NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020827].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 223009 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.08.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Nakon požara u Putu nitko ne želi smeće u svom dvorištu</p>
<p>U Hrvatskoj je pokrenuta lavina prosvjeda protiv odlagališta i spalionica otpada, ispusta otpadnih voda, baznih GSM stanica... / To je najbolji dokaz da prečesto prevarena javnost više ne vjeruje vlastima i stručnjacima za zaštitu okoliša</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Dok u južnoafričkom Johannesburgu na ekosummitu svjetski čelnici pokušavaju naći rješenja za daljnji razvoj koji ne bi uništavao prirodna bogatstva i stvarao globalne ekoprobleme, zaštita okoliša i u Hrvatskoj je sve aktualnija tema.</p>
<p>Naime, nedavni veliki požar u zagrebačkoj spalionici opasnog otpada Puto razotkrio je priličnu neučinkovitost sustava zaštite okoliša u Hrvatskoj i dodatno razbuktao poznati nimby efekt (prva slova krilatice na engleskom »Not in my backyard« - ne u moje dvorište). Naravno, u pitanju su sve vrste otpada, ali sve češće i drugi nepopularni objekti potencijalno opasni za okoliš.</p>
<p>Tako je nakon nesreće u Putu uslijedio niz raznih ekoloških prosvjeda koji su se sveli na zahtjeve za saniranje i zatvaranje postojećih odlagališta, spalionica i drugih sličnih objekata te protivljenje gradnji novih.</p>
<p>Više stotina stanovnika Dalmatinske zagore prosvjedovalo je jer Splitsko-dalmatinska županija i grad Split u Lećevici namjeravaju izgraditi županijski centar za gospodarenje otpadom koji bi zamijenio splitsko smetlište Karepovac. </p>
<p>Karlovačka ekoudruga je zatražila sanaciju odlagališta opasnog otpada na Lemić brdu, a stanovnici zagrebačkog Jakuševca traže zatvaranje i preseljenje Puta.</p>
<p>Lokalna ekoudruga iz osječkog prigradskog naselja Čepin tvrdi da tamošnja tvornica ulja ispušta otpadne tvari, vjerojatno i opasne kemikalije, na okolno vodozaštitno područje. </p>
<p>Mještani Stobreča se protive gradnji velikog kanalizacijskog ispusta u svom mjestu jer će na početku imati samo mehanički, a ne, što bi oni željeli, i biološko-kemijski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda...</p>
<p>Sve su češći i prosvjedi protiv objekata koji nemaju veze s otpadom, ali su, prema mišljenju lokalnog stanovništva, također opasni za okoliš. Tako Ličani već mjesecima prosvjeduju protiv, tvrde, loše trase autoceste kroz Gacku dolinu. Sa svih strana Hrvatske stižu prosvjedi protiv postavljana baznih GSM postaja Croneta i VIP neta. HEP više gotovo nigdje bez ozbiljnih sporova s ekoudrugama ne može izgraditi elektranu, posebno ne na ugljen...</p>
<p>Sličnih primjera ima još mnogo, a zajedničko im je da svi nastoje neželjeni objekt poput ping-pong loptice prebaciti što dalje od svog susjedstva. Pritom, zaboravljajući da svi stvaramo otpad i otpadne vode, žele jeftinu struju koja stiže iz NE Krško, što bolje mobitel-veze ili autocestu od Zagreba do Dalmacije.</p>
<p>Što pokazuje ta sve jača lavina prosvjeda? Jednostavno, ljudi više ne vjeruju državnim i lokalnim vlastima i raznim stručnjacima za zaštitu okoliša, a ne treba zanemariti ni sve veću senzibilizaciju javnosti kad je riječ o zaštiti okoliša.</p>
<p>Nepovjerenje javnosti i nije čudno kad se zna koliko su puta ljudi prevareni u prošlosti. Staro je pravilo da brojni ulagači prije početka gradnje obećavaju brda i doline, i u ekološkom smislu, a kasnije to zaborave pa ekouređaji često stradaju zbog smanjivanja troškova. Ili se na odlagalištu komunalnog nađe i opasni otpad, a čista tvornica iz najava pretvori se u velikog zagađivača. </p>
<p>U takvom bi slučaju trebale intervenirati državne i lokalne vlasti. No njihova se neučinkovitost, za što je dijelom krivo i sporo pravosuđe, najbolje je potvrđena u »slučaju Putu«. Na kraju se ispostavilo kako su svi znali da se tamo krše propisi, ali je tek požar potaknuo rješavanje problema. </p>
<p>Zato nije čudno da ljudi sada, čim čuju za planove da im u susjedstvo doseli neko odlagalište ili antena, pušu i na hladno, pa ponekad izazivaju probleme i tamo gdje ne bi trebali, stvarajući više štete nego koristi. Jer nisu svi ulagači isti. No kako mogu znati s kim imaju posla kad im ne piše na čelu, a u institucije vlasti nemaju povjerenja?</p>
<p>Dodatni je problem i činjenica da se sve teže može vjerovati i raznim stručnjacima i znanstvenicima jer mnogi, u utrci za novcem, ne biraju sredstva. Tako se često događa da o istom problemu imaju potpuno suprotna mišljenja. Kako neki od njih rade dobro se vidjelo u Karlovcu. Tamo je otkriveno da je lokalni stručnjak za »štancanje« studija o utjecaju odlagališta otpada na okoliš, uz malo korektorskog laka, podatke o jednoj potencijalnoj lokaciji za deponij preko noći pretvorio u podatke za drugu lokaciju!</p>
<p>Nažalost, nisu rijetki ni slučajevi da neke stranke potiču prosvjede zbog političke promidžbe ili da razni stručnjaci, puštanjem glasina i stvaranjem panike, pokušavaju doći do novog posla. Jer, unatoč sve jačoj konkurenciji, od izrade ekostudija može se dobro živjeti.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Jačanje demokratskih sloboda moralo bi biti u središtu zahtjeva za održivi razvoj</p>
<p>Le Monde: Amartya Sen, profesor na Trinity Collegeu (sveučilište Cambridge, Velika Britanija) i dobitnik Nobelove nagrade za gospodarstvo za 1998. godinu piše u opširnom članku, među inim, da siromašne zemlje mogu i same pozitivno djelovati, bez financijske pomoći bogatih zemalja koje se ne trebaju smatrati pokretačima promjena. »U tom smislu možemo čak dovesti u pitanje opću strategiju koja je u tome da se održivi razvoj definira isključivo kao odgovor na potrebe, umjesto da se rabi šira perspektiva povećanja sloboda na trajnoj osnovi. Temeljne slobode moraju, dakako, uključivati mogućnost da se odgovori na jako važne gospodarske potrebe, ali treba promotriti i druge aspekte kao što je veće sudjelovanje u političkom životu i povećanje izgleda u socijalnom životu. Činjenica da Međuparlamentarna unija i Forum građanskog života organiziraju susrete na summitu u Johannesburgu je dobra stvar i nadamo se da organizatori summita neće biti ravnodušni na njihove probleme.</p>
<p>Ustvari, razlog zbog kojega bi jačanje i očuvanje demokratskih sloboda morali biti u središtu zahtjeva za održivi razvoj nije jasan. </p>
<p>Te su slobode po sebi bitne, a mogu i pridonijeti drugim vrstama slobode. Primjerice, javna rasprava koju autoritarni režimi često guše, može biti presudno važna za potpunije življenje, kao i za bolje razumijevanje važnosti zaštite okoliša i njezinih dugoročnih posljedica«, ističe Amartya Sen.</p>
<p>Glas Amerike: U prilogu iz Bruxellesa Rogera Wilkisona ističe se da je summit UN-a o održivom razvoju vjerojatno posljednja prilika za organiziranje stvarne zaštite okoliša te borbe protiv globalnog siromaštva. No, već su sada očite razlike između bogatih i siromašnih zemalja kad je riječ o očekivanjima s tog skupa na vrhu. Uspjeh skupa vrlo je neizvjestan. (...) Treba ustanoviti kako se može smanjiti broj siromašnih, pa onda to i primijeniti. Istodobno, razvitak treba biti održiv, a ne stihijski, jer je to jedini put iz siromaštva, ako želimo da se taj problem riješi za naših života.</p>
<p>Osim toga, ove se godine pozornost razvijenog svijeta preusmjerila od potreba najsiromašnijih prema terorizmu, Srednjem istoku i burzama gdje se gubio velik novac. Ravnatelj ekološke organizacije World Wildlife Found Stephen Singer, međutim, upozorava da se teškoće najsiromašnijih ne smiju ignorirati: »Svakog dana u Trećem svijetu, zato što nemaju pristupa čistoj vodi, umire 30.000 ljudi, najviše djece. To je deset puta više ljudi, nego što je 11. rujna poginulo na Manhattanu, koliko god taj događaj bio tragičan«. (...) Nužna je radikalna transformacija, i to počevši s razvijenim svijetom, koji za to ima najveće potencijale.</p>
<p>Frankfurter Rundschau: Joachim Wille piše u komentaru »Granice summita« da su granice rasta stavljene ad acta. (...) »Upravo intelektualni pogon, koji je prije 30 godina šokirao svijest svojom mračnom vizijom iscrpljivanja zaliha energenata i sirovina, izazvavši time raspravu o okolišu na globalnoj razini, emitira danas pozitivne signale. No, u zabludi je tko vjeruje da su Kasandre iz Rimskog kluba odjednom odjenule ruho kozmetičarki istine. Naime, i znanstvenici, poduzetnici i političari, udruženi su tom klubu, dobro znaju da je - gledano iz perspektive ekologije - već pet minuta poslije dvanaest. Znaju da se sve više produbljuje jaz između siromašnih i bogatih, između Sjevera i Juga na globusu koji će uskoro morati na svojim plećima nositi devet umjesto dosadašnjih šest milijardi ljudi. No, članovi Rimskog kluba danas su deklarirani optimisti kad je o napretku riječ: dosljedna preorijentacija na djelotvorne tehnike i obnovljive oblike energije te prijelaz s industrijskog na Internetom premreženo društvo znanja može donijeti rješenje, tvrde oni«.</p>
<p>»Doduše, slično je mišljenje, nažalost, prevladavalo već 1992. u Rio de Janeiru, na sastanku na vrhu UN o budućnosti Zemlje. Unatoč tome, proigrana je prilika za pozitivan pomak, koji je najavila dotad najveća svjetska konferencija nakon završetka hladnog rata«, naglašava komentator.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stjepan Mesić u Johannesburgu 1. - 4. rujna </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić boravit će od 1. do 4. rujna u Johannesburgu, na UN-ovom summitu o održivom razvoju, priopćeno je u ponedjeljak iz Ureda predsjednika. Mesić će u Johannesburgu predvoditi hrvatsko izaslanstvo u kojem su još i ministar zaštite okoliša Božo Kovačević, ministar financija Mato Crkvenac, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, predstavnici saborskog Odbora za zaštitu okoliša i predsjednik HBOR-a Anton Kovačev. Osim na plenarnim zasjedanjima i okruglom stolu, hrvatski će predsjednik imati niz bilateralnih sastanaka s drugim šefovima država, kaže se u priopćenju. Predsjednik Mesić će, dodaje se, na summitu iznijeti načelna gledišta o problematici razvoja i očuvanja čovjekove okoline te upozoriti na pogubne posljedice nekontroliranog razvoja u razvijenom svijetu i apsolutno nedovoljnog razvoja u nerazvijenim zemljama. Očekuje se da će Mesić izraziti hrvatsku potporu summitu i zauzeti se za obvezujući karakter njegovih zaključaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Hoće li jesen biti u znaku socijalnih sukoba?</p>
<p>Za dva-tri mjeseca troškovi života povećat će se najmanje 10 posto. Pitanje je dokle će ići socijalna izdržljivost građana, upozorava predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak / Skuplji plin i struja, a onda i mlijeko i kruh, izazvat će udar na standard, a posebno će ga osjetiti siromašne skupine, tvrdi čelnik SSSH-a Davor Jurić / Račanova vlada nastavlja HDZ-ovu socijalno neosjetljivu neoliberalnu politiku, samo u još lošijem plagijatu, kaže predsjednik URSH-a Boris Kunst</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Prvi potez nove Račanove vlade hrvatski će građani osjetiti na vlastitom džepu. S prvim danima listopada kućanstva će dobiti veće račune za plin i struju, već se lančano najavljuju poskupljenja mlijeka i kruha. Uz velike troškove za opremanje školaraca i zimnicu mnoge će se obitelji suočiti s pitanjem kako preživjeti jesen. To zabrinuto pitaju i sindikati, ogorčeni zbog novog udara na životni standard.</p>
<p>Vlada je već odobrila poskupljenje plina za 12,39 posto, a HEP-ov novi tarifni sustav vratila je na doradu, preporučivši da prosječno povećanje cijene struje bude 4,5 posto - za industriju i poduzetnike struja ne bi poskupjela, za javnu rasvjetu smanjila bi se 0,3 posto, a za kućanstva bi poskupjela najviše devet posto.</p>
<p>Novi ministar gospodarstava Ljubo Jurčić pritom tvrdi da će zbog nove cijene struje potrošačka košarica biti skuplja samo 0,3 posto, a da će skuplji plin povećati troškove života za 0,18 posto.</p>
<p>»Ministar Jurčić bezobrazno i nekorektno koristi statistiku da bi opravdao poskupljenje i prikrio manjak argumenata. Poskupljenje plina i struje povući će poskupljenje svih proizvoda i usluga, pa će se za dva-tri mjeseca troškovi života povećat najmanje 10 posto. To je velik udar na standard sa strahovitim posljedicama za svako kućanstvo i pitanje je dokle će ići socijalna izdržljivost građana«, upozorava predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Zdenko Mučnjak.</p>
<p>»Nema dvojbe da će skuplji plin i struja, a onda i mlijeko i kruh, izazvati udar na standard, a posebno će ga osjetiti siromašne skupine - umirovljenici, radnici bez plaća, korisnici socijalne pomoći i nezaposleni«, kaže čelnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić.</p>
<p>U SSSH su procijeniti da bi poskupljenje struje i plina moglo povećati troškove režija za 10 posto, no zasad je nemoguće izračunati koliko će poskupljenje utjecati na ukupne troškove života obitelji, kaže Jurić. Ako Vlada govori da struja za kućanstva može poskupjeti najviše devet posto, a u prosjeku 4,5 posto, smatra Jurić, nejasno je koliko bi zapravo struja za kućanstva poskupjela.</p>
<p>»SSSH traži da se hitno sastane Gospodarsko-socijalno vijeće, jer povećanje cijena koje opterećuju kućni budžet i utječu na standard ne može proći bez razgovora sa socijalnim partnerima. Tražimo i da Vlada odgodi odluku o povećanju cijene struje dok se ne razriješe brojne nepoznanice u novom tarifnom sustavu«, najavljuje Jurić.</p>
<p>Mnogo je razloga, ističe Jurić, koji ne opravdavaju poskupljenje struje, kao što je niz neracionalnosti i krađa struje u vrijednosti 200 milijuna kuna. Isto je tako upitno je li ustavno uvođenje 25 kuna paušala za struju, od kojeg će HEP godišnje ubrati 500 milijuna kuna, čime će građani praktički platiti njegovu dokapitalizaciju, smatra Jurić. </p>
<p>»Skuplji plin i struja povećat će ukupne troškove stanovanja u potrošačkoj košarici za 10 posto. Kako se kupovna moć plaća i mirovina nije povećala, Vlada je tim potezom gurnula dublje prema socijalnom dnu više od 50 posto ukupnog stanovništva - umirovljenike, 400.000 nezaposlenih, 120.000 ljudi na socijalnoj pomoći i 750.000 radnika koji jedva spajaju kraj s krajem«, kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst.</p>
<p>»Takva vlada ne zaslužuje povjerenje građana, a i predsjednik Mesić bi se trebao zamisliti nad tim kakve se odluke donose, jer je on imenovao mandatara nove vlade. Račanova vlada nastavlja HDZ-ovu socijalno neosjetljivu neoliberalnu politiku, samo u još lošijem plagijatu, a monopoliste za neracionalno poslovanje nagrađuje novom infuzijom, sišući krv svojih građana«, ističe Kunst.</p>
<p>URSH će, najavljuje Kunst, u dogovoru s drugim sindikatima, zatražiti od Vlade povećanje plaća za onoliko koliko su u drugom polugodištu ove godine povećane cijene na malo. »Ne može se preživjeti ako su plaće zaleđene, a cijene rastu«, kaže Kunst, predviđajući da će jesen biti u znaku socijalnih sukoba.</p>
<p>HUS-ovac Zdenko Mučnjak također smatra da se cijene energenata trebaju naći na raspravi u GSV-u, a sindikati će se ovoga tjedna dogovoriti o zajedničkom nastupu. »U radu nove vlade ništa se nije promijenilo. Ne radi se uz argumente i analitički pristup nego politikantski i populistički, a Vlada se nakon dva mjeseca kadrovskih križaljki nije prihvatila posla. Poskupljenju plina i struje pristupila je paušalno i površno, bez stručnih analiza i jasnih ciljeva što se time želi postići«, smatra Mučnjak.</p>
<p>Uz poskupljenje struje, napominje Mučnjak, ništa se neće poboljšati u racionalnom poslovanju HEP-a, a račun za restrukturiranje i razvoj mreže platit će opet građani. »Vlada ne uklanja uzroke lošeg poslovanja nego se ide s višim cijenama i novim tarifnim sustavom, a da se ne zna s kojim ciljem, osim da se preko leđa građana saniraju nečije neracionalnosti«, ističe Mučnjak.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska na Unčici!</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nakon višemjesečnog pregovaranja te nekoliko međusobno razmijenjenih diplomatskih nota, otvoren je most »Zrinjski« na Uni i granični prijelaz s BiH u Hrvatskoj Kostajnici. Tim činom Hrvatska je ujedno, nakon 11 godina, uspostavila svoj suverenitet nad unskim otokom, dijelom Hrvatske Kostajnice smještenom između Une i, njezinog rukavca, Unčice. Riječ je o tridesetak hektara teritorija na kojem se, između ostalog, nalazi i Stari grad Zrinskih, nogometno igralište te kuća obitelji Djetelić. </p>
<p>Sam granični prijelaz nalazi se, zbog tehničkih razloga, pedesetak metara unutar hrvatskog teritorija, međutim, tabla s natpisom Republika Hrvatska te jarbol s državnim stijegom smješteni su na lijevoj obali Unčice. Tako su na, za Hrvatsku, prihvatljiv način završili dugi i često teški pregovori između dviju država oko otvaranja tog graničnog prijelaza s BiH. Iako hrvatska diplomacija ima razloga biti zadovoljna jer je uspjela i taj dio teritorija vratiti pod vlastiti suverenitet, u Hrvatskoj Kostajnici nije se dogodilo ništa spektakularno.</p>
<p>Jednostavno je ispoštovano razgraničenje prema međunarodnom pravu, odnosno Badinterovim načelima prema kojima su bivše međurepubličke granice od 25. lipnja 1991. postale međudržavne. Tako su i na unski otok konačno stupili hrvatski policajci i carinici čime su definitivno pokopani nedavni pokušaji Republike Srpske da, pozivajući se na tzv. daytonske granice, produži okupaciju hrvatskog teritorija tražeći u tom dijelu granicu na Uni umjesto Unčice. </p>
<p>Hrvatska strana također je odbacila i svojevrsne ucjene koje su stizale iz Banje Luke da, u zamjenu za srpski pristanak da hrvatski policajci prijeđu na desnu obalu Une, službeni Zagreb pristane na izgradnju obilaznice za Bosansku (Srpsku) Kostajnicu preko unskog otoka, dakle, teritorija Republike Hrvatske. Odbacivši takav način razgovora, Hrvatska je ponudila da se u vezi s robnim graničnim prijelazom nastave razgovori i to tako da se do daljnjeg odvija preko sadašnjeg ili da se eventualno izgradi novi most kako bi se ne samo Bosanska (Srpska) nego i Hrvatska Kostajnica ubuduće oslobodile od kamionskog prometa kroz središte grada.</p>
<p>Krajnji ishod diplomatskih razgovora u vezi s Hrvatskom Kostajnicom ujedno je i dobar pokazatelj da se do uspjeha pri rješavanju graničnih pitanja sa susjedima ne dolazi kroz uvažavanje nekih njihovih iracionalnih zahtjeva ili odstupanjem od načela, nego upornim i strpljivim inzistiranjem na poštivanju normi međunarodnog prava.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Elitni politički turizam i narod iz Seattlea </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC</p>
<p>Sastanak na vrhu o održivom razvoju u Johannesburgu po ciljevima je dosad najambiciozniji, po sastavu najelitniji, po broju sudionika najveći skup u povijesti Ujedinjenih naroda. Taj sastanak želi globalnom suradnjom potaknuti gospodarski napredak, posebno u zemljama u razvoju, ali tako da se spriječi uništavanje okoliša i čovječanstvo spasi od siromaštva, gladi i bolesti. No, već i prije njegova početka pomišljalo se da bi mogao razočarati jer bogati (prije svih SAD) još uvijek ne pokazuju iskrenu želju da nešto ozbiljno učine kako otoci bezočnog bogatstva ne bi bili okruženi oceanima siromaštva. </p>
<p>Okupit će se izaslanstva gotovo svih 189 članica UN-a te mnogobrojnih međunarodnih institucija - oko 20.000 službenih sudionika. Većinu državnih izaslanstava predvodit će predsjednici ili premijeri. Najupadljivija iznimka bit će američki predsjednik George W. Bush. U američke je medije procurilo da je otkazao po želji naftaša koji očekuju da će oni - pa i SAD - biti među najčešće prozivanima. No, i osim toga, poznato je da Bush izbjegava međunarodne dogovore koji bi ga na bilo koji način mogli ograničavati. Najdrastičniji primjer: SAD je najveći potrošač energije i zagađivač, a odbacuje dogovor iz Kyota o ograničavanju zagađivanja, jer bi, kaže Bush, njegovo prihvaćanje štetilo američkom gospodarstvu. </p>
<p>Elitnom političkom turizmu, kako se - zbog mršavih stvarnih rezultata - sve češće podrugljivo naziva međunarodne skupove, u Johannesburgu će se suprotstaviti oko 40.000 pripadnika nevladinih organizacija, protivnika negativnosti globalizacije. Taj »narod iz Seattlea«, kako ih posljednjih godina nazivaju prema masovnim prosvjedima iz prosinca 1999., u globalizaciji vidi zavjeru zapadnih vlada, međunarodnih financijskih institucija i multinacionalnih, posebno naftaških, korporacija. Optužuje ih da krše ljudska prava, degradiraju život, uništavaju okoliš, zatiru sve što ugrožava njihove profite i, najgore, prisiljavaju siromašne da ostanu siromašni. </p>
<p>Poučeni neredima sa sličnih skupova posljednjih godina, organizatori sastanka u Johannesburgu nastojat će uz pomoć tisuća policajaca i vojnika razdvojiti elitne turiste od demokratskog karnevala naroda iz Seattlea. To nadmetanje moglo bi biti važnije i zanimljivije od bujice beskorisnih fraza, koje će zapljusnuti svijet sa službenih govornica.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Alibaba i bezbroj hajduka</p>
<p>Sve u svemu, bilo je ovo jedno radno pravosudno ljeto u Hrvatskoj, no to ne znači da se mnogo i učinilo / Prošlo je vrijeme da pravosuđe svoja pitanja rješava na zatvorenim seminarima</p>
<p>VLADO RAJIĆ</p>
<p>Nije ovo bilo pravo pravosudno ljeto. Sudovi su radili u ograničenom obujmu, a ministrica pravosuđa uglavnom je bila u svom kabinetu na Trgu Francuske Republike, kao i njezini suradnici. Odvjetnici si nisu mogli priuštiti duga ljetovanja na kakva su se naučili prošlih godina. Sve u svemu, bilo je to jedno radno pravosudno ljeto u Hrvatskoj.</p>
<p>No, to ne znači da se i mnogo učinilo.</p>
<p>Naime, lansirati promjene u kaznenom zakonodavstvu, i procesnom, uoči ljeta potpuni je medijski promašaj. Promjene su goleme i o njima se uglavnom sve zna. Od promjena kvalifikacija pojedinih kaznenih djela do ukidanja dosadašnjeg istražnog postupka. Laicima će se to učiniti beznačajnim. Ali suci, državni odvjetnici, kompletna ekipa koja radi u pravosuđu dobro zna da nije riječ o reformi nego revoluciji u pravosuđu.</p>
<p>Napušta se (zar stvarno napušta?) kontinentalni obrazac hrvatskog sudovanja i širom se otvaraju vrata za anglosaksonski oblik suđenja. A u tom obliku sudac i stranke mogu pregovarati i dogovarati se o ishodu suđenja i neovisno o tome je li glavna rasprava počela.</p>
<p>Posebnu ulogu dobivaju državni odvjetnici kojima je na čelu Mladen Bajić. Ali zaostaci iz prethodnih tužiteljskih razdoblja toliki su da Bajić jednostavno ne zna koji će spis ujutro prije otvoriti - onaj o kriminalu u pretvorbi ili o kriminalu u Domovinskom ratu. Bez obzira bio taj kriminal mjeren milijunima kuna, maraka ili dolara ili ljudskim glavama.</p>
<p>S druge strane, ministrica pravosuđa uporno zagovara tezu o materijalnoj neopremljenosti sudova. Ima ona u mnogočemu pravo. Ali, je li trebala u računici za proračun 2003. godine baš za 50 posto povećati udio hrvatskih sudova u troškovima državne blagajne? U Ministarstvu financija kažu Vjesniku da to nije strašno povećanje mjereno kunama. Ali 50 posto, e to je nešto drugo i to je onda za škrte ovdašnje financijaše pravi izazov.</p>
<p>Čeka se 19. rujna kako bi se vidjelo je li sudac Slavko Lozina u Splitu u stanju dovršiti suđenje optuženicima za ratni zločin u splitskoj ratnoj luci. Slično bi se pitanje moglo postaviti i sucu Ščekiću u Zagrebu i sutkinji Šarić u Rijeci i još nekim predsjednicima sudskih vijeća koji odlučuju o važnim sporovima, a da se ne zna rok u kojem će taj posao moći dovršiti.</p>
<p>Možda je i nepravedno spominjati te suce na taj način. Ali treba znati da u Hrvatskoj na poslovima pravde radi 1363 suca, 470 državnih odvjetnika, 393 prekršajnih sudaca i, recimo i to, 30.000 policajaca. Smije li ta mašinerija biti podjednako, prema svakoj glavi uključenoj u nju, optužena istim metrom kojim se u kontekstu pravde, suđenja i 1,2 milijuna zaostalih predmeta svi oni ocjenjuju?</p>
<p>Cijelom tom popisu hajduka koji svaki sa svoje strane pravosuđe smatra pećinom u koju može pohraniti svoje interese treba dodati i Vladu na čelu s premijerom Račanom. Premijer je dva puta iz Vile Prekrižje hrvatskoj javnosti obećao da će mu, uz cestu Zagreb - Split, do kraja mandata glavni posao biti sređivanje stanja u sudnicama. Obećao i pozabavio se stranačkim sporovima svoje stranke s drugim koalicijskim partnerima, svoje stranke s opozicijom. </p>
<p>Od posljednjeg susreta u Vili Prekrižje prošlo je i više od mjesec dana. Sad se premijeru stavlja na teret da je ozbiljan pravni problem hrvatskih granica pokušao riješiti političkim sredstvima bez suradnje s i jednim pravnim stručnjakom. Grozno bi bilo da se pojedinačni sporovi na utvrđivanju vlasništva i uskraćenih prava u pograničnim područjima, umjesto u sudovima, moraju rješavati u premijerovu kabinetu.</p>
<p>I na kraju, ono što neprestano nad hrvatskim pravosuđem visi kao mač, jest interes međunarodne zajednice da se stanje u hrvatskim sudovima sredi. Poruke se više i ne broje, toliko ih je da je nevjerojatno kako nije uveden moratorij na ostala unutarnja pitanja i pažnja posvećena isključivo sucima i sudovima. </p>
<p>Koliko je njih nabrojili smo. Uz tisuće pravosudnih dužnosnika valja reći da su tu i 324 sudske institucije. Koja je od njih istupila javno da bi obranila integritet hrvatskog suđenja i hrvatskog gospodina suca? Ni jedna. Da nije nesretne i nespremne Udruge hrvatskih sudaca, ne bi se znalo da taj dio profesionalaca u zemlji ima ikakvo mišljenje o onome što mu se događa.</p>
<p>Prošlo je vrijeme da pravosuđe svoja pitanja rješava na zatvorenim seminarima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Pristup muškarcima zabranjen: izgon sociološkog uljeza</p>
<p>Iako mi to nije prvi put da se susrećem s tabuiziranim riječima, koje odmah mogu poslužiti i kao optužbe, ipak me iznenadilo da se uobičajena hrvatska riječ »prodor« upotrebljava isključivo u frojdističko-seksološkom kontekstu... Optužba gospođe Vesne Kesić za libidinozni jezik i demonizirani izraz »prodor« prava je ekskomunikacija sociološkog uljeza u ideološki zabran u koji je pristup muškarcima, a pogotovo onima koji upotrebljavaju libidinozne jezične izraze, zabranjen. Uzimam to na znanje, ali nisam posebno impresioniran / Tu je opet jezični problem, ali koji mi nameće pitanje: govorimo li gospođa Kesić i ja istim jezikom, ili bi se tu mogla primijeniti glasovita duhovita Churchillova metafora da su Amerika i Engleska dvije nacije koje dijeli isti jezik</p>
<p>JOSIP ŽUPANOV</p>
<p>Kao što se i očekivalo, imenovanje gospođe Željke Antunović za ministricu obrane izazvalo je različite, pa i neumjesne komentare. Ja sam u svom napisu (»Hrvatska nije Finska: ministrica na čelu MORH-a, feminizacija ili degradacija obrane«, Vjesnik, Stajališta, 1. kolovoza) svjesno zanemario takve komentare kao irelevantne za analizu toga događaja sa stajališta ženske emancipacije.</p>
<p>Stoga se nisam upuštao ni u kakva nagađanja o tome hoće li nova ministrica zadovoljiti na tom iznimno teškom i nezahvalnom zadatku, iz dva razloga: uspjeh ili neuspjeh ne ovisi o njezinom spolu nego o njezinim administratorskim sposobnostima s jedne strane i o težini zadatka s druge strane.</p>
<p>Nisam raspolagao potrebnim informacijama koje bi mi omogućile procjenu njezinih administratorskih sposobnosti, a s druge strane ni svim detaljima preustroja Ministarstva obrane i oružanih snaga u cjelini.</p>
<p>U takvoj situaciji moja bi se procjena njezinih šansi izražavala kao 50:50, a to ne bi nikoga zadovoljilo. Stoga treba pričekati rezultate nakon isteka njezina mandata.</p>
<p>Gospođa Vesna Kesić je u svom polemičkom napisu (»Žena na čelu Ministarstva obrane radikalna je poželjna promjena prema modernoj Hrvatskoj«, Vjesnik, Stajališta, 19. kolovoza) kao uvod navela upravo različite neprimjerene i neprihvatljive napise u hrvatskom tisku. To može biti korisno kao informacija čitateljima koji ne prate sve važnije tiskovine, ali to je bilo sasvim nepotrebno kao uvod u prikaz moje socijalne analize emancipacije žena u našem društvu.</p>
<p>Međutim, nakon takvog uvoda uslijedila je aluzija na poznati incident u Hrvatskom saboru, na koji su odmah na licu mjesta reagirali neki zastupnici (zastupnice), ali s kojim ja nemam ama baš nikakve veze. Naravno, tu sam »vezu« otkrio u mom »libidoznom« (valjda libidinoznom!) jeziku.</p>
<p>Pa u čemu se taj jezik sastoji? U jednoj prokazanoj riječi: u riječi »prodor« koja se odnosila na ulazak žena u neka zanimanja koja su u tradicionalnom društvu bila dostupna samo muškarcima.</p>
<p>Iako mi to nije prvi put da se susrećem s tabuiziranim riječima, koje odmah mogu poslužiti i kao optužbe (taj smo film davno gledali u broznim vremenima), ipak me iznenadilo da se uobičajena hrvatska riječ »prodor« upotrebljava isključivo u frojdističko-seksološkom kontekstu.</p>
<p>Za mene prodor znači svaki ulazak na neki fizički, socijalni ili simbolički prostor unatoč preprekama i otporima. Tako shvaćena riječ prodor nužno ne znači »penetraciju« u seksološkom smislu, koja se onda tumači kao simbol muške dominacije nad ženama.</p>
<p>Naravno, ako se tako protumači čak i seksualni akt, koji ja smatram normalnim ljudskim činom, a ne nužno grijehom i nasiljem, onda iz toga slijede kvalifikacije kao što su macho, mačizam, patrijarhalizam, seksizam, pa i na nešto popularnijoj razini, muške svinje, muški šovinisti i da ne nabrajam dalje.</p>
<p>Svakako, to je ozbiljnija stvar od pukog prokazivanja zabranjenih riječi. Tako sam ja u nekadašnja vremena bio prozivan kao pristalica funkcionalizma zbog upotrebe nepoćudnog termina »socijalni sistem«, jer je to bio funkcionalistički termin, a funkcionalizam je bio prokazan kao suprotnost marksizmu. To je bila u ono vrijeme ozbiljna optužba, kao što su za vrijeme inkvizicije mnoge riječi bile protumačene kao krivovjerje, koje je moglo odvesti heretika na lomaču.</p>
<p>Ali, moji profesionalni kolege tu su optužbu ipak više rabili kako bi se i sami zaštitili od nekih drugih nepoćudnih riječi za koje su mogli biti optuženi. Nije im svrha bila da me time isključe (ekskomuniciraju) iz sociološke zajednice nego da sačuvaju vlastitu kožu. A u takvim vremenima i najnedužnije riječi mogle su se tumačiti kao krivovjerje.</p>
<p>Tako je za vrijeme španjolske inkvizicije neki čovjek bio okrivljen jer je rekao: »Jedan, dva, tri«. Time je navodno uvrijedio Sveto trojstvo. Ako čitatelji misle da karikiram, mogu navesti da su me još osamdesetih godina javno napadali u Vjesniku zato što upotrebljavam riječ »samoupravljanje« bez atributa »socijalističko«.</p>
<p>Valjda je ironija sudbine što je tako vatreni pristalica »socijalističkog samoupravljanja« postao jedan od najvećih kapitalističkih novinskih magnata u Hrvatskoj. Stari bi Rimljani rekli: »Quantum mutatum ab illo!« (koliko su se stvari promijenile od onda).</p>
<p>Međutim, optužba za libidinozni jezik i demonizirani izraz »prodor« nije samo ograđivanje od nečega radi čuvanja vlastita kože: to je prava ekskomunikacija jednog sociološkog uljeza u ideološki zabran u koji je pristup muškarcima, a pogotovo onima koji upotrebljavaju libidinozne jezične izraze, zabranjen.</p>
<p>Uzimam to na znanje, ali nisam posebno impresioniran. Prije četrdeset godina, vrativši se iz Sjedinjenih Država, doživio sam i gore stvari.</p>
<p>No, kako je taj čin ekskomunikacije garniran i nekim drukčijim diskursom, koji je sličan stručnom pa i znanstvenom diskursu, moram se na neke stvari osvrnuti točku po točku.</p>
<p>Tu je opet jezični problem, ali koji mi nameće pitanje: govorimo li gospođa Kesić i ja istim jezikom, ili bi se tu mogla primijeniti glasovita duhovita Churchillova metafora da su Amerika i Engleska dvije nacije koje dijeli isti jezik.</p>
<p>Tako npr. autorica tvrdi da ja zazivam tužnu sudbinu marginalizirane i feminizirane znanosti u Hrvatskoj. Tu je glagol »zazivati« potpuno pogrešno upotrijebljen. Zazivati se može nešto što ima pozitivnu vrijednost, ali čega u određenom trenutku nedostaje.
