanj socijalne emancipacije žena u nekom društvu, ali može označavati i stupanj društvene degradacije nekog zanimanja ili djelatnosti. U tom smislu treba shvatiti moju konstataciju da Hrvatska nije Finska</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Postoji još jedan ne samo jezični nego i terminološki problem, a to je feminizacija (prvi dio ovoga teksta objavljen je u jučerašnjem broju). Feminizacija je za socijalnog analitičara opisni termin. On naznačava da je u nekoj populaciji udio žena daleko veći od njihova brojčanog udjela u cjelokupnom stanovništvu.</p>
<p>Na primjer, ako u nekome zanimanju osamdeset ili devedeset posto čine žene, dok u ukupnom stanovništvu čine pedeset ili pedeset i dva posto, onda možemo govoriti da je to zanimanje feminizirano.</p>
<p>Fenomen feminizacije sam po sebi (tj. kao deskriptivna statističko-demografska kategorija) ne govori ništa nego treba biti interpretiran. Postotak feminizacije se može upotrijebiti kao pokazatelj (indikator) položaja žene u dotičnom društvu.</p>
<p>No, problem je u tome što taj pokazatelj nije jednoznačan u različitim društvima pa čak ni u istom društvu u kojem postoje velike kulturne razlike među različitim regijama. On može označavati stupanj socijalne emancipacije žena u nekom društvu, ali može označavati i stupanj društvene degradacije nekog zanimanja ili djelatnosti u nekom drugom društvu.</p>
<p>U tom smislu treba shvatiti moju konstataciju da Hrvatska nije Finska.</p>
<p>Gospođa Kesić ne prihvaća tezu koja je općenito prihvaćena među suvremenim sociolozima-istraživačima da socijalni indikatori nisu nužno jednoznačni u svim zemljama, kulturama i vremenima.</p>
<p>Poslije ću se osvrnuti na neke korijene i implikacije toga stava. Međutim, najprije ću ukazati na neke novije rezultate empirijskog istraživanja u Hrvatskoj koji osvjetljuju neke u nas manje poznate činitelje.</p>
<p>Tako je široj javnosti gotovo nepoznat sekularni trend starenja znanstvenog kadra. Međutim, taj trend je ustanovila dugogodišnjim empirijskim istraživanjem dr. Katarina Prpić iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ). Ta činjenica ne utječe samo na znanstvenu produktivnost koja je, prema scijentometrijskim analizama, u Hrvatskoj znatno ispod svjetskog prosjeka.</p>
<p>Postoji i drugi zabrinjavajući utjecaj, a to je, čini se, perverzija funkcije mentorstva nad znanstvenim novacima. Istraživačice iz IDIZ-a su zabilježile dug popis pritužbi znanstvenih novaka na svoje mentore (od kojih su neki već na granici treće dobi). Čitanje toga popisa bilo je za mene, koji sam sasvim drukčije shvaćao i obavljao ulogu mentora, naprosto deprimantno. Taj će popis biti objavljen u posebnom broju časopisa Društvena istraživanja (u članku dr. Branke Golub). Stoga ja ne mogu ovdje iznositi detalje.</p>
<p>Dakako da onda nije čudno što znatan broj ugovora između znanstvenih novaka i znanstvenih (istraživačkih i nastavnih) organizacija biva razvrgnut.</p>
<p>Nema posebnih podataka o tome što se zbiva sa ženama novacima, ali čini se da se zbiva nešto slično što i s muškarcima. Kako se onda mogu jednoznačno tumačiti povećanje broja žena među znanstvenim novacima u Hrvatskoj i priljev žena u znanstvena zvanja u Finskoj?</p>
<p>Upozoravam na, moram reći, izvrtanje moje teze o povezanosti između feminizacije i društvene degradacije. Gospođa Kesić više puta pokušava dokazati kako ja smatram da je feminizacija uzrok, a društvena degradacija posljedica feminizacije. To je sasvim netočno: u kauzalnom lancu degradacija je prius a feminizacija posterius.</p>
<p>Njoj kao kraljevski dokaz služi naslov moga napisa. Moram je razočarati, jer to je redakcijski naslov (redakcijska oprema članka), a ne moj izvorni naslov koji je glasio »ministrica obrane«.</p>
<p>Sasvim je razumljivo da je taj izvorni naslov bio marketinški neatraktivan, pa je u skladu s uvriježenom praksom naslov izmijenjen, pri čemu on sadržava elemente iz mog teksta, ali se slučajno dogodilo da je riječ feminizacija napisana prije degradacije. I sad bi to trebao biti veliki i nepobitni dokaz njezine tvrdnje o tome što sam ja mislio i rekao. Ne bih se iznenadio kad bih čuo da ona bolje zna od mene što ja kao mačist mislim.</p>
<p>To me podsjeća na vremena kad je »avangarda« bolje znala što radnička klasa misli od te klase same. I to je isto stari film.</p>
<p>Sad dolazim na njezinu glavnu »metodološku« argumentaciju. Ja kao empirijski istraživač (koji se u visokoj dobi mora više osloniti na empirijske rezultate drugih, mlađih istraživača i istraživačica) ne mogu se odreći analize na razini društvenog fakticiteta u ime boljeg društva koje nam trebaju donijeti napredni socijalni pokreti.</p>
<p>Ja sam to odbio prije četrdeset godina kada sam započeo s istraživanjem strukture društvene moći u hrvatskim poduzećima. Ne bih ovdje prepričavao hajku koja se tada protiv mene vodila u ime onoga što bi trebalo biti (Sollen), ja sam čvrsto inzistirao da analiza moći mora poći od fakticiteta (Sein).</p>
<p>U cijeloj toj hajci dobro sam prošao. Ali, nisam očekivao da bi takav problem moga recidivirati nakon četrdeset godina i propasti komunističkog sustava. Čovjek, čini se, nikad ne može unaprijed znati što mu je sudbina namijenila.</p>
<p>Međutim, ne bih htio opterećivati čitatelje vlastitom sudbinom. Važnije su tu neke druge stvari. </p>
<p>Gospođa Kesić je iznijela ukratko međunarodne aktivnosti (posebno u sklopu UN-a) na redistribuciji društvene, ekonomske i političke moći u današnjem svijetu.</p>
<p>Dakako da ja podržavam te napore i aktivnosti, ali pri tome smatram da s vremena na vrijeme treba postaviti pitanje njihovih rezultata - ne deklarativnih nego ekonomskih i društvenih. Meni je pri tome sasvim neprihvatljiva socijaldemokratska krilatica iz doba Druge internacionale: »Cilj je ništa, pokret je sve«.</p>
<p>Sasvim je razumljivo da je takva krilatica posve prihvatljiva novoj međunarodnoj srednjoj klasi i njenoj birokraciji koja ima zadatak da upravlja siromaštvom ili pak međuetničkim konfliktima i zemljama Trećeg svijeta, uključujući ovdje i jugoistočnu europsku periferiju.</p>
<p>Nakon što je ta birokracija bila utrla put užasnoj ljudskoj katastrofi u Srebrenici, ja sam u priličnoj mjeri rezerviran prema lijepim deklaracijama i nadahnutim govorima poslije ručka (after dinner speeches).</p>
<p>I moram otvoreno reći da nisam spreman žrtvovati analizu društvenog fakticiteta, ma koliko ta analiza bila depresivna, za račun neke »svijetle budućnosti« koju će nam navodno donijeti međunarodna srednja klasa i njena birokracija.</p>
<p>Dixi et salvavi animam meam. (Rekao sam i spasio dušu svoju).</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Računala i Internet poput divljih konja: moramo ih osedlati, jer će inače trčati kamo i kada oni hoće</p>
<p>Nadbiskup Marin Barišić je na propovijedi o blagdanu Velike Gospe rekao da Internet i kompjutori pripomažu razaranju obitelji, potiču samoljublje i samodostatnost, omogućavaju komunikaciju s virtualnom stvarnošću, a ne s konkretnim ljudima. Ta me rečenica podsjetila na način zaključivanja kojim se često služimo. Tragamo za »vanjskim neprijateljem« i pronalazimo ga, kad to doista nema smisla, samo da bismo lakše živjeli oslobođeni odgovornosti / Prejednostavno je i naivno krizu obitelji koja se ogleda u smanjenom broju sklopljenih brakova, smanjenom broju novorođene djece, povećanom broju rastava kao i problemima komunikacije u obitelji i izvan nje, svesti na problem informatičko-elektroničkih dostignuća. To je ipak linija manjeg otpora. Ne moramo se truditi bilo što mijenjati, jer je krivac za sadašnje stanje izvan nas</p>
<p>MIRJANA NAZOR</p>
<p>O blagdanu Velike Gospe održane su propovijedi u mnogim crkvama. U analizu izrečenog se neću upuštati, ali me jedna rečenica iz propovijedi nadbiskupa Marina Barišića potakla na razmišljanje i pobudila niz asocijacija. </p>
<p>Među inim, rekao je da Internet i kompjutori pripomažu razaranju obitelji, potiču samoljublje i samodostatnost, omogućavaju komunikaciju s virtualnom stvarnošću, a ne s konkretnim ljudima.</p>
<p>Ta me rečenica podsjetila na način zaključivanja kojim se često služimo. Tragamo za »vanjskim neprijateljem«, krivcem i pronalazimo ga, kad to doista nema smisla, samo da bismo lakše živjeli oslobođeni odgovornosti, vlastitog udjela u nekoj raboti, nekom događanju.</p>
<p>Tako kad, na primjer, dijete od godinu i pol dana, trčeći po sobi, udari glavom u rub stola, odrasla osoba često, da bi umirila dijete, priđe stolu i udari ga govoreći: »Zločesti stol, zašto si udario mog dobrog Duju, moju dragu Biljanu«.</p>
<p>A stol, ni kriv ni dužan. Pomaknuti se ne može, postati viši ili se smanjiti također ne može. Nema nikakve sumnje da smo trebali obložiti uglove i bridove stola, ili ga maknuti ili ne dopustiti djetetu da trči dok mu je glava točno u razini »zločestog« ruba ili ugla stola.</p>
<p>Čini mi se da u različitim područjima volimo djelovati na spomenuti način: optužiti predmet, stroj, dakle »nešto«, a ono doista nikakve odgovornosti ne može imati. Odgovornost je ipak karakteristika živih (češće ili rjeđe) mislećih bića.</p>
<p>U tu istu kategoriju zaključivanja pripadaju i tvrdnje vezane uz statistiku: statistički podaci zamagljuju stvarnost, daju krivu sliku stanja, dovode u bludnju i sl. A statistika, kao i stol, ni kriva ni dužna. Podatke dobivene nekim statističkim postupkom interpretira čovjek. On mora razumjeti što je radio, zašto je nešto radio i dobiveno smisleno objasniti.</p>
<p>Tako je u jednom istraživanju, u kojem je sudjelovala skupina djece u dobi od šest do petnaest godina, svima izmjerena veličina stopala i testirana inteligencija. Statističkom obradom tih podataka izračunat je koeficijent korelacije. Bio je vrlo visok.</p>
<p>Na temelju tog podatka netko bi mogao zaključiti da doista postoji povezanost između razine inteligencije i veličine stopala, odnosno da je netko, što ima veći broj cipela, pametniji. Eto, što je statistika, kakve besmislice može ponuditi!</p>
<p>Ali statistika bi trebala biti oruđe, a onaj tko se njom služi gospodar tog oruđa, koji određuje kako i za što će oruđe upotrijebiti.</p>
<p>Naime, povezanost dviju veličina (u ovom slučaju veličine stopala i razine inteligencije) može biti posljedica utjecaja neke treće veličine (u ovom slučaju dobi) na dvije promatrane. Jer i veličina stopala i inteligencija se povećavaju s porastom dobi djeteta. Jasno je, na primjer, da oni sa deset godina imaju u prosjeku veća stopala od onih sa šest, ali i da su pametniji, jer se inteligencija razvija s porastom dobi kao što i stopalo raste.</p>
<p>Mi koji se deklariramo kao bića koja misle dobiveni rezultat možemo objasniti smisleno ili besmisleno.</p>
<p>I govor o štetnosti računala i Interneta dobro se nadovezuje na rečeno.</p>
<p>Prejednostavno je i naivno krizu obitelji koja se ogleda u smanjenom broju sklopljenih brakova, smanjenom broju novorođene djece, povećanom broju rastava kao i problemima komunikacije u obitelji i izvan nje, svesti na problem informatičko-elektroničkih dostignuća. </p>
<p>To je ipak linija manjeg otpora. Ne moramo se truditi bilo što mijenjati, jer je krivac za sadašnje stanje izvan nas.</p>
<p>Poznata je ona da »prilika čini čovjeka lopovom«. Tek kad odolimo nekoj napasti možemo biti zadovoljni svojom duhovnom snagom. Međutim, dok prilika za iskušavanje svojih vrlina nismo ni imali, ne bismo se trebali previše ponositi onim što bismo željeli posjedovati, ali pitanje je kako bi naše htjenje funkcioniralo u konkretnoj situaciji. </p>
<p>Računala i Internet postali su sastavni dio našeg života. Kako ćemo ih koristiti, za izgradnju ili razgradnju sebe kao ljudskog bića, ovisi ipak o nama.</p>
<p>Hoćemo li zahvaljujući razvoju tehnologije komunicirati sa svijetom ili samo gledati pornofilmove ovisi o nama; hoćemo li imati pristup knjižnicama širom svijeta ili satima slagati pasijans na ekranu ovisi o nama; hoćemo li izravne susrete potaknuti »e-mail« porukama ili ih pak eliminirati »zalijepivši se« za ekran, ovisi o nama; hoćemo li zahvaljujući računalnim simulacijama graditi sigurnije mostove i nebodere ili ćemo pokušati »olakšati« nečiji tekući račun opet ovisi samo o nama; hoćemo li zahvaljujući računalima moći slušati predavanja vrsnih stručnjaka, ili propovijedi svećenika koji su ozbiljno shvatili poruke Drugog vatikanskog sabora, a koji nikada neće posjetiti grad u kojem živimo, ovisi također uglavnom o nama. Promjene izvan nas događaju se znatno brže od onih u nama i tu je izvor svih naših problema i teškoća. </p>
<p>Kako rješenje sigurno nije u vraćanju vatri i ognjištu, moramo se usredotočiti na sebe: odgojiti sebe, ponašati se na temelju nekih pravila, ljestvice vrednota, odrediti granice svog ponašanja kako bismo odoljeli sirenskom zovu ovisnosti, potpune podređenosti stroju. Hoćemo li u završnici biti vlastiti gospodar ili nečiji sluga, ovisi isključivo o nama.</p>
<p>Jer ako netko ima znatan višak kilograma neće valjda hranu ili vagu kriviti za to, nego svoju nemogućnost da kontrolira količinu i vrstu onoga što jede.</p>
<p>Vrijeme proklinjanja novoga trebalo bi biti daleko iza nas, a civilizacijske tekovine bismo trebali koristiti za svoju dobrobit.</p>
<p>Umjesto kritiziranja i zazivanja »dobrih starih vremena«, roditelji i svećenici bi morali poticati razvoj samokontrole i odgovornosti kod djece i mladih; učiti ih da tehnološka dostignuća mogu obogatiti i uljepšati život, ali ga i uništiti. Pobjednik ili gubitnik može biti samo čovjek, nikada stroj.</p>
<p>Tehnološka dostignuća, pa tako i računala i Internet, su poput divljih konja koji su nahrupili među nas, koje moramo osedlati, jer će inače trčati kamo i kada oni hoće, umjesto da to određuje jahač. Ali samo uporni, vrsni jahači uspijevaju u kroćenju divljih konja, ostali se moraju zadovoljiti kaskanjem na staroj kljusadi.</p>
<p>Autorica je profesorica psihologije na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Poskupljenja - da, ali ne zna se kada</p>
<p>ZET čeka sjednicu Gradskog poglavarstva u četvrtak, Gradska plinara i Elektra čekaju odluke Vlade/ Prijevoz bi poskupio za oko deset posto, struja oko 15 posto, a plin za oko 13 posto/</p>
<p>Poskupljenja plina, struje i javnog prijevoza očekuju se već u rujnu i listopadu. Javni prijevoz trebao bi poskupjeti u rujnu, dok se poskupljenje plina i struje očekuje u listopadu. Javni prijevoz, odnosno usluge Zagrebačkog električnog tramvaja, trebale bi poskupjeti za oko deset posto, električna energija za sve kategorije poskupjela bi četiri i pol posto, a za kućanstva najviše devet posto. Za koliko će poskupjeti plin, još uvijek se ne zna.</p>
<p>Na prvoj sljedećoj sjednici, koja će najvjerojatnije biti već u četvrtak, Gradsko poglavarstvo odlučit će hoće li, i koliko će poskupjeti javni prijevoz u Zagrebu. »Zahtjev za poskupljenje predan je Gradskom uredu za gospodarstvo još prije ljeta, ali sad čekamo sjednicu«, rekao je inž. Julius Pevalek, direktor ZET-a. </p>
<p> »Ako zahtjev bude riješen pozitivno, odmah ćemo odrediti poskupljenje«, rekao je inž. Pevalek. On je upravo to čekanje naveo kao razlog za to što se još ne prodaju markice za pokazne karte. »Ako nam Grad odobri poskupljenje, puštajući u prodaju markice po staroj cijeni svjesno bismo išli u gubitak«, objasnio je inž. Pevalek. Posljednje poskupljenje javnog prijevoza u Zagrebu bilo je u rujnu 2001. godine.</p>
<p>ZET je tražio poskupljenje pojedinačnih karata, dnevnih karata, te pokaza. Pojedinačna karta kupljena izvan vozila poskupjela bi sa šest na šest i pol kuna, karta kupljena u vozilu poskupjela bi sa sedam na osam kuna, dnevna karta sa 16 na 18 kuna, radnički pokaz sa 190 na 210 kuna, umirovljenički, đački i »socijalni« pokaz sa 55 na 60 kuna. </p>
<p>Za koliko će poskupjeti plin, još uvijek se ne zna. Iako je, naime, Vlada odobrila povišenje cijene plina za oko 12 posto, Gradska plinara nije još ništa dobila službeno. Vlada je odobrila Ini povišenje cijene plina od 12 posto, za kućanstva bi to poskupljenje moglo biti puno više. Ina je, naime, u ovom slučaju samo dobavljač plina za plinare, no zadnju cijenu određuju lokalni distributeri. Tako će i zagrebačka Gradska plinara možda odlučiti i o većem povećanju cijene plina. »Napismeno još ništa nismo dobili, tako da ne znamo za koliko će poskupjeti plin«, rekla je Tatjana Operta, glasnogovornica Gradske plinare. Prema njenim riječima, nakon što dobiju cijene od Vlade, njihov prijedlog cijena ide na Skupštinu trgovačkih društava. </p>
<p>Nova cijena električne energije još uvijek nije poznata. Naime, Hrvatska elektroprivreda je prijedlog povišenja cijene struje morala popraviti. Vlada ga nije prihvatila jer je HEP tražio povećanje cijene za prosječno osam i pol posto. Zagrebačka Elektra nije »samostalna« poput Gradske plinare, te ne utječe na formiranje cijena. Za sada još nije poznato koliko će struja poskupjeti ali se već zna da će javna rasvjeta pojeftiniti za 0,3 posto.</p>
<p>Nataša Zečević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>HSU podržava poziv sindikata na građanski neposluh</p>
<p>»Gradska organizacija Hrvatske stranke umirovljenika podržava poziv sindikata na građanski neposluh, ako Vlada RH, kao vlasnik Elektroprivrede, prihvati prijedlog o poskupljenju električne energije«, rekao je u telefonskoj izjavi za Vjesnik Dragutin Lacković, dopredsjednik stranke.</p>
<p>HSU se među prvima - već tijekom proljeća - kritički osvrnula na najavljena poskupljenja struje, plina, komunalija, gradskog prijevoza, kao i televizijske pretplate. U stranci smatraju da izračun poskupljenja koji nudi HEP, nije u potpunosti točan, jer HEP nije dobro matematički izveo ni instaliranu snagu na temelju utrošene energije, rekao je Lacković. Stručni ljudi iz stranke i mjerodavni na tom području izračunali su i poslali HEP-u najbolji način izračuna.</p>
<p>S obzirom na poskupljenje plina, Vlada nije vodila računa upravo o malim potrošačima, dodao je Lacković. U upravo su oni financirali izgradnju plinovoda sa 100 posto udjela, a sada sve prelazi u vlasništvo države koja najavljuje poskupljenja, tako da oni od toga danas nemaju ništa</p>
<p>Dodatni problem u vezi s poskupljenjima u stranci vide u nedavnoj izjavi ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, koji je rekao da mirovine neće padati. </p>
<p>»No ne govori o njihovu rastu, što je za nas deprimirajuće, jer mirovine bez obzira na to, već duže vrijeme realno padaju«, rekao je u nedavnom razgovoru za Vjesnik Dragutin Štiglić, predsjednik ove stranke.</p>
<p>»Postat ćemo tijelo koje neće voditi samo umirovljenike u ostvarivanje njihovih zahtjeva, već i sve stanovništvo ovoga grada, a vruća politička jesen u kojoj su mogući novi izbori, prava je prilika za to, jer pitanje je kakvo stvarno poboljšanje ova vlast može ponuditi«, zaključio je Dragutin Lacković.</p>
<p>Ante Novak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Što će biti s industrijskim dvorištem u Vlaškoj ulici?</p>
<p>Prema važećem prostorno-planskom dokumentu, generalnom urbanističkom planu (GUP) grada Zagreba, blok Badel je prostor mješovite namjene pa se u njemu mogu planirati prostori za stanovanje s pratećim sadržajima kao što su prodavaonice, ugostiteljstvo, pošte, banke, hoteli i slično, odnosno prostori javne namjene, poslovni i uredski prostori te sadržaji kulture </p>
<p>Kupoprodajnim ugovorom, potpisanim 12. srpnja, tvrtka Badel 1862 d.d. prodala je Gradu Zagrebu nešto više od 20 tisuća četvornih metara prostora u trokutu Šubićeva - Martićeva - Derenčinova ulica. Za prostor industrijskog dvorišta Grad je izdvojio oko 19,5 milijuna eura. Kako je riječ o atraktivnoj i prilično velikoj lokaciji, Vjesnik je odlučio istražiti što Grad planira učiniti odnosno kakvim sadržajem planira ispuniti bivše industrijsko dvorište. </p>
<p>U nastojanju da zapuštene nekretnine - pa i to dvorište - uredi i opremi primjereno vrijednostima lokacije i interesima Grada, gradsko Poglavarstvo zadužilo je Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša da u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode pripremi prijedlog, stoji u dopisu što ga je Vjesniku uputio pročelnik Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Miljenko Mesić. To konkretno znači, da zavodi trebaju pripremiti urbanističku podlogu s potencijalima i ograničenjima lokacije, kako bi se mogao raspisati odgovarajući natječaj.</p>
<p>Prema jedinom važećem prostorno-planskom dokumentu - generalnom urbanističkom planu (GUP) grada Zagreba, »blok Badel« je prostor mješovite namjene. »Tu se, dakle, mogu planirati prostori za stanovanje s pratećim sadržajima, kao što su prodavaonice, ugostiteljstvo, pošte, banke, hoteli i slično, odnosno prostori javne namjene - poslovni i uredski prostori te sadržaji kulture i sl.«, stoji u dopisu. </p>
<p>Tijekom prošlih 20 godina za prostor Badelova skladišta provedeno je nekoliko urbanističko-arhitektonskih natječaja i izrađeno nekoliko detaljnih dokumenata prostornog uređenja, od Urbanističko-arhitektonske studije iz 1990. godine, do Stručne podloge za lokacijsku dozvolu iz 1996. godine.</p>
<p> »No, zbog niza okolnosti, prvenstveno neriješenih imovinsko-pravnih problema, do realizacije nikada nije došlo«, stoji u dopisu.</p>
<p> Od stanarke zgrade u Vlaškoj ulici 116. doznajemo da bi na mjestu vinskih podruma trebala biti izgrađena troetažna podzemna garaža kapaciteta 1648 parkirnih mjesta. </p>
<p>»Prema nacrtu koji sam osobno vidjela prije dvije godine, tu je trebao biti izgrađen hotel i stambeno-poslovni objekt, ali gradnja nikad nije započela. Problem je i kotlovnica zgrade, koja je u Badelovu dvorištu. Zbog nesporazuma stanara i uprave tvrtke jednu zimu nismo imali grijanja«, rekla je stanarka. </p>
<p>Kako je prostor industrijskog dvorišta Badela dio najužeg gradskog središta a ujedno i dio povijesne urbanističke cjeline Grada Zagreba, GUP-om je predviđena zaštita, održavanje i dogradnja tog prostora. »U dvorištu se nalaze i industrijski objekti koji imaju određenu vrijednost. Konačnu odluku o tome što će od objekata ostati a što neće, nismo još donijeli ali to ćemo uskoro riješiti«, rekao je zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Silvije Novak. </p>
