NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020227].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 206575 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.02.2002</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Velikim igračima« ne treba obećavati ono što se ne može ispuniti</p>
<p>Iskustva hrvatskih dočasnika i časnika iz Sijera Leonea pokazuju da su za sadašnji stupanj razvoja naših oružanih snaga najprihvatljivije misije pod okriljem UN-a i uz dozvolu Vijeća sigurnosti / Kad je riječ o policijskom angažiranju Hrvatske u protuterorističkom lancu, nismo najslabija karika, ali ni tu ne treba srljati bez potrebe </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Treba li se Hrvatska i operativno (fizičkom silom) uključiti u akcije protuterorističke koalicije? Tu se mora jasno razdvojiti hrvatski vojni i policijski doprinos. U vojnom smislu, nema nikakve potrebe da naša vlada, u sklopu antiterorističkog saveza, šalje borbene postrojbe u Afganistan, možda Irak ili Somaliju. Za tako nešto potrebno je mnogo vojnika i nekoliko desetaka ili stotina hrvatskih profesionalnih vojnika ne bi značilo mnogo u održavanju mira u zemlji u kojoj angloamerička vojna sila želi uvesti red i »iskorijeniti terorizam«.</p>
<p>To su također iznimno riskantni pothvati (usput i vrlo skupi) u koje su unaprijed ukalkulirane žrtve i gubici u vlastitim redovima (poginuli, teško ranjeni, nestali ili zarobljeni vojnici). Međunarodni položaj Hrvatske neće biti ništa povoljniji ako se hrvatski časnici i specijalci penju po afganistanskim planinama ili šuljaju po sirotinjskim ulicama npr. Mogadišua.</p>
<p>Ako se već mora negdje slati vojna misija, onda je korisnije biti nazočan s dobro obučenom postrojbom za razminiranje, kakvom sanitetskom ekipom ili inženjerijskim stručnjacima koji će uređivati teren za što bržu i lakšu distribuciju humanitarne pomoći. A sve to, naravno, pod uvjetom da se zna točan cilj misije, vrijeme trajanja i ukupni faktor rizika.</p>
<p>Iskustva koja su stekli hrvatski dočasnici i časnici u Sijera Leoneu pokazuju da su za sadašnji stupanj razvoja hrvatskih oružanih snaga, kao i za ono što u psihološkom smislu očekuje ovdašnja javnost, najpogodnije i najprihvatljivije upravo misije pod okriljem UN-a i uz dozvolu Vijeća sigurnosti. To je ujedno i isplativije s političkog stanovišta: Hrvatska pokazuje da je dio civiliziranog svijeta sa smislom za opće humane i pravedne ciljeve, bez potrebe da se na ovaj ili onaj način bude puki teklič američkim teško naoružanim ekspedicijskim korpusima.</p>
<p>Što se tiče policijskog angažiranja Hrvatske u protuterorističkom lancu, treba odmah istaknuti da ni u tome nismo najslabija karika, ali da ni tu ne treba srljati bez potrebe i nuditi »velikim igračima« usluge koje se neće moći ispuniti.</p>
<p>Suvremeni terorizam, osobito onaj fundamentalističkog tipa, nije šala. On zahtijeva da civilni obavještajno-sigurnosni i policijski aparat funkcionira poput dobro podmazanih zupčanika koji su opet u svako doba u stanju složno i skladno djelovati sa sličnim vojno-sigurnosnim strukturama. Pri takvim delikatnim i opasnim poslovima ne može postojati stanje u kojem policija misli jednom, a vojska drugom glavom.</p>
<p>Kako su samoubilački teroristi nepredvidljivi i dobro pritajeni, operacijske teškoće vrebaju iz svakog kuta, pri čemu unutarnje suparništvo raznih policijskih i obavještajnih odjela ne dolazi u obzir. Za našu situaciju, jedan od važnih nedostataka je i činjenica da u Hrvatskoj u policiji trenutno ima samo 20 posto pravih, školovanih policajaca. Sve ostalo su ratni kadrovi koji su prošli osnovne policijske tečajeve ili naknadne »brze škole« koje ipak ne mogu nadomjestiti prednosti sustavnog i stručnog obrazovanja. Odlike suvremenog profesionalizma su jasno definirani ciljevi organizacije (dugoročni, srednjoročni i kratkoročni), predanost, temeljitost i znanje.</p>
<p>Na uhodanim ilegalnim stazama koje koriste teroristi, Hrvatska je nesumnjivo tranzitna zemlja. Ona mora imati vlastiti kvalitetni policijsko-obavještajni ustroj sposoban da sam uočava i rješava probleme. Nećemo postići mnogo ako nam u antiterorističkoj preventivi svaki čas savjete dijele umirovljeni CIA-ši koji su službovali u Indoneziji i Africi, ili aktivni agenti FBI-ja koji ponekad o Hrvatskoj i njenom okružju znaju samo iz već zastarjelih udžbenika vlastite agencije (biroa) i čija politička psiha Hrvatsku stereotipno doživljava kao »zaostalu balkansku zemlju«.</p>
<p>Stoga s ozbiljnom i promišljenom reformom policijsko-sigurnosnog aparata ne treba oklijevati. Bolje je da pokretači antiterorističke kampanje o nama misle: »Mali su, ali su dobri, pouzdani i misle vlastitom glavom. Trebamo ih!« nego »Guraju se, a loši su i stalno ih moramo ispravljati i podučavati«. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nacionalna sigurnost je iznad ovlasti i odgovornosti MORH-a</p>
<p>Dobro je da se počelo javno razgovarati o tome što sve određuje i utječe na nacionalnu sigurnost, dakle dobro je da se kod nas konačno u javnosti pojavio takav dokument. No, Prijedlog strategije nacionalne sigurnosti je ishitren i nepotpun dokument koji se nije smio prihvatiti u ovakvom obliku, kaže Ćosić</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Prijedlog strategije nacionalne sigurnosti, koji je nedavno u prvom čitanju predstavljen saborskim zastupnicima, doživio je brojne primjedbe, ocijenjen je preopćenitim i vraćen na doradu. Predstavnici Vlade očekuju da će se taj dokument, koji se prvi put pojavio u Saboru, kroz dva čitanja doraditi i potom usvojiti konsenzusom. Tim povodom razgovaramo s dr. Krešimirom Ćosićem, bivšim zamjenikom ministra obrane i profesorom na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, koji je kao gost predavač lani sudjelovao na više simpozija u organizaciji NATO-a. </p>
<p>• Što možete reći o Prijedlogu strategije nacionalne sigurnosti?</p>
<p>- Dvije stvari. Prvo, dobro je da se počelo javno razgovarati o tome što sve zapravo određuje i utječe na nacionalnu sigurnost, te da se kod nas konačno u javnosti pojavio takav dokument. I drugo, Prijedlog strategije nacionalne sigurnosti je ishitren i nepotpun dokument koji se svakako nije smio prihvatiti u ovakvom obliku.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Ponajprije stoga jer u tom dokumentu nisu jasno definirani nacionalni ciljevi, vrijednosti i interesi u širem smislu, a logična posljedica tog propusta je da nisu određeni ni mehanizmi njihova ostvarivanja, kao ni precizne odgovornosti pojedinih državnih tijela i institucija. Dokument je preopćenit, ima mnogo nedorečenosti, ali najvažniji nedostatak je što se iz njega ne može vidjeti tko i kako bi te ciljeve iz strategije nacionalne sigurnosti trebao provoditi, dakle koja bi državna institucija trebala odgovarati za provedbu i nadzor sveukupne strategije nacionalne sigurnosti. Na kraju, neuobičajeno je i neprihvatljivo da Ministarstvo obrane bude predlagač takvog dokumenta koji je po ciljevima i sadržajima daleko iznad ovlasti i odgovornosti Ministarstva obrane.</p>
<p>• Što bi, prema definiciji, danas trebala biti nacionalna sigurnost?</p>
<p>- Dva su pristupa nacionalnoj sigurnosti, klasični i suvremeni. Razvijene zemlje danas su uglavnom napustile klasični, tradicionalistički pristup nacionalnoj sigurnosti države, koji je uglavnom vezan uz sposobnosti i mogućnosti njenog obrambeno-sigurnosnog sustava. Suvremena definicija nacionalne sigurnosti podrazumijeva i zahtjeva šire i potpunije definiranje nacionalnih ciljeva i interesa, načina njihova ostvarenja i nadzora, te posebno naglašava nužnost učinkovitog iskorištavanja i uvećavanja svega onoga što doprinosi kvalitetnijem i sigurnijem životu građana neke države te povećanju ukupnog bruto domaćeg proizvoda. </p>
<p>Dakle, naglasak se s obrambeno-sigurnosnog sustava, čija se važnost time ne umanjuje, prebacuje na razvoj ukupne gospodarske, znanstvene i tehničko-tehnološke infrastrukture jedne zemlje, te njene kompetitivnosti na globaliziranom tržištu. Stoga će nacionalna sigurnost naše zemlje, na početku 21. stoljeća u informatičkom razdoblju i globaliziranom svijetu, sve više ovisiti o gospodarstvu, tehnološkim inovacijama, obrazovnoj infrastrukturi, kvaliteti obrazovanja njenog stanovništva, te posebno o kvaliteti i razini obrazovanja i kompetentnosti državne administracije za rješavanje složenih tranzicijskih problema. Zato već nekoliko godina posebno naglašavam nužnost utemeljenja odgovarajuće institucije za obrazovanje javne/državne administracije na najvišim razinama, kao što je John Kennedy Government School u SAD-u.</p>
<p>• Što to konkretno znači za MORH?</p>
<p>- To znači da bi, na primjer, iz proračuna Ministarstva obrane trebalo mnogo više izdvajati za modernizaciju HV-a koja je danas zanemarivo mala, te za jačanje znanstveno-istraživačkog rada u sklopu MORH-a, što je kod nas potpuno zanemareno. Razvijene zemlje za taj ciljani znanstveni rad danas izdvajaju od tri do 10 posto proračuna, dok je kod nas ta stavka uvijek bila daleko ispod jedan posto, a danas je samo simbolična.</p>
<p>• Kakvo je danas stanje u vezi s nacionalnom sigurnosti u Hrvatskoj?</p>
<p>- Nažalost, mora se konstatirati da se Hrvatska danas u političkom, gospodarskom, socijalnom i obrambeno-sigurnosnom smislu približava onoj razini i granici nacionalne nesigurnosti koja se može okarakterizirati kao razina društvenog i političkog raslojavanja i sukobljavanja koja graniči s dubokom društvenom krizom.</p>
<p>• Što biste najprije učinili u našim oružanim snagama?</p>
<p>- Davno smo se opredijelili da Oružane snage trebaju postati kompatibilne i interoperabilne sa NATO-om. Preduvjet za to je civilni nadzor i transparentnost u Oružanim snagama. Nažalost, danas se bez ikakvog nadzora i uvida Sabora, a često i Vlade, donose rješenja koja bitno utječu na smanjenje borbene spremnosti i snagu HV-a. Saborski Odbor za nacionalnu sigurnost ne funkcionira dijelom i stoga jer nema potrebnu infrastrukturu da bi donosio kompetentne odluke. Već dugo naglašavam da treba ili osnovati poseban odbor za oružane snage ili barem postojećem Odboru za nacionalnu sigurnost pridodati skupinu stručnjaka koji bi onda članovima tog odbora mogli pripremiti kvalitetne informacije na temelju kojih bi mogli donositi i dugoročno gledano, kvalitetne i stručne odluke To bi možda bio ne odlučujući, ali svakako prvi dobar korak ka konsolidaciji stanja u vezi s Oružanim snagama. Ostalo bi trebalo definirati suvremenijim i cjelovitijim prijedlozima strategije nacionalne sigurnosti, strategije obrane, zakonom o obrani itd. čije donošenje nema smisla ako se ne donese konsenzusom svih relevantnih čimbenika.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S...</p>
<p>Moslavina dugo priželjkuje zastupnika u Saboru</p>
<p>Marijana Petir, saborska zastupnica</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Nekad sam pila nesscaffe. No kada sam (na)čula da se u njegovoj proizvodnji koriste genetski modificirani organizmi, više ga ne konzumiram! Ponekad popijem malo turske kave s puno mlijeka!</p>
<p>• Ne bojite se za njegovu kakvoću? </p>
<p>- S obzirom na to da pijem samo domaće, hrvatsko mlijeko, poznatog podrijetla, sigurna sam u njegovu ispravnost. Kako sam porijeklom sa sela, moja obitelj posjeduje malo gospodarstvo na kojemu o našoj zdravoj prehrani vodi računa moj brat. U tom sam smislu jedna od »sigurnih« Hrvatica.</p>
<p>• Selo u kojem živite zove se - Mustafina Klada!</p>
<p>- Mustafina Klada smještena je u srcu Moslavine, između Kutine i Čazme. Naziv mu potječe iz 16. stoljeća, kad su na tom području još obitavali Turci. Legenda kazuje kako se njihov paša - Mustafa zaljubio u lijepu Maru, »jer sve smo lijepe«. I dok su oni tako na kladi ljubovali iznenadili su ih uskoci koji su, odrubivši Mustafi glavu, spasili selo od turske vlasti. </p>
<p>• Diplomirali ste na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu...</p>
<p>- Da, smjer biologije i ekologije. Apsolventica sam i na Institutu za teološku kulturu laika Katoličko-bogoslovnog fakulteta.</p>
<p>• Preko glasnogovornice u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja došli ste do saborskih klupa. Koliko ćete na novoj zadaći biti - glasni?</p>
<p>- To sam radno mjesto zamijenila Saborom, u kojem kanim biti dovoljno glasna.</p>
<p>• Za što ćete se zauzimati?</p>
<p>- Bavit ću se pitanjima zaštite okoliša, jer je većina hrvatskih političara još uvijek samo na deklarativnoj razini opredijeljena za tu problematiku. U stvarnosti se malo radi...</p>
<p>• Na mjestu saborske zastupnice zamijenili ste...</p>
<p>- Stranačkog kolegu Stjepana Radića, legendu Hrvatske seljačke stranke. To ne čudi, s obzirom na moj angažman u HSS-u unatrag deset godina.</p>
<p>• Na što mislite?</p>
<p>- Na to da potječem iz županije u kojoj su rođeni osnivači HSS-a, braća Stjepan i Antun Radić, odnosno da Moslavina već dugo priželjkuje svojeg zastupnika/cu.</p>
<p>• Jedna ste od rjeđih žena u stranci.</p>
<p>- Vjerujem da će se mojim dolaskom u Sabor otvoriti »politička vrata« i ostalim ženama HSS-a. Naime, s više ženskih lica i glasova na pozicijama na kojima se odlučuje bit ćemo još modernija i demokratskija stranka. Kada pak govorimo o dužnosničkim položajima, muški dio svakako - prednjači! Ipak, oko 40 posto članstva haesesa čine žene, odnosno mladež, pa je i moj ulazak u Sabor logičan slijed toga.</p>
<p>• Kako biste ukratko opisali sebe? </p>
<p>- Doista kratko - kao osobu na koju se može računati!</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zagrebu nedostaje profesionalnih vatrogasaca i vozila</p>
<p>Za područje grada Zagreba još uvijek nije napravljena procjena ugroženosti od požara na temelju koje bi se napravio plan protupožarne zaštite </p>
<p>Javna vatrogasna postrojba grada Zagreba dobila je od Vatrogasne zajednice grada Zagreba novo vatrogasno navalno vozilo (Iveco Magirus TLF 16/25). Vozilo je na korištenje profesionalnim vatrogascima, u sjedištu Javne vatrogasne postrojbe u Savskoj, u utorak predao gradonačelnik u ostavci Milan Bandić. Po jedno novo vozilo dobila su i dobrovoljna vatrogasna društva Hrašće i Sesvete. </p>
<p>- Javna vatrogasna postrojba u svojih pet postaja, u Centru (Savska), Jankomiru, Dubravi te na Kajzerici i Žitnjaku, sada ukupno ima 50 vozila, a trebala bi ih prema zakonu imati 63, rekao nam je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba Mladen Malčić. Brojčano nedostaje 13 vozila, dodao je, no to nije realna brojka jer je, zbog prosječne starosti voznog parka od 19 godina, svakodnevno u kvaru između sedam i osam vatrogasnih vozila.</p>
<p>Za područje Zagreba još uvijek nije napravljena procjena ugroženosti od požara na temelju koje bi se napravio plan protupožarne zaštite. Stoga smo, kaže Malčić, u Javnoj vatrogasnoj postrojbi napravili sistematizaciju na temelju iskustva, koja je pokazala da Zagrebu nedostaje 172 profesionalna vatrogasca. Sada Javna vatrogasna postrojba ima samo 300 profesionalnih vatrogasaca, pa na 1000 Zagrepčana dolazi samo 0,35 vatrogasaca. </p>
<p>- Europska norma je jedan vatrogasac na 1000 stanovnika, što znači da bi ih Zagreb trebao imati 800, istaknuo je Malčić. </p>
<p>Programom rada i razvoja, u Javnoj vatrogasnoj postrojbi u sljedećih je deset godina predviđena zamjena voznog parka, jer u protivnom neće biti sigurno funkcioniranje postrojbe. Istim programom predviđeno je, u istom razdoblju, i popunjavanje postrojbe, na način da bi se svake godine zaposlilo 15 novih profesionalnih vatrogasaca. </p>
<p>Prema Zakonu o financiranju lokalne uprave i samouprave predviđeno je da se dva posto iz poreza na dohodak dodijeli javnim vatrogasnim postrojbama. O kojoj je svoti riječ, još se ne zna, no saznajemo da bi se uskoro trebao održati sastanak, u organizaciji pročelnika Gradskog ureda za promet Maria Livaje, s pročelnikom Gradskog ureda za financije Slavkom Kojićem. </p>
<p>- Pretpostavljamo da bi taj novac bi dovoljan za obnovu voznog parka. U prve tri godine, ako zakon zaživi, kupili bismo 20 novih vozila, istaknuo je Malčić.</p>
<p>- Unatoč svim teškoćama, postrojba je još uvijek spremna obaviti sve zadaće, no ako se situacija ne popravi, uskoro nećemo moći istodobno ugasiti dva velika požara u gradu. Posljednji je bio onaj u Vinogradskoj bolnici, napomenuo je Malčić. </p>
<p>Od početka godine do danas na području Zagreba bilo je 435 intervencija, od toga 273 požara. Naime, osim gašenja požara i spašavanja ljudi, profesionalni vatrogasci interveniraju i u svim drugim opasnim i neugodnim situacijama (vađenje ljudi iz automobila pri sudarima, iz zaglavljenih dizala, vađenje utopljenika, uklanjanje prepreka).</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Treba li reći »ne« NE Krško</p>
<p>Dr. Božidar Stilinović s PMF-a istaknuo je kako se ne smije pristati na sječu šuma na sjevernim obroncima Medvednice, što predviđaju neki planovi za gradnju skijaških terena / Umjesto toga, kako je naglasio, potrebna je zaštita cjelovitog ekosustava Medvednice</p>
<p>»Održavanje kvalitete okoliša grada Zagreba« naziv je okruglog stola koji je u utorak sazvao Odbor za zaštitu okoliša Zagreba gradske organizacije HSLS-a. Na okruglom stolu najviše je rasprave izazvala tema regulacije rijeke Save i nuklearna elektrana na njoj, a raspravljalo se još o regulaciji sljemenskog sliva, te obnovljivim izvorima energije (geotermalni, bioplin). Svoj su doprinos u raspravi dali istaknuti nestranački stručnjaci iz raznih područja.</p>
<p>Znanstveni savjetnik Instituta »Ruđer Bošković« dr. Marko Branica upozorio je na opasnost koju za sigurnost našeg okoliša donosi Nuklearna elektrana Krško.</p>
<p>- Svako povećano otpuštanje radioaktivnosti NE Krško ugrožava naša područja uz Savu, gdje nisu sagrađene brane, pa ih rijeka plavi. Slovenska regulacija Save negativno utječe i na vodonosnik rijeke koji je zbog vode za piće velika dragocjenost za grad Zagreb, istaknuo je dr. Branica.</p>
<p>- U sadašnjoj situaciji Slovenija je obavezna na potpunu kompenzaciju svih loših posljedica rada dotrajale NE Krško. Za ponovno preuzimanje partnerstva RH u vlasništvu sporne elektrane nije povoljan trenutak, jer je riječ o dotrajalom postrojenju, koje donosi velike troškove, još značajnije i sudjelovanje u zbrinjavanju dijela nuklearnog otpada, te saniranju utjecaja eventualnih katastrofa, rekao je dr. Branica. Sljemenski sliv i nezaštićeni potoci u gradu također su opasnost za Zagreb jer mogu izazvati poplavne udare za većih kiša, zaključio je dr. Branica. </p>
<p>Pročelnik Gradskog zavoda za planiranje Stjepan Nikolić upozorio je na velike štete koje je Sava donijela plavljenjem nezaštićenih područja Samobora i Zaprešića (3080 hektara površine). </p>
<p>- Svaka poplava tog područja donosi oko 125 milijuna eura štete. Uzmemo li u obzir koliko je takvih poplava dosad bilo, već smo mogli sagraditi višenamjenske hidroenergetske objekte Podsused i Drenje. Time bi ta područja bila zaštićena, a na kvalitetan način riješila bi se i ključna komunalna pitanja Zagreba, kaže Nikolić. Prema njegovim tvrdnjama, hidroelektrane bi donijele veću razinu podzemnih voda, koje su u posljednjih deset godina u stalnom opadanju zbog vremenskih uvjeta, iskopavanja šljunka i »brze« Save, kakvu dobivamo regulacijom iz Slovenije, što dovodi do erozije korita rijeke. </p>
<p>Bojan Zmaić iz Instituta građevinarstva Hrvatske izrazio je zabrinutost kako bi se gradnja elektrana na Savi mogla negativno odraziti na režim podzemnih voda i njezinu pitkost.</p>
<p>- Ubuduće bi trebalo napraviti kompletna mjerenja i istraživanja kako bi se znale posljedice određenog projekta, a bila bi poželjna i javna rasprava, s obzirom na to da ih građani financiraju, napomenuo je Zmaić. Kao projekt iz »vedra neba« istaknuo je spalionicu otpada u Jakuševcu o kojoj se nije ništa znalo sve do najave njezine gradnje.</p>
<p>Dr. Krešimir Ivaniš iz Komisije za sport i okoliš HOO-a iskritizirao je nekoordinirane aktivnosti Gradskog poglavarstva, koje je natječaj za uređenje priobalja Save i njezinu regulacije raspisala mimo Generalnog urbanističkog plana. Natječaj za uređenje prostora Save anketnog karaktera tako je nazvao »naručenom šminkom«, jer se njime ne dobivaju jasna polazišta za uređenje savskog prostora, dok je odgovornost prebačena na arhitekte i građevinare.</p>
<p>Dr. Božidar Stilinović s PMF-a istaknuo je kako se ne smije pristati na sječu šuma na sjevernim obroncima Medvednice, što predviđaju neki planovi za gradnju skijaških terena. Umjesto toga, kako je naglasio, potrebna je zaštita cjelovitog ekosustava Medvednice.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Puno više od stanice na putu prema Jadranu</p>
<p>Reklamnim filmom Zagreba i okolice autora Ozrena Letice u kojemu su naznačeni brojni zagrebački turistički aduti, blizina Plitvičkih Jezera i zagorskih dvoraca, u utorak je u hotelu Stefanie u središtu Beču austrijskim touroperatorima i turističkim novinarima prezentirana turistička ponuda grada Zagreba. Prvu službenu turističku prezentaciju Zagreba u Beču organizirala je Turistička zajednica grada Zagreba, a prisustvovali su i brojni predstavnici domaćih putničkih agencija, hotelijera i predstavnici Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Hrvatski veleposlanik u Austriji Dražen Vukov Colić u uvodnom je govoru istaknuo kako Zagreb nije samo glavni grad Hrvatske, već moderan i otvoren srednjoeuropski grad po mjeri čovjeka. »To je grad bogate kulturne baštine i prošlosti, grad koji u svom duhovnom razvoju sjedinjuje obilježja srednjoeuropskog i mediteranskog grada i kao takav vrijedan je zaustavljanja na putu za Jadran«, rekao je Vukov Colić.</p>
<p>Dogradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić podsjetila je na vrlo dobre gospodarske odnose Beča i Zagreba, a naglasila je kako se nada da će prezentacija pridonijeti rastu broja austrijskih noćenja u Zagrebu kojih je u prošloj godini bilo 23.000 (a ukupno 13.000 austrijskih gostiju). Direktor Turističke zajednice grada Zagreba Mario Zmajević usporedio je srednjoeuropsku orijentaciju Zagreba i Beča u kulturnom i sveučilišnom smislu. Nakon konferencije predstavnici domaćih agencija uputili su se na sastanak s austrijskim tour-operatorima, a već u četvrtak putuju u Prag. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dvije godine bez grijanja zbog spora s dimnjačarom</p>
<p>U lijepo uređenom uredu inženjera građevine Ivana Mežnarića u podrumu zgrade u Kukuljevićevoj ulici 35 već dvije godine nema grijanja ni tople vode. Toliko, naime, traju njegove muke s dimnjačarom koji mu ne želi izdati atest o korištenju dimnjaka niti ga očistiti.</p>
<p>- Sve je počelo kada sam prije dvije godine kupio ovaj prostor i pozvao dimnjačara da mi očisti dimnjak, započeo nam je svoju priču Mežnarić, nervozno tražeći početak spora u povećoj hrpi dokumenata. No on je odbio očistiti dimnjak tvrdeći da je kanal dimnjaka koji ja koristim već zauzet te da stoga moram naći alternativno rješenje za grijanje ureda. Budući da sam i sam ozidao mnogo dimnjaka, znao sam da to nije istina te sam se sam priključio na plin.</p>
<p>- No dimnjačar Garvanović tada me je prijavio Plinari, koja mi je uskoro prestala isporučivati plin, nastavio je Mežnarić. </p>
<p>Od tada, pa sve do danas, u uredu nema grijanja, a Ivan obavlja svoje poslove u stanu koji je u istoj zgradi. Predugo bi trajalo opisivanje svega što je Mežnarić prošao u zadnje dvije godine, no najvažnije je to što, prema njegovim tvrdnjama, spomenuti dimnjačar već dugi niz godina sustavno obmanjuje stanare zgrade, falsificirajući njihove potpise, radeći pogrešne skice dimnjaka te ne obavljajući korektno posao čišćenja.</p>
<p>- Nakon što sam ga prijavio Komunalnom gospodarstvu, jer ne želi očistiti dimnjak, dobio je od njih naredbu da napravi stručan elaborat. No njegova skica dimnjaka koju je potom napravio rezultirala je negativnim atestom, jer je po njoj drugi stanar već koristio kanal dimnjaka na koji sam ja povezan, uzbuđeno nam je objašnjavao Mežnarić. Pa sam onda ja njega prijavio HGK-u, čiji je vještak utvrdio suprotno - da sam ja u slobodnom kanalu. No ni to mi nije pomoglo.</p>
<p>Vrhunac je uslijedio početkom ove godine kada se Mežnarić vratio sa zimovanja i, potaknut užasnim smradom, u dnu dimnjaka našao oveću hrpu smole. Ustanovljeno je pak da je smola nastala sagorijevanjem krutoga goriva, kojim se grijao stanar koji je prije koristio taj prostor.</p>
<p>- Po tome je bilo jasno da Garvanović, koji ima koncesiju za ovo područje već 15 godina, već odavno ne radi posao kako treba, tvrdi Mežnarić. Jednostavno bi loše očistio dimnjak kako bi ga stanari što prije opet morali zvati, a usput bi i radio manje nego što treba. Za svako čišćenje morao je dobiti potpis 80 posto stanara, a ustanovili smo da je na jednom takvom dokumentu, koji je uvjet da on naplati svoj rad od GSK-a, pet falsificiranih potpisa. On, dakle, već dugi niz godina vara i stanare i GSK.</p>
<p>Osim što nam je pokazao falsificirane potpise, kao i pogrešne skice, vidjeli smo i punu vreću smole izvađenu iz neočišćenoga dimnjaka. Falsificirani potpisi završili su na kriminalističkoj policiji i Državnom odvjetništvu, ali u uredu još uvijek nema grijanja.</p>
<p>- Prije nekoliko dana poslao sam dopis Gradskom uredu za prostorno uređenje u kojemu tražim dozvolu da mi drugi dimnjačar očisti dimnjak, kako bih napokon dobio atest za njegovo korištenje. Ukoliko mi ne odgovore u razumnom roku, ne preostaje mi ništa drugo nego na svoju ruku uzeti drugoga dimnjačara, završio je Mežnarić. </p>