Na primjer, zazivati se može kiša u doba suše (što su u tradicionalnom društvu nekad činile prporuše) ili se može zazivati »pravna država« u vrijeme kad u društvu ima suviše nereda i bezakonja, ali se ne može zazivati marginalizacija niti na njoj zasnovana feminizacija, odnosno tužna sudbina marginalizirane i feminizirane znanosti.</p>
<p>Tu je trebao doći neki drugi glagol - možda glagol »oplakivati«, ali nipošto glagol »zazivati«.</p>
<p>(Svršetak u sutrašnjem broju)</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini, redoviti je član HAZU.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Čelni ljudi moraju imati »nešto više« od stručnosti</p>
<p>Kad se izrađuje, na primjer, poljoprivredna strategija, nije dovoljno samo biti stručnjak za to područje, nego treba poznavati teren i navike poljoprivrednika. Uz stručnost, treba imati i »nos«, ali i »političko znanje« / Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo ponekad luta tražeći rješenja za razvoj poljoprivrede. Strategija razvoja hrvatske poljoprivrede još se ne ostvaruje, s državnim poticajima za razvoj poljoprivrede još ima problema... Znam da je ministru teško raditi u nesređenoj hrvatskoj poljoprivredi, ali neki bi potezi trebali biti učinkovitiji i pravodobni</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Još za vladavine HDZ-a naručen je i izrađen Pregled stanja i Strategija razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske. Bilo je to u studenome 1994. godine. Tadašnja je vlast dokument usvojila, ali u praksi nije nikad potpuno ostvaren. Sadašnja ga je vlast ocijenila uopćenim, u praksi neprovodljivim zbog više razloga. </p>
<p>U tom dokumentu, među ostalim, piše da »zadržavanje sadašnje (poljoprivredne) politike« nije strateško opredjeljenje, te da »hrvatsku razvojnu strategiju za poljoprivredu valja temeljiti na promjeni agrarne strukture, socijalno-ekonomskom položaju poljoprivrede«...</p>
<p>Strategija, zapravo, ima i dobrih strana, ali je izostao tzv. operativni plan, pa je ona kao samostalan dokument općenita karaktera. Temelji se na izvješću dvadesetak hrvatskih stručnjaka i desetak stranih savjetnika. Za taj su dokument plaćeni milijuni kuna, odnosno dolara. </p>
<p>Nova vlast nudi novu Strategiju razvoja poljoprivrede, ali ona još nije dostupna široj javnosti.</p>
<p>Da nije dovoljno samo biti stručnjak za neko područje nego da treba poznavati teren i navike poljoprivrednika i drugo, zorno govori dokument Projekt obnove i razvoja poljoprivrede Koprivničko-križevačke županije do 2005. godine, koji je izradilo Visoko gospodarsko učilište u Križevcima u rujnu 1999.</p>
<p>To je zapravo studija stanja i perspektive razvoja poljoprivrede te županije s uvođenjem tržišnog sustava gospodarenja u poljoprivredi na njenu području.</p>
<p>Dokument vjerno oslikava županijsku poljoprivredu. Prema brojnim stručnjacima, vrlo je upotrebljiv i očito je da za njega nije uzalud dan novac. Radila su ga dvadeset i dva visokoškolovana stručnjaka koji dobro poznaju podravsko-prigorsku poljoprivredu i realne mogućnosti njena razvoja.</p>
<p>Dakle, uz stručnost treba dobro poznavati područje za koje se izrađuje i nudi odgovarajuće strategija. Usto, stručnjak mora barem malo biti i »političar«.</p>
<p>Prije trideset i više godina, kada je koprivnička »Podravka« grcala u ekonomskim poteškoćama, njeni su stručnjaci posjetili virovski »Gradinar-Lozu« (udaljenost od Koprivnice oko dvadeset kilometara), poduzeće za preradu voća, koje je vrlo rentabilno poslovalo, a tržište uglavnom imalo u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj.</p>
<p>To je poduzeće nastalo »iz ničega«, a proizvodilo se u preuređenim stajama za tov junadi. Tržište stoke, kao i danas, nije dobro funkcioniralo, poljoprivreda je bila na margini gospodarskog razvoja. </p>
<p>Poduzeće je osnovao i organizirao Maks, čovjek koji je tada imao samo osnovnu školu.</p>
<p>Nakon tog posjeta »podravkaša«, u tvorničkom listu »Podravka« osvanuo je članak s naslovom »Traži se drug Maks«.</p>
<p>Je li taj posjet »Gradinar-Lozi« utjecao na bolju organizaciju poslovanja »Podravke«, danas je teško reći. Činjenica je da je virovsko poduzeće »podignuo« čovjek koji nije imao formalnu stručnu spremu, ali je bio dobar organizator i imao je »nos« za tržište nabave i prodaje te organizaciju.</p>
<p>Tako i danas, uz stručnost, treba imati i »nos«, ali i »političko znanje«. »Čisti« stručnjak neće učiniti mnogo za poboljšanje stanja u zemlji ako je na čelnom mjestu, primjerice, ministarstva. Dakako, oko sebe treba okupiti tim stručnjaka.</p>
<p>Kao dobar primjer funkcioniranja ministarstva spomenut ću Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Ono je u ljeti 2000. ponudilo Vladi strategiju razvoja malog poduzetništva do 2004. godine. Strategija se uveliko ostvaruje u cijeloj Hrvatskoj kroz program »Poduzetnik 1«, sada već i »Poduzetnik 2« i druge oblike programa.</p>
<p>Nedavno je potpredsjednik Vlade Slavko Linić javno izjavio da je to ministarstvo jedino ostvarilo planirano povećanje zaposlenosti. Strategija najavljuje da će do 2004. svi programi »zaposliti« više od 133 tisuća osoba. </p>
<p>Ministarstvo je već najavilo da će uskoro dovršiti Program za malo gospodarstvo od 2003. do 2006. godine, te da će najviše novozaposlenih biti u malim i srednjim tvrtkama. </p>
<p>Novi program predviđa više poticajnih mjera od sadašnjeg: za poduzetničke centre, inkubatore i zone, biološki razvoj i inovacije, kreditiranje poduzetništva, jamstva za malo gospodarstvo, povezivanje poduzetnika i njihovo obrazovanje, investicijske fondove, poduzetničko korištenje nekretnina u vlasništvu države, kao i program međunarodne suradnje za malo gospodarstvo i drugo.</p>
<p>Vrlo pohvalno i ostvarljivo, jer su ljudi u tom ministarstvu ponikli iz prakse.</p>
<p>Nasuprot tome, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo ponekad luta tražeći rješenja za razvoj poljoprivrede.</p>
<p>Strategija razvoja hrvatske poljoprivrede još se ne ostvaruje, s državnim poticajima za razvoj poljoprivrede još ima problema, ministar prijeti Europskoj uniji da će Hrvatska prestati izvoziti neke proizvode iako Ministarstvo predugo nije uspjelo prikupiti dokumentaciju koja dokazuje da je izvozni <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> »naš«, itd. </p>
<p>Ministar je u »Slobodnoj Dalmaciji« (11. kolovoza) izjavio: »U prethodnoj je sezoni prerađeno 2270 vagona ploda maslina, za što je plaćeno 27 milijuna kuna poticaja. Proizvedeno je četiri i pol milijuna litara ulja, no od toga je samo 115 tisuća litara bilo u prometu kroz sustav PDV-a. Pitam se što to mi i za koga potičemo«.</p>
<p>Dakako, to se pita i javnost koja traži efikasnije trošenje državnog (poreznog) novca. Znam da je ministru teško raditi u nesređenoj hrvatskoj poljoprivredi, ali neki bi potezi trebali biti učinkovitiji i pravodobni.</p>
<p>Autor je umirovljeni diplomirani ekonomist iz Đurđevca.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U nedavnoj odluci Vlade o sanaciji svakako je najveći strateški promašaj to što se novac daje bez programa</p>
<p>U ovoljetnoj sanaciji brodogradnje Vlada u poslovnu praksu uvodi potpuno izvrnut inovacijski model: prvo novac, zatim program, pa tek onda njegova provjera i kontrola. I to sve novcem poreznih obveznika! Kad se ta besmislica poveže s onim što je već zaključeno o menadžerima, i sve se to projicira samo malo u budućnost, moguće je prognozirati samo jedno. Od hrvatske brodogradnje, u godinama koje dolaze, teško je očekivati nešto drugo osim onoga što je već mnogo puta do sada viđeno / Za akciju spašavanja potonulih industrijskih divova porezni će obveznici sljedećih šest godina plaćati 2,82 milijarde kuna. I sve zato da bi brodograditelji isplivali iz brojnih poteškoća i konačno stali na svoje noge. Ako tako bude. A prema mnogim ozbiljnim naznakama, tako neće biti! / Zašto Ministarstvo gospodarstva u dokumentu s kojim izlazi pred Vladu i koji je vrijedan više od dvije milijarde kuna nije moglo doći do logičnog i točnog zaključka koji zna svaki malo bolji student menadžmenta - da je glavna odgovornost za dobro, ili loše, poslovanje uvijek fokusirana na najvišoj vlasničkoj razini?</p>
<p>ZLATKO I MILA JAZBINŠEK</p>
<p>Prošloga se tjedna na sjednici Vlade dogodilo ono što su svi i očekivali</p>
<p> - ponovno su sanirani svi gubitci hrvatske brodogradnje.</p>
<p>Za akciju spašavanja potonulih industrijskih divova porezni će obveznici sljedećih šest godina plaćati 2,82 milijarde kuna. I sve zato da bi brodograditelji isplivali iz brojnih poteškoća i konačno stali na svoje noge.</p>
<p> Ako tako bude. A prema mnogim ozbiljnim naznakama, tako neće biti!</p>
<p>Najprije zato jer Vladin potpredsjednik zadužen za gospodarstvo, ili osoba koja u svezi s tim problemom zna daleko najviše, tvrdi da sadašnji menadžmenti ne mogu posrnula brodogradilišta izvesti iz krize.</p>
<p>To je vjerojatno dijelom točno. Ali, još mnogo važnije od toga je da ni hrvatska vlada nema sposobnosti i vještine za spašavanje brodograditelja. A to se vidi gotovo prema svemu, počevši od analize hrvatske brodogradnje koja je bila podloga za odluku o ovogodišnjoj sanaciji.</p>
<p>U analizi stanja hrvatske brodogradnje koju je pripremilo Ministarstvo gospodarstva za Vladinu treću sjednicu, kaže se da osim »Uljanika« i »Brodotrogira« sva ostala brodogradilišta u državnom vlasništvu iskazuju gubitke. Pri čemu je dobit u »Brodotrogiru« više rezultat završene sanacije nego nekog dobrog poslovanja.</p>
<p>Prema toj analizi, uzroci iskazanih gubitaka leže prije svega na upravama i nadzornim odborima. I to samo u smislu kontrole i praćenja troškova, zatim radne discipline i pripreme rada. Moglo bi se zaključiti kako Ministarstvo gospodarstva takvim nalazom sugerira da je sve ostalo dobro.</p>
<p>No to vjerojatno, osim tog ministarstva, nitko drugi ne bi mogao prihvatiti. Jer, svatko tko nešto zna o poslovnom upravljanju zna da pravi i izvorni uzrok svih brodograđevnih problema mora biti u vlasniku. Ili u Vladi koja svojim autonomnim odlukama postavlja takve pogrešne uprave i nadzorne odbore. A te uprave, takve kave jesu, ne čine mnogo toga što je važno u poslovanju, pa među ostalim i ne vode proizvodnju kako bi to trebalo činiti.</p>
<p>Zašto Ministarstvo gospodarstva u dokumentu s kojim izlazi pred Vladu i koji je vrijedan više od dvije milijarde kuna nije moglo doći do logičnog i točnog zaključka koji zna svaki malo bolji student menadžmenta - da je glavna odgovornost za dobro, ili loše, poslovanje uvijek fokusirana na najvišoj vlasničkoj razini? Što je posebno važno, o točnosti tog zaključka ovisi što, i kako, treba dalje poduzeti da bi se spasila jedina hrvatska preostala megaproizvodnje za svjetsko tržište.</p>
<p>Ako je tako kao što kaže Ministarstvo gospodarstva, ako je problem samo u kontroli, praćenju troškova, radnoj disciplini i pripremi rada, onda je sve jednostavno i gotovo bezbolno. Samo treba sanirati, restrukturirati i malo više nadzirati i poteći će med i mlijeko. I takva rješenja su ponuđena i prihvaćena na prošlotjednoj Vladinoj sjednici.</p>
<p>A ako pak nije tako kao što se tvrdi u analizi? I ako je bit problema, kao i uvijek i svuda, u ljudima na najvišim vlasničkim i upravljačkim razinama, onda su stvari gotovo neizvedive. Jer, tko zna zbog kojih razloga Vlada ne može, ili ne zna, riješiti pitanje menadžera u svojim tvrtkama.</p>
<p>Kada bi se Vlada znala na pravi način pobrinuti za svoju najvažniju vlasničku odgovornost u svezi s menadžerima, vjerojatno bi i prije nekoliko mjeseci učinila ono što bi učinio svaki odgovorni vlasnik koji ima nekoliko tvrtki, od kojih mu jedna radi dobro, a druge loše.</p>
<p>Takav bi vlasnik, bez ijedne minute odgađanja, poslao predsjednika uprave dokazano uspješne tvrtke, pulskog »Uljanika«, u »Brodosplit« na dvije, tri godine da sve raščisti i postavi poslovanje kako treba. Zatim bi iz Pule poslao još jednog, dvoje menadžera u Rijeku, u »3. maj«, da i tamo sve postave na svoje mjesto.</p>
<p>I tako bi pravi vlasnik iskoristio sve ono što ima, a pritom ne bi ugrozio »Uljanik«. Jer, ako to brodogradilište u Puli tako dobro radi kao što se priča, onda bi moralo biti pravi rasadnik upotrebljivih menadžerskih kadrova, koji, gdje god dođu, znaju pokrenuti ono što treba. Onaj tko to ne iskoristiti, u najmanju ruku malo zna o poslovnom upravljanju. </p>
<p>Ako Vlada iz nekih nerazumljivih razloga nije mogla u svojim tvrtkama izvesti rokadu s menadžerima na relaciji Pula - Rijeka - Split, onda je barem mogla postupiti kao pravi vlasnik i na drugi način.</p>
<p>Umjesto muljanja s međunarodnim agencijama za zapošljavanje i natječajima u svjetskim financijskim novinama, mogla je izravnom pogodbom unajmiti menadžerske timove predvođene nekim od hrvatskih u praksi provjerenih brodograditelja. Koji imaju višegodišnje iskustvo u samostalnom vođenju brodogradilišta, te godine i godine provedene u radu u inozemstvu na sličnim poslovima. I koji iza sebe imaju dovoljno brodograđevnih utakmica da bi izašli na kraj sa svjetskim tržištem, te proizvodnim i ljudskim nezaobilaznim problemima.</p>
<p>Takvi ljudi postoje, Vlada i njeni stručnjaci za njih znaju. Ali, čini se da se oni ne uklapaju u hrvatski dobro zatvoreni sustav cirkuliranja kadrova. Može se pretpostaviti da takve ljude nitko ozbiljno i ne traži, uza ostalo i stoga što unose nelagodu i velike probleme gdje god se pojave.</p>
<p>Jedan od velikih problema koji donose pravi menadžeri je zahtjev za suradnicima.</p>
<p>Nijedan menadžer koji drži do sebe neće se prihvatiti posla a da ne dovede nekoliko ključnih ljudi sličnih sebi. Za koje je potpuno siguran da će odmah i bez ikakvih primisli započeti provoditi planove za koje je on preuzeo rizik ispunjavanja. Isto se načelo primjenjuje svuda gdje su u pitanju velike odgovornosti. A gdje su, ako nisu u hrvatskoj brodogradnji?</p>
<p>Međutim, takvo kadrovsko pročišćavanje i remećenje postignute nirvane nikome ne odgovara. Pogotovo ne onima koji bi mogli biti ugroženi. I zato će se unaprijed voditi podzemne akcije besprijekorno dobro, horizontalno i vertikalno, isprepletenih prijatelja, rođaka, kumova i svih ostalih interesnih i društveno važnih čimbenika. Koje će završiti onako kako vidimo da završavaju - pravi i sposobni ispadaju iz igre. </p>
<p>Osim što ne uočava menadžerske probleme, Vlada u svojoj analizi hrvatske brodogradnje i prijedlogu mjera dobro posrće i na koncepcijsko-strateškom pristupu.</p>
<p>U tom dokumentu i nedavnoj odluci Vlade o sanaciji svakako je daleko najveći strateški promašaj što se novac daje bez programa, na temelju nekih, koncepcijski nekoordiniranih, naznačenih budućih mjera.</p>
<p>To se ne može doživjeti ni i najlošijim bankama. U njima se, da bi se dobilo i male iznose, mora obraniti investicijski program, od tržišta do prodaje preko organizacije proizvodnje, financijskih projekcija, kadrova, rekonstrukcije, pa sve do pričuvne opcije. Takav pristup nije ništa novo, samo se primjenjuje svima poznato načelo: prvo program, zatim dubinska provjera programa, a tek onda novac i na kraju kontrola učinjenoga.</p>
<p>Nasuprot tome, u ovoljetnoj sanaciji brodogradnje Vlada u poslovnu praksu uvodi potpuno izvrnut inovacijski model: prvo novac, zatim program, pa tek onda njegova provjera i kontrola. I to sve novcem poreznih obveznika!</p>
<p>Kad se ta besmislica poveže s onim što je već zaključeno o menadžerima, i sve se to projicira samo malo u budućnost, moguće je prognozirati samo jedno. Od hrvatske brodogradnje, u godinama koje dolaze, teško je očekivati nešto drugo osim onoga što je već mnogo puta do sada viđeno.</p>
<p>Autori su strateški i poslovni konzultanti iz Splita.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mnogo se bolje snalaze u ekonomskim teorijama nego u stvarnosti ekonomskog života vlastite zemlje</p>
<p>Upravo dok Slovenci štite svoje interese i onda kada za njih nemaju argumenata i institucijama državne prisile pokušavaju stvoriti situaciju pozivanja na pravo koje sada nedvojbeno nemaju, Arlović nam kao jedan od vrhovnika SDP-a sugerira izdizanje iznad navodno prizemnog pragmatizma u više sfere. Koje samo on razumije i koje se ne mogu »kvalitetno proučiti« kako bismo naše navodno »prizemno pravo« žrtvovali nekim imaginarnim višim interesima koje on i drugovi mu jedini vide / Dok je Friedman darovao svojim građanima monetarizam s negativnim porezom i ozbiljnom brigom za najsiromašnije, bogataše i sustav, Arlović nam nameće krhotine Friedmanove biljke za neadekvatno tlo, »darujući« nam sa svojim koalicijskim partnerima, umjesto negativnog poreza, povećane poreze, povećane cijene, da bi nas na kraju »maznuo« i PDV-om!</p>
<p>JADRANKO ČRNKO</p>
<p>Nakon izjave slovenskog ministra Rupela da je u Savudrijskoj vali riječ o »federalnom moru«, te izjava Mate Arlovića (Vjesnik, 20. kolovoza) o potrebi »preispitivanja parafiranog sporazumu kako bismo se izdigli iznad pragmatičnih zahtjeva lokalnih sredina« i o tome da mnogi »ne razumiju što je neoliberalizam« i da »svi koji žele taj oblik kvalitetnije ispitati trebaju prije svega proučiti Friedmana... da bi se uopće shvatilo o čemu je riječ«, vrijeme je da se najoštrije urlikne i traži radikalna smjena vodećih boraca za opće (ne)dobro.</p>
<p>Dok Slovenci štite svoje interese i onda kada za njih nemaju argumenata i institucijama državne prisile (policijski čamci) pokušavaju stvoriti situaciju pozivanja na pravo koje sada nedvojbeno nemaju, pokušavajući pragmatizmom doći do prava, Arlović kao jedan od vrhovnika SDP-a sugerira nam (i vodi nas sa SDP-om) izdizanje iznad navodno prizemnog pragmatizma u više sfere. Koje samo on razumije i koje se ne mogu »kvalitetno proučiti« kako bismo naše navodno »prizemno pravo« žrtvovali nekim imaginarnim višim interesima koje on i drugovi mu jedini vide.</p>
<p>Sporazum nedvojbeno nije sklopljen, ali su ozbiljni razgovori i definirani nacrt učinjeni i parafirani. Zato se Slovenija na njega ne može pozivati kao na akt, ali se može pozivati kao na nedvojbeno iskazanu namjeru Hrvatske (kroz riječi i paraf predsjednika Vlade Račana) i način pristupanja problemu.</p>
<p>U parafiranom sporazumu imamo dvije sukladne volje izražene kroz osobe predsjednika vlada Slovenije i Hrvatske i u svim ozbiljnim razmatranjima te dvije volje imaju se smatrati ozbiljnima. Ako je jedna bila neosnovano izražena (a Račanova to nedvojbeno jest), tada u odgovornom i pravno relevantnom postupanju treba biti odmah jasno i izrijekom iskazano odustajanje od nje - što s hrvatske strane nije do danas učinjeno.</p>
<p>Tako nakon Račanova katastrofalno pogrešnog pristupa sporazumijevanju s bivšim partijskim drugovima iz prijateljske Slovenije, dobivamo drugu katastrofalnu pogrešku državnog vodstva što susjedima jasno ne iskaže pogrešnost svog osobnog pristupa i nesukladnost osobnog stava sa voljom zemlje koju predstavlja.</p>
<p>Premijer time krši i elementarni temelj mandata koji je dobio od građana Hrvatske i vodi neku svoju privatnu politiku koja je nesukladna i interesima Hrvatske i ustavnim temeljima!</p>
<p>U pitanju nije nekoliko kilometara mora i nekoliko ribara nego načelo suverenosti i ozbiljnosti. Tako sada imamo situaciju da se na račun nekompromitiranje Ivice Račana kompromitira cijela Hrvatska.</p>
<p>Simptomatično je da se slovenski mehanizam građenja i hrvatski razgradnje mogućih pravno relevantnih činjenica za eventualnu buduću arbitražu nastavlja faktičnim ostvarivanjem suverenitatnih prava Slovenije na hrvatskom pomorskom području slanjem ribarica s policijskom pratnjom (kao da su s druge strane u Hrvatskoj obalni razbojnici i gusari) i pigmejskim »europejskim« suzdržavanjem hrvatskih vlasti da prijateljima iz Slovenije, u interesu daljnjih dobrosusjedskih odnosa, pokažu da se ovdje nalaze dobri i ozbiljni susjedi koji poštuju tuđe i svoje.</p>
<p>Ništa više i ništa manje. A za to nam nije potreban ni »Petar Krešimir IV.« u Savudrijskoj vali, ali niti Mato Arlović u Hrvatskom saboru i gigantski foteljosjedioci u Vladi. Ili možda običan puk ništa ne razumije, kao što to Arlović sugerira pozivanjem na Miltona Friedmana kao zagovornika klasičnog konkurentskog tržišta i protivnika državne regulative.</p>
<p>Arlović ne zna da je Friedmanov monetarizam (regulatorno djelovanje monetarnog mehanizma na privredu i posebno cijene - kontroliranjem novčane mase radi stabilnosti cijena) nastao u razvijenim privredama i SAD, da je tamo primjenljiv određeno vrijeme (kao i svaki ekonomski model za određenu situaciju), a da je kao cjelovit koncept apsolutno neprihvatljiv za zemlju koja izlazi iz ratnih stradanja i koja tek treba uspostaviti stvarno konkurentsko tržište.</p>
<p>Hrvatska treba ozbiljnu i jaku državnu regulativu da bi stvorila pravo tržište koje u razvijenim zemljama postoji, treba stvoriti proizvodnju dobara i usluga, treba otvoriti prostore zapošljavanju, treba uspostaviti učinkovit pravni sustav - a to se ne čini Friedmanovim monetarizmom. Njime se može samo sadašnje nepovoljno stanje činiti prividno stabilnim - kao što ono prividno nizom statističkih makropokazatelja izgleda.</p>
<p>Zemlja koja ima jednog zaposlenog na jednog nezaposlenog i umirovljenog ne može se smatrati gospodarski stabilnom, a sukladno tome ni poligonom za primjenu Friedmanovog monetarizma. </p>
<p>»Prepisivanje« suvremenih ekonomskih teorija razvijenog svijeta u ovakvu Hrvatsku samo znači da imamo »nabildane ekonomske intelektualce« koji se mnogo bolje snalaze u suvremenim ekonomskim teorijama nego u stvarnosti ekonomskog života vlastite zemlje. A građani Hrvatske nisu akademski klub za ispitivanje papirnatih teorija, nego živi ljudi kojima treba inaugurirati okvire rada, prava i sigurnosti.</p>
<p>Gospodin Arlović se gotovo drsko poziva na Friedmana. Očito ne zna da je Milton Friedman izradio najradikalniji prijedlog za socijalnu skrb i blagostanje poslije Drugog svjetskog rata koncipiranjem tzv. negativnog poreza na prihod koji bi se vraćao najsiromašnijima, razmišljajući daleko svestranije od Arlovića u razvijenoj američkoj privredi.</p>
<p>Pa dok je tako Friedman sa Sveučilišta u Chicagu i Hoover Institution on War, Revolution and Peace darovao svojim građanima monetarizam s negativnim porezom i ozbiljnom brigom za najsiromašnije, bogataše i sustav, Arlović nam nameće krhotine Friedmanove biljke za neadekvatno tlo, »darujući« nam sa svojim koalicijskim partnerima, umjesto negativnog poreza, povećane poreze, povećane cijene, da bi nas na kraju »maznuo« i PDV-om!</p>
<p>Ako je jedna od osnovnih postavki monetarizma kontrola novčane mase radi ostajanja stabilnosti cijena, kakav to monetarizam može i provodi Arlović i društvo s cijenama plina, struje i sl.? Hoće li možda Arlović uz mirovine slati umirovljenicima i brošuru o Friedmanovom neoliberalizmu u svojoj redakciji, kako bi umirovljenici »shvatili o čemu je riječ«?</p>
<p>A riječ je o tome da razni »Arlovići« nemaju pojma što treba činiti i jedino im ostaje nekritičko »prepisivanje« tuđih umotvorina u nedostatku svojih, glumeći da su ukorak sa svjetskim trendovima i vremenom, ali dokazujući da su u raskoraku s prostorom.</p>
<p>Tako se s monetarističkim i neoliberalističkim postavkama Hrvatska urušava unutar sebe, a s »izdizanjem iznad pragmatizma« aktualnih državovoditelja narušava i izvana. Nedirnuto čini se ostaje samo podzemlje i u stvarnom i u socijalnom smislu!</p>
<p>Znači li Arlovićev neoliberalizam i stabilnu konkurentnost podzemlja i protivljenje državnog djelovanja podzemnom tokovima?</p>
<p>Znači li pandan »podzemnom neoliberalizmu« treniranje strogoće zatvaranjem restorana u sred sezone u srcu turističke djelatnosti i kontrolu samo onih koji posluju sukladno zakonu, a ne i onih koji posluju kao da zakoni ne postoje.</p>
<p>Kada bi gospodarski život bio tako jednostavan da se problemi mogu razriješiti uzimanjem jedne »tablete« neke ekonomske teorije, tada bi u cijelom svijetu sve bilo idealno riješeno, a ljudi poput Arlovića bili bi samo portiri za otvaranje čarobnih ladica.</p>
<p>Nažalost, dok razni »Arlovići« nauče bit ekonomije, mnogih od nas biti neće.</p>
<p>Autor je odvjetnik iz Zagreba.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Za berbu gljiva potrebno je samo - znanje!</p>
<p>Profesor Romano Božac preporučuje: Gljive nemojte brati bez predznanja i proučavanja uz stručnu pomoć/ Pri prodaji gljiva potrebno je imati dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša za sakupljanje gljiva u komercijalne svrhe </p>