<p>Inače, dvorište u Vlaškoj ulici izgrađeno je 1917. godine za potrebe proizvodnje alkoholnih pića, špirita i kvasca. U sklopu kompleksa bila su postrojenja za proizvodnju, punionica te skladišta koja su 70-ih godina prošlog stoljeća postupno preseljena na Žitnjak. </p>
<p>Ana Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uređene staze značile bi manje lomova </p>
<p>Gorski spasioci već su početkom ljeta predložili neka poboljšanja koja bi sljemenske staze učinila zimi sigurnijima/ Na njihove prijedloge, međutim, dosad još nije stigao odgovor / Prva spasilačka vježba početkom listopada </p>
<p>Gorska služba spašavanja (GSS) Stanica Zagreb počinje u rujnu s pripremama za sljedeću skijašku sezonu na Medvednici. </p>
<p>Početkom ljeta GSS je pokrenuo inicijativu da se naprave drveni rukohvati i urede stepenice koje od Doma željezničara vode do podnožja Činovničke livade, te dio staze od gornje stanice ZET-ove žičare do sljemenskog tornja. Sve te staze, naime, opasne su kad se tlo zaledi, pa zimi ima dosta nesreća.</p>
<p> »Velik problem predstavlja i gornja staza do crkvice Majke Božje Snježne na kojoj je prošle godine bilo desetak lomova«, rekao nam je pročelnik GSS-a Stanice Zagreb, Ivan Host, dodajući da bi tu, gornju stazu, zimi trebalo zatvoriti, a izletnike znakovima uputiti na donju stazu.</p>
<p>»No na naš dopis o nužnim uređenjima nismo dobili povratne informacije ni od Javna ustanova Park prirode Medvednica niti od Šumarije. Zato ćemo uputiti još jedan dopis - podsjetnik, kako bi se, ako budu prihvaćeni, u rujnu ti radovi napravili«, istaknuo je Host. </p>
<p>Ni od Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, koje upravlja skijaškim stazama i žičarama, zagrebačka stanica GSS-a nije dobila obavijest o planovima za dolazeću skijašku sezonu. »Ako se, naime, postavi rasvjeta na Crveni spust, jer su temelji za rasvjetne stupove izbetonirani, moramo uvesti i dodatna, noćna dežurstva«, kaže Host, dodajući da dežurstva gorskih spasioca traju od 1. studenog do 15. travnja. </p>
<p>Tiskano je već i 5000 »zimskih« letaka koji će se od listopada dijeliti po planinarskim domovima te na donjoj i gornjoj stanici žičare. U lecima će biti upute o ponašanju na skijaškim stazama i općenito u zimskim uvjetima na području cijele Medvednice. </p>
<p>Vježbe gorskih spasioca uoči skijaške sezone na Medvednici počet će prvog vikenda u listopadu. Spasioci će dvije vježbe izvesti na trosedežnici, a radi se o vježbama spuštanja i spašavanja skijaša sa skijaških žičara, ako dođe do njihova kvara ili zastoja. Vježbe uključuju i pružanje prve pomoći. Nakon vježbi komisija GSS-a pregledat će skijaške staze i upozoriti na eventualne nepravilnosti te odrediti rokove da se one uklone. »U Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica upozoreni su da prije našega dolaska trebaju urediti skijaške staze - i to prema prošlogodišnjem zapisniku i video snimkama«, kaže Host.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Invalidima lakše do predavaonica</p>
<p>Filozofski fakultet dobiva panoramsko dizalo, vrata s automatskim otvaranjem i video-nadzor </p>
<p>Zgrada Filozofskog fakulteta na Vrbiku doživjet će do kraja ove godine brojne promjene kojima će se poboljšati uvjeti rada i studiranja za više od 6000 studenata i njihovih profesora. Još od završetka nastave zamjenjuju se i električne instalacije, u dijelu zgrade postavljaju se novi prozori, a u prizemlju se uređuju zahodi koji će biti prilagođeni i potrebama studenata-invalida.</p>
<p>»Kako bi se invalidima olakšalo kretanje po fakultetskoj zgradi, do kraja godine uz zapadni zid u atriju fakulteta trebalo bi se postaviti panoramsko dizalo koje će se kretati od podruma, u kojemu je kantina, do trećega kata. Dizalom bi se mogli služiti svi studenti i profesori, a njegovo postavljanje stajat će 1,1 milijun kuna«, rekao nam je prodekan Filozofskog fakulteta za financije i organizaciju, dr. Željko Jerneić. Dodao je kako će se do početka nastave urediti i ulaz u zgradu gdje će biti postavljena vrata s automatskim otvaranjem, a radi bolje kontrole ulazaka i izlazaka do studenoga će se postaviti i kamere, kako bi se ostvario video-nadzor.</p>
<p>»Pod nadzorom kamera bit će i sav prostor oko zgrade koji će biti osvijetljen, dok će se uz pomoć grada na praznom zemljištu sa sjeverne strane fakulteta urediti parkiralište. Time će cijeli okoliš dobiti ljepši izgled, a spriječit će se i kretanje sumnjivih osoba«, rekao je Jerneić.</p>
<p>U rujnu će se riješiti jedan od glavnih problema fakulteta - velika količina knjiga u knjižnicama, zbog koje je ugrožena statika zgrade. Prema Jerneićevim riječima, fakultet je dobio odjeljak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u kojem su već postavljene police za oko 50.000 knjiga koje se rjeđe posuđuju. Studenti će ih i dalje moći naručivati na fakultetu, ali će ih dobivati tek nakon nekoliko dana.</p>
<p>Promjene će doživjeti i fakultetska aula u kojoj će se ukloniti dio garderobe kako bi se dobio prostor za izdavačku djelatnost fakulteta i multifunkcionalni izložbeni prostor. </p>
<p>Uredit će se i posebna učionica za slijepe studente, a troškove njenog uređenja koji iznose 130.000 kuna, snosit će Ministarstvo znanosti.</p>
<p>»Ministarstvo nam je posredstvom Sveučilišta dalo i 200.000 kuna za promjenu električnih instalacija. Ostali radovi stajat će od 2,5 do tri milijuna kuna, a osim uređenja parkirališta njih će u cijelosti platiti Fakultet iz svog proračuna«, rekao nam je prodekan Jerneić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagreb ima 48 trajnih žarišta komaraca</p>
<p>Iako je ova meteorološka godina obilovala padalinama i sparinama koje pogoduju razvoju nekih insekata, posebice komaraca, situacija s njima u Zagrebu je zadovoljavajuća! Tako tvrde djelatnici Odjela za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju (DDD) Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, koji kažu da je u odnosu na prošlu, ove godine njihova pojavnost bila znatno manja.</p>
<p>Zagreb ima 48 registriranih trajnih žarišta komaraca pa inspektori DDD-odjela sustavno nadziru njihova potencijalna legla. </p>
<p>Ovi će insekti u »pohode« najčešće krenuti s lijeve i desne obale Save odnosno s retencija potoka u kojima postoji bilo kakva voda stajaćica. Stoga djelatnici DDD-a nakon svake veće kiše odlaze provjeriti njihova matična staništa. </p>
<p>Inž. Darko Krajcer iz DDD-službe naglašava kako ti dosadni insekti ne trebaju zabrinjavati posjetitelje Jaruna jer ih zbog ribljeg mlađa koji se hrani njihovim ličinkama, »takva klima« ne privlači! </p>
<p>Uz već pregledani južni dio Zagreba, ovih dana djelatnici Zavoda »obrađuju« Maksimirski park kako bi ustanovili stanje i te bioekološke zajednice. Rezultati će se znati za nekoliko dana. </p>
<p>Neki Zagrepčani potužili su se i na pojačane nalete skakavaca, posebice u večernjim satima. Sanitarna služba Zavoda objašnjava to kao uobičajenu ljetnu pojavu. »Mali zeleni« koji inače žive na pokošenim livadama, nisu nikakvi štetnici«, kaže ing. Krajcer, dodajući kako ih navečer umjesto sunca privlači umjetno svjetlo pa ulaze i u kuće ili stanove. </p>
<p> Životni im je vijek petnaestak dana, a kako im usneni organi »nisu štetni«, ne izazivaju ni alergijske reakcije.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Dvije ekipe odustale, Francuz teško stradao</p>
<p>STARIGRAD-PAKLENICA, 27. kolovoza - I drugog dana pustolovne utrke »Terra Incognita Croatia 2002« nastavljena je borba natjecatelja iz gotovo svih krajeva Europe koji maratonskim izazovima veslanja, planinarenja, alpinizma, brdskog biciklizma i orijentacije po različitim terenima žele što brže i sa što manje ozljeda stići do cilja u Novom Vinodolskom. </p>
<p>Nažalost, već je prvog dana od utrke morala odustati ekipa iz Latvije, zbog ozlijede koljena jednog od natjecatelja. Ostalim ekipama, manje ili više uspješno pošlo je za rukom u ponedjeljak doći do kontrolnih točaka u kanjonu Krupe i Zrmanje, Obrovcu, Maslenici i Vinjercu. </p>
<p>Na sve kontrolne točke, osim one prve u kanjonu Krupe, gdje je prvi stigao tim iz Poljske, došla je ekipa sastavljena od natjecatelja iz Brazila i Francuske HItense.com, koji su u Starigrad-Paklenicu kajacima stigli 33 minute prije drugoplasirane ekipe Rexona iz Hrvatske, dok je Intersport iz Rijeke stigao treći. </p>
<p>Pustolovna utrka nastavljena je u utorak ujutro u NP Paklenica, točnije na Anića kuku, s kojeg su se izuzetno hrabri pustolovci up-side disciplinom spuštali užadima, a u toj su se opasnoj disciplini najboljima pokazali Riječani, odnosno ekipa Intersporta. Poljski Dec-team spustio se drugi, dok je Hi-Tence.com stigao treći. </p>
<p>Nakon Starigrada-Paklenice, pustilovci nastavljaju neizvjesnu utrku prema Zavižanu, do kojeg ih očekuje 120 kilometara trackinga. </p>
<p>Kako je u posljednjim trenucima drugoga dana utrke nastradao Francuz iz ekipe French Students, još je jedna ekipa morala odustati od natjecanja.</p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Dubrovnik inspiracija za pisanje knjige američkoga glumca Larryja Hagmana </p>
<p>DUBROVNIK, 27. kolovoza</p>
<p> - Dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica primila je u utorak poznatog američkog glumca Larryja Hagmana. Glumac, koji je u Dubrovnik doputovao u pratnji supruge May još u nedjelju, široj je javnosti poznat po ulozi JR-a u svojedobno popularnoj sapunici »Dallas«. Tijekom razgovora s gradonačelnicom Hagman je kazao kako je oduševljen Dubrovnikom, posebno novootvorenim hotelom »Pucić Palace«, a osobito mu je zadovoljstvo sjedenje ispred Gradske kavane »gdje svatko može biti primijećen«.</p>
<p> Hagman ujedno i završava svoj trodnevni odmor u Dubrovniku, pa ga je zanimalo i kakva je klima zimi u Dubrovniku, dok će dojmove ljetnoga odmora, rekao je, prenijeti i svojim prijateljima u Americi, među kojima je i bivši predsjednik Bill Clinton. </p>
<p>JR-a je osobito zanimala i dubrovačka gradonačelnica, kojoj je uputio niz pitanja. Zanimalo ga je od kada je u politici, kako se snalazi i je li zadovoljna biti gradonačelnicom, da bi na koncu snimio i nju i novinare. Oduševljen svime što je vidio, Hagman je na kraju kazao kako će Dubrovnik biti njegova inspiracija za pisanje knjige. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nicole Kidman nova zvijezda u reklami Alejandra Almenabara</p>
<p>MADRID, 27. kolovoza</p>
<p> - Nisu »The Others« (Drugi, kod nas prevedeno Uljezi), kao što je nazvan njihov zajednički filmski uradak, već - isti. Naime, Nicole Kidman i Alejandro Almenabar, ona kao izvođač, a on kao redatelj, ponovno su udružili snage i napravili nešto sasvim netipično za sebe i svoju branšu - snimili reklamni spot. </p>
<p>Reklama je snimana u vili »Grey Stone« na Beverly Hillsu, a riječ je o reklamiranju visoke mode jesen/zima, koja će se prodavati u najpoznatijem španjolskom trgovačkom centru El Corte Inglés. Za istu su robnu kuću reklame već snimili George Clooney, Sharon Stone i Sylvestar Stalone. </p>
<p>Australska filmska zvijezda tako je prvi put u svome životu snimila jednu javnu reklamu, a mnogi vjeruju da je na to pristala samo zbog mladog španjolskog redatelja Alejandra Amenabara, autora filma »Uljezi«. </p>
<p>Reklama je zamišljena tako da podsjeća na ozračje filma »Uljezi«, pa je i snimana na mjestima koja podsjećaju na dvorac u kojem je sniman istoimeni film. </p>
<p>Nicole se posljednjih mjeseci nalazi u Rumunjskoj, gdje snima film »Cold Mountain« redatelja Anthonyja Minghelle (»Engleski pacijent«, »Talentirani gospodin Ripley«). Prije tog filma, Kidman je snimila »Dogville« danskog redatelja Larsa von Triera (»Ples u tami«, »Lomeći valove«). </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Roman Polanski u Poljskoj snimio CD </p>
<p>VARŠAVA, 27. kolovoza</p>
<p> - Francuski redatelj poljskoga podrijetla Roman Polanski pjeva s poljskim estradnim zvijezdama na disku snimljenom za potrebe novoga filma Andrzeja Wajde, u kojem Polanski tumači jednu od glavnih uloga. CD, čiji je dio objavio poljski državni radio u utorak, trebao bi poslužiti kao reklama za film »Osveta«, čija se premijera očekuje u rujnu. Najnoviji film redatelja Wajde (75) adaptacija je istoimene komedije dramatičara Aleksandra Fredra iz 19. stoljeća, u kojoj se autor izruguje poljskom plemstvu. Uz Polanskoga, u filmu glumi i Wajdin omiljeni glumac Daniel Olbrychski te Agata Buzek, kći bivšeg poljskog premijera Jerzya Buzeka. Roman Polanski (69) studirao je film, baš kao i Wajda, u Lodzu. Redateljski debut imao je 1962. filmom »Nož u vodi«, nakon čega je emigrirao u Francusku i SAD. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Charles zabranio Camilli da sudjeluje na lovačkom prosvjedu </p>
<p>LONDON, 27. kolovoza</p>
<p> - Princ Charles zabranio je svojoj dugogodišnjoj družici Camilli Parker Bowles da sudjeluje na prosvjedu lovaca, koji će se održati 22. rujna u Londonu i okupiti pola milijuna lovaca, priopćio je londonski list Times. »Princ je svojoj dragoj objasnio da bi se njezino prisustvo na jednoj takvoj manifestaciji moglo protumačiti kao neposredni i nedopustivi napad na vladu Tonyja Blaira«, piše Times. No dnevnik navodi i da se Camilla Parker Bowles, unatoč savjetima princa, odlučila pridružiti svojoj obitelji i prijateljima na prosvjednom skupu protiv zabrane lova. Ali čak i da princ dijeli Camillino mišljenje kako se zabranom lova utječe na tradiciju, jasno mu je da ne bi bilo dobro da bude umiješan u političke probleme, navodi list.</p>
<p> Britanski lovci i dio poljoprivrednika strahuju od vladine politike te smatraju da će najavljene »konzultacije« o budućnosti lova dovesti do zakona kojim će se lov zabraniti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U kavi otkrivena kancerogena tvar</p>
<p>BERLIN, 27. kolovoza </p>
<p> - Njemački znanstvenici otkrili su u kavi tragove akrilamida, tvari koja uzrokuje rak, no u manjim koncentracijama nego u masnoj hrani poput prženih krumpirića i kruha. Istraživači njemačkog ekološkog časopisa »Oeko-Test« pronašli su akrilamid u sve 24 vrste pržene kave i u sedam vrsta espresso kave koje su ispitali. »Već smo prije znali da u kavi ima akrilamida, no željeli smo ustanoviti koliko ga dospije u kuhanu kavu«, izjavila je urednica časopisa Hella Andersen.</p>
<p> Iako ga u zrncima kave ima mnogo više, istraživanje je potvrdilo prisutnost te kancerogene tvari i u kuhanoj kavi. Čelnik njemačke Udruge proizvođača kave Winfried Tigges rekao je da akrilamida nema u sirovoj kavi, nego se pojavljuje pri prženju. Proizvođači, dodao je, razmatraju načine proizvodnje kave bez te štetne supstance.</p>
<p> Švedski su znanstvenici već prije otkrili da akrilamid nastaje pri pečenju ili prženju, ali ne i kuhanju, hrane bogate ugljikohidratima poput riže, krumpira i žitarica. Međunarodni stručnjaci upozoravaju da akrilamid, koji dokazano uzrokuje rak kod životinja, može tu malignu bolest uzrokovati i kod ljudi, no bez dodatnih testova nisu dali nikakve preporuke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kofein štiti od raka kože</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Nekoliko novijih istraživanja na miševima pokazalo je da kofein možda štiti od raka kože, objavili su znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers. Mazanjem kože kofeinskom otopinom postigli su dobru zaštitu i znatno smanjen broj slučajeva raka u eksperimentalnih životinja izloženih Sunčevim zračenjima za koje postoje uvjerljivi dokazi da mogu izazva. Znanstvenici ističu da se ne radi o zaštiti od zračenja kakvu pružaju losioni za sunčanje, već kofein djeluje biološki preventivno i sprečava razvoj raka na koži, što znači da bi mogao pomoći i onima koji su već prije »izgorjeli« na suncu a sada im rak prijeti.</p>
<p>Autori studije objavljene u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences kažu da eksperiment pokazuje kako kofein razara stanice raka ne šteteći pritom zdravim stanicama, no upozoravaju i na to da eksperiment proveden na ćelavim miševima izloženima određenim tipovima zračenja ne mora nužno značiti da će se slični rezultati postići i s ljudima. Rak kože koji se promatrao u ovom istraživanju najčešći je rak u bijelaca u Sjevernoj Americi. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Futuristički zapis o ljubavi</p>
<p>»Kvartet V 2.O« autentična je scenska interpretacija drame Heinera Müllera smještena u postapokaliptični krajolik / Redatelj Ivan Talijančić s američkim glumcima istražuje mogućnosti novih medija u prostorima teatra</p>
<p>Predstavu »Kvartet V 2.0« hrvatski redatelj Ivan Talijančić nazvao je »dekadentnim rekvijemom za kraj milenija«. Dramu kontroverznoga njemačkog pisca Heinera Müllera smjestio je u postapokaliptični krajolik i izvedbeno ju predstavio kao tehnološko futurističku instalaciju. Projekt newyorške WaxFactory premijerno je izveden početkom godine u New York Center for Media Art. U koprodukciji sa Splitskim ljetom prikazan je u kolovozu u Dioklecijanovim podrumima, potom u sklopu festivala »Zadar snova« te u nedjelju i ponedjeljak na večer u programu dubrovačkoga festivala Karantena.</p>
<p>Za dubrovačku izvedbu Talijančić je odabrao prostor porušenog hotela Libertas, koji već svojim izgledom sugerira idealno mjesto susreta posljednjih preživjelih ljubavnika, onih koji nakon smrtonosne pošasti pokušavaju u post-svijetu još uvijek svjedočiti o ljubavi. Okvir predstave čini kvadratna arhitektonska struktura prekrivena plastičnim omotačem i dva monitora na kojima se uživo projiciraju slike snimljene kamerama iz različitih kutova.</p>
<p>Na taj su način glumci simultano suprotstavljeni video zapisu i kompjuterskoj grafici, njihovi su glasovi razdvojeni od njihove pojave i digitalno manipulirani stvaraju začudnu cjelinu konzistentnog predznaka.</p>
<p>Androgini izgled Müllerovih junaka, posuđenih iz glasovita Laclosova romana »Opasne veze«, »sudara« se s govorom, sa sjećanjima na strasti koje su prošle, na potisnute i skrivene osjećaje, na one bivše nježnosti i neuslišane žudnje. Opasna igra neprestance se obnavlja, dvoje suučesnika te posljednje ljudske avanture pokušavaju se u plastičnom inkubatoru dodirnuti, nastoje se susresti na udaljenim monitorima, zamjenjuju tijekom izvedbe uloge, odlaze i vraćaju se sebi samima i svijetu u kojem ne postoji izlaza.</p>
<p>Karantena u koju Talijančić postavlja Valmonta i Merteuil u funkciji je razdvajanja, ne ostavlja mogućnost uzmaka i ne nudi nikakvu drugo rješenje do borbe što vodi do uništenja. U procjepima njihovih verbalnih posrnuća, što kroz prošlosti tragaju za mogućnošću opstanka u nemogućoj budućnosti, razaznaju se motivi toga bizarnog rituala, očajničko i nesvjesno kretanje prema kraju ispisano jezikom novih tehnologija.</p>
<p>»Kvartet V 2.0«, uklapajući se u vrijeme u kojem trendovski vladaju diktati sve neobičnijih tehnoloških izuma, virtualne realnosti i cyber seksa, ocrtava njegove smjerove, no i sve one opasnosti što ih u njima prepoznajemo. Govori, riječima iz Müllerova teksta, u kontrastno izvedbenim iskazima, o onim emocijama što nas, koliko god ih pokušavali zatomiti, još uvijek uništavaju. Povezuje opsesije techno-kulture s nekim vječitim, arhetipskim situacijama i u tome spoju pronalazi opravdanje svoga zanimljivog teatarskog koncepta.</p>
<p>Međunarodnu ekipu predstave newyorške WaxFactory, uz Ivana Talijančića, čine odlični američki glumci Dion Doulis i Erika Latta, hrvatski video dizajner Ivan Klif Marušić, litvanska kostimografkinja Vilma Mare i poljski arhitekt Mikolaj Szoska. Svi oni ucrtavaju okvir teatra koji ne zazire od istraživanja i izravno se osvrće na imperative vremena u kojem nastaje. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>NAGODBA</p>
<p>Prokleti polugluhi Franjo</p>
<p>Franjo toči travaricu. Kaže: - Ove imamo za tri opsade, ako ne i više. Zaista je visok, vitak, lijepo građen. Oprezno šetkam očima, motrim uske traperice, proučavam mu središte tijela. Tu će se, na ovoj sofi, za koji sat bludno učvoriti </p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>U zaljevu nalijevo od pristaništa za čamce, iza čupavog bora, izvalili su se na prohladne, morem isprane ploče i u vrućini podneva on joj je stavio svoj golemi dlan na središte života i tamo ga nepomično držao dok je ona kipjela i kipjela i onda su se učvoreni otkotrljali u tirkiznu vodu, i utjerao ga joj je do grla stojeći na mekoj morskoj mahovini.</p>
<p>Prokleti, polugluhi Franjo! Da i nisi znao, time si potpisao svoju smrtnu osudu. Odsjeći ću ti ga, Franjo, odsjeći, strpati ga u tvoju vlastitu gubicu, u grlo, dok se ne ugušiš i ne ispustiš usranu dušu! A Ana ostaje, poda mnom, jer Ana je, kako kaže fra Dinko, a strategic assets, a fra Dinko je franjevački kreposnik, dakle neutralan i nezainteresiran u ovom sukobu. </p>
<p>Franjo toči travaricu. Kaže:</p>
<p>- Ove imamo za tri opsade, ako ne i više.</p>
<p>Franjo je zaista visok, vitak, lijepo građen. Oprezno šetkam očima, motrim uske traperice, proučavam mu središte tijela. Tu će se, na ovoj sofi, za koji sat bludno učvoriti. Tu, gdje upravo sjedim, na mjestu koje grije moja guzica, tu će je zviznuti onaj iz traperica, dok će ona besramno zadići noge preko ramena!</p>
<p>Lijepa, moderna kuhinja, koliko mogu zaključiti pri slabašnom svjetlu svijeće. Kristalne čašice. Kvalitetni porculan i srebrnina.</p>
<p>- Skuhali smo špagete i popržili luk, a ima i malo sira ribanca - kaže Franjo. - Kuhamo dolje, u izbi gdje je sklonište, na otvorenoj vatri.</p>
<p>Ana se zavalila u polunaslonjač i jezikom tucka po rubu čašice. U elegantnom je sivom kostimu, svilenkastoj, blijedo ružičastoj bluzi; suknja je dosta kratka i uska. Sjaji se čista kao suza. Kako samo uspijeva održati čistoću, odnosno privid čistoće. Svakih nekoliko minuta polako, s uživanjem prebacuje noge u tamnosmeđim najlonkama i njihovim neodoljivim šuštajem obećava nam tamu raja. Pokušavam uhvatiti miris, miris ženke koja se otvara, no ne mogu. A znam da me želi, da je svrbi ispod abdomena baš kao i mene. Umjesto toga, hvata me miris travarice.</p>
<p>Donio sam im onu vreću s tri funte brašna i bočicu s pintom maslinovog ulja. Ana je rekla:</p>