<p>Još treba spomenuti da je Ivan tužio i Grad Zagreb, kojega smatra najodgovornijim za taj niz propusta, jer mjerodavne institucije po njemu nisu obavile svoj posao kako treba.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tarik Filipović izabran za voditelja »Milijunaša«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Na Hrvatskoj televiziji u utorak je predstavljen voditelj kviza »Tko želi biti milijunaš?«, koji će se, najvjerojatnije, početi emitirati od 23. ožujka, u subotnjem prime time terminu, odmah nakon Dnevnika. Između 17 kandidata koji su ušli u uži izbor, prema odluci žirija sastavljanog od Jasmine Nikić, Marka Alerića, Višnje Modrić, Nikole Kristića, Veljka Đuretića, Maje Jurković i Laze Goluže, u subotnjim je poslijepodnevnim satima, nakon konzultacija s glavnom urednicom programa HTV-a Jasnom Ulagom Valić, izabran glumac Tarik Filipović. Iznenađenje novinara bilo je očito, ali i ugodno.</p>
<p>»Na audiciju sam se prijavio na poziv voditelja projekta kviza Tko želi biti Milijunaš?, Laze Goluže. Iako je to formalno voditeljski posao, za mene je veliki izazov upravo stoga što po samoj formi emisije on zahtijeva i umijeća iz moje profesije. Na audiciji sam imao tremu, ali mislim da je i ovaj izbor pokazao da sam je dobro odradio. Drago mi je što sam prošao i vjerujem da ću se dobro snaći u svim iznenađujućim situacijama koje zahtijevaju brzu improvizaciju u izravnom kontaktu s natjecateljima«, prokomentirao je Filipović.</p>
<p>Urednica programa Jasna Ulaga Valić najslikovitije je opisala rezultat audicije, nakon što je Tarik Filipović ušao u dvoranu gdje su novinari s nestrpljenjem iščekivali tko će se pojaviti: </p>
<p>»Vaš uzvik zadovoljstva i odobravanja kada ste ugledali Tarika najviše govori. Nadam se da nismo pogriješili, a i zadovoljili smo dvije osnovne namjere koje su nas vodile pri odabiru - dati prostor struci, a istovremeno i dovesti jedno posve novo, neistrošeno lice na male ekrane«. </p>
<p>Đ. Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Najljepšim proglašen blok maraka o Karlu Velikom</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Između 34 predložena izdanja hrvatskih poštanskih maraka izdanih u 2001. najveći broj glasova osvojio je blok »Karlo Veliki - stvaranje Europe« Hrvoja Šercara, izvijestila je danas Hrvatska pošta (HP).</p>
<p> Taj blok dobio je 20,4 posto glasova, dobivenih preko glasačkih listića i putem Interneta, na web stranicama HP-a. </p>
<p>Na drugom mjestu je blok »Arboretum Trsteno« (naklada sto tisuća komada), a na trećem marka »Goran Ivanišević - wimbledonski pobjednik« (naklada 350 tisuća), oba radovi Danijela Popovića.</p>
<p> Pobjednički blok tiskan je u nakladi sto tisuća komada, nominalne vrijednosti 14,40 kuna. Na bloku je prikazana konjanička statua Karla Velikog izrađena u bronci u 9. stoljeću, zemljopisna karta Europe iz tog doba, s označenim granicama Franačkog carstva i područja na kojem su se u to vrijeme nalazili Hrvati, te crtež Crkve sv. Donata u Zadru, kojim je autor htio naglasiti franački utjecaj na hrvatsku umjetnost i graditeljstvo.</p>
<p> HP je izdala taj blok u čast Karlu Velikom, među ostalim i zato što je već krajem 8. stoljeća priključio Istru svom carstvu, a na području današnje Slavonije potukao Avare, provodeći i tamo određenu političku organizaciju. Pomogao je u pokrštavanju Hrvata i stvaranju prve Hrvatske kneževine. O franačkom utjecaju govore i brojni arheološki nalazi i sakralne građevine u Hrvatskoj, među ostalim, Crkva sv. Donata u Zadru i Crkva sv. Križa u Ninu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Michael Jackson zašao i u filmske produkcijske vode</p>
<p>LOS ANGELES, 26. veljače</p>
<p> - Kralj popa Michael Jackson odlučio je investirati 15 do 20 milijuna dolara u hollywoodsku filmsku produkcijsku kuću MPD Worldwide Entertainment, objavljeno je u ponedjeljak iz službenih izvora.</p>
<p>Jacksonov Neverland Entertainment i producent Raju Sharad Patel će unutar MPD osnovati podružnicu pod nazivom »Neverland Pictures«. </p>
<p>Naziv »Neverland« ujedno je ime luksuznog ranča zvijezde, blizu Santa Barbare, u Kaliforniji.</p>
<p>»Filmovi su za mene, bilo kao običnog zaljubljenika ili umjetnika, uvijek predstavljali strast, i nema ništa boljeg na svijetu od čarolije oživljene na filmu«, rekao je Jackson u priopćenju.</p>
<p>»Raju i ja nestrpljivi smo da ujedinimo snage s MPD Worldwideom i producentom Markom Damonom koji posjeduje iskustvo okrunjeno uspjehom nezavisnog producenta i distributera«, dodao je Jackson u priopćenju. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Redatelj Jackson obećava svjež nastavak »Prstenova«</p>
<p>LOS ANGELES, 26. veljače</p>
<p> - Peter Jackson, redatelj »Gospodara prstenova« koji je jedan od glavnih favorita za Oscara, izjavio je da se služi pravim filmskim čarobnjaštvom kako bi drugi nastavak trilogije, koji će u kina stići u prosincu ove godine, obilovao svježim likovima i obratima radnje. </p>
<p>»Drugi film je puno drukčiji od prvog. Ako publika bude išla gledati nastavak »Dvije kule « očekujući isti film kao što je bio prvi, neće to dobiti«, izjavio je Jackson. </p>
<p>Prvi nastavak »Gospodara prstenova: Prstenove družine« u kinima je već više od dva mjeseca na vrhu gledanosti. Zaradio je u svijetu 700 milijuna dolara i dobio čak 13 nominacija za Oscara ove godine. </p>
<p>Trilogija »Prstenova« temelji se na fantastičnom djelu J.R.R. Tolkiena iz 1954. o borbi za Međuzemlje koju vode hobiti, vilenjaci, patuljci i ljudi protiv mračnih snaga Saurona i njegove vojske orkova. U središtu sukoba je moćni prsten koji je Sauron izlio od zlata, krvi i zle sile i koji daje moć onome koji ga posjeduje da vlada Međuzemljem. Hobit Frodo, uz pomoć čarobnjaka Gandalfa, mora vratiti prsten u vatru u kojoj je nastao kako bi spasio dobre ljude Međuzemlja od Sauronove vojske. </p>
<p>Iako milijuni čitatelja Tolkiena znaju priču napamet, Jacksonova filmska magija i specijalni efekti oživjeli su likove i začarali publiku. Redatelj će koristiti više trikova u nastavku »Dvije kule«, uključujući kompjutorski lik orka Golluma kao jednu od glavnih uloga. </p>
<p>Jackson i njegovi animatori mogu snimke britanskog glumca Andyja Serkisa, odjevenog u odijelo koje »hvata« pokrete, digitalizirati i pretvoriti u Gollumove pokrete tako da taj kompjutorizirani lik može »glumiti« zajedno s pravim likovima. </p>
<p>»Izazovno je kreirati kompjutorsko biće koje će biti snažno i uvjerljivo kao bilo koji ljudski lik u filmu«, kaže Jackson, uz napomenu da je tek na pola montaže drugog filma. </p>
<p>U drugom filmu, Frodo putuje sam sa Samom, a pridružuje im se Gollum. </p>
<p>Nižu se kidnapiranja, potjere, bitke i preokreti u zapletu, koji će biti »vrlo osvježavajući jer su sasvim različiti«, kaže Jackson. </p>
<p>Naravno, bit će vrlo teško nadmašiti uspjeh prvog filma »Prstenova«, ali za Jacksona je veliki dio pritiska pao s ramena. </p>
<p>Sva tri filma su već snimljena istovremeno u njegovom rodnom Novom Zelandu, pa preostaje samo montaža onoga što je već snimljeno. Njegova je sad najveća briga što će izjaviti na dodjeli Oscara ako pobijedi kao najbolji redatelj ili ako »Prstenovi« dobiju Oscara za najbolji film. Kako će u 30-ak sekundi zahvaliti više od 2500 osoba koje su s njim radile na filmu, uz 25.000 statista? </p>
<p>»Ako počnem abecednim redom, doći ću do polovice slova A, kad će me orkestar prekinuti i bit ću gotov«, smije se Jackson. Prikazivanje trećeg nastavka »Povratak kralja« predviđa se za 2003. godinu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Slovenske Sestre ipak ne idu na Eurosong?</p>
<p>LJUBLJANA, 26. veljače</p>
<p> - Direktor slovenske RTV Aleks Štakul predložio je ponavljanje glasovanja o izboru pjesme koja će Sloveniju predstavljati na ovogodišnjem Eurosongu u Tallinu.</p>
<p>Štakul je u utorak na konferenciji za novinare izjavio da će Vijeću RTV Slovenija, koje se sastaje u četvrtak, predložiti poništenje rezultata glasovanja na kojemu je 15. ovog mjeseca za pobjedničku skladbu proglašena pjesma kantautora Roberta Pešuta »Magnifica« pod naslovom »Samo ljubezen« (Samo ljubav) koju izvodi transvestitski trio »Sestre«.</p>
<p>»Uredništvo našeg zabavnog programa nije uvažilo preporuke EBU-a (Europske televizijske asocijacije) da se u sustavu glasovanja naglasak dade na glasovanje publike«, izjavio je Štakul. </p>
<p>Dodao je da će predložiti da u ponovljenom glasovanju polovicu bodova daje stručni žiri, a polovicu publika, za razliku od pravila koje je na slovenskom natjecanju primjenila urednica zabavnog programa Miša Molk, kada su za pjesme glasovala dva žirija i publika putem televotinga.</p>
<p>Štakul je svoje inicijativu motivirao potrebom zaštite ugleda javne televizije i njezina rada u skladu sa zakonom.</p>
<p>Tako se skandal oko izbora slovenske pjesme-predstavnice za Euroviziju nastavlja jer je o tome već bilo riječi i u parlamentu, gdje su konzervativniji zastupnici postavili pitanje odgovornosti onih koji su odlučili da će zemlju na važnom natjecanju predstavljati transvestiti slabog sluha. Publika je na ranijem glasovanju najviše glasova dodijelila pjesmi »Še pa še« (Još i još) koju je izvodila Karmen Stavec, zbog čega je među pjevačima došlo do svađe, ali i do brojnih intervencija publike preko telefona nakon što je o pobjednici odlučila prevaga dvaju žirija. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vozač opljačkao svoj kamion za prijevoz novca</p>
<p>FRANKFURT, 26. veljače</p>
<p> - Vozač jednog kamiona za prijevoz novca pobjegao je u ponedjeljak s rekordnih 8,7 milijuna američkih dolara u novčanicama eura, objavila je njemačka policija.</p>
<p> Vozač, identificiran samo kao dvadesettrogodišnji Francuz, kamion je odvezao na zabačeno parkiralište i uperio pištolj na suvozača. S dvojicom suradnika svezao je kolegu i drugim vozilom pobjegao s novcem, objavila je policija.</p>
<p> Suvozač se ubrzo oslobodio i podigao uzbunu, no nije uspio vidjeti i opisati vozilo u kojem su lopovi pobjegli. </p>
<p>Riječ je o dosad najvećoj pljački u Njemačkoj. To je i treća pljačka od rujna prošle godine u kojoj su lopovi odnijeli znatniju količinu nove europske valute. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Françoise Sagan osuđena zbog utaje poreza</p>
<p>PARIZ, 26. veljače </p>
<p> - Francuska spisateljica Francoise Sagan (66) osuđena je u utorak na jednogodišnju uvjetnu kaznu zbog utaje poreza na dohodak u visini 853.000 eura iz 1994. godine.</p>
<p> Ona je primila oko 610.000 eura posredujući između vlade Uzbekistana, pokojnog francuskog predsjednika Françoisa Mitteranda, svog osobnog prijatelja, i naftne kompanije Elf-Aquitaine. </p>
<p> Njezina zadaća bila je osigurati da tadašnja državna kompanija Elf dobije dozvole za bušenje nafte u državama srednje Azije.</p>
<p> Odvjetnik Françoise Sagan tvrdio je da spisateljica nikada nije imala namjeru utajiti dohodak, već je samo patila od »zbunjenosti« u vođenju svojih računa.</p>
<p> Sagan je postala slavna nakon objavljivanja prvog romana »Dobar dan, tugo« 1954. godine. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Rođendan moderne hrvatske književnosti</p>
<p>U sedam godina djelovanja »Krugovi« su u 54 broja afirmirali pisce koji će postati kičmom hrvatske književnosti gotovo do naših dana / Svojim apsolutnim slobodarstvom »Krugovi« su i danas naš suvremenik / Modernizam »krugovaša« je kopča za gotovo sve struje koje će se u sljedećih 50 godina javiti u hrvatskoj književnosti od proze u trapericama do postmoderne i novoga realizma</p>
<p>Glasoviti usklik Vlatka Pavletića: »Neka bude živost!«, otisnut prije 50 godina na prvoj stranici prvoga broja časopisa »Krugovi«, komu je bio na čelu, okrenuo je sliku tadašnje hrvatske književnosti naglavačke. Mladi naraštaj još neafirmiranih pisaca odazvao se tomu pokliču, shvatio ga kao izazov kojim se jedino može nadići stega kanonskoga sovjetskog mrtvila soc-realističkog poimanja umjetnosti i znanosti koje su zastupali Ždanov i Fadejev.</p>
<p>Kocka je bila bačena - za pisce je došao trenutak opredjeljenja: ili nastaviti ideale umjetnosti koja će dnevno služiti Partiji i biti »akcijaška« ili duboko udahnuti zrak novih strujanja koja su stizala sa zapada. Govoreno jezikom glasovitih književnih prvaka, trebalo je odlučiti ili nastaviti stupati u korak s Gorkim i Majakovskim ili, naprotiv, hrabro se uključiti u osloboditeljski teorijski i umjetnički izraz jednoga T. S. Eliota, Pounda ili Audena, odnosno udomaćiti veličine poput Lorke, Nerude, Hemingwaya, Mailera ili Joycea. Tako će Antun Šoljan upravo na stranicama »Krugova« razviti svoju eliotovsku viziju prosudbe poslijeratne hrvatske poezije. U tome sudaru sa stvarnošću, čak i s istomišljenicima, a ponajprije sa samima sobom, stvorena je legenda koja se vezuje uz taj časopis, kao izraz manje li više organiziranoga bunta na svakodnevicu.</p>
<p>»Krugovi« su bili zamišljeni i ostvareni kao tribina nove vitalnosti na kojoj će pravce kretanja preuzeti pojedinci i individualni talenti, a preduvjet napretka bit će sloboda mišljenja i djelovanja u kojoj više neće biti isključivosti ukusa, političkoga stava što je do tada nužno podrazumijevao utilitarističko poimanje smisla književnosti i njenu pragmatičku i dogmatsku funkciju.</p>
<p>U sedam godina svoga djelovanja »Krugovi« su u 54 broja afirmirali pisce koji će postati kičmom hrvatske književnosti gotovo do naših dana. Dovoljno je podsjetiti na tu generaciju krugovaša , pisaca rođenih 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća koji su i časopisu i sebi izborili epitet prvorazrednosti i obnoviteljstva. To su: Vlatko Pavletić, Slobodan Novak, Antun Šoljan, Ivan Slamnig, Vlado Gotovac, Vesna Krmpotić, Josip Pupačić, Irena Vrkljan, Zvonimir Golob, M. S. Mađer, Čedo Prica, Nikola Milićević, Radovan Ivšić, Boro Pavlović, Krsto Špoljar, Slavko Mihalić, Ivan Kušan i drugi.</p>
<p>Da je od samoga početka već bilo posve jasno da je vrag odnio šalu, vidljivo je iz napada tadašnjih struktura vlasti. Ervin Šinko u frontalnom nasrtaju optužio ih je da idu »pogrešnim putem« i da se utječu »preživjelim strujanjima zapadne književnosti«, a Miko Tripalo prorokovao je da će »Krugovima« »vlast nastojati zagorčati posljednje časove«, jer da je riječ o »krugovskim malograđanskim proizvodima«. Naime, agonija »Krugova« trajala je svih sedam godina postojanja, te su se pod ideološkim i financijskim pritiskom konačno ugasili 1958. godine.</p>
<p>Ima nešto istine u onodobnim zamjerkama »Krugovima« da su se profilirali bez filozofske potke i da mogući programski tekst Vlatka Pavletića »Neka bude živost« pati od eklekticizma, no u obranu »Krugova« treba istaknuti da nisu ni bili zamišljeni kao skup istomišljenika, nego su im raznolikost, dakle pluralitet i modernizam bili široki okvir postojanja; odatle priznanje jednoga od urednika, Nikole Milićevića da »što dobiju, to štampaju«; odatle fluktuacija suradnika koji su čak iz najuže jezgre znali potražiti mjesto pod suncem u drugim časopisima; odatle činjenica da su u časopisu surađivali i tada već dobrano klasici hrvatske književnosti poput Vladana Desnice.</p>
<p>Iako su trajali razmjerno kratko, »Krugovi« su izlazili dovoljno dugo da se u njih uključe i tada sasvim mladi autori, kao primjerice Danijel Dragojević i Igor Zidić, koji će tek kasnije steći potpunu afirmaciju. I još nešto: svojim apsolutnim slobodarstvom, posebno u primanju umjetničkoga čina, »Krugovi« su nedvojbeno i danas na neki način naš suvremenik. </p>
<p>Modernizam njihova vremena i način kako su ga shvaćali, primjerice u pjesništvu Slavko Mihalić, a u prozi Ivan Slamnig, izravna je kopča na gotovo sve književne struje, tj. književne generacije koje će se u sljedećih 50 godina javiti u hrvatskoj književnosti od proze u trapericama do postmoderne i novoga realizma.</p>
<p>Zanimljivo je u tome smislu da su preteče današnjih estradnih nastupa fakovaca upravo davni suradnici »Krugova«: Čedo Prica naime svjedoči da su suradnici »Krugova« stekli glas baš na književnim večerima tijekom kojih su se predstavljali vrlo širokom auditoriju »radnika, milicionara, bankovnih činovnika«. Također, pojavu u posljednje vrijeme vrlo čestih antologija pojedinih rodova naše književnosti treba tražiti i opet na stranicama »Krugova«. Boro Pavlović je 1953. objavio »Poslijeratnu mladu hrvatsku liriku«, prvu poratnu antologiju moderne hrvatske poezije.</p>
<p>I dan-danas dobro bi nam došla lekcija iz »Krugova« kada je riječ o njihovu prvorazrednom zanimanju za strukturu i za jezik književnoga djela, na što je suvremena brzopotezna žurnalistička književna kritika posve zaboravila. Stoga je 50. obljetnica rođenja »Krugova« ujedno i rođendan moderne hrvatske književnosti.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Oj zagoro« u Splitu</p>
<p>»Oprosti Stipe« Ilije Zovka na »Sceni 55« / »Nosi nas rijeka« Elvisa Bošnjaka, u režiji Nenni Delmestre / Milka Podrug-Kokotović prvi put na pozornici splitskog kazališta</p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Pod zajedničkim nazivom »Oj Zagoro« u petak i subotu na pozornicama splitskog HNK bit će izvedene dvije praizvedbe novih domaćih dramskih tekstova, autora Elvisa Bošnjaka i Ilije Zovka. Na »Sceni 55« splitskog HNK jedini privatni teatar u Splitu »Vitra« u petak će održati praizvedbu monodrame »Oprosti Stipe«. Životnu priču čovjeka Stipe iz Dalmatinske zagore razotkrit će glumac Ilija Zovko, ujedno i autor teksta. Redateljski portret Stipe, lika koji u sebi sadrži tragiku, komediju, nježnost, grubost i vječno čuđenje, oblikovao je Milan Štrljić, vlasnik teatra »Vitra«.</p>
<p> »Priča je to o malom čovjeku kojemu se u životu dogodilo sve loše samo zato što jednoga dana ili trenutka nije bio u mogućnosti pobuniti se i stati na kraj neželjenim događajima. Monodrama nije autobiografska, ali sadrži trenutke u kojima se iščitava moje razumijevanje malih, običnih ljudi i njihove psihologije«, naglasio je Ilija Zovko, kojemu je »Oprosti Stipe« prvi autorski dramski tekst. </p>
<p>Nakon prošlogodišnje praizvedbe drame »Otac«, dramskog prvijenca Elvisa Bošnjaka, koja je osvojila čak pet nagrada na dva nacionalna kazališna festivala, splitski HNK u subotu, 2. ožujka, priprema praizvedbu još jednog djela tog mladog hrvatskog autora i glumca splitskog kazališta. Riječ je o drami »Nosi nas rijeka« koja u svojoj osnovi raspreda o prepuštenosti i pomirenosti s rijekom (tijekom) života. </p>
<p>Dramu o jednoj obitelji iz Dalmatinske zagore režirala je Nenni Delmestre, a u predstavi gostuje jedna od najvećih hrvatskih glumica Milka Podrug-Kokotović koja će tim prvim nastupom na splitskoj sceni ujedno proslaviti i 50. obljetnicu svog umjetničkog rada. »To je drama o mentalitetu ljudi iz Dalmatinske zagore, tzv. Vlajima. Ona međutim nije prikazana u stilu klišea i stereotipa na kakve smo do sada navikli, ovo je topla ljudska priča o obitelji koja ima probleme i koje rješava ne jedan vrlo specifičan način. Pri tom mislim na vitalnu snagu koja pokreće te ljude što je uostalom i centralni motiv drame«, kazala je Nenni Delmestre. </p>
<p>»Nosi nas rijeka« trideseta je režija koju potpisuje Delmestre, a zanimljivo je spomenuti kako je režirala i dramu »Otac«, prvi uprizoreni dramski tekst Elvisa Bošnjaka. Iako tvrdi kako je Bošnjak kao pisac poprilično tvrdoglav, kada argumentirano negoduje na intervencije u tekst, redateljica je zadovoljna umjetničkom slobodom. </p>
<p>Pri tom ističe, kako je autorski tim, stvarajući vizure glazbe, scenografije i kostima, bio sklon minimalizmu. Osim legende hrvatskog glumišta Milke Podrug-Kokotović i autora Elvisa Bošnjaka, u predstavi sudjeluju Josip Genda, Trpimir Jurkić, Elvis Bošnjak, Bruna Bebić-Tudor, Žarko Radić i Ksenija Prohaska. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Sjaj i bogatstvo obrambenih sustava</p>
<p>U auli Rektorata Zagrebačkoga sveučilišta predstavljeni sedmi i osmi svezak časopisa »Histria antiqua« / Priloge u časopisu potpisuju arheolozi iz Austrije, Slovenije, Francuske, Italije, Portugala, Španjolske i Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Šesti i sedmi svezak časopisa »Histria antiqua«, koji od 1995. godine izdaje »Međunarodni centar za arheološka istraživanja Medulin-Brijuni«, predstavljeni su u ponedjeljak na večer u auli Rektorata Zagrebačkoga sveučilišta. Riječ je o jedinome hrvatskom časopisu koji ima logo UNESCO-a. U spomenutim svescima objavljeni su tekstovi s međunarodnog arheološkog savjetovanja koje je, pod nazivom »Obrambeni sustavi kroz stoljeća«, održano u Puli prije dvije godine.</p>
<p> O važnosti te vrlo značajne publikacije za hrvatsku arheologiju, kulturu i povijest govorila su dvojica istaknutih arheologa prof. dr. Emilio Marin i prof. dr. Marin Zaninović. Podsjetili su da je u objavljenim tekstovima sagledan kontinuitet obrambenih sustava i na istočnoj i na zapadnoj obali Jadrana, a prikazan je kontinuitet nastanka obrambenih sustava od prahistorije do ranoga srednjovjekovlja. Uz hrvatske arheologe, sudionike savjetovanja, svoje priloge dali su i vrsni arheolozi iz Austrije, Slovenije, Francuske, Italije, Portugala i Španjolske.</p>
<p>Prof. dr. Marin Zaninović istaknuo je važnost epigrama, odnosno natpisa na građevinama koji se smatraju vrelima iznimna značaja, a pronađeni su na utvrdama, vrlo važnim za istraživanje razvoja obrambenih sustava. O značenju Međunarodnog centra za arheološka istraživanja Medulin- Brijuni govorila je i Vesna Girardi-Jurkić, voditeljica Centra i jedna od najzaslužnijih za njegovo osnivanje. Jedna je od najvažnijih djelatnosti toga Centra upravo održavanje međunarodnih arheoloških savjetovanja koja se priređuju koncem studenoga svake godine u Puli, a do sada ih je održano sedam. Zadnji skup u tome nizu, iz godine 2001., obradio je značajnu temu »Voda kao izvor života«.</p>
<p>Na predstavljanju su govorili i Kristina Džin, tajnica izdavaštva Centra, i pomoćnik ministra znanosti i tehnologije Davor Butković. Za početak iduće godine priprema se tisak dvaju novih časopisa iz ove serije u kojima će biti predstavljeni znanstveni skupovi »Grad živih uz grad mrtvih« te »Voda kao izvor života«.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Žbuka na kamenu Pucićeve palače </p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - Obnova »Pucić Palace hotela«, odnosno nekadašnjeg hotela »Dubravka« unutar dubrovačkih zidina iz dana u dan sve više šokira Dubrovčane. Nakon podizanja krovišta i nadogradnje siporeks bloketama, što je izazavalo veliko negodovanje ne samo javnosti već i struke, bočna kamena fasada drevne palače Pucić osvanula je ovih dana ožbukana iako su kameni blokovi bili u dobru stanju.</p>
<p> Pogled privlače i dva prozora u sada već visokom potkrovlju neuobičajeno nepravilna oblika te golem belveder nad pročeljem zgrade, zbog čega drevna palača odudara od okolnih zgrada. Unutrašnjost prizemlja, gdje je nekoć bio smješten hotelski restoran, zbog enormne koločine betona pruža dojam atomskog skloništa, a za sve to, vjerovali ili ne, postoje dozvole i suglasnosti mjerodavnih konzervatora.</p>
<p> Iako je obnova »Dubravke«, a prije toga njezina prodaja turskomu »Uzel Turismu« označena kao »posao stoljeća« te prekretnica u dubrovačkom turizmu, koji stremi k najvišoj klasi, postavlja se sasvim opravdano pitanje mora li se baš tako očito oštećivati stoljetna baština. I to upravo u vrijeme kada UNESCO ozbiljno razmišlja da upravo zbog takog odnosa prema spomeničkoj cjelini skine Dubrovnik sa svoga popisa.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pripreme za »Malo misto«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu priprema se scenski projekt »Malo misto«, što će premijerno biti izveden u sklopu ovogodišnjega Splitskog ljeta. Za kazališnu izvedbu tekst Miljenka Smoje priredio je Boris Dvornik. »Malo misto« režirat će Vinko Brešan, scenogrfiju će osmisliti Mijo Adžić, kostime Marija Žarak, a glazbu će skladati Pero Gotovac. Danas već kultni lik Dotura Luigija interpretirat će Boris Dvornik, a njegovu Bepinu Bruna Bebić-Tudor. U ulozi Roka Prča nastupit će Dino Dvornik, u alternaciji s bratom Deanom Dvornikom. Nives Ivanković bit će Anđa Vlajina, Arijana Čulina tumačit će Rozariju, a Pošćara Ivica Vidović. Uz »Roberta Zucca« Bernarda-Marie Koltesa, u režiji Ivana Popovskog, »Malo misto« središnji je dramski projekt 48. splitskog ljeta. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Revija amaterskog filma </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Projekcijom igranih, komičnih i ozbiljnih filmova, 3. ožujka u KSET-u počinje prva Revija amaterskog filma, na kojoj će se do 9. ožujka prikazati sedamdesetak radova filmskih amatera iz inozemstva i Hrvatske. Posebnost Revije je što je nepretenciozna, nekomercijalna i što se na njoj neće birati najbolji film ili autor, rekao je inicijator projekta Hrvoje Laurenta, u utorak, na konferenciji za novinare. Na natječaj, koji je bio otvoren do 15. siječnja, prijavljena su 74 filma svih žanrova 56 autora iz Hrvatske, Engleske, Njemačke, Mađarske, Litve, Estonije, BiH, Jugoslavije i Slovenije. Svi prijavljeni radovi bit će i prikazani jer, drži Laurenta, u amaterskom filmu ne može se određivati tko je bolji, a tko lošiji. Jedini uvjeti za bili su da filmovi traju do pola sata, da su snimljeni u posljednjih pet godina i da su niskobudžetni. Osim u KSET-u, filmovi će se prikazivati u Močvari, Multimedijalnom centru SC-a, Attacku i klubu Mama. Uz filmske večeri održat će se i radionice za filmske autore te nekoliko koncerata i slušaonica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Krajolici sa svih strana </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Izložba slika Kreše Skozreta pod nazivom »Južina« otvara se u srijedu na večer u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u Zapoljskoj 1. Krešo Skozret već tridesetak godina djeluje na području stripa, ilustracije i slikarstva. Ilustrirajući Večernjakov Vrt, crtajući voćke i nametnike, nenametljivo je ušao u svakodnevni život, pokazujući da mu nisu potrebne osobite prilike, velike geste i motivi. Svojevrstan minimalizam prati i niz njegovih akvarela »Južina«, piše u predgovoru izložbe Irena Bekić. Posrijedi je niz krajolika skupljenih sa svih strana, što morskih, što ravničarskih, što vrba, što otočkoga krša. Također, Skorzet reducira svoje pejsaže i boju. Izložba se može razgledati do 18. ožujka. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Retrospektiva Luciena Freuda u Londonu</p>