<p>»Sve su gljive jestive, ali neke samo jedanput«, stari je klišej koji upozorava na opasnosti što ih kriju ovi ukusni šumski plodovi, ako ih beru nedovoljni iskusni berači. Ovogodišnje vremenske prilike s puno vlage i topline pogodovale su rastu ogromnih količina raznovrsnih gljiva, a protekli se tjedan jako puno izletnika moglo zateći u njihovu branju. Dogodi se, međutim, da gljive beru i amateri, pa često umjesto ukusnih jestivih blagvi uberu slične otrovnice, muhare. Kako otrovne gljive mogu prouzročiti ozbiljne poteškoće u probavnom traktu, a ponekad i teža oštećenja jetre i bubrega, ne preporučuje se odlazak u berbu bez stručnog vodstva i dovoljno znanja o gljivama.</p>
<p>»Najljepše gljive uvijek su one najotrovnije, a najopasnije među njima svakako su zelena, bijela i smrdljiva pupavka te zavodnica, koja je utoliko opasnija jer je slična jestivoj i često konzumiranoj lisičarki«, rekao nam je poznati mikolog s Agronomskog fakulteta Romano Božac, osnivač i predsjednik Gljivarskog društva Kamilo Blagaić. </p>
<p>U slučaju trovanja koje se osjeća odmah nakon konzumiranja gljiva, potrebno je izazvati povraćanje, preporučuje profesor Božac, a zatim oboljeloga treba što prije odvesti u bolnicu. »To je blaži oblik trovanja i većinom izaziva samo povraćanje i mučninu, odnosno smetnje probavnog trakta. Trovanje, pak, najsmrtnijim gljivama manifestira se tek osam sati nakon jela, a onda je bolesniku jako teško pomoći«, kaže prof. Božac i naglašava da takvih slučajeva, srećom, nije bilo već petnaestak godina.</p>
<p>Ako se trovanje i dogodilo, najbolje je bolesnika odvesti na interni odjel neke bolnice, kažu u zagrebačkoj Hitnoj pomoći. Prema riječima dr. Marijana Merklera, specijalista Zavoda za hitnu i interventnu medicinu u bolnici Rebro, već nekoliko godina nije bilo ozbiljnijih trovanja, a ako do njih i dođe, pacijentu se daje penicilin kako bi se obnovile funkcije oštećene jetre i bubrega.</p>
<p>Kako biste bili sigurni da gljiva koju jedete nije otrovna, najbolje je kupiti je od ovlaštenih sakupljača, odnosno prodavača. Oni, naime, za sakupljanje gljiva u komercijalne svrhe moraju od Ministarstva zaštite okoliša pribaviti dopuštenje koje znači da on dobro poznaje gljive, a njime su utvrđene i godišnje kvote pojedinih vrsta gljiva koje smije sakupljati. Unatoč tome, naši su novinari u ponedjeljak ujutro na tržnici Dolac zatekli nekoliko kumica koje su prodavale gljive »ispod pulta«. Iako su nas pokušale izbjeći, uspjeli smo iz njih »izvući« cijene pojedinih vrsta gljiva. Tako je cijena vrganja na nekoliko štandova, zbog dobrog ubira, pala sa sedamdesetak na samo 35 kuna! Za sušene vrganje trebalo bi ipak izdvojiti čak 400 kuna po kilogramu. Poslije podneva na tržnici na Britanskom trgu nismo zatekli niti jednu kumicu, ali su nas vjerni kupci uputili na štand ovlaštenog sakupljača koji je želio ostati anoniman.</p>
<p>Kako je rekao, »prodaja ne ide baš dobro, iako su cijene niže nego prije«. Vrsni je poznavatelj gljiva također preporučio da se »u gljive« ne ide bez prethodnog znanja, ispričavši nam zgodu jednog svog »učenika«. »Jednom mi se dogodilo da sam cijeli dan objašnjavao čovjeku izgled jestive sunčanice koja ima pomični prsten i šupalj stručak, da bi taj isti nakon nekoliko dana sunčanicu zamijenio za otrovnu zelenu pupavku«, rekao nam je. </p>
<p>Profesor Romano Božac za kraj je preporučio svima koji se žele baviti ovim zanimljivim hobijem da dođu na seminare u prostorije Gljivarskog društva u Tkalčićevoj 33, ponedjeljkom u 18 sati.</p>
<p>Marina Majić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Medvednica puna gljivara amatera</p>
<p>Gljivama ove godine obiluje i Medvednica. »Tijekom proteklog tjedna bilo je jako puno berača. Uglavnom su to stariji ljudi, umirovljenici iz podsljemenskih naselja«, rekao nam je glavni nadzornik u Javnoj ustanovi Park prirode Medvednica, Nenad Strizrep. Najviše se beru vrganji i sunčanice. </p>
<p>Pravilnikom o unutarnjem redu, u Parku prirode Medvednica sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa dozvoljeno je jedino uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša. Zabranjeno je branje, uklanjanje sa staništa i oštećivanja zaštićenih gljiva. »Ne možemo utvrditi beru li ljudi gljive za vlastite potrebe ili za trgovinu. To se može utvrditi na tržnicama jer svaki prodavač mora imati dozvolu Ministarstva«, kaže Strizrep, dodajući da ljudi uglavnom beru za vlastite potrebe, jer se radi o starijim građanima. Nadzornici imaju ovlasti naplatiti kazne ukoliko nekoga nađu da bere zaštićene vrste gljiva. </p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Treba znati skočiti i ostati živ! </p>
<p>Cilj je da se djeca i mladi nauče skakati na noge s većih visina i pravilno skakati na glavu, kako bi izbjegli moguće ozljede kralježnice</p>
<p>U sklopu programa ljetnih aktivnosti za učenike osnovnih i srednjih škola, koji je pripremio Savez učeničkih sportskih klubova Odmorko, na bazenu SRC-a Šalata organizirana je besplatna škola skokova u vodu. Škola traje do kraja tjedna, a redovito je, još od lipnja, pohađa petnaestak učenika.</p>
<p>Koordinator programa sportskih aktivnosti Odmorka na SRC-u Šalata, Darko Dumski, objasnio je kako je škola namijenjena djeci plivačima koja se žele okušati i u skokovima u vodu. »Mnoga djeca nemaju na moru djedove i bake pa cijele praznike provode u Zagrebu. Kad se uključe u našu školu, pruža im se mogućnost da se naplivaju i naskaču, družeći se s vršnjacima, umjesto da kod kuće sjede i gledaju u televizor ili u kompjutorske ekrane«, rekao je Dumski.</p>
<p>U tehnike skakanja djecu uvodi trenerica Ivanka Smoje. »Cilj je da se djeca i mladi nauče pravilno skakati na glavu, radi izbjegavanja mogućih ozljeda kralježnice, kao i skakati na noge s većih visina«, kaže Ivanka Smoje. Na početku mladi polaznici skaču sa stupića visokih do metar i pol, da bi postepeno dogurali i do deset-metarske skakaonice. </p>
<p>»Napredovanje je individualno. Neki već nakon tri dana skaču s deset metara, a ima i onih koji nakon mjesec i pol skaču na noge s metra i pol. Nadarene, koji se žele i dalje baviti ovim sportom, pozivamo da se učlane u klub«, napomenula je.</p>
<p>Tako je bilo s Dinom Hadžovićem (13). »Lijepo mi je tu, stekao sam nove prijatelje i dobro se zabavljamo. Nakon tri tjedna zapazila me trenerica i pozvala me da se učlanim u klub Medveščak, pa sad treniram skokove u vodu, ponekad i dva puta dnevno«, kaže Dino. Njegova vršnjakinja Anita Šafran također je očarana skokova i na treninge ne dolazi samo ako je bolesna.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bolje cijepiti nego...</p>
<p> »Otrovanje krvi« moguće kod uboda, posjekotine ili ugriza mačke ili psa</p>
<p>Cijepljenje protiv tetanusa samo za osobe rođene 1941. godine, što je Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba na preporuku Ministarstva zdravstva započeo još u svibnju, nije polučilo značajnije rezultate. Tako slab odaziv starijih sugrađana epidemiolozi objašnjavaju njihovom (ne)informiranošću. </p>
<p>Zagrebački je Zavod za cijelu Hrvatsku prije četiri mjeseca distribuirao za dvije faze cijepljenja oko 120.000 doza cjepiva protiv tetanusa koje se dosada već trebalo značajnije utrošiti. No stanje na terenu, žale se epidemiolozi, »(ne)zadovoljavajuće« je, jer liječnici primarne zdravstvene zaštite gotovo ne traže dodatne doze.</p>
<p>Kod osoba koje se protiv njega nisu cijepile najmanje deset godina, tetanus odnosno »otrovanje krvi« može izazvati opasne posljedice, pa i smrt. Može ga izazvati bilo kakva dubinska ili neka druga vrsta ozljede - posjekotina, ugriz psa, mačke, ubod na trn ili nožem.</p>
<p> Prema riječima dr. Vladimire Lesnikar, epidemiologinje Gradskog zavoda za javno zdravstvo, cijepljenje se provodi u tri faze: mjesec dana nakon prve dobiva se druga, a za godinu dana treća doza cjepiva.</p>
<p> Kako je već neko vrijeme zamijećen broj starijih a protiv tetanusa neprocijepljenih osoba, oni bi se za vlastito dobro, ali i zbog znatnih i dugotrajnih troškova koje iziskuje liječenje, trebali obavezno javiti liječnicima opće prakse. Poseban apel epidemiolozi upućuju ruralnom stanovništvu ponajprije starijim poljodjelcima koji najčešće dolaze u doticaj sa zemljom u kojoj obitava opaki bakterijski uzročnik.</p>
<p>Nuspojava cijepljenja uobičajena je - takozvani bolni ubod, mala oteklina koja može proći za dva, dan, ali može doći i do alergijske reakcije. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zbog dotrajalosti moguća su nova urušavanja </p>
<p>Urološka klinika KBC-a Rebro odgodila je na neko vrijeme prijem pacijenata naručnih kod specijalista, jer je dvorana Odjela točno iznad operacijske dvorane pokraj koje se u petak srušio dio stropa. Incident se, naime, dogodio u prostoriji u kojoj liječnici peru ruke prije i poslije zahvata u Klinici za očne bolesti. </p>
<p>Hitni urološki slučajevi operirat će se na kirurškom odjelu, sve dok se ne sanira dotrajali krov, što bi, prema najavama zamjenika ravnatelja KBC-a, dr. Mirka Đurašina, trebalo biti gotovo do kraja ovoga tjedna.</p>
<p>»Zgrada KBC-a Rebro sagrađena je 1942. godine i mnogi su njezini dijelovi dotrajali. </p>
<p>Zbog nedostatka novca krpamo i snalazimo se najbolje što znamo, ali to nisu pouzdana i dugoročna rješenja. </p>
<p>Krov propušta već tko zna koliko dugo pa ćemo umjesto starog stropa od trstike postaviti novi, spušteni strop. </p>
<p>U nedavnom incidentu nitko, na sreću, nije stradao, ali, kako kaže dr. Đurašin, ne isključuje se mogućnost ponavljanja slične nezgode u bilo kojoj drugoj operacijskoj sali, sve dok se bolnica u potpunosti ne obnovi. </p>
<p>Ž. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Pustolovni spektakl za najhrabrije</p>
<p>STARIGRAD-PAKLENICA, 26. kolovoza - Pod sloganom »Jak si koliko najslabiji, brz koliko tvoj najsporiji član«, u ponedjeljak je startom u Cerovačkim pećinama započela pustolovna utrka »Terra Incognita, Croatia 2002.«. Na pustolovinu u nepoznato, kroz Liku, Dalmaciju, Velebit, Gorski kotar i Hrvatsko primorje uputilo se 20 ekipa iz Hrvatske, Poljske, Slovenije, Austrije, Latvije, Francuske i drugih zemalja. Dobrodošlicu svim natjecateljima u nedjelju je poželio ravnatelj Nacionalnog parka Paklenica Zoran Šikić, koji je izrazio nadu da će utrka proći bez ozljeda. </p>
<p>Zbog opasnog i na mnogim mjestima teško pristupačnog terena, utrku prate specijalne jedinice MUP-a, kao i helikopter koji je u ponedjeljak pratio natjecatelje od starta u Cerovačkim pećinama, kanjonu Krupe i Zrmanje, te u Obrovcu, Maslenici i Vinjercu, odnosno trasama po kojima su se u ponedjeljak kretali dobro raspoloženi pustolovci.</p>
<p>Prema riječima Antona Družine iz MUP-a, staza je ove godine izuzetno dobro pripremljena i organizirana, kako bi se mogućnosti ozljeda svele na minimum. </p>
<p>Na startu je, unatoč dosta niskoj temperaturi, kao i magli koja se spustila oko Gračaca, među natjecateljima vladalo dobro raspoloženje, iako je pred njima bio izuzetno težak posao svaldavanja teško pristupačnog prostora. Čeličnu volju i izdržljivost pokazala je ekipa Dec Team iz Poljeske, French Students iz Francuske te ekipa Hi-Tense.com sastavljena od natjecatelja iz Brazila i Francuske. </p>
<p>Tri su ekipe, naime, prve došle na prvu kontrolnu točku u kanjonu Krupe, odakle su se kajakom uputili prema kanjonu Zrmanje u Miškovcima, a potom prema Obrovcu, Maslinici i Vinjercu. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Samantha iz serije »Seks i grad« u lezbijskoj ulozi u kazalištu</p>
<p>NEW YORK, 26. kolovoza</p>
<p> - Kim Cattrall, poznata po ulozi u seriji produkcijske kuće HBO »Seks i grad«, i Martha Plimpton zaigrat će lezbijke u studenom na njujorškoj premijeri predstave »Boston Marriage« Davida Mameta u Public Theatre. </p>
<p> »Boston Marriage«, predstava koja je nedavno postavljena u Donmar Warehouseu u Londonu, viktorijanska je komedija o dvije lezbijke. </p>
<p> Prije dvije godine kao zvijezda u Mametovoj postavi spominjala se Sharon Stone, no ta suradnja nije ostvarena, piše Variety.</p>
<p> I druge zvijezde kuće HBO provode vrijeme na kazališnim daskama. Edie Falco, glumica iz serije »Obitelj Soprano«, i Michael C. Hall, iz serije »Six Feet Under«, nastupaju u predstavama »Frankie i Johnny« i »Chicago«. (H)Fantastični triler »Signs« ponovno najgledaniji u SAD-u </p>
<p>LOS ANGELES, 26. kolovoza - Fantastični triler »Signs«, redatelja »Šestoga čula« Nighta Shyamalana, ponovno se našao na vrhu sjevernoameričkih ljestvica gledanosti, dok je film »XXX« pao na drugo mjesto, propćila je tvrtka Exhibitor Relations. </p>
<p> »Signs«, s Melom Gibsonom u glavnoj ulozi, pretekao je »XXX« u kojem igraju Vin Diesel, Asia Argento i Samuel L. Jackson, ostvarivši zaradu tijekom vikenda od 14,3 milijuna dolara. Drugoplasirani film zaradio je 13,7 milijuna dolara.</p>
<p> Na trećem je mjestu »Spy Kids 2: The Island of Lost Dreams« (7,8 milijuna dolara), a slijede »My Big Fat Greek Wedding« (7,5 milijuna) i »Blue Crush« (6,5 milijuna).</p>
<p> Novi film »Serving Sara«, s Matthewom Perryjem u glavnoj ulozi, zaradio je proteklog vikenda 6 milijuna dolara, dok su iza njega »Austin Powers u Goldmemberu« (5,6 milijuna), »Undisputed« (4,7 milijuna), »Simone«, novi film s Alom Pacinom (4 milijuna), i »Blood Work« (2,8 milijuna). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Švejk još uvijek živi</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Hašekov dobar vojnik Švejk još uvijek živi u Češkoj. Pokazalo se to i u proteklim tragičnim danima, kad su poplave u Češkoj odnosile ogroman imetak i ljudske živote, ali tipični češki - švejkovski smisao za humor nije ih napuštao ni u najtežim trenucima. </p>
<p>Naime, u Pragu se kao »lijek na ranu« šire vicevi, koje bismo mogli smjestiti u kategoriju crnog humora, a koje je djelomično objavio najtiražniji praški tjednik Tyden. Evo nekoliko viceva u obliku SMS poruka na mobitelima: - »Prodajem vikendicu u mjestu Davli (uzvodno od Praga, op. a.), može se razgledati kraj Karlova mosta (centar Praga). Ploveći pod, vodeni krevet, tekuća voda, kupalište uz vikendicu. Šifra: Hitno«. Odgovor: »Kupujem. Vikendicu preuzimam u Dečinu (nizvodno od Praga, op. a.)«.</p>
<p>»Pozivamo vas na tradicionalno natjecanje u Melnik (nizvodno od Praga) pod nazivom 'upecaj svoga Pražanina'. Natjecanje se održava prvi put nakon 1890. godine (kad je bila posljednja katastrofalna poplava, op. a.)«.</p>
<p> U metrou na stanici Holešovice (zadnja stanica, op. a.) glas iz zvučnika ponavlja uobičajenu rečenicu prije odlaska metroa iz stanice: »Završite ulazak i izlazak, vrata se zatvaraju. Sljedeća stanica: Hamburg«. </p>
<p>Glas spikera na (poplavljenom, op. a.) željezničkom kolodvoru Prag - Holešovice. »Na prvi kolosijek stiže brod iz Štechovica« (uzvodno od Praga). </p>
<p>Agencijska vijest: »Humanitarna pomoć poplavljenoj Njemačkoj je ogromna. Česi šalju vodenim putem madrace, ormare, a ponekad i cijele kuće«, izjavio je gradonačelnik Dresdena Helmut Wassermann. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mnogi bi Britanci emigrirali u jeftinije i sunčanije zemlje</p>
<p>LONDON, 26. kolovoza </p>
<p> - Više od polovice stanovnika Velike Britanije voljelo bi emigrirati jer im je dosta visokih troškova života i lošeg vremena u njihovoj zemlji, a najradije bi se preselili u Sjedinjene Države ili Španjolsku, pokazuju rezultati istraživanja objavljeni u ponedjeljak.</p>
<p> Pedeset i četiri posto Britanaca obuhvaćenih istraživanjem za list Daily Telegraph kazalo je da bi se radije smjestilo negdje drugdje kada bi mogli otići.</p>
<p> Slična istraživanja provedena ranije pokazala su da je nakon Drugog svjetskog rata željelo emigrirati 42 posto Britanaca, a 1975. godine 40 posto.</p>
<p> Među onima koji žele napustiti zemlju najpopularnije destinacije su SAD i Australija. Ipak, kada jezik ne bi bio barijera, novi bi dom najradije pronašli u Španjolskoj ili Francuskoj, a SAD bi pale tek na treće mjesto.</p>
<p> Razlozi odlasku, pokazuje istraživanje, prije svega su želja za jeftinijim životom i pronalaženje novih mogućnosti, kao i loše vrijeme i poznata britanska klima. Ono što im priječi odlazak su obitelj i prijatelji, a na drugom mjestu ponos zbog britanske povijesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Procjenjuju se šanse egipatskih sijamskih blizanaca</p>
<p>DALLAS, 26. kolovoza</p>
<p> - Dok se gvatemalske djevojčice, bivše sijamske blizanke, oporavljaju od operacije kojom su razdvojene nakon godinu dana života sa spojenim glavama, egipatski blizanci Mohamed i Ahmed Ibrahim u Dallasu prolaze liječničke pretrage kojima se treba utvrditi jesu li sposobni podnijeti sličnu rizičnu operaciju.</p>
<p> Liječnici u bolnici u Dallasu pregledavaju četrnaestomjesečne dječake ne bi li se utvrdilo je li njihovo razdvajanje moguće. Zasad se čini da će liječnici imati težu zadaću od onih koji su razdvojili djevojčice u Gvatemali.</p>
<p> »Moramo donijeti odluku treba li dječake ostaviti da žive spojeni ili ih podvrgnuti visokorizičnoj operaciji koja bi mogla dovesti do smrti jednog od njih ili obojice, kao i do velikih oštećenja mozga«, rekao je Kenneth Salyer, stručnjak za operacije lica i glave.</p>
<p> Operaciju dječaka mogla bi otežati činjenica da im je dio krvotoka zajednički, iako im mozak nije spojen.</p>
<p> Ako dječaci ne budu razdvojeni, slijedi im život u ležećem položaju u kojem ni jedan od njih ne može vidjeti lice drugoga. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Zvjezdani trenutci festivala</p>
<p>Već time što su se dogodile dvije sjajne dramske predstave i desetak vrhunskih koncerata Dubrovačkim ljetnim igrama utrt je novi zvjezdani put / Čudo se dogodilo u samo tri mjeseca pripreme / Rezultat je to uspješno uigrane nove ravnateljske ekipe na čelu festivala koji je bio obilježen pozitivnom energijom / Žalosno je da je na samom kraju, prije spuštanja festivalske zastave, isprovociran nepotreban incident </p>
<p>Kada se umjesto tradicionalnoga objavljivanja programa Dubrovačkih ljetnih igara, o blagdanu sv. Vlaha, zaštitnika Grada, dogodila smjena na čelu festivala, mnogi su skeptici sumnjali u uspješnost ovogodišnjih Igara. Budući da su ovlasti novi ravnatelji dobili tek u travnju, to je još neizglednijom izgledala sudbina festivala, unatoč vrsnim ljudima što su mu došli na čelo. Pa ipak, u borbi s terminima desilo se čudo. Brojčano to se iskazuje u količini priređenih priredbi. Ukupno ih je bilo 84. Od toga polovica glazbenih, a polovica dramskih programa.</p>
<p> Pa iako kvalitativno ti programi i nisu bili ujednačeni, ipak se i tu može primijeniti riječ čudo. I to u pozitivnom smislu. Jer da su se u dramskom programu dogodile samo dvije predstave »Othella«, u izvedbi litvanskog kazališta Meno Fortas (Tvrđava umjetnosti), u režiji genijalnog Eimuntasa Nekrošiusa, od kojega je svakomu zastao dah, i »Posjet stare dame« u režiji Ivice Kunčevića, a izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, već bi se moglo govoriti o uspjehu. A kad se tomu doda glazbeni program koji je ponio, reklo bi se, glavni teret umjetničkoga programa, onda ni o čemu više ne bi trebalo dvojiti.</p>
<p> Na početku fantastična »Carmina Burana«, na kraju sjajna završnica koju je obilježila serija koncerata Juliana Rachlina s prijateljima, a između nastupi pjevačkih zvijezda kao što su Ramon Vargas i Denyce Graves, pa domaći glazbenici svjetskog glasa kao što je kontrabasist Božo Paradžik ili violončelistica Monika Leskovar, koja je uključena u krug Rachlinovih vrsnih prijatelja, među kojima su nenadmašan violončelist Mischa Maisky, sjajan pijanist Itamar Golan i pridruženi im violist David Karni, jasno svjedoče o postignutom.</p>
<p>Rezultat je to rada mirne, sabrane, krajnje profesionalne i na Igre usredotočene ekipe, koja nije padala u zamke prethodnika koji su nastojali da festival prati što više prašine, ali ne one zvjezdane. Upravo zato su se i dogodili zvjezdani trenutci festivala. Svaki od ravnatelja - Ivica Prlender, Vjekoslav Šutej i Ivica Kunčević - dao je svoj maksimalan doprinos. Prvi put se stoga desilo da festival nisu pratili financijski skandali, nego su Igre same uspjele osigurati i više vlastitih sredstava no što su ih dobile iz državnog proračuna. Oni zlobni ipak su tvrdili da je Igrama dano previše novca, a neki su izrazili želju da se Dubrovačke ljetne igre ukinu. Zašto? Jer su počele konačno hvatati normalan korak! A to nekima izgleda smeta. Kao što nekima smeta da festival nije bio popraćen ekscesima, isključimo li onaj nesporazum na otvaranju Igara, koji je dobio politički predznak. A to s Igrama uistinu nema nikakve veze.</p>
<p>Na žalost, još se jedan nesporazum dogodio baš zadnje večeri, uoči spuštanja festivalske zastave na Orlandovu stupu. Zbio se na obližnjoj lokaciji - u Kneževu dvoru na kraju završnog koncerta Juliana Rachlina i njegovih prijatelja, kada je Rachlin pozdravljajući se s oduševljenom publikom, koja im je skandirala, rekao kako je zadovoljan da im je ipak omogućeno da i ove godine nastupe, iako je u ožujku njihov nastup bio storniran.</p>
<p>Ne ulazeći u razloge i način kako je to uspio osigurati bivši ravnatelj festivala Mišo Mihočević, njemu je odao priznanje pozivajući ga kao slavodobitnika na glazbenu scenu. Time je na svojevrstan način omalovažen sadašnji ravnatelj glazbenoga programa Vjekoslav Šutej, ali i ravnatelj Igara Ivica Prlender, koji su od početka prihvatili njihov već prije dogovoreni nastup, ne dovodeći ni jednog časa u pitanje njihov dolazak i muziciranje. Dobiva se dojam da je Rachlinu takvu priču sugerirao njihov sadašnji agent za Hrvatsku, a bivši ravnatelj Igara Mišo Mihočević. Da li stoga što je povrijeđen da više nije na čelu Igara? Bila je to potpuno nepotrebna sjena što je pala na uspješan festival. </p>
<p>Igra pomalo prljava, kad se zna da je Prlender još u veljači, kad nije imao ovlasti ravnatelja, na prvoj konferenciji za tisak, po njegovu imenovanju, na izričito novinarsko pitanje o dolasku Rachlina izjavio da će u dogovoru s njegovim agentom biti sve učinjeno da oni nastupe na Igrama. Šutej je također od početka govorio o njihovu nastupu i s njima dogovarao nastup Monike Leskovar. Bio je to nepotreban eksces nakon serije fantastičnih Rachlinovih koncerata.</p>
<p>Iako je gorak okus Igrama udahnut na samome kraju, one se i dalje mogu smatrati uspješno ostvarenim u tako prekratkom roku koji je novim ravnateljima bio na raspolaganju. A upravo ta uspješnost otvara vrata Igrama u idućoj godini, za koju se već pregovora o dolasku novih velikih zvijezda i orkestara, ali i poznatih europskih teatara. Ove godine na brzinu uigrana složna ekipa ne da se omesti ovom nelagodom, već svoj posao nastavlja odmah po spuštanju festivalske zastave. A to je upravo znak da bi iduće igre mogle pružiti još veće zvjezdane trenutke. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Grad kao ishodište</p>
<p>Premijerne izvedbe Dürrenmattova »Posjeta stare dame« i Benaventeovih »Ingropanih interesa« svaka iz svoje vizure progovorile su o Gradu te njegovu sliku približili našim turbulentnim vremenima / Gostovanjem jednog od najatraktivnijih svjetskih teatara Meno fortas iz Vilniusa Igre postaju važnim međunarodnim teatarskim susretištem</p>
<p>Dramski program 53. dubrovačkih ljetnih igara završio je u kamenolomu Dubac fascinantnim uprizorenjem Shakespeareova »Othella«, u režiji Eiumuntasa Nekrošiusa i u koprodukciji kazališta Meno fortas iz Vilniusa i Venecijanskog biennala. Nakon dugo vremena u Dubrovniku je gostovao trenutačno jedan od najatraktivnijih svjetskih teatara predstavom koja je izvođena na prestižnim europskim i svjetskim festivalima.</p>
<p> To je gostovanje izmijenilo sliku Igara, napose u njihovu dramskom programa, postavivši ih ponovno u red važnih mjesta u rasporedima europskih teatarskih zbivanja, festivalom čija je ambicija predstaviti domaćoj publici recentnu svjetsku scensku produkciju, odnosno one teatarske projekte koji danas određuju ili mijenjaju pravce svjetskoga kazališta. A toj je publici posljednje desetljeće upravo bila uskraćena informacija o kazališnim događanjima izvan naših granica, te osim izvedbi s lista protokolarnih bilaterarnih teatarskih razmjena, nisu bili u prilici svjedočiti o izgledu svjetske kazališne scene.</p>
<p> Literaturom 20. stoljeća do ove suvremenosti</p>
<p>Gledateljima je ovog ljeta u Dubrovniku, tijekom prošlih 45 dana, ponuđeno tridesetak dramskih programa različitih stilova, nadahnuća, smjerova i orijentacija. Ipak, središnji dio dramskog programa Igara, čiji je ravnatelj od ove godine redatelj Ivica Kunčević, okupio se oko promišljene ideje ispitivanja slike Grada u susretu dramskog teksta s opsesivnim motivima našega turbulentnog vremena. Prepoznalo se to već u repriznoj izvedbi Vojnovićeve »Dubrovačke trilogije«, u režiji Joška Juvančića, scenskom zapisu o propadanju, o sutonu jedne ideje Grada, o sjećanju na uvijek bolju prošlosti i strahu pred nemogućom budućnosti njegovih stanovnika.</p>