<p>- Kad opet dođeš, napraviti ćemo domaće nudle s maslinovim uljem i češnjakom, kao kod »Enza« u Padovi.</p>
<p>Nikad nisam bio kod »Enza« u Padovi, i nije me briga.</p>
<p>Ana pita:</p>
<p>- Kako je Signor Ubaldo de Leoni?</p>
<p>- Razmatra razbijanje tankih dječjih lubanja vještim udarom kasnosrednjovjekovnih opeka.</p>
<p>- Nevjerojatno - kaže Franjo. - Zar se ne bojiš da će ti to lupiti u glavu?</p>
<p>- Već mi je lupilo - kažem uz osmijeh i u polumraku dobacujem izazovni pogled Ani. Prima ga i baca mi ga natrag u lice. Ponovo prebacuje noge. Napinjem svu snagu svoga njuha ne bih li uhvatio dašak od one mračne topline. </p>
<p>- Dopada ti se miris travarice? - kaže Franjo.</p>
<p>Potvrdno kimam glavom.</p>
<p>- Alaj se pucalo u Rijeci Dubrovačkoj.</p>
<p>- Martinović se još nije vratio - kaže Ana, i pojašnjava da je bojnik Juraj Martinović jedan od čelnika obrane grada Dubrovnika, da živi preko puta, na broju 20, sa ženom Jelom, sinom Stjepom i majkom Lucom, udovicom.</p>
<p>- Znate li da je Van Aalst bio svjedokom Vašeg upoznavanja nakon koncerta gradskog orkestra 1987. - kažem.</p>
<p>Sretno se smiju. Franjo pristupa polufotelji i stavlja ruke na Anina ramena. Stručno savija prste, tako da se oni tek malčice zabadaju u onaj tanani sloj masnoće. Spretno manipulira živce i mišiće. Valjda je to jedna od njenih erogenih zona. Ane podiže glavu, zažarenih sretnih očiju. Načas stavlja svoju ruku na Franjinu. To valja zapamtiti. Nesvjesno, Franjo me je uputio u jednu od njihovih strogo povjerljivih tajni. </p>
<p>- Drugi put dovedi nam Van Aalsta, presladak je.</p>
<p>- Pravi hrvatski patriot!</p>
<p>- A vi?</p>
<p>Franjo i Ana prave kiselo lice. Zatim se smiju. Ana bocka Franju pod rebra. Sad se Franjo sjaji. No ja ga ne namjeravam bockati, a valjda ga i ne bi uzbudilo.</p>
<p>- Slušaj, mi smo u Americi crnčili više od desetljeća. Nekog smo vraga stekli. Rasprodali. Vratili se u Jugoslaviju da uživamo dok možemo. Dok nam se hoće...</p>
<p>Ana daje Franji tobožnju packu po vršcima prstiju. Sve je to gotovo rokoko farsa, bolje od Carla Goldonija. Piazetta, Guardi, Tiepolo!</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Svjetsko ime Georgijev dolazi u Zagreb </p>
<p>Orkestar iz Rusije nastupit će pod vodstvom maestra Valerija Georgijeva i sa solistom violinistom Vadimom Rjepinom u Zagrebu 27. rujna, a na programu su Beethoven i Bruckner / Berislav Šipuš izrazio nadu da će Zagrebačka filharmonija dobiti mogućnost uzvratnog nastupa u Sankt Petersburgu</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Bliže se ostvarenju najave dvaju izvanrednih gostovanja u Zagrebu velikih dirigenata Valerija Georgijeva i Riccarda Mutija s njihovim orkestrima - Marijinskog teatra iz Sankt Petersburga i milanskog »Teatro alla Scala« ovoga rujna. Orkestar Marijinskog teatra iz Sankt Petersburga nastupit će 27. rujna u Zagrebu pod vodstvom Valerija Georgijeva i uz solista, violinista Vadima Rjepina, s djelima Beethovena i Brucknera.</p>
<p> Tiskovna konferencija o tome gostovanju održana je u utorak u Hotelu Sheraton, a govorili su Vladimir Stojsavljević, pročelnik Ureda za kulturu Grada Zagreba, ravnatelj Zagrebačke filharmonije Berislav Šipuš, glazbeni kritičar Jutarnjeg lista Branimir Pofuk te producentica kuće »Cantus« Andrea Kazesović.</p>
<p> Ravnatelj Zagrebačke filharmonije Berislav Šipuš vrlo je počašćen što će moći, prepuštajući termin iz ciklusa Zagrebačke filharmonije, gostovanju iz Sankt Petersburga biti također domaćinom, a bilo je riječi i o željama da maestro Georgijev jednom stane i za pult Zagrebačke filharmonije. Također je izrazio nadu da će orkestar Zagrebačke filharmonije dobiti mogućnost uzvratnog nastupa u Sankt Petersburgu. Karte za pretplatnike Zagrebačke filharmonije iznosit će 150 kuna, a za ostale 200 kuna, čiji je prihod namijenjen pokrivanju troškova gostovanja.</p>
<p>Mogućnost da taj ruski orkestar nastupi u Zagrebu uslijed neodržavanja koncerta u Ateni saznao je Branimir Pofuk, prateći rad maestra Georgijeva. O organizaciji projekta je govorila Andrea Kazesović ispred kuće »Cantus«. Umjetnici će biti smješteni u Hotelu Sheraton. </p>
<p>Vladimir Stojsavljević svima je zahvalio na suradnji i rekao da cijeli projekt ima veliku podršku zagrebačke gradonačelnice i Grada, a posebno zahvaljuje Europapress Holdingu, koji je ponudio neočekivanu financijsku pomoć, te medijskim pokroviteljima Jutarnjem listu i Obiteljskom radiju, te sponzorima, među kojima su redoviti i najveći sponzori Zagrebačke filharmonije. Također smatra, kao i svi predstavljači, da je ovo gostovanje, kojemu će slijediti otvorenje izložbe »Ruska avangarda«, pravi početak i glazbene i kulturne sezone grada Zagreba.</p>
<p>Takva agilnost organizatora te njihovih suradnika i pomagača za to gostovanje te agencije »Aplauz« i Turističke zajednice grada Zagreba za gostovanje ansambla »Teatro alla Scala« 23. rujna, koje će, prema navodima u tisku, financijski pomoći i talijanska bankarska grupacija Unicredito Italiano, potvrđuje da se u Zagrebu polako doista uspostavlja kontinuirani ritam glazbenog života velikoga grada, čiji su prvi koraci počeli pred koju godinu nakon prestanka ratnih uvjeta u Hrvatskoj, a sezone svih organizatora i agencija i ove godine također uključuju sve kvalitetnije programe. </p>
<p>Međutim, aura koncerata najvećih umjetnika, kao što je, primjerice recital Ive Pogorelića koji otvara sezonu ciklusa »Lisinski subotom« početkom listopada, ili dvojice dirigenata, posebice Valerija Gergijeva, koji je danas na tronu najvećih dirigenata svijeta, pravi je putokaz ostvarenju doista supstantne koncertne djelatnosti u cijelosti, unutar jedne kulturne sredine.</p>
<p>No, upravo zbog tako pozitivnih okolnosti i događanja treba reći da je šteta da će u ovim koncertima uživati samo zagrebačka publika te da se treba nadati da će takva gostovanja ubuduće obuhvatiti i druge gradove kao i hrvatske ljetne festivale. </p>
<p>Nije nebitno reći i da su gostovanja ansambala iz Italije i Rusije u biti gostovanja, ponajprije ili barem najvećim i najznačajnijim dijelom, opernih kuća, te da bi možda bilo zanimljivije odslušati njihova ostvarenja iz toga područja, pa i samo koncertno ili polukoncertno ako su scenske produkcije preskupe. No, i takvi su programi iznimno kvalitetni, a prema optimizmu koje je vladalo među predstavljačima, treba vjerovati da ćemo u Hrvatskoj moći vidjeti i njihove operne produkcije.</p>
<p>U vezi sa skupoćom, odnosno financijskim uvjetima takvih projekata, organizator »Aplauz« smatra da bi ga kao privatnog organizatora trebale poduprijeti i gradske odnosno državne institucije. To je, zapravo, tema oblika i načina financiranja kulture i u kulturi koja je sve aktualnija, i zbog sve češćih srodnih aktivnosti, kao što su upravo ta dva izvanredna gostovanja velikih i sasvim sigurno skupih ansambala.</p>
<p> U razgovoru za Nedjeljni Vjesnik od 25. kolovoza, ministar kulture RH, dr. Antun Vujić, na pitanje o tome sa čime nije zadovoljan, govori o tome da se velike reformske promjene, koje je iniciralo Ministarstvo kulture, od novih mogućnosti financiranja, donatorstva i sponzorstva, dovoljno ne koriste. Stoga su takva gostovanja mogućnost da se i na tom području suodnosa i povezanosti financija, gospodarstva i kulture istraže kvalitetni i odgovarajući načini suradnje, te da postanu redovita i uspješna praksa, kako bi hrvatska kulturna sredina doista prosperirala.</p>
<p>U očekivanju takvog, više nego ozbiljnog početka glazbene sezone 2002./2003. treba se nadati da ćemo na isto tako glamurozan način u novinama sve češće čitati o pravim i redovitim svjetskim turnejama naših ansambala i umjetnika.</p>
<p>Dodi Komanov</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Banac ispravlja Boticu </p>
<p>DUBROVNIK, 27. kolovoza</p>
<p> - Zagrebačka slavistička škola, 31. po redu, koja je u Dubrovniku počela 26. kolovoza, ove je godine u sastavu dubrovačkoga Interuniverzitetskog centra (IUC), što je bio i uvjet za njegovo financiranje od strane Ministarstva znanosti - piše prof. dr. Ivo Banac, generalni direktor Interuniverzitetskoga centra u Dubrovniku, u dopisu koji je u utorak poslao javnim glasilima.</p>
<p> Dr. Banac dalje objašnjava: »Ipak, voditelj Škole prof. dr. Stipe Botica, iz njemu poznatih razloga, uporno širi dezinformaciju kako Škola djeluje u sastavu Međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta (MSHS), ustanove koja doduše djeluje u zgradi IUC-a, ali koja s IUC-om nema programskih veza. Premda sam prof. Boticu na tu netočnost već upozorio, dogodilo se da je u novinskim člancima o otvaranju škole (N. Pranjić u Jutarnjem listu, A. Kelava u Slobodnoj Dalmaciji i R. D. u Večernjem listu) ponovljena neistina o pokroviteljstvu MSHS-a. Budući da IUC ne može računati na suradnju dr. Botice u ispravljanju ove dezinformacija, molim predstavnike medija i širu javnost da uvaže ovu činjenicu.« </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Glumci u školi marionete </p>
<p>Škola će potrajati do 15. rujna, a njeni polaznici su glumci i drugi kazališni djelatnici iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke</p>
<p>VARAŽDIN, 27. kolovoza</p>
<p> - Škola marionete profesora Albrechta Rosera iz Stuttgarta, najpoznatijeg marionetara u svijetu i autoriteta u svijetu lutkarstva, traje u Varaždinu od ovoga ponedjeljka. Kroz njegovu školu prošli su mnogi danas ugledni marionetari, njegova predstava »Klaun Gustav i njegov ansambl« obišla je čitav svijet, a u Varaždinu će biti izvedena 8. rujna.</p>
<p> Škola marioneta potrajat će do 15. rujna, a njeni polaznici su glumci, ali i drugi kazališni djelatnici iz Varaždina, Zagreba, Čakovca, Osijeka, Slovenije i Njemačke, koji će u trotjednom praktičnom radu naučiti izradu i animaciju marionete, najzahtjevnije lutke, koja je rijetko zastupljena u hrvatskom glumištu.</p>
<p> Na tiskovnoj konferenciji u Klubu Europe media HNK govorili su prof. Roser i Dubravko Torjanac, voditelj Dječje i lutkarske scene varaždinskog HNK, koja u Varaždinu djeluje od 1994. godine. Scena je premijerno izvela desetak naslova, sudjelovala u brojnim hrvatskim i inozemnim festivalima, te primila brojne nagrade. Dubravko Torjanac je prije dvije godine pohađao Školu prof. Rosera u Stuttgartu. Na konferenciji za novinare se čulo da u nas ne postoji posebna škola ili akademija za lutkarstvo, pa su stoga svi lutkari »priučeni« dramski glumci ili daroviti amateri. Marioneta je najsloženija lutka, ali kazališno najpodatnija. Malo je majstora u nas koji znaju izrađivati ili animirati marionetu, a Škola je prilika da se na tome području okušaju varaždinski glumci, ali i sve druge zainteresirane osobe.</p>
<p> Krajnji je cilj predstava s marionetama u Varaždinu. Svaki od polaznika će izraditi po dvije marionete. Sav potreban materijal osigurao je organizator - Dječja i lutkarska scena varaždinskoga HNK. Suorganizator Škole je zagrebački Goethe institut, donator je Zagrebačka banka, dok su sponzori grad Varaždin, Varaždinska županija, Mundus, Hotel Turist, Varteks, Varaždinska banka i Turistička zajednica Varaždina. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kartograf Ivan Klobučarić i Rijeka </p>
<p>RIJEKA, 27. kolovoza</p>
<p> - »Kartograf Ivan Klobučarić i Rijeka« naziv je knjige akademika Mirka Markovića koju je riječka Izdavačka kuća »Adamić« objavila u suradnji s Nakladom »Benja« i Povijesnim društvom otoka Krka. Knjigu su u Grand hotelu Bonavia predstavili izdavač Franjo Butorac, akademik Petar Strčić i grafički urednik Ivo Marendić. Hrvatski kartograf Ivan Klobučarić (1550. - 1605.) rodom je iz Dubašnice na otoku Krku, a njegovi crteži obuhvaćaju dijelove Štajerske, sjeverozapadnu Hrvatsku i Sloveniju, te danas čine nezaobilazan arhivski materijal, kako za kartografski rad, tako još i više za proučavanje toponimije, jer je mnoštvo naziva nestalo iz uporabe. Uz tekst autora Mirka Markovića knjizi je pridodan i prvi cjelovitiji rad na hrvatskome jeziku o Klobučariću, tekst pokojnog Danila Klena pod nazivom »Ivan Klobučarić, slikar i kartograf« objavljen još 1975. godine u 6. knjizi Krčkog zbornika kao svojevrstan dug i počast dugogodišnjem direktoru Riječkog arhiva. </p>
<p>Lj. P.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Poziv za uređenje Hrvatskoga kulturnog doma </p>
<p>ROVINJ, 27. kolovoza</p>
<p> - Hrvatsko kulturno društvo »Franjo Glavinić« i Matica hrvatska iz Rovinja pozvali su sugrađane i udruge da novčano pomognu akciju ustanovljenja Hrvatskoga kulturnoga doma u tome gradu. Dvije su udruge izvijestile da je počelo preuređivanje stare zgrade rovinjske Matice hrvatske i HKD »Franje Glavinića«. Time će se hrvatskim kulturnim udrugama stvoriti uvjete za normalan rad i djelovanje te napraviti važan iskorak u ostvarenju ravnoteže u kulturnom životu obiju jezičnih kulturnih i etničkih zajednica u Rovinju. Uredit će se prostori za rad sekcija, glazbenog vrtića, male škole klavira, čitaonicu, izložbeni salon i dvoranu te za uredništvo »Rovinjskih obzora«. Za dogotovljavanje radova bit će potrebno oko 800 tisuća kuna, a za opremu prostora još oko 200 tisuća. U akciju su uključeni Ministarstvo kulture, Grad Rovinj, udruženo rovinjsko gospodarstvo, a pojedinci dragovoljnim radom i novčanim prinosima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Susreti riječi Bedekovčina 2002.</p>
<p>BEDEKOVČINA, 27. kolovoza</p>
<p> - Završna priredba 33. svehrvatske književne manifestacije »Susreti riječi Bedekovčina 2002.« održat će se u subotu, 7. rujna u Osnovnoj školi u Bedekovčini s početkom u 16 sati. Na ovogodišnji natječaj pristigao je 301 poetski i prozni rad 80 autora iz cijele Hrvatske. Stručni sud u sastavu mr. Tomislav Brlek (predsjednik), dr. Ivo Kalinski te Branko Maleš, pomoćnik ministra kulture, izdvojio je 50-ak radova koji će biti tiskani u Zborniku, te će odlučiti o najboljim radovima za koje su predviđene tri novčane nagrade, te posebna nagrada za kratki prozni tekst »Večernjeg lista«. U sklopu »Susreta« održat će se okrugli stol na temu »Hrvatska književnost - jučer, danas, sutra« na kojem će, uz voditelja Božidara Brezinščaka Bagolu, sudjelovati naši vodeći književnici. Bit će predstavljene knjige Ladislava Prežigala »Lutanja kroz vrijeme« i Zvjezdane Jembrih »Janusove kćeri sestre nevjeste«. Manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH. </p>
<p>V. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Staro i novo u Klovićevim dvorima </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - U sklopu Dana europske baštine, koji počinju 31. kolovoza u njemačkome gradu Essenu, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske priredit će krajem rujna izložbu »Staro i novo« u Klovićevim dvorima. Ove godine u obilježavanju Dana europske baštine sudjeluje 48 zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije Vijeća Europe, među kojima je i Hrvatska. Izložba »Staro i novo«, koja će biti otvorena 25. rujna, prikazat će način suvremenog života u objektima tradicionalne gradnje koji su dio kulturne baštine, najavila je Bianka Perčinić Kavur, pomoćnica ministra kulture za zaštitu kulturne baštine. Izložit će se fotografije i prikazati dijapozitivi primjera suživota staroga i novoga. Dani će se obilježiti 28. rujna i u Krapju, gdje će se održati programi kojima će se podsjetiti na stare zanate i predstaviti projekti zaštite starih drvenih kuća. U suradnji s HTV Ministarstvo kulture priprema emisiju posvećenu Danima europske baštine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Žigosani hrvatski ljevičari </p>
<p>Boljševici Kardelj, Đilas, Prica i Tito razgnjevili su se na revizionista Richtmanna, pogotovo što je najutjecajniji ljevičar Krleža ustao u obranu svog prijatelja i suradnika. Kad je pakt Hitlera </p>
<p>i Staljina razbio pučku frontu protiv fašizma, hrvatski će ljevičari i komunisti biti osuđivani i izopćivani kao »građanski prirepaši« </p>
<p>Na večernjem banketu zadržao se Heisenberg cijelo vrijeme u razgovoru s predsjednikom Titom, a pritom ga je izravno pitao što će učiniti ako Crvena armija napadne Jugoslaviju kao što je Čehoslovačku prije godinu dana. Josip Broz je bez oklijevanja odgovorio: »Branit ćemo se«. Na povratku u hotel Heisenberg mi je rekao: »Ich mag diesen Draufgänger«. U to vrijeme bio je Werner Heisenberg također izabran za člana Jugoslavenske (sada Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti.</p>
<p>Na kongresu Internacionalne asocijacije univerziteta ljeti 1969. u Montrealu predložio sam osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku. Većina je takvu suradnju sveučilišta preferirala spram ideje glavnoga tajnika U Tanta o osnivanju posebnog sveučilišta Ujedinjenih naroda.</p>
<p> Kad je u osnovanom centru u Dubrovniku Heisenberg otvorio postdiplomski studij iz filozofije znanosti u jesen 1974., razložio je kako se moderna atomska teorija približila Platonu koji je svijet svodio na jednostavne geometrijske tvorevine ili simetrije. </p>
<p>U diskusiji nakon njegova predavanja omekšavah taj platonizam primjedbom da je jednako tako bitna za kvantnu teoriju dihotomiju aktualnoga i potencijalnoga koju je uveo Aristotel. Na to je Heisenberg odgovorio da je Aristotel zanemario matematiku, a time se onemogućio da svoju ideju egzaktno izrazi. Svakako, zakonitost prirode ne može se formulirati bez matematike. Fizika i matematika čine nerazrješivo jedinstvo. </p>
<p>Na žalost, nagla bolest prekinula je Heisenbergova predavanja. Saznavši da je to rak na jetri, nazvao sam ponovno München, a njegova mi se supruga Elizabeta javila samrtnim glasom: »Werner upravo umire...« </p>
<p>U interpretaciji kvantne zakonitosti sastali su se Niels Bohr i Werner Heisenberg pa je njihovo tumačenje nazvano Kopenhagenskom školom. Leipzig je od ljeta 1927., kad je direktor fizikalnog instituta Nizozemac Peter Debye pozvao onamo mladog Heisenberga na teorijsku katedru, postao središte kvantne teorije kamo su hodočastili istraživači iz cijelog svijeta. </p>
<p> A tvrđava tradicionalne ontologije ostao je Berlin, gdje su bili također veliki znanstvenici i nobelovci Einstein, Planck, Nernst, Schrödinger, von Laue. S njihovim je svjetonazorom bio srodan ordinarius filozofije Nicolai Hartmann koji je tako lijepo opisivao svojstva ili sfere bitka da mi ga je na boravku u Berlinu bilo milo slušati (premda nisam mogao zatomiti smiješak).</p>
<p> Posljednji tradicionalni ontolog jedva je prihvatio disertaciju Martina Heideggera »Sein und Zeit«, inspiriranu tada novošću potencijalnosti, ali napisanu mutnom terminologijom koja je jamačno još više ozlovoljila njegovatelja lijepog stila.</p>
<p>Za razliku od svog doktoranda koji će prigrliti Hitlerov nacionalsocijalizam, Hartmann je ostao liberal pa je pri ulasku u auditorij namjesto fašističkog pozdrava samo odmahnuo rukom (čime je smjesta stekao moje simpatije).</p>
<p>Obaranje determinizma i tradicionalnog pojma materije izazvalo je također oštre polemike u Kraljevini Jugoslavije, uoči Drugog svjetskog rata. Opasnost fašističke najezde stišavala je ideološki sukob među ljevičarima u Francuskoj i uopće na zapadu, gdje se podiže pučka fronta u obranu slobode, jednakosti, međunarodne solidarnosti i mira. Ali su se, začudo, političke, filozofske ili ideološke opreke rasplamsale u znanstveno zaostaloj Jugoslaviji između ortodoksnih boljševika i skupine lijevih intelektualaca oko Krležina časopisa Pečat.</p>
<p> Najvećem hrvatskom književniku Miroslavu Krleži bio je neprihvatljiv socijalistički realizam koji je polazio od Lenjinove teorije odraza da svijest odražava gibanje materije pa bi umjetnik bio zrcalo vanjske stvarnosti, kao što je za sebe govorio i konzervativni Honore de Balzac. </p>
<p>Takva materijalistička estetika ignorirala je ljudsku maštu koja je srž svekolikog stvaralaštva (a i Balzacova genija). Ipak poznati sukob na ljevici nije planuo oko Krležine književne »hereze«, nego mu je glavni uzročnik bio inženjer i erudit Zvonimir Richtmann koji se odvažio na Sizifov pothvat da dijalektički materijalizam revidira u skladu s modernom atomskom teorijom.</p>
<p> On sam i nije bio izvorni istraživač, ali je inteligentno popularizirao Heisenbergovu kvantnu teoriju i Einsteinovu teoriju relativnosti pa i Freudovu psihoanalizu, a pri tome se prilično vodio logičkim analizama Bečkog pozitivističkog kruga (Carnap, Mieses, Frank, von Neurath), što će dodatno otežati njegovu poziciju spram ortodoksnih materijalista.</p>
<p> Naravno, već samo pozivanje na Heisenbergov indeterminizam bacalo je papar u oči sljedbenicima Lenjina i Staljina, tako da će se boljševici (Kardelj, Đilas, Prica i naposljetku Tito) razgnjeviti na revizionista Richtmanna, pogotovo što je najutjecajniji ljevičar, Miroslav Krleža, ustao u obranu svog prijatelja i suradnika u Pečatu.</p>
<p>Kad je pakt Hitlera i Staljina razbio pučku frontu protiv fašizma, hrvatski će ljevičari i komunisti biti mahom žigosani, osuđivani, svrgavani i izopćivani kao »građanski prirepaši« koji nisu samo odstupili od boljševičkih principa: revolucije, proleterske diktature, jednopartijnosti i dijalektičkog materijalizma, nego su pošli zajedno s opozicijom demokratskih stranaka protiv kraljevske diktature. </p>
<p>Na jednom od navraćanja iz inozemstva u Zagreb bijah obodren Krležinom i Richtmannovom obranom znanosti i umjetnosti od partijsko-ideoloških manipulacija. Richtmann i nije išao tako daleko da bi ukidao sam materijalizam. Dok je osporavao dijalektiku u prirodi, ipak je prihvaćao dijalektički odnos subjekta i objekta poput Frankfurtskog kruga (Horkheimer, Adorno, Marcuse, Habermas). Bio je eklektik koji je preuzimao Freudovu kauzalnost za mentalne procese, čime se gubila zamašnost Heisenbergova obrata.</p>
<p> Kad je, slijedeći Engelsa, zagrebački biolog dr. Pavao Wertheim dijalektički objašnjavao osnovne životne funkcije, proširih sukob na biologiju tumačeći mutacije u evoluciji kvantnim skokovima velikih molekula - gena.</p>
<p>Richtmannu je bila nelagodna moja primjedba da su se i Bohr i Heisenberg distancirali od »znanstvene filozofije« berlinskog filozofa Hansa Reichenbacha i Bečkog kruga, koji je, već u emigraciji, pod gostoljubivim Bohrovim krovom priredio kongres »Jedinstvo znanosti«, nekako u isto vrijeme kad je Martin Heidegger organizirao uz nacističku pompu kongres »Deutsche Wisenschaft«, uz izostanak Heisenberga i drugih časnih znanstvenika. </p>