<p>LONDON, 26. veljače</p>
<p> - Lucien Freud, jedan od najpoznatijih svjetskih živućih slikara, održat će u Londonu u lipnju retrospektivnu izložbu koja će pokriti šest desetljeća njegova često kontroverznog stvaralaštva. Freud je rođen u Njemačkoj, ali su njegovi roditelji pred nacistima pobjegli u Veliku Britaniju 1933. godine. Gotovo 140 djela tog 79-godišnjeg umjetnika bit će izložena u Galeriji Tate od lipnja do rujna, pokrivajući epohu od 1939. do djela koja još nisu završena. Nakon toga, izložba će krenuti na put do Barcelone i Muzeja moderne umjetnosti u Los Angelesu. »Teme kojima se bavim su autobiografske i sve se vrti oko nade, sjećanja i senzualnosti«, opisao je umjetnik svoj rad. »Slikam ljude ne zbog toga što su takvi kakvi su, i možda ne baš unatoč tome kakvi su, nego takvima kakvi jesu.« Centralno djelo izložbe bit će platno »Large Interiors W11«, a izložen će biti i barem jedan moderan portret - »Freddy Standing« - frontalni akt jednog od stalnih Freudovih modela. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Roman »idemo na Zagreb« </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Roman koji će po svaku cijenu izazvati uzbuđenja nosi naslov »Idemo na Zagreb«. O njemu je govoreno na konferenciji za novinare u utorak u Društvu hrvatskih književnika. Hrabri izdavač edicije je P. I. P. Pavičić, a autor je srpski pisac Nebojša Jovanović. Intrigantnost knjige povećava podatak da je autor u knjizi hrabro progovorio o ranama koje nam je nanio Domovinski rat.</p>
<p> Kao Srbin on je bio u diviziji Jugoslovenske armije koja je izvela agresiju na Hrvatsku. No, po vlastitim riječima, nije ispalio ni metak. Dapače, napisao je roman s velikom dozom tolerancije. Tolerancija je golema, a o tome svjedoči i nazočnost hrvatskoga generala Slobodana Praljka na predstavljanju knjige.Bilo je interesantno poslušati jednoga generala koji progovara o prvim samokritičnim istinama s »druge strane«. General Praljak je progovorio o razlozima objavljivanja ove knjige. Oni leže u dobrom ocrtavanju karaktera rata. Bez sumnje, rekao je Praljak, ostajemo pri ocjeni da je to bila agresija na Hrvatsku. O tome i svjedoči ova knjiga koja zaista ne laže. </p>
<p>Autor Nebojša Jovanović na konferenciji za novinare odgovarao je na mnoga pitanja. Između ostalih, izjasnio se protiv kolektivne krivnje. Dojmljivo je bilo čuti Jovanovića kada je govorio o strahu od »vojnih poziva« u Srbiji. On, zapravo, nikako »ne razume« rat u koji ide zato što mu je to netko naredio i što mu je taj netko rekao tko mu je neprijatelj. Iz izlaganja Nebojše Jovanovića bilo je vidljivo da on ne priznaje neprijatelje. To je ujedno i častan čin čovjeka koji se u tome ratu nije »umrljao«</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Janica i obožavatelji iz Predsjedničkih dvora </p>
<p>»U Salt Lake Cityju ste proslavili hrvatsku državu i sport. No, prije svega to je uspjeh Janice i njezine obitelji. Do tog rezultata došlo se samoprijegornim radom, velikim talentom i Janičinim genijem, koji je mogao doći do izražaja samo uz veliki rad i veliku potporu obitelji«, istaknuo je Mesić na svečanom prijemu za trostruku olimpijsku pobjednicu i izaslanstvo Hrvatskog olimpijskog odbora </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače </p>
<p> - Ili je na »startu« bila magla, ili je slalomska staza gradskim ulicama bila zakrčena, jer je trostruka olimpijska pobjednica, nositeljica četiri medalje s Igara u Salt Lake Cityju kasnila na prijem kod hrvatskog predsjednika. Stjepan Mesić »postrojio« je svoju pratnju u svečanom salonu predsjedničke rezidencije, svi zaposlenici njegova Ureda, od savjetnika do kuhara i spremačica, napravili su špalir koji se protezao cijelim predvorjem i zavojitim stepeništem i samo se čekala Ona. </p>
<p> Nakon četiri-pet minuta iščekivanja Mesić je diskretno pogledao na sat, a jedan je stalni izvjestitelj iz Dvora šapnuo: »Ovo se baš ne događa često. Zapravo nikada se nije dogodilo. Uvijek se čeka predsjednika.« Istina, ali je isto tako istina da još nikada u Dvore nije stizala osoba ovjenčana takvom olimpijskom slavom. </p>
<p> Kako bi razbio tišinu iščekivanja Mesić je gromko poručio svim svojim okupljenim suradnicima i osoblju: »Tako ćete ubuduće dočekivati i mene!« A onda je, sa zakašnjenjem unutar dopuštene akademske četvrti, stigla Janica Kostelić. Gromoglasni pljesak i komešanje najavili su dolazak »kraljice Igara«. Iza Janice bio je njezin otac Ante i brat Ivica, te dio alpske reprezentacije i čelništvo Hrvatskog olimpijskog odbora. </p>
<p> »U Salt Lake Cityu ste proslavili hrvatsku državu i sport. No, prije svega to je uspjeh Janice i njezine obitelji. Do tog rezultata došlo se samoprijegornim radom, velikim talentom i Janičinim genijem, koji je mogao doći do izražaja samo uz veliki rad i veliku potporu obitelji«, istaknuo je Mesić, uručivši Janici kristalnu prizmu s predsjedničkim grbom.</p>
<p> Najbolja hrvatska sportašica zahvalila se na daru i dobrim željama, te kazala da joj je podrška iz domovine bila veliki poticaj za ostvarenje dobrih rezultata.</p>
<p>»Zahvaljujem se na toplim riječima i još jednom se zahvaljujem cijeloj Hrvatskoj na podršci i dočeku«, kazala je Janica. </p>
<p> Čelni čovjek HOO-a Zdravko Hebel uručio je predsjedniku Mesiću prigodnu plaketu u spomen na najveći uspjeh hrvatske olimpijske vrste na olimpijskim igrama. </p>
<p> Nakon protokolarnog dijela nije bilo zaposlenika iz Predsjedničkih dvora koji nije zatražio Janičin autogram, za slikanje sa svakim ponaosob nije bilo vremena, jer slijedio je zajednički ručak, poslije kojeg su Kostelići odjurili, a kamo li drugdje nego na Sljeme. Na trening! Na staze koje su ih odvele do Olimpa. </p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Boroš prva Europljanka na svjetskom broju dva!</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - I Zlatko Čordaš je potvrdio da u petnaest godina koliko postoji ITTF-ova kompjutorska ljestvica najboljih svjetskih stolnotenisačica nikad ni jedna Europljnka nije bila na drugom mjestu iste. Tamo će, međutim, od 1. ožujka biti Tamara Boroš, ispred koje je, tako, još samo Kineskinja Wang Nan.</p>
<p>- Ne treba sad očekivati da ću se u Zagrebu lakoćom »prošetati« do zlatne medalje, jer u Europi ima puno odličnih igračica, uključujući i nekoliko naturaliziranih Kineskinja. </p>
<p>No, svjesna sam toga da sam velika favoritkinja Europskog prvenstva, prokomentirala je svoje izglede na EP Tamara Boroš. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Splićani deklasirani na Gripama</p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Sve dvojbe oko ukupnog pobjednika u ogledu osmine finala Saporta kupa između Splita CO i Lietuvos Rytasa su riješene u prvoj utakmici, Splićani, jedini hrvatski predstavnici u nekom europskom natjecanju, na Gripama su poraženi 67-100 (20-25, 11-26, 19-22, 17-27). Uzvratna utakmica igra se za tjedan dana u Litvi. </p>
<p>lSPLIT CO - LIETUOSRYTAC 67-100 (20-25, 11-26, 19-22, 17-27)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 10 (4-5), Mimica 11, Tomeljak 4 (2-2), Kuqo 6, Žižić 11 (3-6), Rančić 3 (3-4), Ukić 10, Pašalić 5, (1-2) Grgurević 6 (0-2), Oršulić 1 (1-2)</p>
<p>LIETUVOS RYTAS: Marciulionis 9, Šlezas 2, Šestokas 11 (5-8), Maciauskas 18 (7-7), Šiškauskas 15, Jordan 7 (2-2), Vyšnijauskas 7, (3-4) A. Jatokas 7 (1-2), Kaukenas 16, (2-2) R. Javtokas 8</p>
<p>SUCI: Christos Mastraptsis (Grčka), Dimitar Gologanov (Bugarska). GLEDATELJA: 300</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: R. JAVTOKAS. </p>
<p>• Ostali rezultati: Türk Telekom - Panionios 80-74, Železnik - Telekom Bonn 88-91, Strasbourg - Siena 78-78, Estudiantes - Pamesa 80-77, Hapoel Jerulazem - Snaidero 74-71, Kazan - Iraklis 91-79. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Istočnjaci najizdašniji, Skandinavci ne daju ništa</p>
<p>Zanimljivo je da se olimpijska medalja najviše cijeni u Rusiji, gdje bi svaki osvajač zlatne medalje trebao biti bogatiji za 115.000 eura! / Norvežani i Šveđani, pak, smatraju da svojim osvajačima olimpijskih medalja ne moraju isplatiti nikakvu nagradu, jer »već je dovoljno uloženo u njih tijekom priprema za OI, pa su medalje samo plod tih priprema« </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Koliko vrijedi olimpijska medalja? To, naravno, ovisi o više elemenata. Prvi i najvažniji je taj iz koje države dolazite. Zatim, jasno, nije isto jeste li osvojili medalju u pojedinačnoj ili momčadskoj konkurenciji. </p>
<p>I dok još nije poznato kako će Hrvatski olimpijski odbor vrednovati fenomenalne dosege Janice Kostelić na Igrama u Salt Lake Cityju, pogledajmo kolike su novčane nagrade određene pravilnicima nekih drugih olimpijskih odbora. </p>
<p>Zanimljivo je da se olimpijska medalja najviše cijeni u Rusiji, gdje bi svaki osvajač zlatne medalje trebao biti bogatiji za 115.000 eura! Srebrna medalja ruskim sportašima donosi 58.000 eura, a brončana 35.000. Odmah iza Rusije, po visini nagrada je Bjelorusija. Da je kojim slučajem netko od bjeloruskih sportaša osvojio zlato, bio bi nagrađen sa 69.300 eura, srebro u Bjelorusiji vrijedi 34.600 eura, a bronca 25.000. Krug od pet najizdašnijih zemalja zatvaraju Južna Koreja, Ukrajina i Bugarska, dakle, s izuzetkom Južne Koreje, sve zemlje bivšeg »istočnog bloka«. </p>
<p>Što je tomu razlog? Vrlo vjerojatno to što istočne zemlje još uvijek sport doživljavaju kao jedno od rijetkih područja u kojemu se mogu ravnopravno nositi s bogatijim zapadom. Ali, postoji i drugi, mnogo prozaičniji razlog, a taj je da su svjesni kako njihovi sportaši teško mogu potpisati unosnije sponzorske ugovore i tako iz nekog drugog izvora biti nagrađeni za promociju svoje zemlje.</p>
<p>S druge strane, američki olimpijski pobjednici će od svog olimpijskog odbora dobiti nešto manje od 30.000 eura, njemački samo 15.000, a austrijski tek 11.000. No, ti »jadnici« neće ostati siromašni, jer naravno da će se naći bogati sponzori koji će znati te sportaše iskoristiti kao reklamne panoe. Pogotovo se to odnosi na, primjerice, olimpijskog pobjednika u austrijkoj nacionalnoj disciplini, spustu, Fritza Strobla, ili njemačke skijaše skakače, momčadske pobjednike iz Salt Lake Cityja, ili američke daskaše na snijegu. </p>
<p>Norveški i švedski olimpijski odbori, pak, imaju stav koji bi možda bio najprihvatljiviji našemu. Skandinavci, naime, smatraju da svojim osvajačima olimpijskih medalja ne moraju isplatiti nikakvu nagradu, jer »već je dovoljno uloženo u njih tijekom priprema za OI, pa su medalje samo plod tih priprema«. </p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Za zlato 25.000 eura? </p>
<p>Obzirom na veliki broj Janičinih medalja može se dogoditi da se Vlada odluči devalvirati njihove vrijednosti, pa da njezine četiri medalje podvede pod recimo dvije / Dogodi li se to s pravom ćemo se moći upitati je li hrvatskom sportašu zabranjeno na olimpijskim igrama osvojiti više od jedne medalje! </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Veliki nacionalni olimpijski odbori objavili su visinu novčanih nagrade za svoje osvajače medalja na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju prije, pa i mnogo prije nego li su Igre počele. Hrvatski olimpijski odbor, baš kao i hrvatska država, uvijek su iznova nekako zatečeni izvanrednim dosezima hrvatskih sportaša, pa se valjda i ponašaju u skladu svojih (ne)očekivanja. Hrvatski olimpijski odbor, pojašnjava nam njegov glavni tajnik Andrija Mijačika, nema pravilnik o nagrađivanju hrvatskih osvajača olimpijskim medalja.</p>
<p>- HOO će ići s prijedlogom prema Vladi, baš kao što je to bilo i u slučaju zlatne medalje Nikolaja Pešalova na OI u Sydneyu. Dakle, mi ćemo Vladi predložiti za Janičino zlato identičnu novčanu nagradu kao i za zlatnog dizača utega, u protuvrijednosti od, tada je to bilo, 50.000 DEM (25.000 eura). Vlada je, međutim, korigirala naš prijedlog i Pešalov je dobio 40.000 DEM. Naš prijedlog za srebro je 30.000 DEM. Bojim se samo, i to bi svakako trebalo izbjeći, da zbog velikog broja Janičinih medalja ne dođe i do devalvacije njihove prave vrijednosti, kazao je Mijačika.</p>
<p>Bude li Vlada Janičine četiri medalje podvela pod dvije ili dvije i pol, s pravom ćemo se moći upitati je li hrvatskom sportašu zabranjeno na olimpijskim Igrama osvojiti više od jedne medalje! </p>
<p>R. Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Najbolji su Janica, Kožulj, kuglašice Zagreba i vaterpolisti Mladosti</p>
<p>Svi su dobitnici odreda, primajući nagradu ZŠS-a, čestitali Janici na velikom uspjehu i govorili kako im je čast što primaju nagradu u njezinom društvu / Tako je Janica, primivši nagradu, rekla: »Ah, da, i meni je čast što sam primila nagradu kad i Janica«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Kao i lani, najbolji sportaš i sportašica grada Zagreba su plivač Gordan Kožulj i skijašica Janica Kostelić. Najbolja zagrebačka momčad su vaterpolisti Mladosti, a najbolja ekipa kuglačice Zagreba. Oni su dobitnici nagrada Zagrebačkog športskog saveza kojima ZŠS svake godine dodjeljuje sportašima zaslužnima za promociju zagrebačkog i hrvatskog sporta.</p>
<p>Godišnja priznanja ZŠS-a su dobili Mario Milanović-Litre (boćanje), Ivan Ivančić (atletika), STK Večernji list, Mići Kuzmanović (taekwondo), Krešimir Čuljak, Oliver Martinov, Tomislav Smoljanović, Silvije Petriško (članovi veslačkog osmerca). Sportske nagrade ZŠS-a su podijeljene odbojkaškom djelatniku Zvonimiru Šemperu, Zagrebačkom atletskom savezu, Veslačkom savezu Zagreba, novinaru Janku Golešu i košarkaškom djelatniku Borisu Laliću.</p>
<p>Kao što se i očekivalo, Janica je bila glavna zvijezda večeri u dvorani »Lisinski«, iako je bila tek jedna od dobitnica. Ovo joj je treća godina zaredom da je najbolja u Zagrebu, čime se izjednačila po broju nagrada ZŠS-a s tenisačicom Ivom Majoli. Ostali dobitnici, prije nego što su i zahvalili ZŠS-u na nagradi, čestitali su Janici na njezine četiri olimpijske medalje i naglasili da je čast što primaju nagradu u društvu najveće skijašice olimpijskih igara.</p>
<p>Našu skijašku vladaricu zasipaju nagradama i priznanjima gdje god se pojavi. I svaka je zaslužena, to je sigurno. Janica je, naspavana i odmorena od puta i velikog dočeka u Zagrebu u ponedjeljak, dobro raspoložena gledala program, pljeskala svakom laureatu, čekajući trenutak kad će i ona primiti nagradu. I <FONT COLOR="#CC3300"><b>šećer</b></FONT> je došao na kraju. Najbolju sportašicu Zagreba proglasila je Severina, zamolivši pritom Janicu da »Dalmatinku koja ima dvije lijeve noge nauči skijati«. Janica je rekla da hoće, ako će je Severina naučiti pjevati. Dvije hrvatske zvijezde, svaka u svom poslu, lako su se dogovorile.</p>
<p>ZŠS je nagradio i Janičina oca, Antu Kostelića za njegove zasluge. Janica je kratko zahvalila na nagradi svog rodnog grada i već je krenula s pozornice, kad se vratila za mikrofon i ozbiljno dodala:</p>
<p>- Ah, da, skoro sam zaboravila. I meni je čast primiti nagradu isti dan kad ju prima i Janica, rekla je Janica, izazvavši smijeh prisutnih.</p>
<p>Gordan Kožulj je primio nagradu grada Zagreba drugu godinu zaredom. Naglasio je kako dio nagrade ide i njegovom treneru Aleksandru Seleznjevu.</p>
<p>- Priznanje ZŠS-a znači da netko pokazuje interes za moja postignuća. Drago mi je zbog čestitke grada Zagreba, u kojem sam rođen, kaže Kožulj.</p>
<p>Jedan od četvorice veslača hrvatskog osmerca, Tomislav Smoljanović je prije nekoliko dana diplomirao na Medicinskom fakultetu. Godišnja nagrada ZŠS-a dodatni je razlog za zadovoljstvo.</p>
<p>- Primiti ovakvu nagradu u konkurenciji grada Zagreba, gdje ima iznimno puno kvalitetnih sportaša, motiv je u karijeri, veli liječnik Smoljanović.</p>
<p>Perica Bukić je lani bio kapetan »mladostaša«, a danas je sportski direktor zagrebačkih vaterpolista. S koje god pozicije, nagrada ide u njegove ruke.</p>
<p>- Ovo priznanje znači nam jako puno, naročito sad, kad pokušavamo osnažiti naše redove. Nadam se kako ćemo i ove sezone osvojiti prvenstvo i Kup pobjednika kupova te tako zaslužiti da i sljedeće godine budemo na ovom mjestu, veli Bukić.</p>
<p>Iva Markulin i Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dinamo (ne) treba spašavati</p>
<p>Pojavom Zubaka, koji najavljuje kako bi želio spasiti klub, sadašnji Dinamovi čelnici odjednom tvrde kako Dinamo - ne treba spašavati! No, njihov otpor Zubaku je i logičan, pogotovo nakon što su ipak vratili golemi dio dugova nastalih za vrijeme vladavine bivše Uprave</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Elegantnim potezom »pera« Dinamovi su čelnici eliminirali ideju poduzetnika Zvonka Zubaka za ulaganjem u maksimirski klub, te tako otklonili eventualno ugrožavanje vlastitih pozicija. Doduše, nitko od Dinamovih čelnika nije eksplicitno rekao da su Zubaku zatvorena vrata, no zaključci Izvršnoga odbora ipak daju takav dojam.</p>
<p>Iako je Zubak u ponedjeljak prezentirao svoje pismo namjere, IO nije donio decidiranu odluku o (ne)suradnji s potencijalnim ulagačem. Zubak je nedavno u javnosti naznačio kako od Dinama želi stvoriti europski ugledan klub, koji će konstantno igrati u Ligi prvaka. Priče o njegovu dolasku na čelo kluba garnirane su i najavama kako će ubrizgati financijsku injekciju od 30 milijuna eura. A trenutačni Dinamov godišnji proračun iznosi 32 milijuna kuna! Osim toga, Zubak je, kao potvrdu ozbiljnosti svojih namjera, naglasio da je spreman dati osiguranje u obliku bankovne garancije ili deponiranja sredstava u visini klupskog godišnjeg proračuna.</p>
<p>Ako je suditi prema zaključcima IO-a, Zubak će trebati proći još nekoliko »filtera«. Sadašnji maksimirski trijumvirat - predsjednik Barišić, direktor Zajec, izvršni dopredsjednik Mamić - naglašava kako »IO podupire i prihvaća svaki kredibilan i argumentiran prijedlog investiranja u klub«. No, nakon toga slijedi veliki »ali«... U klubu prvo žele provjeriti »pravnu utemeljenost« Zubakove ideje, a izradit će i Kodeks kojim će se »izbjeći bilo kakvi nesporazumi i moguće samopromocije temeljem želja i planova, koji nisu u skladu s potrebama kluba ili zakonskim okvirima.« Dakle, netko zagovara i tezu prema kojoj se Zubak u cijelu priču uključio ponajviše radi vlastite medijske promocije.</p>
<p> Što se tiče pravne utemeljenosti Zubakove ideje, ona čini se nije upitna. Neovisno o tome što je sadašnje vodstvo želi staviti »pod rendgen«... Naposljetku, i sam je Zubak naglasio kako svoj kapital želi uložiti na apsolutno legalan i transparentan način, i to uz - odobrenje Vlade Republike Hrvatske.</p>
<p>Logično je, međutim, da u Dinamu ne žele brzati i da su na oprezu. No, među njima svakako postoji i bojazan pred uspostavom nove hijerarhije u slučaju Zubakova dolaska. Uostalom, i sam Zubak je u pismu namjere istaknuo kako mu je jedan od ciljeva osigurati vodeći položaj u upravljačkoj strukturi, kako bi »omogućio zaštitu svojih interesa i izvršenih ulaganja«. K tome je dodao da želi imati »punu samostalnost u odabiru menedžmenta i stručnih službi za provođenje poslovne strategije«.</p>
<p>Kako bi, dakle, u tom slučaju izgledala klupska hijerarhija? Jasno je da bi Zubaku trebao direktor, tako da Zajecova uloga vjerojatno ne bi bila pod upitnikom. No, što s funkcijama predsjednika i izvršnog dopredsjednika? Ako čovjek ulaže vlastiti kapital, jasno je da o tom novcu želi i odlučivati. Što će mu u tom slučaju predsjednik!? Dakle, Barišićeva i Mamićeva pozicija je u tom slučaju praktički nepotrebna, neovisno o tome što je Zubak nedavno rekao da ozbiljno računa na Barišića.</p>
<p>S druge strane, indikativno je da sadašnje klupsko vodstvo upravo sad naglašava kako je klub uredno izvršio sve svoje financijske obaveze prema dobavljačima i igračima i kako ga ne treba spašavati. Donedavno su se u javnosti najčešće žalili kako se teško bore s dugovima koje im je u nasljeđe ostavila bivša Uprava, te kako se u Maksimiru zbog svega toga nalazi »dolina suza«. No, pojavom Zubaka, koji najavljuje kako bi želio spasiti klub, u Dinamu odjednom tvrde da ga - ne treba spašavati! Doista zanimljivo. Baš kao što je zanimljiva i izjava Dinamovog kapetana Tomislava Butine, koji tvrdi da klub baš i ne rješava svoje obaveze.</p>
<p>U pitanju je, dakle, klasična borba za vlast u kojoj ipak treba imati i razumijevanja za sadašnje Dinamovo vodstvo. Njihov otpor Zubaku je logičan, pogotovo nakon što su ipak vratili golemi dio dugova nastalih za vrijeme bivše vladavine i taman malo došli »do zraka«, a sada bi ih istisnuo jedan jedini čovjek. Ali, s vlastitim kapitalom... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamova »drobilica«</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Mladi naraštaj Dinamovih nogometaša u ovome je trenutku jedna od rijetkih, ili čak jedina svijetla točka vezana za maksimirski klub. Kadetska generacija igrača, '85. i '86. godište, osvojila je naslov pobjednika hrvatskog Kupa. I to kako! U četiri utakmice upisali su tri pobjede i jedan remis, uz impresivnu gol-razliku 12-1! Direktor Dinamove nogometne škole, Hrvoje Braović, mladu je kadetsku momčad duhovito nazvao - »drobilicom«. Primjerice, protiv Varteksa su već u 22. minuti vodili 4-0! Na kraju je, međutim bilo 4-1... Na završnom turniru su, uz Dinamo i Varteks, sudjelovali Rijeka, Osijek i Split.</p>
<p>U talentiranoj Dinamovoj kadetskoj generaciji, koju predvodi iznimno perspektivni trener Miro Stipić, nalaze se čak 11 reprezentativaca. Najboljim igračem turnira proglašen je Hrvoje Čale, dok je prvi strijelac, sa četiri pogotka u četiri utakmice, Ante Mazarekić. Obojica su Dinamovi kadeti. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kako će Franja proći u Argentini?</p>
<p>Zagrebov napadač u četvrtak bi trebao reći hoće li nastaviti karijeru u Boca Juniorsima ili će ostati do daljnjeg u Kranjčevićevoj / Zagrebov trener Zlatko Kranjčar zahvaljuje Blaževiću na poticajnim riječima</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Dan nakon Zagrebove 3-0 pobjede protiv Rijeke u utakmici u kojoj je Antonio Franja proveo samo 10 minuta i pritom spektakularno uzdrmao vratnicu, nije još bilo sigurno hoće li spomenuti igrač krenuti put Argentine ili ne. Franja je ipak otputovao, jer zov na pregovore s poznatim argentinskim klubom Boca Juniors je ipak izazov. Argentina je zemlja koja zna cijeniti nogomet, a slovi kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika igrača.</p>
<p>S razlogom su se nakon utakmice s Rijekom oglasili Zagrebovi čelnici, kako bi barem malo omeli put koji i ne znači da će se Franja skrasiti u Buenos Airesu. Već u četvrtak, kad će se Franja vratiti s preliminarnih razgovora znat će se detalji.</p>
<p>No, nepobitno da je Franja, kao vrlo specifičan igrač koji jednim potezom može preokrenuti igru i raspoloženje, svom klubu bitan u pohodu na naslov prvaka. Normalno je da Zagreb želi iskusiti i Europu, a to baš ne ide i bez igrača Franjinog formata. Zato je Franja potreban Zagrebu.</p>
<p>No, kako se voli reći da je bolje imati vrapca u ruci, nego goluba na grani, Franja je u situaciji da je klubu na neki način isplativije da on ode upravo sada. Franju, naime, sa Zagrebom veže ugovor samo do ljeta, a moglo je i dulje, samo da su u klubu o tome željeli razgovarati. Stoga klupska dozvola za trenutni odlazak iznosi 250 tisuća eura. To je taj klupski »vrabac u ruci«, zbog kojega će se Marčinković i Marić vjerojatno »smilovati«, jer ih u biti Franja i tako ništa nije stajao. Osim što je, igrajući u Zagrebu, dobio odgovarajuće »sredstvo za rad«, koje je onda znao iskoristiti, u svoju, ali i Zagrebovu korist. </p>
<p>Uzgred, trener Zagreba, Zlatko Kranjčar, nakon što su se čestitari već počeli naguravati, uhvatio se izjave Miroslava Blaževića. Zagrebov trener nije baš blagonaklono primio Blaževićevo mišljenje da Zagreb je u »takvoj euforiji da to neće izdržati, nego će prvak biti - Hajduk!«</p>
<p>- Nema kod nas euforije, kao što misli Blažević. A da je i malo i ima, snaga naše momčadi ipak je neko jamstvo da ćemo moći biti iznad nje. Zapravo hvala Blaževiću, jer time što hrabri Hajduk, u biti hrabri - nas, zaključuje Kranjčar.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Butina više nije kapetan</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Tomislav Butina više nije kapetan Dinama! Ovu je odluku u utorak poslije podne donijelo klupsko vodstvo kao reakciju na posljednji istup Dinamovog vratara u javnosti. Butina je naime, izjavio kako »bi lagao ako bi rekao da klub ispunjava sve obaveze prema njemu«. Ta je rečenica, eto, »plavoga« vratara koštala kapetanske vrpce, čiji je novi vlasnik Silvio Marić. Ulogu kapetanovog zamjenika preuzet će Vladimir Petrović.</p>
<p> Dinamo je, uzgred, u utorak u prijateljskoj utakmici u Maksimiru pobijedio Henan, člana kineske 1. B lige, 3-1. Pogotke su postigli Mešanović (10.), Leko (42.) i Eduardo (75.), dok je strijelac za Kineze bio Song (86.).</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šest milijardi franaka u nazivu Europskog prvenstva!</p>