<p> Nastavilo se s iznimno uspješnom premijernom izvedbom Dürrenmattova »Posjeta stare dame«, u redateljskom viđenju Ivice Kunčevića, predstavom koja je progovorila o propadanju grada te očajničkom snalaženju njegovih stanovnika, o izdajama i razlozima tih izdaja, predstavom koja je s lakoćom osvojila dubrovačku publiku. Završilo je s Benaventeovim »Ingropanim interesima«, u prijevodu i adaptaciji Luke Paljetka, i režiji Vite Taufera, što prate dolazak dvojice pustolova u Dubrovnik i njihovo nastojanje da izmijene sliku toga grada.</p>
<p> Svi ti dramski tekstovi, kao i predlošci dviju ponovljenih predstava s prošlog Festivala - Ghelderodeova »Kristofa Kolumba« i »Četvrte sestre« Janusza Glowackog, napisani su u 20. stoljeću, primjeri su nama najbliže dramske ostavštine i izravno se referiraju na ovu suvremenost iznalazeći u njoj poticaje za scenske interpretacije. Oni su zrcalo ovog vremena i njegovih sumnji i upravo zbog nastojanja da se preko literature dođe do naše stvarnosti i o njoj progovori, uprizorenja tih drama izazvala su veliki interes publike. </p>
<p>Otkrivanje novih scenskih prostora</p>
<p> Uz premijerne i reprizne naslove ovogodišnje su Dubrovačke ljetne igre u svoj program uvrstile i izvedbe dubrovačkoga Kazališta Marina Držića »Suzanu čistu« i »Orfeja«, dok su u programu pod nazivom »Ponoćno scena« nastupili Kazališna družina Bastien, Kazališna družina Kufer, dubrovački Teatar Lero i Teatar Bursa. Na početku Festivala dubrovačkim ulicama i trgovima prošetala je britanska Natural Theatre Company i s uspjehom u Dubrovnik vratila ulični teatar, a španjolsko Kazalište Atalaya izvelo je na Revelinu »Elektru«.</p>
<p> U onom možda i najvažnijem svom segmentu, segmentu ambijentalnosti, Igre su ove sezone otkrile još jedan scenski prostor - napuštenu grušku tvornicu Radeljević kao atraktivnu pozornicu Dürrenmattove drame o posjetu stare dame i promovirale kamenelom na Dubcu kao pozornicu rezerviranu za kazališne, ali u budućnosti svakako i atraktivne glazbene spektakle. Tako su zadovoljile programsko- ambijentalna očekivanja gledatelja i ovom sezonom naglasile svoju ambiciju da budu mjestom značajnih domaćih i stranih teatarskih zbivanja.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ovacije i skandiranje </p>
<p>Oduševljenje publike dosegnulo je vrhunac na kraju - kad su Brahmsov Glasovirski kvintet izveli Itamar Golan, Julian Rachlin, Janine Jansen, Gilad Karni i Mischa Maisky / Rachlin je pročitao pismo isprike glumca Seana Conneryja</p>
<p>Posljednji koncert festivalskog ciklusa »Julian Rachlin i prijatelji«, održan u nedjelju u atriju Kneževa dvora, na najljepši je način zaokružio četiri izvanredno vrijedna programa komorne glazbe. Antologijska djela pretežno klasične i romantične literature, među kojima je bilo i repertoarnih rijetkosti, predstavljena su uzornim muziciranjem prvoklasnih glazbenika-istaknutih solista, koji se u skladnom zajedničkom sviranju i profesionalnom i prijateljskom druženju međusobno nadahnjuju i uče jedni od drugih.</p>
<p>Završna večer okupila je sve sudionike toga malog festivala unutar festivala uključujući i jedno novo ime mlade darovite nizozemske violinistice Janine Jansen, koja je s violončelisticom Monikom Leskovar i pijanistom Itamarom Golanom podijelila radost poniranja u neodoljivo lepršavi i optimistični Četvrti glasovirski trio u B-duru KV 502 Wolfganga Amadeusa Mozarta.</p>
<p>Violinist Julian Rachlin i violist Gilad Karni upustili su se pak u pustolovinu predstavljanja popularne Passacaglie iz Suite u g-molu Georga Friedricha Händela. U zanimljivoj romantičnoj obradi toga baroknog orkestralnog djela za samo dva instrumenta Johana Halvorsena, s bujnom ornamentikom, flažoletima i dohvatima, gotovo je dočaran orkestralni zvuk, zahvaljujući, dakako, vrituoznosti i uzornom stilu sjajnih glazbenika. </p>
<p>Još jedno izrazito virtuozno djelo »Carmen fantazija« Franza Waxmana prema motivima Bizetove opere zabljesnulo je u neviđenom fantastičnom obliku sa silovitim početkom vrtoglavog tempa i nabujale dinamike, s prekrasnom kantilenom tamnih boja i strastvenih treptaja. Izrazi lica Juliana Rachlina i Itamara Golana odavali su intenzitet doživljavanja te popularne glazbe, a njihovo majstorstvo i sugestivnost nagrađeni su gromoglasnim ovacijama i skandiranjem brojne publike. </p>
<p>Na kraju je izveden Glasovirski kvintet u f-molu op. 34 Johannesa Brahmsa, a u izvedbi su sudjelovali Itamar Golan, Julian Rachlin, Janine Jansen, Gilad Karni i Mischa Maisky. Bio je to još jedan veliki pothvat koji su složni i odlično uigrani glazbenici ostvarili u velikom luku s golemom sabranosti i dorađenošću u svim dijelovima i detaljima. </p>
<p>I oduševljenje publike dosegnulo je vrhunac na kraju. Rachlin je tada pročitao pismo isprike glumca Seana Conneryja, Rachlinova prijatelja i velikog ljubitelja glazbe, koji nije mogao doći na taj njemu posvećen koncert kako je bilo planirano. Izrazio je zahvalnost za lijepo i inspirativno ozračje u Dubrovniku, a naročito Miši Mihočeviću, koji je, unatoč velikim poteškoćama, uspio okupiti Rachlina i njegove prijatelje oko toga iznimnog projekta svjetskoga značenja, dostojnom finalu Dubrovačkih ljetnih igara.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Deset godina od uništenja nacionalne knjižnice BiH </p>
<p>SARAJEVO, 26. kolovoza</p>
<p> - Deseta obljetnica napada u kojemu je teško stradala zgrada glasovite Vijećnice, zdanja u kojemu je bila smještena Narodna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine, obilježena je u ponedjeljak u Sarajevu. Više desetaka bosanskohercegovačkih dužnosnika te predstavnika međunarodne zajednice i diplomatskog zbora okupilo se u predvorju stogodišnje zgrade da bi se prisjetili kolovoza 1992. godine kada je u jednom od topničkih napada na okupirano Sarajevo uništeno gotovo 95 posto pisane građe koja je bila čuvana u Vijećnici. Stara zgrada gradske vijećnice napadnuta je zapaljivim projektilima u noći između 25. i 26. kolovoza 1992. godine, a srpski su snajperisti zatim satima ciljali vatrogasce kako bi im onemogućili gašenje požara što je potom izbio. Do večernjih sati 26. kolovoza u plamenu je nestalo gotovo dva milijuna knjiga i rukopisa, a spašeno je samo oko 200 tisuća naslova.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Počeo hrvatski seminar za strane slaviste</p>
<p>DUBROVNIK, 26. kolovoza</p>
<p> - U Dubrovniku je u ponedjeljak počeo XXXI. seminar hrvatskoga jezika, književnosti i kulture Zagrebačke slavističke škole - Hrvatskoga seminara za strane slaviste. Dvotjedni seminar okupio je 81 sudionika iz 25 zemalja svijeta, a rad seminara i ove će godine biti usmjeren na tri cjeline, jezikoslovni, književni i kulturološki. Osmislili su ih prof. dr. Ivo Pranjković i prof. dr. Krešimir Nemec, dok je treći, kulturološki blok, najvećim dijelom osmislio dr. Ivica Prlender. Uz lektorske vježbe, obrađivat će se teme - hrvatski glagolski sustav i žena u hrvatskoj književnosti, a predviđeni su i brojni kulturni i drugi sadržaji. Na početku rada seminara, što ga je otvorio voditelj Zagrebačke slavističke škole prof. dr. Stipe Botica, predstavljen je Zbornik s prošlogodišnjeg jubilarnog skupa o stanju kroatistike u svijetu. Seminar fnancira Ministarstvo znanosti i tehnologije RH uz potporu Ministarstva kulture i Gradskoga ureda za kulturu grada Zagreba te Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nađeni temelji Trenkove kuće? </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 26. kolovoza</p>
<p> - Na arheološkom nalazištu ispod plohe brodskoga Korza, Trga Ivane Brlić-Mažuranić, arheolozi su otkrili dijelove temelja zgrade brodskoga magistrata. Temeljem istraživačke studije Korza, a koji je proveo prof. Vlatko Uzelac, najvjerojatnije se radi o zgradi u kojoj je stolovao jedan od zapovjednika brodske tvrđe, Johann Trenk, otac slavnoga baruna Franje Trenka. Zgrada gradskoga magistrata potječe iz vremena prije 1730. godine. Prema spomenutoj studiji, na tome mjestu bila je i Trenkova kuća te zapovjedništvo tvrđave. Arheolozi su na južnom dijelu nalazišta otkrili prapovijesne objekte, zemunice u kojima su obitavali ljudi još prije tri tisuće godina. U jednoj od zemunica pronađena je okrugla keramička posuda iz kasnoga brončanog doba. Zbog novih otkrića arheolozi će proširiti istraživanja još šire od sadašnjega iskopišta. </p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>ČOVJEK I NJEGOV BOG</p>
<p>Nisam odao informacije o A-bombi</p>
<p>Atomska fizika stavila je vlastima na raspolaganje gotovo neograničenu razornu moć, ali i dovela ljude do svijesti da se upravo ta razorna sredstva ne smiju upotrijebiti. Iskustva atomske fizike prisilila su nas na suptilniji način mišljenja</p>
<p>PIŠE: IVAN SUPEK</p>
<p>Heisenbergov se interes tridesetih godina dvadesetog stoljeća pomaknuo prema nuklearnoj teoriji i kozmičkim zrakama, tada jedinim sredstvom da se istražuju procesi pri visokim energijama. Nakon što je bio otkriven neutron, on je nuklearnu silu protumačio emisijom i apsorpcijom elektrona (pozitrona) između protona i neutrona. Da bi to bili kvanti nuklearnog polja, nametalo se iz beta-radioaktivnosti. Međutim, Heisenberg je pritom smetnuo s uma svoje relacije neodređenosti.</p>
<p> Ako se uzme da je impuls kvanta otprilike jednak mc, a neodređenost položaja jednaka promjeru jezgre, dobiva se za masu kvanta nuklearnog polja 200 do 300 puta veća masa od elektronske. To je bila Yukawina mezonska hipoteza kojom se objasnila prodorna komponenta kozmičkih zraka. No teškoća je nastala što otkrivene čestice prodorne komponente nisu pokazivale željenu interakciju s protonima i neutronima. </p>
<p> Nismo to riješili u Leipzigu, nego će zasluga pripasti japanskom teoretičaru Tomonagi. On je pretpostavio da postoje dvije vrste mezona, tako da jedna, pi-mezoni, ima jaku interakciju s nukleonima, ali se brzo raspada na drugu vrstu, mi-mezone, što će eksperimentalno pomoću balona potvrditi Cecil Powell izlažući specijalne foto-ploče na velikim visinama.</p>
<p>Kad je Hans Euler otišao u meteorološku službu Wehrmachta, iz prosvjeda protiv silaska iz fundamentalnih visova u uranski mulj, ja sam pod Heisenbergovim vodstvom nastavio njegov rad na Diracovu vakuumu i teoriji polja. No Gestapo je u ožujku 1941. prekinuo moj studij u Leipzigu. </p>
<p>Kad je Heisenberg uspio izvući me iz višemjesečnog zatvora, otići ću u partizane, gdje ću u lipnju 1944., dakle četrnaest mjeseci prije Hiroshime, na kongresu intelektualaca upozoriti na skoru mogućnost A-bombe i potrebu općeg i potpunog razoružanja te stvaranje svjetske države. </p>
<p>Inače, koliko sam naslutio iz razgovora, Heisenberg i von Weizsäcker željeli su industriji pribaviti nove izvore energije, i pogrešno je britanski Nature objavio da sam ja dao Zapadu prve informacije o njemačkoj A-bombi. Iz mog kongresnog govora to nije mogla izvesti britanska misija (u kojoj su bili Churchillov sin Randolph, poznati književnik Evelyn Waugh i dva viša oficira).</p>
<p>Kad je pedesetih godina dvadesetog stoljeća osnovan CERN, Europski centar za nuklearna istraživanja, koji će prekinuti monopol Amerikanaca u visokim energijama, uz dvanaest demokratskih zapadnih zemalja bila je jedina komunistička ali nesvrstana Jugoslavija pozvana da se pridruži tom grandioznom pothvatu. </p>
<p>Predstavljao sam Jugoslaviju u Savjetu CERN-a, ali me iznenadilo da su me, na Heisenbergov prijedlog, izabrali u Znanstveno vijeće od pet-šest teoretičara koje je planiralo i vodilo istraživanja. </p>
<p> Heisenberg je bio ponukan na to našim zajedničkim istraživanjem, međutim ja sam se u to vrijeme već vratio mladenačkom zanimanju, književnosti, i zaprepastio sam svojeg učitelja pa prijatelja Amaldija i druge članove Vijeća kad sam nakon jedne godine dao ostavku s iskrenim obrazloženjem. </p>
<p>Hiroshima me napokon uvjerila da svojim dramama, romanima i esejima pridonesem moralnoj obnovi. </p>
<p>Budući da u cijeloj Jugoslaviji nije bilo teorijskih fizičara, prihvatio sam privremeno praznu katedru pa sam prenio leipziški seminar s problemima i prijateljskim duhom u Zagreb, a imao sam sreću da su se oko mene okupili vrlo nadareni studenti koji će se razviti u svjetski poznate teoretičare (Vladimir Glaser, Gajo Alaga i dr.).</p>
<p> Od ljeta 1950. gradit ću i naš najveći Institut Ruđer Bošković, sintezu fizike, elektronike, kemije i biologije na principima kvantne teorije. </p>
<p>Heisenberg je posjetio Zagreb u proljeće 1958. i predavao o svojoj teoriji univerzalnog polja. Nakon toga prokrstarili smo Jadranskim morem od Rijeke do Boke kotorske, a odanle preko Cetinja u Beograd pa natrag u Zagreb. Putem me nagovarao da se pridružim istraživanju njegove univerzalne jednadžbe (koju je dobio tako da je masu elektrona u Diracovoj jednadžbi zamijenio operatorom iz produkta valne funkcije; a takva bi jednadžba trebala izbaciti spektar masa elementarnih čestica).</p>
<p>Kad sam mu se ispričao time što upravo pišem roman »Otkriće u izgubljenom vremenu«, gdje se osvrćem na svoj boravak u Trećem Reichu i prilike na europskoj ljevici s konačnim upozorenjem nuklearne katastrofe, on mi je ozbiljno rekao: »Vi ste vraški nadareni za teorijsku fiziku; no jeste li tako i za književnost?« Odgovorih mu pitanjem: »Je li to važno?« On se malo zamislio pa me pogladi po laktu: »Imate pravo«. </p>
<p>Kad je nakon nekoliko godina pročitao moju dramu »Heretik« koja se tada prikazivala u Zagrebu, uvjerio se da je moj izbor bio dobar pa mi je napisao dugo pismo o svojim dojmovima, najviše zaokupljen moralnim dvojbama inkvizitora, a ne toliko crkvenim reformatorom de Dominisom, čiji je proces tada pobudio veću pozornost nego li Galilejev.</p>
<p>Heisenberg je primio povelju počasnog doktora na svečanoj proslavi 300. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu koje je ukazom utemeljio rimsko-njemački kajzer Leopold, iste godine 1669. kad i Sveučilište u Innsbrucku. Zahvalivši u ime desetak nagrađenih, on je u poduljem govoru naglasio: </p>
<p> »Rado se sjećam godina prije rata kada je rektor ovog sveučilišta profesor Ivan Supek radio u našem leipziškom krugu na problemima moderne atomske fizike i pridonio njezinu napretku. Sasvim općenito može se reći da znanost uspostavlja prijateljstvo među učenjacima različitih zemalja... i može doprinijeti sporazumu među narodima... </p>
<p>Svakako se pretpostavlja da se radi o pravoj znanost... i da se znanost, bez obzira na povijesne i političke povezanosti, podvrgava kriteriju istinitosti... naime u kojemu iskustvo i logičko mišljenje igra glavnu ulogu. </p>
<p>Upravo to da istinitost neke znanstvene tvrdnje ne ovisi o filozofskim i vjerskim nazorima čini njezinu pravu vrijednost... Kad se spozna da znanost gradi mostove između različitih naroda, različitih društvenih oblika ili različitih političkih uvjerenja, onda se moramo začuditi što tek malo doprinosi rješavanju sukoba i sprečavanju ratova... </p>
<p>Vjerojatno se dobiva ispravniji odgovor kad se kaže da preinaka vanjskih životnih uvjeta s pomoću znanosti nije gotovo ništa promijenila na činjenici da je politički život uvelike određen iracionalnim snagama...« </p>
<p>»Pozitivan učinak moderne atomske fizike na zajednički život ljudi može se možda vidjeti u dva smjera. Prvo, činjenica da je moderna atomska fizika stavila političkim vlastima na raspolaganje gotovo neograničenu razornu moć, dovela je ljude do svijesti da se upravo ta razorna sredstva ne smiju upotrijebiti i da su zastarjele prijašnje predodžbe o borbi za vlast... I drugo: iskustva atomske fizike prisilila su nas na suptilniji način mišljenja...</p>
<p> Divim se povijesti vaše znanosti, prije svega u liku velikog matematičara, fizičara i astronoma Ruđera Boškovića koji je u djelu 'Theoria philosophiae naturalis' prije 200 godina pokušao izgraditi jedinstvenu atomsku teoriju prirodnih pojava pa stekao odlučan utjecaj na kasniji razvoj prirodoslovlja. </p>
<p>I rado se sjećam razvoja atomske fizike u ovoj zemlji u posljednjim desetljećima pod tako teškim vanjskim okolnostima, koji je zahvaljujući mnogim kolegama, mojim prijateljima, a ponajprije rektoru ovog sveučilišta Ivanu Supeku, doveo do tako značajnih uspjeha.« </p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>NAGODBA</p>
<p>Utjerati anđela u mrak pakla</p>
<p>Uz fijuk, granata tresne negdje o zidine, malo udesno i visoko iznad moje glave. Valjda pucaju na Minčetu, jer od tamo, koji put, vješti hrvatski snajperisti skidaju braću u šumarku nad »Argentinom«. Fijuk, pa još jedan</p>
<p>PIŠE: VLADIMIR P. GOSS</p>
<p>Mačke hvataju miševe i štakore.</p>
<p>A miševi i štakori ovise o ljudskoj hrani i otpacima. Kad ponestanu, kad ljudi izgladne i pocrkavaju, onda se zlo piše kako štakorima tako i miševima, a bome i mačkama!</p>
<p>A ptice?</p>
<p>Lete li na područje izvan obruča i tamo hvataju kukce i čeprkaju po zemlji tražeći gliste? Zašto se ne isele? Ili se možda kukci doseljavaju na područje pod opsadom, s područja s one strane obruča? Možda misle da je tu sigurnije!</p>
<p>Moj mali crni pauk uludo trati vrijeme. U kabinetu fra Dinka nema muha. Niti ptica. Dakle, pauk se ne može iskazati; niti je lovac, ne može postati plijenom. Ukratko, neklasificiran je, jer, gospodo, tertium non datur! Ili si ti moje meso, ili sam ja tvoje. Tako me je naučio Ubaldo de Leoni. I ne samo on.</p>
<p>Podižem pogled. Moj dlakavi znanac brzim se povlacima penje prema kmici stropa. Ondje nestaje, kao sve u ovom paklenom grotlu. Progutala ga je tama. Vlažni je mrak najmračniji. Vlažna tama.</p>
<p>Odahnuo sam, iako ni sam ne znam zašto. Nisam se proslavio. Oklijevao sam i odugovlačio, nisam smogao snage da ga racionalno uništim. A zacijelo se moglo.</p>
<p>Zbunjen, priznajem da sam još daleko od savršenstva koje se očekuje od mene kao stručnjaka za knjige Ubalda de Leonija!</p>
<p>Do sto đavola, daleko sam od savršenstva!</p>
<p>Zbunjen, pokušavam misliti na onu meku, vlažnu tamu u sredini njezinog bića, o kojoj bih napisao sonet kad bih se mogao odlučiti glede modela. Ne tajim: moj pauk me podsjeća na nju. Možda sam mu baš zbog toga poštedio život.</p>
<p>Što učiniti s onom toplom, vlažnom tamom?</p>
<p>Progutati je!</p>
<p>I onda je obrnuti poput rukavice i ostati u njoj zauvijek.</p>
<p>Progutati je?</p>
<p>Da, zariti u nju zube, sažvakati je dok životni sokovi teku niz moje obraze i bradu. Sažvakati, sažvakati, sažvakati! </p>
<p>Grizem vlastite usne. Pauk je zauvijek nestao u mraku. Nestati u mraku. Anđeo u mraku pakla. Utjerati anđela u mrak pakla. Ili đavla u mrak raja. Mrak, mrak, topli, vlažni, dlakavi mrak. Vječan kao vlažna tama. </p>
<p>Opijen sam mogućim mirisom tjelesnoga sraza, u meni raste potreba da se spolno olakšam, no ne mogu, jer znam da sam pod prismotrom. Dr. Patrick Stopich, istaknuti stručnjak za franciskansku književnost ne može samo tako otklimati pred pozornim očima sinova Majke Crkve. </p>
<p>Pakao. Iz pakla, đavo mora u raj.</p>
<p>Pomozi mi, Ubaldo. To se ne može više dugo odgađati.</p>
<p>Uz fijuk, granata tresne negdje o zidine, malo udesno i visoko iznad moje glave. Valjda pucaju na Minčetu, jer od tamo, koji put, vješti hrvatski snajperisti skidaju braću u šumarku nad »Argentinom«.</p>
<p> Fijuk, pa još jedan. Ovaj put negdje s onu stranu gradskog zida. Prepucali. Ne mogu pogoditi niti s jadnih pola kilometra! Ako ovako nastave, još će zabunom upucati mene na prvom katu franjevačkog kloštra. Ili možda Anu Gredelj koja u bludnom grču siše spolovilo Franje Antića.</p>
<p> Franjo je visok, vitak, čvrst. Takvi imaju golema spolovila koja im klataraju među nogama kad idu nudističkim plažama. Ana i Franjo su se upoznali u Dubrovniku (svjedok: Van Aalst) nakon Franjinog koncerta. Onda je Franjo zapitao; »A gdje se kupate?« A Ana je rekla: »A Vi?« Franjo je odgovorio: »Na Lokrumu. Hajdemo sutra zajedno.« Ana je rekla: »U deset i pol u gradskoj luci.«</p>
<p>(Nastavlja se)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Kranjčar igra protiv Hajduka, Ćiro hladan na provokacije</p>
<p>»Igor Štimac je zadnji čovjek protiv kojega ću ikad bilo što reći. Jer ga volim i poštujem. Njegovo razočaranje je razumljivo. A kad smo u takvom stanju, onda smo skloni sve gledati s osobitim naočalama«, kaže Dinamov trener Miroslav Blažević, o nekorektnim izjavama koje stižu iz Hajduka, te poručuje kako on neće dodatno podgrijavati atmosferu uoči derbija</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Na nedjeljnom derbiju protiv Hajduka u Splitu maksimirski trener Miroslav Blažević ipak će moći računati na Niku Kranjčara, dok je status Jerka Leke još uvijek neizvjestan. Kranjčar je, uz Ivicu Olića, bio najraspoloženiji Dinamov igrač na posljednjoj prvenstvenoj utakmici protiv Zadra u Maksimiru, u kojoj Zagrepčani pobijedili 3-1, i sasvim je jasno da bi na poljudskom okršaju trebao biti jedna od važnijih karika Ćirine momčadi.</p>
<p> Kranjčar je u ponedjeljak trebao s hrvatskom juniorskom reprezentacijom krenuti na pripreme uoči kvalikacija za Europsko prvenstvo u Švedskoj. No, nacionalnoj će se selekciji ipak priključiti tek sljedećeg tjedna, dakle - nakon derbija.</p>
<p> - Razveselila me pozitivna, agresivna igra tog nogometnog aristokrata Kranjčara, naglasio je Blažević. - I nemojte misliti da su mediji utjecali na njegov ponovni ulazak u momčad! </p>
<p>Na mene utiče jedino ono što ja vidim, a ne što novinari pišu. Pa, ja ne bih trajao toliko dugo da to nije tako. Kranjčar je na posljednjoj utakmici, za sat vremena igre, pretrčao 4.870 metara! Od toga je imao 1.200 metara čistog sprinta. To se približava mojim normama.</p>
<p> Ćiro je, ujedno, najavio da će uskoro obaviti »jedan ozbiljan razgovor« s ovim mladim nogometašem. Niko je, naime, neposredno prije nego je kreirao akciju za treći Dinamov pogodak, tražio izmjenu. A to se treneru baš i nije svidjelo.</p>
<p> - Sjećate se da je on sam tražio izmjenu. A ja stalno upozoravam na manifestiranje karaktera u trenucima kada igrač kaže »ja više ne mogu!«. To je njegova subjektivna reakcija. Taj igrač mora znati da to onda nije objektivan dojam i da baš zato mora učiniti dodatni napor. I to je istina koju ja propagiram. Evo, nakon što je tražio izmjenu, ja sam mu viknuo »ne može!«. A on onda odradi akciju najsvježijeg čovjeka na terenu i namjesti pogodak. Viknuo sam mu »jesi li htio da mi Bad Blue Boysi pogrdno viču zato što te vadim!?«.</p>
<p> Naravno, zadnju rečenicu popratio je Ćirin široki osmijeh. I dok će Kranjčar, dakle, gotovo sigurno zaigrati u nedjelju na Poljudu, još je neizvjesno hoće li na splitski travnjak istrčati i Jerko Leko, po mnogima ponajbolji Dinamov igrač u ovom, početnom dijelu sezone. Dva najuglednija ukrajinska kluba - Dinamo Kijev i Šahtjor Donjeck - prilično su uporni u nakani da dovedu Leku u svoje redove, a krajnji rok za registraciju je 31. kolovoza.</p>
<p> - Kunem vam se da ne znam što se događa, rekao je Ćiro. - To nije dio moga posla i ja se u to ne miješam! Stvarno ne znam čak niti onaj najbanalniji dio toga. I mogu vam reći da sam jako sretan da je to tako. Leko je jedan od najboljih središnjih igrača svijeta! Ali, to je otkako je sa mnom! Sjećam ga se ja i od prije... Pa, on na prvom dijelu priprema, na Rogli, nije bio u prvom sastavu. Govorili su mi da ne može točno dodati loptu. Ali dobro, ja i jesam ovdje zato da stavljam igrače u formu.</p>
<p> Nakon kraćeg razgovora sa svojim kumom i Dinamovim dopredsjednikom Zdravkom Mamićem, ujedno i Lekinim »nogometnim skrbnikom«, Ćiro je procijedio:</p>
<p> - Što se tiče eventualnoga Lekinog transfera, još nema elemenata koji bi bili za javnost.</p>
<p> No, tu istu javnost ovih je dana uzburkao Igor Štimac, član Hajdukovog Upravnog odbora. Štimac tvrdi da je Hajduk žrtva svojevrsne urote, da ga suci permanentno potkradaju i da u svemu tome zapaženu ulogu ima Dinamo.</p>
<p> - Svatko ima pravo na svoje subjektivno mišljenje, kaže Ćiro. - Pa, i ja sam toliko puta bio nepravedan, i to prema istom ovom sucu Novaku, koji je sada isključio dva Hajdukova igrača u Vinkovcima. Poslije sam bio kažnjen. I kaznu sam stoički podnio, jer se ispostavilo da je to bilo moje subjektivno mišljenje. Štimac je zadnji čovjek protiv kojega ću ikad bilo što reći. Jer ga volim i poštujem. Njegovo razočaranje je razumljivo. A kad smo u takvom stanju, onda smo skloni sve gledati s osobitim naočalama.