<p>Ipak, Zvonimir Richtmann prihvatio je ponešto od mojih kritika neopozitivizma, ali ideja potencijalnosti prelazila je njegov materijalistički horizont. Mene su također zlopamtili boljševici kao đaka Heisenberga, tako da će pri mom dolasku u partizanski Otočac šef Agitpropa Đilas poručiti da se izoliram kao ideološki kužan, što je vođa hrvatskog ustanka Andrija Hebrang otklonio kao sektašenje. </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Dinamo nije kaubojski klub, ali Mamić je često kauboj</p>
<p>Mamićev impulzivni karakter uporno ga gura u incidentne situacije i neke njegove postupke javnost teško može tolerirati. Naime, u ponedjeljak se navečer žestoko izvikao na novinara, štoviše, upozorio ga je riječima: »Ako ti i onaj tvoj kolega ikad više napišete jednu jedinu laž o meni, ubit ću vas! A to govorim ovdje, pred svjedocima«</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Je li Dinamo doista kaubojski klub, kako su to nedavno u javnosti ustvrdili određeni »promatrači sa strane«? U maksimirskom su klubu posebice osjetljivi na takve objede. Istina, ocjene o Dinamu kao kaubojskom klubu, koje je prvi izgovorio Igor Štimac, nisu stigle od ljudi koje krasi »svećenički pristup životu«, ali to sada i nije toliko važno. Neovisno o tome koliko se bunio protiv takvih uvreda, Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić upravo se svesrdno trudi Dinamu nadjenuti etiketu »kaubojskoga kluba«.</p>
<p> Nitko ne sumnja u Mamićevu odanost »plavom« klubu, iako je katkad doista naporno slušati njegovo glorificiranje vlastite ljubavi prema Dinamu, koju nerijetko naziva i - luđačkom. A euforičnim i nekontroliranim ponašanjem Mamić katkad ide niz dlaku svojim - oponentima. Impulzivni karakter uporno ga gura u incidentne situacije i neke Mamićeve postupke javnost teško može tolerirati. U takvom slučaju, jasno, gotovo svi zaboravaljaju ona dobra djela...</p>
<p>U ponedjeljak navečer, samo nekoliko sati nakon što je uime Izvršnog odbora kluba, a zapravo on sâm, proglasio »silenzio stampa« prema jednom uvaženom kroničaru iz maksimirske šume, Dinamov se dopredsjednik žestoko izvikao na jednog novinara. Ponovno je Mamić djelovao kao čovjek koji se ne može kontrolirati i koji je u naletu bijesa u stanju doista svašta učiniti.</p>
<p> - Ma, on je dobar, ne može nikome učiniti ništa nažao. Ali, nemojte me krivo shvatiti, ne želim braniti takve njegove ispade, govorio je Dinamov trener i Mamićev kum Miroslav Blažević.</p>
<p> Maksimirski je dopredsjednik nanizao pozamašnu i vrlo maštovitu paletu psovki i prijetnji. Štoviše, novinara je upozorio riječima: »Ako ti i onaj tvoj kolega ikad više napišete jednu jedinu laž o meni, ubit ću vas! A to govorim ovdje, pred svjedocima.«</p>
<p> Naravno, sadržaj Mamićeva »izlaganja« ne treba shvaćati suviše ozbiljno, jezik je ionako njegov najveći neprijatelj... No, takav je način komunikacije posve neprihvatljiv. Naposljetku, takvi njegovi - sve češći - istupi daju temelje onima koji tvrde da je Dinamo »kaubojski klub«. I umjesto da uživa u dobrim rezultatima, u započetom projektu stvaranja velike momčadi, u povratku gledatelja na stadion i umjesto da mu to budu jedini odgovori na sve napade, pobješnjeli Mamić nesvjesno potvrđuje provokativne teze svojih protivnika. I oni vjerojatno sada dižu palac u zrak, uz slavodobitni smiješak.</p>
<p> Svojevrsan štit od, kako to Mamić voli reći, nabujalog »pogroma« kojem je izložen Dinamo, pokušao je pronaći u kontaktima s Ministarstvom unutarnjih poslova. Dinamova je delegacija, naime, u utorak gostovala kod Šime Lučina, ministra unutarnjih poslova. Na sastanku su, uz Mamića, bili predsjednik Mirko Barišić i izvršni direktor Damir Vrbanović. U klubu nisu željeli govoriti o tijeku sastanka, dodavši da nas o tome jedino može informirati domaćin, dakle - MUP. Govornica Ministarstva Zinka Bardić, tek je šturo napomenula:</p>
<p> - Ministar je primio Dinamovu delegaciju na radni sastanak. Bilo je riječi o predstojećoj utakmici visokog rizika između Hajduka i Dinama u nedjelju u Splitu, a razgovarali su i o stanju u hrvatskom nogometu općenito. Eto, ne mogu vam reći ništa više od toga.</p>
<p> Zanimljivo, na upit jesu li sugovornici zadovoljni napustili sastanak, nitko nije dao decidirani odgovor.</p>
<p> Mamić: - Ne smijemo govoriti ništa vezano uz sastanak.</p>
<p>Bardić: - Pa... recimo to ovako - nisu se potukli.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dinamo - Vulićev mač nad glavom</p>
<p>U utorak su se u svlačionicu »bijelih« spustili predsjednik Grgić, sportski direktor Šurjak i član uprave Asanović, te su zatražili od igrača maksimalno zalaganje i koncentraciju isključiov na igru, a Grgić ih je pokušao ohrabriti riječima: »Ako zaigrate kako znate, sve da Dinamo vrati i Bišćana ne bi vas pobijedio« </p>
<p>SPLIT, 27. kolovoza</p>
<p> - Hajduk traži mir i mobilizira se uoči nedjeljnog dvoboja protiv Dinama na Poljudu. Iako Splićani u četvrtak igraju uzvratnu utakmicu pretkola Kupa Uefe na Farskim otocima protiv GI Gotua i imaju prednost od tri pogotka, jedina tema su »modri«. S obzirom na krah u Vinkovcima, začinjen s dva crvena kartona, možda je i dobro za momčad da otputuje iz Splita i bude daleko od napetosti, koja prije svakog derbija zapljusne Poljud. Ulaznice za nedjeljni derbi se doslovno grabe. Ozračje velike utakmice derbija treperi Splitom i tenzije rastu kako se približava dvoboj. Stoga su se u utorak u svlačionicu »bijelih« spustili predsjednik Grgić, sportski direktor Šurjak i član uprave Asanović, te su u petnaestominutnom obraćanju zatražili od igrača maksimalno zalaganje, te da se koncentriraju na igru.</p>
<p> Grgić je istakao:</p>
<p>- Očekujem od vas da zaigrate kako znate i možete. Nema razloga za paniku ni nervozu. Kada igrate hajdučki nitko vam ništa ne može. Ako zaigrate kao znate, sve da Dinamo vrati i Bišćana ne bi vas pobijedio.</p>
<p> Igrači su saslušali predsjednika u tišini, ni spomena nije bilo o nekakvim premijama. Uprava želi učiniti sve da momčad bude spremna za okršaj i pobijedi Dinamo. No, razmišljaju da je sada najvažniji primiriti situaciju u klubu, stoga su i otkazali najavljivani sastanak Upravnog odbora. Samo da se ne bi potezala neugodna pitanja o igri, trenutačnoj formi momčadi i tako dolijevalo ulje na vatru. Ionako svakodnevno poljudski hodnici nude zanimljive priče, a jedna je i da bi trener Zoran Vulić odstupio ako pobijedi Dinamo. Ukoliko, ne pobijedi, ionako će se najvjerojatnije drugi pobrinuti da mu uruče otkaz. Naime, Vulić nije aklamacijom izabran za trenera u lipnju, »vatreni« ulagači su željeli Ćiru i naglašavali da će Blažević biti najbolji Dinamov igrač. Prema tome smatrali su da je bolje da vodi Hajduk. Blaževiću se nije ispunila želja da nakon Markovića i Ivića zasjedne i na klupu Hajduka, premda mu sigurno nije žao što se sve rasplelo u korist Dinama. S druge strane Vulića pritišće što ne osjeća apsolutnu podršku svih članova uprave, a teret imperativnog traženja pobjeda je iz utakmice u utakmicu sve veći. Tako ne uživa u pobjedama, a krivi korak, poput ovog u Vinkovcima, rasplamsava razne priče. </p>
<p>Ipak Vulić uživa veliko povjerenje sportskog direktora Šurjaka, koji će učinit sve da treneru omogući normalan rad bez mača nad glavom. Vulić, pak, o gradskim pričicama nije želio previše razgovarati: </p>
<p> - Bio je dobar sastanak, jako dobar i trebalo bi ih održavati i više. Grad uvijek nudi svakakve priče, a u životu je sve moguće.</p>
<p> Aljoša Asanović je, pak, izjavio:</p>
<p>- Nema nikakve panike. Hajduk ima najbolju momčad u Hrvatskoj, premda su igrači u specifičnoj situaciji. Mislim da svaki Hajdukov igrač svojom kvalitetom zaslužuje »bijeli« dres. Dinamo respektiramo, sada imaju i dva nova kvalitetna napadača Olića i Balabana. Je li mi žao što Olić nije došao u Hajduk? Pod onakvim financijskim uvjetima dovođenje Olića je bila prava utopija, rekao je Asanović.</p>
<p>Šurjak je na kraju prisnažio:</p>
<p>- Nema nervoze, bitna nam je samo pobjeda protiv Dinama. </p>
<p> Na Farske otoke kamo »bijeli« putuju u srijedu, Vulić je poveo Pletikosu, Sunaru, Miladina, Neretljaka, Mišu, Vukovića, Radeljića, Đolongu, Andrića, Srnu, Carevića, Računicu, Ercega, Deranju, Vejića, Gudelja, Stanića, Brglesa, Pirića, Špalja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Jerko Leko ostaje u Dinamu!</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Mladi Dinamov nogometaš Jerko Leko ipak ostaje u Dinamu. Njegov nogometni »skrbnik« Zdravko Mamić u utorak je potvrdio da je odbio bogate ponude dvaju najpoznatijih ukrajinskih klubova - Dinama iz Kijeva i Šahtjora iz Donjecka.</p>
<p> - Trebao sam u utorak otputovati u Kijev, ali sam ipak odustao. Procijenili smo da je bolje da Leko ostane ovdje. To ne znači da su Ukrajinci odustali od Lekina angažmana. Naprotiv! Još su uporni i u četvrtak će učiniti posljednji napor ne bi li uzeli Leku. U Monte Carlu će kontaktirati našeg izvršnog direktora Damira Vrbanovića. No, to nas više ne zanima! Ne želimo se igrati s Lekom, s Dinamom, s derbijem protiv Hajduka, s Kupom Uefe... Čak da nam ponude i četiri milijuna eura, naš je odgovor - ne!</p>
<p> Doduše, Mamić je na kraju ostavio malu mogućnost da se u posljednji trenutak ipak nešto promijeni.</p>
<p> - U četvrtak se teoretski može dogoditi promjena, ali ne vjerujem u to.</p>
<p> Blizu je izlaznih vratiju i Jasmin Agić. Njegov je ugovor s Dinamom istekao, no u klubu tvrde da sasvim ozbiljno računaju na njega, dodavši da će učiniti sve kako bi ga zadržali.</p>
<p> Novi je ugovor, međutim, potpisao Mario Čutura. Gotovo je otpisani Dinamov igrač, arbitražom Hrvatskoga nogometnog saveza, dobio raskid ugovora s Dinamom i odmah potom - potpisao novi! Čutura će pojačati lijevu stranu Dinamove momčadi, dakle ono mjesto koje u klubu figurira kao - prilično nestabilno.</p>
<p> Klub je u tu svrhu pokušao angažirati Zagrebova prednjeg braniča Damira Milinović, koji je prije četiri godine već igrao u Dinamu. Ako zagrebaši do 10. rujna ne ispune ugovorne obaveze, Milinović će automatski postati slobodan igrač. No, čini se da Dinamu više nije zanimljiv, s obzirom na to da neće imati pravo nastupa u Kupu Uefe...</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ćiro potjerao Petrovića!</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Dugo je trebalo, ali se na kraju i dogodilo: Ćiro Blažević je ipak nekoga potjerao iz momčadi! Otkako se vratio na Dinamovu klupu Ćiro još nije niti jednoga igrača najurio iz svlačionice, pa su se već mnogi zapitali što se to događa s Dinamovim trenerom. No, u utorak je ipak pala prva »žrtva«... Nakon prijateljske utakmice protiv selekcije Hrvatskog zagorja u Začretju Ćiro je iz momčadi potjerao - Vladimira Petrovića. Kombinirani sastav Dinama je, naime, pobijedio sa skromnih 2-0, a jedan od ta dva pogotka bio je - autogol. U drugom poluvremenu nasuprot maksimirskih igrača nije stajala reprezentacija Zagorja, već lokalni klub Jedinstvo Začretje.</p>
<p>Sve u svemu, Blažević je opet pronašao svoga »Pakasina«, na kojem će dodatno učvrstiti svoj autoritet, što je, uostalom, već prepoznatljiv Ćirin model.</p>
<p>- Ovo mi nije radio niti Burruchaga!, grmio je Blažević nakon utakmice.</p>
<p>Petrović je, naime, uslijed slabe igre cijele momčadi, nakratko podviknuo na suigrače. Blažević ga je upozorio da se ne smije tako ponašati, dodavši da je upravo on - Petrović - među najslabijima na terenu. Iskusni Dinamov nogometaš je, navodno, pogledao trenera i nonšalantno odmahnuo rukom.</p>
<p>- Izbačen je zauvijek!</p>
<p> Sumnjamo da će Ćiro promijeniti odluku i teško je vjerovati da će se Petrović u skorije vrijeme vratiti u prvu momčad.</p>
<p> Jedini igrač koji je na ovoj utakmici zadovoljio ukus Dinamovoga trenera je mladi Slaven Lalić. Riječ je o donedavnom maksimirskom junioru, koji je u posljednje vrijeme igrao u Šibeniku i Croatiji Sesvete. Lalić će pojačati konkurenciju na lijevome boku.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Ante Kostelić me nagovara da se vratimo u Hrvatsku«</p>
<p>»U Austriji imamo uvjete za rad i školovanje. Nitko nas ne tlači niti traži da platimo jednu prugu u bazenu 4000 maraka. A ovdje u Zagrebu još na bazenu sjedi onaj isti Boro Stipić koji je od nas tražio novac za treninge«, ističe Željko Jukić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Željko Jukić, otac i trener europske plivačke prvakinje na 200 m prsnim stilom, izabrao je različiti put od Vlašića ili Kostelića. Zatvorena sportska vrata u Hrvatskoj, širom su mu se otvorila u Austriji. Bečki plivački klub Austria omogućio je Željku i Mirni uvjete potrebne da se domognu plivačkog vrha. </p>
<p>Kap, u moru nerazumijevanja, koja je prelila čašu strpljenja obitelji Jukić bio je zahtjev čelnika sportskog parka Mladosti u Zagrebu da za korištenje jedne pruge mjesečno moraju platiti četiri tisuće njemačkih maraka. Stoga su 1999. godine odselili u Beč, a evo tri godine poslije Austrija se hvali da ima europsku plivačku prvakinju.Osvojivši u Berlinu zlatnu medalju postala je austrijska sportska heroina i okupirala je prve stranice svih novina, a nacionalna televizijska mreža je o obitelji Jukić snimila film.</p>
<p>Mirnin otac Željko je završio Fakultet za fizičku kulturu, ali je njegov sport bio košarka. Uočivši Mirnin plivački talent okrenuo se vodenom sportu i postao priznati trener, a uspjesi i medalje govore da je povukao pravi potez. </p>
<p>- Zlatna medalja iz Berlina vrhunski je rezultat. Nisam planirao zlatnu medalju, jer je nemoguće nešto tako veliko planirati, već se uzdam u rad. Tako će biti i ubuduće. Prvo veliko natjecanje je SP u Barceloni idućeg ljeta. Predolimpijska je godina i očekujem snažnu konkurenciju, a znam da će u Barceloni biti vrhunsko ozračje. Grade bazen u dvorani i sigurno će natjecanja pratiti više od šesnaest tisuća gledatelja, kaže Željko. </p>
<p> Mirna trenira jedanput dnevno i ne koristi teretanu, stoga su njeni rezultati zadivljujući, a Željko pojašnjava: </p>
<p>- Mirna ima fantastičnu tehniku prsnog plivanja, pogotovo na dužim stazama. Fantastično joj je usklađen rad ruku i nogu. Da postoji disciplina 400 metara prsno bila bi svjetska prvakinja. </p>
<p>• Govorite da bi za Mirnu bilo dobro da dobije novog trenera. Zašto?</p>
<p>- S nekim stvarima sam kao roditelj prezadovoljan. Mene i šesto mjesto čini ponosnim, a kao trenera moram uočiti zamjerke i upozoriti je. I kod treninga može doći do problema i stoga mislim da bi joj bilo korisno dobiti nekog vrhunskog trenera, koji bi se znao nasloniti na dosadašnji rad. I da Mirna osjeti trenerski autoritet. A meni danas svi čestitaju kao tati, a ne kao njenom treneru. </p>
<p> • Bili ste košarkaški trener. Zaželite li se košarke?</p>
<p> - Ne baš. U kolektivnom sportu ste trener kakvim vas ulica predstavi. Slažem se s Antom Kostelićem da na ovaj način, trenirajući svoju djecu imam svoje igrače koje mi nitko ne može oteti. Da imam petero ili šestero djece bilo bi bolje, jer bih imao selekciju. Inače, plivanje bih svakom preporučio i mene je izgradilo kao trenera. Plivanje je naporan sport koji zahtijeva i veliko trenersko znanje.</p>
<p> • Vaše prijateljstvo s obitelji Kostelić traje od sredine osamdesetih iz Borova, Kostelići su vam i prvi čestitali na zlatnoj europskoj medalji.</p>
<p> - Naše prijateljstvo je veliko. Ante je trenirao rukometašice Borova, a ja košarkaše. Redovito se čujemo, izmjenjujemo iskustva. Ante me zna nagovarti da se vratimo u Hrvatsku. </p>
<p>• Pa, hoćete li?</p>
<p> - U Austriji imamo uvjete za rad i školovanje. Nitko nas ne tlači niti traži da platimo jednu prugu u bazenu 4000 DEM. A ovdje u Zagrebu još na bazenu sjedi onaj isti Boro Stipić koji je tražio od nas novac za treninge, ističe Željko. </p>
<p> Mirna Jukić rođena je 9. travnja 1986. u Vukovaru. Prve plivačke zaveslaje napravila je sa deset godina, a sa petnaest je osvojila na juniorskom prvenstvu Europe održanom na Malti prvo mjesto na 50, 100 i 200 m prsnim stilom, a ovog ljeta je ponovila uspjeh na 100 i 200 m u Linzu. Na nedavnom održanom seniorskom EP u Berlinu osvojila je prvo mjesto na 200 m prsno. Ujedno je pohranila srebrne medalje (100 i 200 prsno) osvojene prošle godine u 25 metarskim bazenima u Belgiji, te s ovogodišnjeg EP u malim bazenim u Moskvi srebro na 200 m. </p>
<p> Završila je treći razred sportske gimnazije, a s obzirom da pohađa petogodišnju srednju školu, u olimpijskoj godini 2004. će je završiti. U školi briljira kao i u bazenu.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Lučić bez osvojenog gema, Casanova pobijedila Kostanić</p>
<p>Braniteljica naslova Amerikanka Venus Williams sigurnom 6-0, 6-0 pobjedom protiv Mirjane Lučić dostojno je dočarala zašto je ženski tenis često nezanimljiv u početnim kolima Grand Slam turnira...</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - I nakon drugog dana hrvatski tenis ostao je samo na jednoj pobjedi. Jedino je Iva Majoli u ponedjeljak izborila 2. kolo newyorškog Grand Slama. Mirjana Lučić i Jelena Kostanić oprostile su se od Flushing Meadowsa u utorak.</p>
<p>Nakon mukotrpnog puta kroz kvalifikacije Mirjana Lučić nije imala sreće prilikom odabira suparnice na otvaranju glavnog turnira. Amerikanka Venus Williams je uz sestru Serenu najteža prepreka u ženskom tenisu. Koliko je braniteljica naslova i druga tenisačica svijeta uistinu nepremostiva prepreka osjetila je Lučić, koja za 50 minuta igre nije uspjela osvojiti nijedan gem. Teniskim rječnikom, Venus je 20-godišnjoj Makaranki priuštila »bicikl« - 6-0, 6-0 pobjedu.</p>
<p>Pokušala je Lučić beskrupuloznim tenisom iznenaditi Venus, no umjesto »winnera« gomilale su se neprisiljene pogreške, ukupno ih je upisala 30. S druge strane, Venus je nadmoćnim servisima sigurno skupljala poene na svoj servis, a kad je Lučić servirala stajala je nekoliko koraka u terenu i birala mjesto gdje će poslati lopticu. Uistinu je dostojno dočarala zašto je ženski tenis prilično nezanimljiv u početnim kolima turnira...</p>
<p>Švicarka Casanova nije bila toliko uvjerljiva kao Venus, pobijedila je Jelenu Kostanić sa 6-4, 6-3 za 70 minuta igre. Iako je dobro servirala, usprkos 70 posto ubačenog prvog servisa, Kostanić nije uspjela nadigrati Casanovu sa osnovne linije. Stalni pritisak Švicarke rezultirao je »breakom« u svakom setu, koji nije ispuštala do konačne pobjede.</p>
<p>l Rezultati, 1. kolo, tenisači: Safin (2) - Kiefer 6-3, 4-6, 4-6, 6-4, 7-6 (4), Moya (9) - Voinea 3-6, 6-4, 6-3, 7-6 (4), Malisse (19) - Montanes 7-5, 6-2, 6-2, Schalken (24) - Philippoussis 6-7 (7), 4-6, 6-3, 5-3 predaja, Robredo (31) - Zabaleta, 6-2, 6-7 (7), 7-5, 4-6, 7-6 (5), A. Martin - Kratochvil 5-7, 6-4, 6-3, 7-6 (6), Lisnard - Schüttler (23) 3-6, 6-7 (2), 6-4, 4-0 predaja, Corretja (18) - Labadze 6-3, 6-4, 6-2, Spadea - Golmard 4-6, 2-6, 6-1, 6-3, 6-2, Coria - Waske 7-6 (4), 7-5, 6-2, Okun - Kunitcin 6-7 (4), 6-4, 6-4, 6-3, Gambill - Knowle 6-1, 2-1 predaja, Meligeni - Calleri 3-6, 7-6 (5), 6-4, 6-3;</p>
<p>tenisačice: V. Williams (2) - Lučić 6-0. 6-0, Clijsters (7) - C. Martinez 6-1, 6-0, Mauresmo (10) - Benešova 6-3, 6-2, Rubin (14) - Craybas 6-1, 6-3, Smashnova (17) - Mikaelian 7-6 (1), 6-4, Sugiyama (18) - Jeon 6-3, 6-3, Raymond (21) - Hopkins 6-4, 6-3, Nagyova - Daniilidou (28) 7-5, 4-6, 7-5, Frazier - Ruano-Pascual 6-3, 6-3, Coetzer - Pouček 7-6 (3), 7-6 (7), Serra-Zanetti - Montolio 1-6, 6-2, 6-4, Washington - Leon-Garcia 6-4, 6-3, Zvonareva - Gagliardi 6-3, 6-3, Torrens-Valero - Roesch 7-6 (1), 6-3, Molik - Wartusch 6-4, 6-0, Casanova - KOSTANIĆ 6-4, 6-3. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zaslužena pobjeda Mađara</p>
<p>ZAGREB, 27, kolovoza</p>
<p> - U svom prvom dvoboju Srednjoeuropske lige rukometaši Zagreba ubilježili su prvi poraz, bolji od njih bili su igrači Pick Szegeda koji su slavili u »Kutiji šibica« rezultatom 26-19 (12-11).</p>
<p> Pred nekoliko stotina rukometnih zaljubljenika Zagrebaši su poklekluli pred ipak jačim mađarskim protivnicima, a osim u samom početku dvoboja, kada su iskoristili početnu opuštenost Mađara, Pick Szeged je vodio »glavnu riječ«. U prvih sedam minuta utakmice Mađari nisu uspjeli svladati vratara Zagreba Boučeka, a s druge strane zagrebaši su bili precizni iz dva kaznena udarca te jednom iz igre i poveli 3-0. Mogao se Zagreb i više »odljepiti«, no manjak koncentarcije Hrvoja Horvata i Krešimira Remete pri izvođenju sedmeraca i isključenje Sulića utjecali su na preokret Mađara, koji su serijom 8-2 poremetili planove Zagreba. Poluvrijeme je završilo 11-12 za goste.</p>
<p>Početkom drugoga dijela činilo se da Zagreb može parirati svojim protivnicima, ali nakon vodstva 15-14 Mađari su napravili još jednu seriju, ovaj put 6-0, zahvaljujući vrlo raspoloženom Eklemoviću i time praktički riješili pitanje pobjednika. </p>
<p>Inače, Srednjoeuropska liga broji još osam klubova iz četiri zemlje, Bosne i Hercegovine (Borac, Željezničar), Jugoslavije (Sintelon, Metaloplastika, Partizan), Slovenije (Slovan) i Makedonije (Pelister, Vardar). Ligu, dakle, čini deset momčadi, a nakon dvokružnog sustava natjecanja uslijedit će Final Four u pulskoj Areni. Zanimljivo, Mađarima je ovo bio već treći dvoboj, što znači da nema pravog rasporeda, utakmice se igraju grubo rečeno kad tko stigne.Usput, utakmicu protiv Pick Szegeda sudili su suci iz Mađarske, što je također čudno...U drugom kolu Zagreb će u četvrtak igrati u gostima kod Metaloplastike, a dan kasnije odigrat će utakmicu protiv Sintelona.</p>
<p>• Dvorana »Kutija šibica«</p>
<p>ZAGREB - PICK SZEGED 19-26 (11-12)</p>
<p>ZAGREB: Bouček, Sladoljev, Balić, Sulić 2, Maglajlija, Ninčević, Obran, Špoljarić 7 (4), Farkaš, Šprem 5, Udovičić, H. Horvat 2 (2), Remeta 1, Z. Horvat 2</p>
<p>PICK SZEGED: Puljezović, Perger, Nagy, Bayusz 8 (5), Yanier, Doros, Vadkerti 1, Eklemović 7, Habuczki, Nezei 3, Laluska 3, Matić, Berta 2, Ilyes 2</p>
<p>SUCI: Horvath i Marton (Mađarska), GLEDATELJA: 400</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zagreb 8 minuta (Sulić, Špoljarić, Farkaš, Udovičić); Pick Szeged 6 minuta (Doros, Vadkerti</p>