<p>Predsjednik Izvršnog odbora prvenstva, Ivo-Goran Munivrana, čudi se potpunoj nezainteresiranosti Turističke zajednice i Ministarstva turizma za priredbu kojoj će nazočiti preko tisuću natjecatelja, službenih osoba i gostiju</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Mjesec dana prije početka Europskog prvenstva u stolnom tenisu (30. ožujka do 7. travnja) čelni ljudi Organizacijskog odbora obznanili su ime glavnog sponzora, tj. tvrtke čije je ime ušlo u naziv prvenstva. Riječ je o njemačkom holdingu Liebherr, tvrtki s godišnjim prometom od preko 6 milijardi švicarskih franaka, koja je, inače, i glavni sponzor stolnoteniske Lige prvaka.</p>
<p>- Iskoristili smo naše dobre veze sa Svjetskom stolnoteniskom organizacijom i njihovim marketingom, što nam je omogučilo dobivanje ovog velikog sponzora bez kojeg bismo teško pokrili sve troškove prvenstva. Prvenstvo se sada zove Liebherr Europsko prvenstvo u stolnom tenisu, pojasnio je predsjednik Izvršnog odbora Europskog prvenstva, Ivo-Goran Munivrana. On se začudio potpunoj nezainteresiranosti Turističke zajednice i Ministarstva turizma za priredbu kojoj će nazočiti preko tisuću natjecatelja, službenih osoba i gostiju, budući da će se u vrijeme prvenstva u Zagrebu održati i kongresi europske i svjetske stolnoteniske federacije.</p>
<p>Prem riječima direktora natjecanja ITTF-a, Zlatka Čordaša, koji će istu dužnost obnašati i na Europskom prvenstvu u Zagrebu, na spomenutom Kongresu ITTF-a bit će donesena i nova pravila koja se odnose na servis, što će, uz nova pravila koja su na snazi od rujna prošle godine, bitno promijeniti stolni tenis. Spekulacije o utjecaju političkih previranja u Zagrebu na organizaciju prvenstva (Milan Bandić je predsjednik Organizacijskog odbora op.a.), opovrgnuo je glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza, Ivica Miočić-Stošić, koji je rekao kako će Zagrebački športski savez sve preuzete organizacijske i materijalne obveze korektno »odraditi«, bez obzira na političku situaciju u Zagrebu. Kao zanimljivost su najavljeni i »dosad neviđeni stolovi« tvrtke Tibhar, na kojima će se igrati glavni mečevi na Europskom prvenstvu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Milošević opet zatražio da ga puste na slobodu </p>
<p>Bivši jugoslavenski čelnik optužio je sve dosadašnje svjedoke da lažno svjedoče kako bi prikrili »pravu istinu o događajima na Kosovu«, a to je da su »za stradanja stanovništva odgovorni bombardiranje NATO-a i terorizam OVK-a« / Agon Berisha svjedočio kako je srpska policija opljačkala i ubila njegovu rodbinu u Suvoj Reci </p>
<p>HAAG/ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević u utorak je ponovo zatražio od sudskoga vijeće Haaškog suda da ga pusti na slobodu tijekom suđenja kako bi se mogao pripremiti za svoju obranu.</p>
<p> »Ponovno zahtijevam da me se pusti na slobodu jer imam pravo na ravnopravnost u sredstvima i obrani«, rekao je Milošević. </p>
<p>Prigovorio je sudskom vijeću da mu je dan prije bio uskraćen telefon zbog čega je »doveden u neravnopravan položaj u odnosu na tužiteljstvo, iza kojeg stoji golemi pogon. Jedino sredstvo kojim raspolažem je telefon, a čak ni on ne radi«.</p>
<p> A koliko mu je važno to sredstvo komunikacije s mašinerijom koja ga očito servisira, svjedoče i pitanja što ih je proteklih dana postavljao svjedocima.</p>
<p> Liječnik Agron Berisha, kosovski Albanac iz Suve Reke, svjedočio je kako je s prozora svoje kuće vidio srpskog policajca da nedaleko od autobusne stanice prati ulični trag krvi ranjenog Albanca. Milošević je pak rekao svjedoku: »Ja sam dobio informaciju da se iz vaše kuće u Suvoj Reci ne vidi autobusna stanica«. U unakrsnom ispitivanju Milošević je upitao svjedoka i je li njegov bliski rođak Naim Berisha šef OVK-a, pokazujući kako promptno reagira njegov tim i kakvim se izvorima služi. </p>
<p> Prethodnog svjedoka Halila Morinu, seljaka iz Landovice, koji je kazao da je bio otpušten s posla u općini zato što je Albanac, Milošević je suočio s podacima da je otišao u punu mirovinu s mjesta šefa filijale SDK-a u Orahovici. </p>
<p> Bivši predsjednik SRJ više je puta optužio sve dosadašnje svjedoke da lažno svjedoče kako bi prikrili pravu istinu o događajima na Kosovu, a to je da su »za stradanja stanovništva odgovorni bombardiranje NATO-a i terorizam OVK-a«.</p>
<p> U utorak je završeno svjedočenje liječnika Berishe koji je opisao kako je iz svoje kuće gledao srpsku policiju u ožujku 1999. da pljačka njegove rođake odnoseći im stvari iz kuće. Policija se dan kasnije vratila i ubila Berishinih šestero rođaka i spalila tijela zajedno s kućom. Berisha je nakon toga pobjegao s obitelji u Albaniju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Eksplozija u Rimu pred Ministarstvom unutarnjih poslova</p>
<p>Eksplozija u kojoj nije bilo ozlijeđenih odjeknula je u četiri sata ujutro / Očevidac tvrdi da je vidio trojicu mladića, najvjerojatnije Talijana kako napuštaju mjesto eksplozije</p>
<p>RIM, 26. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorak ujutro, u četiri sata i tri minute eksplodirala je bomba ispred ulaza Ministarstva unutarnjih poslova u Rimu. Nije bilo ozlijeđenih, ali je dio zida ministarstva oštećen, a svi prozori sa te strane zgrade su popucali, kao i na susjednim zgradama. Bomba je bila prikvačena za motocikl koji je bio parkiran na pločniku između ulice Via Venezia i Via Palermo. Motorkotač marke Gari bio je prikriven između dva kontejnera za smeće i ne zna se koliko je dugo stajao na tom mjestu.</p>
<p>Sakrivena kamera na osam metara visine na uglu ulice Via Venezia i Via Palermo je najvjerojatnije snimila trenutak eksplozije, a možda i počinitelje zločina. Pretpostavlja se da je bilo više sudionika tog terorističkog čina. Nizozemac koji boravi u pansionu u ulici Via Venezia je jedini svjedok koji tvrdi da je s prozora svoje sobe vidio tri mladića, najvjerojatnije Talijana, kako napuštaju mjesto eksplozije. </p>
<p>Cijela četvrt oko Ministarstva unutarnjih poslova je od ranog jutra blokirana policijskim i vatrogasnim vozilima. Odmah su pozvani stručnjaci za eksploziv, a karabinjeri koji vode istragu sakupljaju dodatne dokaze. Na mjesto eksplozije su stigli ministar unutarnjih poslova Claudio Scajola, gradonačelnik Rima Walter Veltroni i rimski prefekt Emilio Del Mese. </p>
<p>Komentar Claudija Scajole, čiju ostavku još uvijek traže iz redova lijevog centra, je bio: »Ovo je izuzetno ozbiljan napad na mjesto koje je simbol sigurnosti zemlje«. Veltroni je izjavio: »Nakon svih prijetnji, teroristi su s riječi prešli na djela.«</p>
<p>U Rimu je u punom jeku akcija uhićenja sumnjivih osoba koje mogu biti povezane sa terorističkim organizacijama. Do sada je uhićeno devet Marokanaca u čijim stanovima su nađene veće količine cijanida, baruta i opasnih kemikalija. Oni su osumnjičeni za povezanost sa Al Qaidom i pripremanje atentata na američko veleposlanstvo. Zbog toga je u Rim prije dva dana, stiglo pojačanje iz Washingtona; dvojica stručnjaka za borbu protiv terorizma iz State Departmenta i dva agenta FBI-ja.</p>
<p>Prateći oznake na kartama pronađenim u stanu uhićenih Marokanaca, policija je otkrila dvije iskopane rupe u podzemnom hodniku koji vodi prema američkom veleposlanstvu. Radi se o dva oštećena zaštitna zida koja dijele vodove plina i elektrike od temelja američkog veleposanstva. Prema policijskoj rekonstrukciji njihovog plana, Marokanci su namjeravali na tom mjestu postaviti kemijsku bombu koja bi svojom eksplozijom nanijela nesagledive posljedice. </p>
<p>Sva devetorica Marokanaca su zatvoreni u rimskom zatvoru »Regina Coeli«, a njihovu krivicu je potvrdio istražni sudac Fabrizio Gentili. Međutim, američki tajni agenti koji su izašli na lice mjesta minimiziraju cijeli slučaj tvrdeći da bi bilo izuzetno teško izvesti takvu akciju.</p>
<p>Potvrđeno je da nije bilo nikakve opasnosti od zagađenja vodovoda koji napaja američko veleposlanstvo, jer je daleko od mjesta na kojem su oštećeni zaštitni zidovi. Istraga je još uvijek u tijeku; traži se mjesto gdje su se snabdjeli cijanidom. Pretpostavlja se da su ga donijeli iz Maroka, gdje je jedan od uhićenih već bio kažnjen zbog posjedovanja eksplozivnih materijala.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Nova uhićenja pripadnika Al Qaide u Afganistanu</p>
<p>ISLAMABAD, 26. veljače</p>
<p> - Afganistanske snage sigurnosti uhitile su protekli vikend tri osobe za koje se sumnja da su pripadnici Al Qaide, a koje su opljačkale putnike na autocesti Kabul-Kandahar, javljaju u utorak mediji. AIP prenosi riječi putnika koji kažu da ceste na jugu Afganistana nisu sigurne te da su banditi nedavno i ubili nekolicinu putnika na cesti Herat-Kandahar.</p>
<p> Istodobno, stiže vijest da Amerikanci u Afganistanu nisu pronašli dokaze da je Al Qaida bila u mogućnosti opskrbiti se oružjem za masovno uništenje. To je potvrdio na konferenciji za novinare zapovjednik američkih vojnih operacija u Afganistanu general Tommy Franks.</p>
<p>»Posjetili smo 110 vojnih lokacija u Afganistanu i još uvijek nemamo dokaze o vojnim kapacitetima koji bi upućivali na oružje za masovno uništenje«, rekao je Franks. </p>
<p>Inače, američki i europski istražitelji tvrde da je ortak jednog međunarodnog krijumčara oružja pružao ključne informacije u naporima da se prekine mreža koju se sumnjiči da opskrbljuje oružjem talibane i Al Qaidu, objavio je u utorak Washington Post. Novine se pozivaju na izjave istražitelja koji su ustvrdili da je američkim obavještajnim službama koje pokušavaju razbiti carstvo oružja Victora Bouta stigla informacija od Boutovog ortaka koji je uhićen u Belgiji. </p>
<p>Washington Post piše da su američki i europski dužnosnici rekli da je Boutov ortak Sanjivan Ruprah uhićen u Belgiji ranije ovog mjeseca. Američki dužnosnici i Ruprahov odvjetnik rekli su za novine da je prije uhićenja Ruhrah u tajnosti pružao podatke američkim dužnosnicima o Boutovoj operaciji, odnosno prodaji oružja talibanima i Al Qaidi.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Autor fraze »osovina zla« napustio Bushov stožer </p>
<p>CNN objavio da je David Frum dobio otkaz jer se njegova supruga u e-mail porukama prijateljima hvalila kako je njezin suprug autor kontroverzne fraze </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - David Frum, autor izraza »osovina zla« koju je američki predsjednik George W. Bush izgovorio u svom govoru o stanju nacije krajem siječnja, napustio je ured pisaca Bushovih govora. »Bilo je to najveće iskustvo u mom životu i bila mi je najveća čast u životu što sam bio u uredu tijekom Bushova mandata«, rekao je Frum u telefonskom razgovoru za Washington Times. Dodao je kako odlazi iz Bijele kuće s toplim pozdravima svim svojim kolegama. </p>
<p>Frum je rekao kako je o svojoj namjeri da ode Busha obavijestio 24. siječnja, pet dana prije govora o stanju nacije u kojemu je Bush nazvao Sjevernu Koreju, Iran i Irak »osovinom zla«. Iako je fraza izazvala oštre kritike i protivljenja kako kod prozvanih država, tako i nekih američkih saveznika namjeri i domaćih političara iz Demokratske stranke, Frum tvrdi da to nije u vezi s njegovim odlaskom koji je planirao prije mjesec dana. </p>
<p>Frum je posebno opovrgnuo tvrdnje komentatora Roberta Novaka s CNN-a da je otpušten iz tima za sastavljanje govora jer je predsjednika razljutila e-mail poruka Frumove supruge što je objavljena prošloga mjeseca. Autorica Danielle Crittenden poslala je nakon Bushovog govora e-mail prijateljima u kojima izražava »ponos« što je njezin muž pridonjeo uvrštavanju fraze »osovina zla« u tekst govora. Njezinu poruku objavio je pisac Timothy Noah u Internet jouurnalu. »Nitko nema pravo objavljivati privatna pisma u javnim glasilima«, rekao je Frum u ponedjeljak. Optužio je Novaka da »napuhava« stvari kada tvrdi da je e-mail glavni razlog njegovog odlaska iz Bijele kuće. »Novak je mogao barem pokušati saznati što je istina«, dodao je. </p>
<p>Glasnogovornica Bijele kuće Ann Womack potvrdila je da je Frum namjeravao napustiti Bijelu kuću još sredinom siječnja i opovrgnula je navode da je dobio otkaz. Komentirajući njegovu ulogu u uvrštavanju »osovine zla« u govor, Frum je rekao da je »pridonio predsjednikovu govoru. Za to sam dobivao plaću. Ali nije važno ono što je predsjedniku predloženo, nego ono što je predsjednik odlučio koristiti u svom govoru. Riječi postaju važne samo kada ih izgovori predsjednik«. </p>
<p>Frum i nakon odlaska hvali američkog predsjednika i kaže kako je tijekom preuzimanja Bijele kuće mislio o njemu da je dobar predsjednik, ali da se u međuvremenu uvjerio kako je on »jedan od najvećih predsjednika u američkoj povijesti«. </p>
<p>Frum kaže kako nakon odlaska iz Bijele kuće namjerava sa suprugom i troje djece otići na desetodnevni odmor u Meksiko. U dosadašnjoj karijeri, Frum je objavio dvije knjige. Nije htio potvrditi hoće li napisati i knjigu o iskustvima iz Bijele kuće. »Ja sam pisac i namjeravam pisati. O čemu i kada, još ne znam«, dodao je. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>SAD će pustiti neke talibanske čelnike?</p>
<p>ISLAMABAD, 26. veljače </p>
<p> - Sjedinjene bi Države mogle uskoro osloboditi dvojicu talibanskih čelnika koji su sad u američkom pritvoru, javljaju u utorak mediji.</p>
<p> Rodbina Wakila Ahmeda Mutawakila, bivšega talibanskog ministra vanjskih poslova, vjeruje da će on »vrlo skoro« biti oslobođen, javila je Afganistanska islamska novinska agencija (AIP) sa sjedištem u Pakistanu.</p>
<p> Gul Agha, post-talibanski guverner Kandahara kojemu se Mutawakil predao početkom veljače, obećao je da će biti pušten jer nije vojnik, dodaje agencija. AIP još javlja da će vjerojatno biti oslobođen i mula Abdul Salam Zaeef, posljednji talibanski veleposlanik u Pakistanu. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Britanski i američki specijalci treniraju Kurde protiv Saddama </p>
<p>Zapadni vojni stručnjaci nastoje od iračkih Kurda stvoriti »Sjverni savez broj dva«, tvrde britanski izvori / List Daily Mail izvještava da se pedesetak britanskih specijalaca od listopada nalazi u sjevernom Iraku zajedno s američkim vojnicima i agentima CIA-e </p>
<p>LONDON, 26. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon rata u Afganistanu, Irak bi lako mogao postati novom metom američke vojne intervencije uz pomoć i podršku Londona. Prema nekim naznakama, britanske specijalne snage već se nalaze u Iraku, gdje potajno treniraju kurdske gerilce, kako bi ovi zbacili Saddama Husseina. Na terenu su Amerikanci, koji zajedno s Britancima, pokušavaju od kurdskih dobrovoljaca načiniti discipliniranu i dobro opremljenu armiju. </p>
<p>Američki je plan da se u Iraku protiv Saddama Husseina ne koriste zapadne kopnene snage, nego tamošnji Kurdi, koji dugo godina pate pod njegovom represijom. To je u skladu s još svježim primjerom Afgansitana, gdje je glavninu kopnenih akcija protiv vladajućih talibana obavio oporbeni Sjeverni Savez - uz podršku britanskih i američkih specijalaca, te američke zračne sile.</p>
<p>Namjere američkog predsjednika Georgea W. Busha da proširi ratnu frontu protiv terorizma dočekane su u svijetu s mnogo sekpse, ali nagađa se da taj plan podupire britanski premijer Tony Blair. Na to donekle upućuje i nazočnost britanskih vojnih stručnjaka te specijalaca u Iraku. Oni su tamo stigli samo nekoliko tjedana nakon terorističkog udara na Ameriku od 11. rujna.</p>
<p>Dobro informirani vojni izvori izjavili su britanskom listu Daily Mail da se više od pedeset britanskih specijalaca nalazi u sjvernom Iraku od listopada, zajedno s američkim vojnicima i agentima CIA-e. Na britanskoj strani radi se o četrdesetak komandosa, te 16 specijalaca iz postrojbi SAS. Posebno se važnom smatra uloga britanskih marinaca, koji otprije imaju bliske veze s iračkim Kurdima. Nakon Zaljevskog rata 1991. saveznici su, naime, poslali više od 20.000 vojnika, da zaštite Kurde koji su se iz izbjeglištva vraćali u Irak.</p>
<p> Britanski marinci, koji su se nalazili u prethodnici, uspjeli su osvojiti povjerenje tamošnjih Kurda. Izvori iz redova britanskih marinaca tvrde da se ovi nalaze u brdima Kurdistana već oko četiri mjeseca, te da je ideja »stvoriti Sjeverni savez broj dva«. Ti izvori najavljuju svojevrsnu reprizu obračuna s afganistanskim talibanima. Kurdi bi došli kao kopnene trupe sa sjevera, čisteći sve pred sobom prema Bagdadu.</p>
<p>»Prema tom scenariju, britanski i američki specijalci istodobno bi pronalazili i obilježavali pogodne ciljeve zračnih napada, navodeći bombardere pomoću lasera.« Ranjivo mjesto te jednadžbe je Turska. Ankara, koja ima problema s kurdskim separatistma na turskom tlu, jako brine zbog mogućnosti da Kurdi ojačaju u susjednom Iraku. Britanski tisak tvrdi međutim da je protivljenje Turske navodno donekle prevladano - zahvaljujući američki argumentima da bi neovisna ili federalna kurdska regija unutar Iraka pridonjela stabilizaciji situacije. U svakom slučaju za britansko-američke saveznike bilo bi od vitalne važnosti da osiguraju suradnju Turske, čije bi zračne baze mogle poslužiti kao odskočna daska za napade protiv Saddamovih snaga u Iraku. </p>
<p>Što se tiče iračkih Kurda, vojni izvori u Londonu ocjenjuju da su oni vrlo visoko motivirani, nakon svih zločinstava koja je protiv njih počinio Saddam. (Prije Zaljevskog rata bagdadski je diktator protiv njih na sjveru zemlje upotrijebio i bojne otrove, pobivši mnogo nedužnih ljudi.)</p>
<p> Britanski vojni izvori također tvrde da Kurdi sada uz pomoć svojih zapadnih tutora prolaze trening baratanja jurišnim puškama i teškim strojnicama. Također uče o korištenju protutenkovskog i protuavionskog oružja, uključujći i ručno lansirane projektile »stinger« koji se mogu upotrijebiti protiv Saddamovih letećih topovnjača.</p>
<p>Premda vojni izvori u Londonu povlače paralele s nedavnom vojnom akcijom u Afganistanu, Saddam Hussein žešći je i opasniji protivnik od talibana. U Zaljevskom ratu međunarodna koalicija desetkovala je, doduše, iračke vojne snage, ali se procjenjuje da one svejedno danas raspolažu sa 2.200 tenkova, 1.500 projektila zemlja-zrak te 6000 komada protuavionskog oružja. Iračke zračne snage broje 130 bombardera te 180 lovaca. Saddam pod oružjem ima oko 430.000 ljudi, a može pozvati i 650.000 rezervista.</p>
<p>Premda nema dokaza da je Saddam Hussein sudjelovao ili pomagao u izvođenju lanjskog terorističkog udara na Ameriku, Sjedinjene Države namjeravaju ga kazniti ako ne uništi oružja masovnog uništenja. Vjerojatno će mu u tom smislu postaviti i određeni ultimatum. No, već i moguće Saddamovo odbijanje suradnje s UN-ovim inspektorima nuklearnog naoružanja moglo bi Americi poslužiti kao izgovor za napad za svrgavanje Saddama. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Saudijski prijedlog: Povlačenje Izraela u zamjenu za mir</p>
<p>ANKARA, 26. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vlada izraelskog premijera Ariela Sharona pozdravila je u utorak srednjoistočni mirovni plan koji je u New York Timesu iznio saudijski prjestolonasljednik, krunski princ Abdullah. Glasnogovornik izraelske vlade Gideon Meir je doslovce izjavio: »Naša vlada u principu prihvaća taj plan, iako svi njegovi detalji nisu poznati.« Nešto prije, saudijski mirovni dokument pozdravio je i američki državni tajnik Colin Powell, a naišao je i na vrlo povoljna reagiranja Europske unije (EU). </p>
<p>Mirovni plan saudijskog princa, koji je praktički vladar »svjetske naftne velesile, svodi se na primjenu rezolucija 242 i 338 Vijeća sigurnosti UN-a. Prema tom prijedlogu, izraelske postrojbe bi se povukle s arapskih teritorija zaposjednutih u ratu 1967. u zamjenu za mir i sigurnost. Za uzvrat, sve arapske zemlje bi, bez izuzetka, priznale pravo na postojanje židovske države. »To je jedini put ka istinskom miru, izgradnji nove budućnosti i trajne regionalne stabilnosti«, rekao je Abdullah.</p>
<p>Znakovito je da je izraelski pozitivan odgovor uslijedio nakon »crnog ponedjeljka« kada su palestinski ekstremisti ubili troje i ranili najmanje sedamnaest Izraelaca. Izraelske postrojbe su odgovorile ponovnom blokadom Betlehema i Nablusa na Zapadnoj obali. Premijer Sharon je sve ratobornijim Palestincima izaslao novu prijetnju: »Ako se palestinski teror nastavi, izraelske snage će ponovo okupirati cjelokupno područje pod palestinskom upravom«.</p>
<p>U mirovne napore uključio se i izraelski predsjednik Moshe Katsav, čije su nadležnosti više protokolarne prirode. Izrazio je spremnost da primi u posjet saudijskog princa Abdullaha. Poručio je kako bi bio spreman posjetiti Riyadh ako bi, kako je rekao, do takvog saudijskog poziva došlo. U Izraelu se vjeruje da bi do konačne razrade »Abdullahovog plana« moglo doći na summitu Arapske lige koji će se 27. i 28. ožujka održati u Bejrutu. </p>
<p>Saudijski princ je u međuvremenu otputovao u Kairo kako bi s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom razgovarao o novim mogućnostima za miroljubivo razrješenje krvavih 17 mjesečnih izraelsko-palestinskih sukoba.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jugopetrol financira Karadžića?</p>
<p>SARAJEVO/BANJA LUKA, 26. veljače</p>
<p> - Američka vlada zatražila je od jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice poduzimanje trenutačnih mjera kojima bi se spriječio dotok novca nekadašnjem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, objavio je u utorak banjalučki tjednik Reporter.</p>
<p>Navodeći kako je potvrda ove informacije dobivena i u američkom veleposlanstvu u Beogradu, list ističe kako je dosadašnja istraga pokazala da se značajan dio financijske potpore Karadžiću osigurava posredstvom jugoslavenske naftne tvrtke »Jugopetrol«. Ta je tvrtka navodno Karadžićevom mlađem bratu Luki dala pod povoljnim uvjetima u zakup dio svojih benzinskih crpki preko kojih se ostvaruje velika zarada.</p>
<p>Neimenovani dužnosnik američkog veleposlanstva u SRJ izjavio je kako SAD u narednim mjesecima očekuje konkretne rezultate u privođenju osumnjičenih za ratne zločine. Dio takvih očekivanja temeljen je na činjenici da će se postojeće Karadžićevo osiguranje praktično raspasti čim se presječe dotok novca kojim se kupuje njihova lojalnost trenutačno najtraženijem ratnom zločincu.</p>
<p>Luka Karadžić, prije rata poštar u Nikšiću, naglo se obogatio tijekom rata u BiH. Uz cijeli niz prodavaonica koje posjeduje na području Crne Gore on se navodno bavi i prometom naftnih derivata na području Republike Srpske a poslovanje je proširio i na Cipar. Njegova imovina na tom otoku, tvrdi »Reporter«, pod nadzorom je zapadnih obavještajnih službi.</p>
<p>Ime Luke Karadžića nije izravno spomenuto u dokumentima koji su svratili pozornost na njegove poslovne veze s »Jugopetrolom«. Američki istražitelji drže, međutim, kako ta veza postoji kroz brojne fantomske tvrtke ili predstavništva u inozemstvu što su ih jugoslavenski naftaši otvarali proteklih godina.</p>
<p>Jugoslavenskim je vlastima američka vlada navodno zaprijetila kako će »Jugopetrol« biti izvrgnut sankcijama ne prekine li odmah »poslovne aktivnosti« kojima pomaže Radovana Karadžića. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Mnoge odluke naše Vlade ne mogu dobiti prolaznu ocjenu</p>
<p>Vlada se nedavno cinično pohvalila da, uz neka odstupanja, dobro radi. Pritom nisu ispravno pribrojali štete, koje su prouzročili, pa se tako nisu ispravno ocijenili.</p>
<p> Vlada je proizvela priličnu štetu. Spomenimo samo neke općepoznate: Vlada je dobila mandat da osmisli strategiju i zaposli nezaposlene: stanje se pogoršalo. </p>
<p>Vlada je dobila mandat da se bori protiv negativnog nataliteta: stanje se pogoršalo. Vlada je dobila mandat za borbu protiv siromaštva: stanje se pogoršalo. Vlada je dobila mandat da štiti ugled naše zemlje u svijetu, stanje se pogoršalo, osobito u posljednje vrijeme. </p>
<p>Vlada je dobila mandat da raščisti i procesuira kriminal u privatizaciji, a to nije učinila, naprotiv korupcija je porasla, a i prema međunarodnim ocjenama, stanje se pogoršalo: Prodavati uspješna poduzeća, osobito ona od strateškog značenja, ne samo da nema nikakvog logičnog, gospodarskog pa niti imovinsko-pravnog objašnjenja, nego je direktno upereno protiv hrvatskog naroda. </p>
<p>Primjer HT-a je najočitiji: poduzeće je posebno dobro poslovalo, a sada je većim dijelom trajno oduzeto hrvatskom narodu: posljedica je nezapamćeno poskupljenje usluga svim korisnicima, uz objašnjenje vlade: »tražili smo odgovornog vlasnika«, usprkos tome, ili baš zato, što je u tom konkretnom slučaju, hrvatski narod dokazao da je više nego odgovoran vlasnik. </p>
<p>Suverene zemlje posebnim zakonima zabranjuju stranom kapitalu da kolonizira strateška poduzeća iznad 20-ak postotaka, sprječavajući ovakve nacionalne katastrofe, kao u slučaju HT-a, čije ćemo posljedice sada snositi trajno. </p>
<p>Demonstraciju posvemašnje nesposobnosti imali smo priliku vidjeti kroz opetovanu nasilnu promjenu Ustava, bez referenduma. kao ustavne kategorije koja je morala biti primijenjena u ovakvim prevažnim ključnim odlukama, koje definiraju državu i tiču se svih. </p>
<p>Vlada je dobila mandat da stabilizira zakonski okvir kao osnovni uvjet zamaha gospodarstva, stanje se pogoršalo: neprekidnim izmjenama i dopunama zakona, stvoren je pravni kaos i pravna nesigurnost, koja direktno ugrožava gospodarstvo. </p>
<p>Takve i slične ocjene bi mogli nizati prilično dugo, ali i ovo izneseno je dovoljno da prevagne možebitne vladine uspjehe. Sveukupno prema mišljenju velikog dijela javnosti ocjenjujem vladu: daleko više štete nego koristi.</p>