Dinamov trener ne prihvaća tezu da je cilj ovakve Štimčeve reakcije stvaranje pritiska uoči derbija.</p>
<p> - Stvaranje pritiska? Ne! Ja vodim politiku kluba u onom najvitalnijem dijelu, a to je - momčad! I nećete dobiti ništa drugo što bi dodatno podgrijavalo atmosferu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ne bojimo se Dinama</p>
<p>»Volio bih da svakog tjedna igramo utakmice poput ove s Dinamom. Prave su utakmice zadovoljstvo za trenere i igrače. Bavimo se ovim poslom zbog utakmica poput nedjeljne«, kazao je Vulić / Utrka za ulaznicama je počela. No, neuvjerljivost hajdukovaca ne stvara idilično ozračje i ne puni optimizmom, već vlada nervoza, koju potenciraju i četiri isključena igrača u dvije utakmice</p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> - Derbi je u zraku, i premda Hajduk u četvrtak igra na dalekim Farskim otocima u pretkolu Kupa Uefa protiv GI Gotua, ipak je jedina tema splitskih razgovora nedjeljna utakmica protiv razigarnoga Blaževićeva Dinama. Utrka za ulaznicama je počela, ali je navijačima, kao i čelnicima splitskoga kluba, naborano čelo. Neuvjerljivost hajdukovaca ne stvara idilično ozračje i ne puni optimizmom, već je primjetna nervoza, koju potenciraju i četiri isključena igrača u dvije utakmice. To je komentirao trener Zoran Vulić: </p>
<p>- Putovanje na Farske otoke je dugo i dolazi nam u nezgodno vrijeme. Svjestan sam da prvo moramo proći GI Gotua. No, četvorica su nam igrača isključena u dvije utakmice. Sudac Kurtović je kažnjen, ali što imamo od toga? S Novakom se ponavlja ista priča. Čim ga vidim, sjetim se maksimirske utakmice prije tri godine. </p>
<p>Hajdukov trener pak ne želi govoriti o suđenju, a još manje o sucima. </p>
<p>- Ne volim pričati o sucima, uostalom to nije moj posao. Mogu samo kazati da Hajduk ne igra tako prljavo kao što ti kartoni sugeriraju. Najbolje je zaboraviti prošlost i okrenuti se utakmicama koje dolaze. </p>
<p>• Ipak ste nakon utakmice protiv Kamen Ingrada kazali da je sudac Kurtović sudio pošteno. </p>
<p>- Što ću kazati, da je krao? Nemam na to pravo. Svi smo ljudi i pogreške su sastavni dio posla, a mogu se prihvatiti ako nisu namjerne. </p>
<p>l Vaša je najveća briga trgnuti momčad, povezati konce igre i smanjiti nervozu. Što je uzrok toj nervozi? </p>
<p>- U svaku utakmicu ulazimo s grčem, koji je uzrokovan imperativom pobjede. Takav nas pristup koči. Moramo gledati sebe, koncentrirati se na igru. </p>
<p>• Bojite li se Dinama? </p>
<p>- Apsolutno ne. Volio bih da svakog tjedna igramo utakmice poput ove s Dinamom. Prave su utakmice zadovoljstvo za trenere i igrače. Bavimo se ovim poslom zbog utakmica poput nedjeljne. </p>
<p>• Je li vas strah napadačkog tandema Olić-Balaban? </p>
<p>- Ja se ne bojim, ali ne znam boje li ga se moji igrači. To je nešto što se nosi u sebi... </p>
<p>Hajdukovci na Farske otoke putuju u srijedu ujutro. Uzvratna se utakmica protiv GI Gotua igra u četvrtak, a povratak je u petak oko pet sati ujutro. Vulić najavljuje da će putovati svi igrači, jedino je upitan Bule, jer se boji leta zrakoplovom, a do dalekih se otoka leti oko četiri sata.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Na Poljudu 1000 policajaca</p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> - Utakmice između Hajduka i Dinama uvijek su bile više od nogometne utakmice. Tenzije u gledalištu znale su prerasti okvire sportskog ozračja. Sjetit ćemo se da su u svibnju 2000. i 2001. godine finala Kupa između »bijelih« i »modrih« bila obilježena navijačkim incidentima, a neredi su se znali prenijeti na ulice na kojima su se navijači pretvorili u urbanu gerilu. Stoga se pripremi nedjeljnog derbija prilazi s velikom pozornošću, pokušavaju se kanalizirati strasti kako bi utakmica prošla bez ekscesa. Uprava Hajduka prijavila je Policijskoj upravi splitsko-dalmatisnkoj, Vojnoj policiji i Javnoj ustanovi sportski objekti da će utakmicu pratiti 27.000 gledatelja, od kojih će 1500 biti BBB. </p>
<p>- I ovaj put ćemo postupiti kao i u svim dosadašnjim utakmicama visokog rizika. Očekujemo kako će se navijači ponašati korektno i kako neće biti indicentnih situacija, izjavio je glasnogovornik PU splitsko-dalmtisnke Leo Tauber. </p>
<p>Prema njegovim riječima, na osiguranju nogometnog susreta radit će između 800 i 1000 policajaca, iz PU splitsko-dalmatinske, ali i ostalih policijskih uprava, koji će doputovati kao ispomoć.</p>
<p>R. P. i I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Besek: Nismo euforični zbog pobjeda</p>
<p>Ova je utakmica za trenera Dražena Beseka imala poseban naboj. Nakon gostovanja u Šibeniku prije dvije godine i poraza sa 0-2, Besek je morao otići s trenerske klupe u Varaždinu / Varteks je pobijedio četiri puta zaredom, a u pobjedničkom ritmu želi nastaviti do kraja ovog mini-ciklusa. Već u srijedu putuje u Dublin, gdje će protiv Dundalka odigrati uzvratnu utakmicu pretkola Kupa Uefa </p>
<p>VARAŽDIN, 26. kolovoza</p>
<p> - Nogometaši su Varteksa pobjedom u Šibeniku (3-1) nastavili niz pobjeda, kojim su pokazali da se s pravom vide u vrhu hrvatskog nogometa. Utakmica je u Šibeniku za igrače Varteksa, a posebice za trenera Dražena Beseka, imala poseban naboj. Naime, upravo nakon gostovanja u Šibeniku prije dvije godine i poraza sa 0-2, kada je Varteks imao dva igrača više, Besek je morao otići s trenerske klupe u Varaždinu. Vratio se i na svom je prvom gostovanju u Šibeniku ostvario vrijednu pobjedu: </p>
<p>- Ni u jednom trenutku nisam razmišljao o osveti ili vraćanju duga. Očekivali smo tešku utakmicu i doista je bila teška. No, svi su igrači bili vrlo dobri i zaslužuju čestitke. Pokazali su da zajedništvom mogu uspjeti, da su pravi i da samo kolektivnom igrom možemo napraviti rezultat. Uz tri postignuta pogotka, imali smo još desetak prilika, a vidljiv je i očit napredak u igri i sustavu. Zbog toga nam nije teško palo isključenje Vučkovića, jer su njegovo mjesto pokrili drugi igrači. Uopće se nije primijetilo da igramo s igračem manje.</p>
<p>Besek je zaslužio samo pohvale za svoj način rada. Prvi komplimenti stigli su od sportskog direktora Zlatka Dalića: </p>
<p>- Sretni smo zbog igre i bodova iz Šibenika. Varteks tek sada igra kako smo priželjkivali na početku sezone: borbeno, odgovorno i dinamično. Moramo zahvaliti i domaćinima za fer igru, a publici za korektno ponašanje. Iako je za Varteks Šibenik često bio vrući teren, ovog je puta sve bilo u redu. Oni su jednostavno vidjeli da pred sobom imaju bolju momčad, a publika je znala prepoznati kvalitetu, jer smo i s igračem manje bili superiorniji.</p>
<p>Varteks je pobijedio četiri puta zaredom, a u pobjedničkom ritmu želi nastaviti do kraja ovog mini-ciklusa. Već u srijedu putuje u Dublin, gdje će protiv Dundalka odigrati uzvratnu utakmicu pretkola Kupa Uefa. No, bit će to tek formalnost, jer varaždinskih 5-0 Varteksu jamči prolaz u 1. kolo. No, put u Sjevernu Irsku ostavit će traga na igračima, koji već sljedeće nedjelje žele na domaćem terenu pobijediti Kamen Ingrad. Kako bi nakon puta odmorio igrače, Besek već sada najavljuje karantenu prije utakmice s Kamenom: </p>
<p>- Bili smo realni kada smo na početku sezone gubili, a sada nismo euforični zbog niza pobjeda. Jednostavno znamo što nam je cilj i to želimo ostvariti. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sekundarni šavovi nisu nužni </p>
<p>»Kondicijski dio priprema može se nadoknaditi na Hintertuxu, na koji Janica i Ivica odlaze 4. rujna. Tada će ujutro imati skijaške treninge, a poslijepodne se može raditi na kondiciji«, kaže govornik Hrvatskoga skijaškog saveza Ozren Müller</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Iako se Janica Kostelić ranije vratila s ljetovanja na Korčuli u Zagreb, zbog toga što joj se otvorila rana na mjestu gdje je joj operirano slijepo crijevo, još nije odlučeno da se najbolja svjetska skijašica podvrgne »sekundarnom šivanju«.</p>
<p>- Još nema potrebe za tim, ali tek kada dođe analiza uzoraka iz laboratorija vidjet ćemo hoće Janica ipak morati na sekundarno šivanje. Za sada je dovoljno da još pet-šest dana potpuno miruje. Odmara se kod kuće, krati vrijeme gledanjem televizijskog programa i čeka da se rana posuši, pa da može nastaviti sa svojim programom kondicijskih priprema. </p>
<p>Dakle, odlasci na Sljeme, rolanje po Jarunu... za sve to treba pričekati nekoliko dana, kaže govornik Hrvatskoga skijaškog saveza Ozren Müller.</p>
<p>• Hoće li se to neplanirano mirovanje odraziti na daljnji tijek Janičinih priprema za sezonu?</p>
<p>- Ne bi trebalo, jer se taj kondicijski dio može nadoknaditi na Hintertuxu, na koji Janica i Ivica odlaze 4. rujna. Tada će ujutro imati skijaške treninge, a poslijepodne se može raditi na kondiciji. Vjerujte, Gips zna sve metode nadoknađivanja propuštenih treninga i tu ne bi trebalo biti problema.</p>
<p>• Kakva je situacija s Ivicom?</p>
<p>- Ivica se s Badije vraća u srijedu. U nedjelju sam se baš čuo s njim i rekao je kako se odlično osjeća i da doslovno puca od zdravlja i snage. On je vrlo discipliniran i sigurno čitav program priprema obavlja, kako bi se reklo, u minutu kako je i planirano. Ovaj je dio priprema za njega mnogo važniji i bilo kakva ozljeda znatnije bi ga unazadila, nego što je to slučaj s Janicom, kaže Müller.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izbornik mora biti profesionalac!</p>
<p>»Sigurno je neophodno da je izbornik profesionalac. Mislim da je nemoguće očekivati uspjehe, a rad bazirati na volontarizmu, improvizaciji« rekao je Perica Bukić</p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski vaterpolo treba kisika, više djeluje kao podmornica nego brod, koji zna kuda ide. Ovoljetna rezultatska katastrofa, u šesnaest utakmica samo jedna pobjeda, ne jamči da ćemo do Olimpijskih igara u Ateni 2004. godine biti spremni da se uključimo u borbu za medalje. </p>
<p>Perica Bukić, član tročlane Stručne komisije zajedno s Bebićem i Suknom, sagledao je situaciju i kaže:</p>
<p>- Stručni savjet će predočiti analizu, svoje viđenje, ovoljetnih nastupa naše selekcije. Dat ćemo prijedloge, rješenja, ali moram kazati da nećemo nastaviti raditi ako situacija bude kao tijekom ovoljetnih priprema. Ne želim odgovarati za rezultate, a da na mnoge stvari ne mogu utjecati. Svi moraju shvatiti da je naš interes samo vrhunski rezultat i naše sugestije nisu kritika. Stručnom savjetu treba omogućiti veći upliv u neke za selekciju bitne odluke.</p>
<p>• Koji su to problemi? </p>
<p>- Moramo riješiti financijsku stranu. Nije više prihvatljivo da nema dnevnica, nema fizioterapeuta, da se ne može pronaći novac za put izbornika da gleda protivnike, da nema vitamina, opreme... Te stvari možda izgledaju male, ali daju jednu sliku ozbiljnosti saveza.</p>
<p>• Ipak nije samo logistika odgovorna za rezultate: A igrači, izbornik? </p>
<p>- Istina, loši rezultati ne dolaze sami od sebe. Moralo se pokazati više ozbiljnosti, želje. Dosta vremena na pripremama se potrošilo na dovođenje igrača u stanje da mnoge trenirati, jer su došli nepripremljeni za reprezentativne zahtjeve. U zadnji tren smo ostali bez Smodlake, Hercega, Volarevića, pa su otkazali Fatović i Bošković, nije se pozvalo Barača, Ivaniša ... Tako je u reprezentaciju igralo desetak mladih igrača, koji su prvi put osjetili treniranje i utakmice na najvišoj razini. No, ipak smo očekivali više, kao i od naše (Stručnog savjeta op. a.) suradnje s izbornikom...</p>
<p>• Hoće li se Đuho profesionalizirati?</p>
<p>- Ostala je sporna ova sezona do svibnja iduće godine. Bilo bi nekorektno kada bi sada Jug ostavili bez trenera. Klupska sezona je pred vratima. No, ima previše posla i sigurno je neophodno da je izbornik profesionalac. Mislim da se mi u Hrvatskoj, ne samo u vaterpolu, moramo odrediti želimo li profesionalan sport ili ne. Mislim da je nemoguće očekivati uspjehe, a rad bazirati na volontarizmu, improvizaciji, zaključio je Bukić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»U Hrvatskoj ima još Draganja«</p>
<p>»Duje ima apsolutnu priliku biti olimpijski pobjednik. Toliko je darovit i vrijedan da valja vjerovati u njegov trijumf na Igrama. Zapamtite to!«, kazao je Ben Sheppard, američki trener koji je predavao na ljetnom plivačkom kampu </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Ljetni plivački kamp u Dubrovniku, održan početkom kolovoza, samo je nastavak aktivnosti Dominika Galića, bivšeg plivača, a danas vrijednoga plivačkog djetlanika, koji je zajedno s Anom Sršen krenuo u organizaciju tog projekta. </p>
<p> Cjelokupna je organizacija pojačana i gostovanjima naših najboljih plivača, a u dubrovačkom su kampu gostovali i poznati američki plivački treneri, Ben Sheppard i Alex Silver. </p>
<p>- S Benom Sheppardom plivao sam dok sam se školovao u SAD-u, priča Dominik Galić, koji je jedan od idejnih začetnika poznatog filma o trojici splitskih plivača, Miloševiću, Žeravici i Karlu, »Ma ne dolazi u obzir«, a koji je režirao njegov otac Eduard. </p>
<p>- Kad sam svom američkom prijatelju spomenuo ideju o kampu u Dubrovniku, odmah je pristao. Ta mu se ideja veoma svidjela i došao je ovdje sa svojim pomoćnikom Alexom Silverom, priča Galić. </p>
<p>Plivački je kamp okupio više od stotinu djece, a organiziran je i trenerski seminar. </p>
<p>- Za 1780 kuna u tjedan dana svi su polaznici kampa imali osiguran prijevoz, smještaj, treninge i rad na bazenu. Iznenađeni smo velikim odazivom, a najave za sljedeću godinu još su nas više iznenadile, napominje Dominik Galić.</p>
<p>Američki trener Ben Sheppard ne krije oduševljenje doživljajima u Dobrovniku.</p>
<p>- Imamo nešto slično u Americi, ali ti kampovi dulje traju. No, ovdje je sve prilagođeno uvjetima. Mislim da je ovo pravi put za popularizaciju plivanja, kao i razvoj kvalitete. </p>
<p>Dominik Galić se nadovezao:</p>
<p>- Moramo istaknuti podršku Hrvatskoga plivačkog saveza, glavni tajnik Tomislav Karlo nesebično nam je pomogao.</p>
<p>Sam Sheppard pomalo je iznenađen kvalitetom vrhunskih hrvatskih plivača koji dolaze iz tako male baze. Znano je, naime, da Hrvatska ima svega tri natkrivena olimpijska plivališta.</p>
<p>- Gledajte, to može biti dovoljlno, ali svako plivalište više može samo poboljšati vaše uspjehe. </p>
<p>Sheppard je posebno oduševljen talentom Duje Draganje, što nam je u razgovoru nekoliko puta istaknuo:</p>
<p>- Duje ima apsolutnu priliku biti olimpijski pobjednik. Toliko je darovit i vrijedan da valja vjerovati u njegov trijumf na Igrama. Zapamtite to! To bi tek bila prava reklama za hrvatsko plivanje, kazao je Sheppard. </p>
<p>- Naš je kamp zaživio, a želja nam je da potraje. Imamo još talenata poput Draganje. Kampovi su jedan od načina da ih otkrijemo, zajključio je Galić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Majoli uvjerljiva, Ančić predao u petom setu</p>
<p>Kako nikad u karijeri nije igrao pet setova, Mario Ančić nije izdržao protiv Slovaka Dominika Hrbatya, u petom setu morao je predati zbog grčeva</p>
<p>NEW YORK, 26. kolovoza</p>
<p> - I dok se Iva Majoli bez većih problema riješila pritiska dvoboja 1. kola na Grand Slam turniru, Mario Ančić nije izdržao. Protiv Slovaka Dominika Hrbatya imao je sve u rukama, nakon brojnih propuštenih prilika konačno je izborio »break« i poveo sa 2-0 u petom setu. A onda su grčevi »ugasili« sve nade. Ipak je to bio prvi meč u karijeri koji je otišao u peti set. Probao je 18-godišnji Splićanin igrati, ali trud je bio uzaludan. Na kraju je Hrbaty izborio 2. kolo nakon predaje Ančića kod 4-6, 6-3, 7-6 (3), 5-7, 3-2 rezultata....</p>
<p>Finalistica juniorskog Roland Garrosa Ashley Harkleroad velika je nada američkog tenisa. Upravo je zbog toga i dobila pozivnicu za newyorški Grand Slam. No, protiv Majoli je uzela samo ono što joj je 24. nositeljica sama poklonila, a to su 22 neprisiljene pogreške i sedam dvostrukih pogrešaka. A to je bilo dovoljno za ukupno pet gemova. Nakon 6-3, 6-2 pobjede za 58 minuta igre Majoli u 2. kolu očekuje Slovenku Katarinu Srebotnik...</p>
<p>• Rezultati, tenisači: Kafeljnikov (4) - Sanguinetti 6-2, 7-5, 3-6, 6-4, A. Costa (8) - Norman 6-2, 6-4, 3-6, 6-3, Ferreira - Vacek 6-3, 6-4, 7-5, Levy - Pavel (30) 1-6, 7-6 (7), 4-6, 6-3, 6-4, Chang - Clavet 7-6 (6), 4-6, 6-3, 7-6 (3), Davidenko - Lukaev 6-4, 1-6, 6-4, 6-4, Federer (13) - Vanek 6-1, 6-3, 4-6, 7-5, Hrbaty - ANČIĆ 4-6, 6-3, 7-6 (3), 5-7, 3-2 predaja, El Aynaoui (20) - Morrison 6-7 (6), 6-3, 6-2, 7-5;</p>
<p>tenisačice: Dokić (5) - Arn 6-2, 6-2, Kuznjecova - Kremer (19) 7-6 (3), 6-2, MAJOLI (24) - Harkleroad 6-3, 6-2, Srebotnik - Granville 6-3, 6-4, Mandula - Oremans 4-6, 6-4, Miškina (15) - Marrero 4-6, 6-4, 6-0, Dementijeva (12) - Obata 6-2, 6-4, Tanasugarn (27) - Rittner 6-4, 6-7 (4), 6-2, Davenport (4) - Dyrberg 6-2, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Počeo sastanak na vrhu o Zemlji </p>
<p>JOHANNESBURG, 26. kolovoza</p>
<p> - Sastanak na vrhu o Zemlji otvoren je u ponedjeljak u Johannesburgu gdje su počeli desetodnevni pregovori koji bi mogli, nadaju se svjetski čelnici, završiti donošenjem šireg plana za olakšavanje problema najsiromašnijih zemalja bez zagađivanja planeta.</p>
<p>U konferencijskom centru, okruženom brojnim policajcima i vojnicima, dužnosnik UN-a Nitin Desai sazvao je prvu plenarnu sjednicu Svjetskog sastanka o održivom razvoju.</p>
<p>Otvarajući skup, južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki pozvao je predstavnike gotovo 200 država i vlada na okončanje neodrživog svjetskog poretka utemeljenog na okrutnom principu preživljavanja nasposobnijih. »Neodrživo je društvo koje obilježavaju otoci bogatstva okruženi morem siromaštva. </p>
<p>Dužnosnici sa svih strana svijeta okupili su se u luksuznom kongresnom centru u Sandtonu, oazi okruženoj sirotinjskom četvrti slamova.</p>
<p>Svjetski čelnici, ali ne i američki predsjednik George W. Bush, trebali bi idući tjedan staviti potpis na široki »provedbeni plan«. Pripremni pregovori među dužnosnicima donijeli su neznatan napredak u prevladavanju podjela između siromašnih zemalja, koje traže više pomoći i pošteniju trgovinu, te bogatih država. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Španjolski zastupnici glasovali za zabranu Batasune </p>
<p>MADRID, 26. kolovoza - Uvjerljiva većina zastupnika španjolskog parlamenta u ponedjeljak se izjasnila za zabranu nacionalističke baskijske stranke Batasuna.</p>
<p> Prijedlog vladi da traži od Vrhovnog suda zabranu Batasune, koji je podnijela Narodna stranka (PP, desnica, na vlasti) i Socijalistička radnička stranka (PSOE, oporba), prihvaćen je sa 295 glasova za, 10 protiv, te 29 suzdržanih od 334 nazočna zastupnika (ukupno ih ima 350), objavila je predsjednica Kongresa zastupnika Luisa Fernanda Rudi (PP).</p>
<p> U tekstu predanom zastupnicima stoji da Batasuna podržava ETA-u »s ciljem poticanja i širenja učinaka terorizma i straha koji iz njega proizlazi«.</p>
<p> Glasnogovornik Batasune Arnaldo Otegi izjavio je nakon glasovanja u parlamentu da se »može učiniti nezakonitom jedna kratica, ali se ne mogu zaustaviti ideje i politički projekti koje je utjelovio narod«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nakon TV dvoboja: Schröder simpatičniji, Stoiber kompetentniji</p>
<p>Da se kancelar bira neposredno, Schröder bi bio pobjednik jer ga podržava 56 posto Nijemaca / No, CDU/CSU je biračima ipak draži izbor od SPD-a</p>
<p>BERLIN, 26. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rezultat TV dvoboja kandidata za njemačkog kancelara, održanog pred kamerama privatnih TV postaja RTL i SAT 1 u nedjelju navečer u Berlinu je, prema mišljenju većine neutralnih promatrača - neriješen! Međutim, sve ankete objavljene neposredno nakon TV sučeljavanja pokazuju da je Gerhard Schröder na većinu gledatelja ostavio dojam simpatičnijeg, a Edmund Stoiber kompetentnijega kandidata.</p>
<p>Tako bi se mogle sažeti analize dan nakon prvog TV dvoboja dvojice kandidata za njemačkog saveznog kancelara u povijesti Savezne Republike Njemačke, premda su neki instituti za ispitivanje javnog mnijenja za pobjednika proglašavali Schrödera, a drugi Stoibera.</p>
<p>Stoiber je prema svim ispitivanjima javnog mnijenja prošao bolje nego što se očekivalo. Naime, kako ga prati glas »netelevizičnog« političara (pogotovo u odnosu na njegovog protivnika), sve je iznenadilo njegovo ležerno i uvjerljivo držanje pred kamerama. Većim dijelom, međutim, to nije bio dvoboj nego puko i dosadno ponavljanje poznatih izbornih stajališta. </p>
<p>Schröder je upozorio na uspjehe koje je vlada ostvarila u protekle četiri godine. U to se, po njemu, ubraja smanjenje poreza i povećanje dječjeg dodatka. Stoiber je najavio porezne reforme i obećao da će (u slučaju svoje pobjede) značajno promijeniti zakon o useljavanju stranaca. Obojica političara su se složila da ljudima i krajevima pogođenim poplavama treba »brzo i nebirokratski pomoći«, ali nisu se složili treba li novac namaknuti odgodom porezne reforme i novim porezima. Schröder je, međutim, s obranom odgađanja vladine odluke o odgodi porezne reforme bio uvjerljiviji. Kad se činilo da će u 80-minutnom dvoboj sve proći bez izravnih udaraca, Stoiber napao: »A mi nemamo samo katastrofalnu poplavu, nego i drugu nacionalnu katastrofu, stanje na tržištu rada, gospodine kancelaru«, napao je izazivač aktualnog kancelara. </p>
<p>Izazivač je time udario u bolnu ranu aktualnog kancelara. Dapače, »zasolio« je podsjetivši ga na neispunjeno obećanje da će smanjiti broj nezaposlenih na 3,5 milijuna. </p>
<p>Bavarski konzervativac napao socijaldemokratskog kancelara i u vrućoj vanjskopolitičkoj temi: trebaju li njemački vojnici u rat protiv režima u Bagdadu. Stoiber, naime, dopušta tu mogućnost, dok je Schröder kao avanturu isključuje. Usto, što je na prvi pogled paradoksalno, konzervativnom je kandidatu neprihvatljiv tzv. njemački put koji zagovara socijaldemokratski kandidat. </p>
<p>TV dvoboj ima nedvojbeno ograničen utjecaj, ali je ipak zanimljiv kao politički TV show. Oko 10 milijuna ljudi je bilo uz male ekrane tražeći dodatne informacije koje bi im pomogle u odluci za koga 22. rujna glasovati na saveznim parlamentarnim izborima. </p>
<p>Naravno pitanje tko će biti njemački kancelar ne može biti riješeno u TV dvoboju jer se kancelar ne bira neposredno kao američki predsjednik. Kad bi bilo kao u SAD, nema sumnje da bi Schröder ostao na vrhu, a Stoiber bio bez šansi. Schrödera, nakon TV dvoboja, želi kao kancelara 56 posto, a Stoibera 42 posto Nijemaca. Građani, međutim, glasuju za stranke, a ne za kandidate.</p>
<p>S druge strane, Schröderov SPD za birače nije tako atraktivan kao CDU/CSU. No u sadašnjim okolnostima crveno-zelena koalicija, do jučer otpisana kao siguran gubitnik, ipak ima šansu. </p>
<p>Šansa se ovaj put zove porasla popularnost vladajuće koalicije nakon poplava u Njemačkoj, ali i ulazak PDS-a u parlament. Ako demokratski socijalisti uspiju prijeći izborni prag, onda bi broj mjesta koja osvoje socijaldemokrati i zeleni možda mogao biti dovoljan za izbor nove vlade i starog kancelara, premda je tu mogućnost Schröder isključio. </p>
<p>Dakako, nisu isključene ni druge opcije u kojima ne treba zaboraviti ni rezultate koje će ostvariti liberali i zeleni. Izbori u Njemačkoj su puno neizvjesniji i zamršeniji nego duel dvojice kandidata pred TV kamerama.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ševardnadze protiv prekida diplomatskih odnosa s Rusijom</p>
<p>MOSKVA, 26. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gruzijski predsjednik Eduard Ševardnadze energično je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Tbilisiju istupio protiv prekida diplomatskih odnosa njegove zemlje s Rusijom. Na taj način Ševardnadze je obuzdao svoje zastupnike koji su u ponedjeljak na izvanrednom zasjedanju parlamenta namjeravali usvojiti i rezoluciju o protjerivanju ruskog veleposlanika iz Gruzije.</p>
<p>Povod sve većem zaoštravanju odnosa Tbilisija s Moskvom je rusko bombardiranje gruzijskog teritorija u području Pankijske klisure tijekom kojeg je prošlog petka poginulo troje, a ranjeno sedmero civila. Ruski generali, pa i sam ministar obrane Sergej Ivanov, već su u petak kategorički opovrgli da su njihovi ratni zrakoplovi povrijedili gruzijski zračni prostor i uopće bacali bombe na Pankijsku klisuru gdje se nalaze baze odbjeglih čečenskih pobunjenika. Međutim, Ševardnadze je unatoč tim demantijima Moskve i u ponedjeljak ostao pri optužbi da su Pankijsku klisuru bombardirala četiri ruska zrakoplova, dajući jedino »diplomatski« popust predsjedniku Putinu: »Uvjeren sam da predsjednik Putin nije umiješan i da nije znao za tu operaciju svojih generala, pa sam mu stoga sada uputio pismo da će, u slučaju ponovnog bombardiranja, gruzijske oružane snage poduzeti sve ono što je dužna učiniti svaka armija radi zaštite suvereniteta svoje države«.</p>
<p>Osim o protjerivanju ruskog veleposlanika, gruzijski parlament je na izvanrednom zasjedanju namjeravao donijeti i rezoluciju kojom se gruzijska armija obvezuje reagirati odnosno rušiti sve ruske ratne avione koji odsad naruše zračni prostor njihove zemlje. Međutim, i od te ideje zastupnici praktički mogu odustati budući da je gruzijski ministar obrane David Tevzadze prethodno javno priznao da njegove oružane snage nemaju sredstva protuzračne obrane. »Zar ćemo ruske ratne lovce i bombardere gađati i rušiti praćkama?«, upitao je Tevzadze, tražeći parlament da prvo odobri novac za vojni proračun radi kupovine sredstava za PZO, a tek potom traži zaštitu nacionalnog neba. Istina, ako nema sada, Gruzija će uskoro dobiti oružje za protuzračnu obranu. Ševardnadze se nedavno obratio čelništvu NATO-a s molbom da pomogne i naoruža njegovu zemlju vojnim protuzračnim kompleksima. </p>
<p>Uzbuna i atmosfera u gruzijskom parlamentu (u ponedjeljak poslije podne burna rasprava još nije bila završena) nisu osobito uznemirili političku javnost u Moskvi. Ruski ministar obrane Sergej Ivanov ponovno je demantirao bombardiranje Pankijske klisure, podsjećajući da to nije prvi put ove godine da službeni Tbilisi optužuje Moskvu za takav čin. Prosvjede službenog Tbilisija ironično komentiraju i moskovski politolozi. Uvjereni su da su gruzijski parlamentarci još više digli glas protiv Rusije zato što je u cijelom sporu oko navodnog bombardiranja na stranu Tbilisija protiv Moskve stao Washington. Stoga je direktor moskovsog instituta za strateške ocjene Andrej Konovalov u ponedjeljak izjavio: »Prije će američki vojni instruktori u Tbilisiju naučiti pjevati gruzijske pjesme negoli osposobiti gruzijske specijalce za obranu«. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sumnja da je netko pokušao otrovati slovačkog predsjednika!</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Zdravstveno stanje slovačkog predsjednika Rudolfa Schuster preko vikenda se ponovo pogoršalo a bilo je popraćeno visokom temperaturom, koju su liječnici skidali antibioticima. No Schusterova obitelj sumnja, a njihove su sumnje potvrdili i liječnici, da je slovačkog predsjednika netko pokušao otrovati. Zato je Schusterov sin Peter podnio tužbu protiv nepoznatog počinitelja. </p>
<p>Formirana je i posebna policijska istražna ekipa, koja treba ispitati sve okolnosti. Šef Schusterova osiguranja František Zemko izjavio je da nema saznanja da bi netko pokušao otrovati predsjednika, niti postoje indicije da je netko namjerno dao Schusteru otrovnu tvar. Ipak, poduzete su dotatne sigurnosne mjere u vojnoj bolnici i u sobi u kojoj leži Rudolf Schuster, a prije nego konzumira neku hranu ili tekućinu liječnici sve kontroliraju. </p>
<p>U nedjelju se Schusterovo stanje nešto popravilo, nema povišenu temperaturu, pa je čak i pomalo vježbao u svojoj bolničkoj sobi. No liječnici još uvijek ne znaju točnu dijagnozu Schusterova oboljenja, a ispitivanja su uglavnom usmjerili na žuč. Kao mogući razlog oboljenja, kako je rekao Schusterov osobni liječnik Peter Mayer, dolazi u obzir intoksikacija otrovom, ali i žučni kamenac. Liječnici su spremni čak i na moguće komplikacije i eventualni prijevoz predsjednika Schustera u Austriju, gdje radi i njegova kćer Ingrid kao liječnica, koja je i član liječničkog konzilija. Eventualnu operaciju zasad smatraju preuranjenom. Ipak , liječnički konzilij je u stalnom kontaktu s austrijskim kirurgom Ernstom Bodnerom i anesteziologom Walterom Hasibederom iz klinike u Inssbrucku, koji su već Schustera operirali 2000. godine, baš kao i češkog predsjednika Vaclava Havela. Za slučaj potrebe u pripravnosti je zrakoplov ministarstva obrane, kojim bi Schuster, u slučaju potrebe, mogao u najkraćem roku biti transportiran u Beč ili Innsbruck. Zanimljivo je da su liječničku pomoć slovačkom predsjedniku ponudili i Amerikanci. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Dvor u Riyadhu tvrdi da nije financirao Osamu bin Ladena</p>
<p>ANKARA, 26. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Službeni saudijski izvori opovrgnuli su da je dvor u Riyadhu podržavao mrežu terorističke skupine Al Qaida i njezina čelnika Osamu bin Ladena. »Takve tvrdnje su, uključujući bilo kakvu povezanost Saudijske Arabije sa terorističkim aktivnostima potpuno neutemeljene i proizvoljne«, rečeno je. </p>
<p>Saudijski demanti je reakcija na napis u londonskom Sanday Timesu da su članovi kraljevske obitelji dali Al Qaidi i talibanima 300 milijuna dolara. Radilo se navodno o nagodbi postignutoj potkraj 1990., prema kojoj bi Bin Laden za uzvrat odustao od planiranih napada na ciljeve u saudijskoj monarhiji (jedina zemlja u svijetu koja nosi ime po kraljevskoj obitelji Saud). </p>
<p>Čelnik Al Qaide je, kako se vjeruje, prihvatio tu ponudu da bi usredotočio svoje aktivnosti na jačanje talibanskog pokreta i pripremu terorističkih napada na SAD. No, bez obzira na saudijski demanti, zamjetno je da su odnosi Riyadha i Washingtona počeli naglo erodirati nakon terorističkih zračnih udara 11. rujna prošle godine. Činjenica da su među 19 zračnih kamikaza 15 bili Saudijci pobudila je američke sumnje u iskrenost dugogodišnjeg prijateljstva »pustinjske monarhije«.</p>
<p>Saudijska Arabija postala je u američkim očima itekako sumnjiva. Došli su i pozivi izvjesnih američkih krugova da se zamrzne golema saudijska imovina u SAD koja se procjenjuje na 400 do 600 milijardi dolara. Sve je to izazvalo dodatnu nervozu i zatezanje političkih i diplomatskih odnosa na obje strane. Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha bila je očito ljuta na Saudijce što nisu aktivno surađivali u istrazi o otkrivanju terorističke mreže Al Qaide. To je samo pojačalo američke sumnje da se nešto ipak krije iza takvog stajališta dvora u Riyadhu, naročito nako što je kralj Fahd odbacio mogućnost korištenja saudijskog teritorija (gdje se nalaze američke baze) za američki vojni obračun s režimom iračkog predsjednika Saddama Husseina.</p>
<p>Dodatnu nervozu Washingtona izazvalo je suđenje izvjesnom Abdel-Azizu al-Rasheedu (22) u Saudijskoj Arabiji. Uhićen je pod sumnjom da je surađivao sa teroristima Al Qaide. Ako se utvrdi ta odgovornost, Al-Rasheeda očekuje suđenje na islamskom šerijatskom sudu. Američki federalni istražni biro (FBI) zatražio je u međuvremenu dodatne informacije o mladom Saudijcu, budući da je u dokumentima Bin Ladenovih terorista pronađena njegova fotografija. FBI je ranije izdao pripćenje u kojem se kaže da je Al-Rasheed naoružan i vrlo opasan. </p>
<p>Prema pisanju više arapskih listova, Al-Rasheed je »za dlaku« izbjegao uhićenje u Egiptu gdje se nalazio na odmoru. Zahvaljujući najvjerojatnije tajnoj dojavi, brzo se vratio u domovinu gdje se sam predao saudijskim vlastima. Ono što se pouzdano zna, to je da je proveo godinu dana u Afganistanu. Tamo je, kako navodi njegov otac, radio na humanitarnim poslovima. Kaže kako to čine mnogi Saudijci ne samo u Afganistanu, već i čitavom nizu islamskih zemalja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>BiH se hvata za sporazum Kraljevine Srbije i SAD</p>
<p>»Konvencija o izdavanju krivaca« koju su još 1901. potpisali SAD i Kraljevina Srbija mogao bi biti osnova za razgovor o ponudi SAD o neizručivanja Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu</p>
<p>SARAJEVO, 26. kolovoza Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosna i Hercegovina pokušat će prevladati aktualni problem nastao zbog zahtjeva SAD da potpiše bilateralni sporazum o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) pozivanjem na ugovor koji su još 1901. godine potpisale Sjedinjene Države i tadašnja Kraljevina Srbija! Riječ je o »Konvenciji o izdavanju krivaca«, dokumentu koji regulira pitanje izručenja između dviju država. </p>
<p>Konvenciju je, nakon Prvog svjetskog rata, preuzela Kraljevina Jugoslavija, zatim SFRJ te poslije osamostaljenja i Bosna i Hercegovina, kao nezavisna država. Zanimljivo je da su sukladno ovoj Konvenciji bosansko-hercegovačke vlasti pokrenule zahtjev za izručenje bivšeg veleposlanika BiH pri UN-u Muhameda Šaćirbegovića, optuženog u Sarajevu za financijske makinacije.</p>
<p>Lagumdžija vidi rješenje</p>
<p>Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija kazao je da bi Konvencija iz 1901. mogla poslužiti kao osnova za razgovore na ekspertnoj razini o zahtjevu SAD za izuzećem američkih državljana od nadležnosti ICC. »Taj ugovor praktično znači imunitet za Amerikance«, rekao je Lagumdžija.</p>
<p>Prošlog tjedna Ministarstvo vanjskih poslova BiH je i službeno dobilo zahtjev SAD za potpisivanje bilateralnog sporazuma o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu. Ovaj zahtjev proslijeđen je Predsjedništvu BiH, a Lagumdžija je rekao kako »ne vidi razlog da bilo tko dobije imunitet u odnosu na druge, ali da postoji način da se to riješi na ekspertnoj razini«. </p>
<p>Za BiH, koja je Rimski statut potpisala još 11. travnja i koja je ideji Međunarodnog kaznenog suda posebno privržena zbog svoje nedavne prošlosti, američki zahtjev neugodan je kako zbog principijelnih razloga tako i zbog mogućnosti da eventualnim njegovim prihvaćanjem budu pogoršani odnosi s Europskom unijom. Primjerice, Hans Jorg Kretschmer, odlazeći šef Europskog povjerenstva u BiH izjavio je da se »BiH mora opredijeliti između Europe i SAD«, te dodao da je zapanjujuće da zemlja koja širom svijeta nastupa kao čuvar ljudskih prava, vladavine prava i drugih demokratskih vrijednosti želi izuzeti vlastite građane od jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda.</p>
<p>Sa svima u dobrim odnosima</p>
<p>Ministar Lagumdžija stvar vidi bitno drugačije: »BiH nije u nikakvoj dilemi, nego je zemlja koja ima dobre odnose i s EU i s SAD i s trećim svijetom i sa susjedima. I Europska unija trenutno je u fazi usuglašavanja zajedničkog stava o američkom zahtjevu, koji će biti donijet na Vijeću ministara EU početkom rujna, a koji će nastojati sačuvati kredibilitet Međunarodnog kaznenog suda. </p>
<p>BiH će se o ovom pitanju opredijeliti sukladno stajalištu Europske unije. No, da bi se izbjeglo američko nezadovoljstvo tu je »Konvencija o izdavanju krivaca«. Ipak, izvori u MVP-u BiH su skeptični govoreći o mogućnosti da Amerikanci prihvate samo ovaj dokument, bez spominjanja ICC.</p>
<p>Premda predstavnici službenog Sarajeva izbjegavaju govoriti o pritiscima bilo s američke, bilo s europske strane, te napominju da u međunarodnoj zajednici razumiju poziciju BiH, jasno je da je riječ o vrlo osjetljivom pitanju za bosansko-hercegovačke vlasti. Još uvijek je aktualna i ideja pravnog eksperta Ahmeda Žilića, po kojoj bi BiH na određeno vrijeme suspendirala primjenu Statuta ICC, čime ne bi povukla svoj potpis s tog dokumenta, a »kupila« bi određeno vrijeme do donošenja konačne odluke. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Špidla: Češku čekaju teška vremena </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Najprije s govornice Senata (gornji dom parlamenta), a zatim i preko televizijskih ekrana češki premijer Vladimir Špidla obratio se u nedjelju Česima s porukom kako je ovogodišnja poplava pokazala snagu naroda i otkrila njegove dobre strane. Ljudima kojima je voda odnijela imovinu Špidla je poručio da neće biti napušteni i naglasio kako je vlada spremna pomoći svim ljudima u nevolji. </p>
<p>Ključna Špidlina rečenica je bila da je »Češka Republika opstala kao socijalna država utemeljena na demokratskom principu i spremna pomoći svojim građanima«. Naglasio je da su prioriteti njegove vlade osiguranje stanovanja ljudima koji su ostali bez krova nad glavom, rekonstrukcija uništenih cesta i pomoć poduzetnicima i obrtnicima u obnovi uništenih tvrtki. Upozorio je da zemlju čekaju teška vremena jer u češkoj povijesti nema katastrofe slične ovogodišnjoj.</p>
<p>Podsjetio je kako ne bi bilo pošteno da netko pokuša posljedice poplave zlorabiti u političke ciljeve. Špidla je zatim iznio podatke o obimu šteta od poplava. Voda je, rekao je, poplavila 99 gradova i mjesta s 263.000 stanovnika, a još 347 gradova i sela poplave su zahvatile samo djelomično. U tim je gradovima i selima živjelo 1,6 milijuna stanovnika, a 16 ih je izgubilo život. Materijalna šteta prema prvim procjenama iznosi između 60 i 90 milijardi kruna (12-18 milijardi kuna). Naglasivši da su takve katastrofe moguće i ubuduće, Špidla je visoko ocijenio princip solidarnosti u društvu. »Poplava je otkrila izvore naše snage: solidarnost, suosjećanje, pronicljivost, hrabrost i sposobnost izdići se iznad svakodnevnih interesa«, rekao je Špidla na televiziji.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nevrijeme i dalje hara</p>
<p>MADRID/ NICA/ ALŽIR/ PHNOM PENH/ JAKARTA/ PEKING, 26. kolovoza</p>
<p> - Španjolska civilna zaštita je proglasila u nedjelju navečer izvanredno stanje u 11 regija na sjeveru Španjolske i na sredozemnoj obali. </p>
<p>U Francuskoj je manji tornado pogodio Azurnu obalu, te je u noći na ponedjeljak to područje poplavljeno.</p>
<p>Broj žrtava nevremena koje je od 18. kolovoza pogodilo Alžir porastao je otkrićem novih žrtava, piše u ponedjeljak alžirski tisak. Četiri su osobe pronađene mrtve u subotu i nedjelju u Suk Ahrasu, na alžirsko-tuniskoj granici, a jedna u gradu Medea.</p>
<p>Četrnaest je osoba ozlijeđeno u rušenju starih zgrada izazvanih bujicama u području regije Sidi Bel Abbes. Navodi se i da su 18. kolovoza dvije osobe poginule blizu Batne, a sedam žrtava odnijele su poplave koje su pogodile područje Auresa. U mjestu Tebessa šest je osoba poginulo, a tri su proglašene nestalima. </p>
<p>Najmanje osmero ljudi poginulo je u poplavama na sjeveroistoku i istoku Kambodže, a gotovo 20.000 ih je evakuirano. Nove jake kiše pale su i na poplavljenom jugu Kine. </p>
<p>Na Borneu i Sumatri , pak, haraju požari. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Radoš je u pravu, Zubakov zahtjev nema pokrića</p>
<p>Vjesnik je, počevši od 7. kolovoza, objavio niz članaka i komentara vezanih uz odluku Arbitražnog vijeća u Zagrebu koje se je proglasilo nenadležnim za postupak kojim tužitelji potražuju od RH 200 milijuna dolara za navodno isporučen raketni sustav S-300.