<p>SEDMERCI: Zagreb 6 (9), Pick Szeged 5 (6).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola EKLEMOVIĆ. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Johannesburg: Svijet između bogate manjine i siromašne većine</p>
<p>Za glad u svijetu odgovorne su i neuspješne poljoprivredne reforme u afričkim zemljama u režiji MMF-a i Svjetske banke / Brojni promatrači tvrde da će se i ovaj put samo govoriti, ali da ozbiljnijih rezultata neće biti</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - »Ova će konferencija biti drukčija«, izjavio je po otvaranju desetodnevnog summita o održivom razvoju u Johannesburgu njegov glavni tajnik Nitin Desai, iznerviran skepsom koja prati jedan od najvećih i, po nekima, najvažniji skup u povijesti čovječanstva. Brojni promatrači tvrde naime da će se i ovaj put samo govoriti o oštroj podjeli na bogatu manjinu i siromašnu većinu i o posljedicama te činjenice na ugrožavanje planeta Zemlje, ali da ozbiljnijih rezultata neće biti.</p>
<p>Poziv južnoafričkog predsjednika Thaboa Mbekija za borbu protiv globalnog apartheida, siromaštva i nerazvijenosti, upućen svijetu na otvaranju skupa, dobio je široku podršku sudionika. Više od stotinu svjetskih lidera i predstavnika država i vlada trebali bi nakon desetodnevne konferencije, koja se održava pod motom »Ljudi, planet i prosperitet«, potpisati »implementacijski plan« odnosno »Johannesburšku deklaraciju«. Njime bi trebalo oživjeti neostvareni duh istovjetne konferencije održane prije deset godina u Rio de Janeiru, utemeljen na lepezi prijedloga, počevši od »čiste« energije, preko očuvanja ribljeg fonda do borbe protiv AIDS-a. Domaćini se posebno nadaju da bi ista ona solidarnost koja je pomogla da se okonča apartheid u Južnoafričkoj Republici, mogla biti i korištena za smanjenje drastične globalne podjele na bogate i siromašne.</p>
<p>Utorak, drugi dan skupa koji se održava na nekoliko elitnih johannesburških lokacija u sirotinjskom okruženju crnačkih slamova, i za čiju se sigurnost brine oko desetak tisuća policajaca, posvećen je poljoprivredi te financijama i trgovini. Izaslanici zemalja u razvoju nadaju se da će probuditi savjest bogatih koji i sami znaju koliko ih koštaju subvencije u proizvodnji hrane, kao i da će uspjeti upozoriti da razvijeni uvijek bolje prođu prilikom sklapanja trgovačkih sporazuma. Utorak je i dan za održavanje globalnog »sudačkog simpozija« koji će se baviti ulogom zakona u održivom razvoju; a Svjetska će banka objaviti Svjetsko izvješće o razvoju za 2003. godinu. </p>
<p>Neuspješne reforme poljoprivrede koje su petnaestak godina u južnoj Africi (u Malaviju, Mozambiku, Zimbabveu, Zambiji i Lesotu) provodili Svjetska banka i MMF, pridonijele su tome da nedostatak hrane ugrožava populaciju od 13 milijuna ljudi u toj regiji, objavila je organizacija Oxfam ovom prigodom. Upozorili su da su, osim pogrešne politike, uzroci gladi i klimatske promjene, loša državna uprava, AIDS i propast javnih službi. Umiranje od gladi milijuna ljudi najavljeno je u sljedećih devet mjeseci, i stručnjaci Oxfama upozoravaju da su reforme u poljoprivredi išle prebrzo i predaleko i tako »samljele« male proizvođače. Predložili su kampanju »Učinite trgovinu poštenom« koja bi spriječila nelojalnu konkurenciju i damping.</p>
<p>Žene s pet kontinenata objavile su u ponedjeljak »ženski plan akcije« za postizanje mira i zaštitu okoliša u sljedećem desetljeću ocijenivši na svom skupu da su problemi koji ih pritišću slični bez obzira na podrijetlo. Heterogena grupa koju su činile ministrice, feministice iz 70-tih i studentice s raznih strana svijeta osvrnula se na dokument iz Rija u kojemu se samo jedan članak glasovite »Agende 21« odnosio na žene. Sa zadovoljstvom su konstatirale da deset godina kasnije imaju uočljivu grupaciju, dostojnu kredibiliteta i legitimiteta, te da je na skupu puno više žena uključeno u svim segmentima organizacije i rada. Međutim, iako je aktivnost žena pojačana, premalo ih je u ekonomiji i politici, a njihov će posebni zadatak biti i da se založe za provedbu zaključaka johannesburškog summita.</p>
<p>Svjetski summit o održivom razvoju usmjeren je na nekoliko glavnih problema: vodu i sanitarnu higijenu, energiju, zdravlje, hranu i biološku raznolikost. Problemom pitke vode svjetski su se stručnjaci još nekako i bavili proteklih godina, no sanitarni problemi i niski ili nepostojeći higijenski kriteriji novo su pitanje čiji značaj i posljedice tek treba aktualizirati. Sudionici skupa izjavili su novinarima da je bilo i onih, prije svih SAD, koji su držali da taj problem kao cilj summita nije bitan. Međutim, predstavnici afričkih zemalja tvrde da od njega neće odustati unatoč pritiscima razvijenih zapadnih zemalja koje težište konferencije žele, umjesto na tako »obična« pitanja, staviti na razvoj krupnog biznisa. Kritizira se partnerstvo između vlada, biznisa i interesnih grupa, dok se pravi problemi, koje takvima ocjenjuje i UN, skrivaju na primjer u uništavanju šuma i nedostatku energije.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gorbačov: Gledajući unatrag osjećam samo razočaranje</p>
<p>»Gledajući unatrag proteklo desetljeće osjećam samo veliko razočaranje i veliku uznemirenost«, piše za torinsku Stampu Mihail Gorbačov. Slavlja zbog smrti komunizma previše su se produljila, dok se iz vida gubila složenost svijeta, njegovi problemi, proturječja. Siromaštvo i zaostalost bili su zaboravljeni, a problemi okoliša smješteni su na periferiju kolektivne svijesti. (...) </p>
<p>Summit u Johannesburgu treba predstavljati zaokret, otići dalje kako bi se suočio s konkretnim i žurnim zadaćama održivog razvoja. Ako svjetski čelnici to neće biti u stanju učiniti, ako se neće odrediti zadaće i potrebna sredstva, bojim se da će sama ideja foruma biti konačno diskreditirana. Budimo otvoreni: nema smisla očekivati korjenite promjene ako se neće promijeniti mentalitet potrošačkog društva koji je osvojio cijeli planet zajedno s globalizacijom, piše nekadašnji predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov. </p>
<p>U talijanskom Corriere della Sera Giovanni Sartori piše: »Danas se 60.000 ljudi okuplja kako bi spasili zemlju. Slijedi ih 5000 novinara (dovoljno?). Stoga ćemo sljedećih devet dana biti zaglušeni lavinom poruka koje će nas ostaviti zbunjenijima nego ikad. (...) Colin Powell, američki državni tajnik, ovako pjeva: 'Sjedinjene Države angažirane su na izgradnji svijeta u kojemu djeca mogu rasti zaštićena od gladi, bolesti, nepismenosti ... to je svijet nada koje će se ostvariti svoj Božjoj djeci'. Teško je rabiti prazniju i besramniju retoriku. Besramniju, jer Powell govori u ime i za račun predsjednika koji ni ne ratificira sporazume iz Kyota o vrlo skromnom smanjenju atmosferskog zagađenja. Nitin Desai, zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana, koji predsjeda summitu u Johannesburgu objavljuje da 'imamo još mnogo učiniti kako bismo zaštitili oceane, zaustavili širenje pustinja, doveli pitku vodu ...' Još mnogo učiniti? Kakav bezobrazluk! Istina je da imamo sve učiniti, s obzirom da su se tijekom deset godina od summita u Rio de Janeiru 1992, svi navedeni problemi uvelike povećali. (...)</p>
<p>Uspjeh je moguć samo uz sudjelovanje SAD, konstatira njemački Tegeszeitung. »U prvom su planu teme poput siromaštva, zdravlja i okoliša. Nažalost, valja strahovati da će rezultati biti obrnuto razmjerni angažmanu. Već prije samog početka, odgovornost za potencijalni neuspjeh summita svaljena je u prvom redu na leđa Sjedinjenih Država - i to donekle opravdano: naime, SAD proizvodi četvrtinu stakleničkih plinova čiju emisiju ljudi prouzročuju širom svijeta - dvostruko više po stanovniku nego također ne pretjerano obzirne zemlje zapadne Europe. Nadalje, vlada pod vodstvom predsjednika Georgea W. Busha blokira svaki sporazum i svaki imalo razuman prijedlog rješavanja problema klime. Usprkos tome, nema smisla prikazivati SAD kao globalnog negativca budući da Amerikanci nisu usamljeni u takvom ponašanju: Japan, Kanada, Australija i naftne države također profitiraju od rasipanja jeftinih oblika energije i pušu u isti rog.</p>
<p>Deset godina nakon Rija svi pokazatelji pozivaju na uzbunu, navodi francuski Figaro. No, za razliku od Rija, gdje je održivi razvoj bio istoznačnica za okoliš, Johannesburg bi pitanje siromaštva, najvećeg problema, trebao staviti u prvi plan. Danas 1,2 milijarde ljudi živi s manje od jednog dolara na dan. Javna pomoć za razvoj već je deset godina u stalnom padu, s 0,33 posto pala je na 0,22 posto BDP-a bogatih zemalja. Posljedica toga je da trećina stanovništva na Zemlji nema pristupa energiji, svaki peti stanovnik nema pitke vode, svaki šesti pati od neishranjenosti, a sedamnaest milijuna ljudi svake godine umire od zaraznih bolesti. Stanje s okolišem nije ništa bolje. Šuma koja pokriva polovicu biološke raznovrsnost i dalje propada brzinom koja zabrinjava: dvjesto tisuća hektara svakog tjedna nestaje s karte, dok je već nestala polovica ekvatorskih prašuma. Oko četrdeset posto onoga što je ostalo od starih šuma izumrijet će za dvadeset godina, misle ekolozi. Zbog toga 11.000 životinjskih vrsta (četvrtina sisavaca i trećina riba) prijeti izumiranje u sljedećim desetljećima, poglavito zbog uništenja njihova uobičajenog staništa.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>34 uredništva traže da Haaški sud ne prisiljava novinare da svjedoče</p>
<p>WASHINGTON, 27. kolovoza </p>
<p> - Ukupno 34 uredništva pridružila su se zahtjevu dnevnika Washington Post da se njihova novinara Jonathana Randala oslobodi obveze svjedočenja u postupku protiv bosanskog Srbina Radoslava Brđanina pred Haaškim sudom, objavljuje u utorak taj washingtonski dnevnik.</p>
<p>»Prisiljavanje novinara da svjedoče protiv svojih izvora učinit će te izvore još manje sklonima odgovarati na novinarska pitanja, osobito u ratnim područjima«, stoji u prigovoru o kojem će odlučivati peteročlano sudsko vijeće Haaškog suda.</p>
<p>Prigovoru uredništva Washington Posta pridružili su se, uz ostale, televizijska mreža CNN, britanski BBC, dnevnik New York Times i agencija Associated Press. Od Haaškog suda traže da novinare ne prisiljava na svjedočenje izdavanjem obvezujućeg sudskog naloga. Prigovor se ne odnosi na svjedočenja novinara koji to dragovoljno prihvate. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Lagumdžija namjeravao uhititi Silajdžića?</p>
<p>SARAJEVO, 27. kolovoza</p>
<p> - Kontroverzni biznismen Damir Fazlić, koji se pojavljivao kao posrednik u planiranoj privatizaciji duhanske industrije u BiH, optužio je ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžiju da je želio uhititi svog glavnog političkog oponenta Harisa Silajdžića, montirajući mu optužbe za korupciju.</p>
<p>»Prilikom nedavnog insceniranog pokušaja diskreditiranja Harisa Silajdžića u slučaju Bralo meni je očito bila namijenjena uloga čovjeka preko kojeg je gospodinu Silajdžiću trebalo podvaliti nepostojeći mito od pola miljuna konvertibilnih maraka«, rekao je Fazlić za Dnevni avaz.</p>
<p>»Na isti način kako me tada nisu uplašili najbliži Lagumdžijini prijatelji da sudjelujem u podvali Silajdžiću, za kojeg su mi rekli da će ići u zatvor i da je najbolje da budem protiv njega, ni sada se neću uplašiti laži na moj račun«, tvrdi Fazlić, najavljujući tužbu protiv Lagumdžije, koji ga je u jednom TV showu nazvao kriminalcem, hohštaplerom i prevarantom.</p>
<p>Slučaj Bralo, odnosi se na nezakoniti povrat carinskog depozita za uvoz kave tvrtki AM Šped iz Orašja, zbog čega je već smijenjen federalni ministar financija Nikola Grabovac.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Otkrivena nova masovna grobnica žrtava iz Srebrenice </p>
<p>SARAJEVO, 27. kolovoza</p>
<p> - Masovna grobnica otkrivena prije deset dana u blizini sela Kamenica u istočnoj Bosni mogla bi biti jedna od najvećih u kojima su pokopane žrtve masakra što su ga nad zarobljenim Bošnjacima iz Srebrenice počinile postrojbe bosanskih Srba u ljeto 1995. godine, prenijeli su u utorak sarajevski mediji.</p>
<p> Istražni sudac Županijskog suda u Tuzli Emin Haličević izjavio je za sarajevski Dnevni avaz kako se očekuje da bi u toj grobnici mogli biti pronađeni posmrtni ostaci najmanje 350 osoba. no ne isključuje se mogućnost pronalaska i do 400 kostura. Tijekom dosadašnje ekshumacije koju vodi poljska antropologinja Eva Klonowski pronađeno je 27 cijelih kostura, te djelomični ostaci još 70 tijela. »Ovo je jedna od većih masovnih grobnica. Široka je četiri, duga dvanaest a duboka dva metra. Većina kostiju i ostataka nije u jednom dijelu«, kazala je Klonowski kako je citira »Oslobođenje«. Samo deset dana prije ove grobice u neposrednoj je blizini pronađena još jedna iz koje je ekshumirano 200 tijela. Prema nalazima forenzičara i istražitelja, obje su tzv. sekundarne grobnice, što znači da su tijela u njih naknadno prevezena s nekog drugog mjesta.</p>
<p>Pretpostavlja se da je riječ o Bošnjacima iz Srebrenice koje su Srbi nakon zarobljavanja ubili u Bratuncu i Kravici gdje su ih prvobitno i pokopali. U pokušaju da prikriju tragove počinjenih masovnih likvidacija zarobljenika, vlasti bosanskih Srba naknadno su premještale tijela.</p>
<p>Istražitelji su utvrdili kako su na lokalitetu novootkrivenih grobnica bili i posebni strojevi koji su trebali raskomadati kosti kako bi se onemogućio svaki pokušaj identifikacije. Unatoč ovim pokušajima skrivanja, forenzičari su u grobnici otrili dragocjene dokaze poput ručnih satova i stare jugoslavenske putovnice s imenom Ekrema Delića. Samo ove godine na području Podrinja otrivene su tri masovne grobice iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 750 osoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>SAD bez saveznika protiv Saddama Husseina </p>
<p>Katar se usprotivio američkom napadu na Irak / Bagdadski mediji prokomentirali su izjavu katarskog ministra kao svojevrsnu solidarnost Dohe s iračkim narodom, ali i s njegovim vođom Saddamom Husseiniom </p>
<p>ANKARA, 27. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Katarski šef diplomacije šeik Hamad bin Jassim bin Jaber al-Thani, koji se nalazi u posjeti Bagdadu, usprotivio se pokretanju američke vojne invazije protiv Iraka. »Ta vojna akcija bila bi potpuni promašaj koji bi, umjesto da riješi, samo zakomplicirao sadašnju ionako složenu političku situaciju u Zaljevu«, rekao je katarski dužnosnik. Međutim, pritom ističe da službeni Bagdad mora prihvatiti sve rezolucije Vijeća sigurnosti, te dopustiti nesmetani povratak inspektora za kontrolu oružja masovnog uništenja. </p>
<p>Al-Thanijeva izjava ima posebni značaj i snagu, jer se na teritoriju Katara nalaze najveće američke vojne baze u regiji. Važnost katarske odluke treba promatrati i u svjetlu činjenice da se taj mali šeikat, bogat naftom, pridružio svearapskom otporu američkoj vojnoj akciji svrgavanja režima iračkog predsjednika Saddama Husseina. </p>
<p>To je već učinila i moćna Saudijska Arabija čime osjetno sužen, ako ne i potpuno zatvoren prostor ne samo za kopnene već i zračne udare na Irak. Tako danas nema ni jedne arapske zemlje koja podržava američki napad na Irak.</p>
<p> U vrijeme Pustinjske oluje kojom je 1991. Kuvajt oslobođen iračke okupacije, na stranu savezničke koalicije stali su čak i Sirija, Egipat i druge arapske zemlje.</p>
<p>Bagdadski mediji prokomentirali su u utorak posjet katarskog ministra kao svojevrsnu solidarnost Dohe s iračkim narodom, ali i s njegovim vođom Saddamom Husseiniom. Tim više, jer je posjet Al-Thanija prvi takve vrste od 2. kolovoza 1990., točnije iračke invazije na Kuvajt do danas. Katar se, inače, nalazi u konfederalnom savezništvu Zemalja za suradnju Zaljeva (GCC). U toj skupini se također nalaze Saudijska Arabija, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Bahrein. Budući da se Turska, Sirija i Jordan protive američkoj »vojnoj avanturi«, Irak praktički na svojim granicama nema ni jednu zemlju sa čijeg bi se teritorija mogla pokrenuti vojna akcija protiv bagdadskog režima.</p>
<p>Posjetu kuvajtskog ministra Al-Thanija prethodili su američko-britanski zračni udari na iračke ciljeve na jugu zemlje. Glasnogovornik vlade u Bagdadu priopćio je da su meta napada bili civilni objekti. Bilanca napada bila je osmero mrtvih, te devetero ranjenih civila. Američki izvori tvrde da je do napada došlo u samoobrani, jer su se borbeni zrakoplovi našli u »radarskom snopu«. Irački izvori tvrde da je na sličan način dosad ubijeno na stotine civila.</p>
<p>Inače, američki zrakoplovi osmatraju jug Iraka kao tzv. »zonu zabrane letenja« za iračke zrakoplove ispod 34 paralele. Njome se iz američkih baza u Saudijskoj Arabiji navodno štiti iračko šiitsko pučanstvo. Slična zona (ustanovljena također bez odobrenja UN) postoji i na sjeveru, iznad 36 paralele, a služi za zaštitu kurdskog pučanstva od Saddamovih trupa. </p>
<p>Borbeni američki i britanski zrakoplovi polijeću u akcije izviđanja iz turske vojne baze Incirlik, nedaleko od turskog grada Adane.</p>
<p>U svakom slučaju, uskraćivanje katarske dozvole za američke napade na Irak dovelo je vojne stratege Pentagona u vrlo nezavidnu poziciju. Očekuje se da će to potaknuti američku administraciju da se izvrši dodatni pritisak na Tursku, Jordan i Kuvajt da se pridruže akciji kažnjavanja Saddamova režima. Postoje mnogi znaci da bi to moglo odgoditi vojne planove Pentagona koji u izvedbi »iračke operacije« ozbiljno računa, posebice s unutarnjom potporom Kurda i nezadovoljnih šijita.</p>
<p> Amerikanci nastoje pokazati da nisu usamljeni glede odnosa prema Iraku. Predsjednik Gerge W. Bush za utorak je zakazao sastanak sa saudijskim veleposlanikom princom Bandarom bin Sultanom. Planirano je da se susret održati na predsjednikovom ranču u Texasu. Na taj način se želi očito potvrditi da su veze Washingtona i dvora u Riyadhu i dalje čvrste unatoč međusobnim dubokim razlikama kako glede Iraka tako i Srednjeg istoka. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Korupcija u Rusiji »teška« 37 milijardi dolara</p>
<p>Korupcija je postala način života u zemlji i stoga je nepobjediva ne samo za Putina već i za bilo koga tko bi došao za kremaljsko kormilo, zaključuje se u jednom istraživanju te negativne društvene pojave</p>
<p>MOSKVA, 27. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Osim nezavršenog rata u Čečeniji i razgranatog organiziranog kriminala, ruska politička opozicija, prije svih komunisti, ovog ljeta najviše napadaju predsjednika Putina što unatoč predizbornim obećanjima, u protekle dvije godine nije ništa učinio na suzbijanju korupcije. </p>
<p>¸Javio se i bivši Jeljcinov savjetnik a sada direktor moskovskog sociloškog institua »Informatika za demokraciju« Georgij Satarov objavivši ovih dana rezultate svog višemjesečnog istraživanja o mitu i korupciji u Rusiji. Prema tom istraživanju, godišnje se za mito i korupciju u zemlji troši najmanje 37 milijardi dolara. »Realno, ukupna suma mita i korupcije može biti i triput veća«, izjavio je Satarov zaključivši da je korupcija postala način života u zemlji i stoga je postala nepobjediva ne samo za Putina već i bilo koga tko bi danas došao za kremaljsko kormilo.</p>
<p>Satarov i njegovi suradnici pokušali su utvrditi tko najčešće prima mito. Procijenili su da na mito radi upisa na fakultete danas godišnje odlazi oko 450 milijuna dolara. Drugi na popisu su prometni policajci koji »pojedu« 370 milijuna. Na potkupljivanje sudaca se troši oko 274 milijuna dolara. </p>
<p>Međutim, to je takozvano »obično« mito na koje odlazi tek deset posto od ukupne vrijednosti koju su Rusi primorani godišnje »investirati« u korupciju. Devedeset posto korupcije ima korporativno-instucionalni karakter i obrće se među regionalnim i federalnim činovnicima te u krupnom biznisu. Regionalne poslovne strukture i činovnici dobivaju godišnje mita u vrijednosti od oko devet milijardi, a federalni čak 21 milijardu dolara.</p>
<p>Svoj bum korupcija je u Rusiji doživjela i ukorijenila se sredinom devedesetih godina, u vrijeme privatizacije. Korupcija je i glavno objašnjenje zasto je 80 posto ruskih državne imovine i poduzeća privatizirano daleko ispod realne cijene. Drugi izvor korupcije je siva ekonomija koja danas čini više od 30 posto nacionalnog proizvoda. </p>
<p>Stoga je Satarov zaključio da u Rusiji i dalje egzistiraju dva paralena svijeta. U prvom postoji država, granice, zakoni; u drugom ih nema i u tom svijetu vladaju samo pravila potpuno slobodne igre kapitala. Mito i korupcija uzeli su takve razmjere da su svi prihvatili činjenicu da se u zemlji ništa ne može ostvariti ako se prethodno dobro ne podmaže. Problem je samo takozvana »nesavjesna korupcija - kad činovnik uzme mito, a ne napravi posao«.</p>
<p>Identičan pogled sa Satarovom na problem korupcije u Rusiji ima i direktor moskovskog Institua za ekonomske analize Igor Kljamkin. Na ntikorupcijsku kartu danas u Rusiji igraju samo lideri lijevih političkih stranaka jer njihovi birači nisu uvučeni u sivu ekonomiju. Centristi i desne političke snage odavno su se sa svojim elektoratom pomiješali sa sivom ekonomijom i boje se administrativnog miješanja i borbe države protiv korupcije i mita»«, zaključio e Kljamkin. </p>
<p>Da je u pravu, potvrdio je i svojedobno propali pokušaj komunista da u parlamentu proguraju izglasavanje zakona o borbi protiv korupcije. Osim komunista, jedino je taj zakon podržala Lužkovljeva stranka »Domovina cijela Rusija«. Članovi svih ostalih parlametarnih stranaka (Putinovo »Jedinstvo«, »Savez desnih snaga« Borisa Nemcova i Anatolija Čubaisa i »Liberalno-demokratska stranka Vladimira Žirinovskog) bojkotirali su glasovanje.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Neka Radoslav Dabo javno iznese imena osoba koje su nosile »pune torbe novaca«</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Stajališta objelodanjen je 10. kolovoza 2002. članak Radoslava Dabe »Tuđman uopće nije vjerovao u mogućnost rata«. U njemu je rečenica: »Tko je sve vukao teške torbe tisuća dinara svojim kućama, najbolje će znati tobožnji hrvatski rodoljubi iz Matice hrvatske, među kojima bijaše i Tuđman«.</p>