<p>VLADIMIR BELAMARIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zašto se ne oglasi Hrvatski helsinški odbor?</p>
<p>Zahvaljujući emisiji Brisani prostor Gorana Milića, gledatelji su mogli saznati i vidjeti brojne kosti razbacane po slovenskim šumama. </p>
<p>To su kosti poubijanih hrvatskih izbjeglica 1945. godine - vojnika, civila, djece. Neki kažu da po tim šumama ima na desetke tisuća tada poubijanih Hrvata. </p>
<p>O tome su govorili slovenski ljudi nastanjeni uz te šume. Bio bi red da se zemni ostaci tih ljudi pokupe i dostojno pokopaju.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da je ta emisija Gorana Milića ostala bez odjeka, zašto se o tome ne oglasi Hrvatski helsinški odbor?</p>
<p> Nedavno je isto tako bila prikazana emisija o stradalim Hrvatima iz Baranje. Radilo se o groblju u Sremskoj Mitrovici, gdje se vide drveni križevi obrasli raslinjem, a ima ih oko 140! Emisija je »odvrtjela« taj svoj dokumetarni film, a odgovorni odmahnuše rukom!</p>
<p> Među tim grobovima je vjerojatno i onih koji se nalaze na popisu nestalih osoba, za kojima najbliža rodbina i pukovnik Gruić toliko tragaju. Povremeno, nakon iskopavanja, tu i tamo se pronađu nove grobnice ubijenih Hrvata u Domovinskom ratu. </p>
<p>U nekoliko redaka ili riječi samo se konstatira broj pronađenih.</p>
<p>Sve je to samo nekoliko istrgnutih listova iz debele knjige.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Naša hrana trune i propada, cvate uvoz, trgovci se i bogate </p>
<p>Navest ću primjer prvi.</p>
<p>Umirovljenik sam pa često putujem u Dalmaciju, obično sa svoja dva unuka, od četiri i pol godine. Znaju brojiti do deset. I da nam prije prođe vrijeme preko Like, igramo se kviza: tko izbroji deset ovaca na pašnjacima, dobit će toliko čokoladica! Vjerujte mi da moji unuci ne iscrpu svoje znanje iz računanja, a pašnjaci - velebni! No na toj razdaljini od Rakovice do Gračaca ima barem pedeset krčmi i krčmetina, a ispred svake pano: vruća lička janjetina - 140 kn po kg. Nisu to, valjda, oni »janjci« uvezeni iz Rumunjske, krezubi i ćoravi?</p>
<p>Primjer dugi.</p>
<p>Na putu za Dalmaciju je i Sinj, moji korijeni. Ima jedan mali pogon, privatni, naravno, za proizvodnju slasnih pršuta, u selu Voštane, u srcu Kamešnice, »gdje vuk podne zvoni, a lisica poštu nosi«! Osam stotina metara nad morem, bura svakodnevni gost! Petero vrijednih neimara proizvede desetak tisuća pršuta godišnje, plasman zajamčen u svim trgovačkim megalancima diljem Lijepe naše!</p>
<p> Uokolo sušionice a nigdje živog praseta. Otkud onda sirovina? Dragi moj ministre poljoprivrede, uvoz iz Belgije, Nizozemske, Mađarske i, nećete vjerovati, iz zemlje »poznate po svinjogojstvu i kukuruzu«, snježne alpske Austrije. Eto, nisam, sačuvaj Bože, ministar agrara, a ni agrostručnjak, a svejedno znam da je seksualni život svinja mnogostruko plodniji, a prirast brži od ostale stoke!</p>
<p>Baranjski seljaci, »grlom u jagode«, masovno podigoše kredite, bez poticaja, za proizvodnju ekološke hrane, bez pesticida; radili marljivo, seljački, cijelu godinu, uložili sve što su imali, na hipoteku! I na koncu dična kraljevina Nizozemska otkazala svu proizvodnju (zločin za Den Haag). Roba trune i propada, ali su kreditni anuiteti neumoljivo stigli na naplatu. </p>
<p>Zašto bacati? Moglo se to silno povrće humanitarno pokloniti Nizozemcima, zatvoru u Scheveningenu, pa je i Slobo mogao dobiti koju ljutu ekološku papričicu! A tko će seljacima, upropaštenima, platiti štetu... Majčica država?</p>
<p>Hrvatska uvozi 75 milijuna litara mlijeka godišnje. Ako je sve to u tekućem agregatnom stanju, onda je to 375 kompozicija, svaka od po 20 vagona cisterni, više nego jedna na dan! Ili pretvorene u krave (20 litara mlijeka po kravi na dan), Hrvatskoj manjka 12. 500 krava. Debelih, lijenih i glupih volova imamo dovoljno, napretek. Zar ne bi bilo onda korisno investirati u jedan pipe-line, mljekovod od EU-a do Megglea i Lure!</p>
<p>Naš uvaženi predsjednik Sabora i Hrvatske seljačke stranke, za vrijeme posjeta Slavoniji, preporučio je naivnim seljacima da smanje proizvodnju žutog zlata - kukuruza, na račun veće proizvodnje voća i povrća (pa da i oni prođu onako kao njihova naivna braća iz Baranje). A kukuruz, pura me othranila za vrijeme rata. Možda ima i pravo - kad nema krava i ostale krupno i sitnozube stoke, što će nam onda i taj silni kukuruz!? Mogao bi se jedino ponuditi turistima za vrijeme sezone, kuhan ili pečen, a seljacima bi ostali klipovi za pod noge! I kako ću ja jadan u Dalmaciji guštat svoj »brujet od ugora« bez pure?</p>
<p>Ne bi se naša vlast smjela tako lako odricati kukuruza, jer to je sirovina za mnoge proizvode u industrijskoj potrošnji, a ne samo sirotinjska hrana, pura, palenta, žganci, kako hoćete!</p>
<p>DAMIR KALAFATIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Svjedokinja: »Čula sam dva hica i vidjela čovjeka iz knjižnice kako sprema pištolj«</p>
<p>Ranko Marijan, predsjednik raspravnog vijeća, uručio je Bertićevim braniteljima rješenje Vrhovnog suda prema kojemu je neosnovan njihov zahtjev za izuzećem suca Marijana i predsjednika suda Rumenjaka zbog, kako su naveli, pristranosti</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Svjedočenjem petero svjedoka u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Ivici Bertiću »Rusu« (30) koji se tereti da je ubio Jamesa Cappiua, koji je nešto prije toga hicima iz pištolja usmrtio Vjeku Sliška. Osim Bertiću, u istom se postupku sudi u odsutnosti Marku Nikoliću »Markoniju« (38), koji je u bijegu, te Samiru Ivoševiću »Lupiću« (32), optuženima kao organizatorima Sliškova ubojstva.</p>
<p>Nakon čitanja optužnice, i Bertić i Ivošević izjasnili su se da se ne osjećaju krivima za djela koja im se stavljaju na teret.</p>
<p>No prije čitanja optužnice sudac Ranko Marijan uručio je Bertićevim braniteljima rješenje Vrhovnog suda prema kojem je njihov zahtjev za izuzećem suca Marijana i predsjednika suda Božidara Rumenjaka zbog, kako su naveli, pristranosti, neosnovan.</p>
<p>Prva svjedokinja, Anka Vasović, knjižničarka u knjižnici »Bogdan Ogrizović« u Preradovićevoj ulici, ispričala je da je tog dana radila u poslijepodnevnoj smjeni, te su je odmah po dolasku u knjižnicu kolegice upozorile na »čudnog posjetitelja koji očito ne pripada krugu ljudi koji posjećuju slična mjesta«.</p>
<p>Naime, svjedokinja je izjavila da je gotovo sat vremena promatrala nepoznatog muškarca koji se znojio, trljao ruke, bio nervozan a pritom se nije odvajao od svoje torbe.</p>
<p>»U jednom sam trenutku sišla u prizemlje kako bih oprala ruke, a pri povratku sam primijetila muškarca koji je sa još jednim stajao ispred knjižnice, a pored trećega koji je licem ležao na pločniku.« Svjedokinja je pritom navela da je čula dva hica i vidjela čovjeka iz knjižnice kako sprema pištolj u džep, no kako od straha više ništa nije zamijetila.</p>
<p>Nedaleko od mjesta Sliškova ubojstva na Cvjetnom trgu sjedio je i čitao novine Zoran Čiča, koji je na sudu izjavio da je prvotno čuo tri do četiri hica, a nešto kasnije još dva. Čiča je također naveo da je nakon pucnjave pohitao prema skupini ljudi kako bi eventualno pomogao, vidjevši u tom trenutku nedaleko od Varšavske ulice pojačeg muškarca obrijane glave koji hoda prema mjestu gdje su »dvojica na pločniku držala drugoga nepoznatog muškarca«.</p>
<p>»Prolazeći pored mene krupniji muškarac u elegantnom odijelu promrmljao je sebi u bradu: gdje je ovaj koji je pucao«, dodao je svjedok Čiča.</p>
<p>O događaju na Cvjetnom trgu svjedočila je i cvjećarka Martina Novak, koja je iz kioska zamijetila maskiranog čovjeka s torbom koji hita prema Varšavskoj ulici. Prema njezinu iskazu, tada su se začula dva hica a prema mjestu odakle je dopirao hitac potrčala je skupina ljudi.</p>
<p>Četvrta svjedokinja, Nina Kulenović, sjedila je pak u kafiću ispred kina »Europa«, no o samom događaju nije mnogo govorila navodeći kako se ne sjeća detalja, već samo »zbrke i skupine ljudi koja nekamo hita«.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu, kada će se ispitati ostali svjedoci.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Zbog otplate kredita Kesovija oročila devize kod Miketića</p>
<p>DONJA STUBICA, 26. veljače</p>
<p> - Na suđenju pred Općinskim sudom Željku Miketiću zbog prijevare o svojim su potraživanjima i dugovanjima prema Miketiću govorili Zdenka Tuđa i Tereza Kesovija.</p>
<p>»Nakon što sam u ratu ostala bez svog doma, željela sam svoj krov nad glavom, pa sam podigla kredit 1998. godine kod Zagrebačke banke, no kad sam čula od šogorice da Željko Miketić daje dobre kamate, a kad sam vidjela da neću moći otplaćivati rate kredita, svih 250.000 DEM sam oročila. Kamatu mi je Željko slao svaki mjesec na bankovni račun, ali je zadnja dva mjeseca počelo šepati. Kad sam bila u Chicagu, Zdenka Tuđa mi je javila da Miketića više nema, a ja sam se srušila« - rekla je Tereza Kesovija svjedočeći pred vijećem Općinskoga suda. Kako je rekla, ona je u dva navrata podigla ukupno 60.000 DEM za gradnju kuće, pa stvarni dug iznosi 190.000 DEM. </p>
<p>»Bilo je kišnih dana kad nisam znala lije li mi licem kiša ili suze« - dodala je Tereza Kesovija, koja je sa Željkom Miketićem sklopila nagodbu o vraćanju 150.000 DEM.</p>
<p> Zdenka Tuđa iz Zagreba potražuje od Miketića 1,100.000 DEM, no sklopila je nagodbu na povrat 500.000 DEM do 31. svibnja ove godine. Ona je u više navrata 1998. godine posuđivala novac po 100.000 ili 200.000 DEM, a u jednom navratu i čak 670.000 DEM, te redovito podizala kamatu od tri posto mjesečno. Na pitanje Mate Matića, branitelja optuženoga, zašto potražuje 1,100.000 DEM kad je od Miketića uzela automobile, rekla je da će to na kraju odbiti od potraživanja, no na drugo pitanje kako to da je sklopila nagodbu na 500.000 DEM, a po njezinom iskazu dug je za 500.000 DEM veći, rekla je da bolje da vrati bar 500.000 DEM, jer nema vremena hodati po sudovima. Svotu od 150.000 DEM smatra zanemarivim iznosom u odnosu na 950.000 DEM koliko joj na kraju duguje Željko Miketić.</p>
<p>Zdenka Tuđa tvrdila je kako nakon Miketićeva odlaska nije mogla potraživanja naplatiti nekretninama jer su one bile upisane na njegove rođake, a bila je iznenađena kad joj je odvjetnik Mate Matić pokazao izvod iz gruntovnice na kojem je upisani vlasnik još uvijek bio Željko Miketić. </p>
<p>Svjedok Mijo Habulinec potvrdio je da su sva međusobna potraživanja od 750.000 DEM između njega, Željka Miketića i Nediljka Znaora poništena cesijom, dok je Mile Katić, bivši policajac i kasnije propali privatni poduzetnik, priznao da je 1995. godine posudio 7000 DEM i 1000 kuna od Željka Miketića i taj dug priznaje. Ne priznaje dug od 60.000 DEM koji je navodno potpisao. Naime, njegov potpis vještačila su dva grafologa čija se mišljenja ne slažu.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Saslušat će se i Lopatnyjeva majka</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U nastavku sudskog postupka u kojem je privatnom krivičnom tužbom Mia Begović tužila bivšeg supruga Ronalda Lopatnyja iskaz je dala medicinska vještakinja dr. Vedrana Petrovečki.</p>
<p>Vještakinja je pred sudskim vijećem, kojim predsjeda sutkinja Jasna Rađenović, dopunila svoj nalaz i mišljenje vještačenja medicinske dokumentacije iz Klinike za traumatologiju. Tako je navela da 17. ožujka 1998. godine oko 14.55 sati glumica pregledana u kliničkoj ambulanti, kojom je prilikom i liječniku rekla kako ju je suprug ozlijedio po glavi i vratu. U dokumentaciji o pregledu navodi se da je Begovićeva tada osjećala bol u predjelu lične kosti, lijeve sljepoočnice i obje strane vrata, te da rendgenskim pregledom nisu utvrđeni nikakvi prijelomi. </p>
<p>Vještakinja je dalje navela da nije ustanovila nijedan objektivni znak ozljeda te kako se ne radi o ozljedama u sudskomedicinskom smislu. Ozljeda opisana u medicinskoj dokumentaciji, objasnila je vještakinja, ukazuje na natučenost i tjelesnu ozljedu koja je mogla nastati udarcem (slabog do srednjeg intenziteta) otvorenim dlanom ili šakom. </p>
<p>Na tu je izjavu reagirao Lopatnyjev zastupnik odvjetnik Mladen Horvat. Rekao je da ozljeda koju spominje vještakinja nije navedena u nalazu liječnika koji je glumicu pregledao. No vještakinja je dodala da po opisu iz dokumentacije ne može sa sigurnošću zaključiti o mjestu ozljede te kako su liječnici dužni ustanoviti i opisati sve nastale ozljede, i to vanjskim pregledom i drugim pretragama. </p>
<p>Glumičin je odvjetnik Matija Dodić predložio da se na sljedećoj raspravi pročita iskaz pokojne Ene Begović koji je dala u svibnju 1999. godine. Tom se prijedlogu protivio odvjetnik Horvat i predložio kao svjedoka Lopatnyjevu majku Mariju. </p>
<p>Sutkinja je prihvatila prijedlog za saslušanjem Marije Lopatny, koja bi iskaz trebala dati na raspravi u srijedu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pronađen »fiat uno« pljačkaša i dio novca</p>
<p>VARAŽDIN, 26. veljače</p>
<p> - Varaždinski policajci još tragaju za pljačkašima poslovnice Varaždinske banke u Varaždinskim Toplicama. Razbojstvo se dogodilo u ponedjeljak oko podne, a razbojnici su u banku ušli maskirani i vatrenim oružjem zatražili novac od službenika. </p>
<p>U banci su se tada nalazili djelatnici Slavko H. (47), Jadranka W. (53) i Blanka Z. (26). Prema neslužbenim podacima, ukradeno je oko 300 tisuća kuna, a pljačkaši su s novcem sjeli u ukradeni »fiat uno« i pobjegli. Policajci su odmah krenuli u potjeru za njima, no razbojnici su počeli pucati po policijskom vozilu, kojem su oštetili poklopac motora.</p>
<p>»Fiat uno«, kojim su se počinitelji odvezli, kasnije je pronađen na području Gabrinovca. U automobilu je pronađeno nekoliko novčanica, no razbojnici su s većinom novca uspjeli pobjeći policiji. Policajci stoga mole građane da im se jave na broj 92 ili u najbližu policijsku postaju, ako o pljački imaju korisnih informacija.</p>
<p>M. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prijevara od 500.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Zagrebačka je policija podnijela u ponedjeljak, zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, kaznenu prijavu protiv Ladislava P. (51), člana Uprave poduzeća »Veda« iz Zagreba. </p>
<p>Kako se navodi u priopćenju PU zagrebačke, Ladislav je, u namjeri da pribavi protupravnu imovinsku korist, u razdoblju od svibnja do srpnja prošle godine od kutinske Petrokemije preuzeo stočnu hranu za koju je dao zadužnicu u iznosu od 500 tisuća kuna iako je znao da je žiro-račun »Vede« u blokadi.</p>
<p>Kriminalističku su obradu obavili djelatnici Odjela gospodarskog kriminaliteta.</p>
<p>D.G.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lončarić ponovno na sud za mjesec dana</p>
<p>LJUBLJANA, 26. veljače </p>
<p> - Nastavak glavne rasprave na Okružnom sudu u Ljubljani protiv Josipa Lončarića i skupine koji su optuženi za prebacivanje ilegalnih migranata u Italiju odgođen je u utorak za mjesec dana.</p>
<p> Sud je odgodu obrazložio time što istražni sudac nije u zadanom roku uspio završiti prijepis Lončarićevih telefonskih razgovora što ih je snimala policija. Prijepisi razgovora predstavljaju glavni dio u optužnici koja mu stavlja na teret prebacivanje ilegalnih migranata u Italiju preko Hrvatske i Slovenije. Na snazi i dalje ostaje i odluka kojom je Lončarić uvjetno pušten iz istražnog zatvora, u kojemu je proveo više od godine dana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kradu i kotače s prikolica</p>
<p>ZADAR, 26. veljače</p>
<p> - Na parkingu u Ulici Ante Starčevića u Zadru s teretne su prikolice poduzeća »Atlas Copco« ukradena tri kotača s gumama. Pričinjena je materijalna šteta od 3000 kuna.</p>
<p> U Srednjoškolskom je đačkom domu u Zadru jednoj maloljetnici ukraden novčanik s novcem i osobnim dokumentima. Materijalna je šteta 200 kuna.</p>
<p> Provaljeno je u playstation igraonicu vlasnika N. T. (1981) u Ulici kralja Petra Svačića u Biogradu. Lopovi su odnijeli više joysticka i playstationa oštetivši vlasnika za 1000 kuna.</p>
<p> Prošlog je vikenda provaljeno i u trgovački objekt »Gloria« u Ulici Jurja Biankinija. Ukraden je novac i više čekova. Materijalna je šteta 5000 kuna.</p>
<p> P. P. (1978) i S. M. (1976) iz Zadra zatečeni su pri provali u kiosk u Zlatarevoj ulici. Protiv obojice je podnesena kaznena prijava. Protiv M. P. iz Zadra podnesena je kaznena prijava jer je 12. veljače ispred kafića »Plaza« u Zadru jednom maloljetniku nanio teške tjelesne ozljede. </p>
<p>Tri su osobe privedene istražnom sucu Županijskog suda u Zadru jer postoji osnovana sumnja da su nabavili heroin radi daljnje prodaje. Kod njih su pronađena 224 grama heroina, 1700 dolara i 500 eura. </p>
<p>J. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sudac svjedok vidio osobu s pištoljem, koja je nešto sakrila u otvor u palmi </p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - U nastavku suđenja Zlatku Miliću, optuženom za ubojstvo Nike Rustana potkraj listopada prošle godine, na Županijskom su sudu u Dubrovniku u utorak svjedočili sudac dubrovačkoga Općinskog suda Đorđo Benussi, suvlasnik kafića »Polo Club« Luko Vuletić i dva konobara te prvi svjedok obrane, Zlatan Halilović, inače nogometaš N.K. Bjelovara. </p>
<p> Nogometaš je kazao kako je zajedno sa Zlatkom Milićem došao u »Polo Club« zbog proslave rođendana, gdje je Niko Rustan tražio piće nakon prestanka rada na šanku. Halilović je naglasio da je Rustan zbog toga razbio čašu, na što su mu konobari, kako bi ga smirili, ipak dali piće. Rustan je zatim provocirao Milića dobacivši mu nekoliko puta: »Što je, Miliću?«</p>
<p>»Na izlasku iz kafića«, svjedočio je dalje nogometaš svjedok obrane, »Donald Begu me je uhvatio za rame, na što mu je Milić kazao da nas pusti na miru. Nakon toga prišao je Rustan i udario Zlatka Milića uzviknuvši: dosta sam propatio zbog tebe. Nakon toga Halilović je otišao kući, a potom se vratio te pratio Milića do Vetranićeve ulice i nazad prema Pilama, no s prilične udaljenosti nakon što je ispaljen hitac na Stradunu te nije mogao potanko opisati događaje koji su uslijedili na Pilama.</p>
<p> Suca Općinskoga suda u Dubrovniku, Đorđa Benussija, koji živi na Pilama, probudili su 21. listopada, kako je kazao, pucnji. Kroz otvoren je prozor vidio osobu odjevenu u tamno s pištoljem u desnoj ruci kako se odmiče od bijelog automobila prema moru. Sudac Benussi zamijetio je da ta osoba, nakon što se vratila prema bijelom automobilu, u ruci nije imala pištolj te se prišavši otvorenim vratima sagnula i nešto podigla sa poda, potom ponovo otišla prema moru, nešto stavila u rupu u palmi i zatrpala pijeskom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Crkvenac: Uskoro izdanje desetogodišnjih državnih obveznica</p>
<p>Dvije obveznice Ministarstva financija izdane prošle godine napokon u prvoj kotaciji Zagrebačke burze/ Od Zagrebačke burze očekuje se da bude efikasna i jeftina </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Dvije obveznice Ministarstva financija ukupne vrijednosti 400 milijuna eura (izdate u rujnu, odnosno prosincu prošle godine) u utorak su uvrštene u prvu kotaciju Zagrebačke burze.</p>
<p>Ugovor o uvrštenju potpisali su ministar financija Mato Crkvenac i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga. Obveznicama RHMF-O-049A, koje dospijevaju 20. rujna 2004. i RHMF-O-08CA s dospijećem 14. prosinca 2008. dosad se, inače, trgovalo u TN kotaciji. Pokrovitelj uvrštenja obveznica u prvu kotaciju je brokerska kuća ZB brokeri, a agenti i vodeći aranžeri izdanja Privredna i Zagrebačka banka.</p>
<p>Uvrštenje obveznica u najvišu burzovnu kotaciju ministar financija ocijenio je važnim događajem »koji pokazuje opredjeljenje države da transparentno trguje svojim vrijednosnim papirima, a ujedno je to i početak aktivnije uloge države u razvoju domaćeg tržišta kapitala«.</p>
<p> Crkvenac je najavio i da će država ove godine izdati i prva domaća izdanja desetogodišnjih obveznica nominiranih u euru, čija bi vrijednost trebala iznositi između 300 i 400 milijuna eura, odnosno, kako je rekao ministar, izdanje će biti 30 posto veće od tranzicijskog troška mirovinske reforme. Potom će početkom iduće godine uslijediti još jedno izdanje. Prvo od dva ovogodišnja izdanja trebalo bi se pojaviti u drugom ovogodišnjem tromjesečju, odnosno najvjerojatnije po završetku rokova za učlanjenje građana u mirovinske fondove, a drugo na jesen. S obzirom na trend pada kamata, kamata na buduće izdanje državnih obveznica najvjerojatnije neće prelaziti 6,5 posto.</p>
<p>»Uz postojeća, nova izdanja vrijednosnih papira u koja će moći ulagati mirovinski fondovi unaprijedit će i produbiti tržište kapitala, a događaji na tom tržištu nisu samo popratna pojava, već važna činjenica u ukupnom gospodarskom životu«, rekao je Crkvenac. Podsjetio je i da su Vladini prioriteti ubrzanje razvitka, rješavanje nezaposlenoti, kao i ubrzavanje mirovinske, zdravstvene i obrazovne reforme, kao i reforme Ministarstva obrane, a sve to, dodao je, teško može uspjeti bez stalnog razvoja tržišta kapitala.</p>
<p>Direktor Burze Marinko Papuga istaknuo je važnost uvrštenja prvih »čistih« državnih obveznica u prvu kotaciju, s obzirom da je država ključni činitelj u razvoju tržišta dugovanjima. »Ovo je prvi korak prema povećanju likvidnosti tih obveznica«, rekao je i dodao da »u zakonodavnom okviru tržišta obveznica još uvijek nedostaju elementi stalnog razotkrivanja« misleći pritom na objavljivanje podataka i nakon primarne ponude obveznica. Tu bi, po Papuginom mišljenju najveću ulogu mogla odigrati Hagena zahtjevom da mirovinski fondovi mogu trgovati dugom koji je »potpuno razotkriven.« </p>
<p>Član uprave Privredne banke Ivan Gerovac rekao je da su Privredna i Zagrebačka banka izdavanjem i uvrštavanjem ovih obveznica »pokazali da mogu odraditi velike i zahtjevne poslove.« Očekuju i nove slične poslove, a od Zagrebačke burze, pak, očekuju da bude efikasna i jeftina, odnosno da transakcije budu što brže i jeftinije, a namira bude brza i sigurna. »Kamate na obveznice padaju, a niska kamatna stopa znači da je sve manje mjesta za dodatne troškove i nadamo se da će to i Burza shvatiti«, zaključio je Gerovec.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>RBA: Dobit prije oporezivanja 200,8 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Aktiva Raiffeisen banke krajem veljače premašila je 10,5 milijardi kuna, a štednja građana u prva dva mjeseca 2002. godine porasla je za 40 milijuna eura - kazao je u utorak Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke. Krajem 2001. godine štednja građana iznosila je više od 583 milijuna maraka, što predstavlja porast od 183 posto u odnosu na 2000. godinu.</p>
<p>RBA je lani povećala aktivu na 9,56 milijardi kuna, odnosno za 91 posto. Dobit prije oporezivanja iznosi 200,83 milijuna kuna, što je porast od 82 posto u odnosu na 2000.</p>
<p>Lani su krediti plasirani stanovništvu više nego udvostručeni na 760 milijuna maraka, a RBA je ostavirla najveći prirast kredita stanovništvu među hrvatskim bankama.</p>
<p>Član Uprave Raiffeisen banke Velimir Šonje kazao je kako je RBA u prošloj godini povećala udio u sektoru kreditiranja stanovništva s 5,8 u 2000. na 9,4 posto.</p>
<p>RBA i u 2002. godini namjerava zadržati visoke stope rasta, rast plasmana stanovništvu od najmanje 44 posto, a poduzećima 56 posto. Trišni udio u kreditiranju stanovništva porastao bi na 12 posto, a u kreditiranju poduzeća premašiti 8 posto . istaknuo je Adrović.</p>
<p>Vodeći ljudi RBA najavili su i dokapitalizaciju Banke do kraja prvog tromjesečja s 25 milijuna eura, čime će njezin jamstveni kapital porasti na 1,25 milijardi kuna. </p>
<p>Predsjednik Uprave RBA naglasio je da Banka ima za cilj daljnje povećati svoj udio na tržištu stambenog kredititanja stanovništva i poslovanja s kreditnim karticama, kao i povećati udio u poslovanju s poduzećima. RBA, naime, već sada obavlja između 15 i 20 posto cjelokupnog platnog prometa hrvatskih subjekata s inozemstvom.</p>
<p>Zdenko Adrović osvrnuo se i na nedavnu Vladinu odluku o državnom jamstvu za kredit u iznosu od 22 milijuna eura brodogradilištu Viktor Lenac, kazavši da je to dobra odluka koja će omogućiti tom brodogradilištu saniranje stanja nakon raskida ugovora s Alcatelom.</p>
<p>Adrović je pojasnio da RBA posjeduje manje od jedan posto dionica Lenca, a da na više od 10 posto dionica ima pravo zaloga, kao osiguranje za plaćanje obveza Banci. </p>
<p>Darko Markušić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rusija mora manevrirati kako bi ostvarila najveći učinak uz najmanje gubitke</p>
<p>Odluku o tome hoće li ili neće ograničiti izvoz nafte i u drugom tromjesečju ruska će vlada donijeti uskoro, nakon analize posljedica smanjenog izvoza u prvom tromjesečju, kaže German Borisovič Han, zamjenik predsjednika Uprave i izvršni direktor Tjumenske naftne kompanije, treće po snazi ruske i među 15 najvećih svjetskih naftnih korporacija</p>
<p>MOSKVA, 25. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon prošlotjednog savjetovanja s čelnicima vodećih ruskih naftnih kompanija, premijer Mihail Kasjanov nije donio odluku hoće li Rusija i u drugom tromjesečju ove godine nastaviti izvoziti manje količine sirove nafte, odnosno 150.000 barela dnevno manje nego lani, kako je dogovoreno s OPEC-om potkraj prošle godine za prvo ovogodišnje tromjesečje. </p>
<p>Na neodlučnost ruskog premijera odmah je reagirala newyorška burza, gdje je cijena nafte pala ispod 20 dolara, odnosno na 19,5 dolara za barel. Niska cijena nafte odgovara SAD-u jer im treba kao impuls za oporavak nacionalne ekonomije koju je nakon 11. rujna zahvatila recesija.</p>