Nastavak te trakavice dobio je privremeni epilog u pokretanju takozvane korupcionaške afere protiv bivšeg ministra obrane Joze Radoša i njegova pomoćnika Mladena Ružmana. </p>
<p>Premda je posrijedi još jedno Tuđmanovo Potemkinovo selo, dobar poznavatelj vojne problematike i komentator Vjesnika gospodin Fran Višnar odlutao je u svojim spekulacijama toliko daleko da je čak ustvrdio da »iako je osposobljen samo u paradne svrhe, sustav S-300 V ipak je zavarao protivnika«.</p>
<p>Temeljem preciznih informacija i spoznaja koje sam imao još 1995. godine, u vrijeme nabave spornoga raketnog sustava S-300 V, javno sam predbacio ondašnjem hrvatskom vodstvu (što su hrvatski mediji, osim ondašnjeg dvotjednika Arkzin, potpuno prešutjeli) da ne obmanjuje javnost snažnom opremljenošću HV-a suvremenim protuzračnim sustavom S-300 V, kako bi se prikrila golema nestajanja financijskih sredstava iz državnog proračuna RH.</p>
<p>Doslovce sam im predbacio (a već spomenuti marginalni Arkzin u dvobroju za srpanj 1995. godine to je i objavio) da se sustav raketa prikazan na vojnoj paradi na Jarunu 30. svibnja 1995. godine ne može uopće upotrijebiti jer se ne može lansirati.</p>
<p>Naime isporučene su uglavnom rakete s nosačima, a nikada nisu isporučeni vitalni dijelovi kao lanseri za rakete, radari, stanice za vođenje raketa, dakle cijeli visokosofisticirani elektronski sustav čija cijena zapravo i jest ono što tužitelji od RH potpuno neutemeljeno potražuju. Naime ono što su oni isporučili sa svakom raketom koštalo je na crnom tržištu tada oko šesto tisuća US dolara po komadu, a ono što uopće nisu isporučili košta gotovo 200 milijuna US dolara.</p>
<p>Treba reći radi javnosti da Tuđman nije ni imao pravu namjeru otkupiti cijeli sustav jer mu je to prvenstveno trebalo radi demonstracije vojne sile na vojnoj paradi 30. svibnja, kada je odjenuo bijelu maršalsku odoru, a u međuvremenu obavještajne službe sa Zapada spriječile su u skladu sa svojim strateškim interesima eventualno dovoženje glavnog dijela opreme i tako su onemogućile da Hrvatska dođe do strateškog oružja kakvo SAD ne dopuštaju imati čak ni jednom Izraelu.</p>
<p>I ova epizoda govori da su se neki najviši predstavnici hrvatske vlasti poigravali sudbinom Hrvatske čak i u najteža vremena pred akciju »Oluja« u svezi s kojom gospodin Višnar pogrešno zaključuje da srpski agresor nije tada znao da je hrvatski protuzračni sustav S-300 V nesposoban za djelovanje.</p>
<p>Na koncu, objava ovih činjenica nije samo radi hrvatske javnosti nego i poziv Državnom odvjetništvu da se uhvati u sukob s teškim kriminalom u MORH-u i njihovim pomagačima i liferantima oružja koji su se domogli ogromnih sredstava bez pokrića.</p>
<p>DOBROSLAV PARAGA predsjednik HSP-1861</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Profesori osuđeni na javne kuhinje</p>
<p>Prosvjetnim radnicima treba osigurati javne kuhinje. Nedavno je Vlada iznijela podatak da je u ministarstvima i prosvjeti probijen plafon u plaćama, što mi se čini nemogućim.</p>
<p> Vlada je tako uvjerila javnost da prosvjetni radnici »ništa ne rade« i da školstvo uopće nije važno, pa nas tako i plaća i »uvažava«, odnosno prezire i ponižava. Evo, ukratko, nekih javnosti nepoznatih činjenica:</p>
<p> Profesorska plaća sa svim dodacima (topli obrok i »ostalo«) iznosi 3600 kuna, a državni je prosjek 3800! Zapravo, prosjek je vjerojatno oko 4500 kuna jer treba posebno računati samo one koje država financira (poznato je svima da privatnici, zbog doprinosa, svojim zaposlenicima isplaćuju službeno uglavnom samo minimalac).</p>
<p> Plaća profesora s više od 30 godina staža porasla je od veljače 2000. do kolovoza 2002. za punih 1,5 posto. Čak su i penzioneri, koji su u većini potpuno pokradeni, imali veći postotak povećanja! </p>
<p>Profesorova satnica iznosi oko 20 kuna, što nitko neće i ne može povjerovati, a Vlada nam protuzakonito i protuustavno otima i troškove prijevoza (nama u Osječko-baranjskoj županiji) i - nikome ništa. Prosvjetni radnici ne znaju što je to regres, što je božićnica, uskrsnica (jedanput dobili), dodaci, stimulacije i sl. </p>
<p> Onemogućeno nam je (osim na papiru) bilo kakvo napredovanje (dva posljednja penzionera s punim radnim stažom otišla su u mirovinu kao profesori početnici). Prosvjetni radnici, do prošle godine, nisu znali ni što su to jubilarne nagrade. Javnost mora znati da prosvjetni radnici ne traže veće plaće, nego samo pravedniju raspodjelu proračuna.</p>
<p>Plaće i primanja svih koje država financira moraju se odrediti po nekim kriterijima, a oni mogu biti: važnost posla koji netko obavlja i stručna sprema koja se traži za taj posao. Kako to da vojska činovnika (a na jednom radnom mjestu sjede po 2-3 čovjeka) sa SSS spremom ima veća primanja od profesora, a sudac s istom školskom spremom kao i profesor prima i dva do tri puta veću plaću. </p>
<p>Kad god netko zaprijeti štrajkom, Vlada se odmah požuri (bez ikakvih obrazloženja i kriterija) i nabaci neki dodatak, stimulaciju ili poveća koeficijent. Kada profesori postave neki opravdan zahtjev, onda Vlada i javnost viču: »Što hoćete, zar ne vidite da mnogi nemaju posla, da neki ne primaju plaću...« i sl., kao da su za to krivi profesori, a ne Vlada. Za ovo »probijanje« proračuna, budući da nam nemaju više što oduzeti, postoji jedno za državu spasonosno rješenje: Neka se prosvjeti potpuno ukinu plaće i umjesto nje u školama uvedu za njih javne kuhinje, a odjeću i obuću prosvjetni radnici mogu nabavljati i u Crvenom križu.</p>
<p>Probleme u državi Vlada kani riješiti osnivanjem nekakvog Gospodarskog savjeta, što će za neke biti samo debelo uhljebljenje, a sve se može riješiti jednostavno i brzo, tj. treba samo zaustaviti lopovluk i pljačku - na svim razinama i svima će biti bolje: neće trebati poskupljenje struje, plina, benzina... </p>
<p>Prof. MILE DADIĆ Đakovo</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Slovenija nam opet stavlja pod nos taj »nesretni paraf«</p>
<p>Kada država ne ispunjava svoju primarnu zadaću</p>
<p> - obranu državnih interesa, onda narod sam uzima obranu u svoje ruke i onda se mogu događati i nekontrolirani ispadi. Oni se mogu spriječiti, kad bi Vlada (država) odgovarajuće reagirala na vanjske provokacije i agresivne poteze.</p>
<p>Što se poduzelo nakon posljednjeg ispada famoznog Jorasa, a odmah iza njega i provokativnog Rupela, pa Jorasova odvjetnika? Praktički ništa! Čak je i objektivni Vilko Luncer bio razočaran. Gospodin Luncer priznaje da se »i« Slovenci ponašaju arogantno (a dosad su se tako valjda ponašali samo Hrvati). Već je godinama »vladajuća moda« izjednačavanje krivnje, pa i vrlog Vilka Luncera zabrinjava da u Piranskom zaljevu ne izbije kakav ograničeni sukob »prema HSP u nas i Zmage Jelinčiča u Sloveniji«. Jer je - vidimo to svakodnevno iz domaće i »međunarodne« politike u odnosu na Hrvatsku - ista je ili veća agresija braniti hrvatski državni suverenitet nego posezati za hrvatskim teritorijem. Prema gospodinu Lunceru bilo bi bolje da u Hrvatskoj nije dočekano na nož »ono što je Račan u širini državničke zanesenosti potpisao«, jer bi prihvaćanjem takvog sporazuma Slovenija dobila što hoće, a Hrvatskoj bi ostalo manje neriješenih pitanja, koja bi onda mogla rješavati na isti način. Sad nam Slovenija opet stavlja pod nos taj nesretni paraf. </p>
<p> Agresivnost ostalih naših susjeda samo je odraz nesposobnosti i nespremnosti ove vlade da brani hrvatske državne interese.</p>
<p>Stoga su beznađe, apatija, nedostatak samopoštovanja, opća bijeda većine stanovništva i besperspektivnost glavne značajke naše današnje situacije.</p>
<p>PREDRAG HRG Varaždin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Štrajk glađu zakon »apsolvirao« u samo jednoj točki</p>
<p>Odmah po dolasku u pulski zatvor Jožko Joras počeo je štrajk glađu i time dodatno »dolio ulje na vatru« / Štrajk glađu je, drže odvjetnici, zakonito sredstvo u borbi za vlastita prava / Glavni je problem restriktivno tumačenje Pravilnika o postupanju s pritvorenicima </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Nakon »vrućih« događaja u istarskom zaseoku Mlini što ih je prošlog tjedna »zakuhao« Jožko Joras, najzagriženiji je borac za »teritorijalni integritet Slovenije« odmah po dolasku u pulski zatvor počeo štrajk glađu i time dodatno »dolio ulje na vatru«.</p>
<p>Taj bi štrajk, prema Jorasovim najavama, trebao potrajati trideset dana, točno koliko mu je sudac pulskoga Prekršajnog suda odredio kaznu zbog neprimanja sudskih poziva i izbjegavanja plaćanja carine.</p>
<p>Štrajk glađu tijekom izdržavanja zatvorske kazne kod nas je, drži većina odvjetnika, zakonito sredstvo kojim se zatvorenici pokušavaju izboriti za svoja prava te za zakonit i human postupak. Stoga je čest slučaj da upravo odvjetnici pozivaju svoje klijente na štrajk glađu. Takav je slučaj zabilježen prije nekoliko godina kada je riječki odvjetnik Tomislav Sabljar savjetovao svog branjenika »neka kaže svim osobama lišenima slobode da štrajkaju glađu kako bi se ispunili njihovi uvjeti«. </p>
<p>Zakonske su odrednice jasne i humane </p>
<p>Na takav je čin odvjetnik Sabljar bio ponukan sve brojnijim pritužbama ogorčenih pritvorenika i njihove rodbine koja ih posjećuje često čekajući po više sati da ih vidi. Problem je navodno i u proizvoljnoj procjeni koliko tko može i smije primati pakete s hranom, novinama i knjigama.</p>
<p>Upravo je restriktivno tumačenje Pravilnika o postupanju s pritvorenicima, prema kojemu pritvorenici za prijem hrane i paketa moraju imati posebnu dozvolu istražnog suca ili predsjednika vijeća, početkom 1999. ponukalo splitske zatvorenike na generalni štrajk glađu.</p>
<p>Situacija se, naveli su pritvorenici, pogoršala dolaskom novih pravosudnih policajaca koji su trebali pooštriti režim kontrole unošenja hrane nakon što je zatvorenik Petar Brekalo umro od predoziranja heroinom.</p>
<p>U »splitskoj Jumi«, kako su zatvor na Bilicama prozvali zatvorenici, pristigli su ljudi koji previše drže do pravila službe, a ne do stvarnih potreba zatvorenika. »Stanovnici« Bilica su nakon pooštrenja zatražili da se krivci za Brekalovu smrt kazne, a odgovorni službenici nečasno otpuste, »a ne da zbog jednog slučaja pate svi zatvorenici«. No paketi izvana više nisu pristizali uz napomenu da zatvorska uprava ne želi odgovarati uslijedi li kakvo trovanje hranom. </p>
<p>Osim eventualnog trovanja, režim primanja paketa pooštren je i zbog jednog slučaja kada je u taj zatvor majka pritvorenog narkomana u orasima »prošvercala« heroin.</p>
<p>Kada se već povede štrajk glađu u kaznionici, zakon je kratak i jasan. Postupak pri odbijanju hrane reguliran je u zakonu samo u jednoj točki: precizira se da kažnjenik koji ustrajno odbija hranu mora biti pod stalnim liječničkim nadzorom. Pri tom se štrajkaša, uz prethodno vaganje težine, upozorava da tim činom osjetno ugrožava svoje zdravlje. Nikakvo prisilno hranjenje nije dopušteno, ali to ne znači da kažnjenik može gladovati do smrti. Čim liječnik vaganjem kažnjenika ustanovi da se njegovo zdravstveno stanje osjetno pogoršalo i da su mu ugrožene vitalne funkcije, intervenirat će se davanjem infuzije, kaže se u jedinoj točki zakona koja se odnosi na štrajk glađu.</p>
<p> Kod nas dosad, iako je slučajeva bilo mnogo, nije zabilježen ni jedan štrajk glađu dulji od tjedan dana, a kamoli da bi netko od zatvorenika gladovao do smrti, kao što su to uradila desetorica terorista IRA-e 1981. godine u zloglasnom zatvoru »Maze« zahtijevajući da se tretiraju kao politički zatvorenici, a ne kao gangsteri. Kod nas zatvorenici, bilo uz uvjeravanje ili bez njega, ipak na kraju sami shvate gdje se zapravo nalaze.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Odvjetnicima kradu spise, diskete i kompjutore</p>
<p>I ured zagrebačkog odvjetnika Ante Nobila u prosincu je 2000. bio na meti nezvanih posjetitelja / Znakovita je bila provala u ured odvjetnika Željka Dumančića / Nikad nije otkriveno tko je provalio u javnobilježnički ured Ankice Hukelj i uklonio trag o »petom ortaku« u tzv. aferi Dubrovačka banka </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Provala u odvjetnički ured Bosiljka Mišetića u Tomašićevoj 12 ukazala je na činjenicu kako ni odvjetnici, koji često brane raznorazne kriminalce, nisu pošteđeni njihovih »posjeta«. </p>
<p>I dok jednima nestaju nerijetko kompromitirajući ili »ključni« spisi o slučajevima koji su u tijeku, kako bi sudski postupci krenuli drugim pravcem i s drugim ishodom, drugima nestaju »samo« materijalne stvari. </p>
<p>Svi, međutim, imaju nešto zajedničko - nakon provala odvjetnici se moraju obratiti bravarima i staklarima. </p>
<p>Tako je u razdoblju od 17. srpnja do 24. kolovoza bivšem ministru pravosuđa Mišetiću nepoznata osoba iz ureda odnijela kompjutor i dvije VISA electron kartice. Kako je provalnik najvjerojatnije pronašao i PIN brojeve, u nekoliko je navrata s raznih bankomata podigao gotovine u iznosu od 30.000 kuna. </p>
<p>Ured koji su također posjetili provalnici, ali navodno ostali kratkih rukava, jest ured zagrebačkog odvjetnika Ante Nobila u prosincu 2000. godine. Tada su branitelju Tihomira Blaškića pred haaškim sudom, Miroslava Kutle, te Zorana Pripuza, optuženoga za pripadanje tzv. zločinačkoj organizaciji, provalnici odnijeli razne diskete vezane uz Haag i »zločinačku«. </p>
<p>»Iz početka sam mislio kako su nekome bile zanimljive te diskete, no, premda ne mogu sa sigurnošću govoriti, nakon provale u moj ured počela je »Afera Grupo« te pretpostavljam da je netko tražio podatke o tome i Miroslavu Kutli«, objasnio je odvjetnik Nobilo i napomenuo da nikad poslije provale nije naišao na neki dokaz da je i jedan podatak s disketa iskorišten. Kako bi spriječio eventualnu novu provalu, na balkonska su vrata, na kojima je provalnik razbio staklo, postavljena metalna te obavljeni još neki zahvati na zaštiti ureda. </p>
<p>Da netko izričito želi da se slučaj Gospićka skupina i »zločinačka organizacija« ne riješe onako kako bi po zakonu trebalo, pokazuje i provala u ured odvjetnika Željka Dumančića u Ogrizovićevoj ulici u siječnju prošle godine. Premda se u uredu nalaze televizor i nekoliko kompjutora, provalnik je odnio samo telefonsku centralu s internim imenikom, dok spise o slučajevima vezanima uz Tihomira Oreškovića te Nikicu Jelavića provalnik nije odnio jer se, sigurnosti radi, nisu ni nalazili u uredu. »Do danas provalnik nije otkriven, čak su mi u policiji rekli kako počinitelja i ne mogu otkriti. Od spisa nije ništa posebno nestalo, pa je možda to bio pokušaj zastrašivanja«, naslućuje odvjetnik Dumančić. </p>
<p>Svojedobno najeksponiranija i medijski najpraćenija afera bila je »Afera Dubrovačka banka« i tzv. ortački ugovor pet osoba koje su sebi htjele priskrbiti banku. Kako se dugo špekuliralo o petom ortaku iz ugovora, koji je po nečijem nalogu morao ostati neotkriven, u bilježnički su ured Ankice Hukelj u ožujku 1998. godine upala dvojica muškaraca i odnijela ugovor. Kako je ugovor nestao, a bilježnica ga nije pročitala, već samo ovjerila, peti je ortak tada uspješno ostao neotkriven. </p>
<p>Na meti provalnika osim spomenutih osoba svojedobno su se bili našli i odvjetnik Krešimir Krsnik, branitelj Mladena Naletilića Tute, kojem je provalnik u rujnu 1999. ukrao pištolj, međutim, ni jedan spis nije nedostajao. Na sreću odvjetnika Branka Šerića, branitelja Vinka Martinovića Štele, provalnik je u svibnju 2000. samo potrgao bravu. Ni u jednom od tih slučajeva policija nije otkrila počinitelja; stoga odvjetnicima, a i drugim osobama preostaje jedino dobrano poraditi na zaštiti. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Posudili mobitel, a zauzvrat dobili batina</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Dvojica naivnih petnaestogodišnjaka u nedjelju su ostala bez mobitela koje su im na drzak način oduzeli maloljetni razbojnici.</p>
<p>Dok se u nedjelju oko 19,45 sati šetao Jarunskom ulicom na Trešnjevci, petnaestogodišnjeg su dječaka presrela dvojica nešto starijih mladića i zatražila od njega da im nakratko posudi mobitel da bi nazvali prijatelja. Dječak im je pružio mobitel i ostao bez njega jer su se razbojnici dali u bijeg.</p>
<p>Opljačkani je dječak potrčao za njima, no jedan je od njih udario vlasnika mobitela vrijednoga tisuću kuna nogom u koljeno i šakom u glavu, nakon čega su se ponovo dali u bijeg.</p>
<p>Mladić je slučaj prijavio policiji i dao opis razbojnika, kojima je oko 17 godina. Jedan je jače tjelesne građe, a drugi mršaviji, jedan ima kratku smeđu kosu i srebrnu naušnicu u lijevom uhu, a na sebi je imao sivobijelu majicu kratkih rukava; drugi pak ima crvenu kosu, a bio je odjeven u kratke hlače i obuven u plave tenisice.</p>
<p> Slično se drsko razbojništvo dogodilo u nedjelju nešto prije pet sati kod pošte u Harambašićevoj ulici. Još je jedan petnaestogodišnjak ostao bez mobitela vrijednoga 400 kuna.</p>
<p>Dječak se vraćao pješice iz središta grada kada su ga u Harambašićevoj ulici presrela dvojica mladića i zatražila od njega novac. Kada im je rekao da nema novaca, zatražili su mobitel da bi nazvali prijatelja. Naivni im je dječak dao mobitel, a jedan ga je od razbojnika stavio u džep, na što se dječak pobunio. Tada su na mjesto događaja pristigla još četvorica nepoznatih mladića koji su zajedno s dvojicom razbojnika pretukli lakovjernog dječaka.</p>
<p>Kad su se razbojnici razbježali, dječak je zatražio pomoć u KBC Merkur, gdje je ustanovljeno da je lakše ozlijeđen. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dvoje stranaca umrlo u moru </p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> - U Drveniku i u Brelima u nedjelju su u moru umrli bosanskohercegovačka državljanka Kana Manjo (74) i Nijemac Klaus Otto Frose (79). </p>
<p>Kako doznajemo od glasnogovornika PU splitsko-dalmatinske Lea Taubera, Kana Manjo umrla je kupajući se u Donjoj vali u Drveniku. Očevidom nisu uočeni tragovi koji bi upućivali na kazneno djelo. Njezino je tijelo prebačeno na Odjel patologije splitske Kliničke bolnice, kako bi se ustanovio točan uzrok smrti.</p>
<p> Obdukcijom u splitskoj bolnici trebao bi se ustanoviti i uzrok smrti Nijemca koji je umro dok se kupao na plaći pred hotelom Maestral u Brelima. Ni na njegovu tijelu nisu uočeni tragovi koji bi upućivali na nasilnu smrt. Policija je od njegove supruge Marie Luise Otto doznala da je već godinama bio srčani bolesnik. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Zbog alimentacije deset mjeseci uvjetno</p>
<p>VARAŽDIN, 26. kolovoza</p>
<p> - Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Varaždinu, Đ. B. osuđena je na deset mjeseci uvjetnog zatvora zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i mladeži povredom dužnosti uzdržavanja. Kazna se neće izvršiti ako optužena u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo, te uz daljnji uvjet da dospjele obroke uzdržavanja plaća redovito.</p>
<p>Đ.B. se teretilo da za svoje dvije maloljetne kćeri nijeplaćala alimentaciju. Kćeri su joj bile oduzete rješenjem Centra za socijalnu skrb u Ivancu i smještene u druge obitelji, a majka je, prema presudi tamošnjeg Općinskog suda trebala plaćati mjesečni iznos od 200 kuna za svako dijete i to od 1. lipnja 1999. godine pa nadalje. </p>
<p>Iako je bila svjesna svojih obveza, navodi se u presudi, optužena nije uplaćivala novac na žiro-račun Centra za socijalnu skrb pa tako do danas nije platila nijedan obrok i spomenutom centru duguje 14 tisuća kuna. </p>
<p>M. Z.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Vlada ne zna ni za kakve mjere EU protiv hrvatskih metalaca</p>
<p>Pokaže li se vijest o uvođenju antidampinških mjera protiv sisačke Željezare točnom - u što mnogi i u Zagrebu i u Bruxellesu sumnjaju - toj bi se tvrtki praktički zatvorila vrata EU-tržišta</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva nema nikakvih službenih informacija da je Europska unija (EU) prošlog tjedna uvela antidampinške mjere protiv hrvatskih proizvođača čelika, doznaje Vjesnik od pomoćnice ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose Olgice Spevec.</p>
<p>Kako tvrdi naša sugovornica, procedura nalaže da nadležna tijela Unije o takvoj odluci obavijeste hrvatsku Misiju u Bruxellesu, što se, međutim, nije dogodilo. Iz toga u Ministarstvu gospodarstva izvlače zaključak da nikakve nove antidampinške mjere protiv hrvatskih proizvođača EU nije uvela.</p>
<p>Prema informacijama objavljenim u nekim domaćim medijima, Europsko je vijeće prošlog tjedna pismenim putem usvojilo odluku o uvođenju antidampinških carina od 38,5 posto na uvoz bešavnih i neslitinskih čeličnih cijevi iz Hrvatske i Ukrajine. U medijima se donosi i objašnjenje ove odluke, prema kojem se Bruxelles na ovaj čin odlučilo jer smatra da Hrvatska i Ukrajina svoje proizvode od čelika na tržište Unije izvoze po cijenama nižim od proizvodnih. </p>
<p> Naša sugovornica, međutim, sumnja u vjerodostojnost ove informacije, te dodaje kako će se o svemu više znati nakon što tekst odluke Europskog vijeća bude objavljen u Službenom glasniku EU. </p>
<p>Podsjeća kako se sisačka Željezara prije četiri godine već našla na udaru antidampinških sankcija Bruxellesa, kada joj je Bruxelles razrezao carinu od 23 posto, no taj je spor okončan potpisivanjem ugovora o undertakingu. Tim se dokumentom Željezara Sisak obavezala da će u Uniju izvoziti točno određene količine i vrste cijevi, po određenim cijenama. Budući da je taj ugovor još na snazi, Olgica Spevec smatra da Bruxelles sisačku Željezaru sada ne bi ni mogao podvrgnuti antidampinškim mjerama.</p>
<p>Pokaže li se vijest o uvođenju antidampinških mjera protiv sisačke Željezare točnom - u što mnogi i u Zagrebu i u Bruxellesu sumnjaju - toj bi se tvrtki praktički zatvorila vrata EU-tržišta. Slučaj kutinske Petrokemije, trenutno jedine hrvatske tvrtke koju eurokrati kažnjavaju antidampinškim mjerama, u tom je smislu upozoravajući. </p>
<p>Valja istaći da već i same najave mogućnosti uvođenja antidampinških mjera izazivaju neizvjesnost, kako u poslovnim, tako i u diplomatskim krugovima. Naime, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u listopadu prošle godine počeo je proces (asimetrične) liberalizacije trgovine između Hrvatske i EU, ali trgovinske odnose Zagreba i Bruxellesa u posljednje vrijeme sve više opterećuje čitav niz incidenata, koji su praktički zatvorili vrata EU-tržišta dijelu hrvatskih izvoznika.</p>
<p> Osim već spomenutih antidampinških mjera, tu je i zabrana uvoza dijela mliječnih proizvoda iz Hrvatske u EU, pa »šećerna afera« i, na kraju, niz birokratskih prepreka trgovini, kao i neriješeno pitanje porijekla robe (Hrvatska još nije članica paneuropskog sustava o dijagonalnoj kumulaciji porijekla robe).</p>
<p>Na naše pitanje što bi u ovom, za sada još uvijek hipotetičkom slučaju, država mogla učiniti da zaštiti sisačku Željezaru, Olgica Spevec tvrdi kako država formalno ne može učiniti mnogo, budući da je riječ o antidampinškim mjerama protiv proizvođača. Ipak, znatni se rezultati mogu postići diplomatskim nastupom poput onoga koji je hrvatska diplomacija poduzela nakon što je nekoliko članica Unije uvelo plaćanje depozita na uvoz šećera iz Hrvatske. Pokažu li se informacije o antidampinškim mjerama točnima, Zagreb će slično reagirati, zaključuje naša sugovornica.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ryan Air zainteresiran za četiri hrvatska aerodroma</p>
<p>Dolazak najjeftinijeg europskog prijevoznika koči jedna pravna prepreka - Hrvatska još nije potpisala 'Open Sky Agreement', dogovor prema kojem se strane kompanije mogu pojavljivati kao avioprijevoznici u domaćem odnosno međunarodnom prijevozu</p>
<p>OSIJEK, 26. kolovoza</p>
<p> - Putovati zrakoplovom iz Hrvatske prema europskim gradovima za cijenu od tek nekih 50 eura po osobi, uskoro možda neće biti samo san. Najjeftiniji svjetski avioprijevoznik, irska diskontna zrakoplovna tvrtka Ryan Air, zainteresirana je za partnerstvo sa zračnim lukama u Osijeku, Puli, Rijeci i Zadru!</p>
<p>Ovaj zračni prijevoznik koji je prošle godine ostvario dobit od 172,4 milijuna eura prevezavši 11,1 milijun putnika, europske gradove povezuje po iznimno niskim cijenama od 15 do 70 eura. Preliminarne razgovore o dolasku Ryan aira u Hrvatsku sa ovim atraktivnim aranžmanima obavili su prije mjesec dana predstavnici irske kompanije i četiri spomenute hrvatske zračne luke. Interes irske kompanije je da se animiraju manje zračne luke koje nemaju izgrađenu mrežu poput zagrebačke, dubrovačke i splitske. </p>
<p>»Irci su pokazali izuzetnu zainteresiranost za širenje svojih ruta na Hrvatsku. Tri grada na Jadranu važna su im zbog velikog broja turista koji bi tijekom ljetne sezone dolazili iz Europe u Hrvatsku, dok im je Osijek posebno zanimljiv jer se zemljopisno nalazi na vrlo značajnom području.</p>
<p> Primjerice, osječka zračna luka udaljena je 350 km od Sarajeva, 400 km od Budimpešte, te 200 km od Beograda što je posebno zaintrigiralo predstavnike Ryan aira«, objasnio nam je direktor osječke zračne luke Klisa, Darko Marković. </p>
<p>Međutim, dolazak Ryan aira koči jedna pravna prepreka. Naime, Hrvatska još nije potpisala 'Open Sky Agreement'. Riječ je o dogovoru prema kojem se strane kompanije mogu pojavljivati kao avioprijevoznici u domaćem odnosno međunarodnom prijevozu, a to je dio paketa koji Hrvatska mora potpisati u sklopu ulaska u Europsku uniju. Ovaj bi formalno-pravni preduvjet trebao biti riješen početkom iduće godine, pa bi Ryan air već iduće turističke sezone mogao poslovati u Hrvatskoj. </p>
<p>Irska aviokompanija ima velike ambicije za poslovanje u Hrvatskoj, što pokazuju i njihove studije izrađene za 2004. i 2005. godinu. Prema tim pokazateljima, na ruti Hamburg-Pula očekuju godišnje oko 75.000 putnika , također i za liniju London-Pula. Ovi pokazatelji, ukoliko se pokažu točnima, jako bi se dobro odrazili na turističku sezonu kao i na povrat engleskih turista na Hrvatski Jadran. Podatak da je 1987.godine u Hrvatskoj bilo oko 550.000 turista iz Velike Britanije, dodatno je ohrabrio irskog avioprijevoznika. </p>