<p>Izlaziti pred javnost s tako teškim optužbama protiv svih tadašnjih dužnosnika Matice hrvatske, od kojih je dr. Franjo Tuđman jedini izravno imenovan, dok svi drugi dovedeni u sumnju, ne samo da je tendenciozno nego i prozirno.</p>
<p>Stoga, prije bilo kakva odgovora na nj, pozivam člankopisca da u istome listu javno iznese puna imena i prezimena svih osoba, koje su 1971. nosile iz Matice hrvatske pune torbe novca, »budući da je Tripalo Matici hrvatskoj dao prosti konto«.</p>
<p>Na tako tešku optužbu svih tadašnjih dužnosnika Matice hrvatske, a bez ikakvih vjerodostojnih dokaza, nisu se bili odvažili ni centralni komiteti Josipa Broza i Stane Dolanca, Milke Planinc, Jure Bilića, Jože Vrhovca i Ivice Račana, i sve dok gospodin Dabo ne dokaže svoje tvrdnje, to jest dok ne iznese puna imena i prezimena, prvo, onih koji su iz Matice hrvatske 1971. nosili kući pune torbe novca, drugo, onih koji su mu dali ne samo informacije nego i dokaze o tome, i najzad, onoga koji je člankopiscu 1989. i 1990. govorio da su on i neki Darko od novaca dobivenih u Americi od iseljeništva po dvadeset tisuća dolara zadržali za sebe, Odbor za zaštitu povijesnog djela dr. Franje Tuđmana Hrvatske demokratske zajednice smatrat će ga najobičnijim klevetnikom.</p>
<p>Akademik DUBRAVKO JELČIĆ predsjednik Odbora za zaštitu povijesnog djela dr. Franje Tuđmana Hrvatske demokratske zajednice</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zagreb Nereda u zdravstvu nije bilo ni u vrijeme Domovinskog rata</p>
<p>U Vjesniku od 6. kolovoza objavljen je članak novinarke Biserke Lovrić pod opremom: Ministar o reformi nakon mreže zdravstvene djelatnosti, Vlahušić: Usporedbe s bivšim stanjem nisu moguće jer je bivše stanje bilo - nered. Ministar je u razgovoru s novinarskom na posljednje pitanje odgovorio: »Mreža je objavljena prvi put, nikad je dosad nije bilo. Ni Hebrang ni itko prije to nije napravio, pa sad nad njom 'plaču' oni koji su taj posao trebali obaviti... Kao ministar ne mogu objašnjavati sve detalje. Usporedbe s bivšim stanjem nisu moguće jer bivšeg stanja nije bilo. Bivše stanje bio je nered«.</p>
<p>Ne ulazeći u motive izrečenoga, već držeći se činjenica i nužnosti istinitog obavješćivanja javnosti, molimo da objavite sljedeći odgovor.</p>
<p>Prva mreža kapaciteta i lokaliteta stacionarnih zdravstvenih ustanova sastavljena je na osnovama društvenog dogovora od strane USIZ-a zdravstva 1988. godine. Nakon pobjede demokratskih snaga i promjene vlasti u Republici Hrvatskoj Ministarstvo zdravstva potaklo je donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Zdravstveno je osiguranje objedinjeno u jedinstvenu ustanovu pod nazivom Republički fond zdravstvenog osiguranja Republike Hrvatske. Stručne službe Direkcije Republičkog fonda radile su tijekom 1991. i 1992. godine na standardima i normativima cijelog sustava polazeći od zatečenog stanja postojećih zdravstvenih ustanova i objektivnih potreba pučanstva. Dobiveni su podaci uspoređivani s podacima iz razvijenog svijeta, utvrđujući razlike, ali i usklađujući želje s mogućnostima. Temeljno se polazište zasnivalo na tri principa: zdravstveni djelatnici ne mogu ostati bez posla, već se eventualni viškovi mogu rješavati samo prirodnim odljevom; postojeća zdravstvena služba treba biti što dostupnija osiguranim osobama; s obzirom na teško stanje gospodarstva, nužno je kontrolirati potrošnju, koja mora biti krajnje racionalna.</p>
<p>Treba istaknuti da je to bilo razdoblje nametnutog rata i ratnih stradanja, nužnog zbrinjavanja ranjenika Domovinskog rata, te stotina tisuća prognanika i izbjeglica. Gotovo 20 posto zdravstvenih ustanova bilo je izvan funkcije, okupirano, djelomično ili potpuno uništeno. Unatoč svemu tome, postojala je volja i vizija kako poboljšati stanje i u uvjetima mira. Tako su na temelju popisa pučanstva iz 1991. godine utvrđeni standardi i normativi i mreža primarne i bolničke zdravstvene zaštite za cijelo područje Republike Hrvatske. Nacrt mreža prihvatila je Skupština Republičkog fonda zdravstva na 10. sjednici 29. siječnja 1993., o čemu je donijela odluku, koja je objavljena u Narodnim novinama 3. ožujka 1993. godine. </p>
<p>Prim. dr. sc. STJEPAN TUREK Hrvatsko liječničko društvo za upravljanje i rukovođenje u zdravstvu Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dobro koordinirani incidenti u jeku turističke sezone</p>
<p>Provokacije Slovenaca, BiH i SR Jugoslavije i granični incidenti u jeku turističke sezone možda su koordinirani. No ako i nisu, jasno govore u prilog tome da se hrvatska Vlada odmah i hitno treba okrenuti, ne pregovorima s tim vladama, nego međunarodnoj arbitraži i uz međunarodno posredovanje riješiti sve sporne točke s našim susjedima, od Pirana, Neuma, Prevlake, Dunava do Šarengradske ade. Svako oklijevanje i bilateralni pregovori puko su gubljenje vremena, novaca i živaca.</p>
<p>Sve sporne granične točke gdje danas nema dogovora treba odmah predati međunarodnoj arbitraži i riješiti prema međunarodnom pravu, i to po mogućnosti do kraja godine.</p>
<p>Slovencima se npr. može dati koncesija na 50 god. slobodnog prolaza kroz Hrvatske vode na otvoreno more, ali zauzvrat i mi trebamo koncesiju na autoput i kopneni prolaz za zapadnu Europu kroz Sloveniju, isto na 50 godina. </p>
<p>Isto tako na dugove i sukcesiju bivše SFRJ i podjelu imovine treba postaviti kratke krajnje rokove i tražiti međunarodnu arbitražu. To je jedini razuman put i izlaz iz »slijepe ulice«! Nadam se da imamo prijatelja u Europi i svijetu, od Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije i SAD... koji nam mogu pomoći da se ta pitanja riješe pravedno i pravično. Zato ne budimo bahati i zamolimo te prijatelje za pomoć, kao što ih trebamo moliti za pomoć i kada je riječ o gospodarstvu, ali i mogućem otpisu milijardi duga koji nas steže za vrat. Uza sve promašaje, ipak treba voditi računa da je Hrvatska bila u ratu i pobijedila agresora</p>
<p>Dr. ZRINKO HORVAT Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ja imam dvokolicu za dokolicu</p>
<p>Gospodin Igor Ratković izvrsno tempirano za summit u Johannesburgu piše u Vjesniku od 26. kolovoza o biciklu. Kao ponosni vlasnik 30 godina starog ponija, koji uporno zaključavam kad god ga (besplatno) parkiram, ne zato jer je skupocjen, nego zato što se panično bojim da nikada više neću moći nabaviti isti takav primitivni stroj - želim njegovim pohvalama te jednostavne i pametne naprave dodati još i ove:</p>
<p>Osim za vožnju na dvokolici po okolici u dokolici, koristim bicikl i za transport u gradu tokom ljetnih mjeseci kad me ne ugrožavaju automobili. Nadalje za nabavu namirnica, a parkiram tik pred dućanom, ali ne otimajući pješacima pločnik. Do danas pored nekoliko zračnica po cijeni od 17 kuna nisam imala ni jedne investicije - uvjeravaju me da najskuplji popravak može iznositi do 100 kuna. Ne plaćam benzin, osiguranje i registraciju. Imponiram svojim 70-godišnjim vršnjacima automobilistima. Kad je nesnosno vruće, provozam se da bih se rashladila (biciklisti i kod najsporije vožnje proizvode sami sebi vjetar). Od bajkerske opreme koju spominje gospodin Ratković ne posjedujem ništa. Bavim se mišlju da organiziram klub sličnih freakova u Zagrebu.</p>
<p>NADA YUILL Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Ivan Bulj poriče ubojstvo Anđele Bešlić </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Četiri mjeseca i 25 dana prošlo je od monstruoznog ubojstva sedamnaestogodišnje Sinjanke Anđele Bešlić, a slučaj je ponovo na prvim stranicama dnevnog tiska. Glavni osumnjičeni Ivan Bulj povukao je, možda, potez života: nakon samoprijavljivanja i priznanja da je počinio ubojstvo, nakon četveromjesečne obrane šutnjom pozvao je istražnog suca Stanka Grbavca i izjavio:»Nisam ubio Anđelu Bešlić«.</p>
<p>Osumnjičeni Bulj bio je iscrpan u iskazu. Rekao je da njegov »renault 4« nije bio kod njega kada je nesretna Anđela nestala, a ni tri dana nakon toga. Vozilo je, navodno, bilo na popravku kod nekog mehaničara kojeg mu je preporučio njegov prijatelj. Izjavio je također da se obitelj povremeno koristila i »ladom nivom«, koju vozi njegova supruga Jadranka, inače djelatnica Šumarije.</p>
<p>Sljedeća izjava kojom treba anulirati prvotno priznanje dano policiji glasi kako on, Bulj, nije počinio ubojstvo. Do te točke izjava dobro »drži vodu«. </p>
<p> Priznanje u policiji ne uzima se kao dokaz pred sudom, već ono koje je zabilježio istražni sudac. No osumnjičeni se pritom poziva na činjenicu da je one večeri kad je Anđela nestala bio na večeri kod svoga kuma Gorana Miloševića. No tu alibi postaje labav.</p>
<p>Razgovarali smo s Goranom Miloševićem (49) iz Glavica kod Sinja, dragovoljcem Domovinskog rata. Njega je već ranije ispitao istražni sudac Županijskog suda. Komentirajući poricanje Bulja o ubojstvu on je bio odriješit:</p>
<p>»Neistina je da smo Bulj i ja kumovi, točno je da su kume naše supruge. Velika je laž da je te večeri bio kod nas sa suprugom i djecom. Niti je bio on niti obitelj. Nekoliko osoba koje su te večeri bile kod mene mogu posvjedočiti ovo što govorim.«</p>
<p>Iz ovoga što je dosad procurilo (unatoč zakonskoj odredbi da je istraga tajna) oko nerazjašnjenog ubojstva u Sinju mogu se iščitati neke opasnosti za uspješno okončanje istrage i pronalaženje počinitelja. Priznanje policiji, bez obzira na to što je dano nakon dobrovoljnog prijavljivanja u policijsku postaju imalo bi smisla da se ovaj čin kasnije može koristiti na sudu. </p>
<p>Ovako, izjava istražnom sucu postaje jedino legalno što je osumnjičeni Bulj izjavio u svoju obranu. Ovo, dakako, može biti nov putokaz istrazi, ali i poen za osumnjičenoga. Izjava njegove supruge Jadranke, koja se s djecom preselila u Požegu, o tome kako je kritične večeri i noći njen suprug halucinirao i navodno govorio o nekom ubojstvu može se također poreći. Ona se kasnije može koristiti blagodati da kao najuži srodnik ne svjedoči protiv supruga.</p>
<p>Ostaje samo nadati se da su policija i stručnjaci iz Zavoda za kriminološka vještačenja otkrili materijalne tragove koji će nepobitno dokazati je li Bulj odgovoran i kriv za ubojstvo sedamnaestogodišnje Sinjanke. Rezultati tih provjera i analiza još nisu poznati javnosti.</p>
<p>Petar Pavković i Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Bulj želi skrenuti istragu u drugi smjer«</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Povodom iznenadnog i na vlastiti zahtjev zatraženog saslušanja prvoosumnjičenog Ivana Bulja, za kratku smo izjavu zamolili oca ubijene djevojke, Ivana Bešlića.</p>
<p>»Svi mi znamo kako ih je Bulj dosad vukao za nos. I prije mjesec dana tražio je razgovor sa sucem, no kada je on počeo ispitivati suca, saslušanje je prekinuto. Sada mu žena Jadranka traži alibi, ali ja sto posto znam da je on taj. Ovo je samo još jedno njegovo zavlačenje, kako bi istragu skrenuo u drugom smjeru«, istaknuo je Bešlić i napomenuo kako još uvijek nije dobio službeni nalaz obdukcije svoje kćeri. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ministarstvo financija oštećeno za 3,55 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Odjel gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke dovršio je početkom ovog tjedna kriminalističku obradu nad dvojicom hrvatskih državljana, inače odgovornih osoba u Hrvatskoj upravi za ceste, te u tvrtki Zelena magistrala, koji se sumnjiče da su počinili malverzacije mjenicama na štetu Ministarstva financija u iznosu od 3,55 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je u utorak priopćila policija, ne navodeći pritom imena osumnjičenih, prvoosumnjičeni iz Hrvatske uprave za ceste u lipnju je ove godine predao drugoosumnjičenom iz »Zelene magistrale« 20 mjenica Ministarstva financija u vrijednosti od 3,55 milijuna kuna za plaćanje zateznih kamata po izvršenom obračunu kamata za dva ugovora.</p>
<p>Riječ je o ugovoru o građenju iz travnja 1998. godine te o dopunskom ugovoru o gradnji iz studenoga 1999. godine. Ta su dva ugovora zaključena između Hrvatske uprave za ceste i Zelene magistrale kao izvršitelja radova na izgradnji auto-ceste Zagreb - Lipovac, i to na dionici Slavonski Brod - Velika Kopanica te poddionici Oprisavci - Velika Kopanica.</p>
<p>Iako je pak Hrvatska uprava za ceste platila Zelenoj magistrali izvođenje radova u iznosu od 60 milijuna kuna, ta je tvrtka, po nalogu drugoosumnjičenoga, obračunavala zatezne kamate za navedeni iznos. Pritom se računao i iznos za razdoblje obračuna kamata od datuma nastanka obaveze prema ugovorima o izgradnji pa sve do datuma prispjeća primljenih dionica.</p>
<p>Kako je samim danom indosiranja mjenica u ugovorenom roku Hrvatska uprava za ceste podmirila svoju obavezu prema Zelenoj magistrali, nije postojala osnova za obračun i plaćanje zateznih kamata.</p>
<p>Iako je prvoosumnjičeni znao da za plaćanje kamata nema osnove, isplatio je kamate nakon dostavljanja obračuna i pritom, zajedno s drugoosumjičenim, teško prekršio pravila poslovanja i upravljanja mjenicama Ministarstva financija.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vilama na majku koja mu je otjerala djevojku iz kuće</p>
<p>HRASTIN, 27. kolovoza</p>
<p> - U nedjelju je u dvorištu obiteljske kuće u Hrastinu Ivan Gal (33) vilama teško ozlijedio svoju majku Katarinu Gal (57) i očuha Branka Radića (58). Poslije krvavog obračuna s roditeljima jednostavno je otišao od kuće, a ozlijeđene je Hitna pomoć prevezla u osječku Kliničku bolnicu.</p>
<p>Kako je ispričao Ivanov brat Stjepan Gal (31), majka je prije mjesec i pol dana istjerala iz kuće djevojku koju je Ivan doveo i namjeravao se njome oženiti. Nakon toga sin je majku neprestano krivio zbog odlaska djevojke, a ona je navodno stalno odgovarala »kako se u kuću neće dovoditi žene dok je ona živa«.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U zatvor na godinu i pol zbog kupoprodaje kokaina </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Na godinu i pol zatvora osuđen je, nepravomoćnom presudom zagrebačkoga Županijskog suda, Vlaho Martić (33), iz Dubrovnika, zbog kupoprodaje kokaina. Presudu je izreklo vijeće kojem je predsjedala sutkinja Dušanka Zastavniković Duplančić, a doneseno je i rješenje o ukidanju pritvora.</p>
<p>Sutkinja je presudu obrazložila rekavši da je optuženi imao niz olakotnih okolnosti, u obrani je sve priznao, pokajao se, a tijekom postupka nije bilo dokazano da je drogu kupovao radi daljnje prodaje, već da ju je koristio za vlastite potrebe, a dosad nije bio osuđivan. Tijekom postupka optužnica je bila i činjenično izmijenjena. Martić se u početku teretio po članku 173. st. 3. - udruživanje za kupoprodaju droge, a tijekom postupka po istom članku, ali st. 2. - samo za »običnu« kupoprodaju.</p>
<p>Prema navodima optužnice, Martić se »početkom 2002. godine udružio s nepoznatom osobom«, te su prema dogovoru nabavljali i preprodavali kokain. Ta nepoznata osoba nabavljala je dogu i kupovala gram kokaina po 80 DEM, predavala ga Martiću, a on ga dalje preprodavao po 100 DEM. U optužnici dalje stoji da je 22. siječnja ove godine, u hotelu »Europa« u Zagrebačkoj 191, »ta nepoznata osoba« predala Martiću 100 grama kokaina, koji je drogu trebao dalje proslijediti na ilegalno narko tržište. No Martić je u međuvremenu bio uhićen. </p>
<p>J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Novinarka oslobođena optužbe da je oklevetala liječnika</p>
<p>SISAK, 27. kolovoza</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom sisačkoga Općinskog suda novinarka Mile Anamarija Kronast oslobođena je optužbe da je oklevetala sisačkog liječnika Damira Pahića. U privatnoj se tužbi navodilo da je novinarka u Areni ( u kojoj je tada radila) 8. listopada 1998. godine, u članku »Ogorčenje Ljubice Polić iz Siska, majke teško stradalog vojnog policajca«, napisala: »Naime, očajnu majku povrh te nesreće razdire i sumnja da je njezin sin postao žrtvom nekoliko operacija zbog pogreške koja je učinjena prilikom prve«, te »dr. Damir Pahić je na operaciji vađenja slezene prerezao želudac mom Tahiru i upropastio mu život«. </p>
<p>Tahir Polić je nakon doživljene prometne nesreće dovezen u sisačku bolnicu u kojoj je, premda se u početku činilo da je riječ o bezazlenim ozljedama, i preminuo. Njegova je majka Ljubica napomenula novinarki da joj liječnici nikad nisu rekli s kakvim je ozljedama njezin sin dopremljen u bolnicu i zašto je nakon svakog kirurškog zahvata stanje njezina sina bivalo sve gore. Također je izjavila kako njezin sin nikad nije rendgenski pregledan, već da ga je liječnik tek ovlaš pogledao i rekao kako se pacijent mora samo malo odmoriti. No ubrzo je uslijedio niz operacija, za koje očajna majka pretpostavlja da su posljedica nestručno obavljene prve operacije te kako mu je privatni tužitelj ustvari uništio život. </p>
<p>Na raspravi u utorak novinarka Kronast ponovila je svoju obranu koju je iznijela već u dva navrata. Naime, u utorak je spomenuto suđenje iznova počelo po treći put jer je sudac Hrvoje Naglić već dva puta novinarku oslobodio optužbe, no nakon žalbe doktora Pahića, Županijski je sud svaki put postupak vratio na ponovno suđenje. </p>
<p>Novinarka je u obrani iznijela da se njoj obratila majka pokojnog Tahira sa željom da se objave neke nepravilnosti i propusti u radu liječnika sisačke bolnice »Dr. Ivo Pedišić«, na čijem je odjelu bio liječen i njezin sin. </p>
<p>Kako je Kronast doznala da je u liječenju pokojnog Polića sudjelovalo više liječnika, zamolila je dr. Jerislava Šefca za zajedničku pismenu izjavu, no ni nakon nekoliko dana nije uspjela stupiti u kontakt s njim. Kako ni nakon razgovora s ravnateljem bolnice nije uspjela doći do izjave liječnika kirurga, Kronast je napisala članak. »Smatram da nisam kriva i da nisam oklevetala dr. Pahića. </p>
<p>Ja sam isključivo objavljivala ono što mi je rekla treća osoba. Nisam iznosila svoje osobne stavove u vezi s liječenjem pokojnog Polića i postupcima dr. Pahića te eventualnim njihovim propustima«, rekla je novinarka u svojoj obrani. </p>
<p>U završnim je riječima odvjetnik doktora Pahića napomenuo kako je počinjenje kaznenog djela dokazano te zatražio osuđujuću presudu. No sud je smatrao suprotno i premda odvjetnik ima pravo na žalbu, početkom listopada nastupa zastara.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Krka nakon tjedan dana izbacila utopljenika </p>
<p>ŠIBENIK, 27. kolovoza</p>
<p> - Uz rube rijeke Krke, nedaleko manastira Arhanđelovac, pronađeno je tijelo utopljenika Boška Mažibrade (53), koji se u Krki utopio prije tjedan dana. </p>
<p>Potraga ronilaca za utopljenikovim tijelom nije dala rezultate. Voda ga dugo nije izbacila vjerojatno zbog nagomilanog granja kojeg je puno riječno korito na tom dijelu Krke, a koja je, inače, ovog ljeta zbog čestih kiša bogata vodom.</p>
<p>Na tijelo utopljenika naišao je jedan posjetitelj manastira, koji je o tome odmah obavijstio policiju i istražnog suca, po čijem nalogu je mrtvo tijelo prebačeno na Odjel patologije radi obdukcije.</p>
<p>Zanimljivo je da je tijelo Boška Mažibrade iz Kistanja pronađeno gotovo na istom mjestu gdje je nestao prije tjedan dana, kada se s društvom otišao rashladiti i nestao u plitkoj vodi. Pretpostavlja se da se zapleo među granje i tako utopio. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Hoće li Hrvatska izgubiti izvoz šećera vrijedan 180 milijuna kuna? </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, prvo je obavijestilo Europsku komisiju pri EU o propustima u izvozu šećera iz IPK Osijek s primjesama šećerne trske u Grčku, jer je na taj način prekršen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, rekao je u utorak Vjesniku pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić.Dodao je da se radi o zanemarivim količinama šećera od 150 tona (šest kamiona) u kojima su pronađeni primjese šećerne trske, nakon što dosad 18 pošiljki (više od 300 tona šećera) bilo ispravno. Međutim, iako se radi o neznatnim količinama spornog šećera u odnosu na naš ukupni hrvatski izvoz u zemlje EU (ukupno se radi o izvozu 85.000 tona) rezultati tih analiza nanose štetu ugledu Hrvatske i ukupnom hrvatskom izvozu u EU, kaže on. </p>
<p>Naime, upravo zbog sumnje u podrijetlo šećera, Italija, Austrija i Grčka, uvele su 1, srpnja, depozit na šećer koji se uvozi iz Hrvatske, a nastali problemi raspravljali su se više navrata u predstavnicima Europske komisije. Vladina međuresorska delegacija nedavno je posjetila Rim i Beč, kako bi barem ubrzala povrata depozita, koji je nakon dodatnih provjera trebao biti i ukinut. Radi se o godišnjem izvozu šećera vrijednom 180 milijuna kuna. Božić napominje da je ovih dana, kako je i bilo dogovoreno, vraćen prvi depozit . No, sad su se pojavili novi problemi pri izvozu šećera u Grčku. </p>
<p>Direktor tvornice šećera Osijek Miroslav Kos tvrdi da prilikom izvoza, u skladu s carinski zakonom, svi njihovi postupci oslanjali na knjigovodstveno odvajanje izvezenog šećerea, a ne na njegovo fizičko izdvajanje. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Protiv šefova osječke šećerane podnesene i kaznene prijave </p>
<p>OSIJEK, 27. kolovoza</p>
<p> - Zbog toga što je u pošiljci šećera za Grčku pronađena stanovita količina s primjesama šećera od trske, suspendirani su predsjednik uprave Tvornice šećera Osijek Miroslav Kos i član uprave Drago Manc, potvrđeno je u Osijeku u utorak. </p>
<p> »Mislim da je najvjerojatnije došlo do manipulativne pogreške u jednom skladištu, no istragom će se utvrditi što se uistinu dogodilo«, izjavio je za Vjesnik predsjednik uprave IPK grupe Zvonko Erak. Ističući da je riječ »o maloj količini u odnosu na ukupan izvoz šećera« u zemlje EU-a, Erak ipak priznaje da to »može donijeti velike probleme«. Potvrdio je i da su podnesene kaznene prijave i da se utvrduje odgovornost suspendiranih. </p>
<p> Inače, kako je u ponedjeljak priopćilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvoz šećera u Grčku čini tri posto izvoza šećera u zemlje EU-a. </p>
<p>S. Čanić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Može li Hrvatska otvoriti nebo za Ryanair</p>