<p>S dnevnim izvozom od 2,7 milijuna barela sirove nafte Rusija je drugi svjetski izvoznik (nakon Saudijske Arabije) te stoga među najznačajnijim faktorima u novom »naftnom ratu«. Rusiji odgovaraju visoke i stabilne cijene nafte, za koje se zalažu i članice OPEC-a, jer zahvaljujući njima bez većeg problema vraća svoje goleme strane dugove te ostvaruje gospodarski rast. </p>
<p>S druge strane, Rusija ne želi kvariti svoje strateško partnerstvo sa SAD jer Washington drži ključeve njezinog ulaska u zapadne financijske i ekonomske forume, što je njezin dugoročni cilj. Stoga je oklijevanje Rusije da se izjasni hoće li se prikloniti zahtjevima OPEC-a ili Amerike ponovo u međunarodnoj političkoj i financijskoj javnosti oživjelo pitanje koju »naftnu igru« Moskva igra i koju će izbrati? </p>
<p>To je bio povod za razgovor s Germanom Borisovičem Hanom, zamjenikom predsjednika Uprave i izvršnim direktorom Tjumenske naftne kompanije. TNK je treća po snazi ruska i među 15 najvećih svjetskih naftnih kompanija.</p>
<p>• Zašto Rusija odgađa donošenje odluke o ograničavanju izvoza nafte u drugom tromjesečju ove godine?</p>
<p>- Odluku hoće li ili neće ograničiti izvoz nafte i u drugom tromjesečju ruska će vlada donijeti uskoro. Prvo moramo vidjeti rezultate ograničenja izvoza u prvom tromjesečju. Zasad je jasno da je ograničenje koje je inicirao OPEC dovelo do stabilizacije, pa i određenog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i ona se drži oko 20 dolara za barel. Ali naša se odluka treba temeljiti na energetskoj strategiji zemlje. Svojedobno usvojeni vladin program energetske strategije moramo što prije korigirati. Taj je program predviđao da će Rusija tek 2020. godine doseći godišnju proizvodnju nafte od 370 milijuna tona, a taj cilj bit će ostvaren već ove godine.</p>
<p>• Što Rusija treba korigirati u svom energetskom programu i strategiji?</p>
<p>- Naša strategija mora obavezno biti usmjerena na daljnji rast proizvodnje nafte i plina. Međutim, zbog ograničenog izvoza već je sada rusko tržište prezasićeno naftom i naftnim proizvodima, a u posljednjih šest mjeseci cijene nafte i naftnih proizvoda pale su tri puta. Uz istovremeni rast proizvodnje nafte i pad cijena na svjetskom tržištu, ta će se tendencija na domaćem tržištu nastaviti. To bi vodilo smanjenju dobiti naših kompanija, zamrzavanju proizvodnih programa i potresu na domaćem tržištu. O tome moramo sada misliti i u skladu s tim donositi planove i odluke.</p>
<p>• U tom slučaju izlaz je u povećanju izvoza nafte.</p>
<p>- Nije. Povećan izvoz može donijeti veliki pad cijena na svjetskom tržištu, a to bi u ovom trenutku zaoštrilo ekonomsku i financijsku krizu u Rusiji pošto se naš državni proračun dobrim dijelom temelji upravo na profitu ostvarenom prodajom nafte. Stoga strategija Rusije treba biti razumna ekspanzija na svjetsko naftno tržište.</p>
<p>• Znači li to da će se između OPEC-a i SAD Rusija ipak prikloniti međunarodnom naftnom kartelu?</p>
<p>- Moje je mišljenje da Rusija treba surađivati s OPEC-om, ali u skladu sa svojom strategijom u kojoj glavni cilj treba biti da naša zemlja ne izgubi ona svjetska tržišta na kojima se tradicionalno nalazi, a to su istočna i zapadna Europa i dio tihooceanskog bazena. Sve ruske naftne kompanije podržavaju u tom smislu suradnju s OPEC-om.</p>
<p>• Ali za nedavnog posjeta Washingtonu i New Yorku Amerikanci su premijeru Kasjanovu predložili da Rusija bude jedan od glavnih izvoznika nafte u SAD.</p>
<p>- Koliko mi je poznato, Amerikanci svoj prijedlog nisu konkretizirali. Nije jasno mogu li oni predložiti dugoročnu kupovinu značajnih količina nafte na temelju međudržavnog ugovora i po cijenama nešto višim od OPEC-ovih. Tim više što nema jamstva da američka vlada svojim kompanijama može nametnuti da kupuju rusku naftu ako u nekom trenutku cijena nafte koju nude države članice OPEC-a bude niža. Uz to, OPEC je jasna organizacija. Naravno, ima dobre i loše strane, ali ispunjava svoje obaveze, promptno reagira na situaciju na tržištu, snižava opseg izvoza, uravnotežava cijene na tržištu. Dakle, Rusija treba donositi odluke vodeći prije svega računa o svojim nacionalnim interesima i stoga mora igrati svoju »naftnu igru«.</p>
<p>• Međutim, pošto je nafta ne samo instrument svjetskog ekonomskog razvoja nego i politike, ima analitičara koji drže da bi Rusija, umjesto da se »umiljava« malo Americi malo OPEC-u, mogla odlučnim stavovima svoju naftnu poziciju iskoristiti da postane opet jak i ravnopravan igrač u međunarodnim odnosima?</p>
<p>- Rusija je velika, bogata sirovinama i vojno moćna država i mnogi na nju gledaju kao na SSSR koji je često nastupao s oštrih pozicija. Međutim, smatram da kao relativno mlada država koja tek provodi reforme, Rusija ne treba zauzimati oštru, samostalnu poziciju. Obratno, Rusija treba biti fleksibilna, mora težiti dijalogu i dogovorima. Fleksibilnost nije slabost nego trijezna ocjena svojih snaga, a polazeći od te ocjene u sadašnjoj situaciji mora i manevrirati kako bi ostvarila maksimalni učinak s minimalnim gubicima.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HUS nezadovoljan zakonima o privatizaciji Ine i HEP-a</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatska udruga sindikata nije zadovoljna predloženim zakonima o privatizaciji Ine i HEP-a koji su poslani u saborsku proceduru, kazao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak.</p>
<p>Nezadovoljni su što Vlada uglavnom nije prihvatila prijedloge iznesene na GSV-u i upozorili su da se bez uvažavanja stajališta sindikata neće moći provesti Sporazum o partnerstvu za razvoj. </p>
<p>HUS i njegov član Sindikat zaposlenika Ine i društava Ine traže da se svima sada i ranije zaposlenima u Ini na obročnu otplatu od 20 godina omogući upis dionica u vrijednih najmanje 10.000 eura. Također traže da im se to omogući na početku privatizacije, a ne, kako Vlada predlaže, tek nakon prodaje 50 posto dionica. Nije točno da bi zbog toga ostalo premalo dionica za privatizaciju jer bi, ako su točne procjene da Ina vrijedi oko 1,5 do 1,8 milijardi dolara, sada i ranije zaposleni dobili tek oko 15 posto dionica, tvrde u HUS-u. </p>
<p>Sindikat također traži jamstvo za održavanje najmanje postojeće razine proizvodnje, produktivne zaposlenosti te socijalne sigurnosti zaposlenih najmanje još pet godina. Ina bi, prema njihovom mišljenju, u privatizaciju trebala ući kao vertikalno organizirana kompanija, a nikako po dijelovima, a restrukturiranje bi trebalo provesti pošto se utvrdi model privatizacije. Takve zahtjeve HUS opravdava stranim i domaćim iskustvima. Naime, Pliva je kod kupovine poljske Polfe morala radnicima jamčiti petogodišnju sigurnost, a kod prodaje HT-a pravo na dionice dobili su i sada i ranije zaposleni, pa se ispod tog minimuma ne smije ići, tvrdi Mučnjak.</p>
<p>Upozoreno je i da bi zbog izdvajanja tvrtki-kćeri (od 1. siječnja Sektor tehničkih servisa i Proplin, a uskoro i Maziva) više tisuća u njima zaposlenih moglo ostati bez prava na dionice Ine jer se u zakonima spominje Ina d.d., a ne Ina grupa. </p>
<p>»Svjesni smo da je privatizacija nužna, ali ne kao što to predlaže Vlada«, istaknula je predsjednica Sindikata zaposlenika Ine Maja Rilović. Zato će, dodala je, svim oblicima sindikalne borbe, uključujući i štrajk, štititi interese radnika, a najavili su da će HUS, ako bude potrebno, zatražiti ocjenu ustavnosti predloženih zakona.</p>
<p>Taj sindikat, koji okuplja više od 4000 zaposlenih u Ini, traži i da država zadrži kontrolni vlasnički paket od 25 posto plus »zlatnu dionicu«.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zašto domaći konzorcij želi Croatia osiguranje</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Konzorcij domaćih tvrtki koje će se natjecati za kupnju Croatia osiguranja trenutno ima 37 članica i financijski je dovoljno snažan da se može upustiti u nadmetanje sa stranom konkurencijom. Uz to, posljednjih dana javilo nam se više drugih, također financijski solidnih tvrtki koje se žele pridružiti konzorciju. Ali s njihovim prijamom mora se složiti najmanje trećina članica. Time želimo spriječiti da se među potencijalne kupce Croatije uvuče bilo kakav špekulantski kapital, odnosno da se naruši ugled konzorcija - kaže Željko Pađen, stariji potpredsjednik tvrtke InvestCo vrijednosnice koja se u ime grupe domaćih ulagača javila na Vladin natječaj za najvećeg hrvatskog osiguratelja. </p>
<p>Sadašnje članice konzorcija, kako navodi Pađen, okupile su se bez neke posebne promidžbene akcije, a tako se javljaju i nove. I sve su prihvatile načelo da niti jedna tvrtka ne smije posjedovati većinski paket, kao i da su pojedinačni ulozi ograničeni za iznos između 500.000 i 2,5 milijuna eura. Iako InvestCo, iz lako shvatljivih razloga, ne želi dati nikakvu informaciju o cijeni koju su za 51 posto Croatia osiguranja spremni platiti domaći ulagači, i oni polaze od 65 milijuna eura na više. Naime, kad se u medijima pronijela (neslužbena) vijest da je Vlada »razočarana« procijenjenom vrijednošću Croatije koju je iznio CAIB, njezin savjetnik za ovu privatizaciju, u medije je procurio taj iznos, blizu onom koji se, tada u njemačkim markama spominjao u procjenama Manhattan Chase Bank. </p>
<p>Predstavnik konzorcija tvrdi da njegove članice, na temelju teksta oglasa o privatizaciji, očekuju da će se prilikom odlučivanja o kupcu osim o cijeni pažljivo razmisliti i o popratnim posljedicama prijelaza još jedne krupne financijske institucije u strane ruke - pošto se to dogodilo s najvećim bankama. </p>
<p>- Nema ni financijskih ni stručnih razloga zbog kojih bi Croatia nužno trebala pripasti strancima. Smatramo da u Croatiji nema potrebe za dokapitalizacijom jer raspolaže snažnim pričuvama za podmirenje šteta.</p>
<p> Za daljnji razvoj nije joj potrebno niti strano znanje iz osiguranja nego unapređenje postojećeg te i bez stranog menadžmenta može poslovati s visokim profitom - objašnjava Željko Pađen načelne stavove konzorcija. </p>
<p>Prema njegovim riječima, želja je članica te udruge da Croatijino poslovanje prošire i na druge, susjedne zemlje jer je u bivšoj Jugoslaviji ona zauzimala više od četvrtine ukupnog tržišta.</p>
<p> Time se, smatra konzorcij, sačuvalo postojeća i otvorilo nova radna mjesta. Zbog takvog stava konzorcij uživa podršku i Sindikata osiguratelja. A treba spomenuti da je u njegovu sastavu, osim gospodarstvenika i Udruga polagatelja prava na dionice Croatia osiguranja, čiju aktivnost također koordinira ovaj sindikat.</p>
<p>Inače, ova grupa kupaca se odlučila na ulaganje u Croatiju najviše zbog stjecanja dobiti od kapitala, ali, navodno, i iz »patrotskih razloga«.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>HOK uskoro punopravni član udruge obrtnika EU</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U godini u kojoj hrvatsko obrtništvo obilježava 150. obljetnicu komorskog organiziranja veliko priznanje stići će im iz Bruxellesa. Naime, tim povodom 28. veljače u Zagrebu održat će se sjednica predsjedništva Europske unije za obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo (UAPME) čiji je pridruženi član od 1995. godine i Hrvatska obrtnička komora (HOK). Na toj će se sjednici, uz ostalo, raspravljati i o mogućem primanju HOK-a u punopravno članstvo UAPME. </p>
<p>- Ako se to ostvari, hrvatsko obrtništvo ubuduće bi moglo računati na znatna sredstva koja UAPME dodjeljuje pojedinim komorama za provođenje zajedničkih projekata, primjerice za unapređenje obrazovanja mladih ili konkretne proizvodne programe, organizacijsko jačanje komorskog sustava itd. Odluka o tome trebala bi se donijeti na njihovoj sjednici zatvorenoj za javnost - objašnjava tajnik HOK-a dr. Petar Sindičić.</p>
<p>UAPME je neprofitna i nestranačka udruga koja na europskoj razini zastupa interese obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva pred tijelima Europske unije i u zemljama koje čekaju na prijam u EU. U prosincu 2001. godine u članstvu te udruge bilo je 70 nacionalnih strukovnih organizacija. Od ukupno 19 milijuna tvrtki u EU, UAPME zastupa interese sedam milijuna malih tvrtki koje zapošljavaju 30 milijuna radnika. Glavna je zadaća ove udruge, osnovane 1979. godine, potpora europskom povezivanju i upoznavanju svojih članova s odrednicama gospodarske politike EU. </p>
<p>Poslije sjednice Predsjedništva UAPME održat će se sastanak njihovih čelnika s visokim dužnosnicima hrvatske Vlade, na kojem će jedna od najvažnijih tema razgovora biti ovlasti obrtničkih udruga i HOK-a.</p>
<p>Kako je najavljeno, izaslanstvo UAPME, koje će voditi predsjednik Andrea Bonetti i glavni tajnik Hans-Werner Müller, te izaslanstvo HOK-a na čelu s predsjednikom Stjepanom Šafranom i tajnikom Petrom Sindičićem, u srijedu će primiti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Burze: Porasli i europski indeksi</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Nakon nekoliko povoljnih vijesti i rasta na newyorškim burzama dan ranije, vodeći su europski blue chip indeksi u utorak rasli. Ulagače je ohrabrio veći od očekivanog porast Ifoa, njemačkog indeksa poslovnog pouzdanja, koji je u veljači dosegao 88,7 bodova, a povoljna kompanijska izvješća pristigla iz SAD-a potaknula su rast telekoma i tehnoloških kompanija. Određeni pad zabilježen je u osiguravajućem sektoru nakon što je Swiss Re najavio loše rezultate.</p>
<p>Do poslijepodneva londonski FTSE 100 indeks porastao je 0,89 posto, na 5146,27 bodova, dok je u Frankfurtu DAX dobio 1,27 posto dosegavši 4925,2 boda. Milanski MIB30 porastao je 0,71 posto, na 30.693 boda, a pariški CAC 40 je sa 4376,74 boda bio 1,66 posto viši. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 dobili su 1,15 odnosno 1,59 posto.</p>
<p>U utorak se očekivao i nastavak pozitivnog trenda na burzama u New Yorku. Dan ranije, zahvaljujući i povoljnim izvješćima General Motorsa i Kodak Eastmana te novim podacima o rastu potrošnje građana, blue chip indeksi su zabilježili izraženi rast. S 500 je dobio 1,8 posto dosegavši 1109,43 boda, slično kao i Dow Jones Industrial koji je porastao 1,78 posto, na 10.145,71 boda. Nasdaq Composite, koji obuhvaća i vodeće tehnološke kompanije, je sa 1769,88 bodova bio čak 2,66 posto viši.</p>
<p>Većina azijskih burzi je ostvarila rast cijena, no u Tokyju, je zbog očekivanih novih gospodarskih mjera vlade, benchmark Nikkei 225 zabilježio pad od 0,91 posto, na 10.202,63 boda.</p>
<p>Među najvećim dobitnicima u utorak su bili Nokia i Alcatel čije su dionice porasle 4,2 odnosno 3,8 posto. Francuski informatički konzultant Cap Gemini je pak dobio 2,8 posto.</p>
<p>Deutsche Telekom je zabilježio rast od 2,06 posto, iako je grupacija potvrdila da njemački regulatori za tržišno natjecanje nisu odobrili prodaju odsjeka za kabelsku televiziju američkom Liberty Media. Dionice France Telecoma i Vodafonea porasle su 3,35 odnosno 4,15 posto, dok je British Telecom zabilježio tek blaži rast od 0,18 posto.</p>
<p>Swiss Re je izgubio 1,7 posto pošto je najavio da će konačni podaci za prošlu godinu pokazati gubitak od oko 200 milijuna švicarskih franaka - koji je uzrokovalo prije svega 2,95 milijardi franaka gubitaka zbog terorističkog napada na SAD 11. rujna. Njegov je njemački rival München Re pak zabilježio rast od 1,3 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Dopusti li Račan Granićev odlazak, priznat će da na Vladu ima manji utjecaj od stranačkih čelnika</p>
<p>Iako Budišin ulazak u Vladu nije sporan, to ne znači da neće biti prijepora o njegovoj ulozi / Stoga su svi izgledi da će Granić ostati u Vladi i da će i dalje obavljati mnoge poslove, bez obzira na to kako će se njegovo eventualno novo radno mjesto zvati / Račanu ne odgovaraju prijevremeni parlamentarni izbori prije nego što se rasplete zagrebačka kriza i ne sazna ishod izbora u HDZ-u </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Ulazak Dražena Budiše kao predsjednika HSLS-a u Vladu, za predsjednika Vlade i SDP-a Ivicu Račana nije bio sporan ni u jednom trenutku od početka krize koalicijske vlasti. To je zapravo i jedina kadrovska promjena u Vladi petorke o kojoj koalicijski partneri neće morati pregovarati. No, to ne znači da o Budišinoj ulozi u Vladi neće biti prijepora.</p>
<p>HSLS javno zahtijeva da Budiša postane vicepremijer umjesto Gorana Granića, o kojem pak Račan u javnosti govori sve najbolje. K tome, od dana kad se po kuloarima počelo spominjati Budišu kao vicepremijera, Račan javno tvrdi da će u tom slučaju uslijediti znatna preraspodjela brojnih dužnosti koje je obavljao Granić.</p>
<p> Naime, Granić je nesporni rekorder po broju dužnosti u tzv. užem kabinetu u kojem su, uz njega i Račana, još potpredsjednici Vlade Željka Antunović i Slavko Linić. Vicepremijer uživa veliko Račanovo povjerenje, o čemu svjedoči činjenica da mu je Račan svojedobno prepustio i pregovore sa sindikatima, premda je u početku to bio posao esdepeovke Željke Antunović. </p>
<p>Premijer je svome zamjeniku povjerio i jedan od najosjetljivijih resora - odnose s Haaškim sudom - i zadovoljan je načinom kako je Granić vodio taj posao. Doista je teško očekivati da bi Budiša kao vicepremijer »naslijedio« Granića na mjestu predsjednika Savjeta za suradnju s Haaškim sudom nakon što je upravo suradnja s Haagom bila jedna od meta najžešćih Budišinih kritika o radu Vlade. </p>
<p>No, priča o eventualnoj smjeni ili čak izbacivanju Granića iz Vlade ima i mnogo dublje značenje od vođenja ovoga ili onog operativnog posla. Granićeva sudbina u Vladi ima i značajnu simboličku razinu. Naime, dopusti li Račan da Granić bude izbačen iz Vlade, priznat će da, iako je premijer, ima manji utjecaj na sudbinu ministara od njihovih stranačkih čelnika. A takvo što teško je očekivati od Račana. Naročito u trenutku kad sve ankete pokazuju da bi SDP na eventualnim izborima prošao bolje nego neki drugi članovi koalicije, posebice HSLS. Stoga su svi izgledi da će Granić ostati u Vladi i da će obavljati velik dio poslova kao i dosad, bez obzira na to kako će se zvati njegovo eventualno novo radno mjesto. </p>
<p>Pozicije ostalih HSLS-ovih ministara nisu toliko čvrste kao Granićeva. Račan, doduše, dosljedno ponavlja da će se protiviti smjeni bez točnog obrazloženja, odnosno da smjena ne može biti uzrokovana njihovom većom predanosti Vladi nego matičnoj stranci.</p>
<p> Ipak, prema informacijama iz vrha SDP-a, Račan je zbog mira u kući spreman na smjenu ministra znanosti Hrvoja Kraljevića, ministra gospodarstva Goranka Fižulića i ministra prometa Alojza Tušeka koji je izbačen iz HSLS-a. No, premijer izuzetno cijeni način na koji je Tušek »podmetnuo leđa« za Vladu u vrijeme krize zbog izručivanja generala Haagu. </p>
<p>Inače, iako Račan, kao i ostali čelnici petorke, uporno ponavlja da njegova stranka nije za prijevremene izbore, to i nije posve točno. Nije baš beznačajan broj onih u vrhu SDP-a koji smatraju da bi za stranku bilo bolje da se izađe na izbore i tako današnjim partnerima pokaže tko je tko i kolika je stvarna snaga pojedine stranke.</p>
<p>Iako Račan tvrdi da se protivi prijevremenim izborima ponajprije stoga što oni nisu u interesu Hrvatske i njezinih građana, činjenica je da mu smirivanje lopte odgovara iz dva razloga. </p>
<p>Bez obzira na ankete koje SDP-u predviđaju na izborima jednake ili čak bolje rezultate nego u siječnju 2000., računica s prijevremenim izborima može biti prilično opasna dok se ne zna kako će se rasplesti borba za vlast u HDZ-u. Uz SDP, to je jedina doista velika i ozbiljno organizirana stranka u Hrvatskoj, dakle, jedini konkurent SDP-u na poziciji okosnice neke buduće koalicijske vlasti. </p>
<p>Igranje s vatrom prijevremenih parlamentarnih izbora SDP-u trenutačno ne odgovara ni zbog krize koalicijske vlasti u Zagrebu, u kojem SDP i HNS »pucaju« jedni po drugima bez mnogo milosti. Račan, doduše, prijevremene izbore ne želi ni u Zagrebu. Iako je HNS neusporedivo manja stranka od SDP-a, činjenica je da obje stranke žele privući isto ili vrlo slično biračko tijelo pa svađe i prepucavanja više koriste drugima nego SDP-u i HNS-u. S druge strane, Račan ipak ne može mirno trpjeti da mu jedna mala stranka podiže toliko prašine i stvara toliko problema. U Zagrebu Račan još nije u potpunosti riješio ni problem s Milanom Bandićem, gradonačelnikom u ostavci. Doduše, sam Bandić naglašava da on nije kandidat za novog gradonačelnika, a čini se da mu ni zagrebački socijaldemokrati nisu više toliko bezuvjetno vjerni, kao što su to bili do prije nekoliko tjedana. No, činjenica je da se u zagrebačkom SDP-u i dalje vuku neki potezi s kojima Račan nije jako zadovoljan, a umjesto Bandića sada se eksponira Zdravko Tomac. Za razliku od Bandića, Tomac nema što izgubiti jer mu »akcije« u vrhu stranke već odavno ne kotiraju visoko.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>»Nepravedno razriješeno 60 posto sudaca i odvjetnika«</p>
<p>U ime Pododbora za ljudska prava, Sanja Zoričić Tabaković predložila je da se utvrdi točan broj neimenovanih i razriješenih sudaca i odvjetnika u posljednjih 10 godina, te da im se, ako se utvrdi da su smijenjeni zbog političke nepodobnosti ili pak nehrvatstva, Sabor pojedinačno javno ispriča/ Babić Petričević: Dobar dio tih sudaca radio je i djelovao na području tzv. srpske krajine; onda se može govoriti i o nepravdama iz razdoblja '45.-'50., kada su se u ime Hrvata ubijali Hrvati/ Kosor: Cenzus za oslobađanje od participacije na medicinske usluge povećati s predloženih 1300 na 1800 kuna po članu obitelji </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Pitanje rehabilitacije sudaca i državnih odvjetnika koji su sa svojih mjesta nepravedno razriješeni ili na njih nisu ponovo imenovani, toliko je u utorak razljutilo Zdenku Babić Petričević (HDZ) da je demonstrativno napustila sjednicu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pa se i Odbor morao razići jer je ostao bez kvoruma. </p>
<p>Rehabilitaciju sudaca i odvjetnika, u ime Pododbora za ljudska prava, zatražila je naime Sanja Zoričić Tabaković, istaknuvši da je to »goruće moralno i političko pitanje bez kojeg se ne može govoriti o reformi pravosuđa, jer je i to jedan od razloga zašto nam je pravosuđe danas takvo kakvo jest«. Navela je kako je u proteklih deset godina 60 posto pravosuđa izmijenjeno razrješenjima i neimenovanjima, a mnoga od njih vodila su se »nekim drugim kriterijima«, a ne po stručnosti i dobrih ocjena sudaca i odvjetnika. </p>
<p>Za razrješenje sudaca u zakonu naime postoje točno navedeni uvjeti, no neimenovanja su se, unatoč dobrim ocjenama rada, događala »zbog nedovoljnog broja podignutih ruku«. »Tim je ljudima napravljena velika nepravda i treba ju ublažiti, ako se već ne može ispraviti. Sabor bi ih trebao rehabilitirati«, istaknula je Tabaković, predlažući da se utvrdi točan broj neimenovanih i razriješenih sudaca i odvjetnika, da se utvrde točni razlozi za to, te da im se, ako se utvrdi da su smijenjeni zbog političke nepodobnosti ili pak nehrvatstva, Sabor pojedinačno javno ispriča. </p>
<p>Ocjene o politički motiviranim smjenama sudaca i odvjetnika u startu su razljutile Zdenku Babić Petričević, koja je ustvrdila da je dobar dio tih sudaca, po nekim saznanjima, radio i djelovao na području tzv. srpske krajine, »pa ćemo vidjeti tko će se kome ispričati«. </p>
<p>Zastupnik manjina Tibor Santo upozorio je pak da bi se tim slijedom Sabor trebao ispričati i za nepravde onima koji su stradali '71., pri čemu bi se opet vjerojatno napravile nove nepravde. No, on se zalaže za opću ispriku svima koji su nepravedno smijenjeni, s čime se slaže i Romano Meštrović (SDP), ističući da nepravdu treba ispraviti tamo gdje je moguće i te ljude vratiti na posao. </p>
<p>Zdenku Babić Petričević posebno je međutim razjarila tvrdnja Jadranke Reihl Kir (SDP) da pravna država u Hrvatskoj u proteklih deset godina nije funkcionirala te da su odluke pojedinih sudaca županijskih ali i Vrhovnog suda, osramotile naše pravosuđe. »Ne možete tako govoriti o tome i pljuvati po hrvatskoj državi. Ovdje se govori samo o jednoj strani«, ljutila se Babić-Petričević, ističući da se onda može govoriti i o nepravdama iz razdoblja '45.-'50., »kada su se u ime Hrvata ubijali Hrvati«. Potom je napustila sjednicu. </p>
<p>Odbor je prije toga raspravio i Konačni prijedlog zakona o denacionalizaciji, a raspravu će nastaviti i na idućoj sjednici. Predsjednik Odbora Furio Radin predložio je amandman po kojem bi pravo na povrat imovine imale i sve strane osobe bez obzira na državljanstvo i prebivalište, a ne samo one koje su na dan oduzimanja imale jugoslavensko državljanstvo i prebivalište na teritoriju RH, kako se predlaže. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo u prvom je čitanju podržao prijedlog zakona o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja participacije na medicinske usluge. Predloženim se zakonom utvrđuju uvjeti za stjecanje prava osiguranika na oslobađanje od participacije, a uz djecu do 18 godina i invalide, participacije bi bili oslobođeni i osiguranici iz obitelji čiji je dohodak manji od 1300 kuna po članu obitelji, odnosno od 40 posto proračunske osnovice. </p>
<p>Prijedlogu se usprotivila Jadranka Kosor (HDZ), upozoravajući da bi predložena visina cenzusa u neprihvatljiv položaj dovela umirovljenike. Kosor stoga predlaže da se cenzus poveća na 1800 kuna.</p>
<p>Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu prihvatio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u razdoblju od 1999. do kraja 2001. godine. U tom razdoblju država je za razvoj prometnica, vodovoda, infrastrukture, telekomunikacija i druge sadržaje na hrvatskim otocima uložila 1,7 milijarde kuna. </p>