<p>»Osječka zračna luka bila bi u prvo vrijeme povezana sa Londonom. No, s obzirom da 'Klisa' nije u potpunosti obnovljena jer joj nedostaje još jedan dio sigurnosne opreme, zatim oprema za otpremu i prihvat putnika, te oprema za višu kategoriju letova tzv. kombinacija radio-navigacijskih i rasvjetnih sustava, očekuje se kako će linija London-Osijek biti uvedena drugom polovicom 2004.godine«, kazao je Marković. </p>
<p>Predviđeni prometni tokovi na relaciji London-Osijek, prema procjenama Ryan aira, također su na razini 75.000 putnika godišnje. </p>
<p>»Pokretanjem tako velike linije sa Ryan airom, osječka zračna luka imala bi oko </p>
<p>75 posto popunjenih kapaciteta i to bi nam jako puno značilo jer bi zahvaljujući toj jednoj liniji mogli živjeti cijele godin«e, zaključio je Marković dodavši kako bi se preostalih 25 posto kapaciteta baziralo bi na domaćem prijevozu.</p>
<p>Podatak o prihvatu tolikog broja putnika, za osječku je zračnu luku, iznenađujuće velik. Zbog ove samo jedne linije, pokrenut će se prava bujica drugih sadržaja. Naime, dio infrastrukture i privrede morat će se prilagoditi kako bi ovo područje moglo prihvatiti 75.000 ljudi godišnje. Istina, velik broj ljudi odlazit će dalje, no mnogi će ostati u ovom dijelu Hrvatske koji nije nezanimljiv ni poslovno ni turistički.</p>
<p>Koliko je Ryan air popularizirao putovanja zrakoplovom, a koliko je u Hrvatskoj takva vrsta putovanja još uvijek vrlo malo iskorištena, pokazuje podatak da Irska sa 3,5 milijuna stanovnika ima godišnji promet od 19 milijuna putnika, dok Hrvatska sa 4,5 milijuna stanovnika ima samo milijun i pol putnika godišnje. </p>
<p>Odgovor na pitanje kako je moguće da je Ryan air ima toliko niže cijene od drugih aviokompanija, leži u njihovom jednostavnom poslovanju. Za svoja odredišta bira manje zračne luke kojima je cilj da privuku putnike pa kompanija s njima ugovara vrlo niske aerodromske takse. One iznose samo dolar i pol što neusporedivo sa prosječnom europskom taksom koja se kreće između 15 i 22 dolara. Za uzvrat, Ryan air nudi zračnoj luci veliki dotok putnika za 15 do 20 godina unaprijed. </p>
<p>Osim toga, putnik u zrakoplovu koji se želi okrijepiti mora sam kupiti kavu, sok i sendvič, a besplatno ne dobije čak ni čašu vode. </p>
<p>Ova kompanija posluje samo u Europi, no nigdje nema svoja predstavništva jer njihova jedina blagajna na kojoj se mogu bukirati karte je internet što im smanjuje troškove što se u konačnici odražava i na konačnu cijenu karte.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U obnovu zračne lukeuloženo više od 32 milijuna kuna</p>
<p>OSIJEK, 26. kolovoza</p>
<p> - »Uspostavljanjem linija za Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeku i Pulu zaokružili smo naš prvi plan poslovanja«, rekao nam je Darko Marković, direktor Zračne luke Klisa.</p>
<p>»Mislim da je vrlo važno naglasiti da smo i u tako skučenim tehničkim mogućnostima ipak osigurali zračnu povezanost Osijeka sa svim destinacijama u Hrvatskoj«, dodao je Marković rekavši da se tek do kraja mjeseca očekuje instalacija sve opreme koja nedostaje za prihvat većih zrakoplova i u noćnim uvjetima.</p>
<p>»Sad smo u mogućnosti prihvatiti tek zrakoplove ATR-42, kakve ima Croatia Airlines, s 48 putničkih mjesta, te manje zrakoplove tipa 'turbolet' s 18 mjesta«, nastavio je Marković. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mol počeo due dilligence Ine</p>
<p>Uvid u podatke o poslovanju osobito važne za strateško ili komercijalno poslovanje tvrtke dobit će isključivo odabrani strateški partner</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Nakon što je prošlog tjedna ruska naftna kompanija Rosneft kao prva po redu završila dubinsko snimanje Ininog poslovanja (due dilligence), u ponedjeljak su u sobu s podacima ušli predstavnici mađarskog MOL-a, objavio je Ured za koordinaciju privatizacije Ine.</p>
<p>Svaki od pet potencijalnih strateških partnera (uz Rosneft i MOL tu još spadaju austrijski OMV, ruski Lukoil i talijanski Edison gas) ima na raspolaganju tjedan dana za provedbu dubinskog snimanja. Due dilligence se sastoji od tri osnovna dijela: pregleda financijskog i pravnog poslovanja u Ininoj sobi s podacima, posjeta Ininim postrojenjima, naftnim poljima, rafinerijama i prodajnim mjestima te razgovora s Ininim stručnjacima.</p>
<p>Ina je, u skladu s međunarodnom praksom uobičajenom u poslovnom svijetu, pri provođenju dubinskog snimanja tvrtke, određene podatke o poslovanju koji su osobito važni za strateško ili komercijalno poslovanje tvrtke zaštitila tzv. black liningom. To znači da će uvid u taj dio podataka o poslovanju Ine dobiti isključivo na kraju odabrani strateški partner, ističu u hrvatskoj naftnoj kompaniji.</p>
<p>Nakon što svih pet potencijalnih strateških partnera završi due dilligence, što će potrajati do jeseni, uslijedit će predaja njihovih obavezujućih ponuda koje će uključiti i iznos koji su te tvrtke spremne ponuditi za kupnju 25 posto plus jedne dionice Ine.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Erste & Steiermärkische Bank: U prvom polugodištu aktiva porasla 18 posto</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Erste & Steiermarkische Bank u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je dobit prije oporezivanja u iznosu od 48,05 milijuna kuna, dok je neto dobit krajem lipnja iznosila 38,14 milijuna kuna, što je 2,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. </p>
<p>Usporedbe radi, bruto dobit Banke u prvom polugodištu 2001. godine iznosila je 47 milijuna kuna.</p>
<p>Aktiva Erste & Steiermarkische Bank krajem lipnja porasla je na 5,78 milijardi kuna, odnosno za oko 18 posto u odnosu na kraj 2001. godine. </p>
<p>Ukupni bančini kreditni plasmani premašili su 3,5 milijardi kuna, što predstavlja rast od 17,5 posto u odnosu na kraj prošle godine. Krediti građanstvu premašili su 1,6 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini porast od 75 posto, dok su krediti poduzećima dosegnuli 1,9 milijardi kuna (rast na godišnjoj razini od 37 posto). Ukupni depoziti krajem lipnja ove godine iznosili su 3,2 milijarde kuna, što je 85 posto više u odnosu na sredinu prošle godine. Depoziti stanovništva pri tome čine gotovo 1,9 milijardi kuna. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nakon povoljnih vijesti iz Europske komisije skočile dionice Deutsche Telekoma</p>
<p>LONDON, FRANKFURT, 26. kolovoza</p>
<p> - Europska tržišta kapitala u ponedjeljak su pokazala skroman rast vrijednosti i slabiju trgovinsku aktivnost, budući da je londonsko tržište, najveće tržište u Europi, zatvoreno zbog praznika.</p>
<p>Frankfurtski je DAX indeks, tako je do podneva ojačao skromnih 0,85 posto, na 3.860 bodova. </p>
<p> Tržišni stratezi u potrazi su za sektorima u kojima leže dobici za ulagače, a u banci HSBC drže da bi pri tom vrijedilo pogledati industrijske ciklične dionice.</p>
<p> »Najnoviji pad cijena europskih industrijskih cikličnih dionica posljednjih mjeseci, odraz je slabljenja gospodarskih podataka i strahovanja od ponavljanja krize«, smatraju u toj banci.</p>
<p> »Dobre vijesti za industrijske dionice sastoje se u tome da za te kompanije niti stagnacija niti pritisci na cijene nisu novost«. Među dobitnicima se ističe Deutsche Telekom, koji je zabilježio 2,9-postotni skok cijene dionica nakon što je list Financial Times objavio da je Europska komisija odlučila pomoći njegovoj financijskim teškoćama pogođenoj jedinici za mobilnu telefoniju T-Mobile, te je podržala sporazum o podjeli troškova za izgradnju infrastrukture za mobilne telefone treće generacije (3G) u Velikoj Britaniji.</p>
<p> Švedski proizvođač telekom opreme, Ericsson, ojačao je, pak, 3,4 posto, nakon dobivanja 55 milijuna eura vrijedne narudžbe za proširenje GSM mreže turskog telekom operatera Aycell.</p>
<p> Službeni Nikkei indeks Tokijske burze porastao je 2,03 posto, na 10.067 bodova, zaključivši poslovanje iznad psihološki važne granice od 10.000 bodova prvi put od 30. srpnja. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Otvoren most »Zrinjski« i granični prijelaz s BiH u Hrvatskoj Kostajnici</p>
<p>Ministri Picula i Mihajlović rezanjem vrpce otvorili međunarodni granični prijelaz za putnički promet između Hrvatske i BiH u Hrvatskoj Kostajnici/ Picula: Treba nastaviti razgovore da bi se preko tog graničnog prijelaza odvijao i robni, a ne samo međunarodni putnički promet/ Mihajlović: Otvaranje mosta će pomoći bržem i održivom povratku izbjeglih i raseljenih osoba/ Jacques-Paul Klein izrazio nadu da bi se do kraja godine mogao riješiti i problem Prevlake</p>
<p>HRVATSKA KOSTAJNICA, 26. kolovoza</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula i ministar civilnih poslova i komunikacija BiH Svetozar Mihajlović u ponedjeljak su rezanjem vrpce službeno otvorili međunarodni granični prijelaz za putnički promet između Hrvatske i BiH u Hrvatskoj Kostajnici. Tim činom ujedno je otvoren i obnovljeni most »Zrinjski« preko Une čime je Hrvatska nakon 11 godina vratila suverenitet i nad tim dijelom svog teritorija. Riječ je o području između Une i Unčice, unskom otoku, površine oko 30 hektara na kojem se nalazi Stari grad Zrinskih i kuća obitelji Djetelić.</p>
<p>Ceremoniji otvaranja nazočili su brojni građani iz obiju Kostajnica, predstavnici lokalnih vlasti, međunarodne zajednice te brojni veleposlanici. </p>
<p>»Mostovi preko rijeka trebaju spajati ne puste obale nego, prije svega, ljude koji žive pored njih«, rekao je, između ostalog, Picula pozvavši građane obiju Kostajnica da »poštujući međusobne razlike, uporno brane i hrane ono što će im donositi obostranu korist; dobrosusjedstvo, gospodarsku suradnju i europsku budućnost«. Hrvatski ministar vanjskih poslova također je rekao da treba nastaviti razgovore kako bi se preko tog graničnog prijelaza »odvijao i robni, a ne samo međunarodni putnički promet«. </p>
<p>Prije svečanosti otvaranja, ministri Picula i Mihajlović potpisali su Aneks o zajedničkoj lokaciji graničnog prijelaza. U svom govoru Mihajlović je izrazio zadovoljstvo otvaranjem prijelaza izrazivši nadu da će to pomoći »bržem i održivom povratku izbjeglih i raseljenih osoba«, ali je također upozorio da na velikom broju mjesta međunarodna granica u dolini Une još nije definirana.</p>
<p> Voditelj Misije UN-a u BiH Jacques-Paul Klein je, između ostalog, kazao da će i taj prijelaz koji je, kako je rekao, otvoren uz mnoge teškoće, imati »regionalnu važnost« kada se otvori i za prijelaz robama. Klein je također izrazio nadu da će do kraja godine biti riješeno i pitanje Prevlake. </p>
<p> Zamjenik šefa Misije Europske komisije u BiH Artur Runge Metzger iznio je podatak da je za obnovu mosta utrošeno milijun eura. Također je istaknuo da do obnove mosta ne bi došlo bez pristanka vlade BiH, naglasivši pritom da su dobrosusjedski odnosi ključni element za članstvo pojedinih država u EU. Metzger je još kazao, ilustrirajući to primjerom Nizozemske i Njemačke, da granice među državama trebaju nestati »samo u smislu granične kontrole«.</p>
<p>Nakon završetka svečanosti otvaranja, mnogi građani prešli su uz predočenje osobnih iskaznica iz jedne u drugu Kostajnicu.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Iz samoborske vojarne ukradeno prijenosno računalo sa šiframa </p>
<p>»Vjesnik« je neslužbeno doznao da računalo i pripadajući mu softver vrijedi 50.000 eura, te da je služilo Protuobavještajnoj agenciji (bivši SIS) za elektronički nadzor telefonskih brojeva i elektronskih komunikacija </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - »Za sada nepoznati počinitelji otuđili su iz vojarne Taborec u Samoboru prijenosno računalo marke 'Compaq armada'. Krađa je primijećena 20. kolovoza, a ekipa kriminalističke Vojne policije provodi opsežnu istragu«, rekao je za Vjesnik glasnogovornik MORH-a brigadir Dušan Viro. U »interesu istrage«, Viro nije želio reći ništa više od toga.</p>
<p>Vjesnik je neslužbeno doznao da ukradeno prijenosno računalo i pripadajući mu softver vrijedi 50.000 eura.</p>
<p>Računalo je, navodno, »šifrarnik« Protuobavještajne agencije (bivši SIS) i služilo je za elektronički nadzor telefonskih brojeva i elektronskih komunikacija potrebnih MORH-u.</p>
<p>Računalo je bilo smješteno u prostorijama 40. brigade za vezu u vojarni Taborec. Kako neslužbeno doznajemo, dan prije Velike Gospe, 14. kolovoza, u prostorijama te brigade nije bilo nikoga zbog praznika i godišnjih odmora. Objekt su osiguravali su tek dežurni ročnici. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Vojna je policija prošli vikend, nakon što je krađa otkrivena, blokirala vojarnu i poligrafom testirala sve koji su tamo zatečeni.</p>
<p>U prilog informaciji da nije riječ o običnom uredskom računalu koje je mogao otuđiti i neupućeni ročnik, govore i neslužbene pojedinosti o osumnjičenima. Naime, prema Vjesnikovim izvorima, za krađu su osumnjičena dvojica narednika stalno zaposlena u 40. brigadi veze u Samoboru.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Perkoviću je Štedul rekao da Orešković radi za FBI</p>
<p>RIJEKA, 26. kolovoza</p>
<p> - »Nikola Štedul rekao mi je da je FBI angažirao Tihomira Oreškovća da 'snimi' rad jugoslavenskog konzulata u SAD-u, a da je on to učinio uz njegovo (Štedulovo) znanje«, rekao je umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Josip Perković (52), koji je 1991. bio načelnik Uprave SIS-a i pomoćnik ministra obrane, na suđenju »gospićkoj skupini« u ponedjeljak.</p>
<p> Prije nego što je Perković započeo svjedočiti, predsjednica sudskog vijeća Ika Šarić pročitala je dokumente hrvatskih tajnih službi dostavljene SIS-u, s kojih je skinuta oznaka tajnosti, a odnose se na saznanja prikupljena o Oreškoviću i »slučaju Gospić«.</p>
<p>Perković podsjeća da je New York Times objavio tekst i nekoliko fotografija o obdukciji Srba iz Like koje su ubili Hrvati. Štedul mu je rekao da ima podatke da su te fotografije snimili tadašnji zapovjednik policije u Gospiću Ivan Dasović i još jedna osoba. </p>
<p>»Kad je Orešković potkraj 1991. uhićen u Zagrebu, djelatnici SIS-a obavili su s njim razgovor kojem sam i ja nazočio. Rekao nam je, kao i policiji, da o nestanku civila u Gospiću ne zna ništa«, kazao je Perković. Dodao je kako se sjeća da je sredinom prosinca 1991. predsjednik Franjo Tuđman pozvao na sastanka njega, Šuška, Manolića, Jarnjaka, Reljića i Karića zbog »slučaja Gospić i Tihomir Orešković«. »Tuđman je Šušku rekao da Oreškovića rasporedi u Ministarstvu obrane i neka ga ne vraća u Gospić, a meni je rekao da preuzmem Tihomira Oreškovića i da on ne treba znati da će istraga biti nastavljena«, kazao je Perković. »Nakon što smo ga ispitali, SIS nije preuzeo istragu u 'slučaju Orešković', niti je išta rađeno kad je riječ o informaciji da je Orešković radio za FBI«, dodao je.</p>
<p>Na Oreškovićev upit tko je mogao zapovjediti njegovo privođenje u Zagrebu, Perković je odgovorio da je to mogao učiniti predsjednik Tuđman preko Josipa Manolića ili ministra unutarnjih poslova. Na dodatno pitanje je li to mogao učiniti sam Manolić, svjedok je odgovorio da je mogao.</p>
<p>Perković je ocijenio netočnom izjavu Smiljana Reljića da je on (Perković) znao za audio-kazetu na kojoj Dasović govori o zločinima u Gospiću.</p>
<p>Orešković je pitao svjedoka zna li da je Drniš pao »po zapovjedi iz Zagreba«, na što mu je ovaj odgovorio da ne zna da je takva zapovijed došla iz Zagreba. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Optuženi: Nismo i nikad ne bismo ubili civile</p>
<p>ŠIBENIK, 26. kolovoza</p>
<p> - Završnim riječima branitelja optuženih Bože Bačelića, Ante Mamića, Luke Vuke i Jurice Ravlića, koji se terete da su 11. kolovoza 1995. godine u selu Prukljanu iz automatskog oružja ubili pa zapalili bračni par Nikolu i Milicu Damjanić, čime su, po optužnici, počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva protivno Ženevskoj konvenciji, završena je glavna rasprava, a sutkinja Jadranka Biga-Milutin objavljivanje presude najavila je za srijedu.</p>
<p>Mladen Klarić, odvjetnik drugooptuženog Ante Mamića naveo je da je optužnica nekonkretizirana te govorio o policijskom zastrašivanju svog branjenika. U ovom postupku ničim nije dokazano da je Ante Mamić pucao u Damjaniće, zatim nije utvrđeno iz kojeg se oružja pucalo, kako se pucalo, nije utvrđeno kako su stradali Damjanići i od koga. Optužnica predstavlja konstrukciju i preopćenita je, naveo je Klarić, koji je sudu zamjerio što se nije dopustilo ispitivanje svjedoka Ivice Mamića koji je izjavio da je jedna druga osoba ubila starce Damjanić. Zbog pomanjkanja dokaza, sud treba osloboditi Mamića, kazao je njegov odvjetnik.</p>
<p>Marko Marinović također je branio drugooptuženog Mamića. On se u završnoj riječi posebice osvrnuo na to da se ubojstvo civila nije dogodilo za vrijeme oružanog sukoba, kako piše u optužnici, jer je vojno-redarstvena akcija Oluja bila 4. i 5. kolovoza, a ubojstvo civila dogodilo se 11. kolovoza. Optužnica činjenično pobija samu sebe, nije određena i u mnogim elementima je kontradiktorna. »Optužnica nije odgovorila na pitanja tko je, kada, čime, kako i gdje ubio civile, a nije utvrđen ni točan uzrok smrti. Nije bilo kolektivnog izvršenja kaznenog djela, kako to sugerira županijski državni odvjetnik koji je u sastavljanju optužnice postupao po principu oportuniteta, a ne legaliteta.« </p>
<p>Živko Gulišija, branitelj trećeoptuženog Luke Vuke, tvrdi da nema ni jednog dokaza da je njegov branitelj počinio kazneno djelo. »Županijski državni odvjetnik nije dokazao tko je poticatelj zločina, tko je supočinitelj ili suizvršitelj. Na licu mjesta zatečeno je više vojnika, ali je njihov identitet i nadalje ostao nepoznat. Nije dokazano da je bilo dogovora, plana i zajedničkog djelovanja u ovom slučaju, a nema ni dokaza da je Vuko ispalio hitac u civile. Ništa se bitno u ovom postupku nije utvrdilo«, zaključio je Gulišija, koji drži da je oslobađajuća presuda jedina ispravna.</p>
<p>Branitelj četvertooptuženog Jurice Ravlića, Mijo Jeličić, sumnja da je županijski državni odvjetnik optužnicu sastavio prije okončanja istrage, tj. bez kombiniranog sudsko-medicinskog-balističkog vještva. Njegov branjenik je u policiji 11 sati bio bez branitelja, a policija mu je sugerirala da za zločin optuži Božu Bačelića, iako je Ravlić u istrazi govorio o nekom drugom zapovjedniku, navodeći samo njegov nadimak. Jelić se upitao zašto je izuzet iskaz svjedoka Matića, koji za to kazneno djelo izravno tereti Ivicu Vukšića, krunskog svjedoka optužbe. Jeličić smatra da je Vukšić, a ne Bačelić, imao razloga očistiti mjesto događaja na kojem pri očevidu koji se dogodio 24 sata nakon događaja nisu pronađeni tragovi ispaljenih metaka. Prisjetio se da je javno, na HTV-u, jedan borac za ljudska prava izjavio da je on pokupio čahure i zrna s mjesta događaja.</p>
<p>Sva četvorica optuženih izjavila su na kraju kako nisu i nikada ne bi ubili civile.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Đukić: One koji su poticali rat treba izuzeti iz Zakona o aboliciji</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - »Srpska narodna stranka ne podržava odluku vlasti Dvora na Uni, gdje većinu ima Samostalna demokratska srpska stranka, da se za dan grada izabere 18. rujna, dan kad su stradali građani hrvatske nacionalnosti. Zdravo poimanje politike ne dopušta takve provokacije«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik SNS-a Milan Đukić. No dodao je da, istodobno, ne treba »ići u drugu krajnost« i kao dan grada ostaviti 9. kolovoza, kad je Dvor oslobođen u akciji »Oluja«, jer se time dižu tenzije među Hrvatima i Srbima u tom gradu.</p>
<p>»Domovinski rat nitko ne smije omalovažavati, ali činjenica je da je u njemu hrvatski narod bez razloga morao braniti avnojske granice koje su određene u antifašističkoj borbi. Stoga bi bilo bolje da se za dan grada izabere neki datum iz tog razdoblja«, rekao je Đukić. </p>
<p>On je osudio i događaje u Udbini, u kojoj je na vlasti SNS, gdje je zabranjena proslava dana općine 7. kolovoza, istaknuvši da iza toga ne stoje on osobno i vodstvo SNS-a. »Nikoga se ne može tjerati da nešto slavi, ali dan općine Udbina trebalo je obilježiti, jer ga je legalno izabrala prijašnja HDZ-ova lokalna vlast. U protivnom, trebalo je pravodobno za dan općine izabrati neki drugi datum koji bi zadovoljio sve građane Udbine«, rekao je Đukić.</p>
<p>Podsjetivši da se SNS već ispričao hrvatskom narodu za zločine koje su u ratu počinili pripadnici srpske nacionalnosti, Đukić je spomenuo da se SNS zalaže za primjenu zakona o aboliciji, ali traži da se iz njega izuzmu oni koji su poticali rat. »MUP i pravosuđe dobro znaju imena tih ljudi, ali njihovo se procesuiranje izbjegava, jer se tada Srbi više ne bi kolektivno mogli osuđivati kao zločinački narod«, kazao je Đukić. Kritizirao je i neprovođenje Zakona o područjima posebne državne skrbi čime se, kaže, otežava povratak imovine izbjeglih Srba.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Hrvatska će uskoro pristupiti CEFTA-i, kaže Pankretić</p>
<p>Hrvatski i slovenski ministar poljoprivrede parafirali protokol za CEFTA-u/ Potpisivanje protokola pokazalo da Hrvatska i Slovenija mogu rješavati probleme dogovorom jer problemi na taj način postaju manji, rekao je Franc But, slovenski ministar poljoprivrede</p>
<p>GORNJA RADGONA, 26. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić i Franc But, slovenski ministar poljoprivrede, šumarstva i prehrane, parafirali su u ponedjeljak u Gornjoj Radgoni protokol o okončanju pregovora u području poljoprivrede vezanih za primitak Hrvatske u CEFTA-u. </p>
<p>Ministar Pankretić ocijenio je važnim dobru suradnju dvaju ministarstava te sve veću međusobnu robnu razmjenu u teškim političkim prilikama između Slovenije i Hrvatske. </p>
<p>Kazao je da će Hrvatska uskoro pristupiti CEFTA-i, što je jedan od Vladinih prioriteta, jer je ispunila sve preduvjete za to.</p>
<p>Slovenski ministar But rekao je da su Hrvatska i Slovenija izjednačile carinske kvote za riblje konzerve, maslinovo ulje i mineralnu vodu. Dogovoreno je, kazao je, otvaranje hrvatske granice za uvoz živih goveda iz Slovenije do kraja ovog tjedna, a za uvoz mesa do kraja rujna. </p>
<p>Prema Butovim riječima, dvojica ministara nisu razgovarali o problemu Piranskog zaljeva. Prema postojećem protokolu, Hrvatska je zadržala carinsku stopu od 15 posto za neograničeni izvoz pšenice uz prethodno pravo na nultu carinu za izvoz 6500 tona pšenice. Do 2006. godine sve carinske stope za poljoprivredne proizvode u CEFTA-i bit će svedene na nulu. </p>
<p>But je napomenuo da je potpisivanje protokola pokazalo da Hrvatska i Slovenija mogu rješavati probleme dogovorom jer problemi na taj način postaju manji.</p>
<p>Hrvatska je već parafirala protokol o poljoprivredi u CEFTA-i s Poljskom, Mađarskom, Češkom i Slovačkom, s Bugarskom su razgovori praktički okončani, a s Rumunjskom su u tijeku. </p>
<p>Hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić rekao je da je hrvatski ministar Pankretić stao u obranu hrvatskih agrarnih interesa. »Ovaj protokol važan je i zbog popuštanja napetosti između Slovenije i Hrvatske«, zaključio je Sardelić.</p>
<p>Ministri Pankretić i But obišli su 40. međunarodni poljoprivredno-stočarski sajam koji se od 24. do 31. kolovoza odvija u Gornjoj Radgoni. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Tajnost podataka treba biti iznimka, a javnost - pravilo</p>
<p>Građani nisu dali pravo javnim službenicima, uključujući i glasnogovornike, da odlučuju o tome što je dobro da javnost zna, a što nije, rekao je predsjednik Vijeća za medije HHO-a Božo Novak / Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski nada se zakonu koji će normirati pravo javnosti da zna i pravo na privatnost / Oko 1200 sudskih tužbi s odštetnim zahtjevima u visini oko 50 milijuna eura, zbog duševnih boli, ograničavaju pravo javnosti da bude informirana</p>
<p>ŠIBENIK, 26. kolovoza</p>
<p> - »Hrvatska nikada u svojoj povijesti nije imala slobodu izražavanja i medija kao danas«, rekao je predsjednik Vijeća za medije Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) Božo Novak u ponedjeljak, na ljetnoj školi HHO-a »Pravo na dostupnost informacija« u Solarisu (od 26. do 30. kolovoza).</p>
<p>Opisavši iskustva HHO-a u promicanju slobode medija i načela dostupnosti informacija u prošlih desetak godina, </p>
<p>Novak je kazao da je potrebna revizija Kaznenog zakona, posebno diijela o sprječavanju govora mržnje, zatim Zakona o tajnosti podataka, Zakona o telekomunikacijama i Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.</p>
<p>Oko 1200 sudskih tužbi s odštetnim zahtjevima u visini oko 50 milijuna eura, zbog duševnih boli, ograničavaju pravo javnosti da bude informirana. »Za demokratski su svijet takvi golemi odštetni zahtjevi neshvatljivi«, istaknuo je Novak. Tajnost podataka treba biti iznimka, a njihova javnost pravilo, jer »građani nisu dali pravo javnim službenicima, uključujući i glasnogovornike, da odlučuju što je dobro da javnost zna, a što nije«, zaključio je Novak.</p>
<p>Za predsjednika HHO-a prof. dr. Žarka Puhovskog u prošlih godinu, dvije sve je urgentnije pitanje zaštite pojedinca od novinara i medija. Puhovski se nada da ćemo doći do zakona koji će normirati dva suprotstavljena prava - pravo javnosti da zna i pravo na privatnost.</p>
<p>Napomenuo je da se u prošlih 20 godina sudska praksa u razvijenim državama (SAD, Kanada, Njemačka) okrenula od zaštite medija prema zaštiti od medija. Puhovski važnim smatra »jasno formuliranje obveze objavljivanja ispravka u novinama«, a moguće je da će jednoga dana i u Hrvatskoj postojati parlamentarni povjerenik za privatnost, kao što postoji u kanadskoj državi Ontario.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Linić neprimjereno optužuje radnike u brodogradilištima«</p>