<p>Uvjet koji su predstavnici Ryanaira postavili za dolazak u Hrvatsku je potpisivanje tzv. Open Skies sporazuma. Sukladno tom sporazumu Hrvatska bi prijevoznicima iz EU omogućila da bezuvjetno lete iz bilo koje točke u Europi u Hrvatsku, pa čak i unutar Hrvatske, a da pritom prijevoznici iz Hrvatske ne bi imali to isto pravo unutar EU</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Niskobudžetni prijevoznici kakav je i irski Ryanair u posljednjih nekoliko godina postaju trend i u Europi. Istina, riječ je o prijevoznicima koji putniku nude maksimalno nisku cijenu prijevoza između dvije točke. I ništa drugo. Sve ostalo, pa i osvježenje u kabini za vrijeme leta, putnik mora platiti sam.</p>
<p>Recept nije nov. U SAD je jedan od najistaknutijih predstavnika tvrtka Southwest, gotovo jedini prijevoznik u SAD koji u posljednjih 10 godina nije zabilježio gubitak već stalno ostvaruje dobit. Recept - sabiti što više putnika u zrakoplov i prevesti ih od točke do točke. Maksimalno smanjiti troškove prodaje karata (isključivo vlastita prodaja bez provizije, po mogućnosti putem Interneta kako bi se isključili troškovi osoblja, ureda...), letjeti na najfrekventnijim i najisplativijim rutama i to bez kreiranja vlastite mreže, usklađivanja letova...</p>
<p>Vrlo često takvi jeftini prijevoznici lete u »čudne« sate odnosno rano ujutro ili kasnije navečer, pogotovo na atraktivnije zračne luke gdje je teže dobiti pravo slijetanja. Kod takvih prijevoznika nema presjedanja i putuje se isključivo između dvije točke. Nema povrata novca za propušteni let... Dakle, tko želi jeftinije pristaje letjeti vrlo rano ili kasno, pristaje letjeti i do zračnih luka koje imaju lošije cestovne, željezničke, autobusne... veze s gradom koji je konačni cilj putovanja i pristaje izgubiti novac ne uspije li stići na vrijeme na zrakoplov.</p>
<p>Ryanair ili kakav drugi takav prijevoznik u Hrvatskoj posebno je pitanje. Naime, uvjet koji su predstavnici Ryanaira postavili za dolazak u Hrvatsku je potpisivanje tzv. Open Skies sporazuma. Sukladno tom sporazumu Hrvatska bi prijevoznicima iz EU omogućila da bezuvjetno lete iz bilo koje točke u Europi u Hrvatsku, pa čak i unutar Hrvatske, a da pritom prijevoznici iz Hrvatske ne bi imali to isto pravo unutar Europske unije. Odnosno ne bi imali to pravo do ulaska u članstvo EU. Isti takav zahtjev postavljen je i pred zemlje neposredne kandidate za članstvo u EU - Sloveniju, Češku, Poljsku... i niti jedna zemlja nije pristala na potpisivanje takvog sporazuma do trenutka kad a ulaskom u EU na to budu prisiljene.</p>
<p>Hrvatski stručnjaci trenutno ne vide razlog zbog kojega bi Hrvatska pristala »otvoriti svoje nebo«, a da pritom nema iste uvjete na nebu iznad Europe. A Ryanair u Hrvatskoj već 2004. godine želi letjeti za Dubrovnik, Split, Pulu i Zagreb, a tek godinu kasnije još i za Rijeku, Zadar i Osijek. Dakle, prvo bi teren ispitao na zračnim lukama koje imaju i redoviti promet (a da pritom plaća ništa ili simboličnu naknadu za slijetanje i usluge prihvata zrakoplova), a tek potom bi kretao u širenje odredišta i na zračne luke koje treba prometno razviti jer trenutno gotovo da i nemaju promet i koje su jako zainteresirane za ulazak Ryanaira. Pogotovo nakon što su čuli blistave procjene irske kompanije o očekivanom broju putnika. </p>
<p>Primjerice, 2005. godine bi samo iz Londona za Osijekom »poludjelo« 75.000 putnika, a danas između Londona i Velike Britanije i Hrvatske ukupno godišnje putuje 176.000 osoba. Rayanairova karta između Zagreba i Londona, a sukladno tome valjda i između Osijeka i Londona iznosila bi 94 eura.</p>
<p>U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, gdje je i održan sastanak predstavnika Ryanaira s predstavnicima zračnih luka iz Osijeka, Zadra, Rijeke i Pule naglašavaju kako »konačna odluka o pristupanju Sporazumu, kako je to predložio Ryanair nije donesena te da uvjeti pristupa hrvatskih zračnih prijevoznika tržištu Europske Unije te zračnih prijevoznika Europske Unije hrvatskom tržištu još nisu definirani«.</p>
<p> »Do donošenja konačne odluke, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza prati iskustva i međunarodnu praksu na tom polju kako bi ta odluka bila najpovoljnija za Hrvatsku i sve njene zainteresirane subjekte zračnog prometa«, rekla je za Vjesnik Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva.</p>
<p>U Ministarstvu za europske integracije, koje smo također upitali za stav, naglašavaju kako »ministarstvo isključivo nadgleda pitanje usklađenosti sa europskom legislativom, a ne tumači ju«. Sukladno tome, istaknuo je glasnogovornik Boris Hajoš, »sva pitanja o Open Skies sporazumu mora rješavati mjerodavno ministarstvo te Uprava za gospodarsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova«. Prema njegovim riječima, dosad je Hrvatska s Europom regulirala isključivo pitanje cestovnog prometa dok za zračni i pomorski promet tek slijede pregovori.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dugoročni krediti čine više od polovice inozemnog duga</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - U strukturi hrvatskog inozemnog duga, koji je krajem svibnja dosegnuo 12,35 milijardi dolara, najveći udio krajem svibnja čine dugovi države sa udjelom od 43,2 posto.</p>
<p>Međutim, u odnosu na godinu ranije, udio gotovo svih sektora u vanjskom dugu, pa tako i sektora države opada, pri čemu prema podacima Raiffeisen banke porast udjela bilježi samo sektor banaka (uključujući štedionice). U odnosu na svibanj prošle godine, kada je udio sektora banaka u vanjskom dugu iznosio 13,8 posto, krajem svibnja ove godine taj se udio povećao na 18,8 posto. </p>
<p>Na takvu je promjenu utjecao znatan porast inozemnih zaduženja banaka, dok su drugi sektori zabilježili blagi porast ili smanjenje duga. </p>
<p>Naime, krajem svibnja inozemna zaduženja banaka dosegnula su 2,32 milijarde dolara, što je porast od 48,6 posto na godišnjoj razini. Dugovi države u promatranom su razdoblju povećani za 2,9 posto te su krajem svibnja iznosili 5,33 milijarde dolara. </p>
<p>Krajem svibnja više od polovice inozemnog duga odnosilo se na dugoročne kredite (6,98 milijardi dolara, odnosno 56,5 posto udjela u ukupnom dugu), iza čega slijede portfeljna ulaganja (ulaganja u dugoročne i kratkoročne vrijednosne papire) u iznosu od 4 milijarde dolara.</p>
<p>S obzirom da krediti primljeni od stranih osoba s ugovorenim rokom manjim od 150 dana nisu obuhvaćeni u inozemni dug, kratkoročni krediti dosegnuli su 0,27 milijarde dolara, zbog čega imaju relativno malen udio u ukupnom dugu (2,2 posto) što je značajno za stabilnost financijskog sustava i izbjegavanje valutnih kriza. Plaćanja glavnica i kamata inozemnog duga za zadnji ovogodišnji kvartal procjenjuju se na 506,8 milijuna dolara, dok je u prva tri kvartala otplata glavnica i kamata iznosila oko 1,6 milijardi dolara. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Skroman rast europskih tržišta kapitala</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 27. kolovoza</p>
<p> - Europski su burzovni indeksi u utorak u slabašnom trgovanju nešto ojačali, pod utjecajem pozitivnog trenda na američkim tržištima.</p>
<p> Londonski je Ftse indeks, tako, danas do podneva ojačao 0,14 posto, na 4.396 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,93 posto, na 3.819 bodova.</p>
<p> Trgovci smatraju da je za rast tržišta najviše zaslužno odsustvo loših vijesti te ističu da će biti teško održati velike dobitke s obzirom na nedostatak većih korporativnih novosti. Smjer kretanja tržišta mogao bi uvelike biti određen danas očekivanim američkim gospodarskim podacima. »Tržište je uzelo pauzu od aktivnosti - svi čekaju i obim trgovanja je dosta slab«, ocjenjuje današnju atmosferu na europskim burzama Lars Wohlers, viši trgovac pri WestLB u Duesseldorfu.</p>
<p> Slabija trgovačka aktivnost djelomično je rezultat i odsustva velikog broja trgovaca zbog godišnjih odmora. »Sezona objave poslovnih rezultata manje-više je gotova i nestali su pritisci na prodaju. Današnji bi podaci mogli pokrenuti tržište«, kaže Wohlers.</p>
<p> Među dobitnicima se danas ističe švicarska grupacija industrijskog inženjeringa ABB, čije su dionice skočile 3,7 posto zbog očekivanja najave prodaje sredstava radi smanjenja dugovanja. Ojačale su i dionice osiguravatelja Zurich Financial, i to 3 posto, zbog špekulacija da je ta tvrtka cilj preuzimanja.</p>
<p> Među najsnažnijim se sektorima danas našao naftni sektor uslijed skoka cijene sirove nafte marke Brent, kojom se trguje na londonskom tržištu, od 3 posto za barel, zbog spekulacija oko mogućnosti izbijanja rata u Iraku te zabrinutosti da zemlje članice OPEC-a neće povećati proizvodnju u četvrtom tromjesečju. Dionice naftne grupacije BP ojačale su 1,2 posto, dok su one francuskog konkurenta TotalFinaElf skočile 1,6 posto. </p>
<p> Nešto su ojačale i dionice tehnološkog sektora, pod utjecajem objave najvećeg američkog proizvođača čipova Intel-a kako očekuje 'umjeren rast' dobiti u trećem tromjesečju u usporedbi s prethodnim, no da su uvjeti na tržištu i dalje slabi. </p>
<p> Na Tokijskoj burzi, službeni Nikkei indeks danas je pao 1,59 posto, na zaključnih 9.907 bodova. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Račan i Drnovšek uskoro dogovaraju arbitražu o granici</p>
<p>Cilj skorog sastanka dvojice premjera je trenutačno zaustavljanje sukoba te dogovor o trajnom rješavanju problema granice i provedba sporazuma o pograničnoj suradnji, kazao hrvatski premijer/ Ako se dugoročno rješavanje temelji na arbitraži, premijeri moraju najprije utvrditi vrstu i predmet arbitraže/ Rješavanja svih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije »u paketu više neće biti«, a s obzirom na to da Slovenija odbija ratificirati potpisani sporazum o NE Krško, Hrvatska vodi računa i o rokovima za pokretanje arbitraže i u vezi s tim sporom, kaže Račan</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Premijer Ivica Račan je u utorak ujutro telefonom razgovarao sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom. Dvojica premijera dogovorili su skori susret, možda čak i do kraja tjedna, ako Drnovšek ne ode na skup u Johannesburgu, kao što je već prije bilo dogovoreno. Gdje i kada će se premijeri sastati, znat će se za dan ili dva. Cilj sastanka bit će »trenutačno zaustavljanje eskalacije sukoba« u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu, »i dogovor o dugoročnom, odnosno trajnom rješavanju problema granice sa Slovenijom«, rekao je premijer Račan u utorak u razgovoru s novinarima. U petak ujutro Račan će se, pak, sastati s predstavnicima istarskih ribara.</p>
<p>»Ako odgovorni ljudi u vlasti dviju država ne uspiju u zaustavljanju sukoba, na svoje će doći snage sukoba, eskalacija će se nastaviti i pitanje je gdje će završiti«, rekao je Račan. U tom sukobu, smatra Račan, »ranjive su obje strane«. Slovenija, primjerice, ima suficit u trgovini s Hrvatskom, a Slovenci su drugi po broju turista u Hrvatskoj. Kao snage koje žele eskalaciju sukoba, Račan je spomenuo i »hrvatsko političko i obavještajno podzemlje«, napomenuvši da je »Istra postala vrlo privlačna za političke egzibicioniste, odnosno ljude koji žele nešto dobiti svojim doprinosom sukobu«. No, smiješnima je proglasio tvrdnje nekih slovenskih političara da sukobima na morskoj granici Hrvatska želi destabilizirati Sloveniju i usporiti njezino uključivanje u EU. </p>
<p>Račan nije konkretno želio govoriti o tome kako će hrvatska policija reagirati ako slovenske ribarice nastave prelaziti crtu sredine u Piranskom zaljevu. Samo je naglasio da »od policija obiju zemalja očekuje da obavljaju svoj posao«. Nastavi li se spirala sukoba, smatra Račan, »otvara se mogućnost različitih kreativnih doprinosa s obiju strana«, u što hrvatski premijer ubraja i mogućnost da se slovenski graničari odluče pedantno držati propisa, što schengensku granicu može učiniti vrlo tvrdom, iako je definira Bruxelles, a ne Ljubljana. </p>
<p>Dugoročno rješenje spora oko granice sa Slovenijom temeljit će se, čini se, na arbitraži. Jer, smatra premijer, prošlogodišnji je pokušaj dogovornog rješavanja problema granice u paketu s ostalim otvorenim pitanjima propao, a zbog eskalacije sukoba teško bi bilo održivo i zamrzavanje problema. Račan također tvrdi da u Hrvatskoj postoji politička »homogenost o arbitraži«, ali ne propušta naglasiti nadu »da se političke snage neće predomisliti« i »zbog dnevnopolitičkih bodova« ne podržati rezultat arbitraže. </p>
<p>Premijeri moraju najprije dogovoriti kakva će arbitraža biti, hoće li to biti tzv. ad hoc arbitraža ili redovna, a ako bude redovna i tu postoji nekoliko mogućnosti. Utvrditi treba i predmet arbitraže. Naime, još u jesen 1999., dakle prije parafiranja sada već propalog sporazuma, granica je bila dogovorena s izuzetkom samo sedam kilometara.</p>
<p>No, prema izjavama nekih visokopozicioniranih slovenskih političara, za očekivati je da će Slovenija tražiti arbitriranje o barem još nekim dijelovima već dogovorene granice. Premijeri će razgovarati i o provedbi Sporazuma o pograničnoj suradnji, koji su ratificirali parlamenti obiju zemalja, a koji je izuzetno važan upravo za ribare s obiju strana granice.</p>
<p>Rješavanja svih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije »u paketu više neće biti«, kaže Račan. Budući da Slovenija odbija ratificirati potpisani sporazum o NE Krško, Hrvatska vodi računa i o rokovima za pokretanje arbitraže i u vezi s tim sporom, kaže hrvatski premijer.</p>
<p>Kazniti krivce za malverzacije šećerom</p>
<p>»Osobno sam inzistirao na energičnoj istrazi i kažnjavanju odgovornih za nepoštivanje sporazuma s Europskom unijom u vezi s bescarinskim izvozom šećera«, rekao je premijer komentirajući vijesti da je osječki IPK u Grčku izvezao <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> djelomično proizveden od šećerne trske, koja se ne uzgaja u Hrvatskoj. »Hrvatska je preuzela odgovornost za poštivanje svojih obveza, a oni koji ih krše trebaju biti sankcionirani jer želimo obraniti vjerodostojnost države«, objasnio je Račan, dodavši da je tim potezom IPK nanio »udarac pregovorima o izvozu šećera s Italijom i drugim zemljama EU-a, ali da se nada da to ipak neće zaustaviti te pregovore jer Hrvatska kažnjavanjem krivaca želi dokazati vjerodostojnost«. </p>
<p>»Ili nagađaju ili znaju više od Vlade«</p>
<p>Na pitanje o nekim medijskim napisima vezanim za nove haaške optužnice protiv hrvatskih građana, premijer Račan kratko je odgovorio: »Očito je da neki nagađaju ili imaju više informacija o tome i od mene i od Vlade. Ja mogu ponoviti samo ono što sam rekao još proljetos - znamo da haaško tužilaštvo vodi neke istrage i da su optužnice moguće - i ništa više od toga«.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Prema Moriću, »Vlada priznala da je otpuštala policajce iz političkog revanšizma«</p>
<p>DC predlaže Vladi da politički i operativno radi na primjeni Schengenskog sporazuma na istočnim hrvatskim granicama te da poveća broj i tehničku opremljenost pomorske i granične policije / U tom poslu treba angažirati otpuštene policajce, a ne primati nove</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - »Najavom osnivanja gradske policije, Vlada je priznala da je prošlogodišnje otpuštanje 3000 policajaca bilo motivirano političkim revanšizmom. Vlada je pokazala da je prvo željela otpustiti politički nepodobne, a onda u gradsku i državnu policiju primati politički podobne ili svoje ljude«, istaknuo je u utorak potpredsjednik DC-a Joško Morić. Konferenciju za novinare, na kojoj je kritizirao prijedlog osnivanja gradske policije, Morić je održao ispred Vlade, gdje otpušteni policajci prosvjeduju već 161 dan, tražeći povratak u policijsku službu.</p>
<p>»Samo u ovakvoj Vladi je moguće da ista Vlada i isti ministar prije godinu dana tvrde da država ima višak policajaca, a sada najavljuje osnivanje gradskih policija, čime pokazuje političku neozbiljnost i moralnu neodgovornost«, kazao je Morić, komentirajući prijedlog ministra policije Šime Lučina po kojem bi se, izmjenama Zakona o policiji, gradovima omogućilo osnivanje gradske policije. Morić je upozorio da gradovi imaju različite proračune i probleme iz čega proizlazi da gradski policajci neće biti jednako školovani ni opremljeni, imat će različite plaće za isti ili sličan posao, što ih neće stimulirati na dobro obavljanje posla. Također je naglasio da najveći broj europskih zemalja nema gradsku policiju, a gradovi u SAD-u i Velikoj Britaniji, koji imaju gradsku policiju, imaju više stanovnika od cijele Hrvatske.</p>
<p>Dodao je da iz Vladine ideje nije jasno hoće li jedan grad imati dvije policijske postaje - državnu i gradsku - te kakav će biti njihov međusobni odnos i nadležnosti, zbog čega će dolaziti do sukoba nadležnosti, što će smanjiti razinu sigurnosti. Morić napominje i da bi gradska policija ubrzo mogla postati pitanje prestiža lokalnih političara, koji bi tražili povećanje lokalnih poreza i prireza kako bi namaknuli novac. Osim toga, upozorava da ta ideja očito nije politički promišljena, jer bi na područjima posebne državne skrbi neodgovorni lokalni političari mogli ustrojiti jednonacionalni sastav gradske policije i tako ju zlorabiti za destabilizaciju stanja sigurnosti i tolerancije između hrvatskih i srpskih povratnika.</p>
<p>»DC zato predlaže Vladi da politički i operativno radi na primjeni Schengenskog sporazuma na našim istočnim granicama te da poveća broj i tehničku opremljenost pomorske i granične policije«, zaključio je Morić i poručio da u tom poslu treba angažirati otpuštene policajce, a ne primati nove.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Ako nastavi ignorirati LS, napustit ćemo koaliciju«</p>
<p>OSIJEK, 27. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Liberalne stranke (LS) dr. Zlatko Kramarić izjavio je u utorak u Osijeku da se ta stranka ne protivi privatizaciji osječkoga IPK i ostalih poljoprivrednih kombinata, ali traži da se provede tako da se zaštite interesi zaposlenika i Slavonije kao regije. Na konferenciji za novinare, on je ocijenio da model privatizacije IPK, u kojem se kao mogući strateški partneri spominju tvrtke »Lura«, »Kraš« i »Agrokor«, vodi novoj centralizaciji Hrvatske s koncentracijom sredstava i moći u Zagrebu te ponovnom osiromašenju tog područja.</p>
<p>Kramarić drži da postoje dvostruki kriteriji, primjerice za brodogradnju i poljoprivredu te bankarstvo, dovodi do osjećaja da se sve regije i gospodarske grane ne tretiraju na isti način. Predsjednik LS-ova Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru Tibor Santo je kazao da je trebalo predložiti model privatizacije osječkog IPK, koji bi omogućio znatniji vlasnički udio zaposlenicima. Također tvrdi da se iz cijene koja je zatražena za većinski paket vidi da prave sanacije i dokapitalizacije poduzeća nije ni bilo, za razliku od brodogradnje, gdje je uložen konkretan novac. Na upit hoće li LS napustiti vladajuću koaliciju, ako se nastavi primjena dvostrukih kriterija, Kramarić je kazao da tu odluku donose Predsjedništvo i Središnji odbor stranke, ali da je moguće i to rješenje, ako se nastavi trend ignoriranja zahtjeva i sugestija LS-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Kod Đakova grom ubio ženu, poplavljeni niži dijelovi grada; veliko nevrijeme i u Podravini </p>
<p>ĐAKOVO/KOPRIVNICA, 27 kolovoza</p>
<p> - Grmljavinsko nevrijeme koje je u utorak popodne zahvatilo Đakovo odnijelo je jedan ljudski život, a pričinjena je velika materijalna šteta. Naime, kako doznajemo u đakovačkoj Hitnoj pomoći, grom je usmrtio Anđu Labak iz Budrovaca koja se za nevremena zatekla u polju. Pomoć na hitnoj zatražilo je i više mlađih osoba koje su preživjele udar groma. </p>
<p>Tijekom nevremena u Đakovu je palo više od 50 litara kiše po četvornom metru pa su niži dijelovi grada poplavljeni. Na otklanjanju posljedica angažirani su svi vatrogasci DVD Đakovo, DVU Energa, djelatnici Komunalnog kao i Cestinga koji su otklanjali nanose blata na prometnicama koje su bile zatvorene nakon nevremena. Više od pola Đakovštine bilo je bez električne energije.</p>
<p>Najugroženije dijelove grada obišao je gradonačelnik Zoran Vinković koji je tom prigodom istaknuo da Đakovo nije doživjelo ovakvo nevrijeme u posljednjih tridesetak godina te da je platilo cijenu neulaganju u gradsku kanalizacijsku mrežu.</p>
<p> Veliko nevrijeme zahvatilo je, u utorak prije podne, i Podravinu, te područje Bilogore. Najviše je, čini se, nastradalo Virje, u kojemu je bila poplavljena cesta prema Đurđevcu, pa ju je policija zatvorila za promet, kao i cestu Virje - Bjelovar, sve dok voda nije dovoljno otekla. Potopljeni su i mnogi podrumi, a zbog udara groma izgorio je i jedan štagalj. Slično je bilo i u Velikom Trojstvu i još nekim mjestima kod Bjelovara u kojima kanali i potoci nisu mogli progutati bujice s Bilogore. </p>
<p>M. Lj. i U. N.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Picula neće s istarskim ribarima u Ljubljanu </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova opovrglo je u utorak informaciju koja se pojavila u Slobodnoj Dalmaciji od utorka o zajedničkom odlasku ministra vanjskih poslova Tonina Picule i predstavnika ribara Bujštine na razgovore u Ljubljanu.</p>
<p>»Ministar vanjskih poslova Tonino Picula neće u petak zajedno s predstavnicima Ceha ribara Bujštine ići u Ljubljanu. Takvo što nije ni planirano niti dogovoreno«, ističe se u priopćenju Ministarstva. Dodaje se da je »s predsjednikom Ceha ribara Bujštine Danielom Kolecom i još dvojicom predstavnika ribara Bujštine dogovoren samo sastanak koji će se održati u Zagrebu u petak, 30. kolovoza, u 8.30 sati«.</p>