<p> Marijan Lipovac i Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Hrvatskoj bi trebalo zatvoriti 127 operacijskih dvorana</p>
<p>Više od 130 anestezioloških uređaja starije od 15 godina, a neki su stari i do 30 / Iako bi te uređaje trebalo strogo kontrolirati, zakon ne propisuje kontrolu - zakonom je obvezna kontrola samo radiološke opreme! / Stupanj smrtnosti nizak s obzirom na takve uređaje, kaže dr. Josip Jelić, dopredsjednik Hrvatske liječničke komore</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Prošlog su tjedna tri operacije, u Splitu, Zagrebu i Varaždinu, završile tragično, a u svim su se slučajevima spominjali aparati za anesteziju. Ministar zdravstva Andro Vlahušić rekao je da je svaki slučaj zaseban i da pri operacijama nisu korišteni jednaki anesteziološki aparati, najavivši da će Hrvatsko anesteziološko društvo sljedećeg tjedna objaviti stručno mišljenje jesu li slučajevi povezani s anestezijom. Bez obzira na ishod istrage, otvoren je problem starosti i dotrajalosti anestezioloških aparata u našim bolnicama.</p>
<p>Dopredsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik anesteziološkog odjela bolnice u Slavonskom brodu dr. Josip Jelić kaže da je starost i dotrajalost anestezioloških aparata velik problem našeg zdravstva. »Prosječna starost aparata je između 12 i 18 godina, a neke bolnice imaju anesteziološke aparate stare i do 30 godina«, iznosi Jelić podatke iz istraživanja koje je lani osobno vodio.</p>
<p>Naglasivši da, bez iznimke, sve bolnice u Hrvatskoj imaju stare anesteziološke aparate, Jelić je pojasnio da se ti aparati dijele na tri skupine. U prvoj su anesteziološki uređaji stari do 15 godina - u punoj su funkciji, uz uvjet da se pravilno održavaju i redovito kontroliraju. U drugoj su skupini aparati stari između 15 i 20 godina (većina u Hrvatskoj), što znači da uz strogu kontrolu mogu raditi još neko vrijeme. No funkcija im je smanjena i preporučuje se što hitnija zamjena. Aparati posljednje skupine stariji su od 20 godina i trebalo bi ih zamijeniti. Na žalost, takvi se uređaji ipak koriste u našim bolnicama.</p>
<p>Prema Jelićevim riječima, »zamjena aparata nije ušla ni u jedan program obnove medicinskih uređaja koji je provodilo Ministarstvo zdravstva, HZZO i Svjetska banka«. Iako je većina anestezioloških uređaja u nas stara između 15 i 20 godina i trebalo bi ih strogo kontrolirati, zakon ne propisuje kontrolu! »Čak četvrtina hrvatskih bolnica nema ugovor o redovitim inspekcijskim kontrolama medicinskih uređaja, pa tako ni anestezioloških. Zakonom je obvezna kontrola samo radiološke opreme«, kaže Jelić i upozorava da bi hitno trebao donijeti zakon o obveznoj kontroli medicinskih uređaja, kao što je slučaj u drugim europskim zemljama.</p>
<p>»Pogreška prilikom anestezije lako može biti pogubna za život. Kad bi se poštivala potpuna sigurnost pacijenata, danas bi u Hrvatskoj trebalo zatvoriti najmanje 127 operativnih dvorana jer imaju anesteziološke aparate starije od 15 godina«, upozorava Jelić. Kako je to nemoguće učiniti odjednom, Jelić apelira na mjerodavne kako bi se ta katastrofalna situacija popravila. »S obzirom na anesteziološke uređaje, stupanj smrtnosti u Hrvatskoj još je i nizak«, zaključio je Jelić.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zašto kasni ustavni zakon o pravima manjina </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U srijedu u trodnevni službeni posjet Hrvatskoj dolazi visoki predstavnik OESS-a za prava manjina Ralf Ekeus, a jedna od glavnih tema razgovora s najvišim hrvatskim dužnosnicima bit će najvjerojatnije ponovna odgoda donošenja ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Misija OESS -a u Hrvatskoj već duže vremena traži od hrvatske Vlade da što prije donese zakon kojim će se regulirati prava manjina u skladu s obvezama koje je Hrvatska preuzela u Vijeću Europe. </p>
<p>Krajem prošloga tjedna taj ustavni zakon nije uvršten u saborsku proceduru, što je izazvalo oštre reakcije, a kao glavni krivac prozvan je Mato Arlović, potpredsjednik Hrvatskog sabora. Arlović je ustvrdio da bi prijedlog Venecijanske komisije Vijeća Europe u nekim elementima doveo matični narod u položaj manjine. </p>
<p>OESS nije želio direktno komentirati stajališta Mate Arlovića. Glasnogovornik misije OESS -a u Hrvatskoj Alessandro Fracassetti izjavio je Vjesniku kako bi donošenje ustavnog zakona značilo važan korak u stvaranju zakonskog okvira za ostvarivanje manjinskih prava u Hrvatskoj. </p>
<p>»Nacrt zakona koji je prošlog tjedna povučen sadrži najveći dio preporuka Venecijanske komisije Vijeća Europe. Misija OESS-a u Hrvatskoj prošlog je tjedna ohrabrila Vladu da nastavi proceduru podnošenja novog zakona u hrvatski parlament što znači ispunjavanje međunarodnih standarda u skladu s Venecijanskom komisijom«, kazao je Fracassetti. On je dodao da su misija OESS -a u Hrvatskoj i visoki predstavnik OESS -a za prava manjina spremni pomoći Hrvatskoj kako bi se ovo pitanje riješilo. </p>
<p>Hrvatska već cijeli niz godina ima problema s donošenjem ovog ustavnog zakona. Nakon što je na temelju tog zakona međunarodno priznata, bivša je vlast derogirala neke njegove odredbe. Donošenje tog zakona u skladu s međunarodnim standardima bio je jedan od uvjeta za primanje Hrvatske u punopravno članstvo Vijeća Europe 1996., na što se hrvatska Vlada obvezala. Početkom svibnja 2000. Sabor je odlučio predložiti novi nacrt zakona s rokom do listopada 2000. godine. Taj rok je dosada prekoračivan nekoliko puta. </p>
<p>Ralf Ekeus će, prema najavama, razgovarati s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, potpredsjednicom hrvatske Vlade Željkom Antunović, a najvjerojatnije i s ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom. Ekeus će se susresti i s predstavnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Supek: Ne rješavaju se temeljni problemi Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Naše društvo završilo je jednu etapu razvoja, no njegov daljnji razvoj blokiran je ponašanjem političkih partija«, rekao je u utorak akademik Dušan Bilandžić, novoizabrani predsjednik Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu, na godišnjoj skupštini toga pokreta. Bilandžić je najavio jači angažman Pokreta u društvu. Zadaća će mu biti da društvene probleme i djelovanje političkih stranaka analizira s intelektualnih pozicija. Po njegovim riječima, mora doći do smjene naraštaja i u prvi plan treba doći naraštaj koji nije ni pokvaren vlašću niti »inficiran« prošlošću.</p>
<p>»Zaokupljene borbom za vlast i međusobnim odnosima, stranke u koaliciji nisu uzele u obzir temeljne probleme društva«, rekao je akademik Ivan Supek, dosadašnji predsjednik Pokreta, izabran sada za počasnog predsjednika. »Hrvatska se neće moći uključiti u europske i globalne integracije bez velikog ulaganja u znanost, zdravstvo i prosvjetu i bez snažnoga povezivanja tih sektora s gospodarstvom. Ljudi se guraju u politiku, jer je ona danas jedino sigurno zanimanje. No, monopol politike i sadašnje ponašanje stranaka postali su golema zapreka da se riješe osnovni problemi društva«, istaknuo je akademik Supek.</p>
<p>Kao mjere za moralni, kulturni i privredni oporavak Hrvatske, dosadašnji je predsjednik Pokreta predložio privremeno ukidanje zastupničkih i vijećničkih plaća i privilegija, hitno smanjenje državnog aparata te broja županija i općina. Govoreći o međunarodnom okruženju, akademik Supek je naglasio da je vidljivo da je (europska) socijaldemokracija skliznula u neoliberalizam od kojeg se Hrvatska mora (znati) zaštititi. Damir Grubiša, novoizabrani potpredsjednik Pokreta, smatra da je proces demokratizacije hrvatskog društva zastao zato, jer je koalicija na vlasti zadržala metode političkog rada bivšeg režima. Politika u Hrvatskoj danas je svedena na nagodbe stranaka, a građansko društvo nije ravnopravni sudionik, nego objekt.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»U pristojnim demokracijama ne živi se od politike«</p>
<p>Politika je prilika za bogaćenje, socijalnu promociju i status, osim u predizborno vrijeme / Zastupnici smatraju svoj mandat dobitkom, plijenom i lenom - kao da pripada njima, a ne onima koji su ih izabrali / U najboljem slučaju, imamo stranački pluralizam; naš politički sustav samo se naziva demokracijom, kaže dr. Kregar</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Kriza koalicijske vlasti i u Zagrebu i na državnoj razini otvorila je pitanje funkcioniranja politike kao društvenog sustava i političara kao osoba u tom sustavu. Odnosi u koalicijama, slučaj Valek, odnosi političara prema javnosti i biračima, zakonska nesređenost financiranja političkih stranaka to su pitanje samo potencirali.</p>
<p>Za prof. dr. Josipa Kregara s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednika Transparency Internationala, nevladine organizacije koja se bavi problemom korupcije u javnim službama, »političari kod nas vide politiku kao priliku za bogaćenje, socijalnu promociju i bolji status«. »Samo u predizborno vrijeme i kad se raširi strah da građani i birači ne cijene cinične političare, oni se kratko vrijeme zaplaše. Tada obećavaju skromnost umjesto bahatosti, obećavaju da će raditi za sve, a ne samo za sebe, a poslije nas izdaju«, rekao je Kregar. Problem je što smo se na to privikli.</p>
<p>Prelasci iz stranke u stranku za trajanja mandata nisu samo moralni problem, jer »zastupnici svoj mandat smatraju dobitkom, plijenom i lenom kao da pripada njima, a ne onima koji su ih birali«. Kregar tvrdi: kada se netko ne slaže sa svojom strankom, treba dati ostavku, jer je mandat izborila stranka. No, kako se to ne događa, stranke se pretvaraju u grupe zavađenih neistomišljenika, povezanih samo interesom zadržavanja položaja. Otvoreno nuđenje političke podrške u zamjenu za novac i shvaćanje da su donacije investicija, za Kregara je sramno. »Danas se čudimo da postoje ugovori o stranačkoj vjernosti, a ne protestiramo kada se direktori javnih poduzeća određuju prema ključevima, i šutimo kada država pogoduje poduzeću, pojedincima ili regijama u dobivanju poslova«</p>
<p>Kregar tvrdi da je ovo godina stranačkih prestrojavanja i obračuna, godina stvaranja, razdvajanja (i mirenja) stranačkih frakcija, pa je možda zato opet u politici na dnevnom redu pitanje novca. »Ne misli se na to da nakon obračuna dolazi polaganje računa i izbori.«</p>
<p>Problem je i u tome što smo glavne institucije sistema - izbore, odlučivanje zastupničkog doma, djelovanje vlade - podredili političkim strankama. »U najboljem slučaju imamo stranački pluralizam, naš politički sustav samo se naziva demokracijom«. No, i stranački pluralizam Kregar je neizravno doveo u pitanje jer »političke stranke nemaju jasne programe i ne drže se predizbornih obećanja. Razlikuju se prvenstveno po vođama i taktičkim potezima«. »U samim strankama ima malo demokracije, što ne treba čuditi jer je njihovo članstvo malobrojno i pasivno, a aktivni su samo njihovi vrhovi i osobe zadužene za odnose s javnošću«.</p>
<p>Za Kregara problem je i izborni model, jer se »sustav proporcionalnog izbornog modela pretvorio u sustav prepucavanja o ključevima konstituiranja vlasti, a stranačke liste imamo i u izborima za mjesnu samoupravu«. U tim okolnostima, Vlada djeluje prema dogovoru stranaka, a u Vladi se prilikom glasovanja broje stranački glasovi. Kregar postavlja pitanje: »Kako takva vlada može djelovati, kako može odgovarati?« Takav sustav, u kojemu vladaju stranke u kojima nema demokracije, potiče ljudske slabosti. Rezultat toga je »blokirano društvo u kojem vrh ne želi odgovornost, sredina aparata ne želi promjene, a velika većina društva samo pasivno može čekati čuda«. No, kako čuda nema, zamjenjuju ih kratkotrajna obećanja. </p>
<p>»U pristojnim demokracijama ne živi se od politike, već se živi za politiku. Za ideju i cilj«, zaključio je Kregar.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»Pozivanje na ovaj razgovor je politički progon«</p>
<p>Na mene se radi pritisak, prisluškuje mi se mobitel, jer pripremam veliku akciju podrške generalu Gotovini, kazao je Ivanković / On je ustrajao na tvrdnji da nitko od službenih organa nije opovrgao ni formalnu niti sadržajnu autentičnost navodnog SFOR-ova dokumenta</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Nenad Ivanković, predsjednik građanske udruge Honos, u utorak je dao iskaz djelatnicima Policijske uprave zagrebačke u vezi s okolnostima objavljivanja navodnog SFOR-ova dokumenta u kojem se tvrdilo da hrvatska vlast namjerava likvidirati umirovljenoga generala Antu Gotovinu. Kako je rekao nakon davanja iskaza, na razgovor je pozvan kao građanin, po nalogu općinskog državnog odvjetnika. Policija ga je pitala kako je došao do dokumenta, što ga je navelo na to da ga obznani i ima li još taj dokument kod sebe.</p>
<p>»Pozivanje na ovaj razgovor je politički progon. Uniformirani policajci su mi uručili poziv na informativni razgovor. Na mene se radi pritisak, prisluškuje mi se mobitel, jer pripremam veliku akciju podrške generalu Gotovini«, kazao je Ivanković. On je ustrajao na tvrdnji da nitko od službenih organa nije opovrgao ni formalnu niti sadržajnu autentičnost navodnog SFOR-ova dokumenta. »Predstojnik UNS-a Tomislav Karamarko je rekao da je dokument falsifikat, a još ga nije imao ni u rukama. Predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić ne zna mnogo o stvarima o kojima bi, s obzirom na dužnost koju obnaša, trebala znati. Karamarko i određeni krugovi iz Račanove blizine najavili su ovaj politički progon protiv mene. Pripisivalo mi se uzbunjivanje javnosti, a novine i novinare koji svaki dan objavljuju poluinformacije i dezinformacije nitko ne zove na slične informativne razgovore i ne prišiva im 'uzbunjivanje javnosti'«, ustvrdio je predsjednik Honosa.</p>
<p>Predviđajući da je to prvi službeni razgovor na koji ga se poziva u policiju u vezi s navodnim SFOR-ovim dokumentom, Ivanković je ustrajao u zahtjevu vlastima da kažu javnosti je li u planovima za uhićenje umirovljenoga generala Ante Gotovine bilo govora i o njegovoj likvidaciji.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Rožić tvrdi da se HDZ u Vukovaru udružio sa SDP-om</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »HDZ ide zajedno i sa SDP-om, ako su u pitanju osobni interesi i malverzacije«, rekao je u utorak Vjesniku Miroslav Rožić, potpredsjednik HSP-a, komentirajući raskid koalcije HDZ-a i HSP-a u Vukovaru. Naime, čelnici vukovarskog HDZ-a u ponedjeljak su proglasili razvrgnutom koaliciju s HSP-om. Rožić ističe da je u Vukovaru bila na vlasti koalicija HDZ - DC - HSP, u koju je HSP ušao da se omogući vlast političkim strankama s hrvatskim predznakom. »Ni na početku nismo bili oduševljeni tom koalicijom, osobito poznajući ljude iz tamošnjeg HDZ-a, no, učinili smo to radi nacionalnog interesa u Vukovaru«, pojašnjava Rožić. Dodao je da su s vremenom shvatili da su trn u oku HDZ-u, jer nisu pristali na njihove malverzacije i lopovluk.</p>
<p>»HDZ-u je smetalo što ne želimo ući s njima u kolo, pa su samo tražili način da nas izbace«, tvrdi Rožić, napomenuvši da su u tome konačno uspjeli kad su članovi DC-a postali nezavisni vijećnici istupanjem iz te stranke. Potom su se, kaže Rožić, HDZ-ovci udružili sa SDP-om i stekli dovoljan broj vijećnika da izbace HSP iz vlasti. Rožić drži da za to nisu imali razloga, pa čak ni u priči o vrtiću koju je izmislio HDZ. Naime, sporno je navodno bilo neslaganje HSP-a s tim da hrvatska i srpska djeca idu u zajednički vrtić u Borovu Naselju. »Mi smo samo tražili da djeca idu zajedno po istom programu ili da pohađaju vrtić odvojeno, a ne, kao što je predlagao HDZ, da idu zajedno po razločitim programima«, pojašnjava Rožić. </p>
<p>A. F.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Tomac: Bilandžić je u prognozama u pravilu pogađao </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Knjiga »Propast Jugoslavije i stvaranje moderne Hrvatske«, akademika Dušana Bilandžića uzbudljiva je i neobična knjiga čovjeka koji je povijest analizirao i stvarao, rekao je prof. dr. Zdravko Tomac, na predstavljanju knjige u Europskom domu u utorak. Bilandžić je imao privilegiju pa je povijesne i društvene procese promatrao iznutra, a u prognozama je u pravilu pogađao. </p>
<p>O knjizi, u kojoj je skupljeno 150 članaka objavljenih između 1990. i 1996. godine, govorio je i dr. Ivica Maštruko, koji je istaknuo da je na Bilandžićevu političku djelatnost veliku ulogu imao njegov poziv povjesničara. Prema Bilandžiću, glavni je uzrok ratova nesretni povijesni događaj stvaranja Jugoslavije 1918. godine, a koja je bila shvaćena kao nova srpska domovina. U šest godina koje su obuhvaćene članicima Bilandžić je prošao put od svojevrsnog političkog kompromisa s HDZ-om, do oštrog kritičara te stranke, kazao je Maštruko.</p>
<p>Autor je zanimljiv pripovijedač i analitčar, a bio je i ostao povijesni skeptik. Maštruko je posebno naveo Bilandžićeve dnevničke zapise iz Beograda 1994. koji su za njega izvrsno političko štivo. </p>
<p>Autor knjige Dušan Bilandžić rekao je da svaka promocija liči na pogreb, jer se o knjizi i autoru, baš kao i o pokojniku govori sve najbolje. </p>
<p>»Imao sam sjajnu poziciju, pa sam gledao pojavu klica raspada SFRJ u samom njenom vrhu prije 40 godina«, kazao je Bilandžić. Po njemu, zajedničko je svim lomovima i krvoprolićima u prošlih 15-tak godina na ovim prostorima to što su svi tražili nacionalnu državu, što je ideja oblikovana u 19. stoljeću. Napomenuo je da još uvijek nitko nije napravio ozbiljnu analizu događaja u prošlih deset do petnaest godina, a to je zadaća mlađih generacija povjesničara. Izdavač knjige je AGM iz Zagreba. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Predstavljen »Haaški sapun« Benjamina Tolića</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Haaški sapun« (ili, kako piše na ovitku knjige - Razgovori o hrvatskoj politici kako ih od slova do slova bilježio Eugen Patak), autora Benjamina Tolića, bio je dostatan mamac da dvorana Kulturno-informativnog centra (KIC) u utorak navečer bude pretijesna za sve koji su htjeli biti nazočni predstavljanju »satiričke kronike godine 2001.«, odnosno »domoljubnog književnog pejzažizma koji se bavi ljupkim mjestima našeg političkog krajolika«. Izvedenice su Tolićeve, a Zoran Vukman, kolumnist Hrvatskog slova i jedan od predstavljača knjige poslužio se njenim naslovom da bi poentirao kako »nema tog 'haaškog sapuna' kojim se mogu sprati grijesi sadašnje hrvatske politike«. Primjećujući popunjenost KIC-a, dometnuo je da je u Hrvatskoj »šutljiva većina koja zastupa državotvorne ideje upućena na knjige kao svoj medij«.</p>
<p>Ivan Jindra, urednik Hrvatskog slova, prepričavajući svoje svakotjedne susrete s Tolićem prilikom predaje tekstova za kolumnu, tek je, kaže, »ukoričavanjem svih tih kolumni« shvatio da »u zbrkanim događajima koji su prve godine trećeg tisućljeća zadesili Hrvate ima sistema«. </p>
<p>Ž. Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pravničke škare nad Republikom Srpskom</p>
<p>Latin: Sve dijelove za koje pravnici drže da bi mogli materijalno štetiti HTV-u, mogu izbaciti iz emisije, i ja na to pristajem / Obuljen: Nas ne zanima sadržaj emisije, nego samo utuživi dijelovi</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Latinica« autora i voditelja Denisa Latina i dalje je, nakon što nije emitirana emisija s naslovom »Treba li nam zakon o deustašizaciji«, u žiži zbivanja. Naime, emisija »Komu treba Republika Srpska«, emitirana u ponedjeljak, pretrpjela je rezanje dijelova koji su se učinili spornima pravnoj službi HTV-a. Iako je takvih dijelova bilo nekoliko, emisija je ipak emitirana, jer se reagiralo brže nego prošli put. No, postavlja se pitanje ne određuju li sad pravnici previše tijek emisije te nisu li, nakon bure što se u javnosti podigla nakon prošlih emisija, pooštrili svoje kriterije, nekad i nauštrb dijaloga koji se ne bi smio cenzurirati.</p>
<p>Latin tvrdi da je u odnosu s pravnom službom kooperativan. »Sve dijelove za koje pravnici drže da bi mogli materijalno štetiti HTV-u, mogu izbaciti iz emisije, i ja na to pristajem«, kaže Latin za Vjesnik. No, kako neslužbeno saznajemo, pravnoj je službi gotovo sve u emisiji postalo sporno, pa novinarima »Latinice« postaje jako teško raditi pod takvim pritiskom, osobito kad znaju da i riječi izrečene u raspravi nakon pojedinog priloga podliježu pravničkim škarama.</p>
<p> Šef pravne službe HTV-a Ante Obuljen tvrdi da to nije istina, jer pravna služba, kaže, nikada nije dirala u dijaloge koji slijede nakon priloga. »Nas ne zanima sadržaj emisije, nego samo utuživi dijelovi«, ističe Obuljen i zaključuje da pravna služba nikad nije pritiskala na novinare »Latinice«. »U slučaju emisije o Republici Srpskoj, predložili smo samo izbacivanje imena silovane devetogodišnje djevojčice i imena njezina silovatelja«, kaže Obuljen, istakavši da se ne zna je li u tom slučaju već donesena pravomoćna sudska presuda.</p>
<p>Inače, još se ne zna sudbina neemitirane »Latinice« o deustašizaciji. Glavnoj će urednici biti teško odlučiti, jer - pusti li emisiju, na neki će način priznati svoju pogrešku. Ipak, očito je da pogreška nije bila njezina, jer su se problemi mogli riješiti prije, na mnogo bezbolniji način. HRT-ovo Etičko povjerenstvo, pak, koje treba odlučiti o tužbama protiv Latina u vezi s »Latinicom« koja se bavila problemima u pravosuđu, još se nije sastalo.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Budiša zatražio da Granić, Fižulić i Tušek odu iz Vlade! </p>
<p>Kao razlog jednoglasne odluke Malog vijeća navedeno je nezadovoljstvo radom trojice članova Vlade/ Budiša je Račana obavijestio o odluci odmah nakon sastanka/ Odbije li premijer zaključke Malog vijeća, Veliko vijeće donijet će »odgovarajuće odluke«, izjavio je glasnogovornik stranke Kontić/ HSLS će predložiti Budišu za zamjenika premijera, a o tome može li Granić ostati u Vladi izvan kvote HSLS-a »nije se raspravljalo« / Na sjednici nije bio jedan od potpredsjednika stranke, Ivan Čehok </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Malo vijeće Hrvatske socijalno liberalne stranke na sjednici održanoj u utorak navečer donijelo je jednoglasnu odluku da iz Vlade povuku zamjenika premijera Gorana Granića, ministra gospodarstva Goranka Fižulića i ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka zbog, kako je rečeno nakon sjednice, nezadovoljstva njihovim radom. Odmah nakon završetka trosatne sjednice, o tom je zaključku predsjednik HSLS-a Dražen Budiša obavijestio premijera Ivicu Račana. koju tu odluku nije komentirao.</p>
<p>Na mjesto zamjenika premijera HSLS će predložiti Dražena Budišu, a na preostala dva mjesta biti će predložena dva kandidata, ali njihova se imena još ne znaju. No sasvim je sigurno da oni neće doći iz redova povučenih ministara, što, drugim riječima, znači da Goran Granić neće biti predložen za ministra gospodarstva, kakve su se glasine širile.</p>
<p>O tim je zaključcima Malog vijeća HSLS-a novinare izvijestio glasnogovornik stranke Joško Kontić. On nije htio šire obrazlagati čime to, konkretno, stranka nije zadovoljna, kada je riječ o radu ministara. Oni su o tome, doduše, raspravljali, ali je zaključeno kako će najprije Dražen Budiša o razlozima obavijestiti ministre koji izlaze iz Vlade. Budiša će započeti razgovore s premijerom Račanom i tek će nakon toga konačnu odluku o novim ministrima donijeti Malo vijeće. Članovi Malog vijeća nadaju se, rekao je Kontić, da će se cijeli taj posao okončati vrlo brzo.</p>
<p> Na pitanje novinara može li Goran Granić ipak ostati u Vladi, makar ne u HSLS-ovoj kvoti, Joško Kontić je odgovorio kako o tome nije bilo riječi na sjednici Malog vijeća. Na novinarsko pitanje neće li to izazvati raspad koalicije, glasnogovornik stranke nije odgovorio, rekavši kako je Malo vijeće donijelo zaključke i kako na njih očekuju odgovor. Ako premijer odbije zaključke Malog vijeća, predsjednik stranke Dražen Budiša zatražit će sazivanje Velikog vijeća koji će u skladu s Statutom donijeti odgovarajuće odluke. </p>
<p>Na pitanje novinara neće li preostala tri ministra: Jozo Radoš, Hrvoje Kraljević i Andro Vlahušić, u znak protesta također izaći iz Vlade, kako su svojevremeno najavljivali, o Kontić je rekao kako članovi Malog vijeća očekuju da će trojica ministara poštovati stav stranke, ali ako ipak podnesu ostavku, HSLS će »pronaći rješenje i za tu situaciju«. Međutim, nema razloga da ti ministri i neki zastupnici u Saboru postanu oporba: »Kakva oporba, i kome oporba?«, odgovorio je novinarima protupitanjem Joško Kontić. </p>
<p>Na sjednici Malog vijeća Budiša je izvijestio članove »stranačke vlade« o pregovorima što ih je vodio s koalicijskim partnerima, te o zakonskom prijedlogu privatizacije Ine i HEP-a, o čemu će svoj stav dati stranka prije nego što prijedlog stigne u Sabor. Predsjednik stranke izvijestio je Malo vijeće i o potrebi redefiniranja koalicijskog ugovora te o tome koji su prijedlozi naišli na odobravanje, a koji na odbijanje partnera. Vodstvo HSLS-a, rekao je Konti nada se da će koalicijski sporazum biti promijenjen u što kraćem roku. </p>
<p> Sjednici Malog vijeća nije prisustvovao jedan od četiri potpredsjednika stranke, Ivan Čehok. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Građanima zaštita od medija, novinarima od vlasnika</p>