<p>Matijašević: Linić je bio zadužen kontrolirati rad uprava i teret svoga nereda sada pokušava prevaliti na radnička leđa / Šegvić: Sindikati već dvije godine upozoravaju da se u Brodosplitu događala pljačka. Nemoguće je da brodogradilište Kraljevica ima perspektivu, iako u pet godina nije napravilo ni jedan brod, a da je splitski škver nema</p>
<p>SPLIT, 26. kolovoza</p>
<p> - »Pozdravljamo prošlotjednu Vladinu odluku o sanacijama brodogradilišta, no smatramo da je to samo vatrogasna mjera koja sigurno neće riješiti problem opstanka brodogradnje. Žalosno je što je odluka bila popraćena neprimjerenim izjavama pojedinih članova Vlade, koje su uvrijedile većinu zaposlenih u brodogradilištima i nisu istinite«, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novina u Splitu dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, istakavši da će najnovije mjere rezultirati neuspjehom, jer »Vlada nema pretenzije sustavno riješiti problem, a brodogradnja i sve izvozne industrije već 12 godina posluju u nepovoljnim uvjetima«.</p>
<p>Jedan od tih uvjeta je precijenjen tečaj domaće valute, koji nanosi štetu brodogradnji, a prema riječima člana HUS-ova Predsjedništva Zvonka Šegvića, zbog tečajne razlike posljednja tri mjeseca, Brodosplit je samo na plaćama izgubio 1,2 milijuna dolara. Problem je, ističe Matijašević, i to što brodogradnja nema stabilan izvor financiranja, a dosad joj je jedino rješenje bilo posezanje za iznimno nepovoljnim zajmovima. Naime, samo su se kamate za preuzete zajmove prošlih 12 godina u brodogradilištima kretale od 10 do 14 milijuna dolara godišnje. »Većina proizvodnjih subjekata vezanih uz more je propala ili propada, a za to nisu krivi radnici. Slavko Linić neprimjereno optužuje radnike u brodogradilištima, jer većina ih svoj težak i po život opasan posao obavlja kavalitetno«, tvrdi Matijašević.</p>
<p>To je potkrijepio podatkom da je čak 84 bivših škverana čeka da im se isplate sudski određene naknade za azbestozu, a prošle godine se dogodilo 430 radnih nesreća. Šegvić je dodao da je u ponedjeljak ujutro temperatura zraka pod palubom broda bila 40 Celzijevih stupnjeva i da u tim uvjetima nitko ne može spavati. »Linić je bio zadužen kontrolirati rad uprava i teret svoga nereda sada pokušava prevaliti na radnička leđa. Pozivamo ga neka ubuduće kvalitenije obavlja svoj posao. Ustrajat ćemo na rigoroznim kontrolama rada«, kazao je Matijašević. Šegvić je rekao da sindikati već dvije godine upozoravaju da se u Brodosplitu događala pljačka.</p>
<p>Podjsetio je da je za vrijeme rata Brodosplit izradio osam milijuna maraka vrijednog oružja, da je o njegovu trošku do 1994. godine u ratu bilo mobilizirano prosječno 1073 radnika, a u zadnjoj je sanaciji dobio najmanje novca. »Brodosplit ima perspektivu, ali i unutarnje probleme i želimo da bude tržišno uređen. Nije moguće da brodogradilište Kraljevica ima perspektivu, iako prošlih pet godina nije napravilo ni jedan brod, a da je splitski škver nema. Od nove uprave očekujemo da će škver dovesti na pravi put. U ovoj situaciji, političari su višak, a mi smo spremni obraniti Brodosplit. Neće nas nitko više ponižavati«, kazao je Šegivić. On drži neprimjerenim i izjave ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, ističući da mnistar nije predstavnik Grada Trogira u Vladi. Naime, sindikalisti se ne protive spajanju Brodotrogira i Brodosplita, ako će se time spasiti škverovi, ali će i u tome tražiti svoje interese.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Na skupu će se predstaviti i Hrvatska banka mladih</p>
<p>Cilj summita je početi desetljeće aktivne kampanje kako bi 500 milijuna mladih ljudi u svijetu mogli produktivno zarađivati za pristojan život, ističe Irena Ćurin, međunarodna tajnica Nacionalnog saveza mladih Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Summit o zapošljavanju mladih (»YES 2002«) održat će se u Aleksandriji od 11. do 16. rujna, u organizaciji Centra za edukaciju i razvoj iz Bostona. Domaćin je Vlada Arapske Republike Egipat. </p>
<p>Organizatori očekuju više od 2000 sudionika, lidera mladih, predstavnika vlada, gospodarskog sektora, nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija i agencija UN-a. </p>
<p>»Cilj Summita je početi desetljeće aktivne kampanje kako bi 500 milijuna mladih ljudi u svijetu mogli produktivno zarađivati za pristojan život«, istaknula je međunarodna tajnica Nacionalnog saveza mladih Hrvatske Irena Ćurin. </p>
<p> Supredsjedatelj Summita je bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton, za čijeg mandata je politiku zapošljavanja koja je omogućila minimalnu stopu nezaposlenosti u SAD-u vodio ministar rada Robert Reich.</p>
<p> Partneri Summita o zapošljavanju mladih su Svjetska banka, Deutsche Bank, Inter-American Development Bank, UNESCO, Sveučilišni centar Harvard za međunarodni razvoj i brojni drugi. </p>
<p>U Aleksandriji će se, među ostalim, predstaviti Svjetska banka mladih, Country Report iz Hrvatske kao i Hrvatska banka mladih. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Nikoga nismo posebno pozivali, ali nikoga nismo ni tjerali«</p>
<p>Pojava nekoliko gostiju u ustaškim uniformama ili s obilježjima NDH iskorištena za grubi napad, ocjenjuje organizator skupa i predsjednik Mjesnog odbora Davor Vranić / Trojica mještana, preživjelih sudionika Križnog puta, žrtvama ratova odali su počast - ustaškim pozdravom / Ustaška ikonografija i ideje koje se uz nju vezuju nisu ni sadašnjost niti budućnost Hrvatske, komentira sudionik skupa saborski zastupnik i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta</p>
<p>VISOČANE, 26. kolovoza</p>
<p> - Ni dva dana nakon otkrivanja spomenika visočanskim žrtvama 1. i 2. svjetskog i Domovinskog rata, Zadrom i okolicom ne prestaju kružiti podijeljeni komentari. </p>
<p>Predsjednik Mjesnog odbora Visočane Davor Vranić opovrgava novinske izvještaje te žestoko kritizira posebno HRT za koji kaže da je pojavu nekolicinu gostiju skupa koji su došli odjeveni u ustaške uniforme ili su imali obilježja NDH-a, »grubo iskoristio kako bi njihovo izvješće postalo udarna vijest na dnevniku«:</p>
<p>»To nisu bili mještani Visočana. Na skup je mogao doći tko god je htio. Nikoga nismo posebno pozivali, ali nikoga nismo ni tjerali. Na spomeniku se vijori hrvatska državna zastava, a ne zastava NDH«, kaže Vranić.</p>
<p>Iako pozdravni govori zadarskoga gradonačelnika Božidara Kalmete i župana Šime Prtenjače nisu bili povod kritikama, spočitava im se to što su prisustvovali otkrivanju spomenika u kojem su sudjelovala i trojica starijih mještana Visočana i preživjelih sudionika Križnog puta Marko Brkić, Mile Žigun i Rudolf Vulić. Njih trojica najprije su se poklonili, a potom uzdigli ruke te su ustaškim pozdravom odali počast žrtvama ratova. Nakon otkrivanja spomenika, vijenac je položilo izaslanstvo općine Poličnik, MO Visočane te delegacija stradalnika Križnog puta, Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata kao i Udruga hrvatskih domobrana i političkih zarobljenika. </p>
<p>Kalmeta i Prtenjača objašnjavaju da na skup u Visočane nisu došli zbog ustaške ikonografije, nego zato što ih je pozvala općinska vlast.</p>
<p>»Skup je protekao dostojanstveno i dobro. Osim toga, predstavljena je knjiga o povijesti tog mjesta. To što je medijski iz svega toga izvučena slika nekoliko starijih ljudi koji su bili u uniformama vojske kojoj su prije gotovo 60 godina pripadali, mislim da nije trebalo pridavati toliko značenje. Ta ikonografija i ideje koje se uz nju vezuju nisu ni sadašnjost niti budućnost Hrvatske«, kaže Kalmeta.</p>
<p>»Da se pitalo Visočance, ovakav spomenik bio bi davno podignut, ali najprije to nisu dopustili panduri bivše Kraljevine Jugoslavije, a potom komunistički poslušnici, i to po cijenu izdaje i proganjanja pripadnika vlastitog naroda, posebice dijela nacionalno osviještenih Hrvata koji su proganjani i šikanirani na sve moguće načine pod parolom očuvanja i njegovanja, kako su oni to nazivali, bratstva i jedinstva. Svaki rođeni Visočanac je to osjetio na vlastitoj kožiGovorilo se da u onoj državi ne smije biti kruha za sinove hrvatskih nacionalista i ustaša, a UDBA i OZNA sustavno su obavljali svoj krvnički posao«, kaže Davor Lončar, načelnik općine Poličnik, komentirajući medijsku ocjenu o skupu kao nacionalističkoj paradi.</p>
<p>I mještani Visočana, kako navode, šokirani su medijskim izvješćima. U Zadru se može čuti i komentar: »Kada komunisti i danas nose Titu štafetu u Kumrovec, onda je to medijska atrakcija. Kada nekadašnje ustaše odaju počast poginulim suborcima, onda je to politički skandal!«.</p>
<p>Inače, u kratkom pozdravnom govoru na skupu, Božidar Kalmeta je zahvalio onima koji su dali živote za Hrvatsku »bez čije žrtve Hrvatske ne bi ni bilo«. »Danas u Hrvatskoj postoji, nažalost, tendencija da se sve što je povezano s Domovinskim ratom marginalizira«, naglasio je zadarski gradonačelnik. </p>
<p>Župan Prtenjača kazao je kako vjeruje »da su ovo posljednje žrtve koje su svoje živote dale za hrvatsku samostalnost i slobodu«.</p>
<p>Ljubica Ivićev Balen</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šafer i Čanak potpisali protokol o regionalnoj suradnji</p>
<p>ILOK, 26. kolovoza</p>
<p> - Vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer i predsjednik Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine Nenad Čanak potpisali su u ponedjeljak u Iloku protokol o međusobnim odnosima. Cilj je protokola uspostavljanje, razvijanje i jačanje međusobnih odnosa u političkim, ekonomskim, kulturnim i drugim područjima, te zaštiti prava nacionalnih manjina, pograničnoj suradnji, malograničnom prometu, u najboljim tradicijama euroregionalne suradnje. </p>
<p>Nakon sastanka iza zatvorenih vrata župan Šafer izjavio je kako bi ovaj protokol trebao biti inicijativa međuregionalne suradnje odnosno poticanje aktivnosti svih oblika suradnje a u ostvarenju zajedničkih interesa stanovnika područja potpisnika sporazuma. </p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo potpisanim sporazumom Čanak je najavio kako će se osnovati zajednička komisija s po tri člana. Vojvođanski će se članovi izabrati na skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine 5. rujna, a tada će, dodao je, moći započeti i razgovori o aktivnostima za suradnju. </p>
<p>Budući da se razgovaralo i o granicama, Čanak je posebno istaknuo kako je za Skupštinu AP Vojvodine zaosnovni princip nemijenjanje granica nasilnim putem, i da će do utvrđivanja definitivnih granica između SRJ i RH Vojvodina poštivati postojeće odnosno avnojevske. Kada je riječ o problemu poplava Čanak je rekao kako će buduća komisija brinuti i za te probleme, dodavši kako se »Dunav ne može promatrati kao jedna rijeka, s jednom obalom bilo ona s desne ili lijeve strane«. </p>
<p>Na pitanje novinarke Politike Express je li savezna vlada u Beogradu obaviještena o potpisivanju ovog sporazuma Čanak je odgovorio kako »elementarna politička ljubaznost nalaže da se prilikom ovakvih posjeta izvijesti i Ministarstvo vanjskih poslova«. U nastavku dodao je da je Skupština AP Vojvodine vrhovni predstavnik 2,150.000 stanovnika koji su direktno izabrali svoje predstavnike i priznali njihov mandat od četiri godine. U tom smislu zaključio je da ovakvu razinu međuregionalne suradnje »ne moramo i ne želimo tražiti suglasnost ni od koga a hoćemo li dobro živjeti s našim susjedima isključivo je naša stvar, i ako to želimo, to si moramo sami organizirati«.</p>
<p>Potpisani protokol među ostalim spominje kako se moraju riješiti sva otvorena i sporna pitanja a mješovita komisija koju je nužno osnovati predlagat će mjere za izbjegavanje incidenata na granici te radom na terenu pomoći državnoj komisiji za granice u obje zemlje da bi se što prije i što lakše parafirala granična crta od interesa za obje zemlje ali prije svega za ove dvije regije, odnosno Vukovarsko-srijemsku županiju i AP Vojvodinu. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Slovenske ribarice opet u hrvatskom moru</p>
<p>SAVUDRIJA, 26. kolovoza</p>
<p> - U ponedjeljak je opet jedna slovenska ribarica ušla duboko u hrvatsko more. </p>
<p>Sa svojih su je brodova promatrali savudrijski ribari Danilo Latin i Daniel Kolec, koji su otišli ribariti umjesto da se odazovu pozivu predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske Borisa Kunsta koji je u ponedjeljak u Umagu sazvao konferenciju za novinare.</p>
<p>Kunst je novinarima rekao da je Sindikat ribara Hrvatske osnovan u subotu 24. kolovoza u Umagu, a za predsjednika je izabran ribar s Bujštine Lucian Bose. Iskazavši nezadovoljstvo stanjem na moru i nepoštivanjem UN-ove konvencije o pravu mora, Kunst je ustvrdio da je jedino rješenje međunarodna arbitraža, »iako ni Hrvatskoj ni Sloveniji ne ide u prilog da im neko treći određuje njihove granične crte«. </p>
<p> Latin nam je rekao da će ribari u srijedu razgovarati u Zagrebu s ministrom vanjskih poslova te da je to njihov posljednji znak dobre volje. Latin je kazao da ga zabrinjava indolencija predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, koji se ne odaziva na višekratne pozive savudrijskih ribara upućenih preko njegova brata Zdenka Tomčića (čelnika istarskog HSS-a), te da tako neizravno tolerira neprihvatljivo ponašanje Vlade. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Joras nastavlja štrajk glađu i odbija brijanje!</p>
<p>PULA, 26. kolovoza</p>
<p> - Joško Joras, koji od srijede u Okružnom sudu u Puli izdržava tridesetodnevnu kaznu, i u ponedjeljak je nastavio odbijati hranu, te je pod stalnim liječničkim nadzorom. </p>
<p>»Jorasovo je zdravstveno stanje stabilno. Omogućeno mu je kontaktiranje s Amnesty Internationalom, a može se obraćati i drugim udrugama za ljudska prava«, rekao je ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa Josip Hehet. Kazao je također da je Joras odbio brijanje u zatvorskoj brijačnici, a na njegovo traženje slovenske vode za piće, rečeno mu je da je može bez smetnji kupovati u dane kad zatvorska uprava obavlja nabavu u trgovinama izvan zatvora. </p>
<p>M. U.</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Web inicijativa za rješenje hrvatsko-slovenskih sporova</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski internetski portal Online.hr (www.online.hr) i online izdanje slovenskog dnevnog lista Dnevnik (www.dnevnik.si) pokrenuli su web inicijativu za rješenje sporova između Hrvatske i Slovenije. </p>
<p>Online.hr i Dnevnik.si pozivaju posjetitelje da sugestijom i kritikom podrže njihovu inicijativu i na taj način prisile hrvatske i slovenske vlasti da u najkraćem roku, dogovorom ili arbitražom, postignu rješenja sporova u obostranu korist. Ističu to u ponedjeljak u svom priopćenju urednik portala Online.hr Matija Babić i urednik online izdanja Dnevnik.si Brane Šalamon.</p>
<p>Na stranici se, uz peticiju i forum - okrugli stol za građane Hrvatske i Slovenije, nalazi i anketa o mogućoj arbitraži u hrvatsko-slovenskim sporovima.</p>
<p>Rezultati glasovanja na hrvatskoj i slovenskoj verziji stranice mogu se pogledati paralelno, a moguće je vidjeti i koga bi za arbitra podržali Slovenci, a koga Hrvati.</p>
<p>Web inicijativi za rješenje hrvatsko-slovenskih sporova pristupiti se može s portala online.hr (www.online.hr) i online izdanja Dnevnika (www.dnevnik.si/meja). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Samo četvrtina Slovenaca za incidente u Piranskom zaljevu krivi Hrvate </p>
<p>LJUBLJANA, 26. kolovoza</p>
<p> - Samo četvrtina Slovenaca za posljednje incidente u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, odgovornima drži Hrvate, dok većina drži da odgovornost snose obje strane, pokazala je redovita mjesečna anketa ljubljanskog Dnevnika.</p>
<p>List rezultate te ankete uzima kao dokaz da je slovenska publika spremna za arbitražno rješenje spora u zaljevu.</p>
<p>Odgovornima za posljednje svađe ribara i »naguravanje« policijskih brodica u pograničnom moru gotovo 57 posto ispitanika istraživanja, koje je za Dnevnik provela agencija Ninamedija, smatra »jednu i drugu stranu«. </p>
<p>Hrvatskoj odgovornost pripisuje 25,3 posto anketiranih, a Sloveniji 8,6 posto. </p>
<p>Neočekivan rezultat ankete provedene prošlu srijedu, u vrijeme kulminacije sporova i u vrijeme uhićenja Joška Jorasa, list uzima kao potvrdu da je »slovenskoj publici dosta incidenata na granici« i da je, »barem što se tiče granice na moru«, spremna na međunarodnu arbitražu. </p>
<p>Za arbitriranje oko piranskog spora opredijelio se 41 posto ispitanika, unatoč izjavama slovenskih političara da to ne bi ničemu vodilo i da bi tako dvije države pokazale svoju nekompetentnost za rješavanje spora. </p>
<p> Dnevnik je rezultat ispitivanja o graničnom sporu s Hrvatskom istaknuo kao središnji dio svoje ankete kojom mjesečno redovito ispituje stanje biračkog tijela pred skorašnje izbore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Granić: Vlada se treba čim prije odreći sporazuma Račan - Drnovšek </p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Čelnici Demokratskog centra (DC) okupili su se u ponedjeljak u podne na Trgu bana Jelačića gdje su počeli akciju prikupljanja potpisa za odbacivanje parafiranog sporazuma o granicama sa Slovenijom. </p>
<p>Predsjednik DC-a Mate Granić naglasio je da je cilj akcije izvršiti pritisak na Vladu da se što prije odrekne dogovora Račan-Drnovšek te o tome i službeno izvijesti slovensku vladu. Granić je ponovio da je sporazum, iako službeno ne vrijedi, vrlo štetan za Hrvatsku u slučaju međunarodne arbitraže, a bit će još štetniji ne odrekne li ga se Vlada što prije. Podsjetio je i da je Vlada još prije dva mjeseca stajala iza tog sporazuma, na što se Slovenci sada pozivaju, pa je i to razlog da ga se Hrvatska što prije odrekne.</p>
<p>»Sporazum je već izazvao pogoršanje odnosa sa Slovenijom, odnosi su praktički blokirani, događaju se planirani incidenti sa slovenskim ribarima i ne rješava se ni jedan problem. Hrvatska to mora riješiti na jedini civilizirani, demokratski način - odreći se sporazuma i tražiti obvezujuću međunarodnu arbitražu«, istaknuo je Granić, dodajući da sporazum ne smije biti temelj nikakvih daljnjih pregovora ni arbitraže. Rekao je i da je slovenska vojska jedina vojska koja se nalazi na teritoriju druge države bez njezine volje, zbog čega je arbitraža nužna što prije kako bi se smanjile napetosti.</p>
<p>Osim na nekoliko mjesta u Zagrebu, DC-ovci će akciju skupljanja potpisa provesti na još pedesetak mjesta diljem Hrvatske, a Granić je uvjeren da im neće biti problem prikupiti 400.000 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma o odbacivanju sporazuma. No, kako nam je već ranije rekao, u DC-u čak ni ne žele referendum, već da Vlada sama odbaci sporazum.</p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Čačić najavio porezne olakšice za kupnju stana i plaćanje podstanarstva</p>
<p>Marasović: Hrvatske vode uputit će ovih dana zahtjev Vladi da se novac za obranu od poplave gotovo udvostruči/ Ćurlin: Poplava je prošla bez štetnih posljedica, i to je rezultat dobrog višegodišnjeg rada na izgradnji obrambenog sustava i sustava praćenja vodostaja/ Za autocestu Zagreb-Split potrebno osigurati još 990 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - »Hrvatske vode uputit će ovih dana zahtjev Vladi da se novac za obranu od poplave gotovo udvostruči«, rekao je u ponedjeljak Jakša Marasović, generalni direktor Hrvatskih voda na konferenciji za novinare u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>Naime, u državnom proračunu već postoji 220 milijuna kuna predviđenih za te potrebe, no prema studiji Hrvatskih voda, za odgovarajuću obranu od poplava potrebno je 400 milijuna kuna. Prema Marasoviću, od ukidanja tzv. vodnog doprinosa 1998. godine za održavanje obrambenih nasipa svake je godine sve manje novca, pa se njihova izgradnja i održavanje trenutačno financira iz kredita Svjetske banke.</p>
<p>Prema riječima Venka Ćurlina, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatskih voda, to je poduzeće izuzetno uspješno obavilo zadatak u obrani od poplava koje su prijetile zbog visokog vodostaja Drave i Dunava. »Poplava je prošla bez štetnih posljedica, i to je rezultat dobrog višegodišnjeg rada na izgradnji obrambenog sustava i sustava praćenja vodostaja«, rekao je Ćurlin.</p>
<p>Ministar Radimir Čačić pohvalio je Hrvatske vode, Hrvatsku vojsku i sve druge koji su zajednički radili na obrani od poplava i tako »propustili« jedan od najvećih vodenih valova.</p>
<p>Prema riječima Stanka Kovača, predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta, svi radovi na pripremi, izgradnji i osiguranju financijskih sredstava na cesti Zagreb-Split odvijaju se u predviđenom roku. Potrebno je još ugovoriti 87 kilometara trase između Prgometa i Zadra (ta dionica mora se dovršiti do 2004. godine) što će vjerojatno, najavio je Kovač, biti učinjeno do kraja godine.</p>
<p>Prema njegovim riječima, od ukupno 42 kilometra tunela na trasi Zagreb-Split, dosad je ugovoreno njih devet. Oni najduži (Sveti Rok i Mala Kapela) bit će dovršeni u lipnju 2003. i 2005. godine.</p>
<p>Kovač je demantirao i navode u medijima prema kojima gradnja dionice kod Male Kapele kasni. Istaknuo je da će svi radovi na tom dijelu trase biti ostvareni kako je ugovorom i zacrtano.</p>
<p>»No, što se tiče osiguranja novca za cijelu autocestu Zagreb-Split potrebno je osigurati još 990 milijuna eura. Od tog će iznosa prva trećina biti osigurana već u ovoj godini, dok će ostatak biti namaknut do kraja 2003. godine«, rekao je Kovač.</p>
<p>Čačić rekao je da će se u studenome 2002. godine potpisati ugovor kojim bi se mogao dovršiti drugi dio »istarskog ipsilona« (B trasa).</p>
<p>Pred Vladu će ovih dana stići i prijedlog 250 milijuna eura »teškog« ugovora za izgradnju dionice Zagreb-Macelj o kojem bi se trebala očitovati.</p>
<p>Čačić je najavio i uvođenje novih poreznih rješenja koje je u obliku dopuna i izmjena njegovo ministarstvo već zahtijevalo nekoliko puta. Za građane bi tako postojala mogućnost oslobođenja u porezu na dohodak za plaćanje kamata na kupnju stana i za plaćanje najma stambenog prostora.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Vlada će za mjesec dana odlučiti hoće li tužiti Baxter, kazao Vlahušić </p>
<p>Iz pijeteta prema obiteljima žrtava, Vlada dosad nije iznosila informacije o »slučaju Baxter«, kazao je ministar zdravstva/ Vlahušić je istaknuo da će proračun za zdravstvo iduće godine iznositi oko 14,2 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - »Hrvatska vlada će za mjesec dana odlučiti hoće li protiv Baxtera podići tužbu, odustati od nje ili postići nagodbu«, rekao je Andro Vlahušić, ministar zdravstva, na konferenciji za novinare u ponedjeljak, dodavši da Ministarstvo raspolaže s dovoljno analiza povezanih sa »slučajem Baxter«.</p>
<p>»Vlada dosad nije željela iznositi nikakve informacije isključivo iz pijeteta prema obiteljima žrtva«, istaknuo je ministar, izrazivši zadovoljstvo što je uz pomoć odvjetnika postignuta nagodba s tim obiteljima. Vlahušić je rekao da je na zadnjoj Vladinoj sjednici utvrđeno kako je dug zdravstvenih ustanova 31. prosinca 2001. godine iznosio 1,066 milijardi kuna. Da bi sustav zdravstva postao financijski stabilan, kazao je, potrebno je osigurati dvije milijarde kuna, uz provođenje reformskih mjera. »Vlada je, također, HZZO-u odobrila da se kreditno zaduži za 820 milijuna kuna kako bi se sanirali dugovi u zdravstvu, dok za provođenje reformskih zahvata treba osigurati dodatna sredstva«, kazao je Vlahušić. </p>
<p>Naglasio je da će proračun za zdravstvo iduće godine iznositi oko 14,2 milijarde kuna, od čega se očekuje oko 700 milijuna vlastitih prihoda od dopunskog zdravstvenog osiguranja. </p>
<p>Vlada je, nastavio je, također dala suglasnost za formalno povećanje bolničkih proračuna od srpnja do prosinca ove godine u iznosu od 400 milijuna kuna. Time će se mjesečno osigurati prosječno 66 milijuna kuna više za bolnice. </p>
<p>Nove ugovore s bolnicama u kojima će se definirati veći proračuni, HZZO će sklopiti do kraja rujna. </p>
<p>»U dogovoru sa županijama planiramo preurediti KBC Rebro te bolnice u Zaboku i Čakovcu. Nećemo sanirati ljekarne i lječilišta, jer smatramo da se one mogu potpomagati svojim prihodima«, kazao je Vlahušić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, ustanovljena je i jedinstvena cijena hemodijalize od 924 kune, u što je uključena i amortizacija. Ministar je s istaknuo da je dosad uplaćeno 674.000 polica dopunskog osiguranja, što iznosi 110 milijuna kuna.</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Slučaj Baxter«: Još nema odgovora prihvaća li Nizozemska vještačenje</p>
<p>ZAGREB, 26. kolovoza</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave do ponedjeljka nije dobilo odgovor nadležnih pravosudnih tijela u Nizozemskoj o tome prihvaćaju li vještačenje o »slučaju Baxter«, priopćilo je to ministarstvo. Ministarstvo pravosuđa uputilo je 29. travnja molbu ministarstvu pravosuđa Kraljevine Nizozemske za pravnu pomoć provođenja toksikološkog, biološkog i histološkog vještačenja u »slučaju Baxter« koje je trebalo biti obavljeno u TNO Laboratories u mjestu Ja Delft u Nizozemskoj. Budući da iz Nizozemske odgovor nije stigao, Ministarstvo pravosuđa odlučilo je, u dogovoru s Istražnim odjelom Županijskog suda u Zagrebu, uputiti požurnicu nizozemskom ministarstvu pravosuđa. Ako nadležna pravosudna tijela Kraljevine Nizozemske prihvate molbu, materijali koje bi trebalo vještačiti dostavit će se putem Interpolova ureda u Zagrebu, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020827].
|