<p>U tekstu u Slobodnoj Dalmaciji, pod naslovom »Ribari i Picula u petak zajedno idu u Ljubljanu«, potvrđuje se da će u Zagrebu biti održan sastanak Picule i predstavnika Ceha ribara Bujštine, ali i navodi da će se »nakon sastanka istarski ribari zajedno s ministrom Piculom uputiti u Ljubljanu, gdje će razgovarati s članovima parlamentarnog pododbora za ribarstvo i drugim odgovornim osobama iz slovenske politike«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>I Dražen Budiša traži odbacivanje graničnog sporazuma</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša potpisao je u utorak DC-ovu peticiju kojom se od Vlade traži da odbaci parafirani granični sporazuma sa Slovenijom. Također je najavio da će u Saboru podržati DC-ovu inicijativu za hitnom sjednicom vanjskopolitičkog Odbora kao i saborskom raspravom o odnosima sa Slovenijom, na kojoj će DC tražiti odbacivanje ovog sporazuma: »Ne sumnjam da će većina građana potpisati ovu peticiju i tako očitovati nezadovoljstvo sadržajem tog sporazuma, te načinom na koji je parafiran«. Istaknuo je da je, iako sporazum pravno ne vrijedi, problem što iza njega još stoji kompletna Vlada, koja ga je jednoglasno podržala. »Vlada taj sporazum do današnjeg dana nije povukla, a tim bi činom bitno olakšala međunarodnu pregovaračku poziciju Hrvatske na novim pregovaračkim osnovama«, rekao je Budiša.</p>
<p>Kako je novinarima rekla zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare Ožbolt, DC je već prvog dana prikupio 5500 potpisa građana, a nastavit će s prikupljanjem dok Vlada ne donese odluku o odbacivanju sporazuma. Ako ga se ipak ne odrekne, DC će akciju nastaviti dok ne prikupi 400.000 potpisa, koliko je potrebno za raspisivanje referenduma. </p>
<p>Komentirajući činjenicu da predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora Zdravko Tomac još nije odgovorio na DC-ov zahtjev za hitnom sjednicom Odbora, Škare Ožbolt kaže da to pokazuje da Vlada još nema strategiju odnosa sa Slovenijom, nego nesigurno luta. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jurić traži od Vlade odgodu poskupljenja struje i plina</p>
<p>Obećanja Vlade da će razvijati dijalog prazne su priče, ocijenio je predsjednik SSSH / Sindikati se ne mogu sami suprotstaviti poskupljenju, ali će naš odgovor uslijediti već u rujnu, kaže Jurić / Poskupljenje struje i plina kućanstvima će povećati troškove režija za 10 posto / Je li paušal ustavan </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - »Donese li Vlada u četvrtak odluku o poskupljenju struje, preuzet će na sebe svu, pa i političku, odgovornost za gnjev građana i sindikata. Vlada će samoj sebi oduzeti kredibilitet koji je gradila nakon ljetne krize, uvjeravajući nas da nam slijede bolji dani, izlazak iz krize i viši standard. Sindikati se ne mogu sami suprotstaviti poskupljenju, ali će naš odgovor uslijediti već u rujnu«, upozorio je u utorak na konferenciji za novinare Davor Jurić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. </p>
<p> Zahtijevamo, istaknuo je Jurić, da Vlada u četvrtak odgodi raspravu o povećanju cijene struje i da se hitno sazove sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća kako bi se o poskupljenju izjasnili socijalni partneri.</p>
<p> »Obećanja nove Vlade kako će se hrabro krenuti u reforme i razvijati dijalog prazne su priče. Sve se svelo na jednostranu najavu poskupljenja energenata, bez rasprave o tome sa socijalnim partnerima Vlada će anulirati sve što smo dogovarali proteklih mjeseci«, rekao je Jurić. </p>
<p> Prema računici Sindikata, poskupljenje plina od 12,39 posto i struje za 9 posto koliko predlaže Vlada povećat će kućanstvima troškove režija za 10 posto, koji su uz prehranu najveći trošak obitelji. Povećanje cijena izravan je udar na standard, kaže predsjednik SSSH, a posebno će pogoditi najugroženije - umirovljenike, nezaposlene, obitelji na socijalnoj pomoći i 80.000 radnika koji neredovito primaju plaću. </p>
<p> Struja će, tvrdi Jurić, najviše poskupjeti za najsiromašnije građane. Prema strukturi potrošnje kućanstava, onima koji godišnje troše oko sto kilovata, a među njima je najviše umirovljenika, struja će poskupjeti 37 posto. Za građane koji troše 300 kilovata, poskupjet će 47 posto.</p>
<p>Tek će za prosječnu potrošnju od 3000 kilovata struja poskupjeti za prihvatljivih šest posto, tvrdi Jurić, a građani koji troše više od 3000 kilovata plaćat će sedam posto skuplju struju. </p>
<p> »Nije ni politički, niti gospodarski niti socijalni trenutak da se kumuliraju opterećenja na građane koje ionako čekaju golemi troškovi s početkom školske godine. Uz to, poskupi li struja, bit će to prva karika u lancu poskupljenja, a veće cijene već se najavljuju za kruh, mlijeko, ZET... Ne može doći do rasta standarda ako se uz povećanje cijena dubioze i gubici prebacuju na grbaču građana«, naglašava Jurić. </p>
<p> Građani su, podsjeća, kad je prije dvije godine poskupjela struja za 25 posto, sanirali gubitak HEP-a od 500 milijuna kuna. Što je HEP otad učinio na racionalizaciji i restrukturiranju, smanjenju krađa i gubitka prijenosa struje da bi se gubitak tvrtke smanjio, pita Jurić, i je li novi paušal od 25 kuna, koji će HEP-u donijeti 500 milijuna kuna godišnje, unaprijed uračunat budući gubitak. Upitno je, upozorava čelnik SSSH, je li paušal ustavan. Ni u jednoj državi Europske unije građane se ne opterećuje takvim paušalima. </p>
<p> Zbog toga, ističe Jurić, i tražimo da Vlada uz odgodu poskupljenja, detaljno obrazloži razloge povećanja cijene struje. Pronađe li argumente za poskupljenje i ako nema drugog izlaza, predlažemo Vladi, kaže Jurić, da u novom tarifnom sustavu noćna tarifa bude od 20 sati, a ne od 22 sata, te da se niža tarifa uvede za vikend - od petka popodne do ponedjeljka ujutro. Time bi se, smatra Jurić, amortizirao udar cijena na najsiromašnije građane.</p>
<p> Subvencija za siromašne koje priprema Ministarstvo rada i socijalne skrbi Jurić ne smatra dobrim rješenjem. To opterećuje proračun i nije u skladu s praksom Europske unije o liberalizaciji tržišta energenata da se ukidaju bilo kakve subvencije.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tko na kraju određuje koliko ćemo skuplje plaćati plin?</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da su do novih postotaka došli računajući nove cijene uz pretpostavku da lokalni distributeri neće mijenjati svoje marže</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Na temelju čega je Vlada, odobravajući nedavno novi tarifni sustav za plin, najavila da će njegovo uvođenje rezultirati povećanjem cijena za kućanstva za 12,39 posto, a za gospodarstvo za 12,25 posto? </p>
<p>Odgovor na to pitanje zanima brojne potrošače koji su naučili da krajnje cijene plina za kućanstva i većinu gospodarstva ne određuju ni Vlada ni Ina nego lokalna distributivna poduzeća. Na primjer, u Zagrebu je to Gradska plinara. </p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da su do tih postotaka došli računajući nove cijene uz pretpostavku da lokalni distributeri neće mijenjati svoje marže. Za to, smatraju u Ministarstvu, nema ni razloga jer su marže ionako već dovoljno velike. To znači da bi se po novom tarifnom sustavu od 1. rujna samo za prosječno 11,1 posto povećala Inina dobavna cijena plina, a za šest lipa po prostornom metru transportna cijena plina koju naplaćuje državna tvrtka Plinacro.</p>
<p>Što će se dogoditi ako neki lokalni distributer ipak, na temelju odluke svojih vlasnika, cijene za krajnje potrošače poveća više od najavljenih postotaka? </p>
<p>U tom slučaju potrošači trebaju tražiti opravdanje od distributivnih poduzeća, koja su uglavnom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, savjetuju u Ministarstvu gospodarstva. Ali i u takvoj proceduri mijenjanja cijena plina će se uskoro dosta toga promijeniti. U skladu sa Zakonom o energiji, koji vrijedi od početka ove godine, i lokalni distributeri će, kao i Ina i Plinacro, morati izrađivati i Vladi predložiti svoje tarifne sustave za distribuciju čiju će opravdanost i primjenu nadzirati Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. </p>
<p>Očekuje se da će to uvesti više reda u poslovanje lokalnih distributera. Naime, u Hrvatskoj ih ima čak četrdesetak, a mnogi se osim distribucijom plina bave i svim ostalim komunalnim djelatnostima. Osim toga njihova cjenovna politika je vrlo šarolika, pa ima dosta slučajeva da su kod nekih konačne cijene plina čak dvostruko manje nego kod drugih.</p>
<p>Zabunu kod dijela potrošača su izazvale i najave stručnjaka da bi lokalni distributeri svoje cijene trebali povećati maksimalno do 7,5 posto. One su bile temeljene na podacima da će distributerima plin koji im dobavljaju Ina i Plinacro poskupiti oko 15 posto te da on čini oko 50 posto ulaznih troškova. Zato sad potrošači pitaju zašto je iz Vlade najavljeno da će kućanstvima cijene porasti 12,39 posto?</p>
<p>Prema objašnjenju iz Ministarstva gospodarstva, izračun po kojem bi distributeri trebali poskupiti oko 7,5 posto nije bio dovoljno precizan jer ulazni troškovi distributerima nisu 50 posto nego su dosta veći. Osim toga, pitanje je li uračunat PDV.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Orešković: Nisam radio ni za jednu obavještajnu službu </p>
<p>Bivši šef SIS-a Perković kaže da je Orešković radio za FBI / Na upit optuženog Norca, Perković govorio kako je SIS otkrivao »kosovce« u HV-u / Ako je sve bilo u redu, zašto je Tuđman naredio Šušku da Oreškovića više ne pušta u Gospić, a Perkoviću da ga ispita </p>
<p>RIJEKA, 27. kolovoza</p>
<p> - »Ne znam u kojem razdoblju i koje je to podatke o djelovanju jugoslavenskog konzulata u New Yorku prikupljao Tihomir Orešković za FBI. No, znam da je to bila protujugoslavenska, a ne protuhrvatska djelatnost«, rekao je bivši šef SIS-a Josip Perković u utorak, svjedočeći drugi dan na suđenju »gospićkoj skupini« u Županijskom sudu u Rijeci.</p>
<p> Orešković je, pak, ustvrdio da nikad nije radio ni za jednu obavještajnu službu. »Godine 1989. i 1990. jugoslavenske tajne službe uspjele su navesti neke ekstremne Hrvate da čine teroristička djela u SAD-u čime se kompromitiralo Hrvatsku. To je trebalo spriječiti i ja sam se uključio, ali, naglašavam, ni jedna obavještajna služba s tim nije imala veze«, rekao je Orešković.</p>
<p> Dodao je da jugoslavenske službe u New Yorku nisu imale sjedište u jugoslavenskom konzulatu već u poslovnici JAT-a gdje se Hrvate nagovaralo na teror.</p>
<p> Perković se prisjeća da mu je Nikola Štedul rekao kako će Hrvatska pokušati zatražiti od vlasti Sjedinjenih Država da iz zatvora pusti Zvonka Bušića, osuđenog zbog terorizma, a on mu je odgovorio kako sumnja u takvo što budući da SAD ima poseban stav prema terorizmu. </p>
<p>Sutkinja Ika Šarić upitala je svjedoka zna li tko je ubio hrvatskog emigranta Miru Barišića. Odgovorio je kako je, prema svim izjavama, Barišić ubijen u obračunu s četnicima u zadarskom zaleđu. </p>
<p>Na upit optuženog Mirka Norca je li znao da je među časnicima koji su iz JNA prelazili u Hrvatsku vojsku bilo i ubačenih agenata KOS-a, Perković je izjavio da je znao za to jer je jedna od temeljnih zadaća SIS-a bila otkriti tajne agente u Hrvatskoj vojsci, ponajprije »kosovce«, te ih onemogućiti da stvore svoju agenturu u hrvatskim redovima. </p>
<p>»SIS je otkrio da je kosovac i jedan od oficira JNA koji je nakon sukoba na Plitvicama prešao na hrvatsku stranu, gdje je odmah dobio visoku zapovjednu dužnost. Upozorili smo na to i on je smijenjen«, prisjeća se Perković. Smatra da Štedul nije bio djelatnik Ministarstva obrane, ali je, po zapovijedi Gojka Šuška, Štedulu i njegovoj ženi izdao propusnice Ministarstva obrane za slobodno kretanje.</p>
<p> Svjedok je upitan i o sastanku kod predsjednika Franje Tuđmana sredinom prosinca 1991. na kojem su, uz Perkovića, bili Šušak, Manolić, Reljić, Karić i još neki. Sastanak je održan zbog nestanka civila u Gospiću i »problema« s Tihomirom Oreškovićem. Perković napominje da na tom sastanku nije spominjan broj nestalih civila i njihova nacionalnost.</p>
<p> »Ako je predsjednik Tuđman rekao da se u Gospiću nije događalo ništa kažnjivo, zašto onda naređuje Šušku da Tihomira Oreškovića rasporedi u MORH i da ga više ne pušta u Gospić, a vama da ispitate Oreškovića?«, pitala je sutkinja.</p>
<p> Svjedok je odgovorio da ne zna je li se, i s kim, Tuđman savjetovao i kako je odlučio da se ne ide s kaznenom prijavom ako nema dokaza. </p>
<p>Bivši šef SIS-a spomenuo je da se protivio nasilnom zauzimanju vojarni JNA, što je pak zagovarao ministar obrane Martin Špegelj, jer, »ne znam čime bismo mi to zauzimali vojarne«. Dodao je kako smatra da je Špegelj bio pod utjecajem KOS-a. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>HFP: Do kraja godine natječaji za prodaju većine turističkih tvrtki </p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza </p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) do kraja godine planira objaviti natječaje za prodaju većine od 31 hotelsko-turističke tvrtke koliko ih je još u državnom portfelju, odnosno za one u kojima HFP ima vlasnički udio veći od 50 posto, doznaje se u Fondu.</p>
<p>Trenutačno, kažu u HFP-u, interes ulagača postoji gotovo za svaku od tih tvrtki, a najviše za one atraktivnije kao što su Sunčani Hvar, opatijske Liburnia Rivijera Hotele, Hotele Makarska te dubrovačke hotele među kojima je i Hotel Kompas.</p>
<p> Država ima i udjele u više od stotinu društava, ali, napominju u HFP-u, u većem broju tvrtki taj je udio samo nekoliko posto. </p>
<p> S obzirom na novi val privatizacije pa tako i tvrtki iz turističkog portfelja, u Fondu kažu da nema većih promjena u vezi s određivanjem prodajne cijene pojedinih tvrtki ni drugih uvjeta za prodaju.</p>
<p> Cijena ostaje samo jedan od elemenata u izboru kupca, ali ne i najvažniji, jer tvrtka će se prodati onome tko uz najbolju cijenu ponudi i ispunjavanje drugih važnih uvjeta, kao što su ulaganja u tvrtku, obveze prema zaposlenicima pojedinih tvrtki, know-how...</p>
<p> Uz to, s obzirom na dosadašnja dugovanja i obveze koja terete gotovo svaku hotelsko-turistička tvrtku, potencijalni kupac morat će preuzeti te obveze i jamstva da će ih ispuniti.</p>
<p> U HFP-u nastavljaju pripremati nekoliko hotelsko-turističkih tvrtki za privatizaciju. Za taj projekt u ožujku je potpisan ugovor s EBRD-om i njemačkom razvojnom agencijom DEG. Trenutačno je tim programom obuhvaćeno osam hotelsko-turističkih tvrtki, te hotelsko naselje Kupari koje je od ove godine iz vlasništva Ministarstva obrane prešlo na upravljanje u HFP. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Šeks: Prekrši li SDP dogovor, HDZ neće podržati ustavni zakon o manjinama</p>
<p>Prema nekim najavama, SDP i koalicijski partneri mogli bi tzv. pozitivnu diskriminaciju »progurati« kroz novi izborni zakon / Navodno se u oporbi ne bi tome protivili, jer im je važno samo da pozitivna diskriminacija manjina nema ustavni predznak / Da je malo više političke pameti, dvostruko bi pravo glasa trebalo omogućiti, kaže Milanka Opačić (SDP) / Nijedan zakon ne treba manjinama dati dvostruko pravo glasa, jer su svi državljani Hrvatske pred zakonom jednaki, pa i u biračkom pravu, misli Vladimir Šeks (HDZ)</p>
<p>ZAGREB, 27. kolovoza</p>
<p> - Prije ljetne stanke većina se saborskih zastupnika, raspravljajući o Nacrtu novog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ipak priklonila SDP-u koji je, doslovce preko noći, promijenio prvotno stajalište i usprotivio se mogućnosti da manjine dobiju dvostruko pravo glasa na izborima.</p>
<p>Taj je obrat socijaldemokrata, što ga je žustro branio prvi SDP-ovac u Saboru Mato Arlović, mnoge iznenadio. A neke, poput zastupnika talijanske manjine Furija Radina, i jako razljutio, čak toliko da je optužio Arlovića da vodi križarski rat protiv manjina. Ali, ma koliko se neki žestoko obrušavali na SDP-ovce i optuživali ih za tajno koaliranje s HDZ-om, i njima je jasno da je politički pragmatizam natjerao najjaču stranku vladajuće koalicije da se u nedavanju dvostrukog prava glasa »solidarizira« s HDZ-om.</p>
<p>Jer, za donošenje ustavnog zakona potreban je 101 glas, a nova parlamentarna većina na toliko ne može računati. Zato je SDP bio prisiljen - želi li da se manjinski zakon napokon donese i time ublaže kritike iz dijela međunarodne zajednice - sklopiti »pakt« s najvećom oporbenom strankom, o čemu su se na tajnom sastanku početkom ljeta dogovorili premijer Ivica Račan i lider HDZ-a Ivo Sanader. Ali, izbačena kroz velika vrata, dva bi se glasa za manjine mogla vratiti kroz »prozor«. Prema nekim najavama, SDP i koalicijski partneri mogli bi tzv. pozitivnu diskriminaciju »progurati« kroz novi izborni zakon na kojem Arlović već dulje radi i koji bi se najesen mogao naći u Saboru.</p>
<p>Dvostruko pravo glasa moglo bi »lakše proći« u izbornom zakonu već i zato, što za »obične« zakone treba 76 glasova, koliko koalicija može skupiti. Navodno se ni u oporbi ne bi tome previše protivili, jer im je, po nekim tumačenjima, važno samo to da pozitivna diskriminacija manjina nema ustavni predznak. Što o tome kažu u Račanovoj, a što u Sanaderovoj stranci? Treba li dvostruko pravo glasa omogućiti manjinama, makar i kroz izborni zakon?</p>
<p>Potpredsjednica Kluba zastupnika SDP-a Milanka Opačić zagovara dva glasa za naše manjine, tvrdeći da to nije ništa neobično, jer već postoji u nekim europskim zemljama. Prvi HDZ-ovac u Saboru Vladimir Šeks tome se protivi, naglašavajući da bi to bilo kršenje Ustava po kojem svi građani imaju jednako pravo glasa.</p>
<p>»Da je malo više političke pameti, dvostruko bi pravo glasa trebalo omogućiti«, kaže Opačić i podsjeća da je u Hrvatskoj sedam posto pripadnika manjina. »Tih sedam posto zaista nikoga ne može ugroziti. Protivim se bilo kakvoj getoizaciji po nacionalnoj pripadnosti i zato bi oni koji žele dati glas nekom predstavniku manjina mogli imati pravo i na tzv. građanski glas. Od toga može biti samo političke koristi, a nikakve štete«, uvjerena je SDP-ova zastupnica. Međutim, na je vrlo sumnjičava kad se radi o, kako kaže, političkoj mudrosti većine u parlamentu. »Bojim se da su male šanse da to prođe u našem Saboru, ako je suditi po onome što se čulo u raspravi o Nacrtu ustavnog zakona o manjinama«, ističe te podsjeća na to da i temeljni državni akt poznaje dvostruko pravo glasa. Naš Ustav, naime, kaže da se to pravo može dati manjinama.</p>
<p>»I to ne bi bilo, kako tumači Šeks, narušavanje općeg prava glasa i jednakosti građana. Uostalom, i Ustavni je sud dao tumačenje tog članka, pa je jasno da se dvostruko pravo glasa može dati, ako ima političke volje za to«, zaključuje Opačić. </p>
<p>Vladimir Šeks pak poručuje SDP-u da će HDZ tražiti da se prvo donese izborni zakon, a potom ustavni zakon o manjinama. »Na tome ćemo testirati iskrenost SDP-a i vidjeti drži li se političkog dogovora s HDZ-om prema kojem mi podržavamo ustavni zakon o manjinama, a oni se odriču dvostrukog prava glasa. Ako pokušaju izbornim zakonom progurati dva glasa, HDZ neće podržati ustavni zakon o manjinama«, upozorava Šeks.</p>
<p>Po njegovu mišljenju, nijedan zakon ne treba manjinama dati dvostruko pravo glasa, jer su svi državljani Hrvatske pred zakonom jednaki, pa i u biračkom pravu. »Kulturna autonomija manjina, pravo na uporabu jezika i pisma te sustav obrazovanja već su regulirani drugim zakonima. Što se tiče političkog predstavništva manjina, njegovo težište treba biti u jedinicama lokalne samouprave«, smatra HDZ-ov zastupnik. Što se tiče upozorenja Milanke Opačić o tome da i Ustav dopušta mogućnost dvostrukog prava glasa, Šeks tvrdi da Ustav sadrži dvije proturječne norme. S jedne je strane članak 15., koji omogućava zakonodavcu da pripadnicima nacionalnih manjina osigura i dvostruko pravo glasa, dok je s druge strane ustavna odredba koja se odnosi na biračko pravo i po kojoj svi državljani imaju jednako pravo glasa.</p>
<p>»Ta je proturječnost rezultat političkog kompromisa vladajućih i zastupnika manjina, čiji su im glasovi trebali kod mijenjanja Ustava nakon siječnja 2000.«, kaže Šeks koji ipak, slično kao i Milanka Opačić, ne vjeruje da će vladajućoj koaliciji uspjeti novim izbornim zakonom progurati dvostruko pravo glasa za manjine.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Nećemo napustiti stanove u Kninu i tražimo reviziju obnove«</p>
<p>KNIN/ KIJEVO, 27. kolovoza</p>
<p> - »Ne dolazi u obzir da napustimo stanove u Kninu što od nas traži ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić. Zakonskim putem štitit ćemo svoja prava ne dopuštajući da nas se svrstava u kategoriju građana drugog reda. Sigurni smo da bi ministar Čačić drukčije reagirao da je detaljnije upoznat s ovim problemom i s problematikom svakog stana pojedinačno. Ovako od nas traži da za koji dan, točnije do početka ove školske godine napustimo stanove u Kninu i vratimo se u kijevske kuće što mi nećemo uraditi«, rekli su nam predsjednik i tajnik novoosnovanog Odbora za zaštitu prava Kijevljana Mićo Jurić-Orlić i Josip Jurić-Orlić. </p>
<p>Odbor okuplja svih 135 vlasnika spornih stanova u Kninu. Kijevljanima, koji su nakon Oluje uselili u stanove u vlasništvu Grada Knina, prije mjesec i pol Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva poslalo je opomenu pred tužbu i naredilo iseljenje u roku deset dana. Rok je prošao, a ministar Čačić sada je odredio novi - početak školske godine. </p>
<p>»Neće se predati ni jedan ključ sve dok se ne isprave nepravde koje se Kijevljanima učinilo tijekom obnove u ratu srušenih kuća. Zbog problematične obnove Kijevljani su u više navrata reagirali i tražili saniranje objekata, ali odgovora nije bilo. Krovovi prokišnjavaju, zidovi su u više objekata popucali, a neke se kuće nije ni počelo obnavljati«, navode Mićo i Josip Jurić-Orlić. Oni procjenjuju da je tridesetak posto novca uloženog u obnovu četiristotinjak kuća u Kijevu - isparilo. </p>
<p>»Tražimo reviziju obnove kuća i reviziju obnove infrastrukture. Naše su se porodice u međuvremenu brojčano povećale, pa umjesto deset kvadrata po djetetu koliko smo dobili početkom obnove, sada tražimo više jer su ta djeca danas stvorila svoje obitelji, a i naši su žitelji desetljećima izdvajali novac za kninski stambeni fond, što znači da nam dio tog fonda pripada. Mnogi Kijevljani ostali su bez prava na obnovu samo zato što su imali prebivalište u Splitu, gdje su radili. Ne tražimo milostinju, već samo ono što nam zakonski pripada i zato ćemo biti ustrajni da ne napustimo stanove u Kninu. Uostalom, da to i napravimo, pitam ministra Čačića gdje bi naših 130 djece išlo u školu i kako bi vrtićka djeca odlazila u vrtić u Knin, gdje im roditelji rade«, naglašavaju predsjednik i tajnik Odbora.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020828].
|