<p>Predsjedatelj Vijeća je Božidar Novak, a među članovima su i Ante Gavranović, Zvonko Letica, Stjepan Malović, Vesna Kesić, Gvozden Flego, Igor Mandić...</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatski helsinški odbor (HHO) za ljudska prava osnovao je Vijeće za medije, kojemu će glavni cilj biti zaštita pojedinca ili skupine pojedinaca od medija. Među onima koje bi Vijeće pokušalo zastupati, pa i štititi, bili bi svi građani kojima mediji nezakonitim i neprofesionalnim publiciranjem povređuju pravo na privatnost, o kojima se objavljuju netočne, neprovjerene i nepotpune informacije i kojima nije omogućeno primjereno reagirati (koristeći te medije ili pravosudne ustanove), navodi se u utorak u priopćenju HHO-a te dodaje da bi Vijeće obavljalo funkciju kolektivnog ombudsmana. Vijeće za medije zastupat će i štititi i novinare, čija su prava na slobodu izražavanja zapriječena djelovanjem vlasnika ili uprava medijskih kuća, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Predsjedatelj Vijeća je Božidar Novak, glasnogovornik Geza Stantić, a članovi su Ante Gavranović, Zvonko Letica, Stjepan Malović, Vesna Kesić, Danijel Žderić, Gvozden Flego, Igor Mandić, Orhideja Martinović i Ivo Petrinović. U priopćenju se navodi da je želja osnivača Vijeća dugoročno djelovati radi promjene atmosfere u javnosti, kojom nitko nije zadovoljan. Djelovanje Vijeća možda bi značilo i prekretnicu prema višoj razini demokracije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HND osuđuje ispad Zdravka Mamića</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Zbor novinara sudskih izvjestitelja HND-a u današnjem priopćenju najoštrije osuđuju postupak nogometnog menadžera Zdravka Mamića u hodniku zagrebačkog Općinskog suda, gdje je grubo vrijeđao i prijetio novinarima.</p>
<p> Mamić je u petak, 22. veljače na zagrebačkom Općinskom sudu vrijeđao novinare koji su pratili sudski spor u kojem je on optužen da se suprotstavio prometnom policajcu koji je intervenirao nakon što se Mamić parkirao na nedopuštenom mjestu.</p>
<p> Novinare Jutarnjeg i Večernjeg lista Mamić je počeo vrijeđati još u sudnici, a nakon završetka suđenja na hodniku im je prijetio da će ih »zaklati ako još nešto napišu o njemu«.</p>
<p> »Taj najnoviji ispad povod je da još jednom podsjetimo nadležne institucije na neodgovarajuću zaštitu novinara u obavljanju njihova posla«, ističe se u priopćenju u kojem se i traži da napadače na novinare Državno odvjetništvo progoni po službenoj dužnosti.</p>
<p> »Ukoliko gospodin Mamić smatra da smo mi novinari izvještavajući o njemu na bilo koji način prekršili novinarsku etiku, pozivamo ga da se obrati Novinarskom vijeću časti HND-a«, stoji u priopćenju koje su potpisali predsjednik HND-a Dragutin Lučić i predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja Dušan Miljuš. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>'Da' radarskim sustavima, ali ne na Sv. Iliji</p>
<p>DUBROVNIK, 26. veljače</p>
<p> - Poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u utorak je podržalo napore hrvatske Vlade da osigura kvalitetni nadzor zračnog i morskog prostora u cilju ostvarivanja suvereniteta države kao i u interesu sigurnosti tih prostora kao jednog od preduvjeta daljnjeg razvoja turističkog gospodarstva u Županiji, locirajući radarske sustave na optimalnim lokacijama vodeći pritom računa o svim parametrima koji na to utječu. Tim je zaključkom, u interpretaciji župana Ivana Šprlje, okončana rasprava kojom su članovi Poglavarstva iskazali protivljenje postavljanju radarskih sustava na brdu Sv. Ilija na Pelješcu, i nakon koje su jednoglasno podržali prijedlog zaključka o pokretanju postupka proglašenja zaštićenog krajolika masiva Sv. Ilije kao i posebnog rezervata šumske vegetacije Sv. Ilija. Ukratko, kategorično 'ne' radarima odnosi se samo na izbor lokacije. </p>
<p>Kategorično 'ne', načelnik općine Orebić Perica Tolj obrazložio je i činjenicom da na potezu prema Biokovu i Mosoru ima još 29 potencijalnih lokacija za sustave nadzora, te da očito MORH svoj izbor Sv. Ilije nije sagledao sa socijalno-ekonomskoga aspekta. Stanovništvo općina Orebić i Trpanj, područja koje inače obuhvaća masiv Sv. Ilija, orijentirano je, naime, na poljoprivredu i turizam. Dodao je da Sv. Ilija ne zadovoljava ni visinom, potom da bi svaka gradnja na tom području bila bespravna, te da na nekima od spomenutih 29 mogućih lokacija, ne precizirajući i koje su to, postoji već od ranije izgrađena infrastruktura za takve namjene. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Cestarina od Zagreba do Lipovca niža za lokalno stanovništvo?</p>
<p>Uskoro u Osijeku sjednica Vlade na kojoj će se raspravljati o stanju u slavonskoj regiji, za koju zastupnici s tog područja tvrde da je alarmantna </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Vlada će u četvrtak donijeti konačnu odluku o cestarinama na autocesti Zagreb-Lipovac. Tom bi se odlukom trebalo smanjiti nezadovoljstvo Slavonaca izazvano najavom o povećanju cestarine za 28,6 posto. </p>
<p>Premijer Ivica Račan i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić primili su, naime, u utorak, skupinu saborskih zastupnika izabranih u slavonskim izbornim jedinicama. Oni su premijeru i ministru nedavno uputili pismo nezadovoljstva zbog najave povećanja cestarine na području gospodarski potpuno devastiranih slavonskih županija. Kako smo saznali nakon sastanka, u Vladi se razmatra nekoliko modela povoljnije vožnje autocestom Zagreb-Lipovac. Jedan od njih je i uvođenje mjesečnih, polugodišnjih i godišnjih karneta. Time bi vožnja ovom autocestom bila jeftinija za lokalno stanovništvo ali i za sve one koji njome često putuju. Kako bi se pak spriječile mogućnosti manipulacije i zloporaba karneta, na njemu će biti označen registarski broj vozila. </p>
<p>Inače Vlada će uskoro u Osijeku održati sjednicu o stanju u slavonskoj regiji. Slavonski zastupnici tvrde da je ono alarmantno. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Kakav nadzor privatizacije Ine i HEP-a</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Klubovi zastupnika vladajuće petorke u utorak su održali zajedničku sjednicu na kojoj su ih, iza zatvorenih vrata, predstavnici Vlade upoznali o detaljima najavljene privatizacije Ine i HEP-a, o čemu će Hrvatski sabor raspravljati na ovoj sjednici. </p>
<p>Predsjednik kluba SDP-a Mato Arlović nakon sjednice je rekao da će se Vladi ostaviti dovoljno vremena da do drugog čitanja razmotri primjedbe zastupnika na Vladina rješenja, te da bi čitav posao trebao biti gotov do kraja godine. </p>
<p>Zastupnike petorke zanimalo je pak hoće li Sabor moći nadzirati cijeli tijek privatizacije ili samo strateška pitanja, te su tražili podatke o vlasničkoj strukturi JANAF-a. Zaključeno je da će Vlada do drugog čitanja pripremiti simulaciju pojedinih modela privatizacije Ine i HEP-a.</p>
<p>Inače, premda je sjednica Sabora trebala biti završena ovog tjedna, zbog rasprave o ovim prijedlozima, te prijedlogu zakona o sigurnosnim službama, ona bi se mogla produljiti i na idući. </p>
<p>Zajedničkoj sjednici prisustvovao je i premijer Ivica Račan, potpredsjednik Vlade Slavko Linić te zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Split: Četiri anesteziološka aparata povlače se iz upotrebe</p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - Stručno povjerenstvo splitske Kliničke bolnice, sastavljeno od devetoro članova, ekonomista, inženjera i medicinara, u utorak je obavilo inspekciju dvadesetak anestezioloških aparata kojima zasad raspolaže bolnica te utvrdilo da će se četiri aparata, prije devet godina darovana iz SAD-a, povući iz upotrebe, jer se za njih ne mogu nabaviti rezervni dijelovi.</p>
<p>Splićani su od Ministarstva zdravstva zatražili žurnu inspekciju njihovih uređaja za anesteziju, jer je zadnji put obavljena prije dvije godine, kada je zbog dotrajalosti uređaja bilo zatvoreno čak sedam operacijskih dvorana. U međuvremenu, država je splitskoj bolnici kupila tri nova aparata, a dva je donirao Siemens. Državnu inspekciju u Splitu se očekuje za dva-tri dana, a splitsko povjerenstvo smatra da bi Ministarstvo trebalo samo potvrditi njegov nalaz o dotrajalosti aparata. Da pacijenti ne bi snosili negativne posljedice njegove odluke, povjerenstvo Kliničke bolnice odlučilo je ispravne aparate preraspoređivati u skladu s dnevnim operativnim potrebama, a liječnici će raditi i prekovremeno. </p>
<p>I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Nastavlja se diskriminacija 5000 civila u OS RH«</p>
<p>SPLIT, 26. veljače</p>
<p> - »Novim paketom vojnih zakona nastavlja se diskriminacija 5000 civila u Oružanim snagama koji gube građanska, politička, radna i socijalna prava. Prije drugoga saborskog čitanja svim smo klubovima zastupnika uputili svoje amandmane«, kazao je u utorak u Splitu predsjednik HUS-ova Sindikata vojnih službenika i namještenika Radomir Delić. On je naglasio da je nužno izjednačiti prava civila i djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama i MORH-u. </p>
<p>Među ostalim, sindikalisti zahtijevaju da svi zaposlenici imaju pravo na beneficiran radni staž. Delić ističe i da civili više neće prihvatiti obavljanje samo pomoćnih poslova, već će Sindikat ustrajati na njihovu participiranju u svim kategorijama zanimanja unutar Oružanih snaga i MORH-a. HUS se oštro protivi zabranjivanju djelovanja u političkim strankama te sudjelovanju u radu nadzornih odbora kao i zabrani rada izvan MORH-a.</p>
<p>»Novi zakon ponovo uvodi vojne sudove, što je neprihvatljivo, a prema njemu suci i vojno-stegovni tužitelji mogu biti samo djelatne vojne osobe. Lako se može dogoditi da se sudi i civilima, što će biti katastrofa«, kazao je Delić. Prema mišljenju glavnog povjerenika Sindikata vojnih službenika i namještenika Kelementa Bakote, nova rješenja u zakonima o obrani i o službi u OS u koliziji su sa Zakonom o državnim službenicima u Oružanim snagama pa civilima određuju ograničenja djelatnih vojnih osoba, ali ne i njihova prava. Ta ograničenja, tvrdi Bakota, u koliziji su s Ustavom. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Povratnici nezadovoljni županom Bognarom</p>
<p>OSIJEK, 26. veljače</p>
<p> - Zajednica povratnika Hrvatske nezadovoljna je odnosom osječko-baranjskog župana Ladislava Bognara prema problemima povratnika na područja posebne državne skrbi. Naime, kako je na redovitoj sjednici ove udruge rekao njezin predsjednik Josip Kompanović, »sramotno je što župan nije pozvao nikoga iz Zajednice povratnika na sastanak s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem«. On nedopustivim smatra i to što na tome sastanku nije bilo ni riječi o velikim problemima na područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>Stoga će Zajednica uputiti prosvjedno pismo čelništvu Županije »koje još nije povuklo ni jedan potez kojim bi pokazalo brigu za ta područja«, unatoč tomu što su se predstavnici Zajednice prije mjesec dana sastali sa županom Bognarom, te ga upoznali s najvećim povratničkim problemima. </p>
<p>Bilo je riječi i o sudbini dionica što su ih prognanici dobili u kuponskoj privatizaciji a kojima danas upravljaju privatizacijski investicijski fondovi. Upozoreno je da vrijednost tih dionica stagnira ili, pak, ubrzano opada zbog toga što je riječ o lošim i neperspektivnim poduzećima. Odlukom bivše Vlade, PIF-ovi su te dionice počeli zamjenjivati za one boljih poduzeća, a dolaskom nove vlasti ta je zamjena prekinuta Zajednica je pozvala povratnike i prognanike da dionice ne prodaju, nego da čekaju bolja vremena i cijenu približnu obećanoj. Zaključak je da bi povratnici taj novac mogli uložiti u obnovu svojih domova, ali i u razvoj gospodarstva. </p>
<p>S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Slavonski Brod u ponedjeljak bez cisterni </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Ministar Alojz Tušek obavijestio me je u utorak da će autocisterne s naftnim derivatima prolaziti kroz Slavonski Brod samo do 4. ožujka, neovisno o tome postigne li se ili ne postigne dogovor s BiH«, rekao je u utorak za Vjesnik gradonačelnik tog grada Jozo Meter.</p>
<p>To znači da će Vlada i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza održati obećanje, dano početkom veljače, da će zbog problema s cestovnim prijevozom derivata iz Hrvatske u BiH granični prijelaz Slavonski Brod - Bosanski Brod biti privremeno otvoren mjesec dana. </p>
<p>Za svaki slučaj, brojne nevladine ekološke i ostale udruge Slavonskoga Broda već su najavile da će, ako Vlada do 1. ožujka ne ukine privremenu Uredbu o izvozu hrvatskih derivata preko graničnog prijelaza u tom gradu, organizirati prosvjede kako bi spriječile prolaz cisterni.</p>
<p>Budući da ne postoji obilaznica oko Slavonskog Broda, cisterne na putu prema graničnom prijelazu moraju prolaziti gradskim središtem. Zbog toga su se na gradskim prometnicama stvarale velike gužve, a građani su strahovali i od moguće ekološke katastrofe. Jer, kroz Slavonski Brod dnevno prođe između 25 i 30 autocisterni. No, sve je prošlo bez ikakvih nesreća, kaže Meter.</p>
<p>S obzirom da se u ponedjeljak prekida prijevoz preko Slavonskoga Broda, a novo rješenje još nije na vidiku, proizlazi da se za nekoliko dana prekida cestovni transport derivata iz Hrvatske u BiH. Doduše, u Ministarstvu prometa najavljuju da bi uskoro mogli nastaviti pregovore s predstavnicima BiH, ali ako nijedna strana ne želi popustiti, teško je očekivati dogovor. </p>
<p>Ako se u posljednjem trenutku ne nađe neko kompromisno rješenje ili hrvatska Vlada ne odluči ponovo polupotajno otvoriti neki drugi granični prijelaz, kao što je učinila sa Slavonskim Brodom, Ina će se naći u prilično nezahvalnom položaju. </p>
<p>»Očekujemo da će se nesporazumi između Hrvatske i BiH o transportu naftnih derivata brzo riješiti na zadovoljstvo obiju strana. Do tada ćemo se nastojati maksimalno prilagoditi novim okolnostima i što više naših derivata u BiH prevesti željeznicom«, izjavio je za Vjesnik glasnogovornik Ine Mario Dragun.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ministrica turizma opovrgava da je bila protiv Janice Kostelić</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - Ministrica turizma Pave Župan-Rusković oštro opovrgava medijske napise o tome da prošle godine nije željela sklopiti sponzorski ugovor s Janicom Kostelić.</p>
<p>»Upravo obrnuto, mi smo baš zbog Olimpijskih igara sponzorirali Hrvatski olimpijski odbor s 800.000 kuna. Stvar je Odbora kako je rasporedio taj novac«, rekla je ministrica u izjavi za Vjesnik. »Za vrijeme Zimskih olimpijskih igara nigdje nismo istaknuli niti smo smjeli iskoristiti ime Janice Kostelić u promidžbene svrhe. Ni na jednom sajmu. Na kraju, Janicu bi zbog kalendara natjecanja ionako bilo teško dovesti na bilo koji inozemni sajam«, istaknula je Pave Župan-Rusković, dodavši da je njezine riječi više puta potvrdio i sam Hrvatski olimpijski odbor što može i dokazati. Stoga ne zna otkud se i zašto stvorila tolika pompa o promidžbenom ugovoru s Janicom Kostelić. Sama činjenica da je Janica Kostelić ovako uspješno predstavila svoju zemlju, najveća je reklama hrvatskom turizmu, zaključila je ministrica Župan-Rusković. </p>
<p>D. Verković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Zagrebački HNS i SDP u srijedu odlučuju o nastavku pregovora</p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - »Zbog optužbi iznesenih u pismu koje je u nedjelju zagrebački SDP uputilo gradskom HNS-u, o nastavku pregovora dviju stranaka odlučivat će u srijedu Predsjedništvo HNS-a«, rekao je u utorak za Vjesnik predsjednik zagrebačkih narodnjaka Krešimir Franjić. Prema njegovim riječima, SDP je tim pismom prekršio demokratske običaje miješajući se u HNS-ove unutarnje stvari. Stoga je nužno da o novonastaloj situaciji raspravlja najviše stranačko tijelo.</p>
<p>I zagrebački SDP trebao bi u srijedu raspravljati o odnosima s koalicijskim partnerom. Pregovori SDP-a i HNS-a trebali su biti nastavljeni u ponedjeljak, no HNS je zbog SDP-ova pisma zatražio odgodu. Kako su na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekli čelnici zagrebačkog SDP-a, tim su pismom željeli upoznati javnost s problemima koji postoje u odnosima s HNS-om i za koje, smatraju, »odgovornost snose pojedinci iz vrha HNS-a«. U SDP-u ističu da je preduvjet za imenovanje njihova kandidata za gradonačelnika redefiniranje koalicijskog sporazuma dviju stranaka. </p>
<p>»Što se nas tiče, SDP je novog gradonačelnika mogao imenovati odmah nakon Bandićeve ostavke jer koalicijski sporazum nije prepreka tome. Rekli smo da smo spremni razgovarati o efikasnom funkcioniranju Gradskog poglavarstva, ali samo s novim gradonačelnikom koji bi, prema zakonu, trebao preuzeti Poglavarstvo u roku 15 dana nakon što bude izabran«, istaknuo je Franjić. </p>
<p>M. Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Jugoslavenska komisija donijela u Zagreb 22 dosjea o nestalim Hrvatima?</p>
<p>Prema Vjesnikovim informacijama, riječ je o dosjeima o Hrvatima pokopanim u Novom Sadu / Hrvatska traži još 1392 nestale osobe </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U utorak je u Zagrebu započeo dvodnevni sastanak hrvatske i jugoslavenske komisije za zatočene i nestale. Kako Vjesnik doznaje iz izvora bliskih jugoslavenskoj strani, oni su sa sobom u Zagreb donijeli 22 medicinska dosjea o neidentificiranim Hrvatima pokopanim u Novom Sadu. </p>
<p>Na novosadskom groblju evidentirano je 78 grobova, a tek treba utvrditi jesu li u njima pokopane osobe s hrvatskog popisa nestalih. Prije nešto više od mjesec dana, čelnik hrvatske Komisije za nestale pukovnik Ivan Grujić vratio se iz Beograda s 24 dosjea, među kojima je dosad preliminarno identificirano deset osoba. </p>
<p>Pukovnik Grujić rekao je uoči sastanka u utorak da hrvatska Vlada inzistira na ubrzanom rješavanju sudbine nestalih. »I na ovom sastanku nastojat ćemo razriješiti pitanje pokopanih u Novom Sadu, ali i u drugim mjestima za koja se sumnja da su tamo grobovi Hrvata. Učinit ćemo i sve što možemo kako bismo udovoljili zahtjevima jugoslavenske strane«, dodao je.</p>
<p> Hrvatska strana zahtijeva od jugoslavenske da se utvrdi identitet tristotinjak osoba pokopanih u SRJ. U pregovorima će inzistirati, ističe Grujić, i na rješavanju sudbine nestalih ili ubijenih na nekad okupiranim područjima koja je kontrolirala bivša JNA i za što hrvatska strana ima materijalne dokaze.</p>
<p>Hrvatska još traži 1392 nestale osobe. Jugoslavenska komisija, prema riječima njezina predsjednika Maksima Koraća, želi razjasniti sudbinu oko 500 osoba. Beogradska komisija i na ovom zagrebačkom sastanku inzistira na 52 imena iz tzv. nikšićke i šavrićke grupe zarobljenih u splitskoj vojarni Lora, te iz skupine nestalih u Donjim Kolibama. Osim toga, traži neke pilote i vojnike bivše JNA tvrdeći kako ima dokaze da su u jednoj fazi »bili zarobljenici hrvatskih vlasti«. </p>
<p>»I mi dolazimo sa željom i potporom naše vlade da se ubrza proces traženja nestalih, koji je u zadnje vrijeme dobro krenuo. Došli smo na sastanak s određenim brojem medicinskih dosjea nepoznatih osoba pokopanih na novosadskom groblju. Od hrvatske strane očekujemo analizu dosjea koje smo joj dali u Beogradu kako bismo vidjeli možemo li te osobe i ekshumirati«, izjavio je predsjednik jugoslavenske komisije Maksim Korać. Istaknuo je kako SRJ traži da se utvrdi broj hrvatskih Srba pokopanih u Hrvatskoj u vrijeme oružanih sukoba. »Podaci o broju srpskih grobova se razlikuju, mi govorimo o 2700, a hrvatska strana o 1000 grobova. Zasad je evidentirano 1300 grobova Srba nestalih ili ubijenih u Hrvatskoj u vrijeme oružanih sukoba«, dodao je Korać. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Gdje je nestalo sukcesijskih 589 milijuna dolara? </p>
<p>ZAGREB, 26. veljače</p>
<p> - U Hrvatskoj narodnoj banci u utorak je održan treći sastanak predstavnika Odbora za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ. Predstavnici pet središnjih banaka država sljednica bivše Jugoslavije pokušali su riješiti tajnu nestanka 589 milijuna dolara, koje je Narodna banka Jugoslavije (NBJ) prije rata deponirala na računima osam mješovitih banaka u inozemstvu. </p>
<p>Te banke osnovale su tadašnje jugoslavenske poslovne i inozemne banke. NBJ je deponirala u njih dio svojih deviznih rezervi, čija je vrijednost 1. lipnja 1990. iznosila 645 milijuna dolara. No, nakon potpisivanja ugovora o sukcesiji u svibnju prošle godine, predstavnici središnjih banaka država sljednica naknadno su od NBJ dobili podatak da su ta sredstva vrijedna samo 56 milijuna dolara. To znači da je 589 milijuna dolara u proteklih deset godina - potrošeno. </p>
<p>U Beogradu tvrde da ne znaju gdje je nestao taj novac. Ovlašteni predstavnik SRJ u Odboru i pomoćnik saveznog ministra za financije Jugoslavije Veroljub Dugalić kaže: »Da smo mogli povući taj novac, povukli bismo ga. No, bile su sankcije i ta su sredstva bila zamrznuta, a osim toga NBJ nije imala ovlasti« za povlačenje novca. </p>
<p>Predstavnici ostalih država sljednica ističu da je upravo Narodna banka sadašnje Jugoslavije tvrdila da je ona vlasnik tih depozita i samo je ona mogla povlačiti novac. </p>
<p> Zdravko Rogić, hrvatski predstavnik u Odboru i glavni savjetnik guvernera HNB-a, kaže kako je dogovoreno da u roku mjesec dana NBJ dostavi podatke o sudbini depozita središnje banke bivše države. Takav zahtjev uputit će se i tim mješovitim bankama. Središnje banke već su tražile dokumentaciju o korištenju tih sredstava od mješovitih banaka. No, samo od dvije - Adria Banke iz Beča i LHB-a iz Frankfurta - dale odgovor, i to negativan. Rogić najavljuje da će se države sljednice obratiti i međunarodnoj zajednici. </p>
<p>Prema nekim neslužbenim informacijama, u pitanje bi mogao doći i sam ugovor o sukcesiji koji hrvatski i slovenski parlament nisu ni ratificirali. Jedan od sudionika sastanka tvrdi kako je spomenuta mogućnost da je sporazum o sukcesiji, s obzirom na nepoznato točno stanje međunarodnih pričuva središnje banke bivše SFRJ, pravno gledano ništavan. </p>
<p>Postavlja se i pitanje odgovornosti za korištenje tog novca. Suglasnost za povlačenje mogla je dati samo NBJ, a s tim je povezano i pitanje političke odgovornosti bivšeg režima Slobodana Miloševića. Nejasna i odgovornost nadzornih odbora mješovitih banaka koji su zastupali vlasnike, a među njima je bilo i hrvatskih poslovnih banaka. </p>
<p>Odgovore na ta pitanja možda ćemo doznati već na sljedećem sastanku Odbora, zakazanom za 19. ožujka u Skopju.</p>
<p>Na zagrebačkom sastanku bili su i viceguverner središnje banke BiH Kemal Kozarić, viceguverner NB Makedonije Duška Hristova i predsjednik Uprave Uzajemno zdravstvene zavarovalnice i bivši guverner Banke Slovenije France Arhar.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Suđenje »Gospićanima« prekinuto, Čanić pušten iz pritvora</p>
<p>RIJEKA, 26. veljače</p>
<p> - Suđenje »gospićkoj skupini« optuženoj za ratni zločin u Gospiću 1991. godine prekinuto je u utorak i bit će nastavljeno 11. ožujka. Istodobno petooptuženi Milan Čanić pušten je iz pritvora i branit će se sa slobode. </p>
<p>Suđenje je prekinuto jer je obrana zatražila izuzimanje iz sudskog spisa bilježnice koja se pripisuje svjedoku Željku Bolfu. Izuzeće je zatraženo jer ne postoji potvrda o privremenom oduzimanju tog predmeta i stavljanja u sudski spis. Sudsko vijeće odbilo je prijedlog o izuzimanju bilježnice jer nije riječ o nezakonitom dokazu. Naime, bilježnica je pronađena u Bolfovoj radnoj sobi u Policijskoj upravi ličko-senjskoj.</p>
<p> Sad je sve u rukama Vrhovnoga suda koji bi do 11. ožujka trebao odlučiti hoće li bilježnica biti izuzeta.</p>
<p>Podsjetimo, u istrazi je Bolf rekao da je bilježnica njegova, ali je na svjedočenju u ponedjeljak ustvrdio da je u njoj samo djelomično njegov rukopis.</p>
<p>Umirovljenom brigadiru Hrvatske vojske Milanu Čaniću (71) ukinut je pritvor. Tu je odluku sutkinja Ika Šarić obrazložila činjenicom da u dosadašnjem tijeku suđenja nitko od svjedoka nije rekao da je Čanić bio na »smrtonosnom sastanku« i likvidaciji civila na Pazarištu. Dodala je da je sudsko vijeće uzelo u obzir i Čanićeve godine, te vrijeme koje je proveo u pritvoru prema eventualnoj kazni koja bi mu mogla biti izrečena. </p>
<p>Čanićev odvjetnik Velimir Došen smatra da je puštanje iz pritvora prvi korak prema oslobađajućoj presudi, a možda i odustajanju državnog odvjetnika od sudskog progona Čanića. </p>
<p>»To je i važan korak za ostale optuženike iz 'gospićke skupine' i vjerujem da će oni dokazati da se u njihovom slučaju ne radi o ratnom zločinu nego o obrambenom ratu u Hrvatskoj«, zaključio je Došen. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Miljanu Strunjašu 12 godina zatvora</p>
<p>KARLOVAC, 26. veljače</p>
<p> - U Karlovcu je u utorak Županijski suda na 12 godina zatvora osudio Miljana Strunjaša (42), koji je do rata u Veljunu kraj Slunja radio kao prosvjetni djelatnik u tamošnjoj Osnovnoj školi, a početkom 1991. pridružio se paravojnim srpskim postrojbama. Strunjaš je optužen za zapovjednu odgovornost nad paravojnim srpskim postrojbama i formacijom teritorijalne obrane Veljuna.</p>
<p>Pripadnici teritorijalne obrane Veljuna i tzv. SAO krajine, pod Strunjaševim zapovjedništvom, napadali su od početka rujna do polovice prosinca 1991. godine hrvatska sela u okolici Slunja i Veljuna te protjerivale Hrvate iz sela Hrvatskog Blagaja, Donje i Gornje Gline, Pavlovca, Donjeg i Gornjeg Nikšića te drugih naselja u slunjskom kraju. U tim je napadima poginulo petoro civila, za što je optužen Strunjaš, a teretilo ga se i za krađu te spaljivanje oko 150 kuća i gospodarskih objekata, kulturnih i sakralnih objekata. U svojoj obrani, Strunjaš je isticao da nije bio zapovjednik vojske, već »komandant za civilna pitanja«. Tvrdio je da je pomagao zatočenim Hrvatima. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2002], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [broj pojavnica] [Vj20020227].
|
